ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Međunarodna konferencija/international conference
“Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja” “Protected areas in function of sustainable development” Bihać, 6.-8. studenoga 2008. /Bihać, from 6th-8th November 2008 ZBORNIK RADOVA/CONFERENCE PROCEEDINGS

nakladnik/Publisher
Federalno ministarstvo okoliša i turizma Federal Ministry of Environment and T ourism

Za nakladnika/for Publishers
Dr.sc./PhD Nevenko Herceg ministar okoliša i turizma Federacije BiH /Minister of environment and tourism of Federation of BiH

uredništvo/ editorial board
dr. sc./PhD Nevenko Herceg akademik/academician Sulejman Redžić dr. sc./PhD Jasenka T opić mr. sc./MSc Mehmed Cero dr.sc./PhD Zlatko Bulić mr.sc./MSc Anto Matić T omislav Lukić, prof.

Glavni i odGovorni urednik/editor in chief
dr. sc./PhD Nevenko Herceg

iZvršna urednica/executive editor
Karmela Mabić, dipl. ing./BSc

lektura i korektura/ lanGuaGe editinG
Jozo Kraljević, prof. Marjana Previšić, prof.

Prijevod s enGleskoG jeZika/ translation froM enGlish
Jozo Kraljević, prof.

računalna obrada i tisak/ coMPuter ProcessinG and Print
FRAM ZIRAL d.o.o.

naklada/coPies
1000 primjeraka/1000 copies
CIP – Katalogizacija u publikaciji Narodna knjižnica HNŽ Mostar UDK 502.13(497.6)(082) 338.48:502](497.6)(082) 504(497.6)(082) MEĐUNARODNA konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja (2008 ; Bihać) Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja, [Bihać, 6. - 8. studenoga 2008.] : zbornik radova / [organizator=organizer Federalno ministarstvo okoliša i turizma=Federal ministry of environment and tourism ; glavni i odgovorni urednik=editor in chief Nevenko Herceg ; prijevod s engleskog jezika=translation from English Jozo Kraljević]. – Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2008 ( [Mostar] : FRAM ZIRAL). – 600 str. : ilustr. [djelomično u bojama] : 24 cm Bibliografija iz svakog rada. – Sažeci na engl. jeziku 1. HERCEG, Nevenko 2. FEDERALNO ministarstvo okoliša i turizma
NAPOMENA: U zborniku su objavljeni samo radovi koji su uredništvu dostavljeni u zadanom roku. Uredništvo ne snosi odgovornost za kvalitetu fotografija koje se koriste kao ilustracije u radovima budući da se one objavljuju kao u dostavljenom izvorniku, a potpuno su izostavljene one koje ne zadovoljavaju minimalne uvjete kvalitete potrebne za tisak.

ZBORNIK RADOVA

Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Međunarodna konferencija

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

UVODNA RIJEČ

Poštovani čitatelji,

s osobitim zadovoljstvom ovim vas zbornikom radova podsjećam na Međunarodnu konferenciju o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ što je od 6. do 8. studenoga 2008. održana u Bihaću u organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Međunarodna konferencija o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“, čiji su pokrovitelji bili Vlada Federacije BiH i Općina Bihać, predstavljala je veliki događaj za Bosnu i Hercegovinu koja intenziviranjem zaštite svojih prirodnih vrijednosti nastoji osigurati održivi razvoj prihvaćajući načela uravnoteženog ekonomskog rasta i visokog stupnja zaštite, ali i unapređenja kvalitete prirode i okoliša. Održivo korištenje, zaštita i razvoj prirodnih resursa je condito sine gua non dugoročnog razvoja na globalnoj razini. Europa, kojoj pripadamo i čijoj politici težimo, čvrsto se obvezala održivom razvoju kao ključnom načelu njezinih politika i akcija. Za Bosnu i Hercegovinu, koja sigurno stoji na putu ubrzanog približavanja Europskoj uniji, konferencija o zaštićenim područjima i potpora koju su njezinom održavanju pružili Svjetska banka, Europska komisija, UNDP, IUCN, WWF i REC potvrda je pripadnosti svjetskoj obitelji onih koji na različite načine skrbe o prirodi kako bi se iznimno prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje. Uz brigu oko zaštite prirodnih vrijednosti i povećanja površina zaštićenih područja, cilj konferencije je bio osigurati primjerenu valorizaciju zaštićenih područja na način da se osigura održivi razvoj koji podrazumijeva dugoročni ekonomski razvoj koji nije u suprotnosti s principima zaštite i maksimalno uključuje lokalne zajednice. Prirodne ljepote planinskih masiva Bosne i Hercegovine sa vrhunskim botaničkim endemskim genetskim fondom, Ramsarska područja Hutovog blata, Livanjskog polja i Bardače, neotkrivena speleološka vrijednost špilje Vjetrenica i mnogih drugih znanih i neznanih kraških podzemnih ekosustava, slapovi Une, Plive i Trebižata predstavljaju neiskorišteno blago nama na dohvat ruke. Kako očuvati taj postojeći, iznimno vrijedan prostor i iz njega stvoriti nove vrijednosti te osigurati održivi razvoj zaštićenih područja, pitanja su o kojima se raspravljalo na Međunarodnoj konferenciji o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“. 

Nesporno je kako su pobrojane, ali i mnoge druge manje znane prirodne vrijednosti, izazov ne samo za domaće nego i inozemne znanstvenike čije je područje interesa zaštita prirode. Više od pedeset znanstvenih i stručnih radova istaknutih domaćih i inozemnih autora svjedoči o velikom interesu koji je održavanje konferencije “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ pobudilo kod znanstvenika, stručnjaka i udruga koje se brinu o zaštiti prirode, ali i kod vlada najvećeg broja država iz našeg okruženja. Cijeneći iskustava dobre prakse država iz okruženja, kroz razmjenu znanja i iskustava, zagovarajući regionalni pristup, partnerstvo i suradnju na konferenciji “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ želja nam je bila sagledati i razriješiti dvojbu između gospodarskog razvoja i očuvanja prirode uz puno uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i uz promicanje poduzetničke djelatnosti. Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje održivoga razvoja je djelotvorno sudjelovanje javnosti kako u pripremi politike zaštite prirode tako i u njezinoj provedbi. Sudjelovanjem na konferenciji “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ spremnost za djelatno uključivanje i preuzimanje vlastitog dijela odgovornosti za stvaranje uvjeta za općedruštveni razvoj uz istodobnu zaštitu prirode, pokazale su jedinice lokalne i regionalne uprave, institucije civilnog društva i javne osobe koje u izdašnom i ekološki još uvijek visoko vrijednom prostoru prepoznaju razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. Na tom tragu trodnevni skup u Bihaću, okupljajući na jednom mjestu istaknute znanstvenike, stručnjake i javne osobe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva koji na različite načine skrbe o prirodi, imao je za cilj pronaći odgovore na pitanje kako očuvati i zaštititi postojeće prirodne vrijednosti, ali i osigurati njihovu primjerenu valorizaciju koja omogućava održivi razvoj zaštićenih područja. U dobroj vjeri kako je Međunarodna konferencija o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ ispunila očekivanja i doprinijela ostvarenju zajedničkog cilja, održivog upravljanja prirodom, preporučam Vam Zbornik radova koji potvrđuje kako su prirodne ljepote naš najvrjedniji resurs dok je njihova zaštita nasušna potreba, a nikako ne prevelik luksuz kako se ponekad čini.
predsjednik Organizacijskog odbora dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH 

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

orGaniZator/orGaniZer
FEDERALNO MINSTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA/ FEDERAL MINISTRY OF ENVIRONMENT AND TOURISM

Pokrovitelj/sPonsor
VLADA FDERACIJE BiH/GOVERNEMENT OF FEDERATION BiH SVJETSKA BANKA/WORLD BANK MISSION TO BiH EUROPSKO KOMISIJA/EUROPEAN COMMISSION MISSION TO BiH OPĆINA BIHAĆ/MUNICPALITY OF BIHAĆ

suorGaniZatori/co-orGanisers
WWF, UNDP UNEP , ,IUCN, VELEPOSLANSTVO MAĐARSKE U BiH/ THE EMBASSY OF HUNGARY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OPĆINA BIHAĆ/MUNICIPLAITY OF BIHAĆ VLADA UNSKO-SANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE / GOVERMENT OF UNA-SANA CANTON PARK PRIRODE HUTOVO BLATO/NATURE PARK HUTOVO BLATO PARK PRIRODE BLIDINJE/NATURE PARK BLIDINJE TZ UNSKO-SANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE/ TOURIST ASSOCIATION OF UNA-SANA CANTON DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE RH/ STATE INSTITUTE FOR NATURE PROTECTION OF REPUBLIC OF CROATIA REC BiH, UDRUGA/ASSOCIATION „LIJEPA NAŠA ČAPLJINA, “ EKUS Bihać , UDRUGA/ASSOCIATION VJETRENICA

Medijski Partneri/Media Partners
FEDERALNA TELEVIZIJA BOSNE I HERCEGOVINE/ FEDERAL TV OF BOSNIA AND HERZEGOVINA, RADIO BiH, RADIO HERCEG BOSNA, FENA, ONASA, VEČERNJI LIST, DNEVNI AVAZ, DNEVNI LIST, OSLOBOĐENJE, NEZAVISNE NOVINE 

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

PROGRAM – AGENDA
PRVI DAN
6. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008. 14,00-18,00 Akreditiranje (Hotel “PARK”, Bihać) Panel: “ZAŠTIĆENA PODRUČJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA” (Kulturni centar Bihać) 18,00-20,00 Uvodni panel “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja” Dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH Marco Mantovanelli, direktor ureda Svjetske banke za BiH, Predrag Nenezić, ministar turizma i zaštite životne sredine Crne Gore, Paolo Lombardi, direktor WWF-a u Rimu, Dr. sc. Johan Hesse, prvi tajnik misije Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu i voditelj Operativnog odjela za gospodarske reforme i prirodne resurse, Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske 19,10-19,30 Bosna i Hercegovina – zemlja raznolikosti Dokumentarni film, Marinko Dalmatin, dipl. ing. biol. 19,30-20,00 Svečana dodjela priznanja i nagrada Obraćanje domaćina: Šemsudin Dedić, premijer Unsko-sanskog kantona/županije Mr. sc. Hamdija Lipovača, načelnik općine Bihać 20,00 Svečana zajednička večera za sve sudionike uz prigodan kulturno umjetnički program (Hotel “PARK”, Bihać)

DRUGI DAN
7. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008. (Kulturni centar Bihać) 9,00-9,10 Pozdravni govori 9,15-11,30 I. Sesija – zaštićena područja, iskustva iz BiH i regije 11,30-15,00 II. Sesija- starteški dokumenti zaštite prirode 15,10-18,00 III. Sesija- koncept održivog razvoja u zaštićenim prirodnim područjima 18,00-18,15 Usvajanje zaključaka

TREĆI DAN
8. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008.

9,00-12,00

Posjet nacionalnom parku “Una”, Bihać 11

PROGRAMME-AGENDA
FIRST DAY
6th NOVEMBER YEAR 2008. 14:00-18:00 Accreditation (Hotel “PARK”, Bihać) Panel: “PROTECTED AREAS IN FUNCTION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT” (Culture Centre Bihać) 18:00-20:00 Introductory panel “Protected areas in function of sustainable development” PhD Nevenko Herceg, minister of environment and tourism of Federation of BiH Marco Mantovanelli, director of the Office of the World Bank for Bosnia and Herzegovina Predrag Nenezić, minister of tourism and protection of the living evironment of Montenegro Paolo Lombardi, director of WWF office in Rome PhD Johan Hesse, Fist secretary of the mission of EC to Bosnia and Herzegovina and Head of the operational department for economical reforms and natural resources Davorin Marković, director of State institute for protection of nature of republic of Croatia 19:10-19:30 Bosnia and Herzegovina-country of diversity, Documentary film, Graduated Eng. Biology Marinko Dalmatin

19:30-20:00 The ceremony of giving the recognitions and awards Addressing of hosts: Šemsudin Dedić, Prime minister of the Una-sana canton MSc Hamdija Lipovača, Mayor of Bihać 20:00 The dinner ceremony for all participants and cultural artistic programme (Hotel “PARK”, Bihać)

SECOND DAY
7th NOVEMBER YEAR 2008. (Culture Centre Bihać) 09:00-09:10 Greeting speeches 09:15-11:30 I. Session – protected areas, experinces from BiH and region 11:30-15:00 II. Session- strategic documents on nature protection 15:10-18:00 III. Session- concept of sustainable development in the protected natural areas 18:00-18:15 Adoption of conslusions

THIRD DAY
8th NOVEMBER YEAR 2008. 9:00-12:00 Visit to national park Una, Bihać

12

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prepuna dvorana Kulturnog centra u Bihaću 13 .

Izlaganje ministra Hercega na panelu Uvodno obraćanje premijera USK. Šemsudina Dedića 14 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Načelnik općine Bihać. mr sc. Hamdija Lipovača Davorin Marković. ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode RH 15 .

Spomenka Mičić. dopredsjednik RS 16 . dopredsjednica FBiH Davor Čordaš.

Sveučilište u Zagrebu Izlaganje o GIS-u za Nacionalni park Una 1 . Jasenka Topić.sc.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prof. dr .

Priznanje općine Bihać ministru Hercegu Sudionici panela u društvu domaćina 1 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ministar Herceg sa suradnicima u društvu Zlatka Bulića Ugledni gosti uoči press konferencije 1 .

Najava Konferencije na pressu Vlade FBiH 20 .

koja u fokusu ima zaštićena područja. koji su prihvaćanjem pokroviteljstva dodatno osnažili značaj konferencije i time potvrdili da u izdašnom i ekološki još uvijek visoko vrijednom prostoru vide razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. gradu nadomak nedavno proglašenog Nacionalnog parka “Una”. Međutim. stalni izazov ne samo za domaće nego i inozemne znanstvenike čije je područje interesa zaštita prirode. dopustite da izrazim zahvalnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Općini Bihać. trećeg nacionalnog parka u državi Bosni i Hercegovini. Uz izraze dobrodošlice svima vama. 21 . Gospođe i gospodo. Zadovoljstvo mi je kazati kako intenziviranjem zaštite prirodnih vrijednosti. Nevenko Herceg ministar okoliša i turizma Federacije BiH Gospođe i gospodo. Prijatelji prirode. sigurno neću kazati ništa novo ako ponovim kako je Bosna i Hercegovina među rijetkim zemljama u svijetu koje se mogu pohvaliti iznimnim prirodnim vrijednostima. sc. a prvog na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. izuzetno mi je zadovoljstvo i čast pozdraviti Vas u ime Federalnog ministarstva okoliša i turizma i u svoje osobno ime.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dr. održava upravo u Bihaću. Cijenjeni gosti. Nesporno je i kako su te prirodne vrijednosti. Bosna i Hercegovina u posljednje vrijeme nastoji osigurati održivi razvoj prihvaćajući načela uravnoteženog gospodarskog rasta i visokog stupnja zaštite prirode kako bi se iznimno prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje. činjenica je i kako naš odnos prema prirodi nije uvijek u skladu sa njezinim osnovnim zakonima. Duboko sam uvjeren kako dijelite naše zadovoljstvo zbog činjenice da se konferencija. ali i zahvaliti vam na velikom odazivu iz kojeg iščitavamo vašu spremnost da preuzmete vlastiti dio odgovornosti za stvaranje uvjeta za općedruštveni razvoj uz istodobnu zaštitu prirode.

Jedna od prisutnih predrasuda na ovim našim prostorima je kako zaštita prirodnih vrijednosti dolazi u sukob s interesima gospodarskog rasta. usvajanjem europskih standarda. tradicionalni zanati i rukotvorine. zadržavanju i vraćanju stanovnika. a s druge strane u funkciji nacionalnog doprinosa svjetskim nastojanjima da se osigura održivo iskorištavanje. sagledamo ne samo iznimne prirodne vrijednosti koje pojedinačno posjedujemo nego i da započnemo suradnju koja će izaći iz uskih lokalnih i nacionalnih okvira. kao što su: tradicionalna poljoprivreda. Stvaranjem konsenzusa o važnosti zaštićenih područja. a istodobno predstavljaju i značajan potencijal za održivi gospodarski razvoj zemlje. 22 . Iskustva dobre prakse država iz našeg okruženja dokazuju kako je moguće primjenjujući koncept održivog razvoja postići potpuni balans između zaštite prirode i gospodarskog rasta. Svjesno ili nesvjesno zaboravlja se kako su zaštićena područja. sa svojim izuzetnim prirodnim vrijednostima i resursima. kroz razmjenu znanja i iskustava. kamen temeljac strategije očuvanja bioraznolikosti. koji će pomoći ruralnom razvoju. Stoga je u ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima. Međunarodnu konferenciju o zaštićenim područjima organizirali smo sa željom da. zaštita i razvoj prirodnih resursa kao uvjet bez kojeg nema dugoročnog razvoja na globalnoj i regionalnoj razini. kako će ono što će se čuti ovdje pomoći da pronađemo najbolja rješenja za primjerenu valorizaciju zaštićenih područja na način da se osigura održivi razvoj što podrazumijeva dugoročni gospodarski razvoj koji nije u suprotnosti s principima zaštite i maksimalno uključuje lokalne zajednice. proizvodnja organske hrane. uvođenjem intersektorskog pristupa. Cijenimo kako naglasak treba staviti na originalne sadržaje. potrebno detaljno valorizirati raspoložive potencijale. uzgoj ljekobilja i šumskih plodova. razvijanjem i jačanjem mreže za razmjenu informacija i prakse. koji mogu biti komparativna prednost na užem i širem tržištu. Iskreno se nadam. osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projeke. Naše opredjeljenje za održivi razvoj zaštićenih područja s jedne strane stoji u direktnoj funkciji održivog razvoja Bosne i Hercegovine. te mnogi drugi eko i etno turistički proizvodi i sadržaji. uvezivanjem zaštićenih područja u europsku mrežu Natura 2008 i Smaragdnu mrežu. a napose jačanjem regionalne suradnje ne samo da si osiguravamo pripadnost svjetskoj obitelji onih koji skrbe o prirodi nego više od toga osiguravamo budućnost našim potomcima.

održivog upravljanja prirodom. želim nam uspjeh u radu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Gospođe i gospodo. u dobroj vjeri kako će Međunarodna konferencija “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ ispuniti naša i vaša očekivanja te doprinijeti ostvarenju zajedničkog cilja. Hvala! Registriranje sudionika konferencije u Bihaću 23 .

24 .

Ona mogu zaštititi slivove i regulirati protok vode. turizam. Odajemo priznanje inicijativi organizacijskog odbora. Svjetska banka je najveći pojedinačni izvor financiranja za zaštitu biodiverziteta i pruža podršku za projekte zaštićenih područja u većini zemalja balkanske regije. edukaciju i duhovno uzdizanje. 25 . koji je pokrenut upravo prije mjesec dana u Nacionalnom parku “Sutjeska“. sa predsjedavajućim ministrom Hercegom na čelu. uključujući i Projekt šumskih i planinskih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini. utjecati na režim padalina i lokalnu klimu. Također. Sve se više spoznaje da su i održivi razvoj i zaštićena područja neophodni i da se međusobno jačaju. Gledajući zaštićena područja u kontekstu šireg krajolika.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Marco Mantovanelli Svjetska banka direktor Ureda za BiH Dame i gospodo. značajno je što će se u bliskoj budućnosti uspostaviti nova zaštićena područja. očuvati obnovljive resurse koji se eksploatiraju i apsorbirati zagađivače i ugljik. zaštićena područja i prirodna staništa unutar njih pružaju niz društvenih i ekonomskih koristi društvu. kao što se potvrđuje i ovom relevantnom međunarodnom konferencijom organiziranom u pravo vrijeme. što je prilika za zemlju da ispuni svoje obveze po Konvenciji o biodiverzitetu i učini korak u pravcu ispunjavanja zahtjeva EU Natura 2000. Veliko nam je zadovoljstvo poželjeti dobrodošlicu BiH u ovu porodicu i s nestrpljenjem očekujemo da zajedno proslavimo uspjeh ove međunarodne konferencije i naših zajedničkih napora. projekt će također pomoći stvaranju uvjeta za održiv i uravnotežen ekonomski razvoj. spriječiti eroziju tla. Putem projekta zemlja će moći povećati površinu pod zaštitom do razina koje odgovaraju lokalnim potrebama i u skladu sa regionalnim prosjecima. na koju ste pozvani da prisustvujete. istraživanje. i zahvaljujemo im što su nas pozvali na ovaj važan događaj. Vrlo je značajno što su sada oba entiteta u BiH opredijeljena da osiguraju sredstva iz vladinog proračuna za zaštićena područja. Ovaj pomak u politici će približiti BiH međunarodnim praksama za održivo vladino financiranje i možda će biti model za druge zemlje u regiji. Zaštićena područja nude mjesto za rekreaciju. Svjetska banka ima dugotrajno partnerstvo s europskim zemljama na upravljanju zaštićenim područjima i zaštiti biodiverziteta.

26 .

uvaženi predstavnici međunarodnih organizacija. postavili sebi šire pitanje: kolika će biti cijena gubitka ekosustava i njihovih usluga? Pod pokroviteljstvom Europske komisije i njemačke Vlade. Nekoliko stotina znanstvenika provelo je analizu stanja svjetskih ekosustava i usluga koje oni pružaju ljudskim društvima. uključujući i ona ekonomski razvijenija. Drugo. regulacija klime i desetke drugih (zapravo još i ne znamo za sve njih). u Potsdamu su politički lideri tzv. drage kolege. plodna tla. uistinu je zadovoljstvo i čast predstaviti Međunarodnu konferenciju “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“. naš glavni kapital. Tu spadaju stvari kao što su: voda. ovise u svom blagostanju o održivom protoku roba i usluga koje pružaju ekosustavi planeta. vlakna. dok ljudska populacija još uvijek raste. G7 plus pet inicirali su projekt “Ekonomika ekosustava i biodiverzitet“ (TEEB). Nekoliko godina nakon Milenijske procjene. godine: Milenijska procjena ekosustava. troškovi poremećaja svjetskih ekosustava su potencijalno mnogo. grupe “G7 plus pet“. adekvatno ne zaštite. dame i gospodo. bit će sve teže i teže osigurati ljudski boljitak ako se ekosustavi svijeta. Nastavak pružanja takvih usluga u budućnosti je neizvjestan. a time i potražnja za dobrima i uslugama ekosustava. tri četvrtine usluga ekosustava koje se procjenjuju u izvješću. mnogo veći. Problem koji naglašava projekt TEEB je taj da naše ekonomije nisu u stanju izmjeriti ono što je stvarno važno za boljitak ljudi te da prema tome nisu u stanji niti pokrenuti odgovarajuće inicijative koje bi vodile 2 . nalaze se u stanju opadanja izazvanog degradacijom ekosustava koji ih podržavaju. ljudska društva. Treće. Ako se u Sternovu izvješću procjenjuje da će mogući negativni utjecaj klimatskih promjena imati za posljedicu smanjenje globalnog BDP-a od preko 20% (a troškovi drastičnog smanjenja ovog rizika na još nekoliko procenata globalnog BDP-a). koji je ove godine objavio prvo izvješće o dosad učinjenom.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Paolo Lombardi direktor WWF-ovog Ureda za mediteranski program Vaša ekscelencijo ministre okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine. hrana. u gradu Bihaću. lijekovi. Ovaj bih kratki uvod želio započeti prisjećanjem na jedno važno izvješće Ujedinjenih naroda iz 2005. Izvješće naglašava nekoliko veoma važnih stvari. potaknuti objavom Sternovog izvješća o cijeni političke pasivnosti u vezi klimatskih promjena. Prvo.

Želim vjerovati da je potpisivanjem Dinaric Big Wina ovih šest zemalja dinarske ekoregije uvrstilo očuvanje prirode među svoje političke prioritete. šest ministara i državnih tajnika šest zemalja ekoregije Dinarskog luka. Ima stvari od velike ekonomske. koji su predstavljali Sloveniju. nevladinih aktera. Hvala na pažnji. koju smo nazvali “Dinaric Big Win” (“Dinarska velika pobjeda“). prigodom Konferencije stranaka globalne Konvencije o biodiverzitetu. vođa TEEB projekta. Dr. One su također shvatile da su zaštićena područja ključni instrument da se osigura očuvanje kritičnih ekosustava i biodiverziteta. Bosnu i Hercegovinu. političara – onih koji će na kraju krajeva morati biti pokretačka snaga novoga stava o ulozi prirode u našim društvima. kao što su dijamanti. administratora.prema gospodarskom napretku. kao što je voda. uključujući nekoliko prekograničnih zaštićenih područja. Srbiju i Albaniju. U prvoj polovici ove godine. podrazumijeva osnivanje 13 novih zaštićenih područja i proširenje 9 postojećih. Usred globalne ekonomske krize. iskustva i ideja koji mogu zaštićena područja učiniti uspješnima. uviđajući da je priroda strahovito važno sredstvo za društveni i ekonomski razvoj dinarske regije. učenje kako cijeniti stvari koje su nam najpotrebnije. ponovna izgradnja temelja ekonomije. uključujući i ministra Nevenka Hercega. pokazali su izvanrednu sposobnost vođenja prema održivom razvoju potpisivanjem obaveze da znatno pojačaju provedbu programa rada Konvencije na zaštićenim područjima. Crnu Goru. ali veoma male uporabne vrijednosti. Zaštićena područja su instrument održivog razvoja. i da ona imaju veliku mogućnost da pridonesu ekonomskom razvitku. Moje najbolje želje za dobru i produktivnu konferenciju. Hrvatsku. Ona također može započeti prikupljanje kritične mase znanstvenika. sigurno će biti najvažniji zadatak koji čovječanstvo mora riješiti. Ova konferencija može na mnogo načina pridonijeti jačanju programa očuvanja u Bosni i Hercegovini i šire. 2 . Ona može započeti ujedinjenje baštine znanja. citira Adama Smitha u preliminarnom izvješću TEEB-a koji je stvar objasnio bolje nego što ćemo mi to ikada biti u stanju učiniti. ali velike uporabne vrijednosti. točnije u svibnju. i promicanje regionalne suradnje na postizanju ovih ciljeva. Ta obaveza. kao što to jasno govori sam naslov ove konferencije. A ima stvari veoma male ekonomske. Time sam stigao do zadnje točke svoga uvoda. Pavan Sukhdev.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Priznanje Marcu Mantovanelliu za doprinos promicanju zaštite prirode 2 .

30 .

