ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Međunarodna konferencija/international conference
“Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja” “Protected areas in function of sustainable development” Bihać, 6.-8. studenoga 2008. /Bihać, from 6th-8th November 2008 ZBORNIK RADOVA/CONFERENCE PROCEEDINGS

nakladnik/Publisher
Federalno ministarstvo okoliša i turizma Federal Ministry of Environment and T ourism

Za nakladnika/for Publishers
Dr.sc./PhD Nevenko Herceg ministar okoliša i turizma Federacije BiH /Minister of environment and tourism of Federation of BiH

uredništvo/ editorial board
dr. sc./PhD Nevenko Herceg akademik/academician Sulejman Redžić dr. sc./PhD Jasenka T opić mr. sc./MSc Mehmed Cero dr.sc./PhD Zlatko Bulić mr.sc./MSc Anto Matić T omislav Lukić, prof.

Glavni i odGovorni urednik/editor in chief
dr. sc./PhD Nevenko Herceg

iZvršna urednica/executive editor
Karmela Mabić, dipl. ing./BSc

lektura i korektura/ lanGuaGe editinG
Jozo Kraljević, prof. Marjana Previšić, prof.

Prijevod s enGleskoG jeZika/ translation froM enGlish
Jozo Kraljević, prof.

računalna obrada i tisak/ coMPuter ProcessinG and Print
FRAM ZIRAL d.o.o.

naklada/coPies
1000 primjeraka/1000 copies
CIP – Katalogizacija u publikaciji Narodna knjižnica HNŽ Mostar UDK 502.13(497.6)(082) 338.48:502](497.6)(082) 504(497.6)(082) MEĐUNARODNA konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja (2008 ; Bihać) Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja, [Bihać, 6. - 8. studenoga 2008.] : zbornik radova / [organizator=organizer Federalno ministarstvo okoliša i turizma=Federal ministry of environment and tourism ; glavni i odgovorni urednik=editor in chief Nevenko Herceg ; prijevod s engleskog jezika=translation from English Jozo Kraljević]. – Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2008 ( [Mostar] : FRAM ZIRAL). – 600 str. : ilustr. [djelomično u bojama] : 24 cm Bibliografija iz svakog rada. – Sažeci na engl. jeziku 1. HERCEG, Nevenko 2. FEDERALNO ministarstvo okoliša i turizma
NAPOMENA: U zborniku su objavljeni samo radovi koji su uredništvu dostavljeni u zadanom roku. Uredništvo ne snosi odgovornost za kvalitetu fotografija koje se koriste kao ilustracije u radovima budući da se one objavljuju kao u dostavljenom izvorniku, a potpuno su izostavljene one koje ne zadovoljavaju minimalne uvjete kvalitete potrebne za tisak.

ZBORNIK RADOVA

Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Međunarodna konferencija

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

UVODNA RIJEČ

Poštovani čitatelji,

s osobitim zadovoljstvom ovim vas zbornikom radova podsjećam na Međunarodnu konferenciju o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ što je od 6. do 8. studenoga 2008. održana u Bihaću u organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Međunarodna konferencija o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“, čiji su pokrovitelji bili Vlada Federacije BiH i Općina Bihać, predstavljala je veliki događaj za Bosnu i Hercegovinu koja intenziviranjem zaštite svojih prirodnih vrijednosti nastoji osigurati održivi razvoj prihvaćajući načela uravnoteženog ekonomskog rasta i visokog stupnja zaštite, ali i unapređenja kvalitete prirode i okoliša. Održivo korištenje, zaštita i razvoj prirodnih resursa je condito sine gua non dugoročnog razvoja na globalnoj razini. Europa, kojoj pripadamo i čijoj politici težimo, čvrsto se obvezala održivom razvoju kao ključnom načelu njezinih politika i akcija. Za Bosnu i Hercegovinu, koja sigurno stoji na putu ubrzanog približavanja Europskoj uniji, konferencija o zaštićenim područjima i potpora koju su njezinom održavanju pružili Svjetska banka, Europska komisija, UNDP, IUCN, WWF i REC potvrda je pripadnosti svjetskoj obitelji onih koji na različite načine skrbe o prirodi kako bi se iznimno prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje. Uz brigu oko zaštite prirodnih vrijednosti i povećanja površina zaštićenih područja, cilj konferencije je bio osigurati primjerenu valorizaciju zaštićenih područja na način da se osigura održivi razvoj koji podrazumijeva dugoročni ekonomski razvoj koji nije u suprotnosti s principima zaštite i maksimalno uključuje lokalne zajednice. Prirodne ljepote planinskih masiva Bosne i Hercegovine sa vrhunskim botaničkim endemskim genetskim fondom, Ramsarska područja Hutovog blata, Livanjskog polja i Bardače, neotkrivena speleološka vrijednost špilje Vjetrenica i mnogih drugih znanih i neznanih kraških podzemnih ekosustava, slapovi Une, Plive i Trebižata predstavljaju neiskorišteno blago nama na dohvat ruke. Kako očuvati taj postojeći, iznimno vrijedan prostor i iz njega stvoriti nove vrijednosti te osigurati održivi razvoj zaštićenih područja, pitanja su o kojima se raspravljalo na Međunarodnoj konferenciji o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“. 

Nesporno je kako su pobrojane, ali i mnoge druge manje znane prirodne vrijednosti, izazov ne samo za domaće nego i inozemne znanstvenike čije je područje interesa zaštita prirode. Više od pedeset znanstvenih i stručnih radova istaknutih domaćih i inozemnih autora svjedoči o velikom interesu koji je održavanje konferencije “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ pobudilo kod znanstvenika, stručnjaka i udruga koje se brinu o zaštiti prirode, ali i kod vlada najvećeg broja država iz našeg okruženja. Cijeneći iskustava dobre prakse država iz okruženja, kroz razmjenu znanja i iskustava, zagovarajući regionalni pristup, partnerstvo i suradnju na konferenciji “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ želja nam je bila sagledati i razriješiti dvojbu između gospodarskog razvoja i očuvanja prirode uz puno uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i uz promicanje poduzetničke djelatnosti. Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje održivoga razvoja je djelotvorno sudjelovanje javnosti kako u pripremi politike zaštite prirode tako i u njezinoj provedbi. Sudjelovanjem na konferenciji “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ spremnost za djelatno uključivanje i preuzimanje vlastitog dijela odgovornosti za stvaranje uvjeta za općedruštveni razvoj uz istodobnu zaštitu prirode, pokazale su jedinice lokalne i regionalne uprave, institucije civilnog društva i javne osobe koje u izdašnom i ekološki još uvijek visoko vrijednom prostoru prepoznaju razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. Na tom tragu trodnevni skup u Bihaću, okupljajući na jednom mjestu istaknute znanstvenike, stručnjake i javne osobe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva koji na različite načine skrbe o prirodi, imao je za cilj pronaći odgovore na pitanje kako očuvati i zaštititi postojeće prirodne vrijednosti, ali i osigurati njihovu primjerenu valorizaciju koja omogućava održivi razvoj zaštićenih područja. U dobroj vjeri kako je Međunarodna konferencija o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ ispunila očekivanja i doprinijela ostvarenju zajedničkog cilja, održivog upravljanja prirodom, preporučam Vam Zbornik radova koji potvrđuje kako su prirodne ljepote naš najvrjedniji resurs dok je njihova zaštita nasušna potreba, a nikako ne prevelik luksuz kako se ponekad čini.
predsjednik Organizacijskog odbora dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH 

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

orGaniZator/orGaniZer
FEDERALNO MINSTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA/ FEDERAL MINISTRY OF ENVIRONMENT AND TOURISM

Pokrovitelj/sPonsor
VLADA FDERACIJE BiH/GOVERNEMENT OF FEDERATION BiH SVJETSKA BANKA/WORLD BANK MISSION TO BiH EUROPSKO KOMISIJA/EUROPEAN COMMISSION MISSION TO BiH OPĆINA BIHAĆ/MUNICPALITY OF BIHAĆ

suorGaniZatori/co-orGanisers
WWF, UNDP UNEP , ,IUCN, VELEPOSLANSTVO MAĐARSKE U BiH/ THE EMBASSY OF HUNGARY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OPĆINA BIHAĆ/MUNICIPLAITY OF BIHAĆ VLADA UNSKO-SANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE / GOVERMENT OF UNA-SANA CANTON PARK PRIRODE HUTOVO BLATO/NATURE PARK HUTOVO BLATO PARK PRIRODE BLIDINJE/NATURE PARK BLIDINJE TZ UNSKO-SANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE/ TOURIST ASSOCIATION OF UNA-SANA CANTON DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE RH/ STATE INSTITUTE FOR NATURE PROTECTION OF REPUBLIC OF CROATIA REC BiH, UDRUGA/ASSOCIATION „LIJEPA NAŠA ČAPLJINA, “ EKUS Bihać , UDRUGA/ASSOCIATION VJETRENICA

Medijski Partneri/Media Partners
FEDERALNA TELEVIZIJA BOSNE I HERCEGOVINE/ FEDERAL TV OF BOSNIA AND HERZEGOVINA, RADIO BiH, RADIO HERCEG BOSNA, FENA, ONASA, VEČERNJI LIST, DNEVNI AVAZ, DNEVNI LIST, OSLOBOĐENJE, NEZAVISNE NOVINE 

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

PROGRAM – AGENDA
PRVI DAN
6. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008. 14,00-18,00 Akreditiranje (Hotel “PARK”, Bihać) Panel: “ZAŠTIĆENA PODRUČJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA” (Kulturni centar Bihać) 18,00-20,00 Uvodni panel “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja” Dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH Marco Mantovanelli, direktor ureda Svjetske banke za BiH, Predrag Nenezić, ministar turizma i zaštite životne sredine Crne Gore, Paolo Lombardi, direktor WWF-a u Rimu, Dr. sc. Johan Hesse, prvi tajnik misije Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu i voditelj Operativnog odjela za gospodarske reforme i prirodne resurse, Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske 19,10-19,30 Bosna i Hercegovina – zemlja raznolikosti Dokumentarni film, Marinko Dalmatin, dipl. ing. biol. 19,30-20,00 Svečana dodjela priznanja i nagrada Obraćanje domaćina: Šemsudin Dedić, premijer Unsko-sanskog kantona/županije Mr. sc. Hamdija Lipovača, načelnik općine Bihać 20,00 Svečana zajednička večera za sve sudionike uz prigodan kulturno umjetnički program (Hotel “PARK”, Bihać)

DRUGI DAN
7. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008. (Kulturni centar Bihać) 9,00-9,10 Pozdravni govori 9,15-11,30 I. Sesija – zaštićena područja, iskustva iz BiH i regije 11,30-15,00 II. Sesija- starteški dokumenti zaštite prirode 15,10-18,00 III. Sesija- koncept održivog razvoja u zaštićenim prirodnim područjima 18,00-18,15 Usvajanje zaključaka

TREĆI DAN
8. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008.

9,00-12,00

Posjet nacionalnom parku “Una”, Bihać 11

PROGRAMME-AGENDA
FIRST DAY
6th NOVEMBER YEAR 2008. 14:00-18:00 Accreditation (Hotel “PARK”, Bihać) Panel: “PROTECTED AREAS IN FUNCTION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT” (Culture Centre Bihać) 18:00-20:00 Introductory panel “Protected areas in function of sustainable development” PhD Nevenko Herceg, minister of environment and tourism of Federation of BiH Marco Mantovanelli, director of the Office of the World Bank for Bosnia and Herzegovina Predrag Nenezić, minister of tourism and protection of the living evironment of Montenegro Paolo Lombardi, director of WWF office in Rome PhD Johan Hesse, Fist secretary of the mission of EC to Bosnia and Herzegovina and Head of the operational department for economical reforms and natural resources Davorin Marković, director of State institute for protection of nature of republic of Croatia 19:10-19:30 Bosnia and Herzegovina-country of diversity, Documentary film, Graduated Eng. Biology Marinko Dalmatin

19:30-20:00 The ceremony of giving the recognitions and awards Addressing of hosts: Šemsudin Dedić, Prime minister of the Una-sana canton MSc Hamdija Lipovača, Mayor of Bihać 20:00 The dinner ceremony for all participants and cultural artistic programme (Hotel “PARK”, Bihać)

SECOND DAY
7th NOVEMBER YEAR 2008. (Culture Centre Bihać) 09:00-09:10 Greeting speeches 09:15-11:30 I. Session – protected areas, experinces from BiH and region 11:30-15:00 II. Session- strategic documents on nature protection 15:10-18:00 III. Session- concept of sustainable development in the protected natural areas 18:00-18:15 Adoption of conslusions

THIRD DAY
8th NOVEMBER YEAR 2008. 9:00-12:00 Visit to national park Una, Bihać

12

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prepuna dvorana Kulturnog centra u Bihaću 13 .

Izlaganje ministra Hercega na panelu Uvodno obraćanje premijera USK. Šemsudina Dedića 14 .

mr sc. ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode RH 15 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Načelnik općine Bihać. Hamdija Lipovača Davorin Marković.

dopredsjednik RS 16 .Spomenka Mičić. dopredsjednica FBiH Davor Čordaš.

Jasenka Topić. Sveučilište u Zagrebu Izlaganje o GIS-u za Nacionalni park Una 1 . dr .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prof.sc.

Priznanje općine Bihać ministru Hercegu Sudionici panela u društvu domaćina 1 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ministar Herceg sa suradnicima u društvu Zlatka Bulića Ugledni gosti uoči press konferencije 1 .

Najava Konferencije na pressu Vlade FBiH 20 .

stalni izazov ne samo za domaće nego i inozemne znanstvenike čije je područje interesa zaštita prirode. koji su prihvaćanjem pokroviteljstva dodatno osnažili značaj konferencije i time potvrdili da u izdašnom i ekološki još uvijek visoko vrijednom prostoru vide razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. Nevenko Herceg ministar okoliša i turizma Federacije BiH Gospođe i gospodo. izuzetno mi je zadovoljstvo i čast pozdraviti Vas u ime Federalnog ministarstva okoliša i turizma i u svoje osobno ime. Prijatelji prirode. koja u fokusu ima zaštićena područja. održava upravo u Bihaću. Uz izraze dobrodošlice svima vama. činjenica je i kako naš odnos prema prirodi nije uvijek u skladu sa njezinim osnovnim zakonima. dopustite da izrazim zahvalnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Općini Bihać. sc. trećeg nacionalnog parka u državi Bosni i Hercegovini. Gospođe i gospodo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dr. Zadovoljstvo mi je kazati kako intenziviranjem zaštite prirodnih vrijednosti. gradu nadomak nedavno proglašenog Nacionalnog parka “Una”. sigurno neću kazati ništa novo ako ponovim kako je Bosna i Hercegovina među rijetkim zemljama u svijetu koje se mogu pohvaliti iznimnim prirodnim vrijednostima. Bosna i Hercegovina u posljednje vrijeme nastoji osigurati održivi razvoj prihvaćajući načela uravnoteženog gospodarskog rasta i visokog stupnja zaštite prirode kako bi se iznimno prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje. a prvog na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. ali i zahvaliti vam na velikom odazivu iz kojeg iščitavamo vašu spremnost da preuzmete vlastiti dio odgovornosti za stvaranje uvjeta za općedruštveni razvoj uz istodobnu zaštitu prirode. Nesporno je i kako su te prirodne vrijednosti. Duboko sam uvjeren kako dijelite naše zadovoljstvo zbog činjenice da se konferencija. Međutim. Cijenjeni gosti. 21 .

22 . proizvodnja organske hrane. zaštita i razvoj prirodnih resursa kao uvjet bez kojeg nema dugoročnog razvoja na globalnoj i regionalnoj razini. tradicionalni zanati i rukotvorine. usvajanjem europskih standarda. Cijenimo kako naglasak treba staviti na originalne sadržaje. a s druge strane u funkciji nacionalnog doprinosa svjetskim nastojanjima da se osigura održivo iskorištavanje. potrebno detaljno valorizirati raspoložive potencijale. sagledamo ne samo iznimne prirodne vrijednosti koje pojedinačno posjedujemo nego i da započnemo suradnju koja će izaći iz uskih lokalnih i nacionalnih okvira. Iskreno se nadam. osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projeke. uvođenjem intersektorskog pristupa. Stvaranjem konsenzusa o važnosti zaštićenih područja. Međunarodnu konferenciju o zaštićenim područjima organizirali smo sa željom da. uvezivanjem zaštićenih područja u europsku mrežu Natura 2008 i Smaragdnu mrežu. uzgoj ljekobilja i šumskih plodova. Naše opredjeljenje za održivi razvoj zaštićenih područja s jedne strane stoji u direktnoj funkciji održivog razvoja Bosne i Hercegovine. Svjesno ili nesvjesno zaboravlja se kako su zaštićena područja. a istodobno predstavljaju i značajan potencijal za održivi gospodarski razvoj zemlje. kroz razmjenu znanja i iskustava. kako će ono što će se čuti ovdje pomoći da pronađemo najbolja rješenja za primjerenu valorizaciju zaštićenih područja na način da se osigura održivi razvoj što podrazumijeva dugoročni gospodarski razvoj koji nije u suprotnosti s principima zaštite i maksimalno uključuje lokalne zajednice. a napose jačanjem regionalne suradnje ne samo da si osiguravamo pripadnost svjetskoj obitelji onih koji skrbe o prirodi nego više od toga osiguravamo budućnost našim potomcima. Stoga je u ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima.Jedna od prisutnih predrasuda na ovim našim prostorima je kako zaštita prirodnih vrijednosti dolazi u sukob s interesima gospodarskog rasta. sa svojim izuzetnim prirodnim vrijednostima i resursima. kao što su: tradicionalna poljoprivreda. koji će pomoći ruralnom razvoju. zadržavanju i vraćanju stanovnika. te mnogi drugi eko i etno turistički proizvodi i sadržaji. koji mogu biti komparativna prednost na užem i širem tržištu. razvijanjem i jačanjem mreže za razmjenu informacija i prakse. kamen temeljac strategije očuvanja bioraznolikosti. Iskustva dobre prakse država iz našeg okruženja dokazuju kako je moguće primjenjujući koncept održivog razvoja postići potpuni balans između zaštite prirode i gospodarskog rasta.

u dobroj vjeri kako će Međunarodna konferencija “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ ispuniti naša i vaša očekivanja te doprinijeti ostvarenju zajedničkog cilja. Hvala! Registriranje sudionika konferencije u Bihaću 23 . održivog upravljanja prirodom.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Gospođe i gospodo. želim nam uspjeh u radu.

24 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Marco Mantovanelli Svjetska banka direktor Ureda za BiH Dame i gospodo. Vrlo je značajno što su sada oba entiteta u BiH opredijeljena da osiguraju sredstva iz vladinog proračuna za zaštićena područja. Svjetska banka ima dugotrajno partnerstvo s europskim zemljama na upravljanju zaštićenim područjima i zaštiti biodiverziteta. očuvati obnovljive resurse koji se eksploatiraju i apsorbirati zagađivače i ugljik. Sve se više spoznaje da su i održivi razvoj i zaštićena područja neophodni i da se međusobno jačaju. Ovaj pomak u politici će približiti BiH međunarodnim praksama za održivo vladino financiranje i možda će biti model za druge zemlje u regiji. značajno je što će se u bliskoj budućnosti uspostaviti nova zaštićena područja. Gledajući zaštićena područja u kontekstu šireg krajolika. Veliko nam je zadovoljstvo poželjeti dobrodošlicu BiH u ovu porodicu i s nestrpljenjem očekujemo da zajedno proslavimo uspjeh ove međunarodne konferencije i naših zajedničkih napora. projekt će također pomoći stvaranju uvjeta za održiv i uravnotežen ekonomski razvoj. Putem projekta zemlja će moći povećati površinu pod zaštitom do razina koje odgovaraju lokalnim potrebama i u skladu sa regionalnim prosjecima. utjecati na režim padalina i lokalnu klimu. Odajemo priznanje inicijativi organizacijskog odbora. što je prilika za zemlju da ispuni svoje obveze po Konvenciji o biodiverzitetu i učini korak u pravcu ispunjavanja zahtjeva EU Natura 2000. koji je pokrenut upravo prije mjesec dana u Nacionalnom parku “Sutjeska“. 25 . zaštićena područja i prirodna staništa unutar njih pružaju niz društvenih i ekonomskih koristi društvu. na koju ste pozvani da prisustvujete. istraživanje. spriječiti eroziju tla. kao što se potvrđuje i ovom relevantnom međunarodnom konferencijom organiziranom u pravo vrijeme. uključujući i Projekt šumskih i planinskih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini. Svjetska banka je najveći pojedinačni izvor financiranja za zaštitu biodiverziteta i pruža podršku za projekte zaštićenih područja u većini zemalja balkanske regije. sa predsjedavajućim ministrom Hercegom na čelu. i zahvaljujemo im što su nas pozvali na ovaj važan događaj. Ona mogu zaštititi slivove i regulirati protok vode. Također. Zaštićena područja nude mjesto za rekreaciju. turizam. edukaciju i duhovno uzdizanje.

26 .

adekvatno ne zaštite. bit će sve teže i teže osigurati ljudski boljitak ako se ekosustavi svijeta. Tu spadaju stvari kao što su: voda. plodna tla.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Paolo Lombardi direktor WWF-ovog Ureda za mediteranski program Vaša ekscelencijo ministre okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine. Prvo. hrana. Izvješće naglašava nekoliko veoma važnih stvari. troškovi poremećaja svjetskih ekosustava su potencijalno mnogo. mnogo veći. uključujući i ona ekonomski razvijenija. a time i potražnja za dobrima i uslugama ekosustava. Treće. Drugo. Nekoliko godina nakon Milenijske procjene. uvaženi predstavnici međunarodnih organizacija. regulacija klime i desetke drugih (zapravo još i ne znamo za sve njih). naš glavni kapital. nalaze se u stanju opadanja izazvanog degradacijom ekosustava koji ih podržavaju. postavili sebi šire pitanje: kolika će biti cijena gubitka ekosustava i njihovih usluga? Pod pokroviteljstvom Europske komisije i njemačke Vlade. dame i gospodo. vlakna. lijekovi. drage kolege. uistinu je zadovoljstvo i čast predstaviti Međunarodnu konferenciju “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“. Nekoliko stotina znanstvenika provelo je analizu stanja svjetskih ekosustava i usluga koje oni pružaju ljudskim društvima. ljudska društva. Ovaj bih kratki uvod želio započeti prisjećanjem na jedno važno izvješće Ujedinjenih naroda iz 2005. godine: Milenijska procjena ekosustava. grupe “G7 plus pet“. dok ljudska populacija još uvijek raste. u gradu Bihaću. koji je ove godine objavio prvo izvješće o dosad učinjenom. ovise u svom blagostanju o održivom protoku roba i usluga koje pružaju ekosustavi planeta. G7 plus pet inicirali su projekt “Ekonomika ekosustava i biodiverzitet“ (TEEB). Problem koji naglašava projekt TEEB je taj da naše ekonomije nisu u stanju izmjeriti ono što je stvarno važno za boljitak ljudi te da prema tome nisu u stanji niti pokrenuti odgovarajuće inicijative koje bi vodile 2 . Nastavak pružanja takvih usluga u budućnosti je neizvjestan. potaknuti objavom Sternovog izvješća o cijeni političke pasivnosti u vezi klimatskih promjena. u Potsdamu su politički lideri tzv. tri četvrtine usluga ekosustava koje se procjenjuju u izvješću. Ako se u Sternovu izvješću procjenjuje da će mogući negativni utjecaj klimatskih promjena imati za posljedicu smanjenje globalnog BDP-a od preko 20% (a troškovi drastičnog smanjenja ovog rizika na još nekoliko procenata globalnog BDP-a).

i da ona imaju veliku mogućnost da pridonesu ekonomskom razvitku. U prvoj polovici ove godine. ponovna izgradnja temelja ekonomije. kao što je voda. koji su predstavljali Sloveniju. Time sam stigao do zadnje točke svoga uvoda. Želim vjerovati da je potpisivanjem Dinaric Big Wina ovih šest zemalja dinarske ekoregije uvrstilo očuvanje prirode među svoje političke prioritete. Bosnu i Hercegovinu. Ta obaveza. 2 . sigurno će biti najvažniji zadatak koji čovječanstvo mora riješiti. i promicanje regionalne suradnje na postizanju ovih ciljeva. nevladinih aktera. ali veoma male uporabne vrijednosti.prema gospodarskom napretku. Dr. kao što to jasno govori sam naslov ove konferencije. A ima stvari veoma male ekonomske. citira Adama Smitha u preliminarnom izvješću TEEB-a koji je stvar objasnio bolje nego što ćemo mi to ikada biti u stanju učiniti. Ima stvari od velike ekonomske. učenje kako cijeniti stvari koje su nam najpotrebnije. Srbiju i Albaniju. političara – onih koji će na kraju krajeva morati biti pokretačka snaga novoga stava o ulozi prirode u našim društvima. prigodom Konferencije stranaka globalne Konvencije o biodiverzitetu. uključujući nekoliko prekograničnih zaštićenih područja. šest ministara i državnih tajnika šest zemalja ekoregije Dinarskog luka. administratora. Hvala na pažnji. Zaštićena područja su instrument održivog razvoja. podrazumijeva osnivanje 13 novih zaštićenih područja i proširenje 9 postojećih. iskustva i ideja koji mogu zaštićena područja učiniti uspješnima. Usred globalne ekonomske krize. kao što su dijamanti. uključujući i ministra Nevenka Hercega. točnije u svibnju. Crnu Goru. Ova konferencija može na mnogo načina pridonijeti jačanju programa očuvanja u Bosni i Hercegovini i šire. koju smo nazvali “Dinaric Big Win” (“Dinarska velika pobjeda“). ali velike uporabne vrijednosti. One su također shvatile da su zaštićena područja ključni instrument da se osigura očuvanje kritičnih ekosustava i biodiverziteta. Pavan Sukhdev. vođa TEEB projekta. Ona može započeti ujedinjenje baštine znanja. Ona također može započeti prikupljanje kritične mase znanstvenika. Hrvatsku. Moje najbolje želje za dobru i produktivnu konferenciju. pokazali su izvanrednu sposobnost vođenja prema održivom razvoju potpisivanjem obaveze da znatno pojačaju provedbu programa rada Konvencije na zaštićenim područjima. uviđajući da je priroda strahovito važno sredstvo za društveni i ekonomski razvoj dinarske regije.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Priznanje Marcu Mantovanelliu za doprinos promicanju zaštite prirode 2 .

30 .

Ono što je potrebno je učinkovito i uspješno upravljati raspoloživim resursima kako bi se stvorili preduvjeti za održivu upotrebu istih u sadašnjem vremenu. Europska komisija namjerava nastaviti pružati podršku ovoj zemlji na njenom putu ka Europskoj uniji kao i u ispunjavanju spomenutih zahtjeva i 31 . Rijeke i planine ne znaju za granice i potrebna im je regionalna pažnja izvan okvira državnih granica. One koje su od ključne važnosti jesu direktive o pticama i staništima koje reguliraju i osiguravaju održanje konzervacije i biodiverziteta. a obzirom da Bosna i Hercegovina napreduje na putu pridruživanja obitelji naroda Europske unije. njen zakonski okvir potrebno je na odgovarajući način i uskladiti. ali i u onom koje će tek doći. kao grada kojeg odlikuje njegov Nacionalni park “Una“ i druge prirodne ljepote. Stoga nam je drago vidjeti da sudionici ove konferencije dolaze iz različitih država ove regije. Posebnost značaja Bihaća.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dr Johann Hesse Delegacija Europske komisije u BiH šef Operativnog odjela za ekonomske reforme i prirodne resurse Dame i gospodo. ali i regije. Djelovanje koje se bazira na korištenju prirode i bioraznolikosti može doprinijeti dobrobiti stanovnika ove zemlje i njenom razvoju. Stoga je za Bosnu i Hercegovinu od suštinske važnosti da harmonizira relevantno zakonodavstvo u skladu sa spomenutim direktivama Europske unije i učinkovito mobilizira mehanizme za uspješno provođenje potrebnih mjera. grada domaćina nadležnim institucijama i partnerskim organizacijama Bosne i Hercegovine. svojim šumom. Jasno je da jedinstvena bioraznolikost i ljepota ove zemlje pruža mogućnost za razvoj brojnih socio-ekonomskih aktivnosti. Ove su zahtjeve preuzele sve zemlje članice Europske unije. nikog ne ostavlja ravnodušnim. za buduće generacije. zasigurno će doprinijeti pokretanju konsolidiranijih i odlučnijih aktivnosti promoviranja europskih direktiva. Zadovoljstvo mi je što se konferencija za očuvanje zaštićenih područja u svrhu podrške održivom razvoju odvija u gradu u kojem ljepota rijeke Une. nije puka slučajnost što se ova konferencija održava u jednom od “bisera“ ove prelijepe zemlje smještene u srcu južne Europe.

i nadam se kako će konkretne aktivnosti slijediti obveze koje će proisteći iz ove konferencije. Iz istog razloga. Zajedno učinimo uspješnom ovu konferenciju! Zahvala akademika Sulejmana Redžića u ime nagrađenih 32 . radujem se sudjelovanju na ovom impresivnom skupu na kojem sudjeluju mnogi koji donose odluke.identificiranih prioriteta. Vjerujem da će ova konferencija značiti jedan važan iskorak u tom procesu.

I. ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA. ISKUSTVA IZ BIH I REGIJE 33 .

.

priroda BiH ima visoke ekološke i ekonomske vrijednosti. Na prostoru BiH je i najviši nivo ekoklimatske raznolikosti. imala je manje-više sporadične dimenzije. pa i ekološko-restauracijske uloge. Bosna i Hercegovina 35 . Posebne vrijednosti sadržane su u više od 500 vrsta endemičnih biljaka. BUDUĆE AKCIJE Sulejman Redžić Zaštita prirode predstavlja sistem dirigovanih akcija kojima se postiže osiguranje uslova života svijetu divljine u dugoročnim razmjerama u datoj dimenziji vremena i prostora. odnosno pejzažne raznolikosti. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. Takav pristup nameće potrebu definisanja obrazaca održivog razvoja koji će u isto vrijeme osigurati i potrebnu zaštitu. a i generisanje ekološki prihvatljive dobiti potrebne za ostvarivanje programa zaštite. odnosno razvojne determinante jednog društva. U pogledu biološke raznolikosti spada u sami evropski vrh. znatno više vrsta životinja. što je uz sadjejstvo sa ostalim ekološkim faktorima uslovilo i visok stepen krajoobrazne. Zaštita prirode. TRENDOVI. Zaštita prirode neminovno integriše biološke. Generalno. Zaštita prirode u BiH u prošlosti se bazirala na (pseudo)kapitalističkim i socijalističkim osnovama.. Generalno. pa i globaliteta u cijelosti. sc. ekološke. te predstavnika fungije. Priroda Bosne i Hercegovine (BiH) je veoma raznolika. Potrebno je definisati rezultantu između ove dvije varijable i uspostaviti održiviji oblik upravljanja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTITA PRIRODE BOSNE I HERCEGOVINE – STANJE. dr. Tek 1 Akademik prof. Sarajevo. kao i direktnu korist lokalnoj zajednici. u današnjim uslovima. regije. Ovakvi pristupi u pojedinim dijelovima svijeta daju obostrano očekivane rezultate. CEPRES – Center za ekologiju i prirodne resurse. Slično je i sa geološko-morfološkim i hidrološkim diverzitetom. ima i nesumnjivu razvojnu dimenziju. ekonomske i društvene aspekte. osim fundamentalne konzervacijske.

pa sve do planinskih vrhova. Slijede značajni koraci na ovom polju kroz izradu strateških dokumenata . Gasi se i posljednja institucija koja se bavila pitanjima zaštite prirode: Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH transformiše se u instituciju iz koje je izostavljen segment “zaštita prirode“.polovinom prošlog vijeka dolazi do institucionalizacije ove djelatnosti i konkretnih doprinosa. U postdejtonskoj BiH. Više svjetla na oblast zaštite okoliša. nekontrolisan lov i ribolov. krčenje šuma i podizanje vikend naselja. te postratnog perioda. vodopad Plive. prekomjerna eksploatacija ljekovitog bilja i divljih životinja. “Janj“) itd. uključujući i prirodu. arboretumi. te prašumskih rezervata (“Lom“. naročito nakon uspostave zasebnog Ministarstva okoliša i turizma na nivou Federacije BiH. Prokoško jezero na Vranici. da bi u Fedraciji BiH dostigla svoju najnižu tačku na vremenskoj ljestvici od uspostave sistematičnijeg upravljanja. pojedinačna stabla drveća). akvakultura u otvorenim vodama. nekontrolisana izgradnja razne infrastrukture.Strategije biološke i krajoobrazne raznolikosti BiH. Poseban interes je u domenu instrumentalizacije zaštite prirode i iznalažanja indikatora za uspostavu efikasne mreže zaštićenih područja kao najadekvatnijih oblika u održivom upravlja- 36 . motivisani društvenim i kulturno-historijskim razlozima. U stanju ratnog haosa.). eksploatacija šljunka i kamena. U kasnijem periodu uspostavljaju se i drugi oblici zaštite priode kako u domenu biološke tako i geomorfološke raznolikosti (spomenici prirode. pada u sistemu institucionalnog jačanja ovog sektora. botanički i zoološki rezervati. idući od pojasa uvijek zelenih mediteranskih šuma. Vlašić planina i sl. Osnovni pritisci su: prekomjerna i neselektivna sječa šuma. Tako je bilo sve do izbijanja agresije na BiH. sistem zaštite prirode u tom vremenu imao je ekstenzivan karakter. Iako. uspostavljaju se institucionalni oblici upravljanja na različitim razinama društveno-političkog organizovanja bivše BiH. zaštita prirode svodi se na manje-više formalna djelovanja. Tako da Fedracija BiH sve do danas ostaje bez nadležnih institucija u ovoj izuzetno važnoj i složenoj oblasti. Unatoč tome. u uslovima intenzivne tranzicije. Upravo u tom periodu je došlo do vrlo intenzivne konverzije vrijednih prirodnih staništa na čitavom vertikalnom profilu BiH. u dolini Grabovice u području Plase i Čvrsnice. “Peručica“. Stragije zaštite okoliša i sl. zaštićena područja su oštećena kao što su u području botaničkog rezervata kod Konjica. stradali su i mnogi vrijedni dijelovi prirode (devastirane su prirodno očuvane sastojine visokih šuma. Tome treba dodati i niz manjkavosti intersektorske saradnje i povezivanja. te razvojno marginalnu ulogu. vrijedni su svake pažnje i uspostava posebnih oblika zaštićenih područja razine narodnih parkova (“Kozara“ i “Sutjeska“).

 Uspostava zaštićenih područja sa prioritetom u “biodiversity hotspots“ zonama BiH kao što su kanjoni i klisure rijeka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nju prirodnim vrijednostima. “nultog“ stanja biodiverziteta na svim nivoima iz čega će proizaći konkretni pravci djelovanja i aktivnosti koje će integrisati biološko-ekološke. visoke šume. pećine.  Evaluacija biljnih zajednica sa aspekta ugroženosti i postojećeg stanja sa izradom “crvene knjige fitocenoza“. prelazna i visoka tresetišta ili cretišta).  Evaluacija i kartiranje geološko-morfološke i hidrološke raznolikosti. odnosno adekvatnu procjenu tzv. močvarni ekosistemi. To nalaže efikasne mjere kompleksne evaluacije prirodnih vrijednosti ukupne teritorije. a u skladu sa IUCN i drugim dokumentima Evropske unije (EU) i Programa za zaštitu životne sredine Organizacije ujedinjenih nacija (UNEP-OUN). ekonomske. Habitat direktive i sl. u odnosu 3 . planinski vrhovi.  Determinacija staništa i njihova evaluacija (EUNIS. te okolišem u cijelosti. banke gena i sl. sukladno međunarodnim propisima. glečerska i planinska jezera. Kao prioritetni zadaci u oblasti održivog upravljanja prirodom BiH su:  Evaluacija prirodnih vrijednosti u cilju efikasne i trajne zaštite i generisanja ekološki prihvatljive dobiti. katergorizacija upotrebne vrijednosti i procjena ugroženosti. društvene i političke interese u ukupnom razvoju BiH. značajan porast političke odgovornosti i radikalna promjena poimanja i uloge prirode i u njoj sadržanih resursa u demokratskom i tržišno orijentisanom društvu kojem BiH neminovno teži. naročito hidromorfnog tla.  Evaluacija flore i faune sa aspekta ugroženosti i izrada “crvenih knjiga“ flore.).  Evaluacija diverziteta tla.  Razvoj ekološkog informacionog sistema.). pa i projektovanjem regionalnih i globalnih obrazaca razvoja i izlaska svijeta iz postojeće ekološko-ekonomske krize. faune i fungije. Jer biološkoekološka dimenzija prirode nikada nije bila toliko jakim instrumentom u upravljanju cjelovitim razvojem države. kraška polja. Da bi se realizovali navedeni pravci djelovanja neophodno je promptno institucionalno i kadrovsko jačanje sektora prirode u domenu naučno-istraživačkog.  Evaluacija močvarnih staništa (niska. približno 20% nacionalne teritorije kroz NATURA 2000 program. upravljačkog i političkog djelovanja.  Razvoj ex situ konzervacije (botanički vrtovi. BiH na putu prema EU kao jedan od preduslova ima i stavljanje pod odgovarajući režim zaštite.

Sve odluke o angažmanu prirodnih resursa moraju se donositi u institucijama demokratskog sistema odlučivanja. a na osnovu stručnih mišljenja i analiza i procjena koje poznaje savremeno demokratsko društvo. Zbog toga je neophodna intersektorska saradnja. uključivanje nevladinog sektora i javnog mijenja na svim nivoima organizovanja u sistemu odlučivanja. Samo na taj način se može odoljeti sve većim “strastima“ pojedinaca i organizacija da se u njihovim rukama nađu resursi od neprocjenjive vrijednosti i strateške važnosti za razvoj budućih generacija na ovim.na centralno-ekonomski koncept razvoja u ex SR BiH. još uvijek prirodno atraktivnim prostorima. 3 . kakav se nastoji nametnuti i danas od najuticajnijih političkih lobija kakav je naprimjer energetski lobi.

pa će u daljnjem tekstu biti govora o problemima zaštite staništa u Hrvatskoj. kako onih klimazonalnih. zahvaljujući svom geografskom položaju. no udio ovih staništa vrlo je malen na sveukupnom teritoriju. vinogradi ili travnjaci – livade i pašnjaci. Zaštita biljnih i životinjskih vrsta može se provesti samo zaštitom njihova staništa. kao i većina europskih zemalja. bez utjecaja čovjeka. točila i zaslanjena staništa. Hrvatska. dr. pripada šumskom području. najveći udio teritorija bio prekriven različitim tipovima šuma. voćnjaci. nalazi se u biogeografskoj podjeli Europe na značajnom križištu nekoliko velikih prirodnih regija: mediteranske. Sveučilište u Zagrebu 3 . bilo da su u pitanju oranice. To znači da bi. 1 Prof. klimatskih i edafskih čimbenika te utjecaja čovjeka. Unutar svake od tih regija postoji još mnoštvo reljefnih. To znači da je u današnjoj raspodjeli otprilike polovica teritorija pod različitim antropogenim staništima. Jasenka Topić. Prirodnim trajnim stadijima pripadaju još vodena i močvarna staništa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROBLEMI ZAŠTITE PRIRODE U HRVATSKOJ Jasenka Topić Uvod Republika Hrvatska. pa se upravo staništa mogu koristiti za posrednu procjenu bioraznolikosti. koji određuju svekoliku bioraznolikost Hrvatske. Nekoliko tisuća biljnih svojti i neznani broj životinjskih svojti obitava na tome prostoru zahvaljujući raznolikosti staništa. tako i ostalih tipova koji predstavljaju prirodne trajne stadije. kontinentalne. alpinske i rubnim dijelom panonske regije. kao i stijene. Pitanje je koliko ovakva raspodjela i općenito gospodarenje prostorom pogoduje održanju bioraznolikosti. sc.

Većina šumskih tipova pripada staništima iz Direktive o staništima EU. budući da su hrvatske šume vrlo bogatog flornog sastava. raseljavanje i nestajanje malih zaseoka i tradicionalnog života.Problemi zaštite staništa Šumska staništa Kako je šuma prirodna zajednica. preorijentacija stanovništva od poljoprivrede prema industriji ili turizmu. Naravno. uvelike su utjecali na promjene tih staništa. gnojenje. pred nekoliko stoljeća zapisi govore da je pod šumom bio daleko veći teritorij nego danas. Podignuti su brojni nasadi alepskog ali i drugih borova na napuštenim kamenjarskim pašnjacima. ne samo da su nestajale površine pod travnjacima nego su se preostale mijenjale i “poboljšavale” kroz razne “melioracije”. već i svi tipovi krških šumaraka i šikara crnog i bijelog graba. koje nadomještaju plin i nafta. No. te bušici i makije u eumediteranskom prostoru. a treba dosta truda da se ona makne iz prirode. uz napuštanje tradicijskog stočarenja. Stoga je poznata činjenica da su to jedne od najočuvanijih šuma u Europi. Šumama se gospodari gdje god je to moguće. nisu to samo ekonomski iskoristive šume. pa je tako pred tristotinjak godina oko 70% Slavonije još bilo prekriveno šumom. odnosno odvodnju. Tako se posljednjih desetljeća udio područja pod šumom u Hrvatskoj povećao od 37 do skoro 50%. gdje su šume pod posebnom zaštitom. zaštitne šume. a nastali su potiskivanjem (paljenjem i sječom) šuma i stalnim održavanjem putem ispaše ili košnje. Velika je zasluga i nacionalnih parkova i parkova prirode. godine? Dotad se na Velebitu odvijala 40 . koji se podižu nakon napuštanja stočarenja. koja ukazuje na dobru kvalitetu zraka ali i dobro održavanje starih šuma. Nakon toga dolazi do oporavka šumskog fonda. S jedne strane zabrana koza u mediteranskom prostoru dovela je do obrastanja krša. najlakše se obnavlja. tzv. u njima raste sve što potencijalno i dolazi u tim tipovima šuma: od biljaka u prizemnom sloju do lišajeva najosjetljivije sveze Lobarion. Od tada je udio šuma opadao na račun otvaranja prostora za ratare i stočare. Sa stanovišta zaštite prirode malo je prigovora takvom gospodarenju u cjelini. Budući da zahtijevaju stalni trud čovjeka. demografske promjene. učestalu košnju i slično. T ravnjačka staništa i vrištine Svi travnjaci u Hrvatskoj predstavljaju antropogene trajne stadije. od nizina do planina. to je i najstabilnija. ali i za spas i uzdizanje Jugoslavije koja je svoj napredak poslije rata mogla uvelike zahvaliti sječi i prodaji drveta. a kasnije se tom čimbeniku pridružila i migracija stanovnika u urbane prostore. Što reći na činjenicu da je posljednja krava nestala s Velebita 1971. Uz to opada potražnja za ogrjevnim drvetom. Naravno.

npr. primaknula do njihova praga. Juniperus sabina. jer se ne preporučuje koji stadij treba stvarno zaštititi). a samo rijetki lokaliteti održavaju se redovitom ispašom. S jedne strane vrlo mali dio ukupnog teritorija Hrvatske pripada eumediteranskoj zoni.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja živahna ljetna ispaša. Pregled lokaliteta s ovim vrstama pokazao je da se većina nalazi u stadijima vegetacijske sukcesije. Submediteranski travnjaci reda Scorzoneretalia (Direktiva o staništima) također zarastaju na cijelom submediteranskom području. na nekima su posađene kulture borova. Juniperus communis ssp. Eumediteranski travnjaci reda Thero-Brachypodietalia još su rjeđi. iako se nalaze u pojasu klekovine bora. Tako se brometalni travnjaci sa svojim šarenilom boja i mnoštvom orhideja (prioritetno stanište iz Direktive) danas teško mogu naći u Hrvatskoj. Aneks 2. pa su površine uglavnom zarasle bušicima i makijom. a gdjegdje su samo ruševine u šumi. Brdske košanice također više nisu potrebne jer ima premalo stoke. no od toga su danas jedini trag ruševine tih nastambi koje se danas gdjegdje (Mirovo) pretvaraju u vikend-naselja. I odredba o zabrani držanja koza imala je dvojaki efekt: zarastanje krških pašnjaka i omogućavanje požara. postojala su ljetna naselja. U Gorskom kotaru jedva da ima stoke. Nekadašnji ekstenzivni tradicionalni 41 . kao što malo preostalih stanovnika kaže. Ona je srećom u planinskim uvjetima vrlo spora. Iako se i jedna i druga staništa nalaze u Direktivi o staništima (nelogičnost. Sve ostale površine napuštene su jer ni za bolje travnjake nema interesa. a s druge strane davno je već stanovništvo srednjeg i južnog primorja zamijenilo tradicionalno stočarstvo turizmom. nana. Dalmatinske zagore i Ravnih kotara dovela je do vidljivog zarastanja tih područja šikarama. smatramo da prednost treba dati planinskim travnjacima zbog bogatog flornog sastava te rijetkih i endemičnih vrsta koje tu rastu. To je dovelo do vegetacijske progresivne sukcesije. a napustila stočarenje. Kiseli travnjaci. no florni sastav govori o trajnim promjenama. a kamoli za takove sa slabom i nekvalitetnom krmom. U prizemnom sloju pojavljuju se niski puzavi grmovi i te se površine pomalo pretvaraju u vrištine vrsta Arctostaphyllos uva-ursi. kao što su Pulsatilla grandis i Serratula lycopifolia. a sakupljači ljekovite moravke pitaju se kamo je ona nestala. među njima i one sadržane u Direktivi. Planinske rudine koje se nalaze na izloženim grebenima zaštićene su od sukcesija zbog surovih klimatskih prilika. a u primorskom dijelu sjevernog Jadrana većina se stanovnika preorijentirala prema turizmu i gradovima. U tim se tipovima travnjaka nalaze neke rijetke vrste. a šuma se. Depopulacija unutrašnjosti Like. često prava mala sela. održavaju se samo unutar zaštićenih područja. Genista radiata. Arnico-Nardetum.

ne ih pretvarati u probitačnije oranice ili gnojene livade. voćnjake i vinograde. Vlažni travnjaci. a livade busike (Deschampsietum cespitosae) u području Pokuplja i gornje Posavine. budući da obuhvaća značajna staništa Hrvatske. Limonium 42 . Gratiolo-Caricetum praecocis-suzae. Republika Hrvatska je predložila za uvrštavanje u Direktivu o staništima. Najveći dio jadranske obale je kamenit i taj je najočuvaniji. uz gore spomenute endemične vrste. pogotovo oni s nekvalitetnim prinosom. Samu zajednicu Deschampsietum mediae. Na sjevernim krškim poljima razvijaju se molinietalni travnjaci zajednice Molinio-Lathyretum pannonici (Direktiva o staništima) s endemičnim vrstama Peucedanum coriaceum ssp.maslinici održavali su se često kombinacijom ispaše ovaca i koza koje su u starom masliniku uklanjale prizemno grmlje i onemogućavale požare. Rhinantho-Filipenduletum vulgaris i Ventenato-Trifolietum pallidi. Vrištine i bujadnice (Direktiva o staništima). uglavnom su nestali s našeg područja. Pseudolysimachio longifoliae-Euphorbietum lucidae. koje su pred sto godina prekrivale velike površine. npr. Zaslanjena staništa Ona se uglavnom nalaze uz obalu mora. pjeskovita. odnosno cijeli red Trifolio-Hordeetalia. Bosne i Hercegovine. pa danas ili prirodno zarastaju ili se pretvaraju u krumpirišta i voćnjake. Na krškim poljima treba potaknuti posrnulo stočarstvo. Na dva lokaliteta još postoje male sastojine livade Gentiano pneumonanthe-Molinietum. Tako su nestale zajednice Serratulo-Plantaginetum altissimae. Velike bujadnice koje su se koristile za stelju (sl. a preostale sastojine su izmijenjenog sastava. kao i sve srodne. pospichalii i Chouardia littardierei (ova posljednja je u Direktivi. Aneks 2). šljunkovita. a prema vrsti podloge (kamenita. Posebnu pažnju valja usmjeriti na travnjake krških polja s promjenljivom vlažnošću. velikim su dijelom već zarasle u šume ili se nalaze na putu k tome. Tu su halofilne zajednice s endemičnim vrstama roda Limonium: Limonium cancellatum. danas su prava rijetkost. a prije svega treba održati režim periodičnog plavljenja i isušivanja. muljevita) razlikuju se mnoga staništa. rastu još Succisella petteri i Edraianthus dalmaticus (Direktiva. kao prijelazni stadij vegetacijske sukcesije između travnjaka i šuma. Na južnim poljima značajna je zajednica Deschampsietum mediae u kojoj. Limonium anfractum.) davno su izgubile funkciju. Neki travnjaci na staništima promjenjive vlažnosti također su nestali. Subpanonski suhi travnjaci sjeveroistoka Hrvatske davno su pretvoreni u kvalitetne oranice. Ostale su još dvije male sastojine. Aneks 2). no one se nalaze u građevinskoj zoni pa su im dani odbrojeni. Crne Gore i Makedonije.

pretrpjela su močvarna i vodena staništa. pomalo zarastaju i prelaze u druge tipove vegetacije. odnosno preorati. tzv. Oni su nastali u geološkoj prošlosti kad je klima na ovom prostoru bila drugačija nego danas. a malobrojna populacija Eriophorum vaginatum na rubu je izumiranja. 43 . Stoga se oni prirodno i ne mogu održati u ovim uvjetima. No gradnje hidrocentrala i akumulacija na rijekama. Nekadašnje kontinentalne slatine (Direktiva o staništima) u istočnoj Hrvatskoj nestale su kroz odvodnju. škodi. Dravi i Muri. već i travnjake i šume te mnoge depresije s vodenom i močvarnom vegetacijom. uz malo iznimki (sl. Osim velikih zahvata na rijekama iskopano je posljednjih desetljeća mnoštvo kanala. napose uzvodno od Hrvatske na Savi. pa se pretvaraju u građevno zemljište za infrastrukturu (ceste.). pa je tako većina evidentiranih cretova u Hrvatskoj ili potpuno nestala ili su degradirani i u stadiju sukcesije. Muljevite obale (Direktiva o staništima) ne privlače kupače. helidrom) (sl. No kanali nisu isušivali samo oranice. potpuno su bez vegetacije (Direktiva o staništima). Iskopani su za isušivanje močvarnih terena da bi se mogli bolje iskoristiti za poljoprivredu. pa je većina takvih plaža potpuno ogoljela (sl. Čovjekova djelatnost često je pomogla i ubrzala njihov nestanak kroz odvodnju. Većinom se na njih navozi alohtoni materijal. Od tih staništa najugroženiji su svakako cretovi (Direktiva o staništima). barem na jednom mjestu obrambeni nasip Dunava u Baranji odmaknut je nekoliko kilometara od obale.). a zapravo odvodnih. teška i skupa djelatnost. Šljunkoviti žali (Direktiva o staništima) su rjeđi i atraktivniji za kupače. parkirališta. makar i od trava. Visoke vode su rijetke. vrlo su posjećene i. čime je omogućeno plavljenje velikog područja Kopačkog rita. ali se uništavaju na druge načine. pa tako i u Hrvatskoj. Vodena i močvarna staništa Velike promjene u Europi. Srećom. a za to je potrebno stalno uklanjanje vrsta koje zarastaju i uništavaju cret.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vestitum (Direktiva o staništima). Velikim naporom održavaju se tri mala creta. Izgrađeni su od higrofilnih i heliofilnih vrsta pa im svako isušivanje ili zasjenjivanje.). Većina rijeka utvrđena je u koritima pa je onemogućeno plavljenje. melioracijskih. a plavljenje Parka prirode Lonjsko polje omogućeno je umjetnom kontrolom vodostaja na tom retencijskom području. promijenile su vodni režim nizvodnog toka. što je trajna. a zadržao se samo jedan zaslanjeni pašnjak na kojem su male sastojine panonske halofilne zajednice Camphorosmetum annuae (sl.). Tako je u posljednjih nekoliko desetljeća iz hrvatske flore nestala vrsta Eriophorum gracile. Pjeskovitih obala ima u Hrvatskoj malo.

Solidago spp. Centaurea dalmatica. seoska dvorišta s domaćim životinjama. Campanula waldsteiniana. Uz vodotoke se razvija i vegetacija reda Convolvuletalia. npr. C. Hibiscus trionum. a s njime i korovne pratilice. koje je prirodna pojava. portenschlagiana. naročito novopridošlice Ambrosia artemisiifolia i Abutilon theophrasti. može se desetljećima svjedočiti o atraktivnim biljkama koje se nalaze na rukohvatu. U njima rastu mnoge endemične vrste. Zbog nedostupnosti. dovodi do vegetacijske sukcesije. odvodni kanalići uz seoske ceste i sl. a potpuno su očuvane. Urbanizacija prostora uništila je i mnoga ruderalna staništa. gdje se ona održavaju intenzivnom ispašom ovaca.Staništa stijena i točila Hazmofitske zajednice stijena (Direktiva o staništima) prirodni su tip vegetacije i u Hrvatskoj su dobro očuvane. Moehringia tommasinii. ali i dugotrajnog odgoja planinara u zaštiti prirode. Agrostemma githago. Oranice su također promijenile sastav korovne komponente. 44 . I obrastanje slapova drvenastim vrstama opasno je jer ih korijenje drveća može odlomiti. Galinsoga parviflora. U eumediteranskom prostoru u Hrvatskoj potpuno je nestalo strno žito. C. Rasprostranjene su od mora do planinskih vrhova. Točila (Direktiva o staništima) su također prirodni tipovi vegetacije.. Nekadašnji torovi. Tako npr. npr. poscharskiana. riječni obalni tipovi vegetacije reda Chenopodietalia rubri (Direktiva o staništima) imaju sve manje prostora za razvitak zbog utvrđivanja obala velikih rijeka. npr. zajedno s njihovom svojstvenom vegetacijom. Posebna staništa sedrenih barijera naših krških rijeka osjetljivi su sustavi. a njihovo mjesto zauzele su otporne vrste. pa se mnoga točila tako degradiraju. nestaju. Pod utjecajem herbicida i ostalih agrotehničkih mjera prorijedile su se stare vrste korova. Nonnea pulla. Impatiens glandulifera i sl. a nisu u prethodnom tekstu bila istaknuta. Centaurea ragusina i druge. U slučaju nedostatka vode zbog uzimanja za potrebe akumulacije hidrocentrale. iako su ugrožena. Ostala staništa Mnoštvo je staništa koja čuvaju bioraznolikost. no ona je danas skoro potpuno uništena najezdom alohtonih invazivnih vrsta Echinocystis lobata. runolist na Samarskim stijenama. Taj problem je izraženiji na planinskim (s endemičnom vrstom Degenia velebitica) nego na primorskim točilima. osušeni slapovi odumiru i lome se. no umiranje točila.

Mnoštvo staništa pripada onima iz Direktive o staništima i biti će uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000. Stoga se pri zaštiti prostora treba rukovoditi načelom da sva potencijalno moguća staništa moraju biti zastupljena u razmjernom dijelu. Bez obzira na neupitnu ekološku vrijednost šuma. Analiza flore Nacionalnog parka Plitvička jezera pokazala je da na oko 70% šumskih površina raste oko 30% vrsta. ipak treba voditi računa o sveukupnoj bioraznolikosti. no to ne znači da nema problema sa zaštitom prirode. mehanizacije i financijskih sredstava. Naročito treba obratiti pažnju na neka staništa koja su. No i staništa koja nisu u Direktivi važna su za ukupnu bioraznolikost. te državne subvencije za zadržavanje stanovništva na područjima posebne državne skrbi (i prirodne vrijednosti) i pomaganje tradicionalne poljoprivrede. ugrožena i njihove su površine smanjene.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključak Hrvatska je zemlja velike bioraznolikosti. uglavnom uz angažiranje ljudi. pa i o njima treba voditi računa. bilo iz prirodnih razloga. aktivnu i trajnu zaštitu nekih staništa. Od preko 5000 biljnih svojti u Hrvatskoj najveći dio raste izvan šuma. koji omogućuje njihov potpuni sastav i bioraznolikost. To zahtijeva obrazovanje ukupnog stanovništva o važnosti zaštite prirode. a na preostalih 30% nešumskih površina raste 70% biljnih vrsta zabilježenih za to područje. bilo čovjekovom djelatnošću. 45 .

.

dr. prof. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu. Maraš Rakaj. Miljan Radović. Kotor. sc. Vasilije Bušković. Podgorica. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Dukljanska akademija nauka i umjetnosti. biodiverzitetskog i dr.yu. spomeničkog. sc. Sarajevo. dr. Podgorica. Marko Knežević. prof. prof. akademik Vukić Pulević. karaktera koji ga kandiduju da bude ne samo nacionalni park nego i prostor koji bi trebao da bude upisan u spisak svjetske-prirodne i kulturne baštine. Fakultet za turizam i hotelijerstvo. nacionalni park. mr. akademik Vladimir Stevanović. Dragutin Nedić. Sulejman Redžić. Prirodnomatematički fakultet. sc. Prirodno-matematički fakultet. Podgorica. Đorđije Bogdanović. prof. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu. dr. Crna Gora. Podgorica. Prirodno-matematički fakultet. fizičko-geografskog.yu. dr. Zlatko Bulić. sc. Sažetak U radu su date osnovne fizičko-geografske i ukupne prirodne i kulturne osnove budućeg nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije“ koje predstavljaju jedan od najznačajnijih prirodnih i kulturnih potencijala ne samo Crne Gore nego i okruženja. zavređuje pažnju da bude nacionalni park. dr. sc. sc. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. gdje se ovaj veliki planinski masiv pruža. održivi razvoj 1 Dr. kulturološkog. E-mail: zastitaprirode@cg. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Podgorica.yu 4 .yu. E-mail: zastitaprirode@cg. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. U radu su date osnovne pretpostavke istorijsko-prirodnjačkog. Kosovska Mitrovica. E-mail: zastitaprirode@cg. Balkansko poluostrvo. sc. prof. Ključne riječi: Zaštita prirode. Skadar. mr. Dmitar Lakušić. sc. E-mail: zastitaprirode@cg. Po svim dosadašnjim prirodnim i kulturnim potencijalima ovaj prostor na području Crne Gore kao i u državama u okruženju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PERSPEKTIVE NOVOG NACIONALNOG PARKA “CRNOGORSKE PROKLETIJE NA BALKANSKOM POLUOSTRVU” Zlatko Bulić & al.

tako i na zagađenje. ima prevashodno nacionalni značaj.. 2001. 2003. počev od simpozijuma o flori i vegetaciji jugoistočnih Dinarida (Andrijevica. 2007. godine u Beranama. kao i diverziteta staništa i predjela (Landscape diversity). kategorije upravljanja i granica nacionalnog parka. 2009): Osnovne karakteristike crnogorskih Prokletija kao 5. kako na fizičke uticaje na biodiverzitet i staništa. već i centar biodiverziteta od evropskog i globalnog značaja (Stevanović. nacionalnog parka u Crnoj Gori Ovo područje. Nacionalni park “Crnogorske Prokletije“ sa okruženjem (spomenik prirode “Plavsko jezero“) veoma je osjetljiv. 2005. kojom se utvrđuju režim i zone zaštite. Veliki dio Nacionalnog parka korespondira sa staništima iz tipologizacija Natura 2000 i EMERALD područja po osnovu Bernske konvencije (Konvencija o zaštiti Evropskih staništa divlje flore i faune) i EU Wild Birds Directive (79/409 EEC. koje se predlažu za stavljanje pod zaštitu kao nacionalni 4 . endemičnim i reliktnim vrstama. Prostor novog nacionalnog parka ima visok stepen specijskog diverziteta. 94/24 EC & 94/C241/08). 2008. 1997.. definisano kao novi nacionalni park u Crnoj Gori. u organizaciji Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Opštine Plav. uglavnom na osnovu saznanja o ekološkim vrijednostima tog područja koja su publikovana u stručnoj i naučnoj literaturi i prezentovana na brojnim skupovima. kao i naučnog skupa sa međunarodnim učešćem “Prirodne i društvene vrijednosti Dinarida“ održanom u maju mjesecu 2007. Crnogorske Prokletije. Amidžić L. realno je očekivati i njegov međudržavni značaj u prekograničnim programima zaštite prirodne i kulturne baštine. 2007. et al. 1996. 2006. 91/244/EEC. nacrt 2007). 1995. a u budućem periodu. (2000. U njoj su predstavljene osnovne fizičko-geografske karakteristike i biodiverzitet koji sa svojom endemičnom i lokalno endemičnom florom i faunom Prokletije karakteriše ne samo kao balkanski centar visokoplaninskog diverziteta.Uvod Područje Plavskog dijela Prokletija je još od ranije prepoznato kao potencijalni NACIONALNI PARK (Prostorni Plan /Republike 1986. a obiluje velikim procentom izvornih ekosistema i rijetkim. 1973). obzirom na integritet Prokletija kao jedinstvenog planinskog masiva. (1999-2006). 1993. godine u Plavu. Bulić Z. Andrijevici i Plavu i dr. godine urađena je studija izvodljivosti za ustanovljavanje zaštićenog područja prirode na području Plavskog dijela Prokletija. preko stručno-naučnog skupa o zaštiti prirodnih vrijednosti tog područja koji je održan 1985. zaštićenim.

Od ovog broja na srednjeevropske planinske vrste u širem smislu otpada skoro 60% (Stevanović 1996).618 ha. Istraživanja flore Prokletija. te se ovaj planinski masiv može smatrati jednim od floristički (i vegetacijski) najbogatijih na čitavom Balkanskom poluostrvu. Upoređujući Prokletije sa drugim planinama Balkanskog poluostrva. U tome se. Dosadašnja istraživanja i analiza flore Prokletija pokazuju da se radi o floristički veoma bogatom. a po sastavu flore i vegetacije izuzetno interesantnom planinskom masivu. valovi i cirkovi obrazovani tokom snažno ispoljenih glacijacija. definisane su kao posebno značajno EMERALD područje u Crnoj Gori sa nazivom “Plavsko – Gusinjske Prokletije sa Bogićevicom“. duboke doline. drijevni oromediteranski elementi. Predloženi nacionalni park Prokletije zahvata površinu od 21. Zona stroge zaštite tj. sa jednog drugog aspekta.502 ha. ekološkim i biogeografskim argumentima. a Prokletija u širem smislu riječi 2000 vrsta. odnosno zaštitna zona oko nacionalnog parka iznosi 6. zauzimajući na taj način značajnije mjesto i od Pinda. Bogatstvo vaskularne flore crnogorskih Prokletija procenjuje se na blizu 1700 vrsta.252 ha. Prokletije zaista geomorfološki podsećaju na Alpe i u tom pogledu su bez premca u odnosu na ostale planine Balkanskog poluostrva. Prokletije su floristički najbogatija planina Balkana.150 ha. razumljivo.052 ha. Poseban floristički značaj ovoj grupi flornih elemenata daju glacijalni relikti alpskog i arkto-alpijskog rasprostranjenja. U neposrednoj blizini nacionalnog parka nalazi se i predloženi spomenik prirode “Plavsko jezero“ koji obuhvata površinu od 1. stenoendemiti (18 vrsta). Van granica parka nalazi se i rezervat prirode “Visitor“ sa površinom od 1. dok je zona zaštite unutar nacionalnog parka – drugi stepen zaštite obuhvatila 11. Analiza visokoplaninske flore zapadnog i centralnog dijela Balkanskog poluostrva (zone iznad 1500 m) koja je obuhvatila sve florne elemente osim borealnih. Rile i Pirina (Stevanović 1996). Šarplanine.145 ha. potvrđuju ovu Cvijićevu konstataciju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja park. Prema najsavremenijim podacima o visokoplaninskim florama Balkanskog poluostrva. Kontaktna. između ostalog. obogaćenu čvrstim florističkim. 647 ha i u okviru njegovih administrativnih granica se nalaze 2 rezervata prirode i to: Hridsko jezero i Volušnica sa površinom od 1. Po plastici reljefa koju karakterišu planinski vrhovi. preko 180 endemičnih balkanskih 4 . Jovan Cvijić im je dao atribut “Balkanskih Alpa”. ogleda sličnost između Prokletija i Alpa. prvog stepena zaštite obuhvata površinu od 10. i to kao tip “C” – područje koje je značajno kako za ptice tako i za ostale vrste i staništa. koja datiraju sa kraja XIX vijeka i sa oscilacijama traju i danas. pokazuje da su Prokletije sa 542 vrste na prvom mjestu u odnosu na sve druge planine poluostrva Približno 40% ukupne visokoplaninske flore zapadnog i centralnog Balkana prisustvuje na Prokletijama.

Zeletin 2. Karanfili 2. koji svrstavaju Prokletije u grupu hidrološki najbogatijih prostora Crne Gore. prokletijska runjavica (Hieracium bertisceum) i dr. sa izraženim uticajem na raznolikost i ukupnu fizionomiju prostora.sječina i paljevina. v.. Ova raznovrsnost je zastupljena u nizu ekosistema na sniježnicima. kraške površi. Bjelič 2. podzemne izdani i planinske lokve i dr. i heterogenost elemenata. Bogićevica 2. glacijalna jezera. što pokazuje da Prokletije još uvijek nisu dovoljno istražene. Zato su ovdje. dr.528 m n. Na ovom prostoru se i danas mogu naći nove biljne vrste za nauku. na silikatima. cirkova i visokih vrhova koji prosto mame planinare i alpiniste (Sjekirica 2.480 m. Zahvaljujući ovim atributima Prokletije se mogu označiti i kao jedan od najznačajnijih centara florističke raznovrsnoti u okviru velikog centra diverziteta visokoplaninske flore Balkana i Evrope.374 m. zatim brojnim prirodnim šumskim zajednicama lišćara i četinara. valovskog i kompozitnog karaktera. Pedicularis ernesti-mayeri (Stevanović et al.. Prokletije su jedna od najbogatijih planina raznovrsnošću flore i vegetacije u sistemu Dinarida i Balkanskom poluostrvu. Srbiji. Starac 2. Najizraženije komponente u morfološkoj kompoziciji i osnovne crte u liku ovog prostora čine: planinski masivi (bila i lanci).426 m.110 m.126 m.). planinskim rudinama. 42 vrste od međunarodnog značaja. Planinica 2.211 m. Hidrografsku mrežu ovog područja čine brojni objekti. te antropogenih polupustinja i pustinja. Stevanović 1995).826 m. odnosno 42 globalno značajne vrste. Planinski lanci Prokletija u Crnoj Gori. sa mnoštvom prevoja. Zbog toga treba uložiti sve napore da se ova planina proglasi nacionalnim parkom.849 m. na relativno malom prostoru. riječne doline kanjonskog. nedavna otkrića novih vrsta za nauku Draba bertiscea (Lakušić. Visitor 2. Osnovne morfološke karakteristike NP “Prokletije” čine dinamičnost . Helisoperma oliverae (Niketić & Stevanović 2006). Oni imaju višestruku razvojnu i 50 . krečnjacima i dolomitima u najvišim zonama Prokletijskog masiva. Čakor 1. 2001). te zajednicama degradacionih stadija klimatogenih ekosistema . Kofiljača 1. livada i pašnjaka. prisutni veoma izraženi visinski (orografski) i horizontalni (predjelni) kontrasti. Alchemilla vincekii (Plocek 1998). Kosovu i Albaniji predstavljaju floristički najbogatije djelove Balkanskog poluostrva. Hieracium bertisceum (Niketić 2005).energija reljefa koja je izražena u njegovoj vertikalnoj disekciji u rasponu od 900 do 2.528 m. Tako je zadnjih godina na prostoru plavskih Prokletija (Bjelič) pronađeno nekoliko vrsta: proletijska prkosnica (Draba bertiscea). tektonska i glacijalna kotlinska i dolinska udubljenja. vrela i izvori pitke i mineralne vode. Majerov ušivac (Pedicularis ernestimayeri).005 m. koja daju osnovni pečat horizontalnoj razuđenosti reljefa. kao što su veći i manji vodotoci.vrsta.

biologije i ekologije. Tatarijsko. tako da je to i više nego dovoljan razlog da prostor crnogorskih Prokletija uz druge specifične prirodne i kulturne karaktere i fenomene postane novi nacionalni park u Crnoj Gori. ovo jezgro predstavlja jedan od 6 centara evropske. 1995). uvijek treba imati na umu da se radi o jedinstvenom nacionalnom i planetarnom resursu koji se mora sačuvati i dodatno unaprijediti. starosti. a pored Durmitora. Razlog potrebe očuvanja je jasan: ni na jednom mjestu na Evropi i svijetu ne postoji takva neponovljiva kombinacija vrsta i zajednica različitog porijekla. gdje su do sada zabilježene 172 vrste ptica. Ropojansko. tako i za buduće generacije. vegetacijskih. Prokletije su najznačajnije njihovo stanište u kontinentalnom i sjevernom dijelu Crne Gore.Plavsko. razvoj raznih vidova turizma i sportova na vodi. raznovrsna herpetofauna i ihtiofauna. bogato kulturno naslijeđe i u velikoj mjeri očuvana i izvorna priroda predstavlja izuzetnu bazu za razvnovrsnu turističku ponudu na ovom prostoru. Registrovano je oko 60 endemičnih vrsta insekata koje su karakteristične za nadzemna staništa. Zahvaljujući specifičnoj klimi ovog područja pojedini prostori budućeg nacionalnog parka mogu biti izuzetno interesantni kao potencijalne vazdušne banje i razvoj zdravstvenog turizma. hidroloških i drugih karaktera. vjerovatno je da su Prokletije centar planinskog ornitodiverziteta Crne Gore i Balkanskog poluostrva u cjelini. Kako je već ustanovljeno (Stevanović et al. na prostoru NP “Prokletije” nalazi se preko 80 vrsta. odnosno. geoloških. navodnjavanje i razvoj poljoprivrede. Od 415 zaštićenih biljnih vrsta u Crnoj Gori Rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode Crne Gore (“Službeni list RCG”. klimatskih. Ridsko. te činjenice da je u kosovskom dijelu masiva registrovano 179 vrsta. oko 200 vrsta gljiva. nedostatak zimskog. pedoloških. Bogatstvo geomorfoloških. 76/06).vodosnabdijevanje. kako za sadašnje. kao i ranog proljetnog i jesenjeg aspekta. Čardačko i dr. Bjelajsko. kao i nesvakidašnji pejzaži prekrasne planinske doline. brojni vidikovci. razvoj ribarstva. Međutim. Specifične hidrografske elemente i značajne turističke vrijednosti predstavljaju glacijalna jezera . Upravo status i koncept nacionalnog parka jeste i najbolje rješenje sa tendencijom da u skoroj budućnosti Prokletije u svom integralnom obliku postanu međudržavni nacionalni park. održavanje vodenih ekosistema i drugo. jedan od 158 centara svjetske biološke raznovrsnosti. speleoloških. biodiverztetskih.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ekološku funkciju . Prostor nacionalnog parka sa okruženjem predstavlja izuzetno atrak- 51 . Ako se uzme u obzir nekontinuiranost istraživanja. Koljindarsko. Visitorsko. proizvodnja energije. oko 130 vrsta dnevnih leptira.

petog nacionalnog parka u Crnoj Gori na osnovu Zakona o zaštiti prirode. koja prvenstveno treba da obuhvati: granice nacionalnog parka u cjelini. Osim pomenutog zdravstvenog turizma moguće je ponuditi i sadržaje koji se odnose na lovni i ribolovni turizam. sadržanih u ovom radu i zaključaka naučnih skupova.tivan potencijal za razvoj brojnih vidova turizma tokom čitave godine. sportski itd. S obzirom na visok kvalitet prirodnih i kulturnih potencijala kao i mogućnost poštovanja visokih i strogih zahtjeva zaštite prirode shodno standardima Evropske unije. nameću potrebu daleko ozbiljnijeg pristupa rješavanju ekološko-razvojnih problema na ovom području. kulturni. značajnijih turističkih zona i adekvatnom upravljanju najvažnijim razvojnim resursima . speleološki. Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o životnoj sredini. prvenstveno prirodne resurse. konferencija i okruglih stolova o 52 . Ukupno stanje životne sredine i neophodnost preduzimanja kompleksnih zaštitnih mjera i aktivnosti. granice pojedinih zona na osnovu izvršene kategorizacije. U tom pogledu. posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ukupnog biodiverziteta. koji će biti u sastavu JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”. a to je shodno dugoročnoj projekciji zaštite prirode u Crnoj Gori i odrednicama Prostornog plana Crne Gore nacionalni park. valjana je podloga za utvrdjivanje statusa zaštite. kako u geološko-geomorfološkom dijelu i drugim fizičko geografskim karakterima. vjerski. turizam na ovom području treba da bude prioritet razvoja. vrijednih prirodnih i naseobinskih ambijentalnih cjelina. kao i opšte ekološko opredjeljenje Crne Gore i njena težnja da se uravnoteženiji regionalni razvoj što je moguće više oslanja na lokalne. Skupština Crne Gore će donijeti Odluku o osnivanju nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije”. kulturno-istorijskog naslijeđa. alpinistički. U tom smislu proglašenje dijela plavsko-gusinjskih Prokletija nacionalnim parkom je jedan od značajnih projekata ekološke države Crne Gore. Pošto se radi o zaštiti i valorizaciji prostora kao novog tj.šumama. Zaključak Polazeći od rezultata dosadašnjih stručnih i naučnih istraživanja prirode i prirodnih bogatstava crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. vodama i obradivim zemljištem. namjenu prostora i imenovanje subjekta koji će gazdovati nacionalnim parkom. kao osnovnom predmetu izvršenih istraživanja. tako i u dijelu živih sistema. Postojeći stepen istraženosti crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. ekološki. zatim seoski.

 Pošto se radi o zaštiti i valorizaciji prostora kao novog tj. također u cilju zaštite i valorizacije. Berane. Kosovo i Albanija). biodiverzitetu i ukupnoj prirodnoj i kulturnoj baštini. valjana je podloga za utvrđivanje statusa zaštite. U perspektivi treba razmišljati i na čitav kompleks Prokletijskih planina a to su tereni van granica Crne Gore (Srbija. granice pojedinih zona na osnovu izvršene kategorizacije.  S obzirom da Prokletije predstavljaju jedinstvenu i najgorostasniju geomorfološku cjelinu zapadnog dijela Balkanskog poluostrva sa svim prirodnim atributima koji iz toga proističu. Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o životnoj sredini. obogaćena florom kontinentalnog i mediteransko-submediteranskog tipa. a na osnovu propisa koji regulišu planiranje i uređenje prostora i zaštitu prirode Crne Gore. životinje i gljive) smatramo da istraživanja. ističemo nekoliko globalnih zaključaka:  Postojeći stepen istraženosti crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. u cilju stvaranja međudržavnog nacionalnog parka. 53 .  Prokletije u širem smislu u sastavu visokih planina Balkanskog poluostrva predstavljaju jedan od najreprezentativnijih centara razvoja tercijerne flore koja se sačuvala do današnjih dana. koji će biti u sastavu JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”. detaljna i naučna istraživanja ekosistema. a zaštita u cilju valorizacije treba da dobije prioritet u prostornim planovima i planovima turističkog i ukupnog razvoja ne samo opštine Plav već i Crne Gore u cjelini. Andrijevica i Podgorica. Skupština Crne Gore donosi Odluku o osnivanju nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije” koja prvenstveno treba da obuhvati: granice nacionalnog parka u cjelini. treba proširiti na planine Prokletijskog sklopa u cjelini. posebno u odnosu na biodiverzitet (biljke. a to je shodno dugoročnoj projekciji zaštite prirode u Crnoj Gori i odrednicama Prostornog plana Crne Gore nacionalni park. petog nacionalnog parka u Crnoj Gori na osnovu Zakona o zaštiti prirode. namjenu prostora i imenovanje subjekta koji će gazdovati nacionalnim parkom. kako u geološko-geomorfološkom dijelu i drugim fizičko geografskim karakterima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja zaštiti i unapređivanju Prokletija. a to znači na dijelove koji pripadaju opštinama Rožaje. Prokletije istovremeno čine i značajan refugijalni prostor u kojem se sačuvala i glacijalna flora.  Valorizacija plavskih Prokletija kao nacionalnog parka dat će optimalne rezultate kroz dalja organizovana.

ljekovitim. Na žalost. koji jednim dijelom (opština Plav) dobija status nacionalnog parka. Prostor Prokletija. tako da su neke morale biti i trajno zaštićene. ovdje egzistiraju brojne vrste životinjskog svijeta . endemičnih.  Gledano sa stanovišta lovnog turizma.  Prema dosadašnjim proučavanjima. na ovom području su zastupljene sve tri grupacije lovno interesantnih vrsta: visoka divljač . te klimatski i istorijski faktori uslovili su da Prokletije imaju veliku raznovrsnost i bogatstvo biogeocenoza sa zanimljivom florom. čiji je satavni dio crnogorski dio Prokletija.700 biljnih vrsta koje predstavljaju vaskularnu floru (paprati i cvjetnice). na ovom prostoru egzistira preko 1.  Biogeografski položaj i refugijalni karakter ovog složenog i dinamičnog prostora predstavljao je ustvari pribježište za mnoge vrste planinske flore i faune. koja su još uvijek nepotpuna. sa velikom koncentracijom rijetkih. aromatičnim.sisari. dosta životinjskih vrsta je prorijeđeno i ugroženo. na prostoru cjelokupnog prok1etijskog masiva registrovano je preko 750 vrsta visokoplaninske vaskularne flore. Prema raspoloživim podacima. od čega je 18 lokalnih i preko 100 balkanskih endemita. 54 . ribe. U tom sklopu se posebno ističu plavsko-gusinjske Prok1etije. najnepristupačnijih i u velikoj mjeri neistraženih planinskih masiva Balkanskog poluostrva i predstavlja jedan od 158 centara biodiverziteta svijeta.srna. medonosnim. divokoza. gmizavci. je jedan od najdivljijih. vodozemci i insekti. reliktnih i na drugi način značajnih i korisnih vrsta.  Veoma složena geomorfologija terena. geološka. Flora ovog dijela Prokletija ima obilježja srednjoevropske flore sa značajnim učešćem arktoalpijskih i submediteraskih elemenata. što čini oko polovine flore Crne Gore. po raznovrsnosti pernate i dlakave divljači Prokletije spadaju među najbogatije dijelove Balkana i Evrope. kao i sa vrstama južnih predjela mediteransko-submediteranskog tipa u dužem istorijskom razvoju doprinosile intenzivnijim procesima nastanka biodiverziteta u širem smislu i njegovoj evoluciji. za koje se može reći da obiluju velikim bogatstvom raznovrsnih fito i zoocenoza. reliktnim. Inače.  Zahvaljujući raznolikim stanišnim uslovima. kao i brojnim endemičnim. dekorativnim i na drugi način vrijednim i korisnim predstavnicima flore i faune. hidrogeološka i pedološka građa. ptice. Svi oni zajedno imaju prvorazredan značaj sa aspekta zaštite i njihovog adekvatnog valorizovanja i racionalne eksploatacije. prorijeđenim. rijetkim. koje su sa autohtonim vrstama. vegetacijom i faunom uglavnom refugijalnog tipa.

stvarno stanje je nešto drugačije. neophodno je preduzeti niz mjera infrastrukturnog. štuka. Šekularske i Kaludarske rijeke. 55 . organizacionog. što pruža veoma povoljne uslove za razvoj ribarstva i sportsko-ribolovnog turizma. Zahvaljujući brojnosti i disperznom razmještaju hidrografskih objekata.ibarska. Hajla u rožajskom. Cmiljevica u beranskom i Žijovo u podgoričkom dijelu. Naime.  Mada se na prvi pogled. Maja Karanfil. zbog niskog nivoa industrijske i ukupne privredne razvijenosti. Da bi se to i ostvarilo. mladica. može steći utisak o ekološkoj neugroženosti prostora crnogorskih Prokletija. Ljuče. infrastrukturnih. zaštitnog i drugog karaktera. uz veliku zastupljenost čistih voda.klasičan i foto-safari turistički lov. niska divljač . kao i njihovom bogatstvu ribljim fondom. kuna. To je posljedica nedovoljnih i neadekvatnih uzgojno-zaštitnih. peš. koje bi omogućile da se ovaj resurs adekvatnije valorizuje i daleko profitabilnije eksploatiše . Zlorječice. klijen. kvalitetnih i plemenitih vrsta riba ima i u vodotocima Lima. sivi orao i druge. Ibra. uzgojnog.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja mrki medvjed i divlja svinja. lještarka. lisica. manjić i bodorka. pomoću kojih bi se ovaj prirodni potencijal razvojno adekvatnije valorizovao i racionalno koristio. Pored ovog i drugih jezera. Sadu proglašena svjetskim trofejom. izuzev zona stalne nastanjenosti. Mada čitav prostor.Ridska gora. Samim tim. opsežna terenska istraživanja pokazala su da su prisutni određeni ekološki problemi koji već imaju negativan uticaj na kvalitet prostora i razvojnu ulogu pojedinih elemenata. u kojima postoje povoljni prirodni uslovi za znatno obimniji razvoj sportskoribolovnog turizma . lovni turizam se nalazi u inicijalnoj fazi uz brojna neriješena pitanja. Cijevne i drugih. plavsko-limska zona i zona Cijevne. omogućava egzistenciju raznolikih vrsta riba. mogu se izdvojiti tri primarne ribolovne zone. koja karakteriše raznovrsna lovna fauna i veoma slikovita priroda. Sve su ovo tipična brdsko-planinska i pretežno visoka lovišta. organizacionih i drugih mjera. Međutim. koja je na Sajmu ribolova u N. Posebnu vrijednost u tom pogledu čini Plavsko jezero sa brojnim autohtonim i nekim alohtonim vrstama (7 familija i 15 vrsta) pastrmka (potočna i kalifomijska). Komarače. Visitor i Bjeluha u plavskom. pored izraženih prirodnih pogodnosti. predstavlja lovno-produktivnu površinu na kojoj egzistiraju i razmnožavaju se brojne vrste divljači. što se u budućnosti može još snažnije ispoljiti. jazavac. moguće je izdvojiti neke njegove dijelove koji su se već afirmisali kao atraktivna lovišta . zmijuljica. Prije dvadesetak godina u ovom jezeru je uhvaćena mladica težine 41 kg. lipljen.veliki tetrijeb. ptice .zec.  Hidrografsko bogatstvo. jarebica kamenjarka.

koje uzrokuje destrukciju prirodnih ambijentalnih cjelina i zagađivanje vode. koje produkuju višestruka zagađivanja voda. ističu se kao najznačajniji ekološki problemi: mjestimično neracionalna i intenzivna eksploatacija šuma uz pomoć moćnih mašina koje stvaraju prosjeke pogodne za razvijanje procesa erozije. doline Ropojane i Grbaje i dr. naročito na obalama rijeka i duž saobraćajnica. koja u dugoročnom razvoju može imati bitne posljedice i predstavljati značajan ograničavajući faktor razvoja. Dolje. Iz tih razloga. mjestimična zakrčenost većine riječnih korita raznim čvrstim komunalnim i drugim otpadom. naročito turizma (obala Plavskog jezera. te utvrđivanja najefikasnijih mjera zaštite i unapređenja prirode i cjelokupne životne sredine ovog područja.ovi problemi se mogu pojaviti i kao bitni ograničavajući faktori budućeg razvoja i svekolikog kvaliteta življenja na ovom prostoru. osobito u blizini naselja. sa čime ovo područje uveliko računa.). Grnčara.).  Na osnovu prethodno izloženih i drugih vidova ekološkog ugrožavanja prostora i njegovih elemenata. osobito iz mnogobrojnih privatnih pilana. uz narušavanje prirodnih ambijenata. nepostojanje odgovarajućih i po propisima uređenih deponija čvrstog komunalnog i industrijskog otpada. neregulisano odlaganje i deponovanje otpada iz drvno-prerađivačkih pogona. tako da se one direktno i bez ikakvog prečišćavanja ispuštaju u najbliže vodotoke. naročito u središnjoj zoni (gornji i srednji dijelovi slivova GrIje. Ljuče i Mojanske rijeke). vazduha i zemljišta. naročito u domenu turizma i proizvodnje kvalitetne hrane. kao i ekološke i turističke kulture kod domicilnog stanovništva. široka rasprostranjenost erozionih procesa različitog intenziteta. nekontrolisana urbanizacija pojedinih prostora. nizak nivo ekološke obrazovanosti. koja ruži ljepotu riječnih dolina i predstavlja rizik za pojavu iznenadnih i velikih poplava. kao i zbog potrebe realnog sagledavanja stanja i iznalaženja adekvatnih smjernica ekološkog i dugoročno održivog razvoja. što se direktno odražava smanjenom brigom i interesom stanovnika za kvalitet životne sredine koji predstavlja veoma važan činilac savremenog razvoja. može se konstatovati da su na ovom području prisutna određena destruktivna i zagađujuća dejstva na životnu 56 . koji produkuju velike količine erodiranog materijala i uzrokuju brojne negativne posljedice u donjim dijelovima riječnih korita i na obalama jezera (zasipanje riječnih korita i plićih dijelova jezera. nedovoljna izgrađenost kanalizacione mreže i potpuno odsustvo kolektora za prečišćavanje svih otpadnih voda. zbog čega su prisutne brojne divlje deponije. povremene poplave obalnih pojaseva i dr. Vruje. neadekvatno organizovana eksploatacija šljunka u dolinama rijeka.

značajnijih turističkih zona i adekvatnom upravljanju najvažnijim razvojnim resursima . zatim prostora Turjaka i Hajle regionalnim parkom. Sa stanovišta ekološke ekonomije. vodama i obradivim zemljištem. ovdje se ukazuje na one zaštitne mjere i aktivnosti koje istovremeno. na jednoj strani. unaprijeđenje ekološke edukacije stanovništva. kao i njihovog što većeg integrisanja sa osnovnim razvojnim ciljevima. 5 . To tim više što se uspostavljanje i funkcionisanje koncepta integralnog i ekološki održivog razvoja na ovom području mora tretirati kao dugoročan proces u kojem će svaka djelatnost koristiti svoje razvojne potencijale i graditi svoju budućnost na održavanju kvaliteta resursa na kojima je njen razvoj zasnovan. sanacije. nameću potrebu daleko ozbiljnijeg pristupa rješavanju ekološko-razvojnih problema na ovom području. efikasna zaštita i adekvatno revitalizovanje najvrjednijih elemenata kulturno-istorijske baštine.  Ukupno stanje životne sredine i neophodnost preduzimanja kompleksnih zaštitnih mjera i aktivnosti. ovaj razvojni koncept treba posmatrati kao upravljanje resursima na način kojim se osiguravaju njihova trajnost. Među najznačajnijim su one mjere koje se odnose na efikasnu zaštitu i unapređenje šuma. posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ukupnog biodiverziteta.šumama. te kanjona Cijevne spomenikom prirode. odnosno eko-menadžmenta i eko-marketinga. zaštite voda. dugoročni kvalitet i dovoljnost. vrijednih prirodnih i naseobinskih ambijentalnih cjelina. kao i opšte ekološko opredjeljenje Crne Gore i njena težnja da se uravnoteženiji regionalni razvoj što je moguće više oslanja na lokalne. jačanje institucionalnih okvira zaštite i praćenja kvaliteta životne sredine uz neposrednije angažovanje organa lokalne samouprave. revitalizacije i unapređivanja svekolikog kvaliteta životne sredine.  Cjelokupan koncept i dominantne smjernice održivog razvoja na ovom području treba bazirati na efikasnim mjerama i aktivnostima iz domena zaštite i unapređenja životne sredine. što znači trajno usklađen razvoj sa mogućnostima i ograničenjima ekosfere. Prioritet treba dati završetku već započetih aktivnosti na proglašenju dijela plavsko-gusinjskih Prokletija nacionalnim parkom. zaštita najugroženijih vrsta biodiverziteta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja sredinu. kompleksnu zaštitu svih glacijalnih jezera i njihovog neposrednog okruženja. prvenstveno prirodne resurse. a na drugoj omogućiti dugoročni razvoj odgovarajućih ljudskih djelatnosti i aktivnosti. Ovo nalaže potrebu preduzimanja odgovarajućih mjera preventivne zaštite. mogu obezbijediti održavanje prirodne ravnoteže i ekološkog kvaliteta prostora i elemenata. S tim u vezi. kulturno-istorijskog naslijeđa. predviđenim Strategijom razvoja ekološke države Crne Gore. U tom pogledu.

. “Putovanja”.IV.novi nacionalni park u Crnoj Gori. 17-18: 41-46. Abstract. (2007): Crnogorske Prokletije novi nacionalni park u Crnoj Gori. aktivnosti i instrumenti podrške razvoju turizma u nacionalnim parkovima Crne Gore. Andrijevica & Plav (25-27. (2002): Pohod na Maja Jezerce. Bulić Z. Bulić Z. Mandić S. str.novi nacionalni park u Crnoj Gori.. GTZ. Bulić Z. Knežević M.. & Hadžiablahović S. Ohrid. Plav. Bulić Z.peti nacionalni park u Crnoj Gori. Nedić D. & Lješević-Mitrović S. Bulić Z. u Plavu. Plav. 5 .. Bušković V. Montenegrin Prokletije .. 2007. Stevanović V. list za turizam i hotelijerstvo. & Bušković V. endemics. Niketić M. UNDP & opština Plav. relicts and rare flora on the Prokletije mountains. Zbornik rezimea referata. str. V. (2008): Floristic values of Prokletije.. The book of abstracts and programme. pp. (2003): Zaštićene i potencijalne vrste vaskularne flore za zaštitu na prostoru crnogorsko-albanskih Prokletija.. (25-29. Lakušić D...the fifth national park in Montenegro. (2003): Proctected. 46. Stevanović V. (1999-2006): Nacionalni park “Prokletije“ – Studija zaštite. Zbornik izvoda i saopštenja sa naučnog skupa: ”Prirodni potencijali kopna. (2006): Crnogorske Prokletije . 2002. Kosovu i Albaniji). Raferat na okruglom stolu “Mogućnost za ekonomsku i turističku valorizaciju Prokletija” Green Home. (2000): Mjere. & Hadžiablahović S. 18-24. Vlada RCG & Univerzitet CG.. (2001): Prokletije . br. knjiga br.Literatura Amidžić L.. Third International Balkan Botanical Congress “PLANT RESOURCES IN THE CREATION OF NEW VALUES”. V. VII. 03. april 2005.19: 43-46. abstract book.lokalni informator Projektne kancelarije REC-a za Centralnu i jugoistočnu Evropu u Podgorici.. Bulić Z. Žabljak. br. Beograd. The book of abstracts and programme. 65.). 5-6: 14-17. pp. II international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. 1. 162.. RZZPCG & EKO BIH & opštine Berane... Podgorica. Sektorska studija za potrebe PPRCG (PPR). 2006. 2003.. Jovović V.. kontinentalnih voda i mora Crne Gore i njihova zaštita”. Srbiji. Sarajevo Bulić Z. list za turizam i hotelijerstvo. 225. 1 – 311).. br.74.. 70-71. II international symposium of ecologists of the republic of Montenegro.. god. Herceg Novi & Podgorica. (2006): Dosadašnje aktivnosti na realizaciji ideje proglašenja Prokletija nacionalnim parkom (Prokletije . str. Arhiv Zavoda za zaštitu prirode Srbije (str. Radović M. Bulić Z. 40-52. Bulić Z. & Marash R. Zbornik radova sa okruglog stola “Turistički potencijali Plava” održanog u okviru manifestacije “Dani borovnice u Plavu” 29. Hadžiablahović S. Kotor & Podgorica. 1-65. X 2003). Bušković V. Podgorica. Centar za kulturu. (2003): Crnogorske Prokletije . 2003. Kashta L. 11-28. str. str..novi nacionalni park i novi međudržavni nacinalni park u Crnoj Gori. Nedić D. Bulić Z. Most . (2001): Crnogorske Prokletije .“Putovanja”... Bulić Z. 2 nd Congres of ecologists of the Republic of Macedonia with International Partipation. Bulić Z. (2005): Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode. Podgorica. Faculty of Science University of Sarajevo (Bosnia and Herzegovina). Podgorica. god. & Hadžiablahović S. Međunarodni naučni skup “Prirodne i društvene vrijednosti ekosistema Dinarida”.biser Evrope.

Naše planine... Božinović M. 3 (9-10):242-246.Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti 5:187-203... opština Plav.. (2005/06): Map of EMERALD sites in Montenegro. Dragićević S. Vizi O. Kroz planine. (1968): U Prokletijama... 1-430.. Bušković V. Zaš. Blaženčić J. Jakšić P.113.. Radović M. Barović G.. str. 7(16): 3-7 i 7 (17-18): 3-7. Bulić Z. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore.Prir.. Nikčević J. Blečić V.. Roganović D.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Bulić Z. Zagreb. Naše planine. III international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. 20(11-12): 257-260. Glasn. Radović M..new national park in Montenegro. 15 (1-2): 16-17. Bušković V. Pešić V. Podgorica. Baldacci A. Knežević M.. Bogdanović \. Markišić H. (2008): Montenegrin Prokletije . 621-669. Miličković N.. Herceg Novi & Podgorica. (1986):Flora i vegetacija algi razdela Charophyta u planinskim jezerima Crne Gore.. Božinović M. Perović Z. Podgorica. (1976. Prosvjetni rad. 5 ... Podgorica. Nedić D. Bulić Z. Marković S. Nedić D. 1-46. Muz.. In: Pulević. Plav. str. (2008): Studija prirodnih uslova za izabrane lokacije u okolini Gusinja. Titograd. Kićović D. (2007): Ivod Studije o opravdanosti proglašenja Plavskih Prokletija nacionalnim parkom. ]irović R. januar 2009. 9: 57-98. D. Bušković V. Podgorica.. Nedić D.. Republički zavod za zaštitu prirode.. ..... Projekat Ustanovljavanje EMERALD mreže područja od posebnog interesa za Evropu u Srbiji i Crnoj Gori. Zagreb... Zav. 43. The book of abstracts and programme.peti nacionalni park u Crnoj Gori.. & Jovović V. (1963): Pogled sa Maja Rosit. Marković ^. Kasom G. Saveljić D.. 20 (7-8): 159-160. Naše planine. Naše planine. V. Vila i dr. kancelarija u Podgorici. & Lakušić R. Obod. & Mihailović R... str. Knežević M. Baković A. Podgorica & GTZ. Bogdanović Đ. Beograd.. & Blaženčić Ž. (1991): U jugoistočnoj Crnoj Gori. (1951): Ridsko jezero.. Prir. Prokletije. Zagreb. Božinović M. Radović M. Pršljenčice (Charophyta) u jezerima Prokletija i Visitora.. & Stanišić N. Zagreb. Beširović U. Rep. Lakušić D.. Muminović Dž.). Cetinje (Prevod). Jovović V. Bulić Z. & Leković S.... & Mulić R.. Stanišić N... pp. Bušković V.... str. “Crna Gora vrata Balkana . str. Hadžiablahović S. (1968): Kolate na Bjeliču u Prokletijama. svečani broj povodom 60 godina postojanja. Rajković M.Zbornik radova sa naučnog skupa “ Zaštita i unapređenje Plavskog dijela Prokletija“. Bogdanović \.. (1960): Masiv Karanfila.. Kučke planine.. Tripić R. Knežević M. (1985): Geološki sastav terena plavske opštine “Prokletije” .. Saveljić D.. 1-30. Bešić Z. (Rumija. I. (2007): Studija o opravdanosti proglašenja Plavskih Prokletija nacionalnim parkom. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Vlade Crne Gore & Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Stevanović V.Putopisi i zapisi evropskih botaničara”. Telebak B. Božinović M... Niketić M. Bulić Z. Bušković V. Knežević M. (2009): Crnogorske Prokletije . &Vincek. za potrebe izvođenja sportskih alpinističkih aktivnosti. Titograd. 15. Joksimović A. Podgorica.): Prodromus biljnih zajednica Crne Gore. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Vlade Crne Gore & Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. & Nedić D. Kralj S. Hadžiablahović S.

(1976): Po Prokletijama kroz pola stoleća. (1937): U području Gornjeg Ibra. pp. 7 (78): 438-444.naučna monografija. Regni. Prir.Nat. god. XCIII (1921). Beih. (1995): Crna Gora . Beograd. 116-153. (1994): Jovan Cvijić i glacijacija Prokletija. 2. Hayek A. Beograd. Bošnjak K. Shtëp. Demiri M. (1994): Landšaftni prikaz Prokletija. & Vincek.): Beitrag zur Kenntnis der Flora des Albanisch . Hasert K. Cetinje. str. XLIX-L. Wien. (1938. Zagreb. Glas. Obod. In: Pulević. knj..): Beitrag zur Kenntnis der Flora von Albanien. kl. Dobnik J.): Botanička ekskurzija u Prokletije. Dobnik J. 94: 127-210.. 60 . .Putopisi. V. Gušić B. 78: 373-377. Beograd. 395-401.naučna monografija. 27(1): 6-16. (1924. Društva. Beograd. Hrvatski planinar.Bošnjak K. Ivangrad. Akad. Math.(Iz drugih izvora). pp. Dragović R. Cerović B. (Prokletije). br. kl. CID. 56-60. 30 (1-3). Glasnik Hrvatskog prirodnjačkog društva za godine 1937-1938.): Nekoliko novosti iz flore Gornjeg Ibra i Alpa Prokletija.. Prizren.. Zagreb. Glasnik Srpske kraljevske Akademije. (1967): Prokletije i Rugovska klisura budući nacionalni park. Zagreb. str. Derfler I. Beograd. Wiss. Zbornik radova i saopštenja VII savetovanja konzervatora Jugoslavije. Naše planine.Putopisi i zapisi evropskih botaničara”. “Jovan Cvijić i Prokletije” . (1962): Prokletijska transverzala. (1940): Prokletije. (Prevod svih Hasertovih putopisa iz Crne Gore). Prokletije.odabrane planinarske ture. (1983): Flora ekskursioniste e Shqiperise. (1978): Od Prokletija do Durmitorja. (1978): Na Kopaonik. Beograd). Ljubljana. Hrvatski planinar. Spec. 9: 11-46. (1937. 33: 43-49. D. (1913/1921): Ledeno doba u Prokletijama i okolnim planinama. Priroda. “Zvezda” Vrbas. Čolić D. Zagreb. (1938): Prilog morfologiji Prokletija. 10 1967. e Librit Shkollor. Jena.: “Crna Gora vrata Balkana . Repert. 99. (1917. Ljubljana. str. XCIII. Komove in Durmitor. Podgorica. (2002): Crnogorske planine . 20-24. Hayek A. str. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Denk. Kroz planine. Srps. Bošnjak K. XCI (38): 188-267 (1913). (1991): Graničnim područjem Albanije i Crne gore. Hrv. (1924 -1933): Prodromus Florae Peninsula Balcanicae. knj. Wiss. Planinski vestnik. Nov. Cerović B. 1. Akad. Bot. Beograd. Denk. Gušić B. Math.Tiranë. Letnji almanah Srpskog planinarskog društva za 19391940 godinu. Cvijić J. (Prevod). 21. Gušić B. Srpsko geografsko društvo. Drugi deo: Glas SANU. 76-80.. Zagreb. . 60-61. Glasn. Gavrilović D. Planinski vestnik./1918. Beograd. Erdeljan Z. (1921): Ledeno doba u Prokletijama i okolnim planinama. Peć. 985. Akad. br. Priština (23-28. (1932): Prokletije I i II. Cvijić J. 45/50: 22-28. Beograd. Veg.196.m o n t e n e g r i n i s c h e n grenzgebietes. Hayek A.Nat. Gustav Fischer Verlag. str. Tokovi. Srpsko geografsko društvo.

Kranjčev R. Kolarčevog Univerziteta. Knežević M. Janchen E. (1964): Crnogorske Prokletije. Horvat I. str. Beograd. knjiga 21. Jovićević A. Kasalica S. Jović N. Jevtić R. 20 (8): 360-369 i 20 (9): 408412. Zagreb. 18 (5-6): 113-122.. (1990): U Grebaji među vijencima zapadnih Prokletija. 81 (41) 1-2: 25-26. (1950): Šumske zajednice Jugoslavije. Kranjčev R. 2: 58-68. 1-474. Naše planine. prirodna i kulturna baština“. Priština. Beograd. (1995): Turistički resursi i potencijali Prokletija . (1989): Bogićevica u Prokletijama. Kashta L. i H. Knežević M. br 90. Kotlajić B. Glasnik Geografskog društva. Ljubljana. 2: 560-590. 1-394. Zavod za zaštitu prirode Srbije. Srpski etnološki zbornik. 18 (7-8): 169-178. Ljubljana. B. Kovačević M. kontinentalnih voda i mora Crne Gore i njihova zaštita”. Kićović D. Biološki list Biol. Planinski vestnik. Priroda. Beograd. Futura. str. Kostić D. Beograd. str. Jegliš T. Šumar. Zbornik izvoda i saopštenja sa naučnog skupa: ”Prirodni potencijali kopna. 61 . et al. NIJP “Panorama”. (1955): Prokletije i Sandžačke planine. (Iz drugih izvora). (1991): Turizam i zaštita prirode Gornjeg Polimlja. 64. (1953): Prokletije. (1985): Na Prokletijama. 18 (9-10): 227-230. Kostić D. IV-LIII: 357-362. (1979): Plavsko . Zagreb. (2001): O zaštiti endemičnih i rijetkih biljaka Albanije. Janković M. Beograd. Univerzitetska riječ. Kroz planine. Zavod za zaštitu prirode Srbije.Gusinjski region . Encikl. 178-184. Planinski vestnik.monografska studija. 7-8 (1-10).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Hegediš A...M. 2: 21-26. Žabljak. Nikšić. (1953): Postanak nekih jezera na Prokletijama. Beograd. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. turističko-geografska studija. Ljubljana.M. Bot. (1997): Plavsko jezero zaboravljeni glečerski dragulj. (1988): Sjeverna Crna Gora. Priroda Kosova (47-60). (1960): Pohod na Crnogorske Prokletije.uslovi za razvoj turizma. (1999): Nacionalni park “Prokletije“ – naučne i stručne osnove za zaštitu planinskog masiva Prokletija na teritoriji Republike Srbije kao nacionalnog parka. Zbornik radova Geološkog i rudarskog fakulteta TVŠ. Priština. druš. izdavačka delatnost “Grigorije Božović”. Srpsko geografsko društvo. Beograd. Zagreb. 1952. Sarajevo. (1966): Planine oko Grbaje u Prokletijama. Priština. (1920): Vorarbeiten zu einer Flora der Umgebung vin Škodra in Nord-Albanien. (1975): Zemljišta Prokletija. Bibl. Zagreb. (2003): “Metohijske Prokletije. & Rakaj M. Naše planine.75. Studija. et al. (1964): Crnogorske Prokletije. 7 (17-18): 34. Jončić K. Janjić M. Planinski vestnik. (1921): Plavsko . 18: 1-3. & Vincek D. Košanin N: (1922): O vegetaciji rugovsko-metohijskih planina. sterr.Gusinjska oblast. Janković M.

91-102. Lindtner V. (1975): Neki aspekti faune dna Biogradskog i Plavskog jezera u Crnoj Gori. Planinsk vestnik.Brusina Lj. PMF. 2. Muratagić M. (1962): Prokletije . Beograd. 49: 185-188. Hrv. 1-69. 1973. prirodne vrednosti i principi zaštite. 11 (34). str.. 14. 18(12): 553-558.): Specifičnosti flore i vegetacije Komova i Prokletija. Beograd. Lovaške novine. Tokovi. usovi i klima na Prokletijama. Lutovac M. Naumov V. (1962): Prokletije . (1937): Granicom između Crne Gore i Albanije. Plav. Ljubljana. knj. (1937): Botanička istraživanja crnogorsko . (1974): Fauna dna nekih planinskih jezera (Plavsko. Biol. Geologica Hungarica. 21. str. Komova i Bjelasice. (1953. Marčić .. 2.. 91-110. Vučković M.Brusina Lj. Zagreb. Ivangrad.Bjesket e Nemuna.. Tokovi. (1958): Kronika Prokletija. (1972): Lekovito bilje na planinama Prokletija. (1971): Istorija proučavanja biljnog svijeta na području Prokletija. 64: 89.geološki prikaz Prokletija. Priroda. LXXXIII. Marković M. geol.): Specifičnosti Prokletija. Nedić D. Planinski vestnik. Marković M. (1985. Zagreb. Ivangrad. Priroda. 9: 47-53. Kušan F. Ivangrad. (1968): Endemi u flori SAP Kosovo i problemi njihove zaštite.12. Plav. Ljubljana. Sarajevo. Milojević Ž. (1974. Zagreb. 62 . Glas. Lakušić R. 11. Andrijevica). Fasc. Ljetopis JAZU. Zbornik radova sa naučnog skupa “Zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”.. 1-199. 113116. Priština. 54: 218-219. Marković M. 9: 235-248. sv 27. Lakušić R.3. Zemlja i ljudi. 79 . Zemlja i ljudi. (1933): Prokletije. Novi Sad. Titograd. Sek. 33: 283-288. Pos. B. Prir. Marčić . Nedić D. Kušan F. 14: 25-27. Zagreb. Lakušić R. i šum.. (1929): Geographis und Geologie Nordalbaniens. Druš.Krasnići F. Komova i Bjelasice. Zemlja i ljudi. Peć.. (1952): Snežnice. & Međedović S. S.86. Univerzitet u Beogradu. (1977): Plav i Gusinje sa okolinom. Leković S. Lakušić R. turizam i održivi razvoj..albanskih planina. ser.. (1975): Prokletije. Ivangrad. Kušan F. Priroda Kosova. Zbornik radova sa simpozijuma o flori i vegetaciju jugoistošnih Dinarida (8-13 jul. Tokovi. Polj. Beograd. Planina bez planincev. ANUBIH. Almanah “Prokletije”. str. (1963): Lovni rezervati Kosova i Metohije. Nopcsa F. Lakušić R. (1975): Plavsko . Ljubljana. 18 (11): 500-506. S. Beograd. 2 (B): 178-190. (1974): Zakonitosti vertikalnog rasporeda vegetacije na vulkanskim masivima centralnih Prokletija. 28: 18-28. Srpsko geografsko društvo.Bjesket e Nemuna. Lutovac M. Tokovi. Hrvatski planinar. & Markišić H. Grgić P. (2005): Plavsko-gusinjski regon... Življenje in svet.. knj. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. 139-158. (1978): Prokletije.Gusinjska kotlina. Biogradsko) u Crnoj Gori. (1967): Geografsko . Magistarski rad. Zagreb. Izd.): Prilog poznavanju flore crnogorsko-albanskih i makedonskih planina. Budapest.

1-106. Arbeitskr. Alpenzeitung.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nikolić S. Obersteiner L. str. Pantoczek J. III-VII. Pančić J. Naućna monografija “J. Obod. Sloboda.. (1991) Botaničko putovanje Crnom Gorom 1873. (1981): Novi prilog poznavanju algi Ridskog jezera. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. (Prevod). (1985): Prokletije . (Sa kartom Dr Bauera). Verh. (1935): Nordalbanische Alpen.Württ. (1905): Zur Geologie von Nordalbanien. Petrović J. str.Mitt.. pp. 39-50. 1991. Zbornik radova PMFD. 1873. Bd. (1982): Prilog poznavanju planktona Plavskog jezera. Pantoczek J. Podgorica. SGD. Wien. 28 (2): 29-53. Zeitschr. In: “Prokletije . Bl. Naše planine. Titograd. (1874): Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae. Beograd. 1991. Bot. 1985. (1875): Elanchus plantarum vascularium quae aestate a. Oesterr. Petković Sm. Pintarić K. Zagreb. 55. Ivangrad. A. In: Pulević V. 606 (1. (2000): Priroda i turizam Crne Gore – ekološka pitanja zaštite i razvoja.268. Ocokoljić M. Cetinje. Zbornik Filozofskog fakulteta u Prištini. Ein Beitrag zum OPTIMA – Projekt “Kartierung der mediterranen Orchideen” (Orchidaceae). in Crna Gora legit Dr J.. Beograd. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore.391. 1-20. Poljoprivreda i šumarstvo. Nopcsa F. Novi Sad. (1952): Prokletije. januar). Pančić. Crnagorae et Dalmatiae. (Sa kartom). 10 (B): 51-75. 1987): Reke Prokletija i mogućnosti korišćenja njihovih voda.81. 307-312. Otašević G. Plav. str. R. 85-125. 63 . Petković Sm. Pantoček J. 79 . The Orchid-flora of Montenegro. Cvijić i Prokletije“. Pančić J. 24 (2): 141 . 2.putopisi i zapisi evropskih botaničara”. Pasuljević G. Parolly G. Priština. Osterr. Zeitschr.Putopisi i zapisi evropskh botaničara.6. Heim. 295306. (1968): Prilog poznavanju herpetofaune Kosova i Metohije.III). (1874): Botanische Bereisung von Montenegro im Jahre 1873.: “Crna Gora vrata Balkana . Poljoprivreda i šumarstvo. 24:8285.. Petrović J. Wien. Poljak Ž. 4 (3-4): 53-65: 4 (5-6) 116-133. XXII (I):51-77. (Prevod teksta iz 1874). Godine.zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. 8.geomorfološke odlike. & Vincek D. & VINCEK D. 50-55. Pančić J. Jahrbuch der geol. (1972/1975): Stručno mišljenje o uređenju i adekvatnom korišćenju Prokletija kao nacionalnog parka i smjernicama za gazdovanje na tom području. Titograd. (1992): Die Orchideenflora Montenegros. (1873): Plantae novae quas aestatate anni 1872 per Hercegovinam et Montenegro collexit et descripsit (I . 26. . godine. Orch. str. “Obod”(Cetinje). 265 . In: PULEVIć V. Osterr. & Petković St. (1988): Vode i pejsaži Limskih Prokletija. (1991): Itinerarijum botaničke ekspedicije iz 1872. (1965): Izvori i vrela Metohijskog podgora. Priština. 23: 4 . 1992. Baden . Bot.: Crna Gora vrata Balkana .

Zbornik radova IV kongresa ekologa Jugoslavije. Polj. Podgorica. Pulević V.putopisi i zapisi. & Marić R. str. Radulović V. Institut za geografiju. (1988): Visokoplaninska vegetacija Maje Rusolije. Rexhepi F. (2005). 12 (3): 81-97. (1989): Hidrogeologija sliva Skadarskog jezera. . Praha. Beograd. 11(3-4): 17-48. ljudi. Pulević V. posebno izdanje. Vincek D. knj. Priština. 3-4: 213222. . 38: 365(581)-366(582). 64 . 9:1229. 16: 33-54. 8. Edicija Crnogorsko nasleđe. 1.). Glasnika.Putopisi i zapisi evropskih botaničara. kao osnov za trajno i racionalno korišćenje područja nacionalnog parka Prokletije. Podgorica. Zašt. et al. viti 2003-2004. Rechinger K. (1939): Zur Flora von Albanien und Mazedonien. knj. (2002): Crnogorske Prokletije-priroda. Izd. Zav.Vrata Balkana . br. (Drugo dopunjeno izdanje). programi i granteve te vogla. & Bušković V. (1975): Distribucija peostora i mere uređenja zaŠtitnog karaktera. 1: 105-124. (1935. & Vincek D. Radojičić B. Priroda Kosova. Radojičić B.. Republ. Preslia. Perpiluar ne kuadrin e projektit Mbrotja e vlerave te biodiversitetit te lugines se Cemit me pjesmarrjen e komunitetit.(1963): Planinska jezera Crne Gore i potreba njihove zaštite.. DANU. 2: 1-218.. janv. (2004): Harta e Bimeve te Rralla Lugina a Cemit. 1-96. Ohrid.. Radovanović Ž. (1965): Prilog poznavanju ljekovitog bilja u flori Crne Gore. Titograd. Pulević V.H. (1986): Flora e maleve te larta te Kosoves. Cetinje.. (1942): Conspectus florae montenegrinae.): Ergebnisse einer botanichen Reise in den Bertiscus. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Titograd. Biblioteka Crnogorsko nasleđe. (1. razvoj. str. Titograd. 32: 137-152 & 319-389. 543. (2004): Crnogorske planine . Šum. Report. drugo dopunjeno izdanje..Pulević V. Ranđelović N. XX-XXI: 1-506.. Godišnjak Ekonomskog fakulteta u Titogradu. 1-390. Podgorica.. 47: 165-179. – (1983): Zaštićene biljne vrste u Crnoj Gori.. (1994): Vegjetacioni i Kosoves. Shoqata per ruajten dhe mbrojtjen e mjedisit natyror Shkoder.. Odjeljenje prirodnih nauka.. 38.Prirod. & Rexhepi F. (Nordalbanische Alpen. 1 do Nr. Rohlena J. turizam. Report. (2004): Crna Gora . Berlin-Dahlem. Pos. (1880): Gusinjskaja ekspedicija. eddes. 1-. Biotehnika. Rexhepi F. Univerzitet u Prištini. (1966): Endemične i neke rijetke i prorijeđene vrste drveća u flori Crne Gore.. (1980): Prodromus biljnih zajednica Kosova. GEF. Feddes. Filozofski fakultet. Priština. Titograd.. Polj. Pulević V. Shkoder.. Rovinski P. Prir.H. Radović M. Glasn.8 fevr.. Priština.. (2002): Geografija Crne Gore . Obod. Šum. A. Titograd. Geol. Obod -Cetinje.. 1-615.. Nikšić.. Rexhepi F. str. Pulević V. Cetinje. Vode Crne Gore. Ministarstvo turizma Vlade RCG & Institut ekonomskih nauka.. Nr. Rechinger K.. Priština.). Ruski kurir. str. Radović M. Muz. (2005): Građa za vaskularnu floru Crne Gore. Rakaj M.društvena osnova i regije.

Stevanović D. Prilog fizičko-limnološkom proučavanju.. XVI. Profes. Titograd. Nauka i priroda. 63/2. Simpozijum “Jovan Cvijić i Prokletije”. Ekolibri. sekc. Obod. 8.naučna monografija. Biološki fakultet. (1958): Visitorsko jezero. Stevanović V. str. 9 (8): 330-331. Beograd. Lakušić D. (1972): Kraško vrelo “Oko” kod Vusanja. (1991): Botanička putovanja u Crnu Goru. S. Beograd. 57-70. 25:128-133. Lindbergia. Savić S. & Vasić. u Beogradu. prirodne znamenitosti Gusinjsko-plavskog regiona i okolnog dela Prokletija. Beograd. S. & Vincek D. -13. In: Pulević V. (1968): Planina Visitor.): Biodiverzitet Jugoslavije. Niketić M.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Rohlena J. Beograd. XI 1993. V. str. 12. Priroda. Jovanović S. Plav. Beograd. Knj. S.turistički vodič. Stanković M. Stanković M. (1983): Hidrogeografske karakteristike Ridskog jezera. Titograd. Stanković M. (1978): Gorske oči Prokletija. Cetinje. Stanković M. Stanković M..38. Stevanović D. In: “Prokletije . Zagreb. Biodiverzitet Jugoslavije. str. str 347-393. V. 5: 179-188.. 35-58. Udruženje javnih. “Jovan Cvijić i Prokletije” . V. Glasnik Srpskog geografskog društva. V. Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode. (1953): Ribe. Beograd. Društva. (1995): Diverzitet lišajeva (Lichenes) Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Zavod za zaštitu prirode i prirodna proučavanja.putopisi i zapisi evropskih botaničara”. S. (1985): Prilog proučavanju problema ugroženosti i sanacije Plavskog jezera. Stanković M. (1936): Prilog poznavanju vegetacije rugovsko-metohijskih planina. 10. (22 . Beograd. et Bulić Z. Beograd. str.centar florističke raznovrsnosti Balkanskog poluostrva. (1994): Jovan Cvijić i Prokletije. Stanković M. Stanković M. Univ. & Niketić M.zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. 183-217. Srpsko geografsko društvo. Stevanović V. (1995): Diverzitet vaskularne flore Jugoslavije sa regledom vrsta od medjunarodnog značaja. Biol. S. 1996. Stanković M.).: “Crna Gora vrata Balkana .. Stanković M. S. Turistička štampa. Beograd. (1975): Planinska jezera Crne Gore. Stanković M. Ecolibri.333-337. (1968): Plavsko jezero. Rudski I. kulturnih i naučnih radnika Polimlja (Berane). Glasnik Srpskog Geografskog društva. (edc). (1970): Čemerikova lokva. Globus. Beograd. 5-6. Zemlja i ljudi. poster. (1993): Visokoplaninski endemizam Prokletija. Sabovljević M. S. Beograd. 3. & Lakušić D.. Vasić. (2000): Checklist of hepatics of the Federal Republic of Yugoslavia. 133-138. Stevanović V. V. (Prevod). Lakušić D. (1996): Prokletije . Glasnik Jugosl. 65 . (1975): Planina Visitor. problem vode u krasu. in: Stevanović. In: Stevanović. S. Beograd. S. fak. (1971): Plavsko jezero . Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore. 151-157. S. L/1. (eds.. 09. Zbornik sažetaka V kongresa ekologa Jugoslavije.27. Beograd. 1. Sv XLVIII(1). S. Srpsko geografsko društvo. Glasnik SGD. 25: 23-34.

naučna monografija. godine). Beograd. str. & Mihajlov M. 20. Vasović M. Kroz planine. Šekularac R. Ruci & A. Šekularac R. Stojanović I. 10. Beograd. “Prokletije” Almanah. 1995. Naše planine. Tadić A. 7. knj. Hrvatski planinar. avgust) 5. Tiranë. 17 (15. 6. 3685. Vasović M. godine. S. (1976): Zašto se Prokletije ne proglase nacionalnim parkom. str. 148-152 i 183188.: Biodiverzitet Jugoslavije (Beograd). 67-69. & Kasalica S. Milojević B. & Vasić V.. Academy of science institute of biological research. Pravda. Beograd. Beograd. Priroda. 19. 1184 (9. Beograd. Tucakov J. 12/1932. 82 (42) 7-8: 137-140. Hrvatski planinar.Stevanović V. 65/5: 156. – (1994): Jovan Cvijić i regionalno . Mullaj (1995): Red book threatened and rare plants species of Albania. & Stevanović B. Beograd. Srpsko geografsko društvo. Ferijalac. Godišnjica Nikole Ćupića. Beograd. (30. (1995): Diverzitet flore mahovina (Bryiphyta) Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Pravda. 18 (29. Hrvatski planinar. 7-13. 4 (11): 6-9 (1957) i 5 (12): 16-17. (1990): Trojan (2163 mnm) u Prokletijama. 32. 66 . Hronika . oktobra). Godišnjak Geografskog društva Crne Gore. (eds.jun. (Milo) (1937): Plavsko jezero .): Biodiverzitet Jugioslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Zagreb. Šoškić T. str. 158-163.geografska ispitivanja Prokletija. maj . Zagreb.1-169. Vreme.mrtvi kapital jednog kraja kome valja pokloniti pažnju. oktobra. 108-116. 12168. In: STEVANOVIĆ V. (2006): Prirodne atrakcije – Grnčarska grlja oaza ljepote – kanjon isklesan u kamenu. Titograd. (1958): Alpinizam na Prokletijama. & Vincek D. (1995): Diverzitet ptica Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. (Milo) (1938): Uz Rugovsku klisuru do snežnog Čakora. 32: 79-86.. & VASIĆ V. Zagreb. str. 2. 34: 60-64. Biološki fakultet i Ekolibri. 93-96. (1938): Na vrhovima Prokletija. (1994): Jovan Cvijić i regionalno . (1938): U predvorju Prokletija. (1913): Gusinjska nahija s pogledom na Malesiju. (Milorad) (1978): Priroda sjeverne Crne Gore. 2006. Plav. Vasović M. Tokovi. Titograd.Prvi period do 1930. Pavić S. april) 2. Urban S. 55-57.naučna monografija. (1934): Prokletije. “Jovan Cvijić i Prokletije” . 124-126. br. 34. str. 338-359.geografska ispitivanja Prokletija. (1958). Zagreb. (1932): Prokletije. Vasić V. Zagreb.. Stojanović I. 9: 151-161. Vasić A. 173-182. pp. Vasović M. Peć. Pobjeda. Vasić A. Ivangrad. Beograd. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Srpsko geografsko društvo. Beograd. (1957/58): Prokletije. (1974): Upotreba bilja u narodnoj medicini na području Prokletija i Komova. 109. Vatovec S. 34: 32. Po visovima i gudurama od Dečana do Plava. (4. (1936): U Prokletijama. Tasić V. 33. (1962): Nepoznati biseri na obroncima Visitora. Podgorica Vangjeli J. Dnevni list “Pobjeda“ str.. In: Stevanović V. Urban S. Velimirović M. april).

C. (1975): Balkanski endemi u flori Prokletija. Popović R. de la IX. Vinassa de Regny P. (2004): Planine Crne Gore . Koprivnica.Maja Rosit (2524 m). Bilogorski planinar. str: 1-531. (1965): Kapitalističko iskorišćavanje šuma u Crnoj Gori. 51(8): 291-297. Monitor. (Putovanje od Čakora do Podgorice). Vujačić J. izd. (1932): Kroz našu Švajcarsku. Wraber T. & Kovačević M. Podgorica Vizi O. Vincek D.523 m.P. Beograd. Ital.): Botanički izlet v gusinjske Prokletije. str. 8. Istorijski institut u Titogradu. Zagreb. D. 15/1932... Ribarstvo Jugoslavije.Vodič za planinare. 6 . Zejneli L. 103-113. Vincek D. (1972): Šumarstvo i lovstvo u Crnoj Gori u druggoj polovini XIX i početkom XX vijeka. str. (1905): Sulla tettonica della montagne albanesi a montenegrini. R. str. Priroda Kosova. Titograd. (Sa kartom).. Vincek D... & Šekularac R. 1. Beograd. Vučković D. Pos. Proteus.. intern. (1953): Plavsko jezero. Grafo Crna Gora.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Vinnassa de R. sess. Wien. (1989. du Congre s geol. Pos. RZZPCG & SO Plav. Titograd. (1989): Prokletije . (1987): Maja Koljat (2. Izd. Istorijski institut SR Crne Gore. 6. Odlomak iz putopisa. Boll. 1-131. Zbornik radova sa naučnog skupa “Zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija. XXIV: 84-85. 13 (9) 28: 7-9. Roma. vol. Plav & Titograd. 79 (36): 9-10: 203-204. (1904): Die Geologie Montenegros und des Albanischen Grenzgebietes. 3. Vučković D. Narodna prosveta.) Naše planine. Priština. Della Soc. Vukićević D. 1-253.. (1985): Zaštićene životinjske vrste Prokletija. Geol. Ljubljana. 339-346.

this part of Prokletije belonging to Montenegro as well as in surrounding countries where this mountain massif is extended. Key words: Protection of nature. biodiversity and other characters are represented here. All these features nominate this area to be. sustainable development 6 . Montenegro. Basic assumptions of historically – natural. monumental. national park. Balkan Peninsula. Considering all previous natural and cultural potentials. but area to be registered in the list of world-natural and cultural heritage.geographical characteristics and overall natural and cultural bases of the future National Park “Montenegrin Prokletije“ representing one of the most important natural and cultural potentials not only of Montenegro but of encirclement. physically – geographical.PERSPECTIVE OF NEW NATIONAL PARK “MONTENEGRIN PROKLETIJE ON THE BALKAN PENINSULA “ Summary This paper contains basic physically . not only national park. deserves to be national park. cultural.

. UGROŽENOST I POTREBA ZA ZAŠTITOM Ivo Lučić Dražen Perica2 Sažetak Stijene u kojima se razvija krš. krška polja s ponorima. što u slučaju onečišćenja smanjuje šanse za njegovo učinkovito suzbijanje. ivo@vjetrenica. Stoga se krški proces razvija kroz mnoštvo manje ili više izdvojenih pojava koje se međusobno povezuju. izvorima i rijekama ponornicama. Ravno. uz specifičnu geološku povijest krša. Bogatstvo i raznolikost staništa. Sarajevo. Pored toga. BiH. Dinarskom kršu pripadaju dijelovi BiH zapadno od crte Cazin. zauzimaju od jedne do dvije trećine državnog teritorija Bosne i Hercegovine. prema dostupnim podacima. pružili su refugije biljnom i životinjskom svijetu. U morfološkom smislu karakteriziraju ga brojne zaravni. Krš se razvija u karbonatnim stijenama podložnim sekundarnim strukturnim utjecajima i osebujna je vrsta reljefa u kojem ne vrijede pravila cirkulacije voda svojstvena homogenim vodonosnicima. što je dokazano serioznim stoljetnim istraživanjima. Zapadni dio države duboki je i vrlo razvijeni krš. količina i sezonske razlike. u kojem su nastale osebujne i gotovo sve vrste krških pojava. Krš u BiH je floristički i vegetacijski među najbogatijima u Europi. pa je kod njegova proučavanja u svakom novom slučaju potrebno krenuti iz početka. slovenskom dijelu Dinarskog krša. krš je kao vrsta reljefa prvi put izučen u Krasu. Centar za krš i priobalje Sveučilišta u Zadru. Centar za karstologiju ANUBiH. Lebršnik. Stoga su 1 2 Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje. a sa stanovišta podzemne faune među najbogatijim u svijetu.com 6 . Cirkulaciju voda obilježava velika brzina. premda je to dokazano istraživanjima tek pojedinih područja. BiH. dperica2001@yahoo. diferenciranje mnoštva endema i neobično bogat i raznolik genski fond. dr.com Doc.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja BIH KRŠ: BOGATSTVO.

a ako im je uska rasprostranjenost. a osobito proglašenjem Nacionalnog parka Una. U svjetlu predstavljenih prirodnih i znanstvenih vrijednosti krša. osobito ona osjetljiva. Bosna i Hercegovina. kanalizacije i industrijskih zagađenja. Za prihvat takvog pristupa treba izgraditi društvenu strukturu sposobnu za razumijevanje njegovih vrijednosti te za donošenje i ostvarenje ozbiljnih odluka. i do prijetnje izumiranju vrsta. uprave i inspekcije).neka mjesta u Bosni i Hercegovini povijesno važna kao locus typicus pojedinih krških oblika. Pojedine ranjive točke pod pritiscima su brojnih neadekvatnih septičkih jama koje dreniraju u podzemne vode. Zaključeno je da je krajnje neprikladna i opasna po živote ljudi i po očuvanje vrlo krhkih staništa i ugroženih vrsta. koja izaziva velike negativne promjene u okolišu. to ima i nemalu kulturnu važnost. Industrijska upotreba krajolika suzbija vrlo propulzivnu gospodarsku granu na kršu – turizam. Ključne riječi: krš. koja proglašenjem parkova prirode Hutovo blato i Blidinje. Naseljena područja. institute. Krš u BiH Krš prekriva veliki dio Bosne i Hercegovine. obrazovanja. ali o tome ne postoje ni približno usklađeni podaci. ulaze u novo razdoblje. upravljanja i zaštite (studije. održivi razvitak. kojima se isušuju velika podzemna područja ili se staništa u opasnoj mjeri fragmentiraju. Osim znanstvene. Pri tome treba koristiti najnovije domete svjetske konzervatorske znanosti i prakse. Proces nije brz i podrazumijeva izgradnju sustava istraživanja. tri dobra na Ramsarskoj listi. analizirana je njegova javna percepcija kao i upotreba. Dinarski krš. Njihova važnost je u očuvanju izuzetnih vrijednosti Bosne i Hercegovine. izložena su onečišćenjima komunalnog otpada. okolišu i krajoliku. Adekvatniji tretman krša treba temeljiti na rezultatima sveobuhvatnih znanstvenih istraživanja. zaštita. Takva praksa dovodi na rubove opstanka pojedine životinjske zajednice. U nekim radovima3 barata se podacima oko trećine državnog 3 Više projekata koje financira međunarodna zajednica 0 . krške vrijednosti. te budućim održivo-gospodarskim očekivanjima. No najveće negativne posljedice nastaju od hidrotehničkih zahvata i melioracija. I sam naziv znanosti – karstologija – duguje ime slovenskoj pokrajini Kras. jer su dali nazive nizu stručnih termina u svjetskoj znanosti o kršu. demonstraciji pozitivnog odnosa prema prirodi. Veliku ulogu pri tome imaju mehanizmi zaštićenih područja. osobito one koje preporučuje IUCN. koji na pojedinim lokalitetima u susjednim zemljama bilježi izvrsne rezultate. Čine je većinom kombinacija tradicionalnog i industrijskog okolišnog svjetonazora. zaštićena područja.

s određenim izdvojenim cjelinama. dijelu koji se geotektonski naziva vanjski Dinaridi. a potom se istraživanje proširilo i na druga područja. pripada geotektonskoj cjelini koja se zove unutrašnji Dinaridi. dok je u istočnom dijelu češće površinsko tečenje voda. koji dosežu dvostruku razliku. U svakom slučaju. stoljeća. Polja “Završja“ u jugozapadnoj Bosni prvi put su opisana u znanosti kao ta reljefna forma. Livanjsko polje se smatra matičnim krškim poljem. Srebrenice. točnije u pokrajini Kras u Sloveniji. ta se definicija u pojedinim okolnostima pokazala nedostatnom. Međutim. mjestimice zbog sekundarnih strukturnih razloga i dvostruko. kad je vođena željeznička pruga Beč-Trst. Moguće je da se radi i o razlikama u poimanju pojma krš. ne postoji dovoljno diskusije koja bi tematizirala višestruke vrijednosti te najpriznatije domaće prirodnine. Zbog društvenih razloga koje ćemo kasnije izložiti. U BiH su ostvarena brojna važna otkrića krša. atmosfere. Inače. Ovi podaci. upućuju na zaključak da osnovne činjenice o BiH kršu nisu dovoljno poznate. Tako. Tako. Istaknute pojave Krš je prvi put zapažen i opisan u Dinaridima. za koje su znakoviti krški oblici (Gams 2004). a neki čak i oko 65 posto (Čičić 1998). unutrašnji Dinaridi su manji i tanji dijelovi karbonatnih stijena. Taj krš je tijekom 20. radi se o ozemlju s krškim odvodnjavanjem i učinkovitom korozijom. vizualno impresivan krš. koji se širi od zapadne granice BiH prema njezinoj unutrašnjosti. drugi smatraju da oko 60 posto teritorija BiH prekrivaju karbonatne stijene u kojima se razvija krš (Jovanović i Avdagić 1981). Sarajeva. života i energije (Daoxian 1988). koje je uz to najveće krško polje (Magdalenić 1971). tu prevladava pokriveni krš. Dok vanjske Dinaride obilježava debeo sloj karbonatnih stijena. Po jednoj od najcitiranijih definicija krša u Dinaridima. Prozora. stoljeća stekao pejorativan image kao bezvodna kamena pustinja. dinarski krš se proteže od slovensko-talijanske granice do Prokletija. Zapadni dio je povezan s brojnim krškim poljima. On zatvara područje do crte Cazin – Jajce – Prozor – Konjic – Lebršnik. pa se u svijetu u traganju za boljima koriste šire definicije poput one da je krš okolišni sustav sastavljen od stijena. odnosno površina stijena je zaklonjena tlom i/ili šumom. vode. prvi podatak o površini krša mogao bi se odnositi na izrazit. tj. Travnika. sredinom 19. Pripada dinarskom kršu u užem smislu. Višegrada i Foče. Od 1 . Linija istočno do Banje Luke. uključujući zapadni dio Jadranskog mora i sve otoke osim Brusnika i Jabuke.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja teritorija. u kojima pojave često imaju lokalni karakter. U pravilu. rijekama ponornicama s dubokom cirkulacijom voda. Banovića. koji po nastanku doseže i osam kilometara. uključujući i BiH. zemlje.

u kojem ponire i izvire u Duvanjskom polju kao Šujica. u karstologiji se smatra locus typicus tog reljefnog oblika (Kranjc 2007). Najveći i najosamljeniji među njima. Proces stvaranja sedre uključuje određenu temperaturu voda. To se događa izlučivanjem kalcita po riječnom dnu. Nastavlja teći kao Vrba do Klinjeg jezera. bakte- 2 . te prisutnost živih organizama – mahovina. U oba ta polja ponirala je i izvirala u Rijeci Dubrovačkoj i nizu vrulja ili vrela od Slanog. Popovo polje je izuzetan skup krških obilježja. Povezana je s više od 500 ponora. “najduža u svijetu“ (Petrović 1963) i “najveća ponornica u svijetu“ (Petrović i Prelević 1965). Nevesinjsko. Fatničko i Popovo polje. Ona ponire i izvire kao Ričina koja se ulijeva u Buško blatio (Buško jezero danas). Ponovo ponire na rubu toga polja i izvire kao Trebišnjica kod Bileće. koja ponire nakon što prijeđe Gatačko polje. Slično je i sa slivom Cetine. čistoću. izvire kao Tihaljina (od izvora u Peć-Mlinima do Klobuka). te Trebižat (od Humca do ušća u Neretvu). koji nazivaju devetoimenom rijekom. s neobičnom kombinatorikom podzemnih tokova (Milanović 2006). Rijeka Trebišnjica smatrana je najvećom ponornicom u Europi i “među najvećim ponornicama u svijetu“ (Mikulec 1974). Neke od tih rijeka imaju jedno osebujno obilježje – taloženje sedre. osobito niz krških polja istočne Hercegovine: Gacko. Tus su izvrsno oblikovane razne krške forme. Glamočkog. Slična obilježja imaju okolna polja poput Kupreškog. ali je ipak očuvano do te mjere da je početkom listopada 2008. gdje ponire i izvire u Fatničkom polju. duž donjeg toka Neretve i Hutova blata. Trebišnjica je prirodno tekla kroz Trebinjsko polje i Popovo polje. Suvaja. Najveća od njih je krška zaravan Trebinjska šuma. Brina. Jedan njezin dio izvire kao Ključka rijeka u Cerničkom polju. gdje se spaja s dijelom vode koja izravno podzemno teče iz Gatačkog polja. a ono se odlijeva u Cetinu koja teče do mora kod Omiša. Duvanjskog ili Imotsko-bekijskog. potom teče kao Mušnica. iz koje se izdižu brojni humovi. U svojim dijelovima ovaj sliv se spaja sa slivom Trebižata. On počinje kao Culuša. Krška hidrologija Trebišnjica hidrološki nastaje na sjevernim padinama Lebršnika na vrelu koji se zove Dobra voda.tada je pretrpjelo velike antropogene promjene. čime stvaraju pragove i brane unutar kojih nastaju jezera i slapovi. bez poniranja dobiva naziv Mlade (od izvora Klokun do utoka Vrioštice). Mostarskog. upisano na listu zaštićenih dobara Ramsarske konvencije. pa Ričina. Započinje s rječicom Milač u Kupreškom polju. u Imotsko-bekijskom polju kao Matica i Vrlika. Gatačko. Hum.

