ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Međunarodna konferencija/international conference
“Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja” “Protected areas in function of sustainable development” Bihać, 6.-8. studenoga 2008. /Bihać, from 6th-8th November 2008 ZBORNIK RADOVA/CONFERENCE PROCEEDINGS

nakladnik/Publisher
Federalno ministarstvo okoliša i turizma Federal Ministry of Environment and T ourism

Za nakladnika/for Publishers
Dr.sc./PhD Nevenko Herceg ministar okoliša i turizma Federacije BiH /Minister of environment and tourism of Federation of BiH

uredništvo/ editorial board
dr. sc./PhD Nevenko Herceg akademik/academician Sulejman Redžić dr. sc./PhD Jasenka T opić mr. sc./MSc Mehmed Cero dr.sc./PhD Zlatko Bulić mr.sc./MSc Anto Matić T omislav Lukić, prof.

Glavni i odGovorni urednik/editor in chief
dr. sc./PhD Nevenko Herceg

iZvršna urednica/executive editor
Karmela Mabić, dipl. ing./BSc

lektura i korektura/ lanGuaGe editinG
Jozo Kraljević, prof. Marjana Previšić, prof.

Prijevod s enGleskoG jeZika/ translation froM enGlish
Jozo Kraljević, prof.

računalna obrada i tisak/ coMPuter ProcessinG and Print
FRAM ZIRAL d.o.o.

naklada/coPies
1000 primjeraka/1000 copies
CIP – Katalogizacija u publikaciji Narodna knjižnica HNŽ Mostar UDK 502.13(497.6)(082) 338.48:502](497.6)(082) 504(497.6)(082) MEĐUNARODNA konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja (2008 ; Bihać) Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja, [Bihać, 6. - 8. studenoga 2008.] : zbornik radova / [organizator=organizer Federalno ministarstvo okoliša i turizma=Federal ministry of environment and tourism ; glavni i odgovorni urednik=editor in chief Nevenko Herceg ; prijevod s engleskog jezika=translation from English Jozo Kraljević]. – Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2008 ( [Mostar] : FRAM ZIRAL). – 600 str. : ilustr. [djelomično u bojama] : 24 cm Bibliografija iz svakog rada. – Sažeci na engl. jeziku 1. HERCEG, Nevenko 2. FEDERALNO ministarstvo okoliša i turizma
NAPOMENA: U zborniku su objavljeni samo radovi koji su uredništvu dostavljeni u zadanom roku. Uredništvo ne snosi odgovornost za kvalitetu fotografija koje se koriste kao ilustracije u radovima budući da se one objavljuju kao u dostavljenom izvorniku, a potpuno su izostavljene one koje ne zadovoljavaju minimalne uvjete kvalitete potrebne za tisak.

ZBORNIK RADOVA

Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Međunarodna konferencija

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

UVODNA RIJEČ

Poštovani čitatelji,

s osobitim zadovoljstvom ovim vas zbornikom radova podsjećam na Međunarodnu konferenciju o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ što je od 6. do 8. studenoga 2008. održana u Bihaću u organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Međunarodna konferencija o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“, čiji su pokrovitelji bili Vlada Federacije BiH i Općina Bihać, predstavljala je veliki događaj za Bosnu i Hercegovinu koja intenziviranjem zaštite svojih prirodnih vrijednosti nastoji osigurati održivi razvoj prihvaćajući načela uravnoteženog ekonomskog rasta i visokog stupnja zaštite, ali i unapređenja kvalitete prirode i okoliša. Održivo korištenje, zaštita i razvoj prirodnih resursa je condito sine gua non dugoročnog razvoja na globalnoj razini. Europa, kojoj pripadamo i čijoj politici težimo, čvrsto se obvezala održivom razvoju kao ključnom načelu njezinih politika i akcija. Za Bosnu i Hercegovinu, koja sigurno stoji na putu ubrzanog približavanja Europskoj uniji, konferencija o zaštićenim područjima i potpora koju su njezinom održavanju pružili Svjetska banka, Europska komisija, UNDP, IUCN, WWF i REC potvrda je pripadnosti svjetskoj obitelji onih koji na različite načine skrbe o prirodi kako bi se iznimno prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje. Uz brigu oko zaštite prirodnih vrijednosti i povećanja površina zaštićenih područja, cilj konferencije je bio osigurati primjerenu valorizaciju zaštićenih područja na način da se osigura održivi razvoj koji podrazumijeva dugoročni ekonomski razvoj koji nije u suprotnosti s principima zaštite i maksimalno uključuje lokalne zajednice. Prirodne ljepote planinskih masiva Bosne i Hercegovine sa vrhunskim botaničkim endemskim genetskim fondom, Ramsarska područja Hutovog blata, Livanjskog polja i Bardače, neotkrivena speleološka vrijednost špilje Vjetrenica i mnogih drugih znanih i neznanih kraških podzemnih ekosustava, slapovi Une, Plive i Trebižata predstavljaju neiskorišteno blago nama na dohvat ruke. Kako očuvati taj postojeći, iznimno vrijedan prostor i iz njega stvoriti nove vrijednosti te osigurati održivi razvoj zaštićenih područja, pitanja su o kojima se raspravljalo na Međunarodnoj konferenciji o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“. 

Nesporno je kako su pobrojane, ali i mnoge druge manje znane prirodne vrijednosti, izazov ne samo za domaće nego i inozemne znanstvenike čije je područje interesa zaštita prirode. Više od pedeset znanstvenih i stručnih radova istaknutih domaćih i inozemnih autora svjedoči o velikom interesu koji je održavanje konferencije “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ pobudilo kod znanstvenika, stručnjaka i udruga koje se brinu o zaštiti prirode, ali i kod vlada najvećeg broja država iz našeg okruženja. Cijeneći iskustava dobre prakse država iz okruženja, kroz razmjenu znanja i iskustava, zagovarajući regionalni pristup, partnerstvo i suradnju na konferenciji “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ želja nam je bila sagledati i razriješiti dvojbu između gospodarskog razvoja i očuvanja prirode uz puno uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i uz promicanje poduzetničke djelatnosti. Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje održivoga razvoja je djelotvorno sudjelovanje javnosti kako u pripremi politike zaštite prirode tako i u njezinoj provedbi. Sudjelovanjem na konferenciji “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ spremnost za djelatno uključivanje i preuzimanje vlastitog dijela odgovornosti za stvaranje uvjeta za općedruštveni razvoj uz istodobnu zaštitu prirode, pokazale su jedinice lokalne i regionalne uprave, institucije civilnog društva i javne osobe koje u izdašnom i ekološki još uvijek visoko vrijednom prostoru prepoznaju razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. Na tom tragu trodnevni skup u Bihaću, okupljajući na jednom mjestu istaknute znanstvenike, stručnjake i javne osobe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva koji na različite načine skrbe o prirodi, imao je za cilj pronaći odgovore na pitanje kako očuvati i zaštititi postojeće prirodne vrijednosti, ali i osigurati njihovu primjerenu valorizaciju koja omogućava održivi razvoj zaštićenih područja. U dobroj vjeri kako je Međunarodna konferencija o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ ispunila očekivanja i doprinijela ostvarenju zajedničkog cilja, održivog upravljanja prirodom, preporučam Vam Zbornik radova koji potvrđuje kako su prirodne ljepote naš najvrjedniji resurs dok je njihova zaštita nasušna potreba, a nikako ne prevelik luksuz kako se ponekad čini.
predsjednik Organizacijskog odbora dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH 

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

orGaniZator/orGaniZer
FEDERALNO MINSTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA/ FEDERAL MINISTRY OF ENVIRONMENT AND TOURISM

Pokrovitelj/sPonsor
VLADA FDERACIJE BiH/GOVERNEMENT OF FEDERATION BiH SVJETSKA BANKA/WORLD BANK MISSION TO BiH EUROPSKO KOMISIJA/EUROPEAN COMMISSION MISSION TO BiH OPĆINA BIHAĆ/MUNICPALITY OF BIHAĆ

suorGaniZatori/co-orGanisers
WWF, UNDP UNEP , ,IUCN, VELEPOSLANSTVO MAĐARSKE U BiH/ THE EMBASSY OF HUNGARY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OPĆINA BIHAĆ/MUNICIPLAITY OF BIHAĆ VLADA UNSKO-SANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE / GOVERMENT OF UNA-SANA CANTON PARK PRIRODE HUTOVO BLATO/NATURE PARK HUTOVO BLATO PARK PRIRODE BLIDINJE/NATURE PARK BLIDINJE TZ UNSKO-SANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE/ TOURIST ASSOCIATION OF UNA-SANA CANTON DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE RH/ STATE INSTITUTE FOR NATURE PROTECTION OF REPUBLIC OF CROATIA REC BiH, UDRUGA/ASSOCIATION „LIJEPA NAŠA ČAPLJINA, “ EKUS Bihać , UDRUGA/ASSOCIATION VJETRENICA

Medijski Partneri/Media Partners
FEDERALNA TELEVIZIJA BOSNE I HERCEGOVINE/ FEDERAL TV OF BOSNIA AND HERZEGOVINA, RADIO BiH, RADIO HERCEG BOSNA, FENA, ONASA, VEČERNJI LIST, DNEVNI AVAZ, DNEVNI LIST, OSLOBOĐENJE, NEZAVISNE NOVINE 

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

PROGRAM – AGENDA
PRVI DAN
6. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008. 14,00-18,00 Akreditiranje (Hotel “PARK”, Bihać) Panel: “ZAŠTIĆENA PODRUČJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA” (Kulturni centar Bihać) 18,00-20,00 Uvodni panel “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja” Dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH Marco Mantovanelli, direktor ureda Svjetske banke za BiH, Predrag Nenezić, ministar turizma i zaštite životne sredine Crne Gore, Paolo Lombardi, direktor WWF-a u Rimu, Dr. sc. Johan Hesse, prvi tajnik misije Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu i voditelj Operativnog odjela za gospodarske reforme i prirodne resurse, Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske 19,10-19,30 Bosna i Hercegovina – zemlja raznolikosti Dokumentarni film, Marinko Dalmatin, dipl. ing. biol. 19,30-20,00 Svečana dodjela priznanja i nagrada Obraćanje domaćina: Šemsudin Dedić, premijer Unsko-sanskog kantona/županije Mr. sc. Hamdija Lipovača, načelnik općine Bihać 20,00 Svečana zajednička večera za sve sudionike uz prigodan kulturno umjetnički program (Hotel “PARK”, Bihać)

DRUGI DAN
7. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008. (Kulturni centar Bihać) 9,00-9,10 Pozdravni govori 9,15-11,30 I. Sesija – zaštićena područja, iskustva iz BiH i regije 11,30-15,00 II. Sesija- starteški dokumenti zaštite prirode 15,10-18,00 III. Sesija- koncept održivog razvoja u zaštićenim prirodnim područjima 18,00-18,15 Usvajanje zaključaka

TREĆI DAN
8. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008.

9,00-12,00

Posjet nacionalnom parku “Una”, Bihać 11

PROGRAMME-AGENDA
FIRST DAY
6th NOVEMBER YEAR 2008. 14:00-18:00 Accreditation (Hotel “PARK”, Bihać) Panel: “PROTECTED AREAS IN FUNCTION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT” (Culture Centre Bihać) 18:00-20:00 Introductory panel “Protected areas in function of sustainable development” PhD Nevenko Herceg, minister of environment and tourism of Federation of BiH Marco Mantovanelli, director of the Office of the World Bank for Bosnia and Herzegovina Predrag Nenezić, minister of tourism and protection of the living evironment of Montenegro Paolo Lombardi, director of WWF office in Rome PhD Johan Hesse, Fist secretary of the mission of EC to Bosnia and Herzegovina and Head of the operational department for economical reforms and natural resources Davorin Marković, director of State institute for protection of nature of republic of Croatia 19:10-19:30 Bosnia and Herzegovina-country of diversity, Documentary film, Graduated Eng. Biology Marinko Dalmatin

19:30-20:00 The ceremony of giving the recognitions and awards Addressing of hosts: Šemsudin Dedić, Prime minister of the Una-sana canton MSc Hamdija Lipovača, Mayor of Bihać 20:00 The dinner ceremony for all participants and cultural artistic programme (Hotel “PARK”, Bihać)

SECOND DAY
7th NOVEMBER YEAR 2008. (Culture Centre Bihać) 09:00-09:10 Greeting speeches 09:15-11:30 I. Session – protected areas, experinces from BiH and region 11:30-15:00 II. Session- strategic documents on nature protection 15:10-18:00 III. Session- concept of sustainable development in the protected natural areas 18:00-18:15 Adoption of conslusions

THIRD DAY
8th NOVEMBER YEAR 2008. 9:00-12:00 Visit to national park Una, Bihać

12

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prepuna dvorana Kulturnog centra u Bihaću 13 .

Šemsudina Dedića 14 .Izlaganje ministra Hercega na panelu Uvodno obraćanje premijera USK.

ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode RH 15 . mr sc.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Načelnik općine Bihać. Hamdija Lipovača Davorin Marković.

Spomenka Mičić. dopredsjednica FBiH Davor Čordaš. dopredsjednik RS 16 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prof. dr . Jasenka Topić.sc. Sveučilište u Zagrebu Izlaganje o GIS-u za Nacionalni park Una 1 .

Priznanje općine Bihać ministru Hercegu Sudionici panela u društvu domaćina 1 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ministar Herceg sa suradnicima u društvu Zlatka Bulića Ugledni gosti uoči press konferencije 1 .

Najava Konferencije na pressu Vlade FBiH 20 .

gradu nadomak nedavno proglašenog Nacionalnog parka “Una”. trećeg nacionalnog parka u državi Bosni i Hercegovini. sigurno neću kazati ništa novo ako ponovim kako je Bosna i Hercegovina među rijetkim zemljama u svijetu koje se mogu pohvaliti iznimnim prirodnim vrijednostima. Cijenjeni gosti. dopustite da izrazim zahvalnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Općini Bihać. Nevenko Herceg ministar okoliša i turizma Federacije BiH Gospođe i gospodo. Gospođe i gospodo. Nesporno je i kako su te prirodne vrijednosti. činjenica je i kako naš odnos prema prirodi nije uvijek u skladu sa njezinim osnovnim zakonima. Prijatelji prirode. sc. Uz izraze dobrodošlice svima vama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dr. a prvog na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. održava upravo u Bihaću. 21 . koja u fokusu ima zaštićena područja. koji su prihvaćanjem pokroviteljstva dodatno osnažili značaj konferencije i time potvrdili da u izdašnom i ekološki još uvijek visoko vrijednom prostoru vide razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. Duboko sam uvjeren kako dijelite naše zadovoljstvo zbog činjenice da se konferencija. Zadovoljstvo mi je kazati kako intenziviranjem zaštite prirodnih vrijednosti. Međutim. Bosna i Hercegovina u posljednje vrijeme nastoji osigurati održivi razvoj prihvaćajući načela uravnoteženog gospodarskog rasta i visokog stupnja zaštite prirode kako bi se iznimno prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje. izuzetno mi je zadovoljstvo i čast pozdraviti Vas u ime Federalnog ministarstva okoliša i turizma i u svoje osobno ime. stalni izazov ne samo za domaće nego i inozemne znanstvenike čije je područje interesa zaštita prirode. ali i zahvaliti vam na velikom odazivu iz kojeg iščitavamo vašu spremnost da preuzmete vlastiti dio odgovornosti za stvaranje uvjeta za općedruštveni razvoj uz istodobnu zaštitu prirode.

osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projeke. koji će pomoći ruralnom razvoju. Svjesno ili nesvjesno zaboravlja se kako su zaštićena područja. sagledamo ne samo iznimne prirodne vrijednosti koje pojedinačno posjedujemo nego i da započnemo suradnju koja će izaći iz uskih lokalnih i nacionalnih okvira. zadržavanju i vraćanju stanovnika. razvijanjem i jačanjem mreže za razmjenu informacija i prakse. tradicionalni zanati i rukotvorine. uvođenjem intersektorskog pristupa.Jedna od prisutnih predrasuda na ovim našim prostorima je kako zaštita prirodnih vrijednosti dolazi u sukob s interesima gospodarskog rasta. Međunarodnu konferenciju o zaštićenim područjima organizirali smo sa željom da. sa svojim izuzetnim prirodnim vrijednostima i resursima. Iskreno se nadam. Stoga je u ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima. proizvodnja organske hrane. kroz razmjenu znanja i iskustava. a napose jačanjem regionalne suradnje ne samo da si osiguravamo pripadnost svjetskoj obitelji onih koji skrbe o prirodi nego više od toga osiguravamo budućnost našim potomcima. kamen temeljac strategije očuvanja bioraznolikosti. uzgoj ljekobilja i šumskih plodova. potrebno detaljno valorizirati raspoložive potencijale. usvajanjem europskih standarda. Cijenimo kako naglasak treba staviti na originalne sadržaje. a istodobno predstavljaju i značajan potencijal za održivi gospodarski razvoj zemlje. kako će ono što će se čuti ovdje pomoći da pronađemo najbolja rješenja za primjerenu valorizaciju zaštićenih područja na način da se osigura održivi razvoj što podrazumijeva dugoročni gospodarski razvoj koji nije u suprotnosti s principima zaštite i maksimalno uključuje lokalne zajednice. 22 . koji mogu biti komparativna prednost na užem i širem tržištu. te mnogi drugi eko i etno turistički proizvodi i sadržaji. kao što su: tradicionalna poljoprivreda. Naše opredjeljenje za održivi razvoj zaštićenih područja s jedne strane stoji u direktnoj funkciji održivog razvoja Bosne i Hercegovine. Iskustva dobre prakse država iz našeg okruženja dokazuju kako je moguće primjenjujući koncept održivog razvoja postići potpuni balans između zaštite prirode i gospodarskog rasta. Stvaranjem konsenzusa o važnosti zaštićenih područja. zaštita i razvoj prirodnih resursa kao uvjet bez kojeg nema dugoročnog razvoja na globalnoj i regionalnoj razini. a s druge strane u funkciji nacionalnog doprinosa svjetskim nastojanjima da se osigura održivo iskorištavanje. uvezivanjem zaštićenih područja u europsku mrežu Natura 2008 i Smaragdnu mrežu.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Gospođe i gospodo. održivog upravljanja prirodom. Hvala! Registriranje sudionika konferencije u Bihaću 23 . u dobroj vjeri kako će Međunarodna konferencija “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ ispuniti naša i vaša očekivanja te doprinijeti ostvarenju zajedničkog cilja. želim nam uspjeh u radu.

24 .

Gledajući zaštićena područja u kontekstu šireg krajolika. projekt će također pomoći stvaranju uvjeta za održiv i uravnotežen ekonomski razvoj. Odajemo priznanje inicijativi organizacijskog odbora. Putem projekta zemlja će moći povećati površinu pod zaštitom do razina koje odgovaraju lokalnim potrebama i u skladu sa regionalnim prosjecima. kao što se potvrđuje i ovom relevantnom međunarodnom konferencijom organiziranom u pravo vrijeme. značajno je što će se u bliskoj budućnosti uspostaviti nova zaštićena područja. turizam. Sve se više spoznaje da su i održivi razvoj i zaštićena područja neophodni i da se međusobno jačaju. 25 . utjecati na režim padalina i lokalnu klimu. Ona mogu zaštititi slivove i regulirati protok vode. spriječiti eroziju tla. Zaštićena područja nude mjesto za rekreaciju. očuvati obnovljive resurse koji se eksploatiraju i apsorbirati zagađivače i ugljik. što je prilika za zemlju da ispuni svoje obveze po Konvenciji o biodiverzitetu i učini korak u pravcu ispunjavanja zahtjeva EU Natura 2000. edukaciju i duhovno uzdizanje. Svjetska banka je najveći pojedinačni izvor financiranja za zaštitu biodiverziteta i pruža podršku za projekte zaštićenih područja u većini zemalja balkanske regije. istraživanje. Ovaj pomak u politici će približiti BiH međunarodnim praksama za održivo vladino financiranje i možda će biti model za druge zemlje u regiji. zaštićena područja i prirodna staništa unutar njih pružaju niz društvenih i ekonomskih koristi društvu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Marco Mantovanelli Svjetska banka direktor Ureda za BiH Dame i gospodo. Svjetska banka ima dugotrajno partnerstvo s europskim zemljama na upravljanju zaštićenim područjima i zaštiti biodiverziteta. sa predsjedavajućim ministrom Hercegom na čelu. koji je pokrenut upravo prije mjesec dana u Nacionalnom parku “Sutjeska“. na koju ste pozvani da prisustvujete. Također. Vrlo je značajno što su sada oba entiteta u BiH opredijeljena da osiguraju sredstva iz vladinog proračuna za zaštićena područja. uključujući i Projekt šumskih i planinskih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini. i zahvaljujemo im što su nas pozvali na ovaj važan događaj. Veliko nam je zadovoljstvo poželjeti dobrodošlicu BiH u ovu porodicu i s nestrpljenjem očekujemo da zajedno proslavimo uspjeh ove međunarodne konferencije i naših zajedničkih napora.

26 .

troškovi poremećaja svjetskih ekosustava su potencijalno mnogo. Nekoliko stotina znanstvenika provelo je analizu stanja svjetskih ekosustava i usluga koje oni pružaju ljudskim društvima. postavili sebi šire pitanje: kolika će biti cijena gubitka ekosustava i njihovih usluga? Pod pokroviteljstvom Europske komisije i njemačke Vlade. ovise u svom blagostanju o održivom protoku roba i usluga koje pružaju ekosustavi planeta. Tu spadaju stvari kao što su: voda. hrana. Prvo. drage kolege. nalaze se u stanju opadanja izazvanog degradacijom ekosustava koji ih podržavaju. Ako se u Sternovu izvješću procjenjuje da će mogući negativni utjecaj klimatskih promjena imati za posljedicu smanjenje globalnog BDP-a od preko 20% (a troškovi drastičnog smanjenja ovog rizika na još nekoliko procenata globalnog BDP-a). Izvješće naglašava nekoliko veoma važnih stvari. tri četvrtine usluga ekosustava koje se procjenjuju u izvješću. dame i gospodo. lijekovi. G7 plus pet inicirali su projekt “Ekonomika ekosustava i biodiverzitet“ (TEEB). koji je ove godine objavio prvo izvješće o dosad učinjenom. Drugo. uistinu je zadovoljstvo i čast predstaviti Međunarodnu konferenciju “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“. naš glavni kapital. a time i potražnja za dobrima i uslugama ekosustava. u gradu Bihaću. Treće. Problem koji naglašava projekt TEEB je taj da naše ekonomije nisu u stanju izmjeriti ono što je stvarno važno za boljitak ljudi te da prema tome nisu u stanji niti pokrenuti odgovarajuće inicijative koje bi vodile 2 . regulacija klime i desetke drugih (zapravo još i ne znamo za sve njih). Nekoliko godina nakon Milenijske procjene. vlakna. Ovaj bih kratki uvod želio započeti prisjećanjem na jedno važno izvješće Ujedinjenih naroda iz 2005. uvaženi predstavnici međunarodnih organizacija. uključujući i ona ekonomski razvijenija. godine: Milenijska procjena ekosustava. u Potsdamu su politički lideri tzv.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Paolo Lombardi direktor WWF-ovog Ureda za mediteranski program Vaša ekscelencijo ministre okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine. potaknuti objavom Sternovog izvješća o cijeni političke pasivnosti u vezi klimatskih promjena. mnogo veći. ljudska društva. bit će sve teže i teže osigurati ljudski boljitak ako se ekosustavi svijeta. adekvatno ne zaštite. dok ljudska populacija još uvijek raste. plodna tla. Nastavak pružanja takvih usluga u budućnosti je neizvjestan. grupe “G7 plus pet“.

One su također shvatile da su zaštićena područja ključni instrument da se osigura očuvanje kritičnih ekosustava i biodiverziteta. Crnu Goru. učenje kako cijeniti stvari koje su nam najpotrebnije. Usred globalne ekonomske krize. ali velike uporabne vrijednosti. Dr. i promicanje regionalne suradnje na postizanju ovih ciljeva. ali veoma male uporabne vrijednosti. vođa TEEB projekta. 2 . Ima stvari od velike ekonomske. Ta obaveza. Želim vjerovati da je potpisivanjem Dinaric Big Wina ovih šest zemalja dinarske ekoregije uvrstilo očuvanje prirode među svoje političke prioritete. i da ona imaju veliku mogućnost da pridonesu ekonomskom razvitku. iskustva i ideja koji mogu zaštićena područja učiniti uspješnima. Ova konferencija može na mnogo načina pridonijeti jačanju programa očuvanja u Bosni i Hercegovini i šire. Bosnu i Hercegovinu. Hrvatsku. administratora. sigurno će biti najvažniji zadatak koji čovječanstvo mora riješiti. uključujući i ministra Nevenka Hercega. ponovna izgradnja temelja ekonomije. podrazumijeva osnivanje 13 novih zaštićenih područja i proširenje 9 postojećih. šest ministara i državnih tajnika šest zemalja ekoregije Dinarskog luka. Srbiju i Albaniju. kao što su dijamanti. Moje najbolje želje za dobru i produktivnu konferenciju. Zaštićena područja su instrument održivog razvoja. Pavan Sukhdev. uključujući nekoliko prekograničnih zaštićenih područja. Time sam stigao do zadnje točke svoga uvoda. točnije u svibnju. koju smo nazvali “Dinaric Big Win” (“Dinarska velika pobjeda“). kao što je voda. uviđajući da je priroda strahovito važno sredstvo za društveni i ekonomski razvoj dinarske regije. Hvala na pažnji. prigodom Konferencije stranaka globalne Konvencije o biodiverzitetu. političara – onih koji će na kraju krajeva morati biti pokretačka snaga novoga stava o ulozi prirode u našim društvima. Ona može započeti ujedinjenje baštine znanja. nevladinih aktera. U prvoj polovici ove godine. pokazali su izvanrednu sposobnost vođenja prema održivom razvoju potpisivanjem obaveze da znatno pojačaju provedbu programa rada Konvencije na zaštićenim područjima. citira Adama Smitha u preliminarnom izvješću TEEB-a koji je stvar objasnio bolje nego što ćemo mi to ikada biti u stanju učiniti. Ona također može započeti prikupljanje kritične mase znanstvenika.prema gospodarskom napretku. A ima stvari veoma male ekonomske. kao što to jasno govori sam naslov ove konferencije. koji su predstavljali Sloveniju.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Priznanje Marcu Mantovanelliu za doprinos promicanju zaštite prirode 2 .

30 .

Rijeke i planine ne znaju za granice i potrebna im je regionalna pažnja izvan okvira državnih granica. svojim šumom. Stoga je za Bosnu i Hercegovinu od suštinske važnosti da harmonizira relevantno zakonodavstvo u skladu sa spomenutim direktivama Europske unije i učinkovito mobilizira mehanizme za uspješno provođenje potrebnih mjera. zasigurno će doprinijeti pokretanju konsolidiranijih i odlučnijih aktivnosti promoviranja europskih direktiva. grada domaćina nadležnim institucijama i partnerskim organizacijama Bosne i Hercegovine. Europska komisija namjerava nastaviti pružati podršku ovoj zemlji na njenom putu ka Europskoj uniji kao i u ispunjavanju spomenutih zahtjeva i 31 . a obzirom da Bosna i Hercegovina napreduje na putu pridruživanja obitelji naroda Europske unije. njen zakonski okvir potrebno je na odgovarajući način i uskladiti. Ono što je potrebno je učinkovito i uspješno upravljati raspoloživim resursima kako bi se stvorili preduvjeti za održivu upotrebu istih u sadašnjem vremenu. nikog ne ostavlja ravnodušnim. ali i regije. Djelovanje koje se bazira na korištenju prirode i bioraznolikosti može doprinijeti dobrobiti stanovnika ove zemlje i njenom razvoju. One koje su od ključne važnosti jesu direktive o pticama i staništima koje reguliraju i osiguravaju održanje konzervacije i biodiverziteta. Ove su zahtjeve preuzele sve zemlje članice Europske unije. za buduće generacije. ali i u onom koje će tek doći. Posebnost značaja Bihaća.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dr Johann Hesse Delegacija Europske komisije u BiH šef Operativnog odjela za ekonomske reforme i prirodne resurse Dame i gospodo. Jasno je da jedinstvena bioraznolikost i ljepota ove zemlje pruža mogućnost za razvoj brojnih socio-ekonomskih aktivnosti. kao grada kojeg odlikuje njegov Nacionalni park “Una“ i druge prirodne ljepote. Zadovoljstvo mi je što se konferencija za očuvanje zaštićenih područja u svrhu podrške održivom razvoju odvija u gradu u kojem ljepota rijeke Une. Stoga nam je drago vidjeti da sudionici ove konferencije dolaze iz različitih država ove regije. nije puka slučajnost što se ova konferencija održava u jednom od “bisera“ ove prelijepe zemlje smještene u srcu južne Europe.

i nadam se kako će konkretne aktivnosti slijediti obveze koje će proisteći iz ove konferencije. Iz istog razloga. Vjerujem da će ova konferencija značiti jedan važan iskorak u tom procesu. radujem se sudjelovanju na ovom impresivnom skupu na kojem sudjeluju mnogi koji donose odluke.identificiranih prioriteta. Zajedno učinimo uspješnom ovu konferenciju! Zahvala akademika Sulejmana Redžića u ime nagrađenih 32 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA.I. ISKUSTVA IZ BIH I REGIJE 33 .

.

Priroda Bosne i Hercegovine (BiH) je veoma raznolika. dr. pa i ekološko-restauracijske uloge. TRENDOVI. ima i nesumnjivu razvojnu dimenziju. U pogledu biološke raznolikosti spada u sami evropski vrh. osim fundamentalne konzervacijske. Na prostoru BiH je i najviši nivo ekoklimatske raznolikosti. CEPRES – Center za ekologiju i prirodne resurse.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTITA PRIRODE BOSNE I HERCEGOVINE – STANJE. Takav pristup nameće potrebu definisanja obrazaca održivog razvoja koji će u isto vrijeme osigurati i potrebnu zaštitu. regije. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. Potrebno je definisati rezultantu između ove dvije varijable i uspostaviti održiviji oblik upravljanja. priroda BiH ima visoke ekološke i ekonomske vrijednosti. što je uz sadjejstvo sa ostalim ekološkim faktorima uslovilo i visok stepen krajoobrazne. Zaštita prirode.. kao i direktnu korist lokalnoj zajednici. Posebne vrijednosti sadržane su u više od 500 vrsta endemičnih biljaka. Sarajevo. Ovakvi pristupi u pojedinim dijelovima svijeta daju obostrano očekivane rezultate. Generalno. pa i globaliteta u cijelosti. Zaštita prirode u BiH u prošlosti se bazirala na (pseudo)kapitalističkim i socijalističkim osnovama. BUDUĆE AKCIJE Sulejman Redžić Zaštita prirode predstavlja sistem dirigovanih akcija kojima se postiže osiguranje uslova života svijetu divljine u dugoročnim razmjerama u datoj dimenziji vremena i prostora. u današnjim uslovima. Generalno. Tek 1 Akademik prof. Bosna i Hercegovina 35 . Zaštita prirode neminovno integriše biološke. ekološke. imala je manje-više sporadične dimenzije. odnosno razvojne determinante jednog društva. ekonomske i društvene aspekte. odnosno pejzažne raznolikosti. sc. te predstavnika fungije. a i generisanje ekološki prihvatljive dobiti potrebne za ostvarivanje programa zaštite. Slično je i sa geološko-morfološkim i hidrološkim diverzitetom. znatno više vrsta životinja.

da bi u Fedraciji BiH dostigla svoju najnižu tačku na vremenskoj ljestvici od uspostave sistematičnijeg upravljanja. Iako. sistem zaštite prirode u tom vremenu imao je ekstenzivan karakter. pada u sistemu institucionalnog jačanja ovog sektora. nekontrolisan lov i ribolov. idući od pojasa uvijek zelenih mediteranskih šuma. pa sve do planinskih vrhova. Tome treba dodati i niz manjkavosti intersektorske saradnje i povezivanja.Strategije biološke i krajoobrazne raznolikosti BiH. Tako da Fedracija BiH sve do danas ostaje bez nadležnih institucija u ovoj izuzetno važnoj i složenoj oblasti. U postdejtonskoj BiH. botanički i zoološki rezervati. Upravo u tom periodu je došlo do vrlo intenzivne konverzije vrijednih prirodnih staništa na čitavom vertikalnom profilu BiH. uključujući i prirodu. Poseban interes je u domenu instrumentalizacije zaštite prirode i iznalažanja indikatora za uspostavu efikasne mreže zaštićenih područja kao najadekvatnijih oblika u održivom upravlja- 36 . akvakultura u otvorenim vodama. Gasi se i posljednja institucija koja se bavila pitanjima zaštite prirode: Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH transformiše se u instituciju iz koje je izostavljen segment “zaštita prirode“. Tako je bilo sve do izbijanja agresije na BiH. te razvojno marginalnu ulogu. “Janj“) itd. arboretumi. Osnovni pritisci su: prekomjerna i neselektivna sječa šuma. vodopad Plive.polovinom prošlog vijeka dolazi do institucionalizacije ove djelatnosti i konkretnih doprinosa. u uslovima intenzivne tranzicije. vrijedni su svake pažnje i uspostava posebnih oblika zaštićenih područja razine narodnih parkova (“Kozara“ i “Sutjeska“). Slijede značajni koraci na ovom polju kroz izradu strateških dokumenata . nekontrolisana izgradnja razne infrastrukture.). uspostavljaju se institucionalni oblici upravljanja na različitim razinama društveno-političkog organizovanja bivše BiH. stradali su i mnogi vrijedni dijelovi prirode (devastirane su prirodno očuvane sastojine visokih šuma. U kasnijem periodu uspostavljaju se i drugi oblici zaštite priode kako u domenu biološke tako i geomorfološke raznolikosti (spomenici prirode. te prašumskih rezervata (“Lom“. motivisani društvenim i kulturno-historijskim razlozima. te postratnog perioda. pojedinačna stabla drveća). zaštita prirode svodi se na manje-više formalna djelovanja. “Peručica“. prekomjerna eksploatacija ljekovitog bilja i divljih životinja. Stragije zaštite okoliša i sl. Više svjetla na oblast zaštite okoliša. zaštićena područja su oštećena kao što su u području botaničkog rezervata kod Konjica. u dolini Grabovice u području Plase i Čvrsnice. Vlašić planina i sl. Prokoško jezero na Vranici. Unatoč tome. naročito nakon uspostave zasebnog Ministarstva okoliša i turizma na nivou Federacije BiH. krčenje šuma i podizanje vikend naselja. eksploatacija šljunka i kamena. U stanju ratnog haosa.

faune i fungije. visoke šume.  Evaluacija močvarnih staništa (niska. upravljačkog i političkog djelovanja. ekonomske.  Evaluacija flore i faune sa aspekta ugroženosti i izrada “crvenih knjiga“ flore.  Evaluacija diverziteta tla.  Evaluacija biljnih zajednica sa aspekta ugroženosti i postojećeg stanja sa izradom “crvene knjige fitocenoza“.). BiH na putu prema EU kao jedan od preduslova ima i stavljanje pod odgovarajući režim zaštite. glečerska i planinska jezera.  Uspostava zaštićenih područja sa prioritetom u “biodiversity hotspots“ zonama BiH kao što su kanjoni i klisure rijeka. Jer biološkoekološka dimenzija prirode nikada nije bila toliko jakim instrumentom u upravljanju cjelovitim razvojem države. kraška polja. planinski vrhovi. odnosno adekvatnu procjenu tzv.  Determinacija staništa i njihova evaluacija (EUNIS. To nalaže efikasne mjere kompleksne evaluacije prirodnih vrijednosti ukupne teritorije. naročito hidromorfnog tla. Habitat direktive i sl. približno 20% nacionalne teritorije kroz NATURA 2000 program. banke gena i sl. te okolišem u cijelosti. močvarni ekosistemi. Da bi se realizovali navedeni pravci djelovanja neophodno je promptno institucionalno i kadrovsko jačanje sektora prirode u domenu naučno-istraživačkog. pa i projektovanjem regionalnih i globalnih obrazaca razvoja i izlaska svijeta iz postojeće ekološko-ekonomske krize. značajan porast političke odgovornosti i radikalna promjena poimanja i uloge prirode i u njoj sadržanih resursa u demokratskom i tržišno orijentisanom društvu kojem BiH neminovno teži.  Evaluacija i kartiranje geološko-morfološke i hidrološke raznolikosti.  Razvoj ekološkog informacionog sistema. u odnosu 3 . Kao prioritetni zadaci u oblasti održivog upravljanja prirodom BiH su:  Evaluacija prirodnih vrijednosti u cilju efikasne i trajne zaštite i generisanja ekološki prihvatljive dobiti. društvene i političke interese u ukupnom razvoju BiH. prelazna i visoka tresetišta ili cretišta).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nju prirodnim vrijednostima. a u skladu sa IUCN i drugim dokumentima Evropske unije (EU) i Programa za zaštitu životne sredine Organizacije ujedinjenih nacija (UNEP-OUN). sukladno međunarodnim propisima. katergorizacija upotrebne vrijednosti i procjena ugroženosti. pećine.  Razvoj ex situ konzervacije (botanički vrtovi. “nultog“ stanja biodiverziteta na svim nivoima iz čega će proizaći konkretni pravci djelovanja i aktivnosti koje će integrisati biološko-ekološke.).

Sve odluke o angažmanu prirodnih resursa moraju se donositi u institucijama demokratskog sistema odlučivanja. kakav se nastoji nametnuti i danas od najuticajnijih političkih lobija kakav je naprimjer energetski lobi. još uvijek prirodno atraktivnim prostorima. Zbog toga je neophodna intersektorska saradnja. uključivanje nevladinog sektora i javnog mijenja na svim nivoima organizovanja u sistemu odlučivanja. a na osnovu stručnih mišljenja i analiza i procjena koje poznaje savremeno demokratsko društvo. 3 . Samo na taj način se može odoljeti sve većim “strastima“ pojedinaca i organizacija da se u njihovim rukama nađu resursi od neprocjenjive vrijednosti i strateške važnosti za razvoj budućih generacija na ovim.na centralno-ekonomski koncept razvoja u ex SR BiH.

točila i zaslanjena staništa. pripada šumskom području. Zaštita biljnih i životinjskih vrsta može se provesti samo zaštitom njihova staništa. Hrvatska. alpinske i rubnim dijelom panonske regije. Nekoliko tisuća biljnih svojti i neznani broj životinjskih svojti obitava na tome prostoru zahvaljujući raznolikosti staništa. nalazi se u biogeografskoj podjeli Europe na značajnom križištu nekoliko velikih prirodnih regija: mediteranske. Prirodnim trajnim stadijima pripadaju još vodena i močvarna staništa. kontinentalne. najveći udio teritorija bio prekriven različitim tipovima šuma. tako i ostalih tipova koji predstavljaju prirodne trajne stadije. kao i stijene.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROBLEMI ZAŠTITE PRIRODE U HRVATSKOJ Jasenka Topić Uvod Republika Hrvatska. pa će u daljnjem tekstu biti govora o problemima zaštite staništa u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu 3 . 1 Prof. pa se upravo staništa mogu koristiti za posrednu procjenu bioraznolikosti. koji određuju svekoliku bioraznolikost Hrvatske. vinogradi ili travnjaci – livade i pašnjaci. kako onih klimazonalnih. To znači da je u današnjoj raspodjeli otprilike polovica teritorija pod različitim antropogenim staništima. dr. bilo da su u pitanju oranice. Unutar svake od tih regija postoji još mnoštvo reljefnih. sc. To znači da bi. kao i većina europskih zemalja. zahvaljujući svom geografskom položaju. bez utjecaja čovjeka. voćnjaci. Jasenka Topić. Pitanje je koliko ovakva raspodjela i općenito gospodarenje prostorom pogoduje održanju bioraznolikosti. no udio ovih staništa vrlo je malen na sveukupnom teritoriju. klimatskih i edafskih čimbenika te utjecaja čovjeka.

u njima raste sve što potencijalno i dolazi u tim tipovima šuma: od biljaka u prizemnom sloju do lišajeva najosjetljivije sveze Lobarion. godine? Dotad se na Velebitu odvijala 40 . gdje su šume pod posebnom zaštitom. ali i za spas i uzdizanje Jugoslavije koja je svoj napredak poslije rata mogla uvelike zahvaliti sječi i prodaji drveta. Što reći na činjenicu da je posljednja krava nestala s Velebita 1971. gnojenje. preorijentacija stanovništva od poljoprivrede prema industriji ili turizmu. odnosno odvodnju. koja ukazuje na dobru kvalitetu zraka ali i dobro održavanje starih šuma. a kasnije se tom čimbeniku pridružila i migracija stanovnika u urbane prostore. od nizina do planina. Budući da zahtijevaju stalni trud čovjeka. Podignuti su brojni nasadi alepskog ali i drugih borova na napuštenim kamenjarskim pašnjacima. uvelike su utjecali na promjene tih staništa. S jedne strane zabrana koza u mediteranskom prostoru dovela je do obrastanja krša. Naravno. učestalu košnju i slično. No. Od tada je udio šuma opadao na račun otvaranja prostora za ratare i stočare. Stoga je poznata činjenica da su to jedne od najočuvanijih šuma u Europi. budući da su hrvatske šume vrlo bogatog flornog sastava. Tako se posljednjih desetljeća udio područja pod šumom u Hrvatskoj povećao od 37 do skoro 50%. uz napuštanje tradicijskog stočarenja. T ravnjačka staništa i vrištine Svi travnjaci u Hrvatskoj predstavljaju antropogene trajne stadije. Šumama se gospodari gdje god je to moguće. pa je tako pred tristotinjak godina oko 70% Slavonije još bilo prekriveno šumom. nisu to samo ekonomski iskoristive šume. pred nekoliko stoljeća zapisi govore da je pod šumom bio daleko veći teritorij nego danas. koje nadomještaju plin i nafta. već i svi tipovi krških šumaraka i šikara crnog i bijelog graba. koji se podižu nakon napuštanja stočarenja.Problemi zaštite staništa Šumska staništa Kako je šuma prirodna zajednica. Nakon toga dolazi do oporavka šumskog fonda. raseljavanje i nestajanje malih zaseoka i tradicionalnog života. Sa stanovišta zaštite prirode malo je prigovora takvom gospodarenju u cjelini. Naravno. najlakše se obnavlja. to je i najstabilnija. te bušici i makije u eumediteranskom prostoru. Velika je zasluga i nacionalnih parkova i parkova prirode. Većina šumskih tipova pripada staništima iz Direktive o staništima EU. demografske promjene. a treba dosta truda da se ona makne iz prirode. Uz to opada potražnja za ogrjevnim drvetom. a nastali su potiskivanjem (paljenjem i sječom) šuma i stalnim održavanjem putem ispaše ili košnje. zaštitne šume. ne samo da su nestajale površine pod travnjacima nego su se preostale mijenjale i “poboljšavale” kroz razne “melioracije”. tzv.

Pregled lokaliteta s ovim vrstama pokazao je da se većina nalazi u stadijima vegetacijske sukcesije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja živahna ljetna ispaša. jer se ne preporučuje koji stadij treba stvarno zaštititi). Arnico-Nardetum. U prizemnom sloju pojavljuju se niski puzavi grmovi i te se površine pomalo pretvaraju u vrištine vrsta Arctostaphyllos uva-ursi. postojala su ljetna naselja. npr. a napustila stočarenje. U tim se tipovima travnjaka nalaze neke rijetke vrste. Kiseli travnjaci. no florni sastav govori o trajnim promjenama. Sve ostale površine napuštene su jer ni za bolje travnjake nema interesa. Genista radiata. Planinske rudine koje se nalaze na izloženim grebenima zaštićene su od sukcesija zbog surovih klimatskih prilika. Nekadašnji ekstenzivni tradicionalni 41 . održavaju se samo unutar zaštićenih područja. S jedne strane vrlo mali dio ukupnog teritorija Hrvatske pripada eumediteranskoj zoni. Ona je srećom u planinskim uvjetima vrlo spora. a s druge strane davno je već stanovništvo srednjeg i južnog primorja zamijenilo tradicionalno stočarstvo turizmom. a u primorskom dijelu sjevernog Jadrana većina se stanovnika preorijentirala prema turizmu i gradovima. kao što malo preostalih stanovnika kaže. Tako se brometalni travnjaci sa svojim šarenilom boja i mnoštvom orhideja (prioritetno stanište iz Direktive) danas teško mogu naći u Hrvatskoj. Iako se i jedna i druga staništa nalaze u Direktivi o staništima (nelogičnost. Eumediteranski travnjaci reda Thero-Brachypodietalia još su rjeđi. Brdske košanice također više nisu potrebne jer ima premalo stoke. nana. Juniperus communis ssp. smatramo da prednost treba dati planinskim travnjacima zbog bogatog flornog sastava te rijetkih i endemičnih vrsta koje tu rastu. primaknula do njihova praga. iako se nalaze u pojasu klekovine bora. Dalmatinske zagore i Ravnih kotara dovela je do vidljivog zarastanja tih područja šikarama. često prava mala sela. Aneks 2. među njima i one sadržane u Direktivi. na nekima su posađene kulture borova. U Gorskom kotaru jedva da ima stoke. a šuma se. To je dovelo do vegetacijske progresivne sukcesije. kao što su Pulsatilla grandis i Serratula lycopifolia. a sakupljači ljekovite moravke pitaju se kamo je ona nestala. Depopulacija unutrašnjosti Like. a samo rijetki lokaliteti održavaju se redovitom ispašom. a kamoli za takove sa slabom i nekvalitetnom krmom. a gdjegdje su samo ruševine u šumi. no od toga su danas jedini trag ruševine tih nastambi koje se danas gdjegdje (Mirovo) pretvaraju u vikend-naselja. Submediteranski travnjaci reda Scorzoneretalia (Direktiva o staništima) također zarastaju na cijelom submediteranskom području. Juniperus sabina. I odredba o zabrani držanja koza imala je dvojaki efekt: zarastanje krških pašnjaka i omogućavanje požara. pa su površine uglavnom zarasle bušicima i makijom.

Ostale su još dvije male sastojine. a livade busike (Deschampsietum cespitosae) u području Pokuplja i gornje Posavine. a prema vrsti podloge (kamenita. kao i sve srodne. koje su pred sto godina prekrivale velike površine. pospichalii i Chouardia littardierei (ova posljednja je u Direktivi. Neki travnjaci na staništima promjenjive vlažnosti također su nestali. Gratiolo-Caricetum praecocis-suzae. a preostale sastojine su izmijenjenog sastava. ne ih pretvarati u probitačnije oranice ili gnojene livade. Rhinantho-Filipenduletum vulgaris i Ventenato-Trifolietum pallidi. no one se nalaze u građevinskoj zoni pa su im dani odbrojeni. Tu su halofilne zajednice s endemičnim vrstama roda Limonium: Limonium cancellatum. Aneks 2). voćnjake i vinograde. Limonium 42 . Na južnim poljima značajna je zajednica Deschampsietum mediae u kojoj. Vrištine i bujadnice (Direktiva o staništima).) davno su izgubile funkciju. Subpanonski suhi travnjaci sjeveroistoka Hrvatske davno su pretvoreni u kvalitetne oranice. Na dva lokaliteta još postoje male sastojine livade Gentiano pneumonanthe-Molinietum. Na krškim poljima treba potaknuti posrnulo stočarstvo. Limonium anfractum. Aneks 2). Na sjevernim krškim poljima razvijaju se molinietalni travnjaci zajednice Molinio-Lathyretum pannonici (Direktiva o staništima) s endemičnim vrstama Peucedanum coriaceum ssp. Crne Gore i Makedonije. šljunkovita. kao prijelazni stadij vegetacijske sukcesije između travnjaka i šuma. Najveći dio jadranske obale je kamenit i taj je najočuvaniji. pa danas ili prirodno zarastaju ili se pretvaraju u krumpirišta i voćnjake. Republika Hrvatska je predložila za uvrštavanje u Direktivu o staništima. velikim su dijelom već zarasle u šume ili se nalaze na putu k tome. Samu zajednicu Deschampsietum mediae. Zaslanjena staništa Ona se uglavnom nalaze uz obalu mora.maslinici održavali su se često kombinacijom ispaše ovaca i koza koje su u starom masliniku uklanjale prizemno grmlje i onemogućavale požare. Posebnu pažnju valja usmjeriti na travnjake krških polja s promjenljivom vlažnošću. budući da obuhvaća značajna staništa Hrvatske. muljevita) razlikuju se mnoga staništa. Vlažni travnjaci. Tako su nestale zajednice Serratulo-Plantaginetum altissimae. Pseudolysimachio longifoliae-Euphorbietum lucidae. pogotovo oni s nekvalitetnim prinosom. rastu još Succisella petteri i Edraianthus dalmaticus (Direktiva. npr. Bosne i Hercegovine. pjeskovita. danas su prava rijetkost. uglavnom su nestali s našeg područja. uz gore spomenute endemične vrste. a prije svega treba održati režim periodičnog plavljenja i isušivanja. odnosno cijeli red Trifolio-Hordeetalia. Velike bujadnice koje su se koristile za stelju (sl.

melioracijskih.). Šljunkoviti žali (Direktiva o staništima) su rjeđi i atraktivniji za kupače. Muljevite obale (Direktiva o staništima) ne privlače kupače. a zadržao se samo jedan zaslanjeni pašnjak na kojem su male sastojine panonske halofilne zajednice Camphorosmetum annuae (sl. što je trajna. škodi. Oni su nastali u geološkoj prošlosti kad je klima na ovom prostoru bila drugačija nego danas. pretrpjela su močvarna i vodena staništa. uz malo iznimki (sl. čime je omogućeno plavljenje velikog područja Kopačkog rita.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vestitum (Direktiva o staništima). a plavljenje Parka prirode Lonjsko polje omogućeno je umjetnom kontrolom vodostaja na tom retencijskom području. Pjeskovitih obala ima u Hrvatskoj malo. Čovjekova djelatnost često je pomogla i ubrzala njihov nestanak kroz odvodnju. barem na jednom mjestu obrambeni nasip Dunava u Baranji odmaknut je nekoliko kilometara od obale. Dravi i Muri. No gradnje hidrocentrala i akumulacija na rijekama. potpuno su bez vegetacije (Direktiva o staništima). Od tih staništa najugroženiji su svakako cretovi (Direktiva o staništima). već i travnjake i šume te mnoge depresije s vodenom i močvarnom vegetacijom. tzv. a malobrojna populacija Eriophorum vaginatum na rubu je izumiranja.). Visoke vode su rijetke. Velikim naporom održavaju se tri mala creta. vrlo su posjećene i.). napose uzvodno od Hrvatske na Savi. Većina rijeka utvrđena je u koritima pa je onemogućeno plavljenje. helidrom) (sl. pa je tako većina evidentiranih cretova u Hrvatskoj ili potpuno nestala ili su degradirani i u stadiju sukcesije. Nekadašnje kontinentalne slatine (Direktiva o staništima) u istočnoj Hrvatskoj nestale su kroz odvodnju. Osim velikih zahvata na rijekama iskopano je posljednjih desetljeća mnoštvo kanala. pa tako i u Hrvatskoj. Tako je u posljednjih nekoliko desetljeća iz hrvatske flore nestala vrsta Eriophorum gracile. promijenile su vodni režim nizvodnog toka. teška i skupa djelatnost. Izgrađeni su od higrofilnih i heliofilnih vrsta pa im svako isušivanje ili zasjenjivanje. pa se pretvaraju u građevno zemljište za infrastrukturu (ceste. pa je većina takvih plaža potpuno ogoljela (sl. No kanali nisu isušivali samo oranice. a za to je potrebno stalno uklanjanje vrsta koje zarastaju i uništavaju cret. makar i od trava. ali se uništavaju na druge načine. odnosno preorati. a zapravo odvodnih. Srećom. parkirališta. 43 . Vodena i močvarna staništa Velike promjene u Europi.). Stoga se oni prirodno i ne mogu održati u ovim uvjetima. pomalo zarastaju i prelaze u druge tipove vegetacije. Većinom se na njih navozi alohtoni materijal. Iskopani su za isušivanje močvarnih terena da bi se mogli bolje iskoristiti za poljoprivredu.

runolist na Samarskim stijenama. Solidago spp. Galinsoga parviflora. Rasprostranjene su od mora do planinskih vrhova. iako su ugrožena. U slučaju nedostatka vode zbog uzimanja za potrebe akumulacije hidrocentrale.Staništa stijena i točila Hazmofitske zajednice stijena (Direktiva o staništima) prirodni su tip vegetacije i u Hrvatskoj su dobro očuvane. portenschlagiana. Centaurea dalmatica. Agrostemma githago. osušeni slapovi odumiru i lome se. poscharskiana. U eumediteranskom prostoru u Hrvatskoj potpuno je nestalo strno žito. C. Ostala staništa Mnoštvo je staništa koja čuvaju bioraznolikost. Urbanizacija prostora uništila je i mnoga ruderalna staništa. a s njime i korovne pratilice. Tako npr. no ona je danas skoro potpuno uništena najezdom alohtonih invazivnih vrsta Echinocystis lobata. I obrastanje slapova drvenastim vrstama opasno je jer ih korijenje drveća može odlomiti. dovodi do vegetacijske sukcesije. pa se mnoga točila tako degradiraju. Pod utjecajem herbicida i ostalih agrotehničkih mjera prorijedile su se stare vrste korova. ali i dugotrajnog odgoja planinara u zaštiti prirode. odvodni kanalići uz seoske ceste i sl. Taj problem je izraženiji na planinskim (s endemičnom vrstom Degenia velebitica) nego na primorskim točilima. a nisu u prethodnom tekstu bila istaknuta. 44 . Hibiscus trionum. koje je prirodna pojava. Impatiens glandulifera i sl. Campanula waldsteiniana. no umiranje točila. a potpuno su očuvane. Nonnea pulla. zajedno s njihovom svojstvenom vegetacijom. C. riječni obalni tipovi vegetacije reda Chenopodietalia rubri (Direktiva o staništima) imaju sve manje prostora za razvitak zbog utvrđivanja obala velikih rijeka. npr. Nekadašnji torovi. Zbog nedostupnosti. Moehringia tommasinii. nestaju. Centaurea ragusina i druge. npr. Oranice su također promijenile sastav korovne komponente.. seoska dvorišta s domaćim životinjama. može se desetljećima svjedočiti o atraktivnim biljkama koje se nalaze na rukohvatu. Točila (Direktiva o staništima) su također prirodni tipovi vegetacije. a njihovo mjesto zauzele su otporne vrste. npr. Uz vodotoke se razvija i vegetacija reda Convolvuletalia. naročito novopridošlice Ambrosia artemisiifolia i Abutilon theophrasti. gdje se ona održavaju intenzivnom ispašom ovaca. U njima rastu mnoge endemične vrste. Posebna staništa sedrenih barijera naših krških rijeka osjetljivi su sustavi.

aktivnu i trajnu zaštitu nekih staništa. bilo čovjekovom djelatnošću. Naročito treba obratiti pažnju na neka staništa koja su. ugrožena i njihove su površine smanjene.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključak Hrvatska je zemlja velike bioraznolikosti. Od preko 5000 biljnih svojti u Hrvatskoj najveći dio raste izvan šuma. pa i o njima treba voditi računa. Analiza flore Nacionalnog parka Plitvička jezera pokazala je da na oko 70% šumskih površina raste oko 30% vrsta. ipak treba voditi računa o sveukupnoj bioraznolikosti. 45 . Bez obzira na neupitnu ekološku vrijednost šuma. No i staništa koja nisu u Direktivi važna su za ukupnu bioraznolikost. a na preostalih 30% nešumskih površina raste 70% biljnih vrsta zabilježenih za to područje. te državne subvencije za zadržavanje stanovništva na područjima posebne državne skrbi (i prirodne vrijednosti) i pomaganje tradicionalne poljoprivrede. uglavnom uz angažiranje ljudi. Mnoštvo staništa pripada onima iz Direktive o staništima i biti će uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000. Stoga se pri zaštiti prostora treba rukovoditi načelom da sva potencijalno moguća staništa moraju biti zastupljena u razmjernom dijelu. no to ne znači da nema problema sa zaštitom prirode. bilo iz prirodnih razloga. To zahtijeva obrazovanje ukupnog stanovništva o važnosti zaštite prirode. mehanizacije i financijskih sredstava. koji omogućuje njihov potpuni sastav i bioraznolikost.

.

održivi razvoj 1 Dr. E-mail: zastitaprirode@cg. Marko Knežević. Prirodno-matematički fakultet. Podgorica. prof. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. sc. Prirodnomatematički fakultet. sc. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PERSPEKTIVE NOVOG NACIONALNOG PARKA “CRNOGORSKE PROKLETIJE NA BALKANSKOM POLUOSTRVU” Zlatko Bulić & al. dr. Ključne riječi: Zaštita prirode. sc. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu. Dragutin Nedić. prof.yu. Crna Gora. karaktera koji ga kandiduju da bude ne samo nacionalni park nego i prostor koji bi trebao da bude upisan u spisak svjetske-prirodne i kulturne baštine. E-mail: zastitaprirode@cg. mr. kulturološkog. E-mail: zastitaprirode@cg.yu 4 . dr. nacionalni park. Zlatko Bulić. dr. Dmitar Lakušić. Podgorica. akademik Vukić Pulević. Kotor. Miljan Radović. dr. Podgorica.yu. sc. zavređuje pažnju da bude nacionalni park. sc. Maraš Rakaj. fizičko-geografskog. mr. Đorđije Bogdanović. sc. gdje se ovaj veliki planinski masiv pruža. Sulejman Redžić. Sarajevo. Podgorica. biodiverzitetskog i dr. akademik Vladimir Stevanović. Dukljanska akademija nauka i umjetnosti. sc. Sažetak U radu su date osnovne fizičko-geografske i ukupne prirodne i kulturne osnove budućeg nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije“ koje predstavljaju jedan od najznačajnijih prirodnih i kulturnih potencijala ne samo Crne Gore nego i okruženja. Prirodno-matematički fakultet. Skadar.yu. prof. sc. Kosovska Mitrovica. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu. Podgorica. prof. Po svim dosadašnjim prirodnim i kulturnim potencijalima ovaj prostor na području Crne Gore kao i u državama u okruženju. prof. Vasilije Bušković. U radu su date osnovne pretpostavke istorijsko-prirodnjačkog. E-mail: zastitaprirode@cg. Fakultet za turizam i hotelijerstvo. dr. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Balkansko poluostrvo. spomeničkog.

kako na fizičke uticaje na biodiverzitet i staništa. a obiluje velikim procentom izvornih ekosistema i rijetkim. kao i naučnog skupa sa međunarodnim učešćem “Prirodne i društvene vrijednosti Dinarida“ održanom u maju mjesecu 2007. (1999-2006). a u budućem periodu. Nacionalni park “Crnogorske Prokletije“ sa okruženjem (spomenik prirode “Plavsko jezero“) veoma je osjetljiv. kojom se utvrđuju režim i zone zaštite. tako i na zagađenje. (2000. realno je očekivati i njegov međudržavni značaj u prekograničnim programima zaštite prirodne i kulturne baštine. Bulić Z. 94/24 EC & 94/C241/08). Prostor novog nacionalnog parka ima visok stepen specijskog diverziteta. U njoj su predstavljene osnovne fizičko-geografske karakteristike i biodiverzitet koji sa svojom endemičnom i lokalno endemičnom florom i faunom Prokletije karakteriše ne samo kao balkanski centar visokoplaninskog diverziteta. Veliki dio Nacionalnog parka korespondira sa staništima iz tipologizacija Natura 2000 i EMERALD područja po osnovu Bernske konvencije (Konvencija o zaštiti Evropskih staništa divlje flore i faune) i EU Wild Birds Directive (79/409 EEC. 1995. 1996. 2007. preko stručno-naučnog skupa o zaštiti prirodnih vrijednosti tog područja koji je održan 1985. 2008. obzirom na integritet Prokletija kao jedinstvenog planinskog masiva. 2001. kategorije upravljanja i granica nacionalnog parka. već i centar biodiverziteta od evropskog i globalnog značaja (Stevanović. endemičnim i reliktnim vrstama. 2009): Osnovne karakteristike crnogorskih Prokletija kao 5. 2007. zaštićenim. definisano kao novi nacionalni park u Crnoj Gori. 1997. 91/244/EEC. kao i diverziteta staništa i predjela (Landscape diversity). 2006. et al.. Amidžić L. Andrijevici i Plavu i dr. počev od simpozijuma o flori i vegetaciji jugoistočnih Dinarida (Andrijevica. koje se predlažu za stavljanje pod zaštitu kao nacionalni 4 . godine urađena je studija izvodljivosti za ustanovljavanje zaštićenog područja prirode na području Plavskog dijela Prokletija. nacionalnog parka u Crnoj Gori Ovo područje. godine u Beranama.. nacrt 2007). 1993. 2005.Uvod Područje Plavskog dijela Prokletija je još od ranije prepoznato kao potencijalni NACIONALNI PARK (Prostorni Plan /Republike 1986. godine u Plavu. 1973). 2003. uglavnom na osnovu saznanja o ekološkim vrijednostima tog područja koja su publikovana u stručnoj i naučnoj literaturi i prezentovana na brojnim skupovima. Crnogorske Prokletije. ima prevashodno nacionalni značaj. u organizaciji Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Opštine Plav.

Bogatstvo vaskularne flore crnogorskih Prokletija procenjuje se na blizu 1700 vrsta. dok je zona zaštite unutar nacionalnog parka – drugi stepen zaštite obuhvatila 11. Rile i Pirina (Stevanović 1996). Po plastici reljefa koju karakterišu planinski vrhovi. drijevni oromediteranski elementi. stenoendemiti (18 vrsta). U tome se. Dosadašnja istraživanja i analiza flore Prokletija pokazuju da se radi o floristički veoma bogatom. i to kao tip “C” – područje koje je značajno kako za ptice tako i za ostale vrste i staništa. Istraživanja flore Prokletija.150 ha.052 ha. Analiza visokoplaninske flore zapadnog i centralnog dijela Balkanskog poluostrva (zone iznad 1500 m) koja je obuhvatila sve florne elemente osim borealnih. Kontaktna. te se ovaj planinski masiv može smatrati jednim od floristički (i vegetacijski) najbogatijih na čitavom Balkanskom poluostrvu. Prokletije zaista geomorfološki podsećaju na Alpe i u tom pogledu su bez premca u odnosu na ostale planine Balkanskog poluostrva. odnosno zaštitna zona oko nacionalnog parka iznosi 6. Poseban floristički značaj ovoj grupi flornih elemenata daju glacijalni relikti alpskog i arkto-alpijskog rasprostranjenja. 647 ha i u okviru njegovih administrativnih granica se nalaze 2 rezervata prirode i to: Hridsko jezero i Volušnica sa površinom od 1. Upoređujući Prokletije sa drugim planinama Balkanskog poluostrva. U neposrednoj blizini nacionalnog parka nalazi se i predloženi spomenik prirode “Plavsko jezero“ koji obuhvata površinu od 1.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja park. a Prokletija u širem smislu riječi 2000 vrsta. sa jednog drugog aspekta. između ostalog. a po sastavu flore i vegetacije izuzetno interesantnom planinskom masivu. duboke doline. Van granica parka nalazi se i rezervat prirode “Visitor“ sa površinom od 1. pokazuje da su Prokletije sa 542 vrste na prvom mjestu u odnosu na sve druge planine poluostrva Približno 40% ukupne visokoplaninske flore zapadnog i centralnog Balkana prisustvuje na Prokletijama. zauzimajući na taj način značajnije mjesto i od Pinda. valovi i cirkovi obrazovani tokom snažno ispoljenih glacijacija. Prema najsavremenijim podacima o visokoplaninskim florama Balkanskog poluostrva.618 ha. obogaćenu čvrstim florističkim. ekološkim i biogeografskim argumentima.145 ha. potvrđuju ovu Cvijićevu konstataciju. Od ovog broja na srednjeevropske planinske vrste u širem smislu otpada skoro 60% (Stevanović 1996). preko 180 endemičnih balkanskih 4 . Jovan Cvijić im je dao atribut “Balkanskih Alpa”. koja datiraju sa kraja XIX vijeka i sa oscilacijama traju i danas. razumljivo. Šarplanine. prvog stepena zaštite obuhvata površinu od 10. definisane su kao posebno značajno EMERALD područje u Crnoj Gori sa nazivom “Plavsko – Gusinjske Prokletije sa Bogićevicom“. ogleda sličnost između Prokletija i Alpa.502 ha. Zona stroge zaštite tj. Predloženi nacionalni park Prokletije zahvata površinu od 21.252 ha. Prokletije su floristički najbogatija planina Balkana.

Planinski lanci Prokletija u Crnoj Gori.. Zbog toga treba uložiti sve napore da se ova planina proglasi nacionalnim parkom. Osnovne morfološke karakteristike NP “Prokletije” čine dinamičnost . 42 vrste od međunarodnog značaja. sa izraženim uticajem na raznolikost i ukupnu fizionomiju prostora. livada i pašnjaka. valovskog i kompozitnog karaktera. Visitor 2.528 m. 2001). odnosno 42 globalno značajne vrste. te antropogenih polupustinja i pustinja. Pedicularis ernesti-mayeri (Stevanović et al. Najizraženije komponente u morfološkoj kompoziciji i osnovne crte u liku ovog prostora čine: planinski masivi (bila i lanci).005 m. Čakor 1. tektonska i glacijalna kotlinska i dolinska udubljenja.). Ova raznovrsnost je zastupljena u nizu ekosistema na sniježnicima. Karanfili 2. nedavna otkrića novih vrsta za nauku Draba bertiscea (Lakušić. prokletijska runjavica (Hieracium bertisceum) i dr. prisutni veoma izraženi visinski (orografski) i horizontalni (predjelni) kontrasti. Planinica 2.. što pokazuje da Prokletije još uvijek nisu dovoljno istražene. sa mnoštvom prevoja. podzemne izdani i planinske lokve i dr.374 m.126 m. Zahvaljujući ovim atributima Prokletije se mogu označiti i kao jedan od najznačajnijih centara florističke raznovrsnoti u okviru velikog centra diverziteta visokoplaninske flore Balkana i Evrope. koja daju osnovni pečat horizontalnoj razuđenosti reljefa. Majerov ušivac (Pedicularis ernestimayeri).528 m n. Kosovu i Albaniji predstavljaju floristički najbogatije djelove Balkanskog poluostrva. i heterogenost elemenata. Hidrografsku mrežu ovog područja čine brojni objekti. glacijalna jezera.480 m. Oni imaju višestruku razvojnu i 50 . Helisoperma oliverae (Niketić & Stevanović 2006).sječina i paljevina.energija reljefa koja je izražena u njegovoj vertikalnoj disekciji u rasponu od 900 do 2. Bjelič 2. Zato su ovdje.826 m. Srbiji. Na ovom prostoru se i danas mogu naći nove biljne vrste za nauku. Prokletije su jedna od najbogatijih planina raznovrsnošću flore i vegetacije u sistemu Dinarida i Balkanskom poluostrvu. Bogićevica 2. koji svrstavaju Prokletije u grupu hidrološki najbogatijih prostora Crne Gore. Tako je zadnjih godina na prostoru plavskih Prokletija (Bjelič) pronađeno nekoliko vrsta: proletijska prkosnica (Draba bertiscea). kraške površi. te zajednicama degradacionih stadija klimatogenih ekosistema . na relativno malom prostoru.110 m. riječne doline kanjonskog. Hieracium bertisceum (Niketić 2005). Kofiljača 1.849 m. v. na silikatima. cirkova i visokih vrhova koji prosto mame planinare i alpiniste (Sjekirica 2. vrela i izvori pitke i mineralne vode.211 m. Zeletin 2. Stevanović 1995). Starac 2.426 m. krečnjacima i dolomitima u najvišim zonama Prokletijskog masiva. kao što su veći i manji vodotoci. planinskim rudinama. Alchemilla vincekii (Plocek 1998). dr. zatim brojnim prirodnim šumskim zajednicama lišćara i četinara.vrsta.

Visitorsko. razvoj raznih vidova turizma i sportova na vodi. jedan od 158 centara svjetske biološke raznovrsnosti. raznovrsna herpetofauna i ihtiofauna. geoloških. a pored Durmitora. 1995). Ako se uzme u obzir nekontinuiranost istraživanja. nedostatak zimskog. Čardačko i dr. hidroloških i drugih karaktera. vjerovatno je da su Prokletije centar planinskog ornitodiverziteta Crne Gore i Balkanskog poluostrva u cjelini. održavanje vodenih ekosistema i drugo.Plavsko. oko 130 vrsta dnevnih leptira. Bjelajsko. Registrovano je oko 60 endemičnih vrsta insekata koje su karakteristične za nadzemna staništa. kako za sadašnje. bogato kulturno naslijeđe i u velikoj mjeri očuvana i izvorna priroda predstavlja izuzetnu bazu za razvnovrsnu turističku ponudu na ovom prostoru. Razlog potrebe očuvanja je jasan: ni na jednom mjestu na Evropi i svijetu ne postoji takva neponovljiva kombinacija vrsta i zajednica različitog porijekla. tako i za buduće generacije. biologije i ekologije. pedoloških. Bogatstvo geomorfoloških. vegetacijskih. oko 200 vrsta gljiva.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ekološku funkciju . tako da je to i više nego dovoljan razlog da prostor crnogorskih Prokletija uz druge specifične prirodne i kulturne karaktere i fenomene postane novi nacionalni park u Crnoj Gori. proizvodnja energije. Prokletije su najznačajnije njihovo stanište u kontinentalnom i sjevernom dijelu Crne Gore. te činjenice da je u kosovskom dijelu masiva registrovano 179 vrsta. Ropojansko. Prostor nacionalnog parka sa okruženjem predstavlja izuzetno atrak- 51 . Ridsko. speleoloških. gdje su do sada zabilježene 172 vrste ptica. starosti. Zahvaljujući specifičnoj klimi ovog područja pojedini prostori budućeg nacionalnog parka mogu biti izuzetno interesantni kao potencijalne vazdušne banje i razvoj zdravstvenog turizma.vodosnabdijevanje. kao i ranog proljetnog i jesenjeg aspekta. brojni vidikovci. razvoj ribarstva. Kako je već ustanovljeno (Stevanović et al. Od 415 zaštićenih biljnih vrsta u Crnoj Gori Rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode Crne Gore (“Službeni list RCG”. Upravo status i koncept nacionalnog parka jeste i najbolje rješenje sa tendencijom da u skoroj budućnosti Prokletije u svom integralnom obliku postanu međudržavni nacionalni park. Koljindarsko. Tatarijsko. na prostoru NP “Prokletije” nalazi se preko 80 vrsta. 76/06). uvijek treba imati na umu da se radi o jedinstvenom nacionalnom i planetarnom resursu koji se mora sačuvati i dodatno unaprijediti. Međutim. navodnjavanje i razvoj poljoprivrede. Specifične hidrografske elemente i značajne turističke vrijednosti predstavljaju glacijalna jezera . biodiverztetskih. klimatskih. ovo jezgro predstavlja jedan od 6 centara evropske. odnosno. kao i nesvakidašnji pejzaži prekrasne planinske doline.

Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o životnoj sredini. koja prvenstveno treba da obuhvati: granice nacionalnog parka u cjelini. vjerski. Zaključak Polazeći od rezultata dosadašnjih stručnih i naučnih istraživanja prirode i prirodnih bogatstava crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. Skupština Crne Gore će donijeti Odluku o osnivanju nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije”. sadržanih u ovom radu i zaključaka naučnih skupova. turizam na ovom području treba da bude prioritet razvoja. speleološki. alpinistički. granice pojedinih zona na osnovu izvršene kategorizacije. nameću potrebu daleko ozbiljnijeg pristupa rješavanju ekološko-razvojnih problema na ovom području. kao osnovnom predmetu izvršenih istraživanja. zatim seoski. namjenu prostora i imenovanje subjekta koji će gazdovati nacionalnim parkom. vodama i obradivim zemljištem. koji će biti u sastavu JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”. petog nacionalnog parka u Crnoj Gori na osnovu Zakona o zaštiti prirode. Postojeći stepen istraženosti crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. prvenstveno prirodne resurse.šumama. kulturni. kao i opšte ekološko opredjeljenje Crne Gore i njena težnja da se uravnoteženiji regionalni razvoj što je moguće više oslanja na lokalne. značajnijih turističkih zona i adekvatnom upravljanju najvažnijim razvojnim resursima . Ukupno stanje životne sredine i neophodnost preduzimanja kompleksnih zaštitnih mjera i aktivnosti. vrijednih prirodnih i naseobinskih ambijentalnih cjelina.tivan potencijal za razvoj brojnih vidova turizma tokom čitave godine. kako u geološko-geomorfološkom dijelu i drugim fizičko geografskim karakterima. U tom smislu proglašenje dijela plavsko-gusinjskih Prokletija nacionalnim parkom je jedan od značajnih projekata ekološke države Crne Gore. S obzirom na visok kvalitet prirodnih i kulturnih potencijala kao i mogućnost poštovanja visokih i strogih zahtjeva zaštite prirode shodno standardima Evropske unije. tako i u dijelu živih sistema. kulturno-istorijskog naslijeđa. U tom pogledu. Pošto se radi o zaštiti i valorizaciji prostora kao novog tj. sportski itd. Osim pomenutog zdravstvenog turizma moguće je ponuditi i sadržaje koji se odnose na lovni i ribolovni turizam. posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ukupnog biodiverziteta. a to je shodno dugoročnoj projekciji zaštite prirode u Crnoj Gori i odrednicama Prostornog plana Crne Gore nacionalni park. ekološki. valjana je podloga za utvrdjivanje statusa zaštite. konferencija i okruglih stolova o 52 .

 S obzirom da Prokletije predstavljaju jedinstvenu i najgorostasniju geomorfološku cjelinu zapadnog dijela Balkanskog poluostrva sa svim prirodnim atributima koji iz toga proističu. Andrijevica i Podgorica. 53 . Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o životnoj sredini. a to znači na dijelove koji pripadaju opštinama Rožaje. također u cilju zaštite i valorizacije. treba proširiti na planine Prokletijskog sklopa u cjelini. kako u geološko-geomorfološkom dijelu i drugim fizičko geografskim karakterima. a to je shodno dugoročnoj projekciji zaštite prirode u Crnoj Gori i odrednicama Prostornog plana Crne Gore nacionalni park. Skupština Crne Gore donosi Odluku o osnivanju nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije” koja prvenstveno treba da obuhvati: granice nacionalnog parka u cjelini. Berane. U perspektivi treba razmišljati i na čitav kompleks Prokletijskih planina a to su tereni van granica Crne Gore (Srbija. ističemo nekoliko globalnih zaključaka:  Postojeći stepen istraženosti crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. petog nacionalnog parka u Crnoj Gori na osnovu Zakona o zaštiti prirode. Kosovo i Albanija).  Prokletije u širem smislu u sastavu visokih planina Balkanskog poluostrva predstavljaju jedan od najreprezentativnijih centara razvoja tercijerne flore koja se sačuvala do današnjih dana. posebno u odnosu na biodiverzitet (biljke. detaljna i naučna istraživanja ekosistema. Prokletije istovremeno čine i značajan refugijalni prostor u kojem se sačuvala i glacijalna flora. u cilju stvaranja međudržavnog nacionalnog parka. a zaštita u cilju valorizacije treba da dobije prioritet u prostornim planovima i planovima turističkog i ukupnog razvoja ne samo opštine Plav već i Crne Gore u cjelini.  Valorizacija plavskih Prokletija kao nacionalnog parka dat će optimalne rezultate kroz dalja organizovana.  Pošto se radi o zaštiti i valorizaciji prostora kao novog tj. obogaćena florom kontinentalnog i mediteransko-submediteranskog tipa. biodiverzitetu i ukupnoj prirodnoj i kulturnoj baštini. životinje i gljive) smatramo da istraživanja. granice pojedinih zona na osnovu izvršene kategorizacije. a na osnovu propisa koji regulišu planiranje i uređenje prostora i zaštitu prirode Crne Gore.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja zaštiti i unapređivanju Prokletija. koji će biti u sastavu JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”. namjenu prostora i imenovanje subjekta koji će gazdovati nacionalnim parkom. valjana je podloga za utvrđivanje statusa zaštite.

dosta životinjskih vrsta je prorijeđeno i ugroženo. prorijeđenim.  Gledano sa stanovišta lovnog turizma. dekorativnim i na drugi način vrijednim i korisnim predstavnicima flore i faune. za koje se može reći da obiluju velikim bogatstvom raznovrsnih fito i zoocenoza.  Prema dosadašnjim proučavanjima. kao i brojnim endemičnim. Na žalost. koji jednim dijelom (opština Plav) dobija status nacionalnog parka. gmizavci. te klimatski i istorijski faktori uslovili su da Prokletije imaju veliku raznovrsnost i bogatstvo biogeocenoza sa zanimljivom florom. geološka. na prostoru cjelokupnog prok1etijskog masiva registrovano je preko 750 vrsta visokoplaninske vaskularne flore. ljekovitim. reliktnih i na drugi način značajnih i korisnih vrsta. hidrogeološka i pedološka građa. čiji je satavni dio crnogorski dio Prokletija.  Zahvaljujući raznolikim stanišnim uslovima. kao i sa vrstama južnih predjela mediteransko-submediteranskog tipa u dužem istorijskom razvoju doprinosile intenzivnijim procesima nastanka biodiverziteta u širem smislu i njegovoj evoluciji. vodozemci i insekti. ovdje egzistiraju brojne vrste životinjskog svijeta . vegetacijom i faunom uglavnom refugijalnog tipa. U tom sklopu se posebno ističu plavsko-gusinjske Prok1etije. tako da su neke morale biti i trajno zaštićene.srna. što čini oko polovine flore Crne Gore. na ovom području su zastupljene sve tri grupacije lovno interesantnih vrsta: visoka divljač . rijetkim. ptice. najnepristupačnijih i u velikoj mjeri neistraženih planinskih masiva Balkanskog poluostrva i predstavlja jedan od 158 centara biodiverziteta svijeta. koja su još uvijek nepotpuna. je jedan od najdivljijih. Svi oni zajedno imaju prvorazredan značaj sa aspekta zaštite i njihovog adekvatnog valorizovanja i racionalne eksploatacije.  Veoma složena geomorfologija terena. divokoza. na ovom prostoru egzistira preko 1. po raznovrsnosti pernate i dlakave divljači Prokletije spadaju među najbogatije dijelove Balkana i Evrope. ribe.sisari. aromatičnim. endemičnih. 54 .700 biljnih vrsta koje predstavljaju vaskularnu floru (paprati i cvjetnice). sa velikom koncentracijom rijetkih. koje su sa autohtonim vrstama. Inače. medonosnim. Prostor Prokletija. Prema raspoloživim podacima. Flora ovog dijela Prokletija ima obilježja srednjoevropske flore sa značajnim učešćem arktoalpijskih i submediteraskih elemenata. reliktnim.  Biogeografski položaj i refugijalni karakter ovog složenog i dinamičnog prostora predstavljao je ustvari pribježište za mnoge vrste planinske flore i faune. od čega je 18 lokalnih i preko 100 balkanskih endemita.

lisica. organizacionog. To je posljedica nedovoljnih i neadekvatnih uzgojno-zaštitnih.Ridska gora. kvalitetnih i plemenitih vrsta riba ima i u vodotocima Lima. Međutim. jarebica kamenjarka. predstavlja lovno-produktivnu površinu na kojoj egzistiraju i razmnožavaju se brojne vrste divljači. zaštitnog i drugog karaktera. Pored ovog i drugih jezera. Da bi se to i ostvarilo. izuzev zona stalne nastanjenosti. kuna. mladica. stvarno stanje je nešto drugačije. koja karakteriše raznovrsna lovna fauna i veoma slikovita priroda. Šekularske i Kaludarske rijeke. kao i njihovom bogatstvu ribljim fondom. manjić i bodorka. organizacionih i drugih mjera. Ljuče. zbog niskog nivoa industrijske i ukupne privredne razvijenosti. koja je na Sajmu ribolova u N. niska divljač . koje bi omogućile da se ovaj resurs adekvatnije valorizuje i daleko profitabilnije eksploatiše . Zahvaljujući brojnosti i disperznom razmještaju hidrografskih objekata.  Hidrografsko bogatstvo. lovni turizam se nalazi u inicijalnoj fazi uz brojna neriješena pitanja. 55 . opsežna terenska istraživanja pokazala su da su prisutni određeni ekološki problemi koji već imaju negativan uticaj na kvalitet prostora i razvojnu ulogu pojedinih elemenata. omogućava egzistenciju raznolikih vrsta riba. peš. klijen. može steći utisak o ekološkoj neugroženosti prostora crnogorskih Prokletija. Maja Karanfil. sivi orao i druge. Samim tim. mogu se izdvojiti tri primarne ribolovne zone. što se u budućnosti može još snažnije ispoljiti. Ibra.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja mrki medvjed i divlja svinja. Visitor i Bjeluha u plavskom. Zlorječice. Komarače. štuka. pomoću kojih bi se ovaj prirodni potencijal razvojno adekvatnije valorizovao i racionalno koristio.klasičan i foto-safari turistički lov. Sadu proglašena svjetskim trofejom. Mada čitav prostor. moguće je izdvojiti neke njegove dijelove koji su se već afirmisali kao atraktivna lovišta . uz veliku zastupljenost čistih voda. što pruža veoma povoljne uslove za razvoj ribarstva i sportsko-ribolovnog turizma.veliki tetrijeb. plavsko-limska zona i zona Cijevne.  Mada se na prvi pogled.zec. u kojima postoje povoljni prirodni uslovi za znatno obimniji razvoj sportskoribolovnog turizma .ibarska. Cmiljevica u beranskom i Žijovo u podgoričkom dijelu. ptice . uzgojnog. Posebnu vrijednost u tom pogledu čini Plavsko jezero sa brojnim autohtonim i nekim alohtonim vrstama (7 familija i 15 vrsta) pastrmka (potočna i kalifomijska). zmijuljica. Hajla u rožajskom. Cijevne i drugih. pored izraženih prirodnih pogodnosti. Sve su ovo tipična brdsko-planinska i pretežno visoka lovišta. Naime. neophodno je preduzeti niz mjera infrastrukturnog. lipljen. lještarka. jazavac. infrastrukturnih. Prije dvadesetak godina u ovom jezeru je uhvaćena mladica težine 41 kg.

osobito iz mnogobrojnih privatnih pilana. nekontrolisana urbanizacija pojedinih prostora. Grnčara. što se direktno odražava smanjenom brigom i interesom stanovnika za kvalitet životne sredine koji predstavlja veoma važan činilac savremenog razvoja. koje uzrokuje destrukciju prirodnih ambijentalnih cjelina i zagađivanje vode. koje produkuju višestruka zagađivanja voda. Ljuče i Mojanske rijeke). kao i zbog potrebe realnog sagledavanja stanja i iznalaženja adekvatnih smjernica ekološkog i dugoročno održivog razvoja. naročito na obalama rijeka i duž saobraćajnica. nizak nivo ekološke obrazovanosti. tako da se one direktno i bez ikakvog prečišćavanja ispuštaju u najbliže vodotoke. Iz tih razloga. sa čime ovo područje uveliko računa.ovi problemi se mogu pojaviti i kao bitni ograničavajući faktori budućeg razvoja i svekolikog kvaliteta življenja na ovom prostoru. nepostojanje odgovarajućih i po propisima uređenih deponija čvrstog komunalnog i industrijskog otpada. zbog čega su prisutne brojne divlje deponije. doline Ropojane i Grbaje i dr. naročito u domenu turizma i proizvodnje kvalitetne hrane. široka rasprostranjenost erozionih procesa različitog intenziteta.). nedovoljna izgrađenost kanalizacione mreže i potpuno odsustvo kolektora za prečišćavanje svih otpadnih voda. koji produkuju velike količine erodiranog materijala i uzrokuju brojne negativne posljedice u donjim dijelovima riječnih korita i na obalama jezera (zasipanje riječnih korita i plićih dijelova jezera.  Na osnovu prethodno izloženih i drugih vidova ekološkog ugrožavanja prostora i njegovih elemenata. osobito u blizini naselja. povremene poplave obalnih pojaseva i dr. Vruje. neadekvatno organizovana eksploatacija šljunka u dolinama rijeka. neregulisano odlaganje i deponovanje otpada iz drvno-prerađivačkih pogona. naročito u središnjoj zoni (gornji i srednji dijelovi slivova GrIje. može se konstatovati da su na ovom području prisutna određena destruktivna i zagađujuća dejstva na životnu 56 . koja u dugoročnom razvoju može imati bitne posljedice i predstavljati značajan ograničavajući faktor razvoja. naročito turizma (obala Plavskog jezera. Dolje. mjestimična zakrčenost većine riječnih korita raznim čvrstim komunalnim i drugim otpadom. ističu se kao najznačajniji ekološki problemi: mjestimično neracionalna i intenzivna eksploatacija šuma uz pomoć moćnih mašina koje stvaraju prosjeke pogodne za razvijanje procesa erozije. uz narušavanje prirodnih ambijenata. te utvrđivanja najefikasnijih mjera zaštite i unapređenja prirode i cjelokupne životne sredine ovog područja. koja ruži ljepotu riječnih dolina i predstavlja rizik za pojavu iznenadnih i velikih poplava.). vazduha i zemljišta. kao i ekološke i turističke kulture kod domicilnog stanovništva.

značajnijih turističkih zona i adekvatnom upravljanju najvažnijim razvojnim resursima . Ovo nalaže potrebu preduzimanja odgovarajućih mjera preventivne zaštite. nameću potrebu daleko ozbiljnijeg pristupa rješavanju ekološko-razvojnih problema na ovom području. Sa stanovišta ekološke ekonomije. kompleksnu zaštitu svih glacijalnih jezera i njihovog neposrednog okruženja. sanacije. vodama i obradivim zemljištem.šumama. vrijednih prirodnih i naseobinskih ambijentalnih cjelina. mogu obezbijediti održavanje prirodne ravnoteže i ekološkog kvaliteta prostora i elemenata.  Cjelokupan koncept i dominantne smjernice održivog razvoja na ovom području treba bazirati na efikasnim mjerama i aktivnostima iz domena zaštite i unapređenja životne sredine. zaštita najugroženijih vrsta biodiverziteta. prvenstveno prirodne resurse. Među najznačajnijim su one mjere koje se odnose na efikasnu zaštitu i unapređenje šuma. 5 . posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ukupnog biodiverziteta. zaštite voda. To tim više što se uspostavljanje i funkcionisanje koncepta integralnog i ekološki održivog razvoja na ovom području mora tretirati kao dugoročan proces u kojem će svaka djelatnost koristiti svoje razvojne potencijale i graditi svoju budućnost na održavanju kvaliteta resursa na kojima je njen razvoj zasnovan. kulturno-istorijskog naslijeđa. te kanjona Cijevne spomenikom prirode. ovaj razvojni koncept treba posmatrati kao upravljanje resursima na način kojim se osiguravaju njihova trajnost. kao i njihovog što većeg integrisanja sa osnovnim razvojnim ciljevima. zatim prostora Turjaka i Hajle regionalnim parkom. jačanje institucionalnih okvira zaštite i praćenja kvaliteta životne sredine uz neposrednije angažovanje organa lokalne samouprave. odnosno eko-menadžmenta i eko-marketinga. unaprijeđenje ekološke edukacije stanovništva. efikasna zaštita i adekvatno revitalizovanje najvrjednijih elemenata kulturno-istorijske baštine. dugoročni kvalitet i dovoljnost. na jednoj strani. predviđenim Strategijom razvoja ekološke države Crne Gore. revitalizacije i unapređivanja svekolikog kvaliteta životne sredine.  Ukupno stanje životne sredine i neophodnost preduzimanja kompleksnih zaštitnih mjera i aktivnosti. što znači trajno usklađen razvoj sa mogućnostima i ograničenjima ekosfere. ovdje se ukazuje na one zaštitne mjere i aktivnosti koje istovremeno. S tim u vezi. Prioritet treba dati završetku već započetih aktivnosti na proglašenju dijela plavsko-gusinjskih Prokletija nacionalnim parkom. a na drugoj omogućiti dugoročni razvoj odgovarajućih ljudskih djelatnosti i aktivnosti. kao i opšte ekološko opredjeljenje Crne Gore i njena težnja da se uravnoteženiji regionalni razvoj što je moguće više oslanja na lokalne. U tom pogledu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja sredinu.

Beograd. & Bušković V. 5 . (2006): Crnogorske Prokletije . Stevanović V. Kashta L. II international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. & Hadžiablahović S. god. (2001): Prokletije . (2001): Crnogorske Prokletije .. Sarajevo Bulić Z. Hadžiablahović S. Zbornik izvoda i saopštenja sa naučnog skupa: ”Prirodni potencijali kopna. (2007): Crnogorske Prokletije novi nacionalni park u Crnoj Gori. list za turizam i hotelijerstvo. Niketić M. Most .lokalni informator Projektne kancelarije REC-a za Centralnu i jugoistočnu Evropu u Podgorici. u Plavu.. 2002. Bulić Z. Ohrid. (25-29. 2003.. 70-71. 1. (2000): Mjere. april 2005. 40-52. Third International Balkan Botanical Congress “PLANT RESOURCES IN THE CREATION OF NEW VALUES”. Kosovu i Albaniji)... Raferat na okruglom stolu “Mogućnost za ekonomsku i turističku valorizaciju Prokletija” Green Home. Zbornik radova sa okruglog stola “Turistički potencijali Plava” održanog u okviru manifestacije “Dani borovnice u Plavu” 29.“Putovanja”.. 11-28.. Bulić Z. str. Bulić Z. Lakušić D. Montenegrin Prokletije . Bulić Z. Međunarodni naučni skup “Prirodne i društvene vrijednosti ekosistema Dinarida”. 5-6: 14-17. The book of abstracts and programme.Literatura Amidžić L. 17-18: 41-46. br. Podgorica. Knežević M.74. 46.the fifth national park in Montenegro. Bušković V. Bulić Z. Podgorica. Podgorica. Srbiji. Nedić D. abstract book.peti nacionalni park u Crnoj Gori. Vlada RCG & Univerzitet CG.. Bulić Z. 2006. Bulić Z.. aktivnosti i instrumenti podrške razvoju turizma u nacionalnim parkovima Crne Gore. (2003): Proctected. X 2003). br. Plav. (2006): Dosadašnje aktivnosti na realizaciji ideje proglašenja Prokletija nacionalnim parkom (Prokletije .biser Evrope. Zbornik rezimea referata. Mandić S. (2005): Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode. & Lješević-Mitrović S. Žabljak. 2007. pp.. V. 225. Andrijevica & Plav (25-27. GTZ.. 65. Bulić Z. Bulić Z. & Marash R. str. Bulić Z. Centar za kulturu. 162. Bušković V. RZZPCG & EKO BIH & opštine Berane. VII.IV. 03. Bulić Z. & Hadžiablahović S. Jovović V... kontinentalnih voda i mora Crne Gore i njihova zaštita”.19: 43-46. list za turizam i hotelijerstvo.. Sektorska studija za potrebe PPRCG (PPR). 2 nd Congres of ecologists of the Republic of Macedonia with International Partipation. str. UNDP & opština Plav. 1-65.. II international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. pp. (2003): Crnogorske Prokletije . 18-24.novi nacionalni park i novi međudržavni nacinalni park u Crnoj Gori..). The book of abstracts and programme.. Abstract.. Faculty of Science University of Sarajevo (Bosnia and Herzegovina). Herceg Novi & Podgorica. Nedić D. Podgorica. Plav. knjiga br. endemics. (2003): Zaštićene i potencijalne vrste vaskularne flore za zaštitu na prostoru crnogorsko-albanskih Prokletija. br. Kotor & Podgorica.. (1999-2006): Nacionalni park “Prokletije“ – Studija zaštite. (2008): Floristic values of Prokletije. relicts and rare flora on the Prokletije mountains. str. (2002): Pohod na Maja Jezerce.novi nacionalni park u Crnoj Gori. 1 – 311). V. Stevanović V. 2003. Radović M..novi nacionalni park u Crnoj Gori.. str. god. & Hadžiablahović S. “Putovanja”. Arhiv Zavoda za zaštitu prirode Srbije (str...

. Bulić Z. str.. Joksimović A.. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. (2008): Studija prirodnih uslova za izabrane lokacije u okolini Gusinja. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Vlade Crne Gore & Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore.. (2008): Montenegrin Prokletije . Zagreb. Glasn..peti nacionalni park u Crnoj Gori. Titograd. Bušković V. Vizi O.. Bušković V.. 9: 57-98. Baković A.. D. & Leković S. Bulić Z.. Bušković V. Tripić R. str. (1963): Pogled sa Maja Rosit. Pršljenčice (Charophyta) u jezerima Prokletija i Visitora. 3 (9-10):242-246.. Bulić Z. The book of abstracts and programme.. Republički zavod za zaštitu prirode.. str. Podgorica. Prosvjetni rad. Zav. Hadžiablahović S. Knežević M. 15. Saveljić D.. Bešić Z. Podgorica. 1-30... Kralj S. & Jovović V. & Blaženčić Ž. kancelarija u Podgorici. III international symposium of ecologists of the republic of Montenegro..). Stanišić N. (1960): Masiv Karanfila. Marković S. Saveljić D. 43. Pešić V. Barović G.. Podgorica. “Crna Gora vrata Balkana . Bogdanović \. Knežević M. (2007): Ivod Studije o opravdanosti proglašenja Plavskih Prokletija nacionalnim parkom.. Božinović M..new national park in Montenegro. Božinović M.. & Mihailović R. Cetinje (Prevod). Roganović D. 1-46. 15 (1-2): 16-17. Radović M.. Knežević M.. str. opština Plav. januar 2009. Blečić V. Nedić D. Hadžiablahović S. Prokletije. Kićović D. 20 (7-8): 159-160. Jovović V. Obod.. Beširović U. I. Bušković V. Naše planine. pp.. & Lakušić R. &Vincek. & Nedić D. Knežević M.. Beograd. Zagreb. Bogdanović Đ. Kasom G.. V.113. Radović M...ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Bulić Z... Podgorica & GTZ. .. Zagreb. Podgorica. Rajković M. (1986):Flora i vegetacija algi razdela Charophyta u planinskim jezerima Crne Gore. Nikčević J.. Naše planine. Plav. Perović Z. 20(11-12): 257-260. (1968): U Prokletijama. & Mulić R. Niketić M. (1968): Kolate na Bjeliču u Prokletijama.... Jakšić P. 621-669. Dragićević S. Lakušić D. Naše planine. Blaženčić J. Božinović M. svečani broj povodom 60 godina postojanja. Vila i dr. Božinović M. Baldacci A.Putopisi i zapisi evropskih botaničara”. Kučke planine. (1976.. (1951): Ridsko jezero. In: Pulević.. Marković ^. 1-430. Muminović Dž... (2009): Crnogorske Prokletije . Naše planine.. (1985): Geološki sastav terena plavske opštine “Prokletije” ... Markišić H. Radović M. Telebak B. 5 . (Rumija. str. & Stanišić N. Zagreb.. Podgorica..): Prodromus biljnih zajednica Crne Gore. Muz.. Nedić D. Bušković V. 7(16): 3-7 i 7 (17-18): 3-7. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Vlade Crne Gore & Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Miličković N. Bogdanović \. za potrebe izvođenja sportskih alpinističkih aktivnosti.. Prir.Zbornik radova sa naučnog skupa “ Zaštita i unapređenje Plavskog dijela Prokletija“.Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti 5:187-203. Titograd. Stevanović V. Projekat Ustanovljavanje EMERALD mreže područja od posebnog interesa za Evropu u Srbiji i Crnoj Gori.Prir. Bulić Z. Nedić D.. Herceg Novi & Podgorica. ]irović R.. Rep. Zaš.... (1991): U jugoistočnoj Crnoj Gori. Kroz planine. (2005/06): Map of EMERALD sites in Montenegro.. (2007): Studija o opravdanosti proglašenja Plavskih Prokletija nacionalnim parkom.

(1976): Po Prokletijama kroz pola stoleća. str. Zagreb. Erdeljan Z. “Zvezda” Vrbas. 395-401. Regni. Beograd. kl. Zagreb. Beograd. Wien. Beograd. . Beograd. Akad. Priroda. Letnji almanah Srpskog planinarskog društva za 19391940 godinu. Naše planine. Beograd. 78: 373-377. Cetinje. 116-153. (1917. 2. Hrvatski planinar. Veg. 9: 11-46. Hasert K. Priština (23-28.Putopisi. 10 1967./1918. (1940): Prokletije.): Nekoliko novosti iz flore Gornjeg Ibra i Alpa Prokletija. (1913/1921): Ledeno doba u Prokletijama i okolnim planinama. Wiss. 99. (1924. Prizren. Akad.naučna monografija. 20-24. 21. Beograd.odabrane planinarske ture. Akad.: “Crna Gora vrata Balkana . pp. (1932): Prokletije I i II. (1937. (1994): Jovan Cvijić i glacijacija Prokletija. (1978): Na Kopaonik. XCI (38): 188-267 (1913). In: Pulević. 60 .): Botanička ekskurzija u Prokletije. Hayek A. Društva. Zbornik radova i saopštenja VII savetovanja konzervatora Jugoslavije. str.Putopisi i zapisi evropskih botaničara”. Wiss.): Beitrag zur Kenntnis der Flora des Albanisch . Komove in Durmitor. (1995): Crna Gora . (Prevod). Repert. Kroz planine. Gustav Fischer Verlag. (Prevod svih Hasertovih putopisa iz Crne Gore).Tiranë. Ivangrad.196. Ljubljana. Zagreb. 27(1): 6-16. Zagreb. (1938): Prilog morfologiji Prokletija. Prir.): Beitrag zur Kenntnis der Flora von Albanien. Jena. Denk. XLIX-L. Derfler I. V. (1962): Prokletijska transverzala. Dobnik J. Hrvatski planinar. (1967): Prokletije i Rugovska klisura budući nacionalni park. CID. Drugi deo: Glas SANU. Obod. br. Prokletije. Podgorica. Math. D. Zagreb.. Planinski vestnik. 45/50: 22-28. Bošnjak K. Tokovi. Planinski vestnik. knj. 33: 43-49. XCIII (1921). (1994): Landšaftni prikaz Prokletija.m o n t e n e g r i n i s c h e n grenzgebietes. Beih. (1983): Flora ekskursioniste e Shqiperise. Beograd. Cerović B. str. Beograd. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Denk. Cerović B. Peć. 94: 127-210. Bot. str. Gušić B.Nat. 56-60. (1937): U području Gornjeg Ibra. Srpsko geografsko društvo.Nat. Gušić B. Gušić B. Glasn. 30 (1-3). XCIII. Hayek A. pp.. Demiri M. (Prokletije). Spec. Dragović R. Dobnik J. Shtëp. 1. & Vincek. Srpsko geografsko društvo. Glasnik Srpske kraljevske Akademije.. br. Beograd). str. Cvijić J. Bošnjak K. Hayek A. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Ljubljana.(Iz drugih izvora). .naučna monografija. (1938. Srps. 60-61. Hrv.. Čolić D.. (1991): Graničnim područjem Albanije i Crne gore. Gavrilović D. knj. Cvijić J. (1978): Od Prokletija do Durmitorja. kl. Math. (1924 -1933): Prodromus Florae Peninsula Balcanicae. 985. (2002): Crnogorske planine . Glasnik Hrvatskog prirodnjačkog društva za godine 1937-1938. Glas. 7 (78): 438-444. (1921): Ledeno doba u Prokletijama i okolnim planinama. Nov.Bošnjak K. 76-80. god. e Librit Shkollor.

Janković M. Kostić D. Jović N. (1979): Plavsko . sterr. Knežević M. et al. (1997): Plavsko jezero zaboravljeni glečerski dragulj.monografska studija. (1960): Pohod na Crnogorske Prokletije.Gusinjski region . (2003): “Metohijske Prokletije. Jegliš T. Priroda Kosova (47-60).. (1985): Na Prokletijama. br 90. Zbornik radova Geološkog i rudarskog fakulteta TVŠ.M. Horvat I. druš. Srpsko geografsko društvo. Priroda. Sarajevo. Priština. 178-184. Beograd. Beograd.75. str. 18: 1-3. Jončić K. Bibl. IV-LIII: 357-362. 7-8 (1-10). kontinentalnih voda i mora Crne Gore i njihova zaštita”. Janchen E. 18 (5-6): 113-122. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Jevtić R. (1989): Bogićevica u Prokletijama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Hegediš A. Zagreb. (1991): Turizam i zaštita prirode Gornjeg Polimlja. Studija. Šumar. Kashta L. (1999): Nacionalni park “Prokletije“ – naučne i stručne osnove za zaštitu planinskog masiva Prokletija na teritoriji Republike Srbije kao nacionalnog parka. knjiga 21. Kroz planine. 18 (9-10): 227-230. Futura. Kotlajić B. (1953): Postanak nekih jezera na Prokletijama. Žabljak. 81 (41) 1-2: 25-26. NIJP “Panorama”. 1-474. Beograd. Kranjčev R. (2001): O zaštiti endemičnih i rijetkih biljaka Albanije. (1920): Vorarbeiten zu einer Flora der Umgebung vin Škodra in Nord-Albanien. Ljubljana. 2: 58-68. Planinski vestnik. Ljubljana. Knežević M. (1953): Prokletije. Jovićević A. str. Janković M. Zagreb. Kićović D. Priština. 1952. Zavod za zaštitu prirode Srbije. Naše planine. Kostić D. (1975): Zemljišta Prokletija.uslovi za razvoj turizma. 2: 560-590. (1955): Prokletije i Sandžačke planine. Zavod za zaštitu prirode Srbije. turističko-geografska studija. Zagreb. & Vincek D. (Iz drugih izvora). Beograd.. (1964): Crnogorske Prokletije. izdavačka delatnost “Grigorije Božović”. Srpski etnološki zbornik. prirodna i kulturna baština“. Planinski vestnik. et al. Kranjčev R. Biološki list Biol. Janjić M.. (1966): Planine oko Grbaje u Prokletijama. (1988): Sjeverna Crna Gora. & Rakaj M. 64. B. 20 (8): 360-369 i 20 (9): 408412. (1964): Crnogorske Prokletije. Košanin N: (1922): O vegetaciji rugovsko-metohijskih planina. Kasalica S. Glasnik Geografskog društva. Beograd. Ljubljana. Beograd. 1-394. Kolarčevog Univerziteta. 61 . 18 (7-8): 169-178. Beograd. Naše planine. str. Kovačević M. Zagreb. Nikšić. (1950): Šumske zajednice Jugoslavije. Planinski vestnik. Priština. i H. (1990): U Grebaji među vijencima zapadnih Prokletija. (1995): Turistički resursi i potencijali Prokletija . Zbornik izvoda i saopštenja sa naučnog skupa: ”Prirodni potencijali kopna.M.Gusinjska oblast. Bot. Univerzitetska riječ. Encikl. 2: 21-26. (1921): Plavsko . 7 (17-18): 34.

2. (1972): Lekovito bilje na planinama Prokletija. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Zagreb. (1962): Prokletije . Andrijevica).. Tokovi. Nopcsa F. S. Ivangrad.. i šum. Naumov V. LXXXIII.Brusina Lj. (1929): Geographis und Geologie Nordalbaniens. Plav. Lovaške novine. (1937): Botanička istraživanja crnogorsko . Tokovi. (1952): Snežnice. Priroda Kosova. Lakušić R. (1977): Plav i Gusinje sa okolinom. ANUBIH. 14: 25-27. Almanah “Prokletije”. Kušan F.): Specifičnosti flore i vegetacije Komova i Prokletija. Tokovi. Ivangrad. 18(12): 553-558. Marković M. Beograd. 11 (34). Druš. Ljubljana. (1985.geološki prikaz Prokletija. Lakušić R.. 91-102. 79 .albanskih planina. Hrv. usovi i klima na Prokletijama. (1962): Prokletije . Zbornik radova sa simpozijuma o flori i vegetaciju jugoistošnih Dinarida (8-13 jul. Marković M. Hrvatski planinar. Magistarski rad. (1958): Kronika Prokletija. Ljetopis JAZU.3. Zagreb. Biol. Lutovac M.. (1974): Fauna dna nekih planinskih jezera (Plavsko. 54: 218-219. prirodne vrednosti i principi zaštite. (1967): Geografsko . Zemlja i ljudi. 49: 185-188. 33: 283-288. str. sv 27. 64: 89. Planinsk vestnik. Peć.86. (1975): Neki aspekti faune dna Biogradskog i Plavskog jezera u Crnoj Gori. (1968): Endemi u flori SAP Kosovo i problemi njihove zaštite. 9: 47-53. (1933): Prokletije. Izd. & Međedović S. Prir. Ljubljana. Beograd. Lakušić R. 28: 18-28. Grgić P. Titograd. Srpsko geografsko društvo. Kušan F. Vučković M. knj. 139-158. & Markišić H. Zemlja i ljudi. (1975): Plavsko . Planinski vestnik. Marčić . Priroda. Plav. Planina bez planincev. Milojević Ž.. Sek.Bjesket e Nemuna. 113116. (1963): Lovni rezervati Kosova i Metohije. 11. Ivangrad. 1-69.Bjesket e Nemuna. PMF. (1978): Prokletije. 62 .. Beograd. Zemlja i ljudi. Novi Sad. (2005): Plavsko-gusinjski regon.. 1973. Marković M. Budapest. 2 (B): 178-190. Sarajevo. 14. Beograd. Lakušić R. Priroda. Kušan F. Geologica Hungarica. Nedić D. Zagreb. Leković S. (1974): Zakonitosti vertikalnog rasporeda vegetacije na vulkanskim masivima centralnih Prokletija. Ljubljana..12. Pos. Ivangrad. str. 91-110.. Fasc. Zagreb. Muratagić M. Tokovi. S. ser. Biogradsko) u Crnoj Gori. str. (1937): Granicom između Crne Gore i Albanije.Gusinjska kotlina. B.): Specifičnosti Prokletija. Zbornik radova sa naučnog skupa “Zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”.. Univerzitet u Beogradu. Komova i Bjelasice. (1975): Prokletije. 9: 235-248. (1953. Polj. Komova i Bjelasice. (1974. Lindtner V. 2. Glas. Lakušić R. turizam i održivi razvoj.Krasnići F. 18 (11): 500-506. Nedić D.. Življenje in svet. knj. Priština. Lutovac M. (1971): Istorija proučavanja biljnog svijeta na području Prokletija. Marčić .): Prilog poznavanju flore crnogorsko-albanskih i makedonskih planina. geol. 1-199. Zagreb..Brusina Lj. 21.

50-55. In: Pulević V. Cetinje. & Petković St.zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. str. Petrović J. str. godine.: “Crna Gora vrata Balkana . (Sa kartom). Verh. 307-312. (Prevod). str. 1991. Pančić J. & Vincek D. Cvijić i Prokletije“. Novi Sad. (1982): Prilog poznavanju planktona Plavskog jezera. (1991): Itinerarijum botaničke ekspedicije iz 1872. Pančić J. Bot. (1968): Prilog poznavanju herpetofaune Kosova i Metohije. 79 .391. (1874): Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae. januar). In: PULEVIć V. Pantoček J. Crnagorae et Dalmatiae.Putopisi i zapisi evropskh botaničara. Poljoprivreda i šumarstvo.. (1874): Botanische Bereisung von Montenegro im Jahre 1873. Beograd.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nikolić S. (1972/1975): Stručno mišljenje o uređenju i adekvatnom korišćenju Prokletija kao nacionalnog parka i smjernicama za gazdovanje na tom području.268. Wien. Petković Sm. Osterr.geomorfološke odlike. R. A. Jahrbuch der geol. 23: 4 .. Godine. (1992): Die Orchideenflora Montenegros. Petrović J. Osterr. Beograd. (Sa kartom Dr Bauera). Podgorica. 4 (3-4): 53-65: 4 (5-6) 116-133. Parolly G.. .6. Naućna monografija “J. Titograd. 24 (2): 141 . Pančić. & VINCEK D. (1952): Prokletije. Oesterr. Naše planine. Zeitschr. (2000): Priroda i turizam Crne Gore – ekološka pitanja zaštite i razvoja. (Prevod teksta iz 1874). 1985. 2. SGD. 1-106. Obod. 1987): Reke Prokletija i mogućnosti korišćenja njihovih voda. Zagreb. Bl. (1905): Zur Geologie von Nordalbanien. 295306. (1875): Elanchus plantarum vascularium quae aestate a. str. Otašević G. XXII (I):51-77. 24:8285. 606 (1. 55. 26. Priština. Poljoprivreda i šumarstvo. In: “Prokletije . Pančić J. (1873): Plantae novae quas aestatate anni 1872 per Hercegovinam et Montenegro collexit et descripsit (I . (1981): Novi prilog poznavanju algi Ridskog jezera. Baden . “Obod”(Cetinje). Pantoczek J. 63 . Pasuljević G. 85-125. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. (1991) Botaničko putovanje Crnom Gorom 1873. Bd.putopisi i zapisi evropskih botaničara”. (1965): Izvori i vrela Metohijskog podgora.III). Heim. pp. 1873. III-VII.81. Ivangrad. Pantoczek J. Pintarić K. Sloboda. Orch. (1985): Prokletije .Mitt.. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. 1991. 1-20. 1992. (1988): Vode i pejsaži Limskih Prokletija. 39-50. The Orchid-flora of Montenegro. (1935): Nordalbanische Alpen. Petković Sm. 8. Ocokoljić M. Nopcsa F. Plav. Bot. Zbornik Filozofskog fakulteta u Prištini. Ein Beitrag zum OPTIMA – Projekt “Kartierung der mediterranen Orchideen” (Orchidaceae). Titograd. Zbornik radova PMFD. Priština. Arbeitskr. 10 (B): 51-75.Württ. Obersteiner L. 265 . Alpenzeitung.: Crna Gora vrata Balkana . Wien. in Crna Gora legit Dr J. Zeitschr. Poljak Ž. 28 (2): 29-53.

knj. Pos. (Nordalbanische Alpen. viti 2003-2004. Pulević V. Ministarstvo turizma Vlade RCG & Institut ekonomskih nauka. Zav. Nr. Priština. programi i granteve te vogla. (1942): Conspectus florae montenegrinae..H. (1939): Zur Flora von Albanien und Mazedonien.. (2004): Crnogorske planine . (1980): Prodromus biljnih zajednica Kosova. Cetinje. Univerzitet u Prištini. 9:1229.).. Šum. 1-. Obod. Ruski kurir. Shoqata per ruajten dhe mbrojtjen e mjedisit natyror Shkoder. 47: 165-179.. Titograd. br.H. 1: 105-124. Rovinski P. 1 do Nr. Pulević V. Odjeljenje prirodnih nauka. 38. Ohrid.. (2002): Crnogorske Prokletije-priroda.. Radojičić B. Titograd. drugo dopunjeno izdanje... (1975): Distribucija peostora i mere uređenja zaŠtitnog karaktera. Edicija Crnogorsko nasleđe. Rakaj M. 32: 137-152 & 319-389. 3-4: 213222. (1880): Gusinjskaja ekspedicija. (2002): Geografija Crne Gore . Rexhepi F. str.. (1966): Endemične i neke rijetke i prorijeđene vrste drveća u flori Crne Gore. Rechinger K. Radovanović Ž. & Bušković V. Filozofski fakultet. Izd.. Pulević V. (1988): Visokoplaninska vegetacija Maje Rusolije. Titograd. & Rexhepi F. Rohlena J. str.putopisi i zapisi. Podgorica. . Radulović V. (2005): Građa za vaskularnu floru Crne Gore. Polj. 543. & Marić R.). 11(3-4): 17-48. (Drugo dopunjeno izdanje).. A.. janv. Biblioteka Crnogorsko nasleđe. Geol.Vrata Balkana . 38: 365(581)-366(582). (1965): Prilog poznavanju ljekovitog bilja u flori Crne Gore. Nikšić. razvoj. 1-615. Report. (1986): Flora e maleve te larta te Kosoves. Radović M. (2004): Harta e Bimeve te Rralla Lugina a Cemit. Glasn. knj. Rexhepi F.Pulević V. 1. 2: 1-218. Radojičić B. (2004): Crna Gora . (1989): Hidrogeologija sliva Skadarskog jezera. 1-390. Priština. Podgorica. Šum. Zbornik radova IV kongresa ekologa Jugoslavije. 8. Biotehnika. Godišnjak Ekonomskog fakulteta u Titogradu. & Vincek D. Zašt.. Preslia. str. Feddes. Ranđelović N.društvena osnova i regije. Obod -Cetinje. Vode Crne Gore. Titograd.8 fevr. 16: 33-54. Pulević V. Podgorica. Cetinje.. Muz.Putopisi i zapisi evropskih botaničara. Report. Polj.): Ergebnisse einer botanichen Reise in den Bertiscus. Praha. . Radović M. str. ljudi. Shkoder.. Vincek D. 1-96. turizam. kao osnov za trajno i racionalno korišćenje područja nacionalnog parka Prokletije. Priroda Kosova. Titograd. eddes.. Perpiluar ne kuadrin e projektit Mbrotja e vlerave te biodiversitetit te lugines se Cemit me pjesmarrjen e komunitetit. GEF. (2005). XX-XXI: 1-506. Rexhepi F. Priština. Priština. 64 . – (1983): Zaštićene biljne vrste u Crnoj Gori.. Institut za geografiju. Prir. Beograd. posebno izdanje. 12 (3): 81-97. (1994): Vegjetacioni i Kosoves.Prirod.(1963): Planinska jezera Crne Gore i potreba njihove zaštite... Glasnika. DANU. Republ.. Pulević V. Rechinger K. (1935. Berlin-Dahlem. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore.. (1. et al.

naučna monografija. 5: 179-188. 5-6. Beograd. Stevanović V. (1968): Planina Visitor. u Beogradu. In: “Prokletije . (1978): Gorske oči Prokletija. Vasić.. Simpozijum “Jovan Cvijić i Prokletije”. (1970): Čemerikova lokva. str. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Sv XLVIII(1). Univ. Stanković M.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Rohlena J. (22 . Ecolibri. & Lakušić D. (1983): Hidrogeografske karakteristike Ridskog jezera. Titograd. Stanković M.: “Crna Gora vrata Balkana . sekc. Obod. -13. Beograd. Glasnik Srpskog geografskog društva. Stanković M. Beograd. Stanković M. XVI. 8. Glasnik Srpskog Geografskog društva.. Beograd. Zemlja i ljudi. S. (1995): Diverzitet lišajeva (Lichenes) Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Društva. (2000): Checklist of hepatics of the Federal Republic of Yugoslavia. S.turistički vodič. Turistička štampa. Stanković M. Prilog fizičko-limnološkom proučavanju. S. 65 . 151-157. Lakušić D. Priroda. (Prevod). Beograd. Beograd. Beograd. str 347-393.). Stanković M. Sabovljević M. Stanković M. str. Beograd. S. 3. problem vode u krasu. L/1. In: Pulević V. (1958): Visitorsko jezero. (1971): Plavsko jezero . 25:128-133. Zagreb. 12. Biodiverzitet Jugoslavije. Beograd. 25: 23-34. Globus. 1. 183-217. 35-58. Beograd. 133-138. Beograd. kulturnih i naučnih radnika Polimlja (Berane). Profes. 63/2. Stanković M. 9 (8): 330-331. Knj. Nauka i priroda. Cetinje. Stevanović V.zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. V. (eds. S. Srpsko geografsko društvo. Biološki fakultet. & Vasić. S.333-337. (1953): Ribe. V. (1985): Prilog proučavanju problema ugroženosti i sanacije Plavskog jezera. Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode. fak. Biol. S. Plav. Stanković M. & Niketić M.centar florističke raznovrsnosti Balkanskog poluostrva. Lindbergia. Ekolibri. Zavod za zaštitu prirode i prirodna proučavanja. 09. Udruženje javnih. in: Stevanović.38. XI 1993. et Bulić Z. Stevanović V.putopisi i zapisi evropskih botaničara”. Beograd. In: Stevanović. Savić S. (1975): Planina Visitor. S. Rudski I.. S. Lakušić D. (1995): Diverzitet vaskularne flore Jugoslavije sa regledom vrsta od medjunarodnog značaja. V. Jovanović S. V.. & Vincek D. poster. (1996): Prokletije . (1936): Prilog poznavanju vegetacije rugovsko-metohijskih planina.27. S. 57-70. V. Niketić M. Stanković M. Beograd. 10. Stevanović D. Zbornik sažetaka V kongresa ekologa Jugoslavije. str. Glasnik Jugosl.. (edc). str. Stanković M. Glasnik SGD. prirodne znamenitosti Gusinjsko-plavskog regiona i okolnog dela Prokletija. 1996.. (1968): Plavsko jezero. (1972): Kraško vrelo “Oko” kod Vusanja. Stevanović D. Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore. (1993): Visokoplaninski endemizam Prokletija. (1994): Jovan Cvijić i Prokletije. S. (1991): Botanička putovanja u Crnu Goru. (1975): Planinska jezera Crne Gore. Titograd.): Biodiverzitet Jugoslavije. Srpsko geografsko društvo.

(1936): U Prokletijama. Godišnjica Nikole Ćupića. (1934): Prokletije. Stojanović I. Tucakov J. 3685. Beograd. (1958): Alpinizam na Prokletijama. april) 2. 108-116. Šoškić T. Srpsko geografsko društvo.): Biodiverzitet Jugioslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Pravda. & Kasalica S. “Jovan Cvijić i Prokletije” . 19. knj. 93-96. Ferijalac. (1990): Trojan (2163 mnm) u Prokletijama. Hrvatski planinar. 2. oktobra). Naše planine.geografska ispitivanja Prokletija. Kroz planine. Zagreb. (1932): Prokletije. (1976): Zašto se Prokletije ne proglase nacionalnim parkom. Mullaj (1995): Red book threatened and rare plants species of Albania. 82 (42) 7-8: 137-140.. maj . Vasić A. – (1994): Jovan Cvijić i regionalno . (1938): U predvorju Prokletija. 109. Vatovec S. Urban S. 148-152 i 183188. Pobjeda. 2006. Vreme.mrtvi kapital jednog kraja kome valja pokloniti pažnju. Vasić V. str. 20. (Milorad) (1978): Priroda sjeverne Crne Gore. Velimirović M. Šekularac R. 34: 32. pp. Ivangrad. Zagreb. Academy of science institute of biological research. 32. Plav. avgust) 5.Stevanović V. Beograd. godine). (1957/58): Prokletije. 124-126. (1938): Na vrhovima Prokletija. Hronika . Ruci & A. Po visovima i gudurama od Dečana do Plava. (1962): Nepoznati biseri na obroncima Visitora. Beograd. (4. str. & VASIĆ V. 7. 1995. Tiranë. Vasović M. 32: 79-86. april). Dnevni list “Pobjeda“ str. oktobra.naučna monografija. str. Vasović M. Peć. 67-69. (Milo) (1937): Plavsko jezero .: Biodiverzitet Jugoslavije (Beograd). Beograd. (2006): Prirodne atrakcije – Grnčarska grlja oaza ljepote – kanjon isklesan u kamenu. Pravda. 173-182. (1994): Jovan Cvijić i regionalno . “Jovan Cvijić i Prokletije” . 34: 60-64. Beograd. (1995): Diverzitet ptica Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Beograd. Biološki fakultet i Ekolibri. Urban S. & Mihajlov M. Hrvatski planinar. Beograd. Zagreb. str. 158-163. 34. 9: 151-161.jun. 12168. Zagreb. Vasić A. 7-13. (1958). br. & Vincek D. Vasović M. “Prokletije” Almanah. (1974): Upotreba bilja u narodnoj medicini na području Prokletija i Komova. 55-57. & Stevanović B. (30. 33. In: Stevanović V. Šekularac R. S. str. (1995): Diverzitet flore mahovina (Bryiphyta) Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Titograd. (1913): Gusinjska nahija s pogledom na Malesiju. Titograd. Beograd. & Vasić V. 4 (11): 6-9 (1957) i 5 (12): 16-17. Podgorica Vangjeli J. Srpsko geografsko društvo. 17 (15... Zagreb.geografska ispitivanja Prokletija.naučna monografija. 65/5: 156. godine. (eds. (Milo) (1938): Uz Rugovsku klisuru do snežnog Čakora. 1184 (9. 12/1932.1-169. Tokovi. 6. 18 (29.. Tadić A. 66 . Pavić S. Tasić V. Milojević B. In: STEVANOVIĆ V. Stojanović I. 338-359. 10. Beograd.Prvi period do 1930. Priroda. Hrvatski planinar. Godišnjak Geografskog društva Crne Gore. Vasović M.

Ribarstvo Jugoslavije. D. Ital.. R. Istorijski institut u Titogradu. Vinassa de Regny P. (1987): Maja Koljat (2. vol. C. 339-346. Koprivnica. 79 (36): 9-10: 203-204. Vincek D. Boll. 103-113.. Proteus. (1989. 13 (9) 28: 7-9. (1953): Plavsko jezero. sess. Priština. izd. Odlomak iz putopisa. 8. Vincek D. 3.): Botanički izlet v gusinjske Prokletije. 6. Zejneli L.) Naše planine. Vujačić J. Della Soc. Vukićević D. Monitor. Beograd.523 m. XXIV: 84-85. (1904): Die Geologie Montenegros und des Albanischen Grenzgebietes.. str: 1-531. Titograd. Geol.Maja Rosit (2524 m). (Sa kartom). 51(8): 291-297. (1905): Sulla tettonica della montagne albanesi a montenegrini. Podgorica Vizi O. RZZPCG & SO Plav. (1972): Šumarstvo i lovstvo u Crnoj Gori u druggoj polovini XIX i početkom XX vijeka. Pos.Vodič za planinare. (1989): Prokletije ..P. Wien. (1932): Kroz našu Švajcarsku. & Šekularac R. 1. Narodna prosveta. 1-131. str. Vučković D.. Popović R. Priroda Kosova. de la IX. (Putovanje od Čakora do Podgorice). str. Plav & Titograd. Ljubljana. 1-253. Bilogorski planinar. intern. (1975): Balkanski endemi u flori Prokletija. Roma. Vučković D. (2004): Planine Crne Gore .. 6 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Vinnassa de R. str. Beograd. (1965): Kapitalističko iskorišćavanje šuma u Crnoj Gori. Titograd. Zagreb. & Kovačević M. Istorijski institut SR Crne Gore. Vincek D. du Congre s geol.. Izd. Pos. Zbornik radova sa naučnog skupa “Zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija. 15/1932. (1985): Zaštićene životinjske vrste Prokletija. Wraber T. Grafo Crna Gora.

national park. physically – geographical. this part of Prokletije belonging to Montenegro as well as in surrounding countries where this mountain massif is extended. monumental.PERSPECTIVE OF NEW NATIONAL PARK “MONTENEGRIN PROKLETIJE ON THE BALKAN PENINSULA “ Summary This paper contains basic physically . Considering all previous natural and cultural potentials.geographical characteristics and overall natural and cultural bases of the future National Park “Montenegrin Prokletije“ representing one of the most important natural and cultural potentials not only of Montenegro but of encirclement. Key words: Protection of nature. but area to be registered in the list of world-natural and cultural heritage. Montenegro. cultural. sustainable development 6 . All these features nominate this area to be. deserves to be national park. Basic assumptions of historically – natural. biodiversity and other characters are represented here. Balkan Peninsula. not only national park.

Stoga se krški proces razvija kroz mnoštvo manje ili više izdvojenih pojava koje se međusobno povezuju. Krš se razvija u karbonatnim stijenama podložnim sekundarnim strukturnim utjecajima i osebujna je vrsta reljefa u kojem ne vrijede pravila cirkulacije voda svojstvena homogenim vodonosnicima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja BIH KRŠ: BOGATSTVO. pružili su refugije biljnom i životinjskom svijetu. diferenciranje mnoštva endema i neobično bogat i raznolik genski fond. a sa stanovišta podzemne faune među najbogatijim u svijetu. Cirkulaciju voda obilježava velika brzina. pa je kod njegova proučavanja u svakom novom slučaju potrebno krenuti iz početka. Pored toga. slovenskom dijelu Dinarskog krša.com 6 . krš je kao vrsta reljefa prvi put izučen u Krasu. Zapadni dio države duboki je i vrlo razvijeni krš. UGROŽENOST I POTREBA ZA ZAŠTITOM Ivo Lučić Dražen Perica2 Sažetak Stijene u kojima se razvija krš. u kojem su nastale osebujne i gotovo sve vrste krških pojava. premda je to dokazano istraživanjima tek pojedinih područja. količina i sezonske razlike. Dinarskom kršu pripadaju dijelovi BiH zapadno od crte Cazin. izvorima i rijekama ponornicama. Sarajevo. BiH. Lebršnik. Centar za karstologiju ANUBiH. uz specifičnu geološku povijest krša. dr. Bogatstvo i raznolikost staništa. dperica2001@yahoo.com Doc. BiH. Stoga su 1 2 Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje. U morfološkom smislu karakteriziraju ga brojne zaravni. Krš u BiH je floristički i vegetacijski među najbogatijima u Europi. prema dostupnim podacima. ivo@vjetrenica. što u slučaju onečišćenja smanjuje šanse za njegovo učinkovito suzbijanje. Ravno. Centar za krš i priobalje Sveučilišta u Zadru. zauzimaju od jedne do dvije trećine državnog teritorija Bosne i Hercegovine.. krška polja s ponorima. što je dokazano serioznim stoljetnim istraživanjima.

i do prijetnje izumiranju vrsta. Naseljena područja. uprave i inspekcije). demonstraciji pozitivnog odnosa prema prirodi. analizirana je njegova javna percepcija kao i upotreba. kanalizacije i industrijskih zagađenja. Za prihvat takvog pristupa treba izgraditi društvenu strukturu sposobnu za razumijevanje njegovih vrijednosti te za donošenje i ostvarenje ozbiljnih odluka. izložena su onečišćenjima komunalnog otpada. osobito one koje preporučuje IUCN. Čine je većinom kombinacija tradicionalnog i industrijskog okolišnog svjetonazora. institute. okolišu i krajoliku. osobito ona osjetljiva. to ima i nemalu kulturnu važnost. te budućim održivo-gospodarskim očekivanjima. Adekvatniji tretman krša treba temeljiti na rezultatima sveobuhvatnih znanstvenih istraživanja. I sam naziv znanosti – karstologija – duguje ime slovenskoj pokrajini Kras. Takva praksa dovodi na rubove opstanka pojedine životinjske zajednice.neka mjesta u Bosni i Hercegovini povijesno važna kao locus typicus pojedinih krških oblika. koja proglašenjem parkova prirode Hutovo blato i Blidinje. Zaključeno je da je krajnje neprikladna i opasna po živote ljudi i po očuvanje vrlo krhkih staništa i ugroženih vrsta. Njihova važnost je u očuvanju izuzetnih vrijednosti Bosne i Hercegovine. obrazovanja. Krš u BiH Krš prekriva veliki dio Bosne i Hercegovine. održivi razvitak. No najveće negativne posljedice nastaju od hidrotehničkih zahvata i melioracija. U svjetlu predstavljenih prirodnih i znanstvenih vrijednosti krša. kojima se isušuju velika podzemna područja ili se staništa u opasnoj mjeri fragmentiraju. ulaze u novo razdoblje. Pri tome treba koristiti najnovije domete svjetske konzervatorske znanosti i prakse. U nekim radovima3 barata se podacima oko trećine državnog 3 Više projekata koje financira međunarodna zajednica 0 . Veliku ulogu pri tome imaju mehanizmi zaštićenih područja. zaštićena područja. tri dobra na Ramsarskoj listi. Osim znanstvene. jer su dali nazive nizu stručnih termina u svjetskoj znanosti o kršu. Dinarski krš. a osobito proglašenjem Nacionalnog parka Una. upravljanja i zaštite (studije. koji na pojedinim lokalitetima u susjednim zemljama bilježi izvrsne rezultate. Proces nije brz i podrazumijeva izgradnju sustava istraživanja. Industrijska upotreba krajolika suzbija vrlo propulzivnu gospodarsku granu na kršu – turizam. ali o tome ne postoje ni približno usklađeni podaci. Bosna i Hercegovina. zaštita. Pojedine ranjive točke pod pritiscima su brojnih neadekvatnih septičkih jama koje dreniraju u podzemne vode. krške vrijednosti. Ključne riječi: krš. koja izaziva velike negativne promjene u okolišu. a ako im je uska rasprostranjenost.

pa se u svijetu u traganju za boljima koriste šire definicije poput one da je krš okolišni sustav sastavljen od stijena. odnosno površina stijena je zaklonjena tlom i/ili šumom. tj. drugi smatraju da oko 60 posto teritorija BiH prekrivaju karbonatne stijene u kojima se razvija krš (Jovanović i Avdagić 1981). Međutim. Srebrenice. Polja “Završja“ u jugozapadnoj Bosni prvi put su opisana u znanosti kao ta reljefna forma. Moguće je da se radi i o razlikama u poimanju pojma krš. točnije u pokrajini Kras u Sloveniji. stoljeća. Tako. ne postoji dovoljno diskusije koja bi tematizirala višestruke vrijednosti te najpriznatije domaće prirodnine. U pravilu. s određenim izdvojenim cjelinama. Ovi podaci. unutrašnji Dinaridi su manji i tanji dijelovi karbonatnih stijena. a potom se istraživanje proširilo i na druga područja. vode. Zbog društvenih razloga koje ćemo kasnije izložiti. stoljeća stekao pejorativan image kao bezvodna kamena pustinja. Po jednoj od najcitiranijih definicija krša u Dinaridima. pripada geotektonskoj cjelini koja se zove unutrašnji Dinaridi. mjestimice zbog sekundarnih strukturnih razloga i dvostruko. radi se o ozemlju s krškim odvodnjavanjem i učinkovitom korozijom. vizualno impresivan krš. Pripada dinarskom kršu u užem smislu. zemlje. Linija istočno do Banje Luke. Dok vanjske Dinaride obilježava debeo sloj karbonatnih stijena. prvi podatak o površini krša mogao bi se odnositi na izrazit. sredinom 19. Zapadni dio je povezan s brojnim krškim poljima. U BiH su ostvarena brojna važna otkrića krša. a neki čak i oko 65 posto (Čičić 1998). tu prevladava pokriveni krš. Višegrada i Foče. uključujući zapadni dio Jadranskog mora i sve otoke osim Brusnika i Jabuke. atmosfere. dinarski krš se proteže od slovensko-talijanske granice do Prokletija. u kojima pojave često imaju lokalni karakter.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja teritorija. Taj krš je tijekom 20. Inače. za koje su znakoviti krški oblici (Gams 2004). Istaknute pojave Krš je prvi put zapažen i opisan u Dinaridima. U svakom slučaju. Banovića. dok je u istočnom dijelu češće površinsko tečenje voda. Sarajeva. koji se širi od zapadne granice BiH prema njezinoj unutrašnjosti. ta se definicija u pojedinim okolnostima pokazala nedostatnom. On zatvara područje do crte Cazin – Jajce – Prozor – Konjic – Lebršnik. koji po nastanku doseže i osam kilometara. rijekama ponornicama s dubokom cirkulacijom voda. Livanjsko polje se smatra matičnim krškim poljem. kad je vođena željeznička pruga Beč-Trst. uključujući i BiH. Prozora. upućuju na zaključak da osnovne činjenice o BiH kršu nisu dovoljno poznate. Od 1 . koji dosežu dvostruku razliku. Travnika. koje je uz to najveće krško polje (Magdalenić 1971). dijelu koji se geotektonski naziva vanjski Dinaridi. Tako. života i energije (Daoxian 1988).

