ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Međunarodna konferencija/international conference
“Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja” “Protected areas in function of sustainable development” Bihać, 6.-8. studenoga 2008. /Bihać, from 6th-8th November 2008 ZBORNIK RADOVA/CONFERENCE PROCEEDINGS

nakladnik/Publisher
Federalno ministarstvo okoliša i turizma Federal Ministry of Environment and T ourism

Za nakladnika/for Publishers
Dr.sc./PhD Nevenko Herceg ministar okoliša i turizma Federacije BiH /Minister of environment and tourism of Federation of BiH

uredništvo/ editorial board
dr. sc./PhD Nevenko Herceg akademik/academician Sulejman Redžić dr. sc./PhD Jasenka T opić mr. sc./MSc Mehmed Cero dr.sc./PhD Zlatko Bulić mr.sc./MSc Anto Matić T omislav Lukić, prof.

Glavni i odGovorni urednik/editor in chief
dr. sc./PhD Nevenko Herceg

iZvršna urednica/executive editor
Karmela Mabić, dipl. ing./BSc

lektura i korektura/ lanGuaGe editinG
Jozo Kraljević, prof. Marjana Previšić, prof.

Prijevod s enGleskoG jeZika/ translation froM enGlish
Jozo Kraljević, prof.

računalna obrada i tisak/ coMPuter ProcessinG and Print
FRAM ZIRAL d.o.o.

naklada/coPies
1000 primjeraka/1000 copies
CIP – Katalogizacija u publikaciji Narodna knjižnica HNŽ Mostar UDK 502.13(497.6)(082) 338.48:502](497.6)(082) 504(497.6)(082) MEĐUNARODNA konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja (2008 ; Bihać) Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja, [Bihać, 6. - 8. studenoga 2008.] : zbornik radova / [organizator=organizer Federalno ministarstvo okoliša i turizma=Federal ministry of environment and tourism ; glavni i odgovorni urednik=editor in chief Nevenko Herceg ; prijevod s engleskog jezika=translation from English Jozo Kraljević]. – Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2008 ( [Mostar] : FRAM ZIRAL). – 600 str. : ilustr. [djelomično u bojama] : 24 cm Bibliografija iz svakog rada. – Sažeci na engl. jeziku 1. HERCEG, Nevenko 2. FEDERALNO ministarstvo okoliša i turizma
NAPOMENA: U zborniku su objavljeni samo radovi koji su uredništvu dostavljeni u zadanom roku. Uredništvo ne snosi odgovornost za kvalitetu fotografija koje se koriste kao ilustracije u radovima budući da se one objavljuju kao u dostavljenom izvorniku, a potpuno su izostavljene one koje ne zadovoljavaju minimalne uvjete kvalitete potrebne za tisak.

ZBORNIK RADOVA

Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Međunarodna konferencija

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

UVODNA RIJEČ

Poštovani čitatelji,

s osobitim zadovoljstvom ovim vas zbornikom radova podsjećam na Međunarodnu konferenciju o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ što je od 6. do 8. studenoga 2008. održana u Bihaću u organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Međunarodna konferencija o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“, čiji su pokrovitelji bili Vlada Federacije BiH i Općina Bihać, predstavljala je veliki događaj za Bosnu i Hercegovinu koja intenziviranjem zaštite svojih prirodnih vrijednosti nastoji osigurati održivi razvoj prihvaćajući načela uravnoteženog ekonomskog rasta i visokog stupnja zaštite, ali i unapređenja kvalitete prirode i okoliša. Održivo korištenje, zaštita i razvoj prirodnih resursa je condito sine gua non dugoročnog razvoja na globalnoj razini. Europa, kojoj pripadamo i čijoj politici težimo, čvrsto se obvezala održivom razvoju kao ključnom načelu njezinih politika i akcija. Za Bosnu i Hercegovinu, koja sigurno stoji na putu ubrzanog približavanja Europskoj uniji, konferencija o zaštićenim područjima i potpora koju su njezinom održavanju pružili Svjetska banka, Europska komisija, UNDP, IUCN, WWF i REC potvrda je pripadnosti svjetskoj obitelji onih koji na različite načine skrbe o prirodi kako bi se iznimno prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje. Uz brigu oko zaštite prirodnih vrijednosti i povećanja površina zaštićenih područja, cilj konferencije je bio osigurati primjerenu valorizaciju zaštićenih područja na način da se osigura održivi razvoj koji podrazumijeva dugoročni ekonomski razvoj koji nije u suprotnosti s principima zaštite i maksimalno uključuje lokalne zajednice. Prirodne ljepote planinskih masiva Bosne i Hercegovine sa vrhunskim botaničkim endemskim genetskim fondom, Ramsarska područja Hutovog blata, Livanjskog polja i Bardače, neotkrivena speleološka vrijednost špilje Vjetrenica i mnogih drugih znanih i neznanih kraških podzemnih ekosustava, slapovi Une, Plive i Trebižata predstavljaju neiskorišteno blago nama na dohvat ruke. Kako očuvati taj postojeći, iznimno vrijedan prostor i iz njega stvoriti nove vrijednosti te osigurati održivi razvoj zaštićenih područja, pitanja su o kojima se raspravljalo na Međunarodnoj konferenciji o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“. 

Nesporno je kako su pobrojane, ali i mnoge druge manje znane prirodne vrijednosti, izazov ne samo za domaće nego i inozemne znanstvenike čije je područje interesa zaštita prirode. Više od pedeset znanstvenih i stručnih radova istaknutih domaćih i inozemnih autora svjedoči o velikom interesu koji je održavanje konferencije “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ pobudilo kod znanstvenika, stručnjaka i udruga koje se brinu o zaštiti prirode, ali i kod vlada najvećeg broja država iz našeg okruženja. Cijeneći iskustava dobre prakse država iz okruženja, kroz razmjenu znanja i iskustava, zagovarajući regionalni pristup, partnerstvo i suradnju na konferenciji “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ želja nam je bila sagledati i razriješiti dvojbu između gospodarskog razvoja i očuvanja prirode uz puno uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i uz promicanje poduzetničke djelatnosti. Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje održivoga razvoja je djelotvorno sudjelovanje javnosti kako u pripremi politike zaštite prirode tako i u njezinoj provedbi. Sudjelovanjem na konferenciji “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ spremnost za djelatno uključivanje i preuzimanje vlastitog dijela odgovornosti za stvaranje uvjeta za općedruštveni razvoj uz istodobnu zaštitu prirode, pokazale su jedinice lokalne i regionalne uprave, institucije civilnog društva i javne osobe koje u izdašnom i ekološki još uvijek visoko vrijednom prostoru prepoznaju razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. Na tom tragu trodnevni skup u Bihaću, okupljajući na jednom mjestu istaknute znanstvenike, stručnjake i javne osobe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva koji na različite načine skrbe o prirodi, imao je za cilj pronaći odgovore na pitanje kako očuvati i zaštititi postojeće prirodne vrijednosti, ali i osigurati njihovu primjerenu valorizaciju koja omogućava održivi razvoj zaštićenih područja. U dobroj vjeri kako je Međunarodna konferencija o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ ispunila očekivanja i doprinijela ostvarenju zajedničkog cilja, održivog upravljanja prirodom, preporučam Vam Zbornik radova koji potvrđuje kako su prirodne ljepote naš najvrjedniji resurs dok je njihova zaštita nasušna potreba, a nikako ne prevelik luksuz kako se ponekad čini.
predsjednik Organizacijskog odbora dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH 

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

orGaniZator/orGaniZer
FEDERALNO MINSTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA/ FEDERAL MINISTRY OF ENVIRONMENT AND TOURISM

Pokrovitelj/sPonsor
VLADA FDERACIJE BiH/GOVERNEMENT OF FEDERATION BiH SVJETSKA BANKA/WORLD BANK MISSION TO BiH EUROPSKO KOMISIJA/EUROPEAN COMMISSION MISSION TO BiH OPĆINA BIHAĆ/MUNICPALITY OF BIHAĆ

suorGaniZatori/co-orGanisers
WWF, UNDP UNEP , ,IUCN, VELEPOSLANSTVO MAĐARSKE U BiH/ THE EMBASSY OF HUNGARY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OPĆINA BIHAĆ/MUNICIPLAITY OF BIHAĆ VLADA UNSKO-SANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE / GOVERMENT OF UNA-SANA CANTON PARK PRIRODE HUTOVO BLATO/NATURE PARK HUTOVO BLATO PARK PRIRODE BLIDINJE/NATURE PARK BLIDINJE TZ UNSKO-SANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE/ TOURIST ASSOCIATION OF UNA-SANA CANTON DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE RH/ STATE INSTITUTE FOR NATURE PROTECTION OF REPUBLIC OF CROATIA REC BiH, UDRUGA/ASSOCIATION „LIJEPA NAŠA ČAPLJINA, “ EKUS Bihać , UDRUGA/ASSOCIATION VJETRENICA

Medijski Partneri/Media Partners
FEDERALNA TELEVIZIJA BOSNE I HERCEGOVINE/ FEDERAL TV OF BOSNIA AND HERZEGOVINA, RADIO BiH, RADIO HERCEG BOSNA, FENA, ONASA, VEČERNJI LIST, DNEVNI AVAZ, DNEVNI LIST, OSLOBOĐENJE, NEZAVISNE NOVINE 

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

PROGRAM – AGENDA
PRVI DAN
6. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008. 14,00-18,00 Akreditiranje (Hotel “PARK”, Bihać) Panel: “ZAŠTIĆENA PODRUČJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA” (Kulturni centar Bihać) 18,00-20,00 Uvodni panel “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja” Dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH Marco Mantovanelli, direktor ureda Svjetske banke za BiH, Predrag Nenezić, ministar turizma i zaštite životne sredine Crne Gore, Paolo Lombardi, direktor WWF-a u Rimu, Dr. sc. Johan Hesse, prvi tajnik misije Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu i voditelj Operativnog odjela za gospodarske reforme i prirodne resurse, Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske 19,10-19,30 Bosna i Hercegovina – zemlja raznolikosti Dokumentarni film, Marinko Dalmatin, dipl. ing. biol. 19,30-20,00 Svečana dodjela priznanja i nagrada Obraćanje domaćina: Šemsudin Dedić, premijer Unsko-sanskog kantona/županije Mr. sc. Hamdija Lipovača, načelnik općine Bihać 20,00 Svečana zajednička večera za sve sudionike uz prigodan kulturno umjetnički program (Hotel “PARK”, Bihać)

DRUGI DAN
7. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008. (Kulturni centar Bihać) 9,00-9,10 Pozdravni govori 9,15-11,30 I. Sesija – zaštićena područja, iskustva iz BiH i regije 11,30-15,00 II. Sesija- starteški dokumenti zaštite prirode 15,10-18,00 III. Sesija- koncept održivog razvoja u zaštićenim prirodnim područjima 18,00-18,15 Usvajanje zaključaka

TREĆI DAN
8. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008.

9,00-12,00

Posjet nacionalnom parku “Una”, Bihać 11

PROGRAMME-AGENDA
FIRST DAY
6th NOVEMBER YEAR 2008. 14:00-18:00 Accreditation (Hotel “PARK”, Bihać) Panel: “PROTECTED AREAS IN FUNCTION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT” (Culture Centre Bihać) 18:00-20:00 Introductory panel “Protected areas in function of sustainable development” PhD Nevenko Herceg, minister of environment and tourism of Federation of BiH Marco Mantovanelli, director of the Office of the World Bank for Bosnia and Herzegovina Predrag Nenezić, minister of tourism and protection of the living evironment of Montenegro Paolo Lombardi, director of WWF office in Rome PhD Johan Hesse, Fist secretary of the mission of EC to Bosnia and Herzegovina and Head of the operational department for economical reforms and natural resources Davorin Marković, director of State institute for protection of nature of republic of Croatia 19:10-19:30 Bosnia and Herzegovina-country of diversity, Documentary film, Graduated Eng. Biology Marinko Dalmatin

19:30-20:00 The ceremony of giving the recognitions and awards Addressing of hosts: Šemsudin Dedić, Prime minister of the Una-sana canton MSc Hamdija Lipovača, Mayor of Bihać 20:00 The dinner ceremony for all participants and cultural artistic programme (Hotel “PARK”, Bihać)

SECOND DAY
7th NOVEMBER YEAR 2008. (Culture Centre Bihać) 09:00-09:10 Greeting speeches 09:15-11:30 I. Session – protected areas, experinces from BiH and region 11:30-15:00 II. Session- strategic documents on nature protection 15:10-18:00 III. Session- concept of sustainable development in the protected natural areas 18:00-18:15 Adoption of conslusions

THIRD DAY
8th NOVEMBER YEAR 2008. 9:00-12:00 Visit to national park Una, Bihać

12

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prepuna dvorana Kulturnog centra u Bihaću 13 .

Šemsudina Dedića 14 .Izlaganje ministra Hercega na panelu Uvodno obraćanje premijera USK.

Hamdija Lipovača Davorin Marković. mr sc.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Načelnik općine Bihać. ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode RH 15 .

dopredsjednik RS 16 .Spomenka Mičić. dopredsjednica FBiH Davor Čordaš.

sc.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prof. Jasenka Topić. dr . Sveučilište u Zagrebu Izlaganje o GIS-u za Nacionalni park Una 1 .

Priznanje općine Bihać ministru Hercegu Sudionici panela u društvu domaćina 1 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ministar Herceg sa suradnicima u društvu Zlatka Bulića Ugledni gosti uoči press konferencije 1 .

Najava Konferencije na pressu Vlade FBiH 20 .

dopustite da izrazim zahvalnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Općini Bihać. sigurno neću kazati ništa novo ako ponovim kako je Bosna i Hercegovina među rijetkim zemljama u svijetu koje se mogu pohvaliti iznimnim prirodnim vrijednostima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dr. gradu nadomak nedavno proglašenog Nacionalnog parka “Una”. Prijatelji prirode. činjenica je i kako naš odnos prema prirodi nije uvijek u skladu sa njezinim osnovnim zakonima. trećeg nacionalnog parka u državi Bosni i Hercegovini. ali i zahvaliti vam na velikom odazivu iz kojeg iščitavamo vašu spremnost da preuzmete vlastiti dio odgovornosti za stvaranje uvjeta za općedruštveni razvoj uz istodobnu zaštitu prirode. sc. Cijenjeni gosti. koji su prihvaćanjem pokroviteljstva dodatno osnažili značaj konferencije i time potvrdili da u izdašnom i ekološki još uvijek visoko vrijednom prostoru vide razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. Nevenko Herceg ministar okoliša i turizma Federacije BiH Gospođe i gospodo. Duboko sam uvjeren kako dijelite naše zadovoljstvo zbog činjenice da se konferencija. koja u fokusu ima zaštićena područja. 21 . održava upravo u Bihaću. Nesporno je i kako su te prirodne vrijednosti. Zadovoljstvo mi je kazati kako intenziviranjem zaštite prirodnih vrijednosti. a prvog na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. stalni izazov ne samo za domaće nego i inozemne znanstvenike čije je područje interesa zaštita prirode. Međutim. Gospođe i gospodo. Bosna i Hercegovina u posljednje vrijeme nastoji osigurati održivi razvoj prihvaćajući načela uravnoteženog gospodarskog rasta i visokog stupnja zaštite prirode kako bi se iznimno prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje. Uz izraze dobrodošlice svima vama. izuzetno mi je zadovoljstvo i čast pozdraviti Vas u ime Federalnog ministarstva okoliša i turizma i u svoje osobno ime.

potrebno detaljno valorizirati raspoložive potencijale. Iskreno se nadam. Stvaranjem konsenzusa o važnosti zaštićenih područja. Cijenimo kako naglasak treba staviti na originalne sadržaje. kroz razmjenu znanja i iskustava. zadržavanju i vraćanju stanovnika. sagledamo ne samo iznimne prirodne vrijednosti koje pojedinačno posjedujemo nego i da započnemo suradnju koja će izaći iz uskih lokalnih i nacionalnih okvira. a napose jačanjem regionalne suradnje ne samo da si osiguravamo pripadnost svjetskoj obitelji onih koji skrbe o prirodi nego više od toga osiguravamo budućnost našim potomcima. 22 . osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projeke. tradicionalni zanati i rukotvorine. Međunarodnu konferenciju o zaštićenim područjima organizirali smo sa željom da. kamen temeljac strategije očuvanja bioraznolikosti. a istodobno predstavljaju i značajan potencijal za održivi gospodarski razvoj zemlje. kao što su: tradicionalna poljoprivreda. uzgoj ljekobilja i šumskih plodova. zaštita i razvoj prirodnih resursa kao uvjet bez kojeg nema dugoročnog razvoja na globalnoj i regionalnoj razini. koji mogu biti komparativna prednost na užem i širem tržištu. kako će ono što će se čuti ovdje pomoći da pronađemo najbolja rješenja za primjerenu valorizaciju zaštićenih područja na način da se osigura održivi razvoj što podrazumijeva dugoročni gospodarski razvoj koji nije u suprotnosti s principima zaštite i maksimalno uključuje lokalne zajednice. koji će pomoći ruralnom razvoju. te mnogi drugi eko i etno turistički proizvodi i sadržaji. uvođenjem intersektorskog pristupa. sa svojim izuzetnim prirodnim vrijednostima i resursima. Svjesno ili nesvjesno zaboravlja se kako su zaštićena područja. proizvodnja organske hrane. usvajanjem europskih standarda. Iskustva dobre prakse država iz našeg okruženja dokazuju kako je moguće primjenjujući koncept održivog razvoja postići potpuni balans između zaštite prirode i gospodarskog rasta. uvezivanjem zaštićenih područja u europsku mrežu Natura 2008 i Smaragdnu mrežu. a s druge strane u funkciji nacionalnog doprinosa svjetskim nastojanjima da se osigura održivo iskorištavanje. Stoga je u ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima.Jedna od prisutnih predrasuda na ovim našim prostorima je kako zaštita prirodnih vrijednosti dolazi u sukob s interesima gospodarskog rasta. Naše opredjeljenje za održivi razvoj zaštićenih područja s jedne strane stoji u direktnoj funkciji održivog razvoja Bosne i Hercegovine. razvijanjem i jačanjem mreže za razmjenu informacija i prakse.

želim nam uspjeh u radu. Hvala! Registriranje sudionika konferencije u Bihaću 23 . u dobroj vjeri kako će Međunarodna konferencija “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ ispuniti naša i vaša očekivanja te doprinijeti ostvarenju zajedničkog cilja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Gospođe i gospodo. održivog upravljanja prirodom.

24 .

istraživanje. kao što se potvrđuje i ovom relevantnom međunarodnom konferencijom organiziranom u pravo vrijeme. Također. Ona mogu zaštititi slivove i regulirati protok vode. spriječiti eroziju tla. turizam. utjecati na režim padalina i lokalnu klimu. Sve se više spoznaje da su i održivi razvoj i zaštićena područja neophodni i da se međusobno jačaju. edukaciju i duhovno uzdizanje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Marco Mantovanelli Svjetska banka direktor Ureda za BiH Dame i gospodo. Vrlo je značajno što su sada oba entiteta u BiH opredijeljena da osiguraju sredstva iz vladinog proračuna za zaštićena područja. Veliko nam je zadovoljstvo poželjeti dobrodošlicu BiH u ovu porodicu i s nestrpljenjem očekujemo da zajedno proslavimo uspjeh ove međunarodne konferencije i naših zajedničkih napora. Svjetska banka ima dugotrajno partnerstvo s europskim zemljama na upravljanju zaštićenim područjima i zaštiti biodiverziteta. Odajemo priznanje inicijativi organizacijskog odbora. na koju ste pozvani da prisustvujete. Putem projekta zemlja će moći povećati površinu pod zaštitom do razina koje odgovaraju lokalnim potrebama i u skladu sa regionalnim prosjecima. Zaštićena područja nude mjesto za rekreaciju. značajno je što će se u bliskoj budućnosti uspostaviti nova zaštićena područja. sa predsjedavajućim ministrom Hercegom na čelu. i zahvaljujemo im što su nas pozvali na ovaj važan događaj. zaštićena područja i prirodna staništa unutar njih pružaju niz društvenih i ekonomskih koristi društvu. Svjetska banka je najveći pojedinačni izvor financiranja za zaštitu biodiverziteta i pruža podršku za projekte zaštićenih područja u većini zemalja balkanske regije. Ovaj pomak u politici će približiti BiH međunarodnim praksama za održivo vladino financiranje i možda će biti model za druge zemlje u regiji. Gledajući zaštićena područja u kontekstu šireg krajolika. 25 . očuvati obnovljive resurse koji se eksploatiraju i apsorbirati zagađivače i ugljik. uključujući i Projekt šumskih i planinskih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini. projekt će također pomoći stvaranju uvjeta za održiv i uravnotežen ekonomski razvoj. koji je pokrenut upravo prije mjesec dana u Nacionalnom parku “Sutjeska“. što je prilika za zemlju da ispuni svoje obveze po Konvenciji o biodiverzitetu i učini korak u pravcu ispunjavanja zahtjeva EU Natura 2000.

26 .

Problem koji naglašava projekt TEEB je taj da naše ekonomije nisu u stanju izmjeriti ono što je stvarno važno za boljitak ljudi te da prema tome nisu u stanji niti pokrenuti odgovarajuće inicijative koje bi vodile 2 . nalaze se u stanju opadanja izazvanog degradacijom ekosustava koji ih podržavaju. Nekoliko godina nakon Milenijske procjene. mnogo veći. Ako se u Sternovu izvješću procjenjuje da će mogući negativni utjecaj klimatskih promjena imati za posljedicu smanjenje globalnog BDP-a od preko 20% (a troškovi drastičnog smanjenja ovog rizika na još nekoliko procenata globalnog BDP-a). hrana. adekvatno ne zaštite.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Paolo Lombardi direktor WWF-ovog Ureda za mediteranski program Vaša ekscelencijo ministre okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine. Drugo. vlakna. plodna tla. dok ljudska populacija još uvijek raste. tri četvrtine usluga ekosustava koje se procjenjuju u izvješću. bit će sve teže i teže osigurati ljudski boljitak ako se ekosustavi svijeta. G7 plus pet inicirali su projekt “Ekonomika ekosustava i biodiverzitet“ (TEEB). postavili sebi šire pitanje: kolika će biti cijena gubitka ekosustava i njihovih usluga? Pod pokroviteljstvom Europske komisije i njemačke Vlade. Ovaj bih kratki uvod želio započeti prisjećanjem na jedno važno izvješće Ujedinjenih naroda iz 2005. uključujući i ona ekonomski razvijenija. uvaženi predstavnici međunarodnih organizacija. koji je ove godine objavio prvo izvješće o dosad učinjenom. troškovi poremećaja svjetskih ekosustava su potencijalno mnogo. Nastavak pružanja takvih usluga u budućnosti je neizvjestan. dame i gospodo. u Potsdamu su politički lideri tzv. drage kolege. a time i potražnja za dobrima i uslugama ekosustava. regulacija klime i desetke drugih (zapravo još i ne znamo za sve njih). godine: Milenijska procjena ekosustava. Prvo. ovise u svom blagostanju o održivom protoku roba i usluga koje pružaju ekosustavi planeta. grupe “G7 plus pet“. naš glavni kapital. Treće. u gradu Bihaću. ljudska društva. Nekoliko stotina znanstvenika provelo je analizu stanja svjetskih ekosustava i usluga koje oni pružaju ljudskim društvima. Izvješće naglašava nekoliko veoma važnih stvari. potaknuti objavom Sternovog izvješća o cijeni političke pasivnosti u vezi klimatskih promjena. uistinu je zadovoljstvo i čast predstaviti Međunarodnu konferenciju “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“. Tu spadaju stvari kao što su: voda. lijekovi.

učenje kako cijeniti stvari koje su nam najpotrebnije. sigurno će biti najvažniji zadatak koji čovječanstvo mora riješiti. prigodom Konferencije stranaka globalne Konvencije o biodiverzitetu. Hvala na pažnji. i da ona imaju veliku mogućnost da pridonesu ekonomskom razvitku. Usred globalne ekonomske krize. uključujući i ministra Nevenka Hercega. koji su predstavljali Sloveniju. koju smo nazvali “Dinaric Big Win” (“Dinarska velika pobjeda“). Crnu Goru. U prvoj polovici ove godine. 2 . kao što je voda. iskustva i ideja koji mogu zaštićena područja učiniti uspješnima.prema gospodarskom napretku. ali veoma male uporabne vrijednosti. šest ministara i državnih tajnika šest zemalja ekoregije Dinarskog luka. Time sam stigao do zadnje točke svoga uvoda. Ta obaveza. vođa TEEB projekta. Ima stvari od velike ekonomske. One su također shvatile da su zaštićena područja ključni instrument da se osigura očuvanje kritičnih ekosustava i biodiverziteta. Moje najbolje želje za dobru i produktivnu konferenciju. uključujući nekoliko prekograničnih zaštićenih područja. ponovna izgradnja temelja ekonomije. točnije u svibnju. A ima stvari veoma male ekonomske. Dr. političara – onih koji će na kraju krajeva morati biti pokretačka snaga novoga stava o ulozi prirode u našim društvima. Ova konferencija može na mnogo načina pridonijeti jačanju programa očuvanja u Bosni i Hercegovini i šire. pokazali su izvanrednu sposobnost vođenja prema održivom razvoju potpisivanjem obaveze da znatno pojačaju provedbu programa rada Konvencije na zaštićenim područjima. i promicanje regionalne suradnje na postizanju ovih ciljeva. podrazumijeva osnivanje 13 novih zaštićenih područja i proširenje 9 postojećih. nevladinih aktera. Hrvatsku. Ona može započeti ujedinjenje baštine znanja. Želim vjerovati da je potpisivanjem Dinaric Big Wina ovih šest zemalja dinarske ekoregije uvrstilo očuvanje prirode među svoje političke prioritete. Zaštićena područja su instrument održivog razvoja. Srbiju i Albaniju. uviđajući da je priroda strahovito važno sredstvo za društveni i ekonomski razvoj dinarske regije. citira Adama Smitha u preliminarnom izvješću TEEB-a koji je stvar objasnio bolje nego što ćemo mi to ikada biti u stanju učiniti. administratora. Pavan Sukhdev. kao što to jasno govori sam naslov ove konferencije. kao što su dijamanti. ali velike uporabne vrijednosti. Ona također može započeti prikupljanje kritične mase znanstvenika. Bosnu i Hercegovinu.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Priznanje Marcu Mantovanelliu za doprinos promicanju zaštite prirode 2 .

30 .

One koje su od ključne važnosti jesu direktive o pticama i staništima koje reguliraju i osiguravaju održanje konzervacije i biodiverziteta. Djelovanje koje se bazira na korištenju prirode i bioraznolikosti može doprinijeti dobrobiti stanovnika ove zemlje i njenom razvoju. kao grada kojeg odlikuje njegov Nacionalni park “Una“ i druge prirodne ljepote. Europska komisija namjerava nastaviti pružati podršku ovoj zemlji na njenom putu ka Europskoj uniji kao i u ispunjavanju spomenutih zahtjeva i 31 . nije puka slučajnost što se ova konferencija održava u jednom od “bisera“ ove prelijepe zemlje smještene u srcu južne Europe. Rijeke i planine ne znaju za granice i potrebna im je regionalna pažnja izvan okvira državnih granica. nikog ne ostavlja ravnodušnim. Ono što je potrebno je učinkovito i uspješno upravljati raspoloživim resursima kako bi se stvorili preduvjeti za održivu upotrebu istih u sadašnjem vremenu. zasigurno će doprinijeti pokretanju konsolidiranijih i odlučnijih aktivnosti promoviranja europskih direktiva. Zadovoljstvo mi je što se konferencija za očuvanje zaštićenih područja u svrhu podrške održivom razvoju odvija u gradu u kojem ljepota rijeke Une. ali i regije. njen zakonski okvir potrebno je na odgovarajući način i uskladiti. Ove su zahtjeve preuzele sve zemlje članice Europske unije. za buduće generacije. Stoga nam je drago vidjeti da sudionici ove konferencije dolaze iz različitih država ove regije. a obzirom da Bosna i Hercegovina napreduje na putu pridruživanja obitelji naroda Europske unije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dr Johann Hesse Delegacija Europske komisije u BiH šef Operativnog odjela za ekonomske reforme i prirodne resurse Dame i gospodo. Jasno je da jedinstvena bioraznolikost i ljepota ove zemlje pruža mogućnost za razvoj brojnih socio-ekonomskih aktivnosti. Posebnost značaja Bihaća. grada domaćina nadležnim institucijama i partnerskim organizacijama Bosne i Hercegovine. ali i u onom koje će tek doći. svojim šumom. Stoga je za Bosnu i Hercegovinu od suštinske važnosti da harmonizira relevantno zakonodavstvo u skladu sa spomenutim direktivama Europske unije i učinkovito mobilizira mehanizme za uspješno provođenje potrebnih mjera.

Iz istog razloga. radujem se sudjelovanju na ovom impresivnom skupu na kojem sudjeluju mnogi koji donose odluke.identificiranih prioriteta. Vjerujem da će ova konferencija značiti jedan važan iskorak u tom procesu. Zajedno učinimo uspješnom ovu konferenciju! Zahvala akademika Sulejmana Redžića u ime nagrađenih 32 . i nadam se kako će konkretne aktivnosti slijediti obveze koje će proisteći iz ove konferencije.

I. ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA. ISKUSTVA IZ BIH I REGIJE 33 .

.

ima i nesumnjivu razvojnu dimenziju. osim fundamentalne konzervacijske. BUDUĆE AKCIJE Sulejman Redžić Zaštita prirode predstavlja sistem dirigovanih akcija kojima se postiže osiguranje uslova života svijetu divljine u dugoročnim razmjerama u datoj dimenziji vremena i prostora. ekonomske i društvene aspekte. te predstavnika fungije. što je uz sadjejstvo sa ostalim ekološkim faktorima uslovilo i visok stepen krajoobrazne. Takav pristup nameće potrebu definisanja obrazaca održivog razvoja koji će u isto vrijeme osigurati i potrebnu zaštitu. Ovakvi pristupi u pojedinim dijelovima svijeta daju obostrano očekivane rezultate. pa i ekološko-restauracijske uloge. odnosno pejzažne raznolikosti. a i generisanje ekološki prihvatljive dobiti potrebne za ostvarivanje programa zaštite. Priroda Bosne i Hercegovine (BiH) je veoma raznolika. imala je manje-više sporadične dimenzije. priroda BiH ima visoke ekološke i ekonomske vrijednosti. Tek 1 Akademik prof. Generalno. dr. odnosno razvojne determinante jednog društva. znatno više vrsta životinja. CEPRES – Center za ekologiju i prirodne resurse. Sarajevo. sc. TRENDOVI. Posebne vrijednosti sadržane su u više od 500 vrsta endemičnih biljaka. Zaštita prirode.. u današnjim uslovima. U pogledu biološke raznolikosti spada u sami evropski vrh. Zaštita prirode u BiH u prošlosti se bazirala na (pseudo)kapitalističkim i socijalističkim osnovama. Slično je i sa geološko-morfološkim i hidrološkim diverzitetom. Generalno. kao i direktnu korist lokalnoj zajednici. regije. Na prostoru BiH je i najviši nivo ekoklimatske raznolikosti. Zaštita prirode neminovno integriše biološke. ekološke.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTITA PRIRODE BOSNE I HERCEGOVINE – STANJE. Potrebno je definisati rezultantu između ove dvije varijable i uspostaviti održiviji oblik upravljanja. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. Bosna i Hercegovina 35 . pa i globaliteta u cijelosti.

Gasi se i posljednja institucija koja se bavila pitanjima zaštite prirode: Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH transformiše se u instituciju iz koje je izostavljen segment “zaštita prirode“. te razvojno marginalnu ulogu.Strategije biološke i krajoobrazne raznolikosti BiH. u uslovima intenzivne tranzicije. Osnovni pritisci su: prekomjerna i neselektivna sječa šuma. Upravo u tom periodu je došlo do vrlo intenzivne konverzije vrijednih prirodnih staništa na čitavom vertikalnom profilu BiH. sistem zaštite prirode u tom vremenu imao je ekstenzivan karakter. te postratnog perioda. idući od pojasa uvijek zelenih mediteranskih šuma. U kasnijem periodu uspostavljaju se i drugi oblici zaštite priode kako u domenu biološke tako i geomorfološke raznolikosti (spomenici prirode.polovinom prošlog vijeka dolazi do institucionalizacije ove djelatnosti i konkretnih doprinosa. Slijede značajni koraci na ovom polju kroz izradu strateških dokumenata .). pa sve do planinskih vrhova. Poseban interes je u domenu instrumentalizacije zaštite prirode i iznalažanja indikatora za uspostavu efikasne mreže zaštićenih područja kao najadekvatnijih oblika u održivom upravlja- 36 . naročito nakon uspostave zasebnog Ministarstva okoliša i turizma na nivou Federacije BiH. krčenje šuma i podizanje vikend naselja. Unatoč tome. uspostavljaju se institucionalni oblici upravljanja na različitim razinama društveno-političkog organizovanja bivše BiH. Tako je bilo sve do izbijanja agresije na BiH. vodopad Plive. stradali su i mnogi vrijedni dijelovi prirode (devastirane su prirodno očuvane sastojine visokih šuma. U postdejtonskoj BiH. botanički i zoološki rezervati. te prašumskih rezervata (“Lom“. pada u sistemu institucionalnog jačanja ovog sektora. da bi u Fedraciji BiH dostigla svoju najnižu tačku na vremenskoj ljestvici od uspostave sistematičnijeg upravljanja. “Peručica“. eksploatacija šljunka i kamena. nekontrolisan lov i ribolov. uključujući i prirodu. “Janj“) itd. prekomjerna eksploatacija ljekovitog bilja i divljih životinja. akvakultura u otvorenim vodama. Tome treba dodati i niz manjkavosti intersektorske saradnje i povezivanja. U stanju ratnog haosa. zaštićena područja su oštećena kao što su u području botaničkog rezervata kod Konjica. Više svjetla na oblast zaštite okoliša. Prokoško jezero na Vranici. nekontrolisana izgradnja razne infrastrukture. Vlašić planina i sl. vrijedni su svake pažnje i uspostava posebnih oblika zaštićenih područja razine narodnih parkova (“Kozara“ i “Sutjeska“). Tako da Fedracija BiH sve do danas ostaje bez nadležnih institucija u ovoj izuzetno važnoj i složenoj oblasti. Stragije zaštite okoliša i sl. arboretumi. zaštita prirode svodi se na manje-više formalna djelovanja. motivisani društvenim i kulturno-historijskim razlozima. u dolini Grabovice u području Plase i Čvrsnice. Iako. pojedinačna stabla drveća).

planinski vrhovi.  Evaluacija flore i faune sa aspekta ugroženosti i izrada “crvenih knjiga“ flore. pećine. pa i projektovanjem regionalnih i globalnih obrazaca razvoja i izlaska svijeta iz postojeće ekološko-ekonomske krize. “nultog“ stanja biodiverziteta na svim nivoima iz čega će proizaći konkretni pravci djelovanja i aktivnosti koje će integrisati biološko-ekološke. Habitat direktive i sl.).  Evaluacija močvarnih staništa (niska.). To nalaže efikasne mjere kompleksne evaluacije prirodnih vrijednosti ukupne teritorije. odnosno adekvatnu procjenu tzv. visoke šume. društvene i političke interese u ukupnom razvoju BiH.  Evaluacija biljnih zajednica sa aspekta ugroženosti i postojećeg stanja sa izradom “crvene knjige fitocenoza“. banke gena i sl.  Evaluacija i kartiranje geološko-morfološke i hidrološke raznolikosti. a u skladu sa IUCN i drugim dokumentima Evropske unije (EU) i Programa za zaštitu životne sredine Organizacije ujedinjenih nacija (UNEP-OUN). prelazna i visoka tresetišta ili cretišta). naročito hidromorfnog tla. katergorizacija upotrebne vrijednosti i procjena ugroženosti.  Determinacija staništa i njihova evaluacija (EUNIS. kraška polja. Jer biološkoekološka dimenzija prirode nikada nije bila toliko jakim instrumentom u upravljanju cjelovitim razvojem države.  Uspostava zaštićenih područja sa prioritetom u “biodiversity hotspots“ zonama BiH kao što su kanjoni i klisure rijeka.  Razvoj ekološkog informacionog sistema. u odnosu 3 . glečerska i planinska jezera. faune i fungije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nju prirodnim vrijednostima.  Razvoj ex situ konzervacije (botanički vrtovi. te okolišem u cijelosti. značajan porast političke odgovornosti i radikalna promjena poimanja i uloge prirode i u njoj sadržanih resursa u demokratskom i tržišno orijentisanom društvu kojem BiH neminovno teži. Da bi se realizovali navedeni pravci djelovanja neophodno je promptno institucionalno i kadrovsko jačanje sektora prirode u domenu naučno-istraživačkog. močvarni ekosistemi. Kao prioritetni zadaci u oblasti održivog upravljanja prirodom BiH su:  Evaluacija prirodnih vrijednosti u cilju efikasne i trajne zaštite i generisanja ekološki prihvatljive dobiti. sukladno međunarodnim propisima. BiH na putu prema EU kao jedan od preduslova ima i stavljanje pod odgovarajući režim zaštite.  Evaluacija diverziteta tla. ekonomske. upravljačkog i političkog djelovanja. približno 20% nacionalne teritorije kroz NATURA 2000 program.

a na osnovu stručnih mišljenja i analiza i procjena koje poznaje savremeno demokratsko društvo. Sve odluke o angažmanu prirodnih resursa moraju se donositi u institucijama demokratskog sistema odlučivanja. 3 . uključivanje nevladinog sektora i javnog mijenja na svim nivoima organizovanja u sistemu odlučivanja. kakav se nastoji nametnuti i danas od najuticajnijih političkih lobija kakav je naprimjer energetski lobi. Zbog toga je neophodna intersektorska saradnja. Samo na taj način se može odoljeti sve većim “strastima“ pojedinaca i organizacija da se u njihovim rukama nađu resursi od neprocjenjive vrijednosti i strateške važnosti za razvoj budućih generacija na ovim.na centralno-ekonomski koncept razvoja u ex SR BiH. još uvijek prirodno atraktivnim prostorima.

kako onih klimazonalnih. Prirodnim trajnim stadijima pripadaju još vodena i močvarna staništa. kontinentalne. nalazi se u biogeografskoj podjeli Europe na značajnom križištu nekoliko velikih prirodnih regija: mediteranske. vinogradi ili travnjaci – livade i pašnjaci. točila i zaslanjena staništa. bilo da su u pitanju oranice. Pitanje je koliko ovakva raspodjela i općenito gospodarenje prostorom pogoduje održanju bioraznolikosti. voćnjaci. pripada šumskom području. najveći udio teritorija bio prekriven različitim tipovima šuma. no udio ovih staništa vrlo je malen na sveukupnom teritoriju. To znači da je u današnjoj raspodjeli otprilike polovica teritorija pod različitim antropogenim staništima. pa će u daljnjem tekstu biti govora o problemima zaštite staništa u Hrvatskoj. Zaštita biljnih i životinjskih vrsta može se provesti samo zaštitom njihova staništa. Unutar svake od tih regija postoji još mnoštvo reljefnih. To znači da bi. kao i većina europskih zemalja. Hrvatska. bez utjecaja čovjeka. Jasenka Topić. koji određuju svekoliku bioraznolikost Hrvatske.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROBLEMI ZAŠTITE PRIRODE U HRVATSKOJ Jasenka Topić Uvod Republika Hrvatska. kao i stijene. zahvaljujući svom geografskom položaju. 1 Prof. alpinske i rubnim dijelom panonske regije. tako i ostalih tipova koji predstavljaju prirodne trajne stadije. Sveučilište u Zagrebu 3 . pa se upravo staništa mogu koristiti za posrednu procjenu bioraznolikosti. klimatskih i edafskih čimbenika te utjecaja čovjeka. dr. sc. Nekoliko tisuća biljnih svojti i neznani broj životinjskih svojti obitava na tome prostoru zahvaljujući raznolikosti staništa.

Problemi zaštite staništa Šumska staništa Kako je šuma prirodna zajednica. No. demografske promjene. Naravno. godine? Dotad se na Velebitu odvijala 40 . a kasnije se tom čimbeniku pridružila i migracija stanovnika u urbane prostore. zaštitne šume. tzv. Podignuti su brojni nasadi alepskog ali i drugih borova na napuštenim kamenjarskim pašnjacima. te bušici i makije u eumediteranskom prostoru. raseljavanje i nestajanje malih zaseoka i tradicionalnog života. pred nekoliko stoljeća zapisi govore da je pod šumom bio daleko veći teritorij nego danas. od nizina do planina. budući da su hrvatske šume vrlo bogatog flornog sastava. koji se podižu nakon napuštanja stočarenja. preorijentacija stanovništva od poljoprivrede prema industriji ili turizmu. gdje su šume pod posebnom zaštitom. koje nadomještaju plin i nafta. gnojenje. učestalu košnju i slično. Velika je zasluga i nacionalnih parkova i parkova prirode. Većina šumskih tipova pripada staništima iz Direktive o staništima EU. Šumama se gospodari gdje god je to moguće. Sa stanovišta zaštite prirode malo je prigovora takvom gospodarenju u cjelini. pa je tako pred tristotinjak godina oko 70% Slavonije još bilo prekriveno šumom. Budući da zahtijevaju stalni trud čovjeka. odnosno odvodnju. koja ukazuje na dobru kvalitetu zraka ali i dobro održavanje starih šuma. ali i za spas i uzdizanje Jugoslavije koja je svoj napredak poslije rata mogla uvelike zahvaliti sječi i prodaji drveta. već i svi tipovi krških šumaraka i šikara crnog i bijelog graba. nisu to samo ekonomski iskoristive šume. Nakon toga dolazi do oporavka šumskog fonda. najlakše se obnavlja. a nastali su potiskivanjem (paljenjem i sječom) šuma i stalnim održavanjem putem ispaše ili košnje. S jedne strane zabrana koza u mediteranskom prostoru dovela je do obrastanja krša. T ravnjačka staništa i vrištine Svi travnjaci u Hrvatskoj predstavljaju antropogene trajne stadije. Od tada je udio šuma opadao na račun otvaranja prostora za ratare i stočare. Uz to opada potražnja za ogrjevnim drvetom. uz napuštanje tradicijskog stočarenja. Naravno. u njima raste sve što potencijalno i dolazi u tim tipovima šuma: od biljaka u prizemnom sloju do lišajeva najosjetljivije sveze Lobarion. to je i najstabilnija. ne samo da su nestajale površine pod travnjacima nego su se preostale mijenjale i “poboljšavale” kroz razne “melioracije”. Što reći na činjenicu da je posljednja krava nestala s Velebita 1971. Stoga je poznata činjenica da su to jedne od najočuvanijih šuma u Europi. Tako se posljednjih desetljeća udio područja pod šumom u Hrvatskoj povećao od 37 do skoro 50%. uvelike su utjecali na promjene tih staništa. a treba dosta truda da se ona makne iz prirode.

među njima i one sadržane u Direktivi. Planinske rudine koje se nalaze na izloženim grebenima zaštićene su od sukcesija zbog surovih klimatskih prilika. Arnico-Nardetum. primaknula do njihova praga. no florni sastav govori o trajnim promjenama. Kiseli travnjaci. I odredba o zabrani držanja koza imala je dvojaki efekt: zarastanje krških pašnjaka i omogućavanje požara. a samo rijetki lokaliteti održavaju se redovitom ispašom. Eumediteranski travnjaci reda Thero-Brachypodietalia još su rjeđi. jer se ne preporučuje koji stadij treba stvarno zaštititi). Nekadašnji ekstenzivni tradicionalni 41 . Ona je srećom u planinskim uvjetima vrlo spora. S jedne strane vrlo mali dio ukupnog teritorija Hrvatske pripada eumediteranskoj zoni. pa su površine uglavnom zarasle bušicima i makijom. Pregled lokaliteta s ovim vrstama pokazao je da se većina nalazi u stadijima vegetacijske sukcesije. Iako se i jedna i druga staništa nalaze u Direktivi o staništima (nelogičnost. iako se nalaze u pojasu klekovine bora.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja živahna ljetna ispaša. Juniperus sabina. a šuma se. Sve ostale površine napuštene su jer ni za bolje travnjake nema interesa. smatramo da prednost treba dati planinskim travnjacima zbog bogatog flornog sastava te rijetkih i endemičnih vrsta koje tu rastu. Brdske košanice također više nisu potrebne jer ima premalo stoke. na nekima su posađene kulture borova. npr. kao što su Pulsatilla grandis i Serratula lycopifolia. Genista radiata. U tim se tipovima travnjaka nalaze neke rijetke vrste. no od toga su danas jedini trag ruševine tih nastambi koje se danas gdjegdje (Mirovo) pretvaraju u vikend-naselja. postojala su ljetna naselja. a sakupljači ljekovite moravke pitaju se kamo je ona nestala. Depopulacija unutrašnjosti Like. a u primorskom dijelu sjevernog Jadrana većina se stanovnika preorijentirala prema turizmu i gradovima. Dalmatinske zagore i Ravnih kotara dovela je do vidljivog zarastanja tih područja šikarama. U prizemnom sloju pojavljuju se niski puzavi grmovi i te se površine pomalo pretvaraju u vrištine vrsta Arctostaphyllos uva-ursi. nana. kao što malo preostalih stanovnika kaže. a napustila stočarenje. često prava mala sela. a kamoli za takove sa slabom i nekvalitetnom krmom. a gdjegdje su samo ruševine u šumi. Tako se brometalni travnjaci sa svojim šarenilom boja i mnoštvom orhideja (prioritetno stanište iz Direktive) danas teško mogu naći u Hrvatskoj. Juniperus communis ssp. održavaju se samo unutar zaštićenih područja. Submediteranski travnjaci reda Scorzoneretalia (Direktiva o staništima) također zarastaju na cijelom submediteranskom području. U Gorskom kotaru jedva da ima stoke. To je dovelo do vegetacijske progresivne sukcesije. a s druge strane davno je već stanovništvo srednjeg i južnog primorja zamijenilo tradicionalno stočarstvo turizmom. Aneks 2.

Limonium 42 . Aneks 2). muljevita) razlikuju se mnoga staništa. a prema vrsti podloge (kamenita. kao prijelazni stadij vegetacijske sukcesije između travnjaka i šuma. pjeskovita. Aneks 2). Crne Gore i Makedonije. odnosno cijeli red Trifolio-Hordeetalia. Subpanonski suhi travnjaci sjeveroistoka Hrvatske davno su pretvoreni u kvalitetne oranice. budući da obuhvaća značajna staništa Hrvatske. Velike bujadnice koje su se koristile za stelju (sl. a livade busike (Deschampsietum cespitosae) u području Pokuplja i gornje Posavine. Na južnim poljima značajna je zajednica Deschampsietum mediae u kojoj. danas su prava rijetkost. pa danas ili prirodno zarastaju ili se pretvaraju u krumpirišta i voćnjake. Neki travnjaci na staništima promjenjive vlažnosti također su nestali. Rhinantho-Filipenduletum vulgaris i Ventenato-Trifolietum pallidi. rastu još Succisella petteri i Edraianthus dalmaticus (Direktiva. Na sjevernim krškim poljima razvijaju se molinietalni travnjaci zajednice Molinio-Lathyretum pannonici (Direktiva o staništima) s endemičnim vrstama Peucedanum coriaceum ssp.) davno su izgubile funkciju. Ostale su još dvije male sastojine. Tu su halofilne zajednice s endemičnim vrstama roda Limonium: Limonium cancellatum. koje su pred sto godina prekrivale velike površine. voćnjake i vinograde. Na krškim poljima treba potaknuti posrnulo stočarstvo. Limonium anfractum. Zaslanjena staništa Ona se uglavnom nalaze uz obalu mora. pogotovo oni s nekvalitetnim prinosom. šljunkovita. a preostale sastojine su izmijenjenog sastava. Tako su nestale zajednice Serratulo-Plantaginetum altissimae. velikim su dijelom već zarasle u šume ili se nalaze na putu k tome. ne ih pretvarati u probitačnije oranice ili gnojene livade. a prije svega treba održati režim periodičnog plavljenja i isušivanja. Posebnu pažnju valja usmjeriti na travnjake krških polja s promjenljivom vlažnošću. pospichalii i Chouardia littardierei (ova posljednja je u Direktivi. Vrištine i bujadnice (Direktiva o staništima). npr. Samu zajednicu Deschampsietum mediae. Gratiolo-Caricetum praecocis-suzae. kao i sve srodne. Bosne i Hercegovine. Pseudolysimachio longifoliae-Euphorbietum lucidae. Vlažni travnjaci. uz gore spomenute endemične vrste. Najveći dio jadranske obale je kamenit i taj je najočuvaniji. Na dva lokaliteta još postoje male sastojine livade Gentiano pneumonanthe-Molinietum.maslinici održavali su se često kombinacijom ispaše ovaca i koza koje su u starom masliniku uklanjale prizemno grmlje i onemogućavale požare. Republika Hrvatska je predložila za uvrštavanje u Direktivu o staništima. uglavnom su nestali s našeg područja. no one se nalaze u građevinskoj zoni pa su im dani odbrojeni.

43 . parkirališta. Većinom se na njih navozi alohtoni materijal. škodi. odnosno preorati. Dravi i Muri. pa tako i u Hrvatskoj. teška i skupa djelatnost. Pjeskovitih obala ima u Hrvatskoj malo. Nekadašnje kontinentalne slatine (Direktiva o staništima) u istočnoj Hrvatskoj nestale su kroz odvodnju.). Visoke vode su rijetke. Stoga se oni prirodno i ne mogu održati u ovim uvjetima. Osim velikih zahvata na rijekama iskopano je posljednjih desetljeća mnoštvo kanala. a plavljenje Parka prirode Lonjsko polje omogućeno je umjetnom kontrolom vodostaja na tom retencijskom području.). makar i od trava. Od tih staništa najugroženiji su svakako cretovi (Direktiva o staništima). a za to je potrebno stalno uklanjanje vrsta koje zarastaju i uništavaju cret. barem na jednom mjestu obrambeni nasip Dunava u Baranji odmaknut je nekoliko kilometara od obale. što je trajna. Muljevite obale (Direktiva o staništima) ne privlače kupače. već i travnjake i šume te mnoge depresije s vodenom i močvarnom vegetacijom. No kanali nisu isušivali samo oranice. vrlo su posjećene i. pretrpjela su močvarna i vodena staništa. potpuno su bez vegetacije (Direktiva o staništima). tzv. helidrom) (sl. ali se uništavaju na druge načine. uz malo iznimki (sl. melioracijskih. čime je omogućeno plavljenje velikog područja Kopačkog rita. a malobrojna populacija Eriophorum vaginatum na rubu je izumiranja. promijenile su vodni režim nizvodnog toka. Velikim naporom održavaju se tri mala creta. a zapravo odvodnih. Srećom. Vodena i močvarna staništa Velike promjene u Europi. Oni su nastali u geološkoj prošlosti kad je klima na ovom prostoru bila drugačija nego danas. napose uzvodno od Hrvatske na Savi.). No gradnje hidrocentrala i akumulacija na rijekama. pa je tako većina evidentiranih cretova u Hrvatskoj ili potpuno nestala ili su degradirani i u stadiju sukcesije. pomalo zarastaju i prelaze u druge tipove vegetacije.). Šljunkoviti žali (Direktiva o staništima) su rjeđi i atraktivniji za kupače. Izgrađeni su od higrofilnih i heliofilnih vrsta pa im svako isušivanje ili zasjenjivanje. pa je većina takvih plaža potpuno ogoljela (sl. a zadržao se samo jedan zaslanjeni pašnjak na kojem su male sastojine panonske halofilne zajednice Camphorosmetum annuae (sl. Iskopani su za isušivanje močvarnih terena da bi se mogli bolje iskoristiti za poljoprivredu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vestitum (Direktiva o staništima). Tako je u posljednjih nekoliko desetljeća iz hrvatske flore nestala vrsta Eriophorum gracile. Većina rijeka utvrđena je u koritima pa je onemogućeno plavljenje. Čovjekova djelatnost često je pomogla i ubrzala njihov nestanak kroz odvodnju. pa se pretvaraju u građevno zemljište za infrastrukturu (ceste.

U njima rastu mnoge endemične vrste. C. koje je prirodna pojava. iako su ugrožena. no umiranje točila. ali i dugotrajnog odgoja planinara u zaštiti prirode. Urbanizacija prostora uništila je i mnoga ruderalna staništa. Zbog nedostupnosti. zajedno s njihovom svojstvenom vegetacijom. gdje se ona održavaju intenzivnom ispašom ovaca. Taj problem je izraženiji na planinskim (s endemičnom vrstom Degenia velebitica) nego na primorskim točilima. Točila (Direktiva o staništima) su također prirodni tipovi vegetacije. U eumediteranskom prostoru u Hrvatskoj potpuno je nestalo strno žito. Rasprostranjene su od mora do planinskih vrhova. seoska dvorišta s domaćim životinjama.. Centaurea ragusina i druge. Nonnea pulla. Posebna staništa sedrenih barijera naših krških rijeka osjetljivi su sustavi.Staništa stijena i točila Hazmofitske zajednice stijena (Direktiva o staništima) prirodni su tip vegetacije i u Hrvatskoj su dobro očuvane. C. a nisu u prethodnom tekstu bila istaknuta. a s njime i korovne pratilice. odvodni kanalići uz seoske ceste i sl. može se desetljećima svjedočiti o atraktivnim biljkama koje se nalaze na rukohvatu. Agrostemma githago. naročito novopridošlice Ambrosia artemisiifolia i Abutilon theophrasti. I obrastanje slapova drvenastim vrstama opasno je jer ih korijenje drveća može odlomiti. Moehringia tommasinii. U slučaju nedostatka vode zbog uzimanja za potrebe akumulacije hidrocentrale. dovodi do vegetacijske sukcesije. npr. Campanula waldsteiniana. Pod utjecajem herbicida i ostalih agrotehničkih mjera prorijedile su se stare vrste korova. nestaju. Solidago spp. 44 . npr. pa se mnoga točila tako degradiraju. poscharskiana. riječni obalni tipovi vegetacije reda Chenopodietalia rubri (Direktiva o staništima) imaju sve manje prostora za razvitak zbog utvrđivanja obala velikih rijeka. portenschlagiana. Oranice su također promijenile sastav korovne komponente. osušeni slapovi odumiru i lome se. npr. Hibiscus trionum. Galinsoga parviflora. a njihovo mjesto zauzele su otporne vrste. Centaurea dalmatica. a potpuno su očuvane. Ostala staništa Mnoštvo je staništa koja čuvaju bioraznolikost. no ona je danas skoro potpuno uništena najezdom alohtonih invazivnih vrsta Echinocystis lobata. Uz vodotoke se razvija i vegetacija reda Convolvuletalia. Tako npr. runolist na Samarskim stijenama. Nekadašnji torovi. Impatiens glandulifera i sl.

aktivnu i trajnu zaštitu nekih staništa. ugrožena i njihove su površine smanjene. bilo iz prirodnih razloga. Analiza flore Nacionalnog parka Plitvička jezera pokazala je da na oko 70% šumskih površina raste oko 30% vrsta. No i staništa koja nisu u Direktivi važna su za ukupnu bioraznolikost. ipak treba voditi računa o sveukupnoj bioraznolikosti. Mnoštvo staništa pripada onima iz Direktive o staništima i biti će uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000. To zahtijeva obrazovanje ukupnog stanovništva o važnosti zaštite prirode. Stoga se pri zaštiti prostora treba rukovoditi načelom da sva potencijalno moguća staništa moraju biti zastupljena u razmjernom dijelu. Naročito treba obratiti pažnju na neka staništa koja su. bilo čovjekovom djelatnošću. koji omogućuje njihov potpuni sastav i bioraznolikost. te državne subvencije za zadržavanje stanovništva na područjima posebne državne skrbi (i prirodne vrijednosti) i pomaganje tradicionalne poljoprivrede. pa i o njima treba voditi računa. a na preostalih 30% nešumskih površina raste 70% biljnih vrsta zabilježenih za to područje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključak Hrvatska je zemlja velike bioraznolikosti. mehanizacije i financijskih sredstava. uglavnom uz angažiranje ljudi. Od preko 5000 biljnih svojti u Hrvatskoj najveći dio raste izvan šuma. Bez obzira na neupitnu ekološku vrijednost šuma. no to ne znači da nema problema sa zaštitom prirode. 45 .

.

Sulejman Redžić. Zlatko Bulić. gdje se ovaj veliki planinski masiv pruža. Podgorica. E-mail: zastitaprirode@cg. Po svim dosadašnjim prirodnim i kulturnim potencijalima ovaj prostor na području Crne Gore kao i u državama u okruženju. Sažetak U radu su date osnovne fizičko-geografske i ukupne prirodne i kulturne osnove budućeg nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije“ koje predstavljaju jedan od najznačajnijih prirodnih i kulturnih potencijala ne samo Crne Gore nego i okruženja. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. U radu su date osnovne pretpostavke istorijsko-prirodnjačkog. Đorđije Bogdanović. održivi razvoj 1 Dr. sc. dr. spomeničkog. karaktera koji ga kandiduju da bude ne samo nacionalni park nego i prostor koji bi trebao da bude upisan u spisak svjetske-prirodne i kulturne baštine. Vasilije Bušković. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. akademik Vladimir Stevanović. dr. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Skadar. Maraš Rakaj.yu 4 .yu. Dragutin Nedić.yu. Sarajevo. Kosovska Mitrovica. Dmitar Lakušić. E-mail: zastitaprirode@cg. Kotor. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu. zavređuje pažnju da bude nacionalni park. dr. prof. sc. sc. Podgorica. prof. prof. Podgorica. Podgorica. Ključne riječi: Zaštita prirode. akademik Vukić Pulević. Podgorica. Prirodnomatematički fakultet. mr. Marko Knežević.yu. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Prirodno-matematički fakultet. Balkansko poluostrvo. Fakultet za turizam i hotelijerstvo. prof. sc. biodiverzitetskog i dr. nacionalni park. E-mail: zastitaprirode@cg. kulturološkog. prof. sc. Crna Gora.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PERSPEKTIVE NOVOG NACIONALNOG PARKA “CRNOGORSKE PROKLETIJE NA BALKANSKOM POLUOSTRVU” Zlatko Bulić & al. sc. Dukljanska akademija nauka i umjetnosti. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu. Miljan Radović. sc. sc. Prirodno-matematički fakultet. dr. mr. dr. fizičko-geografskog. E-mail: zastitaprirode@cg.

zaštićenim. u organizaciji Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Opštine Plav.. Veliki dio Nacionalnog parka korespondira sa staništima iz tipologizacija Natura 2000 i EMERALD područja po osnovu Bernske konvencije (Konvencija o zaštiti Evropskih staništa divlje flore i faune) i EU Wild Birds Directive (79/409 EEC. počev od simpozijuma o flori i vegetaciji jugoistočnih Dinarida (Andrijevica. kao i diverziteta staništa i predjela (Landscape diversity). 2005. et al. uglavnom na osnovu saznanja o ekološkim vrijednostima tog područja koja su publikovana u stručnoj i naučnoj literaturi i prezentovana na brojnim skupovima. (1999-2006). 2009): Osnovne karakteristike crnogorskih Prokletija kao 5. 1973). 2001. 1997. tako i na zagađenje. ima prevashodno nacionalni značaj.Uvod Područje Plavskog dijela Prokletija je još od ranije prepoznato kao potencijalni NACIONALNI PARK (Prostorni Plan /Republike 1986. 2006. nacrt 2007). Prostor novog nacionalnog parka ima visok stepen specijskog diverziteta. 2007. godine u Beranama. 1993. obzirom na integritet Prokletija kao jedinstvenog planinskog masiva. 2008. koje se predlažu za stavljanje pod zaštitu kao nacionalni 4 . definisano kao novi nacionalni park u Crnoj Gori. Andrijevici i Plavu i dr. Bulić Z. realno je očekivati i njegov međudržavni značaj u prekograničnim programima zaštite prirodne i kulturne baštine. Nacionalni park “Crnogorske Prokletije“ sa okruženjem (spomenik prirode “Plavsko jezero“) veoma je osjetljiv. već i centar biodiverziteta od evropskog i globalnog značaja (Stevanović. 91/244/EEC. Crnogorske Prokletije.. kao i naučnog skupa sa međunarodnim učešćem “Prirodne i društvene vrijednosti Dinarida“ održanom u maju mjesecu 2007. kako na fizičke uticaje na biodiverzitet i staništa. preko stručno-naučnog skupa o zaštiti prirodnih vrijednosti tog područja koji je održan 1985. Amidžić L. endemičnim i reliktnim vrstama. 2003. 1995. U njoj su predstavljene osnovne fizičko-geografske karakteristike i biodiverzitet koji sa svojom endemičnom i lokalno endemičnom florom i faunom Prokletije karakteriše ne samo kao balkanski centar visokoplaninskog diverziteta. 94/24 EC & 94/C241/08). nacionalnog parka u Crnoj Gori Ovo područje. kojom se utvrđuju režim i zone zaštite. godine urađena je studija izvodljivosti za ustanovljavanje zaštićenog područja prirode na području Plavskog dijela Prokletija. godine u Plavu. a obiluje velikim procentom izvornih ekosistema i rijetkim. 1996. (2000. kategorije upravljanja i granica nacionalnog parka. 2007. a u budućem periodu.

Prema najsavremenijim podacima o visokoplaninskim florama Balkanskog poluostrva. Kontaktna. prvog stepena zaštite obuhvata površinu od 10. koja datiraju sa kraja XIX vijeka i sa oscilacijama traju i danas. duboke doline. U tome se. ogleda sličnost između Prokletija i Alpa.150 ha. a Prokletija u širem smislu riječi 2000 vrsta. između ostalog.052 ha. Dosadašnja istraživanja i analiza flore Prokletija pokazuju da se radi o floristički veoma bogatom. Upoređujući Prokletije sa drugim planinama Balkanskog poluostrva. Van granica parka nalazi se i rezervat prirode “Visitor“ sa površinom od 1. dok je zona zaštite unutar nacionalnog parka – drugi stepen zaštite obuhvatila 11. Predloženi nacionalni park Prokletije zahvata površinu od 21. ekološkim i biogeografskim argumentima. i to kao tip “C” – područje koje je značajno kako za ptice tako i za ostale vrste i staništa.252 ha. Poseban floristički značaj ovoj grupi flornih elemenata daju glacijalni relikti alpskog i arkto-alpijskog rasprostranjenja. Bogatstvo vaskularne flore crnogorskih Prokletija procenjuje se na blizu 1700 vrsta. 647 ha i u okviru njegovih administrativnih granica se nalaze 2 rezervata prirode i to: Hridsko jezero i Volušnica sa površinom od 1.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja park. a po sastavu flore i vegetacije izuzetno interesantnom planinskom masivu. preko 180 endemičnih balkanskih 4 . definisane su kao posebno značajno EMERALD područje u Crnoj Gori sa nazivom “Plavsko – Gusinjske Prokletije sa Bogićevicom“. Prokletije su floristički najbogatija planina Balkana. drijevni oromediteranski elementi.618 ha. Od ovog broja na srednjeevropske planinske vrste u širem smislu otpada skoro 60% (Stevanović 1996). razumljivo.502 ha. Analiza visokoplaninske flore zapadnog i centralnog dijela Balkanskog poluostrva (zone iznad 1500 m) koja je obuhvatila sve florne elemente osim borealnih. stenoendemiti (18 vrsta). zauzimajući na taj način značajnije mjesto i od Pinda. valovi i cirkovi obrazovani tokom snažno ispoljenih glacijacija. obogaćenu čvrstim florističkim. Istraživanja flore Prokletija. pokazuje da su Prokletije sa 542 vrste na prvom mjestu u odnosu na sve druge planine poluostrva Približno 40% ukupne visokoplaninske flore zapadnog i centralnog Balkana prisustvuje na Prokletijama.145 ha. sa jednog drugog aspekta. Jovan Cvijić im je dao atribut “Balkanskih Alpa”. potvrđuju ovu Cvijićevu konstataciju. U neposrednoj blizini nacionalnog parka nalazi se i predloženi spomenik prirode “Plavsko jezero“ koji obuhvata površinu od 1. Zona stroge zaštite tj. Po plastici reljefa koju karakterišu planinski vrhovi. odnosno zaštitna zona oko nacionalnog parka iznosi 6. Rile i Pirina (Stevanović 1996). Prokletije zaista geomorfološki podsećaju na Alpe i u tom pogledu su bez premca u odnosu na ostale planine Balkanskog poluostrva. te se ovaj planinski masiv može smatrati jednim od floristički (i vegetacijski) najbogatijih na čitavom Balkanskom poluostrvu. Šarplanine.

Najizraženije komponente u morfološkoj kompoziciji i osnovne crte u liku ovog prostora čine: planinski masivi (bila i lanci). Zato su ovdje. prisutni veoma izraženi visinski (orografski) i horizontalni (predjelni) kontrasti. nedavna otkrića novih vrsta za nauku Draba bertiscea (Lakušić. zatim brojnim prirodnim šumskim zajednicama lišćara i četinara. Oni imaju višestruku razvojnu i 50 . Visitor 2. Majerov ušivac (Pedicularis ernestimayeri).426 m.849 m. Bogićevica 2.374 m.110 m. Alchemilla vincekii (Plocek 1998). odnosno 42 globalno značajne vrste. cirkova i visokih vrhova koji prosto mame planinare i alpiniste (Sjekirica 2.211 m. 2001). riječne doline kanjonskog.528 m n.). Ova raznovrsnost je zastupljena u nizu ekosistema na sniježnicima. Kosovu i Albaniji predstavljaju floristički najbogatije djelove Balkanskog poluostrva. Hieracium bertisceum (Niketić 2005). krečnjacima i dolomitima u najvišim zonama Prokletijskog masiva. Prokletije su jedna od najbogatijih planina raznovrsnošću flore i vegetacije u sistemu Dinarida i Balkanskom poluostrvu. prokletijska runjavica (Hieracium bertisceum) i dr. sa izraženim uticajem na raznolikost i ukupnu fizionomiju prostora. Zbog toga treba uložiti sve napore da se ova planina proglasi nacionalnim parkom. Karanfili 2. v. koja daju osnovni pečat horizontalnoj razuđenosti reljefa. Zahvaljujući ovim atributima Prokletije se mogu označiti i kao jedan od najznačajnijih centara florističke raznovrsnoti u okviru velikog centra diverziteta visokoplaninske flore Balkana i Evrope. što pokazuje da Prokletije još uvijek nisu dovoljno istražene.528 m. Planinica 2. kraške površi. Pedicularis ernesti-mayeri (Stevanović et al. valovskog i kompozitnog karaktera.vrsta. Na ovom prostoru se i danas mogu naći nove biljne vrste za nauku. i heterogenost elemenata. 42 vrste od međunarodnog značaja. na silikatima. koji svrstavaju Prokletije u grupu hidrološki najbogatijih prostora Crne Gore. Osnovne morfološke karakteristike NP “Prokletije” čine dinamičnost . Čakor 1. Helisoperma oliverae (Niketić & Stevanović 2006). planinskim rudinama. Stevanović 1995). sa mnoštvom prevoja. glacijalna jezera. Planinski lanci Prokletija u Crnoj Gori. Tako je zadnjih godina na prostoru plavskih Prokletija (Bjelič) pronađeno nekoliko vrsta: proletijska prkosnica (Draba bertiscea). Zeletin 2. na relativno malom prostoru. Starac 2. podzemne izdani i planinske lokve i dr. livada i pašnjaka.. Bjelič 2.. tektonska i glacijalna kotlinska i dolinska udubljenja. Hidrografsku mrežu ovog područja čine brojni objekti. Srbiji.826 m.480 m.005 m. te antropogenih polupustinja i pustinja. dr. vrela i izvori pitke i mineralne vode.126 m. Kofiljača 1. te zajednicama degradacionih stadija klimatogenih ekosistema .sječina i paljevina.energija reljefa koja je izražena u njegovoj vertikalnoj disekciji u rasponu od 900 do 2. kao što su veći i manji vodotoci.

razvoj raznih vidova turizma i sportova na vodi. Ako se uzme u obzir nekontinuiranost istraživanja. oko 130 vrsta dnevnih leptira. nedostatak zimskog. na prostoru NP “Prokletije” nalazi se preko 80 vrsta. odnosno. Razlog potrebe očuvanja je jasan: ni na jednom mjestu na Evropi i svijetu ne postoji takva neponovljiva kombinacija vrsta i zajednica različitog porijekla. održavanje vodenih ekosistema i drugo. raznovrsna herpetofauna i ihtiofauna. klimatskih. Specifične hidrografske elemente i značajne turističke vrijednosti predstavljaju glacijalna jezera .Plavsko. Registrovano je oko 60 endemičnih vrsta insekata koje su karakteristične za nadzemna staništa. kao i nesvakidašnji pejzaži prekrasne planinske doline. kako za sadašnje. vegetacijskih. Kako je već ustanovljeno (Stevanović et al. starosti. kao i ranog proljetnog i jesenjeg aspekta. Prokletije su najznačajnije njihovo stanište u kontinentalnom i sjevernom dijelu Crne Gore. jedan od 158 centara svjetske biološke raznovrsnosti. bogato kulturno naslijeđe i u velikoj mjeri očuvana i izvorna priroda predstavlja izuzetnu bazu za razvnovrsnu turističku ponudu na ovom prostoru. hidroloških i drugih karaktera. brojni vidikovci. navodnjavanje i razvoj poljoprivrede. pedoloških. Tatarijsko. Bjelajsko. a pored Durmitora. Zahvaljujući specifičnoj klimi ovog područja pojedini prostori budućeg nacionalnog parka mogu biti izuzetno interesantni kao potencijalne vazdušne banje i razvoj zdravstvenog turizma. proizvodnja energije. biodiverztetskih.vodosnabdijevanje. tako i za buduće generacije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ekološku funkciju . Ridsko. uvijek treba imati na umu da se radi o jedinstvenom nacionalnom i planetarnom resursu koji se mora sačuvati i dodatno unaprijediti. gdje su do sada zabilježene 172 vrste ptica. Od 415 zaštićenih biljnih vrsta u Crnoj Gori Rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode Crne Gore (“Službeni list RCG”. vjerovatno je da su Prokletije centar planinskog ornitodiverziteta Crne Gore i Balkanskog poluostrva u cjelini. tako da je to i više nego dovoljan razlog da prostor crnogorskih Prokletija uz druge specifične prirodne i kulturne karaktere i fenomene postane novi nacionalni park u Crnoj Gori. biologije i ekologije. razvoj ribarstva. Visitorsko. 1995). Međutim. Ropojansko. ovo jezgro predstavlja jedan od 6 centara evropske. Koljindarsko. Prostor nacionalnog parka sa okruženjem predstavlja izuzetno atrak- 51 . geoloških. Bogatstvo geomorfoloških. Upravo status i koncept nacionalnog parka jeste i najbolje rješenje sa tendencijom da u skoroj budućnosti Prokletije u svom integralnom obliku postanu međudržavni nacionalni park. oko 200 vrsta gljiva. te činjenice da je u kosovskom dijelu masiva registrovano 179 vrsta. speleoloških. 76/06). Čardačko i dr.

Pošto se radi o zaštiti i valorizaciji prostora kao novog tj. Zaključak Polazeći od rezultata dosadašnjih stručnih i naučnih istraživanja prirode i prirodnih bogatstava crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. namjenu prostora i imenovanje subjekta koji će gazdovati nacionalnim parkom. Postojeći stepen istraženosti crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. kulturno-istorijskog naslijeđa. kulturni. vrijednih prirodnih i naseobinskih ambijentalnih cjelina. petog nacionalnog parka u Crnoj Gori na osnovu Zakona o zaštiti prirode. nameću potrebu daleko ozbiljnijeg pristupa rješavanju ekološko-razvojnih problema na ovom području.šumama. U tom pogledu. alpinistički.tivan potencijal za razvoj brojnih vidova turizma tokom čitave godine. sadržanih u ovom radu i zaključaka naučnih skupova. Skupština Crne Gore će donijeti Odluku o osnivanju nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije”. kao i opšte ekološko opredjeljenje Crne Gore i njena težnja da se uravnoteženiji regionalni razvoj što je moguće više oslanja na lokalne. a to je shodno dugoročnoj projekciji zaštite prirode u Crnoj Gori i odrednicama Prostornog plana Crne Gore nacionalni park. Ukupno stanje životne sredine i neophodnost preduzimanja kompleksnih zaštitnih mjera i aktivnosti. Osim pomenutog zdravstvenog turizma moguće je ponuditi i sadržaje koji se odnose na lovni i ribolovni turizam. sportski itd. prvenstveno prirodne resurse. turizam na ovom području treba da bude prioritet razvoja. zatim seoski. koja prvenstveno treba da obuhvati: granice nacionalnog parka u cjelini. konferencija i okruglih stolova o 52 . tako i u dijelu živih sistema. valjana je podloga za utvrdjivanje statusa zaštite. kao osnovnom predmetu izvršenih istraživanja. S obzirom na visok kvalitet prirodnih i kulturnih potencijala kao i mogućnost poštovanja visokih i strogih zahtjeva zaštite prirode shodno standardima Evropske unije. značajnijih turističkih zona i adekvatnom upravljanju najvažnijim razvojnim resursima . speleološki. Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o životnoj sredini. posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ukupnog biodiverziteta. vodama i obradivim zemljištem. koji će biti u sastavu JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”. kako u geološko-geomorfološkom dijelu i drugim fizičko geografskim karakterima. granice pojedinih zona na osnovu izvršene kategorizacije. ekološki. U tom smislu proglašenje dijela plavsko-gusinjskih Prokletija nacionalnim parkom je jedan od značajnih projekata ekološke države Crne Gore. vjerski.

posebno u odnosu na biodiverzitet (biljke. a na osnovu propisa koji regulišu planiranje i uređenje prostora i zaštitu prirode Crne Gore. kako u geološko-geomorfološkom dijelu i drugim fizičko geografskim karakterima. obogaćena florom kontinentalnog i mediteransko-submediteranskog tipa.  Pošto se radi o zaštiti i valorizaciji prostora kao novog tj.  Prokletije u širem smislu u sastavu visokih planina Balkanskog poluostrva predstavljaju jedan od najreprezentativnijih centara razvoja tercijerne flore koja se sačuvala do današnjih dana. Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o životnoj sredini.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja zaštiti i unapređivanju Prokletija. granice pojedinih zona na osnovu izvršene kategorizacije.  S obzirom da Prokletije predstavljaju jedinstvenu i najgorostasniju geomorfološku cjelinu zapadnog dijela Balkanskog poluostrva sa svim prirodnim atributima koji iz toga proističu. Skupština Crne Gore donosi Odluku o osnivanju nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije” koja prvenstveno treba da obuhvati: granice nacionalnog parka u cjelini. životinje i gljive) smatramo da istraživanja. U perspektivi treba razmišljati i na čitav kompleks Prokletijskih planina a to su tereni van granica Crne Gore (Srbija. Andrijevica i Podgorica.  Valorizacija plavskih Prokletija kao nacionalnog parka dat će optimalne rezultate kroz dalja organizovana. biodiverzitetu i ukupnoj prirodnoj i kulturnoj baštini. također u cilju zaštite i valorizacije. Berane. ističemo nekoliko globalnih zaključaka:  Postojeći stepen istraženosti crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. petog nacionalnog parka u Crnoj Gori na osnovu Zakona o zaštiti prirode. detaljna i naučna istraživanja ekosistema. Prokletije istovremeno čine i značajan refugijalni prostor u kojem se sačuvala i glacijalna flora. treba proširiti na planine Prokletijskog sklopa u cjelini. Kosovo i Albanija). valjana je podloga za utvrđivanje statusa zaštite. 53 . u cilju stvaranja međudržavnog nacionalnog parka. a to znači na dijelove koji pripadaju opštinama Rožaje. a to je shodno dugoročnoj projekciji zaštite prirode u Crnoj Gori i odrednicama Prostornog plana Crne Gore nacionalni park. namjenu prostora i imenovanje subjekta koji će gazdovati nacionalnim parkom. koji će biti u sastavu JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”. a zaštita u cilju valorizacije treba da dobije prioritet u prostornim planovima i planovima turističkog i ukupnog razvoja ne samo opštine Plav već i Crne Gore u cjelini.

sa velikom koncentracijom rijetkih. divokoza. od čega je 18 lokalnih i preko 100 balkanskih endemita.  Veoma složena geomorfologija terena. najnepristupačnijih i u velikoj mjeri neistraženih planinskih masiva Balkanskog poluostrva i predstavlja jedan od 158 centara biodiverziteta svijeta. na prostoru cjelokupnog prok1etijskog masiva registrovano je preko 750 vrsta visokoplaninske vaskularne flore. Flora ovog dijela Prokletija ima obilježja srednjoevropske flore sa značajnim učešćem arktoalpijskih i submediteraskih elemenata. je jedan od najdivljijih. koje su sa autohtonim vrstama. reliktnim. koja su još uvijek nepotpuna. koji jednim dijelom (opština Plav) dobija status nacionalnog parka. ljekovitim. vodozemci i insekti. čiji je satavni dio crnogorski dio Prokletija.sisari. geološka. reliktnih i na drugi način značajnih i korisnih vrsta.700 biljnih vrsta koje predstavljaju vaskularnu floru (paprati i cvjetnice). tako da su neke morale biti i trajno zaštićene. medonosnim. na ovom prostoru egzistira preko 1. rijetkim. gmizavci. dekorativnim i na drugi način vrijednim i korisnim predstavnicima flore i faune. te klimatski i istorijski faktori uslovili su da Prokletije imaju veliku raznovrsnost i bogatstvo biogeocenoza sa zanimljivom florom. Prostor Prokletija. ptice. na ovom području su zastupljene sve tri grupacije lovno interesantnih vrsta: visoka divljač .  Prema dosadašnjim proučavanjima. za koje se može reći da obiluju velikim bogatstvom raznovrsnih fito i zoocenoza. U tom sklopu se posebno ističu plavsko-gusinjske Prok1etije. ribe. kao i brojnim endemičnim. dosta životinjskih vrsta je prorijeđeno i ugroženo. ovdje egzistiraju brojne vrste životinjskog svijeta . kao i sa vrstama južnih predjela mediteransko-submediteranskog tipa u dužem istorijskom razvoju doprinosile intenzivnijim procesima nastanka biodiverziteta u širem smislu i njegovoj evoluciji. hidrogeološka i pedološka građa. Svi oni zajedno imaju prvorazredan značaj sa aspekta zaštite i njihovog adekvatnog valorizovanja i racionalne eksploatacije.  Gledano sa stanovišta lovnog turizma. Inače. što čini oko polovine flore Crne Gore. po raznovrsnosti pernate i dlakave divljači Prokletije spadaju među najbogatije dijelove Balkana i Evrope.srna.  Zahvaljujući raznolikim stanišnim uslovima. 54 .  Biogeografski položaj i refugijalni karakter ovog složenog i dinamičnog prostora predstavljao je ustvari pribježište za mnoge vrste planinske flore i faune. Na žalost. endemičnih. aromatičnim. vegetacijom i faunom uglavnom refugijalnog tipa. Prema raspoloživim podacima. prorijeđenim.

zbog niskog nivoa industrijske i ukupne privredne razvijenosti. Ibra. Hajla u rožajskom. klijen. Pored ovog i drugih jezera. Ljuče. organizacionog. zaštitnog i drugog karaktera. Naime. organizacionih i drugih mjera.Ridska gora. Mada čitav prostor. izuzev zona stalne nastanjenosti. jazavac. plavsko-limska zona i zona Cijevne.  Hidrografsko bogatstvo. može steći utisak o ekološkoj neugroženosti prostora crnogorskih Prokletija. manjić i bodorka. neophodno je preduzeti niz mjera infrastrukturnog.klasičan i foto-safari turistički lov.veliki tetrijeb. Da bi se to i ostvarilo. zmijuljica. mladica.  Mada se na prvi pogled. mogu se izdvojiti tri primarne ribolovne zone. ptice . Komarače. štuka. kao i njihovom bogatstvu ribljim fondom.ibarska. stvarno stanje je nešto drugačije. kvalitetnih i plemenitih vrsta riba ima i u vodotocima Lima. koje bi omogućile da se ovaj resurs adekvatnije valorizuje i daleko profitabilnije eksploatiše . uz veliku zastupljenost čistih voda. Sve su ovo tipična brdsko-planinska i pretežno visoka lovišta. lipljen. peš. Cmiljevica u beranskom i Žijovo u podgoričkom dijelu. što se u budućnosti može još snažnije ispoljiti. Visitor i Bjeluha u plavskom. Cijevne i drugih. niska divljač . opsežna terenska istraživanja pokazala su da su prisutni određeni ekološki problemi koji već imaju negativan uticaj na kvalitet prostora i razvojnu ulogu pojedinih elemenata. predstavlja lovno-produktivnu površinu na kojoj egzistiraju i razmnožavaju se brojne vrste divljači. Prije dvadesetak godina u ovom jezeru je uhvaćena mladica težine 41 kg.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja mrki medvjed i divlja svinja. Posebnu vrijednost u tom pogledu čini Plavsko jezero sa brojnim autohtonim i nekim alohtonim vrstama (7 familija i 15 vrsta) pastrmka (potočna i kalifomijska). omogućava egzistenciju raznolikih vrsta riba. što pruža veoma povoljne uslove za razvoj ribarstva i sportsko-ribolovnog turizma. u kojima postoje povoljni prirodni uslovi za znatno obimniji razvoj sportskoribolovnog turizma . Sadu proglašena svjetskim trofejom. jarebica kamenjarka. To je posljedica nedovoljnih i neadekvatnih uzgojno-zaštitnih. Šekularske i Kaludarske rijeke. sivi orao i druge. infrastrukturnih. uzgojnog. pored izraženih prirodnih pogodnosti. lovni turizam se nalazi u inicijalnoj fazi uz brojna neriješena pitanja.zec. Samim tim. moguće je izdvojiti neke njegove dijelove koji su se već afirmisali kao atraktivna lovišta . koja karakteriše raznovrsna lovna fauna i veoma slikovita priroda. lještarka. 55 . lisica. Zahvaljujući brojnosti i disperznom razmještaju hidrografskih objekata. kuna. Međutim. koja je na Sajmu ribolova u N. pomoću kojih bi se ovaj prirodni potencijal razvojno adekvatnije valorizovao i racionalno koristio. Zlorječice. Maja Karanfil.

Iz tih razloga. doline Ropojane i Grbaje i dr. koje uzrokuje destrukciju prirodnih ambijentalnih cjelina i zagađivanje vode. nizak nivo ekološke obrazovanosti. te utvrđivanja najefikasnijih mjera zaštite i unapređenja prirode i cjelokupne životne sredine ovog područja. naročito turizma (obala Plavskog jezera. mjestimična zakrčenost većine riječnih korita raznim čvrstim komunalnim i drugim otpadom. vazduha i zemljišta. Dolje. koja ruži ljepotu riječnih dolina i predstavlja rizik za pojavu iznenadnih i velikih poplava. naročito u središnjoj zoni (gornji i srednji dijelovi slivova GrIje. tako da se one direktno i bez ikakvog prečišćavanja ispuštaju u najbliže vodotoke. osobito iz mnogobrojnih privatnih pilana.). sa čime ovo područje uveliko računa. koji produkuju velike količine erodiranog materijala i uzrokuju brojne negativne posljedice u donjim dijelovima riječnih korita i na obalama jezera (zasipanje riječnih korita i plićih dijelova jezera. nedovoljna izgrađenost kanalizacione mreže i potpuno odsustvo kolektora za prečišćavanje svih otpadnih voda. kao i zbog potrebe realnog sagledavanja stanja i iznalaženja adekvatnih smjernica ekološkog i dugoročno održivog razvoja. što se direktno odražava smanjenom brigom i interesom stanovnika za kvalitet životne sredine koji predstavlja veoma važan činilac savremenog razvoja. može se konstatovati da su na ovom području prisutna određena destruktivna i zagađujuća dejstva na životnu 56 . koja u dugoročnom razvoju može imati bitne posljedice i predstavljati značajan ograničavajući faktor razvoja.).ovi problemi se mogu pojaviti i kao bitni ograničavajući faktori budućeg razvoja i svekolikog kvaliteta življenja na ovom prostoru.  Na osnovu prethodno izloženih i drugih vidova ekološkog ugrožavanja prostora i njegovih elemenata. naročito na obalama rijeka i duž saobraćajnica. široka rasprostranjenost erozionih procesa različitog intenziteta. nekontrolisana urbanizacija pojedinih prostora. neregulisano odlaganje i deponovanje otpada iz drvno-prerađivačkih pogona. kao i ekološke i turističke kulture kod domicilnog stanovništva. osobito u blizini naselja. nepostojanje odgovarajućih i po propisima uređenih deponija čvrstog komunalnog i industrijskog otpada. naročito u domenu turizma i proizvodnje kvalitetne hrane. Vruje. Grnčara. ističu se kao najznačajniji ekološki problemi: mjestimično neracionalna i intenzivna eksploatacija šuma uz pomoć moćnih mašina koje stvaraju prosjeke pogodne za razvijanje procesa erozije. uz narušavanje prirodnih ambijenata. neadekvatno organizovana eksploatacija šljunka u dolinama rijeka. koje produkuju višestruka zagađivanja voda. povremene poplave obalnih pojaseva i dr. Ljuče i Mojanske rijeke). zbog čega su prisutne brojne divlje deponije.

zaštite voda. Prioritet treba dati završetku već započetih aktivnosti na proglašenju dijela plavsko-gusinjskih Prokletija nacionalnim parkom. mogu obezbijediti održavanje prirodne ravnoteže i ekološkog kvaliteta prostora i elemenata.  Ukupno stanje životne sredine i neophodnost preduzimanja kompleksnih zaštitnih mjera i aktivnosti. Sa stanovišta ekološke ekonomije.  Cjelokupan koncept i dominantne smjernice održivog razvoja na ovom području treba bazirati na efikasnim mjerama i aktivnostima iz domena zaštite i unapređenja životne sredine. te kanjona Cijevne spomenikom prirode. efikasna zaštita i adekvatno revitalizovanje najvrjednijih elemenata kulturno-istorijske baštine. 5 . kao i opšte ekološko opredjeljenje Crne Gore i njena težnja da se uravnoteženiji regionalni razvoj što je moguće više oslanja na lokalne. Ovo nalaže potrebu preduzimanja odgovarajućih mjera preventivne zaštite. Među najznačajnijim su one mjere koje se odnose na efikasnu zaštitu i unapređenje šuma. kulturno-istorijskog naslijeđa. a na drugoj omogućiti dugoročni razvoj odgovarajućih ljudskih djelatnosti i aktivnosti. unaprijeđenje ekološke edukacije stanovništva. vodama i obradivim zemljištem. značajnijih turističkih zona i adekvatnom upravljanju najvažnijim razvojnim resursima . vrijednih prirodnih i naseobinskih ambijentalnih cjelina. zaštita najugroženijih vrsta biodiverziteta. ovdje se ukazuje na one zaštitne mjere i aktivnosti koje istovremeno. U tom pogledu. predviđenim Strategijom razvoja ekološke države Crne Gore. revitalizacije i unapređivanja svekolikog kvaliteta životne sredine. kao i njihovog što većeg integrisanja sa osnovnim razvojnim ciljevima. S tim u vezi. nameću potrebu daleko ozbiljnijeg pristupa rješavanju ekološko-razvojnih problema na ovom području. što znači trajno usklađen razvoj sa mogućnostima i ograničenjima ekosfere. sanacije. To tim više što se uspostavljanje i funkcionisanje koncepta integralnog i ekološki održivog razvoja na ovom području mora tretirati kao dugoročan proces u kojem će svaka djelatnost koristiti svoje razvojne potencijale i graditi svoju budućnost na održavanju kvaliteta resursa na kojima je njen razvoj zasnovan. prvenstveno prirodne resurse.šumama. jačanje institucionalnih okvira zaštite i praćenja kvaliteta životne sredine uz neposrednije angažovanje organa lokalne samouprave. zatim prostora Turjaka i Hajle regionalnim parkom. ovaj razvojni koncept treba posmatrati kao upravljanje resursima na način kojim se osiguravaju njihova trajnost. na jednoj strani. odnosno eko-menadžmenta i eko-marketinga. kompleksnu zaštitu svih glacijalnih jezera i njihovog neposrednog okruženja. posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ukupnog biodiverziteta. dugoročni kvalitet i dovoljnost.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja sredinu.

. 2007. & Hadžiablahović S. relicts and rare flora on the Prokletije mountains. 2003. Bušković V. (2007): Crnogorske Prokletije novi nacionalni park u Crnoj Gori.“Putovanja”. aktivnosti i instrumenti podrške razvoju turizma u nacionalnim parkovima Crne Gore.. V. Podgorica. 2006. 65. 40-52. Bulić Z. Niketić M. II international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. (25-29. knjiga br.Literatura Amidžić L. (2001): Prokletije . (2000): Mjere. april 2005. u Plavu.novi nacionalni park u Crnoj Gori. Arhiv Zavoda za zaštitu prirode Srbije (str. Nedić D. 46. Kashta L. (2001): Crnogorske Prokletije . str. (2005): Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode. & Hadžiablahović S. (2008): Floristic values of Prokletije. list za turizam i hotelijerstvo. br. Zbornik izvoda i saopštenja sa naučnog skupa: ”Prirodni potencijali kopna. Knežević M. & Hadžiablahović S. Podgorica. god... 162. GTZ. (2003): Proctected. 2 nd Congres of ecologists of the Republic of Macedonia with International Partipation. & Lješević-Mitrović S.lokalni informator Projektne kancelarije REC-a za Centralnu i jugoistočnu Evropu u Podgorici. Kotor & Podgorica..peti nacionalni park u Crnoj Gori. str. list za turizam i hotelijerstvo. Međunarodni naučni skup “Prirodne i društvene vrijednosti ekosistema Dinarida”. 17-18: 41-46. Podgorica.. pp. Herceg Novi & Podgorica. Bulić Z. kontinentalnih voda i mora Crne Gore i njihova zaštita”. Radović M.. Bulić Z. Raferat na okruglom stolu “Mogućnost za ekonomsku i turističku valorizaciju Prokletija” Green Home.the fifth national park in Montenegro. II international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. Centar za kulturu. god. str. (2002): Pohod na Maja Jezerce. Lakušić D. Bulić Z. (2006): Dosadašnje aktivnosti na realizaciji ideje proglašenja Prokletija nacionalnim parkom (Prokletije .. endemics. Faculty of Science University of Sarajevo (Bosnia and Herzegovina).. br. Vlada RCG & Univerzitet CG. 2003... Andrijevica & Plav (25-27. Ohrid.. Nedić D. RZZPCG & EKO BIH & opštine Berane. X 2003). Srbiji. str. Plav. Bulić Z. Zbornik rezimea referata. br. 18-24...novi nacionalni park u Crnoj Gori.novi nacionalni park i novi međudržavni nacinalni park u Crnoj Gori. Abstract. Plav. & Bušković V... Montenegrin Prokletije . 1. 225. 1-65. Stevanović V. Bušković V.. Jovović V.. Bulić Z.biser Evrope. & Marash R. str. Beograd. Stevanović V. Sektorska studija za potrebe PPRCG (PPR). V. abstract book. 5 . (2006): Crnogorske Prokletije .. 11-28. The book of abstracts and programme. Hadžiablahović S. pp. VII. UNDP & opština Plav. Podgorica. Bulić Z. Žabljak. 70-71. Mandić S. Sarajevo Bulić Z. 5-6: 14-17.. 03. Kosovu i Albaniji). (1999-2006): Nacionalni park “Prokletije“ – Studija zaštite.. “Putovanja”. (2003): Zaštićene i potencijalne vrste vaskularne flore za zaštitu na prostoru crnogorsko-albanskih Prokletija.).. Bulić Z. Bulić Z. Bulić Z. The book of abstracts and programme.. Bulić Z. 1 – 311).74.IV. Third International Balkan Botanical Congress “PLANT RESOURCES IN THE CREATION OF NEW VALUES”. Zbornik radova sa okruglog stola “Turistički potencijali Plava” održanog u okviru manifestacije “Dani borovnice u Plavu” 29. 2002. Most . (2003): Crnogorske Prokletije .19: 43-46.

Naše planine. Glasn.. Vila i dr.. & Lakušić R. Telebak B.. Bušković V. Blaženčić J. & Mulić R. Muminović Dž..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Bulić Z.. Podgorica. (1968): U Prokletijama. Rajković M.. Beširović U.. str. & Mihailović R. 20(11-12): 257-260. Radović M. Prokletije... Plav. & Leković S. Božinović M.. (1985): Geološki sastav terena plavske opštine “Prokletije” . Podgorica...... (1951): Ridsko jezero. Pešić V. (2007): Studija o opravdanosti proglašenja Plavskih Prokletija nacionalnim parkom. Božinović M.Putopisi i zapisi evropskih botaničara”. Roganović D. (1963): Pogled sa Maja Rosit.. Vizi O. Bušković V. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Vlade Crne Gore & Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Barović G.. Knežević M. Božinović M. Jakšić P. 7(16): 3-7 i 7 (17-18): 3-7. Podgorica.. Naše planine. (Rumija. Bulić Z. Nedić D.. Naše planine. Zagreb. Bogdanović Đ. In: Pulević. (2008): Montenegrin Prokletije . Nedić D. Knežević M. Prosvjetni rad.... pp.. III international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. Zagreb. (2007): Ivod Studije o opravdanosti proglašenja Plavskih Prokletija nacionalnim parkom.. 621-669.. Bušković V. Božinović M. 15 (1-2): 16-17.peti nacionalni park u Crnoj Gori... & Blaženčić Ž. Tripić R. Kralj S. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Vlade Crne Gore & Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore.). Miličković N. & Jovović V. Bogdanović \... str. Pršljenčice (Charophyta) u jezerima Prokletija i Visitora.new national park in Montenegro.. Cetinje (Prevod). Joksimović A. Niketić M. Zagreb. Nikčević J. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. & Nedić D. Muz. str... I. 3 (9-10):242-246. Herceg Novi & Podgorica. ]irović R. svečani broj povodom 60 godina postojanja. “Crna Gora vrata Balkana . Bušković V. Rep. Baldacci A.. 43. Perović Z. Bušković V. Podgorica. Obod. Stevanović V. Nedić D.. Radović M. Bulić Z. str. . V. Hadžiablahović S. (2008): Studija prirodnih uslova za izabrane lokacije u okolini Gusinja. (1991): U jugoistočnoj Crnoj Gori.. D. Projekat Ustanovljavanje EMERALD mreže područja od posebnog interesa za Evropu u Srbiji i Crnoj Gori. (1968): Kolate na Bjeliču u Prokletijama. Marković ^. za potrebe izvođenja sportskih alpinističkih aktivnosti. Republički zavod za zaštitu prirode. Knežević M. The book of abstracts and programme. 1-46. Lakušić D. 5 . Jovović V.. Kroz planine.Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti 5:187-203. & Stanišić N.Prir.. (2009): Crnogorske Prokletije . Hadžiablahović S. (1960): Masiv Karanfila.. Blečić V. opština Plav.. Prir. Bulić Z. Stanišić N.. Dragićević S. str. Markišić H. 1-30. Bogdanović \.. &Vincek. Zagreb..): Prodromus biljnih zajednica Crne Gore. 1-430. (1976. Radović M. Titograd. Podgorica. Kićović D. Beograd. januar 2009. Kasom G. Knežević M. kancelarija u Podgorici.... Bulić Z. 20 (7-8): 159-160. Zaš.Zbornik radova sa naučnog skupa “ Zaštita i unapređenje Plavskog dijela Prokletija“.113.. Bešić Z... (2005/06): Map of EMERALD sites in Montenegro. 15. Podgorica & GTZ. Naše planine. Baković A. Saveljić D. 9: 57-98.... (1986):Flora i vegetacija algi razdela Charophyta u planinskim jezerima Crne Gore. Zav.. Kučke planine. Titograd. Marković S. Saveljić D.

In: Pulević. Ivangrad. (1921): Ledeno doba u Prokletijama i okolnim planinama. Repert. Priroda. Akad. Glas. Akad. Komove in Durmitor. e Librit Shkollor.m o n t e n e g r i n i s c h e n grenzgebietes. (1917. 60 . 33: 43-49. 20-24. Hrv. XCIII. Cvijić J. (1913/1921): Ledeno doba u Prokletijama i okolnim planinama. Glasnik Srpske kraljevske Akademije. Dobnik J. . Hayek A. god.naučna monografija. Wiss. Čolić D.odabrane planinarske ture. Zagreb. 99. Hrvatski planinar.. XLIX-L. Cetinje. Math./1918.Tiranë. Erdeljan Z. Beograd. (Prevod). Zagreb. “Jovan Cvijić i Prokletije” . XCIII (1921). Beograd. Srpsko geografsko društvo. Beograd. Denk. Denk. Srps.Putopisi. 985. (1991): Graničnim područjem Albanije i Crne gore. Dobnik J. Beograd.. knj. Shtëp. 9: 11-46.Nat. Hayek A. Naše planine.. Veg. 10 1967. Društva. 395-401. knj. 76-80.: “Crna Gora vrata Balkana . str. Hayek A.. (1938. 21. (1924. Zagreb. (Prokletije). str. Ljubljana. Demiri M. CID. Beograd.(Iz drugih izvora). Gavrilović D. str. 116-153. br. Gustav Fischer Verlag. (1932): Prokletije I i II. Hasert K.Putopisi i zapisi evropskih botaničara”.): Beitrag zur Kenntnis der Flora des Albanisch . 78: 373-377. “Zvezda” Vrbas. Wien.): Nekoliko novosti iz flore Gornjeg Ibra i Alpa Prokletija. (1983): Flora ekskursioniste e Shqiperise. (1924 -1933): Prodromus Florae Peninsula Balcanicae. Srpsko geografsko društvo. (1938): Prilog morfologiji Prokletija. Cerović B. Wiss. kl. Bošnjak K.): Botanička ekskurzija u Prokletije. 2.): Beitrag zur Kenntnis der Flora von Albanien. Nov. pp. Glasnik Hrvatskog prirodnjačkog društva za godine 1937-1938. Spec. (1994): Landšaftni prikaz Prokletija. (Prevod svih Hasertovih putopisa iz Crne Gore). & Vincek. (1967): Prokletije i Rugovska klisura budući nacionalni park. . Prizren. (1962): Prokletijska transverzala. Bot. (1937): U području Gornjeg Ibra. Beograd. kl. Gušić B. 27(1): 6-16. br. (1994): Jovan Cvijić i glacijacija Prokletija. (1940): Prokletije. Akad. str. 7 (78): 438-444. Kroz planine. Planinski vestnik. Obod. 60-61. 30 (1-3). V. Math. 56-60. Prir. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Beograd). Drugi deo: Glas SANU. (1995): Crna Gora . Priština (23-28. D. Podgorica. Beih. Derfler I. (1978): Na Kopaonik.Bošnjak K. (1976): Po Prokletijama kroz pola stoleća. Gušić B. Bošnjak K. Planinski vestnik. (1978): Od Prokletija do Durmitorja. str.Nat. Jena. Zagreb. Peć. 45/50: 22-28. Tokovi. XCI (38): 188-267 (1913). Zbornik radova i saopštenja VII savetovanja konzervatora Jugoslavije. Hrvatski planinar.196. 1. Beograd. Cerović B. Gušić B. Prokletije.naučna monografija. Dragović R. pp. Letnji almanah Srpskog planinarskog društva za 19391940 godinu. 94: 127-210. Zagreb.. Cvijić J. Ljubljana. (1937. (2002): Crnogorske planine . Regni. Glasn. Beograd.

Zagreb.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Hegediš A. Zavod za zaštitu prirode Srbije. Jović N. (1960): Pohod na Crnogorske Prokletije. Jegliš T. Sarajevo. str. (1955): Prokletije i Sandžačke planine. knjiga 21. (1975): Zemljišta Prokletija. Šumar. (Iz drugih izvora). (1988): Sjeverna Crna Gora. Zagreb. Janković M. (1990): U Grebaji među vijencima zapadnih Prokletija. Zagreb. Kasalica S. Knežević M. et al. Zavod za zaštitu prirode Srbije. 2: 560-590. Nikšić. 1-474. (1997): Plavsko jezero zaboravljeni glečerski dragulj. et al. str. 61 . 18 (5-6): 113-122. str. 81 (41) 1-2: 25-26. Srpski etnološki zbornik. Priština. (2001): O zaštiti endemičnih i rijetkih biljaka Albanije. Bot.M. 7-8 (1-10).uslovi za razvoj turizma. Studija. (1979): Plavsko . Jevtić R. Ljubljana. 18 (7-8): 169-178. 1952. Futura. B. Priroda. Kroz planine. 64. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Beograd. Zbornik izvoda i saopštenja sa naučnog skupa: ”Prirodni potencijali kopna. Priština. Beograd. Priroda Kosova (47-60). Naše planine. 178-184. Zbornik radova Geološkog i rudarskog fakulteta TVŠ. prirodna i kulturna baština“. Encikl. Kićović D. Kostić D. (1964): Crnogorske Prokletije. Beograd. Košanin N: (1922): O vegetaciji rugovsko-metohijskih planina. (1999): Nacionalni park “Prokletije“ – naučne i stručne osnove za zaštitu planinskog masiva Prokletija na teritoriji Republike Srbije kao nacionalnog parka.. kontinentalnih voda i mora Crne Gore i njihova zaštita”. 2: 21-26. Kostić D.monografska studija. Janchen E. 20 (8): 360-369 i 20 (9): 408412. (1964): Crnogorske Prokletije. (1989): Bogićevica u Prokletijama. Žabljak. turističko-geografska studija. 18 (9-10): 227-230. Knežević M. & Rakaj M. Kashta L. Srpsko geografsko društvo. Kotlajić B. Planinski vestnik. Glasnik Geografskog društva. Janjić M. druš. Zagreb. & Vincek D. sterr. Naše planine. (1985): Na Prokletijama. (1953): Prokletije.Gusinjski region . Priština. Planinski vestnik. Kolarčevog Univerziteta. Jončić K. (1921): Plavsko .. Kranjčev R. 2: 58-68. Planinski vestnik. Beograd. Janković M. Kranjčev R. Jovićević A. Univerzitetska riječ. (2003): “Metohijske Prokletije. Ljubljana.M. (1966): Planine oko Grbaje u Prokletijama. Ljubljana.. i H. Horvat I. Beograd.Gusinjska oblast. 7 (17-18): 34. Biološki list Biol. Bibl. (1920): Vorarbeiten zu einer Flora der Umgebung vin Škodra in Nord-Albanien. 1-394. (1991): Turizam i zaštita prirode Gornjeg Polimlja. Beograd.75. 18: 1-3. Beograd. (1950): Šumske zajednice Jugoslavije. br 90. (1995): Turistički resursi i potencijali Prokletija . (1953): Postanak nekih jezera na Prokletijama. Kovačević M. IV-LIII: 357-362. NIJP “Panorama”. izdavačka delatnost “Grigorije Božović”.

.. Lindtner V. Andrijevica). Fasc. geol. (1968): Endemi u flori SAP Kosovo i problemi njihove zaštite. Vučković M. 1973. (1972): Lekovito bilje na planinama Prokletija.Gusinjska kotlina. Lakušić R. str. Ljubljana. Priroda Kosova. Novi Sad. Ljetopis JAZU. Beograd.Brusina Lj. Komova i Bjelasice. turizam i održivi razvoj. i šum. 2. S. 139-158. Muratagić M. (1933): Prokletije. 9: 235-248. Zagreb. Marković M. 11 (34). 79 .geološki prikaz Prokletija.): Specifičnosti flore i vegetacije Komova i Prokletija. 1-199. (1962): Prokletije . str. str. (1985. 1-69. Peć. 33: 283-288. Lakušić R. (1952): Snežnice.Brusina Lj. (1953. 28: 18-28. usovi i klima na Prokletijama.. 14. 14: 25-27. Lutovac M. 9: 47-53. (1974. (1962): Prokletije . Biol. Lakušić R. 18(12): 553-558. Zbornik radova sa naučnog skupa “Zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”.Bjesket e Nemuna.): Prilog poznavanju flore crnogorsko-albanskih i makedonskih planina.): Specifičnosti Prokletija. Naumov V. Magistarski rad. sv 27. B. Nedić D. Plav. (1975): Prokletije. 62 . 21. Planinski vestnik. Zemlja i ljudi. (1978): Prokletije. Grgić P. Tokovi. Priroda. (2005): Plavsko-gusinjski regon. Nedić D.3. Kušan F. Življenje in svet. Marčić . 2. Plav. 49: 185-188. Prir. Ivangrad. Ivangrad. Ljubljana. Priroda. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. knj.86. 2 (B): 178-190. Marčić . Geologica Hungarica.... Priština. PMF. Ivangrad. Pos. Tokovi. Planinsk vestnik.. Komova i Bjelasice. (1971): Istorija proučavanja biljnog svijeta na području Prokletija. Milojević Ž. (1937): Granicom između Crne Gore i Albanije. Lovaške novine. Zagreb. Leković S. Srpsko geografsko društvo. Lakušić R.12. knj. Druš. Zemlja i ljudi. Biogradsko) u Crnoj Gori.. Zagreb. Hrvatski planinar. 91-110. Sarajevo.. (1975): Plavsko . (1974): Fauna dna nekih planinskih jezera (Plavsko. Beograd. Almanah “Prokletije”.Krasnići F.Bjesket e Nemuna. Lakušić R. Univerzitet u Beogradu. 54: 218-219. Polj. (1977): Plav i Gusinje sa okolinom. S. 18 (11): 500-506. 11. ser. (1937): Botanička istraživanja crnogorsko . Tokovi. (1929): Geographis und Geologie Nordalbaniens. Beograd. Zemlja i ljudi. Zbornik radova sa simpozijuma o flori i vegetaciju jugoistošnih Dinarida (8-13 jul. Tokovi. Lutovac M. (1963): Lovni rezervati Kosova i Metohije. 91-102. Zagreb. LXXXIII. (1967): Geografsko . 64: 89. Sek. Ivangrad. 113116. Planina bez planincev. Nopcsa F.. Ljubljana.. & Markišić H. Marković M.albanskih planina. Beograd. Glas. (1975): Neki aspekti faune dna Biogradskog i Plavskog jezera u Crnoj Gori. ANUBIH. Budapest. Kušan F. Titograd. Zagreb. Kušan F. prirodne vrednosti i principi zaštite. Hrv. & Međedović S. (1958): Kronika Prokletija.. Marković M. Izd. (1974): Zakonitosti vertikalnog rasporeda vegetacije na vulkanskim masivima centralnih Prokletija.

(1874): Botanische Bereisung von Montenegro im Jahre 1873.. Orch. Osterr. Arbeitskr. (1905): Zur Geologie von Nordalbanien. 1987): Reke Prokletija i mogućnosti korišćenja njihovih voda. Godine. Wien. Pantoczek J. 79 . Petrović J. januar). & Petković St. 8. Pančić J. (Prevod). (1982): Prilog poznavanju planktona Plavskog jezera. (1988): Vode i pejsaži Limskih Prokletija. 1992. In: “Prokletije . Beograd. Sloboda. “Obod”(Cetinje). Verh. godine. 63 .6.Putopisi i zapisi evropskh botaničara. 1985. 2. 55. (1935): Nordalbanische Alpen. Nopcsa F. XXII (I):51-77. Titograd. 307-312. 295306. 265 . Petrović J. SGD. pp. A. R.: Crna Gora vrata Balkana . Pančić J. (Sa kartom). & Vincek D. (1981): Novi prilog poznavanju algi Ridskog jezera. Alpenzeitung. Naućna monografija “J. (1952): Prokletije. Titograd.: “Crna Gora vrata Balkana . Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Bd. Zeitschr. Poljoprivreda i šumarstvo. Bot. Zbornik Filozofskog fakulteta u Prištini. . (1968): Prilog poznavanju herpetofaune Kosova i Metohije. 1-106. 24 (2): 141 .zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. The Orchid-flora of Montenegro. Ivangrad. in Crna Gora legit Dr J. str. Pančić. Priština. 606 (1. Osterr.Mitt. Obod. Zbornik radova PMFD. 85-125.III). str. Priština.. 26. (Prevod teksta iz 1874). Baden . Cvijić i Prokletije“. & VINCEK D.. str. Plav. 24:8285. (1991): Itinerarijum botaničke ekspedicije iz 1872.391. 1873. Zagreb. Wien. Otašević G. (1873): Plantae novae quas aestatate anni 1872 per Hercegovinam et Montenegro collexit et descripsit (I . Podgorica. 23: 4 . Jahrbuch der geol. (1874): Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae. Petković Sm. 1-20. Pantoczek J. (1985): Prokletije . In: Pulević V. (Sa kartom Dr Bauera). Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Pančić J. 1991.. Bot. (1965): Izvori i vrela Metohijskog podgora. Cetinje. (1875): Elanchus plantarum vascularium quae aestate a. (2000): Priroda i turizam Crne Gore – ekološka pitanja zaštite i razvoja. str.putopisi i zapisi evropskih botaničara”. Pintarić K. Bl.geomorfološke odlike.Württ. Ein Beitrag zum OPTIMA – Projekt “Kartierung der mediterranen Orchideen” (Orchidaceae). Parolly G. (1972/1975): Stručno mišljenje o uređenju i adekvatnom korišćenju Prokletija kao nacionalnog parka i smjernicama za gazdovanje na tom području. Pantoček J. In: PULEVIć V. Pasuljević G. Poljoprivreda i šumarstvo. 4 (3-4): 53-65: 4 (5-6) 116-133. Heim. (1991) Botaničko putovanje Crnom Gorom 1873. Petković Sm. Ocokoljić M.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nikolić S. Poljak Ž. 50-55. 28 (2): 29-53. Oesterr. (1992): Die Orchideenflora Montenegros. 39-50. 1991. Zeitschr. Beograd. Novi Sad. III-VII.81. 10 (B): 51-75. Naše planine. Crnagorae et Dalmatiae. Obersteiner L.268.

Filozofski fakultet. viti 2003-2004. (2002): Crnogorske Prokletije-priroda. str. (1. Priština. str.. 1-96.. Preslia. (1880): Gusinjskaja ekspedicija. Rechinger K. 8.društvena osnova i regije.Putopisi i zapisi evropskih botaničara.. Radojičić B.. Glasnika. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Zbornik radova IV kongresa ekologa Jugoslavije. (1989): Hidrogeologija sliva Skadarskog jezera.H. Biotehnika. Zav.): Ergebnisse einer botanichen Reise in den Bertiscus. 12 (3): 81-97. Geol. XX-XXI: 1-506.Prirod. Berlin-Dahlem. Prir. eddes. Glasn. 1 do Nr. Priroda Kosova. Odjeljenje prirodnih nauka.. Obod -Cetinje. (1994): Vegjetacioni i Kosoves. Pulević V. Pulević V.Pulević V. janv. kao osnov za trajno i racionalno korišćenje područja nacionalnog parka Prokletije.. Rexhepi F. DANU.putopisi i zapisi. Ranđelović N. Pulević V. Beograd. Radović M. Nikšić. knj. str. Pulević V. Vode Crne Gore. 543. (1935. Titograd.. Rakaj M. Polj.Vrata Balkana . Godišnjak Ekonomskog fakulteta u Titogradu. 1-390. 9:1229. Ruski kurir. Obod.. (1966): Endemične i neke rijetke i prorijeđene vrste drveća u flori Crne Gore. Perpiluar ne kuadrin e projektit Mbrotja e vlerave te biodiversitetit te lugines se Cemit me pjesmarrjen e komunitetit.. Pulević V. Izd. Shkoder. Rechinger K. Priština. Edicija Crnogorsko nasleđe.. (2005): Građa za vaskularnu floru Crne Gore. (2005). Podgorica. Priština. (2004): Harta e Bimeve te Rralla Lugina a Cemit. (1986): Flora e maleve te larta te Kosoves.. Biblioteka Crnogorsko nasleđe. Institut za geografiju. Titograd.. Podgorica. Rexhepi F. (1975): Distribucija peostora i mere uređenja zaŠtitnog karaktera. razvoj. 1. posebno izdanje. (Nordalbanische Alpen. & Rexhepi F.). 32: 137-152 & 319-389. Polj.8 fevr. 47: 165-179. (1988): Visokoplaninska vegetacija Maje Rusolije. programi i granteve te vogla. Vincek D. Šum. Radović M. 64 . 1-. (1942): Conspectus florae montenegrinae. .. Podgorica. .. (2004): Crnogorske planine . Rexhepi F. Pos.(1963): Planinska jezera Crne Gore i potreba njihove zaštite. & Vincek D. Univerzitet u Prištini.. (2004): Crna Gora . Ohrid. (1939): Zur Flora von Albanien und Mazedonien. Praha. Radovanović Ž. A. Feddes. et al. (1965): Prilog poznavanju ljekovitog bilja u flori Crne Gore. Rohlena J. ljudi. Šum. & Marić R.). – (1983): Zaštićene biljne vrste u Crnoj Gori.. 1-615. Titograd. 2: 1-218. Report. Muz.. Radojičić B. 38: 365(581)-366(582). str. br. Cetinje. 11(3-4): 17-48. Ministarstvo turizma Vlade RCG & Institut ekonomskih nauka. & Bušković V. 16: 33-54. GEF. Zašt. (Drugo dopunjeno izdanje). Report. drugo dopunjeno izdanje.. Shoqata per ruajten dhe mbrojtjen e mjedisit natyror Shkoder. Titograd. Republ. Radulović V.. knj. 38. Nr. Cetinje. 1: 105-124. (1980): Prodromus biljnih zajednica Kosova. 3-4: 213222..H. turizam. (2002): Geografija Crne Gore . Titograd. Rovinski P.. Priština.

S. Stevanović V. (eds.. 133-138. Zagreb. Stanković M. (1968): Planina Visitor. Beograd. (1968): Plavsko jezero. V. (1970): Čemerikova lokva. fak. Beograd. S. Lindbergia. 1996. Turistička štampa. Plav. Niketić M. Sabovljević M. Zavod za zaštitu prirode i prirodna proučavanja. poster. (1983): Hidrogeografske karakteristike Ridskog jezera. Obod. (22 . Cetinje. 63/2. Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore. str. Beograd. Ecolibri. (1975): Planinska jezera Crne Gore. (1975): Planina Visitor. XI 1993. 1. 151-157. Stanković M. Stanković M. Beograd. Ekolibri. L/1. Udruženje javnih. Knj. Prilog fizičko-limnološkom proučavanju. Beograd. Stanković M. Beograd. S. (1985): Prilog proučavanju problema ugroženosti i sanacije Plavskog jezera. Savić S. str. V. & Vasić. (1978): Gorske oči Prokletija.: “Crna Gora vrata Balkana . str.38. 8. Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode. sekc. Glasnik SGD..turistički vodič.zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. Lakušić D. (1991): Botanička putovanja u Crnu Goru.centar florističke raznovrsnosti Balkanskog poluostrva. Beograd. V. Jovanović S. Biodiverzitet Jugoslavije. str 347-393. V. XVI. Profes. S.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Rohlena J. Globus.): Biodiverzitet Jugoslavije. Srpsko geografsko društvo. Stanković M. Priroda. In: Stevanović. 65 . (1958): Visitorsko jezero.naučna monografija.).. 57-70. Stanković M. 5-6. Stanković M. & Vincek D. Biološki fakultet. (1995): Diverzitet lišajeva (Lichenes) Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Stanković M. S. et Bulić Z. S. 25:128-133. Rudski I.27. problem vode u krasu. (1993): Visokoplaninski endemizam Prokletija. Stevanović D. prirodne znamenitosti Gusinjsko-plavskog regiona i okolnog dela Prokletija. Stanković M. (edc). 35-58.putopisi i zapisi evropskih botaničara”. S. Simpozijum “Jovan Cvijić i Prokletije”. Beograd. 5: 179-188. -13. & Niketić M. & Lakušić D. Društva. 25: 23-34. 12. In: Pulević V. Titograd. “Jovan Cvijić i Prokletije” . 3. Srpsko geografsko društvo. (1936): Prilog poznavanju vegetacije rugovsko-metohijskih planina. Stanković M. Beograd. in: Stevanović. Sv XLVIII(1). Univ. S. 183-217.. (2000): Checklist of hepatics of the Federal Republic of Yugoslavia. (Prevod). 9 (8): 330-331. (1972): Kraško vrelo “Oko” kod Vusanja. S. S. Vasić. Beograd. Stanković M. kulturnih i naučnih radnika Polimlja (Berane). Stevanović V. Glasnik Srpskog Geografskog društva. (1996): Prokletije . u Beogradu. Glasnik Srpskog geografskog društva. V. Beograd.. Stevanović V. Beograd. (1995): Diverzitet vaskularne flore Jugoslavije sa regledom vrsta od medjunarodnog značaja. Stevanović D. In: “Prokletije . Biol. str. Titograd. 09. Lakušić D. Beograd. (1953): Ribe.. (1994): Jovan Cvijić i Prokletije. Zemlja i ljudi. 10. Zbornik sažetaka V kongresa ekologa Jugoslavije. Nauka i priroda. (1971): Plavsko jezero .333-337. S. Glasnik Jugosl.

knj. 34: 60-64. Tucakov J. Beograd. Naše planine. 32: 79-86.geografska ispitivanja Prokletija. Vasović M. 66 . (eds. 1184 (9.. (1957/58): Prokletije. Tasić V..): Biodiverzitet Jugioslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Kroz planine. 1995. In: Stevanović V. Pavić S. 12/1932. Vasić A. 9: 151-161. Vasović M. Vreme. Beograd. Stojanović I. Beograd.jun. (1962): Nepoznati biseri na obroncima Visitora. 20. 33. maj . Peć. 4 (11): 6-9 (1957) i 5 (12): 16-17. Beograd. 18 (29.Prvi period do 1930. Hrvatski planinar. oktobra). 10. 65/5: 156. Vasić V. (30. str. Academy of science institute of biological research. Beograd. (1958). 7-13. Titograd. Srpsko geografsko društvo. In: STEVANOVIĆ V. Vasović M. 7. str. Zagreb. Hrvatski planinar. (1995): Diverzitet flore mahovina (Bryiphyta) Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Tiranë. godine. (Milo) (1937): Plavsko jezero . 158-163. Biološki fakultet i Ekolibri. S.mrtvi kapital jednog kraja kome valja pokloniti pažnju. 12168. (4. Beograd. br. Šoškić T. godine). 93-96. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Godišnjica Nikole Ćupića. 19. Hrvatski planinar. Pravda. Ivangrad. (1958): Alpinizam na Prokletijama. 2. str. Urban S. (1934): Prokletije. Pobjeda. & Vincek D. 108-116. (1938): Na vrhovima Prokletija. 2006. (1938): U predvorju Prokletija. & Stevanović B. Zagreb. oktobra. Ruci & A. avgust) 5. (Milo) (1938): Uz Rugovsku klisuru do snežnog Čakora. str. Po visovima i gudurama od Dečana do Plava. “Jovan Cvijić i Prokletije” . 32. & Mihajlov M. Beograd. Urban S.: Biodiverzitet Jugoslavije (Beograd). Stojanović I.Stevanović V. Dnevni list “Pobjeda“ str. Tadić A. str. 338-359. (1994): Jovan Cvijić i regionalno . 17 (15. Velimirović M. Titograd. april) 2. & Kasalica S.naučna monografija. Zagreb. Godišnjak Geografskog društva Crne Gore. 109.geografska ispitivanja Prokletija. Hronika .naučna monografija. 3685. Vasović M. 6. (1990): Trojan (2163 mnm) u Prokletijama. (1976): Zašto se Prokletije ne proglase nacionalnim parkom. april). Vasić A. & Vasić V. (1936): U Prokletijama. Beograd. “Prokletije” Almanah. Zagreb. (2006): Prirodne atrakcije – Grnčarska grlja oaza ljepote – kanjon isklesan u kamenu. 148-152 i 183188. & VASIĆ V. (Milorad) (1978): Priroda sjeverne Crne Gore. 173-182. Beograd. Mullaj (1995): Red book threatened and rare plants species of Albania. 67-69. Ferijalac. Srpsko geografsko društvo. Zagreb. (1913): Gusinjska nahija s pogledom na Malesiju. 34. 55-57. 124-126. (1974): Upotreba bilja u narodnoj medicini na području Prokletija i Komova. pp. Vatovec S. Priroda.. Podgorica Vangjeli J. Plav..1-169. 34: 32. Pravda. Tokovi. (1995): Diverzitet ptica Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. (1932): Prokletije. Šekularac R. Milojević B. – (1994): Jovan Cvijić i regionalno . 82 (42) 7-8: 137-140. Šekularac R.

(Putovanje od Čakora do Podgorice). 3. Proteus. Monitor.. Beograd.) Naše planine.. (1965): Kapitalističko iskorišćavanje šuma u Crnoj Gori. 13 (9) 28: 7-9. Zagreb. Zbornik radova sa naučnog skupa “Zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija.): Botanički izlet v gusinjske Prokletije. 339-346. Vukićević D.Maja Rosit (2524 m). sess. Zejneli L. 79 (36): 9-10: 203-204. & Kovačević M. str: 1-531. D. str. 1-253. & Šekularac R. Vučković D. Plav & Titograd.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Vinnassa de R. Della Soc. (1904): Die Geologie Montenegros und des Albanischen Grenzgebietes. (1932): Kroz našu Švajcarsku. du Congre s geol. Pos. str. 1. Wien. (2004): Planine Crne Gore . 6 . (1905): Sulla tettonica della montagne albanesi a montenegrini... (1987): Maja Koljat (2. Narodna prosveta. Boll. Priština.P. (1989. (1975): Balkanski endemi u flori Prokletija. XXIV: 84-85. 51(8): 291-297. Podgorica Vizi O. (1989): Prokletije . Vincek D. R. vol. Izd. Vujačić J. Istorijski institut SR Crne Gore. intern.. Bilogorski planinar. (1985): Zaštićene životinjske vrste Prokletija. (1972): Šumarstvo i lovstvo u Crnoj Gori u druggoj polovini XIX i početkom XX vijeka.523 m. Titograd. izd. Ljubljana. (Sa kartom). (1953): Plavsko jezero. Ribarstvo Jugoslavije. 15/1932.. Vincek D. Vučković D. Ital.. 8. Titograd.Vodič za planinare. Istorijski institut u Titogradu. 103-113. Grafo Crna Gora. 6. RZZPCG & SO Plav. Vinassa de Regny P. Roma. Popović R. Wraber T. Koprivnica. Vincek D. Odlomak iz putopisa. str. C. Geol. Pos. 1-131. Priroda Kosova. Beograd. de la IX.

monumental. Key words: Protection of nature. Considering all previous natural and cultural potentials. Basic assumptions of historically – natural. not only national park. Balkan Peninsula. biodiversity and other characters are represented here.geographical characteristics and overall natural and cultural bases of the future National Park “Montenegrin Prokletije“ representing one of the most important natural and cultural potentials not only of Montenegro but of encirclement. this part of Prokletije belonging to Montenegro as well as in surrounding countries where this mountain massif is extended. sustainable development 6 . deserves to be national park. but area to be registered in the list of world-natural and cultural heritage. All these features nominate this area to be. Montenegro. national park. cultural.PERSPECTIVE OF NEW NATIONAL PARK “MONTENEGRIN PROKLETIJE ON THE BALKAN PENINSULA “ Summary This paper contains basic physically . physically – geographical.

u kojem su nastale osebujne i gotovo sve vrste krških pojava. diferenciranje mnoštva endema i neobično bogat i raznolik genski fond. Centar za karstologiju ANUBiH. Sarajevo. Bogatstvo i raznolikost staništa. U morfološkom smislu karakteriziraju ga brojne zaravni. Pored toga. slovenskom dijelu Dinarskog krša.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja BIH KRŠ: BOGATSTVO.com Doc. izvorima i rijekama ponornicama. što u slučaju onečišćenja smanjuje šanse za njegovo učinkovito suzbijanje. premda je to dokazano istraživanjima tek pojedinih područja. Ravno. Cirkulaciju voda obilježava velika brzina. ivo@vjetrenica.com 6 . što je dokazano serioznim stoljetnim istraživanjima. Krš u BiH je floristički i vegetacijski među najbogatijima u Europi. količina i sezonske razlike. a sa stanovišta podzemne faune među najbogatijim u svijetu. uz specifičnu geološku povijest krša.. Stoga su 1 2 Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje. BiH. krš je kao vrsta reljefa prvi put izučen u Krasu. Krš se razvija u karbonatnim stijenama podložnim sekundarnim strukturnim utjecajima i osebujna je vrsta reljefa u kojem ne vrijede pravila cirkulacije voda svojstvena homogenim vodonosnicima. dperica2001@yahoo. Lebršnik. Dinarskom kršu pripadaju dijelovi BiH zapadno od crte Cazin. BiH. Stoga se krški proces razvija kroz mnoštvo manje ili više izdvojenih pojava koje se međusobno povezuju. Centar za krš i priobalje Sveučilišta u Zadru. zauzimaju od jedne do dvije trećine državnog teritorija Bosne i Hercegovine. krška polja s ponorima. dr. UGROŽENOST I POTREBA ZA ZAŠTITOM Ivo Lučić Dražen Perica2 Sažetak Stijene u kojima se razvija krš. Zapadni dio države duboki je i vrlo razvijeni krš. pružili su refugije biljnom i životinjskom svijetu. prema dostupnim podacima. pa je kod njegova proučavanja u svakom novom slučaju potrebno krenuti iz početka.

jer su dali nazive nizu stručnih termina u svjetskoj znanosti o kršu. izložena su onečišćenjima komunalnog otpada. Zaključeno je da je krajnje neprikladna i opasna po živote ljudi i po očuvanje vrlo krhkih staništa i ugroženih vrsta. Industrijska upotreba krajolika suzbija vrlo propulzivnu gospodarsku granu na kršu – turizam. i do prijetnje izumiranju vrsta. institute. demonstraciji pozitivnog odnosa prema prirodi. Bosna i Hercegovina. I sam naziv znanosti – karstologija – duguje ime slovenskoj pokrajini Kras. obrazovanja. Adekvatniji tretman krša treba temeljiti na rezultatima sveobuhvatnih znanstvenih istraživanja. analizirana je njegova javna percepcija kao i upotreba. Krš u BiH Krš prekriva veliki dio Bosne i Hercegovine. U svjetlu predstavljenih prirodnih i znanstvenih vrijednosti krša. Ključne riječi: krš. osobito one koje preporučuje IUCN. koja proglašenjem parkova prirode Hutovo blato i Blidinje. upravljanja i zaštite (studije. Takva praksa dovodi na rubove opstanka pojedine životinjske zajednice. Osim znanstvene. te budućim održivo-gospodarskim očekivanjima. ulaze u novo razdoblje. tri dobra na Ramsarskoj listi. No najveće negativne posljedice nastaju od hidrotehničkih zahvata i melioracija. ali o tome ne postoje ni približno usklađeni podaci. krške vrijednosti. Dinarski krš. kanalizacije i industrijskih zagađenja. održivi razvitak. Pri tome treba koristiti najnovije domete svjetske konzervatorske znanosti i prakse. Čine je većinom kombinacija tradicionalnog i industrijskog okolišnog svjetonazora. Za prihvat takvog pristupa treba izgraditi društvenu strukturu sposobnu za razumijevanje njegovih vrijednosti te za donošenje i ostvarenje ozbiljnih odluka. koja izaziva velike negativne promjene u okolišu. osobito ona osjetljiva. Pojedine ranjive točke pod pritiscima su brojnih neadekvatnih septičkih jama koje dreniraju u podzemne vode. Veliku ulogu pri tome imaju mehanizmi zaštićenih područja. a ako im je uska rasprostranjenost. U nekim radovima3 barata se podacima oko trećine državnog 3 Više projekata koje financira međunarodna zajednica 0 . Naseljena područja. koji na pojedinim lokalitetima u susjednim zemljama bilježi izvrsne rezultate. kojima se isušuju velika podzemna područja ili se staništa u opasnoj mjeri fragmentiraju. okolišu i krajoliku. to ima i nemalu kulturnu važnost. zaštićena područja.neka mjesta u Bosni i Hercegovini povijesno važna kao locus typicus pojedinih krških oblika. a osobito proglašenjem Nacionalnog parka Una. uprave i inspekcije). Proces nije brz i podrazumijeva izgradnju sustava istraživanja. zaštita. Njihova važnost je u očuvanju izuzetnih vrijednosti Bosne i Hercegovine.