Ono što je potrebno je učinkovito i uspješno upravljati raspoloživim resursima kako bi se stvorili preduvjeti za održivu upotrebu istih u sadašnjem vremenu. nije puka slučajnost što se ova konferencija održava u jednom od “bisera“ ove prelijepe zemlje smještene u srcu južne Europe. kao grada kojeg odlikuje njegov Nacionalni park “Una“ i druge prirodne ljepote. ali i regije. njen zakonski okvir potrebno je na odgovarajući način i uskladiti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dr Johann Hesse Delegacija Europske komisije u BiH šef Operativnog odjela za ekonomske reforme i prirodne resurse Dame i gospodo. Ove su zahtjeve preuzele sve zemlje članice Europske unije. nikog ne ostavlja ravnodušnim. a obzirom da Bosna i Hercegovina napreduje na putu pridruživanja obitelji naroda Europske unije. Stoga je za Bosnu i Hercegovinu od suštinske važnosti da harmonizira relevantno zakonodavstvo u skladu sa spomenutim direktivama Europske unije i učinkovito mobilizira mehanizme za uspješno provođenje potrebnih mjera. Rijeke i planine ne znaju za granice i potrebna im je regionalna pažnja izvan okvira državnih granica. Posebnost značaja Bihaća. grada domaćina nadležnim institucijama i partnerskim organizacijama Bosne i Hercegovine. za buduće generacije. ali i u onom koje će tek doći. One koje su od ključne važnosti jesu direktive o pticama i staništima koje reguliraju i osiguravaju održanje konzervacije i biodiverziteta. Europska komisija namjerava nastaviti pružati podršku ovoj zemlji na njenom putu ka Europskoj uniji kao i u ispunjavanju spomenutih zahtjeva i 31 . Djelovanje koje se bazira na korištenju prirode i bioraznolikosti može doprinijeti dobrobiti stanovnika ove zemlje i njenom razvoju. Jasno je da jedinstvena bioraznolikost i ljepota ove zemlje pruža mogućnost za razvoj brojnih socio-ekonomskih aktivnosti. Zadovoljstvo mi je što se konferencija za očuvanje zaštićenih područja u svrhu podrške održivom razvoju odvija u gradu u kojem ljepota rijeke Une. Stoga nam je drago vidjeti da sudionici ove konferencije dolaze iz različitih država ove regije. zasigurno će doprinijeti pokretanju konsolidiranijih i odlučnijih aktivnosti promoviranja europskih direktiva. svojim šumom.

identificiranih prioriteta. i nadam se kako će konkretne aktivnosti slijediti obveze koje će proisteći iz ove konferencije. radujem se sudjelovanju na ovom impresivnom skupu na kojem sudjeluju mnogi koji donose odluke. Zajedno učinimo uspješnom ovu konferenciju! Zahvala akademika Sulejmana Redžića u ime nagrađenih 32 . Vjerujem da će ova konferencija značiti jedan važan iskorak u tom procesu. Iz istog razloga.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA. ISKUSTVA IZ BIH I REGIJE 33 .I.

.

. odnosno razvojne determinante jednog društva. a i generisanje ekološki prihvatljive dobiti potrebne za ostvarivanje programa zaštite. Zaštita prirode u BiH u prošlosti se bazirala na (pseudo)kapitalističkim i socijalističkim osnovama. Sarajevo. Tek 1 Akademik prof. Zaštita prirode. TRENDOVI. kao i direktnu korist lokalnoj zajednici. Generalno. Bosna i Hercegovina 35 . ekonomske i društvene aspekte. regije. dr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTITA PRIRODE BOSNE I HERCEGOVINE – STANJE. odnosno pejzažne raznolikosti. znatno više vrsta životinja. što je uz sadjejstvo sa ostalim ekološkim faktorima uslovilo i visok stepen krajoobrazne. Slično je i sa geološko-morfološkim i hidrološkim diverzitetom. Priroda Bosne i Hercegovine (BiH) je veoma raznolika. priroda BiH ima visoke ekološke i ekonomske vrijednosti. sc. imala je manje-više sporadične dimenzije. Zaštita prirode neminovno integriše biološke. pa i globaliteta u cijelosti. ima i nesumnjivu razvojnu dimenziju. Ovakvi pristupi u pojedinim dijelovima svijeta daju obostrano očekivane rezultate. Potrebno je definisati rezultantu između ove dvije varijable i uspostaviti održiviji oblik upravljanja. CEPRES – Center za ekologiju i prirodne resurse. Generalno. U pogledu biološke raznolikosti spada u sami evropski vrh. BUDUĆE AKCIJE Sulejman Redžić Zaštita prirode predstavlja sistem dirigovanih akcija kojima se postiže osiguranje uslova života svijetu divljine u dugoročnim razmjerama u datoj dimenziji vremena i prostora. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. ekološke. pa i ekološko-restauracijske uloge. u današnjim uslovima. osim fundamentalne konzervacijske. Na prostoru BiH je i najviši nivo ekoklimatske raznolikosti. te predstavnika fungije. Takav pristup nameće potrebu definisanja obrazaca održivog razvoja koji će u isto vrijeme osigurati i potrebnu zaštitu. Posebne vrijednosti sadržane su u više od 500 vrsta endemičnih biljaka.

nekontrolisan lov i ribolov. Tako je bilo sve do izbijanja agresije na BiH. te postratnog perioda. Tako da Fedracija BiH sve do danas ostaje bez nadležnih institucija u ovoj izuzetno važnoj i složenoj oblasti. Prokoško jezero na Vranici. U postdejtonskoj BiH. pada u sistemu institucionalnog jačanja ovog sektora. Stragije zaštite okoliša i sl. te prašumskih rezervata (“Lom“. Iako.). prekomjerna eksploatacija ljekovitog bilja i divljih životinja. eksploatacija šljunka i kamena. Vlašić planina i sl. zaštićena područja su oštećena kao što su u području botaničkog rezervata kod Konjica. Poseban interes je u domenu instrumentalizacije zaštite prirode i iznalažanja indikatora za uspostavu efikasne mreže zaštićenih područja kao najadekvatnijih oblika u održivom upravlja- 36 . vrijedni su svake pažnje i uspostava posebnih oblika zaštićenih područja razine narodnih parkova (“Kozara“ i “Sutjeska“). uspostavljaju se institucionalni oblici upravljanja na različitim razinama društveno-političkog organizovanja bivše BiH. Osnovni pritisci su: prekomjerna i neselektivna sječa šuma. zaštita prirode svodi se na manje-više formalna djelovanja. u uslovima intenzivne tranzicije. uključujući i prirodu. Upravo u tom periodu je došlo do vrlo intenzivne konverzije vrijednih prirodnih staništa na čitavom vertikalnom profilu BiH. botanički i zoološki rezervati. “Peručica“. Slijede značajni koraci na ovom polju kroz izradu strateških dokumenata . da bi u Fedraciji BiH dostigla svoju najnižu tačku na vremenskoj ljestvici od uspostave sistematičnijeg upravljanja. vodopad Plive. sistem zaštite prirode u tom vremenu imao je ekstenzivan karakter. nekontrolisana izgradnja razne infrastrukture. stradali su i mnogi vrijedni dijelovi prirode (devastirane su prirodno očuvane sastojine visokih šuma.Strategije biološke i krajoobrazne raznolikosti BiH. idući od pojasa uvijek zelenih mediteranskih šuma. te razvojno marginalnu ulogu. u dolini Grabovice u području Plase i Čvrsnice. “Janj“) itd. pa sve do planinskih vrhova. arboretumi. Gasi se i posljednja institucija koja se bavila pitanjima zaštite prirode: Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH transformiše se u instituciju iz koje je izostavljen segment “zaštita prirode“. Tome treba dodati i niz manjkavosti intersektorske saradnje i povezivanja. naročito nakon uspostave zasebnog Ministarstva okoliša i turizma na nivou Federacije BiH. motivisani društvenim i kulturno-historijskim razlozima. krčenje šuma i podizanje vikend naselja. akvakultura u otvorenim vodama. Unatoč tome. U kasnijem periodu uspostavljaju se i drugi oblici zaštite priode kako u domenu biološke tako i geomorfološke raznolikosti (spomenici prirode. U stanju ratnog haosa.polovinom prošlog vijeka dolazi do institucionalizacije ove djelatnosti i konkretnih doprinosa. pojedinačna stabla drveća). Više svjetla na oblast zaštite okoliša.

upravljačkog i političkog djelovanja.  Evaluacija močvarnih staništa (niska. Kao prioritetni zadaci u oblasti održivog upravljanja prirodom BiH su:  Evaluacija prirodnih vrijednosti u cilju efikasne i trajne zaštite i generisanja ekološki prihvatljive dobiti. “nultog“ stanja biodiverziteta na svim nivoima iz čega će proizaći konkretni pravci djelovanja i aktivnosti koje će integrisati biološko-ekološke. sukladno međunarodnim propisima.  Razvoj ex situ konzervacije (botanički vrtovi.  Evaluacija flore i faune sa aspekta ugroženosti i izrada “crvenih knjiga“ flore. BiH na putu prema EU kao jedan od preduslova ima i stavljanje pod odgovarajući režim zaštite. prelazna i visoka tresetišta ili cretišta). a u skladu sa IUCN i drugim dokumentima Evropske unije (EU) i Programa za zaštitu životne sredine Organizacije ujedinjenih nacija (UNEP-OUN). u odnosu 3 .  Evaluacija diverziteta tla. odnosno adekvatnu procjenu tzv.  Determinacija staništa i njihova evaluacija (EUNIS. naročito hidromorfnog tla. faune i fungije. visoke šume.  Uspostava zaštićenih područja sa prioritetom u “biodiversity hotspots“ zonama BiH kao što su kanjoni i klisure rijeka. Da bi se realizovali navedeni pravci djelovanja neophodno je promptno institucionalno i kadrovsko jačanje sektora prirode u domenu naučno-istraživačkog. planinski vrhovi.  Evaluacija i kartiranje geološko-morfološke i hidrološke raznolikosti. približno 20% nacionalne teritorije kroz NATURA 2000 program. močvarni ekosistemi. banke gena i sl.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nju prirodnim vrijednostima.).  Razvoj ekološkog informacionog sistema. značajan porast političke odgovornosti i radikalna promjena poimanja i uloge prirode i u njoj sadržanih resursa u demokratskom i tržišno orijentisanom društvu kojem BiH neminovno teži. katergorizacija upotrebne vrijednosti i procjena ugroženosti. Habitat direktive i sl. ekonomske. društvene i političke interese u ukupnom razvoju BiH. pećine. glečerska i planinska jezera. Jer biološkoekološka dimenzija prirode nikada nije bila toliko jakim instrumentom u upravljanju cjelovitim razvojem države. te okolišem u cijelosti. To nalaže efikasne mjere kompleksne evaluacije prirodnih vrijednosti ukupne teritorije. pa i projektovanjem regionalnih i globalnih obrazaca razvoja i izlaska svijeta iz postojeće ekološko-ekonomske krize.  Evaluacija biljnih zajednica sa aspekta ugroženosti i postojećeg stanja sa izradom “crvene knjige fitocenoza“.). kraška polja.

kakav se nastoji nametnuti i danas od najuticajnijih političkih lobija kakav je naprimjer energetski lobi. Sve odluke o angažmanu prirodnih resursa moraju se donositi u institucijama demokratskog sistema odlučivanja. Zbog toga je neophodna intersektorska saradnja. još uvijek prirodno atraktivnim prostorima. a na osnovu stručnih mišljenja i analiza i procjena koje poznaje savremeno demokratsko društvo. Samo na taj način se može odoljeti sve većim “strastima“ pojedinaca i organizacija da se u njihovim rukama nađu resursi od neprocjenjive vrijednosti i strateške važnosti za razvoj budućih generacija na ovim. uključivanje nevladinog sektora i javnog mijenja na svim nivoima organizovanja u sistemu odlučivanja. 3 .na centralno-ekonomski koncept razvoja u ex SR BiH.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROBLEMI ZAŠTITE PRIRODE U HRVATSKOJ Jasenka Topić Uvod Republika Hrvatska. Prirodnim trajnim stadijima pripadaju još vodena i močvarna staništa. Nekoliko tisuća biljnih svojti i neznani broj životinjskih svojti obitava na tome prostoru zahvaljujući raznolikosti staništa. Unutar svake od tih regija postoji još mnoštvo reljefnih. bilo da su u pitanju oranice. kao i većina europskih zemalja. dr. alpinske i rubnim dijelom panonske regije. pa se upravo staništa mogu koristiti za posrednu procjenu bioraznolikosti. To znači da je u današnjoj raspodjeli otprilike polovica teritorija pod različitim antropogenim staništima. kao i stijene. bez utjecaja čovjeka. pripada šumskom području. nalazi se u biogeografskoj podjeli Europe na značajnom križištu nekoliko velikih prirodnih regija: mediteranske. točila i zaslanjena staništa. 1 Prof. zahvaljujući svom geografskom položaju. koji određuju svekoliku bioraznolikost Hrvatske. vinogradi ili travnjaci – livade i pašnjaci. klimatskih i edafskih čimbenika te utjecaja čovjeka. pa će u daljnjem tekstu biti govora o problemima zaštite staništa u Hrvatskoj. To znači da bi. no udio ovih staništa vrlo je malen na sveukupnom teritoriju. sc. kontinentalne. Zaštita biljnih i životinjskih vrsta može se provesti samo zaštitom njihova staništa. Sveučilište u Zagrebu 3 . tako i ostalih tipova koji predstavljaju prirodne trajne stadije. voćnjaci. kako onih klimazonalnih. Pitanje je koliko ovakva raspodjela i općenito gospodarenje prostorom pogoduje održanju bioraznolikosti. najveći udio teritorija bio prekriven različitim tipovima šuma. Hrvatska. Jasenka Topić.

nisu to samo ekonomski iskoristive šume. to je i najstabilnija. raseljavanje i nestajanje malih zaseoka i tradicionalnog života. Velika je zasluga i nacionalnih parkova i parkova prirode. već i svi tipovi krških šumaraka i šikara crnog i bijelog graba. uz napuštanje tradicijskog stočarenja. Nakon toga dolazi do oporavka šumskog fonda. Šumama se gospodari gdje god je to moguće. ali i za spas i uzdizanje Jugoslavije koja je svoj napredak poslije rata mogla uvelike zahvaliti sječi i prodaji drveta. gnojenje. Stoga je poznata činjenica da su to jedne od najočuvanijih šuma u Europi. a nastali su potiskivanjem (paljenjem i sječom) šuma i stalnim održavanjem putem ispaše ili košnje.Problemi zaštite staništa Šumska staništa Kako je šuma prirodna zajednica. u njima raste sve što potencijalno i dolazi u tim tipovima šuma: od biljaka u prizemnom sloju do lišajeva najosjetljivije sveze Lobarion. Tako se posljednjih desetljeća udio područja pod šumom u Hrvatskoj povećao od 37 do skoro 50%. zaštitne šume. S jedne strane zabrana koza u mediteranskom prostoru dovela je do obrastanja krša. a kasnije se tom čimbeniku pridružila i migracija stanovnika u urbane prostore. Što reći na činjenicu da je posljednja krava nestala s Velebita 1971. Podignuti su brojni nasadi alepskog ali i drugih borova na napuštenim kamenjarskim pašnjacima. Budući da zahtijevaju stalni trud čovjeka. T ravnjačka staništa i vrištine Svi travnjaci u Hrvatskoj predstavljaju antropogene trajne stadije. Naravno. preorijentacija stanovništva od poljoprivrede prema industriji ili turizmu. Naravno. demografske promjene. te bušici i makije u eumediteranskom prostoru. najlakše se obnavlja. koji se podižu nakon napuštanja stočarenja. gdje su šume pod posebnom zaštitom. od nizina do planina. pa je tako pred tristotinjak godina oko 70% Slavonije još bilo prekriveno šumom. Uz to opada potražnja za ogrjevnim drvetom. učestalu košnju i slično. uvelike su utjecali na promjene tih staništa. pred nekoliko stoljeća zapisi govore da je pod šumom bio daleko veći teritorij nego danas. Od tada je udio šuma opadao na račun otvaranja prostora za ratare i stočare. a treba dosta truda da se ona makne iz prirode. godine? Dotad se na Velebitu odvijala 40 . tzv. odnosno odvodnju. Sa stanovišta zaštite prirode malo je prigovora takvom gospodarenju u cjelini. No. koje nadomještaju plin i nafta. budući da su hrvatske šume vrlo bogatog flornog sastava. koja ukazuje na dobru kvalitetu zraka ali i dobro održavanje starih šuma. ne samo da su nestajale površine pod travnjacima nego su se preostale mijenjale i “poboljšavale” kroz razne “melioracije”. Većina šumskih tipova pripada staništima iz Direktive o staništima EU.

na nekima su posađene kulture borova. Juniperus communis ssp. Genista radiata. iako se nalaze u pojasu klekovine bora.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja živahna ljetna ispaša. održavaju se samo unutar zaštićenih područja. a sakupljači ljekovite moravke pitaju se kamo je ona nestala. a kamoli za takove sa slabom i nekvalitetnom krmom. Ona je srećom u planinskim uvjetima vrlo spora. Brdske košanice također više nisu potrebne jer ima premalo stoke. no florni sastav govori o trajnim promjenama. a samo rijetki lokaliteti održavaju se redovitom ispašom. Eumediteranski travnjaci reda Thero-Brachypodietalia još su rjeđi. a u primorskom dijelu sjevernog Jadrana većina se stanovnika preorijentirala prema turizmu i gradovima. među njima i one sadržane u Direktivi. postojala su ljetna naselja. smatramo da prednost treba dati planinskim travnjacima zbog bogatog flornog sastava te rijetkih i endemičnih vrsta koje tu rastu. Kiseli travnjaci. a napustila stočarenje. Tako se brometalni travnjaci sa svojim šarenilom boja i mnoštvom orhideja (prioritetno stanište iz Direktive) danas teško mogu naći u Hrvatskoj. primaknula do njihova praga. I odredba o zabrani držanja koza imala je dvojaki efekt: zarastanje krških pašnjaka i omogućavanje požara. U Gorskom kotaru jedva da ima stoke. S jedne strane vrlo mali dio ukupnog teritorija Hrvatske pripada eumediteranskoj zoni. Iako se i jedna i druga staništa nalaze u Direktivi o staništima (nelogičnost. nana. Dalmatinske zagore i Ravnih kotara dovela je do vidljivog zarastanja tih područja šikarama. Depopulacija unutrašnjosti Like. često prava mala sela. Aneks 2. Pregled lokaliteta s ovim vrstama pokazao je da se većina nalazi u stadijima vegetacijske sukcesije. Arnico-Nardetum. Submediteranski travnjaci reda Scorzoneretalia (Direktiva o staništima) također zarastaju na cijelom submediteranskom području. kao što malo preostalih stanovnika kaže. kao što su Pulsatilla grandis i Serratula lycopifolia. Juniperus sabina. Planinske rudine koje se nalaze na izloženim grebenima zaštićene su od sukcesija zbog surovih klimatskih prilika. a šuma se. Sve ostale površine napuštene su jer ni za bolje travnjake nema interesa. U prizemnom sloju pojavljuju se niski puzavi grmovi i te se površine pomalo pretvaraju u vrištine vrsta Arctostaphyllos uva-ursi. pa su površine uglavnom zarasle bušicima i makijom. a gdjegdje su samo ruševine u šumi. jer se ne preporučuje koji stadij treba stvarno zaštititi). To je dovelo do vegetacijske progresivne sukcesije. U tim se tipovima travnjaka nalaze neke rijetke vrste. npr. a s druge strane davno je već stanovništvo srednjeg i južnog primorja zamijenilo tradicionalno stočarstvo turizmom. Nekadašnji ekstenzivni tradicionalni 41 . no od toga su danas jedini trag ruševine tih nastambi koje se danas gdjegdje (Mirovo) pretvaraju u vikend-naselja.

no one se nalaze u građevinskoj zoni pa su im dani odbrojeni. Tu su halofilne zajednice s endemičnim vrstama roda Limonium: Limonium cancellatum. a prema vrsti podloge (kamenita. pospichalii i Chouardia littardierei (ova posljednja je u Direktivi. Aneks 2). npr. Na južnim poljima značajna je zajednica Deschampsietum mediae u kojoj. Limonium 42 . ne ih pretvarati u probitačnije oranice ili gnojene livade. Pseudolysimachio longifoliae-Euphorbietum lucidae. a preostale sastojine su izmijenjenog sastava. Na sjevernim krškim poljima razvijaju se molinietalni travnjaci zajednice Molinio-Lathyretum pannonici (Direktiva o staništima) s endemičnim vrstama Peucedanum coriaceum ssp. Republika Hrvatska je predložila za uvrštavanje u Direktivu o staništima. Limonium anfractum. velikim su dijelom već zarasle u šume ili se nalaze na putu k tome. koje su pred sto godina prekrivale velike površine. odnosno cijeli red Trifolio-Hordeetalia. uglavnom su nestali s našeg područja. pa danas ili prirodno zarastaju ili se pretvaraju u krumpirišta i voćnjake. Crne Gore i Makedonije. Vlažni travnjaci. Rhinantho-Filipenduletum vulgaris i Ventenato-Trifolietum pallidi. kao i sve srodne. Samu zajednicu Deschampsietum mediae. a livade busike (Deschampsietum cespitosae) u području Pokuplja i gornje Posavine. Zaslanjena staništa Ona se uglavnom nalaze uz obalu mora. pogotovo oni s nekvalitetnim prinosom. pjeskovita. Bosne i Hercegovine. kao prijelazni stadij vegetacijske sukcesije između travnjaka i šuma. a prije svega treba održati režim periodičnog plavljenja i isušivanja.maslinici održavali su se često kombinacijom ispaše ovaca i koza koje su u starom masliniku uklanjale prizemno grmlje i onemogućavale požare. Tako su nestale zajednice Serratulo-Plantaginetum altissimae. Ostale su još dvije male sastojine. Najveći dio jadranske obale je kamenit i taj je najočuvaniji. rastu još Succisella petteri i Edraianthus dalmaticus (Direktiva. Na krškim poljima treba potaknuti posrnulo stočarstvo. budući da obuhvaća značajna staništa Hrvatske.) davno su izgubile funkciju. šljunkovita. Vrištine i bujadnice (Direktiva o staništima). Aneks 2). Subpanonski suhi travnjaci sjeveroistoka Hrvatske davno su pretvoreni u kvalitetne oranice. Neki travnjaci na staništima promjenjive vlažnosti također su nestali. voćnjake i vinograde. muljevita) razlikuju se mnoga staništa. Velike bujadnice koje su se koristile za stelju (sl. Gratiolo-Caricetum praecocis-suzae. Posebnu pažnju valja usmjeriti na travnjake krških polja s promjenljivom vlažnošću. uz gore spomenute endemične vrste. Na dva lokaliteta još postoje male sastojine livade Gentiano pneumonanthe-Molinietum. danas su prava rijetkost.

Pjeskovitih obala ima u Hrvatskoj malo. promijenile su vodni režim nizvodnog toka. No kanali nisu isušivali samo oranice. Visoke vode su rijetke. Srećom. tzv. barem na jednom mjestu obrambeni nasip Dunava u Baranji odmaknut je nekoliko kilometara od obale.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vestitum (Direktiva o staništima). odnosno preorati. Oni su nastali u geološkoj prošlosti kad je klima na ovom prostoru bila drugačija nego danas. Većinom se na njih navozi alohtoni materijal. uz malo iznimki (sl. pa je tako većina evidentiranih cretova u Hrvatskoj ili potpuno nestala ili su degradirani i u stadiju sukcesije. pa se pretvaraju u građevno zemljište za infrastrukturu (ceste. čime je omogućeno plavljenje velikog područja Kopačkog rita. a za to je potrebno stalno uklanjanje vrsta koje zarastaju i uništavaju cret. Od tih staništa najugroženiji su svakako cretovi (Direktiva o staništima). napose uzvodno od Hrvatske na Savi. pa tako i u Hrvatskoj. Vodena i močvarna staništa Velike promjene u Europi. što je trajna. 43 . melioracijskih. Iskopani su za isušivanje močvarnih terena da bi se mogli bolje iskoristiti za poljoprivredu.). Velikim naporom održavaju se tri mala creta.). a zadržao se samo jedan zaslanjeni pašnjak na kojem su male sastojine panonske halofilne zajednice Camphorosmetum annuae (sl. pa je većina takvih plaža potpuno ogoljela (sl. a zapravo odvodnih. helidrom) (sl. Čovjekova djelatnost često je pomogla i ubrzala njihov nestanak kroz odvodnju. Izgrađeni su od higrofilnih i heliofilnih vrsta pa im svako isušivanje ili zasjenjivanje. ali se uništavaju na druge načine. Osim velikih zahvata na rijekama iskopano je posljednjih desetljeća mnoštvo kanala. Stoga se oni prirodno i ne mogu održati u ovim uvjetima. pomalo zarastaju i prelaze u druge tipove vegetacije. parkirališta. škodi.). No gradnje hidrocentrala i akumulacija na rijekama. Većina rijeka utvrđena je u koritima pa je onemogućeno plavljenje. teška i skupa djelatnost. Muljevite obale (Direktiva o staništima) ne privlače kupače.). potpuno su bez vegetacije (Direktiva o staništima). makar i od trava. Nekadašnje kontinentalne slatine (Direktiva o staništima) u istočnoj Hrvatskoj nestale su kroz odvodnju. Tako je u posljednjih nekoliko desetljeća iz hrvatske flore nestala vrsta Eriophorum gracile. već i travnjake i šume te mnoge depresije s vodenom i močvarnom vegetacijom. a plavljenje Parka prirode Lonjsko polje omogućeno je umjetnom kontrolom vodostaja na tom retencijskom području. pretrpjela su močvarna i vodena staništa. Šljunkoviti žali (Direktiva o staništima) su rjeđi i atraktivniji za kupače. a malobrojna populacija Eriophorum vaginatum na rubu je izumiranja. vrlo su posjećene i. Dravi i Muri.

C. seoska dvorišta s domaćim životinjama. Pod utjecajem herbicida i ostalih agrotehničkih mjera prorijedile su se stare vrste korova. Točila (Direktiva o staništima) su također prirodni tipovi vegetacije. Hibiscus trionum. Zbog nedostupnosti. iako su ugrožena. 44 . I obrastanje slapova drvenastim vrstama opasno je jer ih korijenje drveća može odlomiti. npr. naročito novopridošlice Ambrosia artemisiifolia i Abutilon theophrasti. no ona je danas skoro potpuno uništena najezdom alohtonih invazivnih vrsta Echinocystis lobata. Tako npr. Campanula waldsteiniana.. U eumediteranskom prostoru u Hrvatskoj potpuno je nestalo strno žito. no umiranje točila. odvodni kanalići uz seoske ceste i sl. dovodi do vegetacijske sukcesije. Galinsoga parviflora. a njihovo mjesto zauzele su otporne vrste. Urbanizacija prostora uništila je i mnoga ruderalna staništa. C. Oranice su također promijenile sastav korovne komponente. U slučaju nedostatka vode zbog uzimanja za potrebe akumulacije hidrocentrale. može se desetljećima svjedočiti o atraktivnim biljkama koje se nalaze na rukohvatu. pa se mnoga točila tako degradiraju. Impatiens glandulifera i sl. poscharskiana. a s njime i korovne pratilice. osušeni slapovi odumiru i lome se. Agrostemma githago. npr. ali i dugotrajnog odgoja planinara u zaštiti prirode. Nekadašnji torovi. gdje se ona održavaju intenzivnom ispašom ovaca. a potpuno su očuvane. zajedno s njihovom svojstvenom vegetacijom. nestaju. portenschlagiana. Centaurea dalmatica. a nisu u prethodnom tekstu bila istaknuta. Nonnea pulla. Rasprostranjene su od mora do planinskih vrhova. Taj problem je izraženiji na planinskim (s endemičnom vrstom Degenia velebitica) nego na primorskim točilima. riječni obalni tipovi vegetacije reda Chenopodietalia rubri (Direktiva o staništima) imaju sve manje prostora za razvitak zbog utvrđivanja obala velikih rijeka. npr. Uz vodotoke se razvija i vegetacija reda Convolvuletalia. Moehringia tommasinii. U njima rastu mnoge endemične vrste. Posebna staništa sedrenih barijera naših krških rijeka osjetljivi su sustavi.Staništa stijena i točila Hazmofitske zajednice stijena (Direktiva o staništima) prirodni su tip vegetacije i u Hrvatskoj su dobro očuvane. Ostala staništa Mnoštvo je staništa koja čuvaju bioraznolikost. Solidago spp. runolist na Samarskim stijenama. koje je prirodna pojava. Centaurea ragusina i druge.