Ona ponire i izvire kao Ričina koja se ulijeva u Buško blatio (Buško jezero danas). ali je ipak očuvano do te mjere da je početkom listopada 2008. Ponovo ponire na rubu toga polja i izvire kao Trebišnjica kod Bileće. Rijeka Trebišnjica smatrana je najvećom ponornicom u Europi i “među najvećim ponornicama u svijetu“ (Mikulec 1974). osobito niz krških polja istočne Hercegovine: Gacko. Proces stvaranja sedre uključuje određenu temperaturu voda. Jedan njezin dio izvire kao Ključka rijeka u Cerničkom polju. “najduža u svijetu“ (Petrović 1963) i “najveća ponornica u svijetu“ (Petrović i Prelević 1965). Fatničko i Popovo polje. U oba ta polja ponirala je i izvirala u Rijeci Dubrovačkoj i nizu vrulja ili vrela od Slanog.tada je pretrpjelo velike antropogene promjene. Započinje s rječicom Milač u Kupreškom polju. bez poniranja dobiva naziv Mlade (od izvora Klokun do utoka Vrioštice). To se događa izlučivanjem kalcita po riječnom dnu. On počinje kao Culuša. a ono se odlijeva u Cetinu koja teče do mora kod Omiša. Povezana je s više od 500 ponora. Slična obilježja imaju okolna polja poput Kupreškog. U svojim dijelovima ovaj sliv se spaja sa slivom Trebižata. Suvaja. Brina. Mostarskog. u kojem ponire i izvire u Duvanjskom polju kao Šujica. čistoću. Hum. čime stvaraju pragove i brane unutar kojih nastaju jezera i slapovi. Neke od tih rijeka imaju jedno osebujno obilježje – taloženje sedre. izvire kao Tihaljina (od izvora u Peć-Mlinima do Klobuka). Slično je i sa slivom Cetine. Najveća od njih je krška zaravan Trebinjska šuma. Gatačko. u karstologiji se smatra locus typicus tog reljefnog oblika (Kranjc 2007). iz koje se izdižu brojni humovi. Krška hidrologija Trebišnjica hidrološki nastaje na sjevernim padinama Lebršnika na vrelu koji se zove Dobra voda. gdje se spaja s dijelom vode koja izravno podzemno teče iz Gatačkog polja. upisano na listu zaštićenih dobara Ramsarske konvencije. Duvanjskog ili Imotsko-bekijskog. koji nazivaju devetoimenom rijekom. gdje ponire i izvire u Fatničkom polju. Najveći i najosamljeniji među njima. koja ponire nakon što prijeđe Gatačko polje. bakte- 2 . Trebišnjica je prirodno tekla kroz Trebinjsko polje i Popovo polje. te prisutnost živih organizama – mahovina. te Trebižat (od Humca do ušća u Neretvu). Nastavlja teći kao Vrba do Klinjeg jezera. Popovo polje je izuzetan skup krških obilježja. duž donjeg toka Neretve i Hutova blata. potom teče kao Mušnica. Tus su izvrsno oblikovane razne krške forme. u Imotsko-bekijskom polju kao Matica i Vrlika. s neobičnom kombinatorikom podzemnih tokova (Milanović 2006). Glamočkog. Nevesinjsko. pa Ričina.

krške rijeke mijenjaju položaj površina – podzemlje. a bitne razlike se pojavljuju i u određivanja granica sliva. Zrmanja. Plitvička jezera. Također. pa čak se 3 3 koristi podatak i 2400 m /s. npr. Ponor čiji je kapacitet gutanja 110 m /s. umjesto “normalnog” tečenja po površini. Zbog toga. jer znaju ovisiti od razine voda. Uzroci su najčešće u razini vode. sedra proizvodi i iznimne estetske vrijednosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja rija i algi. Biograd u Nevesinjskom polju. ali i na živi podzemni svijet. Na Trebišnjici je zabilježena razlika u protoku od 0 do 1250. po nastanku urušna vrtača. u Popovu polju. za 94 m u 24 sata u Ombli (Milanović 2006). a po funkciji jezero. Crveno jezero je jedno od dubljih u Europi te drugo po dubini na Balkanu. prisutno je i veliko podizanje razina podzemnih voda. Takva su Vransko jezero na Cresu. te pred pitanja zaštite stavlja teško rješive zadatke. Sasvim drugačiji je primjer Crvenog jezera. s nadmorske visine 800 m vodi do izvora Bunica na nadmorskoj visini od 37 m s jamskim izvorom istražene dubine oko 73 metra (dakle oko 36 metara ispod razine mora) i pri tome postiže najveću zabilježenu fiktivnu podzemnu brzinu tečenja od 34 cm/s. Mrežnica. iza Ohridskog s najvećom dubinom od 289 metara. što ima utjecaja na vodoopskrbu.4 m. Skadarsko jezero i – Hutovo blato. Una. Događa 3 . Ponornice u polja. koje privlače brojne posjetitelje. pa se u velikom dijelu polja stvaraju poplave. npr. u kršu se ponor nerijetko pretvara u svoju suprotnost – izvor. Čak 99 posto takve vode skladišti se u milimetarski uskim pukotinama (Bonacci 2008). Krške rijeke poznate su po izuzetno velikim razlikama između najmanjeg i najvećeg protoka. Pored bioloških. ali na njegovo pomicanje može utjecati i snažan vjetar (Gašparović 1969). Tako. blata. itd. Najbolji primjeri su Krka. a na nekim se voda znala zadržavati duže od 300 dana i prelaziti visinu od 30 metara. S dubinom od ruba jezera do dna vode od 528. pri drugim okolnostima do drugog. Neka od polja su stalno poplavljena i čine posebnu vrijednost krajolika. Također. što nedvojbeno izaziva velike hidrološke i hidrauličke promjene u okolišu. Ono je po formi jama. Sliv krške rijeke se ne poklapa s orografskim slivom nego je često prisutna “piraterija“ u njegovu zaleđu. Takva je prirodno većina navedenih polja u BiH. Također.9 metra i dubinom vode 281. Trebižat. dobar primjer je izvor Bunice s protokom između 0.72 i 207 3 m /s. jednom ponor vodi do jednog izvora. Podzemne vode ispunjavaju podzemne šupljine i pukotine. dakle. tzv. Pliva. granice sliva nisu stalno jednake. Jedno od ključnih obilježja krških sustava i okoliša jest odsustvo pravila koja vrijede za hidrologiju homogenih vodonosnika. Procesi su podložni nepredvidivim promjenama i traži se detaljno istraživanje svakog kompleksa stijena (Milanović 1979). donose velike količine vode koju ponori ne mogu progutati.

filtracija slaba. a samopročišćavanje smanjeno. kad su u pitanju skupine podzemne faune. Nema mjesta za daljnje smanjivanje staništa. Još teže posljedice za smanjenje staništa nastupaju hidrotehničkim radovima. ponekad gotovo trenutačno. To vodi smanjenju veličine i brojnosti životinjskih zajednica. stvara područje vrlo kompleksnih skupova staništa. kojima se na površini zadržavaju vode. – krš je izgubio vegetaciju. Ranjivost krških područja poveza- 4 . koja dobiva neka pustinjska obilježja. manja su isparavanja. Problemi zaštite u kršu Što navedeni morfološki i hidrološki uvjeti znače za zaštitu krša? Predstavljaju velike zagonetke. velika pukotinska poroznost uvjetuje snažnu vodopropusnost krša. Živi svijet Dinarida floristički je najbogatiji u Europi. Stoga se utjecaji prenose brzo. i presijecanjem staništa izravnim tuneliranjem. vrsta može izumrijeti. tj. Brojne divlje septičke jame akumuliraju fekalne spojeve koji postupno povećavaju koncentracije u pitkim vodama. Dalje. Takva mješavina geomorfoloških pojava. i sl. a održanje prirodne ravnoteže teže. temperaturne razlike itd. Osjetljivost krških ekosistema je veća. a donosi dugoročno velike ekološke štete (Špes 2000). Zbog svoje geološke prošlosti i zbog zakonitosti ekosistema. Uz to. a faunistički. površinski tok rijeke zna biti orijentiran u jednom smjeru. nakon čega je ispran tanki humusni pokrivač te je nastupila posvemašnja erozija. koja su omogućila vrlo veliku biološku raznolikost. U slučaju havarije. Itd. a podzemno se nastavlja – u suprotnom. presušuju tokovi. Dobar primjer je ogolijevanje krša. ponekad i nevolje. povećavaju se bujični tokovi. najbogatiji u svijetu (Culver & Sket 2000). sječenjem stabala. uz rezultate osebujne geološke prošlosti. podzemlje krša je u pravilu maksimalno iskorišteno. naseljeno je onolikim brojem organizama koliko ih može preživjeti. Na tako različitim uvjetima uspostavljena je prirodna ravnotežu u kojoj se održavaju iznimno bogate i krhke zajednice bilja i životinja. Uređenje poplavnih područja daje eventualno kratkoročne koristi. uslijed čega je protok vode brži. Ti procesi se nastavljaju promjenom mikroklime. Stoga je podzemna fauna već ugrožena zbog činjenice da je “osuđena” na ograničene prostore iz kojih ne može migrirati u nove refugije.se i da voda teče uzbrdo. toksikanti imaju veliku negativnu učinkovitost po podzemne ekosisteme i vodonosnike koji služe vodoopskrbi. a ako se radi o krhkim i endemičnim skupinama. Povećava se podzemno otjecanje. Bespoštednim stoljetnim pritiscima na biljni pokrov – ispašom trave i nižeg bilja. jer je razvoj događaja nepredvidiv.

Razlika između prirodne i kulturne baštine nije uvijek jasna. Stručnjaci pećine promatraju kao skrovišta važnih dokaza za povijest razvoja krajolika. Pred “nama je prirodni park posebnog. upozorio je prije četrdeset godina karstolog Josip Roglić. u njima su nađeni ponajstariji kulturni artefakti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja na je s njihovom ograničenom nosivošću. fotografirani su milijune puta i gotovo svaki dan gledamo neke od njihovih prizora. Karstolozi traže sasvim suprotan pristup. potpećina Badanj kod Stoca. U slovenskom dijelu dinarskog krša posljednjih deset godina napravljeno je više od dvije tisuće analiza sedimenata s datacijama gline i siga (Zupan Hajna et al. ponekad su kulturne vrijednosti nanesene bez ikakvih fizičkih intervencija u materijalnu podlogu. geografskim položajem i nemjerivo vrijednim izvorima voda. 2007) te paleontološkim metodama (Mihevc 2000) kojima rekonstruiraju krajolik unatrag više od 3. nego vjerojatno najvažniji dio nacionalnog teritorija. npr. na umno i tjelesno. na sveto i profano. itd. Krš nije samo geografski prostor. a kod kojih nisu zaživjela načela ekološke etike. Predivni primorski gradovi. središta kulturnog razvoja. Krš traži odgovarajući interes i poznavanje. Kulturna baština krša Opasnosti po krš dijelom proizlaze i iz tradicionalne podjele na prirodu i kulturu. Pećine su pozornice ishodišnih kultura. izvora. a da nam rijetko padne na pamet da je to omogućio krš svojim građevnim materijalom.5 milijuna godina. a ona proizlazi iz smanjene sposobnosti samopročišćenja i samoobnavljanja okoliša ili pojedinih dijelova krškog krajolika (Špes 2000). poput svetih vrhova. od čega pati zapadna civilizacija. Upravo. drveća. Krški lokaliteti u BiH čest su nositelj sakralnih obilježja. Dobra ilustracija je Vjetrenica: u aktualnoj BiH malo je tko reagirao na izlaganje Vjetrenice uništenju. a to traže i praktičan život i međunarodne znanstvene oba- 5 . No. ali su se inspekcije odmah podigle i zaustavile radove koji su prijetili vjerskim kulturnim spomenicima u neposrednoj blizini. zasluge krša ne treba tražiti samo na tamnim i skrovitim mjestima. Iz svega se vidi da je društveni tretman krša u BiH loš i nezadovoljavajući. najveći gospodarski prevrat u našim krajevima napravio je jadranski turizam koji je rijetko kad priznao – jer nije uglavnom ni svjestan – da se radi prije svega o kršu. a što je posebno izraženo u zemljama koje su napustile tradicionalni svjetonazor. Takvih primjera u BiH ima mnoštvo. (Mulaomerović 1998). bilo da se radi o pitanjima za geomorfologe ili za paleontologe. bogatog i još nedovoljno poznatog inventara“ (Roglić 1969). pećine s najbogatijim staništima u svijetu.

On jako nedostaje donjim dijelovima rijeke u koje. uništeni su tipski lokaliteti jedinog slatkovodnog serpulida na svijetu Marifugia cavatica (Sket 1983). Zadatak koji znanstvena zajednica ima na promicanju krša Roglić opisuje riječima: “Raditi na tome draga je i zanosna obaveza. Ranije brza rijeka potpuno je promijenila stanišne uvjete. sve dublje zalazi more i razara postojeće životne zajednice. Unatoč tomu nedostaju sistematska istraživanja dinarskog krša za koje je potrebno osnovati institute za krš. Poljoprivredni aspekti koji su se često spominjali kao komparativna prednost za poduzimanje melioracija u kršu. najveće promjene nastupile su isušivanjem krških polja. Donekle je sreća što je akumulacija Buškog jezera pružila oštrulju zamjensko utočište. stoljeća preko noći je isušeno. što je moralo utjecati na sastav živog svijeta. Rijeka Neretva. drveta i općenito isključivo kao podlogu za ekonomski razvoj. Radi se o industrijsko-energetskom i ekonomističkom pristupu koji krški prostor vidi kao izvor hidropotencijala. Ona je. međutim. pa rijeke koje su bile stanište endemičnog oštrulja (Aulopyge huegelii). danas 67 km betonskog kanala koji povezuje dvije hidrocentrale 6 . a time i antikrška. prostor najvećeg podzemnog biodiverziteta na svijetu. zdravlje ljudi. Određene promjene pretrpjeli su Vrbas i Drina. mjesto za iskorištavanje sirovina: kamena. koje još nisu ozbiljnije istraživane. Promijenjeni su. Službena statistika FBiH smatra Trebišnjicu najdužom ponornicom u Europi. Livanjsko polje je meliorirano. pa se jezera moraju povremeno prazniti da bi se očistio silni nanos. opjevani mitem života Hercegovine. sporo su ili nikako privođeni svrsi. Između ostalog. te navodi dužinu od 96 km. zahvaljujući i eksploataciji šljunka. U akumulacijama je zadržano četiri milijarde kubičnih metara vode (Milanović 1983) koja je ranije hranila voluminozne podzemne prostore sliva Trebišnjice. Krški krajolici pretrpjeli su promjene čijih posljedica još nismo svjesni. njihovo stanište. itd. Ipak. brojna nalazišta čovječje ribice (Proteus anguinus). staništa jedine podzemne slatkovodne školjke na svijetu Congeria kusceri. jedina rijeka koja kroz iznimno razvijeni krš u BiH cijelim tokom ostaje nad zemljom. naravno. itd.veze. krajem sedamdesetih godina 20. zavičajnost. nisu više njegovo stanište. i geomorfološki procesi. životni prostor endemične gaovice (Delminichthys ghetaldii).“ Sužena percepcije krša Unatoč tome i danas u BiH prevladava javna percepcija krša koja je snažno antiekološka. Pri tome nisu uzimane u obzir ranjive prirodne vrijednosti kao biljni i životinjski svijet. Popovo polje. pretvorena je gradnjom hidroakumulacija u gornjoj polovici toka u jezerske terase.

a na Popisu svjetske baštine nema ni jednog takvog objekta. vodu i zrak. na kršu su proglašena dva nacionalna parka. Slovačka ima oko 7 posto državnog teritorija prekrivena kršem u kojem je opisano i istraženo 4760 speleoloških objekata. a 5 od 12 najvažnijih pećina uvršteno je na Popis svjetske baštine. BiH ima oko 60 posto državnog teritorija prekrivena kršem u kojem se smatra da ima 3-4 tisuće speleoloških pojava. Usporedba u upravljanju kršem s nekom drugom europskom zemljom dat će sugestivne odgovore na njegov položaj u BiH. Adekvatan primjer je Slovačka. u Vjetrenici na amaterskoj osnovi i od 2006. osim snažne volje prema izazovima interdisciplinarnosti. kod drugog treba evaluirati nacionalnu i regionalnu povijest. Prema napucima za holistička vrednovanja krša koja zagovara UNESCO za Popis svjetske baštine (Hamilton– Smith. duhovnim. na Bijambarama. historijske i suvremene kulture. traže znanost koju prati ekološka etika. Holističko vrednovanje i upotreba Temelj za adekvatno vrednovanje krša i krške baštine jest visoko znanstveno izučen prirodni sustav koji se stavlja u odnose prema prirodnim. od kojih je mali broj dobro istraženih. etnička kretanja populacije i njezin sastav. Slovačka ima površinu od 49.000 km2 i 4. sadržaj pećina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja – Goricu i Čapljinu. od kojih neki ostvaruju po milijun posjeta godišnje. U Slovačkoj postoji Državna uprava za krš. BiH površinu 51. Na zasadima novih ekoloških stajališta trebalo bi formulirati razvojnu koncepciju koja bi imala izražene znanstveno-edukativne. upravno-organizacijske i gospodarske strane. a BiH od 2005.2 milijuna stanovnika. zemlja slične veličine i razvitka kao BiH. U prilog krških vrijednosti možemo navesti da su u hrvatskom dijelu dinarskog krša smješteni svi nacionalni parkovi (8).4 milijuna stanovnika. od čega samo donekle prirodna rijeka u dužini od 3-4 km kroz Trebinje. treba voditi računa o detaljnoj evaluaciji prirodnog kulturnog aspekta baštine: kod prvog treba ispitati vrijednosti s obzirom na nacionalni i regionalni kontekst. Sav slovački krš zaštićen je kroz nacionalne parkove. provodi stalni monitoring. te razvoje prethistorijske. koja od 1996. podzemni krajolik. te površinski i podzemni biodiverzitet. E. edukacij-  . U BiH krš još službeno nije identificiran kao baština.000 km2 i 5. Ove sugestije premašuju zahtjeve na koje mogu odgovoriti izolirane i instrumentalizirane discipline te. Edukativna bi se ogledala: u otvaranju instituta i programa na fakultetima prirodnih znanosti. kulturnim. Sutjeska i Una. vjerskim i povijesnim vrijednostima. mogućnosti i ograničenja područja. krajolik i geodiverzitet. 2004). povijesno-humanističkih.

istaknuto je da vrijednosti i ugroženosti krša premašuju mogućnosti da se njegova adekvatna površina stavi pod zaštitu UNESCO-va Popisa svjetske baštine. tehničkim i društveno-humanističkim područjima. kao i edukacijskim projektima i zaštitom baštine (Watson & al. područje treba obuhvatiti prostornim planiranjem. itd. godine. Prvenstvo zaštite treba dati područjima i mjestima koja imaju visoku prirodnu. u financiranju izvannastavnih programa koji će voditi većoj identifikaciji krškog inventara. Službene smjernice IUCN-a za krš i pećine upućuju vlade zemalja članica da trebaju osigurati zaštitu reprezentativna izbora krških lokaliteta u smislu IUCN-ovih kategorija I.-IV. u reviziji razvojnih planova s okolišnih stajališta uključujući spomenute osobitosti krških ekosistema. istaknuta je potreba razvijanja veće osjetljivosti javnosti na područja krša koja neće biti obuhvaćena formalnom zaštitom. ekonomsku i kulturnu vrijednost. itd.  . a gdje to nije moguće. Krka i Paklenica. treba štititi cijele slivove krškog područja koje se vrednuje. koji je održan u Lipici u studenome 2004. serijski upisi širih područja. Stoga je sugerirano da se kandidiraju tzv. Gdje god je moguće. 1997). Škocjanske jame i drugih. u stipendiranju pomlatka i njegova uključivanja u međunarodne tijekove kako bi uskoro njegovi pripadnici mogli preuzeti odgovornost za razvitak BiH. u izradi javne strategije za krš i menadžment planova za sve segmente okolišne politike.skih i ekonomskih znanosti. u unošenju krša kao stavke u javni budžet. Upravne-organizacijske i gospodarske strane ogledale bi se u osnivanju nadležnih upravnih i stručnih jedinica: uprava za krš sličnih postojećim za vodu i šumu. koji bi okupljali njegova najreprezentativnija obilježja. a najbolje jedinstvenog studija krajolika s prirodoslovnim. zavoda za krš. i prilagođavanja održivom razvitku. koji je što bolje očuvan. Na Forumu o kršu i svjetskoj baštini u Europi. stavljajući u postupak širi opseg vrijednosti na jednom mjestu. Na temelju prethodnih vrednovanja i izgradnje institucijskog okvira potrebno je potaknuti održivi razvitak za koji u dinarskom kršu imamo dobre primjere zaštićenih područja Plitvice. upravljanjem vodama i drugim zakonodavnim mjerama koje će osigurati količinu i kakvoću voda koje ulaze u krš. u pokretanju jedinstvena dinarskog prekograničnog programa istraživanja i održivog razvitka. Idealne cjeline su navedeni nizovi krških polja sa zajedničkom hidrologijom. No.

Lousiana. 1969. Naš krš. Culver D. Održivo korištenje krša uvijek započinje i trajno se prati znanstvenim istraživanjem i monitoringom. kulturna. Pri tome. Sarajevo. str. On the Karst Environmental System.. 2004. Andrej. i 2005. Posljedica takvog razvoja ilustrativna je na primjeru prvih susjeda Une i Plitvica: iako udaljena samo 20 km zračne linije od Plitvica. koji je reducirao percepciju njegovih vrijednosti te umanjio sposobnosti održanja prirodne ravnoteže. Gams. 139–164. 55-78. i Avdagić. Hamilton–Smith. (urednici): Krš bez granica. 1981. I dio. VI. 2008. predstavlja tip iznimno vrijedne i istodobno ranjive baštine. Podipl.  . 31. Paper to US / ICOMOS 7th International Sypomosium. 1998. 1-21. 2004. str. Neka pitanja o razvoju i hidrogeološkoj funkciji karstnih polja. Una je u formalnom proglašenju nacionalnim parkom kasnila 60 godina. Stoga. Sarajevo.C. Fak. Ognjen. Darovi i opomene donjih voda.. Ivan. Bosna i Hercegovina se ne treba osjećati usamljenom jer može računati na pomoć svjetske znanstvene zajednice. str. 2007a. XIII. Hotspots of subterranean biodiversity in caves and wells. 1981. Ratimir.Str.. 508. & Sket B. Kranjc. Zagreb. . . E.] Gašparović.Postojna: Znanstveno raziskovalni center SAZU. Karbonatne facije u geološkoj građi terena Bosne i Hercegovine. T. 2007. Jedna od vidljivijih mjera jest proglašenje niza zaštićenih područja različita tipa. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. drugi skup mjera treba biti usmjeren na odgoj za vrijednosti krša. Sarajevo. Sarajevo.. str. U: Učno gradivo 2 [Elektronski vir]. čiji su vodeći predstavnici već ostavili divovske tragove u istraživanju ovdašnjeg krša. 95-114. Ljubljana. 2000.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključak Krš Bosne i Hercegovine. Zadar. I. i Lučić. Geografski pregled. vol. Jovanović. Nova Gorica: Univ. znanstvena i ekološka infrastruktura. Kras u Sloveniji v prostoru in času.. Journal of Cave and Karst Studies 62 (1): 11-17 Čičić S. I. U moderno doba bio je izložen pretežno industrijskom tipu upotrebe. Introduction. R. Naš krš. 1988. program Krasoslovje. Nedostatak percepcijske sposobnosti zajednice prati i međusobno uvjetuje nedostatna organizacijska. [također 1974. Morfološke i hidrografske karakteristike podzemnih kanalnih sistema u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Popova polja (Zapadni dio Donjeg polja). broj 10-11. osobito dio koji pripada geotektonskoj cjelini unutrašnji Dinaridi. Proceedings of the IAH 21st Congress. Literatura Bonacci. Inštitut za raziskovanje krasa. U: Brmbota Devčić. History of karstology. Natchitoches. jedini ispravan i odgovoran pravac jest razvijanje održivog korištenja krša. za podiplomski študij. XXI (1): 30-46. 2004. 3-37 Daoxian Y.

. Krš Jugoslavije 6. Mulaomerović. 1963. J. Milanović. J. & Kiernan. Značaj i ugroženost podzemne faune Popovog polja i predlog za najosnovniju zaštitu. Treći jugoslavenski speleološki kongres. Sket. Vjetrenica – pogled u dušu zemlje: znanstveno-popularna monografija s 200 fotografija. Beograd. HE Trebišnjica. Petar. Mladenović. IX. Petar. Milanović. str. 57–73. 472 str. 1979. Roglić. 302. Pruner. 1999. 1963. O svetome bosanskome podzemlju Blagaj. Mikulec. 1998. Prilog poznavanju hidrogeologije za područje sliva vrela Omble. Andrej.. Beograd 362. Uzunović. Geographica Slovenica 33/I. 1983. zaštita voda. Ivo. Uticaj hidrosistema Trebišnjica na režim površinskih i podzemnih voda u Popovom polju. & Bosák.. Karst istočne Hercegovine i dubrovačkog priobalja. 1-20) Sket. Zupan Hajna... Elaborat. Petar T. Sarajevo. 1983a. vodozahvati. 2003. 65 ilustracija. Guidelines for Cave and Karst Protection. A. 2000. 2007. 5-32. Naš krš. str. Sarajevo 1963. Stjepan. crteža i faksimila. 19-38. Josip. Zagreb: I. Petar T. 15 karata i 10 tablica. Watson. N. Geografske značilnosti pokrajinsko ranljivih območij v Sloveniji. Gilleson. Milanović. E.. K. Špes. 4. 1977. Lučić.. Neke karakteristike krša istočne Hercegovine. Split – Zadar . str. Geološko inženjerstvo u karstu: brane. 1974. D. injektiranje. tuneli. Treći jugoslavenski speleološki kongres. Milanović. str. 261-270. Sarajevo. (Sabrana djela I. 0 .Mihevc. Ljubljana. Energoinvest. P. 2000. akumulacije. Hamiton-Smith.Zagreb 2004. Fosilne cevke iz bestropne jame – verjatno najstzarjši ostanki jamskog cevjarja Marifugia (Annelida: Polychaeta). Trebinje. 30. str. 322 str. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Energetska osnova slivnog područja Neretve i Trebišnjice. 209–218. str. 41–52. str. Geografski aspekt Dinarskog krša. Borislav. P. 14–15. Ljubljanja. Hidrologija karsta i metode istraživanja. 2006. Sarajevo 2005. 1983. Boris. 9-49. JAZU. VI. Metka. International Union for Conservation of Nature and Natural Resources.. – Acta carsologica 29/2.. Institut za biologiju Univerze Ljubljana. Acta carsologica 36/1: 242. Zagreb.. O. II/1. 1969. Time recorded in cave deposits – 10 years of paleomagnetic research in Slovenian caves. Mihevc. Životinjski svijet Vjetrenice. Boris. 291. 2003c. U: Lučić. Sarajevo 1974. Sarajevo. 1–22. Jasminko. Petrović.

springs and sinking rivers. in the case of pollution significantly reduce the chances for an efficient control and action. do not apply. The western part of the country is a very deep and developed Karst in which some peculiar and almost all types of karst phenomena exist. quantity and seasonal differences. with specific geological history of karst. this is of great cultural importance as they gave names to a number of professional terms in the world’s science of karst. In the morphological sense. karst valleys. Besides the scientific. more or less. the rocks in which the karst is developed occupy between one to two thirds of the territory of the state of Bosnia and Herzegovina. the karst. The water circulation is characterized by high speed. this is a specific type of relief to which the rules of water circulation. is studied for the first time in Kras. and because of that in every new case the study has to start from the beginning. The serious studies.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja BIH KARST: NATURAL RESOURCE. Even the name of the science – the karstol1 . have given refuge to plants and animals. Therefore. although the latter has been evidenced by the research of only a few areas. Because of that. it is characterized by numerous plateaus. isolated phenomena that are mutually related. demonstrated that the karst in Bosnia and Herzegovina is among the richest in Europe when it comes to the flora and vegetation. The karst is shaped in carbonate rock exposed to the power of secondary structural movements. gulfs. some places in Bosnia and Herzegovina are historically significant as locus typicus of some forms of karst. The opulence and diversity of biotopes. the Slovenian part of the Dinaric karst. characteristic of homogenous aquifers. the karst process is developed through many. In addition. The Dinaric karst includes parts of BiH in the west of the Cazin–Lebršnik line. and particularly a rich and heterogeneous genetic fund. as a part of relief. and among the richest in the world regarding the subterranean fauna. HAZARDS AND PROTECTION Summary According to the available data. performed for more than a hundred years. differentiating many endemic plants. Therefore. which.

Such practices seriously endangered the very survival of some animal communities. especially those recommended by IUCN. These activities require the use of the most up-to-date achievements of science and practice in the conservation and protection of natural resources. and development and implementation of the appropriate system of decision-making. to demonstrate a positive relationship with the nature. which gives excellent results in the localities in some neighboring countries. The public perception and use have been analyzed in the light of presented natural and scientific values. three Ramsar sites and particularly with the Una National Park. with proclaiming the Nature Parks of Hutovo blato and Blidinje. environment. and control). institutes. A more adequate treatment of karst should be based on the results of a wide-ranging research. protected areas. are exposed to large contamination by communal waste. and industrial pollution. sewage systems. the large role is reserved for mechanisms of protected areas. The combination of traditional and industrial points of view related to the environment resulted with large harmful changes in the environment. 2 . Populated areas. Bosnia and Herzegovina. protection. the major harmful effects are results of hydro-technical activities and melioration. this very propulsive field of economy in the karst areas. management.ogy – owes its name to the Slovenian region Kras. Within this framework. Industrial use of landscapes reduces the development of tourism. sustainable development. However. The most important task is to preserve the exceptional values of Bosnia and Herzegovina. enter into the new era. This process is not fast and involves the building of systems of research. especially the vulnerable ones. which. and even threatened that some rare species could disappear. education. Some vulnerable places are endangered by a number of inadequate septic tanks draining to the underground waters. by which the large underground areas have been drained. and the sustainable economic prospects in the future. Key words: Karst. and the biotopes have been dangerously fragmented. The conclusion is that they could be extremely inappropriate and dangerous for the lives of people and for preserving very frail habitats of endangered species. karst values. and landscape. Dinaric karst. and protection (studies. Such approach requires building of an adequate social structure capable to understand the values of karst. administration.

U saradnji sa Centrom za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.o. održanoj 25. 21/03). odnosno posebnoj organizacionoj jedinici “Sektoru za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene”. smješteno između planina Zvijezda na sjeveru i sjeveroistoku. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je iniciralo i finansiralo izradu elaborata “Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Bijambare”.. čiji je nosilac projekta Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa. zoniranje prostora. šum. te je na osnovu njih na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo.09. identifikovane su i potvrđene visoke prirodne vrijednosti šireg područja Bijambara. poslovi upravljanja povjereni su Kantonalnom Javnom Preduzeću Sarajevo – šume d. mjere zaštite. kao i korištenje i upravljanje ovim prostorom. ovog Zakona. koji je formiran 2002. Zakonom je definisana kategorija zaštite. vrste intervencija.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PEJZAŽEM “BIJAMBARE“ Elma Karović Šire područje Bijambara pripada prostoru središnjih bosanskih Dinarida. 3 . Ozrena na jugu i jugoistoku i Čemerske planine na zapadu i jugozapadu. i nalazi se u sastavu ovog preduzeća. Sarajevo. 1 Dipl. Članom 20. godine. određene su granice i ukupna površina obuhvata. donesen Zakon o proglašenju zaštićenog pejzaža Bijambare (“Službene novine Kantona Sarajevo”.o.2003. god. ing. br.

o.Organizaciona shema upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare“ Institucionalni okvir za upravljanje Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog okruženja i zaštite okoliša Sektor zaštite okoliša Sarajevo šume d.o. 4 . Sarajevo Sektor za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene Organizaciona struktura upravljačke institucije Rukovodilac sektora za ekologiju i upravljanje odručjima posebne namjene Služba za zaštićena područja Stručni saradnik Poslovođa zaštićenih područja Turistički vodič Kontrolor ulaska u park Čuvari parka Rendžeri x 2 Čuvari objekata 4 Politika upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare“ se bazira na temelju dvanaest osnovnih principa datih od organizacije IUCN za kategoriju V zaštićeni pejzaž.

DVD… Održavanje i unaprjeđenje postojeće infrastrukture. Logo. Monitoring zdravstvenog stanja Zaštita i očuvanje postojećih biljnih i životinjskih vrsta Zabrana lova i ribolova Uspostava brze i efikasne protivpožarne zaštite Permanentna opservacija područja u cilju preventivnih i represivnih mjera Informisanje i edukacija posjetilaca o prostoru. Postavljanje adekvatnog šumskog mobilijara. Izgradnja parking prostora sa naplatnom kućom Turizam i rekreacija Održavanje kulturnih/tradicionalnih atributa Upravljanje postojećim resursima mora i treba biti u skladu sa vizijom.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Vizija Područje Bijambara je prepoznatljiv prostor na kojem će se. 5 . putem održivog razvoja. 1994) Osnovni ciljevi upravljanja koji se oslanjaju na bazne elemente prirode koji karakterišu Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ Ciljevi Zaštita specifičnih prirodnih/ kulturnih objekata Aktivnosti • • • • • • • • • • • • • • Uspostava službe nadzora. jezera. trim staze. stvoriti uslovi za samoreproduktivnost kroz valorizaciju sadašnjih i budućih potencijala sa ciljem zadovoljavanja ljudskih potreba i povećanja sadašnjih i budućih generacija. Uređenje šumskih staza. Postavljanje prostorne signalizacije. Prostornom planu područja i Planu upravljanja. Izgradnja drvenog grada. edukacione staze. vodotoka. konzervacija biodiverziteta i integritet ekosistema”(IUCN.reklamni materijal. omogućiti zaštita prirodnih i stvorenih vrijednosti. ciljevima i politikom upravljanja uz uvažavanje svih mjera i preporuka koje su date u Zakonu o proglašenju područja zaštićenim. Osnovni ciljevi U zaštićenom pejzažu primarni naglasak je stavljen na “prirodno okruženje. šetnica.

te samim tim i neometano prirodno podmlađivanje i formiranje budućeg zdravog i stabilnog podmlatka. (gdje je proces trajao 2. održavanje usluga ekosistema. vrši donošenje odluka o mjerama koje vode njihovoj stabilnosti. zaštite infrastrukture. pojave prenamnoženja štetnika.). mobilijara. stekli su se uslovi za rješavanje ovog problema. na osnovu kojih se. kako u pogledu prikupljanja i organizovanog odvoza neorganske materije. Također. pojave biljnih bolesti. čime se. tako i uređenjem.. Otežan rad Upravljača je predstavljao problem miniranih površina (cca 30%). kao i praćenje ponašanja korisnika i posjetilaca prostora u smislu poštivanja zabrana definisanih Zakonom o proglašenju.Zonacijom područja Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ omogućava se lakše planiranje i uočavanje prioriteta a samim tim i realizacija primarnih i sekundarnih ciljeva (naučna istraživanja. ovim vidom aktivnosti koja je obavljena na cijelom prostoru postignuta je priprema i oslobađanje površina za slobodan nalet sjemena. bespravnog zauzimanja zemljišta i bespravne gradnje. uz stalni monitoring uposlenih u ovom Sektoru. Izvršeno je obilježavanje krajnjih granica obuhvata. opreme i sl.. Uspostavljena je potpuna higijena prostora. 6 . osim estetskog efekta. te kvalitetniji rad upravitelja. redovno se obavljaju pregledi zdravstvenog stanja postojećih sastojina. U saradnji sa Katedrom za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. kao i veća stabilnost sastojina u smislu sanitarno – zdravstvene zaštite. turističke destinacije koja je uvrštena u turističku ponudu Kantona Sarajevo.. te je izvršeno deminiranje registrovanih površina. protivpožarnog osmatranja. Zaštita specifičnih prirodnih/kulturnih objekata Da bi zaštitili specifične prirodne objekte zaštićenog pejsaža Bijambare. kao i unutrašnjih granica vezanih za zone zaštite i uspostavljena stalna služba nadzora – rendžerska služba. te pravilnim uklanjanjem i slaganjem granjevine i drugog organskog materijala. što je omogućilo sigurniji boravak i kretanje posjetilaca. prvo je bilo potrebno izvršti definisanje granica područja.5 godine) uz propisano obilježavanje graničnih linija i postavljanje trajnih markacija na terenu. postigla dobra osnova u prevenciji zaštite od požara. Petogodišnji rad i upravljanje ovim područjem stavlja ga u poziciju poželjne destinacije. Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa Međunarodnim fondom za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF) i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Zbog lakšeg upravljanja ovim prostorom izvršeno je razgraničenje između privatnih i državnih parcela.. sa zadatkom svakodnevne kontrole i osmatranja prostora u cilju sprječavanja bespravnih sječa.

kao i smanjenje njihove brojnosti. Monitoring tresetišta Tresetište močvarno-glejnog zemljišta sa svagnumom predstavlja jedan od specifičnih vrijednosti područja. i uspostavljen protupožarni objekat sa potrebnom opremom za inicijalno gašenje eventualno nastalog požara. kao i registrovanje promjene razine kiseonika usljed većeg broja posjetilaca u pećini. zaraženih i u zimskom periodu oštećenih stabala. Dalji radovi na istraživanjima kompleksa bijambarskih pećina su u toku. koji su postavili instrument za praćenje vlažnosti i temperature unutar pećine. i te površine su pod budnim nadzorom rendžerske službe “Sarajevo-šuma“. U narednom periodu planiran je angažman naučnih eksperata iz ove oblasti. Na osnovu izvršene doznake i provedene kontrole od strane nadležne šumarske inspekcije vrši se izrada izvedbenih projekata za njihovu sanaciju i pokreću aktivnosti na njihovom uklanjanju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U cilju zaštite šuma od progradacije smrčevih potkornjaka izvršena je nabavka lovnih klopki sa kombinovanim dejstvom feromonskih mamaca. koje se postavljaju svake godine po utvrđenom planu. izrađeni su osmatrački tornjevi – osmatračnice. staze su opremljene graničnicima koji usmjeravaju i ograničavaju kretanje posjetilaca. U istu svrhu. izgradnje staza i ograda. Monitoring Bijambarskih pećina Zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i implementatora COOR-a izvršeno je uređenje u smislu iluminacije pećinskog prostora. Do sada su spriječena fizička oštećenja tresetišta. Anganžovani su eksperti iz oblasti speleologije u realizaciji projekta uređenja bijambarskih pećina. gdje će rezultati istraživanja predstavljati dalje smjernice prilikom upravljanja tim objektima. što će unaprijediti gazdovanje ovim specifičnim ekosistemom. Zbog pojačane frekventnosti ovaj prostor spada u područja pojačanog rizika od pojave šumskog požara. čime je osigurana kontrola gustine populacije ovih štetnih šumskih insekata.  . Svake godine se u cilju boljeg očuvanja šumskih ekosistema poduzimaju radovi na obilježavanju (doznaci) oboljelih. kao i uređenje eksterijera ispred pećine. Pored nadzora turističkog vodiča u sprječavanju devastacije prostora i sprječavanju ulaska više od 30 posjetilaca u datom momentu. Na osnovu indeksa ugroženosti izrađen je plan protupožarne zaštite šuma u skladu sa odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o izradi planova zaštite šuma od požara. kvalitetna elektrifikacija.

1 ha i predstavlja veliki potencijal za budući razvoj Parka. putokazima i panoima edukativnog sadržaja.  “šumska staza”. izrađeni su brojni ambijentalno prilagođeni objekti. Uz ponudu usluga vodiča kroz Bijambarsku pećinu. U narednom periodu planirano je praćenje kvaliteta i izdašnosti vode. Objekat će predstavljati edukacioni centar. dužine cca 1000 m na kojoj su na drvenim panoima predstavljene neke od valorizovanih vrijednosti ovog prostora. ponori ne mogu primiti toliku količinu vode tako da dolazi do formiranja jezera značajnih dimenzija.  .objekti Na području egzistira bivša vojna kasarna koja se sastoji od 5 objekata. Svjesni te činjenice. U proljetnom i jesenjem periodu.Monitoring voda U okviru zaštićenog područja Bijambare. posjetioci ovog prostora mogu uživati u punom kontaktu sa prirodom i to šetnjom kroz uređene i osmišljene staze sa edukativnim sadržajima. U sklopu aktivnosti poduzetih na unaprjeđenju i ambijentalnom uređenju. te rješavanje vodoopskrbe pitkom vodom na cijelom području Bijambara. kao i drvenim mostovima. Turizam i rekreacija Infrastrukturni sadržaj zaštićenog područja . U toku su pregovori između Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša sa planinarskim društvom o preuzimanju doma od strane upravitelja. kao i bolje prezentacije i ugodnijeg boravka na ovim prostorima. a to su:  “edukaciona staza”. stepenicama i rukohvatima. Planinarski dom Zvijezda Ilijaš Nedaleko od ulaza u Glavnu pećinu nalazi se planinarski dom vlasništvo PD Zvijezda Ilijaš. Cijeli prostor zauzima površinu od 1. U okviru tog Projekta je i upravna zgrada upravitelja. koja je opremljena drvenim klupama za kraći odmor. stalni potok Bjelila uvire u Dimšinu pećinu. Imajući u vidu činjenicu da su Bijambare područje krša (interna drenaža putem velikog sistema špilja ili kanala/pukotina). te njegove rekonstrukcije u skladu sa namjerama i funkcijom prve zaštitne zone. za koju je urađen izvedbeni projekat rekonstrukcije u cilju budućeg Ekokampa Bijambare. koncept čiste vode može biti problematičan. uređena na dužini od 2000 m. u vrijeme otapanja snijega i većih kišnih oborina. u toku tekuće godine izvršili smo analizu kvaliteta pitke vode.

Sve aktivnosti koje su poduzete u petogodišnjem radu upravljača su pod nadzorom Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša imale svoj planski i dogovorni proces usklađen sa sredstvima koja su bila na raspolaganju u datom momentu. Razvoj upravljanja Zaštićenim pejzažem je definisan Planom upravljanja prema utvrđenoj strategiji koja je razrađena u akcionim planovima. Izrađene su drvene kućice. dok je za najmlađe posjetioce prostora uređeno mjesto za igru. akcioni planovi su osnovni alat za upravljanje u narednih deset godina. Svjesni smo činjenice da je zaštićeni pejzaž “Bijambare“ mlad park i da predstoji period u kojem će biti potrebna znatna ulaganja da bi došli do krajnjeg cilja koji se zove održivi razvoj.  . usluga parkiranja i prevoza unutar područja kao i iznajmljivanja bicikla i saonica. ljuljačke. UNDP. pješčanici kao i učionica na otvorenom koja bi poslužila za okupljanje djece mlađeg uzrasta i gdje bi se mogli održati kratki časovi upoznavanja svijeta prirode.  Finansijska podrška Evropske Unije. Daljim razvojem područja u stvaranju predispozicija za plasman ekoproizvoda (ljekobilje i med) u bliskoj budućnosti će predstavljati jedan od izvora finansiranja. Odnosno. čime bi zaokružili i uvezali jednu cjelinu koja se odnosi na regulisanje saobraćaja i zadovoljavanje Zakona o proglašenju područja zaštićenim. Međunarodnog fonda za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF). Izvori finansiranja Zaštićenog pejzaža “Bijambare” Osnovni način finansiranja za primarno funkcionisanje područja i realizaciju Projekata Zaštićenog pejzaža su:  Izvori finansiranja iz budžeta Kantona Sarajevo (Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. Do kraja tekuće godine očekujemo nabavku vozića koji će biti dodatna atrakcija u prostoru. ulaznica u zaštićeno područje. Na ovom području stvorene su u veoma kratkom periodu predispozicije da 30% prihoda u odnosu na dosadašnje troškove može ostvariti upravitelj u okviru svojih redovnih poslova. te održavanja prezentacija ciljanim grupama u edukacionom centru. Prihodi se očekuju od naplate ulaznica u pećinu. klackalice. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Za osobe jačih rekreativnih navika izrađena je trim staza.

0 .

bare. kao i Ramsar predeo Ludaško jezero.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA U SLIVU DUNAVA NA TERITORIJI SRBIJE Dejana Jakovljević Uvod U radu će biti opisana pojedina zaštićena područja u slivu Dunava na teritoriji Srbije. Svaki od ovih regiona pokazuje karakteristična vlažna staništa. U niskoj Tisi Stari Begej. vodoplavni koridori. Dunavski sliv se prostire u 5 biogeografskih rejona od 8 koliko ih ima u Evropi: Alpski. Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Panonski.000 ha. Kontinentalni. pojasevi jezera i drugih vlažnih staništa su glavne komponente biodiverziteta i hidrologije u bazenu Dunava. okruženog sezonski vlažnim halofilnim livadama. Stepski i Region Crnog mora.sc. neki su zaštićeni. koji se sastoji od bazena slane vode. inženjerstva za zaštitu životne sredine. livada. koju čine vodoplavna staništa. Obedska Bara je najveća močvara u Srbiji unutar ovog sistema sa površinom od preko 30. ovom kompleksu pripada i Zasavica. Leži nasuprot Kopačkom ritu u Hrvatskoj. endemičnih i reliktnih vrsta. Šume vodoplavnih ravnica.Carska Bara Ramsar predio na sastavu Begeja i Tise je najznačajnija močvarna površina. rijetkih. i šumskih ekosistema je karakterističan po visokom biodiverzitetu i velikom broju ugroženih. Osim Obedske bare. Gornje Podunavlje čini kompleks močvarnih staništa na površini od 19. Geografski fakultet Beograd 1 . Močvarna staništa Save prostiru se kroz Hrvatsku. 1 Mr. žbunja. močvare. sa posebnim osvrtom na vlažna staništa. neki ne. močvare.648 ha vodoplavnih staništa. Od ostalih zaštićenih predjela treba pomenuti prirodni rezervat Slano Kopovo. Ovaj prostorni i ekološki jedinstveni kompleks vode.

Od ostalih zaštićenih područja biće riječi o Nacionalnom parku Tara u slivu Drine. Vienna. a prostire se na površini od 19. Tabela 1 Značajna zaštićena područja za vrste i staništa šireg značaja Rečni Naziv zaštićene Opis bazen površine Tara/ Drina Tara Balkanske planine sa klisurastom dolinom Tip zaštite Nacionalni Park Površina Zakonska osnova (ha) 19.767 Dekret o Zaštiti Starog Carska bara Tise i Begeja Begeja.Basin Wide Overview. Bugarska.1994) Izvor: The Danube River Basin district. Na teritoriji Srbije obuhvata Ramsar predele. Moldavija i Ukrajina) sa površinom približno 600. koji se sastoji od planina sa klisurastom dolinom.841 Sava Zasavica Dekret o Zaštiti Ludoškog jezera kao Specijalnog Rezervata Prirode(Službeni list RS. Part A. šumom i trsticima u koritu Vodoplavna staništa hranjena podzemnom vodom do Save Plitko ravničarsko jezero eolskog tipa Ramsar 9. Prirodne rezervate (Koviljsko – petrovaradinski rit) i Svjetsku Baštinu (Srebrno jezero).Carske Bare kao Specijalnog Rezervata Ramsar Prirode(Službeni list RS.Glavni kompleks močvara u Evropi su močvare niskog Dunava (Srbija.175 ha.820 Prirodni rezervat Ramsar 1.39/93 Dekret o Zaštiti Gornjeg Podunavlja kao Specijalnog Rezervata Prirode (službeni list RS 45/01) Dekret o zaštiti Slanog Kopova kao Specijalnog Rezervata Prirode Dekret o Zaštiti Koviljskopetrovaradinskog rita kao Specijalnog Rezervata Prirode Dunav Gornje Podunavlje Značajne plavne ravnice Prirodni srednjeg Dunava rezervat 19. Rumunija.648 Tisa Slano Kopovo Dunav Koviljskopetrovaradinski rit Sava Obedska bara Bazen slane vode okružen sezonski vlažnim halofilnim livadama Značajne plavne ravnice srednjeg Dunava Prirodni rezervat Prirodni rezervat 976 4.150 328 2 . RS Službeni list br.000 ha.175 Zakon o Nacionalnim Parkovima. 2004. Tisa Ludoško jezero Stari meandar Save sa vodoplavnom ravnicom. 1994) Tisa Stari BegejPlavna ravnica između 1.

stavljen je pod zaštitu i svrstan u zaštićena prirodna dobra od izuzetnog značaja.62 ha.  režim zaštite III stepena obuhvata površinu od 14 542.odnosno I kategorije. stаndаrdnе mеtоdе zа vоdu i аkvаtičnе biljkе. Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje stavljen je pod zaštitu kao područje sa posebno izraženim odlikama reljefa i hidrografskim pojavama i objektima inundaciono – aluvijalnog riječnog pojasa. riba i ptica močvarica. dа sе prеdlоžе mjеrе kаkо bi sе pоstојеćе stаnjе pоprаvilо i usаglаsilо sа pоmеnutim dоkumеntоm. zаdаtku i cilju istrаživаnjа. mаtеmаtičkо – stаtističkе оbrаdе pоdаtаkа.648 ha.81 ha.57 ha 3 . br. Metodologija Меtоdоlоgiја rаdа је prilаgоđеnа prеdmеtu. Na području Rezervata prirode Gornje Podunavlje ustanovljena su tri režima zaštite:  režim zaštite I stepena obuhvata površinu od 261. 45/2001). tаkо i kаbinеtskе. Uredbom je definisana granica Specijalnog rezervata prirode i ukupna površina rezervata koja iznosi 19. bogatstvo faune. očuvanim i bujnim izvornim zajednicama ritova. prоučаvаnjе pоstојеćе litеrаturе.  režim zaštite II stepena obuhvata površinu od 4 834. U rаdu će se kоristiti rаzličitе mеtоdе istrаživаnjа. dio dolinske ravni i vodotoka Dunava na teritoriji Republike Srbije od državne granice sa Republikom Mađarskom do Bogojeva. dа sе utvrdi zаtеčеnо stаnjе shоdnо Оkvirnој dirеktivi о vоdi ЕU.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ciljevi Cilj je da se shvate veze između mnogobrojnih činilaca еlеmеnаtа živоtnе srеdinе koji utiču na sveobuhvatno stanje zaštićenih područja. naročito krupnih sisara. Gornje Podunavlje Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje (“Službeni glasnik RS”. mеtоd kvаntifikаciје еlеmеnаtа. dеskriptivnа mеtоdа. Меtodе kоје ćе sе primjеnjivаti nа tеrеnu su: mеtоd аnаlizе еlеmеnаtа živоtnе srеdinе. kаkо tеrеnskе. mеtоd оpаžаnjа. GIS kао tеhnоlоgiја оbrаdе prоstоrnih pоdаtаkа. koje karakterišu raznovrsnost i bogatstvo flore rijetkih i prorijeđenih vrsta biljaka. prisustvo rijetkih i prorijeđenih životinjskih vrsta i osobita ljepota pejzaža. Оd kаbinеtskih mеtоda rаdа zа rеаlizаciјu оvоg istrаživаnjа mоgu sе izdvојiti: аnаlizа i sintеzа еlеmеnаtа živоtnе srеdinе.

borjak. Rezervat je uključen i u projekat prekogranične saradnje sa susjednom Mađarskom (Nacionalni park Dunav – Drava) i Hrvatskom (Park prirode Kopački rit). Dunavska voda i njen režim su među odlučujućim faktorima opstanka biljnog i životinjskog svijeta. močvarnih. livadskih i šumskih ekosistema u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje. a nominovan je za Ramsarsko područje (močvarna i druga vlažna područja prema Konvenciji o zaštiti močvarnih područja) i Rezervat biosfere (MaB – UNESCO). Sa brojnim meandrima. Podzemne vode (freatske i arteške) imaju uticaja na biljni i životinjski svijet. ritske bare i močvare). kuna zlatica i bjelica. u Specijalnom rezervatu prirode se nalazi još nekoliko značajnih površinskih voda: Plazović. Pored Dunava. Petreški Dunavac. One su značajan činilac u formiranju vodenih. vodeni rukavci. Dunav je glavno hidrološko obilježje Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje. Crna bara na Štrbcu. jazavac. Zaštićena prirodna dobra Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje Rezervat odlikuju očuvani i raznovrsni hidrografski oblici ritova (ostrva. kao najznačajnijeg površinskog toka. Veliki Bački kanal. Bajski kanal (delovi kanalske mreže Dunav – Tisa – Dunav). Rezervat je registrovan kao međunarodno značajno stanište ptica (IBA područje). Srebrenički Dunavac. ade. kao i u projekat Evropskog rezervata biosfere Drava – Mura. Rečni rukavci (Baračka.). raznovrsna fauna. Staklarski Dunavac). Crna bara u monoštorskom ritu. Kanal Bezdan – Prigrevica. 4 . kurjak i dr.Prirodne vrijednosti Hidrološke vrijednosti Površinske vode. Monoštorski Dunavac. rebratica. livade i ševari). divlja mačka). barama i adama – Dunav u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje stvara nesvakidašnju hidrografsku sliku. ujezerenim rukavcima. Česte i velike oscilacije režima Dunava mijenjaju uslove u ekosistemima od vrlo povoljnih do vrlo nepovoljnih. naročito ptice močvarice i ribe i prorijeđene i ugrožene vrste (orao bjelorepan. očuvane izvorne biljne zajednice (ritske šume. meandri. rukavcima. Danguzac) su jedna od glavnih hidrografskih odlika Specijalnog rezervata prirode. raznovrsna flora i rijetke i prorijeđene biljne vrste (bijeli i žuti lokvanj. crna roda. jezera i bare (Sakadaš. Mirkovića bara.

odnosno napušteno korito Save. U tipičnom. sa močvarama. unutrašnju. “grebovi”. vlažnim livadama. čine obalske gredice po kojima je cijela unutrašnja strana “potkovice” dobila naziv Kupinske grede. u bari i oko nje je i raznovrstan životinjski svijet. vr- 5 . okruženim hrastovim. koje vjetrovi i vodene struje nose po bari. Obedska bara Bara predstavlja mrtvaju.) To je sezonski plavljena površina. lučnom obliku pruža se između naselja Obreža i Kupinova. podzemnim priticanjem i padavinama. zbog kojih je Obedska bara proglašena za Ramsar područje i Specijalni prirodni rezervat. zapadno od Obedske bare. mrtvajom.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaštita životne sredine Ovaj prostor je pod intenzivnim uticajem antropogenih faktora: meliorativnog djelovanja. prečnika do 10 m. Barsku vegetaciju ovde karakterišu i zelena ostrva. a gubi vodu površinskim oticanjem. od barskog bilja i gustog spleta korijenja koje vode u nadolasku podižu sa dna. Prirodne vrijednosti Obedska bara je jedno od najstarijih zaštićenih područja u svetu (od 1874. Pored biljnog svijeta. Sjevernu spoljnu granicu bare čini odsijek lesne terase visok 5 – 8 m. isparavanjem i podzemnim oticanjem. pa grebovi postaju ploveća ostrvca. Obedska bara se hrani površinskim vodama Save. a južnu.  sve oblike turističko – rekreativnih i privrednih aktivnosti uskladiti sa prirodnim potencijalima prostora. Kako vodostaj raste veza korenja sa dnom slabi i na kraju se prekida. On još više doprinosi smanjenju akvatorije. sa Savom.  obezbijediti integralnu zaštitu karakterističnih staništa flore i faune. povećanje površina pod zasadima plantažnih topola. a kanalom Vok na istoku. Bara je na zapadu barom Brvenicom povezana sa većim brojem bara u aluvijalnoj ravni. U cilju zaštite i razvoja Specijalnog Rezervata prirode Gornje Podunavlje potrebno je realizovati sljedeće:  preduzimati aktivnosti koje pospješuju ili usmjeravaju prirodne i antropogene procese u cilju zadržavanja postojećih izvornih prirodnih vrijednosti. prije svega svijet ptica. od 9820 ha u vodoplavnoj ravnici Save. nekontrolisani ribolov. U plićim dijelovima bare buja biljni svijet iza koga ostaje treset. barama. zagađenja Dunava. izgradnja vikend naselja.

velika gnojištarka. Insekti: Brojne vrste su pronađene u Rezervatu do sada i neke od njih su: jelenak. eja močvarica. štuka i som. plućnjak. ribarica. patka njorka. kukuvija. smukulja. riđoglava patka. testerica. linjak. obična češnjarka. zlatna vuga. rebratica. velika krastača. kukumavka. grčka žaba. Biljke: oko 500 biljnih vrsta je registrovano u Rezervatu od kojih su posebno značajne: bijeli lokvanj. barska strnadica.Bogatić u Mačvi i Sremska Mitrovica u Sremu. seoski detlić. bjelouška. čikov. Neke od vrsta gnjezdarica u rezervatu su: mali gnjurac. kukavica. karas. čopotac. crna crvenorepka. zelembać. grlica. poljska pešurka. Ribe: Ima 16 registrovanih vrsta riba i neke od njih su: crvenperka. mešinka. zavrata. podunavski mrmoljak. jastreb. barski pjetlić. bodljikava kostrica. kaćun. lisičarka. sjenica vuga. žuti voljić. kesega. smuk. orao kliktaš. zelena žaba. žutarica. lastavičar. mala bijela čaplja. jež. čapljica. mali vranac. vidra. Najveća močvara je autentičan kompleks močvara. dnevni paunovac. evropski tvor. 6 . stepski soko. vlažnih livada i šuma. od Sremske Mitrovice.mala ušara. orao bjelorepan. velika ćelavica. zidni gušter. crveni vilin konjic. bijela roda. divlja mačka. mali prelivac. evropski dabar. zelena pupavka. sljepić. gatalinka. dugokljuni puzić. velika sunčanica. mali mrmoljak. utina . zelena žuna. bukova strižibuba. gak. Gmizavci: barska kornjača. kašičar. vodeni bik. crventrbi mukač. močvarna koprica. cvrcić potočar. rusi svračak.bovim i šumama topole. divlja svinja i srna. stepski smuk. Cijeli kompleks Zasavice se nalazi u Mačvi i administrativno je podijeljen između dvije opštine . vrganj. crna roda. žabljanka. bjelovrata muharica. rukavaca. srednji detlić. cetonia. velika zelena žaba. admiral. gavčica. Zasavica Zasavica se nalazi nekoliko kilometara preko Save. salep. Vodozemci: šareni daždevnjak. vijoglava. velika bijela čaplja. batokljun. sivi barski petlić. crvena čaplja. iđirot. veliki trstenjak. zec. crnooka deverika. Ptice: Ukupno 220 vrsta ptica je zabilježeno unutar rezervata. osičar. obični cvrcić. mali detlić. šarka. šakal. svitac. velika hrastova strižibuba. Gljive: Ima oko 180 vrsta jestivih i otrovnih gljiva i neke od njih su: Morchella vulgaris. vodeni orašac. šaran. Sisari: 50 vrsta nastanjuje rezervat i neke od njih su: puh. velika strnadica. pčelarica. trčuljak. livadski gušter. crnogrla strnadica. vodena voluharica. kuna bjelica. žuti lokvanj. zelena krastača. tresetišta. šumska žaba.

jasen. Ukupna zaštićena površina je 11. trčuljak. Ukupno 42 vrste nosorožaca je zabilježeno istraživanjem. Rijeka sporo meandrira u i kroz močvaru. iđirot. dok je ostala površina pod II i III stepenom zaštite. ali se može povećati do 10 m dubine. a širina joj je 50 – 300 m.5 km2. Neke od njih su: judino uvo. Specijalni rezervat prirode Zasavica je jedan od najčuvenijih centara za očuvanje genetskih resursa domaćih životinja u Srbiji. velika puhara. a 31. koja povezuje Zasavicu i Savu je kanalisana (Bogaz kanal). žuti lokvanj. proglašena je za Ramsar područje. Duboka Jovača i Prokopac kanal.5 m. Visina močvarnog zemljišta je 76 – 82 m. Cjelokupan biotop uključuje također potok Batar i nekoliko drugih pritoka Zasavice i čini ekološki kompleks vode i močvarnih sistema sa fragmentima plavljenih livada i šuma. sunčanica. Insekti: do sada je više od 300 vrsta nađeno u Rezervatu. To je tipična izdužena mrtvaja. okružen mozaikom vodenih i vlažnih ekosistema. topola i vrba). i stavljen u I kategoriju zaštite kao zaštićeno prirodno dobro izuzetne vrijednosti. od čega je 37% pod I stepenom zaštite. šumski šampinjon.2008. veliki guseničar. gravitaciono sa Cera. Gljive: Više od 160 vrsta gljiva je pronađeno unutar rezervata. od kojih je 15 vrsta zaštićeno kao prirodne rijetkosti u Srbiji: jelenak. i rogozi Typha sp. lokvanjić.3. močvarna kopriva.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zasavica je nizijska močvara u vodoplavnoj ravnici Save. bukova strižibuba. Prirodne vrijednosti Rezervat se proteže u duž 33. Prekopac i Batar. Specijalni rezervat prirode Zasavica je osnovan 1997. Područje je okruženo poljoprivrednim poljima i ostacima šume (hrast. Fosilizovano. močvara je prosječno duboka 2. rudnjača. šumsko pile. lisičarka. mali guseničar. paralelno korito Save je toliko dugačko da se ustvari proteže skoro do Drine. sa fragmentima poplavnih šuma. od kojih su dvije vrste nove za teritoriju Srbije. Za vrijeme normalnih vodostaja. testerica. Površinom dominira riječni biotop. Jovac. škripavac. velika gnoištarka.1 km duge reke Zasavice. rijeke i kanale: Zasavicu. Oko nje se razvila barska vegetacija. Većinom zaštićena površina pokriva površinske vode. Do sada je pronađeno 55 vrsta dnevnih leptira od kojih je 6 na Evropskoj Crvenoj Listi  . koja se sastoji od nekoliko povezanih močvara pokriva površinu od 11. najviše trske Phragmites sp. iz Drine i nekoliko tokova. Krajnja sekcija.5 m. nosorožac. Močvara.5 km2. Podolsko goveče i svinja mangulica se hrane na pašnjaku Valjevac. Biljke: Rezervat je dom za preko 800 biljnih vrsta od kojih su najznačajnije: bijeli lokvanj. Sporotekuća rijeka Zasavica se hrani izdanskom vodom a dubine je 2. Proglašena je za značajno stanište ptica (IBA). Zasavica se hrani podzemnim vodama.

vidra. smuk. zelena žuna. dok su crnooka deverika. obična travarka. glavne promjene kada je u pitanju pravac Begeja desile su se poslije iscrpnih radova u periodu 1971. slavuj. dugokljuni puzić. šarka. mali mrmoljak. Stari Begej – Carska Bara Područje se nalazi između Tise i Begeja. Ribe: Ima 16 autohtonih i 4 unešene vrste: mrguda. lastavičar. modri prelivac. stepski smuk. kuna bjelica. žutotrbi mukač. jastreb. šumska žaba. tj. žiličasti kupusar. žuti voljić. Ali. ćubasta ševa. kesega i šaran su ranjive. velika krastača. patka njorka. vodena voluharica. karas. U prošlosti niski tereni između Tise i Begeja bili su plavljeni tokom proljetnih mjeseci. mali vranac. podunavski mrmoljak. trstenjak rogožar. bjelogrudi jež. stepska trepteljka. siva muharica. evropski dabar. mali djetlić. obična češnjarka. gavčica.  . zec. običan crvčić. seoski djetlić. Neke od vrsta koje su nađene u Rezervatu: lastin repak. zelena žaba. gak. jugozapadno od Zrenjanina. ipak. crnoglava žuta pliska. izvedeni tokom dva prošla vijeka. žutarica. Zasavica je jedno od najboljih mesta za posmatranje vilin konjica budući da su tamo registrovane čak 34 vrste od kojih su neke: kraljevski vilin konjic. a neke od njih su: obični puh. livadski gušter. Gmizavci: barska kornjača. Vodozemci: šareni daždevnjak. grlica. grčka žaba. veliki kupusar. kukumavka. a njegov režim je kontrolisan. Neke od posebnih vrsta su: mali gnjurac. obična grmuša. eja močvarica. rusi svračak. Regulacija riječnog korita Begeja i drugi hidrotehnički radovi. dužine 10 km. divlja svinja. doveli su do značajnog smanjenja poplavnih površina i promjena u njihovoj flori i fauni. vuga. Ukupna površina Specijalnog Rezervata prirode Stari Begej – Carska Bara je 1767 ha. veliki trstenjak. kukuvija. Staro korito Begeja. kukavica. mala bijela čaplja. čapljica. evropski tvor. mali kupusar. ribarica. senica vuga. crvenrepka. Visina ove površine je 73 – 78 m. sljepić. dok njegova pufer zona pokriva 7532 ha. Ptice: Ukupno 182 vrsta je zabeleženo u Rezervatu. bjelorepan. bjelouška. poljski vrabac. velika zelena žaba. divlja mačka. zidni gušter. crna crvenorepka. batokljun. crveni vilin kojic. kada je rijeka Begej presječena na 15 – om kilometru i usmjerena u novo iskopano korito.smukulja. panonska prelivalica. zelena krastača. okruženo je nasipima i odvojeno od tokova Tise i Begeja.. gatalinka. – 1974. vrabac pokućar. zelembać. velika strnadica. mala ušara (utina). čikov i som rijetke. vodena rovčica.i jedna na svjetskoj. Sisari: 50 vrsta naseljava rezervat. kanal.

velika hrastova strižibuba. dnevni paunovac. Velika raznolikost staništa uslovila je i veliku raznolikost vrsta. pčela. kraljevski vilin konjic. rebratica. lisičarka. područje ukupne površine 1386 ha. poljskim putevima i kompleksom mikro – i mezo – reljefa.. Godine 1986. je karakterističan po mozaiku prostranih ribnjaka. Ribe: zabilježene su 24 vrste riba od kojih su neke: crvenperka. kaćun. mrazovac. imajući u vidu veliki ekološki. ugrožene i ranjive biljke. mali prelivac. koje uključuju rijetke. sa režimom koji zavisi od podzemnih voda i količine padavina. Od 1990. crveni vilin konjic. svitac. ispresijecanih kanalima. šafranovac. stepskih. linjak. slatinastih i poljoprivrednih ekosistema. Vlada Republike Srbije proglasila je zaštićenim ovo područje kao Specijalni Prirodni Rezervat Stari Begej – Carska Bara. testerica. žabljanka. gmizavce. kesega. usljed njegovog velikog značaja za Republiku. nasipima. 2) Botoški rit i Farkaždinski rit. To je tipična močvarna površina podijeljena nasipom u sljedeća dva dela: 1) rečno korito Starog Begeja i močvara Carska Bara. trčuljak. naročito njen dio Carska Bara. barskih. ribe. je svjetski poznata po ornitofauni. gavčica. zavrata. naučni i edukativni značaj. velika sunčanica. Marta 1996. crnooka deverika. a neke od njih su: jelenak. kao ostatak jedinstvene plavljene površine u nizijskom toku Begeja. bodljikava kostrica. admiral. poljska pečurka. Strogi Prirodni Rezervat Carska Bara je na ICBP Listi Evropskih i Sjevernoameričkih močvara međunarodnog značaja. koje obuhvata riječno korito Starog Begeja.  . zaštićeno je zakonom kao Stari Begej Regionalni park sa Carskom Barom kao Strogim Prirodnim rezervatom. lastin repak. velika gnojištarka i velika ćelavica. Zahvaljujući toj činjenici. Rezervat je proglašen za Ramsar područje. karaš. šumskih. Insekti: Veliki broj vrsta je zabilježen u rezervatu. sa režimom vode koji zavisi od režima podzemnih voda i kontrolisanog režima poplavnih voda. čopotac. močvarnih. Biljke: neke od najznačajnijih vrsta su: bijeli lokvanj. riječnih. ptice i sisare. čikov. iđirot. močvaru Carska Bara i druge periodično plavljene terene i koje ima veoma dobro očuvane izvorne prirodne vrijednosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Plavna površina na ušću Begeja u Tisu. zelena pupavka. livadskih. Carska Bara je zaštićena zakonom 1955. salep. Prirodne vrijednosti Specijalni Rezervat Prirode Stari Begej – Carska Bara. plućnjak. štuka i som. šaran. bukova strižibuba. vodeni orašak. žuti lokvanj. platanthera bifolia. Gljive: Više od 150 vrsta gljiva je zabilježeno u rezervatu i neke od njih su: vrganj. vodozemce.

crna roda. sivi barski petlić. obični crvić. velika zelena žaba. crvena čaplja. divlja svinja i srna. Sisari: više od 40 vrsta nastanjuje rezervat. barska strnadica. bjelovrata muharica. crna crvenorepka. svako iskorištavanje. zidni gušter. 8332 ha). površina 976 ha. patka njorka. slana jezera su unutar paleomeandara. veoma ograničeno korištenje (kontrolisana rekreacija. seoski djetlić. Jedan od starih meandara Tise je Slano Kopovo. divlja mačka. dugokljuni puzić. tj. velika krastača. orao kliktaš. Tisa je često mijenjala svoje korito. bijela roda. gak. srednji djetlić. je zabranjeno. zelena žaba. U dijelovima II stepena zaštite (371. crvić potočar. vidra. ribarica. veliki trstenjak. zlatna vuga. naročito onih tradicionalnih je moguć. kukavica. kašičar.8 m. 100 . 465 ha) širok opseg kontrolisanih aktivnosti.Vodozemci: šareni daždevnjak. upravljanje i racionalno korištenje. mali vranac. vodeni bik. U dijelovima I stepena zaštite (703. rusi svračak. naučnog i edukativnog značaja. u blizini Novog Bečeja i rijeke Tise. riđoglava patka. izuzev u naučne i edukativne svrhe. posmatranje ptica i divljih životinja) je moguće. pčelarica. Neke od vrsta gnjezdarica su: mali gnjurac. grlica. Gmizavci: barska kornjača. evropski tvor. Slano Kopovo predstavlja jednu od posljednjih očuvanih močvara na slatinastom zemljištu u Vojvodini. mala bijela čaplja. bjelouška. velika bijela čaplja. sjenica vuga.7044 ha). Zaštita životne sredine Da bi se obezbijedila efikasna očuvanost. zbog velikog ekološkog. žutarica. žuti voljić. jež. smuk. kao dobro očuvanih ekosistema i staništa rijetkih vrsta. barski petlić. Ptice: zabilježeno je više od 240 vrsta u rezervatu. batokljun. vijoglava. mali djetlić. poboljšanje. kuna bjelica. a neke od njih su: vodena voluharica. čapljica. livadski gušter. velika strnadica. orao bjelorepan. jastreb. U davnoj prošlosti. zec. zelembać. kukuvija. sljepić. šumska žaba. eja močvarica. zelena žuna. šakal. podunavski mrmoljak. zelena krastača. kukumavka. lastavičar. Slano Kopovo Slano Kopovo se nalazi u sjeveroistočnom Banatu. U dijelovima III stepena zaštite (600. obična češnjarka. gatalinka. crventrbi mukač. određene mjere zaštite su definisane za različite dijelove ovog zaštićenog područja. mali mrmoljak.6 – 86. osičar. smukulja. napuštajući prethodno korito i plaveći susjedne nizije. šumska sova. Visina je 76.

Godine 1989. uostalom i činjenica da je ovo jedinstvena migraciona tačka za određene ptice selice. dok je 2000. guske i kopnene ptice. Nema gubljenja vode oticanjem. površina od 200 ha proglašena je kao međunarodno značajno ptičje stanište u Evropi prema IBA projektu. kao. a opstanak cijele površine je ugrožen. Njegova vrednost je vidljiva kroz vrste koje se gnijezde.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slano Kopovo ne samo da je veoma bogato da bi se moglo ocijeniti kao centar biološkog diverziteta. posljedica isparavanja i deficita atmosferske vode je negativan vodeni bilans jezera. koja su na ivici potpunog nestanka. Slano Kopovo se našlo na čvoru njihovih sastava. jula 2004. Slano Kopovo je posebno pogodno za ždralove. Kad je glavna trasa kanala Dunav – Tisa – Dunav iskopana ka jugu. vezane za solončake i sačinjavaju ih sukulentne i u manjoj mjeri polusukulentne halofite. hranjenje Slanog Kopova izdanskom vodom je oslabilo. Ovi kanali su smanjili nivo izdanske vode. Posebna karakteristika Slanog Kopova je dominantna halofitna vegetacija (biljke koje rastu prirodno na veoma slanom zemljištu). a atipične su za Panonsku niziju. Veliko Kopovo i Poštaš Kopovo dobijaju vodu direktnim prilivom atmosferske vode na njihove površine. bila revizija i IBA površina je proširena na 2660 ha. Za Ramsar područje proglašeno je 22. a voda se gubi isparavanjem. Zbog toga. tako da su zaštićene zakonom. ali karakteristične za Pont – Kaspijska slana zemljišta i morsku obalu. pripadaju tipu prastarih biljaka koje su već skoro nestale iz najvećih dijelova Panonske nizije. Slano Kopovo je ranije imalo mnogo povoljniji vodni režim. već i u cijeloj Panonskoj niziji u fazi izumiranja. Sublakustrijsko hranjenje je također prisutno kroz pomenuta “oka”. Dakle. Slano Kopovo predstavlja jedno od najznačajnijih i najkarakterističnijih ptičjih staništa u Srbiji. Prirodne vrijednosti Hidrološke vrijednosti Funkcionisanje i opstanak područja Specijalnog rezervata prirode Slano Kopovo najviše zavisi od prisustva vode. 101 . patke. već i reprezentativni primerak slanih staništa. a Kikindski kanal 4. U području Slano Kopovo je specifična slana zajednica Thero – Salicornietea. Najveći intenzitet isparavanja je u ljetnim mjesecima. Mnoge biljne vrste karakteristične za ovaj tip vegetacije danas predstavljaju prave raritete.5 km ka istoku. površinskim priticanjem vode i od podzemnih voda. Kako je u isto doba godine primarni minimum atmosferske vode. koja je ne samo u Srbiji.

koje u ekstremnim slučajevima mogu biti znatne. Voda najviše sadrži natrijum – hlorid i natrijum – sulfat. nivo vode u jezeru je podložan fluktuacijama. podizanje voćnjaka. cenoelementi. Iako je površina ovog područja relativno mala (oko 1000 ha). skrab. zajedno sa Salicornia europea kao kritično ugroženi takson. muljevite i pješčane obale.Veliki salinitet zemljišta je uzrok velikog saliniteta jezerske vode. U zavisnosti od količine vode kojom se hrani i vode koja se u isto vreme gubi isparavanjem i evapotranspiracijom. Zaštita životne sredine Antropogeni faktori i prirodni procesi su oduvijek prisutni na području Slanog Kopova i u njegovoj blizini i u određenom stepenu mogu imati negativan uticaj na glavna prirodna dobra ovog područja: narušavanje vodenog bilansa. koliba. đubrenjem zemlje i gaženjem. živi sigurno najznačajniji predstavnik faune na ovim prostorima. uništavanje autohtonih staništa povremenim preoravanjem pašnjaka. Atmosferske vode rastvaraju so iz slanog zemljišta i ta slana voda onda otiče u jezero. Oni su na spisku Crvene knjige. isušivanje jezera (usljed izgradnje kanala Dunav – Tisa – Dunav i vještačke brane na Tisi). suhe livade. Transilvanijsko – panonske endemične vrste iz Svjetske Crvene Liste Flore. Flora Biljne vrste. vlažne i močvarne livade. Vrsta Suaeda pannonica je panonska endemična vrsta i nalazi se u Crvenoj knjizi flore Srbije. pripadaju većinom jednogodišnjim. Evropski stepski vuk. niska i nekorištena zemlja. što predstavlja 63% vrsta ptica u Vojvodini (320 vršta). nedovoljno kontrolisana upotreba hemikalija predstavlja veoma značajan problem u očuvanju ptica i drugih prirodnih vrijednosti Slanog Kopova. sukulentnim halofitama. vinograda. Slano Kopovo je jedno od najznačajnijih i najspecifičnijih staništa ptica u Srbiji (IBA područje). 210 vrsta ptica je zabilježeno do sada. Najznačajnija staništa za ptice su: otvorene vode jezera i rječica. Mnogi sisari registrovani u ovom području pripadaju grupi prirodnih rariteta i zaštićeni su zakonom. voćnjaci i kultivisana polja. 102 . Suaeda maritima je na Crvenoj listi flore Srbije. Registrovane vrste Slanog Kopova uključuje Plantago schwarzenbergiana. Fauna Slano Kopovo je svjetski poznato po bogatsvu životinjskog svijeta. U sjevernom dijelu više obale Kopova. na slanim pašnjacima. odnosno na preliminarnom spisku kičmenjaka za Crvenu knjigu Srbije. plivajuća i potopljena vegetacija.

nalazi se na teritoriji opštine Subotica. Danas. godine kada Zavod za zaštitu prirode i naučno proučavanje prirodnih rijetkosti NR Srbije donosi rješenje o zaštiti. koje spada u red tipičnih eolskih panonskih jezera. U području pod II stepenom zaštite ograničeno je i strogo kontrolisano korištenje prirodnih resursa. Prva pravna regulativa donijeta je 1955. ili su povezani sa prenesenim tradicionalnim značenjima industrijskih aktivnosti i stanovanja. Najveći dio rezervata čini samo jezero. Rječica Kireš i vodotoci oko Čurgoa snabdijevali su jezero slatkom vodom. Kao plitko jezero (prosjek 1 m. zabranjeno je korištenje prirodnih resursa i svega ostalog izuzev za naučne studije i edukaciju. Plitka voda može da bude zamrznuta i duže od 3 meseca. niski. iako većinom ne prelazi ni dubinu od 1 m. dok je uski južni dio uronjen u les i izdiže se 3 – 4 m iznad površine vode. kao i stručnim i naučnim institucijama. uključujući i gradnju turističkih objekata. čak sa periodičnim presušivanjem plićih dijelova bazena.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U području pod I stepenom zaštite. Prije regulacije vodosistema jezero je predstavljalo ujednačeno barsko – močvarno područje sa alkalnim tipom vode. dok se aktivnosti u području mogu preduzimati u cilju poboljšanja statusa i prezentacije prirodnih vrijednosti bez posljedica po njihove primarne vrijednosti. U III stepenu zaštite. Široki. 2) obezbjeđenje osposobljene čuvarske službe. u jezero se ulijeva kanal Palić – Ludaš. Od 1989. 4) rad na prijedlogu programa i planiranju dokumenata. Ludaško jezero. maksimalna dubina 2. Glavne pretpostavke za ostvarivanje efikasnih mjera zaštite su: 1) obezbjeđenje bare od strane eksperata. sjeverni dio obale je močvaran. sa dužinom od 4.25 m. moguća je selektivna i ograničena upotreba prirodnih resursa i kontrolisane aktivnosti i intervencije u području. njihova ekspertska i socijalna podrška. Ludaško jezero tretira se kao područje od međunarodnog zanačaja za ptice (IBA). a ljeti se voda u jezeru zagrije čak do 30 °C. Specijalni rezervat prirode. sa izra- 103 . sa izraženim godišnjim kolebanjem nivoa vode. Ludaško jezero Aluvijalno korito Ludaškog jezera prostire se na pjeskovitom predjelu između Dunava i Tise. ako su oni u skladu sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra. Boge a višak vode rječica Kereš odnosi u Tisu. Najveća dubina korita je 2. 6) uspostavljanje efikasnog sistema finansiranja.5 m). 5) saradnja sa svim korisnicima područja. 3) obezbjeđenje investicija za regulisanje i održavanje područja. pored atmosferskih padavina i podzemnih izdani. na granici bačkog lesnog platoa.5 km i površinom od 328 ha. alkalnog tipa vode (slatina).

One obiluju brzacima. među kojima dominira dolina Drine. Upravljanje prirodnim dobrom povjereno je Javnom preduzeću Palić – Ludaš. spada u eutrofne vode. niža. U ovoj zoni su dozvoljeni tradicionalni vidovi korištenja prostora (ispaša. koja je u kanjonskom dijelu oivičena strmim stranama visine 800 – 1000 m. Najstrože su zaštićeni sjeveroistočni dijelovi jezera gde se boravak ljudi dozvoljava isključivo u cilju naučnih istraživanja. vodopadima i slapovima. U skladu sa stepenom zaštićenosti pojedinih dijelova ograničavaju se i ljudske aktivnosti. Nacionalni park Tara Tara se nalazi u zapadnom dijelu Srbije. Crni vrh. Milinova pećina.ženom bioprodukcijom. obrađivanje zemljišta. nadmorske visine oko 1200 m nagnuta je 5% prema sjeveru i sjeveroistoku. Sa zapada i jugozapada graniči se dolinom Drine. Njegovom proglašenju prethodila su vrlo obimna istraživanja koja su trajala čitave dvije decenije (od 1960. Zaravnjena je i pruža se preko lokaliteta Kaluđerske bare. Osim samog jezera. Zvijezdu. ima nadmorsku visinu od 1000 m. Lji- 104 . a sa juga i jugoistoka planinom Zlatiborom i dolinom Đetinje. u kojoj se predviđa razvijanje ekološkog i seoskog turizma. Rača i Beli Rzav. visoki stepen atraktivnosti posjeduju doline rijeka koje čine pritoke Drine – Brusnica. Druga zona rezervata može da zadovolji potrebe za odmorom i sportskim ribolovom. Bezimena pećina. rezervat obuhvata i okolna močvarna područja. Soviljačka pećina. sa debelim organskim muljnim naslagama.). od čega je oko 13000 ha šumskih kompleksa. Obje površi su ispresijecane riječnim dolinama klisurastog karaktera. Posebnu kuriozitetnu vrijednost morfološkog karaktera na Tari imaju speleološki objekti izraženi u vidu pećina i jama različite varijetetne izraženosti: Perućačka ili Vidojevačka pećina. održavanje starih salaša). Uz to. dok Beli Rzav. Stolac. Za rekreaciju služi treća zona. jula 1981. ima izrazito kanjonski karakter. Nacionalni park Tara zauzima površinu od 19175 ha. Druga. Geografski prostor Parka podrazumijeva planinu Taru. Nacionalni park je osnovan zakonom kojeg je donijela Skupština SR Srbije 13. Prirodne vrijednosti Osnovu planine čine dvije površi. kod sela Zaovina. Pećina na Točkovici. u saradnji sa zavodom za zaštitu prirode i Ministarstvom za zaštitu životne sredine. Derventa. Gornja pećina. kanjon Drine sa Perućcem i okolinu Bajine Bašte. Pećina u dolini Bulibanovca. Viša.

Kuriozitetne atribute posjeduje reka Godina. od kojeg nastaje čitava rijeka. Karakterišu se ujednačenim proticanjem. Sekulića vode. Leži ispod Sokoline u visini 700 – 750 m. na kontaktu škriljaca i krečnjaka na visini 580 m. odnosno travnjaka pokrivenih livadskim cvijećem i najprije listopadnih a potom i četinar- 105 . Mali i Veliki skakavac na rijeci Rzavu i mnogobrojni slapovi na Rzavu. Ciganska jama. Najviša tačka Nacionalnog parka je Kozji rid sa nadmorskom visinom od 1591 m. Visina vrela je 265 m. najkraće rijeke u Srbiji. Od dolinskih. Izbija na desnoj strani Rače na 100 m od njenog glavnog vrela. Bukova voda. Posebnu turističku vrijednost čine vodopadi i slapovi u vodenim tokovima Parka. Zaboj. Najviša granica na kojoj se javljaju izvori je na sjevernom odsijeku Tare.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ljačka pećina. Vrelo je uglavnom stalno. kao i u izvorišnom delu Belog Rzava. Zvekara kod Sovljanskog vrela. Najznačajnije je Perućačko vrelo. Uz jezero je vezan kuriozitet Perućačke reke. najveće je vrelo Rače. Zvekara u uvali Velika livada. a prosječan kapacitet iznosi 300 l/s. Drugom hidrografskom objektu ovog tipa pripada i alkalno – termalno vrelo Laćevac. Ima ih mahom na sjevernom dijelu planine. Osim izvora na Tari se javljaju i vrela. koja je pretežno bezvodna. Hidrografske vrijednosti Oko 12 km uzvodno od Bajine Bašte nalazi se akumulaciono jezero Perućac. Pruža mogućnost upražnjavanja svih sportova na vodi. Vrela se javljaju kao kraška i dolinska. Kaluđerske bare i dr. Tok čini ujedno stanište pastrmke. Među ovim izvorima poznati su Poljana i Ljubašaka voda. Derventi i Rači. Bele vode. svojom dužinom od svega 365 m. gde su trijaski krečnjaci najviše spušteni. Vasića ponor. Krečnjačka površina Tare. predstavlja kratak nastavak vodopada. ali se s vremena na vrijeme pojavljuju pauze u njegovoj aktivnosti. Ona izvire pod strmim padinama Tare u vidu snažnog vrela velike izdašnosti (300 l/s). Zvekara na Mekotama. Među njima poseban značaj imaju vodopadi u Perućcu pod Tarom. ima rijetke izvore: Mitrovac. Najveći izvori se pojavljuju na kontaktu škriljaca i krečnjaka u podinskom delu Zvijezde i Tare. Biogeografske vrijednosti Na Tari postoji sistem zonalno raspoređenih biljnih zajednica. Ponor u Mitrovcu i dr. Jama u Krnjoj jeli.

veliki tetrijeb i šumska šljuka. Osim Pančićeve omorike. zvekara u Mekotama i Velikoj liva- 106 . Među njima posebnu vrijednost imaju: suri orao. Pod Gorušicom. u okviru kojih ulazi i Pančićeva omorika. Posebne prirodne vrijednosti U okviru prostora Nacionalnog parka postoje posebne prirodne vrijednosti koje su različito kategorisane s obzirom na značaj.. koja nije registrovana na drugim mjestima u svetu. Tara raspolaže i bogatstvom divljači. grupa stabala na lokalitetima Pod golim drvetom. Značajno je i prisustvo lovne divljači: zec. Klisura Dervente. Jabučica – sklopovi. stavljena je pod zaštitu. na planini značajno mjesto zauzimaju vrlo stari primjerci tise. Otkrio ju je Josip Pančić 1877. divlja mačka. crni i bijeli bor. losos i lipljan. pećina u Šljivovici. tisu. mogućnost turističkog iskorištavanja i slično. lisica. jelu i smrču. godine. ugroženost. Bilo. Postoji devet strogih prirodnih rezervata u kojima je dozvoljena naučno – istraživačka aktivnost i to samo ona koja nije u stanju da naruši prirodnu ravnotežu takvih prostora. Crveni potok. U spomenike prirode u Nacionalnom parku spadaju: Prirodni memorijalni spomenik Borovo brdo. U ovom Nacionalnom parku su zastupljene dobro očuvane oaze četinara od kojih neke predstavljaju posebne vrijednosti. Najveći prirodni rezervat je (1681. U rijeci Drini nalazi se vrsta mladice Huko huko. Status strogih prirodnih rezervata imaju sljedeće prirodne cjeline: Kanjon Brusnice. kuna zlatica. kuna bjelica. Račanska Šljivovica.02 ha) je Zvijezda i nalazi se u gotovo nepristupačnom kanjonskom dijelu planine.skih šuma. pećina Topla peć u lokalitetu Zvezda. Od tada je postala predmet interesovanja naučnika i ljubitelja prirode. zmijar. Velike livade. Crni vrh i Tara. od kojih neki primjerci dostižu visinu i do 25 m. soko. Ljuti Brijeg i Crvena stena. Posebnu vrijednost imaju životinje koje su u drugim dijelovima Evrope rijetke ili su sasvim iščezle. Na Tari je značajno prisustvo vrsta ptica koje su u drugim dijelovima Srbije mjestimično ili sasvim iščezle. posebno su značajne kvalitetnije vrste. jazavac. Smiljevo brdo i dr. Pošto ova biljka ima niz značajnih specifičnosti. Zvezda. jama u Čučkovini.08 ha. najstariji endemo – reliktni predstavnik ove planine. O bogatstvu flore svjedoči činjenica da ona po broju vrsta čini gotovo 1/3 flore teritorije Srbije. tako da imaju veliki naučni značaj. divlja svinja i srna. kao što su pastrmka. Crni vrh. Od ribljeg sveta. Ukupna površina rezervata iznosi 1791. To se odnosi na Pančićevu omoriku. Aluška planina i pojedinačna stabla na lokalitetima Omar. Podijeljena je u više cjelina: Zvijezda. Klisura Rača.

zlatan. tehničke i pravne informacije o položaju. Ima nekoliko površina duž Dunava koje bi trebalo istražiti u pogle- 10 . vodopad Skakavac na Karaklijskom Rzavu. jarčić. Derventa. Karaklijski Rzav. Na ovom prostoru je do sada sistematski registrovan. Među njima su od posebnog značaja: rudnjača. naročito u prevenciji poplava. Vlažna staništa u slivu Dunava imaju važnu ulogu u hidrološkim procesima. npr. lisičara. kao i novih infrastrukturnih projekata.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja di. odnosno proučen znatan dio podzemne flore. termalni izvor Lađevska vrela. Sliv Dunava sadrži veliku raznovrsnost vlažnih staništa. Na Tari se sreću i drugi rijetki ili izuzetni prirodni fenomeni. U okviru druge grupe najotrovnija je zelena pupavka. Za sada. Zaključci i rezultati 80% istorijskih vodoplavnih ravnica na velikim rijekama u slivu Dunava je izgubljeno posljednjih 150 godina. crna čemerika. bukovača i dr. Od drugih biljaka posebnu vrijednost imaju jeremičak. plava i žuta lincura. To je značajna osnovna informacija za. Mnoga od njih već imaju status zaštićenih površina po zakonu EU i globalnih konvencija. Neke od preostalih površina imaju određeni status zaštite u nacionalnim i međunarodnim zakonskim regulativama. karakteristikama i značaju svake zaštićene površine u bazenu Dunava. vodeni tokovi Brusnica. smrčak. Od jestivih. Inventar zaštićenih površina daje geografske. endemična. reduša. Razvoj inventara zaštićenih područja za zaštitu vrsta i staništa je u toku. U grupu posebnih prirodnih vrednosti – derventanski različak. Mnoga od vlažnih staništa u slivu Dunava su pod pritiskom plovidbe. hranjenju podzemnih voda. U šumskim kompleksima raste 250 jestivih i tri otrovne pečurke. šumski vrganj. Među njima treba pomenuti fenomen da u pojedinim životnim zajednicama opstaju zajedno vrste koje na drugim mjestima i pod drugim uslovima ne mogu da opstanu. leska. proizvodnje hidroenergije i poljoprivrede. imaju dobar ukus i visoku hranljivu vrijednost zbog čega se pripremaju i služe u restoranima kao posebni specijaliteti. ima nezaštićenih površina duž Dunava za očuvanje ekonomski značajnih vrsta. kao i za staništa i diverzitet vrsta. božikovina. Njeno prirodno stanište je u klisuri Dervente. ponor na Mitrovcu. božur. vrlo atraktivna biljka ljubičastih cvjetova. dok druge još ostaju nezaštićene. Baturski Rzav i Rača. paprat rebrača. pripremu Plana upravljanja riječnim slivom i njegovog Programa mjera. mečja.

Bаčkа. Univerzitet u Novom Sadu. Group of authors (2005. The Danube River Basin District. (1978. 10 . gоdinu. (2002. Fizičko – geografski problemi Bačke. Turizam i zaštita. PMF. Institut za geografiju. Оpštinа Bеčеј.). B.).). Bеоgrаd. B. Grupa autora (2000. Bеоgrаd. Zаvоd zа udžbеnikе i nаstаvnа srеdstvа. Prirodno – matematički fakultet.du njihovih potencijala kao zaštićenih površina na osnovu zakonske regulative zaštite prirode. i Dukić D. Literatura Bukurov. Grupа аutоrа (2005. Dеpаrtmаn zа hеmiјu. Lоkаlni еkоlоški аkciоni plаn Bеčеј. Beograd Bukurоv. knj. Gаvrilоvić. Austriа.). Rеgiоnаlni Cеntаr zа živоtnu srеdinu zа Cеntrаlnu i Istоčnu Еvrоpu. SANU. Bеčеј. 43.). ICPDR. Nоvi Sаd. Rеfеrеntni mоnitоring hеmiјskоg kvаlitеtа pоvršinskih vоdа Vојvоdinе zа 2005.). Grupа аutоrа (2005. Novi Sad.). Lj. Vienna. (1975. Rеkе Srbiје. Kancеlаriја u SCG. Nоvi Sаd. Bаnаt i Srеm.

rare. Moldova. lake shores and other wetlands are essential components in the Danube River Basin’s biodiversity and hydrology. marsh. Introduction 10 . They are also a mosaic of protected areas including Ramsar sites. The other protected areas are Nature Reserve Slano Kopovo with salt water pool surrounded with seasonally wet halophillous meadows.648 ha of floodplain habitats. A major wetland complex for Europe is the Lower Danube wetlands (Serbia. On the lower Tisza. Serbia and Montenegro. endemic and relict species.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROTECTED AREAS IN THE DANUBE RIVER BAISIN DISTRICT IN SERBIA This paper describes protected areas in the Danube River Basin District. the Continental. with 19. The Sava wetlands extend through Croatia.000 ha. the Stari Begej-Carska Bara Ramsar Site at the confluence of the Begej and the Tisza River is the most valuable wetland area. and Bosnia i Herzegovina. the Steppic and the Black Sea Region. Bulgaria. deltas. and Ukraine) with a size of approximately 600. the Pannonic. floodplain corridors. This spatially and ecologically unique complex with its mosaic of water. marshlands. Obedska Bara is the largest wetland in Serbia within this system and has an extent of more than 30. Romania. The wetland complex of Gornje Podunavlje lies opposite Kopacki rit. some of them are protected. meadows.000 ha. others not. swamp. The Danube River Basin extends into five of the eight Biogeographical Regions of Europe: the Alpine. bush and forest ecosystems is characterised by a high biodiversity and significant number of threatened. as well as Ludasko jezero Ramsar Site. in particular wetlands. Each of these shows characteristic wetlands. Zasavica with floodplain habitats also belongs to this complex. Floodplain forests.

Nature Reserves (Koviljsko – Petrovaradinski rit).g. elements quatification. Aims The aim is an understanding connections between numerous factors of environmental elements. In the Drina River Basin is National park Tara. detection. that contains mountains with gorge valleys. task and aim of research. decryption method. for preparing the River Basin Management Plan and its Programme of Measures. hydropower and agriculture as well as from new infrastructure projects. that affect protected areas overall statement. research of existing documentation. mathematical – statistical data processing. Methodology The methodology is adjusted with thema. World Heritage Site (Srebrno Lake). character and relevance of each protected area in the Danube River Basin. technical and legal information on the situation. Different research methods as field work as cabinet work will be used. 110 . Field work contains following methods: analysis of environmental elements. standard methods for water and aquatic plants. with area of 19 175 ha. Some of the remaining areas have either received protection status under different national or international legislation while others still remain unprotected. to establish existing statement in accordance with Water Framework Directive. Many of the Danube basin wetlands are under pressure through navigation. The inventory of protected areas can give geographical. to proposed measures for improvement existing statement and adjust with the very same document. Conclusions and results 80% of the historical floodplain on the large rivers of the Danube River Basin has been lost during the last 150 years. GIS in terms of technology of spatial data processing. This is important basic information e. Cabinet methods used in this research are: analysis and synthesis of environmental elements.

At present. there are some areas along the Danube. The development of an inventory of protected areas for species and habitat protection is well under way. Still. which should be explored with regard to their potential as protected areas under the nature protection legislation. recharging of groundwater as well as for habitat and species diversity. 111 . Many of them have already been designated as protected areas under EU law and under global conventions. in particular in flood prevention. there are no protected areas along the Danube for the conservation of economically important species. The DRB still contains a large variety of important wetlands.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Wetlands in the Danube River Basin play an important role in hydrological processes.

.

org Boris Erg. Ukupna dužina Save od izvora u Sloveniji do ušća u rijeku Dunav u Srbiji iznosi 945 km.iucneurope. IUCN Ured za JI Europu.erg@iucn. Beograd. Dužinom od 562 km protječe kroz Hrvatsku. Najvažnije karakteristike krajolika nalaze se u središnjem dijelu porječja Save s mozaikom prirodnih plavnih ravnica i kulturnih krajolika formiranih tradicionalnim načinima korištenja zemlje tipičnim za riječne doline središnje Europe u prošlosti.org. http://www. voditelj projekta. http://www. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) i Wageningen International (WI) uz tehničku podršku Orbicona (DK) zajednički su ini1 2 Joerg Lohmann.org 113 . a s Bosnom i Hercegovinom u dužini od 311 km. a izabrana je kao središnje područje u Strategiji paneuropske biološke i krajobrazne raznolikosti (PEBLDS) Vijeća Europe. a ima biološku važnost zbog svoje izvanredne biološke i krajobrazne raznolikosti. čineći granicu sa Slovenijom u dužini od 2 km. Sava je jedinstveni primjer rijeke čiji je plavni pojas još uvijek netaknut. Srbija. Srbija. što potpomaže ublažavanje poplava i biološku raznolikost. Beograd. E-mail: joerg. Zagovornici očuvanja prirode i znanstvenici smatraju rijeku Savu jednim od “krunskih dragulja“ europske prirode.lohmann@iucn.org.iucneurope. direktor projekta. Projekt Da bi se osigurala integracija zaštite ekoloških vrijednosti duž Save u upravljanje rijekom Savom. To je područje velikog kompleksa aluvijalnih riječnih močvara u slivu rijeke Dunava i najvećih ravničarskih šuma. IUCN Ured za JI Europu. E-mail: boris.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI PLAVNOG POJASA RIJEKE SAVE Joerg Lohmann Boris Erg2 Rijeka Sava Rijeka Sava je drugi po veličini pritok Dunava.

Međunarodni podnosilac projekta odgovoran za izvedbu projekta je Regionalni ured IUCN-a za Europu. a što će ujedno biti i državni i regionalni doprinos relevantnim konvencijama (Bernska konvencija. uvedu praksu korištenja zemljišta koja će podupirati zaštitu krajolika i biološku raznolikost. Državni institut za zaštitu prirode Hrvatske. i da podignu svijest o potrebi zaštite i upravljanja jedinstvenog krajolika i biološke raznolikosti uz rijeku Savu putem prekogranične suradnje. Institut za očuvanje prirode Srbije – pružiti važne stručne inpute za projekt svojim sudjelovanjem u radnim skupinama projekta i obuci.cirali projekt Zaštite biološke raznovrsnosti poplavnih područja porječja Save u cilju pomoći zemljama u porječju Save da identificiraju. Projekt će potpomoći izradu priručnika za tumačenje vrsta staništa prema EU Natura 2000 relevantnih za rijeku Savu kako bi se zadovoljili uvjeti EU kad se budu birala mjesta za ekološku mrežu. izvršit će se popis biološke raznolikosti duž rijeke Save s posebnim fokusom na uočavanje postojanja tipova staništa i vrsta 114 . Poljoprivredni institut Republike Srpske. Kroz cijeli projekt IUCN će zajedno s WI biti odgovoran za upravljanje projektom. dok će partnerske institucije iz zemalja uz rijeku Savu – Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu. označe i upravljaju biološkom i pejsažnom raznolikošću duž Save kao i da provedu EU Direktive o pticama i staništima. Hrvatskoj. Bonska konvencija. Ciljevi i aktivnosti Sveukupni cilj projekta jest zaštita i upravljanje jedinstvenim krajolikom i biološkom raznolikosti duž rijeke Save putem pružanja pomoći Bosni i Hercegovini. Dodatni stručni doprinos dat će Institut Republike Slovenije za zaštitu prirode. izrade koherentnu prekograničnu ekološku mrežu sržnih područja. zaštite i upravljaju plavnim područjima od važnosti za krajolik i biološku raznolikost primjenjujući kriterije Direktive o pticama i staništima. Srbiji i Sloveniji da: odrede. Konvencija o biološkoj raznolikosti). Da bi se izradila biološka mreža. Predloženi projekt će demonstrirati inovativne programe zaštite i upravljanja koji nastoje kombinirati praksu održivog korištenja zemljišta. tampon zona i koridora. Donatori i partneri Projekt financijski potpomažu Program za treće zemlje LIFE i Švicarska agencija za razvitak i suradnju. zaštitu i upravljanje biološkom raznolikosti te kontrolu poplava.

115 . Hrvatska. Strukturu i procedure baze podataka GIS trebaju uskladiti i uzajamno koristiti Bosna i Hercegovina. Obuka i aktivnosti na jačanju kapaciteta pomoći će zemljama da provedu Direktive o pticama i staništima i druge relevantne međunarodne konvencije o zaštiti i održivoj upotrebi biološke raznovrsnosti. upravljanju i razmjeni podataka o ekološkoj mreži kako kroz jačanje kapaciteta tako i razvoj baze podataka GIS (Geografski informacijski sustav). Od izuzetne je važnosti postići javnu i političku podršku za zaštitu i upravljanje prekograničnom ekološkom mrežom duž rijeke Save.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja navedenih u aneksu EU Direktive o pticama i staništima. Ovaj će projekt pomoći odgovornim vlastima i znanstvenim ustanovama u rukovanju. Izazov s kojim se projekt susreće jest kako održati ove aktivnosti vezane za ispašu. postići podizanjem svijesti o ulozi koju plavna područja Save igraju u zaštiti biološke raznolikosti od europske važnosti kao i o važnoj ulozi koju plavna područja igraju u ublažavanju poplava. Specifične značajke biološke raznovrsnosti plavnog područja Save izravno su povezane s tradicionalnim korištenjem zemljišta za ispašu domaćih životinja. između ostalog. Srbija i Slovenija. koje je vjekovima oblikovalo ovo područje. što će omogućiti lokalnim zajednicama da održe praksu tradicionalno ekstenzivne poljoprivrede. To će se. Osim toga. Očuvanje specifičnog krajolika i biološke raznolikosti podrazumijeva održavanje znatnijih površina pod pašnjacima za ispašu stoke. kao i ocjena već postojećih sustava zaštićenih područja u zemljama kroz koje protječe Sava. a u isto vrijeme osigurati dovoljno prihoda za poljoprivrednike uz rijeku Savu. Pojačana suradnja između okolišnog sektora i vodoprivrednog sektora u svakoj od zemalja jedan je od glavnih ciljeva ovoga projekta. projekt će utvrditi prijetnje po biološku raznolikost plavnih područja i definirati sadašnje stanje očuvanosti postojećih tipova staništa i vrsta prema Natura 2000 uočenih duž rijeke Save.

.

STRATEŠKI DOKUMENTI ZAŠTITE PRIRODE 11 .II.

.

zakon Distrikta Brčko i kantonalni zakoni u Federaciji BiH. kaoi izuzetno složen proces implementacije temeljnih odredbi. dok u Distriktu Brčko ovu aktivnost provode službe komunalnog sektora i sektora poljoprivrede i šumarstva. karakteriše i neprimjerenost bosanskohercegovačkim prilikama. Institucionalni okvir efikasne zaštite i upravljanja biološkom raznolikošču. prirodnim resursima i integralnim prirodnim vrijednostima je nefunkcionalan. Doneseni zakoni o zaštiti prirode za osnovu imaju legislativu Evropske unije . Federalno ministarstvo okoliša i turizma 11 . Upravljanje biološkom raznolikošću je u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma (Federacija BiH) i Ministarstva za prostorno uređenje. Zakon o zaštiti prirode u Federaciji BiH. Zakonom o ministarstvima u Bosni i Hercegovini odgovornost za okolišna pitanja na državnom nivou snosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. unatoč nizu vrijednosti.Direktivu o staništima i Direktivu o zaštiti divljih ptica. građevinarstvo i ekologiju (Republika Srpska). Federalno ministarstvo okoliša i turizma Azra Korać-Mehmedović. urbanizam. Na nivou Bosne i Hercegovine ne postoji stručna institucija odgovorna za pita1 2 Tomislav Lukić.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZAŠTITE PRIRODE U BOSNI I HERCEGOVINI Tomislav Lukić Azra Korać-Mehmedović2 Sažetak Zakonski okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini čine entitetski zakoni zaštite prirode.

Uvod Polazeći od odredaba člana III 2. prema kome će “entiteti osigurati sigurnu i zaštićenu sredinu za sve osobe u svojim jurisdikcijama”. institucionalni okvir. odgovorno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (u saradnji sa nadležnim entitetskim ministarstvima). segment zaštite prirode djelimično pokrivaju i druga ministarstva. Glave III Ustava ovog Entiteta.c. odnosno njenih administrativnih cjelina (Entiteti i Distrikt Brčko) zagarantovani su i regulisani entitetskim ustavima . zaštita i očuvanje okoliša Bosne i Hercegovine. međunarodni ugovori. a za šta je. te na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine prema kome direktno upravljanje okolišem i prirodom nije institucionalizovano na nivou države. direktive Evropske unije. To znači da vlade Entiteta. te razvoja zakonodavnog i institucionalnog okvira za održivo upravljanje njima. dok u Distriktu Brčko politika zaštite okoliša i prirode je u direktnoj nadležnosti Vlade Distrikta. Kada je riječ o Federaciji Bosne i Hercegovine. imaju ministarstva koja se bave problematikom okoliša i prirode.Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Republike Srpske. u zavisnosti od različitih. Tretiranje okolišne problematike na nivou države Bosne i Hercegovine ogleda se jedino kroz sklapanje i izvršavanje međunarodnih okolišnih obaveza od strane Bosne i Hercegovine. prema Zakonu o ministarstvima i upravi Bosne i Hercegovine. ekološka politika i iskorištavanje prirodnih bogatstava su. u okviru svojih organizacionih struktura. Federalno ministarstvo okoliša i turizma snosi najveće odgovornosti vezane za upravljanje okolišem i prirodom na nivou Federacije BiH. Ključne riječi: zakonska regulativa. biodiverzitet. uz član 3. u skladu sa članom 2. zakonima definisanih faktora. u zajedničkim. putem Sektora za komunalne djelatnosti i Sektora za poljoprivredu i šumarstvo.nja evaluacije i reevaluacije prirodnih vrijednosti i naslijeđa. dok niži nivoi odgovornosti upravljanja okolišem i prirodom u Federaciji BiH leže na kantonalnim ministarstvima nadležnim za poslove okoliša. 120 . priroda. te Statutom Distrikta Brčko. zasebnim ili koordiniranim nadležnostima relevantnih organa Federalne Vlade i vlada kantona. Uz Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva. Aneksa 4 Dejtonskog Sporazuma.

To znači da na nivou Bosne i Hercegovine nema ni državnog ministarstva u čijoj je izravnoj nadležnosti politika zaštite i upravljanja okolišem i prirodom.) – očekuje se objavljivanje u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja (Barcelona. Taj pravni okvir za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini čine: a) međunarodni ugovori i drugi međunarodni propisi iz područja zaštite prirode:   Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro. Zakonodavni okvir zaštite prirode 1. To je kompleksan dokument. godine. koji sadrži savremenu i cjelovitu procjenu stanja i stepena biološke raznolikosti. 121 . geografsku distribuciju bioloških resursa. i kao cjelovita država i preko svojih administrativnih formacija (Entiteti i Distrikt Brčko). Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). to ne znači da u Bosni i Hercegovini ne postoji nikakav pravni okvir iz domena zaštite prirode koga se ona. 1971.       3 Obzirom da je Bosna i Hercegovina članica Konvencje o biološkoj raznolikosti od 2002. 1979. te identifikovane postojeće i potencijalne negativne tendencije.(Washington.). dužna pridržavati i provoditi ga. prema Ustavu Bosne i Hercegovine zaštita i očuvanje okoliša nisu regulisani zakonskim i institucionalnim instrumentima na nivou cijele države na način kako je to ustrojeno u Entitetima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja I. Konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern. Konvencija o pristupu informacijama. 1972. 1998. 1982. 1992. 1976. Međutim.). ni državnog zakona koji omogućuje provođenje te politike. Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz. iniciralo je izradu Strategije Bosne i Hercegovine za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti za period od 2008-2015. Pravni okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini Kako je već u uvodnom poglavlju istaknuto. sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u okolišu (Aarhus.)3. kao ni odgovarajućih institucija koje vrše poslove i zadatke koji su u direktnoj funkciji djelatnosti tog ministarstva. Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija. Fedralno ministarstvo okoliša i turizma. Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (Geneva. 1973.). kao Nacionalni fokalni predstavnik (NFP-National Focal Point) za implementaciju ove Konvencije.).Ramsar.).).

br. 33/03). 1973). te međunarodne konvencije i protokoli. Zakon o zaštiti novih sorti bilja (“Službeni glasnik BiH”.  Direktivu o očuvanju staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (92/43/ EEC). br. 23/03). Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka (“Službeni glasnik BiH”. 03/05). br. Zakon o farmaceutskim sredstvima (“Službeni glasnik BiH”. br.CITES.  Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern. 1992). Zakon o hrani (“Službeni glasnik BiH”. 2000. br. 122 .  Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune . 1979). Zakon o veterinarstvu (“Službeni glasnik BiH“. Zakon o zaštiti zdravlja bilja (“Službeni glasnik BiH”. te kantonalni zakoni usklađeni sa njim. br. (Vašington. podzakonski akti doneseni na osnovu njega. 50/04). br. među kojima je i Bosna i Hercegovina (“Službeni glasnik BiH“. Zakonski okvir zaštite prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine Zakonski okvir zaštite prirode u Federaciji BiH čini Zakon o zaštiti prirode koji je stupio na snagu 2003. obezbijede uslovi i načini obnove. 34/02).prvi Protokol Konvencije o biološkoj raznolikosti. br. br. Zakon o mineralnim đubrivima (“Sužbeni glasnik BiH”.  b) državni zakoni koji su u funkciji zaštite prirode:        2. očekuje se odluka Predsjedništva BiH o ratifikaciji. godine (“Službene novine Federacije BiH”. među kojima treba posebno istaći sljedeće:  Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro. Osnov za izradu Zakona o zaštiti prirode bili su brojni propisi Evropske Unije. Cilj izrade i donošenja navedenog Zakona je bila neophodnost da se. Ugovor o uspostavi Energetske zajednice između Evropske zajednice i zemalja Balkana. 46/04). Protokol o biološkoj sigurnosti-Kartagena protokol (Montreal. 09/06). 46/04).) . zaštite i održivog razvoja svih komponenti prirode. 49/04). kroz čitav niz jasno definis anih mjera i aktivnosti.

• Spomenici prirode ustanovljeni u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih karakteristika.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Direktivu o očuvanju divljih ptica (79/409/EEC). nalaže izrada i donošenje posebnog zakona kojim se područje proglašava zaštićenim u nekoj od kategorija zaštite. kojima se. • Zaštićeni pejzaži ustanovljeni u svrhu očuvanja kopnenih pejzaža. zaštite i održivog razvoja pejzaža.  izradu i donošenje podzakonskih akata. poduzelo aktivnosti na izradi prednacrta Zakona o Nacionalnom parku “Igman.  opšte i posebne mjere za zaštitu prirode.  nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode. također. životinja i njihovih staništa. br. Predmetni Zakon propisuje sljedeće:  uslove i načine obnove.  nadzor i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica. minerala i fosila i drugih komponenti prirode. priobalnih područja i rekreacije. dok je Zakon o Nacionalnom parku “Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran” u proceduri donošenja. 123 . Federalno ministarstvo okoliša i turizma je. Dosadašnja implementacija Zakona o zaštiti prirode očituje se u sljedećem: A/ Zakoni o proglašenju područja zaštićenim U skladu sa procedurom usvajanja i donošenja koju predmetni Zakon o zaštiti prirode također propisuje. • Nacionalni parkovi ustanovljeni u svrhu zaštite ekosistema i rekreacije.  finansiranje zaštite prirode. kako bi isti bio stavljen u zakonsku proceduru usvajanja i donošenja. godine4. između ostalih:  definišu kategorije zaštićenih područja u skladu sa IUCN kategorizacijom. prirodnih područja. donesen je Zakon o Nacionalnom parku “Una” (“Službene novine Federacije BiH”. propisuju mjere upravljanja i uspostavljanje nadležnog tijela za provođenje mjera upravljanja    informacioni sistem. 44/08). biljaka. Bjelašnica. određeno radi zaštite i održavanja biološke raznolikosti.  Kategorizaciju zaštićenih područja IUCN-a iz 1994. Zaštićena područja su: • Zaštićena prirodna područja ustanovljena u naučne svrhe ili radi zaštite divljine.  izradu i donošenje Federalne strategije zaštite prirode. Treskavica i kanjon rijeke Rakitnice (Visočica)”. prirodnih i kulturnih resursa. 4 Zaštićeno područje je dio kopna i/ili mora.

prije svega na:  izrazito nizak stepen usklađenosti sa EU legislativom. C/ Fedralna strategija zaštite prirode Zakonom o zaštiti prirode propisana je izrada i donošenje Federalne strategije zaštite prirode kojom će se utvrditi politika zaštite prirode. 124 . od čega ih je do sada doneseno šest. 69/06). a odnose se. odrediti zadaci zaštite prirode i zaštite biološke raznolikosti. te osigurati nadzor i zaštita drugih dijelova prirodnog naslijeđa. 46/05)  Pravilnik o načinu izrade plana upravljanja zaštićenim područjima (“Službene novine Federacije BiH“. 65/06)  Pravilnik o novim mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se spriječio značajan negativan uticaj na životinjske vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem (“Službene novine Federacije BiH“.  nepostojanje krovnog zakona o upravljanju prirodom Bosne i Hercegovine s ciljem i mehanizmima implementacije Konvencije o biološkoj raznolikosti na nacionalnom nivou. ili čak onemogućuju njegovu punu implementaciju su daleko brojniji. problemi koji otežavaju. 65/06)  Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra zaštićenih područja (“Službene novine Federacije BiH“. U Strategiji zaštite prirode data su načela i smjernice. br.B/ Podzakonski akti Zakonom je propisana izrada i donošenje sedam podzakonskih akata. br. br.  nedostatak stručnih institucija na državnom i federalnom nivou. i to:  Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zaštitu prirode i vršenje monitoringa (“Službene novine Federacije BiH“. 46/05)  Pravilnik o uspostavljanju sistema praćenja namjernog držanja i ubijanja zaštićenih životinja (“Službene novine Federacije BiH“. Strategija je dio Federalne strategije zaštite okoliša i donosi se na period od deset godina (2008 – 2018). 69/06)  Pravilnik o uslovima pristupa zaštićenom području (“Službene novine Federacije BiH“. nakon čega će biti dostavljena Parlamentu Federacije BiH na usvajanje i donošenje. kratki opis stanja prirode. br. br. Nacrt Federalne strategije zaštite okoliša je utvrdila Vlada Federacije BiH. a u proceduri donošenja je:  Uredba Natura 2000. br. te ciljevi i mjere sa Akcionim planom. I pored toga što je određeni set propisa Zakona o zaštiti prirode do sada implementiran.

72/07. 1882/2003. br. 85/411/EEC. Očita je postala neophodnost donošenja novog zakona o zaštiti prirode kojim bi se. 94/24/EC. među kojima su najznačajniji:  Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”. br. 20/02. prati se usaglašenost Zakona o zaštiti prirode sa sljedećim propisima iz oblasti prirode:  Direktiva o zaštiti divljih ptica (79/409/EEC). 1497/2003. 834/2004. 230/97. br. uz ugradnju odredaba EU legislative. 91/244/EEC. 12/87. 97/49/ EC i Regulativa (EC) 807/2003  Habitat direktiva (92/43/EEC) i amandmani direktive 97/62/EC i Regulativa (EC) 1882/2003  Regulativa o ugroženim vrstama (EC) 338/97 i amandmani regulative (EC) 938/97. 02/06. godine i kojeg finasira Evropska komisija. 29/03))  Zakon o lovstvu (“Službeni list SR BiH“. kao i amandmani Direktive 81/854 EEC. 33/03)  Zakon o fondu za zaštitu okoliša F BiH (“Službene novine Federacije BiH”. Pojedina pitanja iz domena zaštite prirode regulisana su i drugim zakonima. 1579/2001. koje sadašnja i buduća zaštićena područja posjeduju. 55/01)  Zakon o poljoprivrednom zemljištu (“Službene novine Federacije BiH“. Inicijalne aktivnosti na poboljšanju kvalitete zakonskog okvira koji se odnosi na zaštitu prirode se očituju kroz učešće Federalnog ministarstva okoliša i turizma u projektu pod nazivom “Praćenje napretka usaglašenosti okolišne legislative u zemljama jugoistočne Evrope sa EU legislativom”. U okviru projekta. 252/2005 i 1332/2005. 2/98) 125 . te omogućilo institucionalno jačanje u sektoru zaštite prirode. 2214/98. br. 86/122/EEC. koji je započeo 2006. inovirala i ojačala zaštita bio i geobaštine. br. 32/08))  Zakon o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”. br. 7/77. 2724/2000.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  neusklađenost Strategije razvoja Bosne i Hercegovine sa ekoturističkim i ekonomskim potencijalima. 2476/2001. 30/90)  Zakon o slatkovodnom ribarstvu (“Službene novine Federacije BiH“. br. 64/04)  Zakon o sjemenu i sadnom materijalu (“Službene novine Federacije BiH“. 33/03)  Zakon o šumama (“Službene novine Federacije BiH“. br.1476/99.

te odgovarajućih stručnih institucija na nivou Bosne i Hercegovine nema. Institucionalni okvir zaštite prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine Postojeća zakonska regulativa u domenu zaštite prirode i komplementarnih oblasti još uvijek ne pruža jasan i efikasan institucionalni okvir. Izuzetak je Kanton Sarajevo. 32/01). Situacija nije bolja ni na nivou kantona u Fedeaciji. doprinose zaštiti prirode. Institucionalni okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini Institucionalni okvir za zaštitu prirode na nivou Bosne i Hercegovine praktično ne postoji. Za provođenje Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH nadležno je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Za sada u Federaciji BiH nema federalnih institucija koje bi se bavile upravljanjem prirodom. Za provođenje kantonalnih zakona o zaštiti prirode nadležna su kantonalna ministarstva okoliša. istraživanjem i praćenjem stanja prirodne baštine na nivou Federacije. nadležno za sklapanje i adekvatnu primjenu međunarodnih ugovora i drugih međunarodnih propisa iz domena zaštite prirode. ima jasno definisanu i veoma značajnu ulogu u do- 126 . u saradnji sa entitetskim ministarstvima. koji bi omogućio kvalitetnu i učinkovitu zaštitu ukupnih prirodnih vrijednosti. Ovo Ministarstvo je i Nacionalni fokalni predstavnik (NFP-National Focal Point) za implementaciju Konvencije o biološkoj raznolikosti. Kao operativno tijelo. te za koordinaciju sa drugim relevantnim autoritetima i zainteresiranim stranama. Sem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koje je. II. 2. Institucionalni okvir zaštite prirode 1. br. te nekih državnih ministarstava koja. Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”. čiji Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. ministarstva u čijoj bi izravnoj nadležnosti bila zaštita prirode. institucija koja egzistira više decenija. ono je odgovorno za komunikaciju sa internacionalnim institucijama. iniciranje aktivnosti propisanih Konvencijom. kroz svoj djelokrug rada.

ali isto tako Bosna i Hercegovina nema odgovarajuće kapacitete. na svim nivoima. odnosno prirodnom baštinom.  U Federaciji BiH nisu uspostavljene institucije koje se bave upravljanjem prirodom. do 2008. U tom smislu je potrebno donijeti državni zakon o okolišu. kako bi se realizovala dinamika predviđena akcionim planom. To nameće potrebu urgentnog osnivanja adekvatne institucije na federalnom nivou.). Distrikta Brčko do lokalnih zajednica.-2015. kojim bi bila uspostavljena odgovarajuća stručna državna agencija za okoliš. odnosno prirode. koja će se baviti za5 6 Nacionalni park “Una” Park prirode “Blidinje” i Park prirode “Hutovo Blato” 12 . da provodi preuzete obaveze. Ovdje je. Jedine egzistirajuće institucije u Federaciji BiH.  Provođenje entitetskih strategija zaštite okoliša. kao i za odgovarajuće provođenje ratifikovanih konvencija iz oblasti zaštite prirode i transponiranje EU direktiva. moraju dobiti odgovarajuće mjesto u programima entitetskih vlada. sa ciljem efikasnog provođenja Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejsažne raznolikosti (2008. potrebna uspostava entitetskih stručnih institucija (zavoda) za zaštitu prirode. koje su osnovane u periodu 1995. Zaključci  U Bosni i Hercegovini je potrebno uspostaviti zakonsku i institucionalnu funkcionalnu vezu između državnog nivoa. gdje bi zaštita prirode imala posebno mjesto. u kojima će segment zaštite prirode imati odgovarajući tretman.  Bosna i Hercegovina je ratifikovala većinu važnijih globalnih konvencija i protokola iz domena okoliša i prirode. su tri javna preduzeća za upravljanje do sada uspostavljanim zaštićenim područjima u kategoriji nacionalnih parkova5 i parkova prirode6. kada se zna da je Evropska Unija (i njezine članice pojedinačno). entiteta. godine sa izravnom nadležnošću za upravljanje prirodnim vrijednostima i resursima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja menu zaštite i upravljanja prirodom i njenim resursima na području Sarajevskog kantona. što je važno za ukupan proces pridruživanja. pored jačanja upravne uloge koju imaju entitetska ministarstva nadležna za okoliš. Ovo je dodatni argument za jačanje i sređivanje okolišnih institucija. svjetski lider u promovisanju i provođenju međunarodnih propisa. ni na državnom ni na entitetskom nivou.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma. http:/www.2006. njenom odnosu prema državnom tijelu BiH. “Sl.štitom i održivim upravljanjem biološkom i geološkom raznolikošću. novine FBiH”. Sarajevo. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Potrebno je zaštititi biodiverzitet i geodiverzitet kroz uspostavu i jačanje institucionalnog okvira za realizaciju efikasnih mjera.europa. Nacrt Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti (2008-2015). Ugovor o uspostavi energetske zajednice. Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2003): Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH. Literatura Nacrt Strategije zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (2008-2018).eur-lex. Pregled i stanje biološke i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine: Bosna i Hercegovina zemlja raznolikosti. godine. kako bi se iznašle nove mogućnosti u definisanju i efikasnijem funkcionisanju institucionalnog okvira.org http:/www.  Dosadašnja praksa je pokazala sve slabosti u sistemu upravljanja i zaštite prirode i u njoj sadržanoj prirodnoj baštini u nedefinisanom i neadekvatnom institucionalnom okviru. br. a posebno u implementaciji Konvencije o biološkoj raznolikosti. br. “ Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori”. uz uvažavanje postojeće zakonske regulative i mogućnostima implementacije međunarodnih propisa u ovom domenu. Kao jedan od najvažnijih operativnih ciljeva je uspostava federalne institucije-zavoda nadležnog za zaštitu biološke i geološke raznolikosti. te preuzetim obavezama od strane međunarodne zajednice.int/convention/ http:/www. shodno društvenopolitičkom uređenju Federacije BiH.cbd.eu http:/www.unep-wcmc. Prvi izvještaj BiH za Konvenciju o biološkoj raznolikosti (2008).08.biodiv. 09/06 od 25.org/protected_areas/categories 12 . 33/03. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Civil Engineering and Ecology (in Republic of Srpska). internationl contracts. as well as for development of legal and institutional framework needed for theese values and heritage sustainable management. in District Brcko. as well as of cantonal laws in Federation of Bosnia and Herzegovina. nature. natural resources and integral natural values conservation and management is not functional. Although it has a number of validities. EU directives. institutonal framework. Ministry of Foreign Trade and Economic Relations is responsible for the environmental issues at the state level. and of the Ministry of Physical Planning. the main characteristics of the Law on Nature Protection in Federation of Bosnia and Herzegovina are its unsuitability to the circumstances in Bosnia and Herzegovina.Directive on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora and Directive on the conservation of wild birds. this activity is carried out by the corps of public utility sector and sector of agriculture and forestry.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja LEGAL AND INSTITUTIONAL FRAMEWORK OF NATURE PROTECTION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Abstract Legal framework of nature conservation in Bosnia and Herzegovina is consisting of the entities’ Laws on Nature Protection. whereas. At the level of Bosnia and Herzegovina on the whole. Biodiversity management is under the competence of the Federal Ministry of Environment and Tourism (in Federation of Bosnia and Herzegovina). there is no expert institution specialized and responsible for the evaluation and re-evaluation of natural values and heritage. The actual laws on nature protection are based on the EU legislation . biodiversity. According to the Law on Ministries in Bosnia and Herzegovina. Key words: legal regulations. Institutional framework of the efficient biodiversity. 12 . Law of Brcko District. as well as the particularly complex implementation process of its basic provisions.

.

Ekološke mreže RH. na primjer. Davorin Marković. Od tada Zavod intenzivno surađuje sa svim relevantnim stručnjacima i znanstvenicima te stručnim i znanstvenim institucijama na izradi prijedloga: prvo. 2003. godine. a isto se odnosi i na Republiku Bosnu i Hercegovinu. ing. Te su dvije direktive najambicioznija inicijativa ikad pokrenuta za zaštitu prirode. Državni zavod za zaštitu prirode Republika Hrvatske 131 . mogu biti područja važna za razmnožavanje. 1 Dipl. a s druge strane štite područja ključna za pojedini tip staništa ili pojedinu vrstu. prehranu ili odmaranje rijetkih ptica. a zatim i NATURA 2000 područja i to kroz nekoliko projekata sufinanciranih iz fondova EU. Kao buduća članica EU Republika Hrvatska. To. Već nekoliko godina Zavod koordinira iscrpna istraživanja vrsta i staništa s popisa dviju direktiva kako bi omogućili najbolju moguću procjenu mogućih NATURA 2000 područja. Osim određivanja područja očuvanja potrebno je osigurati povoljno stanje očuvanja ciljanih vrsta/stanišnih tipova kroz prilagođeno upravljanje područjima te osigurati provedbu nužnih mjera očuvanja uz što manja ograničenja i uspostavljanje odgovarajućih naknada i poticaja za korisnike prostora.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIJEDLOG “NATURA 2000 U HRVATSKOJ” Davorin Marković Jasminka Radović NATURA 2000 je ekološka mreža područja ključnih za očuvanje europskih ugroženih vrsta i staništa čiji temelj nalazimo u dva snažna europska propisa – Direktiva o pticama (BD) i Direktiva o staništima (HD). ili područja s rijetkim staništima poput mezofilnih livada ili prirodnih šuma. U Hrvatskoj je za koordinaciju i provedbu razvoja ekološke mreže zadužen Državni zavod za zaštitu prirode koji na problematici ekoloških mreža radi od svog osnutka. ima jednake obveze u zaštiti prirode kao i ostale članice. S jedne strane one štite svaku vrstu zasebno regulirajući njihovu zaštitu i iskorištavanje. a koje proizlaze iz odredbi direktive o pticama i direktive o staništima. a cilj im je očuvanje vrijednih staništa i vrsta diljem EU.