U pravilu. vode. u kojima pojave često imaju lokalni karakter. dijelu koji se geotektonski naziva vanjski Dinaridi. pripada geotektonskoj cjelini koja se zove unutrašnji Dinaridi. kad je vođena željeznička pruga Beč-Trst. atmosfere. Taj krš je tijekom 20. prvi podatak o površini krša mogao bi se odnositi na izrazit. dok je u istočnom dijelu češće površinsko tečenje voda. Prozora. odnosno površina stijena je zaklonjena tlom i/ili šumom. koji dosežu dvostruku razliku. vizualno impresivan krš. Moguće je da se radi i o razlikama u poimanju pojma krš. s određenim izdvojenim cjelinama. upućuju na zaključak da osnovne činjenice o BiH kršu nisu dovoljno poznate. Linija istočno do Banje Luke. života i energije (Daoxian 1988). On zatvara područje do crte Cazin – Jajce – Prozor – Konjic – Lebršnik. Istaknute pojave Krš je prvi put zapažen i opisan u Dinaridima. sredinom 19.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja teritorija. a neki čak i oko 65 posto (Čičić 1998). točnije u pokrajini Kras u Sloveniji. stoljeća stekao pejorativan image kao bezvodna kamena pustinja. koje je uz to najveće krško polje (Magdalenić 1971). stoljeća. Dok vanjske Dinaride obilježava debeo sloj karbonatnih stijena. tu prevladava pokriveni krš. U svakom slučaju. Tako. Polja “Završja“ u jugozapadnoj Bosni prvi put su opisana u znanosti kao ta reljefna forma. pa se u svijetu u traganju za boljima koriste šire definicije poput one da je krš okolišni sustav sastavljen od stijena. Inače. a potom se istraživanje proširilo i na druga područja. radi se o ozemlju s krškim odvodnjavanjem i učinkovitom korozijom. Međutim. rijekama ponornicama s dubokom cirkulacijom voda. dinarski krš se proteže od slovensko-talijanske granice do Prokletija. drugi smatraju da oko 60 posto teritorija BiH prekrivaju karbonatne stijene u kojima se razvija krš (Jovanović i Avdagić 1981). Banovića. Ovi podaci. Srebrenice. Sarajeva. Travnika. mjestimice zbog sekundarnih strukturnih razloga i dvostruko. Livanjsko polje se smatra matičnim krškim poljem. koji se širi od zapadne granice BiH prema njezinoj unutrašnjosti. Tako. Od 1 . U BiH su ostvarena brojna važna otkrića krša. Po jednoj od najcitiranijih definicija krša u Dinaridima. za koje su znakoviti krški oblici (Gams 2004). Višegrada i Foče. uključujući zapadni dio Jadranskog mora i sve otoke osim Brusnika i Jabuke. tj. Pripada dinarskom kršu u užem smislu. ne postoji dovoljno diskusije koja bi tematizirala višestruke vrijednosti te najpriznatije domaće prirodnine. zemlje. unutrašnji Dinaridi su manji i tanji dijelovi karbonatnih stijena. ta se definicija u pojedinim okolnostima pokazala nedostatnom. Zapadni dio je povezan s brojnim krškim poljima. koji po nastanku doseže i osam kilometara. Zbog društvenih razloga koje ćemo kasnije izložiti. uključujući i BiH.

s neobičnom kombinatorikom podzemnih tokova (Milanović 2006). te prisutnost živih organizama – mahovina. To se događa izlučivanjem kalcita po riječnom dnu. duž donjeg toka Neretve i Hutova blata. a ono se odlijeva u Cetinu koja teče do mora kod Omiša. gdje se spaja s dijelom vode koja izravno podzemno teče iz Gatačkog polja. Započinje s rječicom Milač u Kupreškom polju. Hum. Duvanjskog ili Imotsko-bekijskog. Proces stvaranja sedre uključuje određenu temperaturu voda. pa Ričina. Slična obilježja imaju okolna polja poput Kupreškog. čistoću. Krška hidrologija Trebišnjica hidrološki nastaje na sjevernim padinama Lebršnika na vrelu koji se zove Dobra voda. Glamočkog. bakte- 2 . Suvaja. iz koje se izdižu brojni humovi. On počinje kao Culuša. Brina. gdje ponire i izvire u Fatničkom polju. U oba ta polja ponirala je i izvirala u Rijeci Dubrovačkoj i nizu vrulja ili vrela od Slanog. Najveća od njih je krška zaravan Trebinjska šuma. Ponovo ponire na rubu toga polja i izvire kao Trebišnjica kod Bileće. Povezana je s više od 500 ponora. ali je ipak očuvano do te mjere da je početkom listopada 2008. Mostarskog. Gatačko.tada je pretrpjelo velike antropogene promjene. Jedan njezin dio izvire kao Ključka rijeka u Cerničkom polju. koja ponire nakon što prijeđe Gatačko polje. čime stvaraju pragove i brane unutar kojih nastaju jezera i slapovi. Nastavlja teći kao Vrba do Klinjeg jezera. Rijeka Trebišnjica smatrana je najvećom ponornicom u Europi i “među najvećim ponornicama u svijetu“ (Mikulec 1974). Fatničko i Popovo polje. u Imotsko-bekijskom polju kao Matica i Vrlika. Nevesinjsko. Neke od tih rijeka imaju jedno osebujno obilježje – taloženje sedre. Popovo polje je izuzetan skup krških obilježja. “najduža u svijetu“ (Petrović 1963) i “najveća ponornica u svijetu“ (Petrović i Prelević 1965). Najveći i najosamljeniji među njima. U svojim dijelovima ovaj sliv se spaja sa slivom Trebižata. upisano na listu zaštićenih dobara Ramsarske konvencije. te Trebižat (od Humca do ušća u Neretvu). Ona ponire i izvire kao Ričina koja se ulijeva u Buško blatio (Buško jezero danas). Slično je i sa slivom Cetine. izvire kao Tihaljina (od izvora u Peć-Mlinima do Klobuka). Trebišnjica je prirodno tekla kroz Trebinjsko polje i Popovo polje. Tus su izvrsno oblikovane razne krške forme. potom teče kao Mušnica. bez poniranja dobiva naziv Mlade (od izvora Klokun do utoka Vrioštice). koji nazivaju devetoimenom rijekom. u kojem ponire i izvire u Duvanjskom polju kao Šujica. u karstologiji se smatra locus typicus tog reljefnog oblika (Kranjc 2007). osobito niz krških polja istočne Hercegovine: Gacko.

Mrežnica. za 94 m u 24 sata u Ombli (Milanović 2006).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja rija i algi. Pliva. Krške rijeke poznate su po izuzetno velikim razlikama između najmanjeg i najvećeg protoka. koje privlače brojne posjetitelje. što nedvojbeno izaziva velike hidrološke i hidrauličke promjene u okolišu. Čak 99 posto takve vode skladišti se u milimetarski uskim pukotinama (Bonacci 2008). pa čak se 3 3 koristi podatak i 2400 m /s. Sliv krške rijeke se ne poklapa s orografskim slivom nego je često prisutna “piraterija“ u njegovu zaleđu. Biograd u Nevesinjskom polju. Ponor čiji je kapacitet gutanja 110 m /s. s nadmorske visine 800 m vodi do izvora Bunica na nadmorskoj visini od 37 m s jamskim izvorom istražene dubine oko 73 metra (dakle oko 36 metara ispod razine mora) i pri tome postiže najveću zabilježenu fiktivnu podzemnu brzinu tečenja od 34 cm/s. Zrmanja.9 metra i dubinom vode 281. Sasvim drugačiji je primjer Crvenog jezera. Uzroci su najčešće u razini vode. te pred pitanja zaštite stavlja teško rješive zadatke. Plitvička jezera. tzv. a bitne razlike se pojavljuju i u određivanja granica sliva. Procesi su podložni nepredvidivim promjenama i traži se detaljno istraživanje svakog kompleksa stijena (Milanović 1979). jednom ponor vodi do jednog izvora. pa se u velikom dijelu polja stvaraju poplave. npr. krške rijeke mijenjaju položaj površina – podzemlje. Takva su Vransko jezero na Cresu. dakle. S dubinom od ruba jezera do dna vode od 528. itd. granice sliva nisu stalno jednake. prisutno je i veliko podizanje razina podzemnih voda. Zbog toga.4 m. npr. Takva je prirodno većina navedenih polja u BiH. Također. Najbolji primjeri su Krka. Trebižat. Crveno jezero je jedno od dubljih u Europi te drugo po dubini na Balkanu. Događa 3 . Ono je po formi jama. Također. Na Trebišnjici je zabilježena razlika u protoku od 0 do 1250. a po funkciji jezero. jer znaju ovisiti od razine voda. Skadarsko jezero i – Hutovo blato. ali i na živi podzemni svijet. Jedno od ključnih obilježja krških sustava i okoliša jest odsustvo pravila koja vrijede za hidrologiju homogenih vodonosnika. što ima utjecaja na vodoopskrbu. donose velike količine vode koju ponori ne mogu progutati. Tako.72 i 207 3 m /s. dobar primjer je izvor Bunice s protokom između 0. u kršu se ponor nerijetko pretvara u svoju suprotnost – izvor. Neka od polja su stalno poplavljena i čine posebnu vrijednost krajolika. a na nekim se voda znala zadržavati duže od 300 dana i prelaziti visinu od 30 metara. Također. blata. ali na njegovo pomicanje može utjecati i snažan vjetar (Gašparović 1969). Una. u Popovu polju. iza Ohridskog s najvećom dubinom od 289 metara. umjesto “normalnog” tečenja po površini. po nastanku urušna vrtača. Pored bioloških. pri drugim okolnostima do drugog. Ponornice u polja. sedra proizvodi i iznimne estetske vrijednosti. Podzemne vode ispunjavaju podzemne šupljine i pukotine.

najbogatiji u svijetu (Culver & Sket 2000). Nema mjesta za daljnje smanjivanje staništa. U slučaju havarije. Ranjivost krških područja poveza- 4 . a održanje prirodne ravnoteže teže. a donosi dugoročno velike ekološke štete (Špes 2000). Dalje. Na tako različitim uvjetima uspostavljena je prirodna ravnotežu u kojoj se održavaju iznimno bogate i krhke zajednice bilja i životinja. toksikanti imaju veliku negativnu učinkovitost po podzemne ekosisteme i vodonosnike koji služe vodoopskrbi. To vodi smanjenju veličine i brojnosti životinjskih zajednica. koja dobiva neka pustinjska obilježja. a podzemno se nastavlja – u suprotnom. Uređenje poplavnih područja daje eventualno kratkoročne koristi. Problemi zaštite u kršu Što navedeni morfološki i hidrološki uvjeti znače za zaštitu krša? Predstavljaju velike zagonetke. Brojne divlje septičke jame akumuliraju fekalne spojeve koji postupno povećavaju koncentracije u pitkim vodama. Itd. a samopročišćavanje smanjeno. – krš je izgubio vegetaciju. Bespoštednim stoljetnim pritiscima na biljni pokrov – ispašom trave i nižeg bilja. ponekad gotovo trenutačno. Povećava se podzemno otjecanje. Ti procesi se nastavljaju promjenom mikroklime. koja su omogućila vrlo veliku biološku raznolikost. i sl. ponekad i nevolje. stvara područje vrlo kompleksnih skupova staništa. povećavaju se bujični tokovi. uz rezultate osebujne geološke prošlosti. filtracija slaba. presušuju tokovi. uslijed čega je protok vode brži. Stoga je podzemna fauna već ugrožena zbog činjenice da je “osuđena” na ograničene prostore iz kojih ne može migrirati u nove refugije. i presijecanjem staništa izravnim tuneliranjem. kojima se na površini zadržavaju vode. a faunistički. nakon čega je ispran tanki humusni pokrivač te je nastupila posvemašnja erozija. temperaturne razlike itd. jer je razvoj događaja nepredvidiv. kad su u pitanju skupine podzemne faune. Još teže posljedice za smanjenje staništa nastupaju hidrotehničkim radovima. površinski tok rijeke zna biti orijentiran u jednom smjeru. Osjetljivost krških ekosistema je veća. podzemlje krša je u pravilu maksimalno iskorišteno. sječenjem stabala. velika pukotinska poroznost uvjetuje snažnu vodopropusnost krša. Stoga se utjecaji prenose brzo. a ako se radi o krhkim i endemičnim skupinama. Živi svijet Dinarida floristički je najbogatiji u Europi. vrsta može izumrijeti. Zbog svoje geološke prošlosti i zbog zakonitosti ekosistema. Dobar primjer je ogolijevanje krša. tj. naseljeno je onolikim brojem organizama koliko ih može preživjeti. Takva mješavina geomorfoloških pojava. manja su isparavanja. Uz to.se i da voda teče uzbrdo.

2007) te paleontološkim metodama (Mihevc 2000) kojima rekonstruiraju krajolik unatrag više od 3. zasluge krša ne treba tražiti samo na tamnim i skrovitim mjestima. a kod kojih nisu zaživjela načela ekološke etike. najveći gospodarski prevrat u našim krajevima napravio je jadranski turizam koji je rijetko kad priznao – jer nije uglavnom ni svjestan – da se radi prije svega o kršu. a da nam rijetko padne na pamet da je to omogućio krš svojim građevnim materijalom. na umno i tjelesno. U slovenskom dijelu dinarskog krša posljednjih deset godina napravljeno je više od dvije tisuće analiza sedimenata s datacijama gline i siga (Zupan Hajna et al. a što je posebno izraženo u zemljama koje su napustile tradicionalni svjetonazor. Pećine su pozornice ishodišnih kultura. pećine s najbogatijim staništima u svijetu. u njima su nađeni ponajstariji kulturni artefakti.5 milijuna godina. geografskim položajem i nemjerivo vrijednim izvorima voda. Predivni primorski gradovi.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja na je s njihovom ograničenom nosivošću. Upravo. Krš traži odgovarajući interes i poznavanje. Razlika između prirodne i kulturne baštine nije uvijek jasna. ponekad su kulturne vrijednosti nanesene bez ikakvih fizičkih intervencija u materijalnu podlogu. nego vjerojatno najvažniji dio nacionalnog teritorija. drveća. na sveto i profano. upozorio je prije četrdeset godina karstolog Josip Roglić. Iz svega se vidi da je društveni tretman krša u BiH loš i nezadovoljavajući. Krški lokaliteti u BiH čest su nositelj sakralnih obilježja. Pred “nama je prirodni park posebnog. Krš nije samo geografski prostor. izvora. od čega pati zapadna civilizacija. a ona proizlazi iz smanjene sposobnosti samopročišćenja i samoobnavljanja okoliša ili pojedinih dijelova krškog krajolika (Špes 2000). ali su se inspekcije odmah podigle i zaustavile radove koji su prijetili vjerskim kulturnim spomenicima u neposrednoj blizini. itd. fotografirani su milijune puta i gotovo svaki dan gledamo neke od njihovih prizora. a to traže i praktičan život i međunarodne znanstvene oba- 5 . bogatog i još nedovoljno poznatog inventara“ (Roglić 1969). No. (Mulaomerović 1998). Dobra ilustracija je Vjetrenica: u aktualnoj BiH malo je tko reagirao na izlaganje Vjetrenice uništenju. poput svetih vrhova. središta kulturnog razvoja. npr. Kulturna baština krša Opasnosti po krš dijelom proizlaze i iz tradicionalne podjele na prirodu i kulturu. Stručnjaci pećine promatraju kao skrovišta važnih dokaza za povijest razvoja krajolika. Takvih primjera u BiH ima mnoštvo. Karstolozi traže sasvim suprotan pristup. bilo da se radi o pitanjima za geomorfologe ili za paleontologe. potpećina Badanj kod Stoca.

Rijeka Neretva. pretvorena je gradnjom hidroakumulacija u gornjoj polovici toka u jezerske terase. pa rijeke koje su bile stanište endemičnog oštrulja (Aulopyge huegelii). opjevani mitem života Hercegovine.veze. sporo su ili nikako privođeni svrsi. prostor najvećeg podzemnog biodiverziteta na svijetu. mjesto za iskorištavanje sirovina: kamena. i geomorfološki procesi. zavičajnost. Ipak. drveta i općenito isključivo kao podlogu za ekonomski razvoj. staništa jedine podzemne slatkovodne školjke na svijetu Congeria kusceri. jedina rijeka koja kroz iznimno razvijeni krš u BiH cijelim tokom ostaje nad zemljom. Između ostalog. Zadatak koji znanstvena zajednica ima na promicanju krša Roglić opisuje riječima: “Raditi na tome draga je i zanosna obaveza. Poljoprivredni aspekti koji su se često spominjali kao komparativna prednost za poduzimanje melioracija u kršu. Službena statistika FBiH smatra Trebišnjicu najdužom ponornicom u Europi. itd. najveće promjene nastupile su isušivanjem krških polja. Ranije brza rijeka potpuno je promijenila stanišne uvjete. Donekle je sreća što je akumulacija Buškog jezera pružila oštrulju zamjensko utočište. krajem sedamdesetih godina 20. itd. a time i antikrška. Radi se o industrijsko-energetskom i ekonomističkom pristupu koji krški prostor vidi kao izvor hidropotencijala. zdravlje ljudi. pa se jezera moraju povremeno prazniti da bi se očistio silni nanos. Unatoč tomu nedostaju sistematska istraživanja dinarskog krša za koje je potrebno osnovati institute za krš. međutim. životni prostor endemične gaovice (Delminichthys ghetaldii). njihovo stanište. Ona je. zahvaljujući i eksploataciji šljunka. nisu više njegovo stanište. Livanjsko polje je meliorirano. stoljeća preko noći je isušeno. Određene promjene pretrpjeli su Vrbas i Drina. naravno. On jako nedostaje donjim dijelovima rijeke u koje. Promijenjeni su. U akumulacijama je zadržano četiri milijarde kubičnih metara vode (Milanović 1983) koja je ranije hranila voluminozne podzemne prostore sliva Trebišnjice. Popovo polje.“ Sužena percepcije krša Unatoč tome i danas u BiH prevladava javna percepcija krša koja je snažno antiekološka. uništeni su tipski lokaliteti jedinog slatkovodnog serpulida na svijetu Marifugia cavatica (Sket 1983). što je moralo utjecati na sastav živog svijeta. danas 67 km betonskog kanala koji povezuje dvije hidrocentrale 6 . brojna nalazišta čovječje ribice (Proteus anguinus). Krški krajolici pretrpjeli su promjene čijih posljedica još nismo svjesni. Pri tome nisu uzimane u obzir ranjive prirodne vrijednosti kao biljni i životinjski svijet. koje još nisu ozbiljnije istraživane. sve dublje zalazi more i razara postojeće životne zajednice. te navodi dužinu od 96 km.

zemlja slične veličine i razvitka kao BiH. Adekvatan primjer je Slovačka. sadržaj pećina. Usporedba u upravljanju kršem s nekom drugom europskom zemljom dat će sugestivne odgovore na njegov položaj u BiH. Ove sugestije premašuju zahtjeve na koje mogu odgovoriti izolirane i instrumentalizirane discipline te.000 km2 i 5. U Slovačkoj postoji Državna uprava za krš. na kršu su proglašena dva nacionalna parka. koja od 1996. te površinski i podzemni biodiverzitet. BiH površinu 51. treba voditi računa o detaljnoj evaluaciji prirodnog kulturnog aspekta baštine: kod prvog treba ispitati vrijednosti s obzirom na nacionalni i regionalni kontekst.2 milijuna stanovnika. od kojih neki ostvaruju po milijun posjeta godišnje. u Vjetrenici na amaterskoj osnovi i od 2006. Prema napucima za holistička vrednovanja krša koja zagovara UNESCO za Popis svjetske baštine (Hamilton– Smith. historijske i suvremene kulture. a na Popisu svjetske baštine nema ni jednog takvog objekta. etnička kretanja populacije i njezin sastav. vjerskim i povijesnim vrijednostima. od kojih je mali broj dobro istraženih. 2004). te razvoje prethistorijske. Slovačka ima oko 7 posto državnog teritorija prekrivena kršem u kojem je opisano i istraženo 4760 speleoloških objekata. BiH ima oko 60 posto državnog teritorija prekrivena kršem u kojem se smatra da ima 3-4 tisuće speleoloških pojava.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja – Goricu i Čapljinu. podzemni krajolik. edukacij-  . a BiH od 2005. Na zasadima novih ekoloških stajališta trebalo bi formulirati razvojnu koncepciju koja bi imala izražene znanstveno-edukativne. Edukativna bi se ogledala: u otvaranju instituta i programa na fakultetima prirodnih znanosti. traže znanost koju prati ekološka etika. kulturnim. Sav slovački krš zaštićen je kroz nacionalne parkove. na Bijambarama. vodu i zrak. Slovačka ima površinu od 49. U BiH krš još službeno nije identificiran kao baština. upravno-organizacijske i gospodarske strane. Sutjeska i Una. osim snažne volje prema izazovima interdisciplinarnosti.000 km2 i 4. U prilog krških vrijednosti možemo navesti da su u hrvatskom dijelu dinarskog krša smješteni svi nacionalni parkovi (8). krajolik i geodiverzitet.4 milijuna stanovnika. provodi stalni monitoring. od čega samo donekle prirodna rijeka u dužini od 3-4 km kroz Trebinje. duhovnim. E. kod drugog treba evaluirati nacionalnu i regionalnu povijest. a 5 od 12 najvažnijih pećina uvršteno je na Popis svjetske baštine. mogućnosti i ograničenja područja. Holističko vrednovanje i upotreba Temelj za adekvatno vrednovanje krša i krške baštine jest visoko znanstveno izučen prirodni sustav koji se stavlja u odnose prema prirodnim. povijesno-humanističkih.

Prvenstvo zaštite treba dati područjima i mjestima koja imaju visoku prirodnu. Krka i Paklenica. Na Forumu o kršu i svjetskoj baštini u Europi.skih i ekonomskih znanosti. u reviziji razvojnih planova s okolišnih stajališta uključujući spomenute osobitosti krških ekosistema. istaknuto je da vrijednosti i ugroženosti krša premašuju mogućnosti da se njegova adekvatna površina stavi pod zaštitu UNESCO-va Popisa svjetske baštine. itd. Idealne cjeline su navedeni nizovi krških polja sa zajedničkom hidrologijom. Gdje god je moguće. 1997). kao i edukacijskim projektima i zaštitom baštine (Watson & al. tehničkim i društveno-humanističkim područjima. itd. a gdje to nije moguće. Stoga je sugerirano da se kandidiraju tzv. No. područje treba obuhvatiti prostornim planiranjem. istaknuta je potreba razvijanja veće osjetljivosti javnosti na područja krša koja neće biti obuhvaćena formalnom zaštitom. koji je što bolje očuvan.-IV. ekonomsku i kulturnu vrijednost. Upravne-organizacijske i gospodarske strane ogledale bi se u osnivanju nadležnih upravnih i stručnih jedinica: uprava za krš sličnih postojećim za vodu i šumu. serijski upisi širih područja. u unošenju krša kao stavke u javni budžet. koji je održan u Lipici u studenome 2004. i prilagođavanja održivom razvitku. Na temelju prethodnih vrednovanja i izgradnje institucijskog okvira potrebno je potaknuti održivi razvitak za koji u dinarskom kršu imamo dobre primjere zaštićenih područja Plitvice. u financiranju izvannastavnih programa koji će voditi većoj identifikaciji krškog inventara. koji bi okupljali njegova najreprezentativnija obilježja. Službene smjernice IUCN-a za krš i pećine upućuju vlade zemalja članica da trebaju osigurati zaštitu reprezentativna izbora krških lokaliteta u smislu IUCN-ovih kategorija I. stavljajući u postupak širi opseg vrijednosti na jednom mjestu. treba štititi cijele slivove krškog područja koje se vrednuje.  . zavoda za krš. u pokretanju jedinstvena dinarskog prekograničnog programa istraživanja i održivog razvitka. u stipendiranju pomlatka i njegova uključivanja u međunarodne tijekove kako bi uskoro njegovi pripadnici mogli preuzeti odgovornost za razvitak BiH. Škocjanske jame i drugih. godine. u izradi javne strategije za krš i menadžment planova za sve segmente okolišne politike. a najbolje jedinstvenog studija krajolika s prirodoslovnim. upravljanjem vodama i drugim zakonodavnim mjerama koje će osigurati količinu i kakvoću voda koje ulaze u krš.

I. i Avdagić. Introduction. Sarajevo. Ljubljana. kulturna. Natchitoches. osobito dio koji pripada geotektonskoj cjelini unutrašnji Dinaridi. U: Učno gradivo 2 [Elektronski vir]. R. drugi skup mjera treba biti usmjeren na odgoj za vrijednosti krša. za podiplomski študij. Pri tome. 508. Naš krš.. Neka pitanja o razvoju i hidrogeološkoj funkciji karstnih polja. čiji su vodeći predstavnici već ostavili divovske tragove u istraživanju ovdašnjeg krša. predstavlja tip iznimno vrijedne i istodobno ranjive baštine. Posljedica takvog razvoja ilustrativna je na primjeru prvih susjeda Une i Plitvica: iako udaljena samo 20 km zračne linije od Plitvica. & Sket B. XXI (1): 30-46. Hamilton–Smith. (urednici): Krš bez granica. 55-78. 139–164. Sarajevo. 2004. Ognjen. Naš krš. Ivan. History of karstology. 1969. Gams. 2000.] Gašparović. VI.. Andrej. Podipl. U moderno doba bio je izložen pretežno industrijskom tipu upotrebe. 31. Sarajevo. Sarajevo. Ratimir. str. I dio. znanstvena i ekološka infrastruktura. 95-114. program Krasoslovje. Proceedings of the IAH 21st Congress.. Geografski pregled. Kranjc. E. broj 10-11. Stoga. Bosna i Hercegovina se ne treba osjećati usamljenom jer može računati na pomoć svjetske znanstvene zajednice. Zadar. jedini ispravan i odgovoran pravac jest razvijanje održivog korištenja krša. U: Brmbota Devčić. Paper to US / ICOMOS 7th International Sypomosium. Journal of Cave and Karst Studies 62 (1): 11-17 Čičić S. Jedna od vidljivijih mjera jest proglašenje niza zaštićenih područja različita tipa. Kras u Sloveniji v prostoru in času. Una je u formalnom proglašenju nacionalnim parkom kasnila 60 godina. Hotspots of subterranean biodiversity in caves and wells. Morfološke i hidrografske karakteristike podzemnih kanalnih sistema u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Popova polja (Zapadni dio Donjeg polja). Nedostatak percepcijske sposobnosti zajednice prati i međusobno uvjetuje nedostatna organizacijska. Karbonatne facije u geološkoj građi terena Bosne i Hercegovine.. vol. Fak.C.. [također 1974.  . 2007. Zagreb. T. . Nova Gorica: Univ. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. i 2005. 1981. On the Karst Environmental System. 3-37 Daoxian Y. 1998. i Lučić. str.Str. Lousiana. Jovanović. Literatura Bonacci.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključak Krš Bosne i Hercegovine. I. str. 1988. . 2007a. 1981. 1-21. 2008. str. koji je reducirao percepciju njegovih vrijednosti te umanjio sposobnosti održanja prirodne ravnoteže. 2004. Darovi i opomene donjih voda. Inštitut za raziskovanje krasa. 2004. Održivo korištenje krša uvijek započinje i trajno se prati znanstvenim istraživanjem i monitoringom. XIII. Culver D.Postojna: Znanstveno raziskovalni center SAZU.

str. Treći jugoslavenski speleološki kongres. Hamiton-Smith. Životinjski svijet Vjetrenice. Acta carsologica 36/1: 242. str. 1979. Borislav. Sarajevo. 2003c. 5-32. Petrović. Guidelines for Cave and Karst Protection. 2007. 19-38. 302.. Sarajevo. JAZU. akumulacije. Krš Jugoslavije 6. Gilleson. J. Zupan Hajna. 15 karata i 10 tablica. P.. Mladenović. Treći jugoslavenski speleološki kongres. Petar. Mulaomerović.Zagreb 2004. HE Trebišnjica. 0 .. N. 472 str. 1963. Watson. 1983. Zagreb. Jasminko. Milanović. Lučić. injektiranje. str. 1974. Špes. Elaborat. – Acta carsologica 29/2. Neke karakteristike krša istočne Hercegovine. Beograd.. 1-20) Sket. K. Petar T. str. Prilog poznavanju hidrogeologije za područje sliva vrela Omble. 261-270. Hidrologija karsta i metode istraživanja.. O. 1963. Naš krš. Time recorded in cave deposits – 10 years of paleomagnetic research in Slovenian caves. P. Stjepan. Energetska osnova slivnog područja Neretve i Trebišnjice. Značaj i ugroženost podzemne faune Popovog polja i predlog za najosnovniju zaštitu. Split – Zadar ... str. 9-49. 30. crteža i faksimila. 1–22. Andrej. 209–218. Trebinje. Vjetrenica – pogled u dušu zemlje: znanstveno-popularna monografija s 200 fotografija. J. Uticaj hidrosistema Trebišnjica na režim površinskih i podzemnih voda u Popovom polju. Mikulec. Fosilne cevke iz bestropne jame – verjatno najstzarjši ostanki jamskog cevjarja Marifugia (Annelida: Polychaeta). Sarajevo. Geografske značilnosti pokrajinsko ranljivih območij v Sloveniji. & Kiernan. 14–15. II/1. Ivo. Ljubljana. Petar. Sarajevo 2005. International Union for Conservation of Nature and Natural Resources. Roglić. Josip. Milanović. Boris. Beograd 362. E. 1983. 57–73. Boris. Uzunović. (Sabrana djela I. Milanović. D. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. 322 str. Milanović. Mihevc. Institut za biologiju Univerze Ljubljana. 2006. Zagreb: I. 1977. Energoinvest. Sarajevo 1963. zaštita voda. & Bosák. Ljubljanja. 291. 2000. VI. str. Sarajevo 1974. str.Mihevc. 65 ilustracija.. IX. Petar T. 41–52.. 1999. Pruner. Geografski aspekt Dinarskog krša. 1998. vodozahvati. 2003. O svetome bosanskome podzemlju Blagaj. 2000. U: Lučić. tuneli. Geographica Slovenica 33/I. Sket. Geološko inženjerstvo u karstu: brane. 1983a. Karst istočne Hercegovine i dubrovačkog priobalja. Metka. A. 4.. 1969.

and among the richest in the world regarding the subterranean fauna. demonstrated that the karst in Bosnia and Herzegovina is among the richest in Europe when it comes to the flora and vegetation. which. it is characterized by numerous plateaus. more or less. gulfs. Therefore. this is a specific type of relief to which the rules of water circulation. is studied for the first time in Kras. The water circulation is characterized by high speed. differentiating many endemic plants. have given refuge to plants and animals. the karst process is developed through many. do not apply. and because of that in every new case the study has to start from the beginning. Therefore. HAZARDS AND PROTECTION Summary According to the available data. The opulence and diversity of biotopes. The western part of the country is a very deep and developed Karst in which some peculiar and almost all types of karst phenomena exist. In the morphological sense. karst valleys. this is of great cultural importance as they gave names to a number of professional terms in the world’s science of karst. Even the name of the science – the karstol1 . some places in Bosnia and Herzegovina are historically significant as locus typicus of some forms of karst. the Slovenian part of the Dinaric karst. as a part of relief. the rocks in which the karst is developed occupy between one to two thirds of the territory of the state of Bosnia and Herzegovina. The karst is shaped in carbonate rock exposed to the power of secondary structural movements. Because of that. quantity and seasonal differences. the karst. characteristic of homogenous aquifers. Besides the scientific. springs and sinking rivers. isolated phenomena that are mutually related. with specific geological history of karst. in the case of pollution significantly reduce the chances for an efficient control and action. and particularly a rich and heterogeneous genetic fund. although the latter has been evidenced by the research of only a few areas. The serious studies. The Dinaric karst includes parts of BiH in the west of the Cazin–Lebršnik line. In addition. performed for more than a hundred years.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja BIH KARST: NATURAL RESOURCE.

protection. and landscape. and protection (studies. protected areas. Bosnia and Herzegovina. this very propulsive field of economy in the karst areas. with proclaiming the Nature Parks of Hutovo blato and Blidinje. 2 . Dinaric karst. Key words: Karst. which. and even threatened that some rare species could disappear. The most important task is to preserve the exceptional values of Bosnia and Herzegovina. sewage systems. especially those recommended by IUCN. and the biotopes have been dangerously fragmented. and development and implementation of the appropriate system of decision-making. The combination of traditional and industrial points of view related to the environment resulted with large harmful changes in the environment. the large role is reserved for mechanisms of protected areas. enter into the new era. administration. and the sustainable economic prospects in the future. Industrial use of landscapes reduces the development of tourism. by which the large underground areas have been drained. which gives excellent results in the localities in some neighboring countries.ogy – owes its name to the Slovenian region Kras. Populated areas. environment. sustainable development. Within this framework. education. These activities require the use of the most up-to-date achievements of science and practice in the conservation and protection of natural resources. to demonstrate a positive relationship with the nature. and control). karst values. institutes. are exposed to large contamination by communal waste. management. This process is not fast and involves the building of systems of research. Such approach requires building of an adequate social structure capable to understand the values of karst. Such practices seriously endangered the very survival of some animal communities. The conclusion is that they could be extremely inappropriate and dangerous for the lives of people and for preserving very frail habitats of endangered species. and industrial pollution. three Ramsar sites and particularly with the Una National Park. However. The public perception and use have been analyzed in the light of presented natural and scientific values. the major harmful effects are results of hydro-technical activities and melioration. especially the vulnerable ones. Some vulnerable places are endangered by a number of inadequate septic tanks draining to the underground waters. A more adequate treatment of karst should be based on the results of a wide-ranging research.

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je iniciralo i finansiralo izradu elaborata “Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Bijambare”. odnosno posebnoj organizacionoj jedinici “Sektoru za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene”. mjere zaštite.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PEJZAŽEM “BIJAMBARE“ Elma Karović Šire područje Bijambara pripada prostoru središnjih bosanskih Dinarida. smješteno između planina Zvijezda na sjeveru i sjeveroistoku. 3 .2003. određene su granice i ukupna površina obuhvata. koji je formiran 2002. br. te je na osnovu njih na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo.o. vrste intervencija. ovog Zakona. Zakonom je definisana kategorija zaštite. 1 Dipl. održanoj 25.09. U saradnji sa Centrom za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 21/03). šum. poslovi upravljanja povjereni su Kantonalnom Javnom Preduzeću Sarajevo – šume d. ing. donesen Zakon o proglašenju zaštićenog pejzaža Bijambare (“Službene novine Kantona Sarajevo”.. zoniranje prostora. Članom 20. godine. Ozrena na jugu i jugoistoku i Čemerske planine na zapadu i jugozapadu.o. kao i korištenje i upravljanje ovim prostorom. čiji je nosilac projekta Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa. i nalazi se u sastavu ovog preduzeća. identifikovane su i potvrđene visoke prirodne vrijednosti šireg područja Bijambara. Sarajevo. god.

Sarajevo Sektor za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene Organizaciona struktura upravljačke institucije Rukovodilac sektora za ekologiju i upravljanje odručjima posebne namjene Služba za zaštićena područja Stručni saradnik Poslovođa zaštićenih područja Turistički vodič Kontrolor ulaska u park Čuvari parka Rendžeri x 2 Čuvari objekata 4 Politika upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare“ se bazira na temelju dvanaest osnovnih principa datih od organizacije IUCN za kategoriju V zaštićeni pejzaž. 4 .o.o.Organizaciona shema upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare“ Institucionalni okvir za upravljanje Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog okruženja i zaštite okoliša Sektor zaštite okoliša Sarajevo šume d.

Uređenje šumskih staza.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Vizija Područje Bijambara je prepoznatljiv prostor na kojem će se. Osnovni ciljevi U zaštićenom pejzažu primarni naglasak je stavljen na “prirodno okruženje. vodotoka. Prostornom planu područja i Planu upravljanja. 1994) Osnovni ciljevi upravljanja koji se oslanjaju na bazne elemente prirode koji karakterišu Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ Ciljevi Zaštita specifičnih prirodnih/ kulturnih objekata Aktivnosti • • • • • • • • • • • • • • Uspostava službe nadzora. 5 . stvoriti uslovi za samoreproduktivnost kroz valorizaciju sadašnjih i budućih potencijala sa ciljem zadovoljavanja ljudskih potreba i povećanja sadašnjih i budućih generacija. ciljevima i politikom upravljanja uz uvažavanje svih mjera i preporuka koje su date u Zakonu o proglašenju područja zaštićenim. Izgradnja parking prostora sa naplatnom kućom Turizam i rekreacija Održavanje kulturnih/tradicionalnih atributa Upravljanje postojećim resursima mora i treba biti u skladu sa vizijom.DVD… Održavanje i unaprjeđenje postojeće infrastrukture. omogućiti zaštita prirodnih i stvorenih vrijednosti. Izgradnja drvenog grada. edukacione staze. konzervacija biodiverziteta i integritet ekosistema”(IUCN. putem održivog razvoja. trim staze.reklamni materijal. šetnica. Logo. Postavljanje prostorne signalizacije. Postavljanje adekvatnog šumskog mobilijara. Monitoring zdravstvenog stanja Zaštita i očuvanje postojećih biljnih i životinjskih vrsta Zabrana lova i ribolova Uspostava brze i efikasne protivpožarne zaštite Permanentna opservacija područja u cilju preventivnih i represivnih mjera Informisanje i edukacija posjetilaca o prostoru. jezera.

U saradnji sa Katedrom za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.. Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa Međunarodnim fondom za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF) i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. te samim tim i neometano prirodno podmlađivanje i formiranje budućeg zdravog i stabilnog podmlatka. postigla dobra osnova u prevenciji zaštite od požara. turističke destinacije koja je uvrštena u turističku ponudu Kantona Sarajevo. prvo je bilo potrebno izvršti definisanje granica područja. bespravnog zauzimanja zemljišta i bespravne gradnje. kako u pogledu prikupljanja i organizovanog odvoza neorganske materije. opreme i sl. te kvalitetniji rad upravitelja. Također. pojave prenamnoženja štetnika. uz stalni monitoring uposlenih u ovom Sektoru. kao i unutrašnjih granica vezanih za zone zaštite i uspostavljena stalna služba nadzora – rendžerska služba. tako i uređenjem. sa zadatkom svakodnevne kontrole i osmatranja prostora u cilju sprječavanja bespravnih sječa. na osnovu kojih se. 6 . (gdje je proces trajao 2. osim estetskog efekta. Zaštita specifičnih prirodnih/kulturnih objekata Da bi zaštitili specifične prirodne objekte zaštićenog pejsaža Bijambare. Otežan rad Upravljača je predstavljao problem miniranih površina (cca 30%). te je izvršeno deminiranje registrovanih površina.. Izvršeno je obilježavanje krajnjih granica obuhvata. kao i veća stabilnost sastojina u smislu sanitarno – zdravstvene zaštite. Uspostavljena je potpuna higijena prostora.). te pravilnim uklanjanjem i slaganjem granjevine i drugog organskog materijala. pojave biljnih bolesti.. Zbog lakšeg upravljanja ovim prostorom izvršeno je razgraničenje između privatnih i državnih parcela. mobilijara. zaštite infrastrukture. redovno se obavljaju pregledi zdravstvenog stanja postojećih sastojina. kao i praćenje ponašanja korisnika i posjetilaca prostora u smislu poštivanja zabrana definisanih Zakonom o proglašenju.5 godine) uz propisano obilježavanje graničnih linija i postavljanje trajnih markacija na terenu.. Petogodišnji rad i upravljanje ovim područjem stavlja ga u poziciju poželjne destinacije. što je omogućilo sigurniji boravak i kretanje posjetilaca. vrši donošenje odluka o mjerama koje vode njihovoj stabilnosti. čime se.Zonacijom područja Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ omogućava se lakše planiranje i uočavanje prioriteta a samim tim i realizacija primarnih i sekundarnih ciljeva (naučna istraživanja. protivpožarnog osmatranja. stekli su se uslovi za rješavanje ovog problema. ovim vidom aktivnosti koja je obavljena na cijelom prostoru postignuta je priprema i oslobađanje površina za slobodan nalet sjemena. održavanje usluga ekosistema.

Anganžovani su eksperti iz oblasti speleologije u realizaciji projekta uređenja bijambarskih pećina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U cilju zaštite šuma od progradacije smrčevih potkornjaka izvršena je nabavka lovnih klopki sa kombinovanim dejstvom feromonskih mamaca. Monitoring tresetišta Tresetište močvarno-glejnog zemljišta sa svagnumom predstavlja jedan od specifičnih vrijednosti područja. koji su postavili instrument za praćenje vlažnosti i temperature unutar pećine. Monitoring Bijambarskih pećina Zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i implementatora COOR-a izvršeno je uređenje u smislu iluminacije pećinskog prostora. i te površine su pod budnim nadzorom rendžerske službe “Sarajevo-šuma“. izgradnje staza i ograda. Zbog pojačane frekventnosti ovaj prostor spada u područja pojačanog rizika od pojave šumskog požara. izrađeni su osmatrački tornjevi – osmatračnice.  . Dalji radovi na istraživanjima kompleksa bijambarskih pećina su u toku. kao i smanjenje njihove brojnosti. U narednom periodu planiran je angažman naučnih eksperata iz ove oblasti. gdje će rezultati istraživanja predstavljati dalje smjernice prilikom upravljanja tim objektima. Pored nadzora turističkog vodiča u sprječavanju devastacije prostora i sprječavanju ulaska više od 30 posjetilaca u datom momentu. U istu svrhu. čime je osigurana kontrola gustine populacije ovih štetnih šumskih insekata. kao i registrovanje promjene razine kiseonika usljed većeg broja posjetilaca u pećini. i uspostavljen protupožarni objekat sa potrebnom opremom za inicijalno gašenje eventualno nastalog požara. kvalitetna elektrifikacija. Do sada su spriječena fizička oštećenja tresetišta. Svake godine se u cilju boljeg očuvanja šumskih ekosistema poduzimaju radovi na obilježavanju (doznaci) oboljelih. staze su opremljene graničnicima koji usmjeravaju i ograničavaju kretanje posjetilaca. zaraženih i u zimskom periodu oštećenih stabala. Na osnovu indeksa ugroženosti izrađen je plan protupožarne zaštite šuma u skladu sa odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o izradi planova zaštite šuma od požara. Na osnovu izvršene doznake i provedene kontrole od strane nadležne šumarske inspekcije vrši se izrada izvedbenih projekata za njihovu sanaciju i pokreću aktivnosti na njihovom uklanjanju. kao i uređenje eksterijera ispred pećine. što će unaprijediti gazdovanje ovim specifičnim ekosistemom. koje se postavljaju svake godine po utvrđenom planu.

Turizam i rekreacija Infrastrukturni sadržaj zaštićenog područja .  “šumska staza”. Svjesni te činjenice. ponori ne mogu primiti toliku količinu vode tako da dolazi do formiranja jezera značajnih dimenzija. te njegove rekonstrukcije u skladu sa namjerama i funkcijom prve zaštitne zone. posjetioci ovog prostora mogu uživati u punom kontaktu sa prirodom i to šetnjom kroz uređene i osmišljene staze sa edukativnim sadržajima.1 ha i predstavlja veliki potencijal za budući razvoj Parka. dužine cca 1000 m na kojoj su na drvenim panoima predstavljene neke od valorizovanih vrijednosti ovog prostora. koja je opremljena drvenim klupama za kraći odmor. koncept čiste vode može biti problematičan. kao i bolje prezentacije i ugodnijeg boravka na ovim prostorima. U toku su pregovori između Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša sa planinarskim društvom o preuzimanju doma od strane upravitelja. a to su:  “edukaciona staza”. te rješavanje vodoopskrbe pitkom vodom na cijelom području Bijambara.Monitoring voda U okviru zaštićenog područja Bijambare. U sklopu aktivnosti poduzetih na unaprjeđenju i ambijentalnom uređenju. Imajući u vidu činjenicu da su Bijambare područje krša (interna drenaža putem velikog sistema špilja ili kanala/pukotina).  . Cijeli prostor zauzima površinu od 1. U proljetnom i jesenjem periodu.objekti Na području egzistira bivša vojna kasarna koja se sastoji od 5 objekata. kao i drvenim mostovima. putokazima i panoima edukativnog sadržaja. za koju je urađen izvedbeni projekat rekonstrukcije u cilju budućeg Ekokampa Bijambare. stepenicama i rukohvatima. u vrijeme otapanja snijega i većih kišnih oborina. Uz ponudu usluga vodiča kroz Bijambarsku pećinu. stalni potok Bjelila uvire u Dimšinu pećinu. Planinarski dom Zvijezda Ilijaš Nedaleko od ulaza u Glavnu pećinu nalazi se planinarski dom vlasništvo PD Zvijezda Ilijaš. u toku tekuće godine izvršili smo analizu kvaliteta pitke vode. uređena na dužini od 2000 m. izrađeni su brojni ambijentalno prilagođeni objekti. Objekat će predstavljati edukacioni centar. U narednom periodu planirano je praćenje kvaliteta i izdašnosti vode. U okviru tog Projekta je i upravna zgrada upravitelja.

UNDP. dok je za najmlađe posjetioce prostora uređeno mjesto za igru. Na ovom području stvorene su u veoma kratkom periodu predispozicije da 30% prihoda u odnosu na dosadašnje troškove može ostvariti upravitelj u okviru svojih redovnih poslova.  . ulaznica u zaštićeno područje. Razvoj upravljanja Zaštićenim pejzažem je definisan Planom upravljanja prema utvrđenoj strategiji koja je razrađena u akcionim planovima. Sve aktivnosti koje su poduzete u petogodišnjem radu upravljača su pod nadzorom Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša imale svoj planski i dogovorni proces usklađen sa sredstvima koja su bila na raspolaganju u datom momentu. ljuljačke. usluga parkiranja i prevoza unutar područja kao i iznajmljivanja bicikla i saonica. Prihodi se očekuju od naplate ulaznica u pećinu. čime bi zaokružili i uvezali jednu cjelinu koja se odnosi na regulisanje saobraćaja i zadovoljavanje Zakona o proglašenju područja zaštićenim. pješčanici kao i učionica na otvorenom koja bi poslužila za okupljanje djece mlađeg uzrasta i gdje bi se mogli održati kratki časovi upoznavanja svijeta prirode. te održavanja prezentacija ciljanim grupama u edukacionom centru. klackalice. Daljim razvojem područja u stvaranju predispozicija za plasman ekoproizvoda (ljekobilje i med) u bliskoj budućnosti će predstavljati jedan od izvora finansiranja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Za osobe jačih rekreativnih navika izrađena je trim staza. Svjesni smo činjenice da je zaštićeni pejzaž “Bijambare“ mlad park i da predstoji period u kojem će biti potrebna znatna ulaganja da bi došli do krajnjeg cilja koji se zove održivi razvoj. Međunarodnog fonda za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF).  Finansijska podrška Evropske Unije. Izrađene su drvene kućice. Izvori finansiranja Zaštićenog pejzaža “Bijambare” Osnovni način finansiranja za primarno funkcionisanje područja i realizaciju Projekata Zaštićenog pejzaža su:  Izvori finansiranja iz budžeta Kantona Sarajevo (Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. akcioni planovi su osnovni alat za upravljanje u narednih deset godina. Do kraja tekuće godine očekujemo nabavku vozića koji će biti dodatna atrakcija u prostoru. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo). Odnosno.

0 .

Geografski fakultet Beograd 1 . koju čine vodoplavna staništa. Svaki od ovih regiona pokazuje karakteristična vlažna staništa. močvare. Panonski. neki ne. vodoplavni koridori. Dunavski sliv se prostire u 5 biogeografskih rejona od 8 koliko ih ima u Evropi: Alpski. kao i Ramsar predeo Ludaško jezero. Kontinentalni. okruženog sezonski vlažnim halofilnim livadama. livada.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA U SLIVU DUNAVA NA TERITORIJI SRBIJE Dejana Jakovljević Uvod U radu će biti opisana pojedina zaštićena područja u slivu Dunava na teritoriji Srbije. Od ostalih zaštićenih predjela treba pomenuti prirodni rezervat Slano Kopovo.000 ha. Ovaj prostorni i ekološki jedinstveni kompleks vode.Carska Bara Ramsar predio na sastavu Begeja i Tise je najznačajnija močvarna površina. Šume vodoplavnih ravnica. Osim Obedske bare. Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. U niskoj Tisi Stari Begej. Močvarna staništa Save prostiru se kroz Hrvatsku. žbunja. Obedska Bara je najveća močvara u Srbiji unutar ovog sistema sa površinom od preko 30. Stepski i Region Crnog mora. endemičnih i reliktnih vrsta. inženjerstva za zaštitu životne sredine. sa posebnim osvrtom na vlažna staništa. 1 Mr. Leži nasuprot Kopačkom ritu u Hrvatskoj. rijetkih. neki su zaštićeni. močvare.sc. ovom kompleksu pripada i Zasavica. i šumskih ekosistema je karakterističan po visokom biodiverzitetu i velikom broju ugroženih.648 ha vodoplavnih staništa. koji se sastoji od bazena slane vode. pojasevi jezera i drugih vlažnih staništa su glavne komponente biodiverziteta i hidrologije u bazenu Dunava. Gornje Podunavlje čini kompleks močvarnih staništa na površini od 19. bare.

841 Sava Zasavica Dekret o Zaštiti Ludoškog jezera kao Specijalnog Rezervata Prirode(Službeni list RS. Vienna. Bugarska. a prostire se na površini od 19. Tisa Ludoško jezero Stari meandar Save sa vodoplavnom ravnicom. RS Službeni list br. Moldavija i Ukrajina) sa površinom približno 600.1994) Izvor: The Danube River Basin district. Tabela 1 Značajna zaštićena područja za vrste i staništa šireg značaja Rečni Naziv zaštićene Opis bazen površine Tara/ Drina Tara Balkanske planine sa klisurastom dolinom Tip zaštite Nacionalni Park Površina Zakonska osnova (ha) 19.Glavni kompleks močvara u Evropi su močvare niskog Dunava (Srbija.648 Tisa Slano Kopovo Dunav Koviljskopetrovaradinski rit Sava Obedska bara Bazen slane vode okružen sezonski vlažnim halofilnim livadama Značajne plavne ravnice srednjeg Dunava Prirodni rezervat Prirodni rezervat 976 4.150 328 2 .39/93 Dekret o Zaštiti Gornjeg Podunavlja kao Specijalnog Rezervata Prirode (službeni list RS 45/01) Dekret o zaštiti Slanog Kopova kao Specijalnog Rezervata Prirode Dekret o Zaštiti Koviljskopetrovaradinskog rita kao Specijalnog Rezervata Prirode Dunav Gornje Podunavlje Značajne plavne ravnice Prirodni srednjeg Dunava rezervat 19. šumom i trsticima u koritu Vodoplavna staništa hranjena podzemnom vodom do Save Plitko ravničarsko jezero eolskog tipa Ramsar 9.820 Prirodni rezervat Ramsar 1. 2004. Na teritoriji Srbije obuhvata Ramsar predele. Rumunija.767 Dekret o Zaštiti Starog Carska bara Tise i Begeja Begeja. Od ostalih zaštićenih područja biće riječi o Nacionalnom parku Tara u slivu Drine.175 ha. Prirodne rezervate (Koviljsko – petrovaradinski rit) i Svjetsku Baštinu (Srebrno jezero).175 Zakon o Nacionalnim Parkovima.000 ha. Part A.Basin Wide Overview. koji se sastoji od planina sa klisurastom dolinom. 1994) Tisa Stari BegejPlavna ravnica između 1.Carske Bare kao Specijalnog Rezervata Ramsar Prirode(Službeni list RS.

Оd kаbinеtskih mеtоda rаdа zа rеаlizаciјu оvоg istrаživаnjа mоgu sе izdvојiti: аnаlizа i sintеzа еlеmеnаtа živоtnе srеdinе. GIS kао tеhnоlоgiја оbrаdе prоstоrnih pоdаtаkа. dа sе prеdlоžе mjеrе kаkо bi sе pоstојеćе stаnjе pоprаvilо i usаglаsilо sа pоmеnutim dоkumеntоm. Metodologija Меtоdоlоgiја rаdа је prilаgоđеnа prеdmеtu. riba i ptica močvarica. dеskriptivnа mеtоdа. br.648 ha.  režim zaštite III stepena obuhvata površinu od 14 542.  režim zaštite II stepena obuhvata površinu od 4 834. Na području Rezervata prirode Gornje Podunavlje ustanovljena su tri režima zaštite:  režim zaštite I stepena obuhvata površinu od 261. prisustvo rijetkih i prorijeđenih životinjskih vrsta i osobita ljepota pejzaža. koje karakterišu raznovrsnost i bogatstvo flore rijetkih i prorijeđenih vrsta biljaka. očuvanim i bujnim izvornim zajednicama ritova. dio dolinske ravni i vodotoka Dunava na teritoriji Republike Srbije od državne granice sa Republikom Mađarskom do Bogojeva. Меtodе kоје ćе sе primjеnjivаti nа tеrеnu su: mеtоd аnаlizе еlеmеnаtа živоtnе srеdinе. mаtеmаtičkо – stаtističkе оbrаdе pоdаtаkа. bogatstvo faune. 45/2001). Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje stavljen je pod zaštitu kao područje sa posebno izraženim odlikama reljefa i hidrografskim pojavama i objektima inundaciono – aluvijalnog riječnog pojasa. stаndаrdnе mеtоdе zа vоdu i аkvаtičnе biljkе. dа sе utvrdi zаtеčеnо stаnjе shоdnо Оkvirnој dirеktivi о vоdi ЕU.odnosno I kategorije.62 ha. kаkо tеrеnskе. naročito krupnih sisara. tаkо i kаbinеtskе.57 ha 3 . mеtоd kvаntifikаciје еlеmеnаtа.81 ha. Gornje Podunavlje Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje (“Službeni glasnik RS”. mеtоd оpаžаnjа. zаdаtku i cilju istrаživаnjа. stavljen je pod zaštitu i svrstan u zaštićena prirodna dobra od izuzetnog značaja. prоučаvаnjе pоstојеćе litеrаturе. U rаdu će se kоristiti rаzličitе mеtоdе istrаživаnjа.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ciljevi Cilj je da se shvate veze između mnogobrojnih činilaca еlеmеnаtа živоtnе srеdinе koji utiču na sveobuhvatno stanje zaštićenih područja. Uredbom je definisana granica Specijalnog rezervata prirode i ukupna površina rezervata koja iznosi 19.

Podzemne vode (freatske i arteške) imaju uticaja na biljni i životinjski svijet. ritske bare i močvare). ujezerenim rukavcima.Prirodne vrijednosti Hidrološke vrijednosti Površinske vode. Mirkovića bara. rukavcima. Kanal Bezdan – Prigrevica. Staklarski Dunavac). 4 . Bajski kanal (delovi kanalske mreže Dunav – Tisa – Dunav). ade. kao i u projekat Evropskog rezervata biosfere Drava – Mura. Danguzac) su jedna od glavnih hidrografskih odlika Specijalnog rezervata prirode. jazavac. Sa brojnim meandrima. Veliki Bački kanal. Monoštorski Dunavac. Rezervat je uključen i u projekat prekogranične saradnje sa susjednom Mađarskom (Nacionalni park Dunav – Drava) i Hrvatskom (Park prirode Kopački rit). Petreški Dunavac. meandri. Crna bara u monoštorskom ritu. raznovrsna fauna. divlja mačka). Pored Dunava. livadskih i šumskih ekosistema u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje. naročito ptice močvarice i ribe i prorijeđene i ugrožene vrste (orao bjelorepan. a nominovan je za Ramsarsko područje (močvarna i druga vlažna područja prema Konvenciji o zaštiti močvarnih područja) i Rezervat biosfere (MaB – UNESCO). crna roda. rebratica. u Specijalnom rezervatu prirode se nalazi još nekoliko značajnih površinskih voda: Plazović. Srebrenički Dunavac.). kao najznačajnijeg površinskog toka. očuvane izvorne biljne zajednice (ritske šume. borjak. Rečni rukavci (Baračka. jezera i bare (Sakadaš. Rezervat je registrovan kao međunarodno značajno stanište ptica (IBA područje). livade i ševari). kurjak i dr. vodeni rukavci. raznovrsna flora i rijetke i prorijeđene biljne vrste (bijeli i žuti lokvanj. Crna bara na Štrbcu. barama i adama – Dunav u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje stvara nesvakidašnju hidrografsku sliku. Dunavska voda i njen režim su među odlučujućim faktorima opstanka biljnog i životinjskog svijeta. Česte i velike oscilacije režima Dunava mijenjaju uslove u ekosistemima od vrlo povoljnih do vrlo nepovoljnih. Zaštićena prirodna dobra Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje Rezervat odlikuju očuvani i raznovrsni hidrografski oblici ritova (ostrva. One su značajan činilac u formiranju vodenih. kuna zlatica i bjelica. Dunav je glavno hidrološko obilježje Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje. močvarnih.

mrtvajom. unutrašnju. isparavanjem i podzemnim oticanjem.  obezbijediti integralnu zaštitu karakterističnih staništa flore i faune. prečnika do 10 m. od barskog bilja i gustog spleta korijenja koje vode u nadolasku podižu sa dna. vr- 5 . a kanalom Vok na istoku. koje vjetrovi i vodene struje nose po bari. U plićim dijelovima bare buja biljni svijet iza koga ostaje treset. sa Savom. U cilju zaštite i razvoja Specijalnog Rezervata prirode Gornje Podunavlje potrebno je realizovati sljedeće:  preduzimati aktivnosti koje pospješuju ili usmjeravaju prirodne i antropogene procese u cilju zadržavanja postojećih izvornih prirodnih vrijednosti. pa grebovi postaju ploveća ostrvca. povećanje površina pod zasadima plantažnih topola. Sjevernu spoljnu granicu bare čini odsijek lesne terase visok 5 – 8 m. nekontrolisani ribolov. od 9820 ha u vodoplavnoj ravnici Save. “grebovi”. a južnu. sa močvarama. odnosno napušteno korito Save. zbog kojih je Obedska bara proglašena za Ramsar područje i Specijalni prirodni rezervat. okruženim hrastovim. Obedska bara Bara predstavlja mrtvaju. Kako vodostaj raste veza korenja sa dnom slabi i na kraju se prekida.) To je sezonski plavljena površina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaštita životne sredine Ovaj prostor je pod intenzivnim uticajem antropogenih faktora: meliorativnog djelovanja. zagađenja Dunava. u bari i oko nje je i raznovrstan životinjski svijet. Pored biljnog svijeta. On još više doprinosi smanjenju akvatorije. Bara je na zapadu barom Brvenicom povezana sa većim brojem bara u aluvijalnoj ravni.  sve oblike turističko – rekreativnih i privrednih aktivnosti uskladiti sa prirodnim potencijalima prostora. Obedska bara se hrani površinskim vodama Save. Barsku vegetaciju ovde karakterišu i zelena ostrva. podzemnim priticanjem i padavinama. barama. a gubi vodu površinskim oticanjem. prije svega svijet ptica. U tipičnom. vlažnim livadama. čine obalske gredice po kojima je cijela unutrašnja strana “potkovice” dobila naziv Kupinske grede. lučnom obliku pruža se između naselja Obreža i Kupinova. Prirodne vrijednosti Obedska bara je jedno od najstarijih zaštićenih područja u svetu (od 1874. izgradnja vikend naselja. zapadno od Obedske bare.

smukulja. močvarna koprica. šaran. linjak. velika ćelavica. vrganj. kaćun. zec. srednji detlić. vijoglava. obična češnjarka. vodeni bik. bijela roda. seoski detlić. evropski dabar. velika gnojištarka. barski pjetlić. mali vranac. gavčica. kukuvija. zelena krastača. žutarica. Gmizavci: barska kornjača. gatalinka. 6 . svitac. šumska žaba. riđoglava patka. kašičar. Ribe: Ima 16 registrovanih vrsta riba i neke od njih su: crvenperka. zelena žuna. mali prelivac. vodena voluharica. evropski tvor. mali mrmoljak. crvena čaplja. smuk. kuna bjelica. zelena pupavka. karas. od Sremske Mitrovice. mali detlić. velika zelena žaba. žabljanka. vlažnih livada i šuma.bovim i šumama topole. plućnjak. bjelouška. ribarica. Cijeli kompleks Zasavice se nalazi u Mačvi i administrativno je podijeljen između dvije opštine . čapljica. zidni gušter. cetonia. batokljun. crnogrla strnadica. divlja svinja i srna. pčelarica. jastreb. kukavica. zavrata. šakal. obični cvrcić. crnooka deverika. Neke od vrsta gnjezdarica u rezervatu su: mali gnjurac. sljepić. zelembać. salep. jež. stepski smuk. rukavaca. crna roda. iđirot. crna crvenorepka. mešinka. bjelovrata muharica. rusi svračak. crventrbi mukač. gak. Ptice: Ukupno 220 vrsta ptica je zabilježeno unutar rezervata. testerica. Sisari: 50 vrsta nastanjuje rezervat i neke od njih su: puh. grčka žaba. Biljke: oko 500 biljnih vrsta je registrovano u Rezervatu od kojih su posebno značajne: bijeli lokvanj. crveni vilin konjic. cvrcić potočar.mala ušara. mala bijela čaplja. zlatna vuga. admiral. velika sunčanica. trčuljak. orao bjelorepan. lastavičar. zelena žaba. šarka. Najveća močvara je autentičan kompleks močvara. vodeni orašac. Vodozemci: šareni daždevnjak. bukova strižibuba. sjenica vuga. stepski soko. osičar. velika strnadica. Zasavica Zasavica se nalazi nekoliko kilometara preko Save. velika krastača. dugokljuni puzić. grlica. velika bijela čaplja. veliki trstenjak. štuka i som. Gljive: Ima oko 180 vrsta jestivih i otrovnih gljiva i neke od njih su: Morchella vulgaris. podunavski mrmoljak. dnevni paunovac. divlja mačka. žuti voljić. utina . žuti lokvanj. barska strnadica. patka njorka. sivi barski petlić. orao kliktaš. kesega. vidra.Bogatić u Mačvi i Sremska Mitrovica u Sremu. rebratica. poljska pešurka. tresetišta. velika hrastova strižibuba. Insekti: Brojne vrste su pronađene u Rezervatu do sada i neke od njih su: jelenak. čopotac. kukumavka. eja močvarica. lisičarka. livadski gušter. bodljikava kostrica. čikov.

ali se može povećati do 10 m dubine. Zasavica se hrani podzemnim vodama. iđirot. Proglašena je za značajno stanište ptica (IBA).1 km duge reke Zasavice.5 m. Cjelokupan biotop uključuje također potok Batar i nekoliko drugih pritoka Zasavice i čini ekološki kompleks vode i močvarnih sistema sa fragmentima plavljenih livada i šuma. mali guseničar.3. velika puhara. Visina močvarnog zemljišta je 76 – 82 m. Područje je okruženo poljoprivrednim poljima i ostacima šume (hrast. lokvanjić. najviše trske Phragmites sp.5 km2. a širina joj je 50 – 300 m. škripavac. Biljke: Rezervat je dom za preko 800 biljnih vrsta od kojih su najznačajnije: bijeli lokvanj. močvarna kopriva. žuti lokvanj. Krajnja sekcija. jasen. rudnjača. šumski šampinjon. šumsko pile. Podolsko goveče i svinja mangulica se hrane na pašnjaku Valjevac. i stavljen u I kategoriju zaštite kao zaštićeno prirodno dobro izuzetne vrijednosti. koja se sastoji od nekoliko povezanih močvara pokriva površinu od 11. nosorožac.5 m. rijeke i kanale: Zasavicu. sa fragmentima poplavnih šuma. od kojih su dvije vrste nove za teritoriju Srbije. velika gnoištarka. i rogozi Typha sp. okružen mozaikom vodenih i vlažnih ekosistema. močvara je prosječno duboka 2. Fosilizovano. proglašena je za Ramsar područje. Specijalni rezervat prirode Zasavica je osnovan 1997. koja povezuje Zasavicu i Savu je kanalisana (Bogaz kanal). Prekopac i Batar. bukova strižibuba. Za vrijeme normalnih vodostaja. gravitaciono sa Cera. paralelno korito Save je toliko dugačko da se ustvari proteže skoro do Drine. Močvara. To je tipična izdužena mrtvaja.5 km2. Insekti: do sada je više od 300 vrsta nađeno u Rezervatu. Površinom dominira riječni biotop. Prirodne vrijednosti Rezervat se proteže u duž 33. Specijalni rezervat prirode Zasavica je jedan od najčuvenijih centara za očuvanje genetskih resursa domaćih životinja u Srbiji. trčuljak. dok je ostala površina pod II i III stepenom zaštite. od kojih je 15 vrsta zaštićeno kao prirodne rijetkosti u Srbiji: jelenak. lisičarka. Sporotekuća rijeka Zasavica se hrani izdanskom vodom a dubine je 2. testerica. Ukupna zaštićena površina je 11.2008. Do sada je pronađeno 55 vrsta dnevnih leptira od kojih je 6 na Evropskoj Crvenoj Listi  . Jovac. od čega je 37% pod I stepenom zaštite. iz Drine i nekoliko tokova. a 31. Gljive: Više od 160 vrsta gljiva je pronađeno unutar rezervata. Oko nje se razvila barska vegetacija. sunčanica. Ukupno 42 vrste nosorožaca je zabilježeno istraživanjem. Duboka Jovača i Prokopac kanal. veliki guseničar. topola i vrba).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zasavica je nizijska močvara u vodoplavnoj ravnici Save. Rijeka sporo meandrira u i kroz močvaru. Većinom zaštićena površina pokriva površinske vode. Neke od njih su: judino uvo.

 . zelembać. dužine 10 km. mali mrmoljak. kukumavka. lastavičar. žutotrbi mukač. okruženo je nasipima i odvojeno od tokova Tise i Begeja. žutarica. vrabac pokućar. Neke od vrsta koje su nađene u Rezervatu: lastin repak. trstenjak rogožar. eja močvarica. vuga. a neke od njih su: obični puh. Sisari: 50 vrsta naseljava rezervat. senica vuga. Stari Begej – Carska Bara Područje se nalazi između Tise i Begeja. kanal. zidni gušter. čikov i som rijetke. Ali. zelena žuna. tj. čapljica. šarka. Ukupna površina Specijalnog Rezervata prirode Stari Begej – Carska Bara je 1767 ha. jastreb. stepska trepteljka. zelena žaba. velika strnadica.smukulja. Regulacija riječnog korita Begeja i drugi hidrotehnički radovi. ćubasta ševa. stepski smuk. livadski gušter. vodena rovčica. sljepić. seoski djetlić. velika krastača. dugokljuni puzić. karas. običan crvčić.i jedna na svjetskoj. patka njorka. ribarica. Zasavica je jedno od najboljih mesta za posmatranje vilin konjica budući da su tamo registrovane čak 34 vrste od kojih su neke: kraljevski vilin konjic. zelena krastača. siva muharica. zec. Ribe: Ima 16 autohtonih i 4 unešene vrste: mrguda. dok njegova pufer zona pokriva 7532 ha. divlja mačka. grlica. dok su crnooka deverika. a njegov režim je kontrolisan. crnoglava žuta pliska. obična travarka. mala ušara (utina). žiličasti kupusar. bjelouška. Neke od posebnih vrsta su: mali gnjurac. mali djetlić. crvenrepka.. kuna bjelica. izvedeni tokom dva prošla vijeka. evropski tvor. Staro korito Begeja. poljski vrabac. crna crvenorepka. Ptice: Ukupno 182 vrsta je zabeleženo u Rezervatu. veliki kupusar. kesega i šaran su ranjive. slavuj. smuk. grčka žaba. panonska prelivalica. obična češnjarka. gatalinka. bjelogrudi jež. vodena voluharica. divlja svinja. veliki trstenjak. Gmizavci: barska kornjača. kukavica. velika zelena žaba. mala bijela čaplja. rusi svračak. modri prelivac. doveli su do značajnog smanjenja poplavnih površina i promjena u njihovoj flori i fauni. ipak. gavčica. kukuvija. gak. kada je rijeka Begej presječena na 15 – om kilometru i usmjerena u novo iskopano korito. glavne promjene kada je u pitanju pravac Begeja desile su se poslije iscrpnih radova u periodu 1971. podunavski mrmoljak. – 1974. U prošlosti niski tereni između Tise i Begeja bili su plavljeni tokom proljetnih mjeseci. evropski dabar. mali vranac. Vodozemci: šareni daždevnjak. jugozapadno od Zrenjanina. vidra. obična grmuša. Visina ove površine je 73 – 78 m. crveni vilin kojic. batokljun. mali kupusar. žuti voljić. šumska žaba. bjelorepan.

gavčica. Marta 1996. ptice i sisare. Od 1990. bodljikava kostrica. žuti lokvanj. usljed njegovog velikog značaja za Republiku. pčela. velika sunčanica.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Plavna površina na ušću Begeja u Tisu. salep. lisičarka. Biljke: neke od najznačajnijih vrsta su: bijeli lokvanj. Zahvaljujući toj činjenici. crveni vilin konjic. kao ostatak jedinstvene plavljene površine u nizijskom toku Begeja. Rezervat je proglašen za Ramsar područje. čikov. trčuljak.. koje uključuju rijetke. lastin repak. platanthera bifolia. mrazovac. čopotac. Gljive: Više od 150 vrsta gljiva je zabilježeno u rezervatu i neke od njih su: vrganj. žabljanka. stepskih. svitac.  . Strogi Prirodni Rezervat Carska Bara je na ICBP Listi Evropskih i Sjevernoameričkih močvara međunarodnog značaja. vodozemce. rebratica. admiral. Ribe: zabilježene su 24 vrste riba od kojih su neke: crvenperka. područje ukupne površine 1386 ha. naročito njen dio Carska Bara. naučni i edukativni značaj. slatinastih i poljoprivrednih ekosistema. močvarnih. Carska Bara je zaštićena zakonom 1955. zaštićeno je zakonom kao Stari Begej Regionalni park sa Carskom Barom kao Strogim Prirodnim rezervatom. karaš. To je tipična močvarna površina podijeljena nasipom u sljedeća dva dela: 1) rečno korito Starog Begeja i močvara Carska Bara. riječnih. linjak. kraljevski vilin konjic. bukova strižibuba. plućnjak. poljskim putevima i kompleksom mikro – i mezo – reljefa. vodeni orašak. zelena pupavka. ribe. sa režimom vode koji zavisi od režima podzemnih voda i kontrolisanog režima poplavnih voda. iđirot. mali prelivac. livadskih. sa režimom koji zavisi od podzemnih voda i količine padavina. zavrata. Velika raznolikost staništa uslovila je i veliku raznolikost vrsta. koje obuhvata riječno korito Starog Begeja. gmizavce. a neke od njih su: jelenak. Prirodne vrijednosti Specijalni Rezervat Prirode Stari Begej – Carska Bara. šaran. nasipima. dnevni paunovac. velika hrastova strižibuba. velika gnojištarka i velika ćelavica. Insekti: Veliki broj vrsta je zabilježen u rezervatu. Godine 1986. barskih. kaćun. je svjetski poznata po ornitofauni. je karakterističan po mozaiku prostranih ribnjaka. štuka i som. šafranovac. ugrožene i ranjive biljke. imajući u vidu veliki ekološki. poljska pečurka. 2) Botoški rit i Farkaždinski rit. crnooka deverika. ispresijecanih kanalima. testerica. močvaru Carska Bara i druge periodično plavljene terene i koje ima veoma dobro očuvane izvorne prirodne vrijednosti. Vlada Republike Srbije proglasila je zaštićenim ovo područje kao Specijalni Prirodni Rezervat Stari Begej – Carska Bara. kesega. šumskih.

posmatranje ptica i divljih životinja) je moguće. bjelouška. veliki trstenjak. zlatna vuga. Sisari: više od 40 vrsta nastanjuje rezervat. U dijelovima II stepena zaštite (371. Slano Kopovo Slano Kopovo se nalazi u sjeveroistočnom Banatu. livadski gušter. zelena žaba. šumska sova. šakal. batokljun. divlja mačka. U davnoj prošlosti. Slano Kopovo predstavlja jednu od posljednjih očuvanih močvara na slatinastom zemljištu u Vojvodini. veoma ograničeno korištenje (kontrolisana rekreacija. slana jezera su unutar paleomeandara. vijoglava. izuzev u naučne i edukativne svrhe. riđoglava patka. površina 976 ha. grlica. dugokljuni puzić. Zaštita životne sredine Da bi se obezbijedila efikasna očuvanost. velika bijela čaplja. a neke od njih su: vodena voluharica. sljepić. vidra. žutarica. bijela roda. gatalinka. seoski djetlić. crventrbi mukač. crna roda. kuna bjelica. mala bijela čaplja. kukuvija. orao bjelorepan. rusi svračak. Visina je 76. mali djetlić.7044 ha). zelena krastača. U dijelovima III stepena zaštite (600. bjelovrata muharica. osičar. Gmizavci: barska kornjača. sivi barski petlić. svako iskorištavanje. naučnog i edukativnog značaja. upravljanje i racionalno korištenje. Ptice: zabilježeno je više od 240 vrsta u rezervatu. Neke od vrsta gnjezdarica su: mali gnjurac. kašičar. gak.Vodozemci: šareni daždevnjak. velika strnadica. barska strnadica. naročito onih tradicionalnih je moguć. zec. pčelarica. smukulja. kukumavka. mali mrmoljak. lastavičar. crna crvenorepka. zelena žuna. Tisa je često mijenjala svoje korito. crvena čaplja. jastreb. 465 ha) širok opseg kontrolisanih aktivnosti. šumska žaba. crvić potočar. evropski tvor. u blizini Novog Bečeja i rijeke Tise. zbog velikog ekološkog. velika krastača. U dijelovima I stepena zaštite (703. podunavski mrmoljak. patka njorka. obična češnjarka.8 m. sjenica vuga. tj. kukavica. 8332 ha). vodeni bik. velika zelena žaba. poboljšanje. Jedan od starih meandara Tise je Slano Kopovo. mali vranac. zidni gušter. kao dobro očuvanih ekosistema i staništa rijetkih vrsta. jež. obični crvić. eja močvarica. žuti voljić. ribarica.6 – 86. divlja svinja i srna. određene mjere zaštite su definisane za različite dijelove ovog zaštićenog područja. je zabranjeno. srednji djetlić. 100 . zelembać. napuštajući prethodno korito i plaveći susjedne nizije. barski petlić. čapljica. smuk. orao kliktaš.

Ovi kanali su smanjili nivo izdanske vode. patke. a atipične su za Panonsku niziju. Mnoge biljne vrste karakteristične za ovaj tip vegetacije danas predstavljaju prave raritete. Njegova vrednost je vidljiva kroz vrste koje se gnijezde. a opstanak cijele površine je ugrožen. Prirodne vrijednosti Hidrološke vrijednosti Funkcionisanje i opstanak područja Specijalnog rezervata prirode Slano Kopovo najviše zavisi od prisustva vode. Slano Kopovo predstavlja jedno od najznačajnijih i najkarakterističnijih ptičjih staništa u Srbiji. već i u cijeloj Panonskoj niziji u fazi izumiranja. pripadaju tipu prastarih biljaka koje su već skoro nestale iz najvećih dijelova Panonske nizije. Kad je glavna trasa kanala Dunav – Tisa – Dunav iskopana ka jugu. Slano Kopovo se našlo na čvoru njihovih sastava. Sublakustrijsko hranjenje je također prisutno kroz pomenuta “oka”. Najveći intenzitet isparavanja je u ljetnim mjesecima. koja je ne samo u Srbiji. Veliko Kopovo i Poštaš Kopovo dobijaju vodu direktnim prilivom atmosferske vode na njihove površine. U području Slano Kopovo je specifična slana zajednica Thero – Salicornietea. Slano Kopovo je posebno pogodno za ždralove. bila revizija i IBA površina je proširena na 2660 ha. već i reprezentativni primerak slanih staništa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slano Kopovo ne samo da je veoma bogato da bi se moglo ocijeniti kao centar biološkog diverziteta. dok je 2000. Dakle. a Kikindski kanal 4. jula 2004. ali karakteristične za Pont – Kaspijska slana zemljišta i morsku obalu. površinskim priticanjem vode i od podzemnih voda. koja su na ivici potpunog nestanka. Posebna karakteristika Slanog Kopova je dominantna halofitna vegetacija (biljke koje rastu prirodno na veoma slanom zemljištu). 101 . posljedica isparavanja i deficita atmosferske vode je negativan vodeni bilans jezera. hranjenje Slanog Kopova izdanskom vodom je oslabilo. Za Ramsar područje proglašeno je 22. vezane za solončake i sačinjavaju ih sukulentne i u manjoj mjeri polusukulentne halofite. Nema gubljenja vode oticanjem. Godine 1989. Zbog toga. kao. tako da su zaštićene zakonom. uostalom i činjenica da je ovo jedinstvena migraciona tačka za određene ptice selice. a voda se gubi isparavanjem. površina od 200 ha proglašena je kao međunarodno značajno ptičje stanište u Evropi prema IBA projektu.5 km ka istoku. Kako je u isto doba godine primarni minimum atmosferske vode. guske i kopnene ptice. Slano Kopovo je ranije imalo mnogo povoljniji vodni režim.

Transilvanijsko – panonske endemične vrste iz Svjetske Crvene Liste Flore. suhe livade. Iako je površina ovog područja relativno mala (oko 1000 ha). nivo vode u jezeru je podložan fluktuacijama. 102 . Mnogi sisari registrovani u ovom području pripadaju grupi prirodnih rariteta i zaštićeni su zakonom. skrab. đubrenjem zemlje i gaženjem. nedovoljno kontrolisana upotreba hemikalija predstavlja veoma značajan problem u očuvanju ptica i drugih prirodnih vrijednosti Slanog Kopova. cenoelementi. Evropski stepski vuk. U sjevernom dijelu više obale Kopova. podizanje voćnjaka.Veliki salinitet zemljišta je uzrok velikog saliniteta jezerske vode. Fauna Slano Kopovo je svjetski poznato po bogatsvu životinjskog svijeta. zajedno sa Salicornia europea kao kritično ugroženi takson. vinograda. odnosno na preliminarnom spisku kičmenjaka za Crvenu knjigu Srbije. Najznačajnija staništa za ptice su: otvorene vode jezera i rječica. Voda najviše sadrži natrijum – hlorid i natrijum – sulfat. vlažne i močvarne livade. uništavanje autohtonih staništa povremenim preoravanjem pašnjaka. živi sigurno najznačajniji predstavnik faune na ovim prostorima. voćnjaci i kultivisana polja. niska i nekorištena zemlja. sukulentnim halofitama. što predstavlja 63% vrsta ptica u Vojvodini (320 vršta). Suaeda maritima je na Crvenoj listi flore Srbije. Vrsta Suaeda pannonica je panonska endemična vrsta i nalazi se u Crvenoj knjizi flore Srbije. Flora Biljne vrste. Zaštita životne sredine Antropogeni faktori i prirodni procesi su oduvijek prisutni na području Slanog Kopova i u njegovoj blizini i u određenom stepenu mogu imati negativan uticaj na glavna prirodna dobra ovog područja: narušavanje vodenog bilansa. koje u ekstremnim slučajevima mogu biti znatne. Atmosferske vode rastvaraju so iz slanog zemljišta i ta slana voda onda otiče u jezero. pripadaju većinom jednogodišnjim. na slanim pašnjacima. muljevite i pješčane obale. plivajuća i potopljena vegetacija. U zavisnosti od količine vode kojom se hrani i vode koja se u isto vreme gubi isparavanjem i evapotranspiracijom. Slano Kopovo je jedno od najznačajnijih i najspecifičnijih staništa ptica u Srbiji (IBA područje). Registrovane vrste Slanog Kopova uključuje Plantago schwarzenbergiana. Oni su na spisku Crvene knjige. koliba. isušivanje jezera (usljed izgradnje kanala Dunav – Tisa – Dunav i vještačke brane na Tisi). 210 vrsta ptica je zabilježeno do sada.

niski. 3) obezbjeđenje investicija za regulisanje i održavanje područja. nalazi se na teritoriji opštine Subotica. 6) uspostavljanje efikasnog sistema finansiranja. Prva pravna regulativa donijeta je 1955. na granici bačkog lesnog platoa. sjeverni dio obale je močvaran. kao i stručnim i naučnim institucijama. Specijalni rezervat prirode. sa izraženim godišnjim kolebanjem nivoa vode. Glavne pretpostavke za ostvarivanje efikasnih mjera zaštite su: 1) obezbjeđenje bare od strane eksperata. 5) saradnja sa svim korisnicima područja. U području pod II stepenom zaštite ograničeno je i strogo kontrolisano korištenje prirodnih resursa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U području pod I stepenom zaštite. Od 1989. u jezero se ulijeva kanal Palić – Ludaš. 2) obezbjeđenje osposobljene čuvarske službe. maksimalna dubina 2. Ludaško jezero Aluvijalno korito Ludaškog jezera prostire se na pjeskovitom predjelu između Dunava i Tise. čak sa periodičnim presušivanjem plićih dijelova bazena. sa dužinom od 4. pored atmosferskih padavina i podzemnih izdani. Široki. ako su oni u skladu sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra. sa izra- 103 .25 m.5 m). a ljeti se voda u jezeru zagrije čak do 30 °C.5 km i površinom od 328 ha. alkalnog tipa vode (slatina). ili su povezani sa prenesenim tradicionalnim značenjima industrijskih aktivnosti i stanovanja. Ludaško jezero tretira se kao područje od međunarodnog zanačaja za ptice (IBA). U III stepenu zaštite. godine kada Zavod za zaštitu prirode i naučno proučavanje prirodnih rijetkosti NR Srbije donosi rješenje o zaštiti. njihova ekspertska i socijalna podrška. 4) rad na prijedlogu programa i planiranju dokumenata. dok se aktivnosti u području mogu preduzimati u cilju poboljšanja statusa i prezentacije prirodnih vrijednosti bez posljedica po njihove primarne vrijednosti. uključujući i gradnju turističkih objekata. dok je uski južni dio uronjen u les i izdiže se 3 – 4 m iznad površine vode. moguća je selektivna i ograničena upotreba prirodnih resursa i kontrolisane aktivnosti i intervencije u području. Najveći dio rezervata čini samo jezero. Plitka voda može da bude zamrznuta i duže od 3 meseca. Kao plitko jezero (prosjek 1 m. Boge a višak vode rječica Kereš odnosi u Tisu. koje spada u red tipičnih eolskih panonskih jezera. Ludaško jezero. Danas. Prije regulacije vodosistema jezero je predstavljalo ujednačeno barsko – močvarno područje sa alkalnim tipom vode. Najveća dubina korita je 2. Rječica Kireš i vodotoci oko Čurgoa snabdijevali su jezero slatkom vodom. zabranjeno je korištenje prirodnih resursa i svega ostalog izuzev za naučne studije i edukaciju. iako većinom ne prelazi ni dubinu od 1 m.

Posebnu kuriozitetnu vrijednost morfološkog karaktera na Tari imaju speleološki objekti izraženi u vidu pećina i jama različite varijetetne izraženosti: Perućačka ili Vidojevačka pećina. u kojoj se predviđa razvijanje ekološkog i seoskog turizma. niža. Pećina u dolini Bulibanovca. a sa juga i jugoistoka planinom Zlatiborom i dolinom Đetinje. spada u eutrofne vode. Sa zapada i jugozapada graniči se dolinom Drine. jula 1981. koja je u kanjonskom dijelu oivičena strmim stranama visine 800 – 1000 m. U ovoj zoni su dozvoljeni tradicionalni vidovi korištenja prostora (ispaša. Rača i Beli Rzav. dok Beli Rzav. Gornja pećina.ženom bioprodukcijom.). sa debelim organskim muljnim naslagama. visoki stepen atraktivnosti posjeduju doline rijeka koje čine pritoke Drine – Brusnica. U skladu sa stepenom zaštićenosti pojedinih dijelova ograničavaju se i ljudske aktivnosti. Druga zona rezervata može da zadovolji potrebe za odmorom i sportskim ribolovom. kod sela Zaovina. među kojima dominira dolina Drine. Nacionalni park Tara zauzima površinu od 19175 ha. Bezimena pećina. Za rekreaciju služi treća zona. Upravljanje prirodnim dobrom povjereno je Javnom preduzeću Palić – Ludaš. rezervat obuhvata i okolna močvarna područja. Stolac. održavanje starih salaša). Pećina na Točkovici. ima nadmorsku visinu od 1000 m. obrađivanje zemljišta. Geografski prostor Parka podrazumijeva planinu Taru. kanjon Drine sa Perućcem i okolinu Bajine Bašte. u saradnji sa zavodom za zaštitu prirode i Ministarstvom za zaštitu životne sredine. nadmorske visine oko 1200 m nagnuta je 5% prema sjeveru i sjeveroistoku. Crni vrh. Uz to. Lji- 104 . od čega je oko 13000 ha šumskih kompleksa. Nacionalni park je osnovan zakonom kojeg je donijela Skupština SR Srbije 13. Viša. Derventa. Najstrože su zaštićeni sjeveroistočni dijelovi jezera gde se boravak ljudi dozvoljava isključivo u cilju naučnih istraživanja. vodopadima i slapovima. Nacionalni park Tara Tara se nalazi u zapadnom dijelu Srbije. Obje površi su ispresijecane riječnim dolinama klisurastog karaktera. Zvijezdu. ima izrazito kanjonski karakter. Druga. Soviljačka pećina. Osim samog jezera. Njegovom proglašenju prethodila su vrlo obimna istraživanja koja su trajala čitave dvije decenije (od 1960. Prirodne vrijednosti Osnovu planine čine dvije površi. Milinova pećina. One obiluju brzacima. Zaravnjena je i pruža se preko lokaliteta Kaluđerske bare.

svojom dužinom od svega 365 m. Zvekara u uvali Velika livada. Ima ih mahom na sjevernom dijelu planine. Posebnu turističku vrijednost čine vodopadi i slapovi u vodenim tokovima Parka. a prosječan kapacitet iznosi 300 l/s. Ona izvire pod strmim padinama Tare u vidu snažnog vrela velike izdašnosti (300 l/s). Sekulića vode. Kuriozitetne atribute posjeduje reka Godina. Tok čini ujedno stanište pastrmke. gde su trijaski krečnjaci najviše spušteni. na kontaktu škriljaca i krečnjaka na visini 580 m. Krečnjačka površina Tare. Osim izvora na Tari se javljaju i vrela. Drugom hidrografskom objektu ovog tipa pripada i alkalno – termalno vrelo Laćevac. predstavlja kratak nastavak vodopada. ima rijetke izvore: Mitrovac. Zvekara kod Sovljanskog vrela. Visina vrela je 265 m. Mali i Veliki skakavac na rijeci Rzavu i mnogobrojni slapovi na Rzavu. Derventi i Rači. odnosno travnjaka pokrivenih livadskim cvijećem i najprije listopadnih a potom i četinar- 105 . Pruža mogućnost upražnjavanja svih sportova na vodi. od kojeg nastaje čitava rijeka. Ciganska jama. Najznačajnije je Perućačko vrelo. Od dolinskih. najkraće rijeke u Srbiji. Leži ispod Sokoline u visini 700 – 750 m. Zaboj. Među njima poseban značaj imaju vodopadi u Perućcu pod Tarom. Vrela se javljaju kao kraška i dolinska. Najviša tačka Nacionalnog parka je Kozji rid sa nadmorskom visinom od 1591 m. ali se s vremena na vrijeme pojavljuju pauze u njegovoj aktivnosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ljačka pećina. Ponor u Mitrovcu i dr. Vasića ponor. Jama u Krnjoj jeli. najveće je vrelo Rače. Najviša granica na kojoj se javljaju izvori je na sjevernom odsijeku Tare. Bukova voda. Kaluđerske bare i dr. Karakterišu se ujednačenim proticanjem. Izbija na desnoj strani Rače na 100 m od njenog glavnog vrela. Među ovim izvorima poznati su Poljana i Ljubašaka voda. Hidrografske vrijednosti Oko 12 km uzvodno od Bajine Bašte nalazi se akumulaciono jezero Perućac. koja je pretežno bezvodna. kao i u izvorišnom delu Belog Rzava. Bele vode. Najveći izvori se pojavljuju na kontaktu škriljaca i krečnjaka u podinskom delu Zvijezde i Tare. Zvekara na Mekotama. Vrelo je uglavnom stalno. Biogeografske vrijednosti Na Tari postoji sistem zonalno raspoređenih biljnih zajednica. Uz jezero je vezan kuriozitet Perućačke reke.

losos i lipljan. Među njima posebnu vrijednost imaju: suri orao.. jelu i smrču. U ovom Nacionalnom parku su zastupljene dobro očuvane oaze četinara od kojih neke predstavljaju posebne vrijednosti. veliki tetrijeb i šumska šljuka. Račanska Šljivovica. Crni vrh i Tara. Postoji devet strogih prirodnih rezervata u kojima je dozvoljena naučno – istraživačka aktivnost i to samo ona koja nije u stanju da naruši prirodnu ravnotežu takvih prostora. zmijar. Velike livade. jazavac. Od ribljeg sveta. soko. Aluška planina i pojedinačna stabla na lokalitetima Omar. tisu.08 ha. U rijeci Drini nalazi se vrsta mladice Huko huko. lisica. kuna bjelica.02 ha) je Zvijezda i nalazi se u gotovo nepristupačnom kanjonskom dijelu planine. godine. O bogatstvu flore svjedoči činjenica da ona po broju vrsta čini gotovo 1/3 flore teritorije Srbije. Pod Gorušicom. U spomenike prirode u Nacionalnom parku spadaju: Prirodni memorijalni spomenik Borovo brdo. stavljena je pod zaštitu. na planini značajno mjesto zauzimaju vrlo stari primjerci tise. Na Tari je značajno prisustvo vrsta ptica koje su u drugim dijelovima Srbije mjestimično ili sasvim iščezle. Osim Pančićeve omorike. grupa stabala na lokalitetima Pod golim drvetom. Klisura Rača.skih šuma. Status strogih prirodnih rezervata imaju sljedeće prirodne cjeline: Kanjon Brusnice. zvekara u Mekotama i Velikoj liva- 106 . Crni vrh. Crveni potok. kuna zlatica. Tara raspolaže i bogatstvom divljači. divlja mačka. Klisura Dervente. kao što su pastrmka. To se odnosi na Pančićevu omoriku. tako da imaju veliki naučni značaj. jama u Čučkovini. Podijeljena je u više cjelina: Zvijezda. Otkrio ju je Josip Pančić 1877. koja nije registrovana na drugim mjestima u svetu. Zvezda. crni i bijeli bor. Najveći prirodni rezervat je (1681. divlja svinja i srna. Smiljevo brdo i dr. Značajno je i prisustvo lovne divljači: zec. Bilo. posebno su značajne kvalitetnije vrste. Pošto ova biljka ima niz značajnih specifičnosti. ugroženost. Jabučica – sklopovi. od kojih neki primjerci dostižu visinu i do 25 m. Posebne prirodne vrijednosti U okviru prostora Nacionalnog parka postoje posebne prirodne vrijednosti koje su različito kategorisane s obzirom na značaj. najstariji endemo – reliktni predstavnik ove planine. Ljuti Brijeg i Crvena stena. mogućnost turističkog iskorištavanja i slično. pećina u Šljivovici. u okviru kojih ulazi i Pančićeva omorika. Ukupna površina rezervata iznosi 1791. pećina Topla peć u lokalitetu Zvezda. Od tada je postala predmet interesovanja naučnika i ljubitelja prirode. Posebnu vrijednost imaju životinje koje su u drugim dijelovima Evrope rijetke ili su sasvim iščezle.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja di. mečja. Neke od preostalih površina imaju određeni status zaštite u nacionalnim i međunarodnim zakonskim regulativama. pripremu Plana upravljanja riječnim slivom i njegovog Programa mjera. hranjenju podzemnih voda. Među njima su od posebnog značaja: rudnjača. U okviru druge grupe najotrovnija je zelena pupavka. zlatan. plava i žuta lincura. Na ovom prostoru je do sada sistematski registrovan. lisičara. smrčak. To je značajna osnovna informacija za. božikovina. proizvodnje hidroenergije i poljoprivrede. kao i za staništa i diverzitet vrsta. Baturski Rzav i Rača. crna čemerika. ima nezaštićenih površina duž Dunava za očuvanje ekonomski značajnih vrsta. dok druge još ostaju nezaštićene. paprat rebrača. vrlo atraktivna biljka ljubičastih cvjetova. božur. Razvoj inventara zaštićenih područja za zaštitu vrsta i staništa je u toku. naročito u prevenciji poplava. imaju dobar ukus i visoku hranljivu vrijednost zbog čega se pripremaju i služe u restoranima kao posebni specijaliteti. Na Tari se sreću i drugi rijetki ili izuzetni prirodni fenomeni. Derventa. U šumskim kompleksima raste 250 jestivih i tri otrovne pečurke. Karaklijski Rzav. jarčić. Zaključci i rezultati 80% istorijskih vodoplavnih ravnica na velikim rijekama u slivu Dunava je izgubljeno posljednjih 150 godina. reduša. Od jestivih. Od drugih biljaka posebnu vrijednost imaju jeremičak. kao i novih infrastrukturnih projekata. Mnoga od njih već imaju status zaštićenih površina po zakonu EU i globalnih konvencija. vodopad Skakavac na Karaklijskom Rzavu. karakteristikama i značaju svake zaštićene površine u bazenu Dunava. Mnoga od vlažnih staništa u slivu Dunava su pod pritiskom plovidbe. Za sada. Sliv Dunava sadrži veliku raznovrsnost vlažnih staništa. Ima nekoliko površina duž Dunava koje bi trebalo istražiti u pogle- 10 . tehničke i pravne informacije o položaju. vodeni tokovi Brusnica. ponor na Mitrovcu. termalni izvor Lađevska vrela. bukovača i dr. Među njima treba pomenuti fenomen da u pojedinim životnim zajednicama opstaju zajedno vrste koje na drugim mjestima i pod drugim uslovima ne mogu da opstanu. U grupu posebnih prirodnih vrednosti – derventanski različak. odnosno proučen znatan dio podzemne flore. leska. Inventar zaštićenih površina daje geografske. Njeno prirodno stanište je u klisuri Dervente. endemična. npr. šumski vrganj. Vlažna staništa u slivu Dunava imaju važnu ulogu u hidrološkim procesima.

ICPDR. Bеоgrаd. Fizičko – geografski problemi Bačke. Austriа. B. Gаvrilоvić.). Dеpаrtmаn zа hеmiјu.du njihovih potencijala kao zaštićenih površina na osnovu zakonske regulative zaštite prirode.). Vienna. Grupa autora (2000.). i Dukić D. The Danube River Basin District. Bеčеј. Literatura Bukurov. Rеfеrеntni mоnitоring hеmiјskоg kvаlitеtа pоvršinskih vоdа Vојvоdinе zа 2005. Rеkе Srbiје. Novi Sad. 43. Bеоgrаd.).).). Turizam i zaštita. gоdinu.). 10 . B. Lj. SANU. Beograd Bukurоv. Kancеlаriја u SCG. Bаnаt i Srеm. Grupа аutоrа (2005. Zаvоd zа udžbеnikе i nаstаvnа srеdstvа. Nоvi Sаd. Bаčkа. Nоvi Sаd. Grupа аutоrа (2005. PMF. Institut za geografiju. Оpštinа Bеčеј. knj. Rеgiоnаlni Cеntаr zа živоtnu srеdinu zа Cеntrаlnu i Istоčnu Еvrоpu. Prirodno – matematički fakultet. (1975. (2002. Lоkаlni еkоlоški аkciоni plаn Bеčеј. Group of authors (2005. (1978. Univerzitet u Novom Sadu.

and Bosnia i Herzegovina. marsh. Zasavica with floodplain habitats also belongs to this complex. others not.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROTECTED AREAS IN THE DANUBE RIVER BAISIN DISTRICT IN SERBIA This paper describes protected areas in the Danube River Basin District. with 19. endemic and relict species. floodplain corridors. swamp.000 ha. some of them are protected. meadows. bush and forest ecosystems is characterised by a high biodiversity and significant number of threatened. rare. The Danube River Basin extends into five of the eight Biogeographical Regions of Europe: the Alpine. A major wetland complex for Europe is the Lower Danube wetlands (Serbia. in particular wetlands. On the lower Tisza. This spatially and ecologically unique complex with its mosaic of water. Floodplain forests. Each of these shows characteristic wetlands. Bulgaria. the Continental. The wetland complex of Gornje Podunavlje lies opposite Kopacki rit. the Pannonic. as well as Ludasko jezero Ramsar Site. the Stari Begej-Carska Bara Ramsar Site at the confluence of the Begej and the Tisza River is the most valuable wetland area. Introduction 10 . The Sava wetlands extend through Croatia. and Ukraine) with a size of approximately 600.000 ha. marshlands. They are also a mosaic of protected areas including Ramsar sites. Serbia and Montenegro. Obedska Bara is the largest wetland in Serbia within this system and has an extent of more than 30. Moldova. The other protected areas are Nature Reserve Slano Kopovo with salt water pool surrounded with seasonally wet halophillous meadows. lake shores and other wetlands are essential components in the Danube River Basin’s biodiversity and hydrology. deltas. the Steppic and the Black Sea Region. Romania.648 ha of floodplain habitats.

This is important basic information e. 110 . to proposed measures for improvement existing statement and adjust with the very same document. Methodology The methodology is adjusted with thema. character and relevance of each protected area in the Danube River Basin. The inventory of protected areas can give geographical. that affect protected areas overall statement. Many of the Danube basin wetlands are under pressure through navigation. Conclusions and results 80% of the historical floodplain on the large rivers of the Danube River Basin has been lost during the last 150 years. technical and legal information on the situation. detection. GIS in terms of technology of spatial data processing.Nature Reserves (Koviljsko – Petrovaradinski rit).g. decryption method. Field work contains following methods: analysis of environmental elements. Some of the remaining areas have either received protection status under different national or international legislation while others still remain unprotected. that contains mountains with gorge valleys. with area of 19 175 ha. World Heritage Site (Srebrno Lake). mathematical – statistical data processing. research of existing documentation. standard methods for water and aquatic plants. elements quatification. to establish existing statement in accordance with Water Framework Directive. Aims The aim is an understanding connections between numerous factors of environmental elements. Cabinet methods used in this research are: analysis and synthesis of environmental elements. task and aim of research. hydropower and agriculture as well as from new infrastructure projects. In the Drina River Basin is National park Tara. Different research methods as field work as cabinet work will be used. for preparing the River Basin Management Plan and its Programme of Measures.

which should be explored with regard to their potential as protected areas under the nature protection legislation. there are some areas along the Danube. there are no protected areas along the Danube for the conservation of economically important species. The DRB still contains a large variety of important wetlands. The development of an inventory of protected areas for species and habitat protection is well under way. Still. in particular in flood prevention. At present.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Wetlands in the Danube River Basin play an important role in hydrological processes. recharging of groundwater as well as for habitat and species diversity. Many of them have already been designated as protected areas under EU law and under global conventions. 111 .

.

To je područje velikog kompleksa aluvijalnih riječnih močvara u slivu rijeke Dunava i najvećih ravničarskih šuma. Beograd. IUCN Ured za JI Europu.org Boris Erg. http://www.iucneurope. Sava je jedinstveni primjer rijeke čiji je plavni pojas još uvijek netaknut. IUCN Ured za JI Europu.org. Dužinom od 562 km protječe kroz Hrvatsku. što potpomaže ublažavanje poplava i biološku raznolikost. Srbija. E-mail: joerg. Srbija.erg@iucn. E-mail: boris.iucneurope.org 113 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI PLAVNOG POJASA RIJEKE SAVE Joerg Lohmann Boris Erg2 Rijeka Sava Rijeka Sava je drugi po veličini pritok Dunava.org. Projekt Da bi se osigurala integracija zaštite ekoloških vrijednosti duž Save u upravljanje rijekom Savom. a s Bosnom i Hercegovinom u dužini od 311 km. voditelj projekta. a izabrana je kao središnje područje u Strategiji paneuropske biološke i krajobrazne raznolikosti (PEBLDS) Vijeća Europe. direktor projekta. Beograd.lohmann@iucn. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) i Wageningen International (WI) uz tehničku podršku Orbicona (DK) zajednički su ini1 2 Joerg Lohmann. Zagovornici očuvanja prirode i znanstvenici smatraju rijeku Savu jednim od “krunskih dragulja“ europske prirode. http://www. Ukupna dužina Save od izvora u Sloveniji do ušća u rijeku Dunav u Srbiji iznosi 945 km. a ima biološku važnost zbog svoje izvanredne biološke i krajobrazne raznolikosti. čineći granicu sa Slovenijom u dužini od 2 km. Najvažnije karakteristike krajolika nalaze se u središnjem dijelu porječja Save s mozaikom prirodnih plavnih ravnica i kulturnih krajolika formiranih tradicionalnim načinima korištenja zemlje tipičnim za riječne doline središnje Europe u prošlosti.

izvršit će se popis biološke raznolikosti duž rijeke Save s posebnim fokusom na uočavanje postojanja tipova staništa i vrsta 114 . izrade koherentnu prekograničnu ekološku mrežu sržnih područja. a što će ujedno biti i državni i regionalni doprinos relevantnim konvencijama (Bernska konvencija.cirali projekt Zaštite biološke raznovrsnosti poplavnih područja porječja Save u cilju pomoći zemljama u porječju Save da identificiraju. uvedu praksu korištenja zemljišta koja će podupirati zaštitu krajolika i biološku raznolikost. označe i upravljaju biološkom i pejsažnom raznolikošću duž Save kao i da provedu EU Direktive o pticama i staništima. Projekt će potpomoći izradu priručnika za tumačenje vrsta staništa prema EU Natura 2000 relevantnih za rijeku Savu kako bi se zadovoljili uvjeti EU kad se budu birala mjesta za ekološku mrežu. Ciljevi i aktivnosti Sveukupni cilj projekta jest zaštita i upravljanje jedinstvenim krajolikom i biološkom raznolikosti duž rijeke Save putem pružanja pomoći Bosni i Hercegovini. Državni institut za zaštitu prirode Hrvatske. Poljoprivredni institut Republike Srpske. Institut za očuvanje prirode Srbije – pružiti važne stručne inpute za projekt svojim sudjelovanjem u radnim skupinama projekta i obuci. Da bi se izradila biološka mreža. tampon zona i koridora. zaštite i upravljaju plavnim područjima od važnosti za krajolik i biološku raznolikost primjenjujući kriterije Direktive o pticama i staništima. Predloženi projekt će demonstrirati inovativne programe zaštite i upravljanja koji nastoje kombinirati praksu održivog korištenja zemljišta. Bonska konvencija. Konvencija o biološkoj raznolikosti). Hrvatskoj. zaštitu i upravljanje biološkom raznolikosti te kontrolu poplava. Kroz cijeli projekt IUCN će zajedno s WI biti odgovoran za upravljanje projektom. Dodatni stručni doprinos dat će Institut Republike Slovenije za zaštitu prirode. Donatori i partneri Projekt financijski potpomažu Program za treće zemlje LIFE i Švicarska agencija za razvitak i suradnju. Međunarodni podnosilac projekta odgovoran za izvedbu projekta je Regionalni ured IUCN-a za Europu. i da podignu svijest o potrebi zaštite i upravljanja jedinstvenog krajolika i biološke raznolikosti uz rijeku Savu putem prekogranične suradnje. dok će partnerske institucije iz zemalja uz rijeku Savu – Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu. Srbiji i Sloveniji da: odrede.

koje je vjekovima oblikovalo ovo područje. Osim toga. Specifične značajke biološke raznovrsnosti plavnog područja Save izravno su povezane s tradicionalnim korištenjem zemljišta za ispašu domaćih životinja. Ovaj će projekt pomoći odgovornim vlastima i znanstvenim ustanovama u rukovanju. postići podizanjem svijesti o ulozi koju plavna područja Save igraju u zaštiti biološke raznolikosti od europske važnosti kao i o važnoj ulozi koju plavna područja igraju u ublažavanju poplava. Srbija i Slovenija. Izazov s kojim se projekt susreće jest kako održati ove aktivnosti vezane za ispašu. upravljanju i razmjeni podataka o ekološkoj mreži kako kroz jačanje kapaciteta tako i razvoj baze podataka GIS (Geografski informacijski sustav). što će omogućiti lokalnim zajednicama da održe praksu tradicionalno ekstenzivne poljoprivrede. Očuvanje specifičnog krajolika i biološke raznolikosti podrazumijeva održavanje znatnijih površina pod pašnjacima za ispašu stoke. Od izuzetne je važnosti postići javnu i političku podršku za zaštitu i upravljanje prekograničnom ekološkom mrežom duž rijeke Save. a u isto vrijeme osigurati dovoljno prihoda za poljoprivrednike uz rijeku Savu. To će se. između ostalog. Strukturu i procedure baze podataka GIS trebaju uskladiti i uzajamno koristiti Bosna i Hercegovina. Obuka i aktivnosti na jačanju kapaciteta pomoći će zemljama da provedu Direktive o pticama i staništima i druge relevantne međunarodne konvencije o zaštiti i održivoj upotrebi biološke raznovrsnosti. Pojačana suradnja između okolišnog sektora i vodoprivrednog sektora u svakoj od zemalja jedan je od glavnih ciljeva ovoga projekta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja navedenih u aneksu EU Direktive o pticama i staništima. projekt će utvrditi prijetnje po biološku raznolikost plavnih područja i definirati sadašnje stanje očuvanosti postojećih tipova staništa i vrsta prema Natura 2000 uočenih duž rijeke Save. Hrvatska. kao i ocjena već postojećih sustava zaštićenih područja u zemljama kroz koje protječe Sava. 115 .

.

II. STRATEŠKI DOKUMENTI ZAŠTITE PRIRODE 11 .

.

prirodnim resursima i integralnim prirodnim vrijednostima je nefunkcionalan. građevinarstvo i ekologiju (Republika Srpska). Doneseni zakoni o zaštiti prirode za osnovu imaju legislativu Evropske unije . Federalno ministarstvo okoliša i turizma Azra Korać-Mehmedović. Institucionalni okvir efikasne zaštite i upravljanja biološkom raznolikošču. zakon Distrikta Brčko i kantonalni zakoni u Federaciji BiH. unatoč nizu vrijednosti. urbanizam. Na nivou Bosne i Hercegovine ne postoji stručna institucija odgovorna za pita1 2 Tomislav Lukić. dok u Distriktu Brčko ovu aktivnost provode službe komunalnog sektora i sektora poljoprivrede i šumarstva. Zakonom o ministarstvima u Bosni i Hercegovini odgovornost za okolišna pitanja na državnom nivou snosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Upravljanje biološkom raznolikošću je u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma (Federacija BiH) i Ministarstva za prostorno uređenje. karakteriše i neprimjerenost bosanskohercegovačkim prilikama.Direktivu o staništima i Direktivu o zaštiti divljih ptica. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 11 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZAŠTITE PRIRODE U BOSNI I HERCEGOVINI Tomislav Lukić Azra Korać-Mehmedović2 Sažetak Zakonski okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini čine entitetski zakoni zaštite prirode. kaoi izuzetno složen proces implementacije temeljnih odredbi. Zakon o zaštiti prirode u Federaciji BiH.

prema Zakonu o ministarstvima i upravi Bosne i Hercegovine. te razvoja zakonodavnog i institucionalnog okvira za održivo upravljanje njima. zaštita i očuvanje okoliša Bosne i Hercegovine. zakonima definisanih faktora. a za šta je. Ključne riječi: zakonska regulativa. Aneksa 4 Dejtonskog Sporazuma. dok u Distriktu Brčko politika zaštite okoliša i prirode je u direktnoj nadležnosti Vlade Distrikta. te Statutom Distrikta Brčko. biodiverzitet. prema kome će “entiteti osigurati sigurnu i zaštićenu sredinu za sve osobe u svojim jurisdikcijama”. zasebnim ili koordiniranim nadležnostima relevantnih organa Federalne Vlade i vlada kantona. u skladu sa članom 2. Kada je riječ o Federaciji Bosne i Hercegovine. u zajedničkim.nja evaluacije i reevaluacije prirodnih vrijednosti i naslijeđa. uz član 3. imaju ministarstva koja se bave problematikom okoliša i prirode. Glave III Ustava ovog Entiteta. odnosno njenih administrativnih cjelina (Entiteti i Distrikt Brčko) zagarantovani su i regulisani entitetskim ustavima . u zavisnosti od različitih.c. direktive Evropske unije. odgovorno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (u saradnji sa nadležnim entitetskim ministarstvima). Tretiranje okolišne problematike na nivou države Bosne i Hercegovine ogleda se jedino kroz sklapanje i izvršavanje međunarodnih okolišnih obaveza od strane Bosne i Hercegovine. Federalno ministarstvo okoliša i turizma snosi najveće odgovornosti vezane za upravljanje okolišem i prirodom na nivou Federacije BiH.Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Republike Srpske. Uvod Polazeći od odredaba člana III 2. 120 . međunarodni ugovori. dok niži nivoi odgovornosti upravljanja okolišem i prirodom u Federaciji BiH leže na kantonalnim ministarstvima nadležnim za poslove okoliša. te na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine prema kome direktno upravljanje okolišem i prirodom nije institucionalizovano na nivou države. To znači da vlade Entiteta. Uz Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva. priroda. u okviru svojih organizacionih struktura. putem Sektora za komunalne djelatnosti i Sektora za poljoprivredu i šumarstvo. ekološka politika i iskorištavanje prirodnih bogatstava su. segment zaštite prirode djelimično pokrivaju i druga ministarstva. institucionalni okvir.

Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (Geneva. to ne znači da u Bosni i Hercegovini ne postoji nikakav pravni okvir iz domena zaštite prirode koga se ona. 1992. Pravni okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini Kako je već u uvodnom poglavlju istaknuto. 121 . 1973. 1971. prema Ustavu Bosne i Hercegovine zaštita i očuvanje okoliša nisu regulisani zakonskim i institucionalnim instrumentima na nivou cijele države na način kako je to ustrojeno u Entitetima. Taj pravni okvir za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini čine: a) međunarodni ugovori i drugi međunarodni propisi iz područja zaštite prirode:   Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro. geografsku distribuciju bioloških resursa. koji sadrži savremenu i cjelovitu procjenu stanja i stepena biološke raznolikosti.). Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija. godine. Međutim. To znači da na nivou Bosne i Hercegovine nema ni državnog ministarstva u čijoj je izravnoj nadležnosti politika zaštite i upravljanja okolišem i prirodom. kao ni odgovarajućih institucija koje vrše poslove i zadatke koji su u direktnoj funkciji djelatnosti tog ministarstva. Konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern.)3. Konvencija o pristupu informacijama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja I. 1972.). Zakonodavni okvir zaštite prirode 1. dužna pridržavati i provoditi ga. 1976. 1998.) – očekuje se objavljivanje u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. To je kompleksan dokument. 1979.       3 Obzirom da je Bosna i Hercegovina članica Konvencje o biološkoj raznolikosti od 2002. te identifikovane postojeće i potencijalne negativne tendencije. ni državnog zakona koji omogućuje provođenje te politike. Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u okolišu (Aarhus. 1982.Ramsar. kao Nacionalni fokalni predstavnik (NFP-National Focal Point) za implementaciju ove Konvencije. i kao cjelovita država i preko svojih administrativnih formacija (Entiteti i Distrikt Brčko).). Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz.). Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja (Barcelona.).(Washington. iniciralo je izradu Strategije Bosne i Hercegovine za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti za period od 2008-2015.). Fedralno ministarstvo okoliša i turizma.

46/04).CITES. kroz čitav niz jasno definis anih mjera i aktivnosti. 122 . Zakonski okvir zaštite prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine Zakonski okvir zaštite prirode u Federaciji BiH čini Zakon o zaštiti prirode koji je stupio na snagu 2003. godine (“Službene novine Federacije BiH”.  b) državni zakoni koji su u funkciji zaštite prirode:        2.  Direktivu o očuvanju staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (92/43/ EEC).prvi Protokol Konvencije o biološkoj raznolikosti. Cilj izrade i donošenja navedenog Zakona je bila neophodnost da se. 1979).) . 03/05). 46/04). Zakon o veterinarstvu (“Službeni glasnik BiH“. 09/06). Zakon o zaštiti novih sorti bilja (“Službeni glasnik BiH”. te kantonalni zakoni usklađeni sa njim. među kojima treba posebno istaći sljedeće:  Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro. očekuje se odluka Predsjedništva BiH o ratifikaciji. 49/04). 34/02). br. 50/04). Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka (“Službeni glasnik BiH”. Zakon o mineralnim đubrivima (“Sužbeni glasnik BiH”. Zakon o zaštiti zdravlja bilja (“Službeni glasnik BiH”. br. br. obezbijede uslovi i načini obnove. 33/03). Protokol o biološkoj sigurnosti-Kartagena protokol (Montreal. 1992). Zakon o farmaceutskim sredstvima (“Službeni glasnik BiH”. br. 2000.  Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern. 1973). Osnov za izradu Zakona o zaštiti prirode bili su brojni propisi Evropske Unije. 23/03). br. podzakonski akti doneseni na osnovu njega.  Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune . zaštite i održivog razvoja svih komponenti prirode. br. br. br. Ugovor o uspostavi Energetske zajednice između Evropske zajednice i zemalja Balkana. (Vašington. Zakon o hrani (“Službeni glasnik BiH”. među kojima je i Bosna i Hercegovina (“Službeni glasnik BiH“. te međunarodne konvencije i protokoli. br.

 Kategorizaciju zaštićenih područja IUCN-a iz 1994.  izradu i donošenje Federalne strategije zaštite prirode. životinja i njihovih staništa. 123 . Bjelašnica. kojima se. određeno radi zaštite i održavanja biološke raznolikosti. donesen je Zakon o Nacionalnom parku “Una” (“Službene novine Federacije BiH”. priobalnih područja i rekreacije. propisuju mjere upravljanja i uspostavljanje nadležnog tijela za provođenje mjera upravljanja    informacioni sistem. dok je Zakon o Nacionalnom parku “Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran” u proceduri donošenja.  finansiranje zaštite prirode. • Spomenici prirode ustanovljeni u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih karakteristika. prirodnih i kulturnih resursa. nalaže izrada i donošenje posebnog zakona kojim se područje proglašava zaštićenim u nekoj od kategorija zaštite. Predmetni Zakon propisuje sljedeće:  uslove i načine obnove. • Zaštićeni pejzaži ustanovljeni u svrhu očuvanja kopnenih pejzaža. godine4. • Nacionalni parkovi ustanovljeni u svrhu zaštite ekosistema i rekreacije.  nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode. Zaštićena područja su: • Zaštićena prirodna područja ustanovljena u naučne svrhe ili radi zaštite divljine. kako bi isti bio stavljen u zakonsku proceduru usvajanja i donošenja.  nadzor i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica.  opšte i posebne mjere za zaštitu prirode.  izradu i donošenje podzakonskih akata. minerala i fosila i drugih komponenti prirode. između ostalih:  definišu kategorije zaštićenih područja u skladu sa IUCN kategorizacijom. Dosadašnja implementacija Zakona o zaštiti prirode očituje se u sljedećem: A/ Zakoni o proglašenju područja zaštićenim U skladu sa procedurom usvajanja i donošenja koju predmetni Zakon o zaštiti prirode također propisuje. poduzelo aktivnosti na izradi prednacrta Zakona o Nacionalnom parku “Igman. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je. 4 Zaštićeno područje je dio kopna i/ili mora. prirodnih područja. Treskavica i kanjon rijeke Rakitnice (Visočica)”. zaštite i održivog razvoja pejzaža.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Direktivu o očuvanju divljih ptica (79/409/EEC). biljaka. br. također. 44/08).

69/06)  Pravilnik o uslovima pristupa zaštićenom području (“Službene novine Federacije BiH“. br. br. i to:  Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zaštitu prirode i vršenje monitoringa (“Službene novine Federacije BiH“. Strategija je dio Federalne strategije zaštite okoliša i donosi se na period od deset godina (2008 – 2018). 124 .  nepostojanje krovnog zakona o upravljanju prirodom Bosne i Hercegovine s ciljem i mehanizmima implementacije Konvencije o biološkoj raznolikosti na nacionalnom nivou. a u proceduri donošenja je:  Uredba Natura 2000. kratki opis stanja prirode.B/ Podzakonski akti Zakonom je propisana izrada i donošenje sedam podzakonskih akata. nakon čega će biti dostavljena Parlamentu Federacije BiH na usvajanje i donošenje. 46/05)  Pravilnik o načinu izrade plana upravljanja zaštićenim područjima (“Službene novine Federacije BiH“. 65/06)  Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra zaštićenih područja (“Službene novine Federacije BiH“. br. br. te osigurati nadzor i zaštita drugih dijelova prirodnog naslijeđa. 46/05)  Pravilnik o uspostavljanju sistema praćenja namjernog držanja i ubijanja zaštićenih životinja (“Službene novine Federacije BiH“. 69/06). te ciljevi i mjere sa Akcionim planom. problemi koji otežavaju.  nedostatak stručnih institucija na državnom i federalnom nivou. br. 65/06)  Pravilnik o novim mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se spriječio značajan negativan uticaj na životinjske vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem (“Službene novine Federacije BiH“. Nacrt Federalne strategije zaštite okoliša je utvrdila Vlada Federacije BiH. ili čak onemogućuju njegovu punu implementaciju su daleko brojniji. prije svega na:  izrazito nizak stepen usklađenosti sa EU legislativom. I pored toga što je određeni set propisa Zakona o zaštiti prirode do sada implementiran. od čega ih je do sada doneseno šest. odrediti zadaci zaštite prirode i zaštite biološke raznolikosti. U Strategiji zaštite prirode data su načela i smjernice. C/ Fedralna strategija zaštite prirode Zakonom o zaštiti prirode propisana je izrada i donošenje Federalne strategije zaštite prirode kojom će se utvrditi politika zaštite prirode. a odnose se. br.

64/04)  Zakon o sjemenu i sadnom materijalu (“Službene novine Federacije BiH“. 94/24/EC. prati se usaglašenost Zakona o zaštiti prirode sa sljedećim propisima iz oblasti prirode:  Direktiva o zaštiti divljih ptica (79/409/EEC). br. br. 2724/2000. Očita je postala neophodnost donošenja novog zakona o zaštiti prirode kojim bi se. 30/90)  Zakon o slatkovodnom ribarstvu (“Službene novine Federacije BiH“.1476/99. 2214/98. br. br. godine i kojeg finasira Evropska komisija. 12/87. U okviru projekta. 2476/2001. te omogućilo institucionalno jačanje u sektoru zaštite prirode. inovirala i ojačala zaštita bio i geobaštine. 230/97. 72/07. 1497/2003. 33/03)  Zakon o fondu za zaštitu okoliša F BiH (“Službene novine Federacije BiH”. 91/244/EEC. Pojedina pitanja iz domena zaštite prirode regulisana su i drugim zakonima. 1579/2001. 97/49/ EC i Regulativa (EC) 807/2003  Habitat direktiva (92/43/EEC) i amandmani direktive 97/62/EC i Regulativa (EC) 1882/2003  Regulativa o ugroženim vrstama (EC) 338/97 i amandmani regulative (EC) 938/97. br. br. 7/77. Inicijalne aktivnosti na poboljšanju kvalitete zakonskog okvira koji se odnosi na zaštitu prirode se očituju kroz učešće Federalnog ministarstva okoliša i turizma u projektu pod nazivom “Praćenje napretka usaglašenosti okolišne legislative u zemljama jugoistočne Evrope sa EU legislativom”. 1882/2003. uz ugradnju odredaba EU legislative. 20/02. br. 834/2004. 32/08))  Zakon o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”. 85/411/EEC. 33/03)  Zakon o šumama (“Službene novine Federacije BiH“. 86/122/EEC. 29/03))  Zakon o lovstvu (“Službeni list SR BiH“. br. kao i amandmani Direktive 81/854 EEC. koji je započeo 2006. među kojima su najznačajniji:  Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”. 55/01)  Zakon o poljoprivrednom zemljištu (“Službene novine Federacije BiH“. 2/98) 125 . koje sadašnja i buduća zaštićena područja posjeduju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  neusklađenost Strategije razvoja Bosne i Hercegovine sa ekoturističkim i ekonomskim potencijalima. 252/2005 i 1332/2005. 02/06.

Izuzetak je Kanton Sarajevo. u saradnji sa entitetskim ministarstvima. Za sada u Federaciji BiH nema federalnih institucija koje bi se bavile upravljanjem prirodom. te za koordinaciju sa drugim relevantnim autoritetima i zainteresiranim stranama. Ovo Ministarstvo je i Nacionalni fokalni predstavnik (NFP-National Focal Point) za implementaciju Konvencije o biološkoj raznolikosti. institucija koja egzistira više decenija. Institucionalni okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini Institucionalni okvir za zaštitu prirode na nivou Bosne i Hercegovine praktično ne postoji. 32/01). kroz svoj djelokrug rada. ono je odgovorno za komunikaciju sa internacionalnim institucijama. II. doprinose zaštiti prirode. te nekih državnih ministarstava koja. ministarstva u čijoj bi izravnoj nadležnosti bila zaštita prirode. koji bi omogućio kvalitetnu i učinkovitu zaštitu ukupnih prirodnih vrijednosti. čiji Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Institucionalni okvir zaštite prirode 1. Situacija nije bolja ni na nivou kantona u Fedeaciji. Sem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koje je. iniciranje aktivnosti propisanih Konvencijom. istraživanjem i praćenjem stanja prirodne baštine na nivou Federacije. te odgovarajućih stručnih institucija na nivou Bosne i Hercegovine nema. Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”. Za provođenje kantonalnih zakona o zaštiti prirode nadležna su kantonalna ministarstva okoliša. ima jasno definisanu i veoma značajnu ulogu u do- 126 . nadležno za sklapanje i adekvatnu primjenu međunarodnih ugovora i drugih međunarodnih propisa iz domena zaštite prirode. br. 2. Institucionalni okvir zaštite prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine Postojeća zakonska regulativa u domenu zaštite prirode i komplementarnih oblasti još uvijek ne pruža jasan i efikasan institucionalni okvir. Za provođenje Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH nadležno je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Kao operativno tijelo.

gdje bi zaštita prirode imala posebno mjesto. da provodi preuzete obaveze. do 2008. ali isto tako Bosna i Hercegovina nema odgovarajuće kapacitete. na svim nivoima. koja će se baviti za5 6 Nacionalni park “Una” Park prirode “Blidinje” i Park prirode “Hutovo Blato” 12 . U tom smislu je potrebno donijeti državni zakon o okolišu. Distrikta Brčko do lokalnih zajednica. sa ciljem efikasnog provođenja Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejsažne raznolikosti (2008. potrebna uspostava entitetskih stručnih institucija (zavoda) za zaštitu prirode. Zaključci  U Bosni i Hercegovini je potrebno uspostaviti zakonsku i institucionalnu funkcionalnu vezu između državnog nivoa. kao i za odgovarajuće provođenje ratifikovanih konvencija iz oblasti zaštite prirode i transponiranje EU direktiva.-2015. što je važno za ukupan proces pridruživanja.  Bosna i Hercegovina je ratifikovala većinu važnijih globalnih konvencija i protokola iz domena okoliša i prirode. pored jačanja upravne uloge koju imaju entitetska ministarstva nadležna za okoliš. To nameće potrebu urgentnog osnivanja adekvatne institucije na federalnom nivou. odnosno prirodnom baštinom. Jedine egzistirajuće institucije u Federaciji BiH. odnosno prirode. u kojima će segment zaštite prirode imati odgovarajući tretman. kako bi se realizovala dinamika predviđena akcionim planom. svjetski lider u promovisanju i provođenju međunarodnih propisa. kada se zna da je Evropska Unija (i njezine članice pojedinačno).).  Provođenje entitetskih strategija zaštite okoliša. moraju dobiti odgovarajuće mjesto u programima entitetskih vlada. koje su osnovane u periodu 1995.  U Federaciji BiH nisu uspostavljene institucije koje se bave upravljanjem prirodom. entiteta. su tri javna preduzeća za upravljanje do sada uspostavljanim zaštićenim područjima u kategoriji nacionalnih parkova5 i parkova prirode6. Ovo je dodatni argument za jačanje i sređivanje okolišnih institucija. ni na državnom ni na entitetskom nivou. Ovdje je. godine sa izravnom nadležnošću za upravljanje prirodnim vrijednostima i resursima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja menu zaštite i upravljanja prirodom i njenim resursima na području Sarajevskog kantona. kojim bi bila uspostavljena odgovarajuća stručna državna agencija za okoliš.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. 09/06 od 25.eu http:/www. Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2003): Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH.eur-lex. “Sl.org http:/www. Potrebno je zaštititi biodiverzitet i geodiverzitet kroz uspostavu i jačanje institucionalnog okvira za realizaciju efikasnih mjera. Literatura Nacrt Strategije zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (2008-2018).int/convention/ http:/www.08.europa.  Dosadašnja praksa je pokazala sve slabosti u sistemu upravljanja i zaštite prirode i u njoj sadržanoj prirodnoj baštini u nedefinisanom i neadekvatnom institucionalnom okviru. shodno društvenopolitičkom uređenju Federacije BiH. novine FBiH”. br. uz uvažavanje postojeće zakonske regulative i mogućnostima implementacije međunarodnih propisa u ovom domenu. 33/03. njenom odnosu prema državnom tijelu BiH. Sarajevo. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Prvi izvještaj BiH za Konvenciju o biološkoj raznolikosti (2008). kako bi se iznašle nove mogućnosti u definisanju i efikasnijem funkcionisanju institucionalnog okvira. Kao jedan od najvažnijih operativnih ciljeva je uspostava federalne institucije-zavoda nadležnog za zaštitu biološke i geološke raznolikosti.štitom i održivim upravljanjem biološkom i geološkom raznolikošću.biodiv. a posebno u implementaciji Konvencije o biološkoj raznolikosti. http:/www. Ugovor o uspostavi energetske zajednice.org/protected_areas/categories 12 . br.unep-wcmc. “ Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori”. godine.2006. Nacrt Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti (2008-2015). Pregled i stanje biološke i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine: Bosna i Hercegovina zemlja raznolikosti.cbd. te preuzetim obavezama od strane međunarodne zajednice.

natural resources and integral natural values conservation and management is not functional.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja LEGAL AND INSTITUTIONAL FRAMEWORK OF NATURE PROTECTION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Abstract Legal framework of nature conservation in Bosnia and Herzegovina is consisting of the entities’ Laws on Nature Protection. At the level of Bosnia and Herzegovina on the whole. Law of Brcko District. in District Brcko. as well as for development of legal and institutional framework needed for theese values and heritage sustainable management. there is no expert institution specialized and responsible for the evaluation and re-evaluation of natural values and heritage. as well as of cantonal laws in Federation of Bosnia and Herzegovina. internationl contracts. The actual laws on nature protection are based on the EU legislation . biodiversity. Key words: legal regulations. Civil Engineering and Ecology (in Republic of Srpska). as well as the particularly complex implementation process of its basic provisions. the main characteristics of the Law on Nature Protection in Federation of Bosnia and Herzegovina are its unsuitability to the circumstances in Bosnia and Herzegovina. EU directives. Institutional framework of the efficient biodiversity. whereas. Ministry of Foreign Trade and Economic Relations is responsible for the environmental issues at the state level. institutonal framework. this activity is carried out by the corps of public utility sector and sector of agriculture and forestry. Biodiversity management is under the competence of the Federal Ministry of Environment and Tourism (in Federation of Bosnia and Herzegovina). nature. 12 . According to the Law on Ministries in Bosnia and Herzegovina. Although it has a number of validities. and of the Ministry of Physical Planning.Directive on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora and Directive on the conservation of wild birds.

.

Osim određivanja područja očuvanja potrebno je osigurati povoljno stanje očuvanja ciljanih vrsta/stanišnih tipova kroz prilagođeno upravljanje područjima te osigurati provedbu nužnih mjera očuvanja uz što manja ograničenja i uspostavljanje odgovarajućih naknada i poticaja za korisnike prostora.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIJEDLOG “NATURA 2000 U HRVATSKOJ” Davorin Marković Jasminka Radović NATURA 2000 je ekološka mreža područja ključnih za očuvanje europskih ugroženih vrsta i staništa čiji temelj nalazimo u dva snažna europska propisa – Direktiva o pticama (BD) i Direktiva o staništima (HD). godine. S jedne strane one štite svaku vrstu zasebno regulirajući njihovu zaštitu i iskorištavanje. U Hrvatskoj je za koordinaciju i provedbu razvoja ekološke mreže zadužen Državni zavod za zaštitu prirode koji na problematici ekoloških mreža radi od svog osnutka. prehranu ili odmaranje rijetkih ptica. 2003. Već nekoliko godina Zavod koordinira iscrpna istraživanja vrsta i staništa s popisa dviju direktiva kako bi omogućili najbolju moguću procjenu mogućih NATURA 2000 područja. Davorin Marković. a koje proizlaze iz odredbi direktive o pticama i direktive o staništima. Kao buduća članica EU Republika Hrvatska. Državni zavod za zaštitu prirode Republika Hrvatske 131 . Od tada Zavod intenzivno surađuje sa svim relevantnim stručnjacima i znanstvenicima te stručnim i znanstvenim institucijama na izradi prijedloga: prvo. Te su dvije direktive najambicioznija inicijativa ikad pokrenuta za zaštitu prirode. a cilj im je očuvanje vrijednih staništa i vrsta diljem EU. To. a s druge strane štite područja ključna za pojedini tip staništa ili pojedinu vrstu. mogu biti područja važna za razmnožavanje. 1 Dipl. a zatim i NATURA 2000 područja i to kroz nekoliko projekata sufinanciranih iz fondova EU. a isto se odnosi i na Republiku Bosnu i Hercegovinu. ing. ima jednake obveze u zaštiti prirode kao i ostale članice. ili područja s rijetkim staništima poput mezofilnih livada ili prirodnih šuma. Ekološke mreže RH. na primjer.

regionalnoj i lokalnoj razini. Kako Direktiva o staništima ne pokriva sve specifičnosti Hrvatske. Vrlo je bitno da su podaci ažurirani i konkretni jer se postupak ocjene prihvatljivosti zahvata/planova na prirodu provodi u odnosu na ciljne vrste i stanišne tipove određenog područja. nevladine udruge i javnost općenito. npr. To je proces. Sljedeći. uključujući korištenje odgovarajućih EU fondova NATURA 2000 jest u svojoj osnovi mreža područja za očuvanje prirode. a naša je uloga da u njemu budemo katalizator. BirdLife International. pomažemo uspostaviti dijalog među dionicima na različitim razinama. Zatim preostaju ne manje važne aktivnosti pripreme i provedbe mjera i planova upravljanja za pojedina područja te osiguravanje sustavnog financiranja i poticaja.Hrvatska je smještena na razdjelnici čak četiriju različitih biogeografskih područja što je i razlog njezinom nevjerojatnom bogatstvu prirode i raznolikosti vrsta. a rezultat ocjene vezan je uz kvalitetu i ažurnost podataka. Odabrana područja moraju svojom površinom i raspoređenošću osigurati dugoročno očuvanje svake pojedine vrste/stanišnog tipa. Tako gledano. usvajanje prijedloga od strane Vlade RH te podnošenje Europskoj komisiji na dan ulaska u EU. predstavnike iz drugih sektora i administrativna tijela na nacionalnoj. u procesu pregovora s EU Hrvatska traži proširenje dodataka HD koje uključuju naše specifičnosti i one drugih zemalja izvan EU. no također je postala i potencijalno korisno sredstvo za ruralni razvoj koje se odno- 132 . uključujući znanstvenike. Također. Iako je područja NATURA 2000 nužno odabrati temeljem zadanih znanstvenih kriterija. neophodno je provesti konzultacijski proces sa svim zainteresiranim dionicima kako bi se raspravili obuhvat i granice predloženih područja te ciljne vrste/staništa. odnosno međunarodno prihvaćeni kriteriji za SPA područja. Razgovorom i javnim konzultacijama Zavod je 2008. Direktive propisuju obvezu praćenja vrsta i stanišnih tipova iz dodataka na nacionalnoj razini kao i periodično izvješćivanje Europskoj komisiji o stanju očuvanosti radi čega je bitno moći procijeniti stvarno stanje svake pojedine vrste i staništa. vrlo važni i zahtjevni koraci za Hrvatsku u ostvarenju NATURA 2000 su završetak konzultacijskog procesa i priprema konačnog prijedloga NATURA 2000 područja za Hrvatsku. zatim upoznalo sektore s očekivanim posljedicama prilagođenog upravljanja područjima te objasnile mogućnosti financiranja zaštite i osiguravanja poticaja za korisnike prostora koji provode mjere očuvanja. godine započeo postupak ostvarenja ekološke mreže NATURA 2000 kroz projekt “Institucionalno jačanje i provedba NATURA 2000 u Hrvatskoj”. Pri odabiru područja NATURA 2000 moraju se koristiti isključivo znanstveni kriteriji navedeni u Dodatku III HD.

potrebno je imati podršku kolega iz različitih sektora kao i šire javnosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja si na ekoturizam. a to možemo postići samo transparentnim i otvorenim načinom razvoja mreže NATURA 2000. ekološki održive djelatnosti ili pak na očuvanje tradicionalnih udomaćenih svojti i stoljećima starih običaja. Kako bi ona postigla uspjeh. pa u tom pogledu ima čak i kulturne dimenzije. 133 .