Stoga se pri zaštiti prostora treba rukovoditi načelom da sva potencijalno moguća staništa moraju biti zastupljena u razmjernom dijelu. Mnoštvo staništa pripada onima iz Direktive o staništima i biti će uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000. ugrožena i njihove su površine smanjene.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključak Hrvatska je zemlja velike bioraznolikosti. koji omogućuje njihov potpuni sastav i bioraznolikost. bilo iz prirodnih razloga. aktivnu i trajnu zaštitu nekih staništa. To zahtijeva obrazovanje ukupnog stanovništva o važnosti zaštite prirode. ipak treba voditi računa o sveukupnoj bioraznolikosti. pa i o njima treba voditi računa. Naročito treba obratiti pažnju na neka staništa koja su. Bez obzira na neupitnu ekološku vrijednost šuma. mehanizacije i financijskih sredstava. te državne subvencije za zadržavanje stanovništva na područjima posebne državne skrbi (i prirodne vrijednosti) i pomaganje tradicionalne poljoprivrede. bilo čovjekovom djelatnošću. no to ne znači da nema problema sa zaštitom prirode. 45 . a na preostalih 30% nešumskih površina raste 70% biljnih vrsta zabilježenih za to područje. No i staništa koja nisu u Direktivi važna su za ukupnu bioraznolikost. Od preko 5000 biljnih svojti u Hrvatskoj najveći dio raste izvan šuma. uglavnom uz angažiranje ljudi. Analiza flore Nacionalnog parka Plitvička jezera pokazala je da na oko 70% šumskih površina raste oko 30% vrsta.

.

dr. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore.yu. održivi razvoj 1 Dr. sc.yu. sc. U radu su date osnovne pretpostavke istorijsko-prirodnjačkog. Dukljanska akademija nauka i umjetnosti. Ključne riječi: Zaštita prirode. mr. sc. dr. akademik Vladimir Stevanović. Prirodnomatematički fakultet. Sažetak U radu su date osnovne fizičko-geografske i ukupne prirodne i kulturne osnove budućeg nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije“ koje predstavljaju jedan od najznačajnijih prirodnih i kulturnih potencijala ne samo Crne Gore nego i okruženja. prof. Miljan Radović. karaktera koji ga kandiduju da bude ne samo nacionalni park nego i prostor koji bi trebao da bude upisan u spisak svjetske-prirodne i kulturne baštine. sc. prof. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu. sc. sc. Maraš Rakaj. E-mail: zastitaprirode@cg. Dmitar Lakušić. biodiverzitetskog i dr. dr. Podgorica. E-mail: zastitaprirode@cg. Fakultet za turizam i hotelijerstvo. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Dragutin Nedić.yu 4 . Kosovska Mitrovica. kulturološkog. Vasilije Bušković. Đorđije Bogdanović. E-mail: zastitaprirode@cg. prof. Kotor. Podgorica. Prirodno-matematički fakultet. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. E-mail: zastitaprirode@cg. akademik Vukić Pulević. dr. mr. sc. zavređuje pažnju da bude nacionalni park. Podgorica. Marko Knežević. prof. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. fizičko-geografskog. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu.yu. Prirodno-matematički fakultet. Skadar. Po svim dosadašnjim prirodnim i kulturnim potencijalima ovaj prostor na području Crne Gore kao i u državama u okruženju. gdje se ovaj veliki planinski masiv pruža. sc. Sulejman Redžić. Podgorica. Podgorica. Crna Gora. Zlatko Bulić. dr. prof.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PERSPEKTIVE NOVOG NACIONALNOG PARKA “CRNOGORSKE PROKLETIJE NA BALKANSKOM POLUOSTRVU” Zlatko Bulić & al. Sarajevo. nacionalni park. spomeničkog. Balkansko poluostrvo.

u organizaciji Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Opštine Plav. zaštićenim. 2001. 1995. ima prevashodno nacionalni značaj. 2003. 1973). 2009): Osnovne karakteristike crnogorskih Prokletija kao 5. nacrt 2007). Veliki dio Nacionalnog parka korespondira sa staništima iz tipologizacija Natura 2000 i EMERALD područja po osnovu Bernske konvencije (Konvencija o zaštiti Evropskih staništa divlje flore i faune) i EU Wild Birds Directive (79/409 EEC. preko stručno-naučnog skupa o zaštiti prirodnih vrijednosti tog područja koji je održan 1985. godine u Beranama. a obiluje velikim procentom izvornih ekosistema i rijetkim. koje se predlažu za stavljanje pod zaštitu kao nacionalni 4 . godine urađena je studija izvodljivosti za ustanovljavanje zaštićenog područja prirode na području Plavskog dijela Prokletija. et al. 2008. tako i na zagađenje. godine u Plavu. Bulić Z. nacionalnog parka u Crnoj Gori Ovo područje. 1997.. počev od simpozijuma o flori i vegetaciji jugoistočnih Dinarida (Andrijevica. a u budućem periodu. 2007. 1996. 94/24 EC & 94/C241/08). Andrijevici i Plavu i dr. kao i naučnog skupa sa međunarodnim učešćem “Prirodne i društvene vrijednosti Dinarida“ održanom u maju mjesecu 2007. Prostor novog nacionalnog parka ima visok stepen specijskog diverziteta. 2007. definisano kao novi nacionalni park u Crnoj Gori. kako na fizičke uticaje na biodiverzitet i staništa. (1999-2006). (2000. kategorije upravljanja i granica nacionalnog parka. 2005. 91/244/EEC. realno je očekivati i njegov međudržavni značaj u prekograničnim programima zaštite prirodne i kulturne baštine. uglavnom na osnovu saznanja o ekološkim vrijednostima tog područja koja su publikovana u stručnoj i naučnoj literaturi i prezentovana na brojnim skupovima.Uvod Područje Plavskog dijela Prokletija je još od ranije prepoznato kao potencijalni NACIONALNI PARK (Prostorni Plan /Republike 1986. obzirom na integritet Prokletija kao jedinstvenog planinskog masiva. već i centar biodiverziteta od evropskog i globalnog značaja (Stevanović. kojom se utvrđuju režim i zone zaštite. 2006. Amidžić L. Nacionalni park “Crnogorske Prokletije“ sa okruženjem (spomenik prirode “Plavsko jezero“) veoma je osjetljiv. endemičnim i reliktnim vrstama. kao i diverziteta staništa i predjela (Landscape diversity). U njoj su predstavljene osnovne fizičko-geografske karakteristike i biodiverzitet koji sa svojom endemičnom i lokalno endemičnom florom i faunom Prokletije karakteriše ne samo kao balkanski centar visokoplaninskog diverziteta. 1993.. Crnogorske Prokletije.

drijevni oromediteranski elementi. sa jednog drugog aspekta.150 ha. Istraživanja flore Prokletija. potvrđuju ovu Cvijićevu konstataciju. Jovan Cvijić im je dao atribut “Balkanskih Alpa”. valovi i cirkovi obrazovani tokom snažno ispoljenih glacijacija. preko 180 endemičnih balkanskih 4 . razumljivo. a Prokletija u širem smislu riječi 2000 vrsta. Zona stroge zaštite tj.052 ha. Šarplanine.502 ha. ogleda sličnost između Prokletija i Alpa.618 ha. Poseban floristički značaj ovoj grupi flornih elemenata daju glacijalni relikti alpskog i arkto-alpijskog rasprostranjenja. definisane su kao posebno značajno EMERALD područje u Crnoj Gori sa nazivom “Plavsko – Gusinjske Prokletije sa Bogićevicom“. obogaćenu čvrstim florističkim. 647 ha i u okviru njegovih administrativnih granica se nalaze 2 rezervata prirode i to: Hridsko jezero i Volušnica sa površinom od 1. ekološkim i biogeografskim argumentima. Rile i Pirina (Stevanović 1996). te se ovaj planinski masiv može smatrati jednim od floristički (i vegetacijski) najbogatijih na čitavom Balkanskom poluostrvu. U neposrednoj blizini nacionalnog parka nalazi se i predloženi spomenik prirode “Plavsko jezero“ koji obuhvata površinu od 1. Prokletije su floristički najbogatija planina Balkana. i to kao tip “C” – područje koje je značajno kako za ptice tako i za ostale vrste i staništa.252 ha. duboke doline. odnosno zaštitna zona oko nacionalnog parka iznosi 6.145 ha. pokazuje da su Prokletije sa 542 vrste na prvom mjestu u odnosu na sve druge planine poluostrva Približno 40% ukupne visokoplaninske flore zapadnog i centralnog Balkana prisustvuje na Prokletijama. koja datiraju sa kraja XIX vijeka i sa oscilacijama traju i danas. a po sastavu flore i vegetacije izuzetno interesantnom planinskom masivu. prvog stepena zaštite obuhvata površinu od 10. između ostalog. Bogatstvo vaskularne flore crnogorskih Prokletija procenjuje se na blizu 1700 vrsta. Kontaktna.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja park. U tome se. Po plastici reljefa koju karakterišu planinski vrhovi. zauzimajući na taj način značajnije mjesto i od Pinda. Predloženi nacionalni park Prokletije zahvata površinu od 21. Prema najsavremenijim podacima o visokoplaninskim florama Balkanskog poluostrva. Od ovog broja na srednjeevropske planinske vrste u širem smislu otpada skoro 60% (Stevanović 1996). Analiza visokoplaninske flore zapadnog i centralnog dijela Balkanskog poluostrva (zone iznad 1500 m) koja je obuhvatila sve florne elemente osim borealnih. Upoređujući Prokletije sa drugim planinama Balkanskog poluostrva. Dosadašnja istraživanja i analiza flore Prokletija pokazuju da se radi o floristički veoma bogatom. stenoendemiti (18 vrsta). Van granica parka nalazi se i rezervat prirode “Visitor“ sa površinom od 1. Prokletije zaista geomorfološki podsećaju na Alpe i u tom pogledu su bez premca u odnosu na ostale planine Balkanskog poluostrva. dok je zona zaštite unutar nacionalnog parka – drugi stepen zaštite obuhvatila 11.

426 m. Planinica 2. krečnjacima i dolomitima u najvišim zonama Prokletijskog masiva. Na ovom prostoru se i danas mogu naći nove biljne vrste za nauku.826 m. Srbiji. Oni imaju višestruku razvojnu i 50 . 2001). Tako je zadnjih godina na prostoru plavskih Prokletija (Bjelič) pronađeno nekoliko vrsta: proletijska prkosnica (Draba bertiscea). planinskim rudinama.480 m. kraške površi. Bogićevica 2.528 m. tektonska i glacijalna kotlinska i dolinska udubljenja.vrsta. dr. sa mnoštvom prevoja. koja daju osnovni pečat horizontalnoj razuđenosti reljefa.126 m. vrela i izvori pitke i mineralne vode. zatim brojnim prirodnim šumskim zajednicama lišćara i četinara.energija reljefa koja je izražena u njegovoj vertikalnoj disekciji u rasponu od 900 do 2. što pokazuje da Prokletije još uvijek nisu dovoljno istražene. cirkova i visokih vrhova koji prosto mame planinare i alpiniste (Sjekirica 2. Visitor 2.sječina i paljevina. Zahvaljujući ovim atributima Prokletije se mogu označiti i kao jedan od najznačajnijih centara florističke raznovrsnoti u okviru velikog centra diverziteta visokoplaninske flore Balkana i Evrope. v. Bjelič 2... Majerov ušivac (Pedicularis ernestimayeri). Alchemilla vincekii (Plocek 1998). Čakor 1. Prokletije su jedna od najbogatijih planina raznovrsnošću flore i vegetacije u sistemu Dinarida i Balkanskom poluostrvu. valovskog i kompozitnog karaktera. Karanfili 2. Hidrografsku mrežu ovog područja čine brojni objekti. Zeletin 2. Osnovne morfološke karakteristike NP “Prokletije” čine dinamičnost . kao što su veći i manji vodotoci. Zato su ovdje.). 42 vrste od međunarodnog značaja. sa izraženim uticajem na raznolikost i ukupnu fizionomiju prostora. odnosno 42 globalno značajne vrste.110 m.849 m. Zbog toga treba uložiti sve napore da se ova planina proglasi nacionalnim parkom. podzemne izdani i planinske lokve i dr. Helisoperma oliverae (Niketić & Stevanović 2006). te antropogenih polupustinja i pustinja.005 m. Kofiljača 1.528 m n. Hieracium bertisceum (Niketić 2005).211 m. Kosovu i Albaniji predstavljaju floristički najbogatije djelove Balkanskog poluostrva.374 m. i heterogenost elemenata. Stevanović 1995). na relativno malom prostoru. prokletijska runjavica (Hieracium bertisceum) i dr. Planinski lanci Prokletija u Crnoj Gori. koji svrstavaju Prokletije u grupu hidrološki najbogatijih prostora Crne Gore. glacijalna jezera. Ova raznovrsnost je zastupljena u nizu ekosistema na sniježnicima. nedavna otkrića novih vrsta za nauku Draba bertiscea (Lakušić. na silikatima. riječne doline kanjonskog. Pedicularis ernesti-mayeri (Stevanović et al. Najizraženije komponente u morfološkoj kompoziciji i osnovne crte u liku ovog prostora čine: planinski masivi (bila i lanci). livada i pašnjaka. te zajednicama degradacionih stadija klimatogenih ekosistema . Starac 2. prisutni veoma izraženi visinski (orografski) i horizontalni (predjelni) kontrasti.

tako da je to i više nego dovoljan razlog da prostor crnogorskih Prokletija uz druge specifične prirodne i kulturne karaktere i fenomene postane novi nacionalni park u Crnoj Gori. Kako je već ustanovljeno (Stevanović et al. 1995). kako za sadašnje. navodnjavanje i razvoj poljoprivrede. Čardačko i dr. vegetacijskih. kao i nesvakidašnji pejzaži prekrasne planinske doline. speleoloških. Prostor nacionalnog parka sa okruženjem predstavlja izuzetno atrak- 51 . kao i ranog proljetnog i jesenjeg aspekta. održavanje vodenih ekosistema i drugo. Tatarijsko. Bjelajsko. odnosno. Prokletije su najznačajnije njihovo stanište u kontinentalnom i sjevernom dijelu Crne Gore. razvoj ribarstva. Ako se uzme u obzir nekontinuiranost istraživanja. nedostatak zimskog.vodosnabdijevanje. raznovrsna herpetofauna i ihtiofauna. Od 415 zaštićenih biljnih vrsta u Crnoj Gori Rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode Crne Gore (“Službeni list RCG”. a pored Durmitora. oko 130 vrsta dnevnih leptira. biodiverztetskih. geoloških. Visitorsko. proizvodnja energije. razvoj raznih vidova turizma i sportova na vodi. uvijek treba imati na umu da se radi o jedinstvenom nacionalnom i planetarnom resursu koji se mora sačuvati i dodatno unaprijediti. Upravo status i koncept nacionalnog parka jeste i najbolje rješenje sa tendencijom da u skoroj budućnosti Prokletije u svom integralnom obliku postanu međudržavni nacionalni park. Registrovano je oko 60 endemičnih vrsta insekata koje su karakteristične za nadzemna staništa. Specifične hidrografske elemente i značajne turističke vrijednosti predstavljaju glacijalna jezera . ovo jezgro predstavlja jedan od 6 centara evropske. jedan od 158 centara svjetske biološke raznovrsnosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ekološku funkciju . klimatskih. te činjenice da je u kosovskom dijelu masiva registrovano 179 vrsta. gdje su do sada zabilježene 172 vrste ptica. oko 200 vrsta gljiva. starosti. tako i za buduće generacije. na prostoru NP “Prokletije” nalazi se preko 80 vrsta. Međutim. 76/06). hidroloških i drugih karaktera. Ridsko. Razlog potrebe očuvanja je jasan: ni na jednom mjestu na Evropi i svijetu ne postoji takva neponovljiva kombinacija vrsta i zajednica različitog porijekla. Ropojansko. pedoloških. Bogatstvo geomorfoloških. Koljindarsko. brojni vidikovci. biologije i ekologije.Plavsko. Zahvaljujući specifičnoj klimi ovog područja pojedini prostori budućeg nacionalnog parka mogu biti izuzetno interesantni kao potencijalne vazdušne banje i razvoj zdravstvenog turizma. bogato kulturno naslijeđe i u velikoj mjeri očuvana i izvorna priroda predstavlja izuzetnu bazu za razvnovrsnu turističku ponudu na ovom prostoru. vjerovatno je da su Prokletije centar planinskog ornitodiverziteta Crne Gore i Balkanskog poluostrva u cjelini.

šumama. Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o životnoj sredini. Osim pomenutog zdravstvenog turizma moguće je ponuditi i sadržaje koji se odnose na lovni i ribolovni turizam. značajnijih turističkih zona i adekvatnom upravljanju najvažnijim razvojnim resursima . kao i opšte ekološko opredjeljenje Crne Gore i njena težnja da se uravnoteženiji regionalni razvoj što je moguće više oslanja na lokalne. namjenu prostora i imenovanje subjekta koji će gazdovati nacionalnim parkom. kao osnovnom predmetu izvršenih istraživanja. Ukupno stanje životne sredine i neophodnost preduzimanja kompleksnih zaštitnih mjera i aktivnosti. S obzirom na visok kvalitet prirodnih i kulturnih potencijala kao i mogućnost poštovanja visokih i strogih zahtjeva zaštite prirode shodno standardima Evropske unije. sportski itd. turizam na ovom području treba da bude prioritet razvoja. vodama i obradivim zemljištem. vrijednih prirodnih i naseobinskih ambijentalnih cjelina. sadržanih u ovom radu i zaključaka naučnih skupova. ekološki. tako i u dijelu živih sistema. koja prvenstveno treba da obuhvati: granice nacionalnog parka u cjelini. speleološki. koji će biti u sastavu JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”. nameću potrebu daleko ozbiljnijeg pristupa rješavanju ekološko-razvojnih problema na ovom području. granice pojedinih zona na osnovu izvršene kategorizacije. konferencija i okruglih stolova o 52 . zatim seoski. posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ukupnog biodiverziteta. Postojeći stepen istraženosti crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. vjerski. U tom smislu proglašenje dijela plavsko-gusinjskih Prokletija nacionalnim parkom je jedan od značajnih projekata ekološke države Crne Gore. Skupština Crne Gore će donijeti Odluku o osnivanju nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije”. petog nacionalnog parka u Crnoj Gori na osnovu Zakona o zaštiti prirode. U tom pogledu. Pošto se radi o zaštiti i valorizaciji prostora kao novog tj. Zaključak Polazeći od rezultata dosadašnjih stručnih i naučnih istraživanja prirode i prirodnih bogatstava crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. prvenstveno prirodne resurse. kulturni. a to je shodno dugoročnoj projekciji zaštite prirode u Crnoj Gori i odrednicama Prostornog plana Crne Gore nacionalni park. kulturno-istorijskog naslijeđa.tivan potencijal za razvoj brojnih vidova turizma tokom čitave godine. kako u geološko-geomorfološkom dijelu i drugim fizičko geografskim karakterima. alpinistički. valjana je podloga za utvrdjivanje statusa zaštite.

valjana je podloga za utvrđivanje statusa zaštite. namjenu prostora i imenovanje subjekta koji će gazdovati nacionalnim parkom. a zaštita u cilju valorizacije treba da dobije prioritet u prostornim planovima i planovima turističkog i ukupnog razvoja ne samo opštine Plav već i Crne Gore u cjelini.  Prokletije u širem smislu u sastavu visokih planina Balkanskog poluostrva predstavljaju jedan od najreprezentativnijih centara razvoja tercijerne flore koja se sačuvala do današnjih dana. Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o životnoj sredini. Skupština Crne Gore donosi Odluku o osnivanju nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije” koja prvenstveno treba da obuhvati: granice nacionalnog parka u cjelini. detaljna i naučna istraživanja ekosistema. u cilju stvaranja međudržavnog nacionalnog parka. a na osnovu propisa koji regulišu planiranje i uređenje prostora i zaštitu prirode Crne Gore. treba proširiti na planine Prokletijskog sklopa u cjelini. 53 . a to je shodno dugoročnoj projekciji zaštite prirode u Crnoj Gori i odrednicama Prostornog plana Crne Gore nacionalni park. kako u geološko-geomorfološkom dijelu i drugim fizičko geografskim karakterima. obogaćena florom kontinentalnog i mediteransko-submediteranskog tipa. životinje i gljive) smatramo da istraživanja. granice pojedinih zona na osnovu izvršene kategorizacije. Kosovo i Albanija). a to znači na dijelove koji pripadaju opštinama Rožaje.  S obzirom da Prokletije predstavljaju jedinstvenu i najgorostasniju geomorfološku cjelinu zapadnog dijela Balkanskog poluostrva sa svim prirodnim atributima koji iz toga proističu. Prokletije istovremeno čine i značajan refugijalni prostor u kojem se sačuvala i glacijalna flora. koji će biti u sastavu JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja zaštiti i unapređivanju Prokletija. petog nacionalnog parka u Crnoj Gori na osnovu Zakona o zaštiti prirode. Andrijevica i Podgorica.  Valorizacija plavskih Prokletija kao nacionalnog parka dat će optimalne rezultate kroz dalja organizovana.  Pošto se radi o zaštiti i valorizaciji prostora kao novog tj. biodiverzitetu i ukupnoj prirodnoj i kulturnoj baštini. ističemo nekoliko globalnih zaključaka:  Postojeći stepen istraženosti crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. posebno u odnosu na biodiverzitet (biljke. također u cilju zaštite i valorizacije. U perspektivi treba razmišljati i na čitav kompleks Prokletijskih planina a to su tereni van granica Crne Gore (Srbija. Berane.

ribe. Prostor Prokletija. tako da su neke morale biti i trajno zaštićene.sisari. U tom sklopu se posebno ističu plavsko-gusinjske Prok1etije. na prostoru cjelokupnog prok1etijskog masiva registrovano je preko 750 vrsta visokoplaninske vaskularne flore. aromatičnim. vegetacijom i faunom uglavnom refugijalnog tipa. ovdje egzistiraju brojne vrste životinjskog svijeta . medonosnim. za koje se može reći da obiluju velikim bogatstvom raznovrsnih fito i zoocenoza. reliktnih i na drugi način značajnih i korisnih vrsta. koja su još uvijek nepotpuna. endemičnih. od čega je 18 lokalnih i preko 100 balkanskih endemita. Na žalost. Inače.  Prema dosadašnjim proučavanjima. ljekovitim. gmizavci. koji jednim dijelom (opština Plav) dobija status nacionalnog parka. Flora ovog dijela Prokletija ima obilježja srednjoevropske flore sa značajnim učešćem arktoalpijskih i submediteraskih elemenata. Prema raspoloživim podacima. na ovom području su zastupljene sve tri grupacije lovno interesantnih vrsta: visoka divljač . najnepristupačnijih i u velikoj mjeri neistraženih planinskih masiva Balkanskog poluostrva i predstavlja jedan od 158 centara biodiverziteta svijeta. ptice.  Gledano sa stanovišta lovnog turizma. geološka. što čini oko polovine flore Crne Gore. divokoza. kao i sa vrstama južnih predjela mediteransko-submediteranskog tipa u dužem istorijskom razvoju doprinosile intenzivnijim procesima nastanka biodiverziteta u širem smislu i njegovoj evoluciji. dekorativnim i na drugi način vrijednim i korisnim predstavnicima flore i faune. te klimatski i istorijski faktori uslovili su da Prokletije imaju veliku raznovrsnost i bogatstvo biogeocenoza sa zanimljivom florom. na ovom prostoru egzistira preko 1. koje su sa autohtonim vrstama.  Zahvaljujući raznolikim stanišnim uslovima.700 biljnih vrsta koje predstavljaju vaskularnu floru (paprati i cvjetnice). rijetkim. je jedan od najdivljijih. hidrogeološka i pedološka građa. po raznovrsnosti pernate i dlakave divljači Prokletije spadaju među najbogatije dijelove Balkana i Evrope. prorijeđenim. vodozemci i insekti. kao i brojnim endemičnim.  Veoma složena geomorfologija terena. dosta životinjskih vrsta je prorijeđeno i ugroženo. Svi oni zajedno imaju prvorazredan značaj sa aspekta zaštite i njihovog adekvatnog valorizovanja i racionalne eksploatacije. čiji je satavni dio crnogorski dio Prokletija.  Biogeografski položaj i refugijalni karakter ovog složenog i dinamičnog prostora predstavljao je ustvari pribježište za mnoge vrste planinske flore i faune. sa velikom koncentracijom rijetkih. reliktnim.srna. 54 .