Također. a rezultat ocjene vezan je uz kvalitetu i ažurnost podataka. Kako Direktiva o staništima ne pokriva sve specifičnosti Hrvatske. npr. Pri odabiru područja NATURA 2000 moraju se koristiti isključivo znanstveni kriteriji navedeni u Dodatku III HD. Zatim preostaju ne manje važne aktivnosti pripreme i provedbe mjera i planova upravljanja za pojedina područja te osiguravanje sustavnog financiranja i poticaja. Tako gledano. neophodno je provesti konzultacijski proces sa svim zainteresiranim dionicima kako bi se raspravili obuhvat i granice predloženih područja te ciljne vrste/staništa.Hrvatska je smještena na razdjelnici čak četiriju različitih biogeografskih područja što je i razlog njezinom nevjerojatnom bogatstvu prirode i raznolikosti vrsta. regionalnoj i lokalnoj razini. Sljedeći. uključujući znanstvenike. Direktive propisuju obvezu praćenja vrsta i stanišnih tipova iz dodataka na nacionalnoj razini kao i periodično izvješćivanje Europskoj komisiji o stanju očuvanosti radi čega je bitno moći procijeniti stvarno stanje svake pojedine vrste i staništa. zatim upoznalo sektore s očekivanim posljedicama prilagođenog upravljanja područjima te objasnile mogućnosti financiranja zaštite i osiguravanja poticaja za korisnike prostora koji provode mjere očuvanja. predstavnike iz drugih sektora i administrativna tijela na nacionalnoj. usvajanje prijedloga od strane Vlade RH te podnošenje Europskoj komisiji na dan ulaska u EU. uključujući korištenje odgovarajućih EU fondova NATURA 2000 jest u svojoj osnovi mreža područja za očuvanje prirode. no također je postala i potencijalno korisno sredstvo za ruralni razvoj koje se odno- 132 . a naša je uloga da u njemu budemo katalizator. vrlo važni i zahtjevni koraci za Hrvatsku u ostvarenju NATURA 2000 su završetak konzultacijskog procesa i priprema konačnog prijedloga NATURA 2000 područja za Hrvatsku. Vrlo je bitno da su podaci ažurirani i konkretni jer se postupak ocjene prihvatljivosti zahvata/planova na prirodu provodi u odnosu na ciljne vrste i stanišne tipove određenog područja. godine započeo postupak ostvarenja ekološke mreže NATURA 2000 kroz projekt “Institucionalno jačanje i provedba NATURA 2000 u Hrvatskoj”. Razgovorom i javnim konzultacijama Zavod je 2008. Odabrana područja moraju svojom površinom i raspoređenošću osigurati dugoročno očuvanje svake pojedine vrste/stanišnog tipa. odnosno međunarodno prihvaćeni kriteriji za SPA područja. pomažemo uspostaviti dijalog među dionicima na različitim razinama. BirdLife International. u procesu pregovora s EU Hrvatska traži proširenje dodataka HD koje uključuju naše specifičnosti i one drugih zemalja izvan EU. To je proces. Iako je područja NATURA 2000 nužno odabrati temeljem zadanih znanstvenih kriterija. nevladine udruge i javnost općenito.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja si na ekoturizam. pa u tom pogledu ima čak i kulturne dimenzije. Kako bi ona postigla uspjeh. ekološki održive djelatnosti ili pak na očuvanje tradicionalnih udomaćenih svojti i stoljećima starih običaja. potrebno je imati podršku kolega iz različitih sektora kao i šire javnosti. a to možemo postići samo transparentnim i otvorenim načinom razvoja mreže NATURA 2000. 133 .

.

Date su i preporuke i mjere za zaštitu u okviru dugoročne projekcije zaštite prirode u Crnoj Gori. u Crnoj Gori je stavljen pod zaštitu veliki broj prirodnih dobara3 koja. strategije. Stavljen je akcenat na postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra od nacionalnog i međunarodnog značaja. Zlatko Bulić. prvenstveno iz prostorno – planske dokumentacije (Prostorni plan Crne Gore. zajedno sa onim planiranim za zaštitu čine Nacionalnu Mrežu zaštićenih prirodnih dobara Crne Gore. Crna Gora Mr. ekosistema. planiranje. Ona ima za cilj obezbjeđenje zaštite svih reprezentativnih tipova staništa. Ključne riječi: Zaštićena prirodna dobra. PPCG i PPPPNMD Uvod Po osnovu nacionalnog zakonodavstva. u svakodnevnoj praksi se ravnopravno upotrebljavaju i nazivi zaštićena područja prirode i zaštićeni objekti prirode 135 . IUOP-a. stručni saradnik u Zavodu za zaštitu prirode. Vasilije Bušković. te biljnih i 1 2 3 Dr. direktor Zavoda za zaštitu prirode. Podgorica. u skladu sa preporukama NSOR-a. prostorni planovi područja posebne namjene (morsko dobro) i prostorni planovi opština) i strategija vezanih za održivi razvoj (Nacionalna strategija održivog razvoja. Podgorica. Crna Gora Pored naziva zaštićena prirodna dobra. sc.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANIRANJE ZAŠTIĆENIH PRIRODNIH DOBARA U STRATEGIJAMA ODRŽIVOG RAZVOJA U CRNOJ GORI Zlatko Bulić Vasilije Bušković2 Sažetak U radu su dati osnovni aspekti koji se odnose na problematiku zaštite prirode u Crnoj Gori. održivi razvoj. sc. Strategija za integralno upravljanje obalnog područja).

br. Važeća projekcija nacionalne mreže zaštićenih prirodnih dobara u PPCG iz 2008.opštinski propisi)).866 ha. pitanje mreže zaštićenih prirodnih dobara na crnogorskom primorju je razmatrano i definisani su prioriteti za zaštitu u okviru Nacionalne Strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore koja je pripremljena za usvajanje. Iako su (PPCG) utvrđeni prijedlozi za stavljanje pod zaštitu više područja u kategoriju Regionalni park. Naročito: Konvencija o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO) i Konvencija o zaštiti wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao staništa vodenih ptica (Ramsarska konvencija) Socijalistička federativna republika Jugoslavija (SFRJ). U tom cilju su u NSOR-u istaknuta prioritetna područja za zaštitu (vidi poglavlje II ovog rada). Slično NSOR-u i PPPPN MD CG.899 ha (vidi poglavlje II ovog rada). Lovćen i Biogradska gora.88% teritorije Crne Gore. ali do njihovog ustanovljavanja nije došlo. ovo pitanje je postalo predmet interesovanja i drugih zvaničnih strategija i politika. postojeća Nacionalna mreža zaštićenih prirodnih dobara trenutno pokriva 108. Po osnovu primjene međunarodnih ugovora (konvencije.Prostorni Plan Crne Gore (PPCG). godine data je u poglavlju II ovog rada. Hridsko jezero i Vistorsko jezero. Ostatak čini preko 40 zaštićenih područja unutar kategorija: spomenik prirode. protokoli) u oblasti zaštite prirode6 koje je Crna Gora ratifikovala ili sukscesijom preuzela od prethodnih federacija / zajedničkih država7.3% = 83. list RCG”. Pored projekcije zaštićenih prirodnih dobara u zoni morskog dobra. za koje je donijet odgovarajući propis (Odluka o proglašenju regionalnih parkova na teritoriji opštine Plav (“Sl. ili 7. 24/03 . Skadarsko jezero.500ha) imaju četiri nacionalna parka: Durmitor. pod zaštitu su stavljena značajna prirodna dobra na površini od 237. Inače.Grebaja i Ropojana sa kanjonom Grlje. koja je utvrđena u Prostornom Planu područja posebne namjene Morsko dobro Crne Gore (PPPPNMD CG). odnosno Park.Savezna republika Jugoslavija. U poslednjih nekoliko godina. nacionalni sistem zaštićenih prirodnih dobara je razmatran i u okviru Nacionalne strategije održivog razvoja (NSOR) u kojoj je prvi put utvrđen cilj da se poveća površina pod zaštićenim prirodnim dobrima na 10% državne teritorije i zaštiti 10% obalnog područja u 3-godišnjem planskom periodu. 4 5 Izuzev Tivatskih solila (150ha) svi rezervati su locirani unutar granica dva nacionalna parka – Skadarsko jezero i Durmitor i čine njihov sastavni dio Jedini pokušaj za ustanovljavanje Regionalnih parkova je bio za 4 regionalna parka na teritoriji opštine Plav i to: Plavsko jezero. Državna zajednica Srbija i Crna Gora 6 7 136 . predio posebnih prirodnih odlika i (opšti i posebni) rezervati4. Alipašini izvori . Dugo vremena je projekcija Nacionalne mreže zaštićenih prirodnih dobara bila vezana za sistem prostornog planiranja i njegov hijerarhijski najviši planski dokument . do sada nije ustanovljeno nijedno5 zaštićeno područje u toj kategoriji.životinjskih vrsta. od čega najveće učešće (78.

prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta (“Sl. Dioscorea balcanica Kosanin. Ilex aquifolium L. 76/06)) 13 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Poslednjih nekoliko decenija nastupila je stagnacija u stavljanju pod zaštitu planiranih zaštićenih prirodnih dobara. od ustanovljavanja NP Skadarsko jezero 1986. pod zaštitu bilo stavljeno 52 biljne i 314 životinjskih vrsta. Naime. 1982. strateških i planskih dokumenata koji su uglavnom donijeti u posljednjih nekoliko godina. Praktično. 36/82) 10 Vidi djelove poglavlja 3. davne 1968. godine. u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Leontopodium alpinum Kass. Uporedo sa novim saznanjima10 o ugroženosti pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Zaštita rijetkih. Na početku. 11 Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (“Sl. godine. 9 Rješenje o stavljanju pod zaštitu rijetkih.1. nije ustanovleno neko. pod zaštitu je stavljeno samo 6 biljnih vrsta8. duba. rastao je i broj zaštićenih vrsta tako da je danas pod režim zaštite11 stavljeno 415 biljnih i 430 životinjskih vrsta. I. značajnih monumentalnih stabala je tradicionalno sastavni dio aktivnosti na zaštiti biološkog diverziteta. u kojima se razmatraju saznanja o ugrožavanju biološkog diverziteta u Crnoj Gori. a najvažniji su:  Nacionalna strategija održivog razvoja (2007)  Prostorni plan Crne Gore do 2020 (2008)  Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore (2008)  Nacrt Nacionalne Strategije za integralno upravljanje obalnim područjem (2008) 8 Daphne malyana Blecic. Ramondia serbica Panc i Taxus baccata L.. na osnovu rezultata iz Programa praćenja stanja biološkog diverziteta u Crnoj Gori. list CG” br. Zaštićena prirodna dobra u planovima strategijama i planovima vezanim za održivi razvoj Nacionalnu politiku u vezi sa zaštitom prirode i održivim razvojem u Crnoj Gori čini niz političkih. godine.. godine. tako da je tokom vremena pod zaštitu stavljen veći broj stabala masline. list SRCG”. posebno onih sa većim površinama. br. obezbijeđeno je stavljanje pod zaštitu endemičnih. hrasta i drugog drveća. S druge strane. po površini veće zaštićeno područje prirode. sva novoformirana zaštićena prirodna dobra iz ovog perioda su sa relativno skromnim površinama i nisu značajno doprinijela povećanju učešća nacionalno zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori. da bi kasnije. počev od 2000.

Buljarica (Budva). Tako je jedan od opštih ciljeva PPCG racionalno korištenje prirodnih resursa (kroz između ostalog i racionalno korištenje prostora za urbani razvoj i kontrolu i ograničavanje intenzivne ekspanzije urbanih prostora. kao i njegov prilog Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet (2008)  Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009 – 2014 (2009). Nacionalna strategija održivog razvoja (NSOR) definiše opšte ciljeve održivog razvoja i prioritetne zadatke za 24 oblasti ekonomskog razvoja. prepoznata su sljedeća područja / prirodna dobra: Nacionalni park Prokletije. Nacionalni izvještaj o statusu. Regionalni park Bioč. Maglić i Volujak. kao i potrebu primjene instrumenata procjena uticaja na životnu sredinu i procjene graničnog kapaciteta nosivosti u procesu donošenja krajnje 13 . jačanje kadrovskih kapaciteta i izgradnja djelotvornog sistema monitoringa biodiverziteta. održivi razvoj obalnog područja sa primjenom principa održivog razvoja i instrumenata integralnog upravljanja obalnim područjima itd. Za morska zaštićena područja su predviđene zone oko Platamuna. zaštite prirode / životne sredine i upravljanja prirodnim resursima. ostva Katići i ostrva Stari Ulcinj. Regionalni park Komovi. Kao prioriteti za stavljanje pod zaštitu. a na Primorju: Tivatska solila (opština Tivat). U odnosu na zaštićena prirodna dobra. Knete i Adu Bojanu (Ulcinj). smjernice Prostornog plana nerijetko daju osnov da se planira gradnja i razvojni projekti na istim lokacijama koje su prepoznate kao područja od posebnog interesa za zaštitu. PPCG također prepoznaje potrebu za daljim istraživanjem kad su u pitanju vrijednosti pojedinih cjelina za zaštitu.). Kao okvirni dokument. Solana. planirano je i usvajanje i implementacija menadžment planova za sva zaštićena prirodna dobra kroz participativni proces. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta SAP BIO za Crnu Goru sa prioritetnim akcionim planovima (2004). Prostorni Plan Crne Gore do 2020 (PPCG) se u definisanju generalnih principa i ciljeva za prostorni razvoj poziva na koncept “ekološke države” i na NSOR. NSOR je postavio sljedeće ciljeve (i) povećanje nacionalno zaštićenih prirodnih dobara na 10% državne teritorije i zaštita najmanje 10% obalnog područja. Pored ustanovljavanja upravljača za sva zaštićena prirodna dobra. NSOR je postavio sistem za primjenu integrisanog prisupa u upravljanju prirodnim resursima i zaštitu životne sredine. Iako prepoznaje značaj zaštite prirodnih dobara (vidi Dugoročnu projekciju iz PPCG u poglavlju II ovog rada). (ii) uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja zaštićenim područjima prirode i (iii) napređenje zakonskog okvira za zaštitu biodiverziteta. Šasko jezero.

korištenje i zaštitu područja morskog dobra Crne Gore. Nacionalni izvještaj o statusu. Ovaj Plan ima za cilj da obezbijedi racionalno korištenje prirodnih i vještačkih resursa u zoni morskog dobra i da obezbijedi njihovu dugoročnu zaštitu i održivost. kao i u skladu sa EU dokumenatima koji se odnose na more i životnu sredinu obalnog područja. indikatore i partnerstva za implementaciju u oblasti zaštite prirodnih dobara. i d) smjernice za sprovođenje Plana. (prema IPCC AR 4 i drugim izvorima). i sadrži set operativnih ciljeva za svaki od strateških pravaca. Mediteranske strategije za održivi razvoj i Barselonske konvencije i njenih protokola. strateške odrednice za razvoj zemlje. posebno onaj sa uskom amplitudom variranja ekoloških 12 Očekivane klimatske promjene u Crnoj Gori.8 . uz smanjenje relativne vlažnosti u vazduhu i u zemljištu i povećanje isparavanja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja odluke o namjeni zemljišta. izazove i strateške ciljeve za integralno upravljanje obalnim područjem. tako da SEA izveštaj nije bio predmet pune SEA procedure. jer je sam Plan bio razvijen prije nego što je novi Zakon o SEA stupio na snagu. kao i međunarodne standarde za upravljanje obalnim područjem. čitavo obalno područje je podeljeno u 68 sektora i za svaki od sektora Plan daje: a) pregled osnovnih namjena zemljišta/ planiranih aktivnosti sa smjernicama i napomenama b) smjernice o vrstama plaža. koji su integrisani u Dugoročnu projekciju PPCG (vidi poglavlje II ovog rada). aktivnosti. (iii) povećanje učestalosti ekstremnih klimatskih pojava i (iv) povećanje nivoa mora za oko 18 – 22 cm 13 . U okviru smjernica za zaštitu životne sredine su dati prijedlozi novih zaštićenih prirodnih dobara. formulisane su 22 prioritetne akcije. Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro (PPPPNMD) je dao smjernice za razvoj. u periodu do 2050: zagrijavanje – porast temperature za 1. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta (SAP BIO) urađen kao preliminarna stategija.2. sa procjenom stanja biodiverziteta i identifikacijom problema. dok su akcioni planovi donijeti za tri pitanja od kojih je za zaštitu prirodnih dobara značajan Akcioni plan posvećen reviziji statusa postojećih zaštićenih područja i nominovanje novih zaštićenih područja. uzimajući u obzir specifičnosti i ograničenja na ovom prostoru. Na osnovu liste prioritetinih problema. Strateška procjena uticaja je urađena za PPCG kao pilot projekat. Nacionalna strategija za Integralno upravljanje obalnim područjem (IUOP) je u pripremi za donošenje.2 0C posebno tokom ljeta i sa izraženim kontrastom između temperature kopna i mora. Za potrebe PP Morsko dobro. c) smjernice za zaštitu životne sredine. (ii) smanjena količina padavina – u rasponu između -6% i – 14% posebno tokom ljeta. a pripremana je na osnovu NSOR. uključujući i mjere. Strategija definiše ključna pitanja. Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet analizirao je nadolazeći uticaj klimatskih promjena12 na biološki diverzitet Primorja.

sa 40 mjera i aktivnosti koje su struktuirane u 7 tematskih cjelina.  Studija Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode (2005) koja je urađena za potrebe PPCG i u njoj je urađena identifikacija potencijalnih zaštićenih prirodnih dobara. od kojih su za zaštitu prirodnih dobara značajne tematske cjeline br. link Dokumenti (http://www. Identifikovane su prijetnje i faktori ugrožavanja biološkog diverziteta.Important Bird Areas). Identifikovana su područja u kojima se očekuje izraženiji uticaj klimatskih promjena. i 6.me/vijesti.php?akcija=rubrika&rub rika=51) 140 . 6 i br.projekat za jačanje mreže zaštićenih područja prirode u regionu Jugoistočnih Dinarida) 13 Tekst Nacrta Strategije se nalazi na Javnoj raspravi i može se preuzeti sa web stranice Ministarstva turizma i zaštite životne sredine www.mte.  WWF / Green Home Northern Montenegro Green Belt . Pored prethodno navedenih zvaničnih dokumenata. Povećanje efikasnosti u upravljanju zaštićenim područjima prirode).  Dinaric Arc Ecoregion 2012 . za sve kategorije zaštite (II) projekti:  EMERALD mreža – identifikacija područja po osnovu Bernske konvencije – rezolucije br.Important Plant Areas.me. Tare i Prokletija.  Identifikacija područja značajnih za ptice (IBA . Stavljanje pod zaštitu novih zaštićenih područja prirode i 7.Studija za procjenu biodiverziteta i socioekonomskih uslova u regionu Durmitora. zaštićena prirodna dobra i njihova veza sa održivim razvojem su u poslednje vrijeme bili predmet pažnje brojnih studija i projekata kao što su: (I) studijske analize:  Samostalna nacionalna procjena kapaciteta za sprovođenje 3 konvencije (jedna od njih je Konvencija o biodiverzitetu) (2007).  Identifikacija i mapiranje područja značajnih za biljke (IPA . Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009 – 201413 (2009) urađen je na osnovu saznanja i nalaza iz prethodno urađenih studija i drugih zvaničnih dokumenata i u skladu sa zakonskim uslovima za njenu izradu i zahtjevima Konvencije o biološkom diverzitetu.gov. 4.mte. a među njima su i postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra. 7 (6.gov. kao i glavni izazovi na koje je kao odgovor predložen dosta ambiciozan Akcioni plan za period od 2009 do 2014 godina.faktora vezanih za temperaturni i vodni režim.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja II.300 1. u Njegušima Kanjon rijeke Pive Kanjon rijeke Komarnice Zajednice bora krivulja (Pinetum mughi montenegrinum) na Ljubišnji (1. Pančeva oka.u NP Skadarsko jezero: Manastirska tapija.3 1.700 2. Durmitoru (5.5 141 .695 6.000 + (5. Grmožur i Omerova gorica .600 / / / / / / / 1.600) 400 + (300) / 0. na Ćuriocu kod Danilovgrada. Mreža nacionalno i međunarodno zaštićenih prirodnih dobara Postojeća mreža nacionalno zaštićenih prirodnih dobara (područja prirode) Naziv i nacionalna kategorija zaštićenih područja prirode Nacionalni park Skadarsko jezero Lovćen Durmitor Biogradska gora Rezervati prirode .739. Budva i dr Plaže na obali Skadarskog jezera Velika Ulcinjska plaža Mala Ulcinjska plaža Plaža Valdanos Plaža Velji pijesak Površina (ha) Procentualno učešće u državnoj teritoriji (13.200ha) i Bjelasici (400ha) Zajednice bora munike (Pinus heldraichii) na Orjenu (300ha). Crni žar.812 km2) 85.044% 420 80 150 7.20% 40.895 5. Stari Bar i Ivanovićima. u Orahovcu kod Kotora.u NP Durmitor: Crna Poda Tivatska solila Spomenici prirode Đalovića klisura Lipska pećina Pećina Magara Pećina Globočica Pećina Spila kod Trnova / Virpazar Pećina Babatuša Novakovića pećina. Lovćenu (300ha) i Rumiji (100ha) Pojedinačni dendrološki objekti: stablo skadarskog duba.5 3 0. stablo hrasta medunca.400 33. kod Tomaševa Jama Duboki do.56% (<2) 600 1.400 610 0.000 6. stabla masline na Mirovici.000ha).

u Tivtu Park Dvorca. iznad vrela Sopot kod Risna Botanička bašta planiske flore.866 0.5 131 30 2. prednost će imati oni modeli 142 .46 40 0. Opština Kotor UKUPNO POD NACIONALNOM ZAŠTITOM 2 4 0.5 4 1.000 108.2 5. Prilikom iznalaženja optimalnih opcija za upravljanje u novim zaštićenim područjima. Budva Plaža Mogren Jaz Plaža Pržno Savinska Dubrava. na Cetinju Park kod hotela Boka.Plaža Topolica. u Herceg Novom Gradski park. Bar Plaža Sutomore Paza Lučica.64 0. na Topolici Predjeli posebnih prirodnih odlika Brdo Spas.9 3. Petrovac Plaža Čanj Plaža Pećin Buljarica Petrovačka plaža Plaža Drobni pijesak Plaža Sveti Stefan Plaža Miločer Bečićka Plaža Slovenska plaža. pri čemu se zahtijeva uzimanje u obzir socioekonomskih posljedica i. iznad Budve Poluostrvo Ratac sa Žukotrljicom Ostrvo Stari Ulcinj Brdo Trebjesa.02% 1. Nikšić Područja zaštićena opštinskim odlukama Kotorsko – Risanski zaliv. Formiranjem novih zaštićenih područja prirode neće se ugroziti razvojne mogućnosti područja.5 1 4 1 5 4 2 4 2 35.08% 7. u Grahovu Park “13 jul” i “Njegošev park”. u Kolašinu Botanička bašta generala Kovačevića. ali će se ustanoviti odgovarajuća ograničenja u cilju postizanja održivog razvoja u tim zonama.000 15.83 1. u vezi sa tim. u Herceg Novom Botanički rezervat lovora i oleander.93 7.5 1.897 2 322.88% Dugoročnom projekcijom zaštite prirode u PPCG je predloženo proširenje postojeće mreže zaštićenih područja prirode (prirodnih dobara) sa novim područjima.5 159 15. zaštita stečenih prava lokalnog stanovništva u tim područjima.

kroz prethodno navedene revizije (zaštićenih područja prirode. kategorije zaštite i granica postojećih zaštićenih područja prirode. Bioč i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom “Sutjeska“ u Bosni i Hercegovini.  ­roširivanje UNESCO-vog područja Kotorsko-risanski zaliv na južne pap dine Vrmca  ­ključivanje kanjona Komarnice / kanjona Nevidio u Nacionalni park u “Durmitor“. Kroz takve modele upravljanja će se obezbijediti participativni i transparentni pristup u pripremi. prioritetna zona za sprovođenje revizije zaštićenih područja prirode je crnogorsko primorje zbog već uočenih promjena u postojećim zaštićenim područjima u toj zoni. Kroz sistem detaljnijih prostorno-planskih dokumenata podržaće se implementacija proširenja mreže zaštićenih područja prirode. Proces formiranja upravljačkih tijela i donošenja planova upravljanja za svako zaštićeno područje prirode pratiće proces revizije statusa. već i opcije za proširivanje granica zaštićenih područja. spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta) biće analizirana primjena IUCN –ovih kriterijuma i standarda:  za definisanje adekvatnih kategorija upravljanja zaštićenim područjima prirode. Pri reviziji granica postojećih zaštićenih područja prirode.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja upravljanja koji će okupiti i međusobno povezati sve ključne aktere (kooperativni model sa jasno podijeljenim pravima i obavezama). na osnovu poznatih saznanja i rezultata dobijenih ciljanim istraživanjima. donošenju i sprovođenju planova upravljanja za zaštićena područja prirode. razmotriće se ne samo opcije za izmjenu granica radi isključivanja određenih dijelova. 143 . kao i stalni proces revizije spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta. kao što je npr:  proširenje granica Nacionalnog parka “Durmitor“ i planiranih regionalnih parkova Maglić. Pored primjene standardnih tehnika evaluacije.  ­roširivanje granica Nacionalnog parka “Skadarsko jezero“ na regionalni p park Rumija ili područje Šaskog jezera / delte Bojane. Ipak. ili  ­ovezivanje Nacionalnog parka “Biogradska gora“ sa planinskim masip vom planiranog regionalnog parka Komovi i slično.  za primjenu kriterijuma za crvene liste / zaštićene biljne i životinjske vrste na nacionalnom nivou. te saznanja iz tradicionalne prakse.

Regionalni parkovi / parkovi prirode: Za stavljanje pod zaštitu kao regionalni parkovi u ovoj kategoriji za dodatne analize predlažu se: Rumija. kada je upisano na listu wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica (Ramsar lista). Razlog za upis NP Skadarsko jezero na Ramsar listu je bogatstvo i diverzitet ornitofaune (kriterijum 3c15).pored postojećih nacionalnih parkova “Lovćen“. Maglić . Orjen) i Hrvatskoj (Snježnica-Orjen). sa Ramsarskom konvencijom (Konvencija o zaštiti wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica). 2b. “Biogradska gora“. predviđaju se sljedeće dodatne mjere: 1. “Durmitor“ i “Skadarsko jezero“. proširivanje granica Nacionalnog parka “Durmitor“ i predloženih regionalnih parkova Bioč. planira se formiranje novog nacionalnog parka Prokletije (21.Predlozi dugoročne projekcije / mreže novih zaštićenih područja prirode daju se po sljedećim kategorijama zaštite: Rezervati prirode . Skadarsko jezero zadovoljava i kriterijume 1a. formiranje novog nacionalnog parka Orjen. Međunarodno zaštićena prirodna dobra14 u Crnoj Gori su:  Nacionalni park Skadarsko jezero (40. godine. BiH (Sutjeska.000 ha) je zaštićeno kao Ramsarsko područje od 25. ali do sada u crnogorskim vodama nije proglašeno nijedno zaštićeno morsko područje. Nacionalni parkovi .Bioč – Volujak. 144 . Komovi. Sva tri predloga treba da omoguće stvaranje prekograničnih zaštićenih područja sa susjednim područjima u Albaniji (Tethi). Maglić i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom “Sutjeska“ u BiH. decembra 1995.postojeća mreža rezervata prirode treba da bude analizirana u skladu sa nalazima iz revizije zaštićenih područja prirode. 3b. 4b i 5b. kao prioritet u periodu do 2009. koji omogućavaju stavljanje pod zaštitu morskih zaštićenih područja. godine. 15 Iako to nisu bili formalni razlozi za upis na Ramsar listu. Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora (Barselonska konvencija) i njen Protokol za specijalno zaštićena područja u Sredozemlju. 3. Ovo područje je od ranije prepoznato i kao 14 Pored područja koja se u ovom radu navode. Takva je npr. Područja pod posebnom zaštitom sa statusom nacionalnih ili regionalnih parkova čine osnovne tačke mreže ekosistema u Crnoj Gori. Sinjajevina. Spomenici prirode: Područja za stavljanje pod zaštitu u kategoriji spomenici prirode su predmet posebne zakonske procedure i niže prostorno-planske i urbanističke dokumentacije. u Crnoj Gori postoje i mnoga druga prirodna dobra sa značajnim i vrijednim biološkim diverzitetom koja zadovoljavaju kriterijume kako prethodno pomenutih tako i drugih međunarodnih ugovora u kojima je Crna Gora ugovorna strana (članica). Ljubišnja i Turjak sa Hajlom. 2.000 ha).

000 ha) zaštićeno je kao prirodno i kulturno dobro od Svjetskog značaja (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa) od 26.. ovo područje je zaštićeno na osnovu nacionalnog zakonodavstva17. (III) i (IV) Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO).M&B. saberu (izbjegavajući dupliranje / preklapanje) nacionalno (108. Najveći dio zaštićenih područja je po svojoj površini mali što uslovljava njihov fragmentaran raspored.899 ha) je zaštićeno kao Svjetski rezervat biosfere (Program “Čovjek i biosfera” . januara 1977. (vi) Zabojsko jezero sa užom okolinom i (vii) kanjonska dolina rijeke Tare 17 Odluka o proglašenju Kotora i njegovog područja za prirodno i kulturno-istorijsko dobro od posebnog značaja (“Službeni list SRCG”. po osnovu odredbi Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). Opštinski propisi) 145 . godine. dobija se ukupna površina područja stavljenih pod zaštitu koja iznosi 252.IBA) jer zadovoljava kriterijume 1(III). bez obzira na postojanje i oblik upravljanja. Kada se. (iv) Barno jezero sa najužom okolinom.459 ha. Prije stavljanja pod međunarodnu zaštitu. februara 2006.899 ha) zaštićena prirodna dobra (zaštićena područja prirode). UNESCO. (v) šuma crnoga bora u rezervatu Crna poda. od 17. od kojih su dvije sa strogim režimom zaštite (kanjon rijeke Tare i šumski rezervat “Crna Poda”.  Kotorsko – Risanski zaliv (15. 2 i 3.895 ha) zaštićen je od 1980. br 17/79. po osnovu Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). (ii) sliv Škrčkih jezera i uža kanjonska dolina Sušice.  Nacionalni park Durmitor sa kanjonom Tare (33. Posebna vrijednost ovog zaštićenog područja su čine zone16 sa posebnim režimom upravljanja.866 ha) i međunarodno (237. oktobra 1979. (iii) prašuma jele i smrče u slivu Mlinskog potoka. što predstavlja 18. kao Svjetsko prirodno nasljeđe (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa). godine). Preostali nezaštićeni ekološki vrijed16 Crno jezero sa šumom u neposrednoj okolini. Slabosti u sistemu upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima Sistem zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori se suočava sa brojnim slabostima i problemima.  Slivno područje rijeke Tare (182. Albanski dio Skadarskog jezera također je zaštićen kao Ramsarsko područje od 2. po osnovu ispunjenja kriterijuma N (II).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Područje od značaja za ptice (Important Bird Area . Za ovo područje je nedavno urađen Menadžment plan koji se trenutno nalazi u završnim fazama odobravanja kod UNESCO-a. III.27% državne teritorije.

EMERALD. jedino je za kategoriju nacionalnih parkova ustanovljen upravljač (JP NP CG). zaštićena područja se suočavaju i sa čitavim nizom direktnih negativnih prijetnji. I dalje nema dovoljno stručnih informacija na osnovu kojih se mogu unaprijed / prije stavljanja pod zaštitu pouzdano identifikovati granice. režim zaštite i kategorija upravljanja postojećih zaštićenih prirodnih dobara nije usklađen sa sadašnjim stanjem i onim vrijednostima biodiverziteta koje su ranije bile glavni razlog za stavljanje pod zaštitu tih područja. te definisanje optimalnih modela upravljanja (zasnovanih na participativnom pristupu) predstavljaju osnovne mjere za zaštitu biodiverziteta i zaštitu prirode uopšte. Rješenje je i u Crnoj Gori prepoznato u održivom razvoju. 146 . nezakonitu trgovinu i nekontrolisano prikupljanje ljekovitih biljnih vrsta. pritiske koji proističu od intenzivnijeg razvoja (turizam.apsolutnoj zaštiti prirode.ni prostori. što često izaziva probleme samim upravljačima.sl. Pored toga. U pogledu upravljanja. radi čega je i donijeta posebna strategija – Nacionalna Strategija održivog razvoja (NSOR). S druge strane. operativnih i/ili menadžerskih kapaciteta potrebnih za zaštićena područja. Arboretum u Grahovu. Ostale slabosti se odnose na: nedostatak ili nepotpune inventare biodiverziteta. nepovoljan izbor granica zaštićenih područja i t. trpe velike pritiske zbog intenzivnog urbanog i turističkog razvoja. Pri identifikaciji postojećih zaštićenih prirodnih dobara nisu korištene evropske tipologizacije staništa . posebno na primorju. urbanizacija) u tim područjima ili njihovoj okolini. izradu planova upravljanja i sprovođenje upravljanja. Odavno je prepoznat konflikt između zaštite biodiverziteta / zaštite prirode i razvoja. Gradski park u Tivtu i sl. upravljači nisu ustanovljeni izuzev u rijetkim slučajevima (Trebjesa. uključujući: neodrživo upravljanje šumama i bespravnu sječu. već se cio postupak bazirao na saznanjima nastalim u okviru tradicionalne doktrine zaštite prirode koji je ipak obezbijedio zastupljenost najvažnijih reprezentativnih ekosistema u Crnoj Gori. Status. Ovaj izazov nema lakog i jednostavnog rješenja. tako nije moguće istrajati i u totalnoj . nedostatak ili neodgovarajući profil kadrova koji često nema dovoljno stručnih. Natura 2000 kao osnova za njihovu identifikaciju. Revizija statusa postojećih zaštićenih prirodnih dobara. nije razvijena praksa uključivanja lokalnog stanovništva u upravljačke strukture odgovorne za direktno upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima. Za kategorije spomenik prirode i predio posebnih prirodnih odlika za koje je nominalno lokalna samouprava nadležna za osnivanje upravljača. kategorija i režim zaštite novih zaštićenih prirodnih dobara. formiranje upravljača za sve kategorije zaštićenih prirodnih dobara. posebno na primorju. Kao što nije realno zaustaviti dalji razvoj. bespravni lov divljači.).

godine: NP Durmitor. godine. Bazne studije za potrebe prostornih planova područja posebne namjene za nacionalne parkove (1997. i dr. NP Lovćen i 2001. Primjena rezultata i saznanja iz baznih studija u prostorne planove sprovedena je jednostavnim uključivanjem odgovarajućeg poglavlja u tim planovima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nažalost. godine NP Skadarsko jezero) rađene su shodno problematici odgovarajućeg nacionalnog parka i nivou obrade u različitim tematskim aspektima.mrežom zaštićenih prirodnih dobara (nacionalnim parkovima.). Posmatrajući validnost nalaza iz ranije rađenih baznih studija u realnom protoku vremena. infrastruktura) i predloženih režima i mjera zaštite zaštićenih područja prirode. godine. strategije i politike. 14 . i to ne samo na svaki prostorni plan već i na master planove. mora se konstatovati da su isti zastarjeli za primjenu u novim prostornim planovima. pa se u mnogim slučajevima može konstatovati konfliktnost između planerskih rješenja (zone razvoja. posebno za aspekt zaštite prirode i pejzažnih vrijednosti. kao i one studije koje su rađene za njegovu izmjenu i dopunu 1997. ali bez dovoljnog nivoa integracije u konkretnim planerskim rješenjima. IV. npr. pa je neophodno da se prilikom izrade novih prostornih planova ili izmjena i dopuna postojećih obezbijedi izrada novih studija. NP Biogradska gora. dosadašnja razvojna opredjeljenja su svojim prostornim položajem i obimom često bila u konfliktu sa ključnim prirodnim i kulturnim vrijednostima . industrija. Tako se kao kvalitetna osnova za planiranje mogu smatrati studije rađene za Prostorni Plan Republike iz 1986. turistički kapaciteti. predlaže se sprovođenje procedure / tehnike Strateška procjena uticaja na životnu sredinu. U tome je prednjačila saobraćajna – putna infrastruktura. Posebno se kvalitetnom smatra bazna studija o prirodnim i pejzažnim vrijednostima kopnenog dijela morskog dobra iz 1997. godine koja je rađena za potrebe Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro. Te studije su imale validnost za primjenu u prostornim planovima i u vremenu u kojem su rađene. naselja. Iskustva u integraciji planova za zaštićena prirodna dobra u strategijama za održivi razvoj Prirodne vrijednosti prostora Crne Gore su u važećim prostornim planovima tretirane na tradicionalan način. Skadarsko jezero. kroz korištenje rezultata iz takozvanih “baznih studija“. S obzirom da postojeće tehnike izrade prostornih planova ne obezbjeđuju odgovarajuću integraciju ekoloških zahtjeva sadržanih u stručnim nalazima studija za zaštitu prirodnih i pejzažnih vrijednosti u glavnim planerskim rješenjima.

pripremu baznih studija za potrebe prostornih planova (PPCG. kroz redovno obavljanje djelatnosti Republičkog zavoda za zaštitu prirode. (c) Formulisanje usaglašenih prijedloga za stavljanje pod zaštitu novih područja uz isticanje prihvaćenih prioriteta. druge sektore i slično. (d) Integracija usaglašenih prijedloga za formiranje novih zaštićenih područja prirode u strateške dokumente. u toku usvajanja PPCG su pored većeg broja javnih rasprava o tom dokumentu organizovane i tematske rasprave o značajnim pitanjima iz toga Plana. same bazne studije o prirodnim i pejzažnim vrijednostima (u slučajevima za koje su rađene) urađene su na zadovoljavajućem nivou. projekte (EMERALD. IBA). Iskustva u integraciji zaštite prirode i posebno zaštićenih prirodnih dobara u strategije. ali sa niskim nivoom integracije ekoloških zahtjeva u strateška opredjeljenja. IPA. S druge strane.U slučaju master planova. 2. Ove aktivnosti se obezbjeđuju 1. politike i planove vezane za održivi razvoj vezana su za (I) tradicionalni planerski postupak koji se sprovodi u toku izrade Prostornog Plana Crne Gore i (II) novije participativne procese primjenjene prilikom razvoja strategija. To su ujedno i prilike za razmatranje prioriteta za stavljanje pod zaštitu. kao što je Strategija održivog razvoja. stručne i javne rasprave. Za razliku od participativnog procesa koji je primijenjen prilikom izrade NSOR-a. (f) Sprovođenje prijedloga za stavljanje pod zaštitu kroz zakonom propisani postupak (Zakon o zaštiti prirode). izdavanje posebnih stručnih radova i publikacija. proces formulisanja ključnih pitanja vezanih za zaštitu prirode u NSOR-u je većim dijelom bio zasnovan na primjeni 14 . PPPPNMD) i 3. Ta dva mehanizma imaju sljedeći zajednički tok – razvojne faze: (a) Identifikacija područja koja ispunjavaju uslove za stavljanje pod zaštitu i moguće opcije njihove buduće zaštite. uključujući i tematsku javnu raspravu za pitanje zaštite prirode. kojom prilikom je cjelokupan dokumenat (nacrt) razmatran na radionicama po svim većim mjestima u Crnoj Gori. njihov uticaj na ostale elemente razvoja. slično kao i kod prostornih planova. organizuju se okrugli stolovi. sektorskih strategija i politika. (e) Proces razmatranja i usvajanja strateških dokumenata vezanih za održivi razvoj koji je još jedna prilika da se razmotri opravdanost formiranja novih zaštićenih područja prirode. (b) Razmatranje / prihvatanje prijedloga novih područja za stavljanje pod zaštitu radi čega se obezbjeđuje njihovo promovisanje u medijima.

Razlozi za tako nizak nivo efikasnosti u implementaciji planiranih aktivnosti su mnogobrojni. . niti se smanjuje nivo pritisaka na ta zaštićena prirodna dobra. Promovisanje politika koje nisu kompatibilne sa zaštitom prirode i održivim korištenjem postojećih i planiranih zaštićenih prirodnih dobara i iskorištavanjem prirodnih resursa uopšte. Nažalost. naše skromno iskustvo ukazuje na nizak nivo efikasnosti u implementaciji planiranih aktivnosti vezanih za pitanje integracije zaštite prirode i posebno zaštićenih prirodnih dobara u strategije. politike i planove vezane za održivi razvoj. Sličan postupak je sa svoje strane sprovodila i Komisija za recenziju PPCG. Nizak nivo ograničenja i podsticaja vezanih za zaštitu prirode. 2. Ustanovljavanje direktnog upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima – u postojećim uslovima bez posebno formiranih ovlaštenih upravljača (staralaca) za sve kategorije i sva zaštićena prirodna dobra ne može se obezbijediti efikasna zaštita ključnih resursa tih područja koja su bila razlog za njihovo stavljanje pod zaštitu. ali se kao najvažniji mogu izdvojiti sljedeći: 1. Participativni proces u planiranju i sprovođenju upravljanja – zbog odsustva predstavnika lokalnog stanovništva iz upravljačkih struktura onih institucija i organa zaduženih za upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima ne mijenjaju se praksa i načini korištenja resursa. Kako efikasnost u implementaciji strateških i planskih dokumenata direktno odražava nivo njihovog kvaliteta i realnost / izvodljivost planiranih aktivnosti. u Crnoj Gori se mogu izdvojiti sljedeća: 1. 14 2. Nizak politički prioritet kojeg ima zaštita prirode. Od pitanja koja se posebno ističu kao značajna za integraciju zaštite prirode / zaštićenih prirodnih dobara u strategije. takvo ekstenzivno razmatranje pitanja dugoročne projekcije zaštićenih prirodnih dobara imalo je za rezultat isključivanje iz konačnog dokumenta PPCG svih onih prijedloga za stavljanje pod zaštitu iz kategorija koje nisu od “većeg nacionalnog“ značaja. 3. 3.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja što bolje i kvalitetnije ekspertize (“best knowledge approach“) dok je to isto u procesu izrade PPCG urađeno kroz analitički postupak koji je sprovodio širi tim za izradu dokumenta. politike i planove za održivi razvoj. a to su spomenici prirode i predjeli posebnih prirodnih vrijednosti. Efikasnost u upravljanju postojećim zaštićenim podrucjima prirode – ne daje dovoljno dobrih primjera i ne stvara uslove za održivi razvoj u tim područjima.

Mandić S. A. USAID/Srbija-Crna Gora. Druga procjena performansi u zaštiti životne sredine Crne Gore. 1-55. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine. i V. Ministarstvo za ekonomski razvoj (2008): Prostorni plan Crne Gore do 2020. Podgorica. (2005): Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode. Ministarstvo za ekonomski razvoj.. UNECE Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2007). Ministarstvo za ekonomski razvoj (2008): Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore (2008).. Roganović D. USAID. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore (2007). Podgorica. & Bušković V. Bulić Z. Podgorica. Sektorska studija za potrebe PPRCG (PPR).2007.. – 2014. Odjeljak 119. Podgorica. P. M. Crna Gora (2008): Nacrt Nacionalne Strategije za integralno upravljanje obalnim područjem (2008). Latif. Grimes. Podgorica.. Bušković V. 150 .. Podgorica. Izvještaji o stanju životne sredine od 2003 . Podgorica. Nacionalna strategija održivog razvoja. GTZ. god. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2009): Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009. J. Podgorica.. Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora (2004): Nacionalni izvještaj o statusu.. Ekonomska komisija Ujedinjenih Nacija za Evropu (2007). problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta (SAP BIO) za Crnu Goru.. Stevanović V. & Lješević-Mitrović S.. (2008): Nacionalna Strategija biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2009-2014.. FAA. Rabrenović J. Beograd.Literatura Bulić Z.. Podgorica. Vlada RCG & Univerzitet CG. Buškovic (2005): Dopunjena procjena stanja biodiverziteta za Srbiju i za Crnu Goru. april 2005.. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine i GTZ kancelarija u Podgorici. str. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2008): Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet. Vujadinović-Čolić. Jovović V. A. str. 1-65. Kalezić L..

Emphasis is given to the existing and planned natural assets important at national and international level.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANNING OF PROTECTED NATURAL ASSETS IN THE SUSTAINABLE DEVELOPMENT STRATEGIES IN MONTENEGRO Summary The paper discus key aspects of the nature protection in Montenegro. physical plans of the municipalities) and strategies regarding sustainable development (National Strategy for Sustainable Development (NSSD). Strategy for Integrated Coastal Zone Management (ICZM). strategies. Physical Plan of Special Purposes (for Maritime Public Domain)(PPSPMPD). planning. Key words: Protected natural assets. Recommendations and measures regarding long-term protection of nature in Montenegro are presented. according to recommendations of NSSD. PPMNE and PPSPMPD 151 . sustainable development. particularly those given in physical plans (Physical Plan of Montenegro (PPMNE). ICZM.

.

vladars.laganin@mgr. Strateška procjena je uređena globalno zakonima o zaštiti životne sredine/okoliša na nivou oba entiteta u BiH. BiH. Ovim radom se daju osnovni elementi i pokazatelji koji mogu poslužiti prilikom izrade propisa za sprovođenje SEA u BiH. Strategic Environmental Assessment/SEA) predstavlja jedan od ključnih elemenata prilikom ocjenjivanja i donošenja odluka o prihvatanju ili odbacivanju planova. planiranje. obavezno je sprovođenje odgovarajuće procjene uticaja na životnu sredinu. U toku izrade planova i projekata u područjima koja su od značaja sa stanovišta očuvanja prirodnih vrijednosti finansiranih od http://360. Banja Luka e-mail:o. građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. u skladu sa evropskim direktivama ili metodologijama koje su izradile donatorske institucije. kojima se djelimično transponuju odredbe Direktive o SEA (2001) i Protokola o SEA uz Konvenciju o prekograničnoj procjeni uticaja na životnu sredinu. uticaj na životnu sredinu. programa i strategiji. Ključne riječi: strateška procjena/ SEA.net 153 . strateška procjena uticaja na životnu sredinu(eng. zaštita prirode 1 Ministarstvo za prostorno uređenje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ELEMENTI STRATEŠKE PROCJENE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINUU SPROVOĐENJU PROJEKATA ZAŠTITE PRIRODE U BIH Ozren Laganin Sažetak U skladu sa evropskom praksom. U Bosni i Hercegovini je zakonski osnov za praćenje strateške procjene veoma ograničen i ne postoji metodologija za ocjenu prihvatljivosti dokumenta SEA.u2.com/međunarodnih institucija.

u skladu sa Direktivom o procjeni uticaja na životnu sredinu (EIA). uzimanje u obzir primjedbi i sugestija i procedura konačnog usvajanja planova. kojom se utvrđuju opšta pravila o primjeni strateške procjene. i koja definiše životnu sredinu kao skup međuzavisnih elemenata prostora. osjetljivosti.P/P/P) analiziraju i integrišu u proces planiranja. sprovođenje postupka konsultacija sa stručnim institucijama i javnosti. i Protokol o strateškoj procjeni uz UNECE Konvenciju o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO konvencija). Plans. koji u odnosu na Direktivu dodatno uređuje pitanja učešća javnosti. dva su osnovna pravna instrumenta koja tretiraju ovu oblast: Direktiva 2001/42/EEZ o procjeni efekata planova i programa na životnu sredinu. te uspostavlja linearnu proceduru procjene. i da bi se postupak strateške procjene mogao sprovoditi u skladu sa evropskom praksom. Uvod Strateška procjena uticaja na životnu sredinu (eng. programe i druge akte je samo djelimično normativno uređen zakonima u oblasti životne sredine. u realizaciji projekata Svjetske Banke. U sprovođenju strateške procjene na životnu sredinu koriste se i različite smjernice i uputstva. a djelimično i zakonima o prostornom uređenju. lokacije.. Ovaj proces obuhvata: pripremu dokumenta o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. prirode i veličine njegovih potencijalnih uticaja na životnu sredinu rangirano od kategorije A – za planove za koje postoji velika 2 Zakonski okvir za sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu sadržan je u više propisa (zakona i podzakonskih akata) a lex specialis koji regulišu sprovođenje procjene uticaja su: Zakon o zaštiti životne sredine Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 28/07) i Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH broj 33/03) 154 . postupak strateške procjena uticaja (u daljem tekstu: strateška procjena) za planove. u odredbama koje se odnose na planiranje. potrebno je izvršiti harmonizaciju domaćih propisa u oblasti zaštite životne sredine u smislu transpozicije Direktive 2001/42/EEZ. Za razliku od postupka procjene uticaja za projekte koji mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu. koje su usvojile sve značajne finansijske i donatorske organizacije.Programs and Policies. Da bi se stvorili pravni preduslovi za implementaciju odredaba navedenih instrumenata. programa ili strateških dokumenata i obavještavanje javnosti o njihovom donošenju. Strategic Environmental Assessment-SEA). i sprovesti proceduru ratifikacije SEA protokola. koji je zakonski detaljno uređen2. Što se tiče zakonodavstva EU koje se primjenjuje na stratešku procjenu.sličnu procjeni uticaja projekata na životnu sredinu. je sistematski analitički proces u kojem se evaluiraju efekti po životnu sredinu i zdravlje planova. koriste specifične smjernice ove finansijske institucije. U BiH se. prema kojima se projekti klasifikuju u četiri kategorije u zavisnosti od tipa. kao npr. programa i strategija (eng. smjernice OECD zemalja iz 2006-te godine. uticaja na životnu sredinu i zdravlje.

zbog praktičnosti sprovođenja jedinstvenog postupka i omogućavanja sprovođenja planova i programa uz obezbjeđenje optimalnih mogućnosti životne sredine i sprečavanja uticaja na klimatske promjene. zadaci koji se postavljaju tokom izrade planova i programa. imajući u vidu ključne trendove i ograničenja na koja plan ili program može uticati. 6. izrada dokumenta Strateške procjene uz propisivanje mjera sa smanjenje negativnih i pospješivanje pozitivnih uticaja na životnu sredinu. U skladu sa odredbama SEA protokola. analiza dostupnih podataka. utvrđivanje obuhvata i sadržaja plana. uključujući i tzv. 3. 4. uključujući i indikatore životne sredine. identifikuju se rizici i potencijalni troškovi povezani sa razvojnim inicijativama. 5. relevantne za plan ili program. niti prouzrokuje nerazumno visoke troškove. u direktnoj su korelaciji sa ciljevima i zadacima strateške procjene. Strateška procjena predstavlja proces u kojem se analiziraju moguće prepreke i mogućnosti zaštite životne sredine. analiza različitih alternativa u sprovođenju projekta. jer tim koji radi na izradi strateške procjene mora posebno da razmatra i analizira sve faze planiranja. ne postižu se uvijek dobri rezultati. omogućava se podrška pri uspostavljanju 155 . Strateška procjena može služiti u svrhu evaluacije postojećih planova ili u svrhu davanja posebnih smjernica o uticajima na životnu sredinu u postupku izrade planova i programa. planiranje i sprovođenje strateške procjene treba da budu integrisani. uticaj na ciljeve i rezultate je ograničen a sam postupak se nepotrebno odugovlači. do kategorije D. Ti zadaci su: 1. U skladu sa Direktivom 2001/42/EEZ. nultu alternativu. 2. Također.gdje je malo vjerovatno da će se pojaviti uticaji ili će efekti po životnu sredinu biti minimalni.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vjerovatnoća za značajne negativne uticaje. U praksi je često problematično u potpunosti ostvariti koordinaciju između izrade planova i strateške procjene. Postupak strateške procjene ne usložnjava nužno postupak donošenja planova. postupak konsultacija-uzimanje u obzir mišljenja i stavova nadležnih organa i javnosti i dopunjavanje i donošenje plana ili programa. odnosno integraciju ova dva postupka. Ukoliko se strateška procjena sprovodi nakon izrade plana. Čak i pri djelimičnoj usklađenosti. implementacija je problematična zbog toga što se na taj način dupliraju poslovi. postoji i rizik od nedovoljne harmonizovanosti sa SEA Protokolom i Direktivom o SEA.

kao ni za finansijske i budžetske planove. industrija.). institucionalno preuređenje i inovacije u planovima i procedurama. za izradu Strateške procjene se u skladu sa studijama Evropske komisije se utroši oko 5-10% od vrijednosti plana. Sprovođenje strateške procjene u područjima koja su od značaja sa stanovišta zaštite prirodnih vrijednosti treba da se odvija u skladu sa analitičkim zadacima strateške procjene. Prvi korak Postupak strateške procjene počinje fazom tzv skrininga (eng.adekvatnog upravljanja. Utvrđivanje kriterijuma za sprovođenje strateške procjene je zakonska materija. odnosno razvoja potrebne infrastrukture u tom području. zaštitna. a svaka naredna procjena iziskuje znatno manje troškove. Veći zahvati u prirodnom području. u kojem se naglašava njegova osnovna namjena ili strateško opredjeljenje razvoja prostora (turističko-rekreativna. Za svako područje je potrebno prije svega jasno odrediti osnovni strateški cilj.planiranje/zaštita) uspostavljanje mjera ublažavanja negativnih efekata po životnu sredinu. a u skladu sa Direktivom 2001/42/EEZ. a može pozitivno uticati i na saradnju između različitih sektora (npr. lovno-turistička. screening). Veći dio inicijalnih troškova izrade strateške procjene nastaje kada se primjenjuju novi pristupi i metode ili kada se prikupljaju bazni podaci. Sprovođenje elemenata sea u zaštićenim područjima Nivo potencijalnog negativnog uticaja plana ili programa na prirodnu ravnotežu i ugrožavanja ekoloških zakonitosti u blizini i unutar zaštićenih područja zavisi prvenstveno od veličine planiranog zahvata. a u ekonomskom smislu to podrazumijeva i dodatne troškove koji se odnose na zaštitu prirode. 2. strateška procjena se ne odnosi na planove odbrane.poljoprivreda. koji podrazumijevaju značajno proširenje područja koje će se koristiti u sportsko-rekreativne i turističke svrhe. u kojoj se odlucuje o sprovođenju. kao što je prikazano u grafikonu 1. zahtijevaju mnogo ozbiljnji i sveobuhvatniji pristup u predviđanju mjera za sprečavanje i/ili ublažavanje negativnih uticaja na životnu sredinu. U ovom koraku se izrađuje projektni zadatak za stratešku procjenu koji treba da sadrži sljedeće elemente: 156 . i sl. obimu i sadržaja strateške procjene. U smislu angažovanosti sredstava i ljudskih kapaciteta. planove koji se odnose na otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda. ciljevima.

ODLUČIVANJE O POTREBI SPROVOĐENJA SEA ODREĐIVANJE OBUHVATA P/P/P ANALIZA DOSTUPNIH PODATAKA PRIJEDLOG I UPOREĐENJE ALTERNATIVA IZRADA P/P/P KONSULTACIJE SA NADLEŽNIM ORGANIMA I JAVNOŠĆU. 1. Za svaki od navedenih elemenata trebaju da se definišu. 2. odnosno predvide: 1. IZRADA P/P/P ANALITIČKI ZADACI S E A SCREENING. MODIFIKACIJE MODIFIKACIJA P/P/P FINALNA VERZIJA P/P/P pred odobravanje REALIZACIJA Grafik br. 4. Međusobni odnos planiranja i strateške procjene UTVRĐIVANJE CILJEVA.  formulisanje mjera za implamentaciju. Sistem komunikacije unutar tima za izradu strateške procjene. OBIMA I SADRŽAJA S E A SEA IZVJEŠTAJ: IDENTIFIKACIJA PRITISAKA PO ŽIVOTNU SREDINU I ZDRAVLJE ANALIZA TRENDOVA PRITISAKA I PROCJENA ALTERNATIVA PROCJENA KUMULATIVNIH EFEKATA RAZVOJNIH AKTIVNOSTI SISTEM MONITORINGA I UPRAVLJANJA 15 . Osnovni pripremni i analitički zadaci strateške procjene.  formulisanje programskih ciljeva i prioriteta.  prijedlog implementacije i sistema monitoringa. očekivane prepreke i problemi u izvršavanju analitičkih zadataka i dinamički plan realizacije pojedinih elemenata projektnog zadatka. nadležnih organa i javnosti u obavljanju analitičkih zadataka. 3.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  identifikacija osnovnih problema i pitanja vezanih za plan ili program. s tim da je predviđeno vrijeme za izradu strateške procjene maksimalno do 8 mjeseci (200 dana).

Drugi korak U drugom koraku određuje se obuhvat procjene. u kojoj se determinišu sljedeća pitanja u cilju definisanja obuhvata strateške procjene: 1. koja su relevantna za donošenje plana Identifikovati i objasniti ključne probleme zaštite ž. (npr. ugroženost šuma i sl. upravljanje vjetrom. 4. sredine i zdravlja koji su prisutni u području koje će vjerovatno biti pod uticajem plana/programa. Koji su osnovni ciljevi strateške procjene? Koji su ciljevi zaštite životne sredine relevantni za plan ili program i na koji način su povezani sa ciljevima plana ili programa? Da li neki postojeći planovi ili programi mogu biti relevantni ili mogu biti u interakciji sa predloženim planom? Koja su to pitanja vezano za zaštitu životne sredine značajna sa stanovišta realizacije plana. sredine. aerozagađenje. zaštite ž. Opšti ciljevi zaštite životne sredine. odnosno programa? Tabela 1 Definisanje ciljeva i obuhvata strateške procjene Opšte teme vezano Ključni specifični faktori za zaštitu životne u odnosu na opšta pitnja. Ovaj pregled daje pojednačne i detaljne informacije o specifičnim uticajima. 3. zagađenje zemljišta za donošenje konkretnog otpadom. a ovo je veoma važan korak u čita- 15 . kojim se definiše širi okvir za donošenje plana. uključujući i klimatske promjene i zdravlje. 2. koja su prisutna sa ili bez sprovođenja plana ili programa T reći korak . tim koji radi na izradi strateške procjene analizira koje su to prijetnje i mogućnosti za realizaciju plana. već gubitak poljoprivrednog NOx. vodna erozija i erozija jedino da budu relevantna zemljišta. ograničen plana/programa kapacitet deponije otpada. sredine zdravlje i klim.sredine. aerozagađenje od SO2. uključujući i zdravlje i klimatske promjene. ublažavanja klimatskih promjena i zaštite zdravlja koji su propisani u strateškim dokumentima Pitanja ili indikatori za procjenu Identifikovati bilo koji relevantan cilj vezano za zaštitu ž.) Definisati 1-3 vodeća pitanja ili indikatora koji bi mogli opisati trendove ključnih specifičnih pitanja vezano za zdravlje i zaštitu životne sredine. sredine.analiza baznih trendova (nulta alternativa) U ovom koraku. koja se tiču izrade plana promjene koje treba uzeti u razmatranje prilikom izrade plana Navesti opšta pitanja vezano za zaštitu ž. poplave i suše) pesticidima. Ovi ciljevi ne moraju biti nužno vezani za pojedinačna pitanja (npr.

kao što je navedeno u tabeli 2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vom procesu. a dokumentuju se i svi nedostajući podaci ili informacije koje su potrebne. jer opisuje trend parametara na kojima se zasniva strateška procjena.analiza predloženih razvojnih prioriteta i njihovih alternativa U ovom koraku analiziraju se pozitivni i negativni uticaji predloženih razvojnih ciljeva. prioriteti i scenariji u P/P/P N/A + ++ karakteristike uticaja: direktni/ indirektni. regionalni. dugotrajni). Četvrti korak . nacionalni).  matrice uticaja. analiziraju se njegove promjene u slučaju da se plan ne implementira. Cilj je da se analizira da li su u dovoljnoj mjeri uzete u obzir sve alternative. obuhvat (lokalni. 2. kao i date okolnosti. da se provjeri da li su predviđeni rizici u dovoljnoj mjeri i da se daju preporuke za optimizaciju predloženih ciljeva. štetnost (vrlo negativni-vrlo pozitivni). Tabela 2 Matrica uticaja Relevantna pitanja i ciljevi zaštite životne sredine -predviđeni ciljevi. prioriteta ili scenarija osnovnih trendova životne sredine. trajanje (kratkotrajni. povratno djelovanje 15 . Neka od osnovnih pitanja na koja treba da se odgovori u ovom koraku su: 1. identifikuju se ograničenja. 3. Da li su relevantna pitanja/pritisci na životnu sredinu i ciljevi zaštite dovoljno jasni da bi se izvršila procjena Da li su u dovoljnoj mjeri razrađene razvojne alternative? Da li bi mogla ili trebala saradnja doprinijeti izmjenama strateških smjernica plana ili programa? Alati koji se koriste za procjenu različitih alternativa mogu biti:  kolektivna ekspertska mišljenja-ad hoc pregledi u cilju determinisanja specifičnih pitanja zaštite životne sredine koja su značajna u razvojnom kontekstu  Čekliste mogućih uticaja koji su obično povezani sa intervencijama predviđenim u planu ili programu. prioriteta ili opštih razvojnih scenarija.

Peti korak. 160 . internet publikacije. radne seminare. sastanke i javne rasprave. njihovu veličinu. u koraku 5 je potrebno definisati i mjere potrebne za ublažavanje negativnih i pospješivanje pozitivnih efekata (mjere mitigacije). Suštinski. vjerovatnoću. mogućnost ponavljanja i osnovne faktore koji su uticali na nesigurnost u definisanju uticaja. planiraju se različite metode komunikacije i konsultacija sa nadležnim institucijama i javnosti.procjena kumulativnih uticaja predviđenih aktivnosti u planu ili programu i prijedlozi za njihovu optimizaciju U procjeni kumulativnih uticaja mogu se koristiti metode slične onima kojima se procjenjuju razvojni prioriteti. okrugle stolove i druga sredstva. Također. a sredstva komunikacije koja se mogu koristiti uključuju: pismeno obraćanje. obim. procjena kumulativnih efekata treba da pruži informacije o relevantnosti opštih uticaja na životnu sredinu i zdravlje. Tabela 3 Karakteristike uticaja na životnu sredinu karakteristike uticaja vjerovatnoća Simbol !! ! obim/obuhvat ~ + ++ učestalost/trajanje >> > trajnost /povratno djelovanje V N objašnjenje velika vjerovatnoća pojave uticaja vjerovatnoća pojave uticaja veoma izražen negativan uticaj negativan uticaj pozitivan uticaj veoma izražen pozitivan uticaj uticaj je učestao i konstantan/dugoročan do stalan uticaj je povremen/kratkoročan uticaj je trajan uticaj trenutan Šesti korak. Plan komunikacije se obično donosi na početku procesa izrade strateške procjene.Planiranje i uspostavljanje efektivnih sredstava komunikacije Za svaki pojedinačni analitički zadatak strateške procjene (grafik 1). kao što je navedeno u tabeli 3. učestalost.

čiji je jedan od ciljeva proširenje postojećih zaštićenih područja u BiH. u projektu: “Šumska i planinska zaštićena područja“. njihovi budući trendovi zavise od niza faktora. sa dominantnim pozitivnim uticajima. U projektima čija je svrha zaštita prirodnih vrijednosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Sedmi korak. identifikacija ZP ograničenja alternativnih. Program malih grantova Kompenzacije moraju biti utvrđene u skladu sa procesnim okvirom za učešće stanovništva utvrditi po utvrđivanju projektnih aktivnosti jedinica za koordinaciju projekta (PMU) .Definisanje okvirnog plana upravljanja životnom sredinom i plana monitoringa U odnosu na identifikovane potencijalne uticaje. Tabela 4 Primjer plana mjera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu faza: izgradnja predmet: npr. identifikovani su potencijalni uticaji. vremenski ograničiti radove na svijetli dio dana. definisan je plan mjera za ublažavanje navedenih uticaja i plan monitoringa. Plan mjera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu sadrži elemente. upotrebe prihvatljivih prirodnih aktivnosti resursa mogu sticanja negativno prihoda. kao npr. treba napomenuti da je monitoring uticaja plana ili programa u strateškoj procjeni često komplikovan 161 postaviti jasne znakove upozorenja. po potrebi odrediti zaobilaznice i označiti ih funkcionisanje npr. uticati na Novčane životni standard kompenzacije za stanovništva gubitak prihoda. kao što su uticaji drugih projekata. ekonomski faktori i slično. prikazane u tabeli 4. a za potencijalno negativne uticaje koji se odnose na aktivnosti izgradnje infrastrukture u zaštićenim područjima i funkcionisanje zaštićenih područja u svrhu receptivnog turizma. aktivnosti u toku izgradnje mogu smanjiti nivo opšte sigurnosti i ugroziti divljač mjere ublažavanja: komentar: trošak: uključeno u troškove izgradnje institucionalna odgovornost izvođač radova Što se tiče monitoringa uticaja na životnu sredinu.

odbor za monitoring 3. Zaključak Elementi strateške procjene pojedinih projekata.nadziru metara parametri prema žalbama lokalnog stanovništva. unapređuje proces planiranja odnosno vrednovanja planskih rješenja na životnu sredinu.stanovnišonisanja ZP tva minoran. pospješuje efikasnost prilikom donošenja odluka. osoblja ZP. naročito ukoliko se radi o projektima koji se realizuju u područjima koja su od značaja sa stanovišta očuvanja prirodnih vrijednosti. se posebno određuju u skladu sa namjenom i strateškim ciljem za razvoj datog područja. u svrhu uvažavanja faktora životne 162 . a često ga je nemoguće sprovesti ukoliko se ne fokusira na konkretne aktivnosti koje proizilaze iz sprovođenja projekta. a to je uticaj na mjere i aktivnosti predložene planom. sigurnost životinja prije početka zaštita projektnih životnog aktivnosti i standarda naknadno u lokalnog toku funkci. navedene u tabeli 4. Strateška procjena omogućava visok nivo zaštite životne sredine. sigurnost divljači način nadzi.kada se ranja para. bez obzira na to da li se dosljedno poštuju odredbe iz konvencije ili direktive ili ne. dat je primjer plana monitoringa iste uticaje koji su navedeni u planu mjera ublažavanja.zadatak. radnika. svaki plan ili program ima određene specifičnosti. pa samim tim i strateška procjena treba da bude prilagođena vrsti projekta na koju se primjenjuje. a pospješuje se i identifikacija različitih alternativa pri izradi planova. Monitoring plan bi trebao biti realan i što jednostavniji za sprovođenje.naruna lokaciji i konsultacinje ZP šenost oko lokacije jama sa staživotnog novništvom standarda u skladu sa okvirnim procesom učešća stanovništva sigurnost učesnika u saobraćaju. Ipak. Tabela 5 Primjer plana monitoringa faza: parametri mjesto nadziranja parametara opšta na lokaciji sigurnost radova i u saooko nje braćaju. izvođač uključen radova u troškove izgradnje projektni jedinica budžet PMU lokalni monitori. nadzor saobraćaja redovno u toku radovasvakodnevno ili po potrebi zašto se nadziru parametri trošak odgovornost izgradnja funkcionisa. U tabeli 5. Najvažnije je da Strateška procjena ispuni ulogu i svrhu zbog koje se i izrađuje.

Training held in Beroun. 1999. prepoznate u ovom dokumentu.Vig. i da mjere zaštite. Beograd Dejan Filipović: “Strateška procjena uticaja kao instrument zaštite životne sredine u gradovima“.seataskteam. Naučno-stručni skup Savremene tehnologije i održivi razvoj gradova. Paris 2006 (http://www. Training Material from the Course on the Practical Application of the UNECE Protocol on Strategic Environmental Assessment. Institut zaštite. 2006. Regina Axelrod: The Global Environment.net). Washington D. Zbornik radova. Durham and London 1996) Coursebook on Environmental Impact Assessment Workshop. created by UNDP and UNECE. Good Practice Guidance for Development Cooperation. Banja Luka 14-15 novembar 2008. 4. XXXV Simpozijum o operacionim istraživanjima. Zbornik radova. Soko Banja 14-17 septembar 2008.C. biće potrebno uzeti u obzir postojeće zakone u oblasti prostornog uređenja. Saobraćajni fakultet. (A Division of Congressional Quarterly Inc. koji je neophodan za sprovođenje strateške procjene u Bosni i Hercegovini. EU Parliament Ozren Laganin: “Integrisanje ekoloških aspekata pri planiranju razvoja sportsko-turističkih sadržaja u zaštićenim područjima Republike Srpske“.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja sredine. 163 . postaju sastavni dio plana. Norman J. Czech Republic 22-26 September 2008 Andreas Berchold: “Environmental Planning for Ski Areas“. Monterey Institute of International Studies (MIIS). U tom smislu. ekologije i informatike Banja Luka OECD Development Assistance Committee (DAC) Guidance: Applying Strategic Environmental Assessment. Monterey CA Spring 1999. International Ropeway China Special.Law and Policy. Institutions. a odredbe zakona o zaštiti životne sredine prilagoditi zahtjevima instrumenata međunarodnog prava. from the Twentieth to the Twenty First Century (Duke University Press. Literatura Directive 2001/42/EC on the Assessment of the Effects of Certain Plans and Programmes on the Environment.) Lynton Keith Caldwell: International Environmental Policy. kako bi se strateška procjena mogla sprovoditi za različite vrste planova i programa. prilikom uređenja pravnog okvira.

.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U SMJERU STANDARDA EU ZA ZAŠTITU BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U JUGOISTOČNOJ EUROPI: ISKUSTVO WWF-A Alberto Arroyo Schnell Put EU Provedba EU Direktiva o staništima i pticama ne znači samo ispunjavanje nekih zakonskih obaveza EU. za EU i njezine članice to također znači raditi na:  provedbi Bernske konvencije  provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti  rad u pravcu “zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti do 2010“ Osim toga. Konkretno. za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za EU to još znači raditi u pravcu pristupa EU. WWF-ov Ured za mediteranski program u Dinarskom luku Ključni fokus WWF-a u Dinarskom luku vezan za biološku raznovrsnost uključuje:  Rad na provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije za biološku raznolikost kroz projekt za regiju koji financira MAVA. 1 Koordinator WWF Natura 2000 165 .

pritisak drugih sektora  Stručna podrška procesu je dobrodošla  Potreba za koordinacijom  166 . uključujući i predstavnike oba entiteta (njezin sadržaj uključuje preliminarnu referentnu listu staništa i vrsta od interesa za zajednicu u Bosni i Hercegovini). Jedan primjer WWF-ove aktivnosti u regiji: Bosna i Hercegovina živo srce Europe WWF-ov projekt “Živo srce Europe“ odvija se u Bosni i Hercegovini od 2008. ali su uključena i poglavlja o Crnoj Gori i Srbiji Neki regionalni zaključci:  Nedostatak informacija i kapaciteta.. Crnu Goru i Srbiju. Prekretnica u ovome procesu bilo je potpisivanje sporazuma u Bonu 2008. Bosne i Hercegovine.. a glavni mu je cilj podrška očuvanju biološke raznolikosti u zemlji po EU standardima. Hrvatske. priručnik o određivanju mjesta)  Pomoć pri formiranju i obučavanju za rad radne skupine za znanstvenu koordinaciju EU standarda o zaštiti biološke raznolikosti. studijama i događajima Glavni naglasak na Bosni i Hercegovini. Pitanja vezana za pristup EU kroz državne projekte (naročito vezano za EU Direktive o prirodi i EU Okvirnu direktivu o vodama). smjernica za EC članak 6. Ovaj se rad uglavnom obavlja pod kišobranom Memoranduma o razumijevanju potpisanog s državnim vlastima zemalja u regiji uključujući Bosnu i Hercegovinu. godine između predstavnika vlada Albanije. sa sljedećim glavnim karakteristikama:   Utemeljenost na postojećim izvješćima.  Priprema regionalnog izvješća o korištenju EU standarda o zaštiti biološke raznolikosti u jugoistočnoj Europi. Srbije i Slovenije (“Big Win” – “Velika pobjeda“). Obaveze preuzete ovim sporazumom uključuju proglašenje novih zaštićenih područja i jačanje uzajamne suradnje u cilju postizanja prekograničnog održivog upravljanja u jugoistočnoj Europi. Crne Gore. Neki relevantni rezultati uključuju:  Prijevod nekih ključnih dokumenata (tekst EU Direktiva o prirodi.

sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP 9) Novi koraci: kretanje naprijed WWF će nastavit svoj rad u Bosni i Hercegovini. dakle postoji izgled da se postigne zajednički dogovor od samog početka i da se radi u pravcu postizanja zajedničkih ciljeva.  Suradnja vlasti i zainteresiranih strana vjerojatno je najbolji put prema naprijed: svaka podrška je dobrodošla. Jedan od ključnih elemenata našeg rada u regiji jest korištenje našeg iskustva tijekom ranijih pristupni procesa EU (EU-10. uključujući i suradnju s vlastima. posebice pristupni procesi. mogu biti veoma ilustrativni u jugoistočnoj Europi. 16 .  Ranija EU iskustva. Rumunjska i Bugarska): vjerujemo da transfer znanja i iskustva može biti važan čimbenik uspjeha ovih projekata. Neki zaključci: završne poruke  EU standardi zaštite biološke raznolikosti idu dalje od EU pristupnih perspektiva. jer oni mogu biti ključ potpore provedbi Bernske konvencije. provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Predstavnici vlada jugoistočne Europe na 9. dok će istovremeno proširivati aktivnosti na Srbiju i Crnu Goru. te aktivnostima u pravcu postizanja cilja za “zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti do 2010“. slijedeći slične pristupe.

.

a projektni tim je osnovan početkom 2008. CG. www. Kako bi se pomoglo dotičnim zemljama da razviju reprezentativnu. Croatia. Jedan od takvih krajolika jest i dinarski krš. Ciljevi i specifični ciljevi Glavni cilj je stvoriti uvjete koji će omogućiti uspješnu provedbu Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti (PRnZP KBR-a) u ovih pet zemalja ekoregije Dinarskog luka (SL. Zagreb. Bosnu i Hercegovinu. Program Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) pod nazivom “Zaštićena područja za živi planet“ ima za cilj da podupre provedbu KBR-ova Programa rada na zaštićenim područjima (PRnZP) kroz zaštitu širih krajolika temeljenu na pristupu ekosustavu. u sklopu inicijative Big Win (velika pobjeda). AL). Tih pet zemalja i WWF potpisali su Memorandum o razumijevanju. a financira ga fondacija MAVA.org. Projekt provodi WWF-ov Ured mediteranskog programa.panda. Stella Satalic. Crnu Goru i Albaniju. utvrđena su tri specifična cilja: 1 Šef projekta Zagreb. WWF Protected Areas for a Living Planet. godine poboljšaju svoje sustave zaštićenih područja. uspješno vođenu i održivo financiranu mrežu zaštićenih područja. HR.org/mediterranean 16 . Područje projekta ekoregije Dinarskog luka uključuje Sloveniju. koji se proteže od Alpa do Balkanskog poluotoka. Hrvatsku. Vremenski okvir je pet godina (2007-2011). e-mail: ssatalic@wwfmedpo. Srbija se također u svibnju priključila ovim zemljama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZA ŽIVI PLANET – PROJEKT EKOREGIJE DINARSKOG LUKA (PA4LP-DAE) Stella Šatalić Osnovna informacija Stranke u Konvenciji o biološkoj raznolikosti (KBR) obavezale su se da do 2012. Project Leader.Dinaric Arc Ecoregion Project. BiH.

šest zemalja ekoregije Dinarskog luka udružilo je snage u Bonu da zaštiti svoje bogato prirodno naslijeđe izgradnjom učinkovite mreže zaštićenih područja. i dobivanjem podrške za navedene prioritete na državnoj razini. poboljšanje učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima te prekogranična suradnja. 10 . ali i iz svijesti da se zaštita ovog prirodnog i kulturnog bogatstva može postignuti samo uz tijesnu uzajamnu suradnju dinarskih zemalja. One su potpisale zajedničku izjavu i utvrdile prioritete zaštićenih područja na razini svake države. Prioriteti u pogledu nacionalnih zaštićenih područja uključuju: uspostavljanje novih i proširenje postojećih zaštićenih područja. Big Win za inicijativu Dinarskog luka Dana 29.Cilj 1: Uraditi analizu propusta (gap analysis) glede zaštićenih područja za ekoregiju temeljenu na najboljim raspoloživim informacijama i staviti je na raspolaganje svim ključnim akterima uključenim u provedbu PRnZP do sredine 2009. svibanj 2008). do završetka projekta uraditi barem 75% toga plana. WWF i DAI partneri su nastavili podupirati dotične zemlje u postizanju ovih prioriteta. Cilj 2: Izraditi plan jačanja kapaciteta vezan za provedbu PRnZP. Ova velika obaveza nastala je iz spoznaje da prirodno i kulturno bogatstvo dinarske regije predstavlja kritično dobro na kojem se može temeljiti društveni i gospodarski razvoj. Cilj 3: PRnZP treba dobiti više mjesta u političkom programu svih pet zemalja ekoregije institucionaliziranjem političke volje izražene u Zajedničkoj izjavi Big Win (Bonn. svibnja 2008.

5 Analiza ekoloških propusta  GEF Early Action Grant u Albaniji. za aktivnost PRnZP KBR-a 1. financira Vlada Finske  Morska zaštićena područja na Jadranu. Nacionalne strukture Big Win usuglasile su se s ministarstvima. Aktivnosti na jačanju kapaciteta započele su s provedbom RAPPAM metodologije (metodologija brze procjene i prioritizacije upravljanja zaštićenim područjima) u Hrvatskoj. RAPPAM radionice u Bosni i Hercegovini planirane su za početak 2009. ekološki podaci i podaci o korištenju zemljišta. financira GEF/MAVA  Natura 2000 u BiH. Sadašnji sustavi zaštićenih područja analiziraju se u odnosu na važna područja bioraznolikosti i s tim vezane pritiske glede uporabe zemljišta kako bi se utvrdili propusti u zaštiti.-8. Dovršene su bodovne liste nultog stanja zaštićenih područja i određene institucije odgovorne za provedbu PRnZP. Analiza propusta u zaštićenim područjima na razini ekoregije bit će završena sredinom 2009. za aktivnost PRnZP KBR-a 1. financira Vlada Italije  Natura 2000 u Srbiji i Crnoj Gori. a na akcijskim planovima se radi. U tijeku je lociranje potencijalnih donatora. 11 . Bit će obrađeno oko 150 GIS slojeva početkom 2009. Obuka o financiranju zaštićenih područja i poslovnom planiranju održat će se u Njemačkoj od 4.5 (Opsežna procjena propusta u zaštićenim područjima. Sloveniji i Albaniji. prosinca 2008. Procijenjene su potrebe za jačanjem kapaciteta za svaku zemlju putem upitnika.1. financira Vlada Norveške  Doprinos NP Sutjeska širem gospodarstvu. Ostale aktivnosti WWF-ovog Ureda za mediteranski program (MedPO) u regiji Postoje također novi projekti zasnovani na DAE aktivnostima i Inicijativi Big Win:  GEF Early Action Grant u BiH. financira Vlada Norveške. i planiranje privremenih mjera za zaštitu veoma ugroženih ili dragocjenih područja) i aktivnost 3.1 (Pravni i institucionalni propusti)  Program prekograničnih zaštićenih područja u jugoistočnoj Europi.1. a procjene državne CB bit će završene do kraja 2008.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Napredovanje Prikupljeni su podaci o selektiranoj bioraznolikosti. Do kraja projekta napravit će se bar po jedan pilot poslovni plan za svaku zemlju za jedan park odabran kao mjesto demonstracije.1.

.

WWF Med PO. WWF Med PO pruža podršku BiH 1 2 3 Dr. Ključne riječi: Bosna i Hercegovina.IMPLEMENTACIJA EU STANDARDA IZ OBLASTI BIODIVERZITETA U BOSNI I HERCEGOVINI Branko Vučijak Francesca Antonelli2 Semra Fejzibegović3 Sažetak Obzirom da postoji politički koncenzus može se reći da je pristupanje EU glavni cilj za BiH. e-mail: semra.. Italy. WWF Med PO . e-mail: fantonelli@wwfmedpo. e-mail: bvucijak@wwfmedpo. U procesu pridruživanja Evropskoj uniji. već i pronaći način na koji ono može pozitivno doprinijeti političkom i privrednom razvoju Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina.Office Sarajevo.org WWF Med PO .Office Sarajevo.Office Rome.ba 13 . Imajući za glavni cilj osiguranje održivog razvoja uz istovremenu zaštitu biološke raznolikosti (biodiverziteta) u regiji. Bosna i Hercegovina. EU standardi bioraznolikosti Uvod Bosna i Hercegovina je zemlja sa veoma bogatom biološkom raznolikošću. U tom cilju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja WWF PROJEKAT EVROPSKO SRCE ŽIVOTA (LIVING HEART) .fejzibegovic@heis. potrebno je što više koristiti jedinstvene pozitivne osobenosti koje Bosna i Hercegovina ima kao država.org WWF Med PO .com. izazov za sektor okoliša nije samo transpozicija zakonodavstva Evropske unije.

uključujući mnoge ugrožene vrste i staništa. Nove zemlje članice EU posjeduju značajan dio evropskog prirodnog naslijeđa.SPA).u implementaciji legislative Evropske unije koja se odnosi na zaštitu prirode (Direktiva o staništima. Direktiva obavezuje zemlje članice da “klasifikuju najpogodnije teritorije“ kao područja posebne zaštite. dok se 14 . Slične mjere moraju se primijeniti “za migratorne vrste koje se redovno pojavljuju. ali također i u jačanju kapaciteta. Uspostava mreže Natura 2000 je ključni korak ka zaštiti i održavanju ovog bogatog prirodnog blaga za buduće generacije. Direktive o staništima i pticama su najvažniji pravni instrumenti Evropske unije za zaštitu biodiverziteta. koja se odnosi na stvaranje strateškog okvira za uspostavljanje mreže zaštićenih područja Natura 2000. prekograničnu saradnju. upravljanje i komunikaciju. Područja posebne zaštite nominuju zemlje članice u skladu sa Direktivom o pticama (79/409/EEC). (92/43/EEC). Direktiva o pticama i Okvirna Direktiva o vodama) i ostalih međunarodnih konvencija (Barcelonska konvencija. demonstraciji rješenja i uspostavljanju partnerstva za očuvanje prirode.. U okviru ovih planova pokrenuta je i I faza projekta “Evropsko srce života“ (Europe’s Living Heart) početkom 2008. te će u nastavku ovog rada biti prikazani glavni rezultati I faze ovog projekta. potrebno je informisati relevantne zainteresovane strane o njihovim ulogama i odgovornostima u okviru procesa nominovanja. Mreža se sastoji od dvije vrste zaštićenih područja: Područja posebne zaštite (SPA) i Posebnih područja zaštite (SAC). kako bi “osigurale preživljavanje i razmnožavanje“ vrsta ptica koje se spominju u Aneksu I Direktive. Da bi se to ostvarilo. Natura 2000 je koherentna evropska ekološka mreža posebnih područja zaštite (Special Areas of Conservation -SAC) i područja posebne zaštite za ptice (Special Protection Areas . finansiranje. U okviru Memoranduma o razumijevanju koji je potpisan između WWF MedPO i vlade države Bosne i Hercegovine uspostavljena je saradnja u vezi sa pitanjem zaštićenih područja. kao i ciljevi nastavka projekta u vidu II faze pod nazivom “Implementacija EU standarda iz oblasti biodiverziteta u BiH“. Stoga je jako bitno osigurati da se nominovanje područja u okviru mreže Natura 2000 vrši blagovremeno i na adekvatan način kako bi interes njihove zaštite i dalje ostao prioritetom od velikog značaja. godine. U skladu sa članom 3. Direktive o staništima. Konvencija o programu biološkog diverziteta o radu na zaštićenim područjima). Natura 2000 je evropska ekološka mreža zaštićenih područja nominovanih od strane zemalja članica EU-a na osnovu pravno obavezujuće legislative: Direktive o staništima i Direktive o pticama. a nisu na listi u Aneksu I.

Direktive o staništima). Azorske i Kanarske otoke (2001).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja posebna pažnja mora obratiti na “zaštitu močvara. biogeografski seminari imaju ključnu ulogu. i učesnici su pokazali značajan interes za standarde EU o bioraznolikosti. godine održan je u Sarajevu seminar pod nazivom “U susret standardima Evropske unije u riječnom slivu Neretve u Bosni i Hercegovini: povezivanje upravljanja vodama sa zaštitom biološke raznolikosti”. Alpska regija (2003). Nakon dugih odgađanja.) Direktive. zemlje članice nominiraju usvojenu listu područja od posebnog značaja za Zajednicu i posebnih područja zaštite. Odabir područja od posebnog značaja za Zajednicu trebao je biti završen u roku od šest godina nakon objave (1992. a završen je u junu iste godine. U ovom procesu. Putem nominovanja posebnih područja zaštite. i 2009. godine. Europe’s Living Heart projekat je počeo u januaru 2008. (Aneks II. posebice močvara koje imaju međunarodni značaj“. sva područja od posebnog značaja za Zajednicu unutar EU 15. došlo je do razvoja ideje za novi projekat pod nazivom “Evropsko srce života-I faza” (Europe’s Living HeartPhase I). Borealska regija (2005) i Mediteranska regija (2006). vrše se pregovori o područjima od značaja za Zajednicu između Komisije i zemalja članica. Prvo. faze I Direktive o staništima. Glavni cilj projekta je pružanje odgovorajuće podrške oblasti zaštite prirode. Nominovanje posebnih područja zaštite u odnosu na nominovanje područja posebne zaštite je komplikovaniji i duži proces koji zahtijeva saradnju između Komisije i zemalja članica. kao i na staništa koja se nalaze u Aneksu I Direktive o staništima. Ažuriranje biogeografskih listi sa područjima iz novih zemalja članica očekuje se tokom 2007. a naročito predstavnici državnih organa vlasti. uključujući Madeiru. usvojena su od strane Komisije i uključuju slijedeće: Makaronezijska regija. Fokus ovog seminara je bila Okvirna direktiva o vodama Evropske unije i Direktive koje se odnose na zaštitu prirode. godine. Konačno. u skladu sa kriterijima iz Aneksa III. Ciljevi projekta Europe’s Living Heart U okviru I faze prethodnog WWF MedPO projekta (WWF-ovog projekta za mediteransko područje) pod nazivom “Living Neretva“ u aprilu 2007. Nakon toga. zemlja članica mora izraditi listu predloženih područja koji su od značaja za Zajednicu. uzimajući u obzir pozitivne standarde EU o 15 .. Kao rezultat izraženog interesa u okviru ovog seminara. ova zaštita se proširuje na staništa drugih ugroženih vrsta uključujući i ptice. 2008. Atlantska i Kontinentalna regija (2004).

Namjena izvještaja ove faze projekta jeste da posluži kao instrument državnim organima vlasti i ostalim relevantnim subjektima u njihovim naporima za učinkovitu zaštitu biološke raznolikosti slijedeći standarde EU u ovoj oblasti. te određivanje mehanizama za prenos iskustava koja se odnose na proces prilagođavanja standardima EU za zaštitu prirode u području jugoistočne Evrope. iii) identifikacija jedinstvenih vrsta i staništa u Bosni i Hercegovini koje treba uzeti u obzir. Prvi sastanak Radne grupe je organizovan u isto vrijeme kada i seminar o implementaciji standarda EU za zaštitu biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi u Sarajevu aprila. Izvještaj je izrađen od 16 . popunjavanje standardnih obrazaca za definisana pilot područja uključujući obuku domaćih eksperata. godine. kao što slijedi: i) identifikacija i sistematizacija staništa i vrsta iz Aneksa Direktive o staništima koja postoje u Bosni i Hercegovini. upute za upravljanje takvim područjima. ii) analiza dodatnih potreba za proces istraživanja. kao i odobravanje javnosti kada je u pitanju značaj zaštite prirode. uključujući potrebnu naučnu podlogu. potrebe za usklađivanjem zakonodavstva. uključujući jačanje kapaciteta za prikupljanje finansijskih sredstava. 2008. listu potencijalnih područja koja su kvalifikovana za mrežu zaštićenih područja Natura 2000. Projekat “Evropsko srce života (Europe’s Living Heart). Prvi cilj: Strateška podrška vladinim institucijama za usvajanje standarda Direktive o staništima Prva aktivnost Radne grupe: Naučna koordinacija za oblast standarda EU o zaštiti bioraznolikosti  Grupa koju su sačinjavali međunarodni ekspert WWF-a i tri lokalna eksperta uspostavljena je u martu 2008. identifikaciju pilot lokacija unutar Federacije BiH i Republike Srpske na kojima će se vršiti temeljna istraživanja i provjera metodologija primjene standarda zaštite bioraznolikosti. identifikaciju pravnih i administrativnih nedostataka i potreba za cjelovitu implementaciju EU standarda zaštite prirode.biološkoj raznolikosti. Zadatak radne grupe je bio identifikacija i procjena osnova za usvajanje Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini. iv) identifikacija relevantnih institucija i zainteresovanih strana (subjekata) na državnom nivou koje treba angažovati u implementaciji Direktive o staništima. Kao rezultat I faze projekta“Evropsko srce života (Europe’s Living Heart)“ uspostavljen je osnovni okvir za harmonizaciju BiH standarda sa standardima EU za zaštitu bioraznolikosti. godine.II faza” ima za cilj pružanje strateške podrške vladinim institucijama.

Na osnovu primljenih komentara i sugestija. građansko društvo. 16-18. godine. Njemačkoj). Radna grupa je izvršila tražene izmjene i predala konačni izvještaj krajem juna 2008. Sakupljanje podataka je izvršeno putem razgovora sa predstavnicima administracije koji su učestvovali na seminaru o standardima EU za zaštitu biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi. ali uz konsultacije sa relevantnim BiH predstavnicima administracije odgovorne za okoliš radi prilagođavanja domaćim potrebama i zahtjevima. ii) iskustvima o prilagođavanju Direktive o staništima u drugim balkanskim državama i državama EU (kao npr. te usporedbu sa stanjem u ovoj oblasti u Crnoj Gori i Srbiji. Drugi cilj: Podizanje svijesti javnosti. Izvještaj je 1 . Austriji. Malti. Također su identifikovani prioriteti za buduću implementaciju mreže Natura 2000 u BiH. godine. Druga aktivnost: Jačanje kapaciteta za prilagođavanje standardima EU za zaštitu biodiverziteta  Na radionici koja je organizovana u Sarajevu u aprilu 2008. Nakon detaljnoga pregleda i izmjena. ali i dodatnim kontaktima kako bi se popunile praznine i sakupile potrebne informacije. Bugarskoj. iii) mogućnostima za iznalaženje finansijskih sredstava za implementaciju i upravljanje mrežom Natura 2000. bilo je prisutno 35 učesnika koji su predstavljali javnu administraciju. a po smjernicama međunarodnog stručnjaka iz ove oblasti. (Sarajevo. Učesnici su na ovoj radionici mogli dobiti informacije o sljedećem: i) standardima EU za zaštitu prirode. isti je upućen radi komentarisanja od strane predstavnika javne administracije u BiH nadležne za upravljanje okolišem. te u nacrtu najprije isporučen na internu kontrolu WWF-u krajem maja 2008. o čemu je vođena živa diskusija. učešće javnosti Prva aktivnost: Izvještaj “Natura 2000 u jugoistočnoj Evropi“  Međunarodni konsultanti su angažovani u martu 2008. dakle predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine i Ministarstva građevinarstva. u Rumuniji. WWF je vodio radionicu sa međunarodnim ekspertima. godine. urbanizma i ekologije Republike Srpske.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja strane domaćih angažovanih eksperata. april). godine kako bi izradili izvještaj o stanju zaštite biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi korištenjem standarda Evropske unije. ali i stručnjake iz oblasti zaštite bioraznolikosti. Izvještaj je za cilj imao opis postojećeg stanja u Bosni i Hercegovini u vezi sa implementacijom Direktive o staništima.

panda. Web stranica je dostupna putem interneta za pružanje informacija o prirodi i održivom razvoju uz najširu moguću uključenost javnosti. specifične geološke prošlosti i različitosti ekoklime. urbanizma i ekologije Republike Srpske. na engleskom i lokalnim jezicima BiH  “Living Neretva“ web-stranica www. planinske rječice. različitost tipova zemljišta. 2008. jezera. Web stranica http://www. različiti tipovi i starost stijenskog masiva.urađen u nacrtu i isporučen na internu reviziju krajem maja.  Različitost klimatskih uslova. U centru razvoja endemičnosti. izvještaje i prezentacije o projektu Europe’s Living Heart.  Različiti procesi etnogeneze.  Dugoročni procesi antropogeneze. različiti i jedinstveni oblici reljefa. Flora.org/zivjetineretvu je ažurirana sa novim informacijama i o projektu Europe’s Living Heart. još uvijek su u toku procesi evolucije novih vrsta. mineralne izvore i more. planinska jezera. i potom pregledan i komentarisan od strane predstavnika javne administracije u BiH nadležne za upravljanje okolišem. potoke. močvare. međunarodni eksperti su predali konačni izvještaj krajem juna 2008. podzemne rijeke.  Različitost vodenih staništa uključujući gusto razvijenu i različitu hidrološku mrežu. i naročito su značajni u smislu globalne bioraznolikosti zbog visokog nivoa svoje endemičnosti i prisustva posljednjih primjeraka određenih vrsta na ovim prostorima. bare. fauna i gljive u Bosni i Hercegovini su među najraznovrsnijim u Evropi. izvori.org/bs/vijesti/index. Faktori koji doprinose ovim procesima u Bosni i Hercegovini već milionima godina obuhvataju slijedeće:  Različitost kopnenih staništa. predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine i Ministarstva građevinarstva. baruštine. čime su sve aktivnosti ovog projekta postale transparentne. 1 . godine.cfm sadrži sve relevantne dokumente. rijeke.panda. njene geomorfološke i hidrološke raznolikosti. Na osnovu primljenih komentara i prijedloga. Metodologija Izuzetno bogatstvo živog svijeta koje postoji na teritoriji Bosne i Hercegovine je rezultat ekološke heterogenosti Bosne i Hercegovine. Druga aktivnost: Održavanje i ažuriranje web stranice sa informacijama o projektu. godine.

Glavna vegetacija su visoke šume bukve. jele i omorike. Klima je kontinentalna sa vrućim ljetnim razdobljima i hladnim zimama. pećina itd. Slika 1 . Zemljište je uglavnom krečnjačko i suho (Dinarski krš) sa mnogo podzemnih vodnih tokova. Sa vrućim ljetnim razdobljima i blagim zimama.Karta biogeografskih područaj u BiH 1 . u južnom dijelu zemlje. sa nizijama i uzvišenjima i sa velikim uticajem Panonske ravnice. Kopenhagen. Padavine su veoma prisutne tokom godine. ovo je područje sa najviše padavina (negdje i preko 5000 mm). u BiH su prisutna tri biogeografska područja:  Kontinentalno. pokriva središnji dio BiH sa visokim planinama Dinarskog područja (do visine od 2368 m). i na velikim nadmorskim visinama alpski pašnjaci. 2007). Glavna vegetacija je submediteranska sa šumama hrasta medunca i šipražjem sa suhim krečnjačkim livadama. u sjevernom dijelu zemlje.  Alpsko. Klima je oštra sa blagim ljetima i veoma hladnim i dugim zimama. Preovladava područje šume hrasta kitnjaka i graba. Najveći dio kišnih padavina je u zimskom razdoblju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U skladu sa “Kartom biogeografskih područja EUR 15 + 12” (Evropska agencija za okoliš.  Mediteransko.

Pritisak na staništa dolazi od različitih vrsta aktivnosti kao što su izgradnja cesta. kao naročiti dokazi postglečerskih procesa na Balkanskom poluostrvu. spaljivanja. izgradnja hidroelektrana ili rad kamenoloma. i srednji dio toka rijeke Vrbas sa izuzetno interesantnim kanjonom rijeke Ugar. Neretve. Čemernica i Manjača). Državna strategija za zaštitu biološke i pejsažne raznolikosti Bosne i Hercegovine ukazuje da se staništa i vrste u Bosni i Hercegovini suočavaju sa prijetnjama različite vrste zbog prenamjene prostora primarnih i sekundarnh ekosistema. prisutna su razvojna središta glečerske flore i faune. Osnovni cilj ove radne grupe bila je izrada izvještaja koji je imao za cilj identifikaciju postojećih informacija relevantnih za identifikaciju i odabir glavnih vrijednosti iz područja bioraznolikosti u Bosni i Hercegovini u skladu sa EU Standardima za zaštitu bioraznolikosti (tj. močvare su ugrožene aktivnostima isušivanja. godine. Pored toga i određeni broj invazivnih biljnih i životinjskih vrsta ugrožavaju bioraznolikost vrsta.Iako Bosna i Hercegovina geografski pokriva malo područje. Posebne karakteristike ovog područja predstavljaju mnogi kanjoni i klisure bosanskohercegovačkih rijeka (kanjoni rijeka Une. pejzaža i genetskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Ova aktivnost je koristila rezultate ranije uspostavljene Radne grupe u okviru projekta WWF Mediteranskog programa “Living Neretva” iz 2007. Radna grupa uspostavljena u okviru I faze projekta “Evropsko srce života“ je bila sastavljena od tri člana. u područjima cirkova. Ispod najviših planinskih vrhova u Bosni i Hercegovini. Nadalje. U okviru I faze projekta uspostavljena je “Koordinaciona naučna grupa iz oblasti standarda EU o bioraznolikosti”. Izgradnja industrijske i stambene infrastrukture i nekontrolisane urbanizacije sa svim pratećim uticajima također doprinosi prenamjeni prostora ekosistema i gubitku biodiverziteta. melioracija i poljoprivrednih aktivnosti. koja je izradila izvještaj za slivno područje rijeke Neretve u BiH. a time rascjepkanost šuma. kanjoni i klisure pritoka gornjeg toka rijeke Bosne. u njoj se nalaze globalno vrijedna staništa. Direktive iz oblasti zaštite prirode). Drine. a rad su nadgledali predstavnici relevantnih ministarstava odgovornih za okoliš/životnu sredinu na entitetskom i državnom nivou. Preko 450 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka imaju karakteristike određenog stepena endemičnosti. čineći na taj način floru Bosne i Hercegovine jednu od najunikatnijih i najkarakterističnijih u cijeloj Evropi. 10 . koji teče između planina Vlašić.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Glavni rezultati

U prvoj fazi Europe’s Living Heart projekta, radna grupa je izradila izvještaj u kojem su sakupljene sve postojeće informacije relevantne za proces identifikacije i nominiranja lokacija za mrežu Natura 2000 u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj predstavlja ključne upute za bilo koju instituciju ili pojedinca zainteresovane za ovu problematiku u BiH, i sastoji se od informacija o institucijama, stručnjacima, publikacijama, digitalnim informacijama, legislativi, subjektima, projektima i finansijskim mehanizmima, sa linkovima i kontakt detaljima radi pristupa dodatnim informacijama. Također, u ovom izvještaju nalaze se relevantne informacije vezane za standarde EU iz oblasti zaštite biodiverziteta, kao što su biogeografska područja, prva analiza prisustva staništa i vrsta u BiH od interesa za Evropsku zajednicu, kao i izazovi i mogućnosti koji su identifikovani u toku procesa sakupljanja podataka, a koji su korisni za odabir sljedećih koraka. U periodu izvještavanja (prvo polugodište 2008. godine) implementirane su sljedeće aktivnosti:  Sklapanje ugovora za lokalnog koordinatora i odabir i angažovanje međunarodnog voditelja za radnu grupu za Direktivu o staništima;  Izbor i angažovanje međunarodnog voditelja za pripremu seminara za implementaciju standarda EU za zaštitu bioraznolikosti u jugoistočnoj Evropi;  Izbor i angažovanje lokalnih eksperata - članova Radne grupe za Direktivu o staništima;  Priprema i implementacija sastanka Radne grupe za Direktivu o staništima u Sarajevu u aprilu 2008. godine, u suradnji sa predstavnicima entitetskih ministarstava odgovornih za okoliš/životnu sredinu (FBiH i RS su ustavom određeni kao nadležni za pitanja upravljanja okolišem);  Stalni rad Radne grupe pod nadzorom međunarodnog voditelja i kao rezultat toga nacrt izvještaja u maju, te konačni izvještaj krajem juna 2008.;  Stalni rad međunarodnih eksperata za izradu regionalnog izvještaja o standardima EU za bioraznolikost za jugoistočnu Evropu, koji je izrađen u nacrtu u maju i u konačnoj formi krajem juna 2008.;  Seminar za implementaciju EU standarda za zaštitu bioraznolikosti u jugoistočnoj Evropi, održan u Sarajevu aprila 2008. godine, za predstavnike administracije BiH odgovorne za upravljanje okolišem i predstavnike naučne zajednice;  Održavanje i ažuriranje web stranice projekta Living Neretva www.panda.org/zivjetineretvu sa informacijama o tom projektu; 11

 Bilateralni sastanci i kontakti sa međunarodnim organizacijama, BiH državnom administracijom relevantnom za upravljanje okolišem na različitim nivoima. Neke opšte primjedbe/zaključci nakon završetka prve faze Europe’s Living Heart projekta date od strane domaćih stručnjaka, a koje se mogu razumjeti i kao ukaz na potrebne buduće aktivnosti, su:  Uprkos velikom broju naučnih radova koji se odnose na floru, faunu, staništa i različitost ekosistema, BiH još ne posjeduje dovoljno naučnih izvora, a koji bi se mogli iskoristiti za primjenu EU standarda u ovoj oblasti.  BiH ne posjeduje baze podataka i savremene liste flore, faune, tipova staništa i ekosistema.  Nedostaju digitalizovane karte, satelitski snimci, GIS slojevi sa relevantnim podacima u odgovarajućoj razmjeri.  Ne postoji Crvena lista staništa i vrsta u BiH.  Određeni broj ugroženih, specifičnih ili endemičnih vrsta i tipova staništa koji su prisutni u BiH ne nalaze se na listama Aneksa Direktive o staništima.  Postoji nedostatak naročito ljudskih kapaciteta i znanja u institucijama na entitetskom i državnom nivou iz oblasti zaštite bioraznolikosti.  Postojeće stanje zaštite okoliša u BiH je prilično složeno, zbog institucionalne strukture i složene podjele nadležnosti.  Javna svijest o pitanjima okoliša je na veoma niskom nivou. Ne tretira se dovoljno okolišna problematika u procesu obrazovanja, u medijima, politici itd.  Historijski faktor - postoji tradicionalno neodgovarajući stav prema okolišnoj problematici.  Veoma visok je uticaj različitih društveno-ekonomskih faktora na državnu strategiju u oblasti okoliša (npr. energetika, šumarstvo, turizam), koji su često ispred prioriteta zaštite okoliša.  Mali je procenat zaštićenih područja u BiH. Neki izazovi koji su identifikovani u toku I faze Europe’s Living Heart projekta uključuju:  Postojeća legislativa iz oblasti okoliša u BiH nije u cijelosti harmonizovana sa drugim sektorima.

12

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

 Postojeća okolišna legislativa nije u potpunosti harmonizovana sa propisima i standardima EU.  Nedostaju zakonski propisi i uputstva koji bi podržali praktičnu implementaciju zakonskih odredbi.  Ne postoji potpuna saglasnost između Strategije razvoja Bosne i Hercegovine i ekoturističkih i ekonomskih potencijala koje posjeduju sadašnja i buduća zaštićena područja. Ova činjenica je posljedica trenutnog stanja svijesti javnosti i slabog poznavanja pitanja upravljanja iz oblasti okoliša;  Ne postoji legislativa u BiH na državnom nivou koja se odnosi na implementaciju direktiva iz oblasti zaštite biodiverziteta.  Trenutno ne postoji odgovarajuća institucija iz oblasti okoliša na državnom nivou, s obzirom da Agencija za okoliš još uvijek nije uspostavljena u BiH. U oblasti okoliša često je prisutan i nedostatak zvanične saradnje kako između opština, tako i između kantona.  Administracija u oblasti okoliša nije objedinjena (podijeljena je između sektora prostornog planiranja, administracije iz oblasti voda i ostalih institucija, ali bez odgovarajuće međusektorske saradnje). Uz prisutna tri nivoa autonomije i uzimajući u obzir četiri nivoa administrativnih slojeva, može se zaključiti da je državna administracija veoma složena i u oblasti okoliša (rezultirajući jazovima, odgađanjima, preklapanjima, dupliciranjima i nejednakim standardima).  Postoji značajan nedostatak u području strategije. Neki strateški dokumenti su izrađeni ili su u završnoj fazi pripreme i usvajanja (Nacionalni okolišni akcioni plan – NEAP, Državna strategija za zaštitu biodiverziteta i akcioni plan NBSAP), ali stepen implementacije predviđenih mjera u ovim dokumentima je veoma nizak.  Također, postoji značajna praznina u oblasti legislative. Osnovna legislativa je uznapredovala u procesu harmonizacije sa EU, ali sekundarna legislativa zaostaje. Ta činjenica blokira implementaciju na svim nivoima. Primarna legislativa propisuje usvajanje podzakonskih akata (pravni akti koji se zahtijevaju radi implementacije usvojenih zakona) i definiše odgovornosti različitih tijela, ali u praksi se često radi na osnovu starih pravila i propisa uprkos postojanju nove primarne legislative.  Okolišni monitoring je veoma fragmentiran između različitih administrativnih struktura.  Nedostaje naučnih kapaciteta i podataka.

13

 Javna svijest i učešće javnosti u procesu donošenju odluka su veoma slabi. Specifični rezultati II faze projekta Europe’s Living Heart će biti:  Pokretanje procesa identifikacije staništa i vrsta u BiH koji su od važnosti za EU.  Identifikacija pravnih i administrativnih nedostataka i potreba.  Identifikacija pilot područja za sakupljanje relevantnih informacija i popunjavanje standardnih obrazaca za podatke.  Razrada strategije za komunikaciju (u saradnji sa državnim organima vlasti).  Povećanje kapaciteta relevantnih tijela javne administracije za prikupljanje finansijskih sredstava radi izvršavanja neophodnih aktivnosti. Mjerljivi indikatori za naredne faze projekta koji se planiraju od 2009.-2011. će biti relevantne naučne studije i izvještaji, lista nominiranih područja, upute za upravljanje pilot područjima, nova/prilagođena legislativa, nove institucije za zaštitu bioraznolikosti ili postojeće sa novim mandatima i javna debata o zaštiti prirode kao dijela održivog razvoja.

Zaključak

Mreža Natura 2000 (N2K) područja ima karakteristike koje je čine drugačijom od zaštićenih područja nominiranih na nivou države. Kao prvo, nominiranje posebnih područja zaštite mreže N2K zasniva se na čisto naučnim informacijama (ukoliko su one dostupne), što daje nedvosmislenu osnovu za odabir ovih područja i ujedinjuje cijelu mrežu. Ova područja pružaju zaštitu samo za odabrane vrste i staništa, uzimajući u obzir njihove potrebe za zaštitom. Nadalje, zaštićena područja formiraju jednu ekološku mrežu, koja može smanjiti izolaciju i fragmentaciju ugroženih vrsta kada je u pitanju očuvanje biodiverziteta. Jednom kada se područje identifikuje kao područje u okviru mreže Natura 2000, potrebne su određene mjere da se osigura njegova zaštita. Sufinansiranje iz fondova EU za kreiranje ovih mjera je mogućnost koja je uključena unutar odredbi Direktive o staništima. Stoga je moguće zahtijevati resurse Evropske zajednice za zaštitu i održavanje ovih područja. Raznolikost staništa i vrsta, i njihovo bogato prisustvo u BiH, zahtijeva značajno sakupljanje podataka i inventarizaciju, a što se također zahtijeva Direktivama EU. Tačnije rečeno, izrada uputa za BiH o vrstama staništa, sakupljanju

14

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

podataka, terenskom pristupu izradi karata i smještaj podataka bi bila izuzetno korisna za proces EU Natura 2000. Podrška sakupljanju podataka o vrstama i staništima bi bila neophodna zbog činjenice da postoji potreba da se naprave barem preliminarne liste vrsta i staništa. S obzirom da je ograničen broj stručnjaka koji se bave zaštitom prirode, očita je jaka potreba za raspoloživim odgovarajućim stručnjacima koji bi radili na sakupljanju i analizi podataka.

Literatura
Results from EU Biodiversity standards scientific coordination group (HD WG), May 2008 WWF for a living planet, Europe’s Living Heart - Preserving biodiversity in South Eastern Europe using EU standards, June 2008 WWF for a living planet, EUROPE’S LIVING HEART Preserving Bosnia and Herzegovina’s natural heritage using EU-tools, Technical progress report, June 2008 Proces nominovanja zaštićenih područja u okviru mreže Natura 2000 sa posebnim osvrtom na Biogeografske seminare, CEEWEB, drugo izdanje, 2007. godine

15

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

UNDP-GEF PROGRAM U REGIONU I U BOSNI I HERCEGOVINI
Igor Palandžić Uvod

Aktivnosti Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u oblasti biodiverziteta su vezane prije svega za sedmi Milenijski razvojni cilj (Millennium Development Goal - MDG), a to je Osiguranje okolišne održivosti. U okviru izvještaja 2005 Procjena Milenijskog ekosistema (2005 Millennium Ecosystem Assessment) utvrđeno je da je u svim regionima stanje i upravljanje ekosistemima glavni faktor koji utiče na uspjeh u borbi protiv siromaštva. Područja u kojima se javljaju najveći izazovi u dostizanju Milenijskih razvojnih ciljeva u isto vrijeme imaju velike probleme sa ugrožavanjem ekosistema. Upravljanje biodiverzitetom je ključni dio programa za okoliš i energiju, jednog od četiri UNDP programa koji uključuju još smanjenje siromaštva, demokratsko upravljanje, te sprječavanje kriznih situacija i obnova. Veliki dio aktivnosti koje se provode kroz program za okoliš i energiju se financira kroz Globalni fond za okoliš (Global Environmental Facility – GEF). GEF predstavlja financijski mehanizam uz pomoć kojeg se na globalnom nivou financira provođenje nacionalnih aktivnosti u okviru međunarodnih okolišnih dogovora (Multilateral environmental agreements – MES). To prije svega podrazumijeva:  Konvencija o bioraznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD);  Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (United Nations Framework Convention on Climate Change – UNFCCC);  Štokholmska konvencija o trajnim organskim zagađivačima (Stockholm Convention on Persistent Organic Pollutants – POPs);

1

 Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije (UN Convention to Combat Desertification – UNCCD).

UNDP-GEF program u oblasti biodiverziteta

Kao što je već navedeno, UNDP uz pomoć GEF-a pruža pomoć zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji da razviju vlastite kapacitete u upravljanju biodiverzitetom kako bi se osigurala raspodjela dobara i usluga ekosistema o kojima zavisi ljudski razvoj. Kao vodeća agencija u okviru Ujedinjenih naroda (UN) koja pomaže zemljama da razviju vlastite kapacitete u upravljanju biodiverzitetom, UNDP se fokusira na dva područja:  Integrisanje ciljeva iz oblasti upravljanja biodiverzitetom u glavne nacionalne proizvodne sektore, kako bi se osiguralo da proizvodne prakse održavaju esencijalne funkcije ekosistema. Drugim riječima, UNDP nastoji integrisati biodiverzitet kao ključni dio razvojnih aktivnosti;  Ojačati ekonomski potencijal zaštićenih područja na način da su u stanju da osiguraju upravljačke funkcije, da su financijski održiva i da doprinose održivom razvoju.

Pristup u oblasti zaštićenih područja u regionu

Na globalnom nivou, UNDP/GEF program je financirao ili financira veliki broj projekata kojima je cilj unaprijediti upravljanje u zaštićenim područjima. Ukupno je obuhvaćeno 419 ZP koja pokrivaju 51.74 miliona ha u 63 zemlje. Pored toga, uspostavljena su 154 nova ZP koja pokrivaju 9.95 miliona ha, a u gore navedene aktivnosti je investirano, od strane GEF-a, 830 miliona USD. Što se tiče regije Evrope i zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, u kojoj se nalazi i Bosna i Hercegovina, UNDP/GEF je financirao 32 projekta ukupne vrijednosti 85.6 miliona USD koji su imali za cilj unaprijediti upravljanje u zaštićenim područjima. Ukupno je obuhvaćeno 82 ZP koja pokrivaju 16.68 miliona ha, a u isto vrijeme je uspostavljeno 17 novih ZP koja pokrivaju 674,645 ha. Bitno je naglasiti i da je 18 projekata u pripremi. Na području Evrope pokrivenost teritorije zaštićenim područjima i način na koji se upravlja ovim područjima se razlikuju značajno od države do države. Države Središnje i Istočne Evrope, kao i države Jugoistočne Evrope su usaglasile ili su u procesu usaglašavanja svojih legislativa u oblasti biodiverziteta sa onima iz Evropske unije. Isto tako, ove države su uspostavile ili su u procesu uspostavljanja mreže Natura 2000, koja predstavlja ekološku mrežu zaštićenih područja u Evropskoj uniji. Ona su uglavnom sastavljena od Specijalnih zaštiće1

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

nih područja uspostavljenih u okviru Direktive o pticama Evropske komisije (Special Protection Areas; EC Birds Directive) te od Specijalnih područja očuvanja uspostavljenih u okviru Habitat direktive Evropske komisije (Special Areas of Conservation; EC Habitat Directive). Obično su ovo mala zaštićena područja, koja bi mogla biti efikasna u zaštiti biodiverziteta samo u slučaju kada su ona bolje integrisana i uvezana koridorima, te okružena bafer zonama unutar Pan-Evropske ekološke mreže (PanEuropean Ecological network). Iako postoje razlike među državama, generalno je moguće okarakterisati generalne nedostatke u ZP: neadekvatna biogeografska pokrivenost, neefikasno upravljanje i financijska neodrživost. Strategija UNDP-a je da ukloni nedostatke kroz aktivnosti specifične za pojedine zemlje koje zahtijevaju jačanje upravljanja sistema zaštićenih područja kroz prevazilaženje postojećih problema na nivou sistema, institucionalnom, individualnom i financijskom nivou.

Problemi na nivou sistema

Problem na nivou sistema predstavlja neadekvatan politički okvir potreban za efikasno upravljanje sistemom ZP i integrisanje u ključne razvojne strategije, čime dolazi do sprječavanja integrisanja ZP pod različite kategorije upravljanja i vlasničkih odnosa (kao što su zajedničko upravljanje, različiti režimi zakupa zemljišta). Kako bi se prevazišli ovi problemi, provode se aktivnosti na:  Izmjenama ili donošenju novih zakona u oblasti ZP;  Izmjenama u regionalnom zakonodavstvu u oblasti ZP;  Izmjenama u zakonodavstvu koje se tiče prirodnih resursa a koje direktno utiče na ZP;  Integrisanju upravljanja ZP u lokalne/opštinske razvojne planove.

Institucionalni problemi

Ovi problemi se odnose na nedostatke unutar sistema upravljanja ZP. Centralizovana administracija ZP može dovesti do nerazumijevanja upravljačkih struktura o stvarnim potrebama unutar samog ZP. Institucionalni aranžmani upravljanja ZP mogu biti složeni sa preklapanjem odgovornosti među različitim institucijama. Ovo može dovesti do smetnji prilikom definisanja jasnih ciljeva i standarda, povećanja troškova i smanjenja efikasnosti. Loše upravljanje može spriječiti uspostavljanje uspješnog partnerstva koje može biti ključno za prevazilaženje postojećih institucionalnih nedostata-

1

ka. Uspostavljanje efikasnog upravljanja ZP zahtijeva usvajanje odgovarajućih upravljačkih ciljeva i sistema, adekvatno financiranje i blagovremeno provođenje upravljačkih strategija i procesa. Nivo do kojega ZP ispunjava ciljeve očuvanja, pridonosi socijalnom blagostanju, te ispunjava šire socijalne, ekonomske i okolišne ciljeve je u bliskoj vezi sa kvalitetom njegovog upravljanja – što je osnovni zadatak UNDP-a. Problemi se prevazilaze:  Jačanjem vlasti ZP (planiranje, nadzor, izvještavanje, itd.);  Uspostavljanjem novih obrazaca upravljanja ZP (upravljanje uz učešće lokalne vlasti, stanovništva, privatnog sektora, nevladinog sektora);  Jačanjem institucionalnih kapaciteta za obavljanje osnovnih funkcija unutar ZP;  Uvećavanjem mandata administracije unutar ZP.

Problemi na individualnom nivou

Nedovoljno znanje među uposlenicima koji upravljaju ZP za obavljanje osnovnih aktivnosti, od planiranja, knjigovodstva i izvještavanja do obilazaka terena, socijalne uključenosti, itd. su problemi koji se javljaju u velikom broju slučajeva. Analize kompetentnosti uposlenika i njihovih profila ukazuju da postoje značajni nedostaci u vezi sa ograničenim financijskim i planerskim sposobnostima, kapacitetima za rješavanje konflikata i uključivanja javnosti. Jačanjem kapaciteta unutar upravljačkih struktura ZP i ostalih institucija u zajednici se prevazilaze gore navedeni problemi. Svi UNDP projekti imaju komponentu koja se bavi jačanjem kapaciteta na individualnom nivou.

Financijski problemi

Budžetska izdvajanja za sisteme ZP se često provode bez koordinacije sa uposlenicima ZP i njihovim zahtjevima. Sistemi ZP su uglavnom podržani sa nedovoljnim količinama financijskih sredstava. Ključni problem je da se koristi od ZP često ne uključuju u cost-benefit analize koje se pripremaju u cilju donošenja odluka, bilo zbog toga što se te dobiti ne izražavaju kroz novčana sredstva ili zbog nerazumijevanja na koji način ove dobiti mogu doprinijeti ekonomiji (turizmu npr.). Znanje upravljačkih struktura da definišu troškove i pronađu načine kako da pokriju te troškove je u velikom broju slučajeva ograničeno. Što se tiče prihoda, samo je par ZP uspjelo da ostane nezavisno i da ima dovoljne vlastite prihode od naplate od posjeta njihovom području i da nemaju potrebe za dodatnim financiranjem od strane javnih institucija, civilnog sektora ili donatora. Aktivnosti koje UNDP provodi u sklopu svojih projekata se odnose na:

10

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

 Jačanje kapaciteta upravljačkih struktura u ZP i institucija u zajednici u oblasti financijskog i poslovnog planiranja;  Usaglašavanje financijskih cost-benefit analiza kako bi odgovorile na stvarne potrebe ZP;  Uspostavljanje malih i srednjih preduzeća;  Unaprjeđenje prikupljanja sredstava od naplate posjeta.

Aktivnosti UNDP-GEF programa u Bosni i Hercegovini

Sa početkom 2009. godine, UNDP u Bosni i Hercegovini je otpočeo sa implementacijom projekta pod nazivom Integrisanje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore. Naime, kraška polja (područja u kojima se kamena podloga uglavnom sastoji od karbonskih stijena kao što su CaCO3 i MgCO3) su značajni produktivni krajolici karakteristični za Sredozemlje. Otprilike 35%, odnosno oko 3 miliona km˛ evropskog kontinenta sastoji se od karbonskih stijena, a najveăi dio predstavljaju krađka područja. Prepreke koje oteţavaju uključivanje zađtite biodiverziteta krađkih područja u prostorno planiranje na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini su sljedeći: (I) Kantoni i opštine nemaju dovoljne kapacitete za analiziranje mogućnosti upotrebe zemljišta u kraškim područjima. U provedenim studijama identifikovane su jasne praznine u nadležnostima između opština (kao što su Bosansko Grahovo i Livno) i kantonalnih vlasti (tj. Kantona 10) na osnovu kojih bi se provelo ozbiljno ekonomsko i ekološko istraživanje različitih mogućnosti kratkoročnih i dugoročnih vizija za područja kao što su kraška polja, u različitim okolnostima i scenarijima.;

(II) Nedovoljni kapaciteti za primjenu propisa na lokalnom nivou vlasti. Cilj projekta je uklanjanje pomenutih prepreka time što će se sačiniti model za uključivanje problematike očuvanja biodiverziteta kraških područja u politiku i propise kojima je uređeno prostorno planiranje na kantonalnom nivou, kao i u pomenutim sektorima. Tačnije, ovim će se projektom: (I) pomoći u pripremi instrumenta koji u obzir uzima očuvanje biodiverziteta – Kantonalni prostorni plan; nadalje, putem replikacije i zajedničkog finansiranja, ovaj će projekt inicirati prostorno planiranje na lokalnom nivou u kojem će u obzir biti uzet biodiverzitet, u svim kantonima i opštinama BiH koje se nalaze na kraškom tlu; 11

(II) uvest će se propisi korištenja kraških područja od strane lokalnog stanovništva, na opštinskom nivou, a u svrhu očuvanja biodiverziteta u kraškim područjima, dok će u isto vrijeme biti osnažene ovlasti opštinskih i kantonalnih službenika i inspektora; (III) pripremit će se podzakonska akta i metodološke upute za ekološku eksploataciju treseta, uz njihovu provjeru na površini od 750 ha kraškog tresetišta; (IV) promovisati međunarodni formalni sporazum (Hrvatska-BiH) i plan za međunarodno upravljanje vodama. Projekat će se implementirati na području Herceg-bosanske županije u periodu od četiri godine.

12

Sarajevo. jedinstvenog u svjetskoj literaturi (Miculinić i Jalžić. Vjetrenica je jedinstvena pojava ne samo krša Bosne i Hercegovine i Dinarida nego i u planetarnim odnosima. Organizacijski. Do kraja 19. između ostalog i cjelovitog kostura leoparda (Patnhera pardus).com 13 . Privlačila je pažnju istraživača od najranijih dana. BiH. Vjetrenica treba holistički pristup. Najbogatija je u svijetu po faunističkom bogatstvu i raznolikosti (Ozimec & Lučić 2007). koji bi objedinjivao više različitih djelatnosti: znanstvenu. niti je moguće odgovorno planirati njezinu buduću upotrebu. a koje okuplja različite stručnjake i pristupe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. bazirana najviše na morfološkim posebnostima podzemlja. Bez Vjetrenice nije moguće razumjeti ni bogatstvo kulturnih artefakata u njezinu neposrednom okružju. 1 Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje. koja je i danas snažna. Oko ulaza se nalaze ostaci ljetnikovca iz srednjeg vijeka. Tu predstavu Vjetrenice postupno dokida njezina turistička slika. koji je nekada bio hlađen vjetrom iz pećine (Grmek i Balabanić 2004).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja VIŠENAMJENSKI CENTAR ZA KRŠ – MOGUĆI MODEL ZAŠTITE VJETRENICE Ivo Lučić Sažetak Po svojoj prirodi i kulturnoj povijesti. 2008). Paleontološko je nalazište niza artefakata. Obilježena je s dva likovna reljefa tipična za bosansko-hercegovačke stećke. To je i zaključak istraživačkog iskustva koje se razvija zadnjih desetak godina oko Vjetrenice. stoljeća Vjetrenica je bila sveto mjesto. razvijena na industrijskom svjetonazoru. ideja je skicirana u obliku višenamjenskog centra za krš. Najzanimljiviji je i najistraženiji sustav holokarsta – dijela krša koji su klasični karstolozi smatrali najrazvijenijim uopće (Cvijić 1926). edukativnu. Centar za karstologiju ANUBiH. Složeniju sliku Vjetrenice nije moguće doseći ni jednom posebnom znanstvenom disciplinom. BiH. ivo@vjetrenica. Ravno.

Litološki sastav stijena Popova polja doseže 99. na zapadnom rubu Popova poja. obrazovanje omogućuje transfer toga znanja u što šire krugove ljudi prilagođeno uzrastima i skupinama. a u pogledu pozitivnih zakona prijedlog je da centar bude proglašen nacionalnim parkom.98 posto kalcita. Organizacija bi išla u tri stadija od ukupno 15 godina: glavni cilj prvog razdoblja bio bi institucionalna izgradnja. Ključne riječi: krš. Cvijić 1950) ogromnih količina vode koje su u postglacijalno doba tražile put s krova BiH (područja od Maglića do Lebršnika) ka moru. Spomenikom (nežive) prirode proglašena je 1950.gospodarsko-turističku i zaštitnu. a zaštitna funkcija koordinira druge aktivnosti kako bi ostale prijateljske prema vrijednostima krajolika. a treći postizanje optimalne učinkovitosti centra. institucije Uvod Špilja Vjetrenica nalazi se u Zavali. Neki smatraju da je pak bila izvor (Milojević 1938. golemih gomila nastalih obrušavanjem stropova i sličnih pojava. 1999). Po svojoj prirodi i kulturnoj povijesti Vjetrenica je jedinstvena pojava ne samo krša Bosne i Hercegovine i Dinarida nego i u planetarnim odnosima. U morfološkom pogledu Vjetrenica je veoma razvijen splet od ukupno 6. Ideja za centar dobila je podršku vodećih svjetskih institucija i pojedinaca. a nalaze se u seizmičkoj zoni u kojoj prosječna 14 . Vjetrenica. a od Dubrovnika oko 25 km zračne linije. a 1981. sigastih nakupina. Vjetrenica je u postupku kandidature za Popis svjetske baštine. u općina Ravno. Pored toga. Zubčević i Gašparović 1958) okolnog sliva. turizam organizira prihvat posjetitelja i gospodarsku suradnju koja prati te potrebe i pribavlja sredstva za djelovanje drugih djelatnosti unutar ustanove. geodinamički su obilježene godišnjim pomakom od 2 cm prema sjeveru (Dragićević i dr. Svaka od tih aktivnosti bila bi uklopljena u mrežu relevantnih znanstvenih. jezera. holistički pristup. Prostornim planom SRBiH s okružjem označena kao rezervat prirode. Najzanimljiviji je i najistraženiji sustav holokarsta – dijela krša koji su klasični karstolozi smatrali najrazvijenijim uopće (Cvijić 1926). Udaljena je 12 km od jadranske ceste i morske obale u Republici Hrvatskoj. One bi se međusobno dopunjavale i nadograđivale: znanost omogućuje upoznavanje jedinstvene prirode krša Popova polja i Vjetrenice te kulturne povijesti toga područja. Po svom nastanku smatra se ponorom (Absolon 1916.700 metara istraženih kanala različitih razina. zaštita. Pojava snažnog vjetra na ulazu u špilju privlačila je pažnju znatiželjnika tisućama godina.. Vjetrenica obiluje nizom stalnih vodenih tokova. drugi razvijanje kadrova i funkcija. ekonomskih i okolišnih ustanova u zemlji i inozemstvu.

2008). Treba znati da je u svijetu samo 20 pećina s preko 20 podzemnih vrsta! (Culver & Sket 2000). ona im je nalazište. smatra počecima znanstvene speleologije u BiH i Hrvatskoj. gospodarsko-turističku i zaštitnu. između ostalog i cjelovitog kostura leoparda (Patnhera pardus). osobito filozof i dubrovački knez Nikola Vito Gučetić. Navedeno čini idealne uvjete za nastanak krša. zajedno s ostacima još dva leoparda i jednog medvjeda (Miculinić i Jalžić. Nastanjuje je više od 200 poznatih životinjskih vrsta. Ulaz u Vjetrenicu obilježen je s dva likovna reljefa tipična za bosansko-hercegovačke stećke. tj. Faunističku vrijednost Vjetrenice karakterizira čak 37 vrsta koje su opisane u ovoj pećini. Oko ulaza se nalaze ostaci ljetnikovca iz Srednjeg vijeka. Vjetrenica je prilagođavana za turističke posjete više od stoljeća. Cijelu poznatu povijest do kraja 19. jedinstvenog u svjetskoj literaturi. Tu predstavu Vjetrenice postupno dokida njezina turistička slika. koji bi objedinjivao više različitih djelatnosti: znanstvenu. Najstariji zapis koji bi se mogao odnositi na Vjetrenicu nalazi se u prvoj europskoj enciklopediji Historia naturalis Plinija Starijeg iz 77. među kojima više od 92 podzemne vrste. Prvi put je javno predočena u obliku prijave na poziv 15 . edukativnu. Oprema. te je nakon konzervacije smješten u zbirku Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Slijedi ga dubrovačka renesansna tradicija. niti je moguće odgovorno planirati njezinu buduću upotrebu. ideja je skicirana u obliku višenamjenskog centra za krš. Najbogatija je u svijetu po faunističkom bogatstvu i raznolikosti (Ozimec & Lučić 2007). a koje okuplja različite stručnjake i pristupe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. (Malez i Pepeonik 1971). godine naše ere. a elektrificirana u dužini od 1050 metara 1964. prostorije i arhiva posve su uništene u agresiji na BiH 1991-1995. Zato bez Vjetrenice nije moguće razumjeti ni bogatstvo kulturnih artefakata u njezinu neposrednom okružju. čak ih je 14 stenoendema Vjetrenice. Veliki broj vrsta su endemi različita areala. a ekskaviran 2007. razvijena na industrijskom svjetonazoru. koji je nekada bio hlađen vjetrom iz pećine (Grmek i Balabanić 2004). stoljeća Vjetrenica je bila sveto mjesto. Paleontološko je nalazište niza koštanih ostataka. Takav zaključak nametnulo je istraživačko iskustvo koje se razvija zadnjih desetak godina oko Vjetrenice. Privlačila je pažnju istraživača od najranijih dana. Organizacijski. locus typicus. To znači da ni jedan od njih nije nikada pronađen nigdje izvan Vjetrenice. Za njezino razumijevanje potreban je holistički pristup više disciplina i istraživačkih praksi. koja je i danas snažna.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja godišnja količina oborina prelazi 2000 mm. Složeniju sliku Vjetrenice nije moguće doseći ni jednom posebnom znanstvenom disciplinom. čiji se rad iz 1584. Kostur je zapažen 1968. godine. bazirana najviše na morfološkim posebnostima podzemlja.

