ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Međunarodna konferencija/international conference
“Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja” “Protected areas in function of sustainable development” Bihać, 6.-8. studenoga 2008. /Bihać, from 6th-8th November 2008 ZBORNIK RADOVA/CONFERENCE PROCEEDINGS

nakladnik/Publisher
Federalno ministarstvo okoliša i turizma Federal Ministry of Environment and T ourism

Za nakladnika/for Publishers
Dr.sc./PhD Nevenko Herceg ministar okoliša i turizma Federacije BiH /Minister of environment and tourism of Federation of BiH

uredništvo/ editorial board
dr. sc./PhD Nevenko Herceg akademik/academician Sulejman Redžić dr. sc./PhD Jasenka T opić mr. sc./MSc Mehmed Cero dr.sc./PhD Zlatko Bulić mr.sc./MSc Anto Matić T omislav Lukić, prof.

Glavni i odGovorni urednik/editor in chief
dr. sc./PhD Nevenko Herceg

iZvršna urednica/executive editor
Karmela Mabić, dipl. ing./BSc

lektura i korektura/ lanGuaGe editinG
Jozo Kraljević, prof. Marjana Previšić, prof.

Prijevod s enGleskoG jeZika/ translation froM enGlish
Jozo Kraljević, prof.

računalna obrada i tisak/ coMPuter ProcessinG and Print
FRAM ZIRAL d.o.o.

naklada/coPies
1000 primjeraka/1000 copies
CIP – Katalogizacija u publikaciji Narodna knjižnica HNŽ Mostar UDK 502.13(497.6)(082) 338.48:502](497.6)(082) 504(497.6)(082) MEĐUNARODNA konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja (2008 ; Bihać) Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja, [Bihać, 6. - 8. studenoga 2008.] : zbornik radova / [organizator=organizer Federalno ministarstvo okoliša i turizma=Federal ministry of environment and tourism ; glavni i odgovorni urednik=editor in chief Nevenko Herceg ; prijevod s engleskog jezika=translation from English Jozo Kraljević]. – Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2008 ( [Mostar] : FRAM ZIRAL). – 600 str. : ilustr. [djelomično u bojama] : 24 cm Bibliografija iz svakog rada. – Sažeci na engl. jeziku 1. HERCEG, Nevenko 2. FEDERALNO ministarstvo okoliša i turizma
NAPOMENA: U zborniku su objavljeni samo radovi koji su uredništvu dostavljeni u zadanom roku. Uredništvo ne snosi odgovornost za kvalitetu fotografija koje se koriste kao ilustracije u radovima budući da se one objavljuju kao u dostavljenom izvorniku, a potpuno su izostavljene one koje ne zadovoljavaju minimalne uvjete kvalitete potrebne za tisak.

ZBORNIK RADOVA

Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Međunarodna konferencija

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

UVODNA RIJEČ

Poštovani čitatelji,

s osobitim zadovoljstvom ovim vas zbornikom radova podsjećam na Međunarodnu konferenciju o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ što je od 6. do 8. studenoga 2008. održana u Bihaću u organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Međunarodna konferencija o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“, čiji su pokrovitelji bili Vlada Federacije BiH i Općina Bihać, predstavljala je veliki događaj za Bosnu i Hercegovinu koja intenziviranjem zaštite svojih prirodnih vrijednosti nastoji osigurati održivi razvoj prihvaćajući načela uravnoteženog ekonomskog rasta i visokog stupnja zaštite, ali i unapređenja kvalitete prirode i okoliša. Održivo korištenje, zaštita i razvoj prirodnih resursa je condito sine gua non dugoročnog razvoja na globalnoj razini. Europa, kojoj pripadamo i čijoj politici težimo, čvrsto se obvezala održivom razvoju kao ključnom načelu njezinih politika i akcija. Za Bosnu i Hercegovinu, koja sigurno stoji na putu ubrzanog približavanja Europskoj uniji, konferencija o zaštićenim područjima i potpora koju su njezinom održavanju pružili Svjetska banka, Europska komisija, UNDP, IUCN, WWF i REC potvrda je pripadnosti svjetskoj obitelji onih koji na različite načine skrbe o prirodi kako bi se iznimno prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje. Uz brigu oko zaštite prirodnih vrijednosti i povećanja površina zaštićenih područja, cilj konferencije je bio osigurati primjerenu valorizaciju zaštićenih područja na način da se osigura održivi razvoj koji podrazumijeva dugoročni ekonomski razvoj koji nije u suprotnosti s principima zaštite i maksimalno uključuje lokalne zajednice. Prirodne ljepote planinskih masiva Bosne i Hercegovine sa vrhunskim botaničkim endemskim genetskim fondom, Ramsarska područja Hutovog blata, Livanjskog polja i Bardače, neotkrivena speleološka vrijednost špilje Vjetrenica i mnogih drugih znanih i neznanih kraških podzemnih ekosustava, slapovi Une, Plive i Trebižata predstavljaju neiskorišteno blago nama na dohvat ruke. Kako očuvati taj postojeći, iznimno vrijedan prostor i iz njega stvoriti nove vrijednosti te osigurati održivi razvoj zaštićenih područja, pitanja su o kojima se raspravljalo na Međunarodnoj konferenciji o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“. 

Nesporno je kako su pobrojane, ali i mnoge druge manje znane prirodne vrijednosti, izazov ne samo za domaće nego i inozemne znanstvenike čije je područje interesa zaštita prirode. Više od pedeset znanstvenih i stručnih radova istaknutih domaćih i inozemnih autora svjedoči o velikom interesu koji je održavanje konferencije “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ pobudilo kod znanstvenika, stručnjaka i udruga koje se brinu o zaštiti prirode, ali i kod vlada najvećeg broja država iz našeg okruženja. Cijeneći iskustava dobre prakse država iz okruženja, kroz razmjenu znanja i iskustava, zagovarajući regionalni pristup, partnerstvo i suradnju na konferenciji “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ želja nam je bila sagledati i razriješiti dvojbu između gospodarskog razvoja i očuvanja prirode uz puno uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i uz promicanje poduzetničke djelatnosti. Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje održivoga razvoja je djelotvorno sudjelovanje javnosti kako u pripremi politike zaštite prirode tako i u njezinoj provedbi. Sudjelovanjem na konferenciji “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ spremnost za djelatno uključivanje i preuzimanje vlastitog dijela odgovornosti za stvaranje uvjeta za općedruštveni razvoj uz istodobnu zaštitu prirode, pokazale su jedinice lokalne i regionalne uprave, institucije civilnog društva i javne osobe koje u izdašnom i ekološki još uvijek visoko vrijednom prostoru prepoznaju razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. Na tom tragu trodnevni skup u Bihaću, okupljajući na jednom mjestu istaknute znanstvenike, stručnjake i javne osobe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva koji na različite načine skrbe o prirodi, imao je za cilj pronaći odgovore na pitanje kako očuvati i zaštititi postojeće prirodne vrijednosti, ali i osigurati njihovu primjerenu valorizaciju koja omogućava održivi razvoj zaštićenih područja. U dobroj vjeri kako je Međunarodna konferencija o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ ispunila očekivanja i doprinijela ostvarenju zajedničkog cilja, održivog upravljanja prirodom, preporučam Vam Zbornik radova koji potvrđuje kako su prirodne ljepote naš najvrjedniji resurs dok je njihova zaštita nasušna potreba, a nikako ne prevelik luksuz kako se ponekad čini.
predsjednik Organizacijskog odbora dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH 

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

orGaniZator/orGaniZer
FEDERALNO MINSTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA/ FEDERAL MINISTRY OF ENVIRONMENT AND TOURISM

Pokrovitelj/sPonsor
VLADA FDERACIJE BiH/GOVERNEMENT OF FEDERATION BiH SVJETSKA BANKA/WORLD BANK MISSION TO BiH EUROPSKO KOMISIJA/EUROPEAN COMMISSION MISSION TO BiH OPĆINA BIHAĆ/MUNICPALITY OF BIHAĆ

suorGaniZatori/co-orGanisers
WWF, UNDP UNEP , ,IUCN, VELEPOSLANSTVO MAĐARSKE U BiH/ THE EMBASSY OF HUNGARY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OPĆINA BIHAĆ/MUNICIPLAITY OF BIHAĆ VLADA UNSKO-SANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE / GOVERMENT OF UNA-SANA CANTON PARK PRIRODE HUTOVO BLATO/NATURE PARK HUTOVO BLATO PARK PRIRODE BLIDINJE/NATURE PARK BLIDINJE TZ UNSKO-SANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE/ TOURIST ASSOCIATION OF UNA-SANA CANTON DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE RH/ STATE INSTITUTE FOR NATURE PROTECTION OF REPUBLIC OF CROATIA REC BiH, UDRUGA/ASSOCIATION „LIJEPA NAŠA ČAPLJINA, “ EKUS Bihać , UDRUGA/ASSOCIATION VJETRENICA

Medijski Partneri/Media Partners
FEDERALNA TELEVIZIJA BOSNE I HERCEGOVINE/ FEDERAL TV OF BOSNIA AND HERZEGOVINA, RADIO BiH, RADIO HERCEG BOSNA, FENA, ONASA, VEČERNJI LIST, DNEVNI AVAZ, DNEVNI LIST, OSLOBOĐENJE, NEZAVISNE NOVINE 

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

PROGRAM – AGENDA
PRVI DAN
6. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008. 14,00-18,00 Akreditiranje (Hotel “PARK”, Bihać) Panel: “ZAŠTIĆENA PODRUČJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA” (Kulturni centar Bihać) 18,00-20,00 Uvodni panel “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja” Dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH Marco Mantovanelli, direktor ureda Svjetske banke za BiH, Predrag Nenezić, ministar turizma i zaštite životne sredine Crne Gore, Paolo Lombardi, direktor WWF-a u Rimu, Dr. sc. Johan Hesse, prvi tajnik misije Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu i voditelj Operativnog odjela za gospodarske reforme i prirodne resurse, Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske 19,10-19,30 Bosna i Hercegovina – zemlja raznolikosti Dokumentarni film, Marinko Dalmatin, dipl. ing. biol. 19,30-20,00 Svečana dodjela priznanja i nagrada Obraćanje domaćina: Šemsudin Dedić, premijer Unsko-sanskog kantona/županije Mr. sc. Hamdija Lipovača, načelnik općine Bihać 20,00 Svečana zajednička večera za sve sudionike uz prigodan kulturno umjetnički program (Hotel “PARK”, Bihać)

DRUGI DAN
7. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008. (Kulturni centar Bihać) 9,00-9,10 Pozdravni govori 9,15-11,30 I. Sesija – zaštićena područja, iskustva iz BiH i regije 11,30-15,00 II. Sesija- starteški dokumenti zaštite prirode 15,10-18,00 III. Sesija- koncept održivog razvoja u zaštićenim prirodnim područjima 18,00-18,15 Usvajanje zaključaka

TREĆI DAN
8. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008.

9,00-12,00

Posjet nacionalnom parku “Una”, Bihać 11

PROGRAMME-AGENDA
FIRST DAY
6th NOVEMBER YEAR 2008. 14:00-18:00 Accreditation (Hotel “PARK”, Bihać) Panel: “PROTECTED AREAS IN FUNCTION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT” (Culture Centre Bihać) 18:00-20:00 Introductory panel “Protected areas in function of sustainable development” PhD Nevenko Herceg, minister of environment and tourism of Federation of BiH Marco Mantovanelli, director of the Office of the World Bank for Bosnia and Herzegovina Predrag Nenezić, minister of tourism and protection of the living evironment of Montenegro Paolo Lombardi, director of WWF office in Rome PhD Johan Hesse, Fist secretary of the mission of EC to Bosnia and Herzegovina and Head of the operational department for economical reforms and natural resources Davorin Marković, director of State institute for protection of nature of republic of Croatia 19:10-19:30 Bosnia and Herzegovina-country of diversity, Documentary film, Graduated Eng. Biology Marinko Dalmatin

19:30-20:00 The ceremony of giving the recognitions and awards Addressing of hosts: Šemsudin Dedić, Prime minister of the Una-sana canton MSc Hamdija Lipovača, Mayor of Bihać 20:00 The dinner ceremony for all participants and cultural artistic programme (Hotel “PARK”, Bihać)

SECOND DAY
7th NOVEMBER YEAR 2008. (Culture Centre Bihać) 09:00-09:10 Greeting speeches 09:15-11:30 I. Session – protected areas, experinces from BiH and region 11:30-15:00 II. Session- strategic documents on nature protection 15:10-18:00 III. Session- concept of sustainable development in the protected natural areas 18:00-18:15 Adoption of conslusions

THIRD DAY
8th NOVEMBER YEAR 2008. 9:00-12:00 Visit to national park Una, Bihać

12

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prepuna dvorana Kulturnog centra u Bihaću 13 .

Izlaganje ministra Hercega na panelu Uvodno obraćanje premijera USK. Šemsudina Dedića 14 .

Hamdija Lipovača Davorin Marković. mr sc.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Načelnik općine Bihać. ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode RH 15 .

dopredsjednica FBiH Davor Čordaš. dopredsjednik RS 16 .Spomenka Mičić.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prof. dr . Jasenka Topić. Sveučilište u Zagrebu Izlaganje o GIS-u za Nacionalni park Una 1 .sc.

Priznanje općine Bihać ministru Hercegu Sudionici panela u društvu domaćina 1 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ministar Herceg sa suradnicima u društvu Zlatka Bulića Ugledni gosti uoči press konferencije 1 .

Najava Konferencije na pressu Vlade FBiH 20 .

Duboko sam uvjeren kako dijelite naše zadovoljstvo zbog činjenice da se konferencija. Zadovoljstvo mi je kazati kako intenziviranjem zaštite prirodnih vrijednosti. sc. Uz izraze dobrodošlice svima vama. održava upravo u Bihaću. koji su prihvaćanjem pokroviteljstva dodatno osnažili značaj konferencije i time potvrdili da u izdašnom i ekološki još uvijek visoko vrijednom prostoru vide razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. Međutim. Gospođe i gospodo. dopustite da izrazim zahvalnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Općini Bihać. ali i zahvaliti vam na velikom odazivu iz kojeg iščitavamo vašu spremnost da preuzmete vlastiti dio odgovornosti za stvaranje uvjeta za općedruštveni razvoj uz istodobnu zaštitu prirode. izuzetno mi je zadovoljstvo i čast pozdraviti Vas u ime Federalnog ministarstva okoliša i turizma i u svoje osobno ime. Cijenjeni gosti. sigurno neću kazati ništa novo ako ponovim kako je Bosna i Hercegovina među rijetkim zemljama u svijetu koje se mogu pohvaliti iznimnim prirodnim vrijednostima. trećeg nacionalnog parka u državi Bosni i Hercegovini. koja u fokusu ima zaštićena područja. a prvog na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. stalni izazov ne samo za domaće nego i inozemne znanstvenike čije je područje interesa zaštita prirode. činjenica je i kako naš odnos prema prirodi nije uvijek u skladu sa njezinim osnovnim zakonima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dr. 21 . Nesporno je i kako su te prirodne vrijednosti. gradu nadomak nedavno proglašenog Nacionalnog parka “Una”. Bosna i Hercegovina u posljednje vrijeme nastoji osigurati održivi razvoj prihvaćajući načela uravnoteženog gospodarskog rasta i visokog stupnja zaštite prirode kako bi se iznimno prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje. Prijatelji prirode. Nevenko Herceg ministar okoliša i turizma Federacije BiH Gospođe i gospodo.

sa svojim izuzetnim prirodnim vrijednostima i resursima. koji će pomoći ruralnom razvoju. zadržavanju i vraćanju stanovnika. a s druge strane u funkciji nacionalnog doprinosa svjetskim nastojanjima da se osigura održivo iskorištavanje. usvajanjem europskih standarda. Cijenimo kako naglasak treba staviti na originalne sadržaje. Stoga je u ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima. sagledamo ne samo iznimne prirodne vrijednosti koje pojedinačno posjedujemo nego i da započnemo suradnju koja će izaći iz uskih lokalnih i nacionalnih okvira. kao što su: tradicionalna poljoprivreda. Naše opredjeljenje za održivi razvoj zaštićenih područja s jedne strane stoji u direktnoj funkciji održivog razvoja Bosne i Hercegovine. Svjesno ili nesvjesno zaboravlja se kako su zaštićena područja. te mnogi drugi eko i etno turistički proizvodi i sadržaji. uzgoj ljekobilja i šumskih plodova. kroz razmjenu znanja i iskustava. razvijanjem i jačanjem mreže za razmjenu informacija i prakse. Stvaranjem konsenzusa o važnosti zaštićenih područja. kamen temeljac strategije očuvanja bioraznolikosti. a napose jačanjem regionalne suradnje ne samo da si osiguravamo pripadnost svjetskoj obitelji onih koji skrbe o prirodi nego više od toga osiguravamo budućnost našim potomcima. uvezivanjem zaštićenih područja u europsku mrežu Natura 2008 i Smaragdnu mrežu. proizvodnja organske hrane. Iskreno se nadam. potrebno detaljno valorizirati raspoložive potencijale. zaštita i razvoj prirodnih resursa kao uvjet bez kojeg nema dugoročnog razvoja na globalnoj i regionalnoj razini. osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projeke.Jedna od prisutnih predrasuda na ovim našim prostorima je kako zaštita prirodnih vrijednosti dolazi u sukob s interesima gospodarskog rasta. koji mogu biti komparativna prednost na užem i širem tržištu. 22 . Međunarodnu konferenciju o zaštićenim područjima organizirali smo sa željom da. kako će ono što će se čuti ovdje pomoći da pronađemo najbolja rješenja za primjerenu valorizaciju zaštićenih područja na način da se osigura održivi razvoj što podrazumijeva dugoročni gospodarski razvoj koji nije u suprotnosti s principima zaštite i maksimalno uključuje lokalne zajednice. a istodobno predstavljaju i značajan potencijal za održivi gospodarski razvoj zemlje. Iskustva dobre prakse država iz našeg okruženja dokazuju kako je moguće primjenjujući koncept održivog razvoja postići potpuni balans između zaštite prirode i gospodarskog rasta. uvođenjem intersektorskog pristupa. tradicionalni zanati i rukotvorine.

u dobroj vjeri kako će Međunarodna konferencija “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ ispuniti naša i vaša očekivanja te doprinijeti ostvarenju zajedničkog cilja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Gospođe i gospodo. održivog upravljanja prirodom. želim nam uspjeh u radu. Hvala! Registriranje sudionika konferencije u Bihaću 23 .

24 .

kao što se potvrđuje i ovom relevantnom međunarodnom konferencijom organiziranom u pravo vrijeme. Putem projekta zemlja će moći povećati površinu pod zaštitom do razina koje odgovaraju lokalnim potrebama i u skladu sa regionalnim prosjecima. utjecati na režim padalina i lokalnu klimu. očuvati obnovljive resurse koji se eksploatiraju i apsorbirati zagađivače i ugljik. projekt će također pomoći stvaranju uvjeta za održiv i uravnotežen ekonomski razvoj. Ovaj pomak u politici će približiti BiH međunarodnim praksama za održivo vladino financiranje i možda će biti model za druge zemlje u regiji. na koju ste pozvani da prisustvujete. zaštićena područja i prirodna staništa unutar njih pružaju niz društvenih i ekonomskih koristi društvu. uključujući i Projekt šumskih i planinskih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini. Svjetska banka je najveći pojedinačni izvor financiranja za zaštitu biodiverziteta i pruža podršku za projekte zaštićenih područja u većini zemalja balkanske regije. Svjetska banka ima dugotrajno partnerstvo s europskim zemljama na upravljanju zaštićenim područjima i zaštiti biodiverziteta. Sve se više spoznaje da su i održivi razvoj i zaštićena područja neophodni i da se međusobno jačaju. sa predsjedavajućim ministrom Hercegom na čelu. Vrlo je značajno što su sada oba entiteta u BiH opredijeljena da osiguraju sredstva iz vladinog proračuna za zaštićena područja. 25 . Odajemo priznanje inicijativi organizacijskog odbora. i zahvaljujemo im što su nas pozvali na ovaj važan događaj. Ona mogu zaštititi slivove i regulirati protok vode. spriječiti eroziju tla. edukaciju i duhovno uzdizanje. istraživanje. što je prilika za zemlju da ispuni svoje obveze po Konvenciji o biodiverzitetu i učini korak u pravcu ispunjavanja zahtjeva EU Natura 2000. turizam. koji je pokrenut upravo prije mjesec dana u Nacionalnom parku “Sutjeska“. Također. Veliko nam je zadovoljstvo poželjeti dobrodošlicu BiH u ovu porodicu i s nestrpljenjem očekujemo da zajedno proslavimo uspjeh ove međunarodne konferencije i naših zajedničkih napora. Gledajući zaštićena područja u kontekstu šireg krajolika. značajno je što će se u bliskoj budućnosti uspostaviti nova zaštićena područja. Zaštićena područja nude mjesto za rekreaciju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Marco Mantovanelli Svjetska banka direktor Ureda za BiH Dame i gospodo.

26 .

Nekoliko stotina znanstvenika provelo je analizu stanja svjetskih ekosustava i usluga koje oni pružaju ljudskim društvima. Ako se u Sternovu izvješću procjenjuje da će mogući negativni utjecaj klimatskih promjena imati za posljedicu smanjenje globalnog BDP-a od preko 20% (a troškovi drastičnog smanjenja ovog rizika na još nekoliko procenata globalnog BDP-a). uvaženi predstavnici međunarodnih organizacija. tri četvrtine usluga ekosustava koje se procjenjuju u izvješću. Prvo. bit će sve teže i teže osigurati ljudski boljitak ako se ekosustavi svijeta. uključujući i ona ekonomski razvijenija. Drugo. ljudska društva. hrana. nalaze se u stanju opadanja izazvanog degradacijom ekosustava koji ih podržavaju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Paolo Lombardi direktor WWF-ovog Ureda za mediteranski program Vaša ekscelencijo ministre okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine. godine: Milenijska procjena ekosustava. dame i gospodo. mnogo veći. Tu spadaju stvari kao što su: voda. Izvješće naglašava nekoliko veoma važnih stvari. G7 plus pet inicirali su projekt “Ekonomika ekosustava i biodiverzitet“ (TEEB). postavili sebi šire pitanje: kolika će biti cijena gubitka ekosustava i njihovih usluga? Pod pokroviteljstvom Europske komisije i njemačke Vlade. Ovaj bih kratki uvod želio započeti prisjećanjem na jedno važno izvješće Ujedinjenih naroda iz 2005. ovise u svom blagostanju o održivom protoku roba i usluga koje pružaju ekosustavi planeta. troškovi poremećaja svjetskih ekosustava su potencijalno mnogo. u gradu Bihaću. regulacija klime i desetke drugih (zapravo još i ne znamo za sve njih). a time i potražnja za dobrima i uslugama ekosustava. vlakna. Nekoliko godina nakon Milenijske procjene. koji je ove godine objavio prvo izvješće o dosad učinjenom. naš glavni kapital. adekvatno ne zaštite. potaknuti objavom Sternovog izvješća o cijeni političke pasivnosti u vezi klimatskih promjena. Treće. uistinu je zadovoljstvo i čast predstaviti Međunarodnu konferenciju “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“. lijekovi. drage kolege. dok ljudska populacija još uvijek raste. Nastavak pružanja takvih usluga u budućnosti je neizvjestan. Problem koji naglašava projekt TEEB je taj da naše ekonomije nisu u stanju izmjeriti ono što je stvarno važno za boljitak ljudi te da prema tome nisu u stanji niti pokrenuti odgovarajuće inicijative koje bi vodile 2 . plodna tla. u Potsdamu su politički lideri tzv. grupe “G7 plus pet“.

iskustva i ideja koji mogu zaštićena područja učiniti uspješnima. uključujući nekoliko prekograničnih zaštićenih područja. točnije u svibnju. ponovna izgradnja temelja ekonomije. administratora. Ona također može započeti prikupljanje kritične mase znanstvenika. prigodom Konferencije stranaka globalne Konvencije o biodiverzitetu. kao što je voda. Moje najbolje želje za dobru i produktivnu konferenciju. Hvala na pažnji. A ima stvari veoma male ekonomske. sigurno će biti najvažniji zadatak koji čovječanstvo mora riješiti. Crnu Goru. Usred globalne ekonomske krize. ali velike uporabne vrijednosti. ali veoma male uporabne vrijednosti. političara – onih koji će na kraju krajeva morati biti pokretačka snaga novoga stava o ulozi prirode u našim društvima. učenje kako cijeniti stvari koje su nam najpotrebnije. Pavan Sukhdev. kao što su dijamanti. uključujući i ministra Nevenka Hercega. podrazumijeva osnivanje 13 novih zaštićenih područja i proširenje 9 postojećih. nevladinih aktera. kao što to jasno govori sam naslov ove konferencije. i da ona imaju veliku mogućnost da pridonesu ekonomskom razvitku. Srbiju i Albaniju. šest ministara i državnih tajnika šest zemalja ekoregije Dinarskog luka.prema gospodarskom napretku. koju smo nazvali “Dinaric Big Win” (“Dinarska velika pobjeda“). Dr. One su također shvatile da su zaštićena područja ključni instrument da se osigura očuvanje kritičnih ekosustava i biodiverziteta. Ona može započeti ujedinjenje baštine znanja. Ta obaveza. Hrvatsku. pokazali su izvanrednu sposobnost vođenja prema održivom razvoju potpisivanjem obaveze da znatno pojačaju provedbu programa rada Konvencije na zaštićenim područjima. i promicanje regionalne suradnje na postizanju ovih ciljeva. Ova konferencija može na mnogo načina pridonijeti jačanju programa očuvanja u Bosni i Hercegovini i šire. citira Adama Smitha u preliminarnom izvješću TEEB-a koji je stvar objasnio bolje nego što ćemo mi to ikada biti u stanju učiniti. 2 . U prvoj polovici ove godine. Bosnu i Hercegovinu. Ima stvari od velike ekonomske. koji su predstavljali Sloveniju. uviđajući da je priroda strahovito važno sredstvo za društveni i ekonomski razvoj dinarske regije. vođa TEEB projekta. Time sam stigao do zadnje točke svoga uvoda. Želim vjerovati da je potpisivanjem Dinaric Big Wina ovih šest zemalja dinarske ekoregije uvrstilo očuvanje prirode među svoje političke prioritete. Zaštićena područja su instrument održivog razvoja.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Priznanje Marcu Mantovanelliu za doprinos promicanju zaštite prirode 2 .

30 .

svojim šumom. nije puka slučajnost što se ova konferencija održava u jednom od “bisera“ ove prelijepe zemlje smještene u srcu južne Europe. nikog ne ostavlja ravnodušnim. Jasno je da jedinstvena bioraznolikost i ljepota ove zemlje pruža mogućnost za razvoj brojnih socio-ekonomskih aktivnosti. za buduće generacije. a obzirom da Bosna i Hercegovina napreduje na putu pridruživanja obitelji naroda Europske unije. ali i u onom koje će tek doći. Djelovanje koje se bazira na korištenju prirode i bioraznolikosti može doprinijeti dobrobiti stanovnika ove zemlje i njenom razvoju. kao grada kojeg odlikuje njegov Nacionalni park “Una“ i druge prirodne ljepote. Stoga nam je drago vidjeti da sudionici ove konferencije dolaze iz različitih država ove regije. Europska komisija namjerava nastaviti pružati podršku ovoj zemlji na njenom putu ka Europskoj uniji kao i u ispunjavanju spomenutih zahtjeva i 31 . Stoga je za Bosnu i Hercegovinu od suštinske važnosti da harmonizira relevantno zakonodavstvo u skladu sa spomenutim direktivama Europske unije i učinkovito mobilizira mehanizme za uspješno provođenje potrebnih mjera. ali i regije. grada domaćina nadležnim institucijama i partnerskim organizacijama Bosne i Hercegovine. Zadovoljstvo mi je što se konferencija za očuvanje zaštićenih područja u svrhu podrške održivom razvoju odvija u gradu u kojem ljepota rijeke Une. Posebnost značaja Bihaća. Ono što je potrebno je učinkovito i uspješno upravljati raspoloživim resursima kako bi se stvorili preduvjeti za održivu upotrebu istih u sadašnjem vremenu. One koje su od ključne važnosti jesu direktive o pticama i staništima koje reguliraju i osiguravaju održanje konzervacije i biodiverziteta. zasigurno će doprinijeti pokretanju konsolidiranijih i odlučnijih aktivnosti promoviranja europskih direktiva. Rijeke i planine ne znaju za granice i potrebna im je regionalna pažnja izvan okvira državnih granica. Ove su zahtjeve preuzele sve zemlje članice Europske unije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dr Johann Hesse Delegacija Europske komisije u BiH šef Operativnog odjela za ekonomske reforme i prirodne resurse Dame i gospodo. njen zakonski okvir potrebno je na odgovarajući način i uskladiti.

Iz istog razloga. radujem se sudjelovanju na ovom impresivnom skupu na kojem sudjeluju mnogi koji donose odluke. Vjerujem da će ova konferencija značiti jedan važan iskorak u tom procesu. Zajedno učinimo uspješnom ovu konferenciju! Zahvala akademika Sulejmana Redžića u ime nagrađenih 32 . i nadam se kako će konkretne aktivnosti slijediti obveze koje će proisteći iz ove konferencije.identificiranih prioriteta.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA.I. ISKUSTVA IZ BIH I REGIJE 33 .

.

CEPRES – Center za ekologiju i prirodne resurse. sc. osim fundamentalne konzervacijske. Generalno. a i generisanje ekološki prihvatljive dobiti potrebne za ostvarivanje programa zaštite. Generalno. ekološke. Priroda Bosne i Hercegovine (BiH) je veoma raznolika. kao i direktnu korist lokalnoj zajednici. te predstavnika fungije. Zaštita prirode u BiH u prošlosti se bazirala na (pseudo)kapitalističkim i socijalističkim osnovama. U pogledu biološke raznolikosti spada u sami evropski vrh. Zaštita prirode neminovno integriše biološke. odnosno razvojne determinante jednog društva. Tek 1 Akademik prof. Slično je i sa geološko-morfološkim i hidrološkim diverzitetom. regije. ekonomske i društvene aspekte.. dr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTITA PRIRODE BOSNE I HERCEGOVINE – STANJE. Bosna i Hercegovina 35 . Posebne vrijednosti sadržane su u više od 500 vrsta endemičnih biljaka. Na prostoru BiH je i najviši nivo ekoklimatske raznolikosti. ima i nesumnjivu razvojnu dimenziju. znatno više vrsta životinja. BUDUĆE AKCIJE Sulejman Redžić Zaštita prirode predstavlja sistem dirigovanih akcija kojima se postiže osiguranje uslova života svijetu divljine u dugoročnim razmjerama u datoj dimenziji vremena i prostora. priroda BiH ima visoke ekološke i ekonomske vrijednosti. Zaštita prirode. Ovakvi pristupi u pojedinim dijelovima svijeta daju obostrano očekivane rezultate. pa i ekološko-restauracijske uloge. Sarajevo. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. imala je manje-više sporadične dimenzije. odnosno pejzažne raznolikosti. Takav pristup nameće potrebu definisanja obrazaca održivog razvoja koji će u isto vrijeme osigurati i potrebnu zaštitu. TRENDOVI. u današnjim uslovima. što je uz sadjejstvo sa ostalim ekološkim faktorima uslovilo i visok stepen krajoobrazne. pa i globaliteta u cijelosti. Potrebno je definisati rezultantu između ove dvije varijable i uspostaviti održiviji oblik upravljanja.

Gasi se i posljednja institucija koja se bavila pitanjima zaštite prirode: Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH transformiše se u instituciju iz koje je izostavljen segment “zaštita prirode“. Poseban interes je u domenu instrumentalizacije zaštite prirode i iznalažanja indikatora za uspostavu efikasne mreže zaštićenih područja kao najadekvatnijih oblika u održivom upravlja- 36 .Strategije biološke i krajoobrazne raznolikosti BiH. te prašumskih rezervata (“Lom“. idući od pojasa uvijek zelenih mediteranskih šuma. Prokoško jezero na Vranici. pada u sistemu institucionalnog jačanja ovog sektora. Više svjetla na oblast zaštite okoliša. uključujući i prirodu. arboretumi. da bi u Fedraciji BiH dostigla svoju najnižu tačku na vremenskoj ljestvici od uspostave sistematičnijeg upravljanja. “Peručica“. u dolini Grabovice u području Plase i Čvrsnice. eksploatacija šljunka i kamena. Tako je bilo sve do izbijanja agresije na BiH. botanički i zoološki rezervati. U kasnijem periodu uspostavljaju se i drugi oblici zaštite priode kako u domenu biološke tako i geomorfološke raznolikosti (spomenici prirode. Stragije zaštite okoliša i sl. zaštita prirode svodi se na manje-više formalna djelovanja. u uslovima intenzivne tranzicije. uspostavljaju se institucionalni oblici upravljanja na različitim razinama društveno-političkog organizovanja bivše BiH. pa sve do planinskih vrhova. prekomjerna eksploatacija ljekovitog bilja i divljih životinja. Vlašić planina i sl. Tako da Fedracija BiH sve do danas ostaje bez nadležnih institucija u ovoj izuzetno važnoj i složenoj oblasti. naročito nakon uspostave zasebnog Ministarstva okoliša i turizma na nivou Federacije BiH. Iako. “Janj“) itd. Unatoč tome. sistem zaštite prirode u tom vremenu imao je ekstenzivan karakter. te razvojno marginalnu ulogu. Osnovni pritisci su: prekomjerna i neselektivna sječa šuma. stradali su i mnogi vrijedni dijelovi prirode (devastirane su prirodno očuvane sastojine visokih šuma. vodopad Plive. zaštićena područja su oštećena kao što su u području botaničkog rezervata kod Konjica. motivisani društvenim i kulturno-historijskim razlozima. nekontrolisan lov i ribolov.polovinom prošlog vijeka dolazi do institucionalizacije ove djelatnosti i konkretnih doprinosa.). vrijedni su svake pažnje i uspostava posebnih oblika zaštićenih područja razine narodnih parkova (“Kozara“ i “Sutjeska“). krčenje šuma i podizanje vikend naselja. te postratnog perioda. pojedinačna stabla drveća). U postdejtonskoj BiH. akvakultura u otvorenim vodama. U stanju ratnog haosa. Upravo u tom periodu je došlo do vrlo intenzivne konverzije vrijednih prirodnih staništa na čitavom vertikalnom profilu BiH. Slijede značajni koraci na ovom polju kroz izradu strateških dokumenata . nekontrolisana izgradnja razne infrastrukture. Tome treba dodati i niz manjkavosti intersektorske saradnje i povezivanja.

glečerska i planinska jezera. ekonomske.  Determinacija staništa i njihova evaluacija (EUNIS.  Razvoj ex situ konzervacije (botanički vrtovi.  Evaluacija diverziteta tla. pa i projektovanjem regionalnih i globalnih obrazaca razvoja i izlaska svijeta iz postojeće ekološko-ekonomske krize. visoke šume.). kraška polja. močvarni ekosistemi. te okolišem u cijelosti. BiH na putu prema EU kao jedan od preduslova ima i stavljanje pod odgovarajući režim zaštite. banke gena i sl. značajan porast političke odgovornosti i radikalna promjena poimanja i uloge prirode i u njoj sadržanih resursa u demokratskom i tržišno orijentisanom društvu kojem BiH neminovno teži. katergorizacija upotrebne vrijednosti i procjena ugroženosti. Habitat direktive i sl. Jer biološkoekološka dimenzija prirode nikada nije bila toliko jakim instrumentom u upravljanju cjelovitim razvojem države. odnosno adekvatnu procjenu tzv. približno 20% nacionalne teritorije kroz NATURA 2000 program. a u skladu sa IUCN i drugim dokumentima Evropske unije (EU) i Programa za zaštitu životne sredine Organizacije ujedinjenih nacija (UNEP-OUN). prelazna i visoka tresetišta ili cretišta).). upravljačkog i političkog djelovanja.  Evaluacija močvarnih staništa (niska. pećine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nju prirodnim vrijednostima. naročito hidromorfnog tla.  Evaluacija biljnih zajednica sa aspekta ugroženosti i postojećeg stanja sa izradom “crvene knjige fitocenoza“. faune i fungije. planinski vrhovi. Da bi se realizovali navedeni pravci djelovanja neophodno je promptno institucionalno i kadrovsko jačanje sektora prirode u domenu naučno-istraživačkog.  Evaluacija flore i faune sa aspekta ugroženosti i izrada “crvenih knjiga“ flore. Kao prioritetni zadaci u oblasti održivog upravljanja prirodom BiH su:  Evaluacija prirodnih vrijednosti u cilju efikasne i trajne zaštite i generisanja ekološki prihvatljive dobiti. sukladno međunarodnim propisima.  Uspostava zaštićenih područja sa prioritetom u “biodiversity hotspots“ zonama BiH kao što su kanjoni i klisure rijeka. društvene i političke interese u ukupnom razvoju BiH.  Evaluacija i kartiranje geološko-morfološke i hidrološke raznolikosti. To nalaže efikasne mjere kompleksne evaluacije prirodnih vrijednosti ukupne teritorije.  Razvoj ekološkog informacionog sistema. u odnosu 3 . “nultog“ stanja biodiverziteta na svim nivoima iz čega će proizaći konkretni pravci djelovanja i aktivnosti koje će integrisati biološko-ekološke.

Zbog toga je neophodna intersektorska saradnja. kakav se nastoji nametnuti i danas od najuticajnijih političkih lobija kakav je naprimjer energetski lobi. 3 . a na osnovu stručnih mišljenja i analiza i procjena koje poznaje savremeno demokratsko društvo. Samo na taj način se može odoljeti sve većim “strastima“ pojedinaca i organizacija da se u njihovim rukama nađu resursi od neprocjenjive vrijednosti i strateške važnosti za razvoj budućih generacija na ovim.na centralno-ekonomski koncept razvoja u ex SR BiH. još uvijek prirodno atraktivnim prostorima. Sve odluke o angažmanu prirodnih resursa moraju se donositi u institucijama demokratskog sistema odlučivanja. uključivanje nevladinog sektora i javnog mijenja na svim nivoima organizovanja u sistemu odlučivanja.

kao i stijene. pa će u daljnjem tekstu biti govora o problemima zaštite staništa u Hrvatskoj. pa se upravo staništa mogu koristiti za posrednu procjenu bioraznolikosti. no udio ovih staništa vrlo je malen na sveukupnom teritoriju. točila i zaslanjena staništa. koji određuju svekoliku bioraznolikost Hrvatske. Nekoliko tisuća biljnih svojti i neznani broj životinjskih svojti obitava na tome prostoru zahvaljujući raznolikosti staništa. Unutar svake od tih regija postoji još mnoštvo reljefnih. Prirodnim trajnim stadijima pripadaju još vodena i močvarna staništa. Jasenka Topić. alpinske i rubnim dijelom panonske regije. najveći udio teritorija bio prekriven različitim tipovima šuma. Hrvatska. zahvaljujući svom geografskom položaju. klimatskih i edafskih čimbenika te utjecaja čovjeka. kao i većina europskih zemalja. vinogradi ili travnjaci – livade i pašnjaci. Pitanje je koliko ovakva raspodjela i općenito gospodarenje prostorom pogoduje održanju bioraznolikosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROBLEMI ZAŠTITE PRIRODE U HRVATSKOJ Jasenka Topić Uvod Republika Hrvatska. voćnjaci. dr. kontinentalne. kako onih klimazonalnih. Zaštita biljnih i životinjskih vrsta može se provesti samo zaštitom njihova staništa. Sveučilište u Zagrebu 3 . pripada šumskom području. To znači da je u današnjoj raspodjeli otprilike polovica teritorija pod različitim antropogenim staništima. nalazi se u biogeografskoj podjeli Europe na značajnom križištu nekoliko velikih prirodnih regija: mediteranske. bez utjecaja čovjeka. tako i ostalih tipova koji predstavljaju prirodne trajne stadije. sc. 1 Prof. To znači da bi. bilo da su u pitanju oranice.

Što reći na činjenicu da je posljednja krava nestala s Velebita 1971. budući da su hrvatske šume vrlo bogatog flornog sastava. koji se podižu nakon napuštanja stočarenja. T ravnjačka staništa i vrištine Svi travnjaci u Hrvatskoj predstavljaju antropogene trajne stadije. Šumama se gospodari gdje god je to moguće. a kasnije se tom čimbeniku pridružila i migracija stanovnika u urbane prostore. učestalu košnju i slično. od nizina do planina. najlakše se obnavlja. Sa stanovišta zaštite prirode malo je prigovora takvom gospodarenju u cjelini.Problemi zaštite staništa Šumska staništa Kako je šuma prirodna zajednica. pa je tako pred tristotinjak godina oko 70% Slavonije još bilo prekriveno šumom. koja ukazuje na dobru kvalitetu zraka ali i dobro održavanje starih šuma. ne samo da su nestajale površine pod travnjacima nego su se preostale mijenjale i “poboljšavale” kroz razne “melioracije”. S jedne strane zabrana koza u mediteranskom prostoru dovela je do obrastanja krša. Uz to opada potražnja za ogrjevnim drvetom. već i svi tipovi krških šumaraka i šikara crnog i bijelog graba. godine? Dotad se na Velebitu odvijala 40 . preorijentacija stanovništva od poljoprivrede prema industriji ili turizmu. odnosno odvodnju. Budući da zahtijevaju stalni trud čovjeka. gnojenje. Podignuti su brojni nasadi alepskog ali i drugih borova na napuštenim kamenjarskim pašnjacima. Naravno. Većina šumskih tipova pripada staništima iz Direktive o staništima EU. Velika je zasluga i nacionalnih parkova i parkova prirode. Od tada je udio šuma opadao na račun otvaranja prostora za ratare i stočare. uz napuštanje tradicijskog stočarenja. demografske promjene. to je i najstabilnija. Naravno. pred nekoliko stoljeća zapisi govore da je pod šumom bio daleko veći teritorij nego danas. Tako se posljednjih desetljeća udio područja pod šumom u Hrvatskoj povećao od 37 do skoro 50%. u njima raste sve što potencijalno i dolazi u tim tipovima šuma: od biljaka u prizemnom sloju do lišajeva najosjetljivije sveze Lobarion. raseljavanje i nestajanje malih zaseoka i tradicionalnog života. Stoga je poznata činjenica da su to jedne od najočuvanijih šuma u Europi. a treba dosta truda da se ona makne iz prirode. No. koje nadomještaju plin i nafta. te bušici i makije u eumediteranskom prostoru. uvelike su utjecali na promjene tih staništa. nisu to samo ekonomski iskoristive šume. tzv. gdje su šume pod posebnom zaštitom. a nastali su potiskivanjem (paljenjem i sječom) šuma i stalnim održavanjem putem ispaše ili košnje. zaštitne šume. ali i za spas i uzdizanje Jugoslavije koja je svoj napredak poslije rata mogla uvelike zahvaliti sječi i prodaji drveta. Nakon toga dolazi do oporavka šumskog fonda.

a napustila stočarenje. U prizemnom sloju pojavljuju se niski puzavi grmovi i te se površine pomalo pretvaraju u vrištine vrsta Arctostaphyllos uva-ursi. Tako se brometalni travnjaci sa svojim šarenilom boja i mnoštvom orhideja (prioritetno stanište iz Direktive) danas teško mogu naći u Hrvatskoj. a kamoli za takove sa slabom i nekvalitetnom krmom. Juniperus sabina. Juniperus communis ssp. nana. Dalmatinske zagore i Ravnih kotara dovela je do vidljivog zarastanja tih područja šikarama. no florni sastav govori o trajnim promjenama. Depopulacija unutrašnjosti Like. Pregled lokaliteta s ovim vrstama pokazao je da se većina nalazi u stadijima vegetacijske sukcesije. a u primorskom dijelu sjevernog Jadrana većina se stanovnika preorijentirala prema turizmu i gradovima. U Gorskom kotaru jedva da ima stoke. među njima i one sadržane u Direktivi. npr. S jedne strane vrlo mali dio ukupnog teritorija Hrvatske pripada eumediteranskoj zoni. Kiseli travnjaci. To je dovelo do vegetacijske progresivne sukcesije. jer se ne preporučuje koji stadij treba stvarno zaštititi). a sakupljači ljekovite moravke pitaju se kamo je ona nestala. Nekadašnji ekstenzivni tradicionalni 41 . na nekima su posađene kulture borova. kao što malo preostalih stanovnika kaže. iako se nalaze u pojasu klekovine bora. Submediteranski travnjaci reda Scorzoneretalia (Direktiva o staništima) također zarastaju na cijelom submediteranskom području.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja živahna ljetna ispaša. Brdske košanice također više nisu potrebne jer ima premalo stoke. Sve ostale površine napuštene su jer ni za bolje travnjake nema interesa. primaknula do njihova praga. često prava mala sela. U tim se tipovima travnjaka nalaze neke rijetke vrste. postojala su ljetna naselja. Eumediteranski travnjaci reda Thero-Brachypodietalia još su rjeđi. I odredba o zabrani držanja koza imala je dvojaki efekt: zarastanje krških pašnjaka i omogućavanje požara. Ona je srećom u planinskim uvjetima vrlo spora. Aneks 2. a šuma se. a gdjegdje su samo ruševine u šumi. Arnico-Nardetum. Iako se i jedna i druga staništa nalaze u Direktivi o staništima (nelogičnost. kao što su Pulsatilla grandis i Serratula lycopifolia. no od toga su danas jedini trag ruševine tih nastambi koje se danas gdjegdje (Mirovo) pretvaraju u vikend-naselja. smatramo da prednost treba dati planinskim travnjacima zbog bogatog flornog sastava te rijetkih i endemičnih vrsta koje tu rastu. pa su površine uglavnom zarasle bušicima i makijom. Planinske rudine koje se nalaze na izloženim grebenima zaštićene su od sukcesija zbog surovih klimatskih prilika. održavaju se samo unutar zaštićenih područja. a samo rijetki lokaliteti održavaju se redovitom ispašom. a s druge strane davno je već stanovništvo srednjeg i južnog primorja zamijenilo tradicionalno stočarstvo turizmom. Genista radiata.

uglavnom su nestali s našeg područja. Republika Hrvatska je predložila za uvrštavanje u Direktivu o staništima. Na sjevernim krškim poljima razvijaju se molinietalni travnjaci zajednice Molinio-Lathyretum pannonici (Direktiva o staništima) s endemičnim vrstama Peucedanum coriaceum ssp. a prema vrsti podloge (kamenita. Limonium 42 . a prije svega treba održati režim periodičnog plavljenja i isušivanja. kao prijelazni stadij vegetacijske sukcesije između travnjaka i šuma. koje su pred sto godina prekrivale velike površine. Na južnim poljima značajna je zajednica Deschampsietum mediae u kojoj. kao i sve srodne. pjeskovita. Vlažni travnjaci. odnosno cijeli red Trifolio-Hordeetalia. Gratiolo-Caricetum praecocis-suzae. budući da obuhvaća značajna staništa Hrvatske. Vrištine i bujadnice (Direktiva o staništima). Najveći dio jadranske obale je kamenit i taj je najočuvaniji. Pseudolysimachio longifoliae-Euphorbietum lucidae. pospichalii i Chouardia littardierei (ova posljednja je u Direktivi. voćnjake i vinograde. npr. rastu još Succisella petteri i Edraianthus dalmaticus (Direktiva. Posebnu pažnju valja usmjeriti na travnjake krških polja s promjenljivom vlažnošću. ne ih pretvarati u probitačnije oranice ili gnojene livade. Na dva lokaliteta još postoje male sastojine livade Gentiano pneumonanthe-Molinietum. Aneks 2). Limonium anfractum. Velike bujadnice koje su se koristile za stelju (sl. Zaslanjena staništa Ona se uglavnom nalaze uz obalu mora. Samu zajednicu Deschampsietum mediae. a preostale sastojine su izmijenjenog sastava. Rhinantho-Filipenduletum vulgaris i Ventenato-Trifolietum pallidi. Subpanonski suhi travnjaci sjeveroistoka Hrvatske davno su pretvoreni u kvalitetne oranice. muljevita) razlikuju se mnoga staništa. Ostale su još dvije male sastojine. danas su prava rijetkost. šljunkovita. pa danas ili prirodno zarastaju ili se pretvaraju u krumpirišta i voćnjake. Aneks 2). uz gore spomenute endemične vrste. Na krškim poljima treba potaknuti posrnulo stočarstvo. Crne Gore i Makedonije.) davno su izgubile funkciju. Tu su halofilne zajednice s endemičnim vrstama roda Limonium: Limonium cancellatum. Tako su nestale zajednice Serratulo-Plantaginetum altissimae. Bosne i Hercegovine. a livade busike (Deschampsietum cespitosae) u području Pokuplja i gornje Posavine. no one se nalaze u građevinskoj zoni pa su im dani odbrojeni.maslinici održavali su se često kombinacijom ispaše ovaca i koza koje su u starom masliniku uklanjale prizemno grmlje i onemogućavale požare. velikim su dijelom već zarasle u šume ili se nalaze na putu k tome. Neki travnjaci na staništima promjenjive vlažnosti također su nestali. pogotovo oni s nekvalitetnim prinosom.

odnosno preorati. Nekadašnje kontinentalne slatine (Direktiva o staništima) u istočnoj Hrvatskoj nestale su kroz odvodnju. Od tih staništa najugroženiji su svakako cretovi (Direktiva o staništima). a zadržao se samo jedan zaslanjeni pašnjak na kojem su male sastojine panonske halofilne zajednice Camphorosmetum annuae (sl. Oni su nastali u geološkoj prošlosti kad je klima na ovom prostoru bila drugačija nego danas. Većinom se na njih navozi alohtoni materijal.). škodi. teška i skupa djelatnost. Visoke vode su rijetke. napose uzvodno od Hrvatske na Savi. No kanali nisu isušivali samo oranice. Vodena i močvarna staništa Velike promjene u Europi. što je trajna. helidrom) (sl.). barem na jednom mjestu obrambeni nasip Dunava u Baranji odmaknut je nekoliko kilometara od obale. pretrpjela su močvarna i vodena staništa. a plavljenje Parka prirode Lonjsko polje omogućeno je umjetnom kontrolom vodostaja na tom retencijskom području. već i travnjake i šume te mnoge depresije s vodenom i močvarnom vegetacijom. Muljevite obale (Direktiva o staništima) ne privlače kupače.). pomalo zarastaju i prelaze u druge tipove vegetacije. Šljunkoviti žali (Direktiva o staništima) su rjeđi i atraktivniji za kupače. Izgrađeni su od higrofilnih i heliofilnih vrsta pa im svako isušivanje ili zasjenjivanje. Tako je u posljednjih nekoliko desetljeća iz hrvatske flore nestala vrsta Eriophorum gracile. a za to je potrebno stalno uklanjanje vrsta koje zarastaju i uništavaju cret. Čovjekova djelatnost često je pomogla i ubrzala njihov nestanak kroz odvodnju. potpuno su bez vegetacije (Direktiva o staništima). Velikim naporom održavaju se tri mala creta. tzv. vrlo su posjećene i. No gradnje hidrocentrala i akumulacija na rijekama. 43 . Stoga se oni prirodno i ne mogu održati u ovim uvjetima. pa se pretvaraju u građevno zemljište za infrastrukturu (ceste. makar i od trava. Većina rijeka utvrđena je u koritima pa je onemogućeno plavljenje. parkirališta. melioracijskih. Iskopani su za isušivanje močvarnih terena da bi se mogli bolje iskoristiti za poljoprivredu.). pa je većina takvih plaža potpuno ogoljela (sl. Pjeskovitih obala ima u Hrvatskoj malo. čime je omogućeno plavljenje velikog područja Kopačkog rita. a zapravo odvodnih. pa je tako većina evidentiranih cretova u Hrvatskoj ili potpuno nestala ili su degradirani i u stadiju sukcesije. promijenile su vodni režim nizvodnog toka. pa tako i u Hrvatskoj. uz malo iznimki (sl. Osim velikih zahvata na rijekama iskopano je posljednjih desetljeća mnoštvo kanala. Dravi i Muri. Srećom. a malobrojna populacija Eriophorum vaginatum na rubu je izumiranja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vestitum (Direktiva o staništima). ali se uništavaju na druge načine.

koje je prirodna pojava. Centaurea dalmatica. Agrostemma githago. U njima rastu mnoge endemične vrste. no umiranje točila. poscharskiana. iako su ugrožena. npr. Solidago spp. Moehringia tommasinii. nestaju. npr. C. Centaurea ragusina i druge. Urbanizacija prostora uništila je i mnoga ruderalna staništa. pa se mnoga točila tako degradiraju. I obrastanje slapova drvenastim vrstama opasno je jer ih korijenje drveća može odlomiti. Taj problem je izraženiji na planinskim (s endemičnom vrstom Degenia velebitica) nego na primorskim točilima. Rasprostranjene su od mora do planinskih vrhova. Campanula waldsteiniana. a potpuno su očuvane. Hibiscus trionum. U slučaju nedostatka vode zbog uzimanja za potrebe akumulacije hidrocentrale. Nekadašnji torovi. Pod utjecajem herbicida i ostalih agrotehničkih mjera prorijedile su se stare vrste korova. naročito novopridošlice Ambrosia artemisiifolia i Abutilon theophrasti. Posebna staništa sedrenih barijera naših krških rijeka osjetljivi su sustavi. Galinsoga parviflora. osušeni slapovi odumiru i lome se. Zbog nedostupnosti. a nisu u prethodnom tekstu bila istaknuta. zajedno s njihovom svojstvenom vegetacijom. Uz vodotoke se razvija i vegetacija reda Convolvuletalia. 44 .Staništa stijena i točila Hazmofitske zajednice stijena (Direktiva o staništima) prirodni su tip vegetacije i u Hrvatskoj su dobro očuvane. a s njime i korovne pratilice. Ostala staništa Mnoštvo je staništa koja čuvaju bioraznolikost. ali i dugotrajnog odgoja planinara u zaštiti prirode. gdje se ona održavaju intenzivnom ispašom ovaca. C. Nonnea pulla. Tako npr. portenschlagiana. U eumediteranskom prostoru u Hrvatskoj potpuno je nestalo strno žito. a njihovo mjesto zauzele su otporne vrste. riječni obalni tipovi vegetacije reda Chenopodietalia rubri (Direktiva o staništima) imaju sve manje prostora za razvitak zbog utvrđivanja obala velikih rijeka. može se desetljećima svjedočiti o atraktivnim biljkama koje se nalaze na rukohvatu. dovodi do vegetacijske sukcesije. Točila (Direktiva o staništima) su također prirodni tipovi vegetacije.. seoska dvorišta s domaćim životinjama. no ona je danas skoro potpuno uništena najezdom alohtonih invazivnih vrsta Echinocystis lobata. odvodni kanalići uz seoske ceste i sl. Impatiens glandulifera i sl. Oranice su također promijenile sastav korovne komponente. npr. runolist na Samarskim stijenama.

uglavnom uz angažiranje ljudi. Bez obzira na neupitnu ekološku vrijednost šuma. ugrožena i njihove su površine smanjene. To zahtijeva obrazovanje ukupnog stanovništva o važnosti zaštite prirode. Analiza flore Nacionalnog parka Plitvička jezera pokazala je da na oko 70% šumskih površina raste oko 30% vrsta. mehanizacije i financijskih sredstava. bilo iz prirodnih razloga. a na preostalih 30% nešumskih površina raste 70% biljnih vrsta zabilježenih za to područje. aktivnu i trajnu zaštitu nekih staništa. Naročito treba obratiti pažnju na neka staništa koja su. 45 . No i staništa koja nisu u Direktivi važna su za ukupnu bioraznolikost. koji omogućuje njihov potpuni sastav i bioraznolikost. Stoga se pri zaštiti prostora treba rukovoditi načelom da sva potencijalno moguća staništa moraju biti zastupljena u razmjernom dijelu. ipak treba voditi računa o sveukupnoj bioraznolikosti. te državne subvencije za zadržavanje stanovništva na područjima posebne državne skrbi (i prirodne vrijednosti) i pomaganje tradicionalne poljoprivrede.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključak Hrvatska je zemlja velike bioraznolikosti. Mnoštvo staništa pripada onima iz Direktive o staništima i biti će uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000. pa i o njima treba voditi računa. bilo čovjekovom djelatnošću. Od preko 5000 biljnih svojti u Hrvatskoj najveći dio raste izvan šuma. no to ne znači da nema problema sa zaštitom prirode.

.

E-mail: zastitaprirode@cg. Marko Knežević. Po svim dosadašnjim prirodnim i kulturnim potencijalima ovaj prostor na području Crne Gore kao i u državama u okruženju. sc. dr. Kosovska Mitrovica. fizičko-geografskog. karaktera koji ga kandiduju da bude ne samo nacionalni park nego i prostor koji bi trebao da bude upisan u spisak svjetske-prirodne i kulturne baštine. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu. Prirodno-matematički fakultet. Dmitar Lakušić. održivi razvoj 1 Dr. akademik Vladimir Stevanović. dr. Miljan Radović. Podgorica. Sulejman Redžić. dr. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. E-mail: zastitaprirode@cg. prof. Ključne riječi: Zaštita prirode. Skadar. mr. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore.yu 4 . Balkansko poluostrvo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PERSPEKTIVE NOVOG NACIONALNOG PARKA “CRNOGORSKE PROKLETIJE NA BALKANSKOM POLUOSTRVU” Zlatko Bulić & al.yu. Maraš Rakaj. sc. gdje se ovaj veliki planinski masiv pruža. sc. dr. Podgorica. kulturološkog. Podgorica. nacionalni park. U radu su date osnovne pretpostavke istorijsko-prirodnjačkog. akademik Vukić Pulević. sc. sc. Podgorica. prof. E-mail: zastitaprirode@cg. sc. sc. Zlatko Bulić. Crna Gora. Prirodnomatematički fakultet. Fakultet za turizam i hotelijerstvo. Đorđije Bogdanović. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Podgorica. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. mr. Sarajevo. Dragutin Nedić. biodiverzitetskog i dr. Kotor. zavređuje pažnju da bude nacionalni park. Dukljanska akademija nauka i umjetnosti. prof.yu. prof. sc. dr. E-mail: zastitaprirode@cg. Sažetak U radu su date osnovne fizičko-geografske i ukupne prirodne i kulturne osnove budućeg nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije“ koje predstavljaju jedan od najznačajnijih prirodnih i kulturnih potencijala ne samo Crne Gore nego i okruženja. Prirodno-matematički fakultet. prof.yu. spomeničkog. Vasilije Bušković.

kategorije upravljanja i granica nacionalnog parka. et al. kao i diverziteta staništa i predjela (Landscape diversity). U njoj su predstavljene osnovne fizičko-geografske karakteristike i biodiverzitet koji sa svojom endemičnom i lokalno endemičnom florom i faunom Prokletije karakteriše ne samo kao balkanski centar visokoplaninskog diverziteta. 2009): Osnovne karakteristike crnogorskih Prokletija kao 5. 2008. kao i naučnog skupa sa međunarodnim učešćem “Prirodne i društvene vrijednosti Dinarida“ održanom u maju mjesecu 2007. kojom se utvrđuju režim i zone zaštite. 1973). realno je očekivati i njegov međudržavni značaj u prekograničnim programima zaštite prirodne i kulturne baštine.. 1997. 2007. 2003. godine u Beranama. Andrijevici i Plavu i dr. Crnogorske Prokletije. 2006. 94/24 EC & 94/C241/08). Nacionalni park “Crnogorske Prokletije“ sa okruženjem (spomenik prirode “Plavsko jezero“) veoma je osjetljiv. 1996. endemičnim i reliktnim vrstama. kako na fizičke uticaje na biodiverzitet i staništa. godine urađena je studija izvodljivosti za ustanovljavanje zaštićenog područja prirode na području Plavskog dijela Prokletija. nacrt 2007). 2007. preko stručno-naučnog skupa o zaštiti prirodnih vrijednosti tog područja koji je održan 1985. definisano kao novi nacionalni park u Crnoj Gori. uglavnom na osnovu saznanja o ekološkim vrijednostima tog područja koja su publikovana u stručnoj i naučnoj literaturi i prezentovana na brojnim skupovima. počev od simpozijuma o flori i vegetaciji jugoistočnih Dinarida (Andrijevica.Uvod Područje Plavskog dijela Prokletija je još od ranije prepoznato kao potencijalni NACIONALNI PARK (Prostorni Plan /Republike 1986. zaštićenim. 1995. Prostor novog nacionalnog parka ima visok stepen specijskog diverziteta. a obiluje velikim procentom izvornih ekosistema i rijetkim. Veliki dio Nacionalnog parka korespondira sa staništima iz tipologizacija Natura 2000 i EMERALD područja po osnovu Bernske konvencije (Konvencija o zaštiti Evropskih staništa divlje flore i faune) i EU Wild Birds Directive (79/409 EEC. nacionalnog parka u Crnoj Gori Ovo područje. tako i na zagađenje. (2000. a u budućem periodu. obzirom na integritet Prokletija kao jedinstvenog planinskog masiva. 2001. koje se predlažu za stavljanje pod zaštitu kao nacionalni 4 . Amidžić L. (1999-2006).. 1993. već i centar biodiverziteta od evropskog i globalnog značaja (Stevanović. u organizaciji Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Opštine Plav. godine u Plavu. 2005. Bulić Z. 91/244/EEC. ima prevashodno nacionalni značaj.

Dosadašnja istraživanja i analiza flore Prokletija pokazuju da se radi o floristički veoma bogatom. duboke doline. Prema najsavremenijim podacima o visokoplaninskim florama Balkanskog poluostrva.618 ha. Od ovog broja na srednjeevropske planinske vrste u širem smislu otpada skoro 60% (Stevanović 1996). valovi i cirkovi obrazovani tokom snažno ispoljenih glacijacija. odnosno zaštitna zona oko nacionalnog parka iznosi 6. Jovan Cvijić im je dao atribut “Balkanskih Alpa”. pokazuje da su Prokletije sa 542 vrste na prvom mjestu u odnosu na sve druge planine poluostrva Približno 40% ukupne visokoplaninske flore zapadnog i centralnog Balkana prisustvuje na Prokletijama.502 ha. ekološkim i biogeografskim argumentima. Van granica parka nalazi se i rezervat prirode “Visitor“ sa površinom od 1. Prokletije zaista geomorfološki podsećaju na Alpe i u tom pogledu su bez premca u odnosu na ostale planine Balkanskog poluostrva. razumljivo. a Prokletija u širem smislu riječi 2000 vrsta. Istraživanja flore Prokletija. Poseban floristički značaj ovoj grupi flornih elemenata daju glacijalni relikti alpskog i arkto-alpijskog rasprostranjenja. sa jednog drugog aspekta. preko 180 endemičnih balkanskih 4 . definisane su kao posebno značajno EMERALD područje u Crnoj Gori sa nazivom “Plavsko – Gusinjske Prokletije sa Bogićevicom“. drijevni oromediteranski elementi. Zona stroge zaštite tj. 647 ha i u okviru njegovih administrativnih granica se nalaze 2 rezervata prirode i to: Hridsko jezero i Volušnica sa površinom od 1. obogaćenu čvrstim florističkim. Analiza visokoplaninske flore zapadnog i centralnog dijela Balkanskog poluostrva (zone iznad 1500 m) koja je obuhvatila sve florne elemente osim borealnih. a po sastavu flore i vegetacije izuzetno interesantnom planinskom masivu. Rile i Pirina (Stevanović 1996). te se ovaj planinski masiv može smatrati jednim od floristički (i vegetacijski) najbogatijih na čitavom Balkanskom poluostrvu. i to kao tip “C” – područje koje je značajno kako za ptice tako i za ostale vrste i staništa. Kontaktna. Bogatstvo vaskularne flore crnogorskih Prokletija procenjuje se na blizu 1700 vrsta. zauzimajući na taj način značajnije mjesto i od Pinda. U neposrednoj blizini nacionalnog parka nalazi se i predloženi spomenik prirode “Plavsko jezero“ koji obuhvata površinu od 1. Predloženi nacionalni park Prokletije zahvata površinu od 21. prvog stepena zaštite obuhvata površinu od 10. Po plastici reljefa koju karakterišu planinski vrhovi.052 ha.145 ha. između ostalog. koja datiraju sa kraja XIX vijeka i sa oscilacijama traju i danas. potvrđuju ovu Cvijićevu konstataciju. Upoređujući Prokletije sa drugim planinama Balkanskog poluostrva.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja park. U tome se. Prokletije su floristički najbogatija planina Balkana. stenoendemiti (18 vrsta).150 ha. Šarplanine.252 ha. dok je zona zaštite unutar nacionalnog parka – drugi stepen zaštite obuhvatila 11. ogleda sličnost između Prokletija i Alpa.

Zato su ovdje. Kosovu i Albaniji predstavljaju floristički najbogatije djelove Balkanskog poluostrva. Planinica 2. podzemne izdani i planinske lokve i dr. Kofiljača 1..480 m.energija reljefa koja je izražena u njegovoj vertikalnoj disekciji u rasponu od 900 do 2. Čakor 1. Stevanović 1995). Zbog toga treba uložiti sve napore da se ova planina proglasi nacionalnim parkom. te zajednicama degradacionih stadija klimatogenih ekosistema . glacijalna jezera. Visitor 2.211 m. Majerov ušivac (Pedicularis ernestimayeri). prisutni veoma izraženi visinski (orografski) i horizontalni (predjelni) kontrasti. Alchemilla vincekii (Plocek 1998). Karanfili 2.849 m.vrsta.374 m. Prokletije su jedna od najbogatijih planina raznovrsnošću flore i vegetacije u sistemu Dinarida i Balkanskom poluostrvu.). krečnjacima i dolomitima u najvišim zonama Prokletijskog masiva. Bjelič 2.426 m. Bogićevica 2. sa mnoštvom prevoja. valovskog i kompozitnog karaktera. na relativno malom prostoru. kao što su veći i manji vodotoci. riječne doline kanjonskog. Starac 2. prokletijska runjavica (Hieracium bertisceum) i dr. cirkova i visokih vrhova koji prosto mame planinare i alpiniste (Sjekirica 2. Pedicularis ernesti-mayeri (Stevanović et al. Helisoperma oliverae (Niketić & Stevanović 2006).126 m.110 m. 2001). Ova raznovrsnost je zastupljena u nizu ekosistema na sniježnicima. i heterogenost elemenata. Oni imaju višestruku razvojnu i 50 . livada i pašnjaka. Na ovom prostoru se i danas mogu naći nove biljne vrste za nauku. te antropogenih polupustinja i pustinja.528 m n. nedavna otkrića novih vrsta za nauku Draba bertiscea (Lakušić. Zeletin 2.826 m. tektonska i glacijalna kotlinska i dolinska udubljenja. Najizraženije komponente u morfološkoj kompoziciji i osnovne crte u liku ovog prostora čine: planinski masivi (bila i lanci). Hieracium bertisceum (Niketić 2005). v.sječina i paljevina. Planinski lanci Prokletija u Crnoj Gori. Tako je zadnjih godina na prostoru plavskih Prokletija (Bjelič) pronađeno nekoliko vrsta: proletijska prkosnica (Draba bertiscea). kraške površi.005 m. koji svrstavaju Prokletije u grupu hidrološki najbogatijih prostora Crne Gore. sa izraženim uticajem na raznolikost i ukupnu fizionomiju prostora. na silikatima. 42 vrste od međunarodnog značaja. Srbiji.528 m. Zahvaljujući ovim atributima Prokletije se mogu označiti i kao jedan od najznačajnijih centara florističke raznovrsnoti u okviru velikog centra diverziteta visokoplaninske flore Balkana i Evrope. vrela i izvori pitke i mineralne vode. odnosno 42 globalno značajne vrste. planinskim rudinama. Hidrografsku mrežu ovog područja čine brojni objekti.. koja daju osnovni pečat horizontalnoj razuđenosti reljefa. zatim brojnim prirodnim šumskim zajednicama lišćara i četinara. dr. Osnovne morfološke karakteristike NP “Prokletije” čine dinamičnost . što pokazuje da Prokletije još uvijek nisu dovoljno istražene.

na prostoru NP “Prokletije” nalazi se preko 80 vrsta. Ako se uzme u obzir nekontinuiranost istraživanja. klimatskih. starosti. biodiverztetskih. hidroloških i drugih karaktera. uvijek treba imati na umu da se radi o jedinstvenom nacionalnom i planetarnom resursu koji se mora sačuvati i dodatno unaprijediti. te činjenice da je u kosovskom dijelu masiva registrovano 179 vrsta. Od 415 zaštićenih biljnih vrsta u Crnoj Gori Rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode Crne Gore (“Službeni list RCG”. ovo jezgro predstavlja jedan od 6 centara evropske. razvoj ribarstva. održavanje vodenih ekosistema i drugo. vjerovatno je da su Prokletije centar planinskog ornitodiverziteta Crne Gore i Balkanskog poluostrva u cjelini. Razlog potrebe očuvanja je jasan: ni na jednom mjestu na Evropi i svijetu ne postoji takva neponovljiva kombinacija vrsta i zajednica različitog porijekla. oko 130 vrsta dnevnih leptira. Zahvaljujući specifičnoj klimi ovog područja pojedini prostori budućeg nacionalnog parka mogu biti izuzetno interesantni kao potencijalne vazdušne banje i razvoj zdravstvenog turizma. Prokletije su najznačajnije njihovo stanište u kontinentalnom i sjevernom dijelu Crne Gore. biologije i ekologije. geoloških. raznovrsna herpetofauna i ihtiofauna.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ekološku funkciju . kao i nesvakidašnji pejzaži prekrasne planinske doline. Upravo status i koncept nacionalnog parka jeste i najbolje rješenje sa tendencijom da u skoroj budućnosti Prokletije u svom integralnom obliku postanu međudržavni nacionalni park. pedoloških. Registrovano je oko 60 endemičnih vrsta insekata koje su karakteristične za nadzemna staništa.Plavsko. odnosno. tako i za buduće generacije. gdje su do sada zabilježene 172 vrste ptica. proizvodnja energije. speleoloških. kao i ranog proljetnog i jesenjeg aspekta. jedan od 158 centara svjetske biološke raznovrsnosti. 1995). razvoj raznih vidova turizma i sportova na vodi. nedostatak zimskog. Ridsko. Međutim. Bjelajsko. bogato kulturno naslijeđe i u velikoj mjeri očuvana i izvorna priroda predstavlja izuzetnu bazu za razvnovrsnu turističku ponudu na ovom prostoru. Čardačko i dr. brojni vidikovci. vegetacijskih. Bogatstvo geomorfoloških. Tatarijsko. a pored Durmitora. tako da je to i više nego dovoljan razlog da prostor crnogorskih Prokletija uz druge specifične prirodne i kulturne karaktere i fenomene postane novi nacionalni park u Crnoj Gori. Visitorsko. Ropojansko. oko 200 vrsta gljiva. 76/06).vodosnabdijevanje. kako za sadašnje. Kako je već ustanovljeno (Stevanović et al. Prostor nacionalnog parka sa okruženjem predstavlja izuzetno atrak- 51 . Specifične hidrografske elemente i značajne turističke vrijednosti predstavljaju glacijalna jezera . navodnjavanje i razvoj poljoprivrede. Koljindarsko.

posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ukupnog biodiverziteta. alpinistički. Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o životnoj sredini. vodama i obradivim zemljištem. vjerski. valjana je podloga za utvrdjivanje statusa zaštite. značajnijih turističkih zona i adekvatnom upravljanju najvažnijim razvojnim resursima . zatim seoski. U tom smislu proglašenje dijela plavsko-gusinjskih Prokletija nacionalnim parkom je jedan od značajnih projekata ekološke države Crne Gore. sportski itd. Osim pomenutog zdravstvenog turizma moguće je ponuditi i sadržaje koji se odnose na lovni i ribolovni turizam. kulturni.šumama. koja prvenstveno treba da obuhvati: granice nacionalnog parka u cjelini. nameću potrebu daleko ozbiljnijeg pristupa rješavanju ekološko-razvojnih problema na ovom području. Zaključak Polazeći od rezultata dosadašnjih stručnih i naučnih istraživanja prirode i prirodnih bogatstava crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. Skupština Crne Gore će donijeti Odluku o osnivanju nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije”. Postojeći stepen istraženosti crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. vrijednih prirodnih i naseobinskih ambijentalnih cjelina. kako u geološko-geomorfološkom dijelu i drugim fizičko geografskim karakterima. kao osnovnom predmetu izvršenih istraživanja. ekološki. namjenu prostora i imenovanje subjekta koji će gazdovati nacionalnim parkom. tako i u dijelu živih sistema. S obzirom na visok kvalitet prirodnih i kulturnih potencijala kao i mogućnost poštovanja visokih i strogih zahtjeva zaštite prirode shodno standardima Evropske unije. speleološki. Ukupno stanje životne sredine i neophodnost preduzimanja kompleksnih zaštitnih mjera i aktivnosti. prvenstveno prirodne resurse.tivan potencijal za razvoj brojnih vidova turizma tokom čitave godine. U tom pogledu. Pošto se radi o zaštiti i valorizaciji prostora kao novog tj. a to je shodno dugoročnoj projekciji zaštite prirode u Crnoj Gori i odrednicama Prostornog plana Crne Gore nacionalni park. konferencija i okruglih stolova o 52 . koji će biti u sastavu JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”. sadržanih u ovom radu i zaključaka naučnih skupova. granice pojedinih zona na osnovu izvršene kategorizacije. kulturno-istorijskog naslijeđa. turizam na ovom području treba da bude prioritet razvoja. petog nacionalnog parka u Crnoj Gori na osnovu Zakona o zaštiti prirode. kao i opšte ekološko opredjeljenje Crne Gore i njena težnja da se uravnoteženiji regionalni razvoj što je moguće više oslanja na lokalne.

Skupština Crne Gore donosi Odluku o osnivanju nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije” koja prvenstveno treba da obuhvati: granice nacionalnog parka u cjelini. Prokletije istovremeno čine i značajan refugijalni prostor u kojem se sačuvala i glacijalna flora. a to znači na dijelove koji pripadaju opštinama Rožaje. posebno u odnosu na biodiverzitet (biljke. Andrijevica i Podgorica. 53 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja zaštiti i unapređivanju Prokletija.  S obzirom da Prokletije predstavljaju jedinstvenu i najgorostasniju geomorfološku cjelinu zapadnog dijela Balkanskog poluostrva sa svim prirodnim atributima koji iz toga proističu. obogaćena florom kontinentalnog i mediteransko-submediteranskog tipa. ističemo nekoliko globalnih zaključaka:  Postojeći stepen istraženosti crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. također u cilju zaštite i valorizacije.  Valorizacija plavskih Prokletija kao nacionalnog parka dat će optimalne rezultate kroz dalja organizovana. detaljna i naučna istraživanja ekosistema. valjana je podloga za utvrđivanje statusa zaštite. petog nacionalnog parka u Crnoj Gori na osnovu Zakona o zaštiti prirode. U perspektivi treba razmišljati i na čitav kompleks Prokletijskih planina a to su tereni van granica Crne Gore (Srbija. koji će biti u sastavu JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”. granice pojedinih zona na osnovu izvršene kategorizacije. Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o životnoj sredini. a na osnovu propisa koji regulišu planiranje i uređenje prostora i zaštitu prirode Crne Gore. životinje i gljive) smatramo da istraživanja. treba proširiti na planine Prokletijskog sklopa u cjelini.  Pošto se radi o zaštiti i valorizaciji prostora kao novog tj.  Prokletije u širem smislu u sastavu visokih planina Balkanskog poluostrva predstavljaju jedan od najreprezentativnijih centara razvoja tercijerne flore koja se sačuvala do današnjih dana. Kosovo i Albanija). Berane. a to je shodno dugoročnoj projekciji zaštite prirode u Crnoj Gori i odrednicama Prostornog plana Crne Gore nacionalni park. biodiverzitetu i ukupnoj prirodnoj i kulturnoj baštini. u cilju stvaranja međudržavnog nacionalnog parka. namjenu prostora i imenovanje subjekta koji će gazdovati nacionalnim parkom. kako u geološko-geomorfološkom dijelu i drugim fizičko geografskim karakterima. a zaštita u cilju valorizacije treba da dobije prioritet u prostornim planovima i planovima turističkog i ukupnog razvoja ne samo opštine Plav već i Crne Gore u cjelini.

dekorativnim i na drugi način vrijednim i korisnim predstavnicima flore i faune.  Zahvaljujući raznolikim stanišnim uslovima. na ovom području su zastupljene sve tri grupacije lovno interesantnih vrsta: visoka divljač . Inače. Flora ovog dijela Prokletija ima obilježja srednjoevropske flore sa značajnim učešćem arktoalpijskih i submediteraskih elemenata. za koje se može reći da obiluju velikim bogatstvom raznovrsnih fito i zoocenoza. Prostor Prokletija. tako da su neke morale biti i trajno zaštićene. ribe. Na žalost. ptice. najnepristupačnijih i u velikoj mjeri neistraženih planinskih masiva Balkanskog poluostrva i predstavlja jedan od 158 centara biodiverziteta svijeta.  Veoma složena geomorfologija terena. koji jednim dijelom (opština Plav) dobija status nacionalnog parka. dosta životinjskih vrsta je prorijeđeno i ugroženo.srna. čiji je satavni dio crnogorski dio Prokletija. Prema raspoloživim podacima. sa velikom koncentracijom rijetkih. po raznovrsnosti pernate i dlakave divljači Prokletije spadaju među najbogatije dijelove Balkana i Evrope. geološka. gmizavci. divokoza. vodozemci i insekti. reliktnim.  Gledano sa stanovišta lovnog turizma. ovdje egzistiraju brojne vrste životinjskog svijeta . prorijeđenim. je jedan od najdivljijih. U tom sklopu se posebno ističu plavsko-gusinjske Prok1etije. koja su još uvijek nepotpuna.  Biogeografski položaj i refugijalni karakter ovog složenog i dinamičnog prostora predstavljao je ustvari pribježište za mnoge vrste planinske flore i faune. vegetacijom i faunom uglavnom refugijalnog tipa. kao i sa vrstama južnih predjela mediteransko-submediteranskog tipa u dužem istorijskom razvoju doprinosile intenzivnijim procesima nastanka biodiverziteta u širem smislu i njegovoj evoluciji. te klimatski i istorijski faktori uslovili su da Prokletije imaju veliku raznovrsnost i bogatstvo biogeocenoza sa zanimljivom florom. reliktnih i na drugi način značajnih i korisnih vrsta. kao i brojnim endemičnim. koje su sa autohtonim vrstama.sisari. rijetkim. na prostoru cjelokupnog prok1etijskog masiva registrovano je preko 750 vrsta visokoplaninske vaskularne flore. endemičnih.  Prema dosadašnjim proučavanjima. od čega je 18 lokalnih i preko 100 balkanskih endemita. 54 . što čini oko polovine flore Crne Gore. hidrogeološka i pedološka građa. na ovom prostoru egzistira preko 1.700 biljnih vrsta koje predstavljaju vaskularnu floru (paprati i cvjetnice). aromatičnim. ljekovitim. medonosnim. Svi oni zajedno imaju prvorazredan značaj sa aspekta zaštite i njihovog adekvatnog valorizovanja i racionalne eksploatacije.

Cijevne i drugih. ptice . jazavac. moguće je izdvojiti neke njegove dijelove koji su se već afirmisali kao atraktivna lovišta . Da bi se to i ostvarilo. zbog niskog nivoa industrijske i ukupne privredne razvijenosti. Cmiljevica u beranskom i Žijovo u podgoričkom dijelu. Hajla u rožajskom. koja karakteriše raznovrsna lovna fauna i veoma slikovita priroda. Pored ovog i drugih jezera. plavsko-limska zona i zona Cijevne. što se u budućnosti može još snažnije ispoljiti. Sve su ovo tipična brdsko-planinska i pretežno visoka lovišta.Ridska gora. mladica. kao i njihovom bogatstvu ribljim fondom. Sadu proglašena svjetskim trofejom. Prije dvadesetak godina u ovom jezeru je uhvaćena mladica težine 41 kg. Samim tim. lisica. jarebica kamenjarka. Naime. izuzev zona stalne nastanjenosti. lipljen.ibarska. Mada čitav prostor. predstavlja lovno-produktivnu površinu na kojoj egzistiraju i razmnožavaju se brojne vrste divljači. pomoću kojih bi se ovaj prirodni potencijal razvojno adekvatnije valorizovao i racionalno koristio. omogućava egzistenciju raznolikih vrsta riba.klasičan i foto-safari turistički lov. u kojima postoje povoljni prirodni uslovi za znatno obimniji razvoj sportskoribolovnog turizma . koja je na Sajmu ribolova u N. uzgojnog. peš. uz veliku zastupljenost čistih voda. organizacionih i drugih mjera. kvalitetnih i plemenitih vrsta riba ima i u vodotocima Lima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja mrki medvjed i divlja svinja. 55 . To je posljedica nedovoljnih i neadekvatnih uzgojno-zaštitnih. Ibra.veliki tetrijeb. koje bi omogućile da se ovaj resurs adekvatnije valorizuje i daleko profitabilnije eksploatiše . manjić i bodorka. štuka. infrastrukturnih. može steći utisak o ekološkoj neugroženosti prostora crnogorskih Prokletija. neophodno je preduzeti niz mjera infrastrukturnog.  Mada se na prvi pogled. Šekularske i Kaludarske rijeke. opsežna terenska istraživanja pokazala su da su prisutni određeni ekološki problemi koji već imaju negativan uticaj na kvalitet prostora i razvojnu ulogu pojedinih elemenata. klijen. pored izraženih prirodnih pogodnosti. organizacionog. što pruža veoma povoljne uslove za razvoj ribarstva i sportsko-ribolovnog turizma. Visitor i Bjeluha u plavskom. lještarka. Zahvaljujući brojnosti i disperznom razmještaju hidrografskih objekata. mogu se izdvojiti tri primarne ribolovne zone. kuna.  Hidrografsko bogatstvo. Ljuče. lovni turizam se nalazi u inicijalnoj fazi uz brojna neriješena pitanja. stvarno stanje je nešto drugačije. Međutim. Posebnu vrijednost u tom pogledu čini Plavsko jezero sa brojnim autohtonim i nekim alohtonim vrstama (7 familija i 15 vrsta) pastrmka (potočna i kalifomijska). Zlorječice. Maja Karanfil. sivi orao i druge. Komarače. niska divljač . zmijuljica.zec. zaštitnog i drugog karaktera.

nekontrolisana urbanizacija pojedinih prostora. neregulisano odlaganje i deponovanje otpada iz drvno-prerađivačkih pogona. vazduha i zemljišta. zbog čega su prisutne brojne divlje deponije. može se konstatovati da su na ovom području prisutna određena destruktivna i zagađujuća dejstva na životnu 56 . tako da se one direktno i bez ikakvog prečišćavanja ispuštaju u najbliže vodotoke. što se direktno odražava smanjenom brigom i interesom stanovnika za kvalitet životne sredine koji predstavlja veoma važan činilac savremenog razvoja. nepostojanje odgovarajućih i po propisima uređenih deponija čvrstog komunalnog i industrijskog otpada. ističu se kao najznačajniji ekološki problemi: mjestimično neracionalna i intenzivna eksploatacija šuma uz pomoć moćnih mašina koje stvaraju prosjeke pogodne za razvijanje procesa erozije.ovi problemi se mogu pojaviti i kao bitni ograničavajući faktori budućeg razvoja i svekolikog kvaliteta življenja na ovom prostoru.). široka rasprostranjenost erozionih procesa različitog intenziteta. osobito iz mnogobrojnih privatnih pilana. te utvrđivanja najefikasnijih mjera zaštite i unapređenja prirode i cjelokupne životne sredine ovog područja. Dolje. doline Ropojane i Grbaje i dr.). mjestimična zakrčenost većine riječnih korita raznim čvrstim komunalnim i drugim otpadom.  Na osnovu prethodno izloženih i drugih vidova ekološkog ugrožavanja prostora i njegovih elemenata. koje uzrokuje destrukciju prirodnih ambijentalnih cjelina i zagađivanje vode. koje produkuju višestruka zagađivanja voda. Ljuče i Mojanske rijeke). uz narušavanje prirodnih ambijenata. povremene poplave obalnih pojaseva i dr. Iz tih razloga. koja u dugoročnom razvoju može imati bitne posljedice i predstavljati značajan ograničavajući faktor razvoja. koji produkuju velike količine erodiranog materijala i uzrokuju brojne negativne posljedice u donjim dijelovima riječnih korita i na obalama jezera (zasipanje riječnih korita i plićih dijelova jezera. naročito na obalama rijeka i duž saobraćajnica. koja ruži ljepotu riječnih dolina i predstavlja rizik za pojavu iznenadnih i velikih poplava. osobito u blizini naselja. Vruje. nizak nivo ekološke obrazovanosti. kao i zbog potrebe realnog sagledavanja stanja i iznalaženja adekvatnih smjernica ekološkog i dugoročno održivog razvoja. naročito turizma (obala Plavskog jezera. kao i ekološke i turističke kulture kod domicilnog stanovništva. Grnčara. neadekvatno organizovana eksploatacija šljunka u dolinama rijeka. naročito u središnjoj zoni (gornji i srednji dijelovi slivova GrIje. nedovoljna izgrađenost kanalizacione mreže i potpuno odsustvo kolektora za prečišćavanje svih otpadnih voda. naročito u domenu turizma i proizvodnje kvalitetne hrane. sa čime ovo područje uveliko računa.

S tim u vezi. dugoročni kvalitet i dovoljnost.  Ukupno stanje životne sredine i neophodnost preduzimanja kompleksnih zaštitnih mjera i aktivnosti. predviđenim Strategijom razvoja ekološke države Crne Gore. mogu obezbijediti održavanje prirodne ravnoteže i ekološkog kvaliteta prostora i elemenata.  Cjelokupan koncept i dominantne smjernice održivog razvoja na ovom području treba bazirati na efikasnim mjerama i aktivnostima iz domena zaštite i unapređenja životne sredine. značajnijih turističkih zona i adekvatnom upravljanju najvažnijim razvojnim resursima .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja sredinu. vodama i obradivim zemljištem. unaprijeđenje ekološke edukacije stanovništva. što znači trajno usklađen razvoj sa mogućnostima i ograničenjima ekosfere. zaštite voda. sanacije. na jednoj strani. odnosno eko-menadžmenta i eko-marketinga.šumama. efikasna zaštita i adekvatno revitalizovanje najvrjednijih elemenata kulturno-istorijske baštine. zaštita najugroženijih vrsta biodiverziteta. a na drugoj omogućiti dugoročni razvoj odgovarajućih ljudskih djelatnosti i aktivnosti. jačanje institucionalnih okvira zaštite i praćenja kvaliteta životne sredine uz neposrednije angažovanje organa lokalne samouprave. vrijednih prirodnih i naseobinskih ambijentalnih cjelina. kao i opšte ekološko opredjeljenje Crne Gore i njena težnja da se uravnoteženiji regionalni razvoj što je moguće više oslanja na lokalne. revitalizacije i unapređivanja svekolikog kvaliteta životne sredine. ovaj razvojni koncept treba posmatrati kao upravljanje resursima na način kojim se osiguravaju njihova trajnost. 5 . nameću potrebu daleko ozbiljnijeg pristupa rješavanju ekološko-razvojnih problema na ovom području. To tim više što se uspostavljanje i funkcionisanje koncepta integralnog i ekološki održivog razvoja na ovom području mora tretirati kao dugoročan proces u kojem će svaka djelatnost koristiti svoje razvojne potencijale i graditi svoju budućnost na održavanju kvaliteta resursa na kojima je njen razvoj zasnovan. Sa stanovišta ekološke ekonomije. zatim prostora Turjaka i Hajle regionalnim parkom. U tom pogledu. posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ukupnog biodiverziteta. Među najznačajnijim su one mjere koje se odnose na efikasnu zaštitu i unapređenje šuma. Ovo nalaže potrebu preduzimanja odgovarajućih mjera preventivne zaštite. te kanjona Cijevne spomenikom prirode. kulturno-istorijskog naslijeđa. ovdje se ukazuje na one zaštitne mjere i aktivnosti koje istovremeno. kompleksnu zaštitu svih glacijalnih jezera i njihovog neposrednog okruženja. Prioritet treba dati završetku već započetih aktivnosti na proglašenju dijela plavsko-gusinjskih Prokletija nacionalnim parkom. prvenstveno prirodne resurse. kao i njihovog što većeg integrisanja sa osnovnim razvojnim ciljevima.

Bulić Z. 1-65. (2008): Floristic values of Prokletije. str.biser Evrope. (25-29. list za turizam i hotelijerstvo. Ohrid. endemics. (2007): Crnogorske Prokletije novi nacionalni park u Crnoj Gori. Nedić D. god... str. 1 – 311). Vlada RCG & Univerzitet CG. Stevanović V. Bušković V. 65.. UNDP & opština Plav. Bulić Z. (2003): Zaštićene i potencijalne vrste vaskularne flore za zaštitu na prostoru crnogorsko-albanskih Prokletija. Bulić Z. (2003): Crnogorske Prokletije . 2007. Kashta L. Lakušić D. & Lješević-Mitrović S. II international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. Srbiji. br.. X 2003). Plav. Kosovu i Albaniji). pp. 70-71. Centar za kulturu. Bulić Z. Arhiv Zavoda za zaštitu prirode Srbije (str. Stevanović V.. 2 nd Congres of ecologists of the Republic of Macedonia with International Partipation. 11-28.novi nacionalni park i novi međudržavni nacinalni park u Crnoj Gori.novi nacionalni park u Crnoj Gori. (2001): Prokletije .IV.. god. (1999-2006): Nacionalni park “Prokletije“ – Studija zaštite. Andrijevica & Plav (25-27. GTZ.. 5 . kontinentalnih voda i mora Crne Gore i njihova zaštita”. Most .. Bulić Z. Bulić Z.. & Hadžiablahović S. Jovović V.Literatura Amidžić L. pp. aktivnosti i instrumenti podrške razvoju turizma u nacionalnim parkovima Crne Gore.. RZZPCG & EKO BIH & opštine Berane.. Herceg Novi & Podgorica. Abstract. Bulić Z.. & Marash R. (2006): Crnogorske Prokletije . br. Knežević M. 2003. 162. V. Hadžiablahović S. str. Bulić Z.. relicts and rare flora on the Prokletije mountains. knjiga br.19: 43-46. 2006.74.. list za turizam i hotelijerstvo. 1. abstract book. (2001): Crnogorske Prokletije . (2003): Proctected. (2005): Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode.. str.lokalni informator Projektne kancelarije REC-a za Centralnu i jugoistočnu Evropu u Podgorici.. Montenegrin Prokletije .. 2002. 46. Podgorica. Beograd. Sektorska studija za potrebe PPRCG (PPR). 225. 40-52. Međunarodni naučni skup “Prirodne i društvene vrijednosti ekosistema Dinarida”. (2002): Pohod na Maja Jezerce. Niketić M. Mandić S. 5-6: 14-17. 17-18: 41-46. Podgorica. 03. 18-24. Kotor & Podgorica. & Hadžiablahović S. “Putovanja”. Bulić Z.. Zbornik rezimea referata. Bulić Z. br. u Plavu.the fifth national park in Montenegro.. & Bušković V.. Podgorica.novi nacionalni park u Crnoj Gori. april 2005. The book of abstracts and programme.“Putovanja”. V. Bušković V.. II international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. Žabljak.peti nacionalni park u Crnoj Gori. & Hadžiablahović S. (2006): Dosadašnje aktivnosti na realizaciji ideje proglašenja Prokletija nacionalnim parkom (Prokletije . Sarajevo Bulić Z. Zbornik izvoda i saopštenja sa naučnog skupa: ”Prirodni potencijali kopna. Third International Balkan Botanical Congress “PLANT RESOURCES IN THE CREATION OF NEW VALUES”. Plav. Zbornik radova sa okruglog stola “Turistički potencijali Plava” održanog u okviru manifestacije “Dani borovnice u Plavu” 29. Radović M.). VII. str. Faculty of Science University of Sarajevo (Bosnia and Herzegovina). Bulić Z. The book of abstracts and programme.. Podgorica.. Nedić D. 2003. (2000): Mjere. Raferat na okruglom stolu “Mogućnost za ekonomsku i turističku valorizaciju Prokletija” Green Home.

Naše planine. Beograd.Putopisi i zapisi evropskih botaničara”. svečani broj povodom 60 godina postojanja. Zagreb. The book of abstracts and programme.. Stevanović V. . Kićović D. (1986):Flora i vegetacija algi razdela Charophyta u planinskim jezerima Crne Gore. & Mihailović R... Titograd. Saveljić D.. 5 . (1951): Ridsko jezero....113. Bogdanović Đ. Kralj S. Muminović Dž. Podgorica. Prir. Miličković N. 9: 57-98... Prosvjetni rad. Pešić V.. Marković S.. Pršljenčice (Charophyta) u jezerima Prokletija i Visitora.. Bušković V.. 3 (9-10):242-246. Bušković V.new national park in Montenegro. Roganović D. III international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. januar 2009. 621-669. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Vlade Crne Gore & Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Bešić Z... Radović M. Zagreb. Podgorica. Telebak B. Knežević M.. (2008): Studija prirodnih uslova za izabrane lokacije u okolini Gusinja.. (2005/06): Map of EMERALD sites in Montenegro. Hadžiablahović S.. & Blaženčić Ž. 15 (1-2): 16-17. Perović Z... 20 (7-8): 159-160. Nedić D. & Nedić D.Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti 5:187-203. Blaženčić J. Naše planine.. Božinović M. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore.. Zaš. Muz. (1960): Masiv Karanfila.. 20(11-12): 257-260.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Bulić Z. za potrebe izvođenja sportskih alpinističkih aktivnosti... Joksimović A. Kroz planine.Prir. Marković ^. str. Glasn. (Rumija. Titograd. Niketić M. str. Nedić D. (1985): Geološki sastav terena plavske opštine “Prokletije” .. Bulić Z. kancelarija u Podgorici. opština Plav. Republički zavod za zaštitu prirode. Bušković V. (1963): Pogled sa Maja Rosit. Baković A.... (1968): Kolate na Bjeliču u Prokletijama. (2007): Ivod Studije o opravdanosti proglašenja Plavskih Prokletija nacionalnim parkom. 15. Rajković M. Radović M. Tripić R. I. Zagreb. Beširović U. Blečić V. Radović M. & Jovović V. Prokletije.. V. Bulić Z.).. In: Pulević. Baldacci A. D.. (1991): U jugoistočnoj Crnoj Gori. Dragićević S. Stanišić N. Bogdanović \. Podgorica. Bušković V. Vizi O. Božinović M.. & Leković S. Nedić D. 7(16): 3-7 i 7 (17-18): 3-7. Knežević M. 1-30.... Kučke planine. Naše planine. Rep. Cetinje (Prevod).. Božinović M.. & Stanišić N. Naše planine... Bulić Z. Hadžiablahović S. 1-46. Projekat Ustanovljavanje EMERALD mreže područja od posebnog interesa za Evropu u Srbiji i Crnoj Gori. Jovović V. Lakušić D.. &Vincek. Nikčević J. Bušković V. Zagreb. str.): Prodromus biljnih zajednica Crne Gore. Kasom G. Podgorica. (2009): Crnogorske Prokletije . Saveljić D. pp.. Plav. str.. Knežević M. (2008): Montenegrin Prokletije . Vila i dr.peti nacionalni park u Crnoj Gori.. & Lakušić R.. Knežević M. Bogdanović \. (1976.. ]irović R.. Božinović M. 1-430. str. Podgorica. & Mulić R. Obod. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Vlade Crne Gore & Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Barović G.Zbornik radova sa naučnog skupa “ Zaštita i unapređenje Plavskog dijela Prokletija“. Podgorica & GTZ.. (2007): Studija o opravdanosti proglašenja Plavskih Prokletija nacionalnim parkom. Zav.. (1968): U Prokletijama. Herceg Novi & Podgorica. 43... Markišić H. “Crna Gora vrata Balkana .. Jakšić P. Bulić Z.

knj. 7 (78): 438-444. 78: 373-377. Wiss. Društva. Zagreb. (Prevod svih Hasertovih putopisa iz Crne Gore). 94: 127-210. 30 (1-3).Bošnjak K. 9: 11-46.(Iz drugih izvora). Beograd. Beih. Hrv./1918. 10 1967. Denk. 45/50: 22-28. 99. 60 . Jena. & Vincek.): Botanička ekskurzija u Prokletije. 116-153. (1937): U području Gornjeg Ibra. “Jovan Cvijić i Prokletije” . 76-80.): Nekoliko novosti iz flore Gornjeg Ibra i Alpa Prokletija. god. (1938. (Prevod). e Librit Shkollor. Gušić B.Putopisi i zapisi evropskih botaničara”. Dragović R. Bot. Glasnik Srpske kraljevske Akademije.. Dobnik J. Srpsko geografsko društvo.m o n t e n e g r i n i s c h e n grenzgebietes. Srps. Podgorica. Planinski vestnik. Beograd. knj. XLIX-L. Ivangrad. XCI (38): 188-267 (1913). Veg. Hrvatski planinar. Gušić B. Hayek A. Ljubljana. Beograd. Tokovi. In: Pulević. (1967): Prokletije i Rugovska klisura budući nacionalni park. (1921): Ledeno doba u Prokletijama i okolnim planinama. (1962): Prokletijska transverzala. XCIII (1921). Zagreb. (1994): Landšaftni prikaz Prokletija. Erdeljan Z. Čolić D. Cerović B. (1937. Priština (23-28. Beograd. Priroda. Hasert K. (Prokletije). (1913/1921): Ledeno doba u Prokletijama i okolnim planinama. “Jovan Cvijić i Prokletije” . kl. Cvijić J. Beograd.naučna monografija. Peć. (1994): Jovan Cvijić i glacijacija Prokletija. str. Beograd). Naše planine. Bošnjak K. pp. Math.. Letnji almanah Srpskog planinarskog društva za 19391940 godinu.odabrane planinarske ture. Planinski vestnik. D. Demiri M. (1938): Prilog morfologiji Prokletija.Putopisi. Wien. 20-24. Beograd. 60-61. Gušić B. XCIII. Zagreb. Cerović B. 395-401. Hayek A. Math. Hayek A. Komove in Durmitor. str. br. Prizren. Prokletije. (1978): Na Kopaonik.. Denk. (1917.Tiranë. Zbornik radova i saopštenja VII savetovanja konzervatora Jugoslavije. Gavrilović D. 1. (2002): Crnogorske planine .Nat... str. Beograd. 27(1): 6-16. Akad. (1940): Prokletije. 56-60. str. (1924 -1933): Prodromus Florae Peninsula Balcanicae. Cvijić J. Ljubljana. 985. Spec. Shtëp. Akad. Srpsko geografsko društvo. Cetinje.): Beitrag zur Kenntnis der Flora von Albanien. Wiss.): Beitrag zur Kenntnis der Flora des Albanisch . Kroz planine.Nat. Hrvatski planinar. 2. . (1983): Flora ekskursioniste e Shqiperise. (1924. CID. str. (1995): Crna Gora . Beograd. br. 33: 43-49. Nov. Dobnik J. Drugi deo: Glas SANU. Regni. “Zvezda” Vrbas.196. Glas. Obod. Glasn. . V. Prir. Glasnik Hrvatskog prirodnjačkog društva za godine 1937-1938. Repert. (1976): Po Prokletijama kroz pola stoleća. Zagreb. (1932): Prokletije I i II. (1978): Od Prokletija do Durmitorja. Zagreb. Bošnjak K. Derfler I. 21. pp. (1991): Graničnim područjem Albanije i Crne gore.naučna monografija.: “Crna Gora vrata Balkana . kl. Gustav Fischer Verlag. Akad.

et al. Kostić D. Planinski vestnik. (1955): Prokletije i Sandžačke planine. (1964): Crnogorske Prokletije. Kovačević M. Horvat I. Kroz planine. (2003): “Metohijske Prokletije. 18: 1-3. Biološki list Biol. Beograd. Priština. (2001): O zaštiti endemičnih i rijetkih biljaka Albanije. 2: 560-590. str. Jončić K. kontinentalnih voda i mora Crne Gore i njihova zaštita”. 20 (8): 360-369 i 20 (9): 408412. str. Sarajevo. Zavod za zaštitu prirode Srbije. (1989): Bogićevica u Prokletijama.. (1995): Turistički resursi i potencijali Prokletija . Knežević M. Janković M. 61 . (1953): Prokletije. Jegliš T. (1966): Planine oko Grbaje u Prokletijama. Naše planine. Zbornik radova Geološkog i rudarskog fakulteta TVŠ.M. Zbornik izvoda i saopštenja sa naučnog skupa: ”Prirodni potencijali kopna.monografska studija. (1985): Na Prokletijama. Jovićević A. Ljubljana. 18 (7-8): 169-178. Kashta L. Beograd. br 90. Glasnik Geografskog društva. Priroda. prirodna i kulturna baština“. 2: 21-26. Kolarčevog Univerziteta. 81 (41) 1-2: 25-26. sterr. Srpsko geografsko društvo. Kranjčev R. (1988): Sjeverna Crna Gora.uslovi za razvoj turizma. Beograd. (1950): Šumske zajednice Jugoslavije. Priština. (1920): Vorarbeiten zu einer Flora der Umgebung vin Škodra in Nord-Albanien. (1921): Plavsko . Knežević M. Šumar. Zavod za zaštitu prirode Srbije. Bibl. & Rakaj M. 2: 58-68. Beograd. (1999): Nacionalni park “Prokletije“ – naučne i stručne osnove za zaštitu planinskog masiva Prokletija na teritoriji Republike Srbije kao nacionalnog parka. B.. Priroda Kosova (47-60). Beograd. druš. Kićović D. 7-8 (1-10). Beograd. Studija. str. 1-474. (Iz drugih izvora). Janjić M. Žabljak. Beograd. Zagreb. Futura. Encikl. 1952. Ljubljana.M. (1990): U Grebaji među vijencima zapadnih Prokletija. et al.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Hegediš A. 7 (17-18): 34. knjiga 21. Bot.Gusinjska oblast. Zagreb. Nikšić. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Janković M. Jevtić R. (1997): Plavsko jezero zaboravljeni glečerski dragulj. IV-LIII: 357-362. & Vincek D. (1964): Crnogorske Prokletije. Planinski vestnik. Kranjčev R. (1953): Postanak nekih jezera na Prokletijama. Kostić D. (1960): Pohod na Crnogorske Prokletije. Janchen E.Gusinjski region . Zagreb. 64. 178-184. Košanin N: (1922): O vegetaciji rugovsko-metohijskih planina. izdavačka delatnost “Grigorije Božović”. (1975): Zemljišta Prokletija. (1979): Plavsko .. (1991): Turizam i zaštita prirode Gornjeg Polimlja. Jović N. 18 (9-10): 227-230. Univerzitetska riječ. Planinski vestnik. 18 (5-6): 113-122. Kasalica S.75. i H. Naše planine. NIJP “Panorama”. Zagreb. Priština. Ljubljana. turističko-geografska studija. Srpski etnološki zbornik. 1-394. Kotlajić B.

. Priština. Tokovi. (1953. Budapest. (1958): Kronika Prokletija. sv 27. Sarajevo. Lutovac M. 54: 218-219. (1975): Neki aspekti faune dna Biogradskog i Plavskog jezera u Crnoj Gori. (1974. str. Lakušić R. Kušan F. 2. Biol. 2. Zagreb. Lutovac M. (1972): Lekovito bilje na planinama Prokletija.): Prilog poznavanju flore crnogorsko-albanskih i makedonskih planina. Nedić D. Tokovi. Priroda Kosova. Muratagić M. (1952): Snežnice. Priroda. 1-69. Univerzitet u Beogradu. (1962): Prokletije . usovi i klima na Prokletijama. (1975): Plavsko . (1937): Botanička istraživanja crnogorsko . Almanah “Prokletije”. (1971): Istorija proučavanja biljnog svijeta na području Prokletija. B.): Specifičnosti Prokletija.86. Komova i Bjelasice. Zagreb. Kušan F. Lakušić R. Ljetopis JAZU. Ivangrad. Lakušić R. Nopcsa F. (1977): Plav i Gusinje sa okolinom. PMF. 64: 89. ser. Zemlja i ljudi. Beograd.. Vučković M. LXXXIII. 1-199. Naumov V. Plav. ANUBIH. Kušan F.. Druš. (1974): Fauna dna nekih planinskih jezera (Plavsko. Titograd. knj. (1937): Granicom između Crne Gore i Albanije. Sek. Polj. Beograd. 1973. (1985. S. str.. str. Ljubljana.geološki prikaz Prokletija. 14.. Zagreb.. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Nedić D. Grgić P. Novi Sad. 91-110. & Međedović S. 139-158. Priroda. 18(12): 553-558. Ivangrad. (2005): Plavsko-gusinjski regon. (1968): Endemi u flori SAP Kosovo i problemi njihove zaštite.3. Zagreb. Lovaške novine. Komova i Bjelasice. Milojević Ž. Marković M. 11 (34)..Bjesket e Nemuna. Zbornik radova sa naučnog skupa “Zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. (1978): Prokletije... Življenje in svet.Brusina Lj. turizam i održivi razvoj. Srpsko geografsko društvo. Ivangrad. Beograd. Prir. 62 . Peć. Planinsk vestnik. Planina bez planincev. Geologica Hungarica. (1975): Prokletije. 9: 47-53. Zemlja i ljudi. Lindtner V. 113116. & Markišić H.Krasnići F. Beograd. Hrv. (1933): Prokletije. geol. 9: 235-248. Biogradsko) u Crnoj Gori. S. 21. Ljubljana. Planinski vestnik.): Specifičnosti flore i vegetacije Komova i Prokletija. Marčić . (1929): Geographis und Geologie Nordalbaniens. Marković M. Tokovi. Zbornik radova sa simpozijuma o flori i vegetaciju jugoistošnih Dinarida (8-13 jul. 11. Plav. 33: 283-288. (1962): Prokletije . Zagreb. Hrvatski planinar. Glas. (1974): Zakonitosti vertikalnog rasporeda vegetacije na vulkanskim masivima centralnih Prokletija. (1967): Geografsko . Marčić .. 28: 18-28. Zemlja i ljudi. Tokovi. Andrijevica). Leković S. (1963): Lovni rezervati Kosova i Metohije.12. Marković M..albanskih planina. Lakušić R.. 2 (B): 178-190.Bjesket e Nemuna. Magistarski rad. 14: 25-27.Gusinjska kotlina. Fasc.Brusina Lj. Ivangrad. 18 (11): 500-506. Pos. 79 . i šum. 49: 185-188. knj. Izd. 91-102. prirodne vrednosti i principi zaštite. Ljubljana. Lakušić R.

1991. Pančić J. 2. III-VII.6. 28 (2): 29-53. Bot. Obod. 307-312. 1991. In: PULEVIć V. 1-20. (Prevod). Zeitschr. Zeitschr. Bot. Wien. (1935): Nordalbanische Alpen. Wien.. str. & Petković St. Zbornik Filozofskog fakulteta u Prištini. & VINCEK D. 606 (1. januar). Bl. Verh.III). str. Pančić J. Otašević G. (1968): Prilog poznavanju herpetofaune Kosova i Metohije. 85-125. Priština. (1985): Prokletije . Ivangrad. Poljoprivreda i šumarstvo.Mitt.. 10 (B): 51-75. Petković Sm. Cvijić i Prokletije“. “Obod”(Cetinje). Obersteiner L. (1972/1975): Stručno mišljenje o uređenju i adekvatnom korišćenju Prokletija kao nacionalnog parka i smjernicama za gazdovanje na tom području.: Crna Gora vrata Balkana . (1992): Die Orchideenflora Montenegros. (1988): Vode i pejsaži Limskih Prokletija. Poljak Ž. Pintarić K. (1991): Itinerarijum botaničke ekspedicije iz 1872. (1874): Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Orch. (1991) Botaničko putovanje Crnom Gorom 1873. XXII (I):51-77. Plav.putopisi i zapisi evropskih botaničara”.Putopisi i zapisi evropskh botaničara. 1992. Zbornik radova PMFD. The Orchid-flora of Montenegro. 1873. Oesterr. (Sa kartom Dr Bauera). Pantoczek J. Petrović J. 1987): Reke Prokletija i mogućnosti korišćenja njihovih voda. Jahrbuch der geol. Crnagorae et Dalmatiae. 8. Pančić. (1981): Novi prilog poznavanju algi Ridskog jezera. 26. 295306. (Sa kartom). Alpenzeitung. . Zagreb. SGD. str. Parolly G.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nikolić S. 63 . Naše planine. 1985. 4 (3-4): 53-65: 4 (5-6) 116-133. Nopcsa F. 79 . Ocokoljić M. Petković Sm. (Prevod teksta iz 1874). Beograd. Titograd. 50-55. (1874): Botanische Bereisung von Montenegro im Jahre 1873. Ein Beitrag zum OPTIMA – Projekt “Kartierung der mediterranen Orchideen” (Orchidaceae). 24:8285. Petrović J. Sloboda. (1965): Izvori i vrela Metohijskog podgora.268. 39-50. 23: 4 . 1-106..391. R. Pasuljević G. 265 . (1952): Prokletije. Bd. Podgorica. Arbeitskr. 55. (1982): Prilog poznavanju planktona Plavskog jezera. Poljoprivreda i šumarstvo. Osterr. A.geomorfološke odlike. (2000): Priroda i turizam Crne Gore – ekološka pitanja zaštite i razvoja.: “Crna Gora vrata Balkana . in Crna Gora legit Dr J. In: Pulević V. (1905): Zur Geologie von Nordalbanien.81. (1875): Elanchus plantarum vascularium quae aestate a. Pantoczek J. Cetinje. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. godine. Heim. str.zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. 24 (2): 141 . Pančić J. Titograd. Godine. Osterr. Naućna monografija “J. Baden .Württ. (1873): Plantae novae quas aestatate anni 1872 per Hercegovinam et Montenegro collexit et descripsit (I . & Vincek D. Pantoček J. pp. Priština. In: “Prokletije . Beograd. Novi Sad..

Glasn. knj. razvoj. Vode Crne Gore. . eddes. 9:1229. Titograd. Zašt. Univerzitet u Prištini. turizam. Feddes. GEF.. Shoqata per ruajten dhe mbrojtjen e mjedisit natyror Shkoder.8 fevr.. (1942): Conspectus florae montenegrinae. Rovinski P. (1989): Hidrogeologija sliva Skadarskog jezera. Priroda Kosova. Titograd.putopisi i zapisi.. Rechinger K.. (1.): Ergebnisse einer botanichen Reise in den Bertiscus. Titograd. 1: 105-124. Odjeljenje prirodnih nauka. Glasnika. Perpiluar ne kuadrin e projektit Mbrotja e vlerave te biodiversitetit te lugines se Cemit me pjesmarrjen e komunitetit. (1966): Endemične i neke rijetke i prorijeđene vrste drveća u flori Crne Gore. Titograd. et al. 1-96. Vincek D. (2002): Crnogorske Prokletije-priroda. Izd. 47: 165-179. (1980): Prodromus biljnih zajednica Kosova.. 38. (2004): Harta e Bimeve te Rralla Lugina a Cemit. Radović M. Rohlena J. Cetinje. (1965): Prilog poznavanju ljekovitog bilja u flori Crne Gore.Pulević V. Edicija Crnogorsko nasleđe.(1963): Planinska jezera Crne Gore i potreba njihove zaštite. programi i granteve te vogla. (2004): Crnogorske planine . Ranđelović N. Report. Radojičić B. 1-. 38: 365(581)-366(582). Biblioteka Crnogorsko nasleđe. Nikšić. Ruski kurir. DANU.. & Rexhepi F. Pulević V. Zbornik radova IV kongresa ekologa Jugoslavije. Ohrid. Radojičić B.. str. Cetinje... Prir. Zav. 64 .. Pulević V. (1935. 16: 33-54. (2004): Crna Gora . XX-XXI: 1-506. Godišnjak Ekonomskog fakulteta u Titogradu. Radulović V.. Priština. Šum. 12 (3): 81-97. . Podgorica.. kao osnov za trajno i racionalno korišćenje područja nacionalnog parka Prokletije.. Šum. Obod. Preslia. Priština. – (1983): Zaštićene biljne vrste u Crnoj Gori. (2005). Rexhepi F. (1880): Gusinjskaja ekspedicija. (2002): Geografija Crne Gore .. Radović M. br. Priština. Rakaj M. posebno izdanje. Ministarstvo turizma Vlade RCG & Institut ekonomskih nauka. 543. (Nordalbanische Alpen. 1-615. 1. Biotehnika. drugo dopunjeno izdanje.H.. 32: 137-152 & 319-389. Pulević V. 2: 1-218. knj.. Filozofski fakultet. Beograd. Titograd.. Report.. 11(3-4): 17-48. str. & Bušković V.društvena osnova i regije. viti 2003-2004. Polj.H.Vrata Balkana . Priština. Shkoder. Polj. 1-390.Prirod. Rexhepi F.Putopisi i zapisi evropskih botaničara. Praha. 8. Rechinger K. Berlin-Dahlem. ljudi. str. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Radovanović Ž. Republ. Nr. Pos. Pulević V. Muz... (1939): Zur Flora von Albanien und Mazedonien.). Podgorica. Institut za geografiju. Geol. A. & Vincek D. 1 do Nr. (Drugo dopunjeno izdanje). (1994): Vegjetacioni i Kosoves. (1988): Visokoplaninska vegetacija Maje Rusolije. (1975): Distribucija peostora i mere uređenja zaŠtitnog karaktera. Obod -Cetinje.). Rexhepi F. (1986): Flora e maleve te larta te Kosoves.. janv. Pulević V. str. 3-4: 213222. & Marić R. (2005): Građa za vaskularnu floru Crne Gore. Podgorica.

prirodne znamenitosti Gusinjsko-plavskog regiona i okolnog dela Prokletija. Cetinje. Glasnik Srpskog Geografskog društva. Stanković M. (22 . S. 133-138. Titograd. S. L/1. S. Stanković M. 35-58. (1993): Visokoplaninski endemizam Prokletija. str 347-393. str.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Rohlena J. In: Stevanović.putopisi i zapisi evropskih botaničara”. V.turistički vodič. XVI. (edc).). 183-217. -13. Sv XLVIII(1). (1983): Hidrogeografske karakteristike Ridskog jezera. str. Beograd. Jovanović S. u Beogradu. 25:128-133. Stanković M. Stanković M. Stanković M. XI 1993. S. Stanković M. Beograd. in: Stevanović. Biodiverzitet Jugoslavije. Priroda. Globus. Biološki fakultet.): Biodiverzitet Jugoslavije. Obod. 10.: “Crna Gora vrata Balkana . Glasnik SGD. Beograd. kulturnih i naučnih radnika Polimlja (Berane). 9 (8): 330-331. (1994): Jovan Cvijić i Prokletije. S. (1970): Čemerikova lokva. Zemlja i ljudi. fak. Beograd. Beograd. Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode. V. Rudski I. Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore.. Glasnik Srpskog geografskog društva.27. (1975): Planina Visitor. S. (1985): Prilog proučavanju problema ugroženosti i sanacije Plavskog jezera. In: Pulević V.38. (1958): Visitorsko jezero. poster. Turistička štampa. 5: 179-188. Univ.333-337. Stevanović D.. (1995): Diverzitet lišajeva (Lichenes) Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. & Vincek D. et Bulić Z. Plav. (1968): Plavsko jezero.. (eds. Glasnik Jugosl. 1. (1996): Prokletije . (1936): Prilog poznavanju vegetacije rugovsko-metohijskih planina. Beograd. Zavod za zaštitu prirode i prirodna proučavanja. & Vasić. Beograd. (Prevod). V. (1978): Gorske oči Prokletija. problem vode u krasu. Društva. (2000): Checklist of hepatics of the Federal Republic of Yugoslavia. Lindbergia.naučna monografija. Srpsko geografsko društvo. Ekolibri. S. (1972): Kraško vrelo “Oko” kod Vusanja. Biol. (1971): Plavsko jezero . str. Simpozijum “Jovan Cvijić i Prokletije”. (1968): Planina Visitor.zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. Beograd. Beograd. Nauka i priroda. Stevanović D. Stevanović V. (1991): Botanička putovanja u Crnu Goru. Lakušić D. 63/2. Profes. Beograd.. (1975): Planinska jezera Crne Gore. Prilog fizičko-limnološkom proučavanju. 8. & Niketić M. str. S. V. In: “Prokletije . & Lakušić D. Zagreb. Sabovljević M. Stevanović V. Stevanović V. Udruženje javnih. Zbornik sažetaka V kongresa ekologa Jugoslavije. V. Lakušić D. S. Stanković M. Stanković M. Stanković M. Titograd. 5-6. (1995): Diverzitet vaskularne flore Jugoslavije sa regledom vrsta od medjunarodnog značaja. 12. 25: 23-34. 65 . Savić S. 3. Srpsko geografsko društvo. sekc. Niketić M. (1953): Ribe. Vasić. S. 151-157. S. “Jovan Cvijić i Prokletije” . 57-70.. 09. Beograd. Beograd. Knj.centar florističke raznovrsnosti Balkanskog poluostrva. Stanković M.. Beograd. Stanković M. 1996. Ecolibri.

Milojević B. str.naučna monografija.1-169. 82 (42) 7-8: 137-140. Dnevni list “Pobjeda“ str. Tadić A. 2. 55-57. Beograd. str. Stojanović I. godine). (1936): U Prokletijama. (2006): Prirodne atrakcije – Grnčarska grlja oaza ljepote – kanjon isklesan u kamenu. 9: 151-161. Vasić V. Vasović M. oktobra). Titograd. Ivangrad. 158-163. Zagreb. Naše planine. Velimirović M. Pravda.. S.jun. & Stevanović B. (1995): Diverzitet flore mahovina (Bryiphyta) Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. (1962): Nepoznati biseri na obroncima Visitora. Beograd.geografska ispitivanja Prokletija. (4. & Vasić V. Beograd. godine. 1995. Zagreb. (1974): Upotreba bilja u narodnoj medicini na području Prokletija i Komova. (Milo) (1938): Uz Rugovsku klisuru do snežnog Čakora.Stevanović V. (1938): U predvorju Prokletija. 34. (1913): Gusinjska nahija s pogledom na Malesiju. Pravda. Tucakov J. Beograd. pp. (Milorad) (1978): Priroda sjeverne Crne Gore. Zagreb. 32: 79-86. & Vincek D. 2006. br. (Milo) (1937): Plavsko jezero . Tiranë. 3685. april). (1976): Zašto se Prokletije ne proglase nacionalnim parkom. Podgorica Vangjeli J. 32. Ferijalac. Po visovima i gudurama od Dečana do Plava. (30.geografska ispitivanja Prokletija. Plav. Titograd. Ruci & A. Kroz planine.. Šoškić T. (1938): Na vrhovima Prokletija. Beograd. Vasović M. Hrvatski planinar. (1957/58): Prokletije.): Biodiverzitet Jugioslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. 34: 60-64. Pobjeda. (1995): Diverzitet ptica Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. avgust) 5. “Jovan Cvijić i Prokletije” . 148-152 i 183188. (1958): Alpinizam na Prokletijama. In: Stevanović V. Beograd. Zagreb. 173-182. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Beograd. 12/1932. Tokovi. 7-13. Urban S. Urban S. Srpsko geografsko društvo. Hronika . 66 .: Biodiverzitet Jugoslavije (Beograd). (1934): Prokletije. 20. 19..mrtvi kapital jednog kraja kome valja pokloniti pažnju. 67-69. str. – (1994): Jovan Cvijić i regionalno . Pavić S. 65/5: 156. & Mihajlov M. (1994): Jovan Cvijić i regionalno . 4 (11): 6-9 (1957) i 5 (12): 16-17. Vasić A. Academy of science institute of biological research. In: STEVANOVIĆ V. Stojanović I. 6. Hrvatski planinar. april) 2. Priroda. Srpsko geografsko društvo.Prvi period do 1930. Vasić A. (1958). (1990): Trojan (2163 mnm) u Prokletijama. Peć. Beograd. Šekularac R. Godišnjak Geografskog društva Crne Gore.. Beograd. maj . Tasić V. Vreme. 7. 10. 12168. “Prokletije” Almanah. Vasović M. 109. (1932): Prokletije. Hrvatski planinar. Godišnjica Nikole Ćupića. Vatovec S. oktobra. str. 33. Mullaj (1995): Red book threatened and rare plants species of Albania. 1184 (9. Biološki fakultet i Ekolibri. 17 (15. 18 (29. knj. 108-116. (eds. & VASIĆ V. 124-126. Vasović M. & Kasalica S. 34: 32.naučna monografija. 93-96. Šekularac R. Zagreb. str. 338-359.

Proteus. Ribarstvo Jugoslavije. (1989): Prokletije .. str. (1953): Plavsko jezero. Vincek D. Geol. Priština. Titograd. Roma. 1-131.. sess. (1904): Die Geologie Montenegros und des Albanischen Grenzgebietes. Boll.. 15/1932. Istorijski institut u Titogradu. Vučković D. & Kovačević M.P. (Sa kartom). intern. Narodna prosveta. D.Vodič za planinare. 1. Zagreb. Vincek D. Beograd. str.. str. (1932): Kroz našu Švajcarsku. Vukićević D. Istorijski institut SR Crne Gore.) Naše planine. Titograd. (1965): Kapitalističko iskorišćavanje šuma u Crnoj Gori. 103-113. Bilogorski planinar. str: 1-531. 3. Podgorica Vizi O. 339-346. & Šekularac R. Ljubljana. Vučković D. du Congre s geol. (1975): Balkanski endemi u flori Prokletija. Odlomak iz putopisa. 1-253. RZZPCG & SO Plav. Zbornik radova sa naučnog skupa “Zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija. vol. (1985): Zaštićene životinjske vrste Prokletija. 51(8): 291-297. Della Soc. XXIV: 84-85.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Vinnassa de R. Pos. (Putovanje od Čakora do Podgorice). (2004): Planine Crne Gore . R. Vujačić J. izd. Plav & Titograd. Popović R. 79 (36): 9-10: 203-204. Wien. Vincek D... Koprivnica. Ital. Pos. 13 (9) 28: 7-9. Izd.. Beograd. Grafo Crna Gora.Maja Rosit (2524 m). Monitor.523 m. Wraber T. (1905): Sulla tettonica della montagne albanesi a montenegrini. 6 . (1987): Maja Koljat (2. (1989. 8. (1972): Šumarstvo i lovstvo u Crnoj Gori u druggoj polovini XIX i početkom XX vijeka. C. Zejneli L.): Botanički izlet v gusinjske Prokletije. Vinassa de Regny P. 6. Priroda Kosova. de la IX.

monumental. All these features nominate this area to be. Montenegro. deserves to be national park.PERSPECTIVE OF NEW NATIONAL PARK “MONTENEGRIN PROKLETIJE ON THE BALKAN PENINSULA “ Summary This paper contains basic physically . Basic assumptions of historically – natural. biodiversity and other characters are represented here. physically – geographical. not only national park. Considering all previous natural and cultural potentials. cultural. Key words: Protection of nature. this part of Prokletije belonging to Montenegro as well as in surrounding countries where this mountain massif is extended. national park.geographical characteristics and overall natural and cultural bases of the future National Park “Montenegrin Prokletije“ representing one of the most important natural and cultural potentials not only of Montenegro but of encirclement. Balkan Peninsula. sustainable development 6 . but area to be registered in the list of world-natural and cultural heritage.

BiH. Bogatstvo i raznolikost staništa. što je dokazano serioznim stoljetnim istraživanjima. izvorima i rijekama ponornicama. količina i sezonske razlike. zauzimaju od jedne do dvije trećine državnog teritorija Bosne i Hercegovine. dperica2001@yahoo. Krš u BiH je floristički i vegetacijski među najbogatijima u Europi. slovenskom dijelu Dinarskog krša. prema dostupnim podacima. Centar za krš i priobalje Sveučilišta u Zadru.. Stoga se krški proces razvija kroz mnoštvo manje ili više izdvojenih pojava koje se međusobno povezuju. Sarajevo. UGROŽENOST I POTREBA ZA ZAŠTITOM Ivo Lučić Dražen Perica2 Sažetak Stijene u kojima se razvija krš. krš je kao vrsta reljefa prvi put izučen u Krasu. Zapadni dio države duboki je i vrlo razvijeni krš. pružili su refugije biljnom i životinjskom svijetu. BiH.com Doc. Stoga su 1 2 Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje. dr. što u slučaju onečišćenja smanjuje šanse za njegovo učinkovito suzbijanje. krška polja s ponorima. ivo@vjetrenica. Dinarskom kršu pripadaju dijelovi BiH zapadno od crte Cazin. Lebršnik. pa je kod njegova proučavanja u svakom novom slučaju potrebno krenuti iz početka. u kojem su nastale osebujne i gotovo sve vrste krških pojava. Ravno. Centar za karstologiju ANUBiH. Cirkulaciju voda obilježava velika brzina. a sa stanovišta podzemne faune među najbogatijim u svijetu.com 6 . uz specifičnu geološku povijest krša. diferenciranje mnoštva endema i neobično bogat i raznolik genski fond. Pored toga. U morfološkom smislu karakteriziraju ga brojne zaravni. premda je to dokazano istraživanjima tek pojedinih područja. Krš se razvija u karbonatnim stijenama podložnim sekundarnim strukturnim utjecajima i osebujna je vrsta reljefa u kojem ne vrijede pravila cirkulacije voda svojstvena homogenim vodonosnicima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja BIH KRŠ: BOGATSTVO.

zaštita. jer su dali nazive nizu stručnih termina u svjetskoj znanosti o kršu. uprave i inspekcije). I sam naziv znanosti – karstologija – duguje ime slovenskoj pokrajini Kras. Proces nije brz i podrazumijeva izgradnju sustava istraživanja. Takva praksa dovodi na rubove opstanka pojedine životinjske zajednice. osobito ona osjetljiva. institute. održivi razvitak. Pojedine ranjive točke pod pritiscima su brojnih neadekvatnih septičkih jama koje dreniraju u podzemne vode. Dinarski krš. zaštićena područja. Čine je većinom kombinacija tradicionalnog i industrijskog okolišnog svjetonazora. a osobito proglašenjem Nacionalnog parka Una. te budućim održivo-gospodarskim očekivanjima. Industrijska upotreba krajolika suzbija vrlo propulzivnu gospodarsku granu na kršu – turizam. okolišu i krajoliku. koji na pojedinim lokalitetima u susjednim zemljama bilježi izvrsne rezultate. ali o tome ne postoje ni približno usklađeni podaci. Za prihvat takvog pristupa treba izgraditi društvenu strukturu sposobnu za razumijevanje njegovih vrijednosti te za donošenje i ostvarenje ozbiljnih odluka. Adekvatniji tretman krša treba temeljiti na rezultatima sveobuhvatnih znanstvenih istraživanja. U svjetlu predstavljenih prirodnih i znanstvenih vrijednosti krša. kojima se isušuju velika podzemna područja ili se staništa u opasnoj mjeri fragmentiraju. Njihova važnost je u očuvanju izuzetnih vrijednosti Bosne i Hercegovine. analizirana je njegova javna percepcija kao i upotreba. Veliku ulogu pri tome imaju mehanizmi zaštićenih područja. izložena su onečišćenjima komunalnog otpada. tri dobra na Ramsarskoj listi. koja izaziva velike negativne promjene u okolišu. to ima i nemalu kulturnu važnost. osobito one koje preporučuje IUCN. Bosna i Hercegovina. krške vrijednosti. a ako im je uska rasprostranjenost. Krš u BiH Krš prekriva veliki dio Bosne i Hercegovine. U nekim radovima3 barata se podacima oko trećine državnog 3 Više projekata koje financira međunarodna zajednica 0 . Osim znanstvene. Ključne riječi: krš. No najveće negativne posljedice nastaju od hidrotehničkih zahvata i melioracija. obrazovanja.neka mjesta u Bosni i Hercegovini povijesno važna kao locus typicus pojedinih krških oblika. Naseljena područja. demonstraciji pozitivnog odnosa prema prirodi. Pri tome treba koristiti najnovije domete svjetske konzervatorske znanosti i prakse. i do prijetnje izumiranju vrsta. kanalizacije i industrijskih zagađenja. upravljanja i zaštite (studije. ulaze u novo razdoblje. koja proglašenjem parkova prirode Hutovo blato i Blidinje. Zaključeno je da je krajnje neprikladna i opasna po živote ljudi i po očuvanje vrlo krhkih staništa i ugroženih vrsta.