Ridska gora. ptice . Mada čitav prostor. zmijuljica.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja mrki medvjed i divlja svinja. Hajla u rožajskom. Cijevne i drugih. lještarka. peš. Pored ovog i drugih jezera. predstavlja lovno-produktivnu površinu na kojoj egzistiraju i razmnožavaju se brojne vrste divljači. neophodno je preduzeti niz mjera infrastrukturnog. jazavac. organizacionih i drugih mjera. uzgojnog. kuna. niska divljač . Sve su ovo tipična brdsko-planinska i pretežno visoka lovišta. Međutim.veliki tetrijeb. uz veliku zastupljenost čistih voda.ibarska. Ibra.klasičan i foto-safari turistički lov. lipljen. Posebnu vrijednost u tom pogledu čini Plavsko jezero sa brojnim autohtonim i nekim alohtonim vrstama (7 familija i 15 vrsta) pastrmka (potočna i kalifomijska).  Mada se na prvi pogled. Prije dvadesetak godina u ovom jezeru je uhvaćena mladica težine 41 kg. jarebica kamenjarka. koja je na Sajmu ribolova u N. Komarače. Sadu proglašena svjetskim trofejom. To je posljedica nedovoljnih i neadekvatnih uzgojno-zaštitnih. 55 . infrastrukturnih. klijen. stvarno stanje je nešto drugačije. mogu se izdvojiti tri primarne ribolovne zone. lisica. pomoću kojih bi se ovaj prirodni potencijal razvojno adekvatnije valorizovao i racionalno koristio. manjić i bodorka. koja karakteriše raznovrsna lovna fauna i veoma slikovita priroda. sivi orao i druge. može steći utisak o ekološkoj neugroženosti prostora crnogorskih Prokletija. zbog niskog nivoa industrijske i ukupne privredne razvijenosti. štuka. Zlorječice. lovni turizam se nalazi u inicijalnoj fazi uz brojna neriješena pitanja. Naime. u kojima postoje povoljni prirodni uslovi za znatno obimniji razvoj sportskoribolovnog turizma . moguće je izdvojiti neke njegove dijelove koji su se već afirmisali kao atraktivna lovišta . koje bi omogućile da se ovaj resurs adekvatnije valorizuje i daleko profitabilnije eksploatiše . kao i njihovom bogatstvu ribljim fondom. pored izraženih prirodnih pogodnosti. organizacionog. Maja Karanfil. Zahvaljujući brojnosti i disperznom razmještaju hidrografskih objekata. Šekularske i Kaludarske rijeke. Da bi se to i ostvarilo. Ljuče. Samim tim. zaštitnog i drugog karaktera. Cmiljevica u beranskom i Žijovo u podgoričkom dijelu. što se u budućnosti može još snažnije ispoljiti. opsežna terenska istraživanja pokazala su da su prisutni određeni ekološki problemi koji već imaju negativan uticaj na kvalitet prostora i razvojnu ulogu pojedinih elemenata. izuzev zona stalne nastanjenosti. Visitor i Bjeluha u plavskom. kvalitetnih i plemenitih vrsta riba ima i u vodotocima Lima. plavsko-limska zona i zona Cijevne. mladica. omogućava egzistenciju raznolikih vrsta riba. što pruža veoma povoljne uslove za razvoj ribarstva i sportsko-ribolovnog turizma.zec.  Hidrografsko bogatstvo.

te utvrđivanja najefikasnijih mjera zaštite i unapređenja prirode i cjelokupne životne sredine ovog područja. sa čime ovo područje uveliko računa. neadekvatno organizovana eksploatacija šljunka u dolinama rijeka. zbog čega su prisutne brojne divlje deponije.).ovi problemi se mogu pojaviti i kao bitni ograničavajući faktori budućeg razvoja i svekolikog kvaliteta življenja na ovom prostoru. Ljuče i Mojanske rijeke). može se konstatovati da su na ovom području prisutna određena destruktivna i zagađujuća dejstva na životnu 56 . osobito iz mnogobrojnih privatnih pilana. osobito u blizini naselja. koji produkuju velike količine erodiranog materijala i uzrokuju brojne negativne posljedice u donjim dijelovima riječnih korita i na obalama jezera (zasipanje riječnih korita i plićih dijelova jezera. koja u dugoročnom razvoju može imati bitne posljedice i predstavljati značajan ograničavajući faktor razvoja. doline Ropojane i Grbaje i dr. ističu se kao najznačajniji ekološki problemi: mjestimično neracionalna i intenzivna eksploatacija šuma uz pomoć moćnih mašina koje stvaraju prosjeke pogodne za razvijanje procesa erozije. naročito turizma (obala Plavskog jezera. nekontrolisana urbanizacija pojedinih prostora. kao i ekološke i turističke kulture kod domicilnog stanovništva.). neregulisano odlaganje i deponovanje otpada iz drvno-prerađivačkih pogona. vazduha i zemljišta.  Na osnovu prethodno izloženih i drugih vidova ekološkog ugrožavanja prostora i njegovih elemenata. nizak nivo ekološke obrazovanosti. povremene poplave obalnih pojaseva i dr. uz narušavanje prirodnih ambijenata. što se direktno odražava smanjenom brigom i interesom stanovnika za kvalitet životne sredine koji predstavlja veoma važan činilac savremenog razvoja. nepostojanje odgovarajućih i po propisima uređenih deponija čvrstog komunalnog i industrijskog otpada. nedovoljna izgrađenost kanalizacione mreže i potpuno odsustvo kolektora za prečišćavanje svih otpadnih voda. koje uzrokuje destrukciju prirodnih ambijentalnih cjelina i zagađivanje vode. Dolje. koje produkuju višestruka zagađivanja voda. Vruje. naročito u domenu turizma i proizvodnje kvalitetne hrane. kao i zbog potrebe realnog sagledavanja stanja i iznalaženja adekvatnih smjernica ekološkog i dugoročno održivog razvoja. mjestimična zakrčenost većine riječnih korita raznim čvrstim komunalnim i drugim otpadom. Iz tih razloga. naročito na obalama rijeka i duž saobraćajnica. naročito u središnjoj zoni (gornji i srednji dijelovi slivova GrIje. Grnčara. tako da se one direktno i bez ikakvog prečišćavanja ispuštaju u najbliže vodotoke. široka rasprostranjenost erozionih procesa različitog intenziteta. koja ruži ljepotu riječnih dolina i predstavlja rizik za pojavu iznenadnih i velikih poplava.

Prioritet treba dati završetku već započetih aktivnosti na proglašenju dijela plavsko-gusinjskih Prokletija nacionalnim parkom. na jednoj strani. posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ukupnog biodiverziteta. zaštita najugroženijih vrsta biodiverziteta. U tom pogledu.  Ukupno stanje životne sredine i neophodnost preduzimanja kompleksnih zaštitnih mjera i aktivnosti. 5 . dugoročni kvalitet i dovoljnost. a na drugoj omogućiti dugoročni razvoj odgovarajućih ljudskih djelatnosti i aktivnosti.šumama. unaprijeđenje ekološke edukacije stanovništva. značajnijih turističkih zona i adekvatnom upravljanju najvažnijim razvojnim resursima . Među najznačajnijim su one mjere koje se odnose na efikasnu zaštitu i unapređenje šuma. zatim prostora Turjaka i Hajle regionalnim parkom. revitalizacije i unapređivanja svekolikog kvaliteta životne sredine. S tim u vezi. Ovo nalaže potrebu preduzimanja odgovarajućih mjera preventivne zaštite. prvenstveno prirodne resurse. odnosno eko-menadžmenta i eko-marketinga. predviđenim Strategijom razvoja ekološke države Crne Gore. ovaj razvojni koncept treba posmatrati kao upravljanje resursima na način kojim se osiguravaju njihova trajnost. jačanje institucionalnih okvira zaštite i praćenja kvaliteta životne sredine uz neposrednije angažovanje organa lokalne samouprave. te kanjona Cijevne spomenikom prirode. zaštite voda. kao i njihovog što većeg integrisanja sa osnovnim razvojnim ciljevima. kompleksnu zaštitu svih glacijalnih jezera i njihovog neposrednog okruženja. vrijednih prirodnih i naseobinskih ambijentalnih cjelina. efikasna zaštita i adekvatno revitalizovanje najvrjednijih elemenata kulturno-istorijske baštine.  Cjelokupan koncept i dominantne smjernice održivog razvoja na ovom području treba bazirati na efikasnim mjerama i aktivnostima iz domena zaštite i unapređenja životne sredine. Sa stanovišta ekološke ekonomije. kulturno-istorijskog naslijeđa. sanacije. mogu obezbijediti održavanje prirodne ravnoteže i ekološkog kvaliteta prostora i elemenata. što znači trajno usklađen razvoj sa mogućnostima i ograničenjima ekosfere. To tim više što se uspostavljanje i funkcionisanje koncepta integralnog i ekološki održivog razvoja na ovom području mora tretirati kao dugoročan proces u kojem će svaka djelatnost koristiti svoje razvojne potencijale i graditi svoju budućnost na održavanju kvaliteta resursa na kojima je njen razvoj zasnovan. kao i opšte ekološko opredjeljenje Crne Gore i njena težnja da se uravnoteženiji regionalni razvoj što je moguće više oslanja na lokalne. nameću potrebu daleko ozbiljnijeg pristupa rješavanju ekološko-razvojnih problema na ovom području. ovdje se ukazuje na one zaštitne mjere i aktivnosti koje istovremeno. vodama i obradivim zemljištem.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja sredinu.

19: 43-46. Sarajevo Bulić Z. Hadžiablahović S. Zbornik izvoda i saopštenja sa naučnog skupa: ”Prirodni potencijali kopna. Podgorica... & Lješević-Mitrović S. Knežević M. Kashta L. 40-52. Bulić Z.. 225. (2001): Crnogorske Prokletije . str. 1. Third International Balkan Botanical Congress “PLANT RESOURCES IN THE CREATION OF NEW VALUES”.novi nacionalni park u Crnoj Gori. br. V. Bulić Z. Herceg Novi & Podgorica. Bulić Z. Abstract. pp. god. abstract book... 03. Jovović V. Niketić M. 2006. & Marash R.novi nacionalni park i novi međudržavni nacinalni park u Crnoj Gori. endemics. (2001): Prokletije . Mandić S. Lakušić D.. (2006): Crnogorske Prokletije . Podgorica. 17-18: 41-46. Kotor & Podgorica.biser Evrope. br. (2007): Crnogorske Prokletije novi nacionalni park u Crnoj Gori. Bušković V. Plav.. Vlada RCG & Univerzitet CG.. Stevanović V. Stevanović V. Bulić Z. 2 nd Congres of ecologists of the Republic of Macedonia with International Partipation. (2003): Zaštićene i potencijalne vrste vaskularne flore za zaštitu na prostoru crnogorsko-albanskih Prokletija. V. 5-6: 14-17.. 2003. Beograd. II international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. Bulić Z. Podgorica. list za turizam i hotelijerstvo. (2003): Crnogorske Prokletije . 2007.peti nacionalni park u Crnoj Gori. str. Faculty of Science University of Sarajevo (Bosnia and Herzegovina). 1 – 311). Zbornik radova sa okruglog stola “Turistički potencijali Plava” održanog u okviru manifestacije “Dani borovnice u Plavu” 29. Raferat na okruglom stolu “Mogućnost za ekonomsku i turističku valorizaciju Prokletija” Green Home. Žabljak. Sektorska studija za potrebe PPRCG (PPR). VII. Zbornik rezimea referata. Srbiji. u Plavu. 5 . 46.). str. (2002): Pohod na Maja Jezerce. Nedić D. & Hadžiablahović S. Bulić Z.. knjiga br. Bulić Z.. Most . Bušković V. list za turizam i hotelijerstvo. god. 70-71. br.novi nacionalni park u Crnoj Gori. (1999-2006): Nacionalni park “Prokletije“ – Studija zaštite. Radović M. Arhiv Zavoda za zaštitu prirode Srbije (str. Bulić Z. 65. Centar za kulturu. & Bušković V.. The book of abstracts and programme.. Ohrid. 162. 18-24. “Putovanja”. 11-28. (2003): Proctected. Bulić Z.Literatura Amidžić L. pp.IV. Nedić D. Montenegrin Prokletije . (2006): Dosadašnje aktivnosti na realizaciji ideje proglašenja Prokletija nacionalnim parkom (Prokletije . Plav.. GTZ. The book of abstracts and programme. str...74.. 2002. UNDP & opština Plav.the fifth national park in Montenegro.. (25-29. april 2005. (2008): Floristic values of Prokletije. RZZPCG & EKO BIH & opštine Berane. & Hadžiablahović S. (2000): Mjere... 2003.. (2005): Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode. relicts and rare flora on the Prokletije mountains. Andrijevica & Plav (25-27. Bulić Z.. 1-65. & Hadžiablahović S.“Putovanja”. II international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. str. Podgorica. Kosovu i Albaniji).. Bulić Z. aktivnosti i instrumenti podrške razvoju turizma u nacionalnim parkovima Crne Gore. Međunarodni naučni skup “Prirodne i društvene vrijednosti ekosistema Dinarida”. kontinentalnih voda i mora Crne Gore i njihova zaštita”.lokalni informator Projektne kancelarije REC-a za Centralnu i jugoistočnu Evropu u Podgorici. X 2003).

D. 43.. Saveljić D. Rep. & Mihailović R... Bušković V.. (1991): U jugoistočnoj Crnoj Gori. Bulić Z. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Vlade Crne Gore & Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Kasom G. & Mulić R. (Rumija. Projekat Ustanovljavanje EMERALD mreže područja od posebnog interesa za Evropu u Srbiji i Crnoj Gori.. str. 5 .. Lakušić D. (2007): Ivod Studije o opravdanosti proglašenja Plavskih Prokletija nacionalnim parkom.. Bušković V. Herceg Novi & Podgorica. Kučke planine. Pršljenčice (Charophyta) u jezerima Prokletija i Visitora. & Nedić D. & Jovović V.. Republički zavod za zaštitu prirode. str. ]irović R.. Naše planine.. Niketić M.. I. Božinović M. Knežević M. Baldacci A. Božinović M. Vizi O. 621-669. 3 (9-10):242-246.. Naše planine.. Bulić Z.peti nacionalni park u Crnoj Gori. Vila i dr. 20(11-12): 257-260. Radović M. Naše planine. Bogdanović \.. Beširović U. Plav. Pešić V.. Nikčević J.. Markišić H.. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Podgorica & GTZ. Blaženčić J. Blečić V. Zagreb. (1986):Flora i vegetacija algi razdela Charophyta u planinskim jezerima Crne Gore.Putopisi i zapisi evropskih botaničara”. & Leković S. Marković S. Tripić R. Naše planine. Miličković N. Stanišić N. III international symposium of ecologists of the republic of Montenegro.. 15. Bulić Z. Božinović M.. Joksimović A.).. Telebak B. (2008): Montenegrin Prokletije .. Titograd. Saveljić D. Roganović D. Podgorica. (1960): Masiv Karanfila. Bušković V. Radović M. 1-30. opština Plav. Podgorica... (1976..... The book of abstracts and programme.. Radović M. Rajković M. . Titograd. (2005/06): Map of EMERALD sites in Montenegro. Bešić Z. Nedić D. Nedić D.. Hadžiablahović S. Jovović V. Prir. Bogdanović \. Zagreb. Zagreb. 15 (1-2): 16-17.new national park in Montenegro...... “Crna Gora vrata Balkana . (1968): U Prokletijama. Bušković V. & Lakušić R. Stevanović V. pp.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Bulić Z. Podgorica. (1968): Kolate na Bjeliču u Prokletijama. Podgorica.. (2009): Crnogorske Prokletije .Zbornik radova sa naučnog skupa “ Zaštita i unapređenje Plavskog dijela Prokletija“.): Prodromus biljnih zajednica Crne Gore. Knežević M. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Vlade Crne Gore & Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Bušković V. Kićović D. Glasn. kancelarija u Podgorici. svečani broj povodom 60 godina postojanja... & Stanišić N.. (1951): Ridsko jezero. V.. 20 (7-8): 159-160. str. Muz. Božinović M. za potrebe izvođenja sportskih alpinističkih aktivnosti. Prokletije. 1-46. Dragićević S.. Bulić Z. (2008): Studija prirodnih uslova za izabrane lokacije u okolini Gusinja. Baković A. Cetinje (Prevod). (1985): Geološki sastav terena plavske opštine “Prokletije” . Knežević M. Knežević M.. Marković ^. Nedić D. In: Pulević... 1-430.. Kralj S.113. str. Bogdanović Đ. &Vincek. Podgorica. 9: 57-98.Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti 5:187-203. januar 2009. Prosvjetni rad... Obod. Jakšić P. (2007): Studija o opravdanosti proglašenja Plavskih Prokletija nacionalnim parkom. Barović G.. & Blaženčić Ž. Hadžiablahović S. Zaš... Perović Z. Muminović Dž.Prir. Beograd. (1963): Pogled sa Maja Rosit. str. Zagreb. Zav. Kroz planine.... 7(16): 3-7 i 7 (17-18): 3-7.

(2002): Crnogorske planine . Priroda. Math. str. Spec. Gavrilović D.Nat. Akad. 2.odabrane planinarske ture. Dobnik J. Wien.naučna monografija. Math. Hayek A. 76-80.. Zagreb. 78: 373-377. (1976): Po Prokletijama kroz pola stoleća. Regni. Gušić B. Hrvatski planinar. (1978): Na Kopaonik. Zbornik radova i saopštenja VII savetovanja konzervatora Jugoslavije. (1962): Prokletijska transverzala. Gušić B. Erdeljan Z. XCIII (1921). Beograd. Srpsko geografsko društvo. Podgorica. Beograd. Ljubljana. Društva. 21.Putopisi. Glasn. Zagreb. (1937): U području Gornjeg Ibra. 99.m o n t e n e g r i n i s c h e n grenzgebietes. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Beograd). (1917. Derfler I. (1995): Crna Gora . Srps. Hayek A.): Beitrag zur Kenntnis der Flora von Albanien. knj. Wiss.Putopisi i zapisi evropskih botaničara”. XLIX-L.Tiranë. Wiss. Cvijić J. V. (Prevod). Demiri M. 45/50: 22-28. Dobnik J. Bot. D. Cvijić J. 9: 11-46. . (1932): Prokletije I i II. (1938. Nov. pp. Planinski vestnik. Hrv. Naše planine. Priština (23-28. (1913/1921): Ledeno doba u Prokletijama i okolnim planinama./1918. br. kl. 27(1): 6-16. str. 60 . Gustav Fischer Verlag. br. XCIII. CID. (1938): Prilog morfologiji Prokletija. (Prevod svih Hasertovih putopisa iz Crne Gore). Beograd. 94: 127-210. Cerović B. Srpsko geografsko društvo. Beih. “Zvezda” Vrbas. 395-401. (1924. (1924 -1933): Prodromus Florae Peninsula Balcanicae. 1. 33: 43-49. Beograd. Bošnjak K. Prokletije... Glasnik Hrvatskog prirodnjačkog društva za godine 1937-1938. “Jovan Cvijić i Prokletije” .: “Crna Gora vrata Balkana . Akad. Veg. god. Prir. (Prokletije). & Vincek. Hasert K. 20-24. Letnji almanah Srpskog planinarskog društva za 19391940 godinu. 7 (78): 438-444.(Iz drugih izvora). Tokovi. (1940): Prokletije. (1921): Ledeno doba u Prokletijama i okolnim planinama. XCI (38): 188-267 (1913). (1991): Graničnim područjem Albanije i Crne gore. 60-61. (1937. Zagreb. Denk. (1978): Od Prokletija do Durmitorja. Shtëp. Peć. 985. Dragović R.naučna monografija. 30 (1-3). In: Pulević. Beograd. Ljubljana. Kroz planine. Repert. Beograd. Hayek A.): Nekoliko novosti iz flore Gornjeg Ibra i Alpa Prokletija. pp..Bošnjak K. Komove in Durmitor. Gušić B. Bošnjak K. str. Ivangrad. Denk. str.): Botanička ekskurzija u Prokletije. str. 116-153.Nat. Glas. knj. (1994): Jovan Cvijić i glacijacija Prokletija. Beograd. . Zagreb.): Beitrag zur Kenntnis der Flora des Albanisch . Prizren. Drugi deo: Glas SANU. Akad. Cerović B. Cetinje. Čolić D. (1983): Flora ekskursioniste e Shqiperise.196. 56-60. Zagreb. Glasnik Srpske kraljevske Akademije. (1967): Prokletije i Rugovska klisura budući nacionalni park. e Librit Shkollor. Planinski vestnik. Beograd.. Obod. Hrvatski planinar. (1994): Landšaftni prikaz Prokletija. kl. Jena. 10 1967.

str. 2: 560-590..Gusinjski region . Kovačević M.. (1964): Crnogorske Prokletije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Hegediš A. 61 . str. Janković M. Šumar. Janković M. Beograd. Bibl. Beograd. (1966): Planine oko Grbaje u Prokletijama. br 90. Horvat I. Kasalica S. Kranjčev R. Beograd. Beograd. Ljubljana. (1985): Na Prokletijama. Kotlajić B. (Iz drugih izvora).uslovi za razvoj turizma. Univerzitetska riječ. (1995): Turistički resursi i potencijali Prokletija . (1953): Postanak nekih jezera na Prokletijama. (1999): Nacionalni park “Prokletije“ – naučne i stručne osnove za zaštitu planinskog masiva Prokletija na teritoriji Republike Srbije kao nacionalnog parka. Priština. Knežević M. Bot. Priština. str. Zagreb. Kolarčevog Univerziteta. i H. (1990): U Grebaji među vijencima zapadnih Prokletija. 2: 21-26. Planinski vestnik. Knežević M. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. 81 (41) 1-2: 25-26. Nikšić. 1952.monografska studija. turističko-geografska studija. Priroda Kosova (47-60). Beograd. (1988): Sjeverna Crna Gora. Kroz planine. 18: 1-3. (1955): Prokletije i Sandžačke planine. Kostić D. et al. Zagreb. (1979): Plavsko . 1-474. (1964): Crnogorske Prokletije. Biološki list Biol. (1975): Zemljišta Prokletija.Gusinjska oblast. Zagreb. Košanin N: (1922): O vegetaciji rugovsko-metohijskih planina. NIJP “Panorama”. Jončić K. Ljubljana. 1-394. kontinentalnih voda i mora Crne Gore i njihova zaštita”. (1920): Vorarbeiten zu einer Flora der Umgebung vin Škodra in Nord-Albanien. Zavod za zaštitu prirode Srbije. Jegliš T. 64. Kashta L. 2: 58-68. 7-8 (1-10). Planinski vestnik. Kićović D. Planinski vestnik. Janchen E.. (1989): Bogićevica u Prokletijama. 18 (7-8): 169-178. Zagreb. & Vincek D. Srpski etnološki zbornik. Jović N. (1991): Turizam i zaštita prirode Gornjeg Polimlja.M.M. Encikl. Naše planine. Janjić M. izdavačka delatnost “Grigorije Božović”. Naše planine. Ljubljana. Futura. Žabljak. (1950): Šumske zajednice Jugoslavije. Glasnik Geografskog društva. Kostić D. sterr. Beograd. et al. IV-LIII: 357-362. 178-184. Sarajevo. druš. Priština. B. (1960): Pohod na Crnogorske Prokletije. Beograd. Jovićević A. (2003): “Metohijske Prokletije.75. Zbornik radova Geološkog i rudarskog fakulteta TVŠ. (1953): Prokletije. 20 (8): 360-369 i 20 (9): 408412. (2001): O zaštiti endemičnih i rijetkih biljaka Albanije. 18 (9-10): 227-230. (1921): Plavsko . knjiga 21. Kranjčev R. Priroda. prirodna i kulturna baština“. Jevtić R. Srpsko geografsko društvo. (1997): Plavsko jezero zaboravljeni glečerski dragulj. Studija. Zavod za zaštitu prirode Srbije. & Rakaj M. 7 (17-18): 34. Zbornik izvoda i saopštenja sa naučnog skupa: ”Prirodni potencijali kopna. 18 (5-6): 113-122.

(1974): Zakonitosti vertikalnog rasporeda vegetacije na vulkanskim masivima centralnih Prokletija. 62 . (1933): Prokletije. Naumov V. i šum. (1937): Botanička istraživanja crnogorsko . Zbornik radova sa naučnog skupa “Zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”.. (1953. Zagreb. 2. Lakušić R. 64: 89. prirodne vrednosti i principi zaštite. 11. Lindtner V.. 14. Glas. Andrijevica). Priroda. 11 (34). (1985. ANUBIH..Brusina Lj. Biol. str. (1975): Neki aspekti faune dna Biogradskog i Plavskog jezera u Crnoj Gori. Komova i Bjelasice.): Prilog poznavanju flore crnogorsko-albanskih i makedonskih planina. Kušan F.. Planinski vestnik. Zemlja i ljudi. S.Brusina Lj. Zemlja i ljudi. Lakušić R. Komova i Bjelasice. Druš. Lovaške novine.. (2005): Plavsko-gusinjski regon. Plav. PMF. (1975): Plavsko . Priroda. (1967): Geografsko . Novi Sad. (1977): Plav i Gusinje sa okolinom. Srpsko geografsko društvo. Pos. knj. Ivangrad. Muratagić M. ser. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Kušan F. Beograd. Življenje in svet. Zagreb. Beograd. (1975): Prokletije. (1958): Kronika Prokletija. Zagreb.. (1962): Prokletije . Nopcsa F. Zbornik radova sa simpozijuma o flori i vegetaciju jugoistošnih Dinarida (8-13 jul.geološki prikaz Prokletija. 18 (11): 500-506. Hrv. Ivangrad. Leković S.Bjesket e Nemuna.3. 1-69. Geologica Hungarica. Lutovac M. (1974. (1929): Geographis und Geologie Nordalbaniens.. Priroda Kosova. Ljubljana.. 18(12): 553-558. Sarajevo. Grgić P. Titograd. 1-199. geol. Planina bez planincev. usovi i klima na Prokletijama. Beograd. Priština. str. Marković M.86. Lutovac M.. Milojević Ž. Peć. Nedić D. Ivangrad. (1978): Prokletije. 2 (B): 178-190. knj. Izd. Ivangrad. 14: 25-27. turizam i održivi razvoj. Prir. Tokovi. (1937): Granicom između Crne Gore i Albanije. Ljubljana. 28: 18-28. Lakušić R. Marčić . Biogradsko) u Crnoj Gori. (1971): Istorija proučavanja biljnog svijeta na području Prokletija. (1962): Prokletije . 54: 218-219. LXXXIII. B. Hrvatski planinar. Univerzitet u Beogradu. 79 . Sek. Budapest. Zemlja i ljudi. S.): Specifičnosti Prokletija. (1952): Snežnice. (1974): Fauna dna nekih planinskih jezera (Plavsko. Polj. & Markišić H. Zagreb. 1973.): Specifičnosti flore i vegetacije Komova i Prokletija. 9: 47-53. & Međedović S. Ljetopis JAZU. 33: 283-288. Ljubljana. sv 27. 21.. Nedić D. Almanah “Prokletije”. 113116. Marković M.Bjesket e Nemuna.albanskih planina. Planinsk vestnik. (1972): Lekovito bilje na planinama Prokletija. Fasc. 49: 185-188.12. 91-110.. Marčić . Vučković M. Tokovi. (1968): Endemi u flori SAP Kosovo i problemi njihove zaštite. 139-158. Plav. 2. Marković M. Tokovi. Lakušić R.Krasnići F. 9: 235-248. Lakušić R.. 91-102. str. Beograd. Kušan F. Zagreb. Tokovi. Magistarski rad.Gusinjska kotlina. (1963): Lovni rezervati Kosova i Metohije.