S dubinom od ruba jezera do dna vode od 528. Mrežnica. Crveno jezero je jedno od dubljih u Europi te drugo po dubini na Balkanu. blata. u Popovu polju. umjesto “normalnog” tečenja po površini. Una. dobar primjer je izvor Bunice s protokom između 0. Također. Ponor čiji je kapacitet gutanja 110 m /s. Također. Krške rijeke poznate su po izuzetno velikim razlikama između najmanjeg i najvećeg protoka. Također. iza Ohridskog s najvećom dubinom od 289 metara. te pred pitanja zaštite stavlja teško rješive zadatke. Takva je prirodno većina navedenih polja u BiH. tzv. sedra proizvodi i iznimne estetske vrijednosti. Ono je po formi jama. itd. Na Trebišnjici je zabilježena razlika u protoku od 0 do 1250. a po funkciji jezero. Sliv krške rijeke se ne poklapa s orografskim slivom nego je često prisutna “piraterija“ u njegovu zaleđu.72 i 207 3 m /s. Trebižat. granice sliva nisu stalno jednake.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja rija i algi. pri drugim okolnostima do drugog. pa čak se 3 3 koristi podatak i 2400 m /s. Podzemne vode ispunjavaju podzemne šupljine i pukotine. donose velike količine vode koju ponori ne mogu progutati. prisutno je i veliko podizanje razina podzemnih voda. za 94 m u 24 sata u Ombli (Milanović 2006). Jedno od ključnih obilježja krških sustava i okoliša jest odsustvo pravila koja vrijede za hidrologiju homogenih vodonosnika. što ima utjecaja na vodoopskrbu. koje privlače brojne posjetitelje. dakle. ali i na živi podzemni svijet. Ponornice u polja. Takva su Vransko jezero na Cresu. a na nekim se voda znala zadržavati duže od 300 dana i prelaziti visinu od 30 metara. Najbolji primjeri su Krka. Procesi su podložni nepredvidivim promjenama i traži se detaljno istraživanje svakog kompleksa stijena (Milanović 1979). s nadmorske visine 800 m vodi do izvora Bunica na nadmorskoj visini od 37 m s jamskim izvorom istražene dubine oko 73 metra (dakle oko 36 metara ispod razine mora) i pri tome postiže najveću zabilježenu fiktivnu podzemnu brzinu tečenja od 34 cm/s. jer znaju ovisiti od razine voda. Zbog toga. a bitne razlike se pojavljuju i u određivanja granica sliva. Neka od polja su stalno poplavljena i čine posebnu vrijednost krajolika. što nedvojbeno izaziva velike hidrološke i hidrauličke promjene u okolišu. Plitvička jezera. Događa 3 . Zrmanja. pa se u velikom dijelu polja stvaraju poplave. ali na njegovo pomicanje može utjecati i snažan vjetar (Gašparović 1969). u kršu se ponor nerijetko pretvara u svoju suprotnost – izvor. Pored bioloških. po nastanku urušna vrtača. krške rijeke mijenjaju položaj površina – podzemlje. jednom ponor vodi do jednog izvora. Skadarsko jezero i – Hutovo blato.9 metra i dubinom vode 281. Uzroci su najčešće u razini vode. Biograd u Nevesinjskom polju. Čak 99 posto takve vode skladišti se u milimetarski uskim pukotinama (Bonacci 2008). Sasvim drugačiji je primjer Crvenog jezera. Tako. npr. npr.4 m. Pliva.

kojima se na površini zadržavaju vode. vrsta može izumrijeti. najbogatiji u svijetu (Culver & Sket 2000). nakon čega je ispran tanki humusni pokrivač te je nastupila posvemašnja erozija. Ranjivost krških područja poveza- 4 . Dalje. koja dobiva neka pustinjska obilježja. To vodi smanjenju veličine i brojnosti životinjskih zajednica. Živi svijet Dinarida floristički je najbogatiji u Europi. Itd. koja su omogućila vrlo veliku biološku raznolikost. naseljeno je onolikim brojem organizama koliko ih može preživjeti. sječenjem stabala. filtracija slaba. manja su isparavanja. Još teže posljedice za smanjenje staništa nastupaju hidrotehničkim radovima. Ti procesi se nastavljaju promjenom mikroklime. Nema mjesta za daljnje smanjivanje staništa. Takva mješavina geomorfoloških pojava. stvara područje vrlo kompleksnih skupova staništa. Uređenje poplavnih područja daje eventualno kratkoročne koristi. Uz to. ponekad gotovo trenutačno. toksikanti imaju veliku negativnu učinkovitost po podzemne ekosisteme i vodonosnike koji služe vodoopskrbi. a podzemno se nastavlja – u suprotnom. a samopročišćavanje smanjeno. ponekad i nevolje. Brojne divlje septičke jame akumuliraju fekalne spojeve koji postupno povećavaju koncentracije u pitkim vodama. površinski tok rijeke zna biti orijentiran u jednom smjeru. – krš je izgubio vegetaciju. uslijed čega je protok vode brži. presušuju tokovi. Problemi zaštite u kršu Što navedeni morfološki i hidrološki uvjeti znače za zaštitu krša? Predstavljaju velike zagonetke. a održanje prirodne ravnoteže teže. a faunistički. temperaturne razlike itd. Dobar primjer je ogolijevanje krša. kad su u pitanju skupine podzemne faune. a donosi dugoročno velike ekološke štete (Špes 2000). velika pukotinska poroznost uvjetuje snažnu vodopropusnost krša. tj.se i da voda teče uzbrdo. Na tako različitim uvjetima uspostavljena je prirodna ravnotežu u kojoj se održavaju iznimno bogate i krhke zajednice bilja i životinja. jer je razvoj događaja nepredvidiv. uz rezultate osebujne geološke prošlosti. Bespoštednim stoljetnim pritiscima na biljni pokrov – ispašom trave i nižeg bilja. povećavaju se bujični tokovi. podzemlje krša je u pravilu maksimalno iskorišteno. Zbog svoje geološke prošlosti i zbog zakonitosti ekosistema. Stoga je podzemna fauna već ugrožena zbog činjenice da je “osuđena” na ograničene prostore iz kojih ne može migrirati u nove refugije. Povećava se podzemno otjecanje. Stoga se utjecaji prenose brzo. i sl. a ako se radi o krhkim i endemičnim skupinama. i presijecanjem staništa izravnim tuneliranjem. U slučaju havarije. Osjetljivost krških ekosistema je veća.

a da nam rijetko padne na pamet da je to omogućio krš svojim građevnim materijalom. upozorio je prije četrdeset godina karstolog Josip Roglić. npr. Dobra ilustracija je Vjetrenica: u aktualnoj BiH malo je tko reagirao na izlaganje Vjetrenice uništenju. geografskim položajem i nemjerivo vrijednim izvorima voda. ali su se inspekcije odmah podigle i zaustavile radove koji su prijetili vjerskim kulturnim spomenicima u neposrednoj blizini. najveći gospodarski prevrat u našim krajevima napravio je jadranski turizam koji je rijetko kad priznao – jer nije uglavnom ni svjestan – da se radi prije svega o kršu. potpećina Badanj kod Stoca. na umno i tjelesno. poput svetih vrhova. Krški lokaliteti u BiH čest su nositelj sakralnih obilježja. bogatog i još nedovoljno poznatog inventara“ (Roglić 1969). Karstolozi traže sasvim suprotan pristup.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja na je s njihovom ograničenom nosivošću. a što je posebno izraženo u zemljama koje su napustile tradicionalni svjetonazor. (Mulaomerović 1998). fotografirani su milijune puta i gotovo svaki dan gledamo neke od njihovih prizora. Razlika između prirodne i kulturne baštine nije uvijek jasna. Iz svega se vidi da je društveni tretman krša u BiH loš i nezadovoljavajući. izvora. itd. Upravo. Stručnjaci pećine promatraju kao skrovišta važnih dokaza za povijest razvoja krajolika. a kod kojih nisu zaživjela načela ekološke etike. Kulturna baština krša Opasnosti po krš dijelom proizlaze i iz tradicionalne podjele na prirodu i kulturu. a to traže i praktičan život i međunarodne znanstvene oba- 5 . pećine s najbogatijim staništima u svijetu. nego vjerojatno najvažniji dio nacionalnog teritorija. u njima su nađeni ponajstariji kulturni artefakti. središta kulturnog razvoja. Krš traži odgovarajući interes i poznavanje. od čega pati zapadna civilizacija. Pred “nama je prirodni park posebnog. Takvih primjera u BiH ima mnoštvo.5 milijuna godina. a ona proizlazi iz smanjene sposobnosti samopročišćenja i samoobnavljanja okoliša ili pojedinih dijelova krškog krajolika (Špes 2000). Pećine su pozornice ishodišnih kultura. Krš nije samo geografski prostor. zasluge krša ne treba tražiti samo na tamnim i skrovitim mjestima. Predivni primorski gradovi. bilo da se radi o pitanjima za geomorfologe ili za paleontologe. 2007) te paleontološkim metodama (Mihevc 2000) kojima rekonstruiraju krajolik unatrag više od 3. ponekad su kulturne vrijednosti nanesene bez ikakvih fizičkih intervencija u materijalnu podlogu. U slovenskom dijelu dinarskog krša posljednjih deset godina napravljeno je više od dvije tisuće analiza sedimenata s datacijama gline i siga (Zupan Hajna et al. na sveto i profano. No. drveća.

prostor najvećeg podzemnog biodiverziteta na svijetu. Ranije brza rijeka potpuno je promijenila stanišne uvjete. pretvorena je gradnjom hidroakumulacija u gornjoj polovici toka u jezerske terase. Između ostalog. opjevani mitem života Hercegovine. krajem sedamdesetih godina 20. Radi se o industrijsko-energetskom i ekonomističkom pristupu koji krški prostor vidi kao izvor hidropotencijala. Ona je. staništa jedine podzemne slatkovodne školjke na svijetu Congeria kusceri. itd. Popovo polje. međutim. mjesto za iskorištavanje sirovina: kamena. Poljoprivredni aspekti koji su se često spominjali kao komparativna prednost za poduzimanje melioracija u kršu. U akumulacijama je zadržano četiri milijarde kubičnih metara vode (Milanović 1983) koja je ranije hranila voluminozne podzemne prostore sliva Trebišnjice. Livanjsko polje je meliorirano. a time i antikrška. Određene promjene pretrpjeli su Vrbas i Drina. itd. koje još nisu ozbiljnije istraživane. što je moralo utjecati na sastav živog svijeta. najveće promjene nastupile su isušivanjem krških polja. naravno. Ipak.veze. i geomorfološki procesi. pa se jezera moraju povremeno prazniti da bi se očistio silni nanos. brojna nalazišta čovječje ribice (Proteus anguinus). jedina rijeka koja kroz iznimno razvijeni krš u BiH cijelim tokom ostaje nad zemljom. stoljeća preko noći je isušeno. uništeni su tipski lokaliteti jedinog slatkovodnog serpulida na svijetu Marifugia cavatica (Sket 1983). Donekle je sreća što je akumulacija Buškog jezera pružila oštrulju zamjensko utočište. drveta i općenito isključivo kao podlogu za ekonomski razvoj. životni prostor endemične gaovice (Delminichthys ghetaldii). sve dublje zalazi more i razara postojeće životne zajednice. zdravlje ljudi. zavičajnost. sporo su ili nikako privođeni svrsi. nisu više njegovo stanište. Promijenjeni su. Zadatak koji znanstvena zajednica ima na promicanju krša Roglić opisuje riječima: “Raditi na tome draga je i zanosna obaveza. Rijeka Neretva. zahvaljujući i eksploataciji šljunka. danas 67 km betonskog kanala koji povezuje dvije hidrocentrale 6 .“ Sužena percepcije krša Unatoč tome i danas u BiH prevladava javna percepcija krša koja je snažno antiekološka. On jako nedostaje donjim dijelovima rijeke u koje. Krški krajolici pretrpjeli su promjene čijih posljedica još nismo svjesni. Unatoč tomu nedostaju sistematska istraživanja dinarskog krša za koje je potrebno osnovati institute za krš. te navodi dužinu od 96 km. pa rijeke koje su bile stanište endemičnog oštrulja (Aulopyge huegelii). njihovo stanište. Pri tome nisu uzimane u obzir ranjive prirodne vrijednosti kao biljni i životinjski svijet. Službena statistika FBiH smatra Trebišnjicu najdužom ponornicom u Europi.

000 km2 i 4. provodi stalni monitoring. Prema napucima za holistička vrednovanja krša koja zagovara UNESCO za Popis svjetske baštine (Hamilton– Smith. vjerskim i povijesnim vrijednostima. Usporedba u upravljanju kršem s nekom drugom europskom zemljom dat će sugestivne odgovore na njegov položaj u BiH.000 km2 i 5. BiH površinu 51. zemlja slične veličine i razvitka kao BiH. Na zasadima novih ekoloških stajališta trebalo bi formulirati razvojnu koncepciju koja bi imala izražene znanstveno-edukativne. od kojih je mali broj dobro istraženih. Sav slovački krš zaštićen je kroz nacionalne parkove. vodu i zrak. Slovačka ima oko 7 posto državnog teritorija prekrivena kršem u kojem je opisano i istraženo 4760 speleoloških objekata.2 milijuna stanovnika. Sutjeska i Una. osim snažne volje prema izazovima interdisciplinarnosti. Edukativna bi se ogledala: u otvaranju instituta i programa na fakultetima prirodnih znanosti. a 5 od 12 najvažnijih pećina uvršteno je na Popis svjetske baštine. U Slovačkoj postoji Državna uprava za krš. te površinski i podzemni biodiverzitet. sadržaj pećina. BiH ima oko 60 posto državnog teritorija prekrivena kršem u kojem se smatra da ima 3-4 tisuće speleoloških pojava. Slovačka ima površinu od 49. kulturnim. historijske i suvremene kulture. podzemni krajolik. edukacij-  . koja od 1996. U BiH krš još službeno nije identificiran kao baština. traže znanost koju prati ekološka etika. etnička kretanja populacije i njezin sastav.4 milijuna stanovnika. od kojih neki ostvaruju po milijun posjeta godišnje. na Bijambarama. Ove sugestije premašuju zahtjeve na koje mogu odgovoriti izolirane i instrumentalizirane discipline te. povijesno-humanističkih. krajolik i geodiverzitet. E. u Vjetrenici na amaterskoj osnovi i od 2006. mogućnosti i ograničenja područja. a BiH od 2005. kod drugog treba evaluirati nacionalnu i regionalnu povijest. na kršu su proglašena dva nacionalna parka. U prilog krških vrijednosti možemo navesti da su u hrvatskom dijelu dinarskog krša smješteni svi nacionalni parkovi (8). treba voditi računa o detaljnoj evaluaciji prirodnog kulturnog aspekta baštine: kod prvog treba ispitati vrijednosti s obzirom na nacionalni i regionalni kontekst. od čega samo donekle prirodna rijeka u dužini od 3-4 km kroz Trebinje. Holističko vrednovanje i upotreba Temelj za adekvatno vrednovanje krša i krške baštine jest visoko znanstveno izučen prirodni sustav koji se stavlja u odnose prema prirodnim. upravno-organizacijske i gospodarske strane. Adekvatan primjer je Slovačka. te razvoje prethistorijske. 2004). a na Popisu svjetske baštine nema ni jednog takvog objekta. duhovnim.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja – Goricu i Čapljinu.

zavoda za krš.-IV. koji je održan u Lipici u studenome 2004. Upravne-organizacijske i gospodarske strane ogledale bi se u osnivanju nadležnih upravnih i stručnih jedinica: uprava za krš sličnih postojećim za vodu i šumu. istaknuta je potreba razvijanja veće osjetljivosti javnosti na područja krša koja neće biti obuhvaćena formalnom zaštitom. Na temelju prethodnih vrednovanja i izgradnje institucijskog okvira potrebno je potaknuti održivi razvitak za koji u dinarskom kršu imamo dobre primjere zaštićenih područja Plitvice. u izradi javne strategije za krš i menadžment planova za sve segmente okolišne politike. Škocjanske jame i drugih. treba štititi cijele slivove krškog područja koje se vrednuje. itd. Stoga je sugerirano da se kandidiraju tzv. Krka i Paklenica. u reviziji razvojnih planova s okolišnih stajališta uključujući spomenute osobitosti krških ekosistema. u unošenju krša kao stavke u javni budžet. u pokretanju jedinstvena dinarskog prekograničnog programa istraživanja i održivog razvitka. koji je što bolje očuvan. godine. Idealne cjeline su navedeni nizovi krških polja sa zajedničkom hidrologijom. a gdje to nije moguće. i prilagođavanja održivom razvitku. Prvenstvo zaštite treba dati područjima i mjestima koja imaju visoku prirodnu. u financiranju izvannastavnih programa koji će voditi većoj identifikaciji krškog inventara. itd. područje treba obuhvatiti prostornim planiranjem. serijski upisi širih područja. koji bi okupljali njegova najreprezentativnija obilježja. u stipendiranju pomlatka i njegova uključivanja u međunarodne tijekove kako bi uskoro njegovi pripadnici mogli preuzeti odgovornost za razvitak BiH. istaknuto je da vrijednosti i ugroženosti krša premašuju mogućnosti da se njegova adekvatna površina stavi pod zaštitu UNESCO-va Popisa svjetske baštine. a najbolje jedinstvenog studija krajolika s prirodoslovnim. stavljajući u postupak širi opseg vrijednosti na jednom mjestu. Gdje god je moguće. Na Forumu o kršu i svjetskoj baštini u Europi.  . tehničkim i društveno-humanističkim područjima. No. kao i edukacijskim projektima i zaštitom baštine (Watson & al. ekonomsku i kulturnu vrijednost. 1997). upravljanjem vodama i drugim zakonodavnim mjerama koje će osigurati količinu i kakvoću voda koje ulaze u krš.skih i ekonomskih znanosti. Službene smjernice IUCN-a za krš i pećine upućuju vlade zemalja članica da trebaju osigurati zaštitu reprezentativna izbora krških lokaliteta u smislu IUCN-ovih kategorija I.

Neka pitanja o razvoju i hidrogeološkoj funkciji karstnih polja. VI. vol. str. i 2005. 55-78. znanstvena i ekološka infrastruktura. osobito dio koji pripada geotektonskoj cjelini unutrašnji Dinaridi. Sarajevo. Održivo korištenje krša uvijek započinje i trajno se prati znanstvenim istraživanjem i monitoringom. jedini ispravan i odgovoran pravac jest razvijanje održivog korištenja krša.Postojna: Znanstveno raziskovalni center SAZU. T. I. 2007. Andrej. str. Jovanović. . Stoga. str. Naš krš. Journal of Cave and Karst Studies 62 (1): 11-17 Čičić S. Hamilton–Smith. I dio. Introduction. Zadar. Bosna i Hercegovina se ne treba osjećati usamljenom jer može računati na pomoć svjetske znanstvene zajednice. kulturna. Kras u Sloveniji v prostoru in času. Ivan. On the Karst Environmental System. Lousiana. Nova Gorica: Univ. Karbonatne facije u geološkoj građi terena Bosne i Hercegovine. za podiplomski študij. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. E. drugi skup mjera treba biti usmjeren na odgoj za vrijednosti krša. i Avdagić. 3-37 Daoxian Y. [također 1974. koji je reducirao percepciju njegovih vrijednosti te umanjio sposobnosti održanja prirodne ravnoteže. 1988. Zagreb.C. R. Fak. 31. XIII.  . Sarajevo. 2007a. program Krasoslovje. 2004. Una je u formalnom proglašenju nacionalnim parkom kasnila 60 godina. & Sket B. 1998.. Naš krš. str. Ljubljana.. 139–164. Literatura Bonacci. . Natchitoches. Kranjc. Nedostatak percepcijske sposobnosti zajednice prati i međusobno uvjetuje nedostatna organizacijska. Posljedica takvog razvoja ilustrativna je na primjeru prvih susjeda Une i Plitvica: iako udaljena samo 20 km zračne linije od Plitvica. I.] Gašparović. XXI (1): 30-46. 1981. Ognjen. Morfološke i hidrografske karakteristike podzemnih kanalnih sistema u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Popova polja (Zapadni dio Donjeg polja). Paper to US / ICOMOS 7th International Sypomosium. 1981. 2004.Str.. Culver D. Sarajevo. 2000. Ratimir. čiji su vodeći predstavnici već ostavili divovske tragove u istraživanju ovdašnjeg krša. (urednici): Krš bez granica. Podipl. broj 10-11. U: Učno gradivo 2 [Elektronski vir]. 2004. Geografski pregled. predstavlja tip iznimno vrijedne i istodobno ranjive baštine.. History of karstology. i Lučić. Sarajevo. 1969. 95-114. 508. 2008. Darovi i opomene donjih voda.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključak Krš Bosne i Hercegovine. Jedna od vidljivijih mjera jest proglašenje niza zaštićenih područja različita tipa. Gams. Proceedings of the IAH 21st Congress.. 1-21. Pri tome. U: Brmbota Devčić. U moderno doba bio je izložen pretežno industrijskom tipu upotrebe. Hotspots of subterranean biodiversity in caves and wells. Inštitut za raziskovanje krasa.

Geološko inženjerstvo u karstu: brane. 1998. 302. Ivo. Metka. Lučić. Ljubljana.. 2000. Boris. Sket. 1999. Time recorded in cave deposits – 10 years of paleomagnetic research in Slovenian caves. Uticaj hidrosistema Trebišnjica na režim površinskih i podzemnih voda u Popovom polju. Petar T. 1983. & Kiernan. Jasminko. Gilleson. Sarajevo 1963. 261-270. Mulaomerović. 1963. Guidelines for Cave and Karst Protection. Hidrologija karsta i metode istraživanja. Pruner. str.Zagreb 2004. Geografski aspekt Dinarskog krša. J. Sarajevo 1974. Zagreb.. Beograd. Prilog poznavanju hidrogeologije za područje sliva vrela Omble. Stjepan.. Hamiton-Smith. Zupan Hajna. N. Životinjski svijet Vjetrenice. Petar T. O svetome bosanskome podzemlju Blagaj. Fosilne cevke iz bestropne jame – verjatno najstzarjši ostanki jamskog cevjarja Marifugia (Annelida: Polychaeta). Geographica Slovenica 33/I. 472 str. Treći jugoslavenski speleološki kongres. Petrović. Značaj i ugroženost podzemne faune Popovog polja i predlog za najosnovniju zaštitu. JAZU.. Milanović. Watson. 65 ilustracija. 2007. A. Sarajevo. Karst istočne Hercegovine i dubrovačkog priobalja. 1963. Mihevc. O. str. HE Trebišnjica. Milanović. Milanović. 2000. 291.Mihevc. Energetska osnova slivnog područja Neretve i Trebišnjice. Milanović. injektiranje. Josip. Treći jugoslavenski speleološki kongres.. Elaborat.. zaštita voda. 1979. IX. str. VI. Roglić. 1974. Krš Jugoslavije 6. 2006. P. Borislav. 322 str. II/1. vodozahvati. E. 57–73. 1983. 1969. Ljubljanja. 2003. 9-49. Neke karakteristike krša istočne Hercegovine. Uzunović. 14–15.. International Union for Conservation of Nature and Natural Resources. & Bosák. Naš krš. 4. J. D. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Mladenović. Trebinje. Andrej. str. Sarajevo. Petar. Sarajevo. str. Energoinvest. tuneli. Split – Zadar . 1983a. Acta carsologica 36/1: 242. akumulacije. Institut za biologiju Univerze Ljubljana. Petar. Mikulec. 1-20) Sket. Geografske značilnosti pokrajinsko ranljivih območij v Sloveniji. crteža i faksimila. P. 2003c. K.. str. str. 19-38. 15 karata i 10 tablica. (Sabrana djela I. Zagreb: I.. – Acta carsologica 29/2. 5-32. Boris.. 30. Beograd 362. 1–22. U: Lučić. 41–52. 0 . 209–218. Špes. 1977. Vjetrenica – pogled u dušu zemlje: znanstveno-popularna monografija s 200 fotografija. Sarajevo 2005.

Therefore. gulfs. as a part of relief. and because of that in every new case the study has to start from the beginning. more or less. is studied for the first time in Kras. and among the richest in the world regarding the subterranean fauna. The western part of the country is a very deep and developed Karst in which some peculiar and almost all types of karst phenomena exist.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja BIH KARST: NATURAL RESOURCE. quantity and seasonal differences. the karst process is developed through many. In the morphological sense. The serious studies. The opulence and diversity of biotopes. and particularly a rich and heterogeneous genetic fund. the Slovenian part of the Dinaric karst. Even the name of the science – the karstol1 . do not apply. Besides the scientific. performed for more than a hundred years. karst valleys. isolated phenomena that are mutually related. the rocks in which the karst is developed occupy between one to two thirds of the territory of the state of Bosnia and Herzegovina. The karst is shaped in carbonate rock exposed to the power of secondary structural movements. in the case of pollution significantly reduce the chances for an efficient control and action. In addition. have given refuge to plants and animals. this is of great cultural importance as they gave names to a number of professional terms in the world’s science of karst. Therefore. although the latter has been evidenced by the research of only a few areas. differentiating many endemic plants. HAZARDS AND PROTECTION Summary According to the available data. it is characterized by numerous plateaus. with specific geological history of karst. characteristic of homogenous aquifers. some places in Bosnia and Herzegovina are historically significant as locus typicus of some forms of karst. The Dinaric karst includes parts of BiH in the west of the Cazin–Lebršnik line. Because of that. this is a specific type of relief to which the rules of water circulation. the karst. The water circulation is characterized by high speed. demonstrated that the karst in Bosnia and Herzegovina is among the richest in Europe when it comes to the flora and vegetation. springs and sinking rivers. which.

The conclusion is that they could be extremely inappropriate and dangerous for the lives of people and for preserving very frail habitats of endangered species. to demonstrate a positive relationship with the nature. These activities require the use of the most up-to-date achievements of science and practice in the conservation and protection of natural resources. environment. A more adequate treatment of karst should be based on the results of a wide-ranging research. The most important task is to preserve the exceptional values of Bosnia and Herzegovina. protected areas. and the sustainable economic prospects in the future. 2 . Bosnia and Herzegovina.ogy – owes its name to the Slovenian region Kras. and control). management. protection. this very propulsive field of economy in the karst areas. Key words: Karst. by which the large underground areas have been drained. sustainable development. Dinaric karst. the large role is reserved for mechanisms of protected areas. especially those recommended by IUCN. institutes. Populated areas. Some vulnerable places are endangered by a number of inadequate septic tanks draining to the underground waters. which. Such practices seriously endangered the very survival of some animal communities. and protection (studies. and even threatened that some rare species could disappear. administration. Within this framework. sewage systems. especially the vulnerable ones. The public perception and use have been analyzed in the light of presented natural and scientific values. which gives excellent results in the localities in some neighboring countries. with proclaiming the Nature Parks of Hutovo blato and Blidinje. Industrial use of landscapes reduces the development of tourism. and landscape. enter into the new era. education. and development and implementation of the appropriate system of decision-making. and the biotopes have been dangerously fragmented. Such approach requires building of an adequate social structure capable to understand the values of karst. This process is not fast and involves the building of systems of research. the major harmful effects are results of hydro-technical activities and melioration. However. The combination of traditional and industrial points of view related to the environment resulted with large harmful changes in the environment. and industrial pollution. karst values. three Ramsar sites and particularly with the Una National Park. are exposed to large contamination by communal waste.

određene su granice i ukupna površina obuhvata. donesen Zakon o proglašenju zaštićenog pejzaža Bijambare (“Službene novine Kantona Sarajevo”. vrste intervencija. Sarajevo. Zakonom je definisana kategorija zaštite.o. koji je formiran 2002.09. zoniranje prostora. ovog Zakona. čiji je nosilac projekta Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa. god. ing. poslovi upravljanja povjereni su Kantonalnom Javnom Preduzeću Sarajevo – šume d. godine. Ozrena na jugu i jugoistoku i Čemerske planine na zapadu i jugozapadu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PEJZAŽEM “BIJAMBARE“ Elma Karović Šire područje Bijambara pripada prostoru središnjih bosanskih Dinarida. šum. 3 . odnosno posebnoj organizacionoj jedinici “Sektoru za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene”.2003. i nalazi se u sastavu ovog preduzeća. te je na osnovu njih na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo. br. 1 Dipl. Članom 20. održanoj 25.o. identifikovane su i potvrđene visoke prirodne vrijednosti šireg područja Bijambara. 21/03). mjere zaštite. kao i korištenje i upravljanje ovim prostorom. U saradnji sa Centrom za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je iniciralo i finansiralo izradu elaborata “Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Bijambare”.. smješteno između planina Zvijezda na sjeveru i sjeveroistoku.

Sarajevo Sektor za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene Organizaciona struktura upravljačke institucije Rukovodilac sektora za ekologiju i upravljanje odručjima posebne namjene Služba za zaštićena područja Stručni saradnik Poslovođa zaštićenih područja Turistički vodič Kontrolor ulaska u park Čuvari parka Rendžeri x 2 Čuvari objekata 4 Politika upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare“ se bazira na temelju dvanaest osnovnih principa datih od organizacije IUCN za kategoriju V zaštićeni pejzaž. 4 .Organizaciona shema upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare“ Institucionalni okvir za upravljanje Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog okruženja i zaštite okoliša Sektor zaštite okoliša Sarajevo šume d.o.o.

Postavljanje adekvatnog šumskog mobilijara. jezera. vodotoka. Logo. edukacione staze. Postavljanje prostorne signalizacije.reklamni materijal. šetnica. putem održivog razvoja. Izgradnja parking prostora sa naplatnom kućom Turizam i rekreacija Održavanje kulturnih/tradicionalnih atributa Upravljanje postojećim resursima mora i treba biti u skladu sa vizijom. trim staze.DVD… Održavanje i unaprjeđenje postojeće infrastrukture. konzervacija biodiverziteta i integritet ekosistema”(IUCN. Izgradnja drvenog grada. 5 . Uređenje šumskih staza. Prostornom planu područja i Planu upravljanja. 1994) Osnovni ciljevi upravljanja koji se oslanjaju na bazne elemente prirode koji karakterišu Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ Ciljevi Zaštita specifičnih prirodnih/ kulturnih objekata Aktivnosti • • • • • • • • • • • • • • Uspostava službe nadzora.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Vizija Područje Bijambara je prepoznatljiv prostor na kojem će se. Monitoring zdravstvenog stanja Zaštita i očuvanje postojećih biljnih i životinjskih vrsta Zabrana lova i ribolova Uspostava brze i efikasne protivpožarne zaštite Permanentna opservacija područja u cilju preventivnih i represivnih mjera Informisanje i edukacija posjetilaca o prostoru. omogućiti zaštita prirodnih i stvorenih vrijednosti. stvoriti uslovi za samoreproduktivnost kroz valorizaciju sadašnjih i budućih potencijala sa ciljem zadovoljavanja ljudskih potreba i povećanja sadašnjih i budućih generacija. ciljevima i politikom upravljanja uz uvažavanje svih mjera i preporuka koje su date u Zakonu o proglašenju područja zaštićenim. Osnovni ciljevi U zaštićenom pejzažu primarni naglasak je stavljen na “prirodno okruženje.

. čime se. vrši donošenje odluka o mjerama koje vode njihovoj stabilnosti. Zbog lakšeg upravljanja ovim prostorom izvršeno je razgraničenje između privatnih i državnih parcela.. mobilijara.). Također. prvo je bilo potrebno izvršti definisanje granica područja. bespravnog zauzimanja zemljišta i bespravne gradnje. kao i unutrašnjih granica vezanih za zone zaštite i uspostavljena stalna služba nadzora – rendžerska služba.. tako i uređenjem.5 godine) uz propisano obilježavanje graničnih linija i postavljanje trajnih markacija na terenu. što je omogućilo sigurniji boravak i kretanje posjetilaca. sa zadatkom svakodnevne kontrole i osmatranja prostora u cilju sprječavanja bespravnih sječa. ovim vidom aktivnosti koja je obavljena na cijelom prostoru postignuta je priprema i oslobađanje površina za slobodan nalet sjemena. stekli su se uslovi za rješavanje ovog problema. te pravilnim uklanjanjem i slaganjem granjevine i drugog organskog materijala. Zaštita specifičnih prirodnih/kulturnih objekata Da bi zaštitili specifične prirodne objekte zaštićenog pejsaža Bijambare. uz stalni monitoring uposlenih u ovom Sektoru. na osnovu kojih se. turističke destinacije koja je uvrštena u turističku ponudu Kantona Sarajevo. 6 . (gdje je proces trajao 2. pojave biljnih bolesti. kako u pogledu prikupljanja i organizovanog odvoza neorganske materije. Petogodišnji rad i upravljanje ovim područjem stavlja ga u poziciju poželjne destinacije. Uspostavljena je potpuna higijena prostora. te je izvršeno deminiranje registrovanih površina. te samim tim i neometano prirodno podmlađivanje i formiranje budućeg zdravog i stabilnog podmlatka. U saradnji sa Katedrom za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. kao i praćenje ponašanja korisnika i posjetilaca prostora u smislu poštivanja zabrana definisanih Zakonom o proglašenju. pojave prenamnoženja štetnika. postigla dobra osnova u prevenciji zaštite od požara. zaštite infrastrukture. kao i veća stabilnost sastojina u smislu sanitarno – zdravstvene zaštite. održavanje usluga ekosistema. opreme i sl. Otežan rad Upravljača je predstavljao problem miniranih površina (cca 30%). Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa Međunarodnim fondom za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF) i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Izvršeno je obilježavanje krajnjih granica obuhvata. redovno se obavljaju pregledi zdravstvenog stanja postojećih sastojina. protivpožarnog osmatranja.. te kvalitetniji rad upravitelja.Zonacijom područja Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ omogućava se lakše planiranje i uočavanje prioriteta a samim tim i realizacija primarnih i sekundarnih ciljeva (naučna istraživanja. osim estetskog efekta.

i te površine su pod budnim nadzorom rendžerske službe “Sarajevo-šuma“. kao i registrovanje promjene razine kiseonika usljed većeg broja posjetilaca u pećini. Anganžovani su eksperti iz oblasti speleologije u realizaciji projekta uređenja bijambarskih pećina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U cilju zaštite šuma od progradacije smrčevih potkornjaka izvršena je nabavka lovnih klopki sa kombinovanim dejstvom feromonskih mamaca. Na osnovu indeksa ugroženosti izrađen je plan protupožarne zaštite šuma u skladu sa odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o izradi planova zaštite šuma od požara. kvalitetna elektrifikacija. Monitoring Bijambarskih pećina Zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i implementatora COOR-a izvršeno je uređenje u smislu iluminacije pećinskog prostora. Dalji radovi na istraživanjima kompleksa bijambarskih pećina su u toku. Monitoring tresetišta Tresetište močvarno-glejnog zemljišta sa svagnumom predstavlja jedan od specifičnih vrijednosti područja. Na osnovu izvršene doznake i provedene kontrole od strane nadležne šumarske inspekcije vrši se izrada izvedbenih projekata za njihovu sanaciju i pokreću aktivnosti na njihovom uklanjanju. izrađeni su osmatrački tornjevi – osmatračnice. Svake godine se u cilju boljeg očuvanja šumskih ekosistema poduzimaju radovi na obilježavanju (doznaci) oboljelih. koji su postavili instrument za praćenje vlažnosti i temperature unutar pećine. U istu svrhu. kao i smanjenje njihove brojnosti. Pored nadzora turističkog vodiča u sprječavanju devastacije prostora i sprječavanju ulaska više od 30 posjetilaca u datom momentu. kao i uređenje eksterijera ispred pećine. U narednom periodu planiran je angažman naučnih eksperata iz ove oblasti. čime je osigurana kontrola gustine populacije ovih štetnih šumskih insekata. i uspostavljen protupožarni objekat sa potrebnom opremom za inicijalno gašenje eventualno nastalog požara. zaraženih i u zimskom periodu oštećenih stabala. Zbog pojačane frekventnosti ovaj prostor spada u područja pojačanog rizika od pojave šumskog požara. staze su opremljene graničnicima koji usmjeravaju i ograničavaju kretanje posjetilaca. izgradnje staza i ograda.  . gdje će rezultati istraživanja predstavljati dalje smjernice prilikom upravljanja tim objektima. što će unaprijediti gazdovanje ovim specifičnim ekosistemom. koje se postavljaju svake godine po utvrđenom planu. Do sada su spriječena fizička oštećenja tresetišta.

 .1 ha i predstavlja veliki potencijal za budući razvoj Parka. Imajući u vidu činjenicu da su Bijambare područje krša (interna drenaža putem velikog sistema špilja ili kanala/pukotina).Monitoring voda U okviru zaštićenog područja Bijambare. Planinarski dom Zvijezda Ilijaš Nedaleko od ulaza u Glavnu pećinu nalazi se planinarski dom vlasništvo PD Zvijezda Ilijaš.objekti Na području egzistira bivša vojna kasarna koja se sastoji od 5 objekata. stepenicama i rukohvatima. Svjesni te činjenice. Cijeli prostor zauzima površinu od 1. putokazima i panoima edukativnog sadržaja. posjetioci ovog prostora mogu uživati u punom kontaktu sa prirodom i to šetnjom kroz uređene i osmišljene staze sa edukativnim sadržajima. U narednom periodu planirano je praćenje kvaliteta i izdašnosti vode.  “šumska staza”. U proljetnom i jesenjem periodu. za koju je urađen izvedbeni projekat rekonstrukcije u cilju budućeg Ekokampa Bijambare. U toku su pregovori između Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša sa planinarskim društvom o preuzimanju doma od strane upravitelja. izrađeni su brojni ambijentalno prilagođeni objekti. kao i drvenim mostovima. koncept čiste vode može biti problematičan. Turizam i rekreacija Infrastrukturni sadržaj zaštićenog područja . te rješavanje vodoopskrbe pitkom vodom na cijelom području Bijambara. Uz ponudu usluga vodiča kroz Bijambarsku pećinu. te njegove rekonstrukcije u skladu sa namjerama i funkcijom prve zaštitne zone. u toku tekuće godine izvršili smo analizu kvaliteta pitke vode. u vrijeme otapanja snijega i većih kišnih oborina. kao i bolje prezentacije i ugodnijeg boravka na ovim prostorima. Objekat će predstavljati edukacioni centar. uređena na dužini od 2000 m. U okviru tog Projekta je i upravna zgrada upravitelja. stalni potok Bjelila uvire u Dimšinu pećinu. a to su:  “edukaciona staza”. ponori ne mogu primiti toliku količinu vode tako da dolazi do formiranja jezera značajnih dimenzija. koja je opremljena drvenim klupama za kraći odmor. dužine cca 1000 m na kojoj su na drvenim panoima predstavljene neke od valorizovanih vrijednosti ovog prostora. U sklopu aktivnosti poduzetih na unaprjeđenju i ambijentalnom uređenju.

Prihodi se očekuju od naplate ulaznica u pećinu. klackalice. ulaznica u zaštićeno područje. UNDP. čime bi zaokružili i uvezali jednu cjelinu koja se odnosi na regulisanje saobraćaja i zadovoljavanje Zakona o proglašenju područja zaštićenim. ljuljačke. dok je za najmlađe posjetioce prostora uređeno mjesto za igru. Razvoj upravljanja Zaštićenim pejzažem je definisan Planom upravljanja prema utvrđenoj strategiji koja je razrađena u akcionim planovima. te održavanja prezentacija ciljanim grupama u edukacionom centru. usluga parkiranja i prevoza unutar područja kao i iznajmljivanja bicikla i saonica.  Finansijska podrška Evropske Unije. Izvori finansiranja Zaštićenog pejzaža “Bijambare” Osnovni način finansiranja za primarno funkcionisanje područja i realizaciju Projekata Zaštićenog pejzaža su:  Izvori finansiranja iz budžeta Kantona Sarajevo (Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. Odnosno.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Za osobe jačih rekreativnih navika izrađena je trim staza. Na ovom području stvorene su u veoma kratkom periodu predispozicije da 30% prihoda u odnosu na dosadašnje troškove može ostvariti upravitelj u okviru svojih redovnih poslova. Sve aktivnosti koje su poduzete u petogodišnjem radu upravljača su pod nadzorom Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša imale svoj planski i dogovorni proces usklađen sa sredstvima koja su bila na raspolaganju u datom momentu. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo).  . Daljim razvojem područja u stvaranju predispozicija za plasman ekoproizvoda (ljekobilje i med) u bliskoj budućnosti će predstavljati jedan od izvora finansiranja. Izrađene su drvene kućice. Međunarodnog fonda za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF). Svjesni smo činjenice da je zaštićeni pejzaž “Bijambare“ mlad park i da predstoji period u kojem će biti potrebna znatna ulaganja da bi došli do krajnjeg cilja koji se zove održivi razvoj. pješčanici kao i učionica na otvorenom koja bi poslužila za okupljanje djece mlađeg uzrasta i gdje bi se mogli održati kratki časovi upoznavanja svijeta prirode. akcioni planovi su osnovni alat za upravljanje u narednih deset godina. Do kraja tekuće godine očekujemo nabavku vozića koji će biti dodatna atrakcija u prostoru.

0 .

Dunavski sliv se prostire u 5 biogeografskih rejona od 8 koliko ih ima u Evropi: Alpski.648 ha vodoplavnih staništa. sa posebnim osvrtom na vlažna staništa. koji se sastoji od bazena slane vode. endemičnih i reliktnih vrsta. neki su zaštićeni.Carska Bara Ramsar predio na sastavu Begeja i Tise je najznačajnija močvarna površina. i šumskih ekosistema je karakterističan po visokom biodiverzitetu i velikom broju ugroženih. Kontinentalni. Obedska Bara je najveća močvara u Srbiji unutar ovog sistema sa površinom od preko 30. kao i Ramsar predeo Ludaško jezero. Svaki od ovih regiona pokazuje karakteristična vlažna staništa. močvare.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA U SLIVU DUNAVA NA TERITORIJI SRBIJE Dejana Jakovljević Uvod U radu će biti opisana pojedina zaštićena područja u slivu Dunava na teritoriji Srbije. inženjerstva za zaštitu životne sredine. rijetkih. okruženog sezonski vlažnim halofilnim livadama.000 ha. Šume vodoplavnih ravnica. pojasevi jezera i drugih vlažnih staništa su glavne komponente biodiverziteta i hidrologije u bazenu Dunava. Geografski fakultet Beograd 1 . neki ne. močvare. Močvarna staništa Save prostiru se kroz Hrvatsku. 1 Mr. Panonski. žbunja. Leži nasuprot Kopačkom ritu u Hrvatskoj. vodoplavni koridori. Od ostalih zaštićenih predjela treba pomenuti prirodni rezervat Slano Kopovo.sc. livada. U niskoj Tisi Stari Begej. Stepski i Region Crnog mora. Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Osim Obedske bare. ovom kompleksu pripada i Zasavica. bare. koju čine vodoplavna staništa. Ovaj prostorni i ekološki jedinstveni kompleks vode. Gornje Podunavlje čini kompleks močvarnih staništa na površini od 19.

šumom i trsticima u koritu Vodoplavna staništa hranjena podzemnom vodom do Save Plitko ravničarsko jezero eolskog tipa Ramsar 9. Bugarska.820 Prirodni rezervat Ramsar 1.175 ha. Rumunija. 2004. Moldavija i Ukrajina) sa površinom približno 600. Tisa Ludoško jezero Stari meandar Save sa vodoplavnom ravnicom.648 Tisa Slano Kopovo Dunav Koviljskopetrovaradinski rit Sava Obedska bara Bazen slane vode okružen sezonski vlažnim halofilnim livadama Značajne plavne ravnice srednjeg Dunava Prirodni rezervat Prirodni rezervat 976 4.767 Dekret o Zaštiti Starog Carska bara Tise i Begeja Begeja.Basin Wide Overview. Prirodne rezervate (Koviljsko – petrovaradinski rit) i Svjetsku Baštinu (Srebrno jezero).150 328 2 . Part A. Vienna. Na teritoriji Srbije obuhvata Ramsar predele.000 ha.39/93 Dekret o Zaštiti Gornjeg Podunavlja kao Specijalnog Rezervata Prirode (službeni list RS 45/01) Dekret o zaštiti Slanog Kopova kao Specijalnog Rezervata Prirode Dekret o Zaštiti Koviljskopetrovaradinskog rita kao Specijalnog Rezervata Prirode Dunav Gornje Podunavlje Značajne plavne ravnice Prirodni srednjeg Dunava rezervat 19.Glavni kompleks močvara u Evropi su močvare niskog Dunava (Srbija. Od ostalih zaštićenih područja biće riječi o Nacionalnom parku Tara u slivu Drine. RS Službeni list br.175 Zakon o Nacionalnim Parkovima. Tabela 1 Značajna zaštićena područja za vrste i staništa šireg značaja Rečni Naziv zaštićene Opis bazen površine Tara/ Drina Tara Balkanske planine sa klisurastom dolinom Tip zaštite Nacionalni Park Površina Zakonska osnova (ha) 19. a prostire se na površini od 19. 1994) Tisa Stari BegejPlavna ravnica između 1.841 Sava Zasavica Dekret o Zaštiti Ludoškog jezera kao Specijalnog Rezervata Prirode(Službeni list RS.1994) Izvor: The Danube River Basin district.Carske Bare kao Specijalnog Rezervata Ramsar Prirode(Službeni list RS. koji se sastoji od planina sa klisurastom dolinom.

648 ha. prisustvo rijetkih i prorijeđenih životinjskih vrsta i osobita ljepota pejzaža. Меtodе kоје ćе sе primjеnjivаti nа tеrеnu su: mеtоd аnаlizе еlеmеnаtа živоtnе srеdinе. riba i ptica močvarica. dеskriptivnа mеtоdа. Na području Rezervata prirode Gornje Podunavlje ustanovljena su tri režima zaštite:  režim zaštite I stepena obuhvata površinu od 261.odnosno I kategorije. očuvanim i bujnim izvornim zajednicama ritova. bogatstvo faune. dа sе utvrdi zаtеčеnо stаnjе shоdnо Оkvirnој dirеktivi о vоdi ЕU.62 ha. Metodologija Меtоdоlоgiја rаdа је prilаgоđеnа prеdmеtu. koje karakterišu raznovrsnost i bogatstvo flore rijetkih i prorijeđenih vrsta biljaka.81 ha. U rаdu će se kоristiti rаzličitе mеtоdе istrаživаnjа. dio dolinske ravni i vodotoka Dunava na teritoriji Republike Srbije od državne granice sa Republikom Mađarskom do Bogojeva. prоučаvаnjе pоstојеćе litеrаturе. mеtоd оpаžаnjа. 45/2001). Gornje Podunavlje Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje (“Službeni glasnik RS”. zаdаtku i cilju istrаživаnjа.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ciljevi Cilj je da se shvate veze između mnogobrojnih činilaca еlеmеnаtа živоtnе srеdinе koji utiču na sveobuhvatno stanje zaštićenih područja.  režim zaštite II stepena obuhvata površinu od 4 834. stаndаrdnе mеtоdе zа vоdu i аkvаtičnе biljkе. mеtоd kvаntifikаciје еlеmеnаtа. Uredbom je definisana granica Specijalnog rezervata prirode i ukupna površina rezervata koja iznosi 19. tаkо i kаbinеtskе. stavljen je pod zaštitu i svrstan u zaštićena prirodna dobra od izuzetnog značaja. br. naročito krupnih sisara. Оd kаbinеtskih mеtоda rаdа zа rеаlizаciјu оvоg istrаživаnjа mоgu sе izdvојiti: аnаlizа i sintеzа еlеmеnаtа živоtnе srеdinе. mаtеmаtičkо – stаtističkе оbrаdе pоdаtаkа. dа sе prеdlоžе mjеrе kаkо bi sе pоstојеćе stаnjе pоprаvilо i usаglаsilо sа pоmеnutim dоkumеntоm.57 ha 3 . Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje stavljen je pod zaštitu kao područje sa posebno izraženim odlikama reljefa i hidrografskim pojavama i objektima inundaciono – aluvijalnog riječnog pojasa. kаkо tеrеnskе. GIS kао tеhnоlоgiја оbrаdе prоstоrnih pоdаtаkа.  režim zaštite III stepena obuhvata površinu od 14 542.

a nominovan je za Ramsarsko područje (močvarna i druga vlažna područja prema Konvenciji o zaštiti močvarnih područja) i Rezervat biosfere (MaB – UNESCO). Staklarski Dunavac). livadskih i šumskih ekosistema u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje. Monoštorski Dunavac. raznovrsna flora i rijetke i prorijeđene biljne vrste (bijeli i žuti lokvanj. kao najznačajnijeg površinskog toka. Veliki Bački kanal. Rečni rukavci (Baračka. očuvane izvorne biljne zajednice (ritske šume. ade. Crna bara u monoštorskom ritu. jazavac. ujezerenim rukavcima. jezera i bare (Sakadaš. livade i ševari). Česte i velike oscilacije režima Dunava mijenjaju uslove u ekosistemima od vrlo povoljnih do vrlo nepovoljnih. rukavcima. Rezervat je uključen i u projekat prekogranične saradnje sa susjednom Mađarskom (Nacionalni park Dunav – Drava) i Hrvatskom (Park prirode Kopački rit). Sa brojnim meandrima. ritske bare i močvare). Zaštićena prirodna dobra Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje Rezervat odlikuju očuvani i raznovrsni hidrografski oblici ritova (ostrva. Pored Dunava.Prirodne vrijednosti Hidrološke vrijednosti Površinske vode. meandri. u Specijalnom rezervatu prirode se nalazi još nekoliko značajnih površinskih voda: Plazović.). Bajski kanal (delovi kanalske mreže Dunav – Tisa – Dunav). Podzemne vode (freatske i arteške) imaju uticaja na biljni i životinjski svijet. barama i adama – Dunav u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje stvara nesvakidašnju hidrografsku sliku. vodeni rukavci. rebratica. Petreški Dunavac. crna roda. naročito ptice močvarice i ribe i prorijeđene i ugrožene vrste (orao bjelorepan. divlja mačka). borjak. One su značajan činilac u formiranju vodenih. Dunav je glavno hidrološko obilježje Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje. 4 . Danguzac) su jedna od glavnih hidrografskih odlika Specijalnog rezervata prirode. močvarnih. Rezervat je registrovan kao međunarodno značajno stanište ptica (IBA područje). Crna bara na Štrbcu. Kanal Bezdan – Prigrevica. kuna zlatica i bjelica. raznovrsna fauna. Mirkovića bara. kurjak i dr. Dunavska voda i njen režim su među odlučujućim faktorima opstanka biljnog i životinjskog svijeta. Srebrenički Dunavac. kao i u projekat Evropskog rezervata biosfere Drava – Mura.

čine obalske gredice po kojima je cijela unutrašnja strana “potkovice” dobila naziv Kupinske grede. prije svega svijet ptica. zbog kojih je Obedska bara proglašena za Ramsar područje i Specijalni prirodni rezervat. a južnu. prečnika do 10 m. zagađenja Dunava. sa Savom.  sve oblike turističko – rekreativnih i privrednih aktivnosti uskladiti sa prirodnim potencijalima prostora.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaštita životne sredine Ovaj prostor je pod intenzivnim uticajem antropogenih faktora: meliorativnog djelovanja. okruženim hrastovim. Barsku vegetaciju ovde karakterišu i zelena ostrva. nekontrolisani ribolov. U tipičnom.  obezbijediti integralnu zaštitu karakterističnih staništa flore i faune. barama. podzemnim priticanjem i padavinama. izgradnja vikend naselja. U plićim dijelovima bare buja biljni svijet iza koga ostaje treset. Prirodne vrijednosti Obedska bara je jedno od najstarijih zaštićenih područja u svetu (od 1874. lučnom obliku pruža se između naselja Obreža i Kupinova. Obedska bara se hrani površinskim vodama Save. od 9820 ha u vodoplavnoj ravnici Save. vr- 5 . u bari i oko nje je i raznovrstan životinjski svijet. isparavanjem i podzemnim oticanjem. Kako vodostaj raste veza korenja sa dnom slabi i na kraju se prekida. koje vjetrovi i vodene struje nose po bari. vlažnim livadama. On još više doprinosi smanjenju akvatorije. a kanalom Vok na istoku. Pored biljnog svijeta. sa močvarama. zapadno od Obedske bare. “grebovi”. povećanje površina pod zasadima plantažnih topola. unutrašnju. Obedska bara Bara predstavlja mrtvaju. odnosno napušteno korito Save. mrtvajom. a gubi vodu površinskim oticanjem. Sjevernu spoljnu granicu bare čini odsijek lesne terase visok 5 – 8 m.) To je sezonski plavljena površina. od barskog bilja i gustog spleta korijenja koje vode u nadolasku podižu sa dna. Bara je na zapadu barom Brvenicom povezana sa većim brojem bara u aluvijalnoj ravni. U cilju zaštite i razvoja Specijalnog Rezervata prirode Gornje Podunavlje potrebno je realizovati sljedeće:  preduzimati aktivnosti koje pospješuju ili usmjeravaju prirodne i antropogene procese u cilju zadržavanja postojećih izvornih prirodnih vrijednosti. pa grebovi postaju ploveća ostrvca.

patka njorka. trčuljak. divlja mačka. smuk. grlica. velika strnadica. velika sunčanica. šaran. lastavičar. zlatna vuga. salep. zelena žaba. mali detlić. evropski tvor. crnooka deverika. mali prelivac. veliki trstenjak. čopotac. livadski gušter. osičar. grčka žaba. plućnjak. Ptice: Ukupno 220 vrsta ptica je zabilježeno unutar rezervata. bodljikava kostrica. ribarica. bukova strižibuba. mali vranac. vodena voluharica. žuti lokvanj. velika gnojištarka. crnogrla strnadica. kukuvija. vodeni bik. sivi barski petlić. vlažnih livada i šuma. pčelarica. rukavaca. rebratica. kaćun. jastreb. cetonia. gatalinka. dnevni paunovac. zec. Insekti: Brojne vrste su pronađene u Rezervatu do sada i neke od njih su: jelenak. žuti voljić. močvarna koprica. crvena čaplja. poljska pešurka. kukumavka. crna roda. bjelovrata muharica. eja močvarica. 6 . stepski smuk. barska strnadica. karas. svitac. vodeni orašac. vrganj. vidra. čikov. kašičar. crventrbi mukač. utina . kukavica. zidni gušter. divlja svinja i srna. podunavski mrmoljak. štuka i som. mali mrmoljak. smukulja. tresetišta. crna crvenorepka. velika krastača. orao kliktaš. šumska žaba. zelena krastača. Neke od vrsta gnjezdarica u rezervatu su: mali gnjurac. cvrcić potočar. seoski detlić. obični cvrcić. riđoglava patka. žabljanka. sljepić. vijoglava. žutarica. velika hrastova strižibuba. bijela roda. mala bijela čaplja. zelena pupavka. Vodozemci: šareni daždevnjak. orao bjelorepan. gavčica. mešinka. testerica.bovim i šumama topole.mala ušara. velika zelena žaba. admiral. čapljica. zavrata. kuna bjelica. gak. zelembać. kesega. velika bijela čaplja. stepski soko. Gmizavci: barska kornjača. crveni vilin konjic. sjenica vuga. Biljke: oko 500 biljnih vrsta je registrovano u Rezervatu od kojih su posebno značajne: bijeli lokvanj. evropski dabar. zelena žuna. Gljive: Ima oko 180 vrsta jestivih i otrovnih gljiva i neke od njih su: Morchella vulgaris. bjelouška. obična češnjarka. iđirot. Zasavica Zasavica se nalazi nekoliko kilometara preko Save. šakal. dugokljuni puzić. Ribe: Ima 16 registrovanih vrsta riba i neke od njih su: crvenperka. od Sremske Mitrovice. šarka.Bogatić u Mačvi i Sremska Mitrovica u Sremu. Cijeli kompleks Zasavice se nalazi u Mačvi i administrativno je podijeljen između dvije opštine . barski pjetlić. jež. lisičarka. Najveća močvara je autentičan kompleks močvara. linjak. Sisari: 50 vrsta nastanjuje rezervat i neke od njih su: puh. batokljun. rusi svračak. srednji detlić. velika ćelavica.

Neke od njih su: judino uvo. Područje je okruženo poljoprivrednim poljima i ostacima šume (hrast. Za vrijeme normalnih vodostaja. jasen. gravitaciono sa Cera. i rogozi Typha sp. žuti lokvanj. Oko nje se razvila barska vegetacija.1 km duge reke Zasavice. Fosilizovano. od kojih je 15 vrsta zaštićeno kao prirodne rijetkosti u Srbiji: jelenak. trčuljak. testerica. od kojih su dvije vrste nove za teritoriju Srbije. rijeke i kanale: Zasavicu. paralelno korito Save je toliko dugačko da se ustvari proteže skoro do Drine. Specijalni rezervat prirode Zasavica je osnovan 1997. Ukupna zaštićena površina je 11. topola i vrba). Cjelokupan biotop uključuje također potok Batar i nekoliko drugih pritoka Zasavice i čini ekološki kompleks vode i močvarnih sistema sa fragmentima plavljenih livada i šuma. dok je ostala površina pod II i III stepenom zaštite. nosorožac. sa fragmentima poplavnih šuma. Ukupno 42 vrste nosorožaca je zabilježeno istraživanjem. Insekti: do sada je više od 300 vrsta nađeno u Rezervatu. najviše trske Phragmites sp. od čega je 37% pod I stepenom zaštite. Do sada je pronađeno 55 vrsta dnevnih leptira od kojih je 6 na Evropskoj Crvenoj Listi  . škripavac.5 m. velika gnoištarka. a širina joj je 50 – 300 m. Površinom dominira riječni biotop. iz Drine i nekoliko tokova. Prekopac i Batar. Zasavica se hrani podzemnim vodama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zasavica je nizijska močvara u vodoplavnoj ravnici Save. bukova strižibuba. ali se može povećati do 10 m dubine. Jovac.5 km2. proglašena je za Ramsar područje. sunčanica. mali guseničar. Podolsko goveče i svinja mangulica se hrane na pašnjaku Valjevac. koja povezuje Zasavicu i Savu je kanalisana (Bogaz kanal). velika puhara. To je tipična izdužena mrtvaja. Močvara. močvarna kopriva. Većinom zaštićena površina pokriva površinske vode. Sporotekuća rijeka Zasavica se hrani izdanskom vodom a dubine je 2. koja se sastoji od nekoliko povezanih močvara pokriva površinu od 11. Proglašena je za značajno stanište ptica (IBA). šumsko pile. Visina močvarnog zemljišta je 76 – 82 m. Gljive: Više od 160 vrsta gljiva je pronađeno unutar rezervata. rudnjača. lokvanjić. i stavljen u I kategoriju zaštite kao zaštićeno prirodno dobro izuzetne vrijednosti. lisičarka. veliki guseničar. močvara je prosječno duboka 2. okružen mozaikom vodenih i vlažnih ekosistema. a 31. iđirot.2008. Specijalni rezervat prirode Zasavica je jedan od najčuvenijih centara za očuvanje genetskih resursa domaćih životinja u Srbiji. Biljke: Rezervat je dom za preko 800 biljnih vrsta od kojih su najznačajnije: bijeli lokvanj. šumski šampinjon.5 km2. Prirodne vrijednosti Rezervat se proteže u duž 33. Rijeka sporo meandrira u i kroz močvaru. Duboka Jovača i Prokopac kanal. Krajnja sekcija.3.5 m.

– 1974. žutotrbi mukač. rusi svračak. U prošlosti niski tereni između Tise i Begeja bili su plavljeni tokom proljetnih mjeseci. čapljica. gavčica. kuna bjelica. šumska žaba. dužine 10 km. Gmizavci: barska kornjača. šarka. velika krastača. crna crvenorepka. Ribe: Ima 16 autohtonih i 4 unešene vrste: mrguda. grlica. Zasavica je jedno od najboljih mesta za posmatranje vilin konjica budući da su tamo registrovane čak 34 vrste od kojih su neke: kraljevski vilin konjic. zelena žuna. patka njorka. lastavičar. kukavica. vodena voluharica. a njegov režim je kontrolisan. evropski dabar. tj. smuk. običan crvčić. bjelogrudi jež. Ptice: Ukupno 182 vrsta je zabeleženo u Rezervatu. karas. kanal. okruženo je nasipima i odvojeno od tokova Tise i Begeja. Vodozemci: šareni daždevnjak. vuga. divlja mačka. slavuj. zidni gušter. ćubasta ševa. podunavski mrmoljak. crnoglava žuta pliska. mali mrmoljak. a neke od njih su: obični puh. žutarica. gatalinka. panonska prelivalica. zelembać. bjelorepan. zec. kada je rijeka Begej presječena na 15 – om kilometru i usmjerena u novo iskopano korito. bjelouška. ipak. glavne promjene kada je u pitanju pravac Begeja desile su se poslije iscrpnih radova u periodu 1971. kukumavka. Sisari: 50 vrsta naseljava rezervat. mali vranac. modri prelivac. batokljun. Visina ove površine je 73 – 78 m. kesega i šaran su ranjive. livadski gušter. vrabac pokućar. grčka žaba. gak.i jedna na svjetskoj. Ali. vidra. velika strnadica. mali kupusar.. žuti voljić. Staro korito Begeja. Regulacija riječnog korita Begeja i drugi hidrotehnički radovi. mala ušara (utina). velika zelena žaba. čikov i som rijetke. Ukupna površina Specijalnog Rezervata prirode Stari Begej – Carska Bara je 1767 ha. jugozapadno od Zrenjanina. siva muharica. Neke od posebnih vrsta su: mali gnjurac.smukulja. jastreb. sljepić. obična grmuša. dok su crnooka deverika. izvedeni tokom dva prošla vijeka. kukuvija. eja močvarica. seoski djetlić. Stari Begej – Carska Bara Područje se nalazi između Tise i Begeja. veliki kupusar. crvenrepka. crveni vilin kojic.  . dugokljuni puzić. senica vuga. stepski smuk. poljski vrabac. obična češnjarka. divlja svinja. mali djetlić. evropski tvor. vodena rovčica. stepska trepteljka. obična travarka. dok njegova pufer zona pokriva 7532 ha. žiličasti kupusar. trstenjak rogožar. mala bijela čaplja. veliki trstenjak. ribarica. Neke od vrsta koje su nađene u Rezervatu: lastin repak. zelena žaba. zelena krastača. doveli su do značajnog smanjenja poplavnih površina i promjena u njihovoj flori i fauni.

Od 1990. stepskih. štuka i som. crnooka deverika. Ribe: zabilježene su 24 vrste riba od kojih su neke: crvenperka. velika gnojištarka i velika ćelavica. Biljke: neke od najznačajnijih vrsta su: bijeli lokvanj. područje ukupne površine 1386 ha. riječnih. barskih. pčela. čopotac. naučni i edukativni značaj. šumskih. kao ostatak jedinstvene plavljene površine u nizijskom toku Begeja. mali prelivac. a neke od njih su: jelenak. admiral. gavčica. trčuljak. vodozemce. ispresijecanih kanalima. Insekti: Veliki broj vrsta je zabilježen u rezervatu. rebratica. zelena pupavka. žabljanka. žuti lokvanj. bukova strižibuba. imajući u vidu veliki ekološki. 2) Botoški rit i Farkaždinski rit. Vlada Republike Srbije proglasila je zaštićenim ovo područje kao Specijalni Prirodni Rezervat Stari Begej – Carska Bara. sa režimom koji zavisi od podzemnih voda i količine padavina. koje obuhvata riječno korito Starog Begeja. zaštićeno je zakonom kao Stari Begej Regionalni park sa Carskom Barom kao Strogim Prirodnim rezervatom. testerica. kesega. je svjetski poznata po ornitofauni. Godine 1986. velika sunčanica. lisičarka. Carska Bara je zaštićena zakonom 1955. koje uključuju rijetke. Marta 1996. ugrožene i ranjive biljke. iđirot. čikov. kaćun. velika hrastova strižibuba. karaš. lastin repak. kraljevski vilin konjic. Zahvaljujući toj činjenici. Prirodne vrijednosti Specijalni Rezervat Prirode Stari Begej – Carska Bara. poljska pečurka. vodeni orašak. naročito njen dio Carska Bara. To je tipična močvarna površina podijeljena nasipom u sljedeća dva dela: 1) rečno korito Starog Begeja i močvara Carska Bara.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Plavna površina na ušću Begeja u Tisu. gmizavce. svitac. Gljive: Više od 150 vrsta gljiva je zabilježeno u rezervatu i neke od njih su: vrganj. zavrata. Velika raznolikost staništa uslovila je i veliku raznolikost vrsta. platanthera bifolia. močvarnih. bodljikava kostrica. usljed njegovog velikog značaja za Republiku. Rezervat je proglašen za Ramsar područje. močvaru Carska Bara i druge periodično plavljene terene i koje ima veoma dobro očuvane izvorne prirodne vrijednosti. crveni vilin konjic. salep. šaran. dnevni paunovac. šafranovac. ptice i sisare..  . Strogi Prirodni Rezervat Carska Bara je na ICBP Listi Evropskih i Sjevernoameričkih močvara međunarodnog značaja. linjak. nasipima. ribe. slatinastih i poljoprivrednih ekosistema. sa režimom vode koji zavisi od režima podzemnih voda i kontrolisanog režima poplavnih voda. plućnjak. livadskih. je karakterističan po mozaiku prostranih ribnjaka. poljskim putevima i kompleksom mikro – i mezo – reljefa. mrazovac.

Sisari: više od 40 vrsta nastanjuje rezervat. crna crvenorepka. žuti voljić. bijela roda. kao dobro očuvanih ekosistema i staništa rijetkih vrsta. podunavski mrmoljak. patka njorka. zelembać. mala bijela čaplja. jež. zec. seoski djetlić. Slano Kopovo predstavlja jednu od posljednjih očuvanih močvara na slatinastom zemljištu u Vojvodini. U davnoj prošlosti. kuna bjelica. vodeni bik. kukumavka. 100 . šumska sova. jastreb. mali mrmoljak. vijoglava. gak. šakal. čapljica. riđoglava patka. Neke od vrsta gnjezdarica su: mali gnjurac. mali vranac. divlja svinja i srna. livadski gušter. 465 ha) širok opseg kontrolisanih aktivnosti. smukulja. U dijelovima III stepena zaštite (600. velika bijela čaplja. veliki trstenjak.Vodozemci: šareni daždevnjak. crna roda. naročito onih tradicionalnih je moguć. batokljun. tj. svako iskorištavanje. dugokljuni puzić. rusi svračak. ribarica. upravljanje i racionalno korištenje. sjenica vuga. izuzev u naučne i edukativne svrhe. Jedan od starih meandara Tise je Slano Kopovo. bjelouška. obična češnjarka. određene mjere zaštite su definisane za različite dijelove ovog zaštićenog područja. kašičar. crvić potočar. U dijelovima II stepena zaštite (371. zlatna vuga. zbog velikog ekološkog. barska strnadica. crvena čaplja. zelena krastača. Visina je 76. srednji djetlić. velika zelena žaba. Gmizavci: barska kornjača. divlja mačka. Slano Kopovo Slano Kopovo se nalazi u sjeveroistočnom Banatu. posmatranje ptica i divljih životinja) je moguće. slana jezera su unutar paleomeandara. obični crvić. a neke od njih su: vodena voluharica. površina 976 ha. kukavica. pčelarica. sljepić. veoma ograničeno korištenje (kontrolisana rekreacija. zidni gušter. šumska žaba. mali djetlić. vidra. U dijelovima I stepena zaštite (703. crventrbi mukač. osičar. napuštajući prethodno korito i plaveći susjedne nizije. Ptice: zabilježeno je više od 240 vrsta u rezervatu. u blizini Novog Bečeja i rijeke Tise. grlica. naučnog i edukativnog značaja. evropski tvor. velika krastača. Zaštita životne sredine Da bi se obezbijedila efikasna očuvanost. velika strnadica.7044 ha). eja močvarica. orao kliktaš. bjelovrata muharica. poboljšanje. gatalinka. orao bjelorepan. zelena žuna.8 m. 8332 ha). barski petlić. zelena žaba.6 – 86. žutarica. Tisa je često mijenjala svoje korito. kukuvija. je zabranjeno. smuk. lastavičar. sivi barski petlić.

Dakle. Ovi kanali su smanjili nivo izdanske vode. posljedica isparavanja i deficita atmosferske vode je negativan vodeni bilans jezera. a atipične su za Panonsku niziju. već i u cijeloj Panonskoj niziji u fazi izumiranja. kao. Slano Kopovo je posebno pogodno za ždralove. a voda se gubi isparavanjem. Prirodne vrijednosti Hidrološke vrijednosti Funkcionisanje i opstanak područja Specijalnog rezervata prirode Slano Kopovo najviše zavisi od prisustva vode. Slano Kopovo predstavlja jedno od najznačajnijih i najkarakterističnijih ptičjih staništa u Srbiji. Njegova vrednost je vidljiva kroz vrste koje se gnijezde. Zbog toga. a opstanak cijele površine je ugrožen. 101 . Posebna karakteristika Slanog Kopova je dominantna halofitna vegetacija (biljke koje rastu prirodno na veoma slanom zemljištu). Kad je glavna trasa kanala Dunav – Tisa – Dunav iskopana ka jugu. jula 2004. Veliko Kopovo i Poštaš Kopovo dobijaju vodu direktnim prilivom atmosferske vode na njihove površine. koja su na ivici potpunog nestanka. Kako je u isto doba godine primarni minimum atmosferske vode. dok je 2000.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slano Kopovo ne samo da je veoma bogato da bi se moglo ocijeniti kao centar biološkog diverziteta. Za Ramsar područje proglašeno je 22. patke. površina od 200 ha proglašena je kao međunarodno značajno ptičje stanište u Evropi prema IBA projektu. Sublakustrijsko hranjenje je također prisutno kroz pomenuta “oka”. površinskim priticanjem vode i od podzemnih voda. bila revizija i IBA površina je proširena na 2660 ha. Godine 1989. tako da su zaštićene zakonom. guske i kopnene ptice. pripadaju tipu prastarih biljaka koje su već skoro nestale iz najvećih dijelova Panonske nizije. Slano Kopovo se našlo na čvoru njihovih sastava. Mnoge biljne vrste karakteristične za ovaj tip vegetacije danas predstavljaju prave raritete.5 km ka istoku. Najveći intenzitet isparavanja je u ljetnim mjesecima. ali karakteristične za Pont – Kaspijska slana zemljišta i morsku obalu. Nema gubljenja vode oticanjem. vezane za solončake i sačinjavaju ih sukulentne i u manjoj mjeri polusukulentne halofite. U području Slano Kopovo je specifična slana zajednica Thero – Salicornietea. a Kikindski kanal 4. Slano Kopovo je ranije imalo mnogo povoljniji vodni režim. uostalom i činjenica da je ovo jedinstvena migraciona tačka za određene ptice selice. već i reprezentativni primerak slanih staništa. koja je ne samo u Srbiji. hranjenje Slanog Kopova izdanskom vodom je oslabilo.

voćnjaci i kultivisana polja. živi sigurno najznačajniji predstavnik faune na ovim prostorima. Voda najviše sadrži natrijum – hlorid i natrijum – sulfat. Iako je površina ovog područja relativno mala (oko 1000 ha). Atmosferske vode rastvaraju so iz slanog zemljišta i ta slana voda onda otiče u jezero. U zavisnosti od količine vode kojom se hrani i vode koja se u isto vreme gubi isparavanjem i evapotranspiracijom. Slano Kopovo je jedno od najznačajnijih i najspecifičnijih staništa ptica u Srbiji (IBA područje). koliba. zajedno sa Salicornia europea kao kritično ugroženi takson. Zaštita životne sredine Antropogeni faktori i prirodni procesi su oduvijek prisutni na području Slanog Kopova i u njegovoj blizini i u određenom stepenu mogu imati negativan uticaj na glavna prirodna dobra ovog područja: narušavanje vodenog bilansa. niska i nekorištena zemlja. vlažne i močvarne livade. Mnogi sisari registrovani u ovom području pripadaju grupi prirodnih rariteta i zaštićeni su zakonom. isušivanje jezera (usljed izgradnje kanala Dunav – Tisa – Dunav i vještačke brane na Tisi). 210 vrsta ptica je zabilježeno do sada. vinograda. uništavanje autohtonih staništa povremenim preoravanjem pašnjaka. pripadaju većinom jednogodišnjim. Evropski stepski vuk. 102 . odnosno na preliminarnom spisku kičmenjaka za Crvenu knjigu Srbije. cenoelementi. Najznačajnija staništa za ptice su: otvorene vode jezera i rječica. Registrovane vrste Slanog Kopova uključuje Plantago schwarzenbergiana. U sjevernom dijelu više obale Kopova. suhe livade. koje u ekstremnim slučajevima mogu biti znatne. Fauna Slano Kopovo je svjetski poznato po bogatsvu životinjskog svijeta. Flora Biljne vrste. nedovoljno kontrolisana upotreba hemikalija predstavlja veoma značajan problem u očuvanju ptica i drugih prirodnih vrijednosti Slanog Kopova. Oni su na spisku Crvene knjige. muljevite i pješčane obale. Transilvanijsko – panonske endemične vrste iz Svjetske Crvene Liste Flore.Veliki salinitet zemljišta je uzrok velikog saliniteta jezerske vode. sukulentnim halofitama. nivo vode u jezeru je podložan fluktuacijama. Vrsta Suaeda pannonica je panonska endemična vrsta i nalazi se u Crvenoj knjizi flore Srbije. Suaeda maritima je na Crvenoj listi flore Srbije. đubrenjem zemlje i gaženjem. skrab. na slanim pašnjacima. plivajuća i potopljena vegetacija. podizanje voćnjaka. što predstavlja 63% vrsta ptica u Vojvodini (320 vršta).

Boge a višak vode rječica Kereš odnosi u Tisu. 4) rad na prijedlogu programa i planiranju dokumenata. sa izraženim godišnjim kolebanjem nivoa vode. a ljeti se voda u jezeru zagrije čak do 30 °C. iako većinom ne prelazi ni dubinu od 1 m. nalazi se na teritoriji opštine Subotica. Najveća dubina korita je 2. koje spada u red tipičnih eolskih panonskih jezera. Od 1989. Ludaško jezero Aluvijalno korito Ludaškog jezera prostire se na pjeskovitom predjelu između Dunava i Tise. sa dužinom od 4.25 m. Široki. Rječica Kireš i vodotoci oko Čurgoa snabdijevali su jezero slatkom vodom. dok je uski južni dio uronjen u les i izdiže se 3 – 4 m iznad površine vode. maksimalna dubina 2. sa izra- 103 . alkalnog tipa vode (slatina). u jezero se ulijeva kanal Palić – Ludaš.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U području pod I stepenom zaštite. moguća je selektivna i ograničena upotreba prirodnih resursa i kontrolisane aktivnosti i intervencije u području. ili su povezani sa prenesenim tradicionalnim značenjima industrijskih aktivnosti i stanovanja. Kao plitko jezero (prosjek 1 m. ako su oni u skladu sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra. sjeverni dio obale je močvaran. U području pod II stepenom zaštite ograničeno je i strogo kontrolisano korištenje prirodnih resursa. na granici bačkog lesnog platoa. godine kada Zavod za zaštitu prirode i naučno proučavanje prirodnih rijetkosti NR Srbije donosi rješenje o zaštiti. Prije regulacije vodosistema jezero je predstavljalo ujednačeno barsko – močvarno područje sa alkalnim tipom vode. Najveći dio rezervata čini samo jezero. U III stepenu zaštite. Ludaško jezero tretira se kao područje od međunarodnog zanačaja za ptice (IBA). 6) uspostavljanje efikasnog sistema finansiranja.5 km i površinom od 328 ha.5 m). dok se aktivnosti u području mogu preduzimati u cilju poboljšanja statusa i prezentacije prirodnih vrijednosti bez posljedica po njihove primarne vrijednosti. niski. 5) saradnja sa svim korisnicima područja. čak sa periodičnim presušivanjem plićih dijelova bazena. Glavne pretpostavke za ostvarivanje efikasnih mjera zaštite su: 1) obezbjeđenje bare od strane eksperata. pored atmosferskih padavina i podzemnih izdani. 3) obezbjeđenje investicija za regulisanje i održavanje područja. 2) obezbjeđenje osposobljene čuvarske službe. zabranjeno je korištenje prirodnih resursa i svega ostalog izuzev za naučne studije i edukaciju. Prva pravna regulativa donijeta je 1955. kao i stručnim i naučnim institucijama. Ludaško jezero. njihova ekspertska i socijalna podrška. uključujući i gradnju turističkih objekata. Specijalni rezervat prirode. Plitka voda može da bude zamrznuta i duže od 3 meseca. Danas.

Zvijezdu. ima izrazito kanjonski karakter. Milinova pećina. sa debelim organskim muljnim naslagama. Upravljanje prirodnim dobrom povjereno je Javnom preduzeću Palić – Ludaš. koja je u kanjonskom dijelu oivičena strmim stranama visine 800 – 1000 m. niža. u kojoj se predviđa razvijanje ekološkog i seoskog turizma.). Lji- 104 . Najstrože su zaštićeni sjeveroistočni dijelovi jezera gde se boravak ljudi dozvoljava isključivo u cilju naučnih istraživanja. Prirodne vrijednosti Osnovu planine čine dvije površi. Nacionalni park Tara Tara se nalazi u zapadnom dijelu Srbije. U ovoj zoni su dozvoljeni tradicionalni vidovi korištenja prostora (ispaša. Derventa. One obiluju brzacima. a sa juga i jugoistoka planinom Zlatiborom i dolinom Đetinje. od čega je oko 13000 ha šumskih kompleksa. rezervat obuhvata i okolna močvarna područja. Bezimena pećina. Druga zona rezervata može da zadovolji potrebe za odmorom i sportskim ribolovom. visoki stepen atraktivnosti posjeduju doline rijeka koje čine pritoke Drine – Brusnica. U skladu sa stepenom zaštićenosti pojedinih dijelova ograničavaju se i ljudske aktivnosti.ženom bioprodukcijom. obrađivanje zemljišta. Osim samog jezera. u saradnji sa zavodom za zaštitu prirode i Ministarstvom za zaštitu životne sredine. Nacionalni park Tara zauzima površinu od 19175 ha. Njegovom proglašenju prethodila su vrlo obimna istraživanja koja su trajala čitave dvije decenije (od 1960. među kojima dominira dolina Drine. Druga. Pećina na Točkovici. kanjon Drine sa Perućcem i okolinu Bajine Bašte. dok Beli Rzav. Soviljačka pećina. vodopadima i slapovima. ima nadmorsku visinu od 1000 m. Nacionalni park je osnovan zakonom kojeg je donijela Skupština SR Srbije 13. nadmorske visine oko 1200 m nagnuta je 5% prema sjeveru i sjeveroistoku. Stolac. Obje površi su ispresijecane riječnim dolinama klisurastog karaktera. Za rekreaciju služi treća zona. Sa zapada i jugozapada graniči se dolinom Drine. Uz to. kod sela Zaovina. spada u eutrofne vode. Viša. Crni vrh. Rača i Beli Rzav. Geografski prostor Parka podrazumijeva planinu Taru. Pećina u dolini Bulibanovca. Gornja pećina. održavanje starih salaša). Posebnu kuriozitetnu vrijednost morfološkog karaktera na Tari imaju speleološki objekti izraženi u vidu pećina i jama različite varijetetne izraženosti: Perućačka ili Vidojevačka pećina. Zaravnjena je i pruža se preko lokaliteta Kaluđerske bare. jula 1981.

Ima ih mahom na sjevernom dijelu planine. Zvekara na Mekotama. Krečnjačka površina Tare. Drugom hidrografskom objektu ovog tipa pripada i alkalno – termalno vrelo Laćevac. odnosno travnjaka pokrivenih livadskim cvijećem i najprije listopadnih a potom i četinar- 105 . Mali i Veliki skakavac na rijeci Rzavu i mnogobrojni slapovi na Rzavu. koja je pretežno bezvodna. Uz jezero je vezan kuriozitet Perućačke reke. a prosječan kapacitet iznosi 300 l/s. Zvekara u uvali Velika livada. kao i u izvorišnom delu Belog Rzava. Derventi i Rači. Najznačajnije je Perućačko vrelo. Najveći izvori se pojavljuju na kontaktu škriljaca i krečnjaka u podinskom delu Zvijezde i Tare. Vasića ponor. Leži ispod Sokoline u visini 700 – 750 m. Najviša tačka Nacionalnog parka je Kozji rid sa nadmorskom visinom od 1591 m. Zvekara kod Sovljanskog vrela. Među ovim izvorima poznati su Poljana i Ljubašaka voda. Ona izvire pod strmim padinama Tare u vidu snažnog vrela velike izdašnosti (300 l/s). Najviša granica na kojoj se javljaju izvori je na sjevernom odsijeku Tare. Jama u Krnjoj jeli. Bele vode. Tok čini ujedno stanište pastrmke. najkraće rijeke u Srbiji. od kojeg nastaje čitava rijeka. Od dolinskih. Kaluđerske bare i dr. Bukova voda. predstavlja kratak nastavak vodopada. svojom dužinom od svega 365 m. Pruža mogućnost upražnjavanja svih sportova na vodi. na kontaktu škriljaca i krečnjaka na visini 580 m. Sekulića vode. Vrelo je uglavnom stalno. ali se s vremena na vrijeme pojavljuju pauze u njegovoj aktivnosti. Ciganska jama. ima rijetke izvore: Mitrovac. Visina vrela je 265 m. Karakterišu se ujednačenim proticanjem. Izbija na desnoj strani Rače na 100 m od njenog glavnog vrela. Zaboj. Hidrografske vrijednosti Oko 12 km uzvodno od Bajine Bašte nalazi se akumulaciono jezero Perućac. Biogeografske vrijednosti Na Tari postoji sistem zonalno raspoređenih biljnih zajednica. Kuriozitetne atribute posjeduje reka Godina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ljačka pećina. gde su trijaski krečnjaci najviše spušteni. Među njima poseban značaj imaju vodopadi u Perućcu pod Tarom. Posebnu turističku vrijednost čine vodopadi i slapovi u vodenim tokovima Parka. najveće je vrelo Rače. Ponor u Mitrovcu i dr. Osim izvora na Tari se javljaju i vrela. Vrela se javljaju kao kraška i dolinska.

Crni vrh. Među njima posebnu vrijednost imaju: suri orao. Pod Gorušicom. Od ribljeg sveta. Crni vrh i Tara. zmijar.. Smiljevo brdo i dr. Ukupna površina rezervata iznosi 1791. divlja svinja i srna. jama u Čučkovini. najstariji endemo – reliktni predstavnik ove planine. Bilo. Klisura Rača. pećina u Šljivovici. Status strogih prirodnih rezervata imaju sljedeće prirodne cjeline: Kanjon Brusnice. Posebnu vrijednost imaju životinje koje su u drugim dijelovima Evrope rijetke ili su sasvim iščezle. godine. Jabučica – sklopovi. U spomenike prirode u Nacionalnom parku spadaju: Prirodni memorijalni spomenik Borovo brdo. Značajno je i prisustvo lovne divljači: zec. grupa stabala na lokalitetima Pod golim drvetom. od kojih neki primjerci dostižu visinu i do 25 m.02 ha) je Zvijezda i nalazi se u gotovo nepristupačnom kanjonskom dijelu planine. Na Tari je značajno prisustvo vrsta ptica koje su u drugim dijelovima Srbije mjestimično ili sasvim iščezle. tisu. Od tada je postala predmet interesovanja naučnika i ljubitelja prirode. kao što su pastrmka. U ovom Nacionalnom parku su zastupljene dobro očuvane oaze četinara od kojih neke predstavljaju posebne vrijednosti. Postoji devet strogih prirodnih rezervata u kojima je dozvoljena naučno – istraživačka aktivnost i to samo ona koja nije u stanju da naruši prirodnu ravnotežu takvih prostora. Otkrio ju je Josip Pančić 1877. jazavac. jelu i smrču. ugroženost. pećina Topla peć u lokalitetu Zvezda.08 ha. losos i lipljan. Aluška planina i pojedinačna stabla na lokalitetima Omar. Tara raspolaže i bogatstvom divljači. Najveći prirodni rezervat je (1681. Velike livade. U rijeci Drini nalazi se vrsta mladice Huko huko. divlja mačka. Posebne prirodne vrijednosti U okviru prostora Nacionalnog parka postoje posebne prirodne vrijednosti koje su različito kategorisane s obzirom na značaj. Ljuti Brijeg i Crvena stena. Pošto ova biljka ima niz značajnih specifičnosti. Klisura Dervente.skih šuma. posebno su značajne kvalitetnije vrste. zvekara u Mekotama i Velikoj liva- 106 . stavljena je pod zaštitu. na planini značajno mjesto zauzimaju vrlo stari primjerci tise. Podijeljena je u više cjelina: Zvijezda. Račanska Šljivovica. Osim Pančićeve omorike. To se odnosi na Pančićevu omoriku. kuna bjelica. kuna zlatica. u okviru kojih ulazi i Pančićeva omorika. mogućnost turističkog iskorištavanja i slično. koja nije registrovana na drugim mjestima u svetu. tako da imaju veliki naučni značaj. Zvezda. crni i bijeli bor. Crveni potok. O bogatstvu flore svjedoči činjenica da ona po broju vrsta čini gotovo 1/3 flore teritorije Srbije. lisica. soko. veliki tetrijeb i šumska šljuka.

vodeni tokovi Brusnica. dok druge još ostaju nezaštićene. Mnoga od vlažnih staništa u slivu Dunava su pod pritiskom plovidbe. Karaklijski Rzav. Neke od preostalih površina imaju određeni status zaštite u nacionalnim i međunarodnim zakonskim regulativama. smrčak. karakteristikama i značaju svake zaštićene površine u bazenu Dunava. lisičara. vrlo atraktivna biljka ljubičastih cvjetova. termalni izvor Lađevska vrela. plava i žuta lincura. U grupu posebnih prirodnih vrednosti – derventanski različak. Na ovom prostoru je do sada sistematski registrovan. pripremu Plana upravljanja riječnim slivom i njegovog Programa mjera. U okviru druge grupe najotrovnija je zelena pupavka. Derventa. odnosno proučen znatan dio podzemne flore. vodopad Skakavac na Karaklijskom Rzavu. božikovina. Od jestivih. endemična. npr. leska. zlatan.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja di. naročito u prevenciji poplava. tehničke i pravne informacije o položaju. jarčić. bukovača i dr. Baturski Rzav i Rača. šumski vrganj. proizvodnje hidroenergije i poljoprivrede. ponor na Mitrovcu. kao i novih infrastrukturnih projekata. Među njima treba pomenuti fenomen da u pojedinim životnim zajednicama opstaju zajedno vrste koje na drugim mjestima i pod drugim uslovima ne mogu da opstanu. crna čemerika. Njeno prirodno stanište je u klisuri Dervente. Od drugih biljaka posebnu vrijednost imaju jeremičak. Razvoj inventara zaštićenih područja za zaštitu vrsta i staništa je u toku. Među njima su od posebnog značaja: rudnjača. mečja. paprat rebrača. U šumskim kompleksima raste 250 jestivih i tri otrovne pečurke. Inventar zaštićenih površina daje geografske. reduša. To je značajna osnovna informacija za. Na Tari se sreću i drugi rijetki ili izuzetni prirodni fenomeni. Sliv Dunava sadrži veliku raznovrsnost vlažnih staništa. Za sada. imaju dobar ukus i visoku hranljivu vrijednost zbog čega se pripremaju i služe u restoranima kao posebni specijaliteti. hranjenju podzemnih voda. Zaključci i rezultati 80% istorijskih vodoplavnih ravnica na velikim rijekama u slivu Dunava je izgubljeno posljednjih 150 godina. ima nezaštićenih površina duž Dunava za očuvanje ekonomski značajnih vrsta. Vlažna staništa u slivu Dunava imaju važnu ulogu u hidrološkim procesima. božur. Ima nekoliko površina duž Dunava koje bi trebalo istražiti u pogle- 10 . kao i za staništa i diverzitet vrsta. Mnoga od njih već imaju status zaštićenih površina po zakonu EU i globalnih konvencija.

Lj. Fizičko – geografski problemi Bačke. Nоvi Sаd. Zаvоd zа udžbеnikе i nаstаvnа srеdstvа. 10 . Institut za geografiju. Beograd Bukurоv. Оpštinа Bеčеј.). Rеfеrеntni mоnitоring hеmiјskоg kvаlitеtа pоvršinskih vоdа Vојvоdinе zа 2005. Grupа аutоrа (2005. Bеоgrаd. Turizam i zaštita. SANU. Bеčеј. B.). B. i Dukić D. Nоvi Sаd. Lоkаlni еkоlоški аkciоni plаn Bеčеј.). Rеgiоnаlni Cеntаr zа živоtnu srеdinu zа Cеntrаlnu i Istоčnu Еvrоpu. Rеkе Srbiје. Kancеlаriја u SCG. Austriа.). 43.). Bаnаt i Srеm. Novi Sad. knj. Bеоgrаd. Grupа аutоrа (2005. (1975. Bаčkа. Prirodno – matematički fakultet. Dеpаrtmаn zа hеmiјu. PMF. Grupa autora (2000.du njihovih potencijala kao zaštićenih površina na osnovu zakonske regulative zaštite prirode. (2002.). gоdinu. (1978. ICPDR. The Danube River Basin District. Group of authors (2005. Gаvrilоvić. Univerzitet u Novom Sadu. Vienna.). Literatura Bukurov.

Bulgaria. swamp. the Pannonic. A major wetland complex for Europe is the Lower Danube wetlands (Serbia. Moldova.000 ha. endemic and relict species. the Continental. marsh. The wetland complex of Gornje Podunavlje lies opposite Kopacki rit. floodplain corridors. On the lower Tisza. rare.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROTECTED AREAS IN THE DANUBE RIVER BAISIN DISTRICT IN SERBIA This paper describes protected areas in the Danube River Basin District. Zasavica with floodplain habitats also belongs to this complex.000 ha. The other protected areas are Nature Reserve Slano Kopovo with salt water pool surrounded with seasonally wet halophillous meadows. This spatially and ecologically unique complex with its mosaic of water. Serbia and Montenegro. and Ukraine) with a size of approximately 600. Obedska Bara is the largest wetland in Serbia within this system and has an extent of more than 30. bush and forest ecosystems is characterised by a high biodiversity and significant number of threatened. They are also a mosaic of protected areas including Ramsar sites. The Sava wetlands extend through Croatia. the Steppic and the Black Sea Region. the Stari Begej-Carska Bara Ramsar Site at the confluence of the Begej and the Tisza River is the most valuable wetland area. Each of these shows characteristic wetlands. as well as Ludasko jezero Ramsar Site. Romania. meadows. Introduction 10 . some of them are protected. in particular wetlands. with 19. marshlands.648 ha of floodplain habitats. Floodplain forests. lake shores and other wetlands are essential components in the Danube River Basin’s biodiversity and hydrology. The Danube River Basin extends into five of the eight Biogeographical Regions of Europe: the Alpine. and Bosnia i Herzegovina. others not. deltas.

Conclusions and results 80% of the historical floodplain on the large rivers of the Danube River Basin has been lost during the last 150 years. task and aim of research. research of existing documentation. GIS in terms of technology of spatial data processing. that affect protected areas overall statement. Field work contains following methods: analysis of environmental elements. to proposed measures for improvement existing statement and adjust with the very same document. 110 . elements quatification. that contains mountains with gorge valleys. to establish existing statement in accordance with Water Framework Directive. technical and legal information on the situation. decryption method. World Heritage Site (Srebrno Lake).Nature Reserves (Koviljsko – Petrovaradinski rit). Aims The aim is an understanding connections between numerous factors of environmental elements. hydropower and agriculture as well as from new infrastructure projects. In the Drina River Basin is National park Tara. Methodology The methodology is adjusted with thema. This is important basic information e. The inventory of protected areas can give geographical. mathematical – statistical data processing. Some of the remaining areas have either received protection status under different national or international legislation while others still remain unprotected. Cabinet methods used in this research are: analysis and synthesis of environmental elements. with area of 19 175 ha. character and relevance of each protected area in the Danube River Basin. Different research methods as field work as cabinet work will be used. for preparing the River Basin Management Plan and its Programme of Measures. standard methods for water and aquatic plants. Many of the Danube basin wetlands are under pressure through navigation. detection.g.

Many of them have already been designated as protected areas under EU law and under global conventions. there are no protected areas along the Danube for the conservation of economically important species. Still.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Wetlands in the Danube River Basin play an important role in hydrological processes. 111 . which should be explored with regard to their potential as protected areas under the nature protection legislation. At present. recharging of groundwater as well as for habitat and species diversity. there are some areas along the Danube. The development of an inventory of protected areas for species and habitat protection is well under way. in particular in flood prevention. The DRB still contains a large variety of important wetlands.

.

org 113 . a s Bosnom i Hercegovinom u dužini od 311 km. Beograd. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) i Wageningen International (WI) uz tehničku podršku Orbicona (DK) zajednički su ini1 2 Joerg Lohmann.iucneurope. Srbija. E-mail: boris. a ima biološku važnost zbog svoje izvanredne biološke i krajobrazne raznolikosti.lohmann@iucn.erg@iucn. Zagovornici očuvanja prirode i znanstvenici smatraju rijeku Savu jednim od “krunskih dragulja“ europske prirode.org. Sava je jedinstveni primjer rijeke čiji je plavni pojas još uvijek netaknut. Projekt Da bi se osigurala integracija zaštite ekoloških vrijednosti duž Save u upravljanje rijekom Savom. IUCN Ured za JI Europu. voditelj projekta. čineći granicu sa Slovenijom u dužini od 2 km. Ukupna dužina Save od izvora u Sloveniji do ušća u rijeku Dunav u Srbiji iznosi 945 km. Srbija. Najvažnije karakteristike krajolika nalaze se u središnjem dijelu porječja Save s mozaikom prirodnih plavnih ravnica i kulturnih krajolika formiranih tradicionalnim načinima korištenja zemlje tipičnim za riječne doline središnje Europe u prošlosti. http://www. E-mail: joerg.iucneurope. To je područje velikog kompleksa aluvijalnih riječnih močvara u slivu rijeke Dunava i najvećih ravničarskih šuma. a izabrana je kao središnje područje u Strategiji paneuropske biološke i krajobrazne raznolikosti (PEBLDS) Vijeća Europe. IUCN Ured za JI Europu. direktor projekta.org Boris Erg.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI PLAVNOG POJASA RIJEKE SAVE Joerg Lohmann Boris Erg2 Rijeka Sava Rijeka Sava je drugi po veličini pritok Dunava. Dužinom od 562 km protječe kroz Hrvatsku. što potpomaže ublažavanje poplava i biološku raznolikost. Beograd. http://www.org.

dok će partnerske institucije iz zemalja uz rijeku Savu – Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu. zaštite i upravljaju plavnim područjima od važnosti za krajolik i biološku raznolikost primjenjujući kriterije Direktive o pticama i staništima. tampon zona i koridora.cirali projekt Zaštite biološke raznovrsnosti poplavnih područja porječja Save u cilju pomoći zemljama u porječju Save da identificiraju. a što će ujedno biti i državni i regionalni doprinos relevantnim konvencijama (Bernska konvencija. Ciljevi i aktivnosti Sveukupni cilj projekta jest zaštita i upravljanje jedinstvenim krajolikom i biološkom raznolikosti duž rijeke Save putem pružanja pomoći Bosni i Hercegovini. zaštitu i upravljanje biološkom raznolikosti te kontrolu poplava. izvršit će se popis biološke raznolikosti duž rijeke Save s posebnim fokusom na uočavanje postojanja tipova staništa i vrsta 114 . Institut za očuvanje prirode Srbije – pružiti važne stručne inpute za projekt svojim sudjelovanjem u radnim skupinama projekta i obuci. označe i upravljaju biološkom i pejsažnom raznolikošću duž Save kao i da provedu EU Direktive o pticama i staništima. Hrvatskoj. Da bi se izradila biološka mreža. i da podignu svijest o potrebi zaštite i upravljanja jedinstvenog krajolika i biološke raznolikosti uz rijeku Savu putem prekogranične suradnje. Donatori i partneri Projekt financijski potpomažu Program za treće zemlje LIFE i Švicarska agencija za razvitak i suradnju. Projekt će potpomoći izradu priručnika za tumačenje vrsta staništa prema EU Natura 2000 relevantnih za rijeku Savu kako bi se zadovoljili uvjeti EU kad se budu birala mjesta za ekološku mrežu. Konvencija o biološkoj raznolikosti). Dodatni stručni doprinos dat će Institut Republike Slovenije za zaštitu prirode. Srbiji i Sloveniji da: odrede. uvedu praksu korištenja zemljišta koja će podupirati zaštitu krajolika i biološku raznolikost. Predloženi projekt će demonstrirati inovativne programe zaštite i upravljanja koji nastoje kombinirati praksu održivog korištenja zemljišta. Bonska konvencija. Kroz cijeli projekt IUCN će zajedno s WI biti odgovoran za upravljanje projektom. Državni institut za zaštitu prirode Hrvatske. Međunarodni podnosilac projekta odgovoran za izvedbu projekta je Regionalni ured IUCN-a za Europu. Poljoprivredni institut Republike Srpske. izrade koherentnu prekograničnu ekološku mrežu sržnih područja.

upravljanju i razmjeni podataka o ekološkoj mreži kako kroz jačanje kapaciteta tako i razvoj baze podataka GIS (Geografski informacijski sustav). Hrvatska. Strukturu i procedure baze podataka GIS trebaju uskladiti i uzajamno koristiti Bosna i Hercegovina. projekt će utvrditi prijetnje po biološku raznolikost plavnih područja i definirati sadašnje stanje očuvanosti postojećih tipova staništa i vrsta prema Natura 2000 uočenih duž rijeke Save. 115 . a u isto vrijeme osigurati dovoljno prihoda za poljoprivrednike uz rijeku Savu. Očuvanje specifičnog krajolika i biološke raznolikosti podrazumijeva održavanje znatnijih površina pod pašnjacima za ispašu stoke. Specifične značajke biološke raznovrsnosti plavnog područja Save izravno su povezane s tradicionalnim korištenjem zemljišta za ispašu domaćih životinja. Pojačana suradnja između okolišnog sektora i vodoprivrednog sektora u svakoj od zemalja jedan je od glavnih ciljeva ovoga projekta. Izazov s kojim se projekt susreće jest kako održati ove aktivnosti vezane za ispašu. kao i ocjena već postojećih sustava zaštićenih područja u zemljama kroz koje protječe Sava. između ostalog. Ovaj će projekt pomoći odgovornim vlastima i znanstvenim ustanovama u rukovanju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja navedenih u aneksu EU Direktive o pticama i staništima. Od izuzetne je važnosti postići javnu i političku podršku za zaštitu i upravljanje prekograničnom ekološkom mrežom duž rijeke Save. To će se. koje je vjekovima oblikovalo ovo područje. što će omogućiti lokalnim zajednicama da održe praksu tradicionalno ekstenzivne poljoprivrede. Obuka i aktivnosti na jačanju kapaciteta pomoći će zemljama da provedu Direktive o pticama i staništima i druge relevantne međunarodne konvencije o zaštiti i održivoj upotrebi biološke raznovrsnosti. Srbija i Slovenija. postići podizanjem svijesti o ulozi koju plavna područja Save igraju u zaštiti biološke raznolikosti od europske važnosti kao i o važnoj ulozi koju plavna područja igraju u ublažavanju poplava. Osim toga.

.

STRATEŠKI DOKUMENTI ZAŠTITE PRIRODE 11 .II.

.

Institucionalni okvir efikasne zaštite i upravljanja biološkom raznolikošču. zakon Distrikta Brčko i kantonalni zakoni u Federaciji BiH. Na nivou Bosne i Hercegovine ne postoji stručna institucija odgovorna za pita1 2 Tomislav Lukić. građevinarstvo i ekologiju (Republika Srpska). Zakon o zaštiti prirode u Federaciji BiH.Direktivu o staništima i Direktivu o zaštiti divljih ptica. Doneseni zakoni o zaštiti prirode za osnovu imaju legislativu Evropske unije .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZAŠTITE PRIRODE U BOSNI I HERCEGOVINI Tomislav Lukić Azra Korać-Mehmedović2 Sažetak Zakonski okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini čine entitetski zakoni zaštite prirode. kaoi izuzetno složen proces implementacije temeljnih odredbi. karakteriše i neprimjerenost bosanskohercegovačkim prilikama. Upravljanje biološkom raznolikošću je u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma (Federacija BiH) i Ministarstva za prostorno uređenje. urbanizam. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 11 . Zakonom o ministarstvima u Bosni i Hercegovini odgovornost za okolišna pitanja na državnom nivou snosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. unatoč nizu vrijednosti. prirodnim resursima i integralnim prirodnim vrijednostima je nefunkcionalan. Federalno ministarstvo okoliša i turizma Azra Korać-Mehmedović. dok u Distriktu Brčko ovu aktivnost provode službe komunalnog sektora i sektora poljoprivrede i šumarstva.

biodiverzitet. Aneksa 4 Dejtonskog Sporazuma. Glave III Ustava ovog Entiteta. Kada je riječ o Federaciji Bosne i Hercegovine. Uz Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva. u zavisnosti od različitih. putem Sektora za komunalne djelatnosti i Sektora za poljoprivredu i šumarstvo. odnosno njenih administrativnih cjelina (Entiteti i Distrikt Brčko) zagarantovani su i regulisani entitetskim ustavima . zasebnim ili koordiniranim nadležnostima relevantnih organa Federalne Vlade i vlada kantona. priroda. u okviru svojih organizacionih struktura.c. dok u Distriktu Brčko politika zaštite okoliša i prirode je u direktnoj nadležnosti Vlade Distrikta. te razvoja zakonodavnog i institucionalnog okvira za održivo upravljanje njima. segment zaštite prirode djelimično pokrivaju i druga ministarstva. u skladu sa članom 2. ekološka politika i iskorištavanje prirodnih bogatstava su. te na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine prema kome direktno upravljanje okolišem i prirodom nije institucionalizovano na nivou države. te Statutom Distrikta Brčko. imaju ministarstva koja se bave problematikom okoliša i prirode. Federalno ministarstvo okoliša i turizma snosi najveće odgovornosti vezane za upravljanje okolišem i prirodom na nivou Federacije BiH. a za šta je.Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Republike Srpske.nja evaluacije i reevaluacije prirodnih vrijednosti i naslijeđa. u zajedničkim. Ključne riječi: zakonska regulativa. Tretiranje okolišne problematike na nivou države Bosne i Hercegovine ogleda se jedino kroz sklapanje i izvršavanje međunarodnih okolišnih obaveza od strane Bosne i Hercegovine. uz član 3. Uvod Polazeći od odredaba člana III 2. prema Zakonu o ministarstvima i upravi Bosne i Hercegovine. To znači da vlade Entiteta. prema kome će “entiteti osigurati sigurnu i zaštićenu sredinu za sve osobe u svojim jurisdikcijama”. međunarodni ugovori. dok niži nivoi odgovornosti upravljanja okolišem i prirodom u Federaciji BiH leže na kantonalnim ministarstvima nadležnim za poslove okoliša. odgovorno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (u saradnji sa nadležnim entitetskim ministarstvima). direktive Evropske unije. 120 . zakonima definisanih faktora. institucionalni okvir. zaštita i očuvanje okoliša Bosne i Hercegovine.

sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u okolišu (Aarhus. To je kompleksan dokument.). 1982.)3. Fedralno ministarstvo okoliša i turizma. geografsku distribuciju bioloških resursa. Konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern. Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja (Barcelona. 1972. koji sadrži savremenu i cjelovitu procjenu stanja i stepena biološke raznolikosti. i kao cjelovita država i preko svojih administrativnih formacija (Entiteti i Distrikt Brčko). Međutim. 121 . Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija. 1976. 1973. godine. dužna pridržavati i provoditi ga. te identifikovane postojeće i potencijalne negativne tendencije. 1992. To znači da na nivou Bosne i Hercegovine nema ni državnog ministarstva u čijoj je izravnoj nadležnosti politika zaštite i upravljanja okolišem i prirodom.). Konvencija o pristupu informacijama. kao ni odgovarajućih institucija koje vrše poslove i zadatke koji su u direktnoj funkciji djelatnosti tog ministarstva.(Washington. iniciralo je izradu Strategije Bosne i Hercegovine za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti za period od 2008-2015. ni državnog zakona koji omogućuje provođenje te politike.). kao Nacionalni fokalni predstavnik (NFP-National Focal Point) za implementaciju ove Konvencije. Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (Geneva. 1998.Ramsar.). Taj pravni okvir za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini čine: a) međunarodni ugovori i drugi međunarodni propisi iz područja zaštite prirode:   Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro.). to ne znači da u Bosni i Hercegovini ne postoji nikakav pravni okvir iz domena zaštite prirode koga se ona. Pravni okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini Kako je već u uvodnom poglavlju istaknuto. 1971.). Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja I. Zakonodavni okvir zaštite prirode 1.       3 Obzirom da je Bosna i Hercegovina članica Konvencje o biološkoj raznolikosti od 2002.) – očekuje se objavljivanje u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz. prema Ustavu Bosne i Hercegovine zaštita i očuvanje okoliša nisu regulisani zakonskim i institucionalnim instrumentima na nivou cijele države na način kako je to ustrojeno u Entitetima. 1979.

prvi Protokol Konvencije o biološkoj raznolikosti. 122 . br. kroz čitav niz jasno definis anih mjera i aktivnosti. br. 2000. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka (“Službeni glasnik BiH”. 34/02). 09/06). (Vašington. zaštite i održivog razvoja svih komponenti prirode.  Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune . 50/04). 03/05). 46/04). 33/03). Cilj izrade i donošenja navedenog Zakona je bila neophodnost da se. 1979). 1992). Zakon o veterinarstvu (“Službeni glasnik BiH“. 49/04). br. br. Zakon o mineralnim đubrivima (“Sužbeni glasnik BiH”.  Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern. Ugovor o uspostavi Energetske zajednice između Evropske zajednice i zemalja Balkana. br. te kantonalni zakoni usklađeni sa njim. Zakon o hrani (“Službeni glasnik BiH”.CITES. Zakon o zaštiti novih sorti bilja (“Službeni glasnik BiH”. br. br.  b) državni zakoni koji su u funkciji zaštite prirode:        2. Osnov za izradu Zakona o zaštiti prirode bili su brojni propisi Evropske Unije. među kojima je i Bosna i Hercegovina (“Službeni glasnik BiH“. obezbijede uslovi i načini obnove. Zakonski okvir zaštite prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine Zakonski okvir zaštite prirode u Federaciji BiH čini Zakon o zaštiti prirode koji je stupio na snagu 2003. br. među kojima treba posebno istaći sljedeće:  Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro.  Direktivu o očuvanju staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (92/43/ EEC).) . 1973). Zakon o zaštiti zdravlja bilja (“Službeni glasnik BiH”. godine (“Službene novine Federacije BiH”. br. Zakon o farmaceutskim sredstvima (“Službeni glasnik BiH”. 46/04). očekuje se odluka Predsjedništva BiH o ratifikaciji. 23/03). te međunarodne konvencije i protokoli. Protokol o biološkoj sigurnosti-Kartagena protokol (Montreal. podzakonski akti doneseni na osnovu njega.

 nadzor i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica. godine4. prirodnih područja. poduzelo aktivnosti na izradi prednacrta Zakona o Nacionalnom parku “Igman. također. između ostalih:  definišu kategorije zaštićenih područja u skladu sa IUCN kategorizacijom. • Nacionalni parkovi ustanovljeni u svrhu zaštite ekosistema i rekreacije. nalaže izrada i donošenje posebnog zakona kojim se područje proglašava zaštićenim u nekoj od kategorija zaštite. Dosadašnja implementacija Zakona o zaštiti prirode očituje se u sljedećem: A/ Zakoni o proglašenju područja zaštićenim U skladu sa procedurom usvajanja i donošenja koju predmetni Zakon o zaštiti prirode također propisuje. priobalnih područja i rekreacije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Direktivu o očuvanju divljih ptica (79/409/EEC). Zaštićena područja su: • Zaštićena prirodna područja ustanovljena u naučne svrhe ili radi zaštite divljine. Predmetni Zakon propisuje sljedeće:  uslove i načine obnove. prirodnih i kulturnih resursa.  opšte i posebne mjere za zaštitu prirode. • Spomenici prirode ustanovljeni u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih karakteristika. 123 . određeno radi zaštite i održavanja biološke raznolikosti. donesen je Zakon o Nacionalnom parku “Una” (“Službene novine Federacije BiH”.  Kategorizaciju zaštićenih područja IUCN-a iz 1994. životinja i njihovih staništa. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je. kojima se.  finansiranje zaštite prirode.  nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode.  izradu i donošenje podzakonskih akata. br.  izradu i donošenje Federalne strategije zaštite prirode. propisuju mjere upravljanja i uspostavljanje nadležnog tijela za provođenje mjera upravljanja    informacioni sistem. 44/08). kako bi isti bio stavljen u zakonsku proceduru usvajanja i donošenja. • Zaštićeni pejzaži ustanovljeni u svrhu očuvanja kopnenih pejzaža. dok je Zakon o Nacionalnom parku “Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran” u proceduri donošenja. 4 Zaštićeno područje je dio kopna i/ili mora. biljaka. zaštite i održivog razvoja pejzaža. Treskavica i kanjon rijeke Rakitnice (Visočica)”. Bjelašnica. minerala i fosila i drugih komponenti prirode.

br. br. prije svega na:  izrazito nizak stepen usklađenosti sa EU legislativom. 46/05)  Pravilnik o uspostavljanju sistema praćenja namjernog držanja i ubijanja zaštićenih životinja (“Službene novine Federacije BiH“. U Strategiji zaštite prirode data su načela i smjernice. C/ Fedralna strategija zaštite prirode Zakonom o zaštiti prirode propisana je izrada i donošenje Federalne strategije zaštite prirode kojom će se utvrditi politika zaštite prirode. 65/06)  Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra zaštićenih područja (“Službene novine Federacije BiH“. 46/05)  Pravilnik o načinu izrade plana upravljanja zaštićenim područjima (“Službene novine Federacije BiH“. a u proceduri donošenja je:  Uredba Natura 2000. od čega ih je do sada doneseno šest. odrediti zadaci zaštite prirode i zaštite biološke raznolikosti. br.  nepostojanje krovnog zakona o upravljanju prirodom Bosne i Hercegovine s ciljem i mehanizmima implementacije Konvencije o biološkoj raznolikosti na nacionalnom nivou. 69/06)  Pravilnik o uslovima pristupa zaštićenom području (“Službene novine Federacije BiH“. Nacrt Federalne strategije zaštite okoliša je utvrdila Vlada Federacije BiH. 69/06). 124 .  nedostatak stručnih institucija na državnom i federalnom nivou. ili čak onemogućuju njegovu punu implementaciju su daleko brojniji. 65/06)  Pravilnik o novim mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se spriječio značajan negativan uticaj na životinjske vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem (“Službene novine Federacije BiH“. Strategija je dio Federalne strategije zaštite okoliša i donosi se na period od deset godina (2008 – 2018). problemi koji otežavaju. I pored toga što je određeni set propisa Zakona o zaštiti prirode do sada implementiran. br.B/ Podzakonski akti Zakonom je propisana izrada i donošenje sedam podzakonskih akata. i to:  Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zaštitu prirode i vršenje monitoringa (“Službene novine Federacije BiH“. br. nakon čega će biti dostavljena Parlamentu Federacije BiH na usvajanje i donošenje. kratki opis stanja prirode. br. te ciljevi i mjere sa Akcionim planom. te osigurati nadzor i zaštita drugih dijelova prirodnog naslijeđa. a odnose se.

među kojima su najznačajniji:  Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”. 20/02. godine i kojeg finasira Evropska komisija. 86/122/EEC. 2724/2000. 2476/2001. Očita je postala neophodnost donošenja novog zakona o zaštiti prirode kojim bi se. 1579/2001. prati se usaglašenost Zakona o zaštiti prirode sa sljedećim propisima iz oblasti prirode:  Direktiva o zaštiti divljih ptica (79/409/EEC). 85/411/EEC. uz ugradnju odredaba EU legislative. koje sadašnja i buduća zaštićena područja posjeduju. br. 33/03)  Zakon o šumama (“Službene novine Federacije BiH“. 29/03))  Zakon o lovstvu (“Službeni list SR BiH“. 12/87. Pojedina pitanja iz domena zaštite prirode regulisana su i drugim zakonima. 2/98) 125 . 55/01)  Zakon o poljoprivrednom zemljištu (“Službene novine Federacije BiH“. br. 72/07. te omogućilo institucionalno jačanje u sektoru zaštite prirode. br. 91/244/EEC. Inicijalne aktivnosti na poboljšanju kvalitete zakonskog okvira koji se odnosi na zaštitu prirode se očituju kroz učešće Federalnog ministarstva okoliša i turizma u projektu pod nazivom “Praćenje napretka usaglašenosti okolišne legislative u zemljama jugoistočne Evrope sa EU legislativom”. br. 94/24/EC. koji je započeo 2006. 834/2004. br. kao i amandmani Direktive 81/854 EEC. br. 7/77. br. br. inovirala i ojačala zaštita bio i geobaštine. U okviru projekta. 1497/2003. 33/03)  Zakon o fondu za zaštitu okoliša F BiH (“Službene novine Federacije BiH”.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  neusklađenost Strategije razvoja Bosne i Hercegovine sa ekoturističkim i ekonomskim potencijalima. 97/49/ EC i Regulativa (EC) 807/2003  Habitat direktiva (92/43/EEC) i amandmani direktive 97/62/EC i Regulativa (EC) 1882/2003  Regulativa o ugroženim vrstama (EC) 338/97 i amandmani regulative (EC) 938/97. 02/06. 30/90)  Zakon o slatkovodnom ribarstvu (“Službene novine Federacije BiH“. 64/04)  Zakon o sjemenu i sadnom materijalu (“Službene novine Federacije BiH“. 2214/98. 252/2005 i 1332/2005. 32/08))  Zakon o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”.1476/99. 1882/2003. 230/97.

32/01). Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”. Institucionalni okvir zaštite prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine Postojeća zakonska regulativa u domenu zaštite prirode i komplementarnih oblasti još uvijek ne pruža jasan i efikasan institucionalni okvir. kroz svoj djelokrug rada. nadležno za sklapanje i adekvatnu primjenu međunarodnih ugovora i drugih međunarodnih propisa iz domena zaštite prirode. Situacija nije bolja ni na nivou kantona u Fedeaciji. Institucionalni okvir zaštite prirode 1. ima jasno definisanu i veoma značajnu ulogu u do- 126 . čiji Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Kao operativno tijelo. institucija koja egzistira više decenija. Za provođenje kantonalnih zakona o zaštiti prirode nadležna su kantonalna ministarstva okoliša. 2. Institucionalni okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini Institucionalni okvir za zaštitu prirode na nivou Bosne i Hercegovine praktično ne postoji. Ovo Ministarstvo je i Nacionalni fokalni predstavnik (NFP-National Focal Point) za implementaciju Konvencije o biološkoj raznolikosti. Sem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koje je. Za provođenje Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH nadležno je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. te nekih državnih ministarstava koja. br. doprinose zaštiti prirode. te za koordinaciju sa drugim relevantnim autoritetima i zainteresiranim stranama. te odgovarajućih stručnih institucija na nivou Bosne i Hercegovine nema. Izuzetak je Kanton Sarajevo. koji bi omogućio kvalitetnu i učinkovitu zaštitu ukupnih prirodnih vrijednosti. istraživanjem i praćenjem stanja prirodne baštine na nivou Federacije. ono je odgovorno za komunikaciju sa internacionalnim institucijama. II. u saradnji sa entitetskim ministarstvima. ministarstva u čijoj bi izravnoj nadležnosti bila zaštita prirode. iniciranje aktivnosti propisanih Konvencijom. Za sada u Federaciji BiH nema federalnih institucija koje bi se bavile upravljanjem prirodom.

na svim nivoima. Distrikta Brčko do lokalnih zajednica. svjetski lider u promovisanju i provođenju međunarodnih propisa. koje su osnovane u periodu 1995. moraju dobiti odgovarajuće mjesto u programima entitetskih vlada. ali isto tako Bosna i Hercegovina nema odgovarajuće kapacitete.  Bosna i Hercegovina je ratifikovala većinu važnijih globalnih konvencija i protokola iz domena okoliša i prirode. Jedine egzistirajuće institucije u Federaciji BiH. Ovo je dodatni argument za jačanje i sređivanje okolišnih institucija.  U Federaciji BiH nisu uspostavljene institucije koje se bave upravljanjem prirodom. do 2008.). U tom smislu je potrebno donijeti državni zakon o okolišu. kada se zna da je Evropska Unija (i njezine članice pojedinačno). entiteta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja menu zaštite i upravljanja prirodom i njenim resursima na području Sarajevskog kantona. koja će se baviti za5 6 Nacionalni park “Una” Park prirode “Blidinje” i Park prirode “Hutovo Blato” 12 . gdje bi zaštita prirode imala posebno mjesto. godine sa izravnom nadležnošću za upravljanje prirodnim vrijednostima i resursima. što je važno za ukupan proces pridruživanja. pored jačanja upravne uloge koju imaju entitetska ministarstva nadležna za okoliš. odnosno prirodnom baštinom. kako bi se realizovala dinamika predviđena akcionim planom. To nameće potrebu urgentnog osnivanja adekvatne institucije na federalnom nivou. sa ciljem efikasnog provođenja Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejsažne raznolikosti (2008. potrebna uspostava entitetskih stručnih institucija (zavoda) za zaštitu prirode. odnosno prirode. da provodi preuzete obaveze. kojim bi bila uspostavljena odgovarajuća stručna državna agencija za okoliš.  Provođenje entitetskih strategija zaštite okoliša. ni na državnom ni na entitetskom nivou. su tri javna preduzeća za upravljanje do sada uspostavljanim zaštićenim područjima u kategoriji nacionalnih parkova5 i parkova prirode6.-2015. Ovdje je. kao i za odgovarajuće provođenje ratifikovanih konvencija iz oblasti zaštite prirode i transponiranje EU direktiva. Zaključci  U Bosni i Hercegovini je potrebno uspostaviti zakonsku i institucionalnu funkcionalnu vezu između državnog nivoa. u kojima će segment zaštite prirode imati odgovarajući tretman.

“ Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori”. Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2003): Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH. uz uvažavanje postojeće zakonske regulative i mogućnostima implementacije međunarodnih propisa u ovom domenu. godine. br. Kao jedan od najvažnijih operativnih ciljeva je uspostava federalne institucije-zavoda nadležnog za zaštitu biološke i geološke raznolikosti. te preuzetim obavezama od strane međunarodne zajednice.  Dosadašnja praksa je pokazala sve slabosti u sistemu upravljanja i zaštite prirode i u njoj sadržanoj prirodnoj baštini u nedefinisanom i neadekvatnom institucionalnom okviru.biodiv. br. Ugovor o uspostavi energetske zajednice. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.štitom i održivim upravljanjem biološkom i geološkom raznolikošću. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.cbd. Pregled i stanje biološke i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine: Bosna i Hercegovina zemlja raznolikosti.eur-lex. http:/www. Sarajevo.org/protected_areas/categories 12 . Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Potrebno je zaštititi biodiverzitet i geodiverzitet kroz uspostavu i jačanje institucionalnog okvira za realizaciju efikasnih mjera. 33/03. Prvi izvještaj BiH za Konvenciju o biološkoj raznolikosti (2008). novine FBiH”.int/convention/ http:/www. “Sl. a posebno u implementaciji Konvencije o biološkoj raznolikosti. kako bi se iznašle nove mogućnosti u definisanju i efikasnijem funkcionisanju institucionalnog okvira.org http:/www. 09/06 od 25.unep-wcmc. njenom odnosu prema državnom tijelu BiH. shodno društvenopolitičkom uređenju Federacije BiH. Nacrt Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti (2008-2015).eu http:/www. Literatura Nacrt Strategije zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (2008-2018).08.2006.europa.

Institutional framework of the efficient biodiversity. biodiversity. Biodiversity management is under the competence of the Federal Ministry of Environment and Tourism (in Federation of Bosnia and Herzegovina). Civil Engineering and Ecology (in Republic of Srpska). natural resources and integral natural values conservation and management is not functional. 12 . whereas. The actual laws on nature protection are based on the EU legislation . in District Brcko. as well as for development of legal and institutional framework needed for theese values and heritage sustainable management. as well as the particularly complex implementation process of its basic provisions. nature. Ministry of Foreign Trade and Economic Relations is responsible for the environmental issues at the state level. EU directives. the main characteristics of the Law on Nature Protection in Federation of Bosnia and Herzegovina are its unsuitability to the circumstances in Bosnia and Herzegovina. Key words: legal regulations. institutonal framework. Although it has a number of validities. there is no expert institution specialized and responsible for the evaluation and re-evaluation of natural values and heritage. According to the Law on Ministries in Bosnia and Herzegovina. At the level of Bosnia and Herzegovina on the whole. and of the Ministry of Physical Planning. internationl contracts. as well as of cantonal laws in Federation of Bosnia and Herzegovina. Law of Brcko District. this activity is carried out by the corps of public utility sector and sector of agriculture and forestry.Directive on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora and Directive on the conservation of wild birds.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja LEGAL AND INSTITUTIONAL FRAMEWORK OF NATURE PROTECTION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Abstract Legal framework of nature conservation in Bosnia and Herzegovina is consisting of the entities’ Laws on Nature Protection.

.

Osim određivanja područja očuvanja potrebno je osigurati povoljno stanje očuvanja ciljanih vrsta/stanišnih tipova kroz prilagođeno upravljanje područjima te osigurati provedbu nužnih mjera očuvanja uz što manja ograničenja i uspostavljanje odgovarajućih naknada i poticaja za korisnike prostora. a cilj im je očuvanje vrijednih staništa i vrsta diljem EU. Te su dvije direktive najambicioznija inicijativa ikad pokrenuta za zaštitu prirode. ing. prehranu ili odmaranje rijetkih ptica. Već nekoliko godina Zavod koordinira iscrpna istraživanja vrsta i staništa s popisa dviju direktiva kako bi omogućili najbolju moguću procjenu mogućih NATURA 2000 područja. godine. ili područja s rijetkim staništima poput mezofilnih livada ili prirodnih šuma. na primjer. U Hrvatskoj je za koordinaciju i provedbu razvoja ekološke mreže zadužen Državni zavod za zaštitu prirode koji na problematici ekoloških mreža radi od svog osnutka. Davorin Marković. To. 2003. S jedne strane one štite svaku vrstu zasebno regulirajući njihovu zaštitu i iskorištavanje. Ekološke mreže RH. 1 Dipl. a koje proizlaze iz odredbi direktive o pticama i direktive o staništima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIJEDLOG “NATURA 2000 U HRVATSKOJ” Davorin Marković Jasminka Radović NATURA 2000 je ekološka mreža područja ključnih za očuvanje europskih ugroženih vrsta i staništa čiji temelj nalazimo u dva snažna europska propisa – Direktiva o pticama (BD) i Direktiva o staništima (HD). a zatim i NATURA 2000 područja i to kroz nekoliko projekata sufinanciranih iz fondova EU. Od tada Zavod intenzivno surađuje sa svim relevantnim stručnjacima i znanstvenicima te stručnim i znanstvenim institucijama na izradi prijedloga: prvo. mogu biti područja važna za razmnožavanje. a s druge strane štite područja ključna za pojedini tip staništa ili pojedinu vrstu. Kao buduća članica EU Republika Hrvatska. a isto se odnosi i na Republiku Bosnu i Hercegovinu. ima jednake obveze u zaštiti prirode kao i ostale članice. Državni zavod za zaštitu prirode Republika Hrvatske 131 .