U BiH su ostvarena brojna važna otkrića krša. On zatvara područje do crte Cazin – Jajce – Prozor – Konjic – Lebršnik. U pravilu. Zbog društvenih razloga koje ćemo kasnije izložiti. Međutim. pripada geotektonskoj cjelini koja se zove unutrašnji Dinaridi. drugi smatraju da oko 60 posto teritorija BiH prekrivaju karbonatne stijene u kojima se razvija krš (Jovanović i Avdagić 1981). Travnika. kad je vođena željeznička pruga Beč-Trst. uključujući i BiH. dinarski krš se proteže od slovensko-talijanske granice do Prokletija. Livanjsko polje se smatra matičnim krškim poljem. ta se definicija u pojedinim okolnostima pokazala nedostatnom. dok je u istočnom dijelu češće površinsko tečenje voda. prvi podatak o površini krša mogao bi se odnositi na izrazit. Tako. a neki čak i oko 65 posto (Čičić 1998). koje je uz to najveće krško polje (Magdalenić 1971). Zapadni dio je povezan s brojnim krškim poljima. Taj krš je tijekom 20. rijekama ponornicama s dubokom cirkulacijom voda. sredinom 19. Pripada dinarskom kršu u užem smislu. uključujući zapadni dio Jadranskog mora i sve otoke osim Brusnika i Jabuke. koji po nastanku doseže i osam kilometara. Od 1 . Dok vanjske Dinaride obilježava debeo sloj karbonatnih stijena. Inače. zemlje. s određenim izdvojenim cjelinama. koji se širi od zapadne granice BiH prema njezinoj unutrašnjosti. Po jednoj od najcitiranijih definicija krša u Dinaridima. Višegrada i Foče. Istaknute pojave Krš je prvi put zapažen i opisan u Dinaridima. Linija istočno do Banje Luke. mjestimice zbog sekundarnih strukturnih razloga i dvostruko. točnije u pokrajini Kras u Sloveniji. stoljeća. Prozora. odnosno površina stijena je zaklonjena tlom i/ili šumom.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja teritorija. U svakom slučaju. Polja “Završja“ u jugozapadnoj Bosni prvi put su opisana u znanosti kao ta reljefna forma. u kojima pojave često imaju lokalni karakter. Banovića. Srebrenice. tj. Tako. vode. dijelu koji se geotektonski naziva vanjski Dinaridi. pa se u svijetu u traganju za boljima koriste šire definicije poput one da je krš okolišni sustav sastavljen od stijena. atmosfere. unutrašnji Dinaridi su manji i tanji dijelovi karbonatnih stijena. života i energije (Daoxian 1988). za koje su znakoviti krški oblici (Gams 2004). a potom se istraživanje proširilo i na druga područja. radi se o ozemlju s krškim odvodnjavanjem i učinkovitom korozijom. vizualno impresivan krš. Moguće je da se radi i o razlikama u poimanju pojma krš. upućuju na zaključak da osnovne činjenice o BiH kršu nisu dovoljno poznate. tu prevladava pokriveni krš. ne postoji dovoljno diskusije koja bi tematizirala višestruke vrijednosti te najpriznatije domaće prirodnine. Ovi podaci. Sarajeva. koji dosežu dvostruku razliku. stoljeća stekao pejorativan image kao bezvodna kamena pustinja.

U svojim dijelovima ovaj sliv se spaja sa slivom Trebižata. Krška hidrologija Trebišnjica hidrološki nastaje na sjevernim padinama Lebršnika na vrelu koji se zove Dobra voda. s neobičnom kombinatorikom podzemnih tokova (Milanović 2006). upisano na listu zaštićenih dobara Ramsarske konvencije. Jedan njezin dio izvire kao Ključka rijeka u Cerničkom polju. Ona ponire i izvire kao Ričina koja se ulijeva u Buško blatio (Buško jezero danas). Hum. ali je ipak očuvano do te mjere da je početkom listopada 2008. Ponovo ponire na rubu toga polja i izvire kao Trebišnjica kod Bileće. “najduža u svijetu“ (Petrović 1963) i “najveća ponornica u svijetu“ (Petrović i Prelević 1965). Glamočkog. Nastavlja teći kao Vrba do Klinjeg jezera. Mostarskog. Najveća od njih je krška zaravan Trebinjska šuma. Proces stvaranja sedre uključuje određenu temperaturu voda. Započinje s rječicom Milač u Kupreškom polju. te Trebižat (od Humca do ušća u Neretvu). u Imotsko-bekijskom polju kao Matica i Vrlika. Najveći i najosamljeniji među njima. Rijeka Trebišnjica smatrana je najvećom ponornicom u Europi i “među najvećim ponornicama u svijetu“ (Mikulec 1974). u karstologiji se smatra locus typicus tog reljefnog oblika (Kranjc 2007). Neke od tih rijeka imaju jedno osebujno obilježje – taloženje sedre. gdje se spaja s dijelom vode koja izravno podzemno teče iz Gatačkog polja. a ono se odlijeva u Cetinu koja teče do mora kod Omiša.tada je pretrpjelo velike antropogene promjene. To se događa izlučivanjem kalcita po riječnom dnu. Slična obilježja imaju okolna polja poput Kupreškog. čistoću. Tus su izvrsno oblikovane razne krške forme. pa Ričina. U oba ta polja ponirala je i izvirala u Rijeci Dubrovačkoj i nizu vrulja ili vrela od Slanog. duž donjeg toka Neretve i Hutova blata. osobito niz krških polja istočne Hercegovine: Gacko. Povezana je s više od 500 ponora. Popovo polje je izuzetan skup krških obilježja. koja ponire nakon što prijeđe Gatačko polje. koji nazivaju devetoimenom rijekom. Brina. Trebišnjica je prirodno tekla kroz Trebinjsko polje i Popovo polje. čime stvaraju pragove i brane unutar kojih nastaju jezera i slapovi. u kojem ponire i izvire u Duvanjskom polju kao Šujica. izvire kao Tihaljina (od izvora u Peć-Mlinima do Klobuka). Duvanjskog ili Imotsko-bekijskog. bakte- 2 . Slično je i sa slivom Cetine. Nevesinjsko. te prisutnost živih organizama – mahovina. bez poniranja dobiva naziv Mlade (od izvora Klokun do utoka Vrioštice). Suvaja. On počinje kao Culuša. potom teče kao Mušnica. gdje ponire i izvire u Fatničkom polju. iz koje se izdižu brojni humovi. Fatničko i Popovo polje. Gatačko.

iza Ohridskog s najvećom dubinom od 289 metara. ali i na živi podzemni svijet. Ponor čiji je kapacitet gutanja 110 m /s. Najbolji primjeri su Krka. sedra proizvodi i iznimne estetske vrijednosti. Plitvička jezera. u Popovu polju. Neka od polja su stalno poplavljena i čine posebnu vrijednost krajolika. Događa 3 . s nadmorske visine 800 m vodi do izvora Bunica na nadmorskoj visini od 37 m s jamskim izvorom istražene dubine oko 73 metra (dakle oko 36 metara ispod razine mora) i pri tome postiže najveću zabilježenu fiktivnu podzemnu brzinu tečenja od 34 cm/s. tzv. Na Trebišnjici je zabilježena razlika u protoku od 0 do 1250. krške rijeke mijenjaju položaj površina – podzemlje. a po funkciji jezero. Jedno od ključnih obilježja krških sustava i okoliša jest odsustvo pravila koja vrijede za hidrologiju homogenih vodonosnika. što ima utjecaja na vodoopskrbu. a bitne razlike se pojavljuju i u određivanja granica sliva.4 m. za 94 m u 24 sata u Ombli (Milanović 2006). Takva je prirodno većina navedenih polja u BiH. donose velike količine vode koju ponori ne mogu progutati. Biograd u Nevesinjskom polju. a na nekim se voda znala zadržavati duže od 300 dana i prelaziti visinu od 30 metara. Trebižat. Uzroci su najčešće u razini vode. po nastanku urušna vrtača. što nedvojbeno izaziva velike hidrološke i hidrauličke promjene u okolišu. ali na njegovo pomicanje može utjecati i snažan vjetar (Gašparović 1969). Procesi su podložni nepredvidivim promjenama i traži se detaljno istraživanje svakog kompleksa stijena (Milanović 1979). Pored bioloških. jer znaju ovisiti od razine voda. Također. S dubinom od ruba jezera do dna vode od 528. granice sliva nisu stalno jednake. Takva su Vransko jezero na Cresu. dobar primjer je izvor Bunice s protokom između 0. pa čak se 3 3 koristi podatak i 2400 m /s. blata. npr. koje privlače brojne posjetitelje. pa se u velikom dijelu polja stvaraju poplave. jednom ponor vodi do jednog izvora. prisutno je i veliko podizanje razina podzemnih voda. Zbog toga. u kršu se ponor nerijetko pretvara u svoju suprotnost – izvor. te pred pitanja zaštite stavlja teško rješive zadatke. Također. Zrmanja. Mrežnica. Sliv krške rijeke se ne poklapa s orografskim slivom nego je često prisutna “piraterija“ u njegovu zaleđu. Crveno jezero je jedno od dubljih u Europi te drugo po dubini na Balkanu. Podzemne vode ispunjavaju podzemne šupljine i pukotine. itd. Ponornice u polja. Krške rijeke poznate su po izuzetno velikim razlikama između najmanjeg i najvećeg protoka. Una. Pliva. Sasvim drugačiji je primjer Crvenog jezera. Skadarsko jezero i – Hutovo blato. umjesto “normalnog” tečenja po površini. Također. npr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja rija i algi. Tako.9 metra i dubinom vode 281. Ono je po formi jama. dakle. Čak 99 posto takve vode skladišti se u milimetarski uskim pukotinama (Bonacci 2008).72 i 207 3 m /s. pri drugim okolnostima do drugog.

koja su omogućila vrlo veliku biološku raznolikost. Ti procesi se nastavljaju promjenom mikroklime. Zbog svoje geološke prošlosti i zbog zakonitosti ekosistema. Uz to. – krš je izgubio vegetaciju. Brojne divlje septičke jame akumuliraju fekalne spojeve koji postupno povećavaju koncentracije u pitkim vodama. kad su u pitanju skupine podzemne faune. naseljeno je onolikim brojem organizama koliko ih može preživjeti. Takva mješavina geomorfoloških pojava. a ako se radi o krhkim i endemičnim skupinama. i sl. a održanje prirodne ravnoteže teže. Stoga je podzemna fauna već ugrožena zbog činjenice da je “osuđena” na ograničene prostore iz kojih ne može migrirati u nove refugije. ponekad gotovo trenutačno. a donosi dugoročno velike ekološke štete (Špes 2000). manja su isparavanja. podzemlje krša je u pravilu maksimalno iskorišteno. i presijecanjem staništa izravnim tuneliranjem. filtracija slaba. velika pukotinska poroznost uvjetuje snažnu vodopropusnost krša. temperaturne razlike itd. Dalje. tj. a faunistički. To vodi smanjenju veličine i brojnosti životinjskih zajednica. koja dobiva neka pustinjska obilježja. U slučaju havarije.se i da voda teče uzbrdo. stvara područje vrlo kompleksnih skupova staništa. Dobar primjer je ogolijevanje krša. uz rezultate osebujne geološke prošlosti. nakon čega je ispran tanki humusni pokrivač te je nastupila posvemašnja erozija. povećavaju se bujični tokovi. jer je razvoj događaja nepredvidiv. Živi svijet Dinarida floristički je najbogatiji u Europi. a samopročišćavanje smanjeno. Stoga se utjecaji prenose brzo. Bespoštednim stoljetnim pritiscima na biljni pokrov – ispašom trave i nižeg bilja. Problemi zaštite u kršu Što navedeni morfološki i hidrološki uvjeti znače za zaštitu krša? Predstavljaju velike zagonetke. Osjetljivost krških ekosistema je veća. Nema mjesta za daljnje smanjivanje staništa. a podzemno se nastavlja – u suprotnom. Ranjivost krških područja poveza- 4 . Još teže posljedice za smanjenje staništa nastupaju hidrotehničkim radovima. površinski tok rijeke zna biti orijentiran u jednom smjeru. kojima se na površini zadržavaju vode. najbogatiji u svijetu (Culver & Sket 2000). presušuju tokovi. Itd. ponekad i nevolje. toksikanti imaju veliku negativnu učinkovitost po podzemne ekosisteme i vodonosnike koji služe vodoopskrbi. Na tako različitim uvjetima uspostavljena je prirodna ravnotežu u kojoj se održavaju iznimno bogate i krhke zajednice bilja i životinja. uslijed čega je protok vode brži. Uređenje poplavnih područja daje eventualno kratkoročne koristi. vrsta može izumrijeti. sječenjem stabala. Povećava se podzemno otjecanje.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja na je s njihovom ograničenom nosivošću. Iz svega se vidi da je društveni tretman krša u BiH loš i nezadovoljavajući. na umno i tjelesno. pećine s najbogatijim staništima u svijetu. Krški lokaliteti u BiH čest su nositelj sakralnih obilježja. na sveto i profano. Predivni primorski gradovi. a kod kojih nisu zaživjela načela ekološke etike. a što je posebno izraženo u zemljama koje su napustile tradicionalni svjetonazor. upozorio je prije četrdeset godina karstolog Josip Roglić.5 milijuna godina. bogatog i još nedovoljno poznatog inventara“ (Roglić 1969). središta kulturnog razvoja. drveća. Kulturna baština krša Opasnosti po krš dijelom proizlaze i iz tradicionalne podjele na prirodu i kulturu. nego vjerojatno najvažniji dio nacionalnog teritorija. fotografirani su milijune puta i gotovo svaki dan gledamo neke od njihovih prizora. Karstolozi traže sasvim suprotan pristup. potpećina Badanj kod Stoca. ali su se inspekcije odmah podigle i zaustavile radove koji su prijetili vjerskim kulturnim spomenicima u neposrednoj blizini. poput svetih vrhova. a ona proizlazi iz smanjene sposobnosti samopročišćenja i samoobnavljanja okoliša ili pojedinih dijelova krškog krajolika (Špes 2000). Stručnjaci pećine promatraju kao skrovišta važnih dokaza za povijest razvoja krajolika. npr. a to traže i praktičan život i međunarodne znanstvene oba- 5 . Krš traži odgovarajući interes i poznavanje. najveći gospodarski prevrat u našim krajevima napravio je jadranski turizam koji je rijetko kad priznao – jer nije uglavnom ni svjestan – da se radi prije svega o kršu. itd. Krš nije samo geografski prostor. od čega pati zapadna civilizacija. Razlika između prirodne i kulturne baštine nije uvijek jasna. izvora. U slovenskom dijelu dinarskog krša posljednjih deset godina napravljeno je više od dvije tisuće analiza sedimenata s datacijama gline i siga (Zupan Hajna et al. bilo da se radi o pitanjima za geomorfologe ili za paleontologe. Dobra ilustracija je Vjetrenica: u aktualnoj BiH malo je tko reagirao na izlaganje Vjetrenice uništenju. ponekad su kulturne vrijednosti nanesene bez ikakvih fizičkih intervencija u materijalnu podlogu. Pred “nama je prirodni park posebnog. a da nam rijetko padne na pamet da je to omogućio krš svojim građevnim materijalom. geografskim položajem i nemjerivo vrijednim izvorima voda. (Mulaomerović 1998). Upravo. Takvih primjera u BiH ima mnoštvo. u njima su nađeni ponajstariji kulturni artefakti. No. Pećine su pozornice ishodišnih kultura. 2007) te paleontološkim metodama (Mihevc 2000) kojima rekonstruiraju krajolik unatrag više od 3. zasluge krša ne treba tražiti samo na tamnim i skrovitim mjestima.

međutim. itd. staništa jedine podzemne slatkovodne školjke na svijetu Congeria kusceri. uništeni su tipski lokaliteti jedinog slatkovodnog serpulida na svijetu Marifugia cavatica (Sket 1983). pa se jezera moraju povremeno prazniti da bi se očistio silni nanos. mjesto za iskorištavanje sirovina: kamena. Donekle je sreća što je akumulacija Buškog jezera pružila oštrulju zamjensko utočište. brojna nalazišta čovječje ribice (Proteus anguinus). Pri tome nisu uzimane u obzir ranjive prirodne vrijednosti kao biljni i životinjski svijet. Promijenjeni su. a time i antikrška. Livanjsko polje je meliorirano. životni prostor endemične gaovice (Delminichthys ghetaldii). Zadatak koji znanstvena zajednica ima na promicanju krša Roglić opisuje riječima: “Raditi na tome draga je i zanosna obaveza. itd. te navodi dužinu od 96 km. Poljoprivredni aspekti koji su se često spominjali kao komparativna prednost za poduzimanje melioracija u kršu. koje još nisu ozbiljnije istraživane. Krški krajolici pretrpjeli su promjene čijih posljedica još nismo svjesni. pa rijeke koje su bile stanište endemičnog oštrulja (Aulopyge huegelii). Unatoč tomu nedostaju sistematska istraživanja dinarskog krša za koje je potrebno osnovati institute za krš. Između ostalog. danas 67 km betonskog kanala koji povezuje dvije hidrocentrale 6 . Popovo polje. U akumulacijama je zadržano četiri milijarde kubičnih metara vode (Milanović 1983) koja je ranije hranila voluminozne podzemne prostore sliva Trebišnjice. Ipak. drveta i općenito isključivo kao podlogu za ekonomski razvoj.veze. Određene promjene pretrpjeli su Vrbas i Drina. krajem sedamdesetih godina 20. Ranije brza rijeka potpuno je promijenila stanišne uvjete. naravno. zavičajnost. Ona je. najveće promjene nastupile su isušivanjem krških polja. zahvaljujući i eksploataciji šljunka. što je moralo utjecati na sastav živog svijeta.“ Sužena percepcije krša Unatoč tome i danas u BiH prevladava javna percepcija krša koja je snažno antiekološka. Službena statistika FBiH smatra Trebišnjicu najdužom ponornicom u Europi. zdravlje ljudi. jedina rijeka koja kroz iznimno razvijeni krš u BiH cijelim tokom ostaje nad zemljom. On jako nedostaje donjim dijelovima rijeke u koje. Radi se o industrijsko-energetskom i ekonomističkom pristupu koji krški prostor vidi kao izvor hidropotencijala. sporo su ili nikako privođeni svrsi. prostor najvećeg podzemnog biodiverziteta na svijetu. opjevani mitem života Hercegovine. i geomorfološki procesi. nisu više njegovo stanište. stoljeća preko noći je isušeno. pretvorena je gradnjom hidroakumulacija u gornjoj polovici toka u jezerske terase. njihovo stanište. sve dublje zalazi more i razara postojeće životne zajednice. Rijeka Neretva.

duhovnim. krajolik i geodiverzitet. sadržaj pećina. Slovačka ima površinu od 49. U BiH krš još službeno nije identificiran kao baština. mogućnosti i ograničenja područja. te razvoje prethistorijske.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja – Goricu i Čapljinu. od kojih neki ostvaruju po milijun posjeta godišnje.2 milijuna stanovnika. Slovačka ima oko 7 posto državnog teritorija prekrivena kršem u kojem je opisano i istraženo 4760 speleoloških objekata. te površinski i podzemni biodiverzitet. Adekvatan primjer je Slovačka. povijesno-humanističkih. na Bijambarama.000 km2 i 5. na kršu su proglašena dva nacionalna parka. 2004). osim snažne volje prema izazovima interdisciplinarnosti. Prema napucima za holistička vrednovanja krša koja zagovara UNESCO za Popis svjetske baštine (Hamilton– Smith. U prilog krških vrijednosti možemo navesti da su u hrvatskom dijelu dinarskog krša smješteni svi nacionalni parkovi (8). a BiH od 2005.000 km2 i 4. Sav slovački krš zaštićen je kroz nacionalne parkove. E. Na zasadima novih ekoloških stajališta trebalo bi formulirati razvojnu koncepciju koja bi imala izražene znanstveno-edukativne. etnička kretanja populacije i njezin sastav. Sutjeska i Una. upravno-organizacijske i gospodarske strane. provodi stalni monitoring. Ove sugestije premašuju zahtjeve na koje mogu odgovoriti izolirane i instrumentalizirane discipline te. a 5 od 12 najvažnijih pećina uvršteno je na Popis svjetske baštine. Usporedba u upravljanju kršem s nekom drugom europskom zemljom dat će sugestivne odgovore na njegov položaj u BiH. vodu i zrak. zemlja slične veličine i razvitka kao BiH. edukacij-  . BiH ima oko 60 posto državnog teritorija prekrivena kršem u kojem se smatra da ima 3-4 tisuće speleoloških pojava. kod drugog treba evaluirati nacionalnu i regionalnu povijest. Holističko vrednovanje i upotreba Temelj za adekvatno vrednovanje krša i krške baštine jest visoko znanstveno izučen prirodni sustav koji se stavlja u odnose prema prirodnim. traže znanost koju prati ekološka etika. koja od 1996. od kojih je mali broj dobro istraženih. od čega samo donekle prirodna rijeka u dužini od 3-4 km kroz Trebinje. vjerskim i povijesnim vrijednostima. historijske i suvremene kulture. a na Popisu svjetske baštine nema ni jednog takvog objekta. BiH površinu 51. podzemni krajolik. treba voditi računa o detaljnoj evaluaciji prirodnog kulturnog aspekta baštine: kod prvog treba ispitati vrijednosti s obzirom na nacionalni i regionalni kontekst. U Slovačkoj postoji Državna uprava za krš. u Vjetrenici na amaterskoj osnovi i od 2006. kulturnim.4 milijuna stanovnika. Edukativna bi se ogledala: u otvaranju instituta i programa na fakultetima prirodnih znanosti.

upravljanjem vodama i drugim zakonodavnim mjerama koje će osigurati količinu i kakvoću voda koje ulaze u krš. a najbolje jedinstvenog studija krajolika s prirodoslovnim. a gdje to nije moguće. itd.skih i ekonomskih znanosti. serijski upisi širih područja. zavoda za krš. Stoga je sugerirano da se kandidiraju tzv. itd. kao i edukacijskim projektima i zaštitom baštine (Watson & al. koji je održan u Lipici u studenome 2004. Idealne cjeline su navedeni nizovi krških polja sa zajedničkom hidrologijom. Upravne-organizacijske i gospodarske strane ogledale bi se u osnivanju nadležnih upravnih i stručnih jedinica: uprava za krš sličnih postojećim za vodu i šumu. istaknuta je potreba razvijanja veće osjetljivosti javnosti na područja krša koja neće biti obuhvaćena formalnom zaštitom. Prvenstvo zaštite treba dati područjima i mjestima koja imaju visoku prirodnu. Škocjanske jame i drugih. Na temelju prethodnih vrednovanja i izgradnje institucijskog okvira potrebno je potaknuti održivi razvitak za koji u dinarskom kršu imamo dobre primjere zaštićenih područja Plitvice. treba štititi cijele slivove krškog područja koje se vrednuje. koji bi okupljali njegova najreprezentativnija obilježja. Gdje god je moguće. Krka i Paklenica. Na Forumu o kršu i svjetskoj baštini u Europi. i prilagođavanja održivom razvitku. godine. 1997). u stipendiranju pomlatka i njegova uključivanja u međunarodne tijekove kako bi uskoro njegovi pripadnici mogli preuzeti odgovornost za razvitak BiH. u reviziji razvojnih planova s okolišnih stajališta uključujući spomenute osobitosti krških ekosistema. Službene smjernice IUCN-a za krš i pećine upućuju vlade zemalja članica da trebaju osigurati zaštitu reprezentativna izbora krških lokaliteta u smislu IUCN-ovih kategorija I. No. istaknuto je da vrijednosti i ugroženosti krša premašuju mogućnosti da se njegova adekvatna površina stavi pod zaštitu UNESCO-va Popisa svjetske baštine. u financiranju izvannastavnih programa koji će voditi većoj identifikaciji krškog inventara.-IV. koji je što bolje očuvan. u pokretanju jedinstvena dinarskog prekograničnog programa istraživanja i održivog razvitka. tehničkim i društveno-humanističkim područjima. ekonomsku i kulturnu vrijednost. stavljajući u postupak širi opseg vrijednosti na jednom mjestu. u unošenju krša kao stavke u javni budžet.  . područje treba obuhvatiti prostornim planiranjem. u izradi javne strategije za krš i menadžment planova za sve segmente okolišne politike.

Morfološke i hidrografske karakteristike podzemnih kanalnih sistema u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Popova polja (Zapadni dio Donjeg polja). Karbonatne facije u geološkoj građi terena Bosne i Hercegovine. kulturna. 31. predstavlja tip iznimno vrijedne i istodobno ranjive baštine. Literatura Bonacci. Zadar. 1988. . Fak. str. Natchitoches. 139–164. program Krasoslovje. Stoga. XXI (1): 30-46. i Avdagić. R. Inštitut za raziskovanje krasa. 1-21. Ognjen.. čiji su vodeći predstavnici već ostavili divovske tragove u istraživanju ovdašnjeg krša. Proceedings of the IAH 21st Congress. i 2005. Una je u formalnom proglašenju nacionalnim parkom kasnila 60 godina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključak Krš Bosne i Hercegovine. 508. Kras u Sloveniji v prostoru in času. Ljubljana. 2000. (urednici): Krš bez granica. 95-114.] Gašparović. 2004. U: Brmbota Devčić. str. 1981. 1969. Jovanović. History of karstology. . Jedna od vidljivijih mjera jest proglašenje niza zaštićenih područja različita tipa.  .C. jedini ispravan i odgovoran pravac jest razvijanje održivog korištenja krša. Naš krš. 55-78. Ratimir.Str. 2004. koji je reducirao percepciju njegovih vrijednosti te umanjio sposobnosti održanja prirodne ravnoteže. Paper to US / ICOMOS 7th International Sypomosium. Sarajevo.. za podiplomski študij. Journal of Cave and Karst Studies 62 (1): 11-17 Čičić S. Zagreb.. I dio. 2007. str. VI. Culver D. Sarajevo. & Sket B. Darovi i opomene donjih voda. str. znanstvena i ekološka infrastruktura. drugi skup mjera treba biti usmjeren na odgoj za vrijednosti krša. Sarajevo. broj 10-11. 2008. Bosna i Hercegovina se ne treba osjećati usamljenom jer može računati na pomoć svjetske znanstvene zajednice. Posljedica takvog razvoja ilustrativna je na primjeru prvih susjeda Une i Plitvica: iako udaljena samo 20 km zračne linije od Plitvica.. I. I. U moderno doba bio je izložen pretežno industrijskom tipu upotrebe. 2004. 3-37 Daoxian Y. 2007a. On the Karst Environmental System. Lousiana. Neka pitanja o razvoju i hidrogeološkoj funkciji karstnih polja. i Lučić. Ivan. Hamilton–Smith. Kranjc. Gams.. Nedostatak percepcijske sposobnosti zajednice prati i međusobno uvjetuje nedostatna organizacijska. Održivo korištenje krša uvijek započinje i trajno se prati znanstvenim istraživanjem i monitoringom. Geografski pregled. Andrej. Pri tome. Nova Gorica: Univ. E.Postojna: Znanstveno raziskovalni center SAZU. Sarajevo. 1998. vol. Podipl. osobito dio koji pripada geotektonskoj cjelini unutrašnji Dinaridi. 1981. Naš krš. T. XIII. Hotspots of subterranean biodiversity in caves and wells. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. [također 1974. Introduction. U: Učno gradivo 2 [Elektronski vir].

N.. Stjepan. 1983a. J. Krš Jugoslavije 6. tuneli. 1974. Acta carsologica 36/1: 242. 302. Milanović. 1–22. 9-49. str. 30. Petar. Geographica Slovenica 33/I. Borislav. & Kiernan. str. 1999. Neke karakteristike krša istočne Hercegovine. Značaj i ugroženost podzemne faune Popovog polja i predlog za najosnovniju zaštitu. Mladenović. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. str. IX. 322 str. Zagreb. Geografski aspekt Dinarskog krša. 2003. P. Životinjski svijet Vjetrenice. 41–52. 1-20) Sket. Hamiton-Smith. Uticaj hidrosistema Trebišnjica na režim površinskih i podzemnih voda u Popovom polju. Milanović. Time recorded in cave deposits – 10 years of paleomagnetic research in Slovenian caves. 0 . Uzunović. JAZU. 1963. (Sabrana djela I. Sarajevo. Sarajevo 2005. 57–73. Mihevc. Trebinje. Guidelines for Cave and Karst Protection. zaštita voda. Beograd. Jasminko. Metka. O svetome bosanskome podzemlju Blagaj. HE Trebišnjica. Prilog poznavanju hidrogeologije za područje sliva vrela Omble. 19-38. Sarajevo 1963. Ljubljana. Zupan Hajna.. injektiranje. akumulacije. Andrej. – Acta carsologica 29/2.. Elaborat. 1979. Sarajevo. Boris. 209–218. 1963. 1969. Pruner. Zagreb: I. 1977. 291. 2007. 1983. Karst istočne Hercegovine i dubrovačkog priobalja. K. str. P. & Bosák. O. Watson. 1983. crteža i faksimila. 472 str. Boris. Vjetrenica – pogled u dušu zemlje: znanstveno-popularna monografija s 200 fotografija.. Energetska osnova slivnog područja Neretve i Trebišnjice. str. E. Treći jugoslavenski speleološki kongres. Fosilne cevke iz bestropne jame – verjatno najstzarjši ostanki jamskog cevjarja Marifugia (Annelida: Polychaeta). U: Lučić. Petar T. 261-270. Geografske značilnosti pokrajinsko ranljivih območij v Sloveniji. 2006. Geološko inženjerstvo u karstu: brane. Naš krš. Ljubljanja. 2000.Zagreb 2004. 2003c. 14–15. str. Roglić. II/1. 5-32.. Beograd 362.. Sarajevo 1974. D. Petrović. Treći jugoslavenski speleološki kongres. 15 karata i 10 tablica.. Milanović. VI. 2000. Petar. Petar T. A. Špes. Sarajevo. Lučić. 4. Energoinvest.. Ivo. Institut za biologiju Univerze Ljubljana. Gilleson.. Mikulec. Hidrologija karsta i metode istraživanja. Sket. J. 65 ilustracija. 1998. Mulaomerović. Split – Zadar . Milanović. Josip.. str. vodozahvati. International Union for Conservation of Nature and Natural Resources.Mihevc.

The Dinaric karst includes parts of BiH in the west of the Cazin–Lebršnik line. as a part of relief. Therefore. In the morphological sense. and because of that in every new case the study has to start from the beginning. characteristic of homogenous aquifers. the karst process is developed through many. the karst. Therefore. The western part of the country is a very deep and developed Karst in which some peculiar and almost all types of karst phenomena exist. this is a specific type of relief to which the rules of water circulation. The water circulation is characterized by high speed. Even the name of the science – the karstol1 . HAZARDS AND PROTECTION Summary According to the available data. the Slovenian part of the Dinaric karst.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja BIH KARST: NATURAL RESOURCE. quantity and seasonal differences. in the case of pollution significantly reduce the chances for an efficient control and action. performed for more than a hundred years. karst valleys. which. do not apply. it is characterized by numerous plateaus. demonstrated that the karst in Bosnia and Herzegovina is among the richest in Europe when it comes to the flora and vegetation. have given refuge to plants and animals. The karst is shaped in carbonate rock exposed to the power of secondary structural movements. The opulence and diversity of biotopes. isolated phenomena that are mutually related. Besides the scientific. is studied for the first time in Kras. the rocks in which the karst is developed occupy between one to two thirds of the territory of the state of Bosnia and Herzegovina. some places in Bosnia and Herzegovina are historically significant as locus typicus of some forms of karst. and particularly a rich and heterogeneous genetic fund. differentiating many endemic plants. with specific geological history of karst. gulfs. more or less. Because of that. In addition. this is of great cultural importance as they gave names to a number of professional terms in the world’s science of karst. and among the richest in the world regarding the subterranean fauna. although the latter has been evidenced by the research of only a few areas. springs and sinking rivers. The serious studies.

and landscape. especially the vulnerable ones. Dinaric karst. Within this framework. administration. and industrial pollution. 2 . The conclusion is that they could be extremely inappropriate and dangerous for the lives of people and for preserving very frail habitats of endangered species. Populated areas. management. The most important task is to preserve the exceptional values of Bosnia and Herzegovina. with proclaiming the Nature Parks of Hutovo blato and Blidinje. sewage systems. three Ramsar sites and particularly with the Una National Park. which gives excellent results in the localities in some neighboring countries. sustainable development. Bosnia and Herzegovina. institutes. and the biotopes have been dangerously fragmented. Such approach requires building of an adequate social structure capable to understand the values of karst. are exposed to large contamination by communal waste. protection. These activities require the use of the most up-to-date achievements of science and practice in the conservation and protection of natural resources. environment. and the sustainable economic prospects in the future. Some vulnerable places are endangered by a number of inadequate septic tanks draining to the underground waters. to demonstrate a positive relationship with the nature. and even threatened that some rare species could disappear. especially those recommended by IUCN. A more adequate treatment of karst should be based on the results of a wide-ranging research. and development and implementation of the appropriate system of decision-making. education. This process is not fast and involves the building of systems of research. Such practices seriously endangered the very survival of some animal communities. and control). protected areas. enter into the new era. by which the large underground areas have been drained.ogy – owes its name to the Slovenian region Kras. this very propulsive field of economy in the karst areas. The combination of traditional and industrial points of view related to the environment resulted with large harmful changes in the environment. which. The public perception and use have been analyzed in the light of presented natural and scientific values. the large role is reserved for mechanisms of protected areas. Key words: Karst. karst values. Industrial use of landscapes reduces the development of tourism. the major harmful effects are results of hydro-technical activities and melioration. However. and protection (studies.

o.09. godine. mjere zaštite. 3 . Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je iniciralo i finansiralo izradu elaborata “Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Bijambare”. Sarajevo. te je na osnovu njih na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo. ing. 21/03). Ozrena na jugu i jugoistoku i Čemerske planine na zapadu i jugozapadu.o. donesen Zakon o proglašenju zaštićenog pejzaža Bijambare (“Službene novine Kantona Sarajevo”. i nalazi se u sastavu ovog preduzeća. Zakonom je definisana kategorija zaštite. određene su granice i ukupna površina obuhvata. U saradnji sa Centrom za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. poslovi upravljanja povjereni su Kantonalnom Javnom Preduzeću Sarajevo – šume d. Članom 20. smješteno između planina Zvijezda na sjeveru i sjeveroistoku. čiji je nosilac projekta Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa. br. vrste intervencija. šum. koji je formiran 2002. ovog Zakona. identifikovane su i potvrđene visoke prirodne vrijednosti šireg područja Bijambara.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PEJZAŽEM “BIJAMBARE“ Elma Karović Šire područje Bijambara pripada prostoru središnjih bosanskih Dinarida. zoniranje prostora. održanoj 25.2003. kao i korištenje i upravljanje ovim prostorom. 1 Dipl.. god. odnosno posebnoj organizacionoj jedinici “Sektoru za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene”.

o. Sarajevo Sektor za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene Organizaciona struktura upravljačke institucije Rukovodilac sektora za ekologiju i upravljanje odručjima posebne namjene Služba za zaštićena područja Stručni saradnik Poslovođa zaštićenih područja Turistički vodič Kontrolor ulaska u park Čuvari parka Rendžeri x 2 Čuvari objekata 4 Politika upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare“ se bazira na temelju dvanaest osnovnih principa datih od organizacije IUCN za kategoriju V zaštićeni pejzaž.Organizaciona shema upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare“ Institucionalni okvir za upravljanje Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog okruženja i zaštite okoliša Sektor zaštite okoliša Sarajevo šume d.o. 4 .

jezera. omogućiti zaštita prirodnih i stvorenih vrijednosti. Osnovni ciljevi U zaštićenom pejzažu primarni naglasak je stavljen na “prirodno okruženje. stvoriti uslovi za samoreproduktivnost kroz valorizaciju sadašnjih i budućih potencijala sa ciljem zadovoljavanja ljudskih potreba i povećanja sadašnjih i budućih generacija.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Vizija Područje Bijambara je prepoznatljiv prostor na kojem će se. vodotoka.reklamni materijal. Prostornom planu područja i Planu upravljanja. Monitoring zdravstvenog stanja Zaštita i očuvanje postojećih biljnih i životinjskih vrsta Zabrana lova i ribolova Uspostava brze i efikasne protivpožarne zaštite Permanentna opservacija područja u cilju preventivnih i represivnih mjera Informisanje i edukacija posjetilaca o prostoru. edukacione staze. konzervacija biodiverziteta i integritet ekosistema”(IUCN. 1994) Osnovni ciljevi upravljanja koji se oslanjaju na bazne elemente prirode koji karakterišu Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ Ciljevi Zaštita specifičnih prirodnih/ kulturnih objekata Aktivnosti • • • • • • • • • • • • • • Uspostava službe nadzora. 5 . putem održivog razvoja. trim staze. Izgradnja drvenog grada. Postavljanje prostorne signalizacije.DVD… Održavanje i unaprjeđenje postojeće infrastrukture. šetnica. Logo. Izgradnja parking prostora sa naplatnom kućom Turizam i rekreacija Održavanje kulturnih/tradicionalnih atributa Upravljanje postojećim resursima mora i treba biti u skladu sa vizijom. ciljevima i politikom upravljanja uz uvažavanje svih mjera i preporuka koje su date u Zakonu o proglašenju područja zaštićenim. Uređenje šumskih staza. Postavljanje adekvatnog šumskog mobilijara.

kao i veća stabilnost sastojina u smislu sanitarno – zdravstvene zaštite. kako u pogledu prikupljanja i organizovanog odvoza neorganske materije. pojave prenamnoženja štetnika. Uspostavljena je potpuna higijena prostora. tako i uređenjem. (gdje je proces trajao 2. što je omogućilo sigurniji boravak i kretanje posjetilaca. vrši donošenje odluka o mjerama koje vode njihovoj stabilnosti. kao i unutrašnjih granica vezanih za zone zaštite i uspostavljena stalna služba nadzora – rendžerska služba. Petogodišnji rad i upravljanje ovim područjem stavlja ga u poziciju poželjne destinacije. te pravilnim uklanjanjem i slaganjem granjevine i drugog organskog materijala.5 godine) uz propisano obilježavanje graničnih linija i postavljanje trajnih markacija na terenu. postigla dobra osnova u prevenciji zaštite od požara. pojave biljnih bolesti. održavanje usluga ekosistema. kao i praćenje ponašanja korisnika i posjetilaca prostora u smislu poštivanja zabrana definisanih Zakonom o proglašenju. turističke destinacije koja je uvrštena u turističku ponudu Kantona Sarajevo.. protivpožarnog osmatranja. opreme i sl.. mobilijara. te je izvršeno deminiranje registrovanih površina. uz stalni monitoring uposlenih u ovom Sektoru. te samim tim i neometano prirodno podmlađivanje i formiranje budućeg zdravog i stabilnog podmlatka. Otežan rad Upravljača je predstavljao problem miniranih površina (cca 30%).. prvo je bilo potrebno izvršti definisanje granica područja. 6 . zaštite infrastrukture. Također. Zaštita specifičnih prirodnih/kulturnih objekata Da bi zaštitili specifične prirodne objekte zaštićenog pejsaža Bijambare. Zbog lakšeg upravljanja ovim prostorom izvršeno je razgraničenje između privatnih i državnih parcela.). na osnovu kojih se. bespravnog zauzimanja zemljišta i bespravne gradnje. U saradnji sa Katedrom za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. stekli su se uslovi za rješavanje ovog problema. te kvalitetniji rad upravitelja.. ovim vidom aktivnosti koja je obavljena na cijelom prostoru postignuta je priprema i oslobađanje površina za slobodan nalet sjemena. osim estetskog efekta. redovno se obavljaju pregledi zdravstvenog stanja postojećih sastojina. čime se.Zonacijom područja Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ omogućava se lakše planiranje i uočavanje prioriteta a samim tim i realizacija primarnih i sekundarnih ciljeva (naučna istraživanja. Izvršeno je obilježavanje krajnjih granica obuhvata. sa zadatkom svakodnevne kontrole i osmatranja prostora u cilju sprječavanja bespravnih sječa. Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa Međunarodnim fondom za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF) i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

izgradnje staza i ograda. kao i uređenje eksterijera ispred pećine. i te površine su pod budnim nadzorom rendžerske službe “Sarajevo-šuma“. Na osnovu izvršene doznake i provedene kontrole od strane nadležne šumarske inspekcije vrši se izrada izvedbenih projekata za njihovu sanaciju i pokreću aktivnosti na njihovom uklanjanju. čime je osigurana kontrola gustine populacije ovih štetnih šumskih insekata.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U cilju zaštite šuma od progradacije smrčevih potkornjaka izvršena je nabavka lovnih klopki sa kombinovanim dejstvom feromonskih mamaca. kao i smanjenje njihove brojnosti. kvalitetna elektrifikacija. Do sada su spriječena fizička oštećenja tresetišta. zaraženih i u zimskom periodu oštećenih stabala. koje se postavljaju svake godine po utvrđenom planu. Na osnovu indeksa ugroženosti izrađen je plan protupožarne zaštite šuma u skladu sa odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o izradi planova zaštite šuma od požara. i uspostavljen protupožarni objekat sa potrebnom opremom za inicijalno gašenje eventualno nastalog požara. što će unaprijediti gazdovanje ovim specifičnim ekosistemom. kao i registrovanje promjene razine kiseonika usljed većeg broja posjetilaca u pećini.  . staze su opremljene graničnicima koji usmjeravaju i ograničavaju kretanje posjetilaca. U narednom periodu planiran je angažman naučnih eksperata iz ove oblasti. koji su postavili instrument za praćenje vlažnosti i temperature unutar pećine. gdje će rezultati istraživanja predstavljati dalje smjernice prilikom upravljanja tim objektima. Dalji radovi na istraživanjima kompleksa bijambarskih pećina su u toku. Monitoring Bijambarskih pećina Zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i implementatora COOR-a izvršeno je uređenje u smislu iluminacije pećinskog prostora. Pored nadzora turističkog vodiča u sprječavanju devastacije prostora i sprječavanju ulaska više od 30 posjetilaca u datom momentu. izrađeni su osmatrački tornjevi – osmatračnice. Monitoring tresetišta Tresetište močvarno-glejnog zemljišta sa svagnumom predstavlja jedan od specifičnih vrijednosti područja. U istu svrhu. Zbog pojačane frekventnosti ovaj prostor spada u područja pojačanog rizika od pojave šumskog požara. Svake godine se u cilju boljeg očuvanja šumskih ekosistema poduzimaju radovi na obilježavanju (doznaci) oboljelih. Anganžovani su eksperti iz oblasti speleologije u realizaciji projekta uređenja bijambarskih pećina.

kao i bolje prezentacije i ugodnijeg boravka na ovim prostorima. ponori ne mogu primiti toliku količinu vode tako da dolazi do formiranja jezera značajnih dimenzija. izrađeni su brojni ambijentalno prilagođeni objekti. posjetioci ovog prostora mogu uživati u punom kontaktu sa prirodom i to šetnjom kroz uređene i osmišljene staze sa edukativnim sadržajima. U proljetnom i jesenjem periodu. stepenicama i rukohvatima. uređena na dužini od 2000 m. te njegove rekonstrukcije u skladu sa namjerama i funkcijom prve zaštitne zone. Turizam i rekreacija Infrastrukturni sadržaj zaštićenog područja . U sklopu aktivnosti poduzetih na unaprjeđenju i ambijentalnom uređenju. koncept čiste vode može biti problematičan. kao i drvenim mostovima. Svjesni te činjenice. u vrijeme otapanja snijega i većih kišnih oborina. za koju je urađen izvedbeni projekat rekonstrukcije u cilju budućeg Ekokampa Bijambare. u toku tekuće godine izvršili smo analizu kvaliteta pitke vode. dužine cca 1000 m na kojoj su na drvenim panoima predstavljene neke od valorizovanih vrijednosti ovog prostora. koja je opremljena drvenim klupama za kraći odmor. Uz ponudu usluga vodiča kroz Bijambarsku pećinu. te rješavanje vodoopskrbe pitkom vodom na cijelom području Bijambara. putokazima i panoima edukativnog sadržaja. Imajući u vidu činjenicu da su Bijambare područje krša (interna drenaža putem velikog sistema špilja ili kanala/pukotina).  “šumska staza”. a to su:  “edukaciona staza”. Planinarski dom Zvijezda Ilijaš Nedaleko od ulaza u Glavnu pećinu nalazi se planinarski dom vlasništvo PD Zvijezda Ilijaš. U narednom periodu planirano je praćenje kvaliteta i izdašnosti vode. U toku su pregovori između Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša sa planinarskim društvom o preuzimanju doma od strane upravitelja. Cijeli prostor zauzima površinu od 1. stalni potok Bjelila uvire u Dimšinu pećinu. Objekat će predstavljati edukacioni centar. U okviru tog Projekta je i upravna zgrada upravitelja.  .objekti Na području egzistira bivša vojna kasarna koja se sastoji od 5 objekata.Monitoring voda U okviru zaštićenog područja Bijambare.1 ha i predstavlja veliki potencijal za budući razvoj Parka.

pješčanici kao i učionica na otvorenom koja bi poslužila za okupljanje djece mlađeg uzrasta i gdje bi se mogli održati kratki časovi upoznavanja svijeta prirode. Izvori finansiranja Zaštićenog pejzaža “Bijambare” Osnovni način finansiranja za primarno funkcionisanje područja i realizaciju Projekata Zaštićenog pejzaža su:  Izvori finansiranja iz budžeta Kantona Sarajevo (Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Za osobe jačih rekreativnih navika izrađena je trim staza. te održavanja prezentacija ciljanim grupama u edukacionom centru. Prihodi se očekuju od naplate ulaznica u pećinu. Daljim razvojem područja u stvaranju predispozicija za plasman ekoproizvoda (ljekobilje i med) u bliskoj budućnosti će predstavljati jedan od izvora finansiranja. Sve aktivnosti koje su poduzete u petogodišnjem radu upravljača su pod nadzorom Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša imale svoj planski i dogovorni proces usklađen sa sredstvima koja su bila na raspolaganju u datom momentu. čime bi zaokružili i uvezali jednu cjelinu koja se odnosi na regulisanje saobraćaja i zadovoljavanje Zakona o proglašenju područja zaštićenim. UNDP. Razvoj upravljanja Zaštićenim pejzažem je definisan Planom upravljanja prema utvrđenoj strategiji koja je razrađena u akcionim planovima.  Finansijska podrška Evropske Unije. klackalice. ulaznica u zaštićeno područje. Na ovom području stvorene su u veoma kratkom periodu predispozicije da 30% prihoda u odnosu na dosadašnje troškove može ostvariti upravitelj u okviru svojih redovnih poslova. dok je za najmlađe posjetioce prostora uređeno mjesto za igru. Odnosno. Izrađene su drvene kućice. akcioni planovi su osnovni alat za upravljanje u narednih deset godina. usluga parkiranja i prevoza unutar područja kao i iznajmljivanja bicikla i saonica. Do kraja tekuće godine očekujemo nabavku vozića koji će biti dodatna atrakcija u prostoru.  . ljuljačke. Međunarodnog fonda za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF). Svjesni smo činjenice da je zaštićeni pejzaž “Bijambare“ mlad park i da predstoji period u kojem će biti potrebna znatna ulaganja da bi došli do krajnjeg cilja koji se zove održivi razvoj. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo).

0 .

močvare. bare. Geografski fakultet Beograd 1 . kao i Ramsar predeo Ludaško jezero. Šume vodoplavnih ravnica. sa posebnim osvrtom na vlažna staništa. ovom kompleksu pripada i Zasavica. koju čine vodoplavna staništa. endemičnih i reliktnih vrsta. Osim Obedske bare. i šumskih ekosistema je karakterističan po visokom biodiverzitetu i velikom broju ugroženih. Leži nasuprot Kopačkom ritu u Hrvatskoj. koji se sastoji od bazena slane vode.000 ha.Carska Bara Ramsar predio na sastavu Begeja i Tise je najznačajnija močvarna površina. Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. livada. žbunja. inženjerstva za zaštitu životne sredine. Obedska Bara je najveća močvara u Srbiji unutar ovog sistema sa površinom od preko 30. rijetkih. Svaki od ovih regiona pokazuje karakteristična vlažna staništa. Kontinentalni. Panonski. Ovaj prostorni i ekološki jedinstveni kompleks vode. okruženog sezonski vlažnim halofilnim livadama. 1 Mr. Od ostalih zaštićenih predjela treba pomenuti prirodni rezervat Slano Kopovo.648 ha vodoplavnih staništa. močvare. neki su zaštićeni.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA U SLIVU DUNAVA NA TERITORIJI SRBIJE Dejana Jakovljević Uvod U radu će biti opisana pojedina zaštićena područja u slivu Dunava na teritoriji Srbije. Dunavski sliv se prostire u 5 biogeografskih rejona od 8 koliko ih ima u Evropi: Alpski. vodoplavni koridori. Gornje Podunavlje čini kompleks močvarnih staništa na površini od 19.sc. neki ne. Močvarna staništa Save prostiru se kroz Hrvatsku. pojasevi jezera i drugih vlažnih staništa su glavne komponente biodiverziteta i hidrologije u bazenu Dunava. U niskoj Tisi Stari Begej. Stepski i Region Crnog mora.

Glavni kompleks močvara u Evropi su močvare niskog Dunava (Srbija. Na teritoriji Srbije obuhvata Ramsar predele. koji se sastoji od planina sa klisurastom dolinom. Vienna.175 ha.1994) Izvor: The Danube River Basin district. Tisa Ludoško jezero Stari meandar Save sa vodoplavnom ravnicom.841 Sava Zasavica Dekret o Zaštiti Ludoškog jezera kao Specijalnog Rezervata Prirode(Službeni list RS. Bugarska.Carske Bare kao Specijalnog Rezervata Ramsar Prirode(Službeni list RS.150 328 2 . a prostire se na površini od 19. Prirodne rezervate (Koviljsko – petrovaradinski rit) i Svjetsku Baštinu (Srebrno jezero). 1994) Tisa Stari BegejPlavna ravnica između 1. Rumunija. Moldavija i Ukrajina) sa površinom približno 600.648 Tisa Slano Kopovo Dunav Koviljskopetrovaradinski rit Sava Obedska bara Bazen slane vode okružen sezonski vlažnim halofilnim livadama Značajne plavne ravnice srednjeg Dunava Prirodni rezervat Prirodni rezervat 976 4. RS Službeni list br.000 ha. šumom i trsticima u koritu Vodoplavna staništa hranjena podzemnom vodom do Save Plitko ravničarsko jezero eolskog tipa Ramsar 9.820 Prirodni rezervat Ramsar 1.Basin Wide Overview. 2004. Part A.175 Zakon o Nacionalnim Parkovima.39/93 Dekret o Zaštiti Gornjeg Podunavlja kao Specijalnog Rezervata Prirode (službeni list RS 45/01) Dekret o zaštiti Slanog Kopova kao Specijalnog Rezervata Prirode Dekret o Zaštiti Koviljskopetrovaradinskog rita kao Specijalnog Rezervata Prirode Dunav Gornje Podunavlje Značajne plavne ravnice Prirodni srednjeg Dunava rezervat 19.767 Dekret o Zaštiti Starog Carska bara Tise i Begeja Begeja. Tabela 1 Značajna zaštićena područja za vrste i staništa šireg značaja Rečni Naziv zaštićene Opis bazen površine Tara/ Drina Tara Balkanske planine sa klisurastom dolinom Tip zaštite Nacionalni Park Površina Zakonska osnova (ha) 19. Od ostalih zaštićenih područja biće riječi o Nacionalnom parku Tara u slivu Drine.

tаkо i kаbinеtskе.62 ha. stavljen je pod zaštitu i svrstan u zaštićena prirodna dobra od izuzetnog značaja.  režim zaštite II stepena obuhvata površinu od 4 834.81 ha. bogatstvo faune. koje karakterišu raznovrsnost i bogatstvo flore rijetkih i prorijeđenih vrsta biljaka. Uredbom je definisana granica Specijalnog rezervata prirode i ukupna površina rezervata koja iznosi 19. Меtodе kоје ćе sе primjеnjivаti nа tеrеnu su: mеtоd аnаlizе еlеmеnаtа živоtnе srеdinе. dа sе prеdlоžе mjеrе kаkо bi sе pоstојеćе stаnjе pоprаvilо i usаglаsilо sа pоmеnutim dоkumеntоm. stаndаrdnе mеtоdе zа vоdu i аkvаtičnе biljkе. U rаdu će se kоristiti rаzličitе mеtоdе istrаživаnjа.odnosno I kategorije. 45/2001).57 ha 3 . mеtоd оpаžаnjа. očuvanim i bujnim izvornim zajednicama ritova.  režim zaštite III stepena obuhvata površinu od 14 542. prоučаvаnjе pоstојеćе litеrаturе. dа sе utvrdi zаtеčеnо stаnjе shоdnо Оkvirnој dirеktivi о vоdi ЕU. Gornje Podunavlje Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje (“Službeni glasnik RS”. dio dolinske ravni i vodotoka Dunava na teritoriji Republike Srbije od državne granice sa Republikom Mađarskom do Bogojeva. mеtоd kvаntifikаciје еlеmеnаtа. br. GIS kао tеhnоlоgiја оbrаdе prоstоrnih pоdаtаkа.648 ha. riba i ptica močvarica. mаtеmаtičkо – stаtističkе оbrаdе pоdаtаkа. naročito krupnih sisara.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ciljevi Cilj je da se shvate veze između mnogobrojnih činilaca еlеmеnаtа živоtnе srеdinе koji utiču na sveobuhvatno stanje zaštićenih područja. Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje stavljen je pod zaštitu kao područje sa posebno izraženim odlikama reljefa i hidrografskim pojavama i objektima inundaciono – aluvijalnog riječnog pojasa. Metodologija Меtоdоlоgiја rаdа је prilаgоđеnа prеdmеtu. dеskriptivnа mеtоdа. zаdаtku i cilju istrаživаnjа. Na području Rezervata prirode Gornje Podunavlje ustanovljena su tri režima zaštite:  režim zaštite I stepena obuhvata površinu od 261. Оd kаbinеtskih mеtоda rаdа zа rеаlizаciјu оvоg istrаživаnjа mоgu sе izdvојiti: аnаlizа i sintеzа еlеmеnаtа živоtnе srеdinе. prisustvo rijetkih i prorijeđenih životinjskih vrsta i osobita ljepota pejzaža. kаkо tеrеnskе.

naročito ptice močvarice i ribe i prorijeđene i ugrožene vrste (orao bjelorepan. Pored Dunava. Monoštorski Dunavac. kao najznačajnijeg površinskog toka. crna roda. Rečni rukavci (Baračka. Podzemne vode (freatske i arteške) imaju uticaja na biljni i životinjski svijet. Sa brojnim meandrima. kuna zlatica i bjelica. One su značajan činilac u formiranju vodenih. Dunav je glavno hidrološko obilježje Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje. vodeni rukavci. Kanal Bezdan – Prigrevica. Staklarski Dunavac). raznovrsna flora i rijetke i prorijeđene biljne vrste (bijeli i žuti lokvanj.). Srebrenički Dunavac. livade i ševari). rebratica. jazavac. borjak. livadskih i šumskih ekosistema u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje. Dunavska voda i njen režim su među odlučujućim faktorima opstanka biljnog i životinjskog svijeta. močvarnih. raznovrsna fauna. divlja mačka). Crna bara na Štrbcu. kurjak i dr. Zaštićena prirodna dobra Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje Rezervat odlikuju očuvani i raznovrsni hidrografski oblici ritova (ostrva. a nominovan je za Ramsarsko područje (močvarna i druga vlažna područja prema Konvenciji o zaštiti močvarnih područja) i Rezervat biosfere (MaB – UNESCO). Danguzac) su jedna od glavnih hidrografskih odlika Specijalnog rezervata prirode. ritske bare i močvare). meandri. Rezervat je uključen i u projekat prekogranične saradnje sa susjednom Mađarskom (Nacionalni park Dunav – Drava) i Hrvatskom (Park prirode Kopački rit). Veliki Bački kanal. rukavcima. Crna bara u monoštorskom ritu. u Specijalnom rezervatu prirode se nalazi još nekoliko značajnih površinskih voda: Plazović. 4 . kao i u projekat Evropskog rezervata biosfere Drava – Mura. Česte i velike oscilacije režima Dunava mijenjaju uslove u ekosistemima od vrlo povoljnih do vrlo nepovoljnih. Mirkovića bara. ade. barama i adama – Dunav u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje stvara nesvakidašnju hidrografsku sliku. jezera i bare (Sakadaš. Bajski kanal (delovi kanalske mreže Dunav – Tisa – Dunav).Prirodne vrijednosti Hidrološke vrijednosti Površinske vode. očuvane izvorne biljne zajednice (ritske šume. ujezerenim rukavcima. Rezervat je registrovan kao međunarodno značajno stanište ptica (IBA područje). Petreški Dunavac.

prije svega svijet ptica. sa Savom. u bari i oko nje je i raznovrstan životinjski svijet. a kanalom Vok na istoku. Obedska bara se hrani površinskim vodama Save. U plićim dijelovima bare buja biljni svijet iza koga ostaje treset. povećanje površina pod zasadima plantažnih topola. izgradnja vikend naselja. a gubi vodu površinskim oticanjem. zapadno od Obedske bare. a južnu. Pored biljnog svijeta. U tipičnom. unutrašnju. Bara je na zapadu barom Brvenicom povezana sa većim brojem bara u aluvijalnoj ravni. nekontrolisani ribolov. prečnika do 10 m. čine obalske gredice po kojima je cijela unutrašnja strana “potkovice” dobila naziv Kupinske grede. mrtvajom. odnosno napušteno korito Save.  obezbijediti integralnu zaštitu karakterističnih staništa flore i faune.) To je sezonski plavljena površina. vr- 5 . sa močvarama. pa grebovi postaju ploveća ostrvca. koje vjetrovi i vodene struje nose po bari. “grebovi”. Obedska bara Bara predstavlja mrtvaju. Kako vodostaj raste veza korenja sa dnom slabi i na kraju se prekida. Sjevernu spoljnu granicu bare čini odsijek lesne terase visok 5 – 8 m. okruženim hrastovim.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaštita životne sredine Ovaj prostor je pod intenzivnim uticajem antropogenih faktora: meliorativnog djelovanja. isparavanjem i podzemnim oticanjem.  sve oblike turističko – rekreativnih i privrednih aktivnosti uskladiti sa prirodnim potencijalima prostora. zbog kojih je Obedska bara proglašena za Ramsar područje i Specijalni prirodni rezervat. od 9820 ha u vodoplavnoj ravnici Save. On još više doprinosi smanjenju akvatorije. zagađenja Dunava. podzemnim priticanjem i padavinama. lučnom obliku pruža se između naselja Obreža i Kupinova. Barsku vegetaciju ovde karakterišu i zelena ostrva. Prirodne vrijednosti Obedska bara je jedno od najstarijih zaštićenih područja u svetu (od 1874. U cilju zaštite i razvoja Specijalnog Rezervata prirode Gornje Podunavlje potrebno je realizovati sljedeće:  preduzimati aktivnosti koje pospješuju ili usmjeravaju prirodne i antropogene procese u cilju zadržavanja postojećih izvornih prirodnih vrijednosti. barama. vlažnim livadama. od barskog bilja i gustog spleta korijenja koje vode u nadolasku podižu sa dna.

žutarica. mali detlić. velika krastača. cvrcić potočar. zelena pupavka. zec. karas. utina . stepski soko.mala ušara. kukuvija. Vodozemci: šareni daždevnjak. orao kliktaš. vodena voluharica. vodeni orašac. čapljica. dnevni paunovac.Bogatić u Mačvi i Sremska Mitrovica u Sremu. sjenica vuga. žabljanka. divlja svinja i srna. osičar. gavčica. crnooka deverika. trčuljak. močvarna koprica. sljepić. kaćun. ribarica. gak. rukavaca. jež. kašičar. velika zelena žaba. smuk. eja močvarica. rebratica. vodeni bik. bijela roda. srednji detlić. bjelouška. linjak. veliki trstenjak.bovim i šumama topole. batokljun. testerica. šaran. lastavičar. šakal. livadski gušter. šumska žaba. rusi svračak. velika bijela čaplja. Sisari: 50 vrsta nastanjuje rezervat i neke od njih su: puh. Ribe: Ima 16 registrovanih vrsta riba i neke od njih su: crvenperka. štuka i som. divlja mačka. žuti lokvanj. lisičarka. bjelovrata muharica. poljska pešurka. zavrata. iđirot. salep. Ptice: Ukupno 220 vrsta ptica je zabilježeno unutar rezervata. dugokljuni puzić. Neke od vrsta gnjezdarica u rezervatu su: mali gnjurac. žuti voljić. zidni gušter. orao bjelorepan. grčka žaba. bukova strižibuba. 6 . sivi barski petlić. tresetišta. evropski dabar. crna roda. jastreb. mešinka. mali vranac. kukumavka. crvena čaplja. mali prelivac. barska strnadica. mali mrmoljak. velika strnadica. od Sremske Mitrovice. zelena žaba. vijoglava. crnogrla strnadica. gatalinka. velika gnojištarka. mala bijela čaplja. podunavski mrmoljak. obični cvrcić. Gmizavci: barska kornjača. vlažnih livada i šuma. seoski detlić. Biljke: oko 500 biljnih vrsta je registrovano u Rezervatu od kojih su posebno značajne: bijeli lokvanj. pčelarica. Gljive: Ima oko 180 vrsta jestivih i otrovnih gljiva i neke od njih su: Morchella vulgaris. obična češnjarka. admiral. zelena krastača. Zasavica Zasavica se nalazi nekoliko kilometara preko Save. kukavica. smukulja. crveni vilin konjic. plućnjak. crna crvenorepka. zelena žuna. zelembać. cetonia. Najveća močvara je autentičan kompleks močvara. šarka. čikov. stepski smuk. barski pjetlić. velika ćelavica. čopotac. grlica. zlatna vuga. vrganj. bodljikava kostrica. crventrbi mukač. patka njorka. Insekti: Brojne vrste su pronađene u Rezervatu do sada i neke od njih su: jelenak. kesega. evropski tvor. riđoglava patka. vidra. kuna bjelica. velika sunčanica. svitac. Cijeli kompleks Zasavice se nalazi u Mačvi i administrativno je podijeljen između dvije opštine . velika hrastova strižibuba.

paralelno korito Save je toliko dugačko da se ustvari proteže skoro do Drine. gravitaciono sa Cera. sunčanica. Ukupno 42 vrste nosorožaca je zabilježeno istraživanjem. Jovac. topola i vrba).2008. Specijalni rezervat prirode Zasavica je osnovan 1997. i rogozi Typha sp. nosorožac. Specijalni rezervat prirode Zasavica je jedan od najčuvenijih centara za očuvanje genetskih resursa domaćih životinja u Srbiji. velika gnoištarka. velika puhara. od kojih je 15 vrsta zaštićeno kao prirodne rijetkosti u Srbiji: jelenak. dok je ostala površina pod II i III stepenom zaštite. proglašena je za Ramsar područje. veliki guseničar. Krajnja sekcija. močvara je prosječno duboka 2. koja povezuje Zasavicu i Savu je kanalisana (Bogaz kanal). lokvanjić. Cjelokupan biotop uključuje također potok Batar i nekoliko drugih pritoka Zasavice i čini ekološki kompleks vode i močvarnih sistema sa fragmentima plavljenih livada i šuma. a širina joj je 50 – 300 m.5 km2. iz Drine i nekoliko tokova. testerica. žuti lokvanj. od čega je 37% pod I stepenom zaštite. Zasavica se hrani podzemnim vodama. Fosilizovano. sa fragmentima poplavnih šuma.3. iđirot. Močvara. Gljive: Više od 160 vrsta gljiva je pronađeno unutar rezervata. Ukupna zaštićena površina je 11. močvarna kopriva. Oko nje se razvila barska vegetacija. Visina močvarnog zemljišta je 76 – 82 m. Prekopac i Batar.1 km duge reke Zasavice. Područje je okruženo poljoprivrednim poljima i ostacima šume (hrast.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zasavica je nizijska močvara u vodoplavnoj ravnici Save. Površinom dominira riječni biotop. trčuljak. Većinom zaštićena površina pokriva površinske vode.5 m. koja se sastoji od nekoliko povezanih močvara pokriva površinu od 11. mali guseničar. i stavljen u I kategoriju zaštite kao zaštićeno prirodno dobro izuzetne vrijednosti. bukova strižibuba. od kojih su dvije vrste nove za teritoriju Srbije. Sporotekuća rijeka Zasavica se hrani izdanskom vodom a dubine je 2.5 km2. Neke od njih su: judino uvo. Proglašena je za značajno stanište ptica (IBA). okružen mozaikom vodenih i vlažnih ekosistema. škripavac. Rijeka sporo meandrira u i kroz močvaru. Za vrijeme normalnih vodostaja. a 31. rijeke i kanale: Zasavicu. Prirodne vrijednosti Rezervat se proteže u duž 33. To je tipična izdužena mrtvaja. Duboka Jovača i Prokopac kanal. Podolsko goveče i svinja mangulica se hrane na pašnjaku Valjevac. ali se može povećati do 10 m dubine. najviše trske Phragmites sp. šumsko pile. jasen. Insekti: do sada je više od 300 vrsta nađeno u Rezervatu.5 m. Biljke: Rezervat je dom za preko 800 biljnih vrsta od kojih su najznačajnije: bijeli lokvanj. Do sada je pronađeno 55 vrsta dnevnih leptira od kojih je 6 na Evropskoj Crvenoj Listi  . rudnjača. šumski šampinjon. lisičarka.

mali vranac. – 1974. zidni gušter.  . divlja mačka. zelembać. žuti voljić. Neke od vrsta koje su nađene u Rezervatu: lastin repak.. šarka. crnoglava žuta pliska. tj. divlja svinja. kanal. obična grmuša. Regulacija riječnog korita Begeja i drugi hidrotehnički radovi. gavčica. lastavičar. slavuj. Stari Begej – Carska Bara Područje se nalazi između Tise i Begeja. jugozapadno od Zrenjanina. patka njorka. kuna bjelica. vuga. podunavski mrmoljak. livadski gušter. sljepić. vodena voluharica. veliki kupusar. bjelogrudi jež. ribarica. jastreb. a njegov režim je kontrolisan. velika strnadica. dok njegova pufer zona pokriva 7532 ha. veliki trstenjak. ipak. kukuvija. modri prelivac. evropski tvor. zelena krastača. Ptice: Ukupno 182 vrsta je zabeleženo u Rezervatu. crna crvenorepka.i jedna na svjetskoj. glavne promjene kada je u pitanju pravac Begeja desile su se poslije iscrpnih radova u periodu 1971. obična travarka. Gmizavci: barska kornjača. Ukupna površina Specijalnog Rezervata prirode Stari Begej – Carska Bara je 1767 ha. evropski dabar. okruženo je nasipima i odvojeno od tokova Tise i Begeja. bjelouška. velika zelena žaba. zec. vodena rovčica. vrabac pokućar. kukavica. bjelorepan. ćubasta ševa. poljski vrabac. kukumavka. žiličasti kupusar. rusi svračak. gak. batokljun. Visina ove površine je 73 – 78 m. kesega i šaran su ranjive. trstenjak rogožar. senica vuga. panonska prelivalica. crvenrepka. obična češnjarka. Vodozemci: šareni daždevnjak. dugokljuni puzić. siva muharica. Ali. zelena žuna. grčka žaba. mali kupusar. stepski smuk. žutarica. seoski djetlić. žutotrbi mukač. Sisari: 50 vrsta naseljava rezervat. eja močvarica. kada je rijeka Begej presječena na 15 – om kilometru i usmjerena u novo iskopano korito. crveni vilin kojic. čikov i som rijetke. smuk.smukulja. velika krastača. mali mrmoljak. stepska trepteljka. izvedeni tokom dva prošla vijeka. Staro korito Begeja. mala bijela čaplja. šumska žaba. mala ušara (utina). dok su crnooka deverika. karas. Zasavica je jedno od najboljih mesta za posmatranje vilin konjica budući da su tamo registrovane čak 34 vrste od kojih su neke: kraljevski vilin konjic. U prošlosti niski tereni između Tise i Begeja bili su plavljeni tokom proljetnih mjeseci. Ribe: Ima 16 autohtonih i 4 unešene vrste: mrguda. čapljica. gatalinka. vidra. doveli su do značajnog smanjenja poplavnih površina i promjena u njihovoj flori i fauni. Neke od posebnih vrsta su: mali gnjurac. mali djetlić. a neke od njih su: obični puh. dužine 10 km. zelena žaba. grlica. običan crvčić.

Godine 1986. platanthera bifolia. salep. pčela. Velika raznolikost staništa uslovila je i veliku raznolikost vrsta. vodeni orašak. Prirodne vrijednosti Specijalni Rezervat Prirode Stari Begej – Carska Bara. poljskim putevima i kompleksom mikro – i mezo – reljefa. admiral. poljska pečurka. Insekti: Veliki broj vrsta je zabilježen u rezervatu. vodozemce. velika gnojištarka i velika ćelavica. barskih. nasipima. zaštićeno je zakonom kao Stari Begej Regionalni park sa Carskom Barom kao Strogim Prirodnim rezervatom. sa režimom vode koji zavisi od režima podzemnih voda i kontrolisanog režima poplavnih voda. šumskih. čopotac. slatinastih i poljoprivrednih ekosistema. Ribe: zabilježene su 24 vrste riba od kojih su neke: crvenperka. kao ostatak jedinstvene plavljene površine u nizijskom toku Begeja. zelena pupavka. karaš. ispresijecanih kanalima. iđirot. trčuljak. štuka i som. Gljive: Više od 150 vrsta gljiva je zabilježeno u rezervatu i neke od njih su: vrganj. je svjetski poznata po ornitofauni. dnevni paunovac. velika sunčanica. koje obuhvata riječno korito Starog Begeja. močvarnih. linjak. Od 1990. gavčica. čikov. kaćun. područje ukupne površine 1386 ha. ugrožene i ranjive biljke. bukova strižibuba. mali prelivac. šaran. kesega. šafranovac. velika hrastova strižibuba. mrazovac. lisičarka. usljed njegovog velikog značaja za Republiku. naučni i edukativni značaj. imajući u vidu veliki ekološki. bodljikava kostrica. Carska Bara je zaštićena zakonom 1955. a neke od njih su: jelenak. rebratica. livadskih. Strogi Prirodni Rezervat Carska Bara je na ICBP Listi Evropskih i Sjevernoameričkih močvara međunarodnog značaja. ptice i sisare. 2) Botoški rit i Farkaždinski rit.  . Marta 1996. Vlada Republike Srbije proglasila je zaštićenim ovo područje kao Specijalni Prirodni Rezervat Stari Begej – Carska Bara. ribe. Zahvaljujući toj činjenici. zavrata. stepskih. svitac.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Plavna površina na ušću Begeja u Tisu. žabljanka. testerica. koje uključuju rijetke. crveni vilin konjic.. lastin repak. Biljke: neke od najznačajnijih vrsta su: bijeli lokvanj. močvaru Carska Bara i druge periodično plavljene terene i koje ima veoma dobro očuvane izvorne prirodne vrijednosti. riječnih. žuti lokvanj. plućnjak. crnooka deverika. je karakterističan po mozaiku prostranih ribnjaka. Rezervat je proglašen za Ramsar područje. To je tipična močvarna površina podijeljena nasipom u sljedeća dva dela: 1) rečno korito Starog Begeja i močvara Carska Bara. naročito njen dio Carska Bara. sa režimom koji zavisi od podzemnih voda i količine padavina. gmizavce. kraljevski vilin konjic.

U dijelovima III stepena zaštite (600. velika bijela čaplja. kao dobro očuvanih ekosistema i staništa rijetkih vrsta. gak. a neke od njih su: vodena voluharica. divlja mačka. riđoglava patka. eja močvarica. Slano Kopovo predstavlja jednu od posljednjih očuvanih močvara na slatinastom zemljištu u Vojvodini. Zaštita životne sredine Da bi se obezbijedila efikasna očuvanost. vodeni bik. naročito onih tradicionalnih je moguć. mala bijela čaplja. 465 ha) širok opseg kontrolisanih aktivnosti. kuna bjelica. crna crvenorepka. sljepić. patka njorka. Ptice: zabilježeno je više od 240 vrsta u rezervatu. bijela roda. svako iskorištavanje. zbog velikog ekološkog. crvena čaplja. velika zelena žaba. crventrbi mukač. osičar. mali djetlić. šumska žaba. žuti voljić. mali mrmoljak. velika strnadica. sjenica vuga. Jedan od starih meandara Tise je Slano Kopovo. određene mjere zaštite su definisane za različite dijelove ovog zaštićenog područja. seoski djetlić. kukuvija. srednji djetlić. smukulja. Visina je 76.8 m. smuk. velika krastača. zec. gatalinka. batokljun. evropski tvor.7044 ha). vidra. šakal. žutarica. livadski gušter. čapljica. Neke od vrsta gnjezdarica su: mali gnjurac. izuzev u naučne i edukativne svrhe. upravljanje i racionalno korištenje. naučnog i edukativnog značaja. Sisari: više od 40 vrsta nastanjuje rezervat. zelena žuna. poboljšanje. U davnoj prošlosti. pčelarica. površina 976 ha. rusi svračak. šumska sova. 8332 ha). napuštajući prethodno korito i plaveći susjedne nizije. tj. zelena krastača. jastreb. kukumavka. veoma ograničeno korištenje (kontrolisana rekreacija. U dijelovima II stepena zaštite (371. orao kliktaš. ribarica.Vodozemci: šareni daždevnjak. zidni gušter. crvić potočar. dugokljuni puzić.6 – 86. kukavica. divlja svinja i srna. barski petlić. barska strnadica. Slano Kopovo Slano Kopovo se nalazi u sjeveroistočnom Banatu. zelena žaba. kašičar. je zabranjeno. vijoglava. Gmizavci: barska kornjača. podunavski mrmoljak. obični crvić. bjelouška. grlica. veliki trstenjak. crna roda. zelembać. u blizini Novog Bečeja i rijeke Tise. Tisa je često mijenjala svoje korito. obična češnjarka. slana jezera su unutar paleomeandara. U dijelovima I stepena zaštite (703. mali vranac. posmatranje ptica i divljih životinja) je moguće. bjelovrata muharica. zlatna vuga. lastavičar. sivi barski petlić. orao bjelorepan. 100 . jež.

Veliko Kopovo i Poštaš Kopovo dobijaju vodu direktnim prilivom atmosferske vode na njihove površine. tako da su zaštićene zakonom. koja su na ivici potpunog nestanka. već i u cijeloj Panonskoj niziji u fazi izumiranja.5 km ka istoku. ali karakteristične za Pont – Kaspijska slana zemljišta i morsku obalu. Najveći intenzitet isparavanja je u ljetnim mjesecima. već i reprezentativni primerak slanih staništa. Njegova vrednost je vidljiva kroz vrste koje se gnijezde. Zbog toga. Kad je glavna trasa kanala Dunav – Tisa – Dunav iskopana ka jugu. uostalom i činjenica da je ovo jedinstvena migraciona tačka za određene ptice selice. bila revizija i IBA površina je proširena na 2660 ha. Kako je u isto doba godine primarni minimum atmosferske vode. dok je 2000. a atipične su za Panonsku niziju. koja je ne samo u Srbiji. Sublakustrijsko hranjenje je također prisutno kroz pomenuta “oka”. Posebna karakteristika Slanog Kopova je dominantna halofitna vegetacija (biljke koje rastu prirodno na veoma slanom zemljištu). vezane za solončake i sačinjavaju ih sukulentne i u manjoj mjeri polusukulentne halofite. površina od 200 ha proglašena je kao međunarodno značajno ptičje stanište u Evropi prema IBA projektu. guske i kopnene ptice. U području Slano Kopovo je specifična slana zajednica Thero – Salicornietea.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slano Kopovo ne samo da je veoma bogato da bi se moglo ocijeniti kao centar biološkog diverziteta. Mnoge biljne vrste karakteristične za ovaj tip vegetacije danas predstavljaju prave raritete. jula 2004. hranjenje Slanog Kopova izdanskom vodom je oslabilo. Za Ramsar područje proglašeno je 22. Nema gubljenja vode oticanjem. pripadaju tipu prastarih biljaka koje su već skoro nestale iz najvećih dijelova Panonske nizije. kao. Dakle. patke. Godine 1989. Prirodne vrijednosti Hidrološke vrijednosti Funkcionisanje i opstanak područja Specijalnog rezervata prirode Slano Kopovo najviše zavisi od prisustva vode. Ovi kanali su smanjili nivo izdanske vode. a voda se gubi isparavanjem. posljedica isparavanja i deficita atmosferske vode je negativan vodeni bilans jezera. 101 . a Kikindski kanal 4. Slano Kopovo predstavlja jedno od najznačajnijih i najkarakterističnijih ptičjih staništa u Srbiji. a opstanak cijele površine je ugrožen. Slano Kopovo je posebno pogodno za ždralove. Slano Kopovo je ranije imalo mnogo povoljniji vodni režim. površinskim priticanjem vode i od podzemnih voda. Slano Kopovo se našlo na čvoru njihovih sastava.

U sjevernom dijelu više obale Kopova. vlažne i močvarne livade. vinograda. isušivanje jezera (usljed izgradnje kanala Dunav – Tisa – Dunav i vještačke brane na Tisi). muljevite i pješčane obale. pripadaju većinom jednogodišnjim. 210 vrsta ptica je zabilježeno do sada. plivajuća i potopljena vegetacija. Vrsta Suaeda pannonica je panonska endemična vrsta i nalazi se u Crvenoj knjizi flore Srbije. cenoelementi. uništavanje autohtonih staništa povremenim preoravanjem pašnjaka. Zaštita životne sredine Antropogeni faktori i prirodni procesi su oduvijek prisutni na području Slanog Kopova i u njegovoj blizini i u određenom stepenu mogu imati negativan uticaj na glavna prirodna dobra ovog područja: narušavanje vodenog bilansa. na slanim pašnjacima. Evropski stepski vuk. Fauna Slano Kopovo je svjetski poznato po bogatsvu životinjskog svijeta. Flora Biljne vrste. đubrenjem zemlje i gaženjem. Voda najviše sadrži natrijum – hlorid i natrijum – sulfat. odnosno na preliminarnom spisku kičmenjaka za Crvenu knjigu Srbije.Veliki salinitet zemljišta je uzrok velikog saliniteta jezerske vode. Oni su na spisku Crvene knjige. koje u ekstremnim slučajevima mogu biti znatne. Atmosferske vode rastvaraju so iz slanog zemljišta i ta slana voda onda otiče u jezero. nedovoljno kontrolisana upotreba hemikalija predstavlja veoma značajan problem u očuvanju ptica i drugih prirodnih vrijednosti Slanog Kopova. koliba. podizanje voćnjaka. Iako je površina ovog područja relativno mala (oko 1000 ha). Transilvanijsko – panonske endemične vrste iz Svjetske Crvene Liste Flore. 102 . nivo vode u jezeru je podložan fluktuacijama. što predstavlja 63% vrsta ptica u Vojvodini (320 vršta). Mnogi sisari registrovani u ovom području pripadaju grupi prirodnih rariteta i zaštićeni su zakonom. suhe livade. U zavisnosti od količine vode kojom se hrani i vode koja se u isto vreme gubi isparavanjem i evapotranspiracijom. sukulentnim halofitama. Suaeda maritima je na Crvenoj listi flore Srbije. Slano Kopovo je jedno od najznačajnijih i najspecifičnijih staništa ptica u Srbiji (IBA područje). Najznačajnija staništa za ptice su: otvorene vode jezera i rječica. zajedno sa Salicornia europea kao kritično ugroženi takson. voćnjaci i kultivisana polja. Registrovane vrste Slanog Kopova uključuje Plantago schwarzenbergiana. skrab. živi sigurno najznačajniji predstavnik faune na ovim prostorima. niska i nekorištena zemlja.

Ludaško jezero Aluvijalno korito Ludaškog jezera prostire se na pjeskovitom predjelu između Dunava i Tise.25 m. dok se aktivnosti u području mogu preduzimati u cilju poboljšanja statusa i prezentacije prirodnih vrijednosti bez posljedica po njihove primarne vrijednosti. 3) obezbjeđenje investicija za regulisanje i održavanje područja. uključujući i gradnju turističkih objekata. sjeverni dio obale je močvaran. zabranjeno je korištenje prirodnih resursa i svega ostalog izuzev za naučne studije i edukaciju. pored atmosferskih padavina i podzemnih izdani. na granici bačkog lesnog platoa. iako većinom ne prelazi ni dubinu od 1 m. Boge a višak vode rječica Kereš odnosi u Tisu. u jezero se ulijeva kanal Palić – Ludaš. nalazi se na teritoriji opštine Subotica. Ludaško jezero tretira se kao područje od međunarodnog zanačaja za ptice (IBA). dok je uski južni dio uronjen u les i izdiže se 3 – 4 m iznad površine vode. U području pod II stepenom zaštite ograničeno je i strogo kontrolisano korištenje prirodnih resursa. Široki. Od 1989. moguća je selektivna i ograničena upotreba prirodnih resursa i kontrolisane aktivnosti i intervencije u području.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U području pod I stepenom zaštite. njihova ekspertska i socijalna podrška. U III stepenu zaštite.5 m). sa izraženim godišnjim kolebanjem nivoa vode. Najveća dubina korita je 2. koje spada u red tipičnih eolskih panonskih jezera.5 km i površinom od 328 ha. sa dužinom od 4. Plitka voda može da bude zamrznuta i duže od 3 meseca. čak sa periodičnim presušivanjem plićih dijelova bazena. Najveći dio rezervata čini samo jezero. Ludaško jezero. kao i stručnim i naučnim institucijama. 6) uspostavljanje efikasnog sistema finansiranja. Glavne pretpostavke za ostvarivanje efikasnih mjera zaštite su: 1) obezbjeđenje bare od strane eksperata. Prije regulacije vodosistema jezero je predstavljalo ujednačeno barsko – močvarno područje sa alkalnim tipom vode. 4) rad na prijedlogu programa i planiranju dokumenata. 2) obezbjeđenje osposobljene čuvarske službe. 5) saradnja sa svim korisnicima područja. Prva pravna regulativa donijeta je 1955. Danas. sa izra- 103 . Specijalni rezervat prirode. ako su oni u skladu sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra. Kao plitko jezero (prosjek 1 m. godine kada Zavod za zaštitu prirode i naučno proučavanje prirodnih rijetkosti NR Srbije donosi rješenje o zaštiti. Rječica Kireš i vodotoci oko Čurgoa snabdijevali su jezero slatkom vodom. a ljeti se voda u jezeru zagrije čak do 30 °C. maksimalna dubina 2. niski. alkalnog tipa vode (slatina). ili su povezani sa prenesenim tradicionalnim značenjima industrijskih aktivnosti i stanovanja.

nadmorske visine oko 1200 m nagnuta je 5% prema sjeveru i sjeveroistoku. Nacionalni park je osnovan zakonom kojeg je donijela Skupština SR Srbije 13. Druga. Soviljačka pećina. Pećina u dolini Bulibanovca. Pećina na Točkovici. Druga zona rezervata može da zadovolji potrebe za odmorom i sportskim ribolovom. Geografski prostor Parka podrazumijeva planinu Taru. Najstrože su zaštićeni sjeveroistočni dijelovi jezera gde se boravak ljudi dozvoljava isključivo u cilju naučnih istraživanja. Nacionalni park Tara zauzima površinu od 19175 ha. održavanje starih salaša). jula 1981. ima izrazito kanjonski karakter. kanjon Drine sa Perućcem i okolinu Bajine Bašte. a sa juga i jugoistoka planinom Zlatiborom i dolinom Đetinje. Nacionalni park Tara Tara se nalazi u zapadnom dijelu Srbije. One obiluju brzacima. Upravljanje prirodnim dobrom povjereno je Javnom preduzeću Palić – Ludaš. među kojima dominira dolina Drine. Lji- 104 . Njegovom proglašenju prethodila su vrlo obimna istraživanja koja su trajala čitave dvije decenije (od 1960. od čega je oko 13000 ha šumskih kompleksa. Gornja pećina. ima nadmorsku visinu od 1000 m. u saradnji sa zavodom za zaštitu prirode i Ministarstvom za zaštitu životne sredine. Crni vrh. spada u eutrofne vode.). U skladu sa stepenom zaštićenosti pojedinih dijelova ograničavaju se i ljudske aktivnosti. Obje površi su ispresijecane riječnim dolinama klisurastog karaktera. Bezimena pećina. dok Beli Rzav. rezervat obuhvata i okolna močvarna područja. Milinova pećina. Prirodne vrijednosti Osnovu planine čine dvije površi. obrađivanje zemljišta. Osim samog jezera. vodopadima i slapovima. Za rekreaciju služi treća zona. U ovoj zoni su dozvoljeni tradicionalni vidovi korištenja prostora (ispaša. u kojoj se predviđa razvijanje ekološkog i seoskog turizma.ženom bioprodukcijom. Zaravnjena je i pruža se preko lokaliteta Kaluđerske bare. kod sela Zaovina. sa debelim organskim muljnim naslagama. Derventa. niža. Stolac. Uz to. koja je u kanjonskom dijelu oivičena strmim stranama visine 800 – 1000 m. Zvijezdu. visoki stepen atraktivnosti posjeduju doline rijeka koje čine pritoke Drine – Brusnica. Viša. Rača i Beli Rzav. Posebnu kuriozitetnu vrijednost morfološkog karaktera na Tari imaju speleološki objekti izraženi u vidu pećina i jama različite varijetetne izraženosti: Perućačka ili Vidojevačka pećina. Sa zapada i jugozapada graniči se dolinom Drine.

Ponor u Mitrovcu i dr. Najveći izvori se pojavljuju na kontaktu škriljaca i krečnjaka u podinskom delu Zvijezde i Tare. Drugom hidrografskom objektu ovog tipa pripada i alkalno – termalno vrelo Laćevac. Mali i Veliki skakavac na rijeci Rzavu i mnogobrojni slapovi na Rzavu. Jama u Krnjoj jeli. gde su trijaski krečnjaci najviše spušteni. Bele vode. ima rijetke izvore: Mitrovac. Zaboj. Vrelo je uglavnom stalno. Kuriozitetne atribute posjeduje reka Godina. Zvekara u uvali Velika livada. Ima ih mahom na sjevernom dijelu planine. Tok čini ujedno stanište pastrmke.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ljačka pećina. Biogeografske vrijednosti Na Tari postoji sistem zonalno raspoređenih biljnih zajednica. Hidrografske vrijednosti Oko 12 km uzvodno od Bajine Bašte nalazi se akumulaciono jezero Perućac. Najviša tačka Nacionalnog parka je Kozji rid sa nadmorskom visinom od 1591 m. Od dolinskih. Ona izvire pod strmim padinama Tare u vidu snažnog vrela velike izdašnosti (300 l/s). na kontaktu škriljaca i krečnjaka na visini 580 m. Zvekara kod Sovljanskog vrela. ali se s vremena na vrijeme pojavljuju pauze u njegovoj aktivnosti. Vrela se javljaju kao kraška i dolinska. Kaluđerske bare i dr. Osim izvora na Tari se javljaju i vrela. Najznačajnije je Perućačko vrelo. Među njima poseban značaj imaju vodopadi u Perućcu pod Tarom. Leži ispod Sokoline u visini 700 – 750 m. koja je pretežno bezvodna. Visina vrela je 265 m. Uz jezero je vezan kuriozitet Perućačke reke. Derventi i Rači. Pruža mogućnost upražnjavanja svih sportova na vodi. Vasića ponor. Izbija na desnoj strani Rače na 100 m od njenog glavnog vrela. kao i u izvorišnom delu Belog Rzava. a prosječan kapacitet iznosi 300 l/s. Krečnjačka površina Tare. Među ovim izvorima poznati su Poljana i Ljubašaka voda. Najviša granica na kojoj se javljaju izvori je na sjevernom odsijeku Tare. odnosno travnjaka pokrivenih livadskim cvijećem i najprije listopadnih a potom i četinar- 105 . od kojeg nastaje čitava rijeka. Ciganska jama. najkraće rijeke u Srbiji. Bukova voda. Posebnu turističku vrijednost čine vodopadi i slapovi u vodenim tokovima Parka. najveće je vrelo Rače. Sekulića vode. Karakterišu se ujednačenim proticanjem. Zvekara na Mekotama. predstavlja kratak nastavak vodopada. svojom dužinom od svega 365 m.

divlja svinja i srna. To se odnosi na Pančićevu omoriku. pećina Topla peć u lokalitetu Zvezda. Od ribljeg sveta. Ukupna površina rezervata iznosi 1791.08 ha. ugroženost. Status strogih prirodnih rezervata imaju sljedeće prirodne cjeline: Kanjon Brusnice. veliki tetrijeb i šumska šljuka. zmijar. od kojih neki primjerci dostižu visinu i do 25 m. jazavac. kao što su pastrmka.. Na Tari je značajno prisustvo vrsta ptica koje su u drugim dijelovima Srbije mjestimično ili sasvim iščezle. losos i lipljan. O bogatstvu flore svjedoči činjenica da ona po broju vrsta čini gotovo 1/3 flore teritorije Srbije. Pod Gorušicom. crni i bijeli bor. U rijeci Drini nalazi se vrsta mladice Huko huko. Jabučica – sklopovi. kuna bjelica. soko. Posebnu vrijednost imaju životinje koje su u drugim dijelovima Evrope rijetke ili su sasvim iščezle. u okviru kojih ulazi i Pančićeva omorika. grupa stabala na lokalitetima Pod golim drvetom. Posebne prirodne vrijednosti U okviru prostora Nacionalnog parka postoje posebne prirodne vrijednosti koje su različito kategorisane s obzirom na značaj. na planini značajno mjesto zauzimaju vrlo stari primjerci tise. posebno su značajne kvalitetnije vrste. Velike livade. lisica. Crni vrh i Tara. U spomenike prirode u Nacionalnom parku spadaju: Prirodni memorijalni spomenik Borovo brdo. tisu. Bilo. jama u Čučkovini. Pošto ova biljka ima niz značajnih specifičnosti. Među njima posebnu vrijednost imaju: suri orao. Crni vrh. jelu i smrču.02 ha) je Zvijezda i nalazi se u gotovo nepristupačnom kanjonskom dijelu planine. kuna zlatica.skih šuma. Ljuti Brijeg i Crvena stena. Otkrio ju je Josip Pančić 1877. Od tada je postala predmet interesovanja naučnika i ljubitelja prirode. Klisura Rača. Postoji devet strogih prirodnih rezervata u kojima je dozvoljena naučno – istraživačka aktivnost i to samo ona koja nije u stanju da naruši prirodnu ravnotežu takvih prostora. divlja mačka. U ovom Nacionalnom parku su zastupljene dobro očuvane oaze četinara od kojih neke predstavljaju posebne vrijednosti. tako da imaju veliki naučni značaj. Podijeljena je u više cjelina: Zvijezda. Zvezda. Crveni potok. Račanska Šljivovica. zvekara u Mekotama i Velikoj liva- 106 . godine. Aluška planina i pojedinačna stabla na lokalitetima Omar. najstariji endemo – reliktni predstavnik ove planine. mogućnost turističkog iskorištavanja i slično. Klisura Dervente. Značajno je i prisustvo lovne divljači: zec. koja nije registrovana na drugim mjestima u svetu. Osim Pančićeve omorike. Najveći prirodni rezervat je (1681. pećina u Šljivovici. Tara raspolaže i bogatstvom divljači. stavljena je pod zaštitu. Smiljevo brdo i dr.

pripremu Plana upravljanja riječnim slivom i njegovog Programa mjera. U okviru druge grupe najotrovnija je zelena pupavka. božikovina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja di. tehničke i pravne informacije o položaju. dok druge još ostaju nezaštićene. imaju dobar ukus i visoku hranljivu vrijednost zbog čega se pripremaju i služe u restoranima kao posebni specijaliteti. Karaklijski Rzav. naročito u prevenciji poplava. Ima nekoliko površina duž Dunava koje bi trebalo istražiti u pogle- 10 . Od jestivih. paprat rebrača. bukovača i dr. Zaključci i rezultati 80% istorijskih vodoplavnih ravnica na velikim rijekama u slivu Dunava je izgubljeno posljednjih 150 godina. Njeno prirodno stanište je u klisuri Dervente. šumski vrganj. reduša. zlatan. Među njima su od posebnog značaja: rudnjača. hranjenju podzemnih voda. Vlažna staništa u slivu Dunava imaju važnu ulogu u hidrološkim procesima. Među njima treba pomenuti fenomen da u pojedinim životnim zajednicama opstaju zajedno vrste koje na drugim mjestima i pod drugim uslovima ne mogu da opstanu. kao i za staništa i diverzitet vrsta. Neke od preostalih površina imaju određeni status zaštite u nacionalnim i međunarodnim zakonskim regulativama. Inventar zaštićenih površina daje geografske. smrčak. božur. U šumskim kompleksima raste 250 jestivih i tri otrovne pečurke. kao i novih infrastrukturnih projekata. mečja. endemična. lisičara. Od drugih biljaka posebnu vrijednost imaju jeremičak. Na Tari se sreću i drugi rijetki ili izuzetni prirodni fenomeni. Baturski Rzav i Rača. ponor na Mitrovcu. termalni izvor Lađevska vrela. vodopad Skakavac na Karaklijskom Rzavu. U grupu posebnih prirodnih vrednosti – derventanski različak. Sliv Dunava sadrži veliku raznovrsnost vlažnih staništa. leska. vrlo atraktivna biljka ljubičastih cvjetova. Derventa. Za sada. karakteristikama i značaju svake zaštićene površine u bazenu Dunava. ima nezaštićenih površina duž Dunava za očuvanje ekonomski značajnih vrsta. npr. To je značajna osnovna informacija za. odnosno proučen znatan dio podzemne flore. crna čemerika. Na ovom prostoru je do sada sistematski registrovan. plava i žuta lincura. proizvodnje hidroenergije i poljoprivrede. Mnoga od njih već imaju status zaštićenih površina po zakonu EU i globalnih konvencija. jarčić. Mnoga od vlažnih staništa u slivu Dunava su pod pritiskom plovidbe. Razvoj inventara zaštićenih područja za zaštitu vrsta i staništa je u toku. vodeni tokovi Brusnica.

Novi Sad. Kancеlаriја u SCG. Turizam i zaštita. Gаvrilоvić. Fizičko – geografski problemi Bačke. B. Prirodno – matematički fakultet. (1978. 43. 10 . (1975. Austriа. Оpštinа Bеčеј. Nоvi Sаd. Dеpаrtmаn zа hеmiјu. Grupа аutоrа (2005.). Nоvi Sаd. Rеgiоnаlni Cеntаr zа živоtnu srеdinu zа Cеntrаlnu i Istоčnu Еvrоpu.). Rеkе Srbiје. Vienna.). Lj. Zаvоd zа udžbеnikе i nаstаvnа srеdstvа. Bеоgrаd. ICPDR.). Univerzitet u Novom Sadu. i Dukić D. SANU. Bаčkа. Beograd Bukurоv.). Literatura Bukurov. Rеfеrеntni mоnitоring hеmiјskоg kvаlitеtа pоvršinskih vоdа Vојvоdinе zа 2005.du njihovih potencijala kao zaštićenih površina na osnovu zakonske regulative zaštite prirode. Group of authors (2005. (2002. Grupа аutоrа (2005. Lоkаlni еkоlоški аkciоni plаn Bеčеј. gоdinu. Bеčеј.). Grupa autora (2000. Institut za geografiju.). PMF. B. Bеоgrаd. knj. Bаnаt i Srеm. The Danube River Basin District.

Floodplain forests. The other protected areas are Nature Reserve Slano Kopovo with salt water pool surrounded with seasonally wet halophillous meadows. Introduction 10 . and Ukraine) with a size of approximately 600. Bulgaria. lake shores and other wetlands are essential components in the Danube River Basin’s biodiversity and hydrology. bush and forest ecosystems is characterised by a high biodiversity and significant number of threatened. deltas. swamp. They are also a mosaic of protected areas including Ramsar sites. The Danube River Basin extends into five of the eight Biogeographical Regions of Europe: the Alpine. the Pannonic. Romania. the Continental. floodplain corridors. Each of these shows characteristic wetlands.000 ha. endemic and relict species. as well as Ludasko jezero Ramsar Site. The wetland complex of Gornje Podunavlje lies opposite Kopacki rit. with 19. rare. Serbia and Montenegro. the Steppic and the Black Sea Region. and Bosnia i Herzegovina. The Sava wetlands extend through Croatia.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROTECTED AREAS IN THE DANUBE RIVER BAISIN DISTRICT IN SERBIA This paper describes protected areas in the Danube River Basin District. Zasavica with floodplain habitats also belongs to this complex. others not. A major wetland complex for Europe is the Lower Danube wetlands (Serbia. marshlands. meadows. in particular wetlands. the Stari Begej-Carska Bara Ramsar Site at the confluence of the Begej and the Tisza River is the most valuable wetland area.000 ha.648 ha of floodplain habitats. Obedska Bara is the largest wetland in Serbia within this system and has an extent of more than 30. Moldova. On the lower Tisza. marsh. This spatially and ecologically unique complex with its mosaic of water. some of them are protected.

standard methods for water and aquatic plants. that affect protected areas overall statement. This is important basic information e. detection. Conclusions and results 80% of the historical floodplain on the large rivers of the Danube River Basin has been lost during the last 150 years. World Heritage Site (Srebrno Lake). technical and legal information on the situation. research of existing documentation. In the Drina River Basin is National park Tara. to establish existing statement in accordance with Water Framework Directive.g. Methodology The methodology is adjusted with thema. Cabinet methods used in this research are: analysis and synthesis of environmental elements.Nature Reserves (Koviljsko – Petrovaradinski rit). task and aim of research. character and relevance of each protected area in the Danube River Basin. Field work contains following methods: analysis of environmental elements. Some of the remaining areas have either received protection status under different national or international legislation while others still remain unprotected. to proposed measures for improvement existing statement and adjust with the very same document. decryption method. that contains mountains with gorge valleys. GIS in terms of technology of spatial data processing. 110 . hydropower and agriculture as well as from new infrastructure projects. Different research methods as field work as cabinet work will be used. Many of the Danube basin wetlands are under pressure through navigation. with area of 19 175 ha. elements quatification. The inventory of protected areas can give geographical. Aims The aim is an understanding connections between numerous factors of environmental elements. for preparing the River Basin Management Plan and its Programme of Measures. mathematical – statistical data processing.

The development of an inventory of protected areas for species and habitat protection is well under way. 111 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Wetlands in the Danube River Basin play an important role in hydrological processes. At present. Many of them have already been designated as protected areas under EU law and under global conventions. recharging of groundwater as well as for habitat and species diversity. The DRB still contains a large variety of important wetlands. there are no protected areas along the Danube for the conservation of economically important species. Still. which should be explored with regard to their potential as protected areas under the nature protection legislation. in particular in flood prevention. there are some areas along the Danube.

.

iucneurope. a ima biološku važnost zbog svoje izvanredne biološke i krajobrazne raznolikosti. a izabrana je kao središnje područje u Strategiji paneuropske biološke i krajobrazne raznolikosti (PEBLDS) Vijeća Europe.org Boris Erg. čineći granicu sa Slovenijom u dužini od 2 km. Ukupna dužina Save od izvora u Sloveniji do ušća u rijeku Dunav u Srbiji iznosi 945 km. voditelj projekta. Najvažnije karakteristike krajolika nalaze se u središnjem dijelu porječja Save s mozaikom prirodnih plavnih ravnica i kulturnih krajolika formiranih tradicionalnim načinima korištenja zemlje tipičnim za riječne doline središnje Europe u prošlosti.org 113 .erg@iucn. direktor projekta. Srbija. Projekt Da bi se osigurala integracija zaštite ekoloških vrijednosti duž Save u upravljanje rijekom Savom. IUCN Ured za JI Europu. Sava je jedinstveni primjer rijeke čiji je plavni pojas još uvijek netaknut. a s Bosnom i Hercegovinom u dužini od 311 km.org. Srbija. To je područje velikog kompleksa aluvijalnih riječnih močvara u slivu rijeke Dunava i najvećih ravničarskih šuma. Beograd. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) i Wageningen International (WI) uz tehničku podršku Orbicona (DK) zajednički su ini1 2 Joerg Lohmann. http://www. Dužinom od 562 km protječe kroz Hrvatsku. http://www. Zagovornici očuvanja prirode i znanstvenici smatraju rijeku Savu jednim od “krunskih dragulja“ europske prirode.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI PLAVNOG POJASA RIJEKE SAVE Joerg Lohmann Boris Erg2 Rijeka Sava Rijeka Sava je drugi po veličini pritok Dunava.iucneurope.lohmann@iucn. IUCN Ured za JI Europu. E-mail: joerg. Beograd. što potpomaže ublažavanje poplava i biološku raznolikost. E-mail: boris.org.

zaštitu i upravljanje biološkom raznolikosti te kontrolu poplava. Međunarodni podnosilac projekta odgovoran za izvedbu projekta je Regionalni ured IUCN-a za Europu. Državni institut za zaštitu prirode Hrvatske. Dodatni stručni doprinos dat će Institut Republike Slovenije za zaštitu prirode. izvršit će se popis biološke raznolikosti duž rijeke Save s posebnim fokusom na uočavanje postojanja tipova staništa i vrsta 114 . Bonska konvencija. Predloženi projekt će demonstrirati inovativne programe zaštite i upravljanja koji nastoje kombinirati praksu održivog korištenja zemljišta. zaštite i upravljaju plavnim područjima od važnosti za krajolik i biološku raznolikost primjenjujući kriterije Direktive o pticama i staništima. označe i upravljaju biološkom i pejsažnom raznolikošću duž Save kao i da provedu EU Direktive o pticama i staništima. Srbiji i Sloveniji da: odrede. Institut za očuvanje prirode Srbije – pružiti važne stručne inpute za projekt svojim sudjelovanjem u radnim skupinama projekta i obuci. Poljoprivredni institut Republike Srpske. Donatori i partneri Projekt financijski potpomažu Program za treće zemlje LIFE i Švicarska agencija za razvitak i suradnju. Konvencija o biološkoj raznolikosti). dok će partnerske institucije iz zemalja uz rijeku Savu – Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu. Projekt će potpomoći izradu priručnika za tumačenje vrsta staništa prema EU Natura 2000 relevantnih za rijeku Savu kako bi se zadovoljili uvjeti EU kad se budu birala mjesta za ekološku mrežu. i da podignu svijest o potrebi zaštite i upravljanja jedinstvenog krajolika i biološke raznolikosti uz rijeku Savu putem prekogranične suradnje. Da bi se izradila biološka mreža. a što će ujedno biti i državni i regionalni doprinos relevantnim konvencijama (Bernska konvencija. izrade koherentnu prekograničnu ekološku mrežu sržnih područja. uvedu praksu korištenja zemljišta koja će podupirati zaštitu krajolika i biološku raznolikost. Kroz cijeli projekt IUCN će zajedno s WI biti odgovoran za upravljanje projektom.cirali projekt Zaštite biološke raznovrsnosti poplavnih područja porječja Save u cilju pomoći zemljama u porječju Save da identificiraju. Ciljevi i aktivnosti Sveukupni cilj projekta jest zaštita i upravljanje jedinstvenim krajolikom i biološkom raznolikosti duž rijeke Save putem pružanja pomoći Bosni i Hercegovini. Hrvatskoj. tampon zona i koridora.

postići podizanjem svijesti o ulozi koju plavna područja Save igraju u zaštiti biološke raznolikosti od europske važnosti kao i o važnoj ulozi koju plavna područja igraju u ublažavanju poplava. Hrvatska. koje je vjekovima oblikovalo ovo područje. projekt će utvrditi prijetnje po biološku raznolikost plavnih područja i definirati sadašnje stanje očuvanosti postojećih tipova staništa i vrsta prema Natura 2000 uočenih duž rijeke Save.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja navedenih u aneksu EU Direktive o pticama i staništima. Očuvanje specifičnog krajolika i biološke raznolikosti podrazumijeva održavanje znatnijih površina pod pašnjacima za ispašu stoke. Pojačana suradnja između okolišnog sektora i vodoprivrednog sektora u svakoj od zemalja jedan je od glavnih ciljeva ovoga projekta. između ostalog. 115 . To će se. Strukturu i procedure baze podataka GIS trebaju uskladiti i uzajamno koristiti Bosna i Hercegovina. upravljanju i razmjeni podataka o ekološkoj mreži kako kroz jačanje kapaciteta tako i razvoj baze podataka GIS (Geografski informacijski sustav). Ovaj će projekt pomoći odgovornim vlastima i znanstvenim ustanovama u rukovanju. Srbija i Slovenija. Obuka i aktivnosti na jačanju kapaciteta pomoći će zemljama da provedu Direktive o pticama i staništima i druge relevantne međunarodne konvencije o zaštiti i održivoj upotrebi biološke raznovrsnosti. kao i ocjena već postojećih sustava zaštićenih područja u zemljama kroz koje protječe Sava. Od izuzetne je važnosti postići javnu i političku podršku za zaštitu i upravljanje prekograničnom ekološkom mrežom duž rijeke Save. Osim toga. Specifične značajke biološke raznovrsnosti plavnog područja Save izravno su povezane s tradicionalnim korištenjem zemljišta za ispašu domaćih životinja. što će omogućiti lokalnim zajednicama da održe praksu tradicionalno ekstenzivne poljoprivrede. a u isto vrijeme osigurati dovoljno prihoda za poljoprivrednike uz rijeku Savu. Izazov s kojim se projekt susreće jest kako održati ove aktivnosti vezane za ispašu.

.

II. STRATEŠKI DOKUMENTI ZAŠTITE PRIRODE 11 .

.

Direktivu o staništima i Direktivu o zaštiti divljih ptica. prirodnim resursima i integralnim prirodnim vrijednostima je nefunkcionalan. Na nivou Bosne i Hercegovine ne postoji stručna institucija odgovorna za pita1 2 Tomislav Lukić. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 11 . unatoč nizu vrijednosti. zakon Distrikta Brčko i kantonalni zakoni u Federaciji BiH. Zakon o zaštiti prirode u Federaciji BiH.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZAŠTITE PRIRODE U BOSNI I HERCEGOVINI Tomislav Lukić Azra Korać-Mehmedović2 Sažetak Zakonski okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini čine entitetski zakoni zaštite prirode. karakteriše i neprimjerenost bosanskohercegovačkim prilikama. Doneseni zakoni o zaštiti prirode za osnovu imaju legislativu Evropske unije . građevinarstvo i ekologiju (Republika Srpska). kaoi izuzetno složen proces implementacije temeljnih odredbi. Institucionalni okvir efikasne zaštite i upravljanja biološkom raznolikošču. urbanizam. Zakonom o ministarstvima u Bosni i Hercegovini odgovornost za okolišna pitanja na državnom nivou snosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. dok u Distriktu Brčko ovu aktivnost provode službe komunalnog sektora i sektora poljoprivrede i šumarstva. Upravljanje biološkom raznolikošću je u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma (Federacija BiH) i Ministarstva za prostorno uređenje. Federalno ministarstvo okoliša i turizma Azra Korać-Mehmedović.

biodiverzitet. zaštita i očuvanje okoliša Bosne i Hercegovine. priroda. zakonima definisanih faktora. a za šta je. te Statutom Distrikta Brčko. putem Sektora za komunalne djelatnosti i Sektora za poljoprivredu i šumarstvo. institucionalni okvir. segment zaštite prirode djelimično pokrivaju i druga ministarstva. direktive Evropske unije. Glave III Ustava ovog Entiteta.c. Kada je riječ o Federaciji Bosne i Hercegovine. prema Zakonu o ministarstvima i upravi Bosne i Hercegovine.Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Republike Srpske. u okviru svojih organizacionih struktura. odnosno njenih administrativnih cjelina (Entiteti i Distrikt Brčko) zagarantovani su i regulisani entitetskim ustavima . dok u Distriktu Brčko politika zaštite okoliša i prirode je u direktnoj nadležnosti Vlade Distrikta. Aneksa 4 Dejtonskog Sporazuma. Tretiranje okolišne problematike na nivou države Bosne i Hercegovine ogleda se jedino kroz sklapanje i izvršavanje međunarodnih okolišnih obaveza od strane Bosne i Hercegovine.nja evaluacije i reevaluacije prirodnih vrijednosti i naslijeđa. 120 . zasebnim ili koordiniranim nadležnostima relevantnih organa Federalne Vlade i vlada kantona. te na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine prema kome direktno upravljanje okolišem i prirodom nije institucionalizovano na nivou države. te razvoja zakonodavnog i institucionalnog okvira za održivo upravljanje njima. Uvod Polazeći od odredaba člana III 2. Federalno ministarstvo okoliša i turizma snosi najveće odgovornosti vezane za upravljanje okolišem i prirodom na nivou Federacije BiH. ekološka politika i iskorištavanje prirodnih bogatstava su. To znači da vlade Entiteta. uz član 3. imaju ministarstva koja se bave problematikom okoliša i prirode. Uz Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva. u skladu sa članom 2. dok niži nivoi odgovornosti upravljanja okolišem i prirodom u Federaciji BiH leže na kantonalnim ministarstvima nadležnim za poslove okoliša. međunarodni ugovori. u zavisnosti od različitih. Ključne riječi: zakonska regulativa. u zajedničkim. odgovorno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (u saradnji sa nadležnim entitetskim ministarstvima). prema kome će “entiteti osigurati sigurnu i zaštićenu sredinu za sve osobe u svojim jurisdikcijama”.

Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija. 1971.)3. Zakonodavni okvir zaštite prirode 1. Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja (Barcelona. geografsku distribuciju bioloških resursa. te identifikovane postojeće i potencijalne negativne tendencije. Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). To znači da na nivou Bosne i Hercegovine nema ni državnog ministarstva u čijoj je izravnoj nadležnosti politika zaštite i upravljanja okolišem i prirodom. kao ni odgovarajućih institucija koje vrše poslove i zadatke koji su u direktnoj funkciji djelatnosti tog ministarstva. 1992. ni državnog zakona koji omogućuje provođenje te politike. 121 . 1972. Konvencija o pristupu informacijama.).       3 Obzirom da je Bosna i Hercegovina članica Konvencje o biološkoj raznolikosti od 2002. Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (Geneva.(Washington. Međutim. 1998. Fedralno ministarstvo okoliša i turizma. 1973. 1979.). Taj pravni okvir za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini čine: a) međunarodni ugovori i drugi međunarodni propisi iz područja zaštite prirode:   Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro. Pravni okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini Kako je već u uvodnom poglavlju istaknuto.).Ramsar. Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz. godine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja I. 1976. i kao cjelovita država i preko svojih administrativnih formacija (Entiteti i Distrikt Brčko). iniciralo je izradu Strategije Bosne i Hercegovine za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti za period od 2008-2015. To je kompleksan dokument. dužna pridržavati i provoditi ga. prema Ustavu Bosne i Hercegovine zaštita i očuvanje okoliša nisu regulisani zakonskim i institucionalnim instrumentima na nivou cijele države na način kako je to ustrojeno u Entitetima. to ne znači da u Bosni i Hercegovini ne postoji nikakav pravni okvir iz domena zaštite prirode koga se ona.).) – očekuje se objavljivanje u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u okolišu (Aarhus. 1982. kao Nacionalni fokalni predstavnik (NFP-National Focal Point) za implementaciju ove Konvencije.). Konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern.). koji sadrži savremenu i cjelovitu procjenu stanja i stepena biološke raznolikosti.

podzakonski akti doneseni na osnovu njega. 50/04). Zakon o zaštiti novih sorti bilja (“Službeni glasnik BiH”. (Vašington.  Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern. među kojima treba posebno istaći sljedeće:  Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro. Zakon o hrani (“Službeni glasnik BiH”. 03/05). kroz čitav niz jasno definis anih mjera i aktivnosti. 2000.  Direktivu o očuvanju staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (92/43/ EEC). Zakon o farmaceutskim sredstvima (“Službeni glasnik BiH”. godine (“Službene novine Federacije BiH”.) . 34/02). Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka (“Službeni glasnik BiH”. 33/03). te međunarodne konvencije i protokoli. br. Ugovor o uspostavi Energetske zajednice između Evropske zajednice i zemalja Balkana. 1973). zaštite i održivog razvoja svih komponenti prirode. Cilj izrade i donošenja navedenog Zakona je bila neophodnost da se. 1979). 23/03). br. Zakon o zaštiti zdravlja bilja (“Službeni glasnik BiH”. 49/04). Zakon o mineralnim đubrivima (“Sužbeni glasnik BiH”.CITES. br. Osnov za izradu Zakona o zaštiti prirode bili su brojni propisi Evropske Unije. 122 . br. Zakon o veterinarstvu (“Službeni glasnik BiH“. 09/06). Protokol o biološkoj sigurnosti-Kartagena protokol (Montreal. 46/04). 1992). br. Zakonski okvir zaštite prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine Zakonski okvir zaštite prirode u Federaciji BiH čini Zakon o zaštiti prirode koji je stupio na snagu 2003. br. obezbijede uslovi i načini obnove.  b) državni zakoni koji su u funkciji zaštite prirode:        2. među kojima je i Bosna i Hercegovina (“Službeni glasnik BiH“. br. br. te kantonalni zakoni usklađeni sa njim. br.prvi Protokol Konvencije o biološkoj raznolikosti. 46/04).  Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune . očekuje se odluka Predsjedništva BiH o ratifikaciji.

također.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Direktivu o očuvanju divljih ptica (79/409/EEC).  nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode. Bjelašnica. donesen je Zakon o Nacionalnom parku “Una” (“Službene novine Federacije BiH”. prirodnih i kulturnih resursa.  opšte i posebne mjere za zaštitu prirode. nalaže izrada i donošenje posebnog zakona kojim se područje proglašava zaštićenim u nekoj od kategorija zaštite. Dosadašnja implementacija Zakona o zaštiti prirode očituje se u sljedećem: A/ Zakoni o proglašenju područja zaštićenim U skladu sa procedurom usvajanja i donošenja koju predmetni Zakon o zaštiti prirode također propisuje. 44/08). Treskavica i kanjon rijeke Rakitnice (Visočica)”. određeno radi zaštite i održavanja biološke raznolikosti. 123 . dok je Zakon o Nacionalnom parku “Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran” u proceduri donošenja.  izradu i donošenje podzakonskih akata. priobalnih područja i rekreacije. 4 Zaštićeno područje je dio kopna i/ili mora. prirodnih područja. zaštite i održivog razvoja pejzaža. minerala i fosila i drugih komponenti prirode. životinja i njihovih staništa. biljaka. Zaštićena područja su: • Zaštićena prirodna područja ustanovljena u naučne svrhe ili radi zaštite divljine. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je. kojima se. između ostalih:  definišu kategorije zaštićenih područja u skladu sa IUCN kategorizacijom.  Kategorizaciju zaštićenih područja IUCN-a iz 1994. kako bi isti bio stavljen u zakonsku proceduru usvajanja i donošenja. propisuju mjere upravljanja i uspostavljanje nadležnog tijela za provođenje mjera upravljanja    informacioni sistem. br.  izradu i donošenje Federalne strategije zaštite prirode. Predmetni Zakon propisuje sljedeće:  uslove i načine obnove.  finansiranje zaštite prirode. • Zaštićeni pejzaži ustanovljeni u svrhu očuvanja kopnenih pejzaža. godine4.  nadzor i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica. poduzelo aktivnosti na izradi prednacrta Zakona o Nacionalnom parku “Igman. • Nacionalni parkovi ustanovljeni u svrhu zaštite ekosistema i rekreacije. • Spomenici prirode ustanovljeni u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih karakteristika.

nakon čega će biti dostavljena Parlamentu Federacije BiH na usvajanje i donošenje. 69/06)  Pravilnik o uslovima pristupa zaštićenom području (“Službene novine Federacije BiH“. Strategija je dio Federalne strategije zaštite okoliša i donosi se na period od deset godina (2008 – 2018). 46/05)  Pravilnik o načinu izrade plana upravljanja zaštićenim područjima (“Službene novine Federacije BiH“. a odnose se. br. Nacrt Federalne strategije zaštite okoliša je utvrdila Vlada Federacije BiH.  nepostojanje krovnog zakona o upravljanju prirodom Bosne i Hercegovine s ciljem i mehanizmima implementacije Konvencije o biološkoj raznolikosti na nacionalnom nivou. od čega ih je do sada doneseno šest. br. a u proceduri donošenja je:  Uredba Natura 2000. ili čak onemogućuju njegovu punu implementaciju su daleko brojniji. 69/06). I pored toga što je određeni set propisa Zakona o zaštiti prirode do sada implementiran. 46/05)  Pravilnik o uspostavljanju sistema praćenja namjernog držanja i ubijanja zaštićenih životinja (“Službene novine Federacije BiH“.  nedostatak stručnih institucija na državnom i federalnom nivou. 65/06)  Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra zaštićenih područja (“Službene novine Federacije BiH“. br. i to:  Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zaštitu prirode i vršenje monitoringa (“Službene novine Federacije BiH“. C/ Fedralna strategija zaštite prirode Zakonom o zaštiti prirode propisana je izrada i donošenje Federalne strategije zaštite prirode kojom će se utvrditi politika zaštite prirode. kratki opis stanja prirode. br. br. odrediti zadaci zaštite prirode i zaštite biološke raznolikosti. prije svega na:  izrazito nizak stepen usklađenosti sa EU legislativom. U Strategiji zaštite prirode data su načela i smjernice. br. te osigurati nadzor i zaštita drugih dijelova prirodnog naslijeđa. 124 .B/ Podzakonski akti Zakonom je propisana izrada i donošenje sedam podzakonskih akata. te ciljevi i mjere sa Akcionim planom. problemi koji otežavaju. 65/06)  Pravilnik o novim mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se spriječio značajan negativan uticaj na životinjske vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem (“Službene novine Federacije BiH“.

uz ugradnju odredaba EU legislative. 30/90)  Zakon o slatkovodnom ribarstvu (“Službene novine Federacije BiH“. kao i amandmani Direktive 81/854 EEC.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  neusklađenost Strategije razvoja Bosne i Hercegovine sa ekoturističkim i ekonomskim potencijalima. 2724/2000. br. 29/03))  Zakon o lovstvu (“Službeni list SR BiH“. br. 20/02. 252/2005 i 1332/2005. 33/03)  Zakon o fondu za zaštitu okoliša F BiH (“Službene novine Federacije BiH”. br. 2214/98. 94/24/EC. inovirala i ojačala zaštita bio i geobaštine. te omogućilo institucionalno jačanje u sektoru zaštite prirode. 2476/2001. 64/04)  Zakon o sjemenu i sadnom materijalu (“Službene novine Federacije BiH“. 91/244/EEC. br. 97/49/ EC i Regulativa (EC) 807/2003  Habitat direktiva (92/43/EEC) i amandmani direktive 97/62/EC i Regulativa (EC) 1882/2003  Regulativa o ugroženim vrstama (EC) 338/97 i amandmani regulative (EC) 938/97. br. br. br. 12/87. 834/2004. 1497/2003. 32/08))  Zakon o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”. Pojedina pitanja iz domena zaštite prirode regulisana su i drugim zakonima. Inicijalne aktivnosti na poboljšanju kvalitete zakonskog okvira koji se odnosi na zaštitu prirode se očituju kroz učešće Federalnog ministarstva okoliša i turizma u projektu pod nazivom “Praćenje napretka usaglašenosti okolišne legislative u zemljama jugoistočne Evrope sa EU legislativom”. 85/411/EEC.1476/99. 1882/2003. godine i kojeg finasira Evropska komisija. 33/03)  Zakon o šumama (“Službene novine Federacije BiH“. 1579/2001. prati se usaglašenost Zakona o zaštiti prirode sa sljedećim propisima iz oblasti prirode:  Direktiva o zaštiti divljih ptica (79/409/EEC). 2/98) 125 . 55/01)  Zakon o poljoprivrednom zemljištu (“Službene novine Federacije BiH“. br. 7/77. U okviru projekta. među kojima su najznačajniji:  Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”. 72/07. 02/06. koji je započeo 2006. 230/97. Očita je postala neophodnost donošenja novog zakona o zaštiti prirode kojim bi se. koje sadašnja i buduća zaštićena područja posjeduju. 86/122/EEC.

Institucionalni okvir zaštite prirode 1. u saradnji sa entitetskim ministarstvima. ima jasno definisanu i veoma značajnu ulogu u do- 126 . br. Za provođenje kantonalnih zakona o zaštiti prirode nadležna su kantonalna ministarstva okoliša. Ovo Ministarstvo je i Nacionalni fokalni predstavnik (NFP-National Focal Point) za implementaciju Konvencije o biološkoj raznolikosti. Situacija nije bolja ni na nivou kantona u Fedeaciji. Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”. ministarstva u čijoj bi izravnoj nadležnosti bila zaštita prirode. Sem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koje je. te odgovarajućih stručnih institucija na nivou Bosne i Hercegovine nema. institucija koja egzistira više decenija. te nekih državnih ministarstava koja. Izuzetak je Kanton Sarajevo. doprinose zaštiti prirode. Kao operativno tijelo. kroz svoj djelokrug rada. Institucionalni okvir zaštite prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine Postojeća zakonska regulativa u domenu zaštite prirode i komplementarnih oblasti još uvijek ne pruža jasan i efikasan institucionalni okvir. istraživanjem i praćenjem stanja prirodne baštine na nivou Federacije. nadležno za sklapanje i adekvatnu primjenu međunarodnih ugovora i drugih međunarodnih propisa iz domena zaštite prirode. II. čiji Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Za provođenje Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH nadležno je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Za sada u Federaciji BiH nema federalnih institucija koje bi se bavile upravljanjem prirodom. ono je odgovorno za komunikaciju sa internacionalnim institucijama. 32/01). 2. Institucionalni okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini Institucionalni okvir za zaštitu prirode na nivou Bosne i Hercegovine praktično ne postoji. iniciranje aktivnosti propisanih Konvencijom. te za koordinaciju sa drugim relevantnim autoritetima i zainteresiranim stranama. koji bi omogućio kvalitetnu i učinkovitu zaštitu ukupnih prirodnih vrijednosti.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja menu zaštite i upravljanja prirodom i njenim resursima na području Sarajevskog kantona. moraju dobiti odgovarajuće mjesto u programima entitetskih vlada. su tri javna preduzeća za upravljanje do sada uspostavljanim zaštićenim područjima u kategoriji nacionalnih parkova5 i parkova prirode6. kojim bi bila uspostavljena odgovarajuća stručna državna agencija za okoliš. kada se zna da je Evropska Unija (i njezine članice pojedinačno). pored jačanja upravne uloge koju imaju entitetska ministarstva nadležna za okoliš. Ovo je dodatni argument za jačanje i sređivanje okolišnih institucija. ni na državnom ni na entitetskom nivou. ali isto tako Bosna i Hercegovina nema odgovarajuće kapacitete. sa ciljem efikasnog provođenja Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejsažne raznolikosti (2008. Zaključci  U Bosni i Hercegovini je potrebno uspostaviti zakonsku i institucionalnu funkcionalnu vezu između državnog nivoa. koja će se baviti za5 6 Nacionalni park “Una” Park prirode “Blidinje” i Park prirode “Hutovo Blato” 12 . odnosno prirodnom baštinom.  Bosna i Hercegovina je ratifikovala većinu važnijih globalnih konvencija i protokola iz domena okoliša i prirode. Distrikta Brčko do lokalnih zajednica. kao i za odgovarajuće provođenje ratifikovanih konvencija iz oblasti zaštite prirode i transponiranje EU direktiva.  Provođenje entitetskih strategija zaštite okoliša. godine sa izravnom nadležnošću za upravljanje prirodnim vrijednostima i resursima.  U Federaciji BiH nisu uspostavljene institucije koje se bave upravljanjem prirodom.-2015. svjetski lider u promovisanju i provođenju međunarodnih propisa. da provodi preuzete obaveze. odnosno prirode. U tom smislu je potrebno donijeti državni zakon o okolišu. entiteta. što je važno za ukupan proces pridruživanja. na svim nivoima. Jedine egzistirajuće institucije u Federaciji BiH. potrebna uspostava entitetskih stručnih institucija (zavoda) za zaštitu prirode. do 2008. Ovdje je.). gdje bi zaštita prirode imala posebno mjesto. kako bi se realizovala dinamika predviđena akcionim planom. u kojima će segment zaštite prirode imati odgovarajući tretman. To nameće potrebu urgentnog osnivanja adekvatne institucije na federalnom nivou. koje su osnovane u periodu 1995.

europa. Sarajevo.eu http:/www.int/convention/ http:/www. br. Ugovor o uspostavi energetske zajednice.org http:/www.2006. “Sl. shodno društvenopolitičkom uređenju Federacije BiH. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. kako bi se iznašle nove mogućnosti u definisanju i efikasnijem funkcionisanju institucionalnog okvira. Prvi izvještaj BiH za Konvenciju o biološkoj raznolikosti (2008).biodiv.štitom i održivim upravljanjem biološkom i geološkom raznolikošću.unep-wcmc. uz uvažavanje postojeće zakonske regulative i mogućnostima implementacije međunarodnih propisa u ovom domenu. Literatura Nacrt Strategije zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (2008-2018). Kao jedan od najvažnijih operativnih ciljeva je uspostava federalne institucije-zavoda nadležnog za zaštitu biološke i geološke raznolikosti. Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2003): Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH. br.org/protected_areas/categories 12 . http:/www. “ Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori”.cbd.  Dosadašnja praksa je pokazala sve slabosti u sistemu upravljanja i zaštite prirode i u njoj sadržanoj prirodnoj baštini u nedefinisanom i neadekvatnom institucionalnom okviru.08. 09/06 od 25. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. 33/03. njenom odnosu prema državnom tijelu BiH. a posebno u implementaciji Konvencije o biološkoj raznolikosti. Potrebno je zaštititi biodiverzitet i geodiverzitet kroz uspostavu i jačanje institucionalnog okvira za realizaciju efikasnih mjera. novine FBiH”.eur-lex. godine. Pregled i stanje biološke i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine: Bosna i Hercegovina zemlja raznolikosti. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. te preuzetim obavezama od strane međunarodne zajednice. Nacrt Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti (2008-2015).

EU directives. Institutional framework of the efficient biodiversity. biodiversity. as well as for development of legal and institutional framework needed for theese values and heritage sustainable management. Biodiversity management is under the competence of the Federal Ministry of Environment and Tourism (in Federation of Bosnia and Herzegovina). the main characteristics of the Law on Nature Protection in Federation of Bosnia and Herzegovina are its unsuitability to the circumstances in Bosnia and Herzegovina. and of the Ministry of Physical Planning. institutonal framework. Key words: legal regulations. The actual laws on nature protection are based on the EU legislation . as well as the particularly complex implementation process of its basic provisions. natural resources and integral natural values conservation and management is not functional. According to the Law on Ministries in Bosnia and Herzegovina. in District Brcko. nature. At the level of Bosnia and Herzegovina on the whole. whereas. internationl contracts.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja LEGAL AND INSTITUTIONAL FRAMEWORK OF NATURE PROTECTION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Abstract Legal framework of nature conservation in Bosnia and Herzegovina is consisting of the entities’ Laws on Nature Protection. 12 . as well as of cantonal laws in Federation of Bosnia and Herzegovina. Although it has a number of validities. Civil Engineering and Ecology (in Republic of Srpska).Directive on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora and Directive on the conservation of wild birds. Law of Brcko District. there is no expert institution specialized and responsible for the evaluation and re-evaluation of natural values and heritage. this activity is carried out by the corps of public utility sector and sector of agriculture and forestry. Ministry of Foreign Trade and Economic Relations is responsible for the environmental issues at the state level.

.

Kao buduća članica EU Republika Hrvatska. Od tada Zavod intenzivno surađuje sa svim relevantnim stručnjacima i znanstvenicima te stručnim i znanstvenim institucijama na izradi prijedloga: prvo. 2003. a cilj im je očuvanje vrijednih staništa i vrsta diljem EU. U Hrvatskoj je za koordinaciju i provedbu razvoja ekološke mreže zadužen Državni zavod za zaštitu prirode koji na problematici ekoloških mreža radi od svog osnutka. Ekološke mreže RH.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIJEDLOG “NATURA 2000 U HRVATSKOJ” Davorin Marković Jasminka Radović NATURA 2000 je ekološka mreža područja ključnih za očuvanje europskih ugroženih vrsta i staništa čiji temelj nalazimo u dva snažna europska propisa – Direktiva o pticama (BD) i Direktiva o staništima (HD). na primjer. Osim određivanja područja očuvanja potrebno je osigurati povoljno stanje očuvanja ciljanih vrsta/stanišnih tipova kroz prilagođeno upravljanje područjima te osigurati provedbu nužnih mjera očuvanja uz što manja ograničenja i uspostavljanje odgovarajućih naknada i poticaja za korisnike prostora. Već nekoliko godina Zavod koordinira iscrpna istraživanja vrsta i staništa s popisa dviju direktiva kako bi omogućili najbolju moguću procjenu mogućih NATURA 2000 područja. ili područja s rijetkim staništima poput mezofilnih livada ili prirodnih šuma. 1 Dipl. godine. mogu biti područja važna za razmnožavanje. ima jednake obveze u zaštiti prirode kao i ostale članice. Državni zavod za zaštitu prirode Republika Hrvatske 131 . Davorin Marković. To. a s druge strane štite područja ključna za pojedini tip staništa ili pojedinu vrstu. ing. a isto se odnosi i na Republiku Bosnu i Hercegovinu. S jedne strane one štite svaku vrstu zasebno regulirajući njihovu zaštitu i iskorištavanje. Te su dvije direktive najambicioznija inicijativa ikad pokrenuta za zaštitu prirode. a zatim i NATURA 2000 područja i to kroz nekoliko projekata sufinanciranih iz fondova EU. a koje proizlaze iz odredbi direktive o pticama i direktive o staništima. prehranu ili odmaranje rijetkih ptica.