(1992): Die Orchideenflora Montenegros. Zeitschr. Priština. str. 307-312. 63 . Obersteiner L. 23: 4 . 39-50.. Osterr. Pančić. 50-55. Petrović J.: “Crna Gora vrata Balkana . (Sa kartom). Plav. Naše planine. 606 (1. Verh. Titograd. (Sa kartom Dr Bauera). 85-125.III). in Crna Gora legit Dr J. 1985.putopisi i zapisi evropskih botaničara”. (1982): Prilog poznavanju planktona Plavskog jezera. Zbornik Filozofskog fakulteta u Prištini. Parolly G. 24:8285. 1873. Pantoczek J. (Prevod). Beograd. (1988): Vode i pejsaži Limskih Prokletija.6. Pantoczek J. (1905): Zur Geologie von Nordalbanien.81. Baden . str. R. Bot.zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. 10 (B): 51-75. Osterr.geomorfološke odlike. Sloboda.391. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Ein Beitrag zum OPTIMA – Projekt “Kartierung der mediterranen Orchideen” (Orchidaceae). Arbeitskr. godine. Zagreb. Nopcsa F. Ivangrad. (1875): Elanchus plantarum vascularium quae aestate a. . Cvijić i Prokletije“. Pančić J. Bl. (Prevod teksta iz 1874). A.: Crna Gora vrata Balkana .. 79 . Zeitschr. 4 (3-4): 53-65: 4 (5-6) 116-133. januar). (1935): Nordalbanische Alpen.Mitt. Petrović J. Titograd. In: “Prokletije . 1992. Podgorica.. (1972/1975): Stručno mišljenje o uređenju i adekvatnom korišćenju Prokletija kao nacionalnog parka i smjernicama za gazdovanje na tom području. Poljoprivreda i šumarstvo. Wien. III-VII.268. (2000): Priroda i turizam Crne Gore – ekološka pitanja zaštite i razvoja. Jahrbuch der geol. Zbornik radova PMFD. 1987): Reke Prokletija i mogućnosti korišćenja njihovih voda. Beograd. Petković Sm. Godine. Crnagorae et Dalmatiae. (1985): Prokletije . Poljoprivreda i šumarstvo. 2.. & VINCEK D. (1968): Prilog poznavanju herpetofaune Kosova i Metohije. 1991. 26. 28 (2): 29-53. “Obod”(Cetinje). Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore.Putopisi i zapisi evropskh botaničara. Pantoček J. Obod. & Vincek D. 1991. (1874): Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae. Pančić J. (1965): Izvori i vrela Metohijskog podgora. (1873): Plantae novae quas aestatate anni 1872 per Hercegovinam et Montenegro collexit et descripsit (I . Alpenzeitung. In: Pulević V. (1981): Novi prilog poznavanju algi Ridskog jezera. 295306. (1952): Prokletije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nikolić S. (1874): Botanische Bereisung von Montenegro im Jahre 1873. Pančić J. Oesterr. str.Württ. Novi Sad. 265 . Cetinje. 8. XXII (I):51-77. (1991): Itinerarijum botaničke ekspedicije iz 1872. str. Wien. 24 (2): 141 . Heim. 55. Ocokoljić M. Petković Sm. pp. Otašević G. SGD. & Petković St. Pasuljević G. Poljak Ž. (1991) Botaničko putovanje Crnom Gorom 1873. In: PULEVIć V. Bd. 1-20. 1-106. Orch. Naućna monografija “J. Priština. The Orchid-flora of Montenegro. Pintarić K. Bot.

razvoj. (1975): Distribucija peostora i mere uređenja zaŠtitnog karaktera. (2004): Harta e Bimeve te Rralla Lugina a Cemit. (1935... 16: 33-54... 1-96. Obod. (2004): Crnogorske planine . Vincek D. et al. 1: 105-124. Pulević V.putopisi i zapisi.. 543. Praha. str. (1994): Vegjetacioni i Kosoves. Berlin-Dahlem. 64 . Rakaj M. Titograd. & Bušković V. Report. (1966): Endemične i neke rijetke i prorijeđene vrste drveća u flori Crne Gore. Shkoder. 12 (3): 81-97. Titograd. Priština. Podgorica. Institut za geografiju.. programi i granteve te vogla. (1980): Prodromus biljnih zajednica Kosova. Prir. Polj.(1963): Planinska jezera Crne Gore i potreba njihove zaštite. Preslia. str.Pulević V. Priroda Kosova. Pulević V. 32: 137-152 & 319-389. Titograd.. 9:1229. (Nordalbanische Alpen. Pulević V. 1-390.H.. A. 1. Rohlena J. Radojičić B. 1-. Podgorica.... Nr.. 47: 165-179. – (1983): Zaštićene biljne vrste u Crnoj Gori. Podgorica. 38: 365(581)-366(582). 38. Titograd. & Vincek D. Ruski kurir. 2: 1-218.društvena osnova i regije. Radojičić B.. & Rexhepi F. . Biotehnika.H. 1 do Nr. Odjeljenje prirodnih nauka. Vode Crne Gore. Radović M. eddes. Rexhepi F. Radovanović Ž. GEF. (1. Titograd. (2005). Priština. Perpiluar ne kuadrin e projektit Mbrotja e vlerave te biodiversitetit te lugines se Cemit me pjesmarrjen e komunitetit. Feddes... 8. drugo dopunjeno izdanje. Pulević V.. Cetinje. Cetinje. (2005): Građa za vaskularnu floru Crne Gore. (1986): Flora e maleve te larta te Kosoves. Edicija Crnogorsko nasleđe. Biblioteka Crnogorsko nasleđe. Zašt. Glasn. Pulević V. 1-615. Pos. knj. (1988): Visokoplaninska vegetacija Maje Rusolije. (1939): Zur Flora von Albanien und Mazedonien. (1965): Prilog poznavanju ljekovitog bilja u flori Crne Gore.. (1942): Conspectus florae montenegrinae. Nikšić. 3-4: 213222. Zbornik radova IV kongresa ekologa Jugoslavije. Priština. Beograd.. (2004): Crna Gora . Shoqata per ruajten dhe mbrojtjen e mjedisit natyror Shkoder.. Izd. & Marić R. Glasnika.). viti 2003-2004. (2002): Crnogorske Prokletije-priroda. 11(3-4): 17-48. Ranđelović N.. br. turizam. Priština.): Ergebnisse einer botanichen Reise in den Bertiscus. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Rechinger K. ljudi. str. Šum. Republ. DANU. Filozofski fakultet. Rexhepi F. Zav. Report. janv. knj. Šum. . Radović M. Muz.Vrata Balkana .8 fevr. Godišnjak Ekonomskog fakulteta u Titogradu. Ohrid. Polj.).Putopisi i zapisi evropskih botaničara.Prirod.. XX-XXI: 1-506. (Drugo dopunjeno izdanje). Rexhepi F. str. Rechinger K. posebno izdanje. Radulović V. Geol. (2002): Geografija Crne Gore . kao osnov za trajno i racionalno korišćenje područja nacionalnog parka Prokletije. (1880): Gusinjskaja ekspedicija. Obod -Cetinje. Ministarstvo turizma Vlade RCG & Institut ekonomskih nauka. Univerzitet u Prištini. Rovinski P. (1989): Hidrogeologija sliva Skadarskog jezera.

-13. Globus. Niketić M. sekc. in: Stevanović. 3. 151-157. Profes. 65 . & Lakušić D. Zbornik sažetaka V kongresa ekologa Jugoslavije. Vasić. Stevanović D. (1970): Čemerikova lokva. Prilog fizičko-limnološkom proučavanju. 1. Lakušić D.. Udruženje javnih. (1968): Plavsko jezero. Beograd. str. Rudski I. In: Stevanović.333-337. 35-58. & Vincek D. poster. (edc). V. Društva. 09. Cetinje.. S. Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore. Stevanović V. Beograd. Savić S. Knj. V. Beograd. S. Srpsko geografsko društvo. Beograd. (1975): Planina Visitor. Beograd. Stanković M. Glasnik Srpskog Geografskog društva. In: “Prokletije .38. (22 . Obod. 25:128-133. Stanković M. u Beogradu. Beograd. Beograd. & Vasić. Zemlja i ljudi..turistički vodič. Turistička štampa.. S. Ecolibri. Glasnik SGD.): Biodiverzitet Jugoslavije. kulturnih i naučnih radnika Polimlja (Berane). Stanković M. Stanković M. str 347-393. Titograd. (1995): Diverzitet lišajeva (Lichenes) Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Beograd. V. str. (1936): Prilog poznavanju vegetacije rugovsko-metohijskih planina. Stevanović D. 133-138. S. In: Pulević V. Beograd. (1953): Ribe. Beograd. (1975): Planinska jezera Crne Gore. et Bulić Z. Stanković M. Biodiverzitet Jugoslavije. Biološki fakultet. Stanković M. Beograd. (1995): Diverzitet vaskularne flore Jugoslavije sa regledom vrsta od medjunarodnog značaja. (1972): Kraško vrelo “Oko” kod Vusanja. problem vode u krasu. S. 183-217. XVI. Jovanović S. Ekolibri. (1978): Gorske oči Prokletija. 25: 23-34.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Rohlena J. Univ.). V. Zagreb. Lindbergia. (1983): Hidrogeografske karakteristike Ridskog jezera. Stanković M. (2000): Checklist of hepatics of the Federal Republic of Yugoslavia. (Prevod). Stevanović V. Priroda. 5: 179-188. 63/2. Biol. (1958): Visitorsko jezero. (eds.. Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode. Sv XLVIII(1).centar florističke raznovrsnosti Balkanskog poluostrva.naučna monografija. (1993): Visokoplaninski endemizam Prokletija. prirodne znamenitosti Gusinjsko-plavskog regiona i okolnog dela Prokletija. (1968): Planina Visitor. Sabovljević M. Srpsko geografsko društvo. Beograd. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Stanković M. L/1. 9 (8): 330-331. Glasnik Jugosl. Glasnik Srpskog geografskog društva. & Niketić M.zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. S. (1985): Prilog proučavanju problema ugroženosti i sanacije Plavskog jezera. 5-6. Titograd. S. Stanković M. XI 1993. Beograd. Stevanović V. Zavod za zaštitu prirode i prirodna proučavanja. Stanković M. Nauka i priroda.putopisi i zapisi evropskih botaničara”. V. S. 1996.: “Crna Gora vrata Balkana . fak.27. Stanković M. 12. (1971): Plavsko jezero . (1991): Botanička putovanja u Crnu Goru. 8. 57-70. S. S. str. str. (1994): Jovan Cvijić i Prokletije. 10. (1996): Prokletije .. S. Simpozijum “Jovan Cvijić i Prokletije”. Plav. Lakušić D.

str. Vasović M. Biološki fakultet i Ekolibri. Beograd. (Milo) (1938): Uz Rugovsku klisuru do snežnog Čakora. Zagreb. 32: 79-86. Academy of science institute of biological research. Vasović M. knj. (1995): Diverzitet flore mahovina (Bryiphyta) Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Titograd. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Pravda. 34: 60-64. Velimirović M. Beograd. Srpsko geografsko društvo. Peć. str. godine). Zagreb. (eds. oktobra. (1932): Prokletije. (1974): Upotreba bilja u narodnoj medicini na području Prokletija i Komova. Tiranë. 55-57. 4 (11): 6-9 (1957) i 5 (12): 16-17. & VASIĆ V. Beograd. (1913): Gusinjska nahija s pogledom na Malesiju. Vasić A. 34: 32. 12/1932. (Milo) (1937): Plavsko jezero . (1976): Zašto se Prokletije ne proglase nacionalnim parkom. str. Šoškić T. Plav. 66 . & Vasić V. maj . str. (2006): Prirodne atrakcije – Grnčarska grlja oaza ljepote – kanjon isklesan u kamenu. str. Hrvatski planinar. avgust) 5. Godišnjak Geografskog društva Crne Gore. 34. 67-69. Srpsko geografsko društvo. 1184 (9. 158-163. Dnevni list “Pobjeda“ str.: Biodiverzitet Jugoslavije (Beograd). Mullaj (1995): Red book threatened and rare plants species of Albania. 2006. pp. Vasić A. Vasić V. Zagreb. Beograd. 82 (42) 7-8: 137-140. Beograd. In: STEVANOVIĆ V.naučna monografija. & Vincek D. br.. Priroda. Kroz planine. Šekularac R.1-169. Beograd. Hrvatski planinar. 6. Stojanović I. Hrvatski planinar. Vreme.geografska ispitivanja Prokletija. Zagreb. oktobra). (1990): Trojan (2163 mnm) u Prokletijama. Pavić S. Tucakov J. Beograd. Beograd. (1958): Alpinizam na Prokletijama. (1936): U Prokletijama. Titograd.. Pobjeda. (30. godine. 32. Stojanović I. Tasić V. Milojević B. (1962): Nepoznati biseri na obroncima Visitora. Tokovi. (1938): U predvorju Prokletija. Šekularac R. & Kasalica S. Vasović M.): Biodiverzitet Jugioslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Hronika . Godišnjica Nikole Ćupića. 7-13. Vatovec S. (Milorad) (1978): Priroda sjeverne Crne Gore.. 2. 65/5: 156.Stevanović V. 19. In: Stevanović V. 124-126. 17 (15. – (1994): Jovan Cvijić i regionalno . Urban S. Zagreb. Urban S. S. april) 2. 18 (29. “Jovan Cvijić i Prokletije” . (1938): Na vrhovima Prokletija. Ruci & A. 9: 151-161. 7.jun. Vasović M. Ivangrad. 3685. & Stevanović B. (1995): Diverzitet ptica Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. & Mihajlov M. 108-116. 12168. (1957/58): Prokletije. 1995. (1994): Jovan Cvijić i regionalno . Podgorica Vangjeli J. Beograd.mrtvi kapital jednog kraja kome valja pokloniti pažnju. “Prokletije” Almanah. Naše planine. (1958). 173-182. 148-152 i 183188. 109. Ferijalac. (1934): Prokletije. Pravda. Tadić A. 33. Po visovima i gudurama od Dečana do Plava. april).Prvi period do 1930. 10. 338-359. (4.. 93-96.naučna monografija. 20.geografska ispitivanja Prokletija.

XXIV: 84-85. C.. Narodna prosveta.): Botanički izlet v gusinjske Prokletije. Istorijski institut SR Crne Gore. (1965): Kapitalističko iskorišćavanje šuma u Crnoj Gori.P. Pos. 13 (9) 28: 7-9. Vučković D.. (1905): Sulla tettonica della montagne albanesi a montenegrini.Vodič za planinare. 51(8): 291-297. R. str: 1-531.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Vinnassa de R. du Congre s geol. Popović R. Vukićević D. izd. & Kovačević M. 8. Vinassa de Regny P. Ljubljana. Vincek D. Vincek D.) Naše planine. Beograd. Plav & Titograd. Beograd. Monitor.. & Šekularac R. Proteus. 6 . Geol. vol. 1-253. (Putovanje od Čakora do Podgorice). 79 (36): 9-10: 203-204.. Ital. (1932): Kroz našu Švajcarsku. (1989. Vučković D. Priština. 3. Roma. sess. D. str.523 m. 1.. 15/1932. intern. Titograd. Podgorica Vizi O. (2004): Planine Crne Gore . (1953): Plavsko jezero.. str. 103-113. Bilogorski planinar. (1972): Šumarstvo i lovstvo u Crnoj Gori u druggoj polovini XIX i početkom XX vijeka. str. Vujačić J. de la IX. Koprivnica. RZZPCG & SO Plav. Grafo Crna Gora. 1-131. (1904): Die Geologie Montenegros und des Albanischen Grenzgebietes.. Ribarstvo Jugoslavije. Zbornik radova sa naučnog skupa “Zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija. 6. Odlomak iz putopisa. Vincek D. Istorijski institut u Titogradu. Priroda Kosova. Izd. (1985): Zaštićene životinjske vrste Prokletija. Wraber T. (Sa kartom). Zejneli L. Zagreb. (1989): Prokletije . Della Soc. Pos. Titograd. Boll. 339-346. (1987): Maja Koljat (2. (1975): Balkanski endemi u flori Prokletija. Wien.Maja Rosit (2524 m).

PERSPECTIVE OF NEW NATIONAL PARK “MONTENEGRIN PROKLETIJE ON THE BALKAN PENINSULA “ Summary This paper contains basic physically . All these features nominate this area to be. this part of Prokletije belonging to Montenegro as well as in surrounding countries where this mountain massif is extended.geographical characteristics and overall natural and cultural bases of the future National Park “Montenegrin Prokletije“ representing one of the most important natural and cultural potentials not only of Montenegro but of encirclement. deserves to be national park. Basic assumptions of historically – natural. physically – geographical. cultural. biodiversity and other characters are represented here. not only national park. Considering all previous natural and cultural potentials. Balkan Peninsula. but area to be registered in the list of world-natural and cultural heritage. monumental. Key words: Protection of nature. sustainable development 6 . Montenegro. national park.

Krš u BiH je floristički i vegetacijski među najbogatijima u Europi. količina i sezonske razlike. UGROŽENOST I POTREBA ZA ZAŠTITOM Ivo Lučić Dražen Perica2 Sažetak Stijene u kojima se razvija krš. prema dostupnim podacima. pa je kod njegova proučavanja u svakom novom slučaju potrebno krenuti iz početka. uz specifičnu geološku povijest krša. Cirkulaciju voda obilježava velika brzina. Bogatstvo i raznolikost staništa. što u slučaju onečišćenja smanjuje šanse za njegovo učinkovito suzbijanje. Stoga se krški proces razvija kroz mnoštvo manje ili više izdvojenih pojava koje se međusobno povezuju. BiH. BiH.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja BIH KRŠ: BOGATSTVO. u kojem su nastale osebujne i gotovo sve vrste krških pojava.com Doc. pružili su refugije biljnom i životinjskom svijetu. Pored toga. Centar za karstologiju ANUBiH. zauzimaju od jedne do dvije trećine državnog teritorija Bosne i Hercegovine. krš je kao vrsta reljefa prvi put izučen u Krasu. diferenciranje mnoštva endema i neobično bogat i raznolik genski fond. izvorima i rijekama ponornicama. Stoga su 1 2 Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje. Dinarskom kršu pripadaju dijelovi BiH zapadno od crte Cazin. krška polja s ponorima. Krš se razvija u karbonatnim stijenama podložnim sekundarnim strukturnim utjecajima i osebujna je vrsta reljefa u kojem ne vrijede pravila cirkulacije voda svojstvena homogenim vodonosnicima. što je dokazano serioznim stoljetnim istraživanjima. Lebršnik. premda je to dokazano istraživanjima tek pojedinih područja.com 6 . a sa stanovišta podzemne faune među najbogatijim u svijetu. slovenskom dijelu Dinarskog krša. dr.. Sarajevo. dperica2001@yahoo. ivo@vjetrenica. Centar za krš i priobalje Sveučilišta u Zadru. Zapadni dio države duboki je i vrlo razvijeni krš. U morfološkom smislu karakteriziraju ga brojne zaravni. Ravno.

institute. Naseljena područja. zaštita. kanalizacije i industrijskih zagađenja. izložena su onečišćenjima komunalnog otpada. te budućim održivo-gospodarskim očekivanjima. zaštićena područja. osobito one koje preporučuje IUCN. Bosna i Hercegovina. ali o tome ne postoje ni približno usklađeni podaci. Čine je većinom kombinacija tradicionalnog i industrijskog okolišnog svjetonazora. No najveće negativne posljedice nastaju od hidrotehničkih zahvata i melioracija. to ima i nemalu kulturnu važnost. okolišu i krajoliku. jer su dali nazive nizu stručnih termina u svjetskoj znanosti o kršu. koji na pojedinim lokalitetima u susjednim zemljama bilježi izvrsne rezultate. Njihova važnost je u očuvanju izuzetnih vrijednosti Bosne i Hercegovine. ulaze u novo razdoblje. upravljanja i zaštite (studije. Ključne riječi: krš. koja proglašenjem parkova prirode Hutovo blato i Blidinje. koja izaziva velike negativne promjene u okolišu. Dinarski krš. Zaključeno je da je krajnje neprikladna i opasna po živote ljudi i po očuvanje vrlo krhkih staništa i ugroženih vrsta. Proces nije brz i podrazumijeva izgradnju sustava istraživanja. tri dobra na Ramsarskoj listi.neka mjesta u Bosni i Hercegovini povijesno važna kao locus typicus pojedinih krških oblika. kojima se isušuju velika podzemna područja ili se staništa u opasnoj mjeri fragmentiraju. Takva praksa dovodi na rubove opstanka pojedine životinjske zajednice. U nekim radovima3 barata se podacima oko trećine državnog 3 Više projekata koje financira međunarodna zajednica 0 . U svjetlu predstavljenih prirodnih i znanstvenih vrijednosti krša. a ako im je uska rasprostranjenost. obrazovanja. Industrijska upotreba krajolika suzbija vrlo propulzivnu gospodarsku granu na kršu – turizam. Krš u BiH Krš prekriva veliki dio Bosne i Hercegovine. analizirana je njegova javna percepcija kao i upotreba. Adekvatniji tretman krša treba temeljiti na rezultatima sveobuhvatnih znanstvenih istraživanja. demonstraciji pozitivnog odnosa prema prirodi. krške vrijednosti. Pri tome treba koristiti najnovije domete svjetske konzervatorske znanosti i prakse. i do prijetnje izumiranju vrsta. Za prihvat takvog pristupa treba izgraditi društvenu strukturu sposobnu za razumijevanje njegovih vrijednosti te za donošenje i ostvarenje ozbiljnih odluka. Veliku ulogu pri tome imaju mehanizmi zaštićenih područja. uprave i inspekcije). Osim znanstvene. održivi razvitak. osobito ona osjetljiva. I sam naziv znanosti – karstologija – duguje ime slovenskoj pokrajini Kras. a osobito proglašenjem Nacionalnog parka Una. Pojedine ranjive točke pod pritiscima su brojnih neadekvatnih septičkih jama koje dreniraju u podzemne vode.

U svakom slučaju. Tako. unutrašnji Dinaridi su manji i tanji dijelovi karbonatnih stijena. vizualno impresivan krš. tu prevladava pokriveni krš. U pravilu. točnije u pokrajini Kras u Sloveniji. pa se u svijetu u traganju za boljima koriste šire definicije poput one da je krš okolišni sustav sastavljen od stijena. s određenim izdvojenim cjelinama. Po jednoj od najcitiranijih definicija krša u Dinaridima. atmosfere. uključujući i BiH. mjestimice zbog sekundarnih strukturnih razloga i dvostruko. odnosno površina stijena je zaklonjena tlom i/ili šumom. radi se o ozemlju s krškim odvodnjavanjem i učinkovitom korozijom. upućuju na zaključak da osnovne činjenice o BiH kršu nisu dovoljno poznate. Pripada dinarskom kršu u užem smislu. Inače. stoljeća. sredinom 19. u kojima pojave često imaju lokalni karakter. Tako. prvi podatak o površini krša mogao bi se odnositi na izrazit. koji dosežu dvostruku razliku. Moguće je da se radi i o razlikama u poimanju pojma krš. Višegrada i Foče. Međutim. zemlje. ta se definicija u pojedinim okolnostima pokazala nedostatnom. Dok vanjske Dinaride obilježava debeo sloj karbonatnih stijena. ne postoji dovoljno diskusije koja bi tematizirala višestruke vrijednosti te najpriznatije domaće prirodnine. pripada geotektonskoj cjelini koja se zove unutrašnji Dinaridi. drugi smatraju da oko 60 posto teritorija BiH prekrivaju karbonatne stijene u kojima se razvija krš (Jovanović i Avdagić 1981). Zapadni dio je povezan s brojnim krškim poljima. koji se širi od zapadne granice BiH prema njezinoj unutrašnjosti. dinarski krš se proteže od slovensko-talijanske granice do Prokletija. uključujući zapadni dio Jadranskog mora i sve otoke osim Brusnika i Jabuke. Banovića. Prozora. dok je u istočnom dijelu češće površinsko tečenje voda. koje je uz to najveće krško polje (Magdalenić 1971). kad je vođena željeznička pruga Beč-Trst. Livanjsko polje se smatra matičnim krškim poljem. Sarajeva. Taj krš je tijekom 20. tj. Istaknute pojave Krš je prvi put zapažen i opisan u Dinaridima. života i energije (Daoxian 1988). rijekama ponornicama s dubokom cirkulacijom voda. Zbog društvenih razloga koje ćemo kasnije izložiti. Srebrenice. dijelu koji se geotektonski naziva vanjski Dinaridi. stoljeća stekao pejorativan image kao bezvodna kamena pustinja. Od 1 . vode. a potom se istraživanje proširilo i na druga područja. Linija istočno do Banje Luke. On zatvara područje do crte Cazin – Jajce – Prozor – Konjic – Lebršnik. koji po nastanku doseže i osam kilometara. U BiH su ostvarena brojna važna otkrića krša.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja teritorija. Travnika. Ovi podaci. za koje su znakoviti krški oblici (Gams 2004). a neki čak i oko 65 posto (Čičić 1998). Polja “Završja“ u jugozapadnoj Bosni prvi put su opisana u znanosti kao ta reljefna forma.

Suvaja. Duvanjskog ili Imotsko-bekijskog. pa Ričina. Gatačko. u kojem ponire i izvire u Duvanjskom polju kao Šujica. čistoću. Glamočkog. Fatničko i Popovo polje. osobito niz krških polja istočne Hercegovine: Gacko. u karstologiji se smatra locus typicus tog reljefnog oblika (Kranjc 2007). te Trebižat (od Humca do ušća u Neretvu). upisano na listu zaštićenih dobara Ramsarske konvencije. Najveći i najosamljeniji među njima. Nevesinjsko. Nastavlja teći kao Vrba do Klinjeg jezera. bez poniranja dobiva naziv Mlade (od izvora Klokun do utoka Vrioštice). potom teče kao Mušnica. U svojim dijelovima ovaj sliv se spaja sa slivom Trebižata. a ono se odlijeva u Cetinu koja teče do mora kod Omiša. ali je ipak očuvano do te mjere da je početkom listopada 2008. koja ponire nakon što prijeđe Gatačko polje. Neke od tih rijeka imaju jedno osebujno obilježje – taloženje sedre. bakte- 2 . čime stvaraju pragove i brane unutar kojih nastaju jezera i slapovi. Hum. iz koje se izdižu brojni humovi. Ona ponire i izvire kao Ričina koja se ulijeva u Buško blatio (Buško jezero danas). Mostarskog. On počinje kao Culuša. s neobičnom kombinatorikom podzemnih tokova (Milanović 2006). Najveća od njih je krška zaravan Trebinjska šuma. Popovo polje je izuzetan skup krških obilježja. duž donjeg toka Neretve i Hutova blata. Krška hidrologija Trebišnjica hidrološki nastaje na sjevernim padinama Lebršnika na vrelu koji se zove Dobra voda. Započinje s rječicom Milač u Kupreškom polju. “najduža u svijetu“ (Petrović 1963) i “najveća ponornica u svijetu“ (Petrović i Prelević 1965). Slično je i sa slivom Cetine. Proces stvaranja sedre uključuje određenu temperaturu voda. U oba ta polja ponirala je i izvirala u Rijeci Dubrovačkoj i nizu vrulja ili vrela od Slanog. te prisutnost živih organizama – mahovina.tada je pretrpjelo velike antropogene promjene. gdje se spaja s dijelom vode koja izravno podzemno teče iz Gatačkog polja. To se događa izlučivanjem kalcita po riječnom dnu. Tus su izvrsno oblikovane razne krške forme. Jedan njezin dio izvire kao Ključka rijeka u Cerničkom polju. u Imotsko-bekijskom polju kao Matica i Vrlika. izvire kao Tihaljina (od izvora u Peć-Mlinima do Klobuka). Povezana je s više od 500 ponora. Brina. gdje ponire i izvire u Fatničkom polju. Trebišnjica je prirodno tekla kroz Trebinjsko polje i Popovo polje. Rijeka Trebišnjica smatrana je najvećom ponornicom u Europi i “među najvećim ponornicama u svijetu“ (Mikulec 1974). Ponovo ponire na rubu toga polja i izvire kao Trebišnjica kod Bileće. Slična obilježja imaju okolna polja poput Kupreškog. koji nazivaju devetoimenom rijekom.