.

Zlatko Bulić. planiranje. Ona ima za cilj obezbjeđenje zaštite svih reprezentativnih tipova staništa. u svakodnevnoj praksi se ravnopravno upotrebljavaju i nazivi zaštićena područja prirode i zaštićeni objekti prirode 135 . u skladu sa preporukama NSOR-a. Podgorica. u Crnoj Gori je stavljen pod zaštitu veliki broj prirodnih dobara3 koja. direktor Zavoda za zaštitu prirode. Date su i preporuke i mjere za zaštitu u okviru dugoročne projekcije zaštite prirode u Crnoj Gori. Vasilije Bušković. ekosistema. Strategija za integralno upravljanje obalnog područja). Podgorica. te biljnih i 1 2 3 Dr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANIRANJE ZAŠTIĆENIH PRIRODNIH DOBARA U STRATEGIJAMA ODRŽIVOG RAZVOJA U CRNOJ GORI Zlatko Bulić Vasilije Bušković2 Sažetak U radu su dati osnovni aspekti koji se odnose na problematiku zaštite prirode u Crnoj Gori. sc. strategije. prostorni planovi područja posebne namjene (morsko dobro) i prostorni planovi opština) i strategija vezanih za održivi razvoj (Nacionalna strategija održivog razvoja. stručni saradnik u Zavodu za zaštitu prirode. Ključne riječi: Zaštićena prirodna dobra. zajedno sa onim planiranim za zaštitu čine Nacionalnu Mrežu zaštićenih prirodnih dobara Crne Gore. Stavljen je akcenat na postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra od nacionalnog i međunarodnog značaja. IUOP-a. Crna Gora Mr. PPCG i PPPPNMD Uvod Po osnovu nacionalnog zakonodavstva. prvenstveno iz prostorno – planske dokumentacije (Prostorni plan Crne Gore. sc. Crna Gora Pored naziva zaštićena prirodna dobra. održivi razvoj.

Lovćen i Biogradska gora. list RCG”. Alipašini izvori . Državna zajednica Srbija i Crna Gora 6 7 136 . Inače. Ostatak čini preko 40 zaštićenih područja unutar kategorija: spomenik prirode.866 ha. do sada nije ustanovljeno nijedno5 zaštićeno područje u toj kategoriji. Hridsko jezero i Vistorsko jezero. pod zaštitu su stavljena značajna prirodna dobra na površini od 237.88% teritorije Crne Gore. godine data je u poglavlju II ovog rada. predio posebnih prirodnih odlika i (opšti i posebni) rezervati4. Dugo vremena je projekcija Nacionalne mreže zaštićenih prirodnih dobara bila vezana za sistem prostornog planiranja i njegov hijerarhijski najviši planski dokument . za koje je donijet odgovarajući propis (Odluka o proglašenju regionalnih parkova na teritoriji opštine Plav (“Sl.899 ha (vidi poglavlje II ovog rada). Važeća projekcija nacionalne mreže zaštićenih prirodnih dobara u PPCG iz 2008. od čega najveće učešće (78. postojeća Nacionalna mreža zaštićenih prirodnih dobara trenutno pokriva 108. koja je utvrđena u Prostornom Planu područja posebne namjene Morsko dobro Crne Gore (PPPPNMD CG). U tom cilju su u NSOR-u istaknuta prioritetna područja za zaštitu (vidi poglavlje II ovog rada).životinjskih vrsta. Skadarsko jezero. Slično NSOR-u i PPPPN MD CG. odnosno Park. Po osnovu primjene međunarodnih ugovora (konvencije. pitanje mreže zaštićenih prirodnih dobara na crnogorskom primorju je razmatrano i definisani su prioriteti za zaštitu u okviru Nacionalne Strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore koja je pripremljena za usvajanje. nacionalni sistem zaštićenih prirodnih dobara je razmatran i u okviru Nacionalne strategije održivog razvoja (NSOR) u kojoj je prvi put utvrđen cilj da se poveća površina pod zaštićenim prirodnim dobrima na 10% državne teritorije i zaštiti 10% obalnog područja u 3-godišnjem planskom periodu.Grebaja i Ropojana sa kanjonom Grlje. 4 5 Izuzev Tivatskih solila (150ha) svi rezervati su locirani unutar granica dva nacionalna parka – Skadarsko jezero i Durmitor i čine njihov sastavni dio Jedini pokušaj za ustanovljavanje Regionalnih parkova je bio za 4 regionalna parka na teritoriji opštine Plav i to: Plavsko jezero. Iako su (PPCG) utvrđeni prijedlozi za stavljanje pod zaštitu više područja u kategoriju Regionalni park. ili 7. 24/03 .500ha) imaju četiri nacionalna parka: Durmitor.opštinski propisi)). Pored projekcije zaštićenih prirodnih dobara u zoni morskog dobra.Savezna republika Jugoslavija. Naročito: Konvencija o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO) i Konvencija o zaštiti wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao staništa vodenih ptica (Ramsarska konvencija) Socijalistička federativna republika Jugoslavija (SFRJ).Prostorni Plan Crne Gore (PPCG). ali do njihovog ustanovljavanja nije došlo. protokoli) u oblasti zaštite prirode6 koje je Crna Gora ratifikovala ili sukscesijom preuzela od prethodnih federacija / zajedničkih država7. br. ovo pitanje je postalo predmet interesovanja i drugih zvaničnih strategija i politika.3% = 83. U poslednjih nekoliko godina.

9 Rješenje o stavljanju pod zaštitu rijetkih. posebno onih sa većim površinama. rastao je i broj zaštićenih vrsta tako da je danas pod režim zaštite11 stavljeno 415 biljnih i 430 životinjskih vrsta. godine. značajnih monumentalnih stabala je tradicionalno sastavni dio aktivnosti na zaštiti biološkog diverziteta. na osnovu rezultata iz Programa praćenja stanja biološkog diverziteta u Crnoj Gori. duba. strateških i planskih dokumenata koji su uglavnom donijeti u posljednjih nekoliko godina. a najvažniji su:  Nacionalna strategija održivog razvoja (2007)  Prostorni plan Crne Gore do 2020 (2008)  Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore (2008)  Nacrt Nacionalne Strategije za integralno upravljanje obalnim područjem (2008) 8 Daphne malyana Blecic. 76/06)) 13 . Dioscorea balcanica Kosanin. 1982. pod zaštitu je stavljeno samo 6 biljnih vrsta8. Ramondia serbica Panc i Taxus baccata L. rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. godine. Zaštićena prirodna dobra u planovima strategijama i planovima vezanim za održivi razvoj Nacionalnu politiku u vezi sa zaštitom prirode i održivim razvojem u Crnoj Gori čini niz političkih. nije ustanovleno neko. prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta (“Sl. I. 36/82) 10 Vidi djelove poglavlja 3. sva novoformirana zaštićena prirodna dobra iz ovog perioda su sa relativno skromnim površinama i nisu značajno doprinijela povećanju učešća nacionalno zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori. Ilex aquifolium L. obezbijeđeno je stavljanje pod zaštitu endemičnih. pod zaštitu bilo stavljeno 52 biljne i 314 životinjskih vrsta. Na početku. godine. u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. tako da je tokom vremena pod zaštitu stavljen veći broj stabala masline. Leontopodium alpinum Kass. Uporedo sa novim saznanjima10 o ugroženosti pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. 11 Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (“Sl.1. Naime. br. hrasta i drugog drveća. Zaštita rijetkih.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Poslednjih nekoliko decenija nastupila je stagnacija u stavljanju pod zaštitu planiranih zaštićenih prirodnih dobara. list SRCG”.. od ustanovljavanja NP Skadarsko jezero 1986. davne 1968. Praktično. po površini veće zaštićeno područje prirode. u kojima se razmatraju saznanja o ugrožavanju biološkog diverziteta u Crnoj Gori.. počev od 2000. da bi kasnije. S druge strane. godine. list CG” br.

održivi razvoj obalnog područja sa primjenom principa održivog razvoja i instrumenata integralnog upravljanja obalnim područjima itd. Regionalni park Bioč. Regionalni park Komovi. Šasko jezero. Nacionalni izvještaj o statusu. ostva Katići i ostrva Stari Ulcinj. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta SAP BIO za Crnu Goru sa prioritetnim akcionim planovima (2004). Kao prioriteti za stavljanje pod zaštitu. Kao okvirni dokument. NSOR je postavio sljedeće ciljeve (i) povećanje nacionalno zaštićenih prirodnih dobara na 10% državne teritorije i zaštita najmanje 10% obalnog područja. Pored ustanovljavanja upravljača za sva zaštićena prirodna dobra. planirano je i usvajanje i implementacija menadžment planova za sva zaštićena prirodna dobra kroz participativni proces. (ii) uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja zaštićenim područjima prirode i (iii) napređenje zakonskog okvira za zaštitu biodiverziteta. smjernice Prostornog plana nerijetko daju osnov da se planira gradnja i razvojni projekti na istim lokacijama koje su prepoznate kao područja od posebnog interesa za zaštitu. a na Primorju: Tivatska solila (opština Tivat). Nacionalna strategija održivog razvoja (NSOR) definiše opšte ciljeve održivog razvoja i prioritetne zadatke za 24 oblasti ekonomskog razvoja. Tako je jedan od opštih ciljeva PPCG racionalno korištenje prirodnih resursa (kroz između ostalog i racionalno korištenje prostora za urbani razvoj i kontrolu i ograničavanje intenzivne ekspanzije urbanih prostora. kao i potrebu primjene instrumenata procjena uticaja na životnu sredinu i procjene graničnog kapaciteta nosivosti u procesu donošenja krajnje 13 . prepoznata su sljedeća područja / prirodna dobra: Nacionalni park Prokletije. Knete i Adu Bojanu (Ulcinj). U odnosu na zaštićena prirodna dobra. jačanje kadrovskih kapaciteta i izgradnja djelotvornog sistema monitoringa biodiverziteta. Buljarica (Budva). NSOR je postavio sistem za primjenu integrisanog prisupa u upravljanju prirodnim resursima i zaštitu životne sredine.). Za morska zaštićena područja su predviđene zone oko Platamuna. Prostorni Plan Crne Gore do 2020 (PPCG) se u definisanju generalnih principa i ciljeva za prostorni razvoj poziva na koncept “ekološke države” i na NSOR. PPCG također prepoznaje potrebu za daljim istraživanjem kad su u pitanju vrijednosti pojedinih cjelina za zaštitu. Iako prepoznaje značaj zaštite prirodnih dobara (vidi Dugoročnu projekciju iz PPCG u poglavlju II ovog rada). Solana. zaštite prirode / životne sredine i upravljanja prirodnim resursima. Maglić i Volujak. kao i njegov prilog Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet (2008)  Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009 – 2014 (2009).

u periodu do 2050: zagrijavanje – porast temperature za 1. posebno onaj sa uskom amplitudom variranja ekoloških 12 Očekivane klimatske promjene u Crnoj Gori. formulisane su 22 prioritetne akcije. čitavo obalno područje je podeljeno u 68 sektora i za svaki od sektora Plan daje: a) pregled osnovnih namjena zemljišta/ planiranih aktivnosti sa smjernicama i napomenama b) smjernice o vrstama plaža. kao i u skladu sa EU dokumenatima koji se odnose na more i životnu sredinu obalnog područja. dok su akcioni planovi donijeti za tri pitanja od kojih je za zaštitu prirodnih dobara značajan Akcioni plan posvećen reviziji statusa postojećih zaštićenih područja i nominovanje novih zaštićenih područja. koji su integrisani u Dugoročnu projekciju PPCG (vidi poglavlje II ovog rada). izazove i strateške ciljeve za integralno upravljanje obalnim područjem. uz smanjenje relativne vlažnosti u vazduhu i u zemljištu i povećanje isparavanja. Za potrebe PP Morsko dobro. tako da SEA izveštaj nije bio predmet pune SEA procedure. Strateška procjena uticaja je urađena za PPCG kao pilot projekat. (prema IPCC AR 4 i drugim izvorima). strateške odrednice za razvoj zemlje. i d) smjernice za sprovođenje Plana. Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro (PPPPNMD) je dao smjernice za razvoj. U okviru smjernica za zaštitu životne sredine su dati prijedlozi novih zaštićenih prirodnih dobara. Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet analizirao je nadolazeći uticaj klimatskih promjena12 na biološki diverzitet Primorja.2. Strategija definiše ključna pitanja.2 0C posebno tokom ljeta i sa izraženim kontrastom između temperature kopna i mora.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja odluke o namjeni zemljišta. Mediteranske strategije za održivi razvoj i Barselonske konvencije i njenih protokola. indikatore i partnerstva za implementaciju u oblasti zaštite prirodnih dobara. i sadrži set operativnih ciljeva za svaki od strateških pravaca. uzimajući u obzir specifičnosti i ograničenja na ovom prostoru. a pripremana je na osnovu NSOR.8 . problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta (SAP BIO) urađen kao preliminarna stategija. (ii) smanjena količina padavina – u rasponu između -6% i – 14% posebno tokom ljeta. sa procjenom stanja biodiverziteta i identifikacijom problema. jer je sam Plan bio razvijen prije nego što je novi Zakon o SEA stupio na snagu. uključujući i mjere. Ovaj Plan ima za cilj da obezbijedi racionalno korištenje prirodnih i vještačkih resursa u zoni morskog dobra i da obezbijedi njihovu dugoročnu zaštitu i održivost. Nacionalni izvještaj o statusu. kao i međunarodne standarde za upravljanje obalnim područjem. korištenje i zaštitu područja morskog dobra Crne Gore. Nacionalna strategija za Integralno upravljanje obalnim područjem (IUOP) je u pripremi za donošenje. (iii) povećanje učestalosti ekstremnih klimatskih pojava i (iv) povećanje nivoa mora za oko 18 – 22 cm 13 . aktivnosti. c) smjernice za zaštitu životne sredine. Na osnovu liste prioritetinih problema.

 Studija Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode (2005) koja je urađena za potrebe PPCG i u njoj je urađena identifikacija potencijalnih zaštićenih prirodnih dobara.  Identifikacija i mapiranje područja značajnih za biljke (IPA . Identifikovane su prijetnje i faktori ugrožavanja biološkog diverziteta.Studija za procjenu biodiverziteta i socioekonomskih uslova u regionu Durmitora.Important Plant Areas. kao i glavni izazovi na koje je kao odgovor predložen dosta ambiciozan Akcioni plan za period od 2009 do 2014 godina. Identifikovana su područja u kojima se očekuje izraženiji uticaj klimatskih promjena.mte. Pored prethodno navedenih zvaničnih dokumenata.me. 4. 6 i br. za sve kategorije zaštite (II) projekti:  EMERALD mreža – identifikacija područja po osnovu Bernske konvencije – rezolucije br. zaštićena prirodna dobra i njihova veza sa održivim razvojem su u poslednje vrijeme bili predmet pažnje brojnih studija i projekata kao što su: (I) studijske analize:  Samostalna nacionalna procjena kapaciteta za sprovođenje 3 konvencije (jedna od njih je Konvencija o biodiverzitetu) (2007). 7 (6. Stavljanje pod zaštitu novih zaštićenih područja prirode i 7. Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009 – 201413 (2009) urađen je na osnovu saznanja i nalaza iz prethodno urađenih studija i drugih zvaničnih dokumenata i u skladu sa zakonskim uslovima za njenu izradu i zahtjevima Konvencije o biološkom diverzitetu.gov.  Dinaric Arc Ecoregion 2012 . Tare i Prokletija.gov.Important Bird Areas).mte. Povećanje efikasnosti u upravljanju zaštićenim područjima prirode). a među njima su i postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra.php?akcija=rubrika&rub rika=51) 140 .me/vijesti.  WWF / Green Home Northern Montenegro Green Belt .  Identifikacija područja značajnih za ptice (IBA . sa 40 mjera i aktivnosti koje su struktuirane u 7 tematskih cjelina.faktora vezanih za temperaturni i vodni režim. i 6. link Dokumenti (http://www. od kojih su za zaštitu prirodnih dobara značajne tematske cjeline br.projekat za jačanje mreže zaštićenih područja prirode u regionu Jugoistočnih Dinarida) 13 Tekst Nacrta Strategije se nalazi na Javnoj raspravi i može se preuzeti sa web stranice Ministarstva turizma i zaštite životne sredine www.

300 1.812 km2) 85.56% (<2) 600 1.600 / / / / / / / 1.695 6.000ha). na Ćuriocu kod Danilovgrada.20% 40. Crni žar.5 141 .200ha) i Bjelasici (400ha) Zajednice bora munike (Pinus heldraichii) na Orjenu (300ha). Stari Bar i Ivanovićima.700 2.739. Lovćenu (300ha) i Rumiji (100ha) Pojedinačni dendrološki objekti: stablo skadarskog duba.3 1. Pančeva oka.044% 420 80 150 7.5 3 0. Grmožur i Omerova gorica .u NP Skadarsko jezero: Manastirska tapija.895 5.000 + (5.u NP Durmitor: Crna Poda Tivatska solila Spomenici prirode Đalovića klisura Lipska pećina Pećina Magara Pećina Globočica Pećina Spila kod Trnova / Virpazar Pećina Babatuša Novakovića pećina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja II. Durmitoru (5. kod Tomaševa Jama Duboki do. stabla masline na Mirovici. Budva i dr Plaže na obali Skadarskog jezera Velika Ulcinjska plaža Mala Ulcinjska plaža Plaža Valdanos Plaža Velji pijesak Površina (ha) Procentualno učešće u državnoj teritoriji (13.000 6.400 33. Mreža nacionalno i međunarodno zaštićenih prirodnih dobara Postojeća mreža nacionalno zaštićenih prirodnih dobara (područja prirode) Naziv i nacionalna kategorija zaštićenih područja prirode Nacionalni park Skadarsko jezero Lovćen Durmitor Biogradska gora Rezervati prirode .400 610 0. stablo hrasta medunca. u Orahovcu kod Kotora. u Njegušima Kanjon rijeke Pive Kanjon rijeke Komarnice Zajednice bora krivulja (Pinetum mughi montenegrinum) na Ljubišnji (1.600) 400 + (300) / 0.

5 1 4 1 5 4 2 4 2 35. Budva Plaža Mogren Jaz Plaža Pržno Savinska Dubrava. zaštita stečenih prava lokalnog stanovništva u tim područjima.897 2 322. Formiranjem novih zaštićenih područja prirode neće se ugroziti razvojne mogućnosti područja.08% 7. Petrovac Plaža Čanj Plaža Pećin Buljarica Petrovačka plaža Plaža Drobni pijesak Plaža Sveti Stefan Plaža Miločer Bečićka Plaža Slovenska plaža.5 4 1.83 1. u Grahovu Park “13 jul” i “Njegošev park”. Opština Kotor UKUPNO POD NACIONALNOM ZAŠTITOM 2 4 0.46 40 0. u Kolašinu Botanička bašta generala Kovačevića.93 7.5 1. pri čemu se zahtijeva uzimanje u obzir socioekonomskih posljedica i.02% 1. u Herceg Novom Botanički rezervat lovora i oleander.5 131 30 2. u vezi sa tim.000 108. u Herceg Novom Gradski park.000 15.5 159 15. ali će se ustanoviti odgovarajuća ograničenja u cilju postizanja održivog razvoja u tim zonama. na Topolici Predjeli posebnih prirodnih odlika Brdo Spas.64 0. u Tivtu Park Dvorca.866 0.88% Dugoročnom projekcijom zaštite prirode u PPCG je predloženo proširenje postojeće mreže zaštićenih područja prirode (prirodnih dobara) sa novim područjima. na Cetinju Park kod hotela Boka.9 3. Nikšić Područja zaštićena opštinskim odlukama Kotorsko – Risanski zaliv. iznad Budve Poluostrvo Ratac sa Žukotrljicom Ostrvo Stari Ulcinj Brdo Trebjesa.2 5.Plaža Topolica. iznad vrela Sopot kod Risna Botanička bašta planiske flore. prednost će imati oni modeli 142 . Prilikom iznalaženja optimalnih opcija za upravljanje u novim zaštićenim područjima. Bar Plaža Sutomore Paza Lučica.

razmotriće se ne samo opcije za izmjenu granica radi isključivanja određenih dijelova. prioritetna zona za sprovođenje revizije zaštićenih područja prirode je crnogorsko primorje zbog već uočenih promjena u postojećim zaštićenim područjima u toj zoni. ili  ­ovezivanje Nacionalnog parka “Biogradska gora“ sa planinskim masip vom planiranog regionalnog parka Komovi i slično. Pri reviziji granica postojećih zaštićenih područja prirode. Bioč i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom “Sutjeska“ u Bosni i Hercegovini. kroz prethodno navedene revizije (zaštićenih područja prirode. Pored primjene standardnih tehnika evaluacije. donošenju i sprovođenju planova upravljanja za zaštićena područja prirode. Proces formiranja upravljačkih tijela i donošenja planova upravljanja za svako zaštićeno područje prirode pratiće proces revizije statusa. kao i stalni proces revizije spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta. Kroz sistem detaljnijih prostorno-planskih dokumenata podržaće se implementacija proširenja mreže zaštićenih područja prirode.  ­roširivanje UNESCO-vog područja Kotorsko-risanski zaliv na južne pap dine Vrmca  ­ključivanje kanjona Komarnice / kanjona Nevidio u Nacionalni park u “Durmitor“. Ipak. Kroz takve modele upravljanja će se obezbijediti participativni i transparentni pristup u pripremi.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja upravljanja koji će okupiti i međusobno povezati sve ključne aktere (kooperativni model sa jasno podijeljenim pravima i obavezama). na osnovu poznatih saznanja i rezultata dobijenih ciljanim istraživanjima. kategorije zaštite i granica postojećih zaštićenih područja prirode. spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta) biće analizirana primjena IUCN –ovih kriterijuma i standarda:  za definisanje adekvatnih kategorija upravljanja zaštićenim područjima prirode.  za primjenu kriterijuma za crvene liste / zaštićene biljne i životinjske vrste na nacionalnom nivou. te saznanja iz tradicionalne prakse. kao što je npr:  proširenje granica Nacionalnog parka “Durmitor“ i planiranih regionalnih parkova Maglić. već i opcije za proširivanje granica zaštićenih područja.  ­roširivanje granica Nacionalnog parka “Skadarsko jezero“ na regionalni p park Rumija ili područje Šaskog jezera / delte Bojane. 143 .

sa Ramsarskom konvencijom (Konvencija o zaštiti wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica).postojeća mreža rezervata prirode treba da bude analizirana u skladu sa nalazima iz revizije zaštićenih područja prirode. 15 Iako to nisu bili formalni razlozi za upis na Ramsar listu. Područja pod posebnom zaštitom sa statusom nacionalnih ili regionalnih parkova čine osnovne tačke mreže ekosistema u Crnoj Gori. Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora (Barselonska konvencija) i njen Protokol za specijalno zaštićena područja u Sredozemlju. ali do sada u crnogorskim vodama nije proglašeno nijedno zaštićeno morsko područje. Nacionalni parkovi .000 ha).000 ha) je zaštićeno kao Ramsarsko područje od 25. Skadarsko jezero zadovoljava i kriterijume 1a.Predlozi dugoročne projekcije / mreže novih zaštićenih područja prirode daju se po sljedećim kategorijama zaštite: Rezervati prirode . Orjen) i Hrvatskoj (Snježnica-Orjen). 3b. u Crnoj Gori postoje i mnoga druga prirodna dobra sa značajnim i vrijednim biološkim diverzitetom koja zadovoljavaju kriterijume kako prethodno pomenutih tako i drugih međunarodnih ugovora u kojima je Crna Gora ugovorna strana (članica). kao prioritet u periodu do 2009. Spomenici prirode: Područja za stavljanje pod zaštitu u kategoriji spomenici prirode su predmet posebne zakonske procedure i niže prostorno-planske i urbanističke dokumentacije. Razlog za upis NP Skadarsko jezero na Ramsar listu je bogatstvo i diverzitet ornitofaune (kriterijum 3c15). Maglić i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom “Sutjeska“ u BiH. kada je upisano na listu wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica (Ramsar lista). Takva je npr. godine.Bioč – Volujak. proširivanje granica Nacionalnog parka “Durmitor“ i predloženih regionalnih parkova Bioč. “Durmitor“ i “Skadarsko jezero“. formiranje novog nacionalnog parka Orjen. Komovi. godine. Regionalni parkovi / parkovi prirode: Za stavljanje pod zaštitu kao regionalni parkovi u ovoj kategoriji za dodatne analize predlažu se: Rumija. decembra 1995. 3. “Biogradska gora“. koji omogućavaju stavljanje pod zaštitu morskih zaštićenih područja.pored postojećih nacionalnih parkova “Lovćen“. planira se formiranje novog nacionalnog parka Prokletije (21. predviđaju se sljedeće dodatne mjere: 1. 2b. Ljubišnja i Turjak sa Hajlom. Maglić . Ovo područje je od ranije prepoznato i kao 14 Pored područja koja se u ovom radu navode. Sva tri predloga treba da omoguće stvaranje prekograničnih zaštićenih područja sa susjednim područjima u Albaniji (Tethi). 2. 144 . BiH (Sutjeska. Međunarodno zaštićena prirodna dobra14 u Crnoj Gori su:  Nacionalni park Skadarsko jezero (40. Sinjajevina. 4b i 5b.

. saberu (izbjegavajući dupliranje / preklapanje) nacionalno (108. bez obzira na postojanje i oblik upravljanja. (iv) Barno jezero sa najužom okolinom. (v) šuma crnoga bora u rezervatu Crna poda. Prije stavljanja pod međunarodnu zaštitu. Za ovo područje je nedavno urađen Menadžment plan koji se trenutno nalazi u završnim fazama odobravanja kod UNESCO-a.459 ha.  Slivno područje rijeke Tare (182. (III) i (IV) Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). po osnovu Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). od 17. godine. Preostali nezaštićeni ekološki vrijed16 Crno jezero sa šumom u neposrednoj okolini. Najveći dio zaštićenih područja je po svojoj površini mali što uslovljava njihov fragmentaran raspored.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Područje od značaja za ptice (Important Bird Area . januara 1977. od kojih su dvije sa strogim režimom zaštite (kanjon rijeke Tare i šumski rezervat “Crna Poda”.866 ha) i međunarodno (237.  Nacionalni park Durmitor sa kanjonom Tare (33. (ii) sliv Škrčkih jezera i uža kanjonska dolina Sušice. br 17/79. po osnovu ispunjenja kriterijuma N (II).899 ha) zaštićena prirodna dobra (zaštićena područja prirode).IBA) jer zadovoljava kriterijume 1(III).895 ha) zaštićen je od 1980.27% državne teritorije. III.899 ha) je zaštićeno kao Svjetski rezervat biosfere (Program “Čovjek i biosfera” . Posebna vrijednost ovog zaštićenog područja su čine zone16 sa posebnim režimom upravljanja. oktobra 1979.000 ha) zaštićeno je kao prirodno i kulturno dobro od Svjetskog značaja (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa) od 26. što predstavlja 18.  Kotorsko – Risanski zaliv (15. po osnovu odredbi Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). dobija se ukupna površina područja stavljenih pod zaštitu koja iznosi 252. (vi) Zabojsko jezero sa užom okolinom i (vii) kanjonska dolina rijeke Tare 17 Odluka o proglašenju Kotora i njegovog područja za prirodno i kulturno-istorijsko dobro od posebnog značaja (“Službeni list SRCG”. godine). ovo područje je zaštićeno na osnovu nacionalnog zakonodavstva17. 2 i 3. Albanski dio Skadarskog jezera također je zaštićen kao Ramsarsko područje od 2. Opštinski propisi) 145 . UNESCO. (iii) prašuma jele i smrče u slivu Mlinskog potoka. februara 2006. Slabosti u sistemu upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima Sistem zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori se suočava sa brojnim slabostima i problemima. kao Svjetsko prirodno nasljeđe (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa). Kada se.M&B.

146 . Gradski park u Tivtu i sl. uključujući: neodrživo upravljanje šumama i bespravnu sječu. Pored toga. te definisanje optimalnih modela upravljanja (zasnovanih na participativnom pristupu) predstavljaju osnovne mjere za zaštitu biodiverziteta i zaštitu prirode uopšte. tako nije moguće istrajati i u totalnoj .apsolutnoj zaštiti prirode. režim zaštite i kategorija upravljanja postojećih zaštićenih prirodnih dobara nije usklađen sa sadašnjim stanjem i onim vrijednostima biodiverziteta koje su ranije bile glavni razlog za stavljanje pod zaštitu tih područja. Za kategorije spomenik prirode i predio posebnih prirodnih odlika za koje je nominalno lokalna samouprava nadležna za osnivanje upravljača. nije razvijena praksa uključivanja lokalnog stanovništva u upravljačke strukture odgovorne za direktno upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima. Rješenje je i u Crnoj Gori prepoznato u održivom razvoju. bespravni lov divljači. izradu planova upravljanja i sprovođenje upravljanja. Kao što nije realno zaustaviti dalji razvoj. jedino je za kategoriju nacionalnih parkova ustanovljen upravljač (JP NP CG). Status. Odavno je prepoznat konflikt između zaštite biodiverziteta / zaštite prirode i razvoja. kategorija i režim zaštite novih zaštićenih prirodnih dobara. trpe velike pritiske zbog intenzivnog urbanog i turističkog razvoja. urbanizacija) u tim područjima ili njihovoj okolini. S druge strane. nedostatak ili neodgovarajući profil kadrova koji često nema dovoljno stručnih. posebno na primorju. upravljači nisu ustanovljeni izuzev u rijetkim slučajevima (Trebjesa. zaštićena područja se suočavaju i sa čitavim nizom direktnih negativnih prijetnji. što često izaziva probleme samim upravljačima. Natura 2000 kao osnova za njihovu identifikaciju. nepovoljan izbor granica zaštićenih područja i t.). Revizija statusa postojećih zaštićenih prirodnih dobara. Ovaj izazov nema lakog i jednostavnog rješenja. formiranje upravljača za sve kategorije zaštićenih prirodnih dobara. radi čega je i donijeta posebna strategija – Nacionalna Strategija održivog razvoja (NSOR). Pri identifikaciji postojećih zaštićenih prirodnih dobara nisu korištene evropske tipologizacije staništa . već se cio postupak bazirao na saznanjima nastalim u okviru tradicionalne doktrine zaštite prirode koji je ipak obezbijedio zastupljenost najvažnijih reprezentativnih ekosistema u Crnoj Gori. operativnih i/ili menadžerskih kapaciteta potrebnih za zaštićena područja.EMERALD. I dalje nema dovoljno stručnih informacija na osnovu kojih se mogu unaprijed / prije stavljanja pod zaštitu pouzdano identifikovati granice. Ostale slabosti se odnose na: nedostatak ili nepotpune inventare biodiverziteta. Arboretum u Grahovu. pritiske koji proističu od intenzivnijeg razvoja (turizam. nezakonitu trgovinu i nekontrolisano prikupljanje ljekovitih biljnih vrsta.ni prostori. U pogledu upravljanja. posebno na primorju.sl.

NP Biogradska gora. pa se u mnogim slučajevima može konstatovati konfliktnost između planerskih rješenja (zone razvoja. strategije i politike. godine: NP Durmitor. predlaže se sprovođenje procedure / tehnike Strateška procjena uticaja na životnu sredinu. IV. Tako se kao kvalitetna osnova za planiranje mogu smatrati studije rađene za Prostorni Plan Republike iz 1986. Skadarsko jezero.mrežom zaštićenih prirodnih dobara (nacionalnim parkovima. U tome je prednjačila saobraćajna – putna infrastruktura.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nažalost. Posebno se kvalitetnom smatra bazna studija o prirodnim i pejzažnim vrijednostima kopnenog dijela morskog dobra iz 1997. turistički kapaciteti. S obzirom da postojeće tehnike izrade prostornih planova ne obezbjeđuju odgovarajuću integraciju ekoloških zahtjeva sadržanih u stručnim nalazima studija za zaštitu prirodnih i pejzažnih vrijednosti u glavnim planerskim rješenjima. industrija. i to ne samo na svaki prostorni plan već i na master planove. Primjena rezultata i saznanja iz baznih studija u prostorne planove sprovedena je jednostavnim uključivanjem odgovarajućeg poglavlja u tim planovima. godine NP Skadarsko jezero) rađene su shodno problematici odgovarajućeg nacionalnog parka i nivou obrade u različitim tematskim aspektima. Posmatrajući validnost nalaza iz ranije rađenih baznih studija u realnom protoku vremena. dosadašnja razvojna opredjeljenja su svojim prostornim položajem i obimom često bila u konfliktu sa ključnim prirodnim i kulturnim vrijednostima . posebno za aspekt zaštite prirode i pejzažnih vrijednosti. Iskustva u integraciji planova za zaštićena prirodna dobra u strategijama za održivi razvoj Prirodne vrijednosti prostora Crne Gore su u važećim prostornim planovima tretirane na tradicionalan način. mora se konstatovati da su isti zastarjeli za primjenu u novim prostornim planovima. naselja. i dr. kroz korištenje rezultata iz takozvanih “baznih studija“. npr. godine. infrastruktura) i predloženih režima i mjera zaštite zaštićenih područja prirode.). NP Lovćen i 2001. 14 . godine koja je rađena za potrebe Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro. Te studije su imale validnost za primjenu u prostornim planovima i u vremenu u kojem su rađene. Bazne studije za potrebe prostornih planova područja posebne namjene za nacionalne parkove (1997. kao i one studije koje su rađene za njegovu izmjenu i dopunu 1997. godine. ali bez dovoljnog nivoa integracije u konkretnim planerskim rješenjima. pa je neophodno da se prilikom izrade novih prostornih planova ili izmjena i dopuna postojećih obezbijedi izrada novih studija.

Iskustva u integraciji zaštite prirode i posebno zaštićenih prirodnih dobara u strategije. Ta dva mehanizma imaju sljedeći zajednički tok – razvojne faze: (a) Identifikacija područja koja ispunjavaju uslove za stavljanje pod zaštitu i moguće opcije njihove buduće zaštite. (e) Proces razmatranja i usvajanja strateških dokumenata vezanih za održivi razvoj koji je još jedna prilika da se razmotri opravdanost formiranja novih zaštićenih područja prirode. IPA. Ove aktivnosti se obezbjeđuju 1. kojom prilikom je cjelokupan dokumenat (nacrt) razmatran na radionicama po svim većim mjestima u Crnoj Gori. proces formulisanja ključnih pitanja vezanih za zaštitu prirode u NSOR-u je većim dijelom bio zasnovan na primjeni 14 . slično kao i kod prostornih planova. Za razliku od participativnog procesa koji je primijenjen prilikom izrade NSOR-a. politike i planove vezane za održivi razvoj vezana su za (I) tradicionalni planerski postupak koji se sprovodi u toku izrade Prostornog Plana Crne Gore i (II) novije participativne procese primjenjene prilikom razvoja strategija. njihov uticaj na ostale elemente razvoja. (d) Integracija usaglašenih prijedloga za formiranje novih zaštićenih područja prirode u strateške dokumente. stručne i javne rasprave. S druge strane. uključujući i tematsku javnu raspravu za pitanje zaštite prirode. 2. same bazne studije o prirodnim i pejzažnim vrijednostima (u slučajevima za koje su rađene) urađene su na zadovoljavajućem nivou.U slučaju master planova. druge sektore i slično. kao što je Strategija održivog razvoja. (f) Sprovođenje prijedloga za stavljanje pod zaštitu kroz zakonom propisani postupak (Zakon o zaštiti prirode). ali sa niskim nivoom integracije ekoloških zahtjeva u strateška opredjeljenja. pripremu baznih studija za potrebe prostornih planova (PPCG. IBA). u toku usvajanja PPCG su pored većeg broja javnih rasprava o tom dokumentu organizovane i tematske rasprave o značajnim pitanjima iz toga Plana. (c) Formulisanje usaglašenih prijedloga za stavljanje pod zaštitu novih područja uz isticanje prihvaćenih prioriteta. sektorskih strategija i politika. (b) Razmatranje / prihvatanje prijedloga novih područja za stavljanje pod zaštitu radi čega se obezbjeđuje njihovo promovisanje u medijima. To su ujedno i prilike za razmatranje prioriteta za stavljanje pod zaštitu. projekte (EMERALD. kroz redovno obavljanje djelatnosti Republičkog zavoda za zaštitu prirode. PPPPNMD) i 3. organizuju se okrugli stolovi. izdavanje posebnih stručnih radova i publikacija.

Promovisanje politika koje nisu kompatibilne sa zaštitom prirode i održivim korištenjem postojećih i planiranih zaštićenih prirodnih dobara i iskorištavanjem prirodnih resursa uopšte. politike i planove za održivi razvoj. niti se smanjuje nivo pritisaka na ta zaštićena prirodna dobra. Participativni proces u planiranju i sprovođenju upravljanja – zbog odsustva predstavnika lokalnog stanovništva iz upravljačkih struktura onih institucija i organa zaduženih za upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima ne mijenjaju se praksa i načini korištenja resursa. Nažalost. ali se kao najvažniji mogu izdvojiti sljedeći: 1. naše skromno iskustvo ukazuje na nizak nivo efikasnosti u implementaciji planiranih aktivnosti vezanih za pitanje integracije zaštite prirode i posebno zaštićenih prirodnih dobara u strategije. a to su spomenici prirode i predjeli posebnih prirodnih vrijednosti. 3. 14 2. 3. Ustanovljavanje direktnog upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima – u postojećim uslovima bez posebno formiranih ovlaštenih upravljača (staralaca) za sve kategorije i sva zaštićena prirodna dobra ne može se obezbijediti efikasna zaštita ključnih resursa tih područja koja su bila razlog za njihovo stavljanje pod zaštitu. 2. Nizak nivo ograničenja i podsticaja vezanih za zaštitu prirode. takvo ekstenzivno razmatranje pitanja dugoročne projekcije zaštićenih prirodnih dobara imalo je za rezultat isključivanje iz konačnog dokumenta PPCG svih onih prijedloga za stavljanje pod zaštitu iz kategorija koje nisu od “većeg nacionalnog“ značaja. Efikasnost u upravljanju postojećim zaštićenim podrucjima prirode – ne daje dovoljno dobrih primjera i ne stvara uslove za održivi razvoj u tim područjima. Sličan postupak je sa svoje strane sprovodila i Komisija za recenziju PPCG. u Crnoj Gori se mogu izdvojiti sljedeća: 1. Od pitanja koja se posebno ističu kao značajna za integraciju zaštite prirode / zaštićenih prirodnih dobara u strategije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja što bolje i kvalitetnije ekspertize (“best knowledge approach“) dok je to isto u procesu izrade PPCG urađeno kroz analitički postupak koji je sprovodio širi tim za izradu dokumenta. Razlozi za tako nizak nivo efikasnosti u implementaciji planiranih aktivnosti su mnogobrojni. . politike i planove vezane za održivi razvoj. Nizak politički prioritet kojeg ima zaštita prirode. Kako efikasnost u implementaciji strateških i planskih dokumenata direktno odražava nivo njihovog kvaliteta i realnost / izvodljivost planiranih aktivnosti.

Crna Gora (2008): Nacrt Nacionalne Strategije za integralno upravljanje obalnim područjem (2008). Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2008): Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet.. FAA. Bulić Z. A. Odjeljak 119.. USAID. april 2005. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta (SAP BIO) za Crnu Goru.. Podgorica. Podgorica. Mandić S. Podgorica. GTZ. Podgorica. i V. USAID/Srbija-Crna Gora. 1-65.Literatura Bulić Z. Kalezić L. Podgorica. – 2014... Podgorica. & Bušković V.. str.. Nacionalna strategija održivog razvoja.. Stevanović V.. Bušković V. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine i GTZ kancelarija u Podgorici. Sektorska studija za potrebe PPRCG (PPR). Rabrenović J.2007. 1-55. Roganović D. Podgorica. Buškovic (2005): Dopunjena procjena stanja biodiverziteta za Srbiju i za Crnu Goru. Jovović V.. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine. Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora (2004): Nacionalni izvještaj o statusu. Beograd. UNECE Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2007). Druga procjena performansi u zaštiti životne sredine Crne Gore. J. M. Latif. (2008): Nacionalna Strategija biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2009-2014. Ministarstvo za ekonomski razvoj (2008): Prostorni plan Crne Gore do 2020. Izvještaji o stanju životne sredine od 2003 . & Lješević-Mitrović S. 150 . A. Ekonomska komisija Ujedinjenih Nacija za Evropu (2007). Vujadinović-Čolić. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2009): Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009. Podgorica. Ministarstvo za ekonomski razvoj. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore (2007). Ministarstvo za ekonomski razvoj (2008): Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore (2008). str. P. Grimes. Podgorica. god. Vlada RCG & Univerzitet CG.... (2005): Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode.

particularly those given in physical plans (Physical Plan of Montenegro (PPMNE). Strategy for Integrated Coastal Zone Management (ICZM). physical plans of the municipalities) and strategies regarding sustainable development (National Strategy for Sustainable Development (NSSD). Recommendations and measures regarding long-term protection of nature in Montenegro are presented. PPMNE and PPSPMPD 151 . sustainable development. planning.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANNING OF PROTECTED NATURAL ASSETS IN THE SUSTAINABLE DEVELOPMENT STRATEGIES IN MONTENEGRO Summary The paper discus key aspects of the nature protection in Montenegro. according to recommendations of NSSD. ICZM. Emphasis is given to the existing and planned natural assets important at national and international level. strategies. Key words: Protected natural assets. Physical Plan of Special Purposes (for Maritime Public Domain)(PPSPMPD).

.

građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. programa i strategiji. planiranje.laganin@mgr. strateška procjena uticaja na životnu sredinu(eng. zaštita prirode 1 Ministarstvo za prostorno uređenje. Strateška procjena je uređena globalno zakonima o zaštiti životne sredine/okoliša na nivou oba entiteta u BiH. U toku izrade planova i projekata u područjima koja su od značaja sa stanovišta očuvanja prirodnih vrijednosti finansiranih od http://360. obavezno je sprovođenje odgovarajuće procjene uticaja na životnu sredinu.com/međunarodnih institucija. kojima se djelimično transponuju odredbe Direktive o SEA (2001) i Protokola o SEA uz Konvenciju o prekograničnoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Strategic Environmental Assessment/SEA) predstavlja jedan od ključnih elemenata prilikom ocjenjivanja i donošenja odluka o prihvatanju ili odbacivanju planova. BiH.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ELEMENTI STRATEŠKE PROCJENE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINUU SPROVOĐENJU PROJEKATA ZAŠTITE PRIRODE U BIH Ozren Laganin Sažetak U skladu sa evropskom praksom. Banja Luka e-mail:o. u skladu sa evropskim direktivama ili metodologijama koje su izradile donatorske institucije. U Bosni i Hercegovini je zakonski osnov za praćenje strateške procjene veoma ograničen i ne postoji metodologija za ocjenu prihvatljivosti dokumenta SEA.vladars. Ovim radom se daju osnovni elementi i pokazatelji koji mogu poslužiti prilikom izrade propisa za sprovođenje SEA u BiH. Ključne riječi: strateška procjena/ SEA. uticaj na životnu sredinu.u2.net 153 .

a djelimično i zakonima o prostornom uređenju. Ovaj proces obuhvata: pripremu dokumenta o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. koji u odnosu na Direktivu dodatno uređuje pitanja učešća javnosti.P/P/P) analiziraju i integrišu u proces planiranja. Strategic Environmental Assessment-SEA). U BiH se. je sistematski analitički proces u kojem se evaluiraju efekti po životnu sredinu i zdravlje planova. i koja definiše životnu sredinu kao skup međuzavisnih elemenata prostora. uticaja na životnu sredinu i zdravlje. Za razliku od postupka procjene uticaja za projekte koji mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu. dva su osnovna pravna instrumenta koja tretiraju ovu oblast: Direktiva 2001/42/EEZ o procjeni efekata planova i programa na životnu sredinu. kojom se utvrđuju opšta pravila o primjeni strateške procjene. Što se tiče zakonodavstva EU koje se primjenjuje na stratešku procjenu. Da bi se stvorili pravni preduslovi za implementaciju odredaba navedenih instrumenata. koriste specifične smjernice ove finansijske institucije. koji je zakonski detaljno uređen2. Plans. koje su usvojile sve značajne finansijske i donatorske organizacije. programe i druge akte je samo djelimično normativno uređen zakonima u oblasti životne sredine. potrebno je izvršiti harmonizaciju domaćih propisa u oblasti zaštite životne sredine u smislu transpozicije Direktive 2001/42/EEZ. osjetljivosti. programa i strategija (eng. sprovođenje postupka konsultacija sa stručnim institucijama i javnosti. U sprovođenju strateške procjene na životnu sredinu koriste se i različite smjernice i uputstva. lokacije. te uspostavlja linearnu proceduru procjene. u realizaciji projekata Svjetske Banke. uzimanje u obzir primjedbi i sugestija i procedura konačnog usvajanja planova. kao npr.. u odredbama koje se odnose na planiranje. prema kojima se projekti klasifikuju u četiri kategorije u zavisnosti od tipa. i sprovesti proceduru ratifikacije SEA protokola. postupak strateške procjena uticaja (u daljem tekstu: strateška procjena) za planove. i da bi se postupak strateške procjene mogao sprovoditi u skladu sa evropskom praksom. u skladu sa Direktivom o procjeni uticaja na životnu sredinu (EIA). i Protokol o strateškoj procjeni uz UNECE Konvenciju o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO konvencija).Programs and Policies. Uvod Strateška procjena uticaja na životnu sredinu (eng. prirode i veličine njegovih potencijalnih uticaja na životnu sredinu rangirano od kategorije A – za planove za koje postoji velika 2 Zakonski okvir za sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu sadržan je u više propisa (zakona i podzakonskih akata) a lex specialis koji regulišu sprovođenje procjene uticaja su: Zakon o zaštiti životne sredine Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 28/07) i Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH broj 33/03) 154 . programa ili strateških dokumenata i obavještavanje javnosti o njihovom donošenju.sličnu procjeni uticaja projekata na životnu sredinu. smjernice OECD zemalja iz 2006-te godine.

postoji i rizik od nedovoljne harmonizovanosti sa SEA Protokolom i Direktivom o SEA. utvrđivanje obuhvata i sadržaja plana. analiza različitih alternativa u sprovođenju projekta. jer tim koji radi na izradi strateške procjene mora posebno da razmatra i analizira sve faze planiranja. zbog praktičnosti sprovođenja jedinstvenog postupka i omogućavanja sprovođenja planova i programa uz obezbjeđenje optimalnih mogućnosti životne sredine i sprečavanja uticaja na klimatske promjene. Ukoliko se strateška procjena sprovodi nakon izrade plana. U skladu sa odredbama SEA protokola. analiza dostupnih podataka. ne postižu se uvijek dobri rezultati. odnosno integraciju ova dva postupka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vjerovatnoća za značajne negativne uticaje. izrada dokumenta Strateške procjene uz propisivanje mjera sa smanjenje negativnih i pospješivanje pozitivnih uticaja na životnu sredinu.gdje je malo vjerovatno da će se pojaviti uticaji ili će efekti po životnu sredinu biti minimalni. Također. 2. omogućava se podrška pri uspostavljanju 155 . postupak konsultacija-uzimanje u obzir mišljenja i stavova nadležnih organa i javnosti i dopunjavanje i donošenje plana ili programa. zadaci koji se postavljaju tokom izrade planova i programa. implementacija je problematična zbog toga što se na taj način dupliraju poslovi. identifikuju se rizici i potencijalni troškovi povezani sa razvojnim inicijativama. 5. Strateška procjena predstavlja proces u kojem se analiziraju moguće prepreke i mogućnosti zaštite životne sredine. niti prouzrokuje nerazumno visoke troškove. uključujući i tzv. relevantne za plan ili program. imajući u vidu ključne trendove i ograničenja na koja plan ili program može uticati. planiranje i sprovođenje strateške procjene treba da budu integrisani. uključujući i indikatore životne sredine. Ti zadaci su: 1. 4. Čak i pri djelimičnoj usklađenosti. U skladu sa Direktivom 2001/42/EEZ. nultu alternativu. 6. Postupak strateške procjene ne usložnjava nužno postupak donošenja planova. 3. u direktnoj su korelaciji sa ciljevima i zadacima strateške procjene. do kategorije D. uticaj na ciljeve i rezultate je ograničen a sam postupak se nepotrebno odugovlači. Strateška procjena može služiti u svrhu evaluacije postojećih planova ili u svrhu davanja posebnih smjernica o uticajima na životnu sredinu u postupku izrade planova i programa. U praksi je često problematično u potpunosti ostvariti koordinaciju između izrade planova i strateške procjene.

Sprovođenje elemenata sea u zaštićenim područjima Nivo potencijalnog negativnog uticaja plana ili programa na prirodnu ravnotežu i ugrožavanja ekoloških zakonitosti u blizini i unutar zaštićenih područja zavisi prvenstveno od veličine planiranog zahvata. institucionalno preuređenje i inovacije u planovima i procedurama. planove koji se odnose na otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda. Veći zahvati u prirodnom području. koji podrazumijevaju značajno proširenje područja koje će se koristiti u sportsko-rekreativne i turističke svrhe. a u skladu sa Direktivom 2001/42/EEZ. Utvrđivanje kriterijuma za sprovođenje strateške procjene je zakonska materija.).adekvatnog upravljanja. u kojem se naglašava njegova osnovna namjena ili strateško opredjeljenje razvoja prostora (turističko-rekreativna. Veći dio inicijalnih troškova izrade strateške procjene nastaje kada se primjenjuju novi pristupi i metode ili kada se prikupljaju bazni podaci. a svaka naredna procjena iziskuje znatno manje troškove. strateška procjena se ne odnosi na planove odbrane. 2. lovno-turistička. industrija. a u ekonomskom smislu to podrazumijeva i dodatne troškove koji se odnose na zaštitu prirode.planiranje/zaštita) uspostavljanje mjera ublažavanja negativnih efekata po životnu sredinu. Za svako područje je potrebno prije svega jasno odrediti osnovni strateški cilj. zahtijevaju mnogo ozbiljnji i sveobuhvatniji pristup u predviđanju mjera za sprečavanje i/ili ublažavanje negativnih uticaja na životnu sredinu. kao što je prikazano u grafikonu 1. obimu i sadržaja strateške procjene. U smislu angažovanosti sredstava i ljudskih kapaciteta. zaštitna. u kojoj se odlucuje o sprovođenju. Sprovođenje strateške procjene u područjima koja su od značaja sa stanovišta zaštite prirodnih vrijednosti treba da se odvija u skladu sa analitičkim zadacima strateške procjene. screening). i sl. odnosno razvoja potrebne infrastrukture u tom području. ciljevima. U ovom koraku se izrađuje projektni zadatak za stratešku procjenu koji treba da sadrži sljedeće elemente: 156 . a može pozitivno uticati i na saradnju između različitih sektora (npr. Prvi korak Postupak strateške procjene počinje fazom tzv skrininga (eng.poljoprivreda. za izradu Strateške procjene se u skladu sa studijama Evropske komisije se utroši oko 5-10% od vrijednosti plana. kao ni za finansijske i budžetske planove.

nadležnih organa i javnosti u obavljanju analitičkih zadataka. 3. 2. IZRADA P/P/P ANALITIČKI ZADACI S E A SCREENING. Sistem komunikacije unutar tima za izradu strateške procjene.  prijedlog implementacije i sistema monitoringa. Osnovni pripremni i analitički zadaci strateške procjene. očekivane prepreke i problemi u izvršavanju analitičkih zadataka i dinamički plan realizacije pojedinih elemenata projektnog zadatka.  formulisanje mjera za implamentaciju. Međusobni odnos planiranja i strateške procjene UTVRĐIVANJE CILJEVA.ODLUČIVANJE O POTREBI SPROVOĐENJA SEA ODREĐIVANJE OBUHVATA P/P/P ANALIZA DOSTUPNIH PODATAKA PRIJEDLOG I UPOREĐENJE ALTERNATIVA IZRADA P/P/P KONSULTACIJE SA NADLEŽNIM ORGANIMA I JAVNOŠĆU. 1. s tim da je predviđeno vrijeme za izradu strateške procjene maksimalno do 8 mjeseci (200 dana). 4. MODIFIKACIJE MODIFIKACIJA P/P/P FINALNA VERZIJA P/P/P pred odobravanje REALIZACIJA Grafik br. Za svaki od navedenih elemenata trebaju da se definišu. odnosno predvide: 1. OBIMA I SADRŽAJA S E A SEA IZVJEŠTAJ: IDENTIFIKACIJA PRITISAKA PO ŽIVOTNU SREDINU I ZDRAVLJE ANALIZA TRENDOVA PRITISAKA I PROCJENA ALTERNATIVA PROCJENA KUMULATIVNIH EFEKATA RAZVOJNIH AKTIVNOSTI SISTEM MONITORINGA I UPRAVLJANJA 15 .  formulisanje programskih ciljeva i prioriteta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  identifikacija osnovnih problema i pitanja vezanih za plan ili program.

Koji su osnovni ciljevi strateške procjene? Koji su ciljevi zaštite životne sredine relevantni za plan ili program i na koji način su povezani sa ciljevima plana ili programa? Da li neki postojeći planovi ili programi mogu biti relevantni ili mogu biti u interakciji sa predloženim planom? Koja su to pitanja vezano za zaštitu životne sredine značajna sa stanovišta realizacije plana. a ovo je veoma važan korak u čita- 15 . vodna erozija i erozija jedino da budu relevantna zemljišta. sredine.sredine. koja su relevantna za donošenje plana Identifikovati i objasniti ključne probleme zaštite ž. zaštite ž. koja su prisutna sa ili bez sprovođenja plana ili programa T reći korak . 3. upravljanje vjetrom. aerozagađenje od SO2. 2. Opšti ciljevi zaštite životne sredine. koja se tiču izrade plana promjene koje treba uzeti u razmatranje prilikom izrade plana Navesti opšta pitanja vezano za zaštitu ž. uključujući i klimatske promjene i zdravlje.Drugi korak U drugom koraku određuje se obuhvat procjene. tim koji radi na izradi strateške procjene analizira koje su to prijetnje i mogućnosti za realizaciju plana. sredine i zdravlja koji su prisutni u području koje će vjerovatno biti pod uticajem plana/programa. odnosno programa? Tabela 1 Definisanje ciljeva i obuhvata strateške procjene Opšte teme vezano Ključni specifični faktori za zaštitu životne u odnosu na opšta pitnja. aerozagađenje. poplave i suše) pesticidima.analiza baznih trendova (nulta alternativa) U ovom koraku. Ovaj pregled daje pojednačne i detaljne informacije o specifičnim uticajima. sredine. zagađenje zemljišta za donošenje konkretnog otpadom.) Definisati 1-3 vodeća pitanja ili indikatora koji bi mogli opisati trendove ključnih specifičnih pitanja vezano za zdravlje i zaštitu životne sredine. (npr. već gubitak poljoprivrednog NOx. ublažavanja klimatskih promjena i zaštite zdravlja koji su propisani u strateškim dokumentima Pitanja ili indikatori za procjenu Identifikovati bilo koji relevantan cilj vezano za zaštitu ž. u kojoj se determinišu sljedeća pitanja u cilju definisanja obuhvata strateške procjene: 1. Ovi ciljevi ne moraju biti nužno vezani za pojedinačna pitanja (npr. kojim se definiše širi okvir za donošenje plana. 4. sredine zdravlje i klim. uključujući i zdravlje i klimatske promjene. ugroženost šuma i sl. ograničen plana/programa kapacitet deponije otpada.

kao i date okolnosti. da se provjeri da li su predviđeni rizici u dovoljnoj mjeri i da se daju preporuke za optimizaciju predloženih ciljeva. a dokumentuju se i svi nedostajući podaci ili informacije koje su potrebne. prioriteta ili opštih razvojnih scenarija. štetnost (vrlo negativni-vrlo pozitivni). Četvrti korak .analiza predloženih razvojnih prioriteta i njihovih alternativa U ovom koraku analiziraju se pozitivni i negativni uticaji predloženih razvojnih ciljeva. Tabela 2 Matrica uticaja Relevantna pitanja i ciljevi zaštite životne sredine -predviđeni ciljevi. Da li su relevantna pitanja/pritisci na životnu sredinu i ciljevi zaštite dovoljno jasni da bi se izvršila procjena Da li su u dovoljnoj mjeri razrađene razvojne alternative? Da li bi mogla ili trebala saradnja doprinijeti izmjenama strateških smjernica plana ili programa? Alati koji se koriste za procjenu različitih alternativa mogu biti:  kolektivna ekspertska mišljenja-ad hoc pregledi u cilju determinisanja specifičnih pitanja zaštite životne sredine koja su značajna u razvojnom kontekstu  Čekliste mogućih uticaja koji su obično povezani sa intervencijama predviđenim u planu ili programu. identifikuju se ograničenja. prioriteti i scenariji u P/P/P N/A + ++ karakteristike uticaja: direktni/ indirektni. 2.  matrice uticaja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vom procesu. regionalni. obuhvat (lokalni. Neka od osnovnih pitanja na koja treba da se odgovori u ovom koraku su: 1. povratno djelovanje 15 . 3. analiziraju se njegove promjene u slučaju da se plan ne implementira. trajanje (kratkotrajni. jer opisuje trend parametara na kojima se zasniva strateška procjena. Cilj je da se analizira da li su u dovoljnoj mjeri uzete u obzir sve alternative. prioriteta ili scenarija osnovnih trendova životne sredine. dugotrajni). nacionalni). kao što je navedeno u tabeli 2.

Plan komunikacije se obično donosi na početku procesa izrade strateške procjene. Tabela 3 Karakteristike uticaja na životnu sredinu karakteristike uticaja vjerovatnoća Simbol !! ! obim/obuhvat ~ + ++ učestalost/trajanje >> > trajnost /povratno djelovanje V N objašnjenje velika vjerovatnoća pojave uticaja vjerovatnoća pojave uticaja veoma izražen negativan uticaj negativan uticaj pozitivan uticaj veoma izražen pozitivan uticaj uticaj je učestao i konstantan/dugoročan do stalan uticaj je povremen/kratkoročan uticaj je trajan uticaj trenutan Šesti korak.Peti korak.Planiranje i uspostavljanje efektivnih sredstava komunikacije Za svaki pojedinačni analitički zadatak strateške procjene (grafik 1). a sredstva komunikacije koja se mogu koristiti uključuju: pismeno obraćanje. Također. sastanke i javne rasprave. Suštinski. planiraju se različite metode komunikacije i konsultacija sa nadležnim institucijama i javnosti. u koraku 5 je potrebno definisati i mjere potrebne za ublažavanje negativnih i pospješivanje pozitivnih efekata (mjere mitigacije). internet publikacije. obim.procjena kumulativnih uticaja predviđenih aktivnosti u planu ili programu i prijedlozi za njihovu optimizaciju U procjeni kumulativnih uticaja mogu se koristiti metode slične onima kojima se procjenjuju razvojni prioriteti. mogućnost ponavljanja i osnovne faktore koji su uticali na nesigurnost u definisanju uticaja. procjena kumulativnih efekata treba da pruži informacije o relevantnosti opštih uticaja na životnu sredinu i zdravlje. okrugle stolove i druga sredstva. učestalost. radne seminare. kao što je navedeno u tabeli 3. njihovu veličinu. vjerovatnoću. 160 .

u projektu: “Šumska i planinska zaštićena područja“.Definisanje okvirnog plana upravljanja životnom sredinom i plana monitoringa U odnosu na identifikovane potencijalne uticaje. kao što su uticaji drugih projekata. uticati na Novčane životni standard kompenzacije za stanovništva gubitak prihoda. kao npr. ekonomski faktori i slično. sa dominantnim pozitivnim uticajima. treba napomenuti da je monitoring uticaja plana ili programa u strateškoj procjeni često komplikovan 161 postaviti jasne znakove upozorenja. definisan je plan mjera za ublažavanje navedenih uticaja i plan monitoringa. aktivnosti u toku izgradnje mogu smanjiti nivo opšte sigurnosti i ugroziti divljač mjere ublažavanja: komentar: trošak: uključeno u troškove izgradnje institucionalna odgovornost izvođač radova Što se tiče monitoringa uticaja na životnu sredinu. identifikacija ZP ograničenja alternativnih. Plan mjera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu sadrži elemente. prikazane u tabeli 4. Program malih grantova Kompenzacije moraju biti utvrđene u skladu sa procesnim okvirom za učešće stanovništva utvrditi po utvrđivanju projektnih aktivnosti jedinica za koordinaciju projekta (PMU) . upotrebe prihvatljivih prirodnih aktivnosti resursa mogu sticanja negativno prihoda. U projektima čija je svrha zaštita prirodnih vrijednosti. Tabela 4 Primjer plana mjera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu faza: izgradnja predmet: npr. po potrebi odrediti zaobilaznice i označiti ih funkcionisanje npr. vremenski ograničiti radove na svijetli dio dana. a za potencijalno negativne uticaje koji se odnose na aktivnosti izgradnje infrastrukture u zaštićenim područjima i funkcionisanje zaštićenih područja u svrhu receptivnog turizma. njihovi budući trendovi zavise od niza faktora.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Sedmi korak. čiji je jedan od ciljeva proširenje postojećih zaštićenih područja u BiH. identifikovani su potencijalni uticaji.

odbor za monitoring 3. Najvažnije je da Strateška procjena ispuni ulogu i svrhu zbog koje se i izrađuje. osoblja ZP. Tabela 5 Primjer plana monitoringa faza: parametri mjesto nadziranja parametara opšta na lokaciji sigurnost radova i u saooko nje braćaju.zadatak. izvođač uključen radova u troškove izgradnje projektni jedinica budžet PMU lokalni monitori. a često ga je nemoguće sprovesti ukoliko se ne fokusira na konkretne aktivnosti koje proizilaze iz sprovođenja projekta. a to je uticaj na mjere i aktivnosti predložene planom. navedene u tabeli 4. u svrhu uvažavanja faktora životne 162 . sigurnost životinja prije početka zaštita projektnih životnog aktivnosti i standarda naknadno u lokalnog toku funkci.stanovnišonisanja ZP tva minoran. a pospješuje se i identifikacija različitih alternativa pri izradi planova. Ipak. sigurnost divljači način nadzi. pospješuje efikasnost prilikom donošenja odluka.nadziru metara parametri prema žalbama lokalnog stanovništva. radnika. bez obzira na to da li se dosljedno poštuju odredbe iz konvencije ili direktive ili ne.kada se ranja para.naruna lokaciji i konsultacinje ZP šenost oko lokacije jama sa staživotnog novništvom standarda u skladu sa okvirnim procesom učešća stanovništva sigurnost učesnika u saobraćaju. se posebno određuju u skladu sa namjenom i strateškim ciljem za razvoj datog područja. dat je primjer plana monitoringa iste uticaje koji su navedeni u planu mjera ublažavanja. unapređuje proces planiranja odnosno vrednovanja planskih rješenja na životnu sredinu. svaki plan ili program ima određene specifičnosti. nadzor saobraćaja redovno u toku radovasvakodnevno ili po potrebi zašto se nadziru parametri trošak odgovornost izgradnja funkcionisa. naročito ukoliko se radi o projektima koji se realizuju u područjima koja su od značaja sa stanovišta očuvanja prirodnih vrijednosti. pa samim tim i strateška procjena treba da bude prilagođena vrsti projekta na koju se primjenjuje. U tabeli 5. Monitoring plan bi trebao biti realan i što jednostavniji za sprovođenje. Zaključak Elementi strateške procjene pojedinih projekata. Strateška procjena omogućava visok nivo zaštite životne sredine.

2006. Beograd Dejan Filipović: “Strateška procjena uticaja kao instrument zaštite životne sredine u gradovima“.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja sredine. prilikom uređenja pravnog okvira. Training held in Beroun. 4. XXXV Simpozijum o operacionim istraživanjima. i da mjere zaštite.Vig. Washington D. Banja Luka 14-15 novembar 2008. (A Division of Congressional Quarterly Inc. koji je neophodan za sprovođenje strateške procjene u Bosni i Hercegovini. Zbornik radova.seataskteam.net). International Ropeway China Special. postaju sastavni dio plana. Good Practice Guidance for Development Cooperation. Durham and London 1996) Coursebook on Environmental Impact Assessment Workshop. Monterey CA Spring 1999. Training Material from the Course on the Practical Application of the UNECE Protocol on Strategic Environmental Assessment. Naučno-stručni skup Savremene tehnologije i održivi razvoj gradova. ekologije i informatike Banja Luka OECD Development Assistance Committee (DAC) Guidance: Applying Strategic Environmental Assessment. Zbornik radova. kako bi se strateška procjena mogla sprovoditi za različite vrste planova i programa. Institutions. Monterey Institute of International Studies (MIIS). Institut zaštite.) Lynton Keith Caldwell: International Environmental Policy. a odredbe zakona o zaštiti životne sredine prilagoditi zahtjevima instrumenata međunarodnog prava. U tom smislu. Regina Axelrod: The Global Environment. Saobraćajni fakultet. Norman J.Law and Policy. Soko Banja 14-17 septembar 2008. Literatura Directive 2001/42/EC on the Assessment of the Effects of Certain Plans and Programmes on the Environment.C. 1999. from the Twentieth to the Twenty First Century (Duke University Press. prepoznate u ovom dokumentu. biće potrebno uzeti u obzir postojeće zakone u oblasti prostornog uređenja. Paris 2006 (http://www. EU Parliament Ozren Laganin: “Integrisanje ekoloških aspekata pri planiranju razvoja sportsko-turističkih sadržaja u zaštićenim područjima Republike Srpske“. created by UNDP and UNECE. 163 . Czech Republic 22-26 September 2008 Andreas Berchold: “Environmental Planning for Ski Areas“.

.

za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za EU to još znači raditi u pravcu pristupa EU. za EU i njezine članice to također znači raditi na:  provedbi Bernske konvencije  provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti  rad u pravcu “zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti do 2010“ Osim toga. Konkretno.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U SMJERU STANDARDA EU ZA ZAŠTITU BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U JUGOISTOČNOJ EUROPI: ISKUSTVO WWF-A Alberto Arroyo Schnell Put EU Provedba EU Direktiva o staništima i pticama ne znači samo ispunjavanje nekih zakonskih obaveza EU. 1 Koordinator WWF Natura 2000 165 . WWF-ov Ured za mediteranski program u Dinarskom luku Ključni fokus WWF-a u Dinarskom luku vezan za biološku raznovrsnost uključuje:  Rad na provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije za biološku raznolikost kroz projekt za regiju koji financira MAVA.

a glavni mu je cilj podrška očuvanju biološke raznolikosti u zemlji po EU standardima. pritisak drugih sektora  Stručna podrška procesu je dobrodošla  Potreba za koordinacijom  166 . ali su uključena i poglavlja o Crnoj Gori i Srbiji Neki regionalni zaključci:  Nedostatak informacija i kapaciteta. studijama i događajima Glavni naglasak na Bosni i Hercegovini. sa sljedećim glavnim karakteristikama:   Utemeljenost na postojećim izvješćima. priručnik o određivanju mjesta)  Pomoć pri formiranju i obučavanju za rad radne skupine za znanstvenu koordinaciju EU standarda o zaštiti biološke raznolikosti. Bosne i Hercegovine. godine između predstavnika vlada Albanije. Srbije i Slovenije (“Big Win” – “Velika pobjeda“).. Jedan primjer WWF-ove aktivnosti u regiji: Bosna i Hercegovina živo srce Europe WWF-ov projekt “Živo srce Europe“ odvija se u Bosni i Hercegovini od 2008. smjernica za EC članak 6. Crne Gore.. Hrvatske. uključujući i predstavnike oba entiteta (njezin sadržaj uključuje preliminarnu referentnu listu staništa i vrsta od interesa za zajednicu u Bosni i Hercegovini). Neki relevantni rezultati uključuju:  Prijevod nekih ključnih dokumenata (tekst EU Direktiva o prirodi. Obaveze preuzete ovim sporazumom uključuju proglašenje novih zaštićenih područja i jačanje uzajamne suradnje u cilju postizanja prekograničnog održivog upravljanja u jugoistočnoj Europi. Ovaj se rad uglavnom obavlja pod kišobranom Memoranduma o razumijevanju potpisanog s državnim vlastima zemalja u regiji uključujući Bosnu i Hercegovinu. Prekretnica u ovome procesu bilo je potpisivanje sporazuma u Bonu 2008. Crnu Goru i Srbiju. Pitanja vezana za pristup EU kroz državne projekte (naročito vezano za EU Direktive o prirodi i EU Okvirnu direktivu o vodama).  Priprema regionalnog izvješća o korištenju EU standarda o zaštiti biološke raznolikosti u jugoistočnoj Europi.

slijedeći slične pristupe.  Ranija EU iskustva. dakle postoji izgled da se postigne zajednički dogovor od samog početka i da se radi u pravcu postizanja zajedničkih ciljeva.  Suradnja vlasti i zainteresiranih strana vjerojatno je najbolji put prema naprijed: svaka podrška je dobrodošla. jer oni mogu biti ključ potpore provedbi Bernske konvencije. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP 9) Novi koraci: kretanje naprijed WWF će nastavit svoj rad u Bosni i Hercegovini. te aktivnostima u pravcu postizanja cilja za “zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti do 2010“. 16 . uključujući i suradnju s vlastima. Jedan od ključnih elemenata našeg rada u regiji jest korištenje našeg iskustva tijekom ranijih pristupni procesa EU (EU-10. provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti. dok će istovremeno proširivati aktivnosti na Srbiju i Crnu Goru.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Predstavnici vlada jugoistočne Europe na 9. mogu biti veoma ilustrativni u jugoistočnoj Europi. Neki zaključci: završne poruke  EU standardi zaštite biološke raznolikosti idu dalje od EU pristupnih perspektiva. Rumunjska i Bugarska): vjerujemo da transfer znanja i iskustva može biti važan čimbenik uspjeha ovih projekata. posebice pristupni procesi.

.

koji se proteže od Alpa do Balkanskog poluotoka. Kako bi se pomoglo dotičnim zemljama da razviju reprezentativnu. Stella Satalic. Zagreb. Crnu Goru i Albaniju. utvrđena su tri specifična cilja: 1 Šef projekta Zagreb. Tih pet zemalja i WWF potpisali su Memorandum o razumijevanju. Bosnu i Hercegovinu. Jedan od takvih krajolika jest i dinarski krš. godine poboljšaju svoje sustave zaštićenih područja. u sklopu inicijative Big Win (velika pobjeda). BiH. a projektni tim je osnovan početkom 2008. CG. a financira ga fondacija MAVA. www.Dinaric Arc Ecoregion Project. Program Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) pod nazivom “Zaštićena područja za živi planet“ ima za cilj da podupre provedbu KBR-ova Programa rada na zaštićenim područjima (PRnZP) kroz zaštitu širih krajolika temeljenu na pristupu ekosustavu.org.org/mediterranean 16 . WWF Protected Areas for a Living Planet. Croatia. HR. uspješno vođenu i održivo financiranu mrežu zaštićenih područja. Područje projekta ekoregije Dinarskog luka uključuje Sloveniju. e-mail: ssatalic@wwfmedpo. Project Leader.panda. Vremenski okvir je pet godina (2007-2011). Projekt provodi WWF-ov Ured mediteranskog programa. Hrvatsku. Ciljevi i specifični ciljevi Glavni cilj je stvoriti uvjete koji će omogućiti uspješnu provedbu Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti (PRnZP KBR-a) u ovih pet zemalja ekoregije Dinarskog luka (SL. AL).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZA ŽIVI PLANET – PROJEKT EKOREGIJE DINARSKOG LUKA (PA4LP-DAE) Stella Šatalić Osnovna informacija Stranke u Konvenciji o biološkoj raznolikosti (KBR) obavezale su se da do 2012. Srbija se također u svibnju priključila ovim zemljama.

svibnja 2008. WWF i DAI partneri su nastavili podupirati dotične zemlje u postizanju ovih prioriteta. ali i iz svijesti da se zaštita ovog prirodnog i kulturnog bogatstva može postignuti samo uz tijesnu uzajamnu suradnju dinarskih zemalja. 10 . Prioriteti u pogledu nacionalnih zaštićenih područja uključuju: uspostavljanje novih i proširenje postojećih zaštićenih područja. šest zemalja ekoregije Dinarskog luka udružilo je snage u Bonu da zaštiti svoje bogato prirodno naslijeđe izgradnjom učinkovite mreže zaštićenih područja. i dobivanjem podrške za navedene prioritete na državnoj razini.Cilj 1: Uraditi analizu propusta (gap analysis) glede zaštićenih područja za ekoregiju temeljenu na najboljim raspoloživim informacijama i staviti je na raspolaganje svim ključnim akterima uključenim u provedbu PRnZP do sredine 2009. Cilj 2: Izraditi plan jačanja kapaciteta vezan za provedbu PRnZP. Big Win za inicijativu Dinarskog luka Dana 29. svibanj 2008). do završetka projekta uraditi barem 75% toga plana. Cilj 3: PRnZP treba dobiti više mjesta u političkom programu svih pet zemalja ekoregije institucionaliziranjem političke volje izražene u Zajedničkoj izjavi Big Win (Bonn. Ova velika obaveza nastala je iz spoznaje da prirodno i kulturno bogatstvo dinarske regije predstavlja kritično dobro na kojem se može temeljiti društveni i gospodarski razvoj. One su potpisale zajedničku izjavu i utvrdile prioritete zaštićenih područja na razini svake države. poboljšanje učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima te prekogranična suradnja.

1. a na akcijskim planovima se radi. 11 . Sadašnji sustavi zaštićenih područja analiziraju se u odnosu na važna područja bioraznolikosti i s tim vezane pritiske glede uporabe zemljišta kako bi se utvrdili propusti u zaštiti. RAPPAM radionice u Bosni i Hercegovini planirane su za početak 2009. Procijenjene su potrebe za jačanjem kapaciteta za svaku zemlju putem upitnika.5 (Opsežna procjena propusta u zaštićenim područjima. a procjene državne CB bit će završene do kraja 2008. Aktivnosti na jačanju kapaciteta započele su s provedbom RAPPAM metodologije (metodologija brze procjene i prioritizacije upravljanja zaštićenim područjima) u Hrvatskoj. Ostale aktivnosti WWF-ovog Ureda za mediteranski program (MedPO) u regiji Postoje također novi projekti zasnovani na DAE aktivnostima i Inicijativi Big Win:  GEF Early Action Grant u BiH. prosinca 2008. i planiranje privremenih mjera za zaštitu veoma ugroženih ili dragocjenih područja) i aktivnost 3. Do kraja projekta napravit će se bar po jedan pilot poslovni plan za svaku zemlju za jedan park odabran kao mjesto demonstracije. Dovršene su bodovne liste nultog stanja zaštićenih područja i određene institucije odgovorne za provedbu PRnZP. financira Vlada Norveške.1. U tijeku je lociranje potencijalnih donatora. financira GEF/MAVA  Natura 2000 u BiH.-8. Bit će obrađeno oko 150 GIS slojeva početkom 2009. za aktivnost PRnZP KBR-a 1.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Napredovanje Prikupljeni su podaci o selektiranoj bioraznolikosti.1.5 Analiza ekoloških propusta  GEF Early Action Grant u Albaniji. Nacionalne strukture Big Win usuglasile su se s ministarstvima. Obuka o financiranju zaštićenih područja i poslovnom planiranju održat će se u Njemačkoj od 4. Sloveniji i Albaniji. ekološki podaci i podaci o korištenju zemljišta. financira Vlada Finske  Morska zaštićena područja na Jadranu. Analiza propusta u zaštićenim područjima na razini ekoregije bit će završena sredinom 2009. za aktivnost PRnZP KBR-a 1.1 (Pravni i institucionalni propusti)  Program prekograničnih zaštićenih područja u jugoistočnoj Europi. financira Vlada Italije  Natura 2000 u Srbiji i Crnoj Gori. financira Vlada Norveške  Doprinos NP Sutjeska širem gospodarstvu.

.

IMPLEMENTACIJA EU STANDARDA IZ OBLASTI BIODIVERZITETA U BOSNI I HERCEGOVINI Branko Vučijak Francesca Antonelli2 Semra Fejzibegović3 Sažetak Obzirom da postoji politički koncenzus može se reći da je pristupanje EU glavni cilj za BiH. već i pronaći način na koji ono može pozitivno doprinijeti političkom i privrednom razvoju Bosne i Hercegovine.com. Bosna i Hercegovina. U procesu pridruživanja Evropskoj uniji. WWF Med PO .ba 13 .Office Sarajevo.org WWF Med PO .Office Sarajevo. e-mail: semra.fejzibegovic@heis. U tom cilju. WWF Med PO pruža podršku BiH 1 2 3 Dr. potrebno je što više koristiti jedinstvene pozitivne osobenosti koje Bosna i Hercegovina ima kao država.Office Rome. Bosna i Hercegovina. Italy..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja WWF PROJEKAT EVROPSKO SRCE ŽIVOTA (LIVING HEART) . e-mail: fantonelli@wwfmedpo. WWF Med PO.org WWF Med PO . Imajući za glavni cilj osiguranje održivog razvoja uz istovremenu zaštitu biološke raznolikosti (biodiverziteta) u regiji. EU standardi bioraznolikosti Uvod Bosna i Hercegovina je zemlja sa veoma bogatom biološkom raznolikošću. izazov za sektor okoliša nije samo transpozicija zakonodavstva Evropske unije. Ključne riječi: Bosna i Hercegovina. e-mail: bvucijak@wwfmedpo.

U okviru ovih planova pokrenuta je i I faza projekta “Evropsko srce života“ (Europe’s Living Heart) početkom 2008.SPA). Uspostava mreže Natura 2000 je ključni korak ka zaštiti i održavanju ovog bogatog prirodnog blaga za buduće generacije.u implementaciji legislative Evropske unije koja se odnosi na zaštitu prirode (Direktiva o staništima. potrebno je informisati relevantne zainteresovane strane o njihovim ulogama i odgovornostima u okviru procesa nominovanja. ali također i u jačanju kapaciteta. Da bi se to ostvarilo. koja se odnosi na stvaranje strateškog okvira za uspostavljanje mreže zaštićenih područja Natura 2000. te će u nastavku ovog rada biti prikazani glavni rezultati I faze ovog projekta. Nove zemlje članice EU posjeduju značajan dio evropskog prirodnog naslijeđa. Direktive o staništima. kako bi “osigurale preživljavanje i razmnožavanje“ vrsta ptica koje se spominju u Aneksu I Direktive. Natura 2000 je koherentna evropska ekološka mreža posebnih područja zaštite (Special Areas of Conservation -SAC) i područja posebne zaštite za ptice (Special Protection Areas . godine. Direktive o staništima i pticama su najvažniji pravni instrumenti Evropske unije za zaštitu biodiverziteta.. uključujući mnoge ugrožene vrste i staništa. Stoga je jako bitno osigurati da se nominovanje područja u okviru mreže Natura 2000 vrši blagovremeno i na adekvatan način kako bi interes njihove zaštite i dalje ostao prioritetom od velikog značaja. Direktiva o pticama i Okvirna Direktiva o vodama) i ostalih međunarodnih konvencija (Barcelonska konvencija. kao i ciljevi nastavka projekta u vidu II faze pod nazivom “Implementacija EU standarda iz oblasti biodiverziteta u BiH“. dok se 14 . Konvencija o programu biološkog diverziteta o radu na zaštićenim područjima). prekograničnu saradnju. Slične mjere moraju se primijeniti “za migratorne vrste koje se redovno pojavljuju. (92/43/EEC). demonstraciji rješenja i uspostavljanju partnerstva za očuvanje prirode. U skladu sa članom 3. a nisu na listi u Aneksu I. Direktiva obavezuje zemlje članice da “klasifikuju najpogodnije teritorije“ kao područja posebne zaštite. upravljanje i komunikaciju. Područja posebne zaštite nominuju zemlje članice u skladu sa Direktivom o pticama (79/409/EEC). finansiranje. Mreža se sastoji od dvije vrste zaštićenih područja: Područja posebne zaštite (SPA) i Posebnih područja zaštite (SAC). U okviru Memoranduma o razumijevanju koji je potpisan između WWF MedPO i vlade države Bosne i Hercegovine uspostavljena je saradnja u vezi sa pitanjem zaštićenih područja. Natura 2000 je evropska ekološka mreža zaštićenih područja nominovanih od strane zemalja članica EU-a na osnovu pravno obavezujuće legislative: Direktive o staništima i Direktive o pticama.

Atlantska i Kontinentalna regija (2004). u skladu sa kriterijima iz Aneksa III. zemlja članica mora izraditi listu predloženih područja koji su od značaja za Zajednicu. godine održan je u Sarajevu seminar pod nazivom “U susret standardima Evropske unije u riječnom slivu Neretve u Bosni i Hercegovini: povezivanje upravljanja vodama sa zaštitom biološke raznolikosti”.) Direktive. usvojena su od strane Komisije i uključuju slijedeće: Makaronezijska regija. Azorske i Kanarske otoke (2001). Nominovanje posebnih područja zaštite u odnosu na nominovanje područja posebne zaštite je komplikovaniji i duži proces koji zahtijeva saradnju između Komisije i zemalja članica. Fokus ovog seminara je bila Okvirna direktiva o vodama Evropske unije i Direktive koje se odnose na zaštitu prirode. biogeografski seminari imaju ključnu ulogu. Nakon dugih odgađanja.. uključujući Madeiru. Kao rezultat izraženog interesa u okviru ovog seminara. Prvo. uzimajući u obzir pozitivne standarde EU o 15 . 2008. U ovom procesu. i učesnici su pokazali značajan interes za standarde EU o bioraznolikosti. vrše se pregovori o područjima od značaja za Zajednicu između Komisije i zemalja članica. a završen je u junu iste godine. zemlje članice nominiraju usvojenu listu područja od posebnog značaja za Zajednicu i posebnih područja zaštite. Konačno. (Aneks II. došlo je do razvoja ideje za novi projekat pod nazivom “Evropsko srce života-I faza” (Europe’s Living HeartPhase I). faze I Direktive o staništima. Ažuriranje biogeografskih listi sa područjima iz novih zemalja članica očekuje se tokom 2007. Europe’s Living Heart projekat je počeo u januaru 2008. godine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja posebna pažnja mora obratiti na “zaštitu močvara. Glavni cilj projekta je pružanje odgovorajuće podrške oblasti zaštite prirode. Nakon toga. a naročito predstavnici državnih organa vlasti. i 2009. sva područja od posebnog značaja za Zajednicu unutar EU 15. ova zaštita se proširuje na staništa drugih ugroženih vrsta uključujući i ptice. godine. posebice močvara koje imaju međunarodni značaj“. Putem nominovanja posebnih područja zaštite. Ciljevi projekta Europe’s Living Heart U okviru I faze prethodnog WWF MedPO projekta (WWF-ovog projekta za mediteransko područje) pod nazivom “Living Neretva“ u aprilu 2007. Borealska regija (2005) i Mediteranska regija (2006). Odabir područja od posebnog značaja za Zajednicu trebao je biti završen u roku od šest godina nakon objave (1992. kao i na staništa koja se nalaze u Aneksu I Direktive o staništima. Alpska regija (2003). Direktive o staništima).

listu potencijalnih područja koja su kvalifikovana za mrežu zaštićenih područja Natura 2000. iii) identifikacija jedinstvenih vrsta i staništa u Bosni i Hercegovini koje treba uzeti u obzir. te određivanje mehanizama za prenos iskustava koja se odnose na proces prilagođavanja standardima EU za zaštitu prirode u području jugoistočne Evrope. popunjavanje standardnih obrazaca za definisana pilot područja uključujući obuku domaćih eksperata. 2008. upute za upravljanje takvim područjima. Namjena izvještaja ove faze projekta jeste da posluži kao instrument državnim organima vlasti i ostalim relevantnim subjektima u njihovim naporima za učinkovitu zaštitu biološke raznolikosti slijedeći standarde EU u ovoj oblasti.II faza” ima za cilj pružanje strateške podrške vladinim institucijama. uključujući potrebnu naučnu podlogu. ii) analiza dodatnih potreba za proces istraživanja. godine. Kao rezultat I faze projekta“Evropsko srce života (Europe’s Living Heart)“ uspostavljen je osnovni okvir za harmonizaciju BiH standarda sa standardima EU za zaštitu bioraznolikosti. uključujući jačanje kapaciteta za prikupljanje finansijskih sredstava. Prvi cilj: Strateška podrška vladinim institucijama za usvajanje standarda Direktive o staništima Prva aktivnost Radne grupe: Naučna koordinacija za oblast standarda EU o zaštiti bioraznolikosti  Grupa koju su sačinjavali međunarodni ekspert WWF-a i tri lokalna eksperta uspostavljena je u martu 2008. Prvi sastanak Radne grupe je organizovan u isto vrijeme kada i seminar o implementaciji standarda EU za zaštitu biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi u Sarajevu aprila.biološkoj raznolikosti. godine. potrebe za usklađivanjem zakonodavstva. identifikaciju pilot lokacija unutar Federacije BiH i Republike Srpske na kojima će se vršiti temeljna istraživanja i provjera metodologija primjene standarda zaštite bioraznolikosti. Projekat “Evropsko srce života (Europe’s Living Heart). Zadatak radne grupe je bio identifikacija i procjena osnova za usvajanje Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini. iv) identifikacija relevantnih institucija i zainteresovanih strana (subjekata) na državnom nivou koje treba angažovati u implementaciji Direktive o staništima. kao i odobravanje javnosti kada je u pitanju značaj zaštite prirode. Izvještaj je izrađen od 16 . kao što slijedi: i) identifikacija i sistematizacija staništa i vrsta iz Aneksa Direktive o staništima koja postoje u Bosni i Hercegovini. identifikaciju pravnih i administrativnih nedostataka i potreba za cjelovitu implementaciju EU standarda zaštite prirode.

ali i stručnjake iz oblasti zaštite bioraznolikosti. Druga aktivnost: Jačanje kapaciteta za prilagođavanje standardima EU za zaštitu biodiverziteta  Na radionici koja je organizovana u Sarajevu u aprilu 2008. Nakon detaljnoga pregleda i izmjena. Sakupljanje podataka je izvršeno putem razgovora sa predstavnicima administracije koji su učestvovali na seminaru o standardima EU za zaštitu biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi. Njemačkoj). o čemu je vođena živa diskusija. ali uz konsultacije sa relevantnim BiH predstavnicima administracije odgovorne za okoliš radi prilagođavanja domaćim potrebama i zahtjevima. građansko društvo. WWF je vodio radionicu sa međunarodnim ekspertima. Izvještaj je za cilj imao opis postojećeg stanja u Bosni i Hercegovini u vezi sa implementacijom Direktive o staništima. te usporedbu sa stanjem u ovoj oblasti u Crnoj Gori i Srbiji. a po smjernicama međunarodnog stručnjaka iz ove oblasti. iii) mogućnostima za iznalaženje finansijskih sredstava za implementaciju i upravljanje mrežom Natura 2000. Malti. (Sarajevo. Bugarskoj. Učesnici su na ovoj radionici mogli dobiti informacije o sljedećem: i) standardima EU za zaštitu prirode. urbanizma i ekologije Republike Srpske. ali i dodatnim kontaktima kako bi se popunile praznine i sakupile potrebne informacije. bilo je prisutno 35 učesnika koji su predstavljali javnu administraciju. godine. isti je upućen radi komentarisanja od strane predstavnika javne administracije u BiH nadležne za upravljanje okolišem.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja strane domaćih angažovanih eksperata. Na osnovu primljenih komentara i sugestija. godine kako bi izradili izvještaj o stanju zaštite biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi korištenjem standarda Evropske unije. Austriji. Radna grupa je izvršila tražene izmjene i predala konačni izvještaj krajem juna 2008. Drugi cilj: Podizanje svijesti javnosti. Također su identifikovani prioriteti za buduću implementaciju mreže Natura 2000 u BiH. u Rumuniji. godine. 16-18. Izvještaj je 1 . ii) iskustvima o prilagođavanju Direktive o staništima u drugim balkanskim državama i državama EU (kao npr. te u nacrtu najprije isporučen na internu kontrolu WWF-u krajem maja 2008. april). godine. učešće javnosti Prva aktivnost: Izvještaj “Natura 2000 u jugoistočnoj Evropi“  Međunarodni konsultanti su angažovani u martu 2008. dakle predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine i Ministarstva građevinarstva.

Faktori koji doprinose ovim procesima u Bosni i Hercegovini već milionima godina obuhvataju slijedeće:  Različitost kopnenih staništa. planinska jezera. 2008. rijeke. Web stranica je dostupna putem interneta za pružanje informacija o prirodi i održivom razvoju uz najširu moguću uključenost javnosti.cfm sadrži sve relevantne dokumente. Metodologija Izuzetno bogatstvo živog svijeta koje postoji na teritoriji Bosne i Hercegovine je rezultat ekološke heterogenosti Bosne i Hercegovine. čime su sve aktivnosti ovog projekta postale transparentne.urađen u nacrtu i isporučen na internu reviziju krajem maja. godine. na engleskom i lokalnim jezicima BiH  “Living Neretva“ web-stranica www. različiti tipovi i starost stijenskog masiva. Druga aktivnost: Održavanje i ažuriranje web stranice sa informacijama o projektu. različitost tipova zemljišta. fauna i gljive u Bosni i Hercegovini su među najraznovrsnijim u Evropi. specifične geološke prošlosti i različitosti ekoklime. Web stranica http://www. međunarodni eksperti su predali konačni izvještaj krajem juna 2008. močvare. baruštine. potoke.panda. izvještaje i prezentacije o projektu Europe’s Living Heart. mineralne izvore i more.panda. još uvijek su u toku procesi evolucije novih vrsta. 1 .  Različitost klimatskih uslova. bare.  Dugoročni procesi antropogeneze. predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine i Ministarstva građevinarstva.  Različiti procesi etnogeneze. izvori. urbanizma i ekologije Republike Srpske.org/bs/vijesti/index. podzemne rijeke. jezera. Na osnovu primljenih komentara i prijedloga. planinske rječice. različiti i jedinstveni oblici reljefa. i naročito su značajni u smislu globalne bioraznolikosti zbog visokog nivoa svoje endemičnosti i prisustva posljednjih primjeraka određenih vrsta na ovim prostorima.org/zivjetineretvu je ažurirana sa novim informacijama i o projektu Europe’s Living Heart. i potom pregledan i komentarisan od strane predstavnika javne administracije u BiH nadležne za upravljanje okolišem. U centru razvoja endemičnosti. njene geomorfološke i hidrološke raznolikosti.  Različitost vodenih staništa uključujući gusto razvijenu i različitu hidrološku mrežu. Flora. godine.

Preovladava područje šume hrasta kitnjaka i graba. Glavna vegetacija je submediteranska sa šumama hrasta medunca i šipražjem sa suhim krečnjačkim livadama. jele i omorike.  Mediteransko. i na velikim nadmorskim visinama alpski pašnjaci. Glavna vegetacija su visoke šume bukve. pećina itd. Kopenhagen. 2007). Padavine su veoma prisutne tokom godine.  Alpsko. Klima je kontinentalna sa vrućim ljetnim razdobljima i hladnim zimama. pokriva središnji dio BiH sa visokim planinama Dinarskog područja (do visine od 2368 m). Klima je oštra sa blagim ljetima i veoma hladnim i dugim zimama. Sa vrućim ljetnim razdobljima i blagim zimama. Slika 1 . sa nizijama i uzvišenjima i sa velikim uticajem Panonske ravnice. u sjevernom dijelu zemlje. Najveći dio kišnih padavina je u zimskom razdoblju. u južnom dijelu zemlje. Zemljište je uglavnom krečnjačko i suho (Dinarski krš) sa mnogo podzemnih vodnih tokova. ovo je područje sa najviše padavina (negdje i preko 5000 mm).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U skladu sa “Kartom biogeografskih područja EUR 15 + 12” (Evropska agencija za okoliš. u BiH su prisutna tri biogeografska područja:  Kontinentalno.Karta biogeografskih područaj u BiH 1 .

melioracija i poljoprivrednih aktivnosti. spaljivanja. močvare su ugrožene aktivnostima isušivanja. godine. Pritisak na staništa dolazi od različitih vrsta aktivnosti kao što su izgradnja cesta. U okviru I faze projekta uspostavljena je “Koordinaciona naučna grupa iz oblasti standarda EU o bioraznolikosti”. Izgradnja industrijske i stambene infrastrukture i nekontrolisane urbanizacije sa svim pratećim uticajima također doprinosi prenamjeni prostora ekosistema i gubitku biodiverziteta. Državna strategija za zaštitu biološke i pejsažne raznolikosti Bosne i Hercegovine ukazuje da se staništa i vrste u Bosni i Hercegovini suočavaju sa prijetnjama različite vrste zbog prenamjene prostora primarnih i sekundarnh ekosistema. Direktive iz oblasti zaštite prirode). Čemernica i Manjača). 10 . koja je izradila izvještaj za slivno područje rijeke Neretve u BiH.Iako Bosna i Hercegovina geografski pokriva malo područje. Neretve. Ispod najviših planinskih vrhova u Bosni i Hercegovini. u područjima cirkova. Drine. i srednji dio toka rijeke Vrbas sa izuzetno interesantnim kanjonom rijeke Ugar. čineći na taj način floru Bosne i Hercegovine jednu od najunikatnijih i najkarakterističnijih u cijeloj Evropi. kanjoni i klisure pritoka gornjeg toka rijeke Bosne. Ova aktivnost je koristila rezultate ranije uspostavljene Radne grupe u okviru projekta WWF Mediteranskog programa “Living Neretva” iz 2007. u njoj se nalaze globalno vrijedna staništa. Nadalje. a time rascjepkanost šuma. pejzaža i genetskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. koji teče između planina Vlašić. Osnovni cilj ove radne grupe bila je izrada izvještaja koji je imao za cilj identifikaciju postojećih informacija relevantnih za identifikaciju i odabir glavnih vrijednosti iz područja bioraznolikosti u Bosni i Hercegovini u skladu sa EU Standardima za zaštitu bioraznolikosti (tj. Posebne karakteristike ovog područja predstavljaju mnogi kanjoni i klisure bosanskohercegovačkih rijeka (kanjoni rijeka Une. Preko 450 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka imaju karakteristike određenog stepena endemičnosti. a rad su nadgledali predstavnici relevantnih ministarstava odgovornih za okoliš/životnu sredinu na entitetskom i državnom nivou. Pored toga i određeni broj invazivnih biljnih i životinjskih vrsta ugrožavaju bioraznolikost vrsta. prisutna su razvojna središta glečerske flore i faune. kao naročiti dokazi postglečerskih procesa na Balkanskom poluostrvu. izgradnja hidroelektrana ili rad kamenoloma. Radna grupa uspostavljena u okviru I faze projekta “Evropsko srce života“ je bila sastavljena od tri člana.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Glavni rezultati

U prvoj fazi Europe’s Living Heart projekta, radna grupa je izradila izvještaj u kojem su sakupljene sve postojeće informacije relevantne za proces identifikacije i nominiranja lokacija za mrežu Natura 2000 u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj predstavlja ključne upute za bilo koju instituciju ili pojedinca zainteresovane za ovu problematiku u BiH, i sastoji se od informacija o institucijama, stručnjacima, publikacijama, digitalnim informacijama, legislativi, subjektima, projektima i finansijskim mehanizmima, sa linkovima i kontakt detaljima radi pristupa dodatnim informacijama. Također, u ovom izvještaju nalaze se relevantne informacije vezane za standarde EU iz oblasti zaštite biodiverziteta, kao što su biogeografska područja, prva analiza prisustva staništa i vrsta u BiH od interesa za Evropsku zajednicu, kao i izazovi i mogućnosti koji su identifikovani u toku procesa sakupljanja podataka, a koji su korisni za odabir sljedećih koraka. U periodu izvještavanja (prvo polugodište 2008. godine) implementirane su sljedeće aktivnosti:  Sklapanje ugovora za lokalnog koordinatora i odabir i angažovanje međunarodnog voditelja za radnu grupu za Direktivu o staništima;  Izbor i angažovanje međunarodnog voditelja za pripremu seminara za implementaciju standarda EU za zaštitu bioraznolikosti u jugoistočnoj Evropi;  Izbor i angažovanje lokalnih eksperata - članova Radne grupe za Direktivu o staništima;  Priprema i implementacija sastanka Radne grupe za Direktivu o staništima u Sarajevu u aprilu 2008. godine, u suradnji sa predstavnicima entitetskih ministarstava odgovornih za okoliš/životnu sredinu (FBiH i RS su ustavom određeni kao nadležni za pitanja upravljanja okolišem);  Stalni rad Radne grupe pod nadzorom međunarodnog voditelja i kao rezultat toga nacrt izvještaja u maju, te konačni izvještaj krajem juna 2008.;  Stalni rad međunarodnih eksperata za izradu regionalnog izvještaja o standardima EU za bioraznolikost za jugoistočnu Evropu, koji je izrađen u nacrtu u maju i u konačnoj formi krajem juna 2008.;  Seminar za implementaciju EU standarda za zaštitu bioraznolikosti u jugoistočnoj Evropi, održan u Sarajevu aprila 2008. godine, za predstavnike administracije BiH odgovorne za upravljanje okolišem i predstavnike naučne zajednice;  Održavanje i ažuriranje web stranice projekta Living Neretva www.panda.org/zivjetineretvu sa informacijama o tom projektu; 11

 Bilateralni sastanci i kontakti sa međunarodnim organizacijama, BiH državnom administracijom relevantnom za upravljanje okolišem na različitim nivoima. Neke opšte primjedbe/zaključci nakon završetka prve faze Europe’s Living Heart projekta date od strane domaćih stručnjaka, a koje se mogu razumjeti i kao ukaz na potrebne buduće aktivnosti, su:  Uprkos velikom broju naučnih radova koji se odnose na floru, faunu, staništa i različitost ekosistema, BiH još ne posjeduje dovoljno naučnih izvora, a koji bi se mogli iskoristiti za primjenu EU standarda u ovoj oblasti.  BiH ne posjeduje baze podataka i savremene liste flore, faune, tipova staništa i ekosistema.  Nedostaju digitalizovane karte, satelitski snimci, GIS slojevi sa relevantnim podacima u odgovarajućoj razmjeri.  Ne postoji Crvena lista staništa i vrsta u BiH.  Određeni broj ugroženih, specifičnih ili endemičnih vrsta i tipova staništa koji su prisutni u BiH ne nalaze se na listama Aneksa Direktive o staništima.  Postoji nedostatak naročito ljudskih kapaciteta i znanja u institucijama na entitetskom i državnom nivou iz oblasti zaštite bioraznolikosti.  Postojeće stanje zaštite okoliša u BiH je prilično složeno, zbog institucionalne strukture i složene podjele nadležnosti.  Javna svijest o pitanjima okoliša je na veoma niskom nivou. Ne tretira se dovoljno okolišna problematika u procesu obrazovanja, u medijima, politici itd.  Historijski faktor - postoji tradicionalno neodgovarajući stav prema okolišnoj problematici.  Veoma visok je uticaj različitih društveno-ekonomskih faktora na državnu strategiju u oblasti okoliša (npr. energetika, šumarstvo, turizam), koji su često ispred prioriteta zaštite okoliša.  Mali je procenat zaštićenih područja u BiH. Neki izazovi koji su identifikovani u toku I faze Europe’s Living Heart projekta uključuju:  Postojeća legislativa iz oblasti okoliša u BiH nije u cijelosti harmonizovana sa drugim sektorima.

12

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

 Postojeća okolišna legislativa nije u potpunosti harmonizovana sa propisima i standardima EU.  Nedostaju zakonski propisi i uputstva koji bi podržali praktičnu implementaciju zakonskih odredbi.  Ne postoji potpuna saglasnost između Strategije razvoja Bosne i Hercegovine i ekoturističkih i ekonomskih potencijala koje posjeduju sadašnja i buduća zaštićena područja. Ova činjenica je posljedica trenutnog stanja svijesti javnosti i slabog poznavanja pitanja upravljanja iz oblasti okoliša;  Ne postoji legislativa u BiH na državnom nivou koja se odnosi na implementaciju direktiva iz oblasti zaštite biodiverziteta.  Trenutno ne postoji odgovarajuća institucija iz oblasti okoliša na državnom nivou, s obzirom da Agencija za okoliš još uvijek nije uspostavljena u BiH. U oblasti okoliša često je prisutan i nedostatak zvanične saradnje kako između opština, tako i između kantona.  Administracija u oblasti okoliša nije objedinjena (podijeljena je između sektora prostornog planiranja, administracije iz oblasti voda i ostalih institucija, ali bez odgovarajuće međusektorske saradnje). Uz prisutna tri nivoa autonomije i uzimajući u obzir četiri nivoa administrativnih slojeva, može se zaključiti da je državna administracija veoma složena i u oblasti okoliša (rezultirajući jazovima, odgađanjima, preklapanjima, dupliciranjima i nejednakim standardima).  Postoji značajan nedostatak u području strategije. Neki strateški dokumenti su izrađeni ili su u završnoj fazi pripreme i usvajanja (Nacionalni okolišni akcioni plan – NEAP, Državna strategija za zaštitu biodiverziteta i akcioni plan NBSAP), ali stepen implementacije predviđenih mjera u ovim dokumentima je veoma nizak.  Također, postoji značajna praznina u oblasti legislative. Osnovna legislativa je uznapredovala u procesu harmonizacije sa EU, ali sekundarna legislativa zaostaje. Ta činjenica blokira implementaciju na svim nivoima. Primarna legislativa propisuje usvajanje podzakonskih akata (pravni akti koji se zahtijevaju radi implementacije usvojenih zakona) i definiše odgovornosti različitih tijela, ali u praksi se često radi na osnovu starih pravila i propisa uprkos postojanju nove primarne legislative.  Okolišni monitoring je veoma fragmentiran između različitih administrativnih struktura.  Nedostaje naučnih kapaciteta i podataka.

13

 Javna svijest i učešće javnosti u procesu donošenju odluka su veoma slabi. Specifični rezultati II faze projekta Europe’s Living Heart će biti:  Pokretanje procesa identifikacije staništa i vrsta u BiH koji su od važnosti za EU.  Identifikacija pravnih i administrativnih nedostataka i potreba.  Identifikacija pilot područja za sakupljanje relevantnih informacija i popunjavanje standardnih obrazaca za podatke.  Razrada strategije za komunikaciju (u saradnji sa državnim organima vlasti).  Povećanje kapaciteta relevantnih tijela javne administracije za prikupljanje finansijskih sredstava radi izvršavanja neophodnih aktivnosti. Mjerljivi indikatori za naredne faze projekta koji se planiraju od 2009.-2011. će biti relevantne naučne studije i izvještaji, lista nominiranih područja, upute za upravljanje pilot područjima, nova/prilagođena legislativa, nove institucije za zaštitu bioraznolikosti ili postojeće sa novim mandatima i javna debata o zaštiti prirode kao dijela održivog razvoja.

Zaključak

Mreža Natura 2000 (N2K) područja ima karakteristike koje je čine drugačijom od zaštićenih područja nominiranih na nivou države. Kao prvo, nominiranje posebnih područja zaštite mreže N2K zasniva se na čisto naučnim informacijama (ukoliko su one dostupne), što daje nedvosmislenu osnovu za odabir ovih područja i ujedinjuje cijelu mrežu. Ova područja pružaju zaštitu samo za odabrane vrste i staništa, uzimajući u obzir njihove potrebe za zaštitom. Nadalje, zaštićena područja formiraju jednu ekološku mrežu, koja može smanjiti izolaciju i fragmentaciju ugroženih vrsta kada je u pitanju očuvanje biodiverziteta. Jednom kada se područje identifikuje kao područje u okviru mreže Natura 2000, potrebne su određene mjere da se osigura njegova zaštita. Sufinansiranje iz fondova EU za kreiranje ovih mjera je mogućnost koja je uključena unutar odredbi Direktive o staništima. Stoga je moguće zahtijevati resurse Evropske zajednice za zaštitu i održavanje ovih područja. Raznolikost staništa i vrsta, i njihovo bogato prisustvo u BiH, zahtijeva značajno sakupljanje podataka i inventarizaciju, a što se također zahtijeva Direktivama EU. Tačnije rečeno, izrada uputa za BiH o vrstama staništa, sakupljanju

14

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

podataka, terenskom pristupu izradi karata i smještaj podataka bi bila izuzetno korisna za proces EU Natura 2000. Podrška sakupljanju podataka o vrstama i staništima bi bila neophodna zbog činjenice da postoji potreba da se naprave barem preliminarne liste vrsta i staništa. S obzirom da je ograničen broj stručnjaka koji se bave zaštitom prirode, očita je jaka potreba za raspoloživim odgovarajućim stručnjacima koji bi radili na sakupljanju i analizi podataka.

Literatura
Results from EU Biodiversity standards scientific coordination group (HD WG), May 2008 WWF for a living planet, Europe’s Living Heart - Preserving biodiversity in South Eastern Europe using EU standards, June 2008 WWF for a living planet, EUROPE’S LIVING HEART Preserving Bosnia and Herzegovina’s natural heritage using EU-tools, Technical progress report, June 2008 Proces nominovanja zaštićenih područja u okviru mreže Natura 2000 sa posebnim osvrtom na Biogeografske seminare, CEEWEB, drugo izdanje, 2007. godine

15

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

UNDP-GEF PROGRAM U REGIONU I U BOSNI I HERCEGOVINI
Igor Palandžić Uvod

Aktivnosti Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u oblasti biodiverziteta su vezane prije svega za sedmi Milenijski razvojni cilj (Millennium Development Goal - MDG), a to je Osiguranje okolišne održivosti. U okviru izvještaja 2005 Procjena Milenijskog ekosistema (2005 Millennium Ecosystem Assessment) utvrđeno je da je u svim regionima stanje i upravljanje ekosistemima glavni faktor koji utiče na uspjeh u borbi protiv siromaštva. Područja u kojima se javljaju najveći izazovi u dostizanju Milenijskih razvojnih ciljeva u isto vrijeme imaju velike probleme sa ugrožavanjem ekosistema. Upravljanje biodiverzitetom je ključni dio programa za okoliš i energiju, jednog od četiri UNDP programa koji uključuju još smanjenje siromaštva, demokratsko upravljanje, te sprječavanje kriznih situacija i obnova. Veliki dio aktivnosti koje se provode kroz program za okoliš i energiju se financira kroz Globalni fond za okoliš (Global Environmental Facility – GEF). GEF predstavlja financijski mehanizam uz pomoć kojeg se na globalnom nivou financira provođenje nacionalnih aktivnosti u okviru međunarodnih okolišnih dogovora (Multilateral environmental agreements – MES). To prije svega podrazumijeva:  Konvencija o bioraznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD);  Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (United Nations Framework Convention on Climate Change – UNFCCC);  Štokholmska konvencija o trajnim organskim zagađivačima (Stockholm Convention on Persistent Organic Pollutants – POPs);

1

 Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije (UN Convention to Combat Desertification – UNCCD).

UNDP-GEF program u oblasti biodiverziteta

Kao što je već navedeno, UNDP uz pomoć GEF-a pruža pomoć zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji da razviju vlastite kapacitete u upravljanju biodiverzitetom kako bi se osigurala raspodjela dobara i usluga ekosistema o kojima zavisi ljudski razvoj. Kao vodeća agencija u okviru Ujedinjenih naroda (UN) koja pomaže zemljama da razviju vlastite kapacitete u upravljanju biodiverzitetom, UNDP se fokusira na dva područja:  Integrisanje ciljeva iz oblasti upravljanja biodiverzitetom u glavne nacionalne proizvodne sektore, kako bi se osiguralo da proizvodne prakse održavaju esencijalne funkcije ekosistema. Drugim riječima, UNDP nastoji integrisati biodiverzitet kao ključni dio razvojnih aktivnosti;  Ojačati ekonomski potencijal zaštićenih područja na način da su u stanju da osiguraju upravljačke funkcije, da su financijski održiva i da doprinose održivom razvoju.

Pristup u oblasti zaštićenih područja u regionu

Na globalnom nivou, UNDP/GEF program je financirao ili financira veliki broj projekata kojima je cilj unaprijediti upravljanje u zaštićenim područjima. Ukupno je obuhvaćeno 419 ZP koja pokrivaju 51.74 miliona ha u 63 zemlje. Pored toga, uspostavljena su 154 nova ZP koja pokrivaju 9.95 miliona ha, a u gore navedene aktivnosti je investirano, od strane GEF-a, 830 miliona USD. Što se tiče regije Evrope i zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, u kojoj se nalazi i Bosna i Hercegovina, UNDP/GEF je financirao 32 projekta ukupne vrijednosti 85.6 miliona USD koji su imali za cilj unaprijediti upravljanje u zaštićenim područjima. Ukupno je obuhvaćeno 82 ZP koja pokrivaju 16.68 miliona ha, a u isto vrijeme je uspostavljeno 17 novih ZP koja pokrivaju 674,645 ha. Bitno je naglasiti i da je 18 projekata u pripremi. Na području Evrope pokrivenost teritorije zaštićenim područjima i način na koji se upravlja ovim područjima se razlikuju značajno od države do države. Države Središnje i Istočne Evrope, kao i države Jugoistočne Evrope su usaglasile ili su u procesu usaglašavanja svojih legislativa u oblasti biodiverziteta sa onima iz Evropske unije. Isto tako, ove države su uspostavile ili su u procesu uspostavljanja mreže Natura 2000, koja predstavlja ekološku mrežu zaštićenih područja u Evropskoj uniji. Ona su uglavnom sastavljena od Specijalnih zaštiće1

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

nih područja uspostavljenih u okviru Direktive o pticama Evropske komisije (Special Protection Areas; EC Birds Directive) te od Specijalnih područja očuvanja uspostavljenih u okviru Habitat direktive Evropske komisije (Special Areas of Conservation; EC Habitat Directive). Obično su ovo mala zaštićena područja, koja bi mogla biti efikasna u zaštiti biodiverziteta samo u slučaju kada su ona bolje integrisana i uvezana koridorima, te okružena bafer zonama unutar Pan-Evropske ekološke mreže (PanEuropean Ecological network). Iako postoje razlike među državama, generalno je moguće okarakterisati generalne nedostatke u ZP: neadekvatna biogeografska pokrivenost, neefikasno upravljanje i financijska neodrživost. Strategija UNDP-a je da ukloni nedostatke kroz aktivnosti specifične za pojedine zemlje koje zahtijevaju jačanje upravljanja sistema zaštićenih područja kroz prevazilaženje postojećih problema na nivou sistema, institucionalnom, individualnom i financijskom nivou.

Problemi na nivou sistema

Problem na nivou sistema predstavlja neadekvatan politički okvir potreban za efikasno upravljanje sistemom ZP i integrisanje u ključne razvojne strategije, čime dolazi do sprječavanja integrisanja ZP pod različite kategorije upravljanja i vlasničkih odnosa (kao što su zajedničko upravljanje, različiti režimi zakupa zemljišta). Kako bi se prevazišli ovi problemi, provode se aktivnosti na:  Izmjenama ili donošenju novih zakona u oblasti ZP;  Izmjenama u regionalnom zakonodavstvu u oblasti ZP;  Izmjenama u zakonodavstvu koje se tiče prirodnih resursa a koje direktno utiče na ZP;  Integrisanju upravljanja ZP u lokalne/opštinske razvojne planove.

Institucionalni problemi

Ovi problemi se odnose na nedostatke unutar sistema upravljanja ZP. Centralizovana administracija ZP može dovesti do nerazumijevanja upravljačkih struktura o stvarnim potrebama unutar samog ZP. Institucionalni aranžmani upravljanja ZP mogu biti složeni sa preklapanjem odgovornosti među različitim institucijama. Ovo može dovesti do smetnji prilikom definisanja jasnih ciljeva i standarda, povećanja troškova i smanjenja efikasnosti. Loše upravljanje može spriječiti uspostavljanje uspješnog partnerstva koje može biti ključno za prevazilaženje postojećih institucionalnih nedostata-

1

ka. Uspostavljanje efikasnog upravljanja ZP zahtijeva usvajanje odgovarajućih upravljačkih ciljeva i sistema, adekvatno financiranje i blagovremeno provođenje upravljačkih strategija i procesa. Nivo do kojega ZP ispunjava ciljeve očuvanja, pridonosi socijalnom blagostanju, te ispunjava šire socijalne, ekonomske i okolišne ciljeve je u bliskoj vezi sa kvalitetom njegovog upravljanja – što je osnovni zadatak UNDP-a. Problemi se prevazilaze:  Jačanjem vlasti ZP (planiranje, nadzor, izvještavanje, itd.);  Uspostavljanjem novih obrazaca upravljanja ZP (upravljanje uz učešće lokalne vlasti, stanovništva, privatnog sektora, nevladinog sektora);  Jačanjem institucionalnih kapaciteta za obavljanje osnovnih funkcija unutar ZP;  Uvećavanjem mandata administracije unutar ZP.

Problemi na individualnom nivou

Nedovoljno znanje među uposlenicima koji upravljaju ZP za obavljanje osnovnih aktivnosti, od planiranja, knjigovodstva i izvještavanja do obilazaka terena, socijalne uključenosti, itd. su problemi koji se javljaju u velikom broju slučajeva. Analize kompetentnosti uposlenika i njihovih profila ukazuju da postoje značajni nedostaci u vezi sa ograničenim financijskim i planerskim sposobnostima, kapacitetima za rješavanje konflikata i uključivanja javnosti. Jačanjem kapaciteta unutar upravljačkih struktura ZP i ostalih institucija u zajednici se prevazilaze gore navedeni problemi. Svi UNDP projekti imaju komponentu koja se bavi jačanjem kapaciteta na individualnom nivou.

Financijski problemi

Budžetska izdvajanja za sisteme ZP se često provode bez koordinacije sa uposlenicima ZP i njihovim zahtjevima. Sistemi ZP su uglavnom podržani sa nedovoljnim količinama financijskih sredstava. Ključni problem je da se koristi od ZP često ne uključuju u cost-benefit analize koje se pripremaju u cilju donošenja odluka, bilo zbog toga što se te dobiti ne izražavaju kroz novčana sredstva ili zbog nerazumijevanja na koji način ove dobiti mogu doprinijeti ekonomiji (turizmu npr.). Znanje upravljačkih struktura da definišu troškove i pronađu načine kako da pokriju te troškove je u velikom broju slučajeva ograničeno. Što se tiče prihoda, samo je par ZP uspjelo da ostane nezavisno i da ima dovoljne vlastite prihode od naplate od posjeta njihovom području i da nemaju potrebe za dodatnim financiranjem od strane javnih institucija, civilnog sektora ili donatora. Aktivnosti koje UNDP provodi u sklopu svojih projekata se odnose na:

10

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

 Jačanje kapaciteta upravljačkih struktura u ZP i institucija u zajednici u oblasti financijskog i poslovnog planiranja;  Usaglašavanje financijskih cost-benefit analiza kako bi odgovorile na stvarne potrebe ZP;  Uspostavljanje malih i srednjih preduzeća;  Unaprjeđenje prikupljanja sredstava od naplate posjeta.

Aktivnosti UNDP-GEF programa u Bosni i Hercegovini

Sa početkom 2009. godine, UNDP u Bosni i Hercegovini je otpočeo sa implementacijom projekta pod nazivom Integrisanje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore. Naime, kraška polja (područja u kojima se kamena podloga uglavnom sastoji od karbonskih stijena kao što su CaCO3 i MgCO3) su značajni produktivni krajolici karakteristični za Sredozemlje. Otprilike 35%, odnosno oko 3 miliona km˛ evropskog kontinenta sastoji se od karbonskih stijena, a najveăi dio predstavljaju krađka područja. Prepreke koje oteţavaju uključivanje zađtite biodiverziteta krađkih područja u prostorno planiranje na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini su sljedeći: (I) Kantoni i opštine nemaju dovoljne kapacitete za analiziranje mogućnosti upotrebe zemljišta u kraškim područjima. U provedenim studijama identifikovane su jasne praznine u nadležnostima između opština (kao što su Bosansko Grahovo i Livno) i kantonalnih vlasti (tj. Kantona 10) na osnovu kojih bi se provelo ozbiljno ekonomsko i ekološko istraživanje različitih mogućnosti kratkoročnih i dugoročnih vizija za područja kao što su kraška polja, u različitim okolnostima i scenarijima.;

(II) Nedovoljni kapaciteti za primjenu propisa na lokalnom nivou vlasti. Cilj projekta je uklanjanje pomenutih prepreka time što će se sačiniti model za uključivanje problematike očuvanja biodiverziteta kraških područja u politiku i propise kojima je uređeno prostorno planiranje na kantonalnom nivou, kao i u pomenutim sektorima. Tačnije, ovim će se projektom: (I) pomoći u pripremi instrumenta koji u obzir uzima očuvanje biodiverziteta – Kantonalni prostorni plan; nadalje, putem replikacije i zajedničkog finansiranja, ovaj će projekt inicirati prostorno planiranje na lokalnom nivou u kojem će u obzir biti uzet biodiverzitet, u svim kantonima i opštinama BiH koje se nalaze na kraškom tlu; 11

(II) uvest će se propisi korištenja kraških područja od strane lokalnog stanovništva, na opštinskom nivou, a u svrhu očuvanja biodiverziteta u kraškim područjima, dok će u isto vrijeme biti osnažene ovlasti opštinskih i kantonalnih službenika i inspektora; (III) pripremit će se podzakonska akta i metodološke upute za ekološku eksploataciju treseta, uz njihovu provjeru na površini od 750 ha kraškog tresetišta; (IV) promovisati međunarodni formalni sporazum (Hrvatska-BiH) i plan za međunarodno upravljanje vodama. Projekat će se implementirati na području Herceg-bosanske županije u periodu od četiri godine.

12

Najzanimljiviji je i najistraženiji sustav holokarsta – dijela krša koji su klasični karstolozi smatrali najrazvijenijim uopće (Cvijić 1926). razvijena na industrijskom svjetonazoru. Oko ulaza se nalaze ostaci ljetnikovca iz srednjeg vijeka. Bez Vjetrenice nije moguće razumjeti ni bogatstvo kulturnih artefakata u njezinu neposrednom okružju. edukativnu. koja je i danas snažna. Organizacijski. koji je nekada bio hlađen vjetrom iz pećine (Grmek i Balabanić 2004). BiH.com 13 . a koje okuplja različite stručnjake i pristupe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. 1 Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja VIŠENAMJENSKI CENTAR ZA KRŠ – MOGUĆI MODEL ZAŠTITE VJETRENICE Ivo Lučić Sažetak Po svojoj prirodi i kulturnoj povijesti. Privlačila je pažnju istraživača od najranijih dana. ivo@vjetrenica. Centar za karstologiju ANUBiH. Sarajevo. Ravno. bazirana najviše na morfološkim posebnostima podzemlja. Do kraja 19. Vjetrenica treba holistički pristup. 2008). Složeniju sliku Vjetrenice nije moguće doseći ni jednom posebnom znanstvenom disciplinom. Vjetrenica je jedinstvena pojava ne samo krša Bosne i Hercegovine i Dinarida nego i u planetarnim odnosima. niti je moguće odgovorno planirati njezinu buduću upotrebu. jedinstvenog u svjetskoj literaturi (Miculinić i Jalžić. Paleontološko je nalazište niza artefakata. koji bi objedinjivao više različitih djelatnosti: znanstvenu. Tu predstavu Vjetrenice postupno dokida njezina turistička slika. između ostalog i cjelovitog kostura leoparda (Patnhera pardus). Najbogatija je u svijetu po faunističkom bogatstvu i raznolikosti (Ozimec & Lučić 2007). BiH. stoljeća Vjetrenica je bila sveto mjesto. To je i zaključak istraživačkog iskustva koje se razvija zadnjih desetak godina oko Vjetrenice. ideja je skicirana u obliku višenamjenskog centra za krš. Obilježena je s dva likovna reljefa tipična za bosansko-hercegovačke stećke.

. Pored toga. na zapadnom rubu Popova poja. One bi se međusobno dopunjavale i nadograđivale: znanost omogućuje upoznavanje jedinstvene prirode krša Popova polja i Vjetrenice te kulturne povijesti toga područja. Po svojoj prirodi i kulturnoj povijesti Vjetrenica je jedinstvena pojava ne samo krša Bosne i Hercegovine i Dinarida nego i u planetarnim odnosima. a u pogledu pozitivnih zakona prijedlog je da centar bude proglašen nacionalnim parkom. turizam organizira prihvat posjetitelja i gospodarsku suradnju koja prati te potrebe i pribavlja sredstva za djelovanje drugih djelatnosti unutar ustanove. u općina Ravno. a nalaze se u seizmičkoj zoni u kojoj prosječna 14 . Spomenikom (nežive) prirode proglašena je 1950. Prostornim planom SRBiH s okružjem označena kao rezervat prirode. Zubčević i Gašparović 1958) okolnog sliva.700 metara istraženih kanala različitih razina. Ključne riječi: krš.98 posto kalcita. sigastih nakupina. obrazovanje omogućuje transfer toga znanja u što šire krugove ljudi prilagođeno uzrastima i skupinama. Ideja za centar dobila je podršku vodećih svjetskih institucija i pojedinaca. institucije Uvod Špilja Vjetrenica nalazi se u Zavali. a 1981. geodinamički su obilježene godišnjim pomakom od 2 cm prema sjeveru (Dragićević i dr. Vjetrenica obiluje nizom stalnih vodenih tokova. 1999). a od Dubrovnika oko 25 km zračne linije. golemih gomila nastalih obrušavanjem stropova i sličnih pojava. drugi razvijanje kadrova i funkcija. ekonomskih i okolišnih ustanova u zemlji i inozemstvu. a zaštitna funkcija koordinira druge aktivnosti kako bi ostale prijateljske prema vrijednostima krajolika. Vjetrenica.gospodarsko-turističku i zaštitnu. Cvijić 1950) ogromnih količina vode koje su u postglacijalno doba tražile put s krova BiH (područja od Maglića do Lebršnika) ka moru. Pojava snažnog vjetra na ulazu u špilju privlačila je pažnju znatiželjnika tisućama godina. Vjetrenica je u postupku kandidature za Popis svjetske baštine. a treći postizanje optimalne učinkovitosti centra. holistički pristup. zaštita. jezera. Organizacija bi išla u tri stadija od ukupno 15 godina: glavni cilj prvog razdoblja bio bi institucionalna izgradnja. Najzanimljiviji je i najistraženiji sustav holokarsta – dijela krša koji su klasični karstolozi smatrali najrazvijenijim uopće (Cvijić 1926). Svaka od tih aktivnosti bila bi uklopljena u mrežu relevantnih znanstvenih. Po svom nastanku smatra se ponorom (Absolon 1916. Litološki sastav stijena Popova polja doseže 99. Neki smatraju da je pak bila izvor (Milojević 1938. U morfološkom pogledu Vjetrenica je veoma razvijen splet od ukupno 6. Udaljena je 12 km od jadranske ceste i morske obale u Republici Hrvatskoj.

Veliki broj vrsta su endemi različita areala. razvijena na industrijskom svjetonazoru. To znači da ni jedan od njih nije nikada pronađen nigdje izvan Vjetrenice. 2008). Slijedi ga dubrovačka renesansna tradicija. Faunističku vrijednost Vjetrenice karakterizira čak 37 vrsta koje su opisane u ovoj pećini. te je nakon konzervacije smješten u zbirku Zemaljskog muzeja u Sarajevu. a elektrificirana u dužini od 1050 metara 1964. stoljeća Vjetrenica je bila sveto mjesto. Treba znati da je u svijetu samo 20 pećina s preko 20 podzemnih vrsta! (Culver & Sket 2000). koji je nekada bio hlađen vjetrom iz pećine (Grmek i Balabanić 2004). Paleontološko je nalazište niza koštanih ostataka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja godišnja količina oborina prelazi 2000 mm. godine naše ere. koji bi objedinjivao više različitih djelatnosti: znanstvenu. Najbogatija je u svijetu po faunističkom bogatstvu i raznolikosti (Ozimec & Lučić 2007). čak ih je 14 stenoendema Vjetrenice. edukativnu. Kostur je zapažen 1968. godine. Oko ulaza se nalaze ostaci ljetnikovca iz Srednjeg vijeka. Nastanjuje je više od 200 poznatih životinjskih vrsta. među kojima više od 92 podzemne vrste. Vjetrenica je prilagođavana za turističke posjete više od stoljeća. Cijelu poznatu povijest do kraja 19. niti je moguće odgovorno planirati njezinu buduću upotrebu. ona im je nalazište. osobito filozof i dubrovački knez Nikola Vito Gučetić. Tu predstavu Vjetrenice postupno dokida njezina turistička slika. a ekskaviran 2007. Složeniju sliku Vjetrenice nije moguće doseći ni jednom posebnom znanstvenom disciplinom. a koje okuplja različite stručnjake i pristupe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. prostorije i arhiva posve su uništene u agresiji na BiH 1991-1995. Oprema. Ulaz u Vjetrenicu obilježen je s dva likovna reljefa tipična za bosansko-hercegovačke stećke. smatra počecima znanstvene speleologije u BiH i Hrvatskoj. locus typicus. bazirana najviše na morfološkim posebnostima podzemlja. ideja je skicirana u obliku višenamjenskog centra za krš. Organizacijski. zajedno s ostacima još dva leoparda i jednog medvjeda (Miculinić i Jalžić. Najstariji zapis koji bi se mogao odnositi na Vjetrenicu nalazi se u prvoj europskoj enciklopediji Historia naturalis Plinija Starijeg iz 77. Takav zaključak nametnulo je istraživačko iskustvo koje se razvija zadnjih desetak godina oko Vjetrenice. čiji se rad iz 1584. Privlačila je pažnju istraživača od najranijih dana. gospodarsko-turističku i zaštitnu. (Malez i Pepeonik 1971). Prvi put je javno predočena u obliku prijave na poziv 15 . jedinstvenog u svjetskoj literaturi. Za njezino razumijevanje potreban je holistički pristup više disciplina i istraživačkih praksi. Navedeno čini idealne uvjete za nastanak krša. između ostalog i cjelovitog kostura leoparda (Patnhera pardus). Zato bez Vjetrenice nije moguće razumjeti ni bogatstvo kulturnih artefakata u njezinu neposrednom okružju. koja je i danas snažna. tj.

te poticanje kooperacije za proizvodnju autentičnih proizvoda: zdrave hrane i uporabnih predmeta. i  zaštitna: fizička i ekološka zaštita ranjivog krša. faunistička i ekološka. geo-znanosti. građenja i okoliša Hercegovačko-neretvanske županije / kantona iz Mostara i Općina Ravno. Te funkcije su:  znanstvena: istraživanja i sistematiziranja znanstvenih informacija na području bioloških znanosti. povijesnih i etnoloških znanosti. te njihov plasman na tržište. supotpisali su je Ministarstvo prostornog uređenja.  privredna i turistička: organiziranje turističke i ugostiteljske djelatnosti. obrazovanje omogućuje transfer toga znanja u što šire krugove ljudi prilagođena uzrastima i socijalnim skupinama. te ekološko-zaštitna funkcija koordinira druge aspekte s obzirom na potrebu da područje krša izbjegne oštećenja koja bi mu umanjila ili oduzela prirodne značajke. te da bi razvojem djelatnosti postao ekonomski samoodrživ. Nacrt organizacije centra Organizacija centra zamišljanja je spajanjem nekoliko navedenih funkcija u jednu djelatnu cjelinu. turizam povećava njihovu poznatost. Smatra se da bi tom organizacijom centar ubrzo mogao postići veću pokrivenosti troškova vlastitim prihodima. osobito ona speleološka. i prijedloga da se Vjetrenica proglasi nacionalnim parkom (Hamilton-Smith 2006). Ideju treba promatrati u okviru vrednovanja Vjetrenice za Popis svjetske baštine. Znanstvena funkcija: Centar bi započeo radom kao manja samostalna znanstvena stanica za pitanja krša. Speleološke udruge Vjetrenica – Popovo polje iz Ravnoga.  edukativna: prijenos prikupljenog znanja na učenike.Vlade Japana za tehničku kooperaciju i bespovratnu pomoć u ljeto 2004. učenje o vrijednostima zaštite vrlo ranjiva specifičnog krškog ekosustava. To bi omogućilo nastavak istraživanja čija se recentna faza provodi na Vjetreni- 16 . Pored predlagača. izvozi lokalnu proizvodnju i pribavlja sredstva za djelovanje drugih djelatnosti unutar ustanove. koje su sve podjednako važne za upotrebu i održanje Vjetrenice. Te četiri funkcije međusobno bi se dopunjavale i nadograđivale: znanost bi omogućavala upoznavanje jedinstvene prirode krša Popova polja i špilje Vjetrenice kao njegova najpoznatijeg fenomena te kulturne povijesti toga područja što povećava njegov javni kapital. godine. turiste i domaće stanovništvo. čija je kandidatura u toku.

koja bi nadzirala kontinuirano skupljanje meteo-podataka u staništima.  nastavna sredstva i pomagala iz područja geografije.  laboratorij koji omogućuje jednostavniju analizu geološkog i biološkog materijala i koji može raditi jednostavnije analize vode. nisu do sada mogle biti ugošćene jer ne postoje uvjeti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ci već gotovo deset godina.  online vezu s relevantnim međunarodnim izvorima iz sličnih područja. S vremenom centar bi stekao uvjete za prerastanje u znanstveni institut za krš kompleksnijeg značaja te bi mogao ostvariti veću ulogu i jaču povezanost sa sličnim institutima i sveučilištima. te koji ima razvijen poslovni odnos s ustanovama koje to detaljnije istražuju. te etnologiju dinarskog krša. koje bi se generirale autentičnim istraživanjima Vjetrenice i Popova polja te cijelog područja dinarskog krša. model funkcioniranja poplava Popova polja i model krške hidrogeologije). obrađivala ih i tumačila s obzirom na željene potrebe.  stalnu vanjsku meteorološku postaju i razvijenu mrežu osjetljive mjerne opreme instalirane u podzemne kanale Vjetrenice i dvadesetak drugih speleoloških objekata nad površinom Vjetrenice do Grebaca i ponora u završnom (SZ) dijelu Popova polja. geologije. povijesti kulture i etnologije (makete reljefa. te transformiralo njihov razvoj u kontinuirana. biologije. makete odabranih faunističkih vrsta. preko programa za srednjoškolce i sveučilištarce do najsloženijih specijalističkih ili postdoktorskih studija na kojima bi predavači bili najeminentniji svjetski znanstvenici iz područja znanosti o kršu. hidrologija. za potrebe gospodarstva i javnog sektora. trodimenzionalni virtulani prikaz špilje. makete špilje.  digitalne baze podataka o dinarskom kršu. koje su pokazale želju za sudjelovanjem u ovom programu. planomjerna i financirana istraživanja. tla i zraka za svoje potrebe. 1 . što bi bila stavka u njihovu organiziranom privlačenju i uklapanju centra u školski sustav zajednice. Za početak znanstveni odjel bi trebao imati:  klasičnu biblioteku djela važnih za povijest i prirodu krša. Neke od vodećih svjetskih osoba. Edukativna funkcija: odjel bi profilirao nekoliko tipova programa od onih najjednostavnijih za osnovnoškolce. Odjel bi za početak trebao imati:  dvije učionice/predavaonice od 50 odnosno od 200 mjesta opremljene multimedijalnom tehnikom.