Pri odabiru područja NATURA 2000 moraju se koristiti isključivo znanstveni kriteriji navedeni u Dodatku III HD. predstavnike iz drugih sektora i administrativna tijela na nacionalnoj. Iako je područja NATURA 2000 nužno odabrati temeljem zadanih znanstvenih kriterija. u procesu pregovora s EU Hrvatska traži proširenje dodataka HD koje uključuju naše specifičnosti i one drugih zemalja izvan EU. uključujući znanstvenike. no također je postala i potencijalno korisno sredstvo za ruralni razvoj koje se odno- 132 . a rezultat ocjene vezan je uz kvalitetu i ažurnost podataka. Vrlo je bitno da su podaci ažurirani i konkretni jer se postupak ocjene prihvatljivosti zahvata/planova na prirodu provodi u odnosu na ciljne vrste i stanišne tipove određenog područja. uključujući korištenje odgovarajućih EU fondova NATURA 2000 jest u svojoj osnovi mreža područja za očuvanje prirode. usvajanje prijedloga od strane Vlade RH te podnošenje Europskoj komisiji na dan ulaska u EU. godine započeo postupak ostvarenja ekološke mreže NATURA 2000 kroz projekt “Institucionalno jačanje i provedba NATURA 2000 u Hrvatskoj”. To je proces. odnosno međunarodno prihvaćeni kriteriji za SPA područja. Sljedeći. nevladine udruge i javnost općenito. Tako gledano. a naša je uloga da u njemu budemo katalizator. npr.Hrvatska je smještena na razdjelnici čak četiriju različitih biogeografskih područja što je i razlog njezinom nevjerojatnom bogatstvu prirode i raznolikosti vrsta. Kako Direktiva o staništima ne pokriva sve specifičnosti Hrvatske. Odabrana područja moraju svojom površinom i raspoređenošću osigurati dugoročno očuvanje svake pojedine vrste/stanišnog tipa. neophodno je provesti konzultacijski proces sa svim zainteresiranim dionicima kako bi se raspravili obuhvat i granice predloženih područja te ciljne vrste/staništa. regionalnoj i lokalnoj razini. vrlo važni i zahtjevni koraci za Hrvatsku u ostvarenju NATURA 2000 su završetak konzultacijskog procesa i priprema konačnog prijedloga NATURA 2000 područja za Hrvatsku. Razgovorom i javnim konzultacijama Zavod je 2008. Također. Zatim preostaju ne manje važne aktivnosti pripreme i provedbe mjera i planova upravljanja za pojedina područja te osiguravanje sustavnog financiranja i poticaja. pomažemo uspostaviti dijalog među dionicima na različitim razinama. Direktive propisuju obvezu praćenja vrsta i stanišnih tipova iz dodataka na nacionalnoj razini kao i periodično izvješćivanje Europskoj komisiji o stanju očuvanosti radi čega je bitno moći procijeniti stvarno stanje svake pojedine vrste i staništa. BirdLife International. zatim upoznalo sektore s očekivanim posljedicama prilagođenog upravljanja područjima te objasnile mogućnosti financiranja zaštite i osiguravanja poticaja za korisnike prostora koji provode mjere očuvanja.

potrebno je imati podršku kolega iz različitih sektora kao i šire javnosti. 133 . ekološki održive djelatnosti ili pak na očuvanje tradicionalnih udomaćenih svojti i stoljećima starih običaja. pa u tom pogledu ima čak i kulturne dimenzije. Kako bi ona postigla uspjeh. a to možemo postići samo transparentnim i otvorenim načinom razvoja mreže NATURA 2000.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja si na ekoturizam.

.

u svakodnevnoj praksi se ravnopravno upotrebljavaju i nazivi zaštićena područja prirode i zaštićeni objekti prirode 135 . Ona ima za cilj obezbjeđenje zaštite svih reprezentativnih tipova staništa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANIRANJE ZAŠTIĆENIH PRIRODNIH DOBARA U STRATEGIJAMA ODRŽIVOG RAZVOJA U CRNOJ GORI Zlatko Bulić Vasilije Bušković2 Sažetak U radu su dati osnovni aspekti koji se odnose na problematiku zaštite prirode u Crnoj Gori. Crna Gora Mr. Ključne riječi: Zaštićena prirodna dobra. te biljnih i 1 2 3 Dr. ekosistema. direktor Zavoda za zaštitu prirode. Crna Gora Pored naziva zaštićena prirodna dobra. sc. prvenstveno iz prostorno – planske dokumentacije (Prostorni plan Crne Gore. Zlatko Bulić. planiranje. Podgorica. Vasilije Bušković. Date su i preporuke i mjere za zaštitu u okviru dugoročne projekcije zaštite prirode u Crnoj Gori. stručni saradnik u Zavodu za zaštitu prirode. strategije. u skladu sa preporukama NSOR-a. PPCG i PPPPNMD Uvod Po osnovu nacionalnog zakonodavstva. u Crnoj Gori je stavljen pod zaštitu veliki broj prirodnih dobara3 koja. prostorni planovi područja posebne namjene (morsko dobro) i prostorni planovi opština) i strategija vezanih za održivi razvoj (Nacionalna strategija održivog razvoja. sc. IUOP-a. održivi razvoj. Podgorica. Strategija za integralno upravljanje obalnog područja). zajedno sa onim planiranim za zaštitu čine Nacionalnu Mrežu zaštićenih prirodnih dobara Crne Gore. Stavljen je akcenat na postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra od nacionalnog i međunarodnog značaja.

Prostorni Plan Crne Gore (PPCG). ili 7. nacionalni sistem zaštićenih prirodnih dobara je razmatran i u okviru Nacionalne strategije održivog razvoja (NSOR) u kojoj je prvi put utvrđen cilj da se poveća površina pod zaštićenim prirodnim dobrima na 10% državne teritorije i zaštiti 10% obalnog područja u 3-godišnjem planskom periodu.500ha) imaju četiri nacionalna parka: Durmitor. U poslednjih nekoliko godina. Inače. Pored projekcije zaštićenih prirodnih dobara u zoni morskog dobra. postojeća Nacionalna mreža zaštićenih prirodnih dobara trenutno pokriva 108. Alipašini izvori . Lovćen i Biogradska gora. ali do njihovog ustanovljavanja nije došlo. za koje je donijet odgovarajući propis (Odluka o proglašenju regionalnih parkova na teritoriji opštine Plav (“Sl.Grebaja i Ropojana sa kanjonom Grlje. Hridsko jezero i Vistorsko jezero. Iako su (PPCG) utvrđeni prijedlozi za stavljanje pod zaštitu više područja u kategoriju Regionalni park.opštinski propisi)). U tom cilju su u NSOR-u istaknuta prioritetna područja za zaštitu (vidi poglavlje II ovog rada).88% teritorije Crne Gore. 4 5 Izuzev Tivatskih solila (150ha) svi rezervati su locirani unutar granica dva nacionalna parka – Skadarsko jezero i Durmitor i čine njihov sastavni dio Jedini pokušaj za ustanovljavanje Regionalnih parkova je bio za 4 regionalna parka na teritoriji opštine Plav i to: Plavsko jezero. Naročito: Konvencija o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO) i Konvencija o zaštiti wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao staništa vodenih ptica (Ramsarska konvencija) Socijalistička federativna republika Jugoslavija (SFRJ). ovo pitanje je postalo predmet interesovanja i drugih zvaničnih strategija i politika.3% = 83. 24/03 .899 ha (vidi poglavlje II ovog rada). do sada nije ustanovljeno nijedno5 zaštićeno područje u toj kategoriji. protokoli) u oblasti zaštite prirode6 koje je Crna Gora ratifikovala ili sukscesijom preuzela od prethodnih federacija / zajedničkih država7. pitanje mreže zaštićenih prirodnih dobara na crnogorskom primorju je razmatrano i definisani su prioriteti za zaštitu u okviru Nacionalne Strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore koja je pripremljena za usvajanje. godine data je u poglavlju II ovog rada. od čega najveće učešće (78. pod zaštitu su stavljena značajna prirodna dobra na površini od 237. Važeća projekcija nacionalne mreže zaštićenih prirodnih dobara u PPCG iz 2008. Po osnovu primjene međunarodnih ugovora (konvencije. Dugo vremena je projekcija Nacionalne mreže zaštićenih prirodnih dobara bila vezana za sistem prostornog planiranja i njegov hijerarhijski najviši planski dokument . Državna zajednica Srbija i Crna Gora 6 7 136 . Slično NSOR-u i PPPPN MD CG. odnosno Park. br. list RCG”.Savezna republika Jugoslavija. Ostatak čini preko 40 zaštićenih područja unutar kategorija: spomenik prirode. Skadarsko jezero.životinjskih vrsta. koja je utvrđena u Prostornom Planu područja posebne namjene Morsko dobro Crne Gore (PPPPNMD CG).866 ha. predio posebnih prirodnih odlika i (opšti i posebni) rezervati4.

Praktično. br. posebno onih sa većim površinama. 1982. a najvažniji su:  Nacionalna strategija održivog razvoja (2007)  Prostorni plan Crne Gore do 2020 (2008)  Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore (2008)  Nacrt Nacionalne Strategije za integralno upravljanje obalnim područjem (2008) 8 Daphne malyana Blecic. Na početku. Zaštita rijetkih. nije ustanovleno neko. I. strateških i planskih dokumenata koji su uglavnom donijeti u posljednjih nekoliko godina. S druge strane. duba.. davne 1968.. pod zaštitu bilo stavljeno 52 biljne i 314 životinjskih vrsta. 9 Rješenje o stavljanju pod zaštitu rijetkih. tako da je tokom vremena pod zaštitu stavljen veći broj stabala masline. 11 Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (“Sl. u kojima se razmatraju saznanja o ugrožavanju biološkog diverziteta u Crnoj Gori. Naime. godine. list CG” br. počev od 2000. godine. 36/82) 10 Vidi djelove poglavlja 3. rastao je i broj zaštićenih vrsta tako da je danas pod režim zaštite11 stavljeno 415 biljnih i 430 životinjskih vrsta. na osnovu rezultata iz Programa praćenja stanja biološkog diverziteta u Crnoj Gori. 76/06)) 13 . da bi kasnije. Uporedo sa novim saznanjima10 o ugroženosti pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Zaštićena prirodna dobra u planovima strategijama i planovima vezanim za održivi razvoj Nacionalnu politiku u vezi sa zaštitom prirode i održivim razvojem u Crnoj Gori čini niz političkih. po površini veće zaštićeno područje prirode. Dioscorea balcanica Kosanin. obezbijeđeno je stavljanje pod zaštitu endemičnih. pod zaštitu je stavljeno samo 6 biljnih vrsta8. u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. Ilex aquifolium L. list SRCG”.1. Leontopodium alpinum Kass. Ramondia serbica Panc i Taxus baccata L. značajnih monumentalnih stabala je tradicionalno sastavni dio aktivnosti na zaštiti biološkog diverziteta. sva novoformirana zaštićena prirodna dobra iz ovog perioda su sa relativno skromnim površinama i nisu značajno doprinijela povećanju učešća nacionalno zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori. rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. hrasta i drugog drveća. godine. prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta (“Sl. od ustanovljavanja NP Skadarsko jezero 1986.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Poslednjih nekoliko decenija nastupila je stagnacija u stavljanju pod zaštitu planiranih zaštićenih prirodnih dobara. godine.

Solana. zaštite prirode / životne sredine i upravljanja prirodnim resursima. prepoznata su sljedeća područja / prirodna dobra: Nacionalni park Prokletije. Knete i Adu Bojanu (Ulcinj). Iako prepoznaje značaj zaštite prirodnih dobara (vidi Dugoročnu projekciju iz PPCG u poglavlju II ovog rada). Kao prioriteti za stavljanje pod zaštitu.). NSOR je postavio sistem za primjenu integrisanog prisupa u upravljanju prirodnim resursima i zaštitu životne sredine. ostva Katići i ostrva Stari Ulcinj. U odnosu na zaštićena prirodna dobra. NSOR je postavio sljedeće ciljeve (i) povećanje nacionalno zaštićenih prirodnih dobara na 10% državne teritorije i zaštita najmanje 10% obalnog područja. Nacionalna strategija održivog razvoja (NSOR) definiše opšte ciljeve održivog razvoja i prioritetne zadatke za 24 oblasti ekonomskog razvoja. Tako je jedan od opštih ciljeva PPCG racionalno korištenje prirodnih resursa (kroz između ostalog i racionalno korištenje prostora za urbani razvoj i kontrolu i ograničavanje intenzivne ekspanzije urbanih prostora. održivi razvoj obalnog područja sa primjenom principa održivog razvoja i instrumenata integralnog upravljanja obalnim područjima itd. Maglić i Volujak. kao i njegov prilog Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet (2008)  Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009 – 2014 (2009). a na Primorju: Tivatska solila (opština Tivat). Kao okvirni dokument. Regionalni park Komovi. (ii) uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja zaštićenim područjima prirode i (iii) napređenje zakonskog okvira za zaštitu biodiverziteta. Buljarica (Budva). Pored ustanovljavanja upravljača za sva zaštićena prirodna dobra. Šasko jezero. Regionalni park Bioč. Prostorni Plan Crne Gore do 2020 (PPCG) se u definisanju generalnih principa i ciljeva za prostorni razvoj poziva na koncept “ekološke države” i na NSOR. smjernice Prostornog plana nerijetko daju osnov da se planira gradnja i razvojni projekti na istim lokacijama koje su prepoznate kao područja od posebnog interesa za zaštitu. kao i potrebu primjene instrumenata procjena uticaja na životnu sredinu i procjene graničnog kapaciteta nosivosti u procesu donošenja krajnje 13 . planirano je i usvajanje i implementacija menadžment planova za sva zaštićena prirodna dobra kroz participativni proces. Za morska zaštićena područja su predviđene zone oko Platamuna. Nacionalni izvještaj o statusu. jačanje kadrovskih kapaciteta i izgradnja djelotvornog sistema monitoringa biodiverziteta. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta SAP BIO za Crnu Goru sa prioritetnim akcionim planovima (2004). PPCG također prepoznaje potrebu za daljim istraživanjem kad su u pitanju vrijednosti pojedinih cjelina za zaštitu.

kao i međunarodne standarde za upravljanje obalnim područjem.2. Nacionalni izvještaj o statusu. Ovaj Plan ima za cilj da obezbijedi racionalno korištenje prirodnih i vještačkih resursa u zoni morskog dobra i da obezbijedi njihovu dugoročnu zaštitu i održivost. formulisane su 22 prioritetne akcije. uključujući i mjere. Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet analizirao je nadolazeći uticaj klimatskih promjena12 na biološki diverzitet Primorja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja odluke o namjeni zemljišta. (iii) povećanje učestalosti ekstremnih klimatskih pojava i (iv) povećanje nivoa mora za oko 18 – 22 cm 13 . strateške odrednice za razvoj zemlje.2 0C posebno tokom ljeta i sa izraženim kontrastom između temperature kopna i mora. Mediteranske strategije za održivi razvoj i Barselonske konvencije i njenih protokola. i d) smjernice za sprovođenje Plana. (ii) smanjena količina padavina – u rasponu između -6% i – 14% posebno tokom ljeta. u periodu do 2050: zagrijavanje – porast temperature za 1. Nacionalna strategija za Integralno upravljanje obalnim područjem (IUOP) je u pripremi za donošenje. kao i u skladu sa EU dokumenatima koji se odnose na more i životnu sredinu obalnog područja. jer je sam Plan bio razvijen prije nego što je novi Zakon o SEA stupio na snagu. izazove i strateške ciljeve za integralno upravljanje obalnim područjem. Strateška procjena uticaja je urađena za PPCG kao pilot projekat. uzimajući u obzir specifičnosti i ograničenja na ovom prostoru. Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro (PPPPNMD) je dao smjernice za razvoj. Strategija definiše ključna pitanja. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta (SAP BIO) urađen kao preliminarna stategija. korištenje i zaštitu područja morskog dobra Crne Gore. c) smjernice za zaštitu životne sredine. (prema IPCC AR 4 i drugim izvorima). tako da SEA izveštaj nije bio predmet pune SEA procedure. čitavo obalno područje je podeljeno u 68 sektora i za svaki od sektora Plan daje: a) pregled osnovnih namjena zemljišta/ planiranih aktivnosti sa smjernicama i napomenama b) smjernice o vrstama plaža.8 . U okviru smjernica za zaštitu životne sredine su dati prijedlozi novih zaštićenih prirodnih dobara. uz smanjenje relativne vlažnosti u vazduhu i u zemljištu i povećanje isparavanja. a pripremana je na osnovu NSOR. Za potrebe PP Morsko dobro. posebno onaj sa uskom amplitudom variranja ekoloških 12 Očekivane klimatske promjene u Crnoj Gori. i sadrži set operativnih ciljeva za svaki od strateških pravaca. dok su akcioni planovi donijeti za tri pitanja od kojih je za zaštitu prirodnih dobara značajan Akcioni plan posvećen reviziji statusa postojećih zaštićenih područja i nominovanje novih zaštićenih područja. aktivnosti. sa procjenom stanja biodiverziteta i identifikacijom problema. Na osnovu liste prioritetinih problema. koji su integrisani u Dugoročnu projekciju PPCG (vidi poglavlje II ovog rada). indikatore i partnerstva za implementaciju u oblasti zaštite prirodnih dobara.

php?akcija=rubrika&rub rika=51) 140 . a među njima su i postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra.me. kao i glavni izazovi na koje je kao odgovor predložen dosta ambiciozan Akcioni plan za period od 2009 do 2014 godina.  Dinaric Arc Ecoregion 2012 . sa 40 mjera i aktivnosti koje su struktuirane u 7 tematskih cjelina. za sve kategorije zaštite (II) projekti:  EMERALD mreža – identifikacija područja po osnovu Bernske konvencije – rezolucije br.mte. od kojih su za zaštitu prirodnih dobara značajne tematske cjeline br. Pored prethodno navedenih zvaničnih dokumenata. i 6.  WWF / Green Home Northern Montenegro Green Belt .Important Bird Areas).Important Plant Areas.  Identifikacija i mapiranje područja značajnih za biljke (IPA .  Studija Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode (2005) koja je urađena za potrebe PPCG i u njoj je urađena identifikacija potencijalnih zaštićenih prirodnih dobara.faktora vezanih za temperaturni i vodni režim. zaštićena prirodna dobra i njihova veza sa održivim razvojem su u poslednje vrijeme bili predmet pažnje brojnih studija i projekata kao što su: (I) studijske analize:  Samostalna nacionalna procjena kapaciteta za sprovođenje 3 konvencije (jedna od njih je Konvencija o biodiverzitetu) (2007). 4.projekat za jačanje mreže zaštićenih područja prirode u regionu Jugoistočnih Dinarida) 13 Tekst Nacrta Strategije se nalazi na Javnoj raspravi i može se preuzeti sa web stranice Ministarstva turizma i zaštite životne sredine www. Tare i Prokletija.Studija za procjenu biodiverziteta i socioekonomskih uslova u regionu Durmitora. Stavljanje pod zaštitu novih zaštićenih područja prirode i 7.me/vijesti.  Identifikacija područja značajnih za ptice (IBA . 6 i br. Identifikovane su prijetnje i faktori ugrožavanja biološkog diverziteta.gov. Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009 – 201413 (2009) urađen je na osnovu saznanja i nalaza iz prethodno urađenih studija i drugih zvaničnih dokumenata i u skladu sa zakonskim uslovima za njenu izradu i zahtjevima Konvencije o biološkom diverzitetu. link Dokumenti (http://www. Povećanje efikasnosti u upravljanju zaštićenim područjima prirode).mte. 7 (6. Identifikovana su područja u kojima se očekuje izraženiji uticaj klimatskih promjena.gov.

3 1.812 km2) 85. Mreža nacionalno i međunarodno zaštićenih prirodnih dobara Postojeća mreža nacionalno zaštićenih prirodnih dobara (područja prirode) Naziv i nacionalna kategorija zaštićenih područja prirode Nacionalni park Skadarsko jezero Lovćen Durmitor Biogradska gora Rezervati prirode . Crni žar.300 1. Durmitoru (5.700 2. na Ćuriocu kod Danilovgrada. u Orahovcu kod Kotora. stablo hrasta medunca.5 141 .5 3 0. u Njegušima Kanjon rijeke Pive Kanjon rijeke Komarnice Zajednice bora krivulja (Pinetum mughi montenegrinum) na Ljubišnji (1.400 33.695 6. Pančeva oka. kod Tomaševa Jama Duboki do.600 / / / / / / / 1. Grmožur i Omerova gorica . Stari Bar i Ivanovićima.000 + (5.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja II. stabla masline na Mirovici. Lovćenu (300ha) i Rumiji (100ha) Pojedinačni dendrološki objekti: stablo skadarskog duba.20% 40.u NP Skadarsko jezero: Manastirska tapija.000 6.739.000ha).044% 420 80 150 7.400 610 0.200ha) i Bjelasici (400ha) Zajednice bora munike (Pinus heldraichii) na Orjenu (300ha). Budva i dr Plaže na obali Skadarskog jezera Velika Ulcinjska plaža Mala Ulcinjska plaža Plaža Valdanos Plaža Velji pijesak Površina (ha) Procentualno učešće u državnoj teritoriji (13.600) 400 + (300) / 0.56% (<2) 600 1.u NP Durmitor: Crna Poda Tivatska solila Spomenici prirode Đalovića klisura Lipska pećina Pećina Magara Pećina Globočica Pećina Spila kod Trnova / Virpazar Pećina Babatuša Novakovića pećina.895 5.

64 0.9 3. u Tivtu Park Dvorca. Opština Kotor UKUPNO POD NACIONALNOM ZAŠTITOM 2 4 0. Petrovac Plaža Čanj Plaža Pećin Buljarica Petrovačka plaža Plaža Drobni pijesak Plaža Sveti Stefan Plaža Miločer Bečićka Plaža Slovenska plaža. u Grahovu Park “13 jul” i “Njegošev park”. u Herceg Novom Gradski park.000 108.46 40 0. Nikšić Područja zaštićena opštinskim odlukama Kotorsko – Risanski zaliv. u Herceg Novom Botanički rezervat lovora i oleander. u Kolašinu Botanička bašta generala Kovačevića. Prilikom iznalaženja optimalnih opcija za upravljanje u novim zaštićenim područjima.88% Dugoročnom projekcijom zaštite prirode u PPCG je predloženo proširenje postojeće mreže zaštićenih područja prirode (prirodnih dobara) sa novim područjima.08% 7.897 2 322.5 159 15.866 0. prednost će imati oni modeli 142 . ali će se ustanoviti odgovarajuća ograničenja u cilju postizanja održivog razvoja u tim zonama. pri čemu se zahtijeva uzimanje u obzir socioekonomskih posljedica i.5 131 30 2. iznad Budve Poluostrvo Ratac sa Žukotrljicom Ostrvo Stari Ulcinj Brdo Trebjesa. Budva Plaža Mogren Jaz Plaža Pržno Savinska Dubrava. u vezi sa tim.5 4 1. zaštita stečenih prava lokalnog stanovništva u tim područjima.83 1. Bar Plaža Sutomore Paza Lučica.5 1 4 1 5 4 2 4 2 35.93 7. iznad vrela Sopot kod Risna Botanička bašta planiske flore. na Topolici Predjeli posebnih prirodnih odlika Brdo Spas.02% 1.5 1.000 15.2 5.Plaža Topolica. na Cetinju Park kod hotela Boka. Formiranjem novih zaštićenih područja prirode neće se ugroziti razvojne mogućnosti područja.

kroz prethodno navedene revizije (zaštićenih područja prirode. ili  ­ovezivanje Nacionalnog parka “Biogradska gora“ sa planinskim masip vom planiranog regionalnog parka Komovi i slično.  za primjenu kriterijuma za crvene liste / zaštićene biljne i životinjske vrste na nacionalnom nivou. 143 . Proces formiranja upravljačkih tijela i donošenja planova upravljanja za svako zaštićeno područje prirode pratiće proces revizije statusa. donošenju i sprovođenju planova upravljanja za zaštićena područja prirode.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja upravljanja koji će okupiti i međusobno povezati sve ključne aktere (kooperativni model sa jasno podijeljenim pravima i obavezama). Kroz sistem detaljnijih prostorno-planskih dokumenata podržaće se implementacija proširenja mreže zaštićenih područja prirode. već i opcije za proširivanje granica zaštićenih područja. Pored primjene standardnih tehnika evaluacije. kao što je npr:  proširenje granica Nacionalnog parka “Durmitor“ i planiranih regionalnih parkova Maglić. kategorije zaštite i granica postojećih zaštićenih područja prirode. razmotriće se ne samo opcije za izmjenu granica radi isključivanja određenih dijelova. Pri reviziji granica postojećih zaštićenih područja prirode. Kroz takve modele upravljanja će se obezbijediti participativni i transparentni pristup u pripremi.  ­roširivanje UNESCO-vog područja Kotorsko-risanski zaliv na južne pap dine Vrmca  ­ključivanje kanjona Komarnice / kanjona Nevidio u Nacionalni park u “Durmitor“. spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta) biće analizirana primjena IUCN –ovih kriterijuma i standarda:  za definisanje adekvatnih kategorija upravljanja zaštićenim područjima prirode. Ipak. te saznanja iz tradicionalne prakse. kao i stalni proces revizije spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta.  ­roširivanje granica Nacionalnog parka “Skadarsko jezero“ na regionalni p park Rumija ili područje Šaskog jezera / delte Bojane. prioritetna zona za sprovođenje revizije zaštićenih područja prirode je crnogorsko primorje zbog već uočenih promjena u postojećim zaštićenim područjima u toj zoni. Bioč i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom “Sutjeska“ u Bosni i Hercegovini. na osnovu poznatih saznanja i rezultata dobijenih ciljanim istraživanjima.

Međunarodno zaštićena prirodna dobra14 u Crnoj Gori su:  Nacionalni park Skadarsko jezero (40. 3b. Sva tri predloga treba da omoguće stvaranje prekograničnih zaštićenih područja sa susjednim područjima u Albaniji (Tethi). formiranje novog nacionalnog parka Orjen. predviđaju se sljedeće dodatne mjere: 1.Bioč – Volujak. 144 . ali do sada u crnogorskim vodama nije proglašeno nijedno zaštićeno morsko područje.000 ha) je zaštićeno kao Ramsarsko područje od 25. koji omogućavaju stavljanje pod zaštitu morskih zaštićenih područja. Spomenici prirode: Područja za stavljanje pod zaštitu u kategoriji spomenici prirode su predmet posebne zakonske procedure i niže prostorno-planske i urbanističke dokumentacije. Razlog za upis NP Skadarsko jezero na Ramsar listu je bogatstvo i diverzitet ornitofaune (kriterijum 3c15). Takva je npr.000 ha). Područja pod posebnom zaštitom sa statusom nacionalnih ili regionalnih parkova čine osnovne tačke mreže ekosistema u Crnoj Gori. 15 Iako to nisu bili formalni razlozi za upis na Ramsar listu. 2. Regionalni parkovi / parkovi prirode: Za stavljanje pod zaštitu kao regionalni parkovi u ovoj kategoriji za dodatne analize predlažu se: Rumija. Maglić i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom “Sutjeska“ u BiH.Predlozi dugoročne projekcije / mreže novih zaštićenih područja prirode daju se po sljedećim kategorijama zaštite: Rezervati prirode . Ovo područje je od ranije prepoznato i kao 14 Pored područja koja se u ovom radu navode. godine.pored postojećih nacionalnih parkova “Lovćen“. 2b. proširivanje granica Nacionalnog parka “Durmitor“ i predloženih regionalnih parkova Bioč. Komovi.postojeća mreža rezervata prirode treba da bude analizirana u skladu sa nalazima iz revizije zaštićenih područja prirode. “Durmitor“ i “Skadarsko jezero“. 4b i 5b. sa Ramsarskom konvencijom (Konvencija o zaštiti wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica). decembra 1995. BiH (Sutjeska. “Biogradska gora“. 3. Skadarsko jezero zadovoljava i kriterijume 1a. kao prioritet u periodu do 2009. Maglić . Nacionalni parkovi . godine. Ljubišnja i Turjak sa Hajlom. Sinjajevina. planira se formiranje novog nacionalnog parka Prokletije (21. Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora (Barselonska konvencija) i njen Protokol za specijalno zaštićena područja u Sredozemlju. Orjen) i Hrvatskoj (Snježnica-Orjen). kada je upisano na listu wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica (Ramsar lista). u Crnoj Gori postoje i mnoga druga prirodna dobra sa značajnim i vrijednim biološkim diverzitetom koja zadovoljavaju kriterijume kako prethodno pomenutih tako i drugih međunarodnih ugovora u kojima je Crna Gora ugovorna strana (članica).

od 17. Preostali nezaštićeni ekološki vrijed16 Crno jezero sa šumom u neposrednoj okolini. Opštinski propisi) 145 .000 ha) zaštićeno je kao prirodno i kulturno dobro od Svjetskog značaja (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa) od 26. UNESCO.866 ha) i međunarodno (237. januara 1977. kao Svjetsko prirodno nasljeđe (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa). Prije stavljanja pod međunarodnu zaštitu. saberu (izbjegavajući dupliranje / preklapanje) nacionalno (108. Za ovo područje je nedavno urađen Menadžment plan koji se trenutno nalazi u završnim fazama odobravanja kod UNESCO-a. (iii) prašuma jele i smrče u slivu Mlinskog potoka. dobija se ukupna površina područja stavljenih pod zaštitu koja iznosi 252.27% državne teritorije. (iv) Barno jezero sa najužom okolinom. br 17/79. godine). ovo područje je zaštićeno na osnovu nacionalnog zakonodavstva17. III. po osnovu ispunjenja kriterijuma N (II).. po osnovu Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). Albanski dio Skadarskog jezera također je zaštićen kao Ramsarsko područje od 2. godine.IBA) jer zadovoljava kriterijume 1(III).899 ha) zaštićena prirodna dobra (zaštićena područja prirode). (ii) sliv Škrčkih jezera i uža kanjonska dolina Sušice.  Kotorsko – Risanski zaliv (15.  Slivno područje rijeke Tare (182. bez obzira na postojanje i oblik upravljanja. Posebna vrijednost ovog zaštićenog područja su čine zone16 sa posebnim režimom upravljanja.M&B. Kada se. (v) šuma crnoga bora u rezervatu Crna poda. po osnovu odredbi Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO).459 ha.899 ha) je zaštićeno kao Svjetski rezervat biosfere (Program “Čovjek i biosfera” . od kojih su dvije sa strogim režimom zaštite (kanjon rijeke Tare i šumski rezervat “Crna Poda”. (III) i (IV) Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). Najveći dio zaštićenih područja je po svojoj površini mali što uslovljava njihov fragmentaran raspored. februara 2006.  Nacionalni park Durmitor sa kanjonom Tare (33. 2 i 3.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Područje od značaja za ptice (Important Bird Area .895 ha) zaštićen je od 1980. Slabosti u sistemu upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima Sistem zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori se suočava sa brojnim slabostima i problemima. oktobra 1979. (vi) Zabojsko jezero sa užom okolinom i (vii) kanjonska dolina rijeke Tare 17 Odluka o proglašenju Kotora i njegovog područja za prirodno i kulturno-istorijsko dobro od posebnog značaja (“Službeni list SRCG”. što predstavlja 18.

Natura 2000 kao osnova za njihovu identifikaciju. upravljači nisu ustanovljeni izuzev u rijetkim slučajevima (Trebjesa. pritiske koji proističu od intenzivnijeg razvoja (turizam. nije razvijena praksa uključivanja lokalnog stanovništva u upravljačke strukture odgovorne za direktno upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima. nedostatak ili neodgovarajući profil kadrova koji često nema dovoljno stručnih. Ovaj izazov nema lakog i jednostavnog rješenja. Revizija statusa postojećih zaštićenih prirodnih dobara. već se cio postupak bazirao na saznanjima nastalim u okviru tradicionalne doktrine zaštite prirode koji je ipak obezbijedio zastupljenost najvažnijih reprezentativnih ekosistema u Crnoj Gori. što često izaziva probleme samim upravljačima. Pored toga. Arboretum u Grahovu. zaštićena područja se suočavaju i sa čitavim nizom direktnih negativnih prijetnji.apsolutnoj zaštiti prirode. U pogledu upravljanja. I dalje nema dovoljno stručnih informacija na osnovu kojih se mogu unaprijed / prije stavljanja pod zaštitu pouzdano identifikovati granice. kategorija i režim zaštite novih zaštićenih prirodnih dobara. jedino je za kategoriju nacionalnih parkova ustanovljen upravljač (JP NP CG). te definisanje optimalnih modela upravljanja (zasnovanih na participativnom pristupu) predstavljaju osnovne mjere za zaštitu biodiverziteta i zaštitu prirode uopšte. urbanizacija) u tim područjima ili njihovoj okolini. nepovoljan izbor granica zaštićenih područja i t. Kao što nije realno zaustaviti dalji razvoj. formiranje upravljača za sve kategorije zaštićenih prirodnih dobara. bespravni lov divljači. Za kategorije spomenik prirode i predio posebnih prirodnih odlika za koje je nominalno lokalna samouprava nadležna za osnivanje upravljača. Pri identifikaciji postojećih zaštićenih prirodnih dobara nisu korištene evropske tipologizacije staništa . S druge strane. Status.EMERALD.). Ostale slabosti se odnose na: nedostatak ili nepotpune inventare biodiverziteta.ni prostori. radi čega je i donijeta posebna strategija – Nacionalna Strategija održivog razvoja (NSOR). 146 . Odavno je prepoznat konflikt između zaštite biodiverziteta / zaštite prirode i razvoja. Gradski park u Tivtu i sl. Rješenje je i u Crnoj Gori prepoznato u održivom razvoju. operativnih i/ili menadžerskih kapaciteta potrebnih za zaštićena područja. izradu planova upravljanja i sprovođenje upravljanja. uključujući: neodrživo upravljanje šumama i bespravnu sječu. režim zaštite i kategorija upravljanja postojećih zaštićenih prirodnih dobara nije usklađen sa sadašnjim stanjem i onim vrijednostima biodiverziteta koje su ranije bile glavni razlog za stavljanje pod zaštitu tih područja.sl. posebno na primorju. posebno na primorju. nezakonitu trgovinu i nekontrolisano prikupljanje ljekovitih biljnih vrsta. trpe velike pritiske zbog intenzivnog urbanog i turističkog razvoja. tako nije moguće istrajati i u totalnoj .

kao i one studije koje su rađene za njegovu izmjenu i dopunu 1997.mrežom zaštićenih prirodnih dobara (nacionalnim parkovima. naselja. Primjena rezultata i saznanja iz baznih studija u prostorne planove sprovedena je jednostavnim uključivanjem odgovarajućeg poglavlja u tim planovima. Te studije su imale validnost za primjenu u prostornim planovima i u vremenu u kojem su rađene. godine. infrastruktura) i predloženih režima i mjera zaštite zaštićenih područja prirode. Bazne studije za potrebe prostornih planova područja posebne namjene za nacionalne parkove (1997. mora se konstatovati da su isti zastarjeli za primjenu u novim prostornim planovima. godine. S obzirom da postojeće tehnike izrade prostornih planova ne obezbjeđuju odgovarajuću integraciju ekoloških zahtjeva sadržanih u stručnim nalazima studija za zaštitu prirodnih i pejzažnih vrijednosti u glavnim planerskim rješenjima. IV. predlaže se sprovođenje procedure / tehnike Strateška procjena uticaja na životnu sredinu. NP Biogradska gora. i dr. turistički kapaciteti. godine NP Skadarsko jezero) rađene su shodno problematici odgovarajućeg nacionalnog parka i nivou obrade u različitim tematskim aspektima. Tako se kao kvalitetna osnova za planiranje mogu smatrati studije rađene za Prostorni Plan Republike iz 1986. industrija. npr. dosadašnja razvojna opredjeljenja su svojim prostornim položajem i obimom često bila u konfliktu sa ključnim prirodnim i kulturnim vrijednostima . Iskustva u integraciji planova za zaštićena prirodna dobra u strategijama za održivi razvoj Prirodne vrijednosti prostora Crne Gore su u važećim prostornim planovima tretirane na tradicionalan način. Skadarsko jezero. godine koja je rađena za potrebe Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro. NP Lovćen i 2001. posebno za aspekt zaštite prirode i pejzažnih vrijednosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nažalost.). 14 . U tome je prednjačila saobraćajna – putna infrastruktura. godine: NP Durmitor. Posmatrajući validnost nalaza iz ranije rađenih baznih studija u realnom protoku vremena. i to ne samo na svaki prostorni plan već i na master planove. strategije i politike. kroz korištenje rezultata iz takozvanih “baznih studija“. pa je neophodno da se prilikom izrade novih prostornih planova ili izmjena i dopuna postojećih obezbijedi izrada novih studija. ali bez dovoljnog nivoa integracije u konkretnim planerskim rješenjima. Posebno se kvalitetnom smatra bazna studija o prirodnim i pejzažnim vrijednostima kopnenog dijela morskog dobra iz 1997. pa se u mnogim slučajevima može konstatovati konfliktnost između planerskih rješenja (zone razvoja.

pripremu baznih studija za potrebe prostornih planova (PPCG. IBA). kroz redovno obavljanje djelatnosti Republičkog zavoda za zaštitu prirode. organizuju se okrugli stolovi. projekte (EMERALD. IPA. stručne i javne rasprave. Ta dva mehanizma imaju sljedeći zajednički tok – razvojne faze: (a) Identifikacija područja koja ispunjavaju uslove za stavljanje pod zaštitu i moguće opcije njihove buduće zaštite. (e) Proces razmatranja i usvajanja strateških dokumenata vezanih za održivi razvoj koji je još jedna prilika da se razmotri opravdanost formiranja novih zaštićenih područja prirode. sektorskih strategija i politika. (b) Razmatranje / prihvatanje prijedloga novih područja za stavljanje pod zaštitu radi čega se obezbjeđuje njihovo promovisanje u medijima. (c) Formulisanje usaglašenih prijedloga za stavljanje pod zaštitu novih područja uz isticanje prihvaćenih prioriteta. uključujući i tematsku javnu raspravu za pitanje zaštite prirode. Ove aktivnosti se obezbjeđuju 1. njihov uticaj na ostale elemente razvoja. To su ujedno i prilike za razmatranje prioriteta za stavljanje pod zaštitu. kao što je Strategija održivog razvoja. 2. druge sektore i slično.U slučaju master planova. politike i planove vezane za održivi razvoj vezana su za (I) tradicionalni planerski postupak koji se sprovodi u toku izrade Prostornog Plana Crne Gore i (II) novije participativne procese primjenjene prilikom razvoja strategija. u toku usvajanja PPCG su pored većeg broja javnih rasprava o tom dokumentu organizovane i tematske rasprave o značajnim pitanjima iz toga Plana. ali sa niskim nivoom integracije ekoloških zahtjeva u strateška opredjeljenja. PPPPNMD) i 3. Za razliku od participativnog procesa koji je primijenjen prilikom izrade NSOR-a. same bazne studije o prirodnim i pejzažnim vrijednostima (u slučajevima za koje su rađene) urađene su na zadovoljavajućem nivou. kojom prilikom je cjelokupan dokumenat (nacrt) razmatran na radionicama po svim većim mjestima u Crnoj Gori. (d) Integracija usaglašenih prijedloga za formiranje novih zaštićenih područja prirode u strateške dokumente. izdavanje posebnih stručnih radova i publikacija. S druge strane. Iskustva u integraciji zaštite prirode i posebno zaštićenih prirodnih dobara u strategije. slično kao i kod prostornih planova. (f) Sprovođenje prijedloga za stavljanje pod zaštitu kroz zakonom propisani postupak (Zakon o zaštiti prirode). proces formulisanja ključnih pitanja vezanih za zaštitu prirode u NSOR-u je većim dijelom bio zasnovan na primjeni 14 .

politike i planove vezane za održivi razvoj. ali se kao najvažniji mogu izdvojiti sljedeći: 1. Nizak politički prioritet kojeg ima zaštita prirode. Od pitanja koja se posebno ističu kao značajna za integraciju zaštite prirode / zaštićenih prirodnih dobara u strategije. Efikasnost u upravljanju postojećim zaštićenim podrucjima prirode – ne daje dovoljno dobrih primjera i ne stvara uslove za održivi razvoj u tim područjima. Nažalost. Participativni proces u planiranju i sprovođenju upravljanja – zbog odsustva predstavnika lokalnog stanovništva iz upravljačkih struktura onih institucija i organa zaduženih za upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima ne mijenjaju se praksa i načini korištenja resursa. . 3. Kako efikasnost u implementaciji strateških i planskih dokumenata direktno odražava nivo njihovog kvaliteta i realnost / izvodljivost planiranih aktivnosti. Ustanovljavanje direktnog upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima – u postojećim uslovima bez posebno formiranih ovlaštenih upravljača (staralaca) za sve kategorije i sva zaštićena prirodna dobra ne može se obezbijediti efikasna zaštita ključnih resursa tih područja koja su bila razlog za njihovo stavljanje pod zaštitu. a to su spomenici prirode i predjeli posebnih prirodnih vrijednosti. naše skromno iskustvo ukazuje na nizak nivo efikasnosti u implementaciji planiranih aktivnosti vezanih za pitanje integracije zaštite prirode i posebno zaštićenih prirodnih dobara u strategije. u Crnoj Gori se mogu izdvojiti sljedeća: 1. 2. 3. niti se smanjuje nivo pritisaka na ta zaštićena prirodna dobra.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja što bolje i kvalitetnije ekspertize (“best knowledge approach“) dok je to isto u procesu izrade PPCG urađeno kroz analitički postupak koji je sprovodio širi tim za izradu dokumenta. Promovisanje politika koje nisu kompatibilne sa zaštitom prirode i održivim korištenjem postojećih i planiranih zaštićenih prirodnih dobara i iskorištavanjem prirodnih resursa uopšte. Sličan postupak je sa svoje strane sprovodila i Komisija za recenziju PPCG. 14 2. Razlozi za tako nizak nivo efikasnosti u implementaciji planiranih aktivnosti su mnogobrojni. takvo ekstenzivno razmatranje pitanja dugoročne projekcije zaštićenih prirodnih dobara imalo je za rezultat isključivanje iz konačnog dokumenta PPCG svih onih prijedloga za stavljanje pod zaštitu iz kategorija koje nisu od “većeg nacionalnog“ značaja. politike i planove za održivi razvoj. Nizak nivo ograničenja i podsticaja vezanih za zaštitu prirode.

USAID/Srbija-Crna Gora. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore (2007).. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta (SAP BIO) za Crnu Goru. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2009): Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009. & Lješević-Mitrović S.. Stevanović V. Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora (2004): Nacionalni izvještaj o statusu. Podgorica. Podgorica. Podgorica.Literatura Bulić Z. str. Podgorica. Odjeljak 119. FAA. Izvještaji o stanju životne sredine od 2003 .. Podgorica. Podgorica. P. Jovović V. Podgorica. Bušković V.. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2008): Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet.. (2008): Nacionalna Strategija biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2009-2014. Ekonomska komisija Ujedinjenih Nacija za Evropu (2007). Ministarstvo za ekonomski razvoj (2008): Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore (2008).. & Bušković V. Beograd. i V. Mandić S. M. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine i GTZ kancelarija u Podgorici. Latif.. Vlada RCG & Univerzitet CG. god. GTZ. A. – 2014. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine. Vujadinović-Čolić. (2005): Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode. UNECE Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2007). J. Roganović D. Druga procjena performansi u zaštiti životne sredine Crne Gore.. Ministarstvo za ekonomski razvoj (2008): Prostorni plan Crne Gore do 2020. 1-65. 1-55. Podgorica. Crna Gora (2008): Nacrt Nacionalne Strategije za integralno upravljanje obalnim područjem (2008). Bulić Z. Grimes. Kalezić L. Sektorska studija za potrebe PPRCG (PPR).. str.. Buškovic (2005): Dopunjena procjena stanja biodiverziteta za Srbiju i za Crnu Goru.. 150 .. USAID.2007. Nacionalna strategija održivog razvoja. Podgorica. Ministarstvo za ekonomski razvoj. april 2005.. A. Rabrenović J.

ICZM. sustainable development. particularly those given in physical plans (Physical Plan of Montenegro (PPMNE). physical plans of the municipalities) and strategies regarding sustainable development (National Strategy for Sustainable Development (NSSD). PPMNE and PPSPMPD 151 . strategies. Key words: Protected natural assets. according to recommendations of NSSD. Physical Plan of Special Purposes (for Maritime Public Domain)(PPSPMPD). Strategy for Integrated Coastal Zone Management (ICZM). Recommendations and measures regarding long-term protection of nature in Montenegro are presented.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANNING OF PROTECTED NATURAL ASSETS IN THE SUSTAINABLE DEVELOPMENT STRATEGIES IN MONTENEGRO Summary The paper discus key aspects of the nature protection in Montenegro. Emphasis is given to the existing and planned natural assets important at national and international level. planning.

.

kojima se djelimično transponuju odredbe Direktive o SEA (2001) i Protokola o SEA uz Konvenciju o prekograničnoj procjeni uticaja na životnu sredinu. strateška procjena uticaja na životnu sredinu(eng. programa i strategiji. uticaj na životnu sredinu. planiranje. Ovim radom se daju osnovni elementi i pokazatelji koji mogu poslužiti prilikom izrade propisa za sprovođenje SEA u BiH.net 153 . U Bosni i Hercegovini je zakonski osnov za praćenje strateške procjene veoma ograničen i ne postoji metodologija za ocjenu prihvatljivosti dokumenta SEA. BiH. U toku izrade planova i projekata u područjima koja su od značaja sa stanovišta očuvanja prirodnih vrijednosti finansiranih od http://360. Ključne riječi: strateška procjena/ SEA.vladars. obavezno je sprovođenje odgovarajuće procjene uticaja na životnu sredinu. Banja Luka e-mail:o. u skladu sa evropskim direktivama ili metodologijama koje su izradile donatorske institucije. Strateška procjena je uređena globalno zakonima o zaštiti životne sredine/okoliša na nivou oba entiteta u BiH.laganin@mgr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ELEMENTI STRATEŠKE PROCJENE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINUU SPROVOĐENJU PROJEKATA ZAŠTITE PRIRODE U BIH Ozren Laganin Sažetak U skladu sa evropskom praksom. građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. zaštita prirode 1 Ministarstvo za prostorno uređenje.u2.com/međunarodnih institucija. Strategic Environmental Assessment/SEA) predstavlja jedan od ključnih elemenata prilikom ocjenjivanja i donošenja odluka o prihvatanju ili odbacivanju planova.

u realizaciji projekata Svjetske Banke. Za razliku od postupka procjene uticaja za projekte koji mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu. potrebno je izvršiti harmonizaciju domaćih propisa u oblasti zaštite životne sredine u smislu transpozicije Direktive 2001/42/EEZ. i da bi se postupak strateške procjene mogao sprovoditi u skladu sa evropskom praksom. kojom se utvrđuju opšta pravila o primjeni strateške procjene. Ovaj proces obuhvata: pripremu dokumenta o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. u odredbama koje se odnose na planiranje. te uspostavlja linearnu proceduru procjene. i koja definiše životnu sredinu kao skup međuzavisnih elemenata prostora. koji je zakonski detaljno uređen2.Programs and Policies. sprovođenje postupka konsultacija sa stručnim institucijama i javnosti. postupak strateške procjena uticaja (u daljem tekstu: strateška procjena) za planove. Plans. dva su osnovna pravna instrumenta koja tretiraju ovu oblast: Direktiva 2001/42/EEZ o procjeni efekata planova i programa na životnu sredinu.sličnu procjeni uticaja projekata na životnu sredinu. Da bi se stvorili pravni preduslovi za implementaciju odredaba navedenih instrumenata. Što se tiče zakonodavstva EU koje se primjenjuje na stratešku procjenu. i Protokol o strateškoj procjeni uz UNECE Konvenciju o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO konvencija). uzimanje u obzir primjedbi i sugestija i procedura konačnog usvajanja planova. koje su usvojile sve značajne finansijske i donatorske organizacije.. U BiH se. prema kojima se projekti klasifikuju u četiri kategorije u zavisnosti od tipa. u skladu sa Direktivom o procjeni uticaja na životnu sredinu (EIA).P/P/P) analiziraju i integrišu u proces planiranja. prirode i veličine njegovih potencijalnih uticaja na životnu sredinu rangirano od kategorije A – za planove za koje postoji velika 2 Zakonski okvir za sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu sadržan je u više propisa (zakona i podzakonskih akata) a lex specialis koji regulišu sprovođenje procjene uticaja su: Zakon o zaštiti životne sredine Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 28/07) i Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH broj 33/03) 154 . osjetljivosti. Strategic Environmental Assessment-SEA). uticaja na životnu sredinu i zdravlje. programe i druge akte je samo djelimično normativno uređen zakonima u oblasti životne sredine. Uvod Strateška procjena uticaja na životnu sredinu (eng. i sprovesti proceduru ratifikacije SEA protokola. a djelimično i zakonima o prostornom uređenju. lokacije. kao npr. koriste specifične smjernice ove finansijske institucije. koji u odnosu na Direktivu dodatno uređuje pitanja učešća javnosti. smjernice OECD zemalja iz 2006-te godine. programa ili strateških dokumenata i obavještavanje javnosti o njihovom donošenju. U sprovođenju strateške procjene na životnu sredinu koriste se i različite smjernice i uputstva. programa i strategija (eng. je sistematski analitički proces u kojem se evaluiraju efekti po životnu sredinu i zdravlje planova.

analiza dostupnih podataka. nultu alternativu. 3. ne postižu se uvijek dobri rezultati. zbog praktičnosti sprovođenja jedinstvenog postupka i omogućavanja sprovođenja planova i programa uz obezbjeđenje optimalnih mogućnosti životne sredine i sprečavanja uticaja na klimatske promjene. jer tim koji radi na izradi strateške procjene mora posebno da razmatra i analizira sve faze planiranja. 5. Postupak strateške procjene ne usložnjava nužno postupak donošenja planova. 2. imajući u vidu ključne trendove i ograničenja na koja plan ili program može uticati. odnosno integraciju ova dva postupka. Također. Čak i pri djelimičnoj usklađenosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vjerovatnoća za značajne negativne uticaje. 4. zadaci koji se postavljaju tokom izrade planova i programa. relevantne za plan ili program. do kategorije D. analiza različitih alternativa u sprovođenju projekta. postupak konsultacija-uzimanje u obzir mišljenja i stavova nadležnih organa i javnosti i dopunjavanje i donošenje plana ili programa. planiranje i sprovođenje strateške procjene treba da budu integrisani. identifikuju se rizici i potencijalni troškovi povezani sa razvojnim inicijativama. postoji i rizik od nedovoljne harmonizovanosti sa SEA Protokolom i Direktivom o SEA. izrada dokumenta Strateške procjene uz propisivanje mjera sa smanjenje negativnih i pospješivanje pozitivnih uticaja na životnu sredinu. uključujući i indikatore životne sredine. omogućava se podrška pri uspostavljanju 155 . implementacija je problematična zbog toga što se na taj način dupliraju poslovi. 6. U skladu sa Direktivom 2001/42/EEZ.gdje je malo vjerovatno da će se pojaviti uticaji ili će efekti po životnu sredinu biti minimalni. utvrđivanje obuhvata i sadržaja plana. uključujući i tzv. uticaj na ciljeve i rezultate je ograničen a sam postupak se nepotrebno odugovlači. Strateška procjena može služiti u svrhu evaluacije postojećih planova ili u svrhu davanja posebnih smjernica o uticajima na životnu sredinu u postupku izrade planova i programa. Ukoliko se strateška procjena sprovodi nakon izrade plana. U praksi je često problematično u potpunosti ostvariti koordinaciju između izrade planova i strateške procjene. Strateška procjena predstavlja proces u kojem se analiziraju moguće prepreke i mogućnosti zaštite životne sredine. u direktnoj su korelaciji sa ciljevima i zadacima strateške procjene. Ti zadaci su: 1. niti prouzrokuje nerazumno visoke troškove. U skladu sa odredbama SEA protokola.

zaštitna. lovno-turistička. koji podrazumijevaju značajno proširenje područja koje će se koristiti u sportsko-rekreativne i turističke svrhe. U ovom koraku se izrađuje projektni zadatak za stratešku procjenu koji treba da sadrži sljedeće elemente: 156 .poljoprivreda. odnosno razvoja potrebne infrastrukture u tom području. screening). industrija.planiranje/zaštita) uspostavljanje mjera ublažavanja negativnih efekata po životnu sredinu. Prvi korak Postupak strateške procjene počinje fazom tzv skrininga (eng. ciljevima. a može pozitivno uticati i na saradnju između različitih sektora (npr. a u ekonomskom smislu to podrazumijeva i dodatne troškove koji se odnose na zaštitu prirode. Veći zahvati u prirodnom području.). 2. Veći dio inicijalnih troškova izrade strateške procjene nastaje kada se primjenjuju novi pristupi i metode ili kada se prikupljaju bazni podaci.adekvatnog upravljanja. a svaka naredna procjena iziskuje znatno manje troškove. Sprovođenje strateške procjene u područjima koja su od značaja sa stanovišta zaštite prirodnih vrijednosti treba da se odvija u skladu sa analitičkim zadacima strateške procjene. obimu i sadržaja strateške procjene. kao ni za finansijske i budžetske planove. Za svako područje je potrebno prije svega jasno odrediti osnovni strateški cilj. kao što je prikazano u grafikonu 1. a u skladu sa Direktivom 2001/42/EEZ. u kojoj se odlucuje o sprovođenju. u kojem se naglašava njegova osnovna namjena ili strateško opredjeljenje razvoja prostora (turističko-rekreativna. Utvrđivanje kriterijuma za sprovođenje strateške procjene je zakonska materija. zahtijevaju mnogo ozbiljnji i sveobuhvatniji pristup u predviđanju mjera za sprečavanje i/ili ublažavanje negativnih uticaja na životnu sredinu. institucionalno preuređenje i inovacije u planovima i procedurama. planove koji se odnose na otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda. i sl. U smislu angažovanosti sredstava i ljudskih kapaciteta. strateška procjena se ne odnosi na planove odbrane. Sprovođenje elemenata sea u zaštićenim područjima Nivo potencijalnog negativnog uticaja plana ili programa na prirodnu ravnotežu i ugrožavanja ekoloških zakonitosti u blizini i unutar zaštićenih područja zavisi prvenstveno od veličine planiranog zahvata. za izradu Strateške procjene se u skladu sa studijama Evropske komisije se utroši oko 5-10% od vrijednosti plana.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  identifikacija osnovnih problema i pitanja vezanih za plan ili program. s tim da je predviđeno vrijeme za izradu strateške procjene maksimalno do 8 mjeseci (200 dana).ODLUČIVANJE O POTREBI SPROVOĐENJA SEA ODREĐIVANJE OBUHVATA P/P/P ANALIZA DOSTUPNIH PODATAKA PRIJEDLOG I UPOREĐENJE ALTERNATIVA IZRADA P/P/P KONSULTACIJE SA NADLEŽNIM ORGANIMA I JAVNOŠĆU. 3. Za svaki od navedenih elemenata trebaju da se definišu. OBIMA I SADRŽAJA S E A SEA IZVJEŠTAJ: IDENTIFIKACIJA PRITISAKA PO ŽIVOTNU SREDINU I ZDRAVLJE ANALIZA TRENDOVA PRITISAKA I PROCJENA ALTERNATIVA PROCJENA KUMULATIVNIH EFEKATA RAZVOJNIH AKTIVNOSTI SISTEM MONITORINGA I UPRAVLJANJA 15 .  formulisanje mjera za implamentaciju. Međusobni odnos planiranja i strateške procjene UTVRĐIVANJE CILJEVA. očekivane prepreke i problemi u izvršavanju analitičkih zadataka i dinamički plan realizacije pojedinih elemenata projektnog zadatka. Sistem komunikacije unutar tima za izradu strateške procjene. 2. IZRADA P/P/P ANALITIČKI ZADACI S E A SCREENING.  formulisanje programskih ciljeva i prioriteta.  prijedlog implementacije i sistema monitoringa. odnosno predvide: 1. 4. Osnovni pripremni i analitički zadaci strateške procjene. 1. MODIFIKACIJE MODIFIKACIJA P/P/P FINALNA VERZIJA P/P/P pred odobravanje REALIZACIJA Grafik br. nadležnih organa i javnosti u obavljanju analitičkih zadataka.

aerozagađenje. vodna erozija i erozija jedino da budu relevantna zemljišta.analiza baznih trendova (nulta alternativa) U ovom koraku. (npr. tim koji radi na izradi strateške procjene analizira koje su to prijetnje i mogućnosti za realizaciju plana. Koji su osnovni ciljevi strateške procjene? Koji su ciljevi zaštite životne sredine relevantni za plan ili program i na koji način su povezani sa ciljevima plana ili programa? Da li neki postojeći planovi ili programi mogu biti relevantni ili mogu biti u interakciji sa predloženim planom? Koja su to pitanja vezano za zaštitu životne sredine značajna sa stanovišta realizacije plana. sredine. ugroženost šuma i sl. 3. sredine. Ovi ciljevi ne moraju biti nužno vezani za pojedinačna pitanja (npr. koja se tiču izrade plana promjene koje treba uzeti u razmatranje prilikom izrade plana Navesti opšta pitanja vezano za zaštitu ž. koja su prisutna sa ili bez sprovođenja plana ili programa T reći korak . kojim se definiše širi okvir za donošenje plana. odnosno programa? Tabela 1 Definisanje ciljeva i obuhvata strateške procjene Opšte teme vezano Ključni specifični faktori za zaštitu životne u odnosu na opšta pitnja. koja su relevantna za donošenje plana Identifikovati i objasniti ključne probleme zaštite ž. zaštite ž. već gubitak poljoprivrednog NOx.sredine. sredine i zdravlja koji su prisutni u području koje će vjerovatno biti pod uticajem plana/programa. ublažavanja klimatskih promjena i zaštite zdravlja koji su propisani u strateškim dokumentima Pitanja ili indikatori za procjenu Identifikovati bilo koji relevantan cilj vezano za zaštitu ž. poplave i suše) pesticidima.) Definisati 1-3 vodeća pitanja ili indikatora koji bi mogli opisati trendove ključnih specifičnih pitanja vezano za zdravlje i zaštitu životne sredine. Opšti ciljevi zaštite životne sredine. sredine zdravlje i klim. uključujući i klimatske promjene i zdravlje. ograničen plana/programa kapacitet deponije otpada. uključujući i zdravlje i klimatske promjene. a ovo je veoma važan korak u čita- 15 . zagađenje zemljišta za donošenje konkretnog otpadom. 2. upravljanje vjetrom. aerozagađenje od SO2. 4. u kojoj se determinišu sljedeća pitanja u cilju definisanja obuhvata strateške procjene: 1.Drugi korak U drugom koraku određuje se obuhvat procjene. Ovaj pregled daje pojednačne i detaljne informacije o specifičnim uticajima.

analiza predloženih razvojnih prioriteta i njihovih alternativa U ovom koraku analiziraju se pozitivni i negativni uticaji predloženih razvojnih ciljeva. Neka od osnovnih pitanja na koja treba da se odgovori u ovom koraku su: 1. povratno djelovanje 15 . da se provjeri da li su predviđeni rizici u dovoljnoj mjeri i da se daju preporuke za optimizaciju predloženih ciljeva. Tabela 2 Matrica uticaja Relevantna pitanja i ciljevi zaštite životne sredine -predviđeni ciljevi. 2.  matrice uticaja. Četvrti korak . 3. a dokumentuju se i svi nedostajući podaci ili informacije koje su potrebne. analiziraju se njegove promjene u slučaju da se plan ne implementira. kao i date okolnosti. prioriteta ili opštih razvojnih scenarija. identifikuju se ograničenja. jer opisuje trend parametara na kojima se zasniva strateška procjena. prioriteti i scenariji u P/P/P N/A + ++ karakteristike uticaja: direktni/ indirektni. regionalni. kao što je navedeno u tabeli 2. nacionalni). dugotrajni). Da li su relevantna pitanja/pritisci na životnu sredinu i ciljevi zaštite dovoljno jasni da bi se izvršila procjena Da li su u dovoljnoj mjeri razrađene razvojne alternative? Da li bi mogla ili trebala saradnja doprinijeti izmjenama strateških smjernica plana ili programa? Alati koji se koriste za procjenu različitih alternativa mogu biti:  kolektivna ekspertska mišljenja-ad hoc pregledi u cilju determinisanja specifičnih pitanja zaštite životne sredine koja su značajna u razvojnom kontekstu  Čekliste mogućih uticaja koji su obično povezani sa intervencijama predviđenim u planu ili programu. trajanje (kratkotrajni. prioriteta ili scenarija osnovnih trendova životne sredine. Cilj je da se analizira da li su u dovoljnoj mjeri uzete u obzir sve alternative. štetnost (vrlo negativni-vrlo pozitivni). obuhvat (lokalni.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vom procesu.

procjena kumulativnih uticaja predviđenih aktivnosti u planu ili programu i prijedlozi za njihovu optimizaciju U procjeni kumulativnih uticaja mogu se koristiti metode slične onima kojima se procjenjuju razvojni prioriteti. vjerovatnoću. radne seminare. sastanke i javne rasprave. obim. internet publikacije.Planiranje i uspostavljanje efektivnih sredstava komunikacije Za svaki pojedinačni analitički zadatak strateške procjene (grafik 1). procjena kumulativnih efekata treba da pruži informacije o relevantnosti opštih uticaja na životnu sredinu i zdravlje. a sredstva komunikacije koja se mogu koristiti uključuju: pismeno obraćanje. planiraju se različite metode komunikacije i konsultacija sa nadležnim institucijama i javnosti. učestalost. Plan komunikacije se obično donosi na početku procesa izrade strateške procjene. kao što je navedeno u tabeli 3. Suštinski. mogućnost ponavljanja i osnovne faktore koji su uticali na nesigurnost u definisanju uticaja. 160 .Peti korak. njihovu veličinu. Također. u koraku 5 je potrebno definisati i mjere potrebne za ublažavanje negativnih i pospješivanje pozitivnih efekata (mjere mitigacije). Tabela 3 Karakteristike uticaja na životnu sredinu karakteristike uticaja vjerovatnoća Simbol !! ! obim/obuhvat ~ + ++ učestalost/trajanje >> > trajnost /povratno djelovanje V N objašnjenje velika vjerovatnoća pojave uticaja vjerovatnoća pojave uticaja veoma izražen negativan uticaj negativan uticaj pozitivan uticaj veoma izražen pozitivan uticaj uticaj je učestao i konstantan/dugoročan do stalan uticaj je povremen/kratkoročan uticaj je trajan uticaj trenutan Šesti korak. okrugle stolove i druga sredstva.

prikazane u tabeli 4. njihovi budući trendovi zavise od niza faktora. definisan je plan mjera za ublažavanje navedenih uticaja i plan monitoringa. čiji je jedan od ciljeva proširenje postojećih zaštićenih područja u BiH. u projektu: “Šumska i planinska zaštićena područja“. kao što su uticaji drugih projekata. aktivnosti u toku izgradnje mogu smanjiti nivo opšte sigurnosti i ugroziti divljač mjere ublažavanja: komentar: trošak: uključeno u troškove izgradnje institucionalna odgovornost izvođač radova Što se tiče monitoringa uticaja na životnu sredinu. po potrebi odrediti zaobilaznice i označiti ih funkcionisanje npr. vremenski ograničiti radove na svijetli dio dana.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Sedmi korak. U projektima čija je svrha zaštita prirodnih vrijednosti. Tabela 4 Primjer plana mjera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu faza: izgradnja predmet: npr. a za potencijalno negativne uticaje koji se odnose na aktivnosti izgradnje infrastrukture u zaštićenim područjima i funkcionisanje zaštićenih područja u svrhu receptivnog turizma. Program malih grantova Kompenzacije moraju biti utvrđene u skladu sa procesnim okvirom za učešće stanovništva utvrditi po utvrđivanju projektnih aktivnosti jedinica za koordinaciju projekta (PMU) . treba napomenuti da je monitoring uticaja plana ili programa u strateškoj procjeni često komplikovan 161 postaviti jasne znakove upozorenja. Plan mjera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu sadrži elemente. uticati na Novčane životni standard kompenzacije za stanovništva gubitak prihoda. identifikacija ZP ograničenja alternativnih. sa dominantnim pozitivnim uticajima. identifikovani su potencijalni uticaji. ekonomski faktori i slično. kao npr. upotrebe prihvatljivih prirodnih aktivnosti resursa mogu sticanja negativno prihoda.Definisanje okvirnog plana upravljanja životnom sredinom i plana monitoringa U odnosu na identifikovane potencijalne uticaje.

nadzor saobraćaja redovno u toku radovasvakodnevno ili po potrebi zašto se nadziru parametri trošak odgovornost izgradnja funkcionisa. se posebno određuju u skladu sa namjenom i strateškim ciljem za razvoj datog područja. unapređuje proces planiranja odnosno vrednovanja planskih rješenja na životnu sredinu. pa samim tim i strateška procjena treba da bude prilagođena vrsti projekta na koju se primjenjuje. Tabela 5 Primjer plana monitoringa faza: parametri mjesto nadziranja parametara opšta na lokaciji sigurnost radova i u saooko nje braćaju. sigurnost divljači način nadzi. dat je primjer plana monitoringa iste uticaje koji su navedeni u planu mjera ublažavanja. Zaključak Elementi strateške procjene pojedinih projekata. odbor za monitoring 3.stanovnišonisanja ZP tva minoran. izvođač uključen radova u troškove izgradnje projektni jedinica budžet PMU lokalni monitori. Strateška procjena omogućava visok nivo zaštite životne sredine.nadziru metara parametri prema žalbama lokalnog stanovništva. a često ga je nemoguće sprovesti ukoliko se ne fokusira na konkretne aktivnosti koje proizilaze iz sprovođenja projekta. u svrhu uvažavanja faktora životne 162 . bez obzira na to da li se dosljedno poštuju odredbe iz konvencije ili direktive ili ne.zadatak.kada se ranja para. naročito ukoliko se radi o projektima koji se realizuju u područjima koja su od značaja sa stanovišta očuvanja prirodnih vrijednosti. Ipak.naruna lokaciji i konsultacinje ZP šenost oko lokacije jama sa staživotnog novništvom standarda u skladu sa okvirnim procesom učešća stanovništva sigurnost učesnika u saobraćaju. Najvažnije je da Strateška procjena ispuni ulogu i svrhu zbog koje se i izrađuje. pospješuje efikasnost prilikom donošenja odluka. Monitoring plan bi trebao biti realan i što jednostavniji za sprovođenje. navedene u tabeli 4. a to je uticaj na mjere i aktivnosti predložene planom. U tabeli 5. svaki plan ili program ima određene specifičnosti. a pospješuje se i identifikacija različitih alternativa pri izradi planova. radnika. sigurnost životinja prije početka zaštita projektnih životnog aktivnosti i standarda naknadno u lokalnog toku funkci. osoblja ZP.

Regina Axelrod: The Global Environment. Monterey CA Spring 1999. 2006. Monterey Institute of International Studies (MIIS). 4. Training held in Beroun. XXXV Simpozijum o operacionim istraživanjima. biće potrebno uzeti u obzir postojeće zakone u oblasti prostornog uređenja. Durham and London 1996) Coursebook on Environmental Impact Assessment Workshop. Soko Banja 14-17 septembar 2008. Institutions. (A Division of Congressional Quarterly Inc. Zbornik radova. Naučno-stručni skup Savremene tehnologije i održivi razvoj gradova. ekologije i informatike Banja Luka OECD Development Assistance Committee (DAC) Guidance: Applying Strategic Environmental Assessment.Law and Policy. Paris 2006 (http://www. prilikom uređenja pravnog okvira. koji je neophodan za sprovođenje strateške procjene u Bosni i Hercegovini. 1999. prepoznate u ovom dokumentu. Czech Republic 22-26 September 2008 Andreas Berchold: “Environmental Planning for Ski Areas“. EU Parliament Ozren Laganin: “Integrisanje ekoloških aspekata pri planiranju razvoja sportsko-turističkih sadržaja u zaštićenim područjima Republike Srpske“. Institut zaštite.Vig. a odredbe zakona o zaštiti životne sredine prilagoditi zahtjevima instrumenata međunarodnog prava.net).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja sredine.C. Norman J. Good Practice Guidance for Development Cooperation. U tom smislu. International Ropeway China Special. Beograd Dejan Filipović: “Strateška procjena uticaja kao instrument zaštite životne sredine u gradovima“. Zbornik radova. postaju sastavni dio plana.) Lynton Keith Caldwell: International Environmental Policy. Washington D.seataskteam. Saobraćajni fakultet. kako bi se strateška procjena mogla sprovoditi za različite vrste planova i programa. Training Material from the Course on the Practical Application of the UNECE Protocol on Strategic Environmental Assessment. i da mjere zaštite. from the Twentieth to the Twenty First Century (Duke University Press. Banja Luka 14-15 novembar 2008. Literatura Directive 2001/42/EC on the Assessment of the Effects of Certain Plans and Programmes on the Environment. created by UNDP and UNECE. 163 .

.

WWF-ov Ured za mediteranski program u Dinarskom luku Ključni fokus WWF-a u Dinarskom luku vezan za biološku raznovrsnost uključuje:  Rad na provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije za biološku raznolikost kroz projekt za regiju koji financira MAVA.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U SMJERU STANDARDA EU ZA ZAŠTITU BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U JUGOISTOČNOJ EUROPI: ISKUSTVO WWF-A Alberto Arroyo Schnell Put EU Provedba EU Direktiva o staništima i pticama ne znači samo ispunjavanje nekih zakonskih obaveza EU. za EU i njezine članice to također znači raditi na:  provedbi Bernske konvencije  provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti  rad u pravcu “zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti do 2010“ Osim toga. Konkretno. 1 Koordinator WWF Natura 2000 165 . za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za EU to još znači raditi u pravcu pristupa EU.

. Ovaj se rad uglavnom obavlja pod kišobranom Memoranduma o razumijevanju potpisanog s državnim vlastima zemalja u regiji uključujući Bosnu i Hercegovinu. smjernica za EC članak 6. Crne Gore. Bosne i Hercegovine. uključujući i predstavnike oba entiteta (njezin sadržaj uključuje preliminarnu referentnu listu staništa i vrsta od interesa za zajednicu u Bosni i Hercegovini). studijama i događajima Glavni naglasak na Bosni i Hercegovini. Hrvatske. sa sljedećim glavnim karakteristikama:   Utemeljenost na postojećim izvješćima. Prekretnica u ovome procesu bilo je potpisivanje sporazuma u Bonu 2008. Srbije i Slovenije (“Big Win” – “Velika pobjeda“). Obaveze preuzete ovim sporazumom uključuju proglašenje novih zaštićenih područja i jačanje uzajamne suradnje u cilju postizanja prekograničnog održivog upravljanja u jugoistočnoj Europi. a glavni mu je cilj podrška očuvanju biološke raznolikosti u zemlji po EU standardima. Crnu Goru i Srbiju. godine između predstavnika vlada Albanije. pritisak drugih sektora  Stručna podrška procesu je dobrodošla  Potreba za koordinacijom  166 . Jedan primjer WWF-ove aktivnosti u regiji: Bosna i Hercegovina živo srce Europe WWF-ov projekt “Živo srce Europe“ odvija se u Bosni i Hercegovini od 2008.. ali su uključena i poglavlja o Crnoj Gori i Srbiji Neki regionalni zaključci:  Nedostatak informacija i kapaciteta.  Priprema regionalnog izvješća o korištenju EU standarda o zaštiti biološke raznolikosti u jugoistočnoj Europi. priručnik o određivanju mjesta)  Pomoć pri formiranju i obučavanju za rad radne skupine za znanstvenu koordinaciju EU standarda o zaštiti biološke raznolikosti. Neki relevantni rezultati uključuju:  Prijevod nekih ključnih dokumenata (tekst EU Direktiva o prirodi. Pitanja vezana za pristup EU kroz državne projekte (naročito vezano za EU Direktive o prirodi i EU Okvirnu direktivu o vodama).

Jedan od ključnih elemenata našeg rada u regiji jest korištenje našeg iskustva tijekom ranijih pristupni procesa EU (EU-10. uključujući i suradnju s vlastima. slijedeći slične pristupe.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Predstavnici vlada jugoistočne Europe na 9. mogu biti veoma ilustrativni u jugoistočnoj Europi. Neki zaključci: završne poruke  EU standardi zaštite biološke raznolikosti idu dalje od EU pristupnih perspektiva. te aktivnostima u pravcu postizanja cilja za “zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti do 2010“. 16 .  Ranija EU iskustva. jer oni mogu biti ključ potpore provedbi Bernske konvencije. posebice pristupni procesi. provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti. dok će istovremeno proširivati aktivnosti na Srbiju i Crnu Goru. Rumunjska i Bugarska): vjerujemo da transfer znanja i iskustva može biti važan čimbenik uspjeha ovih projekata. dakle postoji izgled da se postigne zajednički dogovor od samog početka i da se radi u pravcu postizanja zajedničkih ciljeva. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP 9) Novi koraci: kretanje naprijed WWF će nastavit svoj rad u Bosni i Hercegovini.  Suradnja vlasti i zainteresiranih strana vjerojatno je najbolji put prema naprijed: svaka podrška je dobrodošla.

.

Croatia. Kako bi se pomoglo dotičnim zemljama da razviju reprezentativnu. e-mail: ssatalic@wwfmedpo. BiH. godine poboljšaju svoje sustave zaštićenih područja. Stella Satalic. a financira ga fondacija MAVA. utvrđena su tri specifična cilja: 1 Šef projekta Zagreb.org. Ciljevi i specifični ciljevi Glavni cilj je stvoriti uvjete koji će omogućiti uspješnu provedbu Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti (PRnZP KBR-a) u ovih pet zemalja ekoregije Dinarskog luka (SL. Područje projekta ekoregije Dinarskog luka uključuje Sloveniju. Bosnu i Hercegovinu. Hrvatsku.org/mediterranean 16 . Jedan od takvih krajolika jest i dinarski krš. u sklopu inicijative Big Win (velika pobjeda). CG. www. AL). Tih pet zemalja i WWF potpisali su Memorandum o razumijevanju. Program Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) pod nazivom “Zaštićena područja za živi planet“ ima za cilj da podupre provedbu KBR-ova Programa rada na zaštićenim područjima (PRnZP) kroz zaštitu širih krajolika temeljenu na pristupu ekosustavu. Project Leader.Dinaric Arc Ecoregion Project. Crnu Goru i Albaniju. Vremenski okvir je pet godina (2007-2011).panda. koji se proteže od Alpa do Balkanskog poluotoka. a projektni tim je osnovan početkom 2008. WWF Protected Areas for a Living Planet.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZA ŽIVI PLANET – PROJEKT EKOREGIJE DINARSKOG LUKA (PA4LP-DAE) Stella Šatalić Osnovna informacija Stranke u Konvenciji o biološkoj raznolikosti (KBR) obavezale su se da do 2012. Srbija se također u svibnju priključila ovim zemljama. Projekt provodi WWF-ov Ured mediteranskog programa. Zagreb. uspješno vođenu i održivo financiranu mrežu zaštićenih područja. HR.

Cilj 3: PRnZP treba dobiti više mjesta u političkom programu svih pet zemalja ekoregije institucionaliziranjem političke volje izražene u Zajedničkoj izjavi Big Win (Bonn. svibanj 2008). Big Win za inicijativu Dinarskog luka Dana 29.Cilj 1: Uraditi analizu propusta (gap analysis) glede zaštićenih područja za ekoregiju temeljenu na najboljim raspoloživim informacijama i staviti je na raspolaganje svim ključnim akterima uključenim u provedbu PRnZP do sredine 2009. Cilj 2: Izraditi plan jačanja kapaciteta vezan za provedbu PRnZP. svibnja 2008. do završetka projekta uraditi barem 75% toga plana. One su potpisale zajedničku izjavu i utvrdile prioritete zaštićenih područja na razini svake države. ali i iz svijesti da se zaštita ovog prirodnog i kulturnog bogatstva može postignuti samo uz tijesnu uzajamnu suradnju dinarskih zemalja. Ova velika obaveza nastala je iz spoznaje da prirodno i kulturno bogatstvo dinarske regije predstavlja kritično dobro na kojem se može temeljiti društveni i gospodarski razvoj. Prioriteti u pogledu nacionalnih zaštićenih područja uključuju: uspostavljanje novih i proširenje postojećih zaštićenih područja. i dobivanjem podrške za navedene prioritete na državnoj razini. WWF i DAI partneri su nastavili podupirati dotične zemlje u postizanju ovih prioriteta. poboljšanje učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima te prekogranična suradnja. 10 . šest zemalja ekoregije Dinarskog luka udružilo je snage u Bonu da zaštiti svoje bogato prirodno naslijeđe izgradnjom učinkovite mreže zaštićenih područja.

11 . financira GEF/MAVA  Natura 2000 u BiH. U tijeku je lociranje potencijalnih donatora. Dovršene su bodovne liste nultog stanja zaštićenih područja i određene institucije odgovorne za provedbu PRnZP. a na akcijskim planovima se radi. financira Vlada Finske  Morska zaštićena područja na Jadranu.1.1 (Pravni i institucionalni propusti)  Program prekograničnih zaštićenih područja u jugoistočnoj Europi. i planiranje privremenih mjera za zaštitu veoma ugroženih ili dragocjenih područja) i aktivnost 3. financira Vlada Italije  Natura 2000 u Srbiji i Crnoj Gori. Analiza propusta u zaštićenim područjima na razini ekoregije bit će završena sredinom 2009.5 Analiza ekoloških propusta  GEF Early Action Grant u Albaniji. ekološki podaci i podaci o korištenju zemljišta. prosinca 2008. za aktivnost PRnZP KBR-a 1. Ostale aktivnosti WWF-ovog Ureda za mediteranski program (MedPO) u regiji Postoje također novi projekti zasnovani na DAE aktivnostima i Inicijativi Big Win:  GEF Early Action Grant u BiH. financira Vlada Norveške.5 (Opsežna procjena propusta u zaštićenim područjima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Napredovanje Prikupljeni su podaci o selektiranoj bioraznolikosti. Aktivnosti na jačanju kapaciteta započele su s provedbom RAPPAM metodologije (metodologija brze procjene i prioritizacije upravljanja zaštićenim područjima) u Hrvatskoj.-8.1. Nacionalne strukture Big Win usuglasile su se s ministarstvima. Sadašnji sustavi zaštićenih područja analiziraju se u odnosu na važna područja bioraznolikosti i s tim vezane pritiske glede uporabe zemljišta kako bi se utvrdili propusti u zaštiti. Bit će obrađeno oko 150 GIS slojeva početkom 2009. financira Vlada Norveške  Doprinos NP Sutjeska širem gospodarstvu. za aktivnost PRnZP KBR-a 1. Sloveniji i Albaniji. Do kraja projekta napravit će se bar po jedan pilot poslovni plan za svaku zemlju za jedan park odabran kao mjesto demonstracije. Procijenjene su potrebe za jačanjem kapaciteta za svaku zemlju putem upitnika. a procjene državne CB bit će završene do kraja 2008.1. Obuka o financiranju zaštićenih područja i poslovnom planiranju održat će se u Njemačkoj od 4. RAPPAM radionice u Bosni i Hercegovini planirane su za početak 2009.

.

U tom cilju.org WWF Med PO . WWF Med PO pruža podršku BiH 1 2 3 Dr.Office Rome.com.fejzibegovic@heis. e-mail: fantonelli@wwfmedpo. Bosna i Hercegovina. Italy. e-mail: bvucijak@wwfmedpo.org WWF Med PO . EU standardi bioraznolikosti Uvod Bosna i Hercegovina je zemlja sa veoma bogatom biološkom raznolikošću. potrebno je što više koristiti jedinstvene pozitivne osobenosti koje Bosna i Hercegovina ima kao država. već i pronaći način na koji ono može pozitivno doprinijeti političkom i privrednom razvoju Bosne i Hercegovine. U procesu pridruživanja Evropskoj uniji.IMPLEMENTACIJA EU STANDARDA IZ OBLASTI BIODIVERZITETA U BOSNI I HERCEGOVINI Branko Vučijak Francesca Antonelli2 Semra Fejzibegović3 Sažetak Obzirom da postoji politički koncenzus može se reći da je pristupanje EU glavni cilj za BiH.Office Sarajevo. WWF Med PO. WWF Med PO ..Office Sarajevo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja WWF PROJEKAT EVROPSKO SRCE ŽIVOTA (LIVING HEART) .ba 13 . izazov za sektor okoliša nije samo transpozicija zakonodavstva Evropske unije. Ključne riječi: Bosna i Hercegovina. Imajući za glavni cilj osiguranje održivog razvoja uz istovremenu zaštitu biološke raznolikosti (biodiverziteta) u regiji. e-mail: semra. Bosna i Hercegovina.

dok se 14 . (92/43/EEC). Slične mjere moraju se primijeniti “za migratorne vrste koje se redovno pojavljuju. Područja posebne zaštite nominuju zemlje članice u skladu sa Direktivom o pticama (79/409/EEC). Direktive o staništima. Uspostava mreže Natura 2000 je ključni korak ka zaštiti i održavanju ovog bogatog prirodnog blaga za buduće generacije. godine. uključujući mnoge ugrožene vrste i staništa. prekograničnu saradnju. U okviru ovih planova pokrenuta je i I faza projekta “Evropsko srce života“ (Europe’s Living Heart) početkom 2008. Konvencija o programu biološkog diverziteta o radu na zaštićenim područjima). Stoga je jako bitno osigurati da se nominovanje područja u okviru mreže Natura 2000 vrši blagovremeno i na adekvatan način kako bi interes njihove zaštite i dalje ostao prioritetom od velikog značaja.u implementaciji legislative Evropske unije koja se odnosi na zaštitu prirode (Direktiva o staništima. Da bi se to ostvarilo. Direktive o staništima i pticama su najvažniji pravni instrumenti Evropske unije za zaštitu biodiverziteta. ali također i u jačanju kapaciteta. potrebno je informisati relevantne zainteresovane strane o njihovim ulogama i odgovornostima u okviru procesa nominovanja. demonstraciji rješenja i uspostavljanju partnerstva za očuvanje prirode. kako bi “osigurale preživljavanje i razmnožavanje“ vrsta ptica koje se spominju u Aneksu I Direktive. U okviru Memoranduma o razumijevanju koji je potpisan između WWF MedPO i vlade države Bosne i Hercegovine uspostavljena je saradnja u vezi sa pitanjem zaštićenih područja. te će u nastavku ovog rada biti prikazani glavni rezultati I faze ovog projekta. Direktiva o pticama i Okvirna Direktiva o vodama) i ostalih međunarodnih konvencija (Barcelonska konvencija. koja se odnosi na stvaranje strateškog okvira za uspostavljanje mreže zaštićenih područja Natura 2000. a nisu na listi u Aneksu I. Direktiva obavezuje zemlje članice da “klasifikuju najpogodnije teritorije“ kao područja posebne zaštite. U skladu sa članom 3. finansiranje.. upravljanje i komunikaciju. Natura 2000 je koherentna evropska ekološka mreža posebnih područja zaštite (Special Areas of Conservation -SAC) i područja posebne zaštite za ptice (Special Protection Areas . Nove zemlje članice EU posjeduju značajan dio evropskog prirodnog naslijeđa.SPA). Natura 2000 je evropska ekološka mreža zaštićenih područja nominovanih od strane zemalja članica EU-a na osnovu pravno obavezujuće legislative: Direktive o staništima i Direktive o pticama. kao i ciljevi nastavka projekta u vidu II faze pod nazivom “Implementacija EU standarda iz oblasti biodiverziteta u BiH“. Mreža se sastoji od dvije vrste zaštićenih područja: Područja posebne zaštite (SPA) i Posebnih područja zaštite (SAC).

godine. godine. došlo je do razvoja ideje za novi projekat pod nazivom “Evropsko srce života-I faza” (Europe’s Living HeartPhase I). godine održan je u Sarajevu seminar pod nazivom “U susret standardima Evropske unije u riječnom slivu Neretve u Bosni i Hercegovini: povezivanje upravljanja vodama sa zaštitom biološke raznolikosti”. 2008. Nominovanje posebnih područja zaštite u odnosu na nominovanje područja posebne zaštite je komplikovaniji i duži proces koji zahtijeva saradnju između Komisije i zemalja članica. posebice močvara koje imaju međunarodni značaj“. Borealska regija (2005) i Mediteranska regija (2006). (Aneks II. vrše se pregovori o područjima od značaja za Zajednicu između Komisije i zemalja članica.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja posebna pažnja mora obratiti na “zaštitu močvara. uzimajući u obzir pozitivne standarde EU o 15 . Odabir područja od posebnog značaja za Zajednicu trebao je biti završen u roku od šest godina nakon objave (1992. Prvo. a naročito predstavnici državnih organa vlasti. Alpska regija (2003). i učesnici su pokazali značajan interes za standarde EU o bioraznolikosti. kao i na staništa koja se nalaze u Aneksu I Direktive o staništima. Nakon dugih odgađanja. sva područja od posebnog značaja za Zajednicu unutar EU 15. i 2009. Europe’s Living Heart projekat je počeo u januaru 2008. Kao rezultat izraženog interesa u okviru ovog seminara. u skladu sa kriterijima iz Aneksa III. Atlantska i Kontinentalna regija (2004).) Direktive. a završen je u junu iste godine. Ažuriranje biogeografskih listi sa područjima iz novih zemalja članica očekuje se tokom 2007. usvojena su od strane Komisije i uključuju slijedeće: Makaronezijska regija. Direktive o staništima). Nakon toga. ova zaštita se proširuje na staništa drugih ugroženih vrsta uključujući i ptice. Ciljevi projekta Europe’s Living Heart U okviru I faze prethodnog WWF MedPO projekta (WWF-ovog projekta za mediteransko područje) pod nazivom “Living Neretva“ u aprilu 2007.. zemlja članica mora izraditi listu predloženih područja koji su od značaja za Zajednicu. zemlje članice nominiraju usvojenu listu područja od posebnog značaja za Zajednicu i posebnih područja zaštite. faze I Direktive o staništima. Konačno. uključujući Madeiru. U ovom procesu. biogeografski seminari imaju ključnu ulogu. Fokus ovog seminara je bila Okvirna direktiva o vodama Evropske unije i Direktive koje se odnose na zaštitu prirode. Glavni cilj projekta je pružanje odgovorajuće podrške oblasti zaštite prirode. Putem nominovanja posebnih područja zaštite. Azorske i Kanarske otoke (2001).

Kao rezultat I faze projekta“Evropsko srce života (Europe’s Living Heart)“ uspostavljen je osnovni okvir za harmonizaciju BiH standarda sa standardima EU za zaštitu bioraznolikosti.II faza” ima za cilj pružanje strateške podrške vladinim institucijama. iv) identifikacija relevantnih institucija i zainteresovanih strana (subjekata) na državnom nivou koje treba angažovati u implementaciji Direktive o staništima. godine. Projekat “Evropsko srce života (Europe’s Living Heart). kao što slijedi: i) identifikacija i sistematizacija staništa i vrsta iz Aneksa Direktive o staništima koja postoje u Bosni i Hercegovini. Prvi sastanak Radne grupe je organizovan u isto vrijeme kada i seminar o implementaciji standarda EU za zaštitu biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi u Sarajevu aprila. iii) identifikacija jedinstvenih vrsta i staništa u Bosni i Hercegovini koje treba uzeti u obzir. 2008.biološkoj raznolikosti. Izvještaj je izrađen od 16 . upute za upravljanje takvim područjima. listu potencijalnih područja koja su kvalifikovana za mrežu zaštićenih područja Natura 2000. Prvi cilj: Strateška podrška vladinim institucijama za usvajanje standarda Direktive o staništima Prva aktivnost Radne grupe: Naučna koordinacija za oblast standarda EU o zaštiti bioraznolikosti  Grupa koju su sačinjavali međunarodni ekspert WWF-a i tri lokalna eksperta uspostavljena je u martu 2008. Namjena izvještaja ove faze projekta jeste da posluži kao instrument državnim organima vlasti i ostalim relevantnim subjektima u njihovim naporima za učinkovitu zaštitu biološke raznolikosti slijedeći standarde EU u ovoj oblasti. uključujući potrebnu naučnu podlogu. identifikaciju pilot lokacija unutar Federacije BiH i Republike Srpske na kojima će se vršiti temeljna istraživanja i provjera metodologija primjene standarda zaštite bioraznolikosti. ii) analiza dodatnih potreba za proces istraživanja. potrebe za usklađivanjem zakonodavstva. kao i odobravanje javnosti kada je u pitanju značaj zaštite prirode. te određivanje mehanizama za prenos iskustava koja se odnose na proces prilagođavanja standardima EU za zaštitu prirode u području jugoistočne Evrope. godine. Zadatak radne grupe je bio identifikacija i procjena osnova za usvajanje Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini. uključujući jačanje kapaciteta za prikupljanje finansijskih sredstava. identifikaciju pravnih i administrativnih nedostataka i potreba za cjelovitu implementaciju EU standarda zaštite prirode. popunjavanje standardnih obrazaca za definisana pilot područja uključujući obuku domaćih eksperata.

godine. ali i dodatnim kontaktima kako bi se popunile praznine i sakupile potrebne informacije. Izvještaj je za cilj imao opis postojećeg stanja u Bosni i Hercegovini u vezi sa implementacijom Direktive o staništima. godine. Austriji. a po smjernicama međunarodnog stručnjaka iz ove oblasti. Izvještaj je 1 . učešće javnosti Prva aktivnost: Izvještaj “Natura 2000 u jugoistočnoj Evropi“  Međunarodni konsultanti su angažovani u martu 2008. urbanizma i ekologije Republike Srpske. Njemačkoj). u Rumuniji. WWF je vodio radionicu sa međunarodnim ekspertima. te u nacrtu najprije isporučen na internu kontrolu WWF-u krajem maja 2008. godine kako bi izradili izvještaj o stanju zaštite biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi korištenjem standarda Evropske unije. ali i stručnjake iz oblasti zaštite bioraznolikosti. isti je upućen radi komentarisanja od strane predstavnika javne administracije u BiH nadležne za upravljanje okolišem. Na osnovu primljenih komentara i sugestija. Druga aktivnost: Jačanje kapaciteta za prilagođavanje standardima EU za zaštitu biodiverziteta  Na radionici koja je organizovana u Sarajevu u aprilu 2008. te usporedbu sa stanjem u ovoj oblasti u Crnoj Gori i Srbiji. Učesnici su na ovoj radionici mogli dobiti informacije o sljedećem: i) standardima EU za zaštitu prirode.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja strane domaćih angažovanih eksperata. Također su identifikovani prioriteti za buduću implementaciju mreže Natura 2000 u BiH. godine. Drugi cilj: Podizanje svijesti javnosti. bilo je prisutno 35 učesnika koji su predstavljali javnu administraciju. (Sarajevo. o čemu je vođena živa diskusija. iii) mogućnostima za iznalaženje finansijskih sredstava za implementaciju i upravljanje mrežom Natura 2000. Nakon detaljnoga pregleda i izmjena. ii) iskustvima o prilagođavanju Direktive o staništima u drugim balkanskim državama i državama EU (kao npr. 16-18. građansko društvo. Sakupljanje podataka je izvršeno putem razgovora sa predstavnicima administracije koji su učestvovali na seminaru o standardima EU za zaštitu biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi. Malti. april). dakle predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine i Ministarstva građevinarstva. Bugarskoj. ali uz konsultacije sa relevantnim BiH predstavnicima administracije odgovorne za okoliš radi prilagođavanja domaćim potrebama i zahtjevima. Radna grupa je izvršila tražene izmjene i predala konačni izvještaj krajem juna 2008.

izvori. čime su sve aktivnosti ovog projekta postale transparentne. izvještaje i prezentacije o projektu Europe’s Living Heart.org/bs/vijesti/index. planinske rječice.  Različitost klimatskih uslova. specifične geološke prošlosti i različitosti ekoklime. Druga aktivnost: Održavanje i ažuriranje web stranice sa informacijama o projektu. na engleskom i lokalnim jezicima BiH  “Living Neretva“ web-stranica www. bare. različitost tipova zemljišta. podzemne rijeke.  Različitost vodenih staništa uključujući gusto razvijenu i različitu hidrološku mrežu. planinska jezera. godine. baruštine. U centru razvoja endemičnosti.urađen u nacrtu i isporučen na internu reviziju krajem maja.cfm sadrži sve relevantne dokumente. i potom pregledan i komentarisan od strane predstavnika javne administracije u BiH nadležne za upravljanje okolišem. rijeke. Flora. međunarodni eksperti su predali konačni izvještaj krajem juna 2008. Na osnovu primljenih komentara i prijedloga. još uvijek su u toku procesi evolucije novih vrsta. urbanizma i ekologije Republike Srpske. različiti tipovi i starost stijenskog masiva. 1 . Web stranica http://www. i naročito su značajni u smislu globalne bioraznolikosti zbog visokog nivoa svoje endemičnosti i prisustva posljednjih primjeraka određenih vrsta na ovim prostorima. različiti i jedinstveni oblici reljefa.org/zivjetineretvu je ažurirana sa novim informacijama i o projektu Europe’s Living Heart. mineralne izvore i more.  Različiti procesi etnogeneze. predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine i Ministarstva građevinarstva. Faktori koji doprinose ovim procesima u Bosni i Hercegovini već milionima godina obuhvataju slijedeće:  Različitost kopnenih staništa.panda.  Dugoročni procesi antropogeneze. fauna i gljive u Bosni i Hercegovini su među najraznovrsnijim u Evropi. jezera.panda. njene geomorfološke i hidrološke raznolikosti. Metodologija Izuzetno bogatstvo živog svijeta koje postoji na teritoriji Bosne i Hercegovine je rezultat ekološke heterogenosti Bosne i Hercegovine. godine. 2008. potoke. močvare. Web stranica je dostupna putem interneta za pružanje informacija o prirodi i održivom razvoju uz najširu moguću uključenost javnosti.

Preovladava područje šume hrasta kitnjaka i graba. Najveći dio kišnih padavina je u zimskom razdoblju. pećina itd. Sa vrućim ljetnim razdobljima i blagim zimama. Slika 1 . Padavine su veoma prisutne tokom godine.  Alpsko. sa nizijama i uzvišenjima i sa velikim uticajem Panonske ravnice. jele i omorike.  Mediteransko. Klima je oštra sa blagim ljetima i veoma hladnim i dugim zimama. 2007). ovo je područje sa najviše padavina (negdje i preko 5000 mm). u BiH su prisutna tri biogeografska područja:  Kontinentalno. u južnom dijelu zemlje. pokriva središnji dio BiH sa visokim planinama Dinarskog područja (do visine od 2368 m). Glavna vegetacija su visoke šume bukve. Zemljište je uglavnom krečnjačko i suho (Dinarski krš) sa mnogo podzemnih vodnih tokova. i na velikim nadmorskim visinama alpski pašnjaci.Karta biogeografskih područaj u BiH 1 . Kopenhagen. Glavna vegetacija je submediteranska sa šumama hrasta medunca i šipražjem sa suhim krečnjačkim livadama. Klima je kontinentalna sa vrućim ljetnim razdobljima i hladnim zimama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U skladu sa “Kartom biogeografskih područja EUR 15 + 12” (Evropska agencija za okoliš. u sjevernom dijelu zemlje.

Izgradnja industrijske i stambene infrastrukture i nekontrolisane urbanizacije sa svim pratećim uticajima također doprinosi prenamjeni prostora ekosistema i gubitku biodiverziteta. Osnovni cilj ove radne grupe bila je izrada izvještaja koji je imao za cilj identifikaciju postojećih informacija relevantnih za identifikaciju i odabir glavnih vrijednosti iz područja bioraznolikosti u Bosni i Hercegovini u skladu sa EU Standardima za zaštitu bioraznolikosti (tj. prisutna su razvojna središta glečerske flore i faune. Posebne karakteristike ovog područja predstavljaju mnogi kanjoni i klisure bosanskohercegovačkih rijeka (kanjoni rijeka Une. 10 . močvare su ugrožene aktivnostima isušivanja. kanjoni i klisure pritoka gornjeg toka rijeke Bosne. Pored toga i određeni broj invazivnih biljnih i životinjskih vrsta ugrožavaju bioraznolikost vrsta. čineći na taj način floru Bosne i Hercegovine jednu od najunikatnijih i najkarakterističnijih u cijeloj Evropi. Pritisak na staništa dolazi od različitih vrsta aktivnosti kao što su izgradnja cesta. Direktive iz oblasti zaštite prirode). Nadalje. Preko 450 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka imaju karakteristike određenog stepena endemičnosti. koji teče između planina Vlašić. Čemernica i Manjača). godine. Državna strategija za zaštitu biološke i pejsažne raznolikosti Bosne i Hercegovine ukazuje da se staništa i vrste u Bosni i Hercegovini suočavaju sa prijetnjama različite vrste zbog prenamjene prostora primarnih i sekundarnh ekosistema. Ispod najviših planinskih vrhova u Bosni i Hercegovini. u područjima cirkova. Ova aktivnost je koristila rezultate ranije uspostavljene Radne grupe u okviru projekta WWF Mediteranskog programa “Living Neretva” iz 2007. U okviru I faze projekta uspostavljena je “Koordinaciona naučna grupa iz oblasti standarda EU o bioraznolikosti”. spaljivanja. Neretve. koja je izradila izvještaj za slivno područje rijeke Neretve u BiH. u njoj se nalaze globalno vrijedna staništa. i srednji dio toka rijeke Vrbas sa izuzetno interesantnim kanjonom rijeke Ugar. kao naročiti dokazi postglečerskih procesa na Balkanskom poluostrvu. Radna grupa uspostavljena u okviru I faze projekta “Evropsko srce života“ je bila sastavljena od tri člana. a time rascjepkanost šuma. melioracija i poljoprivrednih aktivnosti.Iako Bosna i Hercegovina geografski pokriva malo područje. pejzaža i genetskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. a rad su nadgledali predstavnici relevantnih ministarstava odgovornih za okoliš/životnu sredinu na entitetskom i državnom nivou. Drine. izgradnja hidroelektrana ili rad kamenoloma.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Glavni rezultati

U prvoj fazi Europe’s Living Heart projekta, radna grupa je izradila izvještaj u kojem su sakupljene sve postojeće informacije relevantne za proces identifikacije i nominiranja lokacija za mrežu Natura 2000 u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj predstavlja ključne upute za bilo koju instituciju ili pojedinca zainteresovane za ovu problematiku u BiH, i sastoji se od informacija o institucijama, stručnjacima, publikacijama, digitalnim informacijama, legislativi, subjektima, projektima i finansijskim mehanizmima, sa linkovima i kontakt detaljima radi pristupa dodatnim informacijama. Također, u ovom izvještaju nalaze se relevantne informacije vezane za standarde EU iz oblasti zaštite biodiverziteta, kao što su biogeografska područja, prva analiza prisustva staništa i vrsta u BiH od interesa za Evropsku zajednicu, kao i izazovi i mogućnosti koji su identifikovani u toku procesa sakupljanja podataka, a koji su korisni za odabir sljedećih koraka. U periodu izvještavanja (prvo polugodište 2008. godine) implementirane su sljedeće aktivnosti:  Sklapanje ugovora za lokalnog koordinatora i odabir i angažovanje međunarodnog voditelja za radnu grupu za Direktivu o staništima;  Izbor i angažovanje međunarodnog voditelja za pripremu seminara za implementaciju standarda EU za zaštitu bioraznolikosti u jugoistočnoj Evropi;  Izbor i angažovanje lokalnih eksperata - članova Radne grupe za Direktivu o staništima;  Priprema i implementacija sastanka Radne grupe za Direktivu o staništima u Sarajevu u aprilu 2008. godine, u suradnji sa predstavnicima entitetskih ministarstava odgovornih za okoliš/životnu sredinu (FBiH i RS su ustavom određeni kao nadležni za pitanja upravljanja okolišem);  Stalni rad Radne grupe pod nadzorom međunarodnog voditelja i kao rezultat toga nacrt izvještaja u maju, te konačni izvještaj krajem juna 2008.;  Stalni rad međunarodnih eksperata za izradu regionalnog izvještaja o standardima EU za bioraznolikost za jugoistočnu Evropu, koji je izrađen u nacrtu u maju i u konačnoj formi krajem juna 2008.;  Seminar za implementaciju EU standarda za zaštitu bioraznolikosti u jugoistočnoj Evropi, održan u Sarajevu aprila 2008. godine, za predstavnike administracije BiH odgovorne za upravljanje okolišem i predstavnike naučne zajednice;  Održavanje i ažuriranje web stranice projekta Living Neretva www.panda.org/zivjetineretvu sa informacijama o tom projektu; 11

 Bilateralni sastanci i kontakti sa međunarodnim organizacijama, BiH državnom administracijom relevantnom za upravljanje okolišem na različitim nivoima. Neke opšte primjedbe/zaključci nakon završetka prve faze Europe’s Living Heart projekta date od strane domaćih stručnjaka, a koje se mogu razumjeti i kao ukaz na potrebne buduće aktivnosti, su:  Uprkos velikom broju naučnih radova koji se odnose na floru, faunu, staništa i različitost ekosistema, BiH još ne posjeduje dovoljno naučnih izvora, a koji bi se mogli iskoristiti za primjenu EU standarda u ovoj oblasti.  BiH ne posjeduje baze podataka i savremene liste flore, faune, tipova staništa i ekosistema.  Nedostaju digitalizovane karte, satelitski snimci, GIS slojevi sa relevantnim podacima u odgovarajućoj razmjeri.  Ne postoji Crvena lista staništa i vrsta u BiH.  Određeni broj ugroženih, specifičnih ili endemičnih vrsta i tipova staništa koji su prisutni u BiH ne nalaze se na listama Aneksa Direktive o staništima.  Postoji nedostatak naročito ljudskih kapaciteta i znanja u institucijama na entitetskom i državnom nivou iz oblasti zaštite bioraznolikosti.  Postojeće stanje zaštite okoliša u BiH je prilično složeno, zbog institucionalne strukture i složene podjele nadležnosti.  Javna svijest o pitanjima okoliša je na veoma niskom nivou. Ne tretira se dovoljno okolišna problematika u procesu obrazovanja, u medijima, politici itd.  Historijski faktor - postoji tradicionalno neodgovarajući stav prema okolišnoj problematici.  Veoma visok je uticaj različitih društveno-ekonomskih faktora na državnu strategiju u oblasti okoliša (npr. energetika, šumarstvo, turizam), koji su često ispred prioriteta zaštite okoliša.  Mali je procenat zaštićenih područja u BiH. Neki izazovi koji su identifikovani u toku I faze Europe’s Living Heart projekta uključuju:  Postojeća legislativa iz oblasti okoliša u BiH nije u cijelosti harmonizovana sa drugim sektorima.

12

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

 Postojeća okolišna legislativa nije u potpunosti harmonizovana sa propisima i standardima EU.  Nedostaju zakonski propisi i uputstva koji bi podržali praktičnu implementaciju zakonskih odredbi.  Ne postoji potpuna saglasnost između Strategije razvoja Bosne i Hercegovine i ekoturističkih i ekonomskih potencijala koje posjeduju sadašnja i buduća zaštićena područja. Ova činjenica je posljedica trenutnog stanja svijesti javnosti i slabog poznavanja pitanja upravljanja iz oblasti okoliša;  Ne postoji legislativa u BiH na državnom nivou koja se odnosi na implementaciju direktiva iz oblasti zaštite biodiverziteta.  Trenutno ne postoji odgovarajuća institucija iz oblasti okoliša na državnom nivou, s obzirom da Agencija za okoliš još uvijek nije uspostavljena u BiH. U oblasti okoliša često je prisutan i nedostatak zvanične saradnje kako između opština, tako i između kantona.  Administracija u oblasti okoliša nije objedinjena (podijeljena je između sektora prostornog planiranja, administracije iz oblasti voda i ostalih institucija, ali bez odgovarajuće međusektorske saradnje). Uz prisutna tri nivoa autonomije i uzimajući u obzir četiri nivoa administrativnih slojeva, može se zaključiti da je državna administracija veoma složena i u oblasti okoliša (rezultirajući jazovima, odgađanjima, preklapanjima, dupliciranjima i nejednakim standardima).  Postoji značajan nedostatak u području strategije. Neki strateški dokumenti su izrađeni ili su u završnoj fazi pripreme i usvajanja (Nacionalni okolišni akcioni plan – NEAP, Državna strategija za zaštitu biodiverziteta i akcioni plan NBSAP), ali stepen implementacije predviđenih mjera u ovim dokumentima je veoma nizak.  Također, postoji značajna praznina u oblasti legislative. Osnovna legislativa je uznapredovala u procesu harmonizacije sa EU, ali sekundarna legislativa zaostaje. Ta činjenica blokira implementaciju na svim nivoima. Primarna legislativa propisuje usvajanje podzakonskih akata (pravni akti koji se zahtijevaju radi implementacije usvojenih zakona) i definiše odgovornosti različitih tijela, ali u praksi se često radi na osnovu starih pravila i propisa uprkos postojanju nove primarne legislative.  Okolišni monitoring je veoma fragmentiran između različitih administrativnih struktura.  Nedostaje naučnih kapaciteta i podataka.

13

 Javna svijest i učešće javnosti u procesu donošenju odluka su veoma slabi. Specifični rezultati II faze projekta Europe’s Living Heart će biti:  Pokretanje procesa identifikacije staništa i vrsta u BiH koji su od važnosti za EU.  Identifikacija pravnih i administrativnih nedostataka i potreba.  Identifikacija pilot područja za sakupljanje relevantnih informacija i popunjavanje standardnih obrazaca za podatke.  Razrada strategije za komunikaciju (u saradnji sa državnim organima vlasti).  Povećanje kapaciteta relevantnih tijela javne administracije za prikupljanje finansijskih sredstava radi izvršavanja neophodnih aktivnosti. Mjerljivi indikatori za naredne faze projekta koji se planiraju od 2009.-2011. će biti relevantne naučne studije i izvještaji, lista nominiranih područja, upute za upravljanje pilot područjima, nova/prilagođena legislativa, nove institucije za zaštitu bioraznolikosti ili postojeće sa novim mandatima i javna debata o zaštiti prirode kao dijela održivog razvoja.

Zaključak

Mreža Natura 2000 (N2K) područja ima karakteristike koje je čine drugačijom od zaštićenih područja nominiranih na nivou države. Kao prvo, nominiranje posebnih područja zaštite mreže N2K zasniva se na čisto naučnim informacijama (ukoliko su one dostupne), što daje nedvosmislenu osnovu za odabir ovih područja i ujedinjuje cijelu mrežu. Ova područja pružaju zaštitu samo za odabrane vrste i staništa, uzimajući u obzir njihove potrebe za zaštitom. Nadalje, zaštićena područja formiraju jednu ekološku mrežu, koja može smanjiti izolaciju i fragmentaciju ugroženih vrsta kada je u pitanju očuvanje biodiverziteta. Jednom kada se područje identifikuje kao područje u okviru mreže Natura 2000, potrebne su određene mjere da se osigura njegova zaštita. Sufinansiranje iz fondova EU za kreiranje ovih mjera je mogućnost koja je uključena unutar odredbi Direktive o staništima. Stoga je moguće zahtijevati resurse Evropske zajednice za zaštitu i održavanje ovih područja. Raznolikost staništa i vrsta, i njihovo bogato prisustvo u BiH, zahtijeva značajno sakupljanje podataka i inventarizaciju, a što se također zahtijeva Direktivama EU. Tačnije rečeno, izrada uputa za BiH o vrstama staništa, sakupljanju

14

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

podataka, terenskom pristupu izradi karata i smještaj podataka bi bila izuzetno korisna za proces EU Natura 2000. Podrška sakupljanju podataka o vrstama i staništima bi bila neophodna zbog činjenice da postoji potreba da se naprave barem preliminarne liste vrsta i staništa. S obzirom da je ograničen broj stručnjaka koji se bave zaštitom prirode, očita je jaka potreba za raspoloživim odgovarajućim stručnjacima koji bi radili na sakupljanju i analizi podataka.

Literatura
Results from EU Biodiversity standards scientific coordination group (HD WG), May 2008 WWF for a living planet, Europe’s Living Heart - Preserving biodiversity in South Eastern Europe using EU standards, June 2008 WWF for a living planet, EUROPE’S LIVING HEART Preserving Bosnia and Herzegovina’s natural heritage using EU-tools, Technical progress report, June 2008 Proces nominovanja zaštićenih područja u okviru mreže Natura 2000 sa posebnim osvrtom na Biogeografske seminare, CEEWEB, drugo izdanje, 2007. godine

15

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

UNDP-GEF PROGRAM U REGIONU I U BOSNI I HERCEGOVINI
Igor Palandžić Uvod

Aktivnosti Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u oblasti biodiverziteta su vezane prije svega za sedmi Milenijski razvojni cilj (Millennium Development Goal - MDG), a to je Osiguranje okolišne održivosti. U okviru izvještaja 2005 Procjena Milenijskog ekosistema (2005 Millennium Ecosystem Assessment) utvrđeno je da je u svim regionima stanje i upravljanje ekosistemima glavni faktor koji utiče na uspjeh u borbi protiv siromaštva. Područja u kojima se javljaju najveći izazovi u dostizanju Milenijskih razvojnih ciljeva u isto vrijeme imaju velike probleme sa ugrožavanjem ekosistema. Upravljanje biodiverzitetom je ključni dio programa za okoliš i energiju, jednog od četiri UNDP programa koji uključuju još smanjenje siromaštva, demokratsko upravljanje, te sprječavanje kriznih situacija i obnova. Veliki dio aktivnosti koje se provode kroz program za okoliš i energiju se financira kroz Globalni fond za okoliš (Global Environmental Facility – GEF). GEF predstavlja financijski mehanizam uz pomoć kojeg se na globalnom nivou financira provođenje nacionalnih aktivnosti u okviru međunarodnih okolišnih dogovora (Multilateral environmental agreements – MES). To prije svega podrazumijeva:  Konvencija o bioraznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD);  Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (United Nations Framework Convention on Climate Change – UNFCCC);  Štokholmska konvencija o trajnim organskim zagađivačima (Stockholm Convention on Persistent Organic Pollutants – POPs);

1

 Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije (UN Convention to Combat Desertification – UNCCD).

UNDP-GEF program u oblasti biodiverziteta

Kao što je već navedeno, UNDP uz pomoć GEF-a pruža pomoć zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji da razviju vlastite kapacitete u upravljanju biodiverzitetom kako bi se osigurala raspodjela dobara i usluga ekosistema o kojima zavisi ljudski razvoj. Kao vodeća agencija u okviru Ujedinjenih naroda (UN) koja pomaže zemljama da razviju vlastite kapacitete u upravljanju biodiverzitetom, UNDP se fokusira na dva područja:  Integrisanje ciljeva iz oblasti upravljanja biodiverzitetom u glavne nacionalne proizvodne sektore, kako bi se osiguralo da proizvodne prakse održavaju esencijalne funkcije ekosistema. Drugim riječima, UNDP nastoji integrisati biodiverzitet kao ključni dio razvojnih aktivnosti;  Ojačati ekonomski potencijal zaštićenih područja na način da su u stanju da osiguraju upravljačke funkcije, da su financijski održiva i da doprinose održivom razvoju.

Pristup u oblasti zaštićenih područja u regionu

Na globalnom nivou, UNDP/GEF program je financirao ili financira veliki broj projekata kojima je cilj unaprijediti upravljanje u zaštićenim područjima. Ukupno je obuhvaćeno 419 ZP koja pokrivaju 51.74 miliona ha u 63 zemlje. Pored toga, uspostavljena su 154 nova ZP koja pokrivaju 9.95 miliona ha, a u gore navedene aktivnosti je investirano, od strane GEF-a, 830 miliona USD. Što se tiče regije Evrope i zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, u kojoj se nalazi i Bosna i Hercegovina, UNDP/GEF je financirao 32 projekta ukupne vrijednosti 85.6 miliona USD koji su imali za cilj unaprijediti upravljanje u zaštićenim područjima. Ukupno je obuhvaćeno 82 ZP koja pokrivaju 16.68 miliona ha, a u isto vrijeme je uspostavljeno 17 novih ZP koja pokrivaju 674,645 ha. Bitno je naglasiti i da je 18 projekata u pripremi. Na području Evrope pokrivenost teritorije zaštićenim područjima i način na koji se upravlja ovim područjima se razlikuju značajno od države do države. Države Središnje i Istočne Evrope, kao i države Jugoistočne Evrope su usaglasile ili su u procesu usaglašavanja svojih legislativa u oblasti biodiverziteta sa onima iz Evropske unije. Isto tako, ove države su uspostavile ili su u procesu uspostavljanja mreže Natura 2000, koja predstavlja ekološku mrežu zaštićenih područja u Evropskoj uniji. Ona su uglavnom sastavljena od Specijalnih zaštiće1

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

nih područja uspostavljenih u okviru Direktive o pticama Evropske komisije (Special Protection Areas; EC Birds Directive) te od Specijalnih područja očuvanja uspostavljenih u okviru Habitat direktive Evropske komisije (Special Areas of Conservation; EC Habitat Directive). Obično su ovo mala zaštićena područja, koja bi mogla biti efikasna u zaštiti biodiverziteta samo u slučaju kada su ona bolje integrisana i uvezana koridorima, te okružena bafer zonama unutar Pan-Evropske ekološke mreže (PanEuropean Ecological network). Iako postoje razlike među državama, generalno je moguće okarakterisati generalne nedostatke u ZP: neadekvatna biogeografska pokrivenost, neefikasno upravljanje i financijska neodrživost. Strategija UNDP-a je da ukloni nedostatke kroz aktivnosti specifične za pojedine zemlje koje zahtijevaju jačanje upravljanja sistema zaštićenih područja kroz prevazilaženje postojećih problema na nivou sistema, institucionalnom, individualnom i financijskom nivou.

Problemi na nivou sistema

Problem na nivou sistema predstavlja neadekvatan politički okvir potreban za efikasno upravljanje sistemom ZP i integrisanje u ključne razvojne strategije, čime dolazi do sprječavanja integrisanja ZP pod različite kategorije upravljanja i vlasničkih odnosa (kao što su zajedničko upravljanje, različiti režimi zakupa zemljišta). Kako bi se prevazišli ovi problemi, provode se aktivnosti na:  Izmjenama ili donošenju novih zakona u oblasti ZP;  Izmjenama u regionalnom zakonodavstvu u oblasti ZP;  Izmjenama u zakonodavstvu koje se tiče prirodnih resursa a koje direktno utiče na ZP;  Integrisanju upravljanja ZP u lokalne/opštinske razvojne planove.

Institucionalni problemi

Ovi problemi se odnose na nedostatke unutar sistema upravljanja ZP. Centralizovana administracija ZP može dovesti do nerazumijevanja upravljačkih struktura o stvarnim potrebama unutar samog ZP. Institucionalni aranžmani upravljanja ZP mogu biti složeni sa preklapanjem odgovornosti među različitim institucijama. Ovo može dovesti do smetnji prilikom definisanja jasnih ciljeva i standarda, povećanja troškova i smanjenja efikasnosti. Loše upravljanje može spriječiti uspostavljanje uspješnog partnerstva koje može biti ključno za prevazilaženje postojećih institucionalnih nedostata-

1

ka. Uspostavljanje efikasnog upravljanja ZP zahtijeva usvajanje odgovarajućih upravljačkih ciljeva i sistema, adekvatno financiranje i blagovremeno provođenje upravljačkih strategija i procesa. Nivo do kojega ZP ispunjava ciljeve očuvanja, pridonosi socijalnom blagostanju, te ispunjava šire socijalne, ekonomske i okolišne ciljeve je u bliskoj vezi sa kvalitetom njegovog upravljanja – što je osnovni zadatak UNDP-a. Problemi se prevazilaze:  Jačanjem vlasti ZP (planiranje, nadzor, izvještavanje, itd.);  Uspostavljanjem novih obrazaca upravljanja ZP (upravljanje uz učešće lokalne vlasti, stanovništva, privatnog sektora, nevladinog sektora);  Jačanjem institucionalnih kapaciteta za obavljanje osnovnih funkcija unutar ZP;  Uvećavanjem mandata administracije unutar ZP.

Problemi na individualnom nivou

Nedovoljno znanje među uposlenicima koji upravljaju ZP za obavljanje osnovnih aktivnosti, od planiranja, knjigovodstva i izvještavanja do obilazaka terena, socijalne uključenosti, itd. su problemi koji se javljaju u velikom broju slučajeva. Analize kompetentnosti uposlenika i njihovih profila ukazuju da postoje značajni nedostaci u vezi sa ograničenim financijskim i planerskim sposobnostima, kapacitetima za rješavanje konflikata i uključivanja javnosti. Jačanjem kapaciteta unutar upravljačkih struktura ZP i ostalih institucija u zajednici se prevazilaze gore navedeni problemi. Svi UNDP projekti imaju komponentu koja se bavi jačanjem kapaciteta na individualnom nivou.

Financijski problemi

Budžetska izdvajanja za sisteme ZP se često provode bez koordinacije sa uposlenicima ZP i njihovim zahtjevima. Sistemi ZP su uglavnom podržani sa nedovoljnim količinama financijskih sredstava. Ključni problem je da se koristi od ZP često ne uključuju u cost-benefit analize koje se pripremaju u cilju donošenja odluka, bilo zbog toga što se te dobiti ne izražavaju kroz novčana sredstva ili zbog nerazumijevanja na koji način ove dobiti mogu doprinijeti ekonomiji (turizmu npr.). Znanje upravljačkih struktura da definišu troškove i pronađu načine kako da pokriju te troškove je u velikom broju slučajeva ograničeno. Što se tiče prihoda, samo je par ZP uspjelo da ostane nezavisno i da ima dovoljne vlastite prihode od naplate od posjeta njihovom području i da nemaju potrebe za dodatnim financiranjem od strane javnih institucija, civilnog sektora ili donatora. Aktivnosti koje UNDP provodi u sklopu svojih projekata se odnose na:

10

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

 Jačanje kapaciteta upravljačkih struktura u ZP i institucija u zajednici u oblasti financijskog i poslovnog planiranja;  Usaglašavanje financijskih cost-benefit analiza kako bi odgovorile na stvarne potrebe ZP;  Uspostavljanje malih i srednjih preduzeća;  Unaprjeđenje prikupljanja sredstava od naplate posjeta.

Aktivnosti UNDP-GEF programa u Bosni i Hercegovini

Sa početkom 2009. godine, UNDP u Bosni i Hercegovini je otpočeo sa implementacijom projekta pod nazivom Integrisanje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore. Naime, kraška polja (područja u kojima se kamena podloga uglavnom sastoji od karbonskih stijena kao što su CaCO3 i MgCO3) su značajni produktivni krajolici karakteristični za Sredozemlje. Otprilike 35%, odnosno oko 3 miliona km˛ evropskog kontinenta sastoji se od karbonskih stijena, a najveăi dio predstavljaju krađka područja. Prepreke koje oteţavaju uključivanje zađtite biodiverziteta krađkih područja u prostorno planiranje na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini su sljedeći: (I) Kantoni i opštine nemaju dovoljne kapacitete za analiziranje mogućnosti upotrebe zemljišta u kraškim područjima. U provedenim studijama identifikovane su jasne praznine u nadležnostima između opština (kao što su Bosansko Grahovo i Livno) i kantonalnih vlasti (tj. Kantona 10) na osnovu kojih bi se provelo ozbiljno ekonomsko i ekološko istraživanje različitih mogućnosti kratkoročnih i dugoročnih vizija za područja kao što su kraška polja, u različitim okolnostima i scenarijima.;

(II) Nedovoljni kapaciteti za primjenu propisa na lokalnom nivou vlasti. Cilj projekta je uklanjanje pomenutih prepreka time što će se sačiniti model za uključivanje problematike očuvanja biodiverziteta kraških područja u politiku i propise kojima je uređeno prostorno planiranje na kantonalnom nivou, kao i u pomenutim sektorima. Tačnije, ovim će se projektom: (I) pomoći u pripremi instrumenta koji u obzir uzima očuvanje biodiverziteta – Kantonalni prostorni plan; nadalje, putem replikacije i zajedničkog finansiranja, ovaj će projekt inicirati prostorno planiranje na lokalnom nivou u kojem će u obzir biti uzet biodiverzitet, u svim kantonima i opštinama BiH koje se nalaze na kraškom tlu; 11

(II) uvest će se propisi korištenja kraških područja od strane lokalnog stanovništva, na opštinskom nivou, a u svrhu očuvanja biodiverziteta u kraškim područjima, dok će u isto vrijeme biti osnažene ovlasti opštinskih i kantonalnih službenika i inspektora; (III) pripremit će se podzakonska akta i metodološke upute za ekološku eksploataciju treseta, uz njihovu provjeru na površini od 750 ha kraškog tresetišta; (IV) promovisati međunarodni formalni sporazum (Hrvatska-BiH) i plan za međunarodno upravljanje vodama. Projekat će se implementirati na području Herceg-bosanske županije u periodu od četiri godine.

12

Sarajevo. BiH. To je i zaključak istraživačkog iskustva koje se razvija zadnjih desetak godina oko Vjetrenice. jedinstvenog u svjetskoj literaturi (Miculinić i Jalžić. Oko ulaza se nalaze ostaci ljetnikovca iz srednjeg vijeka. stoljeća Vjetrenica je bila sveto mjesto. koji bi objedinjivao više različitih djelatnosti: znanstvenu. Privlačila je pažnju istraživača od najranijih dana. niti je moguće odgovorno planirati njezinu buduću upotrebu. BiH. 2008). Centar za karstologiju ANUBiH. Bez Vjetrenice nije moguće razumjeti ni bogatstvo kulturnih artefakata u njezinu neposrednom okružju. Paleontološko je nalazište niza artefakata. Vjetrenica je jedinstvena pojava ne samo krša Bosne i Hercegovine i Dinarida nego i u planetarnim odnosima.com 13 . Vjetrenica treba holistički pristup. a koje okuplja različite stručnjake i pristupe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. koja je i danas snažna. Ravno. Organizacijski. edukativnu. bazirana najviše na morfološkim posebnostima podzemlja. razvijena na industrijskom svjetonazoru.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja VIŠENAMJENSKI CENTAR ZA KRŠ – MOGUĆI MODEL ZAŠTITE VJETRENICE Ivo Lučić Sažetak Po svojoj prirodi i kulturnoj povijesti. Složeniju sliku Vjetrenice nije moguće doseći ni jednom posebnom znanstvenom disciplinom. ideja je skicirana u obliku višenamjenskog centra za krš. Najbogatija je u svijetu po faunističkom bogatstvu i raznolikosti (Ozimec & Lučić 2007). Najzanimljiviji je i najistraženiji sustav holokarsta – dijela krša koji su klasični karstolozi smatrali najrazvijenijim uopće (Cvijić 1926). koji je nekada bio hlađen vjetrom iz pećine (Grmek i Balabanić 2004). Obilježena je s dva likovna reljefa tipična za bosansko-hercegovačke stećke. Tu predstavu Vjetrenice postupno dokida njezina turistička slika. ivo@vjetrenica. 1 Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje. između ostalog i cjelovitog kostura leoparda (Patnhera pardus). Do kraja 19.

Svaka od tih aktivnosti bila bi uklopljena u mrežu relevantnih znanstvenih. golemih gomila nastalih obrušavanjem stropova i sličnih pojava. a od Dubrovnika oko 25 km zračne linije. a zaštitna funkcija koordinira druge aktivnosti kako bi ostale prijateljske prema vrijednostima krajolika. One bi se međusobno dopunjavale i nadograđivale: znanost omogućuje upoznavanje jedinstvene prirode krša Popova polja i Vjetrenice te kulturne povijesti toga područja. zaštita. u općina Ravno. Udaljena je 12 km od jadranske ceste i morske obale u Republici Hrvatskoj. Vjetrenica. ekonomskih i okolišnih ustanova u zemlji i inozemstvu. Po svojoj prirodi i kulturnoj povijesti Vjetrenica je jedinstvena pojava ne samo krša Bosne i Hercegovine i Dinarida nego i u planetarnim odnosima. a u pogledu pozitivnih zakona prijedlog je da centar bude proglašen nacionalnim parkom. Organizacija bi išla u tri stadija od ukupno 15 godina: glavni cilj prvog razdoblja bio bi institucionalna izgradnja. Spomenikom (nežive) prirode proglašena je 1950. Zubčević i Gašparović 1958) okolnog sliva. sigastih nakupina. holistički pristup. 1999). Pojava snažnog vjetra na ulazu u špilju privlačila je pažnju znatiželjnika tisućama godina. U morfološkom pogledu Vjetrenica je veoma razvijen splet od ukupno 6. obrazovanje omogućuje transfer toga znanja u što šire krugove ljudi prilagođeno uzrastima i skupinama.. Litološki sastav stijena Popova polja doseže 99. a nalaze se u seizmičkoj zoni u kojoj prosječna 14 . Ključne riječi: krš. Ideja za centar dobila je podršku vodećih svjetskih institucija i pojedinaca. institucije Uvod Špilja Vjetrenica nalazi se u Zavali. turizam organizira prihvat posjetitelja i gospodarsku suradnju koja prati te potrebe i pribavlja sredstva za djelovanje drugih djelatnosti unutar ustanove. a 1981. Prostornim planom SRBiH s okružjem označena kao rezervat prirode. Najzanimljiviji je i najistraženiji sustav holokarsta – dijela krša koji su klasični karstolozi smatrali najrazvijenijim uopće (Cvijić 1926). Pored toga.gospodarsko-turističku i zaštitnu. jezera. Neki smatraju da je pak bila izvor (Milojević 1938. Cvijić 1950) ogromnih količina vode koje su u postglacijalno doba tražile put s krova BiH (područja od Maglića do Lebršnika) ka moru. Po svom nastanku smatra se ponorom (Absolon 1916. Vjetrenica obiluje nizom stalnih vodenih tokova. Vjetrenica je u postupku kandidature za Popis svjetske baštine.98 posto kalcita. drugi razvijanje kadrova i funkcija. na zapadnom rubu Popova poja.700 metara istraženih kanala različitih razina. a treći postizanje optimalne učinkovitosti centra. geodinamički su obilježene godišnjim pomakom od 2 cm prema sjeveru (Dragićević i dr.