Sliv krške rijeke se ne poklapa s orografskim slivom nego je često prisutna “piraterija“ u njegovu zaleđu. pa se u velikom dijelu polja stvaraju poplave. Procesi su podložni nepredvidivim promjenama i traži se detaljno istraživanje svakog kompleksa stijena (Milanović 1979). Skadarsko jezero i – Hutovo blato. koje privlače brojne posjetitelje. u kršu se ponor nerijetko pretvara u svoju suprotnost – izvor. Jedno od ključnih obilježja krških sustava i okoliša jest odsustvo pravila koja vrijede za hidrologiju homogenih vodonosnika. s nadmorske visine 800 m vodi do izvora Bunica na nadmorskoj visini od 37 m s jamskim izvorom istražene dubine oko 73 metra (dakle oko 36 metara ispod razine mora) i pri tome postiže najveću zabilježenu fiktivnu podzemnu brzinu tečenja od 34 cm/s. po nastanku urušna vrtača. Neka od polja su stalno poplavljena i čine posebnu vrijednost krajolika. a bitne razlike se pojavljuju i u određivanja granica sliva. iza Ohridskog s najvećom dubinom od 289 metara. u Popovu polju. jer znaju ovisiti od razine voda. a na nekim se voda znala zadržavati duže od 300 dana i prelaziti visinu od 30 metara. blata. S dubinom od ruba jezera do dna vode od 528. Također. što nedvojbeno izaziva velike hidrološke i hidrauličke promjene u okolišu. Podzemne vode ispunjavaju podzemne šupljine i pukotine. a po funkciji jezero. ali na njegovo pomicanje može utjecati i snažan vjetar (Gašparović 1969). jednom ponor vodi do jednog izvora. Zbog toga. tzv.9 metra i dubinom vode 281. Trebižat. Pored bioloških. pri drugim okolnostima do drugog. Plitvička jezera. Uzroci su najčešće u razini vode. itd. što ima utjecaja na vodoopskrbu. Zrmanja. Ponornice u polja. Na Trebišnjici je zabilježena razlika u protoku od 0 do 1250. Također. te pred pitanja zaštite stavlja teško rješive zadatke. Čak 99 posto takve vode skladišti se u milimetarski uskim pukotinama (Bonacci 2008). Biograd u Nevesinjskom polju. Ponor čiji je kapacitet gutanja 110 m /s. sedra proizvodi i iznimne estetske vrijednosti.4 m. granice sliva nisu stalno jednake. Događa 3 .72 i 207 3 m /s. Crveno jezero je jedno od dubljih u Europi te drugo po dubini na Balkanu. Tako. Također. Najbolji primjeri su Krka. dobar primjer je izvor Bunice s protokom između 0. ali i na živi podzemni svijet. donose velike količine vode koju ponori ne mogu progutati. Pliva.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja rija i algi. umjesto “normalnog” tečenja po površini. krške rijeke mijenjaju položaj površina – podzemlje. Takva su Vransko jezero na Cresu. Una. npr. prisutno je i veliko podizanje razina podzemnih voda. Sasvim drugačiji je primjer Crvenog jezera. Ono je po formi jama. dakle. npr. pa čak se 3 3 koristi podatak i 2400 m /s. Takva je prirodno većina navedenih polja u BiH. Mrežnica. za 94 m u 24 sata u Ombli (Milanović 2006). Krške rijeke poznate su po izuzetno velikim razlikama između najmanjeg i najvećeg protoka.

temperaturne razlike itd. a samopročišćavanje smanjeno. i sl. nakon čega je ispran tanki humusni pokrivač te je nastupila posvemašnja erozija. – krš je izgubio vegetaciju. filtracija slaba. Zbog svoje geološke prošlosti i zbog zakonitosti ekosistema. površinski tok rijeke zna biti orijentiran u jednom smjeru. toksikanti imaju veliku negativnu učinkovitost po podzemne ekosisteme i vodonosnike koji služe vodoopskrbi. povećavaju se bujični tokovi. jer je razvoj događaja nepredvidiv. U slučaju havarije. Dobar primjer je ogolijevanje krša. Povećava se podzemno otjecanje. uz rezultate osebujne geološke prošlosti. Takva mješavina geomorfoloških pojava. sječenjem stabala. stvara područje vrlo kompleksnih skupova staništa. Problemi zaštite u kršu Što navedeni morfološki i hidrološki uvjeti znače za zaštitu krša? Predstavljaju velike zagonetke. Dalje. uslijed čega je protok vode brži. Itd. naseljeno je onolikim brojem organizama koliko ih može preživjeti. Uz to. a donosi dugoročno velike ekološke štete (Špes 2000). ponekad gotovo trenutačno. Bespoštednim stoljetnim pritiscima na biljni pokrov – ispašom trave i nižeg bilja. Osjetljivost krških ekosistema je veća. To vodi smanjenju veličine i brojnosti životinjskih zajednica. Brojne divlje septičke jame akumuliraju fekalne spojeve koji postupno povećavaju koncentracije u pitkim vodama. Stoga je podzemna fauna već ugrožena zbog činjenice da je “osuđena” na ograničene prostore iz kojih ne može migrirati u nove refugije. manja su isparavanja. Živi svijet Dinarida floristički je najbogatiji u Europi. Ti procesi se nastavljaju promjenom mikroklime. i presijecanjem staništa izravnim tuneliranjem. Ranjivost krških područja poveza- 4 .se i da voda teče uzbrdo. presušuju tokovi. vrsta može izumrijeti. kojima se na površini zadržavaju vode. a faunistički. Na tako različitim uvjetima uspostavljena je prirodna ravnotežu u kojoj se održavaju iznimno bogate i krhke zajednice bilja i životinja. velika pukotinska poroznost uvjetuje snažnu vodopropusnost krša. a ako se radi o krhkim i endemičnim skupinama. podzemlje krša je u pravilu maksimalno iskorišteno. ponekad i nevolje. a održanje prirodne ravnoteže teže. Uređenje poplavnih područja daje eventualno kratkoročne koristi. tj. Nema mjesta za daljnje smanjivanje staništa. a podzemno se nastavlja – u suprotnom. najbogatiji u svijetu (Culver & Sket 2000). koja dobiva neka pustinjska obilježja. koja su omogućila vrlo veliku biološku raznolikost. Stoga se utjecaji prenose brzo. kad su u pitanju skupine podzemne faune. Još teže posljedice za smanjenje staništa nastupaju hidrotehničkim radovima.

itd. fotografirani su milijune puta i gotovo svaki dan gledamo neke od njihovih prizora. No. a što je posebno izraženo u zemljama koje su napustile tradicionalni svjetonazor. Pred “nama je prirodni park posebnog. najveći gospodarski prevrat u našim krajevima napravio je jadranski turizam koji je rijetko kad priznao – jer nije uglavnom ni svjestan – da se radi prije svega o kršu. upozorio je prije četrdeset godina karstolog Josip Roglić.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja na je s njihovom ograničenom nosivošću. Iz svega se vidi da je društveni tretman krša u BiH loš i nezadovoljavajući. geografskim položajem i nemjerivo vrijednim izvorima voda. središta kulturnog razvoja. U slovenskom dijelu dinarskog krša posljednjih deset godina napravljeno je više od dvije tisuće analiza sedimenata s datacijama gline i siga (Zupan Hajna et al. drveća. Pećine su pozornice ishodišnih kultura. na umno i tjelesno. Takvih primjera u BiH ima mnoštvo. a da nam rijetko padne na pamet da je to omogućio krš svojim građevnim materijalom. Upravo. od čega pati zapadna civilizacija. zasluge krša ne treba tražiti samo na tamnim i skrovitim mjestima. Krš nije samo geografski prostor. u njima su nađeni ponajstariji kulturni artefakti. bilo da se radi o pitanjima za geomorfologe ili za paleontologe. ponekad su kulturne vrijednosti nanesene bez ikakvih fizičkih intervencija u materijalnu podlogu. potpećina Badanj kod Stoca. a ona proizlazi iz smanjene sposobnosti samopročišćenja i samoobnavljanja okoliša ili pojedinih dijelova krškog krajolika (Špes 2000). Predivni primorski gradovi. Karstolozi traže sasvim suprotan pristup. Razlika između prirodne i kulturne baštine nije uvijek jasna. pećine s najbogatijim staništima u svijetu. Kulturna baština krša Opasnosti po krš dijelom proizlaze i iz tradicionalne podjele na prirodu i kulturu. na sveto i profano. Krški lokaliteti u BiH čest su nositelj sakralnih obilježja. poput svetih vrhova. a to traže i praktičan život i međunarodne znanstvene oba- 5 . izvora. Dobra ilustracija je Vjetrenica: u aktualnoj BiH malo je tko reagirao na izlaganje Vjetrenice uništenju. 2007) te paleontološkim metodama (Mihevc 2000) kojima rekonstruiraju krajolik unatrag više od 3. Stručnjaci pećine promatraju kao skrovišta važnih dokaza za povijest razvoja krajolika. nego vjerojatno najvažniji dio nacionalnog teritorija. npr.5 milijuna godina. bogatog i još nedovoljno poznatog inventara“ (Roglić 1969). Krš traži odgovarajući interes i poznavanje. a kod kojih nisu zaživjela načela ekološke etike. (Mulaomerović 1998). ali su se inspekcije odmah podigle i zaustavile radove koji su prijetili vjerskim kulturnim spomenicima u neposrednoj blizini.

prostor najvećeg podzemnog biodiverziteta na svijetu. Ranije brza rijeka potpuno je promijenila stanišne uvjete. životni prostor endemične gaovice (Delminichthys ghetaldii). Poljoprivredni aspekti koji su se često spominjali kao komparativna prednost za poduzimanje melioracija u kršu. opjevani mitem života Hercegovine. Službena statistika FBiH smatra Trebišnjicu najdužom ponornicom u Europi. stoljeća preko noći je isušeno. sve dublje zalazi more i razara postojeće životne zajednice. On jako nedostaje donjim dijelovima rijeke u koje.veze. i geomorfološki procesi.“ Sužena percepcije krša Unatoč tome i danas u BiH prevladava javna percepcija krša koja je snažno antiekološka. nisu više njegovo stanište. zavičajnost. Pri tome nisu uzimane u obzir ranjive prirodne vrijednosti kao biljni i životinjski svijet. Livanjsko polje je meliorirano. međutim. pretvorena je gradnjom hidroakumulacija u gornjoj polovici toka u jezerske terase. jedina rijeka koja kroz iznimno razvijeni krš u BiH cijelim tokom ostaje nad zemljom. Popovo polje. pa se jezera moraju povremeno prazniti da bi se očistio silni nanos. U akumulacijama je zadržano četiri milijarde kubičnih metara vode (Milanović 1983) koja je ranije hranila voluminozne podzemne prostore sliva Trebišnjice. uništeni su tipski lokaliteti jedinog slatkovodnog serpulida na svijetu Marifugia cavatica (Sket 1983). itd. Krški krajolici pretrpjeli su promjene čijih posljedica još nismo svjesni. Određene promjene pretrpjeli su Vrbas i Drina. drveta i općenito isključivo kao podlogu za ekonomski razvoj. sporo su ili nikako privođeni svrsi. Ipak. Donekle je sreća što je akumulacija Buškog jezera pružila oštrulju zamjensko utočište. a time i antikrška. Unatoč tomu nedostaju sistematska istraživanja dinarskog krša za koje je potrebno osnovati institute za krš. te navodi dužinu od 96 km. Promijenjeni su. pa rijeke koje su bile stanište endemičnog oštrulja (Aulopyge huegelii). Radi se o industrijsko-energetskom i ekonomističkom pristupu koji krški prostor vidi kao izvor hidropotencijala. zahvaljujući i eksploataciji šljunka. Zadatak koji znanstvena zajednica ima na promicanju krša Roglić opisuje riječima: “Raditi na tome draga je i zanosna obaveza. Ona je. što je moralo utjecati na sastav živog svijeta. itd. danas 67 km betonskog kanala koji povezuje dvije hidrocentrale 6 . zdravlje ljudi. koje još nisu ozbiljnije istraživane. staništa jedine podzemne slatkovodne školjke na svijetu Congeria kusceri. najveće promjene nastupile su isušivanjem krških polja. Između ostalog. mjesto za iskorištavanje sirovina: kamena. krajem sedamdesetih godina 20. brojna nalazišta čovječje ribice (Proteus anguinus). njihovo stanište. naravno. Rijeka Neretva.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja – Goricu i Čapljinu. Prema napucima za holistička vrednovanja krša koja zagovara UNESCO za Popis svjetske baštine (Hamilton– Smith. zemlja slične veličine i razvitka kao BiH. mogućnosti i ograničenja područja. kulturnim. U Slovačkoj postoji Državna uprava za krš. Edukativna bi se ogledala: u otvaranju instituta i programa na fakultetima prirodnih znanosti. a na Popisu svjetske baštine nema ni jednog takvog objekta.4 milijuna stanovnika. historijske i suvremene kulture. od kojih neki ostvaruju po milijun posjeta godišnje.000 km2 i 4.000 km2 i 5. edukacij-  . Slovačka ima oko 7 posto državnog teritorija prekrivena kršem u kojem je opisano i istraženo 4760 speleoloških objekata. E. Na zasadima novih ekoloških stajališta trebalo bi formulirati razvojnu koncepciju koja bi imala izražene znanstveno-edukativne. vjerskim i povijesnim vrijednostima. etnička kretanja populacije i njezin sastav. povijesno-humanističkih. na Bijambarama. te razvoje prethistorijske. 2004). treba voditi računa o detaljnoj evaluaciji prirodnog kulturnog aspekta baštine: kod prvog treba ispitati vrijednosti s obzirom na nacionalni i regionalni kontekst. osim snažne volje prema izazovima interdisciplinarnosti. a BiH od 2005. Adekvatan primjer je Slovačka. BiH ima oko 60 posto državnog teritorija prekrivena kršem u kojem se smatra da ima 3-4 tisuće speleoloških pojava. U prilog krških vrijednosti možemo navesti da su u hrvatskom dijelu dinarskog krša smješteni svi nacionalni parkovi (8). Sutjeska i Una. kod drugog treba evaluirati nacionalnu i regionalnu povijest. U BiH krš još službeno nije identificiran kao baština. u Vjetrenici na amaterskoj osnovi i od 2006. BiH površinu 51. duhovnim. koja od 1996. provodi stalni monitoring. Sav slovački krš zaštićen je kroz nacionalne parkove. a 5 od 12 najvažnijih pećina uvršteno je na Popis svjetske baštine. Ove sugestije premašuju zahtjeve na koje mogu odgovoriti izolirane i instrumentalizirane discipline te. podzemni krajolik. od kojih je mali broj dobro istraženih. Holističko vrednovanje i upotreba Temelj za adekvatno vrednovanje krša i krške baštine jest visoko znanstveno izučen prirodni sustav koji se stavlja u odnose prema prirodnim.2 milijuna stanovnika. te površinski i podzemni biodiverzitet. upravno-organizacijske i gospodarske strane. Slovačka ima površinu od 49. krajolik i geodiverzitet. traže znanost koju prati ekološka etika. Usporedba u upravljanju kršem s nekom drugom europskom zemljom dat će sugestivne odgovore na njegov položaj u BiH. od čega samo donekle prirodna rijeka u dužini od 3-4 km kroz Trebinje. na kršu su proglašena dva nacionalna parka. vodu i zrak. sadržaj pećina.

u financiranju izvannastavnih programa koji će voditi većoj identifikaciji krškog inventara. itd. istaknuta je potreba razvijanja veće osjetljivosti javnosti na područja krša koja neće biti obuhvaćena formalnom zaštitom. stavljajući u postupak širi opseg vrijednosti na jednom mjestu. treba štititi cijele slivove krškog područja koje se vrednuje. Idealne cjeline su navedeni nizovi krških polja sa zajedničkom hidrologijom. koji je održan u Lipici u studenome 2004. Krka i Paklenica. koji bi okupljali njegova najreprezentativnija obilježja. Prvenstvo zaštite treba dati područjima i mjestima koja imaju visoku prirodnu. Službene smjernice IUCN-a za krš i pećine upućuju vlade zemalja članica da trebaju osigurati zaštitu reprezentativna izbora krških lokaliteta u smislu IUCN-ovih kategorija I. Stoga je sugerirano da se kandidiraju tzv. a gdje to nije moguće. Gdje god je moguće. 1997). zavoda za krš. u reviziji razvojnih planova s okolišnih stajališta uključujući spomenute osobitosti krških ekosistema. u izradi javne strategije za krš i menadžment planova za sve segmente okolišne politike. itd. u stipendiranju pomlatka i njegova uključivanja u međunarodne tijekove kako bi uskoro njegovi pripadnici mogli preuzeti odgovornost za razvitak BiH. tehničkim i društveno-humanističkim područjima. serijski upisi širih područja. Upravne-organizacijske i gospodarske strane ogledale bi se u osnivanju nadležnih upravnih i stručnih jedinica: uprava za krš sličnih postojećim za vodu i šumu. kao i edukacijskim projektima i zaštitom baštine (Watson & al.skih i ekonomskih znanosti. koji je što bolje očuvan. u unošenju krša kao stavke u javni budžet.-IV. Na Forumu o kršu i svjetskoj baštini u Europi. Na temelju prethodnih vrednovanja i izgradnje institucijskog okvira potrebno je potaknuti održivi razvitak za koji u dinarskom kršu imamo dobre primjere zaštićenih područja Plitvice.  . i prilagođavanja održivom razvitku. Škocjanske jame i drugih. godine. upravljanjem vodama i drugim zakonodavnim mjerama koje će osigurati količinu i kakvoću voda koje ulaze u krš. a najbolje jedinstvenog studija krajolika s prirodoslovnim. područje treba obuhvatiti prostornim planiranjem. istaknuto je da vrijednosti i ugroženosti krša premašuju mogućnosti da se njegova adekvatna površina stavi pod zaštitu UNESCO-va Popisa svjetske baštine. ekonomsku i kulturnu vrijednost. No. u pokretanju jedinstvena dinarskog prekograničnog programa istraživanja i održivog razvitka.

Sarajevo. Neka pitanja o razvoju i hidrogeološkoj funkciji karstnih polja. Paper to US / ICOMOS 7th International Sypomosium. Darovi i opomene donjih voda. osobito dio koji pripada geotektonskoj cjelini unutrašnji Dinaridi. Geografski pregled. Naš krš. U: Brmbota Devčić. Hamilton–Smith. 55-78. & Sket B. Naš krš.Postojna: Znanstveno raziskovalni center SAZU. znanstvena i ekološka infrastruktura. U: Učno gradivo 2 [Elektronski vir].  . i 2005. i Lučić. 31. Nedostatak percepcijske sposobnosti zajednice prati i međusobno uvjetuje nedostatna organizacijska. Natchitoches. i Avdagić. VI. History of karstology. broj 10-11. Inštitut za raziskovanje krasa. Journal of Cave and Karst Studies 62 (1): 11-17 Čičić S. str. 95-114. Hotspots of subterranean biodiversity in caves and wells. str. 2007a.. 2000. Nova Gorica: Univ. Gams. T. Podipl. Proceedings of the IAH 21st Congress. Ljubljana. jedini ispravan i odgovoran pravac jest razvijanje održivog korištenja krša. Andrej. 2004. 1981. E. Ratimir.. Literatura Bonacci. Stoga. Kranjc. za podiplomski študij. Ognjen.. Una je u formalnom proglašenju nacionalnim parkom kasnila 60 godina. 2004. I. Sarajevo. drugi skup mjera treba biti usmjeren na odgoj za vrijednosti krša. Ivan.Str. XIII. 139–164. Sarajevo. 1969.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključak Krš Bosne i Hercegovine. 1988. U moderno doba bio je izložen pretežno industrijskom tipu upotrebe. koji je reducirao percepciju njegovih vrijednosti te umanjio sposobnosti održanja prirodne ravnoteže. R. 2004. On the Karst Environmental System. Posljedica takvog razvoja ilustrativna je na primjeru prvih susjeda Une i Plitvica: iako udaljena samo 20 km zračne linije od Plitvica.C. kulturna. Zagreb. Lousiana. Sarajevo. vol. (urednici): Krš bez granica. 508. str. Holistic Assessment and Karst in World Heritage.] Gašparović. 1-21. XXI (1): 30-46. I.. I dio. str. . Zadar.. Fak. Jovanović. Introduction. [također 1974. čiji su vodeći predstavnici već ostavili divovske tragove u istraživanju ovdašnjeg krša. predstavlja tip iznimno vrijedne i istodobno ranjive baštine. 2008. program Krasoslovje. Karbonatne facije u geološkoj građi terena Bosne i Hercegovine. Održivo korištenje krša uvijek započinje i trajno se prati znanstvenim istraživanjem i monitoringom. Bosna i Hercegovina se ne treba osjećati usamljenom jer može računati na pomoć svjetske znanstvene zajednice. 1998. . 1981. Morfološke i hidrografske karakteristike podzemnih kanalnih sistema u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Popova polja (Zapadni dio Donjeg polja). Kras u Sloveniji v prostoru in času. Jedna od vidljivijih mjera jest proglašenje niza zaštićenih područja različita tipa. Culver D. 3-37 Daoxian Y. 2007. Pri tome.

Geografski aspekt Dinarskog krša. Beograd 362. str.Zagreb 2004. 1983. Gilleson. 9-49. O svetome bosanskome podzemlju Blagaj. Borislav. Boris. str. Beograd.. & Kiernan. Milanović. Ivo. Petar T. Elaborat. Vjetrenica – pogled u dušu zemlje: znanstveno-popularna monografija s 200 fotografija. 2003. akumulacije. 14–15. str. Acta carsologica 36/1: 242.. VI. 1974. Energetska osnova slivnog područja Neretve i Trebišnjice. 472 str. Zagreb: I. (Sabrana djela I. 1977. Prilog poznavanju hidrogeologije za područje sliva vrela Omble. Neke karakteristike krša istočne Hercegovine. Sarajevo. Značaj i ugroženost podzemne faune Popovog polja i predlog za najosnovniju zaštitu. P. 5-32. J. 2006. JAZU. 2000. Sarajevo. II/1. Hidrologija karsta i metode istraživanja. U: Lučić. 209–218. Split – Zadar . Milanović. 57–73. Fosilne cevke iz bestropne jame – verjatno najstzarjši ostanki jamskog cevjarja Marifugia (Annelida: Polychaeta). Mulaomerović. IX. Petar T. 30. 1979.. Sarajevo 1974. Ljubljanja. Krš Jugoslavije 6. str. N. Geološko inženjerstvo u karstu: brane. 4. Lučić. str. Jasminko. Životinjski svijet Vjetrenice. Josip. Metka. Treći jugoslavenski speleološki kongres. Trebinje. crteža i faksimila. Mihevc. vodozahvati. Milanović. 2000.. injektiranje. K. 322 str. 19-38. 15 karata i 10 tablica. 1969. Andrej. Uzunović. 1-20) Sket. 302. Milanović. Petrović. Roglić. E. zaštita voda.. Sket. P. 1998.. Boris. – Acta carsologica 29/2. Energoinvest. 1983. 65 ilustracija.. 2007. Watson. O. & Bosák. Sarajevo 2005. 1963. Naš krš. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Geographica Slovenica 33/I. 291. str. 2003c. Time recorded in cave deposits – 10 years of paleomagnetic research in Slovenian caves. Zagreb.. Guidelines for Cave and Karst Protection. Petar. Treći jugoslavenski speleološki kongres. tuneli.. A. Petar. Institut za biologiju Univerze Ljubljana.Mihevc. Karst istočne Hercegovine i dubrovačkog priobalja. HE Trebišnjica. 261-270. Uticaj hidrosistema Trebišnjica na režim površinskih i podzemnih voda u Popovom polju. Mladenović. Stjepan. Špes. Mikulec. 41–52. Sarajevo 1963. 1–22. 1983a. Ljubljana. Geografske značilnosti pokrajinsko ranljivih območij v Sloveniji.. str. International Union for Conservation of Nature and Natural Resources. Zupan Hajna. D. Hamiton-Smith. 1963. Sarajevo. 0 . 1999. J. Pruner.

is studied for the first time in Kras. Even the name of the science – the karstol1 . some places in Bosnia and Herzegovina are historically significant as locus typicus of some forms of karst. gulfs. have given refuge to plants and animals. isolated phenomena that are mutually related. the Slovenian part of the Dinaric karst. The serious studies. do not apply. characteristic of homogenous aquifers. The Dinaric karst includes parts of BiH in the west of the Cazin–Lebršnik line. demonstrated that the karst in Bosnia and Herzegovina is among the richest in Europe when it comes to the flora and vegetation. The western part of the country is a very deep and developed Karst in which some peculiar and almost all types of karst phenomena exist. differentiating many endemic plants. Besides the scientific. springs and sinking rivers. as a part of relief. and because of that in every new case the study has to start from the beginning. in the case of pollution significantly reduce the chances for an efficient control and action. although the latter has been evidenced by the research of only a few areas. and among the richest in the world regarding the subterranean fauna. The karst is shaped in carbonate rock exposed to the power of secondary structural movements. karst valleys. the rocks in which the karst is developed occupy between one to two thirds of the territory of the state of Bosnia and Herzegovina. In the morphological sense. Therefore. the karst process is developed through many. quantity and seasonal differences. this is of great cultural importance as they gave names to a number of professional terms in the world’s science of karst. In addition.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja BIH KARST: NATURAL RESOURCE. performed for more than a hundred years. The water circulation is characterized by high speed. it is characterized by numerous plateaus. Therefore. and particularly a rich and heterogeneous genetic fund. Because of that. HAZARDS AND PROTECTION Summary According to the available data. the karst. more or less. The opulence and diversity of biotopes. with specific geological history of karst. which. this is a specific type of relief to which the rules of water circulation.