Iako je područja NATURA 2000 nužno odabrati temeljem zadanih znanstvenih kriterija. a rezultat ocjene vezan je uz kvalitetu i ažurnost podataka. Kako Direktiva o staništima ne pokriva sve specifičnosti Hrvatske. Direktive propisuju obvezu praćenja vrsta i stanišnih tipova iz dodataka na nacionalnoj razini kao i periodično izvješćivanje Europskoj komisiji o stanju očuvanosti radi čega je bitno moći procijeniti stvarno stanje svake pojedine vrste i staništa. pomažemo uspostaviti dijalog među dionicima na različitim razinama. npr. odnosno međunarodno prihvaćeni kriteriji za SPA područja. u procesu pregovora s EU Hrvatska traži proširenje dodataka HD koje uključuju naše specifičnosti i one drugih zemalja izvan EU. predstavnike iz drugih sektora i administrativna tijela na nacionalnoj. nevladine udruge i javnost općenito. Pri odabiru područja NATURA 2000 moraju se koristiti isključivo znanstveni kriteriji navedeni u Dodatku III HD. a naša je uloga da u njemu budemo katalizator. zatim upoznalo sektore s očekivanim posljedicama prilagođenog upravljanja područjima te objasnile mogućnosti financiranja zaštite i osiguravanja poticaja za korisnike prostora koji provode mjere očuvanja. uključujući znanstvenike.Hrvatska je smještena na razdjelnici čak četiriju različitih biogeografskih područja što je i razlog njezinom nevjerojatnom bogatstvu prirode i raznolikosti vrsta. Odabrana područja moraju svojom površinom i raspoređenošću osigurati dugoročno očuvanje svake pojedine vrste/stanišnog tipa. BirdLife International. Sljedeći. Tako gledano. Vrlo je bitno da su podaci ažurirani i konkretni jer se postupak ocjene prihvatljivosti zahvata/planova na prirodu provodi u odnosu na ciljne vrste i stanišne tipove određenog područja. To je proces. Zatim preostaju ne manje važne aktivnosti pripreme i provedbe mjera i planova upravljanja za pojedina područja te osiguravanje sustavnog financiranja i poticaja. neophodno je provesti konzultacijski proces sa svim zainteresiranim dionicima kako bi se raspravili obuhvat i granice predloženih područja te ciljne vrste/staništa. no također je postala i potencijalno korisno sredstvo za ruralni razvoj koje se odno- 132 . Razgovorom i javnim konzultacijama Zavod je 2008. usvajanje prijedloga od strane Vlade RH te podnošenje Europskoj komisiji na dan ulaska u EU. vrlo važni i zahtjevni koraci za Hrvatsku u ostvarenju NATURA 2000 su završetak konzultacijskog procesa i priprema konačnog prijedloga NATURA 2000 područja za Hrvatsku. regionalnoj i lokalnoj razini. Također. uključujući korištenje odgovarajućih EU fondova NATURA 2000 jest u svojoj osnovi mreža područja za očuvanje prirode. godine započeo postupak ostvarenja ekološke mreže NATURA 2000 kroz projekt “Institucionalno jačanje i provedba NATURA 2000 u Hrvatskoj”.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja si na ekoturizam. potrebno je imati podršku kolega iz različitih sektora kao i šire javnosti. a to možemo postići samo transparentnim i otvorenim načinom razvoja mreže NATURA 2000. 133 . ekološki održive djelatnosti ili pak na očuvanje tradicionalnih udomaćenih svojti i stoljećima starih običaja. Kako bi ona postigla uspjeh. pa u tom pogledu ima čak i kulturne dimenzije.

.

direktor Zavoda za zaštitu prirode. prostorni planovi područja posebne namjene (morsko dobro) i prostorni planovi opština) i strategija vezanih za održivi razvoj (Nacionalna strategija održivog razvoja. IUOP-a. te biljnih i 1 2 3 Dr. Stavljen je akcenat na postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra od nacionalnog i međunarodnog značaja. u skladu sa preporukama NSOR-a. strategije. Crna Gora Pored naziva zaštićena prirodna dobra. održivi razvoj. stručni saradnik u Zavodu za zaštitu prirode. Ona ima za cilj obezbjeđenje zaštite svih reprezentativnih tipova staništa. sc. Podgorica. Date su i preporuke i mjere za zaštitu u okviru dugoročne projekcije zaštite prirode u Crnoj Gori.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANIRANJE ZAŠTIĆENIH PRIRODNIH DOBARA U STRATEGIJAMA ODRŽIVOG RAZVOJA U CRNOJ GORI Zlatko Bulić Vasilije Bušković2 Sažetak U radu su dati osnovni aspekti koji se odnose na problematiku zaštite prirode u Crnoj Gori. Ključne riječi: Zaštićena prirodna dobra. ekosistema. PPCG i PPPPNMD Uvod Po osnovu nacionalnog zakonodavstva. Podgorica. zajedno sa onim planiranim za zaštitu čine Nacionalnu Mrežu zaštićenih prirodnih dobara Crne Gore. Zlatko Bulić. Vasilije Bušković. Strategija za integralno upravljanje obalnog područja). u svakodnevnoj praksi se ravnopravno upotrebljavaju i nazivi zaštićena područja prirode i zaštićeni objekti prirode 135 . sc. Crna Gora Mr. prvenstveno iz prostorno – planske dokumentacije (Prostorni plan Crne Gore. planiranje. u Crnoj Gori je stavljen pod zaštitu veliki broj prirodnih dobara3 koja.

Dugo vremena je projekcija Nacionalne mreže zaštićenih prirodnih dobara bila vezana za sistem prostornog planiranja i njegov hijerarhijski najviši planski dokument .Prostorni Plan Crne Gore (PPCG). Ostatak čini preko 40 zaštićenih područja unutar kategorija: spomenik prirode.500ha) imaju četiri nacionalna parka: Durmitor.88% teritorije Crne Gore. Državna zajednica Srbija i Crna Gora 6 7 136 . Slično NSOR-u i PPPPN MD CG. pitanje mreže zaštićenih prirodnih dobara na crnogorskom primorju je razmatrano i definisani su prioriteti za zaštitu u okviru Nacionalne Strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore koja je pripremljena za usvajanje. Alipašini izvori . predio posebnih prirodnih odlika i (opšti i posebni) rezervati4. pod zaštitu su stavljena značajna prirodna dobra na površini od 237. br. 4 5 Izuzev Tivatskih solila (150ha) svi rezervati su locirani unutar granica dva nacionalna parka – Skadarsko jezero i Durmitor i čine njihov sastavni dio Jedini pokušaj za ustanovljavanje Regionalnih parkova je bio za 4 regionalna parka na teritoriji opštine Plav i to: Plavsko jezero. U poslednjih nekoliko godina.866 ha. 24/03 . Hridsko jezero i Vistorsko jezero. Pored projekcije zaštićenih prirodnih dobara u zoni morskog dobra.899 ha (vidi poglavlje II ovog rada). za koje je donijet odgovarajući propis (Odluka o proglašenju regionalnih parkova na teritoriji opštine Plav (“Sl.3% = 83. do sada nije ustanovljeno nijedno5 zaštićeno područje u toj kategoriji. protokoli) u oblasti zaštite prirode6 koje je Crna Gora ratifikovala ili sukscesijom preuzela od prethodnih federacija / zajedničkih država7. Iako su (PPCG) utvrđeni prijedlozi za stavljanje pod zaštitu više područja u kategoriju Regionalni park. Po osnovu primjene međunarodnih ugovora (konvencije.Savezna republika Jugoslavija.opštinski propisi)). ali do njihovog ustanovljavanja nije došlo. ovo pitanje je postalo predmet interesovanja i drugih zvaničnih strategija i politika. list RCG”. Skadarsko jezero. od čega najveće učešće (78. godine data je u poglavlju II ovog rada. koja je utvrđena u Prostornom Planu područja posebne namjene Morsko dobro Crne Gore (PPPPNMD CG). Važeća projekcija nacionalne mreže zaštićenih prirodnih dobara u PPCG iz 2008. Inače. Naročito: Konvencija o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO) i Konvencija o zaštiti wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao staništa vodenih ptica (Ramsarska konvencija) Socijalistička federativna republika Jugoslavija (SFRJ). odnosno Park. Lovćen i Biogradska gora. U tom cilju su u NSOR-u istaknuta prioritetna područja za zaštitu (vidi poglavlje II ovog rada). nacionalni sistem zaštićenih prirodnih dobara je razmatran i u okviru Nacionalne strategije održivog razvoja (NSOR) u kojoj je prvi put utvrđen cilj da se poveća površina pod zaštićenim prirodnim dobrima na 10% državne teritorije i zaštiti 10% obalnog područja u 3-godišnjem planskom periodu. ili 7. postojeća Nacionalna mreža zaštićenih prirodnih dobara trenutno pokriva 108.životinjskih vrsta.Grebaja i Ropojana sa kanjonom Grlje.

sva novoformirana zaštićena prirodna dobra iz ovog perioda su sa relativno skromnim površinama i nisu značajno doprinijela povećanju učešća nacionalno zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori. Uporedo sa novim saznanjima10 o ugroženosti pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. 76/06)) 13 . rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. od ustanovljavanja NP Skadarsko jezero 1986. Leontopodium alpinum Kass. godine. po površini veće zaštićeno područje prirode. godine. obezbijeđeno je stavljanje pod zaštitu endemičnih. tako da je tokom vremena pod zaštitu stavljen veći broj stabala masline. Zaštita rijetkih. S druge strane. I. 9 Rješenje o stavljanju pod zaštitu rijetkih. davne 1968. u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. značajnih monumentalnih stabala je tradicionalno sastavni dio aktivnosti na zaštiti biološkog diverziteta. da bi kasnije. hrasta i drugog drveća. 11 Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (“Sl.1. rastao je i broj zaštićenih vrsta tako da je danas pod režim zaštite11 stavljeno 415 biljnih i 430 životinjskih vrsta. 36/82) 10 Vidi djelove poglavlja 3. Dioscorea balcanica Kosanin. posebno onih sa većim površinama. pod zaštitu bilo stavljeno 52 biljne i 314 životinjskih vrsta. godine. pod zaštitu je stavljeno samo 6 biljnih vrsta8. nije ustanovleno neko. na osnovu rezultata iz Programa praćenja stanja biološkog diverziteta u Crnoj Gori. počev od 2000. Praktično. list CG” br. 1982. u kojima se razmatraju saznanja o ugrožavanju biološkog diverziteta u Crnoj Gori. Na početku. prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta (“Sl.. Ilex aquifolium L. Ramondia serbica Panc i Taxus baccata L. duba. Zaštićena prirodna dobra u planovima strategijama i planovima vezanim za održivi razvoj Nacionalnu politiku u vezi sa zaštitom prirode i održivim razvojem u Crnoj Gori čini niz političkih.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Poslednjih nekoliko decenija nastupila je stagnacija u stavljanju pod zaštitu planiranih zaštićenih prirodnih dobara. br. godine. Naime. strateških i planskih dokumenata koji su uglavnom donijeti u posljednjih nekoliko godina. a najvažniji su:  Nacionalna strategija održivog razvoja (2007)  Prostorni plan Crne Gore do 2020 (2008)  Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore (2008)  Nacrt Nacionalne Strategije za integralno upravljanje obalnim područjem (2008) 8 Daphne malyana Blecic. list SRCG”..

Maglić i Volujak. Knete i Adu Bojanu (Ulcinj). planirano je i usvajanje i implementacija menadžment planova za sva zaštićena prirodna dobra kroz participativni proces. Kao prioriteti za stavljanje pod zaštitu. kao i njegov prilog Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet (2008)  Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009 – 2014 (2009).). Prostorni Plan Crne Gore do 2020 (PPCG) se u definisanju generalnih principa i ciljeva za prostorni razvoj poziva na koncept “ekološke države” i na NSOR. jačanje kadrovskih kapaciteta i izgradnja djelotvornog sistema monitoringa biodiverziteta. Kao okvirni dokument. Iako prepoznaje značaj zaštite prirodnih dobara (vidi Dugoročnu projekciju iz PPCG u poglavlju II ovog rada). U odnosu na zaštićena prirodna dobra. Regionalni park Komovi. Pored ustanovljavanja upravljača za sva zaštićena prirodna dobra. a na Primorju: Tivatska solila (opština Tivat). Regionalni park Bioč. ostva Katići i ostrva Stari Ulcinj. Buljarica (Budva). kao i potrebu primjene instrumenata procjena uticaja na životnu sredinu i procjene graničnog kapaciteta nosivosti u procesu donošenja krajnje 13 . Nacionalni izvještaj o statusu. PPCG također prepoznaje potrebu za daljim istraživanjem kad su u pitanju vrijednosti pojedinih cjelina za zaštitu. smjernice Prostornog plana nerijetko daju osnov da se planira gradnja i razvojni projekti na istim lokacijama koje su prepoznate kao područja od posebnog interesa za zaštitu. NSOR je postavio sistem za primjenu integrisanog prisupa u upravljanju prirodnim resursima i zaštitu životne sredine. Za morska zaštićena područja su predviđene zone oko Platamuna. prepoznata su sljedeća područja / prirodna dobra: Nacionalni park Prokletije. Nacionalna strategija održivog razvoja (NSOR) definiše opšte ciljeve održivog razvoja i prioritetne zadatke za 24 oblasti ekonomskog razvoja. održivi razvoj obalnog područja sa primjenom principa održivog razvoja i instrumenata integralnog upravljanja obalnim područjima itd. Solana. NSOR je postavio sljedeće ciljeve (i) povećanje nacionalno zaštićenih prirodnih dobara na 10% državne teritorije i zaštita najmanje 10% obalnog područja. zaštite prirode / životne sredine i upravljanja prirodnim resursima. (ii) uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja zaštićenim područjima prirode i (iii) napređenje zakonskog okvira za zaštitu biodiverziteta. Šasko jezero. Tako je jedan od opštih ciljeva PPCG racionalno korištenje prirodnih resursa (kroz između ostalog i racionalno korištenje prostora za urbani razvoj i kontrolu i ograničavanje intenzivne ekspanzije urbanih prostora. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta SAP BIO za Crnu Goru sa prioritetnim akcionim planovima (2004).

U okviru smjernica za zaštitu životne sredine su dati prijedlozi novih zaštićenih prirodnih dobara. u periodu do 2050: zagrijavanje – porast temperature za 1. a pripremana je na osnovu NSOR. sa procjenom stanja biodiverziteta i identifikacijom problema. (iii) povećanje učestalosti ekstremnih klimatskih pojava i (iv) povećanje nivoa mora za oko 18 – 22 cm 13 . indikatore i partnerstva za implementaciju u oblasti zaštite prirodnih dobara. Nacionalni izvještaj o statusu. strateške odrednice za razvoj zemlje. Za potrebe PP Morsko dobro. formulisane su 22 prioritetne akcije. posebno onaj sa uskom amplitudom variranja ekoloških 12 Očekivane klimatske promjene u Crnoj Gori. dok su akcioni planovi donijeti za tri pitanja od kojih je za zaštitu prirodnih dobara značajan Akcioni plan posvećen reviziji statusa postojećih zaštićenih područja i nominovanje novih zaštićenih područja. kao i u skladu sa EU dokumenatima koji se odnose na more i životnu sredinu obalnog područja. Strateška procjena uticaja je urađena za PPCG kao pilot projekat. uključujući i mjere. uz smanjenje relativne vlažnosti u vazduhu i u zemljištu i povećanje isparavanja. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta (SAP BIO) urađen kao preliminarna stategija. (prema IPCC AR 4 i drugim izvorima).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja odluke o namjeni zemljišta. izazove i strateške ciljeve za integralno upravljanje obalnim područjem. Mediteranske strategije za održivi razvoj i Barselonske konvencije i njenih protokola. Ovaj Plan ima za cilj da obezbijedi racionalno korištenje prirodnih i vještačkih resursa u zoni morskog dobra i da obezbijedi njihovu dugoročnu zaštitu i održivost. uzimajući u obzir specifičnosti i ograničenja na ovom prostoru. tako da SEA izveštaj nije bio predmet pune SEA procedure.8 . Nacionalna strategija za Integralno upravljanje obalnim područjem (IUOP) je u pripremi za donošenje.2 0C posebno tokom ljeta i sa izraženim kontrastom između temperature kopna i mora. Strategija definiše ključna pitanja. Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro (PPPPNMD) je dao smjernice za razvoj. (ii) smanjena količina padavina – u rasponu između -6% i – 14% posebno tokom ljeta. c) smjernice za zaštitu životne sredine. i d) smjernice za sprovođenje Plana. koji su integrisani u Dugoročnu projekciju PPCG (vidi poglavlje II ovog rada). Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet analizirao je nadolazeći uticaj klimatskih promjena12 na biološki diverzitet Primorja. čitavo obalno područje je podeljeno u 68 sektora i za svaki od sektora Plan daje: a) pregled osnovnih namjena zemljišta/ planiranih aktivnosti sa smjernicama i napomenama b) smjernice o vrstama plaža. kao i međunarodne standarde za upravljanje obalnim područjem. korištenje i zaštitu područja morskog dobra Crne Gore. Na osnovu liste prioritetinih problema. i sadrži set operativnih ciljeva za svaki od strateških pravaca. aktivnosti. jer je sam Plan bio razvijen prije nego što je novi Zakon o SEA stupio na snagu.2.

link Dokumenti (http://www.Important Bird Areas).me/vijesti. Povećanje efikasnosti u upravljanju zaštićenim područjima prirode).Studija za procjenu biodiverziteta i socioekonomskih uslova u regionu Durmitora.  Dinaric Arc Ecoregion 2012 .gov. i 6.mte.php?akcija=rubrika&rub rika=51) 140 . zaštićena prirodna dobra i njihova veza sa održivim razvojem su u poslednje vrijeme bili predmet pažnje brojnih studija i projekata kao što su: (I) studijske analize:  Samostalna nacionalna procjena kapaciteta za sprovođenje 3 konvencije (jedna od njih je Konvencija o biodiverzitetu) (2007). sa 40 mjera i aktivnosti koje su struktuirane u 7 tematskih cjelina.  Identifikacija područja značajnih za ptice (IBA . Stavljanje pod zaštitu novih zaštićenih područja prirode i 7. za sve kategorije zaštite (II) projekti:  EMERALD mreža – identifikacija područja po osnovu Bernske konvencije – rezolucije br.faktora vezanih za temperaturni i vodni režim. a među njima su i postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra.gov. Tare i Prokletija. Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009 – 201413 (2009) urađen je na osnovu saznanja i nalaza iz prethodno urađenih studija i drugih zvaničnih dokumenata i u skladu sa zakonskim uslovima za njenu izradu i zahtjevima Konvencije o biološkom diverzitetu.projekat za jačanje mreže zaštićenih područja prirode u regionu Jugoistočnih Dinarida) 13 Tekst Nacrta Strategije se nalazi na Javnoj raspravi i može se preuzeti sa web stranice Ministarstva turizma i zaštite životne sredine www. Pored prethodno navedenih zvaničnih dokumenata. od kojih su za zaštitu prirodnih dobara značajne tematske cjeline br. 7 (6.Important Plant Areas.  Identifikacija i mapiranje područja značajnih za biljke (IPA .mte.me. kao i glavni izazovi na koje je kao odgovor predložen dosta ambiciozan Akcioni plan za period od 2009 do 2014 godina. 4.  WWF / Green Home Northern Montenegro Green Belt . Identifikovana su područja u kojima se očekuje izraženiji uticaj klimatskih promjena. Identifikovane su prijetnje i faktori ugrožavanja biološkog diverziteta. 6 i br.  Studija Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode (2005) koja je urađena za potrebe PPCG i u njoj je urađena identifikacija potencijalnih zaštićenih prirodnih dobara.

Stari Bar i Ivanovićima.600) 400 + (300) / 0. Grmožur i Omerova gorica .200ha) i Bjelasici (400ha) Zajednice bora munike (Pinus heldraichii) na Orjenu (300ha).700 2. stablo hrasta medunca.600 / / / / / / / 1. na Ćuriocu kod Danilovgrada.044% 420 80 150 7.000ha).u NP Skadarsko jezero: Manastirska tapija. Durmitoru (5.895 5. Mreža nacionalno i međunarodno zaštićenih prirodnih dobara Postojeća mreža nacionalno zaštićenih prirodnih dobara (područja prirode) Naziv i nacionalna kategorija zaštićenih područja prirode Nacionalni park Skadarsko jezero Lovćen Durmitor Biogradska gora Rezervati prirode .739. u Njegušima Kanjon rijeke Pive Kanjon rijeke Komarnice Zajednice bora krivulja (Pinetum mughi montenegrinum) na Ljubišnji (1. kod Tomaševa Jama Duboki do.3 1. Crni žar.5 3 0. Budva i dr Plaže na obali Skadarskog jezera Velika Ulcinjska plaža Mala Ulcinjska plaža Plaža Valdanos Plaža Velji pijesak Površina (ha) Procentualno učešće u državnoj teritoriji (13.20% 40.000 + (5. u Orahovcu kod Kotora.56% (<2) 600 1. stabla masline na Mirovici.5 141 .000 6.300 1.u NP Durmitor: Crna Poda Tivatska solila Spomenici prirode Đalovića klisura Lipska pećina Pećina Magara Pećina Globočica Pećina Spila kod Trnova / Virpazar Pećina Babatuša Novakovića pećina. Pančeva oka. Lovćenu (300ha) i Rumiji (100ha) Pojedinačni dendrološki objekti: stablo skadarskog duba.400 33.812 km2) 85.695 6.400 610 0.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja II.

897 2 322. u Herceg Novom Gradski park.5 131 30 2.2 5.Plaža Topolica. iznad vrela Sopot kod Risna Botanička bašta planiske flore. iznad Budve Poluostrvo Ratac sa Žukotrljicom Ostrvo Stari Ulcinj Brdo Trebjesa.02% 1.5 4 1.5 159 15. Prilikom iznalaženja optimalnih opcija za upravljanje u novim zaštićenim područjima.000 15.9 3. Formiranjem novih zaštićenih područja prirode neće se ugroziti razvojne mogućnosti područja.93 7. Nikšić Područja zaštićena opštinskim odlukama Kotorsko – Risanski zaliv. Budva Plaža Mogren Jaz Plaža Pržno Savinska Dubrava. zaštita stečenih prava lokalnog stanovništva u tim područjima. na Topolici Predjeli posebnih prirodnih odlika Brdo Spas. prednost će imati oni modeli 142 .08% 7. u vezi sa tim. pri čemu se zahtijeva uzimanje u obzir socioekonomskih posljedica i.64 0. u Grahovu Park “13 jul” i “Njegošev park”.000 108. u Tivtu Park Dvorca. u Kolašinu Botanička bašta generala Kovačevića.83 1. Opština Kotor UKUPNO POD NACIONALNOM ZAŠTITOM 2 4 0. Petrovac Plaža Čanj Plaža Pećin Buljarica Petrovačka plaža Plaža Drobni pijesak Plaža Sveti Stefan Plaža Miločer Bečićka Plaža Slovenska plaža. Bar Plaža Sutomore Paza Lučica. na Cetinju Park kod hotela Boka. ali će se ustanoviti odgovarajuća ograničenja u cilju postizanja održivog razvoja u tim zonama.88% Dugoročnom projekcijom zaštite prirode u PPCG je predloženo proširenje postojeće mreže zaštićenih područja prirode (prirodnih dobara) sa novim područjima.5 1 4 1 5 4 2 4 2 35.866 0. u Herceg Novom Botanički rezervat lovora i oleander.46 40 0.5 1.

kao i stalni proces revizije spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta. kroz prethodno navedene revizije (zaštićenih područja prirode. Pri reviziji granica postojećih zaštićenih područja prirode. Bioč i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom “Sutjeska“ u Bosni i Hercegovini. Kroz sistem detaljnijih prostorno-planskih dokumenata podržaće se implementacija proširenja mreže zaštićenih područja prirode. Ipak. donošenju i sprovođenju planova upravljanja za zaštićena područja prirode. prioritetna zona za sprovođenje revizije zaštićenih područja prirode je crnogorsko primorje zbog već uočenih promjena u postojećim zaštićenim područjima u toj zoni.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja upravljanja koji će okupiti i međusobno povezati sve ključne aktere (kooperativni model sa jasno podijeljenim pravima i obavezama). kao što je npr:  proširenje granica Nacionalnog parka “Durmitor“ i planiranih regionalnih parkova Maglić. spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta) biće analizirana primjena IUCN –ovih kriterijuma i standarda:  za definisanje adekvatnih kategorija upravljanja zaštićenim područjima prirode.  ­roširivanje granica Nacionalnog parka “Skadarsko jezero“ na regionalni p park Rumija ili područje Šaskog jezera / delte Bojane. ili  ­ovezivanje Nacionalnog parka “Biogradska gora“ sa planinskim masip vom planiranog regionalnog parka Komovi i slično. Kroz takve modele upravljanja će se obezbijediti participativni i transparentni pristup u pripremi. 143 .  ­roširivanje UNESCO-vog područja Kotorsko-risanski zaliv na južne pap dine Vrmca  ­ključivanje kanjona Komarnice / kanjona Nevidio u Nacionalni park u “Durmitor“. već i opcije za proširivanje granica zaštićenih područja. te saznanja iz tradicionalne prakse. razmotriće se ne samo opcije za izmjenu granica radi isključivanja određenih dijelova. Pored primjene standardnih tehnika evaluacije. kategorije zaštite i granica postojećih zaštićenih područja prirode. Proces formiranja upravljačkih tijela i donošenja planova upravljanja za svako zaštićeno područje prirode pratiće proces revizije statusa.  za primjenu kriterijuma za crvene liste / zaštićene biljne i životinjske vrste na nacionalnom nivou. na osnovu poznatih saznanja i rezultata dobijenih ciljanim istraživanjima.

ali do sada u crnogorskim vodama nije proglašeno nijedno zaštićeno morsko područje. 4b i 5b. BiH (Sutjeska. koji omogućavaju stavljanje pod zaštitu morskih zaštićenih područja. Orjen) i Hrvatskoj (Snježnica-Orjen). Maglić .pored postojećih nacionalnih parkova “Lovćen“.000 ha). predviđaju se sljedeće dodatne mjere: 1. 2b. Regionalni parkovi / parkovi prirode: Za stavljanje pod zaštitu kao regionalni parkovi u ovoj kategoriji za dodatne analize predlažu se: Rumija. 144 . Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora (Barselonska konvencija) i njen Protokol za specijalno zaštićena područja u Sredozemlju. Sva tri predloga treba da omoguće stvaranje prekograničnih zaštićenih područja sa susjednim područjima u Albaniji (Tethi). godine. kada je upisano na listu wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica (Ramsar lista). godine. “Durmitor“ i “Skadarsko jezero“.Bioč – Volujak. Takva je npr. Nacionalni parkovi .000 ha) je zaštićeno kao Ramsarsko područje od 25. Ljubišnja i Turjak sa Hajlom. formiranje novog nacionalnog parka Orjen. kao prioritet u periodu do 2009. Područja pod posebnom zaštitom sa statusom nacionalnih ili regionalnih parkova čine osnovne tačke mreže ekosistema u Crnoj Gori. proširivanje granica Nacionalnog parka “Durmitor“ i predloženih regionalnih parkova Bioč. Razlog za upis NP Skadarsko jezero na Ramsar listu je bogatstvo i diverzitet ornitofaune (kriterijum 3c15). Spomenici prirode: Područja za stavljanje pod zaštitu u kategoriji spomenici prirode su predmet posebne zakonske procedure i niže prostorno-planske i urbanističke dokumentacije. planira se formiranje novog nacionalnog parka Prokletije (21. “Biogradska gora“. Maglić i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom “Sutjeska“ u BiH. 3. Skadarsko jezero zadovoljava i kriterijume 1a. Ovo područje je od ranije prepoznato i kao 14 Pored područja koja se u ovom radu navode. 15 Iako to nisu bili formalni razlozi za upis na Ramsar listu. u Crnoj Gori postoje i mnoga druga prirodna dobra sa značajnim i vrijednim biološkim diverzitetom koja zadovoljavaju kriterijume kako prethodno pomenutih tako i drugih međunarodnih ugovora u kojima je Crna Gora ugovorna strana (članica).Predlozi dugoročne projekcije / mreže novih zaštićenih područja prirode daju se po sljedećim kategorijama zaštite: Rezervati prirode . Sinjajevina. 3b. sa Ramsarskom konvencijom (Konvencija o zaštiti wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica). Komovi. Međunarodno zaštićena prirodna dobra14 u Crnoj Gori su:  Nacionalni park Skadarsko jezero (40. 2.postojeća mreža rezervata prirode treba da bude analizirana u skladu sa nalazima iz revizije zaštićenih područja prirode. decembra 1995.

godine. po osnovu Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO).000 ha) zaštićeno je kao prirodno i kulturno dobro od Svjetskog značaja (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa) od 26.  Slivno područje rijeke Tare (182. februara 2006.M&B. Najveći dio zaštićenih područja je po svojoj površini mali što uslovljava njihov fragmentaran raspored. III.  Kotorsko – Risanski zaliv (15.459 ha. bez obzira na postojanje i oblik upravljanja. Preostali nezaštićeni ekološki vrijed16 Crno jezero sa šumom u neposrednoj okolini. po osnovu odredbi Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO).895 ha) zaštićen je od 1980. Opštinski propisi) 145 .866 ha) i međunarodno (237. (III) i (IV) Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). UNESCO. (v) šuma crnoga bora u rezervatu Crna poda. (iii) prašuma jele i smrče u slivu Mlinskog potoka. što predstavlja 18. od 17. Posebna vrijednost ovog zaštićenog područja su čine zone16 sa posebnim režimom upravljanja.IBA) jer zadovoljava kriterijume 1(III). ovo područje je zaštićeno na osnovu nacionalnog zakonodavstva17. oktobra 1979. dobija se ukupna površina područja stavljenih pod zaštitu koja iznosi 252. (ii) sliv Škrčkih jezera i uža kanjonska dolina Sušice.899 ha) je zaštićeno kao Svjetski rezervat biosfere (Program “Čovjek i biosfera” . kao Svjetsko prirodno nasljeđe (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa). Slabosti u sistemu upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima Sistem zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori se suočava sa brojnim slabostima i problemima. Kada se. od kojih su dvije sa strogim režimom zaštite (kanjon rijeke Tare i šumski rezervat “Crna Poda”.  Nacionalni park Durmitor sa kanjonom Tare (33. (iv) Barno jezero sa najužom okolinom. br 17/79.27% državne teritorije. saberu (izbjegavajući dupliranje / preklapanje) nacionalno (108.899 ha) zaštićena prirodna dobra (zaštićena područja prirode). (vi) Zabojsko jezero sa užom okolinom i (vii) kanjonska dolina rijeke Tare 17 Odluka o proglašenju Kotora i njegovog područja za prirodno i kulturno-istorijsko dobro od posebnog značaja (“Službeni list SRCG”.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Područje od značaja za ptice (Important Bird Area . godine). Prije stavljanja pod međunarodnu zaštitu. po osnovu ispunjenja kriterijuma N (II). 2 i 3. Albanski dio Skadarskog jezera također je zaštićen kao Ramsarsko područje od 2. januara 1977. Za ovo područje je nedavno urađen Menadžment plan koji se trenutno nalazi u završnim fazama odobravanja kod UNESCO-a..

već se cio postupak bazirao na saznanjima nastalim u okviru tradicionalne doktrine zaštite prirode koji je ipak obezbijedio zastupljenost najvažnijih reprezentativnih ekosistema u Crnoj Gori.apsolutnoj zaštiti prirode. Kao što nije realno zaustaviti dalji razvoj. izradu planova upravljanja i sprovođenje upravljanja. uključujući: neodrživo upravljanje šumama i bespravnu sječu. Revizija statusa postojećih zaštićenih prirodnih dobara. Natura 2000 kao osnova za njihovu identifikaciju. Odavno je prepoznat konflikt između zaštite biodiverziteta / zaštite prirode i razvoja. radi čega je i donijeta posebna strategija – Nacionalna Strategija održivog razvoja (NSOR). Arboretum u Grahovu. Gradski park u Tivtu i sl. jedino je za kategoriju nacionalnih parkova ustanovljen upravljač (JP NP CG). te definisanje optimalnih modela upravljanja (zasnovanih na participativnom pristupu) predstavljaju osnovne mjere za zaštitu biodiverziteta i zaštitu prirode uopšte. S druge strane. pritiske koji proističu od intenzivnijeg razvoja (turizam.ni prostori. što često izaziva probleme samim upravljačima. Rješenje je i u Crnoj Gori prepoznato u održivom razvoju. urbanizacija) u tim područjima ili njihovoj okolini. upravljači nisu ustanovljeni izuzev u rijetkim slučajevima (Trebjesa. 146 . Ostale slabosti se odnose na: nedostatak ili nepotpune inventare biodiverziteta. zaštićena područja se suočavaju i sa čitavim nizom direktnih negativnih prijetnji. bespravni lov divljači. Za kategorije spomenik prirode i predio posebnih prirodnih odlika za koje je nominalno lokalna samouprava nadležna za osnivanje upravljača. Pored toga. Ovaj izazov nema lakog i jednostavnog rješenja.). U pogledu upravljanja. nezakonitu trgovinu i nekontrolisano prikupljanje ljekovitih biljnih vrsta. Pri identifikaciji postojećih zaštićenih prirodnih dobara nisu korištene evropske tipologizacije staništa . posebno na primorju. trpe velike pritiske zbog intenzivnog urbanog i turističkog razvoja. posebno na primorju. nedostatak ili neodgovarajući profil kadrova koji često nema dovoljno stručnih. nije razvijena praksa uključivanja lokalnog stanovništva u upravljačke strukture odgovorne za direktno upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima. tako nije moguće istrajati i u totalnoj . Status. operativnih i/ili menadžerskih kapaciteta potrebnih za zaštićena područja. režim zaštite i kategorija upravljanja postojećih zaštićenih prirodnih dobara nije usklađen sa sadašnjim stanjem i onim vrijednostima biodiverziteta koje su ranije bile glavni razlog za stavljanje pod zaštitu tih područja.sl. formiranje upravljača za sve kategorije zaštićenih prirodnih dobara.EMERALD. I dalje nema dovoljno stručnih informacija na osnovu kojih se mogu unaprijed / prije stavljanja pod zaštitu pouzdano identifikovati granice. nepovoljan izbor granica zaštićenih područja i t. kategorija i režim zaštite novih zaštićenih prirodnih dobara.

Skadarsko jezero. godine. Bazne studije za potrebe prostornih planova područja posebne namjene za nacionalne parkove (1997. godine: NP Durmitor. S obzirom da postojeće tehnike izrade prostornih planova ne obezbjeđuju odgovarajuću integraciju ekoloških zahtjeva sadržanih u stručnim nalazima studija za zaštitu prirodnih i pejzažnih vrijednosti u glavnim planerskim rješenjima. IV. Iskustva u integraciji planova za zaštićena prirodna dobra u strategijama za održivi razvoj Prirodne vrijednosti prostora Crne Gore su u važećim prostornim planovima tretirane na tradicionalan način. mora se konstatovati da su isti zastarjeli za primjenu u novim prostornim planovima. pa je neophodno da se prilikom izrade novih prostornih planova ili izmjena i dopuna postojećih obezbijedi izrada novih studija. Tako se kao kvalitetna osnova za planiranje mogu smatrati studije rađene za Prostorni Plan Republike iz 1986. dosadašnja razvojna opredjeljenja su svojim prostornim položajem i obimom često bila u konfliktu sa ključnim prirodnim i kulturnim vrijednostima . npr. 14 . predlaže se sprovođenje procedure / tehnike Strateška procjena uticaja na životnu sredinu. Posmatrajući validnost nalaza iz ranije rađenih baznih studija u realnom protoku vremena. godine NP Skadarsko jezero) rađene su shodno problematici odgovarajućeg nacionalnog parka i nivou obrade u različitim tematskim aspektima. Primjena rezultata i saznanja iz baznih studija u prostorne planove sprovedena je jednostavnim uključivanjem odgovarajućeg poglavlja u tim planovima. kao i one studije koje su rađene za njegovu izmjenu i dopunu 1997. U tome je prednjačila saobraćajna – putna infrastruktura.). NP Lovćen i 2001.mrežom zaštićenih prirodnih dobara (nacionalnim parkovima. ali bez dovoljnog nivoa integracije u konkretnim planerskim rješenjima. pa se u mnogim slučajevima može konstatovati konfliktnost između planerskih rješenja (zone razvoja. kroz korištenje rezultata iz takozvanih “baznih studija“. i dr. turistički kapaciteti. strategije i politike. i to ne samo na svaki prostorni plan već i na master planove. godine koja je rađena za potrebe Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro. naselja. Te studije su imale validnost za primjenu u prostornim planovima i u vremenu u kojem su rađene.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nažalost. posebno za aspekt zaštite prirode i pejzažnih vrijednosti. Posebno se kvalitetnom smatra bazna studija o prirodnim i pejzažnim vrijednostima kopnenog dijela morskog dobra iz 1997. infrastruktura) i predloženih režima i mjera zaštite zaštićenih područja prirode. godine. industrija. NP Biogradska gora.

U slučaju master planova. organizuju se okrugli stolovi. projekte (EMERALD. politike i planove vezane za održivi razvoj vezana su za (I) tradicionalni planerski postupak koji se sprovodi u toku izrade Prostornog Plana Crne Gore i (II) novije participativne procese primjenjene prilikom razvoja strategija. IBA). 2. izdavanje posebnih stručnih radova i publikacija. (d) Integracija usaglašenih prijedloga za formiranje novih zaštićenih područja prirode u strateške dokumente. Iskustva u integraciji zaštite prirode i posebno zaštićenih prirodnih dobara u strategije. kojom prilikom je cjelokupan dokumenat (nacrt) razmatran na radionicama po svim većim mjestima u Crnoj Gori. (c) Formulisanje usaglašenih prijedloga za stavljanje pod zaštitu novih područja uz isticanje prihvaćenih prioriteta. PPPPNMD) i 3. stručne i javne rasprave. u toku usvajanja PPCG su pored većeg broja javnih rasprava o tom dokumentu organizovane i tematske rasprave o značajnim pitanjima iz toga Plana. druge sektore i slično. (b) Razmatranje / prihvatanje prijedloga novih područja za stavljanje pod zaštitu radi čega se obezbjeđuje njihovo promovisanje u medijima. ali sa niskim nivoom integracije ekoloških zahtjeva u strateška opredjeljenja. kroz redovno obavljanje djelatnosti Republičkog zavoda za zaštitu prirode. To su ujedno i prilike za razmatranje prioriteta za stavljanje pod zaštitu. Za razliku od participativnog procesa koji je primijenjen prilikom izrade NSOR-a. uključujući i tematsku javnu raspravu za pitanje zaštite prirode. kao što je Strategija održivog razvoja. Ta dva mehanizma imaju sljedeći zajednički tok – razvojne faze: (a) Identifikacija područja koja ispunjavaju uslove za stavljanje pod zaštitu i moguće opcije njihove buduće zaštite. (f) Sprovođenje prijedloga za stavljanje pod zaštitu kroz zakonom propisani postupak (Zakon o zaštiti prirode). same bazne studije o prirodnim i pejzažnim vrijednostima (u slučajevima za koje su rađene) urađene su na zadovoljavajućem nivou. slično kao i kod prostornih planova. pripremu baznih studija za potrebe prostornih planova (PPCG. sektorskih strategija i politika. njihov uticaj na ostale elemente razvoja. Ove aktivnosti se obezbjeđuju 1. IPA. S druge strane. (e) Proces razmatranja i usvajanja strateških dokumenata vezanih za održivi razvoj koji je još jedna prilika da se razmotri opravdanost formiranja novih zaštićenih područja prirode. proces formulisanja ključnih pitanja vezanih za zaštitu prirode u NSOR-u je većim dijelom bio zasnovan na primjeni 14 .

Promovisanje politika koje nisu kompatibilne sa zaštitom prirode i održivim korištenjem postojećih i planiranih zaštićenih prirodnih dobara i iskorištavanjem prirodnih resursa uopšte. u Crnoj Gori se mogu izdvojiti sljedeća: 1. politike i planove vezane za održivi razvoj. Nizak nivo ograničenja i podsticaja vezanih za zaštitu prirode. Kako efikasnost u implementaciji strateških i planskih dokumenata direktno odražava nivo njihovog kvaliteta i realnost / izvodljivost planiranih aktivnosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja što bolje i kvalitetnije ekspertize (“best knowledge approach“) dok je to isto u procesu izrade PPCG urađeno kroz analitički postupak koji je sprovodio širi tim za izradu dokumenta. Nažalost. Ustanovljavanje direktnog upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima – u postojećim uslovima bez posebno formiranih ovlaštenih upravljača (staralaca) za sve kategorije i sva zaštićena prirodna dobra ne može se obezbijediti efikasna zaštita ključnih resursa tih područja koja su bila razlog za njihovo stavljanje pod zaštitu. 3. Nizak politički prioritet kojeg ima zaštita prirode. 2. takvo ekstenzivno razmatranje pitanja dugoročne projekcije zaštićenih prirodnih dobara imalo je za rezultat isključivanje iz konačnog dokumenta PPCG svih onih prijedloga za stavljanje pod zaštitu iz kategorija koje nisu od “većeg nacionalnog“ značaja. Participativni proces u planiranju i sprovođenju upravljanja – zbog odsustva predstavnika lokalnog stanovništva iz upravljačkih struktura onih institucija i organa zaduženih za upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima ne mijenjaju se praksa i načini korištenja resursa. Efikasnost u upravljanju postojećim zaštićenim podrucjima prirode – ne daje dovoljno dobrih primjera i ne stvara uslove za održivi razvoj u tim područjima. politike i planove za održivi razvoj. naše skromno iskustvo ukazuje na nizak nivo efikasnosti u implementaciji planiranih aktivnosti vezanih za pitanje integracije zaštite prirode i posebno zaštićenih prirodnih dobara u strategije. 3. Razlozi za tako nizak nivo efikasnosti u implementaciji planiranih aktivnosti su mnogobrojni. 14 2. niti se smanjuje nivo pritisaka na ta zaštićena prirodna dobra. . Od pitanja koja se posebno ističu kao značajna za integraciju zaštite prirode / zaštićenih prirodnih dobara u strategije. ali se kao najvažniji mogu izdvojiti sljedeći: 1. a to su spomenici prirode i predjeli posebnih prirodnih vrijednosti. Sličan postupak je sa svoje strane sprovodila i Komisija za recenziju PPCG.

FAA. 1-65. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore (2007).. str. Crna Gora (2008): Nacrt Nacionalne Strategije za integralno upravljanje obalnim područjem (2008). 150 . Sektorska studija za potrebe PPRCG (PPR). 1-55. Buškovic (2005): Dopunjena procjena stanja biodiverziteta za Srbiju i za Crnu Goru. J. Latif. Mandić S. Podgorica. Podgorica.. P.. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine. M.. & Lješević-Mitrović S. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2008): Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet.. Stevanović V. Vlada RCG & Univerzitet CG... Podgorica. & Bušković V. (2008): Nacionalna Strategija biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2009-2014. GTZ. Rabrenović J.. Ministarstvo za ekonomski razvoj. USAID/Srbija-Crna Gora.. april 2005.. Odjeljak 119. Druga procjena performansi u zaštiti životne sredine Crne Gore. Roganović D. str. Bušković V. Bulić Z. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2009): Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009. Ministarstvo za ekonomski razvoj (2008): Prostorni plan Crne Gore do 2020. – 2014. Izvještaji o stanju životne sredine od 2003 . problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta (SAP BIO) za Crnu Goru. god. Ekonomska komisija Ujedinjenih Nacija za Evropu (2007). Ministarstvo za ekonomski razvoj (2008): Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore (2008). Beograd. USAID. A. (2005): Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode. Podgorica. Grimes. Podgorica... Podgorica. Jovović V. Podgorica. i V. Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora (2004): Nacionalni izvještaj o statusu. UNECE Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2007).Literatura Bulić Z. Nacionalna strategija održivog razvoja. Podgorica. Vujadinović-Čolić. Kalezić L.. Podgorica.2007. A. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine i GTZ kancelarija u Podgorici.

Physical Plan of Special Purposes (for Maritime Public Domain)(PPSPMPD). particularly those given in physical plans (Physical Plan of Montenegro (PPMNE). Emphasis is given to the existing and planned natural assets important at national and international level. planning. sustainable development.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANNING OF PROTECTED NATURAL ASSETS IN THE SUSTAINABLE DEVELOPMENT STRATEGIES IN MONTENEGRO Summary The paper discus key aspects of the nature protection in Montenegro. according to recommendations of NSSD. physical plans of the municipalities) and strategies regarding sustainable development (National Strategy for Sustainable Development (NSSD). Recommendations and measures regarding long-term protection of nature in Montenegro are presented. strategies. PPMNE and PPSPMPD 151 . Key words: Protected natural assets. Strategy for Integrated Coastal Zone Management (ICZM). ICZM.

.

U Bosni i Hercegovini je zakonski osnov za praćenje strateške procjene veoma ograničen i ne postoji metodologija za ocjenu prihvatljivosti dokumenta SEA.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ELEMENTI STRATEŠKE PROCJENE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINUU SPROVOĐENJU PROJEKATA ZAŠTITE PRIRODE U BIH Ozren Laganin Sažetak U skladu sa evropskom praksom. Strategic Environmental Assessment/SEA) predstavlja jedan od ključnih elemenata prilikom ocjenjivanja i donošenja odluka o prihvatanju ili odbacivanju planova. Ključne riječi: strateška procjena/ SEA.vladars. Ovim radom se daju osnovni elementi i pokazatelji koji mogu poslužiti prilikom izrade propisa za sprovođenje SEA u BiH. Banja Luka e-mail:o. zaštita prirode 1 Ministarstvo za prostorno uređenje. Strateška procjena je uređena globalno zakonima o zaštiti životne sredine/okoliša na nivou oba entiteta u BiH. obavezno je sprovođenje odgovarajuće procjene uticaja na životnu sredinu.u2. strateška procjena uticaja na životnu sredinu(eng.laganin@mgr. u skladu sa evropskim direktivama ili metodologijama koje su izradile donatorske institucije. BiH. programa i strategiji. uticaj na životnu sredinu. građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.com/međunarodnih institucija.net 153 . U toku izrade planova i projekata u područjima koja su od značaja sa stanovišta očuvanja prirodnih vrijednosti finansiranih od http://360. planiranje. kojima se djelimično transponuju odredbe Direktive o SEA (2001) i Protokola o SEA uz Konvenciju o prekograničnoj procjeni uticaja na životnu sredinu.

a djelimično i zakonima o prostornom uređenju. lokacije. je sistematski analitički proces u kojem se evaluiraju efekti po životnu sredinu i zdravlje planova. kao npr. osjetljivosti. koji u odnosu na Direktivu dodatno uređuje pitanja učešća javnosti. postupak strateške procjena uticaja (u daljem tekstu: strateška procjena) za planove. Što se tiče zakonodavstva EU koje se primjenjuje na stratešku procjenu. i da bi se postupak strateške procjene mogao sprovoditi u skladu sa evropskom praksom. Da bi se stvorili pravni preduslovi za implementaciju odredaba navedenih instrumenata. dva su osnovna pravna instrumenta koja tretiraju ovu oblast: Direktiva 2001/42/EEZ o procjeni efekata planova i programa na životnu sredinu. koje su usvojile sve značajne finansijske i donatorske organizacije. u realizaciji projekata Svjetske Banke. programe i druge akte je samo djelimično normativno uređen zakonima u oblasti životne sredine. programa ili strateških dokumenata i obavještavanje javnosti o njihovom donošenju. U sprovođenju strateške procjene na životnu sredinu koriste se i različite smjernice i uputstva. Strategic Environmental Assessment-SEA). koriste specifične smjernice ove finansijske institucije. u skladu sa Direktivom o procjeni uticaja na životnu sredinu (EIA). i Protokol o strateškoj procjeni uz UNECE Konvenciju o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO konvencija). prirode i veličine njegovih potencijalnih uticaja na životnu sredinu rangirano od kategorije A – za planove za koje postoji velika 2 Zakonski okvir za sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu sadržan je u više propisa (zakona i podzakonskih akata) a lex specialis koji regulišu sprovođenje procjene uticaja su: Zakon o zaštiti životne sredine Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 28/07) i Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH broj 33/03) 154 . Uvod Strateška procjena uticaja na životnu sredinu (eng. i sprovesti proceduru ratifikacije SEA protokola. U BiH se.. i koja definiše životnu sredinu kao skup međuzavisnih elemenata prostora. Ovaj proces obuhvata: pripremu dokumenta o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Plans. sprovođenje postupka konsultacija sa stručnim institucijama i javnosti. kojom se utvrđuju opšta pravila o primjeni strateške procjene. Za razliku od postupka procjene uticaja za projekte koji mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu. koji je zakonski detaljno uređen2. te uspostavlja linearnu proceduru procjene.P/P/P) analiziraju i integrišu u proces planiranja.sličnu procjeni uticaja projekata na životnu sredinu.Programs and Policies. uticaja na životnu sredinu i zdravlje. potrebno je izvršiti harmonizaciju domaćih propisa u oblasti zaštite životne sredine u smislu transpozicije Direktive 2001/42/EEZ. prema kojima se projekti klasifikuju u četiri kategorije u zavisnosti od tipa. smjernice OECD zemalja iz 2006-te godine. programa i strategija (eng. uzimanje u obzir primjedbi i sugestija i procedura konačnog usvajanja planova. u odredbama koje se odnose na planiranje.

analiza različitih alternativa u sprovođenju projekta. 5. Ti zadaci su: 1. zadaci koji se postavljaju tokom izrade planova i programa. niti prouzrokuje nerazumno visoke troškove. Također. planiranje i sprovođenje strateške procjene treba da budu integrisani. Strateška procjena može služiti u svrhu evaluacije postojećih planova ili u svrhu davanja posebnih smjernica o uticajima na životnu sredinu u postupku izrade planova i programa. U skladu sa odredbama SEA protokola. utvrđivanje obuhvata i sadržaja plana. uticaj na ciljeve i rezultate je ograničen a sam postupak se nepotrebno odugovlači. nultu alternativu. U skladu sa Direktivom 2001/42/EEZ. Strateška procjena predstavlja proces u kojem se analiziraju moguće prepreke i mogućnosti zaštite životne sredine. 2. Postupak strateške procjene ne usložnjava nužno postupak donošenja planova. postupak konsultacija-uzimanje u obzir mišljenja i stavova nadležnih organa i javnosti i dopunjavanje i donošenje plana ili programa. uključujući i tzv.gdje je malo vjerovatno da će se pojaviti uticaji ili će efekti po životnu sredinu biti minimalni. izrada dokumenta Strateške procjene uz propisivanje mjera sa smanjenje negativnih i pospješivanje pozitivnih uticaja na životnu sredinu. relevantne za plan ili program. u direktnoj su korelaciji sa ciljevima i zadacima strateške procjene. omogućava se podrška pri uspostavljanju 155 . U praksi je često problematično u potpunosti ostvariti koordinaciju između izrade planova i strateške procjene. zbog praktičnosti sprovođenja jedinstvenog postupka i omogućavanja sprovođenja planova i programa uz obezbjeđenje optimalnih mogućnosti životne sredine i sprečavanja uticaja na klimatske promjene. ne postižu se uvijek dobri rezultati.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vjerovatnoća za značajne negativne uticaje. 4. implementacija je problematična zbog toga što se na taj način dupliraju poslovi. 3. 6. postoji i rizik od nedovoljne harmonizovanosti sa SEA Protokolom i Direktivom o SEA. identifikuju se rizici i potencijalni troškovi povezani sa razvojnim inicijativama. Čak i pri djelimičnoj usklađenosti. imajući u vidu ključne trendove i ograničenja na koja plan ili program može uticati. uključujući i indikatore životne sredine. Ukoliko se strateška procjena sprovodi nakon izrade plana. jer tim koji radi na izradi strateške procjene mora posebno da razmatra i analizira sve faze planiranja. odnosno integraciju ova dva postupka. analiza dostupnih podataka. do kategorije D.

poljoprivreda. zahtijevaju mnogo ozbiljnji i sveobuhvatniji pristup u predviđanju mjera za sprečavanje i/ili ublažavanje negativnih uticaja na životnu sredinu. Utvrđivanje kriterijuma za sprovođenje strateške procjene je zakonska materija. strateška procjena se ne odnosi na planove odbrane. Veći dio inicijalnih troškova izrade strateške procjene nastaje kada se primjenjuju novi pristupi i metode ili kada se prikupljaju bazni podaci. Prvi korak Postupak strateške procjene počinje fazom tzv skrininga (eng. kao ni za finansijske i budžetske planove. ciljevima. institucionalno preuređenje i inovacije u planovima i procedurama. U ovom koraku se izrađuje projektni zadatak za stratešku procjenu koji treba da sadrži sljedeće elemente: 156 . zaštitna. u kojem se naglašava njegova osnovna namjena ili strateško opredjeljenje razvoja prostora (turističko-rekreativna. U smislu angažovanosti sredstava i ljudskih kapaciteta.planiranje/zaštita) uspostavljanje mjera ublažavanja negativnih efekata po životnu sredinu. odnosno razvoja potrebne infrastrukture u tom području.). Veći zahvati u prirodnom području. a može pozitivno uticati i na saradnju između različitih sektora (npr. za izradu Strateške procjene se u skladu sa studijama Evropske komisije se utroši oko 5-10% od vrijednosti plana. koji podrazumijevaju značajno proširenje područja koje će se koristiti u sportsko-rekreativne i turističke svrhe. planove koji se odnose na otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda.adekvatnog upravljanja. a svaka naredna procjena iziskuje znatno manje troškove. a u ekonomskom smislu to podrazumijeva i dodatne troškove koji se odnose na zaštitu prirode. Sprovođenje strateške procjene u područjima koja su od značaja sa stanovišta zaštite prirodnih vrijednosti treba da se odvija u skladu sa analitičkim zadacima strateške procjene. obimu i sadržaja strateške procjene. kao što je prikazano u grafikonu 1. 2. industrija. Sprovođenje elemenata sea u zaštićenim područjima Nivo potencijalnog negativnog uticaja plana ili programa na prirodnu ravnotežu i ugrožavanja ekoloških zakonitosti u blizini i unutar zaštićenih područja zavisi prvenstveno od veličine planiranog zahvata. u kojoj se odlucuje o sprovođenju. Za svako područje je potrebno prije svega jasno odrediti osnovni strateški cilj. a u skladu sa Direktivom 2001/42/EEZ. i sl. screening). lovno-turistička.

 formulisanje programskih ciljeva i prioriteta. 1.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  identifikacija osnovnih problema i pitanja vezanih za plan ili program. Za svaki od navedenih elemenata trebaju da se definišu. MODIFIKACIJE MODIFIKACIJA P/P/P FINALNA VERZIJA P/P/P pred odobravanje REALIZACIJA Grafik br. 4.ODLUČIVANJE O POTREBI SPROVOĐENJA SEA ODREĐIVANJE OBUHVATA P/P/P ANALIZA DOSTUPNIH PODATAKA PRIJEDLOG I UPOREĐENJE ALTERNATIVA IZRADA P/P/P KONSULTACIJE SA NADLEŽNIM ORGANIMA I JAVNOŠĆU. 3. odnosno predvide: 1. očekivane prepreke i problemi u izvršavanju analitičkih zadataka i dinamički plan realizacije pojedinih elemenata projektnog zadatka. s tim da je predviđeno vrijeme za izradu strateške procjene maksimalno do 8 mjeseci (200 dana). Sistem komunikacije unutar tima za izradu strateške procjene.  formulisanje mjera za implamentaciju. 2.  prijedlog implementacije i sistema monitoringa. OBIMA I SADRŽAJA S E A SEA IZVJEŠTAJ: IDENTIFIKACIJA PRITISAKA PO ŽIVOTNU SREDINU I ZDRAVLJE ANALIZA TRENDOVA PRITISAKA I PROCJENA ALTERNATIVA PROCJENA KUMULATIVNIH EFEKATA RAZVOJNIH AKTIVNOSTI SISTEM MONITORINGA I UPRAVLJANJA 15 . Međusobni odnos planiranja i strateške procjene UTVRĐIVANJE CILJEVA. IZRADA P/P/P ANALITIČKI ZADACI S E A SCREENING. nadležnih organa i javnosti u obavljanju analitičkih zadataka. Osnovni pripremni i analitički zadaci strateške procjene.

ublažavanja klimatskih promjena i zaštite zdravlja koji su propisani u strateškim dokumentima Pitanja ili indikatori za procjenu Identifikovati bilo koji relevantan cilj vezano za zaštitu ž. 3. sredine i zdravlja koji su prisutni u području koje će vjerovatno biti pod uticajem plana/programa.analiza baznih trendova (nulta alternativa) U ovom koraku. sredine zdravlje i klim. aerozagađenje. uključujući i zdravlje i klimatske promjene. Opšti ciljevi zaštite životne sredine. kojim se definiše širi okvir za donošenje plana. Ovaj pregled daje pojednačne i detaljne informacije o specifičnim uticajima. (npr.Drugi korak U drugom koraku određuje se obuhvat procjene. koja su relevantna za donošenje plana Identifikovati i objasniti ključne probleme zaštite ž. a ovo je veoma važan korak u čita- 15 . 2. sredine. u kojoj se determinišu sljedeća pitanja u cilju definisanja obuhvata strateške procjene: 1. zaštite ž. vodna erozija i erozija jedino da budu relevantna zemljišta. odnosno programa? Tabela 1 Definisanje ciljeva i obuhvata strateške procjene Opšte teme vezano Ključni specifični faktori za zaštitu životne u odnosu na opšta pitnja. koja se tiču izrade plana promjene koje treba uzeti u razmatranje prilikom izrade plana Navesti opšta pitanja vezano za zaštitu ž. upravljanje vjetrom. već gubitak poljoprivrednog NOx. aerozagađenje od SO2. poplave i suše) pesticidima. 4. Ovi ciljevi ne moraju biti nužno vezani za pojedinačna pitanja (npr. ugroženost šuma i sl. tim koji radi na izradi strateške procjene analizira koje su to prijetnje i mogućnosti za realizaciju plana. zagađenje zemljišta za donošenje konkretnog otpadom. koja su prisutna sa ili bez sprovođenja plana ili programa T reći korak . ograničen plana/programa kapacitet deponije otpada. uključujući i klimatske promjene i zdravlje.sredine. sredine.) Definisati 1-3 vodeća pitanja ili indikatora koji bi mogli opisati trendove ključnih specifičnih pitanja vezano za zdravlje i zaštitu životne sredine. Koji su osnovni ciljevi strateške procjene? Koji su ciljevi zaštite životne sredine relevantni za plan ili program i na koji način su povezani sa ciljevima plana ili programa? Da li neki postojeći planovi ili programi mogu biti relevantni ili mogu biti u interakciji sa predloženim planom? Koja su to pitanja vezano za zaštitu životne sredine značajna sa stanovišta realizacije plana.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vom procesu. a dokumentuju se i svi nedostajući podaci ili informacije koje su potrebne. da se provjeri da li su predviđeni rizici u dovoljnoj mjeri i da se daju preporuke za optimizaciju predloženih ciljeva. nacionalni). regionalni. 2.analiza predloženih razvojnih prioriteta i njihovih alternativa U ovom koraku analiziraju se pozitivni i negativni uticaji predloženih razvojnih ciljeva. analiziraju se njegove promjene u slučaju da se plan ne implementira. trajanje (kratkotrajni. Cilj je da se analizira da li su u dovoljnoj mjeri uzete u obzir sve alternative. prioriteta ili scenarija osnovnih trendova životne sredine.  matrice uticaja. 3. kao i date okolnosti. prioriteti i scenariji u P/P/P N/A + ++ karakteristike uticaja: direktni/ indirektni. dugotrajni). identifikuju se ograničenja. Četvrti korak . štetnost (vrlo negativni-vrlo pozitivni). povratno djelovanje 15 . prioriteta ili opštih razvojnih scenarija. obuhvat (lokalni. Neka od osnovnih pitanja na koja treba da se odgovori u ovom koraku su: 1. kao što je navedeno u tabeli 2. Da li su relevantna pitanja/pritisci na životnu sredinu i ciljevi zaštite dovoljno jasni da bi se izvršila procjena Da li su u dovoljnoj mjeri razrađene razvojne alternative? Da li bi mogla ili trebala saradnja doprinijeti izmjenama strateških smjernica plana ili programa? Alati koji se koriste za procjenu različitih alternativa mogu biti:  kolektivna ekspertska mišljenja-ad hoc pregledi u cilju determinisanja specifičnih pitanja zaštite životne sredine koja su značajna u razvojnom kontekstu  Čekliste mogućih uticaja koji su obično povezani sa intervencijama predviđenim u planu ili programu. Tabela 2 Matrica uticaja Relevantna pitanja i ciljevi zaštite životne sredine -predviđeni ciljevi. jer opisuje trend parametara na kojima se zasniva strateška procjena.

Planiranje i uspostavljanje efektivnih sredstava komunikacije Za svaki pojedinačni analitički zadatak strateške procjene (grafik 1). Plan komunikacije se obično donosi na početku procesa izrade strateške procjene.procjena kumulativnih uticaja predviđenih aktivnosti u planu ili programu i prijedlozi za njihovu optimizaciju U procjeni kumulativnih uticaja mogu se koristiti metode slične onima kojima se procjenjuju razvojni prioriteti. Suštinski. 160 . kao što je navedeno u tabeli 3. učestalost. a sredstva komunikacije koja se mogu koristiti uključuju: pismeno obraćanje. u koraku 5 je potrebno definisati i mjere potrebne za ublažavanje negativnih i pospješivanje pozitivnih efekata (mjere mitigacije). planiraju se različite metode komunikacije i konsultacija sa nadležnim institucijama i javnosti.Peti korak. Također. internet publikacije. obim. njihovu veličinu. mogućnost ponavljanja i osnovne faktore koji su uticali na nesigurnost u definisanju uticaja. procjena kumulativnih efekata treba da pruži informacije o relevantnosti opštih uticaja na životnu sredinu i zdravlje. sastanke i javne rasprave. okrugle stolove i druga sredstva. vjerovatnoću. Tabela 3 Karakteristike uticaja na životnu sredinu karakteristike uticaja vjerovatnoća Simbol !! ! obim/obuhvat ~ + ++ učestalost/trajanje >> > trajnost /povratno djelovanje V N objašnjenje velika vjerovatnoća pojave uticaja vjerovatnoća pojave uticaja veoma izražen negativan uticaj negativan uticaj pozitivan uticaj veoma izražen pozitivan uticaj uticaj je učestao i konstantan/dugoročan do stalan uticaj je povremen/kratkoročan uticaj je trajan uticaj trenutan Šesti korak. radne seminare.

identifikovani su potencijalni uticaji. sa dominantnim pozitivnim uticajima. u projektu: “Šumska i planinska zaštićena područja“. Plan mjera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu sadrži elemente. a za potencijalno negativne uticaje koji se odnose na aktivnosti izgradnje infrastrukture u zaštićenim područjima i funkcionisanje zaštićenih područja u svrhu receptivnog turizma. Program malih grantova Kompenzacije moraju biti utvrđene u skladu sa procesnim okvirom za učešće stanovništva utvrditi po utvrđivanju projektnih aktivnosti jedinica za koordinaciju projekta (PMU) . treba napomenuti da je monitoring uticaja plana ili programa u strateškoj procjeni često komplikovan 161 postaviti jasne znakove upozorenja. Tabela 4 Primjer plana mjera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu faza: izgradnja predmet: npr. definisan je plan mjera za ublažavanje navedenih uticaja i plan monitoringa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Sedmi korak. prikazane u tabeli 4. kao npr. njihovi budući trendovi zavise od niza faktora. kao što su uticaji drugih projekata. U projektima čija je svrha zaštita prirodnih vrijednosti. ekonomski faktori i slično. vremenski ograničiti radove na svijetli dio dana.Definisanje okvirnog plana upravljanja životnom sredinom i plana monitoringa U odnosu na identifikovane potencijalne uticaje. identifikacija ZP ograničenja alternativnih. čiji je jedan od ciljeva proširenje postojećih zaštićenih područja u BiH. uticati na Novčane životni standard kompenzacije za stanovništva gubitak prihoda. upotrebe prihvatljivih prirodnih aktivnosti resursa mogu sticanja negativno prihoda. aktivnosti u toku izgradnje mogu smanjiti nivo opšte sigurnosti i ugroziti divljač mjere ublažavanja: komentar: trošak: uključeno u troškove izgradnje institucionalna odgovornost izvođač radova Što se tiče monitoringa uticaja na životnu sredinu. po potrebi odrediti zaobilaznice i označiti ih funkcionisanje npr.

u svrhu uvažavanja faktora životne 162 . Ipak.zadatak. unapređuje proces planiranja odnosno vrednovanja planskih rješenja na životnu sredinu. sigurnost životinja prije početka zaštita projektnih životnog aktivnosti i standarda naknadno u lokalnog toku funkci. pospješuje efikasnost prilikom donošenja odluka. pa samim tim i strateška procjena treba da bude prilagođena vrsti projekta na koju se primjenjuje. a pospješuje se i identifikacija različitih alternativa pri izradi planova. Tabela 5 Primjer plana monitoringa faza: parametri mjesto nadziranja parametara opšta na lokaciji sigurnost radova i u saooko nje braćaju. Zaključak Elementi strateške procjene pojedinih projekata. radnika.naruna lokaciji i konsultacinje ZP šenost oko lokacije jama sa staživotnog novništvom standarda u skladu sa okvirnim procesom učešća stanovništva sigurnost učesnika u saobraćaju.nadziru metara parametri prema žalbama lokalnog stanovništva. a to je uticaj na mjere i aktivnosti predložene planom. navedene u tabeli 4. svaki plan ili program ima određene specifičnosti. naročito ukoliko se radi o projektima koji se realizuju u područjima koja su od značaja sa stanovišta očuvanja prirodnih vrijednosti. Monitoring plan bi trebao biti realan i što jednostavniji za sprovođenje. sigurnost divljači način nadzi. osoblja ZP.kada se ranja para. bez obzira na to da li se dosljedno poštuju odredbe iz konvencije ili direktive ili ne.stanovnišonisanja ZP tva minoran. U tabeli 5. nadzor saobraćaja redovno u toku radovasvakodnevno ili po potrebi zašto se nadziru parametri trošak odgovornost izgradnja funkcionisa. a često ga je nemoguće sprovesti ukoliko se ne fokusira na konkretne aktivnosti koje proizilaze iz sprovođenja projekta. dat je primjer plana monitoringa iste uticaje koji su navedeni u planu mjera ublažavanja. se posebno određuju u skladu sa namjenom i strateškim ciljem za razvoj datog područja. odbor za monitoring 3. Strateška procjena omogućava visok nivo zaštite životne sredine. izvođač uključen radova u troškove izgradnje projektni jedinica budžet PMU lokalni monitori. Najvažnije je da Strateška procjena ispuni ulogu i svrhu zbog koje se i izrađuje.

2006. prilikom uređenja pravnog okvira. koji je neophodan za sprovođenje strateške procjene u Bosni i Hercegovini. i da mjere zaštite.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja sredine. U tom smislu.seataskteam. ekologije i informatike Banja Luka OECD Development Assistance Committee (DAC) Guidance: Applying Strategic Environmental Assessment. Monterey CA Spring 1999. 4. Banja Luka 14-15 novembar 2008. Norman J. biće potrebno uzeti u obzir postojeće zakone u oblasti prostornog uređenja. Soko Banja 14-17 septembar 2008. a odredbe zakona o zaštiti životne sredine prilagoditi zahtjevima instrumenata međunarodnog prava. 163 . kako bi se strateška procjena mogla sprovoditi za različite vrste planova i programa.) Lynton Keith Caldwell: International Environmental Policy. postaju sastavni dio plana.Law and Policy. Institutions.Vig. Good Practice Guidance for Development Cooperation. Training held in Beroun. prepoznate u ovom dokumentu. Washington D. Saobraćajni fakultet. Beograd Dejan Filipović: “Strateška procjena uticaja kao instrument zaštite životne sredine u gradovima“. Zbornik radova. Naučno-stručni skup Savremene tehnologije i održivi razvoj gradova. International Ropeway China Special. Literatura Directive 2001/42/EC on the Assessment of the Effects of Certain Plans and Programmes on the Environment. (A Division of Congressional Quarterly Inc. Durham and London 1996) Coursebook on Environmental Impact Assessment Workshop. Training Material from the Course on the Practical Application of the UNECE Protocol on Strategic Environmental Assessment. Czech Republic 22-26 September 2008 Andreas Berchold: “Environmental Planning for Ski Areas“. Zbornik radova.net). XXXV Simpozijum o operacionim istraživanjima. EU Parliament Ozren Laganin: “Integrisanje ekoloških aspekata pri planiranju razvoja sportsko-turističkih sadržaja u zaštićenim područjima Republike Srpske“.C. created by UNDP and UNECE. Paris 2006 (http://www. Monterey Institute of International Studies (MIIS). from the Twentieth to the Twenty First Century (Duke University Press. Institut zaštite. 1999. Regina Axelrod: The Global Environment.

.

WWF-ov Ured za mediteranski program u Dinarskom luku Ključni fokus WWF-a u Dinarskom luku vezan za biološku raznovrsnost uključuje:  Rad na provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije za biološku raznolikost kroz projekt za regiju koji financira MAVA. 1 Koordinator WWF Natura 2000 165 . Konkretno. za EU i njezine članice to također znači raditi na:  provedbi Bernske konvencije  provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti  rad u pravcu “zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti do 2010“ Osim toga. za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za EU to još znači raditi u pravcu pristupa EU.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U SMJERU STANDARDA EU ZA ZAŠTITU BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U JUGOISTOČNOJ EUROPI: ISKUSTVO WWF-A Alberto Arroyo Schnell Put EU Provedba EU Direktiva o staništima i pticama ne znači samo ispunjavanje nekih zakonskih obaveza EU.

Srbije i Slovenije (“Big Win” – “Velika pobjeda“). Obaveze preuzete ovim sporazumom uključuju proglašenje novih zaštićenih područja i jačanje uzajamne suradnje u cilju postizanja prekograničnog održivog upravljanja u jugoistočnoj Europi. Crnu Goru i Srbiju. godine između predstavnika vlada Albanije. Crne Gore. Bosne i Hercegovine. studijama i događajima Glavni naglasak na Bosni i Hercegovini. Ovaj se rad uglavnom obavlja pod kišobranom Memoranduma o razumijevanju potpisanog s državnim vlastima zemalja u regiji uključujući Bosnu i Hercegovinu. a glavni mu je cilj podrška očuvanju biološke raznolikosti u zemlji po EU standardima. Pitanja vezana za pristup EU kroz državne projekte (naročito vezano za EU Direktive o prirodi i EU Okvirnu direktivu o vodama).. Hrvatske..  Priprema regionalnog izvješća o korištenju EU standarda o zaštiti biološke raznolikosti u jugoistočnoj Europi. smjernica za EC članak 6. pritisak drugih sektora  Stručna podrška procesu je dobrodošla  Potreba za koordinacijom  166 . priručnik o određivanju mjesta)  Pomoć pri formiranju i obučavanju za rad radne skupine za znanstvenu koordinaciju EU standarda o zaštiti biološke raznolikosti. ali su uključena i poglavlja o Crnoj Gori i Srbiji Neki regionalni zaključci:  Nedostatak informacija i kapaciteta. Jedan primjer WWF-ove aktivnosti u regiji: Bosna i Hercegovina živo srce Europe WWF-ov projekt “Živo srce Europe“ odvija se u Bosni i Hercegovini od 2008. sa sljedećim glavnim karakteristikama:   Utemeljenost na postojećim izvješćima. Prekretnica u ovome procesu bilo je potpisivanje sporazuma u Bonu 2008. Neki relevantni rezultati uključuju:  Prijevod nekih ključnih dokumenata (tekst EU Direktiva o prirodi. uključujući i predstavnike oba entiteta (njezin sadržaj uključuje preliminarnu referentnu listu staništa i vrsta od interesa za zajednicu u Bosni i Hercegovini).

uključujući i suradnju s vlastima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Predstavnici vlada jugoistočne Europe na 9. Jedan od ključnih elemenata našeg rada u regiji jest korištenje našeg iskustva tijekom ranijih pristupni procesa EU (EU-10.  Ranija EU iskustva. posebice pristupni procesi. provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti. te aktivnostima u pravcu postizanja cilja za “zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti do 2010“. Rumunjska i Bugarska): vjerujemo da transfer znanja i iskustva može biti važan čimbenik uspjeha ovih projekata. jer oni mogu biti ključ potpore provedbi Bernske konvencije. slijedeći slične pristupe. 16 . sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP 9) Novi koraci: kretanje naprijed WWF će nastavit svoj rad u Bosni i Hercegovini. Neki zaključci: završne poruke  EU standardi zaštite biološke raznolikosti idu dalje od EU pristupnih perspektiva. mogu biti veoma ilustrativni u jugoistočnoj Europi. dakle postoji izgled da se postigne zajednički dogovor od samog početka i da se radi u pravcu postizanja zajedničkih ciljeva. dok će istovremeno proširivati aktivnosti na Srbiju i Crnu Goru.  Suradnja vlasti i zainteresiranih strana vjerojatno je najbolji put prema naprijed: svaka podrška je dobrodošla.

.

org. AL). Project Leader. Ciljevi i specifični ciljevi Glavni cilj je stvoriti uvjete koji će omogućiti uspješnu provedbu Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti (PRnZP KBR-a) u ovih pet zemalja ekoregije Dinarskog luka (SL. uspješno vođenu i održivo financiranu mrežu zaštićenih područja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZA ŽIVI PLANET – PROJEKT EKOREGIJE DINARSKOG LUKA (PA4LP-DAE) Stella Šatalić Osnovna informacija Stranke u Konvenciji o biološkoj raznolikosti (KBR) obavezale su se da do 2012. Srbija se također u svibnju priključila ovim zemljama. Područje projekta ekoregije Dinarskog luka uključuje Sloveniju. Bosnu i Hercegovinu. Tih pet zemalja i WWF potpisali su Memorandum o razumijevanju. Croatia. Crnu Goru i Albaniju. u sklopu inicijative Big Win (velika pobjeda).Dinaric Arc Ecoregion Project. BiH. WWF Protected Areas for a Living Planet. godine poboljšaju svoje sustave zaštićenih područja. Stella Satalic. HR. Zagreb. Vremenski okvir je pet godina (2007-2011). Program Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) pod nazivom “Zaštićena područja za živi planet“ ima za cilj da podupre provedbu KBR-ova Programa rada na zaštićenim područjima (PRnZP) kroz zaštitu širih krajolika temeljenu na pristupu ekosustavu.org/mediterranean 16 . a financira ga fondacija MAVA. www. a projektni tim je osnovan početkom 2008. Kako bi se pomoglo dotičnim zemljama da razviju reprezentativnu. utvrđena su tri specifična cilja: 1 Šef projekta Zagreb. e-mail: ssatalic@wwfmedpo.panda. Projekt provodi WWF-ov Ured mediteranskog programa. CG. Hrvatsku. koji se proteže od Alpa do Balkanskog poluotoka. Jedan od takvih krajolika jest i dinarski krš.

Cilj 1: Uraditi analizu propusta (gap analysis) glede zaštićenih područja za ekoregiju temeljenu na najboljim raspoloživim informacijama i staviti je na raspolaganje svim ključnim akterima uključenim u provedbu PRnZP do sredine 2009. One su potpisale zajedničku izjavu i utvrdile prioritete zaštićenih područja na razini svake države. ali i iz svijesti da se zaštita ovog prirodnog i kulturnog bogatstva može postignuti samo uz tijesnu uzajamnu suradnju dinarskih zemalja. Cilj 2: Izraditi plan jačanja kapaciteta vezan za provedbu PRnZP. Prioriteti u pogledu nacionalnih zaštićenih područja uključuju: uspostavljanje novih i proširenje postojećih zaštićenih područja. svibnja 2008. Big Win za inicijativu Dinarskog luka Dana 29. WWF i DAI partneri su nastavili podupirati dotične zemlje u postizanju ovih prioriteta. do završetka projekta uraditi barem 75% toga plana. Cilj 3: PRnZP treba dobiti više mjesta u političkom programu svih pet zemalja ekoregije institucionaliziranjem političke volje izražene u Zajedničkoj izjavi Big Win (Bonn. 10 . poboljšanje učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima te prekogranična suradnja. Ova velika obaveza nastala je iz spoznaje da prirodno i kulturno bogatstvo dinarske regije predstavlja kritično dobro na kojem se može temeljiti društveni i gospodarski razvoj. i dobivanjem podrške za navedene prioritete na državnoj razini. šest zemalja ekoregije Dinarskog luka udružilo je snage u Bonu da zaštiti svoje bogato prirodno naslijeđe izgradnjom učinkovite mreže zaštićenih područja. svibanj 2008).

za aktivnost PRnZP KBR-a 1.5 (Opsežna procjena propusta u zaštićenim područjima. Do kraja projekta napravit će se bar po jedan pilot poslovni plan za svaku zemlju za jedan park odabran kao mjesto demonstracije.5 Analiza ekoloških propusta  GEF Early Action Grant u Albaniji. financira Vlada Norveške. Sloveniji i Albaniji. Procijenjene su potrebe za jačanjem kapaciteta za svaku zemlju putem upitnika. Analiza propusta u zaštićenim područjima na razini ekoregije bit će završena sredinom 2009.1. Ostale aktivnosti WWF-ovog Ureda za mediteranski program (MedPO) u regiji Postoje također novi projekti zasnovani na DAE aktivnostima i Inicijativi Big Win:  GEF Early Action Grant u BiH. za aktivnost PRnZP KBR-a 1. financira Vlada Norveške  Doprinos NP Sutjeska širem gospodarstvu.1. financira Vlada Finske  Morska zaštićena područja na Jadranu. i planiranje privremenih mjera za zaštitu veoma ugroženih ili dragocjenih područja) i aktivnost 3. Sadašnji sustavi zaštićenih područja analiziraju se u odnosu na važna područja bioraznolikosti i s tim vezane pritiske glede uporabe zemljišta kako bi se utvrdili propusti u zaštiti. Nacionalne strukture Big Win usuglasile su se s ministarstvima. Dovršene su bodovne liste nultog stanja zaštićenih područja i određene institucije odgovorne za provedbu PRnZP. financira GEF/MAVA  Natura 2000 u BiH. Aktivnosti na jačanju kapaciteta započele su s provedbom RAPPAM metodologije (metodologija brze procjene i prioritizacije upravljanja zaštićenim područjima) u Hrvatskoj. U tijeku je lociranje potencijalnih donatora. financira Vlada Italije  Natura 2000 u Srbiji i Crnoj Gori. Obuka o financiranju zaštićenih područja i poslovnom planiranju održat će se u Njemačkoj od 4. RAPPAM radionice u Bosni i Hercegovini planirane su za početak 2009.1. ekološki podaci i podaci o korištenju zemljišta. Bit će obrađeno oko 150 GIS slojeva početkom 2009. a na akcijskim planovima se radi.-8. a procjene državne CB bit će završene do kraja 2008.1 (Pravni i institucionalni propusti)  Program prekograničnih zaštićenih područja u jugoistočnoj Europi. prosinca 2008. 11 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Napredovanje Prikupljeni su podaci o selektiranoj bioraznolikosti.

.

izazov za sektor okoliša nije samo transpozicija zakonodavstva Evropske unije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja WWF PROJEKAT EVROPSKO SRCE ŽIVOTA (LIVING HEART) . U procesu pridruživanja Evropskoj uniji. već i pronaći način na koji ono može pozitivno doprinijeti političkom i privrednom razvoju Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina. e-mail: bvucijak@wwfmedpo.fejzibegovic@heis.com. Imajući za glavni cilj osiguranje održivog razvoja uz istovremenu zaštitu biološke raznolikosti (biodiverziteta) u regiji. WWF Med PO. potrebno je što više koristiti jedinstvene pozitivne osobenosti koje Bosna i Hercegovina ima kao država. Italy. Bosna i Hercegovina.Office Sarajevo. WWF Med PO pruža podršku BiH 1 2 3 Dr.Office Rome.. WWF Med PO . e-mail: semra. Ključne riječi: Bosna i Hercegovina. U tom cilju.Office Sarajevo.org WWF Med PO . e-mail: fantonelli@wwfmedpo.ba 13 . EU standardi bioraznolikosti Uvod Bosna i Hercegovina je zemlja sa veoma bogatom biološkom raznolikošću.IMPLEMENTACIJA EU STANDARDA IZ OBLASTI BIODIVERZITETA U BOSNI I HERCEGOVINI Branko Vučijak Francesca Antonelli2 Semra Fejzibegović3 Sažetak Obzirom da postoji politički koncenzus može se reći da je pristupanje EU glavni cilj za BiH.org WWF Med PO .

U okviru Memoranduma o razumijevanju koji je potpisan između WWF MedPO i vlade države Bosne i Hercegovine uspostavljena je saradnja u vezi sa pitanjem zaštićenih područja. dok se 14 . Direktive o staništima. prekograničnu saradnju. a nisu na listi u Aneksu I. potrebno je informisati relevantne zainteresovane strane o njihovim ulogama i odgovornostima u okviru procesa nominovanja. Stoga je jako bitno osigurati da se nominovanje područja u okviru mreže Natura 2000 vrši blagovremeno i na adekvatan način kako bi interes njihove zaštite i dalje ostao prioritetom od velikog značaja. uključujući mnoge ugrožene vrste i staništa. U okviru ovih planova pokrenuta je i I faza projekta “Evropsko srce života“ (Europe’s Living Heart) početkom 2008. kao i ciljevi nastavka projekta u vidu II faze pod nazivom “Implementacija EU standarda iz oblasti biodiverziteta u BiH“.SPA). Mreža se sastoji od dvije vrste zaštićenih područja: Područja posebne zaštite (SPA) i Posebnih područja zaštite (SAC). upravljanje i komunikaciju. demonstraciji rješenja i uspostavljanju partnerstva za očuvanje prirode. Direktiva obavezuje zemlje članice da “klasifikuju najpogodnije teritorije“ kao područja posebne zaštite. koja se odnosi na stvaranje strateškog okvira za uspostavljanje mreže zaštićenih područja Natura 2000. finansiranje. (92/43/EEC). Konvencija o programu biološkog diverziteta o radu na zaštićenim područjima). Natura 2000 je koherentna evropska ekološka mreža posebnih područja zaštite (Special Areas of Conservation -SAC) i područja posebne zaštite za ptice (Special Protection Areas .u implementaciji legislative Evropske unije koja se odnosi na zaštitu prirode (Direktiva o staništima. Da bi se to ostvarilo. Uspostava mreže Natura 2000 je ključni korak ka zaštiti i održavanju ovog bogatog prirodnog blaga za buduće generacije.. U skladu sa članom 3. Nove zemlje članice EU posjeduju značajan dio evropskog prirodnog naslijeđa. Područja posebne zaštite nominuju zemlje članice u skladu sa Direktivom o pticama (79/409/EEC). Direktiva o pticama i Okvirna Direktiva o vodama) i ostalih međunarodnih konvencija (Barcelonska konvencija. Natura 2000 je evropska ekološka mreža zaštićenih područja nominovanih od strane zemalja članica EU-a na osnovu pravno obavezujuće legislative: Direktive o staništima i Direktive o pticama. Direktive o staništima i pticama su najvažniji pravni instrumenti Evropske unije za zaštitu biodiverziteta. godine. ali također i u jačanju kapaciteta. kako bi “osigurale preživljavanje i razmnožavanje“ vrsta ptica koje se spominju u Aneksu I Direktive. te će u nastavku ovog rada biti prikazani glavni rezultati I faze ovog projekta. Slične mjere moraju se primijeniti “za migratorne vrste koje se redovno pojavljuju.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja posebna pažnja mora obratiti na “zaštitu močvara. ova zaštita se proširuje na staništa drugih ugroženih vrsta uključujući i ptice. Direktive o staništima). zemlja članica mora izraditi listu predloženih područja koji su od značaja za Zajednicu. godine održan je u Sarajevu seminar pod nazivom “U susret standardima Evropske unije u riječnom slivu Neretve u Bosni i Hercegovini: povezivanje upravljanja vodama sa zaštitom biološke raznolikosti”. Alpska regija (2003). Prvo. uključujući Madeiru. faze I Direktive o staništima. Kao rezultat izraženog interesa u okviru ovog seminara. a naročito predstavnici državnih organa vlasti. (Aneks II. sva područja od posebnog značaja za Zajednicu unutar EU 15. i 2009. Konačno. Ciljevi projekta Europe’s Living Heart U okviru I faze prethodnog WWF MedPO projekta (WWF-ovog projekta za mediteransko područje) pod nazivom “Living Neretva“ u aprilu 2007. U ovom procesu. kao i na staništa koja se nalaze u Aneksu I Direktive o staništima. zemlje članice nominiraju usvojenu listu područja od posebnog značaja za Zajednicu i posebnih područja zaštite. u skladu sa kriterijima iz Aneksa III. Nakon dugih odgađanja. Ažuriranje biogeografskih listi sa područjima iz novih zemalja članica očekuje se tokom 2007. Atlantska i Kontinentalna regija (2004). godine. biogeografski seminari imaju ključnu ulogu.) Direktive. Glavni cilj projekta je pružanje odgovorajuće podrške oblasti zaštite prirode. Nakon toga. Nominovanje posebnih područja zaštite u odnosu na nominovanje područja posebne zaštite je komplikovaniji i duži proces koji zahtijeva saradnju između Komisije i zemalja članica. Odabir područja od posebnog značaja za Zajednicu trebao je biti završen u roku od šest godina nakon objave (1992. Putem nominovanja posebnih područja zaštite. uzimajući u obzir pozitivne standarde EU o 15 . a završen je u junu iste godine. Azorske i Kanarske otoke (2001). usvojena su od strane Komisije i uključuju slijedeće: Makaronezijska regija. Fokus ovog seminara je bila Okvirna direktiva o vodama Evropske unije i Direktive koje se odnose na zaštitu prirode.. 2008. došlo je do razvoja ideje za novi projekat pod nazivom “Evropsko srce života-I faza” (Europe’s Living HeartPhase I). Borealska regija (2005) i Mediteranska regija (2006). vrše se pregovori o područjima od značaja za Zajednicu između Komisije i zemalja članica. posebice močvara koje imaju međunarodni značaj“. Europe’s Living Heart projekat je počeo u januaru 2008. godine. i učesnici su pokazali značajan interes za standarde EU o bioraznolikosti.

listu potencijalnih područja koja su kvalifikovana za mrežu zaštićenih područja Natura 2000. uključujući potrebnu naučnu podlogu. Zadatak radne grupe je bio identifikacija i procjena osnova za usvajanje Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini. godine. uključujući jačanje kapaciteta za prikupljanje finansijskih sredstava. Prvi cilj: Strateška podrška vladinim institucijama za usvajanje standarda Direktive o staništima Prva aktivnost Radne grupe: Naučna koordinacija za oblast standarda EU o zaštiti bioraznolikosti  Grupa koju su sačinjavali međunarodni ekspert WWF-a i tri lokalna eksperta uspostavljena je u martu 2008. potrebe za usklađivanjem zakonodavstva.biološkoj raznolikosti. iii) identifikacija jedinstvenih vrsta i staništa u Bosni i Hercegovini koje treba uzeti u obzir. iv) identifikacija relevantnih institucija i zainteresovanih strana (subjekata) na državnom nivou koje treba angažovati u implementaciji Direktive o staništima. Namjena izvještaja ove faze projekta jeste da posluži kao instrument državnim organima vlasti i ostalim relevantnim subjektima u njihovim naporima za učinkovitu zaštitu biološke raznolikosti slijedeći standarde EU u ovoj oblasti. Projekat “Evropsko srce života (Europe’s Living Heart). kao i odobravanje javnosti kada je u pitanju značaj zaštite prirode. popunjavanje standardnih obrazaca za definisana pilot područja uključujući obuku domaćih eksperata. identifikaciju pravnih i administrativnih nedostataka i potreba za cjelovitu implementaciju EU standarda zaštite prirode. Kao rezultat I faze projekta“Evropsko srce života (Europe’s Living Heart)“ uspostavljen je osnovni okvir za harmonizaciju BiH standarda sa standardima EU za zaštitu bioraznolikosti. te određivanje mehanizama za prenos iskustava koja se odnose na proces prilagođavanja standardima EU za zaštitu prirode u području jugoistočne Evrope. Prvi sastanak Radne grupe je organizovan u isto vrijeme kada i seminar o implementaciji standarda EU za zaštitu biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi u Sarajevu aprila.II faza” ima za cilj pružanje strateške podrške vladinim institucijama. 2008. identifikaciju pilot lokacija unutar Federacije BiH i Republike Srpske na kojima će se vršiti temeljna istraživanja i provjera metodologija primjene standarda zaštite bioraznolikosti. kao što slijedi: i) identifikacija i sistematizacija staništa i vrsta iz Aneksa Direktive o staništima koja postoje u Bosni i Hercegovini. godine. Izvještaj je izrađen od 16 . ii) analiza dodatnih potreba za proces istraživanja. upute za upravljanje takvim područjima.

ali uz konsultacije sa relevantnim BiH predstavnicima administracije odgovorne za okoliš radi prilagođavanja domaćim potrebama i zahtjevima. Također su identifikovani prioriteti za buduću implementaciju mreže Natura 2000 u BiH. Drugi cilj: Podizanje svijesti javnosti. urbanizma i ekologije Republike Srpske. Malti. Izvještaj je 1 . Nakon detaljnoga pregleda i izmjena. Njemačkoj). 16-18. (Sarajevo. dakle predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine i Ministarstva građevinarstva.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja strane domaćih angažovanih eksperata. Izvještaj je za cilj imao opis postojećeg stanja u Bosni i Hercegovini u vezi sa implementacijom Direktive o staništima. Sakupljanje podataka je izvršeno putem razgovora sa predstavnicima administracije koji su učestvovali na seminaru o standardima EU za zaštitu biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi. godine kako bi izradili izvještaj o stanju zaštite biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi korištenjem standarda Evropske unije. učešće javnosti Prva aktivnost: Izvještaj “Natura 2000 u jugoistočnoj Evropi“  Međunarodni konsultanti su angažovani u martu 2008. te u nacrtu najprije isporučen na internu kontrolu WWF-u krajem maja 2008. april). WWF je vodio radionicu sa međunarodnim ekspertima. u Rumuniji. građansko društvo. o čemu je vođena živa diskusija. iii) mogućnostima za iznalaženje finansijskih sredstava za implementaciju i upravljanje mrežom Natura 2000. te usporedbu sa stanjem u ovoj oblasti u Crnoj Gori i Srbiji. a po smjernicama međunarodnog stručnjaka iz ove oblasti. bilo je prisutno 35 učesnika koji su predstavljali javnu administraciju. Bugarskoj. ali i stručnjake iz oblasti zaštite bioraznolikosti. ali i dodatnim kontaktima kako bi se popunile praznine i sakupile potrebne informacije. Učesnici su na ovoj radionici mogli dobiti informacije o sljedećem: i) standardima EU za zaštitu prirode. ii) iskustvima o prilagođavanju Direktive o staništima u drugim balkanskim državama i državama EU (kao npr. Druga aktivnost: Jačanje kapaciteta za prilagođavanje standardima EU za zaštitu biodiverziteta  Na radionici koja je organizovana u Sarajevu u aprilu 2008. godine. isti je upućen radi komentarisanja od strane predstavnika javne administracije u BiH nadležne za upravljanje okolišem. godine. Radna grupa je izvršila tražene izmjene i predala konačni izvještaj krajem juna 2008. Na osnovu primljenih komentara i sugestija. Austriji. godine.

bare. mineralne izvore i more. specifične geološke prošlosti i različitosti ekoklime. različitost tipova zemljišta. Web stranica http://www. Druga aktivnost: Održavanje i ažuriranje web stranice sa informacijama o projektu.  Dugoročni procesi antropogeneze. Na osnovu primljenih komentara i prijedloga. izvori.cfm sadrži sve relevantne dokumente. još uvijek su u toku procesi evolucije novih vrsta. međunarodni eksperti su predali konačni izvještaj krajem juna 2008.org/zivjetineretvu je ažurirana sa novim informacijama i o projektu Europe’s Living Heart. različiti i jedinstveni oblici reljefa.panda. čime su sve aktivnosti ovog projekta postale transparentne. 1 . Flora. godine.org/bs/vijesti/index. urbanizma i ekologije Republike Srpske. godine. močvare.  Različitost klimatskih uslova. potoke.urađen u nacrtu i isporučen na internu reviziju krajem maja. Metodologija Izuzetno bogatstvo živog svijeta koje postoji na teritoriji Bosne i Hercegovine je rezultat ekološke heterogenosti Bosne i Hercegovine.  Različitost vodenih staništa uključujući gusto razvijenu i različitu hidrološku mrežu.  Različiti procesi etnogeneze. na engleskom i lokalnim jezicima BiH  “Living Neretva“ web-stranica www. različiti tipovi i starost stijenskog masiva. njene geomorfološke i hidrološke raznolikosti. predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine i Ministarstva građevinarstva. podzemne rijeke. i potom pregledan i komentarisan od strane predstavnika javne administracije u BiH nadležne za upravljanje okolišem.panda. baruštine. izvještaje i prezentacije o projektu Europe’s Living Heart. planinska jezera. fauna i gljive u Bosni i Hercegovini su među najraznovrsnijim u Evropi. i naročito su značajni u smislu globalne bioraznolikosti zbog visokog nivoa svoje endemičnosti i prisustva posljednjih primjeraka određenih vrsta na ovim prostorima. Faktori koji doprinose ovim procesima u Bosni i Hercegovini već milionima godina obuhvataju slijedeće:  Različitost kopnenih staništa. Web stranica je dostupna putem interneta za pružanje informacija o prirodi i održivom razvoju uz najširu moguću uključenost javnosti. 2008. rijeke. planinske rječice. jezera. U centru razvoja endemičnosti.

jele i omorike. Preovladava područje šume hrasta kitnjaka i graba. 2007). Kopenhagen.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U skladu sa “Kartom biogeografskih područja EUR 15 + 12” (Evropska agencija za okoliš. pokriva središnji dio BiH sa visokim planinama Dinarskog područja (do visine od 2368 m). Padavine su veoma prisutne tokom godine. u južnom dijelu zemlje. Najveći dio kišnih padavina je u zimskom razdoblju. sa nizijama i uzvišenjima i sa velikim uticajem Panonske ravnice. Zemljište je uglavnom krečnjačko i suho (Dinarski krš) sa mnogo podzemnih vodnih tokova. pećina itd. Glavna vegetacija je submediteranska sa šumama hrasta medunca i šipražjem sa suhim krečnjačkim livadama.Karta biogeografskih područaj u BiH 1 .  Mediteransko. Klima je oštra sa blagim ljetima i veoma hladnim i dugim zimama.  Alpsko. ovo je područje sa najviše padavina (negdje i preko 5000 mm). u sjevernom dijelu zemlje. Glavna vegetacija su visoke šume bukve. Sa vrućim ljetnim razdobljima i blagim zimama. u BiH su prisutna tri biogeografska područja:  Kontinentalno. i na velikim nadmorskim visinama alpski pašnjaci. Klima je kontinentalna sa vrućim ljetnim razdobljima i hladnim zimama. Slika 1 .

Direktive iz oblasti zaštite prirode). spaljivanja. Nadalje. pejzaža i genetskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. u njoj se nalaze globalno vrijedna staništa. a time rascjepkanost šuma. u područjima cirkova. Čemernica i Manjača). močvare su ugrožene aktivnostima isušivanja. Ispod najviših planinskih vrhova u Bosni i Hercegovini. Ova aktivnost je koristila rezultate ranije uspostavljene Radne grupe u okviru projekta WWF Mediteranskog programa “Living Neretva” iz 2007. izgradnja hidroelektrana ili rad kamenoloma. prisutna su razvojna središta glečerske flore i faune.Iako Bosna i Hercegovina geografski pokriva malo područje. 10 . kao naročiti dokazi postglečerskih procesa na Balkanskom poluostrvu. Drine. čineći na taj način floru Bosne i Hercegovine jednu od najunikatnijih i najkarakterističnijih u cijeloj Evropi. Pritisak na staništa dolazi od različitih vrsta aktivnosti kao što su izgradnja cesta. a rad su nadgledali predstavnici relevantnih ministarstava odgovornih za okoliš/životnu sredinu na entitetskom i državnom nivou. koji teče između planina Vlašić. Izgradnja industrijske i stambene infrastrukture i nekontrolisane urbanizacije sa svim pratećim uticajima također doprinosi prenamjeni prostora ekosistema i gubitku biodiverziteta. i srednji dio toka rijeke Vrbas sa izuzetno interesantnim kanjonom rijeke Ugar. Državna strategija za zaštitu biološke i pejsažne raznolikosti Bosne i Hercegovine ukazuje da se staništa i vrste u Bosni i Hercegovini suočavaju sa prijetnjama različite vrste zbog prenamjene prostora primarnih i sekundarnh ekosistema. Radna grupa uspostavljena u okviru I faze projekta “Evropsko srce života“ je bila sastavljena od tri člana. koja je izradila izvještaj za slivno područje rijeke Neretve u BiH. Pored toga i određeni broj invazivnih biljnih i životinjskih vrsta ugrožavaju bioraznolikost vrsta. Osnovni cilj ove radne grupe bila je izrada izvještaja koji je imao za cilj identifikaciju postojećih informacija relevantnih za identifikaciju i odabir glavnih vrijednosti iz područja bioraznolikosti u Bosni i Hercegovini u skladu sa EU Standardima za zaštitu bioraznolikosti (tj. godine. Preko 450 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka imaju karakteristike određenog stepena endemičnosti. kanjoni i klisure pritoka gornjeg toka rijeke Bosne. melioracija i poljoprivrednih aktivnosti. Posebne karakteristike ovog područja predstavljaju mnogi kanjoni i klisure bosanskohercegovačkih rijeka (kanjoni rijeka Une. Neretve. U okviru I faze projekta uspostavljena je “Koordinaciona naučna grupa iz oblasti standarda EU o bioraznolikosti”.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Glavni rezultati

U prvoj fazi Europe’s Living Heart projekta, radna grupa je izradila izvještaj u kojem su sakupljene sve postojeće informacije relevantne za proces identifikacije i nominiranja lokacija za mrežu Natura 2000 u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj predstavlja ključne upute za bilo koju instituciju ili pojedinca zainteresovane za ovu problematiku u BiH, i sastoji se od informacija o institucijama, stručnjacima, publikacijama, digitalnim informacijama, legislativi, subjektima, projektima i finansijskim mehanizmima, sa linkovima i kontakt detaljima radi pristupa dodatnim informacijama. Također, u ovom izvještaju nalaze se relevantne informacije vezane za standarde EU iz oblasti zaštite biodiverziteta, kao što su biogeografska područja, prva analiza prisustva staništa i vrsta u BiH od interesa za Evropsku zajednicu, kao i izazovi i mogućnosti koji su identifikovani u toku procesa sakupljanja podataka, a koji su korisni za odabir sljedećih koraka. U periodu izvještavanja (prvo polugodište 2008. godine) implementirane su sljedeće aktivnosti:  Sklapanje ugovora za lokalnog koordinatora i odabir i angažovanje međunarodnog voditelja za radnu grupu za Direktivu o staništima;  Izbor i angažovanje međunarodnog voditelja za pripremu seminara za implementaciju standarda EU za zaštitu bioraznolikosti u jugoistočnoj Evropi;  Izbor i angažovanje lokalnih eksperata - članova Radne grupe za Direktivu o staništima;  Priprema i implementacija sastanka Radne grupe za Direktivu o staništima u Sarajevu u aprilu 2008. godine, u suradnji sa predstavnicima entitetskih ministarstava odgovornih za okoliš/životnu sredinu (FBiH i RS su ustavom određeni kao nadležni za pitanja upravljanja okolišem);  Stalni rad Radne grupe pod nadzorom međunarodnog voditelja i kao rezultat toga nacrt izvještaja u maju, te konačni izvještaj krajem juna 2008.;  Stalni rad međunarodnih eksperata za izradu regionalnog izvještaja o standardima EU za bioraznolikost za jugoistočnu Evropu, koji je izrađen u nacrtu u maju i u konačnoj formi krajem juna 2008.;  Seminar za implementaciju EU standarda za zaštitu bioraznolikosti u jugoistočnoj Evropi, održan u Sarajevu aprila 2008. godine, za predstavnike administracije BiH odgovorne za upravljanje okolišem i predstavnike naučne zajednice;  Održavanje i ažuriranje web stranice projekta Living Neretva www.panda.org/zivjetineretvu sa informacijama o tom projektu; 11

 Bilateralni sastanci i kontakti sa međunarodnim organizacijama, BiH državnom administracijom relevantnom za upravljanje okolišem na različitim nivoima. Neke opšte primjedbe/zaključci nakon završetka prve faze Europe’s Living Heart projekta date od strane domaćih stručnjaka, a koje se mogu razumjeti i kao ukaz na potrebne buduće aktivnosti, su:  Uprkos velikom broju naučnih radova koji se odnose na floru, faunu, staništa i različitost ekosistema, BiH još ne posjeduje dovoljno naučnih izvora, a koji bi se mogli iskoristiti za primjenu EU standarda u ovoj oblasti.  BiH ne posjeduje baze podataka i savremene liste flore, faune, tipova staništa i ekosistema.  Nedostaju digitalizovane karte, satelitski snimci, GIS slojevi sa relevantnim podacima u odgovarajućoj razmjeri.  Ne postoji Crvena lista staništa i vrsta u BiH.  Određeni broj ugroženih, specifičnih ili endemičnih vrsta i tipova staništa koji su prisutni u BiH ne nalaze se na listama Aneksa Direktive o staništima.  Postoji nedostatak naročito ljudskih kapaciteta i znanja u institucijama na entitetskom i državnom nivou iz oblasti zaštite bioraznolikosti.  Postojeće stanje zaštite okoliša u BiH je prilično složeno, zbog institucionalne strukture i složene podjele nadležnosti.  Javna svijest o pitanjima okoliša je na veoma niskom nivou. Ne tretira se dovoljno okolišna problematika u procesu obrazovanja, u medijima, politici itd.  Historijski faktor - postoji tradicionalno neodgovarajući stav prema okolišnoj problematici.  Veoma visok je uticaj različitih društveno-ekonomskih faktora na državnu strategiju u oblasti okoliša (npr. energetika, šumarstvo, turizam), koji su često ispred prioriteta zaštite okoliša.  Mali je procenat zaštićenih područja u BiH. Neki izazovi koji su identifikovani u toku I faze Europe’s Living Heart projekta uključuju:  Postojeća legislativa iz oblasti okoliša u BiH nije u cijelosti harmonizovana sa drugim sektorima.

12

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

 Postojeća okolišna legislativa nije u potpunosti harmonizovana sa propisima i standardima EU.  Nedostaju zakonski propisi i uputstva koji bi podržali praktičnu implementaciju zakonskih odredbi.  Ne postoji potpuna saglasnost između Strategije razvoja Bosne i Hercegovine i ekoturističkih i ekonomskih potencijala koje posjeduju sadašnja i buduća zaštićena područja. Ova činjenica je posljedica trenutnog stanja svijesti javnosti i slabog poznavanja pitanja upravljanja iz oblasti okoliša;  Ne postoji legislativa u BiH na državnom nivou koja se odnosi na implementaciju direktiva iz oblasti zaštite biodiverziteta.  Trenutno ne postoji odgovarajuća institucija iz oblasti okoliša na državnom nivou, s obzirom da Agencija za okoliš još uvijek nije uspostavljena u BiH. U oblasti okoliša često je prisutan i nedostatak zvanične saradnje kako između opština, tako i između kantona.  Administracija u oblasti okoliša nije objedinjena (podijeljena je između sektora prostornog planiranja, administracije iz oblasti voda i ostalih institucija, ali bez odgovarajuće međusektorske saradnje). Uz prisutna tri nivoa autonomije i uzimajući u obzir četiri nivoa administrativnih slojeva, može se zaključiti da je državna administracija veoma složena i u oblasti okoliša (rezultirajući jazovima, odgađanjima, preklapanjima, dupliciranjima i nejednakim standardima).  Postoji značajan nedostatak u području strategije. Neki strateški dokumenti su izrađeni ili su u završnoj fazi pripreme i usvajanja (Nacionalni okolišni akcioni plan – NEAP, Državna strategija za zaštitu biodiverziteta i akcioni plan NBSAP), ali stepen implementacije predviđenih mjera u ovim dokumentima je veoma nizak.  Također, postoji značajna praznina u oblasti legislative. Osnovna legislativa je uznapredovala u procesu harmonizacije sa EU, ali sekundarna legislativa zaostaje. Ta činjenica blokira implementaciju na svim nivoima. Primarna legislativa propisuje usvajanje podzakonskih akata (pravni akti koji se zahtijevaju radi implementacije usvojenih zakona) i definiše odgovornosti različitih tijela, ali u praksi se često radi na osnovu starih pravila i propisa uprkos postojanju nove primarne legislative.  Okolišni monitoring je veoma fragmentiran između različitih administrativnih struktura.  Nedostaje naučnih kapaciteta i podataka.

13

 Javna svijest i učešće javnosti u procesu donošenju odluka su veoma slabi. Specifični rezultati II faze projekta Europe’s Living Heart će biti:  Pokretanje procesa identifikacije staništa i vrsta u BiH koji su od važnosti za EU.  Identifikacija pravnih i administrativnih nedostataka i potreba.  Identifikacija pilot područja za sakupljanje relevantnih informacija i popunjavanje standardnih obrazaca za podatke.  Razrada strategije za komunikaciju (u saradnji sa državnim organima vlasti).  Povećanje kapaciteta relevantnih tijela javne administracije za prikupljanje finansijskih sredstava radi izvršavanja neophodnih aktivnosti. Mjerljivi indikatori za naredne faze projekta koji se planiraju od 2009.-2011. će biti relevantne naučne studije i izvještaji, lista nominiranih područja, upute za upravljanje pilot područjima, nova/prilagođena legislativa, nove institucije za zaštitu bioraznolikosti ili postojeće sa novim mandatima i javna debata o zaštiti prirode kao dijela održivog razvoja.

Zaključak

Mreža Natura 2000 (N2K) područja ima karakteristike koje je čine drugačijom od zaštićenih područja nominiranih na nivou države. Kao prvo, nominiranje posebnih područja zaštite mreže N2K zasniva se na čisto naučnim informacijama (ukoliko su one dostupne), što daje nedvosmislenu osnovu za odabir ovih područja i ujedinjuje cijelu mrežu. Ova područja pružaju zaštitu samo za odabrane vrste i staništa, uzimajući u obzir njihove potrebe za zaštitom. Nadalje, zaštićena područja formiraju jednu ekološku mrežu, koja može smanjiti izolaciju i fragmentaciju ugroženih vrsta kada je u pitanju očuvanje biodiverziteta. Jednom kada se područje identifikuje kao područje u okviru mreže Natura 2000, potrebne su određene mjere da se osigura njegova zaštita. Sufinansiranje iz fondova EU za kreiranje ovih mjera je mogućnost koja je uključena unutar odredbi Direktive o staništima. Stoga je moguće zahtijevati resurse Evropske zajednice za zaštitu i održavanje ovih područja. Raznolikost staništa i vrsta, i njihovo bogato prisustvo u BiH, zahtijeva značajno sakupljanje podataka i inventarizaciju, a što se također zahtijeva Direktivama EU. Tačnije rečeno, izrada uputa za BiH o vrstama staništa, sakupljanju

14

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

podataka, terenskom pristupu izradi karata i smještaj podataka bi bila izuzetno korisna za proces EU Natura 2000. Podrška sakupljanju podataka o vrstama i staništima bi bila neophodna zbog činjenice da postoji potreba da se naprave barem preliminarne liste vrsta i staništa. S obzirom da je ograničen broj stručnjaka koji se bave zaštitom prirode, očita je jaka potreba za raspoloživim odgovarajućim stručnjacima koji bi radili na sakupljanju i analizi podataka.

Literatura
Results from EU Biodiversity standards scientific coordination group (HD WG), May 2008 WWF for a living planet, Europe’s Living Heart - Preserving biodiversity in South Eastern Europe using EU standards, June 2008 WWF for a living planet, EUROPE’S LIVING HEART Preserving Bosnia and Herzegovina’s natural heritage using EU-tools, Technical progress report, June 2008 Proces nominovanja zaštićenih područja u okviru mreže Natura 2000 sa posebnim osvrtom na Biogeografske seminare, CEEWEB, drugo izdanje, 2007. godine

15

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

UNDP-GEF PROGRAM U REGIONU I U BOSNI I HERCEGOVINI
Igor Palandžić Uvod

Aktivnosti Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u oblasti biodiverziteta su vezane prije svega za sedmi Milenijski razvojni cilj (Millennium Development Goal - MDG), a to je Osiguranje okolišne održivosti. U okviru izvještaja 2005 Procjena Milenijskog ekosistema (2005 Millennium Ecosystem Assessment) utvrđeno je da je u svim regionima stanje i upravljanje ekosistemima glavni faktor koji utiče na uspjeh u borbi protiv siromaštva. Područja u kojima se javljaju najveći izazovi u dostizanju Milenijskih razvojnih ciljeva u isto vrijeme imaju velike probleme sa ugrožavanjem ekosistema. Upravljanje biodiverzitetom je ključni dio programa za okoliš i energiju, jednog od četiri UNDP programa koji uključuju još smanjenje siromaštva, demokratsko upravljanje, te sprječavanje kriznih situacija i obnova. Veliki dio aktivnosti koje se provode kroz program za okoliš i energiju se financira kroz Globalni fond za okoliš (Global Environmental Facility – GEF). GEF predstavlja financijski mehanizam uz pomoć kojeg se na globalnom nivou financira provođenje nacionalnih aktivnosti u okviru međunarodnih okolišnih dogovora (Multilateral environmental agreements – MES). To prije svega podrazumijeva:  Konvencija o bioraznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD);  Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (United Nations Framework Convention on Climate Change – UNFCCC);  Štokholmska konvencija o trajnim organskim zagađivačima (Stockholm Convention on Persistent Organic Pollutants – POPs);

1

 Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije (UN Convention to Combat Desertification – UNCCD).

UNDP-GEF program u oblasti biodiverziteta

Kao što je već navedeno, UNDP uz pomoć GEF-a pruža pomoć zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji da razviju vlastite kapacitete u upravljanju biodiverzitetom kako bi se osigurala raspodjela dobara i usluga ekosistema o kojima zavisi ljudski razvoj. Kao vodeća agencija u okviru Ujedinjenih naroda (UN) koja pomaže zemljama da razviju vlastite kapacitete u upravljanju biodiverzitetom, UNDP se fokusira na dva područja:  Integrisanje ciljeva iz oblasti upravljanja biodiverzitetom u glavne nacionalne proizvodne sektore, kako bi se osiguralo da proizvodne prakse održavaju esencijalne funkcije ekosistema. Drugim riječima, UNDP nastoji integrisati biodiverzitet kao ključni dio razvojnih aktivnosti;  Ojačati ekonomski potencijal zaštićenih područja na način da su u stanju da osiguraju upravljačke funkcije, da su financijski održiva i da doprinose održivom razvoju.

Pristup u oblasti zaštićenih područja u regionu

Na globalnom nivou, UNDP/GEF program je financirao ili financira veliki broj projekata kojima je cilj unaprijediti upravljanje u zaštićenim područjima. Ukupno je obuhvaćeno 419 ZP koja pokrivaju 51.74 miliona ha u 63 zemlje. Pored toga, uspostavljena su 154 nova ZP koja pokrivaju 9.95 miliona ha, a u gore navedene aktivnosti je investirano, od strane GEF-a, 830 miliona USD. Što se tiče regije Evrope i zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, u kojoj se nalazi i Bosna i Hercegovina, UNDP/GEF je financirao 32 projekta ukupne vrijednosti 85.6 miliona USD koji su imali za cilj unaprijediti upravljanje u zaštićenim područjima. Ukupno je obuhvaćeno 82 ZP koja pokrivaju 16.68 miliona ha, a u isto vrijeme je uspostavljeno 17 novih ZP koja pokrivaju 674,645 ha. Bitno je naglasiti i da je 18 projekata u pripremi. Na području Evrope pokrivenost teritorije zaštićenim područjima i način na koji se upravlja ovim područjima se razlikuju značajno od države do države. Države Središnje i Istočne Evrope, kao i države Jugoistočne Evrope su usaglasile ili su u procesu usaglašavanja svojih legislativa u oblasti biodiverziteta sa onima iz Evropske unije. Isto tako, ove države su uspostavile ili su u procesu uspostavljanja mreže Natura 2000, koja predstavlja ekološku mrežu zaštićenih područja u Evropskoj uniji. Ona su uglavnom sastavljena od Specijalnih zaštiće1

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

nih područja uspostavljenih u okviru Direktive o pticama Evropske komisije (Special Protection Areas; EC Birds Directive) te od Specijalnih područja očuvanja uspostavljenih u okviru Habitat direktive Evropske komisije (Special Areas of Conservation; EC Habitat Directive). Obično su ovo mala zaštićena područja, koja bi mogla biti efikasna u zaštiti biodiverziteta samo u slučaju kada su ona bolje integrisana i uvezana koridorima, te okružena bafer zonama unutar Pan-Evropske ekološke mreže (PanEuropean Ecological network). Iako postoje razlike među državama, generalno je moguće okarakterisati generalne nedostatke u ZP: neadekvatna biogeografska pokrivenost, neefikasno upravljanje i financijska neodrživost. Strategija UNDP-a je da ukloni nedostatke kroz aktivnosti specifične za pojedine zemlje koje zahtijevaju jačanje upravljanja sistema zaštićenih područja kroz prevazilaženje postojećih problema na nivou sistema, institucionalnom, individualnom i financijskom nivou.

Problemi na nivou sistema

Problem na nivou sistema predstavlja neadekvatan politički okvir potreban za efikasno upravljanje sistemom ZP i integrisanje u ključne razvojne strategije, čime dolazi do sprječavanja integrisanja ZP pod različite kategorije upravljanja i vlasničkih odnosa (kao što su zajedničko upravljanje, različiti režimi zakupa zemljišta). Kako bi se prevazišli ovi problemi, provode se aktivnosti na:  Izmjenama ili donošenju novih zakona u oblasti ZP;  Izmjenama u regionalnom zakonodavstvu u oblasti ZP;  Izmjenama u zakonodavstvu koje se tiče prirodnih resursa a koje direktno utiče na ZP;  Integrisanju upravljanja ZP u lokalne/opštinske razvojne planove.

Institucionalni problemi

Ovi problemi se odnose na nedostatke unutar sistema upravljanja ZP. Centralizovana administracija ZP može dovesti do nerazumijevanja upravljačkih struktura o stvarnim potrebama unutar samog ZP. Institucionalni aranžmani upravljanja ZP mogu biti složeni sa preklapanjem odgovornosti među različitim institucijama. Ovo može dovesti do smetnji prilikom definisanja jasnih ciljeva i standarda, povećanja troškova i smanjenja efikasnosti. Loše upravljanje može spriječiti uspostavljanje uspješnog partnerstva koje može biti ključno za prevazilaženje postojećih institucionalnih nedostata-

1

ka. Uspostavljanje efikasnog upravljanja ZP zahtijeva usvajanje odgovarajućih upravljačkih ciljeva i sistema, adekvatno financiranje i blagovremeno provođenje upravljačkih strategija i procesa. Nivo do kojega ZP ispunjava ciljeve očuvanja, pridonosi socijalnom blagostanju, te ispunjava šire socijalne, ekonomske i okolišne ciljeve je u bliskoj vezi sa kvalitetom njegovog upravljanja – što je osnovni zadatak UNDP-a. Problemi se prevazilaze:  Jačanjem vlasti ZP (planiranje, nadzor, izvještavanje, itd.);  Uspostavljanjem novih obrazaca upravljanja ZP (upravljanje uz učešće lokalne vlasti, stanovništva, privatnog sektora, nevladinog sektora);  Jačanjem institucionalnih kapaciteta za obavljanje osnovnih funkcija unutar ZP;  Uvećavanjem mandata administracije unutar ZP.

Problemi na individualnom nivou

Nedovoljno znanje među uposlenicima koji upravljaju ZP za obavljanje osnovnih aktivnosti, od planiranja, knjigovodstva i izvještavanja do obilazaka terena, socijalne uključenosti, itd. su problemi koji se javljaju u velikom broju slučajeva. Analize kompetentnosti uposlenika i njihovih profila ukazuju da postoje značajni nedostaci u vezi sa ograničenim financijskim i planerskim sposobnostima, kapacitetima za rješavanje konflikata i uključivanja javnosti. Jačanjem kapaciteta unutar upravljačkih struktura ZP i ostalih institucija u zajednici se prevazilaze gore navedeni problemi. Svi UNDP projekti imaju komponentu koja se bavi jačanjem kapaciteta na individualnom nivou.

Financijski problemi

Budžetska izdvajanja za sisteme ZP se često provode bez koordinacije sa uposlenicima ZP i njihovim zahtjevima. Sistemi ZP su uglavnom podržani sa nedovoljnim količinama financijskih sredstava. Ključni problem je da se koristi od ZP često ne uključuju u cost-benefit analize koje se pripremaju u cilju donošenja odluka, bilo zbog toga što se te dobiti ne izražavaju kroz novčana sredstva ili zbog nerazumijevanja na koji način ove dobiti mogu doprinijeti ekonomiji (turizmu npr.). Znanje upravljačkih struktura da definišu troškove i pronađu načine kako da pokriju te troškove je u velikom broju slučajeva ograničeno. Što se tiče prihoda, samo je par ZP uspjelo da ostane nezavisno i da ima dovoljne vlastite prihode od naplate od posjeta njihovom području i da nemaju potrebe za dodatnim financiranjem od strane javnih institucija, civilnog sektora ili donatora. Aktivnosti koje UNDP provodi u sklopu svojih projekata se odnose na:

10

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

 Jačanje kapaciteta upravljačkih struktura u ZP i institucija u zajednici u oblasti financijskog i poslovnog planiranja;  Usaglašavanje financijskih cost-benefit analiza kako bi odgovorile na stvarne potrebe ZP;  Uspostavljanje malih i srednjih preduzeća;  Unaprjeđenje prikupljanja sredstava od naplate posjeta.

Aktivnosti UNDP-GEF programa u Bosni i Hercegovini

Sa početkom 2009. godine, UNDP u Bosni i Hercegovini je otpočeo sa implementacijom projekta pod nazivom Integrisanje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore. Naime, kraška polja (područja u kojima se kamena podloga uglavnom sastoji od karbonskih stijena kao što su CaCO3 i MgCO3) su značajni produktivni krajolici karakteristični za Sredozemlje. Otprilike 35%, odnosno oko 3 miliona km˛ evropskog kontinenta sastoji se od karbonskih stijena, a najveăi dio predstavljaju krađka područja. Prepreke koje oteţavaju uključivanje zađtite biodiverziteta krađkih područja u prostorno planiranje na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini su sljedeći: (I) Kantoni i opštine nemaju dovoljne kapacitete za analiziranje mogućnosti upotrebe zemljišta u kraškim područjima. U provedenim studijama identifikovane su jasne praznine u nadležnostima između opština (kao što su Bosansko Grahovo i Livno) i kantonalnih vlasti (tj. Kantona 10) na osnovu kojih bi se provelo ozbiljno ekonomsko i ekološko istraživanje različitih mogućnosti kratkoročnih i dugoročnih vizija za područja kao što su kraška polja, u različitim okolnostima i scenarijima.;

(II) Nedovoljni kapaciteti za primjenu propisa na lokalnom nivou vlasti. Cilj projekta je uklanjanje pomenutih prepreka time što će se sačiniti model za uključivanje problematike očuvanja biodiverziteta kraških područja u politiku i propise kojima je uređeno prostorno planiranje na kantonalnom nivou, kao i u pomenutim sektorima. Tačnije, ovim će se projektom: (I) pomoći u pripremi instrumenta koji u obzir uzima očuvanje biodiverziteta – Kantonalni prostorni plan; nadalje, putem replikacije i zajedničkog finansiranja, ovaj će projekt inicirati prostorno planiranje na lokalnom nivou u kojem će u obzir biti uzet biodiverzitet, u svim kantonima i opštinama BiH koje se nalaze na kraškom tlu; 11

(II) uvest će se propisi korištenja kraških područja od strane lokalnog stanovništva, na opštinskom nivou, a u svrhu očuvanja biodiverziteta u kraškim područjima, dok će u isto vrijeme biti osnažene ovlasti opštinskih i kantonalnih službenika i inspektora; (III) pripremit će se podzakonska akta i metodološke upute za ekološku eksploataciju treseta, uz njihovu provjeru na površini od 750 ha kraškog tresetišta; (IV) promovisati međunarodni formalni sporazum (Hrvatska-BiH) i plan za međunarodno upravljanje vodama. Projekat će se implementirati na području Herceg-bosanske županije u periodu od četiri godine.

12

Obilježena je s dva likovna reljefa tipična za bosansko-hercegovačke stećke. Ravno. Oko ulaza se nalaze ostaci ljetnikovca iz srednjeg vijeka. Do kraja 19. Najzanimljiviji je i najistraženiji sustav holokarsta – dijela krša koji su klasični karstolozi smatrali najrazvijenijim uopće (Cvijić 1926). stoljeća Vjetrenica je bila sveto mjesto. 2008). Paleontološko je nalazište niza artefakata. Najbogatija je u svijetu po faunističkom bogatstvu i raznolikosti (Ozimec & Lučić 2007). razvijena na industrijskom svjetonazoru. jedinstvenog u svjetskoj literaturi (Miculinić i Jalžić. niti je moguće odgovorno planirati njezinu buduću upotrebu. Sarajevo. BiH. Privlačila je pažnju istraživača od najranijih dana. Bez Vjetrenice nije moguće razumjeti ni bogatstvo kulturnih artefakata u njezinu neposrednom okružju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja VIŠENAMJENSKI CENTAR ZA KRŠ – MOGUĆI MODEL ZAŠTITE VJETRENICE Ivo Lučić Sažetak Po svojoj prirodi i kulturnoj povijesti. koja je i danas snažna. ideja je skicirana u obliku višenamjenskog centra za krš. edukativnu. Centar za karstologiju ANUBiH. 1 Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje. ivo@vjetrenica. Vjetrenica treba holistički pristup. a koje okuplja različite stručnjake i pristupe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva.com 13 . BiH. koji bi objedinjivao više različitih djelatnosti: znanstvenu. To je i zaključak istraživačkog iskustva koje se razvija zadnjih desetak godina oko Vjetrenice. Organizacijski. Složeniju sliku Vjetrenice nije moguće doseći ni jednom posebnom znanstvenom disciplinom. između ostalog i cjelovitog kostura leoparda (Patnhera pardus). Tu predstavu Vjetrenice postupno dokida njezina turistička slika. koji je nekada bio hlađen vjetrom iz pećine (Grmek i Balabanić 2004). bazirana najviše na morfološkim posebnostima podzemlja. Vjetrenica je jedinstvena pojava ne samo krša Bosne i Hercegovine i Dinarida nego i u planetarnim odnosima.

Cvijić 1950) ogromnih količina vode koje su u postglacijalno doba tražile put s krova BiH (područja od Maglića do Lebršnika) ka moru. Pored toga. Litološki sastav stijena Popova polja doseže 99. Ideja za centar dobila je podršku vodećih svjetskih institucija i pojedinaca. a 1981. One bi se međusobno dopunjavale i nadograđivale: znanost omogućuje upoznavanje jedinstvene prirode krša Popova polja i Vjetrenice te kulturne povijesti toga područja. Udaljena je 12 km od jadranske ceste i morske obale u Republici Hrvatskoj.98 posto kalcita.700 metara istraženih kanala različitih razina. 1999). Vjetrenica obiluje nizom stalnih vodenih tokova. holistički pristup. zaštita. Prostornim planom SRBiH s okružjem označena kao rezervat prirode. Ključne riječi: krš. u općina Ravno. a u pogledu pozitivnih zakona prijedlog je da centar bude proglašen nacionalnim parkom. Pojava snažnog vjetra na ulazu u špilju privlačila je pažnju znatiželjnika tisućama godina. ekonomskih i okolišnih ustanova u zemlji i inozemstvu. Najzanimljiviji je i najistraženiji sustav holokarsta – dijela krša koji su klasični karstolozi smatrali najrazvijenijim uopće (Cvijić 1926). Organizacija bi išla u tri stadija od ukupno 15 godina: glavni cilj prvog razdoblja bio bi institucionalna izgradnja. U morfološkom pogledu Vjetrenica je veoma razvijen splet od ukupno 6. Vjetrenica. na zapadnom rubu Popova poja. jezera. Vjetrenica je u postupku kandidature za Popis svjetske baštine. Neki smatraju da je pak bila izvor (Milojević 1938.gospodarsko-turističku i zaštitnu. geodinamički su obilježene godišnjim pomakom od 2 cm prema sjeveru (Dragićević i dr. Svaka od tih aktivnosti bila bi uklopljena u mrežu relevantnih znanstvenih. golemih gomila nastalih obrušavanjem stropova i sličnih pojava. Po svom nastanku smatra se ponorom (Absolon 1916. a zaštitna funkcija koordinira druge aktivnosti kako bi ostale prijateljske prema vrijednostima krajolika. a treći postizanje optimalne učinkovitosti centra. institucije Uvod Špilja Vjetrenica nalazi se u Zavali. Zubčević i Gašparović 1958) okolnog sliva. a nalaze se u seizmičkoj zoni u kojoj prosječna 14 .. a od Dubrovnika oko 25 km zračne linije. obrazovanje omogućuje transfer toga znanja u što šire krugove ljudi prilagođeno uzrastima i skupinama. Po svojoj prirodi i kulturnoj povijesti Vjetrenica je jedinstvena pojava ne samo krša Bosne i Hercegovine i Dinarida nego i u planetarnim odnosima. turizam organizira prihvat posjetitelja i gospodarsku suradnju koja prati te potrebe i pribavlja sredstva za djelovanje drugih djelatnosti unutar ustanove. Spomenikom (nežive) prirode proglašena je 1950. sigastih nakupina. drugi razvijanje kadrova i funkcija.