Zato bez Vjetrenice nije moguće razumjeti ni bogatstvo kulturnih artefakata u njezinu neposrednom okružju. osobito filozof i dubrovački knez Nikola Vito Gučetić. ideja je skicirana u obliku višenamjenskog centra za krš. Paleontološko je nalazište niza koštanih ostataka. godine naše ere. koji bi objedinjivao više različitih djelatnosti: znanstvenu. niti je moguće odgovorno planirati njezinu buduću upotrebu. Privlačila je pažnju istraživača od najranijih dana. Najbogatija je u svijetu po faunističkom bogatstvu i raznolikosti (Ozimec & Lučić 2007). bazirana najviše na morfološkim posebnostima podzemlja. između ostalog i cjelovitog kostura leoparda (Patnhera pardus). jedinstvenog u svjetskoj literaturi. Ulaz u Vjetrenicu obilježen je s dva likovna reljefa tipična za bosansko-hercegovačke stećke. ona im je nalazište. Za njezino razumijevanje potreban je holistički pristup više disciplina i istraživačkih praksi. smatra počecima znanstvene speleologije u BiH i Hrvatskoj. a koje okuplja različite stručnjake i pristupe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. locus typicus. godine. Najstariji zapis koji bi se mogao odnositi na Vjetrenicu nalazi se u prvoj europskoj enciklopediji Historia naturalis Plinija Starijeg iz 77. Navedeno čini idealne uvjete za nastanak krša. zajedno s ostacima još dva leoparda i jednog medvjeda (Miculinić i Jalžić. Cijelu poznatu povijest do kraja 19. Nastanjuje je više od 200 poznatih životinjskih vrsta. čiji se rad iz 1584. tj. prostorije i arhiva posve su uništene u agresiji na BiH 1991-1995. razvijena na industrijskom svjetonazoru. edukativnu. Vjetrenica je prilagođavana za turističke posjete više od stoljeća. Tu predstavu Vjetrenice postupno dokida njezina turistička slika. Kostur je zapažen 1968. koji je nekada bio hlađen vjetrom iz pećine (Grmek i Balabanić 2004). gospodarsko-turističku i zaštitnu. 2008). Organizacijski. (Malez i Pepeonik 1971). Veliki broj vrsta su endemi različita areala. te je nakon konzervacije smješten u zbirku Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Treba znati da je u svijetu samo 20 pećina s preko 20 podzemnih vrsta! (Culver & Sket 2000). a ekskaviran 2007. To znači da ni jedan od njih nije nikada pronađen nigdje izvan Vjetrenice. Oprema. među kojima više od 92 podzemne vrste. stoljeća Vjetrenica je bila sveto mjesto. Prvi put je javno predočena u obliku prijave na poziv 15 . Složeniju sliku Vjetrenice nije moguće doseći ni jednom posebnom znanstvenom disciplinom. Oko ulaza se nalaze ostaci ljetnikovca iz Srednjeg vijeka. Slijedi ga dubrovačka renesansna tradicija. čak ih je 14 stenoendema Vjetrenice. Faunističku vrijednost Vjetrenice karakterizira čak 37 vrsta koje su opisane u ovoj pećini.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja godišnja količina oborina prelazi 2000 mm. a elektrificirana u dužini od 1050 metara 1964. koja je i danas snažna. Takav zaključak nametnulo je istraživačko iskustvo koje se razvija zadnjih desetak godina oko Vjetrenice.

te ekološko-zaštitna funkcija koordinira druge aspekte s obzirom na potrebu da područje krša izbjegne oštećenja koja bi mu umanjila ili oduzela prirodne značajke. turiste i domaće stanovništvo. obrazovanje omogućuje transfer toga znanja u što šire krugove ljudi prilagođena uzrastima i socijalnim skupinama. geo-znanosti. Pored predlagača. povijesnih i etnoloških znanosti. i prijedloga da se Vjetrenica proglasi nacionalnim parkom (Hamilton-Smith 2006). Nacrt organizacije centra Organizacija centra zamišljanja je spajanjem nekoliko navedenih funkcija u jednu djelatnu cjelinu. Te funkcije su:  znanstvena: istraživanja i sistematiziranja znanstvenih informacija na području bioloških znanosti.  privredna i turistička: organiziranje turističke i ugostiteljske djelatnosti. te poticanje kooperacije za proizvodnju autentičnih proizvoda: zdrave hrane i uporabnih predmeta. Znanstvena funkcija: Centar bi započeo radom kao manja samostalna znanstvena stanica za pitanja krša. čija je kandidatura u toku. To bi omogućilo nastavak istraživanja čija se recentna faza provodi na Vjetreni- 16 . te da bi razvojem djelatnosti postao ekonomski samoodrživ. građenja i okoliša Hercegovačko-neretvanske županije / kantona iz Mostara i Općina Ravno. te njihov plasman na tržište. koje su sve podjednako važne za upotrebu i održanje Vjetrenice.Vlade Japana za tehničku kooperaciju i bespovratnu pomoć u ljeto 2004. osobito ona speleološka. supotpisali su je Ministarstvo prostornog uređenja.  edukativna: prijenos prikupljenog znanja na učenike. Te četiri funkcije međusobno bi se dopunjavale i nadograđivale: znanost bi omogućavala upoznavanje jedinstvene prirode krša Popova polja i špilje Vjetrenice kao njegova najpoznatijeg fenomena te kulturne povijesti toga područja što povećava njegov javni kapital. turizam povećava njihovu poznatost. faunistička i ekološka. Speleološke udruge Vjetrenica – Popovo polje iz Ravnoga. Ideju treba promatrati u okviru vrednovanja Vjetrenice za Popis svjetske baštine. učenje o vrijednostima zaštite vrlo ranjiva specifičnog krškog ekosustava. Smatra se da bi tom organizacijom centar ubrzo mogao postići veću pokrivenosti troškova vlastitim prihodima. izvozi lokalnu proizvodnju i pribavlja sredstva za djelovanje drugih djelatnosti unutar ustanove. godine. i  zaštitna: fizička i ekološka zaštita ranjivog krša.

model funkcioniranja poplava Popova polja i model krške hidrogeologije). trodimenzionalni virtulani prikaz špilje. S vremenom centar bi stekao uvjete za prerastanje u znanstveni institut za krš kompleksnijeg značaja te bi mogao ostvariti veću ulogu i jaču povezanost sa sličnim institutima i sveučilištima. 1 . geologije. te koji ima razvijen poslovni odnos s ustanovama koje to detaljnije istražuju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ci već gotovo deset godina.  digitalne baze podataka o dinarskom kršu. Odjel bi za početak trebao imati:  dvije učionice/predavaonice od 50 odnosno od 200 mjesta opremljene multimedijalnom tehnikom. makete špilje. tla i zraka za svoje potrebe.  stalnu vanjsku meteorološku postaju i razvijenu mrežu osjetljive mjerne opreme instalirane u podzemne kanale Vjetrenice i dvadesetak drugih speleoloških objekata nad površinom Vjetrenice do Grebaca i ponora u završnom (SZ) dijelu Popova polja. koje su pokazale želju za sudjelovanjem u ovom programu. Za početak znanstveni odjel bi trebao imati:  klasičnu biblioteku djela važnih za povijest i prirodu krša.  nastavna sredstva i pomagala iz područja geografije. makete odabranih faunističkih vrsta. koje bi se generirale autentičnim istraživanjima Vjetrenice i Popova polja te cijelog područja dinarskog krša. nisu do sada mogle biti ugošćene jer ne postoje uvjeti.  laboratorij koji omogućuje jednostavniju analizu geološkog i biološkog materijala i koji može raditi jednostavnije analize vode. te transformiralo njihov razvoj u kontinuirana. povijesti kulture i etnologije (makete reljefa. biologije. planomjerna i financirana istraživanja. za potrebe gospodarstva i javnog sektora. koja bi nadzirala kontinuirano skupljanje meteo-podataka u staništima. Edukativna funkcija: odjel bi profilirao nekoliko tipova programa od onih najjednostavnijih za osnovnoškolce. Neke od vodećih svjetskih osoba. obrađivala ih i tumačila s obzirom na željene potrebe. što bi bila stavka u njihovu organiziranom privlačenju i uklapanju centra u školski sustav zajednice. te etnologiju dinarskog krša.  online vezu s relevantnim međunarodnim izvorima iz sličnih područja. preko programa za srednjoškolce i sveučilištarce do najsloženijih specijalističkih ili postdoktorskih studija na kojima bi predavači bili najeminentniji svjetski znanstvenici iz područja znanosti o kršu. hidrologija.

npr. konzumacija jednog obroka i pića te kupovina suvenira. Mostarom. s Hutovim blatom. vršidbe. Ukupan broj posjetitelja procjenjuje se na 100 tisuća godišnje. bila bi izgrađena i 1 . pečenja kruha i korištenja u ishrani). osiguravala im stipendije. uzgoja. mljevenja u autentičnim mlinicama. sijanja pšenice. osobito biološke i geološke. Osim turizma vezanog za znanstvenu i edukativnu funkciju Vjetrenica bi poticala ekoturizam u okružju. ali u granicama mogućeg. tradicionalan način oranja njive. inozemnim kampovima i sličnim obrazovnim tečajevima. Stocem.  službu koja bi uz pomoć marketinga vodila brigu o kadrovskoj budućnosti Centra te bi izabirala potencijalne prinove. interaktivne programe za učenje o kršu.  uređenje prirodoslovnih zbirki.  višednevni posjeti obrazovnog ili znanstvenog karaktera kod kojih posjetitelji koriste smještaj i hranu. te davale usluge prehrane i smještaja. te stvaraju određenu izvanpansionsku potrošnju. Također. Postojale bi dvije kategorije smještaja: za učenike i studente s većim brojem kreveta po jednoj sobi i za individualne posjete. izrade uporabnih predmeta u domaćinstvu. te etnološke zbirke.  višenamjensku kino-dvoranu. Međugorjem ili Trebižatom. i okolnog primorja uvodila turiste u unutrašnjost BiH.  sportske unutarnje i vanjske sadržaje. Postoji mogućnost razvoja robnih marki pojedinih turističkih proizvoda. S vremenom. tradicionalne žetve. pratila njihovo redovito školovanje i omogućivala im boravke na stručnim ekskurzijama. Za ovaj tip bili bi s vremenom profilirani turnusi koji bi se uklapali u studijske programe domaćih i inozemnih sveučilišta. vodička služba i organizirali posjeti Vjetrenici i drugim lokalitetima prirodne i kulturne baštine. masovni turizam te ga distribuirala po okolnim odredištima. nudeći to i kao program za sudjelovanje posjetitelja. Očekuju se dvije skupine posjetitelja:  poludnevni / jednodnevni izletnički turizam: posjet Vjetrenici. Trebinjem. Centar bi nastojao razviti kooperaciju s lokalnim stanovništvom potičući tradicionalan način proizvodnje hrane (npr. i tzv. Turističko-ugostiteljska i gospodarska funkcija: preko ove funkcije vršio bi se organiziran prihvat posjetitelja. u pravilu s nekom destinacijom u okruženju. U tom pogledu ona bi bila vrata koja bi iz Dubrovnika. jednog od turističkih središta Mediterana.

vode i tla. osiguravanje školarina za prinove. patentiranje autentične robne marke i oživljavanje zamrlih ruralnih područja. Graditeljski poslovi na centru Zavala. Marketing i razvoj: Osim znanstvenika-karstologa i turističkih djelatnika. Ona bi imala u djelokrugu rada: osiguravanje popunjenosti kapaciteta svih odjela. nisu se mnogo razvijala. Centar bi prolazio tri razvojna stadija od ukupno 15 godina: glavni cilj prvog razdoblja bio bi institucionalna izgradnja. predviđeno je da se restaurira graditeljski stil kamenih mediteranskih kuća. zaštitu okoliša i izgradnju turizma. rad na javnoj slici centra. u muzejskom stilu. To je polazište za povratak života.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja jedna veća prostorija koja bi služila kao čekaonica za posjetitelje špilje s garderobom i potrebnim asortimanom. pa je rat pomeo značajan dio onoga što je preostalo od pustošne depopulacije. mala su naselja. Premda to važi i za kadrovske probleme. Eventualni nedostatak uređaja rješavao bi se ugovorima s ustanovama koje bi bile povezane u mrežu. Zaštitna funkcija: instrumentima i laboratorijem koji je potreban za istraživanja obavljale bi se dodatne zaštitne funkcije kao sondaže zraka. osiguranje sredstava za funkcioniranje projekata. samo zgrada bivše željezničke stanice. kao i većina sela u Popovu polju. Malo je javnih objekata. popularizaciju zaštite. Ovaj odjel imao bi i nadzornu službu – nadzornike i čuvare. solidna građevina s poviješću. kultiviranje ekološke proizvodnje. ovdje ćemo se osvrnuti na smještaj centra. posebna bi se pažnja posvetila razvojno-marketinškoj službi. Trebalo bi računati na otkup i obnovu privatnih kuća stanovnika Zavale i okolnih sela koji ne pokazuju interes za nji- 1 . te rekreativne i poučne staze. a za rekreaciju sportski objekti s unutarnjim i vanjskim sadržajima. pa bi obnova trebala težiti vraćanju njezinu izvornom obliku. popularizaciju krških pitanja. publiciranje informacija o kršu Vjetrenici zajedno s obrazovnim i znanstvenim odjelima. održavanje web-stranica itd. te natkrivena staza dužine oko 200 metara koja bi vodila od čekaonice do ulaza u špilju. Ova funkcija obuhvaćala bi i razvitak programa s lokalnim subjektima: prehrambenu opskrbu centra proizvodima sa svoga područja. Za potrebe prehrana bio bi izgrađen restoran i caffe. drugog razvijanje kadrova i jačanje funkcija. a trećeg postizanje optimalne učinkovitosti centra. Koncepcijski. Takve usluge mogle bi se i prodavati na dostupnom tržištu.

podzida. zemunica. 200 . preko vršidbe. To su prethistorijski lokalitet sa špiljom Orlicom. Potrebna je općenito sanacija naselja nakon ratnih stradanja: sanacija ruralnog krškog graditeljstva tipa suhozida. Kijevu Dolu. žetve. pojata. te prirodnim i kulturnim lokalitetima. Ukupna dužina staza ne bi trebale biti manja od 20 km. spomenik NOB-u u Zavali. na Golubincu. vrtača itd. humova. crkvice u Popovu. manastir u Zavali. te uređenje prometnica i staza kroz naselje. Proizvodni proces bio bi dio obrazovne i turističke ponude centra. Osim toga. lokalitet Crkvina. npr. greda. itd. proizvodnji i plasmanu ljekovitog bilja i sličnih proizvoda. Tu bi trebalo uključiti i kulturne spomenike. Staza bi povezivala različite prirodne spomenike poput ponora. staje na Bjeljavama. Grad na Klisuri. potrebno je izgraditi modernu cestu za promet motornih vozila Zavala – Slano u dužini od 14 km. potrebno je izgraditi komunalnu infrastrukturu u Zavali: vodovod. špilja. čija je revitalizacija nužna. ograda. bilo bi potrebno izgraditi i nove objekte s dvoranom i sličnim prostorijama za prijem većeg broja ljudi i povezati ih s postojećima u funkcionalnu cjelinu. od oranja pšenice tradicionalnim sredstvima. koja je sada uska asfaltna cesta. Također. uzgoja i gnojenja. Promet i infrastruktura Zavale i okolice Zbog zaostalog položaja naselja oko Vjetrenice. Za tu potrebu rađene su neke skice. salaša. bilo bi potrebno obnoviti i izgraditi pješačke staze rekreativnog i edukativnog značenja. gumana. obredne gomile. mljevenja u obnovljenim jedinstvenim mlinicama izgrađenim nad ponorima rijeke Trebišnjice. Staze bi bile grubo popločane ili postavljene tucanikom s kamenim stepenicama u tradicionalnoj izvedbi. osobito tradicionalne proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu koja bi našla svoj plasman u centru. Na njima bi na određenim udaljenostima bila izgrađena odmorišta i vidikovci u obliku kamenih klupa s naslonima za sjedenje. nadstrešnicama za hlad i zaštitu od kiše.hovu obnovu. stećci u Veličanima. do pravljenja hrane. koje bi povezivale Zavalu s okolnim naseljima između Orahova Dola i Grebaca. I novi objekti bi trebali dosljedno baštiniti elemente mediteranskog graditeljstva. itd. kanalizaciju i kolektor s pročišćivačem otpadnih voda. te informativnim pločama o prirodi i životu užeg područja. Također. Cilj je obnova života u selu. organiziranje odlagališta otpada na sanitetski prihvatljiv način. Belenićima.

bez osmišljena pristupa. U povijesti je taj odnos dolazio do izražaja kroz razmjenu dobara. za koji postoje sugestije iz Komisije za zaštićena područja IUCN-a. Vala Zavala-Slano prirodna je komunikacija od prapovijesti. stoljeća pobuđuju zanimanje jedne od tada vodećih jugoslavenskih turističkih tvrtki Atlas iz Dubrovnika. koja uvodi dvije željezničke kompozicije tjedno za Vjetrenicu. osobito u novije vrijeme povećanjem aktivnosti oko špilje. U stručnom smislu zamisao je postaviti centar kao dio europske i svjetske znanstveno-istraživačke i nastavne mreže za znanost o kršu. elektrifikacija i razvoj Vjetrenice iz šezdesetih i sedamdesetih godina 20. čija je kandidatura formalno najavljena. a ni javnom dobru. Odnos je uzajaman. Ljubljani i Podgorici. Državna granica ovdje je prohodna samo za malobrojno lokalno stanovništvo. pa ljeti brojni strani tu- 201 . područje Vjetrenice i prostor do granice s Republikom Hrvatskom predviđen je za prirodni rezervat. Dubrovniku Splitu. Nedavno asfaltiranje te ceste u širini od tri metra bjelodani da se na nju ne računa kao na turistički resurs. te kroz proglašenje nacionalnog parka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Organizacijska povezanost centra Centar bi bio organiziran u javnu ustanovu koja bi. tako da je Vjetrenica do raspada Jugoslavije ostala izvan svih komunikacija i tavorila na manje od 10 tisuća posjetitelja godišnje (Habe 1974). a potom i s drugim vodećim institucijama u svijetu. ti su prijedlozi otklonjeni (Lučić 2003). stoljeća planeri turizma u Slanom ističu Popovo polje i Vjetrenicu kao faktore razvoja tamošnjeg turizma (Jutarnji list. Prema važećem Republičkom prostornom planu iz 1981. Iz razloga koji ne pripadaju struci. Tijekom tridesetih godina 20. na temelju IUCN-ovih kriterija evaluacije baštine. 1926). a koji je spominjan u kontekstu planova Federalne vlade. Najprije bi bio povezan sa sveučilištima u Mostaru. ali nikad nije stvarno započela. Obilježavala ga je i Vjetrenica. te zagovara izgradnju više motela i suvremene ceste od jadranske magistrale do Zavale. Sarajevu.. U isto vrijeme. Otvaranje. Cluj-Napoki (Rumunjska). Prostorno-turistička pitanja Za ovo pitanje bitno je da je Popovo polje geografski i povijesno tijesno vezano s primorjem i Dubrovnikom. Ta bi namjena bila ostvarena kroz upis Vjetrenice na Popis svjetske baštine UNESCO-a. bila izgrađena prema važećim zakonima Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanske županije. te znanstvenim ustanovama u Postojni. Zagrebu. njezina sestra Postojna dosezala je sto puta veću posjetu godišnje (Gams 2004). Aktualni status prometnice Zavala-Slano dovoljno govori o nepovoljnom položaju Vjetrenice danas.

urađen je moderan projekt osvjetljenja Vjetrenice mrežom napajanja od 12 V. Alternativa – put preko Neuma ili Trebinja – utrostručuje. osobito mlađima. Aktualno stanje Sve to pada u kontekst poslijeratnog okružja iz kojeg se Vjetrenica još nije izvukla. što je također prošlo bez adekvatne reakcije. Također. pa čak i učetverostručuje udaljenost. Nakon što je za vrijeme rata bila potpuno nezaštićena i uništena. od kojih velik broj. Aktivna istraživačka i medijska aktivnost približila je Vjetrenicu javnosti. Turistički utjecaji na ekološke prilike svakodnevno će se mjeriti i uspoređivati s prirodnim uvjetima te. na preporuku iz vrha IUCN-a. zbog niza okolnosti. a najbliže mu je Donje jezero s kojim je dokazana podzemna veza. zapaženo ugibanje faune. što za 80 posto smanjuje unos energije u podzemlje. nije ranije ni čuo za najveću bh. stavila je špilju pod nadzor. U Vjetrenici je ujesen 2007. onemogućuju cjelovitu valorizaciju i zaštitu Vjetrenice. Jedna sonda u prosjeku zabilježi oko 50 tisuća mjerenja godišnje. špilju. što će uz stalne vanjske izmjere omogućiti upoznavanje podzemnih uvjeta i odnosa površinskih utjecaja na podzemlje. jer podizanje temperature u pećini izaziva posljedice na vlažnost zraka i mijenja uvjete života vrlo osjetljive faune. što uz brojne druge prepreke Vjetrenicu najčešće čini nedohvatljivom tim gostima. skupina entuzijasta. U tom jezeru obitavaju brojne endemične 202 . Gradnja u naseljima se odvija nekontrolirano. To je pak potrebno i za turističko uređenje Vjetrenice. To je djelo australskog dizajnera Neila Kella. koja je kasnije formirala Speleološku udrugu. osobito na lokalnoj razini. Lukavac je hidrološki dio Vjetrenice. institucija i općenito smanjenje mogućnosti sektora zaštite prirode. Lokane vlasti su izdale urbanističku suglasnost za crpljenje vode s izvora Lukavac. Radovi na cesti Zavala-Ravno izvode se bez građevinske dozvole. što može izazvati negativne posljedice po kandidaturu za Popis svjetske baštine. To je jako važno. Prošle godine donesen je prostorni plan općine Ravno koji nastoji legalizirati nedopustive zahvate u krajolik Popova polja. ugrađena mreža meteoroloških mini-postaja koje kontinuirano sakupljaju ekološke parametre u podzemnim staništima.risti ostaju razočarani zbog neuspjelog pokušaja posjeta Vjetrenici. neće biti adekvatan nadomjestak. Nedostatak zakona. ukida zaštitu Vjetrenice i u njezinoj blizini otvara kamenolom. što povlači i odsustvo adekvatna nadzora. Bolje povezivanje Zavale prema sjeveru. upravljati turističkim aktivnostima. ovisno o rezultatima. U Vjetrenicu je 2005. preko Ravnoga. pokrenula istraživanja i prilagodila je određenom turističkom programu.

Potom. On je tijekom srpnja 2006. Također. Ne samo da se Vjetrenicu može proučavati već je ona i uzoran primjer koji općenito pridonosi razvoju karstologije. speleologije i speleobiologije“.“ Veliku važnost za sagledavanje vrijednosti Vjetrenice imala je suradnja sa šefom za područje krša IUCN-a Elerija Hamiltona-Smitha. nudeći dragovoljno svoju stručnu pomoć. potičući ih na rečene planove. kandidaturu Vjetrenice za UNESCO-vu listu proširila na arhitektonsku cjelinu sela Zavale. SIBIOS je u kontekstu budućeg turizma u Vjetrenici uputio upozorenja zbog čega ovaj model dobiva još više na značenju: “Prijašnji turizam ostavio je štetne posljedice na neke važne špiljske životinje u Glavnom kanalu Vjetrenice. holističko vrednovanje krajolika. zacijelo bi rezultiralo inverznim zaključkom: podzemlje krša presudno je za nastanak ovdašnjih sakralnih poimanja svijeta koja se mogu kontinuirano pratiti preko Orlice i Vjetrenice do Zmajevice i potpećina na kojima je izrastao manastir. Vjetrenica ima iznimno velik potencijal za daljnja znanstvena istraživanja. Slab položaj prirodne baštine ilustrira činjenica da je Komisija za nacionalne spomenike. IUCN i SIBIOS uputili su ljetos oštro upozorenje BiH zbog aktualnih opasnosti po Vjetrenicu. Razvoj centra će svakako potaknuti znanstveni rad u špilji. čija je crkva zapravo zadržala polupećinsku formu. koje potiče IUCN (Hamilton–Smith. među kojima i stenondemični vjetrenički rašljonožac (Troglomysis vjetrenicae) kojemu je to jedino poznato nalazište u svijetu (Sket 2003). To je pokazalo da u sustavu vrijednosti čuvara nacionalne kulture ni najveća prirodna vrijednost u svijetu nije dovoljno dobra da u BiH bude samostalno kandidirana za Svjetsku listu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vrste. prirodu te podržava kandidaturu Vjetrenice za Popis svjetske baštine. Hamilton-Smith se tri puta obraćao vlastima u BiH. nego je treba pogurati “nacionalnom“ kulturom. Međutim. proveo pet dana u BiH i nakon odlaska vlastima uputio službena stručna zapažanja u kojima visoko vrednuje bh. 2004). “Naš prvenstveni interes je zaštita faune i nadamo se da će upravo on prevladati u svakoj razvojnoj fazi centra. bez traženja suglasnosti. Zapravo. Stručne ocjene Planove oko izgradnje Višenamjenskog centra za krš “Vjetrenica-Popovo Polje“ u Zavali podržao je SIBIOS (Svjetska organizacija za podzemnu biologiju) ocijenivši ih “podjednako vizionarskim i ambicioznim“. te prilaže neke važne napomene za turističko uređenje Vjetrenice. Nadamo se da će se ubuduće nastojati izbjeći postupci s nepredvidivim rezultatima. 203 . kaže se u pismu podrške.

Z výzkumných cest po krasech Balkánu. niti provesti unutrašnja zaštita. Journal of Cave and Karst Studies 62(1): 11-17 Cvijić. Stoga se i za njihovo korištenje traži ustroj koji će povezati više funkcija u jednu instituciju. instalirana oprema za monitoring te napravljen ekološki i estetski ultramoderan projekt uređenja Vjetrenice. 50:597-600. Zaključak Prirodne i kulturne vrijednosti krša Popova polja. Od praktičnih zadataka ponajprije je potrebno izvršiti temeljitu sanaciju i konzervaciju Vjetrenice (što traži i sami projekt ponovnog osvjetljenja za turističke potrebe) i donijeti odmjeren plan njezine upotrebe.Podršku centru uputili su vodeći karstološki instituti: Institut za istraživanje krša iz Postojne i Institut za speleologiju iz Cluj-Napoke u Rumunjskoj. Jovan. Ideja je dobila podršku značajnih svjetskih institucija. str.. Karel. Radno. traže holistički pristup njihovu upoznavanju i zaštiti. plodan i šarolik aspekt dobrovoljnih aktivnosti. Dramatična kontrastnost i raznolikost krških vrijednosti te njihova velika osjetljivost i ranjivost. 51:609-612 a 52:622-624 Culver D. 49:586-588. 3–10. Obavljene su istraživačke pripreme. takva ideja nazvana je višenamjenski centar za krš. Time se Popovo polje pozicionira kao jedna od vrata za otvaranje Bosne i Hercegovine ovom turističkom tržištu. te ugledni pojedinci poput tadašnjeg šefa biroa Međunarodnog hidrološkog programa UNESCO-a Ognjen Banacci. 1916. XXX. str. Zlatá Praha. & Sket B. 48:574576. Za realizaciju ideje potrebno je prijateljsko okružje i povoljno rješenje zakonskog i pravnog položaja Vjetrenice kako bi se mogle poduzeti mjere uobičajene kod upravljanja ovakvim vrijednostima i institucionalizirao dosadašnji sadržajan. Geomorfologija II. 1950. Hotspots of subterranean biodiversity in caves and wells. geografski položaj i blizina jakog turističkog tržišta sa središtem u Dubrovniku. C. 1. koji će je učiniti sposobnom za razne potrebe. Literatura Absolon. u svjetlu modernih holističkih valorizacija nude velike mogućnosti održivog razvitka ovoga kraja. Bez toga se neće moći ni provesti kandidatura Vjetrenica za Svjetsku listu. On bi se uhvatio složenih obaveza u više smjerova: istraživanja. Beograd. 1926. 204 . XXXIII. Glasnik srpskog geografskog društva. 2000. turizma/gospodarstva i zaštite. 506 Cvijić. Beograd. edukacije. Stare otoke Popova polja i hidrografske zone u karstu. Jovan. 1916.

. Mirko i Pepeonik.. Hamilton–Smith. 508. Lučić. O ribama i školjkašima dubrovačkog kraja.. 38. V.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dragičević. 7–16 Hamilton–Smith. Venetia Grmek. Turistične jame v Jugoslaviji in njih(ova) zaščita. 5–6. Hrvatsko biospeleološko društvo. National Speleological Society Convention Marengo. 2006. I. str. Kras u Sloveniji v prostoru in času. E. 2007. Miculinić. Vjetrenica – pogled u dušu zemlje: znanstveno-popularna monografija s 200 fotografija. 191–196. 2004. 160. Josip. E. Malez. Paper to US / ICOMOS 7th International Sypomosium. Ljubljana. Ljubljana. Bulletin scientifique. Zagreb 1999. R. Zagreb. Prelogović. elaborat. R. I-31:4. Kuk. Entdeckung des ganzen Skelettes eines fossilen Leoparden in der Vjetrenica – Höhle auf dem Popovo polje (Herzegowina). 2008. Habe. Notes and Comments Arising from My Visit to Bosnia and Herzegovina. 15 karata i 10 tablica. Zlatko. Vedran. crteža i faksimila. Dubrovački list 1926. Dubrovnik – Bologna: 1580–1584.. Naše jame. 322 str. Korespondencija Sorkočević – Aldrovandi. 2004. Elery Hamilton-Smith. 1974. Ivan. 1969. 2-8 July 2006. Nikola Vitov. Gams. Životinjski svijet Vjetrenice. i Lučić I. Milojević. [također 1974. E. str. Orhan i Gašparović.. Geologia Croatica 52/2. No. 2007. Natchitoches. str. Zubčević. Sima. Recent Tectonic Activity in the Imotsko Polje Area. Pitanje o hidrografskoj funkciji pećine Vjetrenice (Popovo polje). Studijska osnova za idejni projekat uređenja i otvorenja pećine Vjetrenice u Zavali u Popovu polju. Zagreb: I.] Gozze Gučetić. July 23rd-27th 2007. i Buljan. i 2005. 2004. 2000.. 2003. Ratimir. 205 . Ivo. M. 1958.. 123. 1938. 2003c. 50 str. str. Sket.. Beograd. 65 ilustracija. Mirko Dražen i Balabanić. Posebna izdanja SANU. U: Lučić. 16. The Vjetrenica Cave (Bosnia & Herzegovina): World Highest Biodiversity Cave. Sarajevo. Indiana. Paleontološka istraživanja špilje Vjetrenice i obrada fosilnih nalaza. 1584. 125–129. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. Dom i svijet. section A – Tome 14. Lousiana. Sopra Le metheore d’ Aristotile. AM PhD Chair IUCN/WCPA Task Force on Caves and Karst. str. France. Pojavi i problemi krša. Kazimir i Jalžić. Ozimec. Boris.

This is a conclusion based on the research experiences of Vjetrenica in the last ten years. The abundance of the cultural artefacts in that area is not comprehensible without understanding of the Vjetrenica cave. which gathered different experts and approaches from B&H and from abroad. which was cooled by the wind from the cave (Grmek & Balabanić 2004). 2008). tourist. Because of that. educational. based on physical values of its subterranean forms and is still strong today. The Cave is a site of several Palaeolithic animal residues. and protective ones. Vjetrenica has been drawing the attention of scientists from the earliest days. This idea is drafted in the form of a multipurpose karst centre. built in the late Middle Ages. It is the most interesting and the best researched cave system of holokarst – a part of the karst area which by classical karstologists was considered the most developed karst of all (Cvijić 1926). Until the end of 19th century. economic. The entrance of the Vjetrenica cave is marked by two reliefs typical for Bosnia and Herzegovina medieval tombstones. the Vjetrenica cave is a unique phenomenon. Vjetrenica needs a modern holistic approach.MULTIPURPOSE KARST CENTRE – PLAUSIBLE MODEL OF PROTECTING VJETRENICA CAVE By its natural and cultural history. not only in the karst of Bosnia and Herzegovina but also in planetary relations. among them the unique find of a complete skeleton of the leopard (Patnhera pardus) (Miculinić and Jalžić. That picture was deconstructed by the industrial type of tourism. this cave had been celebrated as a holy place. Vjetrenica is the world’s richest cave in terms of the fauna and biodiversity (Ozimec & Lučić 2007). neither is the responsible planning of its future use. Around the cave entrance there are remains of a summer house. which would unify several different activities: scientific. These functions are interdependent: science makes it possible to explore the unique karst of 206 . A more complex image of Vjetrenice is not possible to reach through separated scientific disciplines only.

It could be developed through three stages with a total time of 15 years: the main goal of the first period would be the building of institutions. that of the second personal and staff developing. Also. educational. and ecological function serves as a coordinating agent. Vjetrenica cave. economic and environmental network of institutions in the country and abroad. and that of the third to reach the optimal effectiveness of the centre. Vjetrenica is in the process of candidature for the World Heritage List. institutions 20 . directed by the positive B&H laws to be announced as national park. having in mind the need for protection of the karst from such damage that could deteriorate or completely rob it of its natural characteristics. education facilitates the transfer of that knowledge to all social and age groups.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Popovo polje and the Vjetrenica cave as its most famous phenomenon and the cultural history of the area. Key words: karst. The idea of developing this kind of centre has been supported by the leading world experts and institutions. holistic approach. protection. Each of those activities should be a part of the prominent scientific. tourism makes it known worldwide and thus helps it gain the necessary funding for the research. educational and environmental work.

.

BirdLife je razvio sistem međunarodno prepoznatih područja. Ornitološka istraživanja u Bosni i Hercegovini imaju tradiciju od oko 150 godina. Spomenuti sistem obuhvata procjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu zaštitu. Istovremeno. U Evropi je izdvojeno 4000 područja označenih kao IBA. Trenutno je u 170 zemalja izdvojeno 7500 područja koja su označena kao IBA. pravilna identifikacija i rukovođenje IBA područjima omogućavaju da se pored ptica zaštite i druge životinje i biljke. Stoga se ptice izdvajaju kao značajni pokazatelji stanja okoliša. U Evropi se 43% od 526 zabilježenih vrsta smatra ugroženim. jedan od bitnih pokazatelja odnosa prema pticama i njihovim staništima u pojedinim zemljama predstavljaju tzv. IBA područja. ili su danas krajnje ugrožene. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 20 . mnoge od zabilježenih vrsta su u međuvremenu istrijebljene u Bosni i Hercegovini. Pored niza međunarodnih konvencija. ali su dosada bila bazirana na radu svega nekoliko domačih i inozemnih ornitologa i rijetkih posmatrača ptica. Smatra se da je od 9600 živućih vrsta njih 1100 ugroženo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIJEDLOG NOVIH IBA PODRUČJA U BOSNI I HERCEGOVINI Dražen Kotrošan Sažetak Ptice predstavljaju izuzetno osjetljivu skupinu životinja. Sistem je utemeljen na međunarodno prihvaćenim i standardizovanim kriterijima koji su naučno odabrani. što predstavlja oko 7% evropskog teritorija. sc. monitoring i zaštita ptica i njihovih staništa danas predstavljaju jednu od najznačajnijih komponenti u sistemu zaštite okoliša. O tome svjedoči činjenica da su u posljednjih 200 godina izumrle 74 ptičije vrste. Nažalost. do sada je sistematski 1 Mr.. Rezultat dosadašnjih istraživanja je popis od 329 registrovanih vrsta. označivši ga kao IBA (Important Bird Areas – Područja značajna za ptice). Međutim. Proučavanje.

jezero Modrac. prema podacima BirdLifea. Uzimajući u obzir broj izdvojenih područja u drugim evropskim zemljama (npr. Spomenuta područja trebalo bi obuhvatiti i zakonskom legislativom kojom bi se regulisala njihova zaštita. Slovenija 14. Boračko jezero. Njemačka 285. Ujedno. CEPRES i dr. identificirana svega 3 IBA područja (Hutovo blato. može se reći da svega tri izdvojena područja neadekvatno oslikavaju ornitološke prilike što ne zadovoljava potrebe zaštite ptica u Bosni i Hercegovini.55% bosanskohercegovačkog teritorija. EURONATUR) organizacija. iako još uvijek nema dovoljno naučno kvalitetnih podataka. Velika i Mala Tišina i kompleks ribnjaka kod Prnjavora.). Uvod Prema podacima BirdLife-a ptice (Aves) obuhvataju oko 9600 recentnih vrsta. ribnjaci Saničani kod Prijedora.istraživano svega nekoliko područja (npr. Zasigurno da pored navedenih područja postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja koja do sada nisu bila predmet ornitoloških istraživanja. Istovremeno. Hrvatska 23. kao i trenutačni nivo proučenosti i poznavanja lokalne ornitofaune. Španija 391. neka planinska područja). obuhvaćeni su podaci koje su u posljednjih 10 godina prikupili članovi “Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“. jer veoma brzo 210 . Bardača i Boračko jezero). godine do danas. Makedonija 10 itd. Također. Analiza i identifikacija potencijalnih novih IBA staništa vršena je na osnovu kriterija za identifikaciju IBA koje je propisao BirdLife. Na osnovu analize prikupljenih podataka u ovom je trenutku moguće izdvojiti kompleks Livanjsko polje i Buško jezero kojeg je neophodno uvrstiti u listu IBA. Plivsko jezero. Bardača i Hutovo blato su ujedno i RAMSAR područja i značaj ovih područja za faunu ptica je već odavno prepoznat. S druge strane. je nedovoljno poznato u ornitološkom smislu i zahtijeva reviziju koja bi na bazi naučnih pokazatelja potvrdila značaj ovog područja za ptice. Hutovo blato. Crna Gora 13+7 potencijalnih. i pored toga što je na listi IBA. kao potencijalna IBA područja u Bosni i Hercegovini se nameću Mostarsko blato. Cilj ovog rada je identifikovati područja koja bi mogla biti označena kao IBA. Srbija 35. kao i podaci koje su u datom periodu prikupili ornitolozi i posmatrači ptica domaćih naučno-istraživačkih institucija (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. domaćih (Ornitološko društvo “Naše ptice“) i inozemnih (npr. Muzej Republike Srpske. Bardača. Ptice se smatraju dobrim pokazateljima stanja životne sredine. Posljedica ovakve situacije je da su u Bosni i Hercegovini. na taj način bi se povećala ukupna površina zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini koja trenutačno iznosi svega oko 0.). Rad se bazira na vlastitim istraživanjima vršenim u periodu od 2000.

je nedovoljno poznato u ornitološkom smislu i zahtijeva reviziju 211 . U Evropi se 43% od 526 zabilježenih vrsta smatra ugroženim (Polak. Prema posljednjim podacima BirdLIfe-a. 2004). Novija istraživanja ukazuju na trend povećanja kada je u pitanju broj izumrlih gnjezdarica u Bosni i Hercegovini (Kotrošan & al. U Bosni i Hercegovini od 1888. 2007. 2007). Ove konvencije je Bosna i Hercegovina potpisala ili je u postupku potisivanja. Međunarodni savez za zaštitu ptica (ICBP) 1989. monitoring i zaštita ptica i njihovih staništa danas predstavljaju jednu od najznačajnijih komponenti u sistemu zaštite okoliša. 2000. godine je izdao prvi inventar “Međunarodno značajnih područja za ptice u Evropi“. godine do danas je zabilježeno 329 vrsta. u 170 zemalja je izdvojeno 7500 područja koja su označena kao IBA. 97 vrsta je označeno kao ugroženo (Obratil.. 2000. Saveljić et al. U Evropi je izdvojeno 4000 područja označenih kao IBA.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja reaguju na zahvate koji ugrožavaju njihova staništa. i pored toga što je na listi IBA. 2000. 2004). Saveljić et al. 2008). 2007). Polak. Od tog broja 16 vrsta se već tada smatralo izumrlim gnjezdaricama.. Prema podacima jedinog do sada urađenog prijedloga crvene liste za ptice. “Konvencija o zaštiti evropskog (“divljeg“) živog svijeta i prirodnih staništa“ ili Bernska konvencija. Kasnije je BirdLife (nastao nakon preimenovanja ICBP-a) razvio sistem međunarodno prepoznatih područja. Vašingtonska ili CITES konvencija. U tom smislu je proglašeno nekoliko značajnih međunarodnih konvencija (npr. U Bosni i Hercegovini su identifikovana svega 3 IBA područja: Hutovo blato. dok se smatra da je trenutno oko 1100 vrsta ugroženo. Ovaj sistem istovremeno omogućava da se u sklopu zaštite područja.). Boračko jezero. U posljednjih 200 godina izumrle su 74 ptičije vrste. 2000. Spomenuti sistem obuhvata procjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu zaštitu. “Konvencija o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja“ ili Bonska konvencija i “Konvencija o područjima vodenih staništa od međunarodnog značaja za ptice“ ili Ramsarska konvencija i dr. Jedan od bitnih pokazatelja odnosa prema pticama i njihovim staništima u pojedinim zemljama predstavlja i uključivanje u program “područja značajnih za boravak ptica“ ili IBA područja. pored ptica zaštite i druge životinje i biljke. 226 vrsta je zabilježeno na gniježđenju (Kotrošan & Papes. Proučavanje.. Kotrošan & al. Kotrošan.. S druge strane. 1989). Bardača i Boračko jezero (Heat & Evans. označivši ga kao IBA (Important Bird Areas – Područja značajna za ptice). Pri tome. Sistem je utemeljen na međunarodno prihvaćenim i standardizovanim kriterijima koji su naučno odabrani. Matvejev. što predstavlja oko 7% evropskog teritorija (Heat & Evans. Hutovo blato i Bardača su ujedno i RAMSAR područja i značaj ovih područja za faunu ptica je već odavno prepoznat.

Mjesto gdje više od 5 000 roda ili preko 3000 grabljivica ili ždralova redovno prolazi tokom jesenje ili proljećne migracije. do 2008. Također. C (Nivo Evropske Unije) Stanište redovno sadrži značajan broj globalno ugroženih vrsta ili nekih vrsta koje su od globalnog značaja zaštite. Srbija 35. može se reći da svega tri izdvojena područja adekvatno oslikavaju ornitološke prilike u Bosni i Hercegovini i ne zadovoljavaju potrebe zaštite ptica. godine. Kriterijumi su kategorizovani na tri geografska nivoa: globalni (A kriterijumi). obrađeni su i podaci “Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“ prikupljeni od 2000. 2007) koje je propisao BirdLife. Poredeći sa podacima o broju IBA područja u zemljama regiona jugoistočne Evrope (npr. Muzej Republike Srpske. 2000. Slovenija 14. Makedonija 10 itd.koja bi na bazi naučnih pokazatelja potvrdila značaj ovog područja za ptice. Mjesto regularno sadrži značajan broj globalno ugroženih vrsta ili drugih vrsta koje su od globalnog značaja za zaštitu. te uzimajući u obzir trenutačni nivo proučenosti i poznavanja lokalne ornitofaune. domaćih (Ornitološko društvo “Naše ptice“) i inozemnih (npr. evropski (B kriterijumi) i nivo Evropske Unije (C kriterijumi).) ili drugim znatno razvijenijim zemljama zapadne Evrope (npr. Njemačka 285). Metodologija rada Rad se bazira na podacima vlastitih istraživanja vršenih u periodu od 2000. Analiza i identifikacija potencijalnih novih IBA staništa vršena je na osnovu 20 kriterija (Heat & Evans. Polak. Saveljić et al. EURONATUR) nevladinih organizacija. 2000. Španija 391. Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% migratornih ptica ili drugih jasno određenih populacija vrsta ptica koje žive u zajednici. godine. Crna Gora 13+7 potencijalnih. Pored spomenutih. Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% jasno određenih populacija morskih ptica. Hrvatska 23.). A1 Vrste od globalnog značaja zaštite 212 C1 Vrste od globalnog značaja zaštite B1 Zajednice . Tabela 1 Kategorije i kriterijumi za identifikaciju IBA područja A (Globalni nivo) B (Evropski nivo) Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% migratornih ptica ili drugih jasno određenih populacija vodenih ptica. Cilj ovog rada bio je identifikovati područja koja bi mogla biti označena kao IBA.. obuhvaćeni su podaci koje su u istom periodu prikupili ornitolozi i posmatrači ptica domaćih naučnoistraživačkih institucija (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. CEPRES i dr.

3) i za one čiji se način zaštite staništa čini prikladnim. Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivo sadrži  20 000 vodenih ptica ili 10 000 parova morskih ptica od jedne ili više vrsta. Za stanište se zna ili se smatra da sadrži. Mjesto je jedno od važnijih staništa u zemlji za vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi (SPEC 2.  1% biogeografskih populacija vodenih ptica koje žive u velikim jatima. Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 1% populacija migratornih ptica ili populacija vrsta ugroženih na nivou Evropske Unije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja C2 Koncentracija ugroženih vrsta na nivou Evropske Unije C3 Zajednice migratornih ptica koje nisu ugrožene na nivou EU C4 Velike zajednice Za stanište se zna ili se smatra da sadrži značajan dio vrsta ptica sa usko ograničenim arealom.Vrste ptica koje se združuju u velika jata B3 Vrste sa povoljnim statusom zaštite u Evropi A3 Biomom ograničene vrste Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 20 000 migratornih vodenih ptica i/ili 10 000 parova migratornih morskih ptica od jedne ili više vrsta. Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivou sadrži 1% globalnih populacija morskih ili terestričnih ptica koje žive u zajednici. B2 Vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi A2 Vrste ptica sa usko ograničenim arealom Za stanište se zna ili se smatra da sadrži značajan skup vrsta čiji je poredak gniježđenja većinom ili cio ograničen na jedan biom. Za stanište se zna ili se smatra da treba da bude ’okupljalište’. A4 Vrste pica koja se združuju u velika jata 213 . mjesto gdje najmanje 20 000 roda (Ciconiidae). na regularnom nivou. Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 1% migratornih ptica populacija ili migratornih ptica koje nisu ugrožene na nivou Evropske Unije. Mjesto je jedno od važnijih staništa u zemlji za vrste sa povoljnim statusom zaštite u Evropi ali čiji je gro jedinki koncentrisanih u Evropi (SPEC 4) i čiji se način zaštite staništa čini prikladnim. grabljivica (Accipitriformes i Falcomiformes) ili ždralova (Gruidae) redovno prolaze za vrijeme jesenje ili proljećne migracije. a raspodjela gniježđenja određuje Endemična staništa za boravak ptica (EBA) ili Sekundarna staništa (SA).

B2. B2. Jezero Modrac 6. Potencijalna IBA područja 1. A1. Mjesto je jedno od pet najznačajnijih u evropskom regionu po pitanju vrsta ili podvrsta koje se smatraju ugroženim na nivou EU. Kompleks ribnjaka kod Prnjavora A1. Proglašena IBA područja 1. Ribnjaci Saničani 5. A4. Plivsko jezero 4. Bardača 3. Velika i mala Tišina 7. Hutovo blato 2.Okupljalište. Rezultati rada Na osnovu osmogodišnjih istraživanja izdvojeno je 7 novih područja koja bi mogla biti nominovana na listu IBA područja. Pored spomenutih područja već ranije su na listu IBA uvrštena tri područja (Tabela 2). B2. B2 A1. Tabela 2 Pregled IBA područja u Bosni i Hercegovini Područje IBA kriterijum A. Livanjsko polje i Buško jezero 2. Mjesto je imenovano kao “Posebno zaštićeno područje” (Special Protected Area . B2 B2 B2 B2 B2 B2 214 C7 Ostali ornitološki kriterijumi C6 Vrste ugrožene na nivou EU C5 Okupljalište .SPA) ili izabrano kao kandidat za SPA. Boračko jezero B. Mostarsko blato 3. gdje najmanje 5000 roda i/ili najmanje 3000 grabljivica i/ili 3000 ždralova redovno prolaze tokom proljećne ili jesenje migracije. zasnovano na ornitološkim kriterijumima.

sjevernoj i sjeverozapadnoj Bosni i uz rijeku Savu (Slika 1).000 vodenih ptica. Ujedno je na ovom području je 2007. vrste koje se ubrajaju u red globalno ugroženih vrsta. Može se reći da spomenuto područje ispunjava kriterije A1. 215 . IBA područja Potencijalna IBA područja Slika 1 Proglašena i potencijalna IBA područja u Bosni i Hercegovini Na osnovu podataka podataka prikupljenih u periodu od 2000. do 2008. godine tokom jeseni registrovano više od 50.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja IBA područja i područja izdvojena kao potencijalna IBA područja geografski su vezana uz močvarna staništa u Hercegovini. A4 i B2. godine kompleks Livanjsko Polje-Buško jezero moguće je predložiti za IBA listu odmah. Na spomenutom kompleksu se gnijezde kosac (Crex crex) i patka njorka (Aynthya nyroca).

Tu se prije svega misli na vrste koje su u Bosni i Hercegovini označene kao ugrožene (Grus grus-ždral.). Kotrošan) 216 . Botaurus stellaris-bukavac i dr. na datim područjima je konstatovano gniježđenje ili zadržavanje tokom seobe i zimovanja vrsta koje su prema BirdLife-u označene kao vrste sa nepovoljnim statusom (Spec 2 i 3). Kotrošan) Za ostala područja. a za koje su močvarna staništa na izdvojenim lokacijama veoma značajna. Slike 2-3 Livanjsko polje i Buško jezero (Foto: D. Ardea purpurea-čaplja danguba. Slika 4 Plivsko jezero (Foto: D. trenutačno je izdvojen kriterij B2 (vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi) kao kriterij za imenovanje na IBA listu. Ixobryxus minutus-čapljica voljak. Naime. Ciconia ciconia-bijela roda. Ciconia nigra-crna roda. Kotrošan) Slika 5 Mostarsko blato (Foto: D. kao i spomenuti kompleks Livanjsko polje-Buško jezero. Ardeola ralloides-žuta čaplja. Platalea leucorodia-žličarka. Plegadis falcinellus-blistavi ibis. Nycticorax nycticorax-gak.

ali je potrebno revidirati kriterijume koje ona ispunjavaju. status IBA područja moguće je potvrditi za Hutovo blato i Bardaču. Kulijer) Slika 9 Ribnjaci kod Prnjavora (Foto: D. Kulijer) Slika 8 Tišina (Foto: D. Naime. Kulijer) Istovremeno. Kulijer) Slika 7 Ribnjaci Saničani kod Prijedora (Foto: D. dok definitivno ispunjavaju i kriterijum B2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 6 Modrac (Foto: D. ova područja su prema BirdLife-u označena samo za kriterijum A1. Slike 10 Hutovo blato (Foto: D Kulijer) 21 .

To se prvenstveno odnosi na planinska područja koja nisu ili jesu bila predmet sporadičnih istraživanja i trenutačno dostupni podaci nisu dovoljni da bi se data područja identifikovala kao potencijalna IBA područja. Također. Iako su za 10 navednih područja izdvojeni kriterijumi za njihovu nominaciju za IBA listu. neophodno je uraditi dodatne analize i priključiti podatke koji trenutačno nisu bili dostupni kako bi se utvrdilo da li ova područja ispunjavaju i neke druge kriterijume. Naime. Pored navedenih. neophodno je proširiti istraživanja na područjima kraških polja (Dabarsko. Uz tri područja ranije nominirana na listu IBa ukupan broj IBA područja u Bosni i Hercegovini bi se mogao povećati na 10 područja. 21 . dok se za Boračko jezero u ovom trenutku ne može reći isto. Diskusija Na osnovu osmogodišnjih istraživanja izdvojeno je 7 područja koja bi mogla biti nominovana na listu IBA područja. Pored navedenih. može se pretpostaviti da ispunjava kriterijum B2 za nominaciju IBA područja. jer izostaju kvalitetni podaci. postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja za IBA listu. Popovo) koja bi mogla biti kandidati za IBA područja. postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja koja do sada nisu bila predmet ornitoloških istraživanja. status IBA područja moguće je potvrditi za Hutovo blato i Bardaču. Fatničko.Slike 11-12 Bardača (Foto: D. Istovremeno. Međutim. za dato područje još uvijek nema dovoljno kvalitetnih podataka da bi se potvrdio njegov status kao IBA područja. dok za preostalih 6 novoizdvojenih područja treba uraditi dodatna istraživanja. U ovom trenutku izvjesno je da kompleks Livanjsko Polje-Buško jezero ispunjava uslove za uvrštavanje na IBA listu. Kotrošan) Za Boračko jezero se u ovom trenutku ne može potvrditi status IBA područja.

Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini. & Habul. Beograd.. godine. BirdLife International. potrebno je naglasiti neophodnost izrade upravljačkih planova za data područja koja bi uključila monitoring. Puzović..fmoit. D. M. Naše starine. Monografija CZIP br. 2 vols... I. 8). Redžić.. Jovićević... Ljubljana. D. Vizi. Kotrošan. Radević. Ornitološko društvo “Naše ptice“. (BirdLife Conservation Series No. Prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Acrocephalus 25(122): 149-152. plan razvoja u turističkom smislu (npr. 1. S. Cambridge. 3(3): 9-38.. Kotrošan. S. 1989: Predlog “Crvene liste” ugroženih ptica SR Bosne i Hercegovine. Simić. Vešović Dubak. 2000: Important Bird Areas: Priority sites for conservation. S... F. J. Sarajevo. 2004: Ornithology and bird protection in Bosnia and Herzegovina: situation and perspectives. S. M. 18-19: 227-235. Barudanović. Liga za ornitološku akciju Srbije. 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni I Hercegovini od 1888.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izdvojena IBA područja trebalo bi obuhvatiti i zakonskom legislativom kojom bi se regulisala njihova zaštita. 2007: Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori. Sarajevo. A. 1. Matvejev. Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore.55% (www. Polak. M. do 2006. do 2006. Literatura Heat. S. Sarajevo. Evans. D. godine.. DOPPS..info/ 21 . Podgorica.info) do 0. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. 2008: Bosna i Hercegovina. Sarajevo. program posmatranja ptica).. Ljubljana. Obratil.fmoit.. edukacije i dr. Saveljić. 2000: Međunarodno pomembna občomja za ptice v Sloveniji. N. (eds). D. Ornitološko društvo “Naše ptice“. S obzirom da su u većini slučajeva IBA područja preimenovana u SPA (područja specijalne zaštite). M. na ovaj način bi se povećala i ukupna površina zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini koji od potrebnih 15% trenutačno prema različitim izvorima iznosi od 0. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini. http://www. Monografija DOPPS Št. Pored toga.....67% (Redžić & al. 2008: Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. 4(4) (u pripremi za štampu). 2008). Mulaomerović. 2008: Ptice Srbije i područja od međunarodnog značaja. D. Zemlja raznolikosti. M. Kotrošan. A. Papes. S..

and according to the BirdLife data. Boračko Lake). there are 4000 of them. Out of 9600 extant species. Regretfully. out of 526 recorded species 43% of them are considered as threatened. Bardača. Now there are 7500 areas in 170 countries marked as IBA. birds are regarded as a significant parameter of the environmental condition. correct identification and management of the IBAs enables not only protection of birds. and the importance of these areas for the bird fauna 220 . but also of other animals and plants. many of the registered species have in the meantime become exterminated or ultimately threatened. This is proved with the fact that over the last 200 years 74 bird species have become extinct. 1100 of them are considered as threatened. although so far based on the work of only a few domestic and foreign ornithologists and scarce bird-watchers. The System includes the assessment of condition of the threatened bird populations and significance of their habitats for the species’ protection.g. Researching. Bardača and Hutovo blato are at the same time RAMSAR areas. Ornithological research in Bosnia and Herzegovina has 150 years long tradition. BirdLife has developed a system of internationally recognized areas marked as IBA (Important Bird Areas). In Europe. The result of their work is the list of 329 registered species. significant attitude toward birds and their habitats in some countries is shown through socalled IBA. However. Hutovo balto. Consequently. there are only three IBA identified in Bosnia and Herzegovina (Hutovo blato. just a few areas have been systematically researched so far (e. The system has been established on the internationally accepted and standardized criteria selected on a scientific basis. Bardača. monitoring and protecting of birds and their habitats represent nowadays one of the most important components in the environmental protection system. some mountain areas). Therefore. In Europe. In addition. which is ca 7% of the Europe’s territory. In addition to a series of international conventions.PROPOSAL FOR NEW IBAS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Summary Birds are extremely sensitive group of animals.

there is a possibility for identification of some more areas. The areas mentioned above should also get a legal regulation in terms of their protection. Analysis of the collected data shows that the complex of Livanjsko Plain and Buško Lake should be included into the IBA list. Data obtained from the members of the “Network of bird-watchers in Bosnia and Herzegovina” collected over the last 10 years are also included. based on scientific parameters. On the other hand. The paper is based on the author’s own researches conducted in the period from 2000 to the present day.g. Germany 285. which now occupies only ca 0. 221 . EURONATUR).). This paper has a goal to identify areas that could be marked as IBA. it can be said that only three recognized areas do not give an adequate picture of the ornithological situation. Macedonia 10.. At the same time. Croatia 23. CEPRES. although scientifically valid data for the mentioned areas are still not sufficient. Slovenia 14. is not sufficiently known in an ornithological sense. Analysis and identification of new IBA habitats have been done according to IBA identification criteria prescribed by BirdLife. nor they fulfil the needs of bird protection in Bosnia and Herzegovina. Pliva Lake. as well as the present level of knowledge of the local ornithofauna. in Spain 391. and complex of fishponds near Prnjavor. Modrac Lake. and needs a revision that. Serbia 35. the Museum of Republika Srpska.55% of B&H territory. which have not yet been investigated in ornithological sense. potential IBA in Bosnia and Herzegovina are Mostarsko blato. Great and Lesser Tišina. fishponds Saničani near Prijedor. This would also be a way to increase the total protected area in Bosnia and Herzegovina. It is certain that in addition to the mentioned areas. as well as data from the same period obtained from the ornithologists and bird-watchers from the domestic scientific research institutions (The National Museum of Bosnia and Herzegovina. etc.g. and organizations from the country (Ornithological Society “Our Birds”) and abroad (e. although in the IBA list.). etc.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja has been known for a long time. would confirm significance of this area for birds. Considering the number of IBA in other European countries (e. Boračko Lake. Montenegro 13+7 potential.

.

Da bi se dobila jasna slika o ulozi JU. bave javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. ovisno o kategoriji zaštite. Tako je zakonom određeno da se o zaštićenim dijelovima prirode. a čija je zaštita ustanovljena u okviru ovlasti na nivou županija. sigovine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLAJNJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA Mario Pavičić Zakonom o zaštiti prirode određeno je koje se institucije. ravnatelj JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-Posavske županije 223 . dajemo kratak pregled o zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj Kategorije zaštite (čl. fosili Broj zaštićenih područja po kategorijama  Strogi rezervati (2)  Nacionalni parkovi (8)  Posebni rezervati (78)  Parkovi prirode (11)  Regionalni parkovi (1) 1 Dipl. 8)  Zaštićena područja  Zaštićene svojte (vrste)  Zaštićeni minerali. trebaju brinuti o zaštićenim prirodnim vrijednostima na svim razinama uprave u Republici Hrvatskoj.. ing.

kao i čitavog staništa. te ekološku mrežu. JU za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima osnivaju jedinice područne (regionalne) samouprave i upravljaju svim tim kategorijama zaštite. To provodi kroz 5 temeljni djelatnosti: zaštitu. Cilj proglašenja nekog područja zaštićenim Osigurati trajnu i učinkovitu zaštitu svih njegovih sastavnica: rijetke flore i faune. značajni krajobraz i park-šumu. turizma i edukacije. ekološke sustave. Spomenici prirode (103)  Značajni krajobraz (70)  Park šuma (38)  Spomenici parkovne arhitekture (135)  Ukupno 9. Osigurati njihovo održivo korištenje u smislu ekološke proizvodnje. a na prijedlog Ministarstva. promicanje i korištenje. očuvanje. fosila. okoliš. Županijske javne ustanove U svom svakodnevnom radu županijska javna ustanova provodi aktivnosti i djelatnosti koje čuvaju našu prirodu. proglašava županijska skupština ili gradska skupština uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva i središnjeg tijela državne uprave. Upravljanje se provodi temeljem pravilnika o unutarnjem redu koji sadrži mjere i uvjete zaštite prirode i plana upravljanja koji se donose na 10 godina samo za pojedine kategorije zaštite.5% kopnenog dijela RH Načini proglašenja pojedinih kategorija zaštite prirode Nacionalni park (8) i park prirode (11) proglašava Hrvatski sabor. održanje. Propisane mjere zaštite ugrađuju se u dokumente prostornog planiranja i planove gospodarenja. spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. koji se nalaze na području županije ili grada. minerala. 224 . Regionalni park. Stroge i posebne rezervate proglašava Vlada RH svojom uredbom. staništa. vrste. posjećivanja.

Inventarizacija i monitoring. Nepostojanje jedinstvenog popisa djelatnosti za koje ustanove mogu izdavati koncesijska odobrenja za obavljanje djelatnosti u ZP otežava rad JU.  7 terenskih vozila  11. Broj zaštićenih područja po županijama Još uvijek je nesrazmjer ekipiranosti ŽJU i obveza na terenu relativno velik te je 57 zaposlenih u ŽJU zaduženo za 385 zaštićenih područja u raznim kategorijama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ustroj županijski javnih ustanova  Ravnatelj  Stručne službe: stručni voditelji.nultog’’ stanja zaštićenog područja. godine. Prepreke u radu ŽJU Sve ustanove ovise o financiranju iz županijskog proračuna. stručni suradnici  Nadzorna služba: Glavni nadzornik. a to još uvijek nije napravljeno na 95% proglašenih zaštićenih područja. a samo u znatno manjem iznosu ostvaruju sredstava iz vlastitih prihoda koji su vezani uz naknade za koncesijska dopuštenja i/ili druge oblike korištenja ZP-a. nadzornici  Administrativni referenti  Županijske javne ustanove – ŽJU  Danas sve Županije u RH imaju JU  Broj zaposlenih po pojedinim ŽJU izgleda ovako:     s 1 zaposlenim (ravnatelj) 6 – JU s 2 zaposlena 7 – JU s 3 zaposlena 1 – JU s 4 i više zaposlenih – 6 JU  Ukupan broj zaposlenih u svim ŽJU je 57 od kojih su 20 ravnatelji.5% teritorije je zaštićeno  47% obuhvaćeno ekološkom mrežom ŽJU i 48 DZZP (Državni zavodi za planiranje) dužni su napraviti planove upravljanja za 385 zaštićenih područja do kolovoza 2009. su preduvjet za izradu plana upravljanja. 225 .. odnosno određivanje.

stručni ispiti. Djelatnost Javne ustanove na području Brodskoposavske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodskoposavske županije osnovana je Odlukom o osnivanju Javne ustanove (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj: 10/04 i 1/05). Za unapređenje stručnoga rada bitne su međusobna komunikacija i koordinacija. Javne ustanove na županijskoj razini nemaju zadovoljene sve preduvjete za kvalitetno upravljanje svim područjima kojima moraju upravljati. Neusklađenost zakonskih propisa i preklapanje nadležnosti i upravljanja u zaštićenim područjima u sektorima gospodarenja prirodnim resursima (poljoprivreda.) Zaključak S obzirom da su prije 4 godine postojale samo 4 ŽJU. Financiranje je u velikom nesrazmjeru s ukupnim obvezama ustanova. to je generalni strukturni problem nastao kao rezultat kasnog osnivanja županijskih JU. šumarstvo. vodno gospodarstvo. Temeljem Zakona o zaštiti prirode. a činjenica je da NEM i Natura 2000 stavljaju još više obveza pred nedovoljno ekipirane ŽJU. te je na temelju toga osnovana i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. to je jedan veliki pozitivan korak. financiranje). ožujka 2005. županije su obvezne osnovati javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. a danas ima 20 ŽJU i 7 lokalnih. te povezivanje s Ministarstvom kulture (standardizacija poslova. Financiranjem se uglavnom pokrivaju troškovi zaposlenika i minimalni opseg tekućeg poslovanja ustanova. lov i ribolov. U većini slučajeva formiranje ustanova je još uvijek u početnoj fazi (s obzirom na kadrovsko ekipiranje. koji se očitovao i nedavnim pozitivnim izvješćem DZZP o stanju prirode u RH.Ministarstvo radi na pripremi pismenog tumačenja Uredbe o proglašenju Nacionalne ekološke mreže s osvrtom na modalitete financiranja i upravljanja Nacionalnom ekološkom mrežom Natura 2000. godine pod nazivom Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. osposobljavanje kadrova. rudarstvo) također je jedna od poteškoća u radu JU. tehničku opremljenost. čija su osnovne zadaće: praćenje i proučavanje sta- 226 . dr. Ustanova je registrirana pri Trgovačkom sudu u Slavonskom Brodu dana 9.

 plana razvoja javne ustanove. Stručni poslovi Javna ustanova izrađuje i/ili koordinira izradu. te provodi i prati provedbu:  plana upravljanja zaštićenim područjima kojima gospodari javna ustanova (desetogodišnji). posebno ako se ona nalaze u teritorijalnom obuhvatu dvije ili više jedinica lokalne samouprave. pokretanje postupaka nadzora i poduzimanja mjera zaštite zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. zaštite i korištenja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. priprema. obavljanje drugih stručnih poslova zaštite prirode iz djelokruga Županije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. pružanje stručne pomoći vlasnicima i korisnicima zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti u izvršavanju njihovih obveza prema zaštićenim prirodnim vrijednostima.  Godišnjeg financijskog plana javne ustanove. vođenje odgovarajuće evidencije o njima i njihovom stanju temeljem stručnih elaborata. i sl. kao i programom razvoja javne ustanove. očuvanja. pripremanje i predlaganje nadležnim tijelima mjera zaštite zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti i nadziranje njihovog izvršavanja pred nadležnim inspekcijskim tijelima. vodi dokumentaciju o zaštićenim područjima. Djelatnost Javne ustanove se obavlja kao javna služba. a osobito davanjem stručnih mišljenja i naputaka. kao dijela prirodne baštine Županije.. održavanja. sudjelovanje u izradi prostornih planova područja posebnih obilježja (regionalnog parka. organiziranje i provođenje aktivnosti promicanja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti.  godišnjeg programa zaštite. 22 . promicanja i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti Brodsko-posavske županije. uspostavlja i vodi informacijski sustav (GIS u pripremi Norveška vlada) praćenja stanja u zaštićenim područjima Županije. gospodarenja i zaštite zaštićenih područja. briga o organizaciji pravilnog održavanja. priprema i predlaganje nadležnim tijelima Županije akata o proglašenju zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. Javna ustanova koordinira rad jedinica lokalne samouprave u cilju učinkovitog korištenja. Javna ustanova također prati stanje u zaštićenim područjima.) te drugih prostornih planova predlažući mjere zaštite zaštićenih područja..  ostalih dokumenata propisanih zakonom o zaštite prirode i drugim zakonskim propisima.

Zakona o vodama (“NN” broj 107/95). Javna ustanova provodi i neposredni nadzor nad zaštićenim prirodnim vrijednostima. propisane Zakonom o zaštiti prirode.Javna ustanova također obavlja analitičko-planerske. te također planira i provodi održavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti kojima upravlja. te ostalim zakonima kao što su: Zakona o prostornom uređenju (“NN” broj 30/94. Zakon o šumama i dr. 100/04). informatičko-dokumentacijske. organizacijsko-koordinacijske. Obavlja i druge stručne poslove koje joj povjeri nadležno ministarstvo. Zakona o zaštiti okoliša (“NN” broj 82/94 i 128/99). 68/98. 61/00 i 32/02. županijsko poglavarstvo ili upravno vijeća ustanove. 22 . nadzorne i ostale stručne poslove vezane uz djelatnost zaštite prirode.

Baza podataka zajedno sa geografskim informacionim sistemom čini aplikativni program razvijen za upravljanje NP Una. Prednosti korištenja GIS-a za NP Una su efikasno upravljanje nacionalnim parkom zasnovano na donošenju kvalitetnih i brzih odluka i primjenu rješenja u svakodnevnoj praksi. Na ovaj 1 Prirodno-matematički fakultet Sarajevo. ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. U razvoju GIS-a za NP Una korištena su tri glavna izvora podataka: klasične topografske karte. što predstavlja osnovu za dugoročno upravljanje NP Una na uravnoteženi osnovama. ili u najmanju ruku nije efikasno bez upotrebe modernih tehnologija baziranih na računarima i informacionoj mreži. Ova aplikacija predstavlja jedan dinamičan i interaktivan sistem koji omogućava ažuriranje informacija i statističku obradu podataka uz vizuelni prikaz pojedinačnih odlika. što omogućava ugradnju podataka u sveobuhvatnu GIS bazu podataka. sa jednim slojem za svaku kategoriju informacija. i rezultati daljinskih istraživanja (avio ili satelitski snimci). Sarajevo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEM ZA NACIONALNI PARK UNA Samir Đug Nusret Drešković Sažetak Upravljanje zaštićenim područjima nije moguće. GIS-a za NP Una je razvijen na platformi ArcGIS 9.com 22 .2. podaci prikupljeni terenskim istraživanjima. U ovom pogledu se uspostava nacionalnog parka Una može posmatrati kao izvanredna osnova za podsticanje šire upotrebe GIS-a u pomaganju razvoja shvatanja i poboljšanja našeg pristupa upravljanju zaštićenim područjima. Svaka od ovih odlika je kreirana kao pojedinačni sloj na karti. e-mail: sdug@email. koji sadrži sve neophodne alate za prostornu i geostatističku analizu podataka i prediktivno modelovanje. Geografski informacioni sistem (GIS) zauzima posebno mjesto među ovim tehnologijama.

GIS omogućava ispitivanje i prostornih i atributnih podataka u isto vrijeme. NP Una. Ove odlike se mogu odvojiti u različite slojeve (teme). Geografski informacioni sistem (GIS) zauzima posebno mjesto među ovim tehnologijama. GIS za NP Una omogućava također i vizualizaciju prirodnih vrijednosti i odlika ovog područja u turističke svrhe u formi turističkih karata. On integriše uobičajene operacije sa bazama podataka (npr. Ove atributne informacije se smještaju u bazu podataka koja je odvojena od grafičkih podataka. moguće je obuhvatiti veće zone i uključiti veći broj varijabli nego što je to slučaj prilikom upotrebe tradicionalnih metoda (Jones. Glavna prednost koju ima GIS u odnosu na tradicionalno kartiranje i analize je mogućnost efikasne koncentracije geografskih podataka iz različitih izvora i različitih vremenskih perioda. & Rogerson. stručnjaka i metoda dizajniranih da efikasno prikupe. unosa obrade te pohranjivanja i ažuriranja podataka o NP Una. ali se generalno može reći da GIS predstavlja kompleks računarske opreme (hardver i softver). Ključne riječi: Geografski informacioni sistem. te ima potencijalno vrlo značajnu ulogu u objašnjavanju određenih događaja. predstavlja veliki izazov za upotrebu geografskog informacionog sistema (GIS). analiziraju. statističke analize) sa vizualizacijom i geografske analize.način je moguće upotrebom otvorenog računarskog sistema izvršiti standardizaciju prikupljanja.. zaštićena područja Uvod Upravljanje zaštićenim područjima nije moguće. 2006). Postoji veliki broj definicija. ali je povezana sa njima. ili u najmanju ruku nije efikasno. 1994). Diverzitet i strateški značaj zaštićenih područja. GIS povezuje prostorne elemente (poznate i kao grafički elementi podataka ili odlike) sa koordinatnim sistemom. prenose i vrše vizualizaciju različitih vrsta informacija koje imaju geografsku referencu (ESRI. koji predstavljaju deskriptivne informacije odlika na karti.2. kao i njihova efikasna analiza. bez upotrebe modernih tehnologija baziranih na računarima i informacionoj mreži. te digitalnih info punktova i web sadržaja. GIS je računarski alat razvijen za kartiranje i analizu podataka. ArcGIS 9. Prilikom prostornih analiza. Također je moguće pretraživanje atributnih podataka i njihovo povezivanje sa 230 . 1999). upravljaju. zajedno sa vrlo različitim stopama promjena komponenti njihovih fizičkih. podataka. predviđanju rezultata i planiranju strategija (Fortheringham. sačuvaju. bioloških i društvenih sistema. GIS može također čuvati atributne podatke.

Halpin. tipovi tla. razvoj sveobuhvatne GIS baze podataka koja će sadržavati teme neophodne za uspješno upravljanje (rasterski . GIS može kombinovati geografske i druge tipove podataka radi kreiranja karata i izvještaja. i vektorski – geološka podloga. katastarske podloge. zemljišni pokrov. satelitski snimci IRS i digitalni model terena (DEM). ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. Metodologija izrade GIS-a za NP Una podrazumjeva nekoliko koraka: 1.. 1994. riječna mreža. što omogućava korisnicima da sakupljaju. Brzeziecki et al. 1994. 1994. a također iz ograničenja. Posljednjih godina sve više raste zabrinutost za degradaciju prirodnih ekosistema. 2005. 1992). Schaller. te ArcScene za 3D prikaz i analizu podataka vezanih za reljef. obično putem simulacijskih modela (Đug. koja su izvedena iz posebnih karakteristika ekosistema i podataka koji su prikupljeni u ovim kompleksnom. upravljaju. što znači da pitanja vezana za zaštićena područja postepeno pronalaze svoje mjesto na ekološkoj i političkoj agendi (Delbaere & Gulinck. vegetacija. Prema tome. koja potiču iz postojećeg GIS softvera i savremene ekološke teorije.. U ovom pogledu se uspostava nacionalnog parka Una može posmatrati kao izvanredna osnova za podsticanje šire upotrebe GIS-a u pomaganju razvoja shvatanja i poboljšanja našeg pristupa upravljanju zaštićenim područjima. . 231 2. infrastruktura) analiza prikupljenih podataka upotrebom ArcMap sa ekstenzijama za prostornu analizu i geostatistiku (ArcGIS Spatial Analyst i ArcGIS Geostatistical Analyst). 1994). Willison et al. Ciljevi su bilježenje osnovnih informacija o stanju zaštićenih područja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prostornim podacima. i interpretiraju informacije bazirane na lokaciji na jedan planski i sistematičan način. nacionalnom i globalnom nivou je već shvatilo ovaj potencijal i razvija dugoročne monitoring programe u kojima GIS igra centralnu ulogu. Sva kartografska. Materijal i metode GIS-a za NP Una je razvijen na platformi ArcGIS 9. Nekoliko organizacija na regionalnom. dinamičnom regionu. analitička i sintetska obrada podataka vršena je navedenim tehnologijama.topo karte 1:25000.2 koji sadrži sve neophodne alate za prostornu i geostatističku analizu podataka i prediktivno modeliranje. kao i evaluacija budućih scenarija koji su izvedeni iz interakcije biofizičkih i društvenih procesa. Upotreba GIS-a u nacionalnom parku Una zahtijeva neka specijalna razmatranja.

od kojih svaki ima rastući stepen izazova kojeg nameću problemi koji proizilaze iz heterogenosti. Prema tome. (1994).3. modeliranje i predviđanja koji pomaže donosiocima odluka (McKendry & Eastman. U ovim oblastima GIS se koristi na dva glavna načina: prvo. Podaci za gotovo sve aspekte prirodnih ekosistema su vrlo heterogeni u dužini i frekvenciji bilježenja. za svaki fenomen. U okviru NP Una GIS aplikacija odražava najznačajnija ekološke. GIS može predstavljati vrijednu tehnologiju za opisivanje. Jedan od značajnih potencijala GIS-a je upotreba tri dimenzije i grafičkih mogućnosti za izradu inventura ne samo biofizičkih i kulturnih resursa. Ekstrapolacija je jedna od aktivnosti za koju se GIS često promoviše i koristi. kao mehanizam za analiziranje. Ovo može biti vrlo riskantno bez dubokog shvatanja međusobnih odnosa varijabli uključenih u ekstrapolaciju. 1990). kulturna i ekonomska pitanja koja uključuju. Za potrebe razvoja GIS-a za NP Una su uspješno korišteni svi navedeni izvori podataka. GIS se koristi na oba načina. šumarstvo. U razvoju GIS-a za NP Una korištena su tri glavna izvora podataka: klasične topografske karte. ekstrapolacija može biti vrlo problematična. 1990). Kao što je to nedavno pokazao Haslett (1994) koristeći fraktalne analize Berchtesgaden GIS-a (Ashdown & Schaller. turizam. analizu i evaluaciju. Zaključak koji se može izvući iz ovih podataka je da upotreba GIS-a mora uključiti svjesnost o ograničenjima ne samo dostupnih podataka. nego i shvatanje ekoloških procesa i tehnologija koje se koriste. uključuju tehnike prepklapanja. i drugo. zaštićena područja su najkompleksniji prostori. Ovi snimci se obično koriste za obezbjeđivanje osnovne klasifikacije i inventure načina upotrebe zemljišta. biodiverzitet. prostornom pokriću i dostupnosti. Pod ovim uslovima. Na ovaj način se mogu prikazati trenutna stanja zaštićenih područja i efekti budućih razvojnih planova. kao alat koji pomaže u inventuri resursa i integraciji podataka. U velikom broju slučajeva. kao što su opisali Paracchini i Folving (1994) i Walsh et al. Većina problema koji oteževaju primjenu GIS-a u zaštićenim područjima se odnosi na kvalitet dostupnih podataka i njihovu podesnost za upotrebu u GIS-u. procjenu uticaja na okoliš. a rizik od neprecizne ekstrapolacije raste sa brojem varijabli i kompleksnosti okoliša. čak i za lokacije sa pouzdanim podacima. podaci prikupljeni terenskim istraživanjima. integracija podataka u jedinstveni GIS sistem i razvoj aplikacije. i rezultati daljinskih istraživanja (avio ili satelitski snimci). itd. proces modeliranja i ekstrapolaciju. Tri primjera pitanja podataka. 232 . na primjer. nego i vizualnih resursa.

 administrativna infrastruktura Rezultati i diskusija Setovi GIS podataka koji su korišteni razvoju GIS-a za NP Una su prikazani u Tabeli 1. GIS se može posmatrati kao sistemi koji su vrijedni ne samo za bilježenje. za većinu pitanja na koje naučnici i stručnjaci traže odgovor ne postoje podaci ni adekvatne teorije. ekspozicije.  zemljišni pokrov (CORINE land cover). Međutim. kao i znanjem stručnjaka. Biološke:  tipovi vegetacije i biljne zajednice. i sl. putevi. upravljanje i integraciju podataka.  klimatska osnova.).). Baza podataka i serija karata koji dopunjavaju i/ili ilustriraju osnovne informacije o istraživanom području uključuju: Fizičke (osnovne karte):  topografska osnova (nadmorska visina. kao što su: koje će biti ekonomske i kulturne posljedice određenih poljoprivrednih/turističkih aktivnosti ili koje su potencijalne implikacije dugoročnih promjena u okolišu. modeliranje i predviđanje. nego i za generisanje ideja i istraživanje odnosa. nagibi. jezero. Infrastruktura:  saobraćajna infrastruktura (objekti. 233 .  geološka osnova. i sl. Prema tome.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Iz ovih primjera se može vidjeti da je najveći i najinteresantniji izazov za upravljanje zaštićenim područjem upotreba GIS tehnologije u istraživanjima: traženje odgovora na pitanja tipa “šta ako”. staze. Uspostava efikasnog sistema upravljanja uz upotrebu GIS-a zahtjeva široki spektar podataka o ekološkim uslovima istraživanog područja. Upotreba geografskog informacionog sistema za sugerisanje budućnosti zaštićenih područja zahtijeva uključivanje neophodnog spektra varijabli na podesnoj prostornoj skali i detaljno shvatanje njihovih interakcija.  hidrološka osnova (vodotoci. najveći potencijal GIS tehnologije je upotreba povezivanja podataka sa modelima koji omogućavaju predviđanje i objašnjavanje.  staništa životinjskih vrsta (terestrična i akvatična). Iako je inventura resursa neophodan prvi korak.). i sl. Za pružanje odgovora na ova pitanja GIS može pružiti široki spektar modova za analize.

Informacije o kvantitetu. Njihove prostorne komponente su uključene u GIS bazu podataka koja je urađena u MS Access programskom paketu. 234 .Tabela 1 Setovi GIS podataka GIS set podataka Položaj Opis Položaj NP Una je izrađen na osnovu satelitskih snimaka sa IRSS i TK 1:25000 Svi vodotoci i stajaće vode (jezera. linija. tačka Poligon 1:10000 Senzitivne zone 1:25000 Zone u NP Poligon 1:25000 Ovi podaci su opisani i dokumentovani za vrijeme terenskih istraživanja. privremeni i stalni vodotoci) sa topografske karte 1:25000 Tipovi geološke podloge sa Geološke karte 1:100000 Digitalni model terena je izrađen na osnovu postojećih TK 1:25000 i digitalizacijom izohipsi sa ekvidistancom od 20 m Karta nagiba terena je izrađena na osnovu analize površina 3d modela Karta nagiba terena je izrađena na osnovu analize površina 3d modela Lokacije za vegetaciju su unesene na osnovu rezultata terenskih istraživanja i CORINE land cover podataka Analiza zona sa visokim stepenom biodiverziteta je vršena na osnovu podataka o vegetaciji sadržanim u geobazi podataka Saobraćajnice. Ona sadrži niz podataka o abiotičkoj i biotičkoj komponenti NP Una. izvori. distribuciji i statusu pojedinih odlika su ugrađene u bazu podataka koja je povezana sa odlikama u GIS slojevima. objekti i zone uneseni na osnovu satelitskih I zračnih snimaka. te katastarskih planova Analiza senzitivnih zona je izvršena prepokrivanjem zona sa visokim biodiverzitetom i zona pod intenzivnim uticajem čovjeka Definisanje zona zaštite u NP je izvršena na osnovu geostatitisčke analize postojećih slojeva Tip odlike Raster Skala izvora/rezolucija 10 metara Hidrologija Poligon Linija Poligon Poligon 1:25000 Geologija 3d model terena 1:100000 1:25000 Nagibi terena Ekspozicije terena Vegetacija Grid Grid Poligon 1:25000 1:25000 1:25000 Biodiverzitet Poligon 1:25000 Infrastruktura Poligon.

promjene u nivou polutanata. kao što su prekomjerna ispaša.)  pristisci (postojeći pritisci na ekosisteme) Informacije o statusu. Ova aplikacija predstavlja jedan dinamičan i interaktivan sistem koji omogućava ažuriranje informacija i statističku obradu podataka uz vizuelni prikaz pojedinačnih odlika. što se vrši kroz modifikovani sistem “uticaj pritisak . raznolikosti staništa.. itd. Ljudske aktivnosti predstavljaju “pritisak na okoliš” (kao što su način upotrebe zemljišta.  status (rijetke i ugrožene vrste. veliki broj zemalja EU i internacionalnih organizacija koje se bave informacijama o okolišu. redukcija ili umanjenje pritiska i/ili ekoloških šteta uz istovremeni razvoj ZP Una.). Ovaj model je poslužio za analizu ekoloških problema. kombinovanje.stanje . “Odgovor” na promjene u pritisku ili stanju predstavlja donošenje odgovarajućih mjera i programa ili aktivnosti čiji je cilj prevencija. trendovima i pritiscima omogućavaju razvoj podesnog modela za upravljanje NP Una. Baza podataka zajedno sa geografskim informacionim sistemom čini aplikativni program razvijen za upravljanje NP Una. brojnosti određenih vrsta.. razdvajanje ili izračunavanje površina) se izvode sa numeričkom preciznošću koja ovisi o prikupljenim podacima koji su pohranjeni u sistemu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Analize koje se vrše upotrebom GIS-a (npr. što indicira “promjene u stanju okoliša” (npr. Svaka od ovih odlika je kreirana kao pojedinačni sloj na karti. sječa. turističke aktivnosti). koji rezultiraju  Pritiskom na okoliš kao što je zagađenje ili izmjena staništa. kao što su Eurostat. sa jednim slojem za svaku kategoriju informacija. na primjer. Preciznost je stepen kojim informacije na karti ili u digitalnoj bazi podataka odstupaju od stvarnih vrijednosti.  distribuciju (prostorna distribucija). koji mijenjaju  Stanje okoliša što opet ima 235 . Ovdje spada. itd. turizam. Značajne informacije o fizičkim i biološkim karakteristikama istraživanog područja uključuju:  kvantitet (površine). i OECD. The European Environment Agency (EEA). što omogućava ugradnju podataka u sveobuhvatnu GIS bazu podataka.reakcija sistema”. prepokrivanje. i on uključuje:  Uzročnike. Ovo pitanje je povezano sa kvalitetom podataka i greškama koje se mogu sadržavati u bazi podataka ili na karti. Ovaj model su usvojile kao najpodesniji način za strukturisanje informacija o okolišu brojne međunarodne organizacije i tijela koja se bave ovom problematikom.

te digitalnih info punktova i web sadržaja. Wildi. Iz: Delbaere. (1994) Potential impacts of changing climate on vegetation cover of Switzerland: a simulation experiment using GIS technology. B.. hidrografska mreža) Zaključak Prednosti korištenja GIS-a za NP Una su efikasno upravljanje nacionalnim parkom zasnovano na donošenju kvalitetnih i brzih odluka i primjeni rješenja u svakodnevnoj praksi što predstavlja osnovu za dugoročno upravljanje NP Una na uravnoteženi osnovama. generišući potrebu za  Odgovorima putem donošenja i provođenja odgovarajućih mjera. tipovi tla. F. Uticaj na stabilnost i funkcije ekosistema. Gulinck. Kienast. Brzeziecki. Mab-Mitteilungen 34.. H. Delbaere. ecosystem research and environmental monitoring. (1990) Geographic information systems and their apllication in MABprojects. H. Gulinck. GIS za NP Una omogućava također i vizualizaciju prirodnih vrijednosti i odlika ovog područja u turističke svrhe u formi turističkih karata. J. O. M.. Literatura Ashdown. Bonn. & Schaller. Slika 1 Primjer GIS tematskih karata za NP Una (nagibi i ekspozicije terena. German National Committee for the UNESCO Man and the Biosphere (MAB) Programme. (eds) Remote Sensing in Land- 236 . Na slici 1 su prikazani pojedini tematski slojevi izrađeni za GIS NP Una. unosa obrade te pohranjivanja i ažuriranja podataka o NP Una. B. (1994) A review of landscape ecological research with specific interest to ladscape ecological mapping. B. Na ovaj način je moguće upotrebom otvorenog računarskog sistema izvršiti standardizaciju prikupljanja. In: Mountain regions and GIS.

Walsh. Elsevier Science Publishers. Journal of Theoretical Biology. M. Clark University. Office for Official Publications of the European Communities. (1994) Spatial Analysis and GIS.: IDRISI Project. Technical Issues in Geographic Information Systems. L. Taylor & Francis. D. (1999) Geographical Information Systems and Computer Cartography. 2. R. & Eastman. et al.. J. J. Butler. ESRI (2006) ArcGIS 9. Willison. Vol. R. Doktorska teza. Mass. S.) Applications in forestry. Mountain environments and Geographic Information System. (1994) Community structure and the fractal dimensions of mountain habitats. S.. D. London. 3-27. Paracchini. Germany. J.. Longman. A. Ml. ESRI.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja scape Ecological Mapping. (1994) Land use classification and regional planning in Val Malenco (Italian Alps): a study on the integration of remotely-sensed data and digital terrain models for thematic mapping. Fortheringham. Đug. (1990) Applications in forestry – review paper. Taylor and Francis. J. J. R. pp. Explorations in geographic information systems technology. (1994) GIS and ecosystem models as tools for watershed management and ecological balancing in high mountain areas: the example of ecosystem research in the Berchtesgaden area. Jones. A. In: McKendry.. 23 . (1992) Science and management of protected areas. H. S. Worcester. USA. L. Bian. Haslett. Univerzitet u Sarajevu.. J. P. J. Brown. & Folving. G.. E. In: Mountain regions and GIS. (2005) Diverzitet i konzervacija vegetacije subalpinskog pojasa planine Vranice. Amsterdam. S. C. In: Mountain regions and GIS. Mountain regions and GIS. Redlands. Halpin. (1994) Form and pattern in the alpine environment: an integrated approach to spatial analysis and modelling in Glacier National Park. (Eds. Rogerson. B. USA. E. (1994) A GIS analysis of the potential impacts of climate change on mountain ecosystems and protected areas. Shaller. P. Using ArcGIS desktop. McKendry.

data obtained in the field investigations. as well. digital info points and web site. Advantages of use of GIS in NP Una are more efficient management with national park based on the adoption of high quality and fast decissions and implementation of solutions in daily practice. GIS for NP Una enables also visualisation of natural values and ammenities of this area for touristic purposes in the form of tourist maps. Three main sources of data have been used in the development of GIS for NP Una: classic topographical maps. but in the region. which is a basis for long-term sustainable management in NP Una. Geographic Information System (GIS) has a special position among these technologies. without use of modern technologies based on computers and informational network. Each of these features has been created as a single map layer. GIS for NP Una has been developed on the ArcGIS 9. not only in Bosnia and Herzegovina. protected areas 23 . In this way. ArcGIS 9. establishment of National park Una could be seen as an excellent foundation for promotion of wider GIS utilisation in assistance of development of understanding and improvement of our approach to the protected area management. processing and storing thanks to an open source computer system for NP Una. is possible to standardise process of data gathering. Database together with GIS makes application developed for management in NP Una. with one layer for each category of information which enables input of data in a comprehensive GIS database. From this standpoint. This application represents a dynamic and interactive system which enables update of information and statistical data analysis with visualisation of certain features. and the results of remote sensing (aerial and satellite imagery). Key words: Geographic Information System.2 platform which includes all necessary tools for spatial and geostatistical data analysis and predictive modelling.2.GEOGRAPHICAL INFORMATION SYSTEM FOR NATIONAL PARK UNA Summary Protected area management is not possible. or at least it is not efficient. NP Una.

u suštini. Cijeneći ovu činjenicu i spoznaju sveopšte prirodne međuovisnosti. a još češće kao urbanističko i arhitektonsko oblikovanje prostora. nego čovjekovu. mislimo na čovjeka koji ima svoju istoriju. koju baštini i prenosi kao svoje kulturno naslijeđe potomcima – oplemenjenu ili obezvrijeđenu. hrvatski arhitekti i urbanisti su jedan od svojih najkvalitetnijih časopisa popularno 1 Dipl. ing. uređenje prostora se. izražava kao prostorno planiranje. a rjeđe za eksploataciju i korištenje raspoloživih dobara u prostoru koji nas okružuje. jer se naš pristup uređenju prostora najčešće ostvaruje kao korištenje prostora za određenu namjenu i razmještaj aktivnosti. time i sredinu za koju je dugogodišnjim življenjem vezan. Kada kažemo čovjeka. A ustvari. istorijsku. Uvod Uređenje prostora u našem društvu još nije dobilo ulogu koju ima u većini zemalja savremenog i razvijenog svijeta. riječ je o odnosu čovjeka i prostora sa svim prirodnim i stvorenim fondovima i resursima. Zbog tog shvatanja. ne samo životnu sredinu. koji su habitat svega živog svijeta i čovjeka kao njegovog dijela i kojemu je Svevišnji Bog namijenio ulogu namjesnika i upravitelja na Zemlji. arhitekture 23 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROSTORNO PLANIRANJE KAO INSTRUMENT SPRJEČAVANJA KONFLIKATA I SMANJENJA PRITISAKA UNUTAR ZAŠTIĆENIH PODRUČJA Muhamed Ibrahmpašić .

zakone i moral. već su se razvili sa prirodom. unutar prostora kojeg smo pozajmili od svoje djece – drugim riječima. Prostor. Od najranijih dana svog namjesništva na Zemlji čovjek je upućen na stalnu interakciju sa prirodom u svojoj borbi za opstanak i želji da zavlada svim blagodatima i surovostima prirode. prostora i dobara u budućnosti. Samo cijelo (ili cjelina više cjelina) – može opstati. Prostorno planiranje i održivi razvoj zaštićenih područja Zanimanje za prostor Unsko-sanskog kantona na kojemu je zamišljeno utemeljenje Nacionalnog parka Una nije novog datuma. U tom cilju. kao “unija više skupova“  Izvornosti – jer procesi proizvodnje i naseljavanja. koju može spoznati i svrsishodno koristiti samo permanentnim proučavanjem i ugrađivanjem sebe u njene temelje i tokove. a u problematiku zaštite rije240 . to postaje prostor eksploatacije i korištenja. oblici i dimenzije uređenja prostora.nazvali “Čovjek i prostor“ i u njemu obrađuju sve teme koje se tiču odnosa čovjeka i prostora. u zavisnosti od odnosa koji u društvu vladaju i morala na kojem jedno društvo počiva. kao i sadržaj. prirodi i porijeklu religiozna. koji će biti u trajnoj funkciji očuvanja i unapređenja stanja u okolišu i prirodi sa čvrstim opredjeljenjem za održanje datog nam života i života još nerođenih. čovjekom i njegovom istorijom. U tom kontekstu i zbog uočene suštine. a zabrana je u svojoj osnovi. koji treba da počiva na koncepciji i principima:  Cjelovitosti – jer prostorno uređenje podrazumijeva cjelinu prostora i cjelinu razvoja.  Razvojnosti – jer čovjek danas mora nastavljati stvaranje prirode i istorije iz prošlosti i mora obezbijediti vrijednu reprodukciju života. odnosno kolijevka reprodukcije života. Kako se moral rodio iz zabrane i ostao je zabrana sve do danas. to je moralan čovjek i njegovo ponašanje uvijek uslovljeno restriktivnim i prohibitivnim principima u odnosu na animalne nagone njegove prirode. prirodna i stvorena dobra nisu data samo nama i ovom vremenu. u funkciji održivog razvoja. moraju biti rezultat valorizacije prostora i izvornih potreba čovjeka i moraju biti rezultat neeksploatatorske prirode razvoja. 2. mislim da će i ova konferencija biti naš doprinos pokušaju da izgradimo sopstvena pravila ponašanja. Ovaj princip se može objasniti teorijom skupova u matematici.

izgledom i ambijentom. konačno su Vladi Federacije BiH upućeni svi relevantni dokumenti na razmatranje. održan u Bihaću 1991. Prvi skup posvećen tim pitanjima održan je davne 1985. moraju biti u funkciji unaprjeđenja prirodne i čovjekove sredine. prihvatajući svekolike ustupke koji mogu doprinijeti poboljšanju stanja i povećanju kvaliteta prirodne sredine i njene izvornosti.. u Cazinu je održan tematski skup o “Savremenim tehnologijama prečišćavanja otpadnih voda i zaštiti rijeke Une. razvoja industrije. godine. sa prijedlogom pokretanja postupka uspostave NP UNA i pripreme dokumenata za konačnu valorizaciju prirodnih vrijednosti i mogućnosti trajne zaštite sliva rijeke Une kao područja posebnih obilježja. opet zahvaljujući “Unskim smaragdima“. naročito drvne i prehrambene. nego je to optimalni razmještaj stanovništva i djelatnosti u prostoru 241 . također u Bihaću. uređenja i održanja područja Mora se naglasiti da je uloga prostornih planova zaštićenih područja. prvenstveno restriktivna. Sane i Korane“. organizovana je naučna tribina pod nazivom “Sedra rijeke Une i Una bez sedre“. nego pomirujućom sa prirodnom sredinom i njenim izrazitim prirodnim značajem. Na tim skupovima razmatrani su različiti aspekti razvoja ovoga prostora i konflikti između zahtjeva za zaštitom tla i vode.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ke Une uključeni su naučnici koji se bave proučavanjem okoliša iz obje bivše republike. osnovni cilj prostornih planova područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj. biološkom i pejsažnom raznolikošću. danas samostalne države. 2000. godine. a samo godinu dana poslije toga. mora biti očuvanje izvornosti prirode sa svim njenim obilježjima. koje su poznate kao izvor onečišćenja. lavinu oko utemeljenja Nacionalnog parka na Uni pokrenuo je skup “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une“. kada je preko četrdeset autora dalo naučni doprinos o vrijednostima Une. Zbog toga. Nakon ovog skupa. Istina. pokojnom Bošku Marjanoviću. Sve mjere za provođenje plana i plan kao akcija. I konačno. kod metodologije i ciljeva izrade ostalih prostornih planova. a istovremeno njihova uloga treba biti i aktivna u smislu da se ne smije shvatiti previše i intenzivno razvojnom. definisanje osnovnih ciljeva ne podrazumijeva prvenstvenu zaštitu ili je ona samo jedan od ciljeva. Prostorni planovi zaštićenih područja koja imaju izrazit prirodni značaj i pripadaju skupini područja posebnih obilježja i kao takvi su jedan od temeljnih instrumenata zaštite. pod nazivom “Prostorno uređenje i zaštita rijeka Une i Sane“. u kojoj su učestvovali naučnici iz Bosne i Hercegovine i susjedne Hrvatske. naročito o biološkoj raznolikosti u slivu rijeke Une i jedinstvenom radu “Unskih smaragda“ i njihovom osnivaču. Ipak.

uz upotrebu novca ili bez njega. sadašnje i buduće. mogu se iskazati u sljedećem:  Na razvijanju društvene sposobnosti za prihvatanje filozofije i prakse održivog razvoja  Na shvatanju da se odnos ekonomije i ekologije u našem budućem razvoju ne bi smio zasnivati na principu međusobne borbe. odnos čovjeka i prostora se u svijetu izražava kroz sve učestaliji konflikt interesa između ekspanzivne ekonomije i prirodne sredine.Dokument o politici koncesija  Na istinskom opredjeljenju da se prirodna sredina sačuva u svojoj integralnoj raznolikosti  Na ekonomskom vrednovanju komponenti prirodne sredine i kontroli djelovanje tržišta na proces njene valorizacije 242 . Ekonomija i ekologija – održivi razvoj. gospodarstvo. već na uzajamnoj koegzistenciji  Na uvažavanju zakona i spoznaje o oskudnosti komponenti prirodne sredine  Na utvrđenoj politici prirodnih resursa i strategiji upravljanja njima . a prirodna sredina je često ograničenje razvoju ekonomije. Gledajući u cjelini. ova konfliktnost je manje izražena u zemljama sa većim stepenom društveno-ekonomskog razvoja i obratno. da u određenom vremenu proizvedu razna dobra i da ih raspodijele za potrebe potrošnje. ali u suštini i u kontekstu održivog razvoja: “Ekonomija je proučavanje načina na koji se ljudi i društvo opredjeljuju. Sarajevo 1998. zavisno od rasprostranjenosti i položaja utvrđenih materijalnih dobara i infrastrukture u prostoru. Terminom “ekonomija“ najčešće označavamo gazdinstvo. U pravilu. Principi i načela na kojima bi se temeljilo prostorno planiranje zasnovano na konceptu održivog razvoja. na pojedince i grupe. To je orijentacija na održivi razvoj. da koriste oskudna proizvodna sredstva koja bi se mogla koristiti u alternativne svrhe. Svijet danas traži izlaz iz konfliktne situacije i u tom pravcu iznalazi različite puteve u uspostavljanju koegzistencije između ekonomije i prirodne sredine.koji omogućuju policentričan razvoj gradskog i vangradskog područja. koji prestavlja novu filozofiju razvoja u svijetu i koja pokazuje najviše rezultata.“ B. Ovo iz razloga jer se ekonomija razvija na račun prirodne sredine i njenih dobara. Golić.

godine. Ove. Složenost funkcija nacionalnog parka koje određuju zaštitu (kao što je naučna. Prostorni planeri u bivšoj Jugoslaviji primjenjivali su metode zoniranja bar 10 godina prije konvencije u Bantu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prema važećem zakonodavstvu i klasifikacijama. prometnih i i druga područja posebne namjene. te druge komplementarne funkcije korištenja prostora). izvornosti i razvojnosti. ocjeni mogućnosti i specifičnosti sopstvenog razvoja i procjeni ugroženosti prostora postojećim i planiranim sadržajima i funkcijama. Može se reći da su načela zoniranja bila vrlo jednostavna i ograničavala su se na osnovnu podjelu područja unutar nacionalnih parkova . unutar kojih su se razlikovala područja izrazitih i posebnih rezervata. U tom cilju. tehničkih. ali i integrisati u jedinstvenu koncepciju – nakon sveobuhvatne valorizacije prostora i ocjene njegove cjelovitosti. park-šume većih površina. odgojna. zaštićeni krajolici i spomen područja većih površina). turističkih i rekreacijskih zona. To nije sasvim tačno. Mnogi smatraju da je tek nakon konvencije IUCN u Bantu 1972. u suštini suprotne orijentacije i funkcije nacionalnog parka. prirodoslovna. 243 . odnosno multidisciplinarnoj valorizaciji postojećeg stanja. prostorni plan treba i mora. treba da imaju prostorne planove posebnih obilježja (nacionalni parkovi. kulturna i estetska funkcija) i funkcija koje određuju način i uslove korištenja prostora (kao što je obrazovna. u prvom redu uskladiti. Konvencija u Bantu i IUCN metodologija i kategorizacija prostora unutar zaštičenih područja. Primjeri Prostornog plana Nacionalng parka “Plitvička jezera“ i njegovih autora . Prostorni plan za nacionalni park je zasigurno najsloženiji razvojni prostorno-planski dokument između svih prostornih planova zaštićenih prirodnih područja.Ante Marinović-Uzelac sa saradnicima. parkovi prirode. naučnoistraživačka. je kasnije samo detaljnije terminološki definirala nazive zona zaštite. zaštićeni prostori ili područja posebnih obilježja. predstavljaju osnovne razloge zbog kojih je neophodno raditi prostorni plan. prostornim planerima data mogućnost zoniranja nacionalnih parkova i zaštićenih područja uopće. IUCN kategorizacija nije uvijek dosljedno primjenjivana u našoj i stranoj praksi.uže i šire zaštićeno područje. Zbog vrlo precizne kategorizacije prostora. Kako smo naglasili. izvornosti i razvojnosti i predložiti održivo rješenje korištenja i upravljanja ukupnim zaštićenim područjem. prostorno planiranje i održivi razvoj moraju počivati na principima cjelovitosti. rekreacijska i turistička. osnovni i najbitniji element prostornog plana područja posebnih obilježja je “plan zona“ ili “ZONING PLAN“. naseljenih područja.

slapova i vodotokova? Tada je zaključeno da stroga prirodna zona Plitvička jezera ne mogu biti radi posjete turista. u skladu sa našim Zakonom. odnosno više nisu i to nije ni bila njihova osnovna karakteristika i namjena. koji može biti korektan kao postupak. Iz navedenih razloga i postavljenih ciljeva proizilaze i osnovna načela planiranja unutar zaštićenih područja:  Prostorno planiranje i urbanizam. 3. u suštini. zona usmjerene zaštite nije jer se ne može tu dozvoliti.Nakon prihvatanja konvencije IUCN i prihvatanja usvojene kategorizacije. a prilikom izrade Prostornog plana Plitvička Jezera. 1976. potrebe i načina zoniranja i kategorizacije unutar Nacionalnog parka Una. lokalne zajednice i šire. koja se primjenjuju u našoj društvenoj i planerskoj praksi. osim ako rekreacijom u prirodi ne shvatamo samo šetnju. a zonom rekreacije se isto tako ne mogu smatrati. Ovo naglašavamo iz istih razloga. postavilo se pitanje: u koju kategoriju svrstati sistem Plitvičkih jezera. iako ima i niz drugih prirodnih vrijednosti i rijetkosti. godine. a to su: 1. koja je predložena i prihvaćena Studijom izvodivosti NP UNA.  Plansko upravljanje. između ostalog i na načelima:  Usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za razvoj općine.  Planiranje prostora. Javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima od značaja za planiranje  Planiranje bez definisanih načela se svodi na rutinski posao. podrazumijevaju plansko upravljanje. bilo je očigledno da su jezera s vodopadima u Nacionalnom parku Plitvička jezera njegov najvrijedniji dio koji je i utemeljen baš zbog tih neponovljivih jezera i njihovih sedrenih barijera. niti ima smisla. intervenisano uređenje prirode. ali neadekvatan kao rezultat. 2. treba da se zasniva. Plan je prostorni izraz razvoja društva Planiranje za čovjeka sa čovjekom Planiranje je razvojni proces 244 . -1977. S druge strane. Zato ozbiljno i sveobuhvatno prostorno planiranje. korištenje zemljišta i zaštita prostora osigurava se provedbom planskih dokumenata zasnovanim na cjelovitom pristupu planskom uređenju prostora i na načelima održivog razvoja. pored već navedenih i zakonom definisanih načela mora biti utemeljeno i na više opšteprihvaćenih načela. zona divljine jezera nisu. korištenje zemljišta i zaštitu prostora kao osobito vrijednog i ograničenog dobra.

c. 8. 245 . 9.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 4. kako bi zoniranje unutar šireg prostora bilo utemeljeno na ocjeni mogućnosti korištenja prostora i ostvarenju osnovnih funkcija NP Una. ta opredjeljenja korespondiraju sa razlozima i ciljevima osnivanja NP UNA. Ovaj konflikt je izraženiji kada se zna da se ukupno slivno područje rijeke Une nalazi u Hrvatskoj. b. a njima se definišu polazna i osnovna opredjeljenja razvoja šire regije. U slučaju NP UNA vanjski uzročnici su razvojni i prostorni planovi susjedne Republike Hrvatske koja je svojim Prostornim planom kontaktni prostor na lijevoj obali rijeke Une definisala manjim stepenom zaštite. Prostorni plan FBiH i Prostorni plan USK-a nisu još doneseni. u definisanju ciljeva izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja “Sliv rijeke Une“ i projektnog zadatka za izradu Plana. 5. Istina. 6. d. za sada. naglasak dalo na ocjenu prirodnih uvjeta i izradu studije ranjivosti prostora. Konflikti i pritisci unutar zaštićenog područja NP Una Uzročnici koji djeluju na prostor nacionalnih parkova i izazivaju konflikte u njima mogu se podijeliti na vanjske i unutrašnje uzročnike. 7. Integralnost planiranja u prostoru Kontinuitet planiranja u vremenu Prostorni plan je plan društvene akcije Plan je društveni dogovor i zato je i normativni akt Plan je akt akcije Planiranje prostora je istraživanje Iz svih navedenih razloga Federalno ministarstvo prostornog uređenja Sarajevo je. 3. što omogućuje veće intervencije u tom prostoru i liberalniji pristup u definisanju ograničenja. Vanjski uzročnici su: a. namjeni i zoniranju prostora. Međusobne uslovljenosti razvoja nacionalnog parka i društveno-političkih zajednica na čijoj teritoriji se nalazi park. Razvojni parametri prostornih planova višeg reda i razvojni planovi susjednih zemalja. energetskih objekata i sl. Granski planovi višeg reda – u prvom redu planovi krupne infrastrukture – magistralne i regionalne saobraćajne mreže. Geosaobraćajni položaj – položaj tranzitnih i turističkih tokova koji gravitiraju nacionalnom parku.

od Lohova. ekonomski i infrastrukturno nerazvijen (izuzetak je jedino saobraćajna infrastruktura. centralnih motiva atrakcije i prirodnih vrijednosti unutar Nacionalnog parka u odnosu na pristupne pravce i naseljena mjesta. koju je 1986.408 Kulen vakuf . Zaključci i preporuke te studije ukazuju na veoma veliki rizik ulaska u eventualne investicije bez prethodnih dugogodišnjih. kao i izgrađena stambena strukturu – aglomeracija u Martin Brodu. Istina. Povoljno rješenje za izgradnju pregradnog praga i hidroakumulacije na rijeci Unac se može naći uzvodnije od Drvara na lokaciji Mokronoge. U nacionalnom parku Una to je položaj Unske pruge i regionalne ceste R.Martin brod. jer bi tako stvorena manja hidroakumulacija bila dovoljna za regulisanje. 246 . sveobuhvatnih i sukcesivnih istraživanja specifičnosti ovog kraškog područja. godine uradio SOUR Energoinvest Sarajevo. Zatečene i očekivane neusklađenosti. RO Energoinženjering. odnosnoi izravnavanje vodostaja visokih i srednjih voda Une tokom cijele godine. OOUR Hidroinženjering.U našem slučaju jedan od najozbiljnijih vanjskih uzročnika eventualnih konflikata su najavljeni planovi i namjere izgradnje HE Rmanj i eventualne tendencije za proširenje eksploatacionog polja rudnika gipsa u Kulen Vakufu unutar granica NP Una.  Vlasništvo nad zemljištem i ubrzan promet nekretninama  Položaj temeljnih fenomena. Povoljne okonosti su vezane za hidrogeologiju kanjona Unca i vodoneodrživost tog kraškog područja za eventualne hidroakumulacije. koje prolaze kroz samo jezgro NP UNA. Zato se na tom prostoru trenutno uglavnom ne javljaju takve neusklađenosti i konflikti u njegovom korištenju koji bi zahtijevali hitne i značajne zahvate i mjere (izuzev nekontrolisane urbanizacije uz Unu u najnizvodnijem dijelu područja. konflikti i rizici Prostor budućeg NP Una slabo je naseljen (trenutno živi oko 4. Unutrašnji uzročnici su:  Izgrađena naselja i privredne djelatnosti unutar granica nacionalnih parkova. preko Ripča do Bihaća). godinu). koja je međutim slabo iskorištena i koju je neophodno modernizovati). ovaj objekat ne bi imao prvenstveno elektroprivredni nego vodoprivredni značaj. koja je utvrđena Studijom o mogućnosti izgradnje HE Rmanj manastira na rijeci Unac.000 stanovnika ili preko 50% manje u odnosu na 1991. pa čak i u kontaktnim ili pufer zonama.

ili se vremenom mogu pojaviti sljedeći konflikti kod uspostave NP Una:  Prvo. razne posljedice zadnjeg rata. kao i sagledavanje postojećih rizika.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Rizici su prije svega vezani uz naslijeđe iz bliske prošlosti (uz neizgrađenost komunalne infrastrukture. Njihovo sagledavanje. ostvarivati prihode i otvarati radna mjesta. između uprave NP koja provodi mjere ograničenja korištenja prostora i lokalnih stanovnika koji žele bez ograničenja i uslova graditi i proširivati stambene i privredne objekte. te od bolesti i štetočina u šumskim ekosistemima). koja mogu uticati i na zatečene uslove života lokalnog stanovništva i na zatečene privredne djelatnosti. kroz korištenje nekih prirodnih vrijednosti područja. odnosno zahvata.  Drugo.  Treće. prema državnom zakonodavstvu i prema međunarodnim standardima. Tu spadaju prije svega rudna i vodna bogatstva u kontekstu novih uvjeta zaštite i upravljanja područjem. između institucija koje pokreću osnivanje NP i institucija koje smatraju da postoji bolji način korištenja zatečenih prirodnih bogatstava unutar zaštićenog područja. U načelu. kao i odsustvo ljudi koji bi čuvali ovaj prostor (od požara. ali i na planirani. zbog toga se javljaju. treba da je podloga za planiranje načina njihovim upravljanjem. kao i nekoliko preduzeća koja se bave raftingom. što ima za posljedicu usporen postupak usvajanja prostornih planova Unsko-sanskog kantona i Opštine Bihać. te posljedice intenzivne “industrijalizacije” iz 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka). Značajnije neusklađenosti i konflikti javljaju se tek vezano uz planiranje budućeg načina korištenja razmatranog područja. što se postiže definisanjem prostorno-planskih uslova. te koristiti prostor na način koji im najbolje odgovara. ne vodeći računa o faktoru opterećenosti određenih dionica i temeljnih fenomena na rijeci Uni. zbog kojih se i uspostavlja zaštita. zbog kojih planirane dobiti mogu biti ugrožene ili čak izgubljene. Na području koje je predviđeno za zaštitu u kategoriji nacionalnog parka uvode se. Ovdje spada Elektroprivreda BiH. između uprave NP i zatečenih privrednih subjekata koji su uložili ili planiraju uložiti sredstva. 24 . odnosno mogući razvoj utemeljen na neograničenom korištenju prirodnih bogatstava područja. postupaka i mjera za usklađivanje odnosa raznih korisnika prostora i mjera za otklanjanje mogućih rizika u prostoru. ograničenja u korištenju prostora.

a svoj interes prema svom rodnom kraju artikuliše kroz podršku nevladinim udruženjima i organizacijama. U ovom trenutku na području budućeg NP Una lokalno je stanovništvo uglavnom starije dobi. pod uslovom uspješnog završetka povratka ukupnog raseljenog stanovništva i demografske obnove. Uz buduću upravu NP. Treća vrsta korisnika razmatranog prostora su zatečeni i budući preduzetnici koji žele iskoristiti prirodne vrijednosti ovog područja bez nametanja ograničenja. U načelu. kao prvog korisnika prostora NP Una. Posebno je važno što s ovog područja najmlađi i najškolovaniji dio populacije trenutno još živi i radi izvan područja razmatranja. Odnos lokalnog stanovništva prema takvim ograničenjima trebat će prevazići ubrzanim aktivnostima na faznom donošenju Prostornog plana i korištenjem. povratničko.U ovom je trenutku na razmatranom području budućeg NP Una najizraženiji konflikt na razini državne uprave i lokalnih stanovnika (posebno lokalnih malih poduzetnika). Ovim je Odlukama do donošenja prostornog plana za ovo područje obustavljena bilo kakva gradnja na razmatranom području. odnosno predstavnika državnih interesa) prema razrješavanju tih konflikata. Ima ih više vrsta:  oni koji se žele prilagoditi i uklopiti u budući sistem zaštite područja (pa i žrtvovati dio prihoda ili neke oblike djelatnosti). 24 . lokalno stanovništvo je sigurno i danas i u budućnosti po snazi i uticaju drugi najvažniji korisnik područja koje se stavlja pod zaštitu. koje su upravo najviše vezane uz ekologiju. Za očekivati je da će se ovaj oblik organizovanja lokalnog stanovništva i njegov interes prema Uni zadržati. Ovo. u slučaju uspješnog početka djelovanja NP Una. razrješenje ovog i ostalih konflikata ovisiti će s jedne strane o trenutnoj i budućoj snazi zainteresovanih strana (korisnika prostora). koji je nastao donošenjem Odluke o utvrđivanju područja sliva rijeke Une područjem od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i donošenjem Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH “Sliv rijeke Une“. zakonom dozvoljenog. te o ukupnom pristupu osnivača buduće uprave NP i same uprave (kao najjačeg budućeg korisnika prostora. a uticaj vjerojatno i povećati. instituta davanja zajedničke stručne ocjene i mišljenja Nosioca izrade i Nosioca priprema plana i Savjeta plana. naravno. zaštitu prirode a posebno zaštitu rijeke Une. o mogućnostima i uslovima pod kojim je moguće dozvoliti neke konkretne zahvate u prostoru i prije donošenja Prostornog plana. ali je i vrlo zainteresovano za budući razvoj.

Peta vrsta. te zbog demokratskih uslova u smislu konkretne političke odgovornosti za donesene odluke. ali bi želio rezervisati prostor za svoje buduće interese. uglavnom. komunalna i javna preduzeća. ovaj se lobi trenutno ne odnosi aktivno prema ovom području. Ova treća grupa. korisnika prostora su razne lokalne i druge institucije iz domene obrazovanja i nauke (Univerzitet u Bihaću sa Biotehničkim fakultetom na čelu). ili vrsta korisnika prostora. jedini ispravni pristup je nastojati uskladiti sve postojeće i očekivane interese svih prisutnih i mogućih budućih korisnika razmatranog područja kroz prostorno-plansku dokumentaciju. komunalna i javna preduzeća.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  oni koji su spremni odustati od svojih planova i ekonomskih ulaganja uz uslov dobivanja pravične naknade za do sada uložena sredstva. te javni i politički uticaj. U našem slučaju. zbog javnosti. koja zbog nedostatka sredstava uglavnom rješavaju prioritete izvan razmatranog područja. Istina. Zbog iznesenih i suprostavljenih interesa navedenih korisnika prostora NP Una. koje se sve izraženije opredjeljuje za uspostavu NP Una. te  oni koji vrše pritisak na političke strukture radi zaštite svojih interesa. Ovisno o vrsti djelatnosti i poziciji postavljaju se prema problemu zaštite razmatranog područja aktivno ili pasivno. te razne državne institucije. utemeljenu na vrednovanju i valorizaciji svih interesa u kontekstu osnovnh ciljeva zaštite ovog područja i uspostave NP Una. Drugu grupu čine preduzetnici vezani uz moguće korištenje rudnih prirodnih bogatstava. za očekivati je u skladu s interesima lokalnog stanovništva. uslovno rečeno. ne vrši istraživanja niti druge pripreme za investicije. jer ona uglavnom ima značajan kapital. je s gledišta mogućih budućih konflikata i najvažnija. Četvrta vrsta korisnika razmatranog prostora su lokalna uprava. koji se vrlo aktivno odnose prema problemu budućih ograničenja: provode istraživanja i na stručnom nivou nastoje naći načina kako se prostorno uklopiti i korespondirati sa osnovnim ciljevimna uspostave NP Una. koje su u najvećoj mjeri pozitivno orijentisane prema projektu uspostave NP Una. U ovu grupu spadaju. U ovom trenutku u tu grupu spadaju preduzetnici udruženi u elektroenergetski lobi. lokalna uprava kao “korisnik” prostora u načelu se postavlja u skladu s javnim mnjenjem. zdravstva i dugih javnih usluga. 24 . U cjelosti.

mjerama i zahvatima lokalnih uprava. Uprava NP Una treba preuzeti unutar granica zaštićenog područja gotovo u cijelosti ulogu kontrole rizika od promjena u ekosistemima. te ulogu nadzora prostora i dojave u slučaju incidenata. moraju se utvrditi prioriteti njihove kontrole. uključujući i participacije u programima vodoprivrede i aktivnosti na uređenju obala i korita rijeke Une od naplavina. Osim ovih zatečenih rizika od onečišćenja voda i zemljišta razmatranog područja. odnosno moguće ih je kontrolisati i smanjiti vjerovatnost njihove pojave. Rizici po okoliš mogu biti i od incidenata u slučaju eventualne uspostave ranijeg intenziteta željezničkog saobraćaja Unskom prugom. oštećeni i nesanirani objekti. kojim se kolektivno. ili rizici od novih privrednih aktivosti na širem slivnom području (posebno u susjednoj R Hrvatskoj).  Uprava NP Una mora participirati i u programima. U tom smislu uprava NP Una mora preuzeti značajnu ulogu u njihovoj kontroli. može najkvalitetnije i najcjelovitije razgledati i doživjeti ljepota kanjona rijeke Une. Sva su predviđanja da Unska pruga gubi svoj raniji značaj i da će ona vremenom postati turističkom prugom u funkciji tzv. a nerijetko su vidljivi tragovi onečišćenja od prošlog rata. te rizika od poplava. 250 . na poseban način.  Uprava NP Una participira i u ostalim programima. koji mijenjaju režim vodotoka i ugrožavaju obale. ili se mogu kontrolisati njihove posljedice. “ROTARI VOZA“.Rizici po okoliš i prostor Danas unutar područja NP Una ne postoji izgrađena komunalna infrastruktura i organizovano upravljanje otpadom sa odlagalištem otpada. javnih i komunalnih predzeća vezanim uz sanacije onečišćenih lokacija i uz daljnje kontrolisanje onečišćenja koja mogu dospjeti na štićeno područje. te rizici od uticaja klimatskih promjena. mjerama i zahvatima vezanim uz ostale rizike (provedba edukacija.). napušteni. u skoroj budućnosti mogu se pojaviti i novi rizici izazvani novim ljudskim aktivnostima.  Prema svojoj osnovnoj zadaći. kako blagovremenim predviđanjem i stalnim monitoringom. tako i mjerama za provođenje zaštite koje se ugrađuju u Odluku o provođenju Prostornog plana i ukupno rješenje upravljanja NP Una. Ovisno o nivou štete koju mogu izazvati. Ovi se rizici mogu smanjiti. te potrebna ulaganja u izbjegavanje ili smanjivanje šteta. aktivnim učešćem u stručnim i naučnim istraživanjima i sl. zatim rizici od unosa stranih biljnih i životinjskih vrsta. postavljanje uslova na pojedina rješenja i mjere drugim korisnicima prostora. nanosa šljunka i pijeska.

koje su vezane uz politiku prema lokalnom stanovništvu i uz očekivane. kao i neki vještački elementi (putevi i željezničke pruge) su često uzimani kao element političkih granica. NP Una može stvarati rizike u razmatranom području i zbog svoje krive procjene upravljanja zaštićenim područjem. Također. Dimenzioniranje prirodnih i kulturnih zona i određivanje njihove granice proizilazi iz rasprostranjenosti prirodnih karakteristika i izvornosti. otpadnih voda. kojim se ostvaruju njegove funkcije koje određuju zaštitu i funkcije koje određuju način i uslove korištenja prostora. a neki ga objedinjavaju. najbitniju i stratešku ulogu u razvoju i uređenju nacionalnih parkova igraju sintetski prostorni planovi kojima se definišu kvalitativni i kvantitativni nivo prirodne ponude i način korištenja prostora. U konkretnom slučaju. i sam NP Una može stvarati rizike u razmatranom području svojim aktivnostima. koji ih obavezno proširuje radi uticaja koji se mogu javiti i prenositi vizuelno. oštećenja prirode i sl. vodom ili tlom. zrakom. kao i obavezno definisanje graničnih vrijednosti i intenziteta korištenja prostora temeljnih fenomena unutar parka – odnosno. definisanje i proračun koeficijenta opterećenosti ukupnog zaštićenog područja i njegovih dijelova. 4. posebno područja temeljnih fenomena. koje mogu stvoriti povećane rizike za NP Una. zbog eventualnog zaustavljanja demografske obnove ili ugroženosti održivog upravljanja zaštićenim područjem i sl. turističkih i edukativnih djelatnosti. zbog raspada i podijeljenosti bivše države. odnosno povećane prihode od sportsko-rekreativnih. Ovo se postiže osnovnim i detaljnim ZONING PLANOM i definisanjem namjene i dimenzioniranjem prostora unutar zaštićenog područja sa aspekta zadovoljavanja njegove osnovne funkcije zaštite i održivog razvoja – odnosno zoningom. jer neki od tih elemenata prostor dijele. uzeta kao element razgrani- 251 . uzimajući u obzir faktor sigurnosti. što ima za posljedicu dodatne količine otpada. Granice zona se konačno zaokružuju prema konkretnim i na terenu prepoznatljivim elementima. rijeka Una je nesretno. uznemiravanje vrsta. prije svega masovnim prijemom posjetilaca na razmatrano područje. Prostorno planiranje kao instrument sprječavanja konflikata i smanjenja pritisaka unutar zaštićenog područja NP Una Kada govorimo o konfliktima unutar prostora nacionalnih parkova i zaštićenih područja. Vodotoci.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Međutim.

zatim različite sedrene forme u dolini rijeke Une (starosti tri i više hiljada godina). odnosno njihove dimenzije će zavisiti od prihvatnog kapaciteta prostora temeljnog fenomena. kako geomorfoloških i hidrogeoloških.čenja i dijeljenja prirodne zone koja predstavlja jednu cjelinu na prostoru BiH i prostoru Republike Hrvatske. tako i različitih kultura. Ovaj je prostor i u kulturno-historijskom smislu područje koje obiluje bogatim naslijeđem. kao i dijelove teško pristupačnih područja i do danas očuvane divljine. te atraktivan krajolik. gdje postoje značajne indicije o zastupljenosti većeg broja reliktnih i endemskih vrsta. ali istovremeno i od potražnje i turističke zainteresovanosti. mozaičnost staništa (s posebno rijetkim i ugroženim vodenim i travnjačkim staništima). planinskog i mediteranskog). Osnovni elementi predloženog rješenja i područje obuhvata i zone zaštite: Prema projektnom zadatku Studije izvodivosti NP Una. Definisanje i usaglašavanje osnovnih funkcija mora biti rezultat valorizacije prostora i njegovih prirodnih i kulturno-historijskih određenja. koja je zajedno sa slivom Korane i Krke jedinstvena u evropskim razmjerama. vrela (7 njih izdašnosti veće od 100 l/s. još 7 izdašnosti 10 do 100 l/s. tako i bioloških. velika raznolikost biljnih i životinjskih vrsta (posebno kičmenjaka. a što proizilazi iz valorizacije zatečenog –postojećeg 252 . te 47 izdašnosti 1 do 10 l/s). kako arheoloških nalazišta i historijskih spomenika. raznovrsnost i nezagađenost tla.  kraškim oblicima i hidrografijom. Ove zone će biti razgraničene vanjskim i unutrašnjim faktorima. osnovna koncepcija uređenja prostornog uređenja treba se temeljiti na koncepciji zaštite prema odredbama Zakona o zaštiti prirode i koncepciji korištenja prostora u obimu u kojemu je ono dopušteno. a napose svih evropskih vrsta velikih predatora). Ovo je također refugijalno područje. Posljedica ovih glavnih osobitosti je prije svega iznimno bogatstvo prirodnih vrijednosti. Dimenzionioranje zona mješovite namjene je potpuno drugačije. koje se ogledaju u sljedećem:  položajem na granici tri klimatska područja (kontinentalnog. koja se međusobno miješaju i rezultiraju raznovrsnim meteorološkim pojavama i znatnom humidnošću prostora. Njegove su bitne odrednice geografske i geološke specifičnosti.  reljefnim oblicima koji su s jedne strane stvorili jedan od rijetkih prirodno prohodnih puteva iz kontinentalnog područja Srednje Evrope prema Jadranskom moru. koja karakterišu prostor NP Una. U te vrijednosti ubrajaju se bogatstvo čistih voda.

ulazni terminali. zona kanjona Une nizvodno do Martin Broda i zona kanjona Unca. u kojoj je najstroži režim zaštite u kategoriji rezervata divljine (kategorija Ib prema međunarodnim standardima). koja se proteže između granica nacionalnog parka od Martin Broda nizvodno do Štrbačkog buka.800 ha. kao i objekti infrastrukture)  Kulturne zone      Zone mješovite namjene   Prema rezultatima Studije izvodivosti NP Una. servisne službe i objekti NP. U ovoj zoni.  zona izvorišta Krke.  zona Štrbački buk. Područje usmjerenog razvoja obuhvata samo jednu zonu.Lohovo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stanja. u kojima će se po posebnom režimu dopustiti i određene tradicionalne privredne djelatnosti. U području stroge i usmjerene zaštite razlikujemo:  zona međuprostora Una-Unac veličine oko 4. Unutar područja stroge i usmjerene zaštite mogu se odrediti uže podzone. ukupno područje NP Una se dijeli na područje stroge i usmjerene zaštite i područje usmjerenog razvoja. kao i zaključcima 11. veličine oko 5. koja je također u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema međunarodnim standardima). veličine ukupno oko 3. dopušten je razvoj tradicionalnih i nekih zateče- 253 . Generalne skupštine IUCN sa načelima zoniranja za zaštićena područja i to:  Prirodne zone    Zona temeljnih prirodnih fenomena Zona usmjerene zaštite Specijalne zone (razne vrste posebnih rezervata i spomenika prirode) Zone poljoprivrednog krajolika i tradicionalne obrade tla Arheološke i kulturno-historijske zone graditeljskog naslijeđa i lokaliteti Etnološke zone i lokaliteti Antroploške zone i lokaliteti Turističke zone Ostale zone (saobraćajne infrastrukture. koja je u kategoriji zaštićenog pejsaža (kategorija V prema međunarodnim standardima).600 ha. koje su u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema međunarodnim standardima).100 ha.

površine oko 1. “tampon” zona za zaštitu samog nacionalnog parka. kod projekata zaštite i unapređenja prostora. Najnovijim istraživanjima i valorizacijom prostora u postupku izrade Prostornog plana. odnosno pristup za Procjenu smanjenja prijetnji (Threat Reduction Assessment – ili TRA pristup) koja je zbirni indikator mjere u kojoj je jedan projekat uspio smanjiti pritiske i prijetnje po zaštitu određene lokacije (izražen kroz TRA Indeks). time se ne isključuje mogućnost da se dijelovi same rijeke Une između Lohova i Bihaća ne uvedu u kategoriju zaštite spomenika prirode. Međutim. staviti u funkciju održivog razvoja. u operativnom smislu. na prihvatljiviji način. mjerljivost ovakvih projekta je dosta složenija. ako su usklađeni s regionalnim specifičnostima i lokalnim vrijednostima. te se tako očuva i zaštiti najvrijedniji dio Une na potezu Ripča. Instrumenti i kriteriji za praćenje efektivnosti uspostave i napretka u upravljanju zaštićenim područjima Svaki projekat zaštite ima za cilj da nešto promijeni i utiče na neko stanje ili uslov. To podrazumijeva utvrđivanje stanja na koje želimo ostvariti uticaj svojim konkretnim projektom zaštite. za koje je ocijenjeno da se postiže ukupno veća vrijednost razmatranog područja ako se one isključe iz strogih uslova zaštite prirode. uočavamo razliku koja se očituje u nemogućnosti preciznog definisanja. kao i na prostoru platoa. utvrđena je opravdanost proširenja zaštićenog područja uzvodno do drvarske doline i izvora rijeke Bastašice. šta projekat. 254 .400 ha i Ripča. a prostor između rijeke Unac i Krka može se. te turizma. Zbog toga. za razliku od drugih poslovnih projekata. površine oko 3. U cilju procjene mogućnosti efekata smanjenja prijetnji.100 ha. Stoga. 5. pokušava i treba postići? Zato su stručnjaci Svjetske banke razvili metodologiju i kriterije. te ako im se namijeni uloga zaštitnih ili tzv. Izvan područja Nacionalnog parka “Una” ostaju zone Orašca. čiji su efekti lako mjerljivi financijskim profitom. prvenstveno moramo pretpostaviti i sagledati sve prijetnje u širem kontekstu i napraviti prioritetizaciju tih prijetnji.stvaranjem uslova i usmjeravanjem lokalnog stanovništva na unaprijeđenje i razvoj eko-poljoprivrede i stočarstva na ovom području.nih privrednih djelatnosti.

Zato osnovni koncept TRA pristupa ima unaprijed postavljen cilj . jer se na tom osnovu može procijeniti i ukupni napredak na postizanju zaštite praćenjem mjere (TRA Indeksa) u kojoj su smetnje smanjene. kako bismo dobili početno stanje promatranog područja. odnosno zadataka kojima treba: 1. 9. Mjerenjem svih pretpostavljenih prijetnji.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Najčešće u praksi pretpostavljamo da je ciljano stanje biodiverzitet ili druga prirodna vrijednost i izvornost. TRA pristup za praćenje i mjerenje uspjeha projekta zasnovan je na tri osnovne pretpostavke: 1. Ovaj TRA model za Procjenu smanjenja prijetnji i praćenje efektivnosti uspostave zaštićenih područja. 6. 5. 4. zbog svoje pragmatičnosti treba primjenjivati na sve institucije. 7.pokušati identifikovati sve prijetnje po biodiverzitet i okoliš u regiji. Izračunati TRA Indeks TRA pristup je najkorisniji ukoliko se prođe prvih 7 koraka na početku svakog projekta. profitne i neprofitne organizacije i donatore. dobije se indirektna mjera uspjeha zaštite. 2. odnosno pejsažna specifičnost i izvornost lokacije ili staništa koje se želi zaštititi. 2. koji na bilo koji način učestvuju u financiranju i potpomaganju projekata zaštite unutar zaštićenih područja. 3. Svako uništenje biodiverziteta je potaknuto od ljudi Sve prijetnje po biodiverzitet na datoj lokaciji se mogu identifikovati Promjene u svim prijetnjama se mogu mjeriti ili procijeniti TRA pristup za praćenje i mjerenje uspjeha projekta je na osnovu gornjih pretpostavki razvio način praćenja na tzv TRA radnim listovima koji ima 10 koraka. 255 . 8. Napraviti ocjenu ciljnog stanja i opis postojećeg (nultog) stanja Napraviti listu svih direktnih prijetnji na obrascu TRA Radnog lista sa objašenjenjem svih pobrojanih prijetnji i prijedlogom njihovog smanjenja Definisati prijetnje i šta znači smanjenje prijetnje za 100% Rangirati svaku prijetnju u području Rangirati intenzitet svake prijetnje Rangirati svaku prijetnju po hitnosti Zbrojiti rezultate rangiranja Utvrditi mjeru u kojoj je svaka prijetnja smanjena Izračunati sirov rezultata 10. 3.