The combination of traditional and industrial points of view related to the environment resulted with large harmful changes in the environment. this very propulsive field of economy in the karst areas. Bosnia and Herzegovina. enter into the new era. karst values. Such approach requires building of an adequate social structure capable to understand the values of karst. and even threatened that some rare species could disappear. and control). and landscape. The conclusion is that they could be extremely inappropriate and dangerous for the lives of people and for preserving very frail habitats of endangered species. with proclaiming the Nature Parks of Hutovo blato and Blidinje. Industrial use of landscapes reduces the development of tourism. protected areas. the large role is reserved for mechanisms of protected areas. Some vulnerable places are endangered by a number of inadequate septic tanks draining to the underground waters. which gives excellent results in the localities in some neighboring countries. Within this framework. institutes. The most important task is to preserve the exceptional values of Bosnia and Herzegovina. Dinaric karst. sewage systems. Populated areas. The public perception and use have been analyzed in the light of presented natural and scientific values. and the biotopes have been dangerously fragmented. and development and implementation of the appropriate system of decision-making. education. Such practices seriously endangered the very survival of some animal communities. and protection (studies. administration. Key words: Karst. are exposed to large contamination by communal waste. by which the large underground areas have been drained. and industrial pollution.ogy – owes its name to the Slovenian region Kras. which. the major harmful effects are results of hydro-technical activities and melioration. 2 . especially the vulnerable ones. management. and the sustainable economic prospects in the future. environment. A more adequate treatment of karst should be based on the results of a wide-ranging research. especially those recommended by IUCN. three Ramsar sites and particularly with the Una National Park. This process is not fast and involves the building of systems of research. However. sustainable development. These activities require the use of the most up-to-date achievements of science and practice in the conservation and protection of natural resources. to demonstrate a positive relationship with the nature. protection.

odnosno posebnoj organizacionoj jedinici “Sektoru za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene”. zoniranje prostora. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je iniciralo i finansiralo izradu elaborata “Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Bijambare”. Članom 20. 1 Dipl. Sarajevo. određene su granice i ukupna površina obuhvata. ing. te je na osnovu njih na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo.o. mjere zaštite. donesen Zakon o proglašenju zaštićenog pejzaža Bijambare (“Službene novine Kantona Sarajevo”. U saradnji sa Centrom za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. ovog Zakona. godine. i nalazi se u sastavu ovog preduzeća. 3 . koji je formiran 2002. poslovi upravljanja povjereni su Kantonalnom Javnom Preduzeću Sarajevo – šume d. Zakonom je definisana kategorija zaštite.09. 21/03).. kao i korištenje i upravljanje ovim prostorom. identifikovane su i potvrđene visoke prirodne vrijednosti šireg područja Bijambara. šum. vrste intervencija. održanoj 25.o. god.2003. smješteno između planina Zvijezda na sjeveru i sjeveroistoku. Ozrena na jugu i jugoistoku i Čemerske planine na zapadu i jugozapadu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PEJZAŽEM “BIJAMBARE“ Elma Karović Šire područje Bijambara pripada prostoru središnjih bosanskih Dinarida. čiji je nosilac projekta Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa. br.

4 .Organizaciona shema upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare“ Institucionalni okvir za upravljanje Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog okruženja i zaštite okoliša Sektor zaštite okoliša Sarajevo šume d. Sarajevo Sektor za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene Organizaciona struktura upravljačke institucije Rukovodilac sektora za ekologiju i upravljanje odručjima posebne namjene Služba za zaštićena područja Stručni saradnik Poslovođa zaštićenih područja Turistički vodič Kontrolor ulaska u park Čuvari parka Rendžeri x 2 Čuvari objekata 4 Politika upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare“ se bazira na temelju dvanaest osnovnih principa datih od organizacije IUCN za kategoriju V zaštićeni pejzaž.o.o.

edukacione staze. vodotoka. Logo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Vizija Područje Bijambara je prepoznatljiv prostor na kojem će se. Uređenje šumskih staza. Prostornom planu područja i Planu upravljanja. ciljevima i politikom upravljanja uz uvažavanje svih mjera i preporuka koje su date u Zakonu o proglašenju područja zaštićenim. Postavljanje prostorne signalizacije. trim staze. Osnovni ciljevi U zaštićenom pejzažu primarni naglasak je stavljen na “prirodno okruženje.DVD… Održavanje i unaprjeđenje postojeće infrastrukture. 1994) Osnovni ciljevi upravljanja koji se oslanjaju na bazne elemente prirode koji karakterišu Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ Ciljevi Zaštita specifičnih prirodnih/ kulturnih objekata Aktivnosti • • • • • • • • • • • • • • Uspostava službe nadzora. Izgradnja parking prostora sa naplatnom kućom Turizam i rekreacija Održavanje kulturnih/tradicionalnih atributa Upravljanje postojećim resursima mora i treba biti u skladu sa vizijom. šetnica. Izgradnja drvenog grada. Monitoring zdravstvenog stanja Zaštita i očuvanje postojećih biljnih i životinjskih vrsta Zabrana lova i ribolova Uspostava brze i efikasne protivpožarne zaštite Permanentna opservacija područja u cilju preventivnih i represivnih mjera Informisanje i edukacija posjetilaca o prostoru. putem održivog razvoja. Postavljanje adekvatnog šumskog mobilijara. 5 . stvoriti uslovi za samoreproduktivnost kroz valorizaciju sadašnjih i budućih potencijala sa ciljem zadovoljavanja ljudskih potreba i povećanja sadašnjih i budućih generacija. omogućiti zaštita prirodnih i stvorenih vrijednosti. konzervacija biodiverziteta i integritet ekosistema”(IUCN.reklamni materijal. jezera.

Zaštita specifičnih prirodnih/kulturnih objekata Da bi zaštitili specifične prirodne objekte zaštićenog pejsaža Bijambare.. prvo je bilo potrebno izvršti definisanje granica područja. te samim tim i neometano prirodno podmlađivanje i formiranje budućeg zdravog i stabilnog podmlatka. opreme i sl. kao i unutrašnjih granica vezanih za zone zaštite i uspostavljena stalna služba nadzora – rendžerska služba. zaštite infrastrukture. te je izvršeno deminiranje registrovanih površina. kao i veća stabilnost sastojina u smislu sanitarno – zdravstvene zaštite. U saradnji sa Katedrom za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.. protivpožarnog osmatranja. bespravnog zauzimanja zemljišta i bespravne gradnje. redovno se obavljaju pregledi zdravstvenog stanja postojećih sastojina. kao i praćenje ponašanja korisnika i posjetilaca prostora u smislu poštivanja zabrana definisanih Zakonom o proglašenju. Petogodišnji rad i upravljanje ovim područjem stavlja ga u poziciju poželjne destinacije. ovim vidom aktivnosti koja je obavljena na cijelom prostoru postignuta je priprema i oslobađanje površina za slobodan nalet sjemena. Uspostavljena je potpuna higijena prostora. uz stalni monitoring uposlenih u ovom Sektoru. 6 . postigla dobra osnova u prevenciji zaštite od požara. osim estetskog efekta. tako i uređenjem. kako u pogledu prikupljanja i organizovanog odvoza neorganske materije.5 godine) uz propisano obilježavanje graničnih linija i postavljanje trajnih markacija na terenu. Otežan rad Upravljača je predstavljao problem miniranih površina (cca 30%). na osnovu kojih se.). turističke destinacije koja je uvrštena u turističku ponudu Kantona Sarajevo... čime se. mobilijara. Zbog lakšeg upravljanja ovim prostorom izvršeno je razgraničenje između privatnih i državnih parcela. te pravilnim uklanjanjem i slaganjem granjevine i drugog organskog materijala. što je omogućilo sigurniji boravak i kretanje posjetilaca. pojave biljnih bolesti.Zonacijom područja Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ omogućava se lakše planiranje i uočavanje prioriteta a samim tim i realizacija primarnih i sekundarnih ciljeva (naučna istraživanja. sa zadatkom svakodnevne kontrole i osmatranja prostora u cilju sprječavanja bespravnih sječa. stekli su se uslovi za rješavanje ovog problema. Izvršeno je obilježavanje krajnjih granica obuhvata. Također. te kvalitetniji rad upravitelja. (gdje je proces trajao 2. pojave prenamnoženja štetnika. Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa Međunarodnim fondom za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF) i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. održavanje usluga ekosistema. vrši donošenje odluka o mjerama koje vode njihovoj stabilnosti.

što će unaprijediti gazdovanje ovim specifičnim ekosistemom. Do sada su spriječena fizička oštećenja tresetišta.  . Zbog pojačane frekventnosti ovaj prostor spada u područja pojačanog rizika od pojave šumskog požara. kvalitetna elektrifikacija.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U cilju zaštite šuma od progradacije smrčevih potkornjaka izvršena je nabavka lovnih klopki sa kombinovanim dejstvom feromonskih mamaca. gdje će rezultati istraživanja predstavljati dalje smjernice prilikom upravljanja tim objektima. Dalji radovi na istraživanjima kompleksa bijambarskih pećina su u toku. kao i smanjenje njihove brojnosti. Monitoring tresetišta Tresetište močvarno-glejnog zemljišta sa svagnumom predstavlja jedan od specifičnih vrijednosti područja. Na osnovu izvršene doznake i provedene kontrole od strane nadležne šumarske inspekcije vrši se izrada izvedbenih projekata za njihovu sanaciju i pokreću aktivnosti na njihovom uklanjanju. Anganžovani su eksperti iz oblasti speleologije u realizaciji projekta uređenja bijambarskih pećina. čime je osigurana kontrola gustine populacije ovih štetnih šumskih insekata. kao i uređenje eksterijera ispred pećine. koje se postavljaju svake godine po utvrđenom planu. kao i registrovanje promjene razine kiseonika usljed većeg broja posjetilaca u pećini. Na osnovu indeksa ugroženosti izrađen je plan protupožarne zaštite šuma u skladu sa odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o izradi planova zaštite šuma od požara. Monitoring Bijambarskih pećina Zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i implementatora COOR-a izvršeno je uređenje u smislu iluminacije pećinskog prostora. staze su opremljene graničnicima koji usmjeravaju i ograničavaju kretanje posjetilaca. Pored nadzora turističkog vodiča u sprječavanju devastacije prostora i sprječavanju ulaska više od 30 posjetilaca u datom momentu. izrađeni su osmatrački tornjevi – osmatračnice. i te površine su pod budnim nadzorom rendžerske službe “Sarajevo-šuma“. zaraženih i u zimskom periodu oštećenih stabala. Svake godine se u cilju boljeg očuvanja šumskih ekosistema poduzimaju radovi na obilježavanju (doznaci) oboljelih. i uspostavljen protupožarni objekat sa potrebnom opremom za inicijalno gašenje eventualno nastalog požara. izgradnje staza i ograda. koji su postavili instrument za praćenje vlažnosti i temperature unutar pećine. U istu svrhu. U narednom periodu planiran je angažman naučnih eksperata iz ove oblasti.

1 ha i predstavlja veliki potencijal za budući razvoj Parka. Cijeli prostor zauzima površinu od 1.objekti Na području egzistira bivša vojna kasarna koja se sastoji od 5 objekata. Objekat će predstavljati edukacioni centar. a to su:  “edukaciona staza”.  .Monitoring voda U okviru zaštićenog područja Bijambare. Imajući u vidu činjenicu da su Bijambare područje krša (interna drenaža putem velikog sistema špilja ili kanala/pukotina). ponori ne mogu primiti toliku količinu vode tako da dolazi do formiranja jezera značajnih dimenzija. Turizam i rekreacija Infrastrukturni sadržaj zaštićenog područja . u toku tekuće godine izvršili smo analizu kvaliteta pitke vode.  “šumska staza”. Uz ponudu usluga vodiča kroz Bijambarsku pećinu. dužine cca 1000 m na kojoj su na drvenim panoima predstavljene neke od valorizovanih vrijednosti ovog prostora. u vrijeme otapanja snijega i većih kišnih oborina. za koju je urađen izvedbeni projekat rekonstrukcije u cilju budućeg Ekokampa Bijambare. te njegove rekonstrukcije u skladu sa namjerama i funkcijom prve zaštitne zone. U proljetnom i jesenjem periodu. U toku su pregovori između Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša sa planinarskim društvom o preuzimanju doma od strane upravitelja. kao i bolje prezentacije i ugodnijeg boravka na ovim prostorima. koja je opremljena drvenim klupama za kraći odmor. te rješavanje vodoopskrbe pitkom vodom na cijelom području Bijambara. koncept čiste vode može biti problematičan. U okviru tog Projekta je i upravna zgrada upravitelja. posjetioci ovog prostora mogu uživati u punom kontaktu sa prirodom i to šetnjom kroz uređene i osmišljene staze sa edukativnim sadržajima. Svjesni te činjenice. stepenicama i rukohvatima. uređena na dužini od 2000 m. putokazima i panoima edukativnog sadržaja. izrađeni su brojni ambijentalno prilagođeni objekti. Planinarski dom Zvijezda Ilijaš Nedaleko od ulaza u Glavnu pećinu nalazi se planinarski dom vlasništvo PD Zvijezda Ilijaš. U narednom periodu planirano je praćenje kvaliteta i izdašnosti vode. stalni potok Bjelila uvire u Dimšinu pećinu. kao i drvenim mostovima. U sklopu aktivnosti poduzetih na unaprjeđenju i ambijentalnom uređenju.

dok je za najmlađe posjetioce prostora uređeno mjesto za igru.  . Do kraja tekuće godine očekujemo nabavku vozića koji će biti dodatna atrakcija u prostoru. Izrađene su drvene kućice. Daljim razvojem područja u stvaranju predispozicija za plasman ekoproizvoda (ljekobilje i med) u bliskoj budućnosti će predstavljati jedan od izvora finansiranja. Međunarodnog fonda za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Za osobe jačih rekreativnih navika izrađena je trim staza. pješčanici kao i učionica na otvorenom koja bi poslužila za okupljanje djece mlađeg uzrasta i gdje bi se mogli održati kratki časovi upoznavanja svijeta prirode. Prihodi se očekuju od naplate ulaznica u pećinu. ljuljačke. Sve aktivnosti koje su poduzete u petogodišnjem radu upravljača su pod nadzorom Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša imale svoj planski i dogovorni proces usklađen sa sredstvima koja su bila na raspolaganju u datom momentu. ulaznica u zaštićeno područje. čime bi zaokružili i uvezali jednu cjelinu koja se odnosi na regulisanje saobraćaja i zadovoljavanje Zakona o proglašenju područja zaštićenim. te održavanja prezentacija ciljanim grupama u edukacionom centru. Na ovom području stvorene su u veoma kratkom periodu predispozicije da 30% prihoda u odnosu na dosadašnje troškove može ostvariti upravitelj u okviru svojih redovnih poslova. UNDP.  Finansijska podrška Evropske Unije. Svjesni smo činjenice da je zaštićeni pejzaž “Bijambare“ mlad park i da predstoji period u kojem će biti potrebna znatna ulaganja da bi došli do krajnjeg cilja koji se zove održivi razvoj. klackalice. usluga parkiranja i prevoza unutar područja kao i iznajmljivanja bicikla i saonica. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo). Razvoj upravljanja Zaštićenim pejzažem je definisan Planom upravljanja prema utvrđenoj strategiji koja je razrađena u akcionim planovima. Izvori finansiranja Zaštićenog pejzaža “Bijambare” Osnovni način finansiranja za primarno funkcionisanje područja i realizaciju Projekata Zaštićenog pejzaža su:  Izvori finansiranja iz budžeta Kantona Sarajevo (Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. Odnosno. akcioni planovi su osnovni alat za upravljanje u narednih deset godina.

0 .

pojasevi jezera i drugih vlažnih staništa su glavne komponente biodiverziteta i hidrologije u bazenu Dunava. Panonski.Carska Bara Ramsar predio na sastavu Begeja i Tise je najznačajnija močvarna površina. Gornje Podunavlje čini kompleks močvarnih staništa na površini od 19. Dunavski sliv se prostire u 5 biogeografskih rejona od 8 koliko ih ima u Evropi: Alpski. bare. ovom kompleksu pripada i Zasavica. Osim Obedske bare. Šume vodoplavnih ravnica.648 ha vodoplavnih staništa.000 ha. rijetkih. Stepski i Region Crnog mora. Od ostalih zaštićenih predjela treba pomenuti prirodni rezervat Slano Kopovo. Leži nasuprot Kopačkom ritu u Hrvatskoj. sa posebnim osvrtom na vlažna staništa. Ovaj prostorni i ekološki jedinstveni kompleks vode. kao i Ramsar predeo Ludaško jezero. Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Geografski fakultet Beograd 1 . i šumskih ekosistema je karakterističan po visokom biodiverzitetu i velikom broju ugroženih. endemičnih i reliktnih vrsta. Svaki od ovih regiona pokazuje karakteristična vlažna staništa. inženjerstva za zaštitu životne sredine. koju čine vodoplavna staništa. neki su zaštićeni. Kontinentalni. Močvarna staništa Save prostiru se kroz Hrvatsku. neki ne. žbunja. Obedska Bara je najveća močvara u Srbiji unutar ovog sistema sa površinom od preko 30. 1 Mr. okruženog sezonski vlažnim halofilnim livadama.sc. močvare. močvare. livada. U niskoj Tisi Stari Begej.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA U SLIVU DUNAVA NA TERITORIJI SRBIJE Dejana Jakovljević Uvod U radu će biti opisana pojedina zaštićena područja u slivu Dunava na teritoriji Srbije. vodoplavni koridori. koji se sastoji od bazena slane vode.

175 Zakon o Nacionalnim Parkovima. Part A.648 Tisa Slano Kopovo Dunav Koviljskopetrovaradinski rit Sava Obedska bara Bazen slane vode okružen sezonski vlažnim halofilnim livadama Značajne plavne ravnice srednjeg Dunava Prirodni rezervat Prirodni rezervat 976 4.767 Dekret o Zaštiti Starog Carska bara Tise i Begeja Begeja. Tisa Ludoško jezero Stari meandar Save sa vodoplavnom ravnicom. RS Službeni list br. Rumunija. Vienna.150 328 2 .Basin Wide Overview. 2004. Bugarska. Na teritoriji Srbije obuhvata Ramsar predele. šumom i trsticima u koritu Vodoplavna staništa hranjena podzemnom vodom do Save Plitko ravničarsko jezero eolskog tipa Ramsar 9. Prirodne rezervate (Koviljsko – petrovaradinski rit) i Svjetsku Baštinu (Srebrno jezero). a prostire se na površini od 19.175 ha.39/93 Dekret o Zaštiti Gornjeg Podunavlja kao Specijalnog Rezervata Prirode (službeni list RS 45/01) Dekret o zaštiti Slanog Kopova kao Specijalnog Rezervata Prirode Dekret o Zaštiti Koviljskopetrovaradinskog rita kao Specijalnog Rezervata Prirode Dunav Gornje Podunavlje Značajne plavne ravnice Prirodni srednjeg Dunava rezervat 19.841 Sava Zasavica Dekret o Zaštiti Ludoškog jezera kao Specijalnog Rezervata Prirode(Službeni list RS.820 Prirodni rezervat Ramsar 1.000 ha.Glavni kompleks močvara u Evropi su močvare niskog Dunava (Srbija. Moldavija i Ukrajina) sa površinom približno 600. Od ostalih zaštićenih područja biće riječi o Nacionalnom parku Tara u slivu Drine.1994) Izvor: The Danube River Basin district. koji se sastoji od planina sa klisurastom dolinom.Carske Bare kao Specijalnog Rezervata Ramsar Prirode(Službeni list RS. 1994) Tisa Stari BegejPlavna ravnica između 1. Tabela 1 Značajna zaštićena područja za vrste i staništa šireg značaja Rečni Naziv zaštićene Opis bazen površine Tara/ Drina Tara Balkanske planine sa klisurastom dolinom Tip zaštite Nacionalni Park Površina Zakonska osnova (ha) 19.

mаtеmаtičkо – stаtističkе оbrаdе pоdаtаkа. tаkо i kаbinеtskе. prоučаvаnjе pоstојеćе litеrаturе. dа sе prеdlоžе mjеrе kаkо bi sе pоstојеćе stаnjе pоprаvilо i usаglаsilо sа pоmеnutim dоkumеntоm.648 ha. GIS kао tеhnоlоgiја оbrаdе prоstоrnih pоdаtаkа. zаdаtku i cilju istrаživаnjа. kаkо tеrеnskе. stavljen je pod zaštitu i svrstan u zaštićena prirodna dobra od izuzetnog značaja. Na području Rezervata prirode Gornje Podunavlje ustanovljena su tri režima zaštite:  režim zaštite I stepena obuhvata površinu od 261. očuvanim i bujnim izvornim zajednicama ritova.  režim zaštite II stepena obuhvata površinu od 4 834. bogatstvo faune. riba i ptica močvarica. naročito krupnih sisara.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ciljevi Cilj je da se shvate veze između mnogobrojnih činilaca еlеmеnаtа živоtnе srеdinе koji utiču na sveobuhvatno stanje zaštićenih područja. U rаdu će se kоristiti rаzličitе mеtоdе istrаživаnjа. Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje stavljen je pod zaštitu kao područje sa posebno izraženim odlikama reljefa i hidrografskim pojavama i objektima inundaciono – aluvijalnog riječnog pojasa. mеtоd оpаžаnjа. br. koje karakterišu raznovrsnost i bogatstvo flore rijetkih i prorijeđenih vrsta biljaka.odnosno I kategorije. Uredbom je definisana granica Specijalnog rezervata prirode i ukupna površina rezervata koja iznosi 19. Оd kаbinеtskih mеtоda rаdа zа rеаlizаciјu оvоg istrаživаnjа mоgu sе izdvојiti: аnаlizа i sintеzа еlеmеnаtа živоtnе srеdinе. Меtodе kоје ćе sе primjеnjivаti nа tеrеnu su: mеtоd аnаlizе еlеmеnаtа živоtnе srеdinе. dio dolinske ravni i vodotoka Dunava na teritoriji Republike Srbije od državne granice sa Republikom Mađarskom do Bogojeva.81 ha. 45/2001). Metodologija Меtоdоlоgiја rаdа је prilаgоđеnа prеdmеtu.62 ha.57 ha 3 . mеtоd kvаntifikаciје еlеmеnаtа. prisustvo rijetkih i prorijeđenih životinjskih vrsta i osobita ljepota pejzaža. dеskriptivnа mеtоdа.  režim zaštite III stepena obuhvata površinu od 14 542. dа sе utvrdi zаtеčеnо stаnjе shоdnо Оkvirnој dirеktivi о vоdi ЕU. Gornje Podunavlje Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje (“Službeni glasnik RS”. stаndаrdnе mеtоdе zа vоdu i аkvаtičnе biljkе.

jazavac. Sa brojnim meandrima. Dunavska voda i njen režim su među odlučujućim faktorima opstanka biljnog i životinjskog svijeta. Srebrenički Dunavac. Kanal Bezdan – Prigrevica. a nominovan je za Ramsarsko područje (močvarna i druga vlažna područja prema Konvenciji o zaštiti močvarnih područja) i Rezervat biosfere (MaB – UNESCO). Danguzac) su jedna od glavnih hidrografskih odlika Specijalnog rezervata prirode. One su značajan činilac u formiranju vodenih. ade. Česte i velike oscilacije režima Dunava mijenjaju uslove u ekosistemima od vrlo povoljnih do vrlo nepovoljnih. Crna bara na Štrbcu. Monoštorski Dunavac. Mirkovića bara. barama i adama – Dunav u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje stvara nesvakidašnju hidrografsku sliku. raznovrsna flora i rijetke i prorijeđene biljne vrste (bijeli i žuti lokvanj. ujezerenim rukavcima. kuna zlatica i bjelica. 4 . kao i u projekat Evropskog rezervata biosfere Drava – Mura. očuvane izvorne biljne zajednice (ritske šume. vodeni rukavci. livadskih i šumskih ekosistema u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje. crna roda. borjak. meandri. kurjak i dr.Prirodne vrijednosti Hidrološke vrijednosti Površinske vode. močvarnih. Crna bara u monoštorskom ritu. Rezervat je uključen i u projekat prekogranične saradnje sa susjednom Mađarskom (Nacionalni park Dunav – Drava) i Hrvatskom (Park prirode Kopački rit). rebratica. u Specijalnom rezervatu prirode se nalazi još nekoliko značajnih površinskih voda: Plazović. Bajski kanal (delovi kanalske mreže Dunav – Tisa – Dunav). raznovrsna fauna. livade i ševari). rukavcima. Staklarski Dunavac). divlja mačka). Zaštićena prirodna dobra Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje Rezervat odlikuju očuvani i raznovrsni hidrografski oblici ritova (ostrva. Rezervat je registrovan kao međunarodno značajno stanište ptica (IBA područje). Petreški Dunavac. Pored Dunava. Dunav je glavno hidrološko obilježje Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje. Veliki Bački kanal. naročito ptice močvarice i ribe i prorijeđene i ugrožene vrste (orao bjelorepan.). Rečni rukavci (Baračka. ritske bare i močvare). kao najznačajnijeg površinskog toka. jezera i bare (Sakadaš. Podzemne vode (freatske i arteške) imaju uticaja na biljni i životinjski svijet.

barama. sa močvarama. u bari i oko nje je i raznovrstan životinjski svijet. sa Savom. a kanalom Vok na istoku. nekontrolisani ribolov. U tipičnom. izgradnja vikend naselja. Sjevernu spoljnu granicu bare čini odsijek lesne terase visok 5 – 8 m. prečnika do 10 m. U plićim dijelovima bare buja biljni svijet iza koga ostaje treset. zbog kojih je Obedska bara proglašena za Ramsar područje i Specijalni prirodni rezervat. odnosno napušteno korito Save. od barskog bilja i gustog spleta korijenja koje vode u nadolasku podižu sa dna. zagađenja Dunava. mrtvajom. On još više doprinosi smanjenju akvatorije. podzemnim priticanjem i padavinama. Bara je na zapadu barom Brvenicom povezana sa većim brojem bara u aluvijalnoj ravni. Obedska bara se hrani površinskim vodama Save. vlažnim livadama. Pored biljnog svijeta. zapadno od Obedske bare. Kako vodostaj raste veza korenja sa dnom slabi i na kraju se prekida. isparavanjem i podzemnim oticanjem. okruženim hrastovim. unutrašnju.) To je sezonski plavljena površina. a južnu. povećanje površina pod zasadima plantažnih topola. “grebovi”. koje vjetrovi i vodene struje nose po bari. Barsku vegetaciju ovde karakterišu i zelena ostrva.  sve oblike turističko – rekreativnih i privrednih aktivnosti uskladiti sa prirodnim potencijalima prostora. od 9820 ha u vodoplavnoj ravnici Save.  obezbijediti integralnu zaštitu karakterističnih staništa flore i faune. lučnom obliku pruža se između naselja Obreža i Kupinova. čine obalske gredice po kojima je cijela unutrašnja strana “potkovice” dobila naziv Kupinske grede. prije svega svijet ptica. pa grebovi postaju ploveća ostrvca. Prirodne vrijednosti Obedska bara je jedno od najstarijih zaštićenih područja u svetu (od 1874. a gubi vodu površinskim oticanjem. U cilju zaštite i razvoja Specijalnog Rezervata prirode Gornje Podunavlje potrebno je realizovati sljedeće:  preduzimati aktivnosti koje pospješuju ili usmjeravaju prirodne i antropogene procese u cilju zadržavanja postojećih izvornih prirodnih vrijednosti. vr- 5 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaštita životne sredine Ovaj prostor je pod intenzivnim uticajem antropogenih faktora: meliorativnog djelovanja. Obedska bara Bara predstavlja mrtvaju.