Nacrt organizacije centra Organizacija centra zamišljanja je spajanjem nekoliko navedenih funkcija u jednu djelatnu cjelinu. Te četiri funkcije međusobno bi se dopunjavale i nadograđivale: znanost bi omogućavala upoznavanje jedinstvene prirode krša Popova polja i špilje Vjetrenice kao njegova najpoznatijeg fenomena te kulturne povijesti toga područja što povećava njegov javni kapital. koje su sve podjednako važne za upotrebu i održanje Vjetrenice. supotpisali su je Ministarstvo prostornog uređenja. turizam povećava njihovu poznatost. te da bi razvojem djelatnosti postao ekonomski samoodrživ. turiste i domaće stanovništvo. čija je kandidatura u toku. Ideju treba promatrati u okviru vrednovanja Vjetrenice za Popis svjetske baštine. te njihov plasman na tržište. faunistička i ekološka. učenje o vrijednostima zaštite vrlo ranjiva specifičnog krškog ekosustava. građenja i okoliša Hercegovačko-neretvanske županije / kantona iz Mostara i Općina Ravno. Te funkcije su:  znanstvena: istraživanja i sistematiziranja znanstvenih informacija na području bioloških znanosti.  edukativna: prijenos prikupljenog znanja na učenike. geo-znanosti. i prijedloga da se Vjetrenica proglasi nacionalnim parkom (Hamilton-Smith 2006). Pored predlagača. Smatra se da bi tom organizacijom centar ubrzo mogao postići veću pokrivenosti troškova vlastitim prihodima. To bi omogućilo nastavak istraživanja čija se recentna faza provodi na Vjetreni- 16 .  privredna i turistička: organiziranje turističke i ugostiteljske djelatnosti. povijesnih i etnoloških znanosti. godine. Speleološke udruge Vjetrenica – Popovo polje iz Ravnoga. te ekološko-zaštitna funkcija koordinira druge aspekte s obzirom na potrebu da područje krša izbjegne oštećenja koja bi mu umanjila ili oduzela prirodne značajke.Vlade Japana za tehničku kooperaciju i bespovratnu pomoć u ljeto 2004. osobito ona speleološka. i  zaštitna: fizička i ekološka zaštita ranjivog krša. te poticanje kooperacije za proizvodnju autentičnih proizvoda: zdrave hrane i uporabnih predmeta. obrazovanje omogućuje transfer toga znanja u što šire krugove ljudi prilagođena uzrastima i socijalnim skupinama. izvozi lokalnu proizvodnju i pribavlja sredstva za djelovanje drugih djelatnosti unutar ustanove. Znanstvena funkcija: Centar bi započeo radom kao manja samostalna znanstvena stanica za pitanja krša.

za potrebe gospodarstva i javnog sektora. koja bi nadzirala kontinuirano skupljanje meteo-podataka u staništima. te transformiralo njihov razvoj u kontinuirana. makete odabranih faunističkih vrsta. Za početak znanstveni odjel bi trebao imati:  klasičnu biblioteku djela važnih za povijest i prirodu krša. nisu do sada mogle biti ugošćene jer ne postoje uvjeti. hidrologija. koje su pokazale želju za sudjelovanjem u ovom programu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ci već gotovo deset godina. S vremenom centar bi stekao uvjete za prerastanje u znanstveni institut za krš kompleksnijeg značaja te bi mogao ostvariti veću ulogu i jaču povezanost sa sličnim institutima i sveučilištima. geologije. Odjel bi za početak trebao imati:  dvije učionice/predavaonice od 50 odnosno od 200 mjesta opremljene multimedijalnom tehnikom. Edukativna funkcija: odjel bi profilirao nekoliko tipova programa od onih najjednostavnijih za osnovnoškolce.  online vezu s relevantnim međunarodnim izvorima iz sličnih područja.  nastavna sredstva i pomagala iz područja geografije.  stalnu vanjsku meteorološku postaju i razvijenu mrežu osjetljive mjerne opreme instalirane u podzemne kanale Vjetrenice i dvadesetak drugih speleoloških objekata nad površinom Vjetrenice do Grebaca i ponora u završnom (SZ) dijelu Popova polja. 1 . te etnologiju dinarskog krša. model funkcioniranja poplava Popova polja i model krške hidrogeologije). biologije. makete špilje. koje bi se generirale autentičnim istraživanjima Vjetrenice i Popova polja te cijelog područja dinarskog krša.  digitalne baze podataka o dinarskom kršu. trodimenzionalni virtulani prikaz špilje. što bi bila stavka u njihovu organiziranom privlačenju i uklapanju centra u školski sustav zajednice. preko programa za srednjoškolce i sveučilištarce do najsloženijih specijalističkih ili postdoktorskih studija na kojima bi predavači bili najeminentniji svjetski znanstvenici iz područja znanosti o kršu. planomjerna i financirana istraživanja. Neke od vodećih svjetskih osoba. tla i zraka za svoje potrebe. obrađivala ih i tumačila s obzirom na željene potrebe. povijesti kulture i etnologije (makete reljefa. te koji ima razvijen poslovni odnos s ustanovama koje to detaljnije istražuju.  laboratorij koji omogućuje jednostavniju analizu geološkog i biološkog materijala i koji može raditi jednostavnije analize vode.

Očekuju se dvije skupine posjetitelja:  poludnevni / jednodnevni izletnički turizam: posjet Vjetrenici. mljevenja u autentičnim mlinicama. tradicionalan način oranja njive. Centar bi nastojao razviti kooperaciju s lokalnim stanovništvom potičući tradicionalan način proizvodnje hrane (npr. uzgoja. te etnološke zbirke. Ukupan broj posjetitelja procjenjuje se na 100 tisuća godišnje. S vremenom. osiguravala im stipendije. u pravilu s nekom destinacijom u okruženju. Trebinjem. nudeći to i kao program za sudjelovanje posjetitelja.  službu koja bi uz pomoć marketinga vodila brigu o kadrovskoj budućnosti Centra te bi izabirala potencijalne prinove. i tzv. Postojale bi dvije kategorije smještaja: za učenike i studente s većim brojem kreveta po jednoj sobi i za individualne posjete.  višednevni posjeti obrazovnog ili znanstvenog karaktera kod kojih posjetitelji koriste smještaj i hranu. tradicionalne žetve. osobito biološke i geološke. izrade uporabnih predmeta u domaćinstvu. pratila njihovo redovito školovanje i omogućivala im boravke na stručnim ekskurzijama. interaktivne programe za učenje o kršu. vodička služba i organizirali posjeti Vjetrenici i drugim lokalitetima prirodne i kulturne baštine.  sportske unutarnje i vanjske sadržaje.  višenamjensku kino-dvoranu. Osim turizma vezanog za znanstvenu i edukativnu funkciju Vjetrenica bi poticala ekoturizam u okružju. vršidbe. Stocem. Također. konzumacija jednog obroka i pića te kupovina suvenira. inozemnim kampovima i sličnim obrazovnim tečajevima. masovni turizam te ga distribuirala po okolnim odredištima. npr. te davale usluge prehrane i smještaja. Za ovaj tip bili bi s vremenom profilirani turnusi koji bi se uklapali u studijske programe domaćih i inozemnih sveučilišta. U tom pogledu ona bi bila vrata koja bi iz Dubrovnika. ali u granicama mogućeg. Postoji mogućnost razvoja robnih marki pojedinih turističkih proizvoda. Međugorjem ili Trebižatom. Turističko-ugostiteljska i gospodarska funkcija: preko ove funkcije vršio bi se organiziran prihvat posjetitelja.  uređenje prirodoslovnih zbirki. pečenja kruha i korištenja u ishrani). sijanja pšenice. s Hutovim blatom. te stvaraju određenu izvanpansionsku potrošnju. jednog od turističkih središta Mediterana. Mostarom. bila bi izgrađena i 1 . i okolnog primorja uvodila turiste u unutrašnjost BiH.

ovdje ćemo se osvrnuti na smještaj centra. Koncepcijski. mala su naselja. Eventualni nedostatak uređaja rješavao bi se ugovorima s ustanovama koje bi bile povezane u mrežu. solidna građevina s poviješću. samo zgrada bivše željezničke stanice. popularizaciju zaštite. popularizaciju krških pitanja. vode i tla. kultiviranje ekološke proizvodnje. To je polazište za povratak života. patentiranje autentične robne marke i oživljavanje zamrlih ruralnih područja. Zaštitna funkcija: instrumentima i laboratorijem koji je potreban za istraživanja obavljale bi se dodatne zaštitne funkcije kao sondaže zraka. Malo je javnih objekata. te natkrivena staza dužine oko 200 metara koja bi vodila od čekaonice do ulaza u špilju. Centar bi prolazio tri razvojna stadija od ukupno 15 godina: glavni cilj prvog razdoblja bio bi institucionalna izgradnja. u muzejskom stilu. osiguravanje školarina za prinove. osiguranje sredstava za funkcioniranje projekata. Premda to važi i za kadrovske probleme. a za rekreaciju sportski objekti s unutarnjim i vanjskim sadržajima. održavanje web-stranica itd. kao i većina sela u Popovu polju. publiciranje informacija o kršu Vjetrenici zajedno s obrazovnim i znanstvenim odjelima. Takve usluge mogle bi se i prodavati na dostupnom tržištu. Ona bi imala u djelokrugu rada: osiguravanje popunjenosti kapaciteta svih odjela. Ovaj odjel imao bi i nadzornu službu – nadzornike i čuvare. pa bi obnova trebala težiti vraćanju njezinu izvornom obliku. te rekreativne i poučne staze. Za potrebe prehrana bio bi izgrađen restoran i caffe. Ova funkcija obuhvaćala bi i razvitak programa s lokalnim subjektima: prehrambenu opskrbu centra proizvodima sa svoga područja. nisu se mnogo razvijala. Marketing i razvoj: Osim znanstvenika-karstologa i turističkih djelatnika. drugog razvijanje kadrova i jačanje funkcija. posebna bi se pažnja posvetila razvojno-marketinškoj službi. zaštitu okoliša i izgradnju turizma. Trebalo bi računati na otkup i obnovu privatnih kuća stanovnika Zavale i okolnih sela koji ne pokazuju interes za nji- 1 . Graditeljski poslovi na centru Zavala.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja jedna veća prostorija koja bi služila kao čekaonica za posjetitelje špilje s garderobom i potrebnim asortimanom. pa je rat pomeo značajan dio onoga što je preostalo od pustošne depopulacije. rad na javnoj slici centra. predviđeno je da se restaurira graditeljski stil kamenih mediteranskih kuća. a trećeg postizanje optimalne učinkovitosti centra.

potrebno je izgraditi komunalnu infrastrukturu u Zavali: vodovod. te uređenje prometnica i staza kroz naselje. crkvice u Popovu. Grad na Klisuri. Na njima bi na određenim udaljenostima bila izgrađena odmorišta i vidikovci u obliku kamenih klupa s naslonima za sjedenje. na Golubincu.hovu obnovu. zemunica. lokalitet Crkvina. Staze bi bile grubo popločane ili postavljene tucanikom s kamenim stepenicama u tradicionalnoj izvedbi. čija je revitalizacija nužna. greda. žetve. uzgoja i gnojenja. humova. te informativnim pločama o prirodi i životu užeg područja. Također. itd. do pravljenja hrane. podzida. osobito tradicionalne proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu koja bi našla svoj plasman u centru. preko vršidbe. spomenik NOB-u u Zavali. Belenićima. proizvodnji i plasmanu ljekovitog bilja i sličnih proizvoda. mljevenja u obnovljenim jedinstvenim mlinicama izgrađenim nad ponorima rijeke Trebišnjice. gumana. manastir u Zavali. Staza bi povezivala različite prirodne spomenike poput ponora. od oranja pšenice tradicionalnim sredstvima. Cilj je obnova života u selu. bilo bi potrebno obnoviti i izgraditi pješačke staze rekreativnog i edukativnog značenja. stećci u Veličanima. To su prethistorijski lokalitet sa špiljom Orlicom. I novi objekti bi trebali dosljedno baštiniti elemente mediteranskog graditeljstva. Tu bi trebalo uključiti i kulturne spomenike. ograda. vrtača itd. bilo bi potrebno izgraditi i nove objekte s dvoranom i sličnim prostorijama za prijem većeg broja ljudi i povezati ih s postojećima u funkcionalnu cjelinu. salaša. pojata. Potrebna je općenito sanacija naselja nakon ratnih stradanja: sanacija ruralnog krškog graditeljstva tipa suhozida. organiziranje odlagališta otpada na sanitetski prihvatljiv način. potrebno je izgraditi modernu cestu za promet motornih vozila Zavala – Slano u dužini od 14 km. itd. Za tu potrebu rađene su neke skice. Također. Kijevu Dolu. npr. Osim toga. koja je sada uska asfaltna cesta. Proizvodni proces bio bi dio obrazovne i turističke ponude centra. špilja. staje na Bjeljavama. Promet i infrastruktura Zavale i okolice Zbog zaostalog položaja naselja oko Vjetrenice. Ukupna dužina staza ne bi trebale biti manja od 20 km. te prirodnim i kulturnim lokalitetima. nadstrešnicama za hlad i zaštitu od kiše. 200 . kanalizaciju i kolektor s pročišćivačem otpadnih voda. koje bi povezivale Zavalu s okolnim naseljima između Orahova Dola i Grebaca. obredne gomile.

Sarajevu. Cluj-Napoki (Rumunjska). te zagovara izgradnju više motela i suvremene ceste od jadranske magistrale do Zavale. a koji je spominjan u kontekstu planova Federalne vlade. te kroz proglašenje nacionalnog parka. Ta bi namjena bila ostvarena kroz upis Vjetrenice na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Prema važećem Republičkom prostornom planu iz 1981. tako da je Vjetrenica do raspada Jugoslavije ostala izvan svih komunikacija i tavorila na manje od 10 tisuća posjetitelja godišnje (Habe 1974). osobito u novije vrijeme povećanjem aktivnosti oko špilje. ti su prijedlozi otklonjeni (Lučić 2003). Odnos je uzajaman. Dubrovniku Splitu. pa ljeti brojni strani tu- 201 . U isto vrijeme. Državna granica ovdje je prohodna samo za malobrojno lokalno stanovništvo. Zagrebu. Aktualni status prometnice Zavala-Slano dovoljno govori o nepovoljnom položaju Vjetrenice danas. ali nikad nije stvarno započela. njezina sestra Postojna dosezala je sto puta veću posjetu godišnje (Gams 2004).. bila izgrađena prema važećim zakonima Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanske županije. U povijesti je taj odnos dolazio do izražaja kroz razmjenu dobara. stoljeća planeri turizma u Slanom ističu Popovo polje i Vjetrenicu kao faktore razvoja tamošnjeg turizma (Jutarnji list. U stručnom smislu zamisao je postaviti centar kao dio europske i svjetske znanstveno-istraživačke i nastavne mreže za znanost o kršu. Iz razloga koji ne pripadaju struci. Ljubljani i Podgorici. te znanstvenim ustanovama u Postojni. Vala Zavala-Slano prirodna je komunikacija od prapovijesti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Organizacijska povezanost centra Centar bi bio organiziran u javnu ustanovu koja bi. na temelju IUCN-ovih kriterija evaluacije baštine. Obilježavala ga je i Vjetrenica. Tijekom tridesetih godina 20. a ni javnom dobru. Najprije bi bio povezan sa sveučilištima u Mostaru. stoljeća pobuđuju zanimanje jedne od tada vodećih jugoslavenskih turističkih tvrtki Atlas iz Dubrovnika. čija je kandidatura formalno najavljena. područje Vjetrenice i prostor do granice s Republikom Hrvatskom predviđen je za prirodni rezervat. 1926). bez osmišljena pristupa. koja uvodi dvije željezničke kompozicije tjedno za Vjetrenicu. elektrifikacija i razvoj Vjetrenice iz šezdesetih i sedamdesetih godina 20. Prostorno-turistička pitanja Za ovo pitanje bitno je da je Popovo polje geografski i povijesno tijesno vezano s primorjem i Dubrovnikom. Otvaranje. a potom i s drugim vodećim institucijama u svijetu. za koji postoje sugestije iz Komisije za zaštićena područja IUCN-a. Nedavno asfaltiranje te ceste u širini od tri metra bjelodani da se na nju ne računa kao na turistički resurs.

osobito mlađima. koja je kasnije formirala Speleološku udrugu. špilju. Jedna sonda u prosjeku zabilježi oko 50 tisuća mjerenja godišnje. Lokane vlasti su izdale urbanističku suglasnost za crpljenje vode s izvora Lukavac. što uz brojne druge prepreke Vjetrenicu najčešće čini nedohvatljivom tim gostima. onemogućuju cjelovitu valorizaciju i zaštitu Vjetrenice. upravljati turističkim aktivnostima. Turistički utjecaji na ekološke prilike svakodnevno će se mjeriti i uspoređivati s prirodnim uvjetima te. pa čak i učetverostručuje udaljenost. U Vjetrenicu je 2005. preko Ravnoga. Radovi na cesti Zavala-Ravno izvode se bez građevinske dozvole. To je jako važno. To je djelo australskog dizajnera Neila Kella. Gradnja u naseljima se odvija nekontrolirano. To je pak potrebno i za turističko uređenje Vjetrenice. urađen je moderan projekt osvjetljenja Vjetrenice mrežom napajanja od 12 V. što za 80 posto smanjuje unos energije u podzemlje. Bolje povezivanje Zavale prema sjeveru. Prošle godine donesen je prostorni plan općine Ravno koji nastoji legalizirati nedopustive zahvate u krajolik Popova polja. zbog niza okolnosti. neće biti adekvatan nadomjestak. Nedostatak zakona. U tom jezeru obitavaju brojne endemične 202 . a najbliže mu je Donje jezero s kojim je dokazana podzemna veza. Nakon što je za vrijeme rata bila potpuno nezaštićena i uništena. zapaženo ugibanje faune. Također. što je također prošlo bez adekvatne reakcije. pokrenula istraživanja i prilagodila je određenom turističkom programu. Aktualno stanje Sve to pada u kontekst poslijeratnog okružja iz kojeg se Vjetrenica još nije izvukla. na preporuku iz vrha IUCN-a.risti ostaju razočarani zbog neuspjelog pokušaja posjeta Vjetrenici. što povlači i odsustvo adekvatna nadzora. što će uz stalne vanjske izmjere omogućiti upoznavanje podzemnih uvjeta i odnosa površinskih utjecaja na podzemlje. od kojih velik broj. jer podizanje temperature u pećini izaziva posljedice na vlažnost zraka i mijenja uvjete života vrlo osjetljive faune. nije ranije ni čuo za najveću bh. institucija i općenito smanjenje mogućnosti sektora zaštite prirode. Aktivna istraživačka i medijska aktivnost približila je Vjetrenicu javnosti. ukida zaštitu Vjetrenice i u njezinoj blizini otvara kamenolom. osobito na lokalnoj razini. ugrađena mreža meteoroloških mini-postaja koje kontinuirano sakupljaju ekološke parametre u podzemnim staništima. skupina entuzijasta. stavila je špilju pod nadzor. što može izazvati negativne posljedice po kandidaturu za Popis svjetske baštine. U Vjetrenici je ujesen 2007. Lukavac je hidrološki dio Vjetrenice. Alternativa – put preko Neuma ili Trebinja – utrostručuje. ovisno o rezultatima.

koje potiče IUCN (Hamilton–Smith.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vrste. “Naš prvenstveni interes je zaštita faune i nadamo se da će upravo on prevladati u svakoj razvojnoj fazi centra. Hamilton-Smith se tri puta obraćao vlastima u BiH. Zapravo. nudeći dragovoljno svoju stručnu pomoć. Vjetrenica ima iznimno velik potencijal za daljnja znanstvena istraživanja. Razvoj centra će svakako potaknuti znanstveni rad u špilji. 2004). Potom. među kojima i stenondemični vjetrenički rašljonožac (Troglomysis vjetrenicae) kojemu je to jedino poznato nalazište u svijetu (Sket 2003). To je pokazalo da u sustavu vrijednosti čuvara nacionalne kulture ni najveća prirodna vrijednost u svijetu nije dovoljno dobra da u BiH bude samostalno kandidirana za Svjetsku listu. On je tijekom srpnja 2006. speleologije i speleobiologije“. holističko vrednovanje krajolika. potičući ih na rečene planove. Slab položaj prirodne baštine ilustrira činjenica da je Komisija za nacionalne spomenike. kaže se u pismu podrške. SIBIOS je u kontekstu budućeg turizma u Vjetrenici uputio upozorenja zbog čega ovaj model dobiva još više na značenju: “Prijašnji turizam ostavio je štetne posljedice na neke važne špiljske životinje u Glavnom kanalu Vjetrenice.“ Veliku važnost za sagledavanje vrijednosti Vjetrenice imala je suradnja sa šefom za područje krša IUCN-a Elerija Hamiltona-Smitha. IUCN i SIBIOS uputili su ljetos oštro upozorenje BiH zbog aktualnih opasnosti po Vjetrenicu. Stručne ocjene Planove oko izgradnje Višenamjenskog centra za krš “Vjetrenica-Popovo Polje“ u Zavali podržao je SIBIOS (Svjetska organizacija za podzemnu biologiju) ocijenivši ih “podjednako vizionarskim i ambicioznim“. bez traženja suglasnosti. 203 . nego je treba pogurati “nacionalnom“ kulturom. te prilaže neke važne napomene za turističko uređenje Vjetrenice. Ne samo da se Vjetrenicu može proučavati već je ona i uzoran primjer koji općenito pridonosi razvoju karstologije. Nadamo se da će se ubuduće nastojati izbjeći postupci s nepredvidivim rezultatima. prirodu te podržava kandidaturu Vjetrenice za Popis svjetske baštine. Također. proveo pet dana u BiH i nakon odlaska vlastima uputio službena stručna zapažanja u kojima visoko vrednuje bh. Međutim. kandidaturu Vjetrenice za UNESCO-vu listu proširila na arhitektonsku cjelinu sela Zavale. čija je crkva zapravo zadržala polupećinsku formu. zacijelo bi rezultiralo inverznim zaključkom: podzemlje krša presudno je za nastanak ovdašnjih sakralnih poimanja svijeta koja se mogu kontinuirano pratiti preko Orlice i Vjetrenice do Zmajevice i potpećina na kojima je izrastao manastir.

48:574576. & Sket B. Zlatá Praha. Karel. Stare otoke Popova polja i hidrografske zone u karstu. 506 Cvijić. niti provesti unutrašnja zaštita. Od praktičnih zadataka ponajprije je potrebno izvršiti temeljitu sanaciju i konzervaciju Vjetrenice (što traži i sami projekt ponovnog osvjetljenja za turističke potrebe) i donijeti odmjeren plan njezine upotrebe. 1. u svjetlu modernih holističkih valorizacija nude velike mogućnosti održivog razvitka ovoga kraja. Obavljene su istraživačke pripreme. 3–10. Za realizaciju ideje potrebno je prijateljsko okružje i povoljno rješenje zakonskog i pravnog položaja Vjetrenice kako bi se mogle poduzeti mjere uobičajene kod upravljanja ovakvim vrijednostima i institucionalizirao dosadašnji sadržajan. Beograd. takva ideja nazvana je višenamjenski centar za krš. Time se Popovo polje pozicionira kao jedna od vrata za otvaranje Bosne i Hercegovine ovom turističkom tržištu. XXXIII. 204 . 50:597-600. Journal of Cave and Karst Studies 62(1): 11-17 Cvijić. Z výzkumných cest po krasech Balkánu. Ideja je dobila podršku značajnih svjetskih institucija. te ugledni pojedinci poput tadašnjeg šefa biroa Međunarodnog hidrološkog programa UNESCO-a Ognjen Banacci. XXX. plodan i šarolik aspekt dobrovoljnih aktivnosti. 2000.. Jovan. Jovan. Hotspots of subterranean biodiversity in caves and wells. instalirana oprema za monitoring te napravljen ekološki i estetski ultramoderan projekt uređenja Vjetrenice. Beograd. 49:586-588. On bi se uhvatio složenih obaveza u više smjerova: istraživanja. geografski položaj i blizina jakog turističkog tržišta sa središtem u Dubrovniku.Podršku centru uputili su vodeći karstološki instituti: Institut za istraživanje krša iz Postojne i Institut za speleologiju iz Cluj-Napoke u Rumunjskoj. str. Bez toga se neće moći ni provesti kandidatura Vjetrenica za Svjetsku listu. 51:609-612 a 52:622-624 Culver D. Radno. Literatura Absolon. 1926. Zaključak Prirodne i kulturne vrijednosti krša Popova polja. 1916. C. Dramatična kontrastnost i raznolikost krških vrijednosti te njihova velika osjetljivost i ranjivost. 1950. Geomorfologija II. Glasnik srpskog geografskog društva. str. Stoga se i za njihovo korištenje traži ustroj koji će povezati više funkcija u jednu instituciju. turizma/gospodarstva i zaštite. traže holistički pristup njihovu upoznavanju i zaštiti. 1916. edukacije. koji će je učiniti sposobnom za razne potrebe.

Hamilton–Smith. E. 2006. Dubrovački list 1926. Elery Hamilton-Smith. E. Mirko i Pepeonik. Kuk. Beograd. Zubčević. Paper to US / ICOMOS 7th International Sypomosium. 322 str.. V. Kazimir i Jalžić. 2008. Nikola Vitov. Natchitoches. Entdeckung des ganzen Skelettes eines fossilen Leoparden in der Vjetrenica – Höhle auf dem Popovo polje (Herzegowina). 65 ilustracija. Boris. Ratimir. I. Studijska osnova za idejni projekat uređenja i otvorenja pećine Vjetrenice u Zavali u Popovu polju. July 23rd-27th 2007. R. 2004. Notes and Comments Arising from My Visit to Bosnia and Herzegovina. Ivan. 5–6. U: Lučić. Gams. Zagreb: I. 508. str. Zagreb 1999. R.. Miculinić. Venetia Grmek. Korespondencija Sorkočević – Aldrovandi. France. 1969. 15 karata i 10 tablica. 2004.. Vjetrenica – pogled u dušu zemlje: znanstveno-popularna monografija s 200 fotografija. Sopra Le metheore d’ Aristotile.. Sarajevo. 7–16 Hamilton–Smith. Orhan i Gašparović. Mirko Dražen i Balabanić. Naše jame. Životinjski svijet Vjetrenice. Prelogović. The Vjetrenica Cave (Bosnia & Herzegovina): World Highest Biodiversity Cave. Malez. Lousiana. str. 38. Hrvatsko biospeleološko društvo. 2007. E. 16. 2003c. National Speleological Society Convention Marengo. Lučić. 205 . 1958. 123.. Recent Tectonic Activity in the Imotsko Polje Area.. 2004. str. Dom i svijet.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dragičević. Indiana. str. 125–129. 191–196.. elaborat. 2003. Ozimec. M. Dubrovnik – Bologna: 1580–1584. Zagreb. Pojavi i problemi krša. Josip. Milojević. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. O ribama i školjkašima dubrovačkog kraja. i Lučić I. 2007. 50 str. crteža i faksimila. i Buljan. I-31:4. Paleontološka istraživanja špilje Vjetrenice i obrada fosilnih nalaza. Sket. 1584. Sima. AM PhD Chair IUCN/WCPA Task Force on Caves and Karst. [također 1974. Vedran. Bulletin scientifique. 1974. Kras u Sloveniji v prostoru in času. str. Pitanje o hidrografskoj funkciji pećine Vjetrenice (Popovo polje). 1938. Geologia Croatica 52/2. Zlatko. i 2005. 2000.] Gozze Gučetić. section A – Tome 14. Posebna izdanja SANU. Ljubljana. Ivo.. No. 160. Ljubljana. 2-8 July 2006. Turistične jame v Jugoslaviji in njih(ova) zaščita. Habe.

2008). Because of that. This idea is drafted in the form of a multipurpose karst centre. among them the unique find of a complete skeleton of the leopard (Patnhera pardus) (Miculinić and Jalžić. which was cooled by the wind from the cave (Grmek & Balabanić 2004). tourist. That picture was deconstructed by the industrial type of tourism. not only in the karst of Bosnia and Herzegovina but also in planetary relations. The entrance of the Vjetrenica cave is marked by two reliefs typical for Bosnia and Herzegovina medieval tombstones. neither is the responsible planning of its future use.MULTIPURPOSE KARST CENTRE – PLAUSIBLE MODEL OF PROTECTING VJETRENICA CAVE By its natural and cultural history. The Cave is a site of several Palaeolithic animal residues. based on physical values of its subterranean forms and is still strong today. Around the cave entrance there are remains of a summer house. Vjetrenica is the world’s richest cave in terms of the fauna and biodiversity (Ozimec & Lučić 2007). economic. the Vjetrenica cave is a unique phenomenon. Vjetrenica has been drawing the attention of scientists from the earliest days. which would unify several different activities: scientific. educational. These functions are interdependent: science makes it possible to explore the unique karst of 206 . Until the end of 19th century. Vjetrenica needs a modern holistic approach. The abundance of the cultural artefacts in that area is not comprehensible without understanding of the Vjetrenica cave. It is the most interesting and the best researched cave system of holokarst – a part of the karst area which by classical karstologists was considered the most developed karst of all (Cvijić 1926). this cave had been celebrated as a holy place. built in the late Middle Ages. which gathered different experts and approaches from B&H and from abroad. and protective ones. This is a conclusion based on the research experiences of Vjetrenica in the last ten years. A more complex image of Vjetrenice is not possible to reach through separated scientific disciplines only.

It could be developed through three stages with a total time of 15 years: the main goal of the first period would be the building of institutions. The idea of developing this kind of centre has been supported by the leading world experts and institutions. economic and environmental network of institutions in the country and abroad. protection. Also. Key words: karst. that of the second personal and staff developing. and ecological function serves as a coordinating agent. tourism makes it known worldwide and thus helps it gain the necessary funding for the research. directed by the positive B&H laws to be announced as national park. Vjetrenica cave. Each of those activities should be a part of the prominent scientific. education facilitates the transfer of that knowledge to all social and age groups. institutions 20 . holistic approach. and that of the third to reach the optimal effectiveness of the centre.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Popovo polje and the Vjetrenica cave as its most famous phenomenon and the cultural history of the area. Vjetrenica is in the process of candidature for the World Heritage List. educational and environmental work. having in mind the need for protection of the karst from such damage that could deteriorate or completely rob it of its natural characteristics. educational.

.

Proučavanje. Rezultat dosadašnjih istraživanja je popis od 329 registrovanih vrsta. do sada je sistematski 1 Mr. ali su dosada bila bazirana na radu svega nekoliko domačih i inozemnih ornitologa i rijetkih posmatrača ptica. Međutim. Spomenuti sistem obuhvata procjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu zaštitu.. označivši ga kao IBA (Important Bird Areas – Područja značajna za ptice). Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 20 . pravilna identifikacija i rukovođenje IBA područjima omogućavaju da se pored ptica zaštite i druge životinje i biljke. Ornitološka istraživanja u Bosni i Hercegovini imaju tradiciju od oko 150 godina. U Evropi se 43% od 526 zabilježenih vrsta smatra ugroženim. Trenutno je u 170 zemalja izdvojeno 7500 područja koja su označena kao IBA. mnoge od zabilježenih vrsta su u međuvremenu istrijebljene u Bosni i Hercegovini. U Evropi je izdvojeno 4000 područja označenih kao IBA. ili su danas krajnje ugrožene.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIJEDLOG NOVIH IBA PODRUČJA U BOSNI I HERCEGOVINI Dražen Kotrošan Sažetak Ptice predstavljaju izuzetno osjetljivu skupinu životinja. monitoring i zaštita ptica i njihovih staništa danas predstavljaju jednu od najznačajnijih komponenti u sistemu zaštite okoliša. Smatra se da je od 9600 živućih vrsta njih 1100 ugroženo. BirdLife je razvio sistem međunarodno prepoznatih područja. Stoga se ptice izdvajaju kao značajni pokazatelji stanja okoliša. IBA područja. Nažalost. sc. jedan od bitnih pokazatelja odnosa prema pticama i njihovim staništima u pojedinim zemljama predstavljaju tzv. O tome svjedoči činjenica da su u posljednjih 200 godina izumrle 74 ptičije vrste. Pored niza međunarodnih konvencija. Sistem je utemeljen na međunarodno prihvaćenim i standardizovanim kriterijima koji su naučno odabrani. što predstavlja oko 7% evropskog teritorija. Istovremeno.

Muzej Republike Srpske. Ujedno.55% bosanskohercegovačkog teritorija. Bardača. Velika i Mala Tišina i kompleks ribnjaka kod Prnjavora. Hutovo blato. EURONATUR) organizacija. Srbija 35. jer veoma brzo 210 . Hrvatska 23. kao i podaci koje su u datom periodu prikupili ornitolozi i posmatrači ptica domaćih naučno-istraživačkih institucija (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. prema podacima BirdLifea. CEPRES i dr. Ptice se smatraju dobrim pokazateljima stanja životne sredine. kao i trenutačni nivo proučenosti i poznavanja lokalne ornitofaune. Španija 391. iako još uvijek nema dovoljno naučno kvalitetnih podataka. Boračko jezero. godine do danas. Posljedica ovakve situacije je da su u Bosni i Hercegovini.). Njemačka 285. Bardača i Hutovo blato su ujedno i RAMSAR područja i značaj ovih područja za faunu ptica je već odavno prepoznat. domaćih (Ornitološko društvo “Naše ptice“) i inozemnih (npr. Bardača i Boračko jezero). Zasigurno da pored navedenih područja postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja koja do sada nisu bila predmet ornitoloških istraživanja. Rad se bazira na vlastitim istraživanjima vršenim u periodu od 2000. S druge strane. Spomenuta područja trebalo bi obuhvatiti i zakonskom legislativom kojom bi se regulisala njihova zaštita.istraživano svega nekoliko područja (npr. Plivsko jezero. identificirana svega 3 IBA područja (Hutovo blato. Crna Gora 13+7 potencijalnih. kao potencijalna IBA područja u Bosni i Hercegovini se nameću Mostarsko blato.). obuhvaćeni su podaci koje su u posljednjih 10 godina prikupili članovi “Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“. Istovremeno. neka planinska područja). je nedovoljno poznato u ornitološkom smislu i zahtijeva reviziju koja bi na bazi naučnih pokazatelja potvrdila značaj ovog područja za ptice. ribnjaci Saničani kod Prijedora. jezero Modrac. i pored toga što je na listi IBA. Uzimajući u obzir broj izdvojenih područja u drugim evropskim zemljama (npr. Uvod Prema podacima BirdLife-a ptice (Aves) obuhvataju oko 9600 recentnih vrsta. Na osnovu analize prikupljenih podataka u ovom je trenutku moguće izdvojiti kompleks Livanjsko polje i Buško jezero kojeg je neophodno uvrstiti u listu IBA. Analiza i identifikacija potencijalnih novih IBA staništa vršena je na osnovu kriterija za identifikaciju IBA koje je propisao BirdLife. može se reći da svega tri izdvojena područja neadekvatno oslikavaju ornitološke prilike što ne zadovoljava potrebe zaštite ptica u Bosni i Hercegovini. Slovenija 14. Makedonija 10 itd. na taj način bi se povećala ukupna površina zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini koja trenutačno iznosi svega oko 0. Također. Cilj ovog rada je identifikovati područja koja bi mogla biti označena kao IBA.

2008). Polak. Sistem je utemeljen na međunarodno prihvaćenim i standardizovanim kriterijima koji su naučno odabrani. Od tog broja 16 vrsta se već tada smatralo izumrlim gnjezdaricama. U tom smislu je proglašeno nekoliko značajnih međunarodnih konvencija (npr. U Bosni i Hercegovini od 1888. 2007).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja reaguju na zahvate koji ugrožavaju njihova staništa. 226 vrsta je zabilježeno na gniježđenju (Kotrošan & Papes. 2000. Jedan od bitnih pokazatelja odnosa prema pticama i njihovim staništima u pojedinim zemljama predstavlja i uključivanje u program “područja značajnih za boravak ptica“ ili IBA područja. 1989).). monitoring i zaštita ptica i njihovih staništa danas predstavljaju jednu od najznačajnijih komponenti u sistemu zaštite okoliša. 97 vrsta je označeno kao ugroženo (Obratil. Spomenuti sistem obuhvata procjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu zaštitu. Vašingtonska ili CITES konvencija. dok se smatra da je trenutno oko 1100 vrsta ugroženo. godine je izdao prvi inventar “Međunarodno značajnih područja za ptice u Evropi“. Proučavanje. Pri tome.. Kotrošan & al. 2004). 2000. U Evropi je izdvojeno 4000 područja označenih kao IBA. Novija istraživanja ukazuju na trend povećanja kada je u pitanju broj izumrlih gnjezdarica u Bosni i Hercegovini (Kotrošan & al. i pored toga što je na listi IBA. 2000. u 170 zemalja je izdvojeno 7500 područja koja su označena kao IBA. Kasnije je BirdLife (nastao nakon preimenovanja ICBP-a) razvio sistem međunarodno prepoznatih područja. Hutovo blato i Bardača su ujedno i RAMSAR područja i značaj ovih područja za faunu ptica je već odavno prepoznat. Saveljić et al. Međunarodni savez za zaštitu ptica (ICBP) 1989. Prema posljednjim podacima BirdLIfe-a. Kotrošan. U posljednjih 200 godina izumrle su 74 ptičije vrste.. Ove konvencije je Bosna i Hercegovina potpisala ili je u postupku potisivanja. “Konvencija o zaštiti evropskog (“divljeg“) živog svijeta i prirodnih staništa“ ili Bernska konvencija. je nedovoljno poznato u ornitološkom smislu i zahtijeva reviziju 211 . Boračko jezero. U Evropi se 43% od 526 zabilježenih vrsta smatra ugroženim (Polak. Matvejev. U Bosni i Hercegovini su identifikovana svega 3 IBA područja: Hutovo blato. što predstavlja oko 7% evropskog teritorija (Heat & Evans. 2007. Saveljić et al. 2004). označivši ga kao IBA (Important Bird Areas – Područja značajna za ptice). Ovaj sistem istovremeno omogućava da se u sklopu zaštite područja. godine do danas je zabilježeno 329 vrsta. 2000. pored ptica zaštite i druge životinje i biljke... S druge strane. “Konvencija o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja“ ili Bonska konvencija i “Konvencija o područjima vodenih staništa od međunarodnog značaja za ptice“ ili Ramsarska konvencija i dr. Bardača i Boračko jezero (Heat & Evans. Prema podacima jedinog do sada urađenog prijedloga crvene liste za ptice. 2007).

Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% migratornih ptica ili drugih jasno određenih populacija vrsta ptica koje žive u zajednici.koja bi na bazi naučnih pokazatelja potvrdila značaj ovog područja za ptice. može se reći da svega tri izdvojena područja adekvatno oslikavaju ornitološke prilike u Bosni i Hercegovini i ne zadovoljavaju potrebe zaštite ptica. Saveljić et al. Cilj ovog rada bio je identifikovati područja koja bi mogla biti označena kao IBA. Makedonija 10 itd. Hrvatska 23. CEPRES i dr. do 2008. Srbija 35. C (Nivo Evropske Unije) Stanište redovno sadrži značajan broj globalno ugroženih vrsta ili nekih vrsta koje su od globalnog značaja zaštite. 2007) koje je propisao BirdLife. Mjesto gdje više od 5 000 roda ili preko 3000 grabljivica ili ždralova redovno prolazi tokom jesenje ili proljećne migracije. Polak. Muzej Republike Srpske. godine.) ili drugim znatno razvijenijim zemljama zapadne Evrope (npr. Poredeći sa podacima o broju IBA područja u zemljama regiona jugoistočne Evrope (npr. Španija 391. EURONATUR) nevladinih organizacija. te uzimajući u obzir trenutačni nivo proučenosti i poznavanja lokalne ornitofaune. obuhvaćeni su podaci koje su u istom periodu prikupili ornitolozi i posmatrači ptica domaćih naučnoistraživačkih institucija (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Metodologija rada Rad se bazira na podacima vlastitih istraživanja vršenih u periodu od 2000. Tabela 1 Kategorije i kriterijumi za identifikaciju IBA područja A (Globalni nivo) B (Evropski nivo) Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% migratornih ptica ili drugih jasno određenih populacija vodenih ptica. Pored spomenutih. godine. Slovenija 14. A1 Vrste od globalnog značaja zaštite 212 C1 Vrste od globalnog značaja zaštite B1 Zajednice . Njemačka 285). Crna Gora 13+7 potencijalnih. Kriterijumi su kategorizovani na tri geografska nivoa: globalni (A kriterijumi).. Mjesto regularno sadrži značajan broj globalno ugroženih vrsta ili drugih vrsta koje su od globalnog značaja za zaštitu. obrađeni su i podaci “Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“ prikupljeni od 2000. Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% jasno određenih populacija morskih ptica. evropski (B kriterijumi) i nivo Evropske Unije (C kriterijumi). domaćih (Ornitološko društvo “Naše ptice“) i inozemnih (npr. 2000. 2000. Analiza i identifikacija potencijalnih novih IBA staništa vršena je na osnovu 20 kriterija (Heat & Evans. Također.).

a raspodjela gniježđenja određuje Endemična staništa za boravak ptica (EBA) ili Sekundarna staništa (SA).Vrste ptica koje se združuju u velika jata B3 Vrste sa povoljnim statusom zaštite u Evropi A3 Biomom ograničene vrste Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 20 000 migratornih vodenih ptica i/ili 10 000 parova migratornih morskih ptica od jedne ili više vrsta. 3) i za one čiji se način zaštite staništa čini prikladnim. A4 Vrste pica koja se združuju u velika jata 213 . na regularnom nivou. grabljivica (Accipitriformes i Falcomiformes) ili ždralova (Gruidae) redovno prolaze za vrijeme jesenje ili proljećne migracije. Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivou sadrži 1% globalnih populacija morskih ili terestričnih ptica koje žive u zajednici. Za stanište se zna ili se smatra da sadrži. Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 1% populacija migratornih ptica ili populacija vrsta ugroženih na nivou Evropske Unije. Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 1% migratornih ptica populacija ili migratornih ptica koje nisu ugrožene na nivou Evropske Unije. B2 Vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi A2 Vrste ptica sa usko ograničenim arealom Za stanište se zna ili se smatra da sadrži značajan skup vrsta čiji je poredak gniježđenja većinom ili cio ograničen na jedan biom. Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivo sadrži  20 000 vodenih ptica ili 10 000 parova morskih ptica od jedne ili više vrsta. mjesto gdje najmanje 20 000 roda (Ciconiidae). Mjesto je jedno od važnijih staništa u zemlji za vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi (SPEC 2. Za stanište se zna ili se smatra da treba da bude ’okupljalište’.  1% biogeografskih populacija vodenih ptica koje žive u velikim jatima. Mjesto je jedno od važnijih staništa u zemlji za vrste sa povoljnim statusom zaštite u Evropi ali čiji je gro jedinki koncentrisanih u Evropi (SPEC 4) i čiji se način zaštite staništa čini prikladnim.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja C2 Koncentracija ugroženih vrsta na nivou Evropske Unije C3 Zajednice migratornih ptica koje nisu ugrožene na nivou EU C4 Velike zajednice Za stanište se zna ili se smatra da sadrži značajan dio vrsta ptica sa usko ograničenim arealom.

Bardača 3. B2. Kompleks ribnjaka kod Prnjavora A1. Proglašena IBA područja 1. B2. Hutovo blato 2. Ribnjaci Saničani 5. Mjesto je imenovano kao “Posebno zaštićeno područje” (Special Protected Area . B2. Livanjsko polje i Buško jezero 2.SPA) ili izabrano kao kandidat za SPA. Jezero Modrac 6. zasnovano na ornitološkim kriterijumima. Tabela 2 Pregled IBA područja u Bosni i Hercegovini Područje IBA kriterijum A. Mjesto je jedno od pet najznačajnijih u evropskom regionu po pitanju vrsta ili podvrsta koje se smatraju ugroženim na nivou EU. Potencijalna IBA područja 1. A1.Okupljalište. A4. Mostarsko blato 3. B2 B2 B2 B2 B2 B2 214 C7 Ostali ornitološki kriterijumi C6 Vrste ugrožene na nivou EU C5 Okupljalište . Velika i mala Tišina 7. B2 A1. Boračko jezero B. Rezultati rada Na osnovu osmogodišnjih istraživanja izdvojeno je 7 novih područja koja bi mogla biti nominovana na listu IBA područja. gdje najmanje 5000 roda i/ili najmanje 3000 grabljivica i/ili 3000 ždralova redovno prolaze tokom proljećne ili jesenje migracije. Plivsko jezero 4. Pored spomenutih područja već ranije su na listu IBA uvrštena tri područja (Tabela 2).

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja IBA područja i područja izdvojena kao potencijalna IBA područja geografski su vezana uz močvarna staništa u Hercegovini. do 2008. 215 . sjevernoj i sjeverozapadnoj Bosni i uz rijeku Savu (Slika 1). Može se reći da spomenuto područje ispunjava kriterije A1. Na spomenutom kompleksu se gnijezde kosac (Crex crex) i patka njorka (Aynthya nyroca). Ujedno je na ovom području je 2007.000 vodenih ptica. A4 i B2. IBA područja Potencijalna IBA područja Slika 1 Proglašena i potencijalna IBA područja u Bosni i Hercegovini Na osnovu podataka podataka prikupljenih u periodu od 2000. godine kompleks Livanjsko Polje-Buško jezero moguće je predložiti za IBA listu odmah. godine tokom jeseni registrovano više od 50. vrste koje se ubrajaju u red globalno ugroženih vrsta.

Kotrošan) 216 . Kotrošan) Slika 5 Mostarsko blato (Foto: D. Ardea purpurea-čaplja danguba. Ixobryxus minutus-čapljica voljak. Slike 2-3 Livanjsko polje i Buško jezero (Foto: D. a za koje su močvarna staništa na izdvojenim lokacijama veoma značajna. Plegadis falcinellus-blistavi ibis. kao i spomenuti kompleks Livanjsko polje-Buško jezero. trenutačno je izdvojen kriterij B2 (vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi) kao kriterij za imenovanje na IBA listu. na datim područjima je konstatovano gniježđenje ili zadržavanje tokom seobe i zimovanja vrsta koje su prema BirdLife-u označene kao vrste sa nepovoljnim statusom (Spec 2 i 3). Botaurus stellaris-bukavac i dr. Platalea leucorodia-žličarka. Ciconia ciconia-bijela roda. Kotrošan) Za ostala područja.). Slika 4 Plivsko jezero (Foto: D. Ardeola ralloides-žuta čaplja. Naime. Tu se prije svega misli na vrste koje su u Bosni i Hercegovini označene kao ugrožene (Grus grus-ždral. Ciconia nigra-crna roda. Nycticorax nycticorax-gak.

ova područja su prema BirdLife-u označena samo za kriterijum A1. status IBA područja moguće je potvrditi za Hutovo blato i Bardaču. Kulijer) Slika 9 Ribnjaci kod Prnjavora (Foto: D. Kulijer) Slika 8 Tišina (Foto: D. ali je potrebno revidirati kriterijume koje ona ispunjavaju. dok definitivno ispunjavaju i kriterijum B2. Kulijer) Istovremeno. Kulijer) Slika 7 Ribnjaci Saničani kod Prijedora (Foto: D. Slike 10 Hutovo blato (Foto: D Kulijer) 21 . Naime.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 6 Modrac (Foto: D.

dok se za Boračko jezero u ovom trenutku ne može reći isto.Slike 11-12 Bardača (Foto: D. za dato područje još uvijek nema dovoljno kvalitetnih podataka da bi se potvrdio njegov status kao IBA područja. dok za preostalih 6 novoizdvojenih područja treba uraditi dodatna istraživanja. 21 . Diskusija Na osnovu osmogodišnjih istraživanja izdvojeno je 7 područja koja bi mogla biti nominovana na listu IBA područja. U ovom trenutku izvjesno je da kompleks Livanjsko Polje-Buško jezero ispunjava uslove za uvrštavanje na IBA listu. To se prvenstveno odnosi na planinska područja koja nisu ili jesu bila predmet sporadičnih istraživanja i trenutačno dostupni podaci nisu dovoljni da bi se data područja identifikovala kao potencijalna IBA područja. jer izostaju kvalitetni podaci. Popovo) koja bi mogla biti kandidati za IBA područja. Uz tri područja ranije nominirana na listu IBa ukupan broj IBA područja u Bosni i Hercegovini bi se mogao povećati na 10 područja. Fatničko. Pored navedenih. Pored navedenih. Kotrošan) Za Boračko jezero se u ovom trenutku ne može potvrditi status IBA područja. Naime. Iako su za 10 navednih područja izdvojeni kriterijumi za njihovu nominaciju za IBA listu. Istovremeno. Međutim. status IBA područja moguće je potvrditi za Hutovo blato i Bardaču. neophodno je uraditi dodatne analize i priključiti podatke koji trenutačno nisu bili dostupni kako bi se utvrdilo da li ova područja ispunjavaju i neke druge kriterijume. može se pretpostaviti da ispunjava kriterijum B2 za nominaciju IBA područja. Također. postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja za IBA listu. neophodno je proširiti istraživanja na područjima kraških polja (Dabarsko. postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja koja do sada nisu bila predmet ornitoloških istraživanja.

.. DOPPS. Ornitološko društvo “Naše ptice“. na ovaj način bi se povećala i ukupna površina zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini koji od potrebnih 15% trenutačno prema različitim izvorima iznosi od 0. N. 2000: Important Bird Areas: Priority sites for conservation. Pored toga. Zemlja raznolikosti. D.67% (Redžić & al. 2000: Međunarodno pomembna občomja za ptice v Sloveniji. S. 18-19: 227-235. Kotrošan. Jovićević. Puzović. http://www.. Prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti. 2007: Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori.. 2008: Bosna i Hercegovina.fmoit. Naše starine.. A. & Habul....fmoit. S. S. 8). godine. Sarajevo. Evans. D. 2008: Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. 1989: Predlog “Crvene liste” ugroženih ptica SR Bosne i Hercegovine. Matvejev. Literatura Heat. S.. D. 4(4) (u pripremi za štampu).. Cambridge. Radević. M.. Ornitološko društvo “Naše ptice“. 1. BirdLife International. Ljubljana. M. plan razvoja u turističkom smislu (npr. Ljubljana. Barudanović. M... (BirdLife Conservation Series No... 2004: Ornithology and bird protection in Bosnia and Herzegovina: situation and perspectives. S. do 2006. I. Monografija DOPPS Št. Monografija CZIP br. Liga za ornitološku akciju Srbije. D. Papes. 1.. Kotrošan.info/ 21 . J. (eds).info) do 0. Beograd. Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore. Federalno ministarstvo okoliša i turizma..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izdvojena IBA područja trebalo bi obuhvatiti i zakonskom legislativom kojom bi se regulisala njihova zaštita. Vizi. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini.55% (www. Obratil. Podgorica. godine. Vešović Dubak.. Sarajevo. 3(3): 9-38. Sarajevo. M. Sarajevo. A. M. Kotrošan. Redžić. Simić. program posmatranja ptica). D. 2008). Saveljić. F. edukacije i dr. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini. S. Acrocephalus 25(122): 149-152. 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni I Hercegovini od 1888. potrebno je naglasiti neophodnost izrade upravljačkih planova za data područja koja bi uključila monitoring. Polak. 2 vols. 2008: Ptice Srbije i područja od međunarodnog značaja. S obzirom da su u većini slučajeva IBA područja preimenovana u SPA (područja specijalne zaštite). do 2006. Mulaomerović..

In addition. which is ca 7% of the Europe’s territory. Now there are 7500 areas in 170 countries marked as IBA. In Europe. Regretfully. just a few areas have been systematically researched so far (e. Hutovo balto. BirdLife has developed a system of internationally recognized areas marked as IBA (Important Bird Areas). Bardača. Out of 9600 extant species.g. monitoring and protecting of birds and their habitats represent nowadays one of the most important components in the environmental protection system. and the importance of these areas for the bird fauna 220 . Consequently. some mountain areas). many of the registered species have in the meantime become exterminated or ultimately threatened. Bardača. out of 526 recorded species 43% of them are considered as threatened. The system has been established on the internationally accepted and standardized criteria selected on a scientific basis. although so far based on the work of only a few domestic and foreign ornithologists and scarce bird-watchers. there are 4000 of them. correct identification and management of the IBAs enables not only protection of birds. Ornithological research in Bosnia and Herzegovina has 150 years long tradition. Boračko Lake). In addition to a series of international conventions. 1100 of them are considered as threatened. In Europe.PROPOSAL FOR NEW IBAS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Summary Birds are extremely sensitive group of animals. The result of their work is the list of 329 registered species. Therefore. birds are regarded as a significant parameter of the environmental condition. but also of other animals and plants. This is proved with the fact that over the last 200 years 74 bird species have become extinct. The System includes the assessment of condition of the threatened bird populations and significance of their habitats for the species’ protection. there are only three IBA identified in Bosnia and Herzegovina (Hutovo blato. significant attitude toward birds and their habitats in some countries is shown through socalled IBA. and according to the BirdLife data. Bardača and Hutovo blato are at the same time RAMSAR areas. However. Researching.

although in the IBA list.55% of B&H territory. is not sufficiently known in an ornithological sense. as well as data from the same period obtained from the ornithologists and bird-watchers from the domestic scientific research institutions (The National Museum of Bosnia and Herzegovina. Pliva Lake.). Slovenia 14. CEPRES. Data obtained from the members of the “Network of bird-watchers in Bosnia and Herzegovina” collected over the last 10 years are also included. Analysis of the collected data shows that the complex of Livanjsko Plain and Buško Lake should be included into the IBA list. Croatia 23. it can be said that only three recognized areas do not give an adequate picture of the ornithological situation. EURONATUR). Serbia 35. It is certain that in addition to the mentioned areas. in Spain 391. there is a possibility for identification of some more areas.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja has been known for a long time. although scientifically valid data for the mentioned areas are still not sufficient. Analysis and identification of new IBA habitats have been done according to IBA identification criteria prescribed by BirdLife. This paper has a goal to identify areas that could be marked as IBA. 221 . as well as the present level of knowledge of the local ornithofauna.g. nor they fulfil the needs of bird protection in Bosnia and Herzegovina. Germany 285. and needs a revision that. Montenegro 13+7 potential.g. On the other hand. and organizations from the country (Ornithological Society “Our Birds”) and abroad (e. Great and Lesser Tišina.). The paper is based on the author’s own researches conducted in the period from 2000 to the present day. potential IBA in Bosnia and Herzegovina are Mostarsko blato.. etc. which now occupies only ca 0. Boračko Lake. etc. Modrac Lake. This would also be a way to increase the total protected area in Bosnia and Herzegovina. which have not yet been investigated in ornithological sense. and complex of fishponds near Prnjavor. would confirm significance of this area for birds. Macedonia 10. fishponds Saničani near Prijedor. based on scientific parameters. At the same time. the Museum of Republika Srpska. Considering the number of IBA in other European countries (e. The areas mentioned above should also get a legal regulation in terms of their protection.

.

Tako je zakonom određeno da se o zaštićenim dijelovima prirode. sigovine. Da bi se dobila jasna slika o ulozi JU. a čija je zaštita ustanovljena u okviru ovlasti na nivou županija. ing.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLAJNJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA Mario Pavičić Zakonom o zaštiti prirode određeno je koje se institucije. 8)  Zaštićena područja  Zaštićene svojte (vrste)  Zaštićeni minerali.. ovisno o kategoriji zaštite. bave javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. trebaju brinuti o zaštićenim prirodnim vrijednostima na svim razinama uprave u Republici Hrvatskoj. ravnatelj JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-Posavske županije 223 . dajemo kratak pregled o zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj Kategorije zaštite (čl. fosili Broj zaštićenih područja po kategorijama  Strogi rezervati (2)  Nacionalni parkovi (8)  Posebni rezervati (78)  Parkovi prirode (11)  Regionalni parkovi (1) 1 Dipl.

te ekološku mrežu. To provodi kroz 5 temeljni djelatnosti: zaštitu. turizma i edukacije. okoliš. vrste. 224 . minerala. promicanje i korištenje. staništa. Županijske javne ustanove U svom svakodnevnom radu županijska javna ustanova provodi aktivnosti i djelatnosti koje čuvaju našu prirodu. Regionalni park. spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. posjećivanja. JU za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima osnivaju jedinice područne (regionalne) samouprave i upravljaju svim tim kategorijama zaštite. očuvanje. Propisane mjere zaštite ugrađuju se u dokumente prostornog planiranja i planove gospodarenja. značajni krajobraz i park-šumu. proglašava županijska skupština ili gradska skupština uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva i središnjeg tijela državne uprave. održanje. fosila. Spomenici prirode (103)  Značajni krajobraz (70)  Park šuma (38)  Spomenici parkovne arhitekture (135)  Ukupno 9. a na prijedlog Ministarstva. Upravljanje se provodi temeljem pravilnika o unutarnjem redu koji sadrži mjere i uvjete zaštite prirode i plana upravljanja koji se donose na 10 godina samo za pojedine kategorije zaštite. koji se nalaze na području županije ili grada. ekološke sustave. Cilj proglašenja nekog područja zaštićenim Osigurati trajnu i učinkovitu zaštitu svih njegovih sastavnica: rijetke flore i faune. kao i čitavog staništa.5% kopnenog dijela RH Načini proglašenja pojedinih kategorija zaštite prirode Nacionalni park (8) i park prirode (11) proglašava Hrvatski sabor. Osigurati njihovo održivo korištenje u smislu ekološke proizvodnje. Stroge i posebne rezervate proglašava Vlada RH svojom uredbom.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ustroj županijski javnih ustanova  Ravnatelj  Stručne službe: stručni voditelji.nultog’’ stanja zaštićenog područja. 225 . Prepreke u radu ŽJU Sve ustanove ovise o financiranju iz županijskog proračuna.5% teritorije je zaštićeno  47% obuhvaćeno ekološkom mrežom ŽJU i 48 DZZP (Državni zavodi za planiranje) dužni su napraviti planove upravljanja za 385 zaštićenih područja do kolovoza 2009.  7 terenskih vozila  11. Broj zaštićenih područja po županijama Još uvijek je nesrazmjer ekipiranosti ŽJU i obveza na terenu relativno velik te je 57 zaposlenih u ŽJU zaduženo za 385 zaštićenih područja u raznim kategorijama. Nepostojanje jedinstvenog popisa djelatnosti za koje ustanove mogu izdavati koncesijska odobrenja za obavljanje djelatnosti u ZP otežava rad JU. a samo u znatno manjem iznosu ostvaruju sredstava iz vlastitih prihoda koji su vezani uz naknade za koncesijska dopuštenja i/ili druge oblike korištenja ZP-a. Inventarizacija i monitoring. su preduvjet za izradu plana upravljanja. a to još uvijek nije napravljeno na 95% proglašenih zaštićenih područja. odnosno određivanje.. nadzornici  Administrativni referenti  Županijske javne ustanove – ŽJU  Danas sve Županije u RH imaju JU  Broj zaposlenih po pojedinim ŽJU izgleda ovako:     s 1 zaposlenim (ravnatelj) 6 – JU s 2 zaposlena 7 – JU s 3 zaposlena 1 – JU s 4 i više zaposlenih – 6 JU  Ukupan broj zaposlenih u svim ŽJU je 57 od kojih su 20 ravnatelji. godine. stručni suradnici  Nadzorna služba: Glavni nadzornik.

to je generalni strukturni problem nastao kao rezultat kasnog osnivanja županijskih JU. vodno gospodarstvo. lov i ribolov. rudarstvo) također je jedna od poteškoća u radu JU. Financiranjem se uglavnom pokrivaju troškovi zaposlenika i minimalni opseg tekućeg poslovanja ustanova. te je na temelju toga osnovana i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. dr. a činjenica je da NEM i Natura 2000 stavljaju još više obveza pred nedovoljno ekipirane ŽJU. U većini slučajeva formiranje ustanova je još uvijek u početnoj fazi (s obzirom na kadrovsko ekipiranje. a danas ima 20 ŽJU i 7 lokalnih. tehničku opremljenost. ožujka 2005. koji se očitovao i nedavnim pozitivnim izvješćem DZZP o stanju prirode u RH. Neusklađenost zakonskih propisa i preklapanje nadležnosti i upravljanja u zaštićenim područjima u sektorima gospodarenja prirodnim resursima (poljoprivreda. Djelatnost Javne ustanove na području Brodskoposavske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodskoposavske županije osnovana je Odlukom o osnivanju Javne ustanove (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj: 10/04 i 1/05). te povezivanje s Ministarstvom kulture (standardizacija poslova. godine pod nazivom Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. Financiranje je u velikom nesrazmjeru s ukupnim obvezama ustanova. financiranje). Ustanova je registrirana pri Trgovačkom sudu u Slavonskom Brodu dana 9. županije su obvezne osnovati javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.) Zaključak S obzirom da su prije 4 godine postojale samo 4 ŽJU. šumarstvo. stručni ispiti. Za unapređenje stručnoga rada bitne su međusobna komunikacija i koordinacija.Ministarstvo radi na pripremi pismenog tumačenja Uredbe o proglašenju Nacionalne ekološke mreže s osvrtom na modalitete financiranja i upravljanja Nacionalnom ekološkom mrežom Natura 2000. to je jedan veliki pozitivan korak. Javne ustanove na županijskoj razini nemaju zadovoljene sve preduvjete za kvalitetno upravljanje svim područjima kojima moraju upravljati. čija su osnovne zadaće: praćenje i proučavanje sta- 226 . Temeljem Zakona o zaštiti prirode. osposobljavanje kadrova.

. priprema i predlaganje nadležnim tijelima Županije akata o proglašenju zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. promicanja i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti Brodsko-posavske županije. Stručni poslovi Javna ustanova izrađuje i/ili koordinira izradu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. uspostavlja i vodi informacijski sustav (GIS u pripremi Norveška vlada) praćenja stanja u zaštićenim područjima Županije.  godišnjeg programa zaštite.  ostalih dokumenata propisanih zakonom o zaštite prirode i drugim zakonskim propisima. Javna ustanova koordinira rad jedinica lokalne samouprave u cilju učinkovitog korištenja. briga o organizaciji pravilnog održavanja. gospodarenja i zaštite zaštićenih područja. pripremanje i predlaganje nadležnim tijelima mjera zaštite zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti i nadziranje njihovog izvršavanja pred nadležnim inspekcijskim tijelima. organiziranje i provođenje aktivnosti promicanja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. Javna ustanova također prati stanje u zaštićenim područjima.) te drugih prostornih planova predlažući mjere zaštite zaštićenih područja.. i sl. pružanje stručne pomoći vlasnicima i korisnicima zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti u izvršavanju njihovih obveza prema zaštićenim prirodnim vrijednostima. vođenje odgovarajuće evidencije o njima i njihovom stanju temeljem stručnih elaborata. obavljanje drugih stručnih poslova zaštite prirode iz djelokruga Županije. očuvanja. te provodi i prati provedbu:  plana upravljanja zaštićenim područjima kojima gospodari javna ustanova (desetogodišnji). 22 . priprema.  plana razvoja javne ustanove. posebno ako se ona nalaze u teritorijalnom obuhvatu dvije ili više jedinica lokalne samouprave.  Godišnjeg financijskog plana javne ustanove. kao i programom razvoja javne ustanove. sudjelovanje u izradi prostornih planova područja posebnih obilježja (regionalnog parka. Djelatnost Javne ustanove se obavlja kao javna služba. vodi dokumentaciju o zaštićenim područjima. zaštite i korištenja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. a osobito davanjem stručnih mišljenja i naputaka. pokretanje postupaka nadzora i poduzimanja mjera zaštite zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. održavanja. kao dijela prirodne baštine Županije.

61/00 i 32/02. nadzorne i ostale stručne poslove vezane uz djelatnost zaštite prirode. Zakon o šumama i dr. te također planira i provodi održavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti kojima upravlja. 22 . Obavlja i druge stručne poslove koje joj povjeri nadležno ministarstvo. Zakona o vodama (“NN” broj 107/95). Zakona o zaštiti okoliša (“NN” broj 82/94 i 128/99).Javna ustanova također obavlja analitičko-planerske. te ostalim zakonima kao što su: Zakona o prostornom uređenju (“NN” broj 30/94. propisane Zakonom o zaštiti prirode. 100/04). informatičko-dokumentacijske. Javna ustanova provodi i neposredni nadzor nad zaštićenim prirodnim vrijednostima. županijsko poglavarstvo ili upravno vijeća ustanove. organizacijsko-koordinacijske. 68/98.

GIS-a za NP Una je razvijen na platformi ArcGIS 9. podaci prikupljeni terenskim istraživanjima. što predstavlja osnovu za dugoročno upravljanje NP Una na uravnoteženi osnovama. sa jednim slojem za svaku kategoriju informacija. Baza podataka zajedno sa geografskim informacionim sistemom čini aplikativni program razvijen za upravljanje NP Una. ili u najmanju ruku nije efikasno bez upotrebe modernih tehnologija baziranih na računarima i informacionoj mreži. e-mail: sdug@email. Svaka od ovih odlika je kreirana kao pojedinačni sloj na karti. Sarajevo. Geografski informacioni sistem (GIS) zauzima posebno mjesto među ovim tehnologijama. što omogućava ugradnju podataka u sveobuhvatnu GIS bazu podataka.com 22 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEM ZA NACIONALNI PARK UNA Samir Đug Nusret Drešković Sažetak Upravljanje zaštićenim područjima nije moguće. Prednosti korištenja GIS-a za NP Una su efikasno upravljanje nacionalnim parkom zasnovano na donošenju kvalitetnih i brzih odluka i primjenu rješenja u svakodnevnoj praksi.2. ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. i rezultati daljinskih istraživanja (avio ili satelitski snimci). U razvoju GIS-a za NP Una korištena su tri glavna izvora podataka: klasične topografske karte. Na ovaj 1 Prirodno-matematički fakultet Sarajevo. U ovom pogledu se uspostava nacionalnog parka Una može posmatrati kao izvanredna osnova za podsticanje šire upotrebe GIS-a u pomaganju razvoja shvatanja i poboljšanja našeg pristupa upravljanju zaštićenim područjima. Ova aplikacija predstavlja jedan dinamičan i interaktivan sistem koji omogućava ažuriranje informacija i statističku obradu podataka uz vizuelni prikaz pojedinačnih odlika. koji sadrži sve neophodne alate za prostornu i geostatističku analizu podataka i prediktivno modelovanje.

sačuvaju.. GIS povezuje prostorne elemente (poznate i kao grafički elementi podataka ili odlike) sa koordinatnim sistemom. Glavna prednost koju ima GIS u odnosu na tradicionalno kartiranje i analize je mogućnost efikasne koncentracije geografskih podataka iz različitih izvora i različitih vremenskih perioda. Geografski informacioni sistem (GIS) zauzima posebno mjesto među ovim tehnologijama. stručnjaka i metoda dizajniranih da efikasno prikupe. 1994). te digitalnih info punktova i web sadržaja. ali se generalno može reći da GIS predstavlja kompleks računarske opreme (hardver i softver). zajedno sa vrlo različitim stopama promjena komponenti njihovih fizičkih. kao i njihova efikasna analiza. 1999). & Rogerson. GIS može također čuvati atributne podatke. predviđanju rezultata i planiranju strategija (Fortheringham. Diverzitet i strateški značaj zaštićenih područja. te ima potencijalno vrlo značajnu ulogu u objašnjavanju određenih događaja. statističke analize) sa vizualizacijom i geografske analize. moguće je obuhvatiti veće zone i uključiti veći broj varijabli nego što je to slučaj prilikom upotrebe tradicionalnih metoda (Jones. On integriše uobičajene operacije sa bazama podataka (npr. predstavlja veliki izazov za upotrebu geografskog informacionog sistema (GIS). upravljaju. NP Una. Postoji veliki broj definicija. Također je moguće pretraživanje atributnih podataka i njihovo povezivanje sa 230 . prenose i vrše vizualizaciju različitih vrsta informacija koje imaju geografsku referencu (ESRI. koji predstavljaju deskriptivne informacije odlika na karti. ali je povezana sa njima. analiziraju.način je moguće upotrebom otvorenog računarskog sistema izvršiti standardizaciju prikupljanja. podataka. bez upotrebe modernih tehnologija baziranih na računarima i informacionoj mreži. Ove atributne informacije se smještaju u bazu podataka koja je odvojena od grafičkih podataka. Ključne riječi: Geografski informacioni sistem. 2006). GIS za NP Una omogućava također i vizualizaciju prirodnih vrijednosti i odlika ovog područja u turističke svrhe u formi turističkih karata. GIS omogućava ispitivanje i prostornih i atributnih podataka u isto vrijeme. bioloških i društvenih sistema. Ove odlike se mogu odvojiti u različite slojeve (teme).2. Prilikom prostornih analiza. ili u najmanju ruku nije efikasno. ArcGIS 9. GIS je računarski alat razvijen za kartiranje i analizu podataka. zaštićena područja Uvod Upravljanje zaštićenim područjima nije moguće. unosa obrade te pohranjivanja i ažuriranja podataka o NP Una.

nacionalnom i globalnom nivou je već shvatilo ovaj potencijal i razvija dugoročne monitoring programe u kojima GIS igra centralnu ulogu. Prema tome. 1994.2 koji sadrži sve neophodne alate za prostornu i geostatističku analizu podataka i prediktivno modeliranje. katastarske podloge. 1994. 1994. te ArcScene za 3D prikaz i analizu podataka vezanih za reljef.topo karte 1:25000. Posljednjih godina sve više raste zabrinutost za degradaciju prirodnih ekosistema. kao i evaluacija budućih scenarija koji su izvedeni iz interakcije biofizičkih i društvenih procesa. infrastruktura) analiza prikupljenih podataka upotrebom ArcMap sa ekstenzijama za prostornu analizu i geostatistiku (ArcGIS Spatial Analyst i ArcGIS Geostatistical Analyst). upravljaju. i vektorski – geološka podloga. što omogućava korisnicima da sakupljaju. ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. riječna mreža.. 1992). Halpin. Brzeziecki et al. satelitski snimci IRS i digitalni model terena (DEM). Metodologija izrade GIS-a za NP Una podrazumjeva nekoliko koraka: 1. Willison et al. Schaller. zemljišni pokrov. 2005. tipovi tla. Nekoliko organizacija na regionalnom. 231 2.. Upotreba GIS-a u nacionalnom parku Una zahtijeva neka specijalna razmatranja. . Ciljevi su bilježenje osnovnih informacija o stanju zaštićenih područja. što znači da pitanja vezana za zaštićena područja postepeno pronalaze svoje mjesto na ekološkoj i političkoj agendi (Delbaere & Gulinck. Materijal i metode GIS-a za NP Una je razvijen na platformi ArcGIS 9. koja potiču iz postojećeg GIS softvera i savremene ekološke teorije. GIS može kombinovati geografske i druge tipove podataka radi kreiranja karata i izvještaja. obično putem simulacijskih modela (Đug. vegetacija. koja su izvedena iz posebnih karakteristika ekosistema i podataka koji su prikupljeni u ovim kompleksnom.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prostornim podacima. a također iz ograničenja. Sva kartografska. 1994). analitička i sintetska obrada podataka vršena je navedenim tehnologijama. dinamičnom regionu. U ovom pogledu se uspostava nacionalnog parka Una može posmatrati kao izvanredna osnova za podsticanje šire upotrebe GIS-a u pomaganju razvoja shvatanja i poboljšanja našeg pristupa upravljanju zaštićenim područjima. razvoj sveobuhvatne GIS baze podataka koja će sadržavati teme neophodne za uspješno upravljanje (rasterski . i interpretiraju informacije bazirane na lokaciji na jedan planski i sistematičan način.

ekstrapolacija može biti vrlo problematična. na primjer. Ekstrapolacija je jedna od aktivnosti za koju se GIS često promoviše i koristi. prostornom pokriću i dostupnosti. Za potrebe razvoja GIS-a za NP Una su uspješno korišteni svi navedeni izvori podataka. za svaki fenomen. nego i shvatanje ekoloških procesa i tehnologija koje se koriste. analizu i evaluaciju. 1990). proces modeliranja i ekstrapolaciju. 1990). GIS može predstavljati vrijednu tehnologiju za opisivanje. i drugo. kao mehanizam za analiziranje. Jedan od značajnih potencijala GIS-a je upotreba tri dimenzije i grafičkih mogućnosti za izradu inventura ne samo biofizičkih i kulturnih resursa. a rizik od neprecizne ekstrapolacije raste sa brojem varijabli i kompleksnosti okoliša. procjenu uticaja na okoliš. itd. podaci prikupljeni terenskim istraživanjima. integracija podataka u jedinstveni GIS sistem i razvoj aplikacije. Tri primjera pitanja podataka. kulturna i ekonomska pitanja koja uključuju. Pod ovim uslovima. U ovim oblastima GIS se koristi na dva glavna načina: prvo. biodiverzitet. Kao što je to nedavno pokazao Haslett (1994) koristeći fraktalne analize Berchtesgaden GIS-a (Ashdown & Schaller.3. nego i vizualnih resursa. i rezultati daljinskih istraživanja (avio ili satelitski snimci). U velikom broju slučajeva. Većina problema koji oteževaju primjenu GIS-a u zaštićenim područjima se odnosi na kvalitet dostupnih podataka i njihovu podesnost za upotrebu u GIS-u. modeliranje i predviđanja koji pomaže donosiocima odluka (McKendry & Eastman. od kojih svaki ima rastući stepen izazova kojeg nameću problemi koji proizilaze iz heterogenosti. Ovo može biti vrlo riskantno bez dubokog shvatanja međusobnih odnosa varijabli uključenih u ekstrapolaciju. Prema tome. Na ovaj način se mogu prikazati trenutna stanja zaštićenih područja i efekti budućih razvojnih planova. uključuju tehnike prepklapanja. 232 . kao što su opisali Paracchini i Folving (1994) i Walsh et al. turizam. (1994). zaštićena područja su najkompleksniji prostori. Ovi snimci se obično koriste za obezbjeđivanje osnovne klasifikacije i inventure načina upotrebe zemljišta. Zaključak koji se može izvući iz ovih podataka je da upotreba GIS-a mora uključiti svjesnost o ograničenjima ne samo dostupnih podataka. kao alat koji pomaže u inventuri resursa i integraciji podataka. čak i za lokacije sa pouzdanim podacima. U razvoju GIS-a za NP Una korištena su tri glavna izvora podataka: klasične topografske karte. GIS se koristi na oba načina. Podaci za gotovo sve aspekte prirodnih ekosistema su vrlo heterogeni u dužini i frekvenciji bilježenja. U okviru NP Una GIS aplikacija odražava najznačajnija ekološke. šumarstvo.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Iz ovih primjera se može vidjeti da je najveći i najinteresantniji izazov za upravljanje zaštićenim područjem upotreba GIS tehnologije u istraživanjima: traženje odgovora na pitanja tipa “šta ako”. Međutim.). Biološke:  tipovi vegetacije i biljne zajednice.  geološka osnova. GIS se može posmatrati kao sistemi koji su vrijedni ne samo za bilježenje. upravljanje i integraciju podataka. staze.). i sl. nego i za generisanje ideja i istraživanje odnosa. jezero. Prema tome. kao i znanjem stručnjaka. za većinu pitanja na koje naučnici i stručnjaci traže odgovor ne postoje podaci ni adekvatne teorije. Za pružanje odgovora na ova pitanja GIS može pružiti široki spektar modova za analize. modeliranje i predviđanje. kao što su: koje će biti ekonomske i kulturne posljedice određenih poljoprivrednih/turističkih aktivnosti ili koje su potencijalne implikacije dugoročnih promjena u okolišu. najveći potencijal GIS tehnologije je upotreba povezivanja podataka sa modelima koji omogućavaju predviđanje i objašnjavanje. Upotreba geografskog informacionog sistema za sugerisanje budućnosti zaštićenih područja zahtijeva uključivanje neophodnog spektra varijabli na podesnoj prostornoj skali i detaljno shvatanje njihovih interakcija.  administrativna infrastruktura Rezultati i diskusija Setovi GIS podataka koji su korišteni razvoju GIS-a za NP Una su prikazani u Tabeli 1.  klimatska osnova.  zemljišni pokrov (CORINE land cover). Uspostava efikasnog sistema upravljanja uz upotrebu GIS-a zahtjeva široki spektar podataka o ekološkim uslovima istraživanog područja.). ekspozicije.  staništa životinjskih vrsta (terestrična i akvatična). nagibi.  hidrološka osnova (vodotoci. i sl. Infrastruktura:  saobraćajna infrastruktura (objekti. putevi. i sl. 233 . Iako je inventura resursa neophodan prvi korak. Baza podataka i serija karata koji dopunjavaju i/ili ilustriraju osnovne informacije o istraživanom području uključuju: Fizičke (osnovne karte):  topografska osnova (nadmorska visina.

Informacije o kvantitetu. izvori.Tabela 1 Setovi GIS podataka GIS set podataka Položaj Opis Položaj NP Una je izrađen na osnovu satelitskih snimaka sa IRSS i TK 1:25000 Svi vodotoci i stajaće vode (jezera. objekti i zone uneseni na osnovu satelitskih I zračnih snimaka. privremeni i stalni vodotoci) sa topografske karte 1:25000 Tipovi geološke podloge sa Geološke karte 1:100000 Digitalni model terena je izrađen na osnovu postojećih TK 1:25000 i digitalizacijom izohipsi sa ekvidistancom od 20 m Karta nagiba terena je izrađena na osnovu analize površina 3d modela Karta nagiba terena je izrađena na osnovu analize površina 3d modela Lokacije za vegetaciju su unesene na osnovu rezultata terenskih istraživanja i CORINE land cover podataka Analiza zona sa visokim stepenom biodiverziteta je vršena na osnovu podataka o vegetaciji sadržanim u geobazi podataka Saobraćajnice. Njihove prostorne komponente su uključene u GIS bazu podataka koja je urađena u MS Access programskom paketu. 234 . tačka Poligon 1:10000 Senzitivne zone 1:25000 Zone u NP Poligon 1:25000 Ovi podaci su opisani i dokumentovani za vrijeme terenskih istraživanja. distribuciji i statusu pojedinih odlika su ugrađene u bazu podataka koja je povezana sa odlikama u GIS slojevima. te katastarskih planova Analiza senzitivnih zona je izvršena prepokrivanjem zona sa visokim biodiverzitetom i zona pod intenzivnim uticajem čovjeka Definisanje zona zaštite u NP je izvršena na osnovu geostatitisčke analize postojećih slojeva Tip odlike Raster Skala izvora/rezolucija 10 metara Hidrologija Poligon Linija Poligon Poligon 1:25000 Geologija 3d model terena 1:100000 1:25000 Nagibi terena Ekspozicije terena Vegetacija Grid Grid Poligon 1:25000 1:25000 1:25000 Biodiverzitet Poligon 1:25000 Infrastruktura Poligon. Ona sadrži niz podataka o abiotičkoj i biotičkoj komponenti NP Una. linija.

Preciznost je stepen kojim informacije na karti ili u digitalnoj bazi podataka odstupaju od stvarnih vrijednosti. razdvajanje ili izračunavanje površina) se izvode sa numeričkom preciznošću koja ovisi o prikupljenim podacima koji su pohranjeni u sistemu. veliki broj zemalja EU i internacionalnih organizacija koje se bave informacijama o okolišu. itd. kombinovanje. redukcija ili umanjenje pritiska i/ili ekoloških šteta uz istovremeni razvoj ZP Una. i on uključuje:  Uzročnike.  distribuciju (prostorna distribucija). “Odgovor” na promjene u pritisku ili stanju predstavlja donošenje odgovarajućih mjera i programa ili aktivnosti čiji je cilj prevencija. Ovaj model su usvojile kao najpodesniji način za strukturisanje informacija o okolišu brojne međunarodne organizacije i tijela koja se bave ovom problematikom. Ljudske aktivnosti predstavljaju “pritisak na okoliš” (kao što su način upotrebe zemljišta.reakcija sistema”. i OECD. The European Environment Agency (EEA). itd.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Analize koje se vrše upotrebom GIS-a (npr. turizam. brojnosti određenih vrsta. na primjer. Značajne informacije o fizičkim i biološkim karakteristikama istraživanog područja uključuju:  kvantitet (površine). sa jednim slojem za svaku kategoriju informacija.  status (rijetke i ugrožene vrste. Ovo pitanje je povezano sa kvalitetom podataka i greškama koje se mogu sadržavati u bazi podataka ili na karti. Svaka od ovih odlika je kreirana kao pojedinačni sloj na karti. Ova aplikacija predstavlja jedan dinamičan i interaktivan sistem koji omogućava ažuriranje informacija i statističku obradu podataka uz vizuelni prikaz pojedinačnih odlika. raznolikosti staništa. trendovima i pritiscima omogućavaju razvoj podesnog modela za upravljanje NP Una. što indicira “promjene u stanju okoliša” (npr. prepokrivanje.. kao što su prekomjerna ispaša. koji mijenjaju  Stanje okoliša što opet ima 235 .)  pristisci (postojeći pritisci na ekosisteme) Informacije o statusu. turističke aktivnosti). što se vrši kroz modifikovani sistem “uticaj pritisak . Ovdje spada. koji rezultiraju  Pritiskom na okoliš kao što je zagađenje ili izmjena staništa. sječa..stanje . što omogućava ugradnju podataka u sveobuhvatnu GIS bazu podataka. promjene u nivou polutanata.). kao što su Eurostat. Ovaj model je poslužio za analizu ekoloških problema. Baza podataka zajedno sa geografskim informacionim sistemom čini aplikativni program razvijen za upravljanje NP Una.

(1994) Potential impacts of changing climate on vegetation cover of Switzerland: a simulation experiment using GIS technology. (1994) A review of landscape ecological research with specific interest to ladscape ecological mapping. H. (eds) Remote Sensing in Land- 236 . Bonn. Iz: Delbaere.. Uticaj na stabilnost i funkcije ekosistema.. B. Gulinck. Wildi. In: Mountain regions and GIS. J. German National Committee for the UNESCO Man and the Biosphere (MAB) Programme. Mab-Mitteilungen 34. GIS za NP Una omogućava također i vizualizaciju prirodnih vrijednosti i odlika ovog područja u turističke svrhe u formi turističkih karata. M. H. Na slici 1 su prikazani pojedini tematski slojevi izrađeni za GIS NP Una. unosa obrade te pohranjivanja i ažuriranja podataka o NP Una. Kienast. B. F. O. Slika 1 Primjer GIS tematskih karata za NP Una (nagibi i ekspozicije terena. Delbaere. generišući potrebu za  Odgovorima putem donošenja i provođenja odgovarajućih mjera. tipovi tla. Brzeziecki. ecosystem research and environmental monitoring.. Na ovaj način je moguće upotrebom otvorenog računarskog sistema izvršiti standardizaciju prikupljanja. Literatura Ashdown. & Schaller. te digitalnih info punktova i web sadržaja. (1990) Geographic information systems and their apllication in MABprojects. B. Gulinck. hidrografska mreža) Zaključak Prednosti korištenja GIS-a za NP Una su efikasno upravljanje nacionalnim parkom zasnovano na donošenju kvalitetnih i brzih odluka i primjeni rješenja u svakodnevnoj praksi što predstavlja osnovu za dugoročno upravljanje NP Una na uravnoteženi osnovama.

Elsevier Science Publishers. (1994) Spatial Analysis and GIS. E. D.. In: Mountain regions and GIS.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja scape Ecological Mapping. J. B. (Eds. Paracchini. Đug. (1994) Community structure and the fractal dimensions of mountain habitats. Taylor and Francis. R. J.) Applications in forestry. E. R. et al. In: McKendry. Using ArcGIS desktop. ESRI (2006) ArcGIS 9. Worcester. McKendry. Univerzitet u Sarajevu. G.: IDRISI Project. (1994) GIS and ecosystem models as tools for watershed management and ecological balancing in high mountain areas: the example of ecosystem research in the Berchtesgaden area. Mountain regions and GIS. P. S. Fortheringham. Ml. (1994) Form and pattern in the alpine environment: an integrated approach to spatial analysis and modelling in Glacier National Park. (1992) Science and management of protected areas. 23 . USA. Shaller. Jones. (1994) Land use classification and regional planning in Val Malenco (Italian Alps): a study on the integration of remotely-sensed data and digital terrain models for thematic mapping. Willison. S. A. J. Rogerson. (1994) A GIS analysis of the potential impacts of climate change on mountain ecosystems and protected areas. USA. & Eastman. London. Haslett. 2. Amsterdam. Technical Issues in Geographic Information Systems.. Brown. (2005) Diverzitet i konzervacija vegetacije subalpinskog pojasa planine Vranice. 3-27. (1999) Geographical Information Systems and Computer Cartography. Longman. & Folving. J. pp. Vol. Redlands. ESRI. S. Taylor & Francis.. Mountain environments and Geographic Information System. P. A. J.. D. Halpin. C. Germany. L. H. S. In: Mountain regions and GIS. R. Journal of Theoretical Biology. J. Butler. Doktorska teza. Walsh. L.. Bian. Office for Official Publications of the European Communities. Explorations in geographic information systems technology. M. Mass. J. Clark University. (1990) Applications in forestry – review paper..

From this standpoint. GIS for NP Una enables also visualisation of natural values and ammenities of this area for touristic purposes in the form of tourist maps. Three main sources of data have been used in the development of GIS for NP Una: classic topographical maps. not only in Bosnia and Herzegovina.2.2 platform which includes all necessary tools for spatial and geostatistical data analysis and predictive modelling. ArcGIS 9. GIS for NP Una has been developed on the ArcGIS 9. In this way. as well. Advantages of use of GIS in NP Una are more efficient management with national park based on the adoption of high quality and fast decissions and implementation of solutions in daily practice. is possible to standardise process of data gathering. NP Una. This application represents a dynamic and interactive system which enables update of information and statistical data analysis with visualisation of certain features. digital info points and web site. Geographic Information System (GIS) has a special position among these technologies.GEOGRAPHICAL INFORMATION SYSTEM FOR NATIONAL PARK UNA Summary Protected area management is not possible. Each of these features has been created as a single map layer. establishment of National park Una could be seen as an excellent foundation for promotion of wider GIS utilisation in assistance of development of understanding and improvement of our approach to the protected area management. or at least it is not efficient. data obtained in the field investigations. which is a basis for long-term sustainable management in NP Una. without use of modern technologies based on computers and informational network. with one layer for each category of information which enables input of data in a comprehensive GIS database. processing and storing thanks to an open source computer system for NP Una. but in the region. protected areas 23 . Database together with GIS makes application developed for management in NP Una. and the results of remote sensing (aerial and satellite imagery). Key words: Geographic Information System.

izražava kao prostorno planiranje. Uvod Uređenje prostora u našem društvu još nije dobilo ulogu koju ima u većini zemalja savremenog i razvijenog svijeta. a rjeđe za eksploataciju i korištenje raspoloživih dobara u prostoru koji nas okružuje. jer se naš pristup uređenju prostora najčešće ostvaruje kao korištenje prostora za određenu namjenu i razmještaj aktivnosti. Cijeneći ovu činjenicu i spoznaju sveopšte prirodne međuovisnosti. a još češće kao urbanističko i arhitektonsko oblikovanje prostora. ne samo životnu sredinu. Kada kažemo čovjeka. Zbog tog shvatanja. time i sredinu za koju je dugogodišnjim življenjem vezan. koju baštini i prenosi kao svoje kulturno naslijeđe potomcima – oplemenjenu ili obezvrijeđenu. istorijsku. A ustvari. arhitekture 23 . ing. koji su habitat svega živog svijeta i čovjeka kao njegovog dijela i kojemu je Svevišnji Bog namijenio ulogu namjesnika i upravitelja na Zemlji. u suštini. uređenje prostora se.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROSTORNO PLANIRANJE KAO INSTRUMENT SPRJEČAVANJA KONFLIKATA I SMANJENJA PRITISAKA UNUTAR ZAŠTIĆENIH PODRUČJA Muhamed Ibrahmpašić . mislimo na čovjeka koji ima svoju istoriju. nego čovjekovu. riječ je o odnosu čovjeka i prostora sa svim prirodnim i stvorenim fondovima i resursima. hrvatski arhitekti i urbanisti su jedan od svojih najkvalitetnijih časopisa popularno 1 Dipl.

to postaje prostor eksploatacije i korištenja. Ovaj princip se može objasniti teorijom skupova u matematici. odnosno kolijevka reprodukcije života. koji treba da počiva na koncepciji i principima:  Cjelovitosti – jer prostorno uređenje podrazumijeva cjelinu prostora i cjelinu razvoja. prirodna i stvorena dobra nisu data samo nama i ovom vremenu. Samo cijelo (ili cjelina više cjelina) – može opstati. U tom kontekstu i zbog uočene suštine. oblici i dimenzije uređenja prostora. prirodi i porijeklu religiozna. zakone i moral. unutar prostora kojeg smo pozajmili od svoje djece – drugim riječima. 2. već su se razvili sa prirodom. kao i sadržaj.  Razvojnosti – jer čovjek danas mora nastavljati stvaranje prirode i istorije iz prošlosti i mora obezbijediti vrijednu reprodukciju života. Kako se moral rodio iz zabrane i ostao je zabrana sve do danas. a u problematiku zaštite rije240 . koju može spoznati i svrsishodno koristiti samo permanentnim proučavanjem i ugrađivanjem sebe u njene temelje i tokove. koji će biti u trajnoj funkciji očuvanja i unapređenja stanja u okolišu i prirodi sa čvrstim opredjeljenjem za održanje datog nam života i života još nerođenih. mislim da će i ova konferencija biti naš doprinos pokušaju da izgradimo sopstvena pravila ponašanja. a zabrana je u svojoj osnovi. prostora i dobara u budućnosti. u zavisnosti od odnosa koji u društvu vladaju i morala na kojem jedno društvo počiva. u funkciji održivog razvoja. moraju biti rezultat valorizacije prostora i izvornih potreba čovjeka i moraju biti rezultat neeksploatatorske prirode razvoja. kao “unija više skupova“  Izvornosti – jer procesi proizvodnje i naseljavanja. Prostorno planiranje i održivi razvoj zaštićenih područja Zanimanje za prostor Unsko-sanskog kantona na kojemu je zamišljeno utemeljenje Nacionalnog parka Una nije novog datuma. Prostor. to je moralan čovjek i njegovo ponašanje uvijek uslovljeno restriktivnim i prohibitivnim principima u odnosu na animalne nagone njegove prirode. Od najranijih dana svog namjesništva na Zemlji čovjek je upućen na stalnu interakciju sa prirodom u svojoj borbi za opstanak i želji da zavlada svim blagodatima i surovostima prirode.nazvali “Čovjek i prostor“ i u njemu obrađuju sve teme koje se tiču odnosa čovjeka i prostora. U tom cilju. čovjekom i njegovom istorijom.

Ipak. konačno su Vladi Federacije BiH upućeni svi relevantni dokumenti na razmatranje. kada je preko četrdeset autora dalo naučni doprinos o vrijednostima Une.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ke Une uključeni su naučnici koji se bave proučavanjem okoliša iz obje bivše republike. koje su poznate kao izvor onečišćenja. Nakon ovog skupa. 2000. nego je to optimalni razmještaj stanovništva i djelatnosti u prostoru 241 . kod metodologije i ciljeva izrade ostalih prostornih planova. moraju biti u funkciji unaprjeđenja prirodne i čovjekove sredine. lavinu oko utemeljenja Nacionalnog parka na Uni pokrenuo je skup “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une“. Na tim skupovima razmatrani su različiti aspekti razvoja ovoga prostora i konflikti između zahtjeva za zaštitom tla i vode. opet zahvaljujući “Unskim smaragdima“. organizovana je naučna tribina pod nazivom “Sedra rijeke Une i Una bez sedre“. prvenstveno restriktivna. danas samostalne države. prihvatajući svekolike ustupke koji mogu doprinijeti poboljšanju stanja i povećanju kvaliteta prirodne sredine i njene izvornosti. održan u Bihaću 1991. mora biti očuvanje izvornosti prirode sa svim njenim obilježjima. Prvi skup posvećen tim pitanjima održan je davne 1985. Sane i Korane“. osnovni cilj prostornih planova područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj. u kojoj su učestvovali naučnici iz Bosne i Hercegovine i susjedne Hrvatske.. Prostorni planovi zaštićenih područja koja imaju izrazit prirodni značaj i pripadaju skupini područja posebnih obilježja i kao takvi su jedan od temeljnih instrumenata zaštite. a istovremeno njihova uloga treba biti i aktivna u smislu da se ne smije shvatiti previše i intenzivno razvojnom. Istina. Zbog toga. uređenja i održanja područja Mora se naglasiti da je uloga prostornih planova zaštićenih područja. nego pomirujućom sa prirodnom sredinom i njenim izrazitim prirodnim značajem. godine. pod nazivom “Prostorno uređenje i zaštita rijeka Une i Sane“. definisanje osnovnih ciljeva ne podrazumijeva prvenstvenu zaštitu ili je ona samo jedan od ciljeva. godine. biološkom i pejsažnom raznolikošću. naročito drvne i prehrambene. pokojnom Bošku Marjanoviću. također u Bihaću. I konačno. naročito o biološkoj raznolikosti u slivu rijeke Une i jedinstvenom radu “Unskih smaragda“ i njihovom osnivaču. razvoja industrije. a samo godinu dana poslije toga. sa prijedlogom pokretanja postupka uspostave NP UNA i pripreme dokumenata za konačnu valorizaciju prirodnih vrijednosti i mogućnosti trajne zaštite sliva rijeke Une kao područja posebnih obilježja. Sve mjere za provođenje plana i plan kao akcija. u Cazinu je održan tematski skup o “Savremenim tehnologijama prečišćavanja otpadnih voda i zaštiti rijeke Une. izgledom i ambijentom.

već na uzajamnoj koegzistenciji  Na uvažavanju zakona i spoznaje o oskudnosti komponenti prirodne sredine  Na utvrđenoj politici prirodnih resursa i strategiji upravljanja njima . mogu se iskazati u sljedećem:  Na razvijanju društvene sposobnosti za prihvatanje filozofije i prakse održivog razvoja  Na shvatanju da se odnos ekonomije i ekologije u našem budućem razvoju ne bi smio zasnivati na principu međusobne borbe. Sarajevo 1998. Terminom “ekonomija“ najčešće označavamo gazdinstvo. Golić. ali u suštini i u kontekstu održivog razvoja: “Ekonomija je proučavanje načina na koji se ljudi i društvo opredjeljuju. na pojedince i grupe. Principi i načela na kojima bi se temeljilo prostorno planiranje zasnovano na konceptu održivog razvoja. da koriste oskudna proizvodna sredstva koja bi se mogla koristiti u alternativne svrhe. Ekonomija i ekologija – održivi razvoj. Gledajući u cjelini. uz upotrebu novca ili bez njega.“ B. Ovo iz razloga jer se ekonomija razvija na račun prirodne sredine i njenih dobara. odnos čovjeka i prostora se u svijetu izražava kroz sve učestaliji konflikt interesa između ekspanzivne ekonomije i prirodne sredine. sadašnje i buduće. gospodarstvo. koji prestavlja novu filozofiju razvoja u svijetu i koja pokazuje najviše rezultata. a prirodna sredina je često ograničenje razvoju ekonomije. zavisno od rasprostranjenosti i položaja utvrđenih materijalnih dobara i infrastrukture u prostoru. To je orijentacija na održivi razvoj. U pravilu. da u određenom vremenu proizvedu razna dobra i da ih raspodijele za potrebe potrošnje. Svijet danas traži izlaz iz konfliktne situacije i u tom pravcu iznalazi različite puteve u uspostavljanju koegzistencije između ekonomije i prirodne sredine.Dokument o politici koncesija  Na istinskom opredjeljenju da se prirodna sredina sačuva u svojoj integralnoj raznolikosti  Na ekonomskom vrednovanju komponenti prirodne sredine i kontroli djelovanje tržišta na proces njene valorizacije 242 . ova konfliktnost je manje izražena u zemljama sa većim stepenom društveno-ekonomskog razvoja i obratno.koji omogućuju policentričan razvoj gradskog i vangradskog područja.

osnovni i najbitniji element prostornog plana područja posebnih obilježja je “plan zona“ ili “ZONING PLAN“.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prema važećem zakonodavstvu i klasifikacijama. treba da imaju prostorne planove posebnih obilježja (nacionalni parkovi. kulturna i estetska funkcija) i funkcija koje određuju način i uslove korištenja prostora (kao što je obrazovna. 243 . prostorni plan treba i mora. naučnoistraživačka. prostornim planerima data mogućnost zoniranja nacionalnih parkova i zaštićenih područja uopće. prometnih i i druga područja posebne namjene. prostorno planiranje i održivi razvoj moraju počivati na principima cjelovitosti. godine. zaštićeni krajolici i spomen područja većih površina). Konvencija u Bantu i IUCN metodologija i kategorizacija prostora unutar zaštičenih područja. Mnogi smatraju da je tek nakon konvencije IUCN u Bantu 1972. Kako smo naglasili. turističkih i rekreacijskih zona. Prostorni planeri u bivšoj Jugoslaviji primjenjivali su metode zoniranja bar 10 godina prije konvencije u Bantu. park-šume većih površina. izvornosti i razvojnosti i predložiti održivo rješenje korištenja i upravljanja ukupnim zaštićenim područjem. Može se reći da su načela zoniranja bila vrlo jednostavna i ograničavala su se na osnovnu podjelu područja unutar nacionalnih parkova . rekreacijska i turistička. prirodoslovna. Složenost funkcija nacionalnog parka koje određuju zaštitu (kao što je naučna. To nije sasvim tačno. parkovi prirode. odnosno multidisciplinarnoj valorizaciji postojećeg stanja. naseljenih područja. unutar kojih su se razlikovala područja izrazitih i posebnih rezervata. tehničkih. je kasnije samo detaljnije terminološki definirala nazive zona zaštite. izvornosti i razvojnosti. predstavljaju osnovne razloge zbog kojih je neophodno raditi prostorni plan. u prvom redu uskladiti. U tom cilju. zaštićeni prostori ili područja posebnih obilježja. ali i integrisati u jedinstvenu koncepciju – nakon sveobuhvatne valorizacije prostora i ocjene njegove cjelovitosti. te druge komplementarne funkcije korištenja prostora). Ove. u suštini suprotne orijentacije i funkcije nacionalnog parka. Zbog vrlo precizne kategorizacije prostora. IUCN kategorizacija nije uvijek dosljedno primjenjivana u našoj i stranoj praksi. ocjeni mogućnosti i specifičnosti sopstvenog razvoja i procjeni ugroženosti prostora postojećim i planiranim sadržajima i funkcijama. odgojna. Prostorni plan za nacionalni park je zasigurno najsloženiji razvojni prostorno-planski dokument između svih prostornih planova zaštićenih prirodnih područja. Primjeri Prostornog plana Nacionalng parka “Plitvička jezera“ i njegovih autora .uže i šire zaštićeno područje.Ante Marinović-Uzelac sa saradnicima.

3. a to su: 1. Javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima od značaja za planiranje  Planiranje bez definisanih načela se svodi na rutinski posao. a zonom rekreacije se isto tako ne mogu smatrati. pored već navedenih i zakonom definisanih načela mora biti utemeljeno i na više opšteprihvaćenih načela. treba da se zasniva. S druge strane. zona usmjerene zaštite nije jer se ne može tu dozvoliti. lokalne zajednice i šire. podrazumijevaju plansko upravljanje. -1977. osim ako rekreacijom u prirodi ne shvatamo samo šetnju. ali neadekvatan kao rezultat. odnosno više nisu i to nije ni bila njihova osnovna karakteristika i namjena. potrebe i načina zoniranja i kategorizacije unutar Nacionalnog parka Una. a prilikom izrade Prostornog plana Plitvička Jezera. slapova i vodotokova? Tada je zaključeno da stroga prirodna zona Plitvička jezera ne mogu biti radi posjete turista. Iz navedenih razloga i postavljenih ciljeva proizilaze i osnovna načela planiranja unutar zaštićenih područja:  Prostorno planiranje i urbanizam. korištenje zemljišta i zaštita prostora osigurava se provedbom planskih dokumenata zasnovanim na cjelovitom pristupu planskom uređenju prostora i na načelima održivog razvoja. iako ima i niz drugih prirodnih vrijednosti i rijetkosti. koji može biti korektan kao postupak.  Planiranje prostora. godine. bilo je očigledno da su jezera s vodopadima u Nacionalnom parku Plitvička jezera njegov najvrijedniji dio koji je i utemeljen baš zbog tih neponovljivih jezera i njihovih sedrenih barijera. koja je predložena i prihvaćena Studijom izvodivosti NP UNA. niti ima smisla. intervenisano uređenje prirode. 2. Plan je prostorni izraz razvoja društva Planiranje za čovjeka sa čovjekom Planiranje je razvojni proces 244 . između ostalog i na načelima:  Usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za razvoj općine.Nakon prihvatanja konvencije IUCN i prihvatanja usvojene kategorizacije.  Plansko upravljanje. u skladu sa našim Zakonom. 1976. Zato ozbiljno i sveobuhvatno prostorno planiranje. postavilo se pitanje: u koju kategoriju svrstati sistem Plitvičkih jezera. korištenje zemljišta i zaštitu prostora kao osobito vrijednog i ograničenog dobra. zona divljine jezera nisu. u suštini. koja se primjenjuju u našoj društvenoj i planerskoj praksi. Ovo naglašavamo iz istih razloga.

U slučaju NP UNA vanjski uzročnici su razvojni i prostorni planovi susjedne Republike Hrvatske koja je svojim Prostornim planom kontaktni prostor na lijevoj obali rijeke Une definisala manjim stepenom zaštite. 8. Ovaj konflikt je izraženiji kada se zna da se ukupno slivno područje rijeke Une nalazi u Hrvatskoj. 3. Razvojni parametri prostornih planova višeg reda i razvojni planovi susjednih zemalja. 7. ta opredjeljenja korespondiraju sa razlozima i ciljevima osnivanja NP UNA. kako bi zoniranje unutar šireg prostora bilo utemeljeno na ocjeni mogućnosti korištenja prostora i ostvarenju osnovnih funkcija NP Una. Istina. 245 . naglasak dalo na ocjenu prirodnih uvjeta i izradu studije ranjivosti prostora. 5. Integralnost planiranja u prostoru Kontinuitet planiranja u vremenu Prostorni plan je plan društvene akcije Plan je društveni dogovor i zato je i normativni akt Plan je akt akcije Planiranje prostora je istraživanje Iz svih navedenih razloga Federalno ministarstvo prostornog uređenja Sarajevo je. Geosaobraćajni položaj – položaj tranzitnih i turističkih tokova koji gravitiraju nacionalnom parku. 9. c. Vanjski uzročnici su: a. a njima se definišu polazna i osnovna opredjeljenja razvoja šire regije. Prostorni plan FBiH i Prostorni plan USK-a nisu još doneseni. što omogućuje veće intervencije u tom prostoru i liberalniji pristup u definisanju ograničenja. Konflikti i pritisci unutar zaštićenog područja NP Una Uzročnici koji djeluju na prostor nacionalnih parkova i izazivaju konflikte u njima mogu se podijeliti na vanjske i unutrašnje uzročnike. d.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 4. Granski planovi višeg reda – u prvom redu planovi krupne infrastrukture – magistralne i regionalne saobraćajne mreže. u definisanju ciljeva izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja “Sliv rijeke Une“ i projektnog zadatka za izradu Plana. Međusobne uslovljenosti razvoja nacionalnog parka i društveno-političkih zajednica na čijoj teritoriji se nalazi park. energetskih objekata i sl. za sada. 6. b. namjeni i zoniranju prostora.

000 stanovnika ili preko 50% manje u odnosu na 1991. godine uradio SOUR Energoinvest Sarajevo. koja je utvrđena Studijom o mogućnosti izgradnje HE Rmanj manastira na rijeci Unac.Martin brod. ekonomski i infrastrukturno nerazvijen (izuzetak je jedino saobraćajna infrastruktura. Povoljne okonosti su vezane za hidrogeologiju kanjona Unca i vodoneodrživost tog kraškog područja za eventualne hidroakumulacije. odnosnoi izravnavanje vodostaja visokih i srednjih voda Une tokom cijele godine. ovaj objekat ne bi imao prvenstveno elektroprivredni nego vodoprivredni značaj. centralnih motiva atrakcije i prirodnih vrijednosti unutar Nacionalnog parka u odnosu na pristupne pravce i naseljena mjesta.U našem slučaju jedan od najozbiljnijih vanjskih uzročnika eventualnih konflikata su najavljeni planovi i namjere izgradnje HE Rmanj i eventualne tendencije za proširenje eksploatacionog polja rudnika gipsa u Kulen Vakufu unutar granica NP Una. Zatečene i očekivane neusklađenosti. Unutrašnji uzročnici su:  Izgrađena naselja i privredne djelatnosti unutar granica nacionalnih parkova. Zato se na tom prostoru trenutno uglavnom ne javljaju takve neusklađenosti i konflikti u njegovom korištenju koji bi zahtijevali hitne i značajne zahvate i mjere (izuzev nekontrolisane urbanizacije uz Unu u najnizvodnijem dijelu područja. RO Energoinženjering. koje prolaze kroz samo jezgro NP UNA. koja je međutim slabo iskorištena i koju je neophodno modernizovati). sveobuhvatnih i sukcesivnih istraživanja specifičnosti ovog kraškog područja. jer bi tako stvorena manja hidroakumulacija bila dovoljna za regulisanje. godinu). od Lohova. U nacionalnom parku Una to je položaj Unske pruge i regionalne ceste R. pa čak i u kontaktnim ili pufer zonama. Zaključci i preporuke te studije ukazuju na veoma veliki rizik ulaska u eventualne investicije bez prethodnih dugogodišnjih. Povoljno rješenje za izgradnju pregradnog praga i hidroakumulacije na rijeci Unac se može naći uzvodnije od Drvara na lokaciji Mokronoge. OOUR Hidroinženjering. Istina. preko Ripča do Bihaća). konflikti i rizici Prostor budućeg NP Una slabo je naseljen (trenutno živi oko 4. koju je 1986.  Vlasništvo nad zemljištem i ubrzan promet nekretninama  Položaj temeljnih fenomena. kao i izgrađena stambena strukturu – aglomeracija u Martin Brodu. 246 .408 Kulen vakuf .

te od bolesti i štetočina u šumskim ekosistemima). Značajnije neusklađenosti i konflikti javljaju se tek vezano uz planiranje budućeg načina korištenja razmatranog područja. 24 . što se postiže definisanjem prostorno-planskih uslova. U načelu. te koristiti prostor na način koji im najbolje odgovara. između uprave NP koja provodi mjere ograničenja korištenja prostora i lokalnih stanovnika koji žele bez ograničenja i uslova graditi i proširivati stambene i privredne objekte. Ovdje spada Elektroprivreda BiH.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Rizici su prije svega vezani uz naslijeđe iz bliske prošlosti (uz neizgrađenost komunalne infrastrukture. ali i na planirani. između institucija koje pokreću osnivanje NP i institucija koje smatraju da postoji bolji način korištenja zatečenih prirodnih bogatstava unutar zaštićenog područja. te posljedice intenzivne “industrijalizacije” iz 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka). kao i sagledavanje postojećih rizika. između uprave NP i zatečenih privrednih subjekata koji su uložili ili planiraju uložiti sredstva. ostvarivati prihode i otvarati radna mjesta. odnosno zahvata. kroz korištenje nekih prirodnih vrijednosti područja. ograničenja u korištenju prostora. odnosno mogući razvoj utemeljen na neograničenom korištenju prirodnih bogatstava područja. Njihovo sagledavanje. Na području koje je predviđeno za zaštitu u kategoriji nacionalnog parka uvode se. ne vodeći računa o faktoru opterećenosti određenih dionica i temeljnih fenomena na rijeci Uni. postupaka i mjera za usklađivanje odnosa raznih korisnika prostora i mjera za otklanjanje mogućih rizika u prostoru. treba da je podloga za planiranje načina njihovim upravljanjem. razne posljedice zadnjeg rata. što ima za posljedicu usporen postupak usvajanja prostornih planova Unsko-sanskog kantona i Opštine Bihać. kao i odsustvo ljudi koji bi čuvali ovaj prostor (od požara.  Treće. prema državnom zakonodavstvu i prema međunarodnim standardima. kao i nekoliko preduzeća koja se bave raftingom. zbog kojih se i uspostavlja zaštita. koja mogu uticati i na zatečene uslove života lokalnog stanovništva i na zatečene privredne djelatnosti. zbog toga se javljaju. Tu spadaju prije svega rudna i vodna bogatstva u kontekstu novih uvjeta zaštite i upravljanja područjem. zbog kojih planirane dobiti mogu biti ugrožene ili čak izgubljene.  Drugo. ili se vremenom mogu pojaviti sljedeći konflikti kod uspostave NP Una:  Prvo.

ali je i vrlo zainteresovano za budući razvoj. a uticaj vjerojatno i povećati. Posebno je važno što s ovog područja najmlađi i najškolovaniji dio populacije trenutno još živi i radi izvan područja razmatranja. koji je nastao donošenjem Odluke o utvrđivanju područja sliva rijeke Une područjem od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i donošenjem Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH “Sliv rijeke Une“. u slučaju uspješnog početka djelovanja NP Una. Odnos lokalnog stanovništva prema takvim ograničenjima trebat će prevazići ubrzanim aktivnostima na faznom donošenju Prostornog plana i korištenjem. razrješenje ovog i ostalih konflikata ovisiti će s jedne strane o trenutnoj i budućoj snazi zainteresovanih strana (korisnika prostora). koje su upravo najviše vezane uz ekologiju. a svoj interes prema svom rodnom kraju artikuliše kroz podršku nevladinim udruženjima i organizacijama. Ovim je Odlukama do donošenja prostornog plana za ovo područje obustavljena bilo kakva gradnja na razmatranom području. o mogućnostima i uslovima pod kojim je moguće dozvoliti neke konkretne zahvate u prostoru i prije donošenja Prostornog plana. 24 . Ima ih više vrsta:  oni koji se žele prilagoditi i uklopiti u budući sistem zaštite područja (pa i žrtvovati dio prihoda ili neke oblike djelatnosti). pod uslovom uspješnog završetka povratka ukupnog raseljenog stanovništva i demografske obnove. te o ukupnom pristupu osnivača buduće uprave NP i same uprave (kao najjačeg budućeg korisnika prostora. naravno. Ovo. odnosno predstavnika državnih interesa) prema razrješavanju tih konflikata. kao prvog korisnika prostora NP Una. povratničko. Treća vrsta korisnika razmatranog prostora su zatečeni i budući preduzetnici koji žele iskoristiti prirodne vrijednosti ovog područja bez nametanja ograničenja. Za očekivati je da će se ovaj oblik organizovanja lokalnog stanovništva i njegov interes prema Uni zadržati.U ovom je trenutku na razmatranom području budućeg NP Una najizraženiji konflikt na razini državne uprave i lokalnih stanovnika (posebno lokalnih malih poduzetnika). U načelu. zaštitu prirode a posebno zaštitu rijeke Une. instituta davanja zajedničke stručne ocjene i mišljenja Nosioca izrade i Nosioca priprema plana i Savjeta plana. U ovom trenutku na području budućeg NP Una lokalno je stanovništvo uglavnom starije dobi. Uz buduću upravu NP. zakonom dozvoljenog. lokalno stanovništvo je sigurno i danas i u budućnosti po snazi i uticaju drugi najvažniji korisnik područja koje se stavlja pod zaštitu.

koji se vrlo aktivno odnose prema problemu budućih ograničenja: provode istraživanja i na stručnom nivou nastoje naći načina kako se prostorno uklopiti i korespondirati sa osnovnim ciljevimna uspostave NP Una. Četvrta vrsta korisnika razmatranog prostora su lokalna uprava. komunalna i javna preduzeća. komunalna i javna preduzeća. te  oni koji vrše pritisak na političke strukture radi zaštite svojih interesa. ili vrsta korisnika prostora. U našem slučaju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  oni koji su spremni odustati od svojih planova i ekonomskih ulaganja uz uslov dobivanja pravične naknade za do sada uložena sredstva. Ovisno o vrsti djelatnosti i poziciji postavljaju se prema problemu zaštite razmatranog područja aktivno ili pasivno. Zbog iznesenih i suprostavljenih interesa navedenih korisnika prostora NP Una. utemeljenu na vrednovanju i valorizaciji svih interesa u kontekstu osnovnh ciljeva zaštite ovog područja i uspostave NP Una. lokalna uprava kao “korisnik” prostora u načelu se postavlja u skladu s javnim mnjenjem. uslovno rečeno. je s gledišta mogućih budućih konflikata i najvažnija. Ova treća grupa. koja zbog nedostatka sredstava uglavnom rješavaju prioritete izvan razmatranog područja. zbog javnosti. ali bi želio rezervisati prostor za svoje buduće interese. koje se sve izraženije opredjeljuje za uspostavu NP Una. U ovu grupu spadaju. ovaj se lobi trenutno ne odnosi aktivno prema ovom području. Peta vrsta. Istina. koje su u najvećoj mjeri pozitivno orijentisane prema projektu uspostave NP Una. korisnika prostora su razne lokalne i druge institucije iz domene obrazovanja i nauke (Univerzitet u Bihaću sa Biotehničkim fakultetom na čelu). 24 . U ovom trenutku u tu grupu spadaju preduzetnici udruženi u elektroenergetski lobi. ne vrši istraživanja niti druge pripreme za investicije. Drugu grupu čine preduzetnici vezani uz moguće korištenje rudnih prirodnih bogatstava. te javni i politički uticaj. U cjelosti. jedini ispravni pristup je nastojati uskladiti sve postojeće i očekivane interese svih prisutnih i mogućih budućih korisnika razmatranog područja kroz prostorno-plansku dokumentaciju. za očekivati je u skladu s interesima lokalnog stanovništva. uglavnom. te razne državne institucije. jer ona uglavnom ima značajan kapital. zdravstva i dugih javnih usluga. te zbog demokratskih uslova u smislu konkretne političke odgovornosti za donesene odluke.

250 . te rizika od poplava. te ulogu nadzora prostora i dojave u slučaju incidenata. postavljanje uslova na pojedina rješenja i mjere drugim korisnicima prostora. mjerama i zahvatima lokalnih uprava. može najkvalitetnije i najcjelovitije razgledati i doživjeti ljepota kanjona rijeke Une. Osim ovih zatečenih rizika od onečišćenja voda i zemljišta razmatranog područja. Ovisno o nivou štete koju mogu izazvati. javnih i komunalnih predzeća vezanim uz sanacije onečišćenih lokacija i uz daljnje kontrolisanje onečišćenja koja mogu dospjeti na štićeno područje.  Prema svojoj osnovnoj zadaći. U tom smislu uprava NP Una mora preuzeti značajnu ulogu u njihovoj kontroli. te potrebna ulaganja u izbjegavanje ili smanjivanje šteta. napušteni. na poseban način. koji mijenjaju režim vodotoka i ugrožavaju obale. Rizici po okoliš mogu biti i od incidenata u slučaju eventualne uspostave ranijeg intenziteta željezničkog saobraćaja Unskom prugom. “ROTARI VOZA“. u skoroj budućnosti mogu se pojaviti i novi rizici izazvani novim ljudskim aktivnostima. nanosa šljunka i pijeska. ili se mogu kontrolisati njihove posljedice. kojim se kolektivno. moraju se utvrditi prioriteti njihove kontrole. a nerijetko su vidljivi tragovi onečišćenja od prošlog rata. Uprava NP Una treba preuzeti unutar granica zaštićenog područja gotovo u cijelosti ulogu kontrole rizika od promjena u ekosistemima. odnosno moguće ih je kontrolisati i smanjiti vjerovatnost njihove pojave. Sva su predviđanja da Unska pruga gubi svoj raniji značaj i da će ona vremenom postati turističkom prugom u funkciji tzv. ili rizici od novih privrednih aktivosti na širem slivnom području (posebno u susjednoj R Hrvatskoj). uključujući i participacije u programima vodoprivrede i aktivnosti na uređenju obala i korita rijeke Une od naplavina. tako i mjerama za provođenje zaštite koje se ugrađuju u Odluku o provođenju Prostornog plana i ukupno rješenje upravljanja NP Una. aktivnim učešćem u stručnim i naučnim istraživanjima i sl.).Rizici po okoliš i prostor Danas unutar područja NP Una ne postoji izgrađena komunalna infrastruktura i organizovano upravljanje otpadom sa odlagalištem otpada.  Uprava NP Una mora participirati i u programima. te rizici od uticaja klimatskih promjena. mjerama i zahvatima vezanim uz ostale rizike (provedba edukacija. kako blagovremenim predviđanjem i stalnim monitoringom. oštećeni i nesanirani objekti. zatim rizici od unosa stranih biljnih i životinjskih vrsta. Ovi se rizici mogu smanjiti.  Uprava NP Una participira i u ostalim programima.

Također. vodom ili tlom. i sam NP Una može stvarati rizike u razmatranom području svojim aktivnostima. a neki ga objedinjavaju. što ima za posljedicu dodatne količine otpada. Prostorno planiranje kao instrument sprječavanja konflikata i smanjenja pritisaka unutar zaštićenog područja NP Una Kada govorimo o konfliktima unutar prostora nacionalnih parkova i zaštićenih područja. rijeka Una je nesretno.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Međutim. zbog raspada i podijeljenosti bivše države. odnosno povećane prihode od sportsko-rekreativnih. jer neki od tih elemenata prostor dijele. prije svega masovnim prijemom posjetilaca na razmatrano područje. U konkretnom slučaju. turističkih i edukativnih djelatnosti. 4. Dimenzioniranje prirodnih i kulturnih zona i određivanje njihove granice proizilazi iz rasprostranjenosti prirodnih karakteristika i izvornosti. kao i neki vještački elementi (putevi i željezničke pruge) su često uzimani kao element političkih granica. oštećenja prirode i sl. Vodotoci. Granice zona se konačno zaokružuju prema konkretnim i na terenu prepoznatljivim elementima. kojim se ostvaruju njegove funkcije koje određuju zaštitu i funkcije koje određuju način i uslove korištenja prostora. otpadnih voda. koje su vezane uz politiku prema lokalnom stanovništvu i uz očekivane. kao i obavezno definisanje graničnih vrijednosti i intenziteta korištenja prostora temeljnih fenomena unutar parka – odnosno. koji ih obavezno proširuje radi uticaja koji se mogu javiti i prenositi vizuelno. uzimajući u obzir faktor sigurnosti. uzeta kao element razgrani- 251 . definisanje i proračun koeficijenta opterećenosti ukupnog zaštićenog područja i njegovih dijelova. posebno područja temeljnih fenomena. NP Una može stvarati rizike u razmatranom području i zbog svoje krive procjene upravljanja zaštićenim područjem. koje mogu stvoriti povećane rizike za NP Una. uznemiravanje vrsta. zrakom. Ovo se postiže osnovnim i detaljnim ZONING PLANOM i definisanjem namjene i dimenzioniranjem prostora unutar zaštićenog područja sa aspekta zadovoljavanja njegove osnovne funkcije zaštite i održivog razvoja – odnosno zoningom. najbitniju i stratešku ulogu u razvoju i uređenju nacionalnih parkova igraju sintetski prostorni planovi kojima se definišu kvalitativni i kvantitativni nivo prirodne ponude i način korištenja prostora. zbog eventualnog zaustavljanja demografske obnove ili ugroženosti održivog upravljanja zaštićenim područjem i sl.

zatim različite sedrene forme u dolini rijeke Une (starosti tri i više hiljada godina). Ovaj je prostor i u kulturno-historijskom smislu područje koje obiluje bogatim naslijeđem. koja je zajedno sa slivom Korane i Krke jedinstvena u evropskim razmjerama. Dimenzionioranje zona mješovite namjene je potpuno drugačije. još 7 izdašnosti 10 do 100 l/s. kao i dijelove teško pristupačnih područja i do danas očuvane divljine. a što proizilazi iz valorizacije zatečenog –postojećeg 252 . osnovna koncepcija uređenja prostornog uređenja treba se temeljiti na koncepciji zaštite prema odredbama Zakona o zaštiti prirode i koncepciji korištenja prostora u obimu u kojemu je ono dopušteno. odnosno njihove dimenzije će zavisiti od prihvatnog kapaciteta prostora temeljnog fenomena. Posljedica ovih glavnih osobitosti je prije svega iznimno bogatstvo prirodnih vrijednosti. ali istovremeno i od potražnje i turističke zainteresovanosti. koja karakterišu prostor NP Una. gdje postoje značajne indicije o zastupljenosti većeg broja reliktnih i endemskih vrsta. tako i bioloških. te 47 izdašnosti 1 do 10 l/s). koja se međusobno miješaju i rezultiraju raznovrsnim meteorološkim pojavama i znatnom humidnošću prostora. mozaičnost staništa (s posebno rijetkim i ugroženim vodenim i travnjačkim staništima). kako arheoloških nalazišta i historijskih spomenika. tako i različitih kultura. koje se ogledaju u sljedećem:  položajem na granici tri klimatska područja (kontinentalnog. velika raznolikost biljnih i životinjskih vrsta (posebno kičmenjaka. te atraktivan krajolik. Ovo je također refugijalno područje. vrela (7 njih izdašnosti veće od 100 l/s.  kraškim oblicima i hidrografijom. U te vrijednosti ubrajaju se bogatstvo čistih voda. a napose svih evropskih vrsta velikih predatora). Njegove su bitne odrednice geografske i geološke specifičnosti. raznovrsnost i nezagađenost tla.čenja i dijeljenja prirodne zone koja predstavlja jednu cjelinu na prostoru BiH i prostoru Republike Hrvatske. Definisanje i usaglašavanje osnovnih funkcija mora biti rezultat valorizacije prostora i njegovih prirodnih i kulturno-historijskih određenja. Osnovni elementi predloženog rješenja i područje obuhvata i zone zaštite: Prema projektnom zadatku Studije izvodivosti NP Una. Ove zone će biti razgraničene vanjskim i unutrašnjim faktorima.  reljefnim oblicima koji su s jedne strane stvorili jedan od rijetkih prirodno prohodnih puteva iz kontinentalnog područja Srednje Evrope prema Jadranskom moru. kako geomorfoloških i hidrogeoloških. planinskog i mediteranskog).

 zona Štrbački buk.800 ha. koja se proteže između granica nacionalnog parka od Martin Broda nizvodno do Štrbačkog buka. u kojima će se po posebnom režimu dopustiti i određene tradicionalne privredne djelatnosti. koja je također u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema međunarodnim standardima). Generalne skupštine IUCN sa načelima zoniranja za zaštićena područja i to:  Prirodne zone    Zona temeljnih prirodnih fenomena Zona usmjerene zaštite Specijalne zone (razne vrste posebnih rezervata i spomenika prirode) Zone poljoprivrednog krajolika i tradicionalne obrade tla Arheološke i kulturno-historijske zone graditeljskog naslijeđa i lokaliteti Etnološke zone i lokaliteti Antroploške zone i lokaliteti Turističke zone Ostale zone (saobraćajne infrastrukture. ulazni terminali. kao i objekti infrastrukture)  Kulturne zone      Zone mješovite namjene   Prema rezultatima Studije izvodivosti NP Una. dopušten je razvoj tradicionalnih i nekih zateče- 253 .  zona izvorišta Krke. servisne službe i objekti NP.100 ha. zona kanjona Une nizvodno do Martin Broda i zona kanjona Unca. Područje usmjerenog razvoja obuhvata samo jednu zonu. U ovoj zoni. koje su u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema međunarodnim standardima). Unutar područja stroge i usmjerene zaštite mogu se odrediti uže podzone. veličine oko 5.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stanja.600 ha. U području stroge i usmjerene zaštite razlikujemo:  zona međuprostora Una-Unac veličine oko 4.Lohovo. kao i zaključcima 11. ukupno područje NP Una se dijeli na područje stroge i usmjerene zaštite i područje usmjerenog razvoja. veličine ukupno oko 3. u kojoj je najstroži režim zaštite u kategoriji rezervata divljine (kategorija Ib prema međunarodnim standardima). koja je u kategoriji zaštićenog pejsaža (kategorija V prema međunarodnim standardima).

U cilju procjene mogućnosti efekata smanjenja prijetnji. čiji su efekti lako mjerljivi financijskim profitom. mjerljivost ovakvih projekta je dosta složenija. pokušava i treba postići? Zato su stručnjaci Svjetske banke razvili metodologiju i kriterije. Izvan područja Nacionalnog parka “Una” ostaju zone Orašca. za razliku od drugih poslovnih projekata. time se ne isključuje mogućnost da se dijelovi same rijeke Une između Lohova i Bihaća ne uvedu u kategoriju zaštite spomenika prirode. 5. prvenstveno moramo pretpostaviti i sagledati sve prijetnje u širem kontekstu i napraviti prioritetizaciju tih prijetnji. Instrumenti i kriteriji za praćenje efektivnosti uspostave i napretka u upravljanju zaštićenim područjima Svaki projekat zaštite ima za cilj da nešto promijeni i utiče na neko stanje ili uslov. ako su usklađeni s regionalnim specifičnostima i lokalnim vrijednostima. površine oko 3.nih privrednih djelatnosti. staviti u funkciju održivog razvoja. odnosno pristup za Procjenu smanjenja prijetnji (Threat Reduction Assessment – ili TRA pristup) koja je zbirni indikator mjere u kojoj je jedan projekat uspio smanjiti pritiske i prijetnje po zaštitu određene lokacije (izražen kroz TRA Indeks).stvaranjem uslova i usmjeravanjem lokalnog stanovništva na unaprijeđenje i razvoj eko-poljoprivrede i stočarstva na ovom području. a prostor između rijeke Unac i Krka može se. Najnovijim istraživanjima i valorizacijom prostora u postupku izrade Prostornog plana. uočavamo razliku koja se očituje u nemogućnosti preciznog definisanja.100 ha. Međutim. kod projekata zaštite i unapređenja prostora. na prihvatljiviji način. Stoga. te se tako očuva i zaštiti najvrijedniji dio Une na potezu Ripča.400 ha i Ripča. u operativnom smislu. površine oko 1. za koje je ocijenjeno da se postiže ukupno veća vrijednost razmatranog područja ako se one isključe iz strogih uslova zaštite prirode. utvrđena je opravdanost proširenja zaštićenog područja uzvodno do drvarske doline i izvora rijeke Bastašice. “tampon” zona za zaštitu samog nacionalnog parka. šta projekat. te turizma. kao i na prostoru platoa. Zbog toga. 254 . te ako im se namijeni uloga zaštitnih ili tzv. To podrazumijeva utvrđivanje stanja na koje želimo ostvariti uticaj svojim konkretnim projektom zaštite.

6. profitne i neprofitne organizacije i donatore. koji na bilo koji način učestvuju u financiranju i potpomaganju projekata zaštite unutar zaštićenih područja. odnosno pejsažna specifičnost i izvornost lokacije ili staništa koje se želi zaštititi. 4. 255 . Svako uništenje biodiverziteta je potaknuto od ljudi Sve prijetnje po biodiverzitet na datoj lokaciji se mogu identifikovati Promjene u svim prijetnjama se mogu mjeriti ili procijeniti TRA pristup za praćenje i mjerenje uspjeha projekta je na osnovu gornjih pretpostavki razvio način praćenja na tzv TRA radnim listovima koji ima 10 koraka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Najčešće u praksi pretpostavljamo da je ciljano stanje biodiverzitet ili druga prirodna vrijednost i izvornost. 3. 8. 5.pokušati identifikovati sve prijetnje po biodiverzitet i okoliš u regiji. odnosno zadataka kojima treba: 1. Zato osnovni koncept TRA pristupa ima unaprijed postavljen cilj . 7. TRA pristup za praćenje i mjerenje uspjeha projekta zasnovan je na tri osnovne pretpostavke: 1. zbog svoje pragmatičnosti treba primjenjivati na sve institucije. Izračunati TRA Indeks TRA pristup je najkorisniji ukoliko se prođe prvih 7 koraka na početku svakog projekta. 3. jer se na tom osnovu može procijeniti i ukupni napredak na postizanju zaštite praćenjem mjere (TRA Indeksa) u kojoj su smetnje smanjene. kako bismo dobili početno stanje promatranog područja. dobije se indirektna mjera uspjeha zaštite. Napraviti ocjenu ciljnog stanja i opis postojećeg (nultog) stanja Napraviti listu svih direktnih prijetnji na obrascu TRA Radnog lista sa objašenjenjem svih pobrojanih prijetnji i prijedlogom njihovog smanjenja Definisati prijetnje i šta znači smanjenje prijetnje za 100% Rangirati svaku prijetnju u području Rangirati intenzitet svake prijetnje Rangirati svaku prijetnju po hitnosti Zbrojiti rezultate rangiranja Utvrditi mjeru u kojoj je svaka prijetnja smanjena Izračunati sirov rezultata 10. Ovaj TRA model za Procjenu smanjenja prijetnji i praćenje efektivnosti uspostave zaštićenih područja. 2. 9. Mjerenjem svih pretpostavljenih prijetnji. 2.

pretpostavlja zbrajanje rezultata rangiranja po tri osnovna kriterija (površina + intenzitet + hitnost) u svim kolonama. kontrole. kontrolu i upravljanje prostorom NP ulaze: 256 . za što je potrebno osigurati dovoljna sredstva. kako bismo došli do ukupnog rangiranja. može trajati i 4 – 5 godina. Uspostava “upravljačko-nadzorničke” infrastrukture i uspostava istraživačkog centra po predviđanjima i iskustvima drugih zaštićenih područj.TRA pristup za mjerenje uspjeha zaštite ne prestavlja direktno i precizno mjerenje stanja.gdje smo sada? PLANIRANJE – gdje želimo biti? INPUTI – šta nam nedostaje i na koji se način vrši raspodjela sredstava? PROCESI – upravljačke aktivnosti i kako ćemo to postići? AUTPUTI – koji su postignuti rezultati? ISHODI – kakva je procjena postignutih rezultata? 6. te nadzirati sve korisnike u zaštićenom prostoru. te organizovati i održavati sistem za intervencije kod iznenadnih događaja. 5. upravljanja i korištenja prostora. ali je ipak praktična i rentabilna metoda davanja naznaka da li projekat ispunjava postavljene ciljeve zaštite ili ne. Zato se praćenje efektivnosti upravljanja zaštićenim područjima mjeri postignutim rezultatima utemeljenim na nekoliko osnovnih analiza ocjene nultog stanja i krajnjeg ishoda poduzetih aktivnosti. 6. KONTEKST . 3. ili najmanje 4-5 miliona KM. Ove radove i aktivnosti treba da provodi Uprava NP. Za sve navedeno potrebno je u najkraćem roku osigurati i potrebnu infrastrukturu i financijska sredstva za potrebe obavljanja djelatnosti koje su date u nadležnost upravi NP. ali i provoditi preventivne mjere. U prioritetne radove i mjere za nadzor. 4. čiji je osnovni zadatak pratiti stanje i reagovati na sve uočene negativne promjene. Prioritetizacija zadataka u postizanju napretka unutar zaštićenog područja Nacionalnog parka Una Za zaštitu i očuvanje područja NP Una potrebno je uspostaviti značajan sistem nadzora. KORAK 7. dajući odgovore na nekoliko osnovnih pitanja: 1. 2.