3. Prioritetizacija zadataka u postizanju napretka unutar zaštićenog područja Nacionalnog parka Una Za zaštitu i očuvanje područja NP Una potrebno je uspostaviti značajan sistem nadzora. Uspostava “upravljačko-nadzorničke” infrastrukture i uspostava istraživačkog centra po predviđanjima i iskustvima drugih zaštićenih područj.TRA pristup za mjerenje uspjeha zaštite ne prestavlja direktno i precizno mjerenje stanja. 5. 2. kako bismo došli do ukupnog rangiranja. 4. U prioritetne radove i mjere za nadzor. ili najmanje 4-5 miliona KM. KORAK 7. 6. za što je potrebno osigurati dovoljna sredstva. upravljanja i korištenja prostora. Zato se praćenje efektivnosti upravljanja zaštićenim područjima mjeri postignutim rezultatima utemeljenim na nekoliko osnovnih analiza ocjene nultog stanja i krajnjeg ishoda poduzetih aktivnosti. pretpostavlja zbrajanje rezultata rangiranja po tri osnovna kriterija (površina + intenzitet + hitnost) u svim kolonama. čiji je osnovni zadatak pratiti stanje i reagovati na sve uočene negativne promjene. te organizovati i održavati sistem za intervencije kod iznenadnih događaja. ali je ipak praktična i rentabilna metoda davanja naznaka da li projekat ispunjava postavljene ciljeve zaštite ili ne. KONTEKST . ali i provoditi preventivne mjere. Za sve navedeno potrebno je u najkraćem roku osigurati i potrebnu infrastrukturu i financijska sredstva za potrebe obavljanja djelatnosti koje su date u nadležnost upravi NP. Ove radove i aktivnosti treba da provodi Uprava NP. kontrolu i upravljanje prostorom NP ulaze: 256 . može trajati i 4 – 5 godina. te nadzirati sve korisnike u zaštićenom prostoru. kontrole. dajući odgovore na nekoliko osnovnih pitanja: 1.gdje smo sada? PLANIRANJE – gdje želimo biti? INPUTI – šta nam nedostaje i na koji se način vrši raspodjela sredstava? PROCESI – upravljačke aktivnosti i kako ćemo to postići? AUTPUTI – koji su postignuti rezultati? ISHODI – kakva je procjena postignutih rezultata? 6.

preuzela plaćanje kamata na kredite. što podrazumijeva uspostavu pratećih službi. na području samog Nacionalnog parka potrebno je. provesti sljedeće zahvate i mjere za unapređenje osnovne komunalne infrastrukture i mjere za poboljšanje stanja u prostoru:  Na osnovu urađenog master plana i Studije odvodnje otpadnih voda opštine Bihać. kao i uspostavu istraživačkog centra sa specijalizovanim laboratorijima i uspostavu komunikacijskog sistema i sistema za intervencije. bolesti biljaka i životinja.  Održavanje sistema za poduzimanje potrebnih mjera u izvanrednim okolnostima kao što su požari. postavljanje tabli. oznaka. uključujući i Plana upravljanja NP Una.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Organizovanje i uspostava uprave NP i njene prateće infrastrukture.  Uspostava i održavanje nadzorno-kontrolne infrastrukture podrazumijeva blagovremenu uspostavu nadzorničke službe. 25 . Uspostava malograničnih prelaza podrazumijeva izgradnju bar još jednog pješačkog i kolskog mosta na dijelu između Štrbačkog buka i Ličke kaldrme. te izradu prateće dokumentacije za upravljanje.  U saradnji sa Republikom Hrvatskom treba usaglasiti. neophodno je u najkraćem roku pristupiti izradi idejnih i izvedbenih projekata odvodnje otpadnih voda Martin Broda i Kulen Vakufa.  Pokretanje drugih preventivnih programa za zaštitu voda i zemljišta. nabavku i ugradnju manjih uređaja za biološko prečišćavanje otpadnih voda. odnosno FBiH.  Rješavanje odvodnje otpadnih voda u Drvaru i Kulen Vakufu podrazumijeva planiranje. nabavku vozila i neophodne opreme. poplave. održavanje i razvoj sistema upravljanja. način i uslovi izgradnje malograničnih prelaza u cilju komunikacije i slobodnih veza lokalnog stanovništva sa svojom rodbinom i posjedima u Republici Hrvatsko i obratno. Prema zaključcima Studije izvodivodti NP Una i najnovijim analitičko-istraživačkim radovima. podrazumijeva uspostavu informatičkog sistema povezanog sa sistemom monitoringa. izgradnju i uređenje objekta uprave. rampi i obilježavanje nadzornih tačaka. opremanje uprave. u prvoj fazi uspostave NP Una. koji podrazumijevaju stvaranje pretpostavki i uslova za održivu poljoprivrednu proizvodnju na principima ekološke proizvodnje zdrave hrane  Ovi projekti se mogu realizovati i financirati po principu javno-privatnog partnerstva i kreditnih olakšica u kojima bi uprava parka. a Prostornim planom moraju biti definisani mjesto.

u cilju dugoročne brige i racionalnog iskorištavanja ihtiofonda. kroz definisanje projekcije antropogenih zahvata kroz proces poribljavanja.  Ova. jer je poribljavanje autohtonim lipljanom daleko ispod planiranog broja komada i manje je od 5%. kao i nekontrolisano divljanje vegetacije i 25 .  Za pet proteklih godina trebalo je područje NP Una biti godišnje poribljeno sa 30. kompletiranje i uvezivanje turističkuih ponuda nacionalnih parkova R Hrvatske i BiH.  Ovo prvenstveno podrazumijeva dosljedno provođenje svih uslova utvrđenih ribolovnom osnovom koji garantuju očuvanje stanja ribljeg fonda u rijeci Uni. Provjerom podataka o provedenom poribljavanju. uslovno rečeno. treba da trasira puteve za uspostavu budućeg regionalnog parka.  Mnogo je mjesta i primjera gdje naplavine pijeska i šljunka uzrokuju nekontrolisane devastacije obala. može se zaključiti da gazdovanje ovim značajnim ribolovnim revirom nije bilo u skladu sa uslovima iz ribolovne osnove.  Smatramo vrlo hitnim uraditi ozbiljnu Studiju zaštite. kako bismo dugoročno spriječili dalje štete po okliš i krajolik.000 komada mlađi lipljana veličine 10-20 cm i sa 50. smatramo neophodnim uraditi i “Studiju dozvoljenog stepena uplitanja čovjeka u prirodu“ zbog činjenice da postoje predjeli NP Una gdje uslovno rečeno “PRIRODA DIJELI KARTE“.  U tom i širem kontekstu zaštite i unapređenja pejsažnih vrijednosti zona zaštite. šumsko-privredne i lovno-privredne osnove. vodenih i šumskih ekosistema. globalizacija ne znači potpadanje pod tuđi uticaj. kroz provođenje propisanih mjera iz ribolovno-privredne osnove.  Dosadašnji rezultati pokazuju da prirodni prirast ne pruža dovoljnu bazu za redovne izlove imajući u vidu broj sportskih ribolovaca i intenzitet izlova u ribolovnom reviru unutar NP Una. izvornostii razvojnosti susjednih zaštićenih područja i država u cjelini.000 komada potočne pastrmke. odnosno TRANS PARKA između dviju susjednih država. ponekad na štetu ekosistema i pejsažne raznolikosti. sanacije. pa je neophodna intervencija uprave Parka.  Održavanje postojećih prirodnih. Regionalna saradnja. nego otvaranje puteva koegzistencije i zajedničkih interesa utemeljenih na prihvaćenim principima cjelovitosti. uređenja i održavanja obala i korita rijeke Une na potezu Martin Brod – Kulen Vakuf.  Poribljavanje se mora vršiti isključivo autohtonim vrstama potočne pastrmke i lipljana. filozofiju i politiku.

skladište. Na približno oko 90% površina.  Razvoj seoskog i eko-turizma mora biti zasnovan na Strategiji razvoja ekoturizma i Master planu razvoja turizma u NP Una. kreditiranja i drugih poticajnih mjera. koje se već uspješno realizuju u okviru ustanove za nezbrinutu djecu “DUGA“ i novoosnovane Kolonije slikara i skulptora u Kulen Vakufu. kojima će se omogućiti certifikovanje odnosno markiranje svih proizvoda zaštitnim znakom NP Una. marketinga. koji moraju biti ugrađeni u Prostorni plan NP Una i Plan upravljanja NP Una.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stvaranje prašumskih predjela u pejsažno najkvalitetnijim i najvrijednijim dijelovima vodotoka sa bogatim slapovima i sedrenim barijerama. koordinirano uraditi i konkretne programe edukacije. certifikacije. neophodno je analizirati i potrebu interventnog unosa određenih domaćih životinjskih i biljnih vrsta koje regulišu procese i održavaju prirodnu ravnotežu u strogo zaštićenim dijelovima prirode.  Osmišljavanje i pokretanje održive i ekološke poljoprivredne proizvodnje. kroz organizaciju raznih seminara. a u funkciji su održivog razvoja i unapređenja poljoprivrede i stočartstva (krave radi ispaše. biće neophodno za potrebe lokalne zajednice i lokalnog stanovništva.  Vizuelno obrazovanje kao faktor očuvanja čovjekove sredine mora biti utemeljeno u svim obrazovnim projektima i edukaciji lokalnog stanovništva i mladih posjetitelja NP Una. u cilju brendiranja poljoprivrednih proizvoda iz NP Una.  Osnivač i uprava NP Una moraju participirati i u drugim kulturno-edukativnim programima i pomoći u otvaranju muzejskih prostora i zbirki. 25 .  Na osnovu jasnih strateških opredjeljenja i plana upravljanja. te erozijskih procesa u slivnom području (posebno na području Drvara). kao i davanje poticajnih sredstava. a koze radi sprječavanja divljanja i prorjeđivanja vegetacije u cilju očuvanja pejsažnih vrijednosti krajolika uz rijeku Unu).  U cilju zaštite i samoodržanja ekosistema. neophodno je uvođenje održive poljoprivredne proizvodnje i na oko 10% obradivih površina ekološke proizvodnje. oprema).  Ovo zahtijeva studiozan pristup analizi uočenih promjena i hitno pokretanje programa sanacije zatečenih onečišćenja vodotoka i zemljišta. te nabavu neophodne poljoprivredne i privredne infrastrukture (hladnjača. kurseva i ljetnih škola. sufinanciranja.  Ovo se najlakše postiže kroz projekte komasacije usitnjenih poljoprivrednih posjeda i programe edukacije stanovništva.

u prvenstvenoj nadležnosti i obavezi Fedracije BiH. najvećim dijelom. koju baštini i prenosi kao svoje kulturno naslijeđe potomcima – oplemenjenu. 7. ustvari. a ne obezvrijeđenu.  Kako je područje posebnih obilježja “Sliv rijeke Une“ utvrđeno područjem od značaja za Federaciju BiH.  Organizacija svih komplementarnih turističkih programa. jer se u korištenju prostora. kulturnh. istorijsku sredinu. dimenzioniranje mora biti. nacionalne. odnosno federalne politike zaštite prostora. nego čovjekovu. receptibilnost prostora nacionalnog parka treba dati osnovne elemente za utvrđivanje maksimalne opterećenosti posjetiocima. uslovljeno optimalnim ekološkim kapacitetom prihvata prostora Martin broda i Štrbačkog buka. a pomoć lokalne zajednice ne smije izostati i mora biti u funkciji osnovnih ciljeva i razloga uspostave NP Una. jer su interesi i benefiti lokalnoj zajednici i lokalnom stanovništvu najveći. 260 .  Drugim riječima. već na uzajamnoj koegzistenciji i razvijanju društvene sposobnosti za prihvatanje filozofije i prakse održivog razvoja u korištenju prostora i kreiranju prostornih planova zaštićenih područja. Zaključak  Odnos ekonomije i ekologije u budućem razvoju ne bi se smio zasnivati na principu međusobne borbe. Uprava NP Una mora podržati napore MZ Kulen Vakuf na pokretanju programa i projekata restauracije i zaštite kulturno-historijskih spomenika na području NP. sportskih i rekreativnihi manifestacija mora biti u direktnoj nadležnosti ili pod kontrolom uprave NP Una. sa naglaskom na područja stroge i usmjerene zaštite i područja usmjerenog razvoja unutar NP Una. može postati instrumentom sprječavanja konflikata i smanjenja pritisaka unutar zaštićenog područja.  Dimenzioniranje kapaciteta unutar zona mješovite namjene mora biti determinisano dozvoljenim koeficijentom opterećenosti određenih područja temeljnog fenomena. kao i organizovanje uprave NP UNA i njene infrastrukture. u kojem čovjek ima svoju ne samo životnu sredinu. a u konkretnom slučaju. to je provođenje globalne. (Ostrovice i Havale) kao i drugih spomenika u širem okruženju. radi o odnosu čovjeka i prostora.  Samo prostorno planiranje sa jasnim i detaljnim zoning planom i jasnim razgraničenjem i dimenzioniranjem svih osnovnih i pratećih funkcija i sadržaja unutar zaštićenih područja.

Sarajevo 1994. Bihać-Zenica 2000 Rijeka bez povratka-Ekologija i politika velikih brana. Ratko Banović. Tuzla 2000. Mustafa Omanović. dobro je prisjetiti se i velikih misli bosansko-hercegovačkog filozofa i akademika Abdulaha Šarčevića:  MIR MEĐU LJUDIMA NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA PRIRODOM!  MIR SA PRIRODOM NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA ZEMLJOM!  MIR SA ZEMLJOM NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA NEBOM! Literatura Čovjek i prostor. Ante Marinović-Uzelac 261 . a ostalih zona sekundarno. obrazovanje i kvalitet doživljaja prirode u njenom punom i izvornom kapacitetu. Sarajevo 1998. Branislav Krstić. godine Studija izvodivosti Nacionalnog parka Una. odnosno brojnosti učesnika. vjerujući u našu spremnost da izgradimo spostveni moral i filozofiju održivog razvoja i prihvatajući jedinstvo čovjeka i prostora. godina Zaštita okolice. godine Plitvička jezera-čovjek i priroda. godina Saobraćaj i prostor. nego mora biti edukacija. godine Energija i ekologija u održivom razvoju BiH. da: “SAMO DVIJE STVARI ZADIVLJUJU ČOVJEKA: ZVJEZDANO NEBO NAD NAMA I MORALNI ZAKON U NAMA“ U duhu filozofije održivog razvoja. godina Ekonomija i ekologija. Bajro Golić. Sarajevo 2000. Fondacija Heinrich Boll.  Cilj svih masovnih manifestacija i okupljanja unutar NP Una ne smije primarno biti profit zasnovan na kvantitetu. Prirode i Stvoritelja. Mehmed Bublin. Konjic 2004. godina Ekonomika prostora. Zagreb 2005. mora se temeljiti na procjeni ekološkog kapaciteta prostora više nego na analizi jednostavnog prostornog kapaciteta. Ovo uz napomenu da se to dimenzioniranje primarno mora vršiti u odnosu na ekološki kapacitet i koeficijent opterećenosti zone temeljnog fenomena. godine Prostorno planiranje-prirodni rezervati. prostor nacionalnog parka ne smije se nikad smatrati izrazito i u cjelosti turističkim područjem. I na kraju. Sarajevo 1982. metoda dimenzioniranja cjelokupne turističko-rekreacijske opremljenosti kapacitetima i sadržajima. Emanuel Kant.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja a vanjska turistička potražnja poslužit će za dimenzioniranje minimalnih turističkih kapaciteta. moramo prihvatiti i istinu na koju je često ukazivao jedan od najvećih mislilaca. Bajro Golić. NP Plitvička jezera 1974.  Zbog toga.  U tom kontekstu.

.

Prikazano je kartiranje staništa na cjelokupnom državnom teritoriju Hrvatske. Staništa morskog bentosa kartirana su sintezom postojećih prostornih podataka i numeričkog modeliranja u okviru GIS-a. Vladimir Kušan & al. uz podršku intenzivnog terenskog uzorkovanja. s minimalnom površinom kartiranja (MPK) od 9 ha. zmesic@oikon. Sažetak Sukladno brojnim međunarodnim aktima.hr. Oleg Antonić. PHYSIS i dr.000) i NKS sastavni su dijelovi hrvatskog Zakona o zaštiti prirode i službeni su izvori podataka za procjene utjecaja na prirodu i okoliš u Hrvatskoj.o. Svi kartirani tipovi staništa usklađeni su s Nacionalnom klasifikacijom staništa (NKS) razvijenom u sklopu istog projekta (uključujući sustav za rekodiranje u druge međunarodne standarde poput EUNIS.). – Institutu za primijenjenu ekologiju u razdoblju od 2000. Hrvatska. e-mail: vkusan@oikon. kartiranje staništa postaje jedan od preduvjeta održivog razvoja i zaštite prirode. Na kopnenom dijelu kartiranje je izvedeno klasificiranjem i interpretiranjem Landsat ETM+ satelitskih snimki.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja KARTIRANJE STANIŠTA ZA POTREBE ODRŽIVOG RAZVOJA I ZAŠTITE PRIRODE – ISKUSTVA IZ HRVATSKE U RAZDOBLJU 2000. U radu je prikazano i vrednovanje šireg prostora s obzirom na kopnenu bioraznolikost (s ciljem određivanja prioritetnih područja za kartiranje staništa. godine. Institut Ruđer Bošković. Oikon d.o. do 2008. Spomenute karte staništa (u mjerilu 1:100. Hrvoje Peternel. Zrinka Mesić.hr 263 . hpeternel@oikon.hr. Staništa površine manje od MPK djelomično su obrađena i prikazana zasebno kao linije i točke. Institut za primijenjenu ekologiju.o.hr.-200. Ovaj rad prikazuje aktivnosti povezane s kartiranjem staništa u Hrvatskoj koje su provedene u OIKON d. oantonic@irb.o. ostale detaljne obrade i izradu pro1 Vladimir Kušan.

grama održivog razvoja). mjerilo 1:25000 ili detaljnije) koje će poslužiti kao temeljne podloge prilikom izrade planova upravljanja. kao i za cijeli 264 . Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.-2004. godine.) i Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (1999. zaštitu okoliša. zaštita prirode sve više zahvaća cjelokupnu biološku i krajobraznu raznolikost. LandsatETM+.o. bio je kartiranje staništa na cjelokupnom državnom teritoriju i uspostava digitalne.25 ha ili manje. što je ujedno i preduvjet za zaštitu divljih svojti koje su o tim staništima ovisne. prostorno planiranje. prostorno orijentirane baze podataka. Ovaj je rad kratak prikaz projektnih aktivnosti povezanih s kartiranjem staništa u Hrvatskoj koje su provedene u OIKON d. provođenje novog Zakona o zaštiti prirode (tada još u nacrtu). Osnovni motiv za pokretanje projekta bila je svijest naručitelja o tome da je prostorna razdioba staništa temeljna podloga za zaštitu prirode općenito. Sveeuropska strategija očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti (1995. kao i karte staništa izrađene za 14 zaštićenih i drugih značajnih područja (MPK 2. GIS. i 2008. – Institutu za primijenjenu ekologiju u razdoblju između 2000. prostorno modeliranje.) Općeniti cilj projekta. dok Konvencija o biološkoj raznolikosti (1992. numerička klasifikacija. gospodarenje prirodnim resursima na načelima održivog razvitka. Zbog toga inventarizacija i kartiranje staništa postaje jedan od preduvjeta održivog razvoja i zaštite prirode. te važnost provođenja tih mjera od strane svih korisnika prostora i prirodnih dobara. prostorna varijabilnost. To se posebno očituje u zaštiti staništa (bez obzira nalaze li se ona u zaštićenim područjima ili izvan njih). staništa morskog bentosa.).) ističu nužnost integracije mjera očuvanja bioraznolikosti i staništa u sve sektorske djelatnosti. kopnena staništa.o. Ključne riječi: bioraznolikost. daljinska istraživanja. zaštićena područja Uvod Uz tradicionalne metode poput uspostave zaštićenih područja i zakonske zaštite divljih svojti. koji je pokrenulo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. terensko uzorkovanje. Očuvanje staništa važnih za zaštitu prirode ističe i europska Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (1992.). Iskustva s ovih projekata detaljnog kartiranja ukazuju na problem mozaičnih površina i na povezanost točnosti karata i odabrane MPK.

rješavanje konflikata među strukama u zahtjevima prema prirodnim resursima i slično. projektiranja infrastrukturnih objekata. geografskih transformacija i numeričke obrade podataka u okviru Geografskog informacijskog sustava (GIS). koji su u sljedećem koraku svaki zasebno klasificirani nekontroliranom klasifikacijom na podtipove (primjer na Slici 2A). a tako dobiveni poligoni interpretirani su pomoću intenzivnog terenskog uzorka (Slika 2C). 1994. uz korištenje GPS tehnologije.). Korištenom metodologijom kartiranja mnogostruko su smanjeni troškovi i potrebno vrijeme izvođenja radova u odnosu na klasične metode vegetacijskog kartiranja (vidi npr. Slika 1 A (lijevo) – prikaz prostornog pokrivanja za korištene jesenske snimke Landsat ETM+.). U kabinetskom radu korištene su relevantne metode georeferenciranja. ekološki vrlo različiti 265 . Lillesand & Kiefer. Na kopnenom dijelu teritorija satelitske su snimke pomoću kontrolirane klasifikacije u prvom koraku klasificirane u glavne tipove zemljišnog pokrova (primjer za šume na Slici 1B). geokodiranja. Za fino razlučivanje nekih klasa koje se između sebe nisu dovoljno razlikovale na satelitskim snimkama (npr. Horvat 1962. koje su analizirane standardnim metodama digitalne obrade slike i numeričke klasifikacije (vidi npr. Glavni izvor prostornih podataka bile su satelitske snimke Landsat ETM+ (proljetni i jesenski set. što je omogućilo istovremeno korištenje i sintezu brojnih prostornih podloga iz različitih izvora koje su se odnosile na projektni zadatak. vidi Sliku 1A). Dobiveni su rezultati zatim prostorno generalizirani na zadanu minimalnu površinu kartiranja (MPK) od 9 ha (usporedi Slike 2A i 2B). poput izrade studija utjecaja na okoliš. B (desno) – rezultat kontrolirane klasifikacije (granica područja pod šumom) za dio Slavonije (zelena linija) prikazan na kolor kompozitu satelitske snimke LandsatETM+.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja niz specifičnih primjena.

karte klimatskih pokazatelja. 266 . B (desno) – prostorna razdioba osnovnih tipova morskog bentosa u cirkalitoralu i batijalu. 2000. te cijeli niz procjenitelja prostorne raznolikosti). Procijenjena je i varijabilnost unutar kartiranih poligona staništa pomoću prostorne statistike rezultata kontroliranih klasifikacija (uz svaki kartirani poligon u prostornoj bazi podataka pridruženi su podaci o udjelu površina pod pojedinim glavnim tipom zemljišnog pokrova. te numerički model prostorne razdiobe bioklimatskih zona u Hrvatskoj (Antonić & al. B (sredina) – nakon generalizacije na MPK (crne linije predstavljaju granice poligona). C (desno) – indikativna prostorna razdioba 5233 lokaliteta na kojima su prikupljani terenski podaci za potrebe interpretacije rezultata klasifikacije satelitske snimke sa stajališta pripadnosti pojedinim staništima (za nepokrivena područja postojale su informacije o miniranosti terena). Slika 2 A (lijevo) – prostorna razdioba tipova šuma dobivena nekontroliranom klasifikacijom (izrez za dio Dalmacije) prije generalizacije na MPK.).. digitalni model terena.tipovi staništa čistih bukovih šuma) korištene su (izravnim uvidom pri interpretaciji) geološke i litološke karte. Slika 3 A (lijevo) – prostorna razdioba staništa vodotoka za dio središnje Hrvatske (različite boje linija prikazuju različite stanišne tipove).

Donja granica infralitorala određena je batimetrijski. srednja sezonska temperatura mora i jačina pridnenih struja (dobivene matematičkim modelom) i odabrani spektralni kanali LandsatETM+ (vidi BakranPetricioli & al. 2006. cirkalitoralne biocenoze i batimetrija) u okviru GIS-a (Slika 3B). Za potrebe kartiranja lokaliteta razvijena je programska aplikacija s web sučeljem koja omogućuje interaktivni on-line unos lokaliteta uz izbor tipa staništa i pripisivanje geografskog položaja (Slika 4). Slika 4 Pogled u dio korisničkog sučelja programske aplikacije razvijene u sklopu projekta za interaktivni on-line unos koordinata lokaliteta s odabirom tipa staništa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izdužena staništa koja u prirodi rijetko prelaze korištenu MPK kartirana su kao linije.. dok su kao nezavisne varijable korišteni: digitalni model dubina mora. udaljenost od obale. 26 . uz minimalnu dužinu kartiranja od 300 metara. Infralitoral je kartiran pomoću prostornog modeliranja neuronskim mrežama. koji su kartirani preklapanjem postojećih podloga (litologija. Patterson 1996). Potencijalno rasprostranjenje staništa stijena i točila kartirano je uz korištenje digitalnog modela nagiba terena. Tipovi infralitoralnih staništa određeni na terenu predstavljali su zavisnu varijablu. te je izrađena inicijalna baza podataka o tipovima staništa na primjernim lokalitetima. uz korištenje prostornog modeliranja pomoću neuronskih mreža (vidi npr. nagib morskog dna. ekspertnog znanja.). Staništa kopnenih vodotoka (Slika 3A) kartirana su na temelju literature. jednako kao i granica cirkalitorala i batijala. Staništa morske obale (supralitoral i mediolitoral) kartirana su u funkciji obalne litologije i prostorne razdiobe naseljenih mjesta duž obale. te postojećih litoloških i geomorfoloških podataka.

što znači da pojedini dijelovi hijerarhijskog sustava nisu u korelaciji s razinama NKS-a. 2) EUNIS (http://eunis.eu. 2005b. morao je biti definiran pomoću opisa prisutnih okolišnih značajki ili procesa koji su ih stvorili (npr. Dalmacija je.eea.). koje nije bilo moguće definirati na temelju edifikatora ili bioindikatora. 2002).Svi spomenuti tipovi staništa usklađeni su s Nacionalnom klasifikacijom staništa (NKS) razvijenom u sklopu istog projekta (usporedi Antonić & al. a zatim bioindikatori u užem smislu. gdjegod je to bilo moguće.. kao kriterij za klasifikaciju su. pod stalnim čovjekovim utjecajem već više od 2000 godina što je u mnogome utjecalo na 26 . erodirana područja..). U ranoj fazi projekta “COAST“. Više detalja o radovima na projektu “Kartiranje staništa RH“ i dobivenim rezultatima može se naći u Antonić & al. što se očituje u vrlo bogatoj postojećoj literaturi. koji se bavi problemom održivog razvoja i zaštite prirode u četiri dalmatinske županije. Za staništa koja nisu mogla biti definirana uz pomoć fitocenološkog pristupa. požarišta. Pri tome je fitocenološki hijerarhijski sustav podređen potrebama praktične primjene. kao temelj klasifikacije poslužila je fitocenološka klasifikacija (prema fitosociološkoj školi Zürich-Montpellier).int/habitats. U sklopu projekta izrađen je i sustav za rekodiranje NKS-a u druge međunarodne standarde i to: 1) PHYSIS (Devillers i Devillers-Terschuren. bilo je potrebno odrediti prioritetna područja (s obzirom na kopnenu bioraznolikost) koja bi u kasnijim fazama projekta bila detaljno obrađena (uključivši kartiranje staništa) i obuhvaćena provedbom programa održivog razvoja. itd. 2005a. 2001). sukladno činjenici da su prema načelima te škole na teritoriju Hrvatske provedena brojna istraživanja vegetacije tijekom prošlog stoljeća.. izgrađena i industrijska područja. Valorizacija bioraznolikosti odabranih područja Sve brže i dramatičnije promjene u okolišu dovele su do toga da jedan od glavnih ciljeva zaštite biološke raznolikosti postaje određivanje prioritetnih područja i razvoj strategije njihovog upravljanja (Sarkar & al. Onaj relativno mali broj staništa bez vaskularne vegetacije. poslužile dominantne biološke vrste čija prisutnost znatno utječe na značajke samog staništa (edifikatori). 2000). kao i ostatak Mediterana. jsp). Izrađene karte staništa (u mjerilu 1:100 000) i NKS sastavni su dio Zakona o zaštiti prirode RH i službene su podloge za procjene utjecaja na prirodu i okoliš u RH. 3) CORINE Landcover (Bossard & al.. odnosno vrste tipične za pojedina staništa. Za staništa obrasla vaskularnom vegetacijom. 4) Klasifikacija morskih staništa prema Barcelonskoj konvenciji (UNEP (OCA)/MED 1998 i 2000) te 5) Vegetacijska karta Europe (Bohn & al. 2000).

kritično ugrožene. 2) floristički podaci (preuzeti iz “Flora Croatica Database”) koji su obuhvaćali vrste klasificirane kao izumrle. te “linijska“ (vodeni tokovi. 2002). mscr. i uz ekspertne prosudbe o konkretnim staništima. ugrožene.. te donji i gornji kvartil) koje su poslužile za rangiranje kvadranata prema stupnju bioraznolikosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja izgled krajolika. Zatim je na osnovi odabranih kvadranata s najvećim stupnjem raznolikosti. špilje i ostala staništa s površinom manjom od MPK). Na ovome se području nalazi najviši vrh Hrvatske (Dinara). koji se obično odnose samo na neke taksonomske skupine. Dobivene vrijednosti klasificirane su u četiri klase (s obzirom na medijan. ugrožene i rizične vrste). četiri nacionalna parka. ukupan broj stanišnih tipova. mnogi autori koriste princip komplementarnosti i indikatorske skupine s ciljem prikazivanja ukupne bioraznolikosti (Margules & al. a često i ne pokrivaju čitavo područje od interesa. te biologiji i ekologiji pojedinih vrsta. Osnovni problem prilikom svake analize i procjene bioraznolikosti predstavlja količina i kvaliteta postojećih podataka. kritično ugrožene. 26 . pri čemu su za svaki kvadrant mreže izračunati: 1) bogatstvo (richness) tj. za procjenu bioraznolikosti korištene su tri skupine podataka: 1) podaci o staništima (preuzeti iz Karte staništa RH) koji su uključivali sva prirodna i poluprirodna staništa kartirana s minimalnom površinom od 9 ha. Prostorna razdioba svih korištenih podataka prikazana je na MTB/4 mreži.). 2005) poseban značaj dan je stanišnim tipovima i endemičnim vrstama koje su rasprostranjene na malom području u odnosu na šire rasprostranjene tipove i vrste. stijene. obale) i “točkasta“ staništa (lokve. Za razliku od uobičajenog prikaza rijetkosti (vidi npr. te ugroženih i međunarodno zaštićenih (Bernska konvencija. te raznolikost staništa. Kako bi ovaj problem prevladali. U spomenutom projektu. endemičnost i stupanj zaštite prema Konvenciji o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (ukupno 121 vrsta). Tako su dobivene poligonske teme (Slike 5A-C) na temelju kojih su postupkom preklapanja definirana područja prioritetna (po kriteriju ukupne bioraznolikosti) za detaljnu obradu i provedbu programa održivog razvoja. Beazley & al. izvršena delineacija poligona (Jelaska & al. točila. Direktiva o staništima) biljnih i životinjskih vrsta i 2) rijetkost (rarity) stanišnih tipova i endemičnih predstavnika flore i faune. Valorizacija prostora i određivanje prioritetnih područja provedeni su u okviru GIS-a. rizične (ukupno 143 vrste) i endemične (165 vrsta) i 3) faunistički podaci (preuzeti iz Crvenog popisa ugroženih životinja Hrvatske) koji su obuhvaćali status ugroženosti (izumrle. pet parkova prirode i jedno ramsarsko područje (ušće Neretve).

Za područje parka prvo je napravljena vegetacijska karta (Jelaska et.000 s minimalnom površinom kartiranja od 2. itd.). C (dolje lijevo) – područja s najvećom florističkom raznolikošću. Pri definiranju prioritetnih područja (Slika 5D) korišteni su i dodatni kriteriji (npr.Slika 5 Područje COAST projekta (4 dalmatinske županije). D (dolje desno) – područja odabrana kao prioritetna (preuzeto iz Nikolić & al. Kartiranje staništa u zaštićenim i drugim značajnim područjima RH (2003.-2008. A (gore lijevo) – područja s najvećom stanišnom raznolikošću. al.) Za javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima tijekom navedenog razdoblja obavljena su četiri projekta kartiranja staništa.25 ha. Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje obuhvaća brdsko područje izuzetne krajobrazne vrijednosti. postojanje zainteresiranosti lokalne samouprave za aktivnosti projekta. 2005). Park prirode Lonjsko polje obuhvaća najveće (506 km2) zaštićeno močvarno i poplavno područje u 20 . Proteže se od 180 do 1178 m nadmorske visine i zauzima površinu od 348 km2. B (gore desno) – područja s najvećom faunističkom raznolikošću. a kartirano je ukupno 17 tipova staništa. postojanje jasnog i vidljivog pritiska na bioraznolikost. 2005). te potom karta staništa u mjerilu 1:25.

Park prirode Medvednica obuhvaća brdsko područje dobro očuvanih prirodnih šuma i šumskih zajednica. Područje parka kartirano je u mjerilu 1:25000 s minimalnom površinom kartiranja od 2. uz MPK od 1 ha za šumska. Velika visinska razvedenost područja (130 -1401 metar nadmorske visine) uvjetuje veliku raznolikost staništa. Na ovom su području – ukupne površine 228 km2 u mjerilu 1:25000 s minimalnom površinom kartiranja 2. specifičan geomorfološki fenomen na kojem je zabilježeno više od 150 jama. od mora na zapadu. Na 112 km2 zabilježeno je 66 tipova staništa. Šire područje Ogulina (147 km2) poznato je po brojnim špiljskim sustavima. NP Plitvička jezera je područje poznato zbog ljepota sedrenih barijera nastalih biogenim procesima. Velika visinska. Cijeli je park s okolnim zaštićenim područjima (ukupno 246 km2) kartiran u mjerilu 1:5000. a ukupno je kartirano 117 tipova staništa. Ovo ramsarsko područje. NP Sjeverni Velebit obuhvaća područje velike raznolikosti krških fenomena. osim velikog značaja kao prebivalište ptica močvarica. a kartirana su 63 tipa staništa. od kojih se najviše ističe strogi rezervat “Hajdučki i Rožanski kukovi“. što doprinosi velikoj raznolikosti stanišnih tipova. Na području od 1853 km2 zabilježeno je 160 stanišnih tipova. zbog kojih je zaštićeno cijelo slivno područje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja dunavskom slivu. a vršne dijelove karakteriziraju planinske rudine i bor krivulj. koji također značajno pridonosi biološkoj raznolikosti. NP Risnjak obuhvaća planinsko područje velike raznolikosti i očuvanosti šumskih staništa. Proteže se od 120-1035 metara nadmorske visine. odnosno 0.5 ha prikazana su linijski ili točkasto). do ličkih krških polja. Ovo područje. Osim velike visinske razvedenosti.25 ha – kartirana 63 tipa staništa. Na 62 km2 kartirano je 20 tipova staništa. obilježavaju duboko urezani okomiti kanjoni i brojni krški oblici. preko središnjeg grebena. Kartiranjem nadzemnih staništa ovog područja pronađeno je 37 stanišnih tipova. Na površini od 301 km2 kartirana su 132 stanišna tipa. Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m). Osim najviših vrhova Risnjaka (1524) i Snježnika (1505) u parku se nalazi i izvor rijeke Kupe. zanimljivo je i zbog svog specifičnog kulturnog krajobraza. PP Velebit obuhvaća područje najveće hrvatske planine. Park prirode Učka obuhvaća homogeni planinski masiv smješten između Istre i Kvarnera. U sklopu KEC (Karst Ecosystem Conservation) projekta kartirano je ukupno šest odabranih područja (sve u mjerilu 1:25000 uz MPK od 2. Na području se nalazi i značajni krajobraz Klek. bogato šumama bukve i crnog bora.5 ha za nešumska staništa (neka staništa manja od 0. 21 . ovo područje karakterizira i miješanje mediteranske i kontinentalne klime. ali i reljefna razvedenost uvjetovala je veliki broj stanišnih tipova (76) na površini od 95 km2.25 ha). NP Paklenica se pruža od mora do najviših vrhova Velebita.25 ha.

Brusniku. Na većim otocima (Vis. na terenu uzorkovano 7500 točaka. ali i nekoliko dobro očuvanih močvarnih područja. Sve karte staništa izrađene za zaštićena područja poslužit će kao temeljne podloge za izradu planova upravljanja tim područjima. a jedno je područje (porječje rijeke Cetine) još u procesu kartiranja. Na 120 km2 središnjeg dijela otoka zabilježen je 81 stanišni tip. S obzirom da staništa poput travnjaka. Na području Visa i pučinskih otoka. Karte staništa za četiri područja su završene. dok na Jabuci. u posljednje se vrijeme koriste različite MPK za nešumska i šumska staništa. te Morinskog zaljeva na jugoistoku) kartirana su 53 stanišna tipa. a koji u pravilu zauzimaju vrlo male površine (manje i od MPK). 22 . močvara. Pag je jedan od otoka s najvećom raznolikosti staništa. stijena i točila često u prirodi zauzimaju manje površine od šuma. Svetac i Biševo) dominira eumediteranska vazdazelena vegetacija. i to kako na državnoj tako i na lokalnoj razini potrebne detaljnosti. te uz mjerilo 1:10000). njegovoj raznolikosti doprinosi ljudska aktivnost (brojni pašnjaci).Projekt COAST (Očuvanje i održivo korištenje bioraznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja) obuhvaća kartiranje staništa na pet područja (sve uz MPK od 2. mogu u relativno kratkom vremenu osigurati značajnu količinu prirodoslovnih podloga nužnih za aktivnosti zaštite prirode i okoliša. Na području otoka Mljeta (99 km2). U estuariju Krke (122 km2) od Skradina do rta Braničevo (uključujući šire područje zaštićenog krajobraza ušća Guduće na sjeverozapadu. Ukupno je za izradu detaljnih karata staništa svih navedenih područja kartiranih u razdoblju 2003. Osim toga se na kartama dodatno prikazuju stanišni tipovi za koje je utvrđeno da su rijetki i/ili ugroženi.25 ha za šumska i 1 ha za nešumska staništa. kartirano je 45 stanišnih tipova.-2008. upravljanje zaštićenim područjima i planiranje održivog razvoja. u sprezi s ciljanim terenskim uzorkovanjem. Osim što se nalazi na prijelazu submediteranske i eumediteranske vegetacijske zone. ukupne površine od 101 km2. Iskustva s ovih projekata detaljnog kartiranja ukazuju na problem mozaičnih površina i upućuju na zavisnost točnosti karata od odabrane MPK. te Veloj i Maloj Palagruži dominiraju elementi ljeti listopadne vegetacije. zabilježena su 74 stanišna tipa. najzelenijeg hrvatskog otoka. Zaključak Daljinska istraživanja i GIS.

info). T. Bakran-Petricioli T. I. Antonić.. O.. P. 1-13.. Bukovec.-2004... Drypis 1/1. Peternel H. Drypis 1/1.. G. S. Ecol. J. Canada. Tkalčec S.. V.. Petricioli D. 23 . K... European commission.) – pregled projekta. Modelling 191 (1): 96-105.. P.. Duinker. Antonić O.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 6 Zaštićena i druga značajna područja obuhvaćena detaljnim kartiranjem staništa.. A. Beazley.. Bakran-Petricioli..info). Bohn. Kušan.. (Eds.. Bukovec. Hatić D.. Kušan V.. (2005): Biodiversity considerations in conservation system planning: Map-based approach for Nova Scotia. (2000): Spatial distribution of major forest types in Croatia as a function of macroclimate.) (2000): Map of the natural vegetation of Europe. D.. Literatura Antonić O. (2006): Modelling spatial distribution of the Croatian marine benthic habitats... 2 (www. Smandych. J. Tkalčec Z.. Bakran-Petricioli T. Mrvoš D.... & Hettwer. Dujmović. D. U. Hećimović Ž. Marki. Janeković I. 1 (www. (2005a): Klasifikacija staništa Republike Hrvatske. Ecological Applications. T. Križan J. Austen-Smith Jr. O. (2005b): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000... Gollub. C. Petricioli. Janeković. Devillers.... and Hatić. Jelaska S.drypis.. Križan. Snaith. Kušan V. Križan. 15(6): 2192-2208. D. & Devillers-Terschuren.drypis.. Federal agency for nature conservation. Bukovec D. Antonić. F. Pernar R. P. Gottstein-Matočec S... Major Z.Croatia.. Alegro A. Grgurić Z. Peternel H. MacKinnon. D. J. Natura Croatica 9. (2001): Application and development of the Palaearctic habitat classification in the course of the setting up of the Emerald Project .. Gottstein-Matočec S. L.

M.S. Margules. Final report Summary. 37p. D. (2002): Representing biodiversity: data and procedures for identifying priority areas for conservation. S. Gužvica.Horvat. D. Kušan. Jelaska. T.149/5. Major. J. str.. Prentice Hall..L. T.. Suppl.. UNEP(OCA)/MED WG. Williams.R. I. knjiga 30. R.. Aggarwal. Gužvica. & Kiefer. Patterson. H. John Wiley & Sons.: Terrestrial Biodiversity Analyses in Dalmatia (Croatia) – complementary approach using diversity and rarity of dana (mscr. Inc. (1996): Artificial neural networks. Nikolić.. C. using Landsat 7 and field data. (2002): Place prioritization for biodiversity content. T. Grgurić. Z. H. Kušan. G. D. L. D.H. Zeidler. .. Peternel.. I. Jardas. V. Peternel. Kušan.R.. Journal of Bioscience. Zagreb.167/4. 27 (4) (suppl. Journal of Bioscience. (2005): Vegetation mapping of Žumberak – Samoborsko gorje Nature Park.303-311. Italija. Šerić Jelaska. Singapore. Jelaska.. Pressey. (2005): Biodiversity in Coast project area and site selection. V. R. J.u postupku recenzije).. P.. Peternel.. 24 . UNEP(OCA)/MED WG. Z. (2000): Rim. A. Sarkar. Z. G. Acta Botanica Croatica. A.. (1998): Hyeres. V. Garson. S. H. Croatia. 2): 339-346. Acta Biologica 2. JAZU. (1994): Remote sensing and image interpretation. Nikolić..S. 27 (4): 309-326.W... C. Mihulja. 2. 5-179.. Francuska. Jelaska... (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Lillesand. Major. New York. Margules. Prirodoslovna istraživanja..

mapping the habitats becomes one of preconditions for sustainable development and nature protection. Mapping of habitats for entire Croatian state territory is presented. All mapped types were harmonized with Croatian National Habitat Classification (CNHC) which is developed in the frame of the same project (including the system of recoding into other standards like EUNIS. and official data sources for assessment of impacts on the nature and environment in Croatia. additional detailed analyses and making the sustainable development programs) are also presented in the paper.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja MAPPING OF HABITATS FOR NEEDS OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT AND NATURE PROTECTION – ExPERIENCE FROM CROATIA IN THE PERIOD FROM YEAR 2000 TO YEAR 200 Abstract According to numerous international acts. – Institute for applied ecology during the period from 2000 to 2008. Evaluation of wider region regarding the terrestrial biodiversity (followed by determination of priority areas for habitat mapping. Habitats with area below MMU were partially processed and mapped separately as lines and points.). PHYSIS. as well 25 . supported by intensive field sampling. The mentioned habitat maps (in the scale of 1:100 000) and CNHC are integral parts of the Croatian Law on Nature Protection. performed in OIKON Ltd. Marine benthic habitats were mapped by synthesis of existing spatial data and numerical modelling in the frame of GIS. with minimum mapping unit (MMU) of 9 ha. Terrestrial habitats were mapped by classification and interpretation of Landsat ETM+ satellite scenes. This paper presents activities related to mapping of habitats in Croatia. etc.

as habitat maps (MMU of 2,25 ha or less; scale 1:25000 or more detailed) made for 14 protected and other important areas (as the basis for making of management plans). Experiences gained in these projects point to the problem of mosaic areas and to the correlation between map accuracy and the chosen MMU. Key words: biodiversity, field sampling, GIS, LandsatETM+, marine benthos habitats, numerical classification, protected areas, remote sensing, spatial modelling, spatial variability, terrestrial habitats

26

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

ZAŠTIĆENA PODRUČJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA PLANIRANJE PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BIH
Hanka Mušinbegović Uvod

“Zemlja ne pripada čovjeku, čovjek je taj koji pripada Zemlji“ “Sve stvari su povezane kao krv koja sjedinjuje jednu familiju“ “Ono što se desi Zemlji desit će se i sinovima Zemlje“ “Nije čovjek istkao platno života, on je samo jedna nit. Ono što čovjek učini platnu, učinio je samom sebi“ Navedeno upućuje na važnost planiranja prostora, bitnost izrade planskih dokumenata, čime se sprječava stihijsko korištenje prostora. Da bi cjelina – homogeno područje sa izrazitim prirodnim vrijednostima bilo zaštićeno, potrebno je utvrditi njegove granice. Granice zaštićenih područja utvrđuju se Prostornim planom Federacije BiH, a do njegovog donošenja Odluku o utvrđivanju donosi Parlament Federacije BiH. Planiranje i korištenje područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH sa izrazitim prirodnim vrijednostima definisano je Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ 02/06; 72/07; 32/08) Zaštiti istog doprinosi set okolinskih Zakona iz 2003. godine. Pomenuti Zakoni su korak naprijed ka usklađivanju domaće legislative sa propisima Evropske Unije.
1

Pomoćnik ministra u Sektoru za prostorno planiranje u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja,

2

U skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine prostorno planiranje u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao temelj korištenja prostora u Federaciji Bosne i Hercegovine, zasniva se na načelima:  zaštite prostora u skladu sa principima održivog razvoja;  zaštite integralnih vrijednosti prostora, i zaštite i unapređenja stanja okoliša;  zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa;  usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Federaciju BiH;  usaglašenosti planskih dokumenata nižih nivoa sa višim; usaglašenosti planskih dokumenata Federacije BiH sa planskim dokumentima Republike Srpske;  usaglašenosti planskih dokumenata Federacije BiH sa planskim dokumentima susjednih država;  javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za planiranje u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/06, 72/07 i 32/08) i posebnim propisima;  uspostavljanje sistema informacija o prostoru iz nadležnosti Federacije BiH u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Federacije BiH. Planiranje na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH mora biti usklađeno sa posebnim propisima iz oblasti zaštite okoliša, kulturno-historijskog, graditeljskog i prirodnog naslijeđa, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, kao i zaštite energetskih, rudarskih, industrijskih, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te zaštite sportskih, turističkih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture.

Planski dokument

Planski dokument je dokument koji određuje svrsishodno organizovano korištenje i namjenu zemljišta, te mjere i smjernice za zaštitu prostora. Na prostoru Federacije BiH obavezno je donošenje sljedećih planskih dokumenata: 1) 2) za teritorij Federacije - Prostorni plan Federacije; za teritorij kantona - Prostorni plan kantona;

2

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

3) 4) 5) 6) 7)

za gradove Mostar i Sarajevo - Urbanistički plan grada; za opštine - Prostorni plan opštine; za područja od značaja za Federaciju - Prostorni plan područja posebnih obilježja; za urbano područje opštine u kojoj je smješteno sjedište kantona - urbanistički plan; za područja za koja je takva obaveza utvrđena planom šireg područja - regulacioni plan i urbanistički projekt.

Prostornim planom Federacije BiH definiše se politika korištenja zemljišta i usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti na teritoriji Federacije BiH. Njime se utvrđuju područja od značaja za Federaciju BiH, a naročito, pored ostalih, i područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj. Prostorni plan područja posebnih obilježja sa izrazitim prirodnim značajem definiše osnovnu organizovanost prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, te po potrebi određuju obavezu izrade detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornog plana područja posebnih obilježja. Kanton može donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za kanton, ako se prostornim planom kantona utvrdi potreba za izradu istog, i ako područje nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju BiH. Dva ili više kantona mogu donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja kao jedinstven plan kada se to područje nalazi na prostoru tih kantona, ako područje nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju BiH. Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH donosi Parlament Federacije BiH. Prije utvrđivanja Prijedloga plana pribavlja se mišljenje zakonodavnih tijela kantona. Sredstva za pripremu i izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH osiguravaju se u budžetu Federacije BiH, a od značaja za kanton u budžetu kantona. Izradi planskog dokumenta područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH pristupa se, nakon od strane Parlamenta Federacije BiH donesene Odluke o pristupanju izradi planskog dokumenta. Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta područja posebnih obilježja sadrži:  Vrstu dokumenta – Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH;  Granice područja posebnih obilježja za koje se planski dokument radi;  Vremenski period za koji se planski dokument donosi; 2

 Smjernice za izradu planskog dokumenta,  Rok izrade;  Način osiguranja sredstava za izradu,  Odredbe o javnoj raspravi;  Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta;  Nosioca izrade planskog dokumenta;  Druge elemente ovisno od specifičnosti područja za koje se plan donosi. Postupak pripreme i izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH obuhvata:  Pripremu i izradu prostorne osnove;  Izradu prednacrta, nacrta i prijedloga prostornog plana. Prostorna osnova obuhvata:  Snimanje postojećeg stanja u prostoru, njegovu analizu i ocjenu mogućnosti daljeg razvoja;  Opšte ciljeve prostornog razvoja; posebne ciljeve prostornog razvoja;  Izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja, odnosno smjernice planiranog prostornog razvoja koje obavezno sadrže načela, ciljeve prostornog razvoja i planska opredjeljenja temeljena na zakonskim odredbama, relevantnim dokumentim Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, Evropske Unije;  Izrada Studije ranjivosti. Prednacrt, nacrt i prijedlog plana sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela i to:  Opšti i posebni ciljevi prostornog razvoja;  Projekcija prostornog razvoja (razrada osnovne koncepcije razvoja);  Projekciju razvoja prostornih sistema;  Odluku o provođenju prostornog plana. Prostorni plan područja posebnih obilježja sa izrazitim prirodnim značajem mora imati detaljno obrađene elemente vezane za “izrazit prirodni značaj“, koji odnosno područje čine posebnim. Kroz prostornu osnovu se detaljno razrađuju specifičnosti te prostorne cjeline. Pojedini sadržaji u okviru projekcije prostornog razvoja i projekcije razvoja prostornih sistema se obrađuju prema obimu u kojem stvarno postoje na području posebnih obilježja, dok se posebno detaljno obrađuju sadržaji prema kojima je definisan poseban značaj područja. 20

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Imajući u vidu da se BiH opredijelila za proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj Uniji neophodno je da u planiranju u Federaciji BiH prevlada opredjeljenje prilagođavanja konceptu i filozofiji održivog razvoja. Vodeći principi za održiv prostorni razvoj evropskog kontinenta usvojeni od strane Evropske konferencije ministara nadležnih za regionalno planiranje predstavljaju priručni dokument značajan za brojne mjere i inicijative za prostorni razvoj u okviru evropskog kontinenta. Posebno značajan cilj vodećih principa je usklađivanje privrednih i društvenih zahtjeva sa ekološkim i kulturološkim funkcijama, što predstavlja doprinos dugoročnom, opsežnom i izbalansiranom prostornom razvoju. Implementacija vodećih principa zahtijeva neposrednu saradnju, odnosno povezanost sektorskih politika i politike prostornog uređenja. Kod planiranja područja posebnih obilježja koja imaju izrazitu prirodnu vrijednost se mora poći od temeljnog zadatka: zaštite prirodnih vrijednosti, kao i od vizije višegodišnjeg ekonomskog i socijalnog plana, razvojnih projekata sa učešćem građana, što predstavlja elemente upravljanja prirodnim bogatstvima, očuvanjem biodiverziteta, uravnotežen održiv i dugotrajan razvoj lokalne zajednice. Zaštićena područja su naše prirodno naslijeđe, naš identitet i naša zajednička budućnost.

21

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

MASTER PLAN RAZVOJA TURIZMA, OČUVANJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-HISTORIJSKIH SPOMENIKA NA PODRUČJU OPŠTINA VAREŠ I KAKANJ, SA POSEBNIM OSVRTOM NA STAVLJANJE KRALJEVSKOG GRADA BOBOVCA U KONTEKST TURISTIČKE PONUDE
Sanja Pokrajac Fethi Silajdžić2 Elmedina Krilašević3 Uvod

Imajući u vidu kulturno-historijsku baštinu i prirodne potencijale, te postojanje drugih resursa za ekonomski razvoj i razvoj turizma na području opština Vareš i Kakanj, pojavila se potreba za sistematičnim i adekvatnim pristupom njihovoj valorizaciji kroz izradu Master plana turizma. U sklopu Master plana je definisana vizija razvoja turističke ponude u skladu sa očuvanjem kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti, te strategija razvoja turizma. Strategija stavlja akcenat na održivi razvoj područja uz minimalan uticaj na prirodu kroz razvoj eko/rural1 2 3 BSc Environmental Science Diplomirani inžinjer mašinstva, MBA Diplomirani inžinjer šumarstva

23

nog, kulturnog i sportskog turizma. Cilj izrade Master plana je razvoj održivog turizma u opštinama Kakanj i Vareš kroz iskorištavanje i unaprjeđivanje postojeće infrastrukture. Eko/ruralni, kulturni i sportski turizam su odabrani kao modeli turizma za koje postoje veoma dobri preduslovi, i gdje je priliv posjetilaca kontrolisan u skladu sa kapacitetima i ne prelazi granice preko kojih bi uticaj na okoliš bio negativan. Neplanski razvoj turizma može imati negativan utjecaj na okoliš, ali isto tako, ukoliko je planiran, turizam može biti veoma koristan za podizanje svijesti o potrebi očuvanja prirodnih bogatstava kroz prihode koje donosi lokalnoj zajednici, a dio kojih može biti iskorišten za mjere očuvanja i obrazovanje lokalnog stanovništva i posjetilaca. Jedan od ciljeva predviđa povećan broj zaštićenih područja te, u zavisnosti od vida zaštite, i razvoj kapaciteta za njihovo uključivanje u turističku ponudu. Pravilno upravljanje turizmom u zaštićenim područjima osigurava njihovu zaštitu, uz ostvarivanje ciljeva razvoja turizma. Za održivi razvoj zasnovan na turizmu potrebno je poticati ojačanu participaciju i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica, kroz formiranje udruženja i uključivanje privatnih preduzetnika. Tokom izrade Master plana lokalna zajednica je uključivana kroz konsultacije sa lokalnim stanovništvom, nevladinim organizacijama i vjerskim zajednicama. Nakon ocjene potencijala područja i sagledavanja problema definisani su glavni rezultati projekta i detaljno razrađene pojedinačne aktivnosti potrebne za njihovo ostvarivanje.

Ocjena kulturno-historijskih spomenika

Na području opština Kakanj i Vareš se nalaze brojni kulturno-historijski spomenici, od kojih je 8 proglašeno nacionalnim spomenicima od strane Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika. Tri se nalaze na području vareške opštine, a preostalih pet na području opštine Kakanj. Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti je uzela u obzir pravni status spomenika, njihovu lokaciju, opis trenutnog stanja, značaj za očuvanje kulturno-historijskog bogatstva, trenutne i planirane aktivnosti na očuvanju spomenika, trenutne i planirane aktivnosti na razvoju turizma vezano za spomenik kao i ocjenu potencijala za turističku ponudu. Na osnovu toga su date preporuke za aktivnosti koje se trebaju preduzeti u cilju očuvanja spomenika i razvoja turističke ponude. Ocijenjen je turistički potencijal za svaki spomenik zasebno, uzimajući u obzir njegovu atraktivnost, pristupačnost, prateće turističke objekte (info punktove, suvenirnice, kafiće, restorane, smještaj), promociju, blizinu ostalih turističkih atrakcija i privatno preduzetništvo vezano za turizam u području u kojem se nalazi spomenik. Sve ocjene su unesene u tabelu 1.

24

Kulturno-historijski spomenici Moguća 10 7 4 6 6 9 10 5 10 1 4 9 10 2 2 4 9 7 7 9 10 7 7 1 5 1 1 10 10 4 4 2 1 1 1 10 10 4 5 9 8 4 4 10 10 4 4 3 3 1 1 10 10 4 7 21,4 25,7 13,1 15,1 21,8 Moguća Moguća Moguća Moguća Moguća Moguća Trenutna 9 7 3 5 3 Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna

Atraktivnost Pristupačnost (1) (0,8)

Prateći turistički objekti (0,9) Promocija (0,7) Ukupna ocjena

Ostale turističke atrakcije (0,6) Privatno poduzetništvo (0,5)

44,2 42 20,4 24,6 32,8

Vareš 4 4 4 3 8 5 7 10 10 4 9 10 10 4 4 5 5 5 10 10 10 4 5 5 1 5 1 1 5 5 7 9 9 5 10 1 10 6 6 10 10 4 9 9 5 10 1 9 9 9 6 9 9 9

4 4 4 3 10 10 6 10 10 10

4 4 7 3

5 6 6 9

8 6 6 9

1 1 1 5

4 5 5 10

1 3 2 1

3 7 7 3

6 5 5 9

6 6 6 10

1 2 1 1 3 3 1 3 4 4

4 10 10 4 4 10 4 10 10 10

13,7 15,8 14,6 21,3 23,3 23,3 13,7 19,1 30,5 27,5

21,7 26,8 29,8 29,3 34,5 41,2 22,3 32,2 44 42

Kakanj

Tabela 1 Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti u kontekstu turističke ponude

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

25

Srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac Graditeljska cjelina Župna crkva u Varešu Arheološko područje Dabravine Nekropole stećaka na lokalitetu sela Budoželje Jednolučni stari kameni most na rijeci Stavnji u Varešu Džamija u selu Karići Ambijentalna ruralna cjelina Vijaka Ambijentalna sredina Očevlje Grobna kapela na Stogiću, Vareš Srpska pravoslavna crkva sa ikonama i ikonostasima iz XIX vijeka Objekti starije tradicionalne stambene arhitekture Vareš Rimokatolička crkva Sv. Preobraženja u Gornjoj Borovici Industrijsko naslijeđe sa pratećim objektima u Varešu Franjevački samostan i crkva Sv. Ive Krstitelja Arheološko područje Vladarski dvor iz 14. i 15. vijeka Dvor Grgurevo Pokretno dobro - zbirka od 22 inkunabule Džamija u Kraljevoj Sutjesci Kuća Ive Duspera Mlađe neolitsko naselje Obre kod Ćatića Srednjovjekovne nekropole Donja Zgošća Zgrada Turskog suda u Donjem Kaknju 5 6 4 4 3 5 3 7 6 4 7 4 8 5 10 10 10 8 7 7 5 10 10 10 8 7 8 10 4 4 4 4 1 1 1 10 10 10 10 4 4 4 5 5 2 2 1 2 1 10 10 10 8 5 7 4 9 9 9 9 4 3 3 10 10 10 10 4 3 3 4 4 4 4 1 1 1 10 10 10 10 4 7 4

27,5 28,5 24,4 22,8 13,1 15,2 10,9

42 41 39 39 21,1 28,2 23,2

Iz ocjene se može vidjeti trenutni potencijal spomenika, kao i njihov predviđeni potencijal u budućnosti, ukoliko budu ispunjeni rezultati predviđeni ovim projektom. Razlika između trenutnog i mogućeg potencijala u većini slučajeva je velika, što pokazuje da se dosta toga može uraditi kako bi se ovi spomenici učinili atraktivnijim za razvoj turizma, a samim tim i očuvali. Također se može primijetiti da stećci, koji su karakteristični za područje Bosne i Hercegovine, nisu dovoljno zaštićeni niti promovisani, s obzirom na njihov značaj. Ocjene su date na skali od jedan do deset, gdje je jedan najmanja, a deset najveća ocjena. Trenutna ocjena je data na osnovu sadašnjeg stanja, a moguća na osnovu potencijala kojeg bi spomenik mogao dostići u budućnosti ukoliko se ostvare rezultati planirani ovim projektom. Za ukupnu i potencijalnu ukupnu ocjenu su osmišljeni koeficijenti u vrijednosti od 0.5 do 1, kako bi se u ocjeni izrazila ona odličja koja su najvažnija za turistički potencijal kulturno-historijskih spomenika.

Ocjena prirodnih potencijala

Područje opština Vareš i Kakanj, u smislu diferencijacije ekosistema, pripada grupi brdskih i gorskih pejzaža. Iako geografski većinom ne obuhvata grupu specifičnih pejzaža BiH, ovo područje predstavlja vrlo specifičan dio biodiverziteta Bosne i Hercegovine. Intenzitet antropogenih faktora, koji su djelovali i još uvijek djeluju na ovom području je izrazito visok. Ova vrsta faktora je rezultirala izrazitom degradacijom ekosistema u jednom dijelu područja (ĆatićiKakanj), na kojem se danas ogromne površine nalaze pod haldama jalovine i šljake. Mnogi od površinskih kopova na području Kaknja su i danas aktivni. Dijelovi površine koju pokrivaju ove općine, predstavljaju jedan od najočuvanjih prostora središnjeg dijela Bosne i Hercegovine. Izuzetan diverzitet šumskih ekosistema ovdje se, na malom prostoru, ogleda kroz prisustvo termofilnih i mezofilnih hrastovih šuma, montanih bukovih šuma, mješovitih lišćarsko-četinarskih šuma i frigorifilnih šuma smrče montanog i gorskog pojasa. Stanje ekosistema i pejzaža prostora opština Kakanj i Vareš je, s obzirom na istaknuti stepen antropogenih uticaja, heterogeno. Veliki dio ovog prostora je degradiran i devastiran kroz uticaj dugotrajnih ljudskih aktivnosti, provođenih najčešće na neodrživ način, neuravnotežen sa ekosistemskim limitima, funkcijama i servisima. Pored gubitka šuma, poljoprivrednog zemljišta, gubitka kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa, ovdje često nailazimo i na ambijentalno destruirane, neproduktivne, pa čak i pejzaže opasne po ljudsko zdravlje i život. U grupu ovakvih pejzaža, pored ostalih, spadaju i napušteni površinski kopovi, te deponije jalovine i šljake. Međutim, prirodni tokovi vode uslovili su nastanak novih

26

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

stalnih vodenih tijela na pojedinim lokacijama površinskih kopova,. Njihova starost je različita, a danas je mjerljiva i stepenom prirodne progradacije močvarnih ekosistema, koji su ovdje već uspostavljeni ili su u nastanku. Kako je priroda na ovim degradiranim staništima već zauzela vlastiti pravac oporavka, humanom intervencijom kojom bi se ovi procesi ubrzali kroz aktivnosti restauracije, na navedenim staništima bi bile uspostavljene funkcije ekosistema močvara. Gubitak staništa (u prvom redu močvarnih) je danas osnovni razlog iščezavanja vrsta na Zemlji i slabljenja ekosistemskih servisa. Trend gubitka staništa se može zaustaviti konzervacijom još uvijek vrijednih staništa i restauracijom degradiranih staništa. Međutim, restauracijske aktivnosti ne mogu zamijeniti zaštitu biodiverziteta i uspostavu zaštićenih područja. Jedna od mogućnosti održivog iskorištavanja ekosistema sa uravnoteženim funkcijama jeste turizam.

Postojeći kapaciteti i potencijali za razvoj turizma

Područje opština Kakanj i Vareš obiluju različitim potencijalima koje mogu osigurati bazu za stvaranje kvalitetne i raznolike turističke ponude u budućnosti. Područje obiluje lokalitetima i objektima od kulturno-historijskog značaja kako na državnom tako i na lokalnom nivou, kao i sa diverzificiranim kulturno-historijskim vrijednostima od neolitskih arheoloških nalazišta, građevinama i lokacijama iz perioda srednjovjekovne Bosne, lokalitetima sa bogumilskim stećcima, te zaostavštinom iz osmanlijskog perioda. Istovremeno prirodne i pejzažne vrijednosti područja daju dodatnu vrijednost cijelom ambijentu i predstavljaju turistički potencijal koji može biti razvijan odvojeno ili u kombinaciji sa postojećim kulturnim vrijednostima. Samostan u Kraljevoj Sutjesci, sa očuvanom viševjekovnom tradicijom i vrijednim eksponatima, osim što predstavlja jedinstvenu atrakciju također pruža i potencijale za planirani razvoj religijskog turizma. Međutim, kao što je slučaj u većini područja na teritoriju BiH, potencijali za razvoj turizma do sada nisu adekvatno iskorišteni te su potrebna znatna ulaganja i pažljivo planiranje turističke ponude zasnovano na modernim principima i uključivanju grupa ili pojedinaca kako bi turistička ponuda dostigla optimum. Iako postoje značajni objekti i lokacije koji se mogu iskoristiti u kontekstu turističke ponude, većina takvih objekata i lokacija nije pripremljena za prijem turista. Prije svega, pod ovim se podrazumijevaju nepostojanje turističke signalizacije, neuređen pristup ovim lokacijama, nepostojanje sigurnosnih mjera za zaštitu od nesreća i povreda i nepostojanje dodatnih turističkih usluga. Ne postoje formirani turistički proizvodi i nema organizovanih turističkih posjeta. U sklopu turističkih atrakcija bitno je

2

Bosnu i Hercegovinu posjetilo 49.spomenuti i potencijale uključivanja lokalnih tradicionalnih manifestacija u ponudu. te nedovoljne razvijenosti turističkih proizvoda i usluga. Za opštine ne postoje strateški dokumenti koji bi obezbijedili planirani razvoj i integralnu turističku ponudu. te su iz tog razloga inicijative za razvoj turizma često fragmentirane i stihijske. Trenutno ne postoje podaci o broju turista. Trenutno. Postojeći problemi su grupisani u deset osnovnih proble2 . što je za 5. Ostvareno je 102. Jedan od osnovnih preduslova za razvoj turizma je postojanje adekvatnog sistema komunikacione infrastrukture koji omogućava siguran i brz transport. kao i neadekvatne zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa. uključujući i privatni smještaj. Na osnovu ove identifikacije i obilaska terena na području opština sakupljena je lista postojećih problema. kako bi se identifikovali postojeći problemi. učestalosti posjeta i potraživanjima turista za Kakanj i Vareš. Ne postoji standardizacija smještajnih i ugostiteljskih objekata. U daljoj analizi posmatrana je uzročno-posljedična veza između identifikovanih problema. Agencija za statistiku BiH objavila je podatak da je u aprilu 2008. Ovo također ukazuje na neophodnost poznavanja osnovnih karakteristika posjetitelja i njihovih potraživanja kako bi se izgradila kvalitetna ponuda. kao i dužina trajanja njihovih posjeta u BiH je pozitivan pokazatelj opravdanosti ulaganja u turističke djelatnosti. Tendencija rasta broja posjetitelja. komunikaciona infrastruktura je nedovoljno razvijena. sistemi osiguranja kvaliteta. prije svega sa partnerima projekta.593 turista.3% više nego u istom mjesecu prethodne godine.7% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. i također nisu iskorišteni postojeći potencijali za razvoj originalne i kvalitetne ponude u ovom segmentu (prije svega domaća gastronomska ponuda). Broj smještajnih kapaciteta i prenoćišta je oskudan. Područje ima potencijale za razvoj sljedećih oblika turizma:  Kulturni turizam  Eko turizam  Seoski turizam  Sportski turizam  Zimski turizam  Religijski turizam  Lječilišni turizam Identifikacija problema i definisanje ciljeva Prilikom izrade projektnog dokumenta izvršena je konsultacija sa svim zainteresovanim stranama.099 noćenja. što je za 11.

definisani ciljevi ujedno predstavljaju i očekivane rezultate projekta nakon implementacije. posebno pejzažne vrijednosti i biodiverzitet Nedovoljna promocija Kraljevskog grada Bobovca kao lokaliteta od nacionalnog interesa za očuvanje kulturno historijskog naslijeđa i turističke atrakcije Kulturno-historijski spomenici nisu adekvatno zaštićeni. udruženja i privatni preduzetnici nisu na adekvatan način uključeni u inicijative razvoja turizma Nedovoljna promocija kulturno-historijskog naslijeđa i turističke ponude Nepostojanje međusektorske saradnje. gdje su kultuno-historijski spomenici i prirodne vrijednosti zaštićene i očuvane Osnovna infrastruktura za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti nije dovoljno razvijena Odsustvo planskog razvoja turizma. udruženja i privatnih preduzetnika nad razvojem i implementacijom turističke ponude Provesti programe kvalitetne promocije kulturnohistorijskog naslijeđa i turističke ponude Provesti poseban program promocije Bobovca kao lokaliteta od izuzetnog značaja za očuvanje kulturnohistorijskog naslijeđa BiH i atraktivne turističke lokacije Zaštititi. Šematski prikaz 1 Identifikovani problemi i ciljevi Problemi Neiskorišteni turistički potencijali na području opština koji mogu doprinijeti ekonomskom razvoju Ciljevi Opštine Vareš i Kakanj imaju vodeću poziciju u ponudi turističkih sadržaja kulturnog i seoskog turizma u BiH. Sa obzirom da je ovaj projekat jedan od instrumenata za razvoj turizma i očuvanja kulturnih i prirodnih vrijednosti. i očuvati kulturno i prirodno naslijeđe. zaštitu kulturno-historijskih vrijednosti i zaštitu prirode na području općina Osmisliti i uspostaviti turističku ponudu zasnovanu na postojećim potencijalima i potraživanjima turista Uključiti elemente marketinga i tržišni pristup razvoju turizma Uspostaviti i ojačati participaciju i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica. uspostaviti saradnju i partnerske odnose sa postojećim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom. čijim dostizanjem će se otkloniti postojeći nedostaci. zaštite kulturnohistorijskih spomenika i prirodnih vrijednosti Nedovoljno razvijeni turistički sadržaji koji su u skladu sa potrebama posjetilaca i potencijalima područja Nedostatak marketinga i tržišnog pristupa razvoju turizma Lokalne zajednice. obnoviti i konzervisati kulturnohistorijske spomenike koji do sada nisu bili adekvatno tretirani Povećati broj zaštićenih prirodnih područja i uključiti ih u turističku ponudu Kroz projektne aktivnosti. regionalnom i državnom nivou 2 . razviti turistička ponuda.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ma/uzroka postojećeg stanja sa krovnim problemom. te nije provedena restauracija i konzervacija spomenika od izuzetnog značaja za očuvanje tradicije i kulture čime je i znatno smanjena njihova atraktivnost za turističke posjete Razviti osnovnu infrastrukturu i objekte za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti i razvoj turističke ponude Pripremiti strateške dokumente i programe za razvoj turizma. restaurirati. Na osnovu prethodnog definisano je deset ciljeva sa krovnim ciljem. te harmonizacije i sinergije na aktivnostima razvoja turističke ponude od strane različitih inicijativa za razvoj turizma Nedovoljno zaštićene prirodne vrijednosti.

Obre.Stvaranje stabilnog poslovnog okruženja .Sakupljači sekundarnih šumskih proizvoda .Ministarstvo privrede ZDK .Ministarstvo za obrazovanje.Razvoj infrastrukture .Opština Kakanj .Poboljšanje životnog standarda .Pojednostavljenje administrativnih zahtjeva za bavljenje ovom vrstom djelatnosti Velika važnost Umjereni uticaj Partneri/ implementatori Izuzetna važnost Mali uticaj Korisnici Velika važnost Mali uticaj Korisnici/ partneri/ implementatori 20 .Ekonomski razvoj i razvoj turizma kao djelatnosti koja donosi značajne prihode .Interesne grupe Tabela 2 Procjena interesa.Sticanje novog znanja i vještina .Mijakovići.Ekonomski razvoj opština . Dragovići. Strica.Mogućnost ostvarivanja prihoda od turističkih djelatnosti u uključivanja u aktivnosti očuvanja kulturohistorijskih spomenika .Opština Vareš Interesi .Poljoprivredni proizvođači i proizvođači zdrave hrane . uključujući višestruko korištenje resursa koje nema negativne uticaje na kulturno i prirodno naslijeđe .Ugostiteljski i turistički djelatnici . uticaja te načina učešća interesnih grupa u projektu Interesna grupa (IG) Federalni i kantonalni organi vlasti .Održivi razvoj područja. nauku.Pomoć i podsticaji za razvoj biznisa .Ministarstvo za prostorno uređenje.Federalno ministarstvo turizma i okoliša .Zaštita okoliša i formiranje novih zaštićenih područja Važnost IG za uspješnost projekta Izuzetna važnost Uticaj IG na projekat Izuzetan uticaj Učešće u implementaciji projekta Upravljanje/ donatorifinansijeri Stanovništvo i lokalne zajednice .Federalno ministarstvo nauke.Izgradnja putne infrastrukture .Značajno povećanje prihoda od turizma . uključujući kulturno-historijske lokalitete i objekte . Vijaka.Postojanje infrastrukture .Očuvanje kulturnog i prirodnog naslijeđa .Kraljeva Sutjeska. saobraćaj i komunikacije i zaštitu okoline ZDK . Zaruđe. kulture i sporta . Donji Kakanj . kulturu i sport ZDK Lokalni organi vlasti . Očevija i ostale Privatni preduzetnici . važnosti.Očuvanje kulture i tradicije.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nevladin sektor .Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Turističke asocijacije .Alternative .Ekonomski razvoj područja.Značajno povećanje broja turista koji posjećuju područje Velika važnost Umjeren uticaj Konsultacije/ partneri .Planinarsko društvo Bobovac . Kraljeva Sutjeska.Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH – REZ .Očuvanje kulturnog naslijeđa Velika važnost Umjeren uticaj Investitori Velika važnost Veliki uticaj Partneri/ finansijeri Velika važnost Mali uticaj Korisnici 21 .Ulaganje u projekte i aktivnosti koje su u skladu sa razvojnim i okolišnim politikama .Fondacija Curia Bani .NVO Kraljevski grad Bobovac Institucije za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa .Povećavanje stabilnosti poslovanja u cilju smanjivanja rizika za ulaganja .Džamija u Kraljevoj Sutjesci . u skladu sa dogovorenim ciljevima razvoja .Franjevački samostan.Uključivanje aspekata zaštite okoliša u svim vidovima gospodarenja i poslovanja .Finansiranje postojećih i budućih aktivnosti očuvanja kulturnohistorijskih spomenika Velika važnost Umjeren uticaj Konsultacije .Razvoj turizma uz zaštitu i adekvatno Velika važnost Veliki uticaj Upravljanje/ tretiranje kulturnog nasljeđa implementatori .Sarajevska regionalna razvojna agencija .Turistička zajednica ZDK .Župna crkva u Varešu Srpska pravoslavna crkva u Varešu .Zaštita prirode .Zaštita i promocija kulturnohistorijskog naslijeđa .Promocija poduzetništva i biznisa Velika važnost Veliki uticaj Donori/tehnička pomoć Potencijalni donatori Vjerske institucije .Razvoj i promocija turističkih usluga .Federalni zavod za zaštitu nacionalnih spomenika .Turistički operateri i agencije Razvojne agencije .Ulaganje u ekonomsko opravdane projekte/poslove koji osiguravaju povrat investicija .SERDA Potencijalni investitori .Turistička zajednica FBiH .Mozaik . .

Opštine imaju razvijenu osnovnu infrastrukturu za turizam. godini: Opštine Vareš i Kakanj imaju vodeću poziciju u ponudi turističkih sadržaja kulturno-historijskog i seoskog turizma u BiH. ima kvalitetnu turističku ponudu baziranu prvenstveno na kulturno-historijskom turizmu. razmotreni su njihovi mogući ekonomski i sektorski interesi vezani za projekat. Međugorje). Fojnica. dok opština Vareš nudi usluge i proizvode utemeljene na seoskom turizmu i prirodnim ljepotama i vrijednostima. Vizija razvoja turističke ponude u skladu sa očuvanjem kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti Vizija turističkog razvoja predstavlja funkcionalnu.Nakon što su identifikovane interesne grupe na koje projekt utiče. Proces planiranja participacije zahtijeva obraćanje pažnje na pitanja šta interesne grupe očekuju od projekta. trenirano i motivisano osoblje – privatne i javne subjekte. posebno Kraljeva Sutjeska. moguću korist koju mogu imati i mobilizaciju njihovih resursa kako bi se podržao projektni ciklus. Potrebno je ustanoviti i interese interesnih grupa koji se kose sa ciljevima projekta. Vizija definisana ovim projektom predstavlja željenu zajedničku sliku područja za sve zainteresirane strane i partnere projekta u 2016. Turistički subjekti su u stanju da svakom posjetiocu pojedinačno pruže visoko kvalitetne sadržaje i usluge koje su bazirane na njihovim željama i mogućnostima. kako bi imali zadovoljne posjetioce koji se uvijek rado vraćaju (turistički subjekti znaju ko su njihovi “posjetioci“. te se kontinuirano informišu o njihovim potrebama i na osnovu toga prilagođavaju ponudu). Sarajevo. Opština Kakanj. 22 . uobličenu i planiranu turističku ponudu. te pouzdane i stalne kanale informisanja i komunikacije sa posjetiteljima koji: (I) ciljano dolaze na područje iz inostranstva ili iz drugih destinacija unutar BiH i (II) posjećuju područje u sklopu posjete drugim turističkim turističkim destinacijama (npr. inspirativnu i idealnu sliku turizma u nekoj destinaciji za posmatrani period. Turistička ponuda u opštinama predstavlja kvalitetnu i originalnu kombinaciju kulturnog i eko/seoskog turizma. gdje su kulturno-historijski spomenici i prirodne vrijednosti zaštićene i očuvane. Mostar.

do religijskog turizma. Networking i komunikacija Uvezivanje sa ostalim inicijativama razvoja turizma i postojećim turističkim ponudama. kao osnovu koja će biti dopunjena i drugim vidovima turizma. Međutim. Integracija turističke ponude Integracija postojećih inicijativa za razvoj turizma. Sportski turizam također ima značajne potencijale.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Strateško turističko pozicioniranje Kako bi se postiglo pozicioniranje konkurentnog i dugoročno profitabilnog proizvoda na tržištu turizma. najveći potencijali na području opština odnose se na kulturni turizam i seoski/eko turizam. strategija projekta je bazirana na 5 osnovnih načela: 1. 3. iskorištavanje postojeće infrastrukture za smještaj i ugostiteljstvo. 4. 2. kao što je privatni smještaj i prenamjena postojećih stambenih i poslovnih prostora. Minimalan uticaj na okoliš Minimalne intervencije u prirodnim područjima koja podrazumijevaju samo razvoj osnovne/neophodne infrastrukture. zimskog i sportskog. U Master planu je identifikovan značajan diverzitet u kontekstu potencijala turističke ponude. 5. Ostali vidovi turizma 23 . Strateški izbor – dva centra: kulturni i eko/ seoski turizam i turistički miks Strateški pristup građenju turističke ponude područja je prioritetizacija i odabir vida turizma za koji postoje najveći potencijali. koji će u isto vrijeme biti okolišno i društveno prihvatljiv. te jačanje osjećaja vlasništva razvijene turističke ponude za sve zainteresovane strane. Iskoristiti postojeće mogućnosti Iskorištavanje postojećih potencijala i poboljšavanje već uspostavljenih turističkih usluga i proizvoda. fokusiranje na razvoj pratećih turističkih proizvoda i stvaranje doživljaja. Diferencijacija proizvoda i usluga Baziranje na diferencijaciji podrazumijeva pružanje jedinstvenih doživljaja i kvalitetne usluge. od kulturnog.omogućavanje posjetiocima da kroz kanale komuniciranja sami učestvuju u kreiranju njihove posjete i odmora. koja čini područje različitim od ostalih kompetitora sa sličnom ponudom. eko i seoskog. Na taj način je moguće dostići visoki kvalitet ponude kao i izgraditi prepoznatljiv imidž. razviti moderne sisteme komunikacije sa posjetiocima kao što je internet .

Iako se ova dva vida turizma znatno isprepliću na području obje opštine. sa mogućnošću pružanja potpore i stručnih usluga za eko/ruralni turizam opštini Kakanj (kao i uključivanje lokaliteta i vrijednosti za eko/ruralni turizam sa područja opštine Kakanj u svoju ponudu). lokalnog stanovništva i organizacija). Na osnovu ovoga. Bez obzira na ovu diferencijaciju obje opštine će u sklopu projektnih aktivnosti imati zajedničku promociju i kanale komunikacije sa eksternim interesnim grupama. kao i efikasnijem iskorištavanju resursa koji ce omogućiti gradnju visoko profilirane turističke ponude u obje opštine.pojedinačno nisu dovoljno jaki da stvore privlačnu turističku ponudu. dok u opštini Kakanj. Opština Vareš će izgraditi jake kapacitete i diferencirati se u pravcu seoskog/eko turizma. Slika 1 Diferencijacija turističkog proizvoda 24 . Vrijednost ovog pristupa ogleda se prije svega u stvaranju sinergije i partnerstva između opština (ne samo u smislu opština kao institucija. koja gradi održivost i kontinuirano poboljšanje turističke ponude i nakon završetka projekta. ali će biti prezentovane kao dva odvojena proizvoda. postoji odlična podloga za razvoj kulturnog turizma. ali mogu poslužiti kao dodatni sadržaji u sklopu dva prioriteta koji će privući turiste. nego i preduzetnika. projektna strategija razvoja turizma se temelji na dva turistička centra u smislu izgradnje i unaprjeđenja ponude na području opština. Drugi bitan segment je izgradnja konkurentnog odnosa i tržišnog principa poslovanja između opština. dok će opština Kakanj uraditi isto u sferi kulturnog turizma. ocijenjeno je da su potencijali za razvoj seoskog/eko turizma znatno veći u opštini Vareš. sa mogućnošću miksa. posebno u Kraljevoj Sutjesci.

Paket 2. smještajni kapaciteti. (III) smještaj posjetilaca u lokalnim selima. Eko/seoski turizam. Paket 2. poljoprivrednih proizvoda i organskih proizvoda. (IV) prodaju suvenira. (II) naplatu posjete muzejima i Bobovcu. ljekovito bilje). ugostiteljski kapaciteti Paket 1. (II) domaću gastronomsku ponudu. Eko/seoski turizam uključuje: (I) turizam u proglašenim zaštićenim područjima. Sportsko rekreativni sadržaji Obučeni turistički vodiči. Paket 1. promotivni materijali. Kulturni turizam.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tri osnovna turistička proizvoda Za početno stvaranje planirane turističke ponude. kao i uspostava turističkih centara u opštinama. bobičasto voće. te samim tim dati i bolje rezultate dostizanja projektnih ciljeva 25 . osmišljena su tri osnovna turistička paketa koja će se dalje razvijati i poboljšavati. penjanje. (V) osmišljene doživljaje za posjetioce. prikupljanje informacija o željama i potraživanjima posjetioca Stalni kanali informisanja i komunikacije sa posjetiocima Organizovanje i implementacija turističke ponude. planinarenje. biti će delegirana asocijaciji turističkih poduzetnika opština Vareš i Kakanj ili opštinskih agencija za razvoj turizma čije će osnivanje biti podržano projektom. (III) lokalnu gastronomsku ponudu. signalizacija. uz nadzor i učešće turističkih zajednica i projektnog tima. Sportsko rekreativni sadržaji: rafting. pružena pomoć preduzetnicima i lokalnom stanovništvu da izgrade kapacitete za turističke usluge Internet sadržaji i ponude. jahanje itd. Paket 3. obučeni radnici na info-punktovima. Osnivanje asocijacije turističkih poduzetnika je jedna od važnih projektnih aktivnosti sa obzirom da će udruživanje i kolektivno djelovanje pojedinaca i grupa koji su već uključeni ili žele biti uključeni u turističke djelatnosti znatno povećati motiviranost i osjećaj vlasništva nad projektom. biciklizam. sekundarnih šumskih proizvoda (gljive. Kulturni turizam predstavlja osmišljenu turističku rutu koja uključuje: (I) organizovan transport. Paket 3. Tabela 3 Elementi vizije i potrebni sadržaji na koje se elementi odnose Elementi vizije Razvijena osnovna infrastruktura za turizam Uobličena i planirana turistička ponuda Trenirano i motivisano osoblje Sadržaji Ceste.

uključujući i osnovne objekte za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti pružit će osnovnu materijalnu/opipljivu bazu za razvoj turizma. 26 . Ojačana participacija i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica. te izgradnju novih ili prenamjenu postojećih objekata koji bi se prilagodili korištenju za pružanje usluga posjetiocima i stvaranju turističke ponude. 5. Pripremljeni i usvojeni strateški dokumenti za razvoj turizma. Infrastruktura se prije svega odnosi na izgradnju i popravku puteva prema Bobovcu iz Kraljeve Sutjeske i iz Vareša. i nevladin sektor. Osmišljena (i implementirana) ponuda: sadržaji. strategije. 4. Za ovaj segment projekta od velikog su značaja privatne inicijative. ovaj rezultat će sadržavati početno. vizije i strategije projekta. 3. usluge. Razvijena osnovna infrastruktura i objekti za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti i razvoj turističke ponude Razvijanje infrastrukture. master plan. i koje će omogućiti pravovremen raspored sredstava u dugoročnom periodu za razvoj ovog sektora. Cilj je pružiti jedinstvenu ponudu koja će ovu regiju učiniti privlačnom i pojačati njenu konkurentnost u odnosu na druge lokacije sa sličnim sadržajima. Uključeni elementi marketinga i tržišnog pristupa razvoju turizma Ovaj segment projekta obuhvata moderne tržišne pristupe (sa posebnim naglaskom na marketing – brending. odnose sa javnošću. npr. zaštitu kulturno-historijskih spomenika i zaštitu prirode na području opština Ovaj rezultat se odnosi na sve političke ili operativne dokumente koji će omogućiti planirani razvoj turizma u opštinama. opštinske politike razvoja turizma. udruženja i privatnih poduzetnika nad projektom Sa obzirom da je jedan od jako bitnih segmenata ovog projekta ekonomski razvoj na području opština i ekonomska korist za lokalno stanovništvo kroz turističke aktivnosti. ovakav pristup treba da ponudi jaku bazu za razvoj preduzetnišva u sektoru turizma. promociju.Očekivani rezultati implementacije projekta 1. i kontinurano istraživanje i modeliranje turističke ponude na osnovu želje i potreba posjetilaca). okvirno planiranje turističke ponude koja je bazirana na različitim sadržajima koji će se moći planski i adekvatno ponuditi turistima. uključenost i osjećaj vlasništva relevantnih interesnih grupa je od velike važnosti za dugoročnu održivost projekta i 2. aktivnosti i proizvodi na kojima se bazira turizam u opštinama u skladu sa potencijalima područja i potrebama turista Na osnovu procjene postojećih resursa. Zajedno sa prethodnim rezultatom.

Realno je za očekivati da će upravo ovi subjekti biti glavni nosioci budućih aktivnosti. projekat će ponuditi posebne aktivnosti na revitalizaciji. 10. Sa obzirom na višestruki značaj Bobovca. Trenutno je broj zaštićenih područja jako mali. kako bi se stvorio osnov za sve buduće aktivnosti na promociji područja. Projekat će ponuditi detaljan plan promotivnih aktivnosti i strategiju komunikacije sa potencijalnim posjetiocima. Povećan broj zaštićenih područja i kapaciteti za njihovo uključivanje u turističku ponudu Zaštita prirode je bitan faktor ne samo za opšte blagostanje područja nego i za upotpunjavanje turističke ponude. stavit će se poseban naglasak na promociju Bobovca i povećanje njegove atraktivnosti. Projekat razmjenjuje informacije i ima uspostavljenu saradnju sa ostalim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom. 8. te ako mogu očekivati koristi od razvoja turizma i zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa na kojem je baziran turizam. 6. za sve građane BiH i i van zemlje. obnove i konzervacije spomenika koji nisu bili adekvatno tretirani Trenutno stanje lokaliteta grada Bobovca nije na zadovoljavajućem nivou. regionalnom i državnom nivou 2 . projekat će obezbijediti adekvatnu promociju cjelokupne turističke ponude te kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Zaštićena područja će biti uključena u turističku ponudu sa svim mjerama sigurnosti i zaštite koje ovakva područja zahtijevaju. 9. Ovaj rezultat također uzima u obzir radove na zaštiti. 7. kao i adekvatan tretman postojećih. ako su isti dovoljno upućeni i motivisani. Kulturno-historijski spomenici su zaštićeni u skladu sa njihovim značajem i potrebama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za stvarne pozitivne rezultate na terenu. Proveden program promocije kulturno-historijskog naslijeđa i turističke ponude Kao dodatak na rezultat 4. održavanju i pripremu dodatne infrastrukture i sadržaja za ovaj lokalitet. te će stoga projekat svojim aktivnostima podržati osnivanje novih zaštićenih područja. uključujući i povezivanje sa turističkim inicijativama na državnom i međunarodnom nivou. te su provedeni programi restauracije. sanaciji i revitalizaciji ostalih kulturno-historijskih spomenika. Proveden poseban program promocije Bobovca Sa obzirom da je Bobovac jedna od najvećih kulturno-historijskih vrijednosti i potencijalno najveća turistička atrakcija za obje opštine.

Zaključak Projekat Master plana je ocijenio trenutne i moguće turističke potencijale područja. te analiza problema i prepreka razvoju turizma. 2 . regionalnom i državnom nivou projekat je uključio posebne mjere jačanja ovog segmenta.Kako bi se razvila komunikacija sa ostalim sektorima. te uspostavljanje zaštićenih područja. rezultati projekta će. te rezultati sa detaljnim aktivnostima potrebnim za njihovo ostvarenje. uzimajući u obzir potrebu očuvanja kulturno-historijskih spomenika i prirodnih resursa. doprinijeti održivom razvoju područja uz poboljšanu svijest o potrebi očuvanja prirode i spomenika kulture. Na osnovu ocjene kulturno-historijskih spomenika i prirodnih potencijala. te ostvarila moguća sinergija sa sličnim inicijativama razvoja turizma na lokalnom. u vremenskom roku definisanom u Master planu. Uspješno implementirani. definisani su vizija i strateški pravci Master plana.

III. KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA 2 .

.

Unu (splavarenje). Važan je redoslijed! Zaštititi i razviti. Obišli smo dolinu Neretve. Vidjeli smo doline od čije ljepote čovjeku zastaje dah. Bjelašnica ima bolju infrastrukturu i najizazovnije padine. Zahvaljujući tome kao i svome položaju predsjednika jedne organizacije koja se bavi održivim i ekoturizmom (kao što su dječji kampovi. jer većinu tih mjesta treba još razviti kako bi se učinila pristupačnima za turiste i posjetitelje. Prije nekoliko tjedana imali smo prigodu da putujemo po vašoj lijepoj zemlji i da je razgledamo. projekti na podizanju svijesti o prirodi. Sutjesku (vodopad Skakavac. Maglić na više od 2.386 m). planinarenje. treba ih zaštititi i razviti. 301 . S GLAVNIM NAGLASKOM NA ODRŽIVOM TURIZMU Andras Vajer Dopustite mi da svoj govor započnem jednom osobnom primjedbom. prekrasne rijeke i sva mjesta s izvanrednim potencijalima. dok je Igman malo lakši). područje Tare (drugi kanjon po dubini) i Jajce. Bjelašnicu (trenutno na ovim planinama postoje tri lifta koja su u funkciji.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja RAZVITAK INFRASTRUKTURE I MARKETINGA NACIONALNIH PARKOVA SA STAJALIŠTA TURISTA I ONIH KOJI PLANIRAJU RAZVITAK. Koristim riječ “potencijali“. Ova prirodna blaga ne smiju ostati skrivena. A) Uvođenje teme Imam više od pet godina iskustva iz putovanja i organiziranja putovanja po Europi i Sjevernoj Americi. volonterski poslovi.

dok posjetitelj stječe iskustvo. dok je posjet prosječnom parku prilično jeftin. ali isto tako moramo održavati zdravu ravnotežu između infrastrukture i primarnog cilja zaštićenih područja. aktivnog odmora i prilike da se doživi nešto jedinstveno. Postavlja se pitanje kako ove pojmove možemo ugraditi i implementirati u razvitak i marketing nacionalnih parkova. Prije svega moramo raščistiti neke pojmove. Koncept je prilično jednostavan: ako park može privući posjetitelje i turiste. Održivi turizam: svaki oblik turizma koji ne smanjuje mogućnost korištenja resursa i ne sprečava buduće putnike da dožive isto iskustvo. onda on može u većoj mjeri financirati svoje poslovanje. “očuvanje okoliša“. na očuvanju. što djelomično mogu financirati posjetitelji. Ekoturizam: Društvo za ekoturizam definira ga kao “odgovorno putovanje u prirodna područja koje čuva okoliš i poboljšava dobrobit lokalnog stanovništva“. svjestan sam motiva. međutim. park treba izraditi jasno zacrtan akcioni plan i postaviti ciljeve.vodeni sportovi itd. informacija. Ovdje moramo otkriti najosnovniju i izravnu uzajamnu vezu među dvjema stranama: park pruža uslugu za koju posjetitelji plaćaju. Razumije se samo po sebi da prihod od raznih programa ne može ili samo djelomično može financirati održavanje parkova. Osnovni princip glasi da “čovjek može voljeti samo ono što pozna“. ne smijemo zaboraviti činjenicu da sve veći broj turista može ugroziti primarni cilj nacionalnog parka. s kojim projektima trebaju pozabaviti davatelji usluga. na primjer. Trebamo shvatiti da su ulaganja u razvitak nacionalnog parka neizbježna kako bi on mogao privlačiti turiste. To znači da na temelju svojih djelatnosti mi znamo što pojedine vrste turista i posjetitelja očekuju i s kojim se ciljevima. Ovo nije slučajnost. nesmanjivanje resursa. Sljedeće su ideje veoma važne kad govorimo o odnosu nacionalnih parkova i turizma. B) Svrha nacionalnih parkova Nije ni potrebno isticati da nacionalni parkovi imaju dva osnovna cilja: prvi je očuvanje i zaštita prirode. Ako pažljivo analiziramo ove definicije. metodama očuvanja i zaštite. zapazit ćemo ključne riječi “odgovorno putovanje“. kao što su državni i nacionalni parkovi. neometanje budućih putnika. Situacija je kristalno jasna: parku je potreban dohodak kako bi mogao održavati svoj rad. Da bi bio u stanju iskoristiti potencijalne posjetitelje.). a drugi je pružanje znanja. povoljnih prilika i potencijala kako posjetitelja tako i nacionalnih parkova. Uobičajen slučaj je da izvanredna mjesta i doživljaji donose visok dohodak. ako ponovno pogledamo na glavni cilj zašti- 302 .

povijesne činjenice itd. on može održavati održivi turizam i može služiti i prirodi i turizmu. što je najvažnije. područja s raznim razinama zaštite i.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ćenih područja. informativne ploče. ili mjesto koje služi onom drugom cilju – naime obrazovanju. u Mađarskoj je bila godina voda. davatelji usluga moraju pronaći srednji put. karakteristična arhitektura itd. D) Marketing Posljednji faktor koji može utjecati na uspjeh čitavog pitanja jest učinkovit marketing. pa naravno i skuplji. Kontrola je sljedeći ključni uvjet za održavanje delikatne ravnoteže između zarade i očuvanja prirode. ali koje nikada neće služiti kao jedinstvena turistička atrakcija. učinkovita provedba pravila. Inače. razmotrimo drugu stranu medalje. održavanje mjesta za kampiranje. ono ne može imati visoku cijenu. Bez reklame nacionalni park može biti jedno lijepo mjesto koje ljudi posjećuju onako nasumice. Godina 2008. Budući da je obrazovanje bitno. na primjer lokalne tradicije. osim toga takve bi se aktivnosti mogle lijepo uklopiti u programe ekoturizma. zemljopisne karte. U ovoj su kampanji sudjelovali svi nacionalni parkovi. a postojao je i središnji oglas koji je privukao pažnju ljudi na parkove. C) Neizbježan elementi razvitka i kontrola Koji bi to bili krucijalni elementi razvitka? Informacije o smještaju. Da bi to mogli raditi. zanimanja. mreža staza. ali bi stvaran pomak bila jedna kampanja parkova u kojoj bi oni izašli s posebnim programima i aktivnostima koje se ne mogu naći na drugim mjestima. te lugari koji provode politiku i pravila parka. kao što su: ograničen broj posjetitelja. na primjer. biljke. pa ipak jedno posebno pećinsko putovanje može značiti jedan ekstremniji način provođenja vremena. Internet je jedan od najučinkovitijih načina reklamiranja (svi nacionalni parkovi imaju neki opis na Internetu). što će reći da se tri ili pet dana škole odvija u nacionalnom parku s posebnim naglaskom na životinje. I opet. nacionalni parkovi imaju svoj vlastiti 303 . nacionalni parkovi trebaju stručnjake (nastavnike) te mogućnosti smještaja i ishrane u parku ili blizu njega. bitno je nuditi programe i projekte koji se fokusiraju na posjetitelje različite životne dobi tako da nacionalni park može razvijati svijest o okolišu od najranijeg djetinjstva. Govoreći o “većem broju ljudi“. Osim toga. pravila. centar za posjetitelje. Neka osnovna pravila su neizbježna. Ako park ima jasno definirane i dosljedne politike. obilježene staze. U Mađarskoj. nacionalni parkovi nude obrazovne programe za škole.

sve nacionalne parkove reklamira Mađarska agencija za razvoj turizma (Hungarian Tourist Rt. Popis stvari koje treba učiniti: Popločani putovi. ribarenje.proračun iz kojeg mogu trošiti za marketing. označene staze. via ferrata.) i mađarski regionalni marketinški uredi. 304 . toplice. označene staze po cijeloj zemlji (bosanski plavo). mjesta za kampiranje. Pješačenje na duge staze: informativne ploče. itd. razvitak i marketing nacionalnih parkova jesu delikatna i neizbježna pitanja.. Mi smo odlučni podijeliti ovo iskustvo i spremni ponuditi neka dobra rješenja tako da vaš sustav nacionalnih parkova može služiti ljudima i prirodi. splavarenje. Bez ovih koraka parkovi ne mogu postići svoje ciljeve niti mogu poboljšati svoju financijsku stabilnost. Da bi se izgradio takav sustav u kojemu će biti dobro uslužene obje strane. relaksacija. povrh toga oni svake godine sudjeluju na Sajmu turizma. lokacija smještaja. u jednoj prilično krhkoj simbiozi. planinarenje. prehrane itd. pravljenja bivaka. nordijsko hodanje. Spremni smo planirati (studija izvodljivosti) i koordinirati radove te ih izvesti do kraja. označavanja staza. biciklističke staze. kategorizacija nacionalnih parkova prema tome služe li kao odmarališta (skijanje) ili za aktivni turizam: pješačenje na duge staze. održavanje. Uzajamno organiziranje putovanja u Mađarskoj i Bosni. E) Iskustvo i znanje (know-how) Sve u svemu. poduzimanja svih sigurnosnih mjera opreza. Osim toga. Naša firma je spremna pomoći oko izrade turističkih karata. Nacionalni parkovi i njihovi posjetitelji moraju živjeti u simbiozi. treba uzeti u obzir međunarodna iskustva i primjere. edukacijske staze. smještaj (za različite razine turista).

izuzetno su značajni za uže i šire društvene zajednice.. samo tržište može regulirati zaštitu biodiverziteta i održivo korištenje prirodnih resursa. jednostavno rečeno. Ako se politika u ovim oblastima vodi na odgovarajući način. Upoznavanje poslovnog svijeta o važnosti zaštite prirode kod donošenja njihovih strateških odluka i u svakodnevnim aktivnostima je izuzetno značajan zadatak. biznis 1 2 Dr. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 305 . Izazovi vezani za zaštitu biološke raznolikosti. biodiverzitet je posebno ovisan o aktivnostima poduzeća iz ovih privrednih područja. ali je isto tako značajno da vlade u svojim strategijama i programima osiguraju odgovarajuće podrške i subvencije kako bi se ostvarilo odgovarajuće partnerstvo privatnog i javnog sektora. pa je neophodno aktivno uključiti u taj kontekst biznis (poslovnu) zajednicu i bankarski sektor. ekoturizam i održivo šumarstvo imaju velike međusobne sličnosti i sinergijsku povezanost: u osnovi sve tri navedene privredne grane su dominantno bazirane na biodiverzitetu.. Federalno ministarstvo okoliša i turizma Mr. U tom smislu tržište može poslužiti kao dobar mehanizam za adekvatno korištenje raspoloživih prirodnih resursa i poboljšanje uvjeta za život.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PODRŠKA BIZNISA ZAŠTITI BIODIVERZITETA Nevenko Herceg Mehmed Cero2 Sažetak Održiva poljoprivreda. šumarstvo. ekoturizam. U ovim oblastima mala i srednja poduzeća su najovisnija o servisima prirode i biodiverziteta i “vice versa“. biodiverzitet. sc. Ključne riječi: održivost. poljoprivreda. sc.

koji u osnovi koriste bioraznolikost u korist same zaštite biološke raznolikosti. tj. potrebno je osigurati vjerodostojne argumente kojima se može opravdati razvojna dimenzija ovakvih projekata. koja na određen način promovira i uspostavlja ekološke standarde. a usporedno s tim prethodno proglašena zaštićena područja se reorganiziraju i uspostavljaju u skladu sa suvremenim potrebama. ne samo za područje Europe već i u globalnom kontekstu. koji je zahvatio i Bosnu i Hercegovinu. ekoturizma i šumarstva. ekološkom i društvenom stanju i razvoju ima svoje specifičnosti koje moraju biti sagledane. posebno vezano za određene konfliktne situacije. Drugim riječima. u Bosni i Hercegovini se vode aktivnosti uspostave određenih zaštićenih područja. već se iznalaze i razvijaju funkcionalni modeli u filozofiji održivog razvoja. Trend uspostave zaštićenih prirodnih područja. a što je svakako relevantno i za Bosnu i Hercegovinu. odnosno određenih poslovnih subjekata iz ovih oblasti u kontekstu korištenja i zaštite biodiverzitetskih resursa. jedan je izuzetno ozbiljan i kompleksan proces u kojemu se mora dati mnogo odgovora. analizirati sinergijsku i funkcionalnu vezu poljoprivrede. koja se nalazi u procesu pristupanja velikoj europskoj porodici. ekoturizma i šumarstva. koja je prošla određeni tranzicijski proces iz jednog društveno-ekonomskog uređenja (socijalizam – dogovorna ekonomija) u drugi (kapitalizam – tržišna ekonomija). Potrebno je prethodni kontekst ilustrirati odgovarajućim primjerom neke od zemalja koja je pristupila Europskoj uniji. Uvod Sukladno strateškim i planskim opredjeljenjima. Ima mnogo dobrih sustavnih rješenja i uspješnih primjera u zemljama Europske unije. 306 . Važno je napomenuti da svaka zemlja u svom ekonomskom. prirode ili biodiverziteta. Metoda rada Koristeći raspoloživu dokumentaciju (tiskanu i elektronsku). korisno i zanimljivo bi bilo sagledati kako razvijati i ostvariti optimalan uzajamni odnos poslovnih entiteta manje veličine iz oblasti poljoprivrede. Napraviti odgovarajuće zaključke korisne za aktualno bosansko-hercegovačko stanje i perspektivu. načelima i standardima.Cilj rada S obzirom da se u svijetu sve manje govori o jednostranom pristupu isključive zaštite okoliša.

poljoprivredni biodiverzitet je često korišteni pojam koji uključuje sve komponente biodiverziteta relevantne za hranu i poljoprivredu. gorivo. Biodiverzitet održava i druge servise ekosustava. Biodiverzitet i poljoprivreda Biodiverzitet i poljoprivreda su u strogoj uzajamnoj vezi. Prema odluci Konferencije članica Konvencije Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu (COP UNCBD. u poslovnom svijetu biodiverzitet postaje bitna komponenta suvremenih sustava (EMS – Environmental Managament System). imajući na umu zaštitu okoliša. 30 . S povećanjem svijesti o potrebi održivog razvoja. pa je vrlo važno u tom kontekstu sagledati razvoj poduzetništva kroz mala i srednja poduzeća. appendix). ishranu i sredstva za život. tj. biljaka i mikroorganizama na genetskom nivou. i sve komponente biodiverziteta koje čine poljoprivredne ekosustave. omogućava prilagođavanja na klimatske i druge promjene. a to su blagodati koje čovječanstvu pružaju sigurnost snabdijevanja hranom. kao što je ISO 14001 (Međunarodni standard upravljanja okolišem) ili tzv. decision V/5. U tom smislu biodiverzitet je esencijalan za proizvodnju hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda (vlakna za tekstilnu industriju. može imati određenu ulogu u upravljanju tim zemljištem. koji se također nazivaju agro-ekosustavi: različite vrste životinja. osigurava ruralnom stanovništvu sredstva za život i drugo. a u Federaciji Bosne i Hercegovine značajnu ulogu imaju i županijske institucije. Uistinu. zato što je biodiverzitet ključan za poljoprivredu. Važna dimenzija ovih aktivnosti je kako osigurati odgovarajući “intersektorski konsenzus“. nivou vrsta i ekosustava. koji su neophodni za održavanje ključnih funkcija agro-ekosustava. šumarstvo i turizam svoje privređivanje dominantno baziraju na biodiverzitetu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Operativne aktivnosti se uglavnom provode preko entitetskih institucija. biodiverzitet osigurava i promociju i povećanje održive poljoprivrede. EMAS (the Eco – Managament and Audit Scheme – Sustav upravljanja okolišem i nadzora). stočna hrana i dr. Tri privredne grane: poljoprivreda. a poljoprivreda može značajno doprinijeti zaštiti i održivom korištenju biodiverziteta. kako izbjeći postojeće i moguće konflikte kod određivanja namjene i korištenja prostora da bi se na odgovarajući način osigurali i zaštita prirodnih resursa i ekonomski razvoj. Svaka “organizacija“ koja posjeduje ili koristi zemljišni prostor. njihove građe i procesa.). prirode i biodiverziteta.

Biodiverzitet i šumarstvo Europa ne može zaustaviti gubitak biodiverziteta bez održivog korištenja šuma. uključujući bioenergiju. 22. Određena poboljšanja su napravljena reformom CAP-a 90-tih godina. 30 . S farmama koje na direktan i indirektan način pokrivaju gotovo pola zemljišnog prostora Europske unije. osim određenih subvencija s razine kako Europske unije u cjelini tako i svake od vlada članica. Istovremeno poljoprivredni sektor u zemljama Europske unije je jedan od najodgovornijih za značajno zagađenje površinskih. Europska unija kroz tzv. čime je ovaj sektor postajao sve intenzivniji i igrao značajnu ulogu u globalnoj svjetskoj ekonomiji. za razliku od ostalog svijeta. Za Svjetski dan biodiverziteta. posebno se kreiraju kreditne linije i razrađuju drugi financijski modeli. oko 87% ukupnih šumskih površina su predmetom ljudskih intervencija različitog stupnja. Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP – Common Agricultural Policy) troši gotovo polovinu ukupnog EU budžeta.Poljoprivredni biodiverzitet je rezultat interakcije između genetskih resursa. U osnovi to je rezultat milenijskih procesa između prirodne selekcije i ljudske inventivnosti i prakse. Šume su stanište velikog broja biljnih i životinjskih vrsta i usko su vezane s ukupnim stanjem biodiverziteta u Europi. ali je potrebno još puno posla da se napravi odgovarajući balans između poljoprivredne proizvodnje. Ovdje se posebno naglašavaju mogućnosti poticaja i daljnjeg razvoja malih i srednjih poduzeća. kao masovnih prostorno disperziranih poslovnih subjekata. podzemnih i morskih voda i gubitak biodiverziteta. dok su istovremeno konkurentni na zahtjevnom europskom i svjetskom tržištu. Za ovakve djelatnosti i aranžmane. Unatoč određenim poboljšanjima. uključujući povećanje površina zaštićenih šuma. neke šumske vrste i dalje ostaju ugrožene. koji u svojim osnovnim djelatnostima i investicijskim aranžmanima naglašavaju dimenziju zaštite i brige o biodiverzitetu. Prema tome način upravljanja šumama ima direktan utjecaj na biodiverzitet. Iako se povećavaju šumske površine u Europi. svibnja ove godine. ruralnog razvoja i zaštite okoliša. što će zasigurno povećati pritisak na šumski biodiverzitet. okoliša i poljoprivredne prakse i sustava upravljanja. poljoprivredni sektor je glavni izvor pritisaka europskog okoliša. Europska agencija za okoliš je naglasila stalno povećanje zahtjeva za šumskim resursima.

koje nemaju negativne efekte na okoliš.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Većina europskih zemalja imaju odgovarajući zakonski i administrativni okvir da osiguraju održivo upravljanje šumama. studiranja. Ovo će zahtijevati više informacija o šumskih ekosustavima i šumskom biodiverzitetu. posebno u mediteranskom području. Međutim.  Moraju se smanjiti požari u šumama.  Zagađenje zraka većih razmjera i deponiranje dušika još su velik i značajan problem.  Zahtjevi za šumskim resursima za bioenergiju će se povećati. Adaptacije trebaju osigurati mogućnost da migratorne vrste mogu prolaziti iz šumskih predjela u zaštićena šumska područja. Bilo koji zahtjev za bioenergijom u tom smislu ne smije ugroziti biodiverzitet i ekosustav u cjelini. rekreiranja i drugih aktivnosti.) 30 . ali mjere koje će se poduzimati za daljnje vezivanje ugljika ne smiju negativno utjecati na šumski biodiverzitet. Bonn. Sugestije Europske agencije za okoliš za te izazove su sljedeće:3  Proizvodnja drveta i drugih tradicionalnih šumskih proizvoda morat će biti izbalansirana u odnosu “na druge“ robe i usluge koje dolaze iz šumskih ekosustava. Europa mora oprezno voditi politiku vezano za genetski modificirane šumske vrste. Ekoturizam uključuje posjetu prirodnim područjima s ciljem učenja.  Raštrkane i fragmentirane šumske površine moraju biti u mreži staništa s ciljem zaštite biodiverziteta u šumama.  Klimatske promjene će pogoditi šumske ekosustave i povećati opasnosti u tom smislu. Europa će trebati kontinuirano prilagođavanje svoga sustava upravljanja šumama za buduće klimatske promjene i druge izazove.  Genetski modificirane šumske vrste mogu osigurati korist.  Natura 2000 je važna komponenta napora Europske unije na tom polju. 3 (EEA/CoP /UNCBD. čime se jačaju i štite lokalne zajednice kako sa društvenog tako i s ekonomskog aspekta. g. Njemačka 2008.  Šume su značajan rezervoar ugljika. Biodiverzitet i turizam Grana turizma – koja je u bliskoj vezi sa zaštitom prirode i biodiverziteta. a koja se u posljednje vrijeme sve više popularizira i dobiva na važnosti te osigurava i svoju tržišnu održivost – jest ekoturizam. ali i rizike za biodiverzitet i ljude.

šumarstvo i turizam.5 Osim Mađarske. započela je svoje aktivnosti u 2007. Ovo se cijeni kao značajan tržišni potencijal za komercijalne banke.  Osigurati konkretna financijska sredstva za zaštitu okoliša.Mnoge su aktivnosti Konvencije Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu (UNCBD) usmjerene prema ruralnom stanovništvu. Royal Siciety for the Protection of Birds – Britanska karitativna organizacija za zaštitu ptica i okoliša. 310 . kao jedinica za tehničku pomoć. Na posljednjoj Konferenciji zemalja članica UNCBD u Bonnu u tom smislu je donesena konkretna odluka.000 malih i srednjih poduzeća. korištenje i zaštitu prirodnih resursa. Prema procjeni Mađarskog BTAU (Biodiversity Technical Assistance Unit) blizu 45 tisuća malih i srednjih poduzeća direktno je vezano s područjima koja su uključena u Naturu 2000. 4 5 Decision VIII/5 B. Mađarski primjer U Mađarskoj postoji oko 700. planiranja i donošenja odluka.). jačanju institucija lokalne ruralne zajednice za njihovo adekvatno uključivanje kod upravljanja. on Article 8(j) and related provisions. Mađarski BTAU. Dodatnih 50 tisuća poduzeća iz drugih sektora indirektno je vezano s biodiverzitom i Naturom 2000 (relevantne aktivnosti manufakture. the Conference of the Parties (COPUNCBD).  Izgrađivati i promovirati ekološku i kulturnu svijest i poštovanje.  Osigurati pozitivna iskustva i za posjetioce i za domaćine. Oko 50 tisuća ih je na određen način vezano za poljoprivredu. trgovine. za razvoj. godini s ciljem da pomogne nove “pro-biodiverzitetsko“ investicijske projekte malih i srednjih poduzeća. rudarstva itd.  Osigurati financijsku korist za lokalno stanovništvo i njihovu aktivnu društvenu ulogu i odlučivanje.4 Europska unija je proklamirala sljedeća načela za sve one koji se uključuju u aktivnosti ekoturizma:  Minimizirati negativne efekte na okoliš. u kontekstu sinergijske veze biodiverziteta i turizma. Ove projekte financira Generalna direkcija Europske komisije za okoliš putem Kraljevskog društva za zaštitu ptica (RSPB). odabrane zemlje za ove projekte bile su Poljska i Bugarska. kroz iznalaženje financijskih mehanizama podrške odgovarajućim projektima. Fokus aktivnosti BTAU je usmjeren na područja iz Nature 2000 i njihovih neposrednih okruženja.

aktivnosti i iskustava s razine međunarodnih institucija. i to će svaka pojedina zemlja posebno razraditi. mora na strateški postavljen i sustav311 . osim navedenih priprema. Ove jedinice imaju zadatak da pripremaju projektne linije za mala i srednja poduzeća kojima će se aplicirati kod banaka za odgovarajuće kredite. kao značajno za Bosnu i Hercegovinu i njezinu perspektivu. a napravljen je i pregled investicijskih mogućnosti kroz biodiverzitet za mala i srednja poduzeća. šumarstva i turizma. posebno biološke i pejsažne raznolikosti. Europske unije i nekih njezinih država. ali odgovarajuće kreditne linije moraju biti otvorene od strane Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke. U tom ukupnom procesu lokalne jedinice metodološki provjeravaju sljedeće:  Da li mala i srednja poduzeća štite biodiverzitet?  Da li mogu koristiti biološke resurse na održiv način?  Da li ta poduzeća imaju pozitivno poslovanje?  Da li pravično dijele koristi koje nastaju u korištenju bioloških resursa? Uspostavljena je operativna mreža ekspertiza za biodiverzitet i financije na državnom i lokalnom nivou. Investicijsku ideju su podnosila mala i srednja poduzeća.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Glavni cilj aktivnosti bio je kako kreirati lokalne tehničke i financijske instrumente koji se odnose na javno/privatno partnerstvo i ostvarivanje poslovnih mogućnosti u tom smislu. Iznad svega glavna ideja vodilja bila je kako sačuvati biodiverzitet. a lokalne jedinice imaju zadatak. koji su u osnovi posvećeni korelaciji biodiverziteta i sektorskih privrednih grana: poljoprivrede. da prate realizaciju projekata do njihovih samih završetaka. posebno u fazi inicijalnih aktivnosti. mogu se formulirati sljedeći zaključci:  Bosna i Hercegovina. u kojima je značajna dimenzija odgovarajućih koristi za biodiverzitet. Ovdje se ima za cilj dokazati da je moguće ovakvim projektima preko malih i srednjih poduzeća osigurati upravljanje biodiverzitetskim resursima na održiv način uz komercijalnu održivost. kao zemlja izuzetnog prirodnog bogatstva. Centralni dio projekta je bio uspostava lokalnih jedinica za implementaciju. čiji su predstavnici bili uključeni u Upravni odbor navedenog projekta. Zaključci Analizom raspoloživih referentnih dokumenata. Ovdje se naglašava da su mogućnosti investiranja za ovakve projekte različite u raznim europskim zemljama.

Lokalna zajednica mora imati aktivnu ulogu u kreiranju odgovarajućih planova i donošenju odluka.no osmišljen način profilirati svoj održivi razvoj s posebnim fokusom na adekvatno korištenje poljoprivrednih i šumskih resursa i turističkih potencijala u najširem smislu te riječi. kao i povoljne kredite za realizaciju navedenih projekata. država mora davati odgovarajuće subvencije i druge vidove pomoći. tradicionalni zanati i rukotvorine.  U ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima treba detaljno valorizirati sve raspoložive potencijale. svoje mjesto će imati projekti koji dolaze iz oblasti eko-poljoprivrede. a posebno vezano za određena vrijedna prirodna područja sa specifičnim i originalnim predispozicijama. zadržavanju i vraćanju stanovnika.d. ljekovito bilje i šumski plodovi. održiva 6 7 GEF – Global Environment Facility Zakon o razvojnoj banci Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. tako i izvan njih. proizvodnja organske hrane. kao što su: tradicionalna poljoprivreda. Financijska i druga potpora se može očekivati iz odgovarajućih fondova i banaka Europske unije i drugih međunarodnih izvora (GEF6 – Globalna pomoć za okoliš. 37/08). gospodarenje šumama. uz učešće u osmišljavanju i realizaciji projekata. 312 . šumarstva i ekoturizma. koji će biti direktna osnova za planske aktivnosti Fonda. osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projektne ideje. kako u zaštićenim područjima. novine Federacije BiH br. javno-privatno partnerstvo. zaštita prirode i biodiverziteta. a u nekim slučajevima i trajno. te ostali eko i etno turistički proizvodi i sadržaji koji će pomoći ruralnom razvoju. plus značajna sredstva od privatizacije.  Razvojna banka Federacije BiH7 – Postojeći kapital banke preuzet od bivše Investicijske banke Federacije BiH d. u iznosu od 400 miliona KM za naredne tri godine. uvećat će se sredstvima iz Budžeta FBiH. Svjetska banka i dr.  Do njihove održivosti. poljoprivredu i turizam na svim nivoima upravljanja do same lokalne zajednice. Naglasak treba stavljati na originalne sadržaje koji mogu biti komparativna prednost na užem i širem tržištu. Za razvojne projekte malih i srednjih poduzeća.. Ovo podrazumijeva aktivnu i konkretnu suradnju institucija nadležnih za zaštitu okoliša.). kojima se osigurava ruralni razvoj. Za realizaciju takvih projekata na održiv i efikasan način potrebno je uspostaviti tzv. Konkretno u Federaciji Bosne i Hercegovine postoje sljedeće mogućnosti:  Fond za zaštitu okoliša – U programskim aktivnostima Federalnog ministarstva okoliša i turizma kroz Akcioni plan Federalne strategije zaštite okoliša.

(2008): Priručnik za polaganje ispita za turističke vodiče.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja poljoprivreda. Shelton.. Literatura BiH. A. Herceg.. Lenschow A. S. Linking Business to Biodiversity – Bringing People Together (2008. N. (2000): Environmental and Natural Resource Economics Kiss. S.) Knill Ch. Sarajevo 313 . Biomassza-dilemma. (1997): Manual of European Environmental Law Redžić. Nacionalna strategija biološke i pejsažne raznolikosti Federalno ministarstvo okoliša i turizma. T. što je strateško opredjeljenje Vlade FBiH. sredstva zavoda za zapošljavanje i drugo. Bosna i Hercegovina..... kao što su odgovarajući koncesijski aranžmani. V. (2000): Implementing EU Environmental Policy Tietenberg.  Postoje i druge mogućnosti razvoja javno-privatnog partnerstva za realizaciju projekata iz navedenih okvira. zemlja raznolikosti Johnson. Hajdu.. šumarstvo i ekoturizam. moraju se osigurati posebne kreditne linije. The (Food) Price of Success Gyualai... D.. K. 2007 Kiss. I. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

SUPPORT OF BUSINESS TO THE PROTECTION OF BIODIVERSITY Summary Sustainable agriculture. agriculture. ecotourism and sustainable forestry have strong common similarities and synergy connection: basically these business opportunities are all based on biodiversity. Convincing business people of the importance of nature conservation in their strategic decisions and everyday activities is a significant task. In these sectors small and medium-sized enterprises (SMEs) are the most dependent on the services of nature – and biodiversity is similarly highly dependent on their activities. If public policy manages this issue properly. ecotourism. Key words: sustainability. business 314 . but it is also very important that governments in their strategy and programmes should provide adequate support and subsidies. in order to bring about an appropriate partnership between the public and the private sector. forestry. markets may act as a good mechanism for managing scarce resources and improving livelihoods. biodiversity. Thus. The challenge of biodiversity conservation is simply too important – we have to involve the business and banking community actively in it. markets can work for biodiversity and sustainable use of resources.

održan skup pod naslovom “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita rijeke Une. koje su poznate kao izvor onečišćenja.herceg@gmail. a manjim dijelom na teritoriju Republike Hrvatske. a danas samostalne države. a u problematiku zaštite voda rijeke Une uključeni su znanstveni djelatnici koji se bave proučavanjem tla iz obje onodobne republike.com Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Zanimanje za prostor na kojemu je utemeljen Nacionalni park Una nije novoga datuma.info/ Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. najvećim dijelom na teritoriju BiH. e-mail: basic@gmail. jedinstvena pa stoga zamisao o osnivanju Nacionalnog parka u njezinu porječju predstavlja jamstvo održivog gospodarenja na ovom području i zaštitu svih prirodnih osobitosti na njemu.hamid@gmail. god.000 ha smješteno je u slivnom području rijeke Une (208. Na tim skupovima razmatrani su različiti aspekti razvitka ovoga prostora i konflikti između zahtjeva za zaštitom tla i vode.com 315 . godine pod naslovom “Prostorno uređenje i zaštita rijeka Une i Sane”.000 ha).ferdobasic. Agronomski fakultet. Kao što joj i ime kazuje. Sane i Korane”. 1 2 3 Sveučilište u Zagrebu. napose drvne i prehrambene. e-mail: nevenko. i razvoja industrije. a samo godinu dana poslije toga – u Cazinu je 1986. Sarajevo. e-mail: custovic.com www. rijeka Una je po mnogočemu unikatna.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM I ZAŠTITA TLA NA PODRUČJU NACIONALNOG PARKA UNA Ferdo Bašić Hamid Čustović2 Nevenko Herceg3 Uvod Područje Nacionalnog parka Una površine nešto veće od 23. Prvi skup posvećen tim pitanjima održan je 1985.

0% netopivog ostatka. višenamjensko dobro s brojnim ulogama. Opskrbljujući biljku potrebnim tvarima – vodom i hranjivima. te ulogu je osmislila i definirala Međunarodna konferencija u organizaciji FAO i Nizozemske vlade. a tvorba tla je vrlo spor proces. 1996).2 milijuna godina! Nesmotrenim gospodarenjem može biti uništeno za jedan dan! Značaj i uloge tla Tlo je izvor života i opstanka čovjeka.8 do 1. Tlo je najveće blago svakog naroda. u Maastrichtu 1999. tlo nas hrani i odijeva. Imajući sve rečeno u vidu. Slivno područje NP Una izgrađuju gornjokredni vapnenci i dolomiti velike čistoće. štiti i u svojoj masi skladišti pitku vodu pa nas dakle i poji. socijalna i prostorna uloga. Tlo nastaje iz samo 0. odlučno utječe na izgled prirodnog krajobraza. a svojim značajkama određuje način korištenja prostora i izgled “kulturnog krajobraza”. Koncept sugerira korištenje poljoprivrednog zemljišta i ostalih prirodnih dobara sukladno preporukama Agende 21 Svjetske konferencije o okolišu (Rio de Janeiro. Uzimajući u obzir sve uloge tla. održivo gospodarenje tlom pruža cjelovitu zaštitu tla i jamči skladno kretanje tvari i energije u svim terestričkim i semiterestričkim ekosustavima Nacionalnog parka Una od svakovrsnih oštećenja. u izradi strategije razvitka gospodarskih grana koje se temelje na korištenju tla. zatim tlo je izvor sirovina i energije i ima rekreacijsko-turističku ulogu. uloga u oblikovanju krajobraza. na znanstvenim spoznajama utemeljeno. godine. na površini oko nas i pod našim nogama čuva i održava biološku raznolikost.2 – 1. pruža nam dakle ugodan životni prostor. koji sadrže do 99% CaCO3. na prvom mjestu poljoprivrede i šumarstva kao najvažnijih gospodarskih grana koje moraju biti oslonac opstanka pučan- 316 . “Prostor” koji pruža takvo gospodarenje predstavlja čvrst “okvir razvoja” i određuje njegova trajna ograničenja. Koncept VOPT .Dobro osmišljeno. jasno je da je cjelovita zaštita tla conditio sine qua non opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una! Djelotvorna zaštita podrazumijeva tri međusobno povezana smjera djelovanja: inventarizacija stanja tala. konceptom koji ima naslov “Višenamjensko obilježje poljoprivrede i tla – VOPT” (Multifunctional Character of Agriculture and Land – MFCAL). U “pripremi za doček” novog milenija.MFCAL utemeljen je na činjenici da tlo ima višestruku ulogu: proizvodnja hrane. što oslikava podatak da nastanak sloja od 100 cm traje od 0. trajno motrenje (monitoring) i informacijski sustav tala. ekološka. 1992) i Planu djelovanja Svjetskog samita o prehrani (Rim.

nezamjenjiva i primarna uloga tla opskrba biljke vodom. svi oblici održive i ekološke poljoprivrede. nisu izolirane od drugih uloga. od podjednakog su značaja pa ih tako treba i vrednovati! Na području Nacionalnog parka Una na prvom je mjestu dakako ekološka. a uzgoj bilja u agroekosustavima. polazište treba biti činjenica da te grane. Smatramo da će NP svakako tome pridonijeti. zrakom i hranjivima. a na poljoprivrednim površinama omogućiti ekološki. U toj ulozi tla NP Una su nezamjenjiv čimbenik biljne proizvodnje u poljoprivredi i šumarstvu. Brojni su ekološko-regulacijski utjecaji tla. S druge strane. socijalno i ekonomski održiv uzgoj bilja i stoke za lokalno pučanstvo kako bi se ono održalo na ovom teritoriju. Sve su uloge tla neodvojive jedna od druge. od kojih navodimo najvažnije: 31 . da se tu nalaze brojni izvori pitke vode na čije se korištenje u budućnosti svakako računa. Temeljem rečenoga. U tom smislu. a zatim socijalna uloga – zapošljavanje radne snage i održavanje željene demografske slike – ili pak oblikovanje krajobraza i rekreacijsko-turistička uloga.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stva na području Nacionalnog parka Una. dosljedno se držeći premise da su sve njegove uloge od jednakog značaja. odnosno održavanje prirodne vegetacije u šumskim. očito je temeljna uloga tla na području NP Una održati prirodnu vegetaciju šuma i travnjaka – livada i pašnjaka u što je moguće povoljnijem. pa stoga imaju i značajnu ekološku ulogu u trajnoj zaštiti NP Una. Uloga tla u tvorbi biomase Općenito je najznačajnija. a iskoristile i mogućnosti doseljenja. Općenita poruka ovoga koncepta je da tlo treba vrednovati višenamjenski. kao izvor hrane i drvne mase i/ili profita. Negativne utjecaje na okoliš – tlo i poljoprivredu od utemeljenja i djelovanja Nacionalnog parkana okoliš ne vidimo – naprotiv! Ekološko-regulacijska uloga tla S obzirom na činjenicu da NP Una obuhvaća područje krša. što omogućuje proizvodnju biomase – organske tvari – fotosintezom. načinom korištenja tla poljoprivreda i šumarstvo utječu na okoliš – prirodne i antropogenizirane terestričke i akvatične ekosustave. ova uloga tla izuzetno je značajna za normalno funkcioniranje i ekološku održivost svih ekosustava na teritoriju NP Una. ruralni razvitak i turizam su obećavajuće djelatnosti koje idu “rame uz rame” i imaju sve uvjete za dugoročno skladan razvoj na ovom prostoru. prirodnom stanju.

kalij. To vrijedi i za ekološki rizične tvari. napose za zaštitu krških vodotoka i podzemne vode od onečišćenja. a na prvom mjestu teške kovine i potencijalno toksične elemente koji u procesu prirodnog kruženja tvari. kao što su natrij. Za terestričke i akvatične ekosustave.Tlo kao prijemnik (akceptor). Mehanizmi vezanja – sorpcije onečišćenja u tlu jako su različiti. dakle različite onečišćivače – polutante. primjerice zakiseljavanjem kiselim kišama od donosa mokrih i suhih depozicija zračnim putem i onečišćenje tala tim putem. ekološki irelevantne tvari. koje iznose Martinović i Vranković (1986). ova značajka tla ima ključnu ulogu. primjerice u hranidbeni lanac – biosferu ili se ispirući u krške vode. prelazeći u netoksične. pokazuju dosta visok sadržaj olova. da se preko 99% pesticida koji ulaze u tlo inaktivira na ovaj način. Računa se. bilo da imaju pozitivan ili negativan utjecaj. a ekološki su relevantne za sve članove biosfere i sastavnice okoliša. tlo ima ulogu prijemnika (akceptora) tvari koje padaju na tlo ili se u njega hotimično unose. Kisele komponente tlo puferira pomoću kationa. fizikalnoj i fizikalno-kemijskoj sorpciji. kalcij. može ugroziti podzemnu vodu u područjima s primjenom većih doza pesticida. kao i zaštitna sredstva (pesticidi). Ostatak.. kao što je vezanje stranih tvari na adsorpcijski kompleks. magnezij i dr. kao “mokra depozicija” ili kisele kiše. Puferizacija se vrši i drugim mehanizmima. ili putem oborinske vode. Prvi podaci o sadržaju teških kovina u tlima na području Bihaća i Cazina. premda malen. pristižu u tlo u obliku “suhih” aerodepozicija. Ovoj skupini tvari pripadaju na prvom mjestu teške kovine i sva organska onečišćenja. no najvažniji je oblik sorpcije vezanje na koloidni kompleks tla – humus i glinu. odnosno biosferom. primjerice. Te tvari se u tlu mogu nakupljati pa tlo ima ulogu njihova sakupljača (akumulatora) zahvaljujući mehaničkoj. Putem koloidnog kompleksa tlo veže različite tvari. kao prašina. Tlo je univerzalni pufer koji inaktivira tvari što suhom ili mokrom depozicijom ulaze u njegovu masu ili se pak oslobađaju mineralizacijom organske tvari. te tvari postaju onečišćivači. ali i sva biljna hranjiva koja čovjek unosi u tlo gnojidbom. a tlo izvor emisije onečišćenja. sakupljač (akumulator) i izmjenjivač (transformator) onečišćenja S obzirom na smještaj “između” litosfere i atmosfere i na neposredni kontakt s hidrosferom i antroposferom. i tako se odupire većim promjenama reakcije tla. napose vodu. može se očekivati. Izlazeći iz tla u druge sfere. preko granične vrijednosti koja da31 . Tako tlo u ulozi univerzalnog pročistača čisti – filtrira oborinsku vodu i štiti vodotoke i podzemnu vodu. a nije isključeno da se to već dogodilo. Oštećenje tala NP Una. odnosno u hranidbenom lancu.

stvorio je “kulturni krajobraz”. Tvari sakupljene u njegovoj masi. potpuno prilagođen prirodnim prilikama. a napose tlo zaštićenog prostora kao što je nacionalni park. i to samo na reljefskim ekspozicijama okrenutim zračnim strujanjima iz industrijskog bazena zapadne Europe. “učinak staklenika” otpada na poljoprivredu. Tlo kao izvor genskog bogatstva i zaštite biološkog raznovrsja Tlo. Mijenjajući krčenjem prirodnu vegetaciju. IPPC (Intergovernment Panel on Climate Change) na svom zasjedanju 1995. u tlima NP Risnjak utvrđen je ekstremno visok sadržaj nekih teških kovina. napose olova. tlo može izmijeniti pomoću mikrobiološkog kompleksa u bezopasne oblike pa ono ima ulogu izmjenjivača (transformatora) tih tvari. iznosi tvrdnju da oko 15% CO2. Globalno gledajući. Naravno da to treba tek istražiti jer. koji će svakako utjecati na njegovo korištenje. a ključnu ulogu u njezinu oblikovanju ima tlo. ukupna količina organskog ugljika u tlu – humosferi – trostruko je veća nego u nadzemnoj biološkoj masi. dakle utvrditi sadržaj ekološki relevantnih tvari u njima. odnosno pedoflore i pedofaune. Zbog navedenih razloga svakako je potrebno najprije izvršiti inventarizaciju stanja tala. Treba reći da je površina područja utjecaja jako malena pa se ova uloga tla u tom smislu može smatrati zanemarivom. o čemu uvjerljivo govore posebni prilozi iz pera uglednih autora sudionika ovog savjetovanja. napose organske kao što su pesticidi ili nafta i njezini derivati. Prostorna uloga tla Krajobrazna vrijednost područja NP Una temelj je njegova opstanka. primjerice. Klimatsko regulacijska uloga tla Tlo je središnja karika u lancu biotransformacije organskog ugljika pa u toj ulozi snažno utječe na sadržaj i ukupnu količinu CO2 i drugih plinova koji uzrokuju tzv. koja i predstavlja najveću prirodnu vrijednost i bogatstvo NP Una. koji uzrokuje tzv. On 31 . Čovjek je u prirodne krajobraze NP već “utisnuo” svoje “poruke”. U ovoj ulozi tla NP Una trebaju omogućiti što je moguće bogatiju i raznovrsniju floru i faunu. a zatim uspostaviti sustav trajnog praćenja – monitoringa tih tvari u tlima NP Una. je stanište i genski rezervat brojnih mikro i makro organizama. jer ono određuje moguće načine korištenja prostora. Važno je reći da provedba Kyoto protokola pred gospodarenje tlom postavlja nove zahtjeve. “učinak staklenika”. a unoseći u prostor poljoprivredu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nas vrijedi u većem broju europskih država.

osim da tih nalazišta ima. klase. Zaštita krajobrazne raznolikosti područja NP Una nerazdvojna je od zaštite tla u prostoru. Mislimo pri tome ne samo na prirodne površine nego i na “kulturni krajobraz”. Nemamo iscrpnijih podataka o takvim nalazištima na području NP Una.000 na listu Karlovac 1 i 2 i Knin 2. Metode rada Glavni izvor podataka za ovaj rad su već izvršena istraživanja u okviru izrade OPK – Opće Pedološke karte Bosne i Hercegovine. Tu praksu treba svakako prekinuti i u prostor unijeti red. koji treba sačuvati. 320 . Od velike su nam koristi bila i vlastita istraživanja u okviru izrade OPK Hrvatske mjerila 1:50. skeletnih tala i golog krša. Naša je ocjena da područje predviđeno za NP Una ima dopadnost i krajobraznu vrijednost koja ga svakako čini atraktivnim za ovu namjenu. Na području NP Una nalaze se brojni manji.000. koji se nerijetko koriste za odlagališta otpada. što je prikazano na razini podtipa tla. napušteni kamenolomi. u prethodnom tekstu opisanih uloga. i to za listove (sekcije) Bihać 1.000. S obzirom na veliku rasprostranjenost plitkih. tipovi do nivoa podtipa). održavati i razvijati u ulozi očuvanja svih uloga Nacionalnog parka Una. Pedosistematske jedinice prilagođene su i klasificirane prema službenoj genetskoj klasifikaciji (razdjeli. a već oštećene dijelove rekultivirati i vratiti prirodnu vegetaciju. koji služe kao izvori informacija za rekonstrukciju geoloških pretpovijesnih i povijesnih događaja na ovom prostoru.čak obogaćuje prostor i čini ga još dopadnijim. ako do nje ikada dođe. Bihać 4 i Knin 2. Tlo kao izvor sirovina Tlo je značajan izvor sirovina. jer se u njemu nalaze konzervirani različiti arheološki artefakti i paleontološki materijal. mogućnost razvitka ruralnog turizma i funkcioniranja NP Una. napose za građevnu industriju. mjerila 1:50. Bihać 3. Za tumačenje geoloških obilježja korištena je Katzerova Geološka karta BiH u mjerilu 1:200. A devastacija NP Una. Tlo kao povijesni medij Tlo je značajan povijesni medij. posebna pažnja je posvećena geološkom supstratu na kojem su se ova tla formirala. Gospodarenje tlom izravno utječe na izgled krajobraza. Ti su izvori navedeni u popisu literature. te brojna i svakovrsna istraživanja izvršena na obližnjem području Sadilovca. počet će degradacijom tla i gubitkom njegovih.

sve s ciljem da se povoljna tla zadrže u toj 321 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Kao izvor za sve statističke podatke korišten je Statistički godišnjak Federacije BiH od 2003. Kriterije iz toga pravilnika prikazujemo u tablici 1. Za ocjenu stupnja onečišćenosti poljoprivrednog tla za konvencionalnu poljoprivredu teškim kovinama koristili smo kriterije za MPS (maksimalno prihvatljiv sadržaj) definirane Pravilnikom o zaštiti tla (NN 15/92) Republike Hrvatske. ekstrahirano u zlatotopki 1 2 10 1 2 10 100 150 500 10 15 20 20 30 20 50 50 100 50 60 100 60 100 500 60 100 500 200 300 2000 2 2 - Kadmij (Cd) Živa (Hg) Olovo (Pb) Molibden (Mo) Arsen (As) Kobalt (Co) Nikal (Ni) Bakar (Cu) Krom (Cr) Cink (Zn) PAH – policiklički aromatski ugljikovodici U karbonatnim tlima dozvoljen je sadržaj za 25% viši od sadržaja u tablici. br. od kojih u gospodarenju tlom prema svakom razredu treba postupati na poseban način. Sličan pravilnik bi BiH trebala što prije donijeti. Stupanj onečišćenosti (So) računa se po formuli. Sadržaj u tlu (mg/kg tla) Stupanj onečišćenja tla – So = ---------------------------------------------------------Maksimalni prihvatljiv sadržaj (mg/kg tla) Temeljem stupnja onečišćenosti tla su razvrstana prema vlastitim kriterijima (Bašić. Tablica 1 Granične vrijednosti – maksimalno prihvatljiv sadržaj teških kovina u poljoprivrednom tlu – MPS (”Narodne novine”. godine. Podaci se odnose na ukupan sadržaj dobiven ekstrakcijom uzorka tla u zlatotopki. 15/1992) Teška kovina Laka. skeletna tla i tla Teksturno teška tla i U suhoj tvari komposta siromašna bazama tla bogata humusom i drugih organskih gnojiva Sadržaj u mg/kg tla. 1993) u pet razreda.