Ukupan broj posjetitelja procjenjuje se na 100 tisuća godišnje. tradicionalne žetve. U tom pogledu ona bi bila vrata koja bi iz Dubrovnika. Očekuju se dvije skupine posjetitelja:  poludnevni / jednodnevni izletnički turizam: posjet Vjetrenici. pečenja kruha i korištenja u ishrani). konzumacija jednog obroka i pića te kupovina suvenira. Također. i okolnog primorja uvodila turiste u unutrašnjost BiH. Za ovaj tip bili bi s vremenom profilirani turnusi koji bi se uklapali u studijske programe domaćih i inozemnih sveučilišta. s Hutovim blatom. osobito biološke i geološke. tradicionalan način oranja njive. Postojale bi dvije kategorije smještaja: za učenike i studente s većim brojem kreveta po jednoj sobi i za individualne posjete. mljevenja u autentičnim mlinicama. u pravilu s nekom destinacijom u okruženju.  višednevni posjeti obrazovnog ili znanstvenog karaktera kod kojih posjetitelji koriste smještaj i hranu. osiguravala im stipendije. i tzv.  višenamjensku kino-dvoranu. Mostarom. npr.  uređenje prirodoslovnih zbirki. Centar bi nastojao razviti kooperaciju s lokalnim stanovništvom potičući tradicionalan način proizvodnje hrane (npr.  sportske unutarnje i vanjske sadržaje. vodička služba i organizirali posjeti Vjetrenici i drugim lokalitetima prirodne i kulturne baštine. Trebinjem. izrade uporabnih predmeta u domaćinstvu. bila bi izgrađena i 1 . masovni turizam te ga distribuirala po okolnim odredištima. jednog od turističkih središta Mediterana. te etnološke zbirke. pratila njihovo redovito školovanje i omogućivala im boravke na stručnim ekskurzijama. nudeći to i kao program za sudjelovanje posjetitelja. uzgoja. te davale usluge prehrane i smještaja. Postoji mogućnost razvoja robnih marki pojedinih turističkih proizvoda. Stocem. Turističko-ugostiteljska i gospodarska funkcija: preko ove funkcije vršio bi se organiziran prihvat posjetitelja. Osim turizma vezanog za znanstvenu i edukativnu funkciju Vjetrenica bi poticala ekoturizam u okružju.  službu koja bi uz pomoć marketinga vodila brigu o kadrovskoj budućnosti Centra te bi izabirala potencijalne prinove. sijanja pšenice. te stvaraju određenu izvanpansionsku potrošnju. Međugorjem ili Trebižatom. ali u granicama mogućeg. vršidbe. inozemnim kampovima i sličnim obrazovnim tečajevima. S vremenom. interaktivne programe za učenje o kršu.

Za potrebe prehrana bio bi izgrađen restoran i caffe. popularizaciju krških pitanja. Centar bi prolazio tri razvojna stadija od ukupno 15 godina: glavni cilj prvog razdoblja bio bi institucionalna izgradnja. Marketing i razvoj: Osim znanstvenika-karstologa i turističkih djelatnika. Zaštitna funkcija: instrumentima i laboratorijem koji je potreban za istraživanja obavljale bi se dodatne zaštitne funkcije kao sondaže zraka. solidna građevina s poviješću. a trećeg postizanje optimalne učinkovitosti centra. nisu se mnogo razvijala. Takve usluge mogle bi se i prodavati na dostupnom tržištu. popularizaciju zaštite. Ovaj odjel imao bi i nadzornu službu – nadzornike i čuvare. Premda to važi i za kadrovske probleme. To je polazište za povratak života. pa bi obnova trebala težiti vraćanju njezinu izvornom obliku. Ova funkcija obuhvaćala bi i razvitak programa s lokalnim subjektima: prehrambenu opskrbu centra proizvodima sa svoga područja. pa je rat pomeo značajan dio onoga što je preostalo od pustošne depopulacije. održavanje web-stranica itd. mala su naselja. u muzejskom stilu. Trebalo bi računati na otkup i obnovu privatnih kuća stanovnika Zavale i okolnih sela koji ne pokazuju interes za nji- 1 . te rekreativne i poučne staze. drugog razvijanje kadrova i jačanje funkcija. te natkrivena staza dužine oko 200 metara koja bi vodila od čekaonice do ulaza u špilju. Malo je javnih objekata. Eventualni nedostatak uređaja rješavao bi se ugovorima s ustanovama koje bi bile povezane u mrežu. Graditeljski poslovi na centru Zavala. osiguravanje školarina za prinove. vode i tla. osiguranje sredstava za funkcioniranje projekata. Koncepcijski. ovdje ćemo se osvrnuti na smještaj centra. posebna bi se pažnja posvetila razvojno-marketinškoj službi. rad na javnoj slici centra. zaštitu okoliša i izgradnju turizma. publiciranje informacija o kršu Vjetrenici zajedno s obrazovnim i znanstvenim odjelima. predviđeno je da se restaurira graditeljski stil kamenih mediteranskih kuća.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja jedna veća prostorija koja bi služila kao čekaonica za posjetitelje špilje s garderobom i potrebnim asortimanom. Ona bi imala u djelokrugu rada: osiguravanje popunjenosti kapaciteta svih odjela. a za rekreaciju sportski objekti s unutarnjim i vanjskim sadržajima. kultiviranje ekološke proizvodnje. patentiranje autentične robne marke i oživljavanje zamrlih ruralnih područja. kao i većina sela u Popovu polju. samo zgrada bivše željezničke stanice.

To su prethistorijski lokalitet sa špiljom Orlicom. preko vršidbe. Potrebna je općenito sanacija naselja nakon ratnih stradanja: sanacija ruralnog krškog graditeljstva tipa suhozida. crkvice u Popovu. Na njima bi na određenim udaljenostima bila izgrađena odmorišta i vidikovci u obliku kamenih klupa s naslonima za sjedenje. I novi objekti bi trebali dosljedno baštiniti elemente mediteranskog graditeljstva. itd. uzgoja i gnojenja. do pravljenja hrane. stećci u Veličanima. organiziranje odlagališta otpada na sanitetski prihvatljiv način. Također. potrebno je izgraditi komunalnu infrastrukturu u Zavali: vodovod. Proizvodni proces bio bi dio obrazovne i turističke ponude centra. greda. pojata. Također. staje na Bjeljavama. čija je revitalizacija nužna. osobito tradicionalne proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu koja bi našla svoj plasman u centru. na Golubincu. ograda. Tu bi trebalo uključiti i kulturne spomenike. spomenik NOB-u u Zavali. koje bi povezivale Zavalu s okolnim naseljima između Orahova Dola i Grebaca. vrtača itd. potrebno je izgraditi modernu cestu za promet motornih vozila Zavala – Slano u dužini od 14 km. npr. Staza bi povezivala različite prirodne spomenike poput ponora. humova. Staze bi bile grubo popločane ili postavljene tucanikom s kamenim stepenicama u tradicionalnoj izvedbi. te informativnim pločama o prirodi i životu užeg područja. manastir u Zavali. koja je sada uska asfaltna cesta. od oranja pšenice tradicionalnim sredstvima. špilja. kanalizaciju i kolektor s pročišćivačem otpadnih voda. Kijevu Dolu. nadstrešnicama za hlad i zaštitu od kiše. mljevenja u obnovljenim jedinstvenim mlinicama izgrađenim nad ponorima rijeke Trebišnjice.hovu obnovu. Ukupna dužina staza ne bi trebale biti manja od 20 km. proizvodnji i plasmanu ljekovitog bilja i sličnih proizvoda. žetve. podzida. zemunica. bilo bi potrebno obnoviti i izgraditi pješačke staze rekreativnog i edukativnog značenja. Grad na Klisuri. itd. Cilj je obnova života u selu. salaša. gumana. obredne gomile. te prirodnim i kulturnim lokalitetima. Belenićima. Za tu potrebu rađene su neke skice. 200 . Promet i infrastruktura Zavale i okolice Zbog zaostalog položaja naselja oko Vjetrenice. bilo bi potrebno izgraditi i nove objekte s dvoranom i sličnim prostorijama za prijem većeg broja ljudi i povezati ih s postojećima u funkcionalnu cjelinu. te uređenje prometnica i staza kroz naselje. lokalitet Crkvina. Osim toga.

ali nikad nije stvarno započela. Cluj-Napoki (Rumunjska). Vala Zavala-Slano prirodna je komunikacija od prapovijesti. ti su prijedlozi otklonjeni (Lučić 2003). njezina sestra Postojna dosezala je sto puta veću posjetu godišnje (Gams 2004). U isto vrijeme.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Organizacijska povezanost centra Centar bi bio organiziran u javnu ustanovu koja bi. područje Vjetrenice i prostor do granice s Republikom Hrvatskom predviđen je za prirodni rezervat. te znanstvenim ustanovama u Postojni. a potom i s drugim vodećim institucijama u svijetu. bila izgrađena prema važećim zakonima Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanske županije. 1926). Dubrovniku Splitu. Odnos je uzajaman. Sarajevu. stoljeća planeri turizma u Slanom ističu Popovo polje i Vjetrenicu kao faktore razvoja tamošnjeg turizma (Jutarnji list. Otvaranje.. te zagovara izgradnju više motela i suvremene ceste od jadranske magistrale do Zavale. Iz razloga koji ne pripadaju struci. te kroz proglašenje nacionalnog parka. bez osmišljena pristupa. Prema važećem Republičkom prostornom planu iz 1981. Obilježavala ga je i Vjetrenica. čija je kandidatura formalno najavljena. za koji postoje sugestije iz Komisije za zaštićena područja IUCN-a. osobito u novije vrijeme povećanjem aktivnosti oko špilje. Prostorno-turistička pitanja Za ovo pitanje bitno je da je Popovo polje geografski i povijesno tijesno vezano s primorjem i Dubrovnikom. a ni javnom dobru. Ljubljani i Podgorici. a koji je spominjan u kontekstu planova Federalne vlade. Nedavno asfaltiranje te ceste u širini od tri metra bjelodani da se na nju ne računa kao na turistički resurs. stoljeća pobuđuju zanimanje jedne od tada vodećih jugoslavenskih turističkih tvrtki Atlas iz Dubrovnika. U povijesti je taj odnos dolazio do izražaja kroz razmjenu dobara. Tijekom tridesetih godina 20. Aktualni status prometnice Zavala-Slano dovoljno govori o nepovoljnom položaju Vjetrenice danas. pa ljeti brojni strani tu- 201 . Ta bi namjena bila ostvarena kroz upis Vjetrenice na Popis svjetske baštine UNESCO-a. tako da je Vjetrenica do raspada Jugoslavije ostala izvan svih komunikacija i tavorila na manje od 10 tisuća posjetitelja godišnje (Habe 1974). koja uvodi dvije željezničke kompozicije tjedno za Vjetrenicu. Državna granica ovdje je prohodna samo za malobrojno lokalno stanovništvo. Zagrebu. na temelju IUCN-ovih kriterija evaluacije baštine. elektrifikacija i razvoj Vjetrenice iz šezdesetih i sedamdesetih godina 20. U stručnom smislu zamisao je postaviti centar kao dio europske i svjetske znanstveno-istraživačke i nastavne mreže za znanost o kršu. Najprije bi bio povezan sa sveučilištima u Mostaru.

koja je kasnije formirala Speleološku udrugu. na preporuku iz vrha IUCN-a. od kojih velik broj. Nedostatak zakona. Bolje povezivanje Zavale prema sjeveru. stavila je špilju pod nadzor. upravljati turističkim aktivnostima. Aktualno stanje Sve to pada u kontekst poslijeratnog okružja iz kojeg se Vjetrenica još nije izvukla. Lukavac je hidrološki dio Vjetrenice. institucija i općenito smanjenje mogućnosti sektora zaštite prirode. ovisno o rezultatima. To je jako važno. pa čak i učetverostručuje udaljenost. Radovi na cesti Zavala-Ravno izvode se bez građevinske dozvole. jer podizanje temperature u pećini izaziva posljedice na vlažnost zraka i mijenja uvjete života vrlo osjetljive faune. ukida zaštitu Vjetrenice i u njezinoj blizini otvara kamenolom. što uz brojne druge prepreke Vjetrenicu najčešće čini nedohvatljivom tim gostima. što je također prošlo bez adekvatne reakcije. preko Ravnoga. što može izazvati negativne posljedice po kandidaturu za Popis svjetske baštine. To je pak potrebno i za turističko uređenje Vjetrenice. Lokane vlasti su izdale urbanističku suglasnost za crpljenje vode s izvora Lukavac. osobito mlađima. To je djelo australskog dizajnera Neila Kella. Nakon što je za vrijeme rata bila potpuno nezaštićena i uništena. nije ranije ni čuo za najveću bh.risti ostaju razočarani zbog neuspjelog pokušaja posjeta Vjetrenici. Prošle godine donesen je prostorni plan općine Ravno koji nastoji legalizirati nedopustive zahvate u krajolik Popova polja. Jedna sonda u prosjeku zabilježi oko 50 tisuća mjerenja godišnje. onemogućuju cjelovitu valorizaciju i zaštitu Vjetrenice. a najbliže mu je Donje jezero s kojim je dokazana podzemna veza. skupina entuzijasta. što za 80 posto smanjuje unos energije u podzemlje. U Vjetrenici je ujesen 2007. špilju. urađen je moderan projekt osvjetljenja Vjetrenice mrežom napajanja od 12 V. osobito na lokalnoj razini. Alternativa – put preko Neuma ili Trebinja – utrostručuje. zbog niza okolnosti. Također. Gradnja u naseljima se odvija nekontrolirano. U tom jezeru obitavaju brojne endemične 202 . zapaženo ugibanje faune. pokrenula istraživanja i prilagodila je određenom turističkom programu. Aktivna istraživačka i medijska aktivnost približila je Vjetrenicu javnosti. Turistički utjecaji na ekološke prilike svakodnevno će se mjeriti i uspoređivati s prirodnim uvjetima te. neće biti adekvatan nadomjestak. ugrađena mreža meteoroloških mini-postaja koje kontinuirano sakupljaju ekološke parametre u podzemnim staništima. što povlači i odsustvo adekvatna nadzora. što će uz stalne vanjske izmjere omogućiti upoznavanje podzemnih uvjeta i odnosa površinskih utjecaja na podzemlje. U Vjetrenicu je 2005.

Potom. Vjetrenica ima iznimno velik potencijal za daljnja znanstvena istraživanja. kandidaturu Vjetrenice za UNESCO-vu listu proširila na arhitektonsku cjelinu sela Zavale. bez traženja suglasnosti. holističko vrednovanje krajolika. Stručne ocjene Planove oko izgradnje Višenamjenskog centra za krš “Vjetrenica-Popovo Polje“ u Zavali podržao je SIBIOS (Svjetska organizacija za podzemnu biologiju) ocijenivši ih “podjednako vizionarskim i ambicioznim“. To je pokazalo da u sustavu vrijednosti čuvara nacionalne kulture ni najveća prirodna vrijednost u svijetu nije dovoljno dobra da u BiH bude samostalno kandidirana za Svjetsku listu. Također. Ne samo da se Vjetrenicu može proučavati već je ona i uzoran primjer koji općenito pridonosi razvoju karstologije. potičući ih na rečene planove. koje potiče IUCN (Hamilton–Smith. Nadamo se da će se ubuduće nastojati izbjeći postupci s nepredvidivim rezultatima. Hamilton-Smith se tri puta obraćao vlastima u BiH. nego je treba pogurati “nacionalnom“ kulturom. te prilaže neke važne napomene za turističko uređenje Vjetrenice. zacijelo bi rezultiralo inverznim zaključkom: podzemlje krša presudno je za nastanak ovdašnjih sakralnih poimanja svijeta koja se mogu kontinuirano pratiti preko Orlice i Vjetrenice do Zmajevice i potpećina na kojima je izrastao manastir. Slab položaj prirodne baštine ilustrira činjenica da je Komisija za nacionalne spomenike. 203 . Razvoj centra će svakako potaknuti znanstveni rad u špilji. speleologije i speleobiologije“. 2004). među kojima i stenondemični vjetrenički rašljonožac (Troglomysis vjetrenicae) kojemu je to jedino poznato nalazište u svijetu (Sket 2003). “Naš prvenstveni interes je zaštita faune i nadamo se da će upravo on prevladati u svakoj razvojnoj fazi centra. Međutim. nudeći dragovoljno svoju stručnu pomoć.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vrste. kaže se u pismu podrške. Zapravo.“ Veliku važnost za sagledavanje vrijednosti Vjetrenice imala je suradnja sa šefom za područje krša IUCN-a Elerija Hamiltona-Smitha. proveo pet dana u BiH i nakon odlaska vlastima uputio službena stručna zapažanja u kojima visoko vrednuje bh. čija je crkva zapravo zadržala polupećinsku formu. On je tijekom srpnja 2006. prirodu te podržava kandidaturu Vjetrenice za Popis svjetske baštine. IUCN i SIBIOS uputili su ljetos oštro upozorenje BiH zbog aktualnih opasnosti po Vjetrenicu. SIBIOS je u kontekstu budućeg turizma u Vjetrenici uputio upozorenja zbog čega ovaj model dobiva još više na značenju: “Prijašnji turizam ostavio je štetne posljedice na neke važne špiljske životinje u Glavnom kanalu Vjetrenice.

XXXIII. Glasnik srpskog geografskog društva. Karel. str. XXX. 2000. instalirana oprema za monitoring te napravljen ekološki i estetski ultramoderan projekt uređenja Vjetrenice. Zlatá Praha. Journal of Cave and Karst Studies 62(1): 11-17 Cvijić. 1. Dramatična kontrastnost i raznolikost krških vrijednosti te njihova velika osjetljivost i ranjivost. 3–10. Literatura Absolon. Od praktičnih zadataka ponajprije je potrebno izvršiti temeljitu sanaciju i konzervaciju Vjetrenice (što traži i sami projekt ponovnog osvjetljenja za turističke potrebe) i donijeti odmjeren plan njezine upotrebe. 49:586-588.. geografski položaj i blizina jakog turističkog tržišta sa središtem u Dubrovniku. 48:574576. Za realizaciju ideje potrebno je prijateljsko okružje i povoljno rješenje zakonskog i pravnog položaja Vjetrenice kako bi se mogle poduzeti mjere uobičajene kod upravljanja ovakvim vrijednostima i institucionalizirao dosadašnji sadržajan. 1950. 51:609-612 a 52:622-624 Culver D. niti provesti unutrašnja zaštita. On bi se uhvatio složenih obaveza u više smjerova: istraživanja. Obavljene su istraživačke pripreme. & Sket B. Zaključak Prirodne i kulturne vrijednosti krša Popova polja. Beograd. Geomorfologija II. 1916. Radno. C. Z výzkumných cest po krasech Balkánu. Hotspots of subterranean biodiversity in caves and wells. traže holistički pristup njihovu upoznavanju i zaštiti. takva ideja nazvana je višenamjenski centar za krš. 204 . 1926. edukacije. 50:597-600. Beograd. koji će je učiniti sposobnom za razne potrebe. str. turizma/gospodarstva i zaštite. Stare otoke Popova polja i hidrografske zone u karstu. u svjetlu modernih holističkih valorizacija nude velike mogućnosti održivog razvitka ovoga kraja. te ugledni pojedinci poput tadašnjeg šefa biroa Međunarodnog hidrološkog programa UNESCO-a Ognjen Banacci. Time se Popovo polje pozicionira kao jedna od vrata za otvaranje Bosne i Hercegovine ovom turističkom tržištu. Jovan. Ideja je dobila podršku značajnih svjetskih institucija. Bez toga se neće moći ni provesti kandidatura Vjetrenica za Svjetsku listu. 1916. plodan i šarolik aspekt dobrovoljnih aktivnosti. Jovan. Stoga se i za njihovo korištenje traži ustroj koji će povezati više funkcija u jednu instituciju.Podršku centru uputili su vodeći karstološki instituti: Institut za istraživanje krša iz Postojne i Institut za speleologiju iz Cluj-Napoke u Rumunjskoj. 506 Cvijić.

Pojavi i problemi krša. The Vjetrenica Cave (Bosnia & Herzegovina): World Highest Biodiversity Cave. Hamilton–Smith. 2007. Sket. U: Lučić. Studijska osnova za idejni projekat uređenja i otvorenja pećine Vjetrenice u Zavali u Popovu polju. National Speleological Society Convention Marengo.. V. Mirko Dražen i Balabanić. Zubčević. 2008. Zagreb: I. Vedran. Ivo. Kras u Sloveniji v prostoru in času. Naše jame.. Natchitoches. section A – Tome 14. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. 2000. Ozimec. 2004. i Lučić I. i 2005. str.. elaborat. Ljubljana. Recent Tectonic Activity in the Imotsko Polje Area. July 23rd-27th 2007. [također 1974. 7–16 Hamilton–Smith. O ribama i školjkašima dubrovačkog kraja. Sima. str. Paper to US / ICOMOS 7th International Sypomosium. 15 karata i 10 tablica. Ivan. Beograd. Boris. M. E. Gams. Posebna izdanja SANU. Kuk. Sarajevo. 2-8 July 2006. 2004. Zagreb.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dragičević. 191–196. 5–6. Ratimir. Ljubljana. Entdeckung des ganzen Skelettes eines fossilen Leoparden in der Vjetrenica – Höhle auf dem Popovo polje (Herzegowina). E. Pitanje o hidrografskoj funkciji pećine Vjetrenice (Popovo polje). E. Indiana. Dubrovnik – Bologna: 1580–1584. R. Orhan i Gašparović. Paleontološka istraživanja špilje Vjetrenice i obrada fosilnih nalaza. I.. Korespondencija Sorkočević – Aldrovandi. 1584. 508. Dubrovački list 1926. Elery Hamilton-Smith. No. Milojević. 1958. crteža i faksimila. 322 str. Zagreb 1999. Dom i svijet. Habe. Malez. I-31:4. 205 . 65 ilustracija. R. str. Lučić. Mirko i Pepeonik.. 1974.. 1938. 50 str. Zlatko.. str. 123. Životinjski svijet Vjetrenice. Josip. AM PhD Chair IUCN/WCPA Task Force on Caves and Karst. Miculinić. 1969. 2007. 2006. 38. 2004. Venetia Grmek. Prelogović. Lousiana. str.] Gozze Gučetić.. Sopra Le metheore d’ Aristotile. 2003c. Turistične jame v Jugoslaviji in njih(ova) zaščita. Nikola Vitov. 125–129. Hrvatsko biospeleološko društvo. 2003. i Buljan. France. Notes and Comments Arising from My Visit to Bosnia and Herzegovina. Kazimir i Jalžić. 16. 160. Vjetrenica – pogled u dušu zemlje: znanstveno-popularna monografija s 200 fotografija. Bulletin scientifique. Geologia Croatica 52/2.

The Cave is a site of several Palaeolithic animal residues. the Vjetrenica cave is a unique phenomenon. This idea is drafted in the form of a multipurpose karst centre. economic. Vjetrenica has been drawing the attention of scientists from the earliest days.MULTIPURPOSE KARST CENTRE – PLAUSIBLE MODEL OF PROTECTING VJETRENICA CAVE By its natural and cultural history. not only in the karst of Bosnia and Herzegovina but also in planetary relations. and protective ones. These functions are interdependent: science makes it possible to explore the unique karst of 206 . Vjetrenica needs a modern holistic approach. tourist. It is the most interesting and the best researched cave system of holokarst – a part of the karst area which by classical karstologists was considered the most developed karst of all (Cvijić 1926). this cave had been celebrated as a holy place. Because of that. which gathered different experts and approaches from B&H and from abroad. The abundance of the cultural artefacts in that area is not comprehensible without understanding of the Vjetrenica cave. A more complex image of Vjetrenice is not possible to reach through separated scientific disciplines only. 2008). Until the end of 19th century. educational. Around the cave entrance there are remains of a summer house. Vjetrenica is the world’s richest cave in terms of the fauna and biodiversity (Ozimec & Lučić 2007). which was cooled by the wind from the cave (Grmek & Balabanić 2004). based on physical values of its subterranean forms and is still strong today. built in the late Middle Ages. which would unify several different activities: scientific. That picture was deconstructed by the industrial type of tourism. This is a conclusion based on the research experiences of Vjetrenica in the last ten years. among them the unique find of a complete skeleton of the leopard (Patnhera pardus) (Miculinić and Jalžić. The entrance of the Vjetrenica cave is marked by two reliefs typical for Bosnia and Herzegovina medieval tombstones. neither is the responsible planning of its future use.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Popovo polje and the Vjetrenica cave as its most famous phenomenon and the cultural history of the area. economic and environmental network of institutions in the country and abroad. institutions 20 . and that of the third to reach the optimal effectiveness of the centre. education facilitates the transfer of that knowledge to all social and age groups. Each of those activities should be a part of the prominent scientific. Key words: karst. Vjetrenica cave. and ecological function serves as a coordinating agent. that of the second personal and staff developing. directed by the positive B&H laws to be announced as national park. tourism makes it known worldwide and thus helps it gain the necessary funding for the research. having in mind the need for protection of the karst from such damage that could deteriorate or completely rob it of its natural characteristics. It could be developed through three stages with a total time of 15 years: the main goal of the first period would be the building of institutions. Also. holistic approach. The idea of developing this kind of centre has been supported by the leading world experts and institutions. Vjetrenica is in the process of candidature for the World Heritage List. educational and environmental work. protection. educational.

.

Smatra se da je od 9600 živućih vrsta njih 1100 ugroženo. Pored niza međunarodnih konvencija. Rezultat dosadašnjih istraživanja je popis od 329 registrovanih vrsta. U Evropi se 43% od 526 zabilježenih vrsta smatra ugroženim. Nažalost. Istovremeno. O tome svjedoči činjenica da su u posljednjih 200 godina izumrle 74 ptičije vrste. Sistem je utemeljen na međunarodno prihvaćenim i standardizovanim kriterijima koji su naučno odabrani. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 20 . što predstavlja oko 7% evropskog teritorija. označivši ga kao IBA (Important Bird Areas – Područja značajna za ptice). ali su dosada bila bazirana na radu svega nekoliko domačih i inozemnih ornitologa i rijetkih posmatrača ptica.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIJEDLOG NOVIH IBA PODRUČJA U BOSNI I HERCEGOVINI Dražen Kotrošan Sažetak Ptice predstavljaju izuzetno osjetljivu skupinu životinja. Spomenuti sistem obuhvata procjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu zaštitu. U Evropi je izdvojeno 4000 područja označenih kao IBA. pravilna identifikacija i rukovođenje IBA područjima omogućavaju da se pored ptica zaštite i druge životinje i biljke. Međutim. Ornitološka istraživanja u Bosni i Hercegovini imaju tradiciju od oko 150 godina. IBA područja. sc. Proučavanje. Stoga se ptice izdvajaju kao značajni pokazatelji stanja okoliša. mnoge od zabilježenih vrsta su u međuvremenu istrijebljene u Bosni i Hercegovini. BirdLife je razvio sistem međunarodno prepoznatih područja. ili su danas krajnje ugrožene. jedan od bitnih pokazatelja odnosa prema pticama i njihovim staništima u pojedinim zemljama predstavljaju tzv. monitoring i zaštita ptica i njihovih staništa danas predstavljaju jednu od najznačajnijih komponenti u sistemu zaštite okoliša. do sada je sistematski 1 Mr.. Trenutno je u 170 zemalja izdvojeno 7500 područja koja su označena kao IBA.

kao i trenutačni nivo proučenosti i poznavanja lokalne ornitofaune. Također. na taj način bi se povećala ukupna površina zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini koja trenutačno iznosi svega oko 0. Velika i Mala Tišina i kompleks ribnjaka kod Prnjavora.istraživano svega nekoliko područja (npr. Uzimajući u obzir broj izdvojenih područja u drugim evropskim zemljama (npr. Bardača i Boračko jezero).). jer veoma brzo 210 .). jezero Modrac. je nedovoljno poznato u ornitološkom smislu i zahtijeva reviziju koja bi na bazi naučnih pokazatelja potvrdila značaj ovog područja za ptice. kao i podaci koje su u datom periodu prikupili ornitolozi i posmatrači ptica domaćih naučno-istraživačkih institucija (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Slovenija 14. Ujedno. Makedonija 10 itd. Hutovo blato. Istovremeno. prema podacima BirdLifea. Njemačka 285. identificirana svega 3 IBA područja (Hutovo blato. Španija 391. može se reći da svega tri izdvojena područja neadekvatno oslikavaju ornitološke prilike što ne zadovoljava potrebe zaštite ptica u Bosni i Hercegovini. Srbija 35. Bardača i Hutovo blato su ujedno i RAMSAR područja i značaj ovih područja za faunu ptica je već odavno prepoznat. Muzej Republike Srpske. Spomenuta područja trebalo bi obuhvatiti i zakonskom legislativom kojom bi se regulisala njihova zaštita. domaćih (Ornitološko društvo “Naše ptice“) i inozemnih (npr. S druge strane. Crna Gora 13+7 potencijalnih. ribnjaci Saničani kod Prijedora. Uvod Prema podacima BirdLife-a ptice (Aves) obuhvataju oko 9600 recentnih vrsta. Plivsko jezero. kao potencijalna IBA područja u Bosni i Hercegovini se nameću Mostarsko blato. godine do danas. neka planinska područja). Bardača.55% bosanskohercegovačkog teritorija. Cilj ovog rada je identifikovati područja koja bi mogla biti označena kao IBA. Zasigurno da pored navedenih područja postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja koja do sada nisu bila predmet ornitoloških istraživanja. Na osnovu analize prikupljenih podataka u ovom je trenutku moguće izdvojiti kompleks Livanjsko polje i Buško jezero kojeg je neophodno uvrstiti u listu IBA. Posljedica ovakve situacije je da su u Bosni i Hercegovini. EURONATUR) organizacija. Ptice se smatraju dobrim pokazateljima stanja životne sredine. Analiza i identifikacija potencijalnih novih IBA staništa vršena je na osnovu kriterija za identifikaciju IBA koje je propisao BirdLife. iako još uvijek nema dovoljno naučno kvalitetnih podataka. i pored toga što je na listi IBA. Hrvatska 23. Boračko jezero. CEPRES i dr. obuhvaćeni su podaci koje su u posljednjih 10 godina prikupili članovi “Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“. Rad se bazira na vlastitim istraživanjima vršenim u periodu od 2000.

Prema podacima jedinog do sada urađenog prijedloga crvene liste za ptice. U tom smislu je proglašeno nekoliko značajnih međunarodnih konvencija (npr. 2008). 2004). Kotrošan. Novija istraživanja ukazuju na trend povećanja kada je u pitanju broj izumrlih gnjezdarica u Bosni i Hercegovini (Kotrošan & al. Matvejev. 2007).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja reaguju na zahvate koji ugrožavaju njihova staništa.). Međunarodni savez za zaštitu ptica (ICBP) 1989. Kotrošan & al. Hutovo blato i Bardača su ujedno i RAMSAR područja i značaj ovih područja za faunu ptica je već odavno prepoznat. pored ptica zaštite i druge životinje i biljke. Sistem je utemeljen na međunarodno prihvaćenim i standardizovanim kriterijima koji su naučno odabrani. 2007. U Evropi je izdvojeno 4000 područja označenih kao IBA. dok se smatra da je trenutno oko 1100 vrsta ugroženo. godine je izdao prvi inventar “Međunarodno značajnih područja za ptice u Evropi“. monitoring i zaštita ptica i njihovih staništa danas predstavljaju jednu od najznačajnijih komponenti u sistemu zaštite okoliša. 97 vrsta je označeno kao ugroženo (Obratil. Od tog broja 16 vrsta se već tada smatralo izumrlim gnjezdaricama.. je nedovoljno poznato u ornitološkom smislu i zahtijeva reviziju 211 . Polak. 2000. 2000. U posljednjih 200 godina izumrle su 74 ptičije vrste.. Proučavanje. 226 vrsta je zabilježeno na gniježđenju (Kotrošan & Papes. “Konvencija o zaštiti evropskog (“divljeg“) živog svijeta i prirodnih staništa“ ili Bernska konvencija. Boračko jezero. “Konvencija o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja“ ili Bonska konvencija i “Konvencija o područjima vodenih staništa od međunarodnog značaja za ptice“ ili Ramsarska konvencija i dr. 2000. 2007). 2000. U Bosni i Hercegovini od 1888.. Prema posljednjim podacima BirdLIfe-a. Vašingtonska ili CITES konvencija. U Evropi se 43% od 526 zabilježenih vrsta smatra ugroženim (Polak. u 170 zemalja je izdvojeno 7500 područja koja su označena kao IBA. Saveljić et al. Bardača i Boračko jezero (Heat & Evans. U Bosni i Hercegovini su identifikovana svega 3 IBA područja: Hutovo blato. Pri tome. godine do danas je zabilježeno 329 vrsta. Kasnije je BirdLife (nastao nakon preimenovanja ICBP-a) razvio sistem međunarodno prepoznatih područja. Saveljić et al. Jedan od bitnih pokazatelja odnosa prema pticama i njihovim staništima u pojedinim zemljama predstavlja i uključivanje u program “područja značajnih za boravak ptica“ ili IBA područja. Spomenuti sistem obuhvata procjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu zaštitu. što predstavlja oko 7% evropskog teritorija (Heat & Evans. označivši ga kao IBA (Important Bird Areas – Područja značajna za ptice). 1989). Ovaj sistem istovremeno omogućava da se u sklopu zaštite područja.. S druge strane. Ove konvencije je Bosna i Hercegovina potpisala ili je u postupku potisivanja. 2004). i pored toga što je na listi IBA.

2000. Polak.) ili drugim znatno razvijenijim zemljama zapadne Evrope (npr. obuhvaćeni su podaci koje su u istom periodu prikupili ornitolozi i posmatrači ptica domaćih naučnoistraživačkih institucija (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. A1 Vrste od globalnog značaja zaštite 212 C1 Vrste od globalnog značaja zaštite B1 Zajednice . CEPRES i dr. 2000. C (Nivo Evropske Unije) Stanište redovno sadrži značajan broj globalno ugroženih vrsta ili nekih vrsta koje su od globalnog značaja zaštite. Njemačka 285). godine.). Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% jasno određenih populacija morskih ptica.. Tabela 1 Kategorije i kriterijumi za identifikaciju IBA područja A (Globalni nivo) B (Evropski nivo) Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% migratornih ptica ili drugih jasno određenih populacija vodenih ptica. može se reći da svega tri izdvojena područja adekvatno oslikavaju ornitološke prilike u Bosni i Hercegovini i ne zadovoljavaju potrebe zaštite ptica. Španija 391. obrađeni su i podaci “Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“ prikupljeni od 2000. Metodologija rada Rad se bazira na podacima vlastitih istraživanja vršenih u periodu od 2000. Cilj ovog rada bio je identifikovati područja koja bi mogla biti označena kao IBA. Poredeći sa podacima o broju IBA područja u zemljama regiona jugoistočne Evrope (npr. 2007) koje je propisao BirdLife. Muzej Republike Srpske. Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% migratornih ptica ili drugih jasno određenih populacija vrsta ptica koje žive u zajednici. te uzimajući u obzir trenutačni nivo proučenosti i poznavanja lokalne ornitofaune. Analiza i identifikacija potencijalnih novih IBA staništa vršena je na osnovu 20 kriterija (Heat & Evans. do 2008. Također. EURONATUR) nevladinih organizacija. Crna Gora 13+7 potencijalnih. Srbija 35. Pored spomenutih. evropski (B kriterijumi) i nivo Evropske Unije (C kriterijumi). Mjesto gdje više od 5 000 roda ili preko 3000 grabljivica ili ždralova redovno prolazi tokom jesenje ili proljećne migracije. domaćih (Ornitološko društvo “Naše ptice“) i inozemnih (npr. godine. Saveljić et al. Makedonija 10 itd. Slovenija 14. Hrvatska 23. Kriterijumi su kategorizovani na tri geografska nivoa: globalni (A kriterijumi). Mjesto regularno sadrži značajan broj globalno ugroženih vrsta ili drugih vrsta koje su od globalnog značaja za zaštitu.koja bi na bazi naučnih pokazatelja potvrdila značaj ovog područja za ptice.

A4 Vrste pica koja se združuju u velika jata 213 . na regularnom nivou. Mjesto je jedno od važnijih staništa u zemlji za vrste sa povoljnim statusom zaštite u Evropi ali čiji je gro jedinki koncentrisanih u Evropi (SPEC 4) i čiji se način zaštite staništa čini prikladnim. mjesto gdje najmanje 20 000 roda (Ciconiidae). Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivo sadrži  20 000 vodenih ptica ili 10 000 parova morskih ptica od jedne ili više vrsta. a raspodjela gniježđenja određuje Endemična staništa za boravak ptica (EBA) ili Sekundarna staništa (SA). 3) i za one čiji se način zaštite staništa čini prikladnim.  1% biogeografskih populacija vodenih ptica koje žive u velikim jatima. grabljivica (Accipitriformes i Falcomiformes) ili ždralova (Gruidae) redovno prolaze za vrijeme jesenje ili proljećne migracije.Vrste ptica koje se združuju u velika jata B3 Vrste sa povoljnim statusom zaštite u Evropi A3 Biomom ograničene vrste Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 20 000 migratornih vodenih ptica i/ili 10 000 parova migratornih morskih ptica od jedne ili više vrsta. Za stanište se zna ili se smatra da treba da bude ’okupljalište’. Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 1% migratornih ptica populacija ili migratornih ptica koje nisu ugrožene na nivou Evropske Unije. Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 1% populacija migratornih ptica ili populacija vrsta ugroženih na nivou Evropske Unije. Za stanište se zna ili se smatra da sadrži.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja C2 Koncentracija ugroženih vrsta na nivou Evropske Unije C3 Zajednice migratornih ptica koje nisu ugrožene na nivou EU C4 Velike zajednice Za stanište se zna ili se smatra da sadrži značajan dio vrsta ptica sa usko ograničenim arealom. Mjesto je jedno od važnijih staništa u zemlji za vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi (SPEC 2. B2 Vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi A2 Vrste ptica sa usko ograničenim arealom Za stanište se zna ili se smatra da sadrži značajan skup vrsta čiji je poredak gniježđenja većinom ili cio ograničen na jedan biom. Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivou sadrži 1% globalnih populacija morskih ili terestričnih ptica koje žive u zajednici.

Okupljalište. A1. Mostarsko blato 3. Jezero Modrac 6. Rezultati rada Na osnovu osmogodišnjih istraživanja izdvojeno je 7 novih područja koja bi mogla biti nominovana na listu IBA područja. Hutovo blato 2. Proglašena IBA područja 1. B2 B2 B2 B2 B2 B2 214 C7 Ostali ornitološki kriterijumi C6 Vrste ugrožene na nivou EU C5 Okupljalište . B2. B2 A1. Livanjsko polje i Buško jezero 2. B2. Ribnjaci Saničani 5. Mjesto je jedno od pet najznačajnijih u evropskom regionu po pitanju vrsta ili podvrsta koje se smatraju ugroženim na nivou EU. B2. zasnovano na ornitološkim kriterijumima. Boračko jezero B. A4. Velika i mala Tišina 7. Pored spomenutih područja već ranije su na listu IBA uvrštena tri područja (Tabela 2). Potencijalna IBA područja 1. gdje najmanje 5000 roda i/ili najmanje 3000 grabljivica i/ili 3000 ždralova redovno prolaze tokom proljećne ili jesenje migracije.SPA) ili izabrano kao kandidat za SPA. Bardača 3. Kompleks ribnjaka kod Prnjavora A1. Mjesto je imenovano kao “Posebno zaštićeno područje” (Special Protected Area . Tabela 2 Pregled IBA područja u Bosni i Hercegovini Područje IBA kriterijum A. Plivsko jezero 4.

godine kompleks Livanjsko Polje-Buško jezero moguće je predložiti za IBA listu odmah. IBA područja Potencijalna IBA područja Slika 1 Proglašena i potencijalna IBA područja u Bosni i Hercegovini Na osnovu podataka podataka prikupljenih u periodu od 2000. 215 . sjevernoj i sjeverozapadnoj Bosni i uz rijeku Savu (Slika 1).000 vodenih ptica. Ujedno je na ovom području je 2007. A4 i B2. Može se reći da spomenuto područje ispunjava kriterije A1. Na spomenutom kompleksu se gnijezde kosac (Crex crex) i patka njorka (Aynthya nyroca). do 2008.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja IBA područja i područja izdvojena kao potencijalna IBA područja geografski su vezana uz močvarna staništa u Hercegovini. godine tokom jeseni registrovano više od 50. vrste koje se ubrajaju u red globalno ugroženih vrsta.

Ixobryxus minutus-čapljica voljak. Kotrošan) 216 .). trenutačno je izdvojen kriterij B2 (vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi) kao kriterij za imenovanje na IBA listu. kao i spomenuti kompleks Livanjsko polje-Buško jezero. Ciconia ciconia-bijela roda. Plegadis falcinellus-blistavi ibis. Nycticorax nycticorax-gak. Ardea purpurea-čaplja danguba. Botaurus stellaris-bukavac i dr. na datim područjima je konstatovano gniježđenje ili zadržavanje tokom seobe i zimovanja vrsta koje su prema BirdLife-u označene kao vrste sa nepovoljnim statusom (Spec 2 i 3). Ardeola ralloides-žuta čaplja. Naime. Slike 2-3 Livanjsko polje i Buško jezero (Foto: D. a za koje su močvarna staništa na izdvojenim lokacijama veoma značajna. Kotrošan) Za ostala područja. Platalea leucorodia-žličarka. Kotrošan) Slika 5 Mostarsko blato (Foto: D. Slika 4 Plivsko jezero (Foto: D. Ciconia nigra-crna roda. Tu se prije svega misli na vrste koje su u Bosni i Hercegovini označene kao ugrožene (Grus grus-ždral.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 6 Modrac (Foto: D. Kulijer) Slika 7 Ribnjaci Saničani kod Prijedora (Foto: D. dok definitivno ispunjavaju i kriterijum B2. status IBA područja moguće je potvrditi za Hutovo blato i Bardaču. Kulijer) Istovremeno. Kulijer) Slika 8 Tišina (Foto: D. Kulijer) Slika 9 Ribnjaci kod Prnjavora (Foto: D. ali je potrebno revidirati kriterijume koje ona ispunjavaju. Naime. ova područja su prema BirdLife-u označena samo za kriterijum A1. Slike 10 Hutovo blato (Foto: D Kulijer) 21 .

U ovom trenutku izvjesno je da kompleks Livanjsko Polje-Buško jezero ispunjava uslove za uvrštavanje na IBA listu. To se prvenstveno odnosi na planinska područja koja nisu ili jesu bila predmet sporadičnih istraživanja i trenutačno dostupni podaci nisu dovoljni da bi se data područja identifikovala kao potencijalna IBA područja. Također. Kotrošan) Za Boračko jezero se u ovom trenutku ne može potvrditi status IBA područja. Fatničko. dok se za Boračko jezero u ovom trenutku ne može reći isto. postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja koja do sada nisu bila predmet ornitoloških istraživanja. Međutim. Diskusija Na osnovu osmogodišnjih istraživanja izdvojeno je 7 područja koja bi mogla biti nominovana na listu IBA područja. Naime. 21 .Slike 11-12 Bardača (Foto: D. status IBA područja moguće je potvrditi za Hutovo blato i Bardaču. Pored navedenih. Iako su za 10 navednih područja izdvojeni kriterijumi za njihovu nominaciju za IBA listu. jer izostaju kvalitetni podaci. Uz tri područja ranije nominirana na listu IBa ukupan broj IBA područja u Bosni i Hercegovini bi se mogao povećati na 10 područja. Popovo) koja bi mogla biti kandidati za IBA područja. može se pretpostaviti da ispunjava kriterijum B2 za nominaciju IBA područja. postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja za IBA listu. neophodno je proširiti istraživanja na područjima kraških polja (Dabarsko. za dato područje još uvijek nema dovoljno kvalitetnih podataka da bi se potvrdio njegov status kao IBA područja. Istovremeno. dok za preostalih 6 novoizdvojenih područja treba uraditi dodatna istraživanja. neophodno je uraditi dodatne analize i priključiti podatke koji trenutačno nisu bili dostupni kako bi se utvrdilo da li ova područja ispunjavaju i neke druge kriterijume. Pored navedenih.

Literatura Heat. D. 2007: Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori. 1989: Predlog “Crvene liste” ugroženih ptica SR Bosne i Hercegovine. Sarajevo. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini. S. Simić. A. M. Vizi. na ovaj način bi se povećala i ukupna površina zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini koji od potrebnih 15% trenutačno prema različitim izvorima iznosi od 0. Kotrošan..info/ 21 . 1. Podgorica. Ornitološko društvo “Naše ptice“. 1.. Sarajevo. 2008: Bosna i Hercegovina. D.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izdvojena IBA područja trebalo bi obuhvatiti i zakonskom legislativom kojom bi se regulisala njihova zaštita. Sarajevo. 4(4) (u pripremi za štampu). 2008: Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. S. J. Acrocephalus 25(122): 149-152. Liga za ornitološku akciju Srbije. edukacije i dr. M. N.. I. program posmatranja ptica). Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore.. Vešović Dubak. 2004: Ornithology and bird protection in Bosnia and Herzegovina: situation and perspectives. Saveljić. Puzović. potrebno je naglasiti neophodnost izrade upravljačkih planova za data područja koja bi uključila monitoring. Matvejev.. do 2006. M. D.67% (Redžić & al.fmoit... Monografija DOPPS Št. A. M. (BirdLife Conservation Series No. Prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti... S. & Habul. 18-19: 227-235.55% (www.. Mulaomerović. 8). Obratil. Radević. 2008). Zemlja raznolikosti.info) do 0. D. M.. 2 vols. Ornitološko društvo “Naše ptice“.fmoit. (eds).. do 2006. Pored toga. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. godine.. Evans.. 3(3): 9-38. DOPPS. F. Kotrošan. Beograd.. Kotrošan. 2000: Important Bird Areas: Priority sites for conservation. Cambridge. godine. D.. 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni I Hercegovini od 1888.. Barudanović. S. Polak. Sarajevo. S. Naše starine.. Monografija CZIP br. BirdLife International. Ljubljana. S obzirom da su u većini slučajeva IBA područja preimenovana u SPA (područja specijalne zaštite). plan razvoja u turističkom smislu (npr. 2000: Međunarodno pomembna občomja za ptice v Sloveniji. Redžić. 2008: Ptice Srbije i područja od međunarodnog značaja. Jovićević. Papes. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini.. Ljubljana. http://www. S.

Bardača and Hutovo blato are at the same time RAMSAR areas. Therefore. In addition. Bardača. monitoring and protecting of birds and their habitats represent nowadays one of the most important components in the environmental protection system. significant attitude toward birds and their habitats in some countries is shown through socalled IBA. which is ca 7% of the Europe’s territory. Regretfully. Ornithological research in Bosnia and Herzegovina has 150 years long tradition. out of 526 recorded species 43% of them are considered as threatened. This is proved with the fact that over the last 200 years 74 bird species have become extinct. In Europe. some mountain areas). although so far based on the work of only a few domestic and foreign ornithologists and scarce bird-watchers. The system has been established on the internationally accepted and standardized criteria selected on a scientific basis. many of the registered species have in the meantime become exterminated or ultimately threatened.g. Boračko Lake). In Europe. Out of 9600 extant species. Now there are 7500 areas in 170 countries marked as IBA. and the importance of these areas for the bird fauna 220 . correct identification and management of the IBAs enables not only protection of birds. but also of other animals and plants. there are 4000 of them. However. In addition to a series of international conventions. The result of their work is the list of 329 registered species. Bardača. Hutovo balto. The System includes the assessment of condition of the threatened bird populations and significance of their habitats for the species’ protection.PROPOSAL FOR NEW IBAS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Summary Birds are extremely sensitive group of animals. birds are regarded as a significant parameter of the environmental condition. Researching. there are only three IBA identified in Bosnia and Herzegovina (Hutovo blato. Consequently. just a few areas have been systematically researched so far (e. and according to the BirdLife data. 1100 of them are considered as threatened. BirdLife has developed a system of internationally recognized areas marked as IBA (Important Bird Areas).

). as well as data from the same period obtained from the ornithologists and bird-watchers from the domestic scientific research institutions (The National Museum of Bosnia and Herzegovina. and organizations from the country (Ornithological Society “Our Birds”) and abroad (e. the Museum of Republika Srpska. and complex of fishponds near Prnjavor. and needs a revision that. Considering the number of IBA in other European countries (e. as well as the present level of knowledge of the local ornithofauna. potential IBA in Bosnia and Herzegovina are Mostarsko blato. Germany 285. Boračko Lake. etc. in Spain 391. Croatia 23. The areas mentioned above should also get a legal regulation in terms of their protection. is not sufficiently known in an ornithological sense. although in the IBA list. there is a possibility for identification of some more areas.g. EURONATUR).g. nor they fulfil the needs of bird protection in Bosnia and Herzegovina. 221 . It is certain that in addition to the mentioned areas. This paper has a goal to identify areas that could be marked as IBA. would confirm significance of this area for birds. etc. CEPRES. On the other hand. Slovenia 14. Serbia 35. although scientifically valid data for the mentioned areas are still not sufficient. Montenegro 13+7 potential. At the same time. Macedonia 10. Analysis of the collected data shows that the complex of Livanjsko Plain and Buško Lake should be included into the IBA list. it can be said that only three recognized areas do not give an adequate picture of the ornithological situation. which now occupies only ca 0. Great and Lesser Tišina.55% of B&H territory. based on scientific parameters. The paper is based on the author’s own researches conducted in the period from 2000 to the present day. Data obtained from the members of the “Network of bird-watchers in Bosnia and Herzegovina” collected over the last 10 years are also included..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja has been known for a long time.). This would also be a way to increase the total protected area in Bosnia and Herzegovina. Modrac Lake. which have not yet been investigated in ornithological sense. fishponds Saničani near Prijedor. Pliva Lake. Analysis and identification of new IBA habitats have been done according to IBA identification criteria prescribed by BirdLife.

.

ing. 8)  Zaštićena područja  Zaštićene svojte (vrste)  Zaštićeni minerali. Tako je zakonom određeno da se o zaštićenim dijelovima prirode. Da bi se dobila jasna slika o ulozi JU. ravnatelj JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-Posavske županije 223 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLAJNJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA Mario Pavičić Zakonom o zaštiti prirode određeno je koje se institucije. fosili Broj zaštićenih područja po kategorijama  Strogi rezervati (2)  Nacionalni parkovi (8)  Posebni rezervati (78)  Parkovi prirode (11)  Regionalni parkovi (1) 1 Dipl. dajemo kratak pregled o zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj Kategorije zaštite (čl. sigovine.. trebaju brinuti o zaštićenim prirodnim vrijednostima na svim razinama uprave u Republici Hrvatskoj. bave javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. ovisno o kategoriji zaštite. a čija je zaštita ustanovljena u okviru ovlasti na nivou županija.

minerala. a na prijedlog Ministarstva. kao i čitavog staništa. Propisane mjere zaštite ugrađuju se u dokumente prostornog planiranja i planove gospodarenja. Cilj proglašenja nekog područja zaštićenim Osigurati trajnu i učinkovitu zaštitu svih njegovih sastavnica: rijetke flore i faune. te ekološku mrežu. posjećivanja. ekološke sustave. očuvanje. značajni krajobraz i park-šumu. spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. Upravljanje se provodi temeljem pravilnika o unutarnjem redu koji sadrži mjere i uvjete zaštite prirode i plana upravljanja koji se donose na 10 godina samo za pojedine kategorije zaštite. vrste. JU za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima osnivaju jedinice područne (regionalne) samouprave i upravljaju svim tim kategorijama zaštite. proglašava županijska skupština ili gradska skupština uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva i središnjeg tijela državne uprave. fosila. To provodi kroz 5 temeljni djelatnosti: zaštitu. koji se nalaze na području županije ili grada. Regionalni park.5% kopnenog dijela RH Načini proglašenja pojedinih kategorija zaštite prirode Nacionalni park (8) i park prirode (11) proglašava Hrvatski sabor. okoliš. Spomenici prirode (103)  Značajni krajobraz (70)  Park šuma (38)  Spomenici parkovne arhitekture (135)  Ukupno 9. Osigurati njihovo održivo korištenje u smislu ekološke proizvodnje. staništa. Županijske javne ustanove U svom svakodnevnom radu županijska javna ustanova provodi aktivnosti i djelatnosti koje čuvaju našu prirodu. održanje. promicanje i korištenje. 224 . turizma i edukacije. Stroge i posebne rezervate proglašava Vlada RH svojom uredbom.

Inventarizacija i monitoring.5% teritorije je zaštićeno  47% obuhvaćeno ekološkom mrežom ŽJU i 48 DZZP (Državni zavodi za planiranje) dužni su napraviti planove upravljanja za 385 zaštićenih područja do kolovoza 2009. godine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ustroj županijski javnih ustanova  Ravnatelj  Stručne službe: stručni voditelji. a samo u znatno manjem iznosu ostvaruju sredstava iz vlastitih prihoda koji su vezani uz naknade za koncesijska dopuštenja i/ili druge oblike korištenja ZP-a. su preduvjet za izradu plana upravljanja. Prepreke u radu ŽJU Sve ustanove ovise o financiranju iz županijskog proračuna.nultog’’ stanja zaštićenog područja. stručni suradnici  Nadzorna služba: Glavni nadzornik. nadzornici  Administrativni referenti  Županijske javne ustanove – ŽJU  Danas sve Županije u RH imaju JU  Broj zaposlenih po pojedinim ŽJU izgleda ovako:     s 1 zaposlenim (ravnatelj) 6 – JU s 2 zaposlena 7 – JU s 3 zaposlena 1 – JU s 4 i više zaposlenih – 6 JU  Ukupan broj zaposlenih u svim ŽJU je 57 od kojih su 20 ravnatelji. Broj zaštićenih područja po županijama Još uvijek je nesrazmjer ekipiranosti ŽJU i obveza na terenu relativno velik te je 57 zaposlenih u ŽJU zaduženo za 385 zaštićenih područja u raznim kategorijama.. 225 .  7 terenskih vozila  11. Nepostojanje jedinstvenog popisa djelatnosti za koje ustanove mogu izdavati koncesijska odobrenja za obavljanje djelatnosti u ZP otežava rad JU. odnosno određivanje. a to još uvijek nije napravljeno na 95% proglašenih zaštićenih područja.

koji se očitovao i nedavnim pozitivnim izvješćem DZZP o stanju prirode u RH. te povezivanje s Ministarstvom kulture (standardizacija poslova. Za unapređenje stručnoga rada bitne su međusobna komunikacija i koordinacija. financiranje). to je jedan veliki pozitivan korak. U većini slučajeva formiranje ustanova je još uvijek u početnoj fazi (s obzirom na kadrovsko ekipiranje.) Zaključak S obzirom da su prije 4 godine postojale samo 4 ŽJU. te je na temelju toga osnovana i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. županije su obvezne osnovati javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. čija su osnovne zadaće: praćenje i proučavanje sta- 226 . Ustanova je registrirana pri Trgovačkom sudu u Slavonskom Brodu dana 9. Javne ustanove na županijskoj razini nemaju zadovoljene sve preduvjete za kvalitetno upravljanje svim područjima kojima moraju upravljati. ožujka 2005. vodno gospodarstvo. godine pod nazivom Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. rudarstvo) također je jedna od poteškoća u radu JU. Djelatnost Javne ustanove na području Brodskoposavske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodskoposavske županije osnovana je Odlukom o osnivanju Javne ustanove (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj: 10/04 i 1/05). lov i ribolov. dr. Financiranje je u velikom nesrazmjeru s ukupnim obvezama ustanova. to je generalni strukturni problem nastao kao rezultat kasnog osnivanja županijskih JU. a činjenica je da NEM i Natura 2000 stavljaju još više obveza pred nedovoljno ekipirane ŽJU. osposobljavanje kadrova. a danas ima 20 ŽJU i 7 lokalnih. Neusklađenost zakonskih propisa i preklapanje nadležnosti i upravljanja u zaštićenim područjima u sektorima gospodarenja prirodnim resursima (poljoprivreda. šumarstvo. stručni ispiti. Financiranjem se uglavnom pokrivaju troškovi zaposlenika i minimalni opseg tekućeg poslovanja ustanova.Ministarstvo radi na pripremi pismenog tumačenja Uredbe o proglašenju Nacionalne ekološke mreže s osvrtom na modalitete financiranja i upravljanja Nacionalnom ekološkom mrežom Natura 2000. Temeljem Zakona o zaštiti prirode. tehničku opremljenost.

pripremanje i predlaganje nadležnim tijelima mjera zaštite zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti i nadziranje njihovog izvršavanja pred nadležnim inspekcijskim tijelima. uspostavlja i vodi informacijski sustav (GIS u pripremi Norveška vlada) praćenja stanja u zaštićenim područjima Županije.. Djelatnost Javne ustanove se obavlja kao javna služba.) te drugih prostornih planova predlažući mjere zaštite zaštićenih područja. vođenje odgovarajuće evidencije o njima i njihovom stanju temeljem stručnih elaborata. te provodi i prati provedbu:  plana upravljanja zaštićenim područjima kojima gospodari javna ustanova (desetogodišnji). održavanja. priprema. Javna ustanova također prati stanje u zaštićenim područjima. 22 . organiziranje i provođenje aktivnosti promicanja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. očuvanja. briga o organizaciji pravilnog održavanja. i sl. vodi dokumentaciju o zaštićenim područjima. Javna ustanova koordinira rad jedinica lokalne samouprave u cilju učinkovitog korištenja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. promicanja i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti Brodsko-posavske županije.  ostalih dokumenata propisanih zakonom o zaštite prirode i drugim zakonskim propisima.  godišnjeg programa zaštite.  plana razvoja javne ustanove. zaštite i korištenja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti.  Godišnjeg financijskog plana javne ustanove. gospodarenja i zaštite zaštićenih područja. sudjelovanje u izradi prostornih planova područja posebnih obilježja (regionalnog parka. pokretanje postupaka nadzora i poduzimanja mjera zaštite zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. kao dijela prirodne baštine Županije. a osobito davanjem stručnih mišljenja i naputaka. Stručni poslovi Javna ustanova izrađuje i/ili koordinira izradu. posebno ako se ona nalaze u teritorijalnom obuhvatu dvije ili više jedinica lokalne samouprave. obavljanje drugih stručnih poslova zaštite prirode iz djelokruga Županije. pružanje stručne pomoći vlasnicima i korisnicima zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti u izvršavanju njihovih obveza prema zaštićenim prirodnim vrijednostima. kao i programom razvoja javne ustanove. priprema i predlaganje nadležnim tijelima Županije akata o proglašenju zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije..

Javna ustanova također obavlja analitičko-planerske. informatičko-dokumentacijske. 100/04). nadzorne i ostale stručne poslove vezane uz djelatnost zaštite prirode. Javna ustanova provodi i neposredni nadzor nad zaštićenim prirodnim vrijednostima. te ostalim zakonima kao što su: Zakona o prostornom uređenju (“NN” broj 30/94. Obavlja i druge stručne poslove koje joj povjeri nadležno ministarstvo. 61/00 i 32/02. te također planira i provodi održavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti kojima upravlja. organizacijsko-koordinacijske. 22 . Zakona o zaštiti okoliša (“NN” broj 82/94 i 128/99). Zakon o šumama i dr. Zakona o vodama (“NN” broj 107/95). 68/98. propisane Zakonom o zaštiti prirode. županijsko poglavarstvo ili upravno vijeća ustanove.

Prednosti korištenja GIS-a za NP Una su efikasno upravljanje nacionalnim parkom zasnovano na donošenju kvalitetnih i brzih odluka i primjenu rješenja u svakodnevnoj praksi. što predstavlja osnovu za dugoročno upravljanje NP Una na uravnoteženi osnovama. podaci prikupljeni terenskim istraživanjima. ili u najmanju ruku nije efikasno bez upotrebe modernih tehnologija baziranih na računarima i informacionoj mreži. sa jednim slojem za svaku kategoriju informacija. GIS-a za NP Una je razvijen na platformi ArcGIS 9. Sarajevo. U ovom pogledu se uspostava nacionalnog parka Una može posmatrati kao izvanredna osnova za podsticanje šire upotrebe GIS-a u pomaganju razvoja shvatanja i poboljšanja našeg pristupa upravljanju zaštićenim područjima. U razvoju GIS-a za NP Una korištena su tri glavna izvora podataka: klasične topografske karte. Baza podataka zajedno sa geografskim informacionim sistemom čini aplikativni program razvijen za upravljanje NP Una.com 22 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEM ZA NACIONALNI PARK UNA Samir Đug Nusret Drešković Sažetak Upravljanje zaštićenim područjima nije moguće. Na ovaj 1 Prirodno-matematički fakultet Sarajevo. Ova aplikacija predstavlja jedan dinamičan i interaktivan sistem koji omogućava ažuriranje informacija i statističku obradu podataka uz vizuelni prikaz pojedinačnih odlika. Svaka od ovih odlika je kreirana kao pojedinačni sloj na karti. koji sadrži sve neophodne alate za prostornu i geostatističku analizu podataka i prediktivno modelovanje. e-mail: sdug@email. ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire.2. što omogućava ugradnju podataka u sveobuhvatnu GIS bazu podataka. i rezultati daljinskih istraživanja (avio ili satelitski snimci). Geografski informacioni sistem (GIS) zauzima posebno mjesto među ovim tehnologijama.

ali je povezana sa njima. unosa obrade te pohranjivanja i ažuriranja podataka o NP Una. GIS povezuje prostorne elemente (poznate i kao grafički elementi podataka ili odlike) sa koordinatnim sistemom. Geografski informacioni sistem (GIS) zauzima posebno mjesto među ovim tehnologijama. GIS za NP Una omogućava također i vizualizaciju prirodnih vrijednosti i odlika ovog područja u turističke svrhe u formi turističkih karata. stručnjaka i metoda dizajniranih da efikasno prikupe.način je moguće upotrebom otvorenog računarskog sistema izvršiti standardizaciju prikupljanja. te digitalnih info punktova i web sadržaja. Prilikom prostornih analiza. 1994). Ove atributne informacije se smještaju u bazu podataka koja je odvojena od grafičkih podataka.. 2006). Ključne riječi: Geografski informacioni sistem. & Rogerson. Diverzitet i strateški značaj zaštićenih područja. Ove odlike se mogu odvojiti u različite slojeve (teme). koji predstavljaju deskriptivne informacije odlika na karti. NP Una. upravljaju. GIS može također čuvati atributne podatke. GIS je računarski alat razvijen za kartiranje i analizu podataka. sačuvaju. Postoji veliki broj definicija.2. kao i njihova efikasna analiza. analiziraju. On integriše uobičajene operacije sa bazama podataka (npr. podataka. Također je moguće pretraživanje atributnih podataka i njihovo povezivanje sa 230 . 1999). moguće je obuhvatiti veće zone i uključiti veći broj varijabli nego što je to slučaj prilikom upotrebe tradicionalnih metoda (Jones. statističke analize) sa vizualizacijom i geografske analize. bioloških i društvenih sistema. prenose i vrše vizualizaciju različitih vrsta informacija koje imaju geografsku referencu (ESRI. predviđanju rezultata i planiranju strategija (Fortheringham. GIS omogućava ispitivanje i prostornih i atributnih podataka u isto vrijeme. ali se generalno može reći da GIS predstavlja kompleks računarske opreme (hardver i softver). ili u najmanju ruku nije efikasno. zajedno sa vrlo različitim stopama promjena komponenti njihovih fizičkih. te ima potencijalno vrlo značajnu ulogu u objašnjavanju određenih događaja. bez upotrebe modernih tehnologija baziranih na računarima i informacionoj mreži. ArcGIS 9. predstavlja veliki izazov za upotrebu geografskog informacionog sistema (GIS). Glavna prednost koju ima GIS u odnosu na tradicionalno kartiranje i analize je mogućnost efikasne koncentracije geografskih podataka iz različitih izvora i različitih vremenskih perioda. zaštićena područja Uvod Upravljanje zaštićenim područjima nije moguće.

Brzeziecki et al. koja su izvedena iz posebnih karakteristika ekosistema i podataka koji su prikupljeni u ovim kompleksnom. riječna mreža. Sva kartografska. Materijal i metode GIS-a za NP Una je razvijen na platformi ArcGIS 9.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prostornim podacima. Upotreba GIS-a u nacionalnom parku Una zahtijeva neka specijalna razmatranja. i interpretiraju informacije bazirane na lokaciji na jedan planski i sistematičan način. analitička i sintetska obrada podataka vršena je navedenim tehnologijama. što omogućava korisnicima da sakupljaju. kao i evaluacija budućih scenarija koji su izvedeni iz interakcije biofizičkih i društvenih procesa. 1994. dinamičnom regionu. vegetacija. ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. Prema tome. razvoj sveobuhvatne GIS baze podataka koja će sadržavati teme neophodne za uspješno upravljanje (rasterski . Posljednjih godina sve više raste zabrinutost za degradaciju prirodnih ekosistema. satelitski snimci IRS i digitalni model terena (DEM). GIS može kombinovati geografske i druge tipove podataka radi kreiranja karata i izvještaja. U ovom pogledu se uspostava nacionalnog parka Una može posmatrati kao izvanredna osnova za podsticanje šire upotrebe GIS-a u pomaganju razvoja shvatanja i poboljšanja našeg pristupa upravljanju zaštićenim područjima.topo karte 1:25000. što znači da pitanja vezana za zaštićena područja postepeno pronalaze svoje mjesto na ekološkoj i političkoj agendi (Delbaere & Gulinck. Nekoliko organizacija na regionalnom. Metodologija izrade GIS-a za NP Una podrazumjeva nekoliko koraka: 1. katastarske podloge. obično putem simulacijskih modela (Đug. i vektorski – geološka podloga.. te ArcScene za 3D prikaz i analizu podataka vezanih za reljef.. zemljišni pokrov. . 2005. 1994. a također iz ograničenja. upravljaju. koja potiču iz postojećeg GIS softvera i savremene ekološke teorije. nacionalnom i globalnom nivou je već shvatilo ovaj potencijal i razvija dugoročne monitoring programe u kojima GIS igra centralnu ulogu. tipovi tla. Halpin. 231 2. infrastruktura) analiza prikupljenih podataka upotrebom ArcMap sa ekstenzijama za prostornu analizu i geostatistiku (ArcGIS Spatial Analyst i ArcGIS Geostatistical Analyst). Schaller. 1992).2 koji sadrži sve neophodne alate za prostornu i geostatističku analizu podataka i prediktivno modeliranje. 1994). Willison et al. 1994. Ciljevi su bilježenje osnovnih informacija o stanju zaštićenih područja.

proces modeliranja i ekstrapolaciju. i drugo. podaci prikupljeni terenskim istraživanjima. i rezultati daljinskih istraživanja (avio ili satelitski snimci). integracija podataka u jedinstveni GIS sistem i razvoj aplikacije. U okviru NP Una GIS aplikacija odražava najznačajnija ekološke. na primjer. Pod ovim uslovima. za svaki fenomen. nego i shvatanje ekoloških procesa i tehnologija koje se koriste. kulturna i ekonomska pitanja koja uključuju. Prema tome. čak i za lokacije sa pouzdanim podacima. Tri primjera pitanja podataka. U ovim oblastima GIS se koristi na dva glavna načina: prvo. GIS može predstavljati vrijednu tehnologiju za opisivanje. Većina problema koji oteževaju primjenu GIS-a u zaštićenim područjima se odnosi na kvalitet dostupnih podataka i njihovu podesnost za upotrebu u GIS-u. procjenu uticaja na okoliš. biodiverzitet. itd. kao mehanizam za analiziranje. GIS se koristi na oba načina. kao alat koji pomaže u inventuri resursa i integraciji podataka. Ekstrapolacija je jedna od aktivnosti za koju se GIS često promoviše i koristi. Kao što je to nedavno pokazao Haslett (1994) koristeći fraktalne analize Berchtesgaden GIS-a (Ashdown & Schaller. a rizik od neprecizne ekstrapolacije raste sa brojem varijabli i kompleksnosti okoliša. 232 . Zaključak koji se može izvući iz ovih podataka je da upotreba GIS-a mora uključiti svjesnost o ograničenjima ne samo dostupnih podataka. Podaci za gotovo sve aspekte prirodnih ekosistema su vrlo heterogeni u dužini i frekvenciji bilježenja. zaštićena područja su najkompleksniji prostori. kao što su opisali Paracchini i Folving (1994) i Walsh et al. analizu i evaluaciju. turizam. uključuju tehnike prepklapanja. U velikom broju slučajeva. od kojih svaki ima rastući stepen izazova kojeg nameću problemi koji proizilaze iz heterogenosti.3. modeliranje i predviđanja koji pomaže donosiocima odluka (McKendry & Eastman. Ovi snimci se obično koriste za obezbjeđivanje osnovne klasifikacije i inventure načina upotrebe zemljišta. (1994). Jedan od značajnih potencijala GIS-a je upotreba tri dimenzije i grafičkih mogućnosti za izradu inventura ne samo biofizičkih i kulturnih resursa. Za potrebe razvoja GIS-a za NP Una su uspješno korišteni svi navedeni izvori podataka. šumarstvo. Ovo može biti vrlo riskantno bez dubokog shvatanja međusobnih odnosa varijabli uključenih u ekstrapolaciju. Na ovaj način se mogu prikazati trenutna stanja zaštićenih područja i efekti budućih razvojnih planova. U razvoju GIS-a za NP Una korištena su tri glavna izvora podataka: klasične topografske karte. 1990). nego i vizualnih resursa. ekstrapolacija može biti vrlo problematična. prostornom pokriću i dostupnosti. 1990).

GIS se može posmatrati kao sistemi koji su vrijedni ne samo za bilježenje.  zemljišni pokrov (CORINE land cover). nego i za generisanje ideja i istraživanje odnosa. Upotreba geografskog informacionog sistema za sugerisanje budućnosti zaštićenih područja zahtijeva uključivanje neophodnog spektra varijabli na podesnoj prostornoj skali i detaljno shvatanje njihovih interakcija. i sl. modeliranje i predviđanje. kao što su: koje će biti ekonomske i kulturne posljedice određenih poljoprivrednih/turističkih aktivnosti ili koje su potencijalne implikacije dugoročnih promjena u okolišu. kao i znanjem stručnjaka. ekspozicije.  staništa životinjskih vrsta (terestrična i akvatična). Iako je inventura resursa neophodan prvi korak. nagibi.  administrativna infrastruktura Rezultati i diskusija Setovi GIS podataka koji su korišteni razvoju GIS-a za NP Una su prikazani u Tabeli 1. Baza podataka i serija karata koji dopunjavaju i/ili ilustriraju osnovne informacije o istraživanom području uključuju: Fizičke (osnovne karte):  topografska osnova (nadmorska visina.).). Za pružanje odgovora na ova pitanja GIS može pružiti široki spektar modova za analize. jezero.  geološka osnova. Infrastruktura:  saobraćajna infrastruktura (objekti. Uspostava efikasnog sistema upravljanja uz upotrebu GIS-a zahtjeva široki spektar podataka o ekološkim uslovima istraživanog područja. Prema tome. za većinu pitanja na koje naučnici i stručnjaci traže odgovor ne postoje podaci ni adekvatne teorije. putevi. najveći potencijal GIS tehnologije je upotreba povezivanja podataka sa modelima koji omogućavaju predviđanje i objašnjavanje. upravljanje i integraciju podataka. Međutim.  klimatska osnova.). staze. Biološke:  tipovi vegetacije i biljne zajednice.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Iz ovih primjera se može vidjeti da je najveći i najinteresantniji izazov za upravljanje zaštićenim područjem upotreba GIS tehnologije u istraživanjima: traženje odgovora na pitanja tipa “šta ako”. i sl.  hidrološka osnova (vodotoci. i sl. 233 .

Njihove prostorne komponente su uključene u GIS bazu podataka koja je urađena u MS Access programskom paketu. objekti i zone uneseni na osnovu satelitskih I zračnih snimaka. Informacije o kvantitetu. privremeni i stalni vodotoci) sa topografske karte 1:25000 Tipovi geološke podloge sa Geološke karte 1:100000 Digitalni model terena je izrađen na osnovu postojećih TK 1:25000 i digitalizacijom izohipsi sa ekvidistancom od 20 m Karta nagiba terena je izrađena na osnovu analize površina 3d modela Karta nagiba terena je izrađena na osnovu analize površina 3d modela Lokacije za vegetaciju su unesene na osnovu rezultata terenskih istraživanja i CORINE land cover podataka Analiza zona sa visokim stepenom biodiverziteta je vršena na osnovu podataka o vegetaciji sadržanim u geobazi podataka Saobraćajnice. te katastarskih planova Analiza senzitivnih zona je izvršena prepokrivanjem zona sa visokim biodiverzitetom i zona pod intenzivnim uticajem čovjeka Definisanje zona zaštite u NP je izvršena na osnovu geostatitisčke analize postojećih slojeva Tip odlike Raster Skala izvora/rezolucija 10 metara Hidrologija Poligon Linija Poligon Poligon 1:25000 Geologija 3d model terena 1:100000 1:25000 Nagibi terena Ekspozicije terena Vegetacija Grid Grid Poligon 1:25000 1:25000 1:25000 Biodiverzitet Poligon 1:25000 Infrastruktura Poligon. izvori. Ona sadrži niz podataka o abiotičkoj i biotičkoj komponenti NP Una. 234 .Tabela 1 Setovi GIS podataka GIS set podataka Položaj Opis Položaj NP Una je izrađen na osnovu satelitskih snimaka sa IRSS i TK 1:25000 Svi vodotoci i stajaće vode (jezera. distribuciji i statusu pojedinih odlika su ugrađene u bazu podataka koja je povezana sa odlikama u GIS slojevima. tačka Poligon 1:10000 Senzitivne zone 1:25000 Zone u NP Poligon 1:25000 Ovi podaci su opisani i dokumentovani za vrijeme terenskih istraživanja. linija.

koji mijenjaju  Stanje okoliša što opet ima 235 . “Odgovor” na promjene u pritisku ili stanju predstavlja donošenje odgovarajućih mjera i programa ili aktivnosti čiji je cilj prevencija. redukcija ili umanjenje pritiska i/ili ekoloških šteta uz istovremeni razvoj ZP Una. na primjer.. promjene u nivou polutanata. Svaka od ovih odlika je kreirana kao pojedinačni sloj na karti. što se vrši kroz modifikovani sistem “uticaj pritisak .). Ovaj model je poslužio za analizu ekoloških problema. Preciznost je stepen kojim informacije na karti ili u digitalnoj bazi podataka odstupaju od stvarnih vrijednosti. trendovima i pritiscima omogućavaju razvoj podesnog modela za upravljanje NP Una. što indicira “promjene u stanju okoliša” (npr. Baza podataka zajedno sa geografskim informacionim sistemom čini aplikativni program razvijen za upravljanje NP Una. razdvajanje ili izračunavanje površina) se izvode sa numeričkom preciznošću koja ovisi o prikupljenim podacima koji su pohranjeni u sistemu. The European Environment Agency (EEA). prepokrivanje. Ovdje spada. Ovaj model su usvojile kao najpodesniji način za strukturisanje informacija o okolišu brojne međunarodne organizacije i tijela koja se bave ovom problematikom. sa jednim slojem za svaku kategoriju informacija. sječa. što omogućava ugradnju podataka u sveobuhvatnu GIS bazu podataka. Značajne informacije o fizičkim i biološkim karakteristikama istraživanog područja uključuju:  kvantitet (površine). i OECD.. kombinovanje.  distribuciju (prostorna distribucija). i on uključuje:  Uzročnike. itd. raznolikosti staništa. brojnosti određenih vrsta. turističke aktivnosti). kao što su prekomjerna ispaša. Ova aplikacija predstavlja jedan dinamičan i interaktivan sistem koji omogućava ažuriranje informacija i statističku obradu podataka uz vizuelni prikaz pojedinačnih odlika.stanje .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Analize koje se vrše upotrebom GIS-a (npr. veliki broj zemalja EU i internacionalnih organizacija koje se bave informacijama o okolišu. turizam. koji rezultiraju  Pritiskom na okoliš kao što je zagađenje ili izmjena staništa. Ljudske aktivnosti predstavljaju “pritisak na okoliš” (kao što su način upotrebe zemljišta.  status (rijetke i ugrožene vrste. Ovo pitanje je povezano sa kvalitetom podataka i greškama koje se mogu sadržavati u bazi podataka ili na karti. kao što su Eurostat.reakcija sistema”. itd.)  pristisci (postojeći pritisci na ekosisteme) Informacije o statusu.

(1994) Potential impacts of changing climate on vegetation cover of Switzerland: a simulation experiment using GIS technology. German National Committee for the UNESCO Man and the Biosphere (MAB) Programme. B. Iz: Delbaere. H. unosa obrade te pohranjivanja i ažuriranja podataka o NP Una. Bonn. B. F. Delbaere. H. tipovi tla. te digitalnih info punktova i web sadržaja. Na ovaj način je moguće upotrebom otvorenog računarskog sistema izvršiti standardizaciju prikupljanja. (eds) Remote Sensing in Land- 236 . O. In: Mountain regions and GIS. hidrografska mreža) Zaključak Prednosti korištenja GIS-a za NP Una su efikasno upravljanje nacionalnim parkom zasnovano na donošenju kvalitetnih i brzih odluka i primjeni rješenja u svakodnevnoj praksi što predstavlja osnovu za dugoročno upravljanje NP Una na uravnoteženi osnovama.. Gulinck. Na slici 1 su prikazani pojedini tematski slojevi izrađeni za GIS NP Una. B. Uticaj na stabilnost i funkcije ekosistema.. J. GIS za NP Una omogućava također i vizualizaciju prirodnih vrijednosti i odlika ovog područja u turističke svrhe u formi turističkih karata. (1990) Geographic information systems and their apllication in MABprojects. M. Brzeziecki. & Schaller. Wildi. Gulinck. Slika 1 Primjer GIS tematskih karata za NP Una (nagibi i ekspozicije terena. Kienast.. ecosystem research and environmental monitoring. generišući potrebu za  Odgovorima putem donošenja i provođenja odgovarajućih mjera. (1994) A review of landscape ecological research with specific interest to ladscape ecological mapping. Literatura Ashdown. Mab-Mitteilungen 34.

2. (2005) Diverzitet i konzervacija vegetacije subalpinskog pojasa planine Vranice. Taylor & Francis. USA. J. P. (1990) Applications in forestry – review paper. Shaller. A. J. Brown.. London. Germany. G. Mass. USA. Fortheringham. R. Doktorska teza. Clark University. L. H. S. S. Mountain regions and GIS. Technical Issues in Geographic Information Systems.. M. Đug. Butler. Haslett.. Journal of Theoretical Biology. (1992) Science and management of protected areas. J. Elsevier Science Publishers. J. E. B. Univerzitet u Sarajevu. Redlands. ESRI (2006) ArcGIS 9. Bian. Halpin. R. 3-27. Vol. S. D. D. ESRI. Using ArcGIS desktop.) Applications in forestry. McKendry. Office for Official Publications of the European Communities.. (1994) Community structure and the fractal dimensions of mountain habitats. J. P.. Jones. (1994) Form and pattern in the alpine environment: an integrated approach to spatial analysis and modelling in Glacier National Park. (1994) A GIS analysis of the potential impacts of climate change on mountain ecosystems and protected areas. L. 23 . Mountain environments and Geographic Information System. R. Taylor and Francis. Willison. & Eastman. S. J. pp. (1994) Spatial Analysis and GIS. Longman. (1994) Land use classification and regional planning in Val Malenco (Italian Alps): a study on the integration of remotely-sensed data and digital terrain models for thematic mapping. Explorations in geographic information systems technology. E. J. & Folving. Worcester. et al. (1994) GIS and ecosystem models as tools for watershed management and ecological balancing in high mountain areas: the example of ecosystem research in the Berchtesgaden area. In: McKendry.: IDRISI Project. In: Mountain regions and GIS.. Walsh. Amsterdam. (Eds. Paracchini.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja scape Ecological Mapping. In: Mountain regions and GIS. (1999) Geographical Information Systems and Computer Cartography. Ml. C. Rogerson. A.

GEOGRAPHICAL INFORMATION SYSTEM FOR NATIONAL PARK UNA Summary Protected area management is not possible. GIS for NP Una has been developed on the ArcGIS 9. From this standpoint. and the results of remote sensing (aerial and satellite imagery). Three main sources of data have been used in the development of GIS for NP Una: classic topographical maps. but in the region. In this way. not only in Bosnia and Herzegovina. which is a basis for long-term sustainable management in NP Una. with one layer for each category of information which enables input of data in a comprehensive GIS database. NP Una. protected areas 23 . data obtained in the field investigations. is possible to standardise process of data gathering. processing and storing thanks to an open source computer system for NP Una. Key words: Geographic Information System.2 platform which includes all necessary tools for spatial and geostatistical data analysis and predictive modelling. Advantages of use of GIS in NP Una are more efficient management with national park based on the adoption of high quality and fast decissions and implementation of solutions in daily practice. ArcGIS 9. as well. Each of these features has been created as a single map layer. without use of modern technologies based on computers and informational network. digital info points and web site. GIS for NP Una enables also visualisation of natural values and ammenities of this area for touristic purposes in the form of tourist maps. Database together with GIS makes application developed for management in NP Una.2. This application represents a dynamic and interactive system which enables update of information and statistical data analysis with visualisation of certain features. or at least it is not efficient. Geographic Information System (GIS) has a special position among these technologies. establishment of National park Una could be seen as an excellent foundation for promotion of wider GIS utilisation in assistance of development of understanding and improvement of our approach to the protected area management.

a još češće kao urbanističko i arhitektonsko oblikovanje prostora. A ustvari. time i sredinu za koju je dugogodišnjim življenjem vezan.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROSTORNO PLANIRANJE KAO INSTRUMENT SPRJEČAVANJA KONFLIKATA I SMANJENJA PRITISAKA UNUTAR ZAŠTIĆENIH PODRUČJA Muhamed Ibrahmpašić . ing. uređenje prostora se. jer se naš pristup uređenju prostora najčešće ostvaruje kao korištenje prostora za određenu namjenu i razmještaj aktivnosti. koju baštini i prenosi kao svoje kulturno naslijeđe potomcima – oplemenjenu ili obezvrijeđenu. u suštini. Uvod Uređenje prostora u našem društvu još nije dobilo ulogu koju ima u većini zemalja savremenog i razvijenog svijeta. a rjeđe za eksploataciju i korištenje raspoloživih dobara u prostoru koji nas okružuje. mislimo na čovjeka koji ima svoju istoriju. arhitekture 23 . hrvatski arhitekti i urbanisti su jedan od svojih najkvalitetnijih časopisa popularno 1 Dipl. Kada kažemo čovjeka. Cijeneći ovu činjenicu i spoznaju sveopšte prirodne međuovisnosti. nego čovjekovu. istorijsku. ne samo životnu sredinu. Zbog tog shvatanja. riječ je o odnosu čovjeka i prostora sa svim prirodnim i stvorenim fondovima i resursima. koji su habitat svega živog svijeta i čovjeka kao njegovog dijela i kojemu je Svevišnji Bog namijenio ulogu namjesnika i upravitelja na Zemlji. izražava kao prostorno planiranje.

U tom kontekstu i zbog uočene suštine. u funkciji održivog razvoja. mislim da će i ova konferencija biti naš doprinos pokušaju da izgradimo sopstvena pravila ponašanja. prirodna i stvorena dobra nisu data samo nama i ovom vremenu.  Razvojnosti – jer čovjek danas mora nastavljati stvaranje prirode i istorije iz prošlosti i mora obezbijediti vrijednu reprodukciju života. kao i sadržaj. već su se razvili sa prirodom. Prostorno planiranje i održivi razvoj zaštićenih područja Zanimanje za prostor Unsko-sanskog kantona na kojemu je zamišljeno utemeljenje Nacionalnog parka Una nije novog datuma. 2. U tom cilju. koji treba da počiva na koncepciji i principima:  Cjelovitosti – jer prostorno uređenje podrazumijeva cjelinu prostora i cjelinu razvoja. koju može spoznati i svrsishodno koristiti samo permanentnim proučavanjem i ugrađivanjem sebe u njene temelje i tokove.nazvali “Čovjek i prostor“ i u njemu obrađuju sve teme koje se tiču odnosa čovjeka i prostora. oblici i dimenzije uređenja prostora. moraju biti rezultat valorizacije prostora i izvornih potreba čovjeka i moraju biti rezultat neeksploatatorske prirode razvoja. to postaje prostor eksploatacije i korištenja. a u problematiku zaštite rije240 . odnosno kolijevka reprodukcije života. to je moralan čovjek i njegovo ponašanje uvijek uslovljeno restriktivnim i prohibitivnim principima u odnosu na animalne nagone njegove prirode. Samo cijelo (ili cjelina više cjelina) – može opstati. zakone i moral. čovjekom i njegovom istorijom. kao “unija više skupova“  Izvornosti – jer procesi proizvodnje i naseljavanja. u zavisnosti od odnosa koji u društvu vladaju i morala na kojem jedno društvo počiva. Ovaj princip se može objasniti teorijom skupova u matematici. prirodi i porijeklu religiozna. unutar prostora kojeg smo pozajmili od svoje djece – drugim riječima. prostora i dobara u budućnosti. Prostor. Od najranijih dana svog namjesništva na Zemlji čovjek je upućen na stalnu interakciju sa prirodom u svojoj borbi za opstanak i želji da zavlada svim blagodatima i surovostima prirode. Kako se moral rodio iz zabrane i ostao je zabrana sve do danas. a zabrana je u svojoj osnovi. koji će biti u trajnoj funkciji očuvanja i unapređenja stanja u okolišu i prirodi sa čvrstim opredjeljenjem za održanje datog nam života i života još nerođenih.

nego je to optimalni razmještaj stanovništva i djelatnosti u prostoru 241 . osnovni cilj prostornih planova područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj. prihvatajući svekolike ustupke koji mogu doprinijeti poboljšanju stanja i povećanju kvaliteta prirodne sredine i njene izvornosti. Nakon ovog skupa.. naročito o biološkoj raznolikosti u slivu rijeke Une i jedinstvenom radu “Unskih smaragda“ i njihovom osnivaču. godine. u kojoj su učestvovali naučnici iz Bosne i Hercegovine i susjedne Hrvatske. uređenja i održanja područja Mora se naglasiti da je uloga prostornih planova zaštićenih područja. a istovremeno njihova uloga treba biti i aktivna u smislu da se ne smije shvatiti previše i intenzivno razvojnom. Prostorni planovi zaštićenih područja koja imaju izrazit prirodni značaj i pripadaju skupini područja posebnih obilježja i kao takvi su jedan od temeljnih instrumenata zaštite. izgledom i ambijentom. Zbog toga. sa prijedlogom pokretanja postupka uspostave NP UNA i pripreme dokumenata za konačnu valorizaciju prirodnih vrijednosti i mogućnosti trajne zaštite sliva rijeke Une kao područja posebnih obilježja. moraju biti u funkciji unaprjeđenja prirodne i čovjekove sredine. 2000. Sane i Korane“. koje su poznate kao izvor onečišćenja. naročito drvne i prehrambene. danas samostalne države. nego pomirujućom sa prirodnom sredinom i njenim izrazitim prirodnim značajem. lavinu oko utemeljenja Nacionalnog parka na Uni pokrenuo je skup “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une“. Na tim skupovima razmatrani su različiti aspekti razvoja ovoga prostora i konflikti između zahtjeva za zaštitom tla i vode. Prvi skup posvećen tim pitanjima održan je davne 1985. pod nazivom “Prostorno uređenje i zaštita rijeka Une i Sane“. I konačno. Ipak. održan u Bihaću 1991. konačno su Vladi Federacije BiH upućeni svi relevantni dokumenti na razmatranje. u Cazinu je održan tematski skup o “Savremenim tehnologijama prečišćavanja otpadnih voda i zaštiti rijeke Une. Istina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ke Une uključeni su naučnici koji se bave proučavanjem okoliša iz obje bivše republike. kada je preko četrdeset autora dalo naučni doprinos o vrijednostima Une. Sve mjere za provođenje plana i plan kao akcija. pokojnom Bošku Marjanoviću. također u Bihaću. godine. razvoja industrije. prvenstveno restriktivna. organizovana je naučna tribina pod nazivom “Sedra rijeke Une i Una bez sedre“. opet zahvaljujući “Unskim smaragdima“. mora biti očuvanje izvornosti prirode sa svim njenim obilježjima. kod metodologije i ciljeva izrade ostalih prostornih planova. definisanje osnovnih ciljeva ne podrazumijeva prvenstvenu zaštitu ili je ona samo jedan od ciljeva. biološkom i pejsažnom raznolikošću. a samo godinu dana poslije toga.

mogu se iskazati u sljedećem:  Na razvijanju društvene sposobnosti za prihvatanje filozofije i prakse održivog razvoja  Na shvatanju da se odnos ekonomije i ekologije u našem budućem razvoju ne bi smio zasnivati na principu međusobne borbe. Sarajevo 1998. a prirodna sredina je često ograničenje razvoju ekonomije.Dokument o politici koncesija  Na istinskom opredjeljenju da se prirodna sredina sačuva u svojoj integralnoj raznolikosti  Na ekonomskom vrednovanju komponenti prirodne sredine i kontroli djelovanje tržišta na proces njene valorizacije 242 . Ekonomija i ekologija – održivi razvoj. već na uzajamnoj koegzistenciji  Na uvažavanju zakona i spoznaje o oskudnosti komponenti prirodne sredine  Na utvrđenoj politici prirodnih resursa i strategiji upravljanja njima . da koriste oskudna proizvodna sredstva koja bi se mogla koristiti u alternativne svrhe. na pojedince i grupe. da u određenom vremenu proizvedu razna dobra i da ih raspodijele za potrebe potrošnje. koji prestavlja novu filozofiju razvoja u svijetu i koja pokazuje najviše rezultata. uz upotrebu novca ili bez njega. Svijet danas traži izlaz iz konfliktne situacije i u tom pravcu iznalazi različite puteve u uspostavljanju koegzistencije između ekonomije i prirodne sredine.“ B. Terminom “ekonomija“ najčešće označavamo gazdinstvo. Gledajući u cjelini.koji omogućuju policentričan razvoj gradskog i vangradskog područja. odnos čovjeka i prostora se u svijetu izražava kroz sve učestaliji konflikt interesa između ekspanzivne ekonomije i prirodne sredine. To je orijentacija na održivi razvoj. Principi i načela na kojima bi se temeljilo prostorno planiranje zasnovano na konceptu održivog razvoja. Ovo iz razloga jer se ekonomija razvija na račun prirodne sredine i njenih dobara. Golić. ali u suštini i u kontekstu održivog razvoja: “Ekonomija je proučavanje načina na koji se ljudi i društvo opredjeljuju. zavisno od rasprostranjenosti i položaja utvrđenih materijalnih dobara i infrastrukture u prostoru. gospodarstvo. sadašnje i buduće. U pravilu. ova konfliktnost je manje izražena u zemljama sa većim stepenom društveno-ekonomskog razvoja i obratno.

u prvom redu uskladiti. prostorno planiranje i održivi razvoj moraju počivati na principima cjelovitosti. park-šume većih površina. unutar kojih su se razlikovala područja izrazitih i posebnih rezervata. Mnogi smatraju da je tek nakon konvencije IUCN u Bantu 1972. parkovi prirode. prostornim planerima data mogućnost zoniranja nacionalnih parkova i zaštićenih područja uopće. odgojna. odnosno multidisciplinarnoj valorizaciji postojećeg stanja. godine. te druge komplementarne funkcije korištenja prostora). zaštićeni krajolici i spomen područja većih površina). Zbog vrlo precizne kategorizacije prostora. naseljenih područja. izvornosti i razvojnosti i predložiti održivo rješenje korištenja i upravljanja ukupnim zaštićenim područjem. osnovni i najbitniji element prostornog plana područja posebnih obilježja je “plan zona“ ili “ZONING PLAN“. predstavljaju osnovne razloge zbog kojih je neophodno raditi prostorni plan. rekreacijska i turistička. turističkih i rekreacijskih zona. 243 . u suštini suprotne orijentacije i funkcije nacionalnog parka. prostorni plan treba i mora. Konvencija u Bantu i IUCN metodologija i kategorizacija prostora unutar zaštičenih područja.Ante Marinović-Uzelac sa saradnicima. Može se reći da su načela zoniranja bila vrlo jednostavna i ograničavala su se na osnovnu podjelu područja unutar nacionalnih parkova .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prema važećem zakonodavstvu i klasifikacijama. ali i integrisati u jedinstvenu koncepciju – nakon sveobuhvatne valorizacije prostora i ocjene njegove cjelovitosti. kulturna i estetska funkcija) i funkcija koje određuju način i uslove korištenja prostora (kao što je obrazovna. U tom cilju. Složenost funkcija nacionalnog parka koje određuju zaštitu (kao što je naučna. je kasnije samo detaljnije terminološki definirala nazive zona zaštite. ocjeni mogućnosti i specifičnosti sopstvenog razvoja i procjeni ugroženosti prostora postojećim i planiranim sadržajima i funkcijama. izvornosti i razvojnosti. Kako smo naglasili. To nije sasvim tačno. prometnih i i druga područja posebne namjene. Prostorni plan za nacionalni park je zasigurno najsloženiji razvojni prostorno-planski dokument između svih prostornih planova zaštićenih prirodnih područja. zaštićeni prostori ili područja posebnih obilježja. treba da imaju prostorne planove posebnih obilježja (nacionalni parkovi. Prostorni planeri u bivšoj Jugoslaviji primjenjivali su metode zoniranja bar 10 godina prije konvencije u Bantu. naučnoistraživačka.uže i šire zaštićeno područje. Primjeri Prostornog plana Nacionalng parka “Plitvička jezera“ i njegovih autora . prirodoslovna. tehničkih. IUCN kategorizacija nije uvijek dosljedno primjenjivana u našoj i stranoj praksi. Ove.

Nakon prihvatanja konvencije IUCN i prihvatanja usvojene kategorizacije. pored već navedenih i zakonom definisanih načela mora biti utemeljeno i na više opšteprihvaćenih načela. koja se primjenjuju u našoj društvenoj i planerskoj praksi. korištenje zemljišta i zaštitu prostora kao osobito vrijednog i ograničenog dobra. korištenje zemljišta i zaštita prostora osigurava se provedbom planskih dokumenata zasnovanim na cjelovitom pristupu planskom uređenju prostora i na načelima održivog razvoja. godine. a to su: 1.  Planiranje prostora. a prilikom izrade Prostornog plana Plitvička Jezera. postavilo se pitanje: u koju kategoriju svrstati sistem Plitvičkih jezera. intervenisano uređenje prirode. 3. u suštini. između ostalog i na načelima:  Usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za razvoj općine. odnosno više nisu i to nije ni bila njihova osnovna karakteristika i namjena. 1976. potrebe i načina zoniranja i kategorizacije unutar Nacionalnog parka Una. koja je predložena i prihvaćena Studijom izvodivosti NP UNA. S druge strane.  Plansko upravljanje. osim ako rekreacijom u prirodi ne shvatamo samo šetnju. podrazumijevaju plansko upravljanje. slapova i vodotokova? Tada je zaključeno da stroga prirodna zona Plitvička jezera ne mogu biti radi posjete turista. iako ima i niz drugih prirodnih vrijednosti i rijetkosti. ali neadekvatan kao rezultat. niti ima smisla. Javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima od značaja za planiranje  Planiranje bez definisanih načela se svodi na rutinski posao. -1977. bilo je očigledno da su jezera s vodopadima u Nacionalnom parku Plitvička jezera njegov najvrijedniji dio koji je i utemeljen baš zbog tih neponovljivih jezera i njihovih sedrenih barijera. koji može biti korektan kao postupak. Plan je prostorni izraz razvoja društva Planiranje za čovjeka sa čovjekom Planiranje je razvojni proces 244 . zona divljine jezera nisu. zona usmjerene zaštite nije jer se ne može tu dozvoliti. Iz navedenih razloga i postavljenih ciljeva proizilaze i osnovna načela planiranja unutar zaštićenih područja:  Prostorno planiranje i urbanizam. a zonom rekreacije se isto tako ne mogu smatrati. 2. treba da se zasniva. u skladu sa našim Zakonom. Ovo naglašavamo iz istih razloga. Zato ozbiljno i sveobuhvatno prostorno planiranje. lokalne zajednice i šire.

Ovaj konflikt je izraženiji kada se zna da se ukupno slivno područje rijeke Une nalazi u Hrvatskoj. Vanjski uzročnici su: a. 5. d. što omogućuje veće intervencije u tom prostoru i liberalniji pristup u definisanju ograničenja. Konflikti i pritisci unutar zaštićenog područja NP Una Uzročnici koji djeluju na prostor nacionalnih parkova i izazivaju konflikte u njima mogu se podijeliti na vanjske i unutrašnje uzročnike. Prostorni plan FBiH i Prostorni plan USK-a nisu još doneseni. 7. c. Geosaobraćajni položaj – položaj tranzitnih i turističkih tokova koji gravitiraju nacionalnom parku. a njima se definišu polazna i osnovna opredjeljenja razvoja šire regije. Istina. 3. energetskih objekata i sl. Integralnost planiranja u prostoru Kontinuitet planiranja u vremenu Prostorni plan je plan društvene akcije Plan je društveni dogovor i zato je i normativni akt Plan je akt akcije Planiranje prostora je istraživanje Iz svih navedenih razloga Federalno ministarstvo prostornog uređenja Sarajevo je. Razvojni parametri prostornih planova višeg reda i razvojni planovi susjednih zemalja. kako bi zoniranje unutar šireg prostora bilo utemeljeno na ocjeni mogućnosti korištenja prostora i ostvarenju osnovnih funkcija NP Una.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 4. 245 . namjeni i zoniranju prostora. u definisanju ciljeva izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja “Sliv rijeke Une“ i projektnog zadatka za izradu Plana. Međusobne uslovljenosti razvoja nacionalnog parka i društveno-političkih zajednica na čijoj teritoriji se nalazi park. ta opredjeljenja korespondiraju sa razlozima i ciljevima osnivanja NP UNA. 8. b. naglasak dalo na ocjenu prirodnih uvjeta i izradu studije ranjivosti prostora. Granski planovi višeg reda – u prvom redu planovi krupne infrastrukture – magistralne i regionalne saobraćajne mreže. U slučaju NP UNA vanjski uzročnici su razvojni i prostorni planovi susjedne Republike Hrvatske koja je svojim Prostornim planom kontaktni prostor na lijevoj obali rijeke Une definisala manjim stepenom zaštite. 6. 9. za sada.

pa čak i u kontaktnim ili pufer zonama. Unutrašnji uzročnici su:  Izgrađena naselja i privredne djelatnosti unutar granica nacionalnih parkova. Povoljno rješenje za izgradnju pregradnog praga i hidroakumulacije na rijeci Unac se može naći uzvodnije od Drvara na lokaciji Mokronoge. U nacionalnom parku Una to je položaj Unske pruge i regionalne ceste R. godinu). sveobuhvatnih i sukcesivnih istraživanja specifičnosti ovog kraškog područja. ekonomski i infrastrukturno nerazvijen (izuzetak je jedino saobraćajna infrastruktura. koje prolaze kroz samo jezgro NP UNA. Zatečene i očekivane neusklađenosti. odnosnoi izravnavanje vodostaja visokih i srednjih voda Une tokom cijele godine.000 stanovnika ili preko 50% manje u odnosu na 1991. centralnih motiva atrakcije i prirodnih vrijednosti unutar Nacionalnog parka u odnosu na pristupne pravce i naseljena mjesta. ovaj objekat ne bi imao prvenstveno elektroprivredni nego vodoprivredni značaj. Zato se na tom prostoru trenutno uglavnom ne javljaju takve neusklađenosti i konflikti u njegovom korištenju koji bi zahtijevali hitne i značajne zahvate i mjere (izuzev nekontrolisane urbanizacije uz Unu u najnizvodnijem dijelu područja. Zaključci i preporuke te studije ukazuju na veoma veliki rizik ulaska u eventualne investicije bez prethodnih dugogodišnjih. jer bi tako stvorena manja hidroakumulacija bila dovoljna za regulisanje. kao i izgrađena stambena strukturu – aglomeracija u Martin Brodu.U našem slučaju jedan od najozbiljnijih vanjskih uzročnika eventualnih konflikata su najavljeni planovi i namjere izgradnje HE Rmanj i eventualne tendencije za proširenje eksploatacionog polja rudnika gipsa u Kulen Vakufu unutar granica NP Una. Istina.408 Kulen vakuf .Martin brod.  Vlasništvo nad zemljištem i ubrzan promet nekretninama  Položaj temeljnih fenomena. koju je 1986. 246 . godine uradio SOUR Energoinvest Sarajevo. preko Ripča do Bihaća). koja je utvrđena Studijom o mogućnosti izgradnje HE Rmanj manastira na rijeci Unac. od Lohova. Povoljne okonosti su vezane za hidrogeologiju kanjona Unca i vodoneodrživost tog kraškog područja za eventualne hidroakumulacije. koja je međutim slabo iskorištena i koju je neophodno modernizovati). OOUR Hidroinženjering. konflikti i rizici Prostor budućeg NP Una slabo je naseljen (trenutno živi oko 4. RO Energoinženjering.

 Drugo. zbog toga se javljaju. U načelu. između institucija koje pokreću osnivanje NP i institucija koje smatraju da postoji bolji način korištenja zatečenih prirodnih bogatstava unutar zaštićenog područja. Njihovo sagledavanje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Rizici su prije svega vezani uz naslijeđe iz bliske prošlosti (uz neizgrađenost komunalne infrastrukture. 24 . između uprave NP i zatečenih privrednih subjekata koji su uložili ili planiraju uložiti sredstva. kroz korištenje nekih prirodnih vrijednosti područja. Ovdje spada Elektroprivreda BiH. razne posljedice zadnjeg rata.  Treće. te od bolesti i štetočina u šumskim ekosistemima). kao i sagledavanje postojećih rizika. zbog kojih se i uspostavlja zaštita. ali i na planirani. između uprave NP koja provodi mjere ograničenja korištenja prostora i lokalnih stanovnika koji žele bez ograničenja i uslova graditi i proširivati stambene i privredne objekte. odnosno zahvata. što se postiže definisanjem prostorno-planskih uslova. prema državnom zakonodavstvu i prema međunarodnim standardima. Značajnije neusklađenosti i konflikti javljaju se tek vezano uz planiranje budućeg načina korištenja razmatranog područja. ograničenja u korištenju prostora. postupaka i mjera za usklađivanje odnosa raznih korisnika prostora i mjera za otklanjanje mogućih rizika u prostoru. ne vodeći računa o faktoru opterećenosti određenih dionica i temeljnih fenomena na rijeci Uni. što ima za posljedicu usporen postupak usvajanja prostornih planova Unsko-sanskog kantona i Opštine Bihać. zbog kojih planirane dobiti mogu biti ugrožene ili čak izgubljene. kao i nekoliko preduzeća koja se bave raftingom. Tu spadaju prije svega rudna i vodna bogatstva u kontekstu novih uvjeta zaštite i upravljanja područjem. Na području koje je predviđeno za zaštitu u kategoriji nacionalnog parka uvode se. te posljedice intenzivne “industrijalizacije” iz 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka). te koristiti prostor na način koji im najbolje odgovara. koja mogu uticati i na zatečene uslove života lokalnog stanovništva i na zatečene privredne djelatnosti. odnosno mogući razvoj utemeljen na neograničenom korištenju prirodnih bogatstava područja. ili se vremenom mogu pojaviti sljedeći konflikti kod uspostave NP Una:  Prvo. ostvarivati prihode i otvarati radna mjesta. kao i odsustvo ljudi koji bi čuvali ovaj prostor (od požara. treba da je podloga za planiranje načina njihovim upravljanjem.

o mogućnostima i uslovima pod kojim je moguće dozvoliti neke konkretne zahvate u prostoru i prije donošenja Prostornog plana. razrješenje ovog i ostalih konflikata ovisiti će s jedne strane o trenutnoj i budućoj snazi zainteresovanih strana (korisnika prostora). U ovom trenutku na području budućeg NP Una lokalno je stanovništvo uglavnom starije dobi. te o ukupnom pristupu osnivača buduće uprave NP i same uprave (kao najjačeg budućeg korisnika prostora. Ima ih više vrsta:  oni koji se žele prilagoditi i uklopiti u budući sistem zaštite područja (pa i žrtvovati dio prihoda ili neke oblike djelatnosti). Uz buduću upravu NP. Ovim je Odlukama do donošenja prostornog plana za ovo područje obustavljena bilo kakva gradnja na razmatranom području. instituta davanja zajedničke stručne ocjene i mišljenja Nosioca izrade i Nosioca priprema plana i Savjeta plana. koji je nastao donošenjem Odluke o utvrđivanju područja sliva rijeke Une područjem od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i donošenjem Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH “Sliv rijeke Une“. U načelu. kao prvog korisnika prostora NP Una. 24 . koje su upravo najviše vezane uz ekologiju. zakonom dozvoljenog. Za očekivati je da će se ovaj oblik organizovanja lokalnog stanovništva i njegov interes prema Uni zadržati. u slučaju uspješnog početka djelovanja NP Una. Ovo. odnosno predstavnika državnih interesa) prema razrješavanju tih konflikata. a svoj interes prema svom rodnom kraju artikuliše kroz podršku nevladinim udruženjima i organizacijama. Posebno je važno što s ovog područja najmlađi i najškolovaniji dio populacije trenutno još živi i radi izvan područja razmatranja. povratničko. zaštitu prirode a posebno zaštitu rijeke Une. Odnos lokalnog stanovništva prema takvim ograničenjima trebat će prevazići ubrzanim aktivnostima na faznom donošenju Prostornog plana i korištenjem. ali je i vrlo zainteresovano za budući razvoj. Treća vrsta korisnika razmatranog prostora su zatečeni i budući preduzetnici koji žele iskoristiti prirodne vrijednosti ovog područja bez nametanja ograničenja. pod uslovom uspješnog završetka povratka ukupnog raseljenog stanovništva i demografske obnove. lokalno stanovništvo je sigurno i danas i u budućnosti po snazi i uticaju drugi najvažniji korisnik područja koje se stavlja pod zaštitu.U ovom je trenutku na razmatranom području budućeg NP Una najizraženiji konflikt na razini državne uprave i lokalnih stanovnika (posebno lokalnih malih poduzetnika). naravno. a uticaj vjerojatno i povećati.

U ovom trenutku u tu grupu spadaju preduzetnici udruženi u elektroenergetski lobi. te zbog demokratskih uslova u smislu konkretne političke odgovornosti za donesene odluke. ali bi želio rezervisati prostor za svoje buduće interese. Drugu grupu čine preduzetnici vezani uz moguće korištenje rudnih prirodnih bogatstava. ne vrši istraživanja niti druge pripreme za investicije. ovaj se lobi trenutno ne odnosi aktivno prema ovom području. koji se vrlo aktivno odnose prema problemu budućih ograničenja: provode istraživanja i na stručnom nivou nastoje naći načina kako se prostorno uklopiti i korespondirati sa osnovnim ciljevimna uspostave NP Una. Zbog iznesenih i suprostavljenih interesa navedenih korisnika prostora NP Una. U ovu grupu spadaju. koje se sve izraženije opredjeljuje za uspostavu NP Una. komunalna i javna preduzeća. Ovisno o vrsti djelatnosti i poziciji postavljaju se prema problemu zaštite razmatranog područja aktivno ili pasivno. ili vrsta korisnika prostora. te javni i politički uticaj. zdravstva i dugih javnih usluga. zbog javnosti. Peta vrsta. te  oni koji vrše pritisak na političke strukture radi zaštite svojih interesa. koja zbog nedostatka sredstava uglavnom rješavaju prioritete izvan razmatranog područja. komunalna i javna preduzeća. utemeljenu na vrednovanju i valorizaciji svih interesa u kontekstu osnovnh ciljeva zaštite ovog područja i uspostave NP Una. lokalna uprava kao “korisnik” prostora u načelu se postavlja u skladu s javnim mnjenjem. jedini ispravni pristup je nastojati uskladiti sve postojeće i očekivane interese svih prisutnih i mogućih budućih korisnika razmatranog područja kroz prostorno-plansku dokumentaciju. U našem slučaju. za očekivati je u skladu s interesima lokalnog stanovništva. uglavnom. koje su u najvećoj mjeri pozitivno orijentisane prema projektu uspostave NP Una. Ova treća grupa. korisnika prostora su razne lokalne i druge institucije iz domene obrazovanja i nauke (Univerzitet u Bihaću sa Biotehničkim fakultetom na čelu). jer ona uglavnom ima značajan kapital. uslovno rečeno. U cjelosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  oni koji su spremni odustati od svojih planova i ekonomskih ulaganja uz uslov dobivanja pravične naknade za do sada uložena sredstva. je s gledišta mogućih budućih konflikata i najvažnija. Istina. Četvrta vrsta korisnika razmatranog prostora su lokalna uprava. te razne državne institucije. 24 .

Osim ovih zatečenih rizika od onečišćenja voda i zemljišta razmatranog područja. kojim se kolektivno. aktivnim učešćem u stručnim i naučnim istraživanjima i sl. te potrebna ulaganja u izbjegavanje ili smanjivanje šteta.  Uprava NP Una mora participirati i u programima. a nerijetko su vidljivi tragovi onečišćenja od prošlog rata. te rizici od uticaja klimatskih promjena. mjerama i zahvatima vezanim uz ostale rizike (provedba edukacija.). koji mijenjaju režim vodotoka i ugrožavaju obale. te rizika od poplava. tako i mjerama za provođenje zaštite koje se ugrađuju u Odluku o provođenju Prostornog plana i ukupno rješenje upravljanja NP Una. oštećeni i nesanirani objekti. javnih i komunalnih predzeća vezanim uz sanacije onečišćenih lokacija i uz daljnje kontrolisanje onečišćenja koja mogu dospjeti na štićeno područje.  Uprava NP Una participira i u ostalim programima. Ovisno o nivou štete koju mogu izazvati. ili rizici od novih privrednih aktivosti na širem slivnom području (posebno u susjednoj R Hrvatskoj). Uprava NP Una treba preuzeti unutar granica zaštićenog područja gotovo u cijelosti ulogu kontrole rizika od promjena u ekosistemima. U tom smislu uprava NP Una mora preuzeti značajnu ulogu u njihovoj kontroli. napušteni.Rizici po okoliš i prostor Danas unutar područja NP Una ne postoji izgrađena komunalna infrastruktura i organizovano upravljanje otpadom sa odlagalištem otpada. zatim rizici od unosa stranih biljnih i životinjskih vrsta. mjerama i zahvatima lokalnih uprava. 250 . postavljanje uslova na pojedina rješenja i mjere drugim korisnicima prostora.  Prema svojoj osnovnoj zadaći. odnosno moguće ih je kontrolisati i smanjiti vjerovatnost njihove pojave. može najkvalitetnije i najcjelovitije razgledati i doživjeti ljepota kanjona rijeke Une. kako blagovremenim predviđanjem i stalnim monitoringom. uključujući i participacije u programima vodoprivrede i aktivnosti na uređenju obala i korita rijeke Une od naplavina. te ulogu nadzora prostora i dojave u slučaju incidenata. na poseban način. nanosa šljunka i pijeska. Rizici po okoliš mogu biti i od incidenata u slučaju eventualne uspostave ranijeg intenziteta željezničkog saobraćaja Unskom prugom. moraju se utvrditi prioriteti njihove kontrole. Sva su predviđanja da Unska pruga gubi svoj raniji značaj i da će ona vremenom postati turističkom prugom u funkciji tzv. u skoroj budućnosti mogu se pojaviti i novi rizici izazvani novim ljudskim aktivnostima. “ROTARI VOZA“. ili se mogu kontrolisati njihove posljedice. Ovi se rizici mogu smanjiti.

uznemiravanje vrsta. Granice zona se konačno zaokružuju prema konkretnim i na terenu prepoznatljivim elementima. odnosno povećane prihode od sportsko-rekreativnih. koji ih obavezno proširuje radi uticaja koji se mogu javiti i prenositi vizuelno. rijeka Una je nesretno. Također. jer neki od tih elemenata prostor dijele. Ovo se postiže osnovnim i detaljnim ZONING PLANOM i definisanjem namjene i dimenzioniranjem prostora unutar zaštićenog područja sa aspekta zadovoljavanja njegove osnovne funkcije zaštite i održivog razvoja – odnosno zoningom. zbog raspada i podijeljenosti bivše države. vodom ili tlom. otpadnih voda. koje mogu stvoriti povećane rizike za NP Una. Dimenzioniranje prirodnih i kulturnih zona i određivanje njihove granice proizilazi iz rasprostranjenosti prirodnih karakteristika i izvornosti. prije svega masovnim prijemom posjetilaca na razmatrano područje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Međutim. 4. zrakom. Vodotoci. koje su vezane uz politiku prema lokalnom stanovništvu i uz očekivane. kao i neki vještački elementi (putevi i željezničke pruge) su često uzimani kao element političkih granica. kojim se ostvaruju njegove funkcije koje određuju zaštitu i funkcije koje određuju način i uslove korištenja prostora. zbog eventualnog zaustavljanja demografske obnove ili ugroženosti održivog upravljanja zaštićenim područjem i sl. turističkih i edukativnih djelatnosti. a neki ga objedinjavaju. posebno područja temeljnih fenomena. kao i obavezno definisanje graničnih vrijednosti i intenziteta korištenja prostora temeljnih fenomena unutar parka – odnosno. najbitniju i stratešku ulogu u razvoju i uređenju nacionalnih parkova igraju sintetski prostorni planovi kojima se definišu kvalitativni i kvantitativni nivo prirodne ponude i način korištenja prostora. U konkretnom slučaju. oštećenja prirode i sl. uzeta kao element razgrani- 251 . i sam NP Una može stvarati rizike u razmatranom području svojim aktivnostima. uzimajući u obzir faktor sigurnosti. definisanje i proračun koeficijenta opterećenosti ukupnog zaštićenog područja i njegovih dijelova. Prostorno planiranje kao instrument sprječavanja konflikata i smanjenja pritisaka unutar zaštićenog područja NP Una Kada govorimo o konfliktima unutar prostora nacionalnih parkova i zaštićenih područja. NP Una može stvarati rizike u razmatranom području i zbog svoje krive procjene upravljanja zaštićenim područjem. što ima za posljedicu dodatne količine otpada.

 kraškim oblicima i hidrografijom. Njegove su bitne odrednice geografske i geološke specifičnosti. raznovrsnost i nezagađenost tla. te atraktivan krajolik. kako arheoloških nalazišta i historijskih spomenika. ali istovremeno i od potražnje i turističke zainteresovanosti. gdje postoje značajne indicije o zastupljenosti većeg broja reliktnih i endemskih vrsta. osnovna koncepcija uređenja prostornog uređenja treba se temeljiti na koncepciji zaštite prema odredbama Zakona o zaštiti prirode i koncepciji korištenja prostora u obimu u kojemu je ono dopušteno. U te vrijednosti ubrajaju se bogatstvo čistih voda. koja se međusobno miješaju i rezultiraju raznovrsnim meteorološkim pojavama i znatnom humidnošću prostora. kao i dijelove teško pristupačnih područja i do danas očuvane divljine. Ovo je također refugijalno područje. vrela (7 njih izdašnosti veće od 100 l/s. te 47 izdašnosti 1 do 10 l/s). tako i bioloških. Ove zone će biti razgraničene vanjskim i unutrašnjim faktorima. planinskog i mediteranskog). mozaičnost staništa (s posebno rijetkim i ugroženim vodenim i travnjačkim staništima). Ovaj je prostor i u kulturno-historijskom smislu područje koje obiluje bogatim naslijeđem. velika raznolikost biljnih i životinjskih vrsta (posebno kičmenjaka. Dimenzionioranje zona mješovite namjene je potpuno drugačije.čenja i dijeljenja prirodne zone koja predstavlja jednu cjelinu na prostoru BiH i prostoru Republike Hrvatske. koja je zajedno sa slivom Korane i Krke jedinstvena u evropskim razmjerama. tako i različitih kultura. Posljedica ovih glavnih osobitosti je prije svega iznimno bogatstvo prirodnih vrijednosti. odnosno njihove dimenzije će zavisiti od prihvatnog kapaciteta prostora temeljnog fenomena. a napose svih evropskih vrsta velikih predatora). a što proizilazi iz valorizacije zatečenog –postojećeg 252 . Osnovni elementi predloženog rješenja i područje obuhvata i zone zaštite: Prema projektnom zadatku Studije izvodivosti NP Una.  reljefnim oblicima koji su s jedne strane stvorili jedan od rijetkih prirodno prohodnih puteva iz kontinentalnog područja Srednje Evrope prema Jadranskom moru. još 7 izdašnosti 10 do 100 l/s. zatim različite sedrene forme u dolini rijeke Une (starosti tri i više hiljada godina). Definisanje i usaglašavanje osnovnih funkcija mora biti rezultat valorizacije prostora i njegovih prirodnih i kulturno-historijskih određenja. koja karakterišu prostor NP Una. kako geomorfoloških i hidrogeoloških. koje se ogledaju u sljedećem:  položajem na granici tri klimatska područja (kontinentalnog.

Lohovo. servisne službe i objekti NP. U ovoj zoni.  zona izvorišta Krke. veličine oko 5. Unutar područja stroge i usmjerene zaštite mogu se odrediti uže podzone. kao i objekti infrastrukture)  Kulturne zone      Zone mješovite namjene   Prema rezultatima Studije izvodivosti NP Una. ulazni terminali. dopušten je razvoj tradicionalnih i nekih zateče- 253 . u kojoj je najstroži režim zaštite u kategoriji rezervata divljine (kategorija Ib prema međunarodnim standardima).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stanja. koja se proteže između granica nacionalnog parka od Martin Broda nizvodno do Štrbačkog buka. koje su u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema međunarodnim standardima).100 ha. kao i zaključcima 11. koja je također u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema međunarodnim standardima). u kojima će se po posebnom režimu dopustiti i određene tradicionalne privredne djelatnosti.800 ha. ukupno područje NP Una se dijeli na područje stroge i usmjerene zaštite i područje usmjerenog razvoja. U području stroge i usmjerene zaštite razlikujemo:  zona međuprostora Una-Unac veličine oko 4. koja je u kategoriji zaštićenog pejsaža (kategorija V prema međunarodnim standardima).  zona Štrbački buk. Područje usmjerenog razvoja obuhvata samo jednu zonu. veličine ukupno oko 3. zona kanjona Une nizvodno do Martin Broda i zona kanjona Unca.600 ha. Generalne skupštine IUCN sa načelima zoniranja za zaštićena područja i to:  Prirodne zone    Zona temeljnih prirodnih fenomena Zona usmjerene zaštite Specijalne zone (razne vrste posebnih rezervata i spomenika prirode) Zone poljoprivrednog krajolika i tradicionalne obrade tla Arheološke i kulturno-historijske zone graditeljskog naslijeđa i lokaliteti Etnološke zone i lokaliteti Antroploške zone i lokaliteti Turističke zone Ostale zone (saobraćajne infrastrukture.

prvenstveno moramo pretpostaviti i sagledati sve prijetnje u širem kontekstu i napraviti prioritetizaciju tih prijetnji.stvaranjem uslova i usmjeravanjem lokalnog stanovništva na unaprijeđenje i razvoj eko-poljoprivrede i stočarstva na ovom području. Instrumenti i kriteriji za praćenje efektivnosti uspostave i napretka u upravljanju zaštićenim područjima Svaki projekat zaštite ima za cilj da nešto promijeni i utiče na neko stanje ili uslov. Stoga. To podrazumijeva utvrđivanje stanja na koje želimo ostvariti uticaj svojim konkretnim projektom zaštite. utvrđena je opravdanost proširenja zaštićenog područja uzvodno do drvarske doline i izvora rijeke Bastašice. kod projekata zaštite i unapređenja prostora. kao i na prostoru platoa. 5. za razliku od drugih poslovnih projekata. time se ne isključuje mogućnost da se dijelovi same rijeke Une između Lohova i Bihaća ne uvedu u kategoriju zaštite spomenika prirode. odnosno pristup za Procjenu smanjenja prijetnji (Threat Reduction Assessment – ili TRA pristup) koja je zbirni indikator mjere u kojoj je jedan projekat uspio smanjiti pritiske i prijetnje po zaštitu određene lokacije (izražen kroz TRA Indeks). uočavamo razliku koja se očituje u nemogućnosti preciznog definisanja. čiji su efekti lako mjerljivi financijskim profitom. te se tako očuva i zaštiti najvrijedniji dio Une na potezu Ripča. 254 . Najnovijim istraživanjima i valorizacijom prostora u postupku izrade Prostornog plana. mjerljivost ovakvih projekta je dosta složenija.nih privrednih djelatnosti. Izvan područja Nacionalnog parka “Una” ostaju zone Orašca. “tampon” zona za zaštitu samog nacionalnog parka. u operativnom smislu. pokušava i treba postići? Zato su stručnjaci Svjetske banke razvili metodologiju i kriterije.100 ha. za koje je ocijenjeno da se postiže ukupno veća vrijednost razmatranog područja ako se one isključe iz strogih uslova zaštite prirode. površine oko 3. Zbog toga. šta projekat.400 ha i Ripča. te ako im se namijeni uloga zaštitnih ili tzv. površine oko 1. a prostor između rijeke Unac i Krka može se. staviti u funkciju održivog razvoja. Međutim. te turizma. na prihvatljiviji način. U cilju procjene mogućnosti efekata smanjenja prijetnji. ako su usklađeni s regionalnim specifičnostima i lokalnim vrijednostima.

9. kako bismo dobili početno stanje promatranog područja. 255 . 8. 2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Najčešće u praksi pretpostavljamo da je ciljano stanje biodiverzitet ili druga prirodna vrijednost i izvornost. 6. Izračunati TRA Indeks TRA pristup je najkorisniji ukoliko se prođe prvih 7 koraka na početku svakog projekta. Svako uništenje biodiverziteta je potaknuto od ljudi Sve prijetnje po biodiverzitet na datoj lokaciji se mogu identifikovati Promjene u svim prijetnjama se mogu mjeriti ili procijeniti TRA pristup za praćenje i mjerenje uspjeha projekta je na osnovu gornjih pretpostavki razvio način praćenja na tzv TRA radnim listovima koji ima 10 koraka. dobije se indirektna mjera uspjeha zaštite. 3. odnosno zadataka kojima treba: 1. koji na bilo koji način učestvuju u financiranju i potpomaganju projekata zaštite unutar zaštićenih područja. 3. 5. 4. Mjerenjem svih pretpostavljenih prijetnji. jer se na tom osnovu može procijeniti i ukupni napredak na postizanju zaštite praćenjem mjere (TRA Indeksa) u kojoj su smetnje smanjene. TRA pristup za praćenje i mjerenje uspjeha projekta zasnovan je na tri osnovne pretpostavke: 1. Ovaj TRA model za Procjenu smanjenja prijetnji i praćenje efektivnosti uspostave zaštićenih područja. profitne i neprofitne organizacije i donatore. zbog svoje pragmatičnosti treba primjenjivati na sve institucije.pokušati identifikovati sve prijetnje po biodiverzitet i okoliš u regiji. Napraviti ocjenu ciljnog stanja i opis postojećeg (nultog) stanja Napraviti listu svih direktnih prijetnji na obrascu TRA Radnog lista sa objašenjenjem svih pobrojanih prijetnji i prijedlogom njihovog smanjenja Definisati prijetnje i šta znači smanjenje prijetnje za 100% Rangirati svaku prijetnju u području Rangirati intenzitet svake prijetnje Rangirati svaku prijetnju po hitnosti Zbrojiti rezultate rangiranja Utvrditi mjeru u kojoj je svaka prijetnja smanjena Izračunati sirov rezultata 10. odnosno pejsažna specifičnost i izvornost lokacije ili staništa koje se želi zaštititi. Zato osnovni koncept TRA pristupa ima unaprijed postavljen cilj . 7. 2.

kontrole. 3. dajući odgovore na nekoliko osnovnih pitanja: 1. kako bismo došli do ukupnog rangiranja. upravljanja i korištenja prostora. KONTEKST . za što je potrebno osigurati dovoljna sredstva. Uspostava “upravljačko-nadzorničke” infrastrukture i uspostava istraživačkog centra po predviđanjima i iskustvima drugih zaštićenih područj. U prioritetne radove i mjere za nadzor. te nadzirati sve korisnike u zaštićenom prostoru. Prioritetizacija zadataka u postizanju napretka unutar zaštićenog područja Nacionalnog parka Una Za zaštitu i očuvanje područja NP Una potrebno je uspostaviti značajan sistem nadzora. 6.TRA pristup za mjerenje uspjeha zaštite ne prestavlja direktno i precizno mjerenje stanja. 2.gdje smo sada? PLANIRANJE – gdje želimo biti? INPUTI – šta nam nedostaje i na koji se način vrši raspodjela sredstava? PROCESI – upravljačke aktivnosti i kako ćemo to postići? AUTPUTI – koji su postignuti rezultati? ISHODI – kakva je procjena postignutih rezultata? 6. Zato se praćenje efektivnosti upravljanja zaštićenim područjima mjeri postignutim rezultatima utemeljenim na nekoliko osnovnih analiza ocjene nultog stanja i krajnjeg ishoda poduzetih aktivnosti. 5. ili najmanje 4-5 miliona KM. pretpostavlja zbrajanje rezultata rangiranja po tri osnovna kriterija (površina + intenzitet + hitnost) u svim kolonama. može trajati i 4 – 5 godina. čiji je osnovni zadatak pratiti stanje i reagovati na sve uočene negativne promjene. KORAK 7. 4. Ove radove i aktivnosti treba da provodi Uprava NP. ali i provoditi preventivne mjere. ali je ipak praktična i rentabilna metoda davanja naznaka da li projekat ispunjava postavljene ciljeve zaštite ili ne. kontrolu i upravljanje prostorom NP ulaze: 256 . te organizovati i održavati sistem za intervencije kod iznenadnih događaja. Za sve navedeno potrebno je u najkraćem roku osigurati i potrebnu infrastrukturu i financijska sredstva za potrebe obavljanja djelatnosti koje su date u nadležnost upravi NP.

nabavku vozila i neophodne opreme. uključujući i Plana upravljanja NP Una. Prema zaključcima Studije izvodivodti NP Una i najnovijim analitičko-istraživačkim radovima.  Uspostava i održavanje nadzorno-kontrolne infrastrukture podrazumijeva blagovremenu uspostavu nadzorničke službe.  Rješavanje odvodnje otpadnih voda u Drvaru i Kulen Vakufu podrazumijeva planiranje. postavljanje tabli.  U saradnji sa Republikom Hrvatskom treba usaglasiti. koji podrazumijevaju stvaranje pretpostavki i uslova za održivu poljoprivrednu proizvodnju na principima ekološke proizvodnje zdrave hrane  Ovi projekti se mogu realizovati i financirati po principu javno-privatnog partnerstva i kreditnih olakšica u kojima bi uprava parka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Organizovanje i uspostava uprave NP i njene prateće infrastrukture. bolesti biljaka i životinja. provesti sljedeće zahvate i mjere za unapređenje osnovne komunalne infrastrukture i mjere za poboljšanje stanja u prostoru:  Na osnovu urađenog master plana i Studije odvodnje otpadnih voda opštine Bihać. preuzela plaćanje kamata na kredite. opremanje uprave. a Prostornim planom moraju biti definisani mjesto. odnosno FBiH. nabavku i ugradnju manjih uređaja za biološko prečišćavanje otpadnih voda. na području samog Nacionalnog parka potrebno je. podrazumijeva uspostavu informatičkog sistema povezanog sa sistemom monitoringa. izgradnju i uređenje objekta uprave.  Održavanje sistema za poduzimanje potrebnih mjera u izvanrednim okolnostima kao što su požari. 25 . Uspostava malograničnih prelaza podrazumijeva izgradnju bar još jednog pješačkog i kolskog mosta na dijelu između Štrbačkog buka i Ličke kaldrme. način i uslovi izgradnje malograničnih prelaza u cilju komunikacije i slobodnih veza lokalnog stanovništva sa svojom rodbinom i posjedima u Republici Hrvatsko i obratno. oznaka. u prvoj fazi uspostave NP Una.  Pokretanje drugih preventivnih programa za zaštitu voda i zemljišta. te izradu prateće dokumentacije za upravljanje. neophodno je u najkraćem roku pristupiti izradi idejnih i izvedbenih projekata odvodnje otpadnih voda Martin Broda i Kulen Vakufa. rampi i obilježavanje nadzornih tačaka. što podrazumijeva uspostavu pratećih službi. kao i uspostavu istraživačkog centra sa specijalizovanim laboratorijima i uspostavu komunikacijskog sistema i sistema za intervencije. poplave. održavanje i razvoj sistema upravljanja.