 Održavanje sistema za poduzimanje potrebnih mjera u izvanrednim okolnostima kao što su požari. rampi i obilježavanje nadzornih tačaka. te izradu prateće dokumentacije za upravljanje. kao i uspostavu istraživačkog centra sa specijalizovanim laboratorijima i uspostavu komunikacijskog sistema i sistema za intervencije. postavljanje tabli. provesti sljedeće zahvate i mjere za unapređenje osnovne komunalne infrastrukture i mjere za poboljšanje stanja u prostoru:  Na osnovu urađenog master plana i Studije odvodnje otpadnih voda opštine Bihać. uključujući i Plana upravljanja NP Una. preuzela plaćanje kamata na kredite.  Rješavanje odvodnje otpadnih voda u Drvaru i Kulen Vakufu podrazumijeva planiranje. a Prostornim planom moraju biti definisani mjesto. nabavku i ugradnju manjih uređaja za biološko prečišćavanje otpadnih voda. na području samog Nacionalnog parka potrebno je.  Pokretanje drugih preventivnih programa za zaštitu voda i zemljišta. način i uslovi izgradnje malograničnih prelaza u cilju komunikacije i slobodnih veza lokalnog stanovništva sa svojom rodbinom i posjedima u Republici Hrvatsko i obratno. u prvoj fazi uspostave NP Una. 25 . odnosno FBiH. nabavku vozila i neophodne opreme.  Uspostava i održavanje nadzorno-kontrolne infrastrukture podrazumijeva blagovremenu uspostavu nadzorničke službe.  U saradnji sa Republikom Hrvatskom treba usaglasiti. opremanje uprave. podrazumijeva uspostavu informatičkog sistema povezanog sa sistemom monitoringa. bolesti biljaka i životinja. izgradnju i uređenje objekta uprave. neophodno je u najkraćem roku pristupiti izradi idejnih i izvedbenih projekata odvodnje otpadnih voda Martin Broda i Kulen Vakufa. poplave. Prema zaključcima Studije izvodivodti NP Una i najnovijim analitičko-istraživačkim radovima. koji podrazumijevaju stvaranje pretpostavki i uslova za održivu poljoprivrednu proizvodnju na principima ekološke proizvodnje zdrave hrane  Ovi projekti se mogu realizovati i financirati po principu javno-privatnog partnerstva i kreditnih olakšica u kojima bi uprava parka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Organizovanje i uspostava uprave NP i njene prateće infrastrukture. Uspostava malograničnih prelaza podrazumijeva izgradnju bar još jednog pješačkog i kolskog mosta na dijelu između Štrbačkog buka i Ličke kaldrme. održavanje i razvoj sistema upravljanja. oznaka. što podrazumijeva uspostavu pratećih službi.

Provjerom podataka o provedenom poribljavanju. uslovno rečeno.  Smatramo vrlo hitnim uraditi ozbiljnu Studiju zaštite.  Mnogo je mjesta i primjera gdje naplavine pijeska i šljunka uzrokuju nekontrolisane devastacije obala. globalizacija ne znači potpadanje pod tuđi uticaj. uređenja i održavanja obala i korita rijeke Une na potezu Martin Brod – Kulen Vakuf. nego otvaranje puteva koegzistencije i zajedničkih interesa utemeljenih na prihvaćenim principima cjelovitosti. odnosno TRANS PARKA između dviju susjednih država.  Poribljavanje se mora vršiti isključivo autohtonim vrstama potočne pastrmke i lipljana. može se zaključiti da gazdovanje ovim značajnim ribolovnim revirom nije bilo u skladu sa uslovima iz ribolovne osnove. kompletiranje i uvezivanje turističkuih ponuda nacionalnih parkova R Hrvatske i BiH. pa je neophodna intervencija uprave Parka. kako bismo dugoročno spriječili dalje štete po okliš i krajolik.000 komada mlađi lipljana veličine 10-20 cm i sa 50. izvornostii razvojnosti susjednih zaštićenih područja i država u cjelini. kao i nekontrolisano divljanje vegetacije i 25 .  Dosadašnji rezultati pokazuju da prirodni prirast ne pruža dovoljnu bazu za redovne izlove imajući u vidu broj sportskih ribolovaca i intenzitet izlova u ribolovnom reviru unutar NP Una. kroz provođenje propisanih mjera iz ribolovno-privredne osnove. treba da trasira puteve za uspostavu budućeg regionalnog parka. šumsko-privredne i lovno-privredne osnove.  Ova. u cilju dugoročne brige i racionalnog iskorištavanja ihtiofonda.  Za pet proteklih godina trebalo je područje NP Una biti godišnje poribljeno sa 30. filozofiju i politiku. sanacije. smatramo neophodnim uraditi i “Studiju dozvoljenog stepena uplitanja čovjeka u prirodu“ zbog činjenice da postoje predjeli NP Una gdje uslovno rečeno “PRIRODA DIJELI KARTE“.  U tom i širem kontekstu zaštite i unapređenja pejsažnih vrijednosti zona zaštite. vodenih i šumskih ekosistema.000 komada potočne pastrmke. Regionalna saradnja.  Ovo prvenstveno podrazumijeva dosljedno provođenje svih uslova utvrđenih ribolovnom osnovom koji garantuju očuvanje stanja ribljeg fonda u rijeci Uni. jer je poribljavanje autohtonim lipljanom daleko ispod planiranog broja komada i manje je od 5%. ponekad na štetu ekosistema i pejsažne raznolikosti.  Održavanje postojećih prirodnih. kroz definisanje projekcije antropogenih zahvata kroz proces poribljavanja.

koje se već uspješno realizuju u okviru ustanove za nezbrinutu djecu “DUGA“ i novoosnovane Kolonije slikara i skulptora u Kulen Vakufu. te erozijskih procesa u slivnom području (posebno na području Drvara). sufinanciranja. neophodno je analizirati i potrebu interventnog unosa određenih domaćih životinjskih i biljnih vrsta koje regulišu procese i održavaju prirodnu ravnotežu u strogo zaštićenim dijelovima prirode. skladište. kroz organizaciju raznih seminara. Na približno oko 90% površina. 25 .  Vizuelno obrazovanje kao faktor očuvanja čovjekove sredine mora biti utemeljeno u svim obrazovnim projektima i edukaciji lokalnog stanovništva i mladih posjetitelja NP Una. koji moraju biti ugrađeni u Prostorni plan NP Una i Plan upravljanja NP Una. a koze radi sprječavanja divljanja i prorjeđivanja vegetacije u cilju očuvanja pejsažnih vrijednosti krajolika uz rijeku Unu). kurseva i ljetnih škola.  Razvoj seoskog i eko-turizma mora biti zasnovan na Strategiji razvoja ekoturizma i Master planu razvoja turizma u NP Una. neophodno je uvođenje održive poljoprivredne proizvodnje i na oko 10% obradivih površina ekološke proizvodnje.  Na osnovu jasnih strateških opredjeljenja i plana upravljanja.  Ovo zahtijeva studiozan pristup analizi uočenih promjena i hitno pokretanje programa sanacije zatečenih onečišćenja vodotoka i zemljišta. certifikacije. kreditiranja i drugih poticajnih mjera.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stvaranje prašumskih predjela u pejsažno najkvalitetnijim i najvrijednijim dijelovima vodotoka sa bogatim slapovima i sedrenim barijerama.  U cilju zaštite i samoodržanja ekosistema. kao i davanje poticajnih sredstava.  Osnivač i uprava NP Una moraju participirati i u drugim kulturno-edukativnim programima i pomoći u otvaranju muzejskih prostora i zbirki. marketinga. kojima će se omogućiti certifikovanje odnosno markiranje svih proizvoda zaštitnim znakom NP Una. a u funkciji su održivog razvoja i unapređenja poljoprivrede i stočartstva (krave radi ispaše. biće neophodno za potrebe lokalne zajednice i lokalnog stanovništva. koordinirano uraditi i konkretne programe edukacije. te nabavu neophodne poljoprivredne i privredne infrastrukture (hladnjača. oprema).  Ovo se najlakše postiže kroz projekte komasacije usitnjenih poljoprivrednih posjeda i programe edukacije stanovništva.  Osmišljavanje i pokretanje održive i ekološke poljoprivredne proizvodnje. u cilju brendiranja poljoprivrednih proizvoda iz NP Una.

već na uzajamnoj koegzistenciji i razvijanju društvene sposobnosti za prihvatanje filozofije i prakse održivog razvoja u korištenju prostora i kreiranju prostornih planova zaštićenih područja. dimenzioniranje mora biti. radi o odnosu čovjeka i prostora. koju baštini i prenosi kao svoje kulturno naslijeđe potomcima – oplemenjenu.  Organizacija svih komplementarnih turističkih programa. jer su interesi i benefiti lokalnoj zajednici i lokalnom stanovništvu najveći. kao i organizovanje uprave NP UNA i njene infrastrukture. a pomoć lokalne zajednice ne smije izostati i mora biti u funkciji osnovnih ciljeva i razloga uspostave NP Una. sportskih i rekreativnihi manifestacija mora biti u direktnoj nadležnosti ili pod kontrolom uprave NP Una. sa naglaskom na područja stroge i usmjerene zaštite i područja usmjerenog razvoja unutar NP Una. uslovljeno optimalnim ekološkim kapacitetom prihvata prostora Martin broda i Štrbačkog buka. 7. jer se u korištenju prostora.  Drugim riječima. ustvari. nacionalne. može postati instrumentom sprječavanja konflikata i smanjenja pritisaka unutar zaštićenog područja. to je provođenje globalne. 260 . istorijsku sredinu. kulturnh. Zaključak  Odnos ekonomije i ekologije u budućem razvoju ne bi se smio zasnivati na principu međusobne borbe. u kojem čovjek ima svoju ne samo životnu sredinu. Uprava NP Una mora podržati napore MZ Kulen Vakuf na pokretanju programa i projekata restauracije i zaštite kulturno-historijskih spomenika na području NP.  Dimenzioniranje kapaciteta unutar zona mješovite namjene mora biti determinisano dozvoljenim koeficijentom opterećenosti određenih područja temeljnog fenomena. (Ostrovice i Havale) kao i drugih spomenika u širem okruženju.  Kako je područje posebnih obilježja “Sliv rijeke Une“ utvrđeno područjem od značaja za Federaciju BiH. a u konkretnom slučaju. receptibilnost prostora nacionalnog parka treba dati osnovne elemente za utvrđivanje maksimalne opterećenosti posjetiocima. najvećim dijelom. nego čovjekovu. a ne obezvrijeđenu. u prvenstvenoj nadležnosti i obavezi Fedracije BiH. odnosno federalne politike zaštite prostora.  Samo prostorno planiranje sa jasnim i detaljnim zoning planom i jasnim razgraničenjem i dimenzioniranjem svih osnovnih i pratećih funkcija i sadržaja unutar zaštićenih područja.

prostor nacionalnog parka ne smije se nikad smatrati izrazito i u cjelosti turističkim područjem. Sarajevo 1982. a ostalih zona sekundarno. Ratko Banović. Emanuel Kant. da: “SAMO DVIJE STVARI ZADIVLJUJU ČOVJEKA: ZVJEZDANO NEBO NAD NAMA I MORALNI ZAKON U NAMA“ U duhu filozofije održivog razvoja.  Zbog toga. odnosno brojnosti učesnika.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja a vanjska turistička potražnja poslužit će za dimenzioniranje minimalnih turističkih kapaciteta. I na kraju. Zagreb 2005. metoda dimenzioniranja cjelokupne turističko-rekreacijske opremljenosti kapacitetima i sadržajima. godine Energija i ekologija u održivom razvoju BiH. godine Studija izvodivosti Nacionalnog parka Una. Sarajevo 1994. godina Ekonomija i ekologija.  Cilj svih masovnih manifestacija i okupljanja unutar NP Una ne smije primarno biti profit zasnovan na kvantitetu. Prirode i Stvoritelja. Konjic 2004. dobro je prisjetiti se i velikih misli bosansko-hercegovačkog filozofa i akademika Abdulaha Šarčevića:  MIR MEĐU LJUDIMA NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA PRIRODOM!  MIR SA PRIRODOM NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA ZEMLJOM!  MIR SA ZEMLJOM NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA NEBOM! Literatura Čovjek i prostor. moramo prihvatiti i istinu na koju je često ukazivao jedan od najvećih mislilaca. Bajro Golić. godina Zaštita okolice. Ovo uz napomenu da se to dimenzioniranje primarno mora vršiti u odnosu na ekološki kapacitet i koeficijent opterećenosti zone temeljnog fenomena. NP Plitvička jezera 1974. vjerujući u našu spremnost da izgradimo spostveni moral i filozofiju održivog razvoja i prihvatajući jedinstvo čovjeka i prostora. Sarajevo 2000. godine Prostorno planiranje-prirodni rezervati. Sarajevo 1998. Tuzla 2000. Fondacija Heinrich Boll. godina Saobraćaj i prostor. obrazovanje i kvalitet doživljaja prirode u njenom punom i izvornom kapacitetu. Bihać-Zenica 2000 Rijeka bez povratka-Ekologija i politika velikih brana. Mustafa Omanović.  U tom kontekstu. Mehmed Bublin. godine Plitvička jezera-čovjek i priroda. Branislav Krstić. godina Ekonomika prostora. Bajro Golić. Ante Marinović-Uzelac 261 . mora se temeljiti na procjeni ekološkog kapaciteta prostora više nego na analizi jednostavnog prostornog kapaciteta. nego mora biti edukacija.

.

Zrinka Mesić.hr.o. Hrvoje Peternel. – Institutu za primijenjenu ekologiju u razdoblju od 2000.o.).hr.000) i NKS sastavni su dijelovi hrvatskog Zakona o zaštiti prirode i službeni su izvori podataka za procjene utjecaja na prirodu i okoliš u Hrvatskoj. Sažetak Sukladno brojnim međunarodnim aktima. Vladimir Kušan & al. godine. Hrvatska. zmesic@oikon. PHYSIS i dr. kartiranje staništa postaje jedan od preduvjeta održivog razvoja i zaštite prirode. Oikon d. Prikazano je kartiranje staništa na cjelokupnom državnom teritoriju Hrvatske. e-mail: vkusan@oikon.hr 263 . oantonic@irb. Institut Ruđer Bošković. Spomenute karte staništa (u mjerilu 1:100. U radu je prikazano i vrednovanje šireg prostora s obzirom na kopnenu bioraznolikost (s ciljem određivanja prioritetnih područja za kartiranje staništa. do 2008.o.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja KARTIRANJE STANIŠTA ZA POTREBE ODRŽIVOG RAZVOJA I ZAŠTITE PRIRODE – ISKUSTVA IZ HRVATSKE U RAZDOBLJU 2000. Na kopnenom dijelu kartiranje je izvedeno klasificiranjem i interpretiranjem Landsat ETM+ satelitskih snimki. uz podršku intenzivnog terenskog uzorkovanja. Svi kartirani tipovi staništa usklađeni su s Nacionalnom klasifikacijom staništa (NKS) razvijenom u sklopu istog projekta (uključujući sustav za rekodiranje u druge međunarodne standarde poput EUNIS. Staništa morskog bentosa kartirana su sintezom postojećih prostornih podataka i numeričkog modeliranja u okviru GIS-a. Staništa površine manje od MPK djelomično su obrađena i prikazana zasebno kao linije i točke.hr. Oleg Antonić. s minimalnom površinom kartiranja (MPK) od 9 ha. hpeternel@oikon. Ovaj rad prikazuje aktivnosti povezane s kartiranjem staništa u Hrvatskoj koje su provedene u OIKON d.-200.o. ostale detaljne obrade i izradu pro1 Vladimir Kušan. Institut za primijenjenu ekologiju.

godine. Sveeuropska strategija očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti (1995. prostorno planiranje. Ovaj je rad kratak prikaz projektnih aktivnosti povezanih s kartiranjem staništa u Hrvatskoj koje su provedene u OIKON d. Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.-2004. što je ujedno i preduvjet za zaštitu divljih svojti koje su o tim staništima ovisne. – Institutu za primijenjenu ekologiju u razdoblju između 2000. prostorno orijentirane baze podataka. te važnost provođenja tih mjera od strane svih korisnika prostora i prirodnih dobara. Ključne riječi: bioraznolikost.) Općeniti cilj projekta. mjerilo 1:25000 ili detaljnije) koje će poslužiti kao temeljne podloge prilikom izrade planova upravljanja. i 2008.o. Osnovni motiv za pokretanje projekta bila je svijest naručitelja o tome da je prostorna razdioba staništa temeljna podloga za zaštitu prirode općenito. koji je pokrenulo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. daljinska istraživanja. Zbog toga inventarizacija i kartiranje staništa postaje jedan od preduvjeta održivog razvoja i zaštite prirode. To se posebno očituje u zaštiti staništa (bez obzira nalaze li se ona u zaštićenim područjima ili izvan njih).). provođenje novog Zakona o zaštiti prirode (tada još u nacrtu).grama održivog razvoja). gospodarenje prirodnim resursima na načelima održivog razvitka. prostorno modeliranje. zaštitu okoliša. bio je kartiranje staništa na cjelokupnom državnom teritoriju i uspostava digitalne. numerička klasifikacija.) ističu nužnost integracije mjera očuvanja bioraznolikosti i staništa u sve sektorske djelatnosti. GIS. zaštićena područja Uvod Uz tradicionalne metode poput uspostave zaštićenih područja i zakonske zaštite divljih svojti.) i Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (1999. kopnena staništa. prostorna varijabilnost. zaštita prirode sve više zahvaća cjelokupnu biološku i krajobraznu raznolikost. Iskustva s ovih projekata detaljnog kartiranja ukazuju na problem mozaičnih površina i na povezanost točnosti karata i odabrane MPK.25 ha ili manje. Očuvanje staništa važnih za zaštitu prirode ističe i europska Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (1992. LandsatETM+. terensko uzorkovanje.o. staništa morskog bentosa. dok Konvencija o biološkoj raznolikosti (1992.). kao i za cijeli 264 . kao i karte staništa izrađene za 14 zaštićenih i drugih značajnih područja (MPK 2.

rješavanje konflikata među strukama u zahtjevima prema prirodnim resursima i slično. vidi Sliku 1A). a tako dobiveni poligoni interpretirani su pomoću intenzivnog terenskog uzorka (Slika 2C). Glavni izvor prostornih podataka bile su satelitske snimke Landsat ETM+ (proljetni i jesenski set. Slika 1 A (lijevo) – prikaz prostornog pokrivanja za korištene jesenske snimke Landsat ETM+. Korištenom metodologijom kartiranja mnogostruko su smanjeni troškovi i potrebno vrijeme izvođenja radova u odnosu na klasične metode vegetacijskog kartiranja (vidi npr. Lillesand & Kiefer. Na kopnenom dijelu teritorija satelitske su snimke pomoću kontrolirane klasifikacije u prvom koraku klasificirane u glavne tipove zemljišnog pokrova (primjer za šume na Slici 1B). Dobiveni su rezultati zatim prostorno generalizirani na zadanu minimalnu površinu kartiranja (MPK) od 9 ha (usporedi Slike 2A i 2B). ekološki vrlo različiti 265 . poput izrade studija utjecaja na okoliš.).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja niz specifičnih primjena. projektiranja infrastrukturnih objekata. geografskih transformacija i numeričke obrade podataka u okviru Geografskog informacijskog sustava (GIS). B (desno) – rezultat kontrolirane klasifikacije (granica područja pod šumom) za dio Slavonije (zelena linija) prikazan na kolor kompozitu satelitske snimke LandsatETM+. Za fino razlučivanje nekih klasa koje se između sebe nisu dovoljno razlikovale na satelitskim snimkama (npr. 1994. geokodiranja. uz korištenje GPS tehnologije. što je omogućilo istovremeno korištenje i sintezu brojnih prostornih podloga iz različitih izvora koje su se odnosile na projektni zadatak. Horvat 1962.). U kabinetskom radu korištene su relevantne metode georeferenciranja. koji su u sljedećem koraku svaki zasebno klasificirani nekontroliranom klasifikacijom na podtipove (primjer na Slici 2A). koje su analizirane standardnim metodama digitalne obrade slike i numeričke klasifikacije (vidi npr.

266 . Slika 3 A (lijevo) – prostorna razdioba staništa vodotoka za dio središnje Hrvatske (različite boje linija prikazuju različite stanišne tipove).tipovi staništa čistih bukovih šuma) korištene su (izravnim uvidom pri interpretaciji) geološke i litološke karte. digitalni model terena. te cijeli niz procjenitelja prostorne raznolikosti). Slika 2 A (lijevo) – prostorna razdioba tipova šuma dobivena nekontroliranom klasifikacijom (izrez za dio Dalmacije) prije generalizacije na MPK. karte klimatskih pokazatelja. C (desno) – indikativna prostorna razdioba 5233 lokaliteta na kojima su prikupljani terenski podaci za potrebe interpretacije rezultata klasifikacije satelitske snimke sa stajališta pripadnosti pojedinim staništima (za nepokrivena područja postojale su informacije o miniranosti terena). B (sredina) – nakon generalizacije na MPK (crne linije predstavljaju granice poligona).). 2000. Procijenjena je i varijabilnost unutar kartiranih poligona staništa pomoću prostorne statistike rezultata kontroliranih klasifikacija (uz svaki kartirani poligon u prostornoj bazi podataka pridruženi su podaci o udjelu površina pod pojedinim glavnim tipom zemljišnog pokrova. te numerički model prostorne razdiobe bioklimatskih zona u Hrvatskoj (Antonić & al. B (desno) – prostorna razdioba osnovnih tipova morskog bentosa u cirkalitoralu i batijalu..

Slika 4 Pogled u dio korisničkog sučelja programske aplikacije razvijene u sklopu projekta za interaktivni on-line unos koordinata lokaliteta s odabirom tipa staništa. Za potrebe kartiranja lokaliteta razvijena je programska aplikacija s web sučeljem koja omogućuje interaktivni on-line unos lokaliteta uz izbor tipa staništa i pripisivanje geografskog položaja (Slika 4). te postojećih litoloških i geomorfoloških podataka. koji su kartirani preklapanjem postojećih podloga (litologija. Donja granica infralitorala određena je batimetrijski. nagib morskog dna. Infralitoral je kartiran pomoću prostornog modeliranja neuronskim mrežama. 26 . 2006. Staništa kopnenih vodotoka (Slika 3A) kartirana su na temelju literature. te je izrađena inicijalna baza podataka o tipovima staništa na primjernim lokalitetima. uz korištenje prostornog modeliranja pomoću neuronskih mreža (vidi npr. dok su kao nezavisne varijable korišteni: digitalni model dubina mora. uz minimalnu dužinu kartiranja od 300 metara.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izdužena staništa koja u prirodi rijetko prelaze korištenu MPK kartirana su kao linije. jednako kao i granica cirkalitorala i batijala. Tipovi infralitoralnih staništa određeni na terenu predstavljali su zavisnu varijablu. udaljenost od obale. Staništa morske obale (supralitoral i mediolitoral) kartirana su u funkciji obalne litologije i prostorne razdiobe naseljenih mjesta duž obale.. ekspertnog znanja. Potencijalno rasprostranjenje staništa stijena i točila kartirano je uz korištenje digitalnog modela nagiba terena. cirkalitoralne biocenoze i batimetrija) u okviru GIS-a (Slika 3B).). srednja sezonska temperatura mora i jačina pridnenih struja (dobivene matematičkim modelom) i odabrani spektralni kanali LandsatETM+ (vidi BakranPetricioli & al. Patterson 1996).

koje nije bilo moguće definirati na temelju edifikatora ili bioindikatora. bilo je potrebno odrediti prioritetna područja (s obzirom na kopnenu bioraznolikost) koja bi u kasnijim fazama projekta bila detaljno obrađena (uključivši kartiranje staništa) i obuhvaćena provedbom programa održivog razvoja. a zatim bioindikatori u užem smislu. 2) EUNIS (http://eunis. itd. poslužile dominantne biološke vrste čija prisutnost znatno utječe na značajke samog staništa (edifikatori). 4) Klasifikacija morskih staništa prema Barcelonskoj konvenciji (UNEP (OCA)/MED 1998 i 2000) te 5) Vegetacijska karta Europe (Bohn & al.). 2000). 2001). morao je biti definiran pomoću opisa prisutnih okolišnih značajki ili procesa koji su ih stvorili (npr.. Onaj relativno mali broj staništa bez vaskularne vegetacije. 2000).Svi spomenuti tipovi staništa usklađeni su s Nacionalnom klasifikacijom staništa (NKS) razvijenom u sklopu istog projekta (usporedi Antonić & al. 2005a. što se očituje u vrlo bogatoj postojećoj literaturi. U sklopu projekta izrađen je i sustav za rekodiranje NKS-a u druge međunarodne standarde i to: 1) PHYSIS (Devillers i Devillers-Terschuren. erodirana područja. Valorizacija bioraznolikosti odabranih područja Sve brže i dramatičnije promjene u okolišu dovele su do toga da jedan od glavnih ciljeva zaštite biološke raznolikosti postaje određivanje prioritetnih područja i razvoj strategije njihovog upravljanja (Sarkar & al..). Pri tome je fitocenološki hijerarhijski sustav podređen potrebama praktične primjene. 3) CORINE Landcover (Bossard & al. sukladno činjenici da su prema načelima te škole na teritoriju Hrvatske provedena brojna istraživanja vegetacije tijekom prošlog stoljeća.. Dalmacija je. kao temelj klasifikacije poslužila je fitocenološka klasifikacija (prema fitosociološkoj školi Zürich-Montpellier). 2005b.. izgrađena i industrijska područja. U ranoj fazi projekta “COAST“. požarišta. kao i ostatak Mediterana. koji se bavi problemom održivog razvoja i zaštite prirode u četiri dalmatinske županije. Više detalja o radovima na projektu “Kartiranje staništa RH“ i dobivenim rezultatima može se naći u Antonić & al. što znači da pojedini dijelovi hijerarhijskog sustava nisu u korelaciji s razinama NKS-a. Za staništa koja nisu mogla biti definirana uz pomoć fitocenološkog pristupa. gdjegod je to bilo moguće.eu. odnosno vrste tipične za pojedina staništa. jsp).int/habitats.eea. Izrađene karte staništa (u mjerilu 1:100 000) i NKS sastavni su dio Zakona o zaštiti prirode RH i službene su podloge za procjene utjecaja na prirodu i okoliš u RH. pod stalnim čovjekovim utjecajem već više od 2000 godina što je u mnogome utjecalo na 26 . Za staništa obrasla vaskularnom vegetacijom. 2002). kao kriterij za klasifikaciju su.

Dobivene vrijednosti klasificirane su u četiri klase (s obzirom na medijan. 26 . Na ovome se području nalazi najviši vrh Hrvatske (Dinara). izvršena delineacija poligona (Jelaska & al. te “linijska“ (vodeni tokovi. pet parkova prirode i jedno ramsarsko područje (ušće Neretve). 2) floristički podaci (preuzeti iz “Flora Croatica Database”) koji su obuhvaćali vrste klasificirane kao izumrle. Beazley & al.). 2005) poseban značaj dan je stanišnim tipovima i endemičnim vrstama koje su rasprostranjene na malom području u odnosu na šire rasprostranjene tipove i vrste. ugrožene i rizične vrste). za procjenu bioraznolikosti korištene su tri skupine podataka: 1) podaci o staništima (preuzeti iz Karte staništa RH) koji su uključivali sva prirodna i poluprirodna staništa kartirana s minimalnom površinom od 9 ha. kritično ugrožene. i uz ekspertne prosudbe o konkretnim staništima. koji se obično odnose samo na neke taksonomske skupine. te donji i gornji kvartil) koje su poslužile za rangiranje kvadranata prema stupnju bioraznolikosti. te ugroženih i međunarodno zaštićenih (Bernska konvencija. 2002). endemičnost i stupanj zaštite prema Konvenciji o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (ukupno 121 vrsta). stijene. ukupan broj stanišnih tipova.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja izgled krajolika. Za razliku od uobičajenog prikaza rijetkosti (vidi npr. kritično ugrožene. pri čemu su za svaki kvadrant mreže izračunati: 1) bogatstvo (richness) tj. Prostorna razdioba svih korištenih podataka prikazana je na MTB/4 mreži. ugrožene. Tako su dobivene poligonske teme (Slike 5A-C) na temelju kojih su postupkom preklapanja definirana područja prioritetna (po kriteriju ukupne bioraznolikosti) za detaljnu obradu i provedbu programa održivog razvoja. špilje i ostala staništa s površinom manjom od MPK). te raznolikost staništa. četiri nacionalna parka. mscr.. mnogi autori koriste princip komplementarnosti i indikatorske skupine s ciljem prikazivanja ukupne bioraznolikosti (Margules & al. Osnovni problem prilikom svake analize i procjene bioraznolikosti predstavlja količina i kvaliteta postojećih podataka. Direktiva o staništima) biljnih i životinjskih vrsta i 2) rijetkost (rarity) stanišnih tipova i endemičnih predstavnika flore i faune. obale) i “točkasta“ staništa (lokve. rizične (ukupno 143 vrste) i endemične (165 vrsta) i 3) faunistički podaci (preuzeti iz Crvenog popisa ugroženih životinja Hrvatske) koji su obuhvaćali status ugroženosti (izumrle. Valorizacija prostora i određivanje prioritetnih područja provedeni su u okviru GIS-a. a često i ne pokrivaju čitavo područje od interesa. Zatim je na osnovi odabranih kvadranata s najvećim stupnjem raznolikosti. Kako bi ovaj problem prevladali. U spomenutom projektu. te biologiji i ekologiji pojedinih vrsta. točila.

2005). Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje obuhvaća brdsko područje izuzetne krajobrazne vrijednosti.25 ha.). Za područje parka prvo je napravljena vegetacijska karta (Jelaska et. A (gore lijevo) – područja s najvećom stanišnom raznolikošću. B (gore desno) – područja s najvećom faunističkom raznolikošću. postojanje jasnog i vidljivog pritiska na bioraznolikost.000 s minimalnom površinom kartiranja od 2.-2008. C (dolje lijevo) – područja s najvećom florističkom raznolikošću. Proteže se od 180 do 1178 m nadmorske visine i zauzima površinu od 348 km2.) Za javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima tijekom navedenog razdoblja obavljena su četiri projekta kartiranja staništa. al. 2005). D (dolje desno) – područja odabrana kao prioritetna (preuzeto iz Nikolić & al. Kartiranje staništa u zaštićenim i drugim značajnim područjima RH (2003. Pri definiranju prioritetnih područja (Slika 5D) korišteni su i dodatni kriteriji (npr. postojanje zainteresiranosti lokalne samouprave za aktivnosti projekta.Slika 5 Područje COAST projekta (4 dalmatinske županije). itd. Park prirode Lonjsko polje obuhvaća najveće (506 km2) zaštićeno močvarno i poplavno područje u 20 . a kartirano je ukupno 17 tipova staništa. te potom karta staništa u mjerilu 1:25.

25 ha. Park prirode Medvednica obuhvaća brdsko područje dobro očuvanih prirodnih šuma i šumskih zajednica. Velika visinska. Park prirode Učka obuhvaća homogeni planinski masiv smješten između Istre i Kvarnera. Osim velike visinske razvedenosti. bogato šumama bukve i crnog bora. do ličkih krških polja. Ovo područje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja dunavskom slivu.5 ha prikazana su linijski ili točkasto). Na području od 1853 km2 zabilježeno je 160 stanišnih tipova. specifičan geomorfološki fenomen na kojem je zabilježeno više od 150 jama. PP Velebit obuhvaća područje najveće hrvatske planine. Ovo ramsarsko područje. Na površini od 301 km2 kartirana su 132 stanišna tipa. Kartiranjem nadzemnih staništa ovog područja pronađeno je 37 stanišnih tipova. Na ovom su području – ukupne površine 228 km2 u mjerilu 1:25000 s minimalnom površinom kartiranja 2. a ukupno je kartirano 117 tipova staništa. od mora na zapadu. preko središnjeg grebena. Velika visinska razvedenost područja (130 -1401 metar nadmorske visine) uvjetuje veliku raznolikost staništa. 21 . od kojih se najviše ističe strogi rezervat “Hajdučki i Rožanski kukovi“. Cijeli je park s okolnim zaštićenim područjima (ukupno 246 km2) kartiran u mjerilu 1:5000.25 ha – kartirana 63 tipa staništa. zbog kojih je zaštićeno cijelo slivno područje. a kartirana su 63 tipa staništa. koji također značajno pridonosi biološkoj raznolikosti.25 ha). U sklopu KEC (Karst Ecosystem Conservation) projekta kartirano je ukupno šest odabranih područja (sve u mjerilu 1:25000 uz MPK od 2. uz MPK od 1 ha za šumska. NP Plitvička jezera je područje poznato zbog ljepota sedrenih barijera nastalih biogenim procesima.5 ha za nešumska staništa (neka staništa manja od 0. Proteže se od 120-1035 metara nadmorske visine. obilježavaju duboko urezani okomiti kanjoni i brojni krški oblici. Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m). a vršne dijelove karakteriziraju planinske rudine i bor krivulj. NP Paklenica se pruža od mora do najviših vrhova Velebita. NP Risnjak obuhvaća planinsko područje velike raznolikosti i očuvanosti šumskih staništa. Na 112 km2 zabilježeno je 66 tipova staništa. što doprinosi velikoj raznolikosti stanišnih tipova. osim velikog značaja kao prebivalište ptica močvarica. Na području se nalazi i značajni krajobraz Klek. zanimljivo je i zbog svog specifičnog kulturnog krajobraza. odnosno 0. NP Sjeverni Velebit obuhvaća područje velike raznolikosti krških fenomena. ali i reljefna razvedenost uvjetovala je veliki broj stanišnih tipova (76) na površini od 95 km2. Osim najviših vrhova Risnjaka (1524) i Snježnika (1505) u parku se nalazi i izvor rijeke Kupe. Šire područje Ogulina (147 km2) poznato je po brojnim špiljskim sustavima. Područje parka kartirano je u mjerilu 1:25000 s minimalnom površinom kartiranja od 2. ovo područje karakterizira i miješanje mediteranske i kontinentalne klime. Na 62 km2 kartirano je 20 tipova staništa.

te uz mjerilo 1:10000). stijena i točila često u prirodi zauzimaju manje površine od šuma. Sve karte staništa izrađene za zaštićena područja poslužit će kao temeljne podloge za izradu planova upravljanja tim područjima. a jedno je područje (porječje rijeke Cetine) još u procesu kartiranja. ali i nekoliko dobro očuvanih močvarnih područja. ukupne površine od 101 km2. Iskustva s ovih projekata detaljnog kartiranja ukazuju na problem mozaičnih površina i upućuju na zavisnost točnosti karata od odabrane MPK. u sprezi s ciljanim terenskim uzorkovanjem. upravljanje zaštićenim područjima i planiranje održivog razvoja. Pag je jedan od otoka s najvećom raznolikosti staništa. kartirano je 45 stanišnih tipova. U estuariju Krke (122 km2) od Skradina do rta Braničevo (uključujući šire područje zaštićenog krajobraza ušća Guduće na sjeverozapadu. S obzirom da staništa poput travnjaka. najzelenijeg hrvatskog otoka. Na području otoka Mljeta (99 km2). Ukupno je za izradu detaljnih karata staništa svih navedenih područja kartiranih u razdoblju 2003. dok na Jabuci.-2008. njegovoj raznolikosti doprinosi ljudska aktivnost (brojni pašnjaci). i to kako na državnoj tako i na lokalnoj razini potrebne detaljnosti. mogu u relativno kratkom vremenu osigurati značajnu količinu prirodoslovnih podloga nužnih za aktivnosti zaštite prirode i okoliša. Na 120 km2 središnjeg dijela otoka zabilježen je 81 stanišni tip. u posljednje se vrijeme koriste različite MPK za nešumska i šumska staništa. močvara. Zaključak Daljinska istraživanja i GIS. Svetac i Biševo) dominira eumediteranska vazdazelena vegetacija. Osim toga se na kartama dodatno prikazuju stanišni tipovi za koje je utvrđeno da su rijetki i/ili ugroženi. Na većim otocima (Vis. Osim što se nalazi na prijelazu submediteranske i eumediteranske vegetacijske zone. zabilježena su 74 stanišna tipa. 22 . Brusniku.25 ha za šumska i 1 ha za nešumska staništa. a koji u pravilu zauzimaju vrlo male površine (manje i od MPK). Na području Visa i pučinskih otoka.Projekt COAST (Očuvanje i održivo korištenje bioraznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja) obuhvaća kartiranje staništa na pet područja (sve uz MPK od 2. te Veloj i Maloj Palagruži dominiraju elementi ljeti listopadne vegetacije. te Morinskog zaljeva na jugoistoku) kartirana su 53 stanišna tipa. Karte staništa za četiri područja su završene. na terenu uzorkovano 7500 točaka.

. Drypis 1/1... T. G. J.. Janeković I. Duinker. A. Federal agency for nature conservation. Antonić.. Tkalčec Z. Major Z.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 6 Zaštićena i druga značajna područja obuhvaćena detaljnim kartiranjem staništa. U. Mrvoš D... Bukovec D. Snaith. J.. I.. Antonić O. P. Peternel H..Croatia. Peternel H. S. Devillers.. V. Pernar R.. Natura Croatica 9. Križan J..... Petricioli. European commission.... Grgurić Z.. Antonić.. (2001): Application and development of the Palaearctic habitat classification in the course of the setting up of the Emerald Project .. (2005b): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.drypis. Bakran-Petricioli... Literatura Antonić O. P. Tkalčec S. (2000): Spatial distribution of major forest types in Croatia as a function of macroclimate.. Gottstein-Matočec S..-2004.. Bakran-Petricioli T.. Kušan V.info). O. and Hatić. Janeković. 15(6): 2192-2208. Bukovec. Beazley.. K. T.. F. Hatić D. L. (2005a): Klasifikacija staništa Republike Hrvatske. Drypis 1/1. Kušan. Gottstein-Matočec S. Austen-Smith Jr. Marki. J. Bohn. (Eds. MacKinnon. Hećimović Ž. & Devillers-Terschuren. Ecological Applications..info). Bakran-Petricioli T. Jelaska S..drypis. 2 (www. Modelling 191 (1): 96-105.. P. (2006): Modelling spatial distribution of the Croatian marine benthic habitats. Kušan V. Ecol. Križan. Alegro A. 23 . 1-13.. Petricioli D. (2005): Biodiversity considerations in conservation system planning: Map-based approach for Nova Scotia.) (2000): Map of the natural vegetation of Europe. Smandych... 1 (www. Dujmović. Križan. D.. & Hettwer. Canada. Bukovec. D. C. O. D.) – pregled projekta. Gollub. D.

UNEP(OCA)/MED WG.. Croatia. 27 (4): 309-326. Journal of Bioscience. Major.: Terrestrial Biodiversity Analyses in Dalmatia (Croatia) – complementary approach using diversity and rarity of dana (mscr. Singapore.M.W. Suppl. (2005): Biodiversity in Coast project area and site selection. (1994): Remote sensing and image interpretation. Final report Summary.u postupku recenzije). JAZU. Jardas. T. (2002): Representing biodiversity: data and procedures for identifying priority areas for conservation. 2): 339-346. Nikolić. (2005): Vegetation mapping of Žumberak – Samoborsko gorje Nature Park. L. Inc. 5-179. Šerić Jelaska. V... Gužvica.R. Prentice Hall. A. 24 . New York. str. Aggarwal. H.. D. . V. A.303-311.. Z. Peternel. Francuska. 37p.167/4. Journal of Bioscience. T. Zeidler.L. (2000): Rim. J. D. Kušan. Mihulja.. John Wiley & Sons. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Grgurić.. Z.. & Kiefer.. Garson. Prirodoslovna istraživanja. P.Horvat. Zagreb. Major. Margules.. I.. Williams. using Landsat 7 and field data.R.. G. Margules. J. T. S. Lillesand. Patterson.. 2.S. Jelaska. Sarkar. H. Peternel. Acta Biologica 2.. knjiga 30.... Z. C. H. S.. R. R. Gužvica. Jelaska. Kušan. Jelaska. 27 (4) (suppl.149/5..H. (1996): Artificial neural networks. D.. Italija. Acta Botanica Croatica. C. Kušan. I. V. (2002): Place prioritization for biodiversity content. D. G. Pressey. Peternel.S. (1998): Hyeres. UNEP(OCA)/MED WG.. Nikolić.

The mentioned habitat maps (in the scale of 1:100 000) and CNHC are integral parts of the Croatian Law on Nature Protection. PHYSIS. All mapped types were harmonized with Croatian National Habitat Classification (CNHC) which is developed in the frame of the same project (including the system of recoding into other standards like EUNIS. Mapping of habitats for entire Croatian state territory is presented.). Marine benthic habitats were mapped by synthesis of existing spatial data and numerical modelling in the frame of GIS. supported by intensive field sampling.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja MAPPING OF HABITATS FOR NEEDS OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT AND NATURE PROTECTION – ExPERIENCE FROM CROATIA IN THE PERIOD FROM YEAR 2000 TO YEAR 200 Abstract According to numerous international acts. – Institute for applied ecology during the period from 2000 to 2008. Evaluation of wider region regarding the terrestrial biodiversity (followed by determination of priority areas for habitat mapping. mapping the habitats becomes one of preconditions for sustainable development and nature protection. additional detailed analyses and making the sustainable development programs) are also presented in the paper. and official data sources for assessment of impacts on the nature and environment in Croatia. This paper presents activities related to mapping of habitats in Croatia. with minimum mapping unit (MMU) of 9 ha. Terrestrial habitats were mapped by classification and interpretation of Landsat ETM+ satellite scenes. as well 25 . Habitats with area below MMU were partially processed and mapped separately as lines and points. performed in OIKON Ltd. etc.

as habitat maps (MMU of 2,25 ha or less; scale 1:25000 or more detailed) made for 14 protected and other important areas (as the basis for making of management plans). Experiences gained in these projects point to the problem of mosaic areas and to the correlation between map accuracy and the chosen MMU. Key words: biodiversity, field sampling, GIS, LandsatETM+, marine benthos habitats, numerical classification, protected areas, remote sensing, spatial modelling, spatial variability, terrestrial habitats

26

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

ZAŠTIĆENA PODRUČJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA PLANIRANJE PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BIH
Hanka Mušinbegović Uvod

“Zemlja ne pripada čovjeku, čovjek je taj koji pripada Zemlji“ “Sve stvari su povezane kao krv koja sjedinjuje jednu familiju“ “Ono što se desi Zemlji desit će se i sinovima Zemlje“ “Nije čovjek istkao platno života, on je samo jedna nit. Ono što čovjek učini platnu, učinio je samom sebi“ Navedeno upućuje na važnost planiranja prostora, bitnost izrade planskih dokumenata, čime se sprječava stihijsko korištenje prostora. Da bi cjelina – homogeno područje sa izrazitim prirodnim vrijednostima bilo zaštićeno, potrebno je utvrditi njegove granice. Granice zaštićenih područja utvrđuju se Prostornim planom Federacije BiH, a do njegovog donošenja Odluku o utvrđivanju donosi Parlament Federacije BiH. Planiranje i korištenje područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH sa izrazitim prirodnim vrijednostima definisano je Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ 02/06; 72/07; 32/08) Zaštiti istog doprinosi set okolinskih Zakona iz 2003. godine. Pomenuti Zakoni su korak naprijed ka usklađivanju domaće legislative sa propisima Evropske Unije.
1

Pomoćnik ministra u Sektoru za prostorno planiranje u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja,

2

U skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine prostorno planiranje u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao temelj korištenja prostora u Federaciji Bosne i Hercegovine, zasniva se na načelima:  zaštite prostora u skladu sa principima održivog razvoja;  zaštite integralnih vrijednosti prostora, i zaštite i unapređenja stanja okoliša;  zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa;  usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Federaciju BiH;  usaglašenosti planskih dokumenata nižih nivoa sa višim; usaglašenosti planskih dokumenata Federacije BiH sa planskim dokumentima Republike Srpske;  usaglašenosti planskih dokumenata Federacije BiH sa planskim dokumentima susjednih država;  javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za planiranje u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/06, 72/07 i 32/08) i posebnim propisima;  uspostavljanje sistema informacija o prostoru iz nadležnosti Federacije BiH u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Federacije BiH. Planiranje na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH mora biti usklađeno sa posebnim propisima iz oblasti zaštite okoliša, kulturno-historijskog, graditeljskog i prirodnog naslijeđa, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, kao i zaštite energetskih, rudarskih, industrijskih, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te zaštite sportskih, turističkih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture.

Planski dokument

Planski dokument je dokument koji određuje svrsishodno organizovano korištenje i namjenu zemljišta, te mjere i smjernice za zaštitu prostora. Na prostoru Federacije BiH obavezno je donošenje sljedećih planskih dokumenata: 1) 2) za teritorij Federacije - Prostorni plan Federacije; za teritorij kantona - Prostorni plan kantona;

2

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

3) 4) 5) 6) 7)

za gradove Mostar i Sarajevo - Urbanistički plan grada; za opštine - Prostorni plan opštine; za područja od značaja za Federaciju - Prostorni plan područja posebnih obilježja; za urbano područje opštine u kojoj je smješteno sjedište kantona - urbanistički plan; za područja za koja je takva obaveza utvrđena planom šireg područja - regulacioni plan i urbanistički projekt.

Prostornim planom Federacije BiH definiše se politika korištenja zemljišta i usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti na teritoriji Federacije BiH. Njime se utvrđuju područja od značaja za Federaciju BiH, a naročito, pored ostalih, i područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj. Prostorni plan područja posebnih obilježja sa izrazitim prirodnim značajem definiše osnovnu organizovanost prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, te po potrebi određuju obavezu izrade detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornog plana područja posebnih obilježja. Kanton može donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za kanton, ako se prostornim planom kantona utvrdi potreba za izradu istog, i ako područje nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju BiH. Dva ili više kantona mogu donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja kao jedinstven plan kada se to područje nalazi na prostoru tih kantona, ako područje nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju BiH. Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH donosi Parlament Federacije BiH. Prije utvrđivanja Prijedloga plana pribavlja se mišljenje zakonodavnih tijela kantona. Sredstva za pripremu i izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH osiguravaju se u budžetu Federacije BiH, a od značaja za kanton u budžetu kantona. Izradi planskog dokumenta područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH pristupa se, nakon od strane Parlamenta Federacije BiH donesene Odluke o pristupanju izradi planskog dokumenta. Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta područja posebnih obilježja sadrži:  Vrstu dokumenta – Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH;  Granice područja posebnih obilježja za koje se planski dokument radi;  Vremenski period za koji se planski dokument donosi; 2

 Smjernice za izradu planskog dokumenta,  Rok izrade;  Način osiguranja sredstava za izradu,  Odredbe o javnoj raspravi;  Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta;  Nosioca izrade planskog dokumenta;  Druge elemente ovisno od specifičnosti područja za koje se plan donosi. Postupak pripreme i izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH obuhvata:  Pripremu i izradu prostorne osnove;  Izradu prednacrta, nacrta i prijedloga prostornog plana. Prostorna osnova obuhvata:  Snimanje postojećeg stanja u prostoru, njegovu analizu i ocjenu mogućnosti daljeg razvoja;  Opšte ciljeve prostornog razvoja; posebne ciljeve prostornog razvoja;  Izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja, odnosno smjernice planiranog prostornog razvoja koje obavezno sadrže načela, ciljeve prostornog razvoja i planska opredjeljenja temeljena na zakonskim odredbama, relevantnim dokumentim Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, Evropske Unije;  Izrada Studije ranjivosti. Prednacrt, nacrt i prijedlog plana sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela i to:  Opšti i posebni ciljevi prostornog razvoja;  Projekcija prostornog razvoja (razrada osnovne koncepcije razvoja);  Projekciju razvoja prostornih sistema;  Odluku o provođenju prostornog plana. Prostorni plan područja posebnih obilježja sa izrazitim prirodnim značajem mora imati detaljno obrađene elemente vezane za “izrazit prirodni značaj“, koji odnosno područje čine posebnim. Kroz prostornu osnovu se detaljno razrađuju specifičnosti te prostorne cjeline. Pojedini sadržaji u okviru projekcije prostornog razvoja i projekcije razvoja prostornih sistema se obrađuju prema obimu u kojem stvarno postoje na području posebnih obilježja, dok se posebno detaljno obrađuju sadržaji prema kojima je definisan poseban značaj područja. 20

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Imajući u vidu da se BiH opredijelila za proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj Uniji neophodno je da u planiranju u Federaciji BiH prevlada opredjeljenje prilagođavanja konceptu i filozofiji održivog razvoja. Vodeći principi za održiv prostorni razvoj evropskog kontinenta usvojeni od strane Evropske konferencije ministara nadležnih za regionalno planiranje predstavljaju priručni dokument značajan za brojne mjere i inicijative za prostorni razvoj u okviru evropskog kontinenta. Posebno značajan cilj vodećih principa je usklađivanje privrednih i društvenih zahtjeva sa ekološkim i kulturološkim funkcijama, što predstavlja doprinos dugoročnom, opsežnom i izbalansiranom prostornom razvoju. Implementacija vodećih principa zahtijeva neposrednu saradnju, odnosno povezanost sektorskih politika i politike prostornog uređenja. Kod planiranja područja posebnih obilježja koja imaju izrazitu prirodnu vrijednost se mora poći od temeljnog zadatka: zaštite prirodnih vrijednosti, kao i od vizije višegodišnjeg ekonomskog i socijalnog plana, razvojnih projekata sa učešćem građana, što predstavlja elemente upravljanja prirodnim bogatstvima, očuvanjem biodiverziteta, uravnotežen održiv i dugotrajan razvoj lokalne zajednice. Zaštićena područja su naše prirodno naslijeđe, naš identitet i naša zajednička budućnost.

21

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

MASTER PLAN RAZVOJA TURIZMA, OČUVANJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-HISTORIJSKIH SPOMENIKA NA PODRUČJU OPŠTINA VAREŠ I KAKANJ, SA POSEBNIM OSVRTOM NA STAVLJANJE KRALJEVSKOG GRADA BOBOVCA U KONTEKST TURISTIČKE PONUDE
Sanja Pokrajac Fethi Silajdžić2 Elmedina Krilašević3 Uvod

Imajući u vidu kulturno-historijsku baštinu i prirodne potencijale, te postojanje drugih resursa za ekonomski razvoj i razvoj turizma na području opština Vareš i Kakanj, pojavila se potreba za sistematičnim i adekvatnim pristupom njihovoj valorizaciji kroz izradu Master plana turizma. U sklopu Master plana je definisana vizija razvoja turističke ponude u skladu sa očuvanjem kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti, te strategija razvoja turizma. Strategija stavlja akcenat na održivi razvoj područja uz minimalan uticaj na prirodu kroz razvoj eko/rural1 2 3 BSc Environmental Science Diplomirani inžinjer mašinstva, MBA Diplomirani inžinjer šumarstva

23

nog, kulturnog i sportskog turizma. Cilj izrade Master plana je razvoj održivog turizma u opštinama Kakanj i Vareš kroz iskorištavanje i unaprjeđivanje postojeće infrastrukture. Eko/ruralni, kulturni i sportski turizam su odabrani kao modeli turizma za koje postoje veoma dobri preduslovi, i gdje je priliv posjetilaca kontrolisan u skladu sa kapacitetima i ne prelazi granice preko kojih bi uticaj na okoliš bio negativan. Neplanski razvoj turizma može imati negativan utjecaj na okoliš, ali isto tako, ukoliko je planiran, turizam može biti veoma koristan za podizanje svijesti o potrebi očuvanja prirodnih bogatstava kroz prihode koje donosi lokalnoj zajednici, a dio kojih može biti iskorišten za mjere očuvanja i obrazovanje lokalnog stanovništva i posjetilaca. Jedan od ciljeva predviđa povećan broj zaštićenih područja te, u zavisnosti od vida zaštite, i razvoj kapaciteta za njihovo uključivanje u turističku ponudu. Pravilno upravljanje turizmom u zaštićenim područjima osigurava njihovu zaštitu, uz ostvarivanje ciljeva razvoja turizma. Za održivi razvoj zasnovan na turizmu potrebno je poticati ojačanu participaciju i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica, kroz formiranje udruženja i uključivanje privatnih preduzetnika. Tokom izrade Master plana lokalna zajednica je uključivana kroz konsultacije sa lokalnim stanovništvom, nevladinim organizacijama i vjerskim zajednicama. Nakon ocjene potencijala područja i sagledavanja problema definisani su glavni rezultati projekta i detaljno razrađene pojedinačne aktivnosti potrebne za njihovo ostvarivanje.

Ocjena kulturno-historijskih spomenika

Na području opština Kakanj i Vareš se nalaze brojni kulturno-historijski spomenici, od kojih je 8 proglašeno nacionalnim spomenicima od strane Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika. Tri se nalaze na području vareške opštine, a preostalih pet na području opštine Kakanj. Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti je uzela u obzir pravni status spomenika, njihovu lokaciju, opis trenutnog stanja, značaj za očuvanje kulturno-historijskog bogatstva, trenutne i planirane aktivnosti na očuvanju spomenika, trenutne i planirane aktivnosti na razvoju turizma vezano za spomenik kao i ocjenu potencijala za turističku ponudu. Na osnovu toga su date preporuke za aktivnosti koje se trebaju preduzeti u cilju očuvanja spomenika i razvoja turističke ponude. Ocijenjen je turistički potencijal za svaki spomenik zasebno, uzimajući u obzir njegovu atraktivnost, pristupačnost, prateće turističke objekte (info punktove, suvenirnice, kafiće, restorane, smještaj), promociju, blizinu ostalih turističkih atrakcija i privatno preduzetništvo vezano za turizam u području u kojem se nalazi spomenik. Sve ocjene su unesene u tabelu 1.

24

Kulturno-historijski spomenici Moguća 10 7 4 6 6 9 10 5 10 1 4 9 10 2 2 4 9 7 7 9 10 7 7 1 5 1 1 10 10 4 4 2 1 1 1 10 10 4 5 9 8 4 4 10 10 4 4 3 3 1 1 10 10 4 7 21,4 25,7 13,1 15,1 21,8 Moguća Moguća Moguća Moguća Moguća Moguća Trenutna 9 7 3 5 3 Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna

Atraktivnost Pristupačnost (1) (0,8)

Prateći turistički objekti (0,9) Promocija (0,7) Ukupna ocjena

Ostale turističke atrakcije (0,6) Privatno poduzetništvo (0,5)

44,2 42 20,4 24,6 32,8

Vareš 4 4 4 3 8 5 7 10 10 4 9 10 10 4 4 5 5 5 10 10 10 4 5 5 1 5 1 1 5 5 7 9 9 5 10 1 10 6 6 10 10 4 9 9 5 10 1 9 9 9 6 9 9 9

4 4 4 3 10 10 6 10 10 10

4 4 7 3

5 6 6 9

8 6 6 9

1 1 1 5

4 5 5 10

1 3 2 1

3 7 7 3

6 5 5 9

6 6 6 10

1 2 1 1 3 3 1 3 4 4

4 10 10 4 4 10 4 10 10 10

13,7 15,8 14,6 21,3 23,3 23,3 13,7 19,1 30,5 27,5

21,7 26,8 29,8 29,3 34,5 41,2 22,3 32,2 44 42

Kakanj

Tabela 1 Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti u kontekstu turističke ponude

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

25

Srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac Graditeljska cjelina Župna crkva u Varešu Arheološko područje Dabravine Nekropole stećaka na lokalitetu sela Budoželje Jednolučni stari kameni most na rijeci Stavnji u Varešu Džamija u selu Karići Ambijentalna ruralna cjelina Vijaka Ambijentalna sredina Očevlje Grobna kapela na Stogiću, Vareš Srpska pravoslavna crkva sa ikonama i ikonostasima iz XIX vijeka Objekti starije tradicionalne stambene arhitekture Vareš Rimokatolička crkva Sv. Preobraženja u Gornjoj Borovici Industrijsko naslijeđe sa pratećim objektima u Varešu Franjevački samostan i crkva Sv. Ive Krstitelja Arheološko područje Vladarski dvor iz 14. i 15. vijeka Dvor Grgurevo Pokretno dobro - zbirka od 22 inkunabule Džamija u Kraljevoj Sutjesci Kuća Ive Duspera Mlađe neolitsko naselje Obre kod Ćatića Srednjovjekovne nekropole Donja Zgošća Zgrada Turskog suda u Donjem Kaknju 5 6 4 4 3 5 3 7 6 4 7 4 8 5 10 10 10 8 7 7 5 10 10 10 8 7 8 10 4 4 4 4 1 1 1 10 10 10 10 4 4 4 5 5 2 2 1 2 1 10 10 10 8 5 7 4 9 9 9 9 4 3 3 10 10 10 10 4 3 3 4 4 4 4 1 1 1 10 10 10 10 4 7 4

27,5 28,5 24,4 22,8 13,1 15,2 10,9

42 41 39 39 21,1 28,2 23,2

Iz ocjene se može vidjeti trenutni potencijal spomenika, kao i njihov predviđeni potencijal u budućnosti, ukoliko budu ispunjeni rezultati predviđeni ovim projektom. Razlika između trenutnog i mogućeg potencijala u većini slučajeva je velika, što pokazuje da se dosta toga može uraditi kako bi se ovi spomenici učinili atraktivnijim za razvoj turizma, a samim tim i očuvali. Također se može primijetiti da stećci, koji su karakteristični za područje Bosne i Hercegovine, nisu dovoljno zaštićeni niti promovisani, s obzirom na njihov značaj. Ocjene su date na skali od jedan do deset, gdje je jedan najmanja, a deset najveća ocjena. Trenutna ocjena je data na osnovu sadašnjeg stanja, a moguća na osnovu potencijala kojeg bi spomenik mogao dostići u budućnosti ukoliko se ostvare rezultati planirani ovim projektom. Za ukupnu i potencijalnu ukupnu ocjenu su osmišljeni koeficijenti u vrijednosti od 0.5 do 1, kako bi se u ocjeni izrazila ona odličja koja su najvažnija za turistički potencijal kulturno-historijskih spomenika.

Ocjena prirodnih potencijala

Područje opština Vareš i Kakanj, u smislu diferencijacije ekosistema, pripada grupi brdskih i gorskih pejzaža. Iako geografski većinom ne obuhvata grupu specifičnih pejzaža BiH, ovo područje predstavlja vrlo specifičan dio biodiverziteta Bosne i Hercegovine. Intenzitet antropogenih faktora, koji su djelovali i još uvijek djeluju na ovom području je izrazito visok. Ova vrsta faktora je rezultirala izrazitom degradacijom ekosistema u jednom dijelu područja (ĆatićiKakanj), na kojem se danas ogromne površine nalaze pod haldama jalovine i šljake. Mnogi od površinskih kopova na području Kaknja su i danas aktivni. Dijelovi površine koju pokrivaju ove općine, predstavljaju jedan od najočuvanjih prostora središnjeg dijela Bosne i Hercegovine. Izuzetan diverzitet šumskih ekosistema ovdje se, na malom prostoru, ogleda kroz prisustvo termofilnih i mezofilnih hrastovih šuma, montanih bukovih šuma, mješovitih lišćarsko-četinarskih šuma i frigorifilnih šuma smrče montanog i gorskog pojasa. Stanje ekosistema i pejzaža prostora opština Kakanj i Vareš je, s obzirom na istaknuti stepen antropogenih uticaja, heterogeno. Veliki dio ovog prostora je degradiran i devastiran kroz uticaj dugotrajnih ljudskih aktivnosti, provođenih najčešće na neodrživ način, neuravnotežen sa ekosistemskim limitima, funkcijama i servisima. Pored gubitka šuma, poljoprivrednog zemljišta, gubitka kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa, ovdje često nailazimo i na ambijentalno destruirane, neproduktivne, pa čak i pejzaže opasne po ljudsko zdravlje i život. U grupu ovakvih pejzaža, pored ostalih, spadaju i napušteni površinski kopovi, te deponije jalovine i šljake. Međutim, prirodni tokovi vode uslovili su nastanak novih

26

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

stalnih vodenih tijela na pojedinim lokacijama površinskih kopova,. Njihova starost je različita, a danas je mjerljiva i stepenom prirodne progradacije močvarnih ekosistema, koji su ovdje već uspostavljeni ili su u nastanku. Kako je priroda na ovim degradiranim staništima već zauzela vlastiti pravac oporavka, humanom intervencijom kojom bi se ovi procesi ubrzali kroz aktivnosti restauracije, na navedenim staništima bi bile uspostavljene funkcije ekosistema močvara. Gubitak staništa (u prvom redu močvarnih) je danas osnovni razlog iščezavanja vrsta na Zemlji i slabljenja ekosistemskih servisa. Trend gubitka staništa se može zaustaviti konzervacijom još uvijek vrijednih staništa i restauracijom degradiranih staništa. Međutim, restauracijske aktivnosti ne mogu zamijeniti zaštitu biodiverziteta i uspostavu zaštićenih područja. Jedna od mogućnosti održivog iskorištavanja ekosistema sa uravnoteženim funkcijama jeste turizam.

Postojeći kapaciteti i potencijali za razvoj turizma

Područje opština Kakanj i Vareš obiluju različitim potencijalima koje mogu osigurati bazu za stvaranje kvalitetne i raznolike turističke ponude u budućnosti. Područje obiluje lokalitetima i objektima od kulturno-historijskog značaja kako na državnom tako i na lokalnom nivou, kao i sa diverzificiranim kulturno-historijskim vrijednostima od neolitskih arheoloških nalazišta, građevinama i lokacijama iz perioda srednjovjekovne Bosne, lokalitetima sa bogumilskim stećcima, te zaostavštinom iz osmanlijskog perioda. Istovremeno prirodne i pejzažne vrijednosti područja daju dodatnu vrijednost cijelom ambijentu i predstavljaju turistički potencijal koji može biti razvijan odvojeno ili u kombinaciji sa postojećim kulturnim vrijednostima. Samostan u Kraljevoj Sutjesci, sa očuvanom viševjekovnom tradicijom i vrijednim eksponatima, osim što predstavlja jedinstvenu atrakciju također pruža i potencijale za planirani razvoj religijskog turizma. Međutim, kao što je slučaj u većini područja na teritoriju BiH, potencijali za razvoj turizma do sada nisu adekvatno iskorišteni te su potrebna znatna ulaganja i pažljivo planiranje turističke ponude zasnovano na modernim principima i uključivanju grupa ili pojedinaca kako bi turistička ponuda dostigla optimum. Iako postoje značajni objekti i lokacije koji se mogu iskoristiti u kontekstu turističke ponude, većina takvih objekata i lokacija nije pripremljena za prijem turista. Prije svega, pod ovim se podrazumijevaju nepostojanje turističke signalizacije, neuređen pristup ovim lokacijama, nepostojanje sigurnosnih mjera za zaštitu od nesreća i povreda i nepostojanje dodatnih turističkih usluga. Ne postoje formirani turistički proizvodi i nema organizovanih turističkih posjeta. U sklopu turističkih atrakcija bitno je

2

Ne postoji standardizacija smještajnih i ugostiteljskih objekata. prije svega sa partnerima projekta.099 noćenja.593 turista. kako bi se identifikovali postojeći problemi. Jedan od osnovnih preduslova za razvoj turizma je postojanje adekvatnog sistema komunikacione infrastrukture koji omogućava siguran i brz transport. Područje ima potencijale za razvoj sljedećih oblika turizma:  Kulturni turizam  Eko turizam  Seoski turizam  Sportski turizam  Zimski turizam  Religijski turizam  Lječilišni turizam Identifikacija problema i definisanje ciljeva Prilikom izrade projektnog dokumenta izvršena je konsultacija sa svim zainteresovanim stranama.7% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Bosnu i Hercegovinu posjetilo 49. Ovo također ukazuje na neophodnost poznavanja osnovnih karakteristika posjetitelja i njihovih potraživanja kako bi se izgradila kvalitetna ponuda. kao i neadekvatne zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa. Broj smještajnih kapaciteta i prenoćišta je oskudan. učestalosti posjeta i potraživanjima turista za Kakanj i Vareš. Na osnovu ove identifikacije i obilaska terena na području opština sakupljena je lista postojećih problema. što je za 11. Trenutno. Postojeći problemi su grupisani u deset osnovnih proble2 . što je za 5.3% više nego u istom mjesecu prethodne godine. kao i dužina trajanja njihovih posjeta u BiH je pozitivan pokazatelj opravdanosti ulaganja u turističke djelatnosti. te nedovoljne razvijenosti turističkih proizvoda i usluga. sistemi osiguranja kvaliteta.spomenuti i potencijale uključivanja lokalnih tradicionalnih manifestacija u ponudu. Agencija za statistiku BiH objavila je podatak da je u aprilu 2008. uključujući i privatni smještaj. Tendencija rasta broja posjetitelja. Za opštine ne postoje strateški dokumenti koji bi obezbijedili planirani razvoj i integralnu turističku ponudu. i također nisu iskorišteni postojeći potencijali za razvoj originalne i kvalitetne ponude u ovom segmentu (prije svega domaća gastronomska ponuda). komunikaciona infrastruktura je nedovoljno razvijena. te su iz tog razloga inicijative za razvoj turizma često fragmentirane i stihijske. Ostvareno je 102. Trenutno ne postoje podaci o broju turista. U daljoj analizi posmatrana je uzročno-posljedična veza između identifikovanih problema.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ma/uzroka postojećeg stanja sa krovnim problemom. zaštite kulturnohistorijskih spomenika i prirodnih vrijednosti Nedovoljno razvijeni turistički sadržaji koji su u skladu sa potrebama posjetilaca i potencijalima područja Nedostatak marketinga i tržišnog pristupa razvoju turizma Lokalne zajednice. Šematski prikaz 1 Identifikovani problemi i ciljevi Problemi Neiskorišteni turistički potencijali na području opština koji mogu doprinijeti ekonomskom razvoju Ciljevi Opštine Vareš i Kakanj imaju vodeću poziciju u ponudi turističkih sadržaja kulturnog i seoskog turizma u BiH. regionalnom i državnom nivou 2 . te harmonizacije i sinergije na aktivnostima razvoja turističke ponude od strane različitih inicijativa za razvoj turizma Nedovoljno zaštićene prirodne vrijednosti. uspostaviti saradnju i partnerske odnose sa postojećim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom. čijim dostizanjem će se otkloniti postojeći nedostaci. Na osnovu prethodnog definisano je deset ciljeva sa krovnim ciljem. Sa obzirom da je ovaj projekat jedan od instrumenata za razvoj turizma i očuvanja kulturnih i prirodnih vrijednosti. te nije provedena restauracija i konzervacija spomenika od izuzetnog značaja za očuvanje tradicije i kulture čime je i znatno smanjena njihova atraktivnost za turističke posjete Razviti osnovnu infrastrukturu i objekte za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti i razvoj turističke ponude Pripremiti strateške dokumente i programe za razvoj turizma. obnoviti i konzervisati kulturnohistorijske spomenike koji do sada nisu bili adekvatno tretirani Povećati broj zaštićenih prirodnih područja i uključiti ih u turističku ponudu Kroz projektne aktivnosti. definisani ciljevi ujedno predstavljaju i očekivane rezultate projekta nakon implementacije. restaurirati. zaštitu kulturno-historijskih vrijednosti i zaštitu prirode na području općina Osmisliti i uspostaviti turističku ponudu zasnovanu na postojećim potencijalima i potraživanjima turista Uključiti elemente marketinga i tržišni pristup razvoju turizma Uspostaviti i ojačati participaciju i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica. udruženja i privatni preduzetnici nisu na adekvatan način uključeni u inicijative razvoja turizma Nedovoljna promocija kulturno-historijskog naslijeđa i turističke ponude Nepostojanje međusektorske saradnje. gdje su kultuno-historijski spomenici i prirodne vrijednosti zaštićene i očuvane Osnovna infrastruktura za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti nije dovoljno razvijena Odsustvo planskog razvoja turizma. udruženja i privatnih preduzetnika nad razvojem i implementacijom turističke ponude Provesti programe kvalitetne promocije kulturnohistorijskog naslijeđa i turističke ponude Provesti poseban program promocije Bobovca kao lokaliteta od izuzetnog značaja za očuvanje kulturnohistorijskog naslijeđa BiH i atraktivne turističke lokacije Zaštititi. i očuvati kulturno i prirodno naslijeđe. posebno pejzažne vrijednosti i biodiverzitet Nedovoljna promocija Kraljevskog grada Bobovca kao lokaliteta od nacionalnog interesa za očuvanje kulturno historijskog naslijeđa i turističke atrakcije Kulturno-historijski spomenici nisu adekvatno zaštićeni. razviti turistička ponuda.

Izgradnja putne infrastrukture . Dragovići.Zaštita okoliša i formiranje novih zaštićenih područja Važnost IG za uspješnost projekta Izuzetna važnost Uticaj IG na projekat Izuzetan uticaj Učešće u implementaciji projekta Upravljanje/ donatorifinansijeri Stanovništvo i lokalne zajednice .Opština Kakanj .Stvaranje stabilnog poslovnog okruženja .Poboljšanje životnog standarda .Interesne grupe Tabela 2 Procjena interesa.Značajno povećanje prihoda od turizma .Opština Vareš Interesi . Strica.Ugostiteljski i turistički djelatnici .Održivi razvoj područja.Očuvanje kulturnog i prirodnog naslijeđa .Mijakovići. Donji Kakanj .Pomoć i podsticaji za razvoj biznisa .Ministarstvo privrede ZDK . kulturu i sport ZDK Lokalni organi vlasti . Obre.Očuvanje kulture i tradicije. važnosti.Ministarstvo za obrazovanje.Ekonomski razvoj opština .Ministarstvo za prostorno uređenje.Sakupljači sekundarnih šumskih proizvoda . uključujući kulturno-historijske lokalitete i objekte .Razvoj infrastrukture . uticaja te načina učešća interesnih grupa u projektu Interesna grupa (IG) Federalni i kantonalni organi vlasti .Federalno ministarstvo nauke. Vijaka.Pojednostavljenje administrativnih zahtjeva za bavljenje ovom vrstom djelatnosti Velika važnost Umjereni uticaj Partneri/ implementatori Izuzetna važnost Mali uticaj Korisnici Velika važnost Mali uticaj Korisnici/ partneri/ implementatori 20 .Federalno ministarstvo turizma i okoliša . kulture i sporta .Postojanje infrastrukture . Zaruđe.Mogućnost ostvarivanja prihoda od turističkih djelatnosti u uključivanja u aktivnosti očuvanja kulturohistorijskih spomenika .Poljoprivredni proizvođači i proizvođači zdrave hrane .Sticanje novog znanja i vještina .Kraljeva Sutjeska. uključujući višestruko korištenje resursa koje nema negativne uticaje na kulturno i prirodno naslijeđe . saobraćaj i komunikacije i zaštitu okoline ZDK . nauku. Očevija i ostale Privatni preduzetnici .Ekonomski razvoj i razvoj turizma kao djelatnosti koja donosi značajne prihode .

Kraljeva Sutjeska.Franjevački samostan.Finansiranje postojećih i budućih aktivnosti očuvanja kulturnohistorijskih spomenika Velika važnost Umjeren uticaj Konsultacije .Turistički operateri i agencije Razvojne agencije . u skladu sa dogovorenim ciljevima razvoja .Očuvanje kulturnog naslijeđa Velika važnost Umjeren uticaj Investitori Velika važnost Veliki uticaj Partneri/ finansijeri Velika važnost Mali uticaj Korisnici 21 .Zaštita prirode .Značajno povećanje broja turista koji posjećuju područje Velika važnost Umjeren uticaj Konsultacije/ partneri .NVO Kraljevski grad Bobovac Institucije za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa .Fondacija Curia Bani .Promocija poduzetništva i biznisa Velika važnost Veliki uticaj Donori/tehnička pomoć Potencijalni donatori Vjerske institucije .Ulaganje u ekonomsko opravdane projekte/poslove koji osiguravaju povrat investicija .Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Turističke asocijacije .Ulaganje u projekte i aktivnosti koje su u skladu sa razvojnim i okolišnim politikama .Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH – REZ .Federalni zavod za zaštitu nacionalnih spomenika .Ekonomski razvoj područja.Razvoj turizma uz zaštitu i adekvatno Velika važnost Veliki uticaj Upravljanje/ tretiranje kulturnog nasljeđa implementatori .Turistička zajednica ZDK .Sarajevska regionalna razvojna agencija .Planinarsko društvo Bobovac .SERDA Potencijalni investitori .Uključivanje aspekata zaštite okoliša u svim vidovima gospodarenja i poslovanja .Razvoj i promocija turističkih usluga .Džamija u Kraljevoj Sutjesci .Turistička zajednica FBiH .Zaštita i promocija kulturnohistorijskog naslijeđa .Župna crkva u Varešu Srpska pravoslavna crkva u Varešu .Mozaik .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nevladin sektor . .Alternative .Povećavanje stabilnosti poslovanja u cilju smanjivanja rizika za ulaganja .

te pouzdane i stalne kanale informisanja i komunikacije sa posjetiteljima koji: (I) ciljano dolaze na područje iz inostranstva ili iz drugih destinacija unutar BiH i (II) posjećuju područje u sklopu posjete drugim turističkim turističkim destinacijama (npr. Opština Kakanj. te se kontinuirano informišu o njihovim potrebama i na osnovu toga prilagođavaju ponudu). gdje su kulturno-historijski spomenici i prirodne vrijednosti zaštićene i očuvane. Potrebno je ustanoviti i interese interesnih grupa koji se kose sa ciljevima projekta. Fojnica. dok opština Vareš nudi usluge i proizvode utemeljene na seoskom turizmu i prirodnim ljepotama i vrijednostima. kako bi imali zadovoljne posjetioce koji se uvijek rado vraćaju (turistički subjekti znaju ko su njihovi “posjetioci“. 22 . Turistički subjekti su u stanju da svakom posjetiocu pojedinačno pruže visoko kvalitetne sadržaje i usluge koje su bazirane na njihovim željama i mogućnostima. Međugorje). Turistička ponuda u opštinama predstavlja kvalitetnu i originalnu kombinaciju kulturnog i eko/seoskog turizma. posebno Kraljeva Sutjeska. uobličenu i planiranu turističku ponudu. ima kvalitetnu turističku ponudu baziranu prvenstveno na kulturno-historijskom turizmu. trenirano i motivisano osoblje – privatne i javne subjekte. Opštine imaju razvijenu osnovnu infrastrukturu za turizam. moguću korist koju mogu imati i mobilizaciju njihovih resursa kako bi se podržao projektni ciklus. Sarajevo. Mostar. inspirativnu i idealnu sliku turizma u nekoj destinaciji za posmatrani period. razmotreni su njihovi mogući ekonomski i sektorski interesi vezani za projekat. Proces planiranja participacije zahtijeva obraćanje pažnje na pitanja šta interesne grupe očekuju od projekta. godini: Opštine Vareš i Kakanj imaju vodeću poziciju u ponudi turističkih sadržaja kulturno-historijskog i seoskog turizma u BiH. Vizija definisana ovim projektom predstavlja željenu zajedničku sliku područja za sve zainteresirane strane i partnere projekta u 2016.Nakon što su identifikovane interesne grupe na koje projekt utiče. Vizija razvoja turističke ponude u skladu sa očuvanjem kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti Vizija turističkog razvoja predstavlja funkcionalnu.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Strateško turističko pozicioniranje Kako bi se postiglo pozicioniranje konkurentnog i dugoročno profitabilnog proizvoda na tržištu turizma. koji će u isto vrijeme biti okolišno i društveno prihvatljiv. 4. Na taj način je moguće dostići visoki kvalitet ponude kao i izgraditi prepoznatljiv imidž. 5. U Master planu je identifikovan značajan diverzitet u kontekstu potencijala turističke ponude. Sportski turizam također ima značajne potencijale. koja čini područje različitim od ostalih kompetitora sa sličnom ponudom. strategija projekta je bazirana na 5 osnovnih načela: 1. Iskoristiti postojeće mogućnosti Iskorištavanje postojećih potencijala i poboljšavanje već uspostavljenih turističkih usluga i proizvoda. Integracija turističke ponude Integracija postojećih inicijativa za razvoj turizma. najveći potencijali na području opština odnose se na kulturni turizam i seoski/eko turizam.omogućavanje posjetiocima da kroz kanale komuniciranja sami učestvuju u kreiranju njihove posjete i odmora. 3. kao što je privatni smještaj i prenamjena postojećih stambenih i poslovnih prostora. te jačanje osjećaja vlasništva razvijene turističke ponude za sve zainteresovane strane. zimskog i sportskog. 2. Međutim. razviti moderne sisteme komunikacije sa posjetiocima kao što je internet . kao osnovu koja će biti dopunjena i drugim vidovima turizma. fokusiranje na razvoj pratećih turističkih proizvoda i stvaranje doživljaja. Networking i komunikacija Uvezivanje sa ostalim inicijativama razvoja turizma i postojećim turističkim ponudama. iskorištavanje postojeće infrastrukture za smještaj i ugostiteljstvo. Strateški izbor – dva centra: kulturni i eko/ seoski turizam i turistički miks Strateški pristup građenju turističke ponude područja je prioritetizacija i odabir vida turizma za koji postoje najveći potencijali. do religijskog turizma. od kulturnog. Diferencijacija proizvoda i usluga Baziranje na diferencijaciji podrazumijeva pružanje jedinstvenih doživljaja i kvalitetne usluge. Ostali vidovi turizma 23 . eko i seoskog. Minimalan uticaj na okoliš Minimalne intervencije u prirodnim područjima koja podrazumijevaju samo razvoj osnovne/neophodne infrastrukture.

Slika 1 Diferencijacija turističkog proizvoda 24 . dok će opština Kakanj uraditi isto u sferi kulturnog turizma. Drugi bitan segment je izgradnja konkurentnog odnosa i tržišnog principa poslovanja između opština. postoji odlična podloga za razvoj kulturnog turizma. Iako se ova dva vida turizma znatno isprepliću na području obje opštine. dok u opštini Kakanj. Na osnovu ovoga. koja gradi održivost i kontinuirano poboljšanje turističke ponude i nakon završetka projekta. lokalnog stanovništva i organizacija). Bez obzira na ovu diferencijaciju obje opštine će u sklopu projektnih aktivnosti imati zajedničku promociju i kanale komunikacije sa eksternim interesnim grupama. ali mogu poslužiti kao dodatni sadržaji u sklopu dva prioriteta koji će privući turiste. sa mogućnošću pružanja potpore i stručnih usluga za eko/ruralni turizam opštini Kakanj (kao i uključivanje lokaliteta i vrijednosti za eko/ruralni turizam sa područja opštine Kakanj u svoju ponudu). nego i preduzetnika. ali će biti prezentovane kao dva odvojena proizvoda. Opština Vareš će izgraditi jake kapacitete i diferencirati se u pravcu seoskog/eko turizma. posebno u Kraljevoj Sutjesci. kao i efikasnijem iskorištavanju resursa koji ce omogućiti gradnju visoko profilirane turističke ponude u obje opštine. projektna strategija razvoja turizma se temelji na dva turistička centra u smislu izgradnje i unaprjeđenja ponude na području opština.pojedinačno nisu dovoljno jaki da stvore privlačnu turističku ponudu. ocijenjeno je da su potencijali za razvoj seoskog/eko turizma znatno veći u opštini Vareš. Vrijednost ovog pristupa ogleda se prije svega u stvaranju sinergije i partnerstva između opština (ne samo u smislu opština kao institucija. sa mogućnošću miksa.

ljekovito bilje). (II) naplatu posjete muzejima i Bobovcu. planinarenje. Kulturni turizam. Paket 2. Paket 1. Paket 2. signalizacija. Kulturni turizam predstavlja osmišljenu turističku rutu koja uključuje: (I) organizovan transport. obučeni radnici na info-punktovima. Paket 3. uz nadzor i učešće turističkih zajednica i projektnog tima. bobičasto voće. pružena pomoć preduzetnicima i lokalnom stanovništvu da izgrade kapacitete za turističke usluge Internet sadržaji i ponude. smještajni kapaciteti. biti će delegirana asocijaciji turističkih poduzetnika opština Vareš i Kakanj ili opštinskih agencija za razvoj turizma čije će osnivanje biti podržano projektom. Tabela 3 Elementi vizije i potrebni sadržaji na koje se elementi odnose Elementi vizije Razvijena osnovna infrastruktura za turizam Uobličena i planirana turistička ponuda Trenirano i motivisano osoblje Sadržaji Ceste. Eko/seoski turizam. osmišljena su tri osnovna turistička paketa koja će se dalje razvijati i poboljšavati. Sportsko rekreativni sadržaji Obučeni turistički vodiči. (V) osmišljene doživljaje za posjetioce. kao i uspostava turističkih centara u opštinama. te samim tim dati i bolje rezultate dostizanja projektnih ciljeva 25 . ugostiteljski kapaciteti Paket 1. (III) lokalnu gastronomsku ponudu. poljoprivrednih proizvoda i organskih proizvoda. penjanje. sekundarnih šumskih proizvoda (gljive. jahanje itd. (III) smještaj posjetilaca u lokalnim selima. Paket 3. promotivni materijali. (II) domaću gastronomsku ponudu. Osnivanje asocijacije turističkih poduzetnika je jedna od važnih projektnih aktivnosti sa obzirom da će udruživanje i kolektivno djelovanje pojedinaca i grupa koji su već uključeni ili žele biti uključeni u turističke djelatnosti znatno povećati motiviranost i osjećaj vlasništva nad projektom. biciklizam. prikupljanje informacija o željama i potraživanjima posjetioca Stalni kanali informisanja i komunikacije sa posjetiocima Organizovanje i implementacija turističke ponude. Sportsko rekreativni sadržaji: rafting.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tri osnovna turistička proizvoda Za početno stvaranje planirane turističke ponude. Eko/seoski turizam uključuje: (I) turizam u proglašenim zaštićenim područjima. (IV) prodaju suvenira.

okvirno planiranje turističke ponude koja je bazirana na različitim sadržajima koji će se moći planski i adekvatno ponuditi turistima. aktivnosti i proizvodi na kojima se bazira turizam u opštinama u skladu sa potencijalima područja i potrebama turista Na osnovu procjene postojećih resursa. 26 . 4. i koje će omogućiti pravovremen raspored sredstava u dugoročnom periodu za razvoj ovog sektora. Cilj je pružiti jedinstvenu ponudu koja će ovu regiju učiniti privlačnom i pojačati njenu konkurentnost u odnosu na druge lokacije sa sličnim sadržajima. Zajedno sa prethodnim rezultatom. usluge. Razvijena osnovna infrastruktura i objekti za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti i razvoj turističke ponude Razvijanje infrastrukture. 5. zaštitu kulturno-historijskih spomenika i zaštitu prirode na području opština Ovaj rezultat se odnosi na sve političke ili operativne dokumente koji će omogućiti planirani razvoj turizma u opštinama. ovaj rezultat će sadržavati početno. Infrastruktura se prije svega odnosi na izgradnju i popravku puteva prema Bobovcu iz Kraljeve Sutjeske i iz Vareša. uključujući i osnovne objekte za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti pružit će osnovnu materijalnu/opipljivu bazu za razvoj turizma. Ojačana participacija i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica. Za ovaj segment projekta od velikog su značaja privatne inicijative. 3. Pripremljeni i usvojeni strateški dokumenti za razvoj turizma.Očekivani rezultati implementacije projekta 1. master plan. Uključeni elementi marketinga i tržišnog pristupa razvoju turizma Ovaj segment projekta obuhvata moderne tržišne pristupe (sa posebnim naglaskom na marketing – brending. i kontinurano istraživanje i modeliranje turističke ponude na osnovu želje i potreba posjetilaca). vizije i strategije projekta. npr. opštinske politike razvoja turizma. uključenost i osjećaj vlasništva relevantnih interesnih grupa je od velike važnosti za dugoročnu održivost projekta i 2. udruženja i privatnih poduzetnika nad projektom Sa obzirom da je jedan od jako bitnih segmenata ovog projekta ekonomski razvoj na području opština i ekonomska korist za lokalno stanovništvo kroz turističke aktivnosti. i nevladin sektor. te izgradnju novih ili prenamjenu postojećih objekata koji bi se prilagodili korištenju za pružanje usluga posjetiocima i stvaranju turističke ponude. strategije. promociju. odnose sa javnošću. Osmišljena (i implementirana) ponuda: sadržaji. ovakav pristup treba da ponudi jaku bazu za razvoj preduzetnišva u sektoru turizma.

Trenutno je broj zaštićenih područja jako mali. 10. održavanju i pripremu dodatne infrastrukture i sadržaja za ovaj lokalitet. stavit će se poseban naglasak na promociju Bobovca i povećanje njegove atraktivnosti. Projekat će ponuditi detaljan plan promotivnih aktivnosti i strategiju komunikacije sa potencijalnim posjetiocima. te su provedeni programi restauracije. Projekat razmjenjuje informacije i ima uspostavljenu saradnju sa ostalim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom. kako bi se stvorio osnov za sve buduće aktivnosti na promociji područja. Proveden poseban program promocije Bobovca Sa obzirom da je Bobovac jedna od najvećih kulturno-historijskih vrijednosti i potencijalno najveća turistička atrakcija za obje opštine. 6. te ako mogu očekivati koristi od razvoja turizma i zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa na kojem je baziran turizam. regionalnom i državnom nivou 2 . za sve građane BiH i i van zemlje. 7. Zaštićena područja će biti uključena u turističku ponudu sa svim mjerama sigurnosti i zaštite koje ovakva područja zahtijevaju. Proveden program promocije kulturno-historijskog naslijeđa i turističke ponude Kao dodatak na rezultat 4.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za stvarne pozitivne rezultate na terenu. te će stoga projekat svojim aktivnostima podržati osnivanje novih zaštićenih područja. sanaciji i revitalizaciji ostalih kulturno-historijskih spomenika. Sa obzirom na višestruki značaj Bobovca. 8. ako su isti dovoljno upućeni i motivisani. Realno je za očekivati da će upravo ovi subjekti biti glavni nosioci budućih aktivnosti. Kulturno-historijski spomenici su zaštićeni u skladu sa njihovim značajem i potrebama. uključujući i povezivanje sa turističkim inicijativama na državnom i međunarodnom nivou. projekat će obezbijediti adekvatnu promociju cjelokupne turističke ponude te kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. obnove i konzervacije spomenika koji nisu bili adekvatno tretirani Trenutno stanje lokaliteta grada Bobovca nije na zadovoljavajućem nivou. projekat će ponuditi posebne aktivnosti na revitalizaciji. Povećan broj zaštićenih područja i kapaciteti za njihovo uključivanje u turističku ponudu Zaštita prirode je bitan faktor ne samo za opšte blagostanje područja nego i za upotpunjavanje turističke ponude. Ovaj rezultat također uzima u obzir radove na zaštiti. 9. kao i adekvatan tretman postojećih.

te ostvarila moguća sinergija sa sličnim inicijativama razvoja turizma na lokalnom. definisani su vizija i strateški pravci Master plana. regionalnom i državnom nivou projekat je uključio posebne mjere jačanja ovog segmenta.Kako bi se razvila komunikacija sa ostalim sektorima. te rezultati sa detaljnim aktivnostima potrebnim za njihovo ostvarenje. doprinijeti održivom razvoju područja uz poboljšanu svijest o potrebi očuvanja prirode i spomenika kulture. 2 . Zaključak Projekat Master plana je ocijenio trenutne i moguće turističke potencijale područja. rezultati projekta će. Uspješno implementirani. te analiza problema i prepreka razvoju turizma. uzimajući u obzir potrebu očuvanja kulturno-historijskih spomenika i prirodnih resursa. te uspostavljanje zaštićenih područja. Na osnovu ocjene kulturno-historijskih spomenika i prirodnih potencijala. u vremenskom roku definisanom u Master planu.

KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA 2 .III.

.

dok je Igman malo lakši). Ova prirodna blaga ne smiju ostati skrivena. 301 . volonterski poslovi. A) Uvođenje teme Imam više od pet godina iskustva iz putovanja i organiziranja putovanja po Europi i Sjevernoj Americi. Obišli smo dolinu Neretve. Bjelašnica ima bolju infrastrukturu i najizazovnije padine. Prije nekoliko tjedana imali smo prigodu da putujemo po vašoj lijepoj zemlji i da je razgledamo. Koristim riječ “potencijali“. Zahvaljujući tome kao i svome položaju predsjednika jedne organizacije koja se bavi održivim i ekoturizmom (kao što su dječji kampovi. S GLAVNIM NAGLASKOM NA ODRŽIVOM TURIZMU Andras Vajer Dopustite mi da svoj govor započnem jednom osobnom primjedbom. područje Tare (drugi kanjon po dubini) i Jajce. Unu (splavarenje). jer većinu tih mjesta treba još razviti kako bi se učinila pristupačnima za turiste i posjetitelje. planinarenje. prekrasne rijeke i sva mjesta s izvanrednim potencijalima. Važan je redoslijed! Zaštititi i razviti. Maglić na više od 2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja RAZVITAK INFRASTRUKTURE I MARKETINGA NACIONALNIH PARKOVA SA STAJALIŠTA TURISTA I ONIH KOJI PLANIRAJU RAZVITAK. Vidjeli smo doline od čije ljepote čovjeku zastaje dah. Bjelašnicu (trenutno na ovim planinama postoje tri lifta koja su u funkciji. projekti na podizanju svijesti o prirodi. treba ih zaštititi i razviti.386 m). Sutjesku (vodopad Skakavac.

Ovo nije slučajnost. onda on može u većoj mjeri financirati svoje poslovanje. Osnovni princip glasi da “čovjek može voljeti samo ono što pozna“. Održivi turizam: svaki oblik turizma koji ne smanjuje mogućnost korištenja resursa i ne sprečava buduće putnike da dožive isto iskustvo. Prije svega moramo raščistiti neke pojmove. Trebamo shvatiti da su ulaganja u razvitak nacionalnog parka neizbježna kako bi on mogao privlačiti turiste. ali isto tako moramo održavati zdravu ravnotežu između infrastrukture i primarnog cilja zaštićenih područja. na očuvanju. park treba izraditi jasno zacrtan akcioni plan i postaviti ciljeve. s kojim projektima trebaju pozabaviti davatelji usluga. a drugi je pružanje znanja.). ako ponovno pogledamo na glavni cilj zašti- 302 . metodama očuvanja i zaštite. nesmanjivanje resursa. ne smijemo zaboraviti činjenicu da sve veći broj turista može ugroziti primarni cilj nacionalnog parka. Sljedeće su ideje veoma važne kad govorimo o odnosu nacionalnih parkova i turizma. To znači da na temelju svojih djelatnosti mi znamo što pojedine vrste turista i posjetitelja očekuju i s kojim se ciljevima. informacija. zapazit ćemo ključne riječi “odgovorno putovanje“. “očuvanje okoliša“. Koncept je prilično jednostavan: ako park može privući posjetitelje i turiste. na primjer. svjestan sam motiva. aktivnog odmora i prilike da se doživi nešto jedinstveno. neometanje budućih putnika. kao što su državni i nacionalni parkovi. B) Svrha nacionalnih parkova Nije ni potrebno isticati da nacionalni parkovi imaju dva osnovna cilja: prvi je očuvanje i zaštita prirode. povoljnih prilika i potencijala kako posjetitelja tako i nacionalnih parkova. dok posjetitelj stječe iskustvo. dok je posjet prosječnom parku prilično jeftin.vodeni sportovi itd. Situacija je kristalno jasna: parku je potreban dohodak kako bi mogao održavati svoj rad. Ovdje moramo otkriti najosnovniju i izravnu uzajamnu vezu među dvjema stranama: park pruža uslugu za koju posjetitelji plaćaju. što djelomično mogu financirati posjetitelji. Postavlja se pitanje kako ove pojmove možemo ugraditi i implementirati u razvitak i marketing nacionalnih parkova. Ako pažljivo analiziramo ove definicije. Ekoturizam: Društvo za ekoturizam definira ga kao “odgovorno putovanje u prirodna područja koje čuva okoliš i poboljšava dobrobit lokalnog stanovništva“. Da bi bio u stanju iskoristiti potencijalne posjetitelje. međutim. Uobičajen slučaj je da izvanredna mjesta i doživljaji donose visok dohodak. Razumije se samo po sebi da prihod od raznih programa ne može ili samo djelomično može financirati održavanje parkova.

I opet. mreža staza. što je najvažnije. ono ne može imati visoku cijenu. pa ipak jedno posebno pećinsko putovanje može značiti jedan ekstremniji način provođenja vremena. Osim toga. što će reći da se tri ili pet dana škole odvija u nacionalnom parku s posebnim naglaskom na životinje. centar za posjetitelje. povijesne činjenice itd. razmotrimo drugu stranu medalje. na primjer lokalne tradicije. nacionalni parkovi imaju svoj vlastiti 303 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ćenih područja. kao što su: ograničen broj posjetitelja. U ovoj su kampanji sudjelovali svi nacionalni parkovi. ali koje nikada neće služiti kao jedinstvena turistička atrakcija. Kontrola je sljedeći ključni uvjet za održavanje delikatne ravnoteže između zarade i očuvanja prirode. ali bi stvaran pomak bila jedna kampanja parkova u kojoj bi oni izašli s posebnim programima i aktivnostima koje se ne mogu naći na drugim mjestima. pravila. Ako park ima jasno definirane i dosljedne politike. biljke. davatelji usluga moraju pronaći srednji put. bitno je nuditi programe i projekte koji se fokusiraju na posjetitelje različite životne dobi tako da nacionalni park može razvijati svijest o okolišu od najranijeg djetinjstva. područja s raznim razinama zaštite i. ili mjesto koje služi onom drugom cilju – naime obrazovanju. Budući da je obrazovanje bitno. zanimanja. obilježene staze. te lugari koji provode politiku i pravila parka. nacionalni parkovi nude obrazovne programe za škole. C) Neizbježan elementi razvitka i kontrola Koji bi to bili krucijalni elementi razvitka? Informacije o smještaju. zemljopisne karte. a postojao je i središnji oglas koji je privukao pažnju ljudi na parkove. Bez reklame nacionalni park može biti jedno lijepo mjesto koje ljudi posjećuju onako nasumice. on može održavati održivi turizam i može služiti i prirodi i turizmu. karakteristična arhitektura itd. U Mađarskoj. Neka osnovna pravila su neizbježna. održavanje mjesta za kampiranje. na primjer. pa naravno i skuplji. Inače. Internet je jedan od najučinkovitijih načina reklamiranja (svi nacionalni parkovi imaju neki opis na Internetu). nacionalni parkovi trebaju stručnjake (nastavnike) te mogućnosti smještaja i ishrane u parku ili blizu njega. Govoreći o “većem broju ljudi“. osim toga takve bi se aktivnosti mogle lijepo uklopiti u programe ekoturizma. Godina 2008. učinkovita provedba pravila. u Mađarskoj je bila godina voda. Da bi to mogli raditi. informativne ploče. D) Marketing Posljednji faktor koji može utjecati na uspjeh čitavog pitanja jest učinkovit marketing.

Nacionalni parkovi i njihovi posjetitelji moraju živjeti u simbiozi. relaksacija. poduzimanja svih sigurnosnih mjera opreza. nordijsko hodanje.) i mađarski regionalni marketinški uredi. via ferrata. prehrane itd. kategorizacija nacionalnih parkova prema tome služe li kao odmarališta (skijanje) ili za aktivni turizam: pješačenje na duge staze. Da bi se izgradio takav sustav u kojemu će biti dobro uslužene obje strane. Bez ovih koraka parkovi ne mogu postići svoje ciljeve niti mogu poboljšati svoju financijsku stabilnost. Pješačenje na duge staze: informativne ploče. povrh toga oni svake godine sudjeluju na Sajmu turizma. označene staze po cijeloj zemlji (bosanski plavo). pravljenja bivaka. ribarenje. Popis stvari koje treba učiniti: Popločani putovi. itd.proračun iz kojeg mogu trošiti za marketing. 304 . toplice. splavarenje. treba uzeti u obzir međunarodna iskustva i primjere. Spremni smo planirati (studija izvodljivosti) i koordinirati radove te ih izvesti do kraja. biciklističke staze. u jednoj prilično krhkoj simbiozi.. održavanje. smještaj (za različite razine turista). E) Iskustvo i znanje (know-how) Sve u svemu. planinarenje. označene staze. označavanja staza. sve nacionalne parkove reklamira Mađarska agencija za razvoj turizma (Hungarian Tourist Rt. Mi smo odlučni podijeliti ovo iskustvo i spremni ponuditi neka dobra rješenja tako da vaš sustav nacionalnih parkova može služiti ljudima i prirodi. razvitak i marketing nacionalnih parkova jesu delikatna i neizbježna pitanja. lokacija smještaja. Osim toga. Naša firma je spremna pomoći oko izrade turističkih karata. Uzajamno organiziranje putovanja u Mađarskoj i Bosni. mjesta za kampiranje. edukacijske staze.

samo tržište može regulirati zaštitu biodiverziteta i održivo korištenje prirodnih resursa. šumarstvo. biznis 1 2 Dr. biodiverzitet.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PODRŠKA BIZNISA ZAŠTITI BIODIVERZITETA Nevenko Herceg Mehmed Cero2 Sažetak Održiva poljoprivreda. Ako se politika u ovim oblastima vodi na odgovarajući način. Izazovi vezani za zaštitu biološke raznolikosti. Upoznavanje poslovnog svijeta o važnosti zaštite prirode kod donošenja njihovih strateških odluka i u svakodnevnim aktivnostima je izuzetno značajan zadatak. Ključne riječi: održivost. ali je isto tako značajno da vlade u svojim strategijama i programima osiguraju odgovarajuće podrške i subvencije kako bi se ostvarilo odgovarajuće partnerstvo privatnog i javnog sektora.. biodiverzitet je posebno ovisan o aktivnostima poduzeća iz ovih privrednih područja. sc. jednostavno rečeno. U tom smislu tržište može poslužiti kao dobar mehanizam za adekvatno korištenje raspoloživih prirodnih resursa i poboljšanje uvjeta za život. sc. izuzetno su značajni za uže i šire društvene zajednice. ekoturizam i održivo šumarstvo imaju velike međusobne sličnosti i sinergijsku povezanost: u osnovi sve tri navedene privredne grane su dominantno bazirane na biodiverzitetu. poljoprivreda. U ovim oblastima mala i srednja poduzeća su najovisnija o servisima prirode i biodiverziteta i “vice versa“. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 305 .. pa je neophodno aktivno uključiti u taj kontekst biznis (poslovnu) zajednicu i bankarski sektor. Federalno ministarstvo okoliša i turizma Mr. ekoturizam.

potrebno je osigurati vjerodostojne argumente kojima se može opravdati razvojna dimenzija ovakvih projekata. ekološkom i društvenom stanju i razvoju ima svoje specifičnosti koje moraju biti sagledane. Metoda rada Koristeći raspoloživu dokumentaciju (tiskanu i elektronsku). koji u osnovi koriste bioraznolikost u korist same zaštite biološke raznolikosti. Napraviti odgovarajuće zaključke korisne za aktualno bosansko-hercegovačko stanje i perspektivu. a usporedno s tim prethodno proglašena zaštićena područja se reorganiziraju i uspostavljaju u skladu sa suvremenim potrebama. a što je svakako relevantno i za Bosnu i Hercegovinu. Drugim riječima. koja se nalazi u procesu pristupanja velikoj europskoj porodici. ekoturizma i šumarstva. Uvod Sukladno strateškim i planskim opredjeljenjima. posebno vezano za određene konfliktne situacije. Važno je napomenuti da svaka zemlja u svom ekonomskom. već se iznalaze i razvijaju funkcionalni modeli u filozofiji održivog razvoja. načelima i standardima. Potrebno je prethodni kontekst ilustrirati odgovarajućim primjerom neke od zemalja koja je pristupila Europskoj uniji. Trend uspostave zaštićenih prirodnih područja. ne samo za područje Europe već i u globalnom kontekstu. odnosno određenih poslovnih subjekata iz ovih oblasti u kontekstu korištenja i zaštite biodiverzitetskih resursa. ekoturizma i šumarstva. jedan je izuzetno ozbiljan i kompleksan proces u kojemu se mora dati mnogo odgovora.Cilj rada S obzirom da se u svijetu sve manje govori o jednostranom pristupu isključive zaštite okoliša. prirode ili biodiverziteta. Ima mnogo dobrih sustavnih rješenja i uspješnih primjera u zemljama Europske unije. koji je zahvatio i Bosnu i Hercegovinu. tj. analizirati sinergijsku i funkcionalnu vezu poljoprivrede. korisno i zanimljivo bi bilo sagledati kako razvijati i ostvariti optimalan uzajamni odnos poslovnih entiteta manje veličine iz oblasti poljoprivrede. koja na određen način promovira i uspostavlja ekološke standarde. koja je prošla određeni tranzicijski proces iz jednog društveno-ekonomskog uređenja (socijalizam – dogovorna ekonomija) u drugi (kapitalizam – tržišna ekonomija). u Bosni i Hercegovini se vode aktivnosti uspostave određenih zaštićenih područja. 306 .

). 30 . U tom smislu biodiverzitet je esencijalan za proizvodnju hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda (vlakna za tekstilnu industriju. njihove građe i procesa. a u Federaciji Bosne i Hercegovine značajnu ulogu imaju i županijske institucije. poljoprivredni biodiverzitet je često korišteni pojam koji uključuje sve komponente biodiverziteta relevantne za hranu i poljoprivredu. biljaka i mikroorganizama na genetskom nivou. pa je vrlo važno u tom kontekstu sagledati razvoj poduzetništva kroz mala i srednja poduzeća. S povećanjem svijesti o potrebi održivog razvoja. Prema odluci Konferencije članica Konvencije Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu (COP UNCBD. može imati određenu ulogu u upravljanju tim zemljištem. Važna dimenzija ovih aktivnosti je kako osigurati odgovarajući “intersektorski konsenzus“. kako izbjeći postojeće i moguće konflikte kod određivanja namjene i korištenja prostora da bi se na odgovarajući način osigurali i zaštita prirodnih resursa i ekonomski razvoj. Biodiverzitet održava i druge servise ekosustava. appendix). osigurava ruralnom stanovništvu sredstva za život i drugo. a poljoprivreda može značajno doprinijeti zaštiti i održivom korištenju biodiverziteta. prirode i biodiverziteta. i sve komponente biodiverziteta koje čine poljoprivredne ekosustave. šumarstvo i turizam svoje privređivanje dominantno baziraju na biodiverzitetu. biodiverzitet osigurava i promociju i povećanje održive poljoprivrede. zato što je biodiverzitet ključan za poljoprivredu. a to su blagodati koje čovječanstvu pružaju sigurnost snabdijevanja hranom. EMAS (the Eco – Managament and Audit Scheme – Sustav upravljanja okolišem i nadzora).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Operativne aktivnosti se uglavnom provode preko entitetskih institucija. stočna hrana i dr. u poslovnom svijetu biodiverzitet postaje bitna komponenta suvremenih sustava (EMS – Environmental Managament System). Tri privredne grane: poljoprivreda. decision V/5. kao što je ISO 14001 (Međunarodni standard upravljanja okolišem) ili tzv. ishranu i sredstva za život. omogućava prilagođavanja na klimatske i druge promjene. nivou vrsta i ekosustava. Biodiverzitet i poljoprivreda Biodiverzitet i poljoprivreda su u strogoj uzajamnoj vezi. Uistinu. gorivo. koji se također nazivaju agro-ekosustavi: različite vrste životinja. imajući na umu zaštitu okoliša. koji su neophodni za održavanje ključnih funkcija agro-ekosustava. tj. Svaka “organizacija“ koja posjeduje ili koristi zemljišni prostor.

U osnovi to je rezultat milenijskih procesa između prirodne selekcije i ljudske inventivnosti i prakse. Biodiverzitet i šumarstvo Europa ne može zaustaviti gubitak biodiverziteta bez održivog korištenja šuma. oko 87% ukupnih šumskih površina su predmetom ljudskih intervencija različitog stupnja. neke šumske vrste i dalje ostaju ugrožene. Šume su stanište velikog broja biljnih i životinjskih vrsta i usko su vezane s ukupnim stanjem biodiverziteta u Europi. podzemnih i morskih voda i gubitak biodiverziteta. za razliku od ostalog svijeta. Istovremeno poljoprivredni sektor u zemljama Europske unije je jedan od najodgovornijih za značajno zagađenje površinskih. Iako se povećavaju šumske površine u Europi. Europska agencija za okoliš je naglasila stalno povećanje zahtjeva za šumskim resursima. osim određenih subvencija s razine kako Europske unije u cjelini tako i svake od vlada članica. ali je potrebno još puno posla da se napravi odgovarajući balans između poljoprivredne proizvodnje. 22. Prema tome način upravljanja šumama ima direktan utjecaj na biodiverzitet. Unatoč određenim poboljšanjima. uključujući bioenergiju. Ovdje se posebno naglašavaju mogućnosti poticaja i daljnjeg razvoja malih i srednjih poduzeća. Za ovakve djelatnosti i aranžmane. 30 . Za Svjetski dan biodiverziteta. svibnja ove godine. što će zasigurno povećati pritisak na šumski biodiverzitet. ruralnog razvoja i zaštite okoliša. čime je ovaj sektor postajao sve intenzivniji i igrao značajnu ulogu u globalnoj svjetskoj ekonomiji. poljoprivredni sektor je glavni izvor pritisaka europskog okoliša. posebno se kreiraju kreditne linije i razrađuju drugi financijski modeli. uključujući povećanje površina zaštićenih šuma. Europska unija kroz tzv. dok su istovremeno konkurentni na zahtjevnom europskom i svjetskom tržištu. S farmama koje na direktan i indirektan način pokrivaju gotovo pola zemljišnog prostora Europske unije. koji u svojim osnovnim djelatnostima i investicijskim aranžmanima naglašavaju dimenziju zaštite i brige o biodiverzitetu. Određena poboljšanja su napravljena reformom CAP-a 90-tih godina. okoliša i poljoprivredne prakse i sustava upravljanja. Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP – Common Agricultural Policy) troši gotovo polovinu ukupnog EU budžeta.Poljoprivredni biodiverzitet je rezultat interakcije između genetskih resursa. kao masovnih prostorno disperziranih poslovnih subjekata.

a koja se u posljednje vrijeme sve više popularizira i dobiva na važnosti te osigurava i svoju tržišnu održivost – jest ekoturizam.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Većina europskih zemalja imaju odgovarajući zakonski i administrativni okvir da osiguraju održivo upravljanje šumama.) 30 .  Moraju se smanjiti požari u šumama. Njemačka 2008.  Raštrkane i fragmentirane šumske površine moraju biti u mreži staništa s ciljem zaštite biodiverziteta u šumama. rekreiranja i drugih aktivnosti. čime se jačaju i štite lokalne zajednice kako sa društvenog tako i s ekonomskog aspekta. koje nemaju negativne efekte na okoliš.  Zahtjevi za šumskim resursima za bioenergiju će se povećati. Sugestije Europske agencije za okoliš za te izazove su sljedeće:3  Proizvodnja drveta i drugih tradicionalnih šumskih proizvoda morat će biti izbalansirana u odnosu “na druge“ robe i usluge koje dolaze iz šumskih ekosustava. ali i rizike za biodiverzitet i ljude. Međutim. posebno u mediteranskom području. Ovo će zahtijevati više informacija o šumskih ekosustavima i šumskom biodiverzitetu.  Natura 2000 je važna komponenta napora Europske unije na tom polju. Bonn.  Šume su značajan rezervoar ugljika. 3 (EEA/CoP /UNCBD.  Zagađenje zraka većih razmjera i deponiranje dušika još su velik i značajan problem. Adaptacije trebaju osigurati mogućnost da migratorne vrste mogu prolaziti iz šumskih predjela u zaštićena šumska područja. Ekoturizam uključuje posjetu prirodnim područjima s ciljem učenja.  Genetski modificirane šumske vrste mogu osigurati korist.  Klimatske promjene će pogoditi šumske ekosustave i povećati opasnosti u tom smislu. ali mjere koje će se poduzimati za daljnje vezivanje ugljika ne smiju negativno utjecati na šumski biodiverzitet. Europa će trebati kontinuirano prilagođavanje svoga sustava upravljanja šumama za buduće klimatske promjene i druge izazove. Biodiverzitet i turizam Grana turizma – koja je u bliskoj vezi sa zaštitom prirode i biodiverziteta. studiranja. g. Europa mora oprezno voditi politiku vezano za genetski modificirane šumske vrste. Bilo koji zahtjev za bioenergijom u tom smislu ne smije ugroziti biodiverzitet i ekosustav u cjelini.

on Article 8(j) and related provisions. započela je svoje aktivnosti u 2007. rudarstva itd. Dodatnih 50 tisuća poduzeća iz drugih sektora indirektno je vezano s biodiverzitom i Naturom 2000 (relevantne aktivnosti manufakture.  Osigurati pozitivna iskustva i za posjetioce i za domaćine.Mnoge su aktivnosti Konvencije Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu (UNCBD) usmjerene prema ruralnom stanovništvu. Mađarski primjer U Mađarskoj postoji oko 700. Prema procjeni Mađarskog BTAU (Biodiversity Technical Assistance Unit) blizu 45 tisuća malih i srednjih poduzeća direktno je vezano s područjima koja su uključena u Naturu 2000. Fokus aktivnosti BTAU je usmjeren na područja iz Nature 2000 i njihovih neposrednih okruženja. za razvoj. Mađarski BTAU. 310 .).  Izgrađivati i promovirati ekološku i kulturnu svijest i poštovanje. Ovo se cijeni kao značajan tržišni potencijal za komercijalne banke. the Conference of the Parties (COPUNCBD). u kontekstu sinergijske veze biodiverziteta i turizma. Royal Siciety for the Protection of Birds – Britanska karitativna organizacija za zaštitu ptica i okoliša. kroz iznalaženje financijskih mehanizama podrške odgovarajućim projektima. Na posljednjoj Konferenciji zemalja članica UNCBD u Bonnu u tom smislu je donesena konkretna odluka. šumarstvo i turizam. Ove projekte financira Generalna direkcija Europske komisije za okoliš putem Kraljevskog društva za zaštitu ptica (RSPB). kao jedinica za tehničku pomoć. Oko 50 tisuća ih je na određen način vezano za poljoprivredu. jačanju institucija lokalne ruralne zajednice za njihovo adekvatno uključivanje kod upravljanja. korištenje i zaštitu prirodnih resursa. trgovine.  Osigurati financijsku korist za lokalno stanovništvo i njihovu aktivnu društvenu ulogu i odlučivanje. odabrane zemlje za ove projekte bile su Poljska i Bugarska.000 malih i srednjih poduzeća.5 Osim Mađarske. godini s ciljem da pomogne nove “pro-biodiverzitetsko“ investicijske projekte malih i srednjih poduzeća.  Osigurati konkretna financijska sredstva za zaštitu okoliša. 4 5 Decision VIII/5 B. planiranja i donošenja odluka.4 Europska unija je proklamirala sljedeća načela za sve one koji se uključuju u aktivnosti ekoturizma:  Minimizirati negativne efekte na okoliš.

U tom ukupnom procesu lokalne jedinice metodološki provjeravaju sljedeće:  Da li mala i srednja poduzeća štite biodiverzitet?  Da li mogu koristiti biološke resurse na održiv način?  Da li ta poduzeća imaju pozitivno poslovanje?  Da li pravično dijele koristi koje nastaju u korištenju bioloških resursa? Uspostavljena je operativna mreža ekspertiza za biodiverzitet i financije na državnom i lokalnom nivou. a lokalne jedinice imaju zadatak. aktivnosti i iskustava s razine međunarodnih institucija. Ovdje se naglašava da su mogućnosti investiranja za ovakve projekte različite u raznim europskim zemljama. čiji su predstavnici bili uključeni u Upravni odbor navedenog projekta. posebno biološke i pejsažne raznolikosti. Iznad svega glavna ideja vodilja bila je kako sačuvati biodiverzitet. da prate realizaciju projekata do njihovih samih završetaka. ali odgovarajuće kreditne linije moraju biti otvorene od strane Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke. Zaključci Analizom raspoloživih referentnih dokumenata. i to će svaka pojedina zemlja posebno razraditi. mogu se formulirati sljedeći zaključci:  Bosna i Hercegovina. posebno u fazi inicijalnih aktivnosti. kao značajno za Bosnu i Hercegovinu i njezinu perspektivu. Investicijsku ideju su podnosila mala i srednja poduzeća. a napravljen je i pregled investicijskih mogućnosti kroz biodiverzitet za mala i srednja poduzeća.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Glavni cilj aktivnosti bio je kako kreirati lokalne tehničke i financijske instrumente koji se odnose na javno/privatno partnerstvo i ostvarivanje poslovnih mogućnosti u tom smislu. kao zemlja izuzetnog prirodnog bogatstva. šumarstva i turizma. Centralni dio projekta je bio uspostava lokalnih jedinica za implementaciju. koji su u osnovi posvećeni korelaciji biodiverziteta i sektorskih privrednih grana: poljoprivrede. osim navedenih priprema. Ovdje se ima za cilj dokazati da je moguće ovakvim projektima preko malih i srednjih poduzeća osigurati upravljanje biodiverzitetskim resursima na održiv način uz komercijalnu održivost. Europske unije i nekih njezinih država. u kojima je značajna dimenzija odgovarajućih koristi za biodiverzitet. mora na strateški postavljen i sustav311 . Ove jedinice imaju zadatak da pripremaju projektne linije za mala i srednja poduzeća kojima će se aplicirati kod banaka za odgovarajuće kredite.

 U ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima treba detaljno valorizirati sve raspoložive potencijale. a u nekim slučajevima i trajno. zaštita prirode i biodiverziteta. šumarstva i ekoturizma. tako i izvan njih. koji će biti direktna osnova za planske aktivnosti Fonda. Ovo podrazumijeva aktivnu i konkretnu suradnju institucija nadležnih za zaštitu okoliša. 37/08). Financijska i druga potpora se može očekivati iz odgovarajućih fondova i banaka Europske unije i drugih međunarodnih izvora (GEF6 – Globalna pomoć za okoliš.).no osmišljen način profilirati svoj održivi razvoj s posebnim fokusom na adekvatno korištenje poljoprivrednih i šumskih resursa i turističkih potencijala u najširem smislu te riječi. uvećat će se sredstvima iz Budžeta FBiH. osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projektne ideje. u iznosu od 400 miliona KM za naredne tri godine. te ostali eko i etno turistički proizvodi i sadržaji koji će pomoći ruralnom razvoju. kako u zaštićenim područjima. tradicionalni zanati i rukotvorine. održiva 6 7 GEF – Global Environment Facility Zakon o razvojnoj banci Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. poljoprivredu i turizam na svim nivoima upravljanja do same lokalne zajednice. zadržavanju i vraćanju stanovnika. Naglasak treba stavljati na originalne sadržaje koji mogu biti komparativna prednost na užem i širem tržištu.. kao i povoljne kredite za realizaciju navedenih projekata.  Do njihove održivosti. 312 . Lokalna zajednica mora imati aktivnu ulogu u kreiranju odgovarajućih planova i donošenju odluka. ljekovito bilje i šumski plodovi. kojima se osigurava ruralni razvoj. javno-privatno partnerstvo.  Razvojna banka Federacije BiH7 – Postojeći kapital banke preuzet od bivše Investicijske banke Federacije BiH d. a posebno vezano za određena vrijedna prirodna područja sa specifičnim i originalnim predispozicijama. kao što su: tradicionalna poljoprivreda. država mora davati odgovarajuće subvencije i druge vidove pomoći. gospodarenje šumama. Za realizaciju takvih projekata na održiv i efikasan način potrebno je uspostaviti tzv. Konkretno u Federaciji Bosne i Hercegovine postoje sljedeće mogućnosti:  Fond za zaštitu okoliša – U programskim aktivnostima Federalnog ministarstva okoliša i turizma kroz Akcioni plan Federalne strategije zaštite okoliša. uz učešće u osmišljavanju i realizaciji projekata.d. Svjetska banka i dr. novine Federacije BiH br. proizvodnja organske hrane. plus značajna sredstva od privatizacije. svoje mjesto će imati projekti koji dolaze iz oblasti eko-poljoprivrede. Za razvojne projekte malih i srednjih poduzeća.

.. šumarstvo i ekoturizam. A. Shelton. (1997): Manual of European Environmental Law Redžić. Bosna i Hercegovina. Literatura BiH.. T.) Knill Ch. zemlja raznolikosti Johnson.. V. (2000): Environmental and Natural Resource Economics Kiss. Lenschow A. (2000): Implementing EU Environmental Policy Tietenberg. Sarajevo 313 . N. Nacionalna strategija biološke i pejsažne raznolikosti Federalno ministarstvo okoliša i turizma.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja poljoprivreda. što je strateško opredjeljenje Vlade FBiH.. Biomassza-dilemma. S..  Postoje i druge mogućnosti razvoja javno-privatnog partnerstva za realizaciju projekata iz navedenih okvira. (2008): Priručnik za polaganje ispita za turističke vodiče... Hajdu. S. sredstva zavoda za zapošljavanje i drugo. K. Linking Business to Biodiversity – Bringing People Together (2008. kao što su odgovarajući koncesijski aranžmani. 2007 Kiss. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. The (Food) Price of Success Gyualai.. moraju se osigurati posebne kreditne linije. Herceg.. I. D.

markets may act as a good mechanism for managing scarce resources and improving livelihoods. Key words: sustainability. Thus.SUPPORT OF BUSINESS TO THE PROTECTION OF BIODIVERSITY Summary Sustainable agriculture. biodiversity. in order to bring about an appropriate partnership between the public and the private sector. ecotourism and sustainable forestry have strong common similarities and synergy connection: basically these business opportunities are all based on biodiversity. If public policy manages this issue properly. In these sectors small and medium-sized enterprises (SMEs) are the most dependent on the services of nature – and biodiversity is similarly highly dependent on their activities. markets can work for biodiversity and sustainable use of resources. but it is also very important that governments in their strategy and programmes should provide adequate support and subsidies. forestry. Convincing business people of the importance of nature conservation in their strategic decisions and everyday activities is a significant task. The challenge of biodiversity conservation is simply too important – we have to involve the business and banking community actively in it. ecotourism. agriculture. business 314 .

Zanimanje za prostor na kojemu je utemeljen Nacionalni park Una nije novoga datuma. Kao što joj i ime kazuje. Sarajevo.herceg@gmail. Sane i Korane”. e-mail: basic@gmail.ferdobasic. napose drvne i prehrambene. a manjim dijelom na teritoriju Republike Hrvatske.com Federalno ministarstvo okoliša i turizma. koje su poznate kao izvor onečišćenja. e-mail: nevenko. god. godine pod naslovom “Prostorno uređenje i zaštita rijeka Une i Sane”. a danas samostalne države.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM I ZAŠTITA TLA NA PODRUČJU NACIONALNOG PARKA UNA Ferdo Bašić Hamid Čustović2 Nevenko Herceg3 Uvod Područje Nacionalnog parka Una površine nešto veće od 23.info/ Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu.com 315 . jedinstvena pa stoga zamisao o osnivanju Nacionalnog parka u njezinu porječju predstavlja jamstvo održivog gospodarenja na ovom području i zaštitu svih prirodnih osobitosti na njemu. Agronomski fakultet. a u problematiku zaštite voda rijeke Une uključeni su znanstveni djelatnici koji se bave proučavanjem tla iz obje onodobne republike. i razvoja industrije.000 ha). Prvi skup posvećen tim pitanjima održan je 1985.hamid@gmail. Na tim skupovima razmatrani su različiti aspekti razvitka ovoga prostora i konflikti između zahtjeva za zaštitom tla i vode. a samo godinu dana poslije toga – u Cazinu je 1986. rijeka Una je po mnogočemu unikatna.000 ha smješteno je u slivnom području rijeke Une (208. e-mail: custovic. najvećim dijelom na teritoriju BiH. 1 2 3 Sveučilište u Zagrebu.com www. održan skup pod naslovom “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita rijeke Une.

Koncept sugerira korištenje poljoprivrednog zemljišta i ostalih prirodnih dobara sukladno preporukama Agende 21 Svjetske konferencije o okolišu (Rio de Janeiro. Koncept VOPT . Uzimajući u obzir sve uloge tla. pruža nam dakle ugodan životni prostor.Dobro osmišljeno. koji sadrže do 99% CaCO3. u izradi strategije razvitka gospodarskih grana koje se temelje na korištenju tla. socijalna i prostorna uloga. tlo nas hrani i odijeva. “Prostor” koji pruža takvo gospodarenje predstavlja čvrst “okvir razvoja” i određuje njegova trajna ograničenja. a tvorba tla je vrlo spor proces. što oslikava podatak da nastanak sloja od 100 cm traje od 0. uloga u oblikovanju krajobraza. Slivno područje NP Una izgrađuju gornjokredni vapnenci i dolomiti velike čistoće. Imajući sve rečeno u vidu. održivo gospodarenje tlom pruža cjelovitu zaštitu tla i jamči skladno kretanje tvari i energije u svim terestričkim i semiterestričkim ekosustavima Nacionalnog parka Una od svakovrsnih oštećenja.8 do 1. konceptom koji ima naslov “Višenamjensko obilježje poljoprivrede i tla – VOPT” (Multifunctional Character of Agriculture and Land – MFCAL). na znanstvenim spoznajama utemeljeno. u Maastrichtu 1999.MFCAL utemeljen je na činjenici da tlo ima višestruku ulogu: proizvodnja hrane. godine.2 – 1. Tlo nastaje iz samo 0. štiti i u svojoj masi skladišti pitku vodu pa nas dakle i poji.2 milijuna godina! Nesmotrenim gospodarenjem može biti uništeno za jedan dan! Značaj i uloge tla Tlo je izvor života i opstanka čovjeka. ekološka. na prvom mjestu poljoprivrede i šumarstva kao najvažnijih gospodarskih grana koje moraju biti oslonac opstanka pučan- 316 . na površini oko nas i pod našim nogama čuva i održava biološku raznolikost. višenamjensko dobro s brojnim ulogama. zatim tlo je izvor sirovina i energije i ima rekreacijsko-turističku ulogu. a svojim značajkama određuje način korištenja prostora i izgled “kulturnog krajobraza”. Tlo je najveće blago svakog naroda. te ulogu je osmislila i definirala Međunarodna konferencija u organizaciji FAO i Nizozemske vlade.0% netopivog ostatka. trajno motrenje (monitoring) i informacijski sustav tala. 1996). jasno je da je cjelovita zaštita tla conditio sine qua non opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una! Djelotvorna zaštita podrazumijeva tri međusobno povezana smjera djelovanja: inventarizacija stanja tala. Opskrbljujući biljku potrebnim tvarima – vodom i hranjivima. 1992) i Planu djelovanja Svjetskog samita o prehrani (Rim. U “pripremi za doček” novog milenija. odlučno utječe na izgled prirodnog krajobraza.