Treba ih zaštiti od svakovrsnih oštećenja. a plodored podrediti iznošenju teških kovina. a na njima valja provesti posebno cjelovite mjere sanacije. kontrole izvora emisije.25) – tla pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. pokriveni krš. bez ograničenja. Rezultati rada Čimbenici tvorbe tla (pedogeneze) Rijeka Una izvire na području Suhajskog polja u Hrvatskoj.25-0. a plodored podređen biološkom čišćenju tla – bioremedijaciji – iznošenju teških kovina iz tla. nadzor izvora emisije.00) – tlo je nepogodno za svaki uzgoj bilja. nužni su energični zahvati zaštite tla.00) – na tlu nije dozvoljen uzgoj bilja koje bi se koristilo za humanu ili animalnu ishranu. III RAZRED – Tlo velike onečišćenosti (So 0. a manji dio obuhvaća istočni dio općine Donji Lapac koji se nalazi na području Republike Hrvatske. odnosno uzgoj bilja za proizvodnju svake vrste hrane.00) – tlo je pogodno za uzgoj poljoprivrednih kultura.     Značajke podneblja opisane su na temelju raščlambe podatka Državnog meteorološkog zavoda. napose od izvora emisije onečišćivača i tretirati kao posebno vrijedan resurs na području na kojemu su utvrđena II RAZRED – Tlo povećane onečišćenosti (So 0. a interpretirane prema kriterijima koji vrijede za analitičke metode primijenjene u izradi OPK. To je prije svega vrlo porozan 322 .50-1. izvore emisije staviti pod nadzor. IV RAZRED – Onečišćeno tlo (So 1. To je tipično krško područje. uključivo uobičajene agromelioracijske zahvate. koje čini tzv. V RAZRED – Zagađeno tlo (So preko 2. a ona koja su manje povoljna poprave da bi se mogla svrstati u višu . niski. sa svim obilježjima i zakonitostima koje krš nosi sa sobom.kategoriji.00-2. primjena sredstava za blokiranje teških kovina. Značajke tla opisane su na temelju rezultata fizikalnih i kemijskih analiza. a područje predviđeno za NP Una obuhvaćeno ovim radom čini manji dio njezina sliva koji većim dijelom teritorijalno pripada BiH. ali ih je potrebno zaštititi od emisije teških kovina.vrijedniju kategoriju:  I RAZRED – Čisto tlo (So do 0.50) – tla pogodna za uzgoj bilja. ali su na njima potrebne pojačane mjere zaštite.

8 6.8 18. Tip tla.7 11.6 2. Stoga je vrlo važno poznavati aktivnosti čovjeka na području sliva – bilo da su one industrijske ili iz oblasti poljoprivrede. Brojni su izvori s obje obale Une podzemnom hidrografijom povezani sa slivom rijeke Une.6 323 . unutrašnje vodotoke i jezera protječe voda. ima ključnu ulogu u ovim procesima.0 10. C o Mjesečni i godišnji Langov kišni faktor 41.3 14. prometa i drugih djelatnosti – kako bi se rizik od možebitnog incidenta sveo na najmanju moguću razinu. Klimatske prilike Predstava o klimi kao ekološkom čimbeniku i čimbeniku pedogeneze za područje Bihaća vidi se iz podataka prikazanih u tablici 2.4 8.1 6.0 19.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vapnenački medij kroz čije brojne pukotine – “kaverne”.4 22.5 127.9 10. Valja stoga reći da filtracijska i puferizacijska sposobnost tla ima odlučujuće značenje za čistoću te vode. napose one koje povećavaju sposobnost tla da se odupre negativnim posljedicama. turizma.2 2.2 10. šumarstva.2 6. njegove značajke.2 15.7 62.2 5. koja sa sobom nosi suspendirane čestice različitog porijekla.9 5. njezinu zaštitu i funkcioniranje akvatičnih ekosustava u njoj i zoni njezina utjecaja.4 16.2 5.5 20.5 Oznaka klime Nivalna Perhumidna Perhumidna Humidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Humidma Perhumidna Perhumidna Humidna 0. Tablica 2 Pokazatelji klimatskih prilika meteorološke postaje Bihać Mjeseci Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Prosjek Prosječno Oborine mm 94 91 96 118 121 110 116 117 97 117 150 125 1352 Temp.2 11. Ta povezanost cijeli teren čini ranjivim i osjetljivim na svaki incident na svakom dijelu slivnog područja.

transportirani su i na veće udaljenosti. Sukladno tome. kao klimazonalni tip tla vezan za Langov kišni faktor javlja se smeđe tlo na vapnencu – kalcikambisol. Kako se vidi. međusobno miješani i taloženi. izračunati klimatski pokazatelji i iz njih dobivena oznaka klime i pravci razvoja tala u prirodi znaju biti korigirani pod utjecajem izraženog i jako razvijenog reljefa. a srednja mjesečna temperatura 10. Očito je da čak pet mjeseci pedogenetski najaktivnijeg dijela godine koji imaju semihumidnu klimu snažno utječe na strukturu pedosfere ovoga područja. općenito promatrajući. koje sa svoje strane modificiraju ulogu i značaj klime u pedogenetskim procesima.Utjecaj klime na formiranje tala može se pratiti putem njihova zonalnog rasporeda u horizontalnom i vertikalnom smjeru. mlađi geološki sedimenti. Razni geološki sedimenti su prijenosnim silama. Geološko litološke prilike – matični supstrat Matični supstrat na području sliva rijeke Une je dosta heterogen. višegodišnji prosjek oborina je 1352 mm. a do stanovite mjere i geološko-litoloških prilika. Jedino se na taj način može objasniti pojava dubokih naslaga tla na pojedinim mjestima na vapnencu i dolomitu. najmlađi kvartarni nanosi. Ipak treba naglasiti da na području NP Una s povećanjem nadmorske visine planinskog područja dolazi do izmjene pedogenetskih procesa i pojave jako humoznih crnica i drugih degradiranih tala. Prevladavaju po zastupljenosti sedimentne stijene različite starosti i sastava. počevši od najstarijih mezozojskih iz razdoblja trijasa. oni klimu čine nešto sušom nego pokazuju godišnji i mjesečni kišni faktori.6 °C pa je klima humidna. Premda su pojedine skupine stijena međusobno uglavnom odvojene. ne postoji striktno odvojena granica. odnosno aluvijalnih nanosa uz rijeku Unu. a najviše vodom i eolskim putem. Krški oblici na nižim položajima su prekrivani mlađim sedimentima 324 . No. do najmlađih kvartarnih. između njih. a posebno između produkata njihova raspadanja. čemu je naročito pridonijela razvijenost reljefa. kao zonalnih tipova. neujednačen. pretežno sedimenti neogena. koje iz njih po svim svojim obilježjima nisu mogle nastati. Međutim. Prema ovom pokazatelju bilo je za očekivati da je klimazonalni tip tla na vapnencu vapnenačko-dolomitna crnica – kalkomelanosol. Tri su skupine supstrata odlučne za tvorbu tala NP Una:    vapnenačke stijene.

kao što je to slučaj zapadno od Bihaća na području Beljavca. sadrže do 99 % CaCO3. masiv Plješevice i kanjone vodotoka. Proces trošenja starijih vapnenaca odvija se uglavnom kemijskim putem. Prema osnovnoj geološkoj karti BiH za list Bihać. na krškim pločama i zaravnima nastala su tla različite dubine: smeđa tla – kalcikambisol. škrapama i uvalama u koje su deponirana erozijskim nanosom. Lapori su karbonatni. Na presjeku geološkog profila smjenjuju se vapnenačko-dolomitni i drugi sedimenti razne starosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ili trošinom (regolitom) s viših položaja. a u donjim dijelovima i konglomerati vezani karbonatnim detritusom. na području sliva pokrivaju sve krške površine sliva. a jako trošni.0 %. Taloženi su u svim formacijama mezozoika – trijasu. Prema procjeni.5-15 cm. a dublja se javljaju samo u vrtačama. a teren je prepun vrtača pa je ovaj krš u literaturi opisan kao “boginjavi krš”. a teče vrlo sporo. erodirana tla iz klase nerazvijenih tala (litosoli i rankeri) do plitkih humusno-akumulativnih tala kao što su vrlo plitke crnice. Na nagnutim terenima razvila su se vrlo plitka. Od grubljih klastičnih sedimenata mjestimično se javljaju i vapnenačke breče sastavljene od krednih i foraminiferskih vapnenaca promjera 0. To su uglavnom vapnenci i dolomiti donje i gornje krede jako velike čistoće. i općenito ovoga sliva. rendzina i koluvijalna tla vrtača. Od svih vapnenačko-dolomitnih formacija najrasprostranjeniji su sedimenti krede. 325 . najčešće kao klastične naslage eocena – lapori. Na ovim supstratima razvile su se uglavnom posmeđene rendzine. a i šire područje kanjona Une od Bihaća do Kulen Vakufa. žuto smeđe boje. koji sa sjeverozapadne i zapadne strane zatvaraju Bihaćko polje i sva izvorišta. To se posebno ističe na ravnim terenima. dok netopivog ostatka (rezidij) iz kojeg nastaje tlo sadrže svega 0. Neogeni sedimenti ispunjavaju cijelo Bihaćko polje na sjeveru. Tu su tla vrlo plitka. Na području krških zaravni Plješevice. Uglavnom ih čine laporoviti vapnenci. tako da na mjerilu karte 1:50.2 – 1. ali ih ima i na području Kulen Vakufa na jugu. Zbog toga su tla ili jako plitka ili ih uopće nema. odnosno ponekad kaotičnim smjesama svih tih materijala. Na vapnenačkim i dolomitnim starijim formacijama. a na dubljim nanosima smeđa tla na glinama. odvijaju se i procesi okršavanja – karstifikacije. pijeska i sitnog šljunka.000 tla nisu mogli biti pojedinačno izdvojena. Tercijarni sedimenti paleogena su manje zastupljeni i to mjestimično. i različita smeđa tla. lesivirana crvenica. U središnjem dijelu Bihaćkog polja nalaze se i sedimenti gline. s preko 90% zastupljenosti vapnenačko-dolomitni sedimenti su najrašireniji. juri i kredi. Oni izgrađuju masive i obronke Plješevice.

Kamenjar – litosol Podtip 1. koluvijalnih močvarnih sedimenata ima najviše u dolinama rijeka. Na dolomitu 2. Posmeđene 2. Razvijenost reljefa i oro-reljefski oblici utjecali su na diferenciranje različitih klimatskih zona u kojima postoje vrlo različiti uvjeti za živi svijet. Popis svih pedositematskih jedinica i njihova površina prikazani su u tablici 3. Površina je izlomljena brojnim vrtačama koje je čine “boginjavom”. Posmeđene 3. Vapnenačko-dolomitna crnica tla – kalcimelanosol 3. Automorfna tla Tip 1. Prema svim obilježjima vrlo su raznovrsni. zatim močvarni sedimenti i taložine sedre.062.06 1.Kvartarni sedimenti pokrivaju najniže reljefne položaje u kanjonima rijeka Une i Unca.3.000. Tablica 3 Popis pedosistematskih jedinica Klasa (A)-C Nerazvijena tla A.2.13 238. Najrasprostranjeniji su aluvijalni i koluvijalni nanosi. Rendzina 2. visinska razlika terena koji se diže od Bihaćkog polja prema krškoj ploči podnožja Plješevice. Na trošnim vapnencima Površina u ha 613.3. kao čimbenika geneze i osobina tala. Na ovom prostoru postoje svi reljefski oblici od mikro do mezo i ororeljefa.10 3.99 992.1. Na dolomitu 2.45 1. Na tvrdom vapnencu 2.623. u obliku pijeska. posmeđena 3.07 490.04 2.2.107.16 326 .34 A-C Humusno akumulativna 3.65 454.1.1. Manja je rasprostranjenost močvarnih hidromorfnih tala. čine reljef važnim pedogenetskim i ekološkim čimbenikom. a odlikuju se različitim mehaničkim sastavom koji može biti grub ili fin. kamena. Utjecaj reljefa. Aluvijalnih. Zaravnjene krške ploče nisu dakako “prave” ravnice u poljoprivrednom smislu. Veliki broj dislokacijskih linija.17 123.46 6. Tla na području NP Una Tla NP Una najvećim dijelom pripadaju razdjelu automorfnih tala. ilovače i sl. i njihovim širim dolinama. gline. Na dolomitu.2.764. šljunka. na području NP Una je vrlo značajan. a zastupljene su sve njegove klase.4. Na tvrdom vapnencu 3. Na vapnencu 1.

582.72 155.973. Ritska crnica (humoglej) Rijeka Una SVEUKUPNO 5.1.28 19.53 310. Karbonatno 14.4.1. Na nekarbonatnoj glini 5.3. Eutrično smeđe tlo – eutrični kambisol 7. Fluvijativno ili aluvijalno Nerazvijena 12.39 1.79 73.1.110.54 106.92 38.19 23.43 773.2. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalcikambisol 4.1. Smeđe tlo na tvrdom vapnencu i dolomitu i koluvijalno tlo vrtača A-C 11.68 Kako se vidi.43 152.75 220. posmeđena crvenica A-(B)-C na tvrdom vapnencu i koluvijalno tlo vrača Tipa profila B.1. Na dolomitu Asocijacije 8. Ilovasta tla A-C-G 13. a sve ostalo su 32 . smeđe tlo.06 171. Rendzina na dolomitu.77 671.712.305.19 ha.1.23 519.2.22 1.51 399.02 131..1. Litosol i rendzina na tvrdom vapnencu (A)-C 10. Karbonatno tlo Glejna tla 15.08 49.2.33 308.68 ha.37 67.2.84 1. Distrično smeđe tlo – distrični kambisol A-(B)-C Kambična tla 6. Na gipsu 7.1. Beskarbonatno tlo A-G 14.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 4. Lesivirana 7.81 1. Smeđe tlo i rendzina na tvrdom vapnencu i dolomitu tala iz klasa: 9.983. Hidromorfna tla (A) – I – II. Na trošnom vapnencu 4. Posmeđena 7. Na dolomitu 5..3. ukupna površina područja obuhvaćenog ovim radom je 23. Od te površine na vodenu površinu Une otpada 106. Na pijesku hidromorfna tla 12.46 105. Močvarno glejno (euglej) 14.40 7. Crvenica 7.3.03 616. Fluvijativno livadsko Semiglejna tla (Humifluvisol) 13. 12. Na konglomeratu 6.50 176. Na tvrdom vapnencu 4.305.02 729. Na pješčenjaku 5.71 224. Pjeskovita tla 12.3.312. Na tvrdom vapnencu 7.

a napose krumpira ima vrlo povoljne uvjete razvoja i ekspanzije 32 . Ratna pustošenja na cijelom su području. to stanje treba održati. s obzirom na klimazonalnost tala. godine i procjene današnjeg stanja. ali nismo sigurni da bi oni bili ohrabrujući za provedbu ambicioznijih razvojnih zamisli. napose poljoprivredu. broj ljudi u općini Bosanska Krupa je praktički prepolovljen. Tablica 4 Demografska slika stanovništva u nekim općinama USK Općina Bihać Bužim Bosanska Krupa Cazin Ukupno USK 1991* 70 732 16 917 58 320 63 409 371 705 2001** 60 325 17 873 29 299 60 387 305 905 2002** 60 511 18 071 29 423 60 772 307 124 2003** 60 707 18 251 29 580 61 094 304 181 * Službeni rezultati popisa 1991. slijedi zatim vapnenačko-dolomitna crnica – kalcimelanosol. obrazovnoj strukturi. U tablici 4 prikazujemo demografsku sliku područja Unskosanskog kantona na temelju podataka popisa iz 1991. s obje strane državne granice. bilo za očekivati. najzastupljenija je klasa smeđih tala. Preciznih podataka o aktualnom načinu korištenja tala koji bi se odnosili na područje predviđeno za NP Una nemamo. Proizvodnja sjemena praktički svih kultura. Slično je stanje i u općini Donji Lapac na hrvatskoj strani. središnje je pitanje nazočnost čovjeka.000 ha smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalcikambisol. godine za bivše države ** Neslužbeni podaci – rezultati na temelju procjene Podaci nedvojbeno pokazuju pad broja ljudi koji nastanjuju ove prostore u svim općinama. Način korištenja zemljišta Način korištenja tala važno je pitanje i za uspostavu. a povratak je još uvijek neizvjestan. Značajan broj ljudi napustio je ova područja. a pogotovo za održiv opstanak Nacionalnog parka Una i zaštitu okoliša u njemu. a u njoj s bezmalo 8. No. ostavila dubok trag. Nemamo nažalost podatke o starosnoj dobi. Za svaki program. koja također ima prostora za intenzifikaciju.tla. Dakako. od zamisli do provedbe. Kao što je. radnoj sposobnosti stanovništva. ali ono ostavlja još sasvim dovoljno “prostora” za novo naseljavanje na ove prostore i ekološki prihvatljive gospodarske aktivnosti. Sukladno očekivanoj klimazonalnosti. osim općine Bužim gdje je broj ljudi povećan.

0 Najprije. Tablica 5 Korištenje zemljišta nekih općina Unsko-Sanskog kantona Općine – površina u ha Bihać Bužim Bos.0 2.1 0.3 2.7 60.210 7. Ribnjaci 0 0 0 8. oslikavaju procese koji se na ovom prostoru odvijaju.832 5.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Podatke o strukturi korištenja poljoprivrednih površina prikazujemo u tablici 5.3 22.8 2.277 2.8 Voćnjaci 2.3 Neplodno zemljište 1.0 Struktura u % (Poljoprivredno zemljište = 100) Oranice i vrtovi 54. a područje općine Bihać u 32 . Oni također ukazuju na stanje. Poljoprivredno zemljište (5-8) 21.1 17.584 6.913 27.2 71.120 4. Slobodno se može reći da je to gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti.7 Vinogradi 0 0 0 Livade 32.585 5.4 36. Ukupno zemljište (9-11) 68.5 0 16.7 77.815 2.673 80.0 100.796 20. Pašnjaci 2. točnije previsoka zastupljenost neobrađenog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta.122 16.024 55. Obradivo zemljište (1-4) 18.3 6.885 2.6 60.0 100.0 Način korištenja Cazin 16.715 Struktura u % (Ukupno zemljište = 100) Poljoprivredno zemljište 30. Livade 6.751 26. Šumsko zemljište 47.2 15.2 Obradivo zemljište 89.153 0 0 22.674 21.794 10. Uzme li se u račun i šumsko zemljište.8 1.3 Ribnjaci 0 0 0 Trstici i bare 0 0 0 Poljoprivredno zemljište 100.0 72.4 0 0 100.0 100.379 11. Oranice i vrtovi 11.6 9.0 100.813 489 4. Vinogradi 0 0 0 4.542 12. Neplodno zemljište 665 360 1. Krupa 1.225 5.6 100.962 743 28.5 47.239 6. na cijelom je području visoka.109 7.894 13.5 90. Trstici i bare 0 0 0 9.8 49.9 Šumsko zemljište 68.7 Pašnjaci 10.8 Ukupno zemljište 100. Voćnjaci 434 63 474 3. drame koje su se odvile i probleme koji se na njima prelamaju.9 64.664 355 0 3. pitomog i dopadnog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru. pod manje-više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine površine NP Una.968 4.8 28.6 1.

Najprije. Sudeći prema tim podacima proizvodnja za tržište gotovo i ne postoji. ekološki prihvatljivog gospodarenja na poljoprivrednom zemljištu. a kondicija usjeva prema našim višekratnim opažanjima vrlo dobra. a danas uspješno prolazi stadij oporavka. koji se prvenstveno očekuju od pomno i dobro odabranih. Ukoliko bi bili ispunjeni i drugi uvjeti. Ohrabruje podatak o visokoj zastupljenosti krmnog bilja. Povoljna je okolnost što je najveći dio površine prekriven vegetacijskim pokrovom koji pruža pouzdanu zaštitu. sustavnu tržišnu promidžbu – može. Za ocjenu opasnosti od erozije predlažemo izvršiti istraživanja i znanstveno obraditi ovaj problem. Posebno je povoljno i to što su površine pod po vrijednosti vodećom krmnom kulturom – lucernom zavidno visoke. a mi vjerujemo i da hoće ovom kraju donijeti gospodarski i demografski oporavak i biti jamstvo gospodarski. jer industrijskih kultura nema. prijelaz na ekološku poljoprivredu – uz vještu. s obzirom na količinu i intenzitet oborina. 330 . Procjena ugroženosti tala Što se procjena stanja ugroženosti tala NP Una tiče. Neka nam je dopušteno reći još i mišljenje da se u tom pogledu ima što naučiti iz već bogatog iskustva u poslovanju i pristupu tom pitanju od strane Nacionalnog parka Plitvička jezera. struktura korištenja poljoprivrednog zemljišta govori da se ono koristi gotovo za goli opstanak pučanstva tih prostora. reljefne prilike i opće značajke krša. a površine pod povrćem su na simboličnoj razini. primjerice. Preko 70% poljoprivrednog zemljišta je izvan korištenja. što očito govori da se stočni fond postupno oporavlja. Naša je bojazan da na tako ogromnoj površini napuštenih oranica sigurno ima tala na kojima bi erozija mogla prouzročiti velika oštećenja.5% u općini Bihać. 66% žitarica na području općine Cazin ili 48. To oslikava podatak o. a to otvara značajne mogućnosti dobrog. Pozitivan predznak sa stajališta optimalnog prometa organske tvari u tlu. odmjerenih i usklađenih mjera vlasti od lokalne do državne razine. To je neizravni indikator povoljnog stanja u agroekosustavu. izložena visokom riziku od erozije vodom i vjetrom.tom pogledu upadljivo prednjači. Na drugoj strani. socijalno i ekološki održivog sigurnog i stalnog napretka. U taj koncept skladno se uklapa Nacionalni park Una. koji je također doživio ratna pustošenja. njezina visokog sadržaja i povoljnih pedohigijenskih prilika koje se imaju zahvaliti tom sadržaju ima visoka zastupljenost krmnih kultura. treba reći da raspolažemo s (pre)malo podataka za relevantnu ocjenu stanja. napose leguminoza.

Mi smo (Bašić et al 1994) istraživali sadržaj teških kovina na području općine Glina.10 II 15..82 IV 73. i to na oba lokaliteta. teratogenih i kancerogenih oboljenja.22 I Zn 551.33 1597. U tablici 7. Visoka je i onečišćenost kadmijem. U hranidbeni lanac na putu “od tla do tanjura”.73 IV 68.47 V 249. 1994) Lokalitet Bihać Klokot Cazin Čorkova uvala Glina Sadržaj teških kovina u mg/kg Pb 166.78 III 135. prikazana je sposobnost nakupljanja teških kovina iz tla u jestivim dijelovima važnijih poljoprivrednih kultura.30 I Cu 24.99 II 0. Podaci su prikazani u tablici 6.3 I Cd 0. 331 .48 I 12.05 Co 58. Tablica 6 Sadržaj teških kovina i razred onečišćenosti tala NP i okolnog područja (Martinović. Iznenađeni smo ovim podacima! Tlo je onečišćeno tim elementom i ono može postati izvor emisije tog onečišćivača u okoliš – vodu i biosferu – biljke. Oni su taj sadržaj uspoređivali sa sadržajem u tlima Čorkove uvale na području NP Plitvička jezera. Kobalt.00 I Kako se vidi.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Malo je podataka o sadržaju teških kovina u tlima NP Una. teške kovine su opasni onečišćivači.40 III 0. Kako je poznato. Veliku praktičnu vrijednost ima činjenica da srećom sve biljke ne primaju teške kovine jednako. ali ima velike sličnosti s njim.39 IV 66.51 I 29. krom i nikal utvrđeni su u granicama velike onečišćenosti do onečišćenosti.67 IV 5.67 IV 110. “polazna stanica” teških kovina je tlo. Za sada raspolažemo samo s podacima iz rada Martinovića i Vrankovića (1986).72 III 1.71 IV Cr 85.14 V 2.60 III 23. uzrok su mutagenih. a tlo je zagađeno cinkom. teške kovine u organizam unosimo praktički izravno. sadržaj olova u tlima koja gravitiraju izvoru Klokota u Bihaćkom polju prelazi sve očekivane vrijednosti. Konzumirajući svježu biljku uzgajanu na onečišćenom tlu. Kulturna biljka prima i ugrađuje u svoj organizam sve teške kovine u količini razmjernoj sadržaju u tlu.57 IV 63. koji je vrlo opasan onečišćivač. koja se doduše nalazi znatno sjevernije od ovoga područja. Sa stajališta rizika za zdravlje najveća je opasnost ako se teške kovine nakupljaju u jestivim organima ili dijelovima biljke.20 I Ni 63. Bašić et al. koji se odnose na sadržaj teških kovina u tlima na izvorištu Klokota u Bihaćkom polju i na području Cazina.00 I 5. Vranković 1986.00 I Mn 2083. primjerice povrće.

Tablica 7 Sposobnost nakupljanja teških kovina u jestivim dijelovima važnijih kultura VELIKA Salata Mrkva Špinat Endivija Kreša SREDNJA Krumpir Kupus Kelj Cikla Bijela repa Rotkvica MALA Kelj pupčar Cvjetača Celer Brokoli Kukuruz šećerac Kupine i jagode VRLO MALA Rajčica Paprika Grah Grašak Patlidžan Dinja Koštuničavo voće Jabučasto voće Podaci iz te tablice instruktivni su za izbor kulture za uzgoj na tlu s poznatim sadržajem teških kovina. vrijedi upozorenje za oprez u smislu da kulture velike i srednje sposobnosti nakupljanja teških kovina. a u drugima manja. nećemo na tržnici nabavljati bez poznavanja čistoće tala na kojima su uzgojene. To znači da izbor kultura treba podesiti stanju onečišćenosti i sposobnosti akumulacije teških kovina. kao što je mrkva i krumpir. odnosno pri kupovini nije potrebna posebna predostrožnost. ako biljke velike sposobnosti nakupljanja teških kovina. Naime. acidifikacija zbog primjene velikih količina mineralnih gnojiva. kao primjerice mrkvu ili salatu. ili onečišćenje ostacima pesticida – nemamo podataka za ocjenu stanja. O potencijalnim oštećenjima tla nepravilnim gospodarenjem u poljoprivredi – kao što je zbijanje tla zbog korištenja teških strojeva i prohoda po mokrom tlu. kulture male i vrlo male sposobnosti nakupljanja teških kovina u biljci možemo uzgajati i na tlima s povećanim sadržajem teških kovina. Promatramo li pak sadržaj teških kovina sa stajališta konzumenta. Dodajmo još da teške kovine ugrađene u biljni organizam nemaju u njemu podjednaku distribuciju. Jednako tako. S druge strane. kao što je rajčica i paprika. Njih. pad sadržaja humusa zbog učestale obrade a nedovoljne brige o “prometu” organske tvari. međutim. U nekim biljnim organima koncentracija im je veća. je vrlo malen. Vjerujemo da rezultati istraživanja sadržaja teških kovina u tlima NP Una koja neizbježno predstoje neće iznuditi i potrebu posebnog izbora takvih vrsta. rizik od konzumacije bilja koje ima vrlo malu sposobnost akumulacije teških kovina u svojim organima. 332 . uzgajamo na tlima povećane onečišćenosti teškim kovinama – primjerice u blizini prometnica i bilo kojega izvora emisije – rizik od konzumacije toga povrća u svježem stanju za potrošača je velik. svakako treba sustavno prikupljati i probleme držati pod nadzorom.

Prema podacima kojima raspolažemo (Bašić. ostaje još sasvim “dovoljno” prostora za značajno intenziviranje proizvodnje bez opasnosti po okoliš. načina njihova korištenja. Podaci s kojima raspolažemo kazuju da se stočni fond poslije devastacije u ratnim događajima postupno oporavlja. zatim stanja i osobina tala. a stočarstvo prerasta u važan oslonac gospodarskog razvitka. a proizvodnja stajskog gnoja od preko 4 t/ha svake godine govori o vrlo povoljnom prometu organske tvari u poljoprivrednim tlima ovoga područja. Prema svemu sudeći. odvija na ekološki prihvatljiv način koji ne ugrožava prirodna dobra i ni na koji način ne dovodi u pitanje opstanak NP Una. Stoga te procese valja preduhitriti sveobuhvatnim mjerama predostrožnosti. Naprotiv.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja No. dakle i NP Una. u njega se izvrsno uklapaju. To pogotovo vrijedi za zaštitna sredstva. Trendove na području USK držimo vrlo pozitivnim sa stajališta održive poljoprivrede i ekološki prihvatljivog korištenja proizvodnih potencijala ovoga područja. Izloženi podaci nedvojbeno potvrđuju ocjenu da se uzgoj bilja na području Unskosanskog kantona. uloge u formiranju i održavanju prekrasnih krajobraza uz rijeku Unu. Mogućnosti budućeg korištenja tala Na temelju raščlambe prirodnih uvjeta koji određuju smjer i intenzitet procesa pedogeneze. 333 . koja područje NP čini atraktivnom destinacijom za svakog posjetitelja. do svoje filtracijske i puferizacijske uloge. ali nema podataka koji bi potvrdili da je do toga već došlo. nema indicija da bi takvih oštećenja moglo biti u značajnijoj mjeri. Izloženi podaci daju solidnu osnovu za zaključak da su tla na području obuhvaćenom ovom studijom izložena stanovitim rizicima od oštećenja. tla obavljaju sve svoje prirodne uloge: od proizvodnje organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu. očito je da su tla predviđena za podizanje NP Una jako raznovrsna u pogledu svih osobina. To je vrlo povoljna okolnost koja proistječe iz razmjerno visoke pokrivenosti obradivih površina brojem uvjetnih grla stoke. napose u poljoprivredi. daleko je ispod ekološki sasvim prihvatljive potrošnje. sudeći posredno na temelju izloženih podataka. To ih čini vrlo povoljnim za održavanje prirodne vegetacije i veliku biološku raznovrsnost. Drugim riječima. Čustović 2005) očito je da je potrošnja mineralnih gnojiva na ovom području u količini manjoj od 60 kg/ha simbolička.

prepustiti šumi. akumulatora i transformatora onečišćenja. U uzgoju bilja valja se opredijeliti najprije za krmne kulture. Vrlo je važno u proizvodnju uključiti industrijske kulture i povrće kao tržišno zanimljive proizvode. kao potencijalna žarišta erozije. U poljoprivredi se valja usmjeriti na sve vrste ekološke poljoprivrede pridržavati usmjerenja na stočarstvo. zrak i biološke resurse – biljke i faunu. Ima prostora za sjemensku proizvodnju. U budućem korištenju tala treba najprije nedvojbeno jasno razlučiti poljoprivredni od šumskog prostora. napose za proizvodnju krumpira. U gospodarenju tlom u uzgoju bilja na kiselim tlima u stalnu praksu valja uvesti kalcifikaciju. a marginalne površine. ovaca i koza. koje osiguravaju proizvodnju stajskog gnoja. a proizvodnju hrane s druge strane. ekološki neprihvatljivi zahvati i postupci u aktualnom korištenju. Na prvom mjestu ipak je najvažnija uloga tla – proizvodnja organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu. a dio s livada. Osim toga. ono treba ponajprije biti usmjereno održavanju i unapređivanju svih uloga tla opisanih u uvodu studije. U tom uzgoju valja se maksimalno se opredijeliti za uzgoj na otvorenom prostoru i u tom smislu posebnu pozornost posvetiti podizanju. preko ekološko-regulacijske uloge. njezi i održavanju pašnjaka. a za dio godine sa stajskim držanjem osigurati visokokvalitetnu krmu: dio s oranica. a same imaju visoku plodorednu vrijednost. napose uloge filtera – prečistača za vodu. da osigurava poljoprivrednu proizvodnju na primjerenoj razini. Glavni cilj i zadaća cjelovite zaštite tla je stalno održavanje njegovih najvažnijih uloga. Nisu registrirani agresivni. Taj smjer valja osmišljenim mjerama podržati. na način da se održe prirodni ekosustavi. i to uzgoj krupne i sitne stoke – dakle goveda. Mjere zaštite tla i program praćenja monitoringa Svaka od uloga tla opisanih u uvodu na području NP Una ima podjednako značajnu ulogu: od uloge u opskrbi biljke koja osigurava atraktivnu vegetaciju i krajobraz s jedne. da agroekosustav bude stabilan. poljoprivreda se sračunatim mjerama državne 334 . Što se budućeg korištenja tiče. dakle bujne. vrstama bogate prirodne šume. do uloge u čuvanju biološke raznolikosti u terestričkim i semiterestričkim ekosustavima područja NP Una.Gospodarenje tlima ovoga područja u poljoprivredi i šumarstvu već se temelji na sustavu uzgoja bilja i stoke koji je prilagođen prirodnim prilikama. a da niti na jedan način ne ugrožava prirodna dobra – vodu.

  Prvi je korak po redoslijedu izvedbe inventarizacija stanja tala. a u njima utvrđivao sadržaj tih tvari i bilanca njihova unošenja i gubitka iz tla. Neki zahvati bi se favorizirali. “dobre prakse”.. teške kovine. Slijedi zatim. Danas razvijene zemlje neće u budućnosti vršiti diskriminaciju pri uvozu poljoprivrednih proizvoda na “klasičan” način. Posjetitelj NP mora zapamtiti sir. sok od kupine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja potpore mora osposobiti za proizvodnju za tržište. utemeljenje mreže postaja za trajno motrenje tala na tipičnim lokalitetima s obzirom na tip tla i način korištenja. što bi omogućilo izradu bilance ekološki relevantnih tvari (biljna hranjiva. Svaka postaja bi sadržavala opremu za prikupljanje depozicija (suhih i mokrih) iz atmosfere – lizimetar za utvrđivanje ispiranja iz tla. opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una! Kako prići toj kompleksnoj zadaći? Pristup prihvatljiv za sve potencijalne investitore iz EU definira tri međusobno povezana područja djelovanja:  inventarizacija stanja tala – pedosfere – vrste i intenziteta oštećenja tala na području NP Una. janjetinu. mlijeko. naravno na temelju rezultata inventarizacije stanja tala. rajčicu. a ništa se ne bi prepuštalo riziku. koje su naravi. cjelovita zaštita tla je conditio sine qua non utemeljenja. prema dinamici koja je za svaki pokazatelj uobičajena. informacijski sustav tala. Na temelju usporedbe godišnje bilance s proteklom godinom ili dužim razdobljem dobio bi se uvid u stanje tla. PAH) u tlu. svake druge ili svake treće godine uvijek u isto vrijeme. kao nešto zbog čega se valja vraćati u ovaj kraj! A k svemu tomu još i poljoprivredne površine trebaju formirati estetski prihvatljiv krajobraz. maslo. gdje su locirana. Dakle. Sve teže će biti prodati poljoprivredne proizvode u EU bez dokaza 335 . i u kojoj mjeri. po istoj proceduri (vidi Bašić.. koja su najopasnija. U tu svrhu potrebno je najprije izraditi kartu rizika od erozije.. i to proizvoda atraktivnih najizbirljivijim potrošačima. svake.. postoje li oštećenja. Redovito bi se uvijek na istom mjestu u toj postaji. 1994) uzimali uzorci tla za analizu. nego će to biti na temelju dokazane brige za tlo. koja daje odgovor na pitanje u kakvom su stanju tla.. privlačan za svakog namjernika. a na temelju toga mijenjali bi se sustavi gospodarenja. zatim utvrditi sadržaj teških kovina i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) na tipičnim lokalitetima. koje resurse ugrožavaju. trajno motrenje – monitoring stanja. drugi bi se napuštali. jer su na crti tzv.

Nadzire korištenje perzistentnih sredstava za zaštitu bilja.. određuje ograničenja njihova korištenja u poljoprivrednim tlima za područja NP i predlaže zabranu neprihvatljivih sredstava. U svojoj djelatnosti Informacijski sustav usko surađuje s poljoprivrednim i šumarskim stručnjacima i opskrbljuje ih podacima o tlima i napucima o gospodarski i ekološki prihvatljivim i najpovoljnijim zahvatima i postupcima u gospodarenju tlom i zaštiti tla. odlagalište otpada i dr). ovisno o ulozi tla na odgovarajućoj lokaciji (biljna proizvodnja. Ovlašten je za zaštitu tla od trajne prenamjene iz poljoprivrednog ili šumskog tla u urbane površine. 5. destimulira luksuznu “potrošnju” i prenamjenu tala. vodne akumulacije i druge objekte. 336 . To vrijeme je na vratima! Informacijski sustav tala – prikuplja sve podatke o tlima i unosi ih u sustav.o tome na kojim i kakvim tlima su uzgajani. prometnice. 4. koja ostavljaju štetne ostatke u poljoprivrednom tlu ili ugrožavaju vodne resurse. napose na osjetljivim područjima. ima li na internetu podataka o onečišćenosti tih tala. Taj sustav ima vrlo složene i važne zadaće: 1. koji mora biti otvoren svim korisnicima. sanirajuću vrijednost – vrijednost čije prekoračenje nije dozvoljeno. orijentacijski sadržaj – prihvatljivu vrijednost sadržaja štetnih tvari. Prati svjetska kretanja i sugerira promjene i dopune popisa štetnih tvari sukladno međunarodnoj praksi. odnosno predlaže ograničenja sračunata na prevenciju zaštite tla.. 3. Određuje ekološki osjetljiva područja i strogo definira dopuštena opterećenja NP turistima. odnosno poslije koje nastaje opasnost za zdravlje čovjeka i za prirodu i potreba za sanacijom.   2. vodozaštitno područje. da li se o tim tlima vodi briga. Predlaže nadležnim tijelima ograničenja u korištenju soli za prometnice na području NP u zimskom razdoblju. prirodni – izvorni sadržaj – sadržaj u geološko-litološkoj podlozi koji tlo “nasljeđuje” iz matične stijene. Prati probleme prijevoza i štetnih tvari motornim vozilima kroz NP Una i sugerira mjere sigurnosti. definira i predlaže promjene normativnih vrijednosti njihova sadržaja u tlu:   maksimalni dopušteni sadržaj – granična vrijednost. 6.

pitomog i dopadnog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru. a međusobno povezana područja i smjera djelovanja:    inventarizacija stanja tala. Uzimajući u obzir sve uloge tla. pod manje-više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine površine Nacionalnog parka Una. na znanstvenim spoznajama utemeljeno. na prvom mjestu poljoprivrede i šumarstva. 33 . Raspolažemo samo s podacima dobivenim sredinom osamdesetih prošlog stoljeća. održivo gospodarenje tim izuzetnim resursom prema konceptu “Višenamjenskog obilježja poljoprivrede i tla – VOPT” (Multifunctional Character of Agriculture and Land – MFCAL). socijalno i okolišno održiv opstanak i razvoj Nacionalnog parka Una. Najdjelotvornija je zaštita tla dobro osmišljeno. Rezultati ovih istraživanja dostatna su osnova za zaključak da su tla na području obuhvaćenom ovom studijom izložena stanovitim rizicima od oštećenja. u izradi strategije razvitka gospodarskih grana koje se temelje na korištenju tla. ruralnom razvitku i turizmu kao obećavajućim djelatnostima koje idu “rame uz rame” i imaju sve uvjete za dugoročno skladan razvoj na ovom prostoru. Prijeka je potreba provjeriti nalaze iz toga rada i istraživanja proširiti na šire područje Nacionalnog parka. prednost treba dati svim oblicima održive i ekološke poljoprivrede. jasno je da je održivo gospodarenje tlom i cjelovita zaštita tla conditio sine qua non opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una. Osim što pruža cjelovitu zaštitu tla njegova dosljedna provedba jamči dugoročno gospodarski.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključci Uzme li se u račun i šumsko zemljište. Može se reći da je to gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. vremenski odvojena. ali nema podataka koji bi potvrdili da je do toga već došlo. To podrazumijeva tri osmišljena. trajno motrenje (monitoring) i informacijski sustav tala. Malo je podataka o stanju onečišćenja tala na području Nacionalnog parka Una. Imajući rečeno u vidu. koji se odnose na sadržaj teških kovina u tlima na izvorištu Klokota u Bihaćkom polju i na području Cazina. Stoga stanje tala valja provjeriti. procese oštećenja utvrditi i staviti pod nadzor te o njima utvrditi znanstveno utemeljen informacijski sustav.

Literatura
Alibabić, V., Bašić, F., Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede i industrije na području utjecaja Nacionalnog parka Una, studija izvodljivosti Nacionalnog parka Una, Institut Ekonomskog fakulteta, Univerzitet u Bihaću, str. 137. Bihać, 2005. Bašić, F., Šimunić, I., Pedološka karta i tumač za list Knin-2, Stručni spisi Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, str. 38, Zagreb, 1986. Bašić, F., Butorac, A., Agroekološka ekspertiza dijela proizvodnih površina KIM Karlovac, Farma muznih krava Sadilovac, knjiga I, Stručni spisi Zavoda za OPB AFZ, Zagreb, 1986. Bašić, F., Butorac, A., Vidaček, Ž., Racz, Z., Ostojić, Z., Bertić, B., Program zaštite tala Hrvatske –Inventarizacija stanja – Trajno motrenje – Informacijski sustav, studija Zavoda za OPB Agronomskog fakulteta, 122, Zagreb, 1993. Bašić, F., Trajno motrenje tla u okviru RZ Alpe, Alpe-Jadran i Podunavlje, Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama”, 153-179, Bizovačke toplice, 1994. Bašić, F., Tomić, F., Classification of soil damages in Croatia, Second international conference – soil monitoring in Czech Republic, Brno, 1995. Bašić, F., Butorac, A., Održivo gospodarenje tlom – preduvjet zaštite vodnih resursa, Knjiga sažetaka Međunarodne konferencije “Šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost flore i faune u Europi i Hrvatskoj” u organizaciji Hrvatske Paneuropske unije, Pokreta prijatelja prirode “Lijepa Naša” i dr., Zagreb, 1995. Bašić, F., Kisić, I., Ekološka ili alternativna poljoprivreda na području Karlovačke županije, Karlovac, 1996. Bašić, F., Ćustović, H., Korištenje, gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una, studija, str. 41, Bihać, 2005. Butorac, A., Bašić, F., Kisić, I., Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode, Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama”, 53-77, Bizovačke toplice, 1994. Čičić, S., Geološki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine, Earth Science Institute, Sarajevo, 2002. Herceg, N., Zaštita životne sredine i zdravlja ljudi povodom dana planete zemlje, Motrišta, broj 24, Mostar, svibanj 2002. Herceg, N., Kolak, I., Gagro,M., Kolega, A., Knezović, Z., Utjecaj kultivara i rokova sadnje na urod i kakvoću krumpira, Sjemenarstvo, Vol. 20, broj 5-6, Zagreb 2003. Herceg, N., Zaštita životne sredine - stanje, organizacije i legislativa Gaudeamus broj:6-7, Mostar, 2003. Herceg, N., Globalni eko sporazumi i njihova provedba, Motrišta, broj 33, Mostar, ožujak 2005. Herceg, N., Ratarsko gospodarstvo – Industrijsko bilje, Sveučilište u Mostaru, Mostar 2007. Herceg, N., Šumatić, N., Petrović,D., Kovačević, Z., Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) Alergent novog doba u Bosni i Hercegovini, Sažetak radova - 2. hrvatski botanički kongres, Zagreb 2007. Katzer, F., Geološka karta BiH, 1.200000, Sarajevo, 1906. Kurtović J., Burlica, Č., Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta općine Bihać, mjerilo 1:25000, SOUR UPI RO Institut za istraživanje i razvoj, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 1984.

33

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Martinović, J., Jakšić Vojna, Burlica, Č., Pedološka obrada prostora Unsko-Sanske regije, Sarajevo, 1985. Martinović, J., Vranković, A., Zagađenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota, Zbornik “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita Une, Sane i Korane”, st.100114., Cazin, 1986. Martinović, J., Tloznanstvo u zaštiti okoliša, priručnik za inženjere, Državna uprava za zaštitu okoliša, 288, Zagreb, 1997. Mayer, B., Bašić, F., Pedološka karta lista Karlovac-1, Projektni savjet OPK Hrvatske, str. 89, Zagreb, 1973. Mayer, B., Bašić, F., Rastovski, P., Pedološka karta sekcije Karlovac-1, izdanje Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, tisak VGI, Beograd, 1979. Mayer, B., Bašić, F., Bogunović, M., Pedološka karta sekcije Karlovac-3, Posebno izdanje Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, Beograd, 1981. Mesić, M., Flajsig-Ćosić Gorana, Bašić, F., Kisić, I., Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. Zbornik radova: 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21. st. str. 599-612, Zagreb, 2003. Müller, Ch., Holenstein, J., Herzog, U., Bašić, F., Aichberger, K., Gruber, A., Juritsch, G., Goller, H, Bendova, H., Hudnik, V., Hodnik, A., Huber, W., Nemeth, T., Scherer, J., Bodendauerbeobachtungsflächen, Empfehlung einer abgestimmten Vorgehensweise der Unterarbeitsgruppe “Boden-Dauerbeobachtungsflächen” der gemeinsamen Arbeitsgruppe “Bodenschutz”, ArGe Alp, Alpen-Adria und Donauländer, Staatsministerium für Landesentwicklung und Umweltfragen, 27, München, 1994. Resulović, H., Ćustović, H., Pedologija, opći dio, (knjiga I), Univerzitetski udžbenik, Sarajevo, 2002. Vrbek, B., Vrbek, M., Vukelić, J., Zakiseljavanje tla i nakupljanje Pb, Cu, i Zn u jelovim zajednicama Nacionalnog Parka “Risnjak”. Šumarski list, 3-5: 163-172, Zagreb, 1991. xxx A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural Development, European Commission, Agriculture Directorate-General, 5, 2001. xxx Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe, European Environment Agency and UNEP, 2000. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 4, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1972. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 3, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1976. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 1, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1976. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Knin 2, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1990. xxx Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, N.N. br. 15, Zagreb, 1992. xxx Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine za 2003. godinu, Sarajevo, 2004. xxx Zakonska regulativa u ekološkoj poljoprivredi Republike Hrvatske, posebno izdanje Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, str. 200, Zagreb, 2002.

33

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

GAZDOVANJE ŠUMAMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
Dragan Romčević Sažetak

Šume u našim zaštićenim područjima zauzimaju najveći dio površine. Gazdovanje šumama u zaštićenim područjima treba provoditi po principu održivosti. Princip održivog gazdovanja uveden je u šumarstvo prije više od 200 godina, a odnosio se na obezbjeđenje stalnosti proizvodnje, prinosa i prihoda u drvetu. Gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta. Gazdovanje šumama u zaštićenim područjima mora biti u skladu sa namjenom prostora i funkcionalnom podjelom područja. Ograničavajući faktor održivom korištenju šuma i šumskog zemljišta u zaštićenom području je namjena prostora i sadašnje nepovoljno zatečeno stanje u nekim sastojinama. Ključne riječi: gazdovanje šumama, održivo gazdovanje, funkcionalna podjela prostora i ograničavajući faktor.

Uvod

Sama činjenica da se u šumama nalazi preko 50% svjetskog biodiverziteta najbolje oslikava njihovu raznovrsnosti i bogatstvo vrstama, a ujedno govori o značaju šuma za čovječanstvo. Ako ovome dodamo i njihov doprinos u eroziji zemljišta, kontroli poplava, zadržavanju i prečišćavanju voda, formiranju tla, heterogenosti predjela, ublažavanju klime, proizvodnji kiseonika, prečišćavanju vazduha i apsorbciji CO2 onda je jasno zašto se na međunarodnim skupovima na najvišem nivou donose konvencije i deklaracije o njihovom očuvanju i održivom gazdovanju.

341

Konferencija UN o životnoj sredini i razvoju održana je u Rio de Žaneiru 1992. godine, na kojoj su usvojeni najznačajniji dokumenti iz oblasti zaštite životne sredine, a to su:  Rio deklaracija o životnoj sredini i razvoju;  Agenda 21 (globalni program akcije za održivi razvoj);  Konvencija o biodiverzitetu;  Šumski principi- neobavezujući dokument o globalnom konsenzusu u upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih vrsta šuma. Pet godina kasnije, u Njujorku (1997. god.), usvojen je program za dalje sprovođenje Agende 21, a 2002. godine u Johanesburgu je održan svjetski samit o održivom razvoju, koji je imao za cilj da ocijeni status implementacije Agende 21 i drugih dokumenata koji su usvojeni na Samitu u Riju i da sagleda nove izazove i šanse, a sa koga je proizašao plan za realizaciju koji definiše preko 30 ciljeva. Prema međunarodno usvojenoj definiciji: “Održivo gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, a produktivnost, obnavljanje, vitalnost i potencijal šuma da budu na nivou kojim bi se zadovoljile odgovarajuće ekološke, ekonomske i socijalne potrebe današnje i budućih generacija kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou, a da se pri tom ne ugroze i oštete drugi ekosistemi.” Održivo gazdovanje šumama u širem kontekstu podrazumijeva:  Očuvanje i odmjereno poboljšanje šumskih resursa i njihov doprinos i značaj za globalno kruženje ugljenika (CO2);  Očuvanje zdravstvenog stanja i vitalnosti šumskih ekosistema;  Očuvanje i uvećanje produkcione funkcije šuma;  Očuvanje zaštita i moguće poboljšanje biološke raznovrsnosti u šumskim ekosistemima.

Namjena prostora i njegova funkcionalna podjela u zaštićenim područjima

Na samom početku treba navesti osnovnu razliku u shvatanju i tumačenju zaštićenog područja u Sjevernoj Americi i Evropi, a obrazložit ću ga na primjeru nacionalnih parkova.

342

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

U Americi su nacionalni parkovi proglašeni u područjima koja su bila van domašaja čovjeka, dakle u potpuno prirodnim uslovima i uglavnom na izuzetno velikim površinama. Nacionalni parkovi u Evropi osnovani su na područjima koja su manje ili više degradirana od strane čovjeka i znatno manjih su površina. U američkim parkovima u primjeni je tip zaštite kojeg možemo nazvati konzervacijski. Ovakav sistem zaštite podrazumijeva prisustvo čovjeka samo kao posmatrača ili istraživača, dok je u Evropi slobodniji pristup zaštite nacionalnih parkova u zavisnosti od funkcionalne podjele prostora na zone, koje se izdvajaju prema namjeni i stepenu zaštite prostora. Koriste se uglavnim tri režima zaštite i to:  I stepen  II stepen  III stepen U I stepenu zaštite utvrđuje se zabrana korištenja prirodnih bogastava i isključuju svi drugi oblici korištenja prostora i aktivnosti osim naučnih istraživanja i kontrolisane edukacije. U II stepenu zaštite utvrđuje se ograničeno i strogo kontrolisano korištenje prirodnih bogatstava dok se aktvnosti u prostoru mogu vršiti u mjeri koja omogućava unapređenje stanja i prezentaciju prirodnih dobara bez posljedica po njihove primarne vrijednosti. U III stepenu zaštite utvrđuje se selektivno i ograničeno korištenje prirodnih bogatstava i kontrolisane intervencije i aktvnosti u prostoru ukoliko su usklađene sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra ili su vezane za naslijeđene tradicionalne oblike obnavljanja privrednih djelatnosti i stanovanja uključujući i turističku izgradnju. Ovi režimi zaštite primjenjivi su i na druge kategorije zaštićenih područja (V i VI). Svjetska komisija za zaštićena područja (IUCN/WCPA) i EUROPARK Federacija (EUROPARK Federation) u saradnji sa Svjetskim centrom za praćenje stanja životne sredine (WCMC) objavili su upustva za primjenu IUCN kategorija upravljanja u zaštićenim prirodnim dobrima. Kategorije zaštićenih područja:  Ia Strogi rezervat prirode  Ib Područje divljine  II Nacionalni park  III Spomenik prirode 343

 IV Područje upravljanja staništem/vrstama u prirodi  V Zaštićeni predio  VI Zaštićena područja za upravljanje resursima Tabela 1 Matriks ciljeva upravljanja i IUCN kategorija upravljanja zaštićenim područjima
Ciljevi upravljanja Naučna istraživanja Zaštita divljeg svijeta Očuvanje specijske i genetičke raznovrsnosti Obezbjeđivanje usluga u životnoj sredini Zaštita specifičnih prirodnih i kulturnih oblika Turizam i rekreacija Obrazovanje Usaglašeno korištenje resursa iz prirodnih ekosistema Očuvanje kultrunih i tradicinalnih karakteristika
1 primarni cilj 2 sekundarni cilj 3 moguće primjenjiv cilj - neprimjenjiv

Ia 1 2 1 2 -

Ib 3 1 2 1 2 3 -

II 2 2 1 1 2 1 2 3 -

III 2 3 1 1 1 2 -

IV 2 3 1 1 3 3 2 2 -

V 2 2 2 1 1 2 2 1

VI 3 2 1 1 3 3 3 1 2

Ciljevi i mjere gazdovanja šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima

Na području nacionalnog parka sprovode se mjere zaštite i razvoja koje obuhvataju: 1. 2. 3. 4. 5. sprječavanje aktvnosti koje mogu narušiti osnovna obilježja i druga svojstva nacionalnog parka, zaštitu, očuvanje i unaprjeđivanje osnovnih prirodnih obilježja i druga svojstva nacionalnog parka, naučnoistraživačku aktivnost, kulturno – obrazovnu aktivnost, prezentaciju i popularizaciju vrijednosti nacionalnog parka,

344

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

6.

utvrđivanje područja i izgradnju objekata u svrhe očuvanja, obnavljanja i unaprjeđivanja prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti nacionalnog parka i njihove prezentacije, kao i sanacije i revitalizacije ugroženih dijelova nacionalnog parka, uspostavljanje i razvoj turističkih, rekreativnih i drugih razvojnih funkcija u korištenju prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti nacionalnog parka u granicama i na način kojim će se obezbijediti zaštita, očuvanje i unaprjeđivanje tih vrijednosti.

7.

Kao što vidimo, u nacionalnim parkovima je predviđeno, dozvoljeno i poželjno višenamjensko korištenje prostora u zavisnosti od stepena zaštite, koji je u skladu sa planiranom namjenom tog dijela prostora. Samim ovim i ciljevi gazdovanja šumama u pojedinim režimima zaštite se razlikuju, a korištenje šume mora biti polifunkcionalno. Različitost ciljeva uzrokuje i propisivanje različitih mjera gazdovanja za ostvarenje tih ciljeva. Ako ovdje dodamo i činjenicu da se šumske sastojine nezavisno od režima zaštite razlikuju i po: geološkoj podlozi i tipu zemljišta, tipu šume, porijeklu, starosti, vrsti drveća, mješovitosti, strukturnom obliku, stepenu sklopa i obrasta, dužini trajanja proizvodnog procesa, prema očuvanosti i zdravstvenom stanju, tek onda možemo sagledati kompleksnost problema gazdovanja šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima. Može se reći da je donošenje planova gazdovanja ovim šumama izuzetno složen i odgovoran posao. Ovi planovi, da bi bili savremeni, moraju biti sveobuhvatni, da bi bili prihvaćeni moraju biti praktično primjenjivi (realni), da bi bili praktično primjenjivi moraju biti u skladu sa zakonom, da bi obezbijedili racionalno korištenje moraju što potpunije da obezbijede princip višefunkcionalnosti šumskih ekosistema. Dosljedno provođenje ovakvih planova, kao i poštivanje principa transparentnosti i javnosti rada uz stalno medijsko nastupanje mogu dovesti do planom zacrtanih ciljeva.

Zaključak

Šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima treba gazdovati na principu održivosti, što podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, da se šumama u skladu sa režimima zaštite obezbijedi njihova funkcionalnost, vitalnost i sposobnost da ispune odgovarajuće ekološke, socijalne i ekonomske potrebe i današnjih i budućih generacija na lokalnom i nacionalnom nivou, a da se pri tom ne ugroze i oštete neki drugi ekosistemi. 345

Prilikom gazdovanja šumama u Nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima primjenjivati uputstva IUCN kategorija za ciljeve upravljanja zaštićenim područjima propisane od strane Svjetske komisije za zaštićena područja (IUCN/WCPA), EUROPARK Federacije (EUROPARK Federation) i Svjetskog centra za praćenje stanja životne sredine (WCMC). Mora se stalno imati u vidu i činjenica da je svako zaštićeno područje ili njegov dio specifikum i da se razlikuje od ostalih dijelova ili područja. Prema tome, u zavisnosti od prirodnih faktora i stanja šume u kojem se ona nalazi biće potrebno planirati i primijeniti različite mjere gazdovanja za postizanje istog cilja. Svjetska komisija za zaštićena područja (IUCN/WCPA) i EUROPARK Federacija (EUROPARK Federation) u saradnji sa Svjetskim centrom za praćenje stanja životne sredine (WCMC).

Literatura
IUCN/WCPA: Upustvo za primenu kategorija upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima, interni prevod, 1999, Medarević, M.: Funkcije šuma i njihovo obezbjeđivanje pri planiranju gazdovanja šumama, Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1991, Vodič za dobro upravljanje u oblasti životne sredine, Regionalna kancelarija za Evropu i Zajednicu nezavisnih država UNDR-a, 2003, Jović D., Banković S., Medarević M., Grbić P. (1995): Planovi gazdovanja šumama- problemi izrada i sprovođenje. Simpozijum: Potencijali šuma šumskih područja i njihov značaj za razvoj Srbije”. Monografija, Šumarski fakultet, Beograd. Medarević M. (2004): Održivo upraljanje šumama u odnosu na Panevropski kriterijum 3. Rad urađen u okviru Projekta Formiranje indikatora održivog razvoja Srbije, kordinator projekta Poljoprivredni fakultet – Beograd. Medarević M., Šljukić (2004): Održivo korišćenje šuma, Zbornik radova sa naučnog skupa “Održivi prostorni, urbani i ruralni razvoj Srbije”, - IAUS, Beograd. Medarević M. (2006): Planiranje gazdovanja šumama, Šumarski fakultet- Beograd Šumsko privredna osnova NP “Kozara” IRPC “Srpske šume” Banja Luka 2002.

346

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

FOREST MANAGEMENT IN THE PROTECTED AREAS
Abstract
Most of the surface area of our protected areas is covered by forests. Forest management in protected areas should be carried out on the basis of sustainability principles. Principles of the sustainable management related to production permanence, productivity and yield in wood mass, were introduced into forestry 200 years ago. Forest management means the management and utilization of forests and forest soils Forest management in protected areas must be in accordance with the function of the area and functional division of the territory. Limiting factor for the sustainable utilization of forests and forest soils in protected areas is function of the area and adverse existing situation in some forest stands. Key words: forest management, sustainable management, functional division of the area, limiting factor.

34

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA NA PRIMJERU PARKA PRIRODE BLIDINJE
Jure Beljo Ana Sabljo Mato Anđelić2 Sažetak

U zaštićenim područjima moguće je organizirati različite gospodarske djelatnosti u sklopu ruralnog razvoja, ali se pritom uvijek mora voditi računa o održavanju prirodne ravnoteže ekosustava u takvima područjima. Jedna od takvih djelatnosti koja se može uspješno organizirati na području Parka prirode Blidinje je ekološka (organska) proizvodnja hrane. Ekološka proizvodnja je sustav proizvodnje koji ne djeluje štetno na biljni i životinjski svijet, ne onečišćuje okoliš, koristi prirodne materijale, čuva biološku raznolikost i upravlja ekološkim odnosima na optimalan način. Na oko 2100 ha obradivih površina postoje povoljni uvjeti za proizvodnju nekih ratarskih i povrtlarskih kultura poput krumpira, kupusa, mrkve, cikle, raži i još nekih kao i proizvodnja sjemena ovih kultura. Stočarstvo na ovom području ima dugu tradiciju i s obzirom na velike površine pod pašnjacima bez bilo kakvih onečišćenja i daleko od industrijskih zagađivača ovo područje je idealno za proizvodnju ekoloških animalnih proizvoda. Na području parka prirode Blidinje uspijeva velik broj ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. Budući da rastu u čistom okružju, moguće je organizirati berbu i prikupljanje ovog bilja na komercijalnoj razini. Desetak poljoprivrednih proizvođača s ovog područja prijavilo se da na svojim imanjima organiziraju proizvodnju po ekološkim načelima i uskoro očekujemo da uđu u sustav certifi1 2 Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar JP Park prirode Blidinje

34

Zapadno-hercegovačka i Hercegovačko-neretvanska). Na taj način ekološka poljoprivreda kombinirana s turističkom djelatnošću doprinijela bi održivom razvoju područja. Jedno vrijeme gospodarska aktivnost bila je potpuno zamrla. U sredini područja je jezero Blidinje. Godišnje padne oko 1400 mm oborina. Park prirode Blidinje prostire se na površini od oko 360 km2 na području tri općine (Jablanica. uglavnom zbog oštre zime i loših komunikacija. Posušje i Tomislavgrad) i tri županije (Herceg-bosanska. pa bi se upravo hrana proizvedena po ekološkim standardima mogla plasirati na lokalnom području u okviru turističke potrošnje. Po obilježjima reljefa Park prirode Blidinje spada u visokogorska područja. a najviši vrha iznosi 2228 m. U ljetnim mjesecima moguće su relativno visoke temperature. Stalnih stanovnika. Blidinje se nalazi na visini od 1184 m. a proljeća kratka. Sesaruša-Blidinje i Dugo polje. Klima je uglavnom kontinentalna. Potencijalna tla za poljoprivrednu proizvodnju su uglavnom crnice i smeđa tla na vapnencu te eluvijalno-diluvijalna tla. iznad 30°C. 350 . s planinama Čvrsnicom i Vranom i krškim zaravnima: Svinjača. Prevladavaju plića tla s dubinom profila od 20 – 40 cm. a u vegetacijskom razdoblju (svibanj – kolovoz) oko 300 l/m². dobro opskrbljena dušikom i kalijem i nešto slabije fosforom. Na tom području nekada je bilo preko 500 obitelji koje su se bavile stočarstvom i proizvodnjom animalnih proizvoda. Bezmrazni period traje 120 – 140 dana. bilo je malo. Nadmorska je visina iznad 1100 m. Osnovna obilježja područja Gospodarske aktivnosti Najvažnija gospodarska aktivnost na ovom području tradicionalno je bilo stočarstvo i to uglavnom nomadsko stočarstvo preko ljetnih mjeseci. a krška polja na visini od 1200 – 1250 m. Zime su duge s dosta snijega. općenito humusna.kacije. Područje Parka prirode Blidinje je također značajna potencijalna turistička destinacija. Takav rascjepkan teritorijalni ustroj velik je problem u normalnom funkcioniranju. dok je po vrhovima planina alpska klima. ali je zadnjih 10 – 15 godina počela postupno oživljavati. Proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura bila je znatno manja. To je tipično krško područje s razvedenim i raznolikim krajolikom. posebno administrativnom upravljanju. uglavnom sira i masla.

Ekološka (organska) poljoprivreda je sustav gospodarenja koji ne djeluje štetno na biljke i životinje. mlijeka. a glavna je aktivnost proizvodnja sira. ona mora voditi računa da je to zaštićeno područje i da se mora održavati prirodna ravnoteža ekosustava.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Najprije se počelo obnavljati stočarstvo. Okosnica gospodarskog razvoja Parka prirode Blidinje mogla bi biti poljoprivredna proizvodnja i turizam. sira. to mora biti održivi razvoj. Ima dovoljno odgovarajućih zemljišnih površina za animalnu i biljnu proizvodnju koje nisu onečišćene pesticidima i drugim agrokemikalijama. Međutim. koristi prirodne materijale i obnovljive izvore. U 2008. Proizvodnja se također mora temeljiti na domaćim pasminama ili pasminama selekcioniranim za ovo područje. Na širem području parka prirode Blidinje uzgaja se oko 8000 ovaca. Osnovni je cilj takve proizvodnje proizvesti kvalitetnu hranu na prirodan i održiv način. godini na području Parka prirode Blidinje bila su ukupno 43 stada ovaca. a već ima dobru infrastrukturu. a zadnjih godina. kajmaka. Potencijalna proizvodnja 351 . premda su mogućnosti mnogo veće. Ovo područje je udaljeno od industrijskih zagađivača. a pomalo počinje i proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura. izgradnjom zimskog sportskog centra. Može se također obavljati tov uvezene janjadi i ovaca za proizvodnju mesa. Ta proizvodnja temeljila bi se na uzgoju ovaca i goveda te proizvodnji mesa. čuva biološku raznolikost i upravlja ekološkim odnosima na optimalan način. te tov janjaca i ovaca za proizvodnju mesa. vune i stajskog gnoja koji bi služio za ratarsku proizvodnju kao zamjena za industrijska gnojiva. Procjenjuje se da se proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura može izvoditi na oko 2100 ha. a oko 8000 ha je pod livadama i pašnjacima. S obzirom na dugu tradiciju i povoljne uvjete. jedini je način da se poljoprivredna proizvodnja provodi po ekološkim načelima. Da bi ti proizvodi zadovoljavali standarde ekološke proizvodnje. kakva se god gospodarska aktivnost vodila na ovom području. Budući da je konvencionalna poljoprivredna proizvodnja potencijalni zagađivač okoliša. Park prirode Blidnje ima povoljne uvjete za ekološku proizvodnju. ne oštećuje okoliš. počinje razvoj turizma. prevladavajući dio hrane mora potjecati s vlastitih površina i mora biti proizveden po ekološkim načelima. Drugim riječima. No i to je dobar potencijal za proizvodnju značajnih količina sira i ostalih animalnih proizvoda. Park prirode Blidinje mogao bi poslužiti kao potencijalno područje za ekološku proizvodnju animalnih proizvoda. ali uz obavezno vrijeme konverzije za ekološku ishranu.

Klimatski uvjeti ograničavaju broj kultura koje se ovdje mogu uspješno uzgajati. kao velika turistička destinacija. ciklu grašak i još neke. Jedna od djelatnosti koje se mogu uspješno organizirati na području Parka prirode Blidinje je pčelarstvo. na ovom području ima dosta livadskog bilja koje cvjeta u vrijeme kad u južnim dijelovima Hercegovine nema nikakve pčelinje paše pa profesionalni pčelari mogu u to vrijeme držati košnice na ovom području kako bi iskoristili i tu pčelinju pašu. i to ne samo zimi već i ljeti. ekoturizam. uglavnom za domaće čajeve. Među ratarskim kulturama to su krumpir i jare žitarice. Od povrtlarskih vrsta moguće je uzgajati kupus. Među više od 1500 vaskularnih vrsta koje rastu na ovom području postoje mnoge koje se mogu koristiti u alternativnoj medicini. Domicilno stanovništvo i do sada se bavilo prikupljanjem samoniklog bilja. a organska tvar u tlu povećava se i žetvenim ostacima. kozmetici ili prehrambenoj industriji. a s ovog područja neće imati u sebi nikakvih kontaminata. Zadnjih godina. No na ovom području mogla bi se također organizirati proizvodnja sjemena nekih ratarskih i povrtlarskih vrsta.Biljna proizvodnja na području Parka prirode Blidinje već sada se može smatrati ekološkom. za agroturizam i tzv. među velikim brojem turista koji dolaze u Međugorje naći će se značajan broj onih zahtjevnijih koji će rado konzumirati ekološke proizvode makar i po višim cijenama. To mogu biti animalni 352 . a ta proizvodnja može biti veoma profitabilna. Livadski med je dobre kvalitete. ali se takva djelatnost u današnjim uvjetima može komercijalizirati. Naime. Ove kulture već sada se proizvode i daju veoma dobru kvalitetu. Međugorje. izgradnjom sportsko-rekreacijskog centra i zahvaljujući boljim komunikacijama. Slama od raži veoma je dobar izolacijski materijal za pokrivanje planinskih kuća. mrkvu. Područje Parka prirode Blidinje je pogodno za ljetni odmor. također bi moglo biti potrošač ekoloških proizvoda s ovog područja. Zaključak Prirodni i agronomski uvjeti omogućavaju okvir za proizvodnju hrane po ekološkim standardima na području Parka prirode Blidinje. sve se više razvija turizam. gnojidba se provodi uglavnom stajskim gnojivima. Okoliš je nezagađen. Naime. više kao uzgredna nego glavna djelatnost. a od ozimih vrsta raž koja može podnijeti niske temperature. Budući da rastu u čistom okruženju takve biljke ili njihovi plodovi mogu se brati i komercijalno koristiti. Turistička djelatnost i ekološka proizvodnja su komplementarne jer se na taj način omogućava plasman proizvedene hrane na lokalnom području.

JP Park prirode Blidinje u suradnji s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom iz Mostara.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ili biljni proizvodi. već je započelo aktivnosti na tom planu. Razvojem poljoprivrede i turizma ubrzava se ruralni razvoj područja. ali se uvođenjem ekoloških načela u gospodarskim aktivnostima održava prirodna ravnoteža ekosustava bez štetnih posljedica po okoliš. 353 . te još nekim institucijama. Financijska potpora koju pruža Federalno ministarstvo okoliša i turizma pomoći će u provođenju ovih aktivnosti. Proizvodnja ekološke hrane komplementarna je s turističkom djelatnošću koja se na ovom području postupno razvija. tako da bi se dobar dio proizvoda trošio na lokalnom području. Desetak farmera već se prijavilo za takvu proizvodnju na svojim farmama i uskoro se očekuje njihova certifikacija.

.

dopadljivog krajobraza i održivog gospodarenja. Zagreb.com 355 .com. obzirom na zatečeno stanje. kao i obrada studijske dokumentacije već izrađene za potrebe NP Una.hr Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću. ulozi tla kao izvoru sirovina i energije i rekreacijsko-turističkoj ulozi. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjnu strukturu poljoprivrede. ekonomski i socijalno održivu. osim u proizvodnji hrane. ogleda u ekološkoj. predstavlja oslonac opstanka stanovništva. urađeno terensko istraživanje. Nepovoljne okolnosti su dominantnost 1 2 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. socijalnoj i prostornoj ulozi. Zavod za opću proizvodnju bilja. Bihać. Prema zatečenom stanju. a uključujući šumsko zemljište takvog je više od ¾ površine. vildana_btf@yahoo. zemira_btf@yahoo. VUPT koncept istovremeno osigurava održivi razvoj.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVA POLJOPRIVREDA KAO FAKTOR RAZVOJA PODRUČJA NACIONALNOG PARKA UNA Ferdo Bašić Vildana Alibabić2 Zemira Delalić2 Sažetak Suvremeni koncept razvoja u kojem poljoprivreda i tlo imaju višeznačajnu ulogu koja se. nazvan kao VUPT koncept (Višeznačajna uloga poljoprivrede i tla) jedan je od najdjelotvornijih načina korištenja površina na ekološki osjetljivom području kao što je područje Nacionalnog parka Una. Cilj ovog rada bio je predložiti ekološki. ulozi u oblikovanju krajobraza. pašnjaci i neplodno tlo. što je optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na “prirodni“ način korištenja gdje visoku zastupljenost imaju livade. Za izradu je. osim korištenja odgovarajuće literature. basic@agr. ali najveći značaj njegove primjene ogleda se u zaštiti područja od onečišćenja.

1995b). socijalna i prostorna uloga. To je gospodarski.privatnih posjeda (3. povrća i voća isključivo za vlastitu potrošnju. 1995a). a posebno važno pitanje su ekološki osjetljiva područja među kojima je i područje Nacionalnog parka Una. Prevladava uzgoj žitarica. svi postupci u njoj regulirani su i definirani više kodeksima (Code of Good Agricultural Practice) nego zakonskom regulativom. što prvenstveno podrazumijeva gospodarenje u poljoprivredi. bezopasna za okoliš. Slatkovodno ribarstvo predstavlja perspektivnu granu i dominira u privrednom sektoru (360 t/god). održiva poljoprivreda. na prvom mjestu gospodarenju tlom (Bašić & al. održivi razvoj Uvod Planetarne posljedice zagađenja neophodno je zaustaviti “održivim razvojem“. Svjetska iskustva i praksa u državama EU ukazuju na činjenicu da je pravilno gospodarenje na ekološki osjetljivim područjima ključno pitanje njihove zaštite i opstanka u funkciji. Upravo suvremeni koncept MFCAL-VUPT (Multifunctional Character of Agricutlure and Land – Višeznačna uloga poljoprivrede i tla) utječe na kreiranje “Zajedničke poljoprivredne politike EU“ – CAP (Common Agricultural Policy). šumarstvu. Ključne riječi: Nacionalni park Una. socijalno i etički održiva poljoprivreda. uloga u oblikovanju krajobraza. 80% na održivu. smanjiti oštećenja okoliša. tlo je izvor sirovina i energije i ima rekreacijsko-turističku ulogu (FAO.. odnosno uzgoju bilja i životinja prema konceptu održive poljoprivrede. vodnom gospodarstvu. a istodobno održati dostignutu razinu i osigurati trend rasta proizvodnje agroekosistema (Bašić. CAP. 356 . ekološka. Ključna zadaća joj je održati plodnost tla. preduvjet za opstanak i održivi razvoj šireg područja NP Una. je ekološki prihvatljivo gospodarenje. a od onih važnijih danas se najviše radi na kreaciji sistema održivog gospodarenja tlom (Sustainable Land Management . a uloga poljoprivrede i tla u njemu su: proizvodnja hrane. ekološki. zastupljenost krmnog bilja je visoka. Ovaj novi način razmišljanja rezultirao je čitavim nizom mjera zaštite. a 10% na pomno nadziranu intenzivnu poljoprivredu. 1999. Slijedom toga.394) u odnosu na državni (51) i dosta neobrađenog zemljišta.SLM). a uzgoj ima tradicionalno obilježje. smanjiti zavisnost poljoprivrede o vanjskim inputima. dakle USK-a. 2000). Stočni fond se poslije devastacije u ratnim događajima postupno oporavlja. odnosno racionalnim korištenjem prirodnih bogatstava i čuvanjem okoliša. Za trajno održivo gospodarenje predlaže se optimalan odnos u kojemu će se 10% posjeda (oko 600 ha) usmjeriti na ekološku.

recikliranja hranjiva. Koji je put do ekonomski i socijalno-politički prihvatljivog održivog razvoj NP Una. 2000.). procijeniti trošak i dobit (cost-benefit). Tamna strana ove poljoprivrede su agrokemikalije koje su uzrokovale takva oštećenja okoliša. dalje. a puna zaposlenost i dobrobit stanovništva na njegovu širem području s druge strane. EC. predložiti potrebe istraživanja i obrazovanja i predložiti sistem trajnog motrenja. zaštite zemljišnih i vodnih resursa i čuvanja genetskog materijala. mineralna gnojiva.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Alternativa održivoj je ekološka poljoprivreda. pa je stoga i cilj ovoga rada da se na temelju zatečenog stanja projicira održiva. ocijeniti mogućnost ekološkog uzgoja bilja i ukazati na put transformacije poljoprivrede u smjeru ekološkog uzgoja. zaštite usjeva i domaćih životinja od štetnika. ovisi o ukupnim zatečenim socijalnim. dati poželjnu strukturu poljoprivrede u tzv. Cilj joj je maksimalno korištenje bioloških resursa u tlu. Ćustović & al. sama opskrbljuje prerađivačku industriju sirovinama. pa čak i ekološki osjetljivih područja. a ovisi o vanjskim faktorima (strojevi. Metode rada U radu je korištena složena metodologija izrade koja je. prijelaznom razdoblju u ekološku poljoprivredu i. sunca i krajobraza s kojega biljka potječe. pa do stola stiže namirnica toliko izmijenjena da se u njoj više ne može prepoznati posebnost tla.. Martinović & al. Budući da hrana proizvedena u intenzivnoj poljoprivredi još uvijek upravlja nacionalnim i svjetskim tržištem hrane. 1995c). u kojem će biti osigurano funkcioniranje NP s jedne. da su postala središnji problem današnjice (UNEP. sistem gospodarenja koji se odvija pod nadzorom međunarodne organizacije IFOAM.. ekonomskim i ekološkim uvjetima. i dr. Polazi od stajališta da živi organizmi ispunjavaju zadaću razgradnje otpada. polinacije usjeva. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjna struktura poljoprivrede. 1984. a na putu od ‘’polja do stola’’ na svoj se način uključuje prehrambena industrija sa svojim dodacima. Za ostvarenje toga cilja potrebno je bilo: procijeniti stanje na terenu. Martinović & Vranković 1986. 2000. osim pregleda dostupne literature (Kurtović & Burlica. 2001). To je tržišno orijentirana poljoprivreda u kojoj je visok profit i tržišno konkurentan proizvod cilj. 1985. i tu ulogu poljoprivrede treba imati na umu prilikom vrednovanja. pesticidi). prvenstveno tla i vode. Zahtjevi su suptilniji u usporedbi s konvencionalnim uzgojem. energija. a najstrožiji su oni koji se odnose na sadržaj ekološko rizičnih tvari – teških metala i ostataka zaštitnih sredstava (Bašić & al. uključila terensko istraživanje i pri- 35 ..

godini. Dobrenica i Sokolac koje čine prostornu granicu sa zaštićenim područjem.  zona II: NP Una I – dio kanjona Unca i rijeka Krka i NP Una II (Štrbački buk – Dvoslap). Istraživanja je u razdoblju proljećeljeto 2005. Orašac. S obzirom na nedovoljnu pouzdanost. u korist ženske. Prikupljanje podataka obuhvatilo je mjesne zajednice: Martin Brod.250 stanovnika. kao i obradu studijske dokumentacije koja je već izrađena za potrebe NP Una (Bašić & Ćustović. Ćukovi. Područje utjecaja NP Una je u posljednjem ratu doživjelo teška stradanja koja su najviše pogodila upravo poljoprivredu pa je. došlo i do debalansa u odnosu muške i ženske populacije. istraživanja su proširena i na sve druge izvore osim službenih (kantonalne i općinske ustanove). desetkovanja stočnog fonda. radno sposobni i obrazovani. Kulen Vakuf. područje utjecaja NP Una rijetko je nastanjeno.  zona III: između NP Una I i NP Una II.kupljanje podataka. osim velikih gubitaka života radno najvrednijeg naraštaja. Najveće naselje je Kulen Vakuf s 526 stanovnika. Podaci se moraju uzeti s rezervom. Rezultati rada i diskusija Općenito. Podaci su prikupljeni za područje utjecaja NP Una na kojoj su izdvojene i označene granice pojedinih zona zaštite:  zona I: prostor divljine između kanjona Unca i kanjona Krke. 35 . godine proveo tim Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću i agencije ‘’Eda’’. a stvarno stanje očekuje se kroz popis stanovništva u 2011. pretežno nezaposleni i oslonjeni na mali broj zaposlenih u Bihaću ili u drugim državama te na poljoprivredu. otuđenja strojeva i opreme. Golubić. zatim Orašac i Ćukovi te Ripač sa sjeverne strane koji broji oko 1. paljenja i rušenja gospodarskih zgrada. Klisa. u II i III zoni zaštite nalaze se naselja s 4. Došlo je i do napuštanja imanja. Zona I je nenastanjena. Stanovništvo su uglavnom mladi. njihovu obradu. A i bez tih događanja. Ripač.164 stanovnika. 2005). ranjavanja s trajnim posljedicama po radnu sposobnost. a u IV zoni živi oko 2. metodom anketiranja različitih grupa stanovništva.590 stanovnika. a obuhvaća pojas od po 50 m s obje obale Une i krajolik  zona IV: šire područje utjecaja koje obuhvaća uži ili širi pojas oko zaštićenih područja. a na cijelom području do zapuštanja posjeda i zarastanja površina u korove.

150 820 60 40 30 3. Uzgoj povrća i voća namijenjen je uglavnom vlastitim potrebama. a kukuruz i pšenica su najzastupljeniji. svakako valja računati na ekspanziju uzgoja povrća. Za očekivati je povećan uzgoj voća i pripremu svih prerađevina iz tog voća priređenih na imanju ili manjim pogonima su.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja poljoprivreda je kao gospodarska grana u ovom kraju bila desetljećima zapostavljana i marginalizirana.048 1. Od voća je najzastupljenija šljiva. Povrće Krumpir Grah Unsko-sanski kanton – izabrane općine (površine u ha) Bihać 1.300 600 380 995 3. Podaci su prikupljeni za svaku mjesnu zajednicu na istraživanom području NP Una. a naročito ono iz skupine leguminoza. ali stabla su stara i slabo održavana pa je njihova obnova važna zadaća u narednom razdoblju. S obzirom da su uvjeti za uzgoj povrća vrlo povoljni. U uzgoju se ne koriste kemijska sredstva što šljivu deklarira kao posebno vrijednu. Zatečeni sistemi biljne proizvodnje Važniji pokazatelj za procjenu stupnja utjecaja poljoprivrede na okoliš je posjedovna struktura i način korištenja zemljišta. a sumarno prikazani u tablici 2. a uz to prerada šljive u domaćinstvu – od sušenja preko kompota. a još više na prerađevine iz toga povrća.564 502 45 40 126 851 0 796 747 13 Bužim 805 350 5 5 45 400 0 128 65 30 Bosanaska Krupa 4. Radi usporedbe u tablici 1 dana je struktura biljne proizvodnje za neke općine USK-a.965 3.200 0 947 300 440 Cazin 8.690 0 2. Tablica 1 Struktura biljne proizvodnje na području nekih općina USK (2002/03) Kultura 1.080 450 35 . Površina pod najvrednijom krmnom kulturom – lucernom dosta je visoka. povoljno djeluje na tlo. Žitarice Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz (zrno) 2. Uzgajaju se uglavnom žitarice. Ohrabrujući je pokazatelj visoka zastupljenost krmnog bilja na oranicama koje općenito. Industrijsko bilje 3. pekmeza i rakije – stavlja je u položaj posebnosti.

ako se to pokaže potrebnim. naročito poljoprivredu.9 ha. pod manje više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od ¾ površine ovoga prostora.Crni luk Kupus i kelj Rajčica i paprika Ostalo povrće 4.540 0 1.717 ha površine i prosječnom površinom od samo 0. previsoka zastupljenost neobrađenog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta. Voće* Jabuka Kruška Šljiva Višnje Grožđe *broj stabala 9 10 5 12 866 67 78 617 19 85 7500 4700 117500 300 0 10 5 8 10 2. pašnjaci i neplodno tlo. pitomog i dopadljivog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru. Sa stajališta uspostave i opstanka nacionalnog parka kao zaštićenog područja.265 600 600 30 1.000 35 2000 1000 7500 200 0 35 50 66 56 5.570 360 270 720 1. Na cijelom je području visoka. što je gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. nego su još i rasadišta korova i činilac nagrđivanja kulturnog krajobraza. Preko 70% poljoprivrednog zemljišta te općine je izvan korištenja!!! Te površine nisu samo “mrtvi kapitali“.394 privatna posjeda s 2. Za ocjenu stanja i trendova jedan od važnijih pokazatelja je posjedovna struktura poljoprivrednih gospodarstava. Krmno bilje Djetelina Lucerna Silažni kukuruz Travne smjese Ostalo krmno bilje 5. a područje općine Bihać u tom pogledu drastično prednjači. Apsolutno prevladava privatni posjed – ukupno su 3. ili su to ponajmanje.220 0 54570 27000 0 350 0 Na području NP Una (tablica 2) prevladavaju šumske površine.465 0 0 0 140000 150 0 152 54 110 202 2. a 51 državni posjed raspolaže s 901 ha zemljišta ili prosječno 22. koja također ima “prostora“ za intenzifikaciju.025 2.83 ha.020 1. 360 . a struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na “prirodni“ način korištenja u kojem visoku zastupljenost imaju livade. a uzevši u račun i šumsko zemljište. Na širem području ima još sasvim dovoljno “prostora“ i za novo naseljavanje i za ekološki prihvatljive gospodarske aktivnosti.

vuča zapregom – konjima. premda bi zimska prskanja voća neagresivnim sredstvima bila uputna. prikazani u tablici 3 govore u prilog nepovoljnog stanja u stočarstvu. Insekticidi se redovito koriste za suzbijanje krumpirove zlatice. 361 . bez koje inače nema visokih i stabilnih prinosa. a livade kose strojno. To su razlozi zbog kojih se ne isplati nabavljati teže strojeve i linije mehanizacije. Obrada se obavlja pretežno korištenjem traktora i priključnog oruđa. god. za neke vrste – izvor MZ. i to iz skupine atrazina. za prihranjivanje usjeva. zapreka su maleni posjedi i nepovoljne reljefne prilike – neravan teren.2 383 Izvor: Općina Bihać. Od kemijskih sredstava za zaštitu bilja u uzgoju kukuruza koriste se herbicidi. U uzgoju voća kemijska sredstva za zaštitu se koriste u simboličnim količinama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 2 Posjedovna struktura i način korištenja zemljišta VRSTA Polja Voćnjaci Travnjaci Pašnjaci Visoko kultivirano (staklenici) Navodnjavano zemljište Šume UKUPNO Neobradivo zemljište Privatno vlasništvo neobraobrađeno đeno 1545 102 791 295 0. a statistički podaci o stanju stočnog fonda u USK iz 2003. a na malim površinama.7 472 3205 117 Državno vlasništvo neobraobrađeno đeno 35 6 88 732 1941 2802 266 TOTAL 1580 108 879 1027 0. za neke mjesne zajednice. obavlja se manje u jesen. Okopavanje se obavlja ručno. tek simbolično. kako to zahtijeva ispravna suvremena agrotehnika. Gnojidba je tradicionalna i oslanja se na kruti stajski gnoj. Stočarska proizvodnja Šire područje NP Una tradicionalno je poznat stočarski kraj. Djelotvornoj obradi. U predsjetvenoj pripremi prakticira se tanjuranje i drljanje. Ratni događaji su ostavili dubok trag u svim područjima života. Osnovna obrada – oranje. a više u proljeće.7 2413 6007. Potrošnja po hektaru je minimalna. uglavnom dušična. a mineralna gnojiva.

611 3. Liječenje antibioticima se obavlja u stajama kod vlasnika u uobičajenim ‘’tradicionalnim’’ uvjetima držanja stoke za koje se ne može reći da su na visokoj higijenskoj razini. 2002). nalazi pod stalnim veterinarskim nadzorom (MP. Uzgoj stoke je pretežno ekstenzivan.337 19.618 7. čije se mlijeko otkupljuje za preradu i prodaju. a stočarstvo ipak postaje oslonac gospodarskog razvoja.000 Cazin 7.900 2. a s obzirom na trenutne otkupne kapacitete moguće je proizvesti još preko 255. povremeno se pojavljuju opasne bolesti s tzv. upala vimena.975 7. Ovce .582 Stočni fond sporo se oporavlja. godina) Broj komada stoke – grla.Od toga ovce za priplod 3. Podaci prikupljeni za mjesne zajednice na širem području utjecaja (tablica 4) pokazuju da se na tom području nalazi malo stoke.Od toga kobile i ždrebne omice 5. Proizvodnja mlijeka za tržište više je nego skromna.000 6. a u pogledu zdravstvenog stanja redovne su bolesti kao upala pluća. Svinje .245 11. Goveda .492 6. Perad Bihać 4. Ono što je neprihvatljivo jest podatak iz 2002.000 0 0 510 190 500 30.082 900 352 640 224 500 35.Od toga krmače 4. upala grla.100 5.000 litara mlijeka godišnje. Pored navedenih.600 6.600 Državno (grla/ komada) TOTAL Prosječna cijena (KM) Izvor: Poljoprivredni zavod USK.697 0 0 266 30 628 47. Koze 6.31% krava.000 Bosanska Krupa 5. iščašenja i slično. komada Vrsta stoke 1.Od toga krave i steone junice 2.706 2. JP “Veterinarska stanica” Bihać 362 . godine da se samo 0.500 5.Tablica 3 Stočni fond na području nekih općina USK-a (2003.000 4.240 9. Konji .000 750 500 150 100 700 30. A-liste. Tablica 4 Stanje intenzivne stočarske proizvodnje na području NP Una Vrsta Goveđa stoka Konji Svinje Ovce Koze Perad Ostalo Privatno (grla/komada) 351 32 110 7. osim kod pojedinaca.000 Bužim 3.

U budućnosti je potrebno radikalno promijeniti strukturu poljoprivredne proizvodnje. očito predstoje visoka ulaganja upravo u stočarstvu. 1996). Povećati zastupljenosti krmnih leguminoza. Uputne su tvrde sorte pšenice koje se.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja S obzirom da se poželjnim stanjem smatra ono u kojemu prihodi od stoke i stočarstva čine oko ¾ ukupnih prihoda gospodarstva. ali smišljeno voditi u smjeru veće zastupljenosti leguminoza. sitnije stoke.. stabilan rast s jedne. te trajno skladno funkcioniranje NP Una s druge strane. 1994. usmjeriti na organsko-biološku (ekološku) poljoprivredu.. a prostora ima i za industrijsko bilje.. Stoga je cilj da se u razdoblju od 10-15 godina od početka realizacije projekta osmišljenim mjerama i usmjerenim ulaganjem postigne da najmanje 70% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje otpada na stočarstvo i proizvode iz stočarstva.). u Ćukovima i Dobrenici (1 t/god. kao posebnost. vode. Prvenstveno treba reći da je trajno opredjeljenje i okosnica utemeljenja i opstanka NP Una poljoprivreda. s tim da se u uzgoju bilja i stoke izbjegavaju ili potpuno isključe postupci i zahvati koji na bilo koji način ugrožavaju i dovode u pitanje kvalitetu okoliša: zraka. naročito uljanu repicu iz koje bi se mogao proizvoditi biodizel kao ekološki idealno gorivo za područje NP Una. 80% na održivu. mogu Poželjna struktura poljoprivrede 363 . Butorac & al. Takve promjene podrazumijevaju i novu proizvodnju sjemena trava i krmnih leguminoza kao važnu. Stoga za trajno održivo gospodarenje i opstanak NP dugoročnim ciljem držimo optimalni odnos u kojemu će se 10% poljoprivrednih posjeda. prirodnog vegetacijskog pokrova i krajobraza (Bašić & al. a za to je na području NP Una potrebno oko 6000 goveda ili adekvatan broj grla druge. 2003). Takvi odnosi po našoj procjeni osiguravaju visok životni standard poljoprivrednika i njegov trajan. šumarstvo i pripadajuća prerada na posjedu ili izvan njega u manjim pogonima. dakle površina od oko 600 ha. Sokocu (3 t/god. Kada je ribogojstvo u pitanju. tla. zabilježena je proizvodnja u Martin Brodu (350 t/god. Bašić & Kisić. Uvjeti za ovu djelatnost su vrlo povoljni – treba svakako stimulirati uzgoj ribe za tržište i sportski ribolov (Mujić & al. Za ilustraciju. a 10% na pomno nadziranu intenzivnu poljoprivredu.). 1994. teži se broju stoke od najmanje jedno uvjetno grlo po hektaru poljoprivredne površine. Odnos poljoprivrednog i šumskog zemljišta nikako ne treba mijenjati! Zadržati “prirodni“ način korištenja agrosfere s razmjerno visokom zastupljenošću livada i pašnjaka.). a ekonomski zanimljivu djelatnost.

burek… pod brendom Eko-Una koje će svaki posjetitelj pamtiti po kvaliteti. Gospodarstvo koje se kani usmjeriti na seoski turizam. zrak i biološki resursi – biljke i fauna. jer pčele vrše oprašivanje poljoprivrednog bilja od kojih je minimalno 180 entomofilnih.. time se osigurava održavanje njegovih najvažnijih uloga. 2005). Kako bi odgovorili na ovo pitanje. granu poljoprivrede u kojoj se uzgaja medonosna pčela (Apis mellificia L. 2001). Rojevi i matice su vrlo tražene na tržištu. Stanje na svjetskom tržištu meda ide na ruku ovom usmjerenju. integralne zaštite tla.) radi dobivanja meda. otrova. Pčelarstvo traži čist okoliš pa se pčelari mogu smatrati “prirodnim saveznicima“ u provedbi projekta NP Una.. treba na licu mjesta upoznati s marljivim “radom“ pčela–radilica! Mjere zaštite tla i program praćenja – monitoring Cjelovita zaštita tla ključno je pitanje uspostave. 1995d). prihvatljiv za sve potencijalne investitore iz EU (Bašić & al. 1993). Mujić & al. a međusobno povezana područja djelovanja: inventarizacija stanja tala – vrste i intenzitet oštećenja tala na području NP Una. ali i za pčelarstvo. Indirektna korist od pčelarstva je za oko 100 do 150 puta veća od direktne. a ni na koji način se ne ugrožavaju prirodna dobra – voda. pecivo. 2000. Sastoji se od tri posebna.mljeti u vodenici na Uni. a pčelarstvo se izvrsno uklapa u koncept održive i ekološke poljoprivrede. radna skupina za zaštitu tla Radne zajednice Alpe-Jadran i Podunavske zemlje kreirala je koncept tzv. Posjetitelje manjega uzrasta – djecu. a u obzir su uzete posebnosti pri- 364 . trajno motrenje – monitoring stanja i informacijski sistem tala (Bašić & al.. propolisa i polena koji posjeduju izvanredna ljekovita svojstva i koji su našli primjenu u liječenju cijelog niza bolesti (Donadieu. 1987. održavanja i opstojnosti svakog zaštićenog područja. Na području utjecaja NP Una vrlo su povoljni uvjeti za uzgoj jelenske divljači. Molan. iz brašna na licu mjesta ili blizu peći kruh. pčelinjeg voska. bit će privlačnije ako ima svoj med. Plasman tako proizvedenog brašna (ne nužno mljevena u vodenici!) uopće nije upitan ni izvan područja NP. Predvidljivi troškovi i dobit (Cost-benefit) od prijelaza na ekološku poljoprivredu Ovo poglavlje obrađeno je prema modelima koji su preporučivani i korišteni u Hrvatskoj u nekoliko publikacija (Grgić. matične mliječi.

poticaji za eko-proizvođače. jer se stvara prihod od marke poljoprivrednih proizvoda s područja NP Una. skladište i hladnjača). Prijelazno razdoblje u ekološkoj poljoprivredi traje od “raskida“ zemljoposjeda s klasičnom. Troškovi ulaganja u objekte primjerene suvremenom uzgoju ovaca su između 267 i 333 € po rasplodnom grlu. odnosno zemljoposjednika. ali zato donose veći profit i zapošljavanje kao. zatim na trajnim nasadima i površinama predviđenim za uzgoj povrća.000 KM godišnje. na primjer. potom na oranicama.2 do 1. Najveće ulaganje po jedinici površine bit će u rasadnicima. a onima od 10 ha (7 ha oranica i 3 ha pašnjaka – pretežito proizvodnja mesa i mlijeka) do 35. ovca istodobno služi i kao brižni i uporni “čistač“ terena od različitog nepoželjnog raslinja. 365 . a izravno smanjuje opasnost od požara. Procijenjeni zajednički troškovi za tako organizirani sustav su 470.000 KM godišnje u prvih 5 godina (edukacije i istraživanja. U objektu je potrebno osigurati za ovce 1.5 m2 poda po grlu. inače teško prohodne terene čini prohodnim.000 KM godišnje (voće. i konačno na livadama i pašnjacima. marketing i eko-marka proizvoda). inventarizacija tala. te na taj način formira poseban krajobraz. grmlja i korova.000 KM (detaljni projekt. ulaganje odnosno troškovi proizvodnje zavisit će i o sustavu uzgoja pa će najveće biti u sustavu intenzivnog uzgoja (planirano 10% površina ili oko 600 ha). u upisnik ili registar ekoloških posjeda i priznavanja “ekološkog proizvoda“ dobivanjem markice kojom se potvrđuje njegova valjanost i autentičnost. predviđa se da održiva i ekološka proizvodnja na posjedima od 1-3 ha može donositi zaradu do 10. Osim toga. jer se od ovce u prošlosti koristila vuna. Vrijednosti su samo orijentacijske. monitoring i informacijski susav tala. Polazište za cost-benefit analizu i okvirni troškovi su za razdoblje od 10 godina koje je potrebno za ulaganje u razvoj poljoprivrede i temeljito restrukturiranje. uzgoj ovaca zbog tradicije i posebnog gospodarskog značenja u ovom kraju. To razdoblje traje tri do pet godina. Veće farme zahtijevaju veća ulaganja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja lika i područja.000 KM. No. Ulaganje treba obuhvatiti sve poljoprivredne površine bez izuzetka. Nakon prvih 5 godina očekuje se smanjenje godišnjih troškova na oko 70% početnih. a njezino mlijeko i meso daju bjelančevine visoke kakvoće. Početni troškovi su 720. slijedi ekološka (10% površina ili oko 600 ha). Naravno. na posjedima od 5 ha do 16. uspostava i održavanje pilot farme. staklenicima i plastenicima. povrće). Najmanji kapacitet koji osigurava egzistenciju domaćinstva je oko 120 proizvodnih grla s pripadajućim rasplodnim pomlatkom. pčelarstvo. konvencionalnom poljoprivredom do upisa gospodarske jedinice.5. a zatim održiva poljoprivreda na 80% površina. za ovnove 2 do 4 i za janjad oko 0.

. Z.. Zagreb. Mesić. (1996): Ekološka ili alternativna poljoprivreda na području Karlovačke županije.. J.. XXXI Agronomsko savjetovanje. 60: 237247. Kisić. A. Hrvatske vode. str. F. bez obzira na zaštićeno područje NP Una. 1995. 1996. Bićanić. V. H.. svoju poljoprivredu koncipira i deklarira kao eko-socijalnu. Vidaček. Butorac. Bašić. Pula.. str. Znan. Mesić. Ta poljoprivreda treba biti ekološki usmjerena. F. stručni spisi Zavoda za OPB AFZ. Ostojić. Bašić. moraju biti svjesni svoga značaja i uloge. predlaže se nadležnima da Unsko-sanski kanton već sada. Bašić. gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una. što znači da treba sačuvati zdrav okoliš (na prvom mjestu tlo. (1995c): Some aspects of sustainable agriculture in Croatia. o čemu ovisi opstanak NP Una pa dakle i budućnost generacija koje će živjeti na tom prostoru. Ž. (1995b): Ekološki zahtjevi pred biljnom proizvodnjom Hrvatske s aspekta suvremenih trendova u svjetskom gospodarstvu. International workshop on water pollution and protection in agricultural practice. rukopis. a naročito specifične uloge poljoprivrede i tla za dugoročno održavanje zadovoljavajućeg kvaliteta okoliša. Racz. Čustović. Bašić. 45. Zagreb. Bertić... I. tržišno usmjerenu poljoprivredu. Literatura Bašić. I. odnosno tradicija. Bertić. Sve su uloge tla i poljoprivrede prema tom konceptu od jednakog značaja. I. B. smatrajući da su za to ispunjeni svi prirodni i povijesni uvjeti. F. ali i šira društvena zajednica. 80. F. F. 1993. Z.. Karlovac. mjere zaštite i monitoring. Butorac. studija. M. Bašić.. V. Bašić. (2005): Korištenje.. a u ovaj proces treba ući s konceptom MFCAL prema kojemu poljoprivredu i poljoprivredno zemljište treba vrednovati višeznačno.. str. Bićanić. Igrc-Barčić. A. studija. 12: 237-253. str. 122. ispuniti svoje socijalne uloge. Kisić. (1993): Program zaštite tala Hrvatske-Inventarizacija stanja-Trajno motrenje-Informacijski sustav. Za afirmaciju cijelog sustava treba osigurati brz protok znanja i informacija. 366 . a uz to.Zaključak Ulaganja u ruralni razvoj i razvoj poljoprivrede nezaobilazna su u svakom scenariju razvoja ovoga kraja. vodu). F. Smotra. Studija Zavoda za OPB AFZ. M. F. Butorac. B... Polj. 8-9.. Zagreb. (1995c): Projekt transformacije poljoprivrede na vodozaštitnom području crpilišta Kosnica. Kisić... (1995d): Sustainable management in arable farming of Croatia. Zagreb. Poljoprivrednici koji tu žive i rade.. A.

str.. A.-25. Butorac. godine.. Ćustović. B. Alibabić. Vranković. EC (2001): A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural Development. HAZU. A. 2000. Dublin.. Molan. F... Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama“. (2005): Honey as a Marketing Strategy in the Una Sana Canton. 2004. J. Der Pollen.C. (1995a): Trajno održiva poljoprivreda u novom okruženju. 7: (1). ‘’Riz-Krajina’’ Bihać. J Americ. 21. Tahrić. Donadieu. Zbornik “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita Une. Sarajevo. 1994. J. Conference soil in CEC. godinu. i 2005. Irska.. V. te pojedinačni izvještaji za 2003. Zavod za agropedologiju. (2003): Strategija dugoročnog razvoja d. Grgić. New Independent States. F. 5 February 2001.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Bašić. Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. FAO (1999): FAO/Netherlands Conference on the Multifunctional Character of Agriculture and Land “Cultivating our Futures”. I.. European Environment Agency and UNEP. str. (2000): Protection Policy of Agricultural Land in Bosnia and Herzegovina during the Transition. M.razvojne mogućnosti“. Sane i Korane“. Z. 36 . Mujić. Poljoprivreda i proizvodnja hrane u novom europskom okruženju. Mihalić. at al. Oppenau/ Schwarzwald. I. CAP (2000): Communication from the Commission to the Council and the European Parliament: Indicators for the Integration of Environmental Concerns into the Common Agricultural Policy. Đug. Bertić.Cazin. Czech Republic. Bizovačke toplice. MP/Ministarstvo poljoprivrede. A. V. Č.I. Burlica. European Commission.. FAO and the Ministry of Agriculture.. Bihać. obnovu i graditeljstvo Republike Hrvatske. (1987). (2000): Establishing Honey as a Recognized Medicine. ali ne biti izravni poljoprivrednik – Kako? Ministarstvo za javne radove. überarbeitete Auflage. Zagreb. P. Y. (2001): Ulagati u poljoprivredu. SOUR UPI RO Institut za istraživanje i razvoj. kolovoza 2005. mjerilo 1:25000. 4. Bajramović. 53-77. Jakšić V. (1985): Pedološka obrada prostora Unsko-sanske regije. (1984): Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta općine Bihać.o. Mujić.. Šahinović. “Panonija .. 108-112. Bašić. Commission of the European Communities.o. Soc. R.Germany. 47-59. Kurtović. Martinović. Č.. H. 100-114.. Ćoralić.. World congress Apimondia. Central Asian Countries and Mongolia. UNEP (2000): Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe. (1986): Zagađenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota. Agriculture Directorate-General. J. (1994): Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode. Background papers. Martinović.. Apither. Sarajevo. Zbornik radova. Kisić. Nature Management and Fisheries of the Netherlands. Prague. H. vodoprivrede i šumarstva (2002): Informacija o provođenju mjera za sprečavanje pojave i sprečavanja širenja zaraznih bolesti životinja na području USK u periodu od 1998-2000. Burlica. KOCH Imkerei-Technic-Verlag. R.

but the greatest importance of its implementation is reflected in protecting the area from pollution. and processing of the study documentation. their processing. loss of life of the most valuable working generation. unbalanced male and female populations with females 36 . The results of the research areas show severe suffering in the last war which affected the agriculture most. there was equipment stealing. given the existing situation. included the field research and data collecting. as well as to indicate the need of transition to the proposed management system. and in the energy and recreational-tourist role known as the VUPT concept (Multiple role of agriculture and land) – is one of the most effective ways of using the environmentally sensitive area such as the Una National Park. burning and demolition of farm buildings and in the entire area farmable land was neglected so it became full of weeds. livestock was practically destroyed. the role in landscape shaping.SUSTAINABLE AGRICULTURE AS A FACTOR FOR THE DEVELOPMENT OF THE UNA NATIONAL PARK AREA Summary The modern concept of development in which agriculture and soil have a multiple role. The goal of this paper is to propose an environmentally. a complex method of drafting this paper was used which. which had already been made for the needs of the NP Una. The VUPT concept at the same time ensures sustainable development. In accordance with the set goals. which. injuries with permanent consequences for the ability to work. in addition to utilizing appropriate literature. is reflected in the environmental. People abandoned their properties. social and spatial role. represents the backbone of the population survival. in addition to food production. economically and socially sustainable agricultural structure which is needed for the permanent life of the NP Una. demographic changes. the role of the soil as a source of raw materials. In addition to this.

83 hectares. the pleasing landscape. while the state owns (51) 901 hectares of land.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prevailing. The unfavourable circumstance is the predominance of private property (3. the use of the agricultural land indicates to a “natural“ way of using soil where meadows. According to the existing state. If one takes into account forests. and sustainable development. more than 75% of the area in the NP Una is used in a more or less natural way.394) with 2. and unfertile soil are dominant. sustainable agriculture. pastures. or an average of 22. Relatively large representation of the unfarmed land is a “dead capital” and the place where weeds grow. which degrades the beauty of the landscape. One can well say that it is an optimal ratio for maintaining biodiversity. the agriculture industry in this region was neglected and marginalized for decades even without aforementioned issues related to the war. sustainable development 36 . resulted in the lack of production. Also.9 hectares. Key words: National park Una.717 hectares and the average surface area of only 0.

.

Uvidom u dostupnu literaturu. U izradi ovog rada korištena je odgovarajuća literatura i studijska dokumentacija izrađena za potrebe NP Una. Unca i doline Krke. Cilj ovog rada je pregled prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti Nacionalnog parka Una i pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja OCJENA STANJA PROSTORA NACIONALNI PARK UNA KAO PREDUSLOV ODRŽIVOG RAZVOJA Vildana Alibabić Sažetak Uzimajući u obzir intenzivni razvoj u prethodnom vijeku i očigledno narušavanje prirode. 15 sedrenih barijera. U potrazi za odgovorima javlja se potreba zaštite prirode i nastojanja za održivim razvojem. Zabilježen je 61 arheološki lokalitet. a čovjek bi mogao nastaviti svoje aktivnosti u prostoru. vildana_btf@yahoo. što je optimalan odnos za potrebe održa1 Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću.com 31 . Nešto više od ¾ površine prostora koristi se kao šumsko i poljoprivredno na ‘’prirodan način’’. uključujući i područje NP Una. Utvrđena je izuzetna raznolikost faune kičmenjaka s prisutnim endemskim vrstama. pa je ideja o zaštiti Une. danas postala stvarnost življenja na Uni. moguće je pronaći preko 150 naučnih radova koji valorizuju vrijednost rijeke Une. ali sa pojačanom osjetljivošću prema sredini kojoj je i on sastavnica. Od prirodnih vrijednosti ističe se područje kanjona Une. 115 izvora pitke vode i značajan broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope. potekla još iz 60’tih godina prošlog vijeka. i veliki broj osjetljivih vrsta sa lista raznih konvencija. postavlja se pitanje međuodnosa čovjeka i njegove okoline. kojim bi prirodni ekosistemi bili sačuvani. Bihać. Ovi trendovi prepoznati su i na prostorima sliva rijeke Une.

2000. Sane i Korane. kako bi takvo područje postalo resurs razvoja. naročito biološkoj raznolikosti. Dayton. U izboru modela za upravljanje zaštićenim područjem predlaže se postepena promjena. dobio ime Unsko . Nacionalni park Una. čija je najvažnija odlika velika osjetljivost na sve antropogene uticaje. ali lavinu pokreće skup “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une”. nakon koje se Federalnoj vladi BiH upućuju dokumenti na razmatranje. Konačno. Novo poglavlje u istraživačkoj historiji Une otvara se formiranjem Univerziteta u Bihaću. među prvima otvara pitanje utemeljenja Nacionalnog parka Una. Protiče kroz tipično krško područje. U izvedbi studije učestvuje 48 stručnih suradnika koji su kroz 14 sektorskih studija opravdali ideju o utemeljenju zaštićenog područja na Uni. kada je 59 autora. Manji dio sliva pripada području R.izuzetan i jedinstven dar prirode. Ključne riječi: bioraznolikost. iz 1991. ocjena stanja prostora. 32 . a prekretnica u utemeljenju Nacionalnog parka Una je izrada ‘’Studije izvodljivosti za Nacionalni park Una’’ koja sumira sva navedena saznanja i dopunjuje novim podacima. zaštićena područja Uvod Rijeka Una . pa stoga ideja o utemeljenju Nacionalnog parka Una garantuje očuvanje i održanje njenog okoliša. koji je upravo po Uni i njenoj najvećoj pritoci.sanski kanton (USK). godine u Bihaću organizuje se naučna tribina pod nazivom ‘’Sedra rijeke Une i Una bez sedre’’. s mogućnošću privrednog povrata sredstava koja se ulože. a ne resurs konzerviranog područja. Naučnici su razmatrali različite aspekte razvoja ovog prostora i konflikte između zahtjeva za zaštitom tla i vode. dopadljivog krajobraza i održivog razvoja. najčešće o kvaliteti vodenog biotopa. 1995. Prema novijoj podijeli Bosne i Hercegovine (Dejtonski sporazum. Pregledom dostupne literature utvrđeno je da Una formira svoj sliv koji regionalno pripada sjeverozapadnoj Bosni. Srpske. Prvi naučni skup posvećen pitanjima zaštite rijeke Une održan je 1985. kroz 53 naučna rada dalo naučni doprinos o vrijednostima Une. Ohio. osim svog jedinstvenog imena predstavlja unikatnu vrijednost zbog izuzetne ljepote i bogatstva vodama.. 1998. čiji naučnici do danas objavljuju preko 20 radova o okolišu. Publikacija ‘’Unski smaragdi ‘86’’ iz 1986. a kako dijelom svog uzdužnog profila graniči sa R. i razvoja industrije. USA) u ovom dijelu Federacije BiH se nalazi Kanton 1. Hrvatskom. Sani. Dec. a samo godinu poslije nastavljena je diskusija na skupu posvećenom zaštiti Une.nja biološke raznovrsnosti.

a širina 115 km. a Krušnica 6. zatim Unac sa 62.88 km.63 km) ukupan pad je 2. posebno u periodima intenzivnih padavina.) za potrebe istraživanja u radu Alibabić (2007) je uz pomoć IBG Programskog ureda za razvoj riječnog sliva Une pregledana dostupna (veliki dio dokumenata uništen je ratnim razaranjima) tehnička dokumentacija (Geodetske podloge. 1991.35 km ulijeva se u Unu nizvodno od sedrenih slapova kod Martin Broda. Nakon toka od 62. značajne količine vode. dok R.434 km2. i dr. a na potezu od Bosanskog Novog do ušća (67. Najveći pad Una ima na atraktivnim slapovima Martin Broda koji su visoki 54 m. Od Bihaća do Bosanskog Novog (72. Spahić. Površina sliva iznosi 9.1991.130 km2. dugotrajnih i skupih geoloških istraživanja (IBG. Rijeka Unac izvire ispod planine Šator na 876 m nadmorske visine.1994. 466 m razlike u visini svrstava je u rijeku sa planinsko .35 km.5 m. 2000. a R. Najvažnije desne pritoke rijeke Une su Unac (kod Martin Broda). Federaciji BiH pripada 5. R.1961) i izvršeno mjerenje različitih karakteristika sliva uz pomoć kompjuterske podrške. Una prima iz nekoliko velikih kraških vrela duž toka. U ovom dijelu Una nosi obilježja prave planinske rijeke. od izvora do Bihaća (69.2003). dok je Klokot dug 4. Ćehajić. dok su najznačajnije lijeve pritoke Klokot (kod Bihaća) i Žiravac (Spahić.. od čega BiH pripada 9.94 km) je prava ravničarska rijeka. skoro 3 m po jednom kilometru.75% tj. JVP. iako ove podatke treba uzeti sa rezervom.78 km) nosi karakteristike brdske rijeke. Velika i Mala Neteka. Hrvatska. 2002. pošto bi se do stvarne površine sliva moglo doći tek nakon izuzetno opsežnih. Vodom je puni na desetine pritoka i vrela. Prema rezultatima ovog pregleda Una je najveća rijeka Unskog sliva sa 210. Ukupni prosječni pad rijeke je 1. Hidrografski sistem Une u osnovi čine tri izvora: glavni kod Donje Suvaje i dva manja. 2002.35 km. druga po veličini je Sana sa 139.67%. Pored nabrojanih pritoka. Obzirom na neslaganja podataka o dužini riječnog sliva (JVP. odgovarajućeg softvera. Ribarstvena osnova.brdskim obilježjima.0 km.m. dok USKu pripada 3. te očitavanjem vrijednosti sa topografskih karata.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja to djelomično pripada i zapadnom susjedu.8 km. Bećiraj & al. Krušnica (kod Bosanske Krupe) i Sana (kod Novog Grada).2003). od 33 . a neposredno nizvodno prima vode Srebrenice i teče na sjever. Ulijeva se u Savu kod Jasenovca na 83.696 km2. na 310 m n.892 km2 sliva. Srpskoj 3. Hrvatskoj pripada 510 km2. Una izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Čemernice i brda Lisina u Lici. U gornjem toku. a zatim Mlječanica i Moštanica.640 km2. Unski sliv je nepravilnog trokutastog oblika čija je dužina 125 km.37 m nadmorske visine (IBG. te slapovima Štrbačkog buka visine 23.1994). naročito u gornjem toku.

materijal koji izgrađuje mnogobrojne slapove Une.).5 m.kojih su najbogatiji vodom oni u području Kulen Vakufa. ispod vrela. Srdoč i suradnici (1985) objašnjavaju proces taloženja kalcita u kraškim vodama kao sklop procesa u strogo određenim uvjetima biotopa (pH. po kojoj je Una i dobila svoj naziv “Jedina”. Neposredno kod vrela Une pojavljuje se prvi slap visok 10 m. Korane. prosječno prelijeva 63 m3/s vode. slapovi različitih oblika i veličina su svojom jedinstvenom ljepotom privlačni kako za obična čovjeka i umjetnost. naročito izraženih kod algi. gdje se preko bigrene prečage visoke 54 m.5 m. visine 2. a narod ga zove Bukovi na Uni. pri čemu se stvaraju topive soli kalcij i magnezij – bikarbonata (Ca2+. biologe. Ovim one potpomažu izluči- 34 . temperatura.5 m. vodopadi. Do Bihaća se nalazi još i Troslap. CaCO3. jezero Prošće ~ 7 000 godina). Horvatinčić (1985) u svojoj disertaciji određuje starost oko 250 uzoraka sedre Plitvičkih jezera metodom radioaktivnog ugljika 14C. Brojni naučni radovi o nastanku sedre pokazuju da je proces taloženja sedre u čistim prirodnim vodama rezultat određenih fizikalno – hemijskih i bioloških procesa. Dvoslap visine 1. Ciklus nastanka sedre započinje oborinskim vodama koje vrlo brzo poniru u kraško tlo. na odsjeku od 100m. Prirodni slapovi. koje iz vode konzumiraju ugljični dioksid. hemičare. koji je nastao u zemlji rastom biljaka i djelovanjem mikroorganizama. zasićenost kalcij karbonatom. a rezultat je dao starost od 2 940 ± 120 godina. Sedimentacija sedre se ubrzava i fitogenim procesima. Mg2+. tako i za naučnike različitih profila. i navodi da se ovom metodom može utvrditi starost do 40 000 godina (jezero Kozjak ~ 6 500 godina. Sastoji se iz tri bigrena odsjeka širine 40 m a visine 23. geologe. Una je gotovo cijelim uzdužnim profilom kaskadna rijeka. pri turbulenciji. Sedra je po hemijskom sastavu kalcij – karbonat. Cetine. fizičare. HCO3-). Zrmanje. slapove Krke. slapovi kod Bosanske Krupe i Novog Grada. Poniruće vode prolaze kroz površinu i otapaju ugljični dioksid. Ovakva voda izbija na izvorima i prolazeći kroz brzace i vodopade. Iz kalcij – bikarbonata oslobađa se ugljični dioksid. Mjerena je i starost uzorka sedre rijeke Une. razlijevanju i isparavanju dešava se obrnuti proces. Kod Martin Broda se nalazi najveći unski slap i vodopad. a taloži se kalcij – karbonat. magnezija itd. a nizvodno od Bihaća Kostelski slapovi. Ovaj vodopad nosi naziv Veliki slap. Prirodni fenomen stvaranja sedrenih barijera. sadržaj kalcija. Mrežnice i Plive. ali i Plitvičkih jezera. Vode pune CO2 potom otapaju vapnenac i dolomite. u selu Suvaja. brzaci i bukovi na gornjem uzdužnom profilu rijeke Une predstavljaju unikatnu prirodnu baštinu. Nizvodno od Martin Broda nalazi se najatraktivniji slap – Štrbački buk.

područje između kanjona Une i Unca. Kulen Vakuf.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vanje kalcij – karbonata.0000 ha. Orašac. npr. područje doline rijeke Une između Martin Broda i Štrbačkog buka. Ripač. 8. Ćukovi. Narušavanjem uspostavljene prirodne ravnoteže. uključila njihovu obradu. Terensko prikupljanje podataka obuhvatilo je mjesne zajednice: Martin Brod. područje doline rijeke Une od Štrbačkog buka do Lohova. Dobrenica i Sokolac koje 35 . hidrogeološki sastav. područje doline Une od Lohova do Ripča i Bihaća. Podaci su prikupljeni za područje uticaja NP Una. Sva ova i druga saznanja objavljena u preko 150 naučnih i stručnih radova naučnika iz BiH. smanjenjem vodenih tokova. 2. prvenstveno predviđeno na 24. 2000). ekonomskim i ekološkim uvjetima. može doći do poremećaja u prirodnom procesu taloženja sedre ili čak do potpunog prestanka rasta sedre. cilj ovoga rada je da se na temelju zatečenog stanja projicira održivi. na kojem je prema prirodnim osobitostima prostora i prema stanju njegove očuvanosti i načina korištenja izdvojeno i označeno 8 cjelina: 1. Klisa. Orašca i Ćukova. mahovinama. područje Dulibe. kao i obradu studijske dokumentacije koja je već izrađena za potrebe NP Una. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjni razvoj i njegova struktura. klimatskim promjenama ili usljed onečišćenja vode. Golubić. područje kanjona Unca. Zbog toga Matoničkin i Pavletić mahovine često nazivaju – sedrotvorcima (Matoničkin & Pavletić. te flora i fauna područja. 7. 4. U ovom radu prikazan je sumarni pregled prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti područja NP Una te pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora. Važno je naglasiti da na ovaj proces utiču geografski sastav i građa tla. 5. područje Martin Broda i uzvodnog kanjona rijeke Une do ušća Krke. Metode rada U izradi ovog rada korištena je metodologija koja je. 6. 3. osim pregleda odgovarajuće literature. Obzirom da je stepen zaštite određenog područja uvjetovan ukupnim zatečenim socijalnim. lišću i grančicama (Horvatinčić. koji se taloži na algama.1963). područje izvorišta rijeke Krke. Hrvatske i drugih područja i jedinstvenost i neobičnost u odnosu stanovništva prema ovoj rijeci rezultirali su pokretanjem postupka za utemeljenje Nacionalnog parka Una u gornjem toku rijeke.

Rezultati rada i diskusija Struktura korištenja i urbanizovanost. 1995). vidljivo je da je cjelokupna površina obuhvaćena kao područje uticaja 24343 ha. Rezultati za svaku pojedinu cjelinu prikazani su u tablici 1. Generalno promatrajući. što je uključilo i površine pod minskim poljima dati su kao orijentacioni podaci u poglavlju 5. 36 . broj historijskih i geomorfoloških atraktivnosti. 225 km2 općina Bihać bi imala ukupno oko 25% zaštićenog područja. odnosno ulaze u pojas oko zaštićenog područja. doline Une od Martin Broda-Kulen Vakuf-Štrbački buk (2990 ha) i cjelini 8. a rađena su u proljeće – ljeto 2005. Studije izvodljivosti za NP Una kao sinteza svih istraživanja. a time i ostalim zemljama Evrope. Podaci su prikupljeni anketiranjem različitih grupa stanovništva. Slijedom podataka navedenih u tablicama 1 i 2. u usporedbi sa NP Paklenica koji ima 12 lokaliteta visokovrijednih reljefnih osobitosti (Saletto Janković.čine prostornu granicu sa zaštićenim područjem.Bliski Istok i izuzetna komunikacijska veza s Hrvatskom. prema procjenama iz studije. međutim.. NP Una ih prema metodi indeksa rekreacijskog potencijala ima 29. s tim da se najveća minirana površina nalazi na cjelini 6. u ovim podacima ne nalaze se podaci o miniranim područjima koji su utvrđeni na površini od 6006 ha. opštinske i druge druge izvore osim službenih. Geomorfološki i geoekološki ovo je područje izuzetno atraktivno i krajobrazno dopadljivo te po svjetskim mjerilima zavređuje zaštitu na razini nacionalnog parka. Ripač (1584 ha) i na cjelini 7. a u svrhu uvida u zatečeno stanje i procjene opravdanosti utemeljenja zaštićenog područja. čime je postignuta veća tačnost. lokaliteti prirodnih osobitosti. kao i blizina Nacionalnog parka Plitvice što otvara mogućnosti stvaranja međudržavnog zaštićenog područja. a istraživanja su proširena i na sve kantonalne. dok su sumarni rezultati područja uticaja NP Una prikazani u tablici 2. geografski ovo područje u potpunosti pripada općini Bihać i sa zaštićenih. Poseban geografski značaj je položaj Bihaća na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran .. Orašac-Ćukovi (763 ha). Primjerice. godine od strane tima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću i agencije ‘’Eda’’ u Bihaću. Za svaku od ovih cjelina procijenjen je mogući stepen zaštite prema IUCN (International Union on Conservation of Nature-Međunarodna organizacija za zaštitu prirode) standardima.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 1 Zatečene vrijednosti pojedinih istraživanih cjelina područja utjecaja Nacionalnog parka Una Prostorne cjeline Cjelina 1 Cjelina 2 Cjelina 3 Cjelina 4 Cjelina 5 Cjelina 6 Cjelina 7 Cjelina 8 * Cjelina 1 Cjelina 2 Cjelina 3 Cjelina 4 Cjelina 5 Cjelina 6 Cjelina 7 Cjelina 8 Ukupna površina (ha) 301 876 1884 4612 5839 6329 1387 3115 Arheološki lokaliteti 2 2 0 5 9 15 10 18 Površina šuma i goleti (ha) 133 573 987 2824 5258 3641 841 768 Geomorfološki lokaliteti** 2 Nije kartirano 2 Nije kartirano 14 11 7 Površina oranica (ha) 101 303 881 1788 565 2556 211 2123 Sedrene barijere 2 0 0 0 3 2 0 8 Površina livada (ha) 27 0 16 0 0 22 0 0 Vidikovci 1 0 0 1 5 1 0 0 Naselja (ha) 39 0 0 0 16 110 335 224 Broj većih izvora 0 1 2 0 44 24 20 24 * Broj izražen u (kom) **Broj se odnosi na atraktivne geomorfološke lokalitete Tablica 2 Zatečene vrijednosti cjelokupnog područja uticaja Nacionalnog parka Una Prostorne cjeline NP Una * Cjelina 1 Ukupna površina (ha) 24343 Arheološki lokaliteti 61 Površina šuma i goleti (ha) 15025 Geomorfološki lokaliteti** 36 Površina oranica (ha) 8528 Sedrene barijere 15 Površina livada (ha) 65 Vidikovci 8 Naselja (ha) 724 Broj većih izvora 115 * Broj izražen u (kom) **Broj se odnosi na atraktivne geomorfološke lokalitete 3 .