 Ova. smatramo neophodnim uraditi i “Studiju dozvoljenog stepena uplitanja čovjeka u prirodu“ zbog činjenice da postoje predjeli NP Una gdje uslovno rečeno “PRIRODA DIJELI KARTE“. vodenih i šumskih ekosistema. može se zaključiti da gazdovanje ovim značajnim ribolovnim revirom nije bilo u skladu sa uslovima iz ribolovne osnove. kroz definisanje projekcije antropogenih zahvata kroz proces poribljavanja. jer je poribljavanje autohtonim lipljanom daleko ispod planiranog broja komada i manje je od 5%. globalizacija ne znači potpadanje pod tuđi uticaj.000 komada potočne pastrmke.  Za pet proteklih godina trebalo je područje NP Una biti godišnje poribljeno sa 30. kao i nekontrolisano divljanje vegetacije i 25 . uređenja i održavanja obala i korita rijeke Une na potezu Martin Brod – Kulen Vakuf. pa je neophodna intervencija uprave Parka. u cilju dugoročne brige i racionalnog iskorištavanja ihtiofonda.  Poribljavanje se mora vršiti isključivo autohtonim vrstama potočne pastrmke i lipljana. sanacije. odnosno TRANS PARKA između dviju susjednih država. nego otvaranje puteva koegzistencije i zajedničkih interesa utemeljenih na prihvaćenim principima cjelovitosti.  Smatramo vrlo hitnim uraditi ozbiljnu Studiju zaštite. kako bismo dugoročno spriječili dalje štete po okliš i krajolik. kompletiranje i uvezivanje turističkuih ponuda nacionalnih parkova R Hrvatske i BiH. šumsko-privredne i lovno-privredne osnove. Provjerom podataka o provedenom poribljavanju.  Održavanje postojećih prirodnih. filozofiju i politiku. kroz provođenje propisanih mjera iz ribolovno-privredne osnove. treba da trasira puteve za uspostavu budućeg regionalnog parka.  Dosadašnji rezultati pokazuju da prirodni prirast ne pruža dovoljnu bazu za redovne izlove imajući u vidu broj sportskih ribolovaca i intenzitet izlova u ribolovnom reviru unutar NP Una.  Ovo prvenstveno podrazumijeva dosljedno provođenje svih uslova utvrđenih ribolovnom osnovom koji garantuju očuvanje stanja ribljeg fonda u rijeci Uni. uslovno rečeno.  U tom i širem kontekstu zaštite i unapređenja pejsažnih vrijednosti zona zaštite.000 komada mlađi lipljana veličine 10-20 cm i sa 50. izvornostii razvojnosti susjednih zaštićenih područja i država u cjelini. Regionalna saradnja.  Mnogo je mjesta i primjera gdje naplavine pijeska i šljunka uzrokuju nekontrolisane devastacije obala. ponekad na štetu ekosistema i pejsažne raznolikosti.

te erozijskih procesa u slivnom području (posebno na području Drvara).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stvaranje prašumskih predjela u pejsažno najkvalitetnijim i najvrijednijim dijelovima vodotoka sa bogatim slapovima i sedrenim barijerama. kojima će se omogućiti certifikovanje odnosno markiranje svih proizvoda zaštitnim znakom NP Una. neophodno je uvođenje održive poljoprivredne proizvodnje i na oko 10% obradivih površina ekološke proizvodnje. kreditiranja i drugih poticajnih mjera. certifikacije.  Osmišljavanje i pokretanje održive i ekološke poljoprivredne proizvodnje.  Ovo se najlakše postiže kroz projekte komasacije usitnjenih poljoprivrednih posjeda i programe edukacije stanovništva. biće neophodno za potrebe lokalne zajednice i lokalnog stanovništva. neophodno je analizirati i potrebu interventnog unosa određenih domaćih životinjskih i biljnih vrsta koje regulišu procese i održavaju prirodnu ravnotežu u strogo zaštićenim dijelovima prirode. Na približno oko 90% površina.  U cilju zaštite i samoodržanja ekosistema. a u funkciji su održivog razvoja i unapređenja poljoprivrede i stočartstva (krave radi ispaše. marketinga. koji moraju biti ugrađeni u Prostorni plan NP Una i Plan upravljanja NP Una. 25 .  Osnivač i uprava NP Una moraju participirati i u drugim kulturno-edukativnim programima i pomoći u otvaranju muzejskih prostora i zbirki. sufinanciranja.  Razvoj seoskog i eko-turizma mora biti zasnovan na Strategiji razvoja ekoturizma i Master planu razvoja turizma u NP Una. te nabavu neophodne poljoprivredne i privredne infrastrukture (hladnjača. kao i davanje poticajnih sredstava. oprema).  Vizuelno obrazovanje kao faktor očuvanja čovjekove sredine mora biti utemeljeno u svim obrazovnim projektima i edukaciji lokalnog stanovništva i mladih posjetitelja NP Una. skladište. kurseva i ljetnih škola.  Na osnovu jasnih strateških opredjeljenja i plana upravljanja. koordinirano uraditi i konkretne programe edukacije. u cilju brendiranja poljoprivrednih proizvoda iz NP Una. a koze radi sprječavanja divljanja i prorjeđivanja vegetacije u cilju očuvanja pejsažnih vrijednosti krajolika uz rijeku Unu).  Ovo zahtijeva studiozan pristup analizi uočenih promjena i hitno pokretanje programa sanacije zatečenih onečišćenja vodotoka i zemljišta. koje se već uspješno realizuju u okviru ustanove za nezbrinutu djecu “DUGA“ i novoosnovane Kolonije slikara i skulptora u Kulen Vakufu. kroz organizaciju raznih seminara.

kulturnh. jer se u korištenju prostora. 7. jer su interesi i benefiti lokalnoj zajednici i lokalnom stanovništvu najveći. uslovljeno optimalnim ekološkim kapacitetom prihvata prostora Martin broda i Štrbačkog buka. u prvenstvenoj nadležnosti i obavezi Fedracije BiH.  Dimenzioniranje kapaciteta unutar zona mješovite namjene mora biti determinisano dozvoljenim koeficijentom opterećenosti određenih područja temeljnog fenomena. nacionalne.  Organizacija svih komplementarnih turističkih programa. radi o odnosu čovjeka i prostora. a ne obezvrijeđenu. može postati instrumentom sprječavanja konflikata i smanjenja pritisaka unutar zaštićenog područja.  Drugim riječima. a u konkretnom slučaju. kao i organizovanje uprave NP UNA i njene infrastrukture. nego čovjekovu. dimenzioniranje mora biti. a pomoć lokalne zajednice ne smije izostati i mora biti u funkciji osnovnih ciljeva i razloga uspostave NP Una. sa naglaskom na područja stroge i usmjerene zaštite i područja usmjerenog razvoja unutar NP Una. sportskih i rekreativnihi manifestacija mora biti u direktnoj nadležnosti ili pod kontrolom uprave NP Una. ustvari. koju baštini i prenosi kao svoje kulturno naslijeđe potomcima – oplemenjenu. najvećim dijelom.  Samo prostorno planiranje sa jasnim i detaljnim zoning planom i jasnim razgraničenjem i dimenzioniranjem svih osnovnih i pratećih funkcija i sadržaja unutar zaštićenih područja. istorijsku sredinu. Zaključak  Odnos ekonomije i ekologije u budućem razvoju ne bi se smio zasnivati na principu međusobne borbe. to je provođenje globalne.  Kako je područje posebnih obilježja “Sliv rijeke Une“ utvrđeno područjem od značaja za Federaciju BiH. već na uzajamnoj koegzistenciji i razvijanju društvene sposobnosti za prihvatanje filozofije i prakse održivog razvoja u korištenju prostora i kreiranju prostornih planova zaštićenih područja. 260 . u kojem čovjek ima svoju ne samo životnu sredinu. receptibilnost prostora nacionalnog parka treba dati osnovne elemente za utvrđivanje maksimalne opterećenosti posjetiocima. Uprava NP Una mora podržati napore MZ Kulen Vakuf na pokretanju programa i projekata restauracije i zaštite kulturno-historijskih spomenika na području NP. odnosno federalne politike zaštite prostora. (Ostrovice i Havale) kao i drugih spomenika u širem okruženju.

metoda dimenzioniranja cjelokupne turističko-rekreacijske opremljenosti kapacitetima i sadržajima. Ante Marinović-Uzelac 261 . nego mora biti edukacija. odnosno brojnosti učesnika. Zagreb 2005. Fondacija Heinrich Boll. Tuzla 2000. Mustafa Omanović. da: “SAMO DVIJE STVARI ZADIVLJUJU ČOVJEKA: ZVJEZDANO NEBO NAD NAMA I MORALNI ZAKON U NAMA“ U duhu filozofije održivog razvoja. Mehmed Bublin. godina Saobraćaj i prostor. vjerujući u našu spremnost da izgradimo spostveni moral i filozofiju održivog razvoja i prihvatajući jedinstvo čovjeka i prostora. a ostalih zona sekundarno. godine Energija i ekologija u održivom razvoju BiH. godine Plitvička jezera-čovjek i priroda. prostor nacionalnog parka ne smije se nikad smatrati izrazito i u cjelosti turističkim područjem. Bajro Golić. Emanuel Kant. Sarajevo 1994. godine Studija izvodivosti Nacionalnog parka Una. mora se temeljiti na procjeni ekološkog kapaciteta prostora više nego na analizi jednostavnog prostornog kapaciteta. obrazovanje i kvalitet doživljaja prirode u njenom punom i izvornom kapacitetu.  Cilj svih masovnih manifestacija i okupljanja unutar NP Una ne smije primarno biti profit zasnovan na kvantitetu. Sarajevo 2000. godina Ekonomika prostora. Konjic 2004. godina Ekonomija i ekologija. godine Prostorno planiranje-prirodni rezervati. Sarajevo 1982. dobro je prisjetiti se i velikih misli bosansko-hercegovačkog filozofa i akademika Abdulaha Šarčevića:  MIR MEĐU LJUDIMA NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA PRIRODOM!  MIR SA PRIRODOM NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA ZEMLJOM!  MIR SA ZEMLJOM NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA NEBOM! Literatura Čovjek i prostor. Bihać-Zenica 2000 Rijeka bez povratka-Ekologija i politika velikih brana. Prirode i Stvoritelja. godina Zaštita okolice. Bajro Golić. Ratko Banović. NP Plitvička jezera 1974. I na kraju. Sarajevo 1998. Branislav Krstić.  Zbog toga. moramo prihvatiti i istinu na koju je često ukazivao jedan od najvećih mislilaca. Ovo uz napomenu da se to dimenzioniranje primarno mora vršiti u odnosu na ekološki kapacitet i koeficijent opterećenosti zone temeljnog fenomena.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja a vanjska turistička potražnja poslužit će za dimenzioniranje minimalnih turističkih kapaciteta.  U tom kontekstu.

.

o. uz podršku intenzivnog terenskog uzorkovanja. Oleg Antonić. oantonic@irb. Institut za primijenjenu ekologiju.). ostale detaljne obrade i izradu pro1 Vladimir Kušan.-200. Prikazano je kartiranje staništa na cjelokupnom državnom teritoriju Hrvatske. Staništa površine manje od MPK djelomično su obrađena i prikazana zasebno kao linije i točke. – Institutu za primijenjenu ekologiju u razdoblju od 2000.hr. s minimalnom površinom kartiranja (MPK) od 9 ha. Hrvoje Peternel. Institut Ruđer Bošković. Oikon d. hpeternel@oikon. Hrvatska. Staništa morskog bentosa kartirana su sintezom postojećih prostornih podataka i numeričkog modeliranja u okviru GIS-a. Zrinka Mesić. Sažetak Sukladno brojnim međunarodnim aktima. zmesic@oikon. e-mail: vkusan@oikon. Na kopnenom dijelu kartiranje je izvedeno klasificiranjem i interpretiranjem Landsat ETM+ satelitskih snimki.hr. Ovaj rad prikazuje aktivnosti povezane s kartiranjem staništa u Hrvatskoj koje su provedene u OIKON d. U radu je prikazano i vrednovanje šireg prostora s obzirom na kopnenu bioraznolikost (s ciljem određivanja prioritetnih područja za kartiranje staništa. Svi kartirani tipovi staništa usklađeni su s Nacionalnom klasifikacijom staništa (NKS) razvijenom u sklopu istog projekta (uključujući sustav za rekodiranje u druge međunarodne standarde poput EUNIS. Vladimir Kušan & al.000) i NKS sastavni su dijelovi hrvatskog Zakona o zaštiti prirode i službeni su izvori podataka za procjene utjecaja na prirodu i okoliš u Hrvatskoj. PHYSIS i dr.o.hr. do 2008.o.o.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja KARTIRANJE STANIŠTA ZA POTREBE ODRŽIVOG RAZVOJA I ZAŠTITE PRIRODE – ISKUSTVA IZ HRVATSKE U RAZDOBLJU 2000. kartiranje staništa postaje jedan od preduvjeta održivog razvoja i zaštite prirode.hr 263 . Spomenute karte staništa (u mjerilu 1:100. godine.

Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.o.). dok Konvencija o biološkoj raznolikosti (1992. godine. te važnost provođenja tih mjera od strane svih korisnika prostora i prirodnih dobara. prostorno orijentirane baze podataka. Očuvanje staništa važnih za zaštitu prirode ističe i europska Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (1992. numerička klasifikacija. prostorna varijabilnost. To se posebno očituje u zaštiti staništa (bez obzira nalaze li se ona u zaštićenim područjima ili izvan njih). GIS. mjerilo 1:25000 ili detaljnije) koje će poslužiti kao temeljne podloge prilikom izrade planova upravljanja. koji je pokrenulo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. – Institutu za primijenjenu ekologiju u razdoblju između 2000. bio je kartiranje staništa na cjelokupnom državnom teritoriju i uspostava digitalne. kao i karte staništa izrađene za 14 zaštićenih i drugih značajnih područja (MPK 2. staništa morskog bentosa. Sveeuropska strategija očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti (1995. Iskustva s ovih projekata detaljnog kartiranja ukazuju na problem mozaičnih površina i na povezanost točnosti karata i odabrane MPK. provođenje novog Zakona o zaštiti prirode (tada još u nacrtu). zaštićena područja Uvod Uz tradicionalne metode poput uspostave zaštićenih područja i zakonske zaštite divljih svojti. zaštita prirode sve više zahvaća cjelokupnu biološku i krajobraznu raznolikost. zaštitu okoliša.) ističu nužnost integracije mjera očuvanja bioraznolikosti i staništa u sve sektorske djelatnosti. daljinska istraživanja.o. Ovaj je rad kratak prikaz projektnih aktivnosti povezanih s kartiranjem staništa u Hrvatskoj koje su provedene u OIKON d. prostorno modeliranje. LandsatETM+. što je ujedno i preduvjet za zaštitu divljih svojti koje su o tim staništima ovisne. kao i za cijeli 264 . kopnena staništa. gospodarenje prirodnim resursima na načelima održivog razvitka. terensko uzorkovanje.-2004.).grama održivog razvoja).) Općeniti cilj projekta. prostorno planiranje. i 2008. Ključne riječi: bioraznolikost. Osnovni motiv za pokretanje projekta bila je svijest naručitelja o tome da je prostorna razdioba staništa temeljna podloga za zaštitu prirode općenito.25 ha ili manje. Zbog toga inventarizacija i kartiranje staništa postaje jedan od preduvjeta održivog razvoja i zaštite prirode.) i Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (1999.

Glavni izvor prostornih podataka bile su satelitske snimke Landsat ETM+ (proljetni i jesenski set. 1994. B (desno) – rezultat kontrolirane klasifikacije (granica područja pod šumom) za dio Slavonije (zelena linija) prikazan na kolor kompozitu satelitske snimke LandsatETM+. Korištenom metodologijom kartiranja mnogostruko su smanjeni troškovi i potrebno vrijeme izvođenja radova u odnosu na klasične metode vegetacijskog kartiranja (vidi npr. U kabinetskom radu korištene su relevantne metode georeferenciranja. geografskih transformacija i numeričke obrade podataka u okviru Geografskog informacijskog sustava (GIS). Horvat 1962. Dobiveni su rezultati zatim prostorno generalizirani na zadanu minimalnu površinu kartiranja (MPK) od 9 ha (usporedi Slike 2A i 2B).). ekološki vrlo različiti 265 . Lillesand & Kiefer. projektiranja infrastrukturnih objekata. a tako dobiveni poligoni interpretirani su pomoću intenzivnog terenskog uzorka (Slika 2C). što je omogućilo istovremeno korištenje i sintezu brojnih prostornih podloga iz različitih izvora koje su se odnosile na projektni zadatak. poput izrade studija utjecaja na okoliš. koji su u sljedećem koraku svaki zasebno klasificirani nekontroliranom klasifikacijom na podtipove (primjer na Slici 2A). vidi Sliku 1A). rješavanje konflikata među strukama u zahtjevima prema prirodnim resursima i slično.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja niz specifičnih primjena. geokodiranja. Na kopnenom dijelu teritorija satelitske su snimke pomoću kontrolirane klasifikacije u prvom koraku klasificirane u glavne tipove zemljišnog pokrova (primjer za šume na Slici 1B). Za fino razlučivanje nekih klasa koje se između sebe nisu dovoljno razlikovale na satelitskim snimkama (npr. koje su analizirane standardnim metodama digitalne obrade slike i numeričke klasifikacije (vidi npr.). Slika 1 A (lijevo) – prikaz prostornog pokrivanja za korištene jesenske snimke Landsat ETM+. uz korištenje GPS tehnologije.

te numerički model prostorne razdiobe bioklimatskih zona u Hrvatskoj (Antonić & al. 266 . C (desno) – indikativna prostorna razdioba 5233 lokaliteta na kojima su prikupljani terenski podaci za potrebe interpretacije rezultata klasifikacije satelitske snimke sa stajališta pripadnosti pojedinim staništima (za nepokrivena područja postojale su informacije o miniranosti terena). digitalni model terena.tipovi staništa čistih bukovih šuma) korištene su (izravnim uvidom pri interpretaciji) geološke i litološke karte.. Slika 3 A (lijevo) – prostorna razdioba staništa vodotoka za dio središnje Hrvatske (različite boje linija prikazuju različite stanišne tipove). 2000. te cijeli niz procjenitelja prostorne raznolikosti). B (sredina) – nakon generalizacije na MPK (crne linije predstavljaju granice poligona). Slika 2 A (lijevo) – prostorna razdioba tipova šuma dobivena nekontroliranom klasifikacijom (izrez za dio Dalmacije) prije generalizacije na MPK. Procijenjena je i varijabilnost unutar kartiranih poligona staništa pomoću prostorne statistike rezultata kontroliranih klasifikacija (uz svaki kartirani poligon u prostornoj bazi podataka pridruženi su podaci o udjelu površina pod pojedinim glavnim tipom zemljišnog pokrova.). karte klimatskih pokazatelja. B (desno) – prostorna razdioba osnovnih tipova morskog bentosa u cirkalitoralu i batijalu.

Potencijalno rasprostranjenje staništa stijena i točila kartirano je uz korištenje digitalnog modela nagiba terena. 26 . Slika 4 Pogled u dio korisničkog sučelja programske aplikacije razvijene u sklopu projekta za interaktivni on-line unos koordinata lokaliteta s odabirom tipa staništa. dok su kao nezavisne varijable korišteni: digitalni model dubina mora. te postojećih litoloških i geomorfoloških podataka. uz korištenje prostornog modeliranja pomoću neuronskih mreža (vidi npr. Infralitoral je kartiran pomoću prostornog modeliranja neuronskim mrežama. Staništa kopnenih vodotoka (Slika 3A) kartirana su na temelju literature.. koji su kartirani preklapanjem postojećih podloga (litologija. srednja sezonska temperatura mora i jačina pridnenih struja (dobivene matematičkim modelom) i odabrani spektralni kanali LandsatETM+ (vidi BakranPetricioli & al. 2006.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izdužena staništa koja u prirodi rijetko prelaze korištenu MPK kartirana su kao linije. te je izrađena inicijalna baza podataka o tipovima staništa na primjernim lokalitetima. Patterson 1996). jednako kao i granica cirkalitorala i batijala. Staništa morske obale (supralitoral i mediolitoral) kartirana su u funkciji obalne litologije i prostorne razdiobe naseljenih mjesta duž obale. cirkalitoralne biocenoze i batimetrija) u okviru GIS-a (Slika 3B). udaljenost od obale. ekspertnog znanja.). Donja granica infralitorala određena je batimetrijski. uz minimalnu dužinu kartiranja od 300 metara. nagib morskog dna. Za potrebe kartiranja lokaliteta razvijena je programska aplikacija s web sučeljem koja omogućuje interaktivni on-line unos lokaliteta uz izbor tipa staništa i pripisivanje geografskog položaja (Slika 4). Tipovi infralitoralnih staništa određeni na terenu predstavljali su zavisnu varijablu.

Za staništa obrasla vaskularnom vegetacijom. kao i ostatak Mediterana.int/habitats. itd. pod stalnim čovjekovim utjecajem već više od 2000 godina što je u mnogome utjecalo na 26 . Više detalja o radovima na projektu “Kartiranje staništa RH“ i dobivenim rezultatima može se naći u Antonić & al. Onaj relativno mali broj staništa bez vaskularne vegetacije.Svi spomenuti tipovi staništa usklađeni su s Nacionalnom klasifikacijom staništa (NKS) razvijenom u sklopu istog projekta (usporedi Antonić & al. što znači da pojedini dijelovi hijerarhijskog sustava nisu u korelaciji s razinama NKS-a. erodirana područja. izgrađena i industrijska područja. bilo je potrebno odrediti prioritetna područja (s obzirom na kopnenu bioraznolikost) koja bi u kasnijim fazama projekta bila detaljno obrađena (uključivši kartiranje staništa) i obuhvaćena provedbom programa održivog razvoja. gdjegod je to bilo moguće. poslužile dominantne biološke vrste čija prisutnost znatno utječe na značajke samog staništa (edifikatori).). kao kriterij za klasifikaciju su. 2000). morao je biti definiran pomoću opisa prisutnih okolišnih značajki ili procesa koji su ih stvorili (npr. 2005b. 2002). 2001). 3) CORINE Landcover (Bossard & al.. 2) EUNIS (http://eunis. 2005a. Za staništa koja nisu mogla biti definirana uz pomoć fitocenološkog pristupa.. kao temelj klasifikacije poslužila je fitocenološka klasifikacija (prema fitosociološkoj školi Zürich-Montpellier). požarišta.eu. jsp). sukladno činjenici da su prema načelima te škole na teritoriju Hrvatske provedena brojna istraživanja vegetacije tijekom prošlog stoljeća. koji se bavi problemom održivog razvoja i zaštite prirode u četiri dalmatinske županije.eea. što se očituje u vrlo bogatoj postojećoj literaturi. a zatim bioindikatori u užem smislu. Valorizacija bioraznolikosti odabranih područja Sve brže i dramatičnije promjene u okolišu dovele su do toga da jedan od glavnih ciljeva zaštite biološke raznolikosti postaje određivanje prioritetnih područja i razvoj strategije njihovog upravljanja (Sarkar & al. 2000). U ranoj fazi projekta “COAST“. koje nije bilo moguće definirati na temelju edifikatora ili bioindikatora.).. 4) Klasifikacija morskih staništa prema Barcelonskoj konvenciji (UNEP (OCA)/MED 1998 i 2000) te 5) Vegetacijska karta Europe (Bohn & al. Dalmacija je. odnosno vrste tipične za pojedina staništa. Izrađene karte staništa (u mjerilu 1:100 000) i NKS sastavni su dio Zakona o zaštiti prirode RH i službene su podloge za procjene utjecaja na prirodu i okoliš u RH. U sklopu projekta izrađen je i sustav za rekodiranje NKS-a u druge međunarodne standarde i to: 1) PHYSIS (Devillers i Devillers-Terschuren.. Pri tome je fitocenološki hijerarhijski sustav podređen potrebama praktične primjene.

mnogi autori koriste princip komplementarnosti i indikatorske skupine s ciljem prikazivanja ukupne bioraznolikosti (Margules & al. ugrožene. četiri nacionalna parka. 26 . te ugroženih i međunarodno zaštićenih (Bernska konvencija. Na ovome se području nalazi najviši vrh Hrvatske (Dinara). Prostorna razdioba svih korištenih podataka prikazana je na MTB/4 mreži. Dobivene vrijednosti klasificirane su u četiri klase (s obzirom na medijan. mscr. izvršena delineacija poligona (Jelaska & al. i uz ekspertne prosudbe o konkretnim staništima. koji se obično odnose samo na neke taksonomske skupine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja izgled krajolika. te biologiji i ekologiji pojedinih vrsta. Osnovni problem prilikom svake analize i procjene bioraznolikosti predstavlja količina i kvaliteta postojećih podataka. a često i ne pokrivaju čitavo područje od interesa. 2002). obale) i “točkasta“ staništa (lokve. Zatim je na osnovi odabranih kvadranata s najvećim stupnjem raznolikosti. pri čemu su za svaki kvadrant mreže izračunati: 1) bogatstvo (richness) tj. endemičnost i stupanj zaštite prema Konvenciji o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (ukupno 121 vrsta). ukupan broj stanišnih tipova. 2) floristički podaci (preuzeti iz “Flora Croatica Database”) koji su obuhvaćali vrste klasificirane kao izumrle.). Za razliku od uobičajenog prikaza rijetkosti (vidi npr.. Kako bi ovaj problem prevladali. ugrožene i rizične vrste). pet parkova prirode i jedno ramsarsko područje (ušće Neretve). te raznolikost staništa. te donji i gornji kvartil) koje su poslužile za rangiranje kvadranata prema stupnju bioraznolikosti. 2005) poseban značaj dan je stanišnim tipovima i endemičnim vrstama koje su rasprostranjene na malom području u odnosu na šire rasprostranjene tipove i vrste. te “linijska“ (vodeni tokovi. kritično ugrožene. stijene. kritično ugrožene. Direktiva o staništima) biljnih i životinjskih vrsta i 2) rijetkost (rarity) stanišnih tipova i endemičnih predstavnika flore i faune. točila. Valorizacija prostora i određivanje prioritetnih područja provedeni su u okviru GIS-a. rizične (ukupno 143 vrste) i endemične (165 vrsta) i 3) faunistički podaci (preuzeti iz Crvenog popisa ugroženih životinja Hrvatske) koji su obuhvaćali status ugroženosti (izumrle. špilje i ostala staništa s površinom manjom od MPK). za procjenu bioraznolikosti korištene su tri skupine podataka: 1) podaci o staništima (preuzeti iz Karte staništa RH) koji su uključivali sva prirodna i poluprirodna staništa kartirana s minimalnom površinom od 9 ha. Tako su dobivene poligonske teme (Slike 5A-C) na temelju kojih su postupkom preklapanja definirana područja prioritetna (po kriteriju ukupne bioraznolikosti) za detaljnu obradu i provedbu programa održivog razvoja. U spomenutom projektu. Beazley & al.

Slika 5 Područje COAST projekta (4 dalmatinske županije). a kartirano je ukupno 17 tipova staništa. Proteže se od 180 do 1178 m nadmorske visine i zauzima površinu od 348 km2. itd. A (gore lijevo) – područja s najvećom stanišnom raznolikošću. Pri definiranju prioritetnih područja (Slika 5D) korišteni su i dodatni kriteriji (npr. Za područje parka prvo je napravljena vegetacijska karta (Jelaska et. Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje obuhvaća brdsko područje izuzetne krajobrazne vrijednosti. al. postojanje jasnog i vidljivog pritiska na bioraznolikost.-2008. Park prirode Lonjsko polje obuhvaća najveće (506 km2) zaštićeno močvarno i poplavno područje u 20 . te potom karta staništa u mjerilu 1:25.). C (dolje lijevo) – područja s najvećom florističkom raznolikošću.) Za javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima tijekom navedenog razdoblja obavljena su četiri projekta kartiranja staništa. D (dolje desno) – područja odabrana kao prioritetna (preuzeto iz Nikolić & al. 2005). postojanje zainteresiranosti lokalne samouprave za aktivnosti projekta.25 ha. 2005).000 s minimalnom površinom kartiranja od 2. Kartiranje staništa u zaštićenim i drugim značajnim područjima RH (2003. B (gore desno) – područja s najvećom faunističkom raznolikošću.

uz MPK od 1 ha za šumska.5 ha prikazana su linijski ili točkasto). NP Risnjak obuhvaća planinsko područje velike raznolikosti i očuvanosti šumskih staništa.25 ha – kartirana 63 tipa staništa. a vršne dijelove karakteriziraju planinske rudine i bor krivulj.25 ha. Proteže se od 120-1035 metara nadmorske visine. zbog kojih je zaštićeno cijelo slivno područje. Na području se nalazi i značajni krajobraz Klek. 21 . Šire područje Ogulina (147 km2) poznato je po brojnim špiljskim sustavima. Na 62 km2 kartirano je 20 tipova staništa. Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m). NP Sjeverni Velebit obuhvaća područje velike raznolikosti krških fenomena. osim velikog značaja kao prebivalište ptica močvarica. Osim velike visinske razvedenosti. do ličkih krških polja. PP Velebit obuhvaća područje najveće hrvatske planine. ali i reljefna razvedenost uvjetovala je veliki broj stanišnih tipova (76) na površini od 95 km2. odnosno 0. U sklopu KEC (Karst Ecosystem Conservation) projekta kartirano je ukupno šest odabranih područja (sve u mjerilu 1:25000 uz MPK od 2. Na površini od 301 km2 kartirana su 132 stanišna tipa. Na 112 km2 zabilježeno je 66 tipova staništa. a kartirana su 63 tipa staništa. Na području od 1853 km2 zabilježeno je 160 stanišnih tipova. Područje parka kartirano je u mjerilu 1:25000 s minimalnom površinom kartiranja od 2.5 ha za nešumska staništa (neka staništa manja od 0. Park prirode Medvednica obuhvaća brdsko područje dobro očuvanih prirodnih šuma i šumskih zajednica. Cijeli je park s okolnim zaštićenim područjima (ukupno 246 km2) kartiran u mjerilu 1:5000. Velika visinska razvedenost područja (130 -1401 metar nadmorske visine) uvjetuje veliku raznolikost staništa. Ovo područje. Osim najviših vrhova Risnjaka (1524) i Snježnika (1505) u parku se nalazi i izvor rijeke Kupe. a ukupno je kartirano 117 tipova staništa. što doprinosi velikoj raznolikosti stanišnih tipova.25 ha). Park prirode Učka obuhvaća homogeni planinski masiv smješten između Istre i Kvarnera. specifičan geomorfološki fenomen na kojem je zabilježeno više od 150 jama. bogato šumama bukve i crnog bora. Velika visinska. NP Paklenica se pruža od mora do najviših vrhova Velebita. Ovo ramsarsko područje. od kojih se najviše ističe strogi rezervat “Hajdučki i Rožanski kukovi“. Na ovom su području – ukupne površine 228 km2 u mjerilu 1:25000 s minimalnom površinom kartiranja 2. zanimljivo je i zbog svog specifičnog kulturnog krajobraza. obilježavaju duboko urezani okomiti kanjoni i brojni krški oblici. koji također značajno pridonosi biološkoj raznolikosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja dunavskom slivu. NP Plitvička jezera je područje poznato zbog ljepota sedrenih barijera nastalih biogenim procesima. preko središnjeg grebena. od mora na zapadu. ovo područje karakterizira i miješanje mediteranske i kontinentalne klime. Kartiranjem nadzemnih staništa ovog područja pronađeno je 37 stanišnih tipova.

te Veloj i Maloj Palagruži dominiraju elementi ljeti listopadne vegetacije. S obzirom da staništa poput travnjaka. Na području otoka Mljeta (99 km2). kartirano je 45 stanišnih tipova. najzelenijeg hrvatskog otoka. Zaključak Daljinska istraživanja i GIS. Svetac i Biševo) dominira eumediteranska vazdazelena vegetacija. Ukupno je za izradu detaljnih karata staništa svih navedenih područja kartiranih u razdoblju 2003. stijena i točila često u prirodi zauzimaju manje površine od šuma. njegovoj raznolikosti doprinosi ljudska aktivnost (brojni pašnjaci). 22 . zabilježena su 74 stanišna tipa. Karte staništa za četiri područja su završene.-2008. te uz mjerilo 1:10000). a koji u pravilu zauzimaju vrlo male površine (manje i od MPK). Sve karte staništa izrađene za zaštićena područja poslužit će kao temeljne podloge za izradu planova upravljanja tim područjima. upravljanje zaštićenim područjima i planiranje održivog razvoja.Projekt COAST (Očuvanje i održivo korištenje bioraznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja) obuhvaća kartiranje staništa na pet područja (sve uz MPK od 2. U estuariju Krke (122 km2) od Skradina do rta Braničevo (uključujući šire područje zaštićenog krajobraza ušća Guduće na sjeverozapadu. u sprezi s ciljanim terenskim uzorkovanjem. na terenu uzorkovano 7500 točaka. Pag je jedan od otoka s najvećom raznolikosti staništa. močvara. ukupne površine od 101 km2. Iskustva s ovih projekata detaljnog kartiranja ukazuju na problem mozaičnih površina i upućuju na zavisnost točnosti karata od odabrane MPK. Na području Visa i pučinskih otoka. te Morinskog zaljeva na jugoistoku) kartirana su 53 stanišna tipa.25 ha za šumska i 1 ha za nešumska staništa. Na većim otocima (Vis. Osim toga se na kartama dodatno prikazuju stanišni tipovi za koje je utvrđeno da su rijetki i/ili ugroženi. a jedno je područje (porječje rijeke Cetine) još u procesu kartiranja. Na 120 km2 središnjeg dijela otoka zabilježen je 81 stanišni tip. Brusniku. i to kako na državnoj tako i na lokalnoj razini potrebne detaljnosti. dok na Jabuci. ali i nekoliko dobro očuvanih močvarnih područja. Osim što se nalazi na prijelazu submediteranske i eumediteranske vegetacijske zone. u posljednje se vrijeme koriste različite MPK za nešumska i šumska staništa. mogu u relativno kratkom vremenu osigurati značajnu količinu prirodoslovnih podloga nužnih za aktivnosti zaštite prirode i okoliša.

(2000): Spatial distribution of major forest types in Croatia as a function of macroclimate.. Dujmović. Drypis 1/1.info). J. MacKinnon. K. Canada.. Devillers. F. Major Z. C. D.. J. Pernar R.) (2000): Map of the natural vegetation of Europe... O. 23 .. Duinker. Bukovec. (2005b): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000... 1-13. Petricioli. Janeković I.. Antonić. P. (2006): Modelling spatial distribution of the Croatian marine benthic habitats. & Devillers-Terschuren. D. Federal agency for nature conservation. Hećimović Ž. 2 (www. Gottstein-Matočec S. Antonić. Smandych. Bakran-Petricioli T. Natura Croatica 9.... S. Ecological Applications. Križan. 1 (www.drypis. Beazley. Kušan V. V. (2005): Biodiversity considerations in conservation system planning: Map-based approach for Nova Scotia. Hatić D.. European commission..-2004.. D. Literatura Antonić O. Ecol. G. U. Gollub. Drypis 1/1.. P....) – pregled projekta. Bohn. Grgurić Z.. D. Modelling 191 (1): 96-105... J. Bakran-Petricioli T. Mrvoš D. Snaith. Antonić O. L... Kušan V. Tkalčec S.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 6 Zaštićena i druga značajna područja obuhvaćena detaljnim kartiranjem staništa. Petricioli D. I. Peternel H.drypis. Tkalčec Z. (Eds.. Gottstein-Matočec S.info). O. P. Jelaska S. Bukovec D. (2005a): Klasifikacija staništa Republike Hrvatske.. Kušan.. 15(6): 2192-2208. Križan J.. Austen-Smith Jr. and Hatić.. Bakran-Petricioli. A. & Hettwer. Alegro A.. Peternel H. Bukovec. T..... Marki. (2001): Application and development of the Palaearctic habitat classification in the course of the setting up of the Emerald Project . Janeković. Križan...Croatia.. T.

Prirodoslovna istraživanja.. Margules. str. Journal of Bioscience. 27 (4) (suppl.. Zagreb.... Kušan. I.. P. Lillesand.H.. Z. Jardas. Patterson. Z.149/5. D. Jelaska.W. Peternel. V. Aggarwal. Suppl. H.M. UNEP(OCA)/MED WG. knjiga 30. Mihulja. 27 (4): 309-326. Inc. Nikolić. R. Williams. 2.: Terrestrial Biodiversity Analyses in Dalmatia (Croatia) – complementary approach using diversity and rarity of dana (mscr.. (2002): Representing biodiversity: data and procedures for identifying priority areas for conservation. .. using Landsat 7 and field data..Horvat. Z. Peternel. Nikolić. T. Journal of Bioscience. Peternel.303-311. UNEP(OCA)/MED WG.R.S. H. Francuska... (1994): Remote sensing and image interpretation. D. 2): 339-346. Kušan. Gužvica. G. (2002): Place prioritization for biodiversity content. C....S. V. R. T. C. JAZU. Acta Botanica Croatica. Pressey. Croatia. A. Zeidler. Acta Biologica 2. Italija. Jelaska. Major.. Garson. 5-179. J. Prentice Hall. J.. S.. John Wiley & Sons. & Kiefer.L. Final report Summary. Jelaska. Singapore. D. 24 . Gužvica. V.. (2005): Biodiversity in Coast project area and site selection.u postupku recenzije). D. T. I. Grgurić. S. New York. Šerić Jelaska. G. (2005): Vegetation mapping of Žumberak – Samoborsko gorje Nature Park.. L. (1998): Hyeres. (1996): Artificial neural networks. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Major. Sarkar. Margules. (2000): Rim. H..167/4. A.R. 37p. Kušan.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja MAPPING OF HABITATS FOR NEEDS OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT AND NATURE PROTECTION – ExPERIENCE FROM CROATIA IN THE PERIOD FROM YEAR 2000 TO YEAR 200 Abstract According to numerous international acts. PHYSIS. etc. This paper presents activities related to mapping of habitats in Croatia. The mentioned habitat maps (in the scale of 1:100 000) and CNHC are integral parts of the Croatian Law on Nature Protection. with minimum mapping unit (MMU) of 9 ha. mapping the habitats becomes one of preconditions for sustainable development and nature protection. performed in OIKON Ltd. supported by intensive field sampling. additional detailed analyses and making the sustainable development programs) are also presented in the paper. Marine benthic habitats were mapped by synthesis of existing spatial data and numerical modelling in the frame of GIS.). Evaluation of wider region regarding the terrestrial biodiversity (followed by determination of priority areas for habitat mapping. Habitats with area below MMU were partially processed and mapped separately as lines and points. Terrestrial habitats were mapped by classification and interpretation of Landsat ETM+ satellite scenes. and official data sources for assessment of impacts on the nature and environment in Croatia. Mapping of habitats for entire Croatian state territory is presented. as well 25 . All mapped types were harmonized with Croatian National Habitat Classification (CNHC) which is developed in the frame of the same project (including the system of recoding into other standards like EUNIS. – Institute for applied ecology during the period from 2000 to 2008.

as habitat maps (MMU of 2,25 ha or less; scale 1:25000 or more detailed) made for 14 protected and other important areas (as the basis for making of management plans). Experiences gained in these projects point to the problem of mosaic areas and to the correlation between map accuracy and the chosen MMU. Key words: biodiversity, field sampling, GIS, LandsatETM+, marine benthos habitats, numerical classification, protected areas, remote sensing, spatial modelling, spatial variability, terrestrial habitats

26

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

ZAŠTIĆENA PODRUČJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA PLANIRANJE PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BIH
Hanka Mušinbegović Uvod

“Zemlja ne pripada čovjeku, čovjek je taj koji pripada Zemlji“ “Sve stvari su povezane kao krv koja sjedinjuje jednu familiju“ “Ono što se desi Zemlji desit će se i sinovima Zemlje“ “Nije čovjek istkao platno života, on je samo jedna nit. Ono što čovjek učini platnu, učinio je samom sebi“ Navedeno upućuje na važnost planiranja prostora, bitnost izrade planskih dokumenata, čime se sprječava stihijsko korištenje prostora. Da bi cjelina – homogeno područje sa izrazitim prirodnim vrijednostima bilo zaštićeno, potrebno je utvrditi njegove granice. Granice zaštićenih područja utvrđuju se Prostornim planom Federacije BiH, a do njegovog donošenja Odluku o utvrđivanju donosi Parlament Federacije BiH. Planiranje i korištenje područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH sa izrazitim prirodnim vrijednostima definisano je Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ 02/06; 72/07; 32/08) Zaštiti istog doprinosi set okolinskih Zakona iz 2003. godine. Pomenuti Zakoni su korak naprijed ka usklađivanju domaće legislative sa propisima Evropske Unije.
1

Pomoćnik ministra u Sektoru za prostorno planiranje u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja,

2

U skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine prostorno planiranje u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao temelj korištenja prostora u Federaciji Bosne i Hercegovine, zasniva se na načelima:  zaštite prostora u skladu sa principima održivog razvoja;  zaštite integralnih vrijednosti prostora, i zaštite i unapređenja stanja okoliša;  zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa;  usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Federaciju BiH;  usaglašenosti planskih dokumenata nižih nivoa sa višim; usaglašenosti planskih dokumenata Federacije BiH sa planskim dokumentima Republike Srpske;  usaglašenosti planskih dokumenata Federacije BiH sa planskim dokumentima susjednih država;  javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za planiranje u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/06, 72/07 i 32/08) i posebnim propisima;  uspostavljanje sistema informacija o prostoru iz nadležnosti Federacije BiH u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Federacije BiH. Planiranje na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH mora biti usklađeno sa posebnim propisima iz oblasti zaštite okoliša, kulturno-historijskog, graditeljskog i prirodnog naslijeđa, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, kao i zaštite energetskih, rudarskih, industrijskih, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te zaštite sportskih, turističkih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture.

Planski dokument

Planski dokument je dokument koji određuje svrsishodno organizovano korištenje i namjenu zemljišta, te mjere i smjernice za zaštitu prostora. Na prostoru Federacije BiH obavezno je donošenje sljedećih planskih dokumenata: 1) 2) za teritorij Federacije - Prostorni plan Federacije; za teritorij kantona - Prostorni plan kantona;

2

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

3) 4) 5) 6) 7)

za gradove Mostar i Sarajevo - Urbanistički plan grada; za opštine - Prostorni plan opštine; za područja od značaja za Federaciju - Prostorni plan područja posebnih obilježja; za urbano područje opštine u kojoj je smješteno sjedište kantona - urbanistički plan; za područja za koja je takva obaveza utvrđena planom šireg područja - regulacioni plan i urbanistički projekt.

Prostornim planom Federacije BiH definiše se politika korištenja zemljišta i usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti na teritoriji Federacije BiH. Njime se utvrđuju područja od značaja za Federaciju BiH, a naročito, pored ostalih, i područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj. Prostorni plan područja posebnih obilježja sa izrazitim prirodnim značajem definiše osnovnu organizovanost prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, te po potrebi određuju obavezu izrade detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornog plana područja posebnih obilježja. Kanton može donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za kanton, ako se prostornim planom kantona utvrdi potreba za izradu istog, i ako područje nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju BiH. Dva ili više kantona mogu donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja kao jedinstven plan kada se to područje nalazi na prostoru tih kantona, ako područje nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju BiH. Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH donosi Parlament Federacije BiH. Prije utvrđivanja Prijedloga plana pribavlja se mišljenje zakonodavnih tijela kantona. Sredstva za pripremu i izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH osiguravaju se u budžetu Federacije BiH, a od značaja za kanton u budžetu kantona. Izradi planskog dokumenta područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH pristupa se, nakon od strane Parlamenta Federacije BiH donesene Odluke o pristupanju izradi planskog dokumenta. Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta područja posebnih obilježja sadrži:  Vrstu dokumenta – Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH;  Granice područja posebnih obilježja za koje se planski dokument radi;  Vremenski period za koji se planski dokument donosi; 2

 Smjernice za izradu planskog dokumenta,  Rok izrade;  Način osiguranja sredstava za izradu,  Odredbe o javnoj raspravi;  Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta;  Nosioca izrade planskog dokumenta;  Druge elemente ovisno od specifičnosti područja za koje se plan donosi. Postupak pripreme i izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH obuhvata:  Pripremu i izradu prostorne osnove;  Izradu prednacrta, nacrta i prijedloga prostornog plana. Prostorna osnova obuhvata:  Snimanje postojećeg stanja u prostoru, njegovu analizu i ocjenu mogućnosti daljeg razvoja;  Opšte ciljeve prostornog razvoja; posebne ciljeve prostornog razvoja;  Izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja, odnosno smjernice planiranog prostornog razvoja koje obavezno sadrže načela, ciljeve prostornog razvoja i planska opredjeljenja temeljena na zakonskim odredbama, relevantnim dokumentim Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, Evropske Unije;  Izrada Studije ranjivosti. Prednacrt, nacrt i prijedlog plana sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela i to:  Opšti i posebni ciljevi prostornog razvoja;  Projekcija prostornog razvoja (razrada osnovne koncepcije razvoja);  Projekciju razvoja prostornih sistema;  Odluku o provođenju prostornog plana. Prostorni plan područja posebnih obilježja sa izrazitim prirodnim značajem mora imati detaljno obrađene elemente vezane za “izrazit prirodni značaj“, koji odnosno područje čine posebnim. Kroz prostornu osnovu se detaljno razrađuju specifičnosti te prostorne cjeline. Pojedini sadržaji u okviru projekcije prostornog razvoja i projekcije razvoja prostornih sistema se obrađuju prema obimu u kojem stvarno postoje na području posebnih obilježja, dok se posebno detaljno obrađuju sadržaji prema kojima je definisan poseban značaj područja. 20

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Imajući u vidu da se BiH opredijelila za proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj Uniji neophodno je da u planiranju u Federaciji BiH prevlada opredjeljenje prilagođavanja konceptu i filozofiji održivog razvoja. Vodeći principi za održiv prostorni razvoj evropskog kontinenta usvojeni od strane Evropske konferencije ministara nadležnih za regionalno planiranje predstavljaju priručni dokument značajan za brojne mjere i inicijative za prostorni razvoj u okviru evropskog kontinenta. Posebno značajan cilj vodećih principa je usklađivanje privrednih i društvenih zahtjeva sa ekološkim i kulturološkim funkcijama, što predstavlja doprinos dugoročnom, opsežnom i izbalansiranom prostornom razvoju. Implementacija vodećih principa zahtijeva neposrednu saradnju, odnosno povezanost sektorskih politika i politike prostornog uređenja. Kod planiranja područja posebnih obilježja koja imaju izrazitu prirodnu vrijednost se mora poći od temeljnog zadatka: zaštite prirodnih vrijednosti, kao i od vizije višegodišnjeg ekonomskog i socijalnog plana, razvojnih projekata sa učešćem građana, što predstavlja elemente upravljanja prirodnim bogatstvima, očuvanjem biodiverziteta, uravnotežen održiv i dugotrajan razvoj lokalne zajednice. Zaštićena područja su naše prirodno naslijeđe, naš identitet i naša zajednička budućnost.

21

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

MASTER PLAN RAZVOJA TURIZMA, OČUVANJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-HISTORIJSKIH SPOMENIKA NA PODRUČJU OPŠTINA VAREŠ I KAKANJ, SA POSEBNIM OSVRTOM NA STAVLJANJE KRALJEVSKOG GRADA BOBOVCA U KONTEKST TURISTIČKE PONUDE
Sanja Pokrajac Fethi Silajdžić2 Elmedina Krilašević3 Uvod

Imajući u vidu kulturno-historijsku baštinu i prirodne potencijale, te postojanje drugih resursa za ekonomski razvoj i razvoj turizma na području opština Vareš i Kakanj, pojavila se potreba za sistematičnim i adekvatnim pristupom njihovoj valorizaciji kroz izradu Master plana turizma. U sklopu Master plana je definisana vizija razvoja turističke ponude u skladu sa očuvanjem kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti, te strategija razvoja turizma. Strategija stavlja akcenat na održivi razvoj područja uz minimalan uticaj na prirodu kroz razvoj eko/rural1 2 3 BSc Environmental Science Diplomirani inžinjer mašinstva, MBA Diplomirani inžinjer šumarstva

23

nog, kulturnog i sportskog turizma. Cilj izrade Master plana je razvoj održivog turizma u opštinama Kakanj i Vareš kroz iskorištavanje i unaprjeđivanje postojeće infrastrukture. Eko/ruralni, kulturni i sportski turizam su odabrani kao modeli turizma za koje postoje veoma dobri preduslovi, i gdje je priliv posjetilaca kontrolisan u skladu sa kapacitetima i ne prelazi granice preko kojih bi uticaj na okoliš bio negativan. Neplanski razvoj turizma može imati negativan utjecaj na okoliš, ali isto tako, ukoliko je planiran, turizam može biti veoma koristan za podizanje svijesti o potrebi očuvanja prirodnih bogatstava kroz prihode koje donosi lokalnoj zajednici, a dio kojih može biti iskorišten za mjere očuvanja i obrazovanje lokalnog stanovništva i posjetilaca. Jedan od ciljeva predviđa povećan broj zaštićenih područja te, u zavisnosti od vida zaštite, i razvoj kapaciteta za njihovo uključivanje u turističku ponudu. Pravilno upravljanje turizmom u zaštićenim područjima osigurava njihovu zaštitu, uz ostvarivanje ciljeva razvoja turizma. Za održivi razvoj zasnovan na turizmu potrebno je poticati ojačanu participaciju i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica, kroz formiranje udruženja i uključivanje privatnih preduzetnika. Tokom izrade Master plana lokalna zajednica je uključivana kroz konsultacije sa lokalnim stanovništvom, nevladinim organizacijama i vjerskim zajednicama. Nakon ocjene potencijala područja i sagledavanja problema definisani su glavni rezultati projekta i detaljno razrađene pojedinačne aktivnosti potrebne za njihovo ostvarivanje.

Ocjena kulturno-historijskih spomenika

Na području opština Kakanj i Vareš se nalaze brojni kulturno-historijski spomenici, od kojih je 8 proglašeno nacionalnim spomenicima od strane Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika. Tri se nalaze na području vareške opštine, a preostalih pet na području opštine Kakanj. Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti je uzela u obzir pravni status spomenika, njihovu lokaciju, opis trenutnog stanja, značaj za očuvanje kulturno-historijskog bogatstva, trenutne i planirane aktivnosti na očuvanju spomenika, trenutne i planirane aktivnosti na razvoju turizma vezano za spomenik kao i ocjenu potencijala za turističku ponudu. Na osnovu toga su date preporuke za aktivnosti koje se trebaju preduzeti u cilju očuvanja spomenika i razvoja turističke ponude. Ocijenjen je turistički potencijal za svaki spomenik zasebno, uzimajući u obzir njegovu atraktivnost, pristupačnost, prateće turističke objekte (info punktove, suvenirnice, kafiće, restorane, smještaj), promociju, blizinu ostalih turističkih atrakcija i privatno preduzetništvo vezano za turizam u području u kojem se nalazi spomenik. Sve ocjene su unesene u tabelu 1.

24

Kulturno-historijski spomenici Moguća 10 7 4 6 6 9 10 5 10 1 4 9 10 2 2 4 9 7 7 9 10 7 7 1 5 1 1 10 10 4 4 2 1 1 1 10 10 4 5 9 8 4 4 10 10 4 4 3 3 1 1 10 10 4 7 21,4 25,7 13,1 15,1 21,8 Moguća Moguća Moguća Moguća Moguća Moguća Trenutna 9 7 3 5 3 Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna

Atraktivnost Pristupačnost (1) (0,8)

Prateći turistički objekti (0,9) Promocija (0,7) Ukupna ocjena

Ostale turističke atrakcije (0,6) Privatno poduzetništvo (0,5)

44,2 42 20,4 24,6 32,8

Vareš 4 4 4 3 8 5 7 10 10 4 9 10 10 4 4 5 5 5 10 10 10 4 5 5 1 5 1 1 5 5 7 9 9 5 10 1 10 6 6 10 10 4 9 9 5 10 1 9 9 9 6 9 9 9

4 4 4 3 10 10 6 10 10 10

4 4 7 3

5 6 6 9

8 6 6 9

1 1 1 5

4 5 5 10

1 3 2 1

3 7 7 3

6 5 5 9

6 6 6 10

1 2 1 1 3 3 1 3 4 4

4 10 10 4 4 10 4 10 10 10

13,7 15,8 14,6 21,3 23,3 23,3 13,7 19,1 30,5 27,5

21,7 26,8 29,8 29,3 34,5 41,2 22,3 32,2 44 42

Kakanj

Tabela 1 Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti u kontekstu turističke ponude

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

25

Srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac Graditeljska cjelina Župna crkva u Varešu Arheološko područje Dabravine Nekropole stećaka na lokalitetu sela Budoželje Jednolučni stari kameni most na rijeci Stavnji u Varešu Džamija u selu Karići Ambijentalna ruralna cjelina Vijaka Ambijentalna sredina Očevlje Grobna kapela na Stogiću, Vareš Srpska pravoslavna crkva sa ikonama i ikonostasima iz XIX vijeka Objekti starije tradicionalne stambene arhitekture Vareš Rimokatolička crkva Sv. Preobraženja u Gornjoj Borovici Industrijsko naslijeđe sa pratećim objektima u Varešu Franjevački samostan i crkva Sv. Ive Krstitelja Arheološko područje Vladarski dvor iz 14. i 15. vijeka Dvor Grgurevo Pokretno dobro - zbirka od 22 inkunabule Džamija u Kraljevoj Sutjesci Kuća Ive Duspera Mlađe neolitsko naselje Obre kod Ćatića Srednjovjekovne nekropole Donja Zgošća Zgrada Turskog suda u Donjem Kaknju 5 6 4 4 3 5 3 7 6 4 7 4 8 5 10 10 10 8 7 7 5 10 10 10 8 7 8 10 4 4 4 4 1 1 1 10 10 10 10 4 4 4 5 5 2 2 1 2 1 10 10 10 8 5 7 4 9 9 9 9 4 3 3 10 10 10 10 4 3 3 4 4 4 4 1 1 1 10 10 10 10 4 7 4

27,5 28,5 24,4 22,8 13,1 15,2 10,9

42 41 39 39 21,1 28,2 23,2

Iz ocjene se može vidjeti trenutni potencijal spomenika, kao i njihov predviđeni potencijal u budućnosti, ukoliko budu ispunjeni rezultati predviđeni ovim projektom. Razlika između trenutnog i mogućeg potencijala u većini slučajeva je velika, što pokazuje da se dosta toga može uraditi kako bi se ovi spomenici učinili atraktivnijim za razvoj turizma, a samim tim i očuvali. Također se može primijetiti da stećci, koji su karakteristični za područje Bosne i Hercegovine, nisu dovoljno zaštićeni niti promovisani, s obzirom na njihov značaj. Ocjene su date na skali od jedan do deset, gdje je jedan najmanja, a deset najveća ocjena. Trenutna ocjena je data na osnovu sadašnjeg stanja, a moguća na osnovu potencijala kojeg bi spomenik mogao dostići u budućnosti ukoliko se ostvare rezultati planirani ovim projektom. Za ukupnu i potencijalnu ukupnu ocjenu su osmišljeni koeficijenti u vrijednosti od 0.5 do 1, kako bi se u ocjeni izrazila ona odličja koja su najvažnija za turistički potencijal kulturno-historijskih spomenika.

Ocjena prirodnih potencijala

Područje opština Vareš i Kakanj, u smislu diferencijacije ekosistema, pripada grupi brdskih i gorskih pejzaža. Iako geografski većinom ne obuhvata grupu specifičnih pejzaža BiH, ovo područje predstavlja vrlo specifičan dio biodiverziteta Bosne i Hercegovine. Intenzitet antropogenih faktora, koji su djelovali i još uvijek djeluju na ovom području je izrazito visok. Ova vrsta faktora je rezultirala izrazitom degradacijom ekosistema u jednom dijelu područja (ĆatićiKakanj), na kojem se danas ogromne površine nalaze pod haldama jalovine i šljake. Mnogi od površinskih kopova na području Kaknja su i danas aktivni. Dijelovi površine koju pokrivaju ove općine, predstavljaju jedan od najočuvanjih prostora središnjeg dijela Bosne i Hercegovine. Izuzetan diverzitet šumskih ekosistema ovdje se, na malom prostoru, ogleda kroz prisustvo termofilnih i mezofilnih hrastovih šuma, montanih bukovih šuma, mješovitih lišćarsko-četinarskih šuma i frigorifilnih šuma smrče montanog i gorskog pojasa. Stanje ekosistema i pejzaža prostora opština Kakanj i Vareš je, s obzirom na istaknuti stepen antropogenih uticaja, heterogeno. Veliki dio ovog prostora je degradiran i devastiran kroz uticaj dugotrajnih ljudskih aktivnosti, provođenih najčešće na neodrživ način, neuravnotežen sa ekosistemskim limitima, funkcijama i servisima. Pored gubitka šuma, poljoprivrednog zemljišta, gubitka kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa, ovdje često nailazimo i na ambijentalno destruirane, neproduktivne, pa čak i pejzaže opasne po ljudsko zdravlje i život. U grupu ovakvih pejzaža, pored ostalih, spadaju i napušteni površinski kopovi, te deponije jalovine i šljake. Međutim, prirodni tokovi vode uslovili su nastanak novih

26

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

stalnih vodenih tijela na pojedinim lokacijama površinskih kopova,. Njihova starost je različita, a danas je mjerljiva i stepenom prirodne progradacije močvarnih ekosistema, koji su ovdje već uspostavljeni ili su u nastanku. Kako je priroda na ovim degradiranim staništima već zauzela vlastiti pravac oporavka, humanom intervencijom kojom bi se ovi procesi ubrzali kroz aktivnosti restauracije, na navedenim staništima bi bile uspostavljene funkcije ekosistema močvara. Gubitak staništa (u prvom redu močvarnih) je danas osnovni razlog iščezavanja vrsta na Zemlji i slabljenja ekosistemskih servisa. Trend gubitka staništa se može zaustaviti konzervacijom još uvijek vrijednih staništa i restauracijom degradiranih staništa. Međutim, restauracijske aktivnosti ne mogu zamijeniti zaštitu biodiverziteta i uspostavu zaštićenih područja. Jedna od mogućnosti održivog iskorištavanja ekosistema sa uravnoteženim funkcijama jeste turizam.

Postojeći kapaciteti i potencijali za razvoj turizma

Područje opština Kakanj i Vareš obiluju različitim potencijalima koje mogu osigurati bazu za stvaranje kvalitetne i raznolike turističke ponude u budućnosti. Područje obiluje lokalitetima i objektima od kulturno-historijskog značaja kako na državnom tako i na lokalnom nivou, kao i sa diverzificiranim kulturno-historijskim vrijednostima od neolitskih arheoloških nalazišta, građevinama i lokacijama iz perioda srednjovjekovne Bosne, lokalitetima sa bogumilskim stećcima, te zaostavštinom iz osmanlijskog perioda. Istovremeno prirodne i pejzažne vrijednosti područja daju dodatnu vrijednost cijelom ambijentu i predstavljaju turistički potencijal koji može biti razvijan odvojeno ili u kombinaciji sa postojećim kulturnim vrijednostima. Samostan u Kraljevoj Sutjesci, sa očuvanom viševjekovnom tradicijom i vrijednim eksponatima, osim što predstavlja jedinstvenu atrakciju također pruža i potencijale za planirani razvoj religijskog turizma. Međutim, kao što je slučaj u većini područja na teritoriju BiH, potencijali za razvoj turizma do sada nisu adekvatno iskorišteni te su potrebna znatna ulaganja i pažljivo planiranje turističke ponude zasnovano na modernim principima i uključivanju grupa ili pojedinaca kako bi turistička ponuda dostigla optimum. Iako postoje značajni objekti i lokacije koji se mogu iskoristiti u kontekstu turističke ponude, većina takvih objekata i lokacija nije pripremljena za prijem turista. Prije svega, pod ovim se podrazumijevaju nepostojanje turističke signalizacije, neuređen pristup ovim lokacijama, nepostojanje sigurnosnih mjera za zaštitu od nesreća i povreda i nepostojanje dodatnih turističkih usluga. Ne postoje formirani turistički proizvodi i nema organizovanih turističkih posjeta. U sklopu turističkih atrakcija bitno je

2

Broj smještajnih kapaciteta i prenoćišta je oskudan. sistemi osiguranja kvaliteta. i također nisu iskorišteni postojeći potencijali za razvoj originalne i kvalitetne ponude u ovom segmentu (prije svega domaća gastronomska ponuda). Trenutno. Agencija za statistiku BiH objavila je podatak da je u aprilu 2008. kao i dužina trajanja njihovih posjeta u BiH je pozitivan pokazatelj opravdanosti ulaganja u turističke djelatnosti. uključujući i privatni smještaj. Ne postoji standardizacija smještajnih i ugostiteljskih objekata. Postojeći problemi su grupisani u deset osnovnih proble2 .spomenuti i potencijale uključivanja lokalnih tradicionalnih manifestacija u ponudu. komunikaciona infrastruktura je nedovoljno razvijena.7% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. te su iz tog razloga inicijative za razvoj turizma često fragmentirane i stihijske. te nedovoljne razvijenosti turističkih proizvoda i usluga.3% više nego u istom mjesecu prethodne godine. Područje ima potencijale za razvoj sljedećih oblika turizma:  Kulturni turizam  Eko turizam  Seoski turizam  Sportski turizam  Zimski turizam  Religijski turizam  Lječilišni turizam Identifikacija problema i definisanje ciljeva Prilikom izrade projektnog dokumenta izvršena je konsultacija sa svim zainteresovanim stranama. učestalosti posjeta i potraživanjima turista za Kakanj i Vareš. Trenutno ne postoje podaci o broju turista. Bosnu i Hercegovinu posjetilo 49. što je za 5. kako bi se identifikovali postojeći problemi.099 noćenja.593 turista. Na osnovu ove identifikacije i obilaska terena na području opština sakupljena je lista postojećih problema. Tendencija rasta broja posjetitelja. U daljoj analizi posmatrana je uzročno-posljedična veza između identifikovanih problema. Za opštine ne postoje strateški dokumenti koji bi obezbijedili planirani razvoj i integralnu turističku ponudu. Jedan od osnovnih preduslova za razvoj turizma je postojanje adekvatnog sistema komunikacione infrastrukture koji omogućava siguran i brz transport. što je za 11. Ostvareno je 102. kao i neadekvatne zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa. prije svega sa partnerima projekta. Ovo također ukazuje na neophodnost poznavanja osnovnih karakteristika posjetitelja i njihovih potraživanja kako bi se izgradila kvalitetna ponuda.

regionalnom i državnom nivou 2 . definisani ciljevi ujedno predstavljaju i očekivane rezultate projekta nakon implementacije. čijim dostizanjem će se otkloniti postojeći nedostaci. udruženja i privatni preduzetnici nisu na adekvatan način uključeni u inicijative razvoja turizma Nedovoljna promocija kulturno-historijskog naslijeđa i turističke ponude Nepostojanje međusektorske saradnje. te harmonizacije i sinergije na aktivnostima razvoja turističke ponude od strane različitih inicijativa za razvoj turizma Nedovoljno zaštićene prirodne vrijednosti. posebno pejzažne vrijednosti i biodiverzitet Nedovoljna promocija Kraljevskog grada Bobovca kao lokaliteta od nacionalnog interesa za očuvanje kulturno historijskog naslijeđa i turističke atrakcije Kulturno-historijski spomenici nisu adekvatno zaštićeni. uspostaviti saradnju i partnerske odnose sa postojećim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom. obnoviti i konzervisati kulturnohistorijske spomenike koji do sada nisu bili adekvatno tretirani Povećati broj zaštićenih prirodnih područja i uključiti ih u turističku ponudu Kroz projektne aktivnosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ma/uzroka postojećeg stanja sa krovnim problemom. Šematski prikaz 1 Identifikovani problemi i ciljevi Problemi Neiskorišteni turistički potencijali na području opština koji mogu doprinijeti ekonomskom razvoju Ciljevi Opštine Vareš i Kakanj imaju vodeću poziciju u ponudi turističkih sadržaja kulturnog i seoskog turizma u BiH. restaurirati. Na osnovu prethodnog definisano je deset ciljeva sa krovnim ciljem. razviti turistička ponuda. gdje su kultuno-historijski spomenici i prirodne vrijednosti zaštićene i očuvane Osnovna infrastruktura za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti nije dovoljno razvijena Odsustvo planskog razvoja turizma. Sa obzirom da je ovaj projekat jedan od instrumenata za razvoj turizma i očuvanja kulturnih i prirodnih vrijednosti. te nije provedena restauracija i konzervacija spomenika od izuzetnog značaja za očuvanje tradicije i kulture čime je i znatno smanjena njihova atraktivnost za turističke posjete Razviti osnovnu infrastrukturu i objekte za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti i razvoj turističke ponude Pripremiti strateške dokumente i programe za razvoj turizma. udruženja i privatnih preduzetnika nad razvojem i implementacijom turističke ponude Provesti programe kvalitetne promocije kulturnohistorijskog naslijeđa i turističke ponude Provesti poseban program promocije Bobovca kao lokaliteta od izuzetnog značaja za očuvanje kulturnohistorijskog naslijeđa BiH i atraktivne turističke lokacije Zaštititi. i očuvati kulturno i prirodno naslijeđe. zaštite kulturnohistorijskih spomenika i prirodnih vrijednosti Nedovoljno razvijeni turistički sadržaji koji su u skladu sa potrebama posjetilaca i potencijalima područja Nedostatak marketinga i tržišnog pristupa razvoju turizma Lokalne zajednice. zaštitu kulturno-historijskih vrijednosti i zaštitu prirode na području općina Osmisliti i uspostaviti turističku ponudu zasnovanu na postojećim potencijalima i potraživanjima turista Uključiti elemente marketinga i tržišni pristup razvoju turizma Uspostaviti i ojačati participaciju i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica.

Poboljšanje životnog standarda .Federalno ministarstvo turizma i okoliša .Mogućnost ostvarivanja prihoda od turističkih djelatnosti u uključivanja u aktivnosti očuvanja kulturohistorijskih spomenika .Ministarstvo za prostorno uređenje.Ekonomski razvoj i razvoj turizma kao djelatnosti koja donosi značajne prihode .Postojanje infrastrukture .Ekonomski razvoj opština . Zaruđe. važnosti. Vijaka.Stvaranje stabilnog poslovnog okruženja . uključujući višestruko korištenje resursa koje nema negativne uticaje na kulturno i prirodno naslijeđe .Mijakovići. uključujući kulturno-historijske lokalitete i objekte .Značajno povećanje prihoda od turizma . saobraćaj i komunikacije i zaštitu okoline ZDK . Obre.Opština Kakanj .Zaštita okoliša i formiranje novih zaštićenih područja Važnost IG za uspješnost projekta Izuzetna važnost Uticaj IG na projekat Izuzetan uticaj Učešće u implementaciji projekta Upravljanje/ donatorifinansijeri Stanovništvo i lokalne zajednice .Izgradnja putne infrastrukture .Ministarstvo za obrazovanje. nauku.Kraljeva Sutjeska.Interesne grupe Tabela 2 Procjena interesa.Pomoć i podsticaji za razvoj biznisa .Poljoprivredni proizvođači i proizvođači zdrave hrane .Pojednostavljenje administrativnih zahtjeva za bavljenje ovom vrstom djelatnosti Velika važnost Umjereni uticaj Partneri/ implementatori Izuzetna važnost Mali uticaj Korisnici Velika važnost Mali uticaj Korisnici/ partneri/ implementatori 20 . Strica. Očevija i ostale Privatni preduzetnici . Dragovići.Očuvanje kulture i tradicije.Razvoj infrastrukture .Sakupljači sekundarnih šumskih proizvoda .Federalno ministarstvo nauke.Ministarstvo privrede ZDK . kulture i sporta .Ugostiteljski i turistički djelatnici .Opština Vareš Interesi .Očuvanje kulturnog i prirodnog naslijeđa . uticaja te načina učešća interesnih grupa u projektu Interesna grupa (IG) Federalni i kantonalni organi vlasti . kulturu i sport ZDK Lokalni organi vlasti .Održivi razvoj područja. Donji Kakanj .Sticanje novog znanja i vještina .

Povećavanje stabilnosti poslovanja u cilju smanjivanja rizika za ulaganja .Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH – REZ . .Ekonomski razvoj područja.Župna crkva u Varešu Srpska pravoslavna crkva u Varešu .Turistička zajednica ZDK .Fondacija Curia Bani .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nevladin sektor .Planinarsko društvo Bobovac .Turistički operateri i agencije Razvojne agencije .Ulaganje u projekte i aktivnosti koje su u skladu sa razvojnim i okolišnim politikama .NVO Kraljevski grad Bobovac Institucije za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa .Zaštita prirode .Promocija poduzetništva i biznisa Velika važnost Veliki uticaj Donori/tehnička pomoć Potencijalni donatori Vjerske institucije .Finansiranje postojećih i budućih aktivnosti očuvanja kulturnohistorijskih spomenika Velika važnost Umjeren uticaj Konsultacije .Ulaganje u ekonomsko opravdane projekte/poslove koji osiguravaju povrat investicija .Zaštita i promocija kulturnohistorijskog naslijeđa . Kraljeva Sutjeska.Očuvanje kulturnog naslijeđa Velika važnost Umjeren uticaj Investitori Velika važnost Veliki uticaj Partneri/ finansijeri Velika važnost Mali uticaj Korisnici 21 .Mozaik .Turistička zajednica FBiH .SERDA Potencijalni investitori .Džamija u Kraljevoj Sutjesci .Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Turističke asocijacije .Sarajevska regionalna razvojna agencija . u skladu sa dogovorenim ciljevima razvoja .Razvoj i promocija turističkih usluga .Razvoj turizma uz zaštitu i adekvatno Velika važnost Veliki uticaj Upravljanje/ tretiranje kulturnog nasljeđa implementatori .Značajno povećanje broja turista koji posjećuju područje Velika važnost Umjeren uticaj Konsultacije/ partneri .Uključivanje aspekata zaštite okoliša u svim vidovima gospodarenja i poslovanja .Alternative .Federalni zavod za zaštitu nacionalnih spomenika .Franjevački samostan.

Sarajevo. Fojnica. Opštine imaju razvijenu osnovnu infrastrukturu za turizam. Mostar. moguću korist koju mogu imati i mobilizaciju njihovih resursa kako bi se podržao projektni ciklus. inspirativnu i idealnu sliku turizma u nekoj destinaciji za posmatrani period. razmotreni su njihovi mogući ekonomski i sektorski interesi vezani za projekat. te pouzdane i stalne kanale informisanja i komunikacije sa posjetiteljima koji: (I) ciljano dolaze na područje iz inostranstva ili iz drugih destinacija unutar BiH i (II) posjećuju područje u sklopu posjete drugim turističkim turističkim destinacijama (npr. godini: Opštine Vareš i Kakanj imaju vodeću poziciju u ponudi turističkih sadržaja kulturno-historijskog i seoskog turizma u BiH. te se kontinuirano informišu o njihovim potrebama i na osnovu toga prilagođavaju ponudu). Vizija definisana ovim projektom predstavlja željenu zajedničku sliku područja za sve zainteresirane strane i partnere projekta u 2016.Nakon što su identifikovane interesne grupe na koje projekt utiče. kako bi imali zadovoljne posjetioce koji se uvijek rado vraćaju (turistički subjekti znaju ko su njihovi “posjetioci“. Vizija razvoja turističke ponude u skladu sa očuvanjem kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti Vizija turističkog razvoja predstavlja funkcionalnu. posebno Kraljeva Sutjeska. Međugorje). 22 . gdje su kulturno-historijski spomenici i prirodne vrijednosti zaštićene i očuvane. Turistički subjekti su u stanju da svakom posjetiocu pojedinačno pruže visoko kvalitetne sadržaje i usluge koje su bazirane na njihovim željama i mogućnostima. Turistička ponuda u opštinama predstavlja kvalitetnu i originalnu kombinaciju kulturnog i eko/seoskog turizma. ima kvalitetnu turističku ponudu baziranu prvenstveno na kulturno-historijskom turizmu. Proces planiranja participacije zahtijeva obraćanje pažnje na pitanja šta interesne grupe očekuju od projekta. uobličenu i planiranu turističku ponudu. trenirano i motivisano osoblje – privatne i javne subjekte. dok opština Vareš nudi usluge i proizvode utemeljene na seoskom turizmu i prirodnim ljepotama i vrijednostima. Potrebno je ustanoviti i interese interesnih grupa koji se kose sa ciljevima projekta. Opština Kakanj.

razviti moderne sisteme komunikacije sa posjetiocima kao što je internet . Na taj način je moguće dostići visoki kvalitet ponude kao i izgraditi prepoznatljiv imidž. Međutim. zimskog i sportskog. Diferencijacija proizvoda i usluga Baziranje na diferencijaciji podrazumijeva pružanje jedinstvenih doživljaja i kvalitetne usluge. 2. 3. kao što je privatni smještaj i prenamjena postojećih stambenih i poslovnih prostora. 5. te jačanje osjećaja vlasništva razvijene turističke ponude za sve zainteresovane strane. Iskoristiti postojeće mogućnosti Iskorištavanje postojećih potencijala i poboljšavanje već uspostavljenih turističkih usluga i proizvoda. Minimalan uticaj na okoliš Minimalne intervencije u prirodnim područjima koja podrazumijevaju samo razvoj osnovne/neophodne infrastrukture. Networking i komunikacija Uvezivanje sa ostalim inicijativama razvoja turizma i postojećim turističkim ponudama. strategija projekta je bazirana na 5 osnovnih načela: 1. Ostali vidovi turizma 23 . koji će u isto vrijeme biti okolišno i društveno prihvatljiv. Integracija turističke ponude Integracija postojećih inicijativa za razvoj turizma. 4. eko i seoskog. iskorištavanje postojeće infrastrukture za smještaj i ugostiteljstvo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Strateško turističko pozicioniranje Kako bi se postiglo pozicioniranje konkurentnog i dugoročno profitabilnog proizvoda na tržištu turizma. od kulturnog.omogućavanje posjetiocima da kroz kanale komuniciranja sami učestvuju u kreiranju njihove posjete i odmora. Strateški izbor – dva centra: kulturni i eko/ seoski turizam i turistički miks Strateški pristup građenju turističke ponude područja je prioritetizacija i odabir vida turizma za koji postoje najveći potencijali. U Master planu je identifikovan značajan diverzitet u kontekstu potencijala turističke ponude. koja čini područje različitim od ostalih kompetitora sa sličnom ponudom. do religijskog turizma. kao osnovu koja će biti dopunjena i drugim vidovima turizma. Sportski turizam također ima značajne potencijale. najveći potencijali na području opština odnose se na kulturni turizam i seoski/eko turizam. fokusiranje na razvoj pratećih turističkih proizvoda i stvaranje doživljaja.

ali će biti prezentovane kao dva odvojena proizvoda. dok će opština Kakanj uraditi isto u sferi kulturnog turizma. Iako se ova dva vida turizma znatno isprepliću na području obje opštine. kao i efikasnijem iskorištavanju resursa koji ce omogućiti gradnju visoko profilirane turističke ponude u obje opštine. lokalnog stanovništva i organizacija). ocijenjeno je da su potencijali za razvoj seoskog/eko turizma znatno veći u opštini Vareš. posebno u Kraljevoj Sutjesci. Bez obzira na ovu diferencijaciju obje opštine će u sklopu projektnih aktivnosti imati zajedničku promociju i kanale komunikacije sa eksternim interesnim grupama. ali mogu poslužiti kao dodatni sadržaji u sklopu dva prioriteta koji će privući turiste. projektna strategija razvoja turizma se temelji na dva turistička centra u smislu izgradnje i unaprjeđenja ponude na području opština. Slika 1 Diferencijacija turističkog proizvoda 24 . koja gradi održivost i kontinuirano poboljšanje turističke ponude i nakon završetka projekta. sa mogućnošću pružanja potpore i stručnih usluga za eko/ruralni turizam opštini Kakanj (kao i uključivanje lokaliteta i vrijednosti za eko/ruralni turizam sa područja opštine Kakanj u svoju ponudu). dok u opštini Kakanj. Vrijednost ovog pristupa ogleda se prije svega u stvaranju sinergije i partnerstva između opština (ne samo u smislu opština kao institucija. postoji odlična podloga za razvoj kulturnog turizma. sa mogućnošću miksa. Drugi bitan segment je izgradnja konkurentnog odnosa i tržišnog principa poslovanja između opština. Na osnovu ovoga. Opština Vareš će izgraditi jake kapacitete i diferencirati se u pravcu seoskog/eko turizma. nego i preduzetnika.pojedinačno nisu dovoljno jaki da stvore privlačnu turističku ponudu.

Paket 3. kao i uspostava turističkih centara u opštinama. poljoprivrednih proizvoda i organskih proizvoda. te samim tim dati i bolje rezultate dostizanja projektnih ciljeva 25 . (V) osmišljene doživljaje za posjetioce. penjanje. biti će delegirana asocijaciji turističkih poduzetnika opština Vareš i Kakanj ili opštinskih agencija za razvoj turizma čije će osnivanje biti podržano projektom. ljekovito bilje). sekundarnih šumskih proizvoda (gljive. obučeni radnici na info-punktovima. (II) domaću gastronomsku ponudu. Kulturni turizam. Paket 2. promotivni materijali. (II) naplatu posjete muzejima i Bobovcu. Eko/seoski turizam. Kulturni turizam predstavlja osmišljenu turističku rutu koja uključuje: (I) organizovan transport. pružena pomoć preduzetnicima i lokalnom stanovništvu da izgrade kapacitete za turističke usluge Internet sadržaji i ponude. signalizacija. Osnivanje asocijacije turističkih poduzetnika je jedna od važnih projektnih aktivnosti sa obzirom da će udruživanje i kolektivno djelovanje pojedinaca i grupa koji su već uključeni ili žele biti uključeni u turističke djelatnosti znatno povećati motiviranost i osjećaj vlasništva nad projektom. biciklizam. Paket 1. Sportsko rekreativni sadržaji: rafting. osmišljena su tri osnovna turistička paketa koja će se dalje razvijati i poboljšavati. (III) smještaj posjetilaca u lokalnim selima. Paket 2. ugostiteljski kapaciteti Paket 1. Sportsko rekreativni sadržaji Obučeni turistički vodiči.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tri osnovna turistička proizvoda Za početno stvaranje planirane turističke ponude. smještajni kapaciteti. Tabela 3 Elementi vizije i potrebni sadržaji na koje se elementi odnose Elementi vizije Razvijena osnovna infrastruktura za turizam Uobličena i planirana turistička ponuda Trenirano i motivisano osoblje Sadržaji Ceste. (IV) prodaju suvenira. jahanje itd. Paket 3. uz nadzor i učešće turističkih zajednica i projektnog tima. planinarenje. (III) lokalnu gastronomsku ponudu. bobičasto voće. prikupljanje informacija o željama i potraživanjima posjetioca Stalni kanali informisanja i komunikacije sa posjetiocima Organizovanje i implementacija turističke ponude. Eko/seoski turizam uključuje: (I) turizam u proglašenim zaštićenim područjima.

odnose sa javnošću. udruženja i privatnih poduzetnika nad projektom Sa obzirom da je jedan od jako bitnih segmenata ovog projekta ekonomski razvoj na području opština i ekonomska korist za lokalno stanovništvo kroz turističke aktivnosti. i koje će omogućiti pravovremen raspored sredstava u dugoročnom periodu za razvoj ovog sektora. uključujući i osnovne objekte za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti pružit će osnovnu materijalnu/opipljivu bazu za razvoj turizma. Infrastruktura se prije svega odnosi na izgradnju i popravku puteva prema Bobovcu iz Kraljeve Sutjeske i iz Vareša. Uključeni elementi marketinga i tržišnog pristupa razvoju turizma Ovaj segment projekta obuhvata moderne tržišne pristupe (sa posebnim naglaskom na marketing – brending. Osmišljena (i implementirana) ponuda: sadržaji. 26 . 5. strategije. usluge. ovaj rezultat će sadržavati početno. Zajedno sa prethodnim rezultatom. opštinske politike razvoja turizma. okvirno planiranje turističke ponude koja je bazirana na različitim sadržajima koji će se moći planski i adekvatno ponuditi turistima. uključenost i osjećaj vlasništva relevantnih interesnih grupa je od velike važnosti za dugoročnu održivost projekta i 2. ovakav pristup treba da ponudi jaku bazu za razvoj preduzetnišva u sektoru turizma. i kontinurano istraživanje i modeliranje turističke ponude na osnovu želje i potreba posjetilaca). 3. Razvijena osnovna infrastruktura i objekti za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti i razvoj turističke ponude Razvijanje infrastrukture. npr. promociju. Za ovaj segment projekta od velikog su značaja privatne inicijative. 4. zaštitu kulturno-historijskih spomenika i zaštitu prirode na području opština Ovaj rezultat se odnosi na sve političke ili operativne dokumente koji će omogućiti planirani razvoj turizma u opštinama. aktivnosti i proizvodi na kojima se bazira turizam u opštinama u skladu sa potencijalima područja i potrebama turista Na osnovu procjene postojećih resursa. Cilj je pružiti jedinstvenu ponudu koja će ovu regiju učiniti privlačnom i pojačati njenu konkurentnost u odnosu na druge lokacije sa sličnim sadržajima. vizije i strategije projekta. master plan. te izgradnju novih ili prenamjenu postojećih objekata koji bi se prilagodili korištenju za pružanje usluga posjetiocima i stvaranju turističke ponude. Pripremljeni i usvojeni strateški dokumenti za razvoj turizma. Ojačana participacija i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica. i nevladin sektor.Očekivani rezultati implementacije projekta 1.

Proveden program promocije kulturno-historijskog naslijeđa i turističke ponude Kao dodatak na rezultat 4. 7. Proveden poseban program promocije Bobovca Sa obzirom da je Bobovac jedna od najvećih kulturno-historijskih vrijednosti i potencijalno najveća turistička atrakcija za obje opštine. projekat će obezbijediti adekvatnu promociju cjelokupne turističke ponude te kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Trenutno je broj zaštićenih područja jako mali. te su provedeni programi restauracije. sanaciji i revitalizaciji ostalih kulturno-historijskih spomenika. Povećan broj zaštićenih područja i kapaciteti za njihovo uključivanje u turističku ponudu Zaštita prirode je bitan faktor ne samo za opšte blagostanje područja nego i za upotpunjavanje turističke ponude. Projekat razmjenjuje informacije i ima uspostavljenu saradnju sa ostalim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom. ako su isti dovoljno upućeni i motivisani. uključujući i povezivanje sa turističkim inicijativama na državnom i međunarodnom nivou. kao i adekvatan tretman postojećih. 10. Kulturno-historijski spomenici su zaštićeni u skladu sa njihovim značajem i potrebama. Ovaj rezultat također uzima u obzir radove na zaštiti. Zaštićena područja će biti uključena u turističku ponudu sa svim mjerama sigurnosti i zaštite koje ovakva područja zahtijevaju. 8. te ako mogu očekivati koristi od razvoja turizma i zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa na kojem je baziran turizam. kako bi se stvorio osnov za sve buduće aktivnosti na promociji područja. Sa obzirom na višestruki značaj Bobovca. za sve građane BiH i i van zemlje. održavanju i pripremu dodatne infrastrukture i sadržaja za ovaj lokalitet. stavit će se poseban naglasak na promociju Bobovca i povećanje njegove atraktivnosti. 6. regionalnom i državnom nivou 2 . te će stoga projekat svojim aktivnostima podržati osnivanje novih zaštićenih područja. 9. obnove i konzervacije spomenika koji nisu bili adekvatno tretirani Trenutno stanje lokaliteta grada Bobovca nije na zadovoljavajućem nivou. Realno je za očekivati da će upravo ovi subjekti biti glavni nosioci budućih aktivnosti. projekat će ponuditi posebne aktivnosti na revitalizaciji.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za stvarne pozitivne rezultate na terenu. Projekat će ponuditi detaljan plan promotivnih aktivnosti i strategiju komunikacije sa potencijalnim posjetiocima.

rezultati projekta će. Uspješno implementirani. 2 . te ostvarila moguća sinergija sa sličnim inicijativama razvoja turizma na lokalnom. definisani su vizija i strateški pravci Master plana. te rezultati sa detaljnim aktivnostima potrebnim za njihovo ostvarenje. uzimajući u obzir potrebu očuvanja kulturno-historijskih spomenika i prirodnih resursa. regionalnom i državnom nivou projekat je uključio posebne mjere jačanja ovog segmenta. te analiza problema i prepreka razvoju turizma.Kako bi se razvila komunikacija sa ostalim sektorima. te uspostavljanje zaštićenih područja. u vremenskom roku definisanom u Master planu. Na osnovu ocjene kulturno-historijskih spomenika i prirodnih potencijala. Zaključak Projekat Master plana je ocijenio trenutne i moguće turističke potencijale područja. doprinijeti održivom razvoju područja uz poboljšanu svijest o potrebi očuvanja prirode i spomenika kulture.

KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA 2 .III.

.

jer većinu tih mjesta treba još razviti kako bi se učinila pristupačnima za turiste i posjetitelje. Obišli smo dolinu Neretve. Unu (splavarenje). Važan je redoslijed! Zaštititi i razviti. Bjelašnica ima bolju infrastrukturu i najizazovnije padine. Ova prirodna blaga ne smiju ostati skrivena. dok je Igman malo lakši). Koristim riječ “potencijali“. Vidjeli smo doline od čije ljepote čovjeku zastaje dah. S GLAVNIM NAGLASKOM NA ODRŽIVOM TURIZMU Andras Vajer Dopustite mi da svoj govor započnem jednom osobnom primjedbom. Bjelašnicu (trenutno na ovim planinama postoje tri lifta koja su u funkciji. Maglić na više od 2.386 m). Zahvaljujući tome kao i svome položaju predsjednika jedne organizacije koja se bavi održivim i ekoturizmom (kao što su dječji kampovi. planinarenje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja RAZVITAK INFRASTRUKTURE I MARKETINGA NACIONALNIH PARKOVA SA STAJALIŠTA TURISTA I ONIH KOJI PLANIRAJU RAZVITAK. projekti na podizanju svijesti o prirodi. volonterski poslovi. Sutjesku (vodopad Skakavac. 301 . A) Uvođenje teme Imam više od pet godina iskustva iz putovanja i organiziranja putovanja po Europi i Sjevernoj Americi. prekrasne rijeke i sva mjesta s izvanrednim potencijalima. područje Tare (drugi kanjon po dubini) i Jajce. Prije nekoliko tjedana imali smo prigodu da putujemo po vašoj lijepoj zemlji i da je razgledamo. treba ih zaštititi i razviti.

što djelomično mogu financirati posjetitelji. a drugi je pružanje znanja. ako ponovno pogledamo na glavni cilj zašti- 302 . informacija. zapazit ćemo ključne riječi “odgovorno putovanje“. Ako pažljivo analiziramo ove definicije. dok je posjet prosječnom parku prilično jeftin. To znači da na temelju svojih djelatnosti mi znamo što pojedine vrste turista i posjetitelja očekuju i s kojim se ciljevima. Razumije se samo po sebi da prihod od raznih programa ne može ili samo djelomično može financirati održavanje parkova. Održivi turizam: svaki oblik turizma koji ne smanjuje mogućnost korištenja resursa i ne sprečava buduće putnike da dožive isto iskustvo. Uobičajen slučaj je da izvanredna mjesta i doživljaji donose visok dohodak. Ovdje moramo otkriti najosnovniju i izravnu uzajamnu vezu među dvjema stranama: park pruža uslugu za koju posjetitelji plaćaju. onda on može u većoj mjeri financirati svoje poslovanje. međutim. neometanje budućih putnika. ali isto tako moramo održavati zdravu ravnotežu između infrastrukture i primarnog cilja zaštićenih područja. dok posjetitelj stječe iskustvo. Ovo nije slučajnost. Ekoturizam: Društvo za ekoturizam definira ga kao “odgovorno putovanje u prirodna područja koje čuva okoliš i poboljšava dobrobit lokalnog stanovništva“. metodama očuvanja i zaštite. ne smijemo zaboraviti činjenicu da sve veći broj turista može ugroziti primarni cilj nacionalnog parka. B) Svrha nacionalnih parkova Nije ni potrebno isticati da nacionalni parkovi imaju dva osnovna cilja: prvi je očuvanje i zaštita prirode. “očuvanje okoliša“. svjestan sam motiva. na očuvanju. povoljnih prilika i potencijala kako posjetitelja tako i nacionalnih parkova. Da bi bio u stanju iskoristiti potencijalne posjetitelje. Sljedeće su ideje veoma važne kad govorimo o odnosu nacionalnih parkova i turizma.vodeni sportovi itd. Trebamo shvatiti da su ulaganja u razvitak nacionalnog parka neizbježna kako bi on mogao privlačiti turiste. nesmanjivanje resursa. Prije svega moramo raščistiti neke pojmove. Situacija je kristalno jasna: parku je potreban dohodak kako bi mogao održavati svoj rad. aktivnog odmora i prilike da se doživi nešto jedinstveno.). na primjer. Osnovni princip glasi da “čovjek može voljeti samo ono što pozna“. park treba izraditi jasno zacrtan akcioni plan i postaviti ciljeve. s kojim projektima trebaju pozabaviti davatelji usluga. kao što su državni i nacionalni parkovi. Postavlja se pitanje kako ove pojmove možemo ugraditi i implementirati u razvitak i marketing nacionalnih parkova. Koncept je prilično jednostavan: ako park može privući posjetitelje i turiste.

kao što su: ograničen broj posjetitelja. karakteristična arhitektura itd. centar za posjetitelje. nacionalni parkovi nude obrazovne programe za škole. održavanje mjesta za kampiranje. ali koje nikada neće služiti kao jedinstvena turistička atrakcija. mreža staza. obilježene staze. on može održavati održivi turizam i može služiti i prirodi i turizmu. pa naravno i skuplji. C) Neizbježan elementi razvitka i kontrola Koji bi to bili krucijalni elementi razvitka? Informacije o smještaju. Internet je jedan od najučinkovitijih načina reklamiranja (svi nacionalni parkovi imaju neki opis na Internetu). D) Marketing Posljednji faktor koji može utjecati na uspjeh čitavog pitanja jest učinkovit marketing. davatelji usluga moraju pronaći srednji put. ili mjesto koje služi onom drugom cilju – naime obrazovanju. U ovoj su kampanji sudjelovali svi nacionalni parkovi. Budući da je obrazovanje bitno. a postojao je i središnji oglas koji je privukao pažnju ljudi na parkove. Osim toga. pravila. informativne ploče. razmotrimo drugu stranu medalje. što je najvažnije. učinkovita provedba pravila. ono ne može imati visoku cijenu. biljke. Bez reklame nacionalni park može biti jedno lijepo mjesto koje ljudi posjećuju onako nasumice.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ćenih područja. Godina 2008. Govoreći o “većem broju ljudi“. područja s raznim razinama zaštite i. povijesne činjenice itd. I opet. Inače. što će reći da se tri ili pet dana škole odvija u nacionalnom parku s posebnim naglaskom na životinje. nacionalni parkovi imaju svoj vlastiti 303 . Ako park ima jasno definirane i dosljedne politike. pa ipak jedno posebno pećinsko putovanje može značiti jedan ekstremniji način provođenja vremena. te lugari koji provode politiku i pravila parka. zanimanja. Da bi to mogli raditi. Neka osnovna pravila su neizbježna. nacionalni parkovi trebaju stručnjake (nastavnike) te mogućnosti smještaja i ishrane u parku ili blizu njega. bitno je nuditi programe i projekte koji se fokusiraju na posjetitelje različite životne dobi tako da nacionalni park može razvijati svijest o okolišu od najranijeg djetinjstva. Kontrola je sljedeći ključni uvjet za održavanje delikatne ravnoteže između zarade i očuvanja prirode. na primjer lokalne tradicije. na primjer. u Mađarskoj je bila godina voda. ali bi stvaran pomak bila jedna kampanja parkova u kojoj bi oni izašli s posebnim programima i aktivnostima koje se ne mogu naći na drugim mjestima. osim toga takve bi se aktivnosti mogle lijepo uklopiti u programe ekoturizma. zemljopisne karte. U Mađarskoj.

Naša firma je spremna pomoći oko izrade turističkih karata. lokacija smještaja. edukacijske staze. smještaj (za različite razine turista). mjesta za kampiranje. toplice. kategorizacija nacionalnih parkova prema tome služe li kao odmarališta (skijanje) ili za aktivni turizam: pješačenje na duge staze. označavanja staza. Osim toga. sve nacionalne parkove reklamira Mađarska agencija za razvoj turizma (Hungarian Tourist Rt. Spremni smo planirati (studija izvodljivosti) i koordinirati radove te ih izvesti do kraja. Mi smo odlučni podijeliti ovo iskustvo i spremni ponuditi neka dobra rješenja tako da vaš sustav nacionalnih parkova može služiti ljudima i prirodi.proračun iz kojeg mogu trošiti za marketing. razvitak i marketing nacionalnih parkova jesu delikatna i neizbježna pitanja. Da bi se izgradio takav sustav u kojemu će biti dobro uslužene obje strane. označene staze po cijeloj zemlji (bosanski plavo). prehrane itd. poduzimanja svih sigurnosnih mjera opreza. planinarenje. Uzajamno organiziranje putovanja u Mađarskoj i Bosni. u jednoj prilično krhkoj simbiozi. održavanje. E) Iskustvo i znanje (know-how) Sve u svemu. nordijsko hodanje.) i mađarski regionalni marketinški uredi. Nacionalni parkovi i njihovi posjetitelji moraju živjeti u simbiozi. pravljenja bivaka. itd.. povrh toga oni svake godine sudjeluju na Sajmu turizma. biciklističke staze. ribarenje. Pješačenje na duge staze: informativne ploče. 304 . via ferrata. treba uzeti u obzir međunarodna iskustva i primjere. Popis stvari koje treba učiniti: Popločani putovi. označene staze. relaksacija. Bez ovih koraka parkovi ne mogu postići svoje ciljeve niti mogu poboljšati svoju financijsku stabilnost. splavarenje.

biodiverzitet. jednostavno rečeno. biodiverzitet je posebno ovisan o aktivnostima poduzeća iz ovih privrednih područja. Ključne riječi: održivost. U tom smislu tržište može poslužiti kao dobar mehanizam za adekvatno korištenje raspoloživih prirodnih resursa i poboljšanje uvjeta za život. izuzetno su značajni za uže i šire društvene zajednice. ali je isto tako značajno da vlade u svojim strategijama i programima osiguraju odgovarajuće podrške i subvencije kako bi se ostvarilo odgovarajuće partnerstvo privatnog i javnog sektora. Upoznavanje poslovnog svijeta o važnosti zaštite prirode kod donošenja njihovih strateških odluka i u svakodnevnim aktivnostima je izuzetno značajan zadatak. U ovim oblastima mala i srednja poduzeća su najovisnija o servisima prirode i biodiverziteta i “vice versa“. šumarstvo. Federalno ministarstvo okoliša i turizma Mr. sc.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PODRŠKA BIZNISA ZAŠTITI BIODIVERZITETA Nevenko Herceg Mehmed Cero2 Sažetak Održiva poljoprivreda. Izazovi vezani za zaštitu biološke raznolikosti.. samo tržište može regulirati zaštitu biodiverziteta i održivo korištenje prirodnih resursa. ekoturizam. ekoturizam i održivo šumarstvo imaju velike međusobne sličnosti i sinergijsku povezanost: u osnovi sve tri navedene privredne grane su dominantno bazirane na biodiverzitetu. poljoprivreda. sc. biznis 1 2 Dr. pa je neophodno aktivno uključiti u taj kontekst biznis (poslovnu) zajednicu i bankarski sektor. Ako se politika u ovim oblastima vodi na odgovarajući način.. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 305 .

Napraviti odgovarajuće zaključke korisne za aktualno bosansko-hercegovačko stanje i perspektivu. Važno je napomenuti da svaka zemlja u svom ekonomskom. tj. Potrebno je prethodni kontekst ilustrirati odgovarajućim primjerom neke od zemalja koja je pristupila Europskoj uniji. Drugim riječima. u Bosni i Hercegovini se vode aktivnosti uspostave određenih zaštićenih područja. načelima i standardima. Ima mnogo dobrih sustavnih rješenja i uspješnih primjera u zemljama Europske unije. posebno vezano za određene konfliktne situacije. ekološkom i društvenom stanju i razvoju ima svoje specifičnosti koje moraju biti sagledane. a usporedno s tim prethodno proglašena zaštićena područja se reorganiziraju i uspostavljaju u skladu sa suvremenim potrebama. prirode ili biodiverziteta. ekoturizma i šumarstva. analizirati sinergijsku i funkcionalnu vezu poljoprivrede. koji je zahvatio i Bosnu i Hercegovinu. Uvod Sukladno strateškim i planskim opredjeljenjima. ne samo za područje Europe već i u globalnom kontekstu. koji u osnovi koriste bioraznolikost u korist same zaštite biološke raznolikosti. već se iznalaze i razvijaju funkcionalni modeli u filozofiji održivog razvoja. koja je prošla određeni tranzicijski proces iz jednog društveno-ekonomskog uređenja (socijalizam – dogovorna ekonomija) u drugi (kapitalizam – tržišna ekonomija). a što je svakako relevantno i za Bosnu i Hercegovinu. koja se nalazi u procesu pristupanja velikoj europskoj porodici.Cilj rada S obzirom da se u svijetu sve manje govori o jednostranom pristupu isključive zaštite okoliša. odnosno određenih poslovnih subjekata iz ovih oblasti u kontekstu korištenja i zaštite biodiverzitetskih resursa. ekoturizma i šumarstva. potrebno je osigurati vjerodostojne argumente kojima se može opravdati razvojna dimenzija ovakvih projekata. koja na određen način promovira i uspostavlja ekološke standarde. korisno i zanimljivo bi bilo sagledati kako razvijati i ostvariti optimalan uzajamni odnos poslovnih entiteta manje veličine iz oblasti poljoprivrede. Metoda rada Koristeći raspoloživu dokumentaciju (tiskanu i elektronsku). 306 . Trend uspostave zaštićenih prirodnih područja. jedan je izuzetno ozbiljan i kompleksan proces u kojemu se mora dati mnogo odgovora.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Operativne aktivnosti se uglavnom provode preko entitetskih institucija. 30 . u poslovnom svijetu biodiverzitet postaje bitna komponenta suvremenih sustava (EMS – Environmental Managament System). osigurava ruralnom stanovništvu sredstva za život i drugo. U tom smislu biodiverzitet je esencijalan za proizvodnju hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda (vlakna za tekstilnu industriju. decision V/5. prirode i biodiverziteta. Uistinu. može imati određenu ulogu u upravljanju tim zemljištem. nivou vrsta i ekosustava. biljaka i mikroorganizama na genetskom nivou. Važna dimenzija ovih aktivnosti je kako osigurati odgovarajući “intersektorski konsenzus“. i sve komponente biodiverziteta koje čine poljoprivredne ekosustave. gorivo. kako izbjeći postojeće i moguće konflikte kod određivanja namjene i korištenja prostora da bi se na odgovarajući način osigurali i zaštita prirodnih resursa i ekonomski razvoj. pa je vrlo važno u tom kontekstu sagledati razvoj poduzetništva kroz mala i srednja poduzeća. biodiverzitet osigurava i promociju i povećanje održive poljoprivrede. Tri privredne grane: poljoprivreda. a poljoprivreda može značajno doprinijeti zaštiti i održivom korištenju biodiverziteta. Biodiverzitet i poljoprivreda Biodiverzitet i poljoprivreda su u strogoj uzajamnoj vezi. imajući na umu zaštitu okoliša. omogućava prilagođavanja na klimatske i druge promjene.). koji se također nazivaju agro-ekosustavi: različite vrste životinja. koji su neophodni za održavanje ključnih funkcija agro-ekosustava. a to su blagodati koje čovječanstvu pružaju sigurnost snabdijevanja hranom. kao što je ISO 14001 (Međunarodni standard upravljanja okolišem) ili tzv. njihove građe i procesa. stočna hrana i dr. Biodiverzitet održava i druge servise ekosustava. ishranu i sredstva za život. šumarstvo i turizam svoje privređivanje dominantno baziraju na biodiverzitetu. Prema odluci Konferencije članica Konvencije Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu (COP UNCBD. S povećanjem svijesti o potrebi održivog razvoja. a u Federaciji Bosne i Hercegovine značajnu ulogu imaju i županijske institucije. poljoprivredni biodiverzitet je često korišteni pojam koji uključuje sve komponente biodiverziteta relevantne za hranu i poljoprivredu. Svaka “organizacija“ koja posjeduje ili koristi zemljišni prostor. zato što je biodiverzitet ključan za poljoprivredu. tj. EMAS (the Eco – Managament and Audit Scheme – Sustav upravljanja okolišem i nadzora). appendix).

Za Svjetski dan biodiverziteta. podzemnih i morskih voda i gubitak biodiverziteta. kao masovnih prostorno disperziranih poslovnih subjekata. Unatoč određenim poboljšanjima. 30 . 22. S farmama koje na direktan i indirektan način pokrivaju gotovo pola zemljišnog prostora Europske unije. posebno se kreiraju kreditne linije i razrađuju drugi financijski modeli. dok su istovremeno konkurentni na zahtjevnom europskom i svjetskom tržištu. koji u svojim osnovnim djelatnostima i investicijskim aranžmanima naglašavaju dimenziju zaštite i brige o biodiverzitetu. Iako se povećavaju šumske površine u Europi. Za ovakve djelatnosti i aranžmane. Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP – Common Agricultural Policy) troši gotovo polovinu ukupnog EU budžeta.Poljoprivredni biodiverzitet je rezultat interakcije između genetskih resursa. čime je ovaj sektor postajao sve intenzivniji i igrao značajnu ulogu u globalnoj svjetskoj ekonomiji. Europska unija kroz tzv. Određena poboljšanja su napravljena reformom CAP-a 90-tih godina. uključujući povećanje površina zaštićenih šuma. Europska agencija za okoliš je naglasila stalno povećanje zahtjeva za šumskim resursima. Biodiverzitet i šumarstvo Europa ne može zaustaviti gubitak biodiverziteta bez održivog korištenja šuma. svibnja ove godine. Prema tome način upravljanja šumama ima direktan utjecaj na biodiverzitet. poljoprivredni sektor je glavni izvor pritisaka europskog okoliša. oko 87% ukupnih šumskih površina su predmetom ljudskih intervencija različitog stupnja. što će zasigurno povećati pritisak na šumski biodiverzitet. U osnovi to je rezultat milenijskih procesa između prirodne selekcije i ljudske inventivnosti i prakse. za razliku od ostalog svijeta. Ovdje se posebno naglašavaju mogućnosti poticaja i daljnjeg razvoja malih i srednjih poduzeća. Šume su stanište velikog broja biljnih i životinjskih vrsta i usko su vezane s ukupnim stanjem biodiverziteta u Europi. neke šumske vrste i dalje ostaju ugrožene. okoliša i poljoprivredne prakse i sustava upravljanja. ruralnog razvoja i zaštite okoliša. uključujući bioenergiju. ali je potrebno još puno posla da se napravi odgovarajući balans između poljoprivredne proizvodnje. osim određenih subvencija s razine kako Europske unije u cjelini tako i svake od vlada članica. Istovremeno poljoprivredni sektor u zemljama Europske unije je jedan od najodgovornijih za značajno zagađenje površinskih.

Bonn.  Zagađenje zraka većih razmjera i deponiranje dušika još su velik i značajan problem. ali i rizike za biodiverzitet i ljude.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Većina europskih zemalja imaju odgovarajući zakonski i administrativni okvir da osiguraju održivo upravljanje šumama. Europa mora oprezno voditi politiku vezano za genetski modificirane šumske vrste.  Natura 2000 je važna komponenta napora Europske unije na tom polju. Europa će trebati kontinuirano prilagođavanje svoga sustava upravljanja šumama za buduće klimatske promjene i druge izazove.  Klimatske promjene će pogoditi šumske ekosustave i povećati opasnosti u tom smislu. ali mjere koje će se poduzimati za daljnje vezivanje ugljika ne smiju negativno utjecati na šumski biodiverzitet. Biodiverzitet i turizam Grana turizma – koja je u bliskoj vezi sa zaštitom prirode i biodiverziteta.  Genetski modificirane šumske vrste mogu osigurati korist. koje nemaju negativne efekte na okoliš.  Zahtjevi za šumskim resursima za bioenergiju će se povećati. Ovo će zahtijevati više informacija o šumskih ekosustavima i šumskom biodiverzitetu.  Raštrkane i fragmentirane šumske površine moraju biti u mreži staništa s ciljem zaštite biodiverziteta u šumama. a koja se u posljednje vrijeme sve više popularizira i dobiva na važnosti te osigurava i svoju tržišnu održivost – jest ekoturizam. Ekoturizam uključuje posjetu prirodnim područjima s ciljem učenja. Sugestije Europske agencije za okoliš za te izazove su sljedeće:3  Proizvodnja drveta i drugih tradicionalnih šumskih proizvoda morat će biti izbalansirana u odnosu “na druge“ robe i usluge koje dolaze iz šumskih ekosustava.  Šume su značajan rezervoar ugljika. posebno u mediteranskom području. studiranja. rekreiranja i drugih aktivnosti. Međutim. Bilo koji zahtjev za bioenergijom u tom smislu ne smije ugroziti biodiverzitet i ekosustav u cjelini. Adaptacije trebaju osigurati mogućnost da migratorne vrste mogu prolaziti iz šumskih predjela u zaštićena šumska područja.) 30 . g. 3 (EEA/CoP /UNCBD. čime se jačaju i štite lokalne zajednice kako sa društvenog tako i s ekonomskog aspekta.  Moraju se smanjiti požari u šumama. Njemačka 2008.

korištenje i zaštitu prirodnih resursa. Mađarski primjer U Mađarskoj postoji oko 700. rudarstva itd. planiranja i donošenja odluka. Ove projekte financira Generalna direkcija Europske komisije za okoliš putem Kraljevskog društva za zaštitu ptica (RSPB). Mađarski BTAU. Na posljednjoj Konferenciji zemalja članica UNCBD u Bonnu u tom smislu je donesena konkretna odluka. u kontekstu sinergijske veze biodiverziteta i turizma.4 Europska unija je proklamirala sljedeća načela za sve one koji se uključuju u aktivnosti ekoturizma:  Minimizirati negativne efekte na okoliš.). 4 5 Decision VIII/5 B. Ovo se cijeni kao značajan tržišni potencijal za komercijalne banke. on Article 8(j) and related provisions.  Izgrađivati i promovirati ekološku i kulturnu svijest i poštovanje. odabrane zemlje za ove projekte bile su Poljska i Bugarska. za razvoj. jačanju institucija lokalne ruralne zajednice za njihovo adekvatno uključivanje kod upravljanja. kroz iznalaženje financijskih mehanizama podrške odgovarajućim projektima.  Osigurati financijsku korist za lokalno stanovništvo i njihovu aktivnu društvenu ulogu i odlučivanje. godini s ciljem da pomogne nove “pro-biodiverzitetsko“ investicijske projekte malih i srednjih poduzeća. 310 . the Conference of the Parties (COPUNCBD).000 malih i srednjih poduzeća. Prema procjeni Mađarskog BTAU (Biodiversity Technical Assistance Unit) blizu 45 tisuća malih i srednjih poduzeća direktno je vezano s područjima koja su uključena u Naturu 2000. Dodatnih 50 tisuća poduzeća iz drugih sektora indirektno je vezano s biodiverzitom i Naturom 2000 (relevantne aktivnosti manufakture. Royal Siciety for the Protection of Birds – Britanska karitativna organizacija za zaštitu ptica i okoliša.  Osigurati pozitivna iskustva i za posjetioce i za domaćine.5 Osim Mađarske. započela je svoje aktivnosti u 2007. Fokus aktivnosti BTAU je usmjeren na područja iz Nature 2000 i njihovih neposrednih okruženja. kao jedinica za tehničku pomoć. Oko 50 tisuća ih je na određen način vezano za poljoprivredu.  Osigurati konkretna financijska sredstva za zaštitu okoliša. trgovine.Mnoge su aktivnosti Konvencije Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu (UNCBD) usmjerene prema ruralnom stanovništvu. šumarstvo i turizam.

šumarstva i turizma. a lokalne jedinice imaju zadatak. Ovdje se ima za cilj dokazati da je moguće ovakvim projektima preko malih i srednjih poduzeća osigurati upravljanje biodiverzitetskim resursima na održiv način uz komercijalnu održivost. i to će svaka pojedina zemlja posebno razraditi. Europske unije i nekih njezinih država. čiji su predstavnici bili uključeni u Upravni odbor navedenog projekta. Zaključci Analizom raspoloživih referentnih dokumenata. Investicijsku ideju su podnosila mala i srednja poduzeća.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Glavni cilj aktivnosti bio je kako kreirati lokalne tehničke i financijske instrumente koji se odnose na javno/privatno partnerstvo i ostvarivanje poslovnih mogućnosti u tom smislu. aktivnosti i iskustava s razine međunarodnih institucija. mogu se formulirati sljedeći zaključci:  Bosna i Hercegovina. U tom ukupnom procesu lokalne jedinice metodološki provjeravaju sljedeće:  Da li mala i srednja poduzeća štite biodiverzitet?  Da li mogu koristiti biološke resurse na održiv način?  Da li ta poduzeća imaju pozitivno poslovanje?  Da li pravično dijele koristi koje nastaju u korištenju bioloških resursa? Uspostavljena je operativna mreža ekspertiza za biodiverzitet i financije na državnom i lokalnom nivou. posebno biološke i pejsažne raznolikosti. kao zemlja izuzetnog prirodnog bogatstva. kao značajno za Bosnu i Hercegovinu i njezinu perspektivu. Centralni dio projekta je bio uspostava lokalnih jedinica za implementaciju. koji su u osnovi posvećeni korelaciji biodiverziteta i sektorskih privrednih grana: poljoprivrede. Ove jedinice imaju zadatak da pripremaju projektne linije za mala i srednja poduzeća kojima će se aplicirati kod banaka za odgovarajuće kredite. Iznad svega glavna ideja vodilja bila je kako sačuvati biodiverzitet. osim navedenih priprema. posebno u fazi inicijalnih aktivnosti. mora na strateški postavljen i sustav311 . ali odgovarajuće kreditne linije moraju biti otvorene od strane Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke. u kojima je značajna dimenzija odgovarajućih koristi za biodiverzitet. da prate realizaciju projekata do njihovih samih završetaka. Ovdje se naglašava da su mogućnosti investiranja za ovakve projekte različite u raznim europskim zemljama. a napravljen je i pregled investicijskih mogućnosti kroz biodiverzitet za mala i srednja poduzeća.

Naglasak treba stavljati na originalne sadržaje koji mogu biti komparativna prednost na užem i širem tržištu. tradicionalni zanati i rukotvorine. uz učešće u osmišljavanju i realizaciji projekata. kako u zaštićenim područjima. te ostali eko i etno turistički proizvodi i sadržaji koji će pomoći ruralnom razvoju. u iznosu od 400 miliona KM za naredne tri godine. osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projektne ideje. šumarstva i ekoturizma. održiva 6 7 GEF – Global Environment Facility Zakon o razvojnoj banci Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. Financijska i druga potpora se može očekivati iz odgovarajućih fondova i banaka Europske unije i drugih međunarodnih izvora (GEF6 – Globalna pomoć za okoliš. poljoprivredu i turizam na svim nivoima upravljanja do same lokalne zajednice. Za razvojne projekte malih i srednjih poduzeća. novine Federacije BiH br. proizvodnja organske hrane. a posebno vezano za određena vrijedna prirodna područja sa specifičnim i originalnim predispozicijama. javno-privatno partnerstvo. koji će biti direktna osnova za planske aktivnosti Fonda.  Razvojna banka Federacije BiH7 – Postojeći kapital banke preuzet od bivše Investicijske banke Federacije BiH d. svoje mjesto će imati projekti koji dolaze iz oblasti eko-poljoprivrede.  U ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima treba detaljno valorizirati sve raspoložive potencijale.  Do njihove održivosti. Za realizaciju takvih projekata na održiv i efikasan način potrebno je uspostaviti tzv. kojima se osigurava ruralni razvoj.d. tako i izvan njih. ljekovito bilje i šumski plodovi. Svjetska banka i dr. a u nekim slučajevima i trajno.). 37/08). kao što su: tradicionalna poljoprivreda. Lokalna zajednica mora imati aktivnu ulogu u kreiranju odgovarajućih planova i donošenju odluka. kao i povoljne kredite za realizaciju navedenih projekata. zaštita prirode i biodiverziteta. zadržavanju i vraćanju stanovnika. uvećat će se sredstvima iz Budžeta FBiH.no osmišljen način profilirati svoj održivi razvoj s posebnim fokusom na adekvatno korištenje poljoprivrednih i šumskih resursa i turističkih potencijala u najširem smislu te riječi. plus značajna sredstva od privatizacije. 312 . Ovo podrazumijeva aktivnu i konkretnu suradnju institucija nadležnih za zaštitu okoliša. gospodarenje šumama. država mora davati odgovarajuće subvencije i druge vidove pomoći.. Konkretno u Federaciji Bosne i Hercegovine postoje sljedeće mogućnosti:  Fond za zaštitu okoliša – U programskim aktivnostima Federalnog ministarstva okoliša i turizma kroz Akcioni plan Federalne strategije zaštite okoliša.

šumarstvo i ekoturizam. S. V.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja poljoprivreda.... Sarajevo 313 .. (1997): Manual of European Environmental Law Redžić. Biomassza-dilemma. T. Shelton. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.. 2007 Kiss. što je strateško opredjeljenje Vlade FBiH. sredstva zavoda za zapošljavanje i drugo. moraju se osigurati posebne kreditne linije. (2000): Implementing EU Environmental Policy Tietenberg. K. (2008): Priručnik za polaganje ispita za turističke vodiče.) Knill Ch. N. Literatura BiH. zemlja raznolikosti Johnson. A. D. Linking Business to Biodiversity – Bringing People Together (2008.. Nacionalna strategija biološke i pejsažne raznolikosti Federalno ministarstvo okoliša i turizma.  Postoje i druge mogućnosti razvoja javno-privatnog partnerstva za realizaciju projekata iz navedenih okvira.. (2000): Environmental and Natural Resource Economics Kiss. I. Herceg.. Lenschow A.. S. The (Food) Price of Success Gyualai. Hajdu. Bosna i Hercegovina.. kao što su odgovarajući koncesijski aranžmani.

If public policy manages this issue properly. but it is also very important that governments in their strategy and programmes should provide adequate support and subsidies. agriculture. In these sectors small and medium-sized enterprises (SMEs) are the most dependent on the services of nature – and biodiversity is similarly highly dependent on their activities. forestry. in order to bring about an appropriate partnership between the public and the private sector.SUPPORT OF BUSINESS TO THE PROTECTION OF BIODIVERSITY Summary Sustainable agriculture. markets may act as a good mechanism for managing scarce resources and improving livelihoods. ecotourism. The challenge of biodiversity conservation is simply too important – we have to involve the business and banking community actively in it. ecotourism and sustainable forestry have strong common similarities and synergy connection: basically these business opportunities are all based on biodiversity. business 314 . Convincing business people of the importance of nature conservation in their strategic decisions and everyday activities is a significant task. Key words: sustainability. Thus. biodiversity. markets can work for biodiversity and sustainable use of resources.

hamid@gmail.000 ha). a manjim dijelom na teritoriju Republike Hrvatske. e-mail: basic@gmail. Sarajevo.com Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Prvi skup posvećen tim pitanjima održan je 1985.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM I ZAŠTITA TLA NA PODRUČJU NACIONALNOG PARKA UNA Ferdo Bašić Hamid Čustović2 Nevenko Herceg3 Uvod Područje Nacionalnog parka Una površine nešto veće od 23. održan skup pod naslovom “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita rijeke Une. i razvoja industrije. e-mail: nevenko.info/ Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu.ferdobasic. Kao što joj i ime kazuje. a danas samostalne države. jedinstvena pa stoga zamisao o osnivanju Nacionalnog parka u njezinu porječju predstavlja jamstvo održivog gospodarenja na ovom području i zaštitu svih prirodnih osobitosti na njemu.com www. a samo godinu dana poslije toga – u Cazinu je 1986. a u problematiku zaštite voda rijeke Une uključeni su znanstveni djelatnici koji se bave proučavanjem tla iz obje onodobne republike. rijeka Una je po mnogočemu unikatna. god. Agronomski fakultet.herceg@gmail. najvećim dijelom na teritoriju BiH.com 315 . godine pod naslovom “Prostorno uređenje i zaštita rijeka Une i Sane”. Zanimanje za prostor na kojemu je utemeljen Nacionalni park Una nije novoga datuma.000 ha smješteno je u slivnom području rijeke Une (208. e-mail: custovic. koje su poznate kao izvor onečišćenja. 1 2 3 Sveučilište u Zagrebu. Na tim skupovima razmatrani su različiti aspekti razvitka ovoga prostora i konflikti između zahtjeva za zaštitom tla i vode. napose drvne i prehrambene. Sane i Korane”.

0% netopivog ostatka. te ulogu je osmislila i definirala Međunarodna konferencija u organizaciji FAO i Nizozemske vlade. Tlo nastaje iz samo 0. koji sadrže do 99% CaCO3. na znanstvenim spoznajama utemeljeno. trajno motrenje (monitoring) i informacijski sustav tala. pruža nam dakle ugodan životni prostor.Dobro osmišljeno. Uzimajući u obzir sve uloge tla. zatim tlo je izvor sirovina i energije i ima rekreacijsko-turističku ulogu. Opskrbljujući biljku potrebnim tvarima – vodom i hranjivima. štiti i u svojoj masi skladišti pitku vodu pa nas dakle i poji. odlučno utječe na izgled prirodnog krajobraza. 1996). što oslikava podatak da nastanak sloja od 100 cm traje od 0. socijalna i prostorna uloga.8 do 1. Koncept sugerira korištenje poljoprivrednog zemljišta i ostalih prirodnih dobara sukladno preporukama Agende 21 Svjetske konferencije o okolišu (Rio de Janeiro. u izradi strategije razvitka gospodarskih grana koje se temelje na korištenju tla. u Maastrichtu 1999. a tvorba tla je vrlo spor proces. “Prostor” koji pruža takvo gospodarenje predstavlja čvrst “okvir razvoja” i određuje njegova trajna ograničenja. Imajući sve rečeno u vidu. održivo gospodarenje tlom pruža cjelovitu zaštitu tla i jamči skladno kretanje tvari i energije u svim terestričkim i semiterestričkim ekosustavima Nacionalnog parka Una od svakovrsnih oštećenja. U “pripremi za doček” novog milenija. ekološka. Koncept VOPT . tlo nas hrani i odijeva. na prvom mjestu poljoprivrede i šumarstva kao najvažnijih gospodarskih grana koje moraju biti oslonac opstanka pučan- 316 . jasno je da je cjelovita zaštita tla conditio sine qua non opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una! Djelotvorna zaštita podrazumijeva tri međusobno povezana smjera djelovanja: inventarizacija stanja tala. uloga u oblikovanju krajobraza. a svojim značajkama određuje način korištenja prostora i izgled “kulturnog krajobraza”. Tlo je najveće blago svakog naroda. 1992) i Planu djelovanja Svjetskog samita o prehrani (Rim.2 – 1. višenamjensko dobro s brojnim ulogama. konceptom koji ima naslov “Višenamjensko obilježje poljoprivrede i tla – VOPT” (Multifunctional Character of Agriculture and Land – MFCAL).2 milijuna godina! Nesmotrenim gospodarenjem može biti uništeno za jedan dan! Značaj i uloge tla Tlo je izvor života i opstanka čovjeka. Slivno područje NP Una izgrađuju gornjokredni vapnenci i dolomiti velike čistoće. na površini oko nas i pod našim nogama čuva i održava biološku raznolikost.MFCAL utemeljen je na činjenici da tlo ima višestruku ulogu: proizvodnja hrane. godine.

načinom korištenja tla poljoprivreda i šumarstvo utječu na okoliš – prirodne i antropogenizirane terestričke i akvatične ekosustave. očito je temeljna uloga tla na području NP Una održati prirodnu vegetaciju šuma i travnjaka – livada i pašnjaka u što je moguće povoljnijem.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stva na području Nacionalnog parka Una. S druge strane. U tom smislu. Sve su uloge tla neodvojive jedna od druge. U toj ulozi tla NP Una su nezamjenjiv čimbenik biljne proizvodnje u poljoprivredi i šumarstvu. nisu izolirane od drugih uloga. Brojni su ekološko-regulacijski utjecaji tla. zrakom i hranjivima. dosljedno se držeći premise da su sve njegove uloge od jednakog značaja. prirodnom stanju. a zatim socijalna uloga – zapošljavanje radne snage i održavanje željene demografske slike – ili pak oblikovanje krajobraza i rekreacijsko-turistička uloga. kao izvor hrane i drvne mase i/ili profita. pa stoga imaju i značajnu ekološku ulogu u trajnoj zaštiti NP Una. odnosno održavanje prirodne vegetacije u šumskim. Temeljem rečenoga. Negativne utjecaje na okoliš – tlo i poljoprivredu od utemeljenja i djelovanja Nacionalnog parkana okoliš ne vidimo – naprotiv! Ekološko-regulacijska uloga tla S obzirom na činjenicu da NP Una obuhvaća područje krša. Općenita poruka ovoga koncepta je da tlo treba vrednovati višenamjenski. Uloga tla u tvorbi biomase Općenito je najznačajnija. polazište treba biti činjenica da te grane. ruralni razvitak i turizam su obećavajuće djelatnosti koje idu “rame uz rame” i imaju sve uvjete za dugoročno skladan razvoj na ovom prostoru. što omogućuje proizvodnju biomase – organske tvari – fotosintezom. a uzgoj bilja u agroekosustavima. od kojih navodimo najvažnije: 31 . a iskoristile i mogućnosti doseljenja. ova uloga tla izuzetno je značajna za normalno funkcioniranje i ekološku održivost svih ekosustava na teritoriju NP Una. socijalno i ekonomski održiv uzgoj bilja i stoke za lokalno pučanstvo kako bi se ono održalo na ovom teritoriju. a na poljoprivrednim površinama omogućiti ekološki. Smatramo da će NP svakako tome pridonijeti. nezamjenjiva i primarna uloga tla opskrba biljke vodom. svi oblici održive i ekološke poljoprivrede. od podjednakog su značaja pa ih tako treba i vrednovati! Na području Nacionalnog parka Una na prvom je mjestu dakako ekološka. da se tu nalaze brojni izvori pitke vode na čije se korištenje u budućnosti svakako računa.