Prvi put je javno predočena u obliku prijave na poziv 15 . Paleontološko je nalazište niza koštanih ostataka. Zato bez Vjetrenice nije moguće razumjeti ni bogatstvo kulturnih artefakata u njezinu neposrednom okružju. edukativnu. Najstariji zapis koji bi se mogao odnositi na Vjetrenicu nalazi se u prvoj europskoj enciklopediji Historia naturalis Plinija Starijeg iz 77. među kojima više od 92 podzemne vrste. To znači da ni jedan od njih nije nikada pronađen nigdje izvan Vjetrenice. Kostur je zapažen 1968. koji bi objedinjivao više različitih djelatnosti: znanstvenu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja godišnja količina oborina prelazi 2000 mm. a koje okuplja različite stručnjake i pristupe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. Oprema. 2008). Cijelu poznatu povijest do kraja 19. (Malez i Pepeonik 1971). Navedeno čini idealne uvjete za nastanak krša. bazirana najviše na morfološkim posebnostima podzemlja. Treba znati da je u svijetu samo 20 pećina s preko 20 podzemnih vrsta! (Culver & Sket 2000). Najbogatija je u svijetu po faunističkom bogatstvu i raznolikosti (Ozimec & Lučić 2007). ideja je skicirana u obliku višenamjenskog centra za krš. Privlačila je pažnju istraživača od najranijih dana. Veliki broj vrsta su endemi različita areala. između ostalog i cjelovitog kostura leoparda (Patnhera pardus). Ulaz u Vjetrenicu obilježen je s dva likovna reljefa tipična za bosansko-hercegovačke stećke. ona im je nalazište. Takav zaključak nametnulo je istraživačko iskustvo koje se razvija zadnjih desetak godina oko Vjetrenice. te je nakon konzervacije smješten u zbirku Zemaljskog muzeja u Sarajevu. locus typicus. Faunističku vrijednost Vjetrenice karakterizira čak 37 vrsta koje su opisane u ovoj pećini. niti je moguće odgovorno planirati njezinu buduću upotrebu. jedinstvenog u svjetskoj literaturi. koji je nekada bio hlađen vjetrom iz pećine (Grmek i Balabanić 2004). smatra počecima znanstvene speleologije u BiH i Hrvatskoj. čak ih je 14 stenoendema Vjetrenice. Organizacijski. a ekskaviran 2007. stoljeća Vjetrenica je bila sveto mjesto. Oko ulaza se nalaze ostaci ljetnikovca iz Srednjeg vijeka. Nastanjuje je više od 200 poznatih životinjskih vrsta. Tu predstavu Vjetrenice postupno dokida njezina turistička slika. Vjetrenica je prilagođavana za turističke posjete više od stoljeća. tj. godine. razvijena na industrijskom svjetonazoru. Za njezino razumijevanje potreban je holistički pristup više disciplina i istraživačkih praksi. gospodarsko-turističku i zaštitnu. Složeniju sliku Vjetrenice nije moguće doseći ni jednom posebnom znanstvenom disciplinom. a elektrificirana u dužini od 1050 metara 1964. zajedno s ostacima još dva leoparda i jednog medvjeda (Miculinić i Jalžić. osobito filozof i dubrovački knez Nikola Vito Gučetić. prostorije i arhiva posve su uništene u agresiji na BiH 1991-1995. čiji se rad iz 1584. koja je i danas snažna. Slijedi ga dubrovačka renesansna tradicija. godine naše ere.

osobito ona speleološka.  edukativna: prijenos prikupljenog znanja na učenike. faunistička i ekološka. te ekološko-zaštitna funkcija koordinira druge aspekte s obzirom na potrebu da područje krša izbjegne oštećenja koja bi mu umanjila ili oduzela prirodne značajke. Te četiri funkcije međusobno bi se dopunjavale i nadograđivale: znanost bi omogućavala upoznavanje jedinstvene prirode krša Popova polja i špilje Vjetrenice kao njegova najpoznatijeg fenomena te kulturne povijesti toga područja što povećava njegov javni kapital. turizam povećava njihovu poznatost. Smatra se da bi tom organizacijom centar ubrzo mogao postići veću pokrivenosti troškova vlastitim prihodima. čija je kandidatura u toku. Speleološke udruge Vjetrenica – Popovo polje iz Ravnoga. i  zaštitna: fizička i ekološka zaštita ranjivog krša. koje su sve podjednako važne za upotrebu i održanje Vjetrenice. geo-znanosti. te njihov plasman na tržište. učenje o vrijednostima zaštite vrlo ranjiva specifičnog krškog ekosustava. građenja i okoliša Hercegovačko-neretvanske županije / kantona iz Mostara i Općina Ravno. povijesnih i etnoloških znanosti. supotpisali su je Ministarstvo prostornog uređenja. i prijedloga da se Vjetrenica proglasi nacionalnim parkom (Hamilton-Smith 2006). Nacrt organizacije centra Organizacija centra zamišljanja je spajanjem nekoliko navedenih funkcija u jednu djelatnu cjelinu. obrazovanje omogućuje transfer toga znanja u što šire krugove ljudi prilagođena uzrastima i socijalnim skupinama. izvozi lokalnu proizvodnju i pribavlja sredstva za djelovanje drugih djelatnosti unutar ustanove. Znanstvena funkcija: Centar bi započeo radom kao manja samostalna znanstvena stanica za pitanja krša. te poticanje kooperacije za proizvodnju autentičnih proizvoda: zdrave hrane i uporabnih predmeta. Pored predlagača. To bi omogućilo nastavak istraživanja čija se recentna faza provodi na Vjetreni- 16 .Vlade Japana za tehničku kooperaciju i bespovratnu pomoć u ljeto 2004. Ideju treba promatrati u okviru vrednovanja Vjetrenice za Popis svjetske baštine. godine. Te funkcije su:  znanstvena: istraživanja i sistematiziranja znanstvenih informacija na području bioloških znanosti.  privredna i turistička: organiziranje turističke i ugostiteljske djelatnosti. te da bi razvojem djelatnosti postao ekonomski samoodrživ. turiste i domaće stanovništvo.

za potrebe gospodarstva i javnog sektora. obrađivala ih i tumačila s obzirom na željene potrebe.  laboratorij koji omogućuje jednostavniju analizu geološkog i biološkog materijala i koji može raditi jednostavnije analize vode. te transformiralo njihov razvoj u kontinuirana.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ci već gotovo deset godina. makete špilje. geologije. te etnologiju dinarskog krša. 1 . te koji ima razvijen poslovni odnos s ustanovama koje to detaljnije istražuju. Neke od vodećih svjetskih osoba.  digitalne baze podataka o dinarskom kršu.  stalnu vanjsku meteorološku postaju i razvijenu mrežu osjetljive mjerne opreme instalirane u podzemne kanale Vjetrenice i dvadesetak drugih speleoloških objekata nad površinom Vjetrenice do Grebaca i ponora u završnom (SZ) dijelu Popova polja. makete odabranih faunističkih vrsta. biologije. trodimenzionalni virtulani prikaz špilje. koje bi se generirale autentičnim istraživanjima Vjetrenice i Popova polja te cijelog područja dinarskog krša. nisu do sada mogle biti ugošćene jer ne postoje uvjeti. model funkcioniranja poplava Popova polja i model krške hidrogeologije). koja bi nadzirala kontinuirano skupljanje meteo-podataka u staništima.  online vezu s relevantnim međunarodnim izvorima iz sličnih područja.  nastavna sredstva i pomagala iz područja geografije. koje su pokazale želju za sudjelovanjem u ovom programu. Edukativna funkcija: odjel bi profilirao nekoliko tipova programa od onih najjednostavnijih za osnovnoškolce. tla i zraka za svoje potrebe. povijesti kulture i etnologije (makete reljefa. što bi bila stavka u njihovu organiziranom privlačenju i uklapanju centra u školski sustav zajednice. hidrologija. S vremenom centar bi stekao uvjete za prerastanje u znanstveni institut za krš kompleksnijeg značaja te bi mogao ostvariti veću ulogu i jaču povezanost sa sličnim institutima i sveučilištima. Za početak znanstveni odjel bi trebao imati:  klasičnu biblioteku djela važnih za povijest i prirodu krša. planomjerna i financirana istraživanja. Odjel bi za početak trebao imati:  dvije učionice/predavaonice od 50 odnosno od 200 mjesta opremljene multimedijalnom tehnikom. preko programa za srednjoškolce i sveučilištarce do najsloženijih specijalističkih ili postdoktorskih studija na kojima bi predavači bili najeminentniji svjetski znanstvenici iz područja znanosti o kršu.

 višednevni posjeti obrazovnog ili znanstvenog karaktera kod kojih posjetitelji koriste smještaj i hranu. Za ovaj tip bili bi s vremenom profilirani turnusi koji bi se uklapali u studijske programe domaćih i inozemnih sveučilišta. te etnološke zbirke. jednog od turističkih središta Mediterana. S vremenom. Turističko-ugostiteljska i gospodarska funkcija: preko ove funkcije vršio bi se organiziran prihvat posjetitelja. Osim turizma vezanog za znanstvenu i edukativnu funkciju Vjetrenica bi poticala ekoturizam u okružju. izrade uporabnih predmeta u domaćinstvu. sijanja pšenice. mljevenja u autentičnim mlinicama. vodička služba i organizirali posjeti Vjetrenici i drugim lokalitetima prirodne i kulturne baštine. interaktivne programe za učenje o kršu. U tom pogledu ona bi bila vrata koja bi iz Dubrovnika. te stvaraju određenu izvanpansionsku potrošnju. inozemnim kampovima i sličnim obrazovnim tečajevima. Centar bi nastojao razviti kooperaciju s lokalnim stanovništvom potičući tradicionalan način proizvodnje hrane (npr. nudeći to i kao program za sudjelovanje posjetitelja. vršidbe.  višenamjensku kino-dvoranu. Trebinjem. uzgoja.  službu koja bi uz pomoć marketinga vodila brigu o kadrovskoj budućnosti Centra te bi izabirala potencijalne prinove. Stocem. osiguravala im stipendije. u pravilu s nekom destinacijom u okruženju. Očekuju se dvije skupine posjetitelja:  poludnevni / jednodnevni izletnički turizam: posjet Vjetrenici. Ukupan broj posjetitelja procjenjuje se na 100 tisuća godišnje. Međugorjem ili Trebižatom. pečenja kruha i korištenja u ishrani).  uređenje prirodoslovnih zbirki. tradicionalan način oranja njive. ali u granicama mogućeg. Također. masovni turizam te ga distribuirala po okolnim odredištima. Postojale bi dvije kategorije smještaja: za učenike i studente s većim brojem kreveta po jednoj sobi i za individualne posjete. pratila njihovo redovito školovanje i omogućivala im boravke na stručnim ekskurzijama. i tzv. i okolnog primorja uvodila turiste u unutrašnjost BiH. Mostarom.  sportske unutarnje i vanjske sadržaje. konzumacija jednog obroka i pića te kupovina suvenira. Postoji mogućnost razvoja robnih marki pojedinih turističkih proizvoda. npr. osobito biološke i geološke. bila bi izgrađena i 1 . tradicionalne žetve. te davale usluge prehrane i smještaja. s Hutovim blatom.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja jedna veća prostorija koja bi služila kao čekaonica za posjetitelje špilje s garderobom i potrebnim asortimanom. osiguranje sredstava za funkcioniranje projekata. mala su naselja. samo zgrada bivše željezničke stanice. Ona bi imala u djelokrugu rada: osiguravanje popunjenosti kapaciteta svih odjela. kultiviranje ekološke proizvodnje. popularizaciju zaštite. u muzejskom stilu. održavanje web-stranica itd. Malo je javnih objekata. osiguravanje školarina za prinove. posebna bi se pažnja posvetila razvojno-marketinškoj službi. a za rekreaciju sportski objekti s unutarnjim i vanjskim sadržajima. vode i tla. te rekreativne i poučne staze. To je polazište za povratak života. drugog razvijanje kadrova i jačanje funkcija. pa bi obnova trebala težiti vraćanju njezinu izvornom obliku. Takve usluge mogle bi se i prodavati na dostupnom tržištu. Ova funkcija obuhvaćala bi i razvitak programa s lokalnim subjektima: prehrambenu opskrbu centra proizvodima sa svoga područja. patentiranje autentične robne marke i oživljavanje zamrlih ruralnih područja. Graditeljski poslovi na centru Zavala. predviđeno je da se restaurira graditeljski stil kamenih mediteranskih kuća. Trebalo bi računati na otkup i obnovu privatnih kuća stanovnika Zavale i okolnih sela koji ne pokazuju interes za nji- 1 . rad na javnoj slici centra. a trećeg postizanje optimalne učinkovitosti centra. Eventualni nedostatak uređaja rješavao bi se ugovorima s ustanovama koje bi bile povezane u mrežu. Zaštitna funkcija: instrumentima i laboratorijem koji je potreban za istraživanja obavljale bi se dodatne zaštitne funkcije kao sondaže zraka. zaštitu okoliša i izgradnju turizma. nisu se mnogo razvijala. Koncepcijski. solidna građevina s poviješću. Marketing i razvoj: Osim znanstvenika-karstologa i turističkih djelatnika. pa je rat pomeo značajan dio onoga što je preostalo od pustošne depopulacije. popularizaciju krških pitanja. publiciranje informacija o kršu Vjetrenici zajedno s obrazovnim i znanstvenim odjelima. Centar bi prolazio tri razvojna stadija od ukupno 15 godina: glavni cilj prvog razdoblja bio bi institucionalna izgradnja. Premda to važi i za kadrovske probleme. kao i većina sela u Popovu polju. ovdje ćemo se osvrnuti na smještaj centra. Za potrebe prehrana bio bi izgrađen restoran i caffe. te natkrivena staza dužine oko 200 metara koja bi vodila od čekaonice do ulaza u špilju. Ovaj odjel imao bi i nadzornu službu – nadzornike i čuvare.

Belenićima. Također. organiziranje odlagališta otpada na sanitetski prihvatljiv način. potrebno je izgraditi modernu cestu za promet motornih vozila Zavala – Slano u dužini od 14 km. stećci u Veličanima. te prirodnim i kulturnim lokalitetima. humova. koja je sada uska asfaltna cesta.hovu obnovu. nadstrešnicama za hlad i zaštitu od kiše. Potrebna je općenito sanacija naselja nakon ratnih stradanja: sanacija ruralnog krškog graditeljstva tipa suhozida. Također. I novi objekti bi trebali dosljedno baštiniti elemente mediteranskog graditeljstva. od oranja pšenice tradicionalnim sredstvima. do pravljenja hrane. te uređenje prometnica i staza kroz naselje. bilo bi potrebno izgraditi i nove objekte s dvoranom i sličnim prostorijama za prijem većeg broja ljudi i povezati ih s postojećima u funkcionalnu cjelinu. staje na Bjeljavama. mljevenja u obnovljenim jedinstvenim mlinicama izgrađenim nad ponorima rijeke Trebišnjice. Osim toga. itd. čija je revitalizacija nužna. manastir u Zavali. koje bi povezivale Zavalu s okolnim naseljima između Orahova Dola i Grebaca. Na njima bi na određenim udaljenostima bila izgrađena odmorišta i vidikovci u obliku kamenih klupa s naslonima za sjedenje. npr. Grad na Klisuri. zemunica. spomenik NOB-u u Zavali. itd. lokalitet Crkvina. na Golubincu. bilo bi potrebno obnoviti i izgraditi pješačke staze rekreativnog i edukativnog značenja. Tu bi trebalo uključiti i kulturne spomenike. 200 . podzida. obredne gomile. Za tu potrebu rađene su neke skice. te informativnim pločama o prirodi i životu užeg područja. kanalizaciju i kolektor s pročišćivačem otpadnih voda. uzgoja i gnojenja. vrtača itd. Staza bi povezivala različite prirodne spomenike poput ponora. Promet i infrastruktura Zavale i okolice Zbog zaostalog položaja naselja oko Vjetrenice. gumana. Cilj je obnova života u selu. osobito tradicionalne proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu koja bi našla svoj plasman u centru. To su prethistorijski lokalitet sa špiljom Orlicom. špilja. crkvice u Popovu. greda. preko vršidbe. Ukupna dužina staza ne bi trebale biti manja od 20 km. potrebno je izgraditi komunalnu infrastrukturu u Zavali: vodovod. žetve. Kijevu Dolu. Staze bi bile grubo popločane ili postavljene tucanikom s kamenim stepenicama u tradicionalnoj izvedbi. pojata. Proizvodni proces bio bi dio obrazovne i turističke ponude centra. ograda. salaša. proizvodnji i plasmanu ljekovitog bilja i sličnih proizvoda.

Nedavno asfaltiranje te ceste u širini od tri metra bjelodani da se na nju ne računa kao na turistički resurs. te kroz proglašenje nacionalnog parka. čija je kandidatura formalno najavljena. područje Vjetrenice i prostor do granice s Republikom Hrvatskom predviđen je za prirodni rezervat. na temelju IUCN-ovih kriterija evaluacije baštine. Obilježavala ga je i Vjetrenica. Ta bi namjena bila ostvarena kroz upis Vjetrenice na Popis svjetske baštine UNESCO-a. elektrifikacija i razvoj Vjetrenice iz šezdesetih i sedamdesetih godina 20. ali nikad nije stvarno započela. tako da je Vjetrenica do raspada Jugoslavije ostala izvan svih komunikacija i tavorila na manje od 10 tisuća posjetitelja godišnje (Habe 1974). 1926). ti su prijedlozi otklonjeni (Lučić 2003). Sarajevu. Najprije bi bio povezan sa sveučilištima u Mostaru. U povijesti je taj odnos dolazio do izražaja kroz razmjenu dobara. bez osmišljena pristupa. stoljeća pobuđuju zanimanje jedne od tada vodećih jugoslavenskih turističkih tvrtki Atlas iz Dubrovnika. Ljubljani i Podgorici. Tijekom tridesetih godina 20. Zagrebu. te znanstvenim ustanovama u Postojni. a ni javnom dobru. Otvaranje. U stručnom smislu zamisao je postaviti centar kao dio europske i svjetske znanstveno-istraživačke i nastavne mreže za znanost o kršu. Prostorno-turistička pitanja Za ovo pitanje bitno je da je Popovo polje geografski i povijesno tijesno vezano s primorjem i Dubrovnikom. a koji je spominjan u kontekstu planova Federalne vlade. njezina sestra Postojna dosezala je sto puta veću posjetu godišnje (Gams 2004). Državna granica ovdje je prohodna samo za malobrojno lokalno stanovništvo. za koji postoje sugestije iz Komisije za zaštićena područja IUCN-a. pa ljeti brojni strani tu- 201 .. Iz razloga koji ne pripadaju struci.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Organizacijska povezanost centra Centar bi bio organiziran u javnu ustanovu koja bi. bila izgrađena prema važećim zakonima Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanske županije. Cluj-Napoki (Rumunjska). Odnos je uzajaman. stoljeća planeri turizma u Slanom ističu Popovo polje i Vjetrenicu kao faktore razvoja tamošnjeg turizma (Jutarnji list. Dubrovniku Splitu. te zagovara izgradnju više motela i suvremene ceste od jadranske magistrale do Zavale. Aktualni status prometnice Zavala-Slano dovoljno govori o nepovoljnom položaju Vjetrenice danas. Prema važećem Republičkom prostornom planu iz 1981. Vala Zavala-Slano prirodna je komunikacija od prapovijesti. U isto vrijeme. a potom i s drugim vodećim institucijama u svijetu. osobito u novije vrijeme povećanjem aktivnosti oko špilje. koja uvodi dvije željezničke kompozicije tjedno za Vjetrenicu.

zbog niza okolnosti. što povlači i odsustvo adekvatna nadzora. ukida zaštitu Vjetrenice i u njezinoj blizini otvara kamenolom. Turistički utjecaji na ekološke prilike svakodnevno će se mjeriti i uspoređivati s prirodnim uvjetima te. nije ranije ni čuo za najveću bh. U tom jezeru obitavaju brojne endemične 202 . od kojih velik broj. Bolje povezivanje Zavale prema sjeveru.risti ostaju razočarani zbog neuspjelog pokušaja posjeta Vjetrenici. neće biti adekvatan nadomjestak. U Vjetrenici je ujesen 2007. pa čak i učetverostručuje udaljenost. što će uz stalne vanjske izmjere omogućiti upoznavanje podzemnih uvjeta i odnosa površinskih utjecaja na podzemlje. zapaženo ugibanje faune. Aktivna istraživačka i medijska aktivnost približila je Vjetrenicu javnosti. osobito mlađima. osobito na lokalnoj razini. Također. stavila je špilju pod nadzor. To je djelo australskog dizajnera Neila Kella. jer podizanje temperature u pećini izaziva posljedice na vlažnost zraka i mijenja uvjete života vrlo osjetljive faune. Aktualno stanje Sve to pada u kontekst poslijeratnog okružja iz kojeg se Vjetrenica još nije izvukla. urađen je moderan projekt osvjetljenja Vjetrenice mrežom napajanja od 12 V. što za 80 posto smanjuje unos energije u podzemlje. To je jako važno. što može izazvati negativne posljedice po kandidaturu za Popis svjetske baštine. institucija i općenito smanjenje mogućnosti sektora zaštite prirode. skupina entuzijasta. a najbliže mu je Donje jezero s kojim je dokazana podzemna veza. Gradnja u naseljima se odvija nekontrolirano. na preporuku iz vrha IUCN-a. onemogućuju cjelovitu valorizaciju i zaštitu Vjetrenice. pokrenula istraživanja i prilagodila je određenom turističkom programu. To je pak potrebno i za turističko uređenje Vjetrenice. preko Ravnoga. što je također prošlo bez adekvatne reakcije. Nedostatak zakona. ovisno o rezultatima. Jedna sonda u prosjeku zabilježi oko 50 tisuća mjerenja godišnje. Lokane vlasti su izdale urbanističku suglasnost za crpljenje vode s izvora Lukavac. Radovi na cesti Zavala-Ravno izvode se bez građevinske dozvole. ugrađena mreža meteoroloških mini-postaja koje kontinuirano sakupljaju ekološke parametre u podzemnim staništima. Nakon što je za vrijeme rata bila potpuno nezaštićena i uništena. U Vjetrenicu je 2005. Lukavac je hidrološki dio Vjetrenice. upravljati turističkim aktivnostima. što uz brojne druge prepreke Vjetrenicu najčešće čini nedohvatljivom tim gostima. Alternativa – put preko Neuma ili Trebinja – utrostručuje. špilju. Prošle godine donesen je prostorni plan općine Ravno koji nastoji legalizirati nedopustive zahvate u krajolik Popova polja. koja je kasnije formirala Speleološku udrugu.

Slab položaj prirodne baštine ilustrira činjenica da je Komisija za nacionalne spomenike. Potom.“ Veliku važnost za sagledavanje vrijednosti Vjetrenice imala je suradnja sa šefom za područje krša IUCN-a Elerija Hamiltona-Smitha. On je tijekom srpnja 2006. 2004). holističko vrednovanje krajolika. kaže se u pismu podrške. Hamilton-Smith se tri puta obraćao vlastima u BiH. proveo pet dana u BiH i nakon odlaska vlastima uputio službena stručna zapažanja u kojima visoko vrednuje bh. čija je crkva zapravo zadržala polupećinsku formu. Također. Ne samo da se Vjetrenicu može proučavati već je ona i uzoran primjer koji općenito pridonosi razvoju karstologije. te prilaže neke važne napomene za turističko uređenje Vjetrenice. zacijelo bi rezultiralo inverznim zaključkom: podzemlje krša presudno je za nastanak ovdašnjih sakralnih poimanja svijeta koja se mogu kontinuirano pratiti preko Orlice i Vjetrenice do Zmajevice i potpećina na kojima je izrastao manastir. “Naš prvenstveni interes je zaštita faune i nadamo se da će upravo on prevladati u svakoj razvojnoj fazi centra. Zapravo. 203 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vrste. IUCN i SIBIOS uputili su ljetos oštro upozorenje BiH zbog aktualnih opasnosti po Vjetrenicu. speleologije i speleobiologije“. Razvoj centra će svakako potaknuti znanstveni rad u špilji. bez traženja suglasnosti. SIBIOS je u kontekstu budućeg turizma u Vjetrenici uputio upozorenja zbog čega ovaj model dobiva još više na značenju: “Prijašnji turizam ostavio je štetne posljedice na neke važne špiljske životinje u Glavnom kanalu Vjetrenice. Nadamo se da će se ubuduće nastojati izbjeći postupci s nepredvidivim rezultatima. Vjetrenica ima iznimno velik potencijal za daljnja znanstvena istraživanja. Stručne ocjene Planove oko izgradnje Višenamjenskog centra za krš “Vjetrenica-Popovo Polje“ u Zavali podržao je SIBIOS (Svjetska organizacija za podzemnu biologiju) ocijenivši ih “podjednako vizionarskim i ambicioznim“. među kojima i stenondemični vjetrenički rašljonožac (Troglomysis vjetrenicae) kojemu je to jedino poznato nalazište u svijetu (Sket 2003). nudeći dragovoljno svoju stručnu pomoć. koje potiče IUCN (Hamilton–Smith. prirodu te podržava kandidaturu Vjetrenice za Popis svjetske baštine. Međutim. potičući ih na rečene planove. To je pokazalo da u sustavu vrijednosti čuvara nacionalne kulture ni najveća prirodna vrijednost u svijetu nije dovoljno dobra da u BiH bude samostalno kandidirana za Svjetsku listu. kandidaturu Vjetrenice za UNESCO-vu listu proširila na arhitektonsku cjelinu sela Zavale. nego je treba pogurati “nacionalnom“ kulturom.

204 . Geomorfologija II. & Sket B. str. On bi se uhvatio složenih obaveza u više smjerova: istraživanja. Zlatá Praha. turizma/gospodarstva i zaštite. Karel. Journal of Cave and Karst Studies 62(1): 11-17 Cvijić. Radno. Zaključak Prirodne i kulturne vrijednosti krša Popova polja. 1. Z výzkumných cest po krasech Balkánu.Podršku centru uputili su vodeći karstološki instituti: Institut za istraživanje krša iz Postojne i Institut za speleologiju iz Cluj-Napoke u Rumunjskoj. Ideja je dobila podršku značajnih svjetskih institucija. Za realizaciju ideje potrebno je prijateljsko okružje i povoljno rješenje zakonskog i pravnog položaja Vjetrenice kako bi se mogle poduzeti mjere uobičajene kod upravljanja ovakvim vrijednostima i institucionalizirao dosadašnji sadržajan. C. 1916. edukacije.. 51:609-612 a 52:622-624 Culver D. Jovan. takva ideja nazvana je višenamjenski centar za krš. Jovan. Dramatična kontrastnost i raznolikost krških vrijednosti te njihova velika osjetljivost i ranjivost. 49:586-588. Stoga se i za njihovo korištenje traži ustroj koji će povezati više funkcija u jednu instituciju. plodan i šarolik aspekt dobrovoljnih aktivnosti. 506 Cvijić. 2000. geografski položaj i blizina jakog turističkog tržišta sa središtem u Dubrovniku. traže holistički pristup njihovu upoznavanju i zaštiti. XXX. Obavljene su istraživačke pripreme. 48:574576. Stare otoke Popova polja i hidrografske zone u karstu. u svjetlu modernih holističkih valorizacija nude velike mogućnosti održivog razvitka ovoga kraja. 1926. 1950. instalirana oprema za monitoring te napravljen ekološki i estetski ultramoderan projekt uređenja Vjetrenice. 1916. koji će je učiniti sposobnom za razne potrebe. Od praktičnih zadataka ponajprije je potrebno izvršiti temeljitu sanaciju i konzervaciju Vjetrenice (što traži i sami projekt ponovnog osvjetljenja za turističke potrebe) i donijeti odmjeren plan njezine upotrebe. Literatura Absolon. Glasnik srpskog geografskog društva. str. XXXIII. Hotspots of subterranean biodiversity in caves and wells. 3–10. Bez toga se neće moći ni provesti kandidatura Vjetrenica za Svjetsku listu. Time se Popovo polje pozicionira kao jedna od vrata za otvaranje Bosne i Hercegovine ovom turističkom tržištu. 50:597-600. niti provesti unutrašnja zaštita. Beograd. Beograd. te ugledni pojedinci poput tadašnjeg šefa biroa Međunarodnog hidrološkog programa UNESCO-a Ognjen Banacci.

July 23rd-27th 2007. Pitanje o hidrografskoj funkciji pećine Vjetrenice (Popovo polje). 2-8 July 2006. Ratimir. Dom i svijet. Venetia Grmek. str. str. Ivo. 1969. Kuk.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dragičević. Kazimir i Jalžić. Gams. Boris. Ozimec. M. Malez. Beograd. 2004. No. R. Paper to US / ICOMOS 7th International Sypomosium. 50 str. Habe. 125–129. Josip. i Buljan. Geologia Croatica 52/2. E. str. 2007. Ljubljana. Miculinić. Korespondencija Sorkočević – Aldrovandi. 38. Bulletin scientifique. Mirko i Pepeonik. Paleontološka istraživanja špilje Vjetrenice i obrada fosilnih nalaza. Mirko Dražen i Balabanić. 191–196.. R. Vedran.. section A – Tome 14. 2004. elaborat. 123. 508. Hamilton–Smith. 1958. 2000. str. Naše jame. The Vjetrenica Cave (Bosnia & Herzegovina): World Highest Biodiversity Cave. 160. Lučić. 5–6. Vjetrenica – pogled u dušu zemlje: znanstveno-popularna monografija s 200 fotografija. crteža i faksimila. U: Lučić. Zagreb: I. Zagreb. 15 karata i 10 tablica. E. Sarajevo. i 2005. 65 ilustracija. 2008. [također 1974. Kras u Sloveniji v prostoru in času. 322 str. V.. Pojavi i problemi krša. Recent Tectonic Activity in the Imotsko Polje Area. 7–16 Hamilton–Smith. 2007. 1974. E. Natchitoches.. Milojević. Ljubljana. Sket. Ivan. I. 205 . Notes and Comments Arising from My Visit to Bosnia and Herzegovina. O ribama i školjkašima dubrovačkog kraja.. I-31:4. Zubčević. Dubrovnik – Bologna: 1580–1584. France. Nikola Vitov. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. Turistične jame v Jugoslaviji in njih(ova) zaščita. Posebna izdanja SANU. 2006. i Lučić I. Studijska osnova za idejni projekat uređenja i otvorenja pećine Vjetrenice u Zavali u Popovu polju. Indiana. Zagreb 1999. Lousiana. AM PhD Chair IUCN/WCPA Task Force on Caves and Karst. 2004.. Elery Hamilton-Smith. Hrvatsko biospeleološko društvo. Orhan i Gašparović. Životinjski svijet Vjetrenice. Sopra Le metheore d’ Aristotile. Prelogović. Sima. National Speleological Society Convention Marengo... 16. str. Zlatko. 1938. 2003. Dubrovački list 1926.] Gozze Gučetić. Entdeckung des ganzen Skelettes eines fossilen Leoparden in der Vjetrenica – Höhle auf dem Popovo polje (Herzegowina). 1584. 2003c.

built in the late Middle Ages. A more complex image of Vjetrenice is not possible to reach through separated scientific disciplines only. Around the cave entrance there are remains of a summer house. which would unify several different activities: scientific. economic. These functions are interdependent: science makes it possible to explore the unique karst of 206 . which gathered different experts and approaches from B&H and from abroad. and protective ones. tourist. the Vjetrenica cave is a unique phenomenon. This idea is drafted in the form of a multipurpose karst centre. The Cave is a site of several Palaeolithic animal residues. 2008). based on physical values of its subterranean forms and is still strong today. It is the most interesting and the best researched cave system of holokarst – a part of the karst area which by classical karstologists was considered the most developed karst of all (Cvijić 1926). among them the unique find of a complete skeleton of the leopard (Patnhera pardus) (Miculinić and Jalžić. That picture was deconstructed by the industrial type of tourism. educational. this cave had been celebrated as a holy place. Vjetrenica needs a modern holistic approach. neither is the responsible planning of its future use.MULTIPURPOSE KARST CENTRE – PLAUSIBLE MODEL OF PROTECTING VJETRENICA CAVE By its natural and cultural history. The entrance of the Vjetrenica cave is marked by two reliefs typical for Bosnia and Herzegovina medieval tombstones. Because of that. which was cooled by the wind from the cave (Grmek & Balabanić 2004). This is a conclusion based on the research experiences of Vjetrenica in the last ten years. not only in the karst of Bosnia and Herzegovina but also in planetary relations. The abundance of the cultural artefacts in that area is not comprehensible without understanding of the Vjetrenica cave. Until the end of 19th century. Vjetrenica has been drawing the attention of scientists from the earliest days. Vjetrenica is the world’s richest cave in terms of the fauna and biodiversity (Ozimec & Lučić 2007).

and that of the third to reach the optimal effectiveness of the centre. tourism makes it known worldwide and thus helps it gain the necessary funding for the research. and ecological function serves as a coordinating agent.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Popovo polje and the Vjetrenica cave as its most famous phenomenon and the cultural history of the area. Vjetrenica cave. economic and environmental network of institutions in the country and abroad. It could be developed through three stages with a total time of 15 years: the main goal of the first period would be the building of institutions. The idea of developing this kind of centre has been supported by the leading world experts and institutions. Also. protection. Vjetrenica is in the process of candidature for the World Heritage List. institutions 20 . having in mind the need for protection of the karst from such damage that could deteriorate or completely rob it of its natural characteristics. that of the second personal and staff developing. Each of those activities should be a part of the prominent scientific. holistic approach. educational and environmental work. education facilitates the transfer of that knowledge to all social and age groups. directed by the positive B&H laws to be announced as national park. educational. Key words: karst.

.

IBA područja. označivši ga kao IBA (Important Bird Areas – Područja značajna za ptice).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIJEDLOG NOVIH IBA PODRUČJA U BOSNI I HERCEGOVINI Dražen Kotrošan Sažetak Ptice predstavljaju izuzetno osjetljivu skupinu životinja. ili su danas krajnje ugrožene. ali su dosada bila bazirana na radu svega nekoliko domačih i inozemnih ornitologa i rijetkih posmatrača ptica. pravilna identifikacija i rukovođenje IBA područjima omogućavaju da se pored ptica zaštite i druge životinje i biljke. Nažalost. Sistem je utemeljen na međunarodno prihvaćenim i standardizovanim kriterijima koji su naučno odabrani. sc. jedan od bitnih pokazatelja odnosa prema pticama i njihovim staništima u pojedinim zemljama predstavljaju tzv. Trenutno je u 170 zemalja izdvojeno 7500 područja koja su označena kao IBA. Rezultat dosadašnjih istraživanja je popis od 329 registrovanih vrsta. Istovremeno. Spomenuti sistem obuhvata procjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu zaštitu.. Međutim. Ornitološka istraživanja u Bosni i Hercegovini imaju tradiciju od oko 150 godina. Smatra se da je od 9600 živućih vrsta njih 1100 ugroženo. Stoga se ptice izdvajaju kao značajni pokazatelji stanja okoliša. do sada je sistematski 1 Mr. U Evropi se 43% od 526 zabilježenih vrsta smatra ugroženim. Proučavanje. U Evropi je izdvojeno 4000 područja označenih kao IBA. BirdLife je razvio sistem međunarodno prepoznatih područja. O tome svjedoči činjenica da su u posljednjih 200 godina izumrle 74 ptičije vrste. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 20 . Pored niza međunarodnih konvencija. mnoge od zabilježenih vrsta su u međuvremenu istrijebljene u Bosni i Hercegovini. monitoring i zaštita ptica i njihovih staništa danas predstavljaju jednu od najznačajnijih komponenti u sistemu zaštite okoliša. što predstavlja oko 7% evropskog teritorija.

prema podacima BirdLifea. Analiza i identifikacija potencijalnih novih IBA staništa vršena je na osnovu kriterija za identifikaciju IBA koje je propisao BirdLife. može se reći da svega tri izdvojena područja neadekvatno oslikavaju ornitološke prilike što ne zadovoljava potrebe zaštite ptica u Bosni i Hercegovini. Velika i Mala Tišina i kompleks ribnjaka kod Prnjavora. identificirana svega 3 IBA područja (Hutovo blato.). Njemačka 285. kao i trenutačni nivo proučenosti i poznavanja lokalne ornitofaune. Bardača.55% bosanskohercegovačkog teritorija. i pored toga što je na listi IBA. Plivsko jezero. Uzimajući u obzir broj izdvojenih područja u drugim evropskim zemljama (npr. Posljedica ovakve situacije je da su u Bosni i Hercegovini. Muzej Republike Srpske. obuhvaćeni su podaci koje su u posljednjih 10 godina prikupili članovi “Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“. je nedovoljno poznato u ornitološkom smislu i zahtijeva reviziju koja bi na bazi naučnih pokazatelja potvrdila značaj ovog područja za ptice. Srbija 35. Makedonija 10 itd. Bardača i Hutovo blato su ujedno i RAMSAR područja i značaj ovih područja za faunu ptica je već odavno prepoznat. Zasigurno da pored navedenih područja postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja koja do sada nisu bila predmet ornitoloških istraživanja. kao i podaci koje su u datom periodu prikupili ornitolozi i posmatrači ptica domaćih naučno-istraživačkih institucija (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Na osnovu analize prikupljenih podataka u ovom je trenutku moguće izdvojiti kompleks Livanjsko polje i Buško jezero kojeg je neophodno uvrstiti u listu IBA. CEPRES i dr. Cilj ovog rada je identifikovati područja koja bi mogla biti označena kao IBA. jezero Modrac. iako još uvijek nema dovoljno naučno kvalitetnih podataka. Crna Gora 13+7 potencijalnih. Spomenuta područja trebalo bi obuhvatiti i zakonskom legislativom kojom bi se regulisala njihova zaštita. Španija 391.istraživano svega nekoliko područja (npr. godine do danas.). Ujedno. Bardača i Boračko jezero). EURONATUR) organizacija. S druge strane. neka planinska područja). Istovremeno. Uvod Prema podacima BirdLife-a ptice (Aves) obuhvataju oko 9600 recentnih vrsta. jer veoma brzo 210 . Ptice se smatraju dobrim pokazateljima stanja životne sredine. Hrvatska 23. na taj način bi se povećala ukupna površina zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini koja trenutačno iznosi svega oko 0. domaćih (Ornitološko društvo “Naše ptice“) i inozemnih (npr. ribnjaci Saničani kod Prijedora. Boračko jezero. Slovenija 14. Hutovo blato. Rad se bazira na vlastitim istraživanjima vršenim u periodu od 2000. kao potencijalna IBA područja u Bosni i Hercegovini se nameću Mostarsko blato. Također.

). 2004). Saveljić et al.. Bardača i Boračko jezero (Heat & Evans. Ove konvencije je Bosna i Hercegovina potpisala ili je u postupku potisivanja. U Evropi je izdvojeno 4000 područja označenih kao IBA. 2007. godine je izdao prvi inventar “Međunarodno značajnih područja za ptice u Evropi“. Prema posljednjim podacima BirdLIfe-a. Novija istraživanja ukazuju na trend povećanja kada je u pitanju broj izumrlih gnjezdarica u Bosni i Hercegovini (Kotrošan & al. 2000. Kotrošan.. 97 vrsta je označeno kao ugroženo (Obratil. Kotrošan & al. U Bosni i Hercegovini su identifikovana svega 3 IBA područja: Hutovo blato.. U tom smislu je proglašeno nekoliko značajnih međunarodnih konvencija (npr. dok se smatra da je trenutno oko 1100 vrsta ugroženo. 2000. S druge strane.. 2007). Od tog broja 16 vrsta se već tada smatralo izumrlim gnjezdaricama. što predstavlja oko 7% evropskog teritorija (Heat & Evans. Spomenuti sistem obuhvata procjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu zaštitu. Ovaj sistem istovremeno omogućava da se u sklopu zaštite područja. Polak. U Bosni i Hercegovini od 1888. i pored toga što je na listi IBA.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja reaguju na zahvate koji ugrožavaju njihova staništa. Vašingtonska ili CITES konvencija. Kasnije je BirdLife (nastao nakon preimenovanja ICBP-a) razvio sistem međunarodno prepoznatih područja. “Konvencija o zaštiti evropskog (“divljeg“) živog svijeta i prirodnih staništa“ ili Bernska konvencija. godine do danas je zabilježeno 329 vrsta. 2000. U Evropi se 43% od 526 zabilježenih vrsta smatra ugroženim (Polak. je nedovoljno poznato u ornitološkom smislu i zahtijeva reviziju 211 . 2007). Pri tome. 2000. Sistem je utemeljen na međunarodno prihvaćenim i standardizovanim kriterijima koji su naučno odabrani. monitoring i zaštita ptica i njihovih staništa danas predstavljaju jednu od najznačajnijih komponenti u sistemu zaštite okoliša. Hutovo blato i Bardača su ujedno i RAMSAR područja i značaj ovih područja za faunu ptica je već odavno prepoznat. označivši ga kao IBA (Important Bird Areas – Područja značajna za ptice). U posljednjih 200 godina izumrle su 74 ptičije vrste. Boračko jezero. Matvejev. u 170 zemalja je izdvojeno 7500 područja koja su označena kao IBA. 2008). Prema podacima jedinog do sada urađenog prijedloga crvene liste za ptice. 226 vrsta je zabilježeno na gniježđenju (Kotrošan & Papes. Jedan od bitnih pokazatelja odnosa prema pticama i njihovim staništima u pojedinim zemljama predstavlja i uključivanje u program “područja značajnih za boravak ptica“ ili IBA područja. Međunarodni savez za zaštitu ptica (ICBP) 1989. Saveljić et al. 1989). pored ptica zaštite i druge životinje i biljke. Proučavanje. “Konvencija o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja“ ili Bonska konvencija i “Konvencija o područjima vodenih staništa od međunarodnog značaja za ptice“ ili Ramsarska konvencija i dr. 2004).

Pored spomenutih. Slovenija 14. obrađeni su i podaci “Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“ prikupljeni od 2000. Saveljić et al.) ili drugim znatno razvijenijim zemljama zapadne Evrope (npr. EURONATUR) nevladinih organizacija. 2007) koje je propisao BirdLife. Mjesto gdje više od 5 000 roda ili preko 3000 grabljivica ili ždralova redovno prolazi tokom jesenje ili proljećne migracije. Makedonija 10 itd. godine. C (Nivo Evropske Unije) Stanište redovno sadrži značajan broj globalno ugroženih vrsta ili nekih vrsta koje su od globalnog značaja zaštite. Hrvatska 23. Tabela 1 Kategorije i kriterijumi za identifikaciju IBA područja A (Globalni nivo) B (Evropski nivo) Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% migratornih ptica ili drugih jasno određenih populacija vodenih ptica. Cilj ovog rada bio je identifikovati područja koja bi mogla biti označena kao IBA. obuhvaćeni su podaci koje su u istom periodu prikupili ornitolozi i posmatrači ptica domaćih naučnoistraživačkih institucija (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Analiza i identifikacija potencijalnih novih IBA staništa vršena je na osnovu 20 kriterija (Heat & Evans. Također. Njemačka 285). evropski (B kriterijumi) i nivo Evropske Unije (C kriterijumi). Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% migratornih ptica ili drugih jasno određenih populacija vrsta ptica koje žive u zajednici. Španija 391. 2000. Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% jasno određenih populacija morskih ptica. domaćih (Ornitološko društvo “Naše ptice“) i inozemnih (npr. Polak. A1 Vrste od globalnog značaja zaštite 212 C1 Vrste od globalnog značaja zaštite B1 Zajednice . Mjesto regularno sadrži značajan broj globalno ugroženih vrsta ili drugih vrsta koje su od globalnog značaja za zaštitu. te uzimajući u obzir trenutačni nivo proučenosti i poznavanja lokalne ornitofaune. Metodologija rada Rad se bazira na podacima vlastitih istraživanja vršenih u periodu od 2000.. može se reći da svega tri izdvojena područja adekvatno oslikavaju ornitološke prilike u Bosni i Hercegovini i ne zadovoljavaju potrebe zaštite ptica. godine. Poredeći sa podacima o broju IBA područja u zemljama regiona jugoistočne Evrope (npr. CEPRES i dr. Crna Gora 13+7 potencijalnih. do 2008. Kriterijumi su kategorizovani na tri geografska nivoa: globalni (A kriterijumi).koja bi na bazi naučnih pokazatelja potvrdila značaj ovog područja za ptice. Muzej Republike Srpske. Srbija 35.). 2000.

B2 Vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi A2 Vrste ptica sa usko ograničenim arealom Za stanište se zna ili se smatra da sadrži značajan skup vrsta čiji je poredak gniježđenja većinom ili cio ograničen na jedan biom. 3) i za one čiji se način zaštite staništa čini prikladnim. Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivo sadrži  20 000 vodenih ptica ili 10 000 parova morskih ptica od jedne ili više vrsta. grabljivica (Accipitriformes i Falcomiformes) ili ždralova (Gruidae) redovno prolaze za vrijeme jesenje ili proljećne migracije. Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 1% migratornih ptica populacija ili migratornih ptica koje nisu ugrožene na nivou Evropske Unije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja C2 Koncentracija ugroženih vrsta na nivou Evropske Unije C3 Zajednice migratornih ptica koje nisu ugrožene na nivou EU C4 Velike zajednice Za stanište se zna ili se smatra da sadrži značajan dio vrsta ptica sa usko ograničenim arealom. na regularnom nivou.Vrste ptica koje se združuju u velika jata B3 Vrste sa povoljnim statusom zaštite u Evropi A3 Biomom ograničene vrste Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 20 000 migratornih vodenih ptica i/ili 10 000 parova migratornih morskih ptica od jedne ili više vrsta. Za stanište se zna ili se smatra da sadrži. Mjesto je jedno od važnijih staništa u zemlji za vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi (SPEC 2.  1% biogeografskih populacija vodenih ptica koje žive u velikim jatima. Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivou sadrži 1% globalnih populacija morskih ili terestričnih ptica koje žive u zajednici. Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 1% populacija migratornih ptica ili populacija vrsta ugroženih na nivou Evropske Unije. a raspodjela gniježđenja određuje Endemična staništa za boravak ptica (EBA) ili Sekundarna staništa (SA). Za stanište se zna ili se smatra da treba da bude ’okupljalište’. mjesto gdje najmanje 20 000 roda (Ciconiidae). Mjesto je jedno od važnijih staništa u zemlji za vrste sa povoljnim statusom zaštite u Evropi ali čiji je gro jedinki koncentrisanih u Evropi (SPEC 4) i čiji se način zaštite staništa čini prikladnim. A4 Vrste pica koja se združuju u velika jata 213 .

Potencijalna IBA područja 1. Pored spomenutih područja već ranije su na listu IBA uvrštena tri područja (Tabela 2). A1. B2. B2 A1. zasnovano na ornitološkim kriterijumima. Bardača 3. gdje najmanje 5000 roda i/ili najmanje 3000 grabljivica i/ili 3000 ždralova redovno prolaze tokom proljećne ili jesenje migracije. A4. Velika i mala Tišina 7. Livanjsko polje i Buško jezero 2. Mostarsko blato 3.Okupljalište. Rezultati rada Na osnovu osmogodišnjih istraživanja izdvojeno je 7 novih područja koja bi mogla biti nominovana na listu IBA područja. Boračko jezero B. B2. Proglašena IBA područja 1. Jezero Modrac 6. Mjesto je imenovano kao “Posebno zaštićeno područje” (Special Protected Area . Mjesto je jedno od pet najznačajnijih u evropskom regionu po pitanju vrsta ili podvrsta koje se smatraju ugroženim na nivou EU. Hutovo blato 2.SPA) ili izabrano kao kandidat za SPA. B2. Kompleks ribnjaka kod Prnjavora A1. Tabela 2 Pregled IBA područja u Bosni i Hercegovini Područje IBA kriterijum A. B2 B2 B2 B2 B2 B2 214 C7 Ostali ornitološki kriterijumi C6 Vrste ugrožene na nivou EU C5 Okupljalište . Ribnjaci Saničani 5. Plivsko jezero 4.

godine tokom jeseni registrovano više od 50. Ujedno je na ovom području je 2007. do 2008. A4 i B2. Na spomenutom kompleksu se gnijezde kosac (Crex crex) i patka njorka (Aynthya nyroca).000 vodenih ptica. 215 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja IBA područja i područja izdvojena kao potencijalna IBA područja geografski su vezana uz močvarna staništa u Hercegovini. Može se reći da spomenuto područje ispunjava kriterije A1. vrste koje se ubrajaju u red globalno ugroženih vrsta. IBA područja Potencijalna IBA područja Slika 1 Proglašena i potencijalna IBA područja u Bosni i Hercegovini Na osnovu podataka podataka prikupljenih u periodu od 2000. godine kompleks Livanjsko Polje-Buško jezero moguće je predložiti za IBA listu odmah. sjevernoj i sjeverozapadnoj Bosni i uz rijeku Savu (Slika 1).

Tu se prije svega misli na vrste koje su u Bosni i Hercegovini označene kao ugrožene (Grus grus-ždral.). a za koje su močvarna staništa na izdvojenim lokacijama veoma značajna. Ciconia nigra-crna roda. Platalea leucorodia-žličarka. Ardea purpurea-čaplja danguba. Botaurus stellaris-bukavac i dr. Kotrošan) 216 . Slike 2-3 Livanjsko polje i Buško jezero (Foto: D. Ardeola ralloides-žuta čaplja. Plegadis falcinellus-blistavi ibis. Slika 4 Plivsko jezero (Foto: D. na datim područjima je konstatovano gniježđenje ili zadržavanje tokom seobe i zimovanja vrsta koje su prema BirdLife-u označene kao vrste sa nepovoljnim statusom (Spec 2 i 3). kao i spomenuti kompleks Livanjsko polje-Buško jezero. trenutačno je izdvojen kriterij B2 (vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi) kao kriterij za imenovanje na IBA listu. Naime. Ciconia ciconia-bijela roda. Kotrošan) Za ostala područja. Ixobryxus minutus-čapljica voljak. Nycticorax nycticorax-gak. Kotrošan) Slika 5 Mostarsko blato (Foto: D.

Kulijer) Slika 7 Ribnjaci Saničani kod Prijedora (Foto: D. dok definitivno ispunjavaju i kriterijum B2. Naime. ali je potrebno revidirati kriterijume koje ona ispunjavaju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 6 Modrac (Foto: D. Kulijer) Istovremeno. status IBA područja moguće je potvrditi za Hutovo blato i Bardaču. Kulijer) Slika 8 Tišina (Foto: D. Kulijer) Slika 9 Ribnjaci kod Prnjavora (Foto: D. Slike 10 Hutovo blato (Foto: D Kulijer) 21 . ova područja su prema BirdLife-u označena samo za kriterijum A1.

dok za preostalih 6 novoizdvojenih područja treba uraditi dodatna istraživanja. Kotrošan) Za Boračko jezero se u ovom trenutku ne može potvrditi status IBA područja. Iako su za 10 navednih područja izdvojeni kriterijumi za njihovu nominaciju za IBA listu. postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja za IBA listu. Fatničko.Slike 11-12 Bardača (Foto: D. može se pretpostaviti da ispunjava kriterijum B2 za nominaciju IBA područja. jer izostaju kvalitetni podaci. 21 . Također. status IBA područja moguće je potvrditi za Hutovo blato i Bardaču. postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja koja do sada nisu bila predmet ornitoloških istraživanja. Istovremeno. Popovo) koja bi mogla biti kandidati za IBA područja. Pored navedenih. za dato područje još uvijek nema dovoljno kvalitetnih podataka da bi se potvrdio njegov status kao IBA područja. U ovom trenutku izvjesno je da kompleks Livanjsko Polje-Buško jezero ispunjava uslove za uvrštavanje na IBA listu. neophodno je uraditi dodatne analize i priključiti podatke koji trenutačno nisu bili dostupni kako bi se utvrdilo da li ova područja ispunjavaju i neke druge kriterijume. Međutim. dok se za Boračko jezero u ovom trenutku ne može reći isto. To se prvenstveno odnosi na planinska područja koja nisu ili jesu bila predmet sporadičnih istraživanja i trenutačno dostupni podaci nisu dovoljni da bi se data područja identifikovala kao potencijalna IBA područja. neophodno je proširiti istraživanja na područjima kraških polja (Dabarsko. Uz tri područja ranije nominirana na listu IBa ukupan broj IBA područja u Bosni i Hercegovini bi se mogao povećati na 10 područja. Pored navedenih. Diskusija Na osnovu osmogodišnjih istraživanja izdvojeno je 7 područja koja bi mogla biti nominovana na listu IBA područja. Naime.

. 2 vols. & Habul.fmoit. 2000: Međunarodno pomembna občomja za ptice v Sloveniji. M. potrebno je naglasiti neophodnost izrade upravljačkih planova za data područja koja bi uključila monitoring. I. 2008: Bosna i Hercegovina.67% (Redžić & al. Kotrošan. Redžić. Cambridge.. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. D. Kotrošan. A. D. 3(3): 9-38. Literatura Heat. 2008). Pored toga. M. do 2006. 1. Sarajevo.. J. (BirdLife Conservation Series No.. Prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Puzović. (eds). 2008: Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888.. D. plan razvoja u turističkom smislu (npr. BirdLife International. Podgorica. Barudanović. godine. 1989: Predlog “Crvene liste” ugroženih ptica SR Bosne i Hercegovine. godine... Ornitološko društvo “Naše ptice“. S. Monografija CZIP br. Obratil. S. D. 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni I Hercegovini od 1888. DOPPS. Liga za ornitološku akciju Srbije. Papes...ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izdvojena IBA područja trebalo bi obuhvatiti i zakonskom legislativom kojom bi se regulisala njihova zaštita... Radević. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini. Ljubljana. 2000: Important Bird Areas: Priority sites for conservation. S obzirom da su u većini slučajeva IBA područja preimenovana u SPA (područja specijalne zaštite). Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore. S. 1. D. edukacije i dr. Zemlja raznolikosti. Beograd. Ljubljana.. Polak. Naše starine. M. 8)... Simić. Sarajevo.fmoit. F.. S. Matvejev. program posmatranja ptica). Vešović Dubak. 2004: Ornithology and bird protection in Bosnia and Herzegovina: situation and perspectives. Jovićević.info) do 0. http://www. Kotrošan. Evans. na ovaj način bi se povećala i ukupna površina zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini koji od potrebnih 15% trenutačno prema različitim izvorima iznosi od 0. 2008: Ptice Srbije i područja od međunarodnog značaja. do 2006.. N. Sarajevo. M. Sarajevo. Monografija DOPPS Št. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini. 4(4) (u pripremi za štampu).. S. Ornitološko društvo “Naše ptice“.55% (www... Mulaomerović. Vizi. 2007: Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori. Acrocephalus 25(122): 149-152. Saveljić. A.info/ 21 . S. 18-19: 227-235. M.

In addition to a series of international conventions. BirdLife has developed a system of internationally recognized areas marked as IBA (Important Bird Areas). correct identification and management of the IBAs enables not only protection of birds.g. Hutovo balto. Bardača and Hutovo blato are at the same time RAMSAR areas. Out of 9600 extant species. birds are regarded as a significant parameter of the environmental condition. some mountain areas). Regretfully. In Europe. Ornithological research in Bosnia and Herzegovina has 150 years long tradition. In addition. and according to the BirdLife data. This is proved with the fact that over the last 200 years 74 bird species have become extinct. many of the registered species have in the meantime become exterminated or ultimately threatened. significant attitude toward birds and their habitats in some countries is shown through socalled IBA. out of 526 recorded species 43% of them are considered as threatened. The system has been established on the internationally accepted and standardized criteria selected on a scientific basis. 1100 of them are considered as threatened. The System includes the assessment of condition of the threatened bird populations and significance of their habitats for the species’ protection. Now there are 7500 areas in 170 countries marked as IBA. just a few areas have been systematically researched so far (e. there are 4000 of them. Therefore. and the importance of these areas for the bird fauna 220 . but also of other animals and plants. there are only three IBA identified in Bosnia and Herzegovina (Hutovo blato. monitoring and protecting of birds and their habitats represent nowadays one of the most important components in the environmental protection system. Bardača. Consequently. The result of their work is the list of 329 registered species. In Europe. However. Bardača. although so far based on the work of only a few domestic and foreign ornithologists and scarce bird-watchers. which is ca 7% of the Europe’s territory.PROPOSAL FOR NEW IBAS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Summary Birds are extremely sensitive group of animals. Researching. Boračko Lake).

. Great and Lesser Tišina. nor they fulfil the needs of bird protection in Bosnia and Herzegovina. It is certain that in addition to the mentioned areas. The areas mentioned above should also get a legal regulation in terms of their protection. Slovenia 14. Germany 285. although in the IBA list. At the same time. etc.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja has been known for a long time. Considering the number of IBA in other European countries (e. based on scientific parameters. This paper has a goal to identify areas that could be marked as IBA. etc.g. and needs a revision that. would confirm significance of this area for birds. This would also be a way to increase the total protected area in Bosnia and Herzegovina. Serbia 35. CEPRES.). as well as the present level of knowledge of the local ornithofauna. The paper is based on the author’s own researches conducted in the period from 2000 to the present day. On the other hand. Montenegro 13+7 potential. in Spain 391. Modrac Lake. which now occupies only ca 0. potential IBA in Bosnia and Herzegovina are Mostarsko blato. EURONATUR).). Boračko Lake. there is a possibility for identification of some more areas. Pliva Lake. and complex of fishponds near Prnjavor. and organizations from the country (Ornithological Society “Our Birds”) and abroad (e. fishponds Saničani near Prijedor.g. is not sufficiently known in an ornithological sense. Data obtained from the members of the “Network of bird-watchers in Bosnia and Herzegovina” collected over the last 10 years are also included. Macedonia 10. which have not yet been investigated in ornithological sense. Analysis and identification of new IBA habitats have been done according to IBA identification criteria prescribed by BirdLife.55% of B&H territory. as well as data from the same period obtained from the ornithologists and bird-watchers from the domestic scientific research institutions (The National Museum of Bosnia and Herzegovina. 221 . Croatia 23. although scientifically valid data for the mentioned areas are still not sufficient. Analysis of the collected data shows that the complex of Livanjsko Plain and Buško Lake should be included into the IBA list. it can be said that only three recognized areas do not give an adequate picture of the ornithological situation. the Museum of Republika Srpska.

.

bave javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. ing. 8)  Zaštićena područja  Zaštićene svojte (vrste)  Zaštićeni minerali. Da bi se dobila jasna slika o ulozi JU. ravnatelj JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-Posavske županije 223 .. a čija je zaštita ustanovljena u okviru ovlasti na nivou županija. trebaju brinuti o zaštićenim prirodnim vrijednostima na svim razinama uprave u Republici Hrvatskoj. ovisno o kategoriji zaštite. fosili Broj zaštićenih područja po kategorijama  Strogi rezervati (2)  Nacionalni parkovi (8)  Posebni rezervati (78)  Parkovi prirode (11)  Regionalni parkovi (1) 1 Dipl. sigovine. dajemo kratak pregled o zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj Kategorije zaštite (čl. Tako je zakonom određeno da se o zaštićenim dijelovima prirode.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLAJNJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA Mario Pavičić Zakonom o zaštiti prirode određeno je koje se institucije.

očuvanje. te ekološku mrežu. Upravljanje se provodi temeljem pravilnika o unutarnjem redu koji sadrži mjere i uvjete zaštite prirode i plana upravljanja koji se donose na 10 godina samo za pojedine kategorije zaštite. JU za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima osnivaju jedinice područne (regionalne) samouprave i upravljaju svim tim kategorijama zaštite. značajni krajobraz i park-šumu. To provodi kroz 5 temeljni djelatnosti: zaštitu. spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. Županijske javne ustanove U svom svakodnevnom radu županijska javna ustanova provodi aktivnosti i djelatnosti koje čuvaju našu prirodu. Propisane mjere zaštite ugrađuju se u dokumente prostornog planiranja i planove gospodarenja. promicanje i korištenje. a na prijedlog Ministarstva. fosila. kao i čitavog staništa. posjećivanja. Osigurati njihovo održivo korištenje u smislu ekološke proizvodnje. vrste.5% kopnenog dijela RH Načini proglašenja pojedinih kategorija zaštite prirode Nacionalni park (8) i park prirode (11) proglašava Hrvatski sabor. staništa. Regionalni park. Stroge i posebne rezervate proglašava Vlada RH svojom uredbom. Cilj proglašenja nekog područja zaštićenim Osigurati trajnu i učinkovitu zaštitu svih njegovih sastavnica: rijetke flore i faune. održanje. okoliš. turizma i edukacije. koji se nalaze na području županije ili grada. Spomenici prirode (103)  Značajni krajobraz (70)  Park šuma (38)  Spomenici parkovne arhitekture (135)  Ukupno 9. ekološke sustave. minerala. proglašava županijska skupština ili gradska skupština uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva i središnjeg tijela državne uprave. 224 .

su preduvjet za izradu plana upravljanja. nadzornici  Administrativni referenti  Županijske javne ustanove – ŽJU  Danas sve Županije u RH imaju JU  Broj zaposlenih po pojedinim ŽJU izgleda ovako:     s 1 zaposlenim (ravnatelj) 6 – JU s 2 zaposlena 7 – JU s 3 zaposlena 1 – JU s 4 i više zaposlenih – 6 JU  Ukupan broj zaposlenih u svim ŽJU je 57 od kojih su 20 ravnatelji. Nepostojanje jedinstvenog popisa djelatnosti za koje ustanove mogu izdavati koncesijska odobrenja za obavljanje djelatnosti u ZP otežava rad JU. Prepreke u radu ŽJU Sve ustanove ovise o financiranju iz županijskog proračuna. godine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ustroj županijski javnih ustanova  Ravnatelj  Stručne službe: stručni voditelji.  7 terenskih vozila  11. Broj zaštićenih područja po županijama Još uvijek je nesrazmjer ekipiranosti ŽJU i obveza na terenu relativno velik te je 57 zaposlenih u ŽJU zaduženo za 385 zaštićenih područja u raznim kategorijama. stručni suradnici  Nadzorna služba: Glavni nadzornik. a samo u znatno manjem iznosu ostvaruju sredstava iz vlastitih prihoda koji su vezani uz naknade za koncesijska dopuštenja i/ili druge oblike korištenja ZP-a. 225 . Inventarizacija i monitoring. a to još uvijek nije napravljeno na 95% proglašenih zaštićenih područja. odnosno određivanje..nultog’’ stanja zaštićenog područja.5% teritorije je zaštićeno  47% obuhvaćeno ekološkom mrežom ŽJU i 48 DZZP (Državni zavodi za planiranje) dužni su napraviti planove upravljanja za 385 zaštićenih područja do kolovoza 2009.

godine pod nazivom Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. U većini slučajeva formiranje ustanova je još uvijek u početnoj fazi (s obzirom na kadrovsko ekipiranje. to je generalni strukturni problem nastao kao rezultat kasnog osnivanja županijskih JU. koji se očitovao i nedavnim pozitivnim izvješćem DZZP o stanju prirode u RH. vodno gospodarstvo. Javne ustanove na županijskoj razini nemaju zadovoljene sve preduvjete za kvalitetno upravljanje svim područjima kojima moraju upravljati. ožujka 2005. županije su obvezne osnovati javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Za unapređenje stručnoga rada bitne su međusobna komunikacija i koordinacija. to je jedan veliki pozitivan korak. financiranje). Financiranjem se uglavnom pokrivaju troškovi zaposlenika i minimalni opseg tekućeg poslovanja ustanova.Ministarstvo radi na pripremi pismenog tumačenja Uredbe o proglašenju Nacionalne ekološke mreže s osvrtom na modalitete financiranja i upravljanja Nacionalnom ekološkom mrežom Natura 2000. lov i ribolov. Financiranje je u velikom nesrazmjeru s ukupnim obvezama ustanova. Temeljem Zakona o zaštiti prirode. čija su osnovne zadaće: praćenje i proučavanje sta- 226 .) Zaključak S obzirom da su prije 4 godine postojale samo 4 ŽJU. dr. te povezivanje s Ministarstvom kulture (standardizacija poslova. stručni ispiti. Djelatnost Javne ustanove na području Brodskoposavske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodskoposavske županije osnovana je Odlukom o osnivanju Javne ustanove (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj: 10/04 i 1/05). a činjenica je da NEM i Natura 2000 stavljaju još više obveza pred nedovoljno ekipirane ŽJU. osposobljavanje kadrova. a danas ima 20 ŽJU i 7 lokalnih. šumarstvo. Ustanova je registrirana pri Trgovačkom sudu u Slavonskom Brodu dana 9. Neusklađenost zakonskih propisa i preklapanje nadležnosti i upravljanja u zaštićenim područjima u sektorima gospodarenja prirodnim resursima (poljoprivreda. tehničku opremljenost. te je na temelju toga osnovana i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. rudarstvo) također je jedna od poteškoća u radu JU.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. pokretanje postupaka nadzora i poduzimanja mjera zaštite zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. vođenje odgovarajuće evidencije o njima i njihovom stanju temeljem stručnih elaborata. kao dijela prirodne baštine Županije. vodi dokumentaciju o zaštićenim područjima.  godišnjeg programa zaštite.. i sl. očuvanja. sudjelovanje u izradi prostornih planova područja posebnih obilježja (regionalnog parka. promicanja i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti Brodsko-posavske županije. posebno ako se ona nalaze u teritorijalnom obuhvatu dvije ili više jedinica lokalne samouprave. pružanje stručne pomoći vlasnicima i korisnicima zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti u izvršavanju njihovih obveza prema zaštićenim prirodnim vrijednostima. briga o organizaciji pravilnog održavanja. a osobito davanjem stručnih mišljenja i naputaka.  ostalih dokumenata propisanih zakonom o zaštite prirode i drugim zakonskim propisima. gospodarenja i zaštite zaštićenih područja. uspostavlja i vodi informacijski sustav (GIS u pripremi Norveška vlada) praćenja stanja u zaštićenim područjima Županije. Javna ustanova također prati stanje u zaštićenim područjima.) te drugih prostornih planova predlažući mjere zaštite zaštićenih područja. 22 . Javna ustanova koordinira rad jedinica lokalne samouprave u cilju učinkovitog korištenja. zaštite i korištenja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. Djelatnost Javne ustanove se obavlja kao javna služba.  Godišnjeg financijskog plana javne ustanove. kao i programom razvoja javne ustanove. obavljanje drugih stručnih poslova zaštite prirode iz djelokruga Županije. priprema i predlaganje nadležnim tijelima Županije akata o proglašenju zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. održavanja.. organiziranje i provođenje aktivnosti promicanja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. pripremanje i predlaganje nadležnim tijelima mjera zaštite zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti i nadziranje njihovog izvršavanja pred nadležnim inspekcijskim tijelima. te provodi i prati provedbu:  plana upravljanja zaštićenim područjima kojima gospodari javna ustanova (desetogodišnji).  plana razvoja javne ustanove. Stručni poslovi Javna ustanova izrađuje i/ili koordinira izradu. priprema.

Obavlja i druge stručne poslove koje joj povjeri nadležno ministarstvo. županijsko poglavarstvo ili upravno vijeća ustanove. 61/00 i 32/02. te također planira i provodi održavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti kojima upravlja. Zakona o vodama (“NN” broj 107/95). te ostalim zakonima kao što su: Zakona o prostornom uređenju (“NN” broj 30/94. organizacijsko-koordinacijske. Zakon o šumama i dr. informatičko-dokumentacijske. 22 . Javna ustanova provodi i neposredni nadzor nad zaštićenim prirodnim vrijednostima.Javna ustanova također obavlja analitičko-planerske. 68/98. propisane Zakonom o zaštiti prirode. nadzorne i ostale stručne poslove vezane uz djelatnost zaštite prirode. Zakona o zaštiti okoliša (“NN” broj 82/94 i 128/99). 100/04).

Ova aplikacija predstavlja jedan dinamičan i interaktivan sistem koji omogućava ažuriranje informacija i statističku obradu podataka uz vizuelni prikaz pojedinačnih odlika. koji sadrži sve neophodne alate za prostornu i geostatističku analizu podataka i prediktivno modelovanje. U ovom pogledu se uspostava nacionalnog parka Una može posmatrati kao izvanredna osnova za podsticanje šire upotrebe GIS-a u pomaganju razvoja shvatanja i poboljšanja našeg pristupa upravljanju zaštićenim područjima. Baza podataka zajedno sa geografskim informacionim sistemom čini aplikativni program razvijen za upravljanje NP Una.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEM ZA NACIONALNI PARK UNA Samir Đug Nusret Drešković Sažetak Upravljanje zaštićenim područjima nije moguće. Geografski informacioni sistem (GIS) zauzima posebno mjesto među ovim tehnologijama. Sarajevo.com 22 . ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. Svaka od ovih odlika je kreirana kao pojedinačni sloj na karti. sa jednim slojem za svaku kategoriju informacija. što omogućava ugradnju podataka u sveobuhvatnu GIS bazu podataka. GIS-a za NP Una je razvijen na platformi ArcGIS 9. Prednosti korištenja GIS-a za NP Una su efikasno upravljanje nacionalnim parkom zasnovano na donošenju kvalitetnih i brzih odluka i primjenu rješenja u svakodnevnoj praksi. ili u najmanju ruku nije efikasno bez upotrebe modernih tehnologija baziranih na računarima i informacionoj mreži. e-mail: sdug@email. U razvoju GIS-a za NP Una korištena su tri glavna izvora podataka: klasične topografske karte. i rezultati daljinskih istraživanja (avio ili satelitski snimci). Na ovaj 1 Prirodno-matematički fakultet Sarajevo. podaci prikupljeni terenskim istraživanjima.2. što predstavlja osnovu za dugoročno upravljanje NP Una na uravnoteženi osnovama.

kao i njihova efikasna analiza. Ove odlike se mogu odvojiti u različite slojeve (teme). sačuvaju. Postoji veliki broj definicija. Geografski informacioni sistem (GIS) zauzima posebno mjesto među ovim tehnologijama. ali je povezana sa njima. upravljaju. stručnjaka i metoda dizajniranih da efikasno prikupe. Ove atributne informacije se smještaju u bazu podataka koja je odvojena od grafičkih podataka. moguće je obuhvatiti veće zone i uključiti veći broj varijabli nego što je to slučaj prilikom upotrebe tradicionalnih metoda (Jones. te digitalnih info punktova i web sadržaja. 1994).2. ili u najmanju ruku nije efikasno. Ključne riječi: Geografski informacioni sistem. GIS povezuje prostorne elemente (poznate i kao grafički elementi podataka ili odlike) sa koordinatnim sistemom. te ima potencijalno vrlo značajnu ulogu u objašnjavanju određenih događaja. NP Una. Glavna prednost koju ima GIS u odnosu na tradicionalno kartiranje i analize je mogućnost efikasne koncentracije geografskih podataka iz različitih izvora i različitih vremenskih perioda. koji predstavljaju deskriptivne informacije odlika na karti. GIS je računarski alat razvijen za kartiranje i analizu podataka. ali se generalno može reći da GIS predstavlja kompleks računarske opreme (hardver i softver). predstavlja veliki izazov za upotrebu geografskog informacionog sistema (GIS). zajedno sa vrlo različitim stopama promjena komponenti njihovih fizičkih. bez upotrebe modernih tehnologija baziranih na računarima i informacionoj mreži. statističke analize) sa vizualizacijom i geografske analize.. Diverzitet i strateški značaj zaštićenih područja. & Rogerson. Prilikom prostornih analiza. GIS može također čuvati atributne podatke. unosa obrade te pohranjivanja i ažuriranja podataka o NP Una. predviđanju rezultata i planiranju strategija (Fortheringham. podataka. ArcGIS 9. 1999). bioloških i društvenih sistema. prenose i vrše vizualizaciju različitih vrsta informacija koje imaju geografsku referencu (ESRI. GIS omogućava ispitivanje i prostornih i atributnih podataka u isto vrijeme.način je moguće upotrebom otvorenog računarskog sistema izvršiti standardizaciju prikupljanja. On integriše uobičajene operacije sa bazama podataka (npr. zaštićena područja Uvod Upravljanje zaštićenim područjima nije moguće. GIS za NP Una omogućava također i vizualizaciju prirodnih vrijednosti i odlika ovog područja u turističke svrhe u formi turističkih karata. Također je moguće pretraživanje atributnih podataka i njihovo povezivanje sa 230 . 2006). analiziraju.

. nacionalnom i globalnom nivou je već shvatilo ovaj potencijal i razvija dugoročne monitoring programe u kojima GIS igra centralnu ulogu. 231 2. 1994.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prostornim podacima. Sva kartografska. GIS može kombinovati geografske i druge tipove podataka radi kreiranja karata i izvještaja. što omogućava korisnicima da sakupljaju. Nekoliko organizacija na regionalnom. 1994). Brzeziecki et al.2 koji sadrži sve neophodne alate za prostornu i geostatističku analizu podataka i prediktivno modeliranje. infrastruktura) analiza prikupljenih podataka upotrebom ArcMap sa ekstenzijama za prostornu analizu i geostatistiku (ArcGIS Spatial Analyst i ArcGIS Geostatistical Analyst). koja su izvedena iz posebnih karakteristika ekosistema i podataka koji su prikupljeni u ovim kompleksnom. . zemljišni pokrov. obično putem simulacijskih modela (Đug. Metodologija izrade GIS-a za NP Una podrazumjeva nekoliko koraka: 1. Halpin. katastarske podloge.topo karte 1:25000. Willison et al. U ovom pogledu se uspostava nacionalnog parka Una može posmatrati kao izvanredna osnova za podsticanje šire upotrebe GIS-a u pomaganju razvoja shvatanja i poboljšanja našeg pristupa upravljanju zaštićenim područjima. i interpretiraju informacije bazirane na lokaciji na jedan planski i sistematičan način. i vektorski – geološka podloga. ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire.. 1992). upravljaju. Upotreba GIS-a u nacionalnom parku Una zahtijeva neka specijalna razmatranja. Posljednjih godina sve više raste zabrinutost za degradaciju prirodnih ekosistema. što znači da pitanja vezana za zaštićena područja postepeno pronalaze svoje mjesto na ekološkoj i političkoj agendi (Delbaere & Gulinck. tipovi tla. vegetacija. satelitski snimci IRS i digitalni model terena (DEM). koja potiču iz postojećeg GIS softvera i savremene ekološke teorije. riječna mreža. Materijal i metode GIS-a za NP Una je razvijen na platformi ArcGIS 9. 2005. te ArcScene za 3D prikaz i analizu podataka vezanih za reljef. analitička i sintetska obrada podataka vršena je navedenim tehnologijama. Prema tome. razvoj sveobuhvatne GIS baze podataka koja će sadržavati teme neophodne za uspješno upravljanje (rasterski . Ciljevi su bilježenje osnovnih informacija o stanju zaštićenih područja. Schaller. 1994. a također iz ograničenja. dinamičnom regionu. 1994. kao i evaluacija budućih scenarija koji su izvedeni iz interakcije biofizičkih i društvenih procesa.

GIS može predstavljati vrijednu tehnologiju za opisivanje. čak i za lokacije sa pouzdanim podacima. od kojih svaki ima rastući stepen izazova kojeg nameću problemi koji proizilaze iz heterogenosti. kao alat koji pomaže u inventuri resursa i integraciji podataka. analizu i evaluaciju. Za potrebe razvoja GIS-a za NP Una su uspješno korišteni svi navedeni izvori podataka. biodiverzitet. a rizik od neprecizne ekstrapolacije raste sa brojem varijabli i kompleksnosti okoliša. Ekstrapolacija je jedna od aktivnosti za koju se GIS često promoviše i koristi. procjenu uticaja na okoliš. Kao što je to nedavno pokazao Haslett (1994) koristeći fraktalne analize Berchtesgaden GIS-a (Ashdown & Schaller. 232 . (1994). 1990). Ovi snimci se obično koriste za obezbjeđivanje osnovne klasifikacije i inventure načina upotrebe zemljišta. turizam. Na ovaj način se mogu prikazati trenutna stanja zaštićenih područja i efekti budućih razvojnih planova. Podaci za gotovo sve aspekte prirodnih ekosistema su vrlo heterogeni u dužini i frekvenciji bilježenja. Zaključak koji se može izvući iz ovih podataka je da upotreba GIS-a mora uključiti svjesnost o ograničenjima ne samo dostupnih podataka. kao mehanizam za analiziranje. Tri primjera pitanja podataka. U velikom broju slučajeva. za svaki fenomen. U okviru NP Una GIS aplikacija odražava najznačajnija ekološke. uključuju tehnike prepklapanja. Većina problema koji oteževaju primjenu GIS-a u zaštićenim područjima se odnosi na kvalitet dostupnih podataka i njihovu podesnost za upotrebu u GIS-u. Prema tome. kulturna i ekonomska pitanja koja uključuju. prostornom pokriću i dostupnosti. na primjer. podaci prikupljeni terenskim istraživanjima. 1990). U ovim oblastima GIS se koristi na dva glavna načina: prvo. i rezultati daljinskih istraživanja (avio ili satelitski snimci). nego i shvatanje ekoloških procesa i tehnologija koje se koriste. nego i vizualnih resursa. i drugo. U razvoju GIS-a za NP Una korištena su tri glavna izvora podataka: klasične topografske karte. Ovo može biti vrlo riskantno bez dubokog shvatanja međusobnih odnosa varijabli uključenih u ekstrapolaciju. integracija podataka u jedinstveni GIS sistem i razvoj aplikacije. itd.3. šumarstvo. proces modeliranja i ekstrapolaciju. ekstrapolacija može biti vrlo problematična. modeliranje i predviđanja koji pomaže donosiocima odluka (McKendry & Eastman. Pod ovim uslovima. kao što su opisali Paracchini i Folving (1994) i Walsh et al. zaštićena područja su najkompleksniji prostori. Jedan od značajnih potencijala GIS-a je upotreba tri dimenzije i grafičkih mogućnosti za izradu inventura ne samo biofizičkih i kulturnih resursa. GIS se koristi na oba načina.

Infrastruktura:  saobraćajna infrastruktura (objekti. i sl. ekspozicije. Uspostava efikasnog sistema upravljanja uz upotrebu GIS-a zahtjeva široki spektar podataka o ekološkim uslovima istraživanog područja. putevi. najveći potencijal GIS tehnologije je upotreba povezivanja podataka sa modelima koji omogućavaju predviđanje i objašnjavanje. staze. Baza podataka i serija karata koji dopunjavaju i/ili ilustriraju osnovne informacije o istraživanom području uključuju: Fizičke (osnovne karte):  topografska osnova (nadmorska visina. nego i za generisanje ideja i istraživanje odnosa. nagibi. GIS se može posmatrati kao sistemi koji su vrijedni ne samo za bilježenje. Biološke:  tipovi vegetacije i biljne zajednice. i sl. Iako je inventura resursa neophodan prvi korak.  klimatska osnova. upravljanje i integraciju podataka. Upotreba geografskog informacionog sistema za sugerisanje budućnosti zaštićenih područja zahtijeva uključivanje neophodnog spektra varijabli na podesnoj prostornoj skali i detaljno shvatanje njihovih interakcija. za većinu pitanja na koje naučnici i stručnjaci traže odgovor ne postoje podaci ni adekvatne teorije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Iz ovih primjera se može vidjeti da je najveći i najinteresantniji izazov za upravljanje zaštićenim područjem upotreba GIS tehnologije u istraživanjima: traženje odgovora na pitanja tipa “šta ako”.).  hidrološka osnova (vodotoci.  zemljišni pokrov (CORINE land cover).  staništa životinjskih vrsta (terestrična i akvatična). Prema tome. kao što su: koje će biti ekonomske i kulturne posljedice određenih poljoprivrednih/turističkih aktivnosti ili koje su potencijalne implikacije dugoročnih promjena u okolišu.  administrativna infrastruktura Rezultati i diskusija Setovi GIS podataka koji su korišteni razvoju GIS-a za NP Una su prikazani u Tabeli 1.). Za pružanje odgovora na ova pitanja GIS može pružiti široki spektar modova za analize. 233 . modeliranje i predviđanje. jezero. Međutim. kao i znanjem stručnjaka.  geološka osnova.). i sl.

privremeni i stalni vodotoci) sa topografske karte 1:25000 Tipovi geološke podloge sa Geološke karte 1:100000 Digitalni model terena je izrađen na osnovu postojećih TK 1:25000 i digitalizacijom izohipsi sa ekvidistancom od 20 m Karta nagiba terena je izrađena na osnovu analize površina 3d modela Karta nagiba terena je izrađena na osnovu analize površina 3d modela Lokacije za vegetaciju su unesene na osnovu rezultata terenskih istraživanja i CORINE land cover podataka Analiza zona sa visokim stepenom biodiverziteta je vršena na osnovu podataka o vegetaciji sadržanim u geobazi podataka Saobraćajnice.Tabela 1 Setovi GIS podataka GIS set podataka Položaj Opis Položaj NP Una je izrađen na osnovu satelitskih snimaka sa IRSS i TK 1:25000 Svi vodotoci i stajaće vode (jezera. Ona sadrži niz podataka o abiotičkoj i biotičkoj komponenti NP Una. 234 . objekti i zone uneseni na osnovu satelitskih I zračnih snimaka. distribuciji i statusu pojedinih odlika su ugrađene u bazu podataka koja je povezana sa odlikama u GIS slojevima. te katastarskih planova Analiza senzitivnih zona je izvršena prepokrivanjem zona sa visokim biodiverzitetom i zona pod intenzivnim uticajem čovjeka Definisanje zona zaštite u NP je izvršena na osnovu geostatitisčke analize postojećih slojeva Tip odlike Raster Skala izvora/rezolucija 10 metara Hidrologija Poligon Linija Poligon Poligon 1:25000 Geologija 3d model terena 1:100000 1:25000 Nagibi terena Ekspozicije terena Vegetacija Grid Grid Poligon 1:25000 1:25000 1:25000 Biodiverzitet Poligon 1:25000 Infrastruktura Poligon. Njihove prostorne komponente su uključene u GIS bazu podataka koja je urađena u MS Access programskom paketu. izvori. tačka Poligon 1:10000 Senzitivne zone 1:25000 Zone u NP Poligon 1:25000 Ovi podaci su opisani i dokumentovani za vrijeme terenskih istraživanja. linija. Informacije o kvantitetu.

Svaka od ovih odlika je kreirana kao pojedinačni sloj na karti. na primjer. Ova aplikacija predstavlja jedan dinamičan i interaktivan sistem koji omogućava ažuriranje informacija i statističku obradu podataka uz vizuelni prikaz pojedinačnih odlika.reakcija sistema”. Ljudske aktivnosti predstavljaju “pritisak na okoliš” (kao što su način upotrebe zemljišta. što indicira “promjene u stanju okoliša” (npr. sa jednim slojem za svaku kategoriju informacija. turizam.). redukcija ili umanjenje pritiska i/ili ekoloških šteta uz istovremeni razvoj ZP Una. Ovdje spada. kao što su prekomjerna ispaša.  distribuciju (prostorna distribucija).. veliki broj zemalja EU i internacionalnih organizacija koje se bave informacijama o okolišu. sječa. brojnosti određenih vrsta.. kao što su Eurostat. raznolikosti staništa. Preciznost je stepen kojim informacije na karti ili u digitalnoj bazi podataka odstupaju od stvarnih vrijednosti.  status (rijetke i ugrožene vrste. razdvajanje ili izračunavanje površina) se izvode sa numeričkom preciznošću koja ovisi o prikupljenim podacima koji su pohranjeni u sistemu. koji mijenjaju  Stanje okoliša što opet ima 235 . Ovaj model je poslužio za analizu ekoloških problema. trendovima i pritiscima omogućavaju razvoj podesnog modela za upravljanje NP Una. Značajne informacije o fizičkim i biološkim karakteristikama istraživanog područja uključuju:  kvantitet (površine). promjene u nivou polutanata. kombinovanje. koji rezultiraju  Pritiskom na okoliš kao što je zagađenje ili izmjena staništa.)  pristisci (postojeći pritisci na ekosisteme) Informacije o statusu. turističke aktivnosti). što se vrši kroz modifikovani sistem “uticaj pritisak . i OECD. itd. Ovo pitanje je povezano sa kvalitetom podataka i greškama koje se mogu sadržavati u bazi podataka ili na karti. i on uključuje:  Uzročnike. “Odgovor” na promjene u pritisku ili stanju predstavlja donošenje odgovarajućih mjera i programa ili aktivnosti čiji je cilj prevencija. The European Environment Agency (EEA). Ovaj model su usvojile kao najpodesniji način za strukturisanje informacija o okolišu brojne međunarodne organizacije i tijela koja se bave ovom problematikom.stanje . što omogućava ugradnju podataka u sveobuhvatnu GIS bazu podataka. prepokrivanje. itd. Baza podataka zajedno sa geografskim informacionim sistemom čini aplikativni program razvijen za upravljanje NP Una.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Analize koje se vrše upotrebom GIS-a (npr.

. German National Committee for the UNESCO Man and the Biosphere (MAB) Programme. GIS za NP Una omogućava također i vizualizaciju prirodnih vrijednosti i odlika ovog područja u turističke svrhe u formi turističkih karata. B. In: Mountain regions and GIS. (1990) Geographic information systems and their apllication in MABprojects. hidrografska mreža) Zaključak Prednosti korištenja GIS-a za NP Una su efikasno upravljanje nacionalnim parkom zasnovano na donošenju kvalitetnih i brzih odluka i primjeni rješenja u svakodnevnoj praksi što predstavlja osnovu za dugoročno upravljanje NP Una na uravnoteženi osnovama. (1994) Potential impacts of changing climate on vegetation cover of Switzerland: a simulation experiment using GIS technology. Bonn. Gulinck. H. J. H. Wildi. Na ovaj način je moguće upotrebom otvorenog računarskog sistema izvršiti standardizaciju prikupljanja. O. Uticaj na stabilnost i funkcije ekosistema. Literatura Ashdown. unosa obrade te pohranjivanja i ažuriranja podataka o NP Una. & Schaller.. B. generišući potrebu za  Odgovorima putem donošenja i provođenja odgovarajućih mjera. ecosystem research and environmental monitoring. Delbaere. Mab-Mitteilungen 34. M. Na slici 1 su prikazani pojedini tematski slojevi izrađeni za GIS NP Una. Kienast. (eds) Remote Sensing in Land- 236 . Iz: Delbaere. B. tipovi tla.. (1994) A review of landscape ecological research with specific interest to ladscape ecological mapping. Brzeziecki. F. te digitalnih info punktova i web sadržaja. Slika 1 Primjer GIS tematskih karata za NP Una (nagibi i ekspozicije terena. Gulinck.

Jones. In: Mountain regions and GIS. Đug. Germany.. 2. L. S. R. C. D. Vol. Elsevier Science Publishers. M. Bian.: IDRISI Project. 3-27. Clark University. (1994) Spatial Analysis and GIS.. E.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja scape Ecological Mapping. (2005) Diverzitet i konzervacija vegetacije subalpinskog pojasa planine Vranice. (1999) Geographical Information Systems and Computer Cartography. D. Taylor & Francis. Haslett. J. S. Mountain environments and Geographic Information System. 23 . Explorations in geographic information systems technology. et al. Willison. R. In: McKendry.. Butler.. P. Walsh. B. & Folving. USA. Redlands.) Applications in forestry. Halpin. Mountain regions and GIS. S. (1994) Community structure and the fractal dimensions of mountain habitats. Brown. (1992) Science and management of protected areas. ESRI. P. Longman. Doktorska teza. Office for Official Publications of the European Communities. Fortheringham. London. (Eds.. pp. G. Amsterdam. Shaller. (1994) A GIS analysis of the potential impacts of climate change on mountain ecosystems and protected areas. (1994) GIS and ecosystem models as tools for watershed management and ecological balancing in high mountain areas: the example of ecosystem research in the Berchtesgaden area. J. ESRI (2006) ArcGIS 9. J. McKendry. J. A. USA. J. E. (1994) Form and pattern in the alpine environment: an integrated approach to spatial analysis and modelling in Glacier National Park. (1990) Applications in forestry – review paper. Mass.. J. H. Technical Issues in Geographic Information Systems. L. Journal of Theoretical Biology. Taylor and Francis. Univerzitet u Sarajevu. & Eastman. Ml. Rogerson. Using ArcGIS desktop. (1994) Land use classification and regional planning in Val Malenco (Italian Alps): a study on the integration of remotely-sensed data and digital terrain models for thematic mapping. J. Worcester. S. In: Mountain regions and GIS. R. A. Paracchini.

and the results of remote sensing (aerial and satellite imagery). Geographic Information System (GIS) has a special position among these technologies. which is a basis for long-term sustainable management in NP Una. In this way. Key words: Geographic Information System. NP Una. processing and storing thanks to an open source computer system for NP Una. data obtained in the field investigations. GIS for NP Una enables also visualisation of natural values and ammenities of this area for touristic purposes in the form of tourist maps. Three main sources of data have been used in the development of GIS for NP Una: classic topographical maps.GEOGRAPHICAL INFORMATION SYSTEM FOR NATIONAL PARK UNA Summary Protected area management is not possible. GIS for NP Una has been developed on the ArcGIS 9. ArcGIS 9. or at least it is not efficient. Database together with GIS makes application developed for management in NP Una. From this standpoint. without use of modern technologies based on computers and informational network. This application represents a dynamic and interactive system which enables update of information and statistical data analysis with visualisation of certain features.2. Advantages of use of GIS in NP Una are more efficient management with national park based on the adoption of high quality and fast decissions and implementation of solutions in daily practice. Each of these features has been created as a single map layer. protected areas 23 . not only in Bosnia and Herzegovina. but in the region. establishment of National park Una could be seen as an excellent foundation for promotion of wider GIS utilisation in assistance of development of understanding and improvement of our approach to the protected area management. is possible to standardise process of data gathering. digital info points and web site. with one layer for each category of information which enables input of data in a comprehensive GIS database. as well.2 platform which includes all necessary tools for spatial and geostatistical data analysis and predictive modelling.

istorijsku. time i sredinu za koju je dugogodišnjim življenjem vezan. hrvatski arhitekti i urbanisti su jedan od svojih najkvalitetnijih časopisa popularno 1 Dipl. koju baštini i prenosi kao svoje kulturno naslijeđe potomcima – oplemenjenu ili obezvrijeđenu. riječ je o odnosu čovjeka i prostora sa svim prirodnim i stvorenim fondovima i resursima. Kada kažemo čovjeka. u suštini. a rjeđe za eksploataciju i korištenje raspoloživih dobara u prostoru koji nas okružuje. A ustvari. uređenje prostora se.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROSTORNO PLANIRANJE KAO INSTRUMENT SPRJEČAVANJA KONFLIKATA I SMANJENJA PRITISAKA UNUTAR ZAŠTIĆENIH PODRUČJA Muhamed Ibrahmpašić . nego čovjekovu. Uvod Uređenje prostora u našem društvu još nije dobilo ulogu koju ima u većini zemalja savremenog i razvijenog svijeta. arhitekture 23 . koji su habitat svega živog svijeta i čovjeka kao njegovog dijela i kojemu je Svevišnji Bog namijenio ulogu namjesnika i upravitelja na Zemlji. mislimo na čovjeka koji ima svoju istoriju. a još češće kao urbanističko i arhitektonsko oblikovanje prostora. ing. jer se naš pristup uređenju prostora najčešće ostvaruje kao korištenje prostora za određenu namjenu i razmještaj aktivnosti. Zbog tog shvatanja. Cijeneći ovu činjenicu i spoznaju sveopšte prirodne međuovisnosti. izražava kao prostorno planiranje. ne samo životnu sredinu.

to je moralan čovjek i njegovo ponašanje uvijek uslovljeno restriktivnim i prohibitivnim principima u odnosu na animalne nagone njegove prirode. to postaje prostor eksploatacije i korištenja. čovjekom i njegovom istorijom. odnosno kolijevka reprodukcije života. prostora i dobara u budućnosti. kao i sadržaj. a u problematiku zaštite rije240 . kao “unija više skupova“  Izvornosti – jer procesi proizvodnje i naseljavanja. prirodi i porijeklu religiozna. koji će biti u trajnoj funkciji očuvanja i unapređenja stanja u okolišu i prirodi sa čvrstim opredjeljenjem za održanje datog nam života i života još nerođenih. U tom kontekstu i zbog uočene suštine. već su se razvili sa prirodom. u funkciji održivog razvoja. zakone i moral. koju može spoznati i svrsishodno koristiti samo permanentnim proučavanjem i ugrađivanjem sebe u njene temelje i tokove. moraju biti rezultat valorizacije prostora i izvornih potreba čovjeka i moraju biti rezultat neeksploatatorske prirode razvoja. prirodna i stvorena dobra nisu data samo nama i ovom vremenu. Ovaj princip se može objasniti teorijom skupova u matematici. koji treba da počiva na koncepciji i principima:  Cjelovitosti – jer prostorno uređenje podrazumijeva cjelinu prostora i cjelinu razvoja. Od najranijih dana svog namjesništva na Zemlji čovjek je upućen na stalnu interakciju sa prirodom u svojoj borbi za opstanak i želji da zavlada svim blagodatima i surovostima prirode. a zabrana je u svojoj osnovi. unutar prostora kojeg smo pozajmili od svoje djece – drugim riječima. oblici i dimenzije uređenja prostora. Prostorno planiranje i održivi razvoj zaštićenih područja Zanimanje za prostor Unsko-sanskog kantona na kojemu je zamišljeno utemeljenje Nacionalnog parka Una nije novog datuma.  Razvojnosti – jer čovjek danas mora nastavljati stvaranje prirode i istorije iz prošlosti i mora obezbijediti vrijednu reprodukciju života. Kako se moral rodio iz zabrane i ostao je zabrana sve do danas.nazvali “Čovjek i prostor“ i u njemu obrađuju sve teme koje se tiču odnosa čovjeka i prostora. mislim da će i ova konferencija biti naš doprinos pokušaju da izgradimo sopstvena pravila ponašanja. U tom cilju. Samo cijelo (ili cjelina više cjelina) – može opstati. Prostor. 2. u zavisnosti od odnosa koji u društvu vladaju i morala na kojem jedno društvo počiva.

u Cazinu je održan tematski skup o “Savremenim tehnologijama prečišćavanja otpadnih voda i zaštiti rijeke Une. Nakon ovog skupa. godine. prvenstveno restriktivna. sa prijedlogom pokretanja postupka uspostave NP UNA i pripreme dokumenata za konačnu valorizaciju prirodnih vrijednosti i mogućnosti trajne zaštite sliva rijeke Une kao područja posebnih obilježja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ke Une uključeni su naučnici koji se bave proučavanjem okoliša iz obje bivše republike. definisanje osnovnih ciljeva ne podrazumijeva prvenstvenu zaštitu ili je ona samo jedan od ciljeva. opet zahvaljujući “Unskim smaragdima“. Istina. nego pomirujućom sa prirodnom sredinom i njenim izrazitim prirodnim značajem. lavinu oko utemeljenja Nacionalnog parka na Uni pokrenuo je skup “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une“. Sve mjere za provođenje plana i plan kao akcija. održan u Bihaću 1991. Prostorni planovi zaštićenih područja koja imaju izrazit prirodni značaj i pripadaju skupini područja posebnih obilježja i kao takvi su jedan od temeljnih instrumenata zaštite. konačno su Vladi Federacije BiH upućeni svi relevantni dokumenti na razmatranje. koje su poznate kao izvor onečišćenja. 2000. izgledom i ambijentom. godine. a samo godinu dana poslije toga. u kojoj su učestvovali naučnici iz Bosne i Hercegovine i susjedne Hrvatske. Zbog toga. organizovana je naučna tribina pod nazivom “Sedra rijeke Une i Una bez sedre“. kada je preko četrdeset autora dalo naučni doprinos o vrijednostima Une. Prvi skup posvećen tim pitanjima održan je davne 1985. danas samostalne države. također u Bihaću. razvoja industrije. naročito o biološkoj raznolikosti u slivu rijeke Une i jedinstvenom radu “Unskih smaragda“ i njihovom osnivaču. Na tim skupovima razmatrani su različiti aspekti razvoja ovoga prostora i konflikti između zahtjeva za zaštitom tla i vode. Ipak. biološkom i pejsažnom raznolikošću. naročito drvne i prehrambene. nego je to optimalni razmještaj stanovništva i djelatnosti u prostoru 241 . prihvatajući svekolike ustupke koji mogu doprinijeti poboljšanju stanja i povećanju kvaliteta prirodne sredine i njene izvornosti. Sane i Korane“. I konačno. a istovremeno njihova uloga treba biti i aktivna u smislu da se ne smije shvatiti previše i intenzivno razvojnom. osnovni cilj prostornih planova područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj. uređenja i održanja područja Mora se naglasiti da je uloga prostornih planova zaštićenih područja. pokojnom Bošku Marjanoviću. moraju biti u funkciji unaprjeđenja prirodne i čovjekove sredine.. mora biti očuvanje izvornosti prirode sa svim njenim obilježjima. pod nazivom “Prostorno uređenje i zaštita rijeka Une i Sane“. kod metodologije i ciljeva izrade ostalih prostornih planova.

već na uzajamnoj koegzistenciji  Na uvažavanju zakona i spoznaje o oskudnosti komponenti prirodne sredine  Na utvrđenoj politici prirodnih resursa i strategiji upravljanja njima .“ B. koji prestavlja novu filozofiju razvoja u svijetu i koja pokazuje najviše rezultata. da koriste oskudna proizvodna sredstva koja bi se mogla koristiti u alternativne svrhe. gospodarstvo. sadašnje i buduće. uz upotrebu novca ili bez njega. Ekonomija i ekologija – održivi razvoj. Gledajući u cjelini. ali u suštini i u kontekstu održivog razvoja: “Ekonomija je proučavanje načina na koji se ljudi i društvo opredjeljuju. Ovo iz razloga jer se ekonomija razvija na račun prirodne sredine i njenih dobara. Terminom “ekonomija“ najčešće označavamo gazdinstvo. a prirodna sredina je često ograničenje razvoju ekonomije. da u određenom vremenu proizvedu razna dobra i da ih raspodijele za potrebe potrošnje. odnos čovjeka i prostora se u svijetu izražava kroz sve učestaliji konflikt interesa između ekspanzivne ekonomije i prirodne sredine.Dokument o politici koncesija  Na istinskom opredjeljenju da se prirodna sredina sačuva u svojoj integralnoj raznolikosti  Na ekonomskom vrednovanju komponenti prirodne sredine i kontroli djelovanje tržišta na proces njene valorizacije 242 . mogu se iskazati u sljedećem:  Na razvijanju društvene sposobnosti za prihvatanje filozofije i prakse održivog razvoja  Na shvatanju da se odnos ekonomije i ekologije u našem budućem razvoju ne bi smio zasnivati na principu međusobne borbe. Svijet danas traži izlaz iz konfliktne situacije i u tom pravcu iznalazi različite puteve u uspostavljanju koegzistencije između ekonomije i prirodne sredine. zavisno od rasprostranjenosti i položaja utvrđenih materijalnih dobara i infrastrukture u prostoru. To je orijentacija na održivi razvoj. Principi i načela na kojima bi se temeljilo prostorno planiranje zasnovano na konceptu održivog razvoja. Golić. ova konfliktnost je manje izražena u zemljama sa većim stepenom društveno-ekonomskog razvoja i obratno. Sarajevo 1998. U pravilu.koji omogućuju policentričan razvoj gradskog i vangradskog područja. na pojedince i grupe.

Mnogi smatraju da je tek nakon konvencije IUCN u Bantu 1972. park-šume većih površina. Prostorni planeri u bivšoj Jugoslaviji primjenjivali su metode zoniranja bar 10 godina prije konvencije u Bantu. Složenost funkcija nacionalnog parka koje određuju zaštitu (kao što je naučna. odgojna. prirodoslovna. tehničkih. izvornosti i razvojnosti i predložiti održivo rješenje korištenja i upravljanja ukupnim zaštićenim područjem. unutar kojih su se razlikovala područja izrazitih i posebnih rezervata. naseljenih područja. kulturna i estetska funkcija) i funkcija koje određuju način i uslove korištenja prostora (kao što je obrazovna. Konvencija u Bantu i IUCN metodologija i kategorizacija prostora unutar zaštičenih područja. parkovi prirode. izvornosti i razvojnosti. treba da imaju prostorne planove posebnih obilježja (nacionalni parkovi. prometnih i i druga područja posebne namjene. osnovni i najbitniji element prostornog plana područja posebnih obilježja je “plan zona“ ili “ZONING PLAN“. godine. To nije sasvim tačno. u suštini suprotne orijentacije i funkcije nacionalnog parka. naučnoistraživačka. Primjeri Prostornog plana Nacionalng parka “Plitvička jezera“ i njegovih autora . zaštićeni prostori ili područja posebnih obilježja. prostorno planiranje i održivi razvoj moraju počivati na principima cjelovitosti. Zbog vrlo precizne kategorizacije prostora. je kasnije samo detaljnije terminološki definirala nazive zona zaštite. odnosno multidisciplinarnoj valorizaciji postojećeg stanja. prostornim planerima data mogućnost zoniranja nacionalnih parkova i zaštićenih područja uopće. Kako smo naglasili.uže i šire zaštićeno područje. Može se reći da su načela zoniranja bila vrlo jednostavna i ograničavala su se na osnovnu podjelu područja unutar nacionalnih parkova . ali i integrisati u jedinstvenu koncepciju – nakon sveobuhvatne valorizacije prostora i ocjene njegove cjelovitosti. U tom cilju. u prvom redu uskladiti. predstavljaju osnovne razloge zbog kojih je neophodno raditi prostorni plan.Ante Marinović-Uzelac sa saradnicima. prostorni plan treba i mora. IUCN kategorizacija nije uvijek dosljedno primjenjivana u našoj i stranoj praksi. Prostorni plan za nacionalni park je zasigurno najsloženiji razvojni prostorno-planski dokument između svih prostornih planova zaštićenih prirodnih područja. zaštićeni krajolici i spomen područja većih površina). rekreacijska i turistička. Ove. ocjeni mogućnosti i specifičnosti sopstvenog razvoja i procjeni ugroženosti prostora postojećim i planiranim sadržajima i funkcijama. te druge komplementarne funkcije korištenja prostora). turističkih i rekreacijskih zona. 243 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prema važećem zakonodavstvu i klasifikacijama.

treba da se zasniva. osim ako rekreacijom u prirodi ne shvatamo samo šetnju. a to su: 1. odnosno više nisu i to nije ni bila njihova osnovna karakteristika i namjena. Javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima od značaja za planiranje  Planiranje bez definisanih načela se svodi na rutinski posao. intervenisano uređenje prirode. zona divljine jezera nisu. slapova i vodotokova? Tada je zaključeno da stroga prirodna zona Plitvička jezera ne mogu biti radi posjete turista. -1977.Nakon prihvatanja konvencije IUCN i prihvatanja usvojene kategorizacije. Zato ozbiljno i sveobuhvatno prostorno planiranje. 1976. korištenje zemljišta i zaštitu prostora kao osobito vrijednog i ograničenog dobra. pored već navedenih i zakonom definisanih načela mora biti utemeljeno i na više opšteprihvaćenih načela. u skladu sa našim Zakonom. zona usmjerene zaštite nije jer se ne može tu dozvoliti. Ovo naglašavamo iz istih razloga. koji može biti korektan kao postupak. 3. ali neadekvatan kao rezultat. S druge strane. a prilikom izrade Prostornog plana Plitvička Jezera. korištenje zemljišta i zaštita prostora osigurava se provedbom planskih dokumenata zasnovanim na cjelovitom pristupu planskom uređenju prostora i na načelima održivog razvoja. između ostalog i na načelima:  Usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za razvoj općine. postavilo se pitanje: u koju kategoriju svrstati sistem Plitvičkih jezera. Iz navedenih razloga i postavljenih ciljeva proizilaze i osnovna načela planiranja unutar zaštićenih područja:  Prostorno planiranje i urbanizam.  Planiranje prostora. niti ima smisla. iako ima i niz drugih prirodnih vrijednosti i rijetkosti. potrebe i načina zoniranja i kategorizacije unutar Nacionalnog parka Una. bilo je očigledno da su jezera s vodopadima u Nacionalnom parku Plitvička jezera njegov najvrijedniji dio koji je i utemeljen baš zbog tih neponovljivih jezera i njihovih sedrenih barijera. lokalne zajednice i šire. godine. podrazumijevaju plansko upravljanje. Plan je prostorni izraz razvoja društva Planiranje za čovjeka sa čovjekom Planiranje je razvojni proces 244 . 2. u suštini. a zonom rekreacije se isto tako ne mogu smatrati.  Plansko upravljanje. koja je predložena i prihvaćena Studijom izvodivosti NP UNA. koja se primjenjuju u našoj društvenoj i planerskoj praksi.

u definisanju ciljeva izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja “Sliv rijeke Une“ i projektnog zadatka za izradu Plana. Granski planovi višeg reda – u prvom redu planovi krupne infrastrukture – magistralne i regionalne saobraćajne mreže. 9. Razvojni parametri prostornih planova višeg reda i razvojni planovi susjednih zemalja. c. namjeni i zoniranju prostora. a njima se definišu polazna i osnovna opredjeljenja razvoja šire regije. 7. ta opredjeljenja korespondiraju sa razlozima i ciljevima osnivanja NP UNA. Geosaobraćajni položaj – položaj tranzitnih i turističkih tokova koji gravitiraju nacionalnom parku. 8. što omogućuje veće intervencije u tom prostoru i liberalniji pristup u definisanju ograničenja. 5. 245 . b. Vanjski uzročnici su: a. U slučaju NP UNA vanjski uzročnici su razvojni i prostorni planovi susjedne Republike Hrvatske koja je svojim Prostornim planom kontaktni prostor na lijevoj obali rijeke Une definisala manjim stepenom zaštite. naglasak dalo na ocjenu prirodnih uvjeta i izradu studije ranjivosti prostora. za sada. 6. Međusobne uslovljenosti razvoja nacionalnog parka i društveno-političkih zajednica na čijoj teritoriji se nalazi park. Istina. kako bi zoniranje unutar šireg prostora bilo utemeljeno na ocjeni mogućnosti korištenja prostora i ostvarenju osnovnih funkcija NP Una. Konflikti i pritisci unutar zaštićenog područja NP Una Uzročnici koji djeluju na prostor nacionalnih parkova i izazivaju konflikte u njima mogu se podijeliti na vanjske i unutrašnje uzročnike. Ovaj konflikt je izraženiji kada se zna da se ukupno slivno područje rijeke Une nalazi u Hrvatskoj. Integralnost planiranja u prostoru Kontinuitet planiranja u vremenu Prostorni plan je plan društvene akcije Plan je društveni dogovor i zato je i normativni akt Plan je akt akcije Planiranje prostora je istraživanje Iz svih navedenih razloga Federalno ministarstvo prostornog uređenja Sarajevo je. Prostorni plan FBiH i Prostorni plan USK-a nisu još doneseni. 3. energetskih objekata i sl. d.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 4.

Povoljne okonosti su vezane za hidrogeologiju kanjona Unca i vodoneodrživost tog kraškog područja za eventualne hidroakumulacije.000 stanovnika ili preko 50% manje u odnosu na 1991. Zatečene i očekivane neusklađenosti. sveobuhvatnih i sukcesivnih istraživanja specifičnosti ovog kraškog područja. ekonomski i infrastrukturno nerazvijen (izuzetak je jedino saobraćajna infrastruktura. centralnih motiva atrakcije i prirodnih vrijednosti unutar Nacionalnog parka u odnosu na pristupne pravce i naseljena mjesta. RO Energoinženjering.Martin brod. 246 . jer bi tako stvorena manja hidroakumulacija bila dovoljna za regulisanje. U nacionalnom parku Una to je položaj Unske pruge i regionalne ceste R. konflikti i rizici Prostor budućeg NP Una slabo je naseljen (trenutno živi oko 4. pa čak i u kontaktnim ili pufer zonama. koju je 1986. Istina.408 Kulen vakuf .  Vlasništvo nad zemljištem i ubrzan promet nekretninama  Položaj temeljnih fenomena. Povoljno rješenje za izgradnju pregradnog praga i hidroakumulacije na rijeci Unac se može naći uzvodnije od Drvara na lokaciji Mokronoge. Zaključci i preporuke te studije ukazuju na veoma veliki rizik ulaska u eventualne investicije bez prethodnih dugogodišnjih. godine uradio SOUR Energoinvest Sarajevo. Unutrašnji uzročnici su:  Izgrađena naselja i privredne djelatnosti unutar granica nacionalnih parkova. kao i izgrađena stambena strukturu – aglomeracija u Martin Brodu. koje prolaze kroz samo jezgro NP UNA. koja je utvrđena Studijom o mogućnosti izgradnje HE Rmanj manastira na rijeci Unac. OOUR Hidroinženjering. Zato se na tom prostoru trenutno uglavnom ne javljaju takve neusklađenosti i konflikti u njegovom korištenju koji bi zahtijevali hitne i značajne zahvate i mjere (izuzev nekontrolisane urbanizacije uz Unu u najnizvodnijem dijelu područja. od Lohova. ovaj objekat ne bi imao prvenstveno elektroprivredni nego vodoprivredni značaj. godinu). koja je međutim slabo iskorištena i koju je neophodno modernizovati). odnosnoi izravnavanje vodostaja visokih i srednjih voda Une tokom cijele godine. preko Ripča do Bihaća).U našem slučaju jedan od najozbiljnijih vanjskih uzročnika eventualnih konflikata su najavljeni planovi i namjere izgradnje HE Rmanj i eventualne tendencije za proširenje eksploatacionog polja rudnika gipsa u Kulen Vakufu unutar granica NP Una.

ostvarivati prihode i otvarati radna mjesta. te posljedice intenzivne “industrijalizacije” iz 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka). 24 . između uprave NP koja provodi mjere ograničenja korištenja prostora i lokalnih stanovnika koji žele bez ograničenja i uslova graditi i proširivati stambene i privredne objekte. kroz korištenje nekih prirodnih vrijednosti područja. zbog toga se javljaju. kao i nekoliko preduzeća koja se bave raftingom. ali i na planirani. koja mogu uticati i na zatečene uslove života lokalnog stanovništva i na zatečene privredne djelatnosti. U načelu. Tu spadaju prije svega rudna i vodna bogatstva u kontekstu novih uvjeta zaštite i upravljanja područjem. ograničenja u korištenju prostora. ne vodeći računa o faktoru opterećenosti određenih dionica i temeljnih fenomena na rijeci Uni. Značajnije neusklađenosti i konflikti javljaju se tek vezano uz planiranje budućeg načina korištenja razmatranog područja. postupaka i mjera za usklađivanje odnosa raznih korisnika prostora i mjera za otklanjanje mogućih rizika u prostoru. zbog kojih se i uspostavlja zaštita.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Rizici su prije svega vezani uz naslijeđe iz bliske prošlosti (uz neizgrađenost komunalne infrastrukture. prema državnom zakonodavstvu i prema međunarodnim standardima. Njihovo sagledavanje. što ima za posljedicu usporen postupak usvajanja prostornih planova Unsko-sanskog kantona i Opštine Bihać. što se postiže definisanjem prostorno-planskih uslova. Na području koje je predviđeno za zaštitu u kategoriji nacionalnog parka uvode se. odnosno zahvata. Ovdje spada Elektroprivreda BiH. zbog kojih planirane dobiti mogu biti ugrožene ili čak izgubljene. te koristiti prostor na način koji im najbolje odgovara. te od bolesti i štetočina u šumskim ekosistemima). između uprave NP i zatečenih privrednih subjekata koji su uložili ili planiraju uložiti sredstva. između institucija koje pokreću osnivanje NP i institucija koje smatraju da postoji bolji način korištenja zatečenih prirodnih bogatstava unutar zaštićenog područja. ili se vremenom mogu pojaviti sljedeći konflikti kod uspostave NP Una:  Prvo. treba da je podloga za planiranje načina njihovim upravljanjem.  Drugo. razne posljedice zadnjeg rata. kao i sagledavanje postojećih rizika.  Treće. kao i odsustvo ljudi koji bi čuvali ovaj prostor (od požara. odnosno mogući razvoj utemeljen na neograničenom korištenju prirodnih bogatstava područja.

zaštitu prirode a posebno zaštitu rijeke Une. Ovim je Odlukama do donošenja prostornog plana za ovo područje obustavljena bilo kakva gradnja na razmatranom području. Odnos lokalnog stanovništva prema takvim ograničenjima trebat će prevazići ubrzanim aktivnostima na faznom donošenju Prostornog plana i korištenjem. koje su upravo najviše vezane uz ekologiju. te o ukupnom pristupu osnivača buduće uprave NP i same uprave (kao najjačeg budućeg korisnika prostora. 24 . ali je i vrlo zainteresovano za budući razvoj. pod uslovom uspješnog završetka povratka ukupnog raseljenog stanovništva i demografske obnove. Za očekivati je da će se ovaj oblik organizovanja lokalnog stanovništva i njegov interes prema Uni zadržati. u slučaju uspješnog početka djelovanja NP Una. odnosno predstavnika državnih interesa) prema razrješavanju tih konflikata. lokalno stanovništvo je sigurno i danas i u budućnosti po snazi i uticaju drugi najvažniji korisnik područja koje se stavlja pod zaštitu.U ovom je trenutku na razmatranom području budućeg NP Una najizraženiji konflikt na razini državne uprave i lokalnih stanovnika (posebno lokalnih malih poduzetnika). razrješenje ovog i ostalih konflikata ovisiti će s jedne strane o trenutnoj i budućoj snazi zainteresovanih strana (korisnika prostora). Ovo. Posebno je važno što s ovog područja najmlađi i najškolovaniji dio populacije trenutno još živi i radi izvan područja razmatranja. a svoj interes prema svom rodnom kraju artikuliše kroz podršku nevladinim udruženjima i organizacijama. Uz buduću upravu NP. Ima ih više vrsta:  oni koji se žele prilagoditi i uklopiti u budući sistem zaštite područja (pa i žrtvovati dio prihoda ili neke oblike djelatnosti). zakonom dozvoljenog. povratničko. instituta davanja zajedničke stručne ocjene i mišljenja Nosioca izrade i Nosioca priprema plana i Savjeta plana. a uticaj vjerojatno i povećati. Treća vrsta korisnika razmatranog prostora su zatečeni i budući preduzetnici koji žele iskoristiti prirodne vrijednosti ovog područja bez nametanja ograničenja. U ovom trenutku na području budućeg NP Una lokalno je stanovništvo uglavnom starije dobi. koji je nastao donošenjem Odluke o utvrđivanju područja sliva rijeke Une područjem od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i donošenjem Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH “Sliv rijeke Une“. kao prvog korisnika prostora NP Una. U načelu. naravno. o mogućnostima i uslovima pod kojim je moguće dozvoliti neke konkretne zahvate u prostoru i prije donošenja Prostornog plana.

Zbog iznesenih i suprostavljenih interesa navedenih korisnika prostora NP Una. uglavnom. ne vrši istraživanja niti druge pripreme za investicije. jer ona uglavnom ima značajan kapital. U ovu grupu spadaju. ili vrsta korisnika prostora. Četvrta vrsta korisnika razmatranog prostora su lokalna uprava. U cjelosti. U našem slučaju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  oni koji su spremni odustati od svojih planova i ekonomskih ulaganja uz uslov dobivanja pravične naknade za do sada uložena sredstva. Ovisno o vrsti djelatnosti i poziciji postavljaju se prema problemu zaštite razmatranog područja aktivno ili pasivno. komunalna i javna preduzeća. koje su u najvećoj mjeri pozitivno orijentisane prema projektu uspostave NP Una. utemeljenu na vrednovanju i valorizaciji svih interesa u kontekstu osnovnh ciljeva zaštite ovog područja i uspostave NP Una. ali bi želio rezervisati prostor za svoje buduće interese. te razne državne institucije. U ovom trenutku u tu grupu spadaju preduzetnici udruženi u elektroenergetski lobi. 24 . Drugu grupu čine preduzetnici vezani uz moguće korištenje rudnih prirodnih bogatstava. koje se sve izraženije opredjeljuje za uspostavu NP Una. Ova treća grupa. koja zbog nedostatka sredstava uglavnom rješavaju prioritete izvan razmatranog područja. korisnika prostora su razne lokalne i druge institucije iz domene obrazovanja i nauke (Univerzitet u Bihaću sa Biotehničkim fakultetom na čelu). je s gledišta mogućih budućih konflikata i najvažnija. za očekivati je u skladu s interesima lokalnog stanovništva. te zbog demokratskih uslova u smislu konkretne političke odgovornosti za donesene odluke. Peta vrsta. ovaj se lobi trenutno ne odnosi aktivno prema ovom području. jedini ispravni pristup je nastojati uskladiti sve postojeće i očekivane interese svih prisutnih i mogućih budućih korisnika razmatranog područja kroz prostorno-plansku dokumentaciju. te  oni koji vrše pritisak na političke strukture radi zaštite svojih interesa. te javni i politički uticaj. koji se vrlo aktivno odnose prema problemu budućih ograničenja: provode istraživanja i na stručnom nivou nastoje naći načina kako se prostorno uklopiti i korespondirati sa osnovnim ciljevimna uspostave NP Una. Istina. uslovno rečeno. zdravstva i dugih javnih usluga. zbog javnosti. komunalna i javna preduzeća. lokalna uprava kao “korisnik” prostora u načelu se postavlja u skladu s javnim mnjenjem.

Ovi se rizici mogu smanjiti. zatim rizici od unosa stranih biljnih i životinjskih vrsta. kako blagovremenim predviđanjem i stalnim monitoringom. na poseban način. napušteni. koji mijenjaju režim vodotoka i ugrožavaju obale. U tom smislu uprava NP Una mora preuzeti značajnu ulogu u njihovoj kontroli. Osim ovih zatečenih rizika od onečišćenja voda i zemljišta razmatranog područja. nanosa šljunka i pijeska.  Uprava NP Una participira i u ostalim programima. te potrebna ulaganja u izbjegavanje ili smanjivanje šteta.  Prema svojoj osnovnoj zadaći. ili rizici od novih privrednih aktivosti na širem slivnom području (posebno u susjednoj R Hrvatskoj). te rizika od poplava. aktivnim učešćem u stručnim i naučnim istraživanjima i sl. Uprava NP Una treba preuzeti unutar granica zaštićenog područja gotovo u cijelosti ulogu kontrole rizika od promjena u ekosistemima. Ovisno o nivou štete koju mogu izazvati.).Rizici po okoliš i prostor Danas unutar područja NP Una ne postoji izgrađena komunalna infrastruktura i organizovano upravljanje otpadom sa odlagalištem otpada. te ulogu nadzora prostora i dojave u slučaju incidenata. “ROTARI VOZA“. oštećeni i nesanirani objekti. kojim se kolektivno. postavljanje uslova na pojedina rješenja i mjere drugim korisnicima prostora. uključujući i participacije u programima vodoprivrede i aktivnosti na uređenju obala i korita rijeke Une od naplavina. moraju se utvrditi prioriteti njihove kontrole. odnosno moguće ih je kontrolisati i smanjiti vjerovatnost njihove pojave. može najkvalitetnije i najcjelovitije razgledati i doživjeti ljepota kanjona rijeke Une. 250 . tako i mjerama za provođenje zaštite koje se ugrađuju u Odluku o provođenju Prostornog plana i ukupno rješenje upravljanja NP Una. te rizici od uticaja klimatskih promjena. Rizici po okoliš mogu biti i od incidenata u slučaju eventualne uspostave ranijeg intenziteta željezničkog saobraćaja Unskom prugom. u skoroj budućnosti mogu se pojaviti i novi rizici izazvani novim ljudskim aktivnostima.  Uprava NP Una mora participirati i u programima. Sva su predviđanja da Unska pruga gubi svoj raniji značaj i da će ona vremenom postati turističkom prugom u funkciji tzv. mjerama i zahvatima vezanim uz ostale rizike (provedba edukacija. mjerama i zahvatima lokalnih uprava. javnih i komunalnih predzeća vezanim uz sanacije onečišćenih lokacija i uz daljnje kontrolisanje onečišćenja koja mogu dospjeti na štićeno područje. a nerijetko su vidljivi tragovi onečišćenja od prošlog rata. ili se mogu kontrolisati njihove posljedice.

jer neki od tih elemenata prostor dijele. otpadnih voda. uzeta kao element razgrani- 251 . vodom ili tlom. Dimenzioniranje prirodnih i kulturnih zona i određivanje njihove granice proizilazi iz rasprostranjenosti prirodnih karakteristika i izvornosti. U konkretnom slučaju. kao i obavezno definisanje graničnih vrijednosti i intenziteta korištenja prostora temeljnih fenomena unutar parka – odnosno. a neki ga objedinjavaju. koje mogu stvoriti povećane rizike za NP Una. posebno područja temeljnih fenomena. NP Una može stvarati rizike u razmatranom području i zbog svoje krive procjene upravljanja zaštićenim područjem.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Međutim. i sam NP Una može stvarati rizike u razmatranom području svojim aktivnostima. Ovo se postiže osnovnim i detaljnim ZONING PLANOM i definisanjem namjene i dimenzioniranjem prostora unutar zaštićenog područja sa aspekta zadovoljavanja njegove osnovne funkcije zaštite i održivog razvoja – odnosno zoningom. zbog raspada i podijeljenosti bivše države. turističkih i edukativnih djelatnosti. uzimajući u obzir faktor sigurnosti. najbitniju i stratešku ulogu u razvoju i uređenju nacionalnih parkova igraju sintetski prostorni planovi kojima se definišu kvalitativni i kvantitativni nivo prirodne ponude i način korištenja prostora. koje su vezane uz politiku prema lokalnom stanovništvu i uz očekivane. uznemiravanje vrsta. kojim se ostvaruju njegove funkcije koje određuju zaštitu i funkcije koje određuju način i uslove korištenja prostora. 4. prije svega masovnim prijemom posjetilaca na razmatrano područje. zrakom. oštećenja prirode i sl. koji ih obavezno proširuje radi uticaja koji se mogu javiti i prenositi vizuelno. definisanje i proračun koeficijenta opterećenosti ukupnog zaštićenog područja i njegovih dijelova. Vodotoci. zbog eventualnog zaustavljanja demografske obnove ili ugroženosti održivog upravljanja zaštićenim područjem i sl. što ima za posljedicu dodatne količine otpada. Prostorno planiranje kao instrument sprječavanja konflikata i smanjenja pritisaka unutar zaštićenog područja NP Una Kada govorimo o konfliktima unutar prostora nacionalnih parkova i zaštićenih područja. rijeka Una je nesretno. Također. odnosno povećane prihode od sportsko-rekreativnih. kao i neki vještački elementi (putevi i željezničke pruge) su često uzimani kao element političkih granica. Granice zona se konačno zaokružuju prema konkretnim i na terenu prepoznatljivim elementima.

Definisanje i usaglašavanje osnovnih funkcija mora biti rezultat valorizacije prostora i njegovih prirodnih i kulturno-historijskih određenja. vrela (7 njih izdašnosti veće od 100 l/s. mozaičnost staništa (s posebno rijetkim i ugroženim vodenim i travnjačkim staništima). te 47 izdašnosti 1 do 10 l/s). planinskog i mediteranskog). kao i dijelove teško pristupačnih područja i do danas očuvane divljine. koja se međusobno miješaju i rezultiraju raznovrsnim meteorološkim pojavama i znatnom humidnošću prostora. Dimenzionioranje zona mješovite namjene je potpuno drugačije.čenja i dijeljenja prirodne zone koja predstavlja jednu cjelinu na prostoru BiH i prostoru Republike Hrvatske. osnovna koncepcija uređenja prostornog uređenja treba se temeljiti na koncepciji zaštite prema odredbama Zakona o zaštiti prirode i koncepciji korištenja prostora u obimu u kojemu je ono dopušteno. kako geomorfoloških i hidrogeoloških. raznovrsnost i nezagađenost tla. gdje postoje značajne indicije o zastupljenosti većeg broja reliktnih i endemskih vrsta. koje se ogledaju u sljedećem:  položajem na granici tri klimatska područja (kontinentalnog. Ovo je također refugijalno područje. Posljedica ovih glavnih osobitosti je prije svega iznimno bogatstvo prirodnih vrijednosti. koja je zajedno sa slivom Korane i Krke jedinstvena u evropskim razmjerama.  reljefnim oblicima koji su s jedne strane stvorili jedan od rijetkih prirodno prohodnih puteva iz kontinentalnog područja Srednje Evrope prema Jadranskom moru. zatim različite sedrene forme u dolini rijeke Une (starosti tri i više hiljada godina). ali istovremeno i od potražnje i turističke zainteresovanosti. te atraktivan krajolik. a što proizilazi iz valorizacije zatečenog –postojećeg 252 . tako i različitih kultura. još 7 izdašnosti 10 do 100 l/s. Njegove su bitne odrednice geografske i geološke specifičnosti. odnosno njihove dimenzije će zavisiti od prihvatnog kapaciteta prostora temeljnog fenomena. Ovaj je prostor i u kulturno-historijskom smislu područje koje obiluje bogatim naslijeđem. a napose svih evropskih vrsta velikih predatora).  kraškim oblicima i hidrografijom. koja karakterišu prostor NP Una. tako i bioloških. kako arheoloških nalazišta i historijskih spomenika. velika raznolikost biljnih i životinjskih vrsta (posebno kičmenjaka. U te vrijednosti ubrajaju se bogatstvo čistih voda. Ove zone će biti razgraničene vanjskim i unutrašnjim faktorima. Osnovni elementi predloženog rješenja i područje obuhvata i zone zaštite: Prema projektnom zadatku Studije izvodivosti NP Una.

servisne službe i objekti NP. ukupno područje NP Una se dijeli na područje stroge i usmjerene zaštite i područje usmjerenog razvoja. kao i objekti infrastrukture)  Kulturne zone      Zone mješovite namjene   Prema rezultatima Studije izvodivosti NP Una.100 ha. zona kanjona Une nizvodno do Martin Broda i zona kanjona Unca. koje su u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema međunarodnim standardima).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stanja.  zona izvorišta Krke. veličine oko 5. Unutar područja stroge i usmjerene zaštite mogu se odrediti uže podzone.Lohovo. U području stroge i usmjerene zaštite razlikujemo:  zona međuprostora Una-Unac veličine oko 4.  zona Štrbački buk. kao i zaključcima 11. u kojima će se po posebnom režimu dopustiti i određene tradicionalne privredne djelatnosti. Područje usmjerenog razvoja obuhvata samo jednu zonu. Generalne skupštine IUCN sa načelima zoniranja za zaštićena područja i to:  Prirodne zone    Zona temeljnih prirodnih fenomena Zona usmjerene zaštite Specijalne zone (razne vrste posebnih rezervata i spomenika prirode) Zone poljoprivrednog krajolika i tradicionalne obrade tla Arheološke i kulturno-historijske zone graditeljskog naslijeđa i lokaliteti Etnološke zone i lokaliteti Antroploške zone i lokaliteti Turističke zone Ostale zone (saobraćajne infrastrukture.800 ha.600 ha. koja je također u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema međunarodnim standardima). veličine ukupno oko 3. u kojoj je najstroži režim zaštite u kategoriji rezervata divljine (kategorija Ib prema međunarodnim standardima). U ovoj zoni. dopušten je razvoj tradicionalnih i nekih zateče- 253 . ulazni terminali. koja je u kategoriji zaštićenog pejsaža (kategorija V prema međunarodnim standardima). koja se proteže između granica nacionalnog parka od Martin Broda nizvodno do Štrbačkog buka.

a prostor između rijeke Unac i Krka može se. u operativnom smislu. za razliku od drugih poslovnih projekata. ako su usklađeni s regionalnim specifičnostima i lokalnim vrijednostima. te ako im se namijeni uloga zaštitnih ili tzv. Izvan područja Nacionalnog parka “Una” ostaju zone Orašca. staviti u funkciju održivog razvoja. To podrazumijeva utvrđivanje stanja na koje želimo ostvariti uticaj svojim konkretnim projektom zaštite. Instrumenti i kriteriji za praćenje efektivnosti uspostave i napretka u upravljanju zaštićenim područjima Svaki projekat zaštite ima za cilj da nešto promijeni i utiče na neko stanje ili uslov. šta projekat.stvaranjem uslova i usmjeravanjem lokalnog stanovništva na unaprijeđenje i razvoj eko-poljoprivrede i stočarstva na ovom području. te turizma. “tampon” zona za zaštitu samog nacionalnog parka. površine oko 1. čiji su efekti lako mjerljivi financijskim profitom. kod projekata zaštite i unapređenja prostora. Zbog toga. uočavamo razliku koja se očituje u nemogućnosti preciznog definisanja. pokušava i treba postići? Zato su stručnjaci Svjetske banke razvili metodologiju i kriterije. mjerljivost ovakvih projekta je dosta složenija. Stoga.100 ha. 5.nih privrednih djelatnosti. kao i na prostoru platoa. Najnovijim istraživanjima i valorizacijom prostora u postupku izrade Prostornog plana.400 ha i Ripča. utvrđena je opravdanost proširenja zaštićenog područja uzvodno do drvarske doline i izvora rijeke Bastašice. 254 . odnosno pristup za Procjenu smanjenja prijetnji (Threat Reduction Assessment – ili TRA pristup) koja je zbirni indikator mjere u kojoj je jedan projekat uspio smanjiti pritiske i prijetnje po zaštitu određene lokacije (izražen kroz TRA Indeks). Međutim. prvenstveno moramo pretpostaviti i sagledati sve prijetnje u širem kontekstu i napraviti prioritetizaciju tih prijetnji. na prihvatljiviji način. površine oko 3. U cilju procjene mogućnosti efekata smanjenja prijetnji. za koje je ocijenjeno da se postiže ukupno veća vrijednost razmatranog područja ako se one isključe iz strogih uslova zaštite prirode. time se ne isključuje mogućnost da se dijelovi same rijeke Une između Lohova i Bihaća ne uvedu u kategoriju zaštite spomenika prirode. te se tako očuva i zaštiti najvrijedniji dio Une na potezu Ripča.

6. odnosno zadataka kojima treba: 1. Svako uništenje biodiverziteta je potaknuto od ljudi Sve prijetnje po biodiverzitet na datoj lokaciji se mogu identifikovati Promjene u svim prijetnjama se mogu mjeriti ili procijeniti TRA pristup za praćenje i mjerenje uspjeha projekta je na osnovu gornjih pretpostavki razvio način praćenja na tzv TRA radnim listovima koji ima 10 koraka. odnosno pejsažna specifičnost i izvornost lokacije ili staništa koje se želi zaštititi. 9. 2. 7. 4. 255 . Mjerenjem svih pretpostavljenih prijetnji. 8. Izračunati TRA Indeks TRA pristup je najkorisniji ukoliko se prođe prvih 7 koraka na početku svakog projekta. 3. 2. 5.pokušati identifikovati sve prijetnje po biodiverzitet i okoliš u regiji. Ovaj TRA model za Procjenu smanjenja prijetnji i praćenje efektivnosti uspostave zaštićenih područja. 3. jer se na tom osnovu može procijeniti i ukupni napredak na postizanju zaštite praćenjem mjere (TRA Indeksa) u kojoj su smetnje smanjene. TRA pristup za praćenje i mjerenje uspjeha projekta zasnovan je na tri osnovne pretpostavke: 1. Zato osnovni koncept TRA pristupa ima unaprijed postavljen cilj . zbog svoje pragmatičnosti treba primjenjivati na sve institucije. profitne i neprofitne organizacije i donatore. Napraviti ocjenu ciljnog stanja i opis postojećeg (nultog) stanja Napraviti listu svih direktnih prijetnji na obrascu TRA Radnog lista sa objašenjenjem svih pobrojanih prijetnji i prijedlogom njihovog smanjenja Definisati prijetnje i šta znači smanjenje prijetnje za 100% Rangirati svaku prijetnju u području Rangirati intenzitet svake prijetnje Rangirati svaku prijetnju po hitnosti Zbrojiti rezultate rangiranja Utvrditi mjeru u kojoj je svaka prijetnja smanjena Izračunati sirov rezultata 10. koji na bilo koji način učestvuju u financiranju i potpomaganju projekata zaštite unutar zaštićenih područja. dobije se indirektna mjera uspjeha zaštite.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Najčešće u praksi pretpostavljamo da je ciljano stanje biodiverzitet ili druga prirodna vrijednost i izvornost. kako bismo dobili početno stanje promatranog područja.

ali i provoditi preventivne mjere. KORAK 7. za što je potrebno osigurati dovoljna sredstva. može trajati i 4 – 5 godina. 3. Zato se praćenje efektivnosti upravljanja zaštićenim područjima mjeri postignutim rezultatima utemeljenim na nekoliko osnovnih analiza ocjene nultog stanja i krajnjeg ishoda poduzetih aktivnosti. Uspostava “upravljačko-nadzorničke” infrastrukture i uspostava istraživačkog centra po predviđanjima i iskustvima drugih zaštićenih područj. kontrole. KONTEKST . dajući odgovore na nekoliko osnovnih pitanja: 1.TRA pristup za mjerenje uspjeha zaštite ne prestavlja direktno i precizno mjerenje stanja. upravljanja i korištenja prostora. Prioritetizacija zadataka u postizanju napretka unutar zaštićenog područja Nacionalnog parka Una Za zaštitu i očuvanje područja NP Una potrebno je uspostaviti značajan sistem nadzora. ali je ipak praktična i rentabilna metoda davanja naznaka da li projekat ispunjava postavljene ciljeve zaštite ili ne. 5. ili najmanje 4-5 miliona KM. Za sve navedeno potrebno je u najkraćem roku osigurati i potrebnu infrastrukturu i financijska sredstva za potrebe obavljanja djelatnosti koje su date u nadležnost upravi NP. kako bismo došli do ukupnog rangiranja. 2. 6. te nadzirati sve korisnike u zaštićenom prostoru. Ove radove i aktivnosti treba da provodi Uprava NP.gdje smo sada? PLANIRANJE – gdje želimo biti? INPUTI – šta nam nedostaje i na koji se način vrši raspodjela sredstava? PROCESI – upravljačke aktivnosti i kako ćemo to postići? AUTPUTI – koji su postignuti rezultati? ISHODI – kakva je procjena postignutih rezultata? 6. kontrolu i upravljanje prostorom NP ulaze: 256 . te organizovati i održavati sistem za intervencije kod iznenadnih događaja. pretpostavlja zbrajanje rezultata rangiranja po tri osnovna kriterija (površina + intenzitet + hitnost) u svim kolonama. 4. čiji je osnovni zadatak pratiti stanje i reagovati na sve uočene negativne promjene. U prioritetne radove i mjere za nadzor.

podrazumijeva uspostavu informatičkog sistema povezanog sa sistemom monitoringa. a Prostornim planom moraju biti definisani mjesto. provesti sljedeće zahvate i mjere za unapređenje osnovne komunalne infrastrukture i mjere za poboljšanje stanja u prostoru:  Na osnovu urađenog master plana i Studije odvodnje otpadnih voda opštine Bihać.  U saradnji sa Republikom Hrvatskom treba usaglasiti. opremanje uprave. koji podrazumijevaju stvaranje pretpostavki i uslova za održivu poljoprivrednu proizvodnju na principima ekološke proizvodnje zdrave hrane  Ovi projekti se mogu realizovati i financirati po principu javno-privatnog partnerstva i kreditnih olakšica u kojima bi uprava parka. oznaka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Organizovanje i uspostava uprave NP i njene prateće infrastrukture. 25 . na području samog Nacionalnog parka potrebno je. kao i uspostavu istraživačkog centra sa specijalizovanim laboratorijima i uspostavu komunikacijskog sistema i sistema za intervencije. preuzela plaćanje kamata na kredite. Prema zaključcima Studije izvodivodti NP Una i najnovijim analitičko-istraživačkim radovima. neophodno je u najkraćem roku pristupiti izradi idejnih i izvedbenih projekata odvodnje otpadnih voda Martin Broda i Kulen Vakufa. rampi i obilježavanje nadzornih tačaka. održavanje i razvoj sistema upravljanja. način i uslovi izgradnje malograničnih prelaza u cilju komunikacije i slobodnih veza lokalnog stanovništva sa svojom rodbinom i posjedima u Republici Hrvatsko i obratno. Uspostava malograničnih prelaza podrazumijeva izgradnju bar još jednog pješačkog i kolskog mosta na dijelu između Štrbačkog buka i Ličke kaldrme. što podrazumijeva uspostavu pratećih službi. izgradnju i uređenje objekta uprave. poplave.  Održavanje sistema za poduzimanje potrebnih mjera u izvanrednim okolnostima kao što su požari. u prvoj fazi uspostave NP Una. postavljanje tabli.  Pokretanje drugih preventivnih programa za zaštitu voda i zemljišta. bolesti biljaka i životinja. odnosno FBiH.  Uspostava i održavanje nadzorno-kontrolne infrastrukture podrazumijeva blagovremenu uspostavu nadzorničke službe. te izradu prateće dokumentacije za upravljanje. nabavku i ugradnju manjih uređaja za biološko prečišćavanje otpadnih voda. uključujući i Plana upravljanja NP Una.  Rješavanje odvodnje otpadnih voda u Drvaru i Kulen Vakufu podrazumijeva planiranje. nabavku vozila i neophodne opreme.