Veliki broj se upravo nalazi na području NP Una (Lakušić & Redžić. koje su po svim kriterijima u kategoriju zaštite specijalnih rezervata i izvanredna vrijednost Unca od Crnog vrela do ušća u Unu i Une na pojedinim potezima koji mogu biti zaštićeni kao specijalni ihtiološki rezervati.1991. odnosno redukciju površinske riječne mreže. jestivih. Redžić & al. Oni su posebno vezani za kraške fenomene podzemnih staništa. tetrijeb i lještarka.1991. Sedrene tvorevine u koritu Une. kojih je zabilježeno ukupno 15. zatim brdskih i planinskih livada. govori sama za sebe.Klimatske i hidrološke karakteristike važne su zbog hidrogeoloških vrijednosti i biološke raznolikosti. Una je u tom gornjem dijelu zbog hidrografski krške forme karbonatnih stijena koje su bitno uticale na morfologiju riječne doline. jedno od najbogatijih područja rijetkih i ugroženih životinja. na području gornjeg toka rijeke Une obitava oko 215 vrsta i smatra se da je Lička Plješivica. zanimljiva fauna sova. Prisutnost nekih šumskih vrsta daje ovom području 3 . Uz to položaj sliva u krškom području Une ne odgovara topografskoj razdjelnici i vjerojatno je znatno šire. ali i zbog procjena načina uvjeta zaštite. vrlo su zanimljive grabljivice. pećina i slapovi u Martin Brodu. pa cijelog poteza sutjeske Unca s nizom ponora sitastog tipa i izvorima.1991). Popis vrsta ne postoji. Kulen Vakufu i Ripču. Crno vrelo i izvor Ostrovica. predstavljaju iznimno bogatstvo i atrakciju područja. čak mjestimično pretplaninske klime što je otežavajuće u definisanju uvjeta.19% svih vrsta prisutnih u BiH i da je od toga ustanovljeno 177 oficijelnih i 105 potencijalno ljekovitih. a među kojima je velik broj vrsta dupljarica (djetlovka). kojih ima oko 130 vrsta. U nizu geomorfološko-hidroloških vrijednosti su i Dvoslap i Troslap koje treba zaštititi u kategoriji spomenika prirode i već zaštićeni Štrbački buk. očuvanja i korištenja tog područja. nakon Velebita i Plitvica. vitaminskih i aromatičnih biljnih vrsta. Posebno interesantne su ptice. sjenice (Paridae) i muharice (Muscicapidae). Obzirom na reljefne. značajan je broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa s kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope. Područje uticaja NP Una je u području miješanja umjereno-kontinentalne i planinske klime. te dolina Krke s njenim izvorištem. Od geomorfološko-hidroloških osobitosti područja naročito se izdvajaju kanjon Unca od Crnog vrela do Martin Broda. Od kičmenjaka. hidrografski vrlo oslabljenog toka. što iznosi 53. izvora i vrela. ali bez obzira na to činjenica da je do sada na cijelom prostoru sliva rijeke Une identificirano 1900 biljnih vrsta. geološke i pedološke osobitosti. te niza vrela duž toka Une. U ovom segmentu je vrlo važno detaljnije istražiti prostornu raspodijelu sliva i uvesti mjere zaštite i kontinuirani monitoring osnovnih meteoroloških podataka i posebnih praćenja mikroklimatskih uvjeta. naročito one u Martin Brodu. Lakušić & al. klimatske.

Posebna vrijednost područja je što na jednom mjestu obitavaju svi veliki evropski predatori. klasa voda zabilježena je na lokalitetu Martin Brod. Obzirom na prisutnost 17 istraživanih teških metala i grupe organoklornih pesticida u vodama i ribama rijeka Unac i Una na 4 lokaliteta. a pored indikatora organskog onečišćenja utvrđeni su indikatori čistih voda (Ephemeroptera i Trichoptera). stanja i osobina tla. Od gmazova je identificirano 15 vrsta. Alibabić & al. godine nema opasnosti od kontaminacije niti bioakumulacije (Alibabić. a da se nakon većih naselja kvaliteta pogoršava. što se treba primijeniti i kada je flora u pitanju. klase. sivi sokol (Falco peregrinus). vrstu zbog povećane koncentracija amonijaka – dok prema MDK EU odgovara vodama I. U istraživanju makrozoobentosa (Sofradžija & al. Od vodozemaca. veliki tetrijeb (Tetrao uraogallus) i dr. Pri njegovom korištenju nisu registrovani agresivni postupci karakteristični za suvremeno korištenje tla. 2005) gdje je određivana kvaliteta voda metodom proširenog biotičkog indeksa – EBI (Ghetti 1986). 2002. a u Kulen Vakufu III klasa. govore da je tlo jako raznovrsno u pogledu svih osobina što uvjetuje održavanje prirodne vegetacije i veliku biološku raznolikost. 2 vrste su na popisu zaštićenih na evropskoj razini. a prema dosadašnjim istraživanjima na lokacijama UnacDrvar. Ovaj broj u usporedbi sa teriofaunom Hrvatske predstavlja izuzetnu vrijednost za relativno malo područje. a ističu se globalno ugroženi kosac (Crex crex).. Interesantnost u području ihtiofaune očituje se u postojanju preko 15 vrsta.. od kojih se 6 nalazi na popisima Bernske konvencije i konvencije o zaštiti staništa. 2002. a ima ih ukupno 13. 2005) lokacija Unac – Drvar ne odgovara propisanoj klasi (MDK za BiH. jedan od prvih koraka biće baze podataka tj. Zatečeni prirodni uvjeti koji određuju intenzitet procesa pedogeneze. potom zvijeri. Martin Brod (ušće Unca). Sudeći po nepotpunim podacima o stanju faune. načina njegova korištenja.. a uzmu li se u obzir i pretpostavljene vrste sisara ovaj broj prelazi 70 vrsta.. Alibabić & al. vrste. utvrđivanje nultog stanja ovog područja. I. Sl: list SFRJ 6/78 i 8/78) za I. mali vranac. U vezi s tim i obzirom na korištenje prostora zatečeno stanje odražava teška stradanja u proteklom ratu što je 3 . Površinske vode gornjeg toka rijeke Une su obzirom na hemijsko i biološko – ekološke standarde. klase na svim lokalitetima. 2005. posebno u poljoprivredi. Nizvodno od Bihaća je relativno velika raznolikost makrozoobentosa. iz 2002 i 2003. iščezli i istrijebljeni u velikom dijelu Evrope.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja veliki značaj za zaštitu ptica. Po brojnosti su šišmiši sa pojedinim rijetkim i ugroženim vrstama na prvom mjestu. 2002. 2 na popisu zaštićenih riba u Evropi. što ukazuje da se vode kreću u granicama II. Na svim ostalim lokacijama voda je odgovarala kvaliteti voda I. 2007). Kulen Vakuf (Sofradžija & al. Prema MDK EU kvaliteta vode Une i Unca odgovara vodama I. klase. IBG Ltd.. Alibabić & al. kukcojedi i glodavci.

stočna hrana (9%) i ostalo (7%). 2005). a većina je starosne dobi od 16-65 godina. Nešto mlađih ljudi služi se stranim jezicima. kao i održivog razvoja. s tim da su najveći gubitak doživjeli Kulen Vakuf. što nije zadovoljavajuće obzirom na činjenicu da se poželjnim stanjem smatra ono u kojemu prihodi od stoke i stočarstva čine oko 3/4 ukupnih prihoda privrede.025 ha) i poljoprivredno (8.kukuruz i pšenica (30%). danas živi samo oko 6. travnjaci (1077 ha). 44%).83 ha. Klisa i Ripač (ostalo 1/3 prijeratnog stanovništva). 110 svinja. 2250 koza i 11500 komada peradi. Od korištenih površina dominantana su polja (1580 ha).). Dobrenici i Sokolcu oko 40% (oko 2. U stočnom fondu evidentirano je 350 goveda. a od njih je 24% starije od 50 godina. Danas. i to na ‘’prirodan način’’.5% stanovnika ima završenu višu ili visoku školu. oštećenja ili potpunog uništenja imovine. osim u Martin Brodu gdje je povratničko stanovništvo uglavnom starije od 45 godina. Kulen Vakufu i Klisi živi samo 10% stanovništva. 30 konja. Odnos muške i ženske populacije je 55:45% u korist žena. pašnjaci (485 ha) i voćnjaci (108 ha). 7700 ovaca. većina populacije istraživanog područja živi u Orašcu i Ćukovima (oko 50% ili 3. Nezaposleno je gotovo 60% stanovnika. U središtu NP Una.000 stanovnika. 2005). a ostalo je neobrađeno. što očito podrazumijeva visoka ulaganja upravo u stočarstvu. Demografska slika upućuje na vrlo važnu potrebu demografske obnove. Najviše se uzgajaju žitarice . odnosno Martin Brodu. mala je upotreba umjetnih gnojiva (36 kg/ha/god. kao i zapuštanje posjeda i zarastanja zemljišta u korove (Bašić & Ćustović.9 ha.200).394) s 2. Kada je u pitanju korištenje prostora. Samo 5. većina (56%) ima srednje obrazovanje.700). i u dominantnosti privatnih posjeda (3. ili ukupno 130 t/god. ali na razini značajno veće ukupne razvijenosti. Obrada se karakteriše kao tradicionalan način. može se reći da se radi o optimalnom odnosu za potrebe održanja biološke raznovrsnosti i dopadljivog krajobraza. trave (travno-djetelinske smjese. a u Ripču. a na području uticaja NP Una taj je gubitak veći od 35% (od 10. Da bi se dostigla težnja od najmanje jedno uvjetno 30 .593 ha) dobro. ‘’Loše’’ stanje ogleda se u proizvodnji koja je namijenjena isključivo samo za vlastite potrebe. povrće (10%).600).uzrokom velike demografske promjene. nešto više od ¾ površine ovoga prostora se koristi kao šumsko (15. Golubiću. dok državni posjed (51) raspolaže sa 901 ha zemljišta ili prosječno 22. Prinosi su zadovoljavajući (pšenica do čak 5 t/ha). kao i u razmjerno velikoj zastupljenosti neobrađenog zemljišta koje je kao “mrtvi kapital“ rasadište korova i faktor nagrđivanja kulturnog krajobraza (Bašić & Alibabić.717 ha površine i prosječnom površinom od samo 0. Demografska slika stanovništva okarakterisana je promjenom uzrokovanom prethodnim ratom koja se očituje u sljedećem: opština Bihać izgubila je u zadnjih 15 godina oko 14% stanovništva.

za prvi period uzorkovanja-proljeće 2005. koje predstavljaju određeni oblik degradiranih šuma. To se prvenstveno odnosi na izbor modela za upravljanje zaštićenim područjem. a uz 8 postojećih vidikovaca. aktivnosti čovjeka moraju biti podređene čuvanju i održavanju okoliša u stanju koje garantuje trajnu jedinstvenost okoliša. Zaključak Obzirom da je područje predviđeno za Nacionalni park Una tipično krško područje jako osjetljivo na sve antropogene uticaje. sitnije stoke. zbog čega su stabla visokog stepena vitkosti. obrazovnu i naučno-istraživačku djelatnost. a broj stabala je između 1500 i 2000/ha. povoljnost je njihov mali uticaj na okoliš i mogućnost uklapanja u buduće rješenje zaštite. a ne resurs konzerviranog područja. lova. Sa aspekta kulturno-historijskih vrijednosti zabilježen je 61 arheološki lokalitet. punionica vode u Kulen Vakufu i drvoprerađivački pogon u Ćukovima. šumarstvo. ovo područje predstavlja unikatnu vrijednost i upravo na svima njima predviđa se razvoj sporta i rekreacije. (2005): Izvještaj za projekt Biomonitoring ekosistema sliva rijeke Une. što ih čini neotpornim na biotske i abiotske faktore. ribolova. Od ostalih zatečenih aktivnosti. Sve navedeno u novim uvjetima podrazumijeva razvoj tradicionalnih privrednih aktivnosti (poljoprivreda. Sve ovo je uzrokovala zapuštenosti i kriva njega. 31 . slapova. i malo četinarskih nasada. ribnjak u Martin Brodu. ribolovni i planinski lovni resursi su visoko ocijenjeni. V. predgorskih stepenica i padina. slabog korjenskog sustava i s malim reduciranim krošnjama. ribolov i lov). & al. Nove mogućnosti otvaraju se kroz turizam i ugostiteljstvo. riječnih terasa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja grlo po hektaru poljoprivredne površine treba imati oko 6000 goveda ili adekvatan broj grla druge. Biotehnički fakultet Univerzitet u Bihaću. Uglavnom su prisutne bukove šume. rudnik gipsa kod Kulen Vakufa. Literatura Alibabić. šume hrasta kitnjaka. ali i normalno funkcionisanje NP Una. Dobna starost sastojina je između 40 i 80 godina. ali pod uvjetima da ne ugrožavaju okoliš. posjetiteljskog i edukativnog turizma. a ovdje se predlaže postepena promjena. Od ostalih karakteristika područja potrebno je izdvojiti da privredni značaj šuma na području NP Una nije velik. jer su šume uglavnom izdanačke šume (panjače). kako bi takvo područje postalo resurs razvoja. sportsko-rekreativnu aktivnost i druge okolišu prihvatljive razvojne aktivnosti. kanjona. s mogućnošću ekonomskog povrata sredstava koja se ulože. 6 str.

Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une.reliktnih ekosistema sliva rijeke Une.. BILTEN Br. M. Lakušić. 6: 25 . R. Matoničkin. N. (2002): Kvalitet vode i neke karakteristike nekih riječnih riba. S. Vahčić. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. N. Čustović. I.. Srdoč. (2007): Bioaccumulation of pesticides in fish of Salmonidae family and the effect on fish meat quality. Naučna tribina. Horvatinčić. gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una. M. A. Disertacija. i Redžić. Zbornik radova. Conf. Bihać... Novi: 114 – 121. Environmental Problems of the Mediterranean Region. 32 .. Dizdarević. Javno vodoprivredno poduzeće. Grgić. (2000): Kvaliteta vode rijeke Une i njena zaštita kroz program prečišćavanja gradskih i industrijskih otpadnih voda. B. Obelić. BILTEN Br. SINPU (2005): Studija izvodljivosti za Nacionalni park Una.. F. 131 (1-3): 349-364.. (1985): Procesi taloženja kalcita u kraškim vodama s posebnim osvrtom na Plitvička jezera. (1985): Određivanje starosti sedre u području Plitvičkih jezera metodom radioaktivnog ugljika 14C. EMPR 2002. N.. Merdanić. Bihać: 20 –30. Cantar za ihtiologiju i ribarstvo.74. R. Tuzla. Bos. i Pavletić. Sofradžija. (1991): Ekološka diferencijacija prostora sliva Une i njegova vrijednost. S. br. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. A.. Zagreb. Prostorno uređenje i zaštita rijeke Sane i Une (1985): Zagađenje vodotoka u slivu rijeke Une i mjere zaštite. Tehnološki fakultet. Maletin. 24: 43 – 56. Krš Jugoslavije. JVP (1994): Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine. Šahinović. JAZU: 101-204. Vodoprivreda Bosne i Hercegovine. Ćehajić. Ćehajić. (1991): Vegetacija refugijalno . H. Zagreb.o Zagreb i Institut ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. M. IBG (2003): Programski ured Bihać. N. Šahinović. 11/4-6. V. 6: 155 – 159. Proceeding on Int. Studija izvodljivosti NP Una. Horvatinčić. H. Z. R. S. Sveučilište u Zagrebu. S. BILTEN Br. 45. H. Magistarski rad. Alibabić. Lakušić. 6: 161 – 167.. & al. R. A. Slijepčević. Alibabić. B. Horvatinčić. V. R. Univerzitet u Tuzli. BILTEN Br.23.. Tokić. Bašić. S. Merdanić. (1963): Sedrene naslage u rijeci Uni i njihova biološka uvjetovanost. Elektroprojekt d. Redžić. Sedra rijeke Une i Una bez sedre.. (1991): Rijeka Una – potamološka razmatranja. studija.o.. 6: 15 . Lakušić. A. Pavlović. Cypar. str. Bajramović. Bašić. Alibabić. Objavljeno u Zborniku radova: Prostorno uređenje i zaštita rijeke Sane i Une. Environmental Monitoring and Assesment.. 8. 51 (3-4): 243-246. F. P. (2000): Što je sedra i kako je zaštititi.. Savremena poljoprivreda.Alibabić. Swiss Agensy for Development and Cooperation. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. (2005): Korištenje. Zagreb. A. Stručno – naučni skup. A. Geografski glasnik. Bihać 2000... V. Spahić. Sedra rijeke Une i Una bez sedre (2000): Naučna tribina. Krajcar I.. P1036. UNSKI SMARAGDI XV. Program razvoja riječnog sliva Une. (2005): Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede na području utjecaja Nacionalnog parka Una.. Redžić. (1991): Ljekovite biljke u nekim ekosistema doline rijeke Une. D. Bećiraj. (2002): Ribarstveno-gospodarska osnova općine Bihać. V.. Bećiraj. Sarajevo. (2002): Ecology – Parameters of Quality in Una Sana Canton.

which became prominent during the 60’s.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja THE EVALUATION OF NATIONAL PARK UNA AREA AS A PRECODNITION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT Summary Taking into account the intensive development in the previous century. The goal of this paper is to review natural. cultural and historical values of the National Park “Una”. This paper 33 . There are more than 150 scientific papers addressing the Una values including those addressing the area of the National park “Una”. there is both need to protect nature and need to make efforts for sustainable development. which has already been made for the needs of NP Una were used during writing this paper. the Krka valley. 15 travertine dams. and the apparent nature damaging. is a reality now. issue of relationship between people and their environment has to be raised. There is 61 archaeological sites. More than 75% of the area is used for forestry and agriculture in the “natural way”. Appropriate literature and study documentation. which would preserve natural ecosystems. beautiful landscape and sustainable development. There was determined an exceptional diversity of vertebrates including endemic species. which is optimal for maintaining biodiversity. as well as to review the current use of space in the Park and present possible solutions for using the space. 115 sources of fresh water and a significant number of preserved unique refugial habitats. but with increased sensibility for the environment which people are part of. which secure the continuous system of the south Europe’s karst habitats. The most prominent natural values are the following: the area of the canyon Una and the canyon Unac. These trends are recognized in the Una River basin. and a large number of endangered species from the lists of various conventions. so the idea of protecting Una. In search of answers. and people could continue its activities in the area.

National park Una. ocjena stanja prostora. protected areas 34 .proposes gradual change as a model of protected area management. and not a conserved areas resource. with the possibility of economic return of the invested funds so this area can be a development resource. Key words: biodiversity.

daju za pravo da se područje uz rijeku zaštiti kroz jednu od prihvatljivih kategorija “Zaštićeni krajolik/park prirode“. sukladno Zakonu o zaštiti prirode (SN FBiH br. flora i fauna). niz rijeku se kanu safarijem spusti 3. uz rijeku je izgrađeno preko 20 sezonskih i 10 stalnih ugostiteljskih objekta. općina Čapljina. Bogatstvo podzemnih izvora i vrela učinila su je ekonomski vrijednim resursom. Bučine. odmor uz 1 2 Dipl.. Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru 35 . vodom se natapaju polja: Vitinsko. dr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja MOGUĆNOSTI ODRŽIVOG RAZVOJA PODRUČJA UZ RIJEKU TREBIŽAT I ZAŠTITA KROZ KATEGORIJU ZAŠTIĆENI KRAJOLIK/PARK PRIRODE Marinko Dalmatin Nevenko Herceg2 Sažetak Rijeka Trebižat. Kravica te niz manjih sedrenih barijera i kaskada koji svrstavaju rijeku Trebižat u prirodne vrijednosti. Ljubuški i Čapljina) ima višestruko prirodno i ekonomsko značenje. jer se sa njezinih izvora vodom za piće opskrbljuje oko 30. kulturno-povijesne i ekonomske vrijednosti prostora traže da se stručno valoriziraju. čini jedinstvenu hidrološku cjelinu koja za područje kroz koje protječe (općine Grude. Trebižećko. Na rijeci se nalaze jedinstveni sedrotvorni vodopadi: Koćuša. biolog. Sve ove prirodne (sedronosni vodopadi. “Lijepa naša”. Prirodni i turistički potencijali s kojima područje raspolaže i koji su u turističkoj funkciji tijekom ljetne turističke sezone: kanu safari. u zemlji i inozemstvu.000 žitelja. Ljubuško.500 – 4.000 žitelja.000 gostiju godišnje putem kojeg se vrši turistička prezentacija cijele regije. odnosno (Tihaljina – Mlada – Trebižat) u dužini od 51 km od izvorišta u Peć Mlinima do ušća u Neretvu. Čapljina Prof. 33/03). na njezinim obalama u ljetnom periodu dnevno nalazi odmor i osvježenje se preko 3. sc.

Ove brojke dovoljno ilustrativno govore da područje uz rijeku Trebižat ima svoj potencijal/vrijednost koja se već sad može brojčano iskazati. što preračunato kroz turističku naknadu od 1. 193 km protječe kroz Bosnu i Hercegovinu. Kategorizaciju područja moguće je provesti kroz model parcijalne zaštite putem županijskih ministarstava ili preko Federalnog ministarstva zaštite okoliša i turizma. Nadzemno slivno područje rijeke Neretve obuhvaća površinu od 6. sama kategorizacija će izravno doprinijeti unapređenju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Uvod Rijeka Neretva je najveća rijeka primorsko-kraškog područja. Neretva prima desni pritok Trebižat. Vrljike i Matice te ljubuške Tihaljine i Mlade. a s lijeve strane Bregavu i Krupu. a u donju.000 posjetitelja. a potom se rijekom Krupom odvode u Neretvu. ugostiteljski objekti. nazvanu delta Neretve. kulturne zabave na otvorenom uz rijeku.000 km2.000 KM.00 KM iznosi oko 100. U donjem toku od Počitelja pa sve do ušća Neretva je tipična nizinska rijeka. ugoste i do preko 100. Na dijelu ispod gradskog središta Čapljine. 36 . u srednju područje od Konjica do Počitelja. Površinske i podzemne vode s gornjih horizonata (Popovo. racionalnijem korištenju i održivom razvoju ovog prirodnog i po mnogo čemu jedinstvenog vodenog resursa te osigurati uključivanje područja u europsku mrežu zaštićenih područja NATURA 2000. konjička rekreacija. imotske Suvaje. gdje aluvijalni nanosi stvaraju otoke (ade). dok rijeka meandrira stvarajući mnoge rukavce i kriptodepresije s jezerima. Od Mlade se jedan dio odvaja prema kraškom Rastočkom polju. Duga 215 km.577 km2. Uspostavom kategorije “zaštićeni krajolik“ moguće je kvalitetno upravljati ovim prirodnim resursima bez ugrožavanja vitalnih interesa i potreba lokalnih ljudi. ali se cijeli hidrografski sliv procjenjuje na oko 12. muzejske posjete.kupanje i rekreaciju. a 22 km južnom Hrvatskom. Nevesinjsko. đačke ekskurzije itd. Na drugoj strani Trebižat odvodi vode posuške Ričine. . Bez obzira koji se model primijenio. a odatle podzemno izvire u vrgorskom jezeru pa se zajedno s njegovim vodama slijeva u Baćinska jezera. Bilećko polje) uređenim koritom Trebišnjice dospijevaju u Bregavu i Hutovo blato. nužno je uspostaviti upravu/organizaciju koja će putem ovlaštenja moći raspolagati i upravljati ovim resursima. U gornju regiju spada područje od izvora do Konjica. Da bi se ova sredstva mogla zakonski prikupiti i usmjeriti u zaštitu i unapređenje turističke ponude područja. Gatačko. Riječni tok Neretve moguće je podijeliti u tri regije. područje od Počitelja do ušća u more u Republici Hrvatskoj.

s dužinom od 123 km od Tribistova do ušća u rijeku Neretvu. Vrioštica. jer dio voda podzemno otječe prema vrulji u Dupcima. koja izvire na području Tribistova (BiH). Studenčica – Trebižat) sve do Struga u općini Čapjina gdje se ista ulijeva u rijeku Neretvu. Mlada. Međutim. Vrbica. Na sljedećoj 3 . Suvaja. Kvartalne naslage debljine i preko 140 m u većem dijelu imotsko-bekijskog polja imaju funkciju nepotpune barijere. Matica Tihaljina. presijeca istočni dio Roškog polja i izbija na Prološko blato. važno je istaći da ova rijeka prije svog nadzemnog pojavljivanja u Peć Mlinima. Tu poprima zonalni karakter. Matica. izbija na Osoje i Orah. sjevernije na području Imotskog polja. Topola. Pritom ide južnim obroncima Midne planine. omogućuje prodiranje i protok vode s viših kora u niže predjele. točnije nadzemni hidrološki sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat. vodeni tok od Prološca na rubu Imotskog polja. Jugozapadna razvodnica se pruža između Zagvozda i Poljica na brdo Vjetrenik. Sjeverna razvodnica se proteže od planine Čvrsnice prema zapadu zaobilazeći Rakitsko polje i povija prema Mesihovini. ima naziv Matica i Vrljika (Hrvatska) čije vode izviru iz stalnog vrela Utopišće. sliv Trebižata zahvaća površinu od oko 1. Unutar ovog područja značajnu hidrogeološku ulogu imaju plominske naslage Zavelima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 2. Vrljika. Ovaj prirodni fenomen poniranja i pojavljivanja vode uvjetovan je izrazito propusnom podlogom (kraški teren) koja zbog mnogobrojnih pukotina i kaverni u svojoj unutrašnjosti. koje se vodom prehranjuje iz nadzemnog toka Ričine.450 km2. miocensko-laporovite naslage Posuškog polja. kroz koji teče u dužini od 5 – 6 km. te dolomitsko-vapnenačka antiklinala Gornji Vinjani – Sovići. Nakon ponovnog izvora u Peć Mlinima teče na dionici dugoj oko 20 km pod imenom Tihaljina ili Tihaljinska rika. Dužina cijelog toka od Tribistova do Čapljine je oko 123 km. U fokusu našeg interesa je rijeka Trebižat. Sija. eocenski fliš Vira i Ričica. vode koje se formiraju na području Tribistova korespondiraju nadzemnim i podzemnim tokovima (Ričina. dok vodeni sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat ima dužinu od 51 km. Brza voda. Slivno područje rijeke Trebižat Prema navodima Sliškovića i Ivčića (1999). Prološko blato. Studeni potok. Upravo zbog ovakvog sastava geološke podloge čiju glavninu čine okršeni vapnenci. poznat je pod nazivom Vrljika. osim činjenice koja govori o tri različita imena za istu rijeku (vodu). približava se Runovićima. Žukovica. a drugi dio tokom rijeke Sije (Jaruge) prema Matici. Zatim dužinom od 17 – 18 km teče pod imenom Matica. odakle se pruža preko Rastok polja na Prolog i preko Novih sela i Vida na rijeku Neretvu. Međutim. Najveći dio slivnog područja izgrađen je od propusnih stijena s kompliciranim tektonskim odnosima.

Na području BiH nadzemni tok Tihaljina – Mlada – Trebižat protječe kroz dvije županije. ZHŽ i HNŽ. a vezani su za sustav sublakustrijskih pukotina. bukovi slapovi i izvorišta na cijelom toku Trebižata su:  Izvor “TIHALJINE“ u Peć Mlinima. tekući kroz Ljubuško polje. ima naziv Prokop ili Mlade. i zahvaća područje triju općina: Grude. nalazi se još mnoštvo manjih slapova. vodopada i vrela u slivnom području rijeke Trebižat.  Izvor “STUDENČICE“ vrelo – Daupovina.  Izvor “VRIOŠTICE“ u Vitini.  Izvor “KLOKUN“ u Klobuku. Gospin vlasak (Adiantus capilus veneris) 3 . bukova i vrela prvenstveno efemernog karaktera koji tijekom godine presušuju.dionici dugoj oko 8 km. te Studenačko i Trebižećko polje sve do Struga u općini Čapljina. koja podzemnom gravitacijom prima velike količine vode bogate rastvorenim kalcijevim karbonatom. U administrativnom pogledu ovaj jedinstveni hidrološki sustav Vrljika-Matica-Tihaljina-Mlade-Trebižat prolazi kroz dvije države (Republika Hrvatska – nadzemni tok Vrljike i Matice). Na dionici dugoj oko 23 km rijeka prima lijevi pritok Vriošticu. mogu pretvoriti u jedinstvenu turističku atrakciju u ovom djelu Hercegovine. gdje se ulijeva u Neretvu.  Vrelo “GORUŠA“ radio aktivno vrelo. bukova. slapova i vodopada. Ovaj hidrološki sustav Tihaljina-Mlade-Trebižat je velika kraška rijeka.  Vodopad “KRAVICA“ Ljubuški. tako da poslije svog izviranja počinje teći po površini.  Vodopad “BUČINE“ ispod Ljubuškog.  Vodopad “KOĆUŠA“ Veljaci. Osim što kraškom području kroz koji protječe donosi obilje vode i daje mu život. bukova. slapova. dok ostali dio toka protječe kroz Bosnu i Hercegovinu. Ljubuški i Čapljina. se kroz znanstvenu i stručnu valorizaciju. Uz obilje vode uz rijeku se javlja iznimno bogat biljni i životinjski svijet koji ima svoju biološku vrijednost jer se radi o endemskim vrstama koje su vezane i nastanjuju samo sedrena područja. Osim gore navedenih izvora. stvarajući u svom toku i u svojoj dolini velike količine sedrenih kaskada. nastavljajući teći kroz rubni dio gradskog središta Ljubuškog. Najznačajniji vodopadi. Humca. ova rijeka obiluje prirodnim fenomenima (vodopadima) takve ljepote koji.

usjecima. Međugorje). 3. što stvara ružnu sliku krajolika. Vidra (Lutra lutra).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nastanjuje područje uz slapove i vodapade. govore i podaci analize vode pojedinih izvorišta. Uz činjenicu da se izvorišta (vodozahvati) opskrbljuju podzemnom vodom s gornjeg. uzelo je takve razmjere da je rijetko naći mjesto da se ne naiđe na divlje deponije. koja se nalazi u drugoj klasi. vodencvjetova itd. uz nasipe. Osim kaptiranih vodozahvata (Vitina i Studenci i Bjelave). stanovnik čistih vodenih tokove. gmazova. šikare. zatim riblja vrsta podustva (Hondriostoma nasus) koja se mrijesti u vodama Trebižata. višeg platoa (Posušje. živice. Široki Brijeg. a time i na zdravstveno stanje pučanstva koje živi uz rijeku Trebižat. Velika biološka i krajobrazna raznolikost daju ovom prostoru posebnu specifičnost i osobnost. što sve čini tako veliko bogatstvo ovog riječnog ekosustava. Opskrba pitkom vodom pučanstva općine Ljubuški i Čapljina vrši se s izvora koji se nalaze u obodnom djelu riječnog toka Trebižata. Problemi u prostoru Problemi zagađivanja okoliša. Najveću količinu čini komunalni otpad. motorna ulja itd.. Nekontrolirano odlaganja otpada uz putove. zatim tu su čovječja ribica (Proteus anguinus). vodu za piće koriste pučani s izvorišta Klokun i Studenčica. Međutim. Da je stanje ozbiljno. te izravno iz otvorenog toka Trebižeta. kulminirali su posljednjih desetak godina (ratne godine) kad je došlo do pomanjkanja kontrole i nadzora od nadležnih organa (općinske i županijske inspekcije) u cilju sprečavanja zagađenja od komunalnog i drugog industrijskog otpada. Čitluk. prvenstveno komunalnim i drugim otpadom. što ukazuje na opasanosti koje se kriju po zdravlje ljudi u ovakvom su- 3 . danas ono zbog povećane bakteriološke zagađenosti nije više pogodno za tu namjenu. uz onečišćenje podzemnih i površinskih vodotoka otrovnim tvarima. očekivati je veća onečišćenja pojedinih izvorišta. sve više pokazuje znakove bakteriološkog onečišćenja. bukova i vodopada. stanovnik kraškog podzemlja. Kvaliteta vode rijeke Trebižat. primjerice Studenčice koja je u stručnim elaboracijama planirana kao izvorište koje će biti regionalnog značenja. bijela tehnika. šume i uz obalu rijeke. Posljedice ovakvog stanja odražavaju se na devastaciju prostora i sve lošije stanje ispravnosti vode za piće. šut materijala. zatim stari automobili. po vrtačama. a naročito proces sedrenja i sedrotvoraca koji doprinose prirodnoj rijetkosti svakog od spomenutih slapova. stari lijekovi. tu su i druge ugrožene biljne i životinjske vrste iz grupe vodozemaca. leptira.

za opskrbu pučanstva pitkom vodom. Ovo smatramo jednim od ključnih aktivnosti ka konačnoj zaštiti prostora. lovaca/ribolovaca 45% te 57% građana – govore da je ekološka svijest na niskoj razini. proizveo je ovakvo stanje u prostoru. Kapitalizacija prirodnih resursa naspram zaštite postala je ustaljena praksa. manjkavosti u obrazovnom sustavu. a zagađenje okoliša je samo logičan odraz općeg stanja svijesti građana. proizvodnih pogona. Ljubuškog i Gruda o davanju suglasnosti za ekološku valorizaciju prostora (projekt financiran iz sredstava EU 2006. zrak. Sve veće onečišćenje podzemnih i površinskih voda rijeke Trebižata možemo tražiti u povećanom broju stambenih jedinica u Ljubuškom i Čapljini. tlo) doživljava se kao normalan i uobičajen oblik ponašanja bez ikakvih posljedica. dok se zaštita prirode marginalizirala. važnosti i potrebi zaštite cijelog prostora uz riječni tok Tihaljina – Mlade –Trebižat. kako s aspekta zaštite prirodnih vrijednosti tako i sa aspekta ukupnog razvoja gospodarstva i zdravlja ljudi. Istraživanja javnog mijenja i razine ekološke svijesti kod različitih ciljnih skupina – profesora 60%. razvoj poljoprivre- 30 . što je rezultiralo usvajanjem odluka općinskih vijeća Čapljine. Neriješeno stanje otpadnih i kanalizacijskih voda Čitluka i Međugorja dodatno su opterećenje za cijeli podzemni. Dodamo li ovom velike promjene u strukturi pučanstva (velik broj prognanika). praonica. te da područje uz rijeku Trebižat treba zaštititi kroz adekvatnu kategoriju zaštite. Rješenje ovih problema vidimo kroz zaštitu rijeke Trebižat i njezino stavljanje u odgovarajuću kategoriju (prijedlog Zaštićeni krajolik/park prirode). Očuvanje ovog prirodnog resursa za lokalnu i širu zajednicu vidimo u značenju vode. Zagađivanje i onečišćenje okoliša (voda. pa je ono postalo dio naše svakodnevice i ustaljenih navika. učenika 68%. koji nemaju ugrađene uređaje za pročišćavanje i odvođenje fekalnih i tehnoloških voda. g. ljepoti. Rezultati javnog mijenja ponukali su nas da poduzmemo konkretne i sustavne mjere zaštite ukoliko želimo zaštititi prirodne vrijednosti prostora. nedostatak jasne vizije razvoja uz očuvanje prirodnih resursa kao sredstva za brži oporavak privrede. jer se javnost upoznala o značenju. ugostiteljskih objekata. a i površinski vodni sustav. a uz sve ovo i pomanjkanje medijske promidžbe ekologije na lokalnim medijima. zatim nemogućnost provedbe zakonskih obveza i izostanak kontrole od strane nadležnih organa (inspekcije). kao resursa. dovele su do opće destrukcije prirodnog okoliša.).stavu vodoopskrbe. nedostatak i manjkavost ekološke svijesti kod pučanstva. Dosadašnje aktivnosti EU “Lijepa naša“ Čapljina i NVO-a u prostoru oko pokretanja inicijative za zaštitu Trebižata imale su uspjeh kod lokalnih vlasti. Uzroke ovakvom stanju promjene kvalitete vode treba tražiti prije svega u izostanku stalne brige za očuvanjem vodnih resursa. Uz nedostatak stručnog kadra. auto-servisa.

razvoj odgovornog turizma. održivost ruralnih područja te očuvanje visokovrijednih i zaštićenih vrsta na europskoj razini te uključivanje istog u mrežu zaštićenih područja. Značaj zaštite prostora u europskim okvirima vidimo kroz očuvanje vode kao resursa (voda za piće) koje je sve manje. očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode. 3. estetskog i rekreacijskog značenja. Prirodno zaštićeno područje Nacionalni park Spomenik prirode Zaštićeni krajolik/pejzaž ili park prirode Procedura za proglašenje nekog područja zaštićenim očitovala bi se u sljedećim radnjama:  Prijedlog za proglašenje zaštićenim prirodno zaštićenog područja i nacionalnog parka daje federalno ministarstvo. 2. U ovom kontekstu Zakon o zaštiti prirode definirao je kategorizaciju zaštićenih područja kroz slijedeće kategorije: 1.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja de. održiv ruralni razvoj. te Zakona o zaštiti prirodne i kulturne baštine iz 1965. g.  osiguranje što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode.  provedba prostornih planova. kada su slapovi Koćuša i Kravica proglašeni spomenikom prirode. postoje i zakonske pretpostavke koje proizlaze iz dosad važećih zakona: Zakona o zaštiti okoliša.  sprečavanja nastanka poremećaja u prirodi kao posljedica tehnološkog razvoja i drugih djelatnosti. bez narušavanja uspostavljene ravnoteže njezinih dijelova.  donošenje dugoročnih i kratkoročnih planova upravljanja i zaštite. Po Zakonu o zaštiti prirode. Zakonske pretpostavke Za donošenje valjane odluke i stavljanje cijelog područja uz rijeku u jednu od kategorija. zaštićena područja se uspostavljaju radi posebno vrijednih prirodnih područja i vrijednosti povijesnog. Zaštita prirode se provodi radi:  osiguravanja racionalnog korištenja prirode i njezinih dobara. kulturnog. 31 . Zakona o zaštiti prirode (“SN F BiH”. 33/03). 4. 4.

 Podaci o zaštićenim područjima. te društvenih i kulturnih manifestacija. kategorije potvrđene Zakonom o zaštiti prirode HNŽ (“Narodne novine HNŽ”.  poticanja naučnih i edukativnih aktivnosti za dobrobit pučanstva za duži vremenski period.  Nadležni organi dužni su obavijestiti vlasnika/korisnika područja o pokretanju postupka za proglašenje područja zaštićenim u roku od jedne godine. tampon zonama u njima i poduzetim aktivnostima za očuvanje izvornog stanja dostavljat će se u katastar.  Obavijest mora sadržavati granice područja i točan opis postojećeg stanja područja. Prijedlog za proglašenje zaštićenim krajolika/pejzaža i spomenika prirode daje županijsko ministarstvo. Definicija zaštićenog krajolika/pejzaža po federalnom Zakonu o zaštiti prirode odgovara kategoriji parkova prirode koji egzistiraju na području Federacije BiH (Hutovo blato i Blidinje).  eliminiranja i sprečavanja korištenja tla i aktivnosti koje nisu u skladu s ciljevima upravljanja. radi privremene zaštite.  omogućavanja rekreacije i turizma koje odgovara kategoriji područja. 32 . Zaštićeni pejzaž je kopneno ili prirodno područje nastalo međusobnim djelovanjem prirode i čovjeka s izuzetnim estetskim i/ili kulturnim vrijednostima.  učešća javnosti u zaštiti okoliša tog područja.  Posebni zakon o proglašenju područja zaštićenim donosi zakonodavno tijelo županije. Zaštićeni krajolik/pejzaž utvrđuje se s ciljem:  održavanja usklađenosti međusobnog djelovanja prirode i kulture putem zaštite kopnenog ili prirodnog pejzaža i tradicionalnog korištenja tla. građenja.  izvođenja ekonomskih aktivnosti u skladu s prirodom i očuvanjem kulturnog sustava zajednice. broj 15/03). registar zaštićenih područja i međuentitetski informacijski sustav. i često s velikom biološkom raznolikošću.  omogućavanja beneficija kroz osiguranje prirodnih izvora (šume i ribe) i usluga (kao što su čista voda ili prihodi od turizma u cilju održive uporabe tog područja) za lokalnu zajednicu.

2003. za koje treba izraditi strategiju i akcijski plan uravnotežene zaštite/planove upravljanja.) utvrđuju politiku i prioritete. Kategorizacija treba biti u skladu s IUCN kriterijima. Strogi rezervat prirode: zaštićena zona namijenjena isključivo znanosti. Površina kopna. NEAP (Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša. Nacionalni park: zaštićena zona namijenjena zaštiti ekosustava i rekreaciji. VI. Očuvanje integriteta ovih tradicionalnih interakcija je od važnog značaja za očuvanje. Zona upravljanja staništima/vrstama: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju putem odgovarajućih intervencija. gdje se planira pod odgovarajući režim zaštite staviti od 15 – 20% teritorija BIH. koja bi bila u potpunosti usklađena sa stanjem biodiverziteta i potrebama za njegovim održanjem. održanje i evoluciju jedne ovakve zone. II. Zaštićeni pejzaž/morsko područje: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju pejzaža/krajolika/morskog područja i rekreaciju. Za realizaciju predloženih mjera date su jasne smjernice i aktivnosti po kojima:  Uz IUCN klasifikaciju neophodno je razviti vlastitu metodologiju. Spomenik prirode: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja. ekološkim i/ili kulturnim vrijednostima. s obalom i morem gdje je to podesno. V. Sukladno IUCN klasifikaciji područje uz rijeku Trebižat po svim elementima ispunjava uvjete V kategorije .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Strateški dokumenti na razini BiH. i često s visokim biodiverzitetom. IV.  Razviti programe održivog upravljanja prirodno vrijednim područjima u cilju ostvarivanja ekonomske dobiti za postizanje efikasne zaštite. Međunarodno usvojeni principi u kategorizaciji zaštićenih područja po IUCN klasifikaciji predviđaju sljedeće kategorije zaštite: Ia.Zaštićeni pejzaž/krajolik/morsko područje: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju pejzaža/krajolika/ morskog područja i rekreaciju. Zaštićeno područje namijenjeno upravljanju resursima: zaštićeno područje namijenjeno uglavnom za održivo upravljanje prirodnim ekosustavima. Zona divljine: zaštićena zona namijenjena uglavnom za zaštitu divljine. Ib. III. gdje su interakcije ljudi i prirode tijekom vremena stvorile zonu izraženog karaktera sa značajnim estetskim. 33 .

 BiH je ratificirala i Bernsku konvenciju o konzervaciji europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. zašto su već sada osigurana određena financijska sredstva od Vlade Republike Hrvatske. Na tragu ove definicije i širine Ramsarske konvencije područje uz rijeku Trebižat sa svim svojim specifičnostima udovoljava svim zadanim elementima konvencije. te stoga zavređuje da bude dio obuhvata i predmetom Ramzarske konvencije. uvrštena u Ramsarski popis međunarodno vrijednih močvarnih staništa. Zadnjih godina nadležno ministarstvo za zaštitu prirode i okoliša u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode Republike Hrvatske vodi opsežnu kampanju da se područje delte Neretve proglasi “Parkom prirode“ (sukladno hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode). s naglaskom na zaštitu ugroženih i ranjivih vrsta i njihovih staništa. g. a posebno migracijskih vrsta. Veze sa drugim projektima i konvencijama Da ima osnove i smisla promatrati područje Trebižata kroz kategoriju Zaštićeni krajolik/pejzaž – park prirode.).5. dovoljno govori o važnosti očuvanja riječnog toka Tihaljina – Mlade – Trebižat kao spone/koridora unutar ova dva Ramsarska područja za buduću europsku mrežu zaštićenih područja unutar NATURA 2000. Regionalne inicijative i smjernice Europske unije kroz primjenu i obvezu uključivanja u NATURA 2000 stvara obvezu i stvarnu primjenu sljedećih konvencija:  Ramsarska konvencija bavi se prvenstveno zaštitom močvarnih staništa. Osnovni cilj je zaštita flore i faune i njezinih staništa kao i poticanje međunarodne suradnje među zemljama potpisnicama u rješavanju prekograničnih problema. Uz činjenicu da je područje Hutova blata ušlo u UNESC-ov popis zaštićenih močvarnih staništa kao Ramsarsko područje. Iznimna osjetljivost i važnost ovih ekosustava upravo je i potakla odgovorne da se oni moraju na odgovarajući način tretirati i štititi kako bi bili čuvari biološke i krajobrazne raznolikosti cijelog biološkog ekosustava. Ova direktiva je uspostavljena s ciljem da kombinira interes 34 .  Direktiva o staništima Europske komisije uspostavlja zajednički radni okvir za “Konzervaciju prirodnih i poluprirodnih staništa i staništa divlje flore i faune“ i omogućuje razvoj mreže specijalnih zona za konzervaciju Natura 2000. a područje Livanjskog polja dobilo status Ramsarska područja (2008. g. potvrđuje činjenica da je područje rijeke Trebižat sastavni dio delte Neretve koja je 2000. a uz to je proširila svoj opseg djelovanja mimo močvarnih staništa i na kraška područja koja čuvaju veliku biološku i raznolikost vrsta i pejzaža.

efikasne. Na tragu ovih dokumenta i konvencija pokrenute su i konkretne aktivnosti koje se očituju kroz provedbu projekta. Kroz ratifikaciju Konvencije. Bosni i Hercegovini je omogućen pristup međunarodnim fondovima.  Institut za europsku politiku i suradnju s nekoliko europskih istraživačkih instituta predložio je formiranje Europske ekološke mreže pod nazivom EECONET. prvenstveno GEF-u iz kojeg se isključivo financiraju projekti za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. poboljšanja upravljanja i stvaranja klime podrške javnosti neophodne za uspjeh zaštićenih područja. podjednaku raspodjelu koristi dobivenih uporabom genetičkih resursa. održivu uporabu komponenti biološke raznolikosti. Cilj EECONET-a je konzervacija ekosustava. Vrijednost Konvencije leži u tome što su ovi problemi prepoznati i stavljeni u međunarodnu agendu i primjenu akcija neophodnih na nacionalnoj i regionalnoj razini.  GEF-ov projekt “Integralno upravljanje slivnim područjem rijeke Trebišnjice i Neretve“ koji je počeo s provedbom u 2008. 35 . Uspostava europskih zaštićenih zona i njihovo stavljanje u širi kontekst izvršeno je radi uspješnije identifikacije potreba subregije i odrađenih zemalja. IUCN . tampon zone za zaštitu mreže od negativnih spojnih utjecaja.Akcioni plan za zaštićena područja ima za cilj razvoj adekvatne. restauracijske zone za rehabilitaciju oštećenih staništa. koridore za omogućavanje širenja i migracije. a odnosi se na sljedeće:    konzervaciju biološke raznolikosti. g. staništa i vrsta koje imaju europski značaj uz unapređenje ekološke zbliženosti kontinenata. te u činjenici da ju je potpisalo više od 160 zemalja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za zaštitu ugroženih vrsta sa širim interesom za zaštitu i unapređenje staništa. dobro organizirane mreže zaštićenih područja u Europi putem predlaganja niza preporuka za akcije koje trebaju poduzeti vlade i drugi subjekti putem identifikacije oko 20 – 30 prioritetnih međunarodnih projekata zaštite prirode.  Konvencija o biološkoj raznolikosti također govori o očuvanju biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa. Ova mreža bi obuhvaćala četiri glavna elementa:     zone jezgre koje uključuju staništa od europskog značaja.

 WWF-ov projekt “Dijelimo vode“ u dvogodišnjem trajanju do 2010. Kao krajnji cilj projekta formiran je NDF (Neretva Delta Forum – prekogranično tijelo) koalicije nevladinih organizacija koje će u partnerstvu s lokalnim vlastima i gospodarstvenicima raditi na unapređenju zaštite i provedbi koncepta održivog razvoja delte Neretve kao jedne cjeline. utvrđeni problemi i prioriteti njihovog rješavanja uz jasne mjere i aktivnosti. te da se potaknu inicijative zaštite osjetljivih ekosustava uz očuvanja i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti na kraškom području. Cilj NEAP-a je utvrditi jedinstvenu strategiju po svim elementima okoliša za narednih 10 godina.  Na prostoru delte Neretve već punih pet godina REC (Regionalni centar za okoliš) provodi projekt ReREP 2. Sve tri komponente uključuju veliki broj NVO-a i gospodarstvenika koji moraju raditi na zajedničkim aktivnostima oko osiguranja pristupa vodnim resursima i njihovog raspoloživog kapaciteta za održanje biološke raznolikosti u području rijeke Neretve. u sklopu kojeg je pokrenut niz projekata za zaštitu Mediterana i priobalja kao što je projekt SAP – BIO. godine s fokusom na zaštitu biološke raznolikosti područja rijeke Neretve s tri svoje komponente: zaštita biološke raznolikosti.  Strategija ekonomskog razvoja regije Hercegovina koja ima za cilj ekonomski razvoj regije Hercegovina u kojem je kao jedan od četiri strateška 36 . Unutar ovog projekta definirani su i utvrđeni pravci strateškog razvoja kroz razvoj ruralnog turizma. Projekt daje mogućnost da se racionalnije upravlja vodnim resursom.2 “Poticanje povezivanja i razmjene iskustava u zemljama jugoistočne Europe“.Koncept projekta upravo govori o značaju i važnosti delte Neretve i Trebišnjice kao jednog od rijetkih. Unutar NEAP-a određeni su strateški ciljevi. visoko vrijednih i očuvanih ekoloških sustava koje treba integralno promatrati i rješavati kroz međudržavnu suradnju između BiH i Hrvatske. razvoj ekološki zdrave hrane.  NEAP BiH (Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša BiH).  Realiziran je projekt institucionalnog jačanja segmenta zaštite mora i priobalja “Institucionalno jačanje“ ureda MAP-a u Sarajevu. definiranje biološkog protoka i integralni pristup upravljanju vodama. Područje provedbe je delta Neretve kao jedna cjelovita i nedjeljiva cjelina na potezu od Počitelja – općina Čapljina – do Ploča u Hrvatskoj. te donesene polazne osnove za izradu menadžment plana upravljanja Hutovim blatom.

prirodno zaštićena područja. Područja koja mogu biti određena za program su nacionalni parkovi.1 Uključivanje u integracijske procese Kroz kategorizaciju i vrednovanje prostora otvara se mogućnost uključivanja prostora ljudi i roba u integracijske europske tijekove.  Projekt LEAP – općine Čapljina. s ciljem uključivanja određenih područja u međunarodnu ekološku mrežu očuvanja prirodnih staništa i njihovih vrsta. a među deset top projekta uvršten projekt Regionalnog razvojnog centra za zaštitu prirode i okoliša. jer one osiguravaju kvalitetu života u prostoru. obrtnicima i gospodarstvenicima za brži razvoj i ulaganja u odgovarajući projekt koji uključuje zaštitu okoliša dodatni su argument da se zaštita prirode vrednuje kao resurs čije se osnovne komponente na smiju narušavati. Zatim tu su: ekonomske razvojne strategije općina Ljubuški i Grude. te manji projekti vezani za zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeđa na području HNŽ i ŽZH. sanacija i uređenje riječnog korita Trebižata. krajolici/pejzaži i prirodni spomenici. otvara se mogućnost da Vlada FBiH posebnim propisima. ako se u njima nalaze “vrste prirodnih staništa od zajedničkog interesa“ i /ili “vrste od zajedničkog interesa“ po međunarodnim kriterijima. u cilju zadovoljenja provedbe jedinstvenih kriterijia zaštite prostora. vrsta i njihovih staništa. određena područja predloži za europski program NATURA 2000. Projekti poticaja davani od strane resornih ministarstva: turističkim djelatnicima. 6. gdje se zagovara načelo racionalnog korištenja prirodnih resursa. godini. Efekti proglašenja 6. uvažavajući načela održivog razvoja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja cilja definirana zaštita okoliša. Kroz predloženi federalni Zakon o zaštiti prirode u članku 33. zoning plan zaštite Kravica i Koćuše.  Projekt KEC (Županijski/kantonalni akcijski plan zaštite okoliša) za koji je Vlada HNŽ raspisala natječaj i čija se provedba očekuje u 2009. Pretpostavke za ovakve procese date su i kroz novi Zakon o zaštiti prirode i šesti okolišni plan razvoja Europske zajednice. Uspostavom zaštićene zone uz rijeku Trebižat stvara se mogućnost integriranja zaštićenih područja na cijelom području delte Neretve kroz jedan sveobuhvatan menadžment plan upravljanja cjelovitim prostorom delte Neretve. poljoprivrednicima. 3 .

bućalište. Granice budućeg parka obuhvaćale bi cijelu dužinu rijeke Trebižat u dužini od 51 km od Peć Mlina do ušća u Neretvu. Promatrajući područje kao jednu cjelinu.  Šetnica uz riječni tok Trebižat omogućuje osmišljavanje turističko-rekreacijske i ugostiteljske ponude (5 restorana.  Nizvodno na dijelu toka Tihaljine. Gradsko središte Gruda ne ulazi u obuhvat parka.  Na području Klobuka vodopad Koćuša će se zaštititi kroz odgovarajuću zonaciju. lokalitet je moguće privesti športskoj rekreaciji i odmoru s pratećim ugostiteljskim objektima.  Lokalitet “Humac“ – Franjevački samostan – uz stare iskopine “Gračine“ pruža mogućnost uključivanja povijesne baštine u turističku ponudu. Ostali dio parka većinom je slabo naseljen ili obuhvaća pojedina sela i zaseoke u kojima nema većih industrijskih i drugih postrojenja koja bi značajnije mogla narušiti izgled parka ili ugroziti osnovne biološke i kulturne vrijednosti prostora. a mlinice i tri restorana mogu davati turističku ponudu (kupanje u rijeci. franjevački samostan te mnogi povijesni spomenici kulture). kod Kavazbašinog mosta. zahvatio bi površinu od 6.  Lokalitet Peć Mlini s izgrađenim objektima HE Peć Mlini. 3 . rafting – kanu. starim mlinicama. Ljubuškog i Čapljine. tenisko igralište. 3 ugostiteljska improvizirana objekta.2 T uristička valorizacija i održivost Prostor uz rijeku Trebižat. dok rubni dijelovi gradova Ljubuški i Čapljina djelom ulaze u predloženi obuhvat parka.750 ha. Duž cijele rijeke vodi regionalna cesta kojom se omogućuje pristup svim područjima parka i turističko ugostiteljskim destinacijama.6. Ravlića pećinom i samim izvorištem moguće je definirati kao edukacijsko-izletnički lokalitet koji bi imao primarnu funkciju zaštite izvorišta i kulturne baštine (mlinica). Uz sami park smještene su gradske urbane zone poput Gruda.  Lokalitet “Bučina – Čeveljuša“. moguće je već sada istaknuti područja koja bi mogla biti potencijalna središta ili turističke destinacije koje će nositi razvoj parka. atraktivni slap uz lijepo pješčano kupalište. te urušene mlinice koje je uz malo ulaganje moguće dovesti u funkciju posjećenog je kupališta. posjeta ribnjaku i obilazak mlinice koja je i danas u funkciji). kupalište. koja bi mogla ući u prijedlog obuhvata Parka prirode. ali bi osiguravao i provedbu obrazovnih programa.

kroz provedbu i razvoj sportskih sadržaja lova i ribolova.  Prostor na ovom dijelu se mora jasno definirati po sadržaju. dok se rekreacijski i ugostiteljski sadržaji moraju premjestiti van zone utjecaja na vodopad. športske aktivnosti. uređenje kupališta i trim staza.  Područje uz naseljeno mjesto Trebižat je prostor koji svom svojom dužinom od 13 km može pružiti dnevni odmor mještanima. turistima i zaljubljenicima prirode (kamperima).).. ugostiteljstvo i sl. ali koji bi se uvelike mogao dalje unaprijediti i postati jedan od glavnih proizvoda buduće turističke ponude područja. namjeni i korištenju kako se ne bi narušile osnovne komponente prirode i turističkog ugođaja. Ovo bi bio nesumnjivo veliki doprinos daljnjem razvoju cijele regije kroz racionalno korištenje vodenog resursa uz poticanje razvoja aqua kulture. stari rimski grad koji se nalazi pod zaštitom. ono se mora definirati s aspekta korištenja i namjene. te kao takvi imaju svoje opravdanje. Promatrani u cjelovitoj turističkoj ponudi regije.  Lokalitet “Božjak“ – uz uređene plaže i okoliš s 4 ugostiteljska objekta. korištenje vodnog resursa itd. kanu safari. Izletnički turizam. nabrojani lokaliteti pružaju mogućnost značajnijeg razvoja turističko-rekreacijskih sadržaja. to bi moglo osigurati punu održivost zaštićenom području. ulaska u zaštićeno područje. Sadašnja ponuda na području rijeke Trebižat stvara prihod od oko 50. kao i naknada za koncesijske ugovore.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Područje vodopada “Kravica“ treba zonirati i osigurati dugotrajnu ekološku zaštitu sedre na vodopadu.  Mogorjelo. športsko ribarstvo. Primarna funkcija u ovom dijelu je zaštita. kanu safari.000.00 KM. edukativni programi uz popratnu gastronomsku i ugostiteljsku ponudu mogu osigurati održivost zaštićenom području. urađen prilaz i mogućnost korištenja usluga kanu safarija – jedno je od glavnih turističkih odredišta. rekreacija. Na ovaj bi se način stvorila opća klima za razvoj malog poduzetništva 3 . Ukoliko bi se uvele naplate parkiranja. zatim naplate edukativnih i turističkih atrakcija. također je dio ukupne turističke ponude područja. Područje bi doprinijelo oživljavanju i razvoju prvenstveno sportova na vodi kao što su kanu safari koji već ima tradiciju.  Područje Struga nudi športsko rekreacijske aktivnosti (kupanje. te stvaranje preduvjeta za jedan širi i sveobuhvatniji pristup razvoja ruralnog turizma.

godine. rekreaciju. Uspostavom odgovarajućeg i primjerenog režima zaštite na cijelom toku rijeke Trebižata. Financiranje zaštićenog područja U setu zakona koji su doneseni 2003.  korištenja zaštićenog prirodnog dobra za djelatnost turizma. Za namicanje sredstava od naknada zaštićeno prirodno područje može ostvarivati prihod od:  iskorištavanja prirodnog bogatstva (vodenog potencijala). poduzeća/javne ustanove. korištenja za (parkiranje. Međutim. Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti županija. kao i dio naknada koje moraju plaćati pojedini pravni subjekti kad je u pitanju onečišćenje okoliša. postavljanje reklama i slično). sredstva će osigurati županija putem Županijskog fonda za zaštitu okoliša.. članak 45. trgovine.“ Osim budžetskog financiranja zaštićeno područje se može financirati i po osnovi djelomičnog korištenja zaštićenog dobra:  Iz prihoda koji se ostvare vršenjem djelatnosti poduzeća. unatoč činjenici da je Zakon usvojen 2003.  Iz drugih izvora koji se utvrđuju zakonom o zaštiti prirode. odnosno organizaciji koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. Za korištenje zaštićenog prirodnog dobra.  Od naknade za korištenje zaštićenog prirodnog dobra. 7. Sredstva ostvarena na ovaj način koriste se za zaštitu i razvoj zaštićenog prirodnog dobra. fond još nije zaživio u praksi. stvaraju se gospodarske pretpostavke za brži razvoj cijele regije. odnosno organizacije koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom.. 400 . mini farme (buduće tvornice proizvodnje zdrave hrane).  korištenja posebno uređenih ili pogodnih terena za pojedine namjene. snimanja filmova i slično.i ulaganja u proizvodnju koja potiče mini gospodarstva. broj 33/03) se kaže: “Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti Federacije BiH sredstva se osiguravaju putem Federalnog fonda za zaštitu okoliša. ugostiteljstva. federalnog Zakona o zaštiti prirode (“SN F BiH”. U Poglavlju X.  korištenja imena i znaka zaštićenog prirodnog dobra. godine nalazi se i Zakon o fondu koji je predvidio prikupljanje sredstava po pitanju korištenja prirodnih resursa. druge pravne osobe i pučani plaćaju naknadu poduzeću.

Sam prijedlog ostavlja prostora i vremena za daljnja stručna i znanstvena razmišljanja i promatranja u svoj svojoj širini i sveobuhvatnosti. ali uz javan način praćenja utrošenih sredstava. Na temelju dosadašnjih opažanja na predmetnom prostoru o broju posjetitelja (domaći i strani) koji posjećuju područje kroz razne vidove turističke ponude: kanu safari. odmor uz kupanje i rekreaciju. Ove brojke dovoljno ilustrativno govore da područje uz rijeku Trebižat ima svoj potencijal/vrijednost koja se već sad može brojčano iskazati. 8.000 KM. đačke ekskurzije itd. Da bi se sredstva mogla potraživati po odrađenim programima i namjenski utrošiti u očuvanje i zaštitu okoliša.00 KM iznosi 80. Upravo ovakav pristup trošenja sredstava utvrđen je Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti prirode. posjeti muzejima. divljači).562 ha prezentiramo kao poticaj za buduća razmišljanja i usuglašavanja. kulturne zabave na otvorenom uz rijeku. kolovoz) – dolazimo do brojke od preko 100. prostora za parkiranje. 9. što preračunato kroz turističku naknadu od 1. srpanj.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  korištenja usluga poduzeća. Zaključak Zaključak našeg rada je da postoji dovoljno objektivnih i argumentiranih činjenica da prostor uz rijeku “Tihaljina – Mlade – Trebižat“ zavrjeđuje da se promatra u kontekstu uspostave trajne zaštite kroz kategoriju “zaštićeni krajolik/pejzaž – park prirode“. 401 . ribe. pristojbe na proizvode i slično. jedan od preduvjeta je i uspostava zaštićenog područja koja će preuzeti brigu oko zaštite i unapređenja prirodne baštine. ugostiteljstvo. konjička rekreacija. odnosno organizacije koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. dolazimo do spoznaje da područje može razviti svoje vlastite održive aktivnosti koje će osigurati uvjete za život i rad uposlenih u budućem zaštićenom području.000 posjetitelja godišnje. u vremenu trajanja turističke sezone (lipanj. Prijedlog obuhvata Prijedlog obuhvata mogućeg zaštićenog područja Trebižat u površini od 17. Dodamo li ovom naknade za korištenje resursa (vode.

. Savjetovanje – zaštita od voda i održivi razvoj. Sarajevo 2002. Hidrogeološki aspekti zaštite podzemnih voda u kršu. g. g. br. Zakon o zaštiti okoliša ZHŽ (“Narodni list”. COST projekt 65. Čapljina 2002. g. g. g... NEAP – BIH. 5/00). Institut za geodetska istraživanja Zagreb... Neum 2000.. 13/94).. Prostorni plan općine Ljubuški. br. g. Uredba o Zaštiti prirode HNŽ (“Narodne novine HNŽ”. Nacrt Zakona o zaštiti prirode FBiH. Sarajevo 1985. Ribolovna gospodarska osnova HNŽ – Mostar 2000. Elaborat o izgrađenim i planiranim vodoprivrednim objektima u slivu rijeke Trebižat (Hrvatska vodoprivreda – Split 1993. LEAP – općine Čapljina. Sarajevo 2000. g. 402 .Karta obuhvata mogućeg zaštićenog krajolika/parka prirode “Tihaljina – Mlade – Trebižat“ Literatura Šesti okolišni plan EU za okoliš.

Nikola Zovko. i dr. Čapljina 403 .. godine stavljen je na popis međunarodno značajnih područja za ptice. sportske pripreme. dipl. škola u prirodi. Turistička ponuda se ogleda kroz turističke atrakcije kao što su: foto-safari. kongresni turizam. dipl. U eko-sustavu kao što je Hutovo blato potrebno je pažljivo raditi na planiranju prostora koje će po pojedinim zonama omogućiti valorizaciju resursne osnove kroz turističku ponudu. biciklizam. Nalazi se u jedinstvenom aluvijalnom močvarnom području delte Neretve u Bosni i Hercegovini. promatranje ptica. sportski ribolov. Ključne riječi: biološka i krajobrazna raznolikost. ing. kanu-safari. park kroz svoj daljnji razvoj i osmišljavanje turističke ponude te samoodrživosti predstavlja pokretač turističkog i gospodarskog razvoja regije. godine. godine upisan je na listu močvara od međunarodne važnosti za ptice močvarice (Ramsarska konvencija). Zbog svoje vrijednosti nalazi se na listi posebno zaštićenih mediteranskih oblasti (Barcelonska konvencija). i raspolaže s iznimnim prirodnim i krajobraznim vrijednostima. ing. 1998. a posebice općina Čapljina i Stolac.411 ha. turistička ponuda 1 Stjepan Matić. park prirode. Do proglašenja je egzistirao kao lovište. primarni cilj je očuvanje prirodnih vrijednosti krajolika s biološkim vrijednostima..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja TURIZAM. Isto tako. MOGUĆNOSTI RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA PARK PRIRODE “HUTOVO BLATO“ Stjepan Matić Nikola Zovko Sažetak Park prirode “Hutovo blato“ proglašen je kategorijom “zaštite parka prirode“ 1995. Pokriva prostor od 7. Svakako. a 2001. Park prirode “Hutovo blato“. ekosustav.

lov an ptice u vrijeme migracija kad u prostor parka dolazi na tisuće jedinki različitih vrsta. datira od ranih 50-tih godina prošlog stoljeća – posebice lovni turizam. Isto tako. brzim i nekontroliranim razvojem turizma u zaštićenom prostoru može se prouzročiti degradacija osjetljivih ekosustava. 04/05) je uspostavio sveobuhvatnu zabranu lova na cijelom prostoru parka. Netaknuta priroda i bogat biljni i životinjski svijet Hutova blata privlače sve turiste. u suradnji s institucijama i kroz implementaciju projekata. kao djelatnosti s najbržim rastom. 404 . stjecanjem dohotka i upošljavanjem lokalnog stanovništva. Istovremeno su se i prihodi smanjili. Posebice su se isticali talijanski posjetitelji. u okruženju obiluje kulturno-povijesnim i prirodnim lokalitetima. kao gospodarska aktivnost. turističke aktivnosti se mogu u velikoj mjeri kontrolirati. Adekvatnim zoniranjem i drugim propisima koji uređuju pitanja zaštite. koji su vremenom postali tradicionalni gosti Hutova blata. Hutovo blato predstavlja specifičnu i veoma dobru turističku destinaciju. Kao alternativu. počela je razvijati druge vidove turističke ponude. izostala su značajna sredstva neophodna za funkcioniranje svih službi u parku. Zakon o zaštiti prirode (“Narodne novine HNŽ/K”. Međutim. a posebice zaljubljenike prirode. Kao posljedica zabrane lovnog turizma. br. stavljanjem Hutova blata pod zaštitu i stupanjem na snagu Zakona o parku prirode. Ovaj vid lovnog turizma bio je prepoznat ne samo u domaćim nego i u međunarodnim okvirima. Kao turističko-gospodarska aktivnost. Nalazi se svega 20-ak kilometara od mora. pooštrene su mjere zaštite. tj. i lovni turizam je sveden na minimum. Provedbom projekta LIFE i zaključaka koji su se odnosili na zabranu lovnog turizma s iznimkom pojedinih regija u parku. Klimatski uvjeti su također pogodni tijekom cijele godine i omogućuju razvoj sezonski interesantnih vidova turizma. lov je za park predstavljao značajan dio prihoda: kako od same organizacije i odstrela tako i kroz korištenje ugostiteljsko-pansionskih usluga kao pratećih prihoda parka.Uvod Turizam u Hutovu blatu. uprava poduzeća. povezano je dobrim prometnim komunikacijama. Mogućnosti turističke ponude Turizam predstavlja nezaobilazan potencijal razvoja i uključenja lokalne zajednice kroz poboljšanje socio-ekonomskog napredaka u i oko zaštićenog prostora.

a posebice općina Čapljina i Stolac. Stoga je potrebno. park predstavlja nezaobilaznu destinaciju u daljnjem turističkom napretku i povećanju broja posjetitelja. primarni cilj je očuvanje prirodnih vrijednosti krajolika s biološkim vrijednostima. da su djeca školskog uzrasta najbrojniji posjetitelji i da se taj broj konstantno povećava. izgraditi još i dodatne edukativne sadržaje kako bi Hutovo blato postalo svojevrsno edukativno središte za regiju i cijelu Bosnu i Hercegovinu. 405 . osim postojećih.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Uz izgrađenu infrastrukturu. Turistička ponuda se ogleda kroz turističke atrakcije kao što su:  Foto-safari  Kanu-safari  Sportski ribolov  Promatranje ptica  Škola u prirodi  Biciklizam  Sportski turizam  Kongresni turizam Statistički prikaz posjetitelja parka Značajno je naglasiti. a što se i vidi iz statistike posjetitelja parka. Isto tako park kroz svoj daljnji razvoj i osmišljavanje turističke ponude te samoodrživosti predstavlja pokretač turističkog i gospodarskog razvoja regije. Svakako.

opremiti zoološki vrt. igralište za odbojku na pijesku.. institucijama vlasti i privatnim sektorom – može prerasti u vrlo značajnu i interesantnu turističku destinaciju.). Kroz privredne aktivnosti u specifičnom prostoru svakako se treba rukovoditi načelom integralnog upravljanja. Literatura Arhiva Parka prirode “Hutovo blato“ 406 . znanstvenim institucijama. također. Turističke aktivnosti. teretana.  izgraditi nove sportske sadržaje uz nogometno igralište (tenisko igralište.Razvojne mogućnosti parka Za kompletiranje turističke ponude Parka prirode “Hutovo blato“ planiraju se određene aktivnosti:  izgraditi nove smještajne kapacitete. dobru suradnju s lokalnom zajednicom.  izgraditi kamp naselje za učenike i sportske ribolovce. posebice kroz razvoj specifične turističke ponude.. ne smiju zanemariti ekološke limite prostora.  proširiti ponudu kroz uređenje botaničke. košarku. boćalište. bazen. Zaključak Park prirode “Hutovo blato“ – uz planski usmjerena ulaganja.  urediti edukacijsko središte na Karaotoku. ornitološke i akvarijske zbirke.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Foto-safari Škola u prirodi 40 .

.

sci. Ključne riječi: aleja. a u sastavu akvatičnih mikrofita konstatovano je 102 vrsta. preko 400 vrsta zeljastih biljaka (veliki broj ljekovitih i medonosnih). Akvatična fauna prikazana kroz sastav ihtiopopulacija ukazuje na prisustvo sedam vrsta i u sastavu makroinvertebrata preko 30 vrsta.. Faunu kopna odlikuje 52 vrsta ptica i preko 20 vrsta sisara.. takson. izvorišni dio rijeke Bosne su kulturno-historijska obilježja.dr. 14 vila. Kao rezultat poznavanja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti širi prostor Vrela Bosne zahtijeva zaštitu i revitalizaciju na temelju ekoloških okvira koje će doprinijeti uspješnoj koegzistenciji prirodnog i kulturnog. raritet.. prostor Stojčevca. prvenstveno Velika i Mala Aleja iz perioda 1893.sci..com Prof. endemičnost. Fakultet prirodoslovno-matematskih i odgojnih znanosti. a posebna specifičnost je pet endemičnih vrsta. u sastavu gljiva registrovano je 20 vrsta. Registrovano je 26 biljnih zajednica koje sačinjavaju 131 vrsta u sastavu dendroflore.dr. Sve registrovane vrste u sastavu živog svijeta odlikuju rezentativnost i raritet. vile 1 2 3 Prof. životinje. Posebno obilježje prostoru Vrela Bosne koje uključuje selo Vrutci. arheološko nalazište u području Vrutci i Rimski Most.sci. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo e-mail: sadberatb@yahoo. diverzitet. Federalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa 40 . Sveučilište u Mostaru Mr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIRODNE I KULTURNOHISTORIJSKE VRIJEDNOSTI VRELA BOSNE Sadbera Trožić-Borovac Dubravka Hafner2 Lamija Abdijević3 Sažetak Rad je rezultat dugogodišnjih istraživanja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti prostora Vrela Bosne. biljke.

1956) i analize kvaliteta vode na temelju upoznavanja faune bentosa (Trožić-Borovac. Stojčevac i selo Vrutci. a prema stepenu naseljenosti prestavlja najstarije naselje u središnjem dijelu Bosne. Istraživanja prirodnih vrijednosti ovog područja usmjerena su na upoznavanje faune i flore izvorišnog dijela rijeke Bosne (Šenk. te veliki han-karavan saraj (zgrada sadašnje opštine Ilidža). kameni most na Željeznici. 1955. “Rimski most”. U ovom radu. Vegetacijska karta je rezultat terenskih istraživanja i 410 . a izgrađen je i most na Plandištu. obradu uzoraka i statističku analizu dobivenih podataka o kvalitativno-kvantitativnom sastavu. Dobiveni podaci su aplicirani na kvalitet vode primjenom saprobnog indeksa Pantle-Buck. U tursko doba organizovani su teferići ili izleti u području vrela Bosne. Sadašnju fizionomiju i izgled područja Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne dobiva u vrijeme Austro-ugarske vladavine. Sam naziv Ilidža je turskog porijekla i označava banju ili toplicu. godine. Prvi podaci o Ilidži (opština kojoj pripada prostor administrativno) potiču još iz neoloita. početak Velike aleje. Istraživanje akvatične flore i faune realizovano je kroz hidrobiološka uzorkovanja. Zajedno. ovaj prostor čini cjelinu. a i u okviru projekata usmjerenih na zaštitu područja Vrela Bosne.Uvod Prostor Vrela Bosne predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne koji je smješten jugozapadno od grada Sarajeva ispod obronaka planine Igman i Bjelašnice. 2002). po prvi put je iznijet globalan prikaz prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti Cilj rada je da prema navedenim vrijednostima područja ukaže na glavne odredbe kojima je prostor Vrela Bosne proglašen Spomenikom prirode i tako smješten u rang zaštićenih područja po odredbama IUCN kriterija. Shodno atraktivnosti područja prirodno-kulturno-historijske vrijednosti daju poseban karakter prostoru. godine kada Zemaljska vlada uzima banju pod svoju kontrolu doprinoseći razvoju banjskog kompleksa i šire okoline Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne. U sastav ovog dijela granično je određen prostor Plandišta. U osmanlijsko doba razvoj ovog prostora tekao je veoma sporo. Preokret u razvoju banje Ilidža i ostalog prostora dešava se davne 1885. U rimsko doba Ilidža nosi naziv Lužani. a nije zabilježen neki značajniji razvoj ovog prostora.-2005. Materijal i metode rada U toku iznalaženja rješenja i kategorizacije područja izvršena su istraživanja sastava vodene i kopnene flore i faune u periodu 2003.

Popis kulturno-historijskog naslijeđa rezultat je podataka iz Federalnog zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe BiH. Drusus bosniacus Klapalek 1900 411 . 6. 2. u Vrelu Bosne (3 izvora) 22 taksona. 5. 1). S.. 1): 1. deset vrsta je isključivo vezano za izvorišne dijelove. 3. Vrela Bosne i izvori u selu Vrutak 102 vrste mikrofita (Trožić-Borovac. 30 taksona. u izvorima selo Vrutak 32 vrste. Rezultati analize biljnih zajednica na prostoru Vrela Bosne ukazuju na razvoj 26 biljnih zajednica (prilog 1). u hidroekosistemima izvora Stojčevac. 26 vrsta su isključivo izvorske i veoma su rijetke (Hafner. Tabela 1 Karakteristike sastava flore i gljiva prostora Vrela Bosne Broj vrsta specifičnost drveće 131 Zaštićene i ugrožene Zeljaste biljke >400 Medonosno i ljekovito bilje gljive 20 jestive mikrofite 102 26 sa uskim arealom rasprostranjenja Na osnovu kvalitativne analize sastava invertebrata u bentosu hidroekosistema na širem području Vrela Bosne konstatovano je: 1. preko 400 vrsta zeljastih biljaka i 102 vrste akvatičnih mikrofita (tab. u bentosu tri izvora Vrela Bosne 71 vrsta. Rezultati i diskusija Prema rezultatima kvalitativno-kvantitativne analize sastava mikrofita (nižih biljaka) utvrđeno je prisustvo (tab. D. Na naznačenom prostoru konstatovano je 20 vrsta gljiva (IGH.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prikazana je kartografski u prilogu. 5. 2005). jedan dinarsko-alpski endem Siphlonurus croaticus (Ulmer. 3. 2004). 4. 1920) četiri dinarska endema: Gammarus bosniacus Schäf. na prostoru Plandišta 21 takson. U vodama šireg područja Vrela Bosne do Rimskog Mosta od makrofita konstatovano je prisustvo 19 vrsta koje gusto obrastaju sediment riječnog korita. Hafner. 4. u bentosu izvora Stojčevac 20 vrsta. 2005). a u njima je registrovano preko 131 vrsta dendroflore. 2. konstatovano je pet endemičnih vrsta.

bogata hidrografska mreža iz čega proizilazi da je širi prostor Vrela Bosne prema svim kriterijima ekološki senzitivno područje tj.(Marinković. posebna specifičnost sastava akvatične flore i faune. 2005). 52 vrste ptica (dosta migratornih vrsta). Dobivene vrijednosti su u kategoriji oligosaprobnih ili čistih voda. uz Veliku aleju Zemaljska vlada Austro-ugarske izgradila je ladanjske objekte za svoje potrebe. 1981). u periodu devetog i 10 vijeka podignuta je crkva posvećena svetom Stjepanu Prvomučeniku. Chaetopteryx bosniaca Marinković. a u sastavu vodene faune preko 30 vrsta (tab. Od 14 vila iz tog perioda sačuvano je osam. Rimski most se u starim dokumentima spominje kao “Bosna basi kuprisi“ (“most kod izvora Bosne“). Vile su građene uglavnom od prizemlja sa trijemom i sprata sa velikim verandama.: 412 . tri su obnovljene i imaju svoj izvorni oblik. Tabela 2 Karakteristike sastava faune prostora Vrela Bosne životinje specifičnost invertebrata >30 pet endema ihtiopopulacije 7 ugrožene sisari 20 rijetke ptice 52 ugrožene i rijetke Kulturno-historijsko naslijeđe predstavljeno je kroz Veliku i Malu Aleju koje su formirane u periodu 1993. Ostalih pet je devastirano i zahtijeva obnovu. velika raznovrsnost kopnene faune sisara i ptica.2). U sastavu kopnene faune registrovano je oko 20 vrsta sisara. Zaključak Rezultati analize prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti šireg prostora Vrela Bosne ukazuju da prostor obilježavaju 26 biljnih zajednica. Područje Vrutaka je arheološko nalazište.000 stabala kestena i platana). Ne postoje precizni podaci kad je most sagrađen ali nosi naziv Rimski zbog uzidanih detalja sa rimskih građevina. Ovo je predromanička građevina (Abdijević. 1955 (Marinković. visokim krovovima i kulama na čijem vrhu je vidikovac. preko 20 vrsta gljiva. Na osnovu sastava vodene flore i faune bentosa vodnih ekosistema izvršena je ocjena kvaliteta vode. veliki diverzitet drveća. On kao takav predstavlja zaštićen spomenik kulture. 1971). godine (3. ali nizvodno prema Plandištu dolazi do blagog porasta onečišćenja koje je rezultat pojačanog antropogenog uticaja i neplanskog upravljanja prostorom. zeljastih biljaka. Nipharagus ilidžensis ilidžensis Schäf.

131pp Marinković-Gospodnetić.C. Institut za hidrotehniku i građevinarstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Hafner. D.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  reprezantativno  pejsažne vrijednosti  pogodno za naučna istraživanja  monitoring  mjesto konflikta prirodnog i urbanog  zasnovano na biološkim informacijama Najprihvatljiviji način upravljanja ovim prostorom je potpuna konzervacija (zaštita) čitavog prostora. 5.. Literatura Abdijević. (1995): Biodiversity in the Balance: Approaches to Setting Geographic Conservation Priorities. The Nature Conservancy and World Resource Institute Institut za građevinarstvo i hidrotehniku Građevinskog fakulteta Sarajevo: Zaštita šireg prostora Vrela Bosne Marinković. a parametri koji to određuju (Johanson. (2005): Kulturno-historiske vrijednosti šireg prostora Vrela Bosne. (1981): Trichoptera. 128 p 413 . Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. Institut za hidrotehniku i građevinarstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Johnson. 2001) su: 1. u u Elaboratu: Zaštita prostora Vrela Bosne. Elaborat: Endemične vrste vodenih insekata u Bosni i Hercegovini. 3. Redžić et all. 4. naznačene su odredbe adekvatnog upravljanja. L. (2005): Biodiverzitet algi i ocjena kvaliteta vode. u Elaboratu: Zaštita prostora Vrela Bosne. N.Gospodnetić i sur. prostor analiziran u radu je proglašen Spomenikom prirode. The Biodiversity Support Program – A USAID Consortium of World Widlife Fund. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. bogastvo biljnim i životinjskim vrstama rijetkost (raritet) endemičnost živih oblika reprezentativnost ugroženost funkcija ili namjena Uvažavajući naznačene činjenice. M. 1995. 6. ali i dalje u konfliktu sa urbanim priroda gubi i nestaje. 2. 1977: diferencijacija populacija nekih vrsta vodenih insekata.

Barudanović. S. JP“Vodno područje slivova rijeke Save“ 37: 18-26. S. R. (1955): Biologische Uberwachung der Gewasser und die Darstellung der Edgebnisse.. Elaborat CEPRES Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Trožić-Borovac. S. Đug.O. Gas Wasserfach. (2002): Istraživanje makroinvertebrata bentosa rijeke Bosne i pritoka u ocjeni kvaliteta vode. 96/18:604. 2: 29-61 414 . S. Redžić. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Šenk. (2001): Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac. Hafner. H. (1956): Faunističko-ekološka ispitivanja izvorskog dijela rijeke Bosne.Pantle.. Voda i mi. Acta Ichtyologica Bosniae et Hercegovinae... (2004): Fitobentos i zoobentos hidroekosistema šireg područja Vrela Bosne u ocjeni kvaliteta vode. Trožić-Borovac. F. Doktorska disertacija. S. Buck. D.

52 species of birds and over 20 species of mammals characterize the land fauna.. and in the group of aquatic microfites 102 species have been registered. All registered species in the constitution of the living world are characterized with rezentaticity and rarity. the territory of Stojčevac. the source part of the river Bosna are the culture-historical elements.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja NATURAL AND CULTURALHISTORICAL VALUES OF RIVER BOSNA Abstract The work is a result of long-time researches of natural and culture-historical values of the area of Vrelo Bosne. Aquatic fauna is represented through the constitution of ichtiopopulations indicates to the presence of seven species. As a result of cognition of natural and culture-historical values the wider area of Vrelo Bosne demands protection and revitalization on the basis of ecological frames which are going to contribute to successful coexistence of the natural and the cultural. in the group of fungi 20 species have been registered. animals. over 400 species of herbaceous plants (a large number of medical and honey plants). villas 415 . Key words: Alley. endemic. plants. and special specifity is five endemical species. Special attribute to the area of Vrelo Bosne which includes the village Vrutci. in the constitution of macroinvertebrat over 30 species. archaeological finding in Vrutci and the Roman Bridge (Rimski most). firstly Great and Small Alley from the period of 1893. taxon. rarity. 26 plant groups have been registered which consist of 131 species in the constitution of dendroflora. diversity. 14 villas.

.

historijski. budući da svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi. historijski ili društveni značaj ili drugu posebnu vrijednost za buduće generacije kao i za sadašnju zajednicu: . kao svjedočanstvo daleke i nedavne prošlosti i naše zajedničko dobro. Spomenici kulturnog naslijeđa su dobra od opšteg interesa. te građevinske i fortifikacijske cjeline i drugi nepoktretni objekti i dijelovi objekata i cjelina trajno vezanih za određenu sredinu. cijela naselja ili njihovi dijelovi i nekropole i druge grupe građevina kada čine jedinstvenu cjelinu. za koju se smatra da ima estetski. arheološki i historijski lokaliteti. nepokretno i krajolici koji nas okružuju.građevinsko-arhitektonski objekti. nalazišta. Smatra se da oštećenje ili nestanak svakog dobra kulturnog naslijeđa predstavlja osiromašenje kulturnih dobara svih naroda svijeta. 1 2 Kantonalna Javna ustanova “Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa“ Bihać Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona/županije. koja uživaju posebnu zaštitu i na način propisan zakonima i međunarodnim konvencijama čiji je potpisnik BiH. Bihać 41 . Nepokretni kulturni spomenici su ona mjesta koja su dio kulturnog okoliša koja imaju estetski. bilo prirodnu bilo umjetnu. NEODVOJIV DIO RAZVOJA TURIZMA U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU Mirzet Mujadžić Anto Marjanović2 Sažetak Kulturno naslijeđe predstavlja svaki koncept ili stvar. predstavlja osnovu kulturnog ambijenta u kojem živimo i razumijemo naš kontinuitet.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja KULTURNO NASLIJEĐE. – spomeničke cjeline. (ICOM) Kulturno naslijeđe pokretno. naučni ili duhovni značaj.

naučnih ili tehnoloških razloga. a cjelovitost prostorima i ambijentima koji su razoreni. koje su dovoljno jedinstvene da čine topografski definisane cjeline. . socijalnog ili stručnog značaja. uključujući instalacije i opremu. Njihove sudbine su tako isprepletene da se odvojeno ne daju zamisliti i ne mogu kazati. arheološkog.. arheoloških. urbanizma i arhitekture. koji često nosi u sebi složene i tajenstvene drame i historije.predmeti od naučnog ili tehnološkog značaja. . Kako je obnova dobara kulturnog naslijeđa složen proces. socijalnog ili stručnog značaja. književnih. arheološkog. trgova i drugi nazivi i obilježja koja služe očuvanju uspomena na značajne događaje i ličnosti. naučnom. .predmeti dekorativne umjetnosti. jer kao predmeti spadaju u jednu ili više slijedećih kategorija: .vojni predmeti. arhiva i drugih institucija dio su pokretnog kulturnog naslijeđa.knjige.drugi predmeti određeni propisima. odnosno područja koja su djelimično izgrađena i dovoljno karakteristična i homogena da se mogu topografski definisati. historijskih. Pokretno kulturno naslijeđe čine predmeti koji su od važnosti iz etnoloških.predmeti koji su djela etnografske umjetnosti ili etnografija. umjetničkih. imperativ svih 41 . pojedinačni objekti ili grupe iz oblasti likovnih i drugih umjetnosti. ulica. koja su od izuzetnog historijskog. . Raznolikost opštehistorijskog procesa na području Unsko-sanskog kantona ukazuje na neiscrpnost i bogatstvo slojeva proteklog života. . Zbog toga između života ljudi ovoga kraja i dobara kulturnog naslijeđa postoji prisna vjekovna veza. nazivi mjesta. Evropska konvencija o zaštiti arhitektonskog naslijeđa odnosi se na sljedeća trajna dobra: Spomenike: sve građevine i strukture od izrazitog historijskog. arheološkom.spomen obilježja. naučnog. naučnog. socijalnom i stručnom značaju. Zbog toga je započet proces njihove obnove utemeljen na naučnim principima zaštite poštujući svjetske konvencije i povelje o zaštiti kulturnih dobara sa istim pristupom svim historijskim slojevima i njihovim jednakim valoriziranjem počevši od Stare Ostrovice u Kulen Vakufu. . grafički ili televizijski materijal ili zvučni zapisi. kojim se želi vratiti dio izgubljenog historijskog identiteta sredini koja je srasla sa dobrima kulturnog naslijeđa. Grupe građevina: homogene grupe gradskih ili seoskih građevina izuzetne po svom istorijskom. Svi predmeti koji su uvršteni u inventar muzeja. umjetničkom.predmeti iskopani iz zemlje ili izvađeni iz vode. biblioteka. . umjetničkog. Lokalitete: zajednička djela čovjeka i prirode.predmeti likovne umjetnosti. zapisi. umjetničkog. dokumenta ili fotografije.

(s tim da za 38 gradova postoje tragovi koji su vidljivi na terenu). priča. pjesama i igara predstavljaju ukupnost kulturnog naslijeđa Krajine. nerijetko isprepleteni.Unu i Sanu. 16 mostova (dokumentovan jedan rimski most u Starom Majdanu). 41 . ali i neke kulture predhistorije) da granice tih širih kulturnih. Svi ti tragovi. dodatno ojačani i pretvoreni u znatno jače tvrđave. mezarja i turbeta). Od prvog dana ljudskog prisustva na prostoru USK-a do danas ostali su tragovi nataloženi. blizu 50 starih gradova. 16 utilitarnih. keramici. staklu. 100 antičkih. a 11 gradova planski je napušteno i porušeno od strane habsburške vlasti u drugoj polovini XVI stoljeća.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja naših intervencija upravo mora biti očuvanje kontinuiteta prostornih odnosa restitucijom objekata koji su tu postojali. materijalizovani u metalu. i na taj način uspostavili relacije koje su vladale ovim prostorom. historijskog i društvenog razvoja različitih ljudskih zajednica i društva u cjelini na ovom prostoru. kamenu. 12 privrednih objekata. gdje smo mi bili svoji na svom. Ovo naslijeđe nastalo je u kulturama čije su granice uglavnom zahvatale veća područja od onog omeđenog današnjim granicama USK-a. materijala i postupaka. podignuto je i nekoliko potpuno novih gradova. na području budućeg nacionalnog parka Una registrovano je 49 arheoloških lokaliteta). etničkih ili političkih entiteta upravo prolaze onom prostornom razdjelnicom koja danas dijeli dva porječja . Bilo je slučajeva (dio srednjeg vijeka i osmanskog perioda. ali i tehnološkog napretka i osvajanja novih znanja. Kulturno naslijeđe zaštićenog područja predstavlja materijalizovani izraz kulturnog. stilskih i drugih odnosa čuvajući najvrijednije objekte za restituciju primjenom odgovarjuće metodologije. umjetničkih doživljaja stvarnosti. gdje nova gradnja uvažava principe prostornih. koji svjedoče o neprekidnoj smjeni različitih etnosa. 7 starih prosvjetnih zgrada. 12 gradova u svojoj blizini ima gradinske lokalitete. 6 zgrada koje su vezane za događaje iz NOB-a itd. (mi smo dosad evidentirali osam (8) džamija s drvenom munarom. kao i oni prenošeni predanjem u vidu vjerovanja. cjeloviti ili u fragmentima. česme i šadrvane. kulturnih koncepata. 76 memorijalnih spomenika (srednjovjekovnih nekropola. 40 stambenih zgrada. a gotovo svi prošireni. 200 srednjovjekovnih – rimskih. oko 70 starih džamija i tekija. mnogi gradovi u osmanskom periodu su obnovljeni. kao specifičan dio opšteg civilizacijskog razvoja čovječanstva. Samo tako bi se osujetila namjera onih koji su zaboravili i uništavali dobra kulturnog naslijeđa. Evidencije pominju oko 30 crkava i manastira. 500 arheoloških lokaliteta (od toga 200 predhistorijskih. odnosa prema mističnom i transcendentalnom. Na području Unsko-sanskog kantona evidentirano je oko 500 nepokretnih i 35 pokretnih dobara kulturnog naslijeđa.

što je i jedan od strateških pravaca Unsko-sanskog kantona.I pored toga. kulturne predjele-krajolike. i tehnološke baštine do savremene i tradicijske kulture. usljed viševjekovnih ratnih razaranja. kao i arhitektonsko naslijeđe u cilju obezbjeđenja instrumentarija za zaštitu. pokretno i nematerijalno naslijeđe. Taj koncept je osnov za razvoj turizma na USK-u kao kulturnog čina tj. također. mnoga od ovih svjedočanstava su u stanju akutne ugroženosti. stoga je održivi razvoj u zaštićenom prostoru nezamisliv bez uključivanja dobara kulturnog naslijeđa u sve planove razvoja kulture i turizma. godine ažurirana samo u rijetkim slučajevima. odražava kulturu i način života. predstavlja i postprijemnu obavezu članica Evropske Unije. Uključivanje dobara prirodnog i kulturnog naslijeđa u programe zaštićenog područja. razvoj kulturnog turizma. od pokretne i nepokretne. tačnije. 420 . sela i krajolika. sportskog. Ona doprinosi pojačavanju svijesti o kulturnom identitetu pojedinca i zajednice. kulturno naslijeđe ovog prostora smatra se neistraženim i sa djelimičnom dokumentacijom koja je od 1950. a koji predstavljaju osnovni uslov za privredne djelatnosti regionalni razvoj. višegodišnje zapuštenosti. Naslijeđe nas. Posebnosti kulturnog naslijeđa kao temelj za razvoj USK-a predstavlja i graditeljsko naslijeđe sa naglaskom na stare gradove koji čine jedinstvenu koncentraciju ratnih objekata kao posebnost u evropskim okvirima. njene umjetničke i historijske poruke prezentuju specifične vrijednosti tradicija i uspomena. obogaćuje u različitim aspektima života. dnevnog ili noćnog života određene destinacije. Ona je nezamjenjiv dio materijalne i duhovne kulture svakog naroda i određuje izgled gradova. upravljanje i planiranje historijskim područjem i krajolikom. Nažalost. kulturni turizam obuhvata pokretnu. veliki broj spomenika kulturnog naslijeđa znamo samo po opisu i historijske literature. Postojanje dobara prirodnog i kulturnog značaja tj. duhovne. a omogućavaju nam da čovjekov život i djelovanje sagledamo u širim vremenskim dimenzijama. Prema definiciji koju daje ICOMOS/UNESCO. kao značajan potencijal za korištenje ovih resursa u procesu prostornog planiranja. ali i cjelokupni kulturni život neke zemlje. turizma sa kulturnom motivacijom na ovom području. identifikacija i valorizacija posebnosti dobara prirodnog i kulturnog naslijeđa na Unsko-sanskom kantonu. Graditeljsko naslijeđe ima neprocjenjivu vrijednost u našoj savremenoj civilizaciji. pa smo svjesni da je njegovo očuvanje važno za dobrobit i prosperitet sadašnjih i budućih generacija. nepokretnu i duhovnu baštinu. osiguranje tržišta nekretnina i otvaranja novih radnih mjesta.

monumental complexes. mobile. Ako se ta dva pojma pokušaju zamisliti u nekom kontekstu. and other immobile objects and parts of the objects and complexes which are permanently linked to certain areas. which are under special protection that is determined with laws and international conventions. artistic. na prvi se pogled čini da su vrlo blisko vezani i da se vrlo dobro upotpunjuju. which serve to maintenance of a memory on some important happening or a person). scientific. findings. archeological and historical locations. which signer Bosnia and Herzegovina is also.every nation gives its contribution to the world trough culture. buildings and fortification complexes. Monuments of the cultural heritage are wells of common interest. 421 . archeological. pa su prema tome često i preduslov turističkog odabira. squares and other terms and marks. European convention on protection of architectural heritage relates to followed permanent wells: MONUMENTS: every building and structure of distinct historical. whole communities or parts of it. partial objects or groups from different art movements. social or professional importance. immobile and landscapes as a testimony of the far and earlier past represents a base of the cultural ambience in which we live and understand our community. scientific. Immobile cultural monument is a part of the cultural landscapes which has esthetic. since as it is well known. historical. historical. necropolises and other categories of buildings (monumental-criterions. Every damage or disappearance of any well of cultural heritage is considered as a pauperization of the cultural wells of every nation. jasno je da kultura i kulturna baština pridonose atraktivnosti određene turističke destinacije. Summary Cultural heritage represents every concept or the object of artistic.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Pojam kulturnog turizma sjedinjuje u sebi pojmove kulture i turizma. or social meaning. Naime. street titles. including installations and equipment. archeological. GROUPS OF BUILDINGS: homogeny groups of urban or suburban buildings which are exceptional by its historical. architecture. or some other special value for future generations and for the today’s communities: objects of architectonic and engineering meaning. urbanism. scientific or spiritual meaning. streets. Cultural heritage.

artistic. which very often had complicated and mystified history. archeological. Considering the fact. MOBILE CULTURAL HERITAGE: is made of items. graphical or TV-material or audio-recordings  Other items determined by regulations Every item. or some other institution. Diversity of historical process on the ground of Una-Sana canton indicates infinite and rich stratification of the past life. with the same approach to all historical layers and its equal valorization. documents. and bringing back the wholeness to the areas and ambience which are destroyed. starting with Stara Ostrovica in Kulen Vakuf. technological and literary importance. That is the reason for the initiation of the process. or areas which are build by part and characteristic enough to be topographically defined. library-collection or some archive inventory. archeological.social and professional importance. that the revitalization of historical wells is complicated process of bringing back the parts of lost historical identity to the areas which are grown together with wells of cultural heritage. That is because. a strong connection exists for centuries between people of this area and the wells of cultural heritage on this region. which is a part of museum collection. Their stories are so mixed. Because of that. photography’s. which has ethnological. historical. that is hard to tell them separately. as objects. the imperative of all must be remaining the continuity of spatial relations by restoring the objects which have existed on those places before. they are defined by one or several of these categorizations:  Items excavated from the ground or water  Items. which are parts of ethnological collection  Military items  Items of decorative art  Items of visual arts  Items of scientific or technological importance  Books. social and professional importance. scientific. 422 . and which are rare or unique enough to be parts of topographically defined complexes. is a part of mobile cultural heritage. and have remarkable historical. respecting the international conventions and charters on protecting of a cultural heritage. which is based on scientific principals of protection. scientific. LOCATIONS: joint activity of human and nature.

It is displaceable part of material and spiritual culture of every nation and it determents the shapes of cities. glass.-Sana canton as tourism with cultural motivation. From the first day of the human existence on the area of Una-Sana canton until today. The cultural heritage of protected area represents materialized expression of cultural. stone. On the grounds of Una-Sana canton has been listed around 500 immobile and 35 mobile wells of cultural heritage. 423 . It contribute to reinforcements of awareness for cultural identity of the individuals and communities. Every trace which is materialized in metal. and squalor. nearly 50 old towns (38 of them has visible traces) 12 cities in its closeness has fortifications. the intention of those who destroyed would be stopped. cultural concepts. Even though this list is pretty wide.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja By doing so. Unfortunately. many of these testimonies are in the state of acute danger. actuated in rare cases. it considers that the cultural heritage on this area is not enough explored and has partial documentation which has been since 1950. and 11 towns has been strategically deserted and destroyed by the hand of Habsburg authority in the second half of XVI century. as a foundation for development of Una-Sana canton represents built heritage with the accent on old cities which made unique concentration of war objects as a feature in frames of Europe. which boundaries wore even bigger from those we have today. Built heritage has priceless value in our contemporary civilization. by war activities during centuries. even those which are inherited trough stories. the traces remained. as a specific part of general civil development of humanity. artistic impression of the reality. which testify continuous shift of different ethnos. ceramic. Heritage enriches us in different aspects of life. and actions. villages and landscapes. beliefs and games represent the actual cultural heritage of Krajina. That concept is a basic for development of tourism in Una. Specificity of natural heritage. understanding of surreal and mystic. whole or partial. This heritage has come into existence in culture. progress and new knowledge and understanding of materials. but also technological improvement. and it allows us to look at life and human actions in wider time dimension. many of them were to be renewed into stronger fortifications in Ottomans empire. historical and social development of different human communities and society in total on this area. so that we may be aware that it remains important for common good and prosperity of today’s and future generations.

424 . but also the whole cultural life of some country. immobile and spiritual heritage. cultural tourism contains mobile. so they are very often postulated for tourism.In the definition given by ICOMOS/UNESCO. It is very clear that the culture and the cultural heritage contribute to activity of tourism. The term cultural heritage frames all terms of culture and tourism.

upravljanje ovakvim područjima je veoma često ekonomski neisplativo i predstavlja dodatni teret za institucije javnog sektora zadužene za njihovo upravljanje. daleko od buke i stresa. Zaštičena područja. Neke od 1 Centar za Istraživanje i Razvoj Održivog Turizma – CIROT.com 425 . uz pravodobno planiranje i pravi razvoj. Mnoge biljne i životinjske vrste su pred izumiranjem. Turizam. i da krenu sa razvijanjem takve turističke ponude koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe budučih gostiju. u sve gorem položaju. mail: cenitor@gmail. parkovi i rezervati. svijet flore i faune našeg planeta je. Međutim. što dalje dovodi do propadanja i obezvrijeđivanja ovakvih lokaliteta. Sarajevo. koji će htjeti da putuju bez narušavanja prirodnog okoliša i koji će umjesto na punim plažama i ljetnim odmaralištima radije provesti svoj odmor u divljini.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ODRŽIVIM TURIZMOM U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA Amela Čengić Vedran Grebo Sažetak Prirodni svijet. Trendovi na strani turističke potražnje nesumnjivo pokazuju da će u budućnosti biti sve veći broj ekološki osvještenih turista. Ovo i te kako mora poslužiti kao poziv svim menadžerima zaštičenih područja da što prije počnu razmišljati u ovom smijeru. te zaštititi prirodni biodiverzitet od daljeg izumiranja. može postati najefikasnije oružje za zaštitu zaštičenih područja. iz dana u dan. a s druge strane može i te kako uticati na povečanje blagostanja lokalnog stanovništva i šire zajednice. ali i obezbijediti finansijska sredstva za dalju zaštitu i održivi razvoj. postala su jedina mjesta gdje je još uvijek moguće očuvati prirodnu ravnotežu i sklad. prirodna netaknuta područja su pod udarom globalizacije i galopirajuće urbanizacije.

I samo svjesni činjenice da je turizam danas jedna od pokretača „pozitivne“ svijesti. str. ali i sami znamo da sve što imamo ili čak i nemamo sami smo zaslužni.1 426 . eko turuzam. tako se i ponuda na tržišu mijenja. . sve su češća istraživanja i radovi na temu štetnog uticaja masovnog turizma na okoliš i prirodnu sredinu. a u 2006. kako svojim ponašanjem prema okolini. 2007. tako i nesvjesnim stavovima o turizmu kao pokretaču razvoja. očekivanja ovog kaotičnog rasta potrebe za odmorom ali onim aktivnim.6%. očekivanja ovog kaotičnog rasta potrebe za aktivnim odmorom. tako i nesvjesnim stavovima o turizmu kao pokretaču razvoja. održivi turizam. tako se i ponuda na tržišu mijenja. Potrebe su svakim danom sve zahtjevnije i mnogi očekuju puno od okruženja u kojem se nalazi određena atrakcija.. koji nudi nove načine povečanja spoznaje o okolišu kao nezamjenjivom blagu. u današnje vrijeme. što u broju turista kojih je svake godine više 2 Fact Sheet: Global Ecotourism. Ključne riječi: turizam u zaštičenim područjima. kako svojim ponašanjem prema okolini. g. Međutim.strategija za razvoj navedenene u radu omogućavaju kvalitetnije upravljanje zaštićenim područjima. Potrebe su svakim danom sve zahtjevnije i mnogi očekuju puno od okruženja u kojem se nalazi određena atrakcija. strategije Uvod Turizam danas nudi nove načine povečanja spoznaje šire populacije o okolišu kao nezamjenjivom blagu. a sve više organizacija u fokus svog djelovanja stavlja upravo razvijanje i promociju ideje o održivom turizmu kao odgovoru na sve štetniji masovni turizam. što u prihodima . Kako se okruženje svakim danom mijenja. ali i sami znamo da za sve što imamo ili čak i nemamo sami smo zaslužni. Ovaj rad bi mogao poslužiti kao svojevrstan vodič za sve menadžere kako da najbolje planiraju i upravljaju turizmom u zaštičenim područjima za čije su normalno funkcionisanje zaduženi. je dosegla do cifre od 3500 milijardi US$2. Svjetski turizam i štetni uticaji masovnog turizma U današnje vrijeme kad svjetski turizam bilježi impozantne rezultate.gdje je naglasak na onom aktivnom. Kako se okruženje svakim danom mijenja.godišnji rast ukupne potrošnje u turizmu je 4.

Povećanje interesa u održivom i eko turizmu ogleda se u povečanju društvene svijesti o kvaliteti zaštićenih područja i efekata od turizma.org www. Svakim danom sve više je ljudi koji se vode jednom te istom vodiljom. g. Interakcija trendova može se očekivati na različite načine. prosječan teren za golf sa 18 rupa godišnje potroši količine vode dovoljne za podmirenje potreba 100 prosječnih farmera u Maleziji4. sve više istraživanja različitih organizacija bavi se upravo problematikom štetnih uticaja masovnog turizma na prirodni okoliš u mnogim turističkim destinacijama. 3 4 5 www. a neki su se zadržali samo na lokalnom nivou. sada je ali i ostat će trend!“5 Određeni trendovi nadopunjuju jedni druge. Neki su se proširili na globalnom nivou. a to je: „Priroda je trend! Bila. eko turizam. seoski turizam itd. posljednjih deceniju dvije došlo je do pojave nove vrste turizma kao odgovora na masovni turizam.uk “Sustainable Tourism in Protected Areas . ukoliko žele da pravovremeno odgovore na promjene na tržištu. Veliki brod za krstarenje na Karibima godišnje proizvede preko 70000 tona otpada.u 2005. održivi turizam (sustainable tourism). U teoriji možemo pronaći različite nazive za ovu novu vrstu turizma kao sto su odgovorni turizam (responsible tourism).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za 5. koji u mnogim slučajevima imaju vrlo slične definicije. Praćenje trendova na strani potražnje ne predstavlja samo pametan poslovni potez već obavezu za menadžere parkova. i na kraju se sve svodi na napore za očuvanje okoliša i unaprijeđenje života lokalnog stanovništva. ali kompenzacija vuče vrijednost i stavove. dok se o trendovima pažljivo raspravlja i isti se predstavljaju nezavisni jedni od drugih. često sa nepredviđenim posljedicama.5% u odnosu na prošlu . koji prije svega ima za zadaću zaštitu okoliša i unaprijeđenje života lokalnog stanovništva. Upravo zbog ovakvih sve češćih primjera negativnih efekata turizma na prostor i okoliš.13 42 . 2. situacija je drugačija u praksi. Novi trendovi na strani turističke potražnje U svijetu u kojem živimo svakim danom susrećemo se sa određenim trendovima.wttc. Takva situacija je i u turizmu. principe i politike. str. Mnogi predstavljaju zavjeru moči i snage.Guidelines for Planning and Management”. I sami nismo svjesni kada je određeni trend prestao biti “in“ te kada ga je zamjenio neki novi.tourismconcern.org. broj turista je premašio brojku od 800 miliona 3. Zato.

2. koje uključuju aktivnosti samog putnika kroz koje on povečava svoje lične dojmove o putovanju i iskustvu koje ima u životu zahvaljujući upravo bavljenju tim aktivnostima. radne obaveze oduzimaju sve više slobodnog vremena. Veći nivo obrazovanja čvrsto je povezan sa potrebom za aktivnostima rekreacije na otvorenom. takođe. Prirodni i kulturni resursi koje nalazimo u zaštićenim područjima čine ta područja pogodnim za razvoj turizma. Razvoj ovog vida turizma zahtjeva posebne materijale (brošure. I upravo zato. i generalno potražnja za svim aktivnostima u vanjskom svijetu kroz koje se može nešto naučiti. 42 . a obaveze koje ih čekaju nakon radnog vremena onemogučavaju im potreban odmor. vrijeme za odmor trebalo bi da se povećava u odnosu na radni tjedan. zbog svih karakteristika koja ista imaju.). pomaže generirati povečanje ličnog vezivanja u zaštitu određenog područja – nešto što menadžeri zaštićenih područja moraju potaknuti i promovirati ali i držati se toga. tako da se sve više širi opseg ljudi koji imaju sve manje i manje vremena za odmor. Kao rezultat toga. Uz sve ovo. prisustvovanje raznim festivalima. Sve ovo povečava očekivanja kvalitete pruženim usluga u zaštičenim područjima. te da li se treba provoditi slijedeći neki trend koji vlada u datom trenutku ili ga prilagoditi vlastitim potrebama i željama. Dok za neke.1 Povećanje nivoa edukacije i potrebe za putovanjima Prosječan nivo osnovnog edukativnog dostigniča raste iz dana u dan.edukativne grupe). nazovimo ih „obični“ turisti. Javlja se i sve veća potražnja za putovanjima na kojima su turisti u mogučnosti da se obučavaju/uče kroz neka specijalna turistička putovanja (npr. i povečava pritisak na politički nivo koji odlučuje o tome da li određeno područje zaista može da se vodi kao kulturno i prirodno nacionalno blago. Često mladi ljudi moraju raditi kao bi sebi omogućili školovanje ili pak povećali svoju kupovnu moć. sve prisutniji trend u svijetu predstavlja zahtjev za aktivnostima. vođenju računa o kulturi i prirodi kroz razne seminare.2. vodiče i sl. turističke informativne centre i obrazovane vodiče. a posebno u manje razvijenim zemljama. za muškarce i žene. kao što je život u prirodi. Za mnoge ljude.2 Promjene u podjeli vremena predviđenog za odmor Svakim danom dolazimo u pitanje da li vrijeme predviđeno za odmor ima svoju vrijednost i korisnost. turisti koji preferiraju posjete u područja zaštićene prirode. Pismenost se na globalnom nivou povečava. i sve ovo vodi do promjena u režimu rekreacije ali i turizma. vrijeme predviđeno za odmor čini se sve krače. moraju biti više obrazovana nego ostali.

npr. Takođe će opadati potražnja za kampovanjima dok će porasti potražnja za luksuznijim i komfornijim smještajem. Interesovanje za adrenalinom i ekstremnim sportovima na odmoru će opadati sa godinama.tih taj procenat je narastao na 8. 6 Sustainable Tourism in Protected Areas .9% stanovništva je bilo starije od 60 godina. str. stoljeća 6. 1950.1%. godini 10. U proteklom stoljeću statistika je zabilježila značajan trend rasta procenta stanovništva starijeg od 60 godina. dok je u 2000. Italija i Japan. Upravo iz gore navedenih razloga. Početkom 20.1%. 2. procenat starijeg stanovništva narasti i do 22. Po prognozama UN-a ovaj trend će i u narednim desetljećima nastaviti sa rastom. ali će sve više rasti popularnost “mekših” vidova rekreacije kao što su šetnje po prirodi (hiking). Segment starijih turista je poznat po većoj osjetljivosti na kvalitet smještaja i usluga uopšte. uz vođenje računa o blizini doma. ali i sve veči izbor dodatnih aktivnosti. a do 2100. kulturno-istorijskom naslijeđu. proučavanje prirode i posmatranje divljeg svijeta.6 Ovakve promjene će imati itekako veliki uticaj na planiranje i upravljanje turizmom u zaštićenim područjima. pogotovo u razvijenim zemljama kao što su Njemačka.3 Sve starija populacija. pa se tako predviđa da će do 2050. Starije turiste na putovanje pokreće želja za učenjem i upoznavanjem novog. načinu života i običajima koji tu vladaju itd.Guidelines for Planning and Management”. za što su naravno i spremni platiti više. poznat je po povećanoj ekološkoj svijesti i brizi za okolinu.14 42 . Španija.1%. po izvještaju Centra za Strateške i Internacionalne Studije do polovine ovog stoljeća u mnogim zemljama prosječna starost stanovnika će iznositi preko 50 godina. dovode u pitanje kvalitet usluge o kojem se mora voditi više računa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Važnost kreiranja organizovanih posjeta zaštićenim područjima ogleda se kroz „vremensko“ prilagođavanje istih kračem boravku posjetitelja. flyfishig i slično. Zbog karakteristika ovog segmenta sve veći značaj u ponudi zaštićenih parkova će imati muzeji i centri za posjetioce unutar parkova koji će omogućiti posjetiocima da nauče nešto novo o području koje su posjetili. posebno u razvijenim zemljama Napredak u svijetu medicine i svakodnevne inovacije u sferi očuvanja čovjekovog zdravlja prouzrokuju da ljudi žive duže.0% stanovništva bilo starije od 60 godina. će iznositi čak 28. kraće zadržavanje posjetitelja omogučava korištenje slobodnog vremena u više posjeta. o specifičnom biodiverzitetu. Ovako kreirani paket aranžmani.

5 Rastuća ekološka svijest i briga o ugroženim područjima Širom našeg planeta. i zajedničkom nastupu na tržištu.Guidelines for Planning and Management”. Na ovaj način dolazi do velikog protoka informacija koje menadžeri parkova jednostavno ne mogu da kontrolišu. Na ovaj način također se često u prvi plan stavljaju stvari koje nisu u fokusu djelovanja organa upravljanja. što se često prepušta privatnom (hoteli.. odmarališta. restorani. Razvoj interenta pruža nove mogućnosti za zaštićena područja i parkove u smislu udruživanja sa drugim parkovima i turističkim atrakcijama u neposrednoj blizini. možda čak i bolje nego sami zaposlenici parka. zbog ograničenih finansijskih resursa mnogi parkovi nemaju mogućnosti da kreiraju i održavaju svoje web stranice. što će svakako uz minimalne troškove povećati izglede za daljim razvojem i zaštiti tih područja. Nisu rijetke situacije da posjetioci dolaze u zaštičeno područje izuzetno dobro informisani. i gdje se obično zapostavlja borba za očuvanje okoliša a potencira se što veća posjećenost koja u mnogim slučajevima pravi više štete nego koristi. pogotovo razvoj interneta prouzrokovao je velike promjene u poslovanju mnogih preduzeća i industrijskih grana. gdje oni između sebe razgovaraju i izmjenjuju iskustva i informacije o mjestima koje su posjetili. “zeleni” potrošači su sve više 7 Sustainable Tourism in Protected Areas .2. Naime. Razne web stranice. str..) ili nevladinom sektoru. pa tako i u turizmu. tako da često može doći do kontradiktornosti različitih izvora podataka. forumi i blogovi okupljaju turiste specifičnih profila na jednom mjestu. Ovakvi. što te zaposlenike može dovesti u itekako nezavidan položaj. Sve ovo treba da služi kao poziv menadžmentu parkova da veliku pažnju posvete istraživanju na internetu i dodatnom edukacijama i obukama svojih zaposlenih da bi na što bolji način zadovoljili želje i potrebe sve zahtjevnijih posjetilaca. 2. turističke agencije. što opet loše utiče na zadovoljstvo posjetilaca i na sam imidž parka. Pristup informacijama svih vrsta je veći nego ikad i sve manje zavisi od ponuđača usluga i njihovih marketinških aktivnosti.16 430 . Na ovaj način sve manje uticaja na stavove i percepcije turista imaju plaćeni oglasi i reklame a sve više usmena komunikacija “od usta do usta” između samih turista. sve više ljudi izražava svoje nezadovoljstvo i zabrinutost u vezi sa problemima ugrožavanja okoliša. 7 Ovakav razvoj tehnologija može imati i svoje negativne aspekte.4 Napredak u informacionim i komunikacionim tehnologijama Veliki napredak u komunikacionim tehnologijama u zadnjih par desetljeća.

Rezultat povećane ekološke svijesti je sve veće interesovanje za eko turizam i održivi turizam. i jednakosti među spolovima. Menadžeri zaštićenih područja i privatni sektor moraju da obezbjede kvalitetni servis za posjetitelje. penzionisana populacija svakako su sposobna za putovanja ali duža. sve sa fokusom na kvalitetu. Oni koji dobijaju kvalitetne usluge kroz radni tjedan očekuju i da na svom odmoru kvalitet usluga bude na zavidnom nivou. 2. iskustvo upravo tih zemalja predlaže da se u stvari neki značajni gubici u vremenu za odmor mogu desiti u toku „radnog vremena“ u životu. što je opet trend koji najviše odgovara zaštićenim područjima i parkovima prirode. 3. Znajući ove trendove. Povečanje ekoturizma znači veču potrebu za posebnim vidovima rekreacije i smještajnih kapaciteta. Na prvi pogled. Zaštićena područja i održivi turizam Potreba ljudi da zaštite prirodna područja za određene namjene seže daleko u prošlost. Starija. sa većim dohodkom. postoji veliko povečanje slobodnog vremena (vremena za odmor) u situacijama kada ljudi idu u prijevremenu penziju. Žele da njihovi domaćini njima priušte osječaj dobrodošlice i ugodnosti. U Evropi su prije oko hiljadu godina mnoge šume bile stavljane pod zaštitu kao lovna područja za aristokratiju. Ovi profinjeni potrošaći prepoznaju kvalitetu usluga ali su i spremni za kvalitetnu uslugu platiti više. Neki istoričari tvrde da su se u Indiji posebna područja stavljala pod zaštitu radi očuvanja prirodnih bogatstava još prije nekih dvije hiljade godina. Ali. menadžment parkova treba da u prvi plan komunikacije sa posjetiocima stavlja upravo nastojanja i borbu za zaštitu prirode. 431 . u toku cijele godine.6 Važnost kvalitete usluga Turisti sve više zahtjevaju veći ali prvenstveno i kvalitetniji izbor aktivnosti vezanih za rekreaciju te kvalitetne usluge koje ih upotpunjuju. da napominje da je svaki posjetilac i novac koji potroši novi korak ka dugoročnom i održivom razvoju tog područja. Izazovi za menadžere uključuju osiguranje ciljeva o kvaliteti usluga. programu kako dostići veću kvalitetu usluga ali i monitoring i implementaciju programa u zaštićenom području. bogate i moćne ljude tog vremena. Očekuju od vodiča da dobro poznaju područje i da su dobri sagovornici. suprotno tome. Kako bilo. neki turisti mogu očekivati korist ako vrijeme za odmor provedu u mjestima gdje je stanje u području ekonomije iznad prosjeka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja svjesni štetnih efekata koje turizam ima na prostor i sve više su zainteresovani za takva putovanja koja će imati minimalne štetne uticaje na prirodni okoliš.

a malo zatim isti epitet ponijeli su i Veliki kanjon i planina Rainier. što je do 2002. u podnožju Stjenovitih planina. dolazi do prave eksplozije u zaštiti posebnih područja. Sve u svemu. kao vodilje za planiranje razvoja. političke i ekonomske trendove. prostor današnjeg Blue Mountain Nacionalnog parka. posebno u 60-im usljed razvoja ekologije kao nauke. Planiranje razvoja turizma u zaštićenim područjima kroz održivi turizam Planiranje je proces koji uključuje odabir željenog budućeg stanja izabranog od prihvatljivih alternative i implementacija strategija ali i akcija koje će pokušati dostići određeno stanje u zaštićenim područjima. Yellowstone na zapadu Amerike postao prvi nacionalni park. dok su kanađani 1885. Samo planiranje razvoja zaštićenog područja malo je zamršeno. iz razloga što stručnjaci koji planiraju razvoj ali i oni koji su zaduženi za turizam razumiju socijalne. postale nezaobilazne destinacije za milione turista koji za vrijeme svog godišnjeg odmora žele provoditi vrijeme u netaknutoj prirodi. U Australiji su se prva područja stavila pod zaštitu 1866. planiranje nas pomjera od sadašnjosti prema budućnosti. te osiguranje da strategije i akcije mogu biti prilagođene stanju u kojem se nalazi određeno zaštićeno podrućje ali i da te iste akcije i strategije vode do promjena bitnih za razvoj. Ove lokacije su. Tako gledajući. pa je tako 1872. efikasnije i efektivnije razvojne akcije. nešto kao seoska domačinstva. po definiciji. Jedan od načina na koji se ovo može uraditi jeste da se razviju objekti i usluge koji će se koristiti za turizam a koje se mogu koristiti i za život lokalnog stanovništva. Razvoj turizma morao bi biti planiran na način da se zaštite sva dobra koja se nalaze na prostoru zaštićenog područja koja je lokalno stanovništvo održavalo ali i da se osposobe ona koja trebaju pomoć da bi bila u mogućnosti primiti posjetitelje.Međutim. odlučili da zaštite prostor oko vrelih izvora u Bow Valey. dovelo do brojke od 44000 lokacija koje su proglašene zaštićenim područjima. 4. zaštićena područja mogu biti ali i jesu pokretači održivog turizma. Ovakav vid razumjevanja povečava mogućnosti lakšeg ulaska na tržište. područje danas poznato kao Banff National Park. sa većim ili manjim intezitetom. što ukupno zauzima oko 10% ukupne kopnene površine na našem planetu. vjeku.. vijeka dolazi do popularizacije i sve primjećenijeg trenda stavljanja posebnih područja pod sistem zaštite. sredinom 19. 432 . U 20.

Ali ono što je najbitnije. programe i mogućnost rekreacije i učenja. često se razvoj odvijao individualno bez planiranja i usklađivanja ciljeva i strukture široj lokalnoj zajednici. koji je pak slijedio razvojni master plan određenog grada. U ne dalekoj prošlosti. Kako je sama izrada potencijalnog plana kompleksna. ali u večini slučajeva može i hoće uticati na njihove planove i težnje. da njihova veza bude jasna. menadžeri zaduženi za planiranje zaštićenih područja bili su dovedeni u situacije da ad hoc planiraju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Kako je svijet sve dinamičniji nego statičniji. često ne kako smo i očekivali. ali ne moraju    433 . jedan veliki plan. 4. razvio se kao početak u planiranju održivog turizma. razvojni i turistički stručnjaci moraju da vode računa kojim tempom se dinamika mijenja. Zaštićeno područje u turizmu ovisi od održivosti visoke kvalitete okruženja i kulturnih običaja i znamenitosti u okruženju istog. kao što su plan o životinjskom svijetu. Svaki park ili zaštićeno područje mora planirati ali i opisati kako će turizam i povezani razvoj određenog područja biti vođen. plan za sprečavanje požara i plan za očuvanje vegetacije. ali i da sve aktivnosti menadžmenta na drugim planovima budu koordinirani jedni sa drugima. Kako je ograničenje ovakvog pristupa planiranju postalo očigledno.1 Kako planirati turizam u zaštićenim područjima? Planiranje razvoja turizma u zaštićenim područjima traži od menadžera da vode računa da planovi budu usklađeni sa drugim planovima o razvoju turizma. zajednice i sl. U nastavku ćemo navesti nekoliko preporuka koje mogu biti korištene u planiranju razvoja turizma na zaštićenim područjima:  Prirodno i kulturno okruženje zajedno sa zaštićenim područjem mora tvoriti jednu cjelinu koja bi bila baza za koristi i vrijednosti a koja bi uticala na razvoj istog. Menadžeri uposleni na zaštićenom području moraju voditi računa o zaštiti vrijednosti zbog koji je određeno područje i postalo zaštićeno u odnosu na ostale stvari. Ovo je neophodno za održivost ekonomije i koristi za poboljšanje kvalitete života zahvaljujući razvoju turizma. je da se mora prilikom izrade plana paziti na zakone i šta oni preporučuju. tipično nazvan master plan. važno je da politika i planovi budu integrirani sa istim na drugim nivoima planiranja. Posjetitelji zaštićenih područja očekuju prilikom posjete da će tu pronaći razne objekte.

5. Cijelokupna ekonomska vrijednost zaštićenog područja je skup iskorištenih i ne iskorištenih vrijednosti. Ekonomski aspekti turizma u zaštićenim područjima Menadžeri u zaštićenim područjima moraju se pouzdati u činjenice da oni upravljaju kulturnim i prirodnim blagom.  5.svi zahtjevi i očekivanja biti ispunjeni. Dok su neka zaštićena područja rijetko posječena. Dobar dizajn omogućava posjetiteljima mnogo ugodniji boravak ali i odgovornost prema tom prostoru. kako se ne bi narušio prirodni sklad i ambijent. ali kako bilo. posjetitelji ne traže najjeftinije aktivnosti već zadovoljstvo prilikom pružene usluge i spremni su da plate i više ali da im se očekivanja ispune. posjete parkovima utječu na druge vrijednosti. druga pak primaju veliki broj posjetitelja.  Aktivnosti koje posjetitelji koriste prilikom posjete moraju biti na vrhunskom nivou kvalitete usluga. ali i da razumije ključne vrijednosti samog prostora. Nakon 434 . Raznovrstnost u pružanju usluga i što širi spektar aktivnosti na ponudi očekuje se od strane posjetitelja. Posjetitelji koji osjećaju da su dobrodošli i da se o njima vodi računa više će cijeniti prostor zaštićenog područja ali i učestovati u njegovoj zaštiti. te da moraju voditi računa o održivosti projekata i akcija koje sprovode na tim područjima. Neka zaštićena područja se prilagođavaju dijelom urbanizaciji okruženja te samim tim uključuju okolišnu i kulturnu sredinu u svoje okruženje. ali ne mora svako zaštićeno područje imati istu ponudu. Okruženje i ambijent u zaštićenom području mora pomoći posjetitelju da upozna ali i spozna bit samog postojanja istog. mnogo premašujući broj lokanog stanovništva. čak i kada im je u glavnom fokusu razvoj turističke industrije.1 Ekonomska vrijednost i uticaji razvoja turizma u zaštićenim područjima Turizam u zaštićenim područjima sve više i više uzima maha kao dio ekonomije u mnogim zemljama. Smisao sistematičnog skupljanja ekonomskih podataka zaštićenog područja znači da su ključni segmenti ekonomije predviđeni. neka su na rubu iskorištavanja sredstava. „Park turizam“ je često smatran direktnom korisnom vrijednosti zaštićenog područja. Mnogi sistemi funkcionisanja zaštićenih područja u svijetu su u skladu sa sredstvima sa kojima raspolažu.

dohodak po radniku ili broj poslovnih mjesta stvorenih razvojem područja. Postoji šansa prilikom planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima da se potakne lokalno sta- 435 . i njihov uticaj na lokalnu. 5. Ekonomske povlastice predstavljaju dobit koju zaštićena područja donose lokalnoj. a u iznimnim situacijama i na nivou države. Mnoga zaštićena područja sadrže i značajne historijske. u sakupljanju novca za uređenje. boravišne takse ali i uz pomoć mnogih drugih načina koji direktno mogu da pomognu ili nadoknade troškove održavanja kulturnih tradicija i omogućava obrazovanje lokalnog stanovništva. na primjer kroz ulaznice ili određene naknade ili indirektno preko boravišnih taksi. upoznajuči širu populaciju sa ekonomskim vrijednostima koja donosi iskorištavanje kroz turizam zaštićenih područja određenoj regiji pa i državi u cijelini. Ekonomski učinak vrednovanja mjeri vrijednost svih financijskih transakcija od strane grupe (primjer grupa turista ili vladinih izaslanika) vezane za određeno zaštićeno područje. Kulturno blago takođe je evidentno lokalna tradicija određenog područja. Povećanje jedne vrste prihoda kroz troškove za određene aktivnosti jednog zaštićenog područja za druge je pak ulaganje. oni spoznaju stvarnu vrijednost zaštićenog područja i tada imaju veću želju da pomognu. povečaju šanse za njegovu održivost. Turizam može biti ključni faktor podrške održivosti prirodnih i kulturnih bogatstava. Uticaj može biti mjerljiv i kroz neke pojmove poput GDP. Turisti su često u potrazi za autentičnim iskustvima. Turizam može omogučiti povečanje prihoda koji bi se koristili za održavanje i unapređenje određenih objekata ili izgled krajolika. Sve ovisi o koristima koja određeni troškovi nose sa sobom. Indirektno.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja što turisti posjete park.2 Ekonomske koristi turizma u zaštićenim područjima Dobro upravljanje turizmom u zaštićenim područjima može pomoći zaštiti ili ponovnom uspostavljanju balansa u lokalnoj zajednici ili pak na nivou regije. Može biti sakupljen direktno. Zaštićena područja imaju važnu ulogu u kreiranju prepoznatljivosti na širim područjima. regionalnu ili nacionalnu ekonomiju. U svijetu se danas koriste razni pristupi za mjerenje ekonomskog uticaja turizma u zaštićenim područjima. regionalnoj i nacionalnoj ekonomiji. ali i da zahtjevaju da određeno područje ostane zaštićeno za buduće generacije. Može da generira prihode kroz ulazne naknade. arheološke i arhitekturne resurse. na primjer. može izgraditi javnu i političku podršku za održivost zaštićenog područja.

6. O zaposlenicima prve linije. Kada je turizam kritična komponenta upravljanja zaštićenim područjem. Pronalazak pravih ljudi koji će biti u mogućnosti izvršiti aktivnosti planirane za to radno mjesto predstavlja izuzetnu važnost za organizaciju u cijelini. Oni su. čak i o preuzimanju nekih večih zahvata poput održavanja nekih građevina i kulturnih blaga. Dobro planiranje ljudskih resursa i razvijanje kreativne radne snage je ono što vodi uspjehu u poslovanju.novništvo za održavanje nekih tradicionalnih običaja. Mora imati pristup svim podatcima o svojoj radnoj snazi. Uključivanje lokalnog stanovništva u razvoj i funkcionisanje turizma u zaštićenim područjima vodi poboljšanju iskustva u blizini ili čak i u samom zaštićenom području. 436 . Planiranje ljudskih resursa u turizmu zaštićenih područja I sami smo svijesni činjenica da je najkompleksniji dio planiranja u turizmu upravo planiranje ljudskih resursa. Efektivan menadžer ljudskih resursa prepoznaje i koristi ljudske resurse kao prednosti određene lokacije ili organizacije sve sa ciljem da se uspostave i uspjesno izvrše zadani kratkotrajni i dugotrajni ciljevi. Sve ove aktivnosti vode do značajnih povlastica ali i povečanja posjete. Svi zaposleni u zaštićenim područjima ali i volonteri moraju da budu prepoznatljivi kao dragocijeni ambasadori. ali i opčenito sve informacije o dobrobiti svoje radne snage. Zaštićena područja su određenom misijom vođene organizacije sa ciljevima menadžera koji su često smišljeni da dođu u konflikte. posebno prilikom regrutovanja novih kadrova. upravljanje zaštićenim područjem odvijat će se glatko i turisti će bez sumnje. vjerojatno. menadžent zna sve o svojim zaposlenim. posebno se mora voditi računa. što vodi do produžavanja boravka posjetitelja a što pak vodi povečanju potrošnje istog. cijeniti i dijeliti njihov entuzijazam vezan za razvoja turizma sa ostalim potencijalnim posjetiteljima. jer su upravo oni prvi a možda i jedini kontakt posjetitelja sa cijelokupnim procesom filozofije upravljanja. najbitniji pojedinačni faktor u osiguranju uspješnog upravljanja turizmom u zaštićenim područjima. jer upravo upravljanje zaštićenim područjem zavisi uveliko o mogučnostima i sposobnostima zaposlenih kadrova. festivala i slično. U dobro upravljanom organizacijom. Ako je zaposleno osoblje izabrano pažljivo i dobro osposobljeno. važno je da u trenutku na svakoj poziciji imamo makar jednog iskusnog i osposobljenog stručnjaka.

kupaca ili posjetilaca. prisupilo se detaljnom 43 . U 2002. Odabir pravog kandidata trebao bi se bazirati na odgovarajučem kriteriju dobijenom iz analize posla. nevladinog sektora i lokalnog stanovništva prilikom planiranja i definisanja strategije razvoja turizma u zaštičenim područjima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Sve je više na cijeni generalni trend u zapošljavanju kadrova koji mogu biti korišteni u poboljšanju planiranja ljudskim resursima. uz naravno konstantno praćenje svjetskih trendova i aktivnosti konkurencije. U mnogim zemljama. analiza tržišta tj. Planiranje ljudskih resursa mora početi od sadašnje situacije. Primjer Slovačkog Nacionalnog parka “Slovensky raj” najbolje govori o potrebi za dobrom komunikacijom i saradnjom između vlasti. Treninzi. Nakon što su stanovnici osam naseljenih mjesta sa područja parka odlučili da fokus turističke ponude treba da bude na biciklizmu. menadžment parka je odlučio da pristupi definisanju nove strategije koja bi prvenstveno imala za cilj smanjenje štetnih uticaja turista na prirodu parka i život lokalnog stanovništva. regrutaciji i plačanju. statistika pokazuje da učešće broja zaposlenih u ukupnom broju sastavljaju nacionalne statističke agencije. seminari i razne obuke potrebni su kako bi se uspostavio balans sa učincima zaposlenih u specijalnim područjima. kako bi se kroz implementaciju takve strategije na što bolji način zadovoljile želje i potrebe tih zainteresovanih strana. Razumijevanje trenutno zaposlenih kadrova mora da bude okosnica planiranja potreba za sposobim kadrovima u budućnosti. Strategije za upravljanje turizmom u zaštićenim područjima Tačno definisana strategija razvoja turizma treba. 7. Usvajanju ovakve strategije treba da predhodi detaljna analiza potencijala ili resursa područja. Izuzetno je važno da se proces definisanja i usvajanja strategije mora obavljati uz prisustvo i uz saradnju svih interesnih grupa odnosno stakeholdera. Informacije izvedene iz analize posla predstavljaju ključni kriterij za regrutaciju kandidata za određeno radno mjestoj. Lokalne vlasti su u saradnji sa stanovništvom i nevladinim udruženjima pet mjeseci uložile u analize i istraživanja i razgovore sa stručnjacima kako bi usvojili strategiju koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe svih stakeholdera i unaprijediti turizam u ovom Parku. kao što je na primjer servis za korisnike i sl. Analiza posla trebala bi omogučiti strukturni okvir preko kojega bi se razmjenjivale informacije. i mora da bude sastavni dio razvojnog plana cijelog zaštičenog područja.