U tom smislu. što omogućuje proizvodnju biomase – organske tvari – fotosintezom. a na poljoprivrednim površinama omogućiti ekološki. svi oblici održive i ekološke poljoprivrede. prirodnom stanju. a zatim socijalna uloga – zapošljavanje radne snage i održavanje željene demografske slike – ili pak oblikovanje krajobraza i rekreacijsko-turistička uloga. Negativne utjecaje na okoliš – tlo i poljoprivredu od utemeljenja i djelovanja Nacionalnog parkana okoliš ne vidimo – naprotiv! Ekološko-regulacijska uloga tla S obzirom na činjenicu da NP Una obuhvaća područje krša. Uloga tla u tvorbi biomase Općenito je najznačajnija. od kojih navodimo najvažnije: 31 . U toj ulozi tla NP Una su nezamjenjiv čimbenik biljne proizvodnje u poljoprivredi i šumarstvu. nisu izolirane od drugih uloga. očito je temeljna uloga tla na području NP Una održati prirodnu vegetaciju šuma i travnjaka – livada i pašnjaka u što je moguće povoljnijem. a uzgoj bilja u agroekosustavima. Općenita poruka ovoga koncepta je da tlo treba vrednovati višenamjenski. Temeljem rečenoga. kao izvor hrane i drvne mase i/ili profita. da se tu nalaze brojni izvori pitke vode na čije se korištenje u budućnosti svakako računa. Smatramo da će NP svakako tome pridonijeti. Sve su uloge tla neodvojive jedna od druge. Brojni su ekološko-regulacijski utjecaji tla. načinom korištenja tla poljoprivreda i šumarstvo utječu na okoliš – prirodne i antropogenizirane terestričke i akvatične ekosustave. polazište treba biti činjenica da te grane. ruralni razvitak i turizam su obećavajuće djelatnosti koje idu “rame uz rame” i imaju sve uvjete za dugoročno skladan razvoj na ovom prostoru. odnosno održavanje prirodne vegetacije u šumskim. S druge strane. nezamjenjiva i primarna uloga tla opskrba biljke vodom. dosljedno se držeći premise da su sve njegove uloge od jednakog značaja. zrakom i hranjivima. pa stoga imaju i značajnu ekološku ulogu u trajnoj zaštiti NP Una. od podjednakog su značaja pa ih tako treba i vrednovati! Na području Nacionalnog parka Una na prvom je mjestu dakako ekološka. a iskoristile i mogućnosti doseljenja. ova uloga tla izuzetno je značajna za normalno funkcioniranje i ekološku održivost svih ekosustava na teritoriju NP Una. socijalno i ekonomski održiv uzgoj bilja i stoke za lokalno pučanstvo kako bi se ono održalo na ovom teritoriju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stva na području Nacionalnog parka Una.

prelazeći u netoksične. a tlo izvor emisije onečišćenja. magnezij i dr. Putem koloidnog kompleksa tlo veže različite tvari. primjerice. no najvažniji je oblik sorpcije vezanje na koloidni kompleks tla – humus i glinu. i tako se odupire većim promjenama reakcije tla. ova značajka tla ima ključnu ulogu. pristižu u tlo u obliku “suhih” aerodepozicija. kao i zaštitna sredstva (pesticidi). Oštećenje tala NP Una. Kisele komponente tlo puferira pomoću kationa. kao što je vezanje stranih tvari na adsorpcijski kompleks. primjerice zakiseljavanjem kiselim kišama od donosa mokrih i suhih depozicija zračnim putem i onečišćenje tala tim putem. ili putem oborinske vode. Tlo je univerzalni pufer koji inaktivira tvari što suhom ili mokrom depozicijom ulaze u njegovu masu ili se pak oslobađaju mineralizacijom organske tvari. a na prvom mjestu teške kovine i potencijalno toksične elemente koji u procesu prirodnog kruženja tvari. Ostatak. kao “mokra depozicija” ili kisele kiše. Ovoj skupini tvari pripadaju na prvom mjestu teške kovine i sva organska onečišćenja. ali i sva biljna hranjiva koja čovjek unosi u tlo gnojidbom. Mehanizmi vezanja – sorpcije onečišćenja u tlu jako su različiti. Prvi podaci o sadržaju teških kovina u tlima na području Bihaća i Cazina. bilo da imaju pozitivan ili negativan utjecaj. da se preko 99% pesticida koji ulaze u tlo inaktivira na ovaj način.. Puferizacija se vrši i drugim mehanizmima. pokazuju dosta visok sadržaj olova. kao što su natrij. fizikalnoj i fizikalno-kemijskoj sorpciji. a nije isključeno da se to već dogodilo. kao prašina. preko granične vrijednosti koja da31 . Računa se.Tlo kao prijemnik (akceptor). odnosno biosferom. sakupljač (akumulator) i izmjenjivač (transformator) onečišćenja S obzirom na smještaj “između” litosfere i atmosfere i na neposredni kontakt s hidrosferom i antroposferom. Te tvari se u tlu mogu nakupljati pa tlo ima ulogu njihova sakupljača (akumulatora) zahvaljujući mehaničkoj. odnosno u hranidbenom lancu. Tako tlo u ulozi univerzalnog pročistača čisti – filtrira oborinsku vodu i štiti vodotoke i podzemnu vodu. a ekološki su relevantne za sve članove biosfere i sastavnice okoliša. premda malen. dakle različite onečišćivače – polutante. koje iznose Martinović i Vranković (1986). te tvari postaju onečišćivači. napose vodu. kalcij. Za terestričke i akvatične ekosustave. može se očekivati. ekološki irelevantne tvari. napose za zaštitu krških vodotoka i podzemne vode od onečišćenja. može ugroziti podzemnu vodu u područjima s primjenom većih doza pesticida. tlo ima ulogu prijemnika (akceptora) tvari koje padaju na tlo ili se u njega hotimično unose. kalij. Izlazeći iz tla u druge sfere. To vrijedi i za ekološki rizične tvari. primjerice u hranidbeni lanac – biosferu ili se ispirući u krške vode.

o čemu uvjerljivo govore posebni prilozi iz pera uglednih autora sudionika ovog savjetovanja. je stanište i genski rezervat brojnih mikro i makro organizama. a zatim uspostaviti sustav trajnog praćenja – monitoringa tih tvari u tlima NP Una. napose organske kao što su pesticidi ili nafta i njezini derivati. koja i predstavlja najveću prirodnu vrijednost i bogatstvo NP Una. stvorio je “kulturni krajobraz”. Naravno da to treba tek istražiti jer. potpuno prilagođen prirodnim prilikama. “učinak staklenika”. a unoseći u prostor poljoprivredu. a ključnu ulogu u njezinu oblikovanju ima tlo. u tlima NP Risnjak utvrđen je ekstremno visok sadržaj nekih teških kovina. IPPC (Intergovernment Panel on Climate Change) na svom zasjedanju 1995. Treba reći da je površina područja utjecaja jako malena pa se ova uloga tla u tom smislu može smatrati zanemarivom. Globalno gledajući. Klimatsko regulacijska uloga tla Tlo je središnja karika u lancu biotransformacije organskog ugljika pa u toj ulozi snažno utječe na sadržaj i ukupnu količinu CO2 i drugih plinova koji uzrokuju tzv. koji uzrokuje tzv. Tvari sakupljene u njegovoj masi. Prostorna uloga tla Krajobrazna vrijednost područja NP Una temelj je njegova opstanka. primjerice.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nas vrijedi u većem broju europskih država. napose olova. U ovoj ulozi tla NP Una trebaju omogućiti što je moguće bogatiju i raznovrsniju floru i faunu. Zbog navedenih razloga svakako je potrebno najprije izvršiti inventarizaciju stanja tala. Čovjek je u prirodne krajobraze NP već “utisnuo” svoje “poruke”. On 31 . tlo može izmijeniti pomoću mikrobiološkog kompleksa u bezopasne oblike pa ono ima ulogu izmjenjivača (transformatora) tih tvari. Važno je reći da provedba Kyoto protokola pred gospodarenje tlom postavlja nove zahtjeve. iznosi tvrdnju da oko 15% CO2. Mijenjajući krčenjem prirodnu vegetaciju. koji će svakako utjecati na njegovo korištenje. “učinak staklenika” otpada na poljoprivredu. a napose tlo zaštićenog prostora kao što je nacionalni park. ukupna količina organskog ugljika u tlu – humosferi – trostruko je veća nego u nadzemnoj biološkoj masi. odnosno pedoflore i pedofaune. jer ono određuje moguće načine korištenja prostora. i to samo na reljefskim ekspozicijama okrenutim zračnim strujanjima iz industrijskog bazena zapadne Europe. Tlo kao izvor genskog bogatstva i zaštite biološkog raznovrsja Tlo. dakle utvrditi sadržaj ekološki relevantnih tvari u njima.

skeletnih tala i golog krša. održavati i razvijati u ulozi očuvanja svih uloga Nacionalnog parka Una. tipovi do nivoa podtipa). A devastacija NP Una. S obzirom na veliku rasprostranjenost plitkih. Nemamo iscrpnijih podataka o takvim nalazištima na području NP Una. u prethodnom tekstu opisanih uloga.čak obogaćuje prostor i čini ga još dopadnijim. jer se u njemu nalaze konzervirani različiti arheološki artefakti i paleontološki materijal. napose za građevnu industriju.000. počet će degradacijom tla i gubitkom njegovih. Mislimo pri tome ne samo na prirodne površine nego i na “kulturni krajobraz”. osim da tih nalazišta ima. koji se nerijetko koriste za odlagališta otpada. te brojna i svakovrsna istraživanja izvršena na obližnjem području Sadilovca. Od velike su nam koristi bila i vlastita istraživanja u okviru izrade OPK Hrvatske mjerila 1:50.000. Metode rada Glavni izvor podataka za ovaj rad su već izvršena istraživanja u okviru izrade OPK – Opće Pedološke karte Bosne i Hercegovine.000 na listu Karlovac 1 i 2 i Knin 2. posebna pažnja je posvećena geološkom supstratu na kojem su se ova tla formirala. i to za listove (sekcije) Bihać 1. Bihać 3. mjerila 1:50. Tlo kao povijesni medij Tlo je značajan povijesni medij. Bihać 4 i Knin 2. Na području NP Una nalaze se brojni manji. Tlo kao izvor sirovina Tlo je značajan izvor sirovina. Za tumačenje geoloških obilježja korištena je Katzerova Geološka karta BiH u mjerilu 1:200. što je prikazano na razini podtipa tla. a već oštećene dijelove rekultivirati i vratiti prirodnu vegetaciju. 320 . koji služe kao izvori informacija za rekonstrukciju geoloških pretpovijesnih i povijesnih događaja na ovom prostoru. klase. Pedosistematske jedinice prilagođene su i klasificirane prema službenoj genetskoj klasifikaciji (razdjeli. koji treba sačuvati. ako do nje ikada dođe. Zaštita krajobrazne raznolikosti područja NP Una nerazdvojna je od zaštite tla u prostoru. Tu praksu treba svakako prekinuti i u prostor unijeti red. Naša je ocjena da područje predviđeno za NP Una ima dopadnost i krajobraznu vrijednost koja ga svakako čini atraktivnim za ovu namjenu. Gospodarenje tlom izravno utječe na izgled krajobraza. mogućnost razvitka ruralnog turizma i funkcioniranja NP Una. napušteni kamenolomi. Ti su izvori navedeni u popisu literature.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Kao izvor za sve statističke podatke korišten je Statistički godišnjak Federacije BiH od 2003. 15/1992) Teška kovina Laka. skeletna tla i tla Teksturno teška tla i U suhoj tvari komposta siromašna bazama tla bogata humusom i drugih organskih gnojiva Sadržaj u mg/kg tla. od kojih u gospodarenju tlom prema svakom razredu treba postupati na poseban način. Sadržaj u tlu (mg/kg tla) Stupanj onečišćenja tla – So = ---------------------------------------------------------Maksimalni prihvatljiv sadržaj (mg/kg tla) Temeljem stupnja onečišćenosti tla su razvrstana prema vlastitim kriterijima (Bašić. 1993) u pet razreda. ekstrahirano u zlatotopki 1 2 10 1 2 10 100 150 500 10 15 20 20 30 20 50 50 100 50 60 100 60 100 500 60 100 500 200 300 2000 2 2 - Kadmij (Cd) Živa (Hg) Olovo (Pb) Molibden (Mo) Arsen (As) Kobalt (Co) Nikal (Ni) Bakar (Cu) Krom (Cr) Cink (Zn) PAH – policiklički aromatski ugljikovodici U karbonatnim tlima dozvoljen je sadržaj za 25% viši od sadržaja u tablici. godine. Kriterije iz toga pravilnika prikazujemo u tablici 1. sve s ciljem da se povoljna tla zadrže u toj 321 . Tablica 1 Granične vrijednosti – maksimalno prihvatljiv sadržaj teških kovina u poljoprivrednom tlu – MPS (”Narodne novine”. Stupanj onečišćenosti (So) računa se po formuli. Sličan pravilnik bi BiH trebala što prije donijeti. Podaci se odnose na ukupan sadržaj dobiven ekstrakcijom uzorka tla u zlatotopki. br. Za ocjenu stupnja onečišćenosti poljoprivrednog tla za konvencionalnu poljoprivredu teškim kovinama koristili smo kriterije za MPS (maksimalno prihvatljiv sadržaj) definirane Pravilnikom o zaštiti tla (NN 15/92) Republike Hrvatske.

a plodored podrediti iznošenju teških kovina. Treba ih zaštiti od svakovrsnih oštećenja. sa svim obilježjima i zakonitostima koje krš nosi sa sobom.25-0.     Značajke podneblja opisane su na temelju raščlambe podatka Državnog meteorološkog zavoda. V RAZRED – Zagađeno tlo (So preko 2.50-1. a plodored podređen biološkom čišćenju tla – bioremedijaciji – iznošenju teških kovina iz tla. primjena sredstava za blokiranje teških kovina. niski.kategoriji. a ona koja su manje povoljna poprave da bi se mogla svrstati u višu .50) – tla pogodna za uzgoj bilja. Značajke tla opisane su na temelju rezultata fizikalnih i kemijskih analiza. ali ih je potrebno zaštititi od emisije teških kovina. uključivo uobičajene agromelioracijske zahvate. Rezultati rada Čimbenici tvorbe tla (pedogeneze) Rijeka Una izvire na području Suhajskog polja u Hrvatskoj. bez ograničenja.00) – tlo je pogodno za uzgoj poljoprivrednih kultura. napose od izvora emisije onečišćivača i tretirati kao posebno vrijedan resurs na području na kojemu su utvrđena II RAZRED – Tlo povećane onečišćenosti (So 0. To je prije svega vrlo porozan 322 .00-2. nadzor izvora emisije.vrijedniju kategoriju:  I RAZRED – Čisto tlo (So do 0. nužni su energični zahvati zaštite tla. a područje predviđeno za NP Una obuhvaćeno ovim radom čini manji dio njezina sliva koji većim dijelom teritorijalno pripada BiH.00) – tlo je nepogodno za svaki uzgoj bilja. odnosno uzgoj bilja za proizvodnju svake vrste hrane. pokriveni krš. kontrole izvora emisije. III RAZRED – Tlo velike onečišćenosti (So 0.00) – na tlu nije dozvoljen uzgoj bilja koje bi se koristilo za humanu ili animalnu ishranu. a interpretirane prema kriterijima koji vrijede za analitičke metode primijenjene u izradi OPK.25) – tla pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. koje čini tzv. izvore emisije staviti pod nadzor. IV RAZRED – Onečišćeno tlo (So 1. a manji dio obuhvaća istočni dio općine Donji Lapac koji se nalazi na području Republike Hrvatske. a na njima valja provesti posebno cjelovite mjere sanacije. To je tipično krško područje. ali su na njima potrebne pojačane mjere zaštite.

koja sa sobom nosi suspendirane čestice različitog porijekla. ima ključnu ulogu u ovim procesima. njezinu zaštitu i funkcioniranje akvatičnih ekosustava u njoj i zoni njezina utjecaja.6 323 . unutrašnje vodotoke i jezera protječe voda.6 2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vapnenački medij kroz čije brojne pukotine – “kaverne”. Tip tla.5 127. Stoga je vrlo važno poznavati aktivnosti čovjeka na području sliva – bilo da su one industrijske ili iz oblasti poljoprivrede.2 11.1 6.8 18. Klimatske prilike Predstava o klimi kao ekološkom čimbeniku i čimbeniku pedogeneze za područje Bihaća vidi se iz podataka prikazanih u tablici 2.4 16. šumarstva.2 6.7 11.2 2. njegove značajke.7 62.2 5. turizma.9 10.5 Oznaka klime Nivalna Perhumidna Perhumidna Humidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Humidma Perhumidna Perhumidna Humidna 0. Tablica 2 Pokazatelji klimatskih prilika meteorološke postaje Bihać Mjeseci Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Prosjek Prosječno Oborine mm 94 91 96 118 121 110 116 117 97 117 150 125 1352 Temp.3 14.2 5. prometa i drugih djelatnosti – kako bi se rizik od možebitnog incidenta sveo na najmanju moguću razinu. napose one koje povećavaju sposobnost tla da se odupre negativnim posljedicama.0 19.8 6.4 8.0 10. Brojni su izvori s obje obale Une podzemnom hidrografijom povezani sa slivom rijeke Une. C o Mjesečni i godišnji Langov kišni faktor 41. Valja stoga reći da filtracijska i puferizacijska sposobnost tla ima odlučujuće značenje za čistoću te vode.2 15.4 22. Ta povezanost cijeli teren čini ranjivim i osjetljivim na svaki incident na svakom dijelu slivnog područja.5 20.2 10.9 5.

koje sa svoje strane modificiraju ulogu i značaj klime u pedogenetskim procesima. mlađi geološki sedimenti. ne postoji striktno odvojena granica. Međutim. izračunati klimatski pokazatelji i iz njih dobivena oznaka klime i pravci razvoja tala u prirodi znaju biti korigirani pod utjecajem izraženog i jako razvijenog reljefa. kao zonalnih tipova. kao klimazonalni tip tla vezan za Langov kišni faktor javlja se smeđe tlo na vapnencu – kalcikambisol.Utjecaj klime na formiranje tala može se pratiti putem njihova zonalnog rasporeda u horizontalnom i vertikalnom smjeru. Prema ovom pokazatelju bilo je za očekivati da je klimazonalni tip tla na vapnencu vapnenačko-dolomitna crnica – kalkomelanosol. koje iz njih po svim svojim obilježjima nisu mogle nastati. Geološko litološke prilike – matični supstrat Matični supstrat na području sliva rijeke Une je dosta heterogen. počevši od najstarijih mezozojskih iz razdoblja trijasa. Sukladno tome. odnosno aluvijalnih nanosa uz rijeku Unu. višegodišnji prosjek oborina je 1352 mm. oni klimu čine nešto sušom nego pokazuju godišnji i mjesečni kišni faktori. međusobno miješani i taloženi. a najviše vodom i eolskim putem. Tri su skupine supstrata odlučne za tvorbu tala NP Una:    vapnenačke stijene. do najmlađih kvartarnih. neujednačen. najmlađi kvartarni nanosi. općenito promatrajući. Premda su pojedine skupine stijena međusobno uglavnom odvojene. Kako se vidi. pretežno sedimenti neogena. Očito je da čak pet mjeseci pedogenetski najaktivnijeg dijela godine koji imaju semihumidnu klimu snažno utječe na strukturu pedosfere ovoga područja. Krški oblici na nižim položajima su prekrivani mlađim sedimentima 324 .6 °C pa je klima humidna. a posebno između produkata njihova raspadanja. No. čemu je naročito pridonijela razvijenost reljefa. transportirani su i na veće udaljenosti. Ipak treba naglasiti da na području NP Una s povećanjem nadmorske visine planinskog područja dolazi do izmjene pedogenetskih procesa i pojave jako humoznih crnica i drugih degradiranih tala. Prevladavaju po zastupljenosti sedimentne stijene različite starosti i sastava. a srednja mjesečna temperatura 10. a do stanovite mjere i geološko-litoloških prilika. Jedino se na taj način može objasniti pojava dubokih naslaga tla na pojedinim mjestima na vapnencu i dolomitu. Razni geološki sedimenti su prijenosnim silama. između njih.

juri i kredi. na području sliva pokrivaju sve krške površine sliva. Tu su tla vrlo plitka. odvijaju se i procesi okršavanja – karstifikacije. dok netopivog ostatka (rezidij) iz kojeg nastaje tlo sadrže svega 0. To se posebno ističe na ravnim terenima. a teče vrlo sporo. Na presjeku geološkog profila smjenjuju se vapnenačko-dolomitni i drugi sedimenti razne starosti. rendzina i koluvijalna tla vrtača. Neogeni sedimenti ispunjavaju cijelo Bihaćko polje na sjeveru. lesivirana crvenica. 325 . Na vapnenačkim i dolomitnim starijim formacijama. i općenito ovoga sliva.5-15 cm. erodirana tla iz klase nerazvijenih tala (litosoli i rankeri) do plitkih humusno-akumulativnih tala kao što su vrlo plitke crnice. s preko 90% zastupljenosti vapnenačko-dolomitni sedimenti su najrašireniji. pijeska i sitnog šljunka. kao što je to slučaj zapadno od Bihaća na području Beljavca. odnosno ponekad kaotičnim smjesama svih tih materijala. Uglavnom ih čine laporoviti vapnenci.000 tla nisu mogli biti pojedinačno izdvojena.0 %. Na nagnutim terenima razvila su se vrlo plitka. ali ih ima i na području Kulen Vakufa na jugu. a na dubljim nanosima smeđa tla na glinama. a dublja se javljaju samo u vrtačama. žuto smeđe boje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ili trošinom (regolitom) s viših položaja. a u donjim dijelovima i konglomerati vezani karbonatnim detritusom. škrapama i uvalama u koje su deponirana erozijskim nanosom. a i šire područje kanjona Une od Bihaća do Kulen Vakufa. Prema procjeni. i različita smeđa tla. Prema osnovnoj geološkoj karti BiH za list Bihać. Na ovim supstratima razvile su se uglavnom posmeđene rendzine. masiv Plješevice i kanjone vodotoka. Od grubljih klastičnih sedimenata mjestimično se javljaju i vapnenačke breče sastavljene od krednih i foraminiferskih vapnenaca promjera 0. Na području krških zaravni Plješevice. najčešće kao klastične naslage eocena – lapori. Proces trošenja starijih vapnenaca odvija se uglavnom kemijskim putem. To su uglavnom vapnenci i dolomiti donje i gornje krede jako velike čistoće. Oni izgrađuju masive i obronke Plješevice. tako da na mjerilu karte 1:50. sadrže do 99 % CaCO3. a jako trošni. na krškim pločama i zaravnima nastala su tla različite dubine: smeđa tla – kalcikambisol. Zbog toga su tla ili jako plitka ili ih uopće nema. Taloženi su u svim formacijama mezozoika – trijasu. Od svih vapnenačko-dolomitnih formacija najrasprostranjeniji su sedimenti krede. koji sa sjeverozapadne i zapadne strane zatvaraju Bihaćko polje i sva izvorišta. U središnjem dijelu Bihaćkog polja nalaze se i sedimenti gline.2 – 1. Lapori su karbonatni. a teren je prepun vrtača pa je ovaj krš u literaturi opisan kao “boginjavi krš”. Tercijarni sedimenti paleogena su manje zastupljeni i to mjestimično.

Veliki broj dislokacijskih linija. Na tvrdom vapnencu 2.3.2. posmeđena 3. Na dolomitu.3. Automorfna tla Tip 1. gline. kamena.623. i njihovim širim dolinama. koluvijalnih močvarnih sedimenata ima najviše u dolinama rijeka.1. šljunka. Na dolomitu 2.65 454.764. Razvijenost reljefa i oro-reljefski oblici utjecali su na diferenciranje različitih klimatskih zona u kojima postoje vrlo različiti uvjeti za živi svijet.34 A-C Humusno akumulativna 3. Najrasprostranjeniji su aluvijalni i koluvijalni nanosi. Posmeđene 2. Posmeđene 3.062. Na trošnim vapnencima Površina u ha 613.07 490. Zaravnjene krške ploče nisu dakako “prave” ravnice u poljoprivrednom smislu. čine reljef važnim pedogenetskim i ekološkim čimbenikom. u obliku pijeska.99 992. Tla na području NP Una Tla NP Una najvećim dijelom pripadaju razdjelu automorfnih tala. Površina je izlomljena brojnim vrtačama koje je čine “boginjavom”.45 1.4.107. Utjecaj reljefa. Vapnenačko-dolomitna crnica tla – kalcimelanosol 3.Kvartarni sedimenti pokrivaju najniže reljefne položaje u kanjonima rijeka Une i Unca. Na ovom prostoru postoje svi reljefski oblici od mikro do mezo i ororeljefa. zatim močvarni sedimenti i taložine sedre. a odlikuju se različitim mehaničkim sastavom koji može biti grub ili fin.16 326 . Na tvrdom vapnencu 3.13 238. Rendzina 2.04 2. kao čimbenika geneze i osobina tala. a zastupljene su sve njegove klase.10 3. Popis svih pedositematskih jedinica i njihova površina prikazani su u tablici 3.1. Tablica 3 Popis pedosistematskih jedinica Klasa (A)-C Nerazvijena tla A.1. na području NP Una je vrlo značajan. Na dolomitu 2.06 1.2. Manja je rasprostranjenost močvarnih hidromorfnih tala.17 123. Prema svim obilježjima vrlo su raznovrsni. visinska razlika terena koji se diže od Bihaćkog polja prema krškoj ploči podnožja Plješevice.000.2.46 6. ilovače i sl. Aluvijalnih. Kamenjar – litosol Podtip 1. Na vapnencu 1.

02 729. Smeđe tlo na tvrdom vapnencu i dolomitu i koluvijalno tlo vrtača A-C 11.37 67.03 616. Ritska crnica (humoglej) Rijeka Una SVEUKUPNO 5. Crvenica 7.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 4.712.. Na konglomeratu 6.51 399.33 308. Na pješčenjaku 5.2.28 19. Na tvrdom vapnencu 4.72 155.43 152.43 773. Na nekarbonatnoj glini 5.. Hidromorfna tla (A) – I – II. ukupna površina područja obuhvaćenog ovim radom je 23.3.582.68 Kako se vidi.1.1.19 23.02 131.3. Od te površine na vodenu površinu Une otpada 106.19 ha. posmeđena crvenica A-(B)-C na tvrdom vapnencu i koluvijalno tlo vrača Tipa profila B.79 73. a sve ostalo su 32 .312. Močvarno glejno (euglej) 14. Karbonatno 14. Na trošnom vapnencu 4.84 1. Na pijesku hidromorfna tla 12.110.08 49.1.23 519.983. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalcikambisol 4.1. Eutrično smeđe tlo – eutrični kambisol 7.3.1.53 310.68 ha.2.2. Na tvrdom vapnencu 7. Na dolomitu 5.1. Karbonatno tlo Glejna tla 15.973. 12.1.81 1.46 105. Fluvijativno ili aluvijalno Nerazvijena 12.3.40 7.305.75 220.77 671. Na gipsu 7.54 106. Smeđe tlo i rendzina na tvrdom vapnencu i dolomitu tala iz klasa: 9.71 224. Ilovasta tla A-C-G 13. Beskarbonatno tlo A-G 14. Na dolomitu Asocijacije 8. Fluvijativno livadsko Semiglejna tla (Humifluvisol) 13.06 171.92 38.1.50 176. Lesivirana 7. Distrično smeđe tlo – distrični kambisol A-(B)-C Kambična tla 6. Pjeskovita tla 12.305. Litosol i rendzina na tvrdom vapnencu (A)-C 10.39 1. Posmeđena 7.4.22 1. smeđe tlo.2. Rendzina na dolomitu.

Kao što je. najzastupljenija je klasa smeđih tala. a povratak je još uvijek neizvjestan. središnje je pitanje nazočnost čovjeka. Sukladno očekivanoj klimazonalnosti. Proizvodnja sjemena praktički svih kultura. Za svaki program. Nemamo nažalost podatke o starosnoj dobi. Značajan broj ljudi napustio je ova područja. a napose krumpira ima vrlo povoljne uvjete razvoja i ekspanzije 32 . koja također ima prostora za intenzifikaciju. Ratna pustošenja na cijelom su području.000 ha smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalcikambisol. obrazovnoj strukturi. osim općine Bužim gdje je broj ljudi povećan. Preciznih podataka o aktualnom načinu korištenja tala koji bi se odnosili na područje predviđeno za NP Una nemamo. od zamisli do provedbe. U tablici 4 prikazujemo demografsku sliku područja Unskosanskog kantona na temelju podataka popisa iz 1991. broj ljudi u općini Bosanska Krupa je praktički prepolovljen. a pogotovo za održiv opstanak Nacionalnog parka Una i zaštitu okoliša u njemu. ali nismo sigurni da bi oni bili ohrabrujući za provedbu ambicioznijih razvojnih zamisli. Slično je stanje i u općini Donji Lapac na hrvatskoj strani. bilo za očekivati. Tablica 4 Demografska slika stanovništva u nekim općinama USK Općina Bihać Bužim Bosanska Krupa Cazin Ukupno USK 1991* 70 732 16 917 58 320 63 409 371 705 2001** 60 325 17 873 29 299 60 387 305 905 2002** 60 511 18 071 29 423 60 772 307 124 2003** 60 707 18 251 29 580 61 094 304 181 * Službeni rezultati popisa 1991. godine i procjene današnjeg stanja. No. s obzirom na klimazonalnost tala. ali ono ostavlja još sasvim dovoljno “prostora” za novo naseljavanje na ove prostore i ekološki prihvatljive gospodarske aktivnosti. Način korištenja zemljišta Način korištenja tala važno je pitanje i za uspostavu. to stanje treba održati. napose poljoprivredu. a u njoj s bezmalo 8. radnoj sposobnosti stanovništva. Dakako. godine za bivše države ** Neslužbeni podaci – rezultati na temelju procjene Podaci nedvojbeno pokazuju pad broja ljudi koji nastanjuju ove prostore u svim općinama. s obje strane državne granice.tla. slijedi zatim vapnenačko-dolomitna crnica – kalcimelanosol. ostavila dubok trag.

832 5.0 72.239 6.894 13.815 2.277 2.4 36. Poljoprivredno zemljište (5-8) 21.122 16.9 Šumsko zemljište 68.3 2.0 100. točnije previsoka zastupljenost neobrađenog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta. Voćnjaci 434 63 474 3.6 100. Vinogradi 0 0 0 4.715 Struktura u % (Ukupno zemljište = 100) Poljoprivredno zemljište 30.8 28.673 80.885 2.664 355 0 3.5 90. Ribnjaci 0 0 0 8. a područje općine Bihać u 32 .0 100.153 0 0 22.0 Najprije.584 6. pitomog i dopadnog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru.674 21.1 17.3 Neplodno zemljište 1. Uzme li se u račun i šumsko zemljište.2 Obradivo zemljište 89.542 12.0 2.751 26.2 71.3 Ribnjaci 0 0 0 Trstici i bare 0 0 0 Poljoprivredno zemljište 100.210 7.8 Voćnjaci 2.6 9.7 Pašnjaci 10.585 5.225 5.0 Način korištenja Cazin 16. Oni također ukazuju na stanje.913 27. Obradivo zemljište (1-4) 18. Ukupno zemljište (9-11) 68. Livade 6. pod manje-više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine površine NP Una.379 11. Tablica 5 Korištenje zemljišta nekih općina Unsko-Sanskog kantona Općine – površina u ha Bihać Bužim Bos.5 47.813 489 4. na cijelom je području visoka.5 0 16.8 Ukupno zemljište 100. Pašnjaci 2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Podatke o strukturi korištenja poljoprivrednih površina prikazujemo u tablici 5. Neplodno zemljište 665 360 1.968 4.3 6.4 0 0 100.1 0.8 1. Trstici i bare 0 0 0 9. Oranice i vrtovi 11.8 2.9 64.796 20. Slobodno se može reći da je to gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. Krupa 1.024 55.6 60.962 743 28.2 15. Šumsko zemljište 47.7 77.6 1.7 Vinogradi 0 0 0 Livade 32.0 Struktura u % (Poljoprivredno zemljište = 100) Oranice i vrtovi 54.8 49.794 10.109 7. oslikavaju procese koji se na ovom prostoru odvijaju.120 4.0 100.7 60. drame koje su se odvile i probleme koji se na njima prelamaju.0 100.3 22.

treba reći da raspolažemo s (pre)malo podataka za relevantnu ocjenu stanja. Ohrabruje podatak o visokoj zastupljenosti krmnog bilja. Najprije. a površine pod povrćem su na simboličnoj razini. jer industrijskih kultura nema. U taj koncept skladno se uklapa Nacionalni park Una. s obzirom na količinu i intenzitet oborina. To je neizravni indikator povoljnog stanja u agroekosustavu. To oslikava podatak o. Naša je bojazan da na tako ogromnoj površini napuštenih oranica sigurno ima tala na kojima bi erozija mogla prouzročiti velika oštećenja. napose leguminoza. struktura korištenja poljoprivrednog zemljišta govori da se ono koristi gotovo za goli opstanak pučanstva tih prostora. što očito govori da se stočni fond postupno oporavlja.tom pogledu upadljivo prednjači. a to otvara značajne mogućnosti dobrog. socijalno i ekološki održivog sigurnog i stalnog napretka. Sudeći prema tim podacima proizvodnja za tržište gotovo i ne postoji. primjerice. Za ocjenu opasnosti od erozije predlažemo izvršiti istraživanja i znanstveno obraditi ovaj problem. Neka nam je dopušteno reći još i mišljenje da se u tom pogledu ima što naučiti iz već bogatog iskustva u poslovanju i pristupu tom pitanju od strane Nacionalnog parka Plitvička jezera. Ukoliko bi bili ispunjeni i drugi uvjeti. 330 . izložena visokom riziku od erozije vodom i vjetrom. reljefne prilike i opće značajke krša. koji se prvenstveno očekuju od pomno i dobro odabranih. prijelaz na ekološku poljoprivredu – uz vještu. Povoljna je okolnost što je najveći dio površine prekriven vegetacijskim pokrovom koji pruža pouzdanu zaštitu. Pozitivan predznak sa stajališta optimalnog prometa organske tvari u tlu. a kondicija usjeva prema našim višekratnim opažanjima vrlo dobra. Posebno je povoljno i to što su površine pod po vrijednosti vodećom krmnom kulturom – lucernom zavidno visoke. 66% žitarica na području općine Cazin ili 48. Na drugoj strani. Preko 70% poljoprivrednog zemljišta je izvan korištenja.5% u općini Bihać. a danas uspješno prolazi stadij oporavka. a mi vjerujemo i da hoće ovom kraju donijeti gospodarski i demografski oporavak i biti jamstvo gospodarski. njezina visokog sadržaja i povoljnih pedohigijenskih prilika koje se imaju zahvaliti tom sadržaju ima visoka zastupljenost krmnih kultura. odmjerenih i usklađenih mjera vlasti od lokalne do državne razine. Procjena ugroženosti tala Što se procjena stanja ugroženosti tala NP Una tiče. ekološki prihvatljivog gospodarenja na poljoprivrednom zemljištu. sustavnu tržišnu promidžbu – može. koji je također doživio ratna pustošenja.

Konzumirajući svježu biljku uzgajanu na onečišćenom tlu.00 I 5. teške kovine su opasni onečišćivači. Podaci su prikazani u tablici 6. teške kovine u organizam unosimo praktički izravno. sadržaj olova u tlima koja gravitiraju izvoru Klokota u Bihaćkom polju prelazi sve očekivane vrijednosti.60 III 23.71 IV Cr 85. 1994) Lokalitet Bihać Klokot Cazin Čorkova uvala Glina Sadržaj teških kovina u mg/kg Pb 166. Tablica 6 Sadržaj teških kovina i razred onečišćenosti tala NP i okolnog područja (Martinović.67 IV 5.82 IV 73.33 1597. primjerice povrće. U hranidbeni lanac na putu “od tla do tanjura”. teratogenih i kancerogenih oboljenja. Mi smo (Bašić et al 1994) istraživali sadržaj teških kovina na području općine Glina.48 I 12. Kako je poznato. prikazana je sposobnost nakupljanja teških kovina iz tla u jestivim dijelovima važnijih poljoprivrednih kultura. Kobalt.3 I Cd 0.73 IV 68..51 I 29. uzrok su mutagenih. Kulturna biljka prima i ugrađuje u svoj organizam sve teške kovine u količini razmjernoj sadržaju u tlu. koja se doduše nalazi znatno sjevernije od ovoga područja.67 IV 110. Vranković 1986. Sa stajališta rizika za zdravlje najveća je opasnost ako se teške kovine nakupljaju u jestivim organima ili dijelovima biljke. U tablici 7. koji je vrlo opasan onečišćivač.30 I Cu 24.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Malo je podataka o sadržaju teških kovina u tlima NP Una. Bašić et al. Oni su taj sadržaj uspoređivali sa sadržajem u tlima Čorkove uvale na području NP Plitvička jezera. i to na oba lokaliteta.39 IV 66.00 I Kako se vidi.57 IV 63.78 III 135.22 I Zn 551.40 III 0. Veliku praktičnu vrijednost ima činjenica da srećom sve biljke ne primaju teške kovine jednako.14 V 2. Iznenađeni smo ovim podacima! Tlo je onečišćeno tim elementom i ono može postati izvor emisije tog onečišćivača u okoliš – vodu i biosferu – biljke.72 III 1. Visoka je i onečišćenost kadmijem.10 II 15.05 Co 58.00 I Mn 2083. “polazna stanica” teških kovina je tlo.20 I Ni 63. ali ima velike sličnosti s njim. koji se odnose na sadržaj teških kovina u tlima na izvorištu Klokota u Bihaćkom polju i na području Cazina. krom i nikal utvrđeni su u granicama velike onečišćenosti do onečišćenosti. Za sada raspolažemo samo s podacima iz rada Martinovića i Vrankovića (1986).47 V 249. a tlo je zagađeno cinkom. 331 .99 II 0.

kulture male i vrlo male sposobnosti nakupljanja teških kovina u biljci možemo uzgajati i na tlima s povećanim sadržajem teških kovina.Tablica 7 Sposobnost nakupljanja teških kovina u jestivim dijelovima važnijih kultura VELIKA Salata Mrkva Špinat Endivija Kreša SREDNJA Krumpir Kupus Kelj Cikla Bijela repa Rotkvica MALA Kelj pupčar Cvjetača Celer Brokoli Kukuruz šećerac Kupine i jagode VRLO MALA Rajčica Paprika Grah Grašak Patlidžan Dinja Koštuničavo voće Jabučasto voće Podaci iz te tablice instruktivni su za izbor kulture za uzgoj na tlu s poznatim sadržajem teških kovina. kao što je mrkva i krumpir. 332 . Dodajmo još da teške kovine ugrađene u biljni organizam nemaju u njemu podjednaku distribuciju. nećemo na tržnici nabavljati bez poznavanja čistoće tala na kojima su uzgojene. O potencijalnim oštećenjima tla nepravilnim gospodarenjem u poljoprivredi – kao što je zbijanje tla zbog korištenja teških strojeva i prohoda po mokrom tlu. uzgajamo na tlima povećane onečišćenosti teškim kovinama – primjerice u blizini prometnica i bilo kojega izvora emisije – rizik od konzumacije toga povrća u svježem stanju za potrošača je velik. ili onečišćenje ostacima pesticida – nemamo podataka za ocjenu stanja. Naime. a u drugima manja. Jednako tako. pad sadržaja humusa zbog učestale obrade a nedovoljne brige o “prometu” organske tvari. vrijedi upozorenje za oprez u smislu da kulture velike i srednje sposobnosti nakupljanja teških kovina. međutim. Njih. Vjerujemo da rezultati istraživanja sadržaja teških kovina u tlima NP Una koja neizbježno predstoje neće iznuditi i potrebu posebnog izbora takvih vrsta. je vrlo malen. ako biljke velike sposobnosti nakupljanja teških kovina. odnosno pri kupovini nije potrebna posebna predostrožnost. S druge strane. kao primjerice mrkvu ili salatu. rizik od konzumacije bilja koje ima vrlo malu sposobnost akumulacije teških kovina u svojim organima. svakako treba sustavno prikupljati i probleme držati pod nadzorom. To znači da izbor kultura treba podesiti stanju onečišćenosti i sposobnosti akumulacije teških kovina. acidifikacija zbog primjene velikih količina mineralnih gnojiva. kao što je rajčica i paprika. U nekim biljnim organima koncentracija im je veća. Promatramo li pak sadržaj teških kovina sa stajališta konzumenta.

Trendove na području USK držimo vrlo pozitivnim sa stajališta održive poljoprivrede i ekološki prihvatljivog korištenja proizvodnih potencijala ovoga područja. ali nema podataka koji bi potvrdili da je do toga već došlo. 333 . Prema podacima kojima raspolažemo (Bašić. Mogućnosti budućeg korištenja tala Na temelju raščlambe prirodnih uvjeta koji određuju smjer i intenzitet procesa pedogeneze.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja No. Podaci s kojima raspolažemo kazuju da se stočni fond poslije devastacije u ratnim događajima postupno oporavlja. Čustović 2005) očito je da je potrošnja mineralnih gnojiva na ovom području u količini manjoj od 60 kg/ha simbolička. dakle i NP Una. Izloženi podaci nedvojbeno potvrđuju ocjenu da se uzgoj bilja na području Unskosanskog kantona. napose u poljoprivredi. očito je da su tla predviđena za podizanje NP Una jako raznovrsna u pogledu svih osobina. a stočarstvo prerasta u važan oslonac gospodarskog razvitka. ostaje još sasvim “dovoljno” prostora za značajno intenziviranje proizvodnje bez opasnosti po okoliš. a proizvodnja stajskog gnoja od preko 4 t/ha svake godine govori o vrlo povoljnom prometu organske tvari u poljoprivrednim tlima ovoga područja. u njega se izvrsno uklapaju. zatim stanja i osobina tala. tla obavljaju sve svoje prirodne uloge: od proizvodnje organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu. Naprotiv. Stoga te procese valja preduhitriti sveobuhvatnim mjerama predostrožnosti. Izloženi podaci daju solidnu osnovu za zaključak da su tla na području obuhvaćenom ovom studijom izložena stanovitim rizicima od oštećenja. daleko je ispod ekološki sasvim prihvatljive potrošnje. sudeći posredno na temelju izloženih podataka. Prema svemu sudeći. načina njihova korištenja. To je vrlo povoljna okolnost koja proistječe iz razmjerno visoke pokrivenosti obradivih površina brojem uvjetnih grla stoke. uloge u formiranju i održavanju prekrasnih krajobraza uz rijeku Unu. koja područje NP čini atraktivnom destinacijom za svakog posjetitelja. do svoje filtracijske i puferizacijske uloge. nema indicija da bi takvih oštećenja moglo biti u značajnijoj mjeri. To ih čini vrlo povoljnim za održavanje prirodne vegetacije i veliku biološku raznovrsnost. odvija na ekološki prihvatljiv način koji ne ugrožava prirodna dobra i ni na koji način ne dovodi u pitanje opstanak NP Una. Drugim riječima. To pogotovo vrijedi za zaštitna sredstva.

U uzgoju bilja valja se opredijeliti najprije za krmne kulture. a same imaju visoku plodorednu vrijednost. Na prvom mjestu ipak je najvažnija uloga tla – proizvodnja organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu.Gospodarenje tlima ovoga područja u poljoprivredi i šumarstvu već se temelji na sustavu uzgoja bilja i stoke koji je prilagođen prirodnim prilikama. a proizvodnju hrane s druge strane. poljoprivreda se sračunatim mjerama državne 334 . ekološki neprihvatljivi zahvati i postupci u aktualnom korištenju. preko ekološko-regulacijske uloge. napose uloge filtera – prečistača za vodu. a da niti na jedan način ne ugrožava prirodna dobra – vodu. U poljoprivredi se valja usmjeriti na sve vrste ekološke poljoprivrede pridržavati usmjerenja na stočarstvo. Taj smjer valja osmišljenim mjerama podržati. U gospodarenju tlom u uzgoju bilja na kiselim tlima u stalnu praksu valja uvesti kalcifikaciju. napose za proizvodnju krumpira. Mjere zaštite tla i program praćenja monitoringa Svaka od uloga tla opisanih u uvodu na području NP Una ima podjednako značajnu ulogu: od uloge u opskrbi biljke koja osigurava atraktivnu vegetaciju i krajobraz s jedne. Vrlo je važno u proizvodnju uključiti industrijske kulture i povrće kao tržišno zanimljive proizvode. kao potencijalna žarišta erozije. ovaca i koza. a marginalne površine. koje osiguravaju proizvodnju stajskog gnoja. a dio s livada. vrstama bogate prirodne šume. dakle bujne. na način da se održe prirodni ekosustavi. da osigurava poljoprivrednu proizvodnju na primjerenoj razini. prepustiti šumi. U budućem korištenju tala treba najprije nedvojbeno jasno razlučiti poljoprivredni od šumskog prostora. Nisu registrirani agresivni. akumulatora i transformatora onečišćenja. U tom uzgoju valja se maksimalno se opredijeliti za uzgoj na otvorenom prostoru i u tom smislu posebnu pozornost posvetiti podizanju. zrak i biološke resurse – biljke i faunu. do uloge u čuvanju biološke raznolikosti u terestričkim i semiterestričkim ekosustavima područja NP Una. i to uzgoj krupne i sitne stoke – dakle goveda. a za dio godine sa stajskim držanjem osigurati visokokvalitetnu krmu: dio s oranica. Osim toga. Ima prostora za sjemensku proizvodnju. da agroekosustav bude stabilan. njezi i održavanju pašnjaka. Što se budućeg korištenja tiče. ono treba ponajprije biti usmjereno održavanju i unapređivanju svih uloga tla opisanih u uvodu studije. Glavni cilj i zadaća cjelovite zaštite tla je stalno održavanje njegovih najvažnijih uloga.

svake druge ili svake treće godine uvijek u isto vrijeme.. nego će to biti na temelju dokazane brige za tlo. Dakle. sok od kupine. “dobre prakse”. mlijeko. kao nešto zbog čega se valja vraćati u ovaj kraj! A k svemu tomu još i poljoprivredne površine trebaju formirati estetski prihvatljiv krajobraz. Sve teže će biti prodati poljoprivredne proizvode u EU bez dokaza 335 ... a ništa se ne bi prepuštalo riziku. postoje li oštećenja. Svaka postaja bi sadržavala opremu za prikupljanje depozicija (suhih i mokrih) iz atmosfere – lizimetar za utvrđivanje ispiranja iz tla. naravno na temelju rezultata inventarizacije stanja tala. drugi bi se napuštali. Danas razvijene zemlje neće u budućnosti vršiti diskriminaciju pri uvozu poljoprivrednih proizvoda na “klasičan” način.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja potpore mora osposobiti za proizvodnju za tržište. U tu svrhu potrebno je najprije izraditi kartu rizika od erozije. janjetinu. rajčicu.. teške kovine. a u njima utvrđivao sadržaj tih tvari i bilanca njihova unošenja i gubitka iz tla. Neki zahvati bi se favorizirali. opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una! Kako prići toj kompleksnoj zadaći? Pristup prihvatljiv za sve potencijalne investitore iz EU definira tri međusobno povezana područja djelovanja:  inventarizacija stanja tala – pedosfere – vrste i intenziteta oštećenja tala na području NP Una. privlačan za svakog namjernika. svake. zatim utvrditi sadržaj teških kovina i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) na tipičnim lokalitetima. utemeljenje mreže postaja za trajno motrenje tala na tipičnim lokalitetima s obzirom na tip tla i način korištenja. Na temelju usporedbe godišnje bilance s proteklom godinom ili dužim razdobljem dobio bi se uvid u stanje tla. PAH) u tlu.   Prvi je korak po redoslijedu izvedbe inventarizacija stanja tala. i u kojoj mjeri. koje su naravi. a na temelju toga mijenjali bi se sustavi gospodarenja. i to proizvoda atraktivnih najizbirljivijim potrošačima. Posjetitelj NP mora zapamtiti sir. Redovito bi se uvijek na istom mjestu u toj postaji. jer su na crti tzv. koje resurse ugrožavaju. trajno motrenje – monitoring stanja. koja daje odgovor na pitanje u kakvom su stanju tla. maslo. cjelovita zaštita tla je conditio sine qua non utemeljenja. Slijedi zatim. po istoj proceduri (vidi Bašić. 1994) uzimali uzorci tla za analizu. prema dinamici koja je za svaki pokazatelj uobičajena. što bi omogućilo izradu bilance ekološki relevantnih tvari (biljna hranjiva. informacijski sustav tala. koja su najopasnija. gdje su locirana..

Taj sustav ima vrlo složene i važne zadaće: 1. 4. U svojoj djelatnosti Informacijski sustav usko surađuje s poljoprivrednim i šumarskim stručnjacima i opskrbljuje ih podacima o tlima i napucima o gospodarski i ekološki prihvatljivim i najpovoljnijim zahvatima i postupcima u gospodarenju tlom i zaštiti tla.o tome na kojim i kakvim tlima su uzgajani. vodozaštitno područje. koji mora biti otvoren svim korisnicima. 336 . Određuje ekološki osjetljiva područja i strogo definira dopuštena opterećenja NP turistima. koja ostavljaju štetne ostatke u poljoprivrednom tlu ili ugrožavaju vodne resurse. 6. To vrijeme je na vratima! Informacijski sustav tala – prikuplja sve podatke o tlima i unosi ih u sustav. ima li na internetu podataka o onečišćenosti tih tala.. ovisno o ulozi tla na odgovarajućoj lokaciji (biljna proizvodnja. Prati svjetska kretanja i sugerira promjene i dopune popisa štetnih tvari sukladno međunarodnoj praksi. određuje ograničenja njihova korištenja u poljoprivrednim tlima za područja NP i predlaže zabranu neprihvatljivih sredstava. vodne akumulacije i druge objekte. Nadzire korištenje perzistentnih sredstava za zaštitu bilja. napose na osjetljivim područjima. Ovlašten je za zaštitu tla od trajne prenamjene iz poljoprivrednog ili šumskog tla u urbane površine. definira i predlaže promjene normativnih vrijednosti njihova sadržaja u tlu:   maksimalni dopušteni sadržaj – granična vrijednost.   2. 5.. da li se o tim tlima vodi briga. sanirajuću vrijednost – vrijednost čije prekoračenje nije dozvoljeno. odnosno poslije koje nastaje opasnost za zdravlje čovjeka i za prirodu i potreba za sanacijom. odnosno predlaže ograničenja sračunata na prevenciju zaštite tla. prometnice. odlagalište otpada i dr). 3. prirodni – izvorni sadržaj – sadržaj u geološko-litološkoj podlozi koji tlo “nasljeđuje” iz matične stijene. Predlaže nadležnim tijelima ograničenja u korištenju soli za prometnice na području NP u zimskom razdoblju. destimulira luksuznu “potrošnju” i prenamjenu tala. Prati probleme prijevoza i štetnih tvari motornim vozilima kroz NP Una i sugerira mjere sigurnosti. orijentacijski sadržaj – prihvatljivu vrijednost sadržaja štetnih tvari.

To podrazumijeva tri osmišljena. jasno je da je održivo gospodarenje tlom i cjelovita zaštita tla conditio sine qua non opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una. pod manje-više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine površine Nacionalnog parka Una. Stoga stanje tala valja provjeriti. Može se reći da je to gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. na prvom mjestu poljoprivrede i šumarstva. Osim što pruža cjelovitu zaštitu tla njegova dosljedna provedba jamči dugoročno gospodarski. trajno motrenje (monitoring) i informacijski sustav tala.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključci Uzme li se u račun i šumsko zemljište. Uzimajući u obzir sve uloge tla. vremenski odvojena. ali nema podataka koji bi potvrdili da je do toga već došlo. Malo je podataka o stanju onečišćenja tala na području Nacionalnog parka Una. Imajući rečeno u vidu. Prijeka je potreba provjeriti nalaze iz toga rada i istraživanja proširiti na šire područje Nacionalnog parka. na znanstvenim spoznajama utemeljeno. u izradi strategije razvitka gospodarskih grana koje se temelje na korištenju tla. socijalno i okolišno održiv opstanak i razvoj Nacionalnog parka Una. prednost treba dati svim oblicima održive i ekološke poljoprivrede. a međusobno povezana područja i smjera djelovanja:    inventarizacija stanja tala. procese oštećenja utvrditi i staviti pod nadzor te o njima utvrditi znanstveno utemeljen informacijski sustav. koji se odnose na sadržaj teških kovina u tlima na izvorištu Klokota u Bihaćkom polju i na području Cazina. Rezultati ovih istraživanja dostatna su osnova za zaključak da su tla na području obuhvaćenom ovom studijom izložena stanovitim rizicima od oštećenja. Najdjelotvornija je zaštita tla dobro osmišljeno. održivo gospodarenje tim izuzetnim resursom prema konceptu “Višenamjenskog obilježja poljoprivrede i tla – VOPT” (Multifunctional Character of Agriculture and Land – MFCAL). Raspolažemo samo s podacima dobivenim sredinom osamdesetih prošlog stoljeća. ruralnom razvitku i turizmu kao obećavajućim djelatnostima koje idu “rame uz rame” i imaju sve uvjete za dugoročno skladan razvoj na ovom prostoru. pitomog i dopadnog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru. 33 .

Literatura
Alibabić, V., Bašić, F., Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede i industrije na području utjecaja Nacionalnog parka Una, studija izvodljivosti Nacionalnog parka Una, Institut Ekonomskog fakulteta, Univerzitet u Bihaću, str. 137. Bihać, 2005. Bašić, F., Šimunić, I., Pedološka karta i tumač za list Knin-2, Stručni spisi Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, str. 38, Zagreb, 1986. Bašić, F., Butorac, A., Agroekološka ekspertiza dijela proizvodnih površina KIM Karlovac, Farma muznih krava Sadilovac, knjiga I, Stručni spisi Zavoda za OPB AFZ, Zagreb, 1986. Bašić, F., Butorac, A., Vidaček, Ž., Racz, Z., Ostojić, Z., Bertić, B., Program zaštite tala Hrvatske –Inventarizacija stanja – Trajno motrenje – Informacijski sustav, studija Zavoda za OPB Agronomskog fakulteta, 122, Zagreb, 1993. Bašić, F., Trajno motrenje tla u okviru RZ Alpe, Alpe-Jadran i Podunavlje, Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama”, 153-179, Bizovačke toplice, 1994. Bašić, F., Tomić, F., Classification of soil damages in Croatia, Second international conference – soil monitoring in Czech Republic, Brno, 1995. Bašić, F., Butorac, A., Održivo gospodarenje tlom – preduvjet zaštite vodnih resursa, Knjiga sažetaka Međunarodne konferencije “Šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost flore i faune u Europi i Hrvatskoj” u organizaciji Hrvatske Paneuropske unije, Pokreta prijatelja prirode “Lijepa Naša” i dr., Zagreb, 1995. Bašić, F., Kisić, I., Ekološka ili alternativna poljoprivreda na području Karlovačke županije, Karlovac, 1996. Bašić, F., Ćustović, H., Korištenje, gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una, studija, str. 41, Bihać, 2005. Butorac, A., Bašić, F., Kisić, I., Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode, Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama”, 53-77, Bizovačke toplice, 1994. Čičić, S., Geološki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine, Earth Science Institute, Sarajevo, 2002. Herceg, N., Zaštita životne sredine i zdravlja ljudi povodom dana planete zemlje, Motrišta, broj 24, Mostar, svibanj 2002. Herceg, N., Kolak, I., Gagro,M., Kolega, A., Knezović, Z., Utjecaj kultivara i rokova sadnje na urod i kakvoću krumpira, Sjemenarstvo, Vol. 20, broj 5-6, Zagreb 2003. Herceg, N., Zaštita životne sredine - stanje, organizacije i legislativa Gaudeamus broj:6-7, Mostar, 2003. Herceg, N., Globalni eko sporazumi i njihova provedba, Motrišta, broj 33, Mostar, ožujak 2005. Herceg, N., Ratarsko gospodarstvo – Industrijsko bilje, Sveučilište u Mostaru, Mostar 2007. Herceg, N., Šumatić, N., Petrović,D., Kovačević, Z., Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) Alergent novog doba u Bosni i Hercegovini, Sažetak radova - 2. hrvatski botanički kongres, Zagreb 2007. Katzer, F., Geološka karta BiH, 1.200000, Sarajevo, 1906. Kurtović J., Burlica, Č., Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta općine Bihać, mjerilo 1:25000, SOUR UPI RO Institut za istraživanje i razvoj, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 1984.

33

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Martinović, J., Jakšić Vojna, Burlica, Č., Pedološka obrada prostora Unsko-Sanske regije, Sarajevo, 1985. Martinović, J., Vranković, A., Zagađenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota, Zbornik “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita Une, Sane i Korane”, st.100114., Cazin, 1986. Martinović, J., Tloznanstvo u zaštiti okoliša, priručnik za inženjere, Državna uprava za zaštitu okoliša, 288, Zagreb, 1997. Mayer, B., Bašić, F., Pedološka karta lista Karlovac-1, Projektni savjet OPK Hrvatske, str. 89, Zagreb, 1973. Mayer, B., Bašić, F., Rastovski, P., Pedološka karta sekcije Karlovac-1, izdanje Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, tisak VGI, Beograd, 1979. Mayer, B., Bašić, F., Bogunović, M., Pedološka karta sekcije Karlovac-3, Posebno izdanje Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, Beograd, 1981. Mesić, M., Flajsig-Ćosić Gorana, Bašić, F., Kisić, I., Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. Zbornik radova: 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21. st. str. 599-612, Zagreb, 2003. Müller, Ch., Holenstein, J., Herzog, U., Bašić, F., Aichberger, K., Gruber, A., Juritsch, G., Goller, H, Bendova, H., Hudnik, V., Hodnik, A., Huber, W., Nemeth, T., Scherer, J., Bodendauerbeobachtungsflächen, Empfehlung einer abgestimmten Vorgehensweise der Unterarbeitsgruppe “Boden-Dauerbeobachtungsflächen” der gemeinsamen Arbeitsgruppe “Bodenschutz”, ArGe Alp, Alpen-Adria und Donauländer, Staatsministerium für Landesentwicklung und Umweltfragen, 27, München, 1994. Resulović, H., Ćustović, H., Pedologija, opći dio, (knjiga I), Univerzitetski udžbenik, Sarajevo, 2002. Vrbek, B., Vrbek, M., Vukelić, J., Zakiseljavanje tla i nakupljanje Pb, Cu, i Zn u jelovim zajednicama Nacionalnog Parka “Risnjak”. Šumarski list, 3-5: 163-172, Zagreb, 1991. xxx A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural Development, European Commission, Agriculture Directorate-General, 5, 2001. xxx Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe, European Environment Agency and UNEP, 2000. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 4, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1972. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 3, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1976. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 1, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1976. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Knin 2, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1990. xxx Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, N.N. br. 15, Zagreb, 1992. xxx Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine za 2003. godinu, Sarajevo, 2004. xxx Zakonska regulativa u ekološkoj poljoprivredi Republike Hrvatske, posebno izdanje Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, str. 200, Zagreb, 2002.

33

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

GAZDOVANJE ŠUMAMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
Dragan Romčević Sažetak

Šume u našim zaštićenim područjima zauzimaju najveći dio površine. Gazdovanje šumama u zaštićenim područjima treba provoditi po principu održivosti. Princip održivog gazdovanja uveden je u šumarstvo prije više od 200 godina, a odnosio se na obezbjeđenje stalnosti proizvodnje, prinosa i prihoda u drvetu. Gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta. Gazdovanje šumama u zaštićenim područjima mora biti u skladu sa namjenom prostora i funkcionalnom podjelom područja. Ograničavajući faktor održivom korištenju šuma i šumskog zemljišta u zaštićenom području je namjena prostora i sadašnje nepovoljno zatečeno stanje u nekim sastojinama. Ključne riječi: gazdovanje šumama, održivo gazdovanje, funkcionalna podjela prostora i ograničavajući faktor.

Uvod

Sama činjenica da se u šumama nalazi preko 50% svjetskog biodiverziteta najbolje oslikava njihovu raznovrsnosti i bogatstvo vrstama, a ujedno govori o značaju šuma za čovječanstvo. Ako ovome dodamo i njihov doprinos u eroziji zemljišta, kontroli poplava, zadržavanju i prečišćavanju voda, formiranju tla, heterogenosti predjela, ublažavanju klime, proizvodnji kiseonika, prečišćavanju vazduha i apsorbciji CO2 onda je jasno zašto se na međunarodnim skupovima na najvišem nivou donose konvencije i deklaracije o njihovom očuvanju i održivom gazdovanju.

341

Konferencija UN o životnoj sredini i razvoju održana je u Rio de Žaneiru 1992. godine, na kojoj su usvojeni najznačajniji dokumenti iz oblasti zaštite životne sredine, a to su:  Rio deklaracija o životnoj sredini i razvoju;  Agenda 21 (globalni program akcije za održivi razvoj);  Konvencija o biodiverzitetu;  Šumski principi- neobavezujući dokument o globalnom konsenzusu u upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih vrsta šuma. Pet godina kasnije, u Njujorku (1997. god.), usvojen je program za dalje sprovođenje Agende 21, a 2002. godine u Johanesburgu je održan svjetski samit o održivom razvoju, koji je imao za cilj da ocijeni status implementacije Agende 21 i drugih dokumenata koji su usvojeni na Samitu u Riju i da sagleda nove izazove i šanse, a sa koga je proizašao plan za realizaciju koji definiše preko 30 ciljeva. Prema međunarodno usvojenoj definiciji: “Održivo gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, a produktivnost, obnavljanje, vitalnost i potencijal šuma da budu na nivou kojim bi se zadovoljile odgovarajuće ekološke, ekonomske i socijalne potrebe današnje i budućih generacija kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou, a da se pri tom ne ugroze i oštete drugi ekosistemi.” Održivo gazdovanje šumama u širem kontekstu podrazumijeva:  Očuvanje i odmjereno poboljšanje šumskih resursa i njihov doprinos i značaj za globalno kruženje ugljenika (CO2);  Očuvanje zdravstvenog stanja i vitalnosti šumskih ekosistema;  Očuvanje i uvećanje produkcione funkcije šuma;  Očuvanje zaštita i moguće poboljšanje biološke raznovrsnosti u šumskim ekosistemima.

Namjena prostora i njegova funkcionalna podjela u zaštićenim područjima

Na samom početku treba navesti osnovnu razliku u shvatanju i tumačenju zaštićenog područja u Sjevernoj Americi i Evropi, a obrazložit ću ga na primjeru nacionalnih parkova.

342

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

U Americi su nacionalni parkovi proglašeni u područjima koja su bila van domašaja čovjeka, dakle u potpuno prirodnim uslovima i uglavnom na izuzetno velikim površinama. Nacionalni parkovi u Evropi osnovani su na područjima koja su manje ili više degradirana od strane čovjeka i znatno manjih su površina. U američkim parkovima u primjeni je tip zaštite kojeg možemo nazvati konzervacijski. Ovakav sistem zaštite podrazumijeva prisustvo čovjeka samo kao posmatrača ili istraživača, dok je u Evropi slobodniji pristup zaštite nacionalnih parkova u zavisnosti od funkcionalne podjele prostora na zone, koje se izdvajaju prema namjeni i stepenu zaštite prostora. Koriste se uglavnim tri režima zaštite i to:  I stepen  II stepen  III stepen U I stepenu zaštite utvrđuje se zabrana korištenja prirodnih bogastava i isključuju svi drugi oblici korištenja prostora i aktivnosti osim naučnih istraživanja i kontrolisane edukacije. U II stepenu zaštite utvrđuje se ograničeno i strogo kontrolisano korištenje prirodnih bogatstava dok se aktvnosti u prostoru mogu vršiti u mjeri koja omogućava unapređenje stanja i prezentaciju prirodnih dobara bez posljedica po njihove primarne vrijednosti. U III stepenu zaštite utvrđuje se selektivno i ograničeno korištenje prirodnih bogatstava i kontrolisane intervencije i aktvnosti u prostoru ukoliko su usklađene sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra ili su vezane za naslijeđene tradicionalne oblike obnavljanja privrednih djelatnosti i stanovanja uključujući i turističku izgradnju. Ovi režimi zaštite primjenjivi su i na druge kategorije zaštićenih područja (V i VI). Svjetska komisija za zaštićena područja (IUCN/WCPA) i EUROPARK Federacija (EUROPARK Federation) u saradnji sa Svjetskim centrom za praćenje stanja životne sredine (WCMC) objavili su upustva za primjenu IUCN kategorija upravljanja u zaštićenim prirodnim dobrima. Kategorije zaštićenih područja:  Ia Strogi rezervat prirode  Ib Područje divljine  II Nacionalni park  III Spomenik prirode 343

 IV Područje upravljanja staništem/vrstama u prirodi  V Zaštićeni predio  VI Zaštićena područja za upravljanje resursima Tabela 1 Matriks ciljeva upravljanja i IUCN kategorija upravljanja zaštićenim područjima
Ciljevi upravljanja Naučna istraživanja Zaštita divljeg svijeta Očuvanje specijske i genetičke raznovrsnosti Obezbjeđivanje usluga u životnoj sredini Zaštita specifičnih prirodnih i kulturnih oblika Turizam i rekreacija Obrazovanje Usaglašeno korištenje resursa iz prirodnih ekosistema Očuvanje kultrunih i tradicinalnih karakteristika
1 primarni cilj 2 sekundarni cilj 3 moguće primjenjiv cilj - neprimjenjiv

Ia 1 2 1 2 -

Ib 3 1 2 1 2 3 -

II 2 2 1 1 2 1 2 3 -

III 2 3 1 1 1 2 -

IV 2 3 1 1 3 3 2 2 -

V 2 2 2 1 1 2 2 1

VI 3 2 1 1 3 3 3 1 2

Ciljevi i mjere gazdovanja šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima

Na području nacionalnog parka sprovode se mjere zaštite i razvoja koje obuhvataju: 1. 2. 3. 4. 5. sprječavanje aktvnosti koje mogu narušiti osnovna obilježja i druga svojstva nacionalnog parka, zaštitu, očuvanje i unaprjeđivanje osnovnih prirodnih obilježja i druga svojstva nacionalnog parka, naučnoistraživačku aktivnost, kulturno – obrazovnu aktivnost, prezentaciju i popularizaciju vrijednosti nacionalnog parka,

344

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

6.

utvrđivanje područja i izgradnju objekata u svrhe očuvanja, obnavljanja i unaprjeđivanja prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti nacionalnog parka i njihove prezentacije, kao i sanacije i revitalizacije ugroženih dijelova nacionalnog parka, uspostavljanje i razvoj turističkih, rekreativnih i drugih razvojnih funkcija u korištenju prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti nacionalnog parka u granicama i na način kojim će se obezbijediti zaštita, očuvanje i unaprjeđivanje tih vrijednosti.

7.

Kao što vidimo, u nacionalnim parkovima je predviđeno, dozvoljeno i poželjno višenamjensko korištenje prostora u zavisnosti od stepena zaštite, koji je u skladu sa planiranom namjenom tog dijela prostora. Samim ovim i ciljevi gazdovanja šumama u pojedinim režimima zaštite se razlikuju, a korištenje šume mora biti polifunkcionalno. Različitost ciljeva uzrokuje i propisivanje različitih mjera gazdovanja za ostvarenje tih ciljeva. Ako ovdje dodamo i činjenicu da se šumske sastojine nezavisno od režima zaštite razlikuju i po: geološkoj podlozi i tipu zemljišta, tipu šume, porijeklu, starosti, vrsti drveća, mješovitosti, strukturnom obliku, stepenu sklopa i obrasta, dužini trajanja proizvodnog procesa, prema očuvanosti i zdravstvenom stanju, tek onda možemo sagledati kompleksnost problema gazdovanja šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima. Može se reći da je donošenje planova gazdovanja ovim šumama izuzetno složen i odgovoran posao. Ovi planovi, da bi bili savremeni, moraju biti sveobuhvatni, da bi bili prihvaćeni moraju biti praktično primjenjivi (realni), da bi bili praktično primjenjivi moraju biti u skladu sa zakonom, da bi obezbijedili racionalno korištenje moraju što potpunije da obezbijede princip višefunkcionalnosti šumskih ekosistema. Dosljedno provođenje ovakvih planova, kao i poštivanje principa transparentnosti i javnosti rada uz stalno medijsko nastupanje mogu dovesti do planom zacrtanih ciljeva.

Zaključak

Šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima treba gazdovati na principu održivosti, što podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, da se šumama u skladu sa režimima zaštite obezbijedi njihova funkcionalnost, vitalnost i sposobnost da ispune odgovarajuće ekološke, socijalne i ekonomske potrebe i današnjih i budućih generacija na lokalnom i nacionalnom nivou, a da se pri tom ne ugroze i oštete neki drugi ekosistemi. 345

Prilikom gazdovanja šumama u Nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima primjenjivati uputstva IUCN kategorija za ciljeve upravljanja zaštićenim područjima propisane od strane Svjetske komisije za zaštićena područja (IUCN/WCPA), EUROPARK Federacije (EUROPARK Federation) i Svjetskog centra za praćenje stanja životne sredine (WCMC). Mora se stalno imati u vidu i činjenica da je svako zaštićeno područje ili njegov dio specifikum i da se razlikuje od ostalih dijelova ili područja. Prema tome, u zavisnosti od prirodnih faktora i stanja šume u kojem se ona nalazi biće potrebno planirati i primijeniti različite mjere gazdovanja za postizanje istog cilja. Svjetska komisija za zaštićena područja (IUCN/WCPA) i EUROPARK Federacija (EUROPARK Federation) u saradnji sa Svjetskim centrom za praćenje stanja životne sredine (WCMC).

Literatura
IUCN/WCPA: Upustvo za primenu kategorija upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima, interni prevod, 1999, Medarević, M.: Funkcije šuma i njihovo obezbjeđivanje pri planiranju gazdovanja šumama, Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1991, Vodič za dobro upravljanje u oblasti životne sredine, Regionalna kancelarija za Evropu i Zajednicu nezavisnih država UNDR-a, 2003, Jović D., Banković S., Medarević M., Grbić P. (1995): Planovi gazdovanja šumama- problemi izrada i sprovođenje. Simpozijum: Potencijali šuma šumskih područja i njihov značaj za razvoj Srbije”. Monografija, Šumarski fakultet, Beograd. Medarević M. (2004): Održivo upraljanje šumama u odnosu na Panevropski kriterijum 3. Rad urađen u okviru Projekta Formiranje indikatora održivog razvoja Srbije, kordinator projekta Poljoprivredni fakultet – Beograd. Medarević M., Šljukić (2004): Održivo korišćenje šuma, Zbornik radova sa naučnog skupa “Održivi prostorni, urbani i ruralni razvoj Srbije”, - IAUS, Beograd. Medarević M. (2006): Planiranje gazdovanja šumama, Šumarski fakultet- Beograd Šumsko privredna osnova NP “Kozara” IRPC “Srpske šume” Banja Luka 2002.

346

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

FOREST MANAGEMENT IN THE PROTECTED AREAS
Abstract
Most of the surface area of our protected areas is covered by forests. Forest management in protected areas should be carried out on the basis of sustainability principles. Principles of the sustainable management related to production permanence, productivity and yield in wood mass, were introduced into forestry 200 years ago. Forest management means the management and utilization of forests and forest soils Forest management in protected areas must be in accordance with the function of the area and functional division of the territory. Limiting factor for the sustainable utilization of forests and forest soils in protected areas is function of the area and adverse existing situation in some forest stands. Key words: forest management, sustainable management, functional division of the area, limiting factor.

34

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA NA PRIMJERU PARKA PRIRODE BLIDINJE
Jure Beljo Ana Sabljo Mato Anđelić2 Sažetak

U zaštićenim područjima moguće je organizirati različite gospodarske djelatnosti u sklopu ruralnog razvoja, ali se pritom uvijek mora voditi računa o održavanju prirodne ravnoteže ekosustava u takvima područjima. Jedna od takvih djelatnosti koja se može uspješno organizirati na području Parka prirode Blidinje je ekološka (organska) proizvodnja hrane. Ekološka proizvodnja je sustav proizvodnje koji ne djeluje štetno na biljni i životinjski svijet, ne onečišćuje okoliš, koristi prirodne materijale, čuva biološku raznolikost i upravlja ekološkim odnosima na optimalan način. Na oko 2100 ha obradivih površina postoje povoljni uvjeti za proizvodnju nekih ratarskih i povrtlarskih kultura poput krumpira, kupusa, mrkve, cikle, raži i još nekih kao i proizvodnja sjemena ovih kultura. Stočarstvo na ovom području ima dugu tradiciju i s obzirom na velike površine pod pašnjacima bez bilo kakvih onečišćenja i daleko od industrijskih zagađivača ovo područje je idealno za proizvodnju ekoloških animalnih proizvoda. Na području parka prirode Blidinje uspijeva velik broj ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. Budući da rastu u čistom okružju, moguće je organizirati berbu i prikupljanje ovog bilja na komercijalnoj razini. Desetak poljoprivrednih proizvođača s ovog područja prijavilo se da na svojim imanjima organiziraju proizvodnju po ekološkim načelima i uskoro očekujemo da uđu u sustav certifi1 2 Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar JP Park prirode Blidinje

34

uglavnom zbog oštre zime i loših komunikacija. općenito humusna. posebno administrativnom upravljanju. Sesaruša-Blidinje i Dugo polje. Proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura bila je znatno manja. bilo je malo. dobro opskrbljena dušikom i kalijem i nešto slabije fosforom. Godišnje padne oko 1400 mm oborina. Na tom području nekada je bilo preko 500 obitelji koje su se bavile stočarstvom i proizvodnjom animalnih proizvoda. Potencijalna tla za poljoprivrednu proizvodnju su uglavnom crnice i smeđa tla na vapnencu te eluvijalno-diluvijalna tla. Osnovna obilježja područja Gospodarske aktivnosti Najvažnija gospodarska aktivnost na ovom području tradicionalno je bilo stočarstvo i to uglavnom nomadsko stočarstvo preko ljetnih mjeseci. a u vegetacijskom razdoblju (svibanj – kolovoz) oko 300 l/m². Po obilježjima reljefa Park prirode Blidinje spada u visokogorska područja. Nadmorska je visina iznad 1100 m. Takav rascjepkan teritorijalni ustroj velik je problem u normalnom funkcioniranju. To je tipično krško područje s razvedenim i raznolikim krajolikom. Blidinje se nalazi na visini od 1184 m. a proljeća kratka. dok je po vrhovima planina alpska klima. Zapadno-hercegovačka i Hercegovačko-neretvanska). s planinama Čvrsnicom i Vranom i krškim zaravnima: Svinjača. Stalnih stanovnika. Područje Parka prirode Blidinje je također značajna potencijalna turistička destinacija. U ljetnim mjesecima moguće su relativno visoke temperature. Park prirode Blidinje prostire se na površini od oko 360 km2 na području tri općine (Jablanica. Jedno vrijeme gospodarska aktivnost bila je potpuno zamrla. Posušje i Tomislavgrad) i tri županije (Herceg-bosanska. Zime su duge s dosta snijega. U sredini područja je jezero Blidinje. iznad 30°C. pa bi se upravo hrana proizvedena po ekološkim standardima mogla plasirati na lokalnom području u okviru turističke potrošnje.kacije. Bezmrazni period traje 120 – 140 dana. Klima je uglavnom kontinentalna. Prevladavaju plića tla s dubinom profila od 20 – 40 cm. ali je zadnjih 10 – 15 godina počela postupno oživljavati. a krška polja na visini od 1200 – 1250 m. Na taj način ekološka poljoprivreda kombinirana s turističkom djelatnošću doprinijela bi održivom razvoju područja. a najviši vrha iznosi 2228 m. 350 . uglavnom sira i masla.

Ovo područje je udaljeno od industrijskih zagađivača. Proizvodnja se također mora temeljiti na domaćim pasminama ili pasminama selekcioniranim za ovo područje. ona mora voditi računa da je to zaštićeno područje i da se mora održavati prirodna ravnoteža ekosustava. sira. koristi prirodne materijale i obnovljive izvore. ali uz obavezno vrijeme konverzije za ekološku ishranu. U 2008. S obzirom na dugu tradiciju i povoljne uvjete. to mora biti održivi razvoj. Da bi ti proizvodi zadovoljavali standarde ekološke proizvodnje. a pomalo počinje i proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura. vune i stajskog gnoja koji bi služio za ratarsku proizvodnju kao zamjena za industrijska gnojiva. Budući da je konvencionalna poljoprivredna proizvodnja potencijalni zagađivač okoliša.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Najprije se počelo obnavljati stočarstvo. Osnovni je cilj takve proizvodnje proizvesti kvalitetnu hranu na prirodan i održiv način. Park prirode Blidnje ima povoljne uvjete za ekološku proizvodnju. Ta proizvodnja temeljila bi se na uzgoju ovaca i goveda te proizvodnji mesa. Ekološka (organska) poljoprivreda je sustav gospodarenja koji ne djeluje štetno na biljke i životinje. počinje razvoj turizma. a oko 8000 ha je pod livadama i pašnjacima. prevladavajući dio hrane mora potjecati s vlastitih površina i mora biti proizveden po ekološkim načelima. Međutim. te tov janjaca i ovaca za proizvodnju mesa. mlijeka. a glavna je aktivnost proizvodnja sira. jedini je način da se poljoprivredna proizvodnja provodi po ekološkim načelima. Procjenjuje se da se proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura može izvoditi na oko 2100 ha. No i to je dobar potencijal za proizvodnju značajnih količina sira i ostalih animalnih proizvoda. premda su mogućnosti mnogo veće. ne oštećuje okoliš. Okosnica gospodarskog razvoja Parka prirode Blidinje mogla bi biti poljoprivredna proizvodnja i turizam. kajmaka. a već ima dobru infrastrukturu. Može se također obavljati tov uvezene janjadi i ovaca za proizvodnju mesa. Ima dovoljno odgovarajućih zemljišnih površina za animalnu i biljnu proizvodnju koje nisu onečišćene pesticidima i drugim agrokemikalijama. čuva biološku raznolikost i upravlja ekološkim odnosima na optimalan način. Potencijalna proizvodnja 351 . a zadnjih godina. izgradnjom zimskog sportskog centra. Na širem području parka prirode Blidinje uzgaja se oko 8000 ovaca. Park prirode Blidinje mogao bi poslužiti kao potencijalno područje za ekološku proizvodnju animalnih proizvoda. godini na području Parka prirode Blidinje bila su ukupno 43 stada ovaca. kakva se god gospodarska aktivnost vodila na ovom području. Drugim riječima.

na ovom području ima dosta livadskog bilja koje cvjeta u vrijeme kad u južnim dijelovima Hercegovine nema nikakve pčelinje paše pa profesionalni pčelari mogu u to vrijeme držati košnice na ovom području kako bi iskoristili i tu pčelinju pašu. Naime. ekoturizam. Klimatski uvjeti ograničavaju broj kultura koje se ovdje mogu uspješno uzgajati. ali se takva djelatnost u današnjim uvjetima može komercijalizirati. Zaključak Prirodni i agronomski uvjeti omogućavaju okvir za proizvodnju hrane po ekološkim standardima na području Parka prirode Blidinje. izgradnjom sportsko-rekreacijskog centra i zahvaljujući boljim komunikacijama. uglavnom za domaće čajeve. Ove kulture već sada se proizvode i daju veoma dobru kvalitetu. više kao uzgredna nego glavna djelatnost. a s ovog područja neće imati u sebi nikakvih kontaminata. također bi moglo biti potrošač ekoloških proizvoda s ovog područja. gnojidba se provodi uglavnom stajskim gnojivima. Jedna od djelatnosti koje se mogu uspješno organizirati na području Parka prirode Blidinje je pčelarstvo. Naime. Slama od raži veoma je dobar izolacijski materijal za pokrivanje planinskih kuća. a organska tvar u tlu povećava se i žetvenim ostacima.Biljna proizvodnja na području Parka prirode Blidinje već sada se može smatrati ekološkom. među velikim brojem turista koji dolaze u Međugorje naći će se značajan broj onih zahtjevnijih koji će rado konzumirati ekološke proizvode makar i po višim cijenama. No na ovom području mogla bi se također organizirati proizvodnja sjemena nekih ratarskih i povrtlarskih vrsta. sve se više razvija turizam. a od ozimih vrsta raž koja može podnijeti niske temperature. Područje Parka prirode Blidinje je pogodno za ljetni odmor. Od povrtlarskih vrsta moguće je uzgajati kupus. kozmetici ili prehrambenoj industriji. a ta proizvodnja može biti veoma profitabilna. za agroturizam i tzv. Livadski med je dobre kvalitete. mrkvu. Okoliš je nezagađen. Domicilno stanovništvo i do sada se bavilo prikupljanjem samoniklog bilja. Među više od 1500 vaskularnih vrsta koje rastu na ovom području postoje mnoge koje se mogu koristiti u alternativnoj medicini. Budući da rastu u čistom okruženju takve biljke ili njihovi plodovi mogu se brati i komercijalno koristiti. Zadnjih godina. Među ratarskim kulturama to su krumpir i jare žitarice. To mogu biti animalni 352 . Turistička djelatnost i ekološka proizvodnja su komplementarne jer se na taj način omogućava plasman proizvedene hrane na lokalnom području. ciklu grašak i još neke. kao velika turistička destinacija. i to ne samo zimi već i ljeti. Međugorje.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ili biljni proizvodi. 353 . te još nekim institucijama. ali se uvođenjem ekoloških načela u gospodarskim aktivnostima održava prirodna ravnoteža ekosustava bez štetnih posljedica po okoliš. Desetak farmera već se prijavilo za takvu proizvodnju na svojim farmama i uskoro se očekuje njihova certifikacija. već je započelo aktivnosti na tom planu. JP Park prirode Blidinje u suradnji s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom iz Mostara. tako da bi se dobar dio proizvoda trošio na lokalnom području. Razvojem poljoprivrede i turizma ubrzava se ruralni razvoj područja. Financijska potpora koju pruža Federalno ministarstvo okoliša i turizma pomoći će u provođenju ovih aktivnosti. Proizvodnja ekološke hrane komplementarna je s turističkom djelatnošću koja se na ovom području postupno razvija.

.

nazvan kao VUPT koncept (Višeznačajna uloga poljoprivrede i tla) jedan je od najdjelotvornijih načina korištenja površina na ekološki osjetljivom području kao što je područje Nacionalnog parka Una. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjnu strukturu poljoprivrede. ali najveći značaj njegove primjene ogleda se u zaštiti područja od onečišćenja. Cilj ovog rada bio je predložiti ekološki. Prema zatečenom stanju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVA POLJOPRIVREDA KAO FAKTOR RAZVOJA PODRUČJA NACIONALNOG PARKA UNA Ferdo Bašić Vildana Alibabić2 Zemira Delalić2 Sažetak Suvremeni koncept razvoja u kojem poljoprivreda i tlo imaju višeznačajnu ulogu koja se.hr Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću. Za izradu je. ulozi tla kao izvoru sirovina i energije i rekreacijsko-turističkoj ulozi. socijalnoj i prostornoj ulozi.com 355 . Zagreb. što je optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. osim korištenja odgovarajuće literature. Zavod za opću proizvodnju bilja. vildana_btf@yahoo. dopadljivog krajobraza i održivog gospodarenja. obzirom na zatečeno stanje. struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na “prirodni“ način korištenja gdje visoku zastupljenost imaju livade. predstavlja oslonac opstanka stanovništva. urađeno terensko istraživanje. Nepovoljne okolnosti su dominantnost 1 2 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.com. kao i obrada studijske dokumentacije već izrađene za potrebe NP Una. VUPT koncept istovremeno osigurava održivi razvoj. Bihać. pašnjaci i neplodno tlo. zemira_btf@yahoo. a uključujući šumsko zemljište takvog je više od ¾ površine. ogleda u ekološkoj. ulozi u oblikovanju krajobraza. osim u proizvodnji hrane. basic@agr. ekonomski i socijalno održivu.

a uzgoj ima tradicionalno obilježje. na prvom mjestu gospodarenju tlom (Bašić & al. tlo je izvor sirovina i energije i ima rekreacijsko-turističku ulogu (FAO. je ekološki prihvatljivo gospodarenje. vodnom gospodarstvu. a uloga poljoprivrede i tla u njemu su: proizvodnja hrane. svi postupci u njoj regulirani su i definirani više kodeksima (Code of Good Agricultural Practice) nego zakonskom regulativom. a posebno važno pitanje su ekološki osjetljiva područja među kojima je i područje Nacionalnog parka Una. šumarstvu. što prvenstveno podrazumijeva gospodarenje u poljoprivredi. Prevladava uzgoj žitarica. Upravo suvremeni koncept MFCAL-VUPT (Multifunctional Character of Agricutlure and Land – Višeznačna uloga poljoprivrede i tla) utječe na kreiranje “Zajedničke poljoprivredne politike EU“ – CAP (Common Agricultural Policy). Slijedom toga. dakle USK-a. Svjetska iskustva i praksa u državama EU ukazuju na činjenicu da je pravilno gospodarenje na ekološki osjetljivim područjima ključno pitanje njihove zaštite i opstanka u funkciji. 80% na održivu.SLM). ekološka. povrća i voća isključivo za vlastitu potrošnju. 1999. To je gospodarski. a istodobno održati dostignutu razinu i osigurati trend rasta proizvodnje agroekosistema (Bašić. Ovaj novi način razmišljanja rezultirao je čitavim nizom mjera zaštite. preduvjet za opstanak i održivi razvoj šireg područja NP Una. Stočni fond se poslije devastacije u ratnim događajima postupno oporavlja. bezopasna za okoliš. zastupljenost krmnog bilja je visoka. održivi razvoj Uvod Planetarne posljedice zagađenja neophodno je zaustaviti “održivim razvojem“. 1995b). odnosno racionalnim korištenjem prirodnih bogatstava i čuvanjem okoliša. odnosno uzgoju bilja i životinja prema konceptu održive poljoprivrede. smanjiti oštećenja okoliša. a od onih važnijih danas se najviše radi na kreaciji sistema održivog gospodarenja tlom (Sustainable Land Management . Ključna zadaća joj je održati plodnost tla. Ključne riječi: Nacionalni park Una. Za trajno održivo gospodarenje predlaže se optimalan odnos u kojemu će se 10% posjeda (oko 600 ha) usmjeriti na ekološku. ekološki. Slatkovodno ribarstvo predstavlja perspektivnu granu i dominira u privrednom sektoru (360 t/god).394) u odnosu na državni (51) i dosta neobrađenog zemljišta. 356 . socijalno i etički održiva poljoprivreda.. 1995a). uloga u oblikovanju krajobraza. 2000). CAP. održiva poljoprivreda. smanjiti zavisnost poljoprivrede o vanjskim inputima.privatnih posjeda (3. a 10% na pomno nadziranu intenzivnu poljoprivredu. socijalna i prostorna uloga.

zaštite usjeva i domaćih životinja od štetnika. pa do stola stiže namirnica toliko izmijenjena da se u njoj više ne može prepoznati posebnost tla. dati poželjnu strukturu poljoprivrede u tzv. a na putu od ‘’polja do stola’’ na svoj se način uključuje prehrambena industrija sa svojim dodacima. Polazi od stajališta da živi organizmi ispunjavaju zadaću razgradnje otpada. uključila terensko istraživanje i pri- 35 . predložiti potrebe istraživanja i obrazovanja i predložiti sistem trajnog motrenja. Cilj joj je maksimalno korištenje bioloških resursa u tlu. dalje.). Ćustović & al. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjna struktura poljoprivrede. a najstrožiji su oni koji se odnose na sadržaj ekološko rizičnih tvari – teških metala i ostataka zaštitnih sredstava (Bašić & al. 1985. Tamna strana ove poljoprivrede su agrokemikalije koje su uzrokovale takva oštećenja okoliša. sunca i krajobraza s kojega biljka potječe. pesticidi). zaštite zemljišnih i vodnih resursa i čuvanja genetskog materijala. Budući da hrana proizvedena u intenzivnoj poljoprivredi još uvijek upravlja nacionalnim i svjetskim tržištem hrane. pa čak i ekološki osjetljivih područja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Alternativa održivoj je ekološka poljoprivreda. i dr. ekonomskim i ekološkim uvjetima. 1984. ovisi o ukupnim zatečenim socijalnim. ocijeniti mogućnost ekološkog uzgoja bilja i ukazati na put transformacije poljoprivrede u smjeru ekološkog uzgoja. 2000. polinacije usjeva. Metode rada U radu je korištena složena metodologija izrade koja je. To je tržišno orijentirana poljoprivreda u kojoj je visok profit i tržišno konkurentan proizvod cilj. Martinović & al. Martinović & Vranković 1986. da su postala središnji problem današnjice (UNEP.. Zahtjevi su suptilniji u usporedbi s konvencionalnim uzgojem. a ovisi o vanjskim faktorima (strojevi. sistem gospodarenja koji se odvija pod nadzorom međunarodne organizacije IFOAM. procijeniti trošak i dobit (cost-benefit). Za ostvarenje toga cilja potrebno je bilo: procijeniti stanje na terenu. energija.. 1995c). sama opskrbljuje prerađivačku industriju sirovinama. osim pregleda dostupne literature (Kurtović & Burlica. EC. u kojem će biti osigurano funkcioniranje NP s jedne. prvenstveno tla i vode.. 2000. prijelaznom razdoblju u ekološku poljoprivredu i. i tu ulogu poljoprivrede treba imati na umu prilikom vrednovanja. a puna zaposlenost i dobrobit stanovništva na njegovu širem području s druge strane. mineralna gnojiva. pa je stoga i cilj ovoga rada da se na temelju zatečenog stanja projicira održiva. recikliranja hranjiva. Koji je put do ekonomski i socijalno-politički prihvatljivog održivog razvoj NP Una. 2001).

Klisa. desetkovanja stočnog fonda.590 stanovnika. otuđenja strojeva i opreme. došlo i do debalansa u odnosu muške i ženske populacije. Zona I je nenastanjena. osim velikih gubitaka života radno najvrednijeg naraštaja. Ćukovi. metodom anketiranja različitih grupa stanovništva.164 stanovnika. Ripač. godini. područje utjecaja NP Una rijetko je nastanjeno. A i bez tih događanja. S obzirom na nedovoljnu pouzdanost. pretežno nezaposleni i oslonjeni na mali broj zaposlenih u Bihaću ili u drugim državama te na poljoprivredu. Najveće naselje je Kulen Vakuf s 526 stanovnika. Podaci su prikupljeni za područje utjecaja NP Una na kojoj su izdvojene i označene granice pojedinih zona zaštite:  zona I: prostor divljine između kanjona Unca i kanjona Krke. Golubić. Orašac. zatim Orašac i Ćukovi te Ripač sa sjeverne strane koji broji oko 1. 35 . istraživanja su proširena i na sve druge izvore osim službenih (kantonalne i općinske ustanove).kupljanje podataka. Područje utjecaja NP Una je u posljednjem ratu doživjelo teška stradanja koja su najviše pogodila upravo poljoprivredu pa je. u II i III zoni zaštite nalaze se naselja s 4. ranjavanja s trajnim posljedicama po radnu sposobnost. a u IV zoni živi oko 2. Rezultati rada i diskusija Općenito. Dobrenica i Sokolac koje čine prostornu granicu sa zaštićenim područjem. paljenja i rušenja gospodarskih zgrada. Prikupljanje podataka obuhvatilo je mjesne zajednice: Martin Brod. radno sposobni i obrazovani.250 stanovnika. godine proveo tim Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću i agencije ‘’Eda’’.  zona III: između NP Una I i NP Una II. u korist ženske. a stvarno stanje očekuje se kroz popis stanovništva u 2011. a obuhvaća pojas od po 50 m s obje obale Une i krajolik  zona IV: šire područje utjecaja koje obuhvaća uži ili širi pojas oko zaštićenih područja. kao i obradu studijske dokumentacije koja je već izrađena za potrebe NP Una (Bašić & Ćustović.  zona II: NP Una I – dio kanjona Unca i rijeka Krka i NP Una II (Štrbački buk – Dvoslap). Stanovništvo su uglavnom mladi. Kulen Vakuf. njihovu obradu. a na cijelom području do zapuštanja posjeda i zarastanja površina u korove. Istraživanja je u razdoblju proljećeljeto 2005. Podaci se moraju uzeti s rezervom. 2005). Došlo je i do napuštanja imanja.

Povrće Krumpir Grah Unsko-sanski kanton – izabrane općine (površine u ha) Bihać 1. a kukuruz i pšenica su najzastupljeniji.048 1. S obzirom da su uvjeti za uzgoj povrća vrlo povoljni. a još više na prerađevine iz toga povrća.690 0 2. Žitarice Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz (zrno) 2.300 600 380 995 3. ali stabla su stara i slabo održavana pa je njihova obnova važna zadaća u narednom razdoblju. Uzgajaju se uglavnom žitarice. Zatečeni sistemi biljne proizvodnje Važniji pokazatelj za procjenu stupnja utjecaja poljoprivrede na okoliš je posjedovna struktura i način korištenja zemljišta. Ohrabrujući je pokazatelj visoka zastupljenost krmnog bilja na oranicama koje općenito.564 502 45 40 126 851 0 796 747 13 Bužim 805 350 5 5 45 400 0 128 65 30 Bosanaska Krupa 4. a naročito ono iz skupine leguminoza. a sumarno prikazani u tablici 2. Tablica 1 Struktura biljne proizvodnje na području nekih općina USK (2002/03) Kultura 1. povoljno djeluje na tlo.965 3.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja poljoprivreda je kao gospodarska grana u ovom kraju bila desetljećima zapostavljana i marginalizirana. U uzgoju se ne koriste kemijska sredstva što šljivu deklarira kao posebno vrijednu. Za očekivati je povećan uzgoj voća i pripremu svih prerađevina iz tog voća priređenih na imanju ili manjim pogonima su. Radi usporedbe u tablici 1 dana je struktura biljne proizvodnje za neke općine USK-a. Uzgoj povrća i voća namijenjen je uglavnom vlastitim potrebama.150 820 60 40 30 3. Površina pod najvrednijom krmnom kulturom – lucernom dosta je visoka.200 0 947 300 440 Cazin 8. a uz to prerada šljive u domaćinstvu – od sušenja preko kompota. svakako valja računati na ekspanziju uzgoja povrća.080 450 35 . pekmeza i rakije – stavlja je u položaj posebnosti. Podaci su prikupljeni za svaku mjesnu zajednicu na istraživanom području NP Una. Od voća je najzastupljenija šljiva. Industrijsko bilje 3.

pašnjaci i neplodno tlo. Na cijelom je području visoka.9 ha. Za ocjenu stanja i trendova jedan od važnijih pokazatelja je posjedovna struktura poljoprivrednih gospodarstava.83 ha. Preko 70% poljoprivrednog zemljišta te općine je izvan korištenja!!! Te površine nisu samo “mrtvi kapitali“. ili su to ponajmanje. previsoka zastupljenost neobrađenog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta.000 35 2000 1000 7500 200 0 35 50 66 56 5. naročito poljoprivredu. 360 .394 privatna posjeda s 2. Sa stajališta uspostave i opstanka nacionalnog parka kao zaštićenog područja. a 51 državni posjed raspolaže s 901 ha zemljišta ili prosječno 22.220 0 54570 27000 0 350 0 Na području NP Una (tablica 2) prevladavaju šumske površine.Crni luk Kupus i kelj Rajčica i paprika Ostalo povrće 4. pod manje više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od ¾ površine ovoga prostora. a područje općine Bihać u tom pogledu drastično prednjači. pitomog i dopadljivog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru. što je gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. Na širem području ima još sasvim dovoljno “prostora“ i za novo naseljavanje i za ekološki prihvatljive gospodarske aktivnosti. ako se to pokaže potrebnim.717 ha površine i prosječnom površinom od samo 0. a uzevši u račun i šumsko zemljište.540 0 1.465 0 0 0 140000 150 0 152 54 110 202 2. Krmno bilje Djetelina Lucerna Silažni kukuruz Travne smjese Ostalo krmno bilje 5. koja također ima “prostora“ za intenzifikaciju. nego su još i rasadišta korova i činilac nagrđivanja kulturnog krajobraza. a struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na “prirodni“ način korištenja u kojem visoku zastupljenost imaju livade. Voće* Jabuka Kruška Šljiva Višnje Grožđe *broj stabala 9 10 5 12 866 67 78 617 19 85 7500 4700 117500 300 0 10 5 8 10 2.025 2.020 1. Apsolutno prevladava privatni posjed – ukupno su 3.570 360 270 720 1.265 600 600 30 1.

kako to zahtijeva ispravna suvremena agrotehnika. To su razlozi zbog kojih se ne isplati nabavljati teže strojeve i linije mehanizacije.2 383 Izvor: Općina Bihać. premda bi zimska prskanja voća neagresivnim sredstvima bila uputna. i to iz skupine atrazina. a livade kose strojno. bez koje inače nema visokih i stabilnih prinosa. Od kemijskih sredstava za zaštitu bilja u uzgoju kukuruza koriste se herbicidi. za prihranjivanje usjeva. U uzgoju voća kemijska sredstva za zaštitu se koriste u simboličnim količinama. a statistički podaci o stanju stočnog fonda u USK iz 2003. Osnovna obrada – oranje. za neke mjesne zajednice. uglavnom dušična.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 2 Posjedovna struktura i način korištenja zemljišta VRSTA Polja Voćnjaci Travnjaci Pašnjaci Visoko kultivirano (staklenici) Navodnjavano zemljište Šume UKUPNO Neobradivo zemljište Privatno vlasništvo neobraobrađeno đeno 1545 102 791 295 0.7 472 3205 117 Državno vlasništvo neobraobrađeno đeno 35 6 88 732 1941 2802 266 TOTAL 1580 108 879 1027 0. a više u proljeće.7 2413 6007. Okopavanje se obavlja ručno. zapreka su maleni posjedi i nepovoljne reljefne prilike – neravan teren. 361 . Djelotvornoj obradi. Obrada se obavlja pretežno korištenjem traktora i priključnog oruđa. tek simbolično. za neke vrste – izvor MZ. obavlja se manje u jesen. god. a na malim površinama. prikazani u tablici 3 govore u prilog nepovoljnog stanja u stočarstvu. Stočarska proizvodnja Šire područje NP Una tradicionalno je poznat stočarski kraj. Ratni događaji su ostavili dubok trag u svim područjima života. Potrošnja po hektaru je minimalna. vuča zapregom – konjima. a mineralna gnojiva. U predsjetvenoj pripremi prakticira se tanjuranje i drljanje. Gnojidba je tradicionalna i oslanja se na kruti stajski gnoj. Insekticidi se redovito koriste za suzbijanje krumpirove zlatice.

Podaci prikupljeni za mjesne zajednice na širem području utjecaja (tablica 4) pokazuju da se na tom području nalazi malo stoke.618 7.Tablica 3 Stočni fond na području nekih općina USK-a (2003. Perad Bihać 4. a u pogledu zdravstvenog stanja redovne su bolesti kao upala pluća. A-liste. JP “Veterinarska stanica” Bihać 362 . upala vimena.582 Stočni fond sporo se oporavlja. godina) Broj komada stoke – grla.100 5.000 4. Liječenje antibioticima se obavlja u stajama kod vlasnika u uobičajenim ‘’tradicionalnim’’ uvjetima držanja stoke za koje se ne može reći da su na visokoj higijenskoj razini. a stočarstvo ipak postaje oslonac gospodarskog razvoja.900 2.000 Bosanska Krupa 5. Tablica 4 Stanje intenzivne stočarske proizvodnje na području NP Una Vrsta Goveđa stoka Konji Svinje Ovce Koze Perad Ostalo Privatno (grla/komada) 351 32 110 7. čije se mlijeko otkupljuje za preradu i prodaju. 2002).697 0 0 266 30 628 47.082 900 352 640 224 500 35. Konji .000 6.000 Cazin 7.31% krava. osim kod pojedinaca. nalazi pod stalnim veterinarskim nadzorom (MP.240 9. Ono što je neprihvatljivo jest podatak iz 2002. Proizvodnja mlijeka za tržište više je nego skromna.000 litara mlijeka godišnje.000 750 500 150 100 700 30. Uzgoj stoke je pretežno ekstenzivan.500 5. komada Vrsta stoke 1.706 2. upala grla. Goveda .000 Bužim 3.000 0 0 510 190 500 30. Svinje .Od toga krmače 4.492 6.245 11. a s obzirom na trenutne otkupne kapacitete moguće je proizvesti još preko 255. godine da se samo 0.Od toga ovce za priplod 3. Ovce . Pored navedenih.337 19. Koze 6.600 Državno (grla/ komada) TOTAL Prosječna cijena (KM) Izvor: Poljoprivredni zavod USK. povremeno se pojavljuju opasne bolesti s tzv. iščašenja i slično.Od toga kobile i ždrebne omice 5.975 7.611 3.Od toga krave i steone junice 2.600 6.

Uvjeti za ovu djelatnost su vrlo povoljni – treba svakako stimulirati uzgoj ribe za tržište i sportski ribolov (Mujić & al. a ekonomski zanimljivu djelatnost. a prostora ima i za industrijsko bilje. ali smišljeno voditi u smjeru veće zastupljenosti leguminoza. Takvi odnosi po našoj procjeni osiguravaju visok životni standard poljoprivrednika i njegov trajan. Odnos poljoprivrednog i šumskog zemljišta nikako ne treba mijenjati! Zadržati “prirodni“ način korištenja agrosfere s razmjerno visokom zastupljenošću livada i pašnjaka. usmjeriti na organsko-biološku (ekološku) poljoprivredu.). sitnije stoke. U budućnosti je potrebno radikalno promijeniti strukturu poljoprivredne proizvodnje. Kada je ribogojstvo u pitanju. 2003). prirodnog vegetacijskog pokrova i krajobraza (Bašić & al. Povećati zastupljenosti krmnih leguminoza. Prvenstveno treba reći da je trajno opredjeljenje i okosnica utemeljenja i opstanka NP Una poljoprivreda. s tim da se u uzgoju bilja i stoke izbjegavaju ili potpuno isključe postupci i zahvati koji na bilo koji način ugrožavaju i dovode u pitanje kvalitetu okoliša: zraka. Stoga za trajno održivo gospodarenje i opstanak NP dugoročnim ciljem držimo optimalni odnos u kojemu će se 10% poljoprivrednih posjeda. Za ilustraciju. teži se broju stoke od najmanje jedno uvjetno grlo po hektaru poljoprivredne površine. a za to je na području NP Una potrebno oko 6000 goveda ili adekvatan broj grla druge. stabilan rast s jedne. 80% na održivu. Uputne su tvrde sorte pšenice koje se. 1996). mogu Poželjna struktura poljoprivrede 363 .).. Sokocu (3 t/god. zabilježena je proizvodnja u Martin Brodu (350 t/god. očito predstoje visoka ulaganja upravo u stočarstvu.. dakle površina od oko 600 ha. naročito uljanu repicu iz koje bi se mogao proizvoditi biodizel kao ekološki idealno gorivo za područje NP Una. Bašić & Kisić. šumarstvo i pripadajuća prerada na posjedu ili izvan njega u manjim pogonima. Stoga je cilj da se u razdoblju od 10-15 godina od početka realizacije projekta osmišljenim mjerama i usmjerenim ulaganjem postigne da najmanje 70% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje otpada na stočarstvo i proizvode iz stočarstva. tla. Takve promjene podrazumijevaju i novu proizvodnju sjemena trava i krmnih leguminoza kao važnu. vode.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja S obzirom da se poželjnim stanjem smatra ono u kojemu prihodi od stoke i stočarstva čine oko ¾ ukupnih prihoda gospodarstva.). te trajno skladno funkcioniranje NP Una s druge strane. Butorac & al. a 10% na pomno nadziranu intenzivnu poljoprivredu. kao posebnost. 1994. 1994.. u Ćukovima i Dobrenici (1 t/god.

granu poljoprivrede u kojoj se uzgaja medonosna pčela (Apis mellificia L. matične mliječi. održavanja i opstojnosti svakog zaštićenog područja. 2005). Posjetitelje manjega uzrasta – djecu. Mujić & al. prihvatljiv za sve potencijalne investitore iz EU (Bašić & al. Molan. zrak i biološki resursi – biljke i fauna. Na području utjecaja NP Una vrlo su povoljni uvjeti za uzgoj jelenske divljači. propolisa i polena koji posjeduju izvanredna ljekovita svojstva i koji su našli primjenu u liječenju cijelog niza bolesti (Donadieu. pecivo.. time se osigurava održavanje njegovih najvažnijih uloga..mljeti u vodenici na Uni. 1995d). Plasman tako proizvedenog brašna (ne nužno mljevena u vodenici!) uopće nije upitan ni izvan područja NP. Sastoji se od tri posebna. 1987. Gospodarstvo koje se kani usmjeriti na seoski turizam. bit će privlačnije ako ima svoj med. Predvidljivi troškovi i dobit (Cost-benefit) od prijelaza na ekološku poljoprivredu Ovo poglavlje obrađeno je prema modelima koji su preporučivani i korišteni u Hrvatskoj u nekoliko publikacija (Grgić. Kako bi odgovorili na ovo pitanje. otrova. Rojevi i matice su vrlo tražene na tržištu. 1993). a pčelarstvo se izvrsno uklapa u koncept održive i ekološke poljoprivrede. trajno motrenje – monitoring stanja i informacijski sistem tala (Bašić & al. integralne zaštite tla. 2001). ali i za pčelarstvo. pčelinjeg voska.. Stanje na svjetskom tržištu meda ide na ruku ovom usmjerenju. treba na licu mjesta upoznati s marljivim “radom“ pčela–radilica! Mjere zaštite tla i program praćenja – monitoring Cjelovita zaštita tla ključno je pitanje uspostave. a ni na koji način se ne ugrožavaju prirodna dobra – voda. a međusobno povezana područja djelovanja: inventarizacija stanja tala – vrste i intenzitet oštećenja tala na području NP Una. a u obzir su uzete posebnosti pri- 364 . Pčelarstvo traži čist okoliš pa se pčelari mogu smatrati “prirodnim saveznicima“ u provedbi projekta NP Una.) radi dobivanja meda. radna skupina za zaštitu tla Radne zajednice Alpe-Jadran i Podunavske zemlje kreirala je koncept tzv. Indirektna korist od pčelarstva je za oko 100 do 150 puta veća od direktne. 2000. jer pčele vrše oprašivanje poljoprivrednog bilja od kojih je minimalno 180 entomofilnih. burek… pod brendom Eko-Una koje će svaki posjetitelj pamtiti po kvaliteti. iz brašna na licu mjesta ili blizu peći kruh.

potom na oranicama. pčelarstvo. Nakon prvih 5 godina očekuje se smanjenje godišnjih troškova na oko 70% početnih.000 KM godišnje (voće.000 KM godišnje u prvih 5 godina (edukacije i istraživanja. povrće). U objektu je potrebno osigurati za ovce 1. na posjedima od 5 ha do 16. No. staklenicima i plastenicima. grmlja i korova.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja lika i područja. monitoring i informacijski susav tala. na primjer. slijedi ekološka (10% površina ili oko 600 ha).000 KM. Vrijednosti su samo orijentacijske. Ulaganje treba obuhvatiti sve poljoprivredne površine bez izuzetka. u upisnik ili registar ekoloških posjeda i priznavanja “ekološkog proizvoda“ dobivanjem markice kojom se potvrđuje njegova valjanost i autentičnost. Polazište za cost-benefit analizu i okvirni troškovi su za razdoblje od 10 godina koje je potrebno za ulaganje u razvoj poljoprivrede i temeljito restrukturiranje. a zatim održiva poljoprivreda na 80% površina. Početni troškovi su 720. te na taj način formira poseban krajobraz. poticaji za eko-proizvođače.000 KM (detaljni projekt. skladište i hladnjača). a njezino mlijeko i meso daju bjelančevine visoke kakvoće. odnosno zemljoposjednika. i konačno na livadama i pašnjacima. zatim na trajnim nasadima i površinama predviđenim za uzgoj povrća. Najveće ulaganje po jedinici površine bit će u rasadnicima.5 m2 poda po grlu. 365 . za ovnove 2 do 4 i za janjad oko 0. predviđa se da održiva i ekološka proizvodnja na posjedima od 1-3 ha može donositi zaradu do 10. Procijenjeni zajednički troškovi za tako organizirani sustav su 470. Prijelazno razdoblje u ekološkoj poljoprivredi traje od “raskida“ zemljoposjeda s klasičnom. marketing i eko-marka proizvoda). uzgoj ovaca zbog tradicije i posebnog gospodarskog značenja u ovom kraju. uspostava i održavanje pilot farme.5.000 KM godišnje. a izravno smanjuje opasnost od požara. Naravno. Troškovi ulaganja u objekte primjerene suvremenom uzgoju ovaca su između 267 i 333 € po rasplodnom grlu. ovca istodobno služi i kao brižni i uporni “čistač“ terena od različitog nepoželjnog raslinja. Veće farme zahtijevaju veća ulaganja. jer se stvara prihod od marke poljoprivrednih proizvoda s područja NP Una. Najmanji kapacitet koji osigurava egzistenciju domaćinstva je oko 120 proizvodnih grla s pripadajućim rasplodnim pomlatkom. inventarizacija tala.2 do 1. ali zato donose veći profit i zapošljavanje kao. Osim toga. jer se od ovce u prošlosti koristila vuna. inače teško prohodne terene čini prohodnim. ulaganje odnosno troškovi proizvodnje zavisit će i o sustavu uzgoja pa će najveće biti u sustavu intenzivnog uzgoja (planirano 10% površina ili oko 600 ha). To razdoblje traje tri do pet godina. konvencionalnom poljoprivredom do upisa gospodarske jedinice. a onima od 10 ha (7 ha oranica i 3 ha pašnjaka – pretežito proizvodnja mesa i mlijeka) do 35.

a uz to. Bašić.. str. Poljoprivrednici koji tu žive i rade. 12: 237-253. I. Bićanić. Literatura Bašić. 60: 237247. Bertić.. bez obzira na zaštićeno područje NP Una. J. Ostojić.. F. Ž. (1995c): Projekt transformacije poljoprivrede na vodozaštitnom području crpilišta Kosnica. 1996. vodu).. Bašić... Polj. Bašić. (1995d): Sustainable management in arable farming of Croatia. Zagreb. Zagreb. I. International workshop on water pollution and protection in agricultural practice. Mesić. rukopis. M. M. ispuniti svoje socijalne uloge. stručni spisi Zavoda za OPB AFZ. 1995. Hrvatske vode. gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una. F. Butorac.. (1996): Ekološka ili alternativna poljoprivreda na području Karlovačke županije. Racz. str. Bašić. Zagreb. (1995c): Some aspects of sustainable agriculture in Croatia. 366 . 1993. V. Čustović.. Za afirmaciju cijelog sustava treba osigurati brz protok znanja i informacija. B. Kisić. 80. Butorac. F. Karlovac. F.. Sve su uloge tla i poljoprivrede prema tom konceptu od jednakog značaja. Znan. Smotra. XXXI Agronomsko savjetovanje. predlaže se nadležnima da Unsko-sanski kanton već sada. svoju poljoprivredu koncipira i deklarira kao eko-socijalnu. smatrajući da su za to ispunjeni svi prirodni i povijesni uvjeti. I.. B.Zaključak Ulaganja u ruralni razvoj i razvoj poljoprivrede nezaobilazna su u svakom scenariju razvoja ovoga kraja.. (1995b): Ekološki zahtjevi pred biljnom proizvodnjom Hrvatske s aspekta suvremenih trendova u svjetskom gospodarstvu. Z. (1993): Program zaštite tala Hrvatske-Inventarizacija stanja-Trajno motrenje-Informacijski sustav. str. Zagreb.. 8-9. o čemu ovisi opstanak NP Una pa dakle i budućnost generacija koje će živjeti na tom prostoru. Z. Mesić. (2005): Korištenje. a u ovaj proces treba ući s konceptom MFCAL prema kojemu poljoprivredu i poljoprivredno zemljište treba vrednovati višeznačno. ali i šira društvena zajednica. mjere zaštite i monitoring... Bašić. Bertić. a naročito specifične uloge poljoprivrede i tla za dugoročno održavanje zadovoljavajućeg kvaliteta okoliša... Butorac. Pula. Vidaček. A. A. moraju biti svjesni svoga značaja i uloge. Kisić. odnosno tradicija. Studija Zavoda za OPB AFZ. što znači da treba sačuvati zdrav okoliš (na prvom mjestu tlo. V. 45. Ta poljoprivreda treba biti ekološki usmjerena.. Bašić. A. F. Bićanić. H. Kisić. F. studija. str.. tržišno usmjerenu poljoprivredu. 122. F. Igrc-Barčić. studija.

Poljoprivreda i proizvodnja hrane u novom europskom okruženju.I. Kisić.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Bašić. Prague. Oppenau/ Schwarzwald. “Panonija . Butorac.Germany. 108-112. J. Sarajevo. Conference soil in CEC. godinu. Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama“. Đug. European Environment Agency and UNEP. kolovoza 2005. H. V. Bihać. World congress Apimondia.. Mihalić. (1986): Zagađenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota. Bizovačke toplice. B. Nature Management and Fisheries of the Netherlands. Bajramović. Šahinović.. Jakšić V. Vranković. R. F. str. Background papers. A. 53-77. Č. i 2005. (1985): Pedološka obrada prostora Unsko-sanske regije. KOCH Imkerei-Technic-Verlag. überarbeitete Auflage. 2000. Burlica. A. CAP (2000): Communication from the Commission to the Council and the European Parliament: Indicators for the Integration of Environmental Concerns into the Common Agricultural Policy. Agriculture Directorate-General. Molan.. 5 February 2001. Soc. Zagreb. European Commission. Dublin. (1995a): Trajno održiva poljoprivreda u novom okruženju. SOUR UPI RO Institut za istraživanje i razvoj. (2001): Ulagati u poljoprivredu. ali ne biti izravni poljoprivrednik – Kako? Ministarstvo za javne radove. Martinović. J. Czech Republic. Zbornik “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita Une. vodoprivrede i šumarstva (2002): Informacija o provođenju mjera za sprečavanje pojave i sprečavanja širenja zaraznih bolesti životinja na području USK u periodu od 1998-2000. at al. 1994. Zbornik radova. Bašić. 47-59. Alibabić. Mujić. UNEP (2000): Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe...o. Apither. HAZU. (2000): Establishing Honey as a Recognized Medicine. Burlica. H. Bertić. 36 . (2000): Protection Policy of Agricultural Land in Bosnia and Herzegovina during the Transition. (1984): Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta općine Bihać.. Grgić. 2004. Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću..razvojne mogućnosti“. Sarajevo. (2005): Honey as a Marketing Strategy in the Una Sana Canton. Sane i Korane“. EC (2001): A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural Development. Der Pollen. Zavod za agropedologiju. 4. 21. V. godine.. Ćustović. ‘’Riz-Krajina’’ Bihać.o.. F. (1987). Central Asian Countries and Mongolia.-25.. I. Y. Kurtović.. obnovu i graditeljstvo Republike Hrvatske. (1994): Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode. Donadieu. I. Č. (2003): Strategija dugoročnog razvoja d. Martinović... Mujić.C. Commission of the European Communities. New Independent States. FAO and the Ministry of Agriculture. M.Cazin. Z. mjerilo 1:25000. Tahrić. te pojedinačni izvještaji za 2003. R. FAO (1999): FAO/Netherlands Conference on the Multifunctional Character of Agriculture and Land “Cultivating our Futures”. str. 7: (1). 100-114. Irska. J Americ.. Ćoralić. J. P. MP/Ministarstvo poljoprivrede.. A.

In addition to this. represents the backbone of the population survival. but the greatest importance of its implementation is reflected in protecting the area from pollution. in addition to food production. The results of the research areas show severe suffering in the last war which affected the agriculture most. is reflected in the environmental. and processing of the study documentation. and in the energy and recreational-tourist role known as the VUPT concept (Multiple role of agriculture and land) – is one of the most effective ways of using the environmentally sensitive area such as the Una National Park. livestock was practically destroyed. economically and socially sustainable agricultural structure which is needed for the permanent life of the NP Una. there was equipment stealing. loss of life of the most valuable working generation. demographic changes. in addition to utilizing appropriate literature. In accordance with the set goals. included the field research and data collecting.SUSTAINABLE AGRICULTURE AS A FACTOR FOR THE DEVELOPMENT OF THE UNA NATIONAL PARK AREA Summary The modern concept of development in which agriculture and soil have a multiple role. injuries with permanent consequences for the ability to work. unbalanced male and female populations with females 36 . The VUPT concept at the same time ensures sustainable development. the role in landscape shaping. given the existing situation. as well as to indicate the need of transition to the proposed management system. which. their processing. social and spatial role. People abandoned their properties. burning and demolition of farm buildings and in the entire area farmable land was neglected so it became full of weeds. which had already been made for the needs of the NP Una. the role of the soil as a source of raw materials. a complex method of drafting this paper was used which. The goal of this paper is to propose an environmentally.

the use of the agricultural land indicates to a “natural“ way of using soil where meadows. and sustainable development. or an average of 22. The unfavourable circumstance is the predominance of private property (3. Key words: National park Una. while the state owns (51) 901 hectares of land.717 hectares and the average surface area of only 0.9 hectares.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prevailing. pastures. and unfertile soil are dominant. Relatively large representation of the unfarmed land is a “dead capital” and the place where weeds grow. more than 75% of the area in the NP Una is used in a more or less natural way. the agriculture industry in this region was neglected and marginalized for decades even without aforementioned issues related to the war. sustainable agriculture.83 hectares. Also. which degrades the beauty of the landscape. According to the existing state. One can well say that it is an optimal ratio for maintaining biodiversity. sustainable development 36 . If one takes into account forests. the pleasing landscape. resulted in the lack of production.394) with 2.

.

ali sa pojačanom osjetljivošću prema sredini kojoj je i on sastavnica. pa je ideja o zaštiti Une. 15 sedrenih barijera. a čovjek bi mogao nastaviti svoje aktivnosti u prostoru.com 31 . Cilj ovog rada je pregled prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti Nacionalnog parka Una i pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora. kojim bi prirodni ekosistemi bili sačuvani. vildana_btf@yahoo. potekla još iz 60’tih godina prošlog vijeka. što je optimalan odnos za potrebe održa1 Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću. U izradi ovog rada korištena je odgovarajuća literatura i studijska dokumentacija izrađena za potrebe NP Una.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja OCJENA STANJA PROSTORA NACIONALNI PARK UNA KAO PREDUSLOV ODRŽIVOG RAZVOJA Vildana Alibabić Sažetak Uzimajući u obzir intenzivni razvoj u prethodnom vijeku i očigledno narušavanje prirode. Bihać. U potrazi za odgovorima javlja se potreba zaštite prirode i nastojanja za održivim razvojem. moguće je pronaći preko 150 naučnih radova koji valorizuju vrijednost rijeke Une. Zabilježen je 61 arheološki lokalitet. postavlja se pitanje međuodnosa čovjeka i njegove okoline. Ovi trendovi prepoznati su i na prostorima sliva rijeke Une. Unca i doline Krke. Uvidom u dostupnu literaturu. danas postala stvarnost življenja na Uni. Utvrđena je izuzetna raznolikost faune kičmenjaka s prisutnim endemskim vrstama. uključujući i područje NP Una. Od prirodnih vrijednosti ističe se područje kanjona Une. i veliki broj osjetljivih vrsta sa lista raznih konvencija. Nešto više od ¾ površine prostora koristi se kao šumsko i poljoprivredno na ‘’prirodan način’’. 115 izvora pitke vode i značajan broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope.

Prema novijoj podijeli Bosne i Hercegovine (Dejtonski sporazum. Srpske. U izvedbi studije učestvuje 48 stručnih suradnika koji su kroz 14 sektorskih studija opravdali ideju o utemeljenju zaštićenog područja na Uni. kada je 59 autora. dopadljivog krajobraza i održivog razvoja. zaštićena područja Uvod Rijeka Una . 32 . i razvoja industrije. Pregledom dostupne literature utvrđeno je da Una formira svoj sliv koji regionalno pripada sjeverozapadnoj Bosni. najčešće o kvaliteti vodenog biotopa. Novo poglavlje u istraživačkoj historiji Une otvara se formiranjem Univerziteta u Bihaću. a kako dijelom svog uzdužnog profila graniči sa R. 1995. Protiče kroz tipično krško područje. a prekretnica u utemeljenju Nacionalnog parka Una je izrada ‘’Studije izvodljivosti za Nacionalni park Una’’ koja sumira sva navedena saznanja i dopunjuje novim podacima. kroz 53 naučna rada dalo naučni doprinos o vrijednostima Une. USA) u ovom dijelu Federacije BiH se nalazi Kanton 1. Sane i Korane. pa stoga ideja o utemeljenju Nacionalnog parka Una garantuje očuvanje i održanje njenog okoliša. čiji naučnici do danas objavljuju preko 20 radova o okolišu. među prvima otvara pitanje utemeljenja Nacionalnog parka Una. godine u Bihaću organizuje se naučna tribina pod nazivom ‘’Sedra rijeke Une i Una bez sedre’’. Publikacija ‘’Unski smaragdi ‘86’’ iz 1986. Dec. čija je najvažnija odlika velika osjetljivost na sve antropogene uticaje. U izboru modela za upravljanje zaštićenim područjem predlaže se postepena promjena.. Konačno.nja biološke raznovrsnosti. dobio ime Unsko . a ne resurs konzerviranog područja. iz 1991. s mogućnošću privrednog povrata sredstava koja se ulože. ali lavinu pokreće skup “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une”. Naučnici su razmatrali različite aspekte razvoja ovog prostora i konflikte između zahtjeva za zaštitom tla i vode.izuzetan i jedinstven dar prirode. osim svog jedinstvenog imena predstavlja unikatnu vrijednost zbog izuzetne ljepote i bogatstva vodama. Ohio. 1998. naročito biološkoj raznolikosti. Sani. nakon koje se Federalnoj vladi BiH upućuju dokumenti na razmatranje. 2000. a samo godinu poslije nastavljena je diskusija na skupu posvećenom zaštiti Une. Nacionalni park Una. kako bi takvo područje postalo resurs razvoja. ocjena stanja prostora. koji je upravo po Uni i njenoj najvećoj pritoci. Hrvatskom. Manji dio sliva pripada području R. Ključne riječi: bioraznolikost. Prvi naučni skup posvećen pitanjima zaštite rijeke Une održan je 1985. Dayton.sanski kanton (USK).

35 km ulijeva se u Unu nizvodno od sedrenih slapova kod Martin Broda. U ovom dijelu Una nosi obilježja prave planinske rijeke. iako ove podatke treba uzeti sa rezervom. posebno u periodima intenzivnih padavina.1991.1994). Od Bihaća do Bosanskog Novog (72.434 km2.88 km.37 m nadmorske visine (IBG.8 km.78 km) nosi karakteristike brdske rijeke. od izvora do Bihaća (69.63 km) ukupan pad je 2. te slapovima Štrbačkog buka visine 23. odgovarajućeg softvera. od 33 . Vodom je puni na desetine pritoka i vrela. zatim Unac sa 62.5 m. Srpskoj 3. Nakon toka od 62. Unski sliv je nepravilnog trokutastog oblika čija je dužina 125 km. Obzirom na neslaganja podataka o dužini riječnog sliva (JVP. skoro 3 m po jednom kilometru. Površina sliva iznosi 9. Najvažnije desne pritoke rijeke Une su Unac (kod Martin Broda). Federaciji BiH pripada 5.75% tj. Bećiraj & al. a širina 115 km.m. Ribarstvena osnova. na 310 m n.892 km2 sliva. Hrvatskoj pripada 510 km2. 2000. Prema rezultatima ovog pregleda Una je najveća rijeka Unskog sliva sa 210. druga po veličini je Sana sa 139.1961) i izvršeno mjerenje različitih karakteristika sliva uz pomoć kompjuterske podrške.130 km2. značajne količine vode. Spahić. Hrvatska.) za potrebe istraživanja u radu Alibabić (2007) je uz pomoć IBG Programskog ureda za razvoj riječnog sliva Une pregledana dostupna (veliki dio dokumenata uništen je ratnim razaranjima) tehnička dokumentacija (Geodetske podloge. Una prima iz nekoliko velikih kraških vrela duž toka.2003). dok je Klokot dug 4. a zatim Mlječanica i Moštanica.67%. dugotrajnih i skupih geoloških istraživanja (IBG. 2002. Ukupni prosječni pad rijeke je 1. a neposredno nizvodno prima vode Srebrenice i teče na sjever.1994. 1991. Ćehajić. Rijeka Unac izvire ispod planine Šator na 876 m nadmorske visine. a na potezu od Bosanskog Novog do ušća (67. dok su najznačajnije lijeve pritoke Klokot (kod Bihaća) i Žiravac (Spahić. Krušnica (kod Bosanske Krupe) i Sana (kod Novog Grada).35 km. Velika i Mala Neteka. Ulijeva se u Savu kod Jasenovca na 83. 466 m razlike u visini svrstava je u rijeku sa planinsko . naročito u gornjem toku.35 km. te očitavanjem vrijednosti sa topografskih karata. a Krušnica 6.brdskim obilježjima. Una izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Čemernice i brda Lisina u Lici. JVP.640 km2. pošto bi se do stvarne površine sliva moglo doći tek nakon izuzetno opsežnih.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja to djelomično pripada i zapadnom susjedu.. R. U gornjem toku. a R. od čega BiH pripada 9. i dr.94 km) je prava ravničarska rijeka. dok R.696 km2. dok USKu pripada 3. Hidrografski sistem Une u osnovi čine tri izvora: glavni kod Donje Suvaje i dva manja.2003). 2002.0 km. Pored nabrojanih pritoka. Najveći pad Una ima na atraktivnim slapovima Martin Broda koji su visoki 54 m.

Srdoč i suradnici (1985) objašnjavaju proces taloženja kalcita u kraškim vodama kao sklop procesa u strogo određenim uvjetima biotopa (pH. u selu Suvaja.). CaCO3. gdje se preko bigrene prečage visoke 54 m. Ovim one potpomažu izluči- 34 . jezero Prošće ~ 7 000 godina). temperatura. HCO3-). i navodi da se ovom metodom može utvrditi starost do 40 000 godina (jezero Kozjak ~ 6 500 godina. razlijevanju i isparavanju dešava se obrnuti proces. Ovakva voda izbija na izvorima i prolazeći kroz brzace i vodopade. ali i Plitvičkih jezera. vodopadi. Sedimentacija sedre se ubrzava i fitogenim procesima. naročito izraženih kod algi. Iz kalcij – bikarbonata oslobađa se ugljični dioksid. Prirodni slapovi. Mrežnice i Plive. Horvatinčić (1985) u svojoj disertaciji određuje starost oko 250 uzoraka sedre Plitvičkih jezera metodom radioaktivnog ugljika 14C. magnezija itd. a taloži se kalcij – karbonat. Una je gotovo cijelim uzdužnim profilom kaskadna rijeka. Nizvodno od Martin Broda nalazi se najatraktivniji slap – Štrbački buk. Ciklus nastanka sedre započinje oborinskim vodama koje vrlo brzo poniru u kraško tlo. Poniruće vode prolaze kroz površinu i otapaju ugljični dioksid. pri čemu se stvaraju topive soli kalcij i magnezij – bikarbonata (Ca2+. fizičare. a narod ga zove Bukovi na Uni. Ovaj vodopad nosi naziv Veliki slap.5 m. Neposredno kod vrela Une pojavljuje se prvi slap visok 10 m. a rezultat je dao starost od 2 940 ± 120 godina. tako i za naučnike različitih profila.kojih su najbogatiji vodom oni u području Kulen Vakufa. hemičare. Vode pune CO2 potom otapaju vapnenac i dolomite.5 m. Mjerena je i starost uzorka sedre rijeke Une. visine 2. Cetine.5 m. na odsjeku od 100m. brzaci i bukovi na gornjem uzdužnom profilu rijeke Une predstavljaju unikatnu prirodnu baštinu. ispod vrela. Prirodni fenomen stvaranja sedrenih barijera. pri turbulenciji. slapovi kod Bosanske Krupe i Novog Grada. Zrmanje. Sastoji se iz tri bigrena odsjeka širine 40 m a visine 23. po kojoj je Una i dobila svoj naziv “Jedina”. Kod Martin Broda se nalazi najveći unski slap i vodopad. slapove Krke. koji je nastao u zemlji rastom biljaka i djelovanjem mikroorganizama. Korane. a nizvodno od Bihaća Kostelski slapovi. koje iz vode konzumiraju ugljični dioksid. zasićenost kalcij karbonatom. geologe. sadržaj kalcija. Brojni naučni radovi o nastanku sedre pokazuju da je proces taloženja sedre u čistim prirodnim vodama rezultat određenih fizikalno – hemijskih i bioloških procesa. materijal koji izgrađuje mnogobrojne slapove Une. prosječno prelijeva 63 m3/s vode. Sedra je po hemijskom sastavu kalcij – karbonat. Mg2+. Do Bihaća se nalazi još i Troslap. slapovi različitih oblika i veličina su svojom jedinstvenom ljepotom privlačni kako za obična čovjeka i umjetnost. Dvoslap visine 1. biologe.

Klisa. Hrvatske i drugih područja i jedinstvenost i neobičnost u odnosu stanovništva prema ovoj rijeci rezultirali su pokretanjem postupka za utemeljenje Nacionalnog parka Una u gornjem toku rijeke. područje doline rijeke Une između Martin Broda i Štrbačkog buka. uključila njihovu obradu. područje doline rijeke Une od Štrbačkog buka do Lohova. lišću i grančicama (Horvatinčić. Orašac. cilj ovoga rada je da se na temelju zatečenog stanja projicira održivi. 5. kao i obradu studijske dokumentacije koja je već izrađena za potrebe NP Una. 2000). osim pregleda odgovarajuće literature. Sva ova i druga saznanja objavljena u preko 150 naučnih i stručnih radova naučnika iz BiH. npr. 2. Dobrenica i Sokolac koje 35 . može doći do poremećaja u prirodnom procesu taloženja sedre ili čak do potpunog prestanka rasta sedre. Ripač. područje Martin Broda i uzvodnog kanjona rijeke Une do ušća Krke. područje između kanjona Une i Unca.0000 ha. područje doline Une od Lohova do Ripča i Bihaća. U ovom radu prikazan je sumarni pregled prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti područja NP Una te pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora. 8. 7. Podaci su prikupljeni za područje uticaja NP Una. klimatskim promjenama ili usljed onečišćenja vode. područje kanjona Unca. Važno je naglasiti da na ovaj proces utiču geografski sastav i građa tla. na kojem je prema prirodnim osobitostima prostora i prema stanju njegove očuvanosti i načina korištenja izdvojeno i označeno 8 cjelina: 1. Ćukovi. područje izvorišta rijeke Krke. ekonomskim i ekološkim uvjetima. Kulen Vakuf. Golubić. Metode rada U izradi ovog rada korištena je metodologija koja je.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vanje kalcij – karbonata. te flora i fauna područja. Terensko prikupljanje podataka obuhvatilo je mjesne zajednice: Martin Brod. smanjenjem vodenih tokova. 4. područje Dulibe.1963). mahovinama. koji se taloži na algama. hidrogeološki sastav. Orašca i Ćukova. Zbog toga Matoničkin i Pavletić mahovine često nazivaju – sedrotvorcima (Matoničkin & Pavletić. 6. Obzirom da je stepen zaštite određenog područja uvjetovan ukupnim zatečenim socijalnim. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjni razvoj i njegova struktura. prvenstveno predviđeno na 24. Narušavanjem uspostavljene prirodne ravnoteže. 3.