 Ovo prvenstveno podrazumijeva dosljedno provođenje svih uslova utvrđenih ribolovnom osnovom koji garantuju očuvanje stanja ribljeg fonda u rijeci Uni. kroz provođenje propisanih mjera iz ribolovno-privredne osnove. Provjerom podataka o provedenom poribljavanju. smatramo neophodnim uraditi i “Studiju dozvoljenog stepena uplitanja čovjeka u prirodu“ zbog činjenice da postoje predjeli NP Una gdje uslovno rečeno “PRIRODA DIJELI KARTE“. u cilju dugoročne brige i racionalnog iskorištavanja ihtiofonda.000 komada mlađi lipljana veličine 10-20 cm i sa 50. kako bismo dugoročno spriječili dalje štete po okliš i krajolik. kao i nekontrolisano divljanje vegetacije i 25 .  Smatramo vrlo hitnim uraditi ozbiljnu Studiju zaštite. jer je poribljavanje autohtonim lipljanom daleko ispod planiranog broja komada i manje je od 5%.000 komada potočne pastrmke.  Za pet proteklih godina trebalo je područje NP Una biti godišnje poribljeno sa 30. kompletiranje i uvezivanje turističkuih ponuda nacionalnih parkova R Hrvatske i BiH. nego otvaranje puteva koegzistencije i zajedničkih interesa utemeljenih na prihvaćenim principima cjelovitosti. kroz definisanje projekcije antropogenih zahvata kroz proces poribljavanja. pa je neophodna intervencija uprave Parka. uslovno rečeno. šumsko-privredne i lovno-privredne osnove. izvornostii razvojnosti susjednih zaštićenih područja i država u cjelini. Regionalna saradnja.  Održavanje postojećih prirodnih. ponekad na štetu ekosistema i pejsažne raznolikosti. globalizacija ne znači potpadanje pod tuđi uticaj. treba da trasira puteve za uspostavu budućeg regionalnog parka. sanacije. vodenih i šumskih ekosistema.  U tom i širem kontekstu zaštite i unapređenja pejsažnih vrijednosti zona zaštite. uređenja i održavanja obala i korita rijeke Une na potezu Martin Brod – Kulen Vakuf.  Dosadašnji rezultati pokazuju da prirodni prirast ne pruža dovoljnu bazu za redovne izlove imajući u vidu broj sportskih ribolovaca i intenzitet izlova u ribolovnom reviru unutar NP Una. filozofiju i politiku.  Poribljavanje se mora vršiti isključivo autohtonim vrstama potočne pastrmke i lipljana. odnosno TRANS PARKA između dviju susjednih država. može se zaključiti da gazdovanje ovim značajnim ribolovnim revirom nije bilo u skladu sa uslovima iz ribolovne osnove.  Ova.  Mnogo je mjesta i primjera gdje naplavine pijeska i šljunka uzrokuju nekontrolisane devastacije obala.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stvaranje prašumskih predjela u pejsažno najkvalitetnijim i najvrijednijim dijelovima vodotoka sa bogatim slapovima i sedrenim barijerama.  Na osnovu jasnih strateških opredjeljenja i plana upravljanja. koji moraju biti ugrađeni u Prostorni plan NP Una i Plan upravljanja NP Una. kojima će se omogućiti certifikovanje odnosno markiranje svih proizvoda zaštitnim znakom NP Una. skladište. a koze radi sprječavanja divljanja i prorjeđivanja vegetacije u cilju očuvanja pejsažnih vrijednosti krajolika uz rijeku Unu).  Razvoj seoskog i eko-turizma mora biti zasnovan na Strategiji razvoja ekoturizma i Master planu razvoja turizma u NP Una.  Osnivač i uprava NP Una moraju participirati i u drugim kulturno-edukativnim programima i pomoći u otvaranju muzejskih prostora i zbirki. koje se već uspješno realizuju u okviru ustanove za nezbrinutu djecu “DUGA“ i novoosnovane Kolonije slikara i skulptora u Kulen Vakufu. koordinirano uraditi i konkretne programe edukacije.  Vizuelno obrazovanje kao faktor očuvanja čovjekove sredine mora biti utemeljeno u svim obrazovnim projektima i edukaciji lokalnog stanovništva i mladih posjetitelja NP Una. kurseva i ljetnih škola. te erozijskih procesa u slivnom području (posebno na području Drvara). biće neophodno za potrebe lokalne zajednice i lokalnog stanovništva. neophodno je uvođenje održive poljoprivredne proizvodnje i na oko 10% obradivih površina ekološke proizvodnje. oprema). Na približno oko 90% površina. kroz organizaciju raznih seminara. u cilju brendiranja poljoprivrednih proizvoda iz NP Una.  Ovo se najlakše postiže kroz projekte komasacije usitnjenih poljoprivrednih posjeda i programe edukacije stanovništva.  Osmišljavanje i pokretanje održive i ekološke poljoprivredne proizvodnje.  U cilju zaštite i samoodržanja ekosistema. marketinga. a u funkciji su održivog razvoja i unapređenja poljoprivrede i stočartstva (krave radi ispaše. kreditiranja i drugih poticajnih mjera. 25 . certifikacije. sufinanciranja. kao i davanje poticajnih sredstava. neophodno je analizirati i potrebu interventnog unosa određenih domaćih životinjskih i biljnih vrsta koje regulišu procese i održavaju prirodnu ravnotežu u strogo zaštićenim dijelovima prirode. te nabavu neophodne poljoprivredne i privredne infrastrukture (hladnjača.  Ovo zahtijeva studiozan pristup analizi uočenih promjena i hitno pokretanje programa sanacije zatečenih onečišćenja vodotoka i zemljišta.

sportskih i rekreativnihi manifestacija mora biti u direktnoj nadležnosti ili pod kontrolom uprave NP Una. Zaključak  Odnos ekonomije i ekologije u budućem razvoju ne bi se smio zasnivati na principu međusobne borbe. nego čovjekovu. istorijsku sredinu. ustvari. 7. radi o odnosu čovjeka i prostora. sa naglaskom na područja stroge i usmjerene zaštite i područja usmjerenog razvoja unutar NP Una. nacionalne. 260 .  Dimenzioniranje kapaciteta unutar zona mješovite namjene mora biti determinisano dozvoljenim koeficijentom opterećenosti određenih područja temeljnog fenomena. Uprava NP Una mora podržati napore MZ Kulen Vakuf na pokretanju programa i projekata restauracije i zaštite kulturno-historijskih spomenika na području NP. dimenzioniranje mora biti. može postati instrumentom sprječavanja konflikata i smanjenja pritisaka unutar zaštićenog područja. (Ostrovice i Havale) kao i drugih spomenika u širem okruženju. koju baštini i prenosi kao svoje kulturno naslijeđe potomcima – oplemenjenu. jer su interesi i benefiti lokalnoj zajednici i lokalnom stanovništvu najveći.  Drugim riječima. a pomoć lokalne zajednice ne smije izostati i mora biti u funkciji osnovnih ciljeva i razloga uspostave NP Una. jer se u korištenju prostora. odnosno federalne politike zaštite prostora. a u konkretnom slučaju.  Samo prostorno planiranje sa jasnim i detaljnim zoning planom i jasnim razgraničenjem i dimenzioniranjem svih osnovnih i pratećih funkcija i sadržaja unutar zaštićenih područja. receptibilnost prostora nacionalnog parka treba dati osnovne elemente za utvrđivanje maksimalne opterećenosti posjetiocima. uslovljeno optimalnim ekološkim kapacitetom prihvata prostora Martin broda i Štrbačkog buka. najvećim dijelom. kulturnh. to je provođenje globalne. a ne obezvrijeđenu. u prvenstvenoj nadležnosti i obavezi Fedracije BiH. kao i organizovanje uprave NP UNA i njene infrastrukture.  Organizacija svih komplementarnih turističkih programa. u kojem čovjek ima svoju ne samo životnu sredinu. već na uzajamnoj koegzistenciji i razvijanju društvene sposobnosti za prihvatanje filozofije i prakse održivog razvoja u korištenju prostora i kreiranju prostornih planova zaštićenih područja.  Kako je područje posebnih obilježja “Sliv rijeke Une“ utvrđeno područjem od značaja za Federaciju BiH.

Zagreb 2005. Bajro Golić. NP Plitvička jezera 1974. Konjic 2004. godina Ekonomija i ekologija. Fondacija Heinrich Boll. Bajro Golić. godina Saobraćaj i prostor. prostor nacionalnog parka ne smije se nikad smatrati izrazito i u cjelosti turističkim područjem. godina Ekonomika prostora.  U tom kontekstu. dobro je prisjetiti se i velikih misli bosansko-hercegovačkog filozofa i akademika Abdulaha Šarčevića:  MIR MEĐU LJUDIMA NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA PRIRODOM!  MIR SA PRIRODOM NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA ZEMLJOM!  MIR SA ZEMLJOM NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA NEBOM! Literatura Čovjek i prostor. Emanuel Kant. Prirode i Stvoritelja. Sarajevo 1982. metoda dimenzioniranja cjelokupne turističko-rekreacijske opremljenosti kapacitetima i sadržajima. Tuzla 2000. godine Plitvička jezera-čovjek i priroda. godine Prostorno planiranje-prirodni rezervati. da: “SAMO DVIJE STVARI ZADIVLJUJU ČOVJEKA: ZVJEZDANO NEBO NAD NAMA I MORALNI ZAKON U NAMA“ U duhu filozofije održivog razvoja. Bihać-Zenica 2000 Rijeka bez povratka-Ekologija i politika velikih brana. Ovo uz napomenu da se to dimenzioniranje primarno mora vršiti u odnosu na ekološki kapacitet i koeficijent opterećenosti zone temeljnog fenomena. Sarajevo 1998. Sarajevo 2000. odnosno brojnosti učesnika. godina Zaštita okolice. a ostalih zona sekundarno.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja a vanjska turistička potražnja poslužit će za dimenzioniranje minimalnih turističkih kapaciteta.  Zbog toga. moramo prihvatiti i istinu na koju je često ukazivao jedan od najvećih mislilaca.  Cilj svih masovnih manifestacija i okupljanja unutar NP Una ne smije primarno biti profit zasnovan na kvantitetu. Branislav Krstić. Mehmed Bublin. Mustafa Omanović. Ratko Banović. I na kraju. vjerujući u našu spremnost da izgradimo spostveni moral i filozofiju održivog razvoja i prihvatajući jedinstvo čovjeka i prostora. nego mora biti edukacija. Sarajevo 1994. Ante Marinović-Uzelac 261 . godine Energija i ekologija u održivom razvoju BiH. mora se temeljiti na procjeni ekološkog kapaciteta prostora više nego na analizi jednostavnog prostornog kapaciteta. obrazovanje i kvalitet doživljaja prirode u njenom punom i izvornom kapacitetu. godine Studija izvodivosti Nacionalnog parka Una.

.

hpeternel@oikon.-200. Prikazano je kartiranje staništa na cjelokupnom državnom teritoriju Hrvatske. Spomenute karte staništa (u mjerilu 1:100.000) i NKS sastavni su dijelovi hrvatskog Zakona o zaštiti prirode i službeni su izvori podataka za procjene utjecaja na prirodu i okoliš u Hrvatskoj. Institut Ruđer Bošković. Staništa morskog bentosa kartirana su sintezom postojećih prostornih podataka i numeričkog modeliranja u okviru GIS-a. uz podršku intenzivnog terenskog uzorkovanja. godine. Sažetak Sukladno brojnim međunarodnim aktima. do 2008.o.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja KARTIRANJE STANIŠTA ZA POTREBE ODRŽIVOG RAZVOJA I ZAŠTITE PRIRODE – ISKUSTVA IZ HRVATSKE U RAZDOBLJU 2000. Oikon d. – Institutu za primijenjenu ekologiju u razdoblju od 2000. Hrvoje Peternel. Na kopnenom dijelu kartiranje je izvedeno klasificiranjem i interpretiranjem Landsat ETM+ satelitskih snimki. oantonic@irb. Vladimir Kušan & al. ostale detaljne obrade i izradu pro1 Vladimir Kušan. Ovaj rad prikazuje aktivnosti povezane s kartiranjem staništa u Hrvatskoj koje su provedene u OIKON d. Hrvatska. Staništa površine manje od MPK djelomično su obrađena i prikazana zasebno kao linije i točke.o. U radu je prikazano i vrednovanje šireg prostora s obzirom na kopnenu bioraznolikost (s ciljem određivanja prioritetnih područja za kartiranje staništa.hr. kartiranje staništa postaje jedan od preduvjeta održivog razvoja i zaštite prirode.). Zrinka Mesić. Oleg Antonić. Svi kartirani tipovi staništa usklađeni su s Nacionalnom klasifikacijom staništa (NKS) razvijenom u sklopu istog projekta (uključujući sustav za rekodiranje u druge međunarodne standarde poput EUNIS.o.o.hr. e-mail: vkusan@oikon. s minimalnom površinom kartiranja (MPK) od 9 ha. Institut za primijenjenu ekologiju. zmesic@oikon. PHYSIS i dr.hr.hr 263 .

Sveeuropska strategija očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti (1995. mjerilo 1:25000 ili detaljnije) koje će poslužiti kao temeljne podloge prilikom izrade planova upravljanja. prostorno modeliranje. kao i karte staništa izrađene za 14 zaštićenih i drugih značajnih područja (MPK 2.o. gospodarenje prirodnim resursima na načelima održivog razvitka. Ključne riječi: bioraznolikost. GIS. daljinska istraživanja. dok Konvencija o biološkoj raznolikosti (1992. godine. Osnovni motiv za pokretanje projekta bila je svijest naručitelja o tome da je prostorna razdioba staništa temeljna podloga za zaštitu prirode općenito.). staništa morskog bentosa. prostorno planiranje.grama održivog razvoja).). koji je pokrenulo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. te važnost provođenja tih mjera od strane svih korisnika prostora i prirodnih dobara.-2004. Očuvanje staništa važnih za zaštitu prirode ističe i europska Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (1992. prostorno orijentirane baze podataka. terensko uzorkovanje. bio je kartiranje staništa na cjelokupnom državnom teritoriju i uspostava digitalne. – Institutu za primijenjenu ekologiju u razdoblju između 2000. LandsatETM+.) i Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (1999. To se posebno očituje u zaštiti staništa (bez obzira nalaze li se ona u zaštićenim područjima ili izvan njih). kao i za cijeli 264 .o. Ovaj je rad kratak prikaz projektnih aktivnosti povezanih s kartiranjem staništa u Hrvatskoj koje su provedene u OIKON d. Iskustva s ovih projekata detaljnog kartiranja ukazuju na problem mozaičnih površina i na povezanost točnosti karata i odabrane MPK. i 2008. zaštita prirode sve više zahvaća cjelokupnu biološku i krajobraznu raznolikost. prostorna varijabilnost. Zbog toga inventarizacija i kartiranje staništa postaje jedan od preduvjeta održivog razvoja i zaštite prirode. numerička klasifikacija. Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.25 ha ili manje. provođenje novog Zakona o zaštiti prirode (tada još u nacrtu). što je ujedno i preduvjet za zaštitu divljih svojti koje su o tim staništima ovisne. zaštićena područja Uvod Uz tradicionalne metode poput uspostave zaštićenih područja i zakonske zaštite divljih svojti.) ističu nužnost integracije mjera očuvanja bioraznolikosti i staništa u sve sektorske djelatnosti.) Općeniti cilj projekta. kopnena staništa. zaštitu okoliša.

vidi Sliku 1A).). ekološki vrlo različiti 265 . 1994. što je omogućilo istovremeno korištenje i sintezu brojnih prostornih podloga iz različitih izvora koje su se odnosile na projektni zadatak. Slika 1 A (lijevo) – prikaz prostornog pokrivanja za korištene jesenske snimke Landsat ETM+. poput izrade studija utjecaja na okoliš. rješavanje konflikata među strukama u zahtjevima prema prirodnim resursima i slično. U kabinetskom radu korištene su relevantne metode georeferenciranja. Za fino razlučivanje nekih klasa koje se između sebe nisu dovoljno razlikovale na satelitskim snimkama (npr. geokodiranja. Horvat 1962. Glavni izvor prostornih podataka bile su satelitske snimke Landsat ETM+ (proljetni i jesenski set.). a tako dobiveni poligoni interpretirani su pomoću intenzivnog terenskog uzorka (Slika 2C). projektiranja infrastrukturnih objekata. Lillesand & Kiefer. koji su u sljedećem koraku svaki zasebno klasificirani nekontroliranom klasifikacijom na podtipove (primjer na Slici 2A). Dobiveni su rezultati zatim prostorno generalizirani na zadanu minimalnu površinu kartiranja (MPK) od 9 ha (usporedi Slike 2A i 2B). B (desno) – rezultat kontrolirane klasifikacije (granica područja pod šumom) za dio Slavonije (zelena linija) prikazan na kolor kompozitu satelitske snimke LandsatETM+. Korištenom metodologijom kartiranja mnogostruko su smanjeni troškovi i potrebno vrijeme izvođenja radova u odnosu na klasične metode vegetacijskog kartiranja (vidi npr. koje su analizirane standardnim metodama digitalne obrade slike i numeričke klasifikacije (vidi npr. Na kopnenom dijelu teritorija satelitske su snimke pomoću kontrolirane klasifikacije u prvom koraku klasificirane u glavne tipove zemljišnog pokrova (primjer za šume na Slici 1B). uz korištenje GPS tehnologije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja niz specifičnih primjena. geografskih transformacija i numeričke obrade podataka u okviru Geografskog informacijskog sustava (GIS).

digitalni model terena. 2000. C (desno) – indikativna prostorna razdioba 5233 lokaliteta na kojima su prikupljani terenski podaci za potrebe interpretacije rezultata klasifikacije satelitske snimke sa stajališta pripadnosti pojedinim staništima (za nepokrivena područja postojale su informacije o miniranosti terena). B (desno) – prostorna razdioba osnovnih tipova morskog bentosa u cirkalitoralu i batijalu. te cijeli niz procjenitelja prostorne raznolikosti). 266 . Slika 3 A (lijevo) – prostorna razdioba staništa vodotoka za dio središnje Hrvatske (različite boje linija prikazuju različite stanišne tipove). B (sredina) – nakon generalizacije na MPK (crne linije predstavljaju granice poligona). Procijenjena je i varijabilnost unutar kartiranih poligona staništa pomoću prostorne statistike rezultata kontroliranih klasifikacija (uz svaki kartirani poligon u prostornoj bazi podataka pridruženi su podaci o udjelu površina pod pojedinim glavnim tipom zemljišnog pokrova.tipovi staništa čistih bukovih šuma) korištene su (izravnim uvidom pri interpretaciji) geološke i litološke karte.). karte klimatskih pokazatelja. Slika 2 A (lijevo) – prostorna razdioba tipova šuma dobivena nekontroliranom klasifikacijom (izrez za dio Dalmacije) prije generalizacije na MPK.. te numerički model prostorne razdiobe bioklimatskih zona u Hrvatskoj (Antonić & al.

srednja sezonska temperatura mora i jačina pridnenih struja (dobivene matematičkim modelom) i odabrani spektralni kanali LandsatETM+ (vidi BakranPetricioli & al. nagib morskog dna. 2006. Infralitoral je kartiran pomoću prostornog modeliranja neuronskim mrežama. Donja granica infralitorala određena je batimetrijski. Slika 4 Pogled u dio korisničkog sučelja programske aplikacije razvijene u sklopu projekta za interaktivni on-line unos koordinata lokaliteta s odabirom tipa staništa. Staništa morske obale (supralitoral i mediolitoral) kartirana su u funkciji obalne litologije i prostorne razdiobe naseljenih mjesta duž obale. uz minimalnu dužinu kartiranja od 300 metara. Potencijalno rasprostranjenje staništa stijena i točila kartirano je uz korištenje digitalnog modela nagiba terena.). te postojećih litoloških i geomorfoloških podataka. 26 . te je izrađena inicijalna baza podataka o tipovima staništa na primjernim lokalitetima. Staništa kopnenih vodotoka (Slika 3A) kartirana su na temelju literature. udaljenost od obale. Patterson 1996).. Tipovi infralitoralnih staništa određeni na terenu predstavljali su zavisnu varijablu. dok su kao nezavisne varijable korišteni: digitalni model dubina mora. uz korištenje prostornog modeliranja pomoću neuronskih mreža (vidi npr. Za potrebe kartiranja lokaliteta razvijena je programska aplikacija s web sučeljem koja omogućuje interaktivni on-line unos lokaliteta uz izbor tipa staništa i pripisivanje geografskog položaja (Slika 4).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izdužena staništa koja u prirodi rijetko prelaze korištenu MPK kartirana su kao linije. ekspertnog znanja. koji su kartirani preklapanjem postojećih podloga (litologija. jednako kao i granica cirkalitorala i batijala. cirkalitoralne biocenoze i batimetrija) u okviru GIS-a (Slika 3B).

Za staništa koja nisu mogla biti definirana uz pomoć fitocenološkog pristupa. morao je biti definiran pomoću opisa prisutnih okolišnih značajki ili procesa koji su ih stvorili (npr. kao kriterij za klasifikaciju su. 2) EUNIS (http://eunis. 2000).. 2002).). U ranoj fazi projekta “COAST“. kao i ostatak Mediterana. poslužile dominantne biološke vrste čija prisutnost znatno utječe na značajke samog staništa (edifikatori).int/habitats..eu. Dalmacija je. Izrađene karte staništa (u mjerilu 1:100 000) i NKS sastavni su dio Zakona o zaštiti prirode RH i službene su podloge za procjene utjecaja na prirodu i okoliš u RH. Valorizacija bioraznolikosti odabranih područja Sve brže i dramatičnije promjene u okolišu dovele su do toga da jedan od glavnih ciljeva zaštite biološke raznolikosti postaje određivanje prioritetnih područja i razvoj strategije njihovog upravljanja (Sarkar & al. pod stalnim čovjekovim utjecajem već više od 2000 godina što je u mnogome utjecalo na 26 . izgrađena i industrijska područja. a zatim bioindikatori u užem smislu. sukladno činjenici da su prema načelima te škole na teritoriju Hrvatske provedena brojna istraživanja vegetacije tijekom prošlog stoljeća. U sklopu projekta izrađen je i sustav za rekodiranje NKS-a u druge međunarodne standarde i to: 1) PHYSIS (Devillers i Devillers-Terschuren. gdjegod je to bilo moguće. 2000). 2005b. 2001). što znači da pojedini dijelovi hijerarhijskog sustava nisu u korelaciji s razinama NKS-a. 3) CORINE Landcover (Bossard & al. 4) Klasifikacija morskih staništa prema Barcelonskoj konvenciji (UNEP (OCA)/MED 1998 i 2000) te 5) Vegetacijska karta Europe (Bohn & al. požarišta. što se očituje u vrlo bogatoj postojećoj literaturi. Pri tome je fitocenološki hijerarhijski sustav podređen potrebama praktične primjene. kao temelj klasifikacije poslužila je fitocenološka klasifikacija (prema fitosociološkoj školi Zürich-Montpellier).). koji se bavi problemom održivog razvoja i zaštite prirode u četiri dalmatinske županije. koje nije bilo moguće definirati na temelju edifikatora ili bioindikatora.Svi spomenuti tipovi staništa usklađeni su s Nacionalnom klasifikacijom staništa (NKS) razvijenom u sklopu istog projekta (usporedi Antonić & al. bilo je potrebno odrediti prioritetna područja (s obzirom na kopnenu bioraznolikost) koja bi u kasnijim fazama projekta bila detaljno obrađena (uključivši kartiranje staništa) i obuhvaćena provedbom programa održivog razvoja. jsp). itd. odnosno vrste tipične za pojedina staništa. Više detalja o radovima na projektu “Kartiranje staništa RH“ i dobivenim rezultatima može se naći u Antonić & al. 2005a. Onaj relativno mali broj staništa bez vaskularne vegetacije.. Za staništa obrasla vaskularnom vegetacijom. erodirana područja.eea..

kritično ugrožene. Osnovni problem prilikom svake analize i procjene bioraznolikosti predstavlja količina i kvaliteta postojećih podataka. te donji i gornji kvartil) koje su poslužile za rangiranje kvadranata prema stupnju bioraznolikosti. 26 . a često i ne pokrivaju čitavo područje od interesa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja izgled krajolika. pet parkova prirode i jedno ramsarsko područje (ušće Neretve). i uz ekspertne prosudbe o konkretnim staništima. 2005) poseban značaj dan je stanišnim tipovima i endemičnim vrstama koje su rasprostranjene na malom području u odnosu na šire rasprostranjene tipove i vrste. pri čemu su za svaki kvadrant mreže izračunati: 1) bogatstvo (richness) tj. mnogi autori koriste princip komplementarnosti i indikatorske skupine s ciljem prikazivanja ukupne bioraznolikosti (Margules & al. kritično ugrožene. Kako bi ovaj problem prevladali. te “linijska“ (vodeni tokovi. 2) floristički podaci (preuzeti iz “Flora Croatica Database”) koji su obuhvaćali vrste klasificirane kao izumrle. Direktiva o staništima) biljnih i životinjskih vrsta i 2) rijetkost (rarity) stanišnih tipova i endemičnih predstavnika flore i faune. izvršena delineacija poligona (Jelaska & al. te biologiji i ekologiji pojedinih vrsta. Za razliku od uobičajenog prikaza rijetkosti (vidi npr. mscr. ugrožene i rizične vrste). Beazley & al..). te raznolikost staništa. endemičnost i stupanj zaštite prema Konvenciji o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (ukupno 121 vrsta). Na ovome se području nalazi najviši vrh Hrvatske (Dinara). četiri nacionalna parka. 2002). špilje i ostala staništa s površinom manjom od MPK). te ugroženih i međunarodno zaštićenih (Bernska konvencija. točila. obale) i “točkasta“ staništa (lokve. za procjenu bioraznolikosti korištene su tri skupine podataka: 1) podaci o staništima (preuzeti iz Karte staništa RH) koji su uključivali sva prirodna i poluprirodna staništa kartirana s minimalnom površinom od 9 ha. Zatim je na osnovi odabranih kvadranata s najvećim stupnjem raznolikosti. Prostorna razdioba svih korištenih podataka prikazana je na MTB/4 mreži. Dobivene vrijednosti klasificirane su u četiri klase (s obzirom na medijan. Tako su dobivene poligonske teme (Slike 5A-C) na temelju kojih su postupkom preklapanja definirana područja prioritetna (po kriteriju ukupne bioraznolikosti) za detaljnu obradu i provedbu programa održivog razvoja. ukupan broj stanišnih tipova. rizične (ukupno 143 vrste) i endemične (165 vrsta) i 3) faunistički podaci (preuzeti iz Crvenog popisa ugroženih životinja Hrvatske) koji su obuhvaćali status ugroženosti (izumrle. stijene. Valorizacija prostora i određivanje prioritetnih područja provedeni su u okviru GIS-a. U spomenutom projektu. koji se obično odnose samo na neke taksonomske skupine. ugrožene.

Kartiranje staništa u zaštićenim i drugim značajnim područjima RH (2003. postojanje jasnog i vidljivog pritiska na bioraznolikost. D (dolje desno) – područja odabrana kao prioritetna (preuzeto iz Nikolić & al. 2005). a kartirano je ukupno 17 tipova staništa.-2008.25 ha. postojanje zainteresiranosti lokalne samouprave za aktivnosti projekta.Slika 5 Područje COAST projekta (4 dalmatinske županije). Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje obuhvaća brdsko područje izuzetne krajobrazne vrijednosti. itd. Za područje parka prvo je napravljena vegetacijska karta (Jelaska et.). al. C (dolje lijevo) – područja s najvećom florističkom raznolikošću. 2005).) Za javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima tijekom navedenog razdoblja obavljena su četiri projekta kartiranja staništa. Proteže se od 180 do 1178 m nadmorske visine i zauzima površinu od 348 km2. Pri definiranju prioritetnih područja (Slika 5D) korišteni su i dodatni kriteriji (npr. te potom karta staništa u mjerilu 1:25. A (gore lijevo) – područja s najvećom stanišnom raznolikošću. B (gore desno) – područja s najvećom faunističkom raznolikošću.000 s minimalnom površinom kartiranja od 2. Park prirode Lonjsko polje obuhvaća najveće (506 km2) zaštićeno močvarno i poplavno područje u 20 .

Cijeli je park s okolnim zaštićenim područjima (ukupno 246 km2) kartiran u mjerilu 1:5000.5 ha za nešumska staništa (neka staništa manja od 0. NP Plitvička jezera je područje poznato zbog ljepota sedrenih barijera nastalih biogenim procesima. Na površini od 301 km2 kartirana su 132 stanišna tipa. obilježavaju duboko urezani okomiti kanjoni i brojni krški oblici. Osim najviših vrhova Risnjaka (1524) i Snježnika (1505) u parku se nalazi i izvor rijeke Kupe. Velika visinska razvedenost područja (130 -1401 metar nadmorske visine) uvjetuje veliku raznolikost staništa. što doprinosi velikoj raznolikosti stanišnih tipova. a vršne dijelove karakteriziraju planinske rudine i bor krivulj. specifičan geomorfološki fenomen na kojem je zabilježeno više od 150 jama. Park prirode Učka obuhvaća homogeni planinski masiv smješten između Istre i Kvarnera. PP Velebit obuhvaća područje najveće hrvatske planine. bogato šumama bukve i crnog bora.25 ha – kartirana 63 tipa staništa. U sklopu KEC (Karst Ecosystem Conservation) projekta kartirano je ukupno šest odabranih područja (sve u mjerilu 1:25000 uz MPK od 2. NP Paklenica se pruža od mora do najviših vrhova Velebita. Ovo ramsarsko područje. NP Sjeverni Velebit obuhvaća područje velike raznolikosti krških fenomena.25 ha. zanimljivo je i zbog svog specifičnog kulturnog krajobraza. a ukupno je kartirano 117 tipova staništa. NP Risnjak obuhvaća planinsko područje velike raznolikosti i očuvanosti šumskih staništa. od kojih se najviše ističe strogi rezervat “Hajdučki i Rožanski kukovi“. Kartiranjem nadzemnih staništa ovog područja pronađeno je 37 stanišnih tipova. Velika visinska. do ličkih krških polja.25 ha). Na ovom su području – ukupne površine 228 km2 u mjerilu 1:25000 s minimalnom površinom kartiranja 2. Proteže se od 120-1035 metara nadmorske visine. 21 .5 ha prikazana su linijski ili točkasto). Ovo područje. odnosno 0. Područje parka kartirano je u mjerilu 1:25000 s minimalnom površinom kartiranja od 2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja dunavskom slivu. Osim velike visinske razvedenosti. Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m). Na 62 km2 kartirano je 20 tipova staništa. Park prirode Medvednica obuhvaća brdsko područje dobro očuvanih prirodnih šuma i šumskih zajednica. osim velikog značaja kao prebivalište ptica močvarica. preko središnjeg grebena. ovo područje karakterizira i miješanje mediteranske i kontinentalne klime. uz MPK od 1 ha za šumska. Šire područje Ogulina (147 km2) poznato je po brojnim špiljskim sustavima. zbog kojih je zaštićeno cijelo slivno područje. od mora na zapadu. a kartirana su 63 tipa staništa. ali i reljefna razvedenost uvjetovala je veliki broj stanišnih tipova (76) na površini od 95 km2. Na 112 km2 zabilježeno je 66 tipova staništa. Na području od 1853 km2 zabilježeno je 160 stanišnih tipova. Na području se nalazi i značajni krajobraz Klek. koji također značajno pridonosi biološkoj raznolikosti.

mogu u relativno kratkom vremenu osigurati značajnu količinu prirodoslovnih podloga nužnih za aktivnosti zaštite prirode i okoliša.-2008. Na području Visa i pučinskih otoka. a koji u pravilu zauzimaju vrlo male površine (manje i od MPK). u posljednje se vrijeme koriste različite MPK za nešumska i šumska staništa. 22 . dok na Jabuci. Osim što se nalazi na prijelazu submediteranske i eumediteranske vegetacijske zone. te uz mjerilo 1:10000).Projekt COAST (Očuvanje i održivo korištenje bioraznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja) obuhvaća kartiranje staništa na pet područja (sve uz MPK od 2. močvara. Karte staništa za četiri područja su završene. najzelenijeg hrvatskog otoka. Zaključak Daljinska istraživanja i GIS. a jedno je područje (porječje rijeke Cetine) još u procesu kartiranja. U estuariju Krke (122 km2) od Skradina do rta Braničevo (uključujući šire područje zaštićenog krajobraza ušća Guduće na sjeverozapadu. zabilježena su 74 stanišna tipa. Brusniku. Ukupno je za izradu detaljnih karata staništa svih navedenih područja kartiranih u razdoblju 2003. Osim toga se na kartama dodatno prikazuju stanišni tipovi za koje je utvrđeno da su rijetki i/ili ugroženi. njegovoj raznolikosti doprinosi ljudska aktivnost (brojni pašnjaci). Na području otoka Mljeta (99 km2). Na 120 km2 središnjeg dijela otoka zabilježen je 81 stanišni tip. stijena i točila često u prirodi zauzimaju manje površine od šuma. ukupne površine od 101 km2. Pag je jedan od otoka s najvećom raznolikosti staništa. te Morinskog zaljeva na jugoistoku) kartirana su 53 stanišna tipa. i to kako na državnoj tako i na lokalnoj razini potrebne detaljnosti. Sve karte staništa izrađene za zaštićena područja poslužit će kao temeljne podloge za izradu planova upravljanja tim područjima. kartirano je 45 stanišnih tipova. Svetac i Biševo) dominira eumediteranska vazdazelena vegetacija. ali i nekoliko dobro očuvanih močvarnih područja. Iskustva s ovih projekata detaljnog kartiranja ukazuju na problem mozaičnih površina i upućuju na zavisnost točnosti karata od odabrane MPK. te Veloj i Maloj Palagruži dominiraju elementi ljeti listopadne vegetacije. Na većim otocima (Vis. u sprezi s ciljanim terenskim uzorkovanjem. S obzirom da staništa poput travnjaka. upravljanje zaštićenim područjima i planiranje održivog razvoja. na terenu uzorkovano 7500 točaka.25 ha za šumska i 1 ha za nešumska staništa.

...drypis. P. Križan. European commission. (2001): Application and development of the Palaearctic habitat classification in the course of the setting up of the Emerald Project .... D.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 6 Zaštićena i druga značajna područja obuhvaćena detaljnim kartiranjem staništa. S... Beazley.. Natura Croatica 9.info). O. Gollub. Peternel H. Hećimović Ž. U... Kušan V. O. Literatura Antonić O. L. Gottstein-Matočec S.. Bohn.info).) – pregled projekta. Janeković I. Petricioli. (2005): Biodiversity considerations in conservation system planning: Map-based approach for Nova Scotia. Bakran-Petricioli T.. MacKinnon. I.. Janeković. Pernar R. Antonić O.drypis. Smandych.. Canada. Ecol... P.. Drypis 1/1. Bukovec... J. & Devillers-Terschuren. Drypis 1/1. 15(6): 2192-2208. J. J.-2004.. G. F. Ecological Applications. Major Z.. (2000): Spatial distribution of major forest types in Croatia as a function of macroclimate... Antonić. 23 . Jelaska S. D. T. P.. Snaith. Alegro A. Federal agency for nature conservation.. D. Marki.... Bakran-Petricioli T.. Modelling 191 (1): 96-105. Kušan.) (2000): Map of the natural vegetation of Europe. (2006): Modelling spatial distribution of the Croatian marine benthic habitats. 2 (www. Peternel H. Tkalčec S. Bukovec D. C. 1-13. (Eds. Gottstein-Matočec S. Mrvoš D. & Hettwer. (2005a): Klasifikacija staništa Republike Hrvatske. Antonić. Križan J. Grgurić Z.. Austen-Smith Jr. Devillers. Petricioli D. Hatić D.... V. and Hatić. A. (2005b): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000. Bukovec. T. D. K..Croatia. Dujmović. 1 (www.. Bakran-Petricioli. Duinker. Križan. Tkalčec Z. Kušan V..

Prirodoslovna istraživanja. Francuska..R. V. Lillesand. John Wiley & Sons.. Major. 5-179. S. T. (2002): Place prioritization for biodiversity content.. 27 (4): 309-326. Journal of Bioscience. Zagreb. Jelaska. Aggarwal.M. L.. Final report Summary. S.303-311. I. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. 24 .. Margules. Jelaska..167/4. Acta Botanica Croatica. (2000): Rim. (1998): Hyeres. Grgurić. Jelaska. 37p. D. J. G. Šerić Jelaska. Z. & Kiefer... G. V. Sarkar. V. T. (2002): Representing biodiversity: data and procedures for identifying priority areas for conservation. knjiga 30.W.. Pressey. J.u postupku recenzije).L. Prentice Hall... A. T. Nikolić. str. Major. Mihulja. UNEP(OCA)/MED WG.S. Gužvica. using Landsat 7 and field data.. Zeidler. Gužvica.: Terrestrial Biodiversity Analyses in Dalmatia (Croatia) – complementary approach using diversity and rarity of dana (mscr. Inc. D. Kušan. H. (2005): Vegetation mapping of Žumberak – Samoborsko gorje Nature Park. Williams. JAZU. Margules. 27 (4) (suppl. Jardas. 2): 339-346. UNEP(OCA)/MED WG... Peternel. C.S.H. . R. R. (2005): Biodiversity in Coast project area and site selection.. New York.. Garson. Z. Kušan. Kušan.. Peternel. Z. C. Nikolić.R.. Acta Biologica 2. Croatia. Peternel.. A. I.149/5. (1994): Remote sensing and image interpretation. Patterson. Suppl. H. (1996): Artificial neural networks..Horvat. D. Singapore. D. H. Italija. 2.. Journal of Bioscience. P.

supported by intensive field sampling. Evaluation of wider region regarding the terrestrial biodiversity (followed by determination of priority areas for habitat mapping. All mapped types were harmonized with Croatian National Habitat Classification (CNHC) which is developed in the frame of the same project (including the system of recoding into other standards like EUNIS. This paper presents activities related to mapping of habitats in Croatia. mapping the habitats becomes one of preconditions for sustainable development and nature protection. additional detailed analyses and making the sustainable development programs) are also presented in the paper. Mapping of habitats for entire Croatian state territory is presented. etc. performed in OIKON Ltd. Terrestrial habitats were mapped by classification and interpretation of Landsat ETM+ satellite scenes. Habitats with area below MMU were partially processed and mapped separately as lines and points. with minimum mapping unit (MMU) of 9 ha. Marine benthic habitats were mapped by synthesis of existing spatial data and numerical modelling in the frame of GIS.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja MAPPING OF HABITATS FOR NEEDS OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT AND NATURE PROTECTION – ExPERIENCE FROM CROATIA IN THE PERIOD FROM YEAR 2000 TO YEAR 200 Abstract According to numerous international acts. and official data sources for assessment of impacts on the nature and environment in Croatia.). – Institute for applied ecology during the period from 2000 to 2008. PHYSIS. The mentioned habitat maps (in the scale of 1:100 000) and CNHC are integral parts of the Croatian Law on Nature Protection. as well 25 .

as habitat maps (MMU of 2,25 ha or less; scale 1:25000 or more detailed) made for 14 protected and other important areas (as the basis for making of management plans). Experiences gained in these projects point to the problem of mosaic areas and to the correlation between map accuracy and the chosen MMU. Key words: biodiversity, field sampling, GIS, LandsatETM+, marine benthos habitats, numerical classification, protected areas, remote sensing, spatial modelling, spatial variability, terrestrial habitats

26

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

ZAŠTIĆENA PODRUČJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA PLANIRANJE PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BIH
Hanka Mušinbegović Uvod

“Zemlja ne pripada čovjeku, čovjek je taj koji pripada Zemlji“ “Sve stvari su povezane kao krv koja sjedinjuje jednu familiju“ “Ono što se desi Zemlji desit će se i sinovima Zemlje“ “Nije čovjek istkao platno života, on je samo jedna nit. Ono što čovjek učini platnu, učinio je samom sebi“ Navedeno upućuje na važnost planiranja prostora, bitnost izrade planskih dokumenata, čime se sprječava stihijsko korištenje prostora. Da bi cjelina – homogeno područje sa izrazitim prirodnim vrijednostima bilo zaštićeno, potrebno je utvrditi njegove granice. Granice zaštićenih područja utvrđuju se Prostornim planom Federacije BiH, a do njegovog donošenja Odluku o utvrđivanju donosi Parlament Federacije BiH. Planiranje i korištenje područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH sa izrazitim prirodnim vrijednostima definisano je Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ 02/06; 72/07; 32/08) Zaštiti istog doprinosi set okolinskih Zakona iz 2003. godine. Pomenuti Zakoni su korak naprijed ka usklađivanju domaće legislative sa propisima Evropske Unije.
1

Pomoćnik ministra u Sektoru za prostorno planiranje u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja,

2

U skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine prostorno planiranje u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao temelj korištenja prostora u Federaciji Bosne i Hercegovine, zasniva se na načelima:  zaštite prostora u skladu sa principima održivog razvoja;  zaštite integralnih vrijednosti prostora, i zaštite i unapređenja stanja okoliša;  zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa;  usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Federaciju BiH;  usaglašenosti planskih dokumenata nižih nivoa sa višim; usaglašenosti planskih dokumenata Federacije BiH sa planskim dokumentima Republike Srpske;  usaglašenosti planskih dokumenata Federacije BiH sa planskim dokumentima susjednih država;  javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za planiranje u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/06, 72/07 i 32/08) i posebnim propisima;  uspostavljanje sistema informacija o prostoru iz nadležnosti Federacije BiH u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Federacije BiH. Planiranje na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH mora biti usklađeno sa posebnim propisima iz oblasti zaštite okoliša, kulturno-historijskog, graditeljskog i prirodnog naslijeđa, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, kao i zaštite energetskih, rudarskih, industrijskih, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te zaštite sportskih, turističkih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture.

Planski dokument

Planski dokument je dokument koji određuje svrsishodno organizovano korištenje i namjenu zemljišta, te mjere i smjernice za zaštitu prostora. Na prostoru Federacije BiH obavezno je donošenje sljedećih planskih dokumenata: 1) 2) za teritorij Federacije - Prostorni plan Federacije; za teritorij kantona - Prostorni plan kantona;

2

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

3) 4) 5) 6) 7)

za gradove Mostar i Sarajevo - Urbanistički plan grada; za opštine - Prostorni plan opštine; za područja od značaja za Federaciju - Prostorni plan područja posebnih obilježja; za urbano područje opštine u kojoj je smješteno sjedište kantona - urbanistički plan; za područja za koja je takva obaveza utvrđena planom šireg područja - regulacioni plan i urbanistički projekt.

Prostornim planom Federacije BiH definiše se politika korištenja zemljišta i usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti na teritoriji Federacije BiH. Njime se utvrđuju područja od značaja za Federaciju BiH, a naročito, pored ostalih, i područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj. Prostorni plan područja posebnih obilježja sa izrazitim prirodnim značajem definiše osnovnu organizovanost prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, te po potrebi određuju obavezu izrade detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornog plana područja posebnih obilježja. Kanton može donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za kanton, ako se prostornim planom kantona utvrdi potreba za izradu istog, i ako područje nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju BiH. Dva ili više kantona mogu donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja kao jedinstven plan kada se to područje nalazi na prostoru tih kantona, ako područje nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju BiH. Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH donosi Parlament Federacije BiH. Prije utvrđivanja Prijedloga plana pribavlja se mišljenje zakonodavnih tijela kantona. Sredstva za pripremu i izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH osiguravaju se u budžetu Federacije BiH, a od značaja za kanton u budžetu kantona. Izradi planskog dokumenta područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH pristupa se, nakon od strane Parlamenta Federacije BiH donesene Odluke o pristupanju izradi planskog dokumenta. Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta područja posebnih obilježja sadrži:  Vrstu dokumenta – Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH;  Granice područja posebnih obilježja za koje se planski dokument radi;  Vremenski period za koji se planski dokument donosi; 2

 Smjernice za izradu planskog dokumenta,  Rok izrade;  Način osiguranja sredstava za izradu,  Odredbe o javnoj raspravi;  Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta;  Nosioca izrade planskog dokumenta;  Druge elemente ovisno od specifičnosti područja za koje se plan donosi. Postupak pripreme i izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH obuhvata:  Pripremu i izradu prostorne osnove;  Izradu prednacrta, nacrta i prijedloga prostornog plana. Prostorna osnova obuhvata:  Snimanje postojećeg stanja u prostoru, njegovu analizu i ocjenu mogućnosti daljeg razvoja;  Opšte ciljeve prostornog razvoja; posebne ciljeve prostornog razvoja;  Izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja, odnosno smjernice planiranog prostornog razvoja koje obavezno sadrže načela, ciljeve prostornog razvoja i planska opredjeljenja temeljena na zakonskim odredbama, relevantnim dokumentim Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, Evropske Unije;  Izrada Studije ranjivosti. Prednacrt, nacrt i prijedlog plana sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela i to:  Opšti i posebni ciljevi prostornog razvoja;  Projekcija prostornog razvoja (razrada osnovne koncepcije razvoja);  Projekciju razvoja prostornih sistema;  Odluku o provođenju prostornog plana. Prostorni plan područja posebnih obilježja sa izrazitim prirodnim značajem mora imati detaljno obrađene elemente vezane za “izrazit prirodni značaj“, koji odnosno područje čine posebnim. Kroz prostornu osnovu se detaljno razrađuju specifičnosti te prostorne cjeline. Pojedini sadržaji u okviru projekcije prostornog razvoja i projekcije razvoja prostornih sistema se obrađuju prema obimu u kojem stvarno postoje na području posebnih obilježja, dok se posebno detaljno obrađuju sadržaji prema kojima je definisan poseban značaj područja. 20

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Imajući u vidu da se BiH opredijelila za proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj Uniji neophodno je da u planiranju u Federaciji BiH prevlada opredjeljenje prilagođavanja konceptu i filozofiji održivog razvoja. Vodeći principi za održiv prostorni razvoj evropskog kontinenta usvojeni od strane Evropske konferencije ministara nadležnih za regionalno planiranje predstavljaju priručni dokument značajan za brojne mjere i inicijative za prostorni razvoj u okviru evropskog kontinenta. Posebno značajan cilj vodećih principa je usklađivanje privrednih i društvenih zahtjeva sa ekološkim i kulturološkim funkcijama, što predstavlja doprinos dugoročnom, opsežnom i izbalansiranom prostornom razvoju. Implementacija vodećih principa zahtijeva neposrednu saradnju, odnosno povezanost sektorskih politika i politike prostornog uređenja. Kod planiranja područja posebnih obilježja koja imaju izrazitu prirodnu vrijednost se mora poći od temeljnog zadatka: zaštite prirodnih vrijednosti, kao i od vizije višegodišnjeg ekonomskog i socijalnog plana, razvojnih projekata sa učešćem građana, što predstavlja elemente upravljanja prirodnim bogatstvima, očuvanjem biodiverziteta, uravnotežen održiv i dugotrajan razvoj lokalne zajednice. Zaštićena područja su naše prirodno naslijeđe, naš identitet i naša zajednička budućnost.

21

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

MASTER PLAN RAZVOJA TURIZMA, OČUVANJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-HISTORIJSKIH SPOMENIKA NA PODRUČJU OPŠTINA VAREŠ I KAKANJ, SA POSEBNIM OSVRTOM NA STAVLJANJE KRALJEVSKOG GRADA BOBOVCA U KONTEKST TURISTIČKE PONUDE
Sanja Pokrajac Fethi Silajdžić2 Elmedina Krilašević3 Uvod

Imajući u vidu kulturno-historijsku baštinu i prirodne potencijale, te postojanje drugih resursa za ekonomski razvoj i razvoj turizma na području opština Vareš i Kakanj, pojavila se potreba za sistematičnim i adekvatnim pristupom njihovoj valorizaciji kroz izradu Master plana turizma. U sklopu Master plana je definisana vizija razvoja turističke ponude u skladu sa očuvanjem kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti, te strategija razvoja turizma. Strategija stavlja akcenat na održivi razvoj područja uz minimalan uticaj na prirodu kroz razvoj eko/rural1 2 3 BSc Environmental Science Diplomirani inžinjer mašinstva, MBA Diplomirani inžinjer šumarstva

23

nog, kulturnog i sportskog turizma. Cilj izrade Master plana je razvoj održivog turizma u opštinama Kakanj i Vareš kroz iskorištavanje i unaprjeđivanje postojeće infrastrukture. Eko/ruralni, kulturni i sportski turizam su odabrani kao modeli turizma za koje postoje veoma dobri preduslovi, i gdje je priliv posjetilaca kontrolisan u skladu sa kapacitetima i ne prelazi granice preko kojih bi uticaj na okoliš bio negativan. Neplanski razvoj turizma može imati negativan utjecaj na okoliš, ali isto tako, ukoliko je planiran, turizam može biti veoma koristan za podizanje svijesti o potrebi očuvanja prirodnih bogatstava kroz prihode koje donosi lokalnoj zajednici, a dio kojih može biti iskorišten za mjere očuvanja i obrazovanje lokalnog stanovništva i posjetilaca. Jedan od ciljeva predviđa povećan broj zaštićenih područja te, u zavisnosti od vida zaštite, i razvoj kapaciteta za njihovo uključivanje u turističku ponudu. Pravilno upravljanje turizmom u zaštićenim područjima osigurava njihovu zaštitu, uz ostvarivanje ciljeva razvoja turizma. Za održivi razvoj zasnovan na turizmu potrebno je poticati ojačanu participaciju i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica, kroz formiranje udruženja i uključivanje privatnih preduzetnika. Tokom izrade Master plana lokalna zajednica je uključivana kroz konsultacije sa lokalnim stanovništvom, nevladinim organizacijama i vjerskim zajednicama. Nakon ocjene potencijala područja i sagledavanja problema definisani su glavni rezultati projekta i detaljno razrađene pojedinačne aktivnosti potrebne za njihovo ostvarivanje.

Ocjena kulturno-historijskih spomenika

Na području opština Kakanj i Vareš se nalaze brojni kulturno-historijski spomenici, od kojih je 8 proglašeno nacionalnim spomenicima od strane Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika. Tri se nalaze na području vareške opštine, a preostalih pet na području opštine Kakanj. Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti je uzela u obzir pravni status spomenika, njihovu lokaciju, opis trenutnog stanja, značaj za očuvanje kulturno-historijskog bogatstva, trenutne i planirane aktivnosti na očuvanju spomenika, trenutne i planirane aktivnosti na razvoju turizma vezano za spomenik kao i ocjenu potencijala za turističku ponudu. Na osnovu toga su date preporuke za aktivnosti koje se trebaju preduzeti u cilju očuvanja spomenika i razvoja turističke ponude. Ocijenjen je turistički potencijal za svaki spomenik zasebno, uzimajući u obzir njegovu atraktivnost, pristupačnost, prateće turističke objekte (info punktove, suvenirnice, kafiće, restorane, smještaj), promociju, blizinu ostalih turističkih atrakcija i privatno preduzetništvo vezano za turizam u području u kojem se nalazi spomenik. Sve ocjene su unesene u tabelu 1.

24

Kulturno-historijski spomenici Moguća 10 7 4 6 6 9 10 5 10 1 4 9 10 2 2 4 9 7 7 9 10 7 7 1 5 1 1 10 10 4 4 2 1 1 1 10 10 4 5 9 8 4 4 10 10 4 4 3 3 1 1 10 10 4 7 21,4 25,7 13,1 15,1 21,8 Moguća Moguća Moguća Moguća Moguća Moguća Trenutna 9 7 3 5 3 Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna

Atraktivnost Pristupačnost (1) (0,8)

Prateći turistički objekti (0,9) Promocija (0,7) Ukupna ocjena

Ostale turističke atrakcije (0,6) Privatno poduzetništvo (0,5)

44,2 42 20,4 24,6 32,8

Vareš 4 4 4 3 8 5 7 10 10 4 9 10 10 4 4 5 5 5 10 10 10 4 5 5 1 5 1 1 5 5 7 9 9 5 10 1 10 6 6 10 10 4 9 9 5 10 1 9 9 9 6 9 9 9

4 4 4 3 10 10 6 10 10 10

4 4 7 3

5 6 6 9

8 6 6 9

1 1 1 5

4 5 5 10

1 3 2 1

3 7 7 3

6 5 5 9

6 6 6 10

1 2 1 1 3 3 1 3 4 4

4 10 10 4 4 10 4 10 10 10

13,7 15,8 14,6 21,3 23,3 23,3 13,7 19,1 30,5 27,5

21,7 26,8 29,8 29,3 34,5 41,2 22,3 32,2 44 42

Kakanj

Tabela 1 Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti u kontekstu turističke ponude

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

25

Srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac Graditeljska cjelina Župna crkva u Varešu Arheološko područje Dabravine Nekropole stećaka na lokalitetu sela Budoželje Jednolučni stari kameni most na rijeci Stavnji u Varešu Džamija u selu Karići Ambijentalna ruralna cjelina Vijaka Ambijentalna sredina Očevlje Grobna kapela na Stogiću, Vareš Srpska pravoslavna crkva sa ikonama i ikonostasima iz XIX vijeka Objekti starije tradicionalne stambene arhitekture Vareš Rimokatolička crkva Sv. Preobraženja u Gornjoj Borovici Industrijsko naslijeđe sa pratećim objektima u Varešu Franjevački samostan i crkva Sv. Ive Krstitelja Arheološko područje Vladarski dvor iz 14. i 15. vijeka Dvor Grgurevo Pokretno dobro - zbirka od 22 inkunabule Džamija u Kraljevoj Sutjesci Kuća Ive Duspera Mlađe neolitsko naselje Obre kod Ćatića Srednjovjekovne nekropole Donja Zgošća Zgrada Turskog suda u Donjem Kaknju 5 6 4 4 3 5 3 7 6 4 7 4 8 5 10 10 10 8 7 7 5 10 10 10 8 7 8 10 4 4 4 4 1 1 1 10 10 10 10 4 4 4 5 5 2 2 1 2 1 10 10 10 8 5 7 4 9 9 9 9 4 3 3 10 10 10 10 4 3 3 4 4 4 4 1 1 1 10 10 10 10 4 7 4

27,5 28,5 24,4 22,8 13,1 15,2 10,9

42 41 39 39 21,1 28,2 23,2

Iz ocjene se može vidjeti trenutni potencijal spomenika, kao i njihov predviđeni potencijal u budućnosti, ukoliko budu ispunjeni rezultati predviđeni ovim projektom. Razlika između trenutnog i mogućeg potencijala u većini slučajeva je velika, što pokazuje da se dosta toga može uraditi kako bi se ovi spomenici učinili atraktivnijim za razvoj turizma, a samim tim i očuvali. Također se može primijetiti da stećci, koji su karakteristični za područje Bosne i Hercegovine, nisu dovoljno zaštićeni niti promovisani, s obzirom na njihov značaj. Ocjene su date na skali od jedan do deset, gdje je jedan najmanja, a deset najveća ocjena. Trenutna ocjena je data na osnovu sadašnjeg stanja, a moguća na osnovu potencijala kojeg bi spomenik mogao dostići u budućnosti ukoliko se ostvare rezultati planirani ovim projektom. Za ukupnu i potencijalnu ukupnu ocjenu su osmišljeni koeficijenti u vrijednosti od 0.5 do 1, kako bi se u ocjeni izrazila ona odličja koja su najvažnija za turistički potencijal kulturno-historijskih spomenika.

Ocjena prirodnih potencijala

Područje opština Vareš i Kakanj, u smislu diferencijacije ekosistema, pripada grupi brdskih i gorskih pejzaža. Iako geografski većinom ne obuhvata grupu specifičnih pejzaža BiH, ovo područje predstavlja vrlo specifičan dio biodiverziteta Bosne i Hercegovine. Intenzitet antropogenih faktora, koji su djelovali i još uvijek djeluju na ovom području je izrazito visok. Ova vrsta faktora je rezultirala izrazitom degradacijom ekosistema u jednom dijelu područja (ĆatićiKakanj), na kojem se danas ogromne površine nalaze pod haldama jalovine i šljake. Mnogi od površinskih kopova na području Kaknja su i danas aktivni. Dijelovi površine koju pokrivaju ove općine, predstavljaju jedan od najočuvanjih prostora središnjeg dijela Bosne i Hercegovine. Izuzetan diverzitet šumskih ekosistema ovdje se, na malom prostoru, ogleda kroz prisustvo termofilnih i mezofilnih hrastovih šuma, montanih bukovih šuma, mješovitih lišćarsko-četinarskih šuma i frigorifilnih šuma smrče montanog i gorskog pojasa. Stanje ekosistema i pejzaža prostora opština Kakanj i Vareš je, s obzirom na istaknuti stepen antropogenih uticaja, heterogeno. Veliki dio ovog prostora je degradiran i devastiran kroz uticaj dugotrajnih ljudskih aktivnosti, provođenih najčešće na neodrživ način, neuravnotežen sa ekosistemskim limitima, funkcijama i servisima. Pored gubitka šuma, poljoprivrednog zemljišta, gubitka kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa, ovdje često nailazimo i na ambijentalno destruirane, neproduktivne, pa čak i pejzaže opasne po ljudsko zdravlje i život. U grupu ovakvih pejzaža, pored ostalih, spadaju i napušteni površinski kopovi, te deponije jalovine i šljake. Međutim, prirodni tokovi vode uslovili su nastanak novih

26

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

stalnih vodenih tijela na pojedinim lokacijama površinskih kopova,. Njihova starost je različita, a danas je mjerljiva i stepenom prirodne progradacije močvarnih ekosistema, koji su ovdje već uspostavljeni ili su u nastanku. Kako je priroda na ovim degradiranim staništima već zauzela vlastiti pravac oporavka, humanom intervencijom kojom bi se ovi procesi ubrzali kroz aktivnosti restauracije, na navedenim staništima bi bile uspostavljene funkcije ekosistema močvara. Gubitak staništa (u prvom redu močvarnih) je danas osnovni razlog iščezavanja vrsta na Zemlji i slabljenja ekosistemskih servisa. Trend gubitka staništa se može zaustaviti konzervacijom još uvijek vrijednih staništa i restauracijom degradiranih staništa. Međutim, restauracijske aktivnosti ne mogu zamijeniti zaštitu biodiverziteta i uspostavu zaštićenih područja. Jedna od mogućnosti održivog iskorištavanja ekosistema sa uravnoteženim funkcijama jeste turizam.

Postojeći kapaciteti i potencijali za razvoj turizma

Područje opština Kakanj i Vareš obiluju različitim potencijalima koje mogu osigurati bazu za stvaranje kvalitetne i raznolike turističke ponude u budućnosti. Područje obiluje lokalitetima i objektima od kulturno-historijskog značaja kako na državnom tako i na lokalnom nivou, kao i sa diverzificiranim kulturno-historijskim vrijednostima od neolitskih arheoloških nalazišta, građevinama i lokacijama iz perioda srednjovjekovne Bosne, lokalitetima sa bogumilskim stećcima, te zaostavštinom iz osmanlijskog perioda. Istovremeno prirodne i pejzažne vrijednosti područja daju dodatnu vrijednost cijelom ambijentu i predstavljaju turistički potencijal koji može biti razvijan odvojeno ili u kombinaciji sa postojećim kulturnim vrijednostima. Samostan u Kraljevoj Sutjesci, sa očuvanom viševjekovnom tradicijom i vrijednim eksponatima, osim što predstavlja jedinstvenu atrakciju također pruža i potencijale za planirani razvoj religijskog turizma. Međutim, kao što je slučaj u većini područja na teritoriju BiH, potencijali za razvoj turizma do sada nisu adekvatno iskorišteni te su potrebna znatna ulaganja i pažljivo planiranje turističke ponude zasnovano na modernim principima i uključivanju grupa ili pojedinaca kako bi turistička ponuda dostigla optimum. Iako postoje značajni objekti i lokacije koji se mogu iskoristiti u kontekstu turističke ponude, većina takvih objekata i lokacija nije pripremljena za prijem turista. Prije svega, pod ovim se podrazumijevaju nepostojanje turističke signalizacije, neuređen pristup ovim lokacijama, nepostojanje sigurnosnih mjera za zaštitu od nesreća i povreda i nepostojanje dodatnih turističkih usluga. Ne postoje formirani turistički proizvodi i nema organizovanih turističkih posjeta. U sklopu turističkih atrakcija bitno je

2

Za opštine ne postoje strateški dokumenti koji bi obezbijedili planirani razvoj i integralnu turističku ponudu. kao i dužina trajanja njihovih posjeta u BiH je pozitivan pokazatelj opravdanosti ulaganja u turističke djelatnosti. i također nisu iskorišteni postojeći potencijali za razvoj originalne i kvalitetne ponude u ovom segmentu (prije svega domaća gastronomska ponuda). kako bi se identifikovali postojeći problemi. Jedan od osnovnih preduslova za razvoj turizma je postojanje adekvatnog sistema komunikacione infrastrukture koji omogućava siguran i brz transport. učestalosti posjeta i potraživanjima turista za Kakanj i Vareš. Na osnovu ove identifikacije i obilaska terena na području opština sakupljena je lista postojećih problema. U daljoj analizi posmatrana je uzročno-posljedična veza između identifikovanih problema. Postojeći problemi su grupisani u deset osnovnih proble2 . Područje ima potencijale za razvoj sljedećih oblika turizma:  Kulturni turizam  Eko turizam  Seoski turizam  Sportski turizam  Zimski turizam  Religijski turizam  Lječilišni turizam Identifikacija problema i definisanje ciljeva Prilikom izrade projektnog dokumenta izvršena je konsultacija sa svim zainteresovanim stranama. Agencija za statistiku BiH objavila je podatak da je u aprilu 2008. Bosnu i Hercegovinu posjetilo 49. što je za 11. Tendencija rasta broja posjetitelja. Trenutno. sistemi osiguranja kvaliteta.3% više nego u istom mjesecu prethodne godine.7% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. te su iz tog razloga inicijative za razvoj turizma često fragmentirane i stihijske. kao i neadekvatne zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa. prije svega sa partnerima projekta.spomenuti i potencijale uključivanja lokalnih tradicionalnih manifestacija u ponudu. Ne postoji standardizacija smještajnih i ugostiteljskih objekata. što je za 5. te nedovoljne razvijenosti turističkih proizvoda i usluga.099 noćenja. uključujući i privatni smještaj. Trenutno ne postoje podaci o broju turista. Broj smještajnih kapaciteta i prenoćišta je oskudan. Ovo također ukazuje na neophodnost poznavanja osnovnih karakteristika posjetitelja i njihovih potraživanja kako bi se izgradila kvalitetna ponuda. Ostvareno je 102.593 turista. komunikaciona infrastruktura je nedovoljno razvijena.

restaurirati. obnoviti i konzervisati kulturnohistorijske spomenike koji do sada nisu bili adekvatno tretirani Povećati broj zaštićenih prirodnih područja i uključiti ih u turističku ponudu Kroz projektne aktivnosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ma/uzroka postojećeg stanja sa krovnim problemom. Sa obzirom da je ovaj projekat jedan od instrumenata za razvoj turizma i očuvanja kulturnih i prirodnih vrijednosti. razviti turistička ponuda. regionalnom i državnom nivou 2 . zaštitu kulturno-historijskih vrijednosti i zaštitu prirode na području općina Osmisliti i uspostaviti turističku ponudu zasnovanu na postojećim potencijalima i potraživanjima turista Uključiti elemente marketinga i tržišni pristup razvoju turizma Uspostaviti i ojačati participaciju i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica. zaštite kulturnohistorijskih spomenika i prirodnih vrijednosti Nedovoljno razvijeni turistički sadržaji koji su u skladu sa potrebama posjetilaca i potencijalima područja Nedostatak marketinga i tržišnog pristupa razvoju turizma Lokalne zajednice. udruženja i privatni preduzetnici nisu na adekvatan način uključeni u inicijative razvoja turizma Nedovoljna promocija kulturno-historijskog naslijeđa i turističke ponude Nepostojanje međusektorske saradnje. Na osnovu prethodnog definisano je deset ciljeva sa krovnim ciljem. te nije provedena restauracija i konzervacija spomenika od izuzetnog značaja za očuvanje tradicije i kulture čime je i znatno smanjena njihova atraktivnost za turističke posjete Razviti osnovnu infrastrukturu i objekte za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti i razvoj turističke ponude Pripremiti strateške dokumente i programe za razvoj turizma. te harmonizacije i sinergije na aktivnostima razvoja turističke ponude od strane različitih inicijativa za razvoj turizma Nedovoljno zaštićene prirodne vrijednosti. definisani ciljevi ujedno predstavljaju i očekivane rezultate projekta nakon implementacije. Šematski prikaz 1 Identifikovani problemi i ciljevi Problemi Neiskorišteni turistički potencijali na području opština koji mogu doprinijeti ekonomskom razvoju Ciljevi Opštine Vareš i Kakanj imaju vodeću poziciju u ponudi turističkih sadržaja kulturnog i seoskog turizma u BiH. udruženja i privatnih preduzetnika nad razvojem i implementacijom turističke ponude Provesti programe kvalitetne promocije kulturnohistorijskog naslijeđa i turističke ponude Provesti poseban program promocije Bobovca kao lokaliteta od izuzetnog značaja za očuvanje kulturnohistorijskog naslijeđa BiH i atraktivne turističke lokacije Zaštititi. posebno pejzažne vrijednosti i biodiverzitet Nedovoljna promocija Kraljevskog grada Bobovca kao lokaliteta od nacionalnog interesa za očuvanje kulturno historijskog naslijeđa i turističke atrakcije Kulturno-historijski spomenici nisu adekvatno zaštićeni. i očuvati kulturno i prirodno naslijeđe. gdje su kultuno-historijski spomenici i prirodne vrijednosti zaštićene i očuvane Osnovna infrastruktura za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti nije dovoljno razvijena Odsustvo planskog razvoja turizma. čijim dostizanjem će se otkloniti postojeći nedostaci. uspostaviti saradnju i partnerske odnose sa postojećim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom.

uključujući kulturno-historijske lokalitete i objekte .Zaštita okoliša i formiranje novih zaštićenih područja Važnost IG za uspješnost projekta Izuzetna važnost Uticaj IG na projekat Izuzetan uticaj Učešće u implementaciji projekta Upravljanje/ donatorifinansijeri Stanovništvo i lokalne zajednice .Stvaranje stabilnog poslovnog okruženja .Ekonomski razvoj i razvoj turizma kao djelatnosti koja donosi značajne prihode . saobraćaj i komunikacije i zaštitu okoline ZDK . važnosti.Federalno ministarstvo turizma i okoliša .Održivi razvoj područja.Postojanje infrastrukture . uključujući višestruko korištenje resursa koje nema negativne uticaje na kulturno i prirodno naslijeđe . nauku. Strica.Poboljšanje životnog standarda . kulture i sporta . Zaruđe.Kraljeva Sutjeska.Izgradnja putne infrastrukture . Dragovići. kulturu i sport ZDK Lokalni organi vlasti .Interesne grupe Tabela 2 Procjena interesa. Očevija i ostale Privatni preduzetnici . Obre.Ministarstvo za obrazovanje.Poljoprivredni proizvođači i proizvođači zdrave hrane .Očuvanje kulture i tradicije.Pomoć i podsticaji za razvoj biznisa .Sticanje novog znanja i vještina .Sakupljači sekundarnih šumskih proizvoda .Ugostiteljski i turistički djelatnici .Ekonomski razvoj opština . uticaja te načina učešća interesnih grupa u projektu Interesna grupa (IG) Federalni i kantonalni organi vlasti . Vijaka.Opština Vareš Interesi .Mijakovići.Mogućnost ostvarivanja prihoda od turističkih djelatnosti u uključivanja u aktivnosti očuvanja kulturohistorijskih spomenika .Značajno povećanje prihoda od turizma .Ministarstvo privrede ZDK .Razvoj infrastrukture .Federalno ministarstvo nauke.Ministarstvo za prostorno uređenje.Opština Kakanj .Pojednostavljenje administrativnih zahtjeva za bavljenje ovom vrstom djelatnosti Velika važnost Umjereni uticaj Partneri/ implementatori Izuzetna važnost Mali uticaj Korisnici Velika važnost Mali uticaj Korisnici/ partneri/ implementatori 20 .Očuvanje kulturnog i prirodnog naslijeđa . Donji Kakanj .

Alternative . Kraljeva Sutjeska.Mozaik .Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH – REZ .Turistički operateri i agencije Razvojne agencije .Razvoj turizma uz zaštitu i adekvatno Velika važnost Veliki uticaj Upravljanje/ tretiranje kulturnog nasljeđa implementatori .Razvoj i promocija turističkih usluga .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nevladin sektor .Turistička zajednica ZDK .Promocija poduzetništva i biznisa Velika važnost Veliki uticaj Donori/tehnička pomoć Potencijalni donatori Vjerske institucije .Franjevački samostan.Očuvanje kulturnog naslijeđa Velika važnost Umjeren uticaj Investitori Velika važnost Veliki uticaj Partneri/ finansijeri Velika važnost Mali uticaj Korisnici 21 .Značajno povećanje broja turista koji posjećuju područje Velika važnost Umjeren uticaj Konsultacije/ partneri .Uključivanje aspekata zaštite okoliša u svim vidovima gospodarenja i poslovanja .Planinarsko društvo Bobovac .Ulaganje u projekte i aktivnosti koje su u skladu sa razvojnim i okolišnim politikama .Župna crkva u Varešu Srpska pravoslavna crkva u Varešu .Turistička zajednica FBiH .Federalni zavod za zaštitu nacionalnih spomenika .Džamija u Kraljevoj Sutjesci .Povećavanje stabilnosti poslovanja u cilju smanjivanja rizika za ulaganja . .SERDA Potencijalni investitori .Finansiranje postojećih i budućih aktivnosti očuvanja kulturnohistorijskih spomenika Velika važnost Umjeren uticaj Konsultacije .Fondacija Curia Bani .Ulaganje u ekonomsko opravdane projekte/poslove koji osiguravaju povrat investicija .Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Turističke asocijacije .Sarajevska regionalna razvojna agencija .NVO Kraljevski grad Bobovac Institucije za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa . u skladu sa dogovorenim ciljevima razvoja .Zaštita prirode .Zaštita i promocija kulturnohistorijskog naslijeđa .Ekonomski razvoj područja.

Fojnica. te se kontinuirano informišu o njihovim potrebama i na osnovu toga prilagođavaju ponudu). dok opština Vareš nudi usluge i proizvode utemeljene na seoskom turizmu i prirodnim ljepotama i vrijednostima. Mostar. Opštine imaju razvijenu osnovnu infrastrukturu za turizam. Međugorje). Opština Kakanj. Vizija definisana ovim projektom predstavlja željenu zajedničku sliku područja za sve zainteresirane strane i partnere projekta u 2016. uobličenu i planiranu turističku ponudu. Proces planiranja participacije zahtijeva obraćanje pažnje na pitanja šta interesne grupe očekuju od projekta. ima kvalitetnu turističku ponudu baziranu prvenstveno na kulturno-historijskom turizmu. gdje su kulturno-historijski spomenici i prirodne vrijednosti zaštićene i očuvane. inspirativnu i idealnu sliku turizma u nekoj destinaciji za posmatrani period. moguću korist koju mogu imati i mobilizaciju njihovih resursa kako bi se podržao projektni ciklus. te pouzdane i stalne kanale informisanja i komunikacije sa posjetiteljima koji: (I) ciljano dolaze na područje iz inostranstva ili iz drugih destinacija unutar BiH i (II) posjećuju područje u sklopu posjete drugim turističkim turističkim destinacijama (npr. kako bi imali zadovoljne posjetioce koji se uvijek rado vraćaju (turistički subjekti znaju ko su njihovi “posjetioci“. 22 .Nakon što su identifikovane interesne grupe na koje projekt utiče. posebno Kraljeva Sutjeska. Sarajevo. razmotreni su njihovi mogući ekonomski i sektorski interesi vezani za projekat. Potrebno je ustanoviti i interese interesnih grupa koji se kose sa ciljevima projekta. Vizija razvoja turističke ponude u skladu sa očuvanjem kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti Vizija turističkog razvoja predstavlja funkcionalnu. Turistički subjekti su u stanju da svakom posjetiocu pojedinačno pruže visoko kvalitetne sadržaje i usluge koje su bazirane na njihovim željama i mogućnostima. Turistička ponuda u opštinama predstavlja kvalitetnu i originalnu kombinaciju kulturnog i eko/seoskog turizma. godini: Opštine Vareš i Kakanj imaju vodeću poziciju u ponudi turističkih sadržaja kulturno-historijskog i seoskog turizma u BiH. trenirano i motivisano osoblje – privatne i javne subjekte.

zimskog i sportskog. koji će u isto vrijeme biti okolišno i društveno prihvatljiv. 5. koja čini područje različitim od ostalih kompetitora sa sličnom ponudom.omogućavanje posjetiocima da kroz kanale komuniciranja sami učestvuju u kreiranju njihove posjete i odmora. Minimalan uticaj na okoliš Minimalne intervencije u prirodnim područjima koja podrazumijevaju samo razvoj osnovne/neophodne infrastrukture. iskorištavanje postojeće infrastrukture za smještaj i ugostiteljstvo. Diferencijacija proizvoda i usluga Baziranje na diferencijaciji podrazumijeva pružanje jedinstvenih doživljaja i kvalitetne usluge. eko i seoskog. Strateški izbor – dva centra: kulturni i eko/ seoski turizam i turistički miks Strateški pristup građenju turističke ponude područja je prioritetizacija i odabir vida turizma za koji postoje najveći potencijali. U Master planu je identifikovan značajan diverzitet u kontekstu potencijala turističke ponude. te jačanje osjećaja vlasništva razvijene turističke ponude za sve zainteresovane strane. kao što je privatni smještaj i prenamjena postojećih stambenih i poslovnih prostora. kao osnovu koja će biti dopunjena i drugim vidovima turizma. Sportski turizam također ima značajne potencijale. Networking i komunikacija Uvezivanje sa ostalim inicijativama razvoja turizma i postojećim turističkim ponudama. Ostali vidovi turizma 23 . do religijskog turizma. Međutim. strategija projekta je bazirana na 5 osnovnih načela: 1. Na taj način je moguće dostići visoki kvalitet ponude kao i izgraditi prepoznatljiv imidž. 2. razviti moderne sisteme komunikacije sa posjetiocima kao što je internet . Integracija turističke ponude Integracija postojećih inicijativa za razvoj turizma. 3. fokusiranje na razvoj pratećih turističkih proizvoda i stvaranje doživljaja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Strateško turističko pozicioniranje Kako bi se postiglo pozicioniranje konkurentnog i dugoročno profitabilnog proizvoda na tržištu turizma. najveći potencijali na području opština odnose se na kulturni turizam i seoski/eko turizam. 4. od kulturnog. Iskoristiti postojeće mogućnosti Iskorištavanje postojećih potencijala i poboljšavanje već uspostavljenih turističkih usluga i proizvoda.

Slika 1 Diferencijacija turističkog proizvoda 24 . dok će opština Kakanj uraditi isto u sferi kulturnog turizma. ocijenjeno je da su potencijali za razvoj seoskog/eko turizma znatno veći u opštini Vareš. posebno u Kraljevoj Sutjesci. Na osnovu ovoga.pojedinačno nisu dovoljno jaki da stvore privlačnu turističku ponudu. kao i efikasnijem iskorištavanju resursa koji ce omogućiti gradnju visoko profilirane turističke ponude u obje opštine. lokalnog stanovništva i organizacija). ali mogu poslužiti kao dodatni sadržaji u sklopu dva prioriteta koji će privući turiste. Drugi bitan segment je izgradnja konkurentnog odnosa i tržišnog principa poslovanja između opština. ali će biti prezentovane kao dva odvojena proizvoda. Vrijednost ovog pristupa ogleda se prije svega u stvaranju sinergije i partnerstva između opština (ne samo u smislu opština kao institucija. koja gradi održivost i kontinuirano poboljšanje turističke ponude i nakon završetka projekta. Iako se ova dva vida turizma znatno isprepliću na području obje opštine. projektna strategija razvoja turizma se temelji na dva turistička centra u smislu izgradnje i unaprjeđenja ponude na području opština. dok u opštini Kakanj. sa mogućnošću pružanja potpore i stručnih usluga za eko/ruralni turizam opštini Kakanj (kao i uključivanje lokaliteta i vrijednosti za eko/ruralni turizam sa područja opštine Kakanj u svoju ponudu). sa mogućnošću miksa. postoji odlična podloga za razvoj kulturnog turizma. Bez obzira na ovu diferencijaciju obje opštine će u sklopu projektnih aktivnosti imati zajedničku promociju i kanale komunikacije sa eksternim interesnim grupama. nego i preduzetnika. Opština Vareš će izgraditi jake kapacitete i diferencirati se u pravcu seoskog/eko turizma.

sekundarnih šumskih proizvoda (gljive. biciklizam. (II) naplatu posjete muzejima i Bobovcu. Eko/seoski turizam. Osnivanje asocijacije turističkih poduzetnika je jedna od važnih projektnih aktivnosti sa obzirom da će udruživanje i kolektivno djelovanje pojedinaca i grupa koji su već uključeni ili žele biti uključeni u turističke djelatnosti znatno povećati motiviranost i osjećaj vlasništva nad projektom. (IV) prodaju suvenira. smještajni kapaciteti. biti će delegirana asocijaciji turističkih poduzetnika opština Vareš i Kakanj ili opštinskih agencija za razvoj turizma čije će osnivanje biti podržano projektom. obučeni radnici na info-punktovima. penjanje. Kulturni turizam. Paket 3. (II) domaću gastronomsku ponudu. Paket 2. Paket 3. jahanje itd. pružena pomoć preduzetnicima i lokalnom stanovništvu da izgrade kapacitete za turističke usluge Internet sadržaji i ponude. Sportsko rekreativni sadržaji: rafting. Kulturni turizam predstavlja osmišljenu turističku rutu koja uključuje: (I) organizovan transport. Eko/seoski turizam uključuje: (I) turizam u proglašenim zaštićenim područjima. promotivni materijali. Sportsko rekreativni sadržaji Obučeni turistički vodiči. ugostiteljski kapaciteti Paket 1. bobičasto voće. (III) smještaj posjetilaca u lokalnim selima. (III) lokalnu gastronomsku ponudu. (V) osmišljene doživljaje za posjetioce. Paket 1. ljekovito bilje). planinarenje. prikupljanje informacija o željama i potraživanjima posjetioca Stalni kanali informisanja i komunikacije sa posjetiocima Organizovanje i implementacija turističke ponude. Tabela 3 Elementi vizije i potrebni sadržaji na koje se elementi odnose Elementi vizije Razvijena osnovna infrastruktura za turizam Uobličena i planirana turistička ponuda Trenirano i motivisano osoblje Sadržaji Ceste. signalizacija. kao i uspostava turističkih centara u opštinama. Paket 2. uz nadzor i učešće turističkih zajednica i projektnog tima. osmišljena su tri osnovna turistička paketa koja će se dalje razvijati i poboljšavati. te samim tim dati i bolje rezultate dostizanja projektnih ciljeva 25 . poljoprivrednih proizvoda i organskih proizvoda.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tri osnovna turistička proizvoda Za početno stvaranje planirane turističke ponude.

okvirno planiranje turističke ponude koja je bazirana na različitim sadržajima koji će se moći planski i adekvatno ponuditi turistima. strategije. ovaj rezultat će sadržavati početno. i nevladin sektor. Uključeni elementi marketinga i tržišnog pristupa razvoju turizma Ovaj segment projekta obuhvata moderne tržišne pristupe (sa posebnim naglaskom na marketing – brending. i kontinurano istraživanje i modeliranje turističke ponude na osnovu želje i potreba posjetilaca). udruženja i privatnih poduzetnika nad projektom Sa obzirom da je jedan od jako bitnih segmenata ovog projekta ekonomski razvoj na području opština i ekonomska korist za lokalno stanovništvo kroz turističke aktivnosti. promociju. te izgradnju novih ili prenamjenu postojećih objekata koji bi se prilagodili korištenju za pružanje usluga posjetiocima i stvaranju turističke ponude. ovakav pristup treba da ponudi jaku bazu za razvoj preduzetnišva u sektoru turizma. Osmišljena (i implementirana) ponuda: sadržaji. Ojačana participacija i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica. Pripremljeni i usvojeni strateški dokumenti za razvoj turizma. odnose sa javnošću. 5. uključujući i osnovne objekte za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti pružit će osnovnu materijalnu/opipljivu bazu za razvoj turizma. 4. opštinske politike razvoja turizma. master plan. i koje će omogućiti pravovremen raspored sredstava u dugoročnom periodu za razvoj ovog sektora. 3. uključenost i osjećaj vlasništva relevantnih interesnih grupa je od velike važnosti za dugoročnu održivost projekta i 2. aktivnosti i proizvodi na kojima se bazira turizam u opštinama u skladu sa potencijalima područja i potrebama turista Na osnovu procjene postojećih resursa. 26 . vizije i strategije projekta. Razvijena osnovna infrastruktura i objekti za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti i razvoj turističke ponude Razvijanje infrastrukture. npr.Očekivani rezultati implementacije projekta 1. zaštitu kulturno-historijskih spomenika i zaštitu prirode na području opština Ovaj rezultat se odnosi na sve političke ili operativne dokumente koji će omogućiti planirani razvoj turizma u opštinama. Infrastruktura se prije svega odnosi na izgradnju i popravku puteva prema Bobovcu iz Kraljeve Sutjeske i iz Vareša. usluge. Za ovaj segment projekta od velikog su značaja privatne inicijative. Zajedno sa prethodnim rezultatom. Cilj je pružiti jedinstvenu ponudu koja će ovu regiju učiniti privlačnom i pojačati njenu konkurentnost u odnosu na druge lokacije sa sličnim sadržajima.

Kulturno-historijski spomenici su zaštićeni u skladu sa njihovim značajem i potrebama. Sa obzirom na višestruki značaj Bobovca. 10. 6. te su provedeni programi restauracije. Projekat razmjenjuje informacije i ima uspostavljenu saradnju sa ostalim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom. stavit će se poseban naglasak na promociju Bobovca i povećanje njegove atraktivnosti. obnove i konzervacije spomenika koji nisu bili adekvatno tretirani Trenutno stanje lokaliteta grada Bobovca nije na zadovoljavajućem nivou. Realno je za očekivati da će upravo ovi subjekti biti glavni nosioci budućih aktivnosti. Ovaj rezultat također uzima u obzir radove na zaštiti. te ako mogu očekivati koristi od razvoja turizma i zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa na kojem je baziran turizam. održavanju i pripremu dodatne infrastrukture i sadržaja za ovaj lokalitet. kako bi se stvorio osnov za sve buduće aktivnosti na promociji područja. Trenutno je broj zaštićenih područja jako mali. Projekat će ponuditi detaljan plan promotivnih aktivnosti i strategiju komunikacije sa potencijalnim posjetiocima. 8. 7. kao i adekvatan tretman postojećih. projekat će ponuditi posebne aktivnosti na revitalizaciji. Povećan broj zaštićenih područja i kapaciteti za njihovo uključivanje u turističku ponudu Zaštita prirode je bitan faktor ne samo za opšte blagostanje područja nego i za upotpunjavanje turističke ponude. Proveden program promocije kulturno-historijskog naslijeđa i turističke ponude Kao dodatak na rezultat 4. 9. te će stoga projekat svojim aktivnostima podržati osnivanje novih zaštićenih područja. uključujući i povezivanje sa turističkim inicijativama na državnom i međunarodnom nivou. projekat će obezbijediti adekvatnu promociju cjelokupne turističke ponude te kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Proveden poseban program promocije Bobovca Sa obzirom da je Bobovac jedna od najvećih kulturno-historijskih vrijednosti i potencijalno najveća turistička atrakcija za obje opštine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za stvarne pozitivne rezultate na terenu. sanaciji i revitalizaciji ostalih kulturno-historijskih spomenika. regionalnom i državnom nivou 2 . Zaštićena područja će biti uključena u turističku ponudu sa svim mjerama sigurnosti i zaštite koje ovakva područja zahtijevaju. za sve građane BiH i i van zemlje. ako su isti dovoljno upućeni i motivisani.

Zaključak Projekat Master plana je ocijenio trenutne i moguće turističke potencijale područja. Uspješno implementirani. uzimajući u obzir potrebu očuvanja kulturno-historijskih spomenika i prirodnih resursa. definisani su vizija i strateški pravci Master plana. 2 . regionalnom i državnom nivou projekat je uključio posebne mjere jačanja ovog segmenta. Na osnovu ocjene kulturno-historijskih spomenika i prirodnih potencijala. te rezultati sa detaljnim aktivnostima potrebnim za njihovo ostvarenje. rezultati projekta će. te ostvarila moguća sinergija sa sličnim inicijativama razvoja turizma na lokalnom. u vremenskom roku definisanom u Master planu. doprinijeti održivom razvoju područja uz poboljšanu svijest o potrebi očuvanja prirode i spomenika kulture.Kako bi se razvila komunikacija sa ostalim sektorima. te uspostavljanje zaštićenih područja. te analiza problema i prepreka razvoju turizma.

KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA 2 .III.

.

prekrasne rijeke i sva mjesta s izvanrednim potencijalima. Bjelašnicu (trenutno na ovim planinama postoje tri lifta koja su u funkciji.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja RAZVITAK INFRASTRUKTURE I MARKETINGA NACIONALNIH PARKOVA SA STAJALIŠTA TURISTA I ONIH KOJI PLANIRAJU RAZVITAK. Važan je redoslijed! Zaštititi i razviti. treba ih zaštititi i razviti. Unu (splavarenje). Sutjesku (vodopad Skakavac. Zahvaljujući tome kao i svome položaju predsjednika jedne organizacije koja se bavi održivim i ekoturizmom (kao što su dječji kampovi. planinarenje.386 m). Prije nekoliko tjedana imali smo prigodu da putujemo po vašoj lijepoj zemlji i da je razgledamo. volonterski poslovi. jer većinu tih mjesta treba još razviti kako bi se učinila pristupačnima za turiste i posjetitelje. dok je Igman malo lakši). projekti na podizanju svijesti o prirodi. Obišli smo dolinu Neretve. Ova prirodna blaga ne smiju ostati skrivena. Vidjeli smo doline od čije ljepote čovjeku zastaje dah. S GLAVNIM NAGLASKOM NA ODRŽIVOM TURIZMU Andras Vajer Dopustite mi da svoj govor započnem jednom osobnom primjedbom. Bjelašnica ima bolju infrastrukturu i najizazovnije padine. Koristim riječ “potencijali“. područje Tare (drugi kanjon po dubini) i Jajce. 301 . A) Uvođenje teme Imam više od pet godina iskustva iz putovanja i organiziranja putovanja po Europi i Sjevernoj Americi. Maglić na više od 2.

dok posjetitelj stječe iskustvo. aktivnog odmora i prilike da se doživi nešto jedinstveno. “očuvanje okoliša“. Trebamo shvatiti da su ulaganja u razvitak nacionalnog parka neizbježna kako bi on mogao privlačiti turiste. na primjer. Koncept je prilično jednostavan: ako park može privući posjetitelje i turiste. s kojim projektima trebaju pozabaviti davatelji usluga. što djelomično mogu financirati posjetitelji. svjestan sam motiva. Razumije se samo po sebi da prihod od raznih programa ne može ili samo djelomično može financirati održavanje parkova. Prije svega moramo raščistiti neke pojmove. Osnovni princip glasi da “čovjek može voljeti samo ono što pozna“. neometanje budućih putnika.vodeni sportovi itd. metodama očuvanja i zaštite. Održivi turizam: svaki oblik turizma koji ne smanjuje mogućnost korištenja resursa i ne sprečava buduće putnike da dožive isto iskustvo. B) Svrha nacionalnih parkova Nije ni potrebno isticati da nacionalni parkovi imaju dva osnovna cilja: prvi je očuvanje i zaštita prirode. park treba izraditi jasno zacrtan akcioni plan i postaviti ciljeve. ako ponovno pogledamo na glavni cilj zašti- 302 . Ovdje moramo otkriti najosnovniju i izravnu uzajamnu vezu među dvjema stranama: park pruža uslugu za koju posjetitelji plaćaju. ali isto tako moramo održavati zdravu ravnotežu između infrastrukture i primarnog cilja zaštićenih područja. Ako pažljivo analiziramo ove definicije. kao što su državni i nacionalni parkovi. na očuvanju. ne smijemo zaboraviti činjenicu da sve veći broj turista može ugroziti primarni cilj nacionalnog parka. nesmanjivanje resursa. dok je posjet prosječnom parku prilično jeftin. informacija.). Da bi bio u stanju iskoristiti potencijalne posjetitelje. Ovo nije slučajnost. a drugi je pružanje znanja. povoljnih prilika i potencijala kako posjetitelja tako i nacionalnih parkova. Situacija je kristalno jasna: parku je potreban dohodak kako bi mogao održavati svoj rad. Sljedeće su ideje veoma važne kad govorimo o odnosu nacionalnih parkova i turizma. Postavlja se pitanje kako ove pojmove možemo ugraditi i implementirati u razvitak i marketing nacionalnih parkova. onda on može u većoj mjeri financirati svoje poslovanje. zapazit ćemo ključne riječi “odgovorno putovanje“. To znači da na temelju svojih djelatnosti mi znamo što pojedine vrste turista i posjetitelja očekuju i s kojim se ciljevima. međutim. Uobičajen slučaj je da izvanredna mjesta i doživljaji donose visok dohodak. Ekoturizam: Društvo za ekoturizam definira ga kao “odgovorno putovanje u prirodna područja koje čuva okoliš i poboljšava dobrobit lokalnog stanovništva“.

Neka osnovna pravila su neizbježna. nacionalni parkovi imaju svoj vlastiti 303 . Govoreći o “većem broju ljudi“. Internet je jedan od najučinkovitijih načina reklamiranja (svi nacionalni parkovi imaju neki opis na Internetu). Godina 2008. C) Neizbježan elementi razvitka i kontrola Koji bi to bili krucijalni elementi razvitka? Informacije o smještaju. obilježene staze.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ćenih područja. što će reći da se tri ili pet dana škole odvija u nacionalnom parku s posebnim naglaskom na životinje. U Mađarskoj. a postojao je i središnji oglas koji je privukao pažnju ljudi na parkove. karakteristična arhitektura itd. bitno je nuditi programe i projekte koji se fokusiraju na posjetitelje različite životne dobi tako da nacionalni park može razvijati svijest o okolišu od najranijeg djetinjstva. D) Marketing Posljednji faktor koji može utjecati na uspjeh čitavog pitanja jest učinkovit marketing. I opet. ili mjesto koje služi onom drugom cilju – naime obrazovanju. kao što su: ograničen broj posjetitelja. centar za posjetitelje. ono ne može imati visoku cijenu. mreža staza. što je najvažnije. područja s raznim razinama zaštite i. Inače. pa ipak jedno posebno pećinsko putovanje može značiti jedan ekstremniji način provođenja vremena. informativne ploče. Da bi to mogli raditi. Bez reklame nacionalni park može biti jedno lijepo mjesto koje ljudi posjećuju onako nasumice. pravila. održavanje mjesta za kampiranje. u Mađarskoj je bila godina voda. razmotrimo drugu stranu medalje. učinkovita provedba pravila. ali koje nikada neće služiti kao jedinstvena turistička atrakcija. na primjer. davatelji usluga moraju pronaći srednji put. na primjer lokalne tradicije. nacionalni parkovi nude obrazovne programe za škole. Kontrola je sljedeći ključni uvjet za održavanje delikatne ravnoteže između zarade i očuvanja prirode. pa naravno i skuplji. nacionalni parkovi trebaju stručnjake (nastavnike) te mogućnosti smještaja i ishrane u parku ili blizu njega. U ovoj su kampanji sudjelovali svi nacionalni parkovi. on može održavati održivi turizam i može služiti i prirodi i turizmu. Ako park ima jasno definirane i dosljedne politike. ali bi stvaran pomak bila jedna kampanja parkova u kojoj bi oni izašli s posebnim programima i aktivnostima koje se ne mogu naći na drugim mjestima. osim toga takve bi se aktivnosti mogle lijepo uklopiti u programe ekoturizma. zemljopisne karte. te lugari koji provode politiku i pravila parka. zanimanja. Osim toga. biljke. povijesne činjenice itd. Budući da je obrazovanje bitno.

edukacijske staze. označene staze. Spremni smo planirati (studija izvodljivosti) i koordinirati radove te ih izvesti do kraja. Nacionalni parkovi i njihovi posjetitelji moraju živjeti u simbiozi. toplice. poduzimanja svih sigurnosnih mjera opreza. lokacija smještaja. označene staze po cijeloj zemlji (bosanski plavo). treba uzeti u obzir međunarodna iskustva i primjere. Osim toga. u jednoj prilično krhkoj simbiozi. itd. relaksacija. smještaj (za različite razine turista). Da bi se izgradio takav sustav u kojemu će biti dobro uslužene obje strane.proračun iz kojeg mogu trošiti za marketing. biciklističke staze. održavanje. mjesta za kampiranje. planinarenje. via ferrata. povrh toga oni svake godine sudjeluju na Sajmu turizma. kategorizacija nacionalnih parkova prema tome služe li kao odmarališta (skijanje) ili za aktivni turizam: pješačenje na duge staze. Pješačenje na duge staze: informativne ploče. pravljenja bivaka. Bez ovih koraka parkovi ne mogu postići svoje ciljeve niti mogu poboljšati svoju financijsku stabilnost. Naša firma je spremna pomoći oko izrade turističkih karata. razvitak i marketing nacionalnih parkova jesu delikatna i neizbježna pitanja. ribarenje. sve nacionalne parkove reklamira Mađarska agencija za razvoj turizma (Hungarian Tourist Rt. Mi smo odlučni podijeliti ovo iskustvo i spremni ponuditi neka dobra rješenja tako da vaš sustav nacionalnih parkova može služiti ljudima i prirodi.) i mađarski regionalni marketinški uredi. splavarenje. Uzajamno organiziranje putovanja u Mađarskoj i Bosni. Popis stvari koje treba učiniti: Popločani putovi. 304 .. nordijsko hodanje. prehrane itd. označavanja staza. E) Iskustvo i znanje (know-how) Sve u svemu.

ekoturizam. izuzetno su značajni za uže i šire društvene zajednice. poljoprivreda. biodiverzitet. Ključne riječi: održivost.. jednostavno rečeno.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PODRŠKA BIZNISA ZAŠTITI BIODIVERZITETA Nevenko Herceg Mehmed Cero2 Sažetak Održiva poljoprivreda. ekoturizam i održivo šumarstvo imaju velike međusobne sličnosti i sinergijsku povezanost: u osnovi sve tri navedene privredne grane su dominantno bazirane na biodiverzitetu. pa je neophodno aktivno uključiti u taj kontekst biznis (poslovnu) zajednicu i bankarski sektor. ali je isto tako značajno da vlade u svojim strategijama i programima osiguraju odgovarajuće podrške i subvencije kako bi se ostvarilo odgovarajuće partnerstvo privatnog i javnog sektora. Federalno ministarstvo okoliša i turizma Mr. biznis 1 2 Dr. sc.. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 305 . samo tržište može regulirati zaštitu biodiverziteta i održivo korištenje prirodnih resursa. biodiverzitet je posebno ovisan o aktivnostima poduzeća iz ovih privrednih područja. sc. Izazovi vezani za zaštitu biološke raznolikosti. Ako se politika u ovim oblastima vodi na odgovarajući način. U ovim oblastima mala i srednja poduzeća su najovisnija o servisima prirode i biodiverziteta i “vice versa“. U tom smislu tržište može poslužiti kao dobar mehanizam za adekvatno korištenje raspoloživih prirodnih resursa i poboljšanje uvjeta za život. Upoznavanje poslovnog svijeta o važnosti zaštite prirode kod donošenja njihovih strateških odluka i u svakodnevnim aktivnostima je izuzetno značajan zadatak. šumarstvo.

već se iznalaze i razvijaju funkcionalni modeli u filozofiji održivog razvoja. Napraviti odgovarajuće zaključke korisne za aktualno bosansko-hercegovačko stanje i perspektivu. Važno je napomenuti da svaka zemlja u svom ekonomskom. potrebno je osigurati vjerodostojne argumente kojima se može opravdati razvojna dimenzija ovakvih projekata. tj. Metoda rada Koristeći raspoloživu dokumentaciju (tiskanu i elektronsku). Drugim riječima. koji u osnovi koriste bioraznolikost u korist same zaštite biološke raznolikosti. koja se nalazi u procesu pristupanja velikoj europskoj porodici. Trend uspostave zaštićenih prirodnih područja. a usporedno s tim prethodno proglašena zaštićena područja se reorganiziraju i uspostavljaju u skladu sa suvremenim potrebama. koja na određen način promovira i uspostavlja ekološke standarde. odnosno određenih poslovnih subjekata iz ovih oblasti u kontekstu korištenja i zaštite biodiverzitetskih resursa. u Bosni i Hercegovini se vode aktivnosti uspostave određenih zaštićenih područja. jedan je izuzetno ozbiljan i kompleksan proces u kojemu se mora dati mnogo odgovora. ne samo za područje Europe već i u globalnom kontekstu. a što je svakako relevantno i za Bosnu i Hercegovinu. 306 . posebno vezano za određene konfliktne situacije. načelima i standardima. prirode ili biodiverziteta. Uvod Sukladno strateškim i planskim opredjeljenjima. korisno i zanimljivo bi bilo sagledati kako razvijati i ostvariti optimalan uzajamni odnos poslovnih entiteta manje veličine iz oblasti poljoprivrede.Cilj rada S obzirom da se u svijetu sve manje govori o jednostranom pristupu isključive zaštite okoliša. koji je zahvatio i Bosnu i Hercegovinu. Ima mnogo dobrih sustavnih rješenja i uspješnih primjera u zemljama Europske unije. ekološkom i društvenom stanju i razvoju ima svoje specifičnosti koje moraju biti sagledane. Potrebno je prethodni kontekst ilustrirati odgovarajućim primjerom neke od zemalja koja je pristupila Europskoj uniji. analizirati sinergijsku i funkcionalnu vezu poljoprivrede. ekoturizma i šumarstva. koja je prošla određeni tranzicijski proces iz jednog društveno-ekonomskog uređenja (socijalizam – dogovorna ekonomija) u drugi (kapitalizam – tržišna ekonomija). ekoturizma i šumarstva.

Uistinu. pa je vrlo važno u tom kontekstu sagledati razvoj poduzetništva kroz mala i srednja poduzeća. Biodiverzitet održava i druge servise ekosustava. S povećanjem svijesti o potrebi održivog razvoja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Operativne aktivnosti se uglavnom provode preko entitetskih institucija. Važna dimenzija ovih aktivnosti je kako osigurati odgovarajući “intersektorski konsenzus“. 30 . decision V/5.). Tri privredne grane: poljoprivreda. a to su blagodati koje čovječanstvu pružaju sigurnost snabdijevanja hranom. Prema odluci Konferencije članica Konvencije Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu (COP UNCBD. nivou vrsta i ekosustava. omogućava prilagođavanja na klimatske i druge promjene. šumarstvo i turizam svoje privređivanje dominantno baziraju na biodiverzitetu. U tom smislu biodiverzitet je esencijalan za proizvodnju hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda (vlakna za tekstilnu industriju. Svaka “organizacija“ koja posjeduje ili koristi zemljišni prostor. appendix). EMAS (the Eco – Managament and Audit Scheme – Sustav upravljanja okolišem i nadzora). i sve komponente biodiverziteta koje čine poljoprivredne ekosustave. njihove građe i procesa. poljoprivredni biodiverzitet je često korišteni pojam koji uključuje sve komponente biodiverziteta relevantne za hranu i poljoprivredu. tj. a u Federaciji Bosne i Hercegovine značajnu ulogu imaju i županijske institucije. kao što je ISO 14001 (Međunarodni standard upravljanja okolišem) ili tzv. kako izbjeći postojeće i moguće konflikte kod određivanja namjene i korištenja prostora da bi se na odgovarajući način osigurali i zaštita prirodnih resursa i ekonomski razvoj. prirode i biodiverziteta. ishranu i sredstva za život. u poslovnom svijetu biodiverzitet postaje bitna komponenta suvremenih sustava (EMS – Environmental Managament System). osigurava ruralnom stanovništvu sredstva za život i drugo. stočna hrana i dr. zato što je biodiverzitet ključan za poljoprivredu. koji se također nazivaju agro-ekosustavi: različite vrste životinja. biljaka i mikroorganizama na genetskom nivou. koji su neophodni za održavanje ključnih funkcija agro-ekosustava. gorivo. imajući na umu zaštitu okoliša. a poljoprivreda može značajno doprinijeti zaštiti i održivom korištenju biodiverziteta. može imati određenu ulogu u upravljanju tim zemljištem. Biodiverzitet i poljoprivreda Biodiverzitet i poljoprivreda su u strogoj uzajamnoj vezi. biodiverzitet osigurava i promociju i povećanje održive poljoprivrede.

koji u svojim osnovnim djelatnostima i investicijskim aranžmanima naglašavaju dimenziju zaštite i brige o biodiverzitetu. 30 . 22. dok su istovremeno konkurentni na zahtjevnom europskom i svjetskom tržištu. uključujući bioenergiju. osim određenih subvencija s razine kako Europske unije u cjelini tako i svake od vlada članica. čime je ovaj sektor postajao sve intenzivniji i igrao značajnu ulogu u globalnoj svjetskoj ekonomiji. oko 87% ukupnih šumskih površina su predmetom ljudskih intervencija različitog stupnja. ruralnog razvoja i zaštite okoliša.Poljoprivredni biodiverzitet je rezultat interakcije između genetskih resursa. U osnovi to je rezultat milenijskih procesa između prirodne selekcije i ljudske inventivnosti i prakse. za razliku od ostalog svijeta. Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP – Common Agricultural Policy) troši gotovo polovinu ukupnog EU budžeta. uključujući povećanje površina zaštićenih šuma. Europska agencija za okoliš je naglasila stalno povećanje zahtjeva za šumskim resursima. što će zasigurno povećati pritisak na šumski biodiverzitet. Biodiverzitet i šumarstvo Europa ne može zaustaviti gubitak biodiverziteta bez održivog korištenja šuma. okoliša i poljoprivredne prakse i sustava upravljanja. Prema tome način upravljanja šumama ima direktan utjecaj na biodiverzitet. Određena poboljšanja su napravljena reformom CAP-a 90-tih godina. poljoprivredni sektor je glavni izvor pritisaka europskog okoliša. Šume su stanište velikog broja biljnih i životinjskih vrsta i usko su vezane s ukupnim stanjem biodiverziteta u Europi. neke šumske vrste i dalje ostaju ugrožene. podzemnih i morskih voda i gubitak biodiverziteta. Za ovakve djelatnosti i aranžmane. Ovdje se posebno naglašavaju mogućnosti poticaja i daljnjeg razvoja malih i srednjih poduzeća. Iako se povećavaju šumske površine u Europi. S farmama koje na direktan i indirektan način pokrivaju gotovo pola zemljišnog prostora Europske unije. svibnja ove godine. Unatoč određenim poboljšanjima. posebno se kreiraju kreditne linije i razrađuju drugi financijski modeli. Europska unija kroz tzv. Istovremeno poljoprivredni sektor u zemljama Europske unije je jedan od najodgovornijih za značajno zagađenje površinskih. Za Svjetski dan biodiverziteta. ali je potrebno još puno posla da se napravi odgovarajući balans između poljoprivredne proizvodnje. kao masovnih prostorno disperziranih poslovnih subjekata.

 Genetski modificirane šumske vrste mogu osigurati korist. Međutim. studiranja. rekreiranja i drugih aktivnosti. Europa će trebati kontinuirano prilagođavanje svoga sustava upravljanja šumama za buduće klimatske promjene i druge izazove. Bonn. g. Adaptacije trebaju osigurati mogućnost da migratorne vrste mogu prolaziti iz šumskih predjela u zaštićena šumska područja. Ekoturizam uključuje posjetu prirodnim područjima s ciljem učenja. ali mjere koje će se poduzimati za daljnje vezivanje ugljika ne smiju negativno utjecati na šumski biodiverzitet. a koja se u posljednje vrijeme sve više popularizira i dobiva na važnosti te osigurava i svoju tržišnu održivost – jest ekoturizam.  Klimatske promjene će pogoditi šumske ekosustave i povećati opasnosti u tom smislu.  Šume su značajan rezervoar ugljika.  Natura 2000 je važna komponenta napora Europske unije na tom polju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Većina europskih zemalja imaju odgovarajući zakonski i administrativni okvir da osiguraju održivo upravljanje šumama.  Raštrkane i fragmentirane šumske površine moraju biti u mreži staništa s ciljem zaštite biodiverziteta u šumama. Biodiverzitet i turizam Grana turizma – koja je u bliskoj vezi sa zaštitom prirode i biodiverziteta. Bilo koji zahtjev za bioenergijom u tom smislu ne smije ugroziti biodiverzitet i ekosustav u cjelini. Ovo će zahtijevati više informacija o šumskih ekosustavima i šumskom biodiverzitetu. Njemačka 2008.  Zagađenje zraka većih razmjera i deponiranje dušika još su velik i značajan problem.  Zahtjevi za šumskim resursima za bioenergiju će se povećati. 3 (EEA/CoP /UNCBD. koje nemaju negativne efekte na okoliš.) 30 . ali i rizike za biodiverzitet i ljude.  Moraju se smanjiti požari u šumama. Sugestije Europske agencije za okoliš za te izazove su sljedeće:3  Proizvodnja drveta i drugih tradicionalnih šumskih proizvoda morat će biti izbalansirana u odnosu “na druge“ robe i usluge koje dolaze iz šumskih ekosustava. posebno u mediteranskom području. Europa mora oprezno voditi politiku vezano za genetski modificirane šumske vrste. čime se jačaju i štite lokalne zajednice kako sa društvenog tako i s ekonomskog aspekta.

za razvoj. Prema procjeni Mađarskog BTAU (Biodiversity Technical Assistance Unit) blizu 45 tisuća malih i srednjih poduzeća direktno je vezano s područjima koja su uključena u Naturu 2000. Na posljednjoj Konferenciji zemalja članica UNCBD u Bonnu u tom smislu je donesena konkretna odluka. 4 5 Decision VIII/5 B.). Oko 50 tisuća ih je na određen način vezano za poljoprivredu.000 malih i srednjih poduzeća. Fokus aktivnosti BTAU je usmjeren na područja iz Nature 2000 i njihovih neposrednih okruženja. 310 . Ovo se cijeni kao značajan tržišni potencijal za komercijalne banke. Ove projekte financira Generalna direkcija Europske komisije za okoliš putem Kraljevskog društva za zaštitu ptica (RSPB).  Osigurati pozitivna iskustva i za posjetioce i za domaćine. Royal Siciety for the Protection of Birds – Britanska karitativna organizacija za zaštitu ptica i okoliša. u kontekstu sinergijske veze biodiverziteta i turizma.  Izgrađivati i promovirati ekološku i kulturnu svijest i poštovanje.Mnoge su aktivnosti Konvencije Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu (UNCBD) usmjerene prema ruralnom stanovništvu.5 Osim Mađarske.  Osigurati konkretna financijska sredstva za zaštitu okoliša. Mađarski primjer U Mađarskoj postoji oko 700. Dodatnih 50 tisuća poduzeća iz drugih sektora indirektno je vezano s biodiverzitom i Naturom 2000 (relevantne aktivnosti manufakture. započela je svoje aktivnosti u 2007. kao jedinica za tehničku pomoć.  Osigurati financijsku korist za lokalno stanovništvo i njihovu aktivnu društvenu ulogu i odlučivanje. on Article 8(j) and related provisions. godini s ciljem da pomogne nove “pro-biodiverzitetsko“ investicijske projekte malih i srednjih poduzeća. jačanju institucija lokalne ruralne zajednice za njihovo adekvatno uključivanje kod upravljanja.4 Europska unija je proklamirala sljedeća načela za sve one koji se uključuju u aktivnosti ekoturizma:  Minimizirati negativne efekte na okoliš. the Conference of the Parties (COPUNCBD). planiranja i donošenja odluka. kroz iznalaženje financijskih mehanizama podrške odgovarajućim projektima. Mađarski BTAU. šumarstvo i turizam. rudarstva itd. trgovine. odabrane zemlje za ove projekte bile su Poljska i Bugarska. korištenje i zaštitu prirodnih resursa.

Zaključci Analizom raspoloživih referentnih dokumenata. mora na strateški postavljen i sustav311 . kao zemlja izuzetnog prirodnog bogatstva. da prate realizaciju projekata do njihovih samih završetaka. Iznad svega glavna ideja vodilja bila je kako sačuvati biodiverzitet. Europske unije i nekih njezinih država. čiji su predstavnici bili uključeni u Upravni odbor navedenog projekta. posebno u fazi inicijalnih aktivnosti. ali odgovarajuće kreditne linije moraju biti otvorene od strane Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke. u kojima je značajna dimenzija odgovarajućih koristi za biodiverzitet.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Glavni cilj aktivnosti bio je kako kreirati lokalne tehničke i financijske instrumente koji se odnose na javno/privatno partnerstvo i ostvarivanje poslovnih mogućnosti u tom smislu. osim navedenih priprema. kao značajno za Bosnu i Hercegovinu i njezinu perspektivu. šumarstva i turizma. i to će svaka pojedina zemlja posebno razraditi. posebno biološke i pejsažne raznolikosti. a lokalne jedinice imaju zadatak. Centralni dio projekta je bio uspostava lokalnih jedinica za implementaciju. a napravljen je i pregled investicijskih mogućnosti kroz biodiverzitet za mala i srednja poduzeća. Investicijsku ideju su podnosila mala i srednja poduzeća. aktivnosti i iskustava s razine međunarodnih institucija. Ovdje se naglašava da su mogućnosti investiranja za ovakve projekte različite u raznim europskim zemljama. mogu se formulirati sljedeći zaključci:  Bosna i Hercegovina. Ove jedinice imaju zadatak da pripremaju projektne linije za mala i srednja poduzeća kojima će se aplicirati kod banaka za odgovarajuće kredite. U tom ukupnom procesu lokalne jedinice metodološki provjeravaju sljedeće:  Da li mala i srednja poduzeća štite biodiverzitet?  Da li mogu koristiti biološke resurse na održiv način?  Da li ta poduzeća imaju pozitivno poslovanje?  Da li pravično dijele koristi koje nastaju u korištenju bioloških resursa? Uspostavljena je operativna mreža ekspertiza za biodiverzitet i financije na državnom i lokalnom nivou. koji su u osnovi posvećeni korelaciji biodiverziteta i sektorskih privrednih grana: poljoprivrede. Ovdje se ima za cilj dokazati da je moguće ovakvim projektima preko malih i srednjih poduzeća osigurati upravljanje biodiverzitetskim resursima na održiv način uz komercijalnu održivost.

kao što su: tradicionalna poljoprivreda. proizvodnja organske hrane.  U ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima treba detaljno valorizirati sve raspoložive potencijale. zaštita prirode i biodiverziteta. Svjetska banka i dr. Lokalna zajednica mora imati aktivnu ulogu u kreiranju odgovarajućih planova i donošenju odluka. Konkretno u Federaciji Bosne i Hercegovine postoje sljedeće mogućnosti:  Fond za zaštitu okoliša – U programskim aktivnostima Federalnog ministarstva okoliša i turizma kroz Akcioni plan Federalne strategije zaštite okoliša.  Do njihove održivosti. koji će biti direktna osnova za planske aktivnosti Fonda. Naglasak treba stavljati na originalne sadržaje koji mogu biti komparativna prednost na užem i širem tržištu. a posebno vezano za određena vrijedna prirodna područja sa specifičnim i originalnim predispozicijama. Za razvojne projekte malih i srednjih poduzeća. održiva 6 7 GEF – Global Environment Facility Zakon o razvojnoj banci Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. Za realizaciju takvih projekata na održiv i efikasan način potrebno je uspostaviti tzv. javno-privatno partnerstvo. Ovo podrazumijeva aktivnu i konkretnu suradnju institucija nadležnih za zaštitu okoliša. 312 .no osmišljen način profilirati svoj održivi razvoj s posebnim fokusom na adekvatno korištenje poljoprivrednih i šumskih resursa i turističkih potencijala u najširem smislu te riječi. država mora davati odgovarajuće subvencije i druge vidove pomoći. tradicionalni zanati i rukotvorine.. uz učešće u osmišljavanju i realizaciji projekata.). zadržavanju i vraćanju stanovnika. ljekovito bilje i šumski plodovi.d. novine Federacije BiH br. gospodarenje šumama. plus značajna sredstva od privatizacije. 37/08). svoje mjesto će imati projekti koji dolaze iz oblasti eko-poljoprivrede. kojima se osigurava ruralni razvoj. tako i izvan njih. poljoprivredu i turizam na svim nivoima upravljanja do same lokalne zajednice. osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projektne ideje. kao i povoljne kredite za realizaciju navedenih projekata. kako u zaštićenim područjima. uvećat će se sredstvima iz Budžeta FBiH. a u nekim slučajevima i trajno. te ostali eko i etno turistički proizvodi i sadržaji koji će pomoći ruralnom razvoju. u iznosu od 400 miliona KM za naredne tri godine. Financijska i druga potpora se može očekivati iz odgovarajućih fondova i banaka Europske unije i drugih međunarodnih izvora (GEF6 – Globalna pomoć za okoliš. šumarstva i ekoturizma.  Razvojna banka Federacije BiH7 – Postojeći kapital banke preuzet od bivše Investicijske banke Federacije BiH d.

Literatura BiH. moraju se osigurati posebne kreditne linije. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Bosna i Hercegovina. The (Food) Price of Success Gyualai. A. S. N. zemlja raznolikosti Johnson. (2000): Implementing EU Environmental Policy Tietenberg... Linking Business to Biodiversity – Bringing People Together (2008. T. 2007 Kiss... Lenschow A.. šumarstvo i ekoturizam. K. I. Shelton. što je strateško opredjeljenje Vlade FBiH. Nacionalna strategija biološke i pejsažne raznolikosti Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Biomassza-dilemma. S. kao što su odgovarajući koncesijski aranžmani. D.) Knill Ch. Sarajevo 313 . (2000): Environmental and Natural Resource Economics Kiss.. (1997): Manual of European Environmental Law Redžić. Hajdu.. (2008): Priručnik za polaganje ispita za turističke vodiče. sredstva zavoda za zapošljavanje i drugo. Herceg.  Postoje i druge mogućnosti razvoja javno-privatnog partnerstva za realizaciju projekata iz navedenih okvira.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja poljoprivreda... V..

business 314 . but it is also very important that governments in their strategy and programmes should provide adequate support and subsidies. agriculture. markets may act as a good mechanism for managing scarce resources and improving livelihoods. The challenge of biodiversity conservation is simply too important – we have to involve the business and banking community actively in it.SUPPORT OF BUSINESS TO THE PROTECTION OF BIODIVERSITY Summary Sustainable agriculture. If public policy manages this issue properly. ecotourism and sustainable forestry have strong common similarities and synergy connection: basically these business opportunities are all based on biodiversity. Thus. forestry. markets can work for biodiversity and sustainable use of resources. ecotourism. Key words: sustainability. biodiversity. Convincing business people of the importance of nature conservation in their strategic decisions and everyday activities is a significant task. In these sectors small and medium-sized enterprises (SMEs) are the most dependent on the services of nature – and biodiversity is similarly highly dependent on their activities. in order to bring about an appropriate partnership between the public and the private sector.

000 ha). e-mail: basic@gmail. Sane i Korane”. Prvi skup posvećen tim pitanjima održan je 1985.info/ Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. a samo godinu dana poslije toga – u Cazinu je 1986. e-mail: nevenko. Agronomski fakultet.hamid@gmail. Sarajevo. a u problematiku zaštite voda rijeke Une uključeni su znanstveni djelatnici koji se bave proučavanjem tla iz obje onodobne republike. god.ferdobasic. Kao što joj i ime kazuje. jedinstvena pa stoga zamisao o osnivanju Nacionalnog parka u njezinu porječju predstavlja jamstvo održivog gospodarenja na ovom području i zaštitu svih prirodnih osobitosti na njemu.000 ha smješteno je u slivnom području rijeke Une (208.com 315 . e-mail: custovic. koje su poznate kao izvor onečišćenja. 1 2 3 Sveučilište u Zagrebu. a manjim dijelom na teritoriju Republike Hrvatske. održan skup pod naslovom “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita rijeke Une. Na tim skupovima razmatrani su različiti aspekti razvitka ovoga prostora i konflikti između zahtjeva za zaštitom tla i vode. i razvoja industrije. najvećim dijelom na teritoriju BiH. napose drvne i prehrambene.com www. Zanimanje za prostor na kojemu je utemeljen Nacionalni park Una nije novoga datuma.herceg@gmail. godine pod naslovom “Prostorno uređenje i zaštita rijeka Une i Sane”.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM I ZAŠTITA TLA NA PODRUČJU NACIONALNOG PARKA UNA Ferdo Bašić Hamid Čustović2 Nevenko Herceg3 Uvod Područje Nacionalnog parka Una površine nešto veće od 23. rijeka Una je po mnogočemu unikatna. a danas samostalne države.com Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

ekološka.Dobro osmišljeno. što oslikava podatak da nastanak sloja od 100 cm traje od 0. Tlo je najveće blago svakog naroda. 1996). konceptom koji ima naslov “Višenamjensko obilježje poljoprivrede i tla – VOPT” (Multifunctional Character of Agriculture and Land – MFCAL). Tlo nastaje iz samo 0. jasno je da je cjelovita zaštita tla conditio sine qua non opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una! Djelotvorna zaštita podrazumijeva tri međusobno povezana smjera djelovanja: inventarizacija stanja tala. te ulogu je osmislila i definirala Međunarodna konferencija u organizaciji FAO i Nizozemske vlade. godine.0% netopivog ostatka. U “pripremi za doček” novog milenija. na prvom mjestu poljoprivrede i šumarstva kao najvažnijih gospodarskih grana koje moraju biti oslonac opstanka pučan- 316 . višenamjensko dobro s brojnim ulogama. Koncept VOPT . na znanstvenim spoznajama utemeljeno. koji sadrže do 99% CaCO3. na površini oko nas i pod našim nogama čuva i održava biološku raznolikost. pruža nam dakle ugodan životni prostor. Imajući sve rečeno u vidu.MFCAL utemeljen je na činjenici da tlo ima višestruku ulogu: proizvodnja hrane. Slivno područje NP Una izgrađuju gornjokredni vapnenci i dolomiti velike čistoće. tlo nas hrani i odijeva. uloga u oblikovanju krajobraza. zatim tlo je izvor sirovina i energije i ima rekreacijsko-turističku ulogu. Opskrbljujući biljku potrebnim tvarima – vodom i hranjivima.8 do 1. trajno motrenje (monitoring) i informacijski sustav tala. a tvorba tla je vrlo spor proces. Koncept sugerira korištenje poljoprivrednog zemljišta i ostalih prirodnih dobara sukladno preporukama Agende 21 Svjetske konferencije o okolišu (Rio de Janeiro. odlučno utječe na izgled prirodnog krajobraza. štiti i u svojoj masi skladišti pitku vodu pa nas dakle i poji. “Prostor” koji pruža takvo gospodarenje predstavlja čvrst “okvir razvoja” i određuje njegova trajna ograničenja. u Maastrichtu 1999. u izradi strategije razvitka gospodarskih grana koje se temelje na korištenju tla. socijalna i prostorna uloga. 1992) i Planu djelovanja Svjetskog samita o prehrani (Rim. održivo gospodarenje tlom pruža cjelovitu zaštitu tla i jamči skladno kretanje tvari i energije u svim terestričkim i semiterestričkim ekosustavima Nacionalnog parka Una od svakovrsnih oštećenja.2 – 1. a svojim značajkama određuje način korištenja prostora i izgled “kulturnog krajobraza”. Uzimajući u obzir sve uloge tla.2 milijuna godina! Nesmotrenim gospodarenjem može biti uništeno za jedan dan! Značaj i uloge tla Tlo je izvor života i opstanka čovjeka.

prirodnom stanju. a zatim socijalna uloga – zapošljavanje radne snage i održavanje željene demografske slike – ili pak oblikovanje krajobraza i rekreacijsko-turistička uloga.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stva na području Nacionalnog parka Una. nezamjenjiva i primarna uloga tla opskrba biljke vodom. Uloga tla u tvorbi biomase Općenito je najznačajnija. Sve su uloge tla neodvojive jedna od druge. pa stoga imaju i značajnu ekološku ulogu u trajnoj zaštiti NP Una. svi oblici održive i ekološke poljoprivrede. očito je temeljna uloga tla na području NP Una održati prirodnu vegetaciju šuma i travnjaka – livada i pašnjaka u što je moguće povoljnijem. Smatramo da će NP svakako tome pridonijeti. zrakom i hranjivima. od podjednakog su značaja pa ih tako treba i vrednovati! Na području Nacionalnog parka Una na prvom je mjestu dakako ekološka. U toj ulozi tla NP Una su nezamjenjiv čimbenik biljne proizvodnje u poljoprivredi i šumarstvu. nisu izolirane od drugih uloga. Negativne utjecaje na okoliš – tlo i poljoprivredu od utemeljenja i djelovanja Nacionalnog parkana okoliš ne vidimo – naprotiv! Ekološko-regulacijska uloga tla S obzirom na činjenicu da NP Una obuhvaća područje krša. U tom smislu. od kojih navodimo najvažnije: 31 . Općenita poruka ovoga koncepta je da tlo treba vrednovati višenamjenski. polazište treba biti činjenica da te grane. a na poljoprivrednim površinama omogućiti ekološki. što omogućuje proizvodnju biomase – organske tvari – fotosintezom. da se tu nalaze brojni izvori pitke vode na čije se korištenje u budućnosti svakako računa. a iskoristile i mogućnosti doseljenja. ruralni razvitak i turizam su obećavajuće djelatnosti koje idu “rame uz rame” i imaju sve uvjete za dugoročno skladan razvoj na ovom prostoru. načinom korištenja tla poljoprivreda i šumarstvo utječu na okoliš – prirodne i antropogenizirane terestričke i akvatične ekosustave. Brojni su ekološko-regulacijski utjecaji tla. Temeljem rečenoga. a uzgoj bilja u agroekosustavima. dosljedno se držeći premise da su sve njegove uloge od jednakog značaja. odnosno održavanje prirodne vegetacije u šumskim. ova uloga tla izuzetno je značajna za normalno funkcioniranje i ekološku održivost svih ekosustava na teritoriju NP Una. kao izvor hrane i drvne mase i/ili profita. socijalno i ekonomski održiv uzgoj bilja i stoke za lokalno pučanstvo kako bi se ono održalo na ovom teritoriju. S druge strane.

kao što je vezanje stranih tvari na adsorpcijski kompleks. kao “mokra depozicija” ili kisele kiše. Ovoj skupini tvari pripadaju na prvom mjestu teške kovine i sva organska onečišćenja. odnosno biosferom. kao i zaštitna sredstva (pesticidi). a tlo izvor emisije onečišćenja. Tako tlo u ulozi univerzalnog pročistača čisti – filtrira oborinsku vodu i štiti vodotoke i podzemnu vodu. i tako se odupire većim promjenama reakcije tla. a na prvom mjestu teške kovine i potencijalno toksične elemente koji u procesu prirodnog kruženja tvari. Tlo je univerzalni pufer koji inaktivira tvari što suhom ili mokrom depozicijom ulaze u njegovu masu ili se pak oslobađaju mineralizacijom organske tvari. bilo da imaju pozitivan ili negativan utjecaj. Mehanizmi vezanja – sorpcije onečišćenja u tlu jako su različiti. da se preko 99% pesticida koji ulaze u tlo inaktivira na ovaj način.Tlo kao prijemnik (akceptor). Računa se. ali i sva biljna hranjiva koja čovjek unosi u tlo gnojidbom. premda malen. preko granične vrijednosti koja da31 .. može se očekivati. Putem koloidnog kompleksa tlo veže različite tvari. a nije isključeno da se to već dogodilo. tlo ima ulogu prijemnika (akceptora) tvari koje padaju na tlo ili se u njega hotimično unose. prelazeći u netoksične. pokazuju dosta visok sadržaj olova. Izlazeći iz tla u druge sfere. kalcij. Puferizacija se vrši i drugim mehanizmima. ova značajka tla ima ključnu ulogu. može ugroziti podzemnu vodu u područjima s primjenom većih doza pesticida. koje iznose Martinović i Vranković (1986). primjerice zakiseljavanjem kiselim kišama od donosa mokrih i suhih depozicija zračnim putem i onečišćenje tala tim putem. ekološki irelevantne tvari. a ekološki su relevantne za sve članove biosfere i sastavnice okoliša. pristižu u tlo u obliku “suhih” aerodepozicija. sakupljač (akumulator) i izmjenjivač (transformator) onečišćenja S obzirom na smještaj “između” litosfere i atmosfere i na neposredni kontakt s hidrosferom i antroposferom. fizikalnoj i fizikalno-kemijskoj sorpciji. napose za zaštitu krških vodotoka i podzemne vode od onečišćenja. Prvi podaci o sadržaju teških kovina u tlima na području Bihaća i Cazina. te tvari postaju onečišćivači. no najvažniji je oblik sorpcije vezanje na koloidni kompleks tla – humus i glinu. odnosno u hranidbenom lancu. kao prašina. Kisele komponente tlo puferira pomoću kationa. kao što su natrij. Ostatak. Oštećenje tala NP Una. ili putem oborinske vode. Za terestričke i akvatične ekosustave. primjerice u hranidbeni lanac – biosferu ili se ispirući u krške vode. dakle različite onečišćivače – polutante. primjerice. To vrijedi i za ekološki rizične tvari. magnezij i dr. kalij. napose vodu. Te tvari se u tlu mogu nakupljati pa tlo ima ulogu njihova sakupljača (akumulatora) zahvaljujući mehaničkoj.

“učinak staklenika”. Treba reći da je površina područja utjecaja jako malena pa se ova uloga tla u tom smislu može smatrati zanemarivom. napose organske kao što su pesticidi ili nafta i njezini derivati. ukupna količina organskog ugljika u tlu – humosferi – trostruko je veća nego u nadzemnoj biološkoj masi. U ovoj ulozi tla NP Una trebaju omogućiti što je moguće bogatiju i raznovrsniju floru i faunu. Mijenjajući krčenjem prirodnu vegetaciju. a unoseći u prostor poljoprivredu. dakle utvrditi sadržaj ekološki relevantnih tvari u njima. stvorio je “kulturni krajobraz”. koji uzrokuje tzv. iznosi tvrdnju da oko 15% CO2. primjerice. u tlima NP Risnjak utvrđen je ekstremno visok sadržaj nekih teških kovina. Zbog navedenih razloga svakako je potrebno najprije izvršiti inventarizaciju stanja tala. i to samo na reljefskim ekspozicijama okrenutim zračnim strujanjima iz industrijskog bazena zapadne Europe. Tvari sakupljene u njegovoj masi. Globalno gledajući. koji će svakako utjecati na njegovo korištenje. Važno je reći da provedba Kyoto protokola pred gospodarenje tlom postavlja nove zahtjeve. On 31 . tlo može izmijeniti pomoću mikrobiološkog kompleksa u bezopasne oblike pa ono ima ulogu izmjenjivača (transformatora) tih tvari. potpuno prilagođen prirodnim prilikama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nas vrijedi u većem broju europskih država. Klimatsko regulacijska uloga tla Tlo je središnja karika u lancu biotransformacije organskog ugljika pa u toj ulozi snažno utječe na sadržaj i ukupnu količinu CO2 i drugih plinova koji uzrokuju tzv. Prostorna uloga tla Krajobrazna vrijednost područja NP Una temelj je njegova opstanka. a ključnu ulogu u njezinu oblikovanju ima tlo. a napose tlo zaštićenog prostora kao što je nacionalni park. a zatim uspostaviti sustav trajnog praćenja – monitoringa tih tvari u tlima NP Una. Čovjek je u prirodne krajobraze NP već “utisnuo” svoje “poruke”. jer ono određuje moguće načine korištenja prostora. o čemu uvjerljivo govore posebni prilozi iz pera uglednih autora sudionika ovog savjetovanja. odnosno pedoflore i pedofaune. Naravno da to treba tek istražiti jer. napose olova. IPPC (Intergovernment Panel on Climate Change) na svom zasjedanju 1995. koja i predstavlja najveću prirodnu vrijednost i bogatstvo NP Una. je stanište i genski rezervat brojnih mikro i makro organizama. Tlo kao izvor genskog bogatstva i zaštite biološkog raznovrsja Tlo. “učinak staklenika” otpada na poljoprivredu.