Područje koje je turistički pogodno za određene aktivnosti (npr. pouzdanih informacija čime će se obezbjediti:    Temelj za upravljanje posjetiocima i dalji razvoj parka Izvor informacija za posjetioce i tur-operatere Materijal za marketinške aktivnosti. birdwatching. posjetioci iz dalekih zemalja. Ovo je važno iz više razloga. omogućava i priliv finansijskih sredstava koji će se dalje upotrijebiti za očuvanje i konzervaciju parka. brošure. stanovnici određene države. Trend povećanja broja starijih turista kojima je jedan od glavnih motiva za putovanje upravo učenje novog. govori u prilog ovoj činjenici. publikacije. evropljani. biking. Po ocjeni sudionika projekta.  43 . flyfishing. hiking itd. etnička ili religijska pripadnost itd. Pružanje informacija posjetiocima. kao nezaobilazan elemenat definisanja strategije. info punkove i sl. sam prostor će se prilagoditi samo za određene aktivnosti. pogotovo u Americi. odnosno omogućavanje da nauče nešto novo je jedno od osnovnih oruđa za promociju parka i podizanje svjesnosti o značaju samog područja. Slijedeći korak u procesu definisanja strategije je segmentiranje tržišta i odabir ciljnog segmenta za koji će Park na najbolji način prilagoditi svoju ponudu. čime će efikasnije iskoristiti sredstva namjenjena za promociju ili unaprijeđenje proizvoda. osim poboljšanja turističke ponude. čime se . ovakav vid saradnje je uveliko poboljšao komunikaciju sa stanovništvom koja je dotad bila na nezavidnom nivou. odnosno inventarizacija svih elemenata ponude. Cijeli projekat je.planiranju turizma u tom smijeru. čime će se dodatno zaštititi drugi djelovi parka koji bi bili ugroženi usljed "stihijskih" posjeta "običnih" turista. Muzeji i centri za posjetioce su u većini nacionalnih parkova. spol. osim povećanja ukupnog doživljaja turista. Analiza potencijala područja. Po geografskim karakteristikama – segmenti mogu biti domaći posjetioci. S druge strane. canyoning. treba da rezultira sa bazom detaljnih.. prosječna primanja. te izgradnji i označavanju biciklističkih staza širom cijelog područja. uvjetovao i puno bolji odnos lokalnog stanovništva sa vlastima i menadžmentom parka..) svoje će marketinške aktivnosti usmjeriti ciljano na određeni segment turista. školska sprema. gosti iz susjednih zemalja. Posjetioci se mogu segmentirati po različitim kriterijima:  Po socio-demografskim karakteristikama – koriste se varijable kao što su starost. postali nezaobilazan dio turističke ponude.

a s druge strane. kao i mnogim drugim zemljama u razvoju nije lako odlučiti se o načinu zaštite biološke raznolikosti. kako bi se sve što se planiralo i postiglo! 9. Pretežno. ali i kako bi sebi pomogli prilikom distribucije. ribolovci itd. Ali kao glavni 43 . Implementacija uključuje izvođenje planiranih aktivnosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Po psihografskim karakteristikama – odnosno motivima koji potiču ljude na posjetu parku ili zaštičenom području. danas mnoge agencije svoje razvojne planove objavljuju na internetu kako bi svi zainteresirani imali pristup istima. Stanje u Bosni i Hercegovini Bosni i Hercegovini.) degradacija okoliša može se pripisati činjenici da su siromašnom seoskom stanovništvu tržišta kredita. alpinisti. isto je tako niz opravdanih razloga koji govore u prilog da se prirodni resursi ostave na korištenje cijeloj zajednici. posjetioci po prvi put i sl. Po učestalosti posjeta parku – segmenti mogu biti redovni posjetioci. Implementacija i kontrola procesa planiranja Kada je jednom dogovoreno sve oko planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima. prelazi se na implementaciju planova. doneseni dokument distribuira se svima koji su uključeni u planiranje ili politiku razvoja i implementacije. niz je opravdanih razloga koji govore u prilog proglašenja zaštićenog područja. posmatrači ptica. neki vole da provode vrijeme u prirodi sa prijateljima i porodicom. Prvi korak je da uspostavimo komunikaciju sa svim interesnim grupama ljudi. stoga je veoma bitno znati koje su očekivane koristi da bi menadžment parka spremio pravi odgovor i tako povećao nivo zadovoljstva posjetom. Sama implementacija planova mora biti pod stalnom prismotrom. pa tako možemo imati segment turista koji posjete park da bi pobjegli od svega što ih inače okružuje ili segment onih koji su izuzetno ekološki osvješteni pa žele aktivno da učestvuju u zaštiti okoliša Po aktivnostima koje upražnjavaju prilikom posjete parku – aktivni sportisti. Po očekivanoj koristi od posjete parku – možda jedan od najbitnijih kriterija za segmentiranje turista. Kako i tehnologije sve više napreduju.    8. osiguranja i kapitala slabo dostupna. S jedne strane. Neki od posjete očekuju avanturu i povišen adrenalin. Prema autorima Dasgupta i Maler (1994. sakupljači ljekovitog bilja. ali i zapošljavanje ljudskih resursa i financijskih stručnjaka.

U cijelom tom procesu dobila bi se podrška lokalnih zajednica za djelotvornije očuvanje biološke raznolikosti u svijetu. te predstavlja sredstvo koje omogućava da se zadrži lokalna kontrola nad resursima. te povečanju slobodnog vremena. Sve ove 440 . Privredni razvoj u prostorima koji okružuju zaštićena područja prirode „oslobodio“ bi lokalno stanovništvo od ovisnosi privrede o biomasi. Upravo to ih sprječava u održavanju u održavanju zaštićenih područja. Zaključak Već tradicionalno u okviru izučavanja turizma postoji mnogo bibliografskih jedinica koje govore kako očekivanja posjetitelja u vezi autentičnosti i etičnosi utječu na lokalnu kulturu mijenjajući je do neprepoznatljivosti. 0. Ekoturizam pokazuje da jedan od glavnih elemenata za održivost predstavlja upravo edukacija turista i omogućavanje razumijevanja relativno nepoznatih kultura. uprave zaštićenim područjima u zemljama u razvoju ne ostvaruju i ne distribuiraju onakav ekonomski prihod od njih kakav bi mogli.problem očuvanja okoliša vidimo u tome što nedostaje tržište za takve prirodne ljepote te se stoga ne mogu izvući prednosti tržišnih transakcija. a posebice da istaknu ono po čemu se razlikuju od drugih. U mnogim se istraživanjima diljem svijeta izražava zabrinutost zbog neefikasnosti proizvoljnog formiranja kvalitetne ponude u ovakvim okruženjima. Spoj ekoturzma i zaštićenih područja naglašava važnost lokalnog stanovništva i podcrtava značaj lokalnog doprinosa u razvijanju i vođenju aktivnosti vezanih za održivost. što samo vodi povečanju prihoda. nužni su za očuvanje biološke raznolikosti. dok i sami znamo da je u mnogim slučajevima praksa u oštroj suprotnosti s teorijom. Međutim. gdje je većina parkova i zaštićenih područja samo to. park ili zaštičeno područje u kojem se ne vidi isplativost i održivost. Zaštićena područja. večoj zainteresovanosti. Između ostalog i zbog dodjele samog statusa nekom prostoru zaštićenim područjem prirode. Sam uticaj održivog turizma u zaštićenim područjima ima za cilj da predoči specifičnosti određenog prostora. Većina parkova postaju samo parkovi na papiru. osobito u zemljama u razvoju kao što je i Bosna i Hercegovina. između ostalog. Ali pak s druge strane postoje praktični primjeri koji dokazuju da lokalno stanovništvo može a sve češće i manipuliše slikom koju prikazuju pojetiteljima kako bi ispunili očekivanja turista. On omogućava mnogim narodima diljem svijeta da se izraze i kažu tko su zapravo oni. Turistička potražnja za ponudom provođenja odmora u zaštićenim područjima vremenom će rasti i to iz više razloga.

što znači da se mora uspostaviti ravnoteža između turizma i očuvanja okoliša.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja promjene imaju značajne posljedice na prirodni okoliš. Literatura Fact Sheet: Global Ecotourism. 2007. World Commission on Protected Areas (WCPA) ”Sustainable Tourism in Protected Areas .Guidelines for Planning and Management” 441 . .

Protected areas. strategies 442 . Tourism. who’s desires will be to travel without threatening nature. nature parks became the only places on Earth where it is possible to maintain natural balance and harmony. The purpose of this paper is to be a sort of guide to all PA managers how to manage protected areas in the best and most efficant way. fauna and flora of our planet everyday is getting more and more treatened. However. this leads to ruining of these locations and decreasing of their values. with appropriate planning and true development can be the best way to protect these areas. and to spend their holiday away from noise of crowded beaches and resorts. but also to provide necessary funds for future protection. can very positively effect on reduction of poverty for local population. Key words: protected areas tourism. hence it became big burden for local institutions responsible for managing of these areas. Some of the strategies pointed out in this paper can provide management of better quality in protected areas. on the other hand. and. This fact can. Many of plant and animal species found themselves in front of the extinction. and must be call for all protected areas managers to start thinking and planning tourism in way that will create the kind of tourist offer that will satisfy tourist needs and desires in best way. natural and untouched areas are under negative influence of globalization and fast growing urbanization.PLANNING AND SUSTAINABLE TOURISM MANAGEMENT IN THE PROTECTED AREAS Abstract Natural world. and to protect natural biodiversity from further extinction. Trends on the tourist demand indubitably show that the future will result with increased number of ecologically responsible and aware tourists. managing of these areas very often proved to be not profitable enough. Further. sustainable tourism. eco tourism.

održivost.hr. b 1 2 Prof. NP Una .hr Elektroprojekt d. država u cijelosti preuzima i obveze ne samo u području očuvanja i zaštite osobitosti tog područja već i u području očuvanja i poboljšanja zatečenog socio-ekonomskog statusa lokalnog stanovništva. a koji se primijenio i prilikom osmišljavanja Nacionalnog parka Una. maja.. koji je utemeljen na nekim dosadašnjim iskustvima drugih zemalja o ulozi države u takvoj organizaciji. plan upravljanja. e-mail: zlatko..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja REALNE OPCIJE ODRŽIVOG RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA S OSVRTOM NA OSMIŠLJAVANJE ODRŽIVOG RAZVOJA U NP UNA Ivan Martinić Zlatko Pletikapić2 Maja Kerovec2 Sažetak U radu se daje prikaz prijedloga organizacije sustava održivog razvoja i upravljanja zaštićenim područjima. Obje ove obveze zahtijevaju osiguravanje kontinuiranog ulaganja proračunskih sredstava u takva područja. sc. Zagreb. Zagreb.kerovec@elektroprojekt.d. dr. e-mail: martinic@sumfak. Uvod Proglašenjem nekog područja zaštićenim. zoniranje.hr 443 .pletikapic@elektroprojekt. Ključne riječi: zaštićeno područje. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

kao i lokalnih uprava na čijim se prostorima nalaze takva područja. s posebnim osvrtom na smjernice i iskustva međunarodnih organizacija i institucija koje se bave zaštitom prirode. ubrzan je rast broja i veličine zaštićenih područja. Međutim. Prema Akcijskom planu 5. pritisaka kojima su izložena i veličine zahtijeva koji se postavljaju pred njihovo upravljanje. kako bi se objasnili izneseni prijedlozi za daljnje postupanje državnih institucija u uspostavi organizacije sustava upravljanja Nacionalnim parkom Una. tijekom posljednjih desetljeća u mnogim je zemljama postignut tek mali napredak u količini financijskih resursa dostupnih za zaštićena područja. a kroz podjelu zadaća na sljedećim razinama: 1) Međunarodne akcije kroz definiranje i predviđanje potreba za financiranjem upravljanja i očuvanja zaštićenih područja. svjetskog kongresa parkova (Durban. dok se ne razviju komplementarne prateće djelatnosti koje će omogućiti daljnje financiranje sustava zaštite prirodnih osobitosti područja i održivi razvitak lokalne zajednice.arem u početnom razdoblju. Uloga države u upravljanju zaštićenim područjima Da bi zaštićena područja mogla ispunjavati ekološke i socijalne funkcije. Hrvatske u odnosu na pozitivna američka iskustva vezana uz ulogu države u uspostavi održive zaštite i korištenje zaštićenih područja. 2. sukladno tim iskustvima. Nadalje. U nastavku će se prikazati iskustva R. Također će se prikazati. Takve zemlje u nemogućnosti razvijanja i upravljanja sveobuhvatnim sustavom zaštićenih područja propuštaju pritom okolišne. a posebno da bi bila u mogućnosti promicati ekonomski razvoj lokalnih zajednica. ona moraju biti primjereno financirana. Istodobno. Južnoafrička Republika) jedan od glavnih ciljeva budućih aktivnosti prema zaštićenim područjima je osigurati dostatne resurse za identifikaciju. Zato su od posebnog značenja sve vrste iskustava u postizanju veće financijske samostalnosti i održivosti uprava zaštićenih područja. 2003. osnivanje i operativne troškove reprezentativnog globalnog sustava zaštićenih područja. postupak osmišljavanja održivog razvoja prostora unutar proglašenog NP Una. socijalne i ekonomske koristi koje bi takav sustav mogao pružiti na nacionalnoj i globalnoj razini.. kroz ostvarivanje dostat- 444 . mnoge zemlje s najvišim stupnjem biološke raznolikosti teško osiguravaju potrebna sredstava za zaštićena područja radi imperativa smanjenja siromaštva.

godine usvajanjem potrebnih regulatornih. političkih. institucionalnih i drugih mjera. Lokalne akcije kroz uspostavu sporazuma između institucija odgovornih za upravljanje zaštićenim područjima i profitnih organizacija kako bi se ostvarila raznovrsna osnova financiranja za upravljanje zaštićenim područjima. te kroz prijenos novih i dodatnih financijskih resursa s razvijenih zemalja ka zemljama u razvoju. ona bi trebala uključivati procjene ukupnih koristi od zaštićenih područja na različitim razinama (lokalno. kroz smanjivanje siromaštva lokalnih zajednica stvaranjem prihoda preko stvaranja malih poslovnih prilika i poslova vezanih za upravljanje zaštićenim područjima. nacionalno. te nastojati definirati nove izvore financiranja kroz sve razine akcija (od međunarodnih do lokalnih). godine usvojila konzistentna načela i procedure za osnivanje i financiranje operativnih potreba i uklanjanje nedostataka sustava zaštićenih područja. Nacionalne akcije kroz suradnju nacionalnih vlada i privatnog sektora kako bi se do 2010. globalno) i biti ishodište u određivanju ciljeva za povećavanjem sredstava financiranja. u skladu s identifikacijom postojećih nedostataka u sustavu financiranja. kroz razvoj i početak provedbe Planova za održivo financiranje nacionalnih sustava zaštićenih područja do 2006.  financiranje od strane drugih zemalja (npr. vođenjem i drugim uslugama posjetiteljima. godine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nih resursa za ispunjavanje potreba za financiranjem do 2010. kao što su na primjer koncesije za dopuštene djelatnosti. Globalni okolišni fond – GEF). 3) 4) Prema tim smjernicama nacionalne vlade trebale bi u financijskom planiranju održivog upravljanja zaštićenim područjima prepoznati mnogostruke koristi od te zaštite. sve s ciljem očuvanja i upravljanja globalnom mrežom zaštićenih područja. Oni bi trebali uključivati:  međunarodne mehanizme (npr. godine na znatno povećanje financiranja zaštićenih područja te očuvanje prirode u zemljama u razvoju. te kroz razvoj sustava naplate naknada od komercijalnog korištenja zaštićenih područja. prezentiranjem tradicionalnih vještina i znanja. kroz zamjenu dugova). 2) Regionalne akcije kroz suradnju nacionalnih vlada koje bi trebale ojačati postojeće instrumente i razviti nove mehanizme za povećano financiranje na regionalnoj razini u svrhu učinkovitog i pravednog upravljanja zaštićenim područjima. legislativnih. na primjer pružanjem usluga u eko-turizmu. 445 . te kroz obvezivanje nacionalnih vlada do 2005.

 državna sredstva podudarne namjene (npr. parkovnih oznaka. preuzimanje odgovornosti za znanstvenu utemeljenost zaštite. ponudu rekreacijskih sadržaja.  fiskalne poticaje i olakšice. infrastrukture i opreme parkova. To znači da država. stimuliranje pozitivnog odnosa prema zaštićenim područjima.  ulaznice i drugi prihodi ostvareni na samim zaštićenim lokalitetima. Za redovno funkcioniranje nacionalnih parkova u smislu njihove osnovne djelatnosti sredstva se osigu446 .  standardizirani sustav izobrazbe za sve zaposlenike NP čime se osigurava usklađeno planiranje i provođenje svih djelatnosti. izobrazbu. Ta uključenost države u sustav upravljanja parkovima putem NPS-a rezultirala je od javnosti prepoznatom transparentnosti u upravljanju parkovima. Preuzimanjem takve uloge državna bi tijela trebala postati jamac praktične primjenjivosti kriterijâ potrebnih za osnivanje i djelovanje zaštićenih područja. izradu prostorno-planske dokumentacije i sl. Nedvojbeno da upravo položaj NPS-a u okviru važnog državnog odjela DOI (US Department of Interior – Odjel unutarnjih poslova) omogućava prezentiranje financijskih potreba parkova izravno Kongresu. jamči i provedivost te odluke. službu traganja i spašavanja i dr. kada na određenom području odluči ustanoviti park. ekološku edukaciju.  standardizirani model upravljanja prirodnim dobrima i sustav monitoringa. Posebne su prednosti američkog sustava:  prepoznatljiv pristup u uslugama za posjetitelje koji uključuje centre za posjetitelje. sredstava određena za prilagodbu sektorskih planova klimatskim promjenama).  prepoznatljiv i standardiziran vizualni identitet koji uključuje jednake standarde u dizajnu odjeće.  druge mehanizme koji pružaju podršku zaštiti prirode.  sredstva iz privatnog ili donatorskog sektora. To znači osnivanje ustanove za upravljanje područjem. Primjer efikasnoga učešća države u sustavu upravljanja zaštićenim područjima je američki sustav upravljanja nacionalnim parkovima. i to ne samo u smislu zakonske regulative već i u ekonomskom i organizacijskom smislu.  standardizirani uvjeti i način koncesijskog obavljanja uslužnih djelatnosti. koji je utemeljen na stogodišnjoj tradiciji i važnoj ulozi nacionalnog parkovnog sustava (NPS – National Park Service) u prostorno-planskoj politici.

 investiranje u infrastrukturu te u osnovnu i dodatnu djelatnost. U SAD je odavno prihvaćen kao izuzetno dobar poslovni model davanje koncesija za sve djelatnosti u zaštićenim područjima koje se ne obavljaju kao javne službe ili funkcije.  smanjenje troškova javne funkcije uprava i usmjeravanje na osnovnu djelatnost. Sam je koncesijski model tako organiziran da uprave nacionalnih parkova i koncesionari u svim pitanjima međusobno blisko surađuju. unapređenje internog prometnog sustava) u neki nacionalni park često je presudna politička podrška i lobiranje u Kongresu. te imati dugoročne učinke. a novac od koncesija posebno se upotrebljava:  za otkup nedržavnog/privatnog vlasništva u nacionalnim parkovima. a za koje nije suvislo da se njima bave javne ustanove (one moraju imati stručno osoblje.  osiguranje sredstava za ulaganja i u osnovnu djelatnost. a također pridonose poboljšanju osnovnih funkcija i djelatnosti u parkovima. a ne konobare!). panoramski avio-letovi. Za financiranje izvanrednih projekata i programa i/ili za posebna kapitalna ulaganja (npr. vrsno prezentirati. prvenstveno radi poticanja investicija koje omogućavaju poboljšanje razine usluga. Postoje također brojne organizacije koje prikupljaju sredstva na lokalnoj razini i doznačuju ih lokalnim parkovima. Najpoznatiji na nacionalnoj razini su National Park Fond (Fond za nacionalne parkove) i National Park Conservation Association (Udruženje za očuvanje nacionalnih parkova). nevladinih organizacija ili strukovnih društava. Takav je koncesijski model ocijenjen vrlo dobrim od parkovnih stručnjaka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ravaju putem Kongresa iz državnog proračuna.  podizanje razine upravljanja područjem i povećanje ponude (prihvatljive) i veća zaposlenost i zarada (dohodak). parkovne knjižare. rekreacijski programi (iznajmljivanje sportske opreme). rafting…) i dr. Osnovni su principi rada takvih agencija i organizacija strogi kriteriji i pravila u prikupljanju sredstava. Ostali oblici financijske potpore neophodne za upravljanje američkim NP vezani su za aktivnosti fondova i zaklada različitih agencija. Da bi imali izglede za financiranje. 44 . Tako su predmet koncesija npr. projekti se moraju dobro pripremiti. turističke usluge (izleti na mulama. prodaja suvenira. ugostiteljstvo (smještaj i prehrana). Koncesijama se posebno postižu:  obnova infrastrukture i smještajnih kapaciteta. te transparentnost u njihovom raspoređivanju.

financiranje bi općenito za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode (dalje u tekstu: NP/PP) trebalo biti izravnije i jače podupirano tamo gdje se donose odluke o izdvajanju sredstava iz državnog proračuna za potrebe njihovog funkcioniranja.  izostanak središnjeg državnog tijela zaduženog za parkovnu politiku i nemogućnosti izravne komunikacije sustava zaštićenih područja prema državnom Saboru i drugim državnim institucijama. nepostojanja odgovarajućeg sustava edukacije parkovnog osoblja. izleti i dr. rekreacija. Hrvatskoj imaju velikih problema već i u samom financiranju svoje osnovne djelatnosti. te preopćenitost do sada donesenih planova upravljanja koji bi kao ključni dokumenti za uprave parkova trebali omogućiti razvoj koncesijskih modela. Kao najveći problemi zaštićenih područja i upravljanja parkovima u Hrvatskoj prepoznaju se:  nedostatak proračunskih sredstava za financiranje osnovnih djelatnosti NP/PP kao rezultat izostanka nadsektorskog pozicioniranja zaštite prirode.). te nadzor u obavljanju djelatnosti iz koncesijskih ugovora. ali i prostorno-planski (prostorni planovi) i upravljački dokumenti (planovi upravljanja) koji jasno definiraju sadržaje koncesija. u usporedbi s američkim. niza zakonskih nedorečenosti. dok sva ostala zaštićena područja u R. Republika Hrvatska ima dugogodišnja iskustva u kreiranju i provedbi parkovne politike. imaju značajne nedostatke upravo u elementima kojima se osigurava održivost zaštićenih područja. za poboljšanje njihovog marketinga. Za uspostavu koncesijskih modela u hrvatskim zaštićenim područjima od posebnog su značenja legislativni okvir i pravna rješenja. uvjete njihova provođenja.  nerazrađen pristup prostornom planiranju i uređenju NP/PP. 44 .Temeljeno na američkim iskustvima. ali ta iskustva. Ovi nedostaci izazivaju posebne poteškoće u ispunjavanju onih uloga zaštićenih područja koje se odnose na njihov doprinos lokalnim zajednicama. Upravo proračunska sredstava moraju osigurati standardizirano provođenje godišnjih programa ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima. za transparentno pokretanje “koncesijskog” procesa za najčešće komercijalne usluge (smještaj. Dosadašnja pozitivna iskustva vezana za pokretačku ulogu zaštićenog područja u razvoju lokalne zajednice bilježe tek ekonomski najuspješnije NP Plitvička jezera i NP Krka.

Primjena pristupa U prethodnom poglavlju opisan pristup korišten je prilikom izrade studije izvodljivosti za Nacionalni park Una. To je posebno važno radi oblikovanja sheme zoniranja zaštićenog područja. Uzimajući u obzir postojeće i planirane troškove i postojeće i planirane koristi za svaku od razmatranih varijanata uz korištenje “cost-benefit“ analize. vrsta i obujam komplementarnih djelatnosti i dr. 4. 44 . određivanja prijedloga pojedinih zona i razina zaštite unutar područja parka i provjere dugoročne održivosti tako izabranog prostornog rješenja. te za njih vezana ograničenja i mogućnosti. Ključ je pristupa u analizi varijanti koje se vežu uz IUCN kategorije zaštite. ali i vrednovanje zatečenih i planiranih djelatnosti lokalnog stanovništva na prostoru koje se stavlja pod zaštitu i na području koji ga okružuje. a zatim je svaka zona svrstana u moguće kategorije zaštite (slika 2). prvo je provedeno definiranje mogućih zona zaštite unutar cijelog razmatranog područja prema geografskim i geoekološkim osobitostima. kojim se optimiziraju ukupni troškovi zaštite i upravljanja s jedne strane. te ukupni prihodi od korištenja prostora s druge strane. Pritom se mogu razmatrati varijante granica područja zaštite. odnosno prilikom određivanja prijedloga granica NP Una. U ovim postupcima ključno je vrednovanje zatečenih i planiranih sadržaja u prostoru. Poopćenje pristupa Poopćavanje navedenih iskustava omogućilo je osmišljavanje ekonomskih postupaka za definiranje prostorno-planskih i upravljačkih pristupa očuvanju. varijante površina zona zaštite i razvoja.). uključujući i njegove prirodne osobitosti i resurse. diskontnoj stopi i rizicima odrediti optimalna rješenja. zaštiti i razvoju zaštićenih područja. te prema značaju prirodnih vrijednosti (tablica 1 i slika 1). Takvim je pristupom moguće sagledavanje ukupno ekonomski najpovoljnijih dopuštenih djelatnosti na kojima će se temeljiti budući održivi razvoj i izvan granica zaštićenog područja. kojima se postižu ciljevi održivosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 3. Ovim se postupcima u planiranju budućih zaštićenih područja omogućava izbor optimalnih granica u odnosu na interese lokalne zajednice i u odnosu na potrebe zaštite vrijednih prirodnih sadržaja. moguće je ovisno o razdoblju razmatranja. Temeljem izrađenih sektorskih studija (koje su prethodile izradi studije izvodljivosti i koje su bile podijeljene na one koje su obrađivale pojedine prirodne i kulturno-povijesne osobitosti prostora i na one koje su obrađivale socioekonomske odnose na području razmatranja).

Lokaliteta (kom) Broj atrakt.1/2 Ukupna površina (ha) Površina šuma i goleti (ha) Površina oranica (ha) Površina livada (ha) Naselja (ha) Broj arheol.Tablica 1 Prikaz nekih osobitosti razmatranog prostora po pojedinim zonama M. geomorf.1/2 Ukupna površina (ha) Površina šuma i goleti (ha) Površina oranica (ha) Površina livada (ha) Naselja (ha) Broj arheol. Lokaliteta (kom) Sedrene barijere (kom Vidikovci (kom) Broj većih izvora (kom) Minska polja (ha) Štrbački bukLohovo Oznaka cjeline na slici 5.K. geomorf. formirane su varijante granica NP i zoniranja (tablica 2). Brod + kanjon Une (1) 301 133 101 27 39 2 2 2 1 0 104 Izvorište Krke (2) 876 573 303 0 0 2 Nije kartirano 0 0 1 0 Dolina UneMartin Brod. Vakuf-Štrbački buk (6) 6329 3641 2556 22 110 15 11 2 1 24 2990 Kanjon Unca (3) 1884 987 881 16 0 0 2 0 0 2 268 Međuprostor Una-Unac (4) 4612 2824 1788 0 0 5 Nije kartirano 0 1 0 31 Oznaka cjeline na slici 5. 450 . lokaliteta (kom) Sedrene barijere (kom Vidikovci (kom) Broj većih izvora (kom) Minska polja (ha) (5) 5839 5258 565 0 16 9 14 3 5 44 266 Orašac + Čukovi (7) 1387 841 211 0 335 10 0 0 20 763 Ripač (8) 3115 768 2123 0 224 18 7 8 0 24 1584 Ovisno o kombinacijama mogućih kategorija zaštite po zonama. lokaliteta (kom) Broj atrakt.

451 . sagledanim konfliktima i rizicima – određeni ukupni troškovi zaštite prostora koji ujedno osiguravaju održivi razvoj lokalne zajednice (troškovi istraživanja.1/1 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5 Varijanta 6 Varijanta 7 Varijanta 8 Varijanta 9 Štrbački bukLohovo Oznaka zone prema slici 6.1/1 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5 Varijanta 6 Varijanta 7 Varijanta 8 Varijanta 9 (5) II II II II II II II II II Orašac + Čukovi (7) - Ripač (8) V V V - Potom su po zonama – ovisno o potencijalnim kategorijama zaštite. indirektne. nadzora i upravljanja. monitoringa. Brod + kanjon Une (1) II II II II II II II II II Izvorište Krke (2) II II II II II II II II II Dolina UneMartin Brod. ulaganja u dopustive gospodarske aktivnosti i infrastrukturu. moguće i neuporabne koristi od uspostave zaštite za svaku od zona (tablica 3).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 2 Varijante zoniranja i postavljanja granica NP Una M. socioekonomskim odnosima.K. te naknada za izgubljene vrijednosti). očuvanja i poboljšanja stanja. kao i direktne. Vakuf-Štrbački buk (6) II II V II II V II II V Kanjon Unca (3) Ib Ib Ib II II II Međuprostor Una-Unac (4) Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Oznaka zone prema slici 6.

Izabranim rješenjem predložene su sljedeće komplementarne djelatnosti: turizam i turističke usluge. rekreacija i sportovi vezani uz vode.Tablica 3 Pregled koristi od uspostave zaštite razmatranog prostora Kako su se ovisno o kategorijama zaštite po zonama ukupni troškovi i ukupne koristi kroz duže razdoblje razmatranja značajno razlikovale. ekološka poljoprivreda i šumarstvo. a za lokalnu zajednicu očekuju se i 452 . te ukupne koristi po godinama uz pretpostavku realizacije svih zamišljenih sadržaja.  sagledani su ukupni troškovi budućeg NP Una po vrstama troškova i po godinama za cijelo razdoblje razmatranja.  izabran je najpovoljniji odnos razine zaštite prirode po zonama i očuvanja interesa lokalne zajednice. sportski ribolov i lov. Rezultat se ukratko može sažeti u sljedeće zaključke:  neke su zone izostavljane iz obuhvata budućeg zaštićenog područja NP Una jer bi njihov ‘ostanak’ uzrokovao toliko povećanje troškova održavanja ili povećanih naknada lokalnom stanovništvu zbog gubitka vrijednosti da bi to nepovoljno utjecalo na ukupno održivo upravljanje područjem. kao i dokaz da je cijelo rješenje opravdano i održivo. izabrana je ona varijanta koja je osiguravala postizanje najveće pozitivne razlike neto sadašnjih vrijednosti koristi i troškova (slika 3).

pa tako niti posjetitelja. povećanja vrijednost nekretnina. sugerira se raspraviti o stvaranja Središnje državne agencije ili ureda za ukupni nacionalni sustav zaštićenih područja (slika 4).  izraditi prostorno-plansku dokumentaciju i plan upravljanja bez kojih se ne može pokrenuti koncesijski model financiranja razvoja NP.  standardiziranje pristupa u izradi prostorno-planskih i drugih upravljačkih dokumenata.  osigurati početno financiranje osnovne djelatnosti i kapitalnih ulaganja u prateće sadržaje i infrastrukturu bez kojih nema razvoja turističke ponude. Razvitak ovih djelatnosti treba biti podređen zaštiti prirodnih vrijednosti NP Una što zahtijeva nužno učešće države kako kroz organizacijsko i edukativno djelovanje.  uključiti NP u regionalnu mrežu i nominirati ga za uvrštenje na popis svjetske baštine. 453 . 5.  osposobljavanje parkovnog osoblja i sustavna istraživanja.  uređenje međusektorskih odnosa i definiranje koncesijskih uvjeta. te prihoda od pratećih uslužnih djelatnosti u širem okolišu NP Una. tako i kroz početna značajna kapitalna ulaganja u organizaciju upravljanja sustavom.  aplicirati za međunarodne pomoći i donacije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja indirektne koristi od povećanja zaposlenosti. te u prilagodbe lokalnog stanovništva novim uvjetima. Vezano za željenu stabilnost u financiranju funkcioniranja parkova i održivom razvoju lokalne zajednice. Prijedlog organizacije sustava Za pokretanje sustava upravljanja NP Una (nakon njegovog proglašenja) nužno je provesti sljedeće:  uspostaviti javnu ustanovu s osnovnom zadaćom obavljanja osnovne djelatnosti upravljanja zaštićenim područjem. u izgradnju pratećih sadržaja. putem koje bi se obavljale bitne aktivnosti vezane za potrebe parkova:  izravno prezentiranje financijskih i drugih potreba najvišim državnim tijelima.

I. IUCN. (2001): Američka iskustva za unapređenje upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj. Julie (2003). The University of York. KEC project IBRD/GEF TF No 050539 HR – Agriconsulting Spa. Šumarski list 9-10.iucn. 147-150. 2004. Duncan (1997): Economic Valuation of Wetlands. (2001): Prostorno planiranje. Gland. vol. Ramsar Convention Bureau. Zagreb. (2002): Planovi upravljanja za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode. NSAP – Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite Elektroprojekt (2005): Studija izvodljivosti za NP Una Elektroprojekt (2004): Plan upravljanja Parkom prirode Kopački rit EOL (2005): Mura – baština i budućnost. (1994): Environmental Economics. Gothenburg University: Unit for Environmental Economics (paper). Martinić. Countryside Commission. I. 454 . Edward. R. Švicarska i Cambridge. Francuska. CARDS EuropeAid/119879/C/SV/HR – GOPA COWI. Acreman. Marinović-Uzelac. Zagreb. Švicarska i Cambridge. Management Guidelines for IUCN Category V Protected Areas: Protected Landscapes /Seascapes. Barbier. Zagreb. Grafenau. Izdavač EOL. http://www. svjetskog kongresa nacionalnih parkova. IUCN. CARDS EuropeAid/119879/C/SV/HR – GOPA COWI. 2. (1998). Institute of Hydrology.6. Martinić. Velika Britanija. Adrian (2002). Zagreb. (2006): Izvješće o dionicima i preporuke za mrežu dionika (Konačni nacrt). Th. Guidelines for Management Planning of Protected Areas. 1999. IUCN. and Mount. Zagreb. Lee i Middleton.org/intranet/resources/ IUCN (1994). 1-12. CXXVI. Velika Britanija. Literatura Clarke. Paklenički zbornik. Guidelines for Protected Areas Management Categories. Eurosite. Velika Britanija. IUCN Gland.org (2006): Smjernice za vrednovanje planova upravljanja zaštićenim područjima (Konačni nacrt). I. Gazophylacium. Zagreb. Čakovec Europarc – Proceedings of the Seminar on an Integrated Management Approach (Armin Wolf & Rubben Post Eds. Švicarska Thomas. D. (2004): Ključna pitanja parkovne politike u Hrvatskoj – uz 55. Martinić. Gland. Švicarska i Cambridge.eurositenature. http://www. Phillips. Lille. (2005): Smjernice za izradu plana upravljanja. A.. Cheltenham. Njemačka Eurosite (1999) Toolkit: Management Planning. godišnjicu proglašenja prvih hrvatskih nacionalnih parkova. obljetnica NP Paklenica – Kako osigurati održivost i vitalnost funkcioniranja u svjetlu naglasaka V.The World Coservation Union. I. Zagreb Martinić. Dom i svijet.). DZZP. 2001. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša (1999). Velika Britanija. MZOPU RH (izvješće sa studijskog boravka). 501-509. Sterner. DZZP. Gland. DZZP. Starigrad-Paklenica. Management Plans and Planning: A Guide. Mike i Knowler. (2004): 55.

Turizam (tematski broj).: Sustav korištenja nacionalnih parkova i parkova prirode (s mjerama za provođenje dokumenata prostornog uređenja). vol.) Uredba o proglašenju ekološke mreže RH (NN 109/2007. DZZP.) 455 .o. US Department of the Interior. Zagreb Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu RH (NN 89/2007. 48.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja (1996): Grupa autora i Ecoplan d. Zagreb (2002): Grupa autora: Ekoturizam i održiv razvoj turizma u ekološko osjetljivim prostorima. Zagreb (2003): Kongresni materijali V.o. National Park Service – Management Policies 2001–2005 Nacionalna strategija zaštite okoliša/Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/2002) (2006): Biološka raznolikost Hrvatske – Priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja. 1-60. IUCN World Parks Congress. (4): 361-480. graditeljstva i stanovanja RH. Ministarstvo prostornog uređenja. Durban.

Slika 1 Prikaz podjele razmatranog područja na zone 456 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 2 Moguće kategorije zaštite po zonama unutar razmatranog područja 45 .

Slika 3 Usvojeno rješenje granica NP Una i zona različitim stupnjevima zaštite 45 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 4 Prijedlog organizacije sustava upravljanja zaštićenim područjima 45 .

all sorts of experience in gaining financial independence and viability of designated area administration companies and local authorities in the areas under concern are of particular importance. and the related difficulties are particularly underscored. Croatia has already gained considerable experience in creating and implementing park policy. continuous investment into such areas from the budget is necessary.REALISTIC OPTIONS FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF DESIGNATED AREAS – THE UNA NATIONAL PARK SUSTAINABLE DEVELOPMENT CONCEPT When a location is pronounced designated area. Considering both aspects of this obligation. local administrations. at least in the initial period until the complementary supporting activities are developed. to provide for their permanent sustainability. The experience also indicates that long-term financial stability of 460 . The experience shows that strategic goals in designated area management could only be achieved within a planning concept covering greater region and sustainable development. Thus. NGOs and other local space users. The tasks that designated areas are expected to perform in order to contribute to the local communities. being the key documents for park management. state services and institutions. the state assumes full responsibility for the conservation and protection of the area. but also for the maintenance and improvement of the existing socio-economic state of the local population. which will make possible the self-financing of the area conservation systems and sustainable development of the local community. The major problem with establishment of designated areas and management of parks in Croatia is inadequate approach to their physical planning and congested management plans which are expected. in partnership with all key actors: government agencies.

Type and amount of such revenues are determined by specific conditions prevailing in each designated area. and development of complementary activities). discount rate and risks. that the designated area zoning be carried out aimed at optimization of protection costs and revenues from area use within parks. natural characteristic of the designated area and its capacity to accommodate allowable human activities were valuated. cost-benefit analysis enables that optimum solutions be determined. The selected solution proposes the following complementary activities: tourism.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja designated and neighboring areas is the only condition for park conservation and protection. considerable state support in organization and education. protection and development towards achieving of self-sustainability. protected zone surface area. to determine individual protection zones (by defining zoning schemes) and to examine long-term sustainability of the selected solution. in the initial period. recreation and water sports. Based on earlier finished sector studies. such long-term stability is based on revenues realistically expected to be earned by the designated area management companies. development of these activities in compliance with the natural assets protection requirements demands for the Una NP. and defining of its initial funding. organic agriculture and forestry. This certainly needs to be prece- 461 . Having in mind the existing and planned costs and benefits for each of considered alternatives (these alternatives refer to the designated area boundaries. It seems the most suitable to start the investment cycle for the Una NP through a public investment agency. Generalization of these experiences and application of the environmental economics methods produced procedures to be used in defining of physical planning and management approaches to the designated area conservation. and for sustainable development of local community. This is an approach that has been used to determine the Una National Park boundaries. These procedures need to focus on valuation of existing and planned amenities within certain space (including its natural characteristics and resources). depending on a time period under consideration. However. and valuation of existing and planned activities carried out by local population in areas planned to be placed under protection and their neighboring areas. and that economically most favorable complementary amenities be determined within the designated area which will enable future sustainable development of the greater area. angling and hunting. In addition to budgetary funding. Such approach enables that optimum boundaries be determined for the planned designated areas considering interest of the local community.

it is proposed to consider and discuss establishment of a Central National Agency or office for all parks that would advocate the needs of the parks before the national authorities and government bodies. sustainability.ded by development of the Una NP management plan and elaboration of financial plans for implementation of individual key tasks. Una NP. 462 . zoning. Key words: protected area. management plan. As regards desired funding stability of park operation and sustainable development of the local community.

sc. dipl. turzaj-tk@bih.ba Sanela Smajlović dipl. Cilj istraživanja je ocjena postojećeg stanja i planiranja potreba izgradnje turističke infrastrukture kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom vremenskom horizontu.net.ba 463 . a posebno razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. Turistička zajednica TK. oec.net. imidž destinacija.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja RURALNI TURIZAM NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA SA OSVRTOM NA BED&BREAKFAST (KLADANJMOGUĆNOSTI RAZVOJA) Almazaga Ćatović Sanela Smajlović2 Sažetak Predmet istraživanja u ovom radu je infrastruktura ruralnog prostora kao jedna od osnovnih komponenata prostornog planiranja i jedan od determinirajućih faktora razvoja turizma na području Tuzlanskog kantona. ruralni turizam. sanelaned@bih. u funkciji razvoja turizma uopšte. BBA. edukacije za turizam 1 2 Mr. turističke manifestacije. ruralna mjesta u funkciji turizma. atraktivnosti-uređene atrakcije za pristup turista. atrakcija (prirodna i kulturno-historijska). turistički resursi. Ovom analizom obuhvaćeni su najvažniji segmenti budućeg razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. marketing program turističke destinacije. Almazaga Ćatović. Ključne riječi: turistička destinacija.

Ruralni turizam uključuje aspekt održivog turizma “Sustainable Tourism” . U broju stanovnika Bosne i Hercegovine. odnosno razvitak turizma sa što manjim posljedicama po okoliš. 2. turizam u seoskim domaćinstvima. Teočak. Čelić. odnosno 10. Gradačac. a u broju stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine sa 21.5% Federacije Bosne i Hercegovine. Ruralni turizam je koncept turizma na seoskim gospodarstvima.. Doboj Istok.). što podrazumijeva aktivno uključivanje cijele porodice. Tuzlanski kanton učestvuje sa 14. a u pravilu podrazumijeva i ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Srebrenik. agro-turizam. Kladanj. Tuzla i Živinice. odnosno 18° i 19° stepena istočne geografske dužine. Osim prodajom vlastitih proizvoda prihod se ostvaruje i pružanjem usluga smještaja.turizma koji ne šteti okolišu. Izvan je urbanih naselja i nema odlike masovnosti. Lukavac.573 stanovnika. Kalesija. Tuzlanski kanton obuhvata 13 opština. te nekim drugim sadržajima (direktan kontakt s domaćim životinjama. prehrane. 82%. Gustina naseljenosti je 195 stanovnika na km² (u Bosni i Hercegovini gustina naseljenosti iznosi 70 stanovnika na km². Značajno je da dopunsku zaradu seosko domaćinstvo ostvaruje u svom vlastitom dvorištu.5%. a u Federaciji Bosne i Hercegovine 91 stanovnik na km²). Tuzlanski kanton je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini. Sapna. Zahvata 5. seoski turizam. Gračanica. “pečenje” rakije. Ruralni turizam podrazumijeva poticanje razvoja novih turističkih destinacija posebno na kontinentu. sudjelovanje u poljoprivrednim radovima. Banovići. Uvod Pod pojmom ruralni turizam nalazimo različite nazive kao što su: eko-turizam. Geografske karakteristike Tuzlanski kanton nalazi se između 44° i 45° sjeverne geografske širine. Tuzlanski kanton ima 553. a višak svojih proizvoda plasiraju kroz novi prodajni kanal . Uporišne tačke su seoska domaćinstva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi. od čega se veliki dio bavi poljoprivredom. eko-ruralni turizam i slično. a) 464 . jahanje (horse-riding) i sl. koji se temelji na korištenju ruralnog prostora u kontekstu turističke ponude. Smješten je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Dio je kontinentalnog turizma.turizam. seljački turizam.3% površine Bosne i Hercegovine.

 u voćarstvu. Tuzlanski kanton zahvata 2730 km. Tuzlanski kanton predstavlja najbogatije područje u energetskim mineralnim sirovinama (ugalj – lignit i mrki ugalj 3. 1° C. Srebrenika. Tuzlanski kanton karakterišu izrazito planinsko područje (Konjuh. Najtopliji mjesec je juli. odnosno 10. zbog svoje ljepote. oligomineralne i termalne vode identifikovane su na području Tuzle. 465 . te masivi Skipovca. “Snježnica”. uzgoj muznih i tovnih goveda. koja spada među 4 najveća grada u Bosni i Hercegovini. prosječna količina padavina iznosi oko 908. najhladniji mjesec je januar. Nadmorska visina se kreće od 150 metara na sjeveru do 1328 metara na jugu. jedinstveno nalazište kamene soli u ovom dijelu Balkana (525 mil.5 mil. “Hazna”. plantažni uzgoj šljive.5% površine Federacije Bosne i Hercegovine Područje Tuzlanskog kantona ima umjerenokontinentalnu klimu sa jasno izraženim godišnjim dobima. koka nosilja. b) Ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište iznosi 133 771 hektara. kruške. što čini 5. Jezera – “Modrac”. trešnje. Gradačca. tona). Tinje. “Šićki brod” i dr. Ovdje postoji i nekoliko hidroakumulacija sa polivalentnom namjenom kao što su. Osnovni vodotoci na području kantona grupišu se oko rijeka: Spreče. Javornik. prostrane riječne doline Spreče i Tinje u centralnom dijelu. Trebave i Majevice koji se pružaju pravcem sjeverozapad – jugoistok i blago zatalasno područje na sjeveru.6 l/m sa vlažnošću vazduha 79% i srednjom godišnjom temperaturom od oko 10. Ozren) na jugu. ovaca. privredno i kulturno sjedište kantona je grad Tuzla. Drinjače i Sapne i pripadaju slivovima rijeka Bosne i Drine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Administrativno. šljunka i pijeska. “Vidara”.3% ukupne površine Bosne i Hercegovine. Mineralne. kvarcnog pijeska boljeg kvaliteta (11. višnje i jagodičastog voća  u stočarstvu. krečnjaka. Živinica i Kladnja. Regija Sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. tona). pčela i dr. “Bistarac”.2 mlrd tona). istorijskih znamenitosti i prirodnog bogatstva od davnina predstavlja predmet interesovanja turista ne samo iz zemalja Balkana i Evrope već i sa drugih kontinenata.  oranice – 91 154 hektara  voćnjaci – 16 371 hektara  livade – 15 382 hektara  pašnjaci – 10 862 hektara Razvojna osnova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji može se temeljiti. Gračanice. magnezita.

duhana i dr.1 Pretpostavke okruženja (eksterne pretpostavke) Bavljenje ruralnim turizmom podrazumijeva neke pretpostavke okruženja kao što su: nezagađen zrak i voda. 3. posjedovanja stoke. 466 . dob i sklonost članova seoskog domaćinstva ka pružanju turističkih usluga. privrednih i stambenih prostora. opredjeljenje i naklonost zajednice i institucija prema turističkim aktivnostima. atraktivnosti lokacije i stambenog objekta. 3. gljiva i ostalih šumskih plodova i kao takve su značajne za lov. dobra cestovna i telefonska povezanost. Vidara). Trebava. kao i pretpostavke porodičnog seoskog domaćinstva. Institucije koje se bave razvitkom turističkog sektora Tijelo kod kojeg se registruju smještaj i ugostiteljske usluge u seoskom domaćinstvu je opštinska služba za privredu te resorni organ Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona. odmor i rekreaciju. Modrac. u ratarstvu. krmnih kultura. riješene komunalne infrastrukture domaćinstva. Šumsko zemljište obuhvata dobar dio kantona i iznosi 139 000 hektara. odsutnost buke. te visine investicije za preuređenje u turističku seosku privredu. očuvana priroda i prirodne znamenitosti (Konjuh. kulturna baština. uzgoj povrtnog bilja. Hazna. 4. slikovit krajolik. Majevica. Pretpostavke bavljenja ruralnim turizmom Za bavljenje ruralnim turizmom ili nekim njegovim dijelom treba preispitati pretpostavke iz okruženja i neke vlastite predispozicije. Šume Tuzlanskog kantona su staništa divljači. kukuruza. Vrlo je važan odgovarajući broj. zdrava klima. Godišnja drvna masa za sječu iznosi cca 215 000 m3. 3. Javornik.2 Pretpostavke u domaćinstvu (interne pretpostavke) U samom domaćinstvu treba procijeniti atraktivnosti vlastitog seoskog porodičnog gospodarstva i to po kriterijima posjedovanja imanja. mogućnosti prezentacije ruralne proizvodnje. mogućnosti slobodnog kretanja okolinom.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Turizmom. Almazaga Ćatović. Analiza ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu SNAGE . bosniaARS. Soko grad Gračanica. Turistička zajednica Federacije Bosne i Hercegovine. Ruralni turizam u svojoj sveobuhvatnosti ima sljedeće pozitivne učinke:  povećava zaposlenost lokalnog stanovništva i potiče proizvodne ali i uslužne djelatnosti. već višegodišnje ulaganje i još dugoročniji povrat uloženih sredstava. “ Turističko-ugostiteljska djelatnost faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona“. dobre projektne i turističke zamisli financijski trebaju podupirati i jedinice lokalne samouprave. Turističko udruženje Bosne i Hercegovine. Osim navedenih.unutrašnje: Analizom su određene unutrašnje snage i slabosti. 4. postojeći nedovoljno valorizirani kapaciteti: srednjovjekovne utvrde (Stari grad Srebrenik. Planovi razvoja ruralnog turizma Tuzlanskog kantona trebali bi se potpuno uklapati u program Federalne vlade. kao svojom jedinom djelatnošću ili jednom od djelatnosti. te vanjske prilike i opasnosti3.124 46 . Tuzla 2005.  obogaćuje turističku ponudu i  faktor je integralnog razvitka ruralnog prostora.  štiti i čuva bosanskohercegovačku prirodnu i kulturnu baštinu. Turistika zajednica Tuzlanskog kantona. 5.  sprječava depopulaciju seoskog prostora (demografski jača selo). 4.  pretežno nezagađen okoliš. Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. namijenjenih razvitku ruralnog turizma i održivog razvoja.sektor za turizam i ugostiteljstvo. Vlade Tuzlanskog kantona i prostorni plan Tuzlanskog kantona. Poseban naglasak treba staviti i na potraživanja bespovratnih sredstava iz evropskih i svjetskih fondova. godine – strana 121 .1 Finansiranje Ruralni turizam nije kapitalno intenzivna grana visokih i velikih profita.2 Pozitivni učinci razvitka ruralnog turizma  dodatni je izvor prihoda seoskog domaćinstva. Privredna komora . bave se sljedeće institucije Federacije Bosne i Hercegovine. Stari 3 Mr.

narodne priče i legende. nepostojanje pratećih infrastrukturnih objekata (parkirališta. planina Konjuh sa svojim speleološkim objektima “ Djevojačkom“ i “Bebravskom“ pećinom idr. smještaj. tržištu. neinformisanost o: zakonima. mogućnosti komplementarnog razvoja s ostalim oblicima turizma. mogućnost dopunske zarade iz dodatnih usluga (jahanje. bogata multietnička i multikonfesionalna baština i postojanje prirodnih znamenitosti (izvorište “Muške vode“. nekim jedinicama lokalne samouprave i dobrim dijelom značajnim postojećim i potencijalnim davateljima turističkih usluga u ruralnim prostorima. 46 . kampiranje.unutrašnje:  nepostojanje tradicije ruralnog turizma. deklarativno i stvarno poticanje ruralnog turizma i preduzetništva u turizmu od strane Federacije Bosne i Hercegovine. usluge hrane. poslovično gostoljubivi žitelji u seoskim domaćinstvima. “Terme Gračanica“. nedovoljna zaštita od otpadnih voda sliva Bosne i Drine. Snimak sadašnjeg stanja Bilo kojoj aktivnosti (izrada turističkog master-plana. “Banja Ilidža Gradačac“. ali i od strane vanjskih inicijativa (program CARDS) i blizina dvije susjedne države. PRILIKE . vodovod). SLABOSTI . “Slana banja Tuzla“. marketingu. proizvodnja sira. turističkim atrakcijama. Gradačačka Husein kapetanova kula). planirana izgradnja brzih cesta. “pečenje“ rakije. branje gljiva). strategije.vanjske:  postojano nezasićeno domaće i strano tržište potražnje ruralnog turizma koje raste zajedno sa urbanizacijom. pića i prehrane. novim tehnologijama i poticajnim mjerama. mogućnost prodaje proizvoda “u vlastitom dvorištu“. OPASNOSTI . ubiranje ljetine i plodova.). minirana područja. suveniri. biološkoj raznolikosti. historiji svoga kraja.vanjske:  zahtjevna i nekonzistentna zakonska regulativa. kanalizacija.grad Teočak. džamije i crkve. lovačke kuće. programa. mogućnost cjelogodišnje turističke sezone. operativnih planova i slično) prethodi snimak sadašnjeg stanja i turističkih potencijala koji je načinjen u Turističkoj zajednici Tuzlanskog kantona izlaskom na teren i razgovorima sa svim turističkim pravnim subjektima u Kantonu. 6.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Obrađeni relevantni turistički podaci odnose se na: manifestacije. Projekti Nakon analize sadašnjeg stanja ustanovljeni su prioriteti turističkog razvoja ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu: .1. poticanje seoskih domaćinstava u izražavanju ideja i potreba u turizmu. Izgradnjom kvalitetnih puteva stvorit će se uslovi za razvoj prije svega tranzitnog turizma kao i razvoj ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. lov i ribolov. . Ostalu signalizaciju čine: znakovi za izraz dobrodošlice i znakovi obavijesti za usmjeravanje prema poslovno-trgovačkim objektima i centrima. formiranje cesta sira i rakije. Tuzla – rijeka Sava te koridora Vc uticati će na povećan broj tranzitnih turista. historijskim. turističkih promotivnih materijala i konkretnih aktivnosti (npr. a posebno iz Poljske. važnim 46 .2 T uristička signalizacija Turističku signalizaciju na cestama čine: znakovi obavijesti o kulturnim.1.1 Saobraćaj . suvenire. znakovi za usmjeravanje prema kulturnim. prirodnim i turističkim znamenitostima i znakovi za pružanje turističkih i drugih informacija. prirodne ljepote. te perspektive turizma i ruralnog turizma. informacija. informacije. smještaj. kulturno-historijske spomenike. Češke. historijskim. te stoga treba uložiti sve napore (i u lokalnim okvirima) da što prije dođe do realizacije. Nakon izgradnje koridora i kvalitetnog povezivanja Kantona Tuzla sa istim i to predviđenim brzim cestama Tuzla-Orašje i Tuzla-Sarajevo može se očekivati veliki broj tranzitnih gostiju. prirodnim i turističkim znamenitostima. 7. te koordinacija s Ministarstvom turizma za bespovratne potpore. Ukrajine i drugih zemalja koje gravitiraju datom području. stare zanate. Rezultati u vidu baze podataka se koriste za izradu programa. U skoroj budućnost kroz Bosnu i Hercegovinu će prolaziti TEM (Trenseuropean Motorway) nazvan “koridor Vc“ kao evroregionalna poveznica na putnom pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran. Slovačke. ostale motive.1 Brze ceste i koridor Vc Izgradnja brzih cesta Tuzla – Sarajevo. gastronomiju.

Znatan potencijal za razvoj ovog vida turističih djelatnosti nalazimo. pravac bi nastavio cestom iz Orašja te kod raskršća “ Koridor“ nastavio u dva pravca . Turističku signalizaciju nazivamo još i smeđom signalizacijom jer je propisano da je osnovna boja turističkog znaka putokaza i obavijesti smeđa. ali za bilo koju aktivnost obilježavanja preporučujemo angažman profesionalaca (arhitekata. marketing stručnjaka). .2 Cesta sira i rakije Cesta sira i rakije podrazumijeva ponudu bosanskog sira i domaće rakije u seoskim domaćinstvima na jednom ograničenom geografskom području. Teočaku. Znakovi ponegdje mogu biti i od prirodnih materijala.3 Biciklističke staze Moderan čovjek želi izazov kretanja vlastitim snagama. . Čeliću. građevinaca. Smeđu signalizaciju treba postaviti planski i po mogućnosti od kvalitetnih materijala. Kalesiji. ucrtana.objektima i sadržajima u naselju.). sajmovi) koji zbog svoje namjene privlače veći broj ljudi. bojiti zahrđale i nadomjestiti dotrajale dijelove). osim u Gradačcu. prodajne i turističke tačke u šljivarskom kraju kakav je Gradačac. informativne. te ostalim javnim prostorima (izložbe. “ Cesta sira i rakije “ je sinonim za obilazak domaćinstava sa kušanjem rakije i konzumacijom domaćih proizvoda. Vožnja biciklom kroz prirodu je uvijek izvanredan i neponovljiv osjećaj. a označeni su na posebnim mapama ali i na terenu. Šljivarski centar bi promovisao kulturu šljive i šljivarskih asortimana kraja u kojem se nalazi. jer mnoge staze već postoje (prosjeci kroz šume. sporedne seoske ceste i dr. biciklistička staza ipak mora biti legalizovana. odmorištima i putokazima. Neke biciklističke koridore već možemo nazrijeti na području Tuzlanskog kantona. Turisti će naći put do destinacije ili će biti informisani o postojanju iste. te u Kladnju i Živinicama. Uloženi novac u označavanje višestruko će se vratiti zadovoljnim gostom koji je i najbolji promotivni medij. dizajnera.prema Tuzli i Gradačcu. te uredno održavati (kositi korov oko znaka. Jedna od mogućnosti je i formiranje Šljivarskog centra (muzeja) kao obrazovne.  jedan koridor bi bio naslonjen na međunarodne biciklističke staze iz pravca Hrvatske. obilježena. te opremljena i hemijskim toaletima. No. i u Gračanici. Izgradnju biciklističkih staza u prirodi mogli bi nazvati izgradnjom i privođenjem svrsi. Postavljanje smeđe signalizacije je i jedan od projekata Turističke zajednice Tuzlanskog kantona. gdje bi jedan pravac izašao 40 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja na srednjovjekovnu kulu u Gradačcu. gdje osim turističkog imaju funkcionalni. Modrac). prirodno i nužno oslonjene na ruralni turizam. 41 . koja bi iznjedrila nove turističke proizvode. . Svaka turistička podružnica treba inicirati jedinicama lokalne samouprave iznalaženje i privođenje svrsi takvog prostora. Treba poticati učenje stranih jezika.4 Ljudski resursi Ljudski resursi su glavni pokretači svake. stari zanati. Gradačac. Kladanj. ugostiteljstvo. turistički vodiči i slično. posebno u gradovima i turističkim destinacijama (Tuzla. Sve jedinice lokalne samouprave treba potaknuti da planiraju i iznalaze moguće lokacije biciklističkih staza i da teže njihovu umrežavanju. sigurnosni. pa i u urbanim sredinama. . .1 Bus-turistička parkirališta Parkirališta za turističke autobuse moraju biti organizovana i obilježena. Konjuha. za zanimanja korisna za razvitak turizma. Sokocu. a drugi završio u Tuzli na lokalitetu Slane banje tj. ali je važan za funkcionisanje sveukupne turističke ponude. putem stipendija i subvencija. Time bi se dobila jedna evropska turistička biciklistička transverzala. Trebave i dr. buduće biciklističke staze Tuzlanskog kantona dolaskom na granice kantona mogu nastaviti na istok prema Republici Srpskoj – Zvorniku. Valsenici. zdravstveni i ekološki predznak. animatori. U prethodnim analizama navedena je slaba informisanost ljudi koji se bave ili bi se trebali baviti turizmom. te opredjeljivanje mladih.5.5 T uristička infrastruktura Važnim dijelom nedovoljne turističke infrastrukture u Tuzlanskom kantonu smatraju se parkirališta i autokampovi. Ovaj prioritet na prvi pogled nije presudan. Panonskog jezera. Radi toga treba organizovati dodatno obrazovanje za one kojima će to biti pomoć u daljnjem radu. strani jezici. zapadno prema Zeničko . pa i turističke djelatnosti. Majevice. eko-poljoprivreda.  drugi koridori bi išli preko seoskih ruralnih naselja na planinama Tuzlanskog kantona. kao što su: poljoprivreda. Osim toga.dobojskom kantonu i dr.

5. širi posebno ozračje. zaštititi. a rezultate provoditi u turizmu . njegovati i prikazati. Kako na razini države. sir. jer domaći čovjek sa svojim specifičnostima. gostoljubivosti. Za ekološki osviještene turiste ruralni turizam je vrlo atraktivan jer je seosko domaćinstvo okrenuto prirodi. Održivi razvoj turizma Održivi razvoj turizma podrazumijeva uravnoteženi razvoj i kulture i privrede i infrastrukture područja na kojem se turizam odvija. Uz osnivanje jednog ili dva kampa treba obaviti signalizaciju i kvalitetnu marketinšku obradu. Turistički projekt koji u sebi nema ugrađene i elemente zaštite i očuvanja prirode danas nema razvojne perspektive. U isto vrijeme naglasak je na što većem uključivanju lokalnog stanovništva u sve razvojne aktivnosti. Za poticanje kulinarske baštine i gastronomskog identiteta obavezno treba angažovati Ugostiteljsko turističke škole i Tehnološke škole. sogan dolma. ali sa što manje “diranja” u prirodu i okoliš. fakultete kao nosioce projekta. ali i u prigradskim naseljima mogu oformiti kampove. koji poznaje i prostor i prirodu i ljude. Samo onoliko koliko je to stvarno neophodno. domaći kolači. U tu grupu pripadaju domaće rakije . ekološke svijesti.2 Autokampovi Nepostojanje niti jednog kampa u Tuzlanskom kantonu ima za posljedicu divlje kampere. Sve je veći broj turista vegetarijanaca koji posebno pozdravljaju i cijene jela pripremljena za njih. a kod nas još i bogato kulturnom baštinom koju treba prepoznati. sarma. . Dugoročni zadatak razvoja znanja. te poticanje motivacije za 42 .gostima. . ćevapi. tako bi i naš kanton trebao biti prepoznatljiv po nekim specijalitetima.posebno šljivovica. bamnja.. Navedeni proizvodi još nemaju standardizovanu i organizovanu proizvodnju i ponudu. suho meso.6 Gastronomija (Etnogastronomija) Bosanskohercegovačka tradicionalna kuhinja je vrlo bogata i svaka regija krije gastronomsko blago. domaći pekmez i džem.posebno ruralnom turizmu. Jedan od većih projekata zaštite je inicijativa Turističke zajednice Tuzlanskog kantona i ekoloških udruženja na zaštiti biosfere i krajolika planine Konjuh . susretljivosti i prijateljskih stavova prema turistima . te autohtone bosanske prehrambene proizvode. Treba informisati zainteresovane da na svojim imanjima na selu. Zato bi trebalo poticati kulinarsku baštinu. med. Formiranje autokampa u Kantonu postat će vrlo bitno s početkom većeg tranzitnog prometa.

Te lovačke kuće potpuno su turistički neiskorištene.  Ceste sira i rakije Pretpostavljeno vrijeme realizacije je jedna godina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja bavljenje i prepoznavanje turističkih potencijala je jedan od najvažnijih prioriteta koji se mogu ostvariti uz velike napore. Na projektu trebaju surađivati Vlada Tuzlanskog kantona. Zavod za prostorno uređenje. Takav odnos nužno podiže kvalitetu usluge. podiže stepen zadovoljstva gosta. Sudjelovanje i pomoć pri provedbi projekata:  Biciklističke staze Biciklističke staze je moguće realizovati tokom tri godine. no u svojoj cjelokupnosti sve aktivnosti se trebaju odvijati simultano u smislu poticanog i kontrolisanog procesa. koji svoje prave rezultate može dati tek u slijedećih tri do deset godina. te o vođenju raznih evidencija. širi pozitivan turistički “image”. Skipovcu idr. Lovni turizam Na području Tuzlanskog kantona nalazi se više lovišta. to je i dugotrajan proces kojeg treba pokrenuti od vrtića pa nadalje. pozitivno utiče na najkvalitetniju promociju . Istovremeno. Zato bi se lovačke kuće morale ili iznajmiti ili doregistrovati djelatnost lovačkih udruženja. Trebavi. a za pripremu projektne dokumentacije i izvedbu okvirni trošak je 300.usmenu predaju. Lovačkim udruženjima bavljenje lovnim turizmom nameće cijeli niz zakonskih odredbi o turističkim i ugostiteljskim djelatnostima.00 KM 43 . Majevici. 8. te uposliti osobu za rad u udruženju. Ozrenu. Lovačka udruženja posjeduju lovačke kuće na Konjuhu. Promet koji bi se sa uposlenom osobom korištenjem lovačkih kuća tada eventualno ostvario. Lovni turizam dodatno otežavaju i zakonske odredbe o postupanju s divljači nakon odstrela. a možemo ga staviti pod zajednički nazivnik “Razvoj turističkog i ekološkog planiranja”.000. a okvirni trošak 150. 9.00 KM.000. Svakim spomenutim prioritetom treba se baviti pojedinačno. jedinice lokalne samouprave i Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. te na ponovni dolazak “starih” gostiju. ne bi bio dovoljan da se ta djelatnost sama finansira.

noćenja.  Etnogastronomija Etnogastronomija je značajan dio ruralnog turizma.00 KM.00 KM. Vlada Tuzlanskog kantona.00 KM. a nosioci posla bi bili opština Gradačac. no Vlada Tuzlanskog kantona (tj. Ukupni okvirni troškovi navedenog programa iznose 1.  Auto kampovi Za auto kampove treba odrediti potencijalna mjesta i inicirati postavljanje privatnih kampova.000. Nosilac projekta je Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. Vrijeme realizacije je do dvije godine.00 KM. resorna ministarstva) može pripomoći kod pripreme projektne izvedbe.  Suveniri Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i resorna tijela Vlade Tuzlanskog kantona trebaju realizovati projekat izrade ruralnog suvenira u roku od tri mjeseca. Okvirni trošak je 90. Vrijeme realizacije je jedna godina. a okvirni trošak je 10. Vlada Tuzlanskog kantona. Poljoprivredni zavod. Okvirni trošak je 15 000. a okvirni trošak 350. Šljivarski centar (muzej šljivarstva) Šljivarski centar treba realizovati u roku od tri godine.00 KM.000.000. Okvirni trošak je 250. a okvirni trošak 45. U tom smislu treba izraditi gastronomsku kartu i vodič kroz etno i eko hranu Tuzlanskog kantona.00 KM. vrste i kvalitete ponude pratiti razvoj ruralnog turizma.Vrijeme izrade vodiča je tri mjeseca. posebno u ruralnom turizmu. 44 . Izvještaji se trebaju podnositi jednom godišnje.  Smeđa signalizacija Smeđa signalizacija je projekat Federalne turističke zajednice i kantonalnih turističkih zajednica.000. lokalne samouprave te asocijacije turističkih radnika trebaju Ministarstvu okoliša i turizma prijedlozima sugerisati prilagođavanje zakona u turizmu stvarnim potrebama i mogućnostima. a u projekat se trebaju uključiti Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i lokalne samouprave.  Prilagodba zakonske regulative Turistička zajednica Tuzlanskog kantona.  Promatranje i praćenje pokazatelja razvitka ruralnog turizma Turistička zajednica Tuzlanskog kantona treba usporedbom broja smještajnih kapaciteta.000.00 KM.280.000.

1 Osnove razvoja Razvoj B&B turističkog sistema u Kladnju mora biti rezultat prirodnih resursa. vuk. sova. ergela konja. jabuka. uzajamne saradnje lokalnog stanovništva. pećine  Voćnjaci. kozorog. mrki medvjed. kruška i ostalo voće  Ljekovito bilje: lincura. šljiva. te proglasiti Konjuh parkom prirode. orao. Ženska djeca se obrazuju i uključuju u biznis. sunovrat  Fauna: zaštićena životinjska vrsta –tetrijeb. selo okruženo planinskim liticama. jazavac. tako što će donijeti paket zakona od kojih je najvažniji zabrana izgradnje objekata preko 2 sprata. te osavremenjavajući kuhinju / restoran pri kući). a istovremeno je lokalnom stanovništvu data mogućnost dobre zarade.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 0. god. divlja svinja. 10. riječni .mogućnost razvoja u Kladnju 10.000 godina  Jezerski turizam . Bed & breakfast . jastreb.2 T urističke atrakcije Turističke atrakcije iskorištene za razvoj B&B su:  Kladanj – srednjovjekovni grad . gostoprimstva. te kolektivnog i timskog rada.  Uz sve to razvija se i socijalni status porodica. života u zdravoj eko sredini te razvijanja u smislu izlaska iz siromaštva (R-S-D). brdski biciklizam. Minimalna investiciona ulaganja su omogućila svim stanovnicima da pokrenu familijarni posao iskoristavajući postojeće resurse (stambene objekte.  Prahistorijski crteži u “Djevojačkoj pećini” – 10. srna.1366.  Ovim zakonom država je spriječila migraciju seoskog stanovništva u gradove. 45 . Prezervacija Seoskog Urbanizma  Tuzlanski kanton podržava lokalnu vlast u nastojanju da zaštiti prirodnu sredinu i selo od turističkog industrijalizma i hotelijerskog lobija. lov i sportski ribolov  Gastronomija – ECO & etno kuhinja  Očuvanost prirodnih ljepota: šume. vidra.jezero “Gorsko oko”.Drinjača  Avanturistički turizam-planinarenje.

stoljeća o ljekovitosti i afrodizijačkoj moći “Muške vode”.  Svi turisti su toplo dočekani. lovno-ribolovni. Kroz timski rad. sportski. usvojena je metodika rada koju poštuju svi vlasnici i učesnici u B&B-u. gift shop-ovi  Frizer  Doktorska ordinacija / Prva pomoć Kroz lokalne nivoe vlasti. izletnički. bez obzira kod koje familije je ugošćen. možete dobiti i recept ukoliko ste zainteresovani.  Svaki turist je tretiran kao “lični gost”.  Niti jedan vlasnik objekta ne dočekuje gosta na ulici niti na ulicama nudi svoje usluge. prve grudobolne bolnice iz osmanskog vremena i dr.  Baziranje gastronomije na domaćim proizvodima uzgojenim na radnim objektima.  Stičete dojam pripadnosti familiji. Zdravstveni turizam. zimski turizam. te iste urbanističkim planom pozicionirali i dodijelili seoskim familijama. povjerenje te dugoročno planiranje. 46 . slobodno se krećete i koristite kuhinjom po potrebi. porodični  Potvrda od Putopisca Evlije Čelebije iz 16.  Rent-A-Car  Restorani  Disco & caffe bar-ovi  Safari u prašumi Konjuha  Mini marketi  Suvenirnice. i to na vrlo ponosnopasivan način.  Usluge se nude tek kad turist uđe u dvorište objekta.  Odgovoran odnos prema prirodi i njenom okruženju čime razvijaju odgovorni turizam.  Hrana se priprema vama pred očima. uglavnom se radi o specijalitetima majki u porodici. stanovnici sela i vlasnici vikendica su identifikovali sve uslužne djelatnosti potrebne za održivi razvoj turizma.

stolni tenis.  Izrada prospekata –brošura. čitavo selo odlučuje o podobnosti novog komšije sprečavajući time doseljavanje neželjenih grupacija npr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zajednička ulaganja u razvoj B&B ponude:  Uljepšavanje i higijena mjesta.  Označavanje svih turističkih atrakcija. 10.  Ministarstvo turizma treba poticati stvaranje “mreže seoskih kuća”. razonoda). U slučaju prodaje objekta ili zemlje. tavla.  Ne narušava se prirodni izgled sela. sport i rekreacija). te održavanje istih. lobista i sl.4 Marketinški slogani  Ovdje boravak postaje užitak i nezaboravan doživljaj 365 dana u godini.3 Good to know FAQS 10. 4 . mini-biblioteka.  Obezbjeđivanje rekreativne aktivnosti (npr. šah.  U susret sevdahu (zabava. fizičko obezbjeđenje. mafije.

redakcija Drašković B. Prema tome. 1999. Pozderac Alija.. Institut za turizam. Ekonomija prirodnog kapitala-vrednovanje i zaštita prirodnih resursa. Almazaga Ćatović. . Kantonalna agencija za privatizaciju mora izdvojiti dio povoljnih kreditnih sredstava za ulaganja u seoski turizam. edukacija. Odmor. 2. godine. kulturno i historijsko naslijeđe Tuzlanskog kantona mora se iskoristiti za realizaciju projekata seoskog turizma a posebno projekata Bed & Breakfast. godine. Zaključak Prirodno. Novi Sad 1995 god.  Dolazite u sredinu susretanja raznih kultura i civilizacija. 2004. bosniaARS. Literatura Mr. rekreacija. “Eko-etno turističko selo Rastoke-Slunj“. Tuzla 2005. No kako veći dio ruralnog prostora ima obilježje socijalno-ekonomske krize. Eban S. “Ekonomika okoliša“. Ahmetovic. postoje realne šanse za razvoj seoskog turizma koje će pored navedenog i uposliti veliki dio seokog stanovništva. Mate. Veliki dio domaće hrane (ekološke hrane) propada na selu obzirom da je tržište poljoprivrednih proizvoda veoma daleko od mjesta proizvodnje. godine. 4 . Alfier Dragutin. “ Turističko-ugostiteljska djelatnost faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona“. Goldstein. ruralni turizam u Tuzlanskom kantonu mogao bi postati značajan faktor u revitalizaciji ruralnih prostora. godine. “Turizam“. godine. Ruralni turizam u Bosni i Hercegovini i turizam u seoskim domaćinstvima u Tuzlanskom kantonu se nalazi u početnoj fazi.  Za nas je voda najveći kult na svijetu. Studija. godine.  Mi Vam garantujemo nezaboravan užitak i sigurnost. Beograd. Time bi zaustavili migraciju stanovništva sa sela u grad. Zagreb.  Turističko-ekološka opština i njeni građani dočekuju Vas otvorenog srca. Ekološki turizam – Potencijal razvoja Tuzlanskog kantona-publikacija projekta “Hljeb i so“ Tuzla 2005. zabava. Institut ekonomskih nauka.. 1994. Neophodno je proglasiti dio Konjuh planine (4% planinskog područja) parkom prirode. sport i razonoda u ekološki profinjenom i zdravom ambijentu. Zagreb.  Ovo je kraj gostoljubivih ljudi i dobrih domaćina.  Kod nas Vaš novac vrijedi mnogo više zbog kvalitetne ponude i usluge. “Turizam u zaštićenog prirodi – marketing koncepcija“. 1988. T.

godine. godine Mr.. Ekonomski fakultet.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Senečić J. Almazaga Ćatović. Tuzla 2006. mart 2004. “Promocija u turizmu“. Zagreb. “Prirucnik za turisticke vodice TK Tuzla“. 1988. Japanska agencija za saradnju JICA. “Studij o održivom razvoju kroz eko-turizam i BiH“. godine 4 .

Key words: tourism destination.RURAL TOURISM IN THE AREA OF CANTON TUZLA WITH EMPHASIS ON BED&BREAKFAST (KLADANJ-POSSIBILITIES OF DEVELOPMENT) Summary The subject of research is infrastructure of rural area as one of the basic components of area planning and development. tourism events. destination image. in the function of the tourism development in general and especially of rural tourism in the Canton Tuzla. tourism destination marketing programme. rural places in the function of tourism. rural tourism. This analyses deals with the most important segments of rural tourism future development in the Canton Tuzla. attractions for tourists. cultural and historical heritage). tourism educations 40 . as well as one of the major factors of tourism development in the Canton Tuzla. tourism resources. attractions (natural. The aim of research is to assess the current condition and plan the future needs in developing tourism infrastructure in both short and long-term aspects.

ali daje malo ili nimalo mogućnosti raspodjele prihoda ako izuzmemo plaće uposlenicima u odmaralištima.loud. Danas bogatstvo mnogih obitelji u ruralnim krajevima – često planinske doline – Austrije i Švicarske još uvijek svjedoči o učincima ovog komparativno jednostavnog oblika turizma. ali se ne smije zaboraviti da su destinacije kao što su Austrija i Švicarska započele svoje neosporno uspješne priče turističkog rasta s individualnim turizmom i da još uvijek individualni turizam čini velik dio dobiti koju ove zemlje ostvaruju. kompromisi su očigledni. Više obrazovanje i veći prihod stvaraju nezavisna društva i tako dovode do individualnih želja i sposobnosti da se pronađu individualni načini da se one zadovolje. mailto: office@loud. 1 Marketing & Werbeagentur. Mnogi stručnjaci bi mogli biti uvjereni da je programirani turizam uspješniji i moderniji način.cc 41 . web: www.cc. onda se mora isto tako kazati da to važi samo za jednu (iako relativno veliku) skupinu pojedinaca.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja TURIZAM I EKOLOGIJA – SUVREMENI PRISTUP PLANINARSKOM TURIZMU Matthias Kreuziger Uvod Turizam. Kako se projekti razvoja turizma obično temelje na izgradnji velikih odmarališta i koncentraciji velikog broja ljudi na relativno malim područjima. Austria. ekologija i gospodarski razvoj vide se kao protuslovni ciljevi. Ako se kaže da su paketi i kompletne ponude ono što potrošači danas očekuju. Individualni turizam ima određene prednosti nad masovnim turizmom iako se na prvi pogled čini da on predstavlja teži put. Iskustvo je dokazalo da koncentracija može biti uspješna u smislu poslovnog prihoda.

Stoga će se usporedba temeljiti na promjenama u kulturnom okruženju. otpadne vode i drugi otpad čine kombinaciju lokalno koncentriranih emisija koje svakako imaju utjecaj na floru i faunu. Drugim riječima. Kulturne destinacije kao što je Venecija također su destinacije masovnog turizma. Scherer. jer je potrebno napraviti i izvesti samo jednu ponudu. održiv rast je poboljšanje date situacije bez pogoršanja jednog ili više elemenata koji definiraju taj okvir. Objašnjenje je relativno jednostavno: Budući da jaka kulturna očitovanja (kao npr. utjecaju na tržištu rada i obrazovnom sektoru. a to se kosi s jedinstvenom ponudom.Antitetični putovi turizma Da bi se postavio temelj raspravi. iako se u stvarnosti prihvatljivi manji kompromisi). “grad ljubavi“). što proturječi kulturnom pluralizmu. to znači da će ona podijeliti tržište. Georg: “Intercultural Management between Universalism and Relativism”. održiv rast je uvijek Pareto učinkovit (u optimalnim okolnostima nekog modela. Glavna odredišta za masovni turizam su bila morska kupališta na Mediteranu i skijaška područja u središnjim Alpama. Prema tome. Gradnja. Nürnberg 1996” i Kurt Röttgers: “The Loss of Foreign”. − utjecaji na kulturu Organizatori masovnog turizma nastoje izbjeći “sudar kultura“ jer negativno djeluje na broj prodaja. Masovni turizam ima veoma jak utjecaj na okoliš zemalja domaćina. pojam “okoliš“ bit će definiran kao “okvir društvenih (uključujući i gospodarske). Masovni turizam Odmorišni turizam je najnoviji oblik masovnog turizma koji je razvio Thomas Cook 1861. ali su prodavane s prilično profanim atributima (npr. Organizatori nastoje stvoriti folklorističko ozračje. Masovni turizam je veoma uspješan. S 42 . kulturnih i prirodnih resursa“. transcultural conflicts of values. Essen 2002”) − utjecaji na prirodu Odmarališta okupljaju velik broj trista i uposlenika na relativno malom prostoru. (Opširnije o ovome vidi Steinmann. tako reći neku vrstu egzotične većinske kulture u zabavne svrhe. utjecajima na floru i faunu te na promjenama opskrbnog tržišta i troškova smještaja. posebice za radnike britanskih željeznica. pokušavajući organizirati turistička putovanja za masovno tržište. ispušni plinovi. Ovaj organizirani oblik turizma vrlo je racionalan pa prema tome teži k objektivnosti. vjerska pitanja) uvijek imaju pristalica i protivnika.

To znači da se ne stvara nikakav (ili skoro nikakav) višak u zemlji domaćinu. jer je to bio prvi oblik putovanja iz dokolice u ranijim vremenima kada nije bilo turističke infrastrukture.  usvajanje kulture regije domaćina. a radna mjesta (pa prema tome i dohodak) imaju sezonski karakter. To stvara jak pritisak na visinu plaća i cijenu hrane (ovo su najvažniji faktori troškova u turizmu te prema tome i glavni ciljevi procesa optimizacije). (Rukovodne položaje zauzimaju osobe od povjerenja investitora. jer šaka odmarališta formira potražnju na tržištu radne snage i prehrambenih proizvoda. a što će opet dovesti do potiskivanja tradicionalnih i rijetkih vrsta usjeva (dokazi za to mogu se naći u dijelovima Španjolske i Italije). Zeleni turizam Blagi ili “zeleni“ turizam najstariji je koncept turizma. trgovine na malo i građevinarstva. poljoprivrednici će nastojati da se preorijentiraju na jeftinije kulture. stanovništvo se također educira samo u sektorima turizma. Dugoročno gledano. Izgledi za napredovanje lokalnog stanovništva obično su skučeni. − utjecaji na društvo Ugovori i promet odvijaju se u zemlji gostiju. Izraz “blagi turizam“ prvi je uveo Fred Baumgartner u članku za “Neue Züricher Zeitung“ 16. Stalni lov na jeftine prigodne kupnje stvara velik pritisak na cijene hrane. rujna 1977. 43 . što izvore razvoja svodi na nova strana ulaganja i dovodi do jake ovisnosti o dobroj volji ulagača i razvoju konkurentnih tržišta. tržištem.  intenzivan doživljaj prirode. dok je prihod u zemlji domaćinu ograničen samo na plaće.. prema tome većinom stranci). Odmarališta masovnog turizma formiraju tržišne strukture koje su sasvim slične oligopolima. Ostali prihod koji se ostvari u ljetovalištima (prodaje u radnjama i slični događaji obično se održavaju u odmaralištima) obično se iznosi iz zemlje. Osim tendencije prema jednostranim ugovorima između ulagača i lokalnih radnika.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja druge strane daleko je lakše organizirati recikliranje i preradu vode u mjesnim jedinicama nego za velika i izolirana područja. pod naslovom “Turizma u trećem svijetu – doprinos razvoju?“ Tri temeljne značajke “blagog turizma“ su:  malen negativan utjecaj na okoliš. što dobit poljoprivrednika svodi na minimum.

godine čisto radi rekreacije.Ovo dovodi do bitno različitog razvoja u regijama domaćinima: male jedinice umjesto velikih odmarališta. mjesna kultura umjesto plitke zabave. kad se popeo na Mont Vertoux 1336. 44 . više orijentiran na kvalitetu. O planinaru ili pješaku izletniku Planinarski turizam u Europi utemeljio je talijanski pjesnik i pisac Francesco Petrarca. ovaj se projekt koncentrira na pješaka/planinara koji je oličenje najčistijeg oblika “blagog turista“. Činjenica da je turizam široko rasprostranjen po nekom području sprečava isključivu ovisnost o turizmu. Osnivani su planinarski klubovi (kao na primjer Alpenverein). U 18. stoljeću planinarenje je postalo tipičan način na koji su obrazovani i bogati građani srednje Europe pokazivali svoje zanimanje i razumijevanje za prirodu. Zbog očitih prednosti “zelenog“ turizma i pogubnog utjecaja masovnog turizma. − utjecaj na društvo Orijentacija na manje jedinice pojačava lokalno poduzetništvo. Do povećanja broja turista i prihoda može doći samo širenjem zaštićenih područja i parkova prirode. kulturni događaji postaju izvor prihoda za lokalno stanovništvo. i dovesti do sporijeg. ali održivog rasta s boljom raspodjelom prihoda i s raznovrsnijim učincima na obrazovanje. Planinar se može opisati kao veoma osebujna osoba. Planinare obično zanima priroda i kultura. obično dobro obrazovana i s prihodom većim od prosječnog. − utjecaj na okoliš Zeleni turizam se odvija samo u područjima s posebnim i jedinstvenim prirodnim resursima. Penjanje na visoke vrhove i pješačenje kroz usamljene krajolike još uvijek visoko kotira kod srednjih i viših klasa razvijenih zemalja. a na svojim putovanjima pokušavaju spojiti oba ta interesa. Ponuda je suočena s više individualnih potražnji pa će zato posao postati konkurentniji. − utjecaj na kulturu Budući da su zeleni turisti jako zainteresirani za podrijetlo i razvoj kulture zemlje domaćina. pa se tako isplati čuvanje vlastitog naslijeđa. domaća hrana umjesto brze hrane i međunarodne kuhinje (obično loše kvalitete).

opskrba hranom. Novac koji planinari troše široko je rasprostranjen (turist na plaži obično troši većinu svog novca na hotel. ovaj vid turizma ne zahtijeva ista ulaganja u infrastrukturu kao drugi oblici rekreacijskog turizma. Vitalne točke planinarenja U budućnosti se nećemo brinuti o tome kako putovati bilo gdje. Planinarenje je spor oblik putovanja. Njemačka. neki oblik smještaja. Zbog niske razine buke koju planinarenje stvara postoji uvijek mogućnost susreta s rijetkim životinjama. vlak. Italija. zemlje Beneluksa. SAD i Australija (iako se ove zadnje dvije obično ne viđaju u Europi). dakle samo na jedan objekt. Osoba s nižim dohotkom obično radi na fizički zahtjevnijem području te će svoj odmor uglavnom iskoristiti za relaksaciju. a večerat će u boljem restoranu). dok planinar troši na više mjesta). Uvjeti druge razine za planinarski turizam su:  Mogućnosti da se stigne na određeno područje (ceste. (Pozitivan karakter planinara može se lako objasniti ako se turizam shvaća kao “naknada“ za teret rada. Francuska. on više voli prenoćiti u dobrom hotelu ako se takav može naći. 45 . ali statičan rad kretanjem i svježim zrakom). Austrija. Međutim. Sve donedavno prosječna starost turista pješaka bila je relativno visoka. ali postoji stalan i veoma jak trend prema planinarenju kod mlađe populacije u Europi. Uredski namještenik kompenzira svoj mentalno orijentirani. Zbog veoma individualnog karaktera prosječnog turista planinara. treba istaknuti da planinar koristi bolje ponude. njemački autor). Ujedinjeno Kraljevstvo. Planinar je navikao da se prilagođava lokalnim uvjetima i do određene točke prihvaća manjak luksuza. To pruža mogućnost da se otkrije okolna priroda na veoma intenzivan način. aerodrom). značajne točke puta (označene i sigurne staze). Postojanje netaknute prirode (u ovome slučaju definirane kao kombinacija flore i faune) i neke vrste jedinstvenosti krajolika čine temelje (uvjete prve razine) planinarske destinacije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Planinari dnevno troše više novca od prosječnih rekreacijskih turista (kao što su turisti na plažama). ali on se isto tako zadovoljava i sa slabijim ponudama. nego o tome je li vrijedno putovati u neko mjesto (Herman Lös. Švicarska. ako se one pružaju (npr. Planinari obično dolaze iz razvijenijih zemalja kao što su skandinavske zemlje.

kao zamjenu za obični kompas. Zadnjih godina prodaja GPS sustava dramatično je porasla. tj. opise itd. gdje boraviti itd. sigurnosti i ljepoti) za GPS sustave zajedno s kratkim opisom staze. Sam sustav je postao jeftiniji.) koja bi predstavljala besplatan. GPS pojačava turizam Globalni sustav za pozicioniranje (GPS) je navigacijski satelitski sustav. bolji i lakši za uporabu. ipak je još uvijek teško pronaći ih jer se obično ne distribuiraju redovnim kanalima (preko turističkih agencija. kako stići tamo. U tu svrhu treba izdati modernu publikaciju (koja bi sadržavala podatke o stazi na CD-u. a da se čovjek ne izgubi. ali profesionalan vodič za planinare za to područje. a prvotno su ga razvile Sjedinjene Države za obrambene svrhe. Nakon što su ruske zračne snage 1983. GPS sustav pruža dobro navigacijsko rješenje u nepoznatim krajevima. dovoljno dobar 46 . veoma je teško naći prave putove. godine oborila korejski zrakoplov (Korean Air Lines) nakon što je ovaj greškom povrijedio sovjetski zračni prostor. Glavni problem vezan za upotrebu GPS-a za planinarenje jest pronalaženje točnih podataka staze – stoga većina planinara jednostavno koristi svoj GPS da odredi svoj trenutni položaj na papirnom zemljovidu. Planinar treba biti u stanju koristiti podatke u kombinaciji s kratkim vodičem da bi planirao putovanje. Problem koji se danas može riješiti. Točan trenutni položaj GPS uređaja računa se mjerenjem protoka vremena između odašiljanja i prijema mikrovalnih signala s najmanje tri od 32 satelita u srednjoj orbiti oko Zemlje. Iako za neko određeno područje mogu postojati dobri podaci.). knjižara itd. Cilj ovoga projekta jest pružiti skup pravih podataka o odabranim stazama (odabranim po svojoj kvaliteti. Iako sam krajolik može biti savršen za planinarenje. papirne zemljovide. američki predsjednik Ronald Regan proglasio je GPS općim dobrom dostupnim za civilnu i komercijalnu uporabu. članke. njezinih najvažnijih točaka. čak i za prosječne planinare. U svom iskustvu kao planinar u stranim zemljama otkrio sam nedostatak označenih staza kao najveći izazov. posjetio obližnja mjesta od kulturnog interesa (također obilježena na karti) i uživao u sigurnom pješačenju po Federalnoj Republici Bosni i Hercegovini. Dodatne usluge koje pojačavaju vjerojatnost planinarskog turizma (uvjeti treće razine) jesu prijevoz prtljage od mjesta “a“ do mjesta “b“ te postojanje kulturnih događaja na dotičnom području. našao polaznu točku.

Bosna i Hercegovina može postati planinarska destinacija broj jedan u jugoistočnoj Europi. lokalna gastronomija se može nagovoriti da ponudi određenu razinu kvalitete tako što će svoj posao staviti u podatke o stazi kao točku od interesa. on može biti dio procesa izgradnje države u Bosni i Hercegovini. ako se ovaj instrument preoptereti. a razvoj veoma stabilan godinama. festivali itd. Pod uvjetom da staza počinje i završava u nekom gradu.) Osim što ima mogućnost dovođenja značajnog broja turista u zemlju koji toj zemlji donose prihode. Može čak biti i kombinacija obrazovnih programa i financijske podrške za lokalne trgovine uz ovaj projekt kako bi se ubrzao razvoj. zbog svojih prirodnih bogatstava.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja da ga prikuplja i preraspodjeljuje sam korisnik (izazivajući san svih trgovaca: multi slučajevi).“jak“ marketinški instrument na potražnoj strani tržišta Sasvim je očito da je kontrola staze veoma dragocjena prilika za trgovca. On može osigurati prosperitetnu budućnost čak udaljenim krajevima zemlje stvarajući dojam budućnosti vrijedne truda nakon teške prošlosti. ovaj projekt također nudi unutarnju tržišnu vrijednost. (Naravno. Staze i točke od interesa mogu se lako promijeniti zbog sezonskih događaja (tržišta. (Drugim riječima: vlada može koristiti projekt kao sredstvo regulacije) . Internet. specijalne izložbe (turizam i sport). “Praćenje tržišta”: Pozitivni učinci – pozitivni poticaji strani koja nudi Provedba ovog projekta dovest će do pozitivnih učinaka na obje strane tržišta: Ako se jedna staza sastoji od kombinacije podataka o stazi i točaka od interesa. cijeli program se može koristiti da bi se pojačao gospodarski razvoj okolnog područja. Ako se sakupe adrese svih gostiju koji traže ove usluge. ako se smjernice o kvaliteti ispune (isto važi i za hotele i druge davatelje usluga). on gubi svoju učinkovitost jer blijedi povjerenje potrošača. jer potrošači doslovce slijede njegovu stazu. Kako je planinarenje zasnovano na individualnim odlukama (netipičan aranžman za velike skupine). može se stvoriti ve- 4 .) dovodeći potrošače snabdjevačima. Na srednji i dugi rok. utjecaji će biti veoma maleni. Kanali distribucije prve razine mogu biti putničke agencije.

Mammut (oprema za otvorene prostore). susreću se na posebnim događajima. foto galerija itd. a mogu se napraviti i dodatne ponude ovima (npr. Lowa & Meindl (planinarske čizme). Jeep/Volvo (“SUV´s“). Komuniciranje sa skupinama s posebnim interesom Relativno je lako komunicirati sa skupinom s posebnim interesom kao što su planinari. osnivaju posebne klubove (kao “Alpenverein“) i tako dalje. Drugim riječima planinarski turizam može biti osnova budućeg turističkog razvoja u Bosni i Hercegovini. Određenu pozornost treba posvetiti suradnji s firmama kao što su Garmin (GPS uređaji).) Komunikacija se može također pojačati natjecanjima. ali ne sasvim koordinirani). što ima za posljedicu niše troškove po osobi. Glavni je problem pronaći pravi tonalitet da se pobudi zanimanje. kulturni festivali itd. ali ovo će biti prvi koordinirani turistički program ove vrste u svijetu (postoje slični projekti na privatnoj osnovi. Dakle komunikacija se može ostvariti s veoma malim gubitkom pa otud velika učinkovitost. 4 . komentari korisnika. Oni čitaju posebne publikacije. jer sve one mogu prenijeti određenu sliku projekta i pojačati komunikaciju.).lika baza redovnih klijenata. trebalo bi biti moguće privući jaku pozornost od samog početka projekta.  putničke agencije kojima će biti izdan tiskani materijal u svrhu prodaje  posebne izložbe (turizam i sport)  časopisi s posebnim interesom (kao “Alpenvereinspost“ itd. Glavni kanali komunikacije trebali bi biti:  Internet kao platforma stvarnih podataka.

pravedan i dugotrajan razvitak? Koja se strategija treba primijeniti da bi lokalne zajednice imale koristi od postojanja turizma na njihovu teritoriju? Zašto je tako važan participacijski pristup zajednice? ICEI je 2008.Istituto Cooperazione Economica Internazionale. poljoprivredu te programe senzibilizacije i edukacije mladih: to će biti prva prigoda za ovu organizaciju da dadne doprinos u svome razvojnom iskustvu na teritoriju Bosne i Hercegovine. 1 ICEI . Italia. autor (direktor ICEI-a Franco Borelli) detaljnije objašnjava osjetljivo pitanje turizma kao faktora (mogućeg) razvitka: je li za turističku djelatnost dovoljno da bude prisutna u nekoj zemlji pa da stvori stabilan. e-mail: info@icei. U ovome radu.it 4 . nakon kratkog prikaza povijesti i aktivnosti organizacije i međunarodne definicije pojma odgovornog turizma. godine podnio talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova prijedlog projekta s hipotezom za trogodišnji plan razvitka za dolinu Une uključujući odgovorni turizam.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVI TURIZAM: DOBRE PRAKSE IZ ISKUSTVA NA RAZVOJNIM PROJEKTIMA ICEI ŠIROM SVIJETA Franco Borelli ICEI (Istituto Cooperazione Economica Internazionale = Institut za međunarodnu gospodarsku suradnju) je talijanska neprofitna asocijacija angažirana na nekoliko projekata međunarodne suradnje širom svijeta. Jedan od glavnih sektora njezine aktivnosti jest podrška razvitku odgovornog turizma kao dragocjenog sredstva za poticanje društvenog i gospodarskog razvoja u siromašnim lokalnim zajednicama na održiv način.

te je ubrzo postala referentni organizam u Milanu za informacije i raspravu o ovim međunarodnim pitanjima. Od 1991. ali je to ujedno radni prostor gdje se mogu rješavati razlike između Sjevera i Juga planeta kroz provedbu izvedivih rješenja. kako na lokalnoj tako i državnoj razini. međunarodni dugovni sustav. a za dobrobit lokalnog razvitka. globalizacija itd. sve su to održiva sredstva u borbi protiv siromaštva. godine o odgovornom turizmu na destinacijama definira odgovorni turizma kako slijedi: “Odgovorni turizam je turizam koji:  svodi na najmanju moguću mjeru negativne posljedice po gospodarstvo. godine s ciljem da obavlja aktivnosti na istraživanjima i edukaciji o pitanjima odnosa Istok-Zapad. godine ICEI također surađuje na projektima razvitka u zemljama u razvoju. a kasnije Sjever-Jug. Od tada ICEI obavlja djelatnosti senzibilizacije i promocije. biološka poljoprivreda te podrška malim i srednjim poduzećima. Njegov istraživački rad i rad na terenu usredotočen je na tri specifična sektora: odgovorni turizam. pitanja žena. korištenje resursa. Utemeljena je 1977. suradnji na razvitku. pitanja okoliša. istraživanju i obrazovanju.ICEI – Kratak pregled ICEI (Istituto Cooperazione Economica Internazionale) je neprofitna asocijacija predana međunarodnoj solidarnosti.). okoliš i društvo  donosi veće ekonomske koristi lokalnom stanovništvu i povećava blagostanje zajednica domaćina  poboljšava radne uvjete i pristup industriji  uključuje mjesno stanovništvo u proces donošenja odluka koje utječu na njihov život i životne prilike 40 . međunarodna tržišta. na pitanjima koja se tiču međunarodnih odnosa (susret različitih zemalja. odnos između etike i ekonomije. Definicija odgovornog turizma Deklaracija iz Cape Towna 2002.

kako ga mi definiramo (vrsta turizma zasnovana na održivosti okoliša i društvenoj odgovornosti). ali zato stalnije – i to na takav način da svi dionici u ovome sektoru imaju interes da sudjeluju u njegovu upravljanju jer mogu naći svoje vlastito tržište i dobit u ovome sustavu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  pozitivno doprinosi očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa prihvaćajući raznolikost  pruža zabavnije doživljaje turistima putem sadržajnijih veza s mjesnim stanovništvom i veće razumijevanje mjesnih kulturnih. 41 . kao i za rubna i zaostala područja razvijenih zemalja. koji kao da je prerastao u ideologiju. između onoga što može stvarno biti korisno i što može stvarno funkcionirati i onoga što može samo još više obogatiti subjekte koji su već izvukli neopravdanu prednost iz situacije proteklih desetljeća. koje objavljuju direktive. Međutim danas. sigurno će rasti – možda sporije. Ovaj model. uključujući i samu Europsku komisiju. Ova velika očekivanja razvojnog potencijala jednog od najvažnijih sektora multinacionalnog gospodarstva predstavljaju u neku ruku “posljednju nadu“ u kontekstu poteškoća s kojima se susreću strategije i programi razvoja u postizanju Milenijskih ciljeva Ujedinjenih naroda. “Odgovorni turizam“. Zapravo. Svaki dan postoje međunarodne institucije. nije tako jednostavno napraviti razliku između stvarnih mogućnosti i izgleda ili. potiče poštivanje među turistima i domaćinima te jača ponos i povjerenje lokalnog stanovništva. svi očekuju upravo od turizma da bude lijek za sve probleme.“ Turizam i ciljevi razvitka Turizam kao sredstvo u borbi protiv siromaštva i/ili kao lokomotiva razvitka sve do prije nekoliko godina nije uopće uziman u obzir za povećanje životnog standarda i prihoda siromašnih zajednica. društvenih i okolišnih pitanja  osigurava pristup fizički hendikepiranim ljudima  je kulturno osjetljiv. kao i ekonomskih problema u samim razvijenim zemljama. sve je više povezan sa shvaćanjem da turizam može automatski stvoriti neke od preduvjeta za borbu protiv siromaštva samim tim što postoji. preporuke i programe koji turizam prepoznaju kao jednu od malog broja stvarnih mogućnosti za pronalaženje izlaza iz siromaštva i poteškoća u razvoju za nekoliko zemalja. preciznije rečeno. izgleda.

te laganim infrastrukturama za smještaj i usluge. Ili konkretnije: tko može biti zainteresiran da podupire turističku ponudu kojom upravljaju mjesne zajednice koje trpe siromaštvo. Iznad svega. ne daje orijentaciju lokalnim gospodarskim sustavima. Nije lako pomiriti ova različita stajališta. Da bi se to dogodilo. ali žive u mjestima s velikim prirodnim i kulturnim vrijednostima? Tko je spreman ulagati u edukaciju i minimalnu infrastrukturu potrebnu ovim marginaliziranim zajednicama da bi im se omogućilo da izravno djeluju u turističkom sektoru? Tko ima jasno definiranu namjeru da promiče. izravnom prihodu za mjesno stanovništvo. čak i onima koji tvrde da su osjetljiviji za lokalne potrebe. za jačanje krhkih lokalnih struktura koje pokušavaju izvući korist od međunarodnog turizma. kulturnim sadržajima. S druge strane. obično nema interesa. često nije povezan s lokalnim kulturnim i društvenim procesima koji su od vitalnog značaja za autonoman lokalni razvitak. Činjenica je da turizam ne stvara značajan nusproizvod. Tu leži glavna razlika u viđenju između onih koji tvrde da turizam automatski promiče gospodarski i društveni razvitak i onih koji naglašavaju da turizam može stvoriti razvitak samo u određenim specifičnim kontekstima uz poštivanje određenih specifičnih uvjeta. ciljeve da se razvije jedna vrsta turizma čije bi karakteristike bile kvaliteta.To apsolutno nije točno. u turističkoj djelatnosti. zaštiti okoliša. potrebno je jačati te društvene skupine kako bi im se omogućilo da na tržište iznesu “proizvod“ čije su distinktivne značajke upravo njegov doprinos lokalnom razvitku. unutar okvira strategija autohtonog razvitka. U tom pogledu do sada je službeno istraživanje bilo oskudno i neodređeno. za dobrobit mjesnih zajednica? A to u najboljem slučaju znači činiti neke 42 . društvena odgovornost i održivost okoliša? To bi trebala biti uloga lokalnih vlasti. racionalno i na međunarodnom planu. jer ako turizam i može stvoriti bogatstvo i otvoriti kontakte i perspektive. on teško može stvoriti stabilan i trajan razvitak. Prema nekim najiskrenijim mišljenjima ne može biti trajnog razvitka ako se ne stvore uvjeti da se koristi od turizma ne učine dostupnima prije svega najslabijim i najmarginalnijim društvenima skupinama unutar društva posjećenih zemalja. ne vodi računa o edukaciji. tko je spreman odreći se dijela svoje dobiti. ali je preduvjet da te vlasti ne budu korumpirane ili podmitljive od strane velikih multinacionalnih kompanija u turističkom sektoru. pa čak i doprinijeti boljoj uspostavi demokracije. posebice među velikim turoperatorima.

koji će neutralizirati negativan utjecaj i omogućiti turizmu da pokrene sav pozitivni potencijal za koji smo uvjereni da postoji. Turizam je u svakom slučaju najveća “industrija“ na planetu. o tome koliko je ispravan izbor da se koncentrira na turizam kao priliku razvitka za marginalizirane zajednice. Postoje još uvijek mnoge sumnje. kao razvojna organizacija s svojim povezanim partnerima u mreži odgovornog turizma. Odgovorni turizam može postati učinkovit razvojni faktor budemo li mogli izgraditi odnos povjerenja i uzajamne koristi između proizvođača (u ovome slučaju turističkih usluga) i potrošača (putnik/turist). stoga ekonomska korist od turizma nije najvažniji rezultat.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja simbolične geste. Stvarni izazov turizma kao faktora razvitka leži u ovim dilemama i nejasnoćama. zalagati se samo na riječima za multikulturalnost ili otvarati privremena radna mjesta. čak i među razvojnim organizacijama. Svaka se “ponuda“ turizma zajednice temelji na iskustvu stečenom u borbama jakih zajednica. turizam zasnovan na participacijskim metodama obično je cilj. planiranja i provedbe turističke ponude mora biti u središtu čitavog akcijskog plana i beskompromisno. o lokalnoj kampanji (okolišnoj. Jedna zajednica može postati sposobna da sama promiče turizam nakon što prethodno dobije bitke protiv uzroka nepravde i gospodarske nerazvijenosti. da se turizam pretvori u stvarnu lokomotivu razvitka “odozdo“. a njegov doprinos u borbi protiv siromaštva a u korist modela uravnoteženog razvitka jest moguć. Turizam zajednice omogućio je da se izgrade mreže na lokalnoj razini koje onda prerastaju u državne i međunarodne mreže. 43 . Stoga sudjelovanje zajednice u čitavom procesu sastavljanja. potreban je kreativan napor. ali iznad svega politička volja. na međunarodnoj razini. kulturnoj) koja ima poteškoća da se probije putem tradicionalnih medija. jest upravo to jačanje volje i sposobnosti mjesnih zajednica da naprave svoju vlastitu ponudu i da postignu bolju preraspodjelu dohotka od turizma koji je danas koncentriran samo u nekoliko ruku. društvenoj. a ne polazna točka za jednu zajednicu koja je prošla proces samo-organizacije koji ju je ojačao i učinio kompaktnijom. što ne rješava lokalnu krizu zapošljavanja. ali ne i neminovan. Da bi se odgovorilo tom izazovu. U tom smislu turizam može postati promidžbeno sredstvo za širenje informacija. Prema tome. pomažući zemljopisno i povijesno izoliranim skupinama da prevladaju svoju zaostalost. budući da je turizam veoma nepostojan sektor unutar međunarodnog gospodarstva i prilično problematičan s kulturnog stajališta. Doprinos koji nastojimo dati.

manje zapažena činjenica jest da je “model Riminija“ ujedno i pozitivan slučaj kad je riječ o preraspodjeli prihoda od turizma na cijelu zajednicu.) potvrđuje ovaj negativni aspekt. Kenija. ovo je naša povijest. Maroko. Dominikanska Republika. Ova participacijska metodologija koristi se. u južnom Senegalu. Meksiko. time su ostvarene koncepcije koje će se tek nekoliko desetljeća kasnije prepoznati kao “odgovorni turizam“. 44 . Jedan drugi primjer pokušaja stvaranja participacijske strategije za turizam zajednice nalazimo u Casamanceu.ona je jedan od elemenata.“ Zajednica je središte Planiranje turizma zajednice na participiran način počinje od uzimanja u obzir “da li“ zajednica namjerava uzajamno djelovati s turističkom industrijom i “koliko“ su zajednica i njezini pojedini članovi spremni uložiti u to iskustvo. Tu turistički “proizvod“ uključuje revitalizaciju tradicionalne kulture i predstavljanje posjetiteljima projekata gospodarskog razvitka koji se provode u tom području. koji povezuju iskustvo participiranog razvitka same zajednice i koji joj omogućuju da kaže svijetu: “Ovo smo mi. na primjer. Šri Lanka. Višegodišnja gospodarska kriza koju trpe neke od najpopularnijih turističkih destinacija na jugu svijeta (Tunis. Praktično je svaka obitelj povezana s turističkom industrijom: od onih koji iznajmljuju jednostavne sobe do obiteljskih restorana pa sve do davatelja raznih vrsta usluga. Kuba. Bahia.. svakako važnih. doveli do procesa gospodarskog rasta u zemlji primatelju. čiji je cilj osloboditi zakrčenosti velike brazilske centre međunarodnog turizma (Rio de Janeiro.. ovo je naše prirodno i kulturno naslijeđe koje smo sačuvali i koje smo sada voljni podijeliti s vama. u projektu gradskog turizma koji promovira EMBRATUR (Brazilska državna turistička institucija). Tu je već 70-tih godina sagrađen čitav niz smještajnih objekata nazvanih “campements touristiques”. S druge strane Rimini (*na talijanskoj jadranskoj obali) je notoran slučaj u svijetu što se tiče razornih posljedica njegova modela masovnog turizma po okoliš. Egipat. Iguazù) u korist manjih centara koji su obično ostajali izvan tradicionalnih turističkih tokova. Turska. Najoštrija kritika koja se može uputiti na račun multinacionalne turističke koncentracije jest da nema niti jednog jedinog slučaja u kojem bi goleme međunarodne investicije te kao rezultat toga višemilijunski posjet turista svake godine. Rimini najviše cvjeta zahvaljujući malim i srednjim poduzećima te visoko kvalificiranoj i profesionalnoj mjesnoj radnoj snazi. Međutim.

 Predlaganje “proizvoda“ talijanskim turoperatorima. Svi su ti projekti smješteni u ruralnim područjima. Među ciljeve odgovornog turizma spadaju: uključenje društva. zamisao je da se stvori mreža tih ponuda na državnoj razini kao bi se konačno stvorio odgovoran i održiv turistički brend za cijelu Argentinu. Mreža bi uključila rubne gradske četvrti Buenos Airesa kao i urođeničke zajednice Mapuche i Wichi. ICEI vodi nekoliko projekata suradnje na razvitku čiji je cilj stvoriti turističku ponudu zajednice u Dominikanskoj Republici (pokrajina Samana’).  Doprinos aktivnostima marketinga i distribucije.  Organiziranje edukativnih aktivnosti da se nauči kako maksimalno iskoristiti lokalne resurse koristeći najbolju praksu iz talijanskog iskustva. projekt mora biti kreativan i u stanju prikupiti sve sugestije pa i one koje dolaze od posljednjeg stanovnika određenog područja. rast malih komercijalnih djelatnosti. Kostariki.  Podrška razvitku argentinske mreže odgovornog turizma. Egiptu. Tanzaniji. te mrežu “društvenih“ hotela u Cordobi i San Luisu. otvaranje radnih mjesta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izazov turizma zajednice Većina projekata sudioničkog. Boliviji. Da bi se sve to postiglo. kao međunarodne organizacije za suradnju. koristeći metodu koja se koristila u Italiji 90-tih godina (koja je imala za rezultat osnivanje AITR – Talijanske asocijacije za odgovorni turizam). narod Humahuaca i one iz Misiones. ruralni turizam u Pampi i Patagoniji. Prvi talijanski projekt u velegradskom području jest onaj koji su ICEI i grad Buenos Aires (preko Corporacion del Sur) predložili talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova za financiranje razvitka turizma zajednice u četvrtima Barracas i la Boca. 45 . sličan onome kakav već postoji u Ekvadoru. Druge talijanske organizacije provode značajne projekte u Maroku. Naša primarna uloga. odgovornog i održivog turizma zajednice koje mi poznajemo. Brazilu (država Amazonia). Nakon što se to omogući za jedno urbano područje. spavanje i doručak na Ognjenoj zemlji. Argentini (pokrajina Neuquen) i odnedavno u Šri Lanki (pokrajina Kandy).  Povezivanje tekućih i potencijalnih aktivnosti s međunarodnom mrežom. može se sažeti u sljedećih nekoliko točaka:  Pomoć pri organiziranju pregovaračkog stola između raznih subjekata koji imaju izravan interes u poslu radi izrade nacrta “participiranog teritorijalnog plana“. izvodi se u ruralnom kontekstu.

Ohrabruju dosadašnji djelomični rezultati aktivnosti vezanih za ruralno stanovništvo. za turizam zajednice u ruralnim područjima. Bosanska Krupa. naročito na području novoosnovanog Nacionalnog parka rijeke Une. poljoprivreda). Bužim. Nacionalni park Una. (fotografija 1 i 2). Fotografija 1 – Skupina odgovornih turista iz Italije (organizacija: Legambiente Friuli Venezia Giulia) ruča u Kulen Vakufu.Buduća primjena na teritoriju Bosne i Hercegovine? U ljeto 2008. koji su doveli do osnivanja Centra za održivi razvitak. 46 . podnio zahtjev talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova za sufinanciranje trogodišnjeg plana na provedbi strategije integriranog lokalnog razvitka zasnovanog na odgovornom turizmu. ICEI je u konzorciju s partnerskom organizacijom IPSIA i uz podršku šest općina (Bihać. poljoprivredi i programima senzibilizacije i edukacije mladih (s datumom podnošenja ovoga rada odobravanje zahtjeva je u postupku): to će biti prva prigoda za ovu organizaciju da dadne svoj doprinos u vidu svoga iskustva sa strategijama razvitka na teritoriju Bosne i Hercegovine. Cazin. Svibanj 2008. Velika Kladuša. godine. Drvar) i dva FBiH ministarstva (okoliš i turizam. Studija izvedivosti za projekt crpila je iz iskustva ranijih malih pilot projekata koje su izvodili dotični talijanski operateri s mjesnim zajednicama. s predstavnicima mjesne zajednice. postupajući po zahtjevu talijanske vlade za podnošenjem prijedloga projekata.

Zaključci Iako se izravno iskustvo ICEI-a ne odnosi na Bosnu i Hercegovinu. Bihać. Trebaju se primijeniti adekvatne participacijske strategije kako bi se osiguralo da lokalne zajednice dobiju izglednu šansu da se okoriste potencijalom turističkog tržišta. ipak nam višegodišnje iskustvo u mnogim zemljama širom svijeta daje za pravo da savjetujemo opreznost kad se turizam razmatra kao moguća lokomotiva razvoja. izoliranom i krhkom položaju. Velika odgovornost leži na plećima lokalnih vlasti da u tom smislu izvrše najmudrije izbore razvitka. 4 . osobito onih koje su već u nepovoljnom. Monfalcone) u susretu s romskom zajednicom i lokalnim neprofitnim organizacijama u Ružici. Koliko god ova “prva industrija svijeta“ može donijeti bogatstvo. a da ujedno ne budu ovisile isključivo o ovoj gospodarskoj grani za svoj opstanak i razvitak. ona isto toliko može stvoriti nejednakost i poremećaj lokalnog okoliša i zajednica.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Fotografija 2 Još jedna skupina talijanskih odgovornih turista (organizacija: Tenda per la Pace.

kampanja edukacije o razvitku. ljudi i energija” – IUCN Program očuvanja šuma. Tajništvo Konvencije o biološkoj raznolikosti. sufinancirana od Europske komisije.. pero para quien? “ (*“Turizam znači razvitak. ali za koga?“) – ICEI.. “Smjernice o biodiverzitetu i razvitku turizma“.Literatura “Il turismo e’ sviluppo. “Siromašto i očuvanje. projekt 87/6000 ONG/ED/2000/89/CSR Izvješća o projektu Legambiente Friuli Venezia Giulia: “Centar za održivi razvoj (Center for Sustainable Development) “Una”. Bihać – Friuli Venezia Giulia. 2004. 2005. 2007 i 2008. 4 . Krajolici. ma per chi? – El turismo es desarrollo. 2004.

turizam 1 2 Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli 4 . te se preporučuje razvoj održivih privrednih aktivnosti povezanih sa biodiverzitetom. Na nekim od njih su već vidljivi procesi prirodne progradacije. Primjerena privredna aktivnost u oblastima za močvarnim staništima je održivi turizam. kroz uspostavu novih zaštićenih područja. Ključne riječi: napušteni kopovi. ugrožene vrste. Restauracijom ekosistema močvara na datom području. Vrste koje ih naseljavaju su vrlo često ugrožene i kao takve. močvare. staništa. te se uspostavljaju i formiraju ekosistemi u različitim uslovima vlažnosti. bilo bi moguće provesti akcije zaštite biodiverziteta. poplavnih šuma vrba. zaštićena područja. Svjetski trendovi u zaštiti biodiverziteta danas vode računa o svim aspektima ljudskog blagostanja. u međunarodnim dokumentima identifikovane kao vrste čija je staništa neophodno štititi.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja POTENCIJALI TURIZMA I OKOLIŠA BOSNE I HERCEGOVINE: RESTAURACIJA NAPUŠTENIH POVRŠINSKIH KOPOVA Senka Barudanović Jasminka Kamberović2 Sažetak Na površinskim kopovima na kojima se više ne vrši eksploatacija mrkog uglja i lignita. te razvijene zajednice tršćaka i submerznih ekosistema. u Tuzlanskom bazenu je došlo do formiranja novih vodenih tijela. Tu su fragmenti poplavnih šuma johe. među kojima su najizraženiji konverzija staništa i efekti globalnih klimatskih promjena. Močvarni ekosistemi se danas nalaze pod jakim i brojnim pritiscima.

a danas je mjerljiva i stepenom prirodne progradacije močvarnih ekosistema. na navedenim staništima bi bile uspostavljene funkcije ekosistema močvara. peripanonskih i panonskih u Posavini. provođenih najčešće na neodrživ način. te su ovdje često prisutni i jedinstveni ekosistemi sa visokim bogatstvom vrsta. Takvi tipovi ekosistema čine srž pejzaža specifičnih za Bosnu i Hercegovinu. danas u Bosni i Hercegovini često nailazimo i na ambijentalno destruirane. odnosno pejzaža u visokoplaninskom pojasu. preko submediteranskih. funkcijama i servisima. zaslužuju punu konzervaciju u cilju očuvanja biodiverziteta u njegovom prirodnom okruženju. Banovića i Đurđevika. oštećenih ili uništenih ekosistema kroz aktivnu ljudsku intervenciju. neproduktivne. pored ostalih. Pored gubitka šuma. U grupu ovakvih pejzaža. S druge strane. prema stepenu svoje posebnosti i jedinstvenosti. prirodni tokovi vode uslovili su nastanak novih stalnih vodenih tijela na pojedinim lokacijama površinskih kopova. Njihova starost je različita. Navedeni pejzaži i ekosistemi. neuravnotežen sa ekosistemskim limitima. mediteransko-montanih. geološke podloge i zemljišta. Međutim. koji se smjenjuju od mediteranskih u Neumu. Bosna i Hercegovina se nalazi pred strateškim opredjeljenjima u odnosu prema vlastitim prirodnim vrijednostima. spadaju i napušteni površinski kopovi. poljoprivrednog zemljišta. Diverzitet staništa ovog prostora uslovljen je diverzitetom klime. S te strane. visokoplaninskih. Restauracija je obnova degradiranih. u kanjonima naših tekućica. gorskih. Površinom najveći pejzaži ovakve vrste u Bosni i Hercegovini se nalaze u okolini Tuzle. Kako je priroda na ovim degradiranim staništima već zauzela vlastiti pravac oporavka. Gubitak staništa (u prvom redu močvarnih) je da- 500 . brdskih.Uvod Prostor Bosne i Hercegovine se karakteriše izrazito visokim diverzitetom staništa ukomponovanih u pejzaže. veliki dio našeg prostora je degradiran i devastiran kroz uticaj dugotrajnih ljudskih aktivnosti. koji su ovdje već uspostavljeni ili su u nastanku. te deponije jalovine i šljake u blizini rudnika i termoelektrana. pa čak i pejzaže opasne po ljudsko zdravlje i život. humanom intervencijom kojom bi se ovi procesi ubrzali kroz aktivnosti restauracije. Sve biogeografske specifičnosti centralnog dijela Dinarida nalaze svoj izraz u brojnim endemičnim oblicima. gubitka kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa. te u okolini Kaknja. vrsta i ekosistema. a rezultira izrazitom raznolikošću živog svijeta na nivou gena. Lukavca. u kraškim poljima i u mozaiku močvara na horizontalnom i vertikalnom profilu.

te sedam jezera u Đurđevičkom bazenu (13.53 6.15 2.5 ha). koje danas postaju potreba i praksa svakodnevnog života. blago zatalasan i brdovit prostor sa nadmorskom visinom do 500 m. Restaurirana staništa. To su komplementarne aktivnosti u cilju poboljšanja kvaliteta okoliša. Postoje dva načina zaustavljanja trenda gubitka staništa: konzervacija još uvijek vrijednih staništa i restauracija degradiranih staništa. Tabela 1 – Površina nekih jezera na napuštenim površinskim kopovima u TK jezero Šikulje. Jedna od mogućnosti održivog iskorištavanja ekosistema sa uravnoteženim funkcijama jeste turizam. restauracija je od ključne važnosti za obezbjeđivanje novih prostora za staništa. Konzervacijski programi su sami po sebi nedovoljni da odgovore na klimatske promjene u potrebnoj mjeri. sa njima svojstvenom florom i faunom.12 1.38 1.74 1.84 1.24 3. U geomorfološkom smislu tuzlanski ugljonosni bazen predstavlja najvećim dijelom uravnjen. a koje podrazumijevaju dugoročnu i održivu ekonomsku dobit.2 ha). g.15 501 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nas osnovni razlog iščezavanja vrsta na Zemlji i slabljenja ekosistemskih servisa.44 1. četiri jezera u Banovićkom (22.8 jezero Ćenda Stupnica Odorovićko Istočno-Odžak Požar Šahići ha 5. Restauracijske aktivnosti ne mogu zamijeniti zaštitu biodiverziteta i uspostavu zaštićenih područja. Prekidima podzemnih vodenih tokova u toku površinske eksploatacije. sa uspostavljenim funkcijama ekosistema močvara su optimalno upotrebljiva u turističke i rekreacione svrhe. Među najvećim su: sedam jezera u Krekanskom bazenu (ukupne površine 37 ha).58 5. Formiranje novih jezera Površinska eksploatacija uglja na tuzlanskom ugljonosnom bazenu datira od 1940. Eksploatacija mrkog uglja vrši se u Đurđevičkom i Banovićkom. U tom smislu. vremenom je došlo do formiranja brojnih vodenih tijela.5 jezera Zmajevac Suhodanjsko Mušićko Ramićko Tulovićko ha 31 1. a lignita u Krekanskom bazenu.

na šest kopovskih jezera Tuzlanske regije (Suhodanj. i to kulturama kukuruza. nedavno formiranih vodenih tijela.3 Uspostava vododržive podloge u vodenim tijelima je vjerovatno tekla kroz proces erozije i dopremanja sedimenata u depresije bivših kopova. ovdje se uspostavljaju tipični močvarni ekosistemi. različite starosti (40 -10 godina).96 ha i Banovićki . Biljni materijal je prikupljen. te je rekultivisano ukupno 745 ha (16. Metod obuhvata identifikaciju abiotičke i biotičke komponente ekosistema.07 ha).792. Ramići.24 ha šumske vegetacije (Krekanski bazen . 502 . Brestovica. procesom naseljavanja biljnih i životinjskih vrsta na degradirana staništa.87%). Mušići. te su na starijim jezerima već prisutni i neki odmakli progradacioni stadiji. Eksploatacijom uglja na ovom području degradirano je 4417. te herbariziran ili konzerviran u 4% formalinu. te sastav biljne zajednice na svakom istraživanom lokalitetu. Ranije formirana jezera imaju prirodni pritok vode. izvršena su istraživanja koja su obuhvatila terensku i laboratorijsku fazu rada. tip zemljišta. te njihov ukupan broj iznosi oko 100. 1964). Tokom terenskih istraživanja primijenjen je standardni metod fitocenološkog snimka (Braun-Blanquet.1343. Kako jezera obezbjeđuju stalno prisustvo vlage vazduha i podloge. Upo3 Navedeni podaci su dobiveni planimetrisanjem sa situacionih planova površinskih kopova 1:2500.41 ha. odnosno vlastiti vodni režim. Fitocenološki snimci su sačinjeni u ljetnom aspektu 2008. te determinaciju tipova staništa sa Aneksa I Habitat Direktive. ječma i krompira.2281. Rezultati rada Na novoformiranim vodenim tijelima prirodni proces progradacije ekosistema teče spontano. godine. pšenice. nagib i ekspozicija terena. Đurđevički . Šići i Bistarac). te realizacijom bioloških interakcija. na kojima još uvijek nije došlo do formiranja zajednica vaskularnih biljaka. Materijal i metode rada U cilju identifikacije danas prisutnih tipova staništa na napuštenim kopovskim površinama. trava. Na navedenim površinskim kopovima je prisutan i veći broj manjih.Navedena jezera su stalna vodena tijela. Laboratorijska faza rada je obuhvatila konačnu determinaciju biljnih vrsta (Tutin). Utvrđeni su: tip geološke podloge. Tokom posljednih decenija prošlog vijeka započeti su radovi na rekultivaciji degradiranog zemljišta.

1 2.2 1.2 503 .2008 08. Populus alba l.1 3. Sprat grmlja Salix purpurea l.3 3. Suhodanj 290 E <5° Laporci Brestovica 294 ravno ravno Laporci Bistarac 254 N <5° Pješčari Bistarac 254 NW 20° Pješčari Mušići 358 ravno ravno Pješčari i andeziti Močvarno Močvarno Močvarno Hidrogena Deposol glejno glejno glejno crnica 100 100 200 20 50 70 95 98 95 70 17. na jezerima se uspostavlja i puni diverzitet močvarnih ekosistema.1 1. u različitim uslovima vlažnosti kopnene i vodene sredine. Acer tataricum l. +.1 1.3.1 1.) P.2 1.4 3.1 +.1 1. Alisma plantago-aquatica L.08.2 1.3 4. Sprat zeljastih biljaka Lycopus europaeus L. Agropyron repens (L. Cornus sanguinea l.2008 23.2 2.2008 23.08. Eupatorium cannabinum L.08.2 1.1 1. Tabela 2 – Zajednice poplavnih šuma na kopovskim jezerima Tuzlanske regije Lokalitet Nadmorska visina Ekspozicija Nagib Geološka podloga Tip zemljišta Veličina snimka u m2 Opšta pokrovnost u % Datum Floristički sastav Sprat drveća do 8 m Salix alba l.1 +. Carpinus betulus l. te se u najodmaklijim stadijima u okolini jezera uočava prisustvo fragmenata poplavnih šuma sa johom i poplavnih šuma sa vrbama.1 1.1 1. Typha latifolia L Inula salicina L.2008 08.1 1.1 1.1 1.2 1.1 +. Stepen progradacije je različit. Sprat drveća do 3 m Salix fragilis l.2 2. Quercus robur l.1 +.1 1.1 1.08.1 1.1 +.2008 1 2 3 4 5 3.1 1. Beauv.1 1.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja redo sa zauzimanjem svih slobodnih tipova staništa.2 +.1 1.4 1.2 1. Salix cinerea l.1 1.08.

Mentha arvensisL.1 1. Juncus effusus L.1 1. Epilobium palustre L. 504 . Scirpus sylvaticus L.2 1. Typha angustifolia L.3 +. Lythrum salicaria L.1 1.2 Stadije na nižem stepenu progradacije u kopnenoj sredini karakteriše prisustvo zeljastih vrsta prilagođenih na visoko prisustvo vlažnosti.1 +.1 +. Pimpinela major L.1 2.1 +.1 +.1 1.) Bess Convulvulus arvensis L. Potentilla reptans L.1 +.1 1.1 1.3 +.1 +. Cyperus fuscus L.1 1. Stenactis annua (L.1 1. Phragmites communisTrin.2 1.1 1.2 1.3 1.1 +. Sparganium erectum L.1 +. Lysimachia nummularia L.1 3.1 +. Carex sp. Rorippa palustris (L.2 +. Vicia cracca L.1 1. kao što su brojne vrste rodova Carex.2 1. Lysimachia vulgaris L. Ambrosia artemisiifolia L.1 2.Mentha aquatica L. Inula helenium L. Ranunculus acris L. Lathyrus silvester L. Plantago major L. Tanacetum vulgare L.2 2. Equisetum i Juncus itd. Juncus glaucus Ehrh.3 +.4 +.1 +.2 1.) Nes Daucus carota L. Centaurea jacea L. Prunella vulgarisL. Agrimonia eupatoria L.2 1. Achillea millefolium L.1 +. Schoenoplectus lacuster (L. Holcus lanatus L.1 1.1 1. Ranunculus repens L.2 1.1 1.2 1.) Palla +. Equisetum arvense L.

restauracijom močvarnih ekosistema i ubrzavanjem prirodnih procesa progradacije močvarne vegetacije na formiranim vodenim tijelima napuštenih površinskih kopova. a u posljednje vrijeme čak i izgradnje industrijskih i drugih privrednih objekata. Pored toga. močvarna staništa Bosne i Hercegovine su prirodno ograničena na male površine. te različite vrste vodozemaca. Zbog ograničenosti hidromorfnih zemljišta na prostoru BiH (svega do 15% površine). te su doživljavala snažne pritiske.  Globalne klimatske promjene. te mogućnost opstanka onih vrsta i ekosistema koji od njih indirektno zavise. močvare su često isušivane i u cilju izgradnje saobraćajnica. među kojima je najintenzivniji proces isušivanja i konverzije u poljoprivredne površine. bilo bi omogućeno očuvanje i konzervacija ugroženih vr- 505 . svako očuvano (kao i stvoreno) močvarno stanište. kao što su trska (Phragmites communis). najizraženiji su:  procesi konverzije staništa. sa posebnom cjelinom močvarnih staništa u dolini rijeke Spreče. rogoz (Typha latifolia). pored ostalih. pa i kod nas. te njihove stalne melioracije i isušivanja. predstavlja mogućnost više za opstanak danas najugr