. Slijedom podataka navedenih u tablicama 1 i 2. kao i blizina Nacionalnog parka Plitvice što otvara mogućnosti stvaranja međudržavnog zaštićenog područja. vidljivo je da je cjelokupna površina obuhvaćena kao područje uticaja 24343 ha. a u svrhu uvida u zatečeno stanje i procjene opravdanosti utemeljenja zaštićenog područja.. 225 km2 općina Bihać bi imala ukupno oko 25% zaštićenog područja. prema procjenama iz studije. Podaci su prikupljeni anketiranjem različitih grupa stanovništva. međutim. Rezultati rada i diskusija Struktura korištenja i urbanizovanost. u usporedbi sa NP Paklenica koji ima 12 lokaliteta visokovrijednih reljefnih osobitosti (Saletto Janković. broj historijskih i geomorfoloških atraktivnosti. Poseban geografski značaj je položaj Bihaća na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran . Orašac-Ćukovi (763 ha). Rezultati za svaku pojedinu cjelinu prikazani su u tablici 1. Ripač (1584 ha) i na cjelini 7. Za svaku od ovih cjelina procijenjen je mogući stepen zaštite prema IUCN (International Union on Conservation of Nature-Međunarodna organizacija za zaštitu prirode) standardima. Geomorfološki i geoekološki ovo je područje izuzetno atraktivno i krajobrazno dopadljivo te po svjetskim mjerilima zavređuje zaštitu na razini nacionalnog parka. dok su sumarni rezultati područja uticaja NP Una prikazani u tablici 2. 1995). čime je postignuta veća tačnost. a rađena su u proljeće – ljeto 2005. geografski ovo područje u potpunosti pripada općini Bihać i sa zaštićenih. s tim da se najveća minirana površina nalazi na cjelini 6. lokaliteti prirodnih osobitosti. a istraživanja su proširena i na sve kantonalne. Studije izvodljivosti za NP Una kao sinteza svih istraživanja. NP Una ih prema metodi indeksa rekreacijskog potencijala ima 29.čine prostornu granicu sa zaštićenim područjem. što je uključilo i površine pod minskim poljima dati su kao orijentacioni podaci u poglavlju 5. Generalno promatrajući. a time i ostalim zemljama Evrope.Bliski Istok i izuzetna komunikacijska veza s Hrvatskom. godine od strane tima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću i agencije ‘’Eda’’ u Bihaću. Primjerice. odnosno ulaze u pojas oko zaštićenog područja. 36 . doline Une od Martin Broda-Kulen Vakuf-Štrbački buk (2990 ha) i cjelini 8. u ovim podacima ne nalaze se podaci o miniranim područjima koji su utvrđeni na površini od 6006 ha. opštinske i druge druge izvore osim službenih.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 1 Zatečene vrijednosti pojedinih istraživanih cjelina područja utjecaja Nacionalnog parka Una Prostorne cjeline Cjelina 1 Cjelina 2 Cjelina 3 Cjelina 4 Cjelina 5 Cjelina 6 Cjelina 7 Cjelina 8 * Cjelina 1 Cjelina 2 Cjelina 3 Cjelina 4 Cjelina 5 Cjelina 6 Cjelina 7 Cjelina 8 Ukupna površina (ha) 301 876 1884 4612 5839 6329 1387 3115 Arheološki lokaliteti 2 2 0 5 9 15 10 18 Površina šuma i goleti (ha) 133 573 987 2824 5258 3641 841 768 Geomorfološki lokaliteti** 2 Nije kartirano 2 Nije kartirano 14 11 7 Površina oranica (ha) 101 303 881 1788 565 2556 211 2123 Sedrene barijere 2 0 0 0 3 2 0 8 Površina livada (ha) 27 0 16 0 0 22 0 0 Vidikovci 1 0 0 1 5 1 0 0 Naselja (ha) 39 0 0 0 16 110 335 224 Broj većih izvora 0 1 2 0 44 24 20 24 * Broj izražen u (kom) **Broj se odnosi na atraktivne geomorfološke lokalitete Tablica 2 Zatečene vrijednosti cjelokupnog područja uticaja Nacionalnog parka Una Prostorne cjeline NP Una * Cjelina 1 Ukupna površina (ha) 24343 Arheološki lokaliteti 61 Površina šuma i goleti (ha) 15025 Geomorfološki lokaliteti** 36 Površina oranica (ha) 8528 Sedrene barijere 15 Površina livada (ha) 65 Vidikovci 8 Naselja (ha) 724 Broj većih izvora 115 * Broj izražen u (kom) **Broj se odnosi na atraktivne geomorfološke lokalitete 3 .

jedno od najbogatijih područja rijetkih i ugroženih životinja. ali bez obzira na to činjenica da je do sada na cijelom prostoru sliva rijeke Une identificirano 1900 biljnih vrsta. hidrografski vrlo oslabljenog toka. Popis vrsta ne postoji.1991). jestivih.Klimatske i hidrološke karakteristike važne su zbog hidrogeoloških vrijednosti i biološke raznolikosti. na području gornjeg toka rijeke Une obitava oko 215 vrsta i smatra se da je Lička Plješivica. govori sama za sebe.1991. Obzirom na reljefne. Crno vrelo i izvor Ostrovica. geološke i pedološke osobitosti. te niza vrela duž toka Une. Prisutnost nekih šumskih vrsta daje ovom području 3 . klimatske. značajan je broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa s kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope. očuvanja i korištenja tog područja. U ovom segmentu je vrlo važno detaljnije istražiti prostornu raspodijelu sliva i uvesti mjere zaštite i kontinuirani monitoring osnovnih meteoroloških podataka i posebnih praćenja mikroklimatskih uvjeta. predstavljaju iznimno bogatstvo i atrakciju područja. izvora i vrela. Posebno interesantne su ptice. zanimljiva fauna sova. pećina i slapovi u Martin Brodu. koje su po svim kriterijima u kategoriju zaštite specijalnih rezervata i izvanredna vrijednost Unca od Crnog vrela do ušća u Unu i Une na pojedinim potezima koji mogu biti zaštićeni kao specijalni ihtiološki rezervati. što iznosi 53. Sedrene tvorevine u koritu Une.19% svih vrsta prisutnih u BiH i da je od toga ustanovljeno 177 oficijelnih i 105 potencijalno ljekovitih. Od geomorfološko-hidroloških osobitosti područja naročito se izdvajaju kanjon Unca od Crnog vrela do Martin Broda. odnosno redukciju površinske riječne mreže. U nizu geomorfološko-hidroloških vrijednosti su i Dvoslap i Troslap koje treba zaštititi u kategoriji spomenika prirode i već zaštićeni Štrbački buk. čak mjestimično pretplaninske klime što je otežavajuće u definisanju uvjeta. kojih ima oko 130 vrsta. Područje uticaja NP Una je u području miješanja umjereno-kontinentalne i planinske klime. tetrijeb i lještarka. zatim brdskih i planinskih livada. nakon Velebita i Plitvica. vitaminskih i aromatičnih biljnih vrsta. ali i zbog procjena načina uvjeta zaštite. Una je u tom gornjem dijelu zbog hidrografski krške forme karbonatnih stijena koje su bitno uticale na morfologiju riječne doline. sjenice (Paridae) i muharice (Muscicapidae).1991. Redžić & al. Oni su posebno vezani za kraške fenomene podzemnih staništa. te dolina Krke s njenim izvorištem. kojih je zabilježeno ukupno 15. Uz to položaj sliva u krškom području Une ne odgovara topografskoj razdjelnici i vjerojatno je znatno šire. Kulen Vakufu i Ripču. naročito one u Martin Brodu. pa cijelog poteza sutjeske Unca s nizom ponora sitastog tipa i izvorima. Lakušić & al. vrlo su zanimljive grabljivice. Veliki broj se upravo nalazi na području NP Una (Lakušić & Redžić. a među kojima je velik broj vrsta dupljarica (djetlovka). Od kičmenjaka.

veliki tetrijeb (Tetrao uraogallus) i dr. a ima ih ukupno 13. klase na svim lokalitetima. Nizvodno od Bihaća je relativno velika raznolikost makrozoobentosa. potom zvijeri. Po brojnosti su šišmiši sa pojedinim rijetkim i ugroženim vrstama na prvom mjestu. godine nema opasnosti od kontaminacije niti bioakumulacije (Alibabić. Alibabić & al.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja veliki značaj za zaštitu ptica. Pri njegovom korištenju nisu registrovani agresivni postupci karakteristični za suvremeno korištenje tla. Sl: list SFRJ 6/78 i 8/78) za I.. a ističu se globalno ugroženi kosac (Crex crex). 2002. Na svim ostalim lokacijama voda je odgovarala kvaliteti voda I. 2002. stanja i osobina tla. klasa voda zabilježena je na lokalitetu Martin Brod. 2007). utvrđivanje nultog stanja ovog područja. vrste. načina njegova korištenja. Sudeći po nepotpunim podacima o stanju faune.. Od gmazova je identificirano 15 vrsta. posebno u poljoprivredi. klase. Površinske vode gornjeg toka rijeke Une su obzirom na hemijsko i biološko – ekološke standarde. Obzirom na prisutnost 17 istraživanih teških metala i grupe organoklornih pesticida u vodama i ribama rijeka Unac i Una na 4 lokaliteta. što se treba primijeniti i kada je flora u pitanju. Prema MDK EU kvaliteta vode Une i Unca odgovara vodama I. govore da je tlo jako raznovrsno u pogledu svih osobina što uvjetuje održavanje prirodne vegetacije i veliku biološku raznolikost. Alibabić & al. a uzmu li se u obzir i pretpostavljene vrste sisara ovaj broj prelazi 70 vrsta. a pored indikatora organskog onečišćenja utvrđeni su indikatori čistih voda (Ephemeroptera i Trichoptera). Martin Brod (ušće Unca). 2005) gdje je određivana kvaliteta voda metodom proširenog biotičkog indeksa – EBI (Ghetti 1986). Posebna vrijednost područja je što na jednom mjestu obitavaju svi veliki evropski predatori. U vezi s tim i obzirom na korištenje prostora zatečeno stanje odražava teška stradanja u proteklom ratu što je 3 . 2002. U istraživanju makrozoobentosa (Sofradžija & al. a u Kulen Vakufu III klasa. 2 na popisu zaštićenih riba u Evropi. Kulen Vakuf (Sofradžija & al. 2 vrste su na popisu zaštićenih na evropskoj razini. Od vodozemaca. a prema dosadašnjim istraživanjima na lokacijama UnacDrvar. a da se nakon većih naselja kvaliteta pogoršava. Alibabić & al. 2005) lokacija Unac – Drvar ne odgovara propisanoj klasi (MDK za BiH. vrstu zbog povećane koncentracija amonijaka – dok prema MDK EU odgovara vodama I. 2005. mali vranac. jedan od prvih koraka biće baze podataka tj. klase.. Interesantnost u području ihtiofaune očituje se u postojanju preko 15 vrsta.. Ovaj broj u usporedbi sa teriofaunom Hrvatske predstavlja izuzetnu vrijednost za relativno malo područje.. od kojih se 6 nalazi na popisima Bernske konvencije i konvencije o zaštiti staništa. što ukazuje da se vode kreću u granicama II. iščezli i istrijebljeni u velikom dijelu Evrope. iz 2002 i 2003. kukcojedi i glodavci. sivi sokol (Falco peregrinus). I. Zatečeni prirodni uvjeti koji određuju intenzitet procesa pedogeneze. IBG Ltd.

Nešto mlađih ljudi služi se stranim jezicima.717 ha površine i prosječnom površinom od samo 0.83 ha.kukuruz i pšenica (30%).9 ha.700). pašnjaci (485 ha) i voćnjaci (108 ha). ali na razini značajno veće ukupne razvijenosti. 2005). kao i održivog razvoja. odnosno Martin Brodu.600). 44%). ‘’Loše’’ stanje ogleda se u proizvodnji koja je namijenjena isključivo samo za vlastite potrebe.5% stanovnika ima završenu višu ili visoku školu. U stočnom fondu evidentirano je 350 goveda. stočna hrana (9%) i ostalo (7%).000 stanovnika. 30 konja. Obrada se karakteriše kao tradicionalan način.200). Odnos muške i ženske populacije je 55:45% u korist žena. 110 svinja. U središtu NP Una. što očito podrazumijeva visoka ulaganja upravo u stočarstvu.025 ha) i poljoprivredno (8. Klisa i Ripač (ostalo 1/3 prijeratnog stanovništva). a ostalo je neobrađeno. Golubiću. a u Ripču. 2005). Prinosi su zadovoljavajući (pšenica do čak 5 t/ha). a većina je starosne dobi od 16-65 godina. a od njih je 24% starije od 50 godina. danas živi samo oko 6. i to na ‘’prirodan način’’. osim u Martin Brodu gdje je povratničko stanovništvo uglavnom starije od 45 godina. Nezaposleno je gotovo 60% stanovnika. dok državni posjed (51) raspolaže sa 901 ha zemljišta ili prosječno 22.394) s 2.593 ha) dobro. a na području uticaja NP Una taj je gubitak veći od 35% (od 10. Demografska slika upućuje na vrlo važnu potrebu demografske obnove. s tim da su najveći gubitak doživjeli Kulen Vakuf. ili ukupno 130 t/god. i u dominantnosti privatnih posjeda (3. kao i zapuštanje posjeda i zarastanja zemljišta u korove (Bašić & Ćustović. 7700 ovaca. Kada je u pitanju korištenje prostora.). većina (56%) ima srednje obrazovanje. Kulen Vakufu i Klisi živi samo 10% stanovništva. Najviše se uzgajaju žitarice . kao i u razmjerno velikoj zastupljenosti neobrađenog zemljišta koje je kao “mrtvi kapital“ rasadište korova i faktor nagrđivanja kulturnog krajobraza (Bašić & Alibabić.uzrokom velike demografske promjene. što nije zadovoljavajuće obzirom na činjenicu da se poželjnim stanjem smatra ono u kojemu prihodi od stoke i stočarstva čine oko 3/4 ukupnih prihoda privrede. trave (travno-djetelinske smjese. travnjaci (1077 ha). Demografska slika stanovništva okarakterisana je promjenom uzrokovanom prethodnim ratom koja se očituje u sljedećem: opština Bihać izgubila je u zadnjih 15 godina oko 14% stanovništva. Samo 5. Od korištenih površina dominantana su polja (1580 ha). nešto više od ¾ površine ovoga prostora se koristi kao šumsko (15. 2250 koza i 11500 komada peradi. Da bi se dostigla težnja od najmanje jedno uvjetno 30 . oštećenja ili potpunog uništenja imovine. većina populacije istraživanog područja živi u Orašcu i Ćukovima (oko 50% ili 3. povrće (10%). mala je upotreba umjetnih gnojiva (36 kg/ha/god. može se reći da se radi o optimalnom odnosu za potrebe održanja biološke raznovrsnosti i dopadljivog krajobraza. Danas. Dobrenici i Sokolcu oko 40% (oko 2.

sitnije stoke. & al. posjetiteljskog i edukativnog turizma. a ne resurs konzerviranog područja. s mogućnošću ekonomskog povrata sredstava koja se ulože. Zaključak Obzirom da je područje predviđeno za Nacionalni park Una tipično krško područje jako osjetljivo na sve antropogene uticaje. Od ostalih zatečenih aktivnosti. koje predstavljaju određeni oblik degradiranih šuma. ribolov i lov). sportsko-rekreativnu aktivnost i druge okolišu prihvatljive razvojne aktivnosti. ovo područje predstavlja unikatnu vrijednost i upravo na svima njima predviđa se razvoj sporta i rekreacije. zbog čega su stabla visokog stepena vitkosti. riječnih terasa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja grlo po hektaru poljoprivredne površine treba imati oko 6000 goveda ili adekvatan broj grla druge. Sve ovo je uzrokovala zapuštenosti i kriva njega. punionica vode u Kulen Vakufu i drvoprerađivački pogon u Ćukovima. ali i normalno funkcionisanje NP Una. (2005): Izvještaj za projekt Biomonitoring ekosistema sliva rijeke Une. obrazovnu i naučno-istraživačku djelatnost. a uz 8 postojećih vidikovaca. ali pod uvjetima da ne ugrožavaju okoliš. kako bi takvo područje postalo resurs razvoja. Sve navedeno u novim uvjetima podrazumijeva razvoj tradicionalnih privrednih aktivnosti (poljoprivreda. Sa aspekta kulturno-historijskih vrijednosti zabilježen je 61 arheološki lokalitet. V. ribolovni i planinski lovni resursi su visoko ocijenjeni. šumarstvo. predgorskih stepenica i padina. Dobna starost sastojina je između 40 i 80 godina. rudnik gipsa kod Kulen Vakufa. što ih čini neotpornim na biotske i abiotske faktore. lova. 31 . šume hrasta kitnjaka. ribnjak u Martin Brodu. povoljnost je njihov mali uticaj na okoliš i mogućnost uklapanja u buduće rješenje zaštite. a ovdje se predlaže postepena promjena. Biotehnički fakultet Univerzitet u Bihaću. Literatura Alibabić. za prvi period uzorkovanja-proljeće 2005. Nove mogućnosti otvaraju se kroz turizam i ugostiteljstvo. aktivnosti čovjeka moraju biti podređene čuvanju i održavanju okoliša u stanju koje garantuje trajnu jedinstvenost okoliša. slabog korjenskog sustava i s malim reduciranim krošnjama. i malo četinarskih nasada. 6 str. To se prvenstveno odnosi na izbor modela za upravljanje zaštićenim područjem. a broj stabala je između 1500 i 2000/ha. Uglavnom su prisutne bukove šume. kanjona. Od ostalih karakteristika područja potrebno je izdvojiti da privredni značaj šuma na području NP Una nije velik. slapova. jer su šume uglavnom izdanačke šume (panjače). ribolova.

M. Alibabić. (1985): Procesi taloženja kalcita u kraškim vodama s posebnim osvrtom na Plitvička jezera. Swiss Agensy for Development and Cooperation. Dizdarević. (2002): Ecology – Parameters of Quality in Una Sana Canton. 6: 155 – 159. Cantar za ihtiologiju i ribarstvo. Lakušić. (1991): Ljekovite biljke u nekim ekosistema doline rijeke Une. Krš Jugoslavije. br. EMPR 2002. H. i Pavletić.. 6: 15 . Bihać. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Obelić. S. Environmental Monitoring and Assesment. Sofradžija. N. A... Pavlović.. Merdanić. (2000): Što je sedra i kako je zaštititi.. Proceeding on Int. (1991): Ekološka diferencijacija prostora sliva Une i njegova vrijednost. H. Naučna tribina. Environmental Problems of the Mediterranean Region. (2002): Ribarstveno-gospodarska osnova općine Bihać. Šahinović. Cypar. i Redžić. Zagreb. BILTEN Br. V.. Lakušić. Krajcar I. Bihać 2000. F. P. BILTEN Br. R. Sarajevo.. S. Univerzitet u Tuzli. 24: 43 – 56. Elektroprojekt d. V..Alibabić. UNSKI SMARAGDI XV. Merdanić. Redžić. Tuzla. Sedra rijeke Une i Una bez sedre (2000): Naučna tribina. Bećiraj. Horvatinčić. 11/4-6. Disertacija. Zbornik radova. V. Bećiraj. Stručno – naučni skup. Tokić.. S.. Redžić.o. Z. JAZU: 101-204. A. Geografski glasnik. 131 (1-3): 349-364. Tehnološki fakultet.. N. (1991): Rijeka Una – potamološka razmatranja. Ćehajić. I. BILTEN Br. Slijepčević.o Zagreb i Institut ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Sedra rijeke Une i Una bez sedre. Spahić. Savremena poljoprivreda. R. Srdoč. (2000): Kvaliteta vode rijeke Une i njena zaštita kroz program prečišćavanja gradskih i industrijskih otpadnih voda. V. M.. Studija izvodljivosti NP Una. Šahinović. R. Conf. Bašić. Objavljeno u Zborniku radova: Prostorno uređenje i zaštita rijeke Sane i Une.. str. A. (2002): Kvalitet vode i neke karakteristike nekih riječnih riba. Bašić. Magistarski rad. Alibabić. Bos. 8. & al. R. SINPU (2005): Studija izvodljivosti za Nacionalni park Una. (1985): Određivanje starosti sedre u području Plitvičkih jezera metodom radioaktivnog ugljika 14C. 6: 25 . (2005): Korištenje. (2005): Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede na području utjecaja Nacionalnog parka Una. Prostorno uređenje i zaštita rijeke Sane i Une (1985): Zagađenje vodotoka u slivu rijeke Une i mjere zaštite. Grgić. Zagreb. 51 (3-4): 243-246. Maletin. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Vodoprivreda Bosne i Hercegovine. D. Zagreb. Program razvoja riječnog sliva Une.. IBG (2003): Programski ured Bihać. S. N. (1991): Vegetacija refugijalno . B.. P1036.. A. Lakušić.. (2007): Bioaccumulation of pesticides in fish of Salmonidae family and the effect on fish meat quality. 32 . H..23. B.reliktnih ekosistema sliva rijeke Une. R.74. F. BILTEN Br. S. M. Horvatinčić.. JVP (1994): Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine. gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. A. (1963): Sedrene naslage u rijeci Uni i njihova biološka uvjetovanost.. Alibabić. Vahčić. Čustović. A. studija. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Novi: 114 – 121. 45. Bajramović. 6: 161 – 167. Sveučilište u Zagrebu. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. Ćehajić. N. Bihać: 20 –30. Matoničkin. Javno vodoprivredno poduzeće. Horvatinčić.

but with increased sensibility for the environment which people are part of. is a reality now. There are more than 150 scientific papers addressing the Una values including those addressing the area of the National park “Una”. which is optimal for maintaining biodiversity. There is 61 archaeological sites. there is both need to protect nature and need to make efforts for sustainable development. The goal of this paper is to review natural. 15 travertine dams. Appropriate literature and study documentation. so the idea of protecting Una. More than 75% of the area is used for forestry and agriculture in the “natural way”. which would preserve natural ecosystems. the Krka valley. This paper 33 . and people could continue its activities in the area. as well as to review the current use of space in the Park and present possible solutions for using the space. cultural and historical values of the National Park “Una”. There was determined an exceptional diversity of vertebrates including endemic species. which secure the continuous system of the south Europe’s karst habitats. which has already been made for the needs of NP Una were used during writing this paper. issue of relationship between people and their environment has to be raised. and a large number of endangered species from the lists of various conventions. and the apparent nature damaging. beautiful landscape and sustainable development. 115 sources of fresh water and a significant number of preserved unique refugial habitats. In search of answers.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja THE EVALUATION OF NATIONAL PARK UNA AREA AS A PRECODNITION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT Summary Taking into account the intensive development in the previous century. The most prominent natural values are the following: the area of the canyon Una and the canyon Unac. These trends are recognized in the Una River basin. which became prominent during the 60’s.

with the possibility of economic return of the invested funds so this area can be a development resource. Key words: biodiversity. ocjena stanja prostora. protected areas 34 .proposes gradual change as a model of protected area management. and not a conserved areas resource. National park Una.

Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru 35 . Trebižećko.. uz rijeku je izgrađeno preko 20 sezonskih i 10 stalnih ugostiteljskih objekta. Sve ove prirodne (sedronosni vodopadi. sukladno Zakonu o zaštiti prirode (SN FBiH br. jer se sa njezinih izvora vodom za piće opskrbljuje oko 30.000 žitelja. odnosno (Tihaljina – Mlada – Trebižat) u dužini od 51 km od izvorišta u Peć Mlinima do ušća u Neretvu. Čapljina Prof. na njezinim obalama u ljetnom periodu dnevno nalazi odmor i osvježenje se preko 3. 33/03). vodom se natapaju polja: Vitinsko. Prirodni i turistički potencijali s kojima područje raspolaže i koji su u turističkoj funkciji tijekom ljetne turističke sezone: kanu safari. u zemlji i inozemstvu. kulturno-povijesne i ekonomske vrijednosti prostora traže da se stručno valoriziraju.000 žitelja. sc. dr. Ljubuško. “Lijepa naša”. Bučine. općina Čapljina. Bogatstvo podzemnih izvora i vrela učinila su je ekonomski vrijednim resursom. Na rijeci se nalaze jedinstveni sedrotvorni vodopadi: Koćuša.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja MOGUĆNOSTI ODRŽIVOG RAZVOJA PODRUČJA UZ RIJEKU TREBIŽAT I ZAŠTITA KROZ KATEGORIJU ZAŠTIĆENI KRAJOLIK/PARK PRIRODE Marinko Dalmatin Nevenko Herceg2 Sažetak Rijeka Trebižat. niz rijeku se kanu safarijem spusti 3. biolog.500 – 4. odmor uz 1 2 Dipl. čini jedinstvenu hidrološku cjelinu koja za područje kroz koje protječe (općine Grude. flora i fauna). daju za pravo da se područje uz rijeku zaštiti kroz jednu od prihvatljivih kategorija “Zaštićeni krajolik/park prirode“. Kravica te niz manjih sedrenih barijera i kaskada koji svrstavaju rijeku Trebižat u prirodne vrijednosti. Ljubuški i Čapljina) ima višestruko prirodno i ekonomsko značenje.000 gostiju godišnje putem kojeg se vrši turistička prezentacija cijele regije.

Duga 215 km. Bez obzira koji se model primijenio. dok rijeka meandrira stvarajući mnoge rukavce i kriptodepresije s jezerima. a s lijeve strane Bregavu i Krupu. a potom se rijekom Krupom odvode u Neretvu. đačke ekskurzije itd. nužno je uspostaviti upravu/organizaciju koja će putem ovlaštenja moći raspolagati i upravljati ovim resursima. Gatačko. . U gornju regiju spada područje od izvora do Konjica. Uvod Rijeka Neretva je najveća rijeka primorsko-kraškog područja. gdje aluvijalni nanosi stvaraju otoke (ade). nazvanu delta Neretve. Da bi se ova sredstva mogla zakonski prikupiti i usmjeriti u zaštitu i unapređenje turističke ponude područja. Riječni tok Neretve moguće je podijeliti u tri regije.000 km2. ali se cijeli hidrografski sliv procjenjuje na oko 12. što preračunato kroz turističku naknadu od 1. muzejske posjete. Na dijelu ispod gradskog središta Čapljine. Od Mlade se jedan dio odvaja prema kraškom Rastočkom polju. 36 . u srednju područje od Konjica do Počitelja. Vrljike i Matice te ljubuške Tihaljine i Mlade. a u donju. područje od Počitelja do ušća u more u Republici Hrvatskoj.577 km2. Nadzemno slivno područje rijeke Neretve obuhvaća površinu od 6. kulturne zabave na otvorenom uz rijeku. 193 km protječe kroz Bosnu i Hercegovinu.00 KM iznosi oko 100. imotske Suvaje. Na drugoj strani Trebižat odvodi vode posuške Ričine.000 KM.000 posjetitelja. ugoste i do preko 100. Nevesinjsko. sama kategorizacija će izravno doprinijeti unapređenju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. U donjem toku od Počitelja pa sve do ušća Neretva je tipična nizinska rijeka. Neretva prima desni pritok Trebižat. Bilećko polje) uređenim koritom Trebišnjice dospijevaju u Bregavu i Hutovo blato. Ove brojke dovoljno ilustrativno govore da područje uz rijeku Trebižat ima svoj potencijal/vrijednost koja se već sad može brojčano iskazati. a odatle podzemno izvire u vrgorskom jezeru pa se zajedno s njegovim vodama slijeva u Baćinska jezera. a 22 km južnom Hrvatskom. ugostiteljski objekti. Uspostavom kategorije “zaštićeni krajolik“ moguće je kvalitetno upravljati ovim prirodnim resursima bez ugrožavanja vitalnih interesa i potreba lokalnih ljudi. konjička rekreacija. racionalnijem korištenju i održivom razvoju ovog prirodnog i po mnogo čemu jedinstvenog vodenog resursa te osigurati uključivanje područja u europsku mrežu zaštićenih područja NATURA 2000. Kategorizaciju područja moguće je provesti kroz model parcijalne zaštite putem županijskih ministarstava ili preko Federalnog ministarstva zaštite okoliša i turizma. Površinske i podzemne vode s gornjih horizonata (Popovo.kupanje i rekreaciju.

Tu poprima zonalni karakter. osim činjenice koja govori o tri različita imena za istu rijeku (vodu). Studenčica – Trebižat) sve do Struga u općini Čapjina gdje se ista ulijeva u rijeku Neretvu. koja izvire na području Tribistova (BiH). s dužinom od 123 km od Tribistova do ušća u rijeku Neretvu. Studeni potok. Međutim. presijeca istočni dio Roškog polja i izbija na Prološko blato. približava se Runovićima. Prološko blato. omogućuje prodiranje i protok vode s viših kora u niže predjele. Dužina cijelog toka od Tribistova do Čapljine je oko 123 km. sliv Trebižata zahvaća površinu od oko 1. Vrljika. koje se vodom prehranjuje iz nadzemnog toka Ričine. Upravo zbog ovakvog sastava geološke podloge čiju glavninu čine okršeni vapnenci. vode koje se formiraju na području Tribistova korespondiraju nadzemnim i podzemnim tokovima (Ričina. jer dio voda podzemno otječe prema vrulji u Dupcima. U fokusu našeg interesa je rijeka Trebižat. Kvartalne naslage debljine i preko 140 m u većem dijelu imotsko-bekijskog polja imaju funkciju nepotpune barijere. Suvaja.450 km2. dok vodeni sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat ima dužinu od 51 km. Nakon ponovnog izvora u Peć Mlinima teče na dionici dugoj oko 20 km pod imenom Tihaljina ili Tihaljinska rika. točnije nadzemni hidrološki sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat. Najveći dio slivnog područja izgrađen je od propusnih stijena s kompliciranim tektonskim odnosima. Matica Tihaljina. kroz koji teče u dužini od 5 – 6 km. sjevernije na području Imotskog polja. Sjeverna razvodnica se proteže od planine Čvrsnice prema zapadu zaobilazeći Rakitsko polje i povija prema Mesihovini. Vrioštica. Matica. izbija na Osoje i Orah. odakle se pruža preko Rastok polja na Prolog i preko Novih sela i Vida na rijeku Neretvu. Sija. eocenski fliš Vira i Ričica. Žukovica. Unutar ovog područja značajnu hidrogeološku ulogu imaju plominske naslage Zavelima. Brza voda. Na sljedećoj 3 . Zatim dužinom od 17 – 18 km teče pod imenom Matica. Pritom ide južnim obroncima Midne planine. ima naziv Matica i Vrljika (Hrvatska) čije vode izviru iz stalnog vrela Utopišće. Međutim. te dolomitsko-vapnenačka antiklinala Gornji Vinjani – Sovići.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 2. Ovaj prirodni fenomen poniranja i pojavljivanja vode uvjetovan je izrazito propusnom podlogom (kraški teren) koja zbog mnogobrojnih pukotina i kaverni u svojoj unutrašnjosti. Slivno područje rijeke Trebižat Prema navodima Sliškovića i Ivčića (1999). Topola. Mlada. a drugi dio tokom rijeke Sije (Jaruge) prema Matici. vodeni tok od Prološca na rubu Imotskog polja. važno je istaći da ova rijeka prije svog nadzemnog pojavljivanja u Peć Mlinima. miocensko-laporovite naslage Posuškog polja. poznat je pod nazivom Vrljika. Jugozapadna razvodnica se pruža između Zagvozda i Poljica na brdo Vjetrenik. Vrbica.

Najznačajniji vodopadi. slapova i vodopada. te Studenačko i Trebižećko polje sve do Struga u općini Čapljina. bukova i vrela prvenstveno efemernog karaktera koji tijekom godine presušuju. Humca. Ovaj hidrološki sustav Tihaljina-Mlade-Trebižat je velika kraška rijeka. Uz obilje vode uz rijeku se javlja iznimno bogat biljni i životinjski svijet koji ima svoju biološku vrijednost jer se radi o endemskim vrstama koje su vezane i nastanjuju samo sedrena područja.  Izvor “KLOKUN“ u Klobuku. nastavljajući teći kroz rubni dio gradskog središta Ljubuškog. ova rijeka obiluje prirodnim fenomenima (vodopadima) takve ljepote koji.  Vodopad “KOĆUŠA“ Veljaci. bukova. dok ostali dio toka protječe kroz Bosnu i Hercegovinu.  Vodopad “BUČINE“ ispod Ljubuškog. Na području BiH nadzemni tok Tihaljina – Mlada – Trebižat protječe kroz dvije županije. Osim gore navedenih izvora. ZHŽ i HNŽ. Osim što kraškom području kroz koji protječe donosi obilje vode i daje mu život. stvarajući u svom toku i u svojoj dolini velike količine sedrenih kaskada.  Izvor “VRIOŠTICE“ u Vitini. U administrativnom pogledu ovaj jedinstveni hidrološki sustav Vrljika-Matica-Tihaljina-Mlade-Trebižat prolazi kroz dvije države (Republika Hrvatska – nadzemni tok Vrljike i Matice).dionici dugoj oko 8 km. bukova.  Vodopad “KRAVICA“ Ljubuški. i zahvaća područje triju općina: Grude. Gospin vlasak (Adiantus capilus veneris) 3 . bukovi slapovi i izvorišta na cijelom toku Trebižata su:  Izvor “TIHALJINE“ u Peć Mlinima. slapova. ima naziv Prokop ili Mlade. Na dionici dugoj oko 23 km rijeka prima lijevi pritok Vriošticu. Ljubuški i Čapljina.  Izvor “STUDENČICE“ vrelo – Daupovina. nalazi se još mnoštvo manjih slapova.  Vrelo “GORUŠA“ radio aktivno vrelo. gdje se ulijeva u Neretvu. se kroz znanstvenu i stručnu valorizaciju. tekući kroz Ljubuško polje. a vezani su za sustav sublakustrijskih pukotina. tako da poslije svog izviranja počinje teći po površini. vodopada i vrela u slivnom području rijeke Trebižat. koja podzemnom gravitacijom prima velike količine vode bogate rastvorenim kalcijevim karbonatom. mogu pretvoriti u jedinstvenu turističku atrakciju u ovom djelu Hercegovine.

Osim kaptiranih vodozahvata (Vitina i Studenci i Bjelave). očekivati je veća onečišćenja pojedinih izvorišta. stanovnik čistih vodenih tokove. Velika biološka i krajobrazna raznolikost daju ovom prostoru posebnu specifičnost i osobnost.. što stvara ružnu sliku krajolika. uz onečišćenje podzemnih i površinskih vodotoka otrovnim tvarima. a time i na zdravstveno stanje pučanstva koje živi uz rijeku Trebižat. šikare. stanovnik kraškog podzemlja. motorna ulja itd. 3. sve više pokazuje znakove bakteriološkog onečišćenja. Opskrba pitkom vodom pučanstva općine Ljubuški i Čapljina vrši se s izvora koji se nalaze u obodnom djelu riječnog toka Trebižata. po vrtačama. zatim tu su čovječja ribica (Proteus anguinus). višeg platoa (Posušje. što ukazuje na opasanosti koje se kriju po zdravlje ljudi u ovakvom su- 3 . danas ono zbog povećane bakteriološke zagađenosti nije više pogodno za tu namjenu. gmazova. vodu za piće koriste pučani s izvorišta Klokun i Studenčica. Čitluk. zatim stari automobili. što sve čini tako veliko bogatstvo ovog riječnog ekosustava. govore i podaci analize vode pojedinih izvorišta. Međugorje). Međutim. Vidra (Lutra lutra). Posljedice ovakvog stanja odražavaju se na devastaciju prostora i sve lošije stanje ispravnosti vode za piće. bijela tehnika. uz nasipe. koja se nalazi u drugoj klasi. živice. šume i uz obalu rijeke. kulminirali su posljednjih desetak godina (ratne godine) kad je došlo do pomanjkanja kontrole i nadzora od nadležnih organa (općinske i županijske inspekcije) u cilju sprečavanja zagađenja od komunalnog i drugog industrijskog otpada. stari lijekovi. Kvaliteta vode rijeke Trebižat. zatim riblja vrsta podustva (Hondriostoma nasus) koja se mrijesti u vodama Trebižata. a naročito proces sedrenja i sedrotvoraca koji doprinose prirodnoj rijetkosti svakog od spomenutih slapova. prvenstveno komunalnim i drugim otpadom. primjerice Studenčice koja je u stručnim elaboracijama planirana kao izvorište koje će biti regionalnog značenja. vodencvjetova itd. Uz činjenicu da se izvorišta (vodozahvati) opskrbljuju podzemnom vodom s gornjeg. bukova i vodopada. Problemi u prostoru Problemi zagađivanja okoliša. usjecima. šut materijala. tu su i druge ugrožene biljne i životinjske vrste iz grupe vodozemaca. leptira. Najveću količinu čini komunalni otpad. uzelo je takve razmjere da je rijetko naći mjesto da se ne naiđe na divlje deponije. Da je stanje ozbiljno. Široki Brijeg. te izravno iz otvorenog toka Trebižeta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nastanjuje područje uz slapove i vodapade. Nekontrolirano odlaganja otpada uz putove.

učenika 68%. proizvodnih pogona. auto-servisa. dok se zaštita prirode marginalizirala. Neriješeno stanje otpadnih i kanalizacijskih voda Čitluka i Međugorja dodatno su opterećenje za cijeli podzemni. zatim nemogućnost provedbe zakonskih obveza i izostanak kontrole od strane nadležnih organa (inspekcije). lovaca/ribolovaca 45% te 57% građana – govore da je ekološka svijest na niskoj razini. tlo) doživljava se kao normalan i uobičajen oblik ponašanja bez ikakvih posljedica. nedostatak i manjkavost ekološke svijesti kod pučanstva. dovele su do opće destrukcije prirodnog okoliša. Ovo smatramo jednim od ključnih aktivnosti ka konačnoj zaštiti prostora. Istraživanja javnog mijenja i razine ekološke svijesti kod različitih ciljnih skupina – profesora 60%. Ljubuškog i Gruda o davanju suglasnosti za ekološku valorizaciju prostora (projekt financiran iz sredstava EU 2006.). ugostiteljskih objekata. ljepoti. koji nemaju ugrađene uređaje za pročišćavanje i odvođenje fekalnih i tehnoloških voda. Rješenje ovih problema vidimo kroz zaštitu rijeke Trebižat i njezino stavljanje u odgovarajuću kategoriju (prijedlog Zaštićeni krajolik/park prirode). te da područje uz rijeku Trebižat treba zaštititi kroz adekvatnu kategoriju zaštite. proizveo je ovakvo stanje u prostoru. g. nedostatak jasne vizije razvoja uz očuvanje prirodnih resursa kao sredstva za brži oporavak privrede. jer se javnost upoznala o značenju. Uzroke ovakvom stanju promjene kvalitete vode treba tražiti prije svega u izostanku stalne brige za očuvanjem vodnih resursa. Zagađivanje i onečišćenje okoliša (voda. Dodamo li ovom velike promjene u strukturi pučanstva (velik broj prognanika). važnosti i potrebi zaštite cijelog prostora uz riječni tok Tihaljina – Mlade –Trebižat. kako s aspekta zaštite prirodnih vrijednosti tako i sa aspekta ukupnog razvoja gospodarstva i zdravlja ljudi. kao resursa.stavu vodoopskrbe. za opskrbu pučanstva pitkom vodom. pa je ono postalo dio naše svakodnevice i ustaljenih navika. Očuvanje ovog prirodnog resursa za lokalnu i širu zajednicu vidimo u značenju vode. što je rezultiralo usvajanjem odluka općinskih vijeća Čapljine. a zagađenje okoliša je samo logičan odraz općeg stanja svijesti građana. praonica. a uz sve ovo i pomanjkanje medijske promidžbe ekologije na lokalnim medijima. Sve veće onečišćenje podzemnih i površinskih voda rijeke Trebižata možemo tražiti u povećanom broju stambenih jedinica u Ljubuškom i Čapljini. Rezultati javnog mijenja ponukali su nas da poduzmemo konkretne i sustavne mjere zaštite ukoliko želimo zaštititi prirodne vrijednosti prostora. razvoj poljoprivre- 30 . Dosadašnje aktivnosti EU “Lijepa naša“ Čapljina i NVO-a u prostoru oko pokretanja inicijative za zaštitu Trebižata imale su uspjeh kod lokalnih vlasti. a i površinski vodni sustav. zrak. Uz nedostatak stručnog kadra. manjkavosti u obrazovnom sustavu. Kapitalizacija prirodnih resursa naspram zaštite postala je ustaljena praksa.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja de. održiv ruralni razvoj.  donošenje dugoročnih i kratkoročnih planova upravljanja i zaštite. U ovom kontekstu Zakon o zaštiti prirode definirao je kategorizaciju zaštićenih područja kroz slijedeće kategorije: 1. Zakona o zaštiti prirode (“SN F BiH”. estetskog i rekreacijskog značenja. te Zakona o zaštiti prirodne i kulturne baštine iz 1965. Zakonske pretpostavke Za donošenje valjane odluke i stavljanje cijelog područja uz rijeku u jednu od kategorija. bez narušavanja uspostavljene ravnoteže njezinih dijelova. 2. održivost ruralnih područja te očuvanje visokovrijednih i zaštićenih vrsta na europskoj razini te uključivanje istog u mrežu zaštićenih područja. 4. 4. 3. očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.  provedba prostornih planova. 31 . Značaj zaštite prostora u europskim okvirima vidimo kroz očuvanje vode kao resursa (voda za piće) koje je sve manje.  sprečavanja nastanka poremećaja u prirodi kao posljedica tehnološkog razvoja i drugih djelatnosti. razvoj odgovornog turizma. zaštićena područja se uspostavljaju radi posebno vrijednih prirodnih područja i vrijednosti povijesnog. Prirodno zaštićeno područje Nacionalni park Spomenik prirode Zaštićeni krajolik/pejzaž ili park prirode Procedura za proglašenje nekog područja zaštićenim očitovala bi se u sljedećim radnjama:  Prijedlog za proglašenje zaštićenim prirodno zaštićenog područja i nacionalnog parka daje federalno ministarstvo. postoje i zakonske pretpostavke koje proizlaze iz dosad važećih zakona: Zakona o zaštiti okoliša. kada su slapovi Koćuša i Kravica proglašeni spomenikom prirode. g. odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode.  osiguranje što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode. 33/03). Po Zakonu o zaštiti prirode. Zaštita prirode se provodi radi:  osiguravanja racionalnog korištenja prirode i njezinih dobara. kulturnog.

 Posebni zakon o proglašenju područja zaštićenim donosi zakonodavno tijelo županije. tampon zonama u njima i poduzetim aktivnostima za očuvanje izvornog stanja dostavljat će se u katastar. Definicija zaštićenog krajolika/pejzaža po federalnom Zakonu o zaštiti prirode odgovara kategoriji parkova prirode koji egzistiraju na području Federacije BiH (Hutovo blato i Blidinje). Prijedlog za proglašenje zaštićenim krajolika/pejzaža i spomenika prirode daje županijsko ministarstvo. broj 15/03).  Obavijest mora sadržavati granice područja i točan opis postojećeg stanja područja. registar zaštićenih područja i međuentitetski informacijski sustav.  učešća javnosti u zaštiti okoliša tog područja.  omogućavanja beneficija kroz osiguranje prirodnih izvora (šume i ribe) i usluga (kao što su čista voda ili prihodi od turizma u cilju održive uporabe tog područja) za lokalnu zajednicu.  poticanja naučnih i edukativnih aktivnosti za dobrobit pučanstva za duži vremenski period.  omogućavanja rekreacije i turizma koje odgovara kategoriji područja. 32 .  eliminiranja i sprečavanja korištenja tla i aktivnosti koje nisu u skladu s ciljevima upravljanja. građenja. Zaštićeni pejzaž je kopneno ili prirodno područje nastalo međusobnim djelovanjem prirode i čovjeka s izuzetnim estetskim i/ili kulturnim vrijednostima. i često s velikom biološkom raznolikošću. kategorije potvrđene Zakonom o zaštiti prirode HNŽ (“Narodne novine HNŽ”.  Podaci o zaštićenim područjima. te društvenih i kulturnih manifestacija.  Nadležni organi dužni su obavijestiti vlasnika/korisnika područja o pokretanju postupka za proglašenje područja zaštićenim u roku od jedne godine. Zaštićeni krajolik/pejzaž utvrđuje se s ciljem:  održavanja usklađenosti međusobnog djelovanja prirode i kulture putem zaštite kopnenog ili prirodnog pejzaža i tradicionalnog korištenja tla. radi privremene zaštite.  izvođenja ekonomskih aktivnosti u skladu s prirodom i očuvanjem kulturnog sustava zajednice.

Očuvanje integriteta ovih tradicionalnih interakcija je od važnog značaja za očuvanje. Zona divljine: zaštićena zona namijenjena uglavnom za zaštitu divljine. Zaštićeni pejzaž/morsko područje: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju pejzaža/krajolika/morskog područja i rekreaciju. III. s obalom i morem gdje je to podesno.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Strateški dokumenti na razini BiH. gdje se planira pod odgovarajući režim zaštite staviti od 15 – 20% teritorija BIH.Zaštićeni pejzaž/krajolik/morsko područje: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju pejzaža/krajolika/ morskog područja i rekreaciju. 33 . za koje treba izraditi strategiju i akcijski plan uravnotežene zaštite/planove upravljanja. Površina kopna. i često s visokim biodiverzitetom. Kategorizacija treba biti u skladu s IUCN kriterijima. 2003.  Razviti programe održivog upravljanja prirodno vrijednim područjima u cilju ostvarivanja ekonomske dobiti za postizanje efikasne zaštite. II. Spomenik prirode: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja. Nacionalni park: zaštićena zona namijenjena zaštiti ekosustava i rekreaciji.) utvrđuju politiku i prioritete. VI. NEAP (Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša. Međunarodno usvojeni principi u kategorizaciji zaštićenih područja po IUCN klasifikaciji predviđaju sljedeće kategorije zaštite: Ia. Strogi rezervat prirode: zaštićena zona namijenjena isključivo znanosti. koja bi bila u potpunosti usklađena sa stanjem biodiverziteta i potrebama za njegovim održanjem. ekološkim i/ili kulturnim vrijednostima. V. Zaštićeno područje namijenjeno upravljanju resursima: zaštićeno područje namijenjeno uglavnom za održivo upravljanje prirodnim ekosustavima. Sukladno IUCN klasifikaciji područje uz rijeku Trebižat po svim elementima ispunjava uvjete V kategorije . IV. Zona upravljanja staništima/vrstama: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju putem odgovarajućih intervencija. Ib. Za realizaciju predloženih mjera date su jasne smjernice i aktivnosti po kojima:  Uz IUCN klasifikaciju neophodno je razviti vlastitu metodologiju. održanje i evoluciju jedne ovakve zone. gdje su interakcije ljudi i prirode tijekom vremena stvorile zonu izraženog karaktera sa značajnim estetskim.

Zadnjih godina nadležno ministarstvo za zaštitu prirode i okoliša u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode Republike Hrvatske vodi opsežnu kampanju da se područje delte Neretve proglasi “Parkom prirode“ (sukladno hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode).5.  Direktiva o staništima Europske komisije uspostavlja zajednički radni okvir za “Konzervaciju prirodnih i poluprirodnih staništa i staništa divlje flore i faune“ i omogućuje razvoj mreže specijalnih zona za konzervaciju Natura 2000. g.  BiH je ratificirala i Bernsku konvenciju o konzervaciji europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. potvrđuje činjenica da je područje rijeke Trebižat sastavni dio delte Neretve koja je 2000. dovoljno govori o važnosti očuvanja riječnog toka Tihaljina – Mlade – Trebižat kao spone/koridora unutar ova dva Ramsarska područja za buduću europsku mrežu zaštićenih područja unutar NATURA 2000. a područje Livanjskog polja dobilo status Ramsarska područja (2008. Uz činjenicu da je područje Hutova blata ušlo u UNESC-ov popis zaštićenih močvarnih staništa kao Ramsarsko područje. uvrštena u Ramsarski popis međunarodno vrijednih močvarnih staništa. Osnovni cilj je zaštita flore i faune i njezinih staništa kao i poticanje međunarodne suradnje među zemljama potpisnicama u rješavanju prekograničnih problema. Na tragu ove definicije i širine Ramsarske konvencije područje uz rijeku Trebižat sa svim svojim specifičnostima udovoljava svim zadanim elementima konvencije. Regionalne inicijative i smjernice Europske unije kroz primjenu i obvezu uključivanja u NATURA 2000 stvara obvezu i stvarnu primjenu sljedećih konvencija:  Ramsarska konvencija bavi se prvenstveno zaštitom močvarnih staništa. a posebno migracijskih vrsta. a uz to je proširila svoj opseg djelovanja mimo močvarnih staništa i na kraška područja koja čuvaju veliku biološku i raznolikost vrsta i pejzaža. Ova direktiva je uspostavljena s ciljem da kombinira interes 34 . g.). Veze sa drugim projektima i konvencijama Da ima osnove i smisla promatrati područje Trebižata kroz kategoriju Zaštićeni krajolik/pejzaž – park prirode. te stoga zavređuje da bude dio obuhvata i predmetom Ramzarske konvencije. Iznimna osjetljivost i važnost ovih ekosustava upravo je i potakla odgovorne da se oni moraju na odgovarajući način tretirati i štititi kako bi bili čuvari biološke i krajobrazne raznolikosti cijelog biološkog ekosustava. s naglaskom na zaštitu ugroženih i ranjivih vrsta i njihovih staništa. zašto su već sada osigurana određena financijska sredstva od Vlade Republike Hrvatske.

Cilj EECONET-a je konzervacija ekosustava. Uspostava europskih zaštićenih zona i njihovo stavljanje u širi kontekst izvršeno je radi uspješnije identifikacije potreba subregije i odrađenih zemalja. Vrijednost Konvencije leži u tome što su ovi problemi prepoznati i stavljeni u međunarodnu agendu i primjenu akcija neophodnih na nacionalnoj i regionalnoj razini. staništa i vrsta koje imaju europski značaj uz unapređenje ekološke zbliženosti kontinenata.Akcioni plan za zaštićena područja ima za cilj razvoj adekvatne. IUCN . efikasne. održivu uporabu komponenti biološke raznolikosti. restauracijske zone za rehabilitaciju oštećenih staništa. Kroz ratifikaciju Konvencije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za zaštitu ugroženih vrsta sa širim interesom za zaštitu i unapređenje staništa. 35 . a odnosi se na sljedeće:    konzervaciju biološke raznolikosti. Ova mreža bi obuhvaćala četiri glavna elementa:     zone jezgre koje uključuju staništa od europskog značaja.  Institut za europsku politiku i suradnju s nekoliko europskih istraživačkih instituta predložio je formiranje Europske ekološke mreže pod nazivom EECONET. podjednaku raspodjelu koristi dobivenih uporabom genetičkih resursa. Na tragu ovih dokumenta i konvencija pokrenute su i konkretne aktivnosti koje se očituju kroz provedbu projekta.  Konvencija o biološkoj raznolikosti također govori o očuvanju biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa.  GEF-ov projekt “Integralno upravljanje slivnim područjem rijeke Trebišnjice i Neretve“ koji je počeo s provedbom u 2008. koridore za omogućavanje širenja i migracije. te u činjenici da ju je potpisalo više od 160 zemalja. Bosni i Hercegovini je omogućen pristup međunarodnim fondovima. g. tampon zone za zaštitu mreže od negativnih spojnih utjecaja. dobro organizirane mreže zaštićenih područja u Europi putem predlaganja niza preporuka za akcije koje trebaju poduzeti vlade i drugi subjekti putem identifikacije oko 20 – 30 prioritetnih međunarodnih projekata zaštite prirode. poboljšanja upravljanja i stvaranja klime podrške javnosti neophodne za uspjeh zaštićenih područja. prvenstveno GEF-u iz kojeg se isključivo financiraju projekti za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

visoko vrijednih i očuvanih ekoloških sustava koje treba integralno promatrati i rješavati kroz međudržavnu suradnju između BiH i Hrvatske.  NEAP BiH (Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša BiH). Unutar NEAP-a određeni su strateški ciljevi. te donesene polazne osnove za izradu menadžment plana upravljanja Hutovim blatom. Cilj NEAP-a je utvrditi jedinstvenu strategiju po svim elementima okoliša za narednih 10 godina. Područje provedbe je delta Neretve kao jedna cjelovita i nedjeljiva cjelina na potezu od Počitelja – općina Čapljina – do Ploča u Hrvatskoj.Koncept projekta upravo govori o značaju i važnosti delte Neretve i Trebišnjice kao jednog od rijetkih. Sve tri komponente uključuju veliki broj NVO-a i gospodarstvenika koji moraju raditi na zajedničkim aktivnostima oko osiguranja pristupa vodnim resursima i njihovog raspoloživog kapaciteta za održanje biološke raznolikosti u području rijeke Neretve. Projekt daje mogućnost da se racionalnije upravlja vodnim resursom.  Na prostoru delte Neretve već punih pet godina REC (Regionalni centar za okoliš) provodi projekt ReREP 2.2 “Poticanje povezivanja i razmjene iskustava u zemljama jugoistočne Europe“. Unutar ovog projekta definirani su i utvrđeni pravci strateškog razvoja kroz razvoj ruralnog turizma. definiranje biološkog protoka i integralni pristup upravljanju vodama.  Strategija ekonomskog razvoja regije Hercegovina koja ima za cilj ekonomski razvoj regije Hercegovina u kojem je kao jedan od četiri strateška 36 . u sklopu kojeg je pokrenut niz projekata za zaštitu Mediterana i priobalja kao što je projekt SAP – BIO. utvrđeni problemi i prioriteti njihovog rješavanja uz jasne mjere i aktivnosti.  WWF-ov projekt “Dijelimo vode“ u dvogodišnjem trajanju do 2010.  Realiziran je projekt institucionalnog jačanja segmenta zaštite mora i priobalja “Institucionalno jačanje“ ureda MAP-a u Sarajevu. te da se potaknu inicijative zaštite osjetljivih ekosustava uz očuvanja i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti na kraškom području. godine s fokusom na zaštitu biološke raznolikosti područja rijeke Neretve s tri svoje komponente: zaštita biološke raznolikosti. Kao krajnji cilj projekta formiran je NDF (Neretva Delta Forum – prekogranično tijelo) koalicije nevladinih organizacija koje će u partnerstvu s lokalnim vlastima i gospodarstvenicima raditi na unapređenju zaštite i provedbi koncepta održivog razvoja delte Neretve kao jedne cjeline. razvoj ekološki zdrave hrane.

Pretpostavke za ovakve procese date su i kroz novi Zakon o zaštiti prirode i šesti okolišni plan razvoja Europske zajednice. sanacija i uređenje riječnog korita Trebižata. Projekti poticaja davani od strane resornih ministarstva: turističkim djelatnicima. krajolici/pejzaži i prirodni spomenici. Kroz predloženi federalni Zakon o zaštiti prirode u članku 33. Efekti proglašenja 6. u cilju zadovoljenja provedbe jedinstvenih kriterijia zaštite prostora. otvara se mogućnost da Vlada FBiH posebnim propisima.  Projekt KEC (Županijski/kantonalni akcijski plan zaštite okoliša) za koji je Vlada HNŽ raspisala natječaj i čija se provedba očekuje u 2009. Zatim tu su: ekonomske razvojne strategije općina Ljubuški i Grude. određena područja predloži za europski program NATURA 2000. vrsta i njihovih staništa. jer one osiguravaju kvalitetu života u prostoru. uvažavajući načela održivog razvoja. godini. Područja koja mogu biti određena za program su nacionalni parkovi. Uspostavom zaštićene zone uz rijeku Trebižat stvara se mogućnost integriranja zaštićenih područja na cijelom području delte Neretve kroz jedan sveobuhvatan menadžment plan upravljanja cjelovitim prostorom delte Neretve. poljoprivrednicima. obrtnicima i gospodarstvenicima za brži razvoj i ulaganja u odgovarajući projekt koji uključuje zaštitu okoliša dodatni su argument da se zaštita prirode vrednuje kao resurs čije se osnovne komponente na smiju narušavati. te manji projekti vezani za zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeđa na području HNŽ i ŽZH. prirodno zaštićena područja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja cilja definirana zaštita okoliša. a među deset top projekta uvršten projekt Regionalnog razvojnog centra za zaštitu prirode i okoliša.1 Uključivanje u integracijske procese Kroz kategorizaciju i vrednovanje prostora otvara se mogućnost uključivanja prostora ljudi i roba u integracijske europske tijekove. ako se u njima nalaze “vrste prirodnih staništa od zajedničkog interesa“ i /ili “vrste od zajedničkog interesa“ po međunarodnim kriterijima.  Projekt LEAP – općine Čapljina. s ciljem uključivanja određenih područja u međunarodnu ekološku mrežu očuvanja prirodnih staništa i njihovih vrsta. zoning plan zaštite Kravica i Koćuše. 6. gdje se zagovara načelo racionalnog korištenja prirodnih resursa. 3 .

lokalitet je moguće privesti športskoj rekreaciji i odmoru s pratećim ugostiteljskim objektima. franjevački samostan te mnogi povijesni spomenici kulture).  Nizvodno na dijelu toka Tihaljine. Ravlića pećinom i samim izvorištem moguće je definirati kao edukacijsko-izletnički lokalitet koji bi imao primarnu funkciju zaštite izvorišta i kulturne baštine (mlinica). starim mlinicama. posjeta ribnjaku i obilazak mlinice koja je i danas u funkciji). tenisko igralište. Gradsko središte Gruda ne ulazi u obuhvat parka.750 ha. a mlinice i tri restorana mogu davati turističku ponudu (kupanje u rijeci. 3 ugostiteljska improvizirana objekta.  Lokalitet “Humac“ – Franjevački samostan – uz stare iskopine “Gračine“ pruža mogućnost uključivanja povijesne baštine u turističku ponudu. kod Kavazbašinog mosta. dok rubni dijelovi gradova Ljubuški i Čapljina djelom ulaze u predloženi obuhvat parka. Ljubuškog i Čapljine. bućalište. Duž cijele rijeke vodi regionalna cesta kojom se omogućuje pristup svim područjima parka i turističko ugostiteljskim destinacijama.  Lokalitet “Bučina – Čeveljuša“. 3 . ali bi osiguravao i provedbu obrazovnih programa.  Na području Klobuka vodopad Koćuša će se zaštititi kroz odgovarajuću zonaciju.2 T uristička valorizacija i održivost Prostor uz rijeku Trebižat. zahvatio bi površinu od 6. atraktivni slap uz lijepo pješčano kupalište.  Lokalitet Peć Mlini s izgrađenim objektima HE Peć Mlini. koja bi mogla ući u prijedlog obuhvata Parka prirode. Ostali dio parka većinom je slabo naseljen ili obuhvaća pojedina sela i zaseoke u kojima nema većih industrijskih i drugih postrojenja koja bi značajnije mogla narušiti izgled parka ili ugroziti osnovne biološke i kulturne vrijednosti prostora. moguće je već sada istaknuti područja koja bi mogla biti potencijalna središta ili turističke destinacije koje će nositi razvoj parka. te urušene mlinice koje je uz malo ulaganje moguće dovesti u funkciju posjećenog je kupališta.  Šetnica uz riječni tok Trebižat omogućuje osmišljavanje turističko-rekreacijske i ugostiteljske ponude (5 restorana. Granice budućeg parka obuhvaćale bi cijelu dužinu rijeke Trebižat u dužini od 51 km od Peć Mlina do ušća u Neretvu. Promatrajući područje kao jednu cjelinu. Uz sami park smještene su gradske urbane zone poput Gruda.6. rafting – kanu. kupalište.

ono se mora definirati s aspekta korištenja i namjene. rekreacija. Ovo bi bio nesumnjivo veliki doprinos daljnjem razvoju cijele regije kroz racionalno korištenje vodenog resursa uz poticanje razvoja aqua kulture. edukativni programi uz popratnu gastronomsku i ugostiteljsku ponudu mogu osigurati održivost zaštićenom području.  Područje Struga nudi športsko rekreacijske aktivnosti (kupanje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Područje vodopada “Kravica“ treba zonirati i osigurati dugotrajnu ekološku zaštitu sedre na vodopadu. ulaska u zaštićeno područje. kanu safari. to bi moglo osigurati punu održivost zaštićenom području. Područje bi doprinijelo oživljavanju i razvoju prvenstveno sportova na vodi kao što su kanu safari koji već ima tradiciju. Sadašnja ponuda na području rijeke Trebižat stvara prihod od oko 50.00 KM. ugostiteljstvo i sl. uređenje kupališta i trim staza. športske aktivnosti. namjeni i korištenju kako se ne bi narušile osnovne komponente prirode i turističkog ugođaja. kroz provedbu i razvoj sportskih sadržaja lova i ribolova.000.  Lokalitet “Božjak“ – uz uređene plaže i okoliš s 4 ugostiteljska objekta. te kao takvi imaju svoje opravdanje. urađen prilaz i mogućnost korištenja usluga kanu safarija – jedno je od glavnih turističkih odredišta. kanu safari.. stari rimski grad koji se nalazi pod zaštitom. Na ovaj bi se način stvorila opća klima za razvoj malog poduzetništva 3 . športsko ribarstvo. korištenje vodnog resursa itd. Promatrani u cjelovitoj turističkoj ponudi regije.  Prostor na ovom dijelu se mora jasno definirati po sadržaju. ali koji bi se uvelike mogao dalje unaprijediti i postati jedan od glavnih proizvoda buduće turističke ponude područja. zatim naplate edukativnih i turističkih atrakcija. te stvaranje preduvjeta za jedan širi i sveobuhvatniji pristup razvoja ruralnog turizma. turistima i zaljubljenicima prirode (kamperima).  Mogorjelo. također je dio ukupne turističke ponude područja. Ukoliko bi se uvele naplate parkiranja. Primarna funkcija u ovom dijelu je zaštita.). nabrojani lokaliteti pružaju mogućnost značajnijeg razvoja turističko-rekreacijskih sadržaja. Izletnički turizam. kao i naknada za koncesijske ugovore.  Područje uz naseljeno mjesto Trebižat je prostor koji svom svojom dužinom od 13 km može pružiti dnevni odmor mještanima. dok se rekreacijski i ugostiteljski sadržaji moraju premjestiti van zone utjecaja na vodopad.

Međutim. Za korištenje zaštićenog prirodnog dobra. članak 45. postavljanje reklama i slično).  Iz drugih izvora koji se utvrđuju zakonom o zaštiti prirode.“ Osim budžetskog financiranja zaštićeno područje se može financirati i po osnovi djelomičnog korištenja zaštićenog dobra:  Iz prihoda koji se ostvare vršenjem djelatnosti poduzeća. ugostiteljstva.  korištenja zaštićenog prirodnog dobra za djelatnost turizma.  Od naknade za korištenje zaštićenog prirodnog dobra. trgovine. broj 33/03) se kaže: “Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti Federacije BiH sredstva se osiguravaju putem Federalnog fonda za zaštitu okoliša. Sredstva ostvarena na ovaj način koriste se za zaštitu i razvoj zaštićenog prirodnog dobra. 400 .. sredstva će osigurati županija putem Županijskog fonda za zaštitu okoliša. mini farme (buduće tvornice proizvodnje zdrave hrane).. rekreaciju. odnosno organizaciji koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. Uspostavom odgovarajućeg i primjerenog režima zaštite na cijelom toku rijeke Trebižata. stvaraju se gospodarske pretpostavke za brži razvoj cijele regije.i ulaganja u proizvodnju koja potiče mini gospodarstva. druge pravne osobe i pučani plaćaju naknadu poduzeću.  korištenja imena i znaka zaštićenog prirodnog dobra. 7. unatoč činjenici da je Zakon usvojen 2003. Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti županija. Za namicanje sredstava od naknada zaštićeno prirodno područje može ostvarivati prihod od:  iskorištavanja prirodnog bogatstva (vodenog potencijala). U Poglavlju X.  korištenja posebno uređenih ili pogodnih terena za pojedine namjene. federalnog Zakona o zaštiti prirode (“SN F BiH”. odnosno organizacije koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. kao i dio naknada koje moraju plaćati pojedini pravni subjekti kad je u pitanju onečišćenje okoliša. fond još nije zaživio u praksi. korištenja za (parkiranje. snimanja filmova i slično. poduzeća/javne ustanove. Financiranje zaštićenog područja U setu zakona koji su doneseni 2003. godine nalazi se i Zakon o fondu koji je predvidio prikupljanje sredstava po pitanju korištenja prirodnih resursa. godine.

Upravo ovakav pristup trošenja sredstava utvrđen je Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti prirode. Sam prijedlog ostavlja prostora i vremena za daljnja stručna i znanstvena razmišljanja i promatranja u svoj svojoj širini i sveobuhvatnosti. što preračunato kroz turističku naknadu od 1.000 KM. ribe. divljači). Na temelju dosadašnjih opažanja na predmetnom prostoru o broju posjetitelja (domaći i strani) koji posjećuju područje kroz razne vidove turističke ponude: kanu safari. Zaključak Zaključak našeg rada je da postoji dovoljno objektivnih i argumentiranih činjenica da prostor uz rijeku “Tihaljina – Mlade – Trebižat“ zavrjeđuje da se promatra u kontekstu uspostave trajne zaštite kroz kategoriju “zaštićeni krajolik/pejzaž – park prirode“. Da bi se sredstva mogla potraživati po odrađenim programima i namjenski utrošiti u očuvanje i zaštitu okoliša. ugostiteljstvo. srpanj. jedan od preduvjeta je i uspostava zaštićenog područja koja će preuzeti brigu oko zaštite i unapređenja prirodne baštine. odmor uz kupanje i rekreaciju. dolazimo do spoznaje da područje može razviti svoje vlastite održive aktivnosti koje će osigurati uvjete za život i rad uposlenih u budućem zaštićenom području. ali uz javan način praćenja utrošenih sredstava. odnosno organizacije koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. 9. pristojbe na proizvode i slično. kulturne zabave na otvorenom uz rijeku. posjeti muzejima. prostora za parkiranje.00 KM iznosi 80. u vremenu trajanja turističke sezone (lipanj. 8. 401 . Prijedlog obuhvata Prijedlog obuhvata mogućeg zaštićenog područja Trebižat u površini od 17.000 posjetitelja godišnje. kolovoz) – dolazimo do brojke od preko 100.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  korištenja usluga poduzeća. đačke ekskurzije itd. konjička rekreacija. Dodamo li ovom naknade za korištenje resursa (vode.562 ha prezentiramo kao poticaj za buduća razmišljanja i usuglašavanja. Ove brojke dovoljno ilustrativno govore da područje uz rijeku Trebižat ima svoj potencijal/vrijednost koja se već sad može brojčano iskazati.

NEAP – BIH. Zakon o zaštiti okoliša ZHŽ (“Narodni list”.. Prostorni plan općine Ljubuški. COST projekt 65. g.. LEAP – općine Čapljina. 5/00). Sarajevo 2002. 13/94).. Elaborat o izgrađenim i planiranim vodoprivrednim objektima u slivu rijeke Trebižat (Hrvatska vodoprivreda – Split 1993. Uredba o Zaštiti prirode HNŽ (“Narodne novine HNŽ”. g. br. Savjetovanje – zaštita od voda i održivi razvoj. Hidrogeološki aspekti zaštite podzemnih voda u kršu. Neum 2000. g. g. Čapljina 2002.. g. Sarajevo 1985.. g. Sarajevo 2000.Karta obuhvata mogućeg zaštićenog krajolika/parka prirode “Tihaljina – Mlade – Trebižat“ Literatura Šesti okolišni plan EU za okoliš. 402 . Nacrt Zakona o zaštiti prirode FBiH.. g. br. Institut za geodetska istraživanja Zagreb.. Ribolovna gospodarska osnova HNŽ – Mostar 2000.

park prirode. kongresni turizam.. Isto tako.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja TURIZAM. promatranje ptica. godine stavljen je na popis međunarodno značajnih područja za ptice. ing. ing. godine. biciklizam.411 ha. i raspolaže s iznimnim prirodnim i krajobraznim vrijednostima. škola u prirodi. Ključne riječi: biološka i krajobrazna raznolikost. MOGUĆNOSTI RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA PARK PRIRODE “HUTOVO BLATO“ Stjepan Matić Nikola Zovko Sažetak Park prirode “Hutovo blato“ proglašen je kategorijom “zaštite parka prirode“ 1995. Svakako. park kroz svoj daljnji razvoj i osmišljavanje turističke ponude te samoodrživosti predstavlja pokretač turističkog i gospodarskog razvoja regije. 1998. a posebice općina Čapljina i Stolac. ekosustav. Nalazi se u jedinstvenom aluvijalnom močvarnom području delte Neretve u Bosni i Hercegovini. dipl. Turistička ponuda se ogleda kroz turističke atrakcije kao što su: foto-safari. Čapljina 403 . primarni cilj je očuvanje prirodnih vrijednosti krajolika s biološkim vrijednostima. Do proglašenja je egzistirao kao lovište. Pokriva prostor od 7. Zbog svoje vrijednosti nalazi se na listi posebno zaštićenih mediteranskih oblasti (Barcelonska konvencija).. kanu-safari. godine upisan je na listu močvara od međunarodne važnosti za ptice močvarice (Ramsarska konvencija). Nikola Zovko. U eko-sustavu kao što je Hutovo blato potrebno je pažljivo raditi na planiranju prostora koje će po pojedinim zonama omogućiti valorizaciju resursne osnove kroz turističku ponudu. sportski ribolov. dipl. Park prirode “Hutovo blato“. a 2001. turistička ponuda 1 Stjepan Matić. i dr. sportske pripreme.

turističke aktivnosti se mogu u velikoj mjeri kontrolirati. stavljanjem Hutova blata pod zaštitu i stupanjem na snagu Zakona o parku prirode. Posebice su se isticali talijanski posjetitelji. Kao turističko-gospodarska aktivnost. kao gospodarska aktivnost. a posebice zaljubljenike prirode. počela je razvijati druge vidove turističke ponude. 04/05) je uspostavio sveobuhvatnu zabranu lova na cijelom prostoru parka. stjecanjem dohotka i upošljavanjem lokalnog stanovništva. Nalazi se svega 20-ak kilometara od mora. br. Adekvatnim zoniranjem i drugim propisima koji uređuju pitanja zaštite. Hutovo blato predstavlja specifičnu i veoma dobru turističku destinaciju. uprava poduzeća. u suradnji s institucijama i kroz implementaciju projekata. Istovremeno su se i prihodi smanjili. Kao alternativu. Ovaj vid lovnog turizma bio je prepoznat ne samo u domaćim nego i u međunarodnim okvirima. 404 .Uvod Turizam u Hutovu blatu. koji su vremenom postali tradicionalni gosti Hutova blata. Međutim. i lovni turizam je sveden na minimum. Zakon o zaštiti prirode (“Narodne novine HNŽ/K”. datira od ranih 50-tih godina prošlog stoljeća – posebice lovni turizam. Klimatski uvjeti su također pogodni tijekom cijele godine i omogućuju razvoj sezonski interesantnih vidova turizma. Kao posljedica zabrane lovnog turizma. izostala su značajna sredstva neophodna za funkcioniranje svih službi u parku. pooštrene su mjere zaštite. Netaknuta priroda i bogat biljni i životinjski svijet Hutova blata privlače sve turiste. Isto tako. lov an ptice u vrijeme migracija kad u prostor parka dolazi na tisuće jedinki različitih vrsta. u okruženju obiluje kulturno-povijesnim i prirodnim lokalitetima. kao djelatnosti s najbržim rastom. Provedbom projekta LIFE i zaključaka koji su se odnosili na zabranu lovnog turizma s iznimkom pojedinih regija u parku. Mogućnosti turističke ponude Turizam predstavlja nezaobilazan potencijal razvoja i uključenja lokalne zajednice kroz poboljšanje socio-ekonomskog napredaka u i oko zaštićenog prostora. tj. brzim i nekontroliranim razvojem turizma u zaštićenom prostoru može se prouzročiti degradacija osjetljivih ekosustava. lov je za park predstavljao značajan dio prihoda: kako od same organizacije i odstrela tako i kroz korištenje ugostiteljsko-pansionskih usluga kao pratećih prihoda parka. povezano je dobrim prometnim komunikacijama.

izgraditi još i dodatne edukativne sadržaje kako bi Hutovo blato postalo svojevrsno edukativno središte za regiju i cijelu Bosnu i Hercegovinu. 405 . Stoga je potrebno. a što se i vidi iz statistike posjetitelja parka. Isto tako park kroz svoj daljnji razvoj i osmišljavanje turističke ponude te samoodrživosti predstavlja pokretač turističkog i gospodarskog razvoja regije. Turistička ponuda se ogleda kroz turističke atrakcije kao što su:  Foto-safari  Kanu-safari  Sportski ribolov  Promatranje ptica  Škola u prirodi  Biciklizam  Sportski turizam  Kongresni turizam Statistički prikaz posjetitelja parka Značajno je naglasiti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Uz izgrađenu infrastrukturu. osim postojećih. park predstavlja nezaobilaznu destinaciju u daljnjem turističkom napretku i povećanju broja posjetitelja. primarni cilj je očuvanje prirodnih vrijednosti krajolika s biološkim vrijednostima. Svakako. da su djeca školskog uzrasta najbrojniji posjetitelji i da se taj broj konstantno povećava. a posebice općina Čapljina i Stolac.

ne smiju zanemariti ekološke limite prostora. košarku. opremiti zoološki vrt.  izgraditi nove sportske sadržaje uz nogometno igralište (tenisko igralište. Turističke aktivnosti..  proširiti ponudu kroz uređenje botaničke. Kroz privredne aktivnosti u specifičnom prostoru svakako se treba rukovoditi načelom integralnog upravljanja. boćalište. dobru suradnju s lokalnom zajednicom. bazen. posebice kroz razvoj specifične turističke ponude.. Literatura Arhiva Parka prirode “Hutovo blato“ 406 . znanstvenim institucijama.Razvojne mogućnosti parka Za kompletiranje turističke ponude Parka prirode “Hutovo blato“ planiraju se određene aktivnosti:  izgraditi nove smještajne kapacitete. teretana. igralište za odbojku na pijesku.).  izgraditi kamp naselje za učenike i sportske ribolovce. institucijama vlasti i privatnim sektorom – može prerasti u vrlo značajnu i interesantnu turističku destinaciju.  urediti edukacijsko središte na Karaotoku. Zaključak Park prirode “Hutovo blato“ – uz planski usmjerena ulaganja. ornitološke i akvarijske zbirke. također.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Foto-safari Škola u prirodi 40 .

.

Prirodno-matematički fakultet Sarajevo e-mail: sadberatb@yahoo. arheološko nalazište u području Vrutci i Rimski Most. vile 1 2 3 Prof. Sveučilište u Mostaru Mr. endemičnost.dr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIRODNE I KULTURNOHISTORIJSKE VRIJEDNOSTI VRELA BOSNE Sadbera Trožić-Borovac Dubravka Hafner2 Lamija Abdijević3 Sažetak Rad je rezultat dugogodišnjih istraživanja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti prostora Vrela Bosne. raritet. u sastavu gljiva registrovano je 20 vrsta. Ključne riječi: aleja.sci. 14 vila. Sve registrovane vrste u sastavu živog svijeta odlikuju rezentativnost i raritet. diverzitet.... Faunu kopna odlikuje 52 vrsta ptica i preko 20 vrsta sisara. Posebno obilježje prostoru Vrela Bosne koje uključuje selo Vrutci. Fakultet prirodoslovno-matematskih i odgojnih znanosti. prostor Stojčevca.dr. životinje. Kao rezultat poznavanja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti širi prostor Vrela Bosne zahtijeva zaštitu i revitalizaciju na temelju ekoloških okvira koje će doprinijeti uspješnoj koegzistenciji prirodnog i kulturnog. a u sastavu akvatičnih mikrofita konstatovano je 102 vrsta.sci. prvenstveno Velika i Mala Aleja iz perioda 1893. izvorišni dio rijeke Bosne su kulturno-historijska obilježja.. Akvatična fauna prikazana kroz sastav ihtiopopulacija ukazuje na prisustvo sedam vrsta i u sastavu makroinvertebrata preko 30 vrsta. biljke.sci. takson. preko 400 vrsta zeljastih biljaka (veliki broj ljekovitih i medonosnih). a posebna specifičnost je pet endemičnih vrsta. Registrovano je 26 biljnih zajednica koje sačinjavaju 131 vrsta u sastavu dendroflore. Federalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa 40 .com Prof.

U ovom radu. U tursko doba organizovani su teferići ili izleti u području vrela Bosne. Zajedno. Materijal i metode rada U toku iznalaženja rješenja i kategorizacije područja izvršena su istraživanja sastava vodene i kopnene flore i faune u periodu 2003. Istraživanja prirodnih vrijednosti ovog područja usmjerena su na upoznavanje faune i flore izvorišnog dijela rijeke Bosne (Šenk. Prvi podaci o Ilidži (opština kojoj pripada prostor administrativno) potiču još iz neoloita. 1955. 2002). U sastav ovog dijela granično je određen prostor Plandišta. Shodno atraktivnosti područja prirodno-kulturno-historijske vrijednosti daju poseban karakter prostoru. a i u okviru projekata usmjerenih na zaštitu područja Vrela Bosne. 1956) i analize kvaliteta vode na temelju upoznavanja faune bentosa (Trožić-Borovac. obradu uzoraka i statističku analizu dobivenih podataka o kvalitativno-kvantitativnom sastavu. godine kada Zemaljska vlada uzima banju pod svoju kontrolu doprinoseći razvoju banjskog kompleksa i šire okoline Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne.Uvod Prostor Vrela Bosne predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne koji je smješten jugozapadno od grada Sarajeva ispod obronaka planine Igman i Bjelašnice. Preokret u razvoju banje Ilidža i ostalog prostora dešava se davne 1885. Sam naziv Ilidža je turskog porijekla i označava banju ili toplicu. a prema stepenu naseljenosti prestavlja najstarije naselje u središnjem dijelu Bosne. U rimsko doba Ilidža nosi naziv Lužani. a nije zabilježen neki značajniji razvoj ovog prostora. po prvi put je iznijet globalan prikaz prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti Cilj rada je da prema navedenim vrijednostima područja ukaže na glavne odredbe kojima je prostor Vrela Bosne proglašen Spomenikom prirode i tako smješten u rang zaštićenih područja po odredbama IUCN kriterija. Vegetacijska karta je rezultat terenskih istraživanja i 410 . Istraživanje akvatične flore i faune realizovano je kroz hidrobiološka uzorkovanja. Sadašnju fizionomiju i izgled područja Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne dobiva u vrijeme Austro-ugarske vladavine. ovaj prostor čini cjelinu. Stojčevac i selo Vrutci. a izgrađen je i most na Plandištu. godine. Dobiveni podaci su aplicirani na kvalitet vode primjenom saprobnog indeksa Pantle-Buck. “Rimski most”. početak Velike aleje. U osmanlijsko doba razvoj ovog prostora tekao je veoma sporo.-2005. kameni most na Željeznici. te veliki han-karavan saraj (zgrada sadašnje opštine Ilidža).

2005). 1).. u hidroekosistemima izvora Stojčevac. u bentosu izvora Stojčevac 20 vrsta. U vodama šireg područja Vrela Bosne do Rimskog Mosta od makrofita konstatovano je prisustvo 19 vrsta koje gusto obrastaju sediment riječnog korita. Vrela Bosne i izvori u selu Vrutak 102 vrste mikrofita (Trožić-Borovac. 2. 3. na prostoru Plandišta 21 takson. Rezultati i diskusija Prema rezultatima kvalitativno-kvantitativne analize sastava mikrofita (nižih biljaka) utvrđeno je prisustvo (tab. 2. u Vrelu Bosne (3 izvora) 22 taksona. Tabela 1 Karakteristike sastava flore i gljiva prostora Vrela Bosne Broj vrsta specifičnost drveće 131 Zaštićene i ugrožene Zeljaste biljke >400 Medonosno i ljekovito bilje gljive 20 jestive mikrofite 102 26 sa uskim arealom rasprostranjenja Na osnovu kvalitativne analize sastava invertebrata u bentosu hidroekosistema na širem području Vrela Bosne konstatovano je: 1. 30 taksona. 4. a u njima je registrovano preko 131 vrsta dendroflore. Na naznačenom prostoru konstatovano je 20 vrsta gljiva (IGH. u bentosu tri izvora Vrela Bosne 71 vrsta. Popis kulturno-historijskog naslijeđa rezultat je podataka iz Federalnog zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe BiH. konstatovano je pet endemičnih vrsta. 4. preko 400 vrsta zeljastih biljaka i 102 vrste akvatičnih mikrofita (tab. jedan dinarsko-alpski endem Siphlonurus croaticus (Ulmer. 1): 1. Rezultati analize biljnih zajednica na prostoru Vrela Bosne ukazuju na razvoj 26 biljnih zajednica (prilog 1). 2004).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prikazana je kartografski u prilogu. deset vrsta je isključivo vezano za izvorišne dijelove. 2005). 26 vrsta su isključivo izvorske i veoma su rijetke (Hafner. 3. 5. Drusus bosniacus Klapalek 1900 411 . S. u izvorima selo Vrutak 32 vrste. Hafner. D. 1920) četiri dinarska endema: Gammarus bosniacus Schäf. 6. 5.

uz Veliku aleju Zemaljska vlada Austro-ugarske izgradila je ladanjske objekte za svoje potrebe. Rimski most se u starim dokumentima spominje kao “Bosna basi kuprisi“ (“most kod izvora Bosne“).: 412 . Ovo je predromanička građevina (Abdijević. Tabela 2 Karakteristike sastava faune prostora Vrela Bosne životinje specifičnost invertebrata >30 pet endema ihtiopopulacije 7 ugrožene sisari 20 rijetke ptice 52 ugrožene i rijetke Kulturno-historijsko naslijeđe predstavljeno je kroz Veliku i Malu Aleju koje su formirane u periodu 1993. 1971). On kao takav predstavlja zaštićen spomenik kulture. U sastavu kopnene faune registrovano je oko 20 vrsta sisara. 2005). Od 14 vila iz tog perioda sačuvano je osam.2). posebna specifičnost sastava akvatične flore i faune.(Marinković. Ostalih pet je devastirano i zahtijeva obnovu. Dobivene vrijednosti su u kategoriji oligosaprobnih ili čistih voda. Nipharagus ilidžensis ilidžensis Schäf. ali nizvodno prema Plandištu dolazi do blagog porasta onečišćenja koje je rezultat pojačanog antropogenog uticaja i neplanskog upravljanja prostorom. veliki diverzitet drveća. Chaetopteryx bosniaca Marinković.000 stabala kestena i platana). preko 20 vrsta gljiva. 1955 (Marinković. godine (3. zeljastih biljaka. 1981). Na osnovu sastava vodene flore i faune bentosa vodnih ekosistema izvršena je ocjena kvaliteta vode. Zaključak Rezultati analize prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti šireg prostora Vrela Bosne ukazuju da prostor obilježavaju 26 biljnih zajednica. tri su obnovljene i imaju svoj izvorni oblik. velika raznovrsnost kopnene faune sisara i ptica. a u sastavu vodene faune preko 30 vrsta (tab. bogata hidrografska mreža iz čega proizilazi da je širi prostor Vrela Bosne prema svim kriterijima ekološki senzitivno područje tj. 52 vrste ptica (dosta migratornih vrsta). u periodu devetog i 10 vijeka podignuta je crkva posvećena svetom Stjepanu Prvomučeniku. Ne postoje precizni podaci kad je most sagrađen ali nosi naziv Rimski zbog uzidanih detalja sa rimskih građevina. Vile su građene uglavnom od prizemlja sa trijemom i sprata sa velikim verandama. visokim krovovima i kulama na čijem vrhu je vidikovac. Područje Vrutaka je arheološko nalazište.

5. L. The Biodiversity Support Program – A USAID Consortium of World Widlife Fund. The Nature Conservancy and World Resource Institute Institut za građevinarstvo i hidrotehniku Građevinskog fakulteta Sarajevo: Zaštita šireg prostora Vrela Bosne Marinković. (1981): Trichoptera. 2001) su: 1. 1995. u Elaboratu: Zaštita prostora Vrela Bosne.Gospodnetić i sur. Redžić et all.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  reprezantativno  pejsažne vrijednosti  pogodno za naučna istraživanja  monitoring  mjesto konflikta prirodnog i urbanog  zasnovano na biološkim informacijama Najprihvatljiviji način upravljanja ovim prostorom je potpuna konzervacija (zaštita) čitavog prostora. 128 p 413 . 131pp Marinković-Gospodnetić. (2005): Biodiverzitet algi i ocjena kvaliteta vode. Elaborat: Endemične vrste vodenih insekata u Bosni i Hercegovini. Institut za hidrotehniku i građevinarstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Johnson. prostor analiziran u radu je proglašen Spomenikom prirode. bogastvo biljnim i životinjskim vrstama rijetkost (raritet) endemičnost živih oblika reprezentativnost ugroženost funkcija ili namjena Uvažavajući naznačene činjenice.C. (1995): Biodiversity in the Balance: Approaches to Setting Geographic Conservation Priorities. M. u u Elaboratu: Zaštita prostora Vrela Bosne. 3. ali i dalje u konfliktu sa urbanim priroda gubi i nestaje. N.. 1977: diferencijacija populacija nekih vrsta vodenih insekata. 6. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. a parametri koji to određuju (Johanson. (2005): Kulturno-historiske vrijednosti šireg prostora Vrela Bosne. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. 2. D. 4. Literatura Abdijević. naznačene su odredbe adekvatnog upravljanja. Institut za hidrotehniku i građevinarstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Hafner.

Hafner. Đug. H. Doktorska disertacija. Elaborat CEPRES Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Trožić-Borovac. Redžić.O. Voda i mi. (2001): Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac. S.. S. S. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Šenk.. JP“Vodno područje slivova rijeke Save“ 37: 18-26.. S. D. (1955): Biologische Uberwachung der Gewasser und die Darstellung der Edgebnisse. Gas Wasserfach.. F. (1956): Faunističko-ekološka ispitivanja izvorskog dijela rijeke Bosne. Trožić-Borovac. S. R.Pantle. Barudanović. (2002): Istraživanje makroinvertebrata bentosa rijeke Bosne i pritoka u ocjeni kvaliteta vode. 96/18:604. Buck. 2: 29-61 414 . (2004): Fitobentos i zoobentos hidroekosistema šireg područja Vrela Bosne u ocjeni kvaliteta vode. Acta Ichtyologica Bosniae et Hercegovinae.

14 villas. the territory of Stojčevac. and in the group of aquatic microfites 102 species have been registered. firstly Great and Small Alley from the period of 1893. and special specifity is five endemical species. Special attribute to the area of Vrelo Bosne which includes the village Vrutci.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja NATURAL AND CULTURALHISTORICAL VALUES OF RIVER BOSNA Abstract The work is a result of long-time researches of natural and culture-historical values of the area of Vrelo Bosne. over 400 species of herbaceous plants (a large number of medical and honey plants). As a result of cognition of natural and culture-historical values the wider area of Vrelo Bosne demands protection and revitalization on the basis of ecological frames which are going to contribute to successful coexistence of the natural and the cultural. 52 species of birds and over 20 species of mammals characterize the land fauna.. in the constitution of macroinvertebrat over 30 species. villas 415 . animals. plants. Key words: Alley. endemic. the source part of the river Bosna are the culture-historical elements. All registered species in the constitution of the living world are characterized with rezentaticity and rarity. rarity. archaeological finding in Vrutci and the Roman Bridge (Rimski most). Aquatic fauna is represented through the constitution of ichtiopopulations indicates to the presence of seven species. 26 plant groups have been registered which consist of 131 species in the constitution of dendroflora. in the group of fungi 20 species have been registered. taxon. diversity.

.

1 2 Kantonalna Javna ustanova “Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa“ Bihać Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona/županije.građevinsko-arhitektonski objekti. historijski. Spomenici kulturnog naslijeđa su dobra od opšteg interesa. Smatra se da oštećenje ili nestanak svakog dobra kulturnog naslijeđa predstavlja osiromašenje kulturnih dobara svih naroda svijeta. naučni ili duhovni značaj. bilo prirodnu bilo umjetnu. nepokretno i krajolici koji nas okružuju. koja uživaju posebnu zaštitu i na način propisan zakonima i međunarodnim konvencijama čiji je potpisnik BiH. (ICOM) Kulturno naslijeđe pokretno.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja KULTURNO NASLIJEĐE. – spomeničke cjeline. Nepokretni kulturni spomenici su ona mjesta koja su dio kulturnog okoliša koja imaju estetski. budući da svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi. za koju se smatra da ima estetski. NEODVOJIV DIO RAZVOJA TURIZMA U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU Mirzet Mujadžić Anto Marjanović2 Sažetak Kulturno naslijeđe predstavlja svaki koncept ili stvar. kao svjedočanstvo daleke i nedavne prošlosti i naše zajedničko dobro. te građevinske i fortifikacijske cjeline i drugi nepoktretni objekti i dijelovi objekata i cjelina trajno vezanih za određenu sredinu. historijski ili društveni značaj ili drugu posebnu vrijednost za buduće generacije kao i za sadašnju zajednicu: . nalazišta. predstavlja osnovu kulturnog ambijenta u kojem živimo i razumijemo naš kontinuitet. Bihać 41 . cijela naselja ili njihovi dijelovi i nekropole i druge grupe građevina kada čine jedinstvenu cjelinu. arheološki i historijski lokaliteti.

. trgova i drugi nazivi i obilježja koja služe očuvanju uspomena na značajne događaje i ličnosti.vojni predmeti. socijalnog ili stručnog značaja. urbanizma i arhitekture. arheološkog. književnih. Grupe građevina: homogene grupe gradskih ili seoskih građevina izuzetne po svom istorijskom.predmeti likovne umjetnosti. Zbog toga između života ljudi ovoga kraja i dobara kulturnog naslijeđa postoji prisna vjekovna veza. umjetničkih.predmeti od naučnog ili tehnološkog značaja.predmeti dekorativne umjetnosti. umjetničkog.predmeti koji su djela etnografske umjetnosti ili etnografija.spomen obilježja. umjetničkom. odnosno područja koja su djelimično izgrađena i dovoljno karakteristična i homogena da se mogu topografski definisati. nazivi mjesta. . dokumenta ili fotografije. grafički ili televizijski materijal ili zvučni zapisi. . .predmeti iskopani iz zemlje ili izvađeni iz vode. arheoloških. Kako je obnova dobara kulturnog naslijeđa složen proces. uključujući instalacije i opremu. arheološkom. socijalnom i stručnom značaju.knjige. Zbog toga je započet proces njihove obnove utemeljen na naučnim principima zaštite poštujući svjetske konvencije i povelje o zaštiti kulturnih dobara sa istim pristupom svim historijskim slojevima i njihovim jednakim valoriziranjem počevši od Stare Ostrovice u Kulen Vakufu. . .. koje su dovoljno jedinstvene da čine topografski definisane cjeline. arheološkog. Svi predmeti koji su uvršteni u inventar muzeja. Pokretno kulturno naslijeđe čine predmeti koji su od važnosti iz etnoloških. a cjelovitost prostorima i ambijentima koji su razoreni. imperativ svih 41 . jer kao predmeti spadaju u jednu ili više slijedećih kategorija: . Raznolikost opštehistorijskog procesa na području Unsko-sanskog kantona ukazuje na neiscrpnost i bogatstvo slojeva proteklog života. Evropska konvencija o zaštiti arhitektonskog naslijeđa odnosi se na sljedeća trajna dobra: Spomenike: sve građevine i strukture od izrazitog historijskog. socijalnog ili stručnog značaja. kojim se želi vratiti dio izgubljenog historijskog identiteta sredini koja je srasla sa dobrima kulturnog naslijeđa. arhiva i drugih institucija dio su pokretnog kulturnog naslijeđa. naučnom.drugi predmeti određeni propisima. biblioteka. zapisi. pojedinačni objekti ili grupe iz oblasti likovnih i drugih umjetnosti. koji često nosi u sebi složene i tajenstvene drame i historije. ulica. naučnih ili tehnoloških razloga. umjetničkog. Lokalitete: zajednička djela čovjeka i prirode. historijskih. Njihove sudbine su tako isprepletene da se odvojeno ne daju zamisliti i ne mogu kazati. . naučnog. koja su od izuzetnog historijskog. naučnog.

6 zgrada koje su vezane za događaje iz NOB-a itd. 76 memorijalnih spomenika (srednjovjekovnih nekropola. 41 . stilskih i drugih odnosa čuvajući najvrijednije objekte za restituciju primjenom odgovarjuće metodologije. (s tim da za 38 gradova postoje tragovi koji su vidljivi na terenu). odnosa prema mističnom i transcendentalnom. keramici. Kulturno naslijeđe zaštićenog područja predstavlja materijalizovani izraz kulturnog. 40 stambenih zgrada. Bilo je slučajeva (dio srednjeg vijeka i osmanskog perioda. Evidencije pominju oko 30 crkava i manastira. materijala i postupaka. blizu 50 starih gradova. 500 arheoloških lokaliteta (od toga 200 predhistorijskih. i na taj način uspostavili relacije koje su vladale ovim prostorom. podignuto je i nekoliko potpuno novih gradova. Svi ti tragovi. kao specifičan dio opšteg civilizacijskog razvoja čovječanstva. historijskog i društvenog razvoja različitih ljudskih zajednica i društva u cjelini na ovom prostoru. Ovo naslijeđe nastalo je u kulturama čije su granice uglavnom zahvatale veća područja od onog omeđenog današnjim granicama USK-a. kao i oni prenošeni predanjem u vidu vjerovanja. kulturnih koncepata. gdje nova gradnja uvažava principe prostornih. nerijetko isprepleteni. ali i tehnološkog napretka i osvajanja novih znanja. mezarja i turbeta). Od prvog dana ljudskog prisustva na prostoru USK-a do danas ostali su tragovi nataloženi. 16 utilitarnih. a 11 gradova planski je napušteno i porušeno od strane habsburške vlasti u drugoj polovini XVI stoljeća. Samo tako bi se osujetila namjera onih koji su zaboravili i uništavali dobra kulturnog naslijeđa. etničkih ili političkih entiteta upravo prolaze onom prostornom razdjelnicom koja danas dijeli dva porječja . 7 starih prosvjetnih zgrada. koji svjedoče o neprekidnoj smjeni različitih etnosa. česme i šadrvane. 100 antičkih. staklu. 200 srednjovjekovnih – rimskih. materijalizovani u metalu. priča. gdje smo mi bili svoji na svom. 16 mostova (dokumentovan jedan rimski most u Starom Majdanu). cjeloviti ili u fragmentima.Unu i Sanu. umjetničkih doživljaja stvarnosti. pjesama i igara predstavljaju ukupnost kulturnog naslijeđa Krajine. ali i neke kulture predhistorije) da granice tih širih kulturnih. a gotovo svi prošireni. (mi smo dosad evidentirali osam (8) džamija s drvenom munarom. Na području Unsko-sanskog kantona evidentirano je oko 500 nepokretnih i 35 pokretnih dobara kulturnog naslijeđa. mnogi gradovi u osmanskom periodu su obnovljeni. 12 privrednih objekata.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja naših intervencija upravo mora biti očuvanje kontinuiteta prostornih odnosa restitucijom objekata koji su tu postojali. na području budućeg nacionalnog parka Una registrovano je 49 arheoloških lokaliteta). 12 gradova u svojoj blizini ima gradinske lokalitete. oko 70 starih džamija i tekija. kamenu. dodatno ojačani i pretvoreni u znatno jače tvrđave.

Uključivanje dobara prirodnog i kulturnog naslijeđa u programe zaštićenog područja. sportskog. a omogućavaju nam da čovjekov život i djelovanje sagledamo u širim vremenskim dimenzijama. pa smo svjesni da je njegovo očuvanje važno za dobrobit i prosperitet sadašnjih i budućih generacija. kulturno naslijeđe ovog prostora smatra se neistraženim i sa djelimičnom dokumentacijom koja je od 1950. turizma sa kulturnom motivacijom na ovom području. predstavlja i postprijemnu obavezu članica Evropske Unije. Ona je nezamjenjiv dio materijalne i duhovne kulture svakog naroda i određuje izgled gradova. Graditeljsko naslijeđe ima neprocjenjivu vrijednost u našoj savremenoj civilizaciji. njene umjetničke i historijske poruke prezentuju specifične vrijednosti tradicija i uspomena. što je i jedan od strateških pravaca Unsko-sanskog kantona. i tehnološke baštine do savremene i tradicijske kulture. kao značajan potencijal za korištenje ovih resursa u procesu prostornog planiranja. osiguranje tržišta nekretnina i otvaranja novih radnih mjesta. a koji predstavljaju osnovni uslov za privredne djelatnosti regionalni razvoj. pokretno i nematerijalno naslijeđe. identifikacija i valorizacija posebnosti dobara prirodnog i kulturnog naslijeđa na Unsko-sanskom kantonu. od pokretne i nepokretne. 420 . Posebnosti kulturnog naslijeđa kao temelj za razvoj USK-a predstavlja i graditeljsko naslijeđe sa naglaskom na stare gradove koji čine jedinstvenu koncentraciju ratnih objekata kao posebnost u evropskim okvirima. obogaćuje u različitim aspektima života. Prema definiciji koju daje ICOMOS/UNESCO. Taj koncept je osnov za razvoj turizma na USK-u kao kulturnog čina tj. kao i arhitektonsko naslijeđe u cilju obezbjeđenja instrumentarija za zaštitu. odražava kulturu i način života. Postojanje dobara prirodnog i kulturnog značaja tj. također. ali i cjelokupni kulturni život neke zemlje. dnevnog ili noćnog života određene destinacije. usljed viševjekovnih ratnih razaranja. duhovne. Nažalost. stoga je održivi razvoj u zaštićenom prostoru nezamisliv bez uključivanja dobara kulturnog naslijeđa u sve planove razvoja kulture i turizma. višegodišnje zapuštenosti. upravljanje i planiranje historijskim područjem i krajolikom. veliki broj spomenika kulturnog naslijeđa znamo samo po opisu i historijske literature. Ona doprinosi pojačavanju svijesti o kulturnom identitetu pojedinca i zajednice. razvoj kulturnog turizma. sela i krajolika. mnoga od ovih svjedočanstava su u stanju akutne ugroženosti. kulturne predjele-krajolike. tačnije. Naslijeđe nas.I pored toga. godine ažurirana samo u rijetkim slučajevima. nepokretnu i duhovnu baštinu. kulturni turizam obuhvata pokretnu.

or social meaning. Immobile cultural monument is a part of the cultural landscapes which has esthetic. which signer Bosnia and Herzegovina is also. architecture. findings. Summary Cultural heritage represents every concept or the object of artistic. artistic. Naime. immobile and landscapes as a testimony of the far and earlier past represents a base of the cultural ambience in which we live and understand our community. monumental complexes. European convention on protection of architectural heritage relates to followed permanent wells: MONUMENTS: every building and structure of distinct historical. streets. Every damage or disappearance of any well of cultural heritage is considered as a pauperization of the cultural wells of every nation. urbanism. social or professional importance. including installations and equipment. scientific. since as it is well known. scientific. squares and other terms and marks. jasno je da kultura i kulturna baština pridonose atraktivnosti određene turističke destinacije. archeological. whole communities or parts of it. which are under special protection that is determined with laws and international conventions. 421 .every nation gives its contribution to the world trough culture. or some other special value for future generations and for the today’s communities: objects of architectonic and engineering meaning. Monuments of the cultural heritage are wells of common interest. pa su prema tome često i preduslov turističkog odabira. Cultural heritage. and other immobile objects and parts of the objects and complexes which are permanently linked to certain areas.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Pojam kulturnog turizma sjedinjuje u sebi pojmove kulture i turizma. which serve to maintenance of a memory on some important happening or a person). archeological and historical locations. scientific or spiritual meaning. mobile. street titles. historical. partial objects or groups from different art movements. buildings and fortification complexes. GROUPS OF BUILDINGS: homogeny groups of urban or suburban buildings which are exceptional by its historical. archeological. na prvi se pogled čini da su vrlo blisko vezani i da se vrlo dobro upotpunjuju. necropolises and other categories of buildings (monumental-criterions. historical. Ako se ta dva pojma pokušaju zamisliti u nekom kontekstu.

Considering the fact. archeological. the imperative of all must be remaining the continuity of spatial relations by restoring the objects which have existed on those places before. a strong connection exists for centuries between people of this area and the wells of cultural heritage on this region. is a part of mobile cultural heritage. library-collection or some archive inventory. LOCATIONS: joint activity of human and nature. as objects. graphical or TV-material or audio-recordings  Other items determined by regulations Every item. and have remarkable historical. starting with Stara Ostrovica in Kulen Vakuf. documents. that is hard to tell them separately. which is a part of museum collection. which is based on scientific principals of protection. photography’s. social and professional importance. or some other institution. That is the reason for the initiation of the process. Their stories are so mixed. or areas which are build by part and characteristic enough to be topographically defined. and bringing back the wholeness to the areas and ambience which are destroyed. Diversity of historical process on the ground of Una-Sana canton indicates infinite and rich stratification of the past life. that the revitalization of historical wells is complicated process of bringing back the parts of lost historical identity to the areas which are grown together with wells of cultural heritage. which are parts of ethnological collection  Military items  Items of decorative art  Items of visual arts  Items of scientific or technological importance  Books. they are defined by one or several of these categorizations:  Items excavated from the ground or water  Items. scientific. That is because. which has ethnological. and which are rare or unique enough to be parts of topographically defined complexes. technological and literary importance.social and professional importance. historical. MOBILE CULTURAL HERITAGE: is made of items. archeological. respecting the international conventions and charters on protecting of a cultural heritage. Because of that. artistic. 422 . scientific. which very often had complicated and mystified history. with the same approach to all historical layers and its equal valorization.

whole or partial. many of these testimonies are in the state of acute danger. 423 . by war activities during centuries. as a specific part of general civil development of humanity. understanding of surreal and mystic. progress and new knowledge and understanding of materials. many of them were to be renewed into stronger fortifications in Ottomans empire. so that we may be aware that it remains important for common good and prosperity of today’s and future generations. historical and social development of different human communities and society in total on this area. actuated in rare cases. It contribute to reinforcements of awareness for cultural identity of the individuals and communities. but also technological improvement. On the grounds of Una-Sana canton has been listed around 500 immobile and 35 mobile wells of cultural heritage. which boundaries wore even bigger from those we have today. villages and landscapes. it considers that the cultural heritage on this area is not enough explored and has partial documentation which has been since 1950. the intention of those who destroyed would be stopped. beliefs and games represent the actual cultural heritage of Krajina. artistic impression of the reality. and squalor. The cultural heritage of protected area represents materialized expression of cultural. glass. Heritage enriches us in different aspects of life. Specificity of natural heritage. Unfortunately. as a foundation for development of Una-Sana canton represents built heritage with the accent on old cities which made unique concentration of war objects as a feature in frames of Europe. which testify continuous shift of different ethnos. and actions. From the first day of the human existence on the area of Una-Sana canton until today.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja By doing so. It is displaceable part of material and spiritual culture of every nation and it determents the shapes of cities. nearly 50 old towns (38 of them has visible traces) 12 cities in its closeness has fortifications. Every trace which is materialized in metal. the traces remained.-Sana canton as tourism with cultural motivation. cultural concepts. and it allows us to look at life and human actions in wider time dimension. Even though this list is pretty wide. Built heritage has priceless value in our contemporary civilization. That concept is a basic for development of tourism in Una. even those which are inherited trough stories. This heritage has come into existence in culture. and 11 towns has been strategically deserted and destroyed by the hand of Habsburg authority in the second half of XVI century. ceramic. stone.

In the definition given by ICOMOS/UNESCO. The term cultural heritage frames all terms of culture and tourism. cultural tourism contains mobile. It is very clear that the culture and the cultural heritage contribute to activity of tourism. but also the whole cultural life of some country. 424 . immobile and spiritual heritage. so they are very often postulated for tourism.

u sve gorem položaju. Neke od 1 Centar za Istraživanje i Razvoj Održivog Turizma – CIROT.com 425 . upravljanje ovakvim područjima je veoma često ekonomski neisplativo i predstavlja dodatni teret za institucije javnog sektora zadužene za njihovo upravljanje. ali i obezbijediti finansijska sredstva za dalju zaštitu i održivi razvoj. može postati najefikasnije oružje za zaštitu zaštičenih područja. i da krenu sa razvijanjem takve turističke ponude koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe budučih gostiju. koji će htjeti da putuju bez narušavanja prirodnog okoliša i koji će umjesto na punim plažama i ljetnim odmaralištima radije provesti svoj odmor u divljini. Ovo i te kako mora poslužiti kao poziv svim menadžerima zaštičenih područja da što prije počnu razmišljati u ovom smijeru. parkovi i rezervati. svijet flore i faune našeg planeta je. mail: cenitor@gmail. Međutim. Zaštičena područja. postala su jedina mjesta gdje je još uvijek moguće očuvati prirodnu ravnotežu i sklad. daleko od buke i stresa. što dalje dovodi do propadanja i obezvrijeđivanja ovakvih lokaliteta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ODRŽIVIM TURIZMOM U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA Amela Čengić Vedran Grebo Sažetak Prirodni svijet. prirodna netaknuta područja su pod udarom globalizacije i galopirajuće urbanizacije. Turizam. Mnoge biljne i životinjske vrste su pred izumiranjem. a s druge strane može i te kako uticati na povečanje blagostanja lokalnog stanovništva i šire zajednice. Trendovi na strani turističke potražnje nesumnjivo pokazuju da će u budućnosti biti sve veći broj ekološki osvještenih turista. te zaštititi prirodni biodiverzitet od daljeg izumiranja. iz dana u dan. Sarajevo. uz pravodobno planiranje i pravi razvoj.

tako i nesvjesnim stavovima o turizmu kao pokretaču razvoja. g. kako svojim ponašanjem prema okolini. održivi turizam. Kako se okruženje svakim danom mijenja. Kako se okruženje svakim danom mijenja. a sve više organizacija u fokus svog djelovanja stavlja upravo razvijanje i promociju ideje o održivom turizmu kao odgovoru na sve štetniji masovni turizam.gdje je naglasak na onom aktivnom. što u broju turista kojih je svake godine više 2 Fact Sheet: Global Ecotourism. ali i sami znamo da za sve što imamo ili čak i nemamo sami smo zaslužni. 2007. a u 2006. je dosegla do cifre od 3500 milijardi US$2. Potrebe su svakim danom sve zahtjevnije i mnogi očekuju puno od okruženja u kojem se nalazi određena atrakcija. Međutim. tako se i ponuda na tržišu mijenja. str. očekivanja ovog kaotičnog rasta potrebe za aktivnim odmorom. . tako se i ponuda na tržišu mijenja. Ovaj rad bi mogao poslužiti kao svojevrstan vodič za sve menadžere kako da najbolje planiraju i upravljaju turizmom u zaštičenim područjima za čije su normalno funkcionisanje zaduženi. eko turuzam. očekivanja ovog kaotičnog rasta potrebe za odmorom ali onim aktivnim. sve su češća istraživanja i radovi na temu štetnog uticaja masovnog turizma na okoliš i prirodnu sredinu.1 426 . Ključne riječi: turizam u zaštičenim područjima. ali i sami znamo da sve što imamo ili čak i nemamo sami smo zaslužni.strategija za razvoj navedenene u radu omogućavaju kvalitetnije upravljanje zaštićenim područjima. Potrebe su svakim danom sve zahtjevnije i mnogi očekuju puno od okruženja u kojem se nalazi određena atrakcija. u današnje vrijeme.godišnji rast ukupne potrošnje u turizmu je 4. koji nudi nove načine povečanja spoznaje o okolišu kao nezamjenjivom blagu. što u prihodima .. tako i nesvjesnim stavovima o turizmu kao pokretaču razvoja. strategije Uvod Turizam danas nudi nove načine povečanja spoznaje šire populacije o okolišu kao nezamjenjivom blagu.6%. Svjetski turizam i štetni uticaji masovnog turizma U današnje vrijeme kad svjetski turizam bilježi impozantne rezultate. kako svojim ponašanjem prema okolini. I samo svjesni činjenice da je turizam danas jedna od pokretača „pozitivne“ svijesti.

u 2005.5% u odnosu na prošlu . a neki su se zadržali samo na lokalnom nivou. U teoriji možemo pronaći različite nazive za ovu novu vrstu turizma kao sto su odgovorni turizam (responsible tourism). i na kraju se sve svodi na napore za očuvanje okoliša i unaprijeđenje života lokalnog stanovništva.uk “Sustainable Tourism in Protected Areas . koji prije svega ima za zadaću zaštitu okoliša i unaprijeđenje života lokalnog stanovništva.tourismconcern. održivi turizam (sustainable tourism). Mnogi predstavljaju zavjeru moči i snage. seoski turizam itd. dok se o trendovima pažljivo raspravlja i isti se predstavljaju nezavisni jedni od drugih. Upravo zbog ovakvih sve češćih primjera negativnih efekata turizma na prostor i okoliš. Zato. situacija je drugačija u praksi. Novi trendovi na strani turističke potražnje U svijetu u kojem živimo svakim danom susrećemo se sa određenim trendovima. str.Guidelines for Planning and Management”.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za 5.wttc. Svakim danom sve više je ljudi koji se vode jednom te istom vodiljom. 3 4 5 www. često sa nepredviđenim posljedicama.13 42 . ukoliko žele da pravovremeno odgovore na promjene na tržištu. 2.org. Takva situacija je i u turizmu.org www. g. Praćenje trendova na strani potražnje ne predstavlja samo pametan poslovni potez već obavezu za menadžere parkova. prosječan teren za golf sa 18 rupa godišnje potroši količine vode dovoljne za podmirenje potreba 100 prosječnih farmera u Maleziji4. broj turista je premašio brojku od 800 miliona 3. Neki su se proširili na globalnom nivou. Povećanje interesa u održivom i eko turizmu ogleda se u povečanju društvene svijesti o kvaliteti zaštićenih područja i efekata od turizma. eko turizam. sve više istraživanja različitih organizacija bavi se upravo problematikom štetnih uticaja masovnog turizma na prirodni okoliš u mnogim turističkim destinacijama. Veliki brod za krstarenje na Karibima godišnje proizvede preko 70000 tona otpada. I sami nismo svjesni kada je određeni trend prestao biti “in“ te kada ga je zamjenio neki novi. sada je ali i ostat će trend!“5 Određeni trendovi nadopunjuju jedni druge. koji u mnogim slučajevima imaju vrlo slične definicije. a to je: „Priroda je trend! Bila. posljednjih deceniju dvije došlo je do pojave nove vrste turizma kao odgovora na masovni turizam. Interakcija trendova može se očekivati na različite načine. principe i politike. ali kompenzacija vuče vrijednost i stavove.

kao što je život u prirodi. i sve ovo vodi do promjena u režimu rekreacije ali i turizma. Veći nivo obrazovanja čvrsto je povezan sa potrebom za aktivnostima rekreacije na otvorenom. a posebno u manje razvijenim zemljama. vrijeme za odmor trebalo bi da se povećava u odnosu na radni tjedan. pomaže generirati povečanje ličnog vezivanja u zaštitu određenog područja – nešto što menadžeri zaštićenih područja moraju potaknuti i promovirati ali i držati se toga. Za mnoge ljude. koje uključuju aktivnosti samog putnika kroz koje on povečava svoje lične dojmove o putovanju i iskustvu koje ima u životu zahvaljujući upravo bavljenju tim aktivnostima. te da li se treba provoditi slijedeći neki trend koji vlada u datom trenutku ili ga prilagoditi vlastitim potrebama i željama. i povečava pritisak na politički nivo koji odlučuje o tome da li određeno područje zaista može da se vodi kao kulturno i prirodno nacionalno blago. Javlja se i sve veća potražnja za putovanjima na kojima su turisti u mogučnosti da se obučavaju/uče kroz neka specijalna turistička putovanja (npr. I upravo zato. Prirodni i kulturni resursi koje nalazimo u zaštićenim područjima čine ta područja pogodnim za razvoj turizma. vrijeme predviđeno za odmor čini se sve krače. radne obaveze oduzimaju sve više slobodnog vremena. zbog svih karakteristika koja ista imaju. 2. prisustvovanje raznim festivalima.1 Povećanje nivoa edukacije i potrebe za putovanjima Prosječan nivo osnovnog edukativnog dostigniča raste iz dana u dan.edukativne grupe). Pismenost se na globalnom nivou povečava. a obaveze koje ih čekaju nakon radnog vremena onemogučavaju im potreban odmor. takođe. Kao rezultat toga. i generalno potražnja za svim aktivnostima u vanjskom svijetu kroz koje se može nešto naučiti.).2 Promjene u podjeli vremena predviđenog za odmor Svakim danom dolazimo u pitanje da li vrijeme predviđeno za odmor ima svoju vrijednost i korisnost. vođenju računa o kulturi i prirodi kroz razne seminare. vodiče i sl. Uz sve ovo. turističke informativne centre i obrazovane vodiče. 42 . sve prisutniji trend u svijetu predstavlja zahtjev za aktivnostima. Često mladi ljudi moraju raditi kao bi sebi omogućili školovanje ili pak povećali svoju kupovnu moć. nazovimo ih „obični“ turisti.2. Razvoj ovog vida turizma zahtjeva posebne materijale (brošure. Sve ovo povečava očekivanja kvalitete pruženim usluga u zaštičenim područjima. turisti koji preferiraju posjete u područja zaštićene prirode. za muškarce i žene. moraju biti više obrazovana nego ostali. tako da se sve više širi opseg ljudi koji imaju sve manje i manje vremena za odmor. Dok za neke.

godini 10. Po prognozama UN-a ovaj trend će i u narednim desetljećima nastaviti sa rastom. o specifičnom biodiverzitetu.0% stanovništva bilo starije od 60 godina. Zbog karakteristika ovog segmenta sve veći značaj u ponudi zaštićenih parkova će imati muzeji i centri za posjetioce unutar parkova koji će omogućiti posjetiocima da nauče nešto novo o području koje su posjetili. Italija i Japan. za što su naravno i spremni platiti više.Guidelines for Planning and Management”. Početkom 20. ali i sve veči izbor dodatnih aktivnosti. uz vođenje računa o blizini doma. Segment starijih turista je poznat po većoj osjetljivosti na kvalitet smještaja i usluga uopšte. kraće zadržavanje posjetitelja omogučava korištenje slobodnog vremena u više posjeta. poznat je po povećanoj ekološkoj svijesti i brizi za okolinu.9% stanovništva je bilo starije od 60 godina. Takođe će opadati potražnja za kampovanjima dok će porasti potražnja za luksuznijim i komfornijim smještajem. će iznositi čak 28. procenat starijeg stanovništva narasti i do 22.tih taj procenat je narastao na 8. pogotovo u razvijenim zemljama kao što su Njemačka. proučavanje prirode i posmatranje divljeg svijeta. str. Španija.1%. pa se tako predviđa da će do 2050. dok je u 2000. dovode u pitanje kvalitet usluge o kojem se mora voditi više računa.1%. npr. ali će sve više rasti popularnost “mekših” vidova rekreacije kao što su šetnje po prirodi (hiking). 6 Sustainable Tourism in Protected Areas .6 Ovakve promjene će imati itekako veliki uticaj na planiranje i upravljanje turizmom u zaštićenim područjima. U proteklom stoljeću statistika je zabilježila značajan trend rasta procenta stanovništva starijeg od 60 godina. Starije turiste na putovanje pokreće želja za učenjem i upoznavanjem novog. po izvještaju Centra za Strateške i Internacionalne Studije do polovine ovog stoljeća u mnogim zemljama prosječna starost stanovnika će iznositi preko 50 godina. a do 2100. Interesovanje za adrenalinom i ekstremnim sportovima na odmoru će opadati sa godinama. stoljeća 6.1%.14 42 . načinu života i običajima koji tu vladaju itd. Ovako kreirani paket aranžmani. posebno u razvijenim zemljama Napredak u svijetu medicine i svakodnevne inovacije u sferi očuvanja čovjekovog zdravlja prouzrokuju da ljudi žive duže. 2.3 Sve starija populacija. 1950. kulturno-istorijskom naslijeđu. Upravo iz gore navedenih razloga.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Važnost kreiranja organizovanih posjeta zaštićenim područjima ogleda se kroz „vremensko“ prilagođavanje istih kračem boravku posjetitelja. flyfishig i slično.

tako da često može doći do kontradiktornosti različitih izvora podataka. što te zaposlenike može dovesti u itekako nezavidan položaj. Ovakvi. Razvoj interenta pruža nove mogućnosti za zaštićena područja i parkove u smislu udruživanja sa drugim parkovima i turističkim atrakcijama u neposrednoj blizini. 7 Ovakav razvoj tehnologija može imati i svoje negativne aspekte. što opet loše utiče na zadovoljstvo posjetilaca i na sam imidž parka. i gdje se obično zapostavlja borba za očuvanje okoliša a potencira se što veća posjećenost koja u mnogim slučajevima pravi više štete nego koristi. Na ovaj način dolazi do velikog protoka informacija koje menadžeri parkova jednostavno ne mogu da kontrolišu. 2.Guidelines for Planning and Management”.16 430 . Razne web stranice. pogotovo razvoj interneta prouzrokovao je velike promjene u poslovanju mnogih preduzeća i industrijskih grana.5 Rastuća ekološka svijest i briga o ugroženim područjima Širom našeg planeta. “zeleni” potrošači su sve više 7 Sustainable Tourism in Protected Areas . i zajedničkom nastupu na tržištu. str. turističke agencije. što će svakako uz minimalne troškove povećati izglede za daljim razvojem i zaštiti tih područja. Na ovaj način sve manje uticaja na stavove i percepcije turista imaju plaćeni oglasi i reklame a sve više usmena komunikacija “od usta do usta” između samih turista. Pristup informacijama svih vrsta je veći nego ikad i sve manje zavisi od ponuđača usluga i njihovih marketinških aktivnosti. forumi i blogovi okupljaju turiste specifičnih profila na jednom mjestu.2. gdje oni između sebe razgovaraju i izmjenjuju iskustva i informacije o mjestima koje su posjetili.. Sve ovo treba da služi kao poziv menadžmentu parkova da veliku pažnju posvete istraživanju na internetu i dodatnom edukacijama i obukama svojih zaposlenih da bi na što bolji način zadovoljili želje i potrebe sve zahtjevnijih posjetilaca. odmarališta. Nisu rijetke situacije da posjetioci dolaze u zaštičeno područje izuzetno dobro informisani. restorani. Naime. sve više ljudi izražava svoje nezadovoljstvo i zabrinutost u vezi sa problemima ugrožavanja okoliša.. Na ovaj način također se često u prvi plan stavljaju stvari koje nisu u fokusu djelovanja organa upravljanja. pa tako i u turizmu. što se često prepušta privatnom (hoteli.4 Napredak u informacionim i komunikacionim tehnologijama Veliki napredak u komunikacionim tehnologijama u zadnjih par desetljeća.) ili nevladinom sektoru. zbog ograničenih finansijskih resursa mnogi parkovi nemaju mogućnosti da kreiraju i održavaju svoje web stranice. možda čak i bolje nego sami zaposlenici parka.

Menadžeri zaštićenih područja i privatni sektor moraju da obezbjede kvalitetni servis za posjetitelje. Žele da njihovi domaćini njima priušte osječaj dobrodošlice i ugodnosti. suprotno tome. postoji veliko povečanje slobodnog vremena (vremena za odmor) u situacijama kada ljudi idu u prijevremenu penziju. u toku cijele godine. 2. iskustvo upravo tih zemalja predlaže da se u stvari neki značajni gubici u vremenu za odmor mogu desiti u toku „radnog vremena“ u životu. što je opet trend koji najviše odgovara zaštićenim područjima i parkovima prirode. da napominje da je svaki posjetilac i novac koji potroši novi korak ka dugoročnom i održivom razvoju tog područja. Na prvi pogled.6 Važnost kvalitete usluga Turisti sve više zahtjevaju veći ali prvenstveno i kvalitetniji izbor aktivnosti vezanih za rekreaciju te kvalitetne usluge koje ih upotpunjuju. Izazovi za menadžere uključuju osiguranje ciljeva o kvaliteti usluga. Očekuju od vodiča da dobro poznaju područje i da su dobri sagovornici. Znajući ove trendove. bogate i moćne ljude tog vremena. 431 . neki turisti mogu očekivati korist ako vrijeme za odmor provedu u mjestima gdje je stanje u području ekonomije iznad prosjeka. sa većim dohodkom. Ali. Ovi profinjeni potrošaći prepoznaju kvalitetu usluga ali su i spremni za kvalitetnu uslugu platiti više. sve sa fokusom na kvalitetu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja svjesni štetnih efekata koje turizam ima na prostor i sve više su zainteresovani za takva putovanja koja će imati minimalne štetne uticaje na prirodni okoliš. penzionisana populacija svakako su sposobna za putovanja ali duža. Kako bilo. menadžment parkova treba da u prvi plan komunikacije sa posjetiocima stavlja upravo nastojanja i borbu za zaštitu prirode. 3. programu kako dostići veću kvalitetu usluga ali i monitoring i implementaciju programa u zaštićenom području. Zaštićena područja i održivi turizam Potreba ljudi da zaštite prirodna područja za određene namjene seže daleko u prošlost. Rezultat povećane ekološke svijesti je sve veće interesovanje za eko turizam i održivi turizam. Oni koji dobijaju kvalitetne usluge kroz radni tjedan očekuju i da na svom odmoru kvalitet usluga bude na zavidnom nivou. i jednakosti među spolovima. Povečanje ekoturizma znači veču potrebu za posebnim vidovima rekreacije i smještajnih kapaciteta. Neki istoričari tvrde da su se u Indiji posebna područja stavljala pod zaštitu radi očuvanja prirodnih bogatstava još prije nekih dvije hiljade godina. Starija. U Evropi su prije oko hiljadu godina mnoge šume bile stavljane pod zaštitu kao lovna područja za aristokratiju.

kao vodilje za planiranje razvoja. a malo zatim isti epitet ponijeli su i Veliki kanjon i planina Rainier. vjeku. sredinom 19. 432 . što ukupno zauzima oko 10% ukupne kopnene površine na našem planetu. vijeka dolazi do popularizacije i sve primjećenijeg trenda stavljanja posebnih područja pod sistem zaštite. pa je tako 1872. posebno u 60-im usljed razvoja ekologije kao nauke. 4. dovelo do brojke od 44000 lokacija koje su proglašene zaštićenim područjima. efikasnije i efektivnije razvojne akcije. postale nezaobilazne destinacije za milione turista koji za vrijeme svog godišnjeg odmora žele provoditi vrijeme u netaknutoj prirodi. nešto kao seoska domačinstva. u podnožju Stjenovitih planina. dolazi do prave eksplozije u zaštiti posebnih područja. odlučili da zaštite prostor oko vrelih izvora u Bow Valey. U 20. što je do 2002. Yellowstone na zapadu Amerike postao prvi nacionalni park.Međutim. planiranje nas pomjera od sadašnjosti prema budućnosti. sa većim ili manjim intezitetom. Ove lokacije su. Razvoj turizma morao bi biti planiran na način da se zaštite sva dobra koja se nalaze na prostoru zaštićenog područja koja je lokalno stanovništvo održavalo ali i da se osposobe ona koja trebaju pomoć da bi bila u mogućnosti primiti posjetitelje. političke i ekonomske trendove. Sve u svemu. iz razloga što stručnjaci koji planiraju razvoj ali i oni koji su zaduženi za turizam razumiju socijalne. Tako gledajući. prostor današnjeg Blue Mountain Nacionalnog parka. Jedan od načina na koji se ovo može uraditi jeste da se razviju objekti i usluge koji će se koristiti za turizam a koje se mogu koristiti i za život lokalnog stanovništva. Planiranje razvoja turizma u zaštićenim područjima kroz održivi turizam Planiranje je proces koji uključuje odabir željenog budućeg stanja izabranog od prihvatljivih alternative i implementacija strategija ali i akcija koje će pokušati dostići određeno stanje u zaštićenim područjima. Ovakav vid razumjevanja povečava mogućnosti lakšeg ulaska na tržište. područje danas poznato kao Banff National Park. dok su kanađani 1885. po definiciji. te osiguranje da strategije i akcije mogu biti prilagođene stanju u kojem se nalazi određeno zaštićeno podrućje ali i da te iste akcije i strategije vode do promjena bitnih za razvoj. Samo planiranje razvoja zaštićenog područja malo je zamršeno. zaštićena područja mogu biti ali i jesu pokretači održivog turizma.. U Australiji su se prva područja stavila pod zaštitu 1866.

programe i mogućnost rekreacije i učenja. ali ne moraju    433 . Ali ono što je najbitnije. kao što su plan o životinjskom svijetu. često se razvoj odvijao individualno bez planiranja i usklađivanja ciljeva i strukture široj lokalnoj zajednici. 4. tipično nazvan master plan. važno je da politika i planovi budu integrirani sa istim na drugim nivoima planiranja. Kako je ograničenje ovakvog pristupa planiranju postalo očigledno.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Kako je svijet sve dinamičniji nego statičniji. jedan veliki plan. ali u večini slučajeva može i hoće uticati na njihove planove i težnje. često ne kako smo i očekivali. zajednice i sl. da njihova veza bude jasna. Zaštićeno područje u turizmu ovisi od održivosti visoke kvalitete okruženja i kulturnih običaja i znamenitosti u okruženju istog. Ovo je neophodno za održivost ekonomije i koristi za poboljšanje kvalitete života zahvaljujući razvoju turizma.1 Kako planirati turizam u zaštićenim područjima? Planiranje razvoja turizma u zaštićenim područjima traži od menadžera da vode računa da planovi budu usklađeni sa drugim planovima o razvoju turizma. Menadžeri uposleni na zaštićenom području moraju voditi računa o zaštiti vrijednosti zbog koji je određeno područje i postalo zaštićeno u odnosu na ostale stvari. Kako je sama izrada potencijalnog plana kompleksna. razvio se kao početak u planiranju održivog turizma. plan za sprečavanje požara i plan za očuvanje vegetacije. menadžeri zaduženi za planiranje zaštićenih područja bili su dovedeni u situacije da ad hoc planiraju. koji je pak slijedio razvojni master plan određenog grada. Svaki park ili zaštićeno područje mora planirati ali i opisati kako će turizam i povezani razvoj određenog područja biti vođen. Posjetitelji zaštićenih područja očekuju prilikom posjete da će tu pronaći razne objekte. U nastavku ćemo navesti nekoliko preporuka koje mogu biti korištene u planiranju razvoja turizma na zaštićenim područjima:  Prirodno i kulturno okruženje zajedno sa zaštićenim područjem mora tvoriti jednu cjelinu koja bi bila baza za koristi i vrijednosti a koja bi uticala na razvoj istog. U ne dalekoj prošlosti. je da se mora prilikom izrade plana paziti na zakone i šta oni preporučuju. razvojni i turistički stručnjaci moraju da vode računa kojim tempom se dinamika mijenja. ali i da sve aktivnosti menadžmenta na drugim planovima budu koordinirani jedni sa drugima.

ali kako bilo. Dok su neka zaštićena područja rijetko posječena.svi zahtjevi i očekivanja biti ispunjeni. neka su na rubu iskorištavanja sredstava. ali i da razumije ključne vrijednosti samog prostora. Raznovrstnost u pružanju usluga i što širi spektar aktivnosti na ponudi očekuje se od strane posjetitelja. „Park turizam“ je često smatran direktnom korisnom vrijednosti zaštićenog područja. Dobar dizajn omogućava posjetiteljima mnogo ugodniji boravak ali i odgovornost prema tom prostoru. posjetitelji ne traže najjeftinije aktivnosti već zadovoljstvo prilikom pružene usluge i spremni su da plate i više ali da im se očekivanja ispune. te da moraju voditi računa o održivosti projekata i akcija koje sprovode na tim područjima. kako se ne bi narušio prirodni sklad i ambijent. čak i kada im je u glavnom fokusu razvoj turističke industrije. Neka zaštićena područja se prilagođavaju dijelom urbanizaciji okruženja te samim tim uključuju okolišnu i kulturnu sredinu u svoje okruženje.1 Ekonomska vrijednost i uticaji razvoja turizma u zaštićenim područjima Turizam u zaštićenim područjima sve više i više uzima maha kao dio ekonomije u mnogim zemljama. posjete parkovima utječu na druge vrijednosti. ali ne mora svako zaštićeno područje imati istu ponudu. druga pak primaju veliki broj posjetitelja. Smisao sistematičnog skupljanja ekonomskih podataka zaštićenog područja znači da su ključni segmenti ekonomije predviđeni. Okruženje i ambijent u zaštićenom području mora pomoći posjetitelju da upozna ali i spozna bit samog postojanja istog. Nakon 434 . 5. Posjetitelji koji osjećaju da su dobrodošli i da se o njima vodi računa više će cijeniti prostor zaštićenog područja ali i učestovati u njegovoj zaštiti.  5. Mnogi sistemi funkcionisanja zaštićenih područja u svijetu su u skladu sa sredstvima sa kojima raspolažu. Ekonomski aspekti turizma u zaštićenim područjima Menadžeri u zaštićenim područjima moraju se pouzdati u činjenice da oni upravljaju kulturnim i prirodnim blagom. Cijelokupna ekonomska vrijednost zaštićenog područja je skup iskorištenih i ne iskorištenih vrijednosti. mnogo premašujući broj lokanog stanovništva.  Aktivnosti koje posjetitelji koriste prilikom posjete moraju biti na vrhunskom nivou kvalitete usluga.

može izgraditi javnu i političku podršku za održivost zaštićenog područja. boravišne takse ali i uz pomoć mnogih drugih načina koji direktno mogu da pomognu ili nadoknade troškove održavanja kulturnih tradicija i omogućava obrazovanje lokalnog stanovništva. Povećanje jedne vrste prihoda kroz troškove za određene aktivnosti jednog zaštićenog područja za druge je pak ulaganje.2 Ekonomske koristi turizma u zaštićenim područjima Dobro upravljanje turizmom u zaštićenim područjima može pomoći zaštiti ili ponovnom uspostavljanju balansa u lokalnoj zajednici ili pak na nivou regije. regionalnoj i nacionalnoj ekonomiji. na primjer kroz ulaznice ili određene naknade ili indirektno preko boravišnih taksi. dohodak po radniku ili broj poslovnih mjesta stvorenih razvojem područja. Kulturno blago takođe je evidentno lokalna tradicija određenog područja. Može da generira prihode kroz ulazne naknade. upoznajuči širu populaciju sa ekonomskim vrijednostima koja donosi iskorištavanje kroz turizam zaštićenih područja određenoj regiji pa i državi u cijelini. arheološke i arhitekturne resurse. i njihov uticaj na lokalnu. Sve ovisi o koristima koja određeni troškovi nose sa sobom. Ekonomski učinak vrednovanja mjeri vrijednost svih financijskih transakcija od strane grupe (primjer grupa turista ili vladinih izaslanika) vezane za određeno zaštićeno područje. u sakupljanju novca za uređenje. Turizam može omogučiti povečanje prihoda koji bi se koristili za održavanje i unapređenje određenih objekata ili izgled krajolika. U svijetu se danas koriste razni pristupi za mjerenje ekonomskog uticaja turizma u zaštićenim područjima. Turizam može biti ključni faktor podrške održivosti prirodnih i kulturnih bogatstava. a u iznimnim situacijama i na nivou države. regionalnu ili nacionalnu ekonomiju. 5. na primjer. ali i da zahtjevaju da određeno područje ostane zaštićeno za buduće generacije. Može biti sakupljen direktno. Uticaj može biti mjerljiv i kroz neke pojmove poput GDP. Postoji šansa prilikom planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima da se potakne lokalno sta- 435 . Zaštićena područja imaju važnu ulogu u kreiranju prepoznatljivosti na širim područjima. oni spoznaju stvarnu vrijednost zaštićenog područja i tada imaju veću želju da pomognu. Ekonomske povlastice predstavljaju dobit koju zaštićena područja donose lokalnoj. Mnoga zaštićena područja sadrže i značajne historijske. Turisti su često u potrazi za autentičnim iskustvima. Indirektno. povečaju šanse za njegovu održivost.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja što turisti posjete park.

6. Efektivan menadžer ljudskih resursa prepoznaje i koristi ljudske resurse kao prednosti određene lokacije ili organizacije sve sa ciljem da se uspostave i uspjesno izvrše zadani kratkotrajni i dugotrajni ciljevi. festivala i slično. Kada je turizam kritična komponenta upravljanja zaštićenim područjem. posebno prilikom regrutovanja novih kadrova. O zaposlenicima prve linije. Svi zaposleni u zaštićenim područjima ali i volonteri moraju da budu prepoznatljivi kao dragocijeni ambasadori. 436 . Planiranje ljudskih resursa u turizmu zaštićenih područja I sami smo svijesni činjenica da je najkompleksniji dio planiranja u turizmu upravo planiranje ljudskih resursa. Zaštićena područja su određenom misijom vođene organizacije sa ciljevima menadžera koji su često smišljeni da dođu u konflikte. jer su upravo oni prvi a možda i jedini kontakt posjetitelja sa cijelokupnim procesom filozofije upravljanja. što vodi do produžavanja boravka posjetitelja a što pak vodi povečanju potrošnje istog. najbitniji pojedinačni faktor u osiguranju uspješnog upravljanja turizmom u zaštićenim područjima. Dobro planiranje ljudskih resursa i razvijanje kreativne radne snage je ono što vodi uspjehu u poslovanju. upravljanje zaštićenim područjem odvijat će se glatko i turisti će bez sumnje. menadžent zna sve o svojim zaposlenim. Mora imati pristup svim podatcima o svojoj radnoj snazi. vjerojatno. Pronalazak pravih ljudi koji će biti u mogućnosti izvršiti aktivnosti planirane za to radno mjesto predstavlja izuzetnu važnost za organizaciju u cijelini. Oni su. posebno se mora voditi računa. Ako je zaposleno osoblje izabrano pažljivo i dobro osposobljeno. važno je da u trenutku na svakoj poziciji imamo makar jednog iskusnog i osposobljenog stručnjaka. Uključivanje lokalnog stanovništva u razvoj i funkcionisanje turizma u zaštićenim područjima vodi poboljšanju iskustva u blizini ili čak i u samom zaštićenom području.novništvo za održavanje nekih tradicionalnih običaja. čak i o preuzimanju nekih večih zahvata poput održavanja nekih građevina i kulturnih blaga. cijeniti i dijeliti njihov entuzijazam vezan za razvoja turizma sa ostalim potencijalnim posjetiteljima. jer upravo upravljanje zaštićenim područjem zavisi uveliko o mogučnostima i sposobnostima zaposlenih kadrova. Sve ove aktivnosti vode do značajnih povlastica ali i povečanja posjete. U dobro upravljanom organizacijom. ali i opčenito sve informacije o dobrobiti svoje radne snage.