S obzirom na veliku rasprostranjenost plitkih. posebna pažnja je posvećena geološkom supstratu na kojem su se ova tla formirala. Zaštita krajobrazne raznolikosti područja NP Una nerazdvojna je od zaštite tla u prostoru.000 na listu Karlovac 1 i 2 i Knin 2. mjerila 1:50. Gospodarenje tlom izravno utječe na izgled krajobraza.čak obogaćuje prostor i čini ga još dopadnijim. Na području NP Una nalaze se brojni manji. te brojna i svakovrsna istraživanja izvršena na obližnjem području Sadilovca. Tu praksu treba svakako prekinuti i u prostor unijeti red. tipovi do nivoa podtipa). koji se nerijetko koriste za odlagališta otpada. Mislimo pri tome ne samo na prirodne površine nego i na “kulturni krajobraz”. Bihać 3. Metode rada Glavni izvor podataka za ovaj rad su već izvršena istraživanja u okviru izrade OPK – Opće Pedološke karte Bosne i Hercegovine. koji služe kao izvori informacija za rekonstrukciju geoloških pretpovijesnih i povijesnih događaja na ovom prostoru. Nemamo iscrpnijih podataka o takvim nalazištima na području NP Una. A devastacija NP Una. ako do nje ikada dođe. osim da tih nalazišta ima.000. održavati i razvijati u ulozi očuvanja svih uloga Nacionalnog parka Una. u prethodnom tekstu opisanih uloga. i to za listove (sekcije) Bihać 1. 320 . Tlo kao izvor sirovina Tlo je značajan izvor sirovina. Za tumačenje geoloških obilježja korištena je Katzerova Geološka karta BiH u mjerilu 1:200. a već oštećene dijelove rekultivirati i vratiti prirodnu vegetaciju. Bihać 4 i Knin 2. mogućnost razvitka ruralnog turizma i funkcioniranja NP Una. počet će degradacijom tla i gubitkom njegovih. napose za građevnu industriju. koji treba sačuvati. što je prikazano na razini podtipa tla. skeletnih tala i golog krša. Ti su izvori navedeni u popisu literature. Od velike su nam koristi bila i vlastita istraživanja u okviru izrade OPK Hrvatske mjerila 1:50. Naša je ocjena da područje predviđeno za NP Una ima dopadnost i krajobraznu vrijednost koja ga svakako čini atraktivnim za ovu namjenu. jer se u njemu nalaze konzervirani različiti arheološki artefakti i paleontološki materijal. napušteni kamenolomi. klase. Pedosistematske jedinice prilagođene su i klasificirane prema službenoj genetskoj klasifikaciji (razdjeli.000. Tlo kao povijesni medij Tlo je značajan povijesni medij.

Podaci se odnose na ukupan sadržaj dobiven ekstrakcijom uzorka tla u zlatotopki. Kriterije iz toga pravilnika prikazujemo u tablici 1. Sličan pravilnik bi BiH trebala što prije donijeti. 15/1992) Teška kovina Laka. 1993) u pet razreda. Za ocjenu stupnja onečišćenosti poljoprivrednog tla za konvencionalnu poljoprivredu teškim kovinama koristili smo kriterije za MPS (maksimalno prihvatljiv sadržaj) definirane Pravilnikom o zaštiti tla (NN 15/92) Republike Hrvatske. ekstrahirano u zlatotopki 1 2 10 1 2 10 100 150 500 10 15 20 20 30 20 50 50 100 50 60 100 60 100 500 60 100 500 200 300 2000 2 2 - Kadmij (Cd) Živa (Hg) Olovo (Pb) Molibden (Mo) Arsen (As) Kobalt (Co) Nikal (Ni) Bakar (Cu) Krom (Cr) Cink (Zn) PAH – policiklički aromatski ugljikovodici U karbonatnim tlima dozvoljen je sadržaj za 25% viši od sadržaja u tablici. Sadržaj u tlu (mg/kg tla) Stupanj onečišćenja tla – So = ---------------------------------------------------------Maksimalni prihvatljiv sadržaj (mg/kg tla) Temeljem stupnja onečišćenosti tla su razvrstana prema vlastitim kriterijima (Bašić. skeletna tla i tla Teksturno teška tla i U suhoj tvari komposta siromašna bazama tla bogata humusom i drugih organskih gnojiva Sadržaj u mg/kg tla.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Kao izvor za sve statističke podatke korišten je Statistički godišnjak Federacije BiH od 2003. od kojih u gospodarenju tlom prema svakom razredu treba postupati na poseban način. godine. sve s ciljem da se povoljna tla zadrže u toj 321 . Stupanj onečišćenosti (So) računa se po formuli. br. Tablica 1 Granične vrijednosti – maksimalno prihvatljiv sadržaj teških kovina u poljoprivrednom tlu – MPS (”Narodne novine”.

To je prije svega vrlo porozan 322 . primjena sredstava za blokiranje teških kovina.50) – tla pogodna za uzgoj bilja. a na njima valja provesti posebno cjelovite mjere sanacije. a interpretirane prema kriterijima koji vrijede za analitičke metode primijenjene u izradi OPK.kategoriji.00) – tlo je pogodno za uzgoj poljoprivrednih kultura. koje čini tzv. V RAZRED – Zagađeno tlo (So preko 2. kontrole izvora emisije.00) – tlo je nepogodno za svaki uzgoj bilja. a plodored podređen biološkom čišćenju tla – bioremedijaciji – iznošenju teških kovina iz tla. IV RAZRED – Onečišćeno tlo (So 1.00) – na tlu nije dozvoljen uzgoj bilja koje bi se koristilo za humanu ili animalnu ishranu. izvore emisije staviti pod nadzor.vrijedniju kategoriju:  I RAZRED – Čisto tlo (So do 0. Rezultati rada Čimbenici tvorbe tla (pedogeneze) Rijeka Una izvire na području Suhajskog polja u Hrvatskoj. odnosno uzgoj bilja za proizvodnju svake vrste hrane.50-1. a područje predviđeno za NP Una obuhvaćeno ovim radom čini manji dio njezina sliva koji većim dijelom teritorijalno pripada BiH. nadzor izvora emisije. Treba ih zaštiti od svakovrsnih oštećenja. a manji dio obuhvaća istočni dio općine Donji Lapac koji se nalazi na području Republike Hrvatske. a plodored podrediti iznošenju teških kovina.25-0. bez ograničenja. sa svim obilježjima i zakonitostima koje krš nosi sa sobom. niski. To je tipično krško područje. ali ih je potrebno zaštititi od emisije teških kovina. ali su na njima potrebne pojačane mjere zaštite. nužni su energični zahvati zaštite tla.25) – tla pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. uključivo uobičajene agromelioracijske zahvate.00-2. III RAZRED – Tlo velike onečišćenosti (So 0. a ona koja su manje povoljna poprave da bi se mogla svrstati u višu .     Značajke podneblja opisane su na temelju raščlambe podatka Državnog meteorološkog zavoda. pokriveni krš. napose od izvora emisije onečišćivača i tretirati kao posebno vrijedan resurs na području na kojemu su utvrđena II RAZRED – Tlo povećane onečišćenosti (So 0. Značajke tla opisane su na temelju rezultata fizikalnih i kemijskih analiza.

0 19.8 6.6 323 .5 20.7 62. koja sa sobom nosi suspendirane čestice različitog porijekla.9 5. šumarstva. njegove značajke.2 5.8 18.2 15.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vapnenački medij kroz čije brojne pukotine – “kaverne”.4 22. Klimatske prilike Predstava o klimi kao ekološkom čimbeniku i čimbeniku pedogeneze za područje Bihaća vidi se iz podataka prikazanih u tablici 2. Tip tla.4 8. Tablica 2 Pokazatelji klimatskih prilika meteorološke postaje Bihać Mjeseci Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Prosjek Prosječno Oborine mm 94 91 96 118 121 110 116 117 97 117 150 125 1352 Temp.2 2.2 10.5 127. napose one koje povećavaju sposobnost tla da se odupre negativnim posljedicama.4 16.2 11.6 2. Brojni su izvori s obje obale Une podzemnom hidrografijom povezani sa slivom rijeke Une.3 14.2 6. unutrašnje vodotoke i jezera protječe voda.9 10. Stoga je vrlo važno poznavati aktivnosti čovjeka na području sliva – bilo da su one industrijske ili iz oblasti poljoprivrede.1 6. Valja stoga reći da filtracijska i puferizacijska sposobnost tla ima odlučujuće značenje za čistoću te vode.2 5. Ta povezanost cijeli teren čini ranjivim i osjetljivim na svaki incident na svakom dijelu slivnog područja. ima ključnu ulogu u ovim procesima. turizma. C o Mjesečni i godišnji Langov kišni faktor 41.0 10. prometa i drugih djelatnosti – kako bi se rizik od možebitnog incidenta sveo na najmanju moguću razinu.5 Oznaka klime Nivalna Perhumidna Perhumidna Humidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Humidma Perhumidna Perhumidna Humidna 0.7 11. njezinu zaštitu i funkcioniranje akvatičnih ekosustava u njoj i zoni njezina utjecaja.

koje sa svoje strane modificiraju ulogu i značaj klime u pedogenetskim procesima. Razni geološki sedimenti su prijenosnim silama. najmlađi kvartarni nanosi. a posebno između produkata njihova raspadanja. kao klimazonalni tip tla vezan za Langov kišni faktor javlja se smeđe tlo na vapnencu – kalcikambisol. Očito je da čak pet mjeseci pedogenetski najaktivnijeg dijela godine koji imaju semihumidnu klimu snažno utječe na strukturu pedosfere ovoga područja. čemu je naročito pridonijela razvijenost reljefa. oni klimu čine nešto sušom nego pokazuju godišnji i mjesečni kišni faktori. općenito promatrajući. ne postoji striktno odvojena granica. izračunati klimatski pokazatelji i iz njih dobivena oznaka klime i pravci razvoja tala u prirodi znaju biti korigirani pod utjecajem izraženog i jako razvijenog reljefa. Sukladno tome. a najviše vodom i eolskim putem. višegodišnji prosjek oborina je 1352 mm. Kako se vidi. Međutim. a do stanovite mjere i geološko-litoloških prilika. Prema ovom pokazatelju bilo je za očekivati da je klimazonalni tip tla na vapnencu vapnenačko-dolomitna crnica – kalkomelanosol.6 °C pa je klima humidna. odnosno aluvijalnih nanosa uz rijeku Unu. transportirani su i na veće udaljenosti. međusobno miješani i taloženi.Utjecaj klime na formiranje tala može se pratiti putem njihova zonalnog rasporeda u horizontalnom i vertikalnom smjeru. a srednja mjesečna temperatura 10. Tri su skupine supstrata odlučne za tvorbu tala NP Una:    vapnenačke stijene. neujednačen. mlađi geološki sedimenti. između njih. koje iz njih po svim svojim obilježjima nisu mogle nastati. kao zonalnih tipova. Prevladavaju po zastupljenosti sedimentne stijene različite starosti i sastava. počevši od najstarijih mezozojskih iz razdoblja trijasa. pretežno sedimenti neogena. Krški oblici na nižim položajima su prekrivani mlađim sedimentima 324 . do najmlađih kvartarnih. Geološko litološke prilike – matični supstrat Matični supstrat na području sliva rijeke Une je dosta heterogen. Jedino se na taj način može objasniti pojava dubokih naslaga tla na pojedinim mjestima na vapnencu i dolomitu. No. Ipak treba naglasiti da na području NP Una s povećanjem nadmorske visine planinskog područja dolazi do izmjene pedogenetskih procesa i pojave jako humoznih crnica i drugih degradiranih tala. Premda su pojedine skupine stijena međusobno uglavnom odvojene.

Proces trošenja starijih vapnenaca odvija se uglavnom kemijskim putem.2 – 1. Zbog toga su tla ili jako plitka ili ih uopće nema. erodirana tla iz klase nerazvijenih tala (litosoli i rankeri) do plitkih humusno-akumulativnih tala kao što su vrlo plitke crnice. Prema osnovnoj geološkoj karti BiH za list Bihać. na području sliva pokrivaju sve krške površine sliva. To su uglavnom vapnenci i dolomiti donje i gornje krede jako velike čistoće. sadrže do 99 % CaCO3. lesivirana crvenica. Na ovim supstratima razvile su se uglavnom posmeđene rendzine. Uglavnom ih čine laporoviti vapnenci. kao što je to slučaj zapadno od Bihaća na području Beljavca. Prema procjeni. a u donjim dijelovima i konglomerati vezani karbonatnim detritusom. U središnjem dijelu Bihaćkog polja nalaze se i sedimenti gline. dok netopivog ostatka (rezidij) iz kojeg nastaje tlo sadrže svega 0.0 %. juri i kredi. ali ih ima i na području Kulen Vakufa na jugu. Taloženi su u svim formacijama mezozoika – trijasu. To se posebno ističe na ravnim terenima. Lapori su karbonatni. a na dubljim nanosima smeđa tla na glinama. odnosno ponekad kaotičnim smjesama svih tih materijala.5-15 cm. a jako trošni. i različita smeđa tla. Na vapnenačkim i dolomitnim starijim formacijama. Tu su tla vrlo plitka.000 tla nisu mogli biti pojedinačno izdvojena. najčešće kao klastične naslage eocena – lapori. Od grubljih klastičnih sedimenata mjestimično se javljaju i vapnenačke breče sastavljene od krednih i foraminiferskih vapnenaca promjera 0. Neogeni sedimenti ispunjavaju cijelo Bihaćko polje na sjeveru. Tercijarni sedimenti paleogena su manje zastupljeni i to mjestimično. Na nagnutim terenima razvila su se vrlo plitka. rendzina i koluvijalna tla vrtača. koji sa sjeverozapadne i zapadne strane zatvaraju Bihaćko polje i sva izvorišta. Na području krških zaravni Plješevice. Od svih vapnenačko-dolomitnih formacija najrasprostranjeniji su sedimenti krede. škrapama i uvalama u koje su deponirana erozijskim nanosom. a teren je prepun vrtača pa je ovaj krš u literaturi opisan kao “boginjavi krš”. pijeska i sitnog šljunka. 325 . tako da na mjerilu karte 1:50. i općenito ovoga sliva. masiv Plješevice i kanjone vodotoka. Oni izgrađuju masive i obronke Plješevice. a i šire područje kanjona Une od Bihaća do Kulen Vakufa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ili trošinom (regolitom) s viših položaja. a dublja se javljaju samo u vrtačama. žuto smeđe boje. odvijaju se i procesi okršavanja – karstifikacije. s preko 90% zastupljenosti vapnenačko-dolomitni sedimenti su najrašireniji. Na presjeku geološkog profila smjenjuju se vapnenačko-dolomitni i drugi sedimenti razne starosti. a teče vrlo sporo. na krškim pločama i zaravnima nastala su tla različite dubine: smeđa tla – kalcikambisol.

65 454. Tla na području NP Una Tla NP Una najvećim dijelom pripadaju razdjelu automorfnih tala.46 6.107.3. Manja je rasprostranjenost močvarnih hidromorfnih tala. Prema svim obilježjima vrlo su raznovrsni.16 326 .3.2. Na tvrdom vapnencu 3.1.10 3. Zaravnjene krške ploče nisu dakako “prave” ravnice u poljoprivrednom smislu. koluvijalnih močvarnih sedimenata ima najviše u dolinama rijeka.000. a zastupljene su sve njegove klase.04 2. Najrasprostranjeniji su aluvijalni i koluvijalni nanosi. visinska razlika terena koji se diže od Bihaćkog polja prema krškoj ploči podnožja Plješevice. na području NP Una je vrlo značajan.062. Na trošnim vapnencima Površina u ha 613. Rendzina 2.1. Veliki broj dislokacijskih linija. a odlikuju se različitim mehaničkim sastavom koji može biti grub ili fin.06 1.13 238. gline. Na dolomitu. Utjecaj reljefa. Kamenjar – litosol Podtip 1. ilovače i sl.99 992.17 123. kamena. Posmeđene 3. Vapnenačko-dolomitna crnica tla – kalcimelanosol 3.2. Na tvrdom vapnencu 2.764. Površina je izlomljena brojnim vrtačama koje je čine “boginjavom”. zatim močvarni sedimenti i taložine sedre. Posmeđene 2. i njihovim širim dolinama. u obliku pijeska.4. Razvijenost reljefa i oro-reljefski oblici utjecali su na diferenciranje različitih klimatskih zona u kojima postoje vrlo različiti uvjeti za živi svijet. Na ovom prostoru postoje svi reljefski oblici od mikro do mezo i ororeljefa. Na dolomitu 2. čine reljef važnim pedogenetskim i ekološkim čimbenikom. Popis svih pedositematskih jedinica i njihova površina prikazani su u tablici 3. šljunka.34 A-C Humusno akumulativna 3.45 1. Na dolomitu 2.2. Na vapnencu 1. Aluvijalnih.1. Tablica 3 Popis pedosistematskih jedinica Klasa (A)-C Nerazvijena tla A. posmeđena 3. Automorfna tla Tip 1. kao čimbenika geneze i osobina tala.Kvartarni sedimenti pokrivaju najniže reljefne položaje u kanjonima rijeka Une i Unca.07 490.623.

Na dolomitu 5.79 73. 12. Na tvrdom vapnencu 4. Posmeđena 7.2. Na gipsu 7.22 1.02 131.110.37 67.08 49.3. Smeđe tlo na tvrdom vapnencu i dolomitu i koluvijalno tlo vrtača A-C 11.75 220. Pjeskovita tla 12. Močvarno glejno (euglej) 14. Litosol i rendzina na tvrdom vapnencu (A)-C 10.39 1.33 308..68 Kako se vidi.1.71 224.312.2. Na dolomitu Asocijacije 8. Ritska crnica (humoglej) Rijeka Una SVEUKUPNO 5. Distrično smeđe tlo – distrični kambisol A-(B)-C Kambična tla 6.19 23. posmeđena crvenica A-(B)-C na tvrdom vapnencu i koluvijalno tlo vrača Tipa profila B.81 1.1.03 616.68 ha.50 176. Karbonatno 14.712. ukupna površina područja obuhvaćenog ovim radom je 23. Fluvijativno livadsko Semiglejna tla (Humifluvisol) 13. Na nekarbonatnoj glini 5.1. Na pješčenjaku 5.2. Eutrično smeđe tlo – eutrični kambisol 7. Na konglomeratu 6. Ilovasta tla A-C-G 13. Od te površine na vodenu površinu Une otpada 106. Beskarbonatno tlo A-G 14. Na tvrdom vapnencu 7.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 4.4.973. Smeđe tlo i rendzina na tvrdom vapnencu i dolomitu tala iz klasa: 9.983.305.92 38.582. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalcikambisol 4. smeđe tlo. Na pijesku hidromorfna tla 12.3.77 671.84 1.19 ha.2.54 106. Hidromorfna tla (A) – I – II.46 105.43 152.06 171..1.305.43 773. a sve ostalo su 32 .1. Lesivirana 7. Na trošnom vapnencu 4.28 19. Fluvijativno ili aluvijalno Nerazvijena 12.1.72 155.1.1.3.53 310. Crvenica 7.3.23 519.51 399.40 7.02 729. Karbonatno tlo Glejna tla 15. Rendzina na dolomitu.

to stanje treba održati. Preciznih podataka o aktualnom načinu korištenja tala koji bi se odnosili na područje predviđeno za NP Una nemamo. a pogotovo za održiv opstanak Nacionalnog parka Una i zaštitu okoliša u njemu. ali nismo sigurni da bi oni bili ohrabrujući za provedbu ambicioznijih razvojnih zamisli. No. Za svaki program.tla. od zamisli do provedbe. ostavila dubok trag. Nemamo nažalost podatke o starosnoj dobi. U tablici 4 prikazujemo demografsku sliku područja Unskosanskog kantona na temelju podataka popisa iz 1991. bilo za očekivati. godine i procjene današnjeg stanja. Ratna pustošenja na cijelom su području. središnje je pitanje nazočnost čovjeka. koja također ima prostora za intenzifikaciju. s obje strane državne granice. obrazovnoj strukturi. a povratak je još uvijek neizvjestan. slijedi zatim vapnenačko-dolomitna crnica – kalcimelanosol. najzastupljenija je klasa smeđih tala. napose poljoprivredu. a u njoj s bezmalo 8. Način korištenja zemljišta Način korištenja tala važno je pitanje i za uspostavu. Sukladno očekivanoj klimazonalnosti.000 ha smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalcikambisol. Značajan broj ljudi napustio je ova područja. s obzirom na klimazonalnost tala. osim općine Bužim gdje je broj ljudi povećan. a napose krumpira ima vrlo povoljne uvjete razvoja i ekspanzije 32 . broj ljudi u općini Bosanska Krupa je praktički prepolovljen. Slično je stanje i u općini Donji Lapac na hrvatskoj strani. ali ono ostavlja još sasvim dovoljno “prostora” za novo naseljavanje na ove prostore i ekološki prihvatljive gospodarske aktivnosti. Kao što je. godine za bivše države ** Neslužbeni podaci – rezultati na temelju procjene Podaci nedvojbeno pokazuju pad broja ljudi koji nastanjuju ove prostore u svim općinama. Dakako. Tablica 4 Demografska slika stanovništva u nekim općinama USK Općina Bihać Bužim Bosanska Krupa Cazin Ukupno USK 1991* 70 732 16 917 58 320 63 409 371 705 2001** 60 325 17 873 29 299 60 387 305 905 2002** 60 511 18 071 29 423 60 772 307 124 2003** 60 707 18 251 29 580 61 094 304 181 * Službeni rezultati popisa 1991. radnoj sposobnosti stanovništva. Proizvodnja sjemena praktički svih kultura.

751 26. Krupa 1.6 1.3 2.8 Ukupno zemljište 100.885 2.4 0 0 100.277 2.239 6.8 2. Šumsko zemljište 47. Slobodno se može reći da je to gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. Pašnjaci 2. Tablica 5 Korištenje zemljišta nekih općina Unsko-Sanskog kantona Općine – površina u ha Bihać Bužim Bos.0 Struktura u % (Poljoprivredno zemljište = 100) Oranice i vrtovi 54.0 Način korištenja Cazin 16.0 2.9 64. Obradivo zemljište (1-4) 18.0 72. Ukupno zemljište (9-11) 68.3 Neplodno zemljište 1.120 4.9 Šumsko zemljište 68.7 60.585 5. Oranice i vrtovi 11.664 355 0 3. na cijelom je području visoka.2 71.1 17.379 11.794 10. Ribnjaci 0 0 0 8.5 47.4 36.024 55.3 Ribnjaci 0 0 0 Trstici i bare 0 0 0 Poljoprivredno zemljište 100.3 22.674 21.715 Struktura u % (Ukupno zemljište = 100) Poljoprivredno zemljište 30.5 90.153 0 0 22.542 12.813 489 4.0 Najprije. Uzme li se u račun i šumsko zemljište.6 100.8 1.0 100.6 60.7 Vinogradi 0 0 0 Livade 32. točnije previsoka zastupljenost neobrađenog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta. Livade 6. Voćnjaci 434 63 474 3. Poljoprivredno zemljište (5-8) 21.832 5.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Podatke o strukturi korištenja poljoprivrednih površina prikazujemo u tablici 5. pod manje-više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine površine NP Una.8 49. Trstici i bare 0 0 0 9. a područje općine Bihać u 32 . Neplodno zemljište 665 360 1.2 15.584 6.0 100.815 2.109 7.0 100. pitomog i dopadnog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru. Vinogradi 0 0 0 4.8 Voćnjaci 2.3 6.210 7.968 4.7 77.673 80.122 16. oslikavaju procese koji se na ovom prostoru odvijaju.1 0. drame koje su se odvile i probleme koji se na njima prelamaju.796 20.913 27.894 13.5 0 16.8 28.0 100.7 Pašnjaci 10.2 Obradivo zemljište 89. Oni također ukazuju na stanje.225 5.962 743 28.6 9.

a površine pod povrćem su na simboličnoj razini. sustavnu tržišnu promidžbu – može. napose leguminoza. a kondicija usjeva prema našim višekratnim opažanjima vrlo dobra. Procjena ugroženosti tala Što se procjena stanja ugroženosti tala NP Una tiče. primjerice. Za ocjenu opasnosti od erozije predlažemo izvršiti istraživanja i znanstveno obraditi ovaj problem. a mi vjerujemo i da hoće ovom kraju donijeti gospodarski i demografski oporavak i biti jamstvo gospodarski. odmjerenih i usklađenih mjera vlasti od lokalne do državne razine. što očito govori da se stočni fond postupno oporavlja. To je neizravni indikator povoljnog stanja u agroekosustavu. njezina visokog sadržaja i povoljnih pedohigijenskih prilika koje se imaju zahvaliti tom sadržaju ima visoka zastupljenost krmnih kultura. Posebno je povoljno i to što su površine pod po vrijednosti vodećom krmnom kulturom – lucernom zavidno visoke. s obzirom na količinu i intenzitet oborina. koji se prvenstveno očekuju od pomno i dobro odabranih.5% u općini Bihać. Naša je bojazan da na tako ogromnoj površini napuštenih oranica sigurno ima tala na kojima bi erozija mogla prouzročiti velika oštećenja. Ohrabruje podatak o visokoj zastupljenosti krmnog bilja. ekološki prihvatljivog gospodarenja na poljoprivrednom zemljištu. reljefne prilike i opće značajke krša. Na drugoj strani. Neka nam je dopušteno reći još i mišljenje da se u tom pogledu ima što naučiti iz već bogatog iskustva u poslovanju i pristupu tom pitanju od strane Nacionalnog parka Plitvička jezera. koji je također doživio ratna pustošenja. prijelaz na ekološku poljoprivredu – uz vještu. socijalno i ekološki održivog sigurnog i stalnog napretka. a to otvara značajne mogućnosti dobrog. Sudeći prema tim podacima proizvodnja za tržište gotovo i ne postoji. 66% žitarica na području općine Cazin ili 48. a danas uspješno prolazi stadij oporavka. To oslikava podatak o. Pozitivan predznak sa stajališta optimalnog prometa organske tvari u tlu. 330 . U taj koncept skladno se uklapa Nacionalni park Una.tom pogledu upadljivo prednjači. Najprije. jer industrijskih kultura nema. Ukoliko bi bili ispunjeni i drugi uvjeti. treba reći da raspolažemo s (pre)malo podataka za relevantnu ocjenu stanja. Povoljna je okolnost što je najveći dio površine prekriven vegetacijskim pokrovom koji pruža pouzdanu zaštitu. struktura korištenja poljoprivrednog zemljišta govori da se ono koristi gotovo za goli opstanak pučanstva tih prostora. izložena visokom riziku od erozije vodom i vjetrom. Preko 70% poljoprivrednog zemljišta je izvan korištenja.

“polazna stanica” teških kovina je tlo. teške kovine u organizam unosimo praktički izravno.47 V 249. Kobalt. Kako je poznato. Sa stajališta rizika za zdravlje najveća je opasnost ako se teške kovine nakupljaju u jestivim organima ili dijelovima biljke.99 II 0. Tablica 6 Sadržaj teških kovina i razred onečišćenosti tala NP i okolnog područja (Martinović.00 I 5.73 IV 68.05 Co 58. Konzumirajući svježu biljku uzgajanu na onečišćenom tlu.57 IV 63. Veliku praktičnu vrijednost ima činjenica da srećom sve biljke ne primaju teške kovine jednako. i to na oba lokaliteta.00 I Mn 2083. Vranković 1986. a tlo je zagađeno cinkom. teratogenih i kancerogenih oboljenja. Podaci su prikazani u tablici 6. 331 .33 1597. Visoka je i onečišćenost kadmijem.22 I Zn 551. primjerice povrće.10 II 15.67 IV 5.30 I Cu 24.40 III 0. Za sada raspolažemo samo s podacima iz rada Martinovića i Vrankovića (1986). sadržaj olova u tlima koja gravitiraju izvoru Klokota u Bihaćkom polju prelazi sve očekivane vrijednosti. U tablici 7. prikazana je sposobnost nakupljanja teških kovina iz tla u jestivim dijelovima važnijih poljoprivrednih kultura. Iznenađeni smo ovim podacima! Tlo je onečišćeno tim elementom i ono može postati izvor emisije tog onečišćivača u okoliš – vodu i biosferu – biljke..82 IV 73.48 I 12. Mi smo (Bašić et al 1994) istraživali sadržaj teških kovina na području općine Glina. uzrok su mutagenih.71 IV Cr 85.20 I Ni 63. U hranidbeni lanac na putu “od tla do tanjura”. koja se doduše nalazi znatno sjevernije od ovoga područja.67 IV 110. Kulturna biljka prima i ugrađuje u svoj organizam sve teške kovine u količini razmjernoj sadržaju u tlu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Malo je podataka o sadržaju teških kovina u tlima NP Una.72 III 1. Oni su taj sadržaj uspoređivali sa sadržajem u tlima Čorkove uvale na području NP Plitvička jezera.78 III 135. ali ima velike sličnosti s njim. Bašić et al.60 III 23. koji je vrlo opasan onečišćivač. koji se odnose na sadržaj teških kovina u tlima na izvorištu Klokota u Bihaćkom polju i na području Cazina.3 I Cd 0.39 IV 66. 1994) Lokalitet Bihać Klokot Cazin Čorkova uvala Glina Sadržaj teških kovina u mg/kg Pb 166.14 V 2.00 I Kako se vidi. teške kovine su opasni onečišćivači.51 I 29. krom i nikal utvrđeni su u granicama velike onečišćenosti do onečišćenosti.

Dodajmo još da teške kovine ugrađene u biljni organizam nemaju u njemu podjednaku distribuciju. To znači da izbor kultura treba podesiti stanju onečišćenosti i sposobnosti akumulacije teških kovina. je vrlo malen. svakako treba sustavno prikupljati i probleme držati pod nadzorom. odnosno pri kupovini nije potrebna posebna predostrožnost. ili onečišćenje ostacima pesticida – nemamo podataka za ocjenu stanja. vrijedi upozorenje za oprez u smislu da kulture velike i srednje sposobnosti nakupljanja teških kovina. Promatramo li pak sadržaj teških kovina sa stajališta konzumenta. acidifikacija zbog primjene velikih količina mineralnih gnojiva. 332 . a u drugima manja.Tablica 7 Sposobnost nakupljanja teških kovina u jestivim dijelovima važnijih kultura VELIKA Salata Mrkva Špinat Endivija Kreša SREDNJA Krumpir Kupus Kelj Cikla Bijela repa Rotkvica MALA Kelj pupčar Cvjetača Celer Brokoli Kukuruz šećerac Kupine i jagode VRLO MALA Rajčica Paprika Grah Grašak Patlidžan Dinja Koštuničavo voće Jabučasto voće Podaci iz te tablice instruktivni su za izbor kulture za uzgoj na tlu s poznatim sadržajem teških kovina. Vjerujemo da rezultati istraživanja sadržaja teških kovina u tlima NP Una koja neizbježno predstoje neće iznuditi i potrebu posebnog izbora takvih vrsta. Jednako tako. kao što je rajčica i paprika. U nekim biljnim organima koncentracija im je veća. međutim. O potencijalnim oštećenjima tla nepravilnim gospodarenjem u poljoprivredi – kao što je zbijanje tla zbog korištenja teških strojeva i prohoda po mokrom tlu. kao primjerice mrkvu ili salatu. nećemo na tržnici nabavljati bez poznavanja čistoće tala na kojima su uzgojene. pad sadržaja humusa zbog učestale obrade a nedovoljne brige o “prometu” organske tvari. ako biljke velike sposobnosti nakupljanja teških kovina. kulture male i vrlo male sposobnosti nakupljanja teških kovina u biljci možemo uzgajati i na tlima s povećanim sadržajem teških kovina. Naime. rizik od konzumacije bilja koje ima vrlo malu sposobnost akumulacije teških kovina u svojim organima. Njih. S druge strane. kao što je mrkva i krumpir. uzgajamo na tlima povećane onečišćenosti teškim kovinama – primjerice u blizini prometnica i bilo kojega izvora emisije – rizik od konzumacije toga povrća u svježem stanju za potrošača je velik.

napose u poljoprivredi. To pogotovo vrijedi za zaštitna sredstva. To ih čini vrlo povoljnim za održavanje prirodne vegetacije i veliku biološku raznovrsnost. načina njihova korištenja. daleko je ispod ekološki sasvim prihvatljive potrošnje. očito je da su tla predviđena za podizanje NP Una jako raznovrsna u pogledu svih osobina. sudeći posredno na temelju izloženih podataka. odvija na ekološki prihvatljiv način koji ne ugrožava prirodna dobra i ni na koji način ne dovodi u pitanje opstanak NP Una. do svoje filtracijske i puferizacijske uloge. Mogućnosti budućeg korištenja tala Na temelju raščlambe prirodnih uvjeta koji određuju smjer i intenzitet procesa pedogeneze. To je vrlo povoljna okolnost koja proistječe iz razmjerno visoke pokrivenosti obradivih površina brojem uvjetnih grla stoke. uloge u formiranju i održavanju prekrasnih krajobraza uz rijeku Unu. Drugim riječima. ali nema podataka koji bi potvrdili da je do toga već došlo. zatim stanja i osobina tala. Prema svemu sudeći. Stoga te procese valja preduhitriti sveobuhvatnim mjerama predostrožnosti. Prema podacima kojima raspolažemo (Bašić. ostaje još sasvim “dovoljno” prostora za značajno intenziviranje proizvodnje bez opasnosti po okoliš. nema indicija da bi takvih oštećenja moglo biti u značajnijoj mjeri. Izloženi podaci daju solidnu osnovu za zaključak da su tla na području obuhvaćenom ovom studijom izložena stanovitim rizicima od oštećenja. a stočarstvo prerasta u važan oslonac gospodarskog razvitka. koja područje NP čini atraktivnom destinacijom za svakog posjetitelja. u njega se izvrsno uklapaju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja No. Trendove na području USK držimo vrlo pozitivnim sa stajališta održive poljoprivrede i ekološki prihvatljivog korištenja proizvodnih potencijala ovoga područja. Naprotiv. tla obavljaju sve svoje prirodne uloge: od proizvodnje organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu. Podaci s kojima raspolažemo kazuju da se stočni fond poslije devastacije u ratnim događajima postupno oporavlja. Izloženi podaci nedvojbeno potvrđuju ocjenu da se uzgoj bilja na području Unskosanskog kantona. Čustović 2005) očito je da je potrošnja mineralnih gnojiva na ovom području u količini manjoj od 60 kg/ha simbolička. dakle i NP Una. 333 . a proizvodnja stajskog gnoja od preko 4 t/ha svake godine govori o vrlo povoljnom prometu organske tvari u poljoprivrednim tlima ovoga područja.

akumulatora i transformatora onečišćenja. ovaca i koza. poljoprivreda se sračunatim mjerama državne 334 . U budućem korištenju tala treba najprije nedvojbeno jasno razlučiti poljoprivredni od šumskog prostora. a dio s livada. Taj smjer valja osmišljenim mjerama podržati. U uzgoju bilja valja se opredijeliti najprije za krmne kulture. njezi i održavanju pašnjaka. koje osiguravaju proizvodnju stajskog gnoja. do uloge u čuvanju biološke raznolikosti u terestričkim i semiterestričkim ekosustavima područja NP Una. Glavni cilj i zadaća cjelovite zaštite tla je stalno održavanje njegovih najvažnijih uloga. kao potencijalna žarišta erozije. napose za proizvodnju krumpira. zrak i biološke resurse – biljke i faunu. U tom uzgoju valja se maksimalno se opredijeliti za uzgoj na otvorenom prostoru i u tom smislu posebnu pozornost posvetiti podizanju. Na prvom mjestu ipak je najvažnija uloga tla – proizvodnja organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu. da agroekosustav bude stabilan. prepustiti šumi. ono treba ponajprije biti usmjereno održavanju i unapređivanju svih uloga tla opisanih u uvodu studije. i to uzgoj krupne i sitne stoke – dakle goveda. a da niti na jedan način ne ugrožava prirodna dobra – vodu. U poljoprivredi se valja usmjeriti na sve vrste ekološke poljoprivrede pridržavati usmjerenja na stočarstvo. Vrlo je važno u proizvodnju uključiti industrijske kulture i povrće kao tržišno zanimljive proizvode. Ima prostora za sjemensku proizvodnju. Mjere zaštite tla i program praćenja monitoringa Svaka od uloga tla opisanih u uvodu na području NP Una ima podjednako značajnu ulogu: od uloge u opskrbi biljke koja osigurava atraktivnu vegetaciju i krajobraz s jedne. vrstama bogate prirodne šume. Nisu registrirani agresivni. dakle bujne. da osigurava poljoprivrednu proizvodnju na primjerenoj razini. a marginalne površine. ekološki neprihvatljivi zahvati i postupci u aktualnom korištenju. Osim toga. a za dio godine sa stajskim držanjem osigurati visokokvalitetnu krmu: dio s oranica. Što se budućeg korištenja tiče.Gospodarenje tlima ovoga područja u poljoprivredi i šumarstvu već se temelji na sustavu uzgoja bilja i stoke koji je prilagođen prirodnim prilikama. U gospodarenju tlom u uzgoju bilja na kiselim tlima u stalnu praksu valja uvesti kalcifikaciju. na način da se održe prirodni ekosustavi. a proizvodnju hrane s druge strane. a same imaju visoku plodorednu vrijednost. preko ekološko-regulacijske uloge. napose uloge filtera – prečistača za vodu.

Neki zahvati bi se favorizirali. mlijeko.. teške kovine. opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una! Kako prići toj kompleksnoj zadaći? Pristup prihvatljiv za sve potencijalne investitore iz EU definira tri međusobno povezana područja djelovanja:  inventarizacija stanja tala – pedosfere – vrste i intenziteta oštećenja tala na području NP Una. po istoj proceduri (vidi Bašić. prema dinamici koja je za svaki pokazatelj uobičajena. Dakle. Svaka postaja bi sadržavala opremu za prikupljanje depozicija (suhih i mokrih) iz atmosfere – lizimetar za utvrđivanje ispiranja iz tla.. i u kojoj mjeri.. gdje su locirana. jer su na crti tzv. utemeljenje mreže postaja za trajno motrenje tala na tipičnim lokalitetima s obzirom na tip tla i način korištenja.   Prvi je korak po redoslijedu izvedbe inventarizacija stanja tala. koja daje odgovor na pitanje u kakvom su stanju tla. a u njima utvrđivao sadržaj tih tvari i bilanca njihova unošenja i gubitka iz tla. sok od kupine. svake. svake druge ili svake treće godine uvijek u isto vrijeme. “dobre prakse”. zatim utvrditi sadržaj teških kovina i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) na tipičnim lokalitetima. što bi omogućilo izradu bilance ekološki relevantnih tvari (biljna hranjiva. U tu svrhu potrebno je najprije izraditi kartu rizika od erozije. Posjetitelj NP mora zapamtiti sir. privlačan za svakog namjernika. a na temelju toga mijenjali bi se sustavi gospodarenja. Danas razvijene zemlje neće u budućnosti vršiti diskriminaciju pri uvozu poljoprivrednih proizvoda na “klasičan” način. informacijski sustav tala. rajčicu. kao nešto zbog čega se valja vraćati u ovaj kraj! A k svemu tomu još i poljoprivredne površine trebaju formirati estetski prihvatljiv krajobraz. nego će to biti na temelju dokazane brige za tlo. drugi bi se napuštali. koje su naravi. koje resurse ugrožavaju. trajno motrenje – monitoring stanja. Slijedi zatim..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja potpore mora osposobiti za proizvodnju za tržište. a ništa se ne bi prepuštalo riziku. Redovito bi se uvijek na istom mjestu u toj postaji. Na temelju usporedbe godišnje bilance s proteklom godinom ili dužim razdobljem dobio bi se uvid u stanje tla. cjelovita zaštita tla je conditio sine qua non utemeljenja. naravno na temelju rezultata inventarizacije stanja tala. 1994) uzimali uzorci tla za analizu. maslo. janjetinu.. PAH) u tlu. Sve teže će biti prodati poljoprivredne proizvode u EU bez dokaza 335 . postoje li oštećenja. i to proizvoda atraktivnih najizbirljivijim potrošačima. koja su najopasnija.

odnosno predlaže ograničenja sračunata na prevenciju zaštite tla. ovisno o ulozi tla na odgovarajućoj lokaciji (biljna proizvodnja. 3. U svojoj djelatnosti Informacijski sustav usko surađuje s poljoprivrednim i šumarskim stručnjacima i opskrbljuje ih podacima o tlima i napucima o gospodarski i ekološki prihvatljivim i najpovoljnijim zahvatima i postupcima u gospodarenju tlom i zaštiti tla. destimulira luksuznu “potrošnju” i prenamjenu tala. određuje ograničenja njihova korištenja u poljoprivrednim tlima za područja NP i predlaže zabranu neprihvatljivih sredstava.. definira i predlaže promjene normativnih vrijednosti njihova sadržaja u tlu:   maksimalni dopušteni sadržaj – granična vrijednost. odnosno poslije koje nastaje opasnost za zdravlje čovjeka i za prirodu i potreba za sanacijom. 5. Ovlašten je za zaštitu tla od trajne prenamjene iz poljoprivrednog ili šumskog tla u urbane površine.o tome na kojim i kakvim tlima su uzgajani. vodozaštitno područje. Prati svjetska kretanja i sugerira promjene i dopune popisa štetnih tvari sukladno međunarodnoj praksi. vodne akumulacije i druge objekte. da li se o tim tlima vodi briga. ima li na internetu podataka o onečišćenosti tih tala. 4.   2.. Taj sustav ima vrlo složene i važne zadaće: 1. To vrijeme je na vratima! Informacijski sustav tala – prikuplja sve podatke o tlima i unosi ih u sustav. 336 . prometnice. sanirajuću vrijednost – vrijednost čije prekoračenje nije dozvoljeno. odlagalište otpada i dr). Određuje ekološki osjetljiva područja i strogo definira dopuštena opterećenja NP turistima. koji mora biti otvoren svim korisnicima. Predlaže nadležnim tijelima ograničenja u korištenju soli za prometnice na području NP u zimskom razdoblju. 6. koja ostavljaju štetne ostatke u poljoprivrednom tlu ili ugrožavaju vodne resurse. orijentacijski sadržaj – prihvatljivu vrijednost sadržaja štetnih tvari. prirodni – izvorni sadržaj – sadržaj u geološko-litološkoj podlozi koji tlo “nasljeđuje” iz matične stijene. Prati probleme prijevoza i štetnih tvari motornim vozilima kroz NP Una i sugerira mjere sigurnosti. napose na osjetljivim područjima. Nadzire korištenje perzistentnih sredstava za zaštitu bilja.

vremenski odvojena. Malo je podataka o stanju onečišćenja tala na području Nacionalnog parka Una. jasno je da je održivo gospodarenje tlom i cjelovita zaštita tla conditio sine qua non opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una. 33 . Imajući rečeno u vidu. socijalno i okolišno održiv opstanak i razvoj Nacionalnog parka Una. u izradi strategije razvitka gospodarskih grana koje se temelje na korištenju tla. Najdjelotvornija je zaštita tla dobro osmišljeno. na znanstvenim spoznajama utemeljeno. Raspolažemo samo s podacima dobivenim sredinom osamdesetih prošlog stoljeća. Može se reći da je to gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. trajno motrenje (monitoring) i informacijski sustav tala. Rezultati ovih istraživanja dostatna su osnova za zaključak da su tla na području obuhvaćenom ovom studijom izložena stanovitim rizicima od oštećenja. Osim što pruža cjelovitu zaštitu tla njegova dosljedna provedba jamči dugoročno gospodarski. pitomog i dopadnog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru. održivo gospodarenje tim izuzetnim resursom prema konceptu “Višenamjenskog obilježja poljoprivrede i tla – VOPT” (Multifunctional Character of Agriculture and Land – MFCAL). prednost treba dati svim oblicima održive i ekološke poljoprivrede. pod manje-više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine površine Nacionalnog parka Una. procese oštećenja utvrditi i staviti pod nadzor te o njima utvrditi znanstveno utemeljen informacijski sustav. ali nema podataka koji bi potvrdili da je do toga već došlo. ruralnom razvitku i turizmu kao obećavajućim djelatnostima koje idu “rame uz rame” i imaju sve uvjete za dugoročno skladan razvoj na ovom prostoru. koji se odnose na sadržaj teških kovina u tlima na izvorištu Klokota u Bihaćkom polju i na području Cazina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključci Uzme li se u račun i šumsko zemljište. Stoga stanje tala valja provjeriti. a međusobno povezana područja i smjera djelovanja:    inventarizacija stanja tala. To podrazumijeva tri osmišljena. na prvom mjestu poljoprivrede i šumarstva. Prijeka je potreba provjeriti nalaze iz toga rada i istraživanja proširiti na šire područje Nacionalnog parka. Uzimajući u obzir sve uloge tla.

Literatura
Alibabić, V., Bašić, F., Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede i industrije na području utjecaja Nacionalnog parka Una, studija izvodljivosti Nacionalnog parka Una, Institut Ekonomskog fakulteta, Univerzitet u Bihaću, str. 137. Bihać, 2005. Bašić, F., Šimunić, I., Pedološka karta i tumač za list Knin-2, Stručni spisi Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, str. 38, Zagreb, 1986. Bašić, F., Butorac, A., Agroekološka ekspertiza dijela proizvodnih površina KIM Karlovac, Farma muznih krava Sadilovac, knjiga I, Stručni spisi Zavoda za OPB AFZ, Zagreb, 1986. Bašić, F., Butorac, A., Vidaček, Ž., Racz, Z., Ostojić, Z., Bertić, B., Program zaštite tala Hrvatske –Inventarizacija stanja – Trajno motrenje – Informacijski sustav, studija Zavoda za OPB Agronomskog fakulteta, 122, Zagreb, 1993. Bašić, F., Trajno motrenje tla u okviru RZ Alpe, Alpe-Jadran i Podunavlje, Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama”, 153-179, Bizovačke toplice, 1994. Bašić, F., Tomić, F., Classification of soil damages in Croatia, Second international conference – soil monitoring in Czech Republic, Brno, 1995. Bašić, F., Butorac, A., Održivo gospodarenje tlom – preduvjet zaštite vodnih resursa, Knjiga sažetaka Međunarodne konferencije “Šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost flore i faune u Europi i Hrvatskoj” u organizaciji Hrvatske Paneuropske unije, Pokreta prijatelja prirode “Lijepa Naša” i dr., Zagreb, 1995. Bašić, F., Kisić, I., Ekološka ili alternativna poljoprivreda na području Karlovačke županije, Karlovac, 1996. Bašić, F., Ćustović, H., Korištenje, gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una, studija, str. 41, Bihać, 2005. Butorac, A., Bašić, F., Kisić, I., Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode, Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama”, 53-77, Bizovačke toplice, 1994. Čičić, S., Geološki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine, Earth Science Institute, Sarajevo, 2002. Herceg, N., Zaštita životne sredine i zdravlja ljudi povodom dana planete zemlje, Motrišta, broj 24, Mostar, svibanj 2002. Herceg, N., Kolak, I., Gagro,M., Kolega, A., Knezović, Z., Utjecaj kultivara i rokova sadnje na urod i kakvoću krumpira, Sjemenarstvo, Vol. 20, broj 5-6, Zagreb 2003. Herceg, N., Zaštita životne sredine - stanje, organizacije i legislativa Gaudeamus broj:6-7, Mostar, 2003. Herceg, N., Globalni eko sporazumi i njihova provedba, Motrišta, broj 33, Mostar, ožujak 2005. Herceg, N., Ratarsko gospodarstvo – Industrijsko bilje, Sveučilište u Mostaru, Mostar 2007. Herceg, N., Šumatić, N., Petrović,D., Kovačević, Z., Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) Alergent novog doba u Bosni i Hercegovini, Sažetak radova - 2. hrvatski botanički kongres, Zagreb 2007. Katzer, F., Geološka karta BiH, 1.200000, Sarajevo, 1906. Kurtović J., Burlica, Č., Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta općine Bihać, mjerilo 1:25000, SOUR UPI RO Institut za istraživanje i razvoj, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 1984.

33

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Martinović, J., Jakšić Vojna, Burlica, Č., Pedološka obrada prostora Unsko-Sanske regije, Sarajevo, 1985. Martinović, J., Vranković, A., Zagađenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota, Zbornik “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita Une, Sane i Korane”, st.100114., Cazin, 1986. Martinović, J., Tloznanstvo u zaštiti okoliša, priručnik za inženjere, Državna uprava za zaštitu okoliša, 288, Zagreb, 1997. Mayer, B., Bašić, F., Pedološka karta lista Karlovac-1, Projektni savjet OPK Hrvatske, str. 89, Zagreb, 1973. Mayer, B., Bašić, F., Rastovski, P., Pedološka karta sekcije Karlovac-1, izdanje Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, tisak VGI, Beograd, 1979. Mayer, B., Bašić, F., Bogunović, M., Pedološka karta sekcije Karlovac-3, Posebno izdanje Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, Beograd, 1981. Mesić, M., Flajsig-Ćosić Gorana, Bašić, F., Kisić, I., Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. Zbornik radova: 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21. st. str. 599-612, Zagreb, 2003. Müller, Ch., Holenstein, J., Herzog, U., Bašić, F., Aichberger, K., Gruber, A., Juritsch, G., Goller, H, Bendova, H., Hudnik, V., Hodnik, A., Huber, W., Nemeth, T., Scherer, J., Bodendauerbeobachtungsflächen, Empfehlung einer abgestimmten Vorgehensweise der Unterarbeitsgruppe “Boden-Dauerbeobachtungsflächen” der gemeinsamen Arbeitsgruppe “Bodenschutz”, ArGe Alp, Alpen-Adria und Donauländer, Staatsministerium für Landesentwicklung und Umweltfragen, 27, München, 1994. Resulović, H., Ćustović, H., Pedologija, opći dio, (knjiga I), Univerzitetski udžbenik, Sarajevo, 2002. Vrbek, B., Vrbek, M., Vukelić, J., Zakiseljavanje tla i nakupljanje Pb, Cu, i Zn u jelovim zajednicama Nacionalnog Parka “Risnjak”. Šumarski list, 3-5: 163-172, Zagreb, 1991. xxx A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural Development, European Commission, Agriculture Directorate-General, 5, 2001. xxx Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe, European Environment Agency and UNEP, 2000. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 4, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1972. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 3, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1976. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 1, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1976. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Knin 2, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1990. xxx Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, N.N. br. 15, Zagreb, 1992. xxx Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine za 2003. godinu, Sarajevo, 2004. xxx Zakonska regulativa u ekološkoj poljoprivredi Republike Hrvatske, posebno izdanje Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, str. 200, Zagreb, 2002.

33

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

GAZDOVANJE ŠUMAMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
Dragan Romčević Sažetak

Šume u našim zaštićenim područjima zauzimaju najveći dio površine. Gazdovanje šumama u zaštićenim područjima treba provoditi po principu održivosti. Princip održivog gazdovanja uveden je u šumarstvo prije više od 200 godina, a odnosio se na obezbjeđenje stalnosti proizvodnje, prinosa i prihoda u drvetu. Gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta. Gazdovanje šumama u zaštićenim područjima mora biti u skladu sa namjenom prostora i funkcionalnom podjelom područja. Ograničavajući faktor održivom korištenju šuma i šumskog zemljišta u zaštićenom području je namjena prostora i sadašnje nepovoljno zatečeno stanje u nekim sastojinama. Ključne riječi: gazdovanje šumama, održivo gazdovanje, funkcionalna podjela prostora i ograničavajući faktor.

Uvod

Sama činjenica da se u šumama nalazi preko 50% svjetskog biodiverziteta najbolje oslikava njihovu raznovrsnosti i bogatstvo vrstama, a ujedno govori o značaju šuma za čovječanstvo. Ako ovome dodamo i njihov doprinos u eroziji zemljišta, kontroli poplava, zadržavanju i prečišćavanju voda, formiranju tla, heterogenosti predjela, ublažavanju klime, proizvodnji kiseonika, prečišćavanju vazduha i apsorbciji CO2 onda je jasno zašto se na međunarodnim skupovima na najvišem nivou donose konvencije i deklaracije o njihovom očuvanju i održivom gazdovanju.

341

Konferencija UN o životnoj sredini i razvoju održana je u Rio de Žaneiru 1992. godine, na kojoj su usvojeni najznačajniji dokumenti iz oblasti zaštite životne sredine, a to su:  Rio deklaracija o životnoj sredini i razvoju;  Agenda 21 (globalni program akcije za održivi razvoj);  Konvencija o biodiverzitetu;  Šumski principi- neobavezujući dokument o globalnom konsenzusu u upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih vrsta šuma. Pet godina kasnije, u Njujorku (1997. god.), usvojen je program za dalje sprovođenje Agende 21, a 2002. godine u Johanesburgu je održan svjetski samit o održivom razvoju, koji je imao za cilj da ocijeni status implementacije Agende 21 i drugih dokumenata koji su usvojeni na Samitu u Riju i da sagleda nove izazove i šanse, a sa koga je proizašao plan za realizaciju koji definiše preko 30 ciljeva. Prema međunarodno usvojenoj definiciji: “Održivo gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, a produktivnost, obnavljanje, vitalnost i potencijal šuma da budu na nivou kojim bi se zadovoljile odgovarajuće ekološke, ekonomske i socijalne potrebe današnje i budućih generacija kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou, a da se pri tom ne ugroze i oštete drugi ekosistemi.” Održivo gazdovanje šumama u širem kontekstu podrazumijeva:  Očuvanje i odmjereno poboljšanje šumskih resursa i njihov doprinos i značaj za globalno kruženje ugljenika (CO2);  Očuvanje zdravstvenog stanja i vitalnosti šumskih ekosistema;  Očuvanje i uvećanje produkcione funkcije šuma;  Očuvanje zaštita i moguće poboljšanje biološke raznovrsnosti u šumskim ekosistemima.

Namjena prostora i njegova funkcionalna podjela u zaštićenim područjima

Na samom početku treba navesti osnovnu razliku u shvatanju i tumačenju zaštićenog područja u Sjevernoj Americi i Evropi, a obrazložit ću ga na primjeru nacionalnih parkova.

342

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

U Americi su nacionalni parkovi proglašeni u područjima koja su bila van domašaja čovjeka, dakle u potpuno prirodnim uslovima i uglavnom na izuzetno velikim površinama. Nacionalni parkovi u Evropi osnovani su na područjima koja su manje ili više degradirana od strane čovjeka i znatno manjih su površina. U američkim parkovima u primjeni je tip zaštite kojeg možemo nazvati konzervacijski. Ovakav sistem zaštite podrazumijeva prisustvo čovjeka samo kao posmatrača ili istraživača, dok je u Evropi slobodniji pristup zaštite nacionalnih parkova u zavisnosti od funkcionalne podjele prostora na zone, koje se izdvajaju prema namjeni i stepenu zaštite prostora. Koriste se uglavnim tri režima zaštite i to:  I stepen  II stepen  III stepen U I stepenu zaštite utvrđuje se zabrana korištenja prirodnih bogastava i isključuju svi drugi oblici korištenja prostora i aktivnosti osim naučnih istraživanja i kontrolisane edukacije. U II stepenu zaštite utvrđuje se ograničeno i strogo kontrolisano korištenje prirodnih bogatstava dok se aktvnosti u prostoru mogu vršiti u mjeri koja omogućava unapređenje stanja i prezentaciju prirodnih dobara bez posljedica po njihove primarne vrijednosti. U III stepenu zaštite utvrđuje se selektivno i ograničeno korištenje prirodnih bogatstava i kontrolisane intervencije i aktvnosti u prostoru ukoliko su usklađene sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra ili su vezane za naslijeđene tradicionalne oblike obnavljanja privrednih djelatnosti i stanovanja uključujući i turističku izgradnju. Ovi režimi zaštite primjenjivi su i na druge kategorije zaštićenih područja (V i VI). Svjetska komisija za zaštićena područja (IUCN/WCPA) i EUROPARK Federacija (EUROPARK Federation) u saradnji sa Svjetskim centrom za praćenje stanja životne sredine (WCMC) objavili su upustva za primjenu IUCN kategorija upravljanja u zaštićenim prirodnim dobrima. Kategorije zaštićenih područja:  Ia Strogi rezervat prirode  Ib Područje divljine  II Nacionalni park  III Spomenik prirode 343

 IV Područje upravljanja staništem/vrstama u prirodi  V Zaštićeni predio  VI Zaštićena područja za upravljanje resursima Tabela 1 Matriks ciljeva upravljanja i IUCN kategorija upravljanja zaštićenim područjima
Ciljevi upravljanja Naučna istraživanja Zaštita divljeg svijeta Očuvanje specijske i genetičke raznovrsnosti Obezbjeđivanje usluga u životnoj sredini Zaštita specifičnih prirodnih i kulturnih oblika Turizam i rekreacija Obrazovanje Usaglašeno korištenje resursa iz prirodnih ekosistema Očuvanje kultrunih i tradicinalnih karakteristika
1 primarni cilj 2 sekundarni cilj 3 moguće primjenjiv cilj - neprimjenjiv

Ia 1 2 1 2 -

Ib 3 1 2 1 2 3 -

II 2 2 1 1 2 1 2 3 -

III 2 3 1 1 1 2 -

IV 2 3 1 1 3 3 2 2 -

V 2 2 2 1 1 2 2 1

VI 3 2 1 1 3 3 3 1 2

Ciljevi i mjere gazdovanja šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima

Na području nacionalnog parka sprovode se mjere zaštite i razvoja koje obuhvataju: 1. 2. 3. 4. 5. sprječavanje aktvnosti koje mogu narušiti osnovna obilježja i druga svojstva nacionalnog parka, zaštitu, očuvanje i unaprjeđivanje osnovnih prirodnih obilježja i druga svojstva nacionalnog parka, naučnoistraživačku aktivnost, kulturno – obrazovnu aktivnost, prezentaciju i popularizaciju vrijednosti nacionalnog parka,

344

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

6.

utvrđivanje područja i izgradnju objekata u svrhe očuvanja, obnavljanja i unaprjeđivanja prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti nacionalnog parka i njihove prezentacije, kao i sanacije i revitalizacije ugroženih dijelova nacionalnog parka, uspostavljanje i razvoj turističkih, rekreativnih i drugih razvojnih funkcija u korištenju prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti nacionalnog parka u granicama i na način kojim će se obezbijediti zaštita, očuvanje i unaprjeđivanje tih vrijednosti.

7.

Kao što vidimo, u nacionalnim parkovima je predviđeno, dozvoljeno i poželjno višenamjensko korištenje prostora u zavisnosti od stepena zaštite, koji je u skladu sa planiranom namjenom tog dijela prostora. Samim ovim i ciljevi gazdovanja šumama u pojedinim režimima zaštite se razlikuju, a korištenje šume mora biti polifunkcionalno. Različitost ciljeva uzrokuje i propisivanje različitih mjera gazdovanja za ostvarenje tih ciljeva. Ako ovdje dodamo i činjenicu da se šumske sastojine nezavisno od režima zaštite razlikuju i po: geološkoj podlozi i tipu zemljišta, tipu šume, porijeklu, starosti, vrsti drveća, mješovitosti, strukturnom obliku, stepenu sklopa i obrasta, dužini trajanja proizvodnog procesa, prema očuvanosti i zdravstvenom stanju, tek onda možemo sagledati kompleksnost problema gazdovanja šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima. Može se reći da je donošenje planova gazdovanja ovim šumama izuzetno složen i odgovoran posao. Ovi planovi, da bi bili savremeni, moraju biti sveobuhvatni, da bi bili prihvaćeni moraju biti praktično primjenjivi (realni), da bi bili praktično primjenjivi moraju biti u skladu sa zakonom, da bi obezbijedili racionalno korištenje moraju što potpunije da obezbijede princip višefunkcionalnosti šumskih ekosistema. Dosljedno provođenje ovakvih planova, kao i poštivanje principa transparentnosti i javnosti rada uz stalno medijsko nastupanje mogu dovesti do planom zacrtanih ciljeva.

Zaključak

Šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima treba gazdovati na principu održivosti, što podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, da se šumama u skladu sa režimima zaštite obezbijedi njihova funkcionalnost, vitalnost i sposobnost da ispune odgovarajuće ekološke, socijalne i ekonomske potrebe i današnjih i budućih generacija na lokalnom i nacionalnom nivou, a da se pri tom ne ugroze i oštete neki drugi ekosistemi. 345

Prilikom gazdovanja šumama u Nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima primjenjivati uputstva IUCN kategorija za ciljeve upravljanja zaštićenim područjima propisane od strane Svjetske komisije za zaštićena područja (IUCN/WCPA), EUROPARK Federacije (EUROPARK Federation) i Svjetskog centra za praćenje stanja životne sredine (WCMC). Mora se stalno imati u vidu i činjenica da je svako zaštićeno područje ili njegov dio specifikum i da se razlikuje od ostalih dijelova ili područja. Prema tome, u zavisnosti od prirodnih faktora i stanja šume u kojem se ona nalazi biće potrebno planirati i primijeniti različite mjere gazdovanja za postizanje istog cilja. Svjetska komisija za zaštićena područja (IUCN/WCPA) i EUROPARK Federacija (EUROPARK Federation) u saradnji sa Svjetskim centrom za praćenje stanja životne sredine (WCMC).

Literatura
IUCN/WCPA: Upustvo za primenu kategorija upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima, interni prevod, 1999, Medarević, M.: Funkcije šuma i njihovo obezbjeđivanje pri planiranju gazdovanja šumama, Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1991, Vodič za dobro upravljanje u oblasti životne sredine, Regionalna kancelarija za Evropu i Zajednicu nezavisnih država UNDR-a, 2003, Jović D., Banković S., Medarević M., Grbić P. (1995): Planovi gazdovanja šumama- problemi izrada i sprovođenje. Simpozijum: Potencijali šuma šumskih područja i njihov značaj za razvoj Srbije”. Monografija, Šumarski fakultet, Beograd. Medarević M. (2004): Održivo upraljanje šumama u odnosu na Panevropski kriterijum 3. Rad urađen u okviru Projekta Formiranje indikatora održivog razvoja Srbije, kordinator projekta Poljoprivredni fakultet – Beograd. Medarević M., Šljukić (2004): Održivo korišćenje šuma, Zbornik radova sa naučnog skupa “Održivi prostorni, urbani i ruralni razvoj Srbije”, - IAUS, Beograd. Medarević M. (2006): Planiranje gazdovanja šumama, Šumarski fakultet- Beograd Šumsko privredna osnova NP “Kozara” IRPC “Srpske šume” Banja Luka 2002.

346

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

FOREST MANAGEMENT IN THE PROTECTED AREAS
Abstract
Most of the surface area of our protected areas is covered by forests. Forest management in protected areas should be carried out on the basis of sustainability principles. Principles of the sustainable management related to production permanence, productivity and yield in wood mass, were introduced into forestry 200 years ago. Forest management means the management and utilization of forests and forest soils Forest management in protected areas must be in accordance with the function of the area and functional division of the territory. Limiting factor for the sustainable utilization of forests and forest soils in protected areas is function of the area and adverse existing situation in some forest stands. Key words: forest management, sustainable management, functional division of the area, limiting factor.

34

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA NA PRIMJERU PARKA PRIRODE BLIDINJE
Jure Beljo Ana Sabljo Mato Anđelić2 Sažetak

U zaštićenim područjima moguće je organizirati različite gospodarske djelatnosti u sklopu ruralnog razvoja, ali se pritom uvijek mora voditi računa o održavanju prirodne ravnoteže ekosustava u takvima područjima. Jedna od takvih djelatnosti koja se može uspješno organizirati na području Parka prirode Blidinje je ekološka (organska) proizvodnja hrane. Ekološka proizvodnja je sustav proizvodnje koji ne djeluje štetno na biljni i životinjski svijet, ne onečišćuje okoliš, koristi prirodne materijale, čuva biološku raznolikost i upravlja ekološkim odnosima na optimalan način. Na oko 2100 ha obradivih površina postoje povoljni uvjeti za proizvodnju nekih ratarskih i povrtlarskih kultura poput krumpira, kupusa, mrkve, cikle, raži i još nekih kao i proizvodnja sjemena ovih kultura. Stočarstvo na ovom području ima dugu tradiciju i s obzirom na velike površine pod pašnjacima bez bilo kakvih onečišćenja i daleko od industrijskih zagađivača ovo područje je idealno za proizvodnju ekoloških animalnih proizvoda. Na području parka prirode Blidinje uspijeva velik broj ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. Budući da rastu u čistom okružju, moguće je organizirati berbu i prikupljanje ovog bilja na komercijalnoj razini. Desetak poljoprivrednih proizvođača s ovog područja prijavilo se da na svojim imanjima organiziraju proizvodnju po ekološkim načelima i uskoro očekujemo da uđu u sustav certifi1 2 Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar JP Park prirode Blidinje

34

a najviši vrha iznosi 2228 m. Bezmrazni period traje 120 – 140 dana. Na taj način ekološka poljoprivreda kombinirana s turističkom djelatnošću doprinijela bi održivom razvoju područja. iznad 30°C. Zime su duge s dosta snijega. uglavnom sira i masla. posebno administrativnom upravljanju. s planinama Čvrsnicom i Vranom i krškim zaravnima: Svinjača. a proljeća kratka. ali je zadnjih 10 – 15 godina počela postupno oživljavati. Potencijalna tla za poljoprivrednu proizvodnju su uglavnom crnice i smeđa tla na vapnencu te eluvijalno-diluvijalna tla. Proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura bila je znatno manja. Jedno vrijeme gospodarska aktivnost bila je potpuno zamrla.kacije. Park prirode Blidinje prostire se na površini od oko 360 km2 na području tri općine (Jablanica. Osnovna obilježja područja Gospodarske aktivnosti Najvažnija gospodarska aktivnost na ovom području tradicionalno je bilo stočarstvo i to uglavnom nomadsko stočarstvo preko ljetnih mjeseci. Posušje i Tomislavgrad) i tri županije (Herceg-bosanska. pa bi se upravo hrana proizvedena po ekološkim standardima mogla plasirati na lokalnom području u okviru turističke potrošnje. dok je po vrhovima planina alpska klima. Godišnje padne oko 1400 mm oborina. Prevladavaju plića tla s dubinom profila od 20 – 40 cm. 350 . uglavnom zbog oštre zime i loših komunikacija. Blidinje se nalazi na visini od 1184 m. Sesaruša-Blidinje i Dugo polje. Stalnih stanovnika. a u vegetacijskom razdoblju (svibanj – kolovoz) oko 300 l/m². To je tipično krško područje s razvedenim i raznolikim krajolikom. dobro opskrbljena dušikom i kalijem i nešto slabije fosforom. a krška polja na visini od 1200 – 1250 m. Po obilježjima reljefa Park prirode Blidinje spada u visokogorska područja. U ljetnim mjesecima moguće su relativno visoke temperature. Područje Parka prirode Blidinje je također značajna potencijalna turistička destinacija. Klima je uglavnom kontinentalna. Nadmorska je visina iznad 1100 m. Takav rascjepkan teritorijalni ustroj velik je problem u normalnom funkcioniranju. općenito humusna. U sredini područja je jezero Blidinje. Zapadno-hercegovačka i Hercegovačko-neretvanska). Na tom području nekada je bilo preko 500 obitelji koje su se bavile stočarstvom i proizvodnjom animalnih proizvoda. bilo je malo.

godini na području Parka prirode Blidinje bila su ukupno 43 stada ovaca. Da bi ti proizvodi zadovoljavali standarde ekološke proizvodnje. ali uz obavezno vrijeme konverzije za ekološku ishranu. Potencijalna proizvodnja 351 . Procjenjuje se da se proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura može izvoditi na oko 2100 ha. mlijeka. vune i stajskog gnoja koji bi služio za ratarsku proizvodnju kao zamjena za industrijska gnojiva. No i to je dobar potencijal za proizvodnju značajnih količina sira i ostalih animalnih proizvoda. a oko 8000 ha je pod livadama i pašnjacima. Ima dovoljno odgovarajućih zemljišnih površina za animalnu i biljnu proizvodnju koje nisu onečišćene pesticidima i drugim agrokemikalijama. Ta proizvodnja temeljila bi se na uzgoju ovaca i goveda te proizvodnji mesa. kakva se god gospodarska aktivnost vodila na ovom području. počinje razvoj turizma. Budući da je konvencionalna poljoprivredna proizvodnja potencijalni zagađivač okoliša. Park prirode Blidnje ima povoljne uvjete za ekološku proizvodnju. čuva biološku raznolikost i upravlja ekološkim odnosima na optimalan način. Može se također obavljati tov uvezene janjadi i ovaca za proizvodnju mesa. Proizvodnja se također mora temeljiti na domaćim pasminama ili pasminama selekcioniranim za ovo područje. Međutim. izgradnjom zimskog sportskog centra. Ovo područje je udaljeno od industrijskih zagađivača. Drugim riječima. koristi prirodne materijale i obnovljive izvore. te tov janjaca i ovaca za proizvodnju mesa. Na širem području parka prirode Blidinje uzgaja se oko 8000 ovaca. Ekološka (organska) poljoprivreda je sustav gospodarenja koji ne djeluje štetno na biljke i životinje. ne oštećuje okoliš. Osnovni je cilj takve proizvodnje proizvesti kvalitetnu hranu na prirodan i održiv način. to mora biti održivi razvoj. ona mora voditi računa da je to zaštićeno područje i da se mora održavati prirodna ravnoteža ekosustava. sira. U 2008. a pomalo počinje i proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura. premda su mogućnosti mnogo veće. a već ima dobru infrastrukturu. S obzirom na dugu tradiciju i povoljne uvjete. jedini je način da se poljoprivredna proizvodnja provodi po ekološkim načelima. Park prirode Blidinje mogao bi poslužiti kao potencijalno područje za ekološku proizvodnju animalnih proizvoda.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Najprije se počelo obnavljati stočarstvo. prevladavajući dio hrane mora potjecati s vlastitih površina i mora biti proizveden po ekološkim načelima. a zadnjih godina. a glavna je aktivnost proizvodnja sira. Okosnica gospodarskog razvoja Parka prirode Blidinje mogla bi biti poljoprivredna proizvodnja i turizam. kajmaka.

Područje Parka prirode Blidinje je pogodno za ljetni odmor. Naime. Domicilno stanovništvo i do sada se bavilo prikupljanjem samoniklog bilja. Jedna od djelatnosti koje se mogu uspješno organizirati na području Parka prirode Blidinje je pčelarstvo. ali se takva djelatnost u današnjim uvjetima može komercijalizirati. Među ratarskim kulturama to su krumpir i jare žitarice. Turistička djelatnost i ekološka proizvodnja su komplementarne jer se na taj način omogućava plasman proizvedene hrane na lokalnom području.Biljna proizvodnja na području Parka prirode Blidinje već sada se može smatrati ekološkom. a s ovog područja neće imati u sebi nikakvih kontaminata. Okoliš je nezagađen. To mogu biti animalni 352 . izgradnjom sportsko-rekreacijskog centra i zahvaljujući boljim komunikacijama. Ove kulture već sada se proizvode i daju veoma dobru kvalitetu. kao velika turistička destinacija. za agroturizam i tzv. među velikim brojem turista koji dolaze u Međugorje naći će se značajan broj onih zahtjevnijih koji će rado konzumirati ekološke proizvode makar i po višim cijenama. više kao uzgredna nego glavna djelatnost. Livadski med je dobre kvalitete. Budući da rastu u čistom okruženju takve biljke ili njihovi plodovi mogu se brati i komercijalno koristiti. Klimatski uvjeti ograničavaju broj kultura koje se ovdje mogu uspješno uzgajati. a organska tvar u tlu povećava se i žetvenim ostacima. Od povrtlarskih vrsta moguće je uzgajati kupus. sve se više razvija turizam. Zadnjih godina. a od ozimih vrsta raž koja može podnijeti niske temperature. mrkvu. Zaključak Prirodni i agronomski uvjeti omogućavaju okvir za proizvodnju hrane po ekološkim standardima na području Parka prirode Blidinje. na ovom području ima dosta livadskog bilja koje cvjeta u vrijeme kad u južnim dijelovima Hercegovine nema nikakve pčelinje paše pa profesionalni pčelari mogu u to vrijeme držati košnice na ovom području kako bi iskoristili i tu pčelinju pašu. kozmetici ili prehrambenoj industriji. ekoturizam. Naime. Slama od raži veoma je dobar izolacijski materijal za pokrivanje planinskih kuća. gnojidba se provodi uglavnom stajskim gnojivima. No na ovom području mogla bi se također organizirati proizvodnja sjemena nekih ratarskih i povrtlarskih vrsta. ciklu grašak i još neke. uglavnom za domaće čajeve. također bi moglo biti potrošač ekoloških proizvoda s ovog područja. Međugorje. Među više od 1500 vaskularnih vrsta koje rastu na ovom području postoje mnoge koje se mogu koristiti u alternativnoj medicini. i to ne samo zimi već i ljeti. a ta proizvodnja može biti veoma profitabilna.

Financijska potpora koju pruža Federalno ministarstvo okoliša i turizma pomoći će u provođenju ovih aktivnosti. ali se uvođenjem ekoloških načela u gospodarskim aktivnostima održava prirodna ravnoteža ekosustava bez štetnih posljedica po okoliš.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ili biljni proizvodi. Proizvodnja ekološke hrane komplementarna je s turističkom djelatnošću koja se na ovom području postupno razvija. već je započelo aktivnosti na tom planu. JP Park prirode Blidinje u suradnji s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom iz Mostara. tako da bi se dobar dio proizvoda trošio na lokalnom području. Desetak farmera već se prijavilo za takvu proizvodnju na svojim farmama i uskoro se očekuje njihova certifikacija. Razvojem poljoprivrede i turizma ubrzava se ruralni razvoj područja. te još nekim institucijama. 353 .

.

dopadljivog krajobraza i održivog gospodarenja. VUPT koncept istovremeno osigurava održivi razvoj. osim korištenja odgovarajuće literature. nazvan kao VUPT koncept (Višeznačajna uloga poljoprivrede i tla) jedan je od najdjelotvornijih načina korištenja površina na ekološki osjetljivom području kao što je područje Nacionalnog parka Una. Prema zatečenom stanju. Nepovoljne okolnosti su dominantnost 1 2 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.hr Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću. Zavod za opću proizvodnju bilja. urađeno terensko istraživanje. osim u proizvodnji hrane. Bihać.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVA POLJOPRIVREDA KAO FAKTOR RAZVOJA PODRUČJA NACIONALNOG PARKA UNA Ferdo Bašić Vildana Alibabić2 Zemira Delalić2 Sažetak Suvremeni koncept razvoja u kojem poljoprivreda i tlo imaju višeznačajnu ulogu koja se. ulozi tla kao izvoru sirovina i energije i rekreacijsko-turističkoj ulozi. struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na “prirodni“ način korištenja gdje visoku zastupljenost imaju livade. obzirom na zatečeno stanje. vildana_btf@yahoo. što je optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. ulozi u oblikovanju krajobraza. a uključujući šumsko zemljište takvog je više od ¾ površine. Cilj ovog rada bio je predložiti ekološki. basic@agr. kao i obrada studijske dokumentacije već izrađene za potrebe NP Una. predstavlja oslonac opstanka stanovništva. ali najveći značaj njegove primjene ogleda se u zaštiti područja od onečišćenja. ogleda u ekološkoj. zemira_btf@yahoo. Za izradu je. Zagreb. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjnu strukturu poljoprivrede. pašnjaci i neplodno tlo.com 355 . socijalnoj i prostornoj ulozi. ekonomski i socijalno održivu.com.

bezopasna za okoliš. Upravo suvremeni koncept MFCAL-VUPT (Multifunctional Character of Agricutlure and Land – Višeznačna uloga poljoprivrede i tla) utječe na kreiranje “Zajedničke poljoprivredne politike EU“ – CAP (Common Agricultural Policy). 1999. a istodobno održati dostignutu razinu i osigurati trend rasta proizvodnje agroekosistema (Bašić.privatnih posjeda (3. a uloga poljoprivrede i tla u njemu su: proizvodnja hrane. odnosno racionalnim korištenjem prirodnih bogatstava i čuvanjem okoliša. na prvom mjestu gospodarenju tlom (Bašić & al. 1995b). CAP. je ekološki prihvatljivo gospodarenje. smanjiti oštećenja okoliša. socijalno i etički održiva poljoprivreda. Ključna zadaća joj je održati plodnost tla.SLM). a od onih važnijih danas se najviše radi na kreaciji sistema održivog gospodarenja tlom (Sustainable Land Management . vodnom gospodarstvu.. dakle USK-a. smanjiti zavisnost poljoprivrede o vanjskim inputima. a 10% na pomno nadziranu intenzivnu poljoprivredu. Slijedom toga. zastupljenost krmnog bilja je visoka. preduvjet za opstanak i održivi razvoj šireg područja NP Una. a uzgoj ima tradicionalno obilježje. odnosno uzgoju bilja i životinja prema konceptu održive poljoprivrede. šumarstvu. socijalna i prostorna uloga. što prvenstveno podrazumijeva gospodarenje u poljoprivredi. Slatkovodno ribarstvo predstavlja perspektivnu granu i dominira u privrednom sektoru (360 t/god). ekološki. 1995a). Ovaj novi način razmišljanja rezultirao je čitavim nizom mjera zaštite. uloga u oblikovanju krajobraza. 356 .394) u odnosu na državni (51) i dosta neobrađenog zemljišta. Ključne riječi: Nacionalni park Una. To je gospodarski. tlo je izvor sirovina i energije i ima rekreacijsko-turističku ulogu (FAO. Za trajno održivo gospodarenje predlaže se optimalan odnos u kojemu će se 10% posjeda (oko 600 ha) usmjeriti na ekološku. Stočni fond se poslije devastacije u ratnim događajima postupno oporavlja. održivi razvoj Uvod Planetarne posljedice zagađenja neophodno je zaustaviti “održivim razvojem“. 80% na održivu. a posebno važno pitanje su ekološki osjetljiva područja među kojima je i područje Nacionalnog parka Una. Prevladava uzgoj žitarica. ekološka. održiva poljoprivreda. Svjetska iskustva i praksa u državama EU ukazuju na činjenicu da je pravilno gospodarenje na ekološki osjetljivim područjima ključno pitanje njihove zaštite i opstanka u funkciji. povrća i voća isključivo za vlastitu potrošnju. svi postupci u njoj regulirani su i definirani više kodeksima (Code of Good Agricultural Practice) nego zakonskom regulativom. 2000).

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Alternativa održivoj je ekološka poljoprivreda. pa do stola stiže namirnica toliko izmijenjena da se u njoj više ne može prepoznati posebnost tla. dati poželjnu strukturu poljoprivrede u tzv. a na putu od ‘’polja do stola’’ na svoj se način uključuje prehrambena industrija sa svojim dodacima. 1995c). 2001).). i dr. 1984. EC. 2000. ekonomskim i ekološkim uvjetima. 1985. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjna struktura poljoprivrede. Tamna strana ove poljoprivrede su agrokemikalije koje su uzrokovale takva oštećenja okoliša. procijeniti trošak i dobit (cost-benefit). energija. zaštite usjeva i domaćih životinja od štetnika. polinacije usjeva. Koji je put do ekonomski i socijalno-politički prihvatljivog održivog razvoj NP Una. zaštite zemljišnih i vodnih resursa i čuvanja genetskog materijala. Zahtjevi su suptilniji u usporedbi s konvencionalnim uzgojem. a puna zaposlenost i dobrobit stanovništva na njegovu širem području s druge strane.. pa je stoga i cilj ovoga rada da se na temelju zatečenog stanja projicira održiva. sama opskrbljuje prerađivačku industriju sirovinama. sistem gospodarenja koji se odvija pod nadzorom međunarodne organizacije IFOAM. uključila terensko istraživanje i pri- 35 . ovisi o ukupnim zatečenim socijalnim. prvenstveno tla i vode. Ćustović & al.. predložiti potrebe istraživanja i obrazovanja i predložiti sistem trajnog motrenja. a najstrožiji su oni koji se odnose na sadržaj ekološko rizičnih tvari – teških metala i ostataka zaštitnih sredstava (Bašić & al. i tu ulogu poljoprivrede treba imati na umu prilikom vrednovanja. osim pregleda dostupne literature (Kurtović & Burlica. 2000. Za ostvarenje toga cilja potrebno je bilo: procijeniti stanje na terenu. Martinović & al. da su postala središnji problem današnjice (UNEP. Polazi od stajališta da živi organizmi ispunjavaju zadaću razgradnje otpada. u kojem će biti osigurano funkcioniranje NP s jedne. Martinović & Vranković 1986. dalje. a ovisi o vanjskim faktorima (strojevi. recikliranja hranjiva. pesticidi). sunca i krajobraza s kojega biljka potječe. Budući da hrana proizvedena u intenzivnoj poljoprivredi još uvijek upravlja nacionalnim i svjetskim tržištem hrane. prijelaznom razdoblju u ekološku poljoprivredu i.. To je tržišno orijentirana poljoprivreda u kojoj je visok profit i tržišno konkurentan proizvod cilj. pa čak i ekološki osjetljivih područja. Metode rada U radu je korištena složena metodologija izrade koja je. Cilj joj je maksimalno korištenje bioloških resursa u tlu. mineralna gnojiva. ocijeniti mogućnost ekološkog uzgoja bilja i ukazati na put transformacije poljoprivrede u smjeru ekološkog uzgoja.

ranjavanja s trajnim posljedicama po radnu sposobnost. paljenja i rušenja gospodarskih zgrada. Stanovništvo su uglavnom mladi. Istraživanja je u razdoblju proljećeljeto 2005. područje utjecaja NP Una rijetko je nastanjeno. Došlo je i do napuštanja imanja. došlo i do debalansa u odnosu muške i ženske populacije. Dobrenica i Sokolac koje čine prostornu granicu sa zaštićenim područjem. zatim Orašac i Ćukovi te Ripač sa sjeverne strane koji broji oko 1.250 stanovnika. godini. Ripač. Ćukovi. Podaci se moraju uzeti s rezervom. Orašac. Područje utjecaja NP Una je u posljednjem ratu doživjelo teška stradanja koja su najviše pogodila upravo poljoprivredu pa je. istraživanja su proširena i na sve druge izvore osim službenih (kantonalne i općinske ustanove). Podaci su prikupljeni za područje utjecaja NP Una na kojoj su izdvojene i označene granice pojedinih zona zaštite:  zona I: prostor divljine između kanjona Unca i kanjona Krke. a u IV zoni živi oko 2. metodom anketiranja različitih grupa stanovništva. Rezultati rada i diskusija Općenito. A i bez tih događanja.kupljanje podataka. Prikupljanje podataka obuhvatilo je mjesne zajednice: Martin Brod. pretežno nezaposleni i oslonjeni na mali broj zaposlenih u Bihaću ili u drugim državama te na poljoprivredu. S obzirom na nedovoljnu pouzdanost. godine proveo tim Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću i agencije ‘’Eda’’. Golubić. Najveće naselje je Kulen Vakuf s 526 stanovnika.  zona III: između NP Una I i NP Una II.  zona II: NP Una I – dio kanjona Unca i rijeka Krka i NP Una II (Štrbački buk – Dvoslap). njihovu obradu. radno sposobni i obrazovani. u korist ženske. osim velikih gubitaka života radno najvrednijeg naraštaja. a stvarno stanje očekuje se kroz popis stanovništva u 2011. otuđenja strojeva i opreme. a obuhvaća pojas od po 50 m s obje obale Une i krajolik  zona IV: šire područje utjecaja koje obuhvaća uži ili širi pojas oko zaštićenih područja. Zona I je nenastanjena. desetkovanja stočnog fonda.590 stanovnika. 35 . u II i III zoni zaštite nalaze se naselja s 4. 2005). Klisa.164 stanovnika. a na cijelom području do zapuštanja posjeda i zarastanja površina u korove. Kulen Vakuf. kao i obradu studijske dokumentacije koja je već izrađena za potrebe NP Una (Bašić & Ćustović.

200 0 947 300 440 Cazin 8.048 1.564 502 45 40 126 851 0 796 747 13 Bužim 805 350 5 5 45 400 0 128 65 30 Bosanaska Krupa 4. Zatečeni sistemi biljne proizvodnje Važniji pokazatelj za procjenu stupnja utjecaja poljoprivrede na okoliš je posjedovna struktura i način korištenja zemljišta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja poljoprivreda je kao gospodarska grana u ovom kraju bila desetljećima zapostavljana i marginalizirana. ali stabla su stara i slabo održavana pa je njihova obnova važna zadaća u narednom razdoblju.300 600 380 995 3. Povrće Krumpir Grah Unsko-sanski kanton – izabrane općine (površine u ha) Bihać 1. a naročito ono iz skupine leguminoza. Od voća je najzastupljenija šljiva. Uzgajaju se uglavnom žitarice. svakako valja računati na ekspanziju uzgoja povrća. S obzirom da su uvjeti za uzgoj povrća vrlo povoljni. Uzgoj povrća i voća namijenjen je uglavnom vlastitim potrebama. Industrijsko bilje 3. Radi usporedbe u tablici 1 dana je struktura biljne proizvodnje za neke općine USK-a. pekmeza i rakije – stavlja je u položaj posebnosti. a još više na prerađevine iz toga povrća.965 3. povoljno djeluje na tlo.150 820 60 40 30 3.690 0 2. Površina pod najvrednijom krmnom kulturom – lucernom dosta je visoka. Ohrabrujući je pokazatelj visoka zastupljenost krmnog bilja na oranicama koje općenito. Žitarice Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz (zrno) 2. a kukuruz i pšenica su najzastupljeniji. a uz to prerada šljive u domaćinstvu – od sušenja preko kompota.080 450 35 . Tablica 1 Struktura biljne proizvodnje na području nekih općina USK (2002/03) Kultura 1. a sumarno prikazani u tablici 2. Podaci su prikupljeni za svaku mjesnu zajednicu na istraživanom području NP Una. Za očekivati je povećan uzgoj voća i pripremu svih prerađevina iz tog voća priređenih na imanju ili manjim pogonima su. U uzgoju se ne koriste kemijska sredstva što šljivu deklarira kao posebno vrijednu.

540 0 1.83 ha. Voće* Jabuka Kruška Šljiva Višnje Grožđe *broj stabala 9 10 5 12 866 67 78 617 19 85 7500 4700 117500 300 0 10 5 8 10 2. a područje općine Bihać u tom pogledu drastično prednjači. Na cijelom je području visoka. ili su to ponajmanje. a struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na “prirodni“ način korištenja u kojem visoku zastupljenost imaju livade.Crni luk Kupus i kelj Rajčica i paprika Ostalo povrće 4. pašnjaci i neplodno tlo. Za ocjenu stanja i trendova jedan od važnijih pokazatelja je posjedovna struktura poljoprivrednih gospodarstava.465 0 0 0 140000 150 0 152 54 110 202 2. naročito poljoprivredu. previsoka zastupljenost neobrađenog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta. a uzevši u račun i šumsko zemljište. a 51 državni posjed raspolaže s 901 ha zemljišta ili prosječno 22.570 360 270 720 1. što je gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. Preko 70% poljoprivrednog zemljišta te općine je izvan korištenja!!! Te površine nisu samo “mrtvi kapitali“. Na širem području ima još sasvim dovoljno “prostora“ i za novo naseljavanje i za ekološki prihvatljive gospodarske aktivnosti. Krmno bilje Djetelina Lucerna Silažni kukuruz Travne smjese Ostalo krmno bilje 5. pitomog i dopadljivog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru. pod manje više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od ¾ površine ovoga prostora.220 0 54570 27000 0 350 0 Na području NP Una (tablica 2) prevladavaju šumske površine.025 2. ako se to pokaže potrebnim. nego su još i rasadišta korova i činilac nagrđivanja kulturnog krajobraza. koja također ima “prostora“ za intenzifikaciju. Apsolutno prevladava privatni posjed – ukupno su 3.717 ha površine i prosječnom površinom od samo 0.265 600 600 30 1.9 ha.000 35 2000 1000 7500 200 0 35 50 66 56 5.020 1.394 privatna posjeda s 2. Sa stajališta uspostave i opstanka nacionalnog parka kao zaštićenog područja. 360 .

Obrada se obavlja pretežno korištenjem traktora i priključnog oruđa. vuča zapregom – konjima. tek simbolično.7 472 3205 117 Državno vlasništvo neobraobrađeno đeno 35 6 88 732 1941 2802 266 TOTAL 1580 108 879 1027 0. a mineralna gnojiva. uglavnom dušična. god. premda bi zimska prskanja voća neagresivnim sredstvima bila uputna.2 383 Izvor: Općina Bihać. a statistički podaci o stanju stočnog fonda u USK iz 2003. Djelotvornoj obradi. prikazani u tablici 3 govore u prilog nepovoljnog stanja u stočarstvu. i to iz skupine atrazina. a na malim površinama. Ratni događaji su ostavili dubok trag u svim područjima života. Stočarska proizvodnja Šire područje NP Una tradicionalno je poznat stočarski kraj. Insekticidi se redovito koriste za suzbijanje krumpirove zlatice. To su razlozi zbog kojih se ne isplati nabavljati teže strojeve i linije mehanizacije. 361 . Gnojidba je tradicionalna i oslanja se na kruti stajski gnoj.7 2413 6007. za prihranjivanje usjeva. za neke mjesne zajednice. zapreka su maleni posjedi i nepovoljne reljefne prilike – neravan teren.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 2 Posjedovna struktura i način korištenja zemljišta VRSTA Polja Voćnjaci Travnjaci Pašnjaci Visoko kultivirano (staklenici) Navodnjavano zemljište Šume UKUPNO Neobradivo zemljište Privatno vlasništvo neobraobrađeno đeno 1545 102 791 295 0. a više u proljeće. Osnovna obrada – oranje. kako to zahtijeva ispravna suvremena agrotehnika. U predsjetvenoj pripremi prakticira se tanjuranje i drljanje. a livade kose strojno. Od kemijskih sredstava za zaštitu bilja u uzgoju kukuruza koriste se herbicidi. U uzgoju voća kemijska sredstva za zaštitu se koriste u simboličnim količinama. Potrošnja po hektaru je minimalna. bez koje inače nema visokih i stabilnih prinosa. obavlja se manje u jesen. za neke vrste – izvor MZ. Okopavanje se obavlja ručno.

000 Cazin 7. upala vimena. komada Vrsta stoke 1.492 6.337 19.000 0 0 510 190 500 30.082 900 352 640 224 500 35.245 11. godine da se samo 0. a stočarstvo ipak postaje oslonac gospodarskog razvoja.697 0 0 266 30 628 47.706 2.Od toga krmače 4.Od toga kobile i ždrebne omice 5. godina) Broj komada stoke – grla. upala grla. Svinje . Liječenje antibioticima se obavlja u stajama kod vlasnika u uobičajenim ‘’tradicionalnim’’ uvjetima držanja stoke za koje se ne može reći da su na visokoj higijenskoj razini. Podaci prikupljeni za mjesne zajednice na širem području utjecaja (tablica 4) pokazuju da se na tom području nalazi malo stoke. Ono što je neprihvatljivo jest podatak iz 2002.240 9.Tablica 3 Stočni fond na području nekih općina USK-a (2003. čije se mlijeko otkupljuje za preradu i prodaju.900 2.600 Državno (grla/ komada) TOTAL Prosječna cijena (KM) Izvor: Poljoprivredni zavod USK. Tablica 4 Stanje intenzivne stočarske proizvodnje na području NP Una Vrsta Goveđa stoka Konji Svinje Ovce Koze Perad Ostalo Privatno (grla/komada) 351 32 110 7. a u pogledu zdravstvenog stanja redovne su bolesti kao upala pluća. Ovce .611 3.000 4. Goveda . Perad Bihać 4.500 5. nalazi pod stalnim veterinarskim nadzorom (MP. povremeno se pojavljuju opasne bolesti s tzv.618 7. osim kod pojedinaca.000 750 500 150 100 700 30. 2002). Koze 6. Pored navedenih.975 7. Proizvodnja mlijeka za tržište više je nego skromna.000 Bosanska Krupa 5.582 Stočni fond sporo se oporavlja. Konji .000 6. iščašenja i slično.000 Bužim 3. A-liste.000 litara mlijeka godišnje.31% krava.100 5. Uzgoj stoke je pretežno ekstenzivan. JP “Veterinarska stanica” Bihać 362 .600 6. a s obzirom na trenutne otkupne kapacitete moguće je proizvesti još preko 255.Od toga ovce za priplod 3.Od toga krave i steone junice 2.

ali smišljeno voditi u smjeru veće zastupljenosti leguminoza. prirodnog vegetacijskog pokrova i krajobraza (Bašić & al. Takve promjene podrazumijevaju i novu proizvodnju sjemena trava i krmnih leguminoza kao važnu. a za to je na području NP Una potrebno oko 6000 goveda ili adekvatan broj grla druge. zabilježena je proizvodnja u Martin Brodu (350 t/god. Sokocu (3 t/god. naročito uljanu repicu iz koje bi se mogao proizvoditi biodizel kao ekološki idealno gorivo za područje NP Una..). Povećati zastupljenosti krmnih leguminoza. usmjeriti na organsko-biološku (ekološku) poljoprivredu. 1996). 1994.. a 10% na pomno nadziranu intenzivnu poljoprivredu. Prvenstveno treba reći da je trajno opredjeljenje i okosnica utemeljenja i opstanka NP Una poljoprivreda. Za ilustraciju. kao posebnost. mogu Poželjna struktura poljoprivrede 363 .). stabilan rast s jedne. a prostora ima i za industrijsko bilje. Stoga za trajno održivo gospodarenje i opstanak NP dugoročnim ciljem držimo optimalni odnos u kojemu će se 10% poljoprivrednih posjeda. Uputne su tvrde sorte pšenice koje se. šumarstvo i pripadajuća prerada na posjedu ili izvan njega u manjim pogonima. dakle površina od oko 600 ha. Kada je ribogojstvo u pitanju.). u Ćukovima i Dobrenici (1 t/god. sitnije stoke. te trajno skladno funkcioniranje NP Una s druge strane. Stoga je cilj da se u razdoblju od 10-15 godina od početka realizacije projekta osmišljenim mjerama i usmjerenim ulaganjem postigne da najmanje 70% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje otpada na stočarstvo i proizvode iz stočarstva. s tim da se u uzgoju bilja i stoke izbjegavaju ili potpuno isključe postupci i zahvati koji na bilo koji način ugrožavaju i dovode u pitanje kvalitetu okoliša: zraka. a ekonomski zanimljivu djelatnost. Uvjeti za ovu djelatnost su vrlo povoljni – treba svakako stimulirati uzgoj ribe za tržište i sportski ribolov (Mujić & al. 80% na održivu. tla.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja S obzirom da se poželjnim stanjem smatra ono u kojemu prihodi od stoke i stočarstva čine oko ¾ ukupnih prihoda gospodarstva. 2003). U budućnosti je potrebno radikalno promijeniti strukturu poljoprivredne proizvodnje. Bašić & Kisić. 1994. teži se broju stoke od najmanje jedno uvjetno grlo po hektaru poljoprivredne površine. očito predstoje visoka ulaganja upravo u stočarstvu. Odnos poljoprivrednog i šumskog zemljišta nikako ne treba mijenjati! Zadržati “prirodni“ način korištenja agrosfere s razmjerno visokom zastupljenošću livada i pašnjaka. vode. Butorac & al.. Takvi odnosi po našoj procjeni osiguravaju visok životni standard poljoprivrednika i njegov trajan.

1987.. pecivo. burek… pod brendom Eko-Una koje će svaki posjetitelj pamtiti po kvaliteti. a međusobno povezana područja djelovanja: inventarizacija stanja tala – vrste i intenzitet oštećenja tala na području NP Una. Na području utjecaja NP Una vrlo su povoljni uvjeti za uzgoj jelenske divljači. Indirektna korist od pčelarstva je za oko 100 do 150 puta veća od direktne. 2001). granu poljoprivrede u kojoj se uzgaja medonosna pčela (Apis mellificia L. bit će privlačnije ako ima svoj med. propolisa i polena koji posjeduju izvanredna ljekovita svojstva i koji su našli primjenu u liječenju cijelog niza bolesti (Donadieu.mljeti u vodenici na Uni. iz brašna na licu mjesta ili blizu peći kruh.. Predvidljivi troškovi i dobit (Cost-benefit) od prijelaza na ekološku poljoprivredu Ovo poglavlje obrađeno je prema modelima koji su preporučivani i korišteni u Hrvatskoj u nekoliko publikacija (Grgić. Pčelarstvo traži čist okoliš pa se pčelari mogu smatrati “prirodnim saveznicima“ u provedbi projekta NP Una. trajno motrenje – monitoring stanja i informacijski sistem tala (Bašić & al. Plasman tako proizvedenog brašna (ne nužno mljevena u vodenici!) uopće nije upitan ni izvan područja NP. Stanje na svjetskom tržištu meda ide na ruku ovom usmjerenju. matične mliječi. ali i za pčelarstvo. a u obzir su uzete posebnosti pri- 364 . treba na licu mjesta upoznati s marljivim “radom“ pčela–radilica! Mjere zaštite tla i program praćenja – monitoring Cjelovita zaštita tla ključno je pitanje uspostave. Mujić & al. Kako bi odgovorili na ovo pitanje. pčelinjeg voska. Gospodarstvo koje se kani usmjeriti na seoski turizam. jer pčele vrše oprašivanje poljoprivrednog bilja od kojih je minimalno 180 entomofilnih. Posjetitelje manjega uzrasta – djecu. 1995d). integralne zaštite tla. a ni na koji način se ne ugrožavaju prirodna dobra – voda. radna skupina za zaštitu tla Radne zajednice Alpe-Jadran i Podunavske zemlje kreirala je koncept tzv.. prihvatljiv za sve potencijalne investitore iz EU (Bašić & al. zrak i biološki resursi – biljke i fauna. Sastoji se od tri posebna.) radi dobivanja meda. otrova. 1993). a pčelarstvo se izvrsno uklapa u koncept održive i ekološke poljoprivrede. održavanja i opstojnosti svakog zaštićenog područja. time se osigurava održavanje njegovih najvažnijih uloga. Molan. 2000. Rojevi i matice su vrlo tražene na tržištu. 2005).

u upisnik ili registar ekoloških posjeda i priznavanja “ekološkog proizvoda“ dobivanjem markice kojom se potvrđuje njegova valjanost i autentičnost. pčelarstvo. ovca istodobno služi i kao brižni i uporni “čistač“ terena od različitog nepoželjnog raslinja. Procijenjeni zajednički troškovi za tako organizirani sustav su 470. Najveće ulaganje po jedinici površine bit će u rasadnicima. inače teško prohodne terene čini prohodnim. Najmanji kapacitet koji osigurava egzistenciju domaćinstva je oko 120 proizvodnih grla s pripadajućim rasplodnim pomlatkom. jer se stvara prihod od marke poljoprivrednih proizvoda s područja NP Una. 365 . a njezino mlijeko i meso daju bjelančevine visoke kakvoće. uspostava i održavanje pilot farme. povrće). konvencionalnom poljoprivredom do upisa gospodarske jedinice. Polazište za cost-benefit analizu i okvirni troškovi su za razdoblje od 10 godina koje je potrebno za ulaganje u razvoj poljoprivrede i temeljito restrukturiranje. Veće farme zahtijevaju veća ulaganja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja lika i područja. uzgoj ovaca zbog tradicije i posebnog gospodarskog značenja u ovom kraju. zatim na trajnim nasadima i površinama predviđenim za uzgoj povrća. grmlja i korova.2 do 1. jer se od ovce u prošlosti koristila vuna. a onima od 10 ha (7 ha oranica i 3 ha pašnjaka – pretežito proizvodnja mesa i mlijeka) do 35. Početni troškovi su 720. Nakon prvih 5 godina očekuje se smanjenje godišnjih troškova na oko 70% početnih. ulaganje odnosno troškovi proizvodnje zavisit će i o sustavu uzgoja pa će najveće biti u sustavu intenzivnog uzgoja (planirano 10% površina ili oko 600 ha). i konačno na livadama i pašnjacima. poticaji za eko-proizvođače. potom na oranicama. slijedi ekološka (10% površina ili oko 600 ha). staklenicima i plastenicima. Vrijednosti su samo orijentacijske. monitoring i informacijski susav tala.000 KM godišnje. U objektu je potrebno osigurati za ovce 1. Ulaganje treba obuhvatiti sve poljoprivredne površine bez izuzetka. No. ali zato donose veći profit i zapošljavanje kao. na posjedima od 5 ha do 16.000 KM godišnje u prvih 5 godina (edukacije i istraživanja. na primjer. Prijelazno razdoblje u ekološkoj poljoprivredi traje od “raskida“ zemljoposjeda s klasičnom. za ovnove 2 do 4 i za janjad oko 0.5. a zatim održiva poljoprivreda na 80% površina.5 m2 poda po grlu. Osim toga.000 KM. te na taj način formira poseban krajobraz. marketing i eko-marka proizvoda). skladište i hladnjača).000 KM godišnje (voće. Naravno. inventarizacija tala.000 KM (detaljni projekt. predviđa se da održiva i ekološka proizvodnja na posjedima od 1-3 ha može donositi zaradu do 10. odnosno zemljoposjednika. To razdoblje traje tri do pet godina. a izravno smanjuje opasnost od požara. Troškovi ulaganja u objekte primjerene suvremenom uzgoju ovaca su između 267 i 333 € po rasplodnom grlu.

Kisić.. smatrajući da su za to ispunjeni svi prirodni i povijesni uvjeti. Bašić. (1995d): Sustainable management in arable farming of Croatia. Ostojić. B. Butorac. Igrc-Barčić. I. F. moraju biti svjesni svoga značaja i uloge.. ispuniti svoje socijalne uloge. Bašić. Polj. Pula. F. što znači da treba sačuvati zdrav okoliš (na prvom mjestu tlo. Sve su uloge tla i poljoprivrede prema tom konceptu od jednakog značaja. Zagreb. Bašić. Hrvatske vode. Bićanić. F.. B. Z. J. 1993. Smotra. str. Racz. (1995b): Ekološki zahtjevi pred biljnom proizvodnjom Hrvatske s aspekta suvremenih trendova u svjetskom gospodarstvu. M. 366 . Zagreb. International workshop on water pollution and protection in agricultural practice. Bićanić. gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una.. Ta poljoprivreda treba biti ekološki usmjerena. V. Bertić. (1993): Program zaštite tala Hrvatske-Inventarizacija stanja-Trajno motrenje-Informacijski sustav. predlaže se nadležnima da Unsko-sanski kanton već sada. 1996. 122.. o čemu ovisi opstanak NP Una pa dakle i budućnost generacija koje će živjeti na tom prostoru. mjere zaštite i monitoring. Bašić. Zagreb. str. F. a naročito specifične uloge poljoprivrede i tla za dugoročno održavanje zadovoljavajućeg kvaliteta okoliša. Poljoprivrednici koji tu žive i rade.. Bašić. A. 80. odnosno tradicija. A. Mesić... F. str. Čustović. V. Butorac. vodu).. Karlovac. (1995c): Projekt transformacije poljoprivrede na vodozaštitnom području crpilišta Kosnica.. Literatura Bašić. 45. Bašić. svoju poljoprivredu koncipira i deklarira kao eko-socijalnu. F. Butorac.. (1995c): Some aspects of sustainable agriculture in Croatia. 8-9. (1996): Ekološka ili alternativna poljoprivreda na području Karlovačke županije. (2005): Korištenje.. I. Znan. a u ovaj proces treba ući s konceptom MFCAL prema kojemu poljoprivredu i poljoprivredno zemljište treba vrednovati višeznačno. 1995. XXXI Agronomsko savjetovanje. A. a uz to. Z. Kisić. I. 12: 237-253. studija. H. Vidaček. Bertić. Za afirmaciju cijelog sustava treba osigurati brz protok znanja i informacija. str. Mesić. bez obzira na zaštićeno područje NP Una. rukopis.... 60: 237247. Zagreb.. Kisić.. stručni spisi Zavoda za OPB AFZ. Studija Zavoda za OPB AFZ.. M. Ž. F. ali i šira društvena zajednica. tržišno usmjerenu poljoprivredu.Zaključak Ulaganja u ruralni razvoj i razvoj poljoprivrede nezaobilazna su u svakom scenariju razvoja ovoga kraja. studija.

Czech Republic.C. obnovu i graditeljstvo Republike Hrvatske. V. mjerilo 1:25000. H. KOCH Imkerei-Technic-Verlag. “Panonija . Sane i Korane“. Bajramović.. Burlica. 36 . European Commission.. EC (2001): A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural Development. Irska. F. i 2005. Ćustović. Butorac. Background papers. (1987). V. te pojedinačni izvještaji za 2003. Zavod za agropedologiju. ‘’Riz-Krajina’’ Bihać. Apither. Sarajevo... Y. godinu. Poljoprivreda i proizvodnja hrane u novom europskom okruženju. SOUR UPI RO Institut za istraživanje i razvoj. Agriculture Directorate-General. UNEP (2000): Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe.. Mujić. Oppenau/ Schwarzwald. 5 February 2001. (2003): Strategija dugoročnog razvoja d. A. 1994. 108-112. Z. FAO (1999): FAO/Netherlands Conference on the Multifunctional Character of Agriculture and Land “Cultivating our Futures”. Kisić. kolovoza 2005.-25.Germany.Cazin. Tahrić. Prague.razvojne mogućnosti“. I. Bašić. I. Der Pollen. Conference soil in CEC. Martinović. Jakšić V. Central Asian Countries and Mongolia. Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću.. ali ne biti izravni poljoprivrednik – Kako? Ministarstvo za javne radove. Ćoralić. Molan. CAP (2000): Communication from the Commission to the Council and the European Parliament: Indicators for the Integration of Environmental Concerns into the Common Agricultural Policy. Č.o. Mujić. Mihalić. 4.o. Martinović. J. 2004. 7: (1). (1984): Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta općine Bihać. Bizovačke toplice. Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama“. J... str. (1994): Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode. godine. 21. A. J. European Environment Agency and UNEP. Dublin. Bihać. (1995a): Trajno održiva poljoprivreda u novom okruženju. 100-114. R. M... H. MP/Ministarstvo poljoprivrede. Grgić. Šahinović.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Bašić. 47-59. B. überarbeitete Auflage. (2000): Protection Policy of Agricultural Land in Bosnia and Herzegovina during the Transition. Đug. Commission of the European Communities. 53-77. Soc. (1986): Zagađenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota. Nature Management and Fisheries of the Netherlands.. vodoprivrede i šumarstva (2002): Informacija o provođenju mjera za sprečavanje pojave i sprečavanja širenja zaraznih bolesti životinja na području USK u periodu od 1998-2000. New Independent States. P.. FAO and the Ministry of Agriculture. Zagreb. Donadieu. at al. Vranković. (2000): Establishing Honey as a Recognized Medicine.I. Č. R. Zbornik radova.. 2000. F. A. Kurtović. Sarajevo. HAZU. World congress Apimondia. (1985): Pedološka obrada prostora Unsko-sanske regije. J Americ.. str.. Burlica. (2005): Honey as a Marketing Strategy in the Una Sana Canton. Zbornik “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita Une. (2001): Ulagati u poljoprivredu. Bertić. Alibabić.

and in the energy and recreational-tourist role known as the VUPT concept (Multiple role of agriculture and land) – is one of the most effective ways of using the environmentally sensitive area such as the Una National Park. which had already been made for the needs of the NP Una. loss of life of the most valuable working generation. injuries with permanent consequences for the ability to work. People abandoned their properties. livestock was practically destroyed. economically and socially sustainable agricultural structure which is needed for the permanent life of the NP Una. The goal of this paper is to propose an environmentally. In accordance with the set goals. the role of the soil as a source of raw materials. The VUPT concept at the same time ensures sustainable development. a complex method of drafting this paper was used which. burning and demolition of farm buildings and in the entire area farmable land was neglected so it became full of weeds. given the existing situation. the role in landscape shaping. demographic changes. as well as to indicate the need of transition to the proposed management system. which. is reflected in the environmental. social and spatial role. The results of the research areas show severe suffering in the last war which affected the agriculture most. but the greatest importance of its implementation is reflected in protecting the area from pollution. and processing of the study documentation. included the field research and data collecting. their processing.SUSTAINABLE AGRICULTURE AS A FACTOR FOR THE DEVELOPMENT OF THE UNA NATIONAL PARK AREA Summary The modern concept of development in which agriculture and soil have a multiple role. in addition to food production. In addition to this. there was equipment stealing. in addition to utilizing appropriate literature. represents the backbone of the population survival. unbalanced male and female populations with females 36 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prevailing. If one takes into account forests.83 hectares. and unfertile soil are dominant. the agriculture industry in this region was neglected and marginalized for decades even without aforementioned issues related to the war. Key words: National park Una. resulted in the lack of production. the pleasing landscape. while the state owns (51) 901 hectares of land. According to the existing state. sustainable development 36 .717 hectares and the average surface area of only 0. which degrades the beauty of the landscape.9 hectares. or an average of 22. pastures. Also. Relatively large representation of the unfarmed land is a “dead capital” and the place where weeds grow. The unfavourable circumstance is the predominance of private property (3. and sustainable development. One can well say that it is an optimal ratio for maintaining biodiversity. sustainable agriculture. more than 75% of the area in the NP Una is used in a more or less natural way. the use of the agricultural land indicates to a “natural“ way of using soil where meadows.394) with 2.

.

što je optimalan odnos za potrebe održa1 Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću. kojim bi prirodni ekosistemi bili sačuvani. ali sa pojačanom osjetljivošću prema sredini kojoj je i on sastavnica. Unca i doline Krke. U potrazi za odgovorima javlja se potreba zaštite prirode i nastojanja za održivim razvojem. a čovjek bi mogao nastaviti svoje aktivnosti u prostoru.com 31 . U izradi ovog rada korištena je odgovarajuća literatura i studijska dokumentacija izrađena za potrebe NP Una. Nešto više od ¾ površine prostora koristi se kao šumsko i poljoprivredno na ‘’prirodan način’’. Ovi trendovi prepoznati su i na prostorima sliva rijeke Une. 115 izvora pitke vode i značajan broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope. Od prirodnih vrijednosti ističe se područje kanjona Une. moguće je pronaći preko 150 naučnih radova koji valorizuju vrijednost rijeke Une. Zabilježen je 61 arheološki lokalitet. 15 sedrenih barijera. pa je ideja o zaštiti Une. Utvrđena je izuzetna raznolikost faune kičmenjaka s prisutnim endemskim vrstama. Cilj ovog rada je pregled prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti Nacionalnog parka Una i pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora. i veliki broj osjetljivih vrsta sa lista raznih konvencija. potekla još iz 60’tih godina prošlog vijeka. uključujući i područje NP Una.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja OCJENA STANJA PROSTORA NACIONALNI PARK UNA KAO PREDUSLOV ODRŽIVOG RAZVOJA Vildana Alibabić Sažetak Uzimajući u obzir intenzivni razvoj u prethodnom vijeku i očigledno narušavanje prirode. postavlja se pitanje međuodnosa čovjeka i njegove okoline. vildana_btf@yahoo. danas postala stvarnost življenja na Uni. Bihać. Uvidom u dostupnu literaturu.

Konačno. Prema novijoj podijeli Bosne i Hercegovine (Dejtonski sporazum. a samo godinu poslije nastavljena je diskusija na skupu posvećenom zaštiti Une. kada je 59 autora.. zaštićena područja Uvod Rijeka Una . među prvima otvara pitanje utemeljenja Nacionalnog parka Una. kako bi takvo područje postalo resurs razvoja. naročito biološkoj raznolikosti. nakon koje se Federalnoj vladi BiH upućuju dokumenti na razmatranje. Naučnici su razmatrali različite aspekte razvoja ovog prostora i konflikte između zahtjeva za zaštitom tla i vode. 1998. U izboru modela za upravljanje zaštićenim područjem predlaže se postepena promjena. Sani. Dec. i razvoja industrije. 2000. Dayton. iz 1991. Hrvatskom. ali lavinu pokreće skup “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une”. Prvi naučni skup posvećen pitanjima zaštite rijeke Une održan je 1985. a prekretnica u utemeljenju Nacionalnog parka Una je izrada ‘’Studije izvodljivosti za Nacionalni park Una’’ koja sumira sva navedena saznanja i dopunjuje novim podacima. U izvedbi studije učestvuje 48 stručnih suradnika koji su kroz 14 sektorskih studija opravdali ideju o utemeljenju zaštićenog područja na Uni. Ohio. Protiče kroz tipično krško područje. kroz 53 naučna rada dalo naučni doprinos o vrijednostima Une. USA) u ovom dijelu Federacije BiH se nalazi Kanton 1.sanski kanton (USK). Srpske.nja biološke raznovrsnosti. čiji naučnici do danas objavljuju preko 20 radova o okolišu. Ključne riječi: bioraznolikost. čija je najvažnija odlika velika osjetljivost na sve antropogene uticaje. dobio ime Unsko . najčešće o kvaliteti vodenog biotopa. Novo poglavlje u istraživačkoj historiji Une otvara se formiranjem Univerziteta u Bihaću. 32 . a kako dijelom svog uzdužnog profila graniči sa R. Manji dio sliva pripada području R. ocjena stanja prostora. godine u Bihaću organizuje se naučna tribina pod nazivom ‘’Sedra rijeke Une i Una bez sedre’’. koji je upravo po Uni i njenoj najvećoj pritoci. s mogućnošću privrednog povrata sredstava koja se ulože. 1995.izuzetan i jedinstven dar prirode. Pregledom dostupne literature utvrđeno je da Una formira svoj sliv koji regionalno pripada sjeverozapadnoj Bosni. pa stoga ideja o utemeljenju Nacionalnog parka Una garantuje očuvanje i održanje njenog okoliša. a ne resurs konzerviranog područja. dopadljivog krajobraza i održivog razvoja. Publikacija ‘’Unski smaragdi ‘86’’ iz 1986. osim svog jedinstvenog imena predstavlja unikatnu vrijednost zbog izuzetne ljepote i bogatstva vodama. Nacionalni park Una. Sane i Korane.

R. dugotrajnih i skupih geoloških istraživanja (IBG.2003). Ćehajić.1994. pošto bi se do stvarne površine sliva moglo doći tek nakon izuzetno opsežnih. 466 m razlike u visini svrstava je u rijeku sa planinsko .892 km2 sliva. značajne količine vode. U ovom dijelu Una nosi obilježja prave planinske rijeke. dok je Klokot dug 4. Površina sliva iznosi 9. Obzirom na neslaganja podataka o dužini riječnog sliva (JVP. a širina 115 km.0 km. 2002. te očitavanjem vrijednosti sa topografskih karata.5 m.35 km ulijeva se u Unu nizvodno od sedrenih slapova kod Martin Broda. Pored nabrojanih pritoka.1961) i izvršeno mjerenje različitih karakteristika sliva uz pomoć kompjuterske podrške. Federaciji BiH pripada 5. naročito u gornjem toku. Hidrografski sistem Une u osnovi čine tri izvora: glavni kod Donje Suvaje i dva manja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja to djelomično pripada i zapadnom susjedu. Bećiraj & al. od čega BiH pripada 9. 2000.696 km2. Srpskoj 3.78 km) nosi karakteristike brdske rijeke. dok USKu pripada 3.m. i dr. dok R.37 m nadmorske visine (IBG. Rijeka Unac izvire ispod planine Šator na 876 m nadmorske visine.2003).1994). Ukupni prosječni pad rijeke je 1. Vodom je puni na desetine pritoka i vrela. Hrvatska. Ulijeva se u Savu kod Jasenovca na 83.130 km2. Velika i Mala Neteka.640 km2.94 km) je prava ravničarska rijeka. a na potezu od Bosanskog Novog do ušća (67. Od Bihaća do Bosanskog Novog (72. Najvažnije desne pritoke rijeke Une su Unac (kod Martin Broda). Krušnica (kod Bosanske Krupe) i Sana (kod Novog Grada). Najveći pad Una ima na atraktivnim slapovima Martin Broda koji su visoki 54 m. posebno u periodima intenzivnih padavina. skoro 3 m po jednom kilometru. Prema rezultatima ovog pregleda Una je najveća rijeka Unskog sliva sa 210.) za potrebe istraživanja u radu Alibabić (2007) je uz pomoć IBG Programskog ureda za razvoj riječnog sliva Une pregledana dostupna (veliki dio dokumenata uništen je ratnim razaranjima) tehnička dokumentacija (Geodetske podloge. 1991.67%. 2002. te slapovima Štrbačkog buka visine 23. druga po veličini je Sana sa 139. dok su najznačajnije lijeve pritoke Klokot (kod Bihaća) i Žiravac (Spahić. Spahić. od 33 . Hrvatskoj pripada 510 km2.1991. na 310 m n. Unski sliv je nepravilnog trokutastog oblika čija je dužina 125 km.35 km.75% tj. a Krušnica 6.88 km.434 km2.brdskim obilježjima. a zatim Mlječanica i Moštanica. odgovarajućeg softvera.35 km. Ribarstvena osnova.. od izvora do Bihaća (69.63 km) ukupan pad je 2.8 km. a neposredno nizvodno prima vode Srebrenice i teče na sjever. Una izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Čemernice i brda Lisina u Lici. JVP. iako ove podatke treba uzeti sa rezervom. zatim Unac sa 62. Una prima iz nekoliko velikih kraških vrela duž toka. a R. Nakon toka od 62. U gornjem toku.

a taloži se kalcij – karbonat. CaCO3. Iz kalcij – bikarbonata oslobađa se ugljični dioksid. magnezija itd. Mrežnice i Plive. pri čemu se stvaraju topive soli kalcij i magnezij – bikarbonata (Ca2+. na odsjeku od 100m. slapovi kod Bosanske Krupe i Novog Grada. temperatura. Prirodni fenomen stvaranja sedrenih barijera. Mg2+. a nizvodno od Bihaća Kostelski slapovi. gdje se preko bigrene prečage visoke 54 m. Do Bihaća se nalazi još i Troslap. fizičare. Nizvodno od Martin Broda nalazi se najatraktivniji slap – Štrbački buk. Korane. Sedimentacija sedre se ubrzava i fitogenim procesima. ali i Plitvičkih jezera. Sedra je po hemijskom sastavu kalcij – karbonat. zasićenost kalcij karbonatom. naročito izraženih kod algi. razlijevanju i isparavanju dešava se obrnuti proces. ispod vrela. a narod ga zove Bukovi na Uni. Ovaj vodopad nosi naziv Veliki slap. materijal koji izgrađuje mnogobrojne slapove Une. slapovi različitih oblika i veličina su svojom jedinstvenom ljepotom privlačni kako za obična čovjeka i umjetnost. prosječno prelijeva 63 m3/s vode. Srdoč i suradnici (1985) objašnjavaju proces taloženja kalcita u kraškim vodama kao sklop procesa u strogo određenim uvjetima biotopa (pH. Mjerena je i starost uzorka sedre rijeke Une. visine 2. Ciklus nastanka sedre započinje oborinskim vodama koje vrlo brzo poniru u kraško tlo. brzaci i bukovi na gornjem uzdužnom profilu rijeke Une predstavljaju unikatnu prirodnu baštinu. Ovakva voda izbija na izvorima i prolazeći kroz brzace i vodopade. pri turbulenciji. hemičare.). biologe. tako i za naučnike različitih profila. Ovim one potpomažu izluči- 34 . koje iz vode konzumiraju ugljični dioksid. Dvoslap visine 1. Cetine. Sastoji se iz tri bigrena odsjeka širine 40 m a visine 23.5 m.5 m. vodopadi. Vode pune CO2 potom otapaju vapnenac i dolomite. u selu Suvaja. Poniruće vode prolaze kroz površinu i otapaju ugljični dioksid. Kod Martin Broda se nalazi najveći unski slap i vodopad. HCO3-). koji je nastao u zemlji rastom biljaka i djelovanjem mikroorganizama. a rezultat je dao starost od 2 940 ± 120 godina. po kojoj je Una i dobila svoj naziv “Jedina”. slapove Krke. Brojni naučni radovi o nastanku sedre pokazuju da je proces taloženja sedre u čistim prirodnim vodama rezultat određenih fizikalno – hemijskih i bioloških procesa. Neposredno kod vrela Une pojavljuje se prvi slap visok 10 m. Horvatinčić (1985) u svojoj disertaciji određuje starost oko 250 uzoraka sedre Plitvičkih jezera metodom radioaktivnog ugljika 14C. Prirodni slapovi. sadržaj kalcija. Zrmanje. jezero Prošće ~ 7 000 godina). geologe. i navodi da se ovom metodom može utvrditi starost do 40 000 godina (jezero Kozjak ~ 6 500 godina. Una je gotovo cijelim uzdužnim profilom kaskadna rijeka.kojih su najbogatiji vodom oni u području Kulen Vakufa.5 m.

6. Ćukovi.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vanje kalcij – karbonata. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjni razvoj i njegova struktura. Važno je naglasiti da na ovaj proces utiču geografski sastav i građa tla. kao i obradu studijske dokumentacije koja je već izrađena za potrebe NP Una. uključila njihovu obradu. područje između kanjona Une i Unca. Metode rada U izradi ovog rada korištena je metodologija koja je. ekonomskim i ekološkim uvjetima. Ripač.0000 ha. te flora i fauna područja. Klisa. cilj ovoga rada je da se na temelju zatečenog stanja projicira održivi. područje doline Une od Lohova do Ripča i Bihaća. 2000). Dobrenica i Sokolac koje 35 . mahovinama. područje Martin Broda i uzvodnog kanjona rijeke Une do ušća Krke. Narušavanjem uspostavljene prirodne ravnoteže. Obzirom da je stepen zaštite određenog područja uvjetovan ukupnim zatečenim socijalnim. 3. hidrogeološki sastav. područje doline rijeke Une od Štrbačkog buka do Lohova. Podaci su prikupljeni za područje uticaja NP Una.1963). područje kanjona Unca. Sva ova i druga saznanja objavljena u preko 150 naučnih i stručnih radova naučnika iz BiH. područje doline rijeke Une između Martin Broda i Štrbačkog buka. Orašac. lišću i grančicama (Horvatinčić. 7. 2. koji se taloži na algama. Zbog toga Matoničkin i Pavletić mahovine često nazivaju – sedrotvorcima (Matoničkin & Pavletić. npr. 5. smanjenjem vodenih tokova. područje Dulibe. na kojem je prema prirodnim osobitostima prostora i prema stanju njegove očuvanosti i načina korištenja izdvojeno i označeno 8 cjelina: 1. može doći do poremećaja u prirodnom procesu taloženja sedre ili čak do potpunog prestanka rasta sedre. klimatskim promjenama ili usljed onečišćenja vode. Orašca i Ćukova. područje izvorišta rijeke Krke. Kulen Vakuf. Golubić. 4. Hrvatske i drugih područja i jedinstvenost i neobičnost u odnosu stanovništva prema ovoj rijeci rezultirali su pokretanjem postupka za utemeljenje Nacionalnog parka Una u gornjem toku rijeke. U ovom radu prikazan je sumarni pregled prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti područja NP Una te pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora. osim pregleda odgovarajuće literature. Terensko prikupljanje podataka obuhvatilo je mjesne zajednice: Martin Brod. 8. prvenstveno predviđeno na 24.

Geomorfološki i geoekološki ovo je područje izuzetno atraktivno i krajobrazno dopadljivo te po svjetskim mjerilima zavređuje zaštitu na razini nacionalnog parka. a time i ostalim zemljama Evrope. 1995). Primjerice. Generalno promatrajući. geografski ovo područje u potpunosti pripada općini Bihać i sa zaštićenih. Podaci su prikupljeni anketiranjem različitih grupa stanovništva. Slijedom podataka navedenih u tablicama 1 i 2. broj historijskih i geomorfoloških atraktivnosti. u usporedbi sa NP Paklenica koji ima 12 lokaliteta visokovrijednih reljefnih osobitosti (Saletto Janković. Ripač (1584 ha) i na cjelini 7. dok su sumarni rezultati područja uticaja NP Una prikazani u tablici 2. međutim. što je uključilo i površine pod minskim poljima dati su kao orijentacioni podaci u poglavlju 5. Poseban geografski značaj je položaj Bihaća na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran . Rezultati rada i diskusija Struktura korištenja i urbanizovanost. a u svrhu uvida u zatečeno stanje i procjene opravdanosti utemeljenja zaštićenog područja.čine prostornu granicu sa zaštićenim područjem. 36 . opštinske i druge druge izvore osim službenih. lokaliteti prirodnih osobitosti. Rezultati za svaku pojedinu cjelinu prikazani su u tablici 1. odnosno ulaze u pojas oko zaštićenog područja. a istraživanja su proširena i na sve kantonalne. u ovim podacima ne nalaze se podaci o miniranim područjima koji su utvrđeni na površini od 6006 ha. Za svaku od ovih cjelina procijenjen je mogući stepen zaštite prema IUCN (International Union on Conservation of Nature-Međunarodna organizacija za zaštitu prirode) standardima. NP Una ih prema metodi indeksa rekreacijskog potencijala ima 29. 225 km2 općina Bihać bi imala ukupno oko 25% zaštićenog područja. doline Une od Martin Broda-Kulen Vakuf-Štrbački buk (2990 ha) i cjelini 8. čime je postignuta veća tačnost.Bliski Istok i izuzetna komunikacijska veza s Hrvatskom.. Orašac-Ćukovi (763 ha).. kao i blizina Nacionalnog parka Plitvice što otvara mogućnosti stvaranja međudržavnog zaštićenog područja. godine od strane tima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću i agencije ‘’Eda’’ u Bihaću. prema procjenama iz studije. Studije izvodljivosti za NP Una kao sinteza svih istraživanja. s tim da se najveća minirana površina nalazi na cjelini 6. vidljivo je da je cjelokupna površina obuhvaćena kao područje uticaja 24343 ha. a rađena su u proljeće – ljeto 2005.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 1 Zatečene vrijednosti pojedinih istraživanih cjelina područja utjecaja Nacionalnog parka Una Prostorne cjeline Cjelina 1 Cjelina 2 Cjelina 3 Cjelina 4 Cjelina 5 Cjelina 6 Cjelina 7 Cjelina 8 * Cjelina 1 Cjelina 2 Cjelina 3 Cjelina 4 Cjelina 5 Cjelina 6 Cjelina 7 Cjelina 8 Ukupna površina (ha) 301 876 1884 4612 5839 6329 1387 3115 Arheološki lokaliteti 2 2 0 5 9 15 10 18 Površina šuma i goleti (ha) 133 573 987 2824 5258 3641 841 768 Geomorfološki lokaliteti** 2 Nije kartirano 2 Nije kartirano 14 11 7 Površina oranica (ha) 101 303 881 1788 565 2556 211 2123 Sedrene barijere 2 0 0 0 3 2 0 8 Površina livada (ha) 27 0 16 0 0 22 0 0 Vidikovci 1 0 0 1 5 1 0 0 Naselja (ha) 39 0 0 0 16 110 335 224 Broj većih izvora 0 1 2 0 44 24 20 24 * Broj izražen u (kom) **Broj se odnosi na atraktivne geomorfološke lokalitete Tablica 2 Zatečene vrijednosti cjelokupnog područja uticaja Nacionalnog parka Una Prostorne cjeline NP Una * Cjelina 1 Ukupna površina (ha) 24343 Arheološki lokaliteti 61 Površina šuma i goleti (ha) 15025 Geomorfološki lokaliteti** 36 Površina oranica (ha) 8528 Sedrene barijere 15 Površina livada (ha) 65 Vidikovci 8 Naselja (ha) 724 Broj većih izvora 115 * Broj izražen u (kom) **Broj se odnosi na atraktivne geomorfološke lokalitete 3 .

kojih je zabilježeno ukupno 15. naročito one u Martin Brodu. zatim brdskih i planinskih livada. jestivih. Popis vrsta ne postoji. predstavljaju iznimno bogatstvo i atrakciju područja. geološke i pedološke osobitosti. što iznosi 53. jedno od najbogatijih područja rijetkih i ugroženih životinja.1991). Kulen Vakufu i Ripču. Oni su posebno vezani za kraške fenomene podzemnih staništa. govori sama za sebe. sjenice (Paridae) i muharice (Muscicapidae). zanimljiva fauna sova. izvora i vrela. odnosno redukciju površinske riječne mreže. te dolina Krke s njenim izvorištem.1991.1991.Klimatske i hidrološke karakteristike važne su zbog hidrogeoloških vrijednosti i biološke raznolikosti. Obzirom na reljefne. na području gornjeg toka rijeke Une obitava oko 215 vrsta i smatra se da je Lička Plješivica. vitaminskih i aromatičnih biljnih vrsta. pa cijelog poteza sutjeske Unca s nizom ponora sitastog tipa i izvorima. Od kičmenjaka. hidrografski vrlo oslabljenog toka. te niza vrela duž toka Une.19% svih vrsta prisutnih u BiH i da je od toga ustanovljeno 177 oficijelnih i 105 potencijalno ljekovitih. ali i zbog procjena načina uvjeta zaštite. ali bez obzira na to činjenica da je do sada na cijelom prostoru sliva rijeke Une identificirano 1900 biljnih vrsta. Una je u tom gornjem dijelu zbog hidrografski krške forme karbonatnih stijena koje su bitno uticale na morfologiju riječne doline. pećina i slapovi u Martin Brodu. Od geomorfološko-hidroloških osobitosti područja naročito se izdvajaju kanjon Unca od Crnog vrela do Martin Broda. Uz to položaj sliva u krškom području Une ne odgovara topografskoj razdjelnici i vjerojatno je znatno šire. nakon Velebita i Plitvica. Prisutnost nekih šumskih vrsta daje ovom području 3 . kojih ima oko 130 vrsta. Veliki broj se upravo nalazi na području NP Una (Lakušić & Redžić. očuvanja i korištenja tog područja. U ovom segmentu je vrlo važno detaljnije istražiti prostornu raspodijelu sliva i uvesti mjere zaštite i kontinuirani monitoring osnovnih meteoroloških podataka i posebnih praćenja mikroklimatskih uvjeta. Posebno interesantne su ptice. Područje uticaja NP Una je u području miješanja umjereno-kontinentalne i planinske klime. značajan je broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa s kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope. a među kojima je velik broj vrsta dupljarica (djetlovka). Crno vrelo i izvor Ostrovica. vrlo su zanimljive grabljivice. koje su po svim kriterijima u kategoriju zaštite specijalnih rezervata i izvanredna vrijednost Unca od Crnog vrela do ušća u Unu i Une na pojedinim potezima koji mogu biti zaštićeni kao specijalni ihtiološki rezervati. Sedrene tvorevine u koritu Une. klimatske. Redžić & al. čak mjestimično pretplaninske klime što je otežavajuće u definisanju uvjeta. U nizu geomorfološko-hidroloških vrijednosti su i Dvoslap i Troslap koje treba zaštititi u kategoriji spomenika prirode i već zaštićeni Štrbački buk. tetrijeb i lještarka. Lakušić & al.

govore da je tlo jako raznovrsno u pogledu svih osobina što uvjetuje održavanje prirodne vegetacije i veliku biološku raznolikost.. 2007).. Sl: list SFRJ 6/78 i 8/78) za I. Ovaj broj u usporedbi sa teriofaunom Hrvatske predstavlja izuzetnu vrijednost za relativno malo područje. Od vodozemaca. jedan od prvih koraka biće baze podataka tj. Zatečeni prirodni uvjeti koji određuju intenzitet procesa pedogeneze. 2005) gdje je određivana kvaliteta voda metodom proširenog biotičkog indeksa – EBI (Ghetti 1986). Obzirom na prisutnost 17 istraživanih teških metala i grupe organoklornih pesticida u vodama i ribama rijeka Unac i Una na 4 lokaliteta. mali vranac. Pri njegovom korištenju nisu registrovani agresivni postupci karakteristični za suvremeno korištenje tla. stanja i osobina tla. kukcojedi i glodavci. 2 na popisu zaštićenih riba u Evropi. klase na svim lokalitetima. Posebna vrijednost područja je što na jednom mjestu obitavaju svi veliki evropski predatori. IBG Ltd. a pored indikatora organskog onečišćenja utvrđeni su indikatori čistih voda (Ephemeroptera i Trichoptera). potom zvijeri. veliki tetrijeb (Tetrao uraogallus) i dr. iz 2002 i 2003.. Kulen Vakuf (Sofradžija & al. sivi sokol (Falco peregrinus). klase. Na svim ostalim lokacijama voda je odgovarala kvaliteti voda I. a ističu se globalno ugroženi kosac (Crex crex). Interesantnost u području ihtiofaune očituje se u postojanju preko 15 vrsta. Od gmazova je identificirano 15 vrsta. klase. Martin Brod (ušće Unca). 2005) lokacija Unac – Drvar ne odgovara propisanoj klasi (MDK za BiH. Sudeći po nepotpunim podacima o stanju faune. I. Alibabić & al. načina njegova korištenja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja veliki značaj za zaštitu ptica. vrstu zbog povećane koncentracija amonijaka – dok prema MDK EU odgovara vodama I. klasa voda zabilježena je na lokalitetu Martin Brod. Prema MDK EU kvaliteta vode Une i Unca odgovara vodama I. 2 vrste su na popisu zaštićenih na evropskoj razini. a da se nakon većih naselja kvaliteta pogoršava. 2005. utvrđivanje nultog stanja ovog područja. Alibabić & al. Po brojnosti su šišmiši sa pojedinim rijetkim i ugroženim vrstama na prvom mjestu. U istraživanju makrozoobentosa (Sofradžija & al. iščezli i istrijebljeni u velikom dijelu Evrope. a prema dosadašnjim istraživanjima na lokacijama UnacDrvar. a ima ih ukupno 13. 2002. godine nema opasnosti od kontaminacije niti bioakumulacije (Alibabić.. što ukazuje da se vode kreću u granicama II. Površinske vode gornjeg toka rijeke Une su obzirom na hemijsko i biološko – ekološke standarde.. 2002. što se treba primijeniti i kada je flora u pitanju. 2002. Alibabić & al. Nizvodno od Bihaća je relativno velika raznolikost makrozoobentosa. od kojih se 6 nalazi na popisima Bernske konvencije i konvencije o zaštiti staništa. a uzmu li se u obzir i pretpostavljene vrste sisara ovaj broj prelazi 70 vrsta. U vezi s tim i obzirom na korištenje prostora zatečeno stanje odražava teška stradanja u proteklom ratu što je 3 . posebno u poljoprivredi. a u Kulen Vakufu III klasa. vrste.