Puferizacija se vrši i drugim mehanizmima. prelazeći u netoksične. Izlazeći iz tla u druge sfere. kao prašina. primjerice. ili putem oborinske vode. fizikalnoj i fizikalno-kemijskoj sorpciji. pristižu u tlo u obliku “suhih” aerodepozicija. može se očekivati. sakupljač (akumulator) i izmjenjivač (transformator) onečišćenja S obzirom na smještaj “između” litosfere i atmosfere i na neposredni kontakt s hidrosferom i antroposferom. To vrijedi i za ekološki rizične tvari. tlo ima ulogu prijemnika (akceptora) tvari koje padaju na tlo ili se u njega hotimično unose. bilo da imaju pozitivan ili negativan utjecaj. Oštećenje tala NP Una. odnosno biosferom. Tlo je univerzalni pufer koji inaktivira tvari što suhom ili mokrom depozicijom ulaze u njegovu masu ili se pak oslobađaju mineralizacijom organske tvari. može ugroziti podzemnu vodu u područjima s primjenom većih doza pesticida. magnezij i dr. preko granične vrijednosti koja da31 . koje iznose Martinović i Vranković (1986). a ekološki su relevantne za sve članove biosfere i sastavnice okoliša. kao što je vezanje stranih tvari na adsorpcijski kompleks. dakle različite onečišćivače – polutante. ali i sva biljna hranjiva koja čovjek unosi u tlo gnojidbom. odnosno u hranidbenom lancu. a nije isključeno da se to već dogodilo. Ostatak. a na prvom mjestu teške kovine i potencijalno toksične elemente koji u procesu prirodnog kruženja tvari. ekološki irelevantne tvari. Za terestričke i akvatične ekosustave. Kisele komponente tlo puferira pomoću kationa. Te tvari se u tlu mogu nakupljati pa tlo ima ulogu njihova sakupljača (akumulatora) zahvaljujući mehaničkoj. napose za zaštitu krških vodotoka i podzemne vode od onečišćenja. no najvažniji je oblik sorpcije vezanje na koloidni kompleks tla – humus i glinu.. pokazuju dosta visok sadržaj olova. Tako tlo u ulozi univerzalnog pročistača čisti – filtrira oborinsku vodu i štiti vodotoke i podzemnu vodu. kalij. a tlo izvor emisije onečišćenja. primjerice zakiseljavanjem kiselim kišama od donosa mokrih i suhih depozicija zračnim putem i onečišćenje tala tim putem. da se preko 99% pesticida koji ulaze u tlo inaktivira na ovaj način. kao i zaštitna sredstva (pesticidi). ova značajka tla ima ključnu ulogu. primjerice u hranidbeni lanac – biosferu ili se ispirući u krške vode. premda malen. Mehanizmi vezanja – sorpcije onečišćenja u tlu jako su različiti. kao “mokra depozicija” ili kisele kiše. napose vodu. Računa se. i tako se odupire većim promjenama reakcije tla. Ovoj skupini tvari pripadaju na prvom mjestu teške kovine i sva organska onečišćenja. Prvi podaci o sadržaju teških kovina u tlima na području Bihaća i Cazina. te tvari postaju onečišćivači. kao što su natrij. Putem koloidnog kompleksa tlo veže različite tvari. kalcij.Tlo kao prijemnik (akceptor).

a ključnu ulogu u njezinu oblikovanju ima tlo. Naravno da to treba tek istražiti jer. tlo može izmijeniti pomoću mikrobiološkog kompleksa u bezopasne oblike pa ono ima ulogu izmjenjivača (transformatora) tih tvari. a zatim uspostaviti sustav trajnog praćenja – monitoringa tih tvari u tlima NP Una.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nas vrijedi u većem broju europskih država. “učinak staklenika” otpada na poljoprivredu. Zbog navedenih razloga svakako je potrebno najprije izvršiti inventarizaciju stanja tala. koja i predstavlja najveću prirodnu vrijednost i bogatstvo NP Una. ukupna količina organskog ugljika u tlu – humosferi – trostruko je veća nego u nadzemnoj biološkoj masi. koji uzrokuje tzv. Treba reći da je površina područja utjecaja jako malena pa se ova uloga tla u tom smislu može smatrati zanemarivom. Prostorna uloga tla Krajobrazna vrijednost područja NP Una temelj je njegova opstanka. a napose tlo zaštićenog prostora kao što je nacionalni park. potpuno prilagođen prirodnim prilikama. napose olova. Čovjek je u prirodne krajobraze NP već “utisnuo” svoje “poruke”. U ovoj ulozi tla NP Una trebaju omogućiti što je moguće bogatiju i raznovrsniju floru i faunu. i to samo na reljefskim ekspozicijama okrenutim zračnim strujanjima iz industrijskog bazena zapadne Europe. Tvari sakupljene u njegovoj masi. iznosi tvrdnju da oko 15% CO2. je stanište i genski rezervat brojnih mikro i makro organizama. napose organske kao što su pesticidi ili nafta i njezini derivati. Važno je reći da provedba Kyoto protokola pred gospodarenje tlom postavlja nove zahtjeve. stvorio je “kulturni krajobraz”. Klimatsko regulacijska uloga tla Tlo je središnja karika u lancu biotransformacije organskog ugljika pa u toj ulozi snažno utječe na sadržaj i ukupnu količinu CO2 i drugih plinova koji uzrokuju tzv. “učinak staklenika”. a unoseći u prostor poljoprivredu. primjerice. koji će svakako utjecati na njegovo korištenje. u tlima NP Risnjak utvrđen je ekstremno visok sadržaj nekih teških kovina. IPPC (Intergovernment Panel on Climate Change) na svom zasjedanju 1995. On 31 . jer ono određuje moguće načine korištenja prostora. Tlo kao izvor genskog bogatstva i zaštite biološkog raznovrsja Tlo. dakle utvrditi sadržaj ekološki relevantnih tvari u njima. o čemu uvjerljivo govore posebni prilozi iz pera uglednih autora sudionika ovog savjetovanja. Globalno gledajući. Mijenjajući krčenjem prirodnu vegetaciju. odnosno pedoflore i pedofaune.

tipovi do nivoa podtipa). Tlo kao izvor sirovina Tlo je značajan izvor sirovina. klase. što je prikazano na razini podtipa tla. Pedosistematske jedinice prilagođene su i klasificirane prema službenoj genetskoj klasifikaciji (razdjeli. jer se u njemu nalaze konzervirani različiti arheološki artefakti i paleontološki materijal.čak obogaćuje prostor i čini ga još dopadnijim. a već oštećene dijelove rekultivirati i vratiti prirodnu vegetaciju. Ti su izvori navedeni u popisu literature. počet će degradacijom tla i gubitkom njegovih. Tu praksu treba svakako prekinuti i u prostor unijeti red. 320 . koji se nerijetko koriste za odlagališta otpada.000. ako do nje ikada dođe. koji treba sačuvati. skeletnih tala i golog krša. Naša je ocjena da područje predviđeno za NP Una ima dopadnost i krajobraznu vrijednost koja ga svakako čini atraktivnim za ovu namjenu. u prethodnom tekstu opisanih uloga. A devastacija NP Una. Mislimo pri tome ne samo na prirodne površine nego i na “kulturni krajobraz”. Zaštita krajobrazne raznolikosti područja NP Una nerazdvojna je od zaštite tla u prostoru. Od velike su nam koristi bila i vlastita istraživanja u okviru izrade OPK Hrvatske mjerila 1:50. Metode rada Glavni izvor podataka za ovaj rad su već izvršena istraživanja u okviru izrade OPK – Opće Pedološke karte Bosne i Hercegovine. posebna pažnja je posvećena geološkom supstratu na kojem su se ova tla formirala. osim da tih nalazišta ima. Bihać 4 i Knin 2. i to za listove (sekcije) Bihać 1. Za tumačenje geoloških obilježja korištena je Katzerova Geološka karta BiH u mjerilu 1:200. S obzirom na veliku rasprostranjenost plitkih. Bihać 3. Tlo kao povijesni medij Tlo je značajan povijesni medij. Gospodarenje tlom izravno utječe na izgled krajobraza. održavati i razvijati u ulozi očuvanja svih uloga Nacionalnog parka Una. napušteni kamenolomi.000. napose za građevnu industriju. Na području NP Una nalaze se brojni manji. koji služe kao izvori informacija za rekonstrukciju geoloških pretpovijesnih i povijesnih događaja na ovom prostoru. Nemamo iscrpnijih podataka o takvim nalazištima na području NP Una. mjerila 1:50. mogućnost razvitka ruralnog turizma i funkcioniranja NP Una.000 na listu Karlovac 1 i 2 i Knin 2. te brojna i svakovrsna istraživanja izvršena na obližnjem području Sadilovca.

sve s ciljem da se povoljna tla zadrže u toj 321 . br. skeletna tla i tla Teksturno teška tla i U suhoj tvari komposta siromašna bazama tla bogata humusom i drugih organskih gnojiva Sadržaj u mg/kg tla. Sličan pravilnik bi BiH trebala što prije donijeti. Sadržaj u tlu (mg/kg tla) Stupanj onečišćenja tla – So = ---------------------------------------------------------Maksimalni prihvatljiv sadržaj (mg/kg tla) Temeljem stupnja onečišćenosti tla su razvrstana prema vlastitim kriterijima (Bašić. Stupanj onečišćenosti (So) računa se po formuli. Za ocjenu stupnja onečišćenosti poljoprivrednog tla za konvencionalnu poljoprivredu teškim kovinama koristili smo kriterije za MPS (maksimalno prihvatljiv sadržaj) definirane Pravilnikom o zaštiti tla (NN 15/92) Republike Hrvatske. Kriterije iz toga pravilnika prikazujemo u tablici 1. ekstrahirano u zlatotopki 1 2 10 1 2 10 100 150 500 10 15 20 20 30 20 50 50 100 50 60 100 60 100 500 60 100 500 200 300 2000 2 2 - Kadmij (Cd) Živa (Hg) Olovo (Pb) Molibden (Mo) Arsen (As) Kobalt (Co) Nikal (Ni) Bakar (Cu) Krom (Cr) Cink (Zn) PAH – policiklički aromatski ugljikovodici U karbonatnim tlima dozvoljen je sadržaj za 25% viši od sadržaja u tablici. godine. 15/1992) Teška kovina Laka. Podaci se odnose na ukupan sadržaj dobiven ekstrakcijom uzorka tla u zlatotopki.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Kao izvor za sve statističke podatke korišten je Statistički godišnjak Federacije BiH od 2003. 1993) u pet razreda. Tablica 1 Granične vrijednosti – maksimalno prihvatljiv sadržaj teških kovina u poljoprivrednom tlu – MPS (”Narodne novine”. od kojih u gospodarenju tlom prema svakom razredu treba postupati na poseban način.

bez ograničenja.00) – tlo je nepogodno za svaki uzgoj bilja. niski.00-2.25) – tla pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. IV RAZRED – Onečišćeno tlo (So 1. V RAZRED – Zagađeno tlo (So preko 2. Značajke tla opisane su na temelju rezultata fizikalnih i kemijskih analiza. a na njima valja provesti posebno cjelovite mjere sanacije. koje čini tzv. pokriveni krš.kategoriji. a područje predviđeno za NP Una obuhvaćeno ovim radom čini manji dio njezina sliva koji većim dijelom teritorijalno pripada BiH.vrijedniju kategoriju:  I RAZRED – Čisto tlo (So do 0. Treba ih zaštiti od svakovrsnih oštećenja.50) – tla pogodna za uzgoj bilja. a interpretirane prema kriterijima koji vrijede za analitičke metode primijenjene u izradi OPK.50-1.25-0. odnosno uzgoj bilja za proizvodnju svake vrste hrane. nadzor izvora emisije.00) – tlo je pogodno za uzgoj poljoprivrednih kultura. uključivo uobičajene agromelioracijske zahvate. III RAZRED – Tlo velike onečišćenosti (So 0. kontrole izvora emisije. a plodored podređen biološkom čišćenju tla – bioremedijaciji – iznošenju teških kovina iz tla. Rezultati rada Čimbenici tvorbe tla (pedogeneze) Rijeka Una izvire na području Suhajskog polja u Hrvatskoj. ali ih je potrebno zaštititi od emisije teških kovina. a plodored podrediti iznošenju teških kovina. napose od izvora emisije onečišćivača i tretirati kao posebno vrijedan resurs na području na kojemu su utvrđena II RAZRED – Tlo povećane onečišćenosti (So 0. a ona koja su manje povoljna poprave da bi se mogla svrstati u višu . primjena sredstava za blokiranje teških kovina. To je prije svega vrlo porozan 322 . a manji dio obuhvaća istočni dio općine Donji Lapac koji se nalazi na području Republike Hrvatske. ali su na njima potrebne pojačane mjere zaštite. To je tipično krško područje. nužni su energični zahvati zaštite tla. sa svim obilježjima i zakonitostima koje krš nosi sa sobom.     Značajke podneblja opisane su na temelju raščlambe podatka Državnog meteorološkog zavoda.00) – na tlu nije dozvoljen uzgoj bilja koje bi se koristilo za humanu ili animalnu ishranu. izvore emisije staviti pod nadzor.

3 14.6 323 . ima ključnu ulogu u ovim procesima.5 20.4 16.2 15.6 2. njegove značajke. Tablica 2 Pokazatelji klimatskih prilika meteorološke postaje Bihać Mjeseci Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Prosjek Prosječno Oborine mm 94 91 96 118 121 110 116 117 97 117 150 125 1352 Temp.2 5.2 5.2 10. unutrašnje vodotoke i jezera protječe voda.7 62.4 8.2 11.8 18. koja sa sobom nosi suspendirane čestice različitog porijekla. Klimatske prilike Predstava o klimi kao ekološkom čimbeniku i čimbeniku pedogeneze za područje Bihaća vidi se iz podataka prikazanih u tablici 2.1 6. napose one koje povećavaju sposobnost tla da se odupre negativnim posljedicama.7 11.9 5.8 6. prometa i drugih djelatnosti – kako bi se rizik od možebitnog incidenta sveo na najmanju moguću razinu.5 127.0 19. Valja stoga reći da filtracijska i puferizacijska sposobnost tla ima odlučujuće značenje za čistoću te vode.9 10. Ta povezanost cijeli teren čini ranjivim i osjetljivim na svaki incident na svakom dijelu slivnog područja.5 Oznaka klime Nivalna Perhumidna Perhumidna Humidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Humidma Perhumidna Perhumidna Humidna 0. turizma. njezinu zaštitu i funkcioniranje akvatičnih ekosustava u njoj i zoni njezina utjecaja. šumarstva. C o Mjesečni i godišnji Langov kišni faktor 41.2 2. Stoga je vrlo važno poznavati aktivnosti čovjeka na području sliva – bilo da su one industrijske ili iz oblasti poljoprivrede.4 22.0 10. Tip tla.2 6. Brojni su izvori s obje obale Une podzemnom hidrografijom povezani sa slivom rijeke Une.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vapnenački medij kroz čije brojne pukotine – “kaverne”.

Utjecaj klime na formiranje tala može se pratiti putem njihova zonalnog rasporeda u horizontalnom i vertikalnom smjeru. Prema ovom pokazatelju bilo je za očekivati da je klimazonalni tip tla na vapnencu vapnenačko-dolomitna crnica – kalkomelanosol. međusobno miješani i taloženi. neujednačen. odnosno aluvijalnih nanosa uz rijeku Unu. Jedino se na taj način može objasniti pojava dubokih naslaga tla na pojedinim mjestima na vapnencu i dolomitu. Krški oblici na nižim položajima su prekrivani mlađim sedimentima 324 . Očito je da čak pet mjeseci pedogenetski najaktivnijeg dijela godine koji imaju semihumidnu klimu snažno utječe na strukturu pedosfere ovoga područja. Premda su pojedine skupine stijena međusobno uglavnom odvojene. Kako se vidi. općenito promatrajući. pretežno sedimenti neogena. do najmlađih kvartarnih. čemu je naročito pridonijela razvijenost reljefa. kao klimazonalni tip tla vezan za Langov kišni faktor javlja se smeđe tlo na vapnencu – kalcikambisol. Razni geološki sedimenti su prijenosnim silama. izračunati klimatski pokazatelji i iz njih dobivena oznaka klime i pravci razvoja tala u prirodi znaju biti korigirani pod utjecajem izraženog i jako razvijenog reljefa. Ipak treba naglasiti da na području NP Una s povećanjem nadmorske visine planinskog područja dolazi do izmjene pedogenetskih procesa i pojave jako humoznih crnica i drugih degradiranih tala.6 °C pa je klima humidna. najmlađi kvartarni nanosi. Geološko litološke prilike – matični supstrat Matični supstrat na području sliva rijeke Une je dosta heterogen. Međutim. koje iz njih po svim svojim obilježjima nisu mogle nastati. a najviše vodom i eolskim putem. mlađi geološki sedimenti. a do stanovite mjere i geološko-litoloških prilika. kao zonalnih tipova. a posebno između produkata njihova raspadanja. između njih. koje sa svoje strane modificiraju ulogu i značaj klime u pedogenetskim procesima. višegodišnji prosjek oborina je 1352 mm. Prevladavaju po zastupljenosti sedimentne stijene različite starosti i sastava. Sukladno tome. a srednja mjesečna temperatura 10. transportirani su i na veće udaljenosti. No. ne postoji striktno odvojena granica. počevši od najstarijih mezozojskih iz razdoblja trijasa. oni klimu čine nešto sušom nego pokazuju godišnji i mjesečni kišni faktori. Tri su skupine supstrata odlučne za tvorbu tala NP Una:    vapnenačke stijene.

Uglavnom ih čine laporoviti vapnenci. lesivirana crvenica. a teče vrlo sporo. kao što je to slučaj zapadno od Bihaća na području Beljavca. Zbog toga su tla ili jako plitka ili ih uopće nema. Oni izgrađuju masive i obronke Plješevice. rendzina i koluvijalna tla vrtača. Od grubljih klastičnih sedimenata mjestimično se javljaju i vapnenačke breče sastavljene od krednih i foraminiferskih vapnenaca promjera 0. Neogeni sedimenti ispunjavaju cijelo Bihaćko polje na sjeveru. na krškim pločama i zaravnima nastala su tla različite dubine: smeđa tla – kalcikambisol. na području sliva pokrivaju sve krške površine sliva. Na ovim supstratima razvile su se uglavnom posmeđene rendzine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ili trošinom (regolitom) s viših položaja. pijeska i sitnog šljunka. Prema procjeni.2 – 1. Proces trošenja starijih vapnenaca odvija se uglavnom kemijskim putem. a jako trošni. masiv Plješevice i kanjone vodotoka. erodirana tla iz klase nerazvijenih tala (litosoli i rankeri) do plitkih humusno-akumulativnih tala kao što su vrlo plitke crnice. žuto smeđe boje. i općenito ovoga sliva. a dublja se javljaju samo u vrtačama. Tercijarni sedimenti paleogena su manje zastupljeni i to mjestimično. koji sa sjeverozapadne i zapadne strane zatvaraju Bihaćko polje i sva izvorišta. a na dubljim nanosima smeđa tla na glinama. tako da na mjerilu karte 1:50. s preko 90% zastupljenosti vapnenačko-dolomitni sedimenti su najrašireniji. U središnjem dijelu Bihaćkog polja nalaze se i sedimenti gline. Tu su tla vrlo plitka. sadrže do 99 % CaCO3. juri i kredi. Na nagnutim terenima razvila su se vrlo plitka. ali ih ima i na području Kulen Vakufa na jugu. Na području krških zaravni Plješevice. To se posebno ističe na ravnim terenima. Lapori su karbonatni. Prema osnovnoj geološkoj karti BiH za list Bihać. a i šire područje kanjona Une od Bihaća do Kulen Vakufa. dok netopivog ostatka (rezidij) iz kojeg nastaje tlo sadrže svega 0. odnosno ponekad kaotičnim smjesama svih tih materijala. 325 . Taloženi su u svim formacijama mezozoika – trijasu. i različita smeđa tla.0 %. Na vapnenačkim i dolomitnim starijim formacijama. To su uglavnom vapnenci i dolomiti donje i gornje krede jako velike čistoće. najčešće kao klastične naslage eocena – lapori. a u donjim dijelovima i konglomerati vezani karbonatnim detritusom.5-15 cm. Od svih vapnenačko-dolomitnih formacija najrasprostranjeniji su sedimenti krede. Na presjeku geološkog profila smjenjuju se vapnenačko-dolomitni i drugi sedimenti razne starosti. a teren je prepun vrtača pa je ovaj krš u literaturi opisan kao “boginjavi krš”. odvijaju se i procesi okršavanja – karstifikacije. škrapama i uvalama u koje su deponirana erozijskim nanosom.000 tla nisu mogli biti pojedinačno izdvojena.

Kvartarni sedimenti pokrivaju najniže reljefne položaje u kanjonima rijeka Une i Unca. koluvijalnih močvarnih sedimenata ima najviše u dolinama rijeka. Na tvrdom vapnencu 2. Veliki broj dislokacijskih linija.623.1. Popis svih pedositematskih jedinica i njihova površina prikazani su u tablici 3. u obliku pijeska.45 1.2.34 A-C Humusno akumulativna 3. Manja je rasprostranjenost močvarnih hidromorfnih tala. i njihovim širim dolinama.46 6. čine reljef važnim pedogenetskim i ekološkim čimbenikom. Tla na području NP Una Tla NP Una najvećim dijelom pripadaju razdjelu automorfnih tala. Na tvrdom vapnencu 3.000. Na ovom prostoru postoje svi reljefski oblici od mikro do mezo i ororeljefa.062. Na dolomitu 2.107.10 3. Tablica 3 Popis pedosistematskih jedinica Klasa (A)-C Nerazvijena tla A. Posmeđene 2. Na dolomitu. Utjecaj reljefa. Rendzina 2. Kamenjar – litosol Podtip 1. ilovače i sl. Automorfna tla Tip 1.3. gline. Aluvijalnih. Razvijenost reljefa i oro-reljefski oblici utjecali su na diferenciranje različitih klimatskih zona u kojima postoje vrlo različiti uvjeti za živi svijet.13 238.2. Vapnenačko-dolomitna crnica tla – kalcimelanosol 3.16 326 .99 992. šljunka.4.2. posmeđena 3.1. Na vapnencu 1. Površina je izlomljena brojnim vrtačama koje je čine “boginjavom”. Posmeđene 3.1. kamena. kao čimbenika geneze i osobina tala. a zastupljene su sve njegove klase. Zaravnjene krške ploče nisu dakako “prave” ravnice u poljoprivrednom smislu.3. Na dolomitu 2.764.07 490. a odlikuju se različitim mehaničkim sastavom koji može biti grub ili fin. Najrasprostranjeniji su aluvijalni i koluvijalni nanosi. zatim močvarni sedimenti i taložine sedre.04 2.65 454. Prema svim obilježjima vrlo su raznovrsni. visinska razlika terena koji se diže od Bihaćkog polja prema krškoj ploči podnožja Plješevice. Na trošnim vapnencima Površina u ha 613. na području NP Una je vrlo značajan.06 1.17 123.

Karbonatno 14.75 220.37 67.08 49.305.1.72 155. Pjeskovita tla 12. Karbonatno tlo Glejna tla 15.3. Močvarno glejno (euglej) 14.19 23.312. Rendzina na dolomitu. Lesivirana 7.1. Litosol i rendzina na tvrdom vapnencu (A)-C 10.2.02 131.33 308. Fluvijativno livadsko Semiglejna tla (Humifluvisol) 13.50 176. ukupna površina područja obuhvaćenog ovim radom je 23.54 106.1.68 Kako se vidi.43 152.305.1. Ritska crnica (humoglej) Rijeka Una SVEUKUPNO 5.39 1.983.3. a sve ostalo su 32 .2. posmeđena crvenica A-(B)-C na tvrdom vapnencu i koluvijalno tlo vrača Tipa profila B. Na konglomeratu 6. Od te površine na vodenu površinu Une otpada 106. Na dolomitu 5. Fluvijativno ili aluvijalno Nerazvijena 12.43 773.02 729.23 519.71 224.4. Smeđe tlo na tvrdom vapnencu i dolomitu i koluvijalno tlo vrtača A-C 11. Ilovasta tla A-C-G 13.1. Na tvrdom vapnencu 4. Na pješčenjaku 5.1.92 38. smeđe tlo. Na tvrdom vapnencu 7. Beskarbonatno tlo A-G 14..110.53 310.712.68 ha. Eutrično smeđe tlo – eutrični kambisol 7. 12. Na nekarbonatnoj glini 5.2.77 671. Smeđe tlo i rendzina na tvrdom vapnencu i dolomitu tala iz klasa: 9. Na pijesku hidromorfna tla 12. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalcikambisol 4.19 ha.28 19. Na trošnom vapnencu 4. Na gipsu 7. Crvenica 7.51 399.1. Posmeđena 7.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 4.84 1.81 1. Distrično smeđe tlo – distrični kambisol A-(B)-C Kambična tla 6.3.582.1.973.03 616.46 105. Na dolomitu Asocijacije 8.40 7. Hidromorfna tla (A) – I – II.2.79 73..06 171.22 1.3.

ali nismo sigurni da bi oni bili ohrabrujući za provedbu ambicioznijih razvojnih zamisli. Tablica 4 Demografska slika stanovništva u nekim općinama USK Općina Bihać Bužim Bosanska Krupa Cazin Ukupno USK 1991* 70 732 16 917 58 320 63 409 371 705 2001** 60 325 17 873 29 299 60 387 305 905 2002** 60 511 18 071 29 423 60 772 307 124 2003** 60 707 18 251 29 580 61 094 304 181 * Službeni rezultati popisa 1991. slijedi zatim vapnenačko-dolomitna crnica – kalcimelanosol. a povratak je još uvijek neizvjestan. No. Ratna pustošenja na cijelom su području. ostavila dubok trag. središnje je pitanje nazočnost čovjeka. to stanje treba održati. bilo za očekivati. od zamisli do provedbe. Dakako. s obje strane državne granice. godine za bivše države ** Neslužbeni podaci – rezultati na temelju procjene Podaci nedvojbeno pokazuju pad broja ljudi koji nastanjuju ove prostore u svim općinama. Sukladno očekivanoj klimazonalnosti. osim općine Bužim gdje je broj ljudi povećan. Za svaki program. Način korištenja zemljišta Način korištenja tala važno je pitanje i za uspostavu. napose poljoprivredu. Značajan broj ljudi napustio je ova područja. radnoj sposobnosti stanovništva.tla. Kao što je. broj ljudi u općini Bosanska Krupa je praktički prepolovljen. Nemamo nažalost podatke o starosnoj dobi. Slično je stanje i u općini Donji Lapac na hrvatskoj strani. s obzirom na klimazonalnost tala.000 ha smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalcikambisol. a u njoj s bezmalo 8. a napose krumpira ima vrlo povoljne uvjete razvoja i ekspanzije 32 . koja također ima prostora za intenzifikaciju. Proizvodnja sjemena praktički svih kultura. Preciznih podataka o aktualnom načinu korištenja tala koji bi se odnosili na područje predviđeno za NP Una nemamo. U tablici 4 prikazujemo demografsku sliku područja Unskosanskog kantona na temelju podataka popisa iz 1991. a pogotovo za održiv opstanak Nacionalnog parka Una i zaštitu okoliša u njemu. godine i procjene današnjeg stanja. najzastupljenija je klasa smeđih tala. ali ono ostavlja još sasvim dovoljno “prostora” za novo naseljavanje na ove prostore i ekološki prihvatljive gospodarske aktivnosti. obrazovnoj strukturi.

8 28.5 0 16.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Podatke o strukturi korištenja poljoprivrednih površina prikazujemo u tablici 5.024 55.542 12.674 21.664 355 0 3. a područje općine Bihać u 32 .7 60.885 2.9 Šumsko zemljište 68. na cijelom je području visoka.962 743 28. Ribnjaci 0 0 0 8.6 1.0 Struktura u % (Poljoprivredno zemljište = 100) Oranice i vrtovi 54.751 26.913 27.3 2.379 11. Poljoprivredno zemljište (5-8) 21.8 2.8 Ukupno zemljište 100.813 489 4. Voćnjaci 434 63 474 3.815 2.8 49. Obradivo zemljište (1-4) 18. Ukupno zemljište (9-11) 68.0 100.2 Obradivo zemljište 89.2 15.0 100.832 5.3 22. Krupa 1. oslikavaju procese koji se na ovom prostoru odvijaju.7 Vinogradi 0 0 0 Livade 32.894 13.796 20.715 Struktura u % (Ukupno zemljište = 100) Poljoprivredno zemljište 30.6 100. Šumsko zemljište 47.6 60.5 47.585 5.0 Način korištenja Cazin 16.0 100.122 16.6 9. točnije previsoka zastupljenost neobrađenog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta. pod manje-više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine površine NP Una. Vinogradi 0 0 0 4.7 77. pitomog i dopadnog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru. Pašnjaci 2. Oranice i vrtovi 11. Oni također ukazuju na stanje. Neplodno zemljište 665 360 1. Slobodno se može reći da je to gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti.277 2.1 0. drame koje su se odvile i probleme koji se na njima prelamaju.109 7.794 10.153 0 0 22.4 0 0 100. Uzme li se u račun i šumsko zemljište.8 1.968 4.0 Najprije.210 7. Trstici i bare 0 0 0 9.225 5.120 4.3 Neplodno zemljište 1.7 Pašnjaci 10.2 71.9 64.4 36.584 6.239 6.8 Voćnjaci 2.3 Ribnjaci 0 0 0 Trstici i bare 0 0 0 Poljoprivredno zemljište 100.1 17. Tablica 5 Korištenje zemljišta nekih općina Unsko-Sanskog kantona Općine – površina u ha Bihać Bužim Bos.5 90.673 80. Livade 6.0 100.0 72.0 2.3 6.

ekološki prihvatljivog gospodarenja na poljoprivrednom zemljištu. 66% žitarica na području općine Cazin ili 48. Neka nam je dopušteno reći još i mišljenje da se u tom pogledu ima što naučiti iz već bogatog iskustva u poslovanju i pristupu tom pitanju od strane Nacionalnog parka Plitvička jezera. Naša je bojazan da na tako ogromnoj površini napuštenih oranica sigurno ima tala na kojima bi erozija mogla prouzročiti velika oštećenja.tom pogledu upadljivo prednjači. Na drugoj strani. reljefne prilike i opće značajke krša. Najprije. primjerice. Ohrabruje podatak o visokoj zastupljenosti krmnog bilja. a mi vjerujemo i da hoće ovom kraju donijeti gospodarski i demografski oporavak i biti jamstvo gospodarski. Pozitivan predznak sa stajališta optimalnog prometa organske tvari u tlu.5% u općini Bihać. To je neizravni indikator povoljnog stanja u agroekosustavu. a to otvara značajne mogućnosti dobrog. jer industrijskih kultura nema. koji se prvenstveno očekuju od pomno i dobro odabranih. izložena visokom riziku od erozije vodom i vjetrom. napose leguminoza. s obzirom na količinu i intenzitet oborina. odmjerenih i usklađenih mjera vlasti od lokalne do državne razine. Preko 70% poljoprivrednog zemljišta je izvan korištenja. prijelaz na ekološku poljoprivredu – uz vještu. 330 . treba reći da raspolažemo s (pre)malo podataka za relevantnu ocjenu stanja. što očito govori da se stočni fond postupno oporavlja. Sudeći prema tim podacima proizvodnja za tržište gotovo i ne postoji. a površine pod povrćem su na simboličnoj razini. Ukoliko bi bili ispunjeni i drugi uvjeti. Povoljna je okolnost što je najveći dio površine prekriven vegetacijskim pokrovom koji pruža pouzdanu zaštitu. koji je također doživio ratna pustošenja. To oslikava podatak o. struktura korištenja poljoprivrednog zemljišta govori da se ono koristi gotovo za goli opstanak pučanstva tih prostora. sustavnu tržišnu promidžbu – može. socijalno i ekološki održivog sigurnog i stalnog napretka. njezina visokog sadržaja i povoljnih pedohigijenskih prilika koje se imaju zahvaliti tom sadržaju ima visoka zastupljenost krmnih kultura. Procjena ugroženosti tala Što se procjena stanja ugroženosti tala NP Una tiče. U taj koncept skladno se uklapa Nacionalni park Una. a kondicija usjeva prema našim višekratnim opažanjima vrlo dobra. Posebno je povoljno i to što su površine pod po vrijednosti vodećom krmnom kulturom – lucernom zavidno visoke. a danas uspješno prolazi stadij oporavka. Za ocjenu opasnosti od erozije predlažemo izvršiti istraživanja i znanstveno obraditi ovaj problem.

koji se odnose na sadržaj teških kovina u tlima na izvorištu Klokota u Bihaćkom polju i na području Cazina. Podaci su prikazani u tablici 6.67 IV 5.. Kulturna biljka prima i ugrađuje u svoj organizam sve teške kovine u količini razmjernoj sadržaju u tlu.00 I 5. “polazna stanica” teških kovina je tlo. ali ima velike sličnosti s njim.14 V 2. a tlo je zagađeno cinkom.10 II 15.3 I Cd 0.22 I Zn 551. prikazana je sposobnost nakupljanja teških kovina iz tla u jestivim dijelovima važnijih poljoprivrednih kultura. teške kovine u organizam unosimo praktički izravno.71 IV Cr 85. Konzumirajući svježu biljku uzgajanu na onečišćenom tlu.78 III 135. koji je vrlo opasan onečišćivač. Sa stajališta rizika za zdravlje najveća je opasnost ako se teške kovine nakupljaju u jestivim organima ili dijelovima biljke.20 I Ni 63.51 I 29. Vranković 1986.00 I Mn 2083.39 IV 66.05 Co 58. Tablica 6 Sadržaj teških kovina i razred onečišćenosti tala NP i okolnog područja (Martinović.00 I Kako se vidi. i to na oba lokaliteta. 1994) Lokalitet Bihać Klokot Cazin Čorkova uvala Glina Sadržaj teških kovina u mg/kg Pb 166. krom i nikal utvrđeni su u granicama velike onečišćenosti do onečišćenosti. primjerice povrće.33 1597. Visoka je i onečišćenost kadmijem.47 V 249. Kobalt.48 I 12.72 III 1.82 IV 73. Kako je poznato. U tablici 7. Veliku praktičnu vrijednost ima činjenica da srećom sve biljke ne primaju teške kovine jednako. U hranidbeni lanac na putu “od tla do tanjura”. Bašić et al. uzrok su mutagenih.57 IV 63.67 IV 110. teratogenih i kancerogenih oboljenja. 331 .30 I Cu 24.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Malo je podataka o sadržaju teških kovina u tlima NP Una. Oni su taj sadržaj uspoređivali sa sadržajem u tlima Čorkove uvale na području NP Plitvička jezera. sadržaj olova u tlima koja gravitiraju izvoru Klokota u Bihaćkom polju prelazi sve očekivane vrijednosti. koja se doduše nalazi znatno sjevernije od ovoga područja.40 III 0. teške kovine su opasni onečišćivači.73 IV 68. Mi smo (Bašić et al 1994) istraživali sadržaj teških kovina na području općine Glina.60 III 23. Za sada raspolažemo samo s podacima iz rada Martinovića i Vrankovića (1986). Iznenađeni smo ovim podacima! Tlo je onečišćeno tim elementom i ono može postati izvor emisije tog onečišćivača u okoliš – vodu i biosferu – biljke.99 II 0.

Naime. Jednako tako. Vjerujemo da rezultati istraživanja sadržaja teških kovina u tlima NP Una koja neizbježno predstoje neće iznuditi i potrebu posebnog izbora takvih vrsta. Promatramo li pak sadržaj teških kovina sa stajališta konzumenta. acidifikacija zbog primjene velikih količina mineralnih gnojiva. uzgajamo na tlima povećane onečišćenosti teškim kovinama – primjerice u blizini prometnica i bilo kojega izvora emisije – rizik od konzumacije toga povrća u svježem stanju za potrošača je velik.Tablica 7 Sposobnost nakupljanja teških kovina u jestivim dijelovima važnijih kultura VELIKA Salata Mrkva Špinat Endivija Kreša SREDNJA Krumpir Kupus Kelj Cikla Bijela repa Rotkvica MALA Kelj pupčar Cvjetača Celer Brokoli Kukuruz šećerac Kupine i jagode VRLO MALA Rajčica Paprika Grah Grašak Patlidžan Dinja Koštuničavo voće Jabučasto voće Podaci iz te tablice instruktivni su za izbor kulture za uzgoj na tlu s poznatim sadržajem teških kovina. je vrlo malen. rizik od konzumacije bilja koje ima vrlo malu sposobnost akumulacije teških kovina u svojim organima. odnosno pri kupovini nije potrebna posebna predostrožnost. kulture male i vrlo male sposobnosti nakupljanja teških kovina u biljci možemo uzgajati i na tlima s povećanim sadržajem teških kovina. U nekim biljnim organima koncentracija im je veća. To znači da izbor kultura treba podesiti stanju onečišćenosti i sposobnosti akumulacije teških kovina. kao što je rajčica i paprika. ili onečišćenje ostacima pesticida – nemamo podataka za ocjenu stanja. S druge strane. a u drugima manja. Dodajmo još da teške kovine ugrađene u biljni organizam nemaju u njemu podjednaku distribuciju. kao što je mrkva i krumpir. O potencijalnim oštećenjima tla nepravilnim gospodarenjem u poljoprivredi – kao što je zbijanje tla zbog korištenja teških strojeva i prohoda po mokrom tlu. vrijedi upozorenje za oprez u smislu da kulture velike i srednje sposobnosti nakupljanja teških kovina. 332 . međutim. pad sadržaja humusa zbog učestale obrade a nedovoljne brige o “prometu” organske tvari. kao primjerice mrkvu ili salatu. nećemo na tržnici nabavljati bez poznavanja čistoće tala na kojima su uzgojene. ako biljke velike sposobnosti nakupljanja teških kovina. Njih. svakako treba sustavno prikupljati i probleme držati pod nadzorom.

a stočarstvo prerasta u važan oslonac gospodarskog razvitka. do svoje filtracijske i puferizacijske uloge. ali nema podataka koji bi potvrdili da je do toga već došlo. Prema svemu sudeći. Prema podacima kojima raspolažemo (Bašić. očito je da su tla predviđena za podizanje NP Una jako raznovrsna u pogledu svih osobina. odvija na ekološki prihvatljiv način koji ne ugrožava prirodna dobra i ni na koji način ne dovodi u pitanje opstanak NP Una. sudeći posredno na temelju izloženih podataka. tla obavljaju sve svoje prirodne uloge: od proizvodnje organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu. To pogotovo vrijedi za zaštitna sredstva. To je vrlo povoljna okolnost koja proistječe iz razmjerno visoke pokrivenosti obradivih površina brojem uvjetnih grla stoke. 333 . zatim stanja i osobina tala. koja područje NP čini atraktivnom destinacijom za svakog posjetitelja. Drugim riječima. Trendove na području USK držimo vrlo pozitivnim sa stajališta održive poljoprivrede i ekološki prihvatljivog korištenja proizvodnih potencijala ovoga područja. Stoga te procese valja preduhitriti sveobuhvatnim mjerama predostrožnosti. daleko je ispod ekološki sasvim prihvatljive potrošnje. napose u poljoprivredi. Čustović 2005) očito je da je potrošnja mineralnih gnojiva na ovom području u količini manjoj od 60 kg/ha simbolička. Naprotiv. ostaje još sasvim “dovoljno” prostora za značajno intenziviranje proizvodnje bez opasnosti po okoliš.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja No. Podaci s kojima raspolažemo kazuju da se stočni fond poslije devastacije u ratnim događajima postupno oporavlja. Mogućnosti budućeg korištenja tala Na temelju raščlambe prirodnih uvjeta koji određuju smjer i intenzitet procesa pedogeneze. nema indicija da bi takvih oštećenja moglo biti u značajnijoj mjeri. Izloženi podaci daju solidnu osnovu za zaključak da su tla na području obuhvaćenom ovom studijom izložena stanovitim rizicima od oštećenja. Izloženi podaci nedvojbeno potvrđuju ocjenu da se uzgoj bilja na području Unskosanskog kantona. To ih čini vrlo povoljnim za održavanje prirodne vegetacije i veliku biološku raznovrsnost. a proizvodnja stajskog gnoja od preko 4 t/ha svake godine govori o vrlo povoljnom prometu organske tvari u poljoprivrednim tlima ovoga područja. u njega se izvrsno uklapaju. načina njihova korištenja. dakle i NP Una. uloge u formiranju i održavanju prekrasnih krajobraza uz rijeku Unu.

Što se budućeg korištenja tiče. napose uloge filtera – prečistača za vodu. Na prvom mjestu ipak je najvažnija uloga tla – proizvodnja organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu. ovaca i koza. ono treba ponajprije biti usmjereno održavanju i unapređivanju svih uloga tla opisanih u uvodu studije. Nisu registrirani agresivni. preko ekološko-regulacijske uloge. U tom uzgoju valja se maksimalno se opredijeliti za uzgoj na otvorenom prostoru i u tom smislu posebnu pozornost posvetiti podizanju. na način da se održe prirodni ekosustavi. poljoprivreda se sračunatim mjerama državne 334 . napose za proizvodnju krumpira. ekološki neprihvatljivi zahvati i postupci u aktualnom korištenju. a za dio godine sa stajskim držanjem osigurati visokokvalitetnu krmu: dio s oranica. akumulatora i transformatora onečišćenja. dakle bujne. Glavni cilj i zadaća cjelovite zaštite tla je stalno održavanje njegovih najvažnijih uloga. U uzgoju bilja valja se opredijeliti najprije za krmne kulture. Taj smjer valja osmišljenim mjerama podržati. kao potencijalna žarišta erozije. U budućem korištenju tala treba najprije nedvojbeno jasno razlučiti poljoprivredni od šumskog prostora. da osigurava poljoprivrednu proizvodnju na primjerenoj razini. Osim toga. da agroekosustav bude stabilan. U gospodarenju tlom u uzgoju bilja na kiselim tlima u stalnu praksu valja uvesti kalcifikaciju. vrstama bogate prirodne šume. a proizvodnju hrane s druge strane. do uloge u čuvanju biološke raznolikosti u terestričkim i semiterestričkim ekosustavima područja NP Una. U poljoprivredi se valja usmjeriti na sve vrste ekološke poljoprivrede pridržavati usmjerenja na stočarstvo. Vrlo je važno u proizvodnju uključiti industrijske kulture i povrće kao tržišno zanimljive proizvode. koje osiguravaju proizvodnju stajskog gnoja. Mjere zaštite tla i program praćenja monitoringa Svaka od uloga tla opisanih u uvodu na području NP Una ima podjednako značajnu ulogu: od uloge u opskrbi biljke koja osigurava atraktivnu vegetaciju i krajobraz s jedne. zrak i biološke resurse – biljke i faunu. a same imaju visoku plodorednu vrijednost. njezi i održavanju pašnjaka. a marginalne površine. prepustiti šumi. Ima prostora za sjemensku proizvodnju. a dio s livada. a da niti na jedan način ne ugrožava prirodna dobra – vodu. i to uzgoj krupne i sitne stoke – dakle goveda.Gospodarenje tlima ovoga područja u poljoprivredi i šumarstvu već se temelji na sustavu uzgoja bilja i stoke koji je prilagođen prirodnim prilikama.

sok od kupine. Na temelju usporedbe godišnje bilance s proteklom godinom ili dužim razdobljem dobio bi se uvid u stanje tla. nego će to biti na temelju dokazane brige za tlo.. i to proizvoda atraktivnih najizbirljivijim potrošačima. a na temelju toga mijenjali bi se sustavi gospodarenja. kao nešto zbog čega se valja vraćati u ovaj kraj! A k svemu tomu još i poljoprivredne površine trebaju formirati estetski prihvatljiv krajobraz.. privlačan za svakog namjernika. 1994) uzimali uzorci tla za analizu. koje su naravi. gdje su locirana.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja potpore mora osposobiti za proizvodnju za tržište. utemeljenje mreže postaja za trajno motrenje tala na tipičnim lokalitetima s obzirom na tip tla i način korištenja. Neki zahvati bi se favorizirali. Redovito bi se uvijek na istom mjestu u toj postaji. postoje li oštećenja. informacijski sustav tala.. Dakle. zatim utvrditi sadržaj teških kovina i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) na tipičnim lokalitetima. koja daje odgovor na pitanje u kakvom su stanju tla. drugi bi se napuštali. jer su na crti tzv. maslo. janjetinu.   Prvi je korak po redoslijedu izvedbe inventarizacija stanja tala. prema dinamici koja je za svaki pokazatelj uobičajena. U tu svrhu potrebno je najprije izraditi kartu rizika od erozije. i u kojoj mjeri. opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una! Kako prići toj kompleksnoj zadaći? Pristup prihvatljiv za sve potencijalne investitore iz EU definira tri međusobno povezana područja djelovanja:  inventarizacija stanja tala – pedosfere – vrste i intenziteta oštećenja tala na području NP Una. “dobre prakse”. Sve teže će biti prodati poljoprivredne proizvode u EU bez dokaza 335 . cjelovita zaštita tla je conditio sine qua non utemeljenja.. a ništa se ne bi prepuštalo riziku. teške kovine. Svaka postaja bi sadržavala opremu za prikupljanje depozicija (suhih i mokrih) iz atmosfere – lizimetar za utvrđivanje ispiranja iz tla. po istoj proceduri (vidi Bašić.. Posjetitelj NP mora zapamtiti sir. Danas razvijene zemlje neće u budućnosti vršiti diskriminaciju pri uvozu poljoprivrednih proizvoda na “klasičan” način. što bi omogućilo izradu bilance ekološki relevantnih tvari (biljna hranjiva. svake druge ili svake treće godine uvijek u isto vrijeme. rajčicu. a u njima utvrđivao sadržaj tih tvari i bilanca njihova unošenja i gubitka iz tla. Slijedi zatim. svake. trajno motrenje – monitoring stanja. PAH) u tlu. koja su najopasnija. koje resurse ugrožavaju. mlijeko. naravno na temelju rezultata inventarizacije stanja tala.

vodozaštitno područje. 3. definira i predlaže promjene normativnih vrijednosti njihova sadržaja u tlu:   maksimalni dopušteni sadržaj – granična vrijednost. koji mora biti otvoren svim korisnicima. odnosno poslije koje nastaje opasnost za zdravlje čovjeka i za prirodu i potreba za sanacijom. Prati probleme prijevoza i štetnih tvari motornim vozilima kroz NP Una i sugerira mjere sigurnosti.. prometnice. 5. Taj sustav ima vrlo složene i važne zadaće: 1. ovisno o ulozi tla na odgovarajućoj lokaciji (biljna proizvodnja. koja ostavljaju štetne ostatke u poljoprivrednom tlu ili ugrožavaju vodne resurse. U svojoj djelatnosti Informacijski sustav usko surađuje s poljoprivrednim i šumarskim stručnjacima i opskrbljuje ih podacima o tlima i napucima o gospodarski i ekološki prihvatljivim i najpovoljnijim zahvatima i postupcima u gospodarenju tlom i zaštiti tla. prirodni – izvorni sadržaj – sadržaj u geološko-litološkoj podlozi koji tlo “nasljeđuje” iz matične stijene. ima li na internetu podataka o onečišćenosti tih tala. napose na osjetljivim područjima. Ovlašten je za zaštitu tla od trajne prenamjene iz poljoprivrednog ili šumskog tla u urbane površine. Prati svjetska kretanja i sugerira promjene i dopune popisa štetnih tvari sukladno međunarodnoj praksi.   2. vodne akumulacije i druge objekte.o tome na kojim i kakvim tlima su uzgajani. Nadzire korištenje perzistentnih sredstava za zaštitu bilja. 336 . To vrijeme je na vratima! Informacijski sustav tala – prikuplja sve podatke o tlima i unosi ih u sustav. orijentacijski sadržaj – prihvatljivu vrijednost sadržaja štetnih tvari. 6. da li se o tim tlima vodi briga. određuje ograničenja njihova korištenja u poljoprivrednim tlima za područja NP i predlaže zabranu neprihvatljivih sredstava. odlagalište otpada i dr). destimulira luksuznu “potrošnju” i prenamjenu tala. 4. Određuje ekološki osjetljiva područja i strogo definira dopuštena opterećenja NP turistima.. sanirajuću vrijednost – vrijednost čije prekoračenje nije dozvoljeno. Predlaže nadležnim tijelima ograničenja u korištenju soli za prometnice na području NP u zimskom razdoblju. odnosno predlaže ograničenja sračunata na prevenciju zaštite tla.

prednost treba dati svim oblicima održive i ekološke poljoprivrede. ruralnom razvitku i turizmu kao obećavajućim djelatnostima koje idu “rame uz rame” i imaju sve uvjete za dugoročno skladan razvoj na ovom prostoru. Rezultati ovih istraživanja dostatna su osnova za zaključak da su tla na području obuhvaćenom ovom studijom izložena stanovitim rizicima od oštećenja. pod manje-više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine površine Nacionalnog parka Una. To podrazumijeva tri osmišljena. Prijeka je potreba provjeriti nalaze iz toga rada i istraživanja proširiti na šire područje Nacionalnog parka. Najdjelotvornija je zaštita tla dobro osmišljeno. Osim što pruža cjelovitu zaštitu tla njegova dosljedna provedba jamči dugoročno gospodarski. Može se reći da je to gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. Imajući rečeno u vidu. koji se odnose na sadržaj teških kovina u tlima na izvorištu Klokota u Bihaćkom polju i na području Cazina. 33 . u izradi strategije razvitka gospodarskih grana koje se temelje na korištenju tla. na znanstvenim spoznajama utemeljeno. održivo gospodarenje tim izuzetnim resursom prema konceptu “Višenamjenskog obilježja poljoprivrede i tla – VOPT” (Multifunctional Character of Agriculture and Land – MFCAL). pitomog i dopadnog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru. procese oštećenja utvrditi i staviti pod nadzor te o njima utvrditi znanstveno utemeljen informacijski sustav. Raspolažemo samo s podacima dobivenim sredinom osamdesetih prošlog stoljeća. ali nema podataka koji bi potvrdili da je do toga već došlo. socijalno i okolišno održiv opstanak i razvoj Nacionalnog parka Una. Malo je podataka o stanju onečišćenja tala na području Nacionalnog parka Una. Uzimajući u obzir sve uloge tla. Stoga stanje tala valja provjeriti. jasno je da je održivo gospodarenje tlom i cjelovita zaštita tla conditio sine qua non opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una. trajno motrenje (monitoring) i informacijski sustav tala. vremenski odvojena. a međusobno povezana područja i smjera djelovanja:    inventarizacija stanja tala. na prvom mjestu poljoprivrede i šumarstva.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključci Uzme li se u račun i šumsko zemljište.

Literatura
Alibabić, V., Bašić, F., Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede i industrije na području utjecaja Nacionalnog parka Una, studija izvodljivosti Nacionalnog parka Una, Institut Ekonomskog fakulteta, Univerzitet u Bihaću, str. 137. Bihać, 2005. Bašić, F., Šimunić, I., Pedološka karta i tumač za list Knin-2, Stručni spisi Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, str. 38, Zagreb, 1986. Bašić, F., Butorac, A., Agroekološka ekspertiza dijela proizvodnih površina KIM Karlovac, Farma muznih krava Sadilovac, knjiga I, Stručni spisi Zavoda za OPB AFZ, Zagreb, 1986. Bašić, F., Butorac, A., Vidaček, Ž., Racz, Z., Ostojić, Z., Bertić, B., Program zaštite tala Hrvatske –Inventarizacija stanja – Trajno motrenje – Informacijski sustav, studija Zavoda za OPB Agronomskog fakulteta, 122, Zagreb, 1993. Bašić, F., Trajno motrenje tla u okviru RZ Alpe, Alpe-Jadran i Podunavlje, Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama”, 153-179, Bizovačke toplice, 1994. Bašić, F., Tomić, F., Classification of soil damages in Croatia, Second international conference – soil monitoring in Czech Republic, Brno, 1995. Bašić, F., Butorac, A., Održivo gospodarenje tlom – preduvjet zaštite vodnih resursa, Knjiga sažetaka Međunarodne konferencije “Šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost flore i faune u Europi i Hrvatskoj” u organizaciji Hrvatske Paneuropske unije, Pokreta prijatelja prirode “Lijepa Naša” i dr., Zagreb, 1995. Bašić, F., Kisić, I., Ekološka ili alternativna poljoprivreda na području Karlovačke županije, Karlovac, 1996. Bašić, F., Ćustović, H., Korištenje, gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una, studija, str. 41, Bihać, 2005. Butorac, A., Bašić, F., Kisić, I., Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode, Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama”, 53-77, Bizovačke toplice, 1994. Čičić, S., Geološki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine, Earth Science Institute, Sarajevo, 2002. Herceg, N., Zaštita životne sredine i zdravlja ljudi povodom dana planete zemlje, Motrišta, broj 24, Mostar, svibanj 2002. Herceg, N., Kolak, I., Gagro,M., Kolega, A., Knezović, Z., Utjecaj kultivara i rokova sadnje na urod i kakvoću krumpira, Sjemenarstvo, Vol. 20, broj 5-6, Zagreb 2003. Herceg, N., Zaštita životne sredine - stanje, organizacije i legislativa Gaudeamus broj:6-7, Mostar, 2003. Herceg, N., Globalni eko sporazumi i njihova provedba, Motrišta, broj 33, Mostar, ožujak 2005. Herceg, N., Ratarsko gospodarstvo – Industrijsko bilje, Sveučilište u Mostaru, Mostar 2007. Herceg, N., Šumatić, N., Petrović,D., Kovačević, Z., Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) Alergent novog doba u Bosni i Hercegovini, Sažetak radova - 2. hrvatski botanički kongres, Zagreb 2007. Katzer, F., Geološka karta BiH, 1.200000, Sarajevo, 1906. Kurtović J., Burlica, Č., Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta općine Bihać, mjerilo 1:25000, SOUR UPI RO Institut za istraživanje i razvoj, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 1984.

33

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Martinović, J., Jakšić Vojna, Burlica, Č., Pedološka obrada prostora Unsko-Sanske regije, Sarajevo, 1985. Martinović, J., Vranković, A., Zagađenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota, Zbornik “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita Une, Sane i Korane”, st.100114., Cazin, 1986. Martinović, J., Tloznanstvo u zaštiti okoliša, priručnik za inženjere, Državna uprava za zaštitu okoliša, 288, Zagreb, 1997. Mayer, B., Bašić, F., Pedološka karta lista Karlovac-1, Projektni savjet OPK Hrvatske, str. 89, Zagreb, 1973. Mayer, B., Bašić, F., Rastovski, P., Pedološka karta sekcije Karlovac-1, izdanje Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, tisak VGI, Beograd, 1979. Mayer, B., Bašić, F., Bogunović, M., Pedološka karta sekcije Karlovac-3, Posebno izdanje Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, Beograd, 1981. Mesić, M., Flajsig-Ćosić Gorana, Bašić, F., Kisić, I., Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. Zbornik radova: 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21. st. str. 599-612, Zagreb, 2003. Müller, Ch., Holenstein, J., Herzog, U., Bašić, F., Aichberger, K., Gruber, A., Juritsch, G., Goller, H, Bendova, H., Hudnik, V., Hodnik, A., Huber, W., Nemeth, T., Scherer, J., Bodendauerbeobachtungsflächen, Empfehlung einer abgestimmten Vorgehensweise der Unterarbeitsgruppe “Boden-Dauerbeobachtungsflächen” der gemeinsamen Arbeitsgruppe “Bodenschutz”, ArGe Alp, Alpen-Adria und Donauländer, Staatsministerium für Landesentwicklung und Umweltfragen, 27, München, 1994. Resulović, H., Ćustović, H., Pedologija, opći dio, (knjiga I), Univerzitetski udžbenik, Sarajevo, 2002. Vrbek, B., Vrbek, M., Vukelić, J., Zakiseljavanje tla i nakupljanje Pb, Cu, i Zn u jelovim zajednicama Nacionalnog Parka “Risnjak”. Šumarski list, 3-5: 163-172, Zagreb, 1991. xxx A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural Development, European Commission, Agriculture Directorate-General, 5, 2001. xxx Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe, European Environment Agency and UNEP, 2000. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 4, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1972. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 3, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1976. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 1, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1976. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Knin 2, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1990. xxx Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, N.N. br. 15, Zagreb, 1992. xxx Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine za 2003. godinu, Sarajevo, 2004. xxx Zakonska regulativa u ekološkoj poljoprivredi Republike Hrvatske, posebno izdanje Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, str. 200, Zagreb, 2002.

33

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

GAZDOVANJE ŠUMAMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
Dragan Romčević Sažetak

Šume u našim zaštićenim područjima zauzimaju najveći dio površine. Gazdovanje šumama u zaštićenim područjima treba provoditi po principu održivosti. Princip održivog gazdovanja uveden je u šumarstvo prije više od 200 godina, a odnosio se na obezbjeđenje stalnosti proizvodnje, prinosa i prihoda u drvetu. Gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta. Gazdovanje šumama u zaštićenim područjima mora biti u skladu sa namjenom prostora i funkcionalnom podjelom područja. Ograničavajući faktor održivom korištenju šuma i šumskog zemljišta u zaštićenom području je namjena prostora i sadašnje nepovoljno zatečeno stanje u nekim sastojinama. Ključne riječi: gazdovanje šumama, održivo gazdovanje, funkcionalna podjela prostora i ograničavajući faktor.

Uvod

Sama činjenica da se u šumama nalazi preko 50% svjetskog biodiverziteta najbolje oslikava njihovu raznovrsnosti i bogatstvo vrstama, a ujedno govori o značaju šuma za čovječanstvo. Ako ovome dodamo i njihov doprinos u eroziji zemljišta, kontroli poplava, zadržavanju i prečišćavanju voda, formiranju tla, heterogenosti predjela, ublažavanju klime, proizvodnji kiseonika, prečišćavanju vazduha i apsorbciji CO2 onda je jasno zašto se na međunarodnim skupovima na najvišem nivou donose konvencije i deklaracije o njihovom očuvanju i održivom gazdovanju.

341

Konferencija UN o životnoj sredini i razvoju održana je u Rio de Žaneiru 1992. godine, na kojoj su usvojeni najznačajniji dokumenti iz oblasti zaštite životne sredine, a to su:  Rio deklaracija o životnoj sredini i razvoju;  Agenda 21 (globalni program akcije za održivi razvoj);  Konvencija o biodiverzitetu;  Šumski principi- neobavezujući dokument o globalnom konsenzusu u upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih vrsta šuma. Pet godina kasnije, u Njujorku (1997. god.), usvojen je program za dalje sprovođenje Agende 21, a 2002. godine u Johanesburgu je održan svjetski samit o održivom razvoju, koji je imao za cilj da ocijeni status implementacije Agende 21 i drugih dokumenata koji su usvojeni na Samitu u Riju i da sagleda nove izazove i šanse, a sa koga je proizašao plan za realizaciju koji definiše preko 30 ciljeva. Prema međunarodno usvojenoj definiciji: “Održivo gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, a produktivnost, obnavljanje, vitalnost i potencijal šuma da budu na nivou kojim bi se zadovoljile odgovarajuće ekološke, ekonomske i socijalne potrebe današnje i budućih generacija kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou, a da se pri tom ne ugroze i oštete drugi ekosistemi.” Održivo gazdovanje šumama u širem kontekstu podrazumijeva:  Očuvanje i odmjereno poboljšanje šumskih resursa i njihov doprinos i značaj za globalno kruženje ugljenika (CO2);  Očuvanje zdravstvenog stanja i vitalnosti šumskih ekosistema;  Očuvanje i uvećanje produkcione funkcije šuma;  Očuvanje zaštita i moguće poboljšanje biološke raznovrsnosti u šumskim ekosistemima.

Namjena prostora i njegova funkcionalna podjela u zaštićenim područjima

Na samom početku treba navesti osnovnu razliku u shvatanju i tumačenju zaštićenog područja u Sjevernoj Americi i Evropi, a obrazložit ću ga na primjeru nacionalnih parkova.

342

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

U Americi su nacionalni parkovi proglašeni u područjima koja su bila van domašaja čovjeka, dakle u potpuno prirodnim uslovima i uglavnom na izuzetno velikim površinama. Nacionalni parkovi u Evropi osnovani su na područjima koja su manje ili više degradirana od strane čovjeka i znatno manjih su površina. U američkim parkovima u primjeni je tip zaštite kojeg možemo nazvati konzervacijski. Ovakav sistem zaštite podrazumijeva prisustvo čovjeka samo kao posmatrača ili istraživača, dok je u Evropi slobodniji pristup zaštite nacionalnih parkova u zavisnosti od funkcionalne podjele prostora na zone, koje se izdvajaju prema namjeni i stepenu zaštite prostora. Koriste se uglavnim tri režima zaštite i to:  I stepen  II stepen  III stepen U I stepenu zaštite utvrđuje se zabrana korištenja prirodnih bogastava i isključuju svi drugi oblici korištenja prostora i aktivnosti osim naučnih istraživanja i kontrolisane edukacije. U II stepenu zaštite utvrđuje se ograničeno i strogo kontrolisano korištenje prirodnih bogatstava dok se aktvnosti u prostoru mogu vršiti u mjeri koja omogućava unapređenje stanja i prezentaciju prirodnih dobara bez posljedica po njihove primarne vrijednosti. U III stepenu zaštite utvrđuje se selektivno i ograničeno korištenje prirodnih bogatstava i kontrolisane intervencije i aktvnosti u prostoru ukoliko su usklađene sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra ili su vezane za naslijeđene tradicionalne oblike obnavljanja privrednih djelatnosti i stanovanja uključujući i turističku izgradnju. Ovi režimi zaštite primjenjivi su i na druge kategorije zaštićenih područja (V i VI). Svjetska komisija za zaštićena područja (IUCN/WCPA) i EUROPARK Federacija (EUROPARK Federation) u saradnji sa Svjetskim centrom za praćenje stanja životne sredine (WCMC) objavili su upustva za primjenu IUCN kategorija upravljanja u zaštićenim prirodnim dobrima. Kategorije zaštićenih područja:  Ia Strogi rezervat prirode  Ib Područje divljine  II Nacionalni park  III Spomenik prirode 343

 IV Područje upravljanja staništem/vrstama u prirodi  V Zaštićeni predio  VI Zaštićena područja za upravljanje resursima Tabela 1 Matriks ciljeva upravljanja i IUCN kategorija upravljanja zaštićenim područjima
Ciljevi upravljanja Naučna istraživanja Zaštita divljeg svijeta Očuvanje specijske i genetičke raznovrsnosti Obezbjeđivanje usluga u životnoj sredini Zaštita specifičnih prirodnih i kulturnih oblika Turizam i rekreacija Obrazovanje Usaglašeno korištenje resursa iz prirodnih ekosistema Očuvanje kultrunih i tradicinalnih karakteristika
1 primarni cilj 2 sekundarni cilj 3 moguće primjenjiv cilj - neprimjenjiv

Ia 1 2 1 2 -

Ib 3 1 2 1 2 3 -

II 2 2 1 1 2 1 2 3 -

III 2 3 1 1 1 2 -

IV 2 3 1 1 3 3 2 2 -

V 2 2 2 1 1 2 2 1

VI 3 2 1 1 3 3 3 1 2

Ciljevi i mjere gazdovanja šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima

Na području nacionalnog parka sprovode se mjere zaštite i razvoja koje obuhvataju: 1. 2. 3. 4. 5. sprječavanje aktvnosti koje mogu narušiti osnovna obilježja i druga svojstva nacionalnog parka, zaštitu, očuvanje i unaprjeđivanje osnovnih prirodnih obilježja i druga svojstva nacionalnog parka, naučnoistraživačku aktivnost, kulturno – obrazovnu aktivnost, prezentaciju i popularizaciju vrijednosti nacionalnog parka,

344

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

6.

utvrđivanje područja i izgradnju objekata u svrhe očuvanja, obnavljanja i unaprjeđivanja prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti nacionalnog parka i njihove prezentacije, kao i sanacije i revitalizacije ugroženih dijelova nacionalnog parka, uspostavljanje i razvoj turističkih, rekreativnih i drugih razvojnih funkcija u korištenju prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti nacionalnog parka u granicama i na način kojim će se obezbijediti zaštita, očuvanje i unaprjeđivanje tih vrijednosti.

7.

Kao što vidimo, u nacionalnim parkovima je predviđeno, dozvoljeno i poželjno višenamjensko korištenje prostora u zavisnosti od stepena zaštite, koji je u skladu sa planiranom namjenom tog dijela prostora. Samim ovim i ciljevi gazdovanja šumama u pojedinim režimima zaštite se razlikuju, a korištenje šume mora biti polifunkcionalno. Različitost ciljeva uzrokuje i propisivanje različitih mjera gazdovanja za ostvarenje tih ciljeva. Ako ovdje dodamo i činjenicu da se šumske sastojine nezavisno od režima zaštite razlikuju i po: geološkoj podlozi i tipu zemljišta, tipu šume, porijeklu, starosti, vrsti drveća, mješovitosti, strukturnom obliku, stepenu sklopa i obrasta, dužini trajanja proizvodnog procesa, prema očuvanosti i zdravstvenom stanju, tek onda možemo sagledati kompleksnost problema gazdovanja šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima. Može se reći da je donošenje planova gazdovanja ovim šumama izuzetno složen i odgovoran posao. Ovi planovi, da bi bili savremeni, moraju biti sveobuhvatni, da bi bili prihvaćeni moraju biti praktično primjenjivi (realni), da bi bili praktično primjenjivi moraju biti u skladu sa zakonom, da bi obezbijedili racionalno korištenje moraju što potpunije da obezbijede princip višefunkcionalnosti šumskih ekosistema. Dosljedno provođenje ovakvih planova, kao i poštivanje principa transparentnosti i javnosti rada uz stalno medijsko nastupanje mogu dovesti do planom zacrtanih ciljeva.

Zaključak

Šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima treba gazdovati na principu održivosti, što podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, da se šumama u skladu sa režimima zaštite obezbijedi njihova funkcionalnost, vitalnost i sposobnost da ispune odgovarajuće ekološke, socijalne i ekonomske potrebe i današnjih i budućih generacija na lokalnom i nacionalnom nivou, a da se pri tom ne ugroze i oštete neki drugi ekosistemi. 345

Prilikom gazdovanja šumama u Nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima primjenjivati uputstva IUCN kategorija za ciljeve upravljanja zaštićenim područjima propisane od strane Svjetske komisije za zaštićena područja (IUCN/WCPA), EUROPARK Federacije (EUROPARK Federation) i Svjetskog centra za praćenje stanja životne sredine (WCMC). Mora se stalno imati u vidu i činjenica da je svako zaštićeno područje ili njegov dio specifikum i da se razlikuje od ostalih dijelova ili područja. Prema tome, u zavisnosti od prirodnih faktora i stanja šume u kojem se ona nalazi biće potrebno planirati i primijeniti različite mjere gazdovanja za postizanje istog cilja. Svjetska komisija za zaštićena područja (IUCN/WCPA) i EUROPARK Federacija (EUROPARK Federation) u saradnji sa Svjetskim centrom za praćenje stanja životne sredine (WCMC).

Literatura
IUCN/WCPA: Upustvo za primenu kategorija upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima, interni prevod, 1999, Medarević, M.: Funkcije šuma i njihovo obezbjeđivanje pri planiranju gazdovanja šumama, Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1991, Vodič za dobro upravljanje u oblasti životne sredine, Regionalna kancelarija za Evropu i Zajednicu nezavisnih država UNDR-a, 2003, Jović D., Banković S., Medarević M., Grbić P. (1995): Planovi gazdovanja šumama- problemi izrada i sprovođenje. Simpozijum: Potencijali šuma šumskih područja i njihov značaj za razvoj Srbije”. Monografija, Šumarski fakultet, Beograd. Medarević M. (2004): Održivo upraljanje šumama u odnosu na Panevropski kriterijum 3. Rad urađen u okviru Projekta Formiranje indikatora održivog razvoja Srbije, kordinator projekta Poljoprivredni fakultet – Beograd. Medarević M., Šljukić (2004): Održivo korišćenje šuma, Zbornik radova sa naučnog skupa “Održivi prostorni, urbani i ruralni razvoj Srbije”, - IAUS, Beograd. Medarević M. (2006): Planiranje gazdovanja šumama, Šumarski fakultet- Beograd Šumsko privredna osnova NP “Kozara” IRPC “Srpske šume” Banja Luka 2002.

346

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

FOREST MANAGEMENT IN THE PROTECTED AREAS
Abstract
Most of the surface area of our protected areas is covered by forests. Forest management in protected areas should be carried out on the basis of sustainability principles. Principles of the sustainable management related to production permanence, productivity and yield in wood mass, were introduced into forestry 200 years ago. Forest management means the management and utilization of forests and forest soils Forest management in protected areas must be in accordance with the function of the area and functional division of the territory. Limiting factor for the sustainable utilization of forests and forest soils in protected areas is function of the area and adverse existing situation in some forest stands. Key words: forest management, sustainable management, functional division of the area, limiting factor.

34

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA NA PRIMJERU PARKA PRIRODE BLIDINJE
Jure Beljo Ana Sabljo Mato Anđelić2 Sažetak

U zaštićenim područjima moguće je organizirati različite gospodarske djelatnosti u sklopu ruralnog razvoja, ali se pritom uvijek mora voditi računa o održavanju prirodne ravnoteže ekosustava u takvima područjima. Jedna od takvih djelatnosti koja se može uspješno organizirati na području Parka prirode Blidinje je ekološka (organska) proizvodnja hrane. Ekološka proizvodnja je sustav proizvodnje koji ne djeluje štetno na biljni i životinjski svijet, ne onečišćuje okoliš, koristi prirodne materijale, čuva biološku raznolikost i upravlja ekološkim odnosima na optimalan način. Na oko 2100 ha obradivih površina postoje povoljni uvjeti za proizvodnju nekih ratarskih i povrtlarskih kultura poput krumpira, kupusa, mrkve, cikle, raži i još nekih kao i proizvodnja sjemena ovih kultura. Stočarstvo na ovom području ima dugu tradiciju i s obzirom na velike površine pod pašnjacima bez bilo kakvih onečišćenja i daleko od industrijskih zagađivača ovo područje je idealno za proizvodnju ekoloških animalnih proizvoda. Na području parka prirode Blidinje uspijeva velik broj ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. Budući da rastu u čistom okružju, moguće je organizirati berbu i prikupljanje ovog bilja na komercijalnoj razini. Desetak poljoprivrednih proizvođača s ovog područja prijavilo se da na svojim imanjima organiziraju proizvodnju po ekološkim načelima i uskoro očekujemo da uđu u sustav certifi1 2 Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar JP Park prirode Blidinje

34

Po obilježjima reljefa Park prirode Blidinje spada u visokogorska područja. U ljetnim mjesecima moguće su relativno visoke temperature.kacije. uglavnom zbog oštre zime i loših komunikacija. Bezmrazni period traje 120 – 140 dana. bilo je malo. Stalnih stanovnika. općenito humusna. Osnovna obilježja područja Gospodarske aktivnosti Najvažnija gospodarska aktivnost na ovom području tradicionalno je bilo stočarstvo i to uglavnom nomadsko stočarstvo preko ljetnih mjeseci. Na taj način ekološka poljoprivreda kombinirana s turističkom djelatnošću doprinijela bi održivom razvoju područja. Godišnje padne oko 1400 mm oborina. Nadmorska je visina iznad 1100 m. uglavnom sira i masla. Blidinje se nalazi na visini od 1184 m. s planinama Čvrsnicom i Vranom i krškim zaravnima: Svinjača. a krška polja na visini od 1200 – 1250 m. a proljeća kratka. Sesaruša-Blidinje i Dugo polje. a u vegetacijskom razdoblju (svibanj – kolovoz) oko 300 l/m². dobro opskrbljena dušikom i kalijem i nešto slabije fosforom. Proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura bila je znatno manja. a najviši vrha iznosi 2228 m. Posušje i Tomislavgrad) i tri županije (Herceg-bosanska. Prevladavaju plića tla s dubinom profila od 20 – 40 cm. 350 . To je tipično krško područje s razvedenim i raznolikim krajolikom. Zapadno-hercegovačka i Hercegovačko-neretvanska). dok je po vrhovima planina alpska klima. pa bi se upravo hrana proizvedena po ekološkim standardima mogla plasirati na lokalnom području u okviru turističke potrošnje. iznad 30°C. U sredini područja je jezero Blidinje. ali je zadnjih 10 – 15 godina počela postupno oživljavati. Klima je uglavnom kontinentalna. Park prirode Blidinje prostire se na površini od oko 360 km2 na području tri općine (Jablanica. Potencijalna tla za poljoprivrednu proizvodnju su uglavnom crnice i smeđa tla na vapnencu te eluvijalno-diluvijalna tla. Na tom području nekada je bilo preko 500 obitelji koje su se bavile stočarstvom i proizvodnjom animalnih proizvoda. posebno administrativnom upravljanju. Jedno vrijeme gospodarska aktivnost bila je potpuno zamrla. Zime su duge s dosta snijega. Takav rascjepkan teritorijalni ustroj velik je problem u normalnom funkcioniranju. Područje Parka prirode Blidinje je također značajna potencijalna turistička destinacija.

Potencijalna proizvodnja 351 . a već ima dobru infrastrukturu. U 2008. prevladavajući dio hrane mora potjecati s vlastitih površina i mora biti proizveden po ekološkim načelima. kakva se god gospodarska aktivnost vodila na ovom području. Procjenjuje se da se proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura može izvoditi na oko 2100 ha. te tov janjaca i ovaca za proizvodnju mesa. a zadnjih godina. a oko 8000 ha je pod livadama i pašnjacima. Okosnica gospodarskog razvoja Parka prirode Blidinje mogla bi biti poljoprivredna proizvodnja i turizam. jedini je način da se poljoprivredna proizvodnja provodi po ekološkim načelima. Može se također obavljati tov uvezene janjadi i ovaca za proizvodnju mesa. Budući da je konvencionalna poljoprivredna proizvodnja potencijalni zagađivač okoliša. Proizvodnja se također mora temeljiti na domaćim pasminama ili pasminama selekcioniranim za ovo područje. Međutim. No i to je dobar potencijal za proizvodnju značajnih količina sira i ostalih animalnih proizvoda. ne oštećuje okoliš. kajmaka. a glavna je aktivnost proizvodnja sira. vune i stajskog gnoja koji bi služio za ratarsku proizvodnju kao zamjena za industrijska gnojiva. ona mora voditi računa da je to zaštićeno područje i da se mora održavati prirodna ravnoteža ekosustava. izgradnjom zimskog sportskog centra. Ta proizvodnja temeljila bi se na uzgoju ovaca i goveda te proizvodnji mesa. Osnovni je cilj takve proizvodnje proizvesti kvalitetnu hranu na prirodan i održiv način. Ima dovoljno odgovarajućih zemljišnih površina za animalnu i biljnu proizvodnju koje nisu onečišćene pesticidima i drugim agrokemikalijama. a pomalo počinje i proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura. Ekološka (organska) poljoprivreda je sustav gospodarenja koji ne djeluje štetno na biljke i životinje. premda su mogućnosti mnogo veće. S obzirom na dugu tradiciju i povoljne uvjete.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Najprije se počelo obnavljati stočarstvo. sira. Park prirode Blidnje ima povoljne uvjete za ekološku proizvodnju. Da bi ti proizvodi zadovoljavali standarde ekološke proizvodnje. mlijeka. čuva biološku raznolikost i upravlja ekološkim odnosima na optimalan način. Park prirode Blidinje mogao bi poslužiti kao potencijalno područje za ekološku proizvodnju animalnih proizvoda. Ovo područje je udaljeno od industrijskih zagađivača. koristi prirodne materijale i obnovljive izvore. godini na području Parka prirode Blidinje bila su ukupno 43 stada ovaca. to mora biti održivi razvoj. Drugim riječima. ali uz obavezno vrijeme konverzije za ekološku ishranu. Na širem području parka prirode Blidinje uzgaja se oko 8000 ovaca. počinje razvoj turizma.

kozmetici ili prehrambenoj industriji. mrkvu. Domicilno stanovništvo i do sada se bavilo prikupljanjem samoniklog bilja. Područje Parka prirode Blidinje je pogodno za ljetni odmor. izgradnjom sportsko-rekreacijskog centra i zahvaljujući boljim komunikacijama. uglavnom za domaće čajeve. ciklu grašak i još neke. Okoliš je nezagađen. Budući da rastu u čistom okruženju takve biljke ili njihovi plodovi mogu se brati i komercijalno koristiti. a s ovog područja neće imati u sebi nikakvih kontaminata. Naime. ekoturizam. Turistička djelatnost i ekološka proizvodnja su komplementarne jer se na taj način omogućava plasman proizvedene hrane na lokalnom području. a organska tvar u tlu povećava se i žetvenim ostacima. To mogu biti animalni 352 . Zaključak Prirodni i agronomski uvjeti omogućavaju okvir za proizvodnju hrane po ekološkim standardima na području Parka prirode Blidinje. više kao uzgredna nego glavna djelatnost. Livadski med je dobre kvalitete. Zadnjih godina. Naime. gnojidba se provodi uglavnom stajskim gnojivima. Slama od raži veoma je dobar izolacijski materijal za pokrivanje planinskih kuća. ali se takva djelatnost u današnjim uvjetima može komercijalizirati. No na ovom području mogla bi se također organizirati proizvodnja sjemena nekih ratarskih i povrtlarskih vrsta. za agroturizam i tzv. među velikim brojem turista koji dolaze u Međugorje naći će se značajan broj onih zahtjevnijih koji će rado konzumirati ekološke proizvode makar i po višim cijenama. sve se više razvija turizam. na ovom području ima dosta livadskog bilja koje cvjeta u vrijeme kad u južnim dijelovima Hercegovine nema nikakve pčelinje paše pa profesionalni pčelari mogu u to vrijeme držati košnice na ovom području kako bi iskoristili i tu pčelinju pašu. Međugorje.Biljna proizvodnja na području Parka prirode Blidinje već sada se može smatrati ekološkom. i to ne samo zimi već i ljeti. a od ozimih vrsta raž koja može podnijeti niske temperature. Ove kulture već sada se proizvode i daju veoma dobru kvalitetu. Klimatski uvjeti ograničavaju broj kultura koje se ovdje mogu uspješno uzgajati. Od povrtlarskih vrsta moguće je uzgajati kupus. Jedna od djelatnosti koje se mogu uspješno organizirati na području Parka prirode Blidinje je pčelarstvo. Među ratarskim kulturama to su krumpir i jare žitarice. a ta proizvodnja može biti veoma profitabilna. kao velika turistička destinacija. također bi moglo biti potrošač ekoloških proizvoda s ovog područja. Među više od 1500 vaskularnih vrsta koje rastu na ovom području postoje mnoge koje se mogu koristiti u alternativnoj medicini.

već je započelo aktivnosti na tom planu. Razvojem poljoprivrede i turizma ubrzava se ruralni razvoj područja. ali se uvođenjem ekoloških načela u gospodarskim aktivnostima održava prirodna ravnoteža ekosustava bez štetnih posljedica po okoliš. te još nekim institucijama. tako da bi se dobar dio proizvoda trošio na lokalnom području. Financijska potpora koju pruža Federalno ministarstvo okoliša i turizma pomoći će u provođenju ovih aktivnosti. 353 . Proizvodnja ekološke hrane komplementarna je s turističkom djelatnošću koja se na ovom području postupno razvija. Desetak farmera već se prijavilo za takvu proizvodnju na svojim farmama i uskoro se očekuje njihova certifikacija.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ili biljni proizvodi. JP Park prirode Blidinje u suradnji s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom iz Mostara.

.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVA POLJOPRIVREDA KAO FAKTOR RAZVOJA PODRUČJA NACIONALNOG PARKA UNA Ferdo Bašić Vildana Alibabić2 Zemira Delalić2 Sažetak Suvremeni koncept razvoja u kojem poljoprivreda i tlo imaju višeznačajnu ulogu koja se. ekonomski i socijalno održivu. dopadljivog krajobraza i održivog gospodarenja. pašnjaci i neplodno tlo. nazvan kao VUPT koncept (Višeznačajna uloga poljoprivrede i tla) jedan je od najdjelotvornijih načina korištenja površina na ekološki osjetljivom području kao što je područje Nacionalnog parka Una. što je optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. Bihać. Cilj ovog rada bio je predložiti ekološki. ogleda u ekološkoj.hr Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću. obzirom na zatečeno stanje. zemira_btf@yahoo. kao i obrada studijske dokumentacije već izrađene za potrebe NP Una.com. vildana_btf@yahoo. Nepovoljne okolnosti su dominantnost 1 2 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. a uključujući šumsko zemljište takvog je više od ¾ površine. ulozi u oblikovanju krajobraza. Zavod za opću proizvodnju bilja. osim u proizvodnji hrane. socijalnoj i prostornoj ulozi. osim korištenja odgovarajuće literature. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjnu strukturu poljoprivrede. VUPT koncept istovremeno osigurava održivi razvoj. basic@agr. predstavlja oslonac opstanka stanovništva.com 355 . ali najveći značaj njegove primjene ogleda se u zaštiti područja od onečišćenja. Zagreb. ulozi tla kao izvoru sirovina i energije i rekreacijsko-turističkoj ulozi. Za izradu je. struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na “prirodni“ način korištenja gdje visoku zastupljenost imaju livade. Prema zatečenom stanju. urađeno terensko istraživanje.

Slatkovodno ribarstvo predstavlja perspektivnu granu i dominira u privrednom sektoru (360 t/god). povrća i voća isključivo za vlastitu potrošnju. je ekološki prihvatljivo gospodarenje. Ključne riječi: Nacionalni park Una. Za trajno održivo gospodarenje predlaže se optimalan odnos u kojemu će se 10% posjeda (oko 600 ha) usmjeriti na ekološku. 1999. 80% na održivu. odnosno uzgoju bilja i životinja prema konceptu održive poljoprivrede. Ključna zadaća joj je održati plodnost tla. što prvenstveno podrazumijeva gospodarenje u poljoprivredi. na prvom mjestu gospodarenju tlom (Bašić & al. Stočni fond se poslije devastacije u ratnim događajima postupno oporavlja. svi postupci u njoj regulirani su i definirani više kodeksima (Code of Good Agricultural Practice) nego zakonskom regulativom. dakle USK-a. a uzgoj ima tradicionalno obilježje. a istodobno održati dostignutu razinu i osigurati trend rasta proizvodnje agroekosistema (Bašić. šumarstvu. 1995b). održivi razvoj Uvod Planetarne posljedice zagađenja neophodno je zaustaviti “održivim razvojem“. socijalna i prostorna uloga. održiva poljoprivreda. 2000). socijalno i etički održiva poljoprivreda. preduvjet za opstanak i održivi razvoj šireg područja NP Una. Prevladava uzgoj žitarica. Slijedom toga. tlo je izvor sirovina i energije i ima rekreacijsko-turističku ulogu (FAO.. vodnom gospodarstvu. a posebno važno pitanje su ekološki osjetljiva područja među kojima je i područje Nacionalnog parka Una. zastupljenost krmnog bilja je visoka. Upravo suvremeni koncept MFCAL-VUPT (Multifunctional Character of Agricutlure and Land – Višeznačna uloga poljoprivrede i tla) utječe na kreiranje “Zajedničke poljoprivredne politike EU“ – CAP (Common Agricultural Policy). smanjiti zavisnost poljoprivrede o vanjskim inputima. smanjiti oštećenja okoliša. Ovaj novi način razmišljanja rezultirao je čitavim nizom mjera zaštite. CAP. 356 .SLM). To je gospodarski. a uloga poljoprivrede i tla u njemu su: proizvodnja hrane.privatnih posjeda (3. uloga u oblikovanju krajobraza. Svjetska iskustva i praksa u državama EU ukazuju na činjenicu da je pravilno gospodarenje na ekološki osjetljivim područjima ključno pitanje njihove zaštite i opstanka u funkciji. a od onih važnijih danas se najviše radi na kreaciji sistema održivog gospodarenja tlom (Sustainable Land Management . a 10% na pomno nadziranu intenzivnu poljoprivredu. odnosno racionalnim korištenjem prirodnih bogatstava i čuvanjem okoliša.394) u odnosu na državni (51) i dosta neobrađenog zemljišta. ekološki. 1995a). ekološka. bezopasna za okoliš.

pa je stoga i cilj ovoga rada da se na temelju zatečenog stanja projicira održiva. Budući da hrana proizvedena u intenzivnoj poljoprivredi još uvijek upravlja nacionalnim i svjetskim tržištem hrane. pesticidi). 1984. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjna struktura poljoprivrede. 2000. osim pregleda dostupne literature (Kurtović & Burlica. ocijeniti mogućnost ekološkog uzgoja bilja i ukazati na put transformacije poljoprivrede u smjeru ekološkog uzgoja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Alternativa održivoj je ekološka poljoprivreda. i dr. dalje. sunca i krajobraza s kojega biljka potječe. Za ostvarenje toga cilja potrebno je bilo: procijeniti stanje na terenu.. polinacije usjeva. prvenstveno tla i vode. Zahtjevi su suptilniji u usporedbi s konvencionalnim uzgojem. Martinović & al. pa do stola stiže namirnica toliko izmijenjena da se u njoj više ne može prepoznati posebnost tla. Ćustović & al.). Tamna strana ove poljoprivrede su agrokemikalije koje su uzrokovale takva oštećenja okoliša. ovisi o ukupnim zatečenim socijalnim. mineralna gnojiva. procijeniti trošak i dobit (cost-benefit). a puna zaposlenost i dobrobit stanovništva na njegovu širem području s druge strane. energija. zaštite usjeva i domaćih životinja od štetnika. sistem gospodarenja koji se odvija pod nadzorom međunarodne organizacije IFOAM. Metode rada U radu je korištena složena metodologija izrade koja je. da su postala središnji problem današnjice (UNEP.. sama opskrbljuje prerađivačku industriju sirovinama. uključila terensko istraživanje i pri- 35 . Polazi od stajališta da živi organizmi ispunjavaju zadaću razgradnje otpada. ekonomskim i ekološkim uvjetima. Koji je put do ekonomski i socijalno-politički prihvatljivog održivog razvoj NP Una. dati poželjnu strukturu poljoprivrede u tzv. 1985. u kojem će biti osigurano funkcioniranje NP s jedne. a na putu od ‘’polja do stola’’ na svoj se način uključuje prehrambena industrija sa svojim dodacima. Cilj joj je maksimalno korištenje bioloških resursa u tlu. a ovisi o vanjskim faktorima (strojevi. To je tržišno orijentirana poljoprivreda u kojoj je visok profit i tržišno konkurentan proizvod cilj. i tu ulogu poljoprivrede treba imati na umu prilikom vrednovanja. predložiti potrebe istraživanja i obrazovanja i predložiti sistem trajnog motrenja. zaštite zemljišnih i vodnih resursa i čuvanja genetskog materijala. a najstrožiji su oni koji se odnose na sadržaj ekološko rizičnih tvari – teških metala i ostataka zaštitnih sredstava (Bašić & al. pa čak i ekološki osjetljivih područja. Martinović & Vranković 1986. 2001). 1995c). recikliranja hranjiva. prijelaznom razdoblju u ekološku poljoprivredu i. 2000.. EC.

Golubić. Kulen Vakuf. istraživanja su proširena i na sve druge izvore osim službenih (kantonalne i općinske ustanove). Dobrenica i Sokolac koje čine prostornu granicu sa zaštićenim područjem.250 stanovnika. Prikupljanje podataka obuhvatilo je mjesne zajednice: Martin Brod. a na cijelom području do zapuštanja posjeda i zarastanja površina u korove. njihovu obradu. paljenja i rušenja gospodarskih zgrada.  zona III: između NP Una I i NP Una II. Orašac. Najveće naselje je Kulen Vakuf s 526 stanovnika.590 stanovnika. 35 .164 stanovnika.  zona II: NP Una I – dio kanjona Unca i rijeka Krka i NP Una II (Štrbački buk – Dvoslap). godini. u korist ženske. godine proveo tim Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću i agencije ‘’Eda’’. Podaci su prikupljeni za područje utjecaja NP Una na kojoj su izdvojene i označene granice pojedinih zona zaštite:  zona I: prostor divljine između kanjona Unca i kanjona Krke. Ripač. pretežno nezaposleni i oslonjeni na mali broj zaposlenih u Bihaću ili u drugim državama te na poljoprivredu. Klisa. Rezultati rada i diskusija Općenito. a obuhvaća pojas od po 50 m s obje obale Une i krajolik  zona IV: šire područje utjecaja koje obuhvaća uži ili širi pojas oko zaštićenih područja. otuđenja strojeva i opreme. Podaci se moraju uzeti s rezervom. metodom anketiranja različitih grupa stanovništva. kao i obradu studijske dokumentacije koja je već izrađena za potrebe NP Una (Bašić & Ćustović. zatim Orašac i Ćukovi te Ripač sa sjeverne strane koji broji oko 1. Zona I je nenastanjena. Ćukovi. desetkovanja stočnog fonda. A i bez tih događanja. Stanovništvo su uglavnom mladi. ranjavanja s trajnim posljedicama po radnu sposobnost. 2005). Istraživanja je u razdoblju proljećeljeto 2005. u II i III zoni zaštite nalaze se naselja s 4. radno sposobni i obrazovani. došlo i do debalansa u odnosu muške i ženske populacije. područje utjecaja NP Una rijetko je nastanjeno. a stvarno stanje očekuje se kroz popis stanovništva u 2011.kupljanje podataka. osim velikih gubitaka života radno najvrednijeg naraštaja. Došlo je i do napuštanja imanja. S obzirom na nedovoljnu pouzdanost. a u IV zoni živi oko 2. Područje utjecaja NP Una je u posljednjem ratu doživjelo teška stradanja koja su najviše pogodila upravo poljoprivredu pa je.

Tablica 1 Struktura biljne proizvodnje na području nekih općina USK (2002/03) Kultura 1. a uz to prerada šljive u domaćinstvu – od sušenja preko kompota. Površina pod najvrednijom krmnom kulturom – lucernom dosta je visoka. Industrijsko bilje 3.690 0 2. U uzgoju se ne koriste kemijska sredstva što šljivu deklarira kao posebno vrijednu. Uzgoj povrća i voća namijenjen je uglavnom vlastitim potrebama.564 502 45 40 126 851 0 796 747 13 Bužim 805 350 5 5 45 400 0 128 65 30 Bosanaska Krupa 4.048 1. Od voća je najzastupljenija šljiva.080 450 35 . Za očekivati je povećan uzgoj voća i pripremu svih prerađevina iz tog voća priređenih na imanju ili manjim pogonima su. Uzgajaju se uglavnom žitarice. a još više na prerađevine iz toga povrća. a kukuruz i pšenica su najzastupljeniji. Zatečeni sistemi biljne proizvodnje Važniji pokazatelj za procjenu stupnja utjecaja poljoprivrede na okoliš je posjedovna struktura i način korištenja zemljišta. Radi usporedbe u tablici 1 dana je struktura biljne proizvodnje za neke općine USK-a. povoljno djeluje na tlo. Žitarice Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz (zrno) 2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja poljoprivreda je kao gospodarska grana u ovom kraju bila desetljećima zapostavljana i marginalizirana. S obzirom da su uvjeti za uzgoj povrća vrlo povoljni. a sumarno prikazani u tablici 2. svakako valja računati na ekspanziju uzgoja povrća. Ohrabrujući je pokazatelj visoka zastupljenost krmnog bilja na oranicama koje općenito.300 600 380 995 3. pekmeza i rakije – stavlja je u položaj posebnosti. Povrće Krumpir Grah Unsko-sanski kanton – izabrane općine (površine u ha) Bihać 1.150 820 60 40 30 3.965 3. Podaci su prikupljeni za svaku mjesnu zajednicu na istraživanom području NP Una. a naročito ono iz skupine leguminoza.200 0 947 300 440 Cazin 8. ali stabla su stara i slabo održavana pa je njihova obnova važna zadaća u narednom razdoblju.

koja također ima “prostora“ za intenzifikaciju.465 0 0 0 140000 150 0 152 54 110 202 2. nego su još i rasadišta korova i činilac nagrđivanja kulturnog krajobraza. a područje općine Bihać u tom pogledu drastično prednjači.570 360 270 720 1. Apsolutno prevladava privatni posjed – ukupno su 3.394 privatna posjeda s 2.83 ha.025 2.265 600 600 30 1. Krmno bilje Djetelina Lucerna Silažni kukuruz Travne smjese Ostalo krmno bilje 5. Preko 70% poljoprivrednog zemljišta te općine je izvan korištenja!!! Te površine nisu samo “mrtvi kapitali“. 360 . Na širem području ima još sasvim dovoljno “prostora“ i za novo naseljavanje i za ekološki prihvatljive gospodarske aktivnosti. pitomog i dopadljivog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru.Crni luk Kupus i kelj Rajčica i paprika Ostalo povrće 4. previsoka zastupljenost neobrađenog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta. pod manje više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od ¾ površine ovoga prostora.540 0 1.020 1. ili su to ponajmanje. a 51 državni posjed raspolaže s 901 ha zemljišta ili prosječno 22. Voće* Jabuka Kruška Šljiva Višnje Grožđe *broj stabala 9 10 5 12 866 67 78 617 19 85 7500 4700 117500 300 0 10 5 8 10 2.220 0 54570 27000 0 350 0 Na području NP Una (tablica 2) prevladavaju šumske površine. pašnjaci i neplodno tlo. a struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na “prirodni“ način korištenja u kojem visoku zastupljenost imaju livade. Na cijelom je području visoka. Sa stajališta uspostave i opstanka nacionalnog parka kao zaštićenog područja. naročito poljoprivredu. Za ocjenu stanja i trendova jedan od važnijih pokazatelja je posjedovna struktura poljoprivrednih gospodarstava. a uzevši u račun i šumsko zemljište.717 ha površine i prosječnom površinom od samo 0. ako se to pokaže potrebnim. što je gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti.000 35 2000 1000 7500 200 0 35 50 66 56 5.9 ha.

7 2413 6007. kako to zahtijeva ispravna suvremena agrotehnika. vuča zapregom – konjima. Okopavanje se obavlja ručno.2 383 Izvor: Općina Bihać. za neke vrste – izvor MZ. Insekticidi se redovito koriste za suzbijanje krumpirove zlatice. za prihranjivanje usjeva. Obrada se obavlja pretežno korištenjem traktora i priključnog oruđa. To su razlozi zbog kojih se ne isplati nabavljati teže strojeve i linije mehanizacije. Od kemijskih sredstava za zaštitu bilja u uzgoju kukuruza koriste se herbicidi. bez koje inače nema visokih i stabilnih prinosa. obavlja se manje u jesen.7 472 3205 117 Državno vlasništvo neobraobrađeno đeno 35 6 88 732 1941 2802 266 TOTAL 1580 108 879 1027 0. a više u proljeće. a mineralna gnojiva. Gnojidba je tradicionalna i oslanja se na kruti stajski gnoj. U predsjetvenoj pripremi prakticira se tanjuranje i drljanje. premda bi zimska prskanja voća neagresivnim sredstvima bila uputna. prikazani u tablici 3 govore u prilog nepovoljnog stanja u stočarstvu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 2 Posjedovna struktura i način korištenja zemljišta VRSTA Polja Voćnjaci Travnjaci Pašnjaci Visoko kultivirano (staklenici) Navodnjavano zemljište Šume UKUPNO Neobradivo zemljište Privatno vlasništvo neobraobrađeno đeno 1545 102 791 295 0. 361 . uglavnom dušična. za neke mjesne zajednice. Ratni događaji su ostavili dubok trag u svim područjima života. Djelotvornoj obradi. a livade kose strojno. god. U uzgoju voća kemijska sredstva za zaštitu se koriste u simboličnim količinama. a statistički podaci o stanju stočnog fonda u USK iz 2003. zapreka su maleni posjedi i nepovoljne reljefne prilike – neravan teren. i to iz skupine atrazina. a na malim površinama. Osnovna obrada – oranje. tek simbolično. Potrošnja po hektaru je minimalna. Stočarska proizvodnja Šire područje NP Una tradicionalno je poznat stočarski kraj.

upala grla. nalazi pod stalnim veterinarskim nadzorom (MP.337 19. a stočarstvo ipak postaje oslonac gospodarskog razvoja. Liječenje antibioticima se obavlja u stajama kod vlasnika u uobičajenim ‘’tradicionalnim’’ uvjetima držanja stoke za koje se ne može reći da su na visokoj higijenskoj razini. Svinje .240 9. godine da se samo 0. iščašenja i slično.000 litara mlijeka godišnje.000 Bosanska Krupa 5.Od toga kobile i ždrebne omice 5. Perad Bihać 4. Konji .706 2. Pored navedenih. Ovce .975 7. 2002).000 4.Od toga krave i steone junice 2.000 6. Proizvodnja mlijeka za tržište više je nego skromna.600 6. osim kod pojedinaca. Podaci prikupljeni za mjesne zajednice na širem području utjecaja (tablica 4) pokazuju da se na tom području nalazi malo stoke.100 5.31% krava. JP “Veterinarska stanica” Bihać 362 . Goveda .582 Stočni fond sporo se oporavlja.500 5.000 Bužim 3. upala vimena. Uzgoj stoke je pretežno ekstenzivan. Ono što je neprihvatljivo jest podatak iz 2002. povremeno se pojavljuju opasne bolesti s tzv.Od toga ovce za priplod 3. komada Vrsta stoke 1. a s obzirom na trenutne otkupne kapacitete moguće je proizvesti još preko 255. Koze 6.000 0 0 510 190 500 30.082 900 352 640 224 500 35.618 7.900 2. čije se mlijeko otkupljuje za preradu i prodaju.492 6.245 11.Tablica 3 Stočni fond na području nekih općina USK-a (2003.000 Cazin 7.000 750 500 150 100 700 30. A-liste.600 Državno (grla/ komada) TOTAL Prosječna cijena (KM) Izvor: Poljoprivredni zavod USK. a u pogledu zdravstvenog stanja redovne su bolesti kao upala pluća. Tablica 4 Stanje intenzivne stočarske proizvodnje na području NP Una Vrsta Goveđa stoka Konji Svinje Ovce Koze Perad Ostalo Privatno (grla/komada) 351 32 110 7. godina) Broj komada stoke – grla.697 0 0 266 30 628 47.611 3.Od toga krmače 4.

). Sokocu (3 t/god. Takve promjene podrazumijevaju i novu proizvodnju sjemena trava i krmnih leguminoza kao važnu. Za ilustraciju. Takvi odnosi po našoj procjeni osiguravaju visok životni standard poljoprivrednika i njegov trajan. a prostora ima i za industrijsko bilje. očito predstoje visoka ulaganja upravo u stočarstvu. 1994. šumarstvo i pripadajuća prerada na posjedu ili izvan njega u manjim pogonima. prirodnog vegetacijskog pokrova i krajobraza (Bašić & al. Prvenstveno treba reći da je trajno opredjeljenje i okosnica utemeljenja i opstanka NP Una poljoprivreda.. Stoga je cilj da se u razdoblju od 10-15 godina od početka realizacije projekta osmišljenim mjerama i usmjerenim ulaganjem postigne da najmanje 70% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje otpada na stočarstvo i proizvode iz stočarstva. mogu Poželjna struktura poljoprivrede 363 . s tim da se u uzgoju bilja i stoke izbjegavaju ili potpuno isključe postupci i zahvati koji na bilo koji način ugrožavaju i dovode u pitanje kvalitetu okoliša: zraka. usmjeriti na organsko-biološku (ekološku) poljoprivredu. U budućnosti je potrebno radikalno promijeniti strukturu poljoprivredne proizvodnje. 1994. Uvjeti za ovu djelatnost su vrlo povoljni – treba svakako stimulirati uzgoj ribe za tržište i sportski ribolov (Mujić & al. a 10% na pomno nadziranu intenzivnu poljoprivredu. kao posebnost. dakle površina od oko 600 ha.). Povećati zastupljenosti krmnih leguminoza. teži se broju stoke od najmanje jedno uvjetno grlo po hektaru poljoprivredne površine. sitnije stoke. 1996). Stoga za trajno održivo gospodarenje i opstanak NP dugoročnim ciljem držimo optimalni odnos u kojemu će se 10% poljoprivrednih posjeda. zabilježena je proizvodnja u Martin Brodu (350 t/god.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja S obzirom da se poželjnim stanjem smatra ono u kojemu prihodi od stoke i stočarstva čine oko ¾ ukupnih prihoda gospodarstva. Butorac & al. tla. naročito uljanu repicu iz koje bi se mogao proizvoditi biodizel kao ekološki idealno gorivo za područje NP Una. 80% na održivu.. a za to je na području NP Una potrebno oko 6000 goveda ili adekvatan broj grla druge.). a ekonomski zanimljivu djelatnost. stabilan rast s jedne. vode. te trajno skladno funkcioniranje NP Una s druge strane. Odnos poljoprivrednog i šumskog zemljišta nikako ne treba mijenjati! Zadržati “prirodni“ način korištenja agrosfere s razmjerno visokom zastupljenošću livada i pašnjaka. u Ćukovima i Dobrenici (1 t/god. Kada je ribogojstvo u pitanju. 2003). Bašić & Kisić. Uputne su tvrde sorte pšenice koje se.. ali smišljeno voditi u smjeru veće zastupljenosti leguminoza.

a ni na koji način se ne ugrožavaju prirodna dobra – voda. održavanja i opstojnosti svakog zaštićenog područja. pčelinjeg voska. granu poljoprivrede u kojoj se uzgaja medonosna pčela (Apis mellificia L. 2000. Indirektna korist od pčelarstva je za oko 100 do 150 puta veća od direktne. Pčelarstvo traži čist okoliš pa se pčelari mogu smatrati “prirodnim saveznicima“ u provedbi projekta NP Una. a u obzir su uzete posebnosti pri- 364 . Predvidljivi troškovi i dobit (Cost-benefit) od prijelaza na ekološku poljoprivredu Ovo poglavlje obrađeno je prema modelima koji su preporučivani i korišteni u Hrvatskoj u nekoliko publikacija (Grgić. radna skupina za zaštitu tla Radne zajednice Alpe-Jadran i Podunavske zemlje kreirala je koncept tzv. Mujić & al. 1987. Na području utjecaja NP Una vrlo su povoljni uvjeti za uzgoj jelenske divljači. bit će privlačnije ako ima svoj med. time se osigurava održavanje njegovih najvažnijih uloga. treba na licu mjesta upoznati s marljivim “radom“ pčela–radilica! Mjere zaštite tla i program praćenja – monitoring Cjelovita zaštita tla ključno je pitanje uspostave..) radi dobivanja meda. 2001). propolisa i polena koji posjeduju izvanredna ljekovita svojstva i koji su našli primjenu u liječenju cijelog niza bolesti (Donadieu. Gospodarstvo koje se kani usmjeriti na seoski turizam. integralne zaštite tla. 1995d). Plasman tako proizvedenog brašna (ne nužno mljevena u vodenici!) uopće nije upitan ni izvan područja NP. zrak i biološki resursi – biljke i fauna. otrova.mljeti u vodenici na Uni. Stanje na svjetskom tržištu meda ide na ruku ovom usmjerenju. burek… pod brendom Eko-Una koje će svaki posjetitelj pamtiti po kvaliteti. Sastoji se od tri posebna.. a pčelarstvo se izvrsno uklapa u koncept održive i ekološke poljoprivrede. ali i za pčelarstvo. trajno motrenje – monitoring stanja i informacijski sistem tala (Bašić & al. Molan. jer pčele vrše oprašivanje poljoprivrednog bilja od kojih je minimalno 180 entomofilnih. iz brašna na licu mjesta ili blizu peći kruh. matične mliječi. 2005). Rojevi i matice su vrlo tražene na tržištu. 1993).. Posjetitelje manjega uzrasta – djecu. prihvatljiv za sve potencijalne investitore iz EU (Bašić & al. a međusobno povezana područja djelovanja: inventarizacija stanja tala – vrste i intenzitet oštećenja tala na području NP Una. Kako bi odgovorili na ovo pitanje. pecivo.

uzgoj ovaca zbog tradicije i posebnog gospodarskog značenja u ovom kraju. uspostava i održavanje pilot farme. inače teško prohodne terene čini prohodnim.000 KM godišnje. pčelarstvo. te na taj način formira poseban krajobraz. povrće). na primjer. jer se od ovce u prošlosti koristila vuna. monitoring i informacijski susav tala. a izravno smanjuje opasnost od požara.2 do 1. u upisnik ili registar ekoloških posjeda i priznavanja “ekološkog proizvoda“ dobivanjem markice kojom se potvrđuje njegova valjanost i autentičnost. a onima od 10 ha (7 ha oranica i 3 ha pašnjaka – pretežito proizvodnja mesa i mlijeka) do 35. Troškovi ulaganja u objekte primjerene suvremenom uzgoju ovaca su između 267 i 333 € po rasplodnom grlu. Vrijednosti su samo orijentacijske. ovca istodobno služi i kao brižni i uporni “čistač“ terena od različitog nepoželjnog raslinja. inventarizacija tala. slijedi ekološka (10% površina ili oko 600 ha). marketing i eko-marka proizvoda). 365 . Početni troškovi su 720. a njezino mlijeko i meso daju bjelančevine visoke kakvoće. U objektu je potrebno osigurati za ovce 1. Osim toga. Najveće ulaganje po jedinici površine bit će u rasadnicima. Polazište za cost-benefit analizu i okvirni troškovi su za razdoblje od 10 godina koje je potrebno za ulaganje u razvoj poljoprivrede i temeljito restrukturiranje. Prijelazno razdoblje u ekološkoj poljoprivredi traje od “raskida“ zemljoposjeda s klasičnom. odnosno zemljoposjednika. i konačno na livadama i pašnjacima. Nakon prvih 5 godina očekuje se smanjenje godišnjih troškova na oko 70% početnih. zatim na trajnim nasadima i površinama predviđenim za uzgoj povrća.5.000 KM (detaljni projekt. Procijenjeni zajednički troškovi za tako organizirani sustav su 470. skladište i hladnjača). ali zato donose veći profit i zapošljavanje kao. Veće farme zahtijevaju veća ulaganja. potom na oranicama. jer se stvara prihod od marke poljoprivrednih proizvoda s područja NP Una. Ulaganje treba obuhvatiti sve poljoprivredne površine bez izuzetka. konvencionalnom poljoprivredom do upisa gospodarske jedinice. za ovnove 2 do 4 i za janjad oko 0. a zatim održiva poljoprivreda na 80% površina. staklenicima i plastenicima. poticaji za eko-proizvođače. Naravno. predviđa se da održiva i ekološka proizvodnja na posjedima od 1-3 ha može donositi zaradu do 10. No.5 m2 poda po grlu. na posjedima od 5 ha do 16. Najmanji kapacitet koji osigurava egzistenciju domaćinstva je oko 120 proizvodnih grla s pripadajućim rasplodnim pomlatkom.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja lika i područja. To razdoblje traje tri do pet godina. ulaganje odnosno troškovi proizvodnje zavisit će i o sustavu uzgoja pa će najveće biti u sustavu intenzivnog uzgoja (planirano 10% površina ili oko 600 ha).000 KM godišnje u prvih 5 godina (edukacije i istraživanja. grmlja i korova.000 KM.000 KM godišnje (voće.

F. 8-9. (1995b): Ekološki zahtjevi pred biljnom proizvodnjom Hrvatske s aspekta suvremenih trendova u svjetskom gospodarstvu.. Pula. Zagreb. F. Ostojić. Kisić. Bićanić. B.. o čemu ovisi opstanak NP Una pa dakle i budućnost generacija koje će živjeti na tom prostoru. M. Sve su uloge tla i poljoprivrede prema tom konceptu od jednakog značaja.. rukopis. H. Igrc-Barčić. F. F.. odnosno tradicija. 60: 237247. F. A. Bašić. mjere zaštite i monitoring. studija. Hrvatske vode. Čustović.... Bertić. J. International workshop on water pollution and protection in agricultural practice. Znan. 1995. V. Butorac.. 1996. Zagreb. F. moraju biti svjesni svoga značaja i uloge. Bašić. Racz.. (1996): Ekološka ili alternativna poljoprivreda na području Karlovačke županije. Butorac. a u ovaj proces treba ući s konceptom MFCAL prema kojemu poljoprivredu i poljoprivredno zemljište treba vrednovati višeznačno. Mesić. 122. 12: 237-253. 366 . svoju poljoprivredu koncipira i deklarira kao eko-socijalnu. Studija Zavoda za OPB AFZ.. a naročito specifične uloge poljoprivrede i tla za dugoročno održavanje zadovoljavajućeg kvaliteta okoliša. Zagreb. Butorac. Karlovac. bez obzira na zaštićeno područje NP Una. smatrajući da su za to ispunjeni svi prirodni i povijesni uvjeti. Vidaček. Bašić. F. ali i šira društvena zajednica. Literatura Bašić.. Bertić.. tržišno usmjerenu poljoprivredu. predlaže se nadležnima da Unsko-sanski kanton već sada. 80. Za afirmaciju cijelog sustava treba osigurati brz protok znanja i informacija. (2005): Korištenje. Ta poljoprivreda treba biti ekološki usmjerena. str. (1993): Program zaštite tala Hrvatske-Inventarizacija stanja-Trajno motrenje-Informacijski sustav.. a uz to. stručni spisi Zavoda za OPB AFZ. str. XXXI Agronomsko savjetovanje. str. Z. A. vodu).. Polj. Bašić. I.Zaključak Ulaganja u ruralni razvoj i razvoj poljoprivrede nezaobilazna su u svakom scenariju razvoja ovoga kraja. što znači da treba sačuvati zdrav okoliš (na prvom mjestu tlo. Bićanić.. ispuniti svoje socijalne uloge. str. Kisić.. Z. 45. Bašić. (1995c): Some aspects of sustainable agriculture in Croatia. (1995c): Projekt transformacije poljoprivrede na vodozaštitnom području crpilišta Kosnica. M. I. A. I. Ž. Zagreb. 1993. Kisić. V. studija. Poljoprivrednici koji tu žive i rade. (1995d): Sustainable management in arable farming of Croatia. Mesić.. gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una.. Bašić. B. Smotra.

I. B. (2000): Protection Policy of Agricultural Land in Bosnia and Herzegovina during the Transition. Agriculture Directorate-General. H. Č. (1994): Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode. MP/Ministarstvo poljoprivrede. mjerilo 1:25000. Zavod za agropedologiju. UNEP (2000): Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe. 7: (1). Martinović. Ćoralić. Burlica.o. (1985): Pedološka obrada prostora Unsko-sanske regije. I. vodoprivrede i šumarstva (2002): Informacija o provođenju mjera za sprečavanje pojave i sprečavanja širenja zaraznih bolesti životinja na području USK u periodu od 1998-2000. (1984): Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta općine Bihać. Donadieu.. Sane i Korane“. 5 February 2001. str. Soc. A. Tahrić. Bajramović. Der Pollen. Molan. H. Butorac. V.razvojne mogućnosti“. Vranković. FAO (1999): FAO/Netherlands Conference on the Multifunctional Character of Agriculture and Land “Cultivating our Futures”. 100-114. te pojedinačni izvještaji za 2003. R. M.. Martinović. ‘’Riz-Krajina’’ Bihać. Apither. Irska. KOCH Imkerei-Technic-Verlag. Alibabić. Bizovačke toplice. Sarajevo.. Background papers. 47-59.. (2005): Honey as a Marketing Strategy in the Una Sana Canton. Nature Management and Fisheries of the Netherlands.. 21. Prague.. Mujić. I. (2000): Establishing Honey as a Recognized Medicine. Y. (2003): Strategija dugoročnog razvoja d. SOUR UPI RO Institut za istraživanje i razvoj. Mujić. Bertić. 53-77. at al. str. Mihalić. Central Asian Countries and Mongolia. R.C.. J Americ.Germany. J. Commission of the European Communities.-25. Kurtović. 1994. Đug. J.. Poljoprivreda i proizvodnja hrane u novom europskom okruženju. P. (1987). F.. Zbornik “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita Une.. 4. (2001): Ulagati u poljoprivredu. Šahinović. godinu. Oppenau/ Schwarzwald. Jakšić V. F. Conference soil in CEC. European Environment Agency and UNEP. ali ne biti izravni poljoprivrednik – Kako? Ministarstvo za javne radove. 108-112.. V. EC (2001): A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural Development. (1995a): Trajno održiva poljoprivreda u novom okruženju. obnovu i graditeljstvo Republike Hrvatske. 36 . Bašić. Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama“. Ćustović. Czech Republic. “Panonija .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Bašić. FAO and the Ministry of Agriculture. Grgić. kolovoza 2005. CAP (2000): Communication from the Commission to the Council and the European Parliament: Indicators for the Integration of Environmental Concerns into the Common Agricultural Policy. 2000.. World congress Apimondia.. A. Kisić. Zagreb. European Commission. J. 2004. Burlica. Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. godine.. Dublin.. Č. i 2005. A.o. Sarajevo. (1986): Zagađenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota. Z. HAZU. New Independent States. überarbeitete Auflage.Cazin. Bihać. Zbornik radova.

a complex method of drafting this paper was used which. the role of the soil as a source of raw materials. livestock was practically destroyed. In addition to this. given the existing situation. but the greatest importance of its implementation is reflected in protecting the area from pollution. there was equipment stealing. in addition to utilizing appropriate literature. and processing of the study documentation. People abandoned their properties. The results of the research areas show severe suffering in the last war which affected the agriculture most. represents the backbone of the population survival. which. economically and socially sustainable agricultural structure which is needed for the permanent life of the NP Una. included the field research and data collecting. demographic changes. The goal of this paper is to propose an environmentally. in addition to food production. is reflected in the environmental. which had already been made for the needs of the NP Una. loss of life of the most valuable working generation. burning and demolition of farm buildings and in the entire area farmable land was neglected so it became full of weeds.SUSTAINABLE AGRICULTURE AS A FACTOR FOR THE DEVELOPMENT OF THE UNA NATIONAL PARK AREA Summary The modern concept of development in which agriculture and soil have a multiple role. the role in landscape shaping. as well as to indicate the need of transition to the proposed management system. their processing. social and spatial role. unbalanced male and female populations with females 36 . injuries with permanent consequences for the ability to work. and in the energy and recreational-tourist role known as the VUPT concept (Multiple role of agriculture and land) – is one of the most effective ways of using the environmentally sensitive area such as the Una National Park. In accordance with the set goals. The VUPT concept at the same time ensures sustainable development.

717 hectares and the average surface area of only 0. According to the existing state. which degrades the beauty of the landscape. Relatively large representation of the unfarmed land is a “dead capital” and the place where weeds grow. the agriculture industry in this region was neglected and marginalized for decades even without aforementioned issues related to the war. while the state owns (51) 901 hectares of land. The unfavourable circumstance is the predominance of private property (3. and unfertile soil are dominant. the pleasing landscape.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prevailing. more than 75% of the area in the NP Una is used in a more or less natural way. If one takes into account forests. the use of the agricultural land indicates to a “natural“ way of using soil where meadows. sustainable development 36 . Key words: National park Una.83 hectares.394) with 2. resulted in the lack of production. sustainable agriculture.9 hectares. One can well say that it is an optimal ratio for maintaining biodiversity. and sustainable development. pastures. or an average of 22. Also.

.

Ovi trendovi prepoznati su i na prostorima sliva rijeke Une. Cilj ovog rada je pregled prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti Nacionalnog parka Una i pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora. pa je ideja o zaštiti Une. uključujući i područje NP Una. 115 izvora pitke vode i značajan broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope.com 31 . potekla još iz 60’tih godina prošlog vijeka. Zabilježen je 61 arheološki lokalitet. što je optimalan odnos za potrebe održa1 Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću. Uvidom u dostupnu literaturu. Od prirodnih vrijednosti ističe se područje kanjona Une. a čovjek bi mogao nastaviti svoje aktivnosti u prostoru. postavlja se pitanje međuodnosa čovjeka i njegove okoline. Utvrđena je izuzetna raznolikost faune kičmenjaka s prisutnim endemskim vrstama. U potrazi za odgovorima javlja se potreba zaštite prirode i nastojanja za održivim razvojem. moguće je pronaći preko 150 naučnih radova koji valorizuju vrijednost rijeke Une. 15 sedrenih barijera. Nešto više od ¾ površine prostora koristi se kao šumsko i poljoprivredno na ‘’prirodan način’’. kojim bi prirodni ekosistemi bili sačuvani. vildana_btf@yahoo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja OCJENA STANJA PROSTORA NACIONALNI PARK UNA KAO PREDUSLOV ODRŽIVOG RAZVOJA Vildana Alibabić Sažetak Uzimajući u obzir intenzivni razvoj u prethodnom vijeku i očigledno narušavanje prirode. danas postala stvarnost življenja na Uni. U izradi ovog rada korištena je odgovarajuća literatura i studijska dokumentacija izrađena za potrebe NP Una. Unca i doline Krke. ali sa pojačanom osjetljivošću prema sredini kojoj je i on sastavnica. Bihać. i veliki broj osjetljivih vrsta sa lista raznih konvencija.

32 . kada je 59 autora.izuzetan i jedinstven dar prirode. Nacionalni park Una.nja biološke raznovrsnosti. Novo poglavlje u istraživačkoj historiji Une otvara se formiranjem Univerziteta u Bihaću. koji je upravo po Uni i njenoj najvećoj pritoci. kroz 53 naučna rada dalo naučni doprinos o vrijednostima Une. zaštićena područja Uvod Rijeka Una . U izboru modela za upravljanje zaštićenim područjem predlaže se postepena promjena. među prvima otvara pitanje utemeljenja Nacionalnog parka Una. osim svog jedinstvenog imena predstavlja unikatnu vrijednost zbog izuzetne ljepote i bogatstva vodama. s mogućnošću privrednog povrata sredstava koja se ulože. Sane i Korane. 1995. Prvi naučni skup posvećen pitanjima zaštite rijeke Une održan je 1985. Protiče kroz tipično krško područje.. 2000. Hrvatskom. dopadljivog krajobraza i održivog razvoja. najčešće o kvaliteti vodenog biotopa. ocjena stanja prostora. USA) u ovom dijelu Federacije BiH se nalazi Kanton 1. Naučnici su razmatrali različite aspekte razvoja ovog prostora i konflikte između zahtjeva za zaštitom tla i vode. kako bi takvo područje postalo resurs razvoja. godine u Bihaću organizuje se naučna tribina pod nazivom ‘’Sedra rijeke Une i Una bez sedre’’. Ohio. Dayton. pa stoga ideja o utemeljenju Nacionalnog parka Una garantuje očuvanje i održanje njenog okoliša. čija je najvažnija odlika velika osjetljivost na sve antropogene uticaje. a prekretnica u utemeljenju Nacionalnog parka Una je izrada ‘’Studije izvodljivosti za Nacionalni park Una’’ koja sumira sva navedena saznanja i dopunjuje novim podacima. Ključne riječi: bioraznolikost. dobio ime Unsko . Srpske. Pregledom dostupne literature utvrđeno je da Una formira svoj sliv koji regionalno pripada sjeverozapadnoj Bosni. a samo godinu poslije nastavljena je diskusija na skupu posvećenom zaštiti Une. a ne resurs konzerviranog područja.sanski kanton (USK). čiji naučnici do danas objavljuju preko 20 radova o okolišu. i razvoja industrije. iz 1991. Sani. Dec. 1998. Publikacija ‘’Unski smaragdi ‘86’’ iz 1986. naročito biološkoj raznolikosti. ali lavinu pokreće skup “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une”. Manji dio sliva pripada području R. nakon koje se Federalnoj vladi BiH upućuju dokumenti na razmatranje. Prema novijoj podijeli Bosne i Hercegovine (Dejtonski sporazum. U izvedbi studije učestvuje 48 stručnih suradnika koji su kroz 14 sektorskih studija opravdali ideju o utemeljenju zaštićenog područja na Uni. Konačno. a kako dijelom svog uzdužnog profila graniči sa R.

1991.130 km2. a Krušnica 6. dok je Klokot dug 4.1994). od čega BiH pripada 9. JVP. od 33 . Hrvatskoj pripada 510 km2. i dr.) za potrebe istraživanja u radu Alibabić (2007) je uz pomoć IBG Programskog ureda za razvoj riječnog sliva Une pregledana dostupna (veliki dio dokumenata uništen je ratnim razaranjima) tehnička dokumentacija (Geodetske podloge. te slapovima Štrbačkog buka visine 23.37 m nadmorske visine (IBG. Ukupni prosječni pad rijeke je 1. Spahić. Federaciji BiH pripada 5.67%. Ćehajić. Velika i Mala Neteka.696 km2. Unski sliv je nepravilnog trokutastog oblika čija je dužina 125 km. Vodom je puni na desetine pritoka i vrela.5 m.. Obzirom na neslaganja podataka o dužini riječnog sliva (JVP. Hrvatska.1994.35 km. Krušnica (kod Bosanske Krupe) i Sana (kod Novog Grada). Ribarstvena osnova.75% tj. Rijeka Unac izvire ispod planine Šator na 876 m nadmorske visine.1961) i izvršeno mjerenje različitih karakteristika sliva uz pomoć kompjuterske podrške.0 km. Hidrografski sistem Une u osnovi čine tri izvora: glavni kod Donje Suvaje i dva manja. dok R. U gornjem toku.2003). dok su najznačajnije lijeve pritoke Klokot (kod Bihaća) i Žiravac (Spahić.640 km2. skoro 3 m po jednom kilometru.8 km. R. iako ove podatke treba uzeti sa rezervom.88 km. značajne količine vode.35 km ulijeva se u Unu nizvodno od sedrenih slapova kod Martin Broda. Srpskoj 3.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja to djelomično pripada i zapadnom susjedu. pošto bi se do stvarne površine sliva moglo doći tek nakon izuzetno opsežnih. posebno u periodima intenzivnih padavina. Ulijeva se u Savu kod Jasenovca na 83. na 310 m n. Una prima iz nekoliko velikih kraških vrela duž toka.m. te očitavanjem vrijednosti sa topografskih karata. a širina 115 km.94 km) je prava ravničarska rijeka.63 km) ukupan pad je 2. a na potezu od Bosanskog Novog do ušća (67. Pored nabrojanih pritoka. Od Bihaća do Bosanskog Novog (72. a R.78 km) nosi karakteristike brdske rijeke.434 km2. 2000. a zatim Mlječanica i Moštanica.1991. 466 m razlike u visini svrstava je u rijeku sa planinsko . zatim Unac sa 62. odgovarajućeg softvera. Bećiraj & al. Nakon toka od 62.2003). 2002. a neposredno nizvodno prima vode Srebrenice i teče na sjever. Najveći pad Una ima na atraktivnim slapovima Martin Broda koji su visoki 54 m. druga po veličini je Sana sa 139. Una izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Čemernice i brda Lisina u Lici. dok USKu pripada 3. Prema rezultatima ovog pregleda Una je najveća rijeka Unskog sliva sa 210.892 km2 sliva. 2002. U ovom dijelu Una nosi obilježja prave planinske rijeke. dugotrajnih i skupih geoloških istraživanja (IBG. Površina sliva iznosi 9.35 km. od izvora do Bihaća (69. naročito u gornjem toku.brdskim obilježjima. Najvažnije desne pritoke rijeke Une su Unac (kod Martin Broda).

Sedra je po hemijskom sastavu kalcij – karbonat. po kojoj je Una i dobila svoj naziv “Jedina”. hemičare. Prirodni fenomen stvaranja sedrenih barijera. Nizvodno od Martin Broda nalazi se najatraktivniji slap – Štrbački buk. i navodi da se ovom metodom može utvrditi starost do 40 000 godina (jezero Kozjak ~ 6 500 godina. pri čemu se stvaraju topive soli kalcij i magnezij – bikarbonata (Ca2+. tako i za naučnike različitih profila.5 m. Ciklus nastanka sedre započinje oborinskim vodama koje vrlo brzo poniru u kraško tlo. razlijevanju i isparavanju dešava se obrnuti proces. a narod ga zove Bukovi na Uni. Cetine. Sedimentacija sedre se ubrzava i fitogenim procesima. pri turbulenciji. Prirodni slapovi.5 m. u selu Suvaja.kojih su najbogatiji vodom oni u području Kulen Vakufa. jezero Prošće ~ 7 000 godina). materijal koji izgrađuje mnogobrojne slapove Une. Mjerena je i starost uzorka sedre rijeke Une. a rezultat je dao starost od 2 940 ± 120 godina. a nizvodno od Bihaća Kostelski slapovi. Poniruće vode prolaze kroz površinu i otapaju ugljični dioksid. slapovi kod Bosanske Krupe i Novog Grada. Mrežnice i Plive. slapovi različitih oblika i veličina su svojom jedinstvenom ljepotom privlačni kako za obična čovjeka i umjetnost. Brojni naučni radovi o nastanku sedre pokazuju da je proces taloženja sedre u čistim prirodnim vodama rezultat određenih fizikalno – hemijskih i bioloških procesa.5 m. Sastoji se iz tri bigrena odsjeka širine 40 m a visine 23. Srdoč i suradnici (1985) objašnjavaju proces taloženja kalcita u kraškim vodama kao sklop procesa u strogo određenim uvjetima biotopa (pH. gdje se preko bigrene prečage visoke 54 m. temperatura. Una je gotovo cijelim uzdužnim profilom kaskadna rijeka. na odsjeku od 100m. Neposredno kod vrela Une pojavljuje se prvi slap visok 10 m. CaCO3. koje iz vode konzumiraju ugljični dioksid. brzaci i bukovi na gornjem uzdužnom profilu rijeke Une predstavljaju unikatnu prirodnu baštinu. visine 2. biologe. Zrmanje. geologe. Vode pune CO2 potom otapaju vapnenac i dolomite. a taloži se kalcij – karbonat. Mg2+.). prosječno prelijeva 63 m3/s vode. Korane. sadržaj kalcija. HCO3-). ispod vrela. Horvatinčić (1985) u svojoj disertaciji određuje starost oko 250 uzoraka sedre Plitvičkih jezera metodom radioaktivnog ugljika 14C. slapove Krke. Iz kalcij – bikarbonata oslobađa se ugljični dioksid. ali i Plitvičkih jezera. Dvoslap visine 1. magnezija itd. fizičare. koji je nastao u zemlji rastom biljaka i djelovanjem mikroorganizama. zasićenost kalcij karbonatom. vodopadi. naročito izraženih kod algi. Do Bihaća se nalazi još i Troslap. Ovakva voda izbija na izvorima i prolazeći kroz brzace i vodopade. Kod Martin Broda se nalazi najveći unski slap i vodopad. Ovim one potpomažu izluči- 34 . Ovaj vodopad nosi naziv Veliki slap.

područje doline rijeke Une između Martin Broda i Štrbačkog buka. 4. Obzirom da je stepen zaštite određenog područja uvjetovan ukupnim zatečenim socijalnim. lišću i grančicama (Horvatinčić. 2000). Narušavanjem uspostavljene prirodne ravnoteže. područje doline Une od Lohova do Ripča i Bihaća. te flora i fauna područja. 5. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjni razvoj i njegova struktura. smanjenjem vodenih tokova. U ovom radu prikazan je sumarni pregled prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti područja NP Una te pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora. Terensko prikupljanje podataka obuhvatilo je mjesne zajednice: Martin Brod. hidrogeološki sastav. cilj ovoga rada je da se na temelju zatečenog stanja projicira održivi. područje Dulibe. npr. Klisa. osim pregleda odgovarajuće literature. Golubić. kao i obradu studijske dokumentacije koja je već izrađena za potrebe NP Una. 6. na kojem je prema prirodnim osobitostima prostora i prema stanju njegove očuvanosti i načina korištenja izdvojeno i označeno 8 cjelina: 1. područje izvorišta rijeke Krke. Sva ova i druga saznanja objavljena u preko 150 naučnih i stručnih radova naučnika iz BiH. Hrvatske i drugih područja i jedinstvenost i neobičnost u odnosu stanovništva prema ovoj rijeci rezultirali su pokretanjem postupka za utemeljenje Nacionalnog parka Una u gornjem toku rijeke. područje Martin Broda i uzvodnog kanjona rijeke Une do ušća Krke.0000 ha. Važno je naglasiti da na ovaj proces utiču geografski sastav i građa tla. Ćukovi. Zbog toga Matoničkin i Pavletić mahovine često nazivaju – sedrotvorcima (Matoničkin & Pavletić. područje kanjona Unca. klimatskim promjenama ili usljed onečišćenja vode. Orašca i Ćukova. mahovinama. koji se taloži na algama. uključila njihovu obradu. Dobrenica i Sokolac koje 35 . ekonomskim i ekološkim uvjetima. Ripač. područje doline rijeke Une od Štrbačkog buka do Lohova.1963). 7. Podaci su prikupljeni za područje uticaja NP Una. Kulen Vakuf. Orašac. 2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vanje kalcij – karbonata. područje između kanjona Une i Unca. prvenstveno predviđeno na 24. Metode rada U izradi ovog rada korištena je metodologija koja je. 3. 8. može doći do poremećaja u prirodnom procesu taloženja sedre ili čak do potpunog prestanka rasta sedre.