Primjer Slovačkog Nacionalnog parka “Slovensky raj” najbolje govori o potrebi za dobrom komunikacijom i saradnjom između vlasti. U mnogim zemljama. Usvajanju ovakve strategije treba da predhodi detaljna analiza potencijala ili resursa područja. nevladinog sektora i lokalnog stanovništva prilikom planiranja i definisanja strategije razvoja turizma u zaštičenim područjima. Treninzi. Lokalne vlasti su u saradnji sa stanovništvom i nevladinim udruženjima pet mjeseci uložile u analize i istraživanja i razgovore sa stručnjacima kako bi usvojili strategiju koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe svih stakeholdera i unaprijediti turizam u ovom Parku. menadžment parka je odlučio da pristupi definisanju nove strategije koja bi prvenstveno imala za cilj smanjenje štetnih uticaja turista na prirodu parka i život lokalnog stanovništva. prisupilo se detaljnom 43 . seminari i razne obuke potrebni su kako bi se uspostavio balans sa učincima zaposlenih u specijalnim područjima. i mora da bude sastavni dio razvojnog plana cijelog zaštičenog područja. Nakon što su stanovnici osam naseljenih mjesta sa područja parka odlučili da fokus turističke ponude treba da bude na biciklizmu. Planiranje ljudskih resursa mora početi od sadašnje situacije. kao što je na primjer servis za korisnike i sl. U 2002. 7. uz naravno konstantno praćenje svjetskih trendova i aktivnosti konkurencije. Izuzetno je važno da se proces definisanja i usvajanja strategije mora obavljati uz prisustvo i uz saradnju svih interesnih grupa odnosno stakeholdera. kako bi se kroz implementaciju takve strategije na što bolji način zadovoljile želje i potrebe tih zainteresovanih strana. analiza tržišta tj. Analiza posla trebala bi omogučiti strukturni okvir preko kojega bi se razmjenjivale informacije. regrutaciji i plačanju. Odabir pravog kandidata trebao bi se bazirati na odgovarajučem kriteriju dobijenom iz analize posla. Informacije izvedene iz analize posla predstavljaju ključni kriterij za regrutaciju kandidata za određeno radno mjestoj. Razumijevanje trenutno zaposlenih kadrova mora da bude okosnica planiranja potreba za sposobim kadrovima u budućnosti. statistika pokazuje da učešće broja zaposlenih u ukupnom broju sastavljaju nacionalne statističke agencije. Strategije za upravljanje turizmom u zaštićenim područjima Tačno definisana strategija razvoja turizma treba.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Sve je više na cijeni generalni trend u zapošljavanju kadrova koji mogu biti korišteni u poboljšanju planiranja ljudskim resursima. kupaca ili posjetilaca.

čime će efikasnije iskoristiti sredstva namjenjena za promociju ili unaprijeđenje proizvoda. postali nezaobilazan dio turističke ponude. Posjetioci se mogu segmentirati po različitim kriterijima:  Po socio-demografskim karakteristikama – koriste se varijable kao što su starost.. Cijeli projekat je. kao nezaobilazan elemenat definisanja strategije. Slijedeći korak u procesu definisanja strategije je segmentiranje tržišta i odabir ciljnog segmenta za koji će Park na najbolji način prilagoditi svoju ponudu. osim povećanja ukupnog doživljaja turista.. čime se . ovakav vid saradnje je uveliko poboljšao komunikaciju sa stanovništvom koja je dotad bila na nezavidnom nivou. S druge strane. info punkove i sl. osim poboljšanja turističke ponude. Muzeji i centri za posjetioce su u većini nacionalnih parkova. biking. pouzdanih informacija čime će se obezbjediti:    Temelj za upravljanje posjetiocima i dalji razvoj parka Izvor informacija za posjetioce i tur-operatere Materijal za marketinške aktivnosti. školska sprema. gosti iz susjednih zemalja. evropljani. odnosno inventarizacija svih elemenata ponude. Po geografskim karakteristikama – segmenti mogu biti domaći posjetioci. canyoning. posjetioci iz dalekih zemalja. hiking itd. treba da rezultira sa bazom detaljnih. govori u prilog ovoj činjenici. flyfishing. Trend povećanja broja starijih turista kojima je jedan od glavnih motiva za putovanje upravo učenje novog. Analiza potencijala područja. Područje koje je turistički pogodno za određene aktivnosti (npr. prosječna primanja. sam prostor će se prilagoditi samo za određene aktivnosti. Po ocjeni sudionika projekta. spol. etnička ili religijska pripadnost itd. birdwatching. Ovo je važno iz više razloga.planiranju turizma u tom smijeru. čime će se dodatno zaštititi drugi djelovi parka koji bi bili ugroženi usljed "stihijskih" posjeta "običnih" turista. brošure. odnosno omogućavanje da nauče nešto novo je jedno od osnovnih oruđa za promociju parka i podizanje svjesnosti o značaju samog područja. stanovnici određene države. Pružanje informacija posjetiocima. pogotovo u Americi.) svoje će marketinške aktivnosti usmjeriti ciljano na određeni segment turista.  43 . publikacije. omogućava i priliv finansijskih sredstava koji će se dalje upotrijebiti za očuvanje i konzervaciju parka. uvjetovao i puno bolji odnos lokalnog stanovništva sa vlastima i menadžmentom parka. te izgradnji i označavanju biciklističkih staza širom cijelog područja.

ali i kako bi sebi pomogli prilikom distribucije. kako bi se sve što se planiralo i postiglo! 9. niz je opravdanih razloga koji govore u prilog proglašenja zaštićenog područja. Implementacija uključuje izvođenje planiranih aktivnosti. isto je tako niz opravdanih razloga koji govore u prilog da se prirodni resursi ostave na korištenje cijeloj zajednici. Po učestalosti posjeta parku – segmenti mogu biti redovni posjetioci.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Po psihografskim karakteristikama – odnosno motivima koji potiču ljude na posjetu parku ili zaštičenom području. posjetioci po prvi put i sl. neki vole da provode vrijeme u prirodi sa prijateljima i porodicom. danas mnoge agencije svoje razvojne planove objavljuju na internetu kako bi svi zainteresirani imali pristup istima. sakupljači ljekovitog bilja. doneseni dokument distribuira se svima koji su uključeni u planiranje ili politiku razvoja i implementacije. alpinisti. pa tako možemo imati segment turista koji posjete park da bi pobjegli od svega što ih inače okružuje ili segment onih koji su izuzetno ekološki osvješteni pa žele aktivno da učestvuju u zaštiti okoliša Po aktivnostima koje upražnjavaju prilikom posjete parku – aktivni sportisti. osiguranja i kapitala slabo dostupna. a s druge strane. Neki od posjete očekuju avanturu i povišen adrenalin. stoga je veoma bitno znati koje su očekivane koristi da bi menadžment parka spremio pravi odgovor i tako povećao nivo zadovoljstva posjetom. Sama implementacija planova mora biti pod stalnom prismotrom. ribolovci itd. Pretežno. S jedne strane. Implementacija i kontrola procesa planiranja Kada je jednom dogovoreno sve oko planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima. posmatrači ptica. Prvi korak je da uspostavimo komunikaciju sa svim interesnim grupama ljudi. Ali kao glavni 43 .    8. Stanje u Bosni i Hercegovini Bosni i Hercegovini.) degradacija okoliša može se pripisati činjenici da su siromašnom seoskom stanovništvu tržišta kredita. prelazi se na implementaciju planova. Po očekivanoj koristi od posjete parku – možda jedan od najbitnijih kriterija za segmentiranje turista. ali i zapošljavanje ljudskih resursa i financijskih stručnjaka. Kako i tehnologije sve više napreduju. kao i mnogim drugim zemljama u razvoju nije lako odlučiti se o načinu zaštite biološke raznolikosti. Prema autorima Dasgupta i Maler (1994.

gdje je većina parkova i zaštićenih područja samo to. Većina parkova postaju samo parkovi na papiru. te povečanju slobodnog vremena. uprave zaštićenim područjima u zemljama u razvoju ne ostvaruju i ne distribuiraju onakav ekonomski prihod od njih kakav bi mogli. Ali pak s druge strane postoje praktični primjeri koji dokazuju da lokalno stanovništvo može a sve češće i manipuliše slikom koju prikazuju pojetiteljima kako bi ispunili očekivanja turista. Sam uticaj održivog turizma u zaštićenim područjima ima za cilj da predoči specifičnosti određenog prostora. večoj zainteresovanosti. Međutim.problem očuvanja okoliša vidimo u tome što nedostaje tržište za takve prirodne ljepote te se stoga ne mogu izvući prednosti tržišnih transakcija. osobito u zemljama u razvoju kao što je i Bosna i Hercegovina. park ili zaštičeno područje u kojem se ne vidi isplativost i održivost. Zaključak Već tradicionalno u okviru izučavanja turizma postoji mnogo bibliografskih jedinica koje govore kako očekivanja posjetitelja u vezi autentičnosti i etičnosi utječu na lokalnu kulturu mijenjajući je do neprepoznatljivosti. Ekoturizam pokazuje da jedan od glavnih elemenata za održivost predstavlja upravo edukacija turista i omogućavanje razumijevanja relativno nepoznatih kultura. Upravo to ih sprječava u održavanju u održavanju zaštićenih područja. Turistička potražnja za ponudom provođenja odmora u zaštićenim područjima vremenom će rasti i to iz više razloga. što samo vodi povečanju prihoda. Sve ove 440 . Zaštićena područja. između ostalog. U cijelom tom procesu dobila bi se podrška lokalnih zajednica za djelotvornije očuvanje biološke raznolikosti u svijetu. Između ostalog i zbog dodjele samog statusa nekom prostoru zaštićenim područjem prirode. Spoj ekoturzma i zaštićenih područja naglašava važnost lokalnog stanovništva i podcrtava značaj lokalnog doprinosa u razvijanju i vođenju aktivnosti vezanih za održivost. te predstavlja sredstvo koje omogućava da se zadrži lokalna kontrola nad resursima. nužni su za očuvanje biološke raznolikosti. U mnogim se istraživanjima diljem svijeta izražava zabrinutost zbog neefikasnosti proizvoljnog formiranja kvalitetne ponude u ovakvim okruženjima. dok i sami znamo da je u mnogim slučajevima praksa u oštroj suprotnosti s teorijom. On omogućava mnogim narodima diljem svijeta da se izraze i kažu tko su zapravo oni. 0. Privredni razvoj u prostorima koji okružuju zaštićena područja prirode „oslobodio“ bi lokalno stanovništvo od ovisnosi privrede o biomasi. a posebice da istaknu ono po čemu se razlikuju od drugih.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja promjene imaju značajne posljedice na prirodni okoliš. što znači da se mora uspostaviti ravnoteža između turizma i očuvanja okoliša.Guidelines for Planning and Management” 441 . Literatura Fact Sheet: Global Ecotourism. . 2007. World Commission on Protected Areas (WCPA) ”Sustainable Tourism in Protected Areas .

can very positively effect on reduction of poverty for local population. fauna and flora of our planet everyday is getting more and more treatened. this leads to ruining of these locations and decreasing of their values. Further. and to protect natural biodiversity from further extinction. Tourism. This fact can. but also to provide necessary funds for future protection. Key words: protected areas tourism. and to spend their holiday away from noise of crowded beaches and resorts. Some of the strategies pointed out in this paper can provide management of better quality in protected areas. eco tourism. hence it became big burden for local institutions responsible for managing of these areas. natural and untouched areas are under negative influence of globalization and fast growing urbanization. The purpose of this paper is to be a sort of guide to all PA managers how to manage protected areas in the best and most efficant way. who’s desires will be to travel without threatening nature. on the other hand. However. strategies 442 . and must be call for all protected areas managers to start thinking and planning tourism in way that will create the kind of tourist offer that will satisfy tourist needs and desires in best way.PLANNING AND SUSTAINABLE TOURISM MANAGEMENT IN THE PROTECTED AREAS Abstract Natural world. nature parks became the only places on Earth where it is possible to maintain natural balance and harmony. with appropriate planning and true development can be the best way to protect these areas. Many of plant and animal species found themselves in front of the extinction. and. Protected areas. sustainable tourism. Trends on the tourist demand indubitably show that the future will result with increased number of ecologically responsible and aware tourists. managing of these areas very often proved to be not profitable enough.

plan upravljanja.. Ključne riječi: zaštićeno područje. Zagreb.hr Elektroprojekt d. maja. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. dr. koji je utemeljen na nekim dosadašnjim iskustvima drugih zemalja o ulozi države u takvoj organizaciji. NP Una . država u cijelosti preuzima i obveze ne samo u području očuvanja i zaštite osobitosti tog područja već i u području očuvanja i poboljšanja zatečenog socio-ekonomskog statusa lokalnog stanovništva.hr 443 .d. zoniranje.. b 1 2 Prof. održivost.pletikapic@elektroprojekt. e-mail: martinic@sumfak. Uvod Proglašenjem nekog područja zaštićenim. Zagreb.kerovec@elektroprojekt.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja REALNE OPCIJE ODRŽIVOG RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA S OSVRTOM NA OSMIŠLJAVANJE ODRŽIVOG RAZVOJA U NP UNA Ivan Martinić Zlatko Pletikapić2 Maja Kerovec2 Sažetak U radu se daje prikaz prijedloga organizacije sustava održivog razvoja i upravljanja zaštićenim područjima.hr. e-mail: zlatko. a koji se primijenio i prilikom osmišljavanja Nacionalnog parka Una. Obje ove obveze zahtijevaju osiguravanje kontinuiranog ulaganja proračunskih sredstava u takva područja. sc.

dok se ne razviju komplementarne prateće djelatnosti koje će omogućiti daljnje financiranje sustava zaštite prirodnih osobitosti područja i održivi razvitak lokalne zajednice. Prema Akcijskom planu 5. s posebnim osvrtom na smjernice i iskustva međunarodnih organizacija i institucija koje se bave zaštitom prirode. pritisaka kojima su izložena i veličine zahtijeva koji se postavljaju pred njihovo upravljanje. socijalne i ekonomske koristi koje bi takav sustav mogao pružiti na nacionalnoj i globalnoj razini.. 2003. a posebno da bi bila u mogućnosti promicati ekonomski razvoj lokalnih zajednica. ona moraju biti primjereno financirana. kroz ostvarivanje dostat- 444 . Nadalje.arem u početnom razdoblju. Međutim. tijekom posljednjih desetljeća u mnogim je zemljama postignut tek mali napredak u količini financijskih resursa dostupnih za zaštićena područja. kao i lokalnih uprava na čijim se prostorima nalaze takva područja. kako bi se objasnili izneseni prijedlozi za daljnje postupanje državnih institucija u uspostavi organizacije sustava upravljanja Nacionalnim parkom Una. Takve zemlje u nemogućnosti razvijanja i upravljanja sveobuhvatnim sustavom zaštićenih područja propuštaju pritom okolišne. Zato su od posebnog značenja sve vrste iskustava u postizanju veće financijske samostalnosti i održivosti uprava zaštićenih područja. Hrvatske u odnosu na pozitivna američka iskustva vezana uz ulogu države u uspostavi održive zaštite i korištenje zaštićenih područja. svjetskog kongresa parkova (Durban. mnoge zemlje s najvišim stupnjem biološke raznolikosti teško osiguravaju potrebna sredstava za zaštićena područja radi imperativa smanjenja siromaštva. Također će se prikazati. osnivanje i operativne troškove reprezentativnog globalnog sustava zaštićenih područja. a kroz podjelu zadaća na sljedećim razinama: 1) Međunarodne akcije kroz definiranje i predviđanje potreba za financiranjem upravljanja i očuvanja zaštićenih područja. ubrzan je rast broja i veličine zaštićenih područja. postupak osmišljavanja održivog razvoja prostora unutar proglašenog NP Una. U nastavku će se prikazati iskustva R. Južnoafrička Republika) jedan od glavnih ciljeva budućih aktivnosti prema zaštićenim područjima je osigurati dostatne resurse za identifikaciju. 2. Uloga države u upravljanju zaštićenim područjima Da bi zaštićena područja mogla ispunjavati ekološke i socijalne funkcije. Istodobno. sukladno tim iskustvima.

kroz razvoj i početak provedbe Planova za održivo financiranje nacionalnih sustava zaštićenih područja do 2006. 445 . ona bi trebala uključivati procjene ukupnih koristi od zaštićenih područja na različitim razinama (lokalno. godine usvojila konzistentna načela i procedure za osnivanje i financiranje operativnih potreba i uklanjanje nedostataka sustava zaštićenih područja. kroz smanjivanje siromaštva lokalnih zajednica stvaranjem prihoda preko stvaranja malih poslovnih prilika i poslova vezanih za upravljanje zaštićenim područjima. godine. 2) Regionalne akcije kroz suradnju nacionalnih vlada koje bi trebale ojačati postojeće instrumente i razviti nove mehanizme za povećano financiranje na regionalnoj razini u svrhu učinkovitog i pravednog upravljanja zaštićenim područjima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nih resursa za ispunjavanje potreba za financiranjem do 2010. prezentiranjem tradicionalnih vještina i znanja. globalno) i biti ishodište u određivanju ciljeva za povećavanjem sredstava financiranja. vođenjem i drugim uslugama posjetiteljima.  financiranje od strane drugih zemalja (npr. te nastojati definirati nove izvore financiranja kroz sve razine akcija (od međunarodnih do lokalnih). te kroz obvezivanje nacionalnih vlada do 2005. te kroz razvoj sustava naplate naknada od komercijalnog korištenja zaštićenih područja. sve s ciljem očuvanja i upravljanja globalnom mrežom zaštićenih područja. institucionalnih i drugih mjera. Nacionalne akcije kroz suradnju nacionalnih vlada i privatnog sektora kako bi se do 2010. nacionalno. godine na znatno povećanje financiranja zaštićenih područja te očuvanje prirode u zemljama u razvoju. na primjer pružanjem usluga u eko-turizmu. političkih. Oni bi trebali uključivati:  međunarodne mehanizme (npr. te kroz prijenos novih i dodatnih financijskih resursa s razvijenih zemalja ka zemljama u razvoju. Globalni okolišni fond – GEF). kao što su na primjer koncesije za dopuštene djelatnosti. u skladu s identifikacijom postojećih nedostataka u sustavu financiranja. Lokalne akcije kroz uspostavu sporazuma između institucija odgovornih za upravljanje zaštićenim područjima i profitnih organizacija kako bi se ostvarila raznovrsna osnova financiranja za upravljanje zaštićenim područjima. godine usvajanjem potrebnih regulatornih. legislativnih. 3) 4) Prema tim smjernicama nacionalne vlade trebale bi u financijskom planiranju održivog upravljanja zaštićenim područjima prepoznati mnogostruke koristi od te zaštite. kroz zamjenu dugova).

 druge mehanizme koji pružaju podršku zaštiti prirode. stimuliranje pozitivnog odnosa prema zaštićenim područjima. Primjer efikasnoga učešća države u sustavu upravljanja zaštićenim područjima je američki sustav upravljanja nacionalnim parkovima.  standardizirani sustav izobrazbe za sve zaposlenike NP čime se osigurava usklađeno planiranje i provođenje svih djelatnosti. Za redovno funkcioniranje nacionalnih parkova u smislu njihove osnovne djelatnosti sredstva se osigu446 . koji je utemeljen na stogodišnjoj tradiciji i važnoj ulozi nacionalnog parkovnog sustava (NPS – National Park Service) u prostorno-planskoj politici. To znači da država. ponudu rekreacijskih sadržaja. izobrazbu. preuzimanje odgovornosti za znanstvenu utemeljenost zaštite. službu traganja i spašavanja i dr. jamči i provedivost te odluke. Preuzimanjem takve uloge državna bi tijela trebala postati jamac praktične primjenjivosti kriterijâ potrebnih za osnivanje i djelovanje zaštićenih područja. državna sredstva podudarne namjene (npr. sredstava određena za prilagodbu sektorskih planova klimatskim promjenama). To znači osnivanje ustanove za upravljanje područjem. ekološku edukaciju. Nedvojbeno da upravo položaj NPS-a u okviru važnog državnog odjela DOI (US Department of Interior – Odjel unutarnjih poslova) omogućava prezentiranje financijskih potreba parkova izravno Kongresu. Ta uključenost države u sustav upravljanja parkovima putem NPS-a rezultirala je od javnosti prepoznatom transparentnosti u upravljanju parkovima. izradu prostorno-planske dokumentacije i sl.  fiskalne poticaje i olakšice.  prepoznatljiv i standardiziran vizualni identitet koji uključuje jednake standarde u dizajnu odjeće.  sredstva iz privatnog ili donatorskog sektora. Posebne su prednosti američkog sustava:  prepoznatljiv pristup u uslugama za posjetitelje koji uključuje centre za posjetitelje. kada na određenom području odluči ustanoviti park.  standardizirani model upravljanja prirodnim dobrima i sustav monitoringa. infrastrukture i opreme parkova. i to ne samo u smislu zakonske regulative već i u ekonomskom i organizacijskom smislu.  standardizirani uvjeti i način koncesijskog obavljanja uslužnih djelatnosti.  ulaznice i drugi prihodi ostvareni na samim zaštićenim lokalitetima. parkovnih oznaka.

te imati dugoročne učinke. a također pridonose poboljšanju osnovnih funkcija i djelatnosti u parkovima. projekti se moraju dobro pripremiti. ugostiteljstvo (smještaj i prehrana). prvenstveno radi poticanja investicija koje omogućavaju poboljšanje razine usluga. Tako su predmet koncesija npr. Za financiranje izvanrednih projekata i programa i/ili za posebna kapitalna ulaganja (npr. 44 . vrsno prezentirati. U SAD je odavno prihvaćen kao izuzetno dobar poslovni model davanje koncesija za sve djelatnosti u zaštićenim područjima koje se ne obavljaju kao javne službe ili funkcije.  investiranje u infrastrukturu te u osnovnu i dodatnu djelatnost. panoramski avio-letovi.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ravaju putem Kongresa iz državnog proračuna.  smanjenje troškova javne funkcije uprava i usmjeravanje na osnovnu djelatnost. Sam je koncesijski model tako organiziran da uprave nacionalnih parkova i koncesionari u svim pitanjima međusobno blisko surađuju. te transparentnost u njihovom raspoređivanju.  podizanje razine upravljanja područjem i povećanje ponude (prihvatljive) i veća zaposlenost i zarada (dohodak). Ostali oblici financijske potpore neophodne za upravljanje američkim NP vezani su za aktivnosti fondova i zaklada različitih agencija. prodaja suvenira. Takav je koncesijski model ocijenjen vrlo dobrim od parkovnih stručnjaka. a za koje nije suvislo da se njima bave javne ustanove (one moraju imati stručno osoblje. Koncesijama se posebno postižu:  obnova infrastrukture i smještajnih kapaciteta. a ne konobare!). Najpoznatiji na nacionalnoj razini su National Park Fond (Fond za nacionalne parkove) i National Park Conservation Association (Udruženje za očuvanje nacionalnih parkova). parkovne knjižare. Da bi imali izglede za financiranje. turističke usluge (izleti na mulama. unapređenje internog prometnog sustava) u neki nacionalni park često je presudna politička podrška i lobiranje u Kongresu. Postoje također brojne organizacije koje prikupljaju sredstva na lokalnoj razini i doznačuju ih lokalnim parkovima.  osiguranje sredstava za ulaganja i u osnovnu djelatnost. rekreacijski programi (iznajmljivanje sportske opreme). rafting…) i dr. Osnovni su principi rada takvih agencija i organizacija strogi kriteriji i pravila u prikupljanju sredstava. a novac od koncesija posebno se upotrebljava:  za otkup nedržavnog/privatnog vlasništva u nacionalnim parkovima. nevladinih organizacija ili strukovnih društava.

uvjete njihova provođenja. dok sva ostala zaštićena područja u R. financiranje bi općenito za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode (dalje u tekstu: NP/PP) trebalo biti izravnije i jače podupirano tamo gdje se donose odluke o izdvajanju sredstava iz državnog proračuna za potrebe njihovog funkcioniranja. te preopćenitost do sada donesenih planova upravljanja koji bi kao ključni dokumenti za uprave parkova trebali omogućiti razvoj koncesijskih modela. Hrvatskoj imaju velikih problema već i u samom financiranju svoje osnovne djelatnosti.Temeljeno na američkim iskustvima.  izostanak središnjeg državnog tijela zaduženog za parkovnu politiku i nemogućnosti izravne komunikacije sustava zaštićenih područja prema državnom Saboru i drugim državnim institucijama. ali i prostorno-planski (prostorni planovi) i upravljački dokumenti (planovi upravljanja) koji jasno definiraju sadržaje koncesija. za poboljšanje njihovog marketinga. Ovi nedostaci izazivaju posebne poteškoće u ispunjavanju onih uloga zaštićenih područja koje se odnose na njihov doprinos lokalnim zajednicama. ali ta iskustva. rekreacija. nepostojanja odgovarajućeg sustava edukacije parkovnog osoblja.  nerazrađen pristup prostornom planiranju i uređenju NP/PP. izleti i dr. Za uspostavu koncesijskih modela u hrvatskim zaštićenim područjima od posebnog su značenja legislativni okvir i pravna rješenja. Upravo proračunska sredstava moraju osigurati standardizirano provođenje godišnjih programa ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima. Republika Hrvatska ima dugogodišnja iskustva u kreiranju i provedbi parkovne politike. niza zakonskih nedorečenosti. te nadzor u obavljanju djelatnosti iz koncesijskih ugovora. Dosadašnja pozitivna iskustva vezana za pokretačku ulogu zaštićenog područja u razvoju lokalne zajednice bilježe tek ekonomski najuspješnije NP Plitvička jezera i NP Krka. imaju značajne nedostatke upravo u elementima kojima se osigurava održivost zaštićenih područja. za transparentno pokretanje “koncesijskog” procesa za najčešće komercijalne usluge (smještaj. Kao najveći problemi zaštićenih područja i upravljanja parkovima u Hrvatskoj prepoznaju se:  nedostatak proračunskih sredstava za financiranje osnovnih djelatnosti NP/PP kao rezultat izostanka nadsektorskog pozicioniranja zaštite prirode.). 44 . u usporedbi s američkim.

ali i vrednovanje zatečenih i planiranih djelatnosti lokalnog stanovništva na prostoru koje se stavlja pod zaštitu i na području koji ga okružuje. varijante površina zona zaštite i razvoja. U ovim postupcima ključno je vrednovanje zatečenih i planiranih sadržaja u prostoru. moguće je ovisno o razdoblju razmatranja.). To je posebno važno radi oblikovanja sheme zoniranja zaštićenog područja. Takvim je pristupom moguće sagledavanje ukupno ekonomski najpovoljnijih dopuštenih djelatnosti na kojima će se temeljiti budući održivi razvoj i izvan granica zaštićenog područja. Ključ je pristupa u analizi varijanti koje se vežu uz IUCN kategorije zaštite. Poopćenje pristupa Poopćavanje navedenih iskustava omogućilo je osmišljavanje ekonomskih postupaka za definiranje prostorno-planskih i upravljačkih pristupa očuvanju. odnosno prilikom određivanja prijedloga granica NP Una. te ukupni prihodi od korištenja prostora s druge strane. zaštiti i razvoju zaštićenih područja. te prema značaju prirodnih vrijednosti (tablica 1 i slika 1). a zatim je svaka zona svrstana u moguće kategorije zaštite (slika 2). Primjena pristupa U prethodnom poglavlju opisan pristup korišten je prilikom izrade studije izvodljivosti za Nacionalni park Una. te za njih vezana ograničenja i mogućnosti. kojim se optimiziraju ukupni troškovi zaštite i upravljanja s jedne strane. Uzimajući u obzir postojeće i planirane troškove i postojeće i planirane koristi za svaku od razmatranih varijanata uz korištenje “cost-benefit“ analize. 4. vrsta i obujam komplementarnih djelatnosti i dr. određivanja prijedloga pojedinih zona i razina zaštite unutar područja parka i provjere dugoročne održivosti tako izabranog prostornog rješenja. prvo je provedeno definiranje mogućih zona zaštite unutar cijelog razmatranog područja prema geografskim i geoekološkim osobitostima. diskontnoj stopi i rizicima odrediti optimalna rješenja. Temeljem izrađenih sektorskih studija (koje su prethodile izradi studije izvodljivosti i koje su bile podijeljene na one koje su obrađivale pojedine prirodne i kulturno-povijesne osobitosti prostora i na one koje su obrađivale socioekonomske odnose na području razmatranja).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 3. kojima se postižu ciljevi održivosti. Pritom se mogu razmatrati varijante granica područja zaštite. Ovim se postupcima u planiranju budućih zaštićenih područja omogućava izbor optimalnih granica u odnosu na interese lokalne zajednice i u odnosu na potrebe zaštite vrijednih prirodnih sadržaja. uključujući i njegove prirodne osobitosti i resurse. 44 .

Brod + kanjon Une (1) 301 133 101 27 39 2 2 2 1 0 104 Izvorište Krke (2) 876 573 303 0 0 2 Nije kartirano 0 0 1 0 Dolina UneMartin Brod.1/2 Ukupna površina (ha) Površina šuma i goleti (ha) Površina oranica (ha) Površina livada (ha) Naselja (ha) Broj arheol.1/2 Ukupna površina (ha) Površina šuma i goleti (ha) Površina oranica (ha) Površina livada (ha) Naselja (ha) Broj arheol. geomorf. Lokaliteta (kom) Broj atrakt. lokaliteta (kom) Broj atrakt.Tablica 1 Prikaz nekih osobitosti razmatranog prostora po pojedinim zonama M. Vakuf-Štrbački buk (6) 6329 3641 2556 22 110 15 11 2 1 24 2990 Kanjon Unca (3) 1884 987 881 16 0 0 2 0 0 2 268 Međuprostor Una-Unac (4) 4612 2824 1788 0 0 5 Nije kartirano 0 1 0 31 Oznaka cjeline na slici 5. 450 . lokaliteta (kom) Sedrene barijere (kom Vidikovci (kom) Broj većih izvora (kom) Minska polja (ha) (5) 5839 5258 565 0 16 9 14 3 5 44 266 Orašac + Čukovi (7) 1387 841 211 0 335 10 0 0 20 763 Ripač (8) 3115 768 2123 0 224 18 7 8 0 24 1584 Ovisno o kombinacijama mogućih kategorija zaštite po zonama. Lokaliteta (kom) Sedrene barijere (kom Vidikovci (kom) Broj većih izvora (kom) Minska polja (ha) Štrbački bukLohovo Oznaka cjeline na slici 5. geomorf.K. formirane su varijante granica NP i zoniranja (tablica 2).

monitoringa. kao i direktne.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 2 Varijante zoniranja i postavljanja granica NP Una M.K. Vakuf-Štrbački buk (6) II II V II II V II II V Kanjon Unca (3) Ib Ib Ib II II II Međuprostor Una-Unac (4) Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Oznaka zone prema slici 6. nadzora i upravljanja. ulaganja u dopustive gospodarske aktivnosti i infrastrukturu. te naknada za izgubljene vrijednosti). indirektne. 451 . očuvanja i poboljšanja stanja. sagledanim konfliktima i rizicima – određeni ukupni troškovi zaštite prostora koji ujedno osiguravaju održivi razvoj lokalne zajednice (troškovi istraživanja. moguće i neuporabne koristi od uspostave zaštite za svaku od zona (tablica 3).1/1 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5 Varijanta 6 Varijanta 7 Varijanta 8 Varijanta 9 (5) II II II II II II II II II Orašac + Čukovi (7) - Ripač (8) V V V - Potom su po zonama – ovisno o potencijalnim kategorijama zaštite.1/1 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5 Varijanta 6 Varijanta 7 Varijanta 8 Varijanta 9 Štrbački bukLohovo Oznaka zone prema slici 6. Brod + kanjon Une (1) II II II II II II II II II Izvorište Krke (2) II II II II II II II II II Dolina UneMartin Brod. socioekonomskim odnosima.

izabrana je ona varijanta koja je osiguravala postizanje najveće pozitivne razlike neto sadašnjih vrijednosti koristi i troškova (slika 3). ekološka poljoprivreda i šumarstvo. Rezultat se ukratko može sažeti u sljedeće zaključke:  neke su zone izostavljane iz obuhvata budućeg zaštićenog područja NP Una jer bi njihov ‘ostanak’ uzrokovao toliko povećanje troškova održavanja ili povećanih naknada lokalnom stanovništvu zbog gubitka vrijednosti da bi to nepovoljno utjecalo na ukupno održivo upravljanje područjem. rekreacija i sportovi vezani uz vode. kao i dokaz da je cijelo rješenje opravdano i održivo. a za lokalnu zajednicu očekuju se i 452 .Tablica 3 Pregled koristi od uspostave zaštite razmatranog prostora Kako su se ovisno o kategorijama zaštite po zonama ukupni troškovi i ukupne koristi kroz duže razdoblje razmatranja značajno razlikovale. sportski ribolov i lov.  sagledani su ukupni troškovi budućeg NP Una po vrstama troškova i po godinama za cijelo razdoblje razmatranja. Izabranim rješenjem predložene su sljedeće komplementarne djelatnosti: turizam i turističke usluge. te ukupne koristi po godinama uz pretpostavku realizacije svih zamišljenih sadržaja.  izabran je najpovoljniji odnos razine zaštite prirode po zonama i očuvanja interesa lokalne zajednice.

pa tako niti posjetitelja. u izgradnju pratećih sadržaja.  osposobljavanje parkovnog osoblja i sustavna istraživanja. te u prilagodbe lokalnog stanovništva novim uvjetima. 453 .  osigurati početno financiranje osnovne djelatnosti i kapitalnih ulaganja u prateće sadržaje i infrastrukturu bez kojih nema razvoja turističke ponude.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja indirektne koristi od povećanja zaposlenosti.  aplicirati za međunarodne pomoći i donacije.  standardiziranje pristupa u izradi prostorno-planskih i drugih upravljačkih dokumenata. te prihoda od pratećih uslužnih djelatnosti u širem okolišu NP Una.  uređenje međusektorskih odnosa i definiranje koncesijskih uvjeta.  uključiti NP u regionalnu mrežu i nominirati ga za uvrštenje na popis svjetske baštine. Prijedlog organizacije sustava Za pokretanje sustava upravljanja NP Una (nakon njegovog proglašenja) nužno je provesti sljedeće:  uspostaviti javnu ustanovu s osnovnom zadaćom obavljanja osnovne djelatnosti upravljanja zaštićenim područjem. Vezano za željenu stabilnost u financiranju funkcioniranja parkova i održivom razvoju lokalne zajednice. Razvitak ovih djelatnosti treba biti podređen zaštiti prirodnih vrijednosti NP Una što zahtijeva nužno učešće države kako kroz organizacijsko i edukativno djelovanje. putem koje bi se obavljale bitne aktivnosti vezane za potrebe parkova:  izravno prezentiranje financijskih i drugih potreba najvišim državnim tijelima.  izraditi prostorno-plansku dokumentaciju i plan upravljanja bez kojih se ne može pokrenuti koncesijski model financiranja razvoja NP. povećanja vrijednost nekretnina. tako i kroz početna značajna kapitalna ulaganja u organizaciju upravljanja sustavom. 5. sugerira se raspraviti o stvaranja Središnje državne agencije ili ureda za ukupni nacionalni sustav zaštićenih područja (slika 4).

Management Plans and Planning: A Guide. Zagreb Martinić. KEC project IBRD/GEF TF No 050539 HR – Agriconsulting Spa. Martinić. http://www. Izdavač EOL. Lee i Middleton. DZZP. Julie (2003). Zagreb. Adrian (2002). (2005): Smjernice za izradu plana upravljanja. Čakovec Europarc – Proceedings of the Seminar on an Integrated Management Approach (Armin Wolf & Rubben Post Eds. Velika Britanija. Cheltenham. CXXVI.org (2006): Smjernice za vrednovanje planova upravljanja zaštićenim područjima (Konačni nacrt). CARDS EuropeAid/119879/C/SV/HR – GOPA COWI. Grafenau. I. Zagreb. Th. The University of York. IUCN. Literatura Clarke. D. and Mount. I.org/intranet/resources/ IUCN (1994). Ramsar Convention Bureau. (2004): 55. Zagreb. http://www. 147-150. Gland. (2002): Planovi upravljanja za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode. 2001. Duncan (1997): Economic Valuation of Wetlands. Zagreb.eurositenature. Paklenički zbornik. godišnjicu proglašenja prvih hrvatskih nacionalnih parkova. Švicarska i Cambridge. A. Velika Britanija. Acreman. (2006): Izvješće o dionicima i preporuke za mrežu dionika (Konačni nacrt). Starigrad-Paklenica. obljetnica NP Paklenica – Kako osigurati održivost i vitalnost funkcioniranja u svjetlu naglasaka V. Barbier. Velika Britanija. MZOPU RH (izvješće sa studijskog boravka). svjetskog kongresa nacionalnih parkova. Mike i Knowler.The World Coservation Union.). 1-12. Lille. (1998). (2001): Prostorno planiranje. IUCN.iucn. CARDS EuropeAid/119879/C/SV/HR – GOPA COWI. Švicarska Thomas. Gazophylacium. Martinić. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša (1999). I. 2. Management Guidelines for IUCN Category V Protected Areas: Protected Landscapes /Seascapes. Velika Britanija. R. (2001): Američka iskustva za unapređenje upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj. Gland. IUCN. Švicarska i Cambridge. Gothenburg University: Unit for Environmental Economics (paper). 501-509. Njemačka Eurosite (1999) Toolkit: Management Planning. Martinić. Sterner. 1999. 454 . 2004.. Phillips. Countryside Commission. Francuska. Edward. Gland. Zagreb. Švicarska i Cambridge. Dom i svijet. IUCN Gland. Zagreb. DZZP. (1994): Environmental Economics. Guidelines for Management Planning of Protected Areas. (2004): Ključna pitanja parkovne politike u Hrvatskoj – uz 55. Marinović-Uzelac. I. Institute of Hydrology. Eurosite. Šumarski list 9-10.6. DZZP. NSAP – Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite Elektroprojekt (2005): Studija izvodljivosti za NP Una Elektroprojekt (2004): Plan upravljanja Parkom prirode Kopački rit EOL (2005): Mura – baština i budućnost. vol. Guidelines for Protected Areas Management Categories.

(4): 361-480. IUCN World Parks Congress. US Department of the Interior. graditeljstva i stanovanja RH. Zagreb (2002): Grupa autora: Ekoturizam i održiv razvoj turizma u ekološko osjetljivim prostorima. 1-60.) 455 . Zagreb (2003): Kongresni materijali V.o. National Park Service – Management Policies 2001–2005 Nacionalna strategija zaštite okoliša/Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/2002) (2006): Biološka raznolikost Hrvatske – Priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja (1996): Grupa autora i Ecoplan d. DZZP. Ministarstvo prostornog uređenja. Durban. vol.: Sustav korištenja nacionalnih parkova i parkova prirode (s mjerama za provođenje dokumenata prostornog uređenja). Zagreb Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu RH (NN 89/2007. 48.) Uredba o proglašenju ekološke mreže RH (NN 109/2007.o. Turizam (tematski broj).

Slika 1 Prikaz podjele razmatranog područja na zone 456 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 2 Moguće kategorije zaštite po zonama unutar razmatranog područja 45 .

Slika 3 Usvojeno rješenje granica NP Una i zona različitim stupnjevima zaštite 45 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 4 Prijedlog organizacije sustava upravljanja zaštićenim područjima 45 .

The experience also indicates that long-term financial stability of 460 . and the related difficulties are particularly underscored.REALISTIC OPTIONS FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF DESIGNATED AREAS – THE UNA NATIONAL PARK SUSTAINABLE DEVELOPMENT CONCEPT When a location is pronounced designated area. to provide for their permanent sustainability. Croatia has already gained considerable experience in creating and implementing park policy. but also for the maintenance and improvement of the existing socio-economic state of the local population. NGOs and other local space users. Thus. local administrations. The tasks that designated areas are expected to perform in order to contribute to the local communities. at least in the initial period until the complementary supporting activities are developed. The experience shows that strategic goals in designated area management could only be achieved within a planning concept covering greater region and sustainable development. the state assumes full responsibility for the conservation and protection of the area. all sorts of experience in gaining financial independence and viability of designated area administration companies and local authorities in the areas under concern are of particular importance. The major problem with establishment of designated areas and management of parks in Croatia is inadequate approach to their physical planning and congested management plans which are expected. state services and institutions. continuous investment into such areas from the budget is necessary. which will make possible the self-financing of the area conservation systems and sustainable development of the local community. in partnership with all key actors: government agencies. being the key documents for park management. Considering both aspects of this obligation.

and defining of its initial funding. protected zone surface area. considerable state support in organization and education. natural characteristic of the designated area and its capacity to accommodate allowable human activities were valuated. such long-term stability is based on revenues realistically expected to be earned by the designated area management companies. Such approach enables that optimum boundaries be determined for the planned designated areas considering interest of the local community. However. and for sustainable development of local community. protection and development towards achieving of self-sustainability. development of these activities in compliance with the natural assets protection requirements demands for the Una NP. organic agriculture and forestry. This is an approach that has been used to determine the Una National Park boundaries. cost-benefit analysis enables that optimum solutions be determined. that the designated area zoning be carried out aimed at optimization of protection costs and revenues from area use within parks. Having in mind the existing and planned costs and benefits for each of considered alternatives (these alternatives refer to the designated area boundaries. In addition to budgetary funding. depending on a time period under consideration. recreation and water sports. It seems the most suitable to start the investment cycle for the Una NP through a public investment agency. Generalization of these experiences and application of the environmental economics methods produced procedures to be used in defining of physical planning and management approaches to the designated area conservation. These procedures need to focus on valuation of existing and planned amenities within certain space (including its natural characteristics and resources). and development of complementary activities). The selected solution proposes the following complementary activities: tourism. discount rate and risks. to determine individual protection zones (by defining zoning schemes) and to examine long-term sustainability of the selected solution. in the initial period.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja designated and neighboring areas is the only condition for park conservation and protection. This certainly needs to be prece- 461 . Based on earlier finished sector studies. Type and amount of such revenues are determined by specific conditions prevailing in each designated area. and that economically most favorable complementary amenities be determined within the designated area which will enable future sustainable development of the greater area. angling and hunting. and valuation of existing and planned activities carried out by local population in areas planned to be placed under protection and their neighboring areas.

it is proposed to consider and discuss establishment of a Central National Agency or office for all parks that would advocate the needs of the parks before the national authorities and government bodies. management plan. 462 . As regards desired funding stability of park operation and sustainable development of the local community. Una NP. Key words: protected area. zoning. sustainability.ded by development of the Una NP management plan and elaboration of financial plans for implementation of individual key tasks.

Ključne riječi: turistička destinacija. marketing program turističke destinacije. Almazaga Ćatović. turzaj-tk@bih. atraktivnosti-uređene atrakcije za pristup turista.net. dipl. ruralni turizam. turistički resursi. Ovom analizom obuhvaćeni su najvažniji segmenti budućeg razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. a posebno razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. sanelaned@bih. ruralna mjesta u funkciji turizma. Cilj istraživanja je ocjena postojećeg stanja i planiranja potreba izgradnje turističke infrastrukture kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom vremenskom horizontu. turističke manifestacije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja RURALNI TURIZAM NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA SA OSVRTOM NA BED&BREAKFAST (KLADANJMOGUĆNOSTI RAZVOJA) Almazaga Ćatović Sanela Smajlović2 Sažetak Predmet istraživanja u ovom radu je infrastruktura ruralnog prostora kao jedna od osnovnih komponenata prostornog planiranja i jedan od determinirajućih faktora razvoja turizma na području Tuzlanskog kantona. atrakcija (prirodna i kulturno-historijska).ba 463 . imidž destinacija. sc. u funkciji razvoja turizma uopšte. BBA. edukacije za turizam 1 2 Mr.net. oec. Turistička zajednica TK.ba Sanela Smajlović dipl.

jahanje (horse-riding) i sl.. Dio je kontinentalnog turizma. Osim prodajom vlastitih proizvoda prihod se ostvaruje i pružanjem usluga smještaja. a višak svojih proizvoda plasiraju kroz novi prodajni kanal . Srebrenik. Ruralni turizam je koncept turizma na seoskim gospodarstvima.5%. te nekim drugim sadržajima (direktan kontakt s domaćim životinjama. 82%. Ruralni turizam podrazumijeva poticanje razvoja novih turističkih destinacija posebno na kontinentu. koji se temelji na korištenju ruralnog prostora u kontekstu turističke ponude. Ruralni turizam uključuje aspekt održivog turizma “Sustainable Tourism” . od čega se veliki dio bavi poljoprivredom. Tuzlanski kanton učestvuje sa 14. Kladanj. prehrane. Značajno je da dopunsku zaradu seosko domaćinstvo ostvaruje u svom vlastitom dvorištu. Izvan je urbanih naselja i nema odlike masovnosti. seljački turizam. Lukavac. “pečenje” rakije. a u pravilu podrazumijeva i ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Zahvata 5. odnosno 18° i 19° stepena istočne geografske dužine.573 stanovnika.turizam.5% Federacije Bosne i Hercegovine. a u Federaciji Bosne i Hercegovine 91 stanovnik na km²). odnosno razvitak turizma sa što manjim posljedicama po okoliš. turizam u seoskim domaćinstvima. U broju stanovnika Bosne i Hercegovine. sudjelovanje u poljoprivrednim radovima.turizma koji ne šteti okolišu. Gradačac. a u broju stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine sa 21. Tuzlanski kanton obuhvata 13 opština. Tuzlanski kanton ima 553.). 2. Kalesija. Čelić. eko-ruralni turizam i slično. seoski turizam. Uvod Pod pojmom ruralni turizam nalazimo različite nazive kao što su: eko-turizam. Tuzlanski kanton je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini. Teočak. agro-turizam. Gustina naseljenosti je 195 stanovnika na km² (u Bosni i Hercegovini gustina naseljenosti iznosi 70 stanovnika na km². Tuzla i Živinice. Banovići.3% površine Bosne i Hercegovine. odnosno 10. Smješten je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Doboj Istok. Uporišne tačke su seoska domaćinstva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi. Geografske karakteristike Tuzlanski kanton nalazi se između 44° i 45° sjeverne geografske širine. Gračanica. Sapna. a) 464 . što podrazumijeva aktivno uključivanje cijele porodice.

prostrane riječne doline Spreče i Tinje u centralnom dijelu. “Vidara”. “Bistarac”. Tinje. Ovdje postoji i nekoliko hidroakumulacija sa polivalentnom namjenom kao što su. privredno i kulturno sjedište kantona je grad Tuzla. Najtopliji mjesec je juli. Javornik. Ozren) na jugu. istorijskih znamenitosti i prirodnog bogatstva od davnina predstavlja predmet interesovanja turista ne samo iz zemalja Balkana i Evrope već i sa drugih kontinenata. Nadmorska visina se kreće od 150 metara na sjeveru do 1328 metara na jugu. te masivi Skipovca. oligomineralne i termalne vode identifikovane su na području Tuzle. Jezera – “Modrac”. odnosno 10. “Snježnica”. prosječna količina padavina iznosi oko 908. 465 . “Hazna”. b) Ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište iznosi 133 771 hektara. pčela i dr. Tuzlanski kanton predstavlja najbogatije područje u energetskim mineralnim sirovinama (ugalj – lignit i mrki ugalj 3.2 mlrd tona). Drinjače i Sapne i pripadaju slivovima rijeka Bosne i Drine. Živinica i Kladnja.5 mil. Tuzlanski kanton karakterišu izrazito planinsko područje (Konjuh.5% površine Federacije Bosne i Hercegovine Područje Tuzlanskog kantona ima umjerenokontinentalnu klimu sa jasno izraženim godišnjim dobima. Trebave i Majevice koji se pružaju pravcem sjeverozapad – jugoistok i blago zatalasno područje na sjeveru. ovaca. Osnovni vodotoci na području kantona grupišu se oko rijeka: Spreče. Gradačca.  u voćarstvu. Srebrenika. Mineralne. zbog svoje ljepote. tona). koja spada među 4 najveća grada u Bosni i Hercegovini. Tuzlanski kanton zahvata 2730 km. plantažni uzgoj šljive. “Šićki brod” i dr.3% ukupne površine Bosne i Hercegovine. magnezita. tona). šljunka i pijeska. najhladniji mjesec je januar. Gračanice.6 l/m sa vlažnošću vazduha 79% i srednjom godišnjom temperaturom od oko 10. koka nosilja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Administrativno. Regija Sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. uzgoj muznih i tovnih goveda. višnje i jagodičastog voća  u stočarstvu. kvarcnog pijeska boljeg kvaliteta (11. 1° C. kruške. jedinstveno nalazište kamene soli u ovom dijelu Balkana (525 mil.  oranice – 91 154 hektara  voćnjaci – 16 371 hektara  livade – 15 382 hektara  pašnjaci – 10 862 hektara Razvojna osnova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji može se temeljiti. trešnje. krečnjaka. što čini 5.

Šumsko zemljište obuhvata dobar dio kantona i iznosi 139 000 hektara. kao i pretpostavke porodičnog seoskog domaćinstva. Hazna.1 Pretpostavke okruženja (eksterne pretpostavke) Bavljenje ruralnim turizmom podrazumijeva neke pretpostavke okruženja kao što su: nezagađen zrak i voda. privrednih i stambenih prostora. mogućnosti prezentacije ruralne proizvodnje. kulturna baština. mogućnosti slobodnog kretanja okolinom. Majevica. Šume Tuzlanskog kantona su staništa divljači. Javornik. Institucije koje se bave razvitkom turističkog sektora Tijelo kod kojeg se registruju smještaj i ugostiteljske usluge u seoskom domaćinstvu je opštinska služba za privredu te resorni organ Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona. uzgoj povrtnog bilja. Modrac. 466 . Vidara). dobra cestovna i telefonska povezanost. dob i sklonost članova seoskog domaćinstva ka pružanju turističkih usluga. Vrlo je važan odgovarajući broj. očuvana priroda i prirodne znamenitosti (Konjuh. 4. kukuruza. krmnih kultura. duhana i dr. 3. riješene komunalne infrastrukture domaćinstva. Trebava. slikovit krajolik. opredjeljenje i naklonost zajednice i institucija prema turističkim aktivnostima. gljiva i ostalih šumskih plodova i kao takve su značajne za lov. atraktivnosti lokacije i stambenog objekta. u ratarstvu. posjedovanja stoke. te visine investicije za preuređenje u turističku seosku privredu. 3. Pretpostavke bavljenja ruralnim turizmom Za bavljenje ruralnim turizmom ili nekim njegovim dijelom treba preispitati pretpostavke iz okruženja i neke vlastite predispozicije.2 Pretpostavke u domaćinstvu (interne pretpostavke) U samom domaćinstvu treba procijeniti atraktivnosti vlastitog seoskog porodičnog gospodarstva i to po kriterijima posjedovanja imanja. odmor i rekreaciju. odsutnost buke. Godišnja drvna masa za sječu iznosi cca 215 000 m3. 3. zdrava klima.

Soko grad Gračanica. godine – strana 121 . Poseban naglasak treba staviti i na potraživanja bespovratnih sredstava iz evropskih i svjetskih fondova. postojeći nedovoljno valorizirani kapaciteti: srednjovjekovne utvrde (Stari grad Srebrenik. Turistička zajednica Federacije Bosne i Hercegovine. Stari 3 Mr. 4. dobre projektne i turističke zamisli financijski trebaju podupirati i jedinice lokalne samouprave. “ Turističko-ugostiteljska djelatnost faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona“.1 Finansiranje Ruralni turizam nije kapitalno intenzivna grana visokih i velikih profita.unutrašnje: Analizom su određene unutrašnje snage i slabosti.  pretežno nezagađen okoliš. Planovi razvoja ruralnog turizma Tuzlanskog kantona trebali bi se potpuno uklapati u program Federalne vlade. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Turizmom.  sprječava depopulaciju seoskog prostora (demografski jača selo). te vanjske prilike i opasnosti3. 5. 4. Osim navedenih. Turistika zajednica Tuzlanskog kantona. bave se sljedeće institucije Federacije Bosne i Hercegovine. kao svojom jedinom djelatnošću ili jednom od djelatnosti. Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona. Turističko udruženje Bosne i Hercegovine. namijenjenih razvitku ruralnog turizma i održivog razvoja.  obogaćuje turističku ponudu i  faktor je integralnog razvitka ruralnog prostora. Privredna komora .  štiti i čuva bosanskohercegovačku prirodnu i kulturnu baštinu. bosniaARS. već višegodišnje ulaganje i još dugoročniji povrat uloženih sredstava. Ruralni turizam u svojoj sveobuhvatnosti ima sljedeće pozitivne učinke:  povećava zaposlenost lokalnog stanovništva i potiče proizvodne ali i uslužne djelatnosti. Tuzla 2005. Almazaga Ćatović.2 Pozitivni učinci razvitka ruralnog turizma  dodatni je izvor prihoda seoskog domaćinstva. Vlade Tuzlanskog kantona i prostorni plan Tuzlanskog kantona. Analiza ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu SNAGE .124 46 .sektor za turizam i ugostiteljstvo.

mogućnost cjelogodišnje turističke sezone. Snimak sadašnjeg stanja Bilo kojoj aktivnosti (izrada turističkog master-plana. kanalizacija. PRILIKE . narodne priče i legende. minirana područja. operativnih planova i slično) prethodi snimak sadašnjeg stanja i turističkih potencijala koji je načinjen u Turističkoj zajednici Tuzlanskog kantona izlaskom na teren i razgovorima sa svim turističkim pravnim subjektima u Kantonu. SLABOSTI .vanjske:  zahtjevna i nekonzistentna zakonska regulativa. planirana izgradnja brzih cesta. “Banja Ilidža Gradačac“. smještaj. Gradačačka Husein kapetanova kula). mogućnosti komplementarnog razvoja s ostalim oblicima turizma. deklarativno i stvarno poticanje ruralnog turizma i preduzetništva u turizmu od strane Federacije Bosne i Hercegovine.). biološkoj raznolikosti. turističkim atrakcijama. “pečenje“ rakije. bogata multietnička i multikonfesionalna baština i postojanje prirodnih znamenitosti (izvorište “Muške vode“.vanjske:  postojano nezasićeno domaće i strano tržište potražnje ruralnog turizma koje raste zajedno sa urbanizacijom. OPASNOSTI . branje gljiva). džamije i crkve. programa. novim tehnologijama i poticajnim mjerama. suveniri. marketingu.unutrašnje:  nepostojanje tradicije ruralnog turizma. nepostojanje pratećih infrastrukturnih objekata (parkirališta. proizvodnja sira. mogućnost dopunske zarade iz dodatnih usluga (jahanje. poslovično gostoljubivi žitelji u seoskim domaćinstvima. vodovod). 46 . nedovoljna zaštita od otpadnih voda sliva Bosne i Drine. pića i prehrane. nekim jedinicama lokalne samouprave i dobrim dijelom značajnim postojećim i potencijalnim davateljima turističkih usluga u ruralnim prostorima. ubiranje ljetine i plodova. 6. lovačke kuće.grad Teočak. “Terme Gračanica“. tržištu. mogućnost prodaje proizvoda “u vlastitom dvorištu“. strategije. historiji svoga kraja. neinformisanost o: zakonima. kampiranje. usluge hrane. “Slana banja Tuzla“. planina Konjuh sa svojim speleološkim objektima “ Djevojačkom“ i “Bebravskom“ pećinom idr. ali i od strane vanjskih inicijativa (program CARDS) i blizina dvije susjedne države.

lov i ribolov. te koordinacija s Ministarstvom turizma za bespovratne potpore. znakovi za usmjeravanje prema kulturnim.2 T uristička signalizacija Turističku signalizaciju na cestama čine: znakovi obavijesti o kulturnim. prirodne ljepote. formiranje cesta sira i rakije. poticanje seoskih domaćinstava u izražavanju ideja i potreba u turizmu. historijskim. važnim 46 . informacija. Nakon izgradnje koridora i kvalitetnog povezivanja Kantona Tuzla sa istim i to predviđenim brzim cestama Tuzla-Orašje i Tuzla-Sarajevo može se očekivati veliki broj tranzitnih gostiju. informacije. Projekti Nakon analize sadašnjeg stanja ustanovljeni su prioriteti turističkog razvoja ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu: . ostale motive. suvenire. turističkih promotivnih materijala i konkretnih aktivnosti (npr. gastronomiju. historijskim. . Izgradnjom kvalitetnih puteva stvorit će se uslovi za razvoj prije svega tranzitnog turizma kao i razvoj ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona.1. Slovačke. Ostalu signalizaciju čine: znakovi za izraz dobrodošlice i znakovi obavijesti za usmjeravanje prema poslovno-trgovačkim objektima i centrima.1. kulturno-historijske spomenike. a posebno iz Poljske. 7. smještaj. Tuzla – rijeka Sava te koridora Vc uticati će na povećan broj tranzitnih turista.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Obrađeni relevantni turistički podaci odnose se na: manifestacije. Rezultati u vidu baze podataka se koriste za izradu programa. te stoga treba uložiti sve napore (i u lokalnim okvirima) da što prije dođe do realizacije. prirodnim i turističkim znamenitostima.1 Brze ceste i koridor Vc Izgradnja brzih cesta Tuzla – Sarajevo. Češke. prirodnim i turističkim znamenitostima i znakovi za pružanje turističkih i drugih informacija. U skoroj budućnost kroz Bosnu i Hercegovinu će prolaziti TEM (Trenseuropean Motorway) nazvan “koridor Vc“ kao evroregionalna poveznica na putnom pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran. te perspektive turizma i ruralnog turizma. stare zanate.1 Saobraćaj . Ukrajine i drugih zemalja koje gravitiraju datom području.

Jedna od mogućnosti je i formiranje Šljivarskog centra (muzeja) kao obrazovne. a označeni su na posebnim mapama ali i na terenu. Turisti će naći put do destinacije ili će biti informisani o postojanju iste. osim u Gradačcu. Turističku signalizaciju nazivamo još i smeđom signalizacijom jer je propisano da je osnovna boja turističkog znaka putokaza i obavijesti smeđa. No. Smeđu signalizaciju treba postaviti planski i po mogućnosti od kvalitetnih materijala.  jedan koridor bi bio naslonjen na međunarodne biciklističke staze iz pravca Hrvatske. obilježena. ali za bilo koju aktivnost obilježavanja preporučujemo angažman profesionalaca (arhitekata. Izgradnju biciklističkih staza u prirodi mogli bi nazvati izgradnjom i privođenjem svrsi. marketing stručnjaka). . biciklistička staza ipak mora biti legalizovana.prema Tuzli i Gradačcu. dizajnera. “ Cesta sira i rakije “ je sinonim za obilazak domaćinstava sa kušanjem rakije i konzumacijom domaćih proizvoda.3 Biciklističke staze Moderan čovjek želi izazov kretanja vlastitim snagama. Znatan potencijal za razvoj ovog vida turističih djelatnosti nalazimo. Uloženi novac u označavanje višestruko će se vratiti zadovoljnim gostom koji je i najbolji promotivni medij. Teočaku. bojiti zahrđale i nadomjestiti dotrajale dijelove).objektima i sadržajima u naselju. Šljivarski centar bi promovisao kulturu šljive i šljivarskih asortimana kraja u kojem se nalazi. te opremljena i hemijskim toaletima. građevinaca.). i u Gračanici. Neke biciklističke koridore već možemo nazrijeti na području Tuzlanskog kantona. odmorištima i putokazima. informativne. pravac bi nastavio cestom iz Orašja te kod raskršća “ Koridor“ nastavio u dva pravca . te u Kladnju i Živinicama. prodajne i turističke tačke u šljivarskom kraju kakav je Gradačac. gdje bi jedan pravac izašao 40 . ucrtana.2 Cesta sira i rakije Cesta sira i rakije podrazumijeva ponudu bosanskog sira i domaće rakije u seoskim domaćinstvima na jednom ograničenom geografskom području. . Kalesiji. Znakovi ponegdje mogu biti i od prirodnih materijala. Čeliću. te uredno održavati (kositi korov oko znaka. te ostalim javnim prostorima (izložbe. sporedne seoske ceste i dr. Vožnja biciklom kroz prirodu je uvijek izvanredan i neponovljiv osjećaj. jer mnoge staze već postoje (prosjeci kroz šume. Postavljanje smeđe signalizacije je i jedan od projekata Turističke zajednice Tuzlanskog kantona. sajmovi) koji zbog svoje namjene privlače veći broj ljudi.

zapadno prema Zeničko . strani jezici. . Sve jedinice lokalne samouprave treba potaknuti da planiraju i iznalaze moguće lokacije biciklističkih staza i da teže njihovu umrežavanju. Treba poticati učenje stranih jezika. Svaka turistička podružnica treba inicirati jedinicama lokalne samouprave iznalaženje i privođenje svrsi takvog prostora. a drugi završio u Tuzli na lokalitetu Slane banje tj. Modrac). Valsenici. Gradačac. Time bi se dobila jedna evropska turistička biciklistička transverzala. Radi toga treba organizovati dodatno obrazovanje za one kojima će to biti pomoć u daljnjem radu. posebno u gradovima i turističkim destinacijama (Tuzla. turistički vodiči i slično. Panonskog jezera. Kladanj. sigurnosni. eko-poljoprivreda. . Trebave i dr. . animatori.dobojskom kantonu i dr. te opredjeljivanje mladih. ugostiteljstvo.4 Ljudski resursi Ljudski resursi su glavni pokretači svake. pa i turističke djelatnosti. Majevice. zdravstveni i ekološki predznak. 41 . Sokocu. koja bi iznjedrila nove turističke proizvode.5. Osim toga. prirodno i nužno oslonjene na ruralni turizam. kao što su: poljoprivreda.  drugi koridori bi išli preko seoskih ruralnih naselja na planinama Tuzlanskog kantona. U prethodnim analizama navedena je slaba informisanost ljudi koji se bave ili bi se trebali baviti turizmom. buduće biciklističke staze Tuzlanskog kantona dolaskom na granice kantona mogu nastaviti na istok prema Republici Srpskoj – Zvorniku. ali je važan za funkcionisanje sveukupne turističke ponude.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja na srednjovjekovnu kulu u Gradačcu. gdje osim turističkog imaju funkcionalni. za zanimanja korisna za razvitak turizma. pa i u urbanim sredinama. putem stipendija i subvencija. Konjuha. Ovaj prioritet na prvi pogled nije presudan.5 T uristička infrastruktura Važnim dijelom nedovoljne turističke infrastrukture u Tuzlanskom kantonu smatraju se parkirališta i autokampovi. stari zanati.1 Bus-turistička parkirališta Parkirališta za turističke autobuse moraju biti organizovana i obilježena.

Za poticanje kulinarske baštine i gastronomskog identiteta obavezno treba angažovati Ugostiteljsko turističke škole i Tehnološke škole. Samo onoliko koliko je to stvarno neophodno. med. Za ekološki osviještene turiste ruralni turizam je vrlo atraktivan jer je seosko domaćinstvo okrenuto prirodi.gostima. Treba informisati zainteresovane da na svojim imanjima na selu. jer domaći čovjek sa svojim specifičnostima. širi posebno ozračje. ali i u prigradskim naseljima mogu oformiti kampove. Sve je veći broj turista vegetarijanaca koji posebno pozdravljaju i cijene jela pripremljena za njih. Zato bi trebalo poticati kulinarsku baštinu. njegovati i prikazati. . . tako bi i naš kanton trebao biti prepoznatljiv po nekim specijalitetima. Turistički projekt koji u sebi nema ugrađene i elemente zaštite i očuvanja prirode danas nema razvojne perspektive. fakultete kao nosioce projekta. ali sa što manje “diranja” u prirodu i okoliš.2 Autokampovi Nepostojanje niti jednog kampa u Tuzlanskom kantonu ima za posljedicu divlje kampere.5. sarma. bamnja. Uz osnivanje jednog ili dva kampa treba obaviti signalizaciju i kvalitetnu marketinšku obradu. Navedeni proizvodi još nemaju standardizovanu i organizovanu proizvodnju i ponudu. susretljivosti i prijateljskih stavova prema turistima . Formiranje autokampa u Kantonu postat će vrlo bitno s početkom većeg tranzitnog prometa. Jedan od većih projekata zaštite je inicijativa Turističke zajednice Tuzlanskog kantona i ekoloških udruženja na zaštiti biosfere i krajolika planine Konjuh . domaći kolači. te autohtone bosanske prehrambene proizvode. suho meso. sogan dolma. koji poznaje i prostor i prirodu i ljude. te poticanje motivacije za 42 .6 Gastronomija (Etnogastronomija) Bosanskohercegovačka tradicionalna kuhinja je vrlo bogata i svaka regija krije gastronomsko blago. sir.posebno šljivovica. ekološke svijesti. domaći pekmez i džem. Kako na razini države.. gostoljubivosti. a rezultate provoditi u turizmu . a kod nas još i bogato kulturnom baštinom koju treba prepoznati. U isto vrijeme naglasak je na što većem uključivanju lokalnog stanovništva u sve razvojne aktivnosti. Održivi razvoj turizma Održivi razvoj turizma podrazumijeva uravnoteženi razvoj i kulture i privrede i infrastrukture područja na kojem se turizam odvija. U tu grupu pripadaju domaće rakije . ćevapi.posebno ruralnom turizmu. zaštititi. Dugoročni zadatak razvoja znanja.

Zato bi se lovačke kuće morale ili iznajmiti ili doregistrovati djelatnost lovačkih udruženja. Svakim spomenutim prioritetom treba se baviti pojedinačno. te na ponovni dolazak “starih” gostiju. Skipovcu idr. Na projektu trebaju surađivati Vlada Tuzlanskog kantona. a za pripremu projektne dokumentacije i izvedbu okvirni trošak je 300. podiže stepen zadovoljstva gosta. te o vođenju raznih evidencija. Lovačka udruženja posjeduju lovačke kuće na Konjuhu. ne bi bio dovoljan da se ta djelatnost sama finansira. 8. to je i dugotrajan proces kojeg treba pokrenuti od vrtića pa nadalje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja bavljenje i prepoznavanje turističkih potencijala je jedan od najvažnijih prioriteta koji se mogu ostvariti uz velike napore. Lovačkim udruženjima bavljenje lovnim turizmom nameće cijeli niz zakonskih odredbi o turističkim i ugostiteljskim djelatnostima. Ozrenu.000. Majevici. širi pozitivan turistički “image”. Te lovačke kuće potpuno su turistički neiskorištene. Zavod za prostorno uređenje. jedinice lokalne samouprave i Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. Sudjelovanje i pomoć pri provedbi projekata:  Biciklističke staze Biciklističke staze je moguće realizovati tokom tri godine. Takav odnos nužno podiže kvalitetu usluge.00 KM 43 . no u svojoj cjelokupnosti sve aktivnosti se trebaju odvijati simultano u smislu poticanog i kontrolisanog procesa. Istovremeno. Lovni turizam dodatno otežavaju i zakonske odredbe o postupanju s divljači nakon odstrela. 9. koji svoje prave rezultate može dati tek u slijedećih tri do deset godina.00 KM.  Ceste sira i rakije Pretpostavljeno vrijeme realizacije je jedna godina.usmenu predaju. Lovni turizam Na području Tuzlanskog kantona nalazi se više lovišta.000. Promet koji bi se sa uposlenom osobom korištenjem lovačkih kuća tada eventualno ostvario. te uposliti osobu za rad u udruženju. Trebavi. a možemo ga staviti pod zajednički nazivnik “Razvoj turističkog i ekološkog planiranja”. pozitivno utiče na najkvalitetniju promociju . a okvirni trošak 150.

Vrijeme realizacije je jedna godina.280.000. 44 . Vrijeme realizacije je do dvije godine. Okvirni trošak je 250.  Smeđa signalizacija Smeđa signalizacija je projekat Federalne turističke zajednice i kantonalnih turističkih zajednica.000.000.00 KM. Poljoprivredni zavod.00 KM. lokalne samouprave te asocijacije turističkih radnika trebaju Ministarstvu okoliša i turizma prijedlozima sugerisati prilagođavanje zakona u turizmu stvarnim potrebama i mogućnostima.00 KM.000. a u projekat se trebaju uključiti Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i lokalne samouprave. Okvirni trošak je 15 000.  Suveniri Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i resorna tijela Vlade Tuzlanskog kantona trebaju realizovati projekat izrade ruralnog suvenira u roku od tri mjeseca. vrste i kvalitete ponude pratiti razvoj ruralnog turizma. posebno u ruralnom turizmu. Izvještaji se trebaju podnositi jednom godišnje.000. a okvirni trošak je 10.00 KM. U tom smislu treba izraditi gastronomsku kartu i vodič kroz etno i eko hranu Tuzlanskog kantona.  Prilagodba zakonske regulative Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. Vlada Tuzlanskog kantona.000. Okvirni trošak je 90.Vrijeme izrade vodiča je tri mjeseca. a okvirni trošak 45.  Promatranje i praćenje pokazatelja razvitka ruralnog turizma Turistička zajednica Tuzlanskog kantona treba usporedbom broja smještajnih kapaciteta.00 KM.00 KM. Ukupni okvirni troškovi navedenog programa iznose 1.00 KM. Vlada Tuzlanskog kantona. a okvirni trošak 350. a nosioci posla bi bili opština Gradačac. no Vlada Tuzlanskog kantona (tj. resorna ministarstva) može pripomoći kod pripreme projektne izvedbe. Šljivarski centar (muzej šljivarstva) Šljivarski centar treba realizovati u roku od tri godine.  Etnogastronomija Etnogastronomija je značajan dio ruralnog turizma. Nosilac projekta je Turistička zajednica Tuzlanskog kantona.  Auto kampovi Za auto kampove treba odrediti potencijalna mjesta i inicirati postavljanje privatnih kampova. noćenja.

života u zdravoj eko sredini te razvijanja u smislu izlaska iz siromaštva (R-S-D). mrki medvjed. pećine  Voćnjaci. te kolektivnog i timskog rada. uzajamne saradnje lokalnog stanovništva. vidra. kruška i ostalo voće  Ljekovito bilje: lincura. vuk. te osavremenjavajući kuhinju / restoran pri kući). Ženska djeca se obrazuju i uključuju u biznis.000 godina  Jezerski turizam .jezero “Gorsko oko”. kozorog.  Uz sve to razvija se i socijalni status porodica. Bed & breakfast . selo okruženo planinskim liticama. sunovrat  Fauna: zaštićena životinjska vrsta –tetrijeb. srna. jastreb. a istovremeno je lokalnom stanovništvu data mogućnost dobre zarade. šljiva. jabuka. jazavac.mogućnost razvoja u Kladnju 10. tako što će donijeti paket zakona od kojih je najvažniji zabrana izgradnje objekata preko 2 sprata.1366. ergela konja. lov i sportski ribolov  Gastronomija – ECO & etno kuhinja  Očuvanost prirodnih ljepota: šume. orao. riječni . 45 .1 Osnove razvoja Razvoj B&B turističkog sistema u Kladnju mora biti rezultat prirodnih resursa.2 T urističke atrakcije Turističke atrakcije iskorištene za razvoj B&B su:  Kladanj – srednjovjekovni grad . god.Drinjača  Avanturistički turizam-planinarenje. Prezervacija Seoskog Urbanizma  Tuzlanski kanton podržava lokalnu vlast u nastojanju da zaštiti prirodnu sredinu i selo od turističkog industrijalizma i hotelijerskog lobija. divlja svinja. sova.  Prahistorijski crteži u “Djevojačkoj pećini” – 10. brdski biciklizam. te proglasiti Konjuh parkom prirode. Minimalna investiciona ulaganja su omogućila svim stanovnicima da pokrenu familijarni posao iskoristavajući postojeće resurse (stambene objekte.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 0. 10. gostoprimstva.  Ovim zakonom država je spriječila migraciju seoskog stanovništva u gradove.

 Svaki turist je tretiran kao “lični gost”. Zdravstveni turizam. te iste urbanističkim planom pozicionirali i dodijelili seoskim familijama. 46 .  Hrana se priprema vama pred očima.  Niti jedan vlasnik objekta ne dočekuje gosta na ulici niti na ulicama nudi svoje usluge. lovno-ribolovni. Kroz timski rad.  Rent-A-Car  Restorani  Disco & caffe bar-ovi  Safari u prašumi Konjuha  Mini marketi  Suvenirnice. gift shop-ovi  Frizer  Doktorska ordinacija / Prva pomoć Kroz lokalne nivoe vlasti.  Usluge se nude tek kad turist uđe u dvorište objekta.  Baziranje gastronomije na domaćim proizvodima uzgojenim na radnim objektima. stoljeća o ljekovitosti i afrodizijačkoj moći “Muške vode”.  Svi turisti su toplo dočekani. bez obzira kod koje familije je ugošćen. stanovnici sela i vlasnici vikendica su identifikovali sve uslužne djelatnosti potrebne za održivi razvoj turizma. i to na vrlo ponosnopasivan način. možete dobiti i recept ukoliko ste zainteresovani. povjerenje te dugoročno planiranje. prve grudobolne bolnice iz osmanskog vremena i dr. porodični  Potvrda od Putopisca Evlije Čelebije iz 16. slobodno se krećete i koristite kuhinjom po potrebi. uglavnom se radi o specijalitetima majki u porodici. zimski turizam.  Stičete dojam pripadnosti familiji.  Odgovoran odnos prema prirodi i njenom okruženju čime razvijaju odgovorni turizam. izletnički. usvojena je metodika rada koju poštuju svi vlasnici i učesnici u B&B-u. sportski.

3 Good to know FAQS 10.  Obezbjeđivanje rekreativne aktivnosti (npr. tavla. te održavanje istih. čitavo selo odlučuje o podobnosti novog komšije sprečavajući time doseljavanje neželjenih grupacija npr.4 Marketinški slogani  Ovdje boravak postaje užitak i nezaboravan doživljaj 365 dana u godini.  Ministarstvo turizma treba poticati stvaranje “mreže seoskih kuća”. sport i rekreacija).  Izrada prospekata –brošura.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zajednička ulaganja u razvoj B&B ponude:  Uljepšavanje i higijena mjesta. lobista i sl. fizičko obezbjeđenje. 4 .  U susret sevdahu (zabava.  Označavanje svih turističkih atrakcija. razonoda). mini-biblioteka. šah.  Ne narušava se prirodni izgled sela. mafije. stolni tenis. 10. U slučaju prodaje objekta ili zemlje.

Time bi zaustavili migraciju stanovništva sa sela u grad. godine. Mate. rekreacija. ruralni turizam u Tuzlanskom kantonu mogao bi postati značajan faktor u revitalizaciji ruralnih prostora. Zagreb. edukacija. “ Turističko-ugostiteljska djelatnost faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona“. Almazaga Ćatović.  Turističko-ekološka opština i njeni građani dočekuju Vas otvorenog srca. Goldstein. Ekološki turizam – Potencijal razvoja Tuzlanskog kantona-publikacija projekta “Hljeb i so“ Tuzla 2005. Alfier Dragutin. 1999. godine. godine. Novi Sad 1995 god.. “Turizam“. Ekonomija prirodnog kapitala-vrednovanje i zaštita prirodnih resursa. Prema tome. 4 . 1988. sport i razonoda u ekološki profinjenom i zdravom ambijentu. Studija. . 2004. Eban S. 2. godine. Pozderac Alija. Zagreb. Beograd.  Mi Vam garantujemo nezaboravan užitak i sigurnost.  Ovo je kraj gostoljubivih ljudi i dobrih domaćina. Literatura Mr.. Institut za turizam. redakcija Drašković B.  Kod nas Vaš novac vrijedi mnogo više zbog kvalitetne ponude i usluge. 1994. godine.  Za nas je voda najveći kult na svijetu. Institut ekonomskih nauka. Zaključak Prirodno. bosniaARS. kulturno i historijsko naslijeđe Tuzlanskog kantona mora se iskoristiti za realizaciju projekata seoskog turizma a posebno projekata Bed & Breakfast. Neophodno je proglasiti dio Konjuh planine (4% planinskog područja) parkom prirode. Odmor. “Eko-etno turističko selo Rastoke-Slunj“. zabava. postoje realne šanse za razvoj seoskog turizma koje će pored navedenog i uposliti veliki dio seokog stanovništva. T.  Dolazite u sredinu susretanja raznih kultura i civilizacija. No kako veći dio ruralnog prostora ima obilježje socijalno-ekonomske krize. “Ekonomika okoliša“. “Turizam u zaštićenog prirodi – marketing koncepcija“. godine. Kantonalna agencija za privatizaciju mora izdvojiti dio povoljnih kreditnih sredstava za ulaganja u seoski turizam. Ruralni turizam u Bosni i Hercegovini i turizam u seoskim domaćinstvima u Tuzlanskom kantonu se nalazi u početnoj fazi. Ahmetovic. Veliki dio domaće hrane (ekološke hrane) propada na selu obzirom da je tržište poljoprivrednih proizvoda veoma daleko od mjesta proizvodnje. Tuzla 2005.

Almazaga Ćatović. Ekonomski fakultet. “Studij o održivom razvoju kroz eko-turizam i BiH“. 1988. “Prirucnik za turisticke vodice TK Tuzla“. godine Mr. Tuzla 2006. godine. Zagreb. “Promocija u turizmu“. godine 4 .. mart 2004.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Senečić J. Japanska agencija za saradnju JICA.

tourism resources. This analyses deals with the most important segments of rural tourism future development in the Canton Tuzla. in the function of the tourism development in general and especially of rural tourism in the Canton Tuzla. The aim of research is to assess the current condition and plan the future needs in developing tourism infrastructure in both short and long-term aspects. Key words: tourism destination.RURAL TOURISM IN THE AREA OF CANTON TUZLA WITH EMPHASIS ON BED&BREAKFAST (KLADANJ-POSSIBILITIES OF DEVELOPMENT) Summary The subject of research is infrastructure of rural area as one of the basic components of area planning and development. tourism destination marketing programme. rural tourism. tourism educations 40 . destination image. attractions for tourists. attractions (natural. rural places in the function of tourism. as well as one of the major factors of tourism development in the Canton Tuzla. tourism events. cultural and historical heritage).

Kako se projekti razvoja turizma obično temelje na izgradnji velikih odmarališta i koncentraciji velikog broja ljudi na relativno malim područjima. Austria.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja TURIZAM I EKOLOGIJA – SUVREMENI PRISTUP PLANINARSKOM TURIZMU Matthias Kreuziger Uvod Turizam.cc. mailto: office@loud.loud. Ako se kaže da su paketi i kompletne ponude ono što potrošači danas očekuju. Više obrazovanje i veći prihod stvaraju nezavisna društva i tako dovode do individualnih želja i sposobnosti da se pronađu individualni načini da se one zadovolje. ekologija i gospodarski razvoj vide se kao protuslovni ciljevi. ali daje malo ili nimalo mogućnosti raspodjele prihoda ako izuzmemo plaće uposlenicima u odmaralištima. 1 Marketing & Werbeagentur. Mnogi stručnjaci bi mogli biti uvjereni da je programirani turizam uspješniji i moderniji način. Iskustvo je dokazalo da koncentracija može biti uspješna u smislu poslovnog prihoda. web: www. ali se ne smije zaboraviti da su destinacije kao što su Austrija i Švicarska započele svoje neosporno uspješne priče turističkog rasta s individualnim turizmom i da još uvijek individualni turizam čini velik dio dobiti koju ove zemlje ostvaruju. Individualni turizam ima određene prednosti nad masovnim turizmom iako se na prvi pogled čini da on predstavlja teži put. kompromisi su očigledni.cc 41 . Danas bogatstvo mnogih obitelji u ruralnim krajevima – često planinske doline – Austrije i Švicarske još uvijek svjedoči o učincima ovog komparativno jednostavnog oblika turizma. onda se mora isto tako kazati da to važi samo za jednu (iako relativno veliku) skupinu pojedinaca.

iako se u stvarnosti prihvatljivi manji kompromisi). a to se kosi s jedinstvenom ponudom. to znači da će ona podijeliti tržište. pokušavajući organizirati turistička putovanja za masovno tržište. Masovni turizam je veoma uspješan. Objašnjenje je relativno jednostavno: Budući da jaka kulturna očitovanja (kao npr. jer je potrebno napraviti i izvesti samo jednu ponudu. Georg: “Intercultural Management between Universalism and Relativism”. ali su prodavane s prilično profanim atributima (npr. otpadne vode i drugi otpad čine kombinaciju lokalno koncentriranih emisija koje svakako imaju utjecaj na floru i faunu. Ovaj organizirani oblik turizma vrlo je racionalan pa prema tome teži k objektivnosti. ispušni plinovi. Scherer. Masovni turizam Odmorišni turizam je najnoviji oblik masovnog turizma koji je razvio Thomas Cook 1861. Masovni turizam ima veoma jak utjecaj na okoliš zemalja domaćina. (Opširnije o ovome vidi Steinmann. Essen 2002”) − utjecaji na prirodu Odmarališta okupljaju velik broj trista i uposlenika na relativno malom prostoru. kulturnih i prirodnih resursa“. − utjecaji na kulturu Organizatori masovnog turizma nastoje izbjeći “sudar kultura“ jer negativno djeluje na broj prodaja.Antitetični putovi turizma Da bi se postavio temelj raspravi. “grad ljubavi“). Drugim riječima. Glavna odredišta za masovni turizam su bila morska kupališta na Mediteranu i skijaška područja u središnjim Alpama. Prema tome. transcultural conflicts of values. Kulturne destinacije kao što je Venecija također su destinacije masovnog turizma. Organizatori nastoje stvoriti folklorističko ozračje. pojam “okoliš“ bit će definiran kao “okvir društvenih (uključujući i gospodarske). S 42 . održiv rast je poboljšanje date situacije bez pogoršanja jednog ili više elemenata koji definiraju taj okvir. utjecaju na tržištu rada i obrazovnom sektoru. Stoga će se usporedba temeljiti na promjenama u kulturnom okruženju. održiv rast je uvijek Pareto učinkovit (u optimalnim okolnostima nekog modela. vjerska pitanja) uvijek imaju pristalica i protivnika. utjecajima na floru i faunu te na promjenama opskrbnog tržišta i troškova smještaja. Nürnberg 1996” i Kurt Röttgers: “The Loss of Foreign”. što proturječi kulturnom pluralizmu. posebice za radnike britanskih željeznica. tako reći neku vrstu egzotične većinske kulture u zabavne svrhe. Gradnja.

prema tome većinom stranci). jer je to bio prvi oblik putovanja iz dokolice u ranijim vremenima kada nije bilo turističke infrastrukture. Odmarališta masovnog turizma formiraju tržišne strukture koje su sasvim slične oligopolima. rujna 1977.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja druge strane daleko je lakše organizirati recikliranje i preradu vode u mjesnim jedinicama nego za velika i izolirana područja. jer šaka odmarališta formira potražnju na tržištu radne snage i prehrambenih proizvoda. što izvore razvoja svodi na nova strana ulaganja i dovodi do jake ovisnosti o dobroj volji ulagača i razvoju konkurentnih tržišta. a što će opet dovesti do potiskivanja tradicionalnih i rijetkih vrsta usjeva (dokazi za to mogu se naći u dijelovima Španjolske i Italije). Zeleni turizam Blagi ili “zeleni“ turizam najstariji je koncept turizma. poljoprivrednici će nastojati da se preorijentiraju na jeftinije kulture. 43 . trgovine na malo i građevinarstva. − utjecaji na društvo Ugovori i promet odvijaju se u zemlji gostiju. Ostali prihod koji se ostvari u ljetovalištima (prodaje u radnjama i slični događaji obično se održavaju u odmaralištima) obično se iznosi iz zemlje. (Rukovodne položaje zauzimaju osobe od povjerenja investitora. tržištem. To znači da se ne stvara nikakav (ili skoro nikakav) višak u zemlji domaćinu.  intenzivan doživljaj prirode. Dugoročno gledano. To stvara jak pritisak na visinu plaća i cijenu hrane (ovo su najvažniji faktori troškova u turizmu te prema tome i glavni ciljevi procesa optimizacije). pod naslovom “Turizma u trećem svijetu – doprinos razvoju?“ Tri temeljne značajke “blagog turizma“ su:  malen negativan utjecaj na okoliš. stanovništvo se također educira samo u sektorima turizma. Izgledi za napredovanje lokalnog stanovništva obično su skučeni. Izraz “blagi turizam“ prvi je uveo Fred Baumgartner u članku za “Neue Züricher Zeitung“ 16.. Stalni lov na jeftine prigodne kupnje stvara velik pritisak na cijene hrane. a radna mjesta (pa prema tome i dohodak) imaju sezonski karakter. što dobit poljoprivrednika svodi na minimum. dok je prihod u zemlji domaćinu ograničen samo na plaće. Osim tendencije prema jednostranim ugovorima između ulagača i lokalnih radnika.  usvajanje kulture regije domaćina.

domaća hrana umjesto brze hrane i međunarodne kuhinje (obično loše kvalitete). više orijentiran na kvalitetu. a na svojim putovanjima pokušavaju spojiti oba ta interesa. godine čisto radi rekreacije. O planinaru ili pješaku izletniku Planinarski turizam u Europi utemeljio je talijanski pjesnik i pisac Francesco Petrarca. Zbog očitih prednosti “zelenog“ turizma i pogubnog utjecaja masovnog turizma. − utjecaj na društvo Orijentacija na manje jedinice pojačava lokalno poduzetništvo. − utjecaj na kulturu Budući da su zeleni turisti jako zainteresirani za podrijetlo i razvoj kulture zemlje domaćina. U 18. Penjanje na visoke vrhove i pješačenje kroz usamljene krajolike još uvijek visoko kotira kod srednjih i viših klasa razvijenih zemalja. ovaj se projekt koncentrira na pješaka/planinara koji je oličenje najčistijeg oblika “blagog turista“. obično dobro obrazovana i s prihodom većim od prosječnog. pa se tako isplati čuvanje vlastitog naslijeđa. mjesna kultura umjesto plitke zabave. ali održivog rasta s boljom raspodjelom prihoda i s raznovrsnijim učincima na obrazovanje.Ovo dovodi do bitno različitog razvoja u regijama domaćinima: male jedinice umjesto velikih odmarališta. 44 . kulturni događaji postaju izvor prihoda za lokalno stanovništvo. Činjenica da je turizam široko rasprostranjen po nekom području sprečava isključivu ovisnost o turizmu. kad se popeo na Mont Vertoux 1336. i dovesti do sporijeg. − utjecaj na okoliš Zeleni turizam se odvija samo u područjima s posebnim i jedinstvenim prirodnim resursima. Osnivani su planinarski klubovi (kao na primjer Alpenverein). stoljeću planinarenje je postalo tipičan način na koji su obrazovani i bogati građani srednje Europe pokazivali svoje zanimanje i razumijevanje za prirodu. Planinare obično zanima priroda i kultura. Planinar se može opisati kao veoma osebujna osoba. Do povećanja broja turista i prihoda može doći samo širenjem zaštićenih područja i parkova prirode. Ponuda je suočena s više individualnih potražnji pa će zato posao postati konkurentniji.

ali statičan rad kretanjem i svježim zrakom). on više voli prenoćiti u dobrom hotelu ako se takav može naći. Zbog veoma individualnog karaktera prosječnog turista planinara. ali on se isto tako zadovoljava i sa slabijim ponudama. 45 . Međutim. Austrija. Uredski namještenik kompenzira svoj mentalno orijentirani. SAD i Australija (iako se ove zadnje dvije obično ne viđaju u Europi). ovaj vid turizma ne zahtijeva ista ulaganja u infrastrukturu kao drugi oblici rekreacijskog turizma. značajne točke puta (označene i sigurne staze).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Planinari dnevno troše više novca od prosječnih rekreacijskih turista (kao što su turisti na plažama). aerodrom). Planinarenje je spor oblik putovanja. dok planinar troši na više mjesta). zemlje Beneluksa. Planinar je navikao da se prilagođava lokalnim uvjetima i do određene točke prihvaća manjak luksuza. (Pozitivan karakter planinara može se lako objasniti ako se turizam shvaća kao “naknada“ za teret rada. Njemačka. Francuska. a večerat će u boljem restoranu). Zbog niske razine buke koju planinarenje stvara postoji uvijek mogućnost susreta s rijetkim životinjama. vlak. Osoba s nižim dohotkom obično radi na fizički zahtjevnijem području te će svoj odmor uglavnom iskoristiti za relaksaciju. Uvjeti druge razine za planinarski turizam su:  Mogućnosti da se stigne na određeno područje (ceste. neki oblik smještaja. ako se one pružaju (npr. opskrba hranom. Novac koji planinari troše široko je rasprostranjen (turist na plaži obično troši većinu svog novca na hotel. Planinari obično dolaze iz razvijenijih zemalja kao što su skandinavske zemlje. ali postoji stalan i veoma jak trend prema planinarenju kod mlađe populacije u Europi. Ujedinjeno Kraljevstvo. njemački autor). Postojanje netaknute prirode (u ovome slučaju definirane kao kombinacija flore i faune) i neke vrste jedinstvenosti krajolika čine temelje (uvjete prve razine) planinarske destinacije. Italija. To pruža mogućnost da se otkrije okolna priroda na veoma intenzivan način. Sve donedavno prosječna starost turista pješaka bila je relativno visoka. nego o tome je li vrijedno putovati u neko mjesto (Herman Lös. dakle samo na jedan objekt. Švicarska. treba istaknuti da planinar koristi bolje ponude. Vitalne točke planinarenja U budućnosti se nećemo brinuti o tome kako putovati bilo gdje.

dovoljno dobar 46 . američki predsjednik Ronald Regan proglasio je GPS općim dobrom dostupnim za civilnu i komercijalnu uporabu. knjižara itd. Zadnjih godina prodaja GPS sustava dramatično je porasla. GPS pojačava turizam Globalni sustav za pozicioniranje (GPS) je navigacijski satelitski sustav. papirne zemljovide. a prvotno su ga razvile Sjedinjene Države za obrambene svrhe. Nakon što su ruske zračne snage 1983. gdje boraviti itd. ali profesionalan vodič za planinare za to područje. Iako za neko određeno područje mogu postojati dobri podaci. Problem koji se danas može riješiti. a da se čovjek ne izgubi. godine oborila korejski zrakoplov (Korean Air Lines) nakon što je ovaj greškom povrijedio sovjetski zračni prostor. Glavni problem vezan za upotrebu GPS-a za planinarenje jest pronalaženje točnih podataka staze – stoga većina planinara jednostavno koristi svoj GPS da odredi svoj trenutni položaj na papirnom zemljovidu. veoma je teško naći prave putove. Dodatne usluge koje pojačavaju vjerojatnost planinarskog turizma (uvjeti treće razine) jesu prijevoz prtljage od mjesta “a“ do mjesta “b“ te postojanje kulturnih događaja na dotičnom području. posjetio obližnja mjesta od kulturnog interesa (također obilježena na karti) i uživao u sigurnom pješačenju po Federalnoj Republici Bosni i Hercegovini. Planinar treba biti u stanju koristiti podatke u kombinaciji s kratkim vodičem da bi planirao putovanje. našao polaznu točku.). kako stići tamo. Iako sam krajolik može biti savršen za planinarenje. GPS sustav pruža dobro navigacijsko rješenje u nepoznatim krajevima. tj. U tu svrhu treba izdati modernu publikaciju (koja bi sadržavala podatke o stazi na CD-u. Sam sustav je postao jeftiniji.) koja bi predstavljala besplatan. kao zamjenu za obični kompas. U svom iskustvu kao planinar u stranim zemljama otkrio sam nedostatak označenih staza kao najveći izazov. sigurnosti i ljepoti) za GPS sustave zajedno s kratkim opisom staze. njezinih najvažnijih točaka. Cilj ovoga projekta jest pružiti skup pravih podataka o odabranim stazama (odabranim po svojoj kvaliteti. ipak je još uvijek teško pronaći ih jer se obično ne distribuiraju redovnim kanalima (preko turističkih agencija. bolji i lakši za uporabu. članke. opise itd. Točan trenutni položaj GPS uređaja računa se mjerenjem protoka vremena između odašiljanja i prijema mikrovalnih signala s najmanje tri od 32 satelita u srednjoj orbiti oko Zemlje. čak i za prosječne planinare.

Može čak biti i kombinacija obrazovnih programa i financijske podrške za lokalne trgovine uz ovaj projekt kako bi se ubrzao razvoj. zbog svojih prirodnih bogatstava. ako se ovaj instrument preoptereti. “Praćenje tržišta”: Pozitivni učinci – pozitivni poticaji strani koja nudi Provedba ovog projekta dovest će do pozitivnih učinaka na obje strane tržišta: Ako se jedna staza sastoji od kombinacije podataka o stazi i točaka od interesa. festivali itd. (Naravno.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja da ga prikuplja i preraspodjeljuje sam korisnik (izazivajući san svih trgovaca: multi slučajevi). utjecaji će biti veoma maleni. a razvoj veoma stabilan godinama. (Drugim riječima: vlada može koristiti projekt kao sredstvo regulacije) .“jak“ marketinški instrument na potražnoj strani tržišta Sasvim je očito da je kontrola staze veoma dragocjena prilika za trgovca. specijalne izložbe (turizam i sport). ako se smjernice o kvaliteti ispune (isto važi i za hotele i druge davatelje usluga). Kako je planinarenje zasnovano na individualnim odlukama (netipičan aranžman za velike skupine). Na srednji i dugi rok. on gubi svoju učinkovitost jer blijedi povjerenje potrošača. Staze i točke od interesa mogu se lako promijeniti zbog sezonskih događaja (tržišta. Kanali distribucije prve razine mogu biti putničke agencije. Bosna i Hercegovina može postati planinarska destinacija broj jedan u jugoistočnoj Europi. Pod uvjetom da staza počinje i završava u nekom gradu. Ako se sakupe adrese svih gostiju koji traže ove usluge. On može osigurati prosperitetnu budućnost čak udaljenim krajevima zemlje stvarajući dojam budućnosti vrijedne truda nakon teške prošlosti. jer potrošači doslovce slijede njegovu stazu. ovaj projekt također nudi unutarnju tržišnu vrijednost.) Osim što ima mogućnost dovođenja značajnog broja turista u zemlju koji toj zemlji donose prihode. lokalna gastronomija se može nagovoriti da ponudi određenu razinu kvalitete tako što će svoj posao staviti u podatke o stazi kao točku od interesa. Internet. cijeli program se može koristiti da bi se pojačao gospodarski razvoj okolnog područja. može se stvoriti ve- 4 . on može biti dio procesa izgradnje države u Bosni i Hercegovini.) dovodeći potrošače snabdjevačima.

Dakle komunikacija se može ostvariti s veoma malim gubitkom pa otud velika učinkovitost. Određenu pozornost treba posvetiti suradnji s firmama kao što su Garmin (GPS uređaji). foto galerija itd. 4 . Lowa & Meindl (planinarske čizme). Mammut (oprema za otvorene prostore). trebalo bi biti moguće privući jaku pozornost od samog početka projekta. osnivaju posebne klubove (kao “Alpenverein“) i tako dalje. Komuniciranje sa skupinama s posebnim interesom Relativno je lako komunicirati sa skupinom s posebnim interesom kao što su planinari. a mogu se napraviti i dodatne ponude ovima (npr.lika baza redovnih klijenata. Oni čitaju posebne publikacije.). komentari korisnika. jer sve one mogu prenijeti određenu sliku projekta i pojačati komunikaciju. Jeep/Volvo (“SUV´s“).  putničke agencije kojima će biti izdan tiskani materijal u svrhu prodaje  posebne izložbe (turizam i sport)  časopisi s posebnim interesom (kao “Alpenvereinspost“ itd. kulturni festivali itd. Glavni kanali komunikacije trebali bi biti:  Internet kao platforma stvarnih podataka. Drugim riječima planinarski turizam može biti osnova budućeg turističkog razvoja u Bosni i Hercegovini. susreću se na posebnim događajima.) Komunikacija se može također pojačati natjecanjima. ali ovo će biti prvi koordinirani turistički program ove vrste u svijetu (postoje slični projekti na privatnoj osnovi. što ima za posljedicu niše troškove po osobi. ali ne sasvim koordinirani). Glavni je problem pronaći pravi tonalitet da se pobudi zanimanje.

U ovome radu. nakon kratkog prikaza povijesti i aktivnosti organizacije i međunarodne definicije pojma odgovornog turizma. godine podnio talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova prijedlog projekta s hipotezom za trogodišnji plan razvitka za dolinu Une uključujući odgovorni turizam.Istituto Cooperazione Economica Internazionale. poljoprivredu te programe senzibilizacije i edukacije mladih: to će biti prva prigoda za ovu organizaciju da dadne doprinos u svome razvojnom iskustvu na teritoriju Bosne i Hercegovine. Italia. Jedan od glavnih sektora njezine aktivnosti jest podrška razvitku odgovornog turizma kao dragocjenog sredstva za poticanje društvenog i gospodarskog razvoja u siromašnim lokalnim zajednicama na održiv način.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVI TURIZAM: DOBRE PRAKSE IZ ISKUSTVA NA RAZVOJNIM PROJEKTIMA ICEI ŠIROM SVIJETA Franco Borelli ICEI (Istituto Cooperazione Economica Internazionale = Institut za međunarodnu gospodarsku suradnju) je talijanska neprofitna asocijacija angažirana na nekoliko projekata međunarodne suradnje širom svijeta. e-mail: info@icei. autor (direktor ICEI-a Franco Borelli) detaljnije objašnjava osjetljivo pitanje turizma kao faktora (mogućeg) razvitka: je li za turističku djelatnost dovoljno da bude prisutna u nekoj zemlji pa da stvori stabilan. pravedan i dugotrajan razvitak? Koja se strategija treba primijeniti da bi lokalne zajednice imale koristi od postojanja turizma na njihovu teritoriju? Zašto je tako važan participacijski pristup zajednice? ICEI je 2008. 1 ICEI .it 4 .

ICEI – Kratak pregled ICEI (Istituto Cooperazione Economica Internazionale) je neprofitna asocijacija predana međunarodnoj solidarnosti. međunarodna tržišta. godine ICEI također surađuje na projektima razvitka u zemljama u razvoju. a za dobrobit lokalnog razvitka. kako na lokalnoj tako i državnoj razini. sve su to održiva sredstva u borbi protiv siromaštva. Od tada ICEI obavlja djelatnosti senzibilizacije i promocije. Njegov istraživački rad i rad na terenu usredotočen je na tri specifična sektora: odgovorni turizam. suradnji na razvitku. Od 1991.). odnos između etike i ekonomije. pitanja okoliša. Definicija odgovornog turizma Deklaracija iz Cape Towna 2002. globalizacija itd. biološka poljoprivreda te podrška malim i srednjim poduzećima. međunarodni dugovni sustav. a kasnije Sjever-Jug. te je ubrzo postala referentni organizam u Milanu za informacije i raspravu o ovim međunarodnim pitanjima. godine o odgovornom turizmu na destinacijama definira odgovorni turizma kako slijedi: “Odgovorni turizam je turizam koji:  svodi na najmanju moguću mjeru negativne posljedice po gospodarstvo. okoliš i društvo  donosi veće ekonomske koristi lokalnom stanovništvu i povećava blagostanje zajednica domaćina  poboljšava radne uvjete i pristup industriji  uključuje mjesno stanovništvo u proces donošenja odluka koje utječu na njihov život i životne prilike 40 . korištenje resursa. na pitanjima koja se tiču međunarodnih odnosa (susret različitih zemalja. ali je to ujedno radni prostor gdje se mogu rješavati razlike između Sjevera i Juga planeta kroz provedbu izvedivih rješenja. Utemeljena je 1977. godine s ciljem da obavlja aktivnosti na istraživanjima i edukaciji o pitanjima odnosa Istok-Zapad. istraživanju i obrazovanju. pitanja žena.

nije tako jednostavno napraviti razliku između stvarnih mogućnosti i izgleda ili. kao i za rubna i zaostala područja razvijenih zemalja. kao i ekonomskih problema u samim razvijenim zemljama. svi očekuju upravo od turizma da bude lijek za sve probleme. uključujući i samu Europsku komisiju. izgleda. kako ga mi definiramo (vrsta turizma zasnovana na održivosti okoliša i društvenoj odgovornosti). između onoga što može stvarno biti korisno i što može stvarno funkcionirati i onoga što može samo još više obogatiti subjekte koji su već izvukli neopravdanu prednost iz situacije proteklih desetljeća. “Odgovorni turizam“. sigurno će rasti – možda sporije. Svaki dan postoje međunarodne institucije. potiče poštivanje među turistima i domaćinima te jača ponos i povjerenje lokalnog stanovništva. koje objavljuju direktive. koji kao da je prerastao u ideologiju. sve je više povezan sa shvaćanjem da turizam može automatski stvoriti neke od preduvjeta za borbu protiv siromaštva samim tim što postoji. Ova velika očekivanja razvojnog potencijala jednog od najvažnijih sektora multinacionalnog gospodarstva predstavljaju u neku ruku “posljednju nadu“ u kontekstu poteškoća s kojima se susreću strategije i programi razvoja u postizanju Milenijskih ciljeva Ujedinjenih naroda. preporuke i programe koji turizam prepoznaju kao jednu od malog broja stvarnih mogućnosti za pronalaženje izlaza iz siromaštva i poteškoća u razvoju za nekoliko zemalja.“ Turizam i ciljevi razvitka Turizam kao sredstvo u borbi protiv siromaštva i/ili kao lokomotiva razvitka sve do prije nekoliko godina nije uopće uziman u obzir za povećanje životnog standarda i prihoda siromašnih zajednica. preciznije rečeno. Ovaj model. 41 . Međutim danas. društvenih i okolišnih pitanja  osigurava pristup fizički hendikepiranim ljudima  je kulturno osjetljiv.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  pozitivno doprinosi očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa prihvaćajući raznolikost  pruža zabavnije doživljaje turistima putem sadržajnijih veza s mjesnim stanovništvom i veće razumijevanje mjesnih kulturnih. ali zato stalnije – i to na takav način da svi dionici u ovome sektoru imaju interes da sudjeluju u njegovu upravljanju jer mogu naći svoje vlastito tržište i dobit u ovome sustavu. Zapravo.

posebice među velikim turoperatorima. ali žive u mjestima s velikim prirodnim i kulturnim vrijednostima? Tko je spreman ulagati u edukaciju i minimalnu infrastrukturu potrebnu ovim marginaliziranim zajednicama da bi im se omogućilo da izravno djeluju u turističkom sektoru? Tko ima jasno definiranu namjeru da promiče. racionalno i na međunarodnom planu. te laganim infrastrukturama za smještaj i usluge. ciljeve da se razvije jedna vrsta turizma čije bi karakteristike bile kvaliteta. u turističkoj djelatnosti. unutar okvira strategija autohtonog razvitka. izravnom prihodu za mjesno stanovništvo. potrebno je jačati te društvene skupine kako bi im se omogućilo da na tržište iznesu “proizvod“ čije su distinktivne značajke upravo njegov doprinos lokalnom razvitku. Tu leži glavna razlika u viđenju između onih koji tvrde da turizam automatski promiče gospodarski i društveni razvitak i onih koji naglašavaju da turizam može stvoriti razvitak samo u određenim specifičnim kontekstima uz poštivanje određenih specifičnih uvjeta. kulturnim sadržajima. Ili konkretnije: tko može biti zainteresiran da podupire turističku ponudu kojom upravljaju mjesne zajednice koje trpe siromaštvo. društvena odgovornost i održivost okoliša? To bi trebala biti uloga lokalnih vlasti. za jačanje krhkih lokalnih struktura koje pokušavaju izvući korist od međunarodnog turizma. obično nema interesa. on teško može stvoriti stabilan i trajan razvitak. čak i onima koji tvrde da su osjetljiviji za lokalne potrebe. pa čak i doprinijeti boljoj uspostavi demokracije.To apsolutno nije točno. jer ako turizam i može stvoriti bogatstvo i otvoriti kontakte i perspektive. S druge strane. ali je preduvjet da te vlasti ne budu korumpirane ili podmitljive od strane velikih multinacionalnih kompanija u turističkom sektoru. Da bi se to dogodilo. U tom pogledu do sada je službeno istraživanje bilo oskudno i neodređeno. zaštiti okoliša. Činjenica je da turizam ne stvara značajan nusproizvod. tko je spreman odreći se dijela svoje dobiti. Iznad svega. ne vodi računa o edukaciji. Prema nekim najiskrenijim mišljenjima ne može biti trajnog razvitka ako se ne stvore uvjeti da se koristi od turizma ne učine dostupnima prije svega najslabijim i najmarginalnijim društvenima skupinama unutar društva posjećenih zemalja. za dobrobit mjesnih zajednica? A to u najboljem slučaju znači činiti neke 42 . ne daje orijentaciju lokalnim gospodarskim sustavima. Nije lako pomiriti ova različita stajališta. često nije povezan s lokalnim kulturnim i društvenim procesima koji su od vitalnog značaja za autonoman lokalni razvitak.

što ne rješava lokalnu krizu zapošljavanja. budući da je turizam veoma nepostojan sektor unutar međunarodnog gospodarstva i prilično problematičan s kulturnog stajališta. Stvarni izazov turizma kao faktora razvitka leži u ovim dilemama i nejasnoćama. planiranja i provedbe turističke ponude mora biti u središtu čitavog akcijskog plana i beskompromisno. Postoje još uvijek mnoge sumnje. a njegov doprinos u borbi protiv siromaštva a u korist modela uravnoteženog razvitka jest moguć. stoga ekonomska korist od turizma nije najvažniji rezultat. Da bi se odgovorilo tom izazovu. kao razvojna organizacija s svojim povezanim partnerima u mreži odgovornog turizma. ali ne i neminovan. zalagati se samo na riječima za multikulturalnost ili otvarati privremena radna mjesta. 43 . da se turizam pretvori u stvarnu lokomotivu razvitka “odozdo“. kulturnoj) koja ima poteškoća da se probije putem tradicionalnih medija. o tome koliko je ispravan izbor da se koncentrira na turizam kao priliku razvitka za marginalizirane zajednice. koji će neutralizirati negativan utjecaj i omogućiti turizmu da pokrene sav pozitivni potencijal za koji smo uvjereni da postoji. jest upravo to jačanje volje i sposobnosti mjesnih zajednica da naprave svoju vlastitu ponudu i da postignu bolju preraspodjelu dohotka od turizma koji je danas koncentriran samo u nekoliko ruku. društvenoj. pomažući zemljopisno i povijesno izoliranim skupinama da prevladaju svoju zaostalost. potreban je kreativan napor. Turizam je u svakom slučaju najveća “industrija“ na planetu. na međunarodnoj razini. Odgovorni turizam može postati učinkovit razvojni faktor budemo li mogli izgraditi odnos povjerenja i uzajamne koristi između proizvođača (u ovome slučaju turističkih usluga) i potrošača (putnik/turist). ali iznad svega politička volja. U tom smislu turizam može postati promidžbeno sredstvo za širenje informacija. a ne polazna točka za jednu zajednicu koja je prošla proces samo-organizacije koji ju je ojačao i učinio kompaktnijom. Turizam zajednice omogućio je da se izgrade mreže na lokalnoj razini koje onda prerastaju u državne i međunarodne mreže. turizam zasnovan na participacijskim metodama obično je cilj. o lokalnoj kampanji (okolišnoj. Stoga sudjelovanje zajednice u čitavom procesu sastavljanja. čak i među razvojnim organizacijama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja simbolične geste. Svaka se “ponuda“ turizma zajednice temelji na iskustvu stečenom u borbama jakih zajednica. Prema tome. Jedna zajednica može postati sposobna da sama promiče turizam nakon što prethodno dobije bitke protiv uzroka nepravde i gospodarske nerazvijenosti. Doprinos koji nastojimo dati.

Višegodišnja gospodarska kriza koju trpe neke od najpopularnijih turističkih destinacija na jugu svijeta (Tunis. Dominikanska Republika. Turska.. Praktično je svaka obitelj povezana s turističkom industrijom: od onih koji iznajmljuju jednostavne sobe do obiteljskih restorana pa sve do davatelja raznih vrsta usluga. svakako važnih. na primjer. Tu turistički “proizvod“ uključuje revitalizaciju tradicionalne kulture i predstavljanje posjetiteljima projekata gospodarskog razvitka koji se provode u tom području. u projektu gradskog turizma koji promovira EMBRATUR (Brazilska državna turistička institucija). koji povezuju iskustvo participiranog razvitka same zajednice i koji joj omogućuju da kaže svijetu: “Ovo smo mi.) potvrđuje ovaj negativni aspekt. ovo je naša povijest. Šri Lanka. Međutim. Kuba. time su ostvarene koncepcije koje će se tek nekoliko desetljeća kasnije prepoznati kao “odgovorni turizam“. Kenija.“ Zajednica je središte Planiranje turizma zajednice na participiran način počinje od uzimanja u obzir “da li“ zajednica namjerava uzajamno djelovati s turističkom industrijom i “koliko“ su zajednica i njezini pojedini članovi spremni uložiti u to iskustvo.ona je jedan od elemenata. Ova participacijska metodologija koristi se. u južnom Senegalu. Meksiko. čiji je cilj osloboditi zakrčenosti velike brazilske centre međunarodnog turizma (Rio de Janeiro. S druge strane Rimini (*na talijanskoj jadranskoj obali) je notoran slučaj u svijetu što se tiče razornih posljedica njegova modela masovnog turizma po okoliš. Egipat. Rimini najviše cvjeta zahvaljujući malim i srednjim poduzećima te visoko kvalificiranoj i profesionalnoj mjesnoj radnoj snazi. doveli do procesa gospodarskog rasta u zemlji primatelju. manje zapažena činjenica jest da je “model Riminija“ ujedno i pozitivan slučaj kad je riječ o preraspodjeli prihoda od turizma na cijelu zajednicu. Bahia. Najoštrija kritika koja se može uputiti na račun multinacionalne turističke koncentracije jest da nema niti jednog jedinog slučaja u kojem bi goleme međunarodne investicije te kao rezultat toga višemilijunski posjet turista svake godine. ovo je naše prirodno i kulturno naslijeđe koje smo sačuvali i koje smo sada voljni podijeliti s vama. Jedan drugi primjer pokušaja stvaranja participacijske strategije za turizam zajednice nalazimo u Casamanceu. Iguazù) u korist manjih centara koji su obično ostajali izvan tradicionalnih turističkih tokova. 44 . Tu je već 70-tih godina sagrađen čitav niz smještajnih objekata nazvanih “campements touristiques”. Maroko..

Brazilu (država Amazonia). Boliviji. spavanje i doručak na Ognjenoj zemlji. projekt mora biti kreativan i u stanju prikupiti sve sugestije pa i one koje dolaze od posljednjeg stanovnika određenog područja. može se sažeti u sljedećih nekoliko točaka:  Pomoć pri organiziranju pregovaračkog stola između raznih subjekata koji imaju izravan interes u poslu radi izrade nacrta “participiranog teritorijalnog plana“.  Doprinos aktivnostima marketinga i distribucije. Egiptu. ruralni turizam u Pampi i Patagoniji. Kostariki.  Predlaganje “proizvoda“ talijanskim turoperatorima. Druge talijanske organizacije provode značajne projekte u Maroku. Naša primarna uloga. te mrežu “društvenih“ hotela u Cordobi i San Luisu. kao međunarodne organizacije za suradnju. ICEI vodi nekoliko projekata suradnje na razvitku čiji je cilj stvoriti turističku ponudu zajednice u Dominikanskoj Republici (pokrajina Samana’). odgovornog i održivog turizma zajednice koje mi poznajemo. Da bi se sve to postiglo.  Organiziranje edukativnih aktivnosti da se nauči kako maksimalno iskoristiti lokalne resurse koristeći najbolju praksu iz talijanskog iskustva. izvodi se u ruralnom kontekstu. 45 . Mreža bi uključila rubne gradske četvrti Buenos Airesa kao i urođeničke zajednice Mapuche i Wichi.  Podrška razvitku argentinske mreže odgovornog turizma. Nakon što se to omogući za jedno urbano područje. otvaranje radnih mjesta.  Povezivanje tekućih i potencijalnih aktivnosti s međunarodnom mrežom. Prvi talijanski projekt u velegradskom području jest onaj koji su ICEI i grad Buenos Aires (preko Corporacion del Sur) predložili talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova za financiranje razvitka turizma zajednice u četvrtima Barracas i la Boca. Argentini (pokrajina Neuquen) i odnedavno u Šri Lanki (pokrajina Kandy). koristeći metodu koja se koristila u Italiji 90-tih godina (koja je imala za rezultat osnivanje AITR – Talijanske asocijacije za odgovorni turizam). Među ciljeve odgovornog turizma spadaju: uključenje društva. Tanzaniji. zamisao je da se stvori mreža tih ponuda na državnoj razini kao bi se konačno stvorio odgovoran i održiv turistički brend za cijelu Argentinu. narod Humahuaca i one iz Misiones. rast malih komercijalnih djelatnosti. sličan onome kakav već postoji u Ekvadoru. Svi su ti projekti smješteni u ruralnim područjima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izazov turizma zajednice Većina projekata sudioničkog.

Ohrabruju dosadašnji djelomični rezultati aktivnosti vezanih za ruralno stanovništvo. poljoprivredi i programima senzibilizacije i edukacije mladih (s datumom podnošenja ovoga rada odobravanje zahtjeva je u postupku): to će biti prva prigoda za ovu organizaciju da dadne svoj doprinos u vidu svoga iskustva sa strategijama razvitka na teritoriju Bosne i Hercegovine. za turizam zajednice u ruralnim područjima. Fotografija 1 – Skupina odgovornih turista iz Italije (organizacija: Legambiente Friuli Venezia Giulia) ruča u Kulen Vakufu.Buduća primjena na teritoriju Bosne i Hercegovine? U ljeto 2008. (fotografija 1 i 2). Cazin. naročito na području novoosnovanog Nacionalnog parka rijeke Une. Studija izvedivosti za projekt crpila je iz iskustva ranijih malih pilot projekata koje su izvodili dotični talijanski operateri s mjesnim zajednicama. Velika Kladuša. 46 . Bužim. godine. podnio zahtjev talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova za sufinanciranje trogodišnjeg plana na provedbi strategije integriranog lokalnog razvitka zasnovanog na odgovornom turizmu. poljoprivreda). Svibanj 2008. Bosanska Krupa. koji su doveli do osnivanja Centra za održivi razvitak. Nacionalni park Una. ICEI je u konzorciju s partnerskom organizacijom IPSIA i uz podršku šest općina (Bihać. postupajući po zahtjevu talijanske vlade za podnošenjem prijedloga projekata. Drvar) i dva FBiH ministarstva (okoliš i turizam. s predstavnicima mjesne zajednice.

Velika odgovornost leži na plećima lokalnih vlasti da u tom smislu izvrše najmudrije izbore razvitka. 4 . Trebaju se primijeniti adekvatne participacijske strategije kako bi se osiguralo da lokalne zajednice dobiju izglednu šansu da se okoriste potencijalom turističkog tržišta. osobito onih koje su već u nepovoljnom. a da ujedno ne budu ovisile isključivo o ovoj gospodarskoj grani za svoj opstanak i razvitak. Monfalcone) u susretu s romskom zajednicom i lokalnim neprofitnim organizacijama u Ružici. Bihać. Zaključci Iako se izravno iskustvo ICEI-a ne odnosi na Bosnu i Hercegovinu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Fotografija 2 Još jedna skupina talijanskih odgovornih turista (organizacija: Tenda per la Pace. ona isto toliko može stvoriti nejednakost i poremećaj lokalnog okoliša i zajednica. izoliranom i krhkom položaju. Koliko god ova “prva industrija svijeta“ može donijeti bogatstvo. ipak nam višegodišnje iskustvo u mnogim zemljama širom svijeta daje za pravo da savjetujemo opreznost kad se turizam razmatra kao moguća lokomotiva razvoja.

. Bihać – Friuli Venezia Giulia. 4 . ali za koga?“) – ICEI. Krajolici. “Smjernice o biodiverzitetu i razvitku turizma“. sufinancirana od Europske komisije. 2004. Tajništvo Konvencije o biološkoj raznolikosti. kampanja edukacije o razvitku. ma per chi? – El turismo es desarrollo. “Siromašto i očuvanje.Literatura “Il turismo e’ sviluppo. 2004.. ljudi i energija” – IUCN Program očuvanja šuma. projekt 87/6000 ONG/ED/2000/89/CSR Izvješća o projektu Legambiente Friuli Venezia Giulia: “Centar za održivi razvoj (Center for Sustainable Development) “Una”. pero para quien? “ (*“Turizam znači razvitak. 2005. 2007 i 2008.

Primjerena privredna aktivnost u oblastima za močvarnim staništima je održivi turizam. zaštićena područja. te se uspostavljaju i formiraju ekosistemi u različitim uslovima vlažnosti. Tu su fragmenti poplavnih šuma johe. u međunarodnim dokumentima identifikovane kao vrste čija je staništa neophodno štititi. Na nekim od njih su već vidljivi procesi prirodne progradacije. močvare. Svjetski trendovi u zaštiti biodiverziteta danas vode računa o svim aspektima ljudskog blagostanja. kroz uspostavu novih zaštićenih područja. Vrste koje ih naseljavaju su vrlo često ugrožene i kao takve. bilo bi moguće provesti akcije zaštite biodiverziteta. ugrožene vrste. Močvarni ekosistemi se danas nalaze pod jakim i brojnim pritiscima. staništa. Restauracijom ekosistema močvara na datom području. Ključne riječi: napušteni kopovi. te razvijene zajednice tršćaka i submerznih ekosistema. među kojima su najizraženiji konverzija staništa i efekti globalnih klimatskih promjena. turizam 1 2 Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli 4 . poplavnih šuma vrba.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja POTENCIJALI TURIZMA I OKOLIŠA BOSNE I HERCEGOVINE: RESTAURACIJA NAPUŠTENIH POVRŠINSKIH KOPOVA Senka Barudanović Jasminka Kamberović2 Sažetak Na površinskim kopovima na kojima se više ne vrši eksploatacija mrkog uglja i lignita. te se preporučuje razvoj održivih privrednih aktivnosti povezanih sa biodiverzitetom. u Tuzlanskom bazenu je došlo do formiranja novih vodenih tijela.

koji su ovdje već uspostavljeni ili su u nastanku. neuravnotežen sa ekosistemskim limitima. spadaju i napušteni površinski kopovi. pored ostalih. u kanjonima naših tekućica. te u okolini Kaknja. S druge strane. peripanonskih i panonskih u Posavini. Lukavca. zaslužuju punu konzervaciju u cilju očuvanja biodiverziteta u njegovom prirodnom okruženju. poljoprivrednog zemljišta. Pored gubitka šuma. Njihova starost je različita. gorskih. S te strane. te su ovdje često prisutni i jedinstveni ekosistemi sa visokim bogatstvom vrsta. Međutim. funkcijama i servisima. preko submediteranskih. brdskih. geološke podloge i zemljišta. u kraškim poljima i u mozaiku močvara na horizontalnom i vertikalnom profilu. Površinom najveći pejzaži ovakve vrste u Bosni i Hercegovini se nalaze u okolini Tuzle. te deponije jalovine i šljake u blizini rudnika i termoelektrana. vrsta i ekosistema. danas u Bosni i Hercegovini često nailazimo i na ambijentalno destruirane. prema stepenu svoje posebnosti i jedinstvenosti. Sve biogeografske specifičnosti centralnog dijela Dinarida nalaze svoj izraz u brojnim endemičnim oblicima. humanom intervencijom kojom bi se ovi procesi ubrzali kroz aktivnosti restauracije. Bosna i Hercegovina se nalazi pred strateškim opredjeljenjima u odnosu prema vlastitim prirodnim vrijednostima. na navedenim staništima bi bile uspostavljene funkcije ekosistema močvara. pa čak i pejzaže opasne po ljudsko zdravlje i život. Kako je priroda na ovim degradiranim staništima već zauzela vlastiti pravac oporavka. Takvi tipovi ekosistema čine srž pejzaža specifičnih za Bosnu i Hercegovinu. gubitka kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa. Gubitak staništa (u prvom redu močvarnih) je da- 500 . neproduktivne. Diverzitet staništa ovog prostora uslovljen je diverzitetom klime. mediteransko-montanih. odnosno pejzaža u visokoplaninskom pojasu. U grupu ovakvih pejzaža. Restauracija je obnova degradiranih. a rezultira izrazitom raznolikošću živog svijeta na nivou gena. visokoplaninskih. provođenih najčešće na neodrživ način.Uvod Prostor Bosne i Hercegovine se karakteriše izrazito visokim diverzitetom staništa ukomponovanih u pejzaže. oštećenih ili uništenih ekosistema kroz aktivnu ljudsku intervenciju. koji se smjenjuju od mediteranskih u Neumu. Navedeni pejzaži i ekosistemi. Banovića i Đurđevika. a danas je mjerljiva i stepenom prirodne progradacije močvarnih ekosistema. prirodni tokovi vode uslovili su nastanak novih stalnih vodenih tijela na pojedinim lokacijama površinskih kopova. veliki dio našeg prostora je degradiran i devastiran kroz uticaj dugotrajnih ljudskih aktivnosti.

sa uspostavljenim funkcijama ekosistema močvara su optimalno upotrebljiva u turističke i rekreacione svrhe. g.12 1. restauracija je od ključne važnosti za obezbjeđivanje novih prostora za staništa.53 6. Formiranje novih jezera Površinska eksploatacija uglja na tuzlanskom ugljonosnom bazenu datira od 1940. To su komplementarne aktivnosti u cilju poboljšanja kvaliteta okoliša. Eksploatacija mrkog uglja vrši se u Đurđevičkom i Banovićkom. sa njima svojstvenom florom i faunom.2 ha). Postoje dva načina zaustavljanja trenda gubitka staništa: konzervacija još uvijek vrijednih staništa i restauracija degradiranih staništa. a lignita u Krekanskom bazenu. Prekidima podzemnih vodenih tokova u toku površinske eksploatacije. Jedna od mogućnosti održivog iskorištavanja ekosistema sa uravnoteženim funkcijama jeste turizam. četiri jezera u Banovićkom (22. Restauracijske aktivnosti ne mogu zamijeniti zaštitu biodiverziteta i uspostavu zaštićenih područja.44 1. Restaurirana staništa. U geomorfološkom smislu tuzlanski ugljonosni bazen predstavlja najvećim dijelom uravnjen.74 1. Tabela 1 – Površina nekih jezera na napuštenim površinskim kopovima u TK jezero Šikulje. blago zatalasan i brdovit prostor sa nadmorskom visinom do 500 m.58 5.5 ha).38 1. a koje podrazumijevaju dugoročnu i održivu ekonomsku dobit.5 jezera Zmajevac Suhodanjsko Mušićko Ramićko Tulovićko ha 31 1.8 jezero Ćenda Stupnica Odorovićko Istočno-Odžak Požar Šahići ha 5.24 3.15 501 . U tom smislu. koje danas postaju potreba i praksa svakodnevnog života.15 2. te sedam jezera u Đurđevičkom bazenu (13.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nas osnovni razlog iščezavanja vrsta na Zemlji i slabljenja ekosistemskih servisa. Konzervacijski programi su sami po sebi nedovoljni da odgovore na klimatske promjene u potrebnoj mjeri. Među najvećim su: sedam jezera u Krekanskom bazenu (ukupne površine 37 ha). vremenom je došlo do formiranja brojnih vodenih tijela.84 1.

te determinaciju tipova staništa sa Aneksa I Habitat Direktive. Rezultati rada Na novoformiranim vodenim tijelima prirodni proces progradacije ekosistema teče spontano. na kojima još uvijek nije došlo do formiranja zajednica vaskularnih biljaka. na šest kopovskih jezera Tuzlanske regije (Suhodanj. Đurđevički . Tokom posljednih decenija prošlog vijeka započeti su radovi na rekultivaciji degradiranog zemljišta. 1964). te su na starijim jezerima već prisutni i neki odmakli progradacioni stadiji. Šići i Bistarac). te sastav biljne zajednice na svakom istraživanom lokalitetu. izvršena su istraživanja koja su obuhvatila terensku i laboratorijsku fazu rada. odnosno vlastiti vodni režim. te njihov ukupan broj iznosi oko 100.07 ha). Fitocenološki snimci su sačinjeni u ljetnom aspektu 2008.24 ha šumske vegetacije (Krekanski bazen . Upo3 Navedeni podaci su dobiveni planimetrisanjem sa situacionih planova površinskih kopova 1:2500. Ramići. nedavno formiranih vodenih tijela. procesom naseljavanja biljnih i životinjskih vrsta na degradirana staništa.3 Uspostava vododržive podloge u vodenim tijelima je vjerovatno tekla kroz proces erozije i dopremanja sedimenata u depresije bivših kopova. ovdje se uspostavljaju tipični močvarni ekosistemi. Ranije formirana jezera imaju prirodni pritok vode. godine. Utvrđeni su: tip geološke podloge. Kako jezera obezbjeđuju stalno prisustvo vlage vazduha i podloge. Mušići.87%).792. tip zemljišta. pšenice. Tokom terenskih istraživanja primijenjen je standardni metod fitocenološkog snimka (Braun-Blanquet.96 ha i Banovićki . 502 . nagib i ekspozicija terena. različite starosti (40 -10 godina).Navedena jezera su stalna vodena tijela. Brestovica. ječma i krompira. te herbariziran ili konzerviran u 4% formalinu. Eksploatacijom uglja na ovom području degradirano je 4417. Laboratorijska faza rada je obuhvatila konačnu determinaciju biljnih vrsta (Tutin). Metod obuhvata identifikaciju abiotičke i biotičke komponente ekosistema.1343.41 ha. trava. Biljni materijal je prikupljen. te realizacijom bioloških interakcija. Materijal i metode rada U cilju identifikacije danas prisutnih tipova staništa na napuštenim kopovskim površinama. i to kulturama kukuruza. Na navedenim površinskim kopovima je prisutan i veći broj manjih.2281. te je rekultivisano ukupno 745 ha (16.

08.4 1.1 1.08.2 2.1 1. Quercus robur l.08. Acer tataricum l. Alisma plantago-aquatica L. Typha latifolia L Inula salicina L.1 1.2 2.1 1.2 1. +. Beauv.1 +.) P. Sprat grmlja Salix purpurea l.2 1.1 +.08.2008 23.1 1.1 1.1 +. Agropyron repens (L. Carpinus betulus l.1 1.1 1.2 503 . na jezerima se uspostavlja i puni diverzitet močvarnih ekosistema.1 +.1 1.2 1. Cornus sanguinea l. Sprat drveća do 3 m Salix fragilis l.2 +.1 1.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja redo sa zauzimanjem svih slobodnih tipova staništa.1 1.1 2.2008 08.2 1.1 1.1 1.3 4.2 1. Stepen progradacije je različit.08.1 +. Sprat zeljastih biljaka Lycopus europaeus L.2008 23.3. Suhodanj 290 E <5° Laporci Brestovica 294 ravno ravno Laporci Bistarac 254 N <5° Pješčari Bistarac 254 NW 20° Pješčari Mušići 358 ravno ravno Pješčari i andeziti Močvarno Močvarno Močvarno Hidrogena Deposol glejno glejno glejno crnica 100 100 200 20 50 70 95 98 95 70 17.1 1.1 1. u različitim uslovima vlažnosti kopnene i vodene sredine. Eupatorium cannabinum L. Salix cinerea l.2008 08.1 1. Populus alba l.2 1.1 1.2008 1 2 3 4 5 3.3 3.1 3.4 3. te se u najodmaklijim stadijima u okolini jezera uočava prisustvo fragmenata poplavnih šuma sa johom i poplavnih šuma sa vrbama. Tabela 2 – Zajednice poplavnih šuma na kopovskim jezerima Tuzlanske regije Lokalitet Nadmorska visina Ekspozicija Nagib Geološka podloga Tip zemljišta Veličina snimka u m2 Opšta pokrovnost u % Datum Floristički sastav Sprat drveća do 8 m Salix alba l.

) Nes Daucus carota L. Tanacetum vulgare L. Juncus effusus L.1 2. Rorippa palustris (L.1 1. Mentha arvensisL.2 1. Holcus lanatus L.1 +.Mentha aquatica L. Epilobium palustre L.1 1.2 +.3 +. Plantago major L. Juncus glaucus Ehrh. Lysimachia vulgaris L. Prunella vulgarisL. Ambrosia artemisiifolia L. Scirpus sylvaticus L. Achillea millefolium L.2 1. Ranunculus acris L.2 1.1 1. Typha angustifolia L.1 1.2 1.2 1.1 1. Centaurea jacea L.) Bess Convulvulus arvensis L.1 1.2 1. Lathyrus silvester L.3 +.1 1. Potentilla reptans L.1 +.2 1.1 +.1 1.1 +.2 1.3 1. Equisetum i Juncus itd.2 2. Carex sp.1 +.1 +.1 1.1 1. Lythrum salicaria L.1 +. kao što su brojne vrste rodova Carex.3 +.1 +.1 3.1 1. Vicia cracca L. Phragmites communisTrin. Schoenoplectus lacuster (L.1 +.1 1.) Palla +. Equisetum arvense L. Pimpinela major L. Inula helenium L.2 Stadije na nižem stepenu progradacije u kopnenoj sredini karakteriše prisustvo zeljastih vrsta prilagođenih na visoko prisustvo vlažnosti. Cyperus fuscus L. 504 . Ranunculus repens L. Stenactis annua (L.1 +.4 +. Sparganium erectum L.1 1. Lysimachia nummularia L.1 2. Agrimonia eupatoria L.1 +.

U pojedinim jezerima formirane su i zajednice sa submerznim vodenim biljkama. među kojima je najintenzivniji proces isušivanja i konverzije u poljoprivredne površine. bilo bi omogućeno očuvanje i konzervacija ugroženih vr- 505 . rezultirajući globalnim zatopljavanjem planete. Močvarna staništa su dugo vrijeme u ljudskoj historiji shvatana kao neupotrebljiva i sama po sebi nekorisna. pa i kod nas. ubrzavaju proces isušivanja močvara i nestanka velikog dijela globalnog biodiverziteta. Pored toga. najizraženiji su:  procesi konverzije staništa. močvare su često isušivane i u cilju izgradnje saobraćajnica. Među pritiscima koji danas djeluju na močvarne ekosisteme. restauracijom močvarnih ekosistema i ubrzavanjem prirodnih procesa progradacije močvarne vegetacije na formiranim vodenim tijelima napuštenih površinskih kopova. a svaki od pritisaka je rezultirao nepovratnim gubitkom staništa vrsta (gubitkom vrsta u krajnjoj konsekvenci) koje su prilagođene na ove životne uslove. te mogućnost opstanka onih vrsta i ekosistema koji od njih indirekt