Demografska slika stanovništva okarakterisana je promjenom uzrokovanom prethodnim ratom koja se očituje u sljedećem: opština Bihać izgubila je u zadnjih 15 godina oko 14% stanovništva. može se reći da se radi o optimalnom odnosu za potrebe održanja biološke raznovrsnosti i dopadljivog krajobraza. Nezaposleno je gotovo 60% stanovnika. Samo 5. 2250 koza i 11500 komada peradi.700).025 ha) i poljoprivredno (8. ali na razini značajno veće ukupne razvijenosti. većina populacije istraživanog područja živi u Orašcu i Ćukovima (oko 50% ili 3. većina (56%) ima srednje obrazovanje. kao i zapuštanje posjeda i zarastanja zemljišta u korove (Bašić & Ćustović. kao i u razmjerno velikoj zastupljenosti neobrađenog zemljišta koje je kao “mrtvi kapital“ rasadište korova i faktor nagrđivanja kulturnog krajobraza (Bašić & Alibabić.kukuruz i pšenica (30%). Odnos muške i ženske populacije je 55:45% u korist žena. i to na ‘’prirodan način’’. 44%).). dok državni posjed (51) raspolaže sa 901 ha zemljišta ili prosječno 22. 30 konja. Da bi se dostigla težnja od najmanje jedno uvjetno 30 . U stočnom fondu evidentirano je 350 goveda.83 ha. kao i održivog razvoja. Danas. Najviše se uzgajaju žitarice .717 ha površine i prosječnom površinom od samo 0. osim u Martin Brodu gdje je povratničko stanovništvo uglavnom starije od 45 godina. a u Ripču. a od njih je 24% starije od 50 godina. a većina je starosne dobi od 16-65 godina.5% stanovnika ima završenu višu ili visoku školu.600). stočna hrana (9%) i ostalo (7%).593 ha) dobro. odnosno Martin Brodu. što nije zadovoljavajuće obzirom na činjenicu da se poželjnim stanjem smatra ono u kojemu prihodi od stoke i stočarstva čine oko 3/4 ukupnih prihoda privrede. 2005). 7700 ovaca. Od korištenih površina dominantana su polja (1580 ha). Golubiću. travnjaci (1077 ha). mala je upotreba umjetnih gnojiva (36 kg/ha/god. 110 svinja. Klisa i Ripač (ostalo 1/3 prijeratnog stanovništva). danas živi samo oko 6. nešto više od ¾ površine ovoga prostora se koristi kao šumsko (15. Kulen Vakufu i Klisi živi samo 10% stanovništva. Obrada se karakteriše kao tradicionalan način.9 ha. oštećenja ili potpunog uništenja imovine. a ostalo je neobrađeno. Kada je u pitanju korištenje prostora. povrće (10%). što očito podrazumijeva visoka ulaganja upravo u stočarstvu.200). ili ukupno 130 t/god. Nešto mlađih ljudi služi se stranim jezicima. ‘’Loše’’ stanje ogleda se u proizvodnji koja je namijenjena isključivo samo za vlastite potrebe. U središtu NP Una.000 stanovnika. i u dominantnosti privatnih posjeda (3. Dobrenici i Sokolcu oko 40% (oko 2. a na području uticaja NP Una taj je gubitak veći od 35% (od 10.394) s 2. trave (travno-djetelinske smjese. pašnjaci (485 ha) i voćnjaci (108 ha). Prinosi su zadovoljavajući (pšenica do čak 5 t/ha).uzrokom velike demografske promjene. Demografska slika upućuje na vrlo važnu potrebu demografske obnove. s tim da su najveći gubitak doživjeli Kulen Vakuf. 2005).

Uglavnom su prisutne bukove šume. posjetiteljskog i edukativnog turizma. šume hrasta kitnjaka. i malo četinarskih nasada. ali i normalno funkcionisanje NP Una. Nove mogućnosti otvaraju se kroz turizam i ugostiteljstvo. 31 . jer su šume uglavnom izdanačke šume (panjače). kanjona. što ih čini neotpornim na biotske i abiotske faktore. V. ribnjak u Martin Brodu. ovo područje predstavlja unikatnu vrijednost i upravo na svima njima predviđa se razvoj sporta i rekreacije. rudnik gipsa kod Kulen Vakufa. a ovdje se predlaže postepena promjena. za prvi period uzorkovanja-proljeće 2005. 6 str.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja grlo po hektaru poljoprivredne površine treba imati oko 6000 goveda ili adekvatan broj grla druge. sportsko-rekreativnu aktivnost i druge okolišu prihvatljive razvojne aktivnosti. slabog korjenskog sustava i s malim reduciranim krošnjama. (2005): Izvještaj za projekt Biomonitoring ekosistema sliva rijeke Une. ribolov i lov). predgorskih stepenica i padina. slapova. Zaključak Obzirom da je područje predviđeno za Nacionalni park Una tipično krško područje jako osjetljivo na sve antropogene uticaje. To se prvenstveno odnosi na izbor modela za upravljanje zaštićenim područjem. ali pod uvjetima da ne ugrožavaju okoliš. lova. ribolova. Od ostalih karakteristika područja potrebno je izdvojiti da privredni značaj šuma na području NP Una nije velik. povoljnost je njihov mali uticaj na okoliš i mogućnost uklapanja u buduće rješenje zaštite. ribolovni i planinski lovni resursi su visoko ocijenjeni. s mogućnošću ekonomskog povrata sredstava koja se ulože. Biotehnički fakultet Univerzitet u Bihaću. a ne resurs konzerviranog područja. kako bi takvo područje postalo resurs razvoja. Dobna starost sastojina je između 40 i 80 godina. Sve navedeno u novim uvjetima podrazumijeva razvoj tradicionalnih privrednih aktivnosti (poljoprivreda. Sve ovo je uzrokovala zapuštenosti i kriva njega. punionica vode u Kulen Vakufu i drvoprerađivački pogon u Ćukovima. a uz 8 postojećih vidikovaca. Od ostalih zatečenih aktivnosti. Sa aspekta kulturno-historijskih vrijednosti zabilježen je 61 arheološki lokalitet. aktivnosti čovjeka moraju biti podređene čuvanju i održavanju okoliša u stanju koje garantuje trajnu jedinstvenost okoliša. & al. koje predstavljaju određeni oblik degradiranih šuma. a broj stabala je između 1500 i 2000/ha. šumarstvo. obrazovnu i naučno-istraživačku djelatnost. sitnije stoke. Literatura Alibabić. zbog čega su stabla visokog stepena vitkosti. riječnih terasa.

JAZU: 101-204. BILTEN Br. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Bihać: 20 –30. Swiss Agensy for Development and Cooperation. 131 (1-3): 349-364.. Z. N. Bašić.. Environmental Monitoring and Assesment. 6: 25 . Zbornik radova.. Lakušić. Disertacija. Program razvoja riječnog sliva Une.74. S. Horvatinčić. V. & al. Obelić.. F. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. br. M. Bećiraj. M. (1963): Sedrene naslage u rijeci Uni i njihova biološka uvjetovanost. (1991): Rijeka Una – potamološka razmatranja. Vahčić. A.. BILTEN Br. Prostorno uređenje i zaštita rijeke Sane i Une (1985): Zagađenje vodotoka u slivu rijeke Une i mjere zaštite.. Bajramović... Bos. SINPU (2005): Studija izvodljivosti za Nacionalni park Una.. Dizdarević.. Sedra rijeke Une i Una bez sedre. Maletin. V.. Grgić. Savremena poljoprivreda. Vodoprivreda Bosne i Hercegovine. Ćehajić. S.Alibabić. (1985): Procesi taloženja kalcita u kraškim vodama s posebnim osvrtom na Plitvička jezera. Matoničkin.o.. (2007): Bioaccumulation of pesticides in fish of Salmonidae family and the effect on fish meat quality. H. Alibabić. R. UNSKI SMARAGDI XV. 6: 155 – 159. (1991): Ekološka diferencijacija prostora sliva Une i njegova vrijednost. Bihać 2000. 51 (3-4): 243-246. B. Tuzla. (1985): Određivanje starosti sedre u području Plitvičkih jezera metodom radioaktivnog ugljika 14C. Krš Jugoslavije.. Šahinović.. Redžić. Krajcar I. Sveučilište u Zagrebu. Bihać. Srdoč. Novi: 114 – 121. B. Zagreb. 6: 15 .. Conf. (1991): Ljekovite biljke u nekim ekosistema doline rijeke Une. D.reliktnih ekosistema sliva rijeke Une. Zagreb.. 6: 161 – 167. BILTEN Br. JVP (1994): Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine. Čustović.. Bašić. Sarajevo. Tokić. I. V. H. S. R. P1036. 11/4-6. Bećiraj. A. Horvatinčić. Šahinović. i Pavletić. IBG (2003): Programski ured Bihać.o Zagreb i Institut ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. M. gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una. Objavljeno u Zborniku radova: Prostorno uređenje i zaštita rijeke Sane i Une. Tehnološki fakultet. Stručno – naučni skup. H. (2000): Kvaliteta vode rijeke Une i njena zaštita kroz program prečišćavanja gradskih i industrijskih otpadnih voda. Proceeding on Int. (1991): Vegetacija refugijalno . Sedra rijeke Une i Una bez sedre (2000): Naučna tribina. A. R. Zagreb.. BILTEN Br. A. (2002): Ribarstveno-gospodarska osnova općine Bihać. Univerzitet u Tuzli. S. Magistarski rad. Alibabić. Studija izvodljivosti NP Una. 8. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Sofradžija. N. (2005): Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede na području utjecaja Nacionalnog parka Una. Cypar. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. Alibabić. S. Pavlović. Environmental Problems of the Mediterranean Region. Javno vodoprivredno poduzeće. Spahić. Elektroprojekt d. (2005): Korištenje. R. Naučna tribina. Lakušić. (2002): Kvalitet vode i neke karakteristike nekih riječnih riba. Merdanić. A. Lakušić. 32 . N. P. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Slijepčević. 24: 43 – 56.. Merdanić. N. Horvatinčić. str. 45. A.23. Cantar za ihtiologiju i ribarstvo. Geografski glasnik. EMPR 2002. R. Redžić. (2002): Ecology – Parameters of Quality in Una Sana Canton.. i Redžić. studija. (2000): Što je sedra i kako je zaštititi. F. Ćehajić. V.

so the idea of protecting Una. the Krka valley. 115 sources of fresh water and a significant number of preserved unique refugial habitats. There are more than 150 scientific papers addressing the Una values including those addressing the area of the National park “Una”. which would preserve natural ecosystems. and a large number of endangered species from the lists of various conventions. These trends are recognized in the Una River basin. The goal of this paper is to review natural. there is both need to protect nature and need to make efforts for sustainable development. which has already been made for the needs of NP Una were used during writing this paper. issue of relationship between people and their environment has to be raised. as well as to review the current use of space in the Park and present possible solutions for using the space. but with increased sensibility for the environment which people are part of. which became prominent during the 60’s. Appropriate literature and study documentation. and the apparent nature damaging. cultural and historical values of the National Park “Una”. and people could continue its activities in the area.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja THE EVALUATION OF NATIONAL PARK UNA AREA AS A PRECODNITION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT Summary Taking into account the intensive development in the previous century. There was determined an exceptional diversity of vertebrates including endemic species. In search of answers. is a reality now. which secure the continuous system of the south Europe’s karst habitats. There is 61 archaeological sites. The most prominent natural values are the following: the area of the canyon Una and the canyon Unac. This paper 33 . beautiful landscape and sustainable development. 15 travertine dams. which is optimal for maintaining biodiversity. More than 75% of the area is used for forestry and agriculture in the “natural way”.

Key words: biodiversity. with the possibility of economic return of the invested funds so this area can be a development resource. protected areas 34 .proposes gradual change as a model of protected area management. ocjena stanja prostora. National park Una. and not a conserved areas resource.

Ljubuški i Čapljina) ima višestruko prirodno i ekonomsko značenje. kulturno-povijesne i ekonomske vrijednosti prostora traže da se stručno valoriziraju.000 gostiju godišnje putem kojeg se vrši turistička prezentacija cijele regije. Sve ove prirodne (sedronosni vodopadi. “Lijepa naša”. vodom se natapaju polja: Vitinsko.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja MOGUĆNOSTI ODRŽIVOG RAZVOJA PODRUČJA UZ RIJEKU TREBIŽAT I ZAŠTITA KROZ KATEGORIJU ZAŠTIĆENI KRAJOLIK/PARK PRIRODE Marinko Dalmatin Nevenko Herceg2 Sažetak Rijeka Trebižat. biolog. odmor uz 1 2 Dipl. 33/03). Trebižećko. Bučine.500 – 4. Čapljina Prof. u zemlji i inozemstvu. Prirodni i turistički potencijali s kojima područje raspolaže i koji su u turističkoj funkciji tijekom ljetne turističke sezone: kanu safari. Bogatstvo podzemnih izvora i vrela učinila su je ekonomski vrijednim resursom. na njezinim obalama u ljetnom periodu dnevno nalazi odmor i osvježenje se preko 3. uz rijeku je izgrađeno preko 20 sezonskih i 10 stalnih ugostiteljskih objekta. Kravica te niz manjih sedrenih barijera i kaskada koji svrstavaju rijeku Trebižat u prirodne vrijednosti. niz rijeku se kanu safarijem spusti 3. odnosno (Tihaljina – Mlada – Trebižat) u dužini od 51 km od izvorišta u Peć Mlinima do ušća u Neretvu. Ljubuško. sc.. Na rijeci se nalaze jedinstveni sedrotvorni vodopadi: Koćuša.000 žitelja. općina Čapljina. flora i fauna). sukladno Zakonu o zaštiti prirode (SN FBiH br. jer se sa njezinih izvora vodom za piće opskrbljuje oko 30.000 žitelja. daju za pravo da se područje uz rijeku zaštiti kroz jednu od prihvatljivih kategorija “Zaštićeni krajolik/park prirode“. čini jedinstvenu hidrološku cjelinu koja za područje kroz koje protječe (općine Grude. Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru 35 . dr.

kulturne zabave na otvorenom uz rijeku. Riječni tok Neretve moguće je podijeliti u tri regije. 193 km protječe kroz Bosnu i Hercegovinu. Duga 215 km. Na drugoj strani Trebižat odvodi vode posuške Ričine. Da bi se ova sredstva mogla zakonski prikupiti i usmjeriti u zaštitu i unapređenje turističke ponude područja. sama kategorizacija će izravno doprinijeti unapređenju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. ugostiteljski objekti.000 posjetitelja. imotske Suvaje.kupanje i rekreaciju. a odatle podzemno izvire u vrgorskom jezeru pa se zajedno s njegovim vodama slijeva u Baćinska jezera. dok rijeka meandrira stvarajući mnoge rukavce i kriptodepresije s jezerima. Ove brojke dovoljno ilustrativno govore da područje uz rijeku Trebižat ima svoj potencijal/vrijednost koja se već sad može brojčano iskazati. Nevesinjsko. nužno je uspostaviti upravu/organizaciju koja će putem ovlaštenja moći raspolagati i upravljati ovim resursima. Na dijelu ispod gradskog središta Čapljine.000 KM. područje od Počitelja do ušća u more u Republici Hrvatskoj. Površinske i podzemne vode s gornjih horizonata (Popovo. ugoste i do preko 100.000 km2. Kategorizaciju područja moguće je provesti kroz model parcijalne zaštite putem županijskih ministarstava ili preko Federalnog ministarstva zaštite okoliša i turizma.00 KM iznosi oko 100. u srednju područje od Konjica do Počitelja. Bez obzira koji se model primijenio. Bilećko polje) uređenim koritom Trebišnjice dospijevaju u Bregavu i Hutovo blato.577 km2. a u donju. Uspostavom kategorije “zaštićeni krajolik“ moguće je kvalitetno upravljati ovim prirodnim resursima bez ugrožavanja vitalnih interesa i potreba lokalnih ljudi. U gornju regiju spada područje od izvora do Konjica. gdje aluvijalni nanosi stvaraju otoke (ade). Nadzemno slivno područje rijeke Neretve obuhvaća površinu od 6. Vrljike i Matice te ljubuške Tihaljine i Mlade. 36 . U donjem toku od Počitelja pa sve do ušća Neretva je tipična nizinska rijeka. . a potom se rijekom Krupom odvode u Neretvu. ali se cijeli hidrografski sliv procjenjuje na oko 12. što preračunato kroz turističku naknadu od 1. Gatačko. đačke ekskurzije itd. nazvanu delta Neretve. Od Mlade se jedan dio odvaja prema kraškom Rastočkom polju. racionalnijem korištenju i održivom razvoju ovog prirodnog i po mnogo čemu jedinstvenog vodenog resursa te osigurati uključivanje područja u europsku mrežu zaštićenih područja NATURA 2000. muzejske posjete. a 22 km južnom Hrvatskom. Neretva prima desni pritok Trebižat. Uvod Rijeka Neretva je najveća rijeka primorsko-kraškog područja. a s lijeve strane Bregavu i Krupu. konjička rekreacija.

točnije nadzemni hidrološki sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat. Mlada. Na sljedećoj 3 . a drugi dio tokom rijeke Sije (Jaruge) prema Matici. Tu poprima zonalni karakter. Topola. Zatim dužinom od 17 – 18 km teče pod imenom Matica. jer dio voda podzemno otječe prema vrulji u Dupcima. Vrbica. Međutim. ima naziv Matica i Vrljika (Hrvatska) čije vode izviru iz stalnog vrela Utopišće.450 km2. Slivno područje rijeke Trebižat Prema navodima Sliškovića i Ivčića (1999). Pritom ide južnim obroncima Midne planine. Vrljika. Unutar ovog područja značajnu hidrogeološku ulogu imaju plominske naslage Zavelima. Sjeverna razvodnica se proteže od planine Čvrsnice prema zapadu zaobilazeći Rakitsko polje i povija prema Mesihovini. Žukovica. osim činjenice koja govori o tri različita imena za istu rijeku (vodu). važno je istaći da ova rijeka prije svog nadzemnog pojavljivanja u Peć Mlinima. Studenčica – Trebižat) sve do Struga u općini Čapjina gdje se ista ulijeva u rijeku Neretvu. Studeni potok. sjevernije na području Imotskog polja. Suvaja. eocenski fliš Vira i Ričica. približava se Runovićima. Prološko blato. presijeca istočni dio Roškog polja i izbija na Prološko blato. omogućuje prodiranje i protok vode s viših kora u niže predjele. poznat je pod nazivom Vrljika. odakle se pruža preko Rastok polja na Prolog i preko Novih sela i Vida na rijeku Neretvu. vodeni tok od Prološca na rubu Imotskog polja. koja izvire na području Tribistova (BiH). kroz koji teče u dužini od 5 – 6 km. miocensko-laporovite naslage Posuškog polja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 2. Najveći dio slivnog područja izgrađen je od propusnih stijena s kompliciranim tektonskim odnosima. vode koje se formiraju na području Tribistova korespondiraju nadzemnim i podzemnim tokovima (Ričina. Nakon ponovnog izvora u Peć Mlinima teče na dionici dugoj oko 20 km pod imenom Tihaljina ili Tihaljinska rika. sliv Trebižata zahvaća površinu od oko 1. te dolomitsko-vapnenačka antiklinala Gornji Vinjani – Sovići. Brza voda. s dužinom od 123 km od Tribistova do ušća u rijeku Neretvu. Matica Tihaljina. Međutim. U fokusu našeg interesa je rijeka Trebižat. Jugozapadna razvodnica se pruža između Zagvozda i Poljica na brdo Vjetrenik. Dužina cijelog toka od Tribistova do Čapljine je oko 123 km. Kvartalne naslage debljine i preko 140 m u većem dijelu imotsko-bekijskog polja imaju funkciju nepotpune barijere. Vrioštica. dok vodeni sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat ima dužinu od 51 km. Ovaj prirodni fenomen poniranja i pojavljivanja vode uvjetovan je izrazito propusnom podlogom (kraški teren) koja zbog mnogobrojnih pukotina i kaverni u svojoj unutrašnjosti. Upravo zbog ovakvog sastava geološke podloge čiju glavninu čine okršeni vapnenci. Sija. izbija na Osoje i Orah. koje se vodom prehranjuje iz nadzemnog toka Ričine. Matica.

Osim što kraškom području kroz koji protječe donosi obilje vode i daje mu život.  Vodopad “KOĆUŠA“ Veljaci. stvarajući u svom toku i u svojoj dolini velike količine sedrenih kaskada. Humca. slapova i vodopada. nastavljajući teći kroz rubni dio gradskog središta Ljubuškog. i zahvaća područje triju općina: Grude.  Izvor “STUDENČICE“ vrelo – Daupovina. bukovi slapovi i izvorišta na cijelom toku Trebižata su:  Izvor “TIHALJINE“ u Peć Mlinima. tako da poslije svog izviranja počinje teći po površini. Najznačajniji vodopadi. Osim gore navedenih izvora. Na dionici dugoj oko 23 km rijeka prima lijevi pritok Vriošticu. ima naziv Prokop ili Mlade. koja podzemnom gravitacijom prima velike količine vode bogate rastvorenim kalcijevim karbonatom. Ljubuški i Čapljina. ZHŽ i HNŽ.  Vodopad “BUČINE“ ispod Ljubuškog. se kroz znanstvenu i stručnu valorizaciju. dok ostali dio toka protječe kroz Bosnu i Hercegovinu. gdje se ulijeva u Neretvu. U administrativnom pogledu ovaj jedinstveni hidrološki sustav Vrljika-Matica-Tihaljina-Mlade-Trebižat prolazi kroz dvije države (Republika Hrvatska – nadzemni tok Vrljike i Matice). bukova i vrela prvenstveno efemernog karaktera koji tijekom godine presušuju. tekući kroz Ljubuško polje. Uz obilje vode uz rijeku se javlja iznimno bogat biljni i životinjski svijet koji ima svoju biološku vrijednost jer se radi o endemskim vrstama koje su vezane i nastanjuju samo sedrena područja.  Vodopad “KRAVICA“ Ljubuški. Ovaj hidrološki sustav Tihaljina-Mlade-Trebižat je velika kraška rijeka.  Izvor “KLOKUN“ u Klobuku.  Vrelo “GORUŠA“ radio aktivno vrelo. Gospin vlasak (Adiantus capilus veneris) 3 . Na području BiH nadzemni tok Tihaljina – Mlada – Trebižat protječe kroz dvije županije. te Studenačko i Trebižećko polje sve do Struga u općini Čapljina. a vezani su za sustav sublakustrijskih pukotina. nalazi se još mnoštvo manjih slapova.  Izvor “VRIOŠTICE“ u Vitini. slapova. mogu pretvoriti u jedinstvenu turističku atrakciju u ovom djelu Hercegovine.dionici dugoj oko 8 km. ova rijeka obiluje prirodnim fenomenima (vodopadima) takve ljepote koji. bukova. bukova. vodopada i vrela u slivnom području rijeke Trebižat.

vodencvjetova itd. bukova i vodopada. živice. Velika biološka i krajobrazna raznolikost daju ovom prostoru posebnu specifičnost i osobnost. Međutim. koja se nalazi u drugoj klasi. tu su i druge ugrožene biljne i životinjske vrste iz grupe vodozemaca. po vrtačama. sve više pokazuje znakove bakteriološkog onečišćenja. Najveću količinu čini komunalni otpad. zatim stari automobili. govore i podaci analize vode pojedinih izvorišta. Široki Brijeg. Nekontrolirano odlaganja otpada uz putove. prvenstveno komunalnim i drugim otpadom. Čitluk. 3. Problemi u prostoru Problemi zagađivanja okoliša. višeg platoa (Posušje. kulminirali su posljednjih desetak godina (ratne godine) kad je došlo do pomanjkanja kontrole i nadzora od nadležnih organa (općinske i županijske inspekcije) u cilju sprečavanja zagađenja od komunalnog i drugog industrijskog otpada. a naročito proces sedrenja i sedrotvoraca koji doprinose prirodnoj rijetkosti svakog od spomenutih slapova. zatim riblja vrsta podustva (Hondriostoma nasus) koja se mrijesti u vodama Trebižata. Kvaliteta vode rijeke Trebižat. što stvara ružnu sliku krajolika. stari lijekovi. što sve čini tako veliko bogatstvo ovog riječnog ekosustava. uz onečišćenje podzemnih i površinskih vodotoka otrovnim tvarima. Posljedice ovakvog stanja odražavaju se na devastaciju prostora i sve lošije stanje ispravnosti vode za piće. šut materijala. što ukazuje na opasanosti koje se kriju po zdravlje ljudi u ovakvom su- 3 .. usjecima. te izravno iz otvorenog toka Trebižeta. bijela tehnika. Vidra (Lutra lutra). vodu za piće koriste pučani s izvorišta Klokun i Studenčica. leptira. zatim tu su čovječja ribica (Proteus anguinus). Da je stanje ozbiljno. stanovnik kraškog podzemlja. očekivati je veća onečišćenja pojedinih izvorišta. šikare. Opskrba pitkom vodom pučanstva općine Ljubuški i Čapljina vrši se s izvora koji se nalaze u obodnom djelu riječnog toka Trebižata. stanovnik čistih vodenih tokove. uz nasipe. Uz činjenicu da se izvorišta (vodozahvati) opskrbljuju podzemnom vodom s gornjeg. motorna ulja itd. Međugorje). primjerice Studenčice koja je u stručnim elaboracijama planirana kao izvorište koje će biti regionalnog značenja. a time i na zdravstveno stanje pučanstva koje živi uz rijeku Trebižat. gmazova. šume i uz obalu rijeke. uzelo je takve razmjere da je rijetko naći mjesto da se ne naiđe na divlje deponije. danas ono zbog povećane bakteriološke zagađenosti nije više pogodno za tu namjenu. Osim kaptiranih vodozahvata (Vitina i Studenci i Bjelave).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nastanjuje područje uz slapove i vodapade.

nedostatak jasne vizije razvoja uz očuvanje prirodnih resursa kao sredstva za brži oporavak privrede. lovaca/ribolovaca 45% te 57% građana – govore da je ekološka svijest na niskoj razini.stavu vodoopskrbe. kao resursa. proizvodnih pogona. a uz sve ovo i pomanjkanje medijske promidžbe ekologije na lokalnim medijima. praonica. auto-servisa. ljepoti. manjkavosti u obrazovnom sustavu. Neriješeno stanje otpadnih i kanalizacijskih voda Čitluka i Međugorja dodatno su opterećenje za cijeli podzemni. jer se javnost upoznala o značenju. Dosadašnje aktivnosti EU “Lijepa naša“ Čapljina i NVO-a u prostoru oko pokretanja inicijative za zaštitu Trebižata imale su uspjeh kod lokalnih vlasti. dovele su do opće destrukcije prirodnog okoliša. Rezultati javnog mijenja ponukali su nas da poduzmemo konkretne i sustavne mjere zaštite ukoliko želimo zaštititi prirodne vrijednosti prostora. proizveo je ovakvo stanje u prostoru. koji nemaju ugrađene uređaje za pročišćavanje i odvođenje fekalnih i tehnoloških voda. g. a zagađenje okoliša je samo logičan odraz općeg stanja svijesti građana.). učenika 68%. Očuvanje ovog prirodnog resursa za lokalnu i širu zajednicu vidimo u značenju vode. Uz nedostatak stručnog kadra. zatim nemogućnost provedbe zakonskih obveza i izostanak kontrole od strane nadležnih organa (inspekcije). zrak. ugostiteljskih objekata. Kapitalizacija prirodnih resursa naspram zaštite postala je ustaljena praksa. Istraživanja javnog mijenja i razine ekološke svijesti kod različitih ciljnih skupina – profesora 60%. za opskrbu pučanstva pitkom vodom. nedostatak i manjkavost ekološke svijesti kod pučanstva. te da područje uz rijeku Trebižat treba zaštititi kroz adekvatnu kategoriju zaštite. a i površinski vodni sustav. Ljubuškog i Gruda o davanju suglasnosti za ekološku valorizaciju prostora (projekt financiran iz sredstava EU 2006. Sve veće onečišćenje podzemnih i površinskih voda rijeke Trebižata možemo tražiti u povećanom broju stambenih jedinica u Ljubuškom i Čapljini. što je rezultiralo usvajanjem odluka općinskih vijeća Čapljine. tlo) doživljava se kao normalan i uobičajen oblik ponašanja bez ikakvih posljedica. Rješenje ovih problema vidimo kroz zaštitu rijeke Trebižat i njezino stavljanje u odgovarajuću kategoriju (prijedlog Zaštićeni krajolik/park prirode). razvoj poljoprivre- 30 . Dodamo li ovom velike promjene u strukturi pučanstva (velik broj prognanika). kako s aspekta zaštite prirodnih vrijednosti tako i sa aspekta ukupnog razvoja gospodarstva i zdravlja ljudi. Uzroke ovakvom stanju promjene kvalitete vode treba tražiti prije svega u izostanku stalne brige za očuvanjem vodnih resursa. dok se zaštita prirode marginalizirala. pa je ono postalo dio naše svakodnevice i ustaljenih navika. Zagađivanje i onečišćenje okoliša (voda. Ovo smatramo jednim od ključnih aktivnosti ka konačnoj zaštiti prostora. važnosti i potrebi zaštite cijelog prostora uz riječni tok Tihaljina – Mlade –Trebižat.

4. Zaštita prirode se provodi radi:  osiguravanja racionalnog korištenja prirode i njezinih dobara. Značaj zaštite prostora u europskim okvirima vidimo kroz očuvanje vode kao resursa (voda za piće) koje je sve manje. bez narušavanja uspostavljene ravnoteže njezinih dijelova. estetskog i rekreacijskog značenja. očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode. Zakonske pretpostavke Za donošenje valjane odluke i stavljanje cijelog područja uz rijeku u jednu od kategorija. razvoj odgovornog turizma.  donošenje dugoročnih i kratkoročnih planova upravljanja i zaštite.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja de. 3. 4.  sprečavanja nastanka poremećaja u prirodi kao posljedica tehnološkog razvoja i drugih djelatnosti. g. postoje i zakonske pretpostavke koje proizlaze iz dosad važećih zakona: Zakona o zaštiti okoliša. Zakona o zaštiti prirode (“SN F BiH”. održivost ruralnih područja te očuvanje visokovrijednih i zaštićenih vrsta na europskoj razini te uključivanje istog u mrežu zaštićenih područja.  provedba prostornih planova. U ovom kontekstu Zakon o zaštiti prirode definirao je kategorizaciju zaštićenih područja kroz slijedeće kategorije: 1. kulturnog. zaštićena područja se uspostavljaju radi posebno vrijednih prirodnih područja i vrijednosti povijesnog. Prirodno zaštićeno područje Nacionalni park Spomenik prirode Zaštićeni krajolik/pejzaž ili park prirode Procedura za proglašenje nekog područja zaštićenim očitovala bi se u sljedećim radnjama:  Prijedlog za proglašenje zaštićenim prirodno zaštićenog područja i nacionalnog parka daje federalno ministarstvo. te Zakona o zaštiti prirodne i kulturne baštine iz 1965. kada su slapovi Koćuša i Kravica proglašeni spomenikom prirode. 31 . 2. 33/03).  osiguranje što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode. Po Zakonu o zaštiti prirode. održiv ruralni razvoj.

Zaštićeni pejzaž je kopneno ili prirodno područje nastalo međusobnim djelovanjem prirode i čovjeka s izuzetnim estetskim i/ili kulturnim vrijednostima.  omogućavanja beneficija kroz osiguranje prirodnih izvora (šume i ribe) i usluga (kao što su čista voda ili prihodi od turizma u cilju održive uporabe tog područja) za lokalnu zajednicu. 32 . Definicija zaštićenog krajolika/pejzaža po federalnom Zakonu o zaštiti prirode odgovara kategoriji parkova prirode koji egzistiraju na području Federacije BiH (Hutovo blato i Blidinje).  eliminiranja i sprečavanja korištenja tla i aktivnosti koje nisu u skladu s ciljevima upravljanja.  Posebni zakon o proglašenju područja zaštićenim donosi zakonodavno tijelo županije. kategorije potvrđene Zakonom o zaštiti prirode HNŽ (“Narodne novine HNŽ”. i često s velikom biološkom raznolikošću. građenja.  izvođenja ekonomskih aktivnosti u skladu s prirodom i očuvanjem kulturnog sustava zajednice. tampon zonama u njima i poduzetim aktivnostima za očuvanje izvornog stanja dostavljat će se u katastar. Zaštićeni krajolik/pejzaž utvrđuje se s ciljem:  održavanja usklađenosti međusobnog djelovanja prirode i kulture putem zaštite kopnenog ili prirodnog pejzaža i tradicionalnog korištenja tla.  Nadležni organi dužni su obavijestiti vlasnika/korisnika područja o pokretanju postupka za proglašenje područja zaštićenim u roku od jedne godine.  omogućavanja rekreacije i turizma koje odgovara kategoriji područja.  Podaci o zaštićenim područjima.  Obavijest mora sadržavati granice područja i točan opis postojećeg stanja područja. registar zaštićenih područja i međuentitetski informacijski sustav. te društvenih i kulturnih manifestacija. broj 15/03). radi privremene zaštite. Prijedlog za proglašenje zaštićenim krajolika/pejzaža i spomenika prirode daje županijsko ministarstvo.  učešća javnosti u zaštiti okoliša tog područja.  poticanja naučnih i edukativnih aktivnosti za dobrobit pučanstva za duži vremenski period.

ekološkim i/ili kulturnim vrijednostima. Zaštićeni pejzaž/morsko područje: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju pejzaža/krajolika/morskog područja i rekreaciju. Ib. održanje i evoluciju jedne ovakve zone. IV. Površina kopna. Strogi rezervat prirode: zaštićena zona namijenjena isključivo znanosti. Zona divljine: zaštićena zona namijenjena uglavnom za zaštitu divljine. II.Zaštićeni pejzaž/krajolik/morsko područje: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju pejzaža/krajolika/ morskog područja i rekreaciju. Nacionalni park: zaštićena zona namijenjena zaštiti ekosustava i rekreaciji. Kategorizacija treba biti u skladu s IUCN kriterijima. Međunarodno usvojeni principi u kategorizaciji zaštićenih područja po IUCN klasifikaciji predviđaju sljedeće kategorije zaštite: Ia. III. za koje treba izraditi strategiju i akcijski plan uravnotežene zaštite/planove upravljanja. i često s visokim biodiverzitetom.) utvrđuju politiku i prioritete. 33 .  Razviti programe održivog upravljanja prirodno vrijednim područjima u cilju ostvarivanja ekonomske dobiti za postizanje efikasne zaštite.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Strateški dokumenti na razini BiH. Spomenik prirode: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja. gdje se planira pod odgovarajući režim zaštite staviti od 15 – 20% teritorija BIH. s obalom i morem gdje je to podesno. 2003. Sukladno IUCN klasifikaciji područje uz rijeku Trebižat po svim elementima ispunjava uvjete V kategorije . Očuvanje integriteta ovih tradicionalnih interakcija je od važnog značaja za očuvanje. Za realizaciju predloženih mjera date su jasne smjernice i aktivnosti po kojima:  Uz IUCN klasifikaciju neophodno je razviti vlastitu metodologiju. VI. Zaštićeno područje namijenjeno upravljanju resursima: zaštićeno područje namijenjeno uglavnom za održivo upravljanje prirodnim ekosustavima. NEAP (Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša. Zona upravljanja staništima/vrstama: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju putem odgovarajućih intervencija. gdje su interakcije ljudi i prirode tijekom vremena stvorile zonu izraženog karaktera sa značajnim estetskim. V. koja bi bila u potpunosti usklađena sa stanjem biodiverziteta i potrebama za njegovim održanjem.

g. Na tragu ove definicije i širine Ramsarske konvencije područje uz rijeku Trebižat sa svim svojim specifičnostima udovoljava svim zadanim elementima konvencije. Regionalne inicijative i smjernice Europske unije kroz primjenu i obvezu uključivanja u NATURA 2000 stvara obvezu i stvarnu primjenu sljedećih konvencija:  Ramsarska konvencija bavi se prvenstveno zaštitom močvarnih staništa.5. Zadnjih godina nadležno ministarstvo za zaštitu prirode i okoliša u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode Republike Hrvatske vodi opsežnu kampanju da se područje delte Neretve proglasi “Parkom prirode“ (sukladno hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode). a područje Livanjskog polja dobilo status Ramsarska područja (2008. te stoga zavređuje da bude dio obuhvata i predmetom Ramzarske konvencije. a posebno migracijskih vrsta. Uz činjenicu da je područje Hutova blata ušlo u UNESC-ov popis zaštićenih močvarnih staništa kao Ramsarsko područje. Veze sa drugim projektima i konvencijama Da ima osnove i smisla promatrati područje Trebižata kroz kategoriju Zaštićeni krajolik/pejzaž – park prirode.). g. s naglaskom na zaštitu ugroženih i ranjivih vrsta i njihovih staništa. uvrštena u Ramsarski popis međunarodno vrijednih močvarnih staništa.  BiH je ratificirala i Bernsku konvenciju o konzervaciji europskih divljih vrsta i prirodnih staništa.  Direktiva o staništima Europske komisije uspostavlja zajednički radni okvir za “Konzervaciju prirodnih i poluprirodnih staništa i staništa divlje flore i faune“ i omogućuje razvoj mreže specijalnih zona za konzervaciju Natura 2000. Iznimna osjetljivost i važnost ovih ekosustava upravo je i potakla odgovorne da se oni moraju na odgovarajući način tretirati i štititi kako bi bili čuvari biološke i krajobrazne raznolikosti cijelog biološkog ekosustava. a uz to je proširila svoj opseg djelovanja mimo močvarnih staništa i na kraška područja koja čuvaju veliku biološku i raznolikost vrsta i pejzaža. Ova direktiva je uspostavljena s ciljem da kombinira interes 34 . potvrđuje činjenica da je područje rijeke Trebižat sastavni dio delte Neretve koja je 2000. dovoljno govori o važnosti očuvanja riječnog toka Tihaljina – Mlade – Trebižat kao spone/koridora unutar ova dva Ramsarska područja za buduću europsku mrežu zaštićenih područja unutar NATURA 2000. zašto su već sada osigurana određena financijska sredstva od Vlade Republike Hrvatske. Osnovni cilj je zaštita flore i faune i njezinih staništa kao i poticanje međunarodne suradnje među zemljama potpisnicama u rješavanju prekograničnih problema.

dobro organizirane mreže zaštićenih područja u Europi putem predlaganja niza preporuka za akcije koje trebaju poduzeti vlade i drugi subjekti putem identifikacije oko 20 – 30 prioritetnih međunarodnih projekata zaštite prirode. Cilj EECONET-a je konzervacija ekosustava. staništa i vrsta koje imaju europski značaj uz unapređenje ekološke zbliženosti kontinenata. restauracijske zone za rehabilitaciju oštećenih staništa. koridore za omogućavanje širenja i migracije. Bosni i Hercegovini je omogućen pristup međunarodnim fondovima. Uspostava europskih zaštićenih zona i njihovo stavljanje u širi kontekst izvršeno je radi uspješnije identifikacije potreba subregije i odrađenih zemalja. IUCN . te u činjenici da ju je potpisalo više od 160 zemalja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za zaštitu ugroženih vrsta sa širim interesom za zaštitu i unapređenje staništa. prvenstveno GEF-u iz kojeg se isključivo financiraju projekti za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Na tragu ovih dokumenta i konvencija pokrenute su i konkretne aktivnosti koje se očituju kroz provedbu projekta. Kroz ratifikaciju Konvencije.Akcioni plan za zaštićena područja ima za cilj razvoj adekvatne. održivu uporabu komponenti biološke raznolikosti. efikasne. poboljšanja upravljanja i stvaranja klime podrške javnosti neophodne za uspjeh zaštićenih područja.  Institut za europsku politiku i suradnju s nekoliko europskih istraživačkih instituta predložio je formiranje Europske ekološke mreže pod nazivom EECONET.  GEF-ov projekt “Integralno upravljanje slivnim područjem rijeke Trebišnjice i Neretve“ koji je počeo s provedbom u 2008. 35 .  Konvencija o biološkoj raznolikosti također govori o očuvanju biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa. tampon zone za zaštitu mreže od negativnih spojnih utjecaja. podjednaku raspodjelu koristi dobivenih uporabom genetičkih resursa. Vrijednost Konvencije leži u tome što su ovi problemi prepoznati i stavljeni u međunarodnu agendu i primjenu akcija neophodnih na nacionalnoj i regionalnoj razini. a odnosi se na sljedeće:    konzervaciju biološke raznolikosti. Ova mreža bi obuhvaćala četiri glavna elementa:     zone jezgre koje uključuju staništa od europskog značaja. g.

Sve tri komponente uključuju veliki broj NVO-a i gospodarstvenika koji moraju raditi na zajedničkim aktivnostima oko osiguranja pristupa vodnim resursima i njihovog raspoloživog kapaciteta za održanje biološke raznolikosti u području rijeke Neretve. utvrđeni problemi i prioriteti njihovog rješavanja uz jasne mjere i aktivnosti. te da se potaknu inicijative zaštite osjetljivih ekosustava uz očuvanja i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti na kraškom području. definiranje biološkog protoka i integralni pristup upravljanju vodama.  NEAP BiH (Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša BiH). razvoj ekološki zdrave hrane. te donesene polazne osnove za izradu menadžment plana upravljanja Hutovim blatom.  Na prostoru delte Neretve već punih pet godina REC (Regionalni centar za okoliš) provodi projekt ReREP 2. Projekt daje mogućnost da se racionalnije upravlja vodnim resursom.  WWF-ov projekt “Dijelimo vode“ u dvogodišnjem trajanju do 2010.2 “Poticanje povezivanja i razmjene iskustava u zemljama jugoistočne Europe“. godine s fokusom na zaštitu biološke raznolikosti područja rijeke Neretve s tri svoje komponente: zaštita biološke raznolikosti. Cilj NEAP-a je utvrditi jedinstvenu strategiju po svim elementima okoliša za narednih 10 godina. Područje provedbe je delta Neretve kao jedna cjelovita i nedjeljiva cjelina na potezu od Počitelja – općina Čapljina – do Ploča u Hrvatskoj.  Strategija ekonomskog razvoja regije Hercegovina koja ima za cilj ekonomski razvoj regije Hercegovina u kojem je kao jedan od četiri strateška 36 . Kao krajnji cilj projekta formiran je NDF (Neretva Delta Forum – prekogranično tijelo) koalicije nevladinih organizacija koje će u partnerstvu s lokalnim vlastima i gospodarstvenicima raditi na unapređenju zaštite i provedbi koncepta održivog razvoja delte Neretve kao jedne cjeline.  Realiziran je projekt institucionalnog jačanja segmenta zaštite mora i priobalja “Institucionalno jačanje“ ureda MAP-a u Sarajevu. u sklopu kojeg je pokrenut niz projekata za zaštitu Mediterana i priobalja kao što je projekt SAP – BIO.Koncept projekta upravo govori o značaju i važnosti delte Neretve i Trebišnjice kao jednog od rijetkih. Unutar NEAP-a određeni su strateški ciljevi. visoko vrijednih i očuvanih ekoloških sustava koje treba integralno promatrati i rješavati kroz međudržavnu suradnju između BiH i Hrvatske. Unutar ovog projekta definirani su i utvrđeni pravci strateškog razvoja kroz razvoj ruralnog turizma.

 Projekt LEAP – općine Čapljina. zoning plan zaštite Kravica i Koćuše. određena područja predloži za europski program NATURA 2000. sanacija i uređenje riječnog korita Trebižata. godini. s ciljem uključivanja određenih područja u međunarodnu ekološku mrežu očuvanja prirodnih staništa i njihovih vrsta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja cilja definirana zaštita okoliša. 3 . jer one osiguravaju kvalitetu života u prostoru. Efekti proglašenja 6. a među deset top projekta uvršten projekt Regionalnog razvojnog centra za zaštitu prirode i okoliša. Zatim tu su: ekonomske razvojne strategije općina Ljubuški i Grude.  Projekt KEC (Županijski/kantonalni akcijski plan zaštite okoliša) za koji je Vlada HNŽ raspisala natječaj i čija se provedba očekuje u 2009. krajolici/pejzaži i prirodni spomenici. Pretpostavke za ovakve procese date su i kroz novi Zakon o zaštiti prirode i šesti okolišni plan razvoja Europske zajednice. gdje se zagovara načelo racionalnog korištenja prirodnih resursa.1 Uključivanje u integracijske procese Kroz kategorizaciju i vrednovanje prostora otvara se mogućnost uključivanja prostora ljudi i roba u integracijske europske tijekove. Projekti poticaja davani od strane resornih ministarstva: turističkim djelatnicima. ako se u njima nalaze “vrste prirodnih staništa od zajedničkog interesa“ i /ili “vrste od zajedničkog interesa“ po međunarodnim kriterijima. obrtnicima i gospodarstvenicima za brži razvoj i ulaganja u odgovarajući projekt koji uključuje zaštitu okoliša dodatni su argument da se zaštita prirode vrednuje kao resurs čije se osnovne komponente na smiju narušavati. vrsta i njihovih staništa. prirodno zaštićena područja. u cilju zadovoljenja provedbe jedinstvenih kriterijia zaštite prostora. poljoprivrednicima. Kroz predloženi federalni Zakon o zaštiti prirode u članku 33. uvažavajući načela održivog razvoja. 6. otvara se mogućnost da Vlada FBiH posebnim propisima. te manji projekti vezani za zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeđa na području HNŽ i ŽZH. Uspostavom zaštićene zone uz rijeku Trebižat stvara se mogućnost integriranja zaštićenih područja na cijelom području delte Neretve kroz jedan sveobuhvatan menadžment plan upravljanja cjelovitim prostorom delte Neretve. Područja koja mogu biti određena za program su nacionalni parkovi.

6. dok rubni dijelovi gradova Ljubuški i Čapljina djelom ulaze u predloženi obuhvat parka. kupalište. Uz sami park smještene su gradske urbane zone poput Gruda. Gradsko središte Gruda ne ulazi u obuhvat parka.  Lokalitet “Humac“ – Franjevački samostan – uz stare iskopine “Gračine“ pruža mogućnost uključivanja povijesne baštine u turističku ponudu. Ostali dio parka većinom je slabo naseljen ili obuhvaća pojedina sela i zaseoke u kojima nema većih industrijskih i drugih postrojenja koja bi značajnije mogla narušiti izgled parka ili ugroziti osnovne biološke i kulturne vrijednosti prostora. posjeta ribnjaku i obilazak mlinice koja je i danas u funkciji). zahvatio bi površinu od 6.  Na području Klobuka vodopad Koćuša će se zaštititi kroz odgovarajuću zonaciju.2 T uristička valorizacija i održivost Prostor uz rijeku Trebižat. a mlinice i tri restorana mogu davati turističku ponudu (kupanje u rijeci.  Lokalitet Peć Mlini s izgrađenim objektima HE Peć Mlini. ali bi osiguravao i provedbu obrazovnih programa. lokalitet je moguće privesti športskoj rekreaciji i odmoru s pratećim ugostiteljskim objektima. atraktivni slap uz lijepo pješčano kupalište. koja bi mogla ući u prijedlog obuhvata Parka prirode. Ravlića pećinom i samim izvorištem moguće je definirati kao edukacijsko-izletnički lokalitet koji bi imao primarnu funkciju zaštite izvorišta i kulturne baštine (mlinica). kod Kavazbašinog mosta. franjevački samostan te mnogi povijesni spomenici kulture).  Lokalitet “Bučina – Čeveljuša“. moguće je već sada istaknuti područja koja bi mogla biti potencijalna središta ili turističke destinacije koje će nositi razvoj parka. Granice budućeg parka obuhvaćale bi cijelu dužinu rijeke Trebižat u dužini od 51 km od Peć Mlina do ušća u Neretvu. bućalište. Duž cijele rijeke vodi regionalna cesta kojom se omogućuje pristup svim područjima parka i turističko ugostiteljskim destinacijama.750 ha. tenisko igralište. 3 . starim mlinicama. rafting – kanu.  Nizvodno na dijelu toka Tihaljine. te urušene mlinice koje je uz malo ulaganje moguće dovesti u funkciju posjećenog je kupališta.  Šetnica uz riječni tok Trebižat omogućuje osmišljavanje turističko-rekreacijske i ugostiteljske ponude (5 restorana. Promatrajući područje kao jednu cjelinu. 3 ugostiteljska improvizirana objekta. Ljubuškog i Čapljine.

ono se mora definirati s aspekta korištenja i namjene. stari rimski grad koji se nalazi pod zaštitom. nabrojani lokaliteti pružaju mogućnost značajnijeg razvoja turističko-rekreacijskih sadržaja. korištenje vodnog resursa itd.). Izletnički turizam. turistima i zaljubljenicima prirode (kamperima).  Područje Struga nudi športsko rekreacijske aktivnosti (kupanje. Na ovaj bi se način stvorila opća klima za razvoj malog poduzetništva 3 . kanu safari.  Područje uz naseljeno mjesto Trebižat je prostor koji svom svojom dužinom od 13 km može pružiti dnevni odmor mještanima. rekreacija.  Lokalitet “Božjak“ – uz uređene plaže i okoliš s 4 ugostiteljska objekta.00 KM. to bi moglo osigurati punu održivost zaštićenom području. namjeni i korištenju kako se ne bi narušile osnovne komponente prirode i turističkog ugođaja. Primarna funkcija u ovom dijelu je zaštita.. ugostiteljstvo i sl. zatim naplate edukativnih i turističkih atrakcija. Područje bi doprinijelo oživljavanju i razvoju prvenstveno sportova na vodi kao što su kanu safari koji već ima tradiciju. Ovo bi bio nesumnjivo veliki doprinos daljnjem razvoju cijele regije kroz racionalno korištenje vodenog resursa uz poticanje razvoja aqua kulture. Promatrani u cjelovitoj turističkoj ponudi regije. uređenje kupališta i trim staza. te kao takvi imaju svoje opravdanje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Područje vodopada “Kravica“ treba zonirati i osigurati dugotrajnu ekološku zaštitu sedre na vodopadu. urađen prilaz i mogućnost korištenja usluga kanu safarija – jedno je od glavnih turističkih odredišta. također je dio ukupne turističke ponude područja. športsko ribarstvo. te stvaranje preduvjeta za jedan širi i sveobuhvatniji pristup razvoja ruralnog turizma. Ukoliko bi se uvele naplate parkiranja.000. Sadašnja ponuda na području rijeke Trebižat stvara prihod od oko 50. kanu safari. ali koji bi se uvelike mogao dalje unaprijediti i postati jedan od glavnih proizvoda buduće turističke ponude područja.  Prostor na ovom dijelu se mora jasno definirati po sadržaju. športske aktivnosti. kroz provedbu i razvoj sportskih sadržaja lova i ribolova. dok se rekreacijski i ugostiteljski sadržaji moraju premjestiti van zone utjecaja na vodopad. ulaska u zaštićeno područje.  Mogorjelo. edukativni programi uz popratnu gastronomsku i ugostiteljsku ponudu mogu osigurati održivost zaštićenom području. kao i naknada za koncesijske ugovore.

i ulaganja u proizvodnju koja potiče mini gospodarstva.. unatoč činjenici da je Zakon usvojen 2003. odnosno organizacije koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. stvaraju se gospodarske pretpostavke za brži razvoj cijele regije. Međutim. rekreaciju. federalnog Zakona o zaštiti prirode (“SN F BiH”. poduzeća/javne ustanove. mini farme (buduće tvornice proizvodnje zdrave hrane).  korištenja posebno uređenih ili pogodnih terena za pojedine namjene.“ Osim budžetskog financiranja zaštićeno područje se može financirati i po osnovi djelomičnog korištenja zaštićenog dobra:  Iz prihoda koji se ostvare vršenjem djelatnosti poduzeća. Za namicanje sredstava od naknada zaštićeno prirodno područje može ostvarivati prihod od:  iskorištavanja prirodnog bogatstva (vodenog potencijala).  Iz drugih izvora koji se utvrđuju zakonom o zaštiti prirode. trgovine. Sredstva ostvarena na ovaj način koriste se za zaštitu i razvoj zaštićenog prirodnog dobra. godine nalazi se i Zakon o fondu koji je predvidio prikupljanje sredstava po pitanju korištenja prirodnih resursa.  korištenja imena i znaka zaštićenog prirodnog dobra. Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti županija. Uspostavom odgovarajućeg i primjerenog režima zaštite na cijelom toku rijeke Trebižata.  Od naknade za korištenje zaštićenog prirodnog dobra. ugostiteljstva. druge pravne osobe i pučani plaćaju naknadu poduzeću.. fond još nije zaživio u praksi. korištenja za (parkiranje. 7. 400 . U Poglavlju X. kao i dio naknada koje moraju plaćati pojedini pravni subjekti kad je u pitanju onečišćenje okoliša. sredstva će osigurati županija putem Županijskog fonda za zaštitu okoliša. broj 33/03) se kaže: “Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti Federacije BiH sredstva se osiguravaju putem Federalnog fonda za zaštitu okoliša. Financiranje zaštićenog područja U setu zakona koji su doneseni 2003. godine. članak 45. snimanja filmova i slično.  korištenja zaštićenog prirodnog dobra za djelatnost turizma. odnosno organizaciji koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. postavljanje reklama i slično). Za korištenje zaštićenog prirodnog dobra.

Ove brojke dovoljno ilustrativno govore da područje uz rijeku Trebižat ima svoj potencijal/vrijednost koja se već sad može brojčano iskazati.00 KM iznosi 80. Na temelju dosadašnjih opažanja na predmetnom prostoru o broju posjetitelja (domaći i strani) koji posjećuju područje kroz razne vidove turističke ponude: kanu safari. ugostiteljstvo. 8. kulturne zabave na otvorenom uz rijeku. srpanj. pristojbe na proizvode i slično. 9. ribe. ali uz javan način praćenja utrošenih sredstava. kolovoz) – dolazimo do brojke od preko 100. prostora za parkiranje. Da bi se sredstva mogla potraživati po odrađenim programima i namjenski utrošiti u očuvanje i zaštitu okoliša. u vremenu trajanja turističke sezone (lipanj. što preračunato kroz turističku naknadu od 1. odnosno organizacije koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. konjička rekreacija. posjeti muzejima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  korištenja usluga poduzeća. dolazimo do spoznaje da područje može razviti svoje vlastite održive aktivnosti koje će osigurati uvjete za život i rad uposlenih u budućem zaštićenom području. 401 .000 KM. odmor uz kupanje i rekreaciju. Sam prijedlog ostavlja prostora i vremena za daljnja stručna i znanstvena razmišljanja i promatranja u svoj svojoj širini i sveobuhvatnosti.000 posjetitelja godišnje. divljači).562 ha prezentiramo kao poticaj za buduća razmišljanja i usuglašavanja. Prijedlog obuhvata Prijedlog obuhvata mogućeg zaštićenog područja Trebižat u površini od 17. Zaključak Zaključak našeg rada je da postoji dovoljno objektivnih i argumentiranih činjenica da prostor uz rijeku “Tihaljina – Mlade – Trebižat“ zavrjeđuje da se promatra u kontekstu uspostave trajne zaštite kroz kategoriju “zaštićeni krajolik/pejzaž – park prirode“. jedan od preduvjeta je i uspostava zaštićenog područja koja će preuzeti brigu oko zaštite i unapređenja prirodne baštine. đačke ekskurzije itd. Upravo ovakav pristup trošenja sredstava utvrđen je Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti prirode. Dodamo li ovom naknade za korištenje resursa (vode.

g. Uredba o Zaštiti prirode HNŽ (“Narodne novine HNŽ”... g. 5/00). g.. Elaborat o izgrađenim i planiranim vodoprivrednim objektima u slivu rijeke Trebižat (Hrvatska vodoprivreda – Split 1993.. Institut za geodetska istraživanja Zagreb. Neum 2000. br. Hidrogeološki aspekti zaštite podzemnih voda u kršu. 402 .. g. 13/94). COST projekt 65. g. Zakon o zaštiti okoliša ZHŽ (“Narodni list”. Nacrt Zakona o zaštiti prirode FBiH. Sarajevo 2002.Karta obuhvata mogućeg zaštićenog krajolika/parka prirode “Tihaljina – Mlade – Trebižat“ Literatura Šesti okolišni plan EU za okoliš. NEAP – BIH. br. g. Sarajevo 1985. Ribolovna gospodarska osnova HNŽ – Mostar 2000. Sarajevo 2000. Savjetovanje – zaštita od voda i održivi razvoj. Čapljina 2002. Prostorni plan općine Ljubuški. g... LEAP – općine Čapljina.

Svakako. biciklizam. ing. godine upisan je na listu močvara od međunarodne važnosti za ptice močvarice (Ramsarska konvencija). park prirode.411 ha. promatranje ptica. ekosustav. Nalazi se u jedinstvenom aluvijalnom močvarnom području delte Neretve u Bosni i Hercegovini.. sportski ribolov. dipl. kongresni turizam. Pokriva prostor od 7. Do proglašenja je egzistirao kao lovište. Čapljina 403 . a posebice općina Čapljina i Stolac. godine stavljen je na popis međunarodno značajnih područja za ptice.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja TURIZAM. Nikola Zovko. Turistička ponuda se ogleda kroz turističke atrakcije kao što su: foto-safari. a 2001. dipl. ing. i dr.. Zbog svoje vrijednosti nalazi se na listi posebno zaštićenih mediteranskih oblasti (Barcelonska konvencija). škola u prirodi. sportske pripreme. turistička ponuda 1 Stjepan Matić. Park prirode “Hutovo blato“. i raspolaže s iznimnim prirodnim i krajobraznim vrijednostima. U eko-sustavu kao što je Hutovo blato potrebno je pažljivo raditi na planiranju prostora koje će po pojedinim zonama omogućiti valorizaciju resursne osnove kroz turističku ponudu. Isto tako. MOGUĆNOSTI RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA PARK PRIRODE “HUTOVO BLATO“ Stjepan Matić Nikola Zovko Sažetak Park prirode “Hutovo blato“ proglašen je kategorijom “zaštite parka prirode“ 1995. park kroz svoj daljnji razvoj i osmišljavanje turističke ponude te samoodrživosti predstavlja pokretač turističkog i gospodarskog razvoja regije. 1998. Ključne riječi: biološka i krajobrazna raznolikost. kanu-safari. godine. primarni cilj je očuvanje prirodnih vrijednosti krajolika s biološkim vrijednostima.

Nalazi se svega 20-ak kilometara od mora. turističke aktivnosti se mogu u velikoj mjeri kontrolirati. Ovaj vid lovnog turizma bio je prepoznat ne samo u domaćim nego i u međunarodnim okvirima. i lovni turizam je sveden na minimum. uprava poduzeća. Klimatski uvjeti su također pogodni tijekom cijele godine i omogućuju razvoj sezonski interesantnih vidova turizma. Isto tako. kao gospodarska aktivnost. pooštrene su mjere zaštite. u okruženju obiluje kulturno-povijesnim i prirodnim lokalitetima.Uvod Turizam u Hutovu blatu. Kao alternativu. Adekvatnim zoniranjem i drugim propisima koji uređuju pitanja zaštite. u suradnji s institucijama i kroz implementaciju projekata. izostala su značajna sredstva neophodna za funkcioniranje svih službi u parku. Istovremeno su se i prihodi smanjili. kao djelatnosti s najbržim rastom. Mogućnosti turističke ponude Turizam predstavlja nezaobilazan potencijal razvoja i uključenja lokalne zajednice kroz poboljšanje socio-ekonomskog napredaka u i oko zaštićenog prostora. Kao posljedica zabrane lovnog turizma. Kao turističko-gospodarska aktivnost. Međutim. stjecanjem dohotka i upošljavanjem lokalnog stanovništva. a posebice zaljubljenike prirode. 04/05) je uspostavio sveobuhvatnu zabranu lova na cijelom prostoru parka. koji su vremenom postali tradicionalni gosti Hutova blata. Netaknuta priroda i bogat biljni i životinjski svijet Hutova blata privlače sve turiste. Posebice su se isticali talijanski posjetitelji. lov an ptice u vrijeme migracija kad u prostor parka dolazi na tisuće jedinki različitih vrsta. br. povezano je dobrim prometnim komunikacijama. 404 . lov je za park predstavljao značajan dio prihoda: kako od same organizacije i odstrela tako i kroz korištenje ugostiteljsko-pansionskih usluga kao pratećih prihoda parka. stavljanjem Hutova blata pod zaštitu i stupanjem na snagu Zakona o parku prirode. tj. Zakon o zaštiti prirode (“Narodne novine HNŽ/K”. Provedbom projekta LIFE i zaključaka koji su se odnosili na zabranu lovnog turizma s iznimkom pojedinih regija u parku. brzim i nekontroliranim razvojem turizma u zaštićenom prostoru može se prouzročiti degradacija osjetljivih ekosustava. počela je razvijati druge vidove turističke ponude. datira od ranih 50-tih godina prošlog stoljeća – posebice lovni turizam. Hutovo blato predstavlja specifičnu i veoma dobru turističku destinaciju.

a što se i vidi iz statistike posjetitelja parka. a posebice općina Čapljina i Stolac. izgraditi još i dodatne edukativne sadržaje kako bi Hutovo blato postalo svojevrsno edukativno središte za regiju i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Stoga je potrebno. Turistička ponuda se ogleda kroz turističke atrakcije kao što su:  Foto-safari  Kanu-safari  Sportski ribolov  Promatranje ptica  Škola u prirodi  Biciklizam  Sportski turizam  Kongresni turizam Statistički prikaz posjetitelja parka Značajno je naglasiti. osim postojećih. 405 . Isto tako park kroz svoj daljnji razvoj i osmišljavanje turističke ponude te samoodrživosti predstavlja pokretač turističkog i gospodarskog razvoja regije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Uz izgrađenu infrastrukturu. primarni cilj je očuvanje prirodnih vrijednosti krajolika s biološkim vrijednostima. park predstavlja nezaobilaznu destinaciju u daljnjem turističkom napretku i povećanju broja posjetitelja. Svakako. da su djeca školskog uzrasta najbrojniji posjetitelji i da se taj broj konstantno povećava.

 urediti edukacijsko središte na Karaotoku. također.  izgraditi kamp naselje za učenike i sportske ribolovce. boćalište. posebice kroz razvoj specifične turističke ponude. košarku. Zaključak Park prirode “Hutovo blato“ – uz planski usmjerena ulaganja.  proširiti ponudu kroz uređenje botaničke. opremiti zoološki vrt. ornitološke i akvarijske zbirke. bazen.. teretana. institucijama vlasti i privatnim sektorom – može prerasti u vrlo značajnu i interesantnu turističku destinaciju. dobru suradnju s lokalnom zajednicom. igralište za odbojku na pijesku. ne smiju zanemariti ekološke limite prostora. znanstvenim institucijama. Turističke aktivnosti.Razvojne mogućnosti parka Za kompletiranje turističke ponude Parka prirode “Hutovo blato“ planiraju se određene aktivnosti:  izgraditi nove smještajne kapacitete..). Literatura Arhiva Parka prirode “Hutovo blato“ 406 .  izgraditi nove sportske sadržaje uz nogometno igralište (tenisko igralište. Kroz privredne aktivnosti u specifičnom prostoru svakako se treba rukovoditi načelom integralnog upravljanja.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Foto-safari Škola u prirodi 40 .

.

sci. Federalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa 40 . Faunu kopna odlikuje 52 vrsta ptica i preko 20 vrsta sisara. Fakultet prirodoslovno-matematskih i odgojnih znanosti. Akvatična fauna prikazana kroz sastav ihtiopopulacija ukazuje na prisustvo sedam vrsta i u sastavu makroinvertebrata preko 30 vrsta.dr. raritet.. prostor Stojčevca. Registrovano je 26 biljnih zajednica koje sačinjavaju 131 vrsta u sastavu dendroflore. u sastavu gljiva registrovano je 20 vrsta. prvenstveno Velika i Mala Aleja iz perioda 1893. biljke.. a posebna specifičnost je pet endemičnih vrsta. životinje. Sveučilište u Mostaru Mr. diverzitet. Sve registrovane vrste u sastavu živog svijeta odlikuju rezentativnost i raritet. izvorišni dio rijeke Bosne su kulturno-historijska obilježja.sci.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIRODNE I KULTURNOHISTORIJSKE VRIJEDNOSTI VRELA BOSNE Sadbera Trožić-Borovac Dubravka Hafner2 Lamija Abdijević3 Sažetak Rad je rezultat dugogodišnjih istraživanja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti prostora Vrela Bosne.sci.. vile 1 2 3 Prof. arheološko nalazište u području Vrutci i Rimski Most. Ključne riječi: aleja. Posebno obilježje prostoru Vrela Bosne koje uključuje selo Vrutci. Kao rezultat poznavanja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti širi prostor Vrela Bosne zahtijeva zaštitu i revitalizaciju na temelju ekoloških okvira koje će doprinijeti uspješnoj koegzistenciji prirodnog i kulturnog. 14 vila.dr.com Prof. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo e-mail: sadberatb@yahoo. preko 400 vrsta zeljastih biljaka (veliki broj ljekovitih i medonosnih).. a u sastavu akvatičnih mikrofita konstatovano je 102 vrsta. takson. endemičnost.

obradu uzoraka i statističku analizu dobivenih podataka o kvalitativno-kvantitativnom sastavu. Dobiveni podaci su aplicirani na kvalitet vode primjenom saprobnog indeksa Pantle-Buck. Shodno atraktivnosti područja prirodno-kulturno-historijske vrijednosti daju poseban karakter prostoru.Uvod Prostor Vrela Bosne predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne koji je smješten jugozapadno od grada Sarajeva ispod obronaka planine Igman i Bjelašnice. Istraživanja prirodnih vrijednosti ovog područja usmjerena su na upoznavanje faune i flore izvorišnog dijela rijeke Bosne (Šenk. a nije zabilježen neki značajniji razvoj ovog prostora. Materijal i metode rada U toku iznalaženja rješenja i kategorizacije područja izvršena su istraživanja sastava vodene i kopnene flore i faune u periodu 2003. U osmanlijsko doba razvoj ovog prostora tekao je veoma sporo. U tursko doba organizovani su teferići ili izleti u području vrela Bosne. Stojčevac i selo Vrutci. “Rimski most”. ovaj prostor čini cjelinu. Vegetacijska karta je rezultat terenskih istraživanja i 410 . te veliki han-karavan saraj (zgrada sadašnje opštine Ilidža). a i u okviru projekata usmjerenih na zaštitu područja Vrela Bosne. 2002). početak Velike aleje. U sastav ovog dijela granično je određen prostor Plandišta. 1956) i analize kvaliteta vode na temelju upoznavanja faune bentosa (Trožić-Borovac.-2005. kameni most na Željeznici. a izgrađen je i most na Plandištu. Sam naziv Ilidža je turskog porijekla i označava banju ili toplicu. Preokret u razvoju banje Ilidža i ostalog prostora dešava se davne 1885. a prema stepenu naseljenosti prestavlja najstarije naselje u središnjem dijelu Bosne. godine. po prvi put je iznijet globalan prikaz prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti Cilj rada je da prema navedenim vrijednostima područja ukaže na glavne odredbe kojima je prostor Vrela Bosne proglašen Spomenikom prirode i tako smješten u rang zaštićenih područja po odredbama IUCN kriterija. Istraživanje akvatične flore i faune realizovano je kroz hidrobiološka uzorkovanja. 1955. godine kada Zemaljska vlada uzima banju pod svoju kontrolu doprinoseći razvoju banjskog kompleksa i šire okoline Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne. U ovom radu. Sadašnju fizionomiju i izgled područja Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne dobiva u vrijeme Austro-ugarske vladavine. U rimsko doba Ilidža nosi naziv Lužani. Prvi podaci o Ilidži (opština kojoj pripada prostor administrativno) potiču još iz neoloita. Zajedno.

2005). 1920) četiri dinarska endema: Gammarus bosniacus Schäf. u izvorima selo Vrutak 32 vrste. 2. U vodama šireg područja Vrela Bosne do Rimskog Mosta od makrofita konstatovano je prisustvo 19 vrsta koje gusto obrastaju sediment riječnog korita. Vrela Bosne i izvori u selu Vrutak 102 vrste mikrofita (Trožić-Borovac. 2. jedan dinarsko-alpski endem Siphlonurus croaticus (Ulmer. 1): 1.. S. 3. u bentosu izvora Stojčevac 20 vrsta. 26 vrsta su isključivo izvorske i veoma su rijetke (Hafner. Popis kulturno-historijskog naslijeđa rezultat je podataka iz Federalnog zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe BiH. Rezultati analize biljnih zajednica na prostoru Vrela Bosne ukazuju na razvoj 26 biljnih zajednica (prilog 1). 2005). na prostoru Plandišta 21 takson. 5. 5. Drusus bosniacus Klapalek 1900 411 . 30 taksona. Hafner. D. u hidroekosistemima izvora Stojčevac. u Vrelu Bosne (3 izvora) 22 taksona. 6. Na naznačenom prostoru konstatovano je 20 vrsta gljiva (IGH. 2004). deset vrsta je isključivo vezano za izvorišne dijelove. a u njima je registrovano preko 131 vrsta dendroflore. 4. preko 400 vrsta zeljastih biljaka i 102 vrste akvatičnih mikrofita (tab. konstatovano je pet endemičnih vrsta. u bentosu tri izvora Vrela Bosne 71 vrsta. Tabela 1 Karakteristike sastava flore i gljiva prostora Vrela Bosne Broj vrsta specifičnost drveće 131 Zaštićene i ugrožene Zeljaste biljke >400 Medonosno i ljekovito bilje gljive 20 jestive mikrofite 102 26 sa uskim arealom rasprostranjenja Na osnovu kvalitativne analize sastava invertebrata u bentosu hidroekosistema na širem području Vrela Bosne konstatovano je: 1. Rezultati i diskusija Prema rezultatima kvalitativno-kvantitativne analize sastava mikrofita (nižih biljaka) utvrđeno je prisustvo (tab. 4.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prikazana je kartografski u prilogu. 1). 3.

1981).000 stabala kestena i platana). velika raznovrsnost kopnene faune sisara i ptica. zeljastih biljaka. Ne postoje precizni podaci kad je most sagrađen ali nosi naziv Rimski zbog uzidanih detalja sa rimskih građevina. 1971).2). Vile su građene uglavnom od prizemlja sa trijemom i sprata sa velikim verandama. U sastavu kopnene faune registrovano je oko 20 vrsta sisara.(Marinković. 1955 (Marinković. preko 20 vrsta gljiva. Dobivene vrijednosti su u kategoriji oligosaprobnih ili čistih voda. Ostalih pet je devastirano i zahtijeva obnovu. veliki diverzitet drveća. Chaetopteryx bosniaca Marinković. bogata hidrografska mreža iz čega proizilazi da je širi prostor Vrela Bosne prema svim kriterijima ekološki senzitivno područje tj. Zaključak Rezultati analize prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti šireg prostora Vrela Bosne ukazuju da prostor obilježavaju 26 biljnih zajednica.: 412 . 52 vrste ptica (dosta migratornih vrsta). Na osnovu sastava vodene flore i faune bentosa vodnih ekosistema izvršena je ocjena kvaliteta vode. Od 14 vila iz tog perioda sačuvano je osam. Ovo je predromanička građevina (Abdijević. visokim krovovima i kulama na čijem vrhu je vidikovac. ali nizvodno prema Plandištu dolazi do blagog porasta onečišćenja koje je rezultat pojačanog antropogenog uticaja i neplanskog upravljanja prostorom. Rimski most se u starim dokumentima spominje kao “Bosna basi kuprisi“ (“most kod izvora Bosne“). posebna specifičnost sastava akvatične flore i faune. u periodu devetog i 10 vijeka podignuta je crkva posvećena svetom Stjepanu Prvomučeniku. tri su obnovljene i imaju svoj izvorni oblik. On kao takav predstavlja zaštićen spomenik kulture. uz Veliku aleju Zemaljska vlada Austro-ugarske izgradila je ladanjske objekte za svoje potrebe. Tabela 2 Karakteristike sastava faune prostora Vrela Bosne životinje specifičnost invertebrata >30 pet endema ihtiopopulacije 7 ugrožene sisari 20 rijetke ptice 52 ugrožene i rijetke Kulturno-historijsko naslijeđe predstavljeno je kroz Veliku i Malu Aleju koje su formirane u periodu 1993. 2005). godine (3. Područje Vrutaka je arheološko nalazište. Nipharagus ilidžensis ilidžensis Schäf. a u sastavu vodene faune preko 30 vrsta (tab.

(2005): Biodiverzitet algi i ocjena kvaliteta vode.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  reprezantativno  pejsažne vrijednosti  pogodno za naučna istraživanja  monitoring  mjesto konflikta prirodnog i urbanog  zasnovano na biološkim informacijama Najprihvatljiviji način upravljanja ovim prostorom je potpuna konzervacija (zaštita) čitavog prostora. 3. prostor analiziran u radu je proglašen Spomenikom prirode. Institut za hidrotehniku i građevinarstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Johnson.. 6. u u Elaboratu: Zaštita prostora Vrela Bosne. The Nature Conservancy and World Resource Institute Institut za građevinarstvo i hidrotehniku Građevinskog fakulteta Sarajevo: Zaštita šireg prostora Vrela Bosne Marinković. Literatura Abdijević. 1995. M. Institut za hidrotehniku i građevinarstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Hafner. (1995): Biodiversity in the Balance: Approaches to Setting Geographic Conservation Priorities. naznačene su odredbe adekvatnog upravljanja. 1977: diferencijacija populacija nekih vrsta vodenih insekata. The Biodiversity Support Program – A USAID Consortium of World Widlife Fund. Redžić et all. 5. 131pp Marinković-Gospodnetić. bogastvo biljnim i životinjskim vrstama rijetkost (raritet) endemičnost živih oblika reprezentativnost ugroženost funkcija ili namjena Uvažavajući naznačene činjenice. N. u Elaboratu: Zaštita prostora Vrela Bosne. D. (2005): Kulturno-historiske vrijednosti šireg prostora Vrela Bosne. 2001) su: 1. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. L. 128 p 413 . (1981): Trichoptera. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. 2. 4.Gospodnetić i sur. a parametri koji to određuju (Johanson.C. ali i dalje u konfliktu sa urbanim priroda gubi i nestaje. Elaborat: Endemične vrste vodenih insekata u Bosni i Hercegovini.

S. S. Gas Wasserfach.. S. Redžić. (2004): Fitobentos i zoobentos hidroekosistema šireg područja Vrela Bosne u ocjeni kvaliteta vode..O. (2002): Istraživanje makroinvertebrata bentosa rijeke Bosne i pritoka u ocjeni kvaliteta vode. Barudanović. Acta Ichtyologica Bosniae et Hercegovinae. Elaborat CEPRES Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Trožić-Borovac. D.. Trožić-Borovac. R. Hafner. Buck. JP“Vodno područje slivova rijeke Save“ 37: 18-26.. (2001): Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac. Đug. H. (1956): Faunističko-ekološka ispitivanja izvorskog dijela rijeke Bosne.Pantle. (1955): Biologische Uberwachung der Gewasser und die Darstellung der Edgebnisse. 96/18:604. 2: 29-61 414 . Doktorska disertacija. S. S. F. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Šenk. Voda i mi.

the source part of the river Bosna are the culture-historical elements. Special attribute to the area of Vrelo Bosne which includes the village Vrutci. in the group of fungi 20 species have been registered. archaeological finding in Vrutci and the Roman Bridge (Rimski most). diversity. 26 plant groups have been registered which consist of 131 species in the constitution of dendroflora. As a result of cognition of natural and culture-historical values the wider area of Vrelo Bosne demands protection and revitalization on the basis of ecological frames which are going to contribute to successful coexistence of the natural and the cultural. over 400 species of herbaceous plants (a large number of medical and honey plants). 14 villas. the territory of Stojčevac. rarity. animals. and in the group of aquatic microfites 102 species have been registered. plants. endemic. firstly Great and Small Alley from the period of 1893.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja NATURAL AND CULTURALHISTORICAL VALUES OF RIVER BOSNA Abstract The work is a result of long-time researches of natural and culture-historical values of the area of Vrelo Bosne. in the constitution of macroinvertebrat over 30 species.. and special specifity is five endemical species. villas 415 . All registered species in the constitution of the living world are characterized with rezentaticity and rarity. Aquatic fauna is represented through the constitution of ichtiopopulations indicates to the presence of seven species. taxon. Key words: Alley. 52 species of birds and over 20 species of mammals characterize the land fauna.

.

naučni ili duhovni značaj. historijski. koja uživaju posebnu zaštitu i na način propisan zakonima i međunarodnim konvencijama čiji je potpisnik BiH. historijski ili društveni značaj ili drugu posebnu vrijednost za buduće generacije kao i za sadašnju zajednicu: . 1 2 Kantonalna Javna ustanova “Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa“ Bihać Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona/županije. (ICOM) Kulturno naslijeđe pokretno. – spomeničke cjeline. bilo prirodnu bilo umjetnu.građevinsko-arhitektonski objekti. za koju se smatra da ima estetski. nalazišta. NEODVOJIV DIO RAZVOJA TURIZMA U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU Mirzet Mujadžić Anto Marjanović2 Sažetak Kulturno naslijeđe predstavlja svaki koncept ili stvar. Nepokretni kulturni spomenici su ona mjesta koja su dio kulturnog okoliša koja imaju estetski. predstavlja osnovu kulturnog ambijenta u kojem živimo i razumijemo naš kontinuitet. kao svjedočanstvo daleke i nedavne prošlosti i naše zajedničko dobro. nepokretno i krajolici koji nas okružuju. budući da svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi. arheološki i historijski lokaliteti. Spomenici kulturnog naslijeđa su dobra od opšteg interesa. te građevinske i fortifikacijske cjeline i drugi nepoktretni objekti i dijelovi objekata i cjelina trajno vezanih za određenu sredinu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja KULTURNO NASLIJEĐE. cijela naselja ili njihovi dijelovi i nekropole i druge grupe građevina kada čine jedinstvenu cjelinu. Smatra se da oštećenje ili nestanak svakog dobra kulturnog naslijeđa predstavlja osiromašenje kulturnih dobara svih naroda svijeta. Bihać 41 .

predmeti dekorativne umjetnosti. naučnom. kojim se želi vratiti dio izgubljenog historijskog identiteta sredini koja je srasla sa dobrima kulturnog naslijeđa. Svi predmeti koji su uvršteni u inventar muzeja.predmeti iskopani iz zemlje ili izvađeni iz vode.knjige.vojni predmeti. ulica. . nazivi mjesta. Pokretno kulturno naslijeđe čine predmeti koji su od važnosti iz etnoloških. arheološkog. grafički ili televizijski materijal ili zvučni zapisi. pojedinačni objekti ili grupe iz oblasti likovnih i drugih umjetnosti. koje su dovoljno jedinstvene da čine topografski definisane cjeline. Njihove sudbine su tako isprepletene da se odvojeno ne daju zamisliti i ne mogu kazati. socijalnom i stručnom značaju. Kako je obnova dobara kulturnog naslijeđa složen proces. koja su od izuzetnog historijskog. umjetničkih. . umjetničkog. .predmeti likovne umjetnosti. odnosno područja koja su djelimično izgrađena i dovoljno karakteristična i homogena da se mogu topografski definisati. zapisi. . biblioteka. naučnih ili tehnoloških razloga. arheološkog. Lokalitete: zajednička djela čovjeka i prirode. književnih. . umjetničkom. urbanizma i arhitekture. a cjelovitost prostorima i ambijentima koji su razoreni.predmeti koji su djela etnografske umjetnosti ili etnografija. dokumenta ili fotografije. Zbog toga između života ljudi ovoga kraja i dobara kulturnog naslijeđa postoji prisna vjekovna veza. Raznolikost opštehistorijskog procesa na području Unsko-sanskog kantona ukazuje na neiscrpnost i bogatstvo slojeva proteklog života. arheološkom. uključujući instalacije i opremu. umjetničkog. jer kao predmeti spadaju u jednu ili više slijedećih kategorija: . socijalnog ili stručnog značaja. Grupe građevina: homogene grupe gradskih ili seoskih građevina izuzetne po svom istorijskom. trgova i drugi nazivi i obilježja koja služe očuvanju uspomena na značajne događaje i ličnosti. koji često nosi u sebi složene i tajenstvene drame i historije. imperativ svih 41 . Evropska konvencija o zaštiti arhitektonskog naslijeđa odnosi se na sljedeća trajna dobra: Spomenike: sve građevine i strukture od izrazitog historijskog. .predmeti od naučnog ili tehnološkog značaja. Zbog toga je započet proces njihove obnove utemeljen na naučnim principima zaštite poštujući svjetske konvencije i povelje o zaštiti kulturnih dobara sa istim pristupom svim historijskim slojevima i njihovim jednakim valoriziranjem počevši od Stare Ostrovice u Kulen Vakufu. historijskih.. naučnog.drugi predmeti određeni propisima. . arhiva i drugih institucija dio su pokretnog kulturnog naslijeđa. naučnog. socijalnog ili stručnog značaja. arheoloških.spomen obilježja.

koji svjedoče o neprekidnoj smjeni različitih etnosa. gdje nova gradnja uvažava principe prostornih. 500 arheoloških lokaliteta (od toga 200 predhistorijskih. 40 stambenih zgrada. nerijetko isprepleteni. kulturnih koncepata. 7 starih prosvjetnih zgrada. Svi ti tragovi. 12 privrednih objekata. 41 . staklu. mezarja i turbeta). priča. Na području Unsko-sanskog kantona evidentirano je oko 500 nepokretnih i 35 pokretnih dobara kulturnog naslijeđa. oko 70 starih džamija i tekija. dodatno ojačani i pretvoreni u znatno jače tvrđave. na području budućeg nacionalnog parka Una registrovano je 49 arheoloških lokaliteta). odnosa prema mističnom i transcendentalnom. (mi smo dosad evidentirali osam (8) džamija s drvenom munarom. keramici. 100 antičkih. 76 memorijalnih spomenika (srednjovjekovnih nekropola. Od prvog dana ljudskog prisustva na prostoru USK-a do danas ostali su tragovi nataloženi. pjesama i igara predstavljaju ukupnost kulturnog naslijeđa Krajine. materijalizovani u metalu. i na taj način uspostavili relacije koje su vladale ovim prostorom. ali i tehnološkog napretka i osvajanja novih znanja. 200 srednjovjekovnih – rimskih. materijala i postupaka. mnogi gradovi u osmanskom periodu su obnovljeni. kao i oni prenošeni predanjem u vidu vjerovanja. gdje smo mi bili svoji na svom. historijskog i društvenog razvoja različitih ljudskih zajednica i društva u cjelini na ovom prostoru. 12 gradova u svojoj blizini ima gradinske lokalitete. podignuto je i nekoliko potpuno novih gradova. a gotovo svi prošireni.Unu i Sanu. (s tim da za 38 gradova postoje tragovi koji su vidljivi na terenu). stilskih i drugih odnosa čuvajući najvrijednije objekte za restituciju primjenom odgovarjuće metodologije. kao specifičan dio opšteg civilizacijskog razvoja čovječanstva. 6 zgrada koje su vezane za događaje iz NOB-a itd. 16 utilitarnih. Ovo naslijeđe nastalo je u kulturama čije su granice uglavnom zahvatale veća područja od onog omeđenog današnjim granicama USK-a. ali i neke kulture predhistorije) da granice tih širih kulturnih. Evidencije pominju oko 30 crkava i manastira. Bilo je slučajeva (dio srednjeg vijeka i osmanskog perioda. 16 mostova (dokumentovan jedan rimski most u Starom Majdanu). etničkih ili političkih entiteta upravo prolaze onom prostornom razdjelnicom koja danas dijeli dva porječja . Kulturno naslijeđe zaštićenog područja predstavlja materijalizovani izraz kulturnog. česme i šadrvane. blizu 50 starih gradova. a 11 gradova planski je napušteno i porušeno od strane habsburške vlasti u drugoj polovini XVI stoljeća. umjetničkih doživljaja stvarnosti. Samo tako bi se osujetila namjera onih koji su zaboravili i uništavali dobra kulturnog naslijeđa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja naših intervencija upravo mora biti očuvanje kontinuiteta prostornih odnosa restitucijom objekata koji su tu postojali. kamenu. cjeloviti ili u fragmentima.

odražava kulturu i način života. i tehnološke baštine do savremene i tradicijske kulture. Nažalost. kao i arhitektonsko naslijeđe u cilju obezbjeđenja instrumentarija za zaštitu. usljed viševjekovnih ratnih razaranja. obogaćuje u različitim aspektima života. Graditeljsko naslijeđe ima neprocjenjivu vrijednost u našoj savremenoj civilizaciji. godine ažurirana samo u rijetkim slučajevima. od pokretne i nepokretne. također. identifikacija i valorizacija posebnosti dobara prirodnog i kulturnog naslijeđa na Unsko-sanskom kantonu. a omogućavaju nam da čovjekov život i djelovanje sagledamo u širim vremenskim dimenzijama. kao značajan potencijal za korištenje ovih resursa u procesu prostornog planiranja. Posebnosti kulturnog naslijeđa kao temelj za razvoj USK-a predstavlja i graditeljsko naslijeđe sa naglaskom na stare gradove koji čine jedinstvenu koncentraciju ratnih objekata kao posebnost u evropskim okvirima. Prema definiciji koju daje ICOMOS/UNESCO. Ona je nezamjenjiv dio materijalne i duhovne kulture svakog naroda i određuje izgled gradova. upravljanje i planiranje historijskim područjem i krajolikom. duhovne. Postojanje dobara prirodnog i kulturnog značaja tj. veliki broj spomenika kulturnog naslijeđa znamo samo po opisu i historijske literature. njene umjetničke i historijske poruke prezentuju specifične vrijednosti tradicija i uspomena. višegodišnje zapuštenosti. predstavlja i postprijemnu obavezu članica Evropske Unije. kulturne predjele-krajolike. Taj koncept je osnov za razvoj turizma na USK-u kao kulturnog čina tj. Uključivanje dobara prirodnog i kulturnog naslijeđa u programe zaštićenog područja. 420 . sportskog. razvoj kulturnog turizma. sela i krajolika. Ona doprinosi pojačavanju svijesti o kulturnom identitetu pojedinca i zajednice. pokretno i nematerijalno naslijeđe. nepokretnu i duhovnu baštinu. Naslijeđe nas. mnoga od ovih svjedočanstava su u stanju akutne ugroženosti. pa smo svjesni da je njegovo očuvanje važno za dobrobit i prosperitet sadašnjih i budućih generacija. turizma sa kulturnom motivacijom na ovom području. osiguranje tržišta nekretnina i otvaranja novih radnih mjesta. što je i jedan od strateških pravaca Unsko-sanskog kantona. dnevnog ili noćnog života određene destinacije. tačnije. a koji predstavljaju osnovni uslov za privredne djelatnosti regionalni razvoj.I pored toga. kulturno naslijeđe ovog prostora smatra se neistraženim i sa djelimičnom dokumentacijom koja je od 1950. ali i cjelokupni kulturni život neke zemlje. stoga je održivi razvoj u zaštićenom prostoru nezamisliv bez uključivanja dobara kulturnog naslijeđa u sve planove razvoja kulture i turizma. kulturni turizam obuhvata pokretnu.

architecture. Naime. immobile and landscapes as a testimony of the far and earlier past represents a base of the cultural ambience in which we live and understand our community. pa su prema tome često i preduslov turističkog odabira. necropolises and other categories of buildings (monumental-criterions.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Pojam kulturnog turizma sjedinjuje u sebi pojmove kulture i turizma. monumental complexes. whole communities or parts of it. and other immobile objects and parts of the objects and complexes which are permanently linked to certain areas. streets. scientific or spiritual meaning. scientific.every nation gives its contribution to the world trough culture. historical. which serve to maintenance of a memory on some important happening or a person). Immobile cultural monument is a part of the cultural landscapes which has esthetic. scientific. archeological. Summary Cultural heritage represents every concept or the object of artistic. findings. mobile. archeological and historical locations. which are under special protection that is determined with laws and international conventions. social or professional importance. Every damage or disappearance of any well of cultural heritage is considered as a pauperization of the cultural wells of every nation. or social meaning. including installations and equipment. Monuments of the cultural heritage are wells of common interest. historical. buildings and fortification complexes. since as it is well known. archeological. artistic. 421 . European convention on protection of architectural heritage relates to followed permanent wells: MONUMENTS: every building and structure of distinct historical. street titles. which signer Bosnia and Herzegovina is also. partial objects or groups from different art movements. jasno je da kultura i kulturna baština pridonose atraktivnosti određene turističke destinacije. Ako se ta dva pojma pokušaju zamisliti u nekom kontekstu. GROUPS OF BUILDINGS: homogeny groups of urban or suburban buildings which are exceptional by its historical. squares and other terms and marks. Cultural heritage. urbanism. or some other special value for future generations and for the today’s communities: objects of architectonic and engineering meaning. na prvi se pogled čini da su vrlo blisko vezani i da se vrlo dobro upotpunjuju.

that the revitalization of historical wells is complicated process of bringing back the parts of lost historical identity to the areas which are grown together with wells of cultural heritage. photography’s. starting with Stara Ostrovica in Kulen Vakuf. That is because. and which are rare or unique enough to be parts of topographically defined complexes. archeological. Because of that. historical. Diversity of historical process on the ground of Una-Sana canton indicates infinite and rich stratification of the past life. and bringing back the wholeness to the areas and ambience which are destroyed. artistic. which is a part of museum collection. library-collection or some archive inventory. and have remarkable historical. the imperative of all must be remaining the continuity of spatial relations by restoring the objects which have existed on those places before. or some other institution. scientific. which has ethnological. Considering the fact. or areas which are build by part and characteristic enough to be topographically defined. LOCATIONS: joint activity of human and nature. which are parts of ethnological collection  Military items  Items of decorative art  Items of visual arts  Items of scientific or technological importance  Books. a strong connection exists for centuries between people of this area and the wells of cultural heritage on this region. scientific. social and professional importance. which very often had complicated and mystified history. Their stories are so mixed. archeological. respecting the international conventions and charters on protecting of a cultural heritage. 422 . That is the reason for the initiation of the process. is a part of mobile cultural heritage. with the same approach to all historical layers and its equal valorization. MOBILE CULTURAL HERITAGE: is made of items. that is hard to tell them separately. documents. technological and literary importance. graphical or TV-material or audio-recordings  Other items determined by regulations Every item. which is based on scientific principals of protection. they are defined by one or several of these categorizations:  Items excavated from the ground or water  Items.social and professional importance. as objects.

so that we may be aware that it remains important for common good and prosperity of today’s and future generations. Built heritage has priceless value in our contemporary civilization. villages and landscapes. the intention of those who destroyed would be stopped. That concept is a basic for development of tourism in Una. It is displaceable part of material and spiritual culture of every nation and it determents the shapes of cities. 423 . glass. by war activities during centuries. but also technological improvement. artistic impression of the reality. which testify continuous shift of different ethnos. and actions. and it allows us to look at life and human actions in wider time dimension. as a foundation for development of Una-Sana canton represents built heritage with the accent on old cities which made unique concentration of war objects as a feature in frames of Europe. It contribute to reinforcements of awareness for cultural identity of the individuals and communities. which boundaries wore even bigger from those we have today. progress and new knowledge and understanding of materials. Heritage enriches us in different aspects of life. understanding of surreal and mystic. historical and social development of different human communities and society in total on this area. whole or partial. On the grounds of Una-Sana canton has been listed around 500 immobile and 35 mobile wells of cultural heritage. From the first day of the human existence on the area of Una-Sana canton until today. ceramic. cultural concepts. even those which are inherited trough stories. Unfortunately. the traces remained. many of them were to be renewed into stronger fortifications in Ottomans empire.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja By doing so. Even though this list is pretty wide. and squalor. Specificity of natural heritage. it considers that the cultural heritage on this area is not enough explored and has partial documentation which has been since 1950. actuated in rare cases. nearly 50 old towns (38 of them has visible traces) 12 cities in its closeness has fortifications. many of these testimonies are in the state of acute danger. This heritage has come into existence in culture. The cultural heritage of protected area represents materialized expression of cultural.-Sana canton as tourism with cultural motivation. beliefs and games represent the actual cultural heritage of Krajina. Every trace which is materialized in metal. stone. and 11 towns has been strategically deserted and destroyed by the hand of Habsburg authority in the second half of XVI century. as a specific part of general civil development of humanity.

In the definition given by ICOMOS/UNESCO. cultural tourism contains mobile. immobile and spiritual heritage. It is very clear that the culture and the cultural heritage contribute to activity of tourism. but also the whole cultural life of some country. 424 . so they are very often postulated for tourism. The term cultural heritage frames all terms of culture and tourism.

Mnoge biljne i životinjske vrste su pred izumiranjem. te zaštititi prirodni biodiverzitet od daljeg izumiranja.com 425 . ali i obezbijediti finansijska sredstva za dalju zaštitu i održivi razvoj. Turizam. uz pravodobno planiranje i pravi razvoj. i da krenu sa razvijanjem takve turističke ponude koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe budučih gostiju. postala su jedina mjesta gdje je još uvijek moguće očuvati prirodnu ravnotežu i sklad. mail: cenitor@gmail. upravljanje ovakvim područjima je veoma često ekonomski neisplativo i predstavlja dodatni teret za institucije javnog sektora zadužene za njihovo upravljanje. Sarajevo. može postati najefikasnije oružje za zaštitu zaštičenih područja. koji će htjeti da putuju bez narušavanja prirodnog okoliša i koji će umjesto na punim plažama i ljetnim odmaralištima radije provesti svoj odmor u divljini. Međutim. svijet flore i faune našeg planeta je. Neke od 1 Centar za Istraživanje i Razvoj Održivog Turizma – CIROT. Zaštičena područja. iz dana u dan. prirodna netaknuta područja su pod udarom globalizacije i galopirajuće urbanizacije. što dalje dovodi do propadanja i obezvrijeđivanja ovakvih lokaliteta. Trendovi na strani turističke potražnje nesumnjivo pokazuju da će u budućnosti biti sve veći broj ekološki osvještenih turista. daleko od buke i stresa. parkovi i rezervati. a s druge strane može i te kako uticati na povečanje blagostanja lokalnog stanovništva i šire zajednice. Ovo i te kako mora poslužiti kao poziv svim menadžerima zaštičenih područja da što prije počnu razmišljati u ovom smijeru.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ODRŽIVIM TURIZMOM U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA Amela Čengić Vedran Grebo Sažetak Prirodni svijet. u sve gorem položaju.

u današnje vrijeme. a sve više organizacija u fokus svog djelovanja stavlja upravo razvijanje i promociju ideje o održivom turizmu kao odgovoru na sve štetniji masovni turizam. održivi turizam. eko turuzam. Ovaj rad bi mogao poslužiti kao svojevrstan vodič za sve menadžere kako da najbolje planiraju i upravljaju turizmom u zaštičenim područjima za čije su normalno funkcionisanje zaduženi. Potrebe su svakim danom sve zahtjevnije i mnogi očekuju puno od okruženja u kojem se nalazi određena atrakcija. očekivanja ovog kaotičnog rasta potrebe za odmorom ali onim aktivnim. g. kako svojim ponašanjem prema okolini. tako se i ponuda na tržišu mijenja.6%. kako svojim ponašanjem prema okolini. Svjetski turizam i štetni uticaji masovnog turizma U današnje vrijeme kad svjetski turizam bilježi impozantne rezultate. a u 2006.. što u broju turista kojih je svake godine više 2 Fact Sheet: Global Ecotourism.godišnji rast ukupne potrošnje u turizmu je 4. Potrebe su svakim danom sve zahtjevnije i mnogi očekuju puno od okruženja u kojem se nalazi određena atrakcija. strategije Uvod Turizam danas nudi nove načine povečanja spoznaje šire populacije o okolišu kao nezamjenjivom blagu. str. je dosegla do cifre od 3500 milijardi US$2. tako i nesvjesnim stavovima o turizmu kao pokretaču razvoja.gdje je naglasak na onom aktivnom. tako se i ponuda na tržišu mijenja. tako i nesvjesnim stavovima o turizmu kao pokretaču razvoja. što u prihodima .1 426 . . Ključne riječi: turizam u zaštičenim područjima. Kako se okruženje svakim danom mijenja. ali i sami znamo da sve što imamo ili čak i nemamo sami smo zaslužni. Kako se okruženje svakim danom mijenja. I samo svjesni činjenice da je turizam danas jedna od pokretača „pozitivne“ svijesti. koji nudi nove načine povečanja spoznaje o okolišu kao nezamjenjivom blagu. očekivanja ovog kaotičnog rasta potrebe za aktivnim odmorom. Međutim.strategija za razvoj navedenene u radu omogućavaju kvalitetnije upravljanje zaštićenim područjima. 2007. sve su češća istraživanja i radovi na temu štetnog uticaja masovnog turizma na okoliš i prirodnu sredinu. ali i sami znamo da za sve što imamo ili čak i nemamo sami smo zaslužni.

i na kraju se sve svodi na napore za očuvanje okoliša i unaprijeđenje života lokalnog stanovništva. Neki su se proširili na globalnom nivou. a to je: „Priroda je trend! Bila. Povećanje interesa u održivom i eko turizmu ogleda se u povečanju društvene svijesti o kvaliteti zaštićenih područja i efekata od turizma. broj turista je premašio brojku od 800 miliona 3. ukoliko žele da pravovremeno odgovore na promjene na tržištu. sada je ali i ostat će trend!“5 Određeni trendovi nadopunjuju jedni druge. koji prije svega ima za zadaću zaštitu okoliša i unaprijeđenje života lokalnog stanovništva.org. održivi turizam (sustainable tourism). eko turizam. Veliki brod za krstarenje na Karibima godišnje proizvede preko 70000 tona otpada. Novi trendovi na strani turističke potražnje U svijetu u kojem živimo svakim danom susrećemo se sa određenim trendovima.tourismconcern. Interakcija trendova može se očekivati na različite načine. Svakim danom sve više je ljudi koji se vode jednom te istom vodiljom. a neki su se zadržali samo na lokalnom nivou. Praćenje trendova na strani potražnje ne predstavlja samo pametan poslovni potez već obavezu za menadžere parkova. situacija je drugačija u praksi.u 2005. U teoriji možemo pronaći različite nazive za ovu novu vrstu turizma kao sto su odgovorni turizam (responsible tourism). str. često sa nepredviđenim posljedicama. seoski turizam itd. Upravo zbog ovakvih sve češćih primjera negativnih efekata turizma na prostor i okoliš. sve više istraživanja različitih organizacija bavi se upravo problematikom štetnih uticaja masovnog turizma na prirodni okoliš u mnogim turističkim destinacijama. 3 4 5 www. principe i politike. ali kompenzacija vuče vrijednost i stavove. dok se o trendovima pažljivo raspravlja i isti se predstavljaju nezavisni jedni od drugih.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za 5.13 42 . g. 2.5% u odnosu na prošlu .wttc. koji u mnogim slučajevima imaju vrlo slične definicije. Mnogi predstavljaju zavjeru moči i snage.Guidelines for Planning and Management”. prosječan teren za golf sa 18 rupa godišnje potroši količine vode dovoljne za podmirenje potreba 100 prosječnih farmera u Maleziji4. posljednjih deceniju dvije došlo je do pojave nove vrste turizma kao odgovora na masovni turizam.org www. Zato.uk “Sustainable Tourism in Protected Areas . Takva situacija je i u turizmu. I sami nismo svjesni kada je određeni trend prestao biti “in“ te kada ga je zamjenio neki novi.

Često mladi ljudi moraju raditi kao bi sebi omogućili školovanje ili pak povećali svoju kupovnu moć.edukativne grupe). turisti koji preferiraju posjete u područja zaštićene prirode. kao što je život u prirodi. Razvoj ovog vida turizma zahtjeva posebne materijale (brošure. i povečava pritisak na politički nivo koji odlučuje o tome da li određeno područje zaista može da se vodi kao kulturno i prirodno nacionalno blago. zbog svih karakteristika koja ista imaju. nazovimo ih „obični“ turisti. Javlja se i sve veća potražnja za putovanjima na kojima su turisti u mogučnosti da se obučavaju/uče kroz neka specijalna turistička putovanja (npr. vrijeme predviđeno za odmor čini se sve krače. Sve ovo povečava očekivanja kvalitete pruženim usluga u zaštičenim područjima. Uz sve ovo. radne obaveze oduzimaju sve više slobodnog vremena. 42 . vrijeme za odmor trebalo bi da se povećava u odnosu na radni tjedan.1 Povećanje nivoa edukacije i potrebe za putovanjima Prosječan nivo osnovnog edukativnog dostigniča raste iz dana u dan. Pismenost se na globalnom nivou povečava. te da li se treba provoditi slijedeći neki trend koji vlada u datom trenutku ili ga prilagoditi vlastitim potrebama i željama. I upravo zato. i sve ovo vodi do promjena u režimu rekreacije ali i turizma. Prirodni i kulturni resursi koje nalazimo u zaštićenim područjima čine ta područja pogodnim za razvoj turizma. Veći nivo obrazovanja čvrsto je povezan sa potrebom za aktivnostima rekreacije na otvorenom. vođenju računa o kulturi i prirodi kroz razne seminare. i generalno potražnja za svim aktivnostima u vanjskom svijetu kroz koje se može nešto naučiti. tako da se sve više širi opseg ljudi koji imaju sve manje i manje vremena za odmor.). koje uključuju aktivnosti samog putnika kroz koje on povečava svoje lične dojmove o putovanju i iskustvu koje ima u životu zahvaljujući upravo bavljenju tim aktivnostima. 2. turističke informativne centre i obrazovane vodiče. Kao rezultat toga. vodiče i sl. Dok za neke. takođe. prisustvovanje raznim festivalima. moraju biti više obrazovana nego ostali.2. za muškarce i žene. Za mnoge ljude. pomaže generirati povečanje ličnog vezivanja u zaštitu određenog područja – nešto što menadžeri zaštićenih područja moraju potaknuti i promovirati ali i držati se toga.2 Promjene u podjeli vremena predviđenog za odmor Svakim danom dolazimo u pitanje da li vrijeme predviđeno za odmor ima svoju vrijednost i korisnost. a posebno u manje razvijenim zemljama. sve prisutniji trend u svijetu predstavlja zahtjev za aktivnostima. a obaveze koje ih čekaju nakon radnog vremena onemogučavaju im potreban odmor.

Početkom 20.Guidelines for Planning and Management”. za što su naravno i spremni platiti više. ali će sve više rasti popularnost “mekših” vidova rekreacije kao što su šetnje po prirodi (hiking).6 Ovakve promjene će imati itekako veliki uticaj na planiranje i upravljanje turizmom u zaštićenim područjima. Segment starijih turista je poznat po većoj osjetljivosti na kvalitet smještaja i usluga uopšte. 2. dok je u 2000. Po prognozama UN-a ovaj trend će i u narednim desetljećima nastaviti sa rastom. uz vođenje računa o blizini doma. stoljeća 6. proučavanje prirode i posmatranje divljeg svijeta. U proteklom stoljeću statistika je zabilježila značajan trend rasta procenta stanovništva starijeg od 60 godina. Upravo iz gore navedenih razloga. po izvještaju Centra za Strateške i Internacionalne Studije do polovine ovog stoljeća u mnogim zemljama prosječna starost stanovnika će iznositi preko 50 godina. npr. godini 10. Takođe će opadati potražnja za kampovanjima dok će porasti potražnja za luksuznijim i komfornijim smještajem. načinu života i običajima koji tu vladaju itd. Zbog karakteristika ovog segmenta sve veći značaj u ponudi zaštićenih parkova će imati muzeji i centri za posjetioce unutar parkova koji će omogućiti posjetiocima da nauče nešto novo o području koje su posjetili. flyfishig i slično.1%. Italija i Japan. Španija.3 Sve starija populacija.14 42 .1%. poznat je po povećanoj ekološkoj svijesti i brizi za okolinu. kraće zadržavanje posjetitelja omogučava korištenje slobodnog vremena u više posjeta. 1950. pa se tako predviđa da će do 2050. posebno u razvijenim zemljama Napredak u svijetu medicine i svakodnevne inovacije u sferi očuvanja čovjekovog zdravlja prouzrokuju da ljudi žive duže. Starije turiste na putovanje pokreće želja za učenjem i upoznavanjem novog.1%.tih taj procenat je narastao na 8. str. 6 Sustainable Tourism in Protected Areas . dovode u pitanje kvalitet usluge o kojem se mora voditi više računa. Ovako kreirani paket aranžmani. pogotovo u razvijenim zemljama kao što su Njemačka. ali i sve veči izbor dodatnih aktivnosti. o specifičnom biodiverzitetu. kulturno-istorijskom naslijeđu.0% stanovništva bilo starije od 60 godina. procenat starijeg stanovništva narasti i do 22. će iznositi čak 28.9% stanovništva je bilo starije od 60 godina. Interesovanje za adrenalinom i ekstremnim sportovima na odmoru će opadati sa godinama. a do 2100.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Važnost kreiranja organizovanih posjeta zaštićenim područjima ogleda se kroz „vremensko“ prilagođavanje istih kračem boravku posjetitelja.

tako da često može doći do kontradiktornosti različitih izvora podataka. restorani.Guidelines for Planning and Management”. str. gdje oni između sebe razgovaraju i izmjenjuju iskustva i informacije o mjestima koje su posjetili. možda čak i bolje nego sami zaposlenici parka. što će svakako uz minimalne troškove povećati izglede za daljim razvojem i zaštiti tih područja.2. “zeleni” potrošači su sve više 7 Sustainable Tourism in Protected Areas . pogotovo razvoj interneta prouzrokovao je velike promjene u poslovanju mnogih preduzeća i industrijskih grana.) ili nevladinom sektoru. forumi i blogovi okupljaju turiste specifičnih profila na jednom mjestu. turističke agencije. Ovakvi. sve više ljudi izražava svoje nezadovoljstvo i zabrinutost u vezi sa problemima ugrožavanja okoliša. Sve ovo treba da služi kao poziv menadžmentu parkova da veliku pažnju posvete istraživanju na internetu i dodatnom edukacijama i obukama svojih zaposlenih da bi na što bolji način zadovoljili želje i potrebe sve zahtjevnijih posjetilaca. Razvoj interenta pruža nove mogućnosti za zaštićena područja i parkove u smislu udruživanja sa drugim parkovima i turističkim atrakcijama u neposrednoj blizini.5 Rastuća ekološka svijest i briga o ugroženim područjima Širom našeg planeta. Na ovaj način također se često u prvi plan stavljaju stvari koje nisu u fokusu djelovanja organa upravljanja..4 Napredak u informacionim i komunikacionim tehnologijama Veliki napredak u komunikacionim tehnologijama u zadnjih par desetljeća. odmarališta. Razne web stranice. zbog ograničenih finansijskih resursa mnogi parkovi nemaju mogućnosti da kreiraju i održavaju svoje web stranice. Naime. pa tako i u turizmu. Pristup informacijama svih vrsta je veći nego ikad i sve manje zavisi od ponuđača usluga i njihovih marketinških aktivnosti. što opet loše utiče na zadovoljstvo posjetilaca i na sam imidž parka. 7 Ovakav razvoj tehnologija može imati i svoje negativne aspekte. 2. Na ovaj način dolazi do velikog protoka informacija koje menadžeri parkova jednostavno ne mogu da kontrolišu.. i gdje se obično zapostavlja borba za očuvanje okoliša a potencira se što veća posjećenost koja u mnogim slučajevima pravi više štete nego koristi. Nisu rijetke situacije da posjetioci dolaze u zaštičeno područje izuzetno dobro informisani. što se često prepušta privatnom (hoteli. Na ovaj način sve manje uticaja na stavove i percepcije turista imaju plaćeni oglasi i reklame a sve više usmena komunikacija “od usta do usta” između samih turista.16 430 . i zajedničkom nastupu na tržištu. što te zaposlenike može dovesti u itekako nezavidan položaj.

6 Važnost kvalitete usluga Turisti sve više zahtjevaju veći ali prvenstveno i kvalitetniji izbor aktivnosti vezanih za rekreaciju te kvalitetne usluge koje ih upotpunjuju. 3. Starija. neki turisti mogu očekivati korist ako vrijeme za odmor provedu u mjestima gdje je stanje u području ekonomije iznad prosjeka. Znajući ove trendove. Očekuju od vodiča da dobro poznaju područje i da su dobri sagovornici. Ali.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja svjesni štetnih efekata koje turizam ima na prostor i sve više su zainteresovani za takva putovanja koja će imati minimalne štetne uticaje na prirodni okoliš. penzionisana populacija svakako su sposobna za putovanja ali duža. Oni koji dobijaju kvalitetne usluge kroz radni tjedan očekuju i da na svom odmoru kvalitet usluga bude na zavidnom nivou. programu kako dostići veću kvalitetu usluga ali i monitoring i implementaciju programa u zaštićenom području. suprotno tome. Zaštićena područja i održivi turizam Potreba ljudi da zaštite prirodna područja za određene namjene seže daleko u prošlost. Na prvi pogled. Menadžeri zaštićenih područja i privatni sektor moraju da obezbjede kvalitetni servis za posjetitelje. sa većim dohodkom. sve sa fokusom na kvalitetu. menadžment parkova treba da u prvi plan komunikacije sa posjetiocima stavlja upravo nastojanja i borbu za zaštitu prirode. što je opet trend koji najviše odgovara zaštićenim područjima i parkovima prirode. 431 . Rezultat povećane ekološke svijesti je sve veće interesovanje za eko turizam i održivi turizam. Povečanje ekoturizma znači veču potrebu za posebnim vidovima rekreacije i smještajnih kapaciteta. u toku cijele godine. U Evropi su prije oko hiljadu godina mnoge šume bile stavljane pod zaštitu kao lovna područja za aristokratiju. da napominje da je svaki posjetilac i novac koji potroši novi korak ka dugoročnom i održivom razvoju tog područja. Neki istoričari tvrde da su se u Indiji posebna područja stavljala pod zaštitu radi očuvanja prirodnih bogatstava još prije nekih dvije hiljade godina. i jednakosti među spolovima. iskustvo upravo tih zemalja predlaže da se u stvari neki značajni gubici u vremenu za odmor mogu desiti u toku „radnog vremena“ u životu. Ovi profinjeni potrošaći prepoznaju kvalitetu usluga ali su i spremni za kvalitetnu uslugu platiti više. 2. Žele da njihovi domaćini njima priušte osječaj dobrodošlice i ugodnosti. postoji veliko povečanje slobodnog vremena (vremena za odmor) u situacijama kada ljudi idu u prijevremenu penziju. bogate i moćne ljude tog vremena. Izazovi za menadžere uključuju osiguranje ciljeva o kvaliteti usluga. Kako bilo.

U 20. što je do 2002. prostor današnjeg Blue Mountain Nacionalnog parka. Samo planiranje razvoja zaštićenog područja malo je zamršeno. postale nezaobilazne destinacije za milione turista koji za vrijeme svog godišnjeg odmora žele provoditi vrijeme u netaknutoj prirodi. iz razloga što stručnjaci koji planiraju razvoj ali i oni koji su zaduženi za turizam razumiju socijalne. zaštićena područja mogu biti ali i jesu pokretači održivog turizma. po definiciji. pa je tako 1872. područje danas poznato kao Banff National Park. Sve u svemu. Tako gledajući. efikasnije i efektivnije razvojne akcije. dok su kanađani 1885. 432 .Međutim. dovelo do brojke od 44000 lokacija koje su proglašene zaštićenim područjima. a malo zatim isti epitet ponijeli su i Veliki kanjon i planina Rainier. nešto kao seoska domačinstva. vijeka dolazi do popularizacije i sve primjećenijeg trenda stavljanja posebnih područja pod sistem zaštite. što ukupno zauzima oko 10% ukupne kopnene površine na našem planetu. U Australiji su se prva područja stavila pod zaštitu 1866. Ove lokacije su. posebno u 60-im usljed razvoja ekologije kao nauke. sredinom 19. u podnožju Stjenovitih planina. odlučili da zaštite prostor oko vrelih izvora u Bow Valey. dolazi do prave eksplozije u zaštiti posebnih područja. 4. vjeku. Ovakav vid razumjevanja povečava mogućnosti lakšeg ulaska na tržište. sa većim ili manjim intezitetom. kao vodilje za planiranje razvoja. Yellowstone na zapadu Amerike postao prvi nacionalni park.. Planiranje razvoja turizma u zaštićenim područjima kroz održivi turizam Planiranje je proces koji uključuje odabir željenog budućeg stanja izabranog od prihvatljivih alternative i implementacija strategija ali i akcija koje će pokušati dostići određeno stanje u zaštićenim područjima. Razvoj turizma morao bi biti planiran na način da se zaštite sva dobra koja se nalaze na prostoru zaštićenog područja koja je lokalno stanovništvo održavalo ali i da se osposobe ona koja trebaju pomoć da bi bila u mogućnosti primiti posjetitelje. te osiguranje da strategije i akcije mogu biti prilagođene stanju u kojem se nalazi određeno zaštićeno podrućje ali i da te iste akcije i strategije vode do promjena bitnih za razvoj. Jedan od načina na koji se ovo može uraditi jeste da se razviju objekti i usluge koji će se koristiti za turizam a koje se mogu koristiti i za život lokalnog stanovništva. političke i ekonomske trendove. planiranje nas pomjera od sadašnjosti prema budućnosti.

ali u večini slučajeva može i hoće uticati na njihove planove i težnje. Ali ono što je najbitnije. često ne kako smo i očekivali. važno je da politika i planovi budu integrirani sa istim na drugim nivoima planiranja. programe i mogućnost rekreacije i učenja. razvojni i turistički stručnjaci moraju da vode računa kojim tempom se dinamika mijenja. koji je pak slijedio razvojni master plan određenog grada. Ovo je neophodno za održivost ekonomije i koristi za poboljšanje kvalitete života zahvaljujući razvoju turizma. 4. kao što su plan o životinjskom svijetu. U nastavku ćemo navesti nekoliko preporuka koje mogu biti korištene u planiranju razvoja turizma na zaštićenim područjima:  Prirodno i kulturno okruženje zajedno sa zaštićenim područjem mora tvoriti jednu cjelinu koja bi bila baza za koristi i vrijednosti a koja bi uticala na razvoj istog. Posjetitelji zaštićenih područja očekuju prilikom posjete da će tu pronaći razne objekte. razvio se kao početak u planiranju održivog turizma.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Kako je svijet sve dinamičniji nego statičniji. ali ne moraju    433 .1 Kako planirati turizam u zaštićenim područjima? Planiranje razvoja turizma u zaštićenim područjima traži od menadžera da vode računa da planovi budu usklađeni sa drugim planovima o razvoju turizma. da njihova veza bude jasna. tipično nazvan master plan. plan za sprečavanje požara i plan za očuvanje vegetacije. ali i da sve aktivnosti menadžmenta na drugim planovima budu koordinirani jedni sa drugima. Svaki park ili zaštićeno područje mora planirati ali i opisati kako će turizam i povezani razvoj određenog područja biti vođen. Menadžeri uposleni na zaštićenom području moraju voditi računa o zaštiti vrijednosti zbog koji je određeno područje i postalo zaštićeno u odnosu na ostale stvari. je da se mora prilikom izrade plana paziti na zakone i šta oni preporučuju. zajednice i sl. menadžeri zaduženi za planiranje zaštićenih područja bili su dovedeni u situacije da ad hoc planiraju. U ne dalekoj prošlosti. Kako je ograničenje ovakvog pristupa planiranju postalo očigledno. jedan veliki plan. Kako je sama izrada potencijalnog plana kompleksna. često se razvoj odvijao individualno bez planiranja i usklađivanja ciljeva i strukture široj lokalnoj zajednici. Zaštićeno područje u turizmu ovisi od održivosti visoke kvalitete okruženja i kulturnih običaja i znamenitosti u okruženju istog.

ali kako bilo. Posjetitelji koji osjećaju da su dobrodošli i da se o njima vodi računa više će cijeniti prostor zaštićenog područja ali i učestovati u njegovoj zaštiti. mnogo premašujući broj lokanog stanovništva. čak i kada im je u glavnom fokusu razvoj turističke industrije.  5. Okruženje i ambijent u zaštićenom području mora pomoći posjetitelju da upozna ali i spozna bit samog postojanja istog. neka su na rubu iskorištavanja sredstava.  Aktivnosti koje posjetitelji koriste prilikom posjete moraju biti na vrhunskom nivou kvalitete usluga. posjete parkovima utječu na druge vrijednosti. Dobar dizajn omogućava posjetiteljima mnogo ugodniji boravak ali i odgovornost prema tom prostoru. Raznovrstnost u pružanju usluga i što širi spektar aktivnosti na ponudi očekuje se od strane posjetitelja. ali ne mora svako zaštićeno područje imati istu ponudu.1 Ekonomska vrijednost i uticaji razvoja turizma u zaštićenim područjima Turizam u zaštićenim područjima sve više i više uzima maha kao dio ekonomije u mnogim zemljama. kako se ne bi narušio prirodni sklad i ambijent. Mnogi sistemi funkcionisanja zaštićenih područja u svijetu su u skladu sa sredstvima sa kojima raspolažu. Dok su neka zaštićena područja rijetko posječena. Smisao sistematičnog skupljanja ekonomskih podataka zaštićenog područja znači da su ključni segmenti ekonomije predviđeni. druga pak primaju veliki broj posjetitelja. „Park turizam“ je često smatran direktnom korisnom vrijednosti zaštićenog područja. posjetitelji ne traže najjeftinije aktivnosti već zadovoljstvo prilikom pružene usluge i spremni su da plate i više ali da im se očekivanja ispune. ali i da razumije ključne vrijednosti samog prostora. Neka zaštićena područja se prilagođavaju dijelom urbanizaciji okruženja te samim tim uključuju okolišnu i kulturnu sredinu u svoje okruženje.svi zahtjevi i očekivanja biti ispunjeni. 5. Cijelokupna ekonomska vrijednost zaštićenog područja je skup iskorištenih i ne iskorištenih vrijednosti. Nakon 434 . Ekonomski aspekti turizma u zaštićenim područjima Menadžeri u zaštićenim područjima moraju se pouzdati u činjenice da oni upravljaju kulturnim i prirodnim blagom. te da moraju voditi računa o održivosti projekata i akcija koje sprovode na tim područjima.

a u iznimnim situacijama i na nivou države. Povećanje jedne vrste prihoda kroz troškove za određene aktivnosti jednog zaštićenog područja za druge je pak ulaganje. Turisti su često u potrazi za autentičnim iskustvima. 5. oni spoznaju stvarnu vrijednost zaštićenog područja i tada imaju veću želju da pomognu. povečaju šanse za njegovu održivost. Indirektno. regionalnoj i nacionalnoj ekonomiji. dohodak po radniku ili broj poslovnih mjesta stvorenih razvojem područja. Uticaj može biti mjerljiv i kroz neke pojmove poput GDP. u sakupljanju novca za uređenje.2 Ekonomske koristi turizma u zaštićenim područjima Dobro upravljanje turizmom u zaštićenim područjima može pomoći zaštiti ili ponovnom uspostavljanju balansa u lokalnoj zajednici ili pak na nivou regije. i njihov uticaj na lokalnu. upoznajuči širu populaciju sa ekonomskim vrijednostima koja donosi iskorištavanje kroz turizam zaštićenih područja određenoj regiji pa i državi u cijelini. U svijetu se danas koriste razni pristupi za mjerenje ekonomskog uticaja turizma u zaštićenim područjima. može izgraditi javnu i političku podršku za održivost zaštićenog područja. regionalnu ili nacionalnu ekonomiju. na primjer. arheološke i arhitekturne resurse.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja što turisti posjete park. Turizam može biti ključni faktor podrške održivosti prirodnih i kulturnih bogatstava. ali i da zahtjevaju da određeno područje ostane zaštićeno za buduće generacije. Ekonomske povlastice predstavljaju dobit koju zaštićena područja donose lokalnoj. Postoji šansa prilikom planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima da se potakne lokalno sta- 435 . Može biti sakupljen direktno. Sve ovisi o koristima koja određeni troškovi nose sa sobom. Turizam može omogučiti povečanje prihoda koji bi se koristili za održavanje i unapređenje određenih objekata ili izgled krajolika. Može da generira prihode kroz ulazne naknade. boravišne takse ali i uz pomoć mnogih drugih načina koji direktno mogu da pomognu ili nadoknade troškove održavanja kulturnih tradicija i omogućava obrazovanje lokalnog stanovništva. Zaštićena područja imaju važnu ulogu u kreiranju prepoznatljivosti na širim područjima. Mnoga zaštićena područja sadrže i značajne historijske. Kulturno blago takođe je evidentno lokalna tradicija određenog područja. na primjer kroz ulaznice ili određene naknade ili indirektno preko boravišnih taksi. Ekonomski učinak vrednovanja mjeri vrijednost svih financijskih transakcija od strane grupe (primjer grupa turista ili vladinih izaslanika) vezane za određeno zaštićeno područje.

čak i o preuzimanju nekih večih zahvata poput održavanja nekih građevina i kulturnih blaga. ali i opčenito sve informacije o dobrobiti svoje radne snage. posebno prilikom regrutovanja novih kadrova. 6. U dobro upravljanom organizacijom. Zaštićena područja su određenom misijom vođene organizacije sa ciljevima menadžera koji su često smišljeni da dođu u konflikte. cijeniti i dijeliti njihov entuzijazam vezan za razvoja turizma sa ostalim potencijalnim posjetiteljima. Planiranje ljudskih resursa u turizmu zaštićenih područja I sami smo svijesni činjenica da je najkompleksniji dio planiranja u turizmu upravo planiranje ljudskih resursa. Ako je zaposleno osoblje izabrano pažljivo i dobro osposobljeno. Oni su. Mora imati pristup svim podatcima o svojoj radnoj snazi. festivala i slično. važno je da u trenutku na svakoj poziciji imamo makar jednog iskusnog i osposobljenog stručnjaka. O zaposlenicima prve linije. menadžent zna sve o svojim zaposlenim. vjerojatno. Efektivan menadžer ljudskih resursa prepoznaje i koristi ljudske resurse kao prednosti određene lokacije ili organizacije sve sa ciljem da se uspostave i uspjesno izvrše zadani kratkotrajni i dugotrajni ciljevi. Dobro planiranje ljudskih resursa i razvijanje kreativne radne snage je ono što vodi uspjehu u poslovanju. što vodi do produžavanja boravka posjetitelja a što pak vodi povečanju potrošnje istog. Sve ove aktivnosti vode do značajnih povlastica ali i povečanja posjete. upravljanje zaštićenim područjem odvijat će se glatko i turisti će bez sumnje. Svi zaposleni u zaštićenim područjima ali i volonteri moraju da budu prepoznatljivi kao dragocijeni ambasadori.novništvo za održavanje nekih tradicionalnih običaja. 436 . posebno se mora voditi računa. jer upravo upravljanje zaštićenim područjem zavisi uveliko o mogučnostima i sposobnostima zaposlenih kadrova. Pronalazak pravih ljudi koji će biti u mogućnosti izvršiti aktivnosti planirane za to radno mjesto predstavlja izuzetnu važnost za organizaciju u cijelini. najbitniji pojedinačni faktor u osiguranju uspješnog upravljanja turizmom u zaštićenim područjima. jer su upravo oni prvi a možda i jedini kontakt posjetitelja sa cijelokupnim procesom filozofije upravljanja. Uključivanje lokalnog stanovništva u razvoj i funkcionisanje turizma u zaštićenim područjima vodi poboljšanju iskustva u blizini ili čak i u samom zaštićenom području. Kada je turizam kritična komponenta upravljanja zaštićenim područjem.