čime je postignuta veća tačnost.čine prostornu granicu sa zaštićenim područjem. Generalno promatrajući. Primjerice. međutim. u ovim podacima ne nalaze se podaci o miniranim područjima koji su utvrđeni na površini od 6006 ha. lokaliteti prirodnih osobitosti. Studije izvodljivosti za NP Una kao sinteza svih istraživanja. s tim da se najveća minirana površina nalazi na cjelini 6. godine od strane tima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću i agencije ‘’Eda’’ u Bihaću. doline Une od Martin Broda-Kulen Vakuf-Štrbački buk (2990 ha) i cjelini 8.. vidljivo je da je cjelokupna površina obuhvaćena kao područje uticaja 24343 ha. broj historijskih i geomorfoloških atraktivnosti. Orašac-Ćukovi (763 ha). a time i ostalim zemljama Evrope. Za svaku od ovih cjelina procijenjen je mogući stepen zaštite prema IUCN (International Union on Conservation of Nature-Međunarodna organizacija za zaštitu prirode) standardima. Podaci su prikupljeni anketiranjem različitih grupa stanovništva. dok su sumarni rezultati područja uticaja NP Una prikazani u tablici 2. 36 . Rezultati za svaku pojedinu cjelinu prikazani su u tablici 1. odnosno ulaze u pojas oko zaštićenog područja.Bliski Istok i izuzetna komunikacijska veza s Hrvatskom. što je uključilo i površine pod minskim poljima dati su kao orijentacioni podaci u poglavlju 5. Poseban geografski značaj je položaj Bihaća na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran .. kao i blizina Nacionalnog parka Plitvice što otvara mogućnosti stvaranja međudržavnog zaštićenog područja. Slijedom podataka navedenih u tablicama 1 i 2. prema procjenama iz studije. geografski ovo područje u potpunosti pripada općini Bihać i sa zaštićenih. Geomorfološki i geoekološki ovo je područje izuzetno atraktivno i krajobrazno dopadljivo te po svjetskim mjerilima zavređuje zaštitu na razini nacionalnog parka. 1995). a rađena su u proljeće – ljeto 2005. Ripač (1584 ha) i na cjelini 7. u usporedbi sa NP Paklenica koji ima 12 lokaliteta visokovrijednih reljefnih osobitosti (Saletto Janković. NP Una ih prema metodi indeksa rekreacijskog potencijala ima 29. 225 km2 općina Bihać bi imala ukupno oko 25% zaštićenog područja. opštinske i druge druge izvore osim službenih. Rezultati rada i diskusija Struktura korištenja i urbanizovanost. a istraživanja su proširena i na sve kantonalne. a u svrhu uvida u zatečeno stanje i procjene opravdanosti utemeljenja zaštićenog područja.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 1 Zatečene vrijednosti pojedinih istraživanih cjelina područja utjecaja Nacionalnog parka Una Prostorne cjeline Cjelina 1 Cjelina 2 Cjelina 3 Cjelina 4 Cjelina 5 Cjelina 6 Cjelina 7 Cjelina 8 * Cjelina 1 Cjelina 2 Cjelina 3 Cjelina 4 Cjelina 5 Cjelina 6 Cjelina 7 Cjelina 8 Ukupna površina (ha) 301 876 1884 4612 5839 6329 1387 3115 Arheološki lokaliteti 2 2 0 5 9 15 10 18 Površina šuma i goleti (ha) 133 573 987 2824 5258 3641 841 768 Geomorfološki lokaliteti** 2 Nije kartirano 2 Nije kartirano 14 11 7 Površina oranica (ha) 101 303 881 1788 565 2556 211 2123 Sedrene barijere 2 0 0 0 3 2 0 8 Površina livada (ha) 27 0 16 0 0 22 0 0 Vidikovci 1 0 0 1 5 1 0 0 Naselja (ha) 39 0 0 0 16 110 335 224 Broj većih izvora 0 1 2 0 44 24 20 24 * Broj izražen u (kom) **Broj se odnosi na atraktivne geomorfološke lokalitete Tablica 2 Zatečene vrijednosti cjelokupnog područja uticaja Nacionalnog parka Una Prostorne cjeline NP Una * Cjelina 1 Ukupna površina (ha) 24343 Arheološki lokaliteti 61 Površina šuma i goleti (ha) 15025 Geomorfološki lokaliteti** 36 Površina oranica (ha) 8528 Sedrene barijere 15 Površina livada (ha) 65 Vidikovci 8 Naselja (ha) 724 Broj većih izvora 115 * Broj izražen u (kom) **Broj se odnosi na atraktivne geomorfološke lokalitete 3 .

ali bez obzira na to činjenica da je do sada na cijelom prostoru sliva rijeke Une identificirano 1900 biljnih vrsta. na području gornjeg toka rijeke Une obitava oko 215 vrsta i smatra se da je Lička Plješivica. Područje uticaja NP Una je u području miješanja umjereno-kontinentalne i planinske klime. Kulen Vakufu i Ripču. izvora i vrela. te niza vrela duž toka Une. zatim brdskih i planinskih livada. te dolina Krke s njenim izvorištem. Uz to položaj sliva u krškom području Une ne odgovara topografskoj razdjelnici i vjerojatno je znatno šire. sjenice (Paridae) i muharice (Muscicapidae).1991). pećina i slapovi u Martin Brodu. Lakušić & al. Prisutnost nekih šumskih vrsta daje ovom području 3 . Redžić & al. tetrijeb i lještarka. nakon Velebita i Plitvica.Klimatske i hidrološke karakteristike važne su zbog hidrogeoloških vrijednosti i biološke raznolikosti. Obzirom na reljefne. U ovom segmentu je vrlo važno detaljnije istražiti prostornu raspodijelu sliva i uvesti mjere zaštite i kontinuirani monitoring osnovnih meteoroloških podataka i posebnih praćenja mikroklimatskih uvjeta. Popis vrsta ne postoji. Od geomorfološko-hidroloških osobitosti područja naročito se izdvajaju kanjon Unca od Crnog vrela do Martin Broda. Od kičmenjaka.1991. što iznosi 53. kojih ima oko 130 vrsta. Una je u tom gornjem dijelu zbog hidrografski krške forme karbonatnih stijena koje su bitno uticale na morfologiju riječne doline. značajan je broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa s kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope. očuvanja i korištenja tog područja. naročito one u Martin Brodu. Veliki broj se upravo nalazi na području NP Una (Lakušić & Redžić. Crno vrelo i izvor Ostrovica. Sedrene tvorevine u koritu Une. odnosno redukciju površinske riječne mreže. pa cijelog poteza sutjeske Unca s nizom ponora sitastog tipa i izvorima. U nizu geomorfološko-hidroloških vrijednosti su i Dvoslap i Troslap koje treba zaštititi u kategoriji spomenika prirode i već zaštićeni Štrbački buk. Oni su posebno vezani za kraške fenomene podzemnih staništa. jestivih. vrlo su zanimljive grabljivice. koje su po svim kriterijima u kategoriju zaštite specijalnih rezervata i izvanredna vrijednost Unca od Crnog vrela do ušća u Unu i Une na pojedinim potezima koji mogu biti zaštićeni kao specijalni ihtiološki rezervati.19% svih vrsta prisutnih u BiH i da je od toga ustanovljeno 177 oficijelnih i 105 potencijalno ljekovitih. govori sama za sebe. klimatske. zanimljiva fauna sova. ali i zbog procjena načina uvjeta zaštite. Posebno interesantne su ptice. čak mjestimično pretplaninske klime što je otežavajuće u definisanju uvjeta. predstavljaju iznimno bogatstvo i atrakciju područja. jedno od najbogatijih područja rijetkih i ugroženih životinja. kojih je zabilježeno ukupno 15. geološke i pedološke osobitosti. vitaminskih i aromatičnih biljnih vrsta. a među kojima je velik broj vrsta dupljarica (djetlovka).1991. hidrografski vrlo oslabljenog toka.

vrstu zbog povećane koncentracija amonijaka – dok prema MDK EU odgovara vodama I. Obzirom na prisutnost 17 istraživanih teških metala i grupe organoklornih pesticida u vodama i ribama rijeka Unac i Una na 4 lokaliteta. potom zvijeri. Sl: list SFRJ 6/78 i 8/78) za I. Interesantnost u području ihtiofaune očituje se u postojanju preko 15 vrsta. a ima ih ukupno 13. Posebna vrijednost područja je što na jednom mjestu obitavaju svi veliki evropski predatori. a prema dosadašnjim istraživanjima na lokacijama UnacDrvar. klase. U vezi s tim i obzirom na korištenje prostora zatečeno stanje odražava teška stradanja u proteklom ratu što je 3 . Sudeći po nepotpunim podacima o stanju faune. Na svim ostalim lokacijama voda je odgovarala kvaliteti voda I. klase. Zatečeni prirodni uvjeti koji određuju intenzitet procesa pedogeneze. a da se nakon većih naselja kvaliteta pogoršava. što ukazuje da se vode kreću u granicama II. Kulen Vakuf (Sofradžija & al. 2 na popisu zaštićenih riba u Evropi. iz 2002 i 2003. 2005) lokacija Unac – Drvar ne odgovara propisanoj klasi (MDK za BiH. Od gmazova je identificirano 15 vrsta. iščezli i istrijebljeni u velikom dijelu Evrope. godine nema opasnosti od kontaminacije niti bioakumulacije (Alibabić. načina njegova korištenja. IBG Ltd. 2002.. vrste. stanja i osobina tla. 2005. Površinske vode gornjeg toka rijeke Une su obzirom na hemijsko i biološko – ekološke standarde.. 2002. klasa voda zabilježena je na lokalitetu Martin Brod. veliki tetrijeb (Tetrao uraogallus) i dr. utvrđivanje nultog stanja ovog područja. a pored indikatora organskog onečišćenja utvrđeni su indikatori čistih voda (Ephemeroptera i Trichoptera). 2 vrste su na popisu zaštićenih na evropskoj razini. 2005) gdje je određivana kvaliteta voda metodom proširenog biotičkog indeksa – EBI (Ghetti 1986). sivi sokol (Falco peregrinus). Od vodozemaca. Nizvodno od Bihaća je relativno velika raznolikost makrozoobentosa. a u Kulen Vakufu III klasa. I. U istraživanju makrozoobentosa (Sofradžija & al. Alibabić & al. Po brojnosti su šišmiši sa pojedinim rijetkim i ugroženim vrstama na prvom mjestu. jedan od prvih koraka biće baze podataka tj. klase na svim lokalitetima. govore da je tlo jako raznovrsno u pogledu svih osobina što uvjetuje održavanje prirodne vegetacije i veliku biološku raznolikost. mali vranac. 2007). Martin Brod (ušće Unca).. Pri njegovom korištenju nisu registrovani agresivni postupci karakteristični za suvremeno korištenje tla. Alibabić & al.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja veliki značaj za zaštitu ptica. a uzmu li se u obzir i pretpostavljene vrste sisara ovaj broj prelazi 70 vrsta. a ističu se globalno ugroženi kosac (Crex crex).. Prema MDK EU kvaliteta vode Une i Unca odgovara vodama I. od kojih se 6 nalazi na popisima Bernske konvencije i konvencije o zaštiti staništa. kukcojedi i glodavci. 2002.. posebno u poljoprivredi. Alibabić & al. Ovaj broj u usporedbi sa teriofaunom Hrvatske predstavlja izuzetnu vrijednost za relativno malo područje. što se treba primijeniti i kada je flora u pitanju.

povrće (10%). trave (travno-djetelinske smjese. 2005).5% stanovnika ima završenu višu ili visoku školu. pašnjaci (485 ha) i voćnjaci (108 ha). Najviše se uzgajaju žitarice . Da bi se dostigla težnja od najmanje jedno uvjetno 30 . što nije zadovoljavajuće obzirom na činjenicu da se poželjnim stanjem smatra ono u kojemu prihodi od stoke i stočarstva čine oko 3/4 ukupnih prihoda privrede. Dobrenici i Sokolcu oko 40% (oko 2. Kada je u pitanju korištenje prostora. 110 svinja. Odnos muške i ženske populacije je 55:45% u korist žena. Danas. 2250 koza i 11500 komada peradi. i to na ‘’prirodan način’’. kao i zapuštanje posjeda i zarastanja zemljišta u korove (Bašić & Ćustović.717 ha površine i prosječnom površinom od samo 0. i u dominantnosti privatnih posjeda (3.025 ha) i poljoprivredno (8. s tim da su najveći gubitak doživjeli Kulen Vakuf. Nešto mlađih ljudi služi se stranim jezicima. Od korištenih površina dominantana su polja (1580 ha). U stočnom fondu evidentirano je 350 goveda. a ostalo je neobrađeno. Demografska slika stanovništva okarakterisana je promjenom uzrokovanom prethodnim ratom koja se očituje u sljedećem: opština Bihać izgubila je u zadnjih 15 godina oko 14% stanovništva.uzrokom velike demografske promjene.700). osim u Martin Brodu gdje je povratničko stanovništvo uglavnom starije od 45 godina. Obrada se karakteriše kao tradicionalan način. dok državni posjed (51) raspolaže sa 901 ha zemljišta ili prosječno 22. većina populacije istraživanog područja živi u Orašcu i Ćukovima (oko 50% ili 3. 30 konja.000 stanovnika.593 ha) dobro. Prinosi su zadovoljavajući (pšenica do čak 5 t/ha). nešto više od ¾ površine ovoga prostora se koristi kao šumsko (15. danas živi samo oko 6.83 ha.kukuruz i pšenica (30%). a na području uticaja NP Una taj je gubitak veći od 35% (od 10. a od njih je 24% starije od 50 godina. U središtu NP Una. 7700 ovaca. kao i u razmjerno velikoj zastupljenosti neobrađenog zemljišta koje je kao “mrtvi kapital“ rasadište korova i faktor nagrđivanja kulturnog krajobraza (Bašić & Alibabić. oštećenja ili potpunog uništenja imovine. ili ukupno 130 t/god.394) s 2. ‘’Loše’’ stanje ogleda se u proizvodnji koja je namijenjena isključivo samo za vlastite potrebe. Kulen Vakufu i Klisi živi samo 10% stanovništva. Golubiću. može se reći da se radi o optimalnom odnosu za potrebe održanja biološke raznovrsnosti i dopadljivog krajobraza. Samo 5. travnjaci (1077 ha). Nezaposleno je gotovo 60% stanovnika. Klisa i Ripač (ostalo 1/3 prijeratnog stanovništva). kao i održivog razvoja.600). odnosno Martin Brodu. a većina je starosne dobi od 16-65 godina. ali na razini značajno veće ukupne razvijenosti. a u Ripču.9 ha.). većina (56%) ima srednje obrazovanje.200). što očito podrazumijeva visoka ulaganja upravo u stočarstvu. mala je upotreba umjetnih gnojiva (36 kg/ha/god. 2005). Demografska slika upućuje na vrlo važnu potrebu demografske obnove. stočna hrana (9%) i ostalo (7%). 44%).

a ne resurs konzerviranog područja. i malo četinarskih nasada. zbog čega su stabla visokog stepena vitkosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja grlo po hektaru poljoprivredne površine treba imati oko 6000 goveda ili adekvatan broj grla druge. (2005): Izvještaj za projekt Biomonitoring ekosistema sliva rijeke Une. šume hrasta kitnjaka. 6 str. ribolov i lov). aktivnosti čovjeka moraju biti podređene čuvanju i održavanju okoliša u stanju koje garantuje trajnu jedinstvenost okoliša. kanjona. ali i normalno funkcionisanje NP Una. V. Zaključak Obzirom da je područje predviđeno za Nacionalni park Una tipično krško područje jako osjetljivo na sve antropogene uticaje. Sve navedeno u novim uvjetima podrazumijeva razvoj tradicionalnih privrednih aktivnosti (poljoprivreda. posjetiteljskog i edukativnog turizma. s mogućnošću ekonomskog povrata sredstava koja se ulože. obrazovnu i naučno-istraživačku djelatnost. To se prvenstveno odnosi na izbor modela za upravljanje zaštićenim područjem. ovo područje predstavlja unikatnu vrijednost i upravo na svima njima predviđa se razvoj sporta i rekreacije. a uz 8 postojećih vidikovaca. slabog korjenskog sustava i s malim reduciranim krošnjama. jer su šume uglavnom izdanačke šume (panjače). ribolovni i planinski lovni resursi su visoko ocijenjeni. Od ostalih karakteristika područja potrebno je izdvojiti da privredni značaj šuma na području NP Una nije velik. a ovdje se predlaže postepena promjena. Sa aspekta kulturno-historijskih vrijednosti zabilježen je 61 arheološki lokalitet. Biotehnički fakultet Univerzitet u Bihaću. što ih čini neotpornim na biotske i abiotske faktore. rudnik gipsa kod Kulen Vakufa. slapova. & al. Literatura Alibabić. Od ostalih zatečenih aktivnosti. povoljnost je njihov mali uticaj na okoliš i mogućnost uklapanja u buduće rješenje zaštite. riječnih terasa. predgorskih stepenica i padina. Uglavnom su prisutne bukove šume. šumarstvo. za prvi period uzorkovanja-proljeće 2005. Sve ovo je uzrokovala zapuštenosti i kriva njega. Dobna starost sastojina je između 40 i 80 godina. a broj stabala je između 1500 i 2000/ha. lova. kako bi takvo područje postalo resurs razvoja. sportsko-rekreativnu aktivnost i druge okolišu prihvatljive razvojne aktivnosti. ali pod uvjetima da ne ugrožavaju okoliš. ribnjak u Martin Brodu. ribolova. sitnije stoke. Nove mogućnosti otvaraju se kroz turizam i ugostiteljstvo. 31 . koje predstavljaju određeni oblik degradiranih šuma. punionica vode u Kulen Vakufu i drvoprerađivački pogon u Ćukovima.

Zbornik radova. Objavljeno u Zborniku radova: Prostorno uređenje i zaštita rijeke Sane i Une. Novi: 114 – 121. 6: 161 – 167. R. R. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. BILTEN Br. Prostorno uređenje i zaštita rijeke Sane i Une (1985): Zagađenje vodotoka u slivu rijeke Une i mjere zaštite. Horvatinčić. i Redžić. Šahinović. (2000): Što je sedra i kako je zaštititi.. Krajcar I. & al. Bašić.Alibabić. Tuzla. (2005): Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede na području utjecaja Nacionalnog parka Una. Bos. S. UNSKI SMARAGDI XV.. Swiss Agensy for Development and Cooperation.. P. Cantar za ihtiologiju i ribarstvo. Zagreb. B. (2002): Ecology – Parameters of Quality in Una Sana Canton. Sarajevo.. Sedra rijeke Une i Una bez sedre (2000): Naučna tribina. Alibabić. M.. (1991): Ekološka diferencijacija prostora sliva Une i njegova vrijednost. i Pavletić. BILTEN Br. Srdoč. Zagreb. Redžić. Magistarski rad. V. Šahinović. N. br. Tehnološki fakultet. Vahčić. Sedra rijeke Une i Una bez sedre. (1991): Ljekovite biljke u nekim ekosistema doline rijeke Une. Environmental Problems of the Mediterranean Region. Geografski glasnik. Ćehajić. R. R. Tokić. Z. (2005): Korištenje. SINPU (2005): Studija izvodljivosti za Nacionalni park Una. Lakušić. (1985): Određivanje starosti sedre u području Plitvičkih jezera metodom radioaktivnog ugljika 14C. Matoničkin. Alibabić. 24: 43 – 56.. gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una. H.. Maletin. Proceeding on Int. D. 6: 25 . Redžić. Lakušić. 8. Horvatinčić. Ćehajić. N. (1985): Procesi taloženja kalcita u kraškim vodama s posebnim osvrtom na Plitvička jezera. Grgić. N. 131 (1-3): 349-364. A.. Bašić. Conf. (1991): Vegetacija refugijalno . Stručno – naučni skup. 6: 15 . Zagreb.reliktnih ekosistema sliva rijeke Une. Alibabić.23. (2002): Kvalitet vode i neke karakteristike nekih riječnih riba. Sofradžija. Program razvoja riječnog sliva Une. 51 (3-4): 243-246. B.. Savremena poljoprivreda. F. Merdanić. 45. H. (2002): Ribarstveno-gospodarska osnova općine Bihać. Obelić. S. Naučna tribina. JVP (1994): Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine. (1991): Rijeka Una – potamološka razmatranja. P1036. A. Bihać 2000. IBG (2003): Programski ured Bihać. JAZU: 101-204.. 6: 155 – 159. 32 . A.. F.. V. Bihać. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Vodoprivreda Bosne i Hercegovine. H... S. Javno vodoprivredno poduzeće. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. V.. Sveučilište u Zagrebu. Merdanić. Environmental Monitoring and Assesment.. (1963): Sedrene naslage u rijeci Uni i njihova biološka uvjetovanost. 11/4-6. Spahić. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Pavlović. S. A.o.. Lakušić. Disertacija. BILTEN Br. Krš Jugoslavije. N.. studija. Univerzitet u Tuzli. Bećiraj.. Čustović. A. Slijepčević. (2000): Kvaliteta vode rijeke Une i njena zaštita kroz program prečišćavanja gradskih i industrijskih otpadnih voda. EMPR 2002. A. str. Bajramović. I. Dizdarević.o Zagreb i Institut ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću.. M. (2007): Bioaccumulation of pesticides in fish of Salmonidae family and the effect on fish meat quality. Bihać: 20 –30. S. R. Horvatinčić. Studija izvodljivosti NP Una. Elektroprojekt d. M. Bećiraj.74. BILTEN Br. Cypar. V.

the Krka valley. as well as to review the current use of space in the Park and present possible solutions for using the space. and the apparent nature damaging. There is 61 archaeological sites. beautiful landscape and sustainable development. and a large number of endangered species from the lists of various conventions. In search of answers. so the idea of protecting Una. which is optimal for maintaining biodiversity. This paper 33 . More than 75% of the area is used for forestry and agriculture in the “natural way”. 15 travertine dams. which would preserve natural ecosystems. There was determined an exceptional diversity of vertebrates including endemic species. and people could continue its activities in the area. which became prominent during the 60’s. is a reality now. cultural and historical values of the National Park “Una”. issue of relationship between people and their environment has to be raised. There are more than 150 scientific papers addressing the Una values including those addressing the area of the National park “Una”.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja THE EVALUATION OF NATIONAL PARK UNA AREA AS A PRECODNITION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT Summary Taking into account the intensive development in the previous century. 115 sources of fresh water and a significant number of preserved unique refugial habitats. but with increased sensibility for the environment which people are part of. The most prominent natural values are the following: the area of the canyon Una and the canyon Unac. there is both need to protect nature and need to make efforts for sustainable development. Appropriate literature and study documentation. The goal of this paper is to review natural. which has already been made for the needs of NP Una were used during writing this paper. These trends are recognized in the Una River basin. which secure the continuous system of the south Europe’s karst habitats.

ocjena stanja prostora. Key words: biodiversity. with the possibility of economic return of the invested funds so this area can be a development resource. protected areas 34 . and not a conserved areas resource.proposes gradual change as a model of protected area management. National park Una.

na njezinim obalama u ljetnom periodu dnevno nalazi odmor i osvježenje se preko 3. Ljubuški i Čapljina) ima višestruko prirodno i ekonomsko značenje. flora i fauna). niz rijeku se kanu safarijem spusti 3.000 žitelja. biolog. Sve ove prirodne (sedronosni vodopadi. Prirodni i turistički potencijali s kojima područje raspolaže i koji su u turističkoj funkciji tijekom ljetne turističke sezone: kanu safari. odmor uz 1 2 Dipl.500 – 4. jer se sa njezinih izvora vodom za piće opskrbljuje oko 30. Trebižećko. u zemlji i inozemstvu. vodom se natapaju polja: Vitinsko. općina Čapljina. Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru 35 .. 33/03). odnosno (Tihaljina – Mlada – Trebižat) u dužini od 51 km od izvorišta u Peć Mlinima do ušća u Neretvu. daju za pravo da se područje uz rijeku zaštiti kroz jednu od prihvatljivih kategorija “Zaštićeni krajolik/park prirode“. uz rijeku je izgrađeno preko 20 sezonskih i 10 stalnih ugostiteljskih objekta. Bogatstvo podzemnih izvora i vrela učinila su je ekonomski vrijednim resursom.000 gostiju godišnje putem kojeg se vrši turistička prezentacija cijele regije. Bučine. “Lijepa naša”. čini jedinstvenu hidrološku cjelinu koja za područje kroz koje protječe (općine Grude. dr. kulturno-povijesne i ekonomske vrijednosti prostora traže da se stručno valoriziraju.000 žitelja. Ljubuško. Čapljina Prof.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja MOGUĆNOSTI ODRŽIVOG RAZVOJA PODRUČJA UZ RIJEKU TREBIŽAT I ZAŠTITA KROZ KATEGORIJU ZAŠTIĆENI KRAJOLIK/PARK PRIRODE Marinko Dalmatin Nevenko Herceg2 Sažetak Rijeka Trebižat. sc. Kravica te niz manjih sedrenih barijera i kaskada koji svrstavaju rijeku Trebižat u prirodne vrijednosti. sukladno Zakonu o zaštiti prirode (SN FBiH br. Na rijeci se nalaze jedinstveni sedrotvorni vodopadi: Koćuša.

Neretva prima desni pritok Trebižat. ali se cijeli hidrografski sliv procjenjuje na oko 12. Nevesinjsko. a odatle podzemno izvire u vrgorskom jezeru pa se zajedno s njegovim vodama slijeva u Baćinska jezera. u srednju područje od Konjica do Počitelja. a potom se rijekom Krupom odvode u Neretvu.000 km2. racionalnijem korištenju i održivom razvoju ovog prirodnog i po mnogo čemu jedinstvenog vodenog resursa te osigurati uključivanje područja u europsku mrežu zaštićenih područja NATURA 2000. konjička rekreacija. 36 . imotske Suvaje.000 KM.577 km2.00 KM iznosi oko 100. Površinske i podzemne vode s gornjih horizonata (Popovo. a u donju. Uvod Rijeka Neretva je najveća rijeka primorsko-kraškog područja. nazvanu delta Neretve. U donjem toku od Počitelja pa sve do ušća Neretva je tipična nizinska rijeka. sama kategorizacija će izravno doprinijeti unapređenju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.kupanje i rekreaciju. Duga 215 km. Kategorizaciju područja moguće je provesti kroz model parcijalne zaštite putem županijskih ministarstava ili preko Federalnog ministarstva zaštite okoliša i turizma. Na drugoj strani Trebižat odvodi vode posuške Ričine. gdje aluvijalni nanosi stvaraju otoke (ade). U gornju regiju spada područje od izvora do Konjica. Bez obzira koji se model primijenio. a s lijeve strane Bregavu i Krupu.000 posjetitelja. đačke ekskurzije itd. Ove brojke dovoljno ilustrativno govore da područje uz rijeku Trebižat ima svoj potencijal/vrijednost koja se već sad može brojčano iskazati. Na dijelu ispod gradskog središta Čapljine. Riječni tok Neretve moguće je podijeliti u tri regije. nužno je uspostaviti upravu/organizaciju koja će putem ovlaštenja moći raspolagati i upravljati ovim resursima. Uspostavom kategorije “zaštićeni krajolik“ moguće je kvalitetno upravljati ovim prirodnim resursima bez ugrožavanja vitalnih interesa i potreba lokalnih ljudi. Od Mlade se jedan dio odvaja prema kraškom Rastočkom polju. dok rijeka meandrira stvarajući mnoge rukavce i kriptodepresije s jezerima. Nadzemno slivno područje rijeke Neretve obuhvaća površinu od 6. kulturne zabave na otvorenom uz rijeku. ugostiteljski objekti. Da bi se ova sredstva mogla zakonski prikupiti i usmjeriti u zaštitu i unapređenje turističke ponude područja. Bilećko polje) uređenim koritom Trebišnjice dospijevaju u Bregavu i Hutovo blato. područje od Počitelja do ušća u more u Republici Hrvatskoj. muzejske posjete. . ugoste i do preko 100. Vrljike i Matice te ljubuške Tihaljine i Mlade. 193 km protječe kroz Bosnu i Hercegovinu. što preračunato kroz turističku naknadu od 1. Gatačko. a 22 km južnom Hrvatskom.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 2. kroz koji teče u dužini od 5 – 6 km. Suvaja. Međutim. sliv Trebižata zahvaća površinu od oko 1. Vrljika. Brza voda. Matica Tihaljina. koje se vodom prehranjuje iz nadzemnog toka Ričine. koja izvire na području Tribistova (BiH). Ovaj prirodni fenomen poniranja i pojavljivanja vode uvjetovan je izrazito propusnom podlogom (kraški teren) koja zbog mnogobrojnih pukotina i kaverni u svojoj unutrašnjosti. Vrioštica. Sija. presijeca istočni dio Roškog polja i izbija na Prološko blato. s dužinom od 123 km od Tribistova do ušća u rijeku Neretvu. osim činjenice koja govori o tri različita imena za istu rijeku (vodu). Tu poprima zonalni karakter. Međutim. približava se Runovićima. te dolomitsko-vapnenačka antiklinala Gornji Vinjani – Sovići. Upravo zbog ovakvog sastava geološke podloge čiju glavninu čine okršeni vapnenci. Topola. Dužina cijelog toka od Tribistova do Čapljine je oko 123 km. miocensko-laporovite naslage Posuškog polja. Zatim dužinom od 17 – 18 km teče pod imenom Matica. Studenčica – Trebižat) sve do Struga u općini Čapjina gdje se ista ulijeva u rijeku Neretvu. vodeni tok od Prološca na rubu Imotskog polja. Sjeverna razvodnica se proteže od planine Čvrsnice prema zapadu zaobilazeći Rakitsko polje i povija prema Mesihovini. eocenski fliš Vira i Ričica. Unutar ovog područja značajnu hidrogeološku ulogu imaju plominske naslage Zavelima. Slivno područje rijeke Trebižat Prema navodima Sliškovića i Ivčića (1999). jer dio voda podzemno otječe prema vrulji u Dupcima. Žukovica. točnije nadzemni hidrološki sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat. ima naziv Matica i Vrljika (Hrvatska) čije vode izviru iz stalnog vrela Utopišće. omogućuje prodiranje i protok vode s viših kora u niže predjele. Pritom ide južnim obroncima Midne planine. poznat je pod nazivom Vrljika. U fokusu našeg interesa je rijeka Trebižat. Na sljedećoj 3 . vode koje se formiraju na području Tribistova korespondiraju nadzemnim i podzemnim tokovima (Ričina. Kvartalne naslage debljine i preko 140 m u većem dijelu imotsko-bekijskog polja imaju funkciju nepotpune barijere. Nakon ponovnog izvora u Peć Mlinima teče na dionici dugoj oko 20 km pod imenom Tihaljina ili Tihaljinska rika.450 km2. izbija na Osoje i Orah. a drugi dio tokom rijeke Sije (Jaruge) prema Matici. Mlada. važno je istaći da ova rijeka prije svog nadzemnog pojavljivanja u Peć Mlinima. Jugozapadna razvodnica se pruža između Zagvozda i Poljica na brdo Vjetrenik. odakle se pruža preko Rastok polja na Prolog i preko Novih sela i Vida na rijeku Neretvu. dok vodeni sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat ima dužinu od 51 km. Matica. Prološko blato. Vrbica. sjevernije na području Imotskog polja. Studeni potok. Najveći dio slivnog područja izgrađen je od propusnih stijena s kompliciranim tektonskim odnosima.

i zahvaća područje triju općina: Grude. Osim što kraškom području kroz koji protječe donosi obilje vode i daje mu život.  Vodopad “KRAVICA“ Ljubuški.  Izvor “KLOKUN“ u Klobuku. tekući kroz Ljubuško polje. bukova i vrela prvenstveno efemernog karaktera koji tijekom godine presušuju. Uz obilje vode uz rijeku se javlja iznimno bogat biljni i životinjski svijet koji ima svoju biološku vrijednost jer se radi o endemskim vrstama koje su vezane i nastanjuju samo sedrena područja.  Vodopad “BUČINE“ ispod Ljubuškog. bukovi slapovi i izvorišta na cijelom toku Trebižata su:  Izvor “TIHALJINE“ u Peć Mlinima. nastavljajući teći kroz rubni dio gradskog središta Ljubuškog. ova rijeka obiluje prirodnim fenomenima (vodopadima) takve ljepote koji. Osim gore navedenih izvora. gdje se ulijeva u Neretvu.dionici dugoj oko 8 km.  Izvor “STUDENČICE“ vrelo – Daupovina. ima naziv Prokop ili Mlade. Humca. Na području BiH nadzemni tok Tihaljina – Mlada – Trebižat protječe kroz dvije županije. Ovaj hidrološki sustav Tihaljina-Mlade-Trebižat je velika kraška rijeka. ZHŽ i HNŽ. bukova. slapova i vodopada. stvarajući u svom toku i u svojoj dolini velike količine sedrenih kaskada.  Vrelo “GORUŠA“ radio aktivno vrelo. nalazi se još mnoštvo manjih slapova. vodopada i vrela u slivnom području rijeke Trebižat. bukova.  Vodopad “KOĆUŠA“ Veljaci. se kroz znanstvenu i stručnu valorizaciju. Na dionici dugoj oko 23 km rijeka prima lijevi pritok Vriošticu. tako da poslije svog izviranja počinje teći po površini. slapova. te Studenačko i Trebižećko polje sve do Struga u općini Čapljina. a vezani su za sustav sublakustrijskih pukotina.  Izvor “VRIOŠTICE“ u Vitini. Gospin vlasak (Adiantus capilus veneris) 3 . koja podzemnom gravitacijom prima velike količine vode bogate rastvorenim kalcijevim karbonatom. Ljubuški i Čapljina. mogu pretvoriti u jedinstvenu turističku atrakciju u ovom djelu Hercegovine. Najznačajniji vodopadi. U administrativnom pogledu ovaj jedinstveni hidrološki sustav Vrljika-Matica-Tihaljina-Mlade-Trebižat prolazi kroz dvije države (Republika Hrvatska – nadzemni tok Vrljike i Matice). dok ostali dio toka protječe kroz Bosnu i Hercegovinu.

očekivati je veća onečišćenja pojedinih izvorišta. leptira. tu su i druge ugrožene biljne i životinjske vrste iz grupe vodozemaca. prvenstveno komunalnim i drugim otpadom. Da je stanje ozbiljno. 3. a naročito proces sedrenja i sedrotvoraca koji doprinose prirodnoj rijetkosti svakog od spomenutih slapova. Najveću količinu čini komunalni otpad. stari lijekovi. Posljedice ovakvog stanja odražavaju se na devastaciju prostora i sve lošije stanje ispravnosti vode za piće. danas ono zbog povećane bakteriološke zagađenosti nije više pogodno za tu namjenu. kulminirali su posljednjih desetak godina (ratne godine) kad je došlo do pomanjkanja kontrole i nadzora od nadležnih organa (općinske i županijske inspekcije) u cilju sprečavanja zagađenja od komunalnog i drugog industrijskog otpada. živice. šume i uz obalu rijeke. usjecima. šut materijala. Nekontrolirano odlaganja otpada uz putove. stanovnik kraškog podzemlja. što sve čini tako veliko bogatstvo ovog riječnog ekosustava. Vidra (Lutra lutra). bukova i vodopada. Široki Brijeg. Čitluk. stanovnik čistih vodenih tokove. te izravno iz otvorenog toka Trebižeta. a time i na zdravstveno stanje pučanstva koje živi uz rijeku Trebižat. po vrtačama. Velika biološka i krajobrazna raznolikost daju ovom prostoru posebnu specifičnost i osobnost. bijela tehnika. Problemi u prostoru Problemi zagađivanja okoliša. Opskrba pitkom vodom pučanstva općine Ljubuški i Čapljina vrši se s izvora koji se nalaze u obodnom djelu riječnog toka Trebižata. Osim kaptiranih vodozahvata (Vitina i Studenci i Bjelave). uzelo je takve razmjere da je rijetko naći mjesto da se ne naiđe na divlje deponije. Međugorje). govore i podaci analize vode pojedinih izvorišta. uz nasipe. vodencvjetova itd. Kvaliteta vode rijeke Trebižat. vodu za piće koriste pučani s izvorišta Klokun i Studenčica. sve više pokazuje znakove bakteriološkog onečišćenja. što ukazuje na opasanosti koje se kriju po zdravlje ljudi u ovakvom su- 3 .. Međutim. motorna ulja itd. zatim tu su čovječja ribica (Proteus anguinus). Uz činjenicu da se izvorišta (vodozahvati) opskrbljuju podzemnom vodom s gornjeg. gmazova. zatim riblja vrsta podustva (Hondriostoma nasus) koja se mrijesti u vodama Trebižata. višeg platoa (Posušje. primjerice Studenčice koja je u stručnim elaboracijama planirana kao izvorište koje će biti regionalnog značenja. zatim stari automobili. uz onečišćenje podzemnih i površinskih vodotoka otrovnim tvarima. šikare.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nastanjuje područje uz slapove i vodapade. što stvara ružnu sliku krajolika. koja se nalazi u drugoj klasi.

auto-servisa. a i površinski vodni sustav. nedostatak jasne vizije razvoja uz očuvanje prirodnih resursa kao sredstva za brži oporavak privrede. kako s aspekta zaštite prirodnih vrijednosti tako i sa aspekta ukupnog razvoja gospodarstva i zdravlja ljudi. dok se zaštita prirode marginalizirala. Uz nedostatak stručnog kadra.). a zagađenje okoliša je samo logičan odraz općeg stanja svijesti građana. Kapitalizacija prirodnih resursa naspram zaštite postala je ustaljena praksa. tlo) doživljava se kao normalan i uobičajen oblik ponašanja bez ikakvih posljedica. razvoj poljoprivre- 30 . Očuvanje ovog prirodnog resursa za lokalnu i širu zajednicu vidimo u značenju vode. Ovo smatramo jednim od ključnih aktivnosti ka konačnoj zaštiti prostora. pa je ono postalo dio naše svakodnevice i ustaljenih navika. Dodamo li ovom velike promjene u strukturi pučanstva (velik broj prognanika). ugostiteljskih objekata. a uz sve ovo i pomanjkanje medijske promidžbe ekologije na lokalnim medijima. Dosadašnje aktivnosti EU “Lijepa naša“ Čapljina i NVO-a u prostoru oko pokretanja inicijative za zaštitu Trebižata imale su uspjeh kod lokalnih vlasti.stavu vodoopskrbe. g. koji nemaju ugrađene uređaje za pročišćavanje i odvođenje fekalnih i tehnoloških voda. nedostatak i manjkavost ekološke svijesti kod pučanstva. Ljubuškog i Gruda o davanju suglasnosti za ekološku valorizaciju prostora (projekt financiran iz sredstava EU 2006. proizveo je ovakvo stanje u prostoru. dovele su do opće destrukcije prirodnog okoliša. važnosti i potrebi zaštite cijelog prostora uz riječni tok Tihaljina – Mlade –Trebižat. učenika 68%. Istraživanja javnog mijenja i razine ekološke svijesti kod različitih ciljnih skupina – profesora 60%. manjkavosti u obrazovnom sustavu. praonica. jer se javnost upoznala o značenju. lovaca/ribolovaca 45% te 57% građana – govore da je ekološka svijest na niskoj razini. Uzroke ovakvom stanju promjene kvalitete vode treba tražiti prije svega u izostanku stalne brige za očuvanjem vodnih resursa. ljepoti. Zagađivanje i onečišćenje okoliša (voda. te da područje uz rijeku Trebižat treba zaštititi kroz adekvatnu kategoriju zaštite. zrak. zatim nemogućnost provedbe zakonskih obveza i izostanak kontrole od strane nadležnih organa (inspekcije). Sve veće onečišćenje podzemnih i površinskih voda rijeke Trebižata možemo tražiti u povećanom broju stambenih jedinica u Ljubuškom i Čapljini. Rješenje ovih problema vidimo kroz zaštitu rijeke Trebižat i njezino stavljanje u odgovarajuću kategoriju (prijedlog Zaštićeni krajolik/park prirode). kao resursa. što je rezultiralo usvajanjem odluka općinskih vijeća Čapljine. za opskrbu pučanstva pitkom vodom. Neriješeno stanje otpadnih i kanalizacijskih voda Čitluka i Međugorja dodatno su opterećenje za cijeli podzemni. Rezultati javnog mijenja ponukali su nas da poduzmemo konkretne i sustavne mjere zaštite ukoliko želimo zaštititi prirodne vrijednosti prostora. proizvodnih pogona.

Po Zakonu o zaštiti prirode. Značaj zaštite prostora u europskim okvirima vidimo kroz očuvanje vode kao resursa (voda za piće) koje je sve manje. kada su slapovi Koćuša i Kravica proglašeni spomenikom prirode. g. odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode. kulturnog. Prirodno zaštićeno područje Nacionalni park Spomenik prirode Zaštićeni krajolik/pejzaž ili park prirode Procedura za proglašenje nekog područja zaštićenim očitovala bi se u sljedećim radnjama:  Prijedlog za proglašenje zaštićenim prirodno zaštićenog područja i nacionalnog parka daje federalno ministarstvo. održivost ruralnih područja te očuvanje visokovrijednih i zaštićenih vrsta na europskoj razini te uključivanje istog u mrežu zaštićenih područja. 3. 33/03).  provedba prostornih planova. postoje i zakonske pretpostavke koje proizlaze iz dosad važećih zakona: Zakona o zaštiti okoliša.  osiguranje što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode.  sprečavanja nastanka poremećaja u prirodi kao posljedica tehnološkog razvoja i drugih djelatnosti. razvoj odgovornog turizma. bez narušavanja uspostavljene ravnoteže njezinih dijelova. Zakona o zaštiti prirode (“SN F BiH”.  donošenje dugoročnih i kratkoročnih planova upravljanja i zaštite.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja de. estetskog i rekreacijskog značenja. zaštićena područja se uspostavljaju radi posebno vrijednih prirodnih područja i vrijednosti povijesnog. Zaštita prirode se provodi radi:  osiguravanja racionalnog korištenja prirode i njezinih dobara. 4. održiv ruralni razvoj. 4. 31 . U ovom kontekstu Zakon o zaštiti prirode definirao je kategorizaciju zaštićenih područja kroz slijedeće kategorije: 1. Zakonske pretpostavke Za donošenje valjane odluke i stavljanje cijelog područja uz rijeku u jednu od kategorija. očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. 2. te Zakona o zaštiti prirodne i kulturne baštine iz 1965.

te društvenih i kulturnih manifestacija. tampon zonama u njima i poduzetim aktivnostima za očuvanje izvornog stanja dostavljat će se u katastar.  omogućavanja beneficija kroz osiguranje prirodnih izvora (šume i ribe) i usluga (kao što su čista voda ili prihodi od turizma u cilju održive uporabe tog područja) za lokalnu zajednicu. broj 15/03). radi privremene zaštite.  eliminiranja i sprečavanja korištenja tla i aktivnosti koje nisu u skladu s ciljevima upravljanja.  omogućavanja rekreacije i turizma koje odgovara kategoriji područja. 32 .  poticanja naučnih i edukativnih aktivnosti za dobrobit pučanstva za duži vremenski period. i često s velikom biološkom raznolikošću.  Podaci o zaštićenim područjima.  Obavijest mora sadržavati granice područja i točan opis postojećeg stanja područja.  Nadležni organi dužni su obavijestiti vlasnika/korisnika područja o pokretanju postupka za proglašenje područja zaštićenim u roku od jedne godine. registar zaštićenih područja i međuentitetski informacijski sustav. građenja. Definicija zaštićenog krajolika/pejzaža po federalnom Zakonu o zaštiti prirode odgovara kategoriji parkova prirode koji egzistiraju na području Federacije BiH (Hutovo blato i Blidinje). Prijedlog za proglašenje zaštićenim krajolika/pejzaža i spomenika prirode daje županijsko ministarstvo.  Posebni zakon o proglašenju područja zaštićenim donosi zakonodavno tijelo županije. Zaštićeni krajolik/pejzaž utvrđuje se s ciljem:  održavanja usklađenosti međusobnog djelovanja prirode i kulture putem zaštite kopnenog ili prirodnog pejzaža i tradicionalnog korištenja tla.  učešća javnosti u zaštiti okoliša tog područja. kategorije potvrđene Zakonom o zaštiti prirode HNŽ (“Narodne novine HNŽ”.  izvođenja ekonomskih aktivnosti u skladu s prirodom i očuvanjem kulturnog sustava zajednice. Zaštićeni pejzaž je kopneno ili prirodno područje nastalo međusobnim djelovanjem prirode i čovjeka s izuzetnim estetskim i/ili kulturnim vrijednostima.

33 . II. III. Zaštićeno područje namijenjeno upravljanju resursima: zaštićeno područje namijenjeno uglavnom za održivo upravljanje prirodnim ekosustavima.Zaštićeni pejzaž/krajolik/morsko područje: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju pejzaža/krajolika/ morskog područja i rekreaciju. i često s visokim biodiverzitetom. Strogi rezervat prirode: zaštićena zona namijenjena isključivo znanosti. VI. Spomenik prirode: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja. NEAP (Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša. IV. Nacionalni park: zaštićena zona namijenjena zaštiti ekosustava i rekreaciji. za koje treba izraditi strategiju i akcijski plan uravnotežene zaštite/planove upravljanja. Ib. Sukladno IUCN klasifikaciji područje uz rijeku Trebižat po svim elementima ispunjava uvjete V kategorije .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Strateški dokumenti na razini BiH. V. 2003. Zona divljine: zaštićena zona namijenjena uglavnom za zaštitu divljine. Za realizaciju predloženih mjera date su jasne smjernice i aktivnosti po kojima:  Uz IUCN klasifikaciju neophodno je razviti vlastitu metodologiju. održanje i evoluciju jedne ovakve zone. Očuvanje integriteta ovih tradicionalnih interakcija je od važnog značaja za očuvanje. koja bi bila u potpunosti usklađena sa stanjem biodiverziteta i potrebama za njegovim održanjem. Međunarodno usvojeni principi u kategorizaciji zaštićenih područja po IUCN klasifikaciji predviđaju sljedeće kategorije zaštite: Ia. s obalom i morem gdje je to podesno. Zaštićeni pejzaž/morsko područje: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju pejzaža/krajolika/morskog područja i rekreaciju. Kategorizacija treba biti u skladu s IUCN kriterijima. ekološkim i/ili kulturnim vrijednostima. gdje se planira pod odgovarajući režim zaštite staviti od 15 – 20% teritorija BIH. Zona upravljanja staništima/vrstama: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju putem odgovarajućih intervencija. gdje su interakcije ljudi i prirode tijekom vremena stvorile zonu izraženog karaktera sa značajnim estetskim. Površina kopna.) utvrđuju politiku i prioritete.  Razviti programe održivog upravljanja prirodno vrijednim područjima u cilju ostvarivanja ekonomske dobiti za postizanje efikasne zaštite.

uvrštena u Ramsarski popis međunarodno vrijednih močvarnih staništa.  BiH je ratificirala i Bernsku konvenciju o konzervaciji europskih divljih vrsta i prirodnih staništa.5. Iznimna osjetljivost i važnost ovih ekosustava upravo je i potakla odgovorne da se oni moraju na odgovarajući način tretirati i štititi kako bi bili čuvari biološke i krajobrazne raznolikosti cijelog biološkog ekosustava. a uz to je proširila svoj opseg djelovanja mimo močvarnih staništa i na kraška područja koja čuvaju veliku biološku i raznolikost vrsta i pejzaža. Uz činjenicu da je područje Hutova blata ušlo u UNESC-ov popis zaštićenih močvarnih staništa kao Ramsarsko područje. Zadnjih godina nadležno ministarstvo za zaštitu prirode i okoliša u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode Republike Hrvatske vodi opsežnu kampanju da se područje delte Neretve proglasi “Parkom prirode“ (sukladno hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode). g.). Ova direktiva je uspostavljena s ciljem da kombinira interes 34 . s naglaskom na zaštitu ugroženih i ranjivih vrsta i njihovih staništa. potvrđuje činjenica da je područje rijeke Trebižat sastavni dio delte Neretve koja je 2000. a područje Livanjskog polja dobilo status Ramsarska područja (2008. dovoljno govori o važnosti očuvanja riječnog toka Tihaljina – Mlade – Trebižat kao spone/koridora unutar ova dva Ramsarska područja za buduću europsku mrežu zaštićenih područja unutar NATURA 2000.  Direktiva o staništima Europske komisije uspostavlja zajednički radni okvir za “Konzervaciju prirodnih i poluprirodnih staništa i staništa divlje flore i faune“ i omogućuje razvoj mreže specijalnih zona za konzervaciju Natura 2000. Na tragu ove definicije i širine Ramsarske konvencije područje uz rijeku Trebižat sa svim svojim specifičnostima udovoljava svim zadanim elementima konvencije. g. Veze sa drugim projektima i konvencijama Da ima osnove i smisla promatrati područje Trebižata kroz kategoriju Zaštićeni krajolik/pejzaž – park prirode. Osnovni cilj je zaštita flore i faune i njezinih staništa kao i poticanje međunarodne suradnje među zemljama potpisnicama u rješavanju prekograničnih problema. zašto su već sada osigurana određena financijska sredstva od Vlade Republike Hrvatske. a posebno migracijskih vrsta. Regionalne inicijative i smjernice Europske unije kroz primjenu i obvezu uključivanja u NATURA 2000 stvara obvezu i stvarnu primjenu sljedećih konvencija:  Ramsarska konvencija bavi se prvenstveno zaštitom močvarnih staništa. te stoga zavređuje da bude dio obuhvata i predmetom Ramzarske konvencije.

Bosni i Hercegovini je omogućen pristup međunarodnim fondovima.  Konvencija o biološkoj raznolikosti također govori o očuvanju biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa. restauracijske zone za rehabilitaciju oštećenih staništa. Na tragu ovih dokumenta i konvencija pokrenute su i konkretne aktivnosti koje se očituju kroz provedbu projekta. Vrijednost Konvencije leži u tome što su ovi problemi prepoznati i stavljeni u međunarodnu agendu i primjenu akcija neophodnih na nacionalnoj i regionalnoj razini. dobro organizirane mreže zaštićenih područja u Europi putem predlaganja niza preporuka za akcije koje trebaju poduzeti vlade i drugi subjekti putem identifikacije oko 20 – 30 prioritetnih međunarodnih projekata zaštite prirode.  GEF-ov projekt “Integralno upravljanje slivnim područjem rijeke Trebišnjice i Neretve“ koji je počeo s provedbom u 2008. Ova mreža bi obuhvaćala četiri glavna elementa:     zone jezgre koje uključuju staništa od europskog značaja. staništa i vrsta koje imaju europski značaj uz unapređenje ekološke zbliženosti kontinenata.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za zaštitu ugroženih vrsta sa širim interesom za zaštitu i unapređenje staništa.Akcioni plan za zaštićena područja ima za cilj razvoj adekvatne. tampon zone za zaštitu mreže od negativnih spojnih utjecaja. poboljšanja upravljanja i stvaranja klime podrške javnosti neophodne za uspjeh zaštićenih područja. održivu uporabu komponenti biološke raznolikosti. podjednaku raspodjelu koristi dobivenih uporabom genetičkih resursa. te u činjenici da ju je potpisalo više od 160 zemalja. koridore za omogućavanje širenja i migracije. Uspostava europskih zaštićenih zona i njihovo stavljanje u širi kontekst izvršeno je radi uspješnije identifikacije potreba subregije i odrađenih zemalja. IUCN . efikasne. prvenstveno GEF-u iz kojeg se isključivo financiraju projekti za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.  Institut za europsku politiku i suradnju s nekoliko europskih istraživačkih instituta predložio je formiranje Europske ekološke mreže pod nazivom EECONET. Cilj EECONET-a je konzervacija ekosustava. 35 . Kroz ratifikaciju Konvencije. g. a odnosi se na sljedeće:    konzervaciju biološke raznolikosti.

definiranje biološkog protoka i integralni pristup upravljanju vodama. te da se potaknu inicijative zaštite osjetljivih ekosustava uz očuvanja i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti na kraškom području. u sklopu kojeg je pokrenut niz projekata za zaštitu Mediterana i priobalja kao što je projekt SAP – BIO. Sve tri komponente uključuju veliki broj NVO-a i gospodarstvenika koji moraju raditi na zajedničkim aktivnostima oko osiguranja pristupa vodnim resursima i njihovog raspoloživog kapaciteta za održanje biološke raznolikosti u području rijeke Neretve. godine s fokusom na zaštitu biološke raznolikosti područja rijeke Neretve s tri svoje komponente: zaštita biološke raznolikosti. Područje provedbe je delta Neretve kao jedna cjelovita i nedjeljiva cjelina na potezu od Počitelja – općina Čapljina – do Ploča u Hrvatskoj.  Realiziran je projekt institucionalnog jačanja segmenta zaštite mora i priobalja “Institucionalno jačanje“ ureda MAP-a u Sarajevu.  WWF-ov projekt “Dijelimo vode“ u dvogodišnjem trajanju do 2010.Koncept projekta upravo govori o značaju i važnosti delte Neretve i Trebišnjice kao jednog od rijetkih.  NEAP BiH (Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša BiH). Kao krajnji cilj projekta formiran je NDF (Neretva Delta Forum – prekogranično tijelo) koalicije nevladinih organizacija koje će u partnerstvu s lokalnim vlastima i gospodarstvenicima raditi na unapređenju zaštite i provedbi koncepta održivog razvoja delte Neretve kao jedne cjeline. razvoj ekološki zdrave hrane.  Strategija ekonomskog razvoja regije Hercegovina koja ima za cilj ekonomski razvoj regije Hercegovina u kojem je kao jedan od četiri strateška 36 . Unutar NEAP-a određeni su strateški ciljevi.  Na prostoru delte Neretve već punih pet godina REC (Regionalni centar za okoliš) provodi projekt ReREP 2. Unutar ovog projekta definirani su i utvrđeni pravci strateškog razvoja kroz razvoj ruralnog turizma. Cilj NEAP-a je utvrditi jedinstvenu strategiju po svim elementima okoliša za narednih 10 godina. visoko vrijednih i očuvanih ekoloških sustava koje treba integralno promatrati i rješavati kroz međudržavnu suradnju između BiH i Hrvatske. te donesene polazne osnove za izradu menadžment plana upravljanja Hutovim blatom. utvrđeni problemi i prioriteti njihovog rješavanja uz jasne mjere i aktivnosti.2 “Poticanje povezivanja i razmjene iskustava u zemljama jugoistočne Europe“. Projekt daje mogućnost da se racionalnije upravlja vodnim resursom.

uvažavajući načela održivog razvoja. poljoprivrednicima. Zatim tu su: ekonomske razvojne strategije općina Ljubuški i Grude.  Projekt KEC (Županijski/kantonalni akcijski plan zaštite okoliša) za koji je Vlada HNŽ raspisala natječaj i čija se provedba očekuje u 2009. a među deset top projekta uvršten projekt Regionalnog razvojnog centra za zaštitu prirode i okoliša. jer one osiguravaju kvalitetu života u prostoru. sanacija i uređenje riječnog korita Trebižata. krajolici/pejzaži i prirodni spomenici. 6. obrtnicima i gospodarstvenicima za brži razvoj i ulaganja u odgovarajući projekt koji uključuje zaštitu okoliša dodatni su argument da se zaštita prirode vrednuje kao resurs čije se osnovne komponente na smiju narušavati. otvara se mogućnost da Vlada FBiH posebnim propisima. Područja koja mogu biti određena za program su nacionalni parkovi. Pretpostavke za ovakve procese date su i kroz novi Zakon o zaštiti prirode i šesti okolišni plan razvoja Europske zajednice. godini. određena područja predloži za europski program NATURA 2000. te manji projekti vezani za zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeđa na području HNŽ i ŽZH. s ciljem uključivanja određenih područja u međunarodnu ekološku mrežu očuvanja prirodnih staništa i njihovih vrsta. Kroz predloženi federalni Zakon o zaštiti prirode u članku 33. prirodno zaštićena područja. gdje se zagovara načelo racionalnog korištenja prirodnih resursa. Projekti poticaja davani od strane resornih ministarstva: turističkim djelatnicima. 3 . zoning plan zaštite Kravica i Koćuše. ako se u njima nalaze “vrste prirodnih staništa od zajedničkog interesa“ i /ili “vrste od zajedničkog interesa“ po međunarodnim kriterijima. Efekti proglašenja 6. vrsta i njihovih staništa.  Projekt LEAP – općine Čapljina.1 Uključivanje u integracijske procese Kroz kategorizaciju i vrednovanje prostora otvara se mogućnost uključivanja prostora ljudi i roba u integracijske europske tijekove.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja cilja definirana zaštita okoliša. Uspostavom zaštićene zone uz rijeku Trebižat stvara se mogućnost integriranja zaštićenih područja na cijelom području delte Neretve kroz jedan sveobuhvatan menadžment plan upravljanja cjelovitim prostorom delte Neretve. u cilju zadovoljenja provedbe jedinstvenih kriterijia zaštite prostora.

2 T uristička valorizacija i održivost Prostor uz rijeku Trebižat. Duž cijele rijeke vodi regionalna cesta kojom se omogućuje pristup svim područjima parka i turističko ugostiteljskim destinacijama. Ljubuškog i Čapljine. Ostali dio parka većinom je slabo naseljen ili obuhvaća pojedina sela i zaseoke u kojima nema većih industrijskih i drugih postrojenja koja bi značajnije mogla narušiti izgled parka ili ugroziti osnovne biološke i kulturne vrijednosti prostora. moguće je već sada istaknuti područja koja bi mogla biti potencijalna središta ili turističke destinacije koje će nositi razvoj parka.750 ha. Promatrajući područje kao jednu cjelinu.  Šetnica uz riječni tok Trebižat omogućuje osmišljavanje turističko-rekreacijske i ugostiteljske ponude (5 restorana. Granice budućeg parka obuhvaćale bi cijelu dužinu rijeke Trebižat u dužini od 51 km od Peć Mlina do ušća u Neretvu.  Lokalitet Peć Mlini s izgrađenim objektima HE Peć Mlini.  Nizvodno na dijelu toka Tihaljine.  Lokalitet “Bučina – Čeveljuša“. Uz sami park smještene su gradske urbane zone poput Gruda.  Na području Klobuka vodopad Koćuša će se zaštititi kroz odgovarajuću zonaciju. lokalitet je moguće privesti športskoj rekreaciji i odmoru s pratećim ugostiteljskim objektima. atraktivni slap uz lijepo pješčano kupalište.  Lokalitet “Humac“ – Franjevački samostan – uz stare iskopine “Gračine“ pruža mogućnost uključivanja povijesne baštine u turističku ponudu. kupalište. ali bi osiguravao i provedbu obrazovnih programa. zahvatio bi površinu od 6. Ravlića pećinom i samim izvorištem moguće je definirati kao edukacijsko-izletnički lokalitet koji bi imao primarnu funkciju zaštite izvorišta i kulturne baštine (mlinica). kod Kavazbašinog mosta.6. rafting – kanu. starim mlinicama. a mlinice i tri restorana mogu davati turističku ponudu (kupanje u rijeci. posjeta ribnjaku i obilazak mlinice koja je i danas u funkciji). 3 ugostiteljska improvizirana objekta. Gradsko središte Gruda ne ulazi u obuhvat parka. franjevački samostan te mnogi povijesni spomenici kulture). dok rubni dijelovi gradova Ljubuški i Čapljina djelom ulaze u predloženi obuhvat parka. 3 . tenisko igralište. bućalište. te urušene mlinice koje je uz malo ulaganje moguće dovesti u funkciju posjećenog je kupališta. koja bi mogla ući u prijedlog obuhvata Parka prirode.

Područje bi doprinijelo oživljavanju i razvoju prvenstveno sportova na vodi kao što su kanu safari koji već ima tradiciju. uređenje kupališta i trim staza.  Područje Struga nudi športsko rekreacijske aktivnosti (kupanje. dok se rekreacijski i ugostiteljski sadržaji moraju premjestiti van zone utjecaja na vodopad. ono se mora definirati s aspekta korištenja i namjene. također je dio ukupne turističke ponude područja. Na ovaj bi se način stvorila opća klima za razvoj malog poduzetništva 3 . edukativni programi uz popratnu gastronomsku i ugostiteljsku ponudu mogu osigurati održivost zaštićenom području.  Lokalitet “Božjak“ – uz uređene plaže i okoliš s 4 ugostiteljska objekta. kao i naknada za koncesijske ugovore. kroz provedbu i razvoj sportskih sadržaja lova i ribolova. turistima i zaljubljenicima prirode (kamperima). Sadašnja ponuda na području rijeke Trebižat stvara prihod od oko 50. namjeni i korištenju kako se ne bi narušile osnovne komponente prirode i turističkog ugođaja. Izletnički turizam. stari rimski grad koji se nalazi pod zaštitom. Promatrani u cjelovitoj turističkoj ponudi regije.  Mogorjelo. zatim naplate edukativnih i turističkih atrakcija. to bi moglo osigurati punu održivost zaštićenom području. Primarna funkcija u ovom dijelu je zaštita. športsko ribarstvo.).000. kanu safari. korištenje vodnog resursa itd.. te stvaranje preduvjeta za jedan širi i sveobuhvatniji pristup razvoja ruralnog turizma. urađen prilaz i mogućnost korištenja usluga kanu safarija – jedno je od glavnih turističkih odredišta. kanu safari. Ovo bi bio nesumnjivo veliki doprinos daljnjem razvoju cijele regije kroz racionalno korištenje vodenog resursa uz poticanje razvoja aqua kulture. Ukoliko bi se uvele naplate parkiranja. te kao takvi imaju svoje opravdanje. ali koji bi se uvelike mogao dalje unaprijediti i postati jedan od glavnih proizvoda buduće turističke ponude područja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Područje vodopada “Kravica“ treba zonirati i osigurati dugotrajnu ekološku zaštitu sedre na vodopadu. nabrojani lokaliteti pružaju mogućnost značajnijeg razvoja turističko-rekreacijskih sadržaja.  Prostor na ovom dijelu se mora jasno definirati po sadržaju.00 KM. športske aktivnosti. rekreacija.  Područje uz naseljeno mjesto Trebižat je prostor koji svom svojom dužinom od 13 km može pružiti dnevni odmor mještanima. ulaska u zaštićeno područje. ugostiteljstvo i sl.

snimanja filmova i slično. Uspostavom odgovarajućeg i primjerenog režima zaštite na cijelom toku rijeke Trebižata. članak 45. postavljanje reklama i slično). 400 . druge pravne osobe i pučani plaćaju naknadu poduzeću. mini farme (buduće tvornice proizvodnje zdrave hrane).  Iz drugih izvora koji se utvrđuju zakonom o zaštiti prirode. trgovine. stvaraju se gospodarske pretpostavke za brži razvoj cijele regije. odnosno organizacije koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. Sredstva ostvarena na ovaj način koriste se za zaštitu i razvoj zaštićenog prirodnog dobra... Financiranje zaštićenog područja U setu zakona koji su doneseni 2003. fond još nije zaživio u praksi. poduzeća/javne ustanove. Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti županija. godine nalazi se i Zakon o fondu koji je predvidio prikupljanje sredstava po pitanju korištenja prirodnih resursa. godine.  korištenja zaštićenog prirodnog dobra za djelatnost turizma. Za namicanje sredstava od naknada zaštićeno prirodno područje može ostvarivati prihod od:  iskorištavanja prirodnog bogatstva (vodenog potencijala).i ulaganja u proizvodnju koja potiče mini gospodarstva. broj 33/03) se kaže: “Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti Federacije BiH sredstva se osiguravaju putem Federalnog fonda za zaštitu okoliša. korištenja za (parkiranje. odnosno organizaciji koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. sredstva će osigurati županija putem Županijskog fonda za zaštitu okoliša. federalnog Zakona o zaštiti prirode (“SN F BiH”. rekreaciju. kao i dio naknada koje moraju plaćati pojedini pravni subjekti kad je u pitanju onečišćenje okoliša. 7. ugostiteljstva. unatoč činjenici da je Zakon usvojen 2003.  Od naknade za korištenje zaštićenog prirodnog dobra. U Poglavlju X.“ Osim budžetskog financiranja zaštićeno područje se može financirati i po osnovi djelomičnog korištenja zaštićenog dobra:  Iz prihoda koji se ostvare vršenjem djelatnosti poduzeća.  korištenja posebno uređenih ili pogodnih terena za pojedine namjene. Međutim. Za korištenje zaštićenog prirodnog dobra.  korištenja imena i znaka zaštićenog prirodnog dobra.

Prijedlog obuhvata Prijedlog obuhvata mogućeg zaštićenog područja Trebižat u površini od 17.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  korištenja usluga poduzeća.00 KM iznosi 80. dolazimo do spoznaje da područje može razviti svoje vlastite održive aktivnosti koje će osigurati uvjete za život i rad uposlenih u budućem zaštićenom području. posjeti muzejima. Zaključak Zaključak našeg rada je da postoji dovoljno objektivnih i argumentiranih činjenica da prostor uz rijeku “Tihaljina – Mlade – Trebižat“ zavrjeđuje da se promatra u kontekstu uspostave trajne zaštite kroz kategoriju “zaštićeni krajolik/pejzaž – park prirode“. u vremenu trajanja turističke sezone (lipanj. Dodamo li ovom naknade za korištenje resursa (vode. pristojbe na proizvode i slično.562 ha prezentiramo kao poticaj za buduća razmišljanja i usuglašavanja. 9. 401 . srpanj. jedan od preduvjeta je i uspostava zaštićenog područja koja će preuzeti brigu oko zaštite i unapređenja prirodne baštine. đačke ekskurzije itd. prostora za parkiranje. Ove brojke dovoljno ilustrativno govore da područje uz rijeku Trebižat ima svoj potencijal/vrijednost koja se već sad može brojčano iskazati. divljači).000 KM. odnosno organizacije koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. odmor uz kupanje i rekreaciju. 8. Na temelju dosadašnjih opažanja na predmetnom prostoru o broju posjetitelja (domaći i strani) koji posjećuju područje kroz razne vidove turističke ponude: kanu safari. kulturne zabave na otvorenom uz rijeku. kolovoz) – dolazimo do brojke od preko 100. Upravo ovakav pristup trošenja sredstava utvrđen je Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti prirode. ribe. što preračunato kroz turističku naknadu od 1. Sam prijedlog ostavlja prostora i vremena za daljnja stručna i znanstvena razmišljanja i promatranja u svoj svojoj širini i sveobuhvatnosti. ali uz javan način praćenja utrošenih sredstava. konjička rekreacija. ugostiteljstvo. Da bi se sredstva mogla potraživati po odrađenim programima i namjenski utrošiti u očuvanje i zaštitu okoliša.000 posjetitelja godišnje.

. Sarajevo 2002. g. g. g. 402 . br. Nacrt Zakona o zaštiti prirode FBiH. Uredba o Zaštiti prirode HNŽ (“Narodne novine HNŽ”. LEAP – općine Čapljina.. Sarajevo 1985.. Ribolovna gospodarska osnova HNŽ – Mostar 2000. g. Hidrogeološki aspekti zaštite podzemnih voda u kršu. Elaborat o izgrađenim i planiranim vodoprivrednim objektima u slivu rijeke Trebižat (Hrvatska vodoprivreda – Split 1993. 5/00). g. NEAP – BIH. br... Savjetovanje – zaštita od voda i održivi razvoj... COST projekt 65. Institut za geodetska istraživanja Zagreb. Čapljina 2002. Sarajevo 2000. Neum 2000.Karta obuhvata mogućeg zaštićenog krajolika/parka prirode “Tihaljina – Mlade – Trebižat“ Literatura Šesti okolišni plan EU za okoliš. g. Prostorni plan općine Ljubuški. Zakon o zaštiti okoliša ZHŽ (“Narodni list”. g. 13/94).

godine upisan je na listu močvara od međunarodne važnosti za ptice močvarice (Ramsarska konvencija). dipl. a 2001. ekosustav. Turistička ponuda se ogleda kroz turističke atrakcije kao što su: foto-safari. Zbog svoje vrijednosti nalazi se na listi posebno zaštićenih mediteranskih oblasti (Barcelonska konvencija). Pokriva prostor od 7. promatranje ptica.411 ha. škola u prirodi. Do proglašenja je egzistirao kao lovište.. Svakako.. a posebice općina Čapljina i Stolac. Isto tako. godine stavljen je na popis međunarodno značajnih područja za ptice. kanu-safari. sportske pripreme.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja TURIZAM. park kroz svoj daljnji razvoj i osmišljavanje turističke ponude te samoodrživosti predstavlja pokretač turističkog i gospodarskog razvoja regije. sportski ribolov. MOGUĆNOSTI RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA PARK PRIRODE “HUTOVO BLATO“ Stjepan Matić Nikola Zovko Sažetak Park prirode “Hutovo blato“ proglašen je kategorijom “zaštite parka prirode“ 1995. turistička ponuda 1 Stjepan Matić. Nikola Zovko. i dr. Čapljina 403 . primarni cilj je očuvanje prirodnih vrijednosti krajolika s biološkim vrijednostima. 1998. i raspolaže s iznimnim prirodnim i krajobraznim vrijednostima. godine. ing. kongresni turizam. Nalazi se u jedinstvenom aluvijalnom močvarnom području delte Neretve u Bosni i Hercegovini. biciklizam. park prirode. ing. dipl. Park prirode “Hutovo blato“. U eko-sustavu kao što je Hutovo blato potrebno je pažljivo raditi na planiranju prostora koje će po pojedinim zonama omogućiti valorizaciju resursne osnove kroz turističku ponudu. Ključne riječi: biološka i krajobrazna raznolikost.

Uvod Turizam u Hutovu blatu. 04/05) je uspostavio sveobuhvatnu zabranu lova na cijelom prostoru parka. izostala su značajna sredstva neophodna za funkcioniranje svih službi u parku. Hutovo blato predstavlja specifičnu i veoma dobru turističku destinaciju. stjecanjem dohotka i upošljavanjem lokalnog stanovništva. Istovremeno su se i prihodi smanjili. pooštrene su mjere zaštite. Adekvatnim zoniranjem i drugim propisima koji uređuju pitanja zaštite. kao djelatnosti s najbržim rastom. Klimatski uvjeti su također pogodni tijekom cijele godine i omogućuju razvoj sezonski interesantnih vidova turizma. u suradnji s institucijama i kroz implementaciju projekata. u okruženju obiluje kulturno-povijesnim i prirodnim lokalitetima. Kao alternativu. stavljanjem Hutova blata pod zaštitu i stupanjem na snagu Zakona o parku prirode. a posebice zaljubljenike prirode. Ovaj vid lovnog turizma bio je prepoznat ne samo u domaćim nego i u međunarodnim okvirima. Zakon o zaštiti prirode (“Narodne novine HNŽ/K”. br. Provedbom projekta LIFE i zaključaka koji su se odnosili na zabranu lovnog turizma s iznimkom pojedinih regija u parku. povezano je dobrim prometnim komunikacijama. Posebice su se isticali talijanski posjetitelji. koji su vremenom postali tradicionalni gosti Hutova blata. datira od ranih 50-tih godina prošlog stoljeća – posebice lovni turizam. Mogućnosti turističke ponude Turizam predstavlja nezaobilazan potencijal razvoja i uključenja lokalne zajednice kroz poboljšanje socio-ekonomskog napredaka u i oko zaštićenog prostora. Netaknuta priroda i bogat biljni i životinjski svijet Hutova blata privlače sve turiste. brzim i nekontroliranim razvojem turizma u zaštićenom prostoru može se prouzročiti degradacija osjetljivih ekosustava. kao gospodarska aktivnost. i lovni turizam je sveden na minimum. Međutim. Isto tako. uprava poduzeća. 404 . Kao turističko-gospodarska aktivnost. Nalazi se svega 20-ak kilometara od mora. tj. turističke aktivnosti se mogu u velikoj mjeri kontrolirati. Kao posljedica zabrane lovnog turizma. počela je razvijati druge vidove turističke ponude. lov je za park predstavljao značajan dio prihoda: kako od same organizacije i odstrela tako i kroz korištenje ugostiteljsko-pansionskih usluga kao pratećih prihoda parka. lov an ptice u vrijeme migracija kad u prostor parka dolazi na tisuće jedinki različitih vrsta.

primarni cilj je očuvanje prirodnih vrijednosti krajolika s biološkim vrijednostima. izgraditi još i dodatne edukativne sadržaje kako bi Hutovo blato postalo svojevrsno edukativno središte za regiju i cijelu Bosnu i Hercegovinu. a posebice općina Čapljina i Stolac. park predstavlja nezaobilaznu destinaciju u daljnjem turističkom napretku i povećanju broja posjetitelja. 405 . a što se i vidi iz statistike posjetitelja parka. da su djeca školskog uzrasta najbrojniji posjetitelji i da se taj broj konstantno povećava. Turistička ponuda se ogleda kroz turističke atrakcije kao što su:  Foto-safari  Kanu-safari  Sportski ribolov  Promatranje ptica  Škola u prirodi  Biciklizam  Sportski turizam  Kongresni turizam Statistički prikaz posjetitelja parka Značajno je naglasiti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Uz izgrađenu infrastrukturu. osim postojećih. Stoga je potrebno. Svakako. Isto tako park kroz svoj daljnji razvoj i osmišljavanje turističke ponude te samoodrživosti predstavlja pokretač turističkog i gospodarskog razvoja regije.

. ne smiju zanemariti ekološke limite prostora. ornitološke i akvarijske zbirke. znanstvenim institucijama.  urediti edukacijsko središte na Karaotoku. teretana. također.Razvojne mogućnosti parka Za kompletiranje turističke ponude Parka prirode “Hutovo blato“ planiraju se određene aktivnosti:  izgraditi nove smještajne kapacitete. Literatura Arhiva Parka prirode “Hutovo blato“ 406 . Kroz privredne aktivnosti u specifičnom prostoru svakako se treba rukovoditi načelom integralnog upravljanja. opremiti zoološki vrt. posebice kroz razvoj specifične turističke ponude. igralište za odbojku na pijesku.). Turističke aktivnosti.  izgraditi nove sportske sadržaje uz nogometno igralište (tenisko igralište.  izgraditi kamp naselje za učenike i sportske ribolovce.. bazen. Zaključak Park prirode “Hutovo blato“ – uz planski usmjerena ulaganja.  proširiti ponudu kroz uređenje botaničke. košarku. boćalište. dobru suradnju s lokalnom zajednicom. institucijama vlasti i privatnim sektorom – može prerasti u vrlo značajnu i interesantnu turističku destinaciju.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Foto-safari Škola u prirodi 40 .

.

. životinje. prvenstveno Velika i Mala Aleja iz perioda 1893. diverzitet. izvorišni dio rijeke Bosne su kulturno-historijska obilježja.sci.com Prof. Fakultet prirodoslovno-matematskih i odgojnih znanosti. 14 vila. Akvatična fauna prikazana kroz sastav ihtiopopulacija ukazuje na prisustvo sedam vrsta i u sastavu makroinvertebrata preko 30 vrsta. Ključne riječi: aleja. raritet. u sastavu gljiva registrovano je 20 vrsta.dr. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo e-mail: sadberatb@yahoo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIRODNE I KULTURNOHISTORIJSKE VRIJEDNOSTI VRELA BOSNE Sadbera Trožić-Borovac Dubravka Hafner2 Lamija Abdijević3 Sažetak Rad je rezultat dugogodišnjih istraživanja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti prostora Vrela Bosne. biljke. Federalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa 40 .. endemičnost.. a u sastavu akvatičnih mikrofita konstatovano je 102 vrsta. Sve registrovane vrste u sastavu živog svijeta odlikuju rezentativnost i raritet. Sveučilište u Mostaru Mr.sci. Registrovano je 26 biljnih zajednica koje sačinjavaju 131 vrsta u sastavu dendroflore. arheološko nalazište u području Vrutci i Rimski Most. Faunu kopna odlikuje 52 vrsta ptica i preko 20 vrsta sisara.sci. takson. Posebno obilježje prostoru Vrela Bosne koje uključuje selo Vrutci. preko 400 vrsta zeljastih biljaka (veliki broj ljekovitih i medonosnih). vile 1 2 3 Prof.. Kao rezultat poznavanja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti širi prostor Vrela Bosne zahtijeva zaštitu i revitalizaciju na temelju ekoloških okvira koje će doprinijeti uspješnoj koegzistenciji prirodnog i kulturnog.dr. prostor Stojčevca. a posebna specifičnost je pet endemičnih vrsta.

početak Velike aleje. Prvi podaci o Ilidži (opština kojoj pripada prostor administrativno) potiču još iz neoloita. a i u okviru projekata usmjerenih na zaštitu područja Vrela Bosne. “Rimski most”. Preokret u razvoju banje Ilidža i ostalog prostora dešava se davne 1885. 1955. kameni most na Željeznici. Vegetacijska karta je rezultat terenskih istraživanja i 410 . U osmanlijsko doba razvoj ovog prostora tekao je veoma sporo. obradu uzoraka i statističku analizu dobivenih podataka o kvalitativno-kvantitativnom sastavu. godine. Dobiveni podaci su aplicirani na kvalitet vode primjenom saprobnog indeksa Pantle-Buck. Stojčevac i selo Vrutci.-2005. po prvi put je iznijet globalan prikaz prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti Cilj rada je da prema navedenim vrijednostima područja ukaže na glavne odredbe kojima je prostor Vrela Bosne proglašen Spomenikom prirode i tako smješten u rang zaštićenih područja po odredbama IUCN kriterija. Istraživanja prirodnih vrijednosti ovog područja usmjerena su na upoznavanje faune i flore izvorišnog dijela rijeke Bosne (Šenk. U rimsko doba Ilidža nosi naziv Lužani. Materijal i metode rada U toku iznalaženja rješenja i kategorizacije područja izvršena su istraživanja sastava vodene i kopnene flore i faune u periodu 2003. godine kada Zemaljska vlada uzima banju pod svoju kontrolu doprinoseći razvoju banjskog kompleksa i šire okoline Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne. ovaj prostor čini cjelinu. U ovom radu. U tursko doba organizovani su teferići ili izleti u području vrela Bosne. a prema stepenu naseljenosti prestavlja najstarije naselje u središnjem dijelu Bosne. Zajedno.Uvod Prostor Vrela Bosne predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne koji je smješten jugozapadno od grada Sarajeva ispod obronaka planine Igman i Bjelašnice. a izgrađen je i most na Plandištu. 1956) i analize kvaliteta vode na temelju upoznavanja faune bentosa (Trožić-Borovac. 2002). Shodno atraktivnosti područja prirodno-kulturno-historijske vrijednosti daju poseban karakter prostoru. Sadašnju fizionomiju i izgled područja Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne dobiva u vrijeme Austro-ugarske vladavine. te veliki han-karavan saraj (zgrada sadašnje opštine Ilidža). U sastav ovog dijela granično je određen prostor Plandišta. a nije zabilježen neki značajniji razvoj ovog prostora. Istraživanje akvatične flore i faune realizovano je kroz hidrobiološka uzorkovanja. Sam naziv Ilidža je turskog porijekla i označava banju ili toplicu.

Drusus bosniacus Klapalek 1900 411 . 2004). na prostoru Plandišta 21 takson. 2. 4.. 4. 2005). u hidroekosistemima izvora Stojčevac.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prikazana je kartografski u prilogu. u Vrelu Bosne (3 izvora) 22 taksona. S. u izvorima selo Vrutak 32 vrste. 5. Popis kulturno-historijskog naslijeđa rezultat je podataka iz Federalnog zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe BiH. 3. jedan dinarsko-alpski endem Siphlonurus croaticus (Ulmer. Na naznačenom prostoru konstatovano je 20 vrsta gljiva (IGH. D. deset vrsta je isključivo vezano za izvorišne dijelove. u bentosu tri izvora Vrela Bosne 71 vrsta. 1920) četiri dinarska endema: Gammarus bosniacus Schäf. 26 vrsta su isključivo izvorske i veoma su rijetke (Hafner. 2005). 30 taksona. Tabela 1 Karakteristike sastava flore i gljiva prostora Vrela Bosne Broj vrsta specifičnost drveće 131 Zaštićene i ugrožene Zeljaste biljke >400 Medonosno i ljekovito bilje gljive 20 jestive mikrofite 102 26 sa uskim arealom rasprostranjenja Na osnovu kvalitativne analize sastava invertebrata u bentosu hidroekosistema na širem području Vrela Bosne konstatovano je: 1. Vrela Bosne i izvori u selu Vrutak 102 vrste mikrofita (Trožić-Borovac. U vodama šireg područja Vrela Bosne do Rimskog Mosta od makrofita konstatovano je prisustvo 19 vrsta koje gusto obrastaju sediment riječnog korita. 2. 5. 3. 6. a u njima je registrovano preko 131 vrsta dendroflore. Rezultati analize biljnih zajednica na prostoru Vrela Bosne ukazuju na razvoj 26 biljnih zajednica (prilog 1). Rezultati i diskusija Prema rezultatima kvalitativno-kvantitativne analize sastava mikrofita (nižih biljaka) utvrđeno je prisustvo (tab. 1). konstatovano je pet endemičnih vrsta. u bentosu izvora Stojčevac 20 vrsta. preko 400 vrsta zeljastih biljaka i 102 vrste akvatičnih mikrofita (tab. 1): 1. Hafner.

1981). tri su obnovljene i imaju svoj izvorni oblik. Na osnovu sastava vodene flore i faune bentosa vodnih ekosistema izvršena je ocjena kvaliteta vode. 52 vrste ptica (dosta migratornih vrsta). Ovo je predromanička građevina (Abdijević. Nipharagus ilidžensis ilidžensis Schäf. Područje Vrutaka je arheološko nalazište. 2005). Dobivene vrijednosti su u kategoriji oligosaprobnih ili čistih voda. 1955 (Marinković. Chaetopteryx bosniaca Marinković. On kao takav predstavlja zaštićen spomenik kulture. 1971). ali nizvodno prema Plandištu dolazi do blagog porasta onečišćenja koje je rezultat pojačanog antropogenog uticaja i neplanskog upravljanja prostorom. visokim krovovima i kulama na čijem vrhu je vidikovac. Zaključak Rezultati analize prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti šireg prostora Vrela Bosne ukazuju da prostor obilježavaju 26 biljnih zajednica. veliki diverzitet drveća.(Marinković. Tabela 2 Karakteristike sastava faune prostora Vrela Bosne životinje specifičnost invertebrata >30 pet endema ihtiopopulacije 7 ugrožene sisari 20 rijetke ptice 52 ugrožene i rijetke Kulturno-historijsko naslijeđe predstavljeno je kroz Veliku i Malu Aleju koje su formirane u periodu 1993. preko 20 vrsta gljiva. Vile su građene uglavnom od prizemlja sa trijemom i sprata sa velikim verandama.: 412 . U sastavu kopnene faune registrovano je oko 20 vrsta sisara. godine (3. Ostalih pet je devastirano i zahtijeva obnovu.000 stabala kestena i platana). velika raznovrsnost kopnene faune sisara i ptica. Rimski most se u starim dokumentima spominje kao “Bosna basi kuprisi“ (“most kod izvora Bosne“). bogata hidrografska mreža iz čega proizilazi da je širi prostor Vrela Bosne prema svim kriterijima ekološki senzitivno područje tj.2). uz Veliku aleju Zemaljska vlada Austro-ugarske izgradila je ladanjske objekte za svoje potrebe. Od 14 vila iz tog perioda sačuvano je osam. u periodu devetog i 10 vijeka podignuta je crkva posvećena svetom Stjepanu Prvomučeniku. posebna specifičnost sastava akvatične flore i faune. Ne postoje precizni podaci kad je most sagrađen ali nosi naziv Rimski zbog uzidanih detalja sa rimskih građevina. a u sastavu vodene faune preko 30 vrsta (tab. zeljastih biljaka.

The Nature Conservancy and World Resource Institute Institut za građevinarstvo i hidrotehniku Građevinskog fakulteta Sarajevo: Zaštita šireg prostora Vrela Bosne Marinković. 2. u Elaboratu: Zaštita prostora Vrela Bosne. Elaborat: Endemične vrste vodenih insekata u Bosni i Hercegovini. Redžić et all. (1981): Trichoptera. D. 1995. naznačene su odredbe adekvatnog upravljanja.. (1995): Biodiversity in the Balance: Approaches to Setting Geographic Conservation Priorities. 5. The Biodiversity Support Program – A USAID Consortium of World Widlife Fund. 6. Literatura Abdijević. M. 3. Institut za hidrotehniku i građevinarstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Johnson. Institut za hidrotehniku i građevinarstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Hafner. u u Elaboratu: Zaštita prostora Vrela Bosne. 131pp Marinković-Gospodnetić. ali i dalje u konfliktu sa urbanim priroda gubi i nestaje. L. N.C. (2005): Kulturno-historiske vrijednosti šireg prostora Vrela Bosne.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  reprezantativno  pejsažne vrijednosti  pogodno za naučna istraživanja  monitoring  mjesto konflikta prirodnog i urbanog  zasnovano na biološkim informacijama Najprihvatljiviji način upravljanja ovim prostorom je potpuna konzervacija (zaštita) čitavog prostora. (2005): Biodiverzitet algi i ocjena kvaliteta vode. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. a parametri koji to određuju (Johanson. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. 4. bogastvo biljnim i životinjskim vrstama rijetkost (raritet) endemičnost živih oblika reprezentativnost ugroženost funkcija ili namjena Uvažavajući naznačene činjenice. 128 p 413 . 1977: diferencijacija populacija nekih vrsta vodenih insekata. 2001) su: 1. prostor analiziran u radu je proglašen Spomenikom prirode.Gospodnetić i sur.

S. Hafner. H.. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Šenk.. R. S. S. (2001): Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac. JP“Vodno područje slivova rijeke Save“ 37: 18-26. Acta Ichtyologica Bosniae et Hercegovinae. (1956): Faunističko-ekološka ispitivanja izvorskog dijela rijeke Bosne. (1955): Biologische Uberwachung der Gewasser und die Darstellung der Edgebnisse. S. S. (2002): Istraživanje makroinvertebrata bentosa rijeke Bosne i pritoka u ocjeni kvaliteta vode. Redžić. 96/18:604. Voda i mi. D. 2: 29-61 414 .. Đug. F. Buck.Pantle. Elaborat CEPRES Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Trožić-Borovac. Gas Wasserfach. (2004): Fitobentos i zoobentos hidroekosistema šireg područja Vrela Bosne u ocjeni kvaliteta vode. Trožić-Borovac. Barudanović.O. Doktorska disertacija..

52 species of birds and over 20 species of mammals characterize the land fauna..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja NATURAL AND CULTURALHISTORICAL VALUES OF RIVER BOSNA Abstract The work is a result of long-time researches of natural and culture-historical values of the area of Vrelo Bosne. 26 plant groups have been registered which consist of 131 species in the constitution of dendroflora. and in the group of aquatic microfites 102 species have been registered. Special attribute to the area of Vrelo Bosne which includes the village Vrutci. villas 415 . and special specifity is five endemical species. firstly Great and Small Alley from the period of 1893. the territory of Stojčevac. endemic. plants. rarity. in the group of fungi 20 species have been registered. All registered species in the constitution of the living world are characterized with rezentaticity and rarity. Key words: Alley. over 400 species of herbaceous plants (a large number of medical and honey plants). archaeological finding in Vrutci and the Roman Bridge (Rimski most). Aquatic fauna is represented through the constitution of ichtiopopulations indicates to the presence of seven species. taxon. animals. 14 villas. diversity. As a result of cognition of natural and culture-historical values the wider area of Vrelo Bosne demands protection and revitalization on the basis of ecological frames which are going to contribute to successful coexistence of the natural and the cultural. in the constitution of macroinvertebrat over 30 species. the source part of the river Bosna are the culture-historical elements.

.

za koju se smatra da ima estetski.građevinsko-arhitektonski objekti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja KULTURNO NASLIJEĐE. historijski. Bihać 41 . bilo prirodnu bilo umjetnu. Spomenici kulturnog naslijeđa su dobra od opšteg interesa. 1 2 Kantonalna Javna ustanova “Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa“ Bihać Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona/županije. historijski ili društveni značaj ili drugu posebnu vrijednost za buduće generacije kao i za sadašnju zajednicu: . kao svjedočanstvo daleke i nedavne prošlosti i naše zajedničko dobro. koja uživaju posebnu zaštitu i na način propisan zakonima i međunarodnim konvencijama čiji je potpisnik BiH. (ICOM) Kulturno naslijeđe pokretno. nalazišta. predstavlja osnovu kulturnog ambijenta u kojem živimo i razumijemo naš kontinuitet. Nepokretni kulturni spomenici su ona mjesta koja su dio kulturnog okoliša koja imaju estetski. budući da svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi. NEODVOJIV DIO RAZVOJA TURIZMA U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU Mirzet Mujadžić Anto Marjanović2 Sažetak Kulturno naslijeđe predstavlja svaki koncept ili stvar. – spomeničke cjeline. Smatra se da oštećenje ili nestanak svakog dobra kulturnog naslijeđa predstavlja osiromašenje kulturnih dobara svih naroda svijeta. nepokretno i krajolici koji nas okružuju. te građevinske i fortifikacijske cjeline i drugi nepoktretni objekti i dijelovi objekata i cjelina trajno vezanih za određenu sredinu. naučni ili duhovni značaj. cijela naselja ili njihovi dijelovi i nekropole i druge grupe građevina kada čine jedinstvenu cjelinu. arheološki i historijski lokaliteti.

Svi predmeti koji su uvršteni u inventar muzeja. imperativ svih 41 . . nazivi mjesta.predmeti koji su djela etnografske umjetnosti ili etnografija. . trgova i drugi nazivi i obilježja koja služe očuvanju uspomena na značajne događaje i ličnosti.vojni predmeti. urbanizma i arhitekture.predmeti likovne umjetnosti. ulica. arheoloških.. arhiva i drugih institucija dio su pokretnog kulturnog naslijeđa. pojedinačni objekti ili grupe iz oblasti likovnih i drugih umjetnosti. umjetničkom. Raznolikost opštehistorijskog procesa na području Unsko-sanskog kantona ukazuje na neiscrpnost i bogatstvo slojeva proteklog života. odnosno područja koja su djelimično izgrađena i dovoljno karakteristična i homogena da se mogu topografski definisati. socijalnog ili stručnog značaja. grafički ili televizijski materijal ili zvučni zapisi. uključujući instalacije i opremu. Grupe građevina: homogene grupe gradskih ili seoskih građevina izuzetne po svom istorijskom.knjige. umjetničkog. Evropska konvencija o zaštiti arhitektonskog naslijeđa odnosi se na sljedeća trajna dobra: Spomenike: sve građevine i strukture od izrazitog historijskog. .predmeti od naučnog ili tehnološkog značaja.drugi predmeti određeni propisima. a cjelovitost prostorima i ambijentima koji su razoreni. arheološkog. arheološkog. naučnog. socijalnog ili stručnog značaja. koji često nosi u sebi složene i tajenstvene drame i historije. Pokretno kulturno naslijeđe čine predmeti koji su od važnosti iz etnoloških. kojim se želi vratiti dio izgubljenog historijskog identiteta sredini koja je srasla sa dobrima kulturnog naslijeđa. Lokalitete: zajednička djela čovjeka i prirode. arheološkom. Kako je obnova dobara kulturnog naslijeđa složen proces. Njihove sudbine su tako isprepletene da se odvojeno ne daju zamisliti i ne mogu kazati. jer kao predmeti spadaju u jednu ili više slijedećih kategorija: .spomen obilježja.predmeti iskopani iz zemlje ili izvađeni iz vode. Zbog toga je započet proces njihove obnove utemeljen na naučnim principima zaštite poštujući svjetske konvencije i povelje o zaštiti kulturnih dobara sa istim pristupom svim historijskim slojevima i njihovim jednakim valoriziranjem počevši od Stare Ostrovice u Kulen Vakufu.predmeti dekorativne umjetnosti. umjetničkih. naučnom. . zapisi. . dokumenta ili fotografije. književnih. biblioteka. historijskih. koje su dovoljno jedinstvene da čine topografski definisane cjeline. koja su od izuzetnog historijskog. . socijalnom i stručnom značaju. . Zbog toga između života ljudi ovoga kraja i dobara kulturnog naslijeđa postoji prisna vjekovna veza. umjetničkog. naučnih ili tehnoloških razloga. naučnog.

6 zgrada koje su vezane za događaje iz NOB-a itd. keramici. Kulturno naslijeđe zaštićenog područja predstavlja materijalizovani izraz kulturnog. Samo tako bi se osujetila namjera onih koji su zaboravili i uništavali dobra kulturnog naslijeđa. materijala i postupaka. Evidencije pominju oko 30 crkava i manastira.Unu i Sanu. (mi smo dosad evidentirali osam (8) džamija s drvenom munarom. 40 stambenih zgrada. 76 memorijalnih spomenika (srednjovjekovnih nekropola. Bilo je slučajeva (dio srednjeg vijeka i osmanskog perioda. kulturnih koncepata. 16 utilitarnih. gdje smo mi bili svoji na svom. kao i oni prenošeni predanjem u vidu vjerovanja. koji svjedoče o neprekidnoj smjeni različitih etnosa. Svi ti tragovi. mnogi gradovi u osmanskom periodu su obnovljeni. kao specifičan dio opšteg civilizacijskog razvoja čovječanstva. historijskog i društvenog razvoja različitih ljudskih zajednica i društva u cjelini na ovom prostoru. dodatno ojačani i pretvoreni u znatno jače tvrđave. na području budućeg nacionalnog parka Una registrovano je 49 arheoloških lokaliteta). a gotovo svi prošireni. staklu. umjetničkih doživljaja stvarnosti. Na području Unsko-sanskog kantona evidentirano je oko 500 nepokretnih i 35 pokretnih dobara kulturnog naslijeđa. Od prvog dana ljudskog prisustva na prostoru USK-a do danas ostali su tragovi nataloženi. odnosa prema mističnom i transcendentalnom. i na taj način uspostavili relacije koje su vladale ovim prostorom. podignuto je i nekoliko potpuno novih gradova. blizu 50 starih gradova. kamenu. oko 70 starih džamija i tekija. pjesama i igara predstavljaju ukupnost kulturnog naslijeđa Krajine. 16 mostova (dokumentovan jedan rimski most u Starom Majdanu). priča. 41 . mezarja i turbeta). ali i tehnološkog napretka i osvajanja novih znanja. Ovo naslijeđe nastalo je u kulturama čije su granice uglavnom zahvatale veća područja od onog omeđenog današnjim granicama USK-a. 12 gradova u svojoj blizini ima gradinske lokalitete. 200 srednjovjekovnih – rimskih. 100 antičkih. etničkih ili političkih entiteta upravo prolaze onom prostornom razdjelnicom koja danas dijeli dva porječja . nerijetko isprepleteni. 7 starih prosvjetnih zgrada. 500 arheoloških lokaliteta (od toga 200 predhistorijskih. a 11 gradova planski je napušteno i porušeno od strane habsburške vlasti u drugoj polovini XVI stoljeća. česme i šadrvane.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja naših intervencija upravo mora biti očuvanje kontinuiteta prostornih odnosa restitucijom objekata koji su tu postojali. 12 privrednih objekata. materijalizovani u metalu. cjeloviti ili u fragmentima. ali i neke kulture predhistorije) da granice tih širih kulturnih. gdje nova gradnja uvažava principe prostornih. stilskih i drugih odnosa čuvajući najvrijednije objekte za restituciju primjenom odgovarjuće metodologije. (s tim da za 38 gradova postoje tragovi koji su vidljivi na terenu).

I pored toga. od pokretne i nepokretne. Graditeljsko naslijeđe ima neprocjenjivu vrijednost u našoj savremenoj civilizaciji. predstavlja i postprijemnu obavezu članica Evropske Unije. kulturne predjele-krajolike. upravljanje i planiranje historijskim područjem i krajolikom. razvoj kulturnog turizma. odražava kulturu i način života. mnoga od ovih svjedočanstava su u stanju akutne ugroženosti. usljed viševjekovnih ratnih razaranja. osiguranje tržišta nekretnina i otvaranja novih radnih mjesta. što je i jedan od strateških pravaca Unsko-sanskog kantona. Ona je nezamjenjiv dio materijalne i duhovne kulture svakog naroda i određuje izgled gradova. Prema definiciji koju daje ICOMOS/UNESCO. njene umjetničke i historijske poruke prezentuju specifične vrijednosti tradicija i uspomena. kulturno naslijeđe ovog prostora smatra se neistraženim i sa djelimičnom dokumentacijom koja je od 1950. turizma sa kulturnom motivacijom na ovom području. 420 . i tehnološke baštine do savremene i tradicijske kulture. nepokretnu i duhovnu baštinu. sela i krajolika. kao značajan potencijal za korištenje ovih resursa u procesu prostornog planiranja. Ona doprinosi pojačavanju svijesti o kulturnom identitetu pojedinca i zajednice. duhovne. tačnije. pokretno i nematerijalno naslijeđe. sportskog. Taj koncept je osnov za razvoj turizma na USK-u kao kulturnog čina tj. Naslijeđe nas. Uključivanje dobara prirodnog i kulturnog naslijeđa u programe zaštićenog područja. pa smo svjesni da je njegovo očuvanje važno za dobrobit i prosperitet sadašnjih i budućih generacija. kulturni turizam obuhvata pokretnu. Nažalost. a omogućavaju nam da čovjekov život i djelovanje sagledamo u širim vremenskim dimenzijama. Posebnosti kulturnog naslijeđa kao temelj za razvoj USK-a predstavlja i graditeljsko naslijeđe sa naglaskom na stare gradove koji čine jedinstvenu koncentraciju ratnih objekata kao posebnost u evropskim okvirima. stoga je održivi razvoj u zaštićenom prostoru nezamisliv bez uključivanja dobara kulturnog naslijeđa u sve planove razvoja kulture i turizma. također. veliki broj spomenika kulturnog naslijeđa znamo samo po opisu i historijske literature. obogaćuje u različitim aspektima života. ali i cjelokupni kulturni život neke zemlje. a koji predstavljaju osnovni uslov za privredne djelatnosti regionalni razvoj. kao i arhitektonsko naslijeđe u cilju obezbjeđenja instrumentarija za zaštitu. dnevnog ili noćnog života određene destinacije. godine ažurirana samo u rijetkim slučajevima. identifikacija i valorizacija posebnosti dobara prirodnog i kulturnog naslijeđa na Unsko-sanskom kantonu. višegodišnje zapuštenosti. Postojanje dobara prirodnog i kulturnog značaja tj.

findings. social or professional importance. European convention on protection of architectural heritage relates to followed permanent wells: MONUMENTS: every building and structure of distinct historical. squares and other terms and marks. which are under special protection that is determined with laws and international conventions. Summary Cultural heritage represents every concept or the object of artistic. immobile and landscapes as a testimony of the far and earlier past represents a base of the cultural ambience in which we live and understand our community. which signer Bosnia and Herzegovina is also. architecture. archeological. including installations and equipment. Ako se ta dva pojma pokušaju zamisliti u nekom kontekstu. whole communities or parts of it. historical. GROUPS OF BUILDINGS: homogeny groups of urban or suburban buildings which are exceptional by its historical. scientific. jasno je da kultura i kulturna baština pridonose atraktivnosti određene turističke destinacije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Pojam kulturnog turizma sjedinjuje u sebi pojmove kulture i turizma. street titles. buildings and fortification complexes. and other immobile objects and parts of the objects and complexes which are permanently linked to certain areas. Naime. Cultural heritage. archeological and historical locations. historical. archeological. streets. Immobile cultural monument is a part of the cultural landscapes which has esthetic. monumental complexes. scientific. since as it is well known. Every damage or disappearance of any well of cultural heritage is considered as a pauperization of the cultural wells of every nation. scientific or spiritual meaning. necropolises and other categories of buildings (monumental-criterions. Monuments of the cultural heritage are wells of common interest. urbanism. which serve to maintenance of a memory on some important happening or a person). 421 . partial objects or groups from different art movements. or social meaning. mobile. artistic. na prvi se pogled čini da su vrlo blisko vezani i da se vrlo dobro upotpunjuju. or some other special value for future generations and for the today’s communities: objects of architectonic and engineering meaning.every nation gives its contribution to the world trough culture. pa su prema tome često i preduslov turističkog odabira.

That is the reason for the initiation of the process. which are parts of ethnological collection  Military items  Items of decorative art  Items of visual arts  Items of scientific or technological importance  Books. respecting the international conventions and charters on protecting of a cultural heritage. MOBILE CULTURAL HERITAGE: is made of items. graphical or TV-material or audio-recordings  Other items determined by regulations Every item. with the same approach to all historical layers and its equal valorization. That is because. and have remarkable historical. archeological. Diversity of historical process on the ground of Una-Sana canton indicates infinite and rich stratification of the past life. photography’s. or some other institution. a strong connection exists for centuries between people of this area and the wells of cultural heritage on this region. LOCATIONS: joint activity of human and nature. which very often had complicated and mystified history. starting with Stara Ostrovica in Kulen Vakuf. is a part of mobile cultural heritage. and bringing back the wholeness to the areas and ambience which are destroyed. as objects. 422 . or areas which are build by part and characteristic enough to be topographically defined. which is a part of museum collection. scientific. archeological. which has ethnological. they are defined by one or several of these categorizations:  Items excavated from the ground or water  Items. and which are rare or unique enough to be parts of topographically defined complexes. Considering the fact. historical. Because of that. the imperative of all must be remaining the continuity of spatial relations by restoring the objects which have existed on those places before. which is based on scientific principals of protection. Their stories are so mixed. that the revitalization of historical wells is complicated process of bringing back the parts of lost historical identity to the areas which are grown together with wells of cultural heritage. technological and literary importance. documents. that is hard to tell them separately. scientific. artistic. social and professional importance.social and professional importance. library-collection or some archive inventory.

historical and social development of different human communities and society in total on this area. The cultural heritage of protected area represents materialized expression of cultural. cultural concepts. which boundaries wore even bigger from those we have today. glass. as a specific part of general civil development of humanity. and it allows us to look at life and human actions in wider time dimension. which testify continuous shift of different ethnos. Even though this list is pretty wide. Built heritage has priceless value in our contemporary civilization. and 11 towns has been strategically deserted and destroyed by the hand of Habsburg authority in the second half of XVI century. Unfortunately. stone. the traces remained. and actions. beliefs and games represent the actual cultural heritage of Krajina. many of these testimonies are in the state of acute danger. by war activities during centuries. nearly 50 old towns (38 of them has visible traces) 12 cities in its closeness has fortifications. That concept is a basic for development of tourism in Una.-Sana canton as tourism with cultural motivation. On the grounds of Una-Sana canton has been listed around 500 immobile and 35 mobile wells of cultural heritage. understanding of surreal and mystic. villages and landscapes. whole or partial. Every trace which is materialized in metal. it considers that the cultural heritage on this area is not enough explored and has partial documentation which has been since 1950. Heritage enriches us in different aspects of life. even those which are inherited trough stories. the intention of those who destroyed would be stopped. and squalor. but also technological improvement. From the first day of the human existence on the area of Una-Sana canton until today. so that we may be aware that it remains important for common good and prosperity of today’s and future generations. Specificity of natural heritage. actuated in rare cases. progress and new knowledge and understanding of materials. 423 . as a foundation for development of Una-Sana canton represents built heritage with the accent on old cities which made unique concentration of war objects as a feature in frames of Europe. It is displaceable part of material and spiritual culture of every nation and it determents the shapes of cities. This heritage has come into existence in culture. many of them were to be renewed into stronger fortifications in Ottomans empire. ceramic. It contribute to reinforcements of awareness for cultural identity of the individuals and communities.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja By doing so. artistic impression of the reality.

cultural tourism contains mobile. but also the whole cultural life of some country. The term cultural heritage frames all terms of culture and tourism. so they are very often postulated for tourism. immobile and spiritual heritage. 424 .In the definition given by ICOMOS/UNESCO. It is very clear that the culture and the cultural heritage contribute to activity of tourism.

postala su jedina mjesta gdje je još uvijek moguće očuvati prirodnu ravnotežu i sklad. Neke od 1 Centar za Istraživanje i Razvoj Održivog Turizma – CIROT. Turizam. može postati najefikasnije oružje za zaštitu zaštičenih područja. u sve gorem položaju. mail: cenitor@gmail. Ovo i te kako mora poslužiti kao poziv svim menadžerima zaštičenih područja da što prije počnu razmišljati u ovom smijeru. parkovi i rezervati. upravljanje ovakvim područjima je veoma često ekonomski neisplativo i predstavlja dodatni teret za institucije javnog sektora zadužene za njihovo upravljanje. uz pravodobno planiranje i pravi razvoj. što dalje dovodi do propadanja i obezvrijeđivanja ovakvih lokaliteta. prirodna netaknuta područja su pod udarom globalizacije i galopirajuće urbanizacije. Trendovi na strani turističke potražnje nesumnjivo pokazuju da će u budućnosti biti sve veći broj ekološki osvještenih turista. a s druge strane može i te kako uticati na povečanje blagostanja lokalnog stanovništva i šire zajednice.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ODRŽIVIM TURIZMOM U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA Amela Čengić Vedran Grebo Sažetak Prirodni svijet. Sarajevo. daleko od buke i stresa. koji će htjeti da putuju bez narušavanja prirodnog okoliša i koji će umjesto na punim plažama i ljetnim odmaralištima radije provesti svoj odmor u divljini. ali i obezbijediti finansijska sredstva za dalju zaštitu i održivi razvoj. iz dana u dan. Zaštičena područja. Mnoge biljne i životinjske vrste su pred izumiranjem. Međutim.com 425 . i da krenu sa razvijanjem takve turističke ponude koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe budučih gostiju. te zaštititi prirodni biodiverzitet od daljeg izumiranja. svijet flore i faune našeg planeta je.

Kako se okruženje svakim danom mijenja. Ključne riječi: turizam u zaštičenim područjima. održivi turizam. I samo svjesni činjenice da je turizam danas jedna od pokretača „pozitivne“ svijesti. Svjetski turizam i štetni uticaji masovnog turizma U današnje vrijeme kad svjetski turizam bilježi impozantne rezultate. tako i nesvjesnim stavovima o turizmu kao pokretaču razvoja.godišnji rast ukupne potrošnje u turizmu je 4.gdje je naglasak na onom aktivnom. eko turuzam. tako i nesvjesnim stavovima o turizmu kao pokretaču razvoja. Potrebe su svakim danom sve zahtjevnije i mnogi očekuju puno od okruženja u kojem se nalazi određena atrakcija. . sve su češća istraživanja i radovi na temu štetnog uticaja masovnog turizma na okoliš i prirodnu sredinu. kako svojim ponašanjem prema okolini. očekivanja ovog kaotičnog rasta potrebe za aktivnim odmorom. a u 2006. 2007. što u prihodima . strategije Uvod Turizam danas nudi nove načine povečanja spoznaje šire populacije o okolišu kao nezamjenjivom blagu.6%. Potrebe su svakim danom sve zahtjevnije i mnogi očekuju puno od okruženja u kojem se nalazi određena atrakcija. a sve više organizacija u fokus svog djelovanja stavlja upravo razvijanje i promociju ideje o održivom turizmu kao odgovoru na sve štetniji masovni turizam. očekivanja ovog kaotičnog rasta potrebe za odmorom ali onim aktivnim. g.1 426 . tako se i ponuda na tržišu mijenja. kako svojim ponašanjem prema okolini. str. ali i sami znamo da sve što imamo ili čak i nemamo sami smo zaslužni. je dosegla do cifre od 3500 milijardi US$2. koji nudi nove načine povečanja spoznaje o okolišu kao nezamjenjivom blagu. ali i sami znamo da za sve što imamo ili čak i nemamo sami smo zaslužni. što u broju turista kojih je svake godine više 2 Fact Sheet: Global Ecotourism. tako se i ponuda na tržišu mijenja. u današnje vrijeme. Ovaj rad bi mogao poslužiti kao svojevrstan vodič za sve menadžere kako da najbolje planiraju i upravljaju turizmom u zaštičenim područjima za čije su normalno funkcionisanje zaduženi.strategija za razvoj navedenene u radu omogućavaju kvalitetnije upravljanje zaštićenim područjima. Međutim. Kako se okruženje svakim danom mijenja..

koji prije svega ima za zadaću zaštitu okoliša i unaprijeđenje života lokalnog stanovništva. održivi turizam (sustainable tourism). Novi trendovi na strani turističke potražnje U svijetu u kojem živimo svakim danom susrećemo se sa određenim trendovima. str. ali kompenzacija vuče vrijednost i stavove.org www. 2. prosječan teren za golf sa 18 rupa godišnje potroši količine vode dovoljne za podmirenje potreba 100 prosječnih farmera u Maleziji4.wttc. principe i politike. eko turizam. ukoliko žele da pravovremeno odgovore na promjene na tržištu. a to je: „Priroda je trend! Bila.Guidelines for Planning and Management”. U teoriji možemo pronaći različite nazive za ovu novu vrstu turizma kao sto su odgovorni turizam (responsible tourism). g.uk “Sustainable Tourism in Protected Areas . koji u mnogim slučajevima imaju vrlo slične definicije.tourismconcern.org. dok se o trendovima pažljivo raspravlja i isti se predstavljaju nezavisni jedni od drugih. Takva situacija je i u turizmu. seoski turizam itd.13 42 . Zato. često sa nepredviđenim posljedicama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za 5. Interakcija trendova može se očekivati na različite načine.5% u odnosu na prošlu . a neki su se zadržali samo na lokalnom nivou. Svakim danom sve više je ljudi koji se vode jednom te istom vodiljom. i na kraju se sve svodi na napore za očuvanje okoliša i unaprijeđenje života lokalnog stanovništva.u 2005. 3 4 5 www. posljednjih deceniju dvije došlo je do pojave nove vrste turizma kao odgovora na masovni turizam. Povećanje interesa u održivom i eko turizmu ogleda se u povečanju društvene svijesti o kvaliteti zaštićenih područja i efekata od turizma. sve više istraživanja različitih organizacija bavi se upravo problematikom štetnih uticaja masovnog turizma na prirodni okoliš u mnogim turističkim destinacijama. broj turista je premašio brojku od 800 miliona 3. I sami nismo svjesni kada je određeni trend prestao biti “in“ te kada ga je zamjenio neki novi. Veliki brod za krstarenje na Karibima godišnje proizvede preko 70000 tona otpada. situacija je drugačija u praksi. Praćenje trendova na strani potražnje ne predstavlja samo pametan poslovni potez već obavezu za menadžere parkova. Mnogi predstavljaju zavjeru moči i snage. Neki su se proširili na globalnom nivou. Upravo zbog ovakvih sve češćih primjera negativnih efekata turizma na prostor i okoliš. sada je ali i ostat će trend!“5 Određeni trendovi nadopunjuju jedni druge.

vrijeme za odmor trebalo bi da se povećava u odnosu na radni tjedan. vrijeme predviđeno za odmor čini se sve krače. koje uključuju aktivnosti samog putnika kroz koje on povečava svoje lične dojmove o putovanju i iskustvu koje ima u životu zahvaljujući upravo bavljenju tim aktivnostima. moraju biti više obrazovana nego ostali. 42 .2 Promjene u podjeli vremena predviđenog za odmor Svakim danom dolazimo u pitanje da li vrijeme predviđeno za odmor ima svoju vrijednost i korisnost. sve prisutniji trend u svijetu predstavlja zahtjev za aktivnostima.2. Sve ovo povečava očekivanja kvalitete pruženim usluga u zaštičenim područjima. i generalno potražnja za svim aktivnostima u vanjskom svijetu kroz koje se može nešto naučiti.). Kao rezultat toga. Često mladi ljudi moraju raditi kao bi sebi omogućili školovanje ili pak povećali svoju kupovnu moć. Za mnoge ljude. turisti koji preferiraju posjete u područja zaštićene prirode. a obaveze koje ih čekaju nakon radnog vremena onemogučavaju im potreban odmor. zbog svih karakteristika koja ista imaju. kao što je život u prirodi. Pismenost se na globalnom nivou povečava. Dok za neke. nazovimo ih „obični“ turisti. turističke informativne centre i obrazovane vodiče. Uz sve ovo. I upravo zato. te da li se treba provoditi slijedeći neki trend koji vlada u datom trenutku ili ga prilagoditi vlastitim potrebama i željama. prisustvovanje raznim festivalima. tako da se sve više širi opseg ljudi koji imaju sve manje i manje vremena za odmor.1 Povećanje nivoa edukacije i potrebe za putovanjima Prosječan nivo osnovnog edukativnog dostigniča raste iz dana u dan. pomaže generirati povečanje ličnog vezivanja u zaštitu određenog područja – nešto što menadžeri zaštićenih područja moraju potaknuti i promovirati ali i držati se toga. Veći nivo obrazovanja čvrsto je povezan sa potrebom za aktivnostima rekreacije na otvorenom. 2.edukativne grupe). Prirodni i kulturni resursi koje nalazimo u zaštićenim područjima čine ta područja pogodnim za razvoj turizma. i povečava pritisak na politički nivo koji odlučuje o tome da li određeno područje zaista može da se vodi kao kulturno i prirodno nacionalno blago. a posebno u manje razvijenim zemljama. Javlja se i sve veća potražnja za putovanjima na kojima su turisti u mogučnosti da se obučavaju/uče kroz neka specijalna turistička putovanja (npr. Razvoj ovog vida turizma zahtjeva posebne materijale (brošure. za muškarce i žene. takođe. radne obaveze oduzimaju sve više slobodnog vremena. vodiče i sl. vođenju računa o kulturi i prirodi kroz razne seminare. i sve ovo vodi do promjena u režimu rekreacije ali i turizma.

za što su naravno i spremni platiti više. 1950.6 Ovakve promjene će imati itekako veliki uticaj na planiranje i upravljanje turizmom u zaštićenim područjima. ali i sve veči izbor dodatnih aktivnosti. procenat starijeg stanovništva narasti i do 22. posebno u razvijenim zemljama Napredak u svijetu medicine i svakodnevne inovacije u sferi očuvanja čovjekovog zdravlja prouzrokuju da ljudi žive duže. Interesovanje za adrenalinom i ekstremnim sportovima na odmoru će opadati sa godinama. uz vođenje računa o blizini doma. kraće zadržavanje posjetitelja omogučava korištenje slobodnog vremena u više posjeta. po izvještaju Centra za Strateške i Internacionalne Studije do polovine ovog stoljeća u mnogim zemljama prosječna starost stanovnika će iznositi preko 50 godina. U proteklom stoljeću statistika je zabilježila značajan trend rasta procenta stanovništva starijeg od 60 godina.9% stanovništva je bilo starije od 60 godina. poznat je po povećanoj ekološkoj svijesti i brizi za okolinu. str. 2. o specifičnom biodiverzitetu. Zbog karakteristika ovog segmenta sve veći značaj u ponudi zaštićenih parkova će imati muzeji i centri za posjetioce unutar parkova koji će omogućiti posjetiocima da nauče nešto novo o području koje su posjetili.1%. Ovako kreirani paket aranžmani.0% stanovništva bilo starije od 60 godina. proučavanje prirode i posmatranje divljeg svijeta.14 42 . Po prognozama UN-a ovaj trend će i u narednim desetljećima nastaviti sa rastom. kulturno-istorijskom naslijeđu. ali će sve više rasti popularnost “mekših” vidova rekreacije kao što su šetnje po prirodi (hiking). Upravo iz gore navedenih razloga.Guidelines for Planning and Management”. dok je u 2000. pa se tako predviđa da će do 2050. flyfishig i slično. 6 Sustainable Tourism in Protected Areas .tih taj procenat je narastao na 8.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Važnost kreiranja organizovanih posjeta zaštićenim područjima ogleda se kroz „vremensko“ prilagođavanje istih kračem boravku posjetitelja. npr. godini 10.1%.1%. Segment starijih turista je poznat po većoj osjetljivosti na kvalitet smještaja i usluga uopšte. će iznositi čak 28. a do 2100. Početkom 20. Španija. stoljeća 6. dovode u pitanje kvalitet usluge o kojem se mora voditi više računa.3 Sve starija populacija. Starije turiste na putovanje pokreće želja za učenjem i upoznavanjem novog. pogotovo u razvijenim zemljama kao što su Njemačka. Italija i Japan. Takođe će opadati potražnja za kampovanjima dok će porasti potražnja za luksuznijim i komfornijim smještajem. načinu života i običajima koji tu vladaju itd.

16 430 .. možda čak i bolje nego sami zaposlenici parka. restorani. Naime. sve više ljudi izražava svoje nezadovoljstvo i zabrinutost u vezi sa problemima ugrožavanja okoliša. Razvoj interenta pruža nove mogućnosti za zaštićena područja i parkove u smislu udruživanja sa drugim parkovima i turističkim atrakcijama u neposrednoj blizini.5 Rastuća ekološka svijest i briga o ugroženim područjima Širom našeg planeta. što će svakako uz minimalne troškove povećati izglede za daljim razvojem i zaštiti tih područja.2.) ili nevladinom sektoru. Razne web stranice. turističke agencije. tako da često može doći do kontradiktornosti različitih izvora podataka. Na ovaj način dolazi do velikog protoka informacija koje menadžeri parkova jednostavno ne mogu da kontrolišu. Na ovaj način također se često u prvi plan stavljaju stvari koje nisu u fokusu djelovanja organa upravljanja. odmarališta. pa tako i u turizmu.Guidelines for Planning and Management”. Na ovaj način sve manje uticaja na stavove i percepcije turista imaju plaćeni oglasi i reklame a sve više usmena komunikacija “od usta do usta” između samih turista. zbog ograničenih finansijskih resursa mnogi parkovi nemaju mogućnosti da kreiraju i održavaju svoje web stranice. 7 Ovakav razvoj tehnologija može imati i svoje negativne aspekte. gdje oni između sebe razgovaraju i izmjenjuju iskustva i informacije o mjestima koje su posjetili. 2. što te zaposlenike može dovesti u itekako nezavidan položaj. str. “zeleni” potrošači su sve više 7 Sustainable Tourism in Protected Areas . što se često prepušta privatnom (hoteli. i zajedničkom nastupu na tržištu.4 Napredak u informacionim i komunikacionim tehnologijama Veliki napredak u komunikacionim tehnologijama u zadnjih par desetljeća. i gdje se obično zapostavlja borba za očuvanje okoliša a potencira se što veća posjećenost koja u mnogim slučajevima pravi više štete nego koristi. Sve ovo treba da služi kao poziv menadžmentu parkova da veliku pažnju posvete istraživanju na internetu i dodatnom edukacijama i obukama svojih zaposlenih da bi na što bolji način zadovoljili želje i potrebe sve zahtjevnijih posjetilaca. što opet loše utiče na zadovoljstvo posjetilaca i na sam imidž parka. Ovakvi.. pogotovo razvoj interneta prouzrokovao je velike promjene u poslovanju mnogih preduzeća i industrijskih grana. Nisu rijetke situacije da posjetioci dolaze u zaštičeno područje izuzetno dobro informisani. Pristup informacijama svih vrsta je veći nego ikad i sve manje zavisi od ponuđača usluga i njihovih marketinških aktivnosti. forumi i blogovi okupljaju turiste specifičnih profila na jednom mjestu.

431 .6 Važnost kvalitete usluga Turisti sve više zahtjevaju veći ali prvenstveno i kvalitetniji izbor aktivnosti vezanih za rekreaciju te kvalitetne usluge koje ih upotpunjuju. Ali. iskustvo upravo tih zemalja predlaže da se u stvari neki značajni gubici u vremenu za odmor mogu desiti u toku „radnog vremena“ u životu. programu kako dostići veću kvalitetu usluga ali i monitoring i implementaciju programa u zaštićenom području. 3. Povečanje ekoturizma znači veču potrebu za posebnim vidovima rekreacije i smještajnih kapaciteta. Zaštićena područja i održivi turizam Potreba ljudi da zaštite prirodna područja za određene namjene seže daleko u prošlost. Žele da njihovi domaćini njima priušte osječaj dobrodošlice i ugodnosti. što je opet trend koji najviše odgovara zaštićenim područjima i parkovima prirode. menadžment parkova treba da u prvi plan komunikacije sa posjetiocima stavlja upravo nastojanja i borbu za zaštitu prirode. Neki istoričari tvrde da su se u Indiji posebna područja stavljala pod zaštitu radi očuvanja prirodnih bogatstava još prije nekih dvije hiljade godina. Rezultat povećane ekološke svijesti je sve veće interesovanje za eko turizam i održivi turizam. Ovi profinjeni potrošaći prepoznaju kvalitetu usluga ali su i spremni za kvalitetnu uslugu platiti više. U Evropi su prije oko hiljadu godina mnoge šume bile stavljane pod zaštitu kao lovna područja za aristokratiju. Menadžeri zaštićenih područja i privatni sektor moraju da obezbjede kvalitetni servis za posjetitelje. u toku cijele godine. Oni koji dobijaju kvalitetne usluge kroz radni tjedan očekuju i da na svom odmoru kvalitet usluga bude na zavidnom nivou. postoji veliko povečanje slobodnog vremena (vremena za odmor) u situacijama kada ljudi idu u prijevremenu penziju. 2. neki turisti mogu očekivati korist ako vrijeme za odmor provedu u mjestima gdje je stanje u području ekonomije iznad prosjeka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja svjesni štetnih efekata koje turizam ima na prostor i sve više su zainteresovani za takva putovanja koja će imati minimalne štetne uticaje na prirodni okoliš. penzionisana populacija svakako su sposobna za putovanja ali duža. bogate i moćne ljude tog vremena. Znajući ove trendove. i jednakosti među spolovima. Na prvi pogled. sve sa fokusom na kvalitetu. da napominje da je svaki posjetilac i novac koji potroši novi korak ka dugoročnom i održivom razvoju tog područja. Kako bilo. suprotno tome. sa većim dohodkom. Starija. Očekuju od vodiča da dobro poznaju područje i da su dobri sagovornici. Izazovi za menadžere uključuju osiguranje ciljeva o kvaliteti usluga.

sredinom 19. Sve u svemu. Ove lokacije su. a malo zatim isti epitet ponijeli su i Veliki kanjon i planina Rainier. po definiciji. dok su kanađani 1885. područje danas poznato kao Banff National Park. Yellowstone na zapadu Amerike postao prvi nacionalni park. U Australiji su se prva područja stavila pod zaštitu 1866. prostor današnjeg Blue Mountain Nacionalnog parka. pa je tako 1872. kao vodilje za planiranje razvoja. Tako gledajući. što ukupno zauzima oko 10% ukupne kopnene površine na našem planetu. posebno u 60-im usljed razvoja ekologije kao nauke. što je do 2002. efikasnije i efektivnije razvojne akcije. dolazi do prave eksplozije u zaštiti posebnih područja. odlučili da zaštite prostor oko vrelih izvora u Bow Valey. Samo planiranje razvoja zaštićenog područja malo je zamršeno. sa većim ili manjim intezitetom. Planiranje razvoja turizma u zaštićenim područjima kroz održivi turizam Planiranje je proces koji uključuje odabir željenog budućeg stanja izabranog od prihvatljivih alternative i implementacija strategija ali i akcija koje će pokušati dostići određeno stanje u zaštićenim područjima. postale nezaobilazne destinacije za milione turista koji za vrijeme svog godišnjeg odmora žele provoditi vrijeme u netaknutoj prirodi.Međutim. 432 . 4. Ovakav vid razumjevanja povečava mogućnosti lakšeg ulaska na tržište.. dovelo do brojke od 44000 lokacija koje su proglašene zaštićenim područjima. planiranje nas pomjera od sadašnjosti prema budućnosti. vjeku. nešto kao seoska domačinstva. Jedan od načina na koji se ovo može uraditi jeste da se razviju objekti i usluge koji će se koristiti za turizam a koje se mogu koristiti i za život lokalnog stanovništva. u podnožju Stjenovitih planina. političke i ekonomske trendove. iz razloga što stručnjaci koji planiraju razvoj ali i oni koji su zaduženi za turizam razumiju socijalne. te osiguranje da strategije i akcije mogu biti prilagođene stanju u kojem se nalazi određeno zaštićeno podrućje ali i da te iste akcije i strategije vode do promjena bitnih za razvoj. U 20. zaštićena područja mogu biti ali i jesu pokretači održivog turizma. Razvoj turizma morao bi biti planiran na način da se zaštite sva dobra koja se nalaze na prostoru zaštićenog područja koja je lokalno stanovništvo održavalo ali i da se osposobe ona koja trebaju pomoć da bi bila u mogućnosti primiti posjetitelje. vijeka dolazi do popularizacije i sve primjećenijeg trenda stavljanja posebnih područja pod sistem zaštite.

4. programe i mogućnost rekreacije i učenja. Svaki park ili zaštićeno područje mora planirati ali i opisati kako će turizam i povezani razvoj određenog područja biti vođen. razvojni i turistički stručnjaci moraju da vode računa kojim tempom se dinamika mijenja. da njihova veza bude jasna. U nastavku ćemo navesti nekoliko preporuka koje mogu biti korištene u planiranju razvoja turizma na zaštićenim područjima:  Prirodno i kulturno okruženje zajedno sa zaštićenim područjem mora tvoriti jednu cjelinu koja bi bila baza za koristi i vrijednosti a koja bi uticala na razvoj istog. kao što su plan o životinjskom svijetu. ali u večini slučajeva može i hoće uticati na njihove planove i težnje. Posjetitelji zaštićenih područja očekuju prilikom posjete da će tu pronaći razne objekte. Menadžeri uposleni na zaštićenom području moraju voditi računa o zaštiti vrijednosti zbog koji je određeno područje i postalo zaštićeno u odnosu na ostale stvari. tipično nazvan master plan. ali i da sve aktivnosti menadžmenta na drugim planovima budu koordinirani jedni sa drugima. menadžeri zaduženi za planiranje zaštićenih područja bili su dovedeni u situacije da ad hoc planiraju. Ovo je neophodno za održivost ekonomije i koristi za poboljšanje kvalitete života zahvaljujući razvoju turizma. Kako je ograničenje ovakvog pristupa planiranju postalo očigledno. Ali ono što je najbitnije. često se razvoj odvijao individualno bez planiranja i usklađivanja ciljeva i strukture široj lokalnoj zajednici. koji je pak slijedio razvojni master plan određenog grada. Zaštićeno područje u turizmu ovisi od održivosti visoke kvalitete okruženja i kulturnih običaja i znamenitosti u okruženju istog. je da se mora prilikom izrade plana paziti na zakone i šta oni preporučuju. važno je da politika i planovi budu integrirani sa istim na drugim nivoima planiranja. U ne dalekoj prošlosti. često ne kako smo i očekivali. zajednice i sl.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Kako je svijet sve dinamičniji nego statičniji. plan za sprečavanje požara i plan za očuvanje vegetacije. Kako je sama izrada potencijalnog plana kompleksna. ali ne moraju    433 . razvio se kao početak u planiranju održivog turizma.1 Kako planirati turizam u zaštićenim područjima? Planiranje razvoja turizma u zaštićenim područjima traži od menadžera da vode računa da planovi budu usklađeni sa drugim planovima o razvoju turizma. jedan veliki plan.

1 Ekonomska vrijednost i uticaji razvoja turizma u zaštićenim područjima Turizam u zaštićenim područjima sve više i više uzima maha kao dio ekonomije u mnogim zemljama. Okruženje i ambijent u zaštićenom području mora pomoći posjetitelju da upozna ali i spozna bit samog postojanja istog. Neka zaštićena područja se prilagođavaju dijelom urbanizaciji okruženja te samim tim uključuju okolišnu i kulturnu sredinu u svoje okruženje. Cijelokupna ekonomska vrijednost zaštićenog područja je skup iskorištenih i ne iskorištenih vrijednosti. ali kako bilo. mnogo premašujući broj lokanog stanovništva.svi zahtjevi i očekivanja biti ispunjeni.  Aktivnosti koje posjetitelji koriste prilikom posjete moraju biti na vrhunskom nivou kvalitete usluga. Posjetitelji koji osjećaju da su dobrodošli i da se o njima vodi računa više će cijeniti prostor zaštićenog područja ali i učestovati u njegovoj zaštiti. Nakon 434 . ali ne mora svako zaštićeno područje imati istu ponudu. kako se ne bi narušio prirodni sklad i ambijent. te da moraju voditi računa o održivosti projekata i akcija koje sprovode na tim područjima. posjete parkovima utječu na druge vrijednosti. Dobar dizajn omogućava posjetiteljima mnogo ugodniji boravak ali i odgovornost prema tom prostoru. posjetitelji ne traže najjeftinije aktivnosti već zadovoljstvo prilikom pružene usluge i spremni su da plate i više ali da im se očekivanja ispune. Smisao sistematičnog skupljanja ekonomskih podataka zaštićenog područja znači da su ključni segmenti ekonomije predviđeni. Mnogi sistemi funkcionisanja zaštićenih područja u svijetu su u skladu sa sredstvima sa kojima raspolažu. ali i da razumije ključne vrijednosti samog prostora. Dok su neka zaštićena područja rijetko posječena. „Park turizam“ je često smatran direktnom korisnom vrijednosti zaštićenog područja. čak i kada im je u glavnom fokusu razvoj turističke industrije. Ekonomski aspekti turizma u zaštićenim područjima Menadžeri u zaštićenim područjima moraju se pouzdati u činjenice da oni upravljaju kulturnim i prirodnim blagom. Raznovrstnost u pružanju usluga i što širi spektar aktivnosti na ponudi očekuje se od strane posjetitelja. neka su na rubu iskorištavanja sredstava. 5.  5. druga pak primaju veliki broj posjetitelja.

Postoji šansa prilikom planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima da se potakne lokalno sta- 435 . povečaju šanse za njegovu održivost. na primjer.2 Ekonomske koristi turizma u zaštićenim područjima Dobro upravljanje turizmom u zaštićenim područjima može pomoći zaštiti ili ponovnom uspostavljanju balansa u lokalnoj zajednici ili pak na nivou regije. Zaštićena područja imaju važnu ulogu u kreiranju prepoznatljivosti na širim područjima. oni spoznaju stvarnu vrijednost zaštićenog područja i tada imaju veću želju da pomognu. regionalnu ili nacionalnu ekonomiju. na primjer kroz ulaznice ili određene naknade ili indirektno preko boravišnih taksi. 5. u sakupljanju novca za uređenje. Povećanje jedne vrste prihoda kroz troškove za određene aktivnosti jednog zaštićenog područja za druge je pak ulaganje. Uticaj može biti mjerljiv i kroz neke pojmove poput GDP. regionalnoj i nacionalnoj ekonomiji. Turizam može omogučiti povečanje prihoda koji bi se koristili za održavanje i unapređenje određenih objekata ili izgled krajolika. Kulturno blago takođe je evidentno lokalna tradicija određenog područja. Turisti su često u potrazi za autentičnim iskustvima. ali i da zahtjevaju da određeno područje ostane zaštićeno za buduće generacije. U svijetu se danas koriste razni pristupi za mjerenje ekonomskog uticaja turizma u zaštićenim područjima. Ekonomski učinak vrednovanja mjeri vrijednost svih financijskih transakcija od strane grupe (primjer grupa turista ili vladinih izaslanika) vezane za određeno zaštićeno područje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja što turisti posjete park. dohodak po radniku ili broj poslovnih mjesta stvorenih razvojem područja. i njihov uticaj na lokalnu. upoznajuči širu populaciju sa ekonomskim vrijednostima koja donosi iskorištavanje kroz turizam zaštićenih područja određenoj regiji pa i državi u cijelini. Može da generira prihode kroz ulazne naknade. Ekonomske povlastice predstavljaju dobit koju zaštićena područja donose lokalnoj. Može biti sakupljen direktno. može izgraditi javnu i političku podršku za održivost zaštićenog područja. Indirektno. Sve ovisi o koristima koja određeni troškovi nose sa sobom. Turizam može biti ključni faktor podrške održivosti prirodnih i kulturnih bogatstava. Mnoga zaštićena područja sadrže i značajne historijske. boravišne takse ali i uz pomoć mnogih drugih načina koji direktno mogu da pomognu ili nadoknade troškove održavanja kulturnih tradicija i omogućava obrazovanje lokalnog stanovništva. arheološke i arhitekturne resurse. a u iznimnim situacijama i na nivou države.

Mora imati pristup svim podatcima o svojoj radnoj snazi. Sve ove aktivnosti vode do značajnih povlastica ali i povečanja posjete. jer upravo upravljanje zaštićenim područjem zavisi uveliko o mogučnostima i sposobnostima zaposlenih kadrova. važno je da u trenutku na svakoj poziciji imamo makar jednog iskusnog i osposobljenog stručnjaka. ali i opčenito sve informacije o dobrobiti svoje radne snage. Svi zaposleni u zaštićenim područjima ali i volonteri moraju da budu prepoznatljivi kao dragocijeni ambasadori. Dobro planiranje ljudskih resursa i razvijanje kreativne radne snage je ono što vodi uspjehu u poslovanju. U dobro upravljanom organizacijom. upravljanje zaštićenim područjem odvijat će se glatko i turisti će bez sumnje. 6.novništvo za održavanje nekih tradicionalnih običaja. festivala i slično. Kada je turizam kritična komponenta upravljanja zaštićenim područjem. posebno prilikom regrutovanja novih kadrova. Planiranje ljudskih resursa u turizmu zaštićenih područja I sami smo svijesni činjenica da je najkompleksniji dio planiranja u turizmu upravo planiranje ljudskih resursa. posebno se mora voditi računa. čak i o preuzimanju nekih večih zahvata poput održavanja nekih građevina i kulturnih blaga. što vodi do produžavanja boravka posjetitelja a što pak vodi povečanju potrošnje istog. Oni su. vjerojatno. O zaposlenicima prve linije. jer su upravo oni prvi a možda i jedini kontakt posjetitelja sa cijelokupnim procesom filozofije upravljanja. 436 . Ako je zaposleno osoblje izabrano pažljivo i dobro osposobljeno. menadžent zna sve o svojim zaposlenim. Pronalazak pravih ljudi koji će biti u mogućnosti izvršiti aktivnosti planirane za to radno mjesto predstavlja izuzetnu važnost za organizaciju u cijelini. cijeniti i dijeliti njihov entuzijazam vezan za razvoja turizma sa ostalim potencijalnim posjetiteljima. Zaštićena područja su određenom misijom vođene organizacije sa ciljevima menadžera koji su često smišljeni da dođu u konflikte. Uključivanje lokalnog stanovništva u razvoj i funkcionisanje turizma u zaštićenim područjima vodi poboljšanju iskustva u blizini ili čak i u samom zaštićenom području. Efektivan menadžer ljudskih resursa prepoznaje i koristi ljudske resurse kao prednosti određene lokacije ili organizacije sve sa ciljem da se uspostave i uspjesno izvrše zadani kratkotrajni i dugotrajni ciljevi. najbitniji pojedinačni faktor u osiguranju uspješnog upravljanja turizmom u zaštićenim područjima.