Lokalne vlasti su u saradnji sa stanovništvom i nevladinim udruženjima pet mjeseci uložile u analize i istraživanja i razgovore sa stručnjacima kako bi usvojili strategiju koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe svih stakeholdera i unaprijediti turizam u ovom Parku. Analiza posla trebala bi omogučiti strukturni okvir preko kojega bi se razmjenjivale informacije. i mora da bude sastavni dio razvojnog plana cijelog zaštičenog područja. U 2002. uz naravno konstantno praćenje svjetskih trendova i aktivnosti konkurencije. prisupilo se detaljnom 43 . Treninzi. statistika pokazuje da učešće broja zaposlenih u ukupnom broju sastavljaju nacionalne statističke agencije. kao što je na primjer servis za korisnike i sl. menadžment parka je odlučio da pristupi definisanju nove strategije koja bi prvenstveno imala za cilj smanjenje štetnih uticaja turista na prirodu parka i život lokalnog stanovništva. Usvajanju ovakve strategije treba da predhodi detaljna analiza potencijala ili resursa područja. analiza tržišta tj. Razumijevanje trenutno zaposlenih kadrova mora da bude okosnica planiranja potreba za sposobim kadrovima u budućnosti. Nakon što su stanovnici osam naseljenih mjesta sa područja parka odlučili da fokus turističke ponude treba da bude na biciklizmu. nevladinog sektora i lokalnog stanovništva prilikom planiranja i definisanja strategije razvoja turizma u zaštičenim područjima. Izuzetno je važno da se proces definisanja i usvajanja strategije mora obavljati uz prisustvo i uz saradnju svih interesnih grupa odnosno stakeholdera. 7. Informacije izvedene iz analize posla predstavljaju ključni kriterij za regrutaciju kandidata za određeno radno mjestoj. Planiranje ljudskih resursa mora početi od sadašnje situacije. Odabir pravog kandidata trebao bi se bazirati na odgovarajučem kriteriju dobijenom iz analize posla.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Sve je više na cijeni generalni trend u zapošljavanju kadrova koji mogu biti korišteni u poboljšanju planiranja ljudskim resursima. kako bi se kroz implementaciju takve strategije na što bolji način zadovoljile želje i potrebe tih zainteresovanih strana. Primjer Slovačkog Nacionalnog parka “Slovensky raj” najbolje govori o potrebi za dobrom komunikacijom i saradnjom između vlasti. U mnogim zemljama. kupaca ili posjetilaca. regrutaciji i plačanju. Strategije za upravljanje turizmom u zaštićenim područjima Tačno definisana strategija razvoja turizma treba. seminari i razne obuke potrebni su kako bi se uspostavio balans sa učincima zaposlenih u specijalnim područjima.

 43 . čime se . ovakav vid saradnje je uveliko poboljšao komunikaciju sa stanovništvom koja je dotad bila na nezavidnom nivou. publikacije. Po ocjeni sudionika projekta. osim povećanja ukupnog doživljaja turista. info punkove i sl. Trend povećanja broja starijih turista kojima je jedan od glavnih motiva za putovanje upravo učenje novog. Analiza potencijala područja. Cijeli projekat je. stanovnici određene države. pogotovo u Americi. odnosno inventarizacija svih elemenata ponude.) svoje će marketinške aktivnosti usmjeriti ciljano na određeni segment turista. odnosno omogućavanje da nauče nešto novo je jedno od osnovnih oruđa za promociju parka i podizanje svjesnosti o značaju samog područja.. S druge strane. flyfishing. postali nezaobilazan dio turističke ponude. brošure. prosječna primanja. Pružanje informacija posjetiocima. Posjetioci se mogu segmentirati po različitim kriterijima:  Po socio-demografskim karakteristikama – koriste se varijable kao što su starost. hiking itd. birdwatching. spol.. uvjetovao i puno bolji odnos lokalnog stanovništva sa vlastima i menadžmentom parka. kao nezaobilazan elemenat definisanja strategije. čime će se dodatno zaštititi drugi djelovi parka koji bi bili ugroženi usljed "stihijskih" posjeta "običnih" turista. Muzeji i centri za posjetioce su u većini nacionalnih parkova. omogućava i priliv finansijskih sredstava koji će se dalje upotrijebiti za očuvanje i konzervaciju parka.planiranju turizma u tom smijeru. evropljani. čime će efikasnije iskoristiti sredstva namjenjena za promociju ili unaprijeđenje proizvoda. biking. školska sprema. sam prostor će se prilagoditi samo za određene aktivnosti. Područje koje je turistički pogodno za određene aktivnosti (npr. te izgradnji i označavanju biciklističkih staza širom cijelog područja. canyoning. Slijedeći korak u procesu definisanja strategije je segmentiranje tržišta i odabir ciljnog segmenta za koji će Park na najbolji način prilagoditi svoju ponudu. Po geografskim karakteristikama – segmenti mogu biti domaći posjetioci. gosti iz susjednih zemalja. treba da rezultira sa bazom detaljnih. Ovo je važno iz više razloga. pouzdanih informacija čime će se obezbjediti:    Temelj za upravljanje posjetiocima i dalji razvoj parka Izvor informacija za posjetioce i tur-operatere Materijal za marketinške aktivnosti. etnička ili religijska pripadnost itd. posjetioci iz dalekih zemalja. osim poboljšanja turističke ponude. govori u prilog ovoj činjenici.

S jedne strane. Implementacija uključuje izvođenje planiranih aktivnosti. a s druge strane. posjetioci po prvi put i sl. danas mnoge agencije svoje razvojne planove objavljuju na internetu kako bi svi zainteresirani imali pristup istima. Ali kao glavni 43 . Po očekivanoj koristi od posjete parku – možda jedan od najbitnijih kriterija za segmentiranje turista. niz je opravdanih razloga koji govore u prilog proglašenja zaštićenog područja. kako bi se sve što se planiralo i postiglo! 9. Prvi korak je da uspostavimo komunikaciju sa svim interesnim grupama ljudi. Kako i tehnologije sve više napreduju. ali i kako bi sebi pomogli prilikom distribucije. isto je tako niz opravdanih razloga koji govore u prilog da se prirodni resursi ostave na korištenje cijeloj zajednici. ribolovci itd. stoga je veoma bitno znati koje su očekivane koristi da bi menadžment parka spremio pravi odgovor i tako povećao nivo zadovoljstva posjetom. Neki od posjete očekuju avanturu i povišen adrenalin.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Po psihografskim karakteristikama – odnosno motivima koji potiču ljude na posjetu parku ili zaštičenom području.) degradacija okoliša može se pripisati činjenici da su siromašnom seoskom stanovništvu tržišta kredita. neki vole da provode vrijeme u prirodi sa prijateljima i porodicom. kao i mnogim drugim zemljama u razvoju nije lako odlučiti se o načinu zaštite biološke raznolikosti. ali i zapošljavanje ljudskih resursa i financijskih stručnjaka. posmatrači ptica. osiguranja i kapitala slabo dostupna. Pretežno. prelazi se na implementaciju planova. Implementacija i kontrola procesa planiranja Kada je jednom dogovoreno sve oko planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima. pa tako možemo imati segment turista koji posjete park da bi pobjegli od svega što ih inače okružuje ili segment onih koji su izuzetno ekološki osvješteni pa žele aktivno da učestvuju u zaštiti okoliša Po aktivnostima koje upražnjavaju prilikom posjete parku – aktivni sportisti. Prema autorima Dasgupta i Maler (1994. Po učestalosti posjeta parku – segmenti mogu biti redovni posjetioci. Stanje u Bosni i Hercegovini Bosni i Hercegovini.    8. sakupljači ljekovitog bilja. Sama implementacija planova mora biti pod stalnom prismotrom. alpinisti. doneseni dokument distribuira se svima koji su uključeni u planiranje ili politiku razvoja i implementacije.

dok i sami znamo da je u mnogim slučajevima praksa u oštroj suprotnosti s teorijom. On omogućava mnogim narodima diljem svijeta da se izraze i kažu tko su zapravo oni. nužni su za očuvanje biološke raznolikosti. Spoj ekoturzma i zaštićenih područja naglašava važnost lokalnog stanovništva i podcrtava značaj lokalnog doprinosa u razvijanju i vođenju aktivnosti vezanih za održivost. te povečanju slobodnog vremena. Međutim. večoj zainteresovanosti. Ali pak s druge strane postoje praktični primjeri koji dokazuju da lokalno stanovništvo može a sve češće i manipuliše slikom koju prikazuju pojetiteljima kako bi ispunili očekivanja turista. Ekoturizam pokazuje da jedan od glavnih elemenata za održivost predstavlja upravo edukacija turista i omogućavanje razumijevanja relativno nepoznatih kultura. Upravo to ih sprječava u održavanju u održavanju zaštićenih područja. osobito u zemljama u razvoju kao što je i Bosna i Hercegovina. park ili zaštičeno područje u kojem se ne vidi isplativost i održivost. Između ostalog i zbog dodjele samog statusa nekom prostoru zaštićenim područjem prirode. 0. Privredni razvoj u prostorima koji okružuju zaštićena područja prirode „oslobodio“ bi lokalno stanovništvo od ovisnosi privrede o biomasi. uprave zaštićenim područjima u zemljama u razvoju ne ostvaruju i ne distribuiraju onakav ekonomski prihod od njih kakav bi mogli. Većina parkova postaju samo parkovi na papiru. gdje je većina parkova i zaštićenih područja samo to. Sam uticaj održivog turizma u zaštićenim područjima ima za cilj da predoči specifičnosti određenog prostora. Zaključak Već tradicionalno u okviru izučavanja turizma postoji mnogo bibliografskih jedinica koje govore kako očekivanja posjetitelja u vezi autentičnosti i etičnosi utječu na lokalnu kulturu mijenjajući je do neprepoznatljivosti.problem očuvanja okoliša vidimo u tome što nedostaje tržište za takve prirodne ljepote te se stoga ne mogu izvući prednosti tržišnih transakcija. a posebice da istaknu ono po čemu se razlikuju od drugih. između ostalog. te predstavlja sredstvo koje omogućava da se zadrži lokalna kontrola nad resursima. Turistička potražnja za ponudom provođenja odmora u zaštićenim područjima vremenom će rasti i to iz više razloga. U mnogim se istraživanjima diljem svijeta izražava zabrinutost zbog neefikasnosti proizvoljnog formiranja kvalitetne ponude u ovakvim okruženjima. što samo vodi povečanju prihoda. Sve ove 440 . U cijelom tom procesu dobila bi se podrška lokalnih zajednica za djelotvornije očuvanje biološke raznolikosti u svijetu. Zaštićena područja.

2007.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja promjene imaju značajne posljedice na prirodni okoliš. . World Commission on Protected Areas (WCPA) ”Sustainable Tourism in Protected Areas . što znači da se mora uspostaviti ravnoteža između turizma i očuvanja okoliša.Guidelines for Planning and Management” 441 . Literatura Fact Sheet: Global Ecotourism.

and to spend their holiday away from noise of crowded beaches and resorts. sustainable tourism. nature parks became the only places on Earth where it is possible to maintain natural balance and harmony. This fact can. who’s desires will be to travel without threatening nature. with appropriate planning and true development can be the best way to protect these areas. Many of plant and animal species found themselves in front of the extinction. and. and must be call for all protected areas managers to start thinking and planning tourism in way that will create the kind of tourist offer that will satisfy tourist needs and desires in best way. strategies 442 . on the other hand. However. natural and untouched areas are under negative influence of globalization and fast growing urbanization. but also to provide necessary funds for future protection. can very positively effect on reduction of poverty for local population. and to protect natural biodiversity from further extinction. this leads to ruining of these locations and decreasing of their values. Protected areas. managing of these areas very often proved to be not profitable enough. hence it became big burden for local institutions responsible for managing of these areas.PLANNING AND SUSTAINABLE TOURISM MANAGEMENT IN THE PROTECTED AREAS Abstract Natural world. Some of the strategies pointed out in this paper can provide management of better quality in protected areas. The purpose of this paper is to be a sort of guide to all PA managers how to manage protected areas in the best and most efficant way. Key words: protected areas tourism. eco tourism. Trends on the tourist demand indubitably show that the future will result with increased number of ecologically responsible and aware tourists. Further. Tourism. fauna and flora of our planet everyday is getting more and more treatened.

pletikapic@elektroprojekt.d. maja. e-mail: martinic@sumfak. e-mail: zlatko.hr Elektroprojekt d. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. održivost. plan upravljanja. Uvod Proglašenjem nekog područja zaštićenim. Zagreb. dr..hr 443 .kerovec@elektroprojekt. Obje ove obveze zahtijevaju osiguravanje kontinuiranog ulaganja proračunskih sredstava u takva područja. b 1 2 Prof. Ključne riječi: zaštićeno područje. sc. Zagreb.hr. zoniranje. država u cijelosti preuzima i obveze ne samo u području očuvanja i zaštite osobitosti tog područja već i u području očuvanja i poboljšanja zatečenog socio-ekonomskog statusa lokalnog stanovništva. NP Una ..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja REALNE OPCIJE ODRŽIVOG RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA S OSVRTOM NA OSMIŠLJAVANJE ODRŽIVOG RAZVOJA U NP UNA Ivan Martinić Zlatko Pletikapić2 Maja Kerovec2 Sažetak U radu se daje prikaz prijedloga organizacije sustava održivog razvoja i upravljanja zaštićenim područjima. koji je utemeljen na nekim dosadašnjim iskustvima drugih zemalja o ulozi države u takvoj organizaciji. a koji se primijenio i prilikom osmišljavanja Nacionalnog parka Una.

ona moraju biti primjereno financirana. dok se ne razviju komplementarne prateće djelatnosti koje će omogućiti daljnje financiranje sustava zaštite prirodnih osobitosti područja i održivi razvitak lokalne zajednice. mnoge zemlje s najvišim stupnjem biološke raznolikosti teško osiguravaju potrebna sredstava za zaštićena područja radi imperativa smanjenja siromaštva. Nadalje. postupak osmišljavanja održivog razvoja prostora unutar proglašenog NP Una. Hrvatske u odnosu na pozitivna američka iskustva vezana uz ulogu države u uspostavi održive zaštite i korištenje zaštićenih područja. svjetskog kongresa parkova (Durban. a kroz podjelu zadaća na sljedećim razinama: 1) Međunarodne akcije kroz definiranje i predviđanje potreba za financiranjem upravljanja i očuvanja zaštićenih područja.arem u početnom razdoblju. Prema Akcijskom planu 5. Takve zemlje u nemogućnosti razvijanja i upravljanja sveobuhvatnim sustavom zaštićenih područja propuštaju pritom okolišne. kroz ostvarivanje dostat- 444 . Međutim. Zato su od posebnog značenja sve vrste iskustava u postizanju veće financijske samostalnosti i održivosti uprava zaštićenih područja. osnivanje i operativne troškove reprezentativnog globalnog sustava zaštićenih područja. Istodobno. Južnoafrička Republika) jedan od glavnih ciljeva budućih aktivnosti prema zaštićenim područjima je osigurati dostatne resurse za identifikaciju. tijekom posljednjih desetljeća u mnogim je zemljama postignut tek mali napredak u količini financijskih resursa dostupnih za zaštićena područja. Također će se prikazati. kako bi se objasnili izneseni prijedlozi za daljnje postupanje državnih institucija u uspostavi organizacije sustava upravljanja Nacionalnim parkom Una. s posebnim osvrtom na smjernice i iskustva međunarodnih organizacija i institucija koje se bave zaštitom prirode. kao i lokalnih uprava na čijim se prostorima nalaze takva područja. 2. 2003. U nastavku će se prikazati iskustva R. pritisaka kojima su izložena i veličine zahtijeva koji se postavljaju pred njihovo upravljanje. a posebno da bi bila u mogućnosti promicati ekonomski razvoj lokalnih zajednica. Uloga države u upravljanju zaštićenim područjima Da bi zaštićena područja mogla ispunjavati ekološke i socijalne funkcije. socijalne i ekonomske koristi koje bi takav sustav mogao pružiti na nacionalnoj i globalnoj razini.. sukladno tim iskustvima. ubrzan je rast broja i veličine zaštićenih područja.

3) 4) Prema tim smjernicama nacionalne vlade trebale bi u financijskom planiranju održivog upravljanja zaštićenim područjima prepoznati mnogostruke koristi od te zaštite. globalno) i biti ishodište u određivanju ciljeva za povećavanjem sredstava financiranja. te kroz obvezivanje nacionalnih vlada do 2005. te nastojati definirati nove izvore financiranja kroz sve razine akcija (od međunarodnih do lokalnih). kroz zamjenu dugova). Oni bi trebali uključivati:  međunarodne mehanizme (npr. sve s ciljem očuvanja i upravljanja globalnom mrežom zaštićenih područja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nih resursa za ispunjavanje potreba za financiranjem do 2010. 2) Regionalne akcije kroz suradnju nacionalnih vlada koje bi trebale ojačati postojeće instrumente i razviti nove mehanizme za povećano financiranje na regionalnoj razini u svrhu učinkovitog i pravednog upravljanja zaštićenim područjima. kroz smanjivanje siromaštva lokalnih zajednica stvaranjem prihoda preko stvaranja malih poslovnih prilika i poslova vezanih za upravljanje zaštićenim područjima. te kroz razvoj sustava naplate naknada od komercijalnog korištenja zaštićenih područja. godine na znatno povećanje financiranja zaštićenih područja te očuvanje prirode u zemljama u razvoju. političkih. legislativnih. 445 . ona bi trebala uključivati procjene ukupnih koristi od zaštićenih područja na različitim razinama (lokalno. Lokalne akcije kroz uspostavu sporazuma između institucija odgovornih za upravljanje zaštićenim područjima i profitnih organizacija kako bi se ostvarila raznovrsna osnova financiranja za upravljanje zaštićenim područjima.  financiranje od strane drugih zemalja (npr. na primjer pružanjem usluga u eko-turizmu. institucionalnih i drugih mjera. nacionalno. u skladu s identifikacijom postojećih nedostataka u sustavu financiranja. Globalni okolišni fond – GEF). Nacionalne akcije kroz suradnju nacionalnih vlada i privatnog sektora kako bi se do 2010. godine usvojila konzistentna načela i procedure za osnivanje i financiranje operativnih potreba i uklanjanje nedostataka sustava zaštićenih područja. prezentiranjem tradicionalnih vještina i znanja. godine. te kroz prijenos novih i dodatnih financijskih resursa s razvijenih zemalja ka zemljama u razvoju. kroz razvoj i početak provedbe Planova za održivo financiranje nacionalnih sustava zaštićenih područja do 2006. kao što su na primjer koncesije za dopuštene djelatnosti. vođenjem i drugim uslugama posjetiteljima. godine usvajanjem potrebnih regulatornih.

Posebne su prednosti američkog sustava:  prepoznatljiv pristup u uslugama za posjetitelje koji uključuje centre za posjetitelje. Nedvojbeno da upravo položaj NPS-a u okviru važnog državnog odjela DOI (US Department of Interior – Odjel unutarnjih poslova) omogućava prezentiranje financijskih potreba parkova izravno Kongresu.  sredstva iz privatnog ili donatorskog sektora. i to ne samo u smislu zakonske regulative već i u ekonomskom i organizacijskom smislu. preuzimanje odgovornosti za znanstvenu utemeljenost zaštite. koji je utemeljen na stogodišnjoj tradiciji i važnoj ulozi nacionalnog parkovnog sustava (NPS – National Park Service) u prostorno-planskoj politici. jamči i provedivost te odluke. Za redovno funkcioniranje nacionalnih parkova u smislu njihove osnovne djelatnosti sredstva se osigu446 . infrastrukture i opreme parkova. Ta uključenost države u sustav upravljanja parkovima putem NPS-a rezultirala je od javnosti prepoznatom transparentnosti u upravljanju parkovima. izobrazbu.  ulaznice i drugi prihodi ostvareni na samim zaštićenim lokalitetima. službu traganja i spašavanja i dr. To znači osnivanje ustanove za upravljanje područjem. parkovnih oznaka. ponudu rekreacijskih sadržaja. državna sredstva podudarne namjene (npr. izradu prostorno-planske dokumentacije i sl.  standardizirani sustav izobrazbe za sve zaposlenike NP čime se osigurava usklađeno planiranje i provođenje svih djelatnosti. ekološku edukaciju. To znači da država.  fiskalne poticaje i olakšice. stimuliranje pozitivnog odnosa prema zaštićenim područjima.  standardizirani uvjeti i način koncesijskog obavljanja uslužnih djelatnosti.  druge mehanizme koji pružaju podršku zaštiti prirode. kada na određenom području odluči ustanoviti park. sredstava određena za prilagodbu sektorskih planova klimatskim promjenama).  standardizirani model upravljanja prirodnim dobrima i sustav monitoringa. Preuzimanjem takve uloge državna bi tijela trebala postati jamac praktične primjenjivosti kriterijâ potrebnih za osnivanje i djelovanje zaštićenih područja. Primjer efikasnoga učešća države u sustavu upravljanja zaštićenim područjima je američki sustav upravljanja nacionalnim parkovima.  prepoznatljiv i standardiziran vizualni identitet koji uključuje jednake standarde u dizajnu odjeće.

a ne konobare!).  podizanje razine upravljanja područjem i povećanje ponude (prihvatljive) i veća zaposlenost i zarada (dohodak). Najpoznatiji na nacionalnoj razini su National Park Fond (Fond za nacionalne parkove) i National Park Conservation Association (Udruženje za očuvanje nacionalnih parkova). vrsno prezentirati. te transparentnost u njihovom raspoređivanju. prvenstveno radi poticanja investicija koje omogućavaju poboljšanje razine usluga. ugostiteljstvo (smještaj i prehrana). Postoje također brojne organizacije koje prikupljaju sredstva na lokalnoj razini i doznačuju ih lokalnim parkovima. a za koje nije suvislo da se njima bave javne ustanove (one moraju imati stručno osoblje. rafting…) i dr. Za financiranje izvanrednih projekata i programa i/ili za posebna kapitalna ulaganja (npr. Koncesijama se posebno postižu:  obnova infrastrukture i smještajnih kapaciteta. a novac od koncesija posebno se upotrebljava:  za otkup nedržavnog/privatnog vlasništva u nacionalnim parkovima. prodaja suvenira.  investiranje u infrastrukturu te u osnovnu i dodatnu djelatnost.  osiguranje sredstava za ulaganja i u osnovnu djelatnost. turističke usluge (izleti na mulama. U SAD je odavno prihvaćen kao izuzetno dobar poslovni model davanje koncesija za sve djelatnosti u zaštićenim područjima koje se ne obavljaju kao javne službe ili funkcije. 44 . Tako su predmet koncesija npr. a također pridonose poboljšanju osnovnih funkcija i djelatnosti u parkovima. projekti se moraju dobro pripremiti. unapređenje internog prometnog sustava) u neki nacionalni park često je presudna politička podrška i lobiranje u Kongresu. Takav je koncesijski model ocijenjen vrlo dobrim od parkovnih stručnjaka. parkovne knjižare. Sam je koncesijski model tako organiziran da uprave nacionalnih parkova i koncesionari u svim pitanjima međusobno blisko surađuju. Osnovni su principi rada takvih agencija i organizacija strogi kriteriji i pravila u prikupljanju sredstava.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ravaju putem Kongresa iz državnog proračuna. panoramski avio-letovi. rekreacijski programi (iznajmljivanje sportske opreme). Ostali oblici financijske potpore neophodne za upravljanje američkim NP vezani su za aktivnosti fondova i zaklada različitih agencija. te imati dugoročne učinke. Da bi imali izglede za financiranje.  smanjenje troškova javne funkcije uprava i usmjeravanje na osnovnu djelatnost. nevladinih organizacija ili strukovnih društava.

ali i prostorno-planski (prostorni planovi) i upravljački dokumenti (planovi upravljanja) koji jasno definiraju sadržaje koncesija. Kao najveći problemi zaštićenih područja i upravljanja parkovima u Hrvatskoj prepoznaju se:  nedostatak proračunskih sredstava za financiranje osnovnih djelatnosti NP/PP kao rezultat izostanka nadsektorskog pozicioniranja zaštite prirode. ali ta iskustva. financiranje bi općenito za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode (dalje u tekstu: NP/PP) trebalo biti izravnije i jače podupirano tamo gdje se donose odluke o izdvajanju sredstava iz državnog proračuna za potrebe njihovog funkcioniranja. 44 . niza zakonskih nedorečenosti.  izostanak središnjeg državnog tijela zaduženog za parkovnu politiku i nemogućnosti izravne komunikacije sustava zaštićenih područja prema državnom Saboru i drugim državnim institucijama. za transparentno pokretanje “koncesijskog” procesa za najčešće komercijalne usluge (smještaj. dok sva ostala zaštićena područja u R. imaju značajne nedostatke upravo u elementima kojima se osigurava održivost zaštićenih područja. te nadzor u obavljanju djelatnosti iz koncesijskih ugovora. Za uspostavu koncesijskih modela u hrvatskim zaštićenim područjima od posebnog su značenja legislativni okvir i pravna rješenja. Ovi nedostaci izazivaju posebne poteškoće u ispunjavanju onih uloga zaštićenih područja koje se odnose na njihov doprinos lokalnim zajednicama. Hrvatskoj imaju velikih problema već i u samom financiranju svoje osnovne djelatnosti. te preopćenitost do sada donesenih planova upravljanja koji bi kao ključni dokumenti za uprave parkova trebali omogućiti razvoj koncesijskih modela. nepostojanja odgovarajućeg sustava edukacije parkovnog osoblja.Temeljeno na američkim iskustvima. za poboljšanje njihovog marketinga. uvjete njihova provođenja.  nerazrađen pristup prostornom planiranju i uređenju NP/PP. Upravo proračunska sredstava moraju osigurati standardizirano provođenje godišnjih programa ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima. rekreacija. izleti i dr. Republika Hrvatska ima dugogodišnja iskustva u kreiranju i provedbi parkovne politike. Dosadašnja pozitivna iskustva vezana za pokretačku ulogu zaštićenog područja u razvoju lokalne zajednice bilježe tek ekonomski najuspješnije NP Plitvička jezera i NP Krka. u usporedbi s američkim.).

). određivanja prijedloga pojedinih zona i razina zaštite unutar područja parka i provjere dugoročne održivosti tako izabranog prostornog rješenja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 3. Ključ je pristupa u analizi varijanti koje se vežu uz IUCN kategorije zaštite. zaštiti i razvoju zaštićenih područja. te za njih vezana ograničenja i mogućnosti. ali i vrednovanje zatečenih i planiranih djelatnosti lokalnog stanovništva na prostoru koje se stavlja pod zaštitu i na području koji ga okružuje. prvo je provedeno definiranje mogućih zona zaštite unutar cijelog razmatranog područja prema geografskim i geoekološkim osobitostima. 44 . vrsta i obujam komplementarnih djelatnosti i dr. Takvim je pristupom moguće sagledavanje ukupno ekonomski najpovoljnijih dopuštenih djelatnosti na kojima će se temeljiti budući održivi razvoj i izvan granica zaštićenog područja. te ukupni prihodi od korištenja prostora s druge strane. uključujući i njegove prirodne osobitosti i resurse. To je posebno važno radi oblikovanja sheme zoniranja zaštićenog područja. 4. Poopćenje pristupa Poopćavanje navedenih iskustava omogućilo je osmišljavanje ekonomskih postupaka za definiranje prostorno-planskih i upravljačkih pristupa očuvanju. U ovim postupcima ključno je vrednovanje zatečenih i planiranih sadržaja u prostoru. odnosno prilikom određivanja prijedloga granica NP Una. Primjena pristupa U prethodnom poglavlju opisan pristup korišten je prilikom izrade studije izvodljivosti za Nacionalni park Una. moguće je ovisno o razdoblju razmatranja. Uzimajući u obzir postojeće i planirane troškove i postojeće i planirane koristi za svaku od razmatranih varijanata uz korištenje “cost-benefit“ analize. a zatim je svaka zona svrstana u moguće kategorije zaštite (slika 2). Temeljem izrađenih sektorskih studija (koje su prethodile izradi studije izvodljivosti i koje su bile podijeljene na one koje su obrađivale pojedine prirodne i kulturno-povijesne osobitosti prostora i na one koje su obrađivale socioekonomske odnose na području razmatranja). varijante površina zona zaštite i razvoja. te prema značaju prirodnih vrijednosti (tablica 1 i slika 1). Ovim se postupcima u planiranju budućih zaštićenih područja omogućava izbor optimalnih granica u odnosu na interese lokalne zajednice i u odnosu na potrebe zaštite vrijednih prirodnih sadržaja. Pritom se mogu razmatrati varijante granica područja zaštite. diskontnoj stopi i rizicima odrediti optimalna rješenja. kojima se postižu ciljevi održivosti. kojim se optimiziraju ukupni troškovi zaštite i upravljanja s jedne strane.

Lokaliteta (kom) Sedrene barijere (kom Vidikovci (kom) Broj većih izvora (kom) Minska polja (ha) Štrbački bukLohovo Oznaka cjeline na slici 5.Tablica 1 Prikaz nekih osobitosti razmatranog prostora po pojedinim zonama M. lokaliteta (kom) Sedrene barijere (kom Vidikovci (kom) Broj većih izvora (kom) Minska polja (ha) (5) 5839 5258 565 0 16 9 14 3 5 44 266 Orašac + Čukovi (7) 1387 841 211 0 335 10 0 0 20 763 Ripač (8) 3115 768 2123 0 224 18 7 8 0 24 1584 Ovisno o kombinacijama mogućih kategorija zaštite po zonama. lokaliteta (kom) Broj atrakt.1/2 Ukupna površina (ha) Površina šuma i goleti (ha) Površina oranica (ha) Površina livada (ha) Naselja (ha) Broj arheol. Lokaliteta (kom) Broj atrakt.1/2 Ukupna površina (ha) Površina šuma i goleti (ha) Površina oranica (ha) Površina livada (ha) Naselja (ha) Broj arheol. geomorf. Vakuf-Štrbački buk (6) 6329 3641 2556 22 110 15 11 2 1 24 2990 Kanjon Unca (3) 1884 987 881 16 0 0 2 0 0 2 268 Međuprostor Una-Unac (4) 4612 2824 1788 0 0 5 Nije kartirano 0 1 0 31 Oznaka cjeline na slici 5. Brod + kanjon Une (1) 301 133 101 27 39 2 2 2 1 0 104 Izvorište Krke (2) 876 573 303 0 0 2 Nije kartirano 0 0 1 0 Dolina UneMartin Brod. formirane su varijante granica NP i zoniranja (tablica 2). 450 .K. geomorf.

Vakuf-Štrbački buk (6) II II V II II V II II V Kanjon Unca (3) Ib Ib Ib II II II Međuprostor Una-Unac (4) Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Oznaka zone prema slici 6. te naknada za izgubljene vrijednosti). očuvanja i poboljšanja stanja. Brod + kanjon Une (1) II II II II II II II II II Izvorište Krke (2) II II II II II II II II II Dolina UneMartin Brod. indirektne.1/1 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5 Varijanta 6 Varijanta 7 Varijanta 8 Varijanta 9 (5) II II II II II II II II II Orašac + Čukovi (7) - Ripač (8) V V V - Potom su po zonama – ovisno o potencijalnim kategorijama zaštite. moguće i neuporabne koristi od uspostave zaštite za svaku od zona (tablica 3). 451 . monitoringa. nadzora i upravljanja. sagledanim konfliktima i rizicima – određeni ukupni troškovi zaštite prostora koji ujedno osiguravaju održivi razvoj lokalne zajednice (troškovi istraživanja. kao i direktne.1/1 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5 Varijanta 6 Varijanta 7 Varijanta 8 Varijanta 9 Štrbački bukLohovo Oznaka zone prema slici 6. ulaganja u dopustive gospodarske aktivnosti i infrastrukturu.K. socioekonomskim odnosima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 2 Varijante zoniranja i postavljanja granica NP Una M.

kao i dokaz da je cijelo rješenje opravdano i održivo. rekreacija i sportovi vezani uz vode.  izabran je najpovoljniji odnos razine zaštite prirode po zonama i očuvanja interesa lokalne zajednice. a za lokalnu zajednicu očekuju se i 452 . ekološka poljoprivreda i šumarstvo. Rezultat se ukratko može sažeti u sljedeće zaključke:  neke su zone izostavljane iz obuhvata budućeg zaštićenog područja NP Una jer bi njihov ‘ostanak’ uzrokovao toliko povećanje troškova održavanja ili povećanih naknada lokalnom stanovništvu zbog gubitka vrijednosti da bi to nepovoljno utjecalo na ukupno održivo upravljanje područjem.Tablica 3 Pregled koristi od uspostave zaštite razmatranog prostora Kako su se ovisno o kategorijama zaštite po zonama ukupni troškovi i ukupne koristi kroz duže razdoblje razmatranja značajno razlikovale. izabrana je ona varijanta koja je osiguravala postizanje najveće pozitivne razlike neto sadašnjih vrijednosti koristi i troškova (slika 3). Izabranim rješenjem predložene su sljedeće komplementarne djelatnosti: turizam i turističke usluge.  sagledani su ukupni troškovi budućeg NP Una po vrstama troškova i po godinama za cijelo razdoblje razmatranja. te ukupne koristi po godinama uz pretpostavku realizacije svih zamišljenih sadržaja. sportski ribolov i lov.

te prihoda od pratećih uslužnih djelatnosti u širem okolišu NP Una. Prijedlog organizacije sustava Za pokretanje sustava upravljanja NP Una (nakon njegovog proglašenja) nužno je provesti sljedeće:  uspostaviti javnu ustanovu s osnovnom zadaćom obavljanja osnovne djelatnosti upravljanja zaštićenim područjem. tako i kroz početna značajna kapitalna ulaganja u organizaciju upravljanja sustavom. putem koje bi se obavljale bitne aktivnosti vezane za potrebe parkova:  izravno prezentiranje financijskih i drugih potreba najvišim državnim tijelima.  aplicirati za međunarodne pomoći i donacije.  uključiti NP u regionalnu mrežu i nominirati ga za uvrštenje na popis svjetske baštine. 5. pa tako niti posjetitelja. povećanja vrijednost nekretnina. Vezano za željenu stabilnost u financiranju funkcioniranja parkova i održivom razvoju lokalne zajednice.  standardiziranje pristupa u izradi prostorno-planskih i drugih upravljačkih dokumenata.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja indirektne koristi od povećanja zaposlenosti. u izgradnju pratećih sadržaja.  uređenje međusektorskih odnosa i definiranje koncesijskih uvjeta. sugerira se raspraviti o stvaranja Središnje državne agencije ili ureda za ukupni nacionalni sustav zaštićenih područja (slika 4). Razvitak ovih djelatnosti treba biti podređen zaštiti prirodnih vrijednosti NP Una što zahtijeva nužno učešće države kako kroz organizacijsko i edukativno djelovanje.  izraditi prostorno-plansku dokumentaciju i plan upravljanja bez kojih se ne može pokrenuti koncesijski model financiranja razvoja NP.  osigurati početno financiranje osnovne djelatnosti i kapitalnih ulaganja u prateće sadržaje i infrastrukturu bez kojih nema razvoja turističke ponude. 453 .  osposobljavanje parkovnog osoblja i sustavna istraživanja. te u prilagodbe lokalnog stanovništva novim uvjetima.

Zagreb. (2004): 55. and Mount. Marinović-Uzelac. Barbier. Lille. MZOPU RH (izvješće sa studijskog boravka). http://www. Sterner. Gazophylacium. I. (2001): Američka iskustva za unapređenje upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj. NSAP – Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite Elektroprojekt (2005): Studija izvodljivosti za NP Una Elektroprojekt (2004): Plan upravljanja Parkom prirode Kopački rit EOL (2005): Mura – baština i budućnost.6. Management Plans and Planning: A Guide. Zagreb. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša (1999).. Countryside Commission. Mike i Knowler. svjetskog kongresa nacionalnih parkova. Velika Britanija. IUCN. CXXVI. Gland. Francuska. CARDS EuropeAid/119879/C/SV/HR – GOPA COWI. Velika Britanija. 1999. Acreman. Gland. Gland. Guidelines for Management Planning of Protected Areas. Phillips. Zagreb. Institute of Hydrology. 2004. Dom i svijet. Švicarska i Cambridge. (1994): Environmental Economics. obljetnica NP Paklenica – Kako osigurati održivost i vitalnost funkcioniranja u svjetlu naglasaka V.The World Coservation Union. (1998). Zagreb. IUCN. Grafenau. Edward. (2001): Prostorno planiranje. Cheltenham. Švicarska Thomas. http://www. I.eurositenature. Zagreb Martinić. Velika Britanija. A. 2001. IUCN. vol. 454 .iucn. Paklenički zbornik. Julie (2003). Martinić. Martinić. DZZP. Zagreb. I. Švicarska i Cambridge. (2005): Smjernice za izradu plana upravljanja. (2006): Izvješće o dionicima i preporuke za mrežu dionika (Konačni nacrt). DZZP.org/intranet/resources/ IUCN (1994). 147-150.). Lee i Middleton. D.org (2006): Smjernice za vrednovanje planova upravljanja zaštićenim područjima (Konačni nacrt). Švicarska i Cambridge. Zagreb. 501-509. Duncan (1997): Economic Valuation of Wetlands. KEC project IBRD/GEF TF No 050539 HR – Agriconsulting Spa. Martinić. Njemačka Eurosite (1999) Toolkit: Management Planning. Šumarski list 9-10. Ramsar Convention Bureau. CARDS EuropeAid/119879/C/SV/HR – GOPA COWI. IUCN Gland. Management Guidelines for IUCN Category V Protected Areas: Protected Landscapes /Seascapes. Starigrad-Paklenica. Literatura Clarke. Gothenburg University: Unit for Environmental Economics (paper). Guidelines for Protected Areas Management Categories. Eurosite. 2. Adrian (2002). DZZP. Th. (2004): Ključna pitanja parkovne politike u Hrvatskoj – uz 55. 1-12. (2002): Planovi upravljanja za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode. The University of York. Velika Britanija. godišnjicu proglašenja prvih hrvatskih nacionalnih parkova. I. R. Čakovec Europarc – Proceedings of the Seminar on an Integrated Management Approach (Armin Wolf & Rubben Post Eds. Izdavač EOL.

Turizam (tematski broj).: Sustav korištenja nacionalnih parkova i parkova prirode (s mjerama za provođenje dokumenata prostornog uređenja). Durban. National Park Service – Management Policies 2001–2005 Nacionalna strategija zaštite okoliša/Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/2002) (2006): Biološka raznolikost Hrvatske – Priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja.o. vol.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja (1996): Grupa autora i Ecoplan d. IUCN World Parks Congress. Zagreb Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu RH (NN 89/2007. 48. graditeljstva i stanovanja RH. 1-60.) 455 . Ministarstvo prostornog uređenja. Zagreb (2003): Kongresni materijali V. DZZP.o.) Uredba o proglašenju ekološke mreže RH (NN 109/2007. (4): 361-480. Zagreb (2002): Grupa autora: Ekoturizam i održiv razvoj turizma u ekološko osjetljivim prostorima. US Department of the Interior.

Slika 1 Prikaz podjele razmatranog područja na zone 456 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 2 Moguće kategorije zaštite po zonama unutar razmatranog područja 45 .

Slika 3 Usvojeno rješenje granica NP Una i zona različitim stupnjevima zaštite 45 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 4 Prijedlog organizacije sustava upravljanja zaštićenim područjima 45 .

being the key documents for park management. all sorts of experience in gaining financial independence and viability of designated area administration companies and local authorities in the areas under concern are of particular importance. continuous investment into such areas from the budget is necessary. which will make possible the self-financing of the area conservation systems and sustainable development of the local community. to provide for their permanent sustainability. at least in the initial period until the complementary supporting activities are developed. The experience also indicates that long-term financial stability of 460 . Considering both aspects of this obligation. state services and institutions. The tasks that designated areas are expected to perform in order to contribute to the local communities. in partnership with all key actors: government agencies.REALISTIC OPTIONS FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF DESIGNATED AREAS – THE UNA NATIONAL PARK SUSTAINABLE DEVELOPMENT CONCEPT When a location is pronounced designated area. the state assumes full responsibility for the conservation and protection of the area. The major problem with establishment of designated areas and management of parks in Croatia is inadequate approach to their physical planning and congested management plans which are expected. and the related difficulties are particularly underscored. Croatia has already gained considerable experience in creating and implementing park policy. Thus. but also for the maintenance and improvement of the existing socio-economic state of the local population. NGOs and other local space users. local administrations. The experience shows that strategic goals in designated area management could only be achieved within a planning concept covering greater region and sustainable development.

angling and hunting. and valuation of existing and planned activities carried out by local population in areas planned to be placed under protection and their neighboring areas. to determine individual protection zones (by defining zoning schemes) and to examine long-term sustainability of the selected solution. It seems the most suitable to start the investment cycle for the Una NP through a public investment agency. In addition to budgetary funding. depending on a time period under consideration. Generalization of these experiences and application of the environmental economics methods produced procedures to be used in defining of physical planning and management approaches to the designated area conservation. considerable state support in organization and education. This certainly needs to be prece- 461 . Type and amount of such revenues are determined by specific conditions prevailing in each designated area. cost-benefit analysis enables that optimum solutions be determined. Based on earlier finished sector studies. discount rate and risks. development of these activities in compliance with the natural assets protection requirements demands for the Una NP. and defining of its initial funding. that the designated area zoning be carried out aimed at optimization of protection costs and revenues from area use within parks. However. The selected solution proposes the following complementary activities: tourism. natural characteristic of the designated area and its capacity to accommodate allowable human activities were valuated. organic agriculture and forestry. in the initial period. Having in mind the existing and planned costs and benefits for each of considered alternatives (these alternatives refer to the designated area boundaries. Such approach enables that optimum boundaries be determined for the planned designated areas considering interest of the local community. protection and development towards achieving of self-sustainability. such long-term stability is based on revenues realistically expected to be earned by the designated area management companies. and development of complementary activities). and for sustainable development of local community. These procedures need to focus on valuation of existing and planned amenities within certain space (including its natural characteristics and resources). and that economically most favorable complementary amenities be determined within the designated area which will enable future sustainable development of the greater area. recreation and water sports. protected zone surface area.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja designated and neighboring areas is the only condition for park conservation and protection. This is an approach that has been used to determine the Una National Park boundaries.

Una NP.ded by development of the Una NP management plan and elaboration of financial plans for implementation of individual key tasks. As regards desired funding stability of park operation and sustainable development of the local community. 462 . it is proposed to consider and discuss establishment of a Central National Agency or office for all parks that would advocate the needs of the parks before the national authorities and government bodies. zoning. Key words: protected area. sustainability. management plan.

Ovom analizom obuhvaćeni su najvažniji segmenti budućeg razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. turističke manifestacije. oec.net. marketing program turističke destinacije. Cilj istraživanja je ocjena postojećeg stanja i planiranja potreba izgradnje turističke infrastrukture kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom vremenskom horizontu. u funkciji razvoja turizma uopšte.ba 463 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja RURALNI TURIZAM NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA SA OSVRTOM NA BED&BREAKFAST (KLADANJMOGUĆNOSTI RAZVOJA) Almazaga Ćatović Sanela Smajlović2 Sažetak Predmet istraživanja u ovom radu je infrastruktura ruralnog prostora kao jedna od osnovnih komponenata prostornog planiranja i jedan od determinirajućih faktora razvoja turizma na području Tuzlanskog kantona. dipl. a posebno razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. ruralna mjesta u funkciji turizma. Almazaga Ćatović. sanelaned@bih. turistički resursi. imidž destinacija. Turistička zajednica TK. ruralni turizam. Ključne riječi: turistička destinacija. sc. atraktivnosti-uređene atrakcije za pristup turista.net.ba Sanela Smajlović dipl. turzaj-tk@bih. BBA. edukacije za turizam 1 2 Mr. atrakcija (prirodna i kulturno-historijska).

Izvan je urbanih naselja i nema odlike masovnosti. Geografske karakteristike Tuzlanski kanton nalazi se između 44° i 45° sjeverne geografske širine. 2. sudjelovanje u poljoprivrednim radovima. Značajno je da dopunsku zaradu seosko domaćinstvo ostvaruje u svom vlastitom dvorištu.5%. Doboj Istok. odnosno 18° i 19° stepena istočne geografske dužine. seljački turizam.turizam. Gustina naseljenosti je 195 stanovnika na km² (u Bosni i Hercegovini gustina naseljenosti iznosi 70 stanovnika na km². eko-ruralni turizam i slično. Srebrenik. Tuzlanski kanton obuhvata 13 opština.3% površine Bosne i Hercegovine. U broju stanovnika Bosne i Hercegovine. što podrazumijeva aktivno uključivanje cijele porodice. koji se temelji na korištenju ruralnog prostora u kontekstu turističke ponude. Uvod Pod pojmom ruralni turizam nalazimo različite nazive kao što su: eko-turizam. te nekim drugim sadržajima (direktan kontakt s domaćim životinjama. a u Federaciji Bosne i Hercegovine 91 stanovnik na km²). Teočak. Tuzlanski kanton ima 553. Ruralni turizam je koncept turizma na seoskim gospodarstvima. Kladanj. Smješten je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Banovići. od čega se veliki dio bavi poljoprivredom.turizma koji ne šteti okolišu. prehrane.5% Federacije Bosne i Hercegovine. agro-turizam. odnosno 10. Tuzla i Živinice. Gradačac.. a) 464 . Tuzlanski kanton učestvuje sa 14. Lukavac. a u pravilu podrazumijeva i ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Ruralni turizam podrazumijeva poticanje razvoja novih turističkih destinacija posebno na kontinentu. Kalesija. 82%. Uporišne tačke su seoska domaćinstva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi. odnosno razvitak turizma sa što manjim posljedicama po okoliš. Osim prodajom vlastitih proizvoda prihod se ostvaruje i pružanjem usluga smještaja. Sapna. Zahvata 5. jahanje (horse-riding) i sl. Ruralni turizam uključuje aspekt održivog turizma “Sustainable Tourism” . a u broju stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine sa 21. a višak svojih proizvoda plasiraju kroz novi prodajni kanal . Čelić. turizam u seoskim domaćinstvima. “pečenje” rakije. Gračanica. Dio je kontinentalnog turizma. Tuzlanski kanton je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini.). seoski turizam.573 stanovnika.

Trebave i Majevice koji se pružaju pravcem sjeverozapad – jugoistok i blago zatalasno područje na sjeveru. “Hazna”. “Šićki brod” i dr. plantažni uzgoj šljive. Ozren) na jugu. oligomineralne i termalne vode identifikovane su na području Tuzle. što čini 5. prosječna količina padavina iznosi oko 908. Tuzlanski kanton zahvata 2730 km. “Bistarac”. 465 . šljunka i pijeska. Gračanice. Javornik.3% ukupne površine Bosne i Hercegovine. Živinica i Kladnja. 1° C. tona). te masivi Skipovca. uzgoj muznih i tovnih goveda. Regija Sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. Jezera – “Modrac”. “Vidara”. privredno i kulturno sjedište kantona je grad Tuzla. tona). zbog svoje ljepote. Mineralne. Tuzlanski kanton karakterišu izrazito planinsko područje (Konjuh. magnezita. najhladniji mjesec je januar. kvarcnog pijeska boljeg kvaliteta (11. Srebrenika. koja spada među 4 najveća grada u Bosni i Hercegovini. odnosno 10. Ovdje postoji i nekoliko hidroakumulacija sa polivalentnom namjenom kao što su.6 l/m sa vlažnošću vazduha 79% i srednjom godišnjom temperaturom od oko 10. Drinjače i Sapne i pripadaju slivovima rijeka Bosne i Drine. “Snježnica”.  u voćarstvu. b) Ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište iznosi 133 771 hektara.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Administrativno. Gradačca. Tinje. istorijskih znamenitosti i prirodnog bogatstva od davnina predstavlja predmet interesovanja turista ne samo iz zemalja Balkana i Evrope već i sa drugih kontinenata. višnje i jagodičastog voća  u stočarstvu. pčela i dr. kruške. ovaca.  oranice – 91 154 hektara  voćnjaci – 16 371 hektara  livade – 15 382 hektara  pašnjaci – 10 862 hektara Razvojna osnova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji može se temeljiti. Najtopliji mjesec je juli. Osnovni vodotoci na području kantona grupišu se oko rijeka: Spreče. koka nosilja. jedinstveno nalazište kamene soli u ovom dijelu Balkana (525 mil. krečnjaka.5% površine Federacije Bosne i Hercegovine Područje Tuzlanskog kantona ima umjerenokontinentalnu klimu sa jasno izraženim godišnjim dobima. Nadmorska visina se kreće od 150 metara na sjeveru do 1328 metara na jugu.2 mlrd tona). prostrane riječne doline Spreče i Tinje u centralnom dijelu. Tuzlanski kanton predstavlja najbogatije područje u energetskim mineralnim sirovinama (ugalj – lignit i mrki ugalj 3.5 mil. trešnje.

Javornik. 3. očuvana priroda i prirodne znamenitosti (Konjuh. kao i pretpostavke porodičnog seoskog domaćinstva. gljiva i ostalih šumskih plodova i kao takve su značajne za lov. mogućnosti prezentacije ruralne proizvodnje. atraktivnosti lokacije i stambenog objekta.1 Pretpostavke okruženja (eksterne pretpostavke) Bavljenje ruralnim turizmom podrazumijeva neke pretpostavke okruženja kao što su: nezagađen zrak i voda. 3. slikovit krajolik. Pretpostavke bavljenja ruralnim turizmom Za bavljenje ruralnim turizmom ili nekim njegovim dijelom treba preispitati pretpostavke iz okruženja i neke vlastite predispozicije. Šumsko zemljište obuhvata dobar dio kantona i iznosi 139 000 hektara. kulturna baština. Vidara). Šume Tuzlanskog kantona su staništa divljači. Hazna. riješene komunalne infrastrukture domaćinstva. dob i sklonost članova seoskog domaćinstva ka pružanju turističkih usluga. Trebava. kukuruza. u ratarstvu. odsutnost buke. zdrava klima. privrednih i stambenih prostora. 4. te visine investicije za preuređenje u turističku seosku privredu. duhana i dr. Vrlo je važan odgovarajući broj. posjedovanja stoke. 466 . krmnih kultura. mogućnosti slobodnog kretanja okolinom. opredjeljenje i naklonost zajednice i institucija prema turističkim aktivnostima. dobra cestovna i telefonska povezanost. 3.2 Pretpostavke u domaćinstvu (interne pretpostavke) U samom domaćinstvu treba procijeniti atraktivnosti vlastitog seoskog porodičnog gospodarstva i to po kriterijima posjedovanja imanja. Godišnja drvna masa za sječu iznosi cca 215 000 m3. odmor i rekreaciju. Modrac. Majevica. Institucije koje se bave razvitkom turističkog sektora Tijelo kod kojeg se registruju smještaj i ugostiteljske usluge u seoskom domaćinstvu je opštinska služba za privredu te resorni organ Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona. uzgoj povrtnog bilja.

Planovi razvoja ruralnog turizma Tuzlanskog kantona trebali bi se potpuno uklapati u program Federalne vlade. te vanjske prilike i opasnosti3. Almazaga Ćatović.1 Finansiranje Ruralni turizam nije kapitalno intenzivna grana visokih i velikih profita. namijenjenih razvitku ruralnog turizma i održivog razvoja. Turističko udruženje Bosne i Hercegovine. Ruralni turizam u svojoj sveobuhvatnosti ima sljedeće pozitivne učinke:  povećava zaposlenost lokalnog stanovništva i potiče proizvodne ali i uslužne djelatnosti. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Poseban naglasak treba staviti i na potraživanja bespovratnih sredstava iz evropskih i svjetskih fondova. kao svojom jedinom djelatnošću ili jednom od djelatnosti. Stari 3 Mr. bave se sljedeće institucije Federacije Bosne i Hercegovine.124 46 .sektor za turizam i ugostiteljstvo. 4.  pretežno nezagađen okoliš.2 Pozitivni učinci razvitka ruralnog turizma  dodatni je izvor prihoda seoskog domaćinstva. 4. Tuzla 2005. postojeći nedovoljno valorizirani kapaciteti: srednjovjekovne utvrde (Stari grad Srebrenik.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Turizmom. “ Turističko-ugostiteljska djelatnost faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona“.  sprječava depopulaciju seoskog prostora (demografski jača selo).  štiti i čuva bosanskohercegovačku prirodnu i kulturnu baštinu. godine – strana 121 . bosniaARS. Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona. Privredna komora . dobre projektne i turističke zamisli financijski trebaju podupirati i jedinice lokalne samouprave. Vlade Tuzlanskog kantona i prostorni plan Tuzlanskog kantona. već višegodišnje ulaganje i još dugoročniji povrat uloženih sredstava. Osim navedenih. 5. Analiza ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu SNAGE . Soko grad Gračanica. Turistika zajednica Tuzlanskog kantona.  obogaćuje turističku ponudu i  faktor je integralnog razvitka ruralnog prostora. Turistička zajednica Federacije Bosne i Hercegovine.unutrašnje: Analizom su određene unutrašnje snage i slabosti.

minirana područja. “Slana banja Tuzla“. mogućnost cjelogodišnje turističke sezone. poslovično gostoljubivi žitelji u seoskim domaćinstvima. vodovod). bogata multietnička i multikonfesionalna baština i postojanje prirodnih znamenitosti (izvorište “Muške vode“. biološkoj raznolikosti. Snimak sadašnjeg stanja Bilo kojoj aktivnosti (izrada turističkog master-plana. ubiranje ljetine i plodova. smještaj. planina Konjuh sa svojim speleološkim objektima “ Djevojačkom“ i “Bebravskom“ pećinom idr.grad Teočak.unutrašnje:  nepostojanje tradicije ruralnog turizma. 46 . kanalizacija. pića i prehrane. usluge hrane. novim tehnologijama i poticajnim mjerama. nepostojanje pratećih infrastrukturnih objekata (parkirališta. operativnih planova i slično) prethodi snimak sadašnjeg stanja i turističkih potencijala koji je načinjen u Turističkoj zajednici Tuzlanskog kantona izlaskom na teren i razgovorima sa svim turističkim pravnim subjektima u Kantonu. proizvodnja sira. PRILIKE . lovačke kuće. deklarativno i stvarno poticanje ruralnog turizma i preduzetništva u turizmu od strane Federacije Bosne i Hercegovine. nekim jedinicama lokalne samouprave i dobrim dijelom značajnim postojećim i potencijalnim davateljima turističkih usluga u ruralnim prostorima. narodne priče i legende. “pečenje“ rakije. Gradačačka Husein kapetanova kula). historiji svoga kraja. strategije. mogućnosti komplementarnog razvoja s ostalim oblicima turizma. “Terme Gračanica“. nedovoljna zaštita od otpadnih voda sliva Bosne i Drine. “Banja Ilidža Gradačac“. kampiranje. džamije i crkve. tržištu. planirana izgradnja brzih cesta. neinformisanost o: zakonima. mogućnost dopunske zarade iz dodatnih usluga (jahanje. turističkim atrakcijama.).vanjske:  zahtjevna i nekonzistentna zakonska regulativa. branje gljiva). programa. SLABOSTI . ali i od strane vanjskih inicijativa (program CARDS) i blizina dvije susjedne države. OPASNOSTI . 6.vanjske:  postojano nezasićeno domaće i strano tržište potražnje ruralnog turizma koje raste zajedno sa urbanizacijom. mogućnost prodaje proizvoda “u vlastitom dvorištu“. suveniri. marketingu.

a posebno iz Poljske. stare zanate.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Obrađeni relevantni turistički podaci odnose se na: manifestacije. historijskim. Nakon izgradnje koridora i kvalitetnog povezivanja Kantona Tuzla sa istim i to predviđenim brzim cestama Tuzla-Orašje i Tuzla-Sarajevo može se očekivati veliki broj tranzitnih gostiju. kulturno-historijske spomenike. Slovačke.1 Saobraćaj . Rezultati u vidu baze podataka se koriste za izradu programa. suvenire.1. 7. poticanje seoskih domaćinstava u izražavanju ideja i potreba u turizmu. turističkih promotivnih materijala i konkretnih aktivnosti (npr. Tuzla – rijeka Sava te koridora Vc uticati će na povećan broj tranzitnih turista. znakovi za usmjeravanje prema kulturnim. Ostalu signalizaciju čine: znakovi za izraz dobrodošlice i znakovi obavijesti za usmjeravanje prema poslovno-trgovačkim objektima i centrima.2 T uristička signalizacija Turističku signalizaciju na cestama čine: znakovi obavijesti o kulturnim. važnim 46 . Ukrajine i drugih zemalja koje gravitiraju datom području. formiranje cesta sira i rakije. informacije. Projekti Nakon analize sadašnjeg stanja ustanovljeni su prioriteti turističkog razvoja ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu: . historijskim. te perspektive turizma i ruralnog turizma. lov i ribolov. Izgradnjom kvalitetnih puteva stvorit će se uslovi za razvoj prije svega tranzitnog turizma kao i razvoj ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. informacija. prirodnim i turističkim znamenitostima i znakovi za pružanje turističkih i drugih informacija. prirodnim i turističkim znamenitostima. smještaj.1. . te stoga treba uložiti sve napore (i u lokalnim okvirima) da što prije dođe do realizacije. ostale motive. Češke. te koordinacija s Ministarstvom turizma za bespovratne potpore. prirodne ljepote. gastronomiju. U skoroj budućnost kroz Bosnu i Hercegovinu će prolaziti TEM (Trenseuropean Motorway) nazvan “koridor Vc“ kao evroregionalna poveznica na putnom pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran.1 Brze ceste i koridor Vc Izgradnja brzih cesta Tuzla – Sarajevo.

te u Kladnju i Živinicama. te uredno održavati (kositi korov oko znaka. Neke biciklističke koridore već možemo nazrijeti na području Tuzlanskog kantona. osim u Gradačcu. biciklistička staza ipak mora biti legalizovana.2 Cesta sira i rakije Cesta sira i rakije podrazumijeva ponudu bosanskog sira i domaće rakije u seoskim domaćinstvima na jednom ograničenom geografskom području. marketing stručnjaka). Smeđu signalizaciju treba postaviti planski i po mogućnosti od kvalitetnih materijala. Čeliću. sajmovi) koji zbog svoje namjene privlače veći broj ljudi. Turisti će naći put do destinacije ili će biti informisani o postojanju iste. informativne. Kalesiji. Vožnja biciklom kroz prirodu je uvijek izvanredan i neponovljiv osjećaj.  jedan koridor bi bio naslonjen na međunarodne biciklističke staze iz pravca Hrvatske. i u Gračanici. građevinaca. “ Cesta sira i rakije “ je sinonim za obilazak domaćinstava sa kušanjem rakije i konzumacijom domaćih proizvoda. Znatan potencijal za razvoj ovog vida turističih djelatnosti nalazimo.objektima i sadržajima u naselju. Uloženi novac u označavanje višestruko će se vratiti zadovoljnim gostom koji je i najbolji promotivni medij. sporedne seoske ceste i dr. gdje bi jedan pravac izašao 40 .). Šljivarski centar bi promovisao kulturu šljive i šljivarskih asortimana kraja u kojem se nalazi. ucrtana. prodajne i turističke tačke u šljivarskom kraju kakav je Gradačac. pravac bi nastavio cestom iz Orašja te kod raskršća “ Koridor“ nastavio u dva pravca .prema Tuzli i Gradačcu. Znakovi ponegdje mogu biti i od prirodnih materijala. obilježena. bojiti zahrđale i nadomjestiti dotrajale dijelove). dizajnera. ali za bilo koju aktivnost obilježavanja preporučujemo angažman profesionalaca (arhitekata. te ostalim javnim prostorima (izložbe. jer mnoge staze već postoje (prosjeci kroz šume. Izgradnju biciklističkih staza u prirodi mogli bi nazvati izgradnjom i privođenjem svrsi. . te opremljena i hemijskim toaletima.3 Biciklističke staze Moderan čovjek želi izazov kretanja vlastitim snagama. No. odmorištima i putokazima. Teočaku. Postavljanje smeđe signalizacije je i jedan od projekata Turističke zajednice Tuzlanskog kantona. Turističku signalizaciju nazivamo još i smeđom signalizacijom jer je propisano da je osnovna boja turističkog znaka putokaza i obavijesti smeđa. Jedna od mogućnosti je i formiranje Šljivarskog centra (muzeja) kao obrazovne. a označeni su na posebnim mapama ali i na terenu. .

Ovaj prioritet na prvi pogled nije presudan. ali je važan za funkcionisanje sveukupne turističke ponude. Gradačac. U prethodnim analizama navedena je slaba informisanost ljudi koji se bave ili bi se trebali baviti turizmom. Majevice. Modrac). . te opredjeljivanje mladih.  drugi koridori bi išli preko seoskih ruralnih naselja na planinama Tuzlanskog kantona. zapadno prema Zeničko . a drugi završio u Tuzli na lokalitetu Slane banje tj. Sokocu.1 Bus-turistička parkirališta Parkirališta za turističke autobuse moraju biti organizovana i obilježena.5 T uristička infrastruktura Važnim dijelom nedovoljne turističke infrastrukture u Tuzlanskom kantonu smatraju se parkirališta i autokampovi. Treba poticati učenje stranih jezika. buduće biciklističke staze Tuzlanskog kantona dolaskom na granice kantona mogu nastaviti na istok prema Republici Srpskoj – Zvorniku. kao što su: poljoprivreda. Osim toga.4 Ljudski resursi Ljudski resursi su glavni pokretači svake. koja bi iznjedrila nove turističke proizvode. animatori. Radi toga treba organizovati dodatno obrazovanje za one kojima će to biti pomoć u daljnjem radu. prirodno i nužno oslonjene na ruralni turizam. 41 . Konjuha. stari zanati. Valsenici. ugostiteljstvo. za zanimanja korisna za razvitak turizma. posebno u gradovima i turističkim destinacijama (Tuzla. Time bi se dobila jedna evropska turistička biciklistička transverzala. zdravstveni i ekološki predznak. pa i u urbanim sredinama. Svaka turistička podružnica treba inicirati jedinicama lokalne samouprave iznalaženje i privođenje svrsi takvog prostora. Trebave i dr. Kladanj.dobojskom kantonu i dr. eko-poljoprivreda. putem stipendija i subvencija. strani jezici.5. Panonskog jezera. gdje osim turističkog imaju funkcionalni.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja na srednjovjekovnu kulu u Gradačcu. sigurnosni. Sve jedinice lokalne samouprave treba potaknuti da planiraju i iznalaze moguće lokacije biciklističkih staza i da teže njihovu umrežavanju. pa i turističke djelatnosti. turistički vodiči i slično. . .

Formiranje autokampa u Kantonu postat će vrlo bitno s početkom većeg tranzitnog prometa. a rezultate provoditi u turizmu . njegovati i prikazati. zaštititi. Održivi razvoj turizma Održivi razvoj turizma podrazumijeva uravnoteženi razvoj i kulture i privrede i infrastrukture područja na kojem se turizam odvija. domaći pekmez i džem. Kako na razini države.. sogan dolma. Zato bi trebalo poticati kulinarsku baštinu.5. Uz osnivanje jednog ili dva kampa treba obaviti signalizaciju i kvalitetnu marketinšku obradu. gostoljubivosti. tako bi i naš kanton trebao biti prepoznatljiv po nekim specijalitetima. . ali sa što manje “diranja” u prirodu i okoliš. suho meso. susretljivosti i prijateljskih stavova prema turistima . U tu grupu pripadaju domaće rakije . bamnja. ćevapi. a kod nas još i bogato kulturnom baštinom koju treba prepoznati. Sve je veći broj turista vegetarijanaca koji posebno pozdravljaju i cijene jela pripremljena za njih. širi posebno ozračje. ali i u prigradskim naseljima mogu oformiti kampove.posebno šljivovica. sarma. Za poticanje kulinarske baštine i gastronomskog identiteta obavezno treba angažovati Ugostiteljsko turističke škole i Tehnološke škole. ekološke svijesti. Turistički projekt koji u sebi nema ugrađene i elemente zaštite i očuvanja prirode danas nema razvojne perspektive. koji poznaje i prostor i prirodu i ljude. Samo onoliko koliko je to stvarno neophodno.posebno ruralnom turizmu. Treba informisati zainteresovane da na svojim imanjima na selu. te autohtone bosanske prehrambene proizvode. te poticanje motivacije za 42 . U isto vrijeme naglasak je na što većem uključivanju lokalnog stanovništva u sve razvojne aktivnosti. fakultete kao nosioce projekta. sir. Navedeni proizvodi još nemaju standardizovanu i organizovanu proizvodnju i ponudu.2 Autokampovi Nepostojanje niti jednog kampa u Tuzlanskom kantonu ima za posljedicu divlje kampere.6 Gastronomija (Etnogastronomija) Bosanskohercegovačka tradicionalna kuhinja je vrlo bogata i svaka regija krije gastronomsko blago. Dugoročni zadatak razvoja znanja.gostima. jer domaći čovjek sa svojim specifičnostima. Jedan od većih projekata zaštite je inicijativa Turističke zajednice Tuzlanskog kantona i ekoloških udruženja na zaštiti biosfere i krajolika planine Konjuh . domaći kolači. . Za ekološki osviještene turiste ruralni turizam je vrlo atraktivan jer je seosko domaćinstvo okrenuto prirodi. med.

podiže stepen zadovoljstva gosta. Lovačkim udruženjima bavljenje lovnim turizmom nameće cijeli niz zakonskih odredbi o turističkim i ugostiteljskim djelatnostima. a okvirni trošak 150. Istovremeno. ne bi bio dovoljan da se ta djelatnost sama finansira. Lovačka udruženja posjeduju lovačke kuće na Konjuhu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja bavljenje i prepoznavanje turističkih potencijala je jedan od najvažnijih prioriteta koji se mogu ostvariti uz velike napore. no u svojoj cjelokupnosti sve aktivnosti se trebaju odvijati simultano u smislu poticanog i kontrolisanog procesa. pozitivno utiče na najkvalitetniju promociju . a možemo ga staviti pod zajednički nazivnik “Razvoj turističkog i ekološkog planiranja”. Takav odnos nužno podiže kvalitetu usluge. koji svoje prave rezultate može dati tek u slijedećih tri do deset godina. Lovni turizam dodatno otežavaju i zakonske odredbe o postupanju s divljači nakon odstrela. širi pozitivan turistički “image”. a za pripremu projektne dokumentacije i izvedbu okvirni trošak je 300.000. Trebavi. Zavod za prostorno uređenje. Promet koji bi se sa uposlenom osobom korištenjem lovačkih kuća tada eventualno ostvario.00 KM. to je i dugotrajan proces kojeg treba pokrenuti od vrtića pa nadalje. Te lovačke kuće potpuno su turistički neiskorištene. Majevici. te na ponovni dolazak “starih” gostiju.usmenu predaju. te o vođenju raznih evidencija. te uposliti osobu za rad u udruženju. Lovni turizam Na području Tuzlanskog kantona nalazi se više lovišta. Skipovcu idr. Zato bi se lovačke kuće morale ili iznajmiti ili doregistrovati djelatnost lovačkih udruženja.00 KM 43 .000. Ozrenu. jedinice lokalne samouprave i Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. Sudjelovanje i pomoć pri provedbi projekata:  Biciklističke staze Biciklističke staze je moguće realizovati tokom tri godine. Na projektu trebaju surađivati Vlada Tuzlanskog kantona. 9.  Ceste sira i rakije Pretpostavljeno vrijeme realizacije je jedna godina. 8. Svakim spomenutim prioritetom treba se baviti pojedinačno.

noćenja. Vrijeme realizacije je do dvije godine.Vrijeme izrade vodiča je tri mjeseca. Vlada Tuzlanskog kantona.280.00 KM.00 KM.  Auto kampovi Za auto kampove treba odrediti potencijalna mjesta i inicirati postavljanje privatnih kampova.00 KM. Okvirni trošak je 90. lokalne samouprave te asocijacije turističkih radnika trebaju Ministarstvu okoliša i turizma prijedlozima sugerisati prilagođavanje zakona u turizmu stvarnim potrebama i mogućnostima. posebno u ruralnom turizmu.000. Nosilac projekta je Turistička zajednica Tuzlanskog kantona.00 KM. Vrijeme realizacije je jedna godina.  Suveniri Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i resorna tijela Vlade Tuzlanskog kantona trebaju realizovati projekat izrade ruralnog suvenira u roku od tri mjeseca.00 KM.000. Ukupni okvirni troškovi navedenog programa iznose 1.  Promatranje i praćenje pokazatelja razvitka ruralnog turizma Turistička zajednica Tuzlanskog kantona treba usporedbom broja smještajnih kapaciteta.  Prilagodba zakonske regulative Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. a okvirni trošak 45. resorna ministarstva) može pripomoći kod pripreme projektne izvedbe. Vlada Tuzlanskog kantona. 44 .00 KM.  Etnogastronomija Etnogastronomija je značajan dio ruralnog turizma.  Smeđa signalizacija Smeđa signalizacija je projekat Federalne turističke zajednice i kantonalnih turističkih zajednica. a u projekat se trebaju uključiti Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i lokalne samouprave. no Vlada Tuzlanskog kantona (tj.00 KM. Okvirni trošak je 250.000.000.000. Okvirni trošak je 15 000. vrste i kvalitete ponude pratiti razvoj ruralnog turizma. a nosioci posla bi bili opština Gradačac. Izvještaji se trebaju podnositi jednom godišnje. a okvirni trošak 350. Šljivarski centar (muzej šljivarstva) Šljivarski centar treba realizovati u roku od tri godine.000. a okvirni trošak je 10. Poljoprivredni zavod. U tom smislu treba izraditi gastronomsku kartu i vodič kroz etno i eko hranu Tuzlanskog kantona.

života u zdravoj eko sredini te razvijanja u smislu izlaska iz siromaštva (R-S-D). a istovremeno je lokalnom stanovništvu data mogućnost dobre zarade.1366. tako što će donijeti paket zakona od kojih je najvažniji zabrana izgradnje objekata preko 2 sprata. 10. te proglasiti Konjuh parkom prirode. šljiva. jastreb.Drinjača  Avanturistički turizam-planinarenje. Bed & breakfast . kruška i ostalo voće  Ljekovito bilje: lincura. vidra. uzajamne saradnje lokalnog stanovništva. te kolektivnog i timskog rada. sova. te osavremenjavajući kuhinju / restoran pri kući). vuk.  Prahistorijski crteži u “Djevojačkoj pećini” – 10.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 0. brdski biciklizam. god. mrki medvjed.1 Osnove razvoja Razvoj B&B turističkog sistema u Kladnju mora biti rezultat prirodnih resursa. jazavac. orao. 45 .2 T urističke atrakcije Turističke atrakcije iskorištene za razvoj B&B su:  Kladanj – srednjovjekovni grad .000 godina  Jezerski turizam . lov i sportski ribolov  Gastronomija – ECO & etno kuhinja  Očuvanost prirodnih ljepota: šume.  Uz sve to razvija se i socijalni status porodica. divlja svinja. pećine  Voćnjaci. riječni . ergela konja. sunovrat  Fauna: zaštićena životinjska vrsta –tetrijeb.  Ovim zakonom država je spriječila migraciju seoskog stanovništva u gradove.mogućnost razvoja u Kladnju 10. Prezervacija Seoskog Urbanizma  Tuzlanski kanton podržava lokalnu vlast u nastojanju da zaštiti prirodnu sredinu i selo od turističkog industrijalizma i hotelijerskog lobija. gostoprimstva. selo okruženo planinskim liticama. Minimalna investiciona ulaganja su omogućila svim stanovnicima da pokrenu familijarni posao iskoristavajući postojeće resurse (stambene objekte. jabuka. kozorog.jezero “Gorsko oko”. Ženska djeca se obrazuju i uključuju u biznis. srna.

uglavnom se radi o specijalitetima majki u porodici.  Svi turisti su toplo dočekani.  Odgovoran odnos prema prirodi i njenom okruženju čime razvijaju odgovorni turizam. povjerenje te dugoročno planiranje. lovno-ribolovni. možete dobiti i recept ukoliko ste zainteresovani. sportski. prve grudobolne bolnice iz osmanskog vremena i dr. i to na vrlo ponosnopasivan način. bez obzira kod koje familije je ugošćen. izletnički. gift shop-ovi  Frizer  Doktorska ordinacija / Prva pomoć Kroz lokalne nivoe vlasti.  Svaki turist je tretiran kao “lični gost”. te iste urbanističkim planom pozicionirali i dodijelili seoskim familijama.  Rent-A-Car  Restorani  Disco & caffe bar-ovi  Safari u prašumi Konjuha  Mini marketi  Suvenirnice.  Baziranje gastronomije na domaćim proizvodima uzgojenim na radnim objektima. stanovnici sela i vlasnici vikendica su identifikovali sve uslužne djelatnosti potrebne za održivi razvoj turizma. Zdravstveni turizam.  Stičete dojam pripadnosti familiji.  Hrana se priprema vama pred očima. Kroz timski rad.  Usluge se nude tek kad turist uđe u dvorište objekta. stoljeća o ljekovitosti i afrodizijačkoj moći “Muške vode”. 46 . zimski turizam. porodični  Potvrda od Putopisca Evlije Čelebije iz 16.  Niti jedan vlasnik objekta ne dočekuje gosta na ulici niti na ulicama nudi svoje usluge. usvojena je metodika rada koju poštuju svi vlasnici i učesnici u B&B-u. slobodno se krećete i koristite kuhinjom po potrebi.

 Izrada prospekata –brošura.  Ne narušava se prirodni izgled sela. U slučaju prodaje objekta ili zemlje. te održavanje istih. fizičko obezbjeđenje. šah.  U susret sevdahu (zabava. lobista i sl. tavla.  Označavanje svih turističkih atrakcija. stolni tenis.  Ministarstvo turizma treba poticati stvaranje “mreže seoskih kuća”. mini-biblioteka. mafije.  Obezbjeđivanje rekreativne aktivnosti (npr. čitavo selo odlučuje o podobnosti novog komšije sprečavajući time doseljavanje neželjenih grupacija npr. sport i rekreacija). razonoda). 10.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zajednička ulaganja u razvoj B&B ponude:  Uljepšavanje i higijena mjesta.4 Marketinški slogani  Ovdje boravak postaje užitak i nezaboravan doživljaj 365 dana u godini.3 Good to know FAQS 10. 4 .

Eban S.  Za nas je voda najveći kult na svijetu. 2. Institut za turizam. zabava. “Ekonomika okoliša“. Goldstein. Literatura Mr. . kulturno i historijsko naslijeđe Tuzlanskog kantona mora se iskoristiti za realizaciju projekata seoskog turizma a posebno projekata Bed & Breakfast.  Kod nas Vaš novac vrijedi mnogo više zbog kvalitetne ponude i usluge. No kako veći dio ruralnog prostora ima obilježje socijalno-ekonomske krize. redakcija Drašković B. Ekološki turizam – Potencijal razvoja Tuzlanskog kantona-publikacija projekta “Hljeb i so“ Tuzla 2005. postoje realne šanse za razvoj seoskog turizma koje će pored navedenog i uposliti veliki dio seokog stanovništva.. 4 . T. Alfier Dragutin. “Turizam“.  Ovo je kraj gostoljubivih ljudi i dobrih domaćina.. Prema tome. Almazaga Ćatović. Kantonalna agencija za privatizaciju mora izdvojiti dio povoljnih kreditnih sredstava za ulaganja u seoski turizam. Time bi zaustavili migraciju stanovništva sa sela u grad. Studija. Neophodno je proglasiti dio Konjuh planine (4% planinskog područja) parkom prirode. Zaključak Prirodno. rekreacija. Tuzla 2005. Beograd. godine.  Dolazite u sredinu susretanja raznih kultura i civilizacija. 1999. bosniaARS. Zagreb. Odmor. Ekonomija prirodnog kapitala-vrednovanje i zaštita prirodnih resursa. Pozderac Alija. sport i razonoda u ekološki profinjenom i zdravom ambijentu.  Turističko-ekološka opština i njeni građani dočekuju Vas otvorenog srca. Institut ekonomskih nauka. godine. Ruralni turizam u Bosni i Hercegovini i turizam u seoskim domaćinstvima u Tuzlanskom kantonu se nalazi u početnoj fazi. “Turizam u zaštićenog prirodi – marketing koncepcija“. 1994. “Eko-etno turističko selo Rastoke-Slunj“. godine. Novi Sad 1995 god. godine. godine. Veliki dio domaće hrane (ekološke hrane) propada na selu obzirom da je tržište poljoprivrednih proizvoda veoma daleko od mjesta proizvodnje. godine. Mate. 2004. ruralni turizam u Tuzlanskom kantonu mogao bi postati značajan faktor u revitalizaciji ruralnih prostora. “ Turističko-ugostiteljska djelatnost faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona“. edukacija. Zagreb. 1988.  Mi Vam garantujemo nezaboravan užitak i sigurnost. Ahmetovic.

Ekonomski fakultet. godine 4 . “Studij o održivom razvoju kroz eko-turizam i BiH“.. mart 2004. godine Mr. 1988.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Senečić J. Tuzla 2006. Zagreb. Japanska agencija za saradnju JICA. “Promocija u turizmu“. Almazaga Ćatović. “Prirucnik za turisticke vodice TK Tuzla“. godine.

The aim of research is to assess the current condition and plan the future needs in developing tourism infrastructure in both short and long-term aspects. tourism events. Key words: tourism destination. as well as one of the major factors of tourism development in the Canton Tuzla. in the function of the tourism development in general and especially of rural tourism in the Canton Tuzla. rural places in the function of tourism. destination image.RURAL TOURISM IN THE AREA OF CANTON TUZLA WITH EMPHASIS ON BED&BREAKFAST (KLADANJ-POSSIBILITIES OF DEVELOPMENT) Summary The subject of research is infrastructure of rural area as one of the basic components of area planning and development. rural tourism. tourism destination marketing programme. This analyses deals with the most important segments of rural tourism future development in the Canton Tuzla. tourism resources. tourism educations 40 . cultural and historical heritage). attractions for tourists. attractions (natural.

ekologija i gospodarski razvoj vide se kao protuslovni ciljevi. Iskustvo je dokazalo da koncentracija može biti uspješna u smislu poslovnog prihoda. Više obrazovanje i veći prihod stvaraju nezavisna društva i tako dovode do individualnih želja i sposobnosti da se pronađu individualni načini da se one zadovolje.loud. web: www. Mnogi stručnjaci bi mogli biti uvjereni da je programirani turizam uspješniji i moderniji način. Austria. onda se mora isto tako kazati da to važi samo za jednu (iako relativno veliku) skupinu pojedinaca.cc. Ako se kaže da su paketi i kompletne ponude ono što potrošači danas očekuju. kompromisi su očigledni. 1 Marketing & Werbeagentur. Kako se projekti razvoja turizma obično temelje na izgradnji velikih odmarališta i koncentraciji velikog broja ljudi na relativno malim područjima. ali daje malo ili nimalo mogućnosti raspodjele prihoda ako izuzmemo plaće uposlenicima u odmaralištima.cc 41 . ali se ne smije zaboraviti da su destinacije kao što su Austrija i Švicarska započele svoje neosporno uspješne priče turističkog rasta s individualnim turizmom i da još uvijek individualni turizam čini velik dio dobiti koju ove zemlje ostvaruju. Danas bogatstvo mnogih obitelji u ruralnim krajevima – često planinske doline – Austrije i Švicarske još uvijek svjedoči o učincima ovog komparativno jednostavnog oblika turizma. mailto: office@loud. Individualni turizam ima određene prednosti nad masovnim turizmom iako se na prvi pogled čini da on predstavlja teži put.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja TURIZAM I EKOLOGIJA – SUVREMENI PRISTUP PLANINARSKOM TURIZMU Matthias Kreuziger Uvod Turizam.

Stoga će se usporedba temeljiti na promjenama u kulturnom okruženju. Gradnja. Organizatori nastoje stvoriti folklorističko ozračje. − utjecaji na kulturu Organizatori masovnog turizma nastoje izbjeći “sudar kultura“ jer negativno djeluje na broj prodaja. tako reći neku vrstu egzotične većinske kulture u zabavne svrhe. utjecaju na tržištu rada i obrazovnom sektoru. Masovni turizam Odmorišni turizam je najnoviji oblik masovnog turizma koji je razvio Thomas Cook 1861. Masovni turizam je veoma uspješan. iako se u stvarnosti prihvatljivi manji kompromisi). a to se kosi s jedinstvenom ponudom. S 42 .Antitetični putovi turizma Da bi se postavio temelj raspravi. kulturnih i prirodnih resursa“. ispušni plinovi. ali su prodavane s prilično profanim atributima (npr. Prema tome. pojam “okoliš“ bit će definiran kao “okvir društvenih (uključujući i gospodarske). Drugim riječima. otpadne vode i drugi otpad čine kombinaciju lokalno koncentriranih emisija koje svakako imaju utjecaj na floru i faunu. Georg: “Intercultural Management between Universalism and Relativism”. “grad ljubavi“). pokušavajući organizirati turistička putovanja za masovno tržište. što proturječi kulturnom pluralizmu. održiv rast je uvijek Pareto učinkovit (u optimalnim okolnostima nekog modela. to znači da će ona podijeliti tržište. Scherer. Ovaj organizirani oblik turizma vrlo je racionalan pa prema tome teži k objektivnosti. Glavna odredišta za masovni turizam su bila morska kupališta na Mediteranu i skijaška područja u središnjim Alpama. Essen 2002”) − utjecaji na prirodu Odmarališta okupljaju velik broj trista i uposlenika na relativno malom prostoru. Objašnjenje je relativno jednostavno: Budući da jaka kulturna očitovanja (kao npr. Nürnberg 1996” i Kurt Röttgers: “The Loss of Foreign”. posebice za radnike britanskih željeznica. jer je potrebno napraviti i izvesti samo jednu ponudu. Masovni turizam ima veoma jak utjecaj na okoliš zemalja domaćina. transcultural conflicts of values. (Opširnije o ovome vidi Steinmann. utjecajima na floru i faunu te na promjenama opskrbnog tržišta i troškova smještaja. vjerska pitanja) uvijek imaju pristalica i protivnika. Kulturne destinacije kao što je Venecija također su destinacije masovnog turizma. održiv rast je poboljšanje date situacije bez pogoršanja jednog ili više elemenata koji definiraju taj okvir.

Zeleni turizam Blagi ili “zeleni“ turizam najstariji je koncept turizma. Odmarališta masovnog turizma formiraju tržišne strukture koje su sasvim slične oligopolima. jer je to bio prvi oblik putovanja iz dokolice u ranijim vremenima kada nije bilo turističke infrastrukture. pod naslovom “Turizma u trećem svijetu – doprinos razvoju?“ Tri temeljne značajke “blagog turizma“ su:  malen negativan utjecaj na okoliš.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja druge strane daleko je lakše organizirati recikliranje i preradu vode u mjesnim jedinicama nego za velika i izolirana područja. poljoprivrednici će nastojati da se preorijentiraju na jeftinije kulture. što dobit poljoprivrednika svodi na minimum. Izraz “blagi turizam“ prvi je uveo Fred Baumgartner u članku za “Neue Züricher Zeitung“ 16.  intenzivan doživljaj prirode. To stvara jak pritisak na visinu plaća i cijenu hrane (ovo su najvažniji faktori troškova u turizmu te prema tome i glavni ciljevi procesa optimizacije). a što će opet dovesti do potiskivanja tradicionalnih i rijetkih vrsta usjeva (dokazi za to mogu se naći u dijelovima Španjolske i Italije). prema tome većinom stranci). Dugoročno gledano.  usvajanje kulture regije domaćina. Izgledi za napredovanje lokalnog stanovništva obično su skučeni. što izvore razvoja svodi na nova strana ulaganja i dovodi do jake ovisnosti o dobroj volji ulagača i razvoju konkurentnih tržišta. − utjecaji na društvo Ugovori i promet odvijaju se u zemlji gostiju. Osim tendencije prema jednostranim ugovorima između ulagača i lokalnih radnika. (Rukovodne položaje zauzimaju osobe od povjerenja investitora. tržištem. Stalni lov na jeftine prigodne kupnje stvara velik pritisak na cijene hrane. Ostali prihod koji se ostvari u ljetovalištima (prodaje u radnjama i slični događaji obično se održavaju u odmaralištima) obično se iznosi iz zemlje.. trgovine na malo i građevinarstva. stanovništvo se također educira samo u sektorima turizma. a radna mjesta (pa prema tome i dohodak) imaju sezonski karakter. rujna 1977. 43 . dok je prihod u zemlji domaćinu ograničen samo na plaće. jer šaka odmarališta formira potražnju na tržištu radne snage i prehrambenih proizvoda. To znači da se ne stvara nikakav (ili skoro nikakav) višak u zemlji domaćinu.

Do povećanja broja turista i prihoda može doći samo širenjem zaštićenih područja i parkova prirode. − utjecaj na kulturu Budući da su zeleni turisti jako zainteresirani za podrijetlo i razvoj kulture zemlje domaćina. Činjenica da je turizam široko rasprostranjen po nekom području sprečava isključivu ovisnost o turizmu. stoljeću planinarenje je postalo tipičan način na koji su obrazovani i bogati građani srednje Europe pokazivali svoje zanimanje i razumijevanje za prirodu.Ovo dovodi do bitno različitog razvoja u regijama domaćinima: male jedinice umjesto velikih odmarališta. ali održivog rasta s boljom raspodjelom prihoda i s raznovrsnijim učincima na obrazovanje. mjesna kultura umjesto plitke zabave. ovaj se projekt koncentrira na pješaka/planinara koji je oličenje najčistijeg oblika “blagog turista“. Ponuda je suočena s više individualnih potražnji pa će zato posao postati konkurentniji. 44 . a na svojim putovanjima pokušavaju spojiti oba ta interesa. kad se popeo na Mont Vertoux 1336. kulturni događaji postaju izvor prihoda za lokalno stanovništvo. Planinar se može opisati kao veoma osebujna osoba. − utjecaj na okoliš Zeleni turizam se odvija samo u područjima s posebnim i jedinstvenim prirodnim resursima. Planinare obično zanima priroda i kultura. godine čisto radi rekreacije. i dovesti do sporijeg. − utjecaj na društvo Orijentacija na manje jedinice pojačava lokalno poduzetništvo. pa se tako isplati čuvanje vlastitog naslijeđa. obično dobro obrazovana i s prihodom većim od prosječnog. više orijentiran na kvalitetu. U 18. domaća hrana umjesto brze hrane i međunarodne kuhinje (obično loše kvalitete). Osnivani su planinarski klubovi (kao na primjer Alpenverein). O planinaru ili pješaku izletniku Planinarski turizam u Europi utemeljio je talijanski pjesnik i pisac Francesco Petrarca. Zbog očitih prednosti “zelenog“ turizma i pogubnog utjecaja masovnog turizma. Penjanje na visoke vrhove i pješačenje kroz usamljene krajolike još uvijek visoko kotira kod srednjih i viših klasa razvijenih zemalja.

Postojanje netaknute prirode (u ovome slučaju definirane kao kombinacija flore i faune) i neke vrste jedinstvenosti krajolika čine temelje (uvjete prve razine) planinarske destinacije. ali statičan rad kretanjem i svježim zrakom). značajne točke puta (označene i sigurne staze). a večerat će u boljem restoranu). Zbog niske razine buke koju planinarenje stvara postoji uvijek mogućnost susreta s rijetkim životinjama. ovaj vid turizma ne zahtijeva ista ulaganja u infrastrukturu kao drugi oblici rekreacijskog turizma. Ujedinjeno Kraljevstvo. nego o tome je li vrijedno putovati u neko mjesto (Herman Lös. opskrba hranom. SAD i Australija (iako se ove zadnje dvije obično ne viđaju u Europi). Međutim. ali postoji stalan i veoma jak trend prema planinarenju kod mlađe populacije u Europi. treba istaknuti da planinar koristi bolje ponude. zemlje Beneluksa. njemački autor). Austrija. dok planinar troši na više mjesta). neki oblik smještaja. Njemačka. Zbog veoma individualnog karaktera prosječnog turista planinara. ako se one pružaju (npr. aerodrom). (Pozitivan karakter planinara može se lako objasniti ako se turizam shvaća kao “naknada“ za teret rada. ali on se isto tako zadovoljava i sa slabijim ponudama. Švicarska. 45 . Planinari obično dolaze iz razvijenijih zemalja kao što su skandinavske zemlje. dakle samo na jedan objekt. Uvjeti druge razine za planinarski turizam su:  Mogućnosti da se stigne na određeno područje (ceste.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Planinari dnevno troše više novca od prosječnih rekreacijskih turista (kao što su turisti na plažama). Sve donedavno prosječna starost turista pješaka bila je relativno visoka. Vitalne točke planinarenja U budućnosti se nećemo brinuti o tome kako putovati bilo gdje. Osoba s nižim dohotkom obično radi na fizički zahtjevnijem području te će svoj odmor uglavnom iskoristiti za relaksaciju. vlak. on više voli prenoćiti u dobrom hotelu ako se takav može naći. To pruža mogućnost da se otkrije okolna priroda na veoma intenzivan način. Francuska. Planinar je navikao da se prilagođava lokalnim uvjetima i do određene točke prihvaća manjak luksuza. Italija. Planinarenje je spor oblik putovanja. Uredski namještenik kompenzira svoj mentalno orijentirani. Novac koji planinari troše široko je rasprostranjen (turist na plaži obično troši većinu svog novca na hotel.

opise itd.). GPS pojačava turizam Globalni sustav za pozicioniranje (GPS) je navigacijski satelitski sustav. ipak je još uvijek teško pronaći ih jer se obično ne distribuiraju redovnim kanalima (preko turističkih agencija.) koja bi predstavljala besplatan. veoma je teško naći prave putove. Nakon što su ruske zračne snage 1983. Sam sustav je postao jeftiniji. U svom iskustvu kao planinar u stranim zemljama otkrio sam nedostatak označenih staza kao najveći izazov. kao zamjenu za obični kompas. Glavni problem vezan za upotrebu GPS-a za planinarenje jest pronalaženje točnih podataka staze – stoga većina planinara jednostavno koristi svoj GPS da odredi svoj trenutni položaj na papirnom zemljovidu. tj. sigurnosti i ljepoti) za GPS sustave zajedno s kratkim opisom staze. dovoljno dobar 46 . Dodatne usluge koje pojačavaju vjerojatnost planinarskog turizma (uvjeti treće razine) jesu prijevoz prtljage od mjesta “a“ do mjesta “b“ te postojanje kulturnih događaja na dotičnom području. papirne zemljovide. gdje boraviti itd. godine oborila korejski zrakoplov (Korean Air Lines) nakon što je ovaj greškom povrijedio sovjetski zračni prostor. našao polaznu točku. a da se čovjek ne izgubi. Točan trenutni položaj GPS uređaja računa se mjerenjem protoka vremena između odašiljanja i prijema mikrovalnih signala s najmanje tri od 32 satelita u srednjoj orbiti oko Zemlje. kako stići tamo. članke. knjižara itd. Problem koji se danas može riješiti. bolji i lakši za uporabu. njezinih najvažnijih točaka. GPS sustav pruža dobro navigacijsko rješenje u nepoznatim krajevima. Planinar treba biti u stanju koristiti podatke u kombinaciji s kratkim vodičem da bi planirao putovanje. Iako za neko određeno područje mogu postojati dobri podaci. Iako sam krajolik može biti savršen za planinarenje. U tu svrhu treba izdati modernu publikaciju (koja bi sadržavala podatke o stazi na CD-u. američki predsjednik Ronald Regan proglasio je GPS općim dobrom dostupnim za civilnu i komercijalnu uporabu. a prvotno su ga razvile Sjedinjene Države za obrambene svrhe. Cilj ovoga projekta jest pružiti skup pravih podataka o odabranim stazama (odabranim po svojoj kvaliteti. čak i za prosječne planinare. ali profesionalan vodič za planinare za to područje. posjetio obližnja mjesta od kulturnog interesa (također obilježena na karti) i uživao u sigurnom pješačenju po Federalnoj Republici Bosni i Hercegovini. Zadnjih godina prodaja GPS sustava dramatično je porasla.

Na srednji i dugi rok.) Osim što ima mogućnost dovođenja značajnog broja turista u zemlju koji toj zemlji donose prihode. on može biti dio procesa izgradnje države u Bosni i Hercegovini.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja da ga prikuplja i preraspodjeljuje sam korisnik (izazivajući san svih trgovaca: multi slučajevi).“jak“ marketinški instrument na potražnoj strani tržišta Sasvim je očito da je kontrola staze veoma dragocjena prilika za trgovca. on gubi svoju učinkovitost jer blijedi povjerenje potrošača. Kako je planinarenje zasnovano na individualnim odlukama (netipičan aranžman za velike skupine). lokalna gastronomija se može nagovoriti da ponudi određenu razinu kvalitete tako što će svoj posao staviti u podatke o stazi kao točku od interesa. Internet. ako se ovaj instrument preoptereti. utjecaji će biti veoma maleni. ovaj projekt također nudi unutarnju tržišnu vrijednost. cijeli program se može koristiti da bi se pojačao gospodarski razvoj okolnog područja. Ako se sakupe adrese svih gostiju koji traže ove usluge. jer potrošači doslovce slijede njegovu stazu. Može čak biti i kombinacija obrazovnih programa i financijske podrške za lokalne trgovine uz ovaj projekt kako bi se ubrzao razvoj.) dovodeći potrošače snabdjevačima. a razvoj veoma stabilan godinama. (Naravno. Staze i točke od interesa mogu se lako promijeniti zbog sezonskih događaja (tržišta. zbog svojih prirodnih bogatstava. “Praćenje tržišta”: Pozitivni učinci – pozitivni poticaji strani koja nudi Provedba ovog projekta dovest će do pozitivnih učinaka na obje strane tržišta: Ako se jedna staza sastoji od kombinacije podataka o stazi i točaka od interesa. može se stvoriti ve- 4 . On može osigurati prosperitetnu budućnost čak udaljenim krajevima zemlje stvarajući dojam budućnosti vrijedne truda nakon teške prošlosti. specijalne izložbe (turizam i sport). Pod uvjetom da staza počinje i završava u nekom gradu. Bosna i Hercegovina može postati planinarska destinacija broj jedan u jugoistočnoj Europi. Kanali distribucije prve razine mogu biti putničke agencije. (Drugim riječima: vlada može koristiti projekt kao sredstvo regulacije) . festivali itd. ako se smjernice o kvaliteti ispune (isto važi i za hotele i druge davatelje usluga).

Lowa & Meindl (planinarske čizme). Glavni kanali komunikacije trebali bi biti:  Internet kao platforma stvarnih podataka. kulturni festivali itd. ali ovo će biti prvi koordinirani turistički program ove vrste u svijetu (postoje slični projekti na privatnoj osnovi. a mogu se napraviti i dodatne ponude ovima (npr. što ima za posljedicu niše troškove po osobi.  putničke agencije kojima će biti izdan tiskani materijal u svrhu prodaje  posebne izložbe (turizam i sport)  časopisi s posebnim interesom (kao “Alpenvereinspost“ itd. foto galerija itd. ali ne sasvim koordinirani). Komuniciranje sa skupinama s posebnim interesom Relativno je lako komunicirati sa skupinom s posebnim interesom kao što su planinari. Mammut (oprema za otvorene prostore). Glavni je problem pronaći pravi tonalitet da se pobudi zanimanje. susreću se na posebnim događajima. Jeep/Volvo (“SUV´s“).lika baza redovnih klijenata. osnivaju posebne klubove (kao “Alpenverein“) i tako dalje. Oni čitaju posebne publikacije. Drugim riječima planinarski turizam može biti osnova budućeg turističkog razvoja u Bosni i Hercegovini.) Komunikacija se može također pojačati natjecanjima. komentari korisnika. Određenu pozornost treba posvetiti suradnji s firmama kao što su Garmin (GPS uređaji).). Dakle komunikacija se može ostvariti s veoma malim gubitkom pa otud velika učinkovitost. jer sve one mogu prenijeti određenu sliku projekta i pojačati komunikaciju. 4 . trebalo bi biti moguće privući jaku pozornost od samog početka projekta.

Istituto Cooperazione Economica Internazionale. autor (direktor ICEI-a Franco Borelli) detaljnije objašnjava osjetljivo pitanje turizma kao faktora (mogućeg) razvitka: je li za turističku djelatnost dovoljno da bude prisutna u nekoj zemlji pa da stvori stabilan. Italia. godine podnio talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova prijedlog projekta s hipotezom za trogodišnji plan razvitka za dolinu Une uključujući odgovorni turizam. nakon kratkog prikaza povijesti i aktivnosti organizacije i međunarodne definicije pojma odgovornog turizma. 1 ICEI . poljoprivredu te programe senzibilizacije i edukacije mladih: to će biti prva prigoda za ovu organizaciju da dadne doprinos u svome razvojnom iskustvu na teritoriju Bosne i Hercegovine.it 4 . U ovome radu. Jedan od glavnih sektora njezine aktivnosti jest podrška razvitku odgovornog turizma kao dragocjenog sredstva za poticanje društvenog i gospodarskog razvoja u siromašnim lokalnim zajednicama na održiv način. pravedan i dugotrajan razvitak? Koja se strategija treba primijeniti da bi lokalne zajednice imale koristi od postojanja turizma na njihovu teritoriju? Zašto je tako važan participacijski pristup zajednice? ICEI je 2008.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVI TURIZAM: DOBRE PRAKSE IZ ISKUSTVA NA RAZVOJNIM PROJEKTIMA ICEI ŠIROM SVIJETA Franco Borelli ICEI (Istituto Cooperazione Economica Internazionale = Institut za međunarodnu gospodarsku suradnju) je talijanska neprofitna asocijacija angažirana na nekoliko projekata međunarodne suradnje širom svijeta. e-mail: info@icei.

a za dobrobit lokalnog razvitka. te je ubrzo postala referentni organizam u Milanu za informacije i raspravu o ovim međunarodnim pitanjima. godine ICEI također surađuje na projektima razvitka u zemljama u razvoju. korištenje resursa. kako na lokalnoj tako i državnoj razini. okoliš i društvo  donosi veće ekonomske koristi lokalnom stanovništvu i povećava blagostanje zajednica domaćina  poboljšava radne uvjete i pristup industriji  uključuje mjesno stanovništvo u proces donošenja odluka koje utječu na njihov život i životne prilike 40 . suradnji na razvitku. Utemeljena je 1977. godine s ciljem da obavlja aktivnosti na istraživanjima i edukaciji o pitanjima odnosa Istok-Zapad. pitanja okoliša. Od tada ICEI obavlja djelatnosti senzibilizacije i promocije. Definicija odgovornog turizma Deklaracija iz Cape Towna 2002. biološka poljoprivreda te podrška malim i srednjim poduzećima. sve su to održiva sredstva u borbi protiv siromaštva. međunarodni dugovni sustav. globalizacija itd. međunarodna tržišta. a kasnije Sjever-Jug. Njegov istraživački rad i rad na terenu usredotočen je na tri specifična sektora: odgovorni turizam. odnos između etike i ekonomije.). pitanja žena. Od 1991. ali je to ujedno radni prostor gdje se mogu rješavati razlike između Sjevera i Juga planeta kroz provedbu izvedivih rješenja. istraživanju i obrazovanju. godine o odgovornom turizmu na destinacijama definira odgovorni turizma kako slijedi: “Odgovorni turizam je turizam koji:  svodi na najmanju moguću mjeru negativne posljedice po gospodarstvo. na pitanjima koja se tiču međunarodnih odnosa (susret različitih zemalja.ICEI – Kratak pregled ICEI (Istituto Cooperazione Economica Internazionale) je neprofitna asocijacija predana međunarodnoj solidarnosti.

Ova velika očekivanja razvojnog potencijala jednog od najvažnijih sektora multinacionalnog gospodarstva predstavljaju u neku ruku “posljednju nadu“ u kontekstu poteškoća s kojima se susreću strategije i programi razvoja u postizanju Milenijskih ciljeva Ujedinjenih naroda. Ovaj model. nije tako jednostavno napraviti razliku između stvarnih mogućnosti i izgleda ili. Zapravo. sve je više povezan sa shvaćanjem da turizam može automatski stvoriti neke od preduvjeta za borbu protiv siromaštva samim tim što postoji. kako ga mi definiramo (vrsta turizma zasnovana na održivosti okoliša i društvenoj odgovornosti). društvenih i okolišnih pitanja  osigurava pristup fizički hendikepiranim ljudima  je kulturno osjetljiv. Svaki dan postoje međunarodne institucije. Međutim danas. preporuke i programe koji turizam prepoznaju kao jednu od malog broja stvarnih mogućnosti za pronalaženje izlaza iz siromaštva i poteškoća u razvoju za nekoliko zemalja. potiče poštivanje među turistima i domaćinima te jača ponos i povjerenje lokalnog stanovništva. izgleda. kao i za rubna i zaostala područja razvijenih zemalja. ali zato stalnije – i to na takav način da svi dionici u ovome sektoru imaju interes da sudjeluju u njegovu upravljanju jer mogu naći svoje vlastito tržište i dobit u ovome sustavu. uključujući i samu Europsku komisiju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  pozitivno doprinosi očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa prihvaćajući raznolikost  pruža zabavnije doživljaje turistima putem sadržajnijih veza s mjesnim stanovništvom i veće razumijevanje mjesnih kulturnih. preciznije rečeno. koje objavljuju direktive. koji kao da je prerastao u ideologiju. “Odgovorni turizam“. kao i ekonomskih problema u samim razvijenim zemljama.“ Turizam i ciljevi razvitka Turizam kao sredstvo u borbi protiv siromaštva i/ili kao lokomotiva razvitka sve do prije nekoliko godina nije uopće uziman u obzir za povećanje životnog standarda i prihoda siromašnih zajednica. sigurno će rasti – možda sporije. između onoga što može stvarno biti korisno i što može stvarno funkcionirati i onoga što može samo još više obogatiti subjekte koji su već izvukli neopravdanu prednost iz situacije proteklih desetljeća. svi očekuju upravo od turizma da bude lijek za sve probleme. 41 .

potrebno je jačati te društvene skupine kako bi im se omogućilo da na tržište iznesu “proizvod“ čije su distinktivne značajke upravo njegov doprinos lokalnom razvitku. Tu leži glavna razlika u viđenju između onih koji tvrde da turizam automatski promiče gospodarski i društveni razvitak i onih koji naglašavaju da turizam može stvoriti razvitak samo u određenim specifičnim kontekstima uz poštivanje određenih specifičnih uvjeta.To apsolutno nije točno. pa čak i doprinijeti boljoj uspostavi demokracije. posebice među velikim turoperatorima. jer ako turizam i može stvoriti bogatstvo i otvoriti kontakte i perspektive. tko je spreman odreći se dijela svoje dobiti. čak i onima koji tvrde da su osjetljiviji za lokalne potrebe. Iznad svega. Nije lako pomiriti ova različita stajališta. obično nema interesa. Da bi se to dogodilo. ali je preduvjet da te vlasti ne budu korumpirane ili podmitljive od strane velikih multinacionalnih kompanija u turističkom sektoru. Prema nekim najiskrenijim mišljenjima ne može biti trajnog razvitka ako se ne stvore uvjeti da se koristi od turizma ne učine dostupnima prije svega najslabijim i najmarginalnijim društvenima skupinama unutar društva posjećenih zemalja. U tom pogledu do sada je službeno istraživanje bilo oskudno i neodređeno. Činjenica je da turizam ne stvara značajan nusproizvod. ne vodi računa o edukaciji. ciljeve da se razvije jedna vrsta turizma čije bi karakteristike bile kvaliteta. ali žive u mjestima s velikim prirodnim i kulturnim vrijednostima? Tko je spreman ulagati u edukaciju i minimalnu infrastrukturu potrebnu ovim marginaliziranim zajednicama da bi im se omogućilo da izravno djeluju u turističkom sektoru? Tko ima jasno definiranu namjeru da promiče. S druge strane. kulturnim sadržajima. u turističkoj djelatnosti. za dobrobit mjesnih zajednica? A to u najboljem slučaju znači činiti neke 42 . društvena odgovornost i održivost okoliša? To bi trebala biti uloga lokalnih vlasti. ne daje orijentaciju lokalnim gospodarskim sustavima. za jačanje krhkih lokalnih struktura koje pokušavaju izvući korist od međunarodnog turizma. on teško može stvoriti stabilan i trajan razvitak. Ili konkretnije: tko može biti zainteresiran da podupire turističku ponudu kojom upravljaju mjesne zajednice koje trpe siromaštvo. racionalno i na međunarodnom planu. izravnom prihodu za mjesno stanovništvo. zaštiti okoliša. unutar okvira strategija autohtonog razvitka. te laganim infrastrukturama za smještaj i usluge. često nije povezan s lokalnim kulturnim i društvenim procesima koji su od vitalnog značaja za autonoman lokalni razvitak.

potreban je kreativan napor. turizam zasnovan na participacijskim metodama obično je cilj. 43 . Stvarni izazov turizma kao faktora razvitka leži u ovim dilemama i nejasnoćama. Prema tome. Stoga sudjelovanje zajednice u čitavom procesu sastavljanja. Odgovorni turizam može postati učinkovit razvojni faktor budemo li mogli izgraditi odnos povjerenja i uzajamne koristi između proizvođača (u ovome slučaju turističkih usluga) i potrošača (putnik/turist). kulturnoj) koja ima poteškoća da se probije putem tradicionalnih medija. o lokalnoj kampanji (okolišnoj. čak i među razvojnim organizacijama. planiranja i provedbe turističke ponude mora biti u središtu čitavog akcijskog plana i beskompromisno. budući da je turizam veoma nepostojan sektor unutar međunarodnog gospodarstva i prilično problematičan s kulturnog stajališta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja simbolične geste. zalagati se samo na riječima za multikulturalnost ili otvarati privremena radna mjesta. na međunarodnoj razini. ali ne i neminovan. Turizam zajednice omogućio je da se izgrade mreže na lokalnoj razini koje onda prerastaju u državne i međunarodne mreže. o tome koliko je ispravan izbor da se koncentrira na turizam kao priliku razvitka za marginalizirane zajednice. ali iznad svega politička volja. Turizam je u svakom slučaju najveća “industrija“ na planetu. Postoje još uvijek mnoge sumnje. kao razvojna organizacija s svojim povezanim partnerima u mreži odgovornog turizma. što ne rješava lokalnu krizu zapošljavanja. društvenoj. a njegov doprinos u borbi protiv siromaštva a u korist modela uravnoteženog razvitka jest moguć. U tom smislu turizam može postati promidžbeno sredstvo za širenje informacija. pomažući zemljopisno i povijesno izoliranim skupinama da prevladaju svoju zaostalost. Doprinos koji nastojimo dati. Svaka se “ponuda“ turizma zajednice temelji na iskustvu stečenom u borbama jakih zajednica. a ne polazna točka za jednu zajednicu koja je prošla proces samo-organizacije koji ju je ojačao i učinio kompaktnijom. stoga ekonomska korist od turizma nije najvažniji rezultat. koji će neutralizirati negativan utjecaj i omogućiti turizmu da pokrene sav pozitivni potencijal za koji smo uvjereni da postoji. jest upravo to jačanje volje i sposobnosti mjesnih zajednica da naprave svoju vlastitu ponudu i da postignu bolju preraspodjelu dohotka od turizma koji je danas koncentriran samo u nekoliko ruku. Da bi se odgovorilo tom izazovu. Jedna zajednica može postati sposobna da sama promiče turizam nakon što prethodno dobije bitke protiv uzroka nepravde i gospodarske nerazvijenosti. da se turizam pretvori u stvarnu lokomotivu razvitka “odozdo“.

u južnom Senegalu. Dominikanska Republika. Jedan drugi primjer pokušaja stvaranja participacijske strategije za turizam zajednice nalazimo u Casamanceu. čiji je cilj osloboditi zakrčenosti velike brazilske centre međunarodnog turizma (Rio de Janeiro. Kuba. ovo je naše prirodno i kulturno naslijeđe koje smo sačuvali i koje smo sada voljni podijeliti s vama. ovo je naša povijest. time su ostvarene koncepcije koje će se tek nekoliko desetljeća kasnije prepoznati kao “odgovorni turizam“. u projektu gradskog turizma koji promovira EMBRATUR (Brazilska državna turistička institucija). doveli do procesa gospodarskog rasta u zemlji primatelju. 44 . Međutim. koji povezuju iskustvo participiranog razvitka same zajednice i koji joj omogućuju da kaže svijetu: “Ovo smo mi. Maroko. svakako važnih. manje zapažena činjenica jest da je “model Riminija“ ujedno i pozitivan slučaj kad je riječ o preraspodjeli prihoda od turizma na cijelu zajednicu. Ova participacijska metodologija koristi se. Praktično je svaka obitelj povezana s turističkom industrijom: od onih koji iznajmljuju jednostavne sobe do obiteljskih restorana pa sve do davatelja raznih vrsta usluga.“ Zajednica je središte Planiranje turizma zajednice na participiran način počinje od uzimanja u obzir “da li“ zajednica namjerava uzajamno djelovati s turističkom industrijom i “koliko“ su zajednica i njezini pojedini članovi spremni uložiti u to iskustvo.. na primjer. Najoštrija kritika koja se može uputiti na račun multinacionalne turističke koncentracije jest da nema niti jednog jedinog slučaja u kojem bi goleme međunarodne investicije te kao rezultat toga višemilijunski posjet turista svake godine.. Tu je već 70-tih godina sagrađen čitav niz smještajnih objekata nazvanih “campements touristiques”. Iguazù) u korist manjih centara koji su obično ostajali izvan tradicionalnih turističkih tokova. Višegodišnja gospodarska kriza koju trpe neke od najpopularnijih turističkih destinacija na jugu svijeta (Tunis. Rimini najviše cvjeta zahvaljujući malim i srednjim poduzećima te visoko kvalificiranoj i profesionalnoj mjesnoj radnoj snazi.) potvrđuje ovaj negativni aspekt. Tu turistički “proizvod“ uključuje revitalizaciju tradicionalne kulture i predstavljanje posjetiteljima projekata gospodarskog razvitka koji se provode u tom području. Kenija. Šri Lanka. Turska. Bahia.ona je jedan od elemenata. Egipat. Meksiko. S druge strane Rimini (*na talijanskoj jadranskoj obali) je notoran slučaj u svijetu što se tiče razornih posljedica njegova modela masovnog turizma po okoliš.

kao međunarodne organizacije za suradnju. Tanzaniji. rast malih komercijalnih djelatnosti. spavanje i doručak na Ognjenoj zemlji. ICEI vodi nekoliko projekata suradnje na razvitku čiji je cilj stvoriti turističku ponudu zajednice u Dominikanskoj Republici (pokrajina Samana’). Argentini (pokrajina Neuquen) i odnedavno u Šri Lanki (pokrajina Kandy). Egiptu.  Organiziranje edukativnih aktivnosti da se nauči kako maksimalno iskoristiti lokalne resurse koristeći najbolju praksu iz talijanskog iskustva. sličan onome kakav već postoji u Ekvadoru. Kostariki. koristeći metodu koja se koristila u Italiji 90-tih godina (koja je imala za rezultat osnivanje AITR – Talijanske asocijacije za odgovorni turizam). može se sažeti u sljedećih nekoliko točaka:  Pomoć pri organiziranju pregovaračkog stola između raznih subjekata koji imaju izravan interes u poslu radi izrade nacrta “participiranog teritorijalnog plana“.  Predlaganje “proizvoda“ talijanskim turoperatorima. Među ciljeve odgovornog turizma spadaju: uključenje društva. Prvi talijanski projekt u velegradskom području jest onaj koji su ICEI i grad Buenos Aires (preko Corporacion del Sur) predložili talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova za financiranje razvitka turizma zajednice u četvrtima Barracas i la Boca. 45 . Svi su ti projekti smješteni u ruralnim područjima. otvaranje radnih mjesta.  Podrška razvitku argentinske mreže odgovornog turizma. zamisao je da se stvori mreža tih ponuda na državnoj razini kao bi se konačno stvorio odgovoran i održiv turistički brend za cijelu Argentinu. narod Humahuaca i one iz Misiones. Da bi se sve to postiglo. odgovornog i održivog turizma zajednice koje mi poznajemo. Brazilu (država Amazonia). te mrežu “društvenih“ hotela u Cordobi i San Luisu. ruralni turizam u Pampi i Patagoniji. Nakon što se to omogući za jedno urbano područje. Mreža bi uključila rubne gradske četvrti Buenos Airesa kao i urođeničke zajednice Mapuche i Wichi. Boliviji. Naša primarna uloga.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izazov turizma zajednice Većina projekata sudioničkog. Druge talijanske organizacije provode značajne projekte u Maroku. izvodi se u ruralnom kontekstu.  Doprinos aktivnostima marketinga i distribucije. projekt mora biti kreativan i u stanju prikupiti sve sugestije pa i one koje dolaze od posljednjeg stanovnika određenog područja.  Povezivanje tekućih i potencijalnih aktivnosti s međunarodnom mrežom.

ICEI je u konzorciju s partnerskom organizacijom IPSIA i uz podršku šest općina (Bihać. Fotografija 1 – Skupina odgovornih turista iz Italije (organizacija: Legambiente Friuli Venezia Giulia) ruča u Kulen Vakufu. Studija izvedivosti za projekt crpila je iz iskustva ranijih malih pilot projekata koje su izvodili dotični talijanski operateri s mjesnim zajednicama. za turizam zajednice u ruralnim područjima. podnio zahtjev talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova za sufinanciranje trogodišnjeg plana na provedbi strategije integriranog lokalnog razvitka zasnovanog na odgovornom turizmu. 46 . poljoprivredi i programima senzibilizacije i edukacije mladih (s datumom podnošenja ovoga rada odobravanje zahtjeva je u postupku): to će biti prva prigoda za ovu organizaciju da dadne svoj doprinos u vidu svoga iskustva sa strategijama razvitka na teritoriju Bosne i Hercegovine.Buduća primjena na teritoriju Bosne i Hercegovine? U ljeto 2008. godine. Bužim. Velika Kladuša. (fotografija 1 i 2). Ohrabruju dosadašnji djelomični rezultati aktivnosti vezanih za ruralno stanovništvo. naročito na području novoosnovanog Nacionalnog parka rijeke Une. Svibanj 2008. postupajući po zahtjevu talijanske vlade za podnošenjem prijedloga projekata. Nacionalni park Una. poljoprivreda). koji su doveli do osnivanja Centra za održivi razvitak. s predstavnicima mjesne zajednice. Drvar) i dva FBiH ministarstva (okoliš i turizam. Cazin. Bosanska Krupa.

Velika odgovornost leži na plećima lokalnih vlasti da u tom smislu izvrše najmudrije izbore razvitka. 4 . ona isto toliko može stvoriti nejednakost i poremećaj lokalnog okoliša i zajednica. Trebaju se primijeniti adekvatne participacijske strategije kako bi se osiguralo da lokalne zajednice dobiju izglednu šansu da se okoriste potencijalom turističkog tržišta. a da ujedno ne budu ovisile isključivo o ovoj gospodarskoj grani za svoj opstanak i razvitak. izoliranom i krhkom položaju. ipak nam višegodišnje iskustvo u mnogim zemljama širom svijeta daje za pravo da savjetujemo opreznost kad se turizam razmatra kao moguća lokomotiva razvoja. Monfalcone) u susretu s romskom zajednicom i lokalnim neprofitnim organizacijama u Ružici. Koliko god ova “prva industrija svijeta“ može donijeti bogatstvo. Zaključci Iako se izravno iskustvo ICEI-a ne odnosi na Bosnu i Hercegovinu. osobito onih koje su već u nepovoljnom. Bihać.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Fotografija 2 Još jedna skupina talijanskih odgovornih turista (organizacija: Tenda per la Pace.

. 2007 i 2008. ljudi i energija” – IUCN Program očuvanja šuma. 2004. pero para quien? “ (*“Turizam znači razvitak. ali za koga?“) – ICEI. projekt 87/6000 ONG/ED/2000/89/CSR Izvješća o projektu Legambiente Friuli Venezia Giulia: “Centar za održivi razvoj (Center for Sustainable Development) “Una”. Tajništvo Konvencije o biološkoj raznolikosti. 4 . sufinancirana od Europske komisije. “Siromašto i očuvanje. “Smjernice o biodiverzitetu i razvitku turizma“. Krajolici.. Bihać – Friuli Venezia Giulia. ma per chi? – El turismo es desarrollo.Literatura “Il turismo e’ sviluppo. 2004. 2005. kampanja edukacije o razvitku.

Vrste koje ih naseljavaju su vrlo često ugrožene i kao takve. Primjerena privredna aktivnost u oblastima za močvarnim staništima je održivi turizam. bilo bi moguće provesti akcije zaštite biodiverziteta. staništa. među kojima su najizraženiji konverzija staništa i efekti globalnih klimatskih promjena. Svjetski trendovi u zaštiti biodiverziteta danas vode računa o svim aspektima ljudskog blagostanja. te se uspostavljaju i formiraju ekosistemi u različitim uslovima vlažnosti. te razvijene zajednice tršćaka i submerznih ekosistema. poplavnih šuma vrba. zaštićena područja. u međunarodnim dokumentima identifikovane kao vrste čija je staništa neophodno štititi. Močvarni ekosistemi se danas nalaze pod jakim i brojnim pritiscima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja POTENCIJALI TURIZMA I OKOLIŠA BOSNE I HERCEGOVINE: RESTAURACIJA NAPUŠTENIH POVRŠINSKIH KOPOVA Senka Barudanović Jasminka Kamberović2 Sažetak Na površinskim kopovima na kojima se više ne vrši eksploatacija mrkog uglja i lignita. Na nekim od njih su već vidljivi procesi prirodne progradacije. u Tuzlanskom bazenu je došlo do formiranja novih vodenih tijela. te se preporučuje razvoj održivih privrednih aktivnosti povezanih sa biodiverzitetom. kroz uspostavu novih zaštićenih područja. Restauracijom ekosistema močvara na datom području. Tu su fragmenti poplavnih šuma johe. ugrožene vrste. Ključne riječi: napušteni kopovi. turizam 1 2 Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli 4 . močvare.

Pored gubitka šuma. preko submediteranskih. oštećenih ili uništenih ekosistema kroz aktivnu ljudsku intervenciju. funkcijama i servisima. zaslužuju punu konzervaciju u cilju očuvanja biodiverziteta u njegovom prirodnom okruženju. provođenih najčešće na neodrživ način. geološke podloge i zemljišta. S te strane. Međutim. te su ovdje često prisutni i jedinstveni ekosistemi sa visokim bogatstvom vrsta. spadaju i napušteni površinski kopovi. Njihova starost je različita. prirodni tokovi vode uslovili su nastanak novih stalnih vodenih tijela na pojedinim lokacijama površinskih kopova. neproduktivne. te u okolini Kaknja. Bosna i Hercegovina se nalazi pred strateškim opredjeljenjima u odnosu prema vlastitim prirodnim vrijednostima. Kako je priroda na ovim degradiranim staništima već zauzela vlastiti pravac oporavka. pored ostalih.Uvod Prostor Bosne i Hercegovine se karakteriše izrazito visokim diverzitetom staništa ukomponovanih u pejzaže. a danas je mjerljiva i stepenom prirodne progradacije močvarnih ekosistema. S druge strane. koji su ovdje već uspostavljeni ili su u nastanku. peripanonskih i panonskih u Posavini. u kanjonima naših tekućica. Navedeni pejzaži i ekosistemi. pa čak i pejzaže opasne po ljudsko zdravlje i život. koji se smjenjuju od mediteranskih u Neumu. gubitka kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa. a rezultira izrazitom raznolikošću živog svijeta na nivou gena. Diverzitet staništa ovog prostora uslovljen je diverzitetom klime. poljoprivrednog zemljišta. vrsta i ekosistema. odnosno pejzaža u visokoplaninskom pojasu. veliki dio našeg prostora je degradiran i devastiran kroz uticaj dugotrajnih ljudskih aktivnosti. humanom intervencijom kojom bi se ovi procesi ubrzali kroz aktivnosti restauracije. U grupu ovakvih pejzaža. Restauracija je obnova degradiranih. gorskih. danas u Bosni i Hercegovini često nailazimo i na ambijentalno destruirane. Sve biogeografske specifičnosti centralnog dijela Dinarida nalaze svoj izraz u brojnim endemičnim oblicima. brdskih. prema stepenu svoje posebnosti i jedinstvenosti. te deponije jalovine i šljake u blizini rudnika i termoelektrana. na navedenim staništima bi bile uspostavljene funkcije ekosistema močvara. mediteransko-montanih. Površinom najveći pejzaži ovakve vrste u Bosni i Hercegovini se nalaze u okolini Tuzle. Takvi tipovi ekosistema čine srž pejzaža specifičnih za Bosnu i Hercegovinu. u kraškim poljima i u mozaiku močvara na horizontalnom i vertikalnom profilu. neuravnotežen sa ekosistemskim limitima. Banovića i Đurđevika. visokoplaninskih. Gubitak staništa (u prvom redu močvarnih) je da- 500 . Lukavca.

12 1. blago zatalasan i brdovit prostor sa nadmorskom visinom do 500 m. Postoje dva načina zaustavljanja trenda gubitka staništa: konzervacija još uvijek vrijednih staništa i restauracija degradiranih staništa.15 501 . Restauracijske aktivnosti ne mogu zamijeniti zaštitu biodiverziteta i uspostavu zaštićenih područja.58 5. sa njima svojstvenom florom i faunom.5 ha). Jedna od mogućnosti održivog iskorištavanja ekosistema sa uravnoteženim funkcijama jeste turizam.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nas osnovni razlog iščezavanja vrsta na Zemlji i slabljenja ekosistemskih servisa.38 1. Formiranje novih jezera Površinska eksploatacija uglja na tuzlanskom ugljonosnom bazenu datira od 1940. Tabela 1 – Površina nekih jezera na napuštenim površinskim kopovima u TK jezero Šikulje. Prekidima podzemnih vodenih tokova u toku površinske eksploatacije. a lignita u Krekanskom bazenu.53 6. restauracija je od ključne važnosti za obezbjeđivanje novih prostora za staništa.5 jezera Zmajevac Suhodanjsko Mušićko Ramićko Tulovićko ha 31 1.74 1. te sedam jezera u Đurđevičkom bazenu (13. Među najvećim su: sedam jezera u Krekanskom bazenu (ukupne površine 37 ha). koje danas postaju potreba i praksa svakodnevnog života. Eksploatacija mrkog uglja vrši se u Đurđevičkom i Banovićkom. a koje podrazumijevaju dugoročnu i održivu ekonomsku dobit.2 ha). sa uspostavljenim funkcijama ekosistema močvara su optimalno upotrebljiva u turističke i rekreacione svrhe. Restaurirana staništa. U geomorfološkom smislu tuzlanski ugljonosni bazen predstavlja najvećim dijelom uravnjen. vremenom je došlo do formiranja brojnih vodenih tijela.8 jezero Ćenda Stupnica Odorovićko Istočno-Odžak Požar Šahići ha 5. četiri jezera u Banovićkom (22. Konzervacijski programi su sami po sebi nedovoljni da odgovore na klimatske promjene u potrebnoj mjeri.44 1. To su komplementarne aktivnosti u cilju poboljšanja kvaliteta okoliša.24 3.15 2. U tom smislu.84 1. g.

nagib i ekspozicija terena. Materijal i metode rada U cilju identifikacije danas prisutnih tipova staništa na napuštenim kopovskim površinama. Ramići.24 ha šumske vegetacije (Krekanski bazen . procesom naseljavanja biljnih i životinjskih vrsta na degradirana staništa.792. 1964). Tokom terenskih istraživanja primijenjen je standardni metod fitocenološkog snimka (Braun-Blanquet. Fitocenološki snimci su sačinjeni u ljetnom aspektu 2008. te je rekultivisano ukupno 745 ha (16. te herbariziran ili konzerviran u 4% formalinu. ovdje se uspostavljaju tipični močvarni ekosistemi. Eksploatacijom uglja na ovom području degradirano je 4417. te sastav biljne zajednice na svakom istraživanom lokalitetu. godine. Metod obuhvata identifikaciju abiotičke i biotičke komponente ekosistema. te njihov ukupan broj iznosi oko 100. Đurđevički . ječma i krompira. trava. različite starosti (40 -10 godina). nedavno formiranih vodenih tijela. Tokom posljednih decenija prošlog vijeka započeti su radovi na rekultivaciji degradiranog zemljišta. Rezultati rada Na novoformiranim vodenim tijelima prirodni proces progradacije ekosistema teče spontano. Upo3 Navedeni podaci su dobiveni planimetrisanjem sa situacionih planova površinskih kopova 1:2500. te determinaciju tipova staništa sa Aneksa I Habitat Direktive. Laboratorijska faza rada je obuhvatila konačnu determinaciju biljnih vrsta (Tutin).3 Uspostava vododržive podloge u vodenim tijelima je vjerovatno tekla kroz proces erozije i dopremanja sedimenata u depresije bivših kopova.2281. Biljni materijal je prikupljen. odnosno vlastiti vodni režim. Mušići. 502 . na šest kopovskih jezera Tuzlanske regije (Suhodanj.07 ha). Utvrđeni su: tip geološke podloge.96 ha i Banovićki .Navedena jezera su stalna vodena tijela. pšenice. te realizacijom bioloških interakcija. i to kulturama kukuruza. na kojima još uvijek nije došlo do formiranja zajednica vaskularnih biljaka. Šići i Bistarac). Na navedenim površinskim kopovima je prisutan i veći broj manjih.87%). Ranije formirana jezera imaju prirodni pritok vode. tip zemljišta. te su na starijim jezerima već prisutni i neki odmakli progradacioni stadiji.1343. izvršena su istraživanja koja su obuhvatila terensku i laboratorijsku fazu rada.41 ha. Kako jezera obezbjeđuju stalno prisustvo vlage vazduha i podloge. Brestovica.

1 2.2 1.08.2 +.) P.2 1.1 1. Carpinus betulus l. na jezerima se uspostavlja i puni diverzitet močvarnih ekosistema.1 1.1 +. Tabela 2 – Zajednice poplavnih šuma na kopovskim jezerima Tuzlanske regije Lokalitet Nadmorska visina Ekspozicija Nagib Geološka podloga Tip zemljišta Veličina snimka u m2 Opšta pokrovnost u % Datum Floristički sastav Sprat drveća do 8 m Salix alba l.2 1. Agropyron repens (L.08.1 1.08.3.1 1.3 4. Alisma plantago-aquatica L. te se u najodmaklijim stadijima u okolini jezera uočava prisustvo fragmenata poplavnih šuma sa johom i poplavnih šuma sa vrbama.4 3. Typha latifolia L Inula salicina L. Sprat zeljastih biljaka Lycopus europaeus L.1 1.1 +.08.2 1. Sprat drveća do 3 m Salix fragilis l.2008 23. Stepen progradacije je različit.1 +.1 1.2008 1 2 3 4 5 3.1 1.1 1. Cornus sanguinea l.1 +.1 +. Sprat grmlja Salix purpurea l. Quercus robur l.3 3. Salix cinerea l.2008 08.1 3.1 1.2 1.1 1.2 2. Beauv.1 1.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja redo sa zauzimanjem svih slobodnih tipova staništa.4 1.1 1.08.1 1. Suhodanj 290 E <5° Laporci Brestovica 294 ravno ravno Laporci Bistarac 254 N <5° Pješčari Bistarac 254 NW 20° Pješčari Mušići 358 ravno ravno Pješčari i andeziti Močvarno Močvarno Močvarno Hidrogena Deposol glejno glejno glejno crnica 100 100 200 20 50 70 95 98 95 70 17. +.1 1.2 2. Acer tataricum l.2 1.2008 23.1 1.1 1.1 1. Populus alba l. Eupatorium cannabinum L. u različitim uslovima vlažnosti kopnene i vodene sredine.2008 08.2 503 .

Lysimachia nummularia L.1 1. Plantago major L.1 1. Inula helenium L.2 1.1 +. Holcus lanatus L.3 +.2 1.2 1. Epilobium palustre L.4 +.1 1.3 +.1 +. Rorippa palustris (L. Cyperus fuscus L. Equisetum arvense L.1 +.1 1. Typha angustifolia L.1 1.) Bess Convulvulus arvensis L.1 1. Mentha arvensisL.1 1.2 1.2 2. Equisetum i Juncus itd.1 +.2 1.1 +. Potentilla reptans L. Lythrum salicaria L. Lathyrus silvester L.1 +.Mentha aquatica L. Pimpinela major L.3 +.3 1. Carex sp.1 +. Tanacetum vulgare L.1 3. Juncus effusus L. Schoenoplectus lacuster (L.1 +. Phragmites communisTrin.1 1. Prunella vulgarisL. Ambrosia artemisiifolia L.1 2.2 Stadije na nižem stepenu progradacije u kopnenoj sredini karakteriše prisustvo zeljastih vrsta prilagođenih na visoko prisustvo vlažnosti.2 +.1 +.1 1. Achillea millefolium L. Sparganium erectum L. Scirpus sylvaticus L.) Nes Daucus carota L.1 1.2 1.1 +. Ranunculus acris L.2 1.2 1.1 1. Ranunculus repens L. Centaurea jacea L. Vicia cracca L. Lysimachia vulgaris L.) Palla +. Juncus glaucus Ehrh. kao što su brojne vrste rodova Carex. 504 .1 1. Stenactis annua (L.1 1.1 +.1 2. Agrimonia eupatoria L.

brojne močvare su pretrpile konverziju u hidroakumulacije. te različite vrste vodozemaca. Među pritiscima koji danas djeluju na močvarne ekosisteme. Nasuprot tome. Pored toga. Kompleks močvarnih pejzaža u BiH je najvećim dijelom vezan za rijeku Savu i njene pritoke. a u posljednje vrijeme čak i izgradnje industrijskih i drugih privrednih objekata. močvare su često isušivane i u cilju izgradnje saobraćajnica. močvarna staništa Bosne i Hercegovine su prirodno ograničena na male površine. S te strane. Močvarna staništa su dugo vrijeme u ljudskoj historiji shvatana kao neupotrebljiva i sama po sebi nekorisna. Dakle. svako očuvano (kao i stvoreno) močvarno stanište.  Globalne klimatske promjene. bilo bi omogućeno očuvanje i konzervacija ugroženih vr- 505 . Zbog ograničenosti hidromorfnih zemljišta na prostoru BiH (svega do 15% površine). a svaki od pritisaka je rezultirao nepovratnim gubitkom staništa vrsta (gubitkom vrsta u krajnjoj konsekvenci) koje su prilagođene na ove životne uslove. Diskusija Močvare i vodenjare danas spadaju u grupu najugroženijih ekosistema u svijetu. te mogućnost opstanka onih vrsta i ekosistema koji od njih indirektno zavise. te njihove stalne melioracije i isušivanja. U pojedinim jezerima formirane su i zajednice sa submerznim vodenim biljkama. i tipični predstavnici flore i faune. ubrzavaju proces isušivanja močvara i nestanka velikog dijela globalnog biodiverziteta. gmizavaca i riba. rezultirajući globalnim zatopljavanjem planete. pa i kod nas. te su doživljavala snažne pritiske. pored ostalih. među k