Analiza posla trebala bi omogučiti strukturni okvir preko kojega bi se razmjenjivale informacije. 7. Izuzetno je važno da se proces definisanja i usvajanja strategije mora obavljati uz prisustvo i uz saradnju svih interesnih grupa odnosno stakeholdera. Odabir pravog kandidata trebao bi se bazirati na odgovarajučem kriteriju dobijenom iz analize posla. U 2002. kupaca ili posjetilaca. Usvajanju ovakve strategije treba da predhodi detaljna analiza potencijala ili resursa područja. nevladinog sektora i lokalnog stanovništva prilikom planiranja i definisanja strategije razvoja turizma u zaštičenim područjima. menadžment parka je odlučio da pristupi definisanju nove strategije koja bi prvenstveno imala za cilj smanjenje štetnih uticaja turista na prirodu parka i život lokalnog stanovništva. i mora da bude sastavni dio razvojnog plana cijelog zaštičenog područja. uz naravno konstantno praćenje svjetskih trendova i aktivnosti konkurencije. Planiranje ljudskih resursa mora početi od sadašnje situacije. kako bi se kroz implementaciju takve strategije na što bolji način zadovoljile želje i potrebe tih zainteresovanih strana. Razumijevanje trenutno zaposlenih kadrova mora da bude okosnica planiranja potreba za sposobim kadrovima u budućnosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Sve je više na cijeni generalni trend u zapošljavanju kadrova koji mogu biti korišteni u poboljšanju planiranja ljudskim resursima. analiza tržišta tj. Informacije izvedene iz analize posla predstavljaju ključni kriterij za regrutaciju kandidata za određeno radno mjestoj. Treninzi. Nakon što su stanovnici osam naseljenih mjesta sa područja parka odlučili da fokus turističke ponude treba da bude na biciklizmu. Lokalne vlasti su u saradnji sa stanovništvom i nevladinim udruženjima pet mjeseci uložile u analize i istraživanja i razgovore sa stručnjacima kako bi usvojili strategiju koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe svih stakeholdera i unaprijediti turizam u ovom Parku. Strategije za upravljanje turizmom u zaštićenim područjima Tačno definisana strategija razvoja turizma treba. prisupilo se detaljnom 43 . U mnogim zemljama. statistika pokazuje da učešće broja zaposlenih u ukupnom broju sastavljaju nacionalne statističke agencije. kao što je na primjer servis za korisnike i sl. seminari i razne obuke potrebni su kako bi se uspostavio balans sa učincima zaposlenih u specijalnim područjima. regrutaciji i plačanju. Primjer Slovačkog Nacionalnog parka “Slovensky raj” najbolje govori o potrebi za dobrom komunikacijom i saradnjom između vlasti.

osim poboljšanja turističke ponude. biking. kao nezaobilazan elemenat definisanja strategije. Područje koje je turistički pogodno za određene aktivnosti (npr. te izgradnji i označavanju biciklističkih staza širom cijelog područja. čime će se dodatno zaštititi drugi djelovi parka koji bi bili ugroženi usljed "stihijskih" posjeta "običnih" turista. osim povećanja ukupnog doživljaja turista. stanovnici određene države. Ovo je važno iz više razloga. Po ocjeni sudionika projekta.) svoje će marketinške aktivnosti usmjeriti ciljano na određeni segment turista. odnosno inventarizacija svih elemenata ponude. čime će efikasnije iskoristiti sredstva namjenjena za promociju ili unaprijeđenje proizvoda. treba da rezultira sa bazom detaljnih. omogućava i priliv finansijskih sredstava koji će se dalje upotrijebiti za očuvanje i konzervaciju parka. gosti iz susjednih zemalja. školska sprema. Muzeji i centri za posjetioce su u većini nacionalnih parkova. prosječna primanja.. pouzdanih informacija čime će se obezbjediti:    Temelj za upravljanje posjetiocima i dalji razvoj parka Izvor informacija za posjetioce i tur-operatere Materijal za marketinške aktivnosti.. Trend povećanja broja starijih turista kojima je jedan od glavnih motiva za putovanje upravo učenje novog. canyoning. odnosno omogućavanje da nauče nešto novo je jedno od osnovnih oruđa za promociju parka i podizanje svjesnosti o značaju samog područja. pogotovo u Americi. brošure. Cijeli projekat je.planiranju turizma u tom smijeru. S druge strane. Po geografskim karakteristikama – segmenti mogu biti domaći posjetioci. evropljani. govori u prilog ovoj činjenici. Pružanje informacija posjetiocima. etnička ili religijska pripadnost itd. posjetioci iz dalekih zemalja. info punkove i sl. Posjetioci se mogu segmentirati po različitim kriterijima:  Po socio-demografskim karakteristikama – koriste se varijable kao što su starost. flyfishing. uvjetovao i puno bolji odnos lokalnog stanovništva sa vlastima i menadžmentom parka. postali nezaobilazan dio turističke ponude.  43 . Slijedeći korak u procesu definisanja strategije je segmentiranje tržišta i odabir ciljnog segmenta za koji će Park na najbolji način prilagoditi svoju ponudu. sam prostor će se prilagoditi samo za određene aktivnosti. ovakav vid saradnje je uveliko poboljšao komunikaciju sa stanovništvom koja je dotad bila na nezavidnom nivou. hiking itd. spol. birdwatching. publikacije. Analiza potencijala područja. čime se .

S jedne strane. ribolovci itd. Neki od posjete očekuju avanturu i povišen adrenalin. ali i zapošljavanje ljudskih resursa i financijskih stručnjaka. a s druge strane. kako bi se sve što se planiralo i postiglo! 9. Prvi korak je da uspostavimo komunikaciju sa svim interesnim grupama ljudi. ali i kako bi sebi pomogli prilikom distribucije. isto je tako niz opravdanih razloga koji govore u prilog da se prirodni resursi ostave na korištenje cijeloj zajednici. Pretežno. neki vole da provode vrijeme u prirodi sa prijateljima i porodicom. stoga je veoma bitno znati koje su očekivane koristi da bi menadžment parka spremio pravi odgovor i tako povećao nivo zadovoljstva posjetom. posmatrači ptica. niz je opravdanih razloga koji govore u prilog proglašenja zaštićenog područja. Prema autorima Dasgupta i Maler (1994. Po očekivanoj koristi od posjete parku – možda jedan od najbitnijih kriterija za segmentiranje turista. Sama implementacija planova mora biti pod stalnom prismotrom. osiguranja i kapitala slabo dostupna. Implementacija uključuje izvođenje planiranih aktivnosti. sakupljači ljekovitog bilja.) degradacija okoliša može se pripisati činjenici da su siromašnom seoskom stanovništvu tržišta kredita. Ali kao glavni 43 . Implementacija i kontrola procesa planiranja Kada je jednom dogovoreno sve oko planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Po psihografskim karakteristikama – odnosno motivima koji potiču ljude na posjetu parku ili zaštičenom području. pa tako možemo imati segment turista koji posjete park da bi pobjegli od svega što ih inače okružuje ili segment onih koji su izuzetno ekološki osvješteni pa žele aktivno da učestvuju u zaštiti okoliša Po aktivnostima koje upražnjavaju prilikom posjete parku – aktivni sportisti. danas mnoge agencije svoje razvojne planove objavljuju na internetu kako bi svi zainteresirani imali pristup istima. Kako i tehnologije sve više napreduju. kao i mnogim drugim zemljama u razvoju nije lako odlučiti se o načinu zaštite biološke raznolikosti.    8. alpinisti. prelazi se na implementaciju planova. posjetioci po prvi put i sl. Po učestalosti posjeta parku – segmenti mogu biti redovni posjetioci. Stanje u Bosni i Hercegovini Bosni i Hercegovini. doneseni dokument distribuira se svima koji su uključeni u planiranje ili politiku razvoja i implementacije.

uprave zaštićenim područjima u zemljama u razvoju ne ostvaruju i ne distribuiraju onakav ekonomski prihod od njih kakav bi mogli. Ekoturizam pokazuje da jedan od glavnih elemenata za održivost predstavlja upravo edukacija turista i omogućavanje razumijevanja relativno nepoznatih kultura. što samo vodi povečanju prihoda. nužni su za očuvanje biološke raznolikosti. U mnogim se istraživanjima diljem svijeta izražava zabrinutost zbog neefikasnosti proizvoljnog formiranja kvalitetne ponude u ovakvim okruženjima. Upravo to ih sprječava u održavanju u održavanju zaštićenih područja. te predstavlja sredstvo koje omogućava da se zadrži lokalna kontrola nad resursima. U cijelom tom procesu dobila bi se podrška lokalnih zajednica za djelotvornije očuvanje biološke raznolikosti u svijetu. Spoj ekoturzma i zaštićenih područja naglašava važnost lokalnog stanovništva i podcrtava značaj lokalnog doprinosa u razvijanju i vođenju aktivnosti vezanih za održivost. dok i sami znamo da je u mnogim slučajevima praksa u oštroj suprotnosti s teorijom. 0. Ali pak s druge strane postoje praktični primjeri koji dokazuju da lokalno stanovništvo može a sve češće i manipuliše slikom koju prikazuju pojetiteljima kako bi ispunili očekivanja turista. Zaštićena područja. Privredni razvoj u prostorima koji okružuju zaštićena područja prirode „oslobodio“ bi lokalno stanovništvo od ovisnosi privrede o biomasi. park ili zaštičeno područje u kojem se ne vidi isplativost i održivost. Većina parkova postaju samo parkovi na papiru. Između ostalog i zbog dodjele samog statusa nekom prostoru zaštićenim područjem prirode. Zaključak Već tradicionalno u okviru izučavanja turizma postoji mnogo bibliografskih jedinica koje govore kako očekivanja posjetitelja u vezi autentičnosti i etičnosi utječu na lokalnu kulturu mijenjajući je do neprepoznatljivosti. a posebice da istaknu ono po čemu se razlikuju od drugih. večoj zainteresovanosti. te povečanju slobodnog vremena. Međutim. Sam uticaj održivog turizma u zaštićenim područjima ima za cilj da predoči specifičnosti određenog prostora. Sve ove 440 . gdje je većina parkova i zaštićenih područja samo to.problem očuvanja okoliša vidimo u tome što nedostaje tržište za takve prirodne ljepote te se stoga ne mogu izvući prednosti tržišnih transakcija. osobito u zemljama u razvoju kao što je i Bosna i Hercegovina. između ostalog. On omogućava mnogim narodima diljem svijeta da se izraze i kažu tko su zapravo oni. Turistička potražnja za ponudom provođenja odmora u zaštićenim područjima vremenom će rasti i to iz više razloga.

Guidelines for Planning and Management” 441 . World Commission on Protected Areas (WCPA) ”Sustainable Tourism in Protected Areas . što znači da se mora uspostaviti ravnoteža između turizma i očuvanja okoliša.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja promjene imaju značajne posljedice na prirodni okoliš. . 2007. Literatura Fact Sheet: Global Ecotourism.

and must be call for all protected areas managers to start thinking and planning tourism in way that will create the kind of tourist offer that will satisfy tourist needs and desires in best way. managing of these areas very often proved to be not profitable enough. nature parks became the only places on Earth where it is possible to maintain natural balance and harmony. Many of plant and animal species found themselves in front of the extinction. Further. The purpose of this paper is to be a sort of guide to all PA managers how to manage protected areas in the best and most efficant way. Trends on the tourist demand indubitably show that the future will result with increased number of ecologically responsible and aware tourists. hence it became big burden for local institutions responsible for managing of these areas. Some of the strategies pointed out in this paper can provide management of better quality in protected areas. on the other hand. natural and untouched areas are under negative influence of globalization and fast growing urbanization. eco tourism. sustainable tourism. can very positively effect on reduction of poverty for local population. strategies 442 . Key words: protected areas tourism. This fact can. Protected areas. fauna and flora of our planet everyday is getting more and more treatened. this leads to ruining of these locations and decreasing of their values. and to protect natural biodiversity from further extinction. Tourism. and to spend their holiday away from noise of crowded beaches and resorts. who’s desires will be to travel without threatening nature. with appropriate planning and true development can be the best way to protect these areas. However. and.PLANNING AND SUSTAINABLE TOURISM MANAGEMENT IN THE PROTECTED AREAS Abstract Natural world. but also to provide necessary funds for future protection.

Uvod Proglašenjem nekog područja zaštićenim. Obje ove obveze zahtijevaju osiguravanje kontinuiranog ulaganja proračunskih sredstava u takva područja. Ključne riječi: zaštićeno područje. zoniranje. e-mail: zlatko. maja. država u cijelosti preuzima i obveze ne samo u području očuvanja i zaštite osobitosti tog područja već i u području očuvanja i poboljšanja zatečenog socio-ekonomskog statusa lokalnog stanovništva.d. a koji se primijenio i prilikom osmišljavanja Nacionalnog parka Una. održivost. Zagreb. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.. sc. e-mail: martinic@sumfak. koji je utemeljen na nekim dosadašnjim iskustvima drugih zemalja o ulozi države u takvoj organizaciji. Zagreb.hr.pletikapic@elektroprojekt.hr 443 .. NP Una .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja REALNE OPCIJE ODRŽIVOG RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA S OSVRTOM NA OSMIŠLJAVANJE ODRŽIVOG RAZVOJA U NP UNA Ivan Martinić Zlatko Pletikapić2 Maja Kerovec2 Sažetak U radu se daje prikaz prijedloga organizacije sustava održivog razvoja i upravljanja zaštićenim područjima. b 1 2 Prof. plan upravljanja.kerovec@elektroprojekt.hr Elektroprojekt d. dr.

kroz ostvarivanje dostat- 444 . a posebno da bi bila u mogućnosti promicati ekonomski razvoj lokalnih zajednica. kao i lokalnih uprava na čijim se prostorima nalaze takva područja. kako bi se objasnili izneseni prijedlozi za daljnje postupanje državnih institucija u uspostavi organizacije sustava upravljanja Nacionalnim parkom Una. Nadalje. Također će se prikazati. ona moraju biti primjereno financirana. Međutim. ubrzan je rast broja i veličine zaštićenih područja. socijalne i ekonomske koristi koje bi takav sustav mogao pružiti na nacionalnoj i globalnoj razini. sukladno tim iskustvima. postupak osmišljavanja održivog razvoja prostora unutar proglašenog NP Una. a kroz podjelu zadaća na sljedećim razinama: 1) Međunarodne akcije kroz definiranje i predviđanje potreba za financiranjem upravljanja i očuvanja zaštićenih područja. pritisaka kojima su izložena i veličine zahtijeva koji se postavljaju pred njihovo upravljanje. osnivanje i operativne troškove reprezentativnog globalnog sustava zaštićenih područja. Takve zemlje u nemogućnosti razvijanja i upravljanja sveobuhvatnim sustavom zaštićenih područja propuštaju pritom okolišne. 2. s posebnim osvrtom na smjernice i iskustva međunarodnih organizacija i institucija koje se bave zaštitom prirode. Prema Akcijskom planu 5. Južnoafrička Republika) jedan od glavnih ciljeva budućih aktivnosti prema zaštićenim područjima je osigurati dostatne resurse za identifikaciju. Hrvatske u odnosu na pozitivna američka iskustva vezana uz ulogu države u uspostavi održive zaštite i korištenje zaštićenih područja. Zato su od posebnog značenja sve vrste iskustava u postizanju veće financijske samostalnosti i održivosti uprava zaštićenih područja. svjetskog kongresa parkova (Durban. U nastavku će se prikazati iskustva R. dok se ne razviju komplementarne prateće djelatnosti koje će omogućiti daljnje financiranje sustava zaštite prirodnih osobitosti područja i održivi razvitak lokalne zajednice. tijekom posljednjih desetljeća u mnogim je zemljama postignut tek mali napredak u količini financijskih resursa dostupnih za zaštićena područja. mnoge zemlje s najvišim stupnjem biološke raznolikosti teško osiguravaju potrebna sredstava za zaštićena područja radi imperativa smanjenja siromaštva. Istodobno.arem u početnom razdoblju. 2003.. Uloga države u upravljanju zaštićenim područjima Da bi zaštićena područja mogla ispunjavati ekološke i socijalne funkcije.

nacionalno. vođenjem i drugim uslugama posjetiteljima.  financiranje od strane drugih zemalja (npr. u skladu s identifikacijom postojećih nedostataka u sustavu financiranja. Nacionalne akcije kroz suradnju nacionalnih vlada i privatnog sektora kako bi se do 2010. političkih. ona bi trebala uključivati procjene ukupnih koristi od zaštićenih područja na različitim razinama (lokalno. institucionalnih i drugih mjera. godine usvojila konzistentna načela i procedure za osnivanje i financiranje operativnih potreba i uklanjanje nedostataka sustava zaštićenih područja. godine na znatno povećanje financiranja zaštićenih područja te očuvanje prirode u zemljama u razvoju. te nastojati definirati nove izvore financiranja kroz sve razine akcija (od međunarodnih do lokalnih). kroz razvoj i početak provedbe Planova za održivo financiranje nacionalnih sustava zaštićenih područja do 2006. Lokalne akcije kroz uspostavu sporazuma između institucija odgovornih za upravljanje zaštićenim područjima i profitnih organizacija kako bi se ostvarila raznovrsna osnova financiranja za upravljanje zaštićenim područjima. te kroz prijenos novih i dodatnih financijskih resursa s razvijenih zemalja ka zemljama u razvoju. globalno) i biti ishodište u određivanju ciljeva za povećavanjem sredstava financiranja. 445 . 2) Regionalne akcije kroz suradnju nacionalnih vlada koje bi trebale ojačati postojeće instrumente i razviti nove mehanizme za povećano financiranje na regionalnoj razini u svrhu učinkovitog i pravednog upravljanja zaštićenim područjima. kao što su na primjer koncesije za dopuštene djelatnosti. Oni bi trebali uključivati:  međunarodne mehanizme (npr. na primjer pružanjem usluga u eko-turizmu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nih resursa za ispunjavanje potreba za financiranjem do 2010. te kroz obvezivanje nacionalnih vlada do 2005. te kroz razvoj sustava naplate naknada od komercijalnog korištenja zaštićenih područja. kroz zamjenu dugova). godine. kroz smanjivanje siromaštva lokalnih zajednica stvaranjem prihoda preko stvaranja malih poslovnih prilika i poslova vezanih za upravljanje zaštićenim područjima. Globalni okolišni fond – GEF). sve s ciljem očuvanja i upravljanja globalnom mrežom zaštićenih područja. legislativnih. 3) 4) Prema tim smjernicama nacionalne vlade trebale bi u financijskom planiranju održivog upravljanja zaštićenim područjima prepoznati mnogostruke koristi od te zaštite. prezentiranjem tradicionalnih vještina i znanja. godine usvajanjem potrebnih regulatornih.

sredstava određena za prilagodbu sektorskih planova klimatskim promjenama).  ulaznice i drugi prihodi ostvareni na samim zaštićenim lokalitetima. Primjer efikasnoga učešća države u sustavu upravljanja zaštićenim područjima je američki sustav upravljanja nacionalnim parkovima. izradu prostorno-planske dokumentacije i sl. kada na određenom području odluči ustanoviti park. izobrazbu. To znači da država. To znači osnivanje ustanove za upravljanje područjem. ponudu rekreacijskih sadržaja.  standardizirani uvjeti i način koncesijskog obavljanja uslužnih djelatnosti. ekološku edukaciju. službu traganja i spašavanja i dr. koji je utemeljen na stogodišnjoj tradiciji i važnoj ulozi nacionalnog parkovnog sustava (NPS – National Park Service) u prostorno-planskoj politici.  druge mehanizme koji pružaju podršku zaštiti prirode. državna sredstva podudarne namjene (npr. Preuzimanjem takve uloge državna bi tijela trebala postati jamac praktične primjenjivosti kriterijâ potrebnih za osnivanje i djelovanje zaštićenih područja.  fiskalne poticaje i olakšice. stimuliranje pozitivnog odnosa prema zaštićenim područjima. jamči i provedivost te odluke. preuzimanje odgovornosti za znanstvenu utemeljenost zaštite. Nedvojbeno da upravo položaj NPS-a u okviru važnog državnog odjela DOI (US Department of Interior – Odjel unutarnjih poslova) omogućava prezentiranje financijskih potreba parkova izravno Kongresu. infrastrukture i opreme parkova.  prepoznatljiv i standardiziran vizualni identitet koji uključuje jednake standarde u dizajnu odjeće. Posebne su prednosti američkog sustava:  prepoznatljiv pristup u uslugama za posjetitelje koji uključuje centre za posjetitelje. i to ne samo u smislu zakonske regulative već i u ekonomskom i organizacijskom smislu. Za redovno funkcioniranje nacionalnih parkova u smislu njihove osnovne djelatnosti sredstva se osigu446 .  standardizirani sustav izobrazbe za sve zaposlenike NP čime se osigurava usklađeno planiranje i provođenje svih djelatnosti.  sredstva iz privatnog ili donatorskog sektora.  standardizirani model upravljanja prirodnim dobrima i sustav monitoringa. Ta uključenost države u sustav upravljanja parkovima putem NPS-a rezultirala je od javnosti prepoznatom transparentnosti u upravljanju parkovima. parkovnih oznaka.

a novac od koncesija posebno se upotrebljava:  za otkup nedržavnog/privatnog vlasništva u nacionalnim parkovima.  smanjenje troškova javne funkcije uprava i usmjeravanje na osnovnu djelatnost. Postoje također brojne organizacije koje prikupljaju sredstva na lokalnoj razini i doznačuju ih lokalnim parkovima. panoramski avio-letovi. Da bi imali izglede za financiranje. U SAD je odavno prihvaćen kao izuzetno dobar poslovni model davanje koncesija za sve djelatnosti u zaštićenim područjima koje se ne obavljaju kao javne službe ili funkcije. projekti se moraju dobro pripremiti. Ostali oblici financijske potpore neophodne za upravljanje američkim NP vezani su za aktivnosti fondova i zaklada različitih agencija. parkovne knjižare. nevladinih organizacija ili strukovnih društava. Sam je koncesijski model tako organiziran da uprave nacionalnih parkova i koncesionari u svim pitanjima međusobno blisko surađuju.  investiranje u infrastrukturu te u osnovnu i dodatnu djelatnost. unapređenje internog prometnog sustava) u neki nacionalni park često je presudna politička podrška i lobiranje u Kongresu. Osnovni su principi rada takvih agencija i organizacija strogi kriteriji i pravila u prikupljanju sredstava. te imati dugoročne učinke. prodaja suvenira. vrsno prezentirati. 44 . a ne konobare!). te transparentnost u njihovom raspoređivanju. Za financiranje izvanrednih projekata i programa i/ili za posebna kapitalna ulaganja (npr.  osiguranje sredstava za ulaganja i u osnovnu djelatnost. a također pridonose poboljšanju osnovnih funkcija i djelatnosti u parkovima. Koncesijama se posebno postižu:  obnova infrastrukture i smještajnih kapaciteta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ravaju putem Kongresa iz državnog proračuna. Najpoznatiji na nacionalnoj razini su National Park Fond (Fond za nacionalne parkove) i National Park Conservation Association (Udruženje za očuvanje nacionalnih parkova). ugostiteljstvo (smještaj i prehrana). a za koje nije suvislo da se njima bave javne ustanove (one moraju imati stručno osoblje. prvenstveno radi poticanja investicija koje omogućavaju poboljšanje razine usluga. Tako su predmet koncesija npr. Takav je koncesijski model ocijenjen vrlo dobrim od parkovnih stručnjaka. rekreacijski programi (iznajmljivanje sportske opreme). rafting…) i dr.  podizanje razine upravljanja područjem i povećanje ponude (prihvatljive) i veća zaposlenost i zarada (dohodak). turističke usluge (izleti na mulama.

ali i prostorno-planski (prostorni planovi) i upravljački dokumenti (planovi upravljanja) koji jasno definiraju sadržaje koncesija. te nadzor u obavljanju djelatnosti iz koncesijskih ugovora.  izostanak središnjeg državnog tijela zaduženog za parkovnu politiku i nemogućnosti izravne komunikacije sustava zaštićenih područja prema državnom Saboru i drugim državnim institucijama. u usporedbi s američkim. dok sva ostala zaštićena područja u R. izleti i dr. Upravo proračunska sredstava moraju osigurati standardizirano provođenje godišnjih programa ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima.  nerazrađen pristup prostornom planiranju i uređenju NP/PP. ali ta iskustva. Hrvatskoj imaju velikih problema već i u samom financiranju svoje osnovne djelatnosti.Temeljeno na američkim iskustvima. 44 . Republika Hrvatska ima dugogodišnja iskustva u kreiranju i provedbi parkovne politike. imaju značajne nedostatke upravo u elementima kojima se osigurava održivost zaštićenih područja. niza zakonskih nedorečenosti. za poboljšanje njihovog marketinga.). uvjete njihova provođenja. za transparentno pokretanje “koncesijskog” procesa za najčešće komercijalne usluge (smještaj. Za uspostavu koncesijskih modela u hrvatskim zaštićenim područjima od posebnog su značenja legislativni okvir i pravna rješenja. Dosadašnja pozitivna iskustva vezana za pokretačku ulogu zaštićenog područja u razvoju lokalne zajednice bilježe tek ekonomski najuspješnije NP Plitvička jezera i NP Krka. rekreacija. Ovi nedostaci izazivaju posebne poteškoće u ispunjavanju onih uloga zaštićenih područja koje se odnose na njihov doprinos lokalnim zajednicama. financiranje bi općenito za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode (dalje u tekstu: NP/PP) trebalo biti izravnije i jače podupirano tamo gdje se donose odluke o izdvajanju sredstava iz državnog proračuna za potrebe njihovog funkcioniranja. nepostojanja odgovarajućeg sustava edukacije parkovnog osoblja. te preopćenitost do sada donesenih planova upravljanja koji bi kao ključni dokumenti za uprave parkova trebali omogućiti razvoj koncesijskih modela. Kao najveći problemi zaštićenih područja i upravljanja parkovima u Hrvatskoj prepoznaju se:  nedostatak proračunskih sredstava za financiranje osnovnih djelatnosti NP/PP kao rezultat izostanka nadsektorskog pozicioniranja zaštite prirode.

kojima se postižu ciljevi održivosti. diskontnoj stopi i rizicima odrediti optimalna rješenja. Temeljem izrađenih sektorskih studija (koje su prethodile izradi studije izvodljivosti i koje su bile podijeljene na one koje su obrađivale pojedine prirodne i kulturno-povijesne osobitosti prostora i na one koje su obrađivale socioekonomske odnose na području razmatranja). vrsta i obujam komplementarnih djelatnosti i dr. zaštiti i razvoju zaštićenih područja. a zatim je svaka zona svrstana u moguće kategorije zaštite (slika 2). odnosno prilikom određivanja prijedloga granica NP Una. uključujući i njegove prirodne osobitosti i resurse. određivanja prijedloga pojedinih zona i razina zaštite unutar područja parka i provjere dugoročne održivosti tako izabranog prostornog rješenja. Ovim se postupcima u planiranju budućih zaštićenih područja omogućava izbor optimalnih granica u odnosu na interese lokalne zajednice i u odnosu na potrebe zaštite vrijednih prirodnih sadržaja. te ukupni prihodi od korištenja prostora s druge strane. te za njih vezana ograničenja i mogućnosti. 44 . To je posebno važno radi oblikovanja sheme zoniranja zaštićenog područja. U ovim postupcima ključno je vrednovanje zatečenih i planiranih sadržaja u prostoru. Primjena pristupa U prethodnom poglavlju opisan pristup korišten je prilikom izrade studije izvodljivosti za Nacionalni park Una. 4. kojim se optimiziraju ukupni troškovi zaštite i upravljanja s jedne strane. Poopćenje pristupa Poopćavanje navedenih iskustava omogućilo je osmišljavanje ekonomskih postupaka za definiranje prostorno-planskih i upravljačkih pristupa očuvanju. varijante površina zona zaštite i razvoja. Pritom se mogu razmatrati varijante granica područja zaštite. Uzimajući u obzir postojeće i planirane troškove i postojeće i planirane koristi za svaku od razmatranih varijanata uz korištenje “cost-benefit“ analize. Takvim je pristupom moguće sagledavanje ukupno ekonomski najpovoljnijih dopuštenih djelatnosti na kojima će se temeljiti budući održivi razvoj i izvan granica zaštićenog područja. te prema značaju prirodnih vrijednosti (tablica 1 i slika 1). Ključ je pristupa u analizi varijanti koje se vežu uz IUCN kategorije zaštite. ali i vrednovanje zatečenih i planiranih djelatnosti lokalnog stanovništva na prostoru koje se stavlja pod zaštitu i na području koji ga okružuje. moguće je ovisno o razdoblju razmatranja.). prvo je provedeno definiranje mogućih zona zaštite unutar cijelog razmatranog područja prema geografskim i geoekološkim osobitostima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 3.

Brod + kanjon Une (1) 301 133 101 27 39 2 2 2 1 0 104 Izvorište Krke (2) 876 573 303 0 0 2 Nije kartirano 0 0 1 0 Dolina UneMartin Brod. lokaliteta (kom) Sedrene barijere (kom Vidikovci (kom) Broj većih izvora (kom) Minska polja (ha) (5) 5839 5258 565 0 16 9 14 3 5 44 266 Orašac + Čukovi (7) 1387 841 211 0 335 10 0 0 20 763 Ripač (8) 3115 768 2123 0 224 18 7 8 0 24 1584 Ovisno o kombinacijama mogućih kategorija zaštite po zonama. formirane su varijante granica NP i zoniranja (tablica 2).1/2 Ukupna površina (ha) Površina šuma i goleti (ha) Površina oranica (ha) Površina livada (ha) Naselja (ha) Broj arheol.Tablica 1 Prikaz nekih osobitosti razmatranog prostora po pojedinim zonama M. 450 . geomorf.1/2 Ukupna površina (ha) Površina šuma i goleti (ha) Površina oranica (ha) Površina livada (ha) Naselja (ha) Broj arheol. lokaliteta (kom) Broj atrakt. Lokaliteta (kom) Broj atrakt. Lokaliteta (kom) Sedrene barijere (kom Vidikovci (kom) Broj većih izvora (kom) Minska polja (ha) Štrbački bukLohovo Oznaka cjeline na slici 5. Vakuf-Štrbački buk (6) 6329 3641 2556 22 110 15 11 2 1 24 2990 Kanjon Unca (3) 1884 987 881 16 0 0 2 0 0 2 268 Međuprostor Una-Unac (4) 4612 2824 1788 0 0 5 Nije kartirano 0 1 0 31 Oznaka cjeline na slici 5. geomorf.K.

moguće i neuporabne koristi od uspostave zaštite za svaku od zona (tablica 3). očuvanja i poboljšanja stanja. indirektne. ulaganja u dopustive gospodarske aktivnosti i infrastrukturu. te naknada za izgubljene vrijednosti). kao i direktne.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 2 Varijante zoniranja i postavljanja granica NP Una M.K. socioekonomskim odnosima.1/1 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5 Varijanta 6 Varijanta 7 Varijanta 8 Varijanta 9 (5) II II II II II II II II II Orašac + Čukovi (7) - Ripač (8) V V V - Potom su po zonama – ovisno o potencijalnim kategorijama zaštite. Brod + kanjon Une (1) II II II II II II II II II Izvorište Krke (2) II II II II II II II II II Dolina UneMartin Brod. 451 .1/1 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5 Varijanta 6 Varijanta 7 Varijanta 8 Varijanta 9 Štrbački bukLohovo Oznaka zone prema slici 6. monitoringa. nadzora i upravljanja. sagledanim konfliktima i rizicima – određeni ukupni troškovi zaštite prostora koji ujedno osiguravaju održivi razvoj lokalne zajednice (troškovi istraživanja. Vakuf-Štrbački buk (6) II II V II II V II II V Kanjon Unca (3) Ib Ib Ib II II II Međuprostor Una-Unac (4) Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Oznaka zone prema slici 6.

 izabran je najpovoljniji odnos razine zaštite prirode po zonama i očuvanja interesa lokalne zajednice. Izabranim rješenjem predložene su sljedeće komplementarne djelatnosti: turizam i turističke usluge. ekološka poljoprivreda i šumarstvo. rekreacija i sportovi vezani uz vode. kao i dokaz da je cijelo rješenje opravdano i održivo. izabrana je ona varijanta koja je osiguravala postizanje najveće pozitivne razlike neto sadašnjih vrijednosti koristi i troškova (slika 3).Tablica 3 Pregled koristi od uspostave zaštite razmatranog prostora Kako su se ovisno o kategorijama zaštite po zonama ukupni troškovi i ukupne koristi kroz duže razdoblje razmatranja značajno razlikovale. sportski ribolov i lov.  sagledani su ukupni troškovi budućeg NP Una po vrstama troškova i po godinama za cijelo razdoblje razmatranja. a za lokalnu zajednicu očekuju se i 452 . Rezultat se ukratko može sažeti u sljedeće zaključke:  neke su zone izostavljane iz obuhvata budućeg zaštićenog područja NP Una jer bi njihov ‘ostanak’ uzrokovao toliko povećanje troškova održavanja ili povećanih naknada lokalnom stanovništvu zbog gubitka vrijednosti da bi to nepovoljno utjecalo na ukupno održivo upravljanje područjem. te ukupne koristi po godinama uz pretpostavku realizacije svih zamišljenih sadržaja.

tako i kroz početna značajna kapitalna ulaganja u organizaciju upravljanja sustavom. Vezano za željenu stabilnost u financiranju funkcioniranja parkova i održivom razvoju lokalne zajednice. Razvitak ovih djelatnosti treba biti podređen zaštiti prirodnih vrijednosti NP Una što zahtijeva nužno učešće države kako kroz organizacijsko i edukativno djelovanje.  izraditi prostorno-plansku dokumentaciju i plan upravljanja bez kojih se ne može pokrenuti koncesijski model financiranja razvoja NP. povećanja vrijednost nekretnina.  aplicirati za međunarodne pomoći i donacije.  uključiti NP u regionalnu mrežu i nominirati ga za uvrštenje na popis svjetske baštine. te prihoda od pratećih uslužnih djelatnosti u širem okolišu NP Una. putem koje bi se obavljale bitne aktivnosti vezane za potrebe parkova:  izravno prezentiranje financijskih i drugih potreba najvišim državnim tijelima. Prijedlog organizacije sustava Za pokretanje sustava upravljanja NP Una (nakon njegovog proglašenja) nužno je provesti sljedeće:  uspostaviti javnu ustanovu s osnovnom zadaćom obavljanja osnovne djelatnosti upravljanja zaštićenim područjem.  uređenje međusektorskih odnosa i definiranje koncesijskih uvjeta. sugerira se raspraviti o stvaranja Središnje državne agencije ili ureda za ukupni nacionalni sustav zaštićenih područja (slika 4). pa tako niti posjetitelja.  standardiziranje pristupa u izradi prostorno-planskih i drugih upravljačkih dokumenata. u izgradnju pratećih sadržaja. 5.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja indirektne koristi od povećanja zaposlenosti.  osposobljavanje parkovnog osoblja i sustavna istraživanja. 453 .  osigurati početno financiranje osnovne djelatnosti i kapitalnih ulaganja u prateće sadržaje i infrastrukturu bez kojih nema razvoja turističke ponude. te u prilagodbe lokalnog stanovništva novim uvjetima.

Zagreb. godišnjicu proglašenja prvih hrvatskih nacionalnih parkova. Edward. Čakovec Europarc – Proceedings of the Seminar on an Integrated Management Approach (Armin Wolf & Rubben Post Eds. Gland. Gothenburg University: Unit for Environmental Economics (paper). (2001): Američka iskustva za unapređenje upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj. 147-150. Cheltenham. IUCN. Literatura Clarke. Paklenički zbornik.). R. Zagreb. Martinić. Eurosite. (2005): Smjernice za izradu plana upravljanja. Guidelines for Management Planning of Protected Areas. Švicarska Thomas. Management Plans and Planning: A Guide. D. I. Martinić. Gazophylacium. vol. Sterner. DZZP. Njemačka Eurosite (1999) Toolkit: Management Planning. http://www. Barbier. MZOPU RH (izvješće sa studijskog boravka). 2. The University of York. IUCN. (1998). Zagreb. Švicarska i Cambridge. Countryside Commission. (2006): Izvješće o dionicima i preporuke za mrežu dionika (Konačni nacrt). Velika Britanija. Dom i svijet. A. Duncan (1997): Economic Valuation of Wetlands. Zagreb. Velika Britanija. 2004. Zagreb. KEC project IBRD/GEF TF No 050539 HR – Agriconsulting Spa. (2004): 55. NSAP – Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite Elektroprojekt (2005): Studija izvodljivosti za NP Una Elektroprojekt (2004): Plan upravljanja Parkom prirode Kopački rit EOL (2005): Mura – baština i budućnost. CARDS EuropeAid/119879/C/SV/HR – GOPA COWI.eurositenature..iucn. Lille.The World Coservation Union. Velika Britanija. Zagreb Martinić. I. 454 . svjetskog kongresa nacionalnih parkova. (2004): Ključna pitanja parkovne politike u Hrvatskoj – uz 55. Lee i Middleton. (2002): Planovi upravljanja za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode. obljetnica NP Paklenica – Kako osigurati održivost i vitalnost funkcioniranja u svjetlu naglasaka V. Management Guidelines for IUCN Category V Protected Areas: Protected Landscapes /Seascapes. Švicarska i Cambridge. Guidelines for Protected Areas Management Categories. DZZP. IUCN Gland. and Mount. Šumarski list 9-10. Phillips. CARDS EuropeAid/119879/C/SV/HR – GOPA COWI. Marinović-Uzelac. Adrian (2002). Th. 1999.org (2006): Smjernice za vrednovanje planova upravljanja zaštićenim područjima (Konačni nacrt). Julie (2003).6. http://www. DZZP. Institute of Hydrology. Starigrad-Paklenica. Grafenau.org/intranet/resources/ IUCN (1994). IUCN. Izdavač EOL. I. Martinić. Velika Britanija. (1994): Environmental Economics. Francuska. Zagreb. 1-12. 2001. 501-509. CXXVI. Gland. Ramsar Convention Bureau. Mike i Knowler. I. Gland. (2001): Prostorno planiranje. Švicarska i Cambridge. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša (1999). Acreman.

Zagreb Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu RH (NN 89/2007. DZZP.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja (1996): Grupa autora i Ecoplan d.) Uredba o proglašenju ekološke mreže RH (NN 109/2007. graditeljstva i stanovanja RH. Ministarstvo prostornog uređenja. Zagreb (2003): Kongresni materijali V. IUCN World Parks Congress. National Park Service – Management Policies 2001–2005 Nacionalna strategija zaštite okoliša/Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/2002) (2006): Biološka raznolikost Hrvatske – Priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja. 48. Durban. 1-60.o. Turizam (tematski broj).: Sustav korištenja nacionalnih parkova i parkova prirode (s mjerama za provođenje dokumenata prostornog uređenja).) 455 . vol. US Department of the Interior. (4): 361-480.o. Zagreb (2002): Grupa autora: Ekoturizam i održiv razvoj turizma u ekološko osjetljivim prostorima.

Slika 1 Prikaz podjele razmatranog područja na zone 456 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 2 Moguće kategorije zaštite po zonama unutar razmatranog područja 45 .

Slika 3 Usvojeno rješenje granica NP Una i zona različitim stupnjevima zaštite 45 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 4 Prijedlog organizacije sustava upravljanja zaštićenim područjima 45 .

all sorts of experience in gaining financial independence and viability of designated area administration companies and local authorities in the areas under concern are of particular importance. Croatia has already gained considerable experience in creating and implementing park policy. The major problem with establishment of designated areas and management of parks in Croatia is inadequate approach to their physical planning and congested management plans which are expected. which will make possible the self-financing of the area conservation systems and sustainable development of the local community. to provide for their permanent sustainability. the state assumes full responsibility for the conservation and protection of the area. The experience also indicates that long-term financial stability of 460 . NGOs and other local space users. and the related difficulties are particularly underscored. The tasks that designated areas are expected to perform in order to contribute to the local communities. state services and institutions.REALISTIC OPTIONS FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF DESIGNATED AREAS – THE UNA NATIONAL PARK SUSTAINABLE DEVELOPMENT CONCEPT When a location is pronounced designated area. being the key documents for park management. continuous investment into such areas from the budget is necessary. The experience shows that strategic goals in designated area management could only be achieved within a planning concept covering greater region and sustainable development. in partnership with all key actors: government agencies. but also for the maintenance and improvement of the existing socio-economic state of the local population. at least in the initial period until the complementary supporting activities are developed. Thus. Considering both aspects of this obligation. local administrations.

depending on a time period under consideration. natural characteristic of the designated area and its capacity to accommodate allowable human activities were valuated. discount rate and risks. that the designated area zoning be carried out aimed at optimization of protection costs and revenues from area use within parks. Such approach enables that optimum boundaries be determined for the planned designated areas considering interest of the local community. This certainly needs to be prece- 461 . The selected solution proposes the following complementary activities: tourism. However. It seems the most suitable to start the investment cycle for the Una NP through a public investment agency. in the initial period. Having in mind the existing and planned costs and benefits for each of considered alternatives (these alternatives refer to the designated area boundaries. such long-term stability is based on revenues realistically expected to be earned by the designated area management companies. and valuation of existing and planned activities carried out by local population in areas planned to be placed under protection and their neighboring areas. These procedures need to focus on valuation of existing and planned amenities within certain space (including its natural characteristics and resources). and for sustainable development of local community. and that economically most favorable complementary amenities be determined within the designated area which will enable future sustainable development of the greater area. to determine individual protection zones (by defining zoning schemes) and to examine long-term sustainability of the selected solution. protected zone surface area. considerable state support in organization and education. In addition to budgetary funding. recreation and water sports. This is an approach that has been used to determine the Una National Park boundaries. Type and amount of such revenues are determined by specific conditions prevailing in each designated area. organic agriculture and forestry. Generalization of these experiences and application of the environmental economics methods produced procedures to be used in defining of physical planning and management approaches to the designated area conservation. angling and hunting. protection and development towards achieving of self-sustainability.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja designated and neighboring areas is the only condition for park conservation and protection. cost-benefit analysis enables that optimum solutions be determined. and defining of its initial funding. Based on earlier finished sector studies. development of these activities in compliance with the natural assets protection requirements demands for the Una NP. and development of complementary activities).

management plan. 462 . sustainability. Una NP. zoning. Key words: protected area. it is proposed to consider and discuss establishment of a Central National Agency or office for all parks that would advocate the needs of the parks before the national authorities and government bodies. As regards desired funding stability of park operation and sustainable development of the local community.ded by development of the Una NP management plan and elaboration of financial plans for implementation of individual key tasks.

Turistička zajednica TK. Ključne riječi: turistička destinacija. oec. a posebno razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. ruralna mjesta u funkciji turizma. dipl. Ovom analizom obuhvaćeni su najvažniji segmenti budućeg razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. sanelaned@bih.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja RURALNI TURIZAM NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA SA OSVRTOM NA BED&BREAKFAST (KLADANJMOGUĆNOSTI RAZVOJA) Almazaga Ćatović Sanela Smajlović2 Sažetak Predmet istraživanja u ovom radu je infrastruktura ruralnog prostora kao jedna od osnovnih komponenata prostornog planiranja i jedan od determinirajućih faktora razvoja turizma na području Tuzlanskog kantona. edukacije za turizam 1 2 Mr.ba 463 . u funkciji razvoja turizma uopšte. turzaj-tk@bih.net. imidž destinacija. sc. BBA. marketing program turističke destinacije. Almazaga Ćatović. Cilj istraživanja je ocjena postojećeg stanja i planiranja potreba izgradnje turističke infrastrukture kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom vremenskom horizontu. turistički resursi. atraktivnosti-uređene atrakcije za pristup turista.net. atrakcija (prirodna i kulturno-historijska). turističke manifestacije. ruralni turizam.ba Sanela Smajlović dipl.

Čelić. U broju stanovnika Bosne i Hercegovine. prehrane. a u broju stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine sa 21. Tuzlanski kanton ima 553. Osim prodajom vlastitih proizvoda prihod se ostvaruje i pružanjem usluga smještaja. “pečenje” rakije. odnosno 10. a u Federaciji Bosne i Hercegovine 91 stanovnik na km²). Banovići. eko-ruralni turizam i slično..). agro-turizam.turizma koji ne šteti okolišu. Dio je kontinentalnog turizma.turizam. odnosno 18° i 19° stepena istočne geografske dužine. Kladanj.5%. što podrazumijeva aktivno uključivanje cijele porodice.3% površine Bosne i Hercegovine. Tuzla i Živinice. seljački turizam. Gustina naseljenosti je 195 stanovnika na km² (u Bosni i Hercegovini gustina naseljenosti iznosi 70 stanovnika na km². Kalesija. Ruralni turizam podrazumijeva poticanje razvoja novih turističkih destinacija posebno na kontinentu.573 stanovnika. 2. Zahvata 5. Tuzlanski kanton obuhvata 13 opština. a) 464 . Smješten je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Lukavac. Srebrenik.5% Federacije Bosne i Hercegovine. turizam u seoskim domaćinstvima. Gračanica. a u pravilu podrazumijeva i ekološku poljoprivrednu proizvodnju. seoski turizam. Uvod Pod pojmom ruralni turizam nalazimo različite nazive kao što su: eko-turizam. Uporišne tačke su seoska domaćinstva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi. Teočak. Ruralni turizam je koncept turizma na seoskim gospodarstvima. Izvan je urbanih naselja i nema odlike masovnosti. a višak svojih proizvoda plasiraju kroz novi prodajni kanal . jahanje (horse-riding) i sl. koji se temelji na korištenju ruralnog prostora u kontekstu turističke ponude. od čega se veliki dio bavi poljoprivredom. sudjelovanje u poljoprivrednim radovima. Gradačac. Tuzlanski kanton je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini. te nekim drugim sadržajima (direktan kontakt s domaćim životinjama. 82%. odnosno razvitak turizma sa što manjim posljedicama po okoliš. Geografske karakteristike Tuzlanski kanton nalazi se između 44° i 45° sjeverne geografske širine. Ruralni turizam uključuje aspekt održivog turizma “Sustainable Tourism” . Doboj Istok. Značajno je da dopunsku zaradu seosko domaćinstvo ostvaruje u svom vlastitom dvorištu. Tuzlanski kanton učestvuje sa 14. Sapna.

uzgoj muznih i tovnih goveda. trešnje. koka nosilja. 1° C. Jezera – “Modrac”. Drinjače i Sapne i pripadaju slivovima rijeka Bosne i Drine. Osnovni vodotoci na području kantona grupišu se oko rijeka: Spreče. kruške. “Bistarac”. “Hazna”. šljunka i pijeska. Trebave i Majevice koji se pružaju pravcem sjeverozapad – jugoistok i blago zatalasno područje na sjeveru. koja spada među 4 najveća grada u Bosni i Hercegovini. pčela i dr. Tinje. zbog svoje ljepote.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Administrativno. krečnjaka. Javornik. magnezita.2 mlrd tona).6 l/m sa vlažnošću vazduha 79% i srednjom godišnjom temperaturom od oko 10. višnje i jagodičastog voća  u stočarstvu. oligomineralne i termalne vode identifikovane su na području Tuzle. tona). Gradačca. što čini 5. odnosno 10. Živinica i Kladnja. Tuzlanski kanton zahvata 2730 km.  oranice – 91 154 hektara  voćnjaci – 16 371 hektara  livade – 15 382 hektara  pašnjaci – 10 862 hektara Razvojna osnova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji može se temeljiti. Ozren) na jugu.5% površine Federacije Bosne i Hercegovine Područje Tuzlanskog kantona ima umjerenokontinentalnu klimu sa jasno izraženim godišnjim dobima. ovaca. prostrane riječne doline Spreče i Tinje u centralnom dijelu. Tuzlanski kanton predstavlja najbogatije područje u energetskim mineralnim sirovinama (ugalj – lignit i mrki ugalj 3. kvarcnog pijeska boljeg kvaliteta (11.  u voćarstvu. prosječna količina padavina iznosi oko 908. Gračanice. tona). Regija Sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. plantažni uzgoj šljive. “Vidara”. istorijskih znamenitosti i prirodnog bogatstva od davnina predstavlja predmet interesovanja turista ne samo iz zemalja Balkana i Evrope već i sa drugih kontinenata. privredno i kulturno sjedište kantona je grad Tuzla. Tuzlanski kanton karakterišu izrazito planinsko područje (Konjuh.5 mil. b) Ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište iznosi 133 771 hektara. Najtopliji mjesec je juli. Mineralne. najhladniji mjesec je januar.3% ukupne površine Bosne i Hercegovine. jedinstveno nalazište kamene soli u ovom dijelu Balkana (525 mil. Nadmorska visina se kreće od 150 metara na sjeveru do 1328 metara na jugu. “Snježnica”. Srebrenika. Ovdje postoji i nekoliko hidroakumulacija sa polivalentnom namjenom kao što su. te masivi Skipovca. “Šićki brod” i dr. 465 .

posjedovanja stoke. Godišnja drvna masa za sječu iznosi cca 215 000 m3. riješene komunalne infrastrukture domaćinstva. gljiva i ostalih šumskih plodova i kao takve su značajne za lov. kukuruza. 4.1 Pretpostavke okruženja (eksterne pretpostavke) Bavljenje ruralnim turizmom podrazumijeva neke pretpostavke okruženja kao što su: nezagađen zrak i voda. 3. Institucije koje se bave razvitkom turističkog sektora Tijelo kod kojeg se registruju smještaj i ugostiteljske usluge u seoskom domaćinstvu je opštinska služba za privredu te resorni organ Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona. 3. Šumsko zemljište obuhvata dobar dio kantona i iznosi 139 000 hektara. krmnih kultura. Vrlo je važan odgovarajući broj. kao i pretpostavke porodičnog seoskog domaćinstva. Vidara).2 Pretpostavke u domaćinstvu (interne pretpostavke) U samom domaćinstvu treba procijeniti atraktivnosti vlastitog seoskog porodičnog gospodarstva i to po kriterijima posjedovanja imanja. očuvana priroda i prirodne znamenitosti (Konjuh. Trebava. dob i sklonost članova seoskog domaćinstva ka pružanju turističkih usluga. mogućnosti slobodnog kretanja okolinom. kulturna baština. slikovit krajolik. 466 . Javornik. Modrac. Majevica. Hazna. mogućnosti prezentacije ruralne proizvodnje. atraktivnosti lokacije i stambenog objekta. odmor i rekreaciju. opredjeljenje i naklonost zajednice i institucija prema turističkim aktivnostima. zdrava klima. privrednih i stambenih prostora. Šume Tuzlanskog kantona su staništa divljači. duhana i dr. uzgoj povrtnog bilja. u ratarstvu. te visine investicije za preuređenje u turističku seosku privredu. Pretpostavke bavljenja ruralnim turizmom Za bavljenje ruralnim turizmom ili nekim njegovim dijelom treba preispitati pretpostavke iz okruženja i neke vlastite predispozicije. 3. dobra cestovna i telefonska povezanost. odsutnost buke.

Vlade Tuzlanskog kantona i prostorni plan Tuzlanskog kantona. 4. godine – strana 121 . Osim navedenih. Soko grad Gračanica. namijenjenih razvitku ruralnog turizma i održivog razvoja. dobre projektne i turističke zamisli financijski trebaju podupirati i jedinice lokalne samouprave.unutrašnje: Analizom su određene unutrašnje snage i slabosti. Almazaga Ćatović. Ruralni turizam u svojoj sveobuhvatnosti ima sljedeće pozitivne učinke:  povećava zaposlenost lokalnog stanovništva i potiče proizvodne ali i uslužne djelatnosti. bosniaARS. Tuzla 2005. 5. Planovi razvoja ruralnog turizma Tuzlanskog kantona trebali bi se potpuno uklapati u program Federalne vlade. bave se sljedeće institucije Federacije Bosne i Hercegovine. postojeći nedovoljno valorizirani kapaciteti: srednjovjekovne utvrde (Stari grad Srebrenik. kao svojom jedinom djelatnošću ili jednom od djelatnosti. Turistička zajednica Federacije Bosne i Hercegovine. te vanjske prilike i opasnosti3.2 Pozitivni učinci razvitka ruralnog turizma  dodatni je izvor prihoda seoskog domaćinstva.1 Finansiranje Ruralni turizam nije kapitalno intenzivna grana visokih i velikih profita.  pretežno nezagađen okoliš.  obogaćuje turističku ponudu i  faktor je integralnog razvitka ruralnog prostora.  štiti i čuva bosanskohercegovačku prirodnu i kulturnu baštinu.124 46 . Federalno ministarstvo okoliša i turizma.  sprječava depopulaciju seoskog prostora (demografski jača selo). Stari 3 Mr. 4.sektor za turizam i ugostiteljstvo. Poseban naglasak treba staviti i na potraživanja bespovratnih sredstava iz evropskih i svjetskih fondova. Analiza ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu SNAGE . Turistika zajednica Tuzlanskog kantona. Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona. već višegodišnje ulaganje i još dugoročniji povrat uloženih sredstava. Privredna komora . “ Turističko-ugostiteljska djelatnost faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona“. Turističko udruženje Bosne i Hercegovine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Turizmom.

nepostojanje pratećih infrastrukturnih objekata (parkirališta.grad Teočak. novim tehnologijama i poticajnim mjerama. narodne priče i legende. nedovoljna zaštita od otpadnih voda sliva Bosne i Drine. vodovod). lovačke kuće. pića i prehrane. “Slana banja Tuzla“. mogućnost prodaje proizvoda “u vlastitom dvorištu“. “Banja Ilidža Gradačac“. usluge hrane. nekim jedinicama lokalne samouprave i dobrim dijelom značajnim postojećim i potencijalnim davateljima turističkih usluga u ruralnim prostorima. kampiranje. smještaj. branje gljiva). tržištu. mogućnost dopunske zarade iz dodatnih usluga (jahanje. “Terme Gračanica“. suveniri. ali i od strane vanjskih inicijativa (program CARDS) i blizina dvije susjedne države. 6. mogućnost cjelogodišnje turističke sezone. PRILIKE . džamije i crkve. bogata multietnička i multikonfesionalna baština i postojanje prirodnih znamenitosti (izvorište “Muške vode“.). 46 . biološkoj raznolikosti. Snimak sadašnjeg stanja Bilo kojoj aktivnosti (izrada turističkog master-plana. planirana izgradnja brzih cesta. SLABOSTI . turističkim atrakcijama. neinformisanost o: zakonima. kanalizacija. deklarativno i stvarno poticanje ruralnog turizma i preduzetništva u turizmu od strane Federacije Bosne i Hercegovine. operativnih planova i slično) prethodi snimak sadašnjeg stanja i turističkih potencijala koji je načinjen u Turističkoj zajednici Tuzlanskog kantona izlaskom na teren i razgovorima sa svim turističkim pravnim subjektima u Kantonu. OPASNOSTI . marketingu. mogućnosti komplementarnog razvoja s ostalim oblicima turizma. programa. minirana područja.vanjske:  zahtjevna i nekonzistentna zakonska regulativa. ubiranje ljetine i plodova. planina Konjuh sa svojim speleološkim objektima “ Djevojačkom“ i “Bebravskom“ pećinom idr.vanjske:  postojano nezasićeno domaće i strano tržište potražnje ruralnog turizma koje raste zajedno sa urbanizacijom. proizvodnja sira.unutrašnje:  nepostojanje tradicije ruralnog turizma. Gradačačka Husein kapetanova kula). historiji svoga kraja. strategije. poslovično gostoljubivi žitelji u seoskim domaćinstvima. “pečenje“ rakije.

historijskim. . Izgradnjom kvalitetnih puteva stvorit će se uslovi za razvoj prije svega tranzitnog turizma kao i razvoj ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. a posebno iz Poljske. te stoga treba uložiti sve napore (i u lokalnim okvirima) da što prije dođe do realizacije. Ukrajine i drugih zemalja koje gravitiraju datom području. informacije. smještaj.1. te perspektive turizma i ruralnog turizma. te koordinacija s Ministarstvom turizma za bespovratne potpore. Ostalu signalizaciju čine: znakovi za izraz dobrodošlice i znakovi obavijesti za usmjeravanje prema poslovno-trgovačkim objektima i centrima. lov i ribolov. U skoroj budućnost kroz Bosnu i Hercegovinu će prolaziti TEM (Trenseuropean Motorway) nazvan “koridor Vc“ kao evroregionalna poveznica na putnom pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran.2 T uristička signalizacija Turističku signalizaciju na cestama čine: znakovi obavijesti o kulturnim.1. stare zanate. prirodnim i turističkim znamenitostima i znakovi za pružanje turističkih i drugih informacija. poticanje seoskih domaćinstava u izražavanju ideja i potreba u turizmu. Rezultati u vidu baze podataka se koriste za izradu programa. kulturno-historijske spomenike. Nakon izgradnje koridora i kvalitetnog povezivanja Kantona Tuzla sa istim i to predviđenim brzim cestama Tuzla-Orašje i Tuzla-Sarajevo može se očekivati veliki broj tranzitnih gostiju. historijskim. važnim 46 .1 Brze ceste i koridor Vc Izgradnja brzih cesta Tuzla – Sarajevo. formiranje cesta sira i rakije. turističkih promotivnih materijala i konkretnih aktivnosti (npr. Slovačke.1 Saobraćaj . gastronomiju. Češke. prirodnim i turističkim znamenitostima. prirodne ljepote. 7. znakovi za usmjeravanje prema kulturnim. ostale motive. Projekti Nakon analize sadašnjeg stanja ustanovljeni su prioriteti turističkog razvoja ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu: . Tuzla – rijeka Sava te koridora Vc uticati će na povećan broj tranzitnih turista. suvenire. informacija.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Obrađeni relevantni turistički podaci odnose se na: manifestacije.

i u Gračanici. Smeđu signalizaciju treba postaviti planski i po mogućnosti od kvalitetnih materijala. građevinaca.2 Cesta sira i rakije Cesta sira i rakije podrazumijeva ponudu bosanskog sira i domaće rakije u seoskim domaćinstvima na jednom ograničenom geografskom području. biciklistička staza ipak mora biti legalizovana. sporedne seoske ceste i dr. Znakovi ponegdje mogu biti i od prirodnih materijala. gdje bi jedan pravac izašao 40 . obilježena. te ostalim javnim prostorima (izložbe. Neke biciklističke koridore već možemo nazrijeti na području Tuzlanskog kantona.).3 Biciklističke staze Moderan čovjek želi izazov kretanja vlastitim snagama. . marketing stručnjaka). jer mnoge staze već postoje (prosjeci kroz šume. Jedna od mogućnosti je i formiranje Šljivarskog centra (muzeja) kao obrazovne. pravac bi nastavio cestom iz Orašja te kod raskršća “ Koridor“ nastavio u dva pravca .objektima i sadržajima u naselju. Izgradnju biciklističkih staza u prirodi mogli bi nazvati izgradnjom i privođenjem svrsi. prodajne i turističke tačke u šljivarskom kraju kakav je Gradačac. odmorištima i putokazima. Teočaku. te u Kladnju i Živinicama. informativne. te uredno održavati (kositi korov oko znaka. Postavljanje smeđe signalizacije je i jedan od projekata Turističke zajednice Tuzlanskog kantona. Kalesiji. ucrtana. Uloženi novac u označavanje višestruko će se vratiti zadovoljnim gostom koji je i najbolji promotivni medij. osim u Gradačcu. Vožnja biciklom kroz prirodu je uvijek izvanredan i neponovljiv osjećaj. No. dizajnera. Čeliću. Turisti će naći put do destinacije ili će biti informisani o postojanju iste. Šljivarski centar bi promovisao kulturu šljive i šljivarskih asortimana kraja u kojem se nalazi. bojiti zahrđale i nadomjestiti dotrajale dijelove). a označeni su na posebnim mapama ali i na terenu.  jedan koridor bi bio naslonjen na međunarodne biciklističke staze iz pravca Hrvatske. ali za bilo koju aktivnost obilježavanja preporučujemo angažman profesionalaca (arhitekata. sajmovi) koji zbog svoje namjene privlače veći broj ljudi.prema Tuzli i Gradačcu. Znatan potencijal za razvoj ovog vida turističih djelatnosti nalazimo. . te opremljena i hemijskim toaletima. “ Cesta sira i rakije “ je sinonim za obilazak domaćinstava sa kušanjem rakije i konzumacijom domaćih proizvoda. Turističku signalizaciju nazivamo još i smeđom signalizacijom jer je propisano da je osnovna boja turističkog znaka putokaza i obavijesti smeđa.

pa i u urbanim sredinama. Ovaj prioritet na prvi pogled nije presudan. Treba poticati učenje stranih jezika. strani jezici. U prethodnim analizama navedena je slaba informisanost ljudi koji se bave ili bi se trebali baviti turizmom. turistički vodiči i slično. . eko-poljoprivreda.dobojskom kantonu i dr. pa i turističke djelatnosti. gdje osim turističkog imaju funkcionalni. Svaka turistička podružnica treba inicirati jedinicama lokalne samouprave iznalaženje i privođenje svrsi takvog prostora. Sokocu. animatori. kao što su: poljoprivreda. Osim toga. Majevice. a drugi završio u Tuzli na lokalitetu Slane banje tj. zapadno prema Zeničko . . Panonskog jezera. Konjuha. Trebave i dr. Time bi se dobila jedna evropska turistička biciklistička transverzala. sigurnosni. posebno u gradovima i turističkim destinacijama (Tuzla. buduće biciklističke staze Tuzlanskog kantona dolaskom na granice kantona mogu nastaviti na istok prema Republici Srpskoj – Zvorniku. putem stipendija i subvencija. . Radi toga treba organizovati dodatno obrazovanje za one kojima će to biti pomoć u daljnjem radu.  drugi koridori bi išli preko seoskih ruralnih naselja na planinama Tuzlanskog kantona. ugostiteljstvo. koja bi iznjedrila nove turističke proizvode. za zanimanja korisna za razvitak turizma. zdravstveni i ekološki predznak. Gradačac. 41 .1 Bus-turistička parkirališta Parkirališta za turističke autobuse moraju biti organizovana i obilježena. Valsenici.5 T uristička infrastruktura Važnim dijelom nedovoljne turističke infrastrukture u Tuzlanskom kantonu smatraju se parkirališta i autokampovi. ali je važan za funkcionisanje sveukupne turističke ponude. stari zanati. Kladanj. te opredjeljivanje mladih. prirodno i nužno oslonjene na ruralni turizam.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja na srednjovjekovnu kulu u Gradačcu.5.4 Ljudski resursi Ljudski resursi su glavni pokretači svake. Modrac). Sve jedinice lokalne samouprave treba potaknuti da planiraju i iznalaze moguće lokacije biciklističkih staza i da teže njihovu umrežavanju.

jer domaći čovjek sa svojim specifičnostima. te poticanje motivacije za 42 . sarma. njegovati i prikazati. fakultete kao nosioce projekta. ali i u prigradskim naseljima mogu oformiti kampove.5. Turistički projekt koji u sebi nema ugrađene i elemente zaštite i očuvanja prirode danas nema razvojne perspektive. . susretljivosti i prijateljskih stavova prema turistima .posebno ruralnom turizmu. Za poticanje kulinarske baštine i gastronomskog identiteta obavezno treba angažovati Ugostiteljsko turističke škole i Tehnološke škole. sir. te autohtone bosanske prehrambene proizvode.. širi posebno ozračje. Sve je veći broj turista vegetarijanaca koji posebno pozdravljaju i cijene jela pripremljena za njih.2 Autokampovi Nepostojanje niti jednog kampa u Tuzlanskom kantonu ima za posljedicu divlje kampere. a rezultate provoditi u turizmu . Kako na razini države.posebno šljivovica. Uz osnivanje jednog ili dva kampa treba obaviti signalizaciju i kvalitetnu marketinšku obradu. . domaći pekmez i džem. bamnja. Jedan od većih projekata zaštite je inicijativa Turističke zajednice Tuzlanskog kantona i ekoloških udruženja na zaštiti biosfere i krajolika planine Konjuh . suho meso. gostoljubivosti. Dugoročni zadatak razvoja znanja. Za ekološki osviještene turiste ruralni turizam je vrlo atraktivan jer je seosko domaćinstvo okrenuto prirodi. a kod nas još i bogato kulturnom baštinom koju treba prepoznati. Navedeni proizvodi još nemaju standardizovanu i organizovanu proizvodnju i ponudu. med. sogan dolma. ali sa što manje “diranja” u prirodu i okoliš. domaći kolači. U isto vrijeme naglasak je na što većem uključivanju lokalnog stanovništva u sve razvojne aktivnosti. Zato bi trebalo poticati kulinarsku baštinu. ekološke svijesti. U tu grupu pripadaju domaće rakije . tako bi i naš kanton trebao biti prepoznatljiv po nekim specijalitetima. Samo onoliko koliko je to stvarno neophodno. Održivi razvoj turizma Održivi razvoj turizma podrazumijeva uravnoteženi razvoj i kulture i privrede i infrastrukture područja na kojem se turizam odvija. zaštititi. koji poznaje i prostor i prirodu i ljude.6 Gastronomija (Etnogastronomija) Bosanskohercegovačka tradicionalna kuhinja je vrlo bogata i svaka regija krije gastronomsko blago. Treba informisati zainteresovane da na svojim imanjima na selu.gostima. ćevapi. Formiranje autokampa u Kantonu postat će vrlo bitno s početkom većeg tranzitnog prometa.

Te lovačke kuće potpuno su turistički neiskorištene.000.00 KM.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja bavljenje i prepoznavanje turističkih potencijala je jedan od najvažnijih prioriteta koji se mogu ostvariti uz velike napore. ne bi bio dovoljan da se ta djelatnost sama finansira. te na ponovni dolazak “starih” gostiju. Istovremeno. Zato bi se lovačke kuće morale ili iznajmiti ili doregistrovati djelatnost lovačkih udruženja.usmenu predaju. Zavod za prostorno uređenje. pozitivno utiče na najkvalitetniju promociju . te o vođenju raznih evidencija. 8. Promet koji bi se sa uposlenom osobom korištenjem lovačkih kuća tada eventualno ostvario. Trebavi. Na projektu trebaju surađivati Vlada Tuzlanskog kantona. no u svojoj cjelokupnosti sve aktivnosti se trebaju odvijati simultano u smislu poticanog i kontrolisanog procesa. jedinice lokalne samouprave i Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. a okvirni trošak 150. Sudjelovanje i pomoć pri provedbi projekata:  Biciklističke staze Biciklističke staze je moguće realizovati tokom tri godine. 9. Majevici. širi pozitivan turistički “image”. Svakim spomenutim prioritetom treba se baviti pojedinačno. a možemo ga staviti pod zajednički nazivnik “Razvoj turističkog i ekološkog planiranja”. a za pripremu projektne dokumentacije i izvedbu okvirni trošak je 300. Lovni turizam Na području Tuzlanskog kantona nalazi se više lovišta. Lovačkim udruženjima bavljenje lovnim turizmom nameće cijeli niz zakonskih odredbi o turističkim i ugostiteljskim djelatnostima. Skipovcu idr. te uposliti osobu za rad u udruženju. koji svoje prave rezultate može dati tek u slijedećih tri do deset godina. Lovni turizam dodatno otežavaju i zakonske odredbe o postupanju s divljači nakon odstrela. Lovačka udruženja posjeduju lovačke kuće na Konjuhu. Ozrenu.000. to je i dugotrajan proces kojeg treba pokrenuti od vrtića pa nadalje. podiže stepen zadovoljstva gosta.  Ceste sira i rakije Pretpostavljeno vrijeme realizacije je jedna godina. Takav odnos nužno podiže kvalitetu usluge.00 KM 43 .

a okvirni trošak 45.00 KM.000. Izvještaji se trebaju podnositi jednom godišnje.000. Nosilac projekta je Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. U tom smislu treba izraditi gastronomsku kartu i vodič kroz etno i eko hranu Tuzlanskog kantona.000. lokalne samouprave te asocijacije turističkih radnika trebaju Ministarstvu okoliša i turizma prijedlozima sugerisati prilagođavanje zakona u turizmu stvarnim potrebama i mogućnostima. resorna ministarstva) može pripomoći kod pripreme projektne izvedbe. Okvirni trošak je 15 000. Poljoprivredni zavod.00 KM.  Smeđa signalizacija Smeđa signalizacija je projekat Federalne turističke zajednice i kantonalnih turističkih zajednica. Ukupni okvirni troškovi navedenog programa iznose 1.Vrijeme izrade vodiča je tri mjeseca.280.00 KM. vrste i kvalitete ponude pratiti razvoj ruralnog turizma.000.  Auto kampovi Za auto kampove treba odrediti potencijalna mjesta i inicirati postavljanje privatnih kampova.000. Okvirni trošak je 90. noćenja. Vlada Tuzlanskog kantona. a nosioci posla bi bili opština Gradačac. Okvirni trošak je 250.  Etnogastronomija Etnogastronomija je značajan dio ruralnog turizma. Vlada Tuzlanskog kantona. a okvirni trošak je 10. Šljivarski centar (muzej šljivarstva) Šljivarski centar treba realizovati u roku od tri godine. Vrijeme realizacije je jedna godina. no Vlada Tuzlanskog kantona (tj. a okvirni trošak 350. a u projekat se trebaju uključiti Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i lokalne samouprave. 44 .00 KM. Vrijeme realizacije je do dvije godine.00 KM.  Promatranje i praćenje pokazatelja razvitka ruralnog turizma Turistička zajednica Tuzlanskog kantona treba usporedbom broja smještajnih kapaciteta.  Prilagodba zakonske regulative Turistička zajednica Tuzlanskog kantona.00 KM.000.00 KM. posebno u ruralnom turizmu.  Suveniri Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i resorna tijela Vlade Tuzlanskog kantona trebaju realizovati projekat izrade ruralnog suvenira u roku od tri mjeseca.

Bed & breakfast . orao. vuk. jabuka.mogućnost razvoja u Kladnju 10. Ženska djeca se obrazuju i uključuju u biznis. 45 . riječni . 10. pećine  Voćnjaci.jezero “Gorsko oko”. šljiva.000 godina  Jezerski turizam . Prezervacija Seoskog Urbanizma  Tuzlanski kanton podržava lokalnu vlast u nastojanju da zaštiti prirodnu sredinu i selo od turističkog industrijalizma i hotelijerskog lobija.  Uz sve to razvija se i socijalni status porodica.Drinjača  Avanturistički turizam-planinarenje. divlja svinja.  Prahistorijski crteži u “Djevojačkoj pećini” – 10. jastreb. te proglasiti Konjuh parkom prirode.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 0. lov i sportski ribolov  Gastronomija – ECO & etno kuhinja  Očuvanost prirodnih ljepota: šume. kruška i ostalo voće  Ljekovito bilje: lincura. uzajamne saradnje lokalnog stanovništva. kozorog. te kolektivnog i timskog rada. jazavac. te osavremenjavajući kuhinju / restoran pri kući). selo okruženo planinskim liticama. vidra. brdski biciklizam. tako što će donijeti paket zakona od kojih je najvažniji zabrana izgradnje objekata preko 2 sprata.  Ovim zakonom država je spriječila migraciju seoskog stanovništva u gradove. a istovremeno je lokalnom stanovništvu data mogućnost dobre zarade. mrki medvjed.1366. gostoprimstva.1 Osnove razvoja Razvoj B&B turističkog sistema u Kladnju mora biti rezultat prirodnih resursa.2 T urističke atrakcije Turističke atrakcije iskorištene za razvoj B&B su:  Kladanj – srednjovjekovni grad . ergela konja. god. sova. života u zdravoj eko sredini te razvijanja u smislu izlaska iz siromaštva (R-S-D). Minimalna investiciona ulaganja su omogućila svim stanovnicima da pokrenu familijarni posao iskoristavajući postojeće resurse (stambene objekte. srna. sunovrat  Fauna: zaštićena životinjska vrsta –tetrijeb.

prve grudobolne bolnice iz osmanskog vremena i dr. lovno-ribolovni. slobodno se krećete i koristite kuhinjom po potrebi. uglavnom se radi o specijalitetima majki u porodici. izletnički.  Svaki turist je tretiran kao “lični gost”.  Hrana se priprema vama pred očima. povjerenje te dugoročno planiranje. stanovnici sela i vlasnici vikendica su identifikovali sve uslužne djelatnosti potrebne za održivi razvoj turizma. 46 .  Niti jedan vlasnik objekta ne dočekuje gosta na ulici niti na ulicama nudi svoje usluge.  Odgovoran odnos prema prirodi i njenom okruženju čime razvijaju odgovorni turizam.  Rent-A-Car  Restorani  Disco & caffe bar-ovi  Safari u prašumi Konjuha  Mini marketi  Suvenirnice. porodični  Potvrda od Putopisca Evlije Čelebije iz 16. sportski.  Baziranje gastronomije na domaćim proizvodima uzgojenim na radnim objektima. možete dobiti i recept ukoliko ste zainteresovani. i to na vrlo ponosnopasivan način.  Stičete dojam pripadnosti familiji. zimski turizam. te iste urbanističkim planom pozicionirali i dodijelili seoskim familijama. Zdravstveni turizam. bez obzira kod koje familije je ugošćen. Kroz timski rad. stoljeća o ljekovitosti i afrodizijačkoj moći “Muške vode”. usvojena je metodika rada koju poštuju svi vlasnici i učesnici u B&B-u.  Svi turisti su toplo dočekani. gift shop-ovi  Frizer  Doktorska ordinacija / Prva pomoć Kroz lokalne nivoe vlasti.  Usluge se nude tek kad turist uđe u dvorište objekta.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zajednička ulaganja u razvoj B&B ponude:  Uljepšavanje i higijena mjesta. 10.4 Marketinški slogani  Ovdje boravak postaje užitak i nezaboravan doživljaj 365 dana u godini. sport i rekreacija). stolni tenis. U slučaju prodaje objekta ili zemlje. fizičko obezbjeđenje. tavla. lobista i sl.  Obezbjeđivanje rekreativne aktivnosti (npr.  Ministarstvo turizma treba poticati stvaranje “mreže seoskih kuća”.  Izrada prospekata –brošura. mafije. mini-biblioteka.3 Good to know FAQS 10. šah.  Ne narušava se prirodni izgled sela.  Označavanje svih turističkih atrakcija.  U susret sevdahu (zabava. razonoda). 4 . čitavo selo odlučuje o podobnosti novog komšije sprečavajući time doseljavanje neželjenih grupacija npr. te održavanje istih.

“Turizam u zaštićenog prirodi – marketing koncepcija“. Ruralni turizam u Bosni i Hercegovini i turizam u seoskim domaćinstvima u Tuzlanskom kantonu se nalazi u početnoj fazi. edukacija. Beograd. Ekološki turizam – Potencijal razvoja Tuzlanskog kantona-publikacija projekta “Hljeb i so“ Tuzla 2005. postoje realne šanse za razvoj seoskog turizma koje će pored navedenog i uposliti veliki dio seokog stanovništva.. Zagreb. Tuzla 2005. Kantonalna agencija za privatizaciju mora izdvojiti dio povoljnih kreditnih sredstava za ulaganja u seoski turizam. Prema tome. Odmor. Institut ekonomskih nauka. godine. T. 2.  Kod nas Vaš novac vrijedi mnogo više zbog kvalitetne ponude i usluge. Ahmetovic. 1988. Institut za turizam. Almazaga Ćatović. Veliki dio domaće hrane (ekološke hrane) propada na selu obzirom da je tržište poljoprivrednih proizvoda veoma daleko od mjesta proizvodnje. 4 . Goldstein. Novi Sad 1995 god. godine. “Ekonomika okoliša“.  Za nas je voda najveći kult na svijetu. godine. Studija.  Mi Vam garantujemo nezaboravan užitak i sigurnost. redakcija Drašković B. Literatura Mr. 1999. Mate. Pozderac Alija. 1994.  Turističko-ekološka opština i njeni građani dočekuju Vas otvorenog srca.  Ovo je kraj gostoljubivih ljudi i dobrih domaćina. ruralni turizam u Tuzlanskom kantonu mogao bi postati značajan faktor u revitalizaciji ruralnih prostora. zabava. bosniaARS. godine. “Turizam“. “ Turističko-ugostiteljska djelatnost faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona“. Eban S.  Dolazite u sredinu susretanja raznih kultura i civilizacija. Alfier Dragutin. Zagreb. “Eko-etno turističko selo Rastoke-Slunj“. kulturno i historijsko naslijeđe Tuzlanskog kantona mora se iskoristiti za realizaciju projekata seoskog turizma a posebno projekata Bed & Breakfast. godine. No kako veći dio ruralnog prostora ima obilježje socijalno-ekonomske krize. godine. Zaključak Prirodno. rekreacija. Neophodno je proglasiti dio Konjuh planine (4% planinskog područja) parkom prirode. sport i razonoda u ekološki profinjenom i zdravom ambijentu. Ekonomija prirodnog kapitala-vrednovanje i zaštita prirodnih resursa. 2004. Time bi zaustavili migraciju stanovništva sa sela u grad. ..

“Prirucnik za turisticke vodice TK Tuzla“. godine 4 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Senečić J. Japanska agencija za saradnju JICA. 1988. Tuzla 2006.. godine. “Studij o održivom razvoju kroz eko-turizam i BiH“. godine Mr. mart 2004. Zagreb. Ekonomski fakultet. Almazaga Ćatović. “Promocija u turizmu“.

cultural and historical heritage). in the function of the tourism development in general and especially of rural tourism in the Canton Tuzla. attractions for tourists. tourism destination marketing programme. rural tourism. rural places in the function of tourism. destination image. Key words: tourism destination. The aim of research is to assess the current condition and plan the future needs in developing tourism infrastructure in both short and long-term aspects. as well as one of the major factors of tourism development in the Canton Tuzla. attractions (natural. tourism educations 40 . tourism events. tourism resources. This analyses deals with the most important segments of rural tourism future development in the Canton Tuzla.RURAL TOURISM IN THE AREA OF CANTON TUZLA WITH EMPHASIS ON BED&BREAKFAST (KLADANJ-POSSIBILITIES OF DEVELOPMENT) Summary The subject of research is infrastructure of rural area as one of the basic components of area planning and development.

Austria. Više obrazovanje i veći prihod stvaraju nezavisna društva i tako dovode do individualnih želja i sposobnosti da se pronađu individualni načini da se one zadovolje. Danas bogatstvo mnogih obitelji u ruralnim krajevima – često planinske doline – Austrije i Švicarske još uvijek svjedoči o učincima ovog komparativno jednostavnog oblika turizma. Ako se kaže da su paketi i kompletne ponude ono što potrošači danas očekuju. Individualni turizam ima određene prednosti nad masovnim turizmom iako se na prvi pogled čini da on predstavlja teži put. Mnogi stručnjaci bi mogli biti uvjereni da je programirani turizam uspješniji i moderniji način.cc. 1 Marketing & Werbeagentur. kompromisi su očigledni. Kako se projekti razvoja turizma obično temelje na izgradnji velikih odmarališta i koncentraciji velikog broja ljudi na relativno malim područjima. ekologija i gospodarski razvoj vide se kao protuslovni ciljevi. Iskustvo je dokazalo da koncentracija može biti uspješna u smislu poslovnog prihoda. ali daje malo ili nimalo mogućnosti raspodjele prihoda ako izuzmemo plaće uposlenicima u odmaralištima. web: www.loud. mailto: office@loud. onda se mora isto tako kazati da to važi samo za jednu (iako relativno veliku) skupinu pojedinaca. ali se ne smije zaboraviti da su destinacije kao što su Austrija i Švicarska započele svoje neosporno uspješne priče turističkog rasta s individualnim turizmom i da još uvijek individualni turizam čini velik dio dobiti koju ove zemlje ostvaruju.cc 41 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja TURIZAM I EKOLOGIJA – SUVREMENI PRISTUP PLANINARSKOM TURIZMU Matthias Kreuziger Uvod Turizam.

S 42 . Kulturne destinacije kao što je Venecija također su destinacije masovnog turizma. Masovni turizam je veoma uspješan. jer je potrebno napraviti i izvesti samo jednu ponudu. Nürnberg 1996” i Kurt Röttgers: “The Loss of Foreign”. ali su prodavane s prilično profanim atributima (npr. a to se kosi s jedinstvenom ponudom. Objašnjenje je relativno jednostavno: Budući da jaka kulturna očitovanja (kao npr. posebice za radnike britanskih željeznica. Prema tome. ispušni plinovi. Masovni turizam ima veoma jak utjecaj na okoliš zemalja domaćina. Organizatori nastoje stvoriti folklorističko ozračje. − utjecaji na kulturu Organizatori masovnog turizma nastoje izbjeći “sudar kultura“ jer negativno djeluje na broj prodaja. Georg: “Intercultural Management between Universalism and Relativism”. kulturnih i prirodnih resursa“. Masovni turizam Odmorišni turizam je najnoviji oblik masovnog turizma koji je razvio Thomas Cook 1861. vjerska pitanja) uvijek imaju pristalica i protivnika. otpadne vode i drugi otpad čine kombinaciju lokalno koncentriranih emisija koje svakako imaju utjecaj na floru i faunu.Antitetični putovi turizma Da bi se postavio temelj raspravi. održiv rast je uvijek Pareto učinkovit (u optimalnim okolnostima nekog modela. Gradnja. Scherer. Ovaj organizirani oblik turizma vrlo je racionalan pa prema tome teži k objektivnosti. “grad ljubavi“). Glavna odredišta za masovni turizam su bila morska kupališta na Mediteranu i skijaška područja u središnjim Alpama. iako se u stvarnosti prihvatljivi manji kompromisi). Essen 2002”) − utjecaji na prirodu Odmarališta okupljaju velik broj trista i uposlenika na relativno malom prostoru. održiv rast je poboljšanje date situacije bez pogoršanja jednog ili više elemenata koji definiraju taj okvir. (Opširnije o ovome vidi Steinmann. to znači da će ona podijeliti tržište. transcultural conflicts of values. Stoga će se usporedba temeljiti na promjenama u kulturnom okruženju. pojam “okoliš“ bit će definiran kao “okvir društvenih (uključujući i gospodarske). što proturječi kulturnom pluralizmu. tako reći neku vrstu egzotične većinske kulture u zabavne svrhe. pokušavajući organizirati turistička putovanja za masovno tržište. utjecajima na floru i faunu te na promjenama opskrbnog tržišta i troškova smještaja. Drugim riječima. utjecaju na tržištu rada i obrazovnom sektoru.

Ostali prihod koji se ostvari u ljetovalištima (prodaje u radnjama i slični događaji obično se održavaju u odmaralištima) obično se iznosi iz zemlje. Osim tendencije prema jednostranim ugovorima između ulagača i lokalnih radnika. (Rukovodne položaje zauzimaju osobe od povjerenja investitora.. tržištem. poljoprivrednici će nastojati da se preorijentiraju na jeftinije kulture. jer šaka odmarališta formira potražnju na tržištu radne snage i prehrambenih proizvoda. To stvara jak pritisak na visinu plaća i cijenu hrane (ovo su najvažniji faktori troškova u turizmu te prema tome i glavni ciljevi procesa optimizacije).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja druge strane daleko je lakše organizirati recikliranje i preradu vode u mjesnim jedinicama nego za velika i izolirana područja. a radna mjesta (pa prema tome i dohodak) imaju sezonski karakter. Stalni lov na jeftine prigodne kupnje stvara velik pritisak na cijene hrane. rujna 1977. što dobit poljoprivrednika svodi na minimum. − utjecaji na društvo Ugovori i promet odvijaju se u zemlji gostiju. Izgledi za napredovanje lokalnog stanovništva obično su skučeni. Zeleni turizam Blagi ili “zeleni“ turizam najstariji je koncept turizma. stanovništvo se također educira samo u sektorima turizma. prema tome većinom stranci). dok je prihod u zemlji domaćinu ograničen samo na plaće.  intenzivan doživljaj prirode. Dugoročno gledano. jer je to bio prvi oblik putovanja iz dokolice u ranijim vremenima kada nije bilo turističke infrastrukture. što izvore razvoja svodi na nova strana ulaganja i dovodi do jake ovisnosti o dobroj volji ulagača i razvoju konkurentnih tržišta.  usvajanje kulture regije domaćina. To znači da se ne stvara nikakav (ili skoro nikakav) višak u zemlji domaćinu. trgovine na malo i građevinarstva. pod naslovom “Turizma u trećem svijetu – doprinos razvoju?“ Tri temeljne značajke “blagog turizma“ su:  malen negativan utjecaj na okoliš. Izraz “blagi turizam“ prvi je uveo Fred Baumgartner u članku za “Neue Züricher Zeitung“ 16. a što će opet dovesti do potiskivanja tradicionalnih i rijetkih vrsta usjeva (dokazi za to mogu se naći u dijelovima Španjolske i Italije). 43 . Odmarališta masovnog turizma formiraju tržišne strukture koje su sasvim slične oligopolima.

više orijentiran na kvalitetu. ali održivog rasta s boljom raspodjelom prihoda i s raznovrsnijim učincima na obrazovanje. ovaj se projekt koncentrira na pješaka/planinara koji je oličenje najčistijeg oblika “blagog turista“. pa se tako isplati čuvanje vlastitog naslijeđa. stoljeću planinarenje je postalo tipičan način na koji su obrazovani i bogati građani srednje Europe pokazivali svoje zanimanje i razumijevanje za prirodu. a na svojim putovanjima pokušavaju spojiti oba ta interesa. − utjecaj na kulturu Budući da su zeleni turisti jako zainteresirani za podrijetlo i razvoj kulture zemlje domaćina. Zbog očitih prednosti “zelenog“ turizma i pogubnog utjecaja masovnog turizma. Ponuda je suočena s više individualnih potražnji pa će zato posao postati konkurentniji.Ovo dovodi do bitno različitog razvoja u regijama domaćinima: male jedinice umjesto velikih odmarališta. Do povećanja broja turista i prihoda može doći samo širenjem zaštićenih područja i parkova prirode. − utjecaj na društvo Orijentacija na manje jedinice pojačava lokalno poduzetništvo. − utjecaj na okoliš Zeleni turizam se odvija samo u područjima s posebnim i jedinstvenim prirodnim resursima. U 18. domaća hrana umjesto brze hrane i međunarodne kuhinje (obično loše kvalitete). Osnivani su planinarski klubovi (kao na primjer Alpenverein). Planinare obično zanima priroda i kultura. i dovesti do sporijeg. O planinaru ili pješaku izletniku Planinarski turizam u Europi utemeljio je talijanski pjesnik i pisac Francesco Petrarca. Činjenica da je turizam široko rasprostranjen po nekom području sprečava isključivu ovisnost o turizmu. obično dobro obrazovana i s prihodom većim od prosječnog. kulturni događaji postaju izvor prihoda za lokalno stanovništvo. godine čisto radi rekreacije. kad se popeo na Mont Vertoux 1336. Penjanje na visoke vrhove i pješačenje kroz usamljene krajolike još uvijek visoko kotira kod srednjih i viših klasa razvijenih zemalja. mjesna kultura umjesto plitke zabave. 44 . Planinar se može opisati kao veoma osebujna osoba.

treba istaknuti da planinar koristi bolje ponude. Sve donedavno prosječna starost turista pješaka bila je relativno visoka. on više voli prenoćiti u dobrom hotelu ako se takav može naći. neki oblik smještaja. opskrba hranom. ali postoji stalan i veoma jak trend prema planinarenju kod mlađe populacije u Europi. ali on se isto tako zadovoljava i sa slabijim ponudama. Planinarenje je spor oblik putovanja. zemlje Beneluksa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Planinari dnevno troše više novca od prosječnih rekreacijskih turista (kao što su turisti na plažama). ali statičan rad kretanjem i svježim zrakom). To pruža mogućnost da se otkrije okolna priroda na veoma intenzivan način. Zbog niske razine buke koju planinarenje stvara postoji uvijek mogućnost susreta s rijetkim životinjama. SAD i Australija (iako se ove zadnje dvije obično ne viđaju u Europi). Novac koji planinari troše široko je rasprostranjen (turist na plaži obično troši većinu svog novca na hotel. a večerat će u boljem restoranu). Planinari obično dolaze iz razvijenijih zemalja kao što su skandinavske zemlje. Uvjeti druge razine za planinarski turizam su:  Mogućnosti da se stigne na određeno područje (ceste. 45 . Postojanje netaknute prirode (u ovome slučaju definirane kao kombinacija flore i faune) i neke vrste jedinstvenosti krajolika čine temelje (uvjete prve razine) planinarske destinacije. ako se one pružaju (npr. ovaj vid turizma ne zahtijeva ista ulaganja u infrastrukturu kao drugi oblici rekreacijskog turizma. Zbog veoma individualnog karaktera prosječnog turista planinara. nego o tome je li vrijedno putovati u neko mjesto (Herman Lös. Planinar je navikao da se prilagođava lokalnim uvjetima i do određene točke prihvaća manjak luksuza. Uredski namještenik kompenzira svoj mentalno orijentirani. značajne točke puta (označene i sigurne staze). Italija. Međutim. vlak. Francuska. Vitalne točke planinarenja U budućnosti se nećemo brinuti o tome kako putovati bilo gdje. (Pozitivan karakter planinara može se lako objasniti ako se turizam shvaća kao “naknada“ za teret rada. Njemačka. Švicarska. Osoba s nižim dohotkom obično radi na fizički zahtjevnijem području te će svoj odmor uglavnom iskoristiti za relaksaciju. dok planinar troši na više mjesta). njemački autor). Austrija. aerodrom). dakle samo na jedan objekt. Ujedinjeno Kraljevstvo.

knjižara itd. sigurnosti i ljepoti) za GPS sustave zajedno s kratkim opisom staze. američki predsjednik Ronald Regan proglasio je GPS općim dobrom dostupnim za civilnu i komercijalnu uporabu. opise itd. veoma je teško naći prave putove. Planinar treba biti u stanju koristiti podatke u kombinaciji s kratkim vodičem da bi planirao putovanje. GPS sustav pruža dobro navigacijsko rješenje u nepoznatim krajevima. ali profesionalan vodič za planinare za to područje. gdje boraviti itd. godine oborila korejski zrakoplov (Korean Air Lines) nakon što je ovaj greškom povrijedio sovjetski zračni prostor. a da se čovjek ne izgubi. našao polaznu točku. Cilj ovoga projekta jest pružiti skup pravih podataka o odabranim stazama (odabranim po svojoj kvaliteti. Nakon što su ruske zračne snage 1983. U tu svrhu treba izdati modernu publikaciju (koja bi sadržavala podatke o stazi na CD-u. ipak je još uvijek teško pronaći ih jer se obično ne distribuiraju redovnim kanalima (preko turističkih agencija. kako stići tamo. njezinih najvažnijih točaka. čak i za prosječne planinare. Iako za neko određeno područje mogu postojati dobri podaci. Problem koji se danas može riješiti. tj. U svom iskustvu kao planinar u stranim zemljama otkrio sam nedostatak označenih staza kao najveći izazov. Sam sustav je postao jeftiniji. Dodatne usluge koje pojačavaju vjerojatnost planinarskog turizma (uvjeti treće razine) jesu prijevoz prtljage od mjesta “a“ do mjesta “b“ te postojanje kulturnih događaja na dotičnom području. Zadnjih godina prodaja GPS sustava dramatično je porasla. dovoljno dobar 46 . Glavni problem vezan za upotrebu GPS-a za planinarenje jest pronalaženje točnih podataka staze – stoga većina planinara jednostavno koristi svoj GPS da odredi svoj trenutni položaj na papirnom zemljovidu. kao zamjenu za obični kompas.). bolji i lakši za uporabu. GPS pojačava turizam Globalni sustav za pozicioniranje (GPS) je navigacijski satelitski sustav. Točan trenutni položaj GPS uređaja računa se mjerenjem protoka vremena između odašiljanja i prijema mikrovalnih signala s najmanje tri od 32 satelita u srednjoj orbiti oko Zemlje.) koja bi predstavljala besplatan. Iako sam krajolik može biti savršen za planinarenje. članke. a prvotno su ga razvile Sjedinjene Države za obrambene svrhe. posjetio obližnja mjesta od kulturnog interesa (također obilježena na karti) i uživao u sigurnom pješačenju po Federalnoj Republici Bosni i Hercegovini. papirne zemljovide.

Na srednji i dugi rok. Kanali distribucije prve razine mogu biti putničke agencije. Internet. cijeli program se može koristiti da bi se pojačao gospodarski razvoj okolnog područja. specijalne izložbe (turizam i sport). zbog svojih prirodnih bogatstava. Ako se sakupe adrese svih gostiju koji traže ove usluge. može se stvoriti ve- 4 . Kako je planinarenje zasnovano na individualnim odlukama (netipičan aranžman za velike skupine). festivali itd.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja da ga prikuplja i preraspodjeljuje sam korisnik (izazivajući san svih trgovaca: multi slučajevi). on može biti dio procesa izgradnje države u Bosni i Hercegovini. lokalna gastronomija se može nagovoriti da ponudi određenu razinu kvalitete tako što će svoj posao staviti u podatke o stazi kao točku od interesa. ovaj projekt također nudi unutarnju tržišnu vrijednost. (Naravno. utjecaji će biti veoma maleni. on gubi svoju učinkovitost jer blijedi povjerenje potrošača. ako se ovaj instrument preoptereti. “Praćenje tržišta”: Pozitivni učinci – pozitivni poticaji strani koja nudi Provedba ovog projekta dovest će do pozitivnih učinaka na obje strane tržišta: Ako se jedna staza sastoji od kombinacije podataka o stazi i točaka od interesa.“jak“ marketinški instrument na potražnoj strani tržišta Sasvim je očito da je kontrola staze veoma dragocjena prilika za trgovca. Pod uvjetom da staza počinje i završava u nekom gradu.) dovodeći potrošače snabdjevačima. Može čak biti i kombinacija obrazovnih programa i financijske podrške za lokalne trgovine uz ovaj projekt kako bi se ubrzao razvoj.) Osim što ima mogućnost dovođenja značajnog broja turista u zemlju koji toj zemlji donose prihode. Bosna i Hercegovina može postati planinarska destinacija broj jedan u jugoistočnoj Europi. jer potrošači doslovce slijede njegovu stazu. a razvoj veoma stabilan godinama. ako se smjernice o kvaliteti ispune (isto važi i za hotele i druge davatelje usluga). On može osigurati prosperitetnu budućnost čak udaljenim krajevima zemlje stvarajući dojam budućnosti vrijedne truda nakon teške prošlosti. Staze i točke od interesa mogu se lako promijeniti zbog sezonskih događaja (tržišta. (Drugim riječima: vlada može koristiti projekt kao sredstvo regulacije) .

ali ne sasvim koordinirani). 4 . Lowa & Meindl (planinarske čizme). ali ovo će biti prvi koordinirani turistički program ove vrste u svijetu (postoje slični projekti na privatnoj osnovi. osnivaju posebne klubove (kao “Alpenverein“) i tako dalje. Komuniciranje sa skupinama s posebnim interesom Relativno je lako komunicirati sa skupinom s posebnim interesom kao što su planinari.lika baza redovnih klijenata. Drugim riječima planinarski turizam može biti osnova budućeg turističkog razvoja u Bosni i Hercegovini.). što ima za posljedicu niše troškove po osobi. Glavni kanali komunikacije trebali bi biti:  Internet kao platforma stvarnih podataka. foto galerija itd. Dakle komunikacija se može ostvariti s veoma malim gubitkom pa otud velika učinkovitost. Mammut (oprema za otvorene prostore). komentari korisnika. Glavni je problem pronaći pravi tonalitet da se pobudi zanimanje. Određenu pozornost treba posvetiti suradnji s firmama kao što su Garmin (GPS uređaji). jer sve one mogu prenijeti određenu sliku projekta i pojačati komunikaciju. kulturni festivali itd. Oni čitaju posebne publikacije. a mogu se napraviti i dodatne ponude ovima (npr. trebalo bi biti moguće privući jaku pozornost od samog početka projekta. Jeep/Volvo (“SUV´s“).  putničke agencije kojima će biti izdan tiskani materijal u svrhu prodaje  posebne izložbe (turizam i sport)  časopisi s posebnim interesom (kao “Alpenvereinspost“ itd.) Komunikacija se može također pojačati natjecanjima. susreću se na posebnim događajima.

Jedan od glavnih sektora njezine aktivnosti jest podrška razvitku odgovornog turizma kao dragocjenog sredstva za poticanje društvenog i gospodarskog razvoja u siromašnim lokalnim zajednicama na održiv način. pravedan i dugotrajan razvitak? Koja se strategija treba primijeniti da bi lokalne zajednice imale koristi od postojanja turizma na njihovu teritoriju? Zašto je tako važan participacijski pristup zajednice? ICEI je 2008. nakon kratkog prikaza povijesti i aktivnosti organizacije i međunarodne definicije pojma odgovornog turizma.it 4 . 1 ICEI . Italia. godine podnio talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova prijedlog projekta s hipotezom za trogodišnji plan razvitka za dolinu Une uključujući odgovorni turizam.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVI TURIZAM: DOBRE PRAKSE IZ ISKUSTVA NA RAZVOJNIM PROJEKTIMA ICEI ŠIROM SVIJETA Franco Borelli ICEI (Istituto Cooperazione Economica Internazionale = Institut za međunarodnu gospodarsku suradnju) je talijanska neprofitna asocijacija angažirana na nekoliko projekata međunarodne suradnje širom svijeta. poljoprivredu te programe senzibilizacije i edukacije mladih: to će biti prva prigoda za ovu organizaciju da dadne doprinos u svome razvojnom iskustvu na teritoriju Bosne i Hercegovine. autor (direktor ICEI-a Franco Borelli) detaljnije objašnjava osjetljivo pitanje turizma kao faktora (mogućeg) razvitka: je li za turističku djelatnost dovoljno da bude prisutna u nekoj zemlji pa da stvori stabilan. U ovome radu.Istituto Cooperazione Economica Internazionale. e-mail: info@icei.

te je ubrzo postala referentni organizam u Milanu za informacije i raspravu o ovim međunarodnim pitanjima. Utemeljena je 1977. a kasnije Sjever-Jug. a za dobrobit lokalnog razvitka. pitanja žena. biološka poljoprivreda te podrška malim i srednjim poduzećima. sve su to održiva sredstva u borbi protiv siromaštva. Definicija odgovornog turizma Deklaracija iz Cape Towna 2002. Njegov istraživački rad i rad na terenu usredotočen je na tri specifična sektora: odgovorni turizam.). globalizacija itd. odnos između etike i ekonomije. okoliš i društvo  donosi veće ekonomske koristi lokalnom stanovništvu i povećava blagostanje zajednica domaćina  poboljšava radne uvjete i pristup industriji  uključuje mjesno stanovništvo u proces donošenja odluka koje utječu na njihov život i životne prilike 40 . suradnji na razvitku. godine s ciljem da obavlja aktivnosti na istraživanjima i edukaciji o pitanjima odnosa Istok-Zapad. ali je to ujedno radni prostor gdje se mogu rješavati razlike između Sjevera i Juga planeta kroz provedbu izvedivih rješenja. međunarodna tržišta. godine o odgovornom turizmu na destinacijama definira odgovorni turizma kako slijedi: “Odgovorni turizam je turizam koji:  svodi na najmanju moguću mjeru negativne posljedice po gospodarstvo. Od tada ICEI obavlja djelatnosti senzibilizacije i promocije. kako na lokalnoj tako i državnoj razini. korištenje resursa. na pitanjima koja se tiču međunarodnih odnosa (susret različitih zemalja. godine ICEI također surađuje na projektima razvitka u zemljama u razvoju. istraživanju i obrazovanju. pitanja okoliša.ICEI – Kratak pregled ICEI (Istituto Cooperazione Economica Internazionale) je neprofitna asocijacija predana međunarodnoj solidarnosti. Od 1991. međunarodni dugovni sustav.

“Odgovorni turizam“. uključujući i samu Europsku komisiju. Međutim danas. Zapravo. ali zato stalnije – i to na takav način da svi dionici u ovome sektoru imaju interes da sudjeluju u njegovu upravljanju jer mogu naći svoje vlastito tržište i dobit u ovome sustavu. koje objavljuju direktive. kao i ekonomskih problema u samim razvijenim zemljama. Ova velika očekivanja razvojnog potencijala jednog od najvažnijih sektora multinacionalnog gospodarstva predstavljaju u neku ruku “posljednju nadu“ u kontekstu poteškoća s kojima se susreću strategije i programi razvoja u postizanju Milenijskih ciljeva Ujedinjenih naroda.“ Turizam i ciljevi razvitka Turizam kao sredstvo u borbi protiv siromaštva i/ili kao lokomotiva razvitka sve do prije nekoliko godina nije uopće uziman u obzir za povećanje životnog standarda i prihoda siromašnih zajednica. izgleda. preciznije rečeno. svi očekuju upravo od turizma da bude lijek za sve probleme. Ovaj model. sve je više povezan sa shvaćanjem da turizam može automatski stvoriti neke od preduvjeta za borbu protiv siromaštva samim tim što postoji.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  pozitivno doprinosi očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa prihvaćajući raznolikost  pruža zabavnije doživljaje turistima putem sadržajnijih veza s mjesnim stanovništvom i veće razumijevanje mjesnih kulturnih. Svaki dan postoje međunarodne institucije. koji kao da je prerastao u ideologiju. između onoga što može stvarno biti korisno i što može stvarno funkcionirati i onoga što može samo još više obogatiti subjekte koji su već izvukli neopravdanu prednost iz situacije proteklih desetljeća. društvenih i okolišnih pitanja  osigurava pristup fizički hendikepiranim ljudima  je kulturno osjetljiv. kako ga mi definiramo (vrsta turizma zasnovana na održivosti okoliša i društvenoj odgovornosti). nije tako jednostavno napraviti razliku između stvarnih mogućnosti i izgleda ili. potiče poštivanje među turistima i domaćinima te jača ponos i povjerenje lokalnog stanovništva. preporuke i programe koji turizam prepoznaju kao jednu od malog broja stvarnih mogućnosti za pronalaženje izlaza iz siromaštva i poteškoća u razvoju za nekoliko zemalja. kao i za rubna i zaostala područja razvijenih zemalja. sigurno će rasti – možda sporije. 41 .

racionalno i na međunarodnom planu. kulturnim sadržajima. unutar okvira strategija autohtonog razvitka. jer ako turizam i može stvoriti bogatstvo i otvoriti kontakte i perspektive. društvena odgovornost i održivost okoliša? To bi trebala biti uloga lokalnih vlasti. izravnom prihodu za mjesno stanovništvo. ciljeve da se razvije jedna vrsta turizma čije bi karakteristike bile kvaliteta. Da bi se to dogodilo. posebice među velikim turoperatorima. Ili konkretnije: tko može biti zainteresiran da podupire turističku ponudu kojom upravljaju mjesne zajednice koje trpe siromaštvo. čak i onima koji tvrde da su osjetljiviji za lokalne potrebe. ne daje orijentaciju lokalnim gospodarskim sustavima. Prema nekim najiskrenijim mišljenjima ne može biti trajnog razvitka ako se ne stvore uvjeti da se koristi od turizma ne učine dostupnima prije svega najslabijim i najmarginalnijim društvenima skupinama unutar društva posjećenih zemalja. ali je preduvjet da te vlasti ne budu korumpirane ili podmitljive od strane velikih multinacionalnih kompanija u turističkom sektoru. obično nema interesa. ne vodi računa o edukaciji. ali žive u mjestima s velikim prirodnim i kulturnim vrijednostima? Tko je spreman ulagati u edukaciju i minimalnu infrastrukturu potrebnu ovim marginaliziranim zajednicama da bi im se omogućilo da izravno djeluju u turističkom sektoru? Tko ima jasno definiranu namjeru da promiče. te laganim infrastrukturama za smještaj i usluge. Iznad svega. tko je spreman odreći se dijela svoje dobiti. za dobrobit mjesnih zajednica? A to u najboljem slučaju znači činiti neke 42 . on teško može stvoriti stabilan i trajan razvitak. Tu leži glavna razlika u viđenju između onih koji tvrde da turizam automatski promiče gospodarski i društveni razvitak i onih koji naglašavaju da turizam može stvoriti razvitak samo u određenim specifičnim kontekstima uz poštivanje određenih specifičnih uvjeta. U tom pogledu do sada je službeno istraživanje bilo oskudno i neodređeno. Činjenica je da turizam ne stvara značajan nusproizvod. u turističkoj djelatnosti.To apsolutno nije točno. zaštiti okoliša. pa čak i doprinijeti boljoj uspostavi demokracije. S druge strane. Nije lako pomiriti ova različita stajališta. potrebno je jačati te društvene skupine kako bi im se omogućilo da na tržište iznesu “proizvod“ čije su distinktivne značajke upravo njegov doprinos lokalnom razvitku. često nije povezan s lokalnim kulturnim i društvenim procesima koji su od vitalnog značaja za autonoman lokalni razvitak. za jačanje krhkih lokalnih struktura koje pokušavaju izvući korist od međunarodnog turizma.

Prema tome. Jedna zajednica može postati sposobna da sama promiče turizam nakon što prethodno dobije bitke protiv uzroka nepravde i gospodarske nerazvijenosti. Stvarni izazov turizma kao faktora razvitka leži u ovim dilemama i nejasnoćama. turizam zasnovan na participacijskim metodama obično je cilj. Turizam je u svakom slučaju najveća “industrija“ na planetu. Stoga sudjelovanje zajednice u čitavom procesu sastavljanja. što ne rješava lokalnu krizu zapošljavanja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja simbolične geste. o lokalnoj kampanji (okolišnoj. da se turizam pretvori u stvarnu lokomotivu razvitka “odozdo“. ali ne i neminovan. potreban je kreativan napor. a njegov doprinos u borbi protiv siromaštva a u korist modela uravnoteženog razvitka jest moguć. budući da je turizam veoma nepostojan sektor unutar međunarodnog gospodarstva i prilično problematičan s kulturnog stajališta. 43 . U tom smislu turizam može postati promidžbeno sredstvo za širenje informacija. o tome koliko je ispravan izbor da se koncentrira na turizam kao priliku razvitka za marginalizirane zajednice. a ne polazna točka za jednu zajednicu koja je prošla proces samo-organizacije koji ju je ojačao i učinio kompaktnijom. planiranja i provedbe turističke ponude mora biti u središtu čitavog akcijskog plana i beskompromisno. Svaka se “ponuda“ turizma zajednice temelji na iskustvu stečenom u borbama jakih zajednica. Odgovorni turizam može postati učinkovit razvojni faktor budemo li mogli izgraditi odnos povjerenja i uzajamne koristi između proizvođača (u ovome slučaju turističkih usluga) i potrošača (putnik/turist). Turizam zajednice omogućio je da se izgrade mreže na lokalnoj razini koje onda prerastaju u državne i međunarodne mreže. koji će neutralizirati negativan utjecaj i omogućiti turizmu da pokrene sav pozitivni potencijal za koji smo uvjereni da postoji. ali iznad svega politička volja. društvenoj. stoga ekonomska korist od turizma nije najvažniji rezultat. pomažući zemljopisno i povijesno izoliranim skupinama da prevladaju svoju zaostalost. kao razvojna organizacija s svojim povezanim partnerima u mreži odgovornog turizma. Postoje još uvijek mnoge sumnje. čak i među razvojnim organizacijama. Doprinos koji nastojimo dati. kulturnoj) koja ima poteškoća da se probije putem tradicionalnih medija. jest upravo to jačanje volje i sposobnosti mjesnih zajednica da naprave svoju vlastitu ponudu i da postignu bolju preraspodjelu dohotka od turizma koji je danas koncentriran samo u nekoliko ruku. na međunarodnoj razini. Da bi se odgovorilo tom izazovu. zalagati se samo na riječima za multikulturalnost ili otvarati privremena radna mjesta.

koji povezuju iskustvo participiranog razvitka same zajednice i koji joj omogućuju da kaže svijetu: “Ovo smo mi. ovo je naša povijest. doveli do procesa gospodarskog rasta u zemlji primatelju. Tu je već 70-tih godina sagrađen čitav niz smještajnih objekata nazvanih “campements touristiques”. time su ostvarene koncepcije koje će se tek nekoliko desetljeća kasnije prepoznati kao “odgovorni turizam“.. Najoštrija kritika koja se može uputiti na račun multinacionalne turističke koncentracije jest da nema niti jednog jedinog slučaja u kojem bi goleme međunarodne investicije te kao rezultat toga višemilijunski posjet turista svake godine. Iguazù) u korist manjih centara koji su obično ostajali izvan tradicionalnih turističkih tokova. Dominikanska Republika. Ova participacijska metodologija koristi se. Meksiko. Međutim. Jedan drugi primjer pokušaja stvaranja participacijske strategije za turizam zajednice nalazimo u Casamanceu. Rimini najviše cvjeta zahvaljujući malim i srednjim poduzećima te visoko kvalificiranoj i profesionalnoj mjesnoj radnoj snazi.“ Zajednica je središte Planiranje turizma zajednice na participiran način počinje od uzimanja u obzir “da li“ zajednica namjerava uzajamno djelovati s turističkom industrijom i “koliko“ su zajednica i njezini pojedini članovi spremni uložiti u to iskustvo. Kuba. Maroko.ona je jedan od elemenata. Kenija.) potvrđuje ovaj negativni aspekt. S druge strane Rimini (*na talijanskoj jadranskoj obali) je notoran slučaj u svijetu što se tiče razornih posljedica njegova modela masovnog turizma po okoliš. Tu turistički “proizvod“ uključuje revitalizaciju tradicionalne kulture i predstavljanje posjetiteljima projekata gospodarskog razvitka koji se provode u tom području. Turska. Višegodišnja gospodarska kriza koju trpe neke od najpopularnijih turističkih destinacija na jugu svijeta (Tunis. u južnom Senegalu. manje zapažena činjenica jest da je “model Riminija“ ujedno i pozitivan slučaj kad je riječ o preraspodjeli prihoda od turizma na cijelu zajednicu. na primjer. Praktično je svaka obitelj povezana s turističkom industrijom: od onih koji iznajmljuju jednostavne sobe do obiteljskih restorana pa sve do davatelja raznih vrsta usluga.. čiji je cilj osloboditi zakrčenosti velike brazilske centre međunarodnog turizma (Rio de Janeiro. Bahia. svakako važnih. u projektu gradskog turizma koji promovira EMBRATUR (Brazilska državna turistička institucija). Šri Lanka. Egipat. ovo je naše prirodno i kulturno naslijeđe koje smo sačuvali i koje smo sada voljni podijeliti s vama. 44 .

izvodi se u ruralnom kontekstu. Prvi talijanski projekt u velegradskom području jest onaj koji su ICEI i grad Buenos Aires (preko Corporacion del Sur) predložili talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova za financiranje razvitka turizma zajednice u četvrtima Barracas i la Boca.  Predlaganje “proizvoda“ talijanskim turoperatorima. 45 . spavanje i doručak na Ognjenoj zemlji. Brazilu (država Amazonia). te mrežu “društvenih“ hotela u Cordobi i San Luisu. koristeći metodu koja se koristila u Italiji 90-tih godina (koja je imala za rezultat osnivanje AITR – Talijanske asocijacije za odgovorni turizam).  Doprinos aktivnostima marketinga i distribucije. kao međunarodne organizacije za suradnju. Tanzaniji. rast malih komercijalnih djelatnosti. projekt mora biti kreativan i u stanju prikupiti sve sugestije pa i one koje dolaze od posljednjeg stanovnika određenog područja. zamisao je da se stvori mreža tih ponuda na državnoj razini kao bi se konačno stvorio odgovoran i održiv turistički brend za cijelu Argentinu. Među ciljeve odgovornog turizma spadaju: uključenje društva. može se sažeti u sljedećih nekoliko točaka:  Pomoć pri organiziranju pregovaračkog stola između raznih subjekata koji imaju izravan interes u poslu radi izrade nacrta “participiranog teritorijalnog plana“. Egiptu. Argentini (pokrajina Neuquen) i odnedavno u Šri Lanki (pokrajina Kandy).  Povezivanje tekućih i potencijalnih aktivnosti s međunarodnom mrežom. Svi su ti projekti smješteni u ruralnim područjima. Da bi se sve to postiglo. Nakon što se to omogući za jedno urbano područje.  Organiziranje edukativnih aktivnosti da se nauči kako maksimalno iskoristiti lokalne resurse koristeći najbolju praksu iz talijanskog iskustva. Mreža bi uključila rubne gradske četvrti Buenos Airesa kao i urođeničke zajednice Mapuche i Wichi. otvaranje radnih mjesta.  Podrška razvitku argentinske mreže odgovornog turizma. Naša primarna uloga. narod Humahuaca i one iz Misiones. odgovornog i održivog turizma zajednice koje mi poznajemo. Druge talijanske organizacije provode značajne projekte u Maroku.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izazov turizma zajednice Većina projekata sudioničkog. ruralni turizam u Pampi i Patagoniji. Kostariki. sličan onome kakav već postoji u Ekvadoru. Boliviji. ICEI vodi nekoliko projekata suradnje na razvitku čiji je cilj stvoriti turističku ponudu zajednice u Dominikanskoj Republici (pokrajina Samana’).

naročito na području novoosnovanog Nacionalnog parka rijeke Une.Buduća primjena na teritoriju Bosne i Hercegovine? U ljeto 2008. Svibanj 2008. koji su doveli do osnivanja Centra za održivi razvitak. Drvar) i dva FBiH ministarstva (okoliš i turizam. podnio zahtjev talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova za sufinanciranje trogodišnjeg plana na provedbi strategije integriranog lokalnog razvitka zasnovanog na odgovornom turizmu. Ohrabruju dosadašnji djelomični rezultati aktivnosti vezanih za ruralno stanovništvo. ICEI je u konzorciju s partnerskom organizacijom IPSIA i uz podršku šest općina (Bihać. Cazin. Studija izvedivosti za projekt crpila je iz iskustva ranijih malih pilot projekata koje su izvodili dotični talijanski operateri s mjesnim zajednicama. za turizam zajednice u ruralnim područjima. godine. Fotografija 1 – Skupina odgovornih turista iz Italije (organizacija: Legambiente Friuli Venezia Giulia) ruča u Kulen Vakufu. Velika Kladuša. s predstavnicima mjesne zajednice. poljoprivreda). postupajući po zahtjevu talijanske vlade za podnošenjem prijedloga projekata. (fotografija 1 i 2). Nacionalni park Una. poljoprivredi i programima senzibilizacije i edukacije mladih (s datumom podnošenja ovoga rada odobravanje zahtjeva je u postupku): to će biti prva prigoda za ovu organizaciju da dadne svoj doprinos u vidu svoga iskustva sa strategijama razvitka na teritoriju Bosne i Hercegovine. Bosanska Krupa. 46 . Bužim.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Fotografija 2 Još jedna skupina talijanskih odgovornih turista (organizacija: Tenda per la Pace. Bihać. Zaključci Iako se izravno iskustvo ICEI-a ne odnosi na Bosnu i Hercegovinu. Trebaju se primijeniti adekvatne participacijske strategije kako bi se osiguralo da lokalne zajednice dobiju izglednu šansu da se okoriste potencijalom turističkog tržišta. a da ujedno ne budu ovisile isključivo o ovoj gospodarskoj grani za svoj opstanak i razvitak. Monfalcone) u susretu s romskom zajednicom i lokalnim neprofitnim organizacijama u Ružici. osobito onih koje su već u nepovoljnom. Velika odgovornost leži na plećima lokalnih vlasti da u tom smislu izvrše najmudrije izbore razvitka. ipak nam višegodišnje iskustvo u mnogim zemljama širom svijeta daje za pravo da savjetujemo opreznost kad se turizam razmatra kao moguća lokomotiva razvoja. izoliranom i krhkom položaju. Koliko god ova “prva industrija svijeta“ može donijeti bogatstvo. ona isto toliko može stvoriti nejednakost i poremećaj lokalnog okoliša i zajednica. 4 .

2004. 4 . 2004. pero para quien? “ (*“Turizam znači razvitak. 2007 i 2008.. ma per chi? – El turismo es desarrollo. “Siromašto i očuvanje. “Smjernice o biodiverzitetu i razvitku turizma“.Literatura “Il turismo e’ sviluppo. Tajništvo Konvencije o biološkoj raznolikosti. ali za koga?“) – ICEI. kampanja edukacije o razvitku. sufinancirana od Europske komisije. 2005.. Krajolici. ljudi i energija” – IUCN Program očuvanja šuma. Bihać – Friuli Venezia Giulia. projekt 87/6000 ONG/ED/2000/89/CSR Izvješća o projektu Legambiente Friuli Venezia Giulia: “Centar za održivi razvoj (Center for Sustainable Development) “Una”.

Na nekim od njih su već vidljivi procesi prirodne progradacije. među kojima su najizraženiji konverzija staništa i efekti globalnih klimatskih promjena. u Tuzlanskom bazenu je došlo do formiranja novih vodenih tijela. močvare. Svjetski trendovi u zaštiti biodiverziteta danas vode računa o svim aspektima ljudskog blagostanja. te se preporučuje razvoj održivih privrednih aktivnosti povezanih sa biodiverzitetom. Močvarni ekosistemi se danas nalaze pod jakim i brojnim pritiscima. ugrožene vrste. turizam 1 2 Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli 4 . te razvijene zajednice tršćaka i submerznih ekosistema. te se uspostavljaju i formiraju ekosistemi u različitim uslovima vlažnosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja POTENCIJALI TURIZMA I OKOLIŠA BOSNE I HERCEGOVINE: RESTAURACIJA NAPUŠTENIH POVRŠINSKIH KOPOVA Senka Barudanović Jasminka Kamberović2 Sažetak Na površinskim kopovima na kojima se više ne vrši eksploatacija mrkog uglja i lignita. zaštićena područja. u međunarodnim dokumentima identifikovane kao vrste čija je staništa neophodno štititi. Tu su fragmenti poplavnih šuma johe. bilo bi moguće provesti akcije zaštite biodiverziteta. Ključne riječi: napušteni kopovi. poplavnih šuma vrba. kroz uspostavu novih zaštićenih područja. Restauracijom ekosistema močvara na datom području. Primjerena privredna aktivnost u oblastima za močvarnim staništima je održivi turizam. staništa. Vrste koje ih naseljavaju su vrlo često ugrožene i kao takve.

Pored gubitka šuma. koji se smjenjuju od mediteranskih u Neumu. provođenih najčešće na neodrživ način. neuravnotežen sa ekosistemskim limitima. a rezultira izrazitom raznolikošću živog svijeta na nivou gena. odnosno pejzaža u visokoplaninskom pojasu. veliki dio našeg prostora je degradiran i devastiran kroz uticaj dugotrajnih ljudskih aktivnosti. te su ovdje često prisutni i jedinstveni ekosistemi sa visokim bogatstvom vrsta. Bosna i Hercegovina se nalazi pred strateškim opredjeljenjima u odnosu prema vlastitim prirodnim vrijednostima. poljoprivrednog zemljišta. te deponije jalovine i šljake u blizini rudnika i termoelektrana. Sve biogeografske specifičnosti centralnog dijela Dinarida nalaze svoj izraz u brojnim endemičnim oblicima.Uvod Prostor Bosne i Hercegovine se karakteriše izrazito visokim diverzitetom staništa ukomponovanih u pejzaže. Restauracija je obnova degradiranih. Međutim. danas u Bosni i Hercegovini često nailazimo i na ambijentalno destruirane. Kako je priroda na ovim degradiranim staništima već zauzela vlastiti pravac oporavka. oštećenih ili uništenih ekosistema kroz aktivnu ljudsku intervenciju. S druge strane. geološke podloge i zemljišta. prema stepenu svoje posebnosti i jedinstvenosti. koji su ovdje već uspostavljeni ili su u nastanku. Diverzitet staništa ovog prostora uslovljen je diverzitetom klime. Takvi tipovi ekosistema čine srž pejzaža specifičnih za Bosnu i Hercegovinu. visokoplaninskih. na navedenim staništima bi bile uspostavljene funkcije ekosistema močvara. Banovića i Đurđevika. pa čak i pejzaže opasne po ljudsko zdravlje i život. brdskih. prirodni tokovi vode uslovili su nastanak novih stalnih vodenih tijela na pojedinim lokacijama površinskih kopova. zaslužuju punu konzervaciju u cilju očuvanja biodiverziteta u njegovom prirodnom okruženju. U grupu ovakvih pejzaža. humanom intervencijom kojom bi se ovi procesi ubrzali kroz aktivnosti restauracije. preko submediteranskih. u kanjonima naših tekućica. funkcijama i servisima. peripanonskih i panonskih u Posavini. gubitka kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa. Gubitak staništa (u prvom redu močvarnih) je da- 500 . gorskih. S te strane. neproduktivne. vrsta i ekosistema. u kraškim poljima i u mozaiku močvara na horizontalnom i vertikalnom profilu. mediteransko-montanih. Lukavca. Površinom najveći pejzaži ovakve vrste u Bosni i Hercegovini se nalaze u okolini Tuzle. spadaju i napušteni površinski kopovi. pored ostalih. Njihova starost je različita. Navedeni pejzaži i ekosistemi. a danas je mjerljiva i stepenom prirodne progradacije močvarnih ekosistema. te u okolini Kaknja.

53 6.15 501 . sa njima svojstvenom florom i faunom.44 1. Među najvećim su: sedam jezera u Krekanskom bazenu (ukupne površine 37 ha). Konzervacijski programi su sami po sebi nedovoljni da odgovore na klimatske promjene u potrebnoj mjeri. To su komplementarne aktivnosti u cilju poboljšanja kvaliteta okoliša. Jedna od mogućnosti održivog iskorištavanja ekosistema sa uravnoteženim funkcijama jeste turizam.8 jezero Ćenda Stupnica Odorovićko Istočno-Odžak Požar Šahići ha 5. Eksploatacija mrkog uglja vrši se u Đurđevičkom i Banovićkom. restauracija je od ključne važnosti za obezbjeđivanje novih prostora za staništa. Restauracijske aktivnosti ne mogu zamijeniti zaštitu biodiverziteta i uspostavu zaštićenih područja. g. Formiranje novih jezera Površinska eksploatacija uglja na tuzlanskom ugljonosnom bazenu datira od 1940.24 3. U geomorfološkom smislu tuzlanski ugljonosni bazen predstavlja najvećim dijelom uravnjen. Restaurirana staništa. U tom smislu. a koje podrazumijevaju dugoročnu i održivu ekonomsku dobit. a lignita u Krekanskom bazenu. blago zatalasan i brdovit prostor sa nadmorskom visinom do 500 m.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nas osnovni razlog iščezavanja vrsta na Zemlji i slabljenja ekosistemskih servisa. te sedam jezera u Đurđevičkom bazenu (13.5 ha). Postoje dva načina zaustavljanja trenda gubitka staništa: konzervacija još uvijek vrijednih staništa i restauracija degradiranih staništa.2 ha). Prekidima podzemnih vodenih tokova u toku površinske eksploatacije. vremenom je došlo do formiranja brojnih vodenih tijela. koje danas postaju potreba i praksa svakodnevnog života. Tabela 1 – Površina nekih jezera na napuštenim površinskim kopovima u TK jezero Šikulje.58 5.5 jezera Zmajevac Suhodanjsko Mušićko Ramićko Tulovićko ha 31 1. sa uspostavljenim funkcijama ekosistema močvara su optimalno upotrebljiva u turističke i rekreacione svrhe.74 1. četiri jezera u Banovićkom (22.12 1.38 1.84 1.15 2.

izvršena su istraživanja koja su obuhvatila terensku i laboratorijsku fazu rada. Đurđevički . ovdje se uspostavljaju tipični močvarni ekosistemi. i to kulturama kukuruza. te herbariziran ili konzerviran u 4% formalinu. na kojima još uvijek nije došlo do formiranja zajednica vaskularnih biljaka. trava. Laboratorijska faza rada je obuhvatila konačnu determinaciju biljnih vrsta (Tutin). pšenice. Brestovica. Fitocenološki snimci su sačinjeni u ljetnom aspektu 2008. tip zemljišta.96 ha i Banovićki . nedavno formiranih vodenih tijela. te je rekultivisano ukupno 745 ha (16. Šići i Bistarac). Tokom posljednih decenija prošlog vijeka započeti su radovi na rekultivaciji degradiranog zemljišta.792. Mušići. godine. te sastav biljne zajednice na svakom istraživanom lokalitetu. Metod obuhvata identifikaciju abiotičke i biotičke komponente ekosistema.87%). Rezultati rada Na novoformiranim vodenim tijelima prirodni proces progradacije ekosistema teče spontano.1343. te realizacijom bioloških interakcija. na šest kopovskih jezera Tuzlanske regije (Suhodanj. različite starosti (40 -10 godina). Kako jezera obezbjeđuju stalno prisustvo vlage vazduha i podloge. te njihov ukupan broj iznosi oko 100. odnosno vlastiti vodni režim.Navedena jezera su stalna vodena tijela.2281. nagib i ekspozicija terena. te determinaciju tipova staništa sa Aneksa I Habitat Direktive. te su na starijim jezerima već prisutni i neki odmakli progradacioni stadiji. ječma i krompira.41 ha. Eksploatacijom uglja na ovom području degradirano je 4417. 1964).3 Uspostava vododržive podloge u vodenim tijelima je vjerovatno tekla kroz proces erozije i dopremanja sedimenata u depresije bivših kopova. Biljni materijal je prikupljen. 502 . Upo3 Navedeni podaci su dobiveni planimetrisanjem sa situacionih planova površinskih kopova 1:2500. procesom naseljavanja biljnih i životinjskih vrsta na degradirana staništa. Utvrđeni su: tip geološke podloge. Tokom terenskih istraživanja primijenjen je standardni metod fitocenološkog snimka (Braun-Blanquet. Ramići.07 ha). Materijal i metode rada U cilju identifikacije danas prisutnih tipova staništa na napuštenim kopovskim površinama.24 ha šumske vegetacije (Krekanski bazen . Ranije formirana jezera imaju prirodni pritok vode. Na navedenim površinskim kopovima je prisutan i veći broj manjih.

1 1. Acer tataricum l.1 1.1 1.1 1.1 1. te se u najodmaklijim stadijima u okolini jezera uočava prisustvo fragmenata poplavnih šuma sa johom i poplavnih šuma sa vrbama.2 1.1 +. Sprat drveća do 3 m Salix fragilis l. Populus alba l. Sprat grmlja Salix purpurea l.08. Sprat zeljastih biljaka Lycopus europaeus L.2008 08.08.1 1.1 1. Quercus robur l.1 2.4 1. Carpinus betulus l.1 1.2008 23.1 1.3 4.1 1.2 1.2008 1 2 3 4 5 3.1 1.4 3.3.1 3. +.2 2.1 +. na jezerima se uspostavlja i puni diverzitet močvarnih ekosistema.1 1. Agropyron repens (L. Cornus sanguinea l.1 +.3 3.2008 23. Alisma plantago-aquatica L.1 +.1 1.2 2.2 1.2 +. Suhodanj 290 E <5° Laporci Brestovica 294 ravno ravno Laporci Bistarac 254 N <5° Pješčari Bistarac 254 NW 20° Pješčari Mušići 358 ravno ravno Pješčari i andeziti Močvarno Močvarno Močvarno Hidrogena Deposol glejno glejno glejno crnica 100 100 200 20 50 70 95 98 95 70 17. u različitim uslovima vlažnosti kopnene i vodene sredine.2 1.1 1.2 1.1 +.2 1.2 503 .08. Salix cinerea l.1 1. Stepen progradacije je različit.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja redo sa zauzimanjem svih slobodnih tipova staništa.1 1. Typha latifolia L Inula salicina L.08.2008 08.08. Beauv. Eupatorium cannabinum L. Tabela 2 – Zajednice poplavnih šuma na kopovskim jezerima Tuzlanske regije Lokalitet Nadmorska visina Ekspozicija Nagib Geološka podloga Tip zemljišta Veličina snimka u m2 Opšta pokrovnost u % Datum Floristički sastav Sprat drveća do 8 m Salix alba l.1 1.) P.

Ambrosia artemisiifolia L.2 1.1 +.1 +. Pimpinela major L. Sparganium erectum L.2 1. Juncus effusus L. Ranunculus acris L.1 +. Mentha arvensisL.3 1.2 +.1 1.1 1.2 1. kao što su brojne vrste rodova Carex. Epilobium palustre L.1 +. Equisetum arvense L. Vicia cracca L.1 +. Holcus lanatus L. Plantago major L.1 1. Cyperus fuscus L.Mentha aquatica L.) Nes Daucus carota L.1 1. Prunella vulgarisL.1 +.1 2. Equisetum i Juncus itd. Ranunculus repens L.1 1. Inula helenium L. Centaurea jacea L.2 1.4 +. Stenactis annua (L. Lysimachia vulgaris L.) Bess Convulvulus arvensis L.1 +.3 +. Lathyrus silvester L. Lysimachia nummularia L.1 1.1 1. Typha angustifolia L.2 1. Lythrum salicaria L.1 3. Phragmites communisTrin. Scirpus sylvaticus L.1 +.1 1.2 2.1 +.3 +.2 1.) Palla +.2 Stadije na nižem stepenu progradacije u kopnenoj sredini karakteriše prisustvo zeljastih vrsta prilagođenih na visoko prisustvo vlažnosti.1 1.1 1. Schoenoplectus lacuster (L.1 1. Tanacetum vulgare L. Rorippa palustris (L. Achillea millefolium L.2 1.1 1.1 1.1 +. Potentilla reptans L.3 +. Agrimonia eupatoria L.1 2. Juncus glaucus Ehrh.2 1.1 +. Carex sp. 504 .

brojne močvare su pretrpile konverziju u hidroakumulacije. restauracijom močvarnih ekosistema i ubrzavanjem prirodnih procesa progradacije močvarne vegetacije na formiranim vodenim tijelima napuštenih površinskih kopova. S te strane. močvarna staništa Bosne i Hercegovine su prirodno ograničena na male površine. Pored toga. U pojedinim jezerima formirane su i zajednice sa submerznim vodenim biljkama. pored ostalih. Kompleks močvarnih pejzaža u BiH je najvećim dijelom vezan za rijeku Savu i njene pritoke. Među pritiscima koji danas djeluju na močvarne ekosisteme. rezultirajući globalnim zatopljavanjem planete. pa i kod nas. te njihove stalne melioracije i isušivanja. Zbog ograničenosti hidromorfnih zemljišta na prostoru BiH (svega do 15% površine). među kojima je najintenzivniji proces isušivanja i konverzije u poljoprivredne površine. svako očuvano (kao i stvoreno) močvarno stanište. najizraženiji su:  procesi konverzije staništa. rogoz (Typha latifolia). te različite vrste vodozemaca. ubrzavaju proces isušivanja močvara i nestanka velikog dijela globalnog biodiverziteta. Močvarna staništa su dugo vrijeme u ljudskoj historiji shvatana kao neupotrebljiva i sama po sebi nekorisna. a svaki od pritisaka je rezultirao nepovratnim gubitkom staništa vr