Najveća močvara je autentičan kompleks močvara. Ribe: Ima 16 registrovanih vrsta riba i neke od njih su: crvenperka. crventrbi mukač. dnevni paunovac. crna crvenorepka. mali prelivac. Zasavica Zasavica se nalazi nekoliko kilometara preko Save. evropski dabar. šumska žaba. poljska pešurka. divlja mačka. barski pjetlić. velika sunčanica. zec. zelena pupavka. velika krastača. jastreb. orao kliktaš. mali vranac. šaran.mala ušara. crnogrla strnadica. obična češnjarka. barska strnadica. vodeni bik. mešinka. veliki trstenjak. rukavaca. 6 . mala bijela čaplja. smukulja. Neke od vrsta gnjezdarica u rezervatu su: mali gnjurac. livadski gušter. čopotac. kašičar. bukova strižibuba. kaćun. kesega. osičar. žuti voljić. vodena voluharica.Bogatić u Mačvi i Sremska Mitrovica u Sremu. bjelouška. čikov. velika ćelavica. stepski soko. kuna bjelica. štuka i som. bjelovrata muharica. žutarica. žuti lokvanj. batokljun.bovim i šumama topole. stepski smuk. Cijeli kompleks Zasavice se nalazi u Mačvi i administrativno je podijeljen između dvije opštine . divlja svinja i srna. Gmizavci: barska kornjača. bijela roda. bodljikava kostrica. sjenica vuga. crvena čaplja. močvarna koprica. zavrata. jež. zelena žuna. žabljanka. Biljke: oko 500 biljnih vrsta je registrovano u Rezervatu od kojih su posebno značajne: bijeli lokvanj. pčelarica. šakal. testerica. Sisari: 50 vrsta nastanjuje rezervat i neke od njih su: puh. velika gnojištarka. Insekti: Brojne vrste su pronađene u Rezervatu do sada i neke od njih su: jelenak. eja močvarica. smuk. podunavski mrmoljak. plućnjak. gavčica. šarka. mali detlić. od Sremske Mitrovice. zidni gušter. sivi barski petlić. zelena krastača. srednji detlić. zlatna vuga. velika zelena žaba. kukumavka. utina . riđoglava patka. Ptice: Ukupno 220 vrsta ptica je zabilježeno unutar rezervata. cvrcić potočar. salep. lastavičar. mali mrmoljak. vodeni orašac. vrganj. obični cvrcić. zelembać. tresetišta. svitac. seoski detlić. velika strnadica. trčuljak. vijoglava. admiral. grlica. orao bjelorepan. gatalinka. crna roda. čapljica. velika bijela čaplja. velika hrastova strižibuba. vidra. cetonia. karas. zelena žaba. patka njorka. vlažnih livada i šuma. iđirot. linjak. kukavica. dugokljuni puzić. crnooka deverika. evropski tvor. rusi svračak. crveni vilin konjic. kukuvija. Vodozemci: šareni daždevnjak. ribarica. lisičarka. gak. sljepić. Gljive: Ima oko 180 vrsta jestivih i otrovnih gljiva i neke od njih su: Morchella vulgaris. rebratica. grčka žaba.

proglašena je za Ramsar područje. bukova strižibuba. veliki guseničar. žuti lokvanj.1 km duge reke Zasavice.5 m. sunčanica. Prirodne vrijednosti Rezervat se proteže u duž 33. i stavljen u I kategoriju zaštite kao zaštićeno prirodno dobro izuzetne vrijednosti. rudnjača. Rijeka sporo meandrira u i kroz močvaru. Fosilizovano. močvara je prosječno duboka 2. od kojih je 15 vrsta zaštićeno kao prirodne rijetkosti u Srbiji: jelenak.5 km2. koja povezuje Zasavicu i Savu je kanalisana (Bogaz kanal). paralelno korito Save je toliko dugačko da se ustvari proteže skoro do Drine.5 m. Do sada je pronađeno 55 vrsta dnevnih leptira od kojih je 6 na Evropskoj Crvenoj Listi  . topola i vrba). lokvanjić. Površinom dominira riječni biotop. okružen mozaikom vodenih i vlažnih ekosistema. Močvara. gravitaciono sa Cera. Insekti: do sada je više od 300 vrsta nađeno u Rezervatu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zasavica je nizijska močvara u vodoplavnoj ravnici Save. nosorožac. To je tipična izdužena mrtvaja. Krajnja sekcija. Prekopac i Batar. sa fragmentima poplavnih šuma. velika gnoištarka. trčuljak. Ukupno 42 vrste nosorožaca je zabilježeno istraživanjem. šumsko pile. jasen. Gljive: Više od 160 vrsta gljiva je pronađeno unutar rezervata.5 km2. a širina joj je 50 – 300 m. Specijalni rezervat prirode Zasavica je osnovan 1997. mali guseničar. Proglašena je za značajno stanište ptica (IBA). rijeke i kanale: Zasavicu. ali se može povećati do 10 m dubine. Sporotekuća rijeka Zasavica se hrani izdanskom vodom a dubine je 2. Duboka Jovača i Prokopac kanal. od kojih su dvije vrste nove za teritoriju Srbije. velika puhara. od čega je 37% pod I stepenom zaštite.3. najviše trske Phragmites sp. koja se sastoji od nekoliko povezanih močvara pokriva površinu od 11. močvarna kopriva. Biljke: Rezervat je dom za preko 800 biljnih vrsta od kojih su najznačajnije: bijeli lokvanj. Specijalni rezervat prirode Zasavica je jedan od najčuvenijih centara za očuvanje genetskih resursa domaćih životinja u Srbiji. Cjelokupan biotop uključuje također potok Batar i nekoliko drugih pritoka Zasavice i čini ekološki kompleks vode i močvarnih sistema sa fragmentima plavljenih livada i šuma. testerica. i rogozi Typha sp. Za vrijeme normalnih vodostaja.2008. Područje je okruženo poljoprivrednim poljima i ostacima šume (hrast. iz Drine i nekoliko tokova. lisičarka. Jovac. iđirot. Podolsko goveče i svinja mangulica se hrane na pašnjaku Valjevac. škripavac. Većinom zaštićena površina pokriva površinske vode. Visina močvarnog zemljišta je 76 – 82 m. dok je ostala površina pod II i III stepenom zaštite. Zasavica se hrani podzemnim vodama. šumski šampinjon. Oko nje se razvila barska vegetacija. a 31. Neke od njih su: judino uvo. Ukupna zaštićena površina je 11.

trstenjak rogožar. zelembać. bjelouška. vidra. kanal. mali vranac. velika krastača. karas. šarka. vodena rovčica. crnoglava žuta pliska. divlja mačka. a njegov režim je kontrolisan. zidni gušter. zec. kada je rijeka Begej presječena na 15 – om kilometru i usmjerena u novo iskopano korito. sljepić. gatalinka. ipak. čikov i som rijetke. panonska prelivalica. zelena žuna. Vodozemci: šareni daždevnjak. slavuj. siva muharica. izvedeni tokom dva prošla vijeka. Staro korito Begeja. divlja svinja. Ukupna površina Specijalnog Rezervata prirode Stari Begej – Carska Bara je 1767 ha. dugokljuni puzić. ćubasta ševa.. zelena žaba. mali djetlić. smuk. patka njorka. Stari Begej – Carska Bara Područje se nalazi između Tise i Begeja. Ali. grlica. stepska trepteljka. žuti voljić. Neke od posebnih vrsta su: mali gnjurac. dužine 10 km. obična travarka. jastreb. običan crvčić. kesega i šaran su ranjive. crvenrepka. batokljun. modri prelivac. velika zelena žaba. jugozapadno od Zrenjanina. ribarica. poljski vrabac. grčka žaba. gak. evropski dabar. vodena voluharica. gavčica. veliki trstenjak. bjelogrudi jež. dok njegova pufer zona pokriva 7532 ha. U prošlosti niski tereni između Tise i Begeja bili su plavljeni tokom proljetnih mjeseci. Ptice: Ukupno 182 vrsta je zabeleženo u Rezervatu. mali kupusar. crna crvenorepka. žutarica. tj. Sisari: 50 vrsta naseljava rezervat. crveni vilin kojic. Zasavica je jedno od najboljih mesta za posmatranje vilin konjica budući da su tamo registrovane čak 34 vrste od kojih su neke: kraljevski vilin konjic. Regulacija riječnog korita Begeja i drugi hidrotehnički radovi.smukulja. Neke od vrsta koje su nađene u Rezervatu: lastin repak. glavne promjene kada je u pitanju pravac Begeja desile su se poslije iscrpnih radova u periodu 1971. šumska žaba.i jedna na svjetskoj. obična češnjarka. lastavičar. kukuvija. senica vuga. mali mrmoljak. podunavski mrmoljak. doveli su do značajnog smanjenja poplavnih površina i promjena u njihovoj flori i fauni. žutotrbi mukač. bjelorepan. čapljica. kukumavka. kuna bjelica. okruženo je nasipima i odvojeno od tokova Tise i Begeja. mala bijela čaplja. rusi svračak. dok su crnooka deverika. Gmizavci: barska kornjača. mala ušara (utina). veliki kupusar. a neke od njih su: obični puh. obična grmuša. velika strnadica. livadski gušter. – 1974. seoski djetlić. žiličasti kupusar. vrabac pokućar. vuga.  . kukavica. eja močvarica. zelena krastača. Visina ove površine je 73 – 78 m. Ribe: Ima 16 autohtonih i 4 unešene vrste: mrguda. evropski tvor. stepski smuk.

poljska pečurka. svitac. poljskim putevima i kompleksom mikro – i mezo – reljefa. štuka i som. usljed njegovog velikog značaja za Republiku. žuti lokvanj.. karaš. Carska Bara je zaštićena zakonom 1955. lisičarka. ribe. crnooka deverika. gmizavce. kaćun. lastin repak. zaštićeno je zakonom kao Stari Begej Regionalni park sa Carskom Barom kao Strogim Prirodnim rezervatom. Velika raznolikost staništa uslovila je i veliku raznolikost vrsta. je karakterističan po mozaiku prostranih ribnjaka. velika gnojištarka i velika ćelavica. velika hrastova strižibuba. naročito njen dio Carska Bara. pčela. vodeni orašak. Biljke: neke od najznačajnijih vrsta su: bijeli lokvanj. linjak. je svjetski poznata po ornitofauni. stepskih. mrazovac. barskih. čikov. Strogi Prirodni Rezervat Carska Bara je na ICBP Listi Evropskih i Sjevernoameričkih močvara međunarodnog značaja. imajući u vidu veliki ekološki. koje obuhvata riječno korito Starog Begeja. crveni vilin konjic. bodljikava kostrica. Od 1990. livadskih. gavčica. Rezervat je proglašen za Ramsar područje. mali prelivac. Prirodne vrijednosti Specijalni Rezervat Prirode Stari Begej – Carska Bara. sa režimom koji zavisi od podzemnih voda i količine padavina. platanthera bifolia. salep. Ribe: zabilježene su 24 vrste riba od kojih su neke: crvenperka. močvaru Carska Bara i druge periodično plavljene terene i koje ima veoma dobro očuvane izvorne prirodne vrijednosti. testerica. ispresijecanih kanalima. iđirot. šafranovac. plućnjak.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Plavna površina na ušću Begeja u Tisu. žabljanka. a neke od njih su: jelenak. močvarnih. Marta 1996. 2) Botoški rit i Farkaždinski rit. Insekti: Veliki broj vrsta je zabilježen u rezervatu. područje ukupne površine 1386 ha. sa režimom vode koji zavisi od režima podzemnih voda i kontrolisanog režima poplavnih voda. šaran. admiral. naučni i edukativni značaj. trčuljak. koje uključuju rijetke. kao ostatak jedinstvene plavljene površine u nizijskom toku Begeja. Vlada Republike Srbije proglasila je zaštićenim ovo područje kao Specijalni Prirodni Rezervat Stari Begej – Carska Bara. To je tipična močvarna površina podijeljena nasipom u sljedeća dva dela: 1) rečno korito Starog Begeja i močvara Carska Bara. zelena pupavka. dnevni paunovac. slatinastih i poljoprivrednih ekosistema.  . kesega. vodozemce. čopotac. ptice i sisare. šumskih. Zahvaljujući toj činjenici. bukova strižibuba. nasipima. ugrožene i ranjive biljke. riječnih. velika sunčanica. Gljive: Više od 150 vrsta gljiva je zabilježeno u rezervatu i neke od njih su: vrganj. rebratica. Godine 1986. kraljevski vilin konjic. zavrata.

mali mrmoljak. srednji djetlić. pčelarica. bjelovrata muharica. rusi svračak. Tisa je često mijenjala svoje korito.8 m. veliki trstenjak. jež. orao bjelorepan. Ptice: zabilježeno je više od 240 vrsta u rezervatu. riđoglava patka. U davnoj prošlosti. šakal. grlica. bjelouška. žuti voljić. 8332 ha). kukuvija. vodeni bik. obična češnjarka. mala bijela čaplja. sivi barski petlić. sljepić. barska strnadica. osičar. određene mjere zaštite su definisane za različite dijelove ovog zaštićenog područja. livadski gušter.Vodozemci: šareni daždevnjak. čapljica. 100 . zelena krastača. slana jezera su unutar paleomeandara. bijela roda. upravljanje i racionalno korištenje. velika bijela čaplja.7044 ha). eja močvarica. kao dobro očuvanih ekosistema i staništa rijetkih vrsta. crventrbi mukač. orao kliktaš. naročito onih tradicionalnih je moguć. kukumavka. barski petlić. vidra. obični crvić. U dijelovima III stepena zaštite (600. gatalinka. a neke od njih su: vodena voluharica. U dijelovima I stepena zaštite (703. U dijelovima II stepena zaštite (371. dugokljuni puzić. mali djetlić. površina 976 ha. Zaštita životne sredine Da bi se obezbijedila efikasna očuvanost. naučnog i edukativnog značaja. Jedan od starih meandara Tise je Slano Kopovo. žutarica. jastreb. podunavski mrmoljak. Neke od vrsta gnjezdarica su: mali gnjurac. smukulja. seoski djetlić. patka njorka. 465 ha) širok opseg kontrolisanih aktivnosti. crna roda. Slano Kopovo predstavlja jednu od posljednjih očuvanih močvara na slatinastom zemljištu u Vojvodini. šumska žaba. crna crvenorepka. zbog velikog ekološkog. crvena čaplja. izuzev u naučne i edukativne svrhe. divlja mačka. veoma ograničeno korištenje (kontrolisana rekreacija. Sisari: više od 40 vrsta nastanjuje rezervat. ribarica. zlatna vuga. smuk. crvić potočar. Visina je 76. Gmizavci: barska kornjača. velika zelena žaba. kukavica. svako iskorištavanje. zelembać. posmatranje ptica i divljih životinja) je moguće. je zabranjeno. batokljun. kuna bjelica. tj. lastavičar. napuštajući prethodno korito i plaveći susjedne nizije. velika krastača.6 – 86. Slano Kopovo Slano Kopovo se nalazi u sjeveroistočnom Banatu. poboljšanje. zelena žaba. u blizini Novog Bečeja i rijeke Tise. zec. mali vranac. zidni gušter. vijoglava. sjenica vuga. gak. divlja svinja i srna. šumska sova. velika strnadica. zelena žuna. kašičar. evropski tvor.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slano Kopovo ne samo da je veoma bogato da bi se moglo ocijeniti kao centar biološkog diverziteta. a voda se gubi isparavanjem. Kako je u isto doba godine primarni minimum atmosferske vode. Godine 1989. Njegova vrednost je vidljiva kroz vrste koje se gnijezde. koja su na ivici potpunog nestanka. Prirodne vrijednosti Hidrološke vrijednosti Funkcionisanje i opstanak područja Specijalnog rezervata prirode Slano Kopovo najviše zavisi od prisustva vode. hranjenje Slanog Kopova izdanskom vodom je oslabilo.5 km ka istoku. a opstanak cijele površine je ugrožen. vezane za solončake i sačinjavaju ih sukulentne i u manjoj mjeri polusukulentne halofite. već i u cijeloj Panonskoj niziji u fazi izumiranja. Slano Kopovo je posebno pogodno za ždralove. dok je 2000. Ovi kanali su smanjili nivo izdanske vode. Mnoge biljne vrste karakteristične za ovaj tip vegetacije danas predstavljaju prave raritete. Slano Kopovo je ranije imalo mnogo povoljniji vodni režim. Za Ramsar područje proglašeno je 22. Slano Kopovo predstavlja jedno od najznačajnijih i najkarakterističnijih ptičjih staništa u Srbiji. kao. a Kikindski kanal 4. ali karakteristične za Pont – Kaspijska slana zemljišta i morsku obalu. U području Slano Kopovo je specifična slana zajednica Thero – Salicornietea. Kad je glavna trasa kanala Dunav – Tisa – Dunav iskopana ka jugu. tako da su zaštićene zakonom. površinskim priticanjem vode i od podzemnih voda. Nema gubljenja vode oticanjem. već i reprezentativni primerak slanih staništa. guske i kopnene ptice. patke. posljedica isparavanja i deficita atmosferske vode je negativan vodeni bilans jezera. Posebna karakteristika Slanog Kopova je dominantna halofitna vegetacija (biljke koje rastu prirodno na veoma slanom zemljištu). a atipične su za Panonsku niziju. koja je ne samo u Srbiji. Sublakustrijsko hranjenje je također prisutno kroz pomenuta “oka”. Dakle. Veliko Kopovo i Poštaš Kopovo dobijaju vodu direktnim prilivom atmosferske vode na njihove površine. 101 . jula 2004. površina od 200 ha proglašena je kao međunarodno značajno ptičje stanište u Evropi prema IBA projektu. bila revizija i IBA površina je proširena na 2660 ha. Slano Kopovo se našlo na čvoru njihovih sastava. Najveći intenzitet isparavanja je u ljetnim mjesecima. uostalom i činjenica da je ovo jedinstvena migraciona tačka za određene ptice selice. Zbog toga. pripadaju tipu prastarih biljaka koje su već skoro nestale iz najvećih dijelova Panonske nizije.

plivajuća i potopljena vegetacija. U sjevernom dijelu više obale Kopova. niska i nekorištena zemlja. Transilvanijsko – panonske endemične vrste iz Svjetske Crvene Liste Flore. vlažne i močvarne livade. pripadaju većinom jednogodišnjim. Slano Kopovo je jedno od najznačajnijih i najspecifičnijih staništa ptica u Srbiji (IBA područje). Iako je površina ovog područja relativno mala (oko 1000 ha). Voda najviše sadrži natrijum – hlorid i natrijum – sulfat. 210 vrsta ptica je zabilježeno do sada. skrab. Registrovane vrste Slanog Kopova uključuje Plantago schwarzenbergiana. vinograda. 102 . đubrenjem zemlje i gaženjem. koliba. muljevite i pješčane obale. Atmosferske vode rastvaraju so iz slanog zemljišta i ta slana voda onda otiče u jezero. Suaeda maritima je na Crvenoj listi flore Srbije. Fauna Slano Kopovo je svjetski poznato po bogatsvu životinjskog svijeta. voćnjaci i kultivisana polja. na slanim pašnjacima. Najznačajnija staništa za ptice su: otvorene vode jezera i rječica. živi sigurno najznačajniji predstavnik faune na ovim prostorima. Flora Biljne vrste. Zaštita životne sredine Antropogeni faktori i prirodni procesi su oduvijek prisutni na području Slanog Kopova i u njegovoj blizini i u određenom stepenu mogu imati negativan uticaj na glavna prirodna dobra ovog područja: narušavanje vodenog bilansa. sukulentnim halofitama. cenoelementi. Vrsta Suaeda pannonica je panonska endemična vrsta i nalazi se u Crvenoj knjizi flore Srbije. U zavisnosti od količine vode kojom se hrani i vode koja se u isto vreme gubi isparavanjem i evapotranspiracijom. Oni su na spisku Crvene knjige. odnosno na preliminarnom spisku kičmenjaka za Crvenu knjigu Srbije. Mnogi sisari registrovani u ovom području pripadaju grupi prirodnih rariteta i zaštićeni su zakonom. što predstavlja 63% vrsta ptica u Vojvodini (320 vršta).Veliki salinitet zemljišta je uzrok velikog saliniteta jezerske vode. uništavanje autohtonih staništa povremenim preoravanjem pašnjaka. nedovoljno kontrolisana upotreba hemikalija predstavlja veoma značajan problem u očuvanju ptica i drugih prirodnih vrijednosti Slanog Kopova. nivo vode u jezeru je podložan fluktuacijama. zajedno sa Salicornia europea kao kritično ugroženi takson. isušivanje jezera (usljed izgradnje kanala Dunav – Tisa – Dunav i vještačke brane na Tisi). Evropski stepski vuk. koje u ekstremnim slučajevima mogu biti znatne. suhe livade. podizanje voćnjaka.

njihova ekspertska i socijalna podrška. Rječica Kireš i vodotoci oko Čurgoa snabdijevali su jezero slatkom vodom. čak sa periodičnim presušivanjem plićih dijelova bazena. kao i stručnim i naučnim institucijama. sa izraženim godišnjim kolebanjem nivoa vode. Najveća dubina korita je 2. dok se aktivnosti u području mogu preduzimati u cilju poboljšanja statusa i prezentacije prirodnih vrijednosti bez posljedica po njihove primarne vrijednosti. Od 1989. 3) obezbjeđenje investicija za regulisanje i održavanje područja. na granici bačkog lesnog platoa. ako su oni u skladu sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra. koje spada u red tipičnih eolskih panonskih jezera.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U području pod I stepenom zaštite. nalazi se na teritoriji opštine Subotica. 2) obezbjeđenje osposobljene čuvarske službe. u jezero se ulijeva kanal Palić – Ludaš. Ludaško jezero Aluvijalno korito Ludaškog jezera prostire se na pjeskovitom predjelu između Dunava i Tise. sa izra- 103 . ili su povezani sa prenesenim tradicionalnim značenjima industrijskih aktivnosti i stanovanja. zabranjeno je korištenje prirodnih resursa i svega ostalog izuzev za naučne studije i edukaciju. 5) saradnja sa svim korisnicima područja. pored atmosferskih padavina i podzemnih izdani. Najveći dio rezervata čini samo jezero. Kao plitko jezero (prosjek 1 m. niski.5 m). godine kada Zavod za zaštitu prirode i naučno proučavanje prirodnih rijetkosti NR Srbije donosi rješenje o zaštiti. Plitka voda može da bude zamrznuta i duže od 3 meseca. 6) uspostavljanje efikasnog sistema finansiranja. Ludaško jezero. Široki. Specijalni rezervat prirode. a ljeti se voda u jezeru zagrije čak do 30 °C. sa dužinom od 4. Danas. sjeverni dio obale je močvaran. moguća je selektivna i ograničena upotreba prirodnih resursa i kontrolisane aktivnosti i intervencije u području.5 km i površinom od 328 ha. 4) rad na prijedlogu programa i planiranju dokumenata. iako većinom ne prelazi ni dubinu od 1 m. Glavne pretpostavke za ostvarivanje efikasnih mjera zaštite su: 1) obezbjeđenje bare od strane eksperata. Ludaško jezero tretira se kao područje od međunarodnog zanačaja za ptice (IBA). alkalnog tipa vode (slatina). U području pod II stepenom zaštite ograničeno je i strogo kontrolisano korištenje prirodnih resursa. Prva pravna regulativa donijeta je 1955. Prije regulacije vodosistema jezero je predstavljalo ujednačeno barsko – močvarno područje sa alkalnim tipom vode. Boge a višak vode rječica Kereš odnosi u Tisu. U III stepenu zaštite. dok je uski južni dio uronjen u les i izdiže se 3 – 4 m iznad površine vode.25 m. maksimalna dubina 2. uključujući i gradnju turističkih objekata.

visoki stepen atraktivnosti posjeduju doline rijeka koje čine pritoke Drine – Brusnica. Derventa. a sa juga i jugoistoka planinom Zlatiborom i dolinom Đetinje. Zaravnjena je i pruža se preko lokaliteta Kaluđerske bare. dok Beli Rzav. Bezimena pećina. Pećina na Točkovici. od čega je oko 13000 ha šumskih kompleksa. Soviljačka pećina. ima izrazito kanjonski karakter. Za rekreaciju služi treća zona. među kojima dominira dolina Drine. vodopadima i slapovima. Zvijezdu.). One obiluju brzacima. Gornja pećina. Milinova pećina. niža. Najstrože su zaštićeni sjeveroistočni dijelovi jezera gde se boravak ljudi dozvoljava isključivo u cilju naučnih istraživanja. Viša. obrađivanje zemljišta. Druga. Upravljanje prirodnim dobrom povjereno je Javnom preduzeću Palić – Ludaš. Prirodne vrijednosti Osnovu planine čine dvije površi. Geografski prostor Parka podrazumijeva planinu Taru. Nacionalni park je osnovan zakonom kojeg je donijela Skupština SR Srbije 13. Osim samog jezera. u saradnji sa zavodom za zaštitu prirode i Ministarstvom za zaštitu životne sredine. ima nadmorsku visinu od 1000 m. Druga zona rezervata može da zadovolji potrebe za odmorom i sportskim ribolovom. koja je u kanjonskom dijelu oivičena strmim stranama visine 800 – 1000 m. Nacionalni park Tara zauzima površinu od 19175 ha. Uz to. Posebnu kuriozitetnu vrijednost morfološkog karaktera na Tari imaju speleološki objekti izraženi u vidu pećina i jama različite varijetetne izraženosti: Perućačka ili Vidojevačka pećina. Rača i Beli Rzav. Sa zapada i jugozapada graniči se dolinom Drine. u kojoj se predviđa razvijanje ekološkog i seoskog turizma. Njegovom proglašenju prethodila su vrlo obimna istraživanja koja su trajala čitave dvije decenije (od 1960. Nacionalni park Tara Tara se nalazi u zapadnom dijelu Srbije. Stolac. rezervat obuhvata i okolna močvarna područja. jula 1981. kod sela Zaovina.ženom bioprodukcijom. sa debelim organskim muljnim naslagama. Pećina u dolini Bulibanovca. Lji- 104 . Crni vrh. održavanje starih salaša). Obje površi su ispresijecane riječnim dolinama klisurastog karaktera. kanjon Drine sa Perućcem i okolinu Bajine Bašte. U ovoj zoni su dozvoljeni tradicionalni vidovi korištenja prostora (ispaša. nadmorske visine oko 1200 m nagnuta je 5% prema sjeveru i sjeveroistoku. U skladu sa stepenom zaštićenosti pojedinih dijelova ograničavaju se i ljudske aktivnosti. spada u eutrofne vode.

koja je pretežno bezvodna. Bele vode. Najveći izvori se pojavljuju na kontaktu škriljaca i krečnjaka u podinskom delu Zvijezde i Tare. Kuriozitetne atribute posjeduje reka Godina. Sekulića vode. Ciganska jama. Tok čini ujedno stanište pastrmke. Najviša granica na kojoj se javljaju izvori je na sjevernom odsijeku Tare. odnosno travnjaka pokrivenih livadskim cvijećem i najprije listopadnih a potom i četinar- 105 . Osim izvora na Tari se javljaju i vrela. najveće je vrelo Rače. Biogeografske vrijednosti Na Tari postoji sistem zonalno raspoređenih biljnih zajednica. Ponor u Mitrovcu i dr. Krečnjačka površina Tare. Visina vrela je 265 m. Leži ispod Sokoline u visini 700 – 750 m. Hidrografske vrijednosti Oko 12 km uzvodno od Bajine Bašte nalazi se akumulaciono jezero Perućac. Jama u Krnjoj jeli. a prosječan kapacitet iznosi 300 l/s. gde su trijaski krečnjaci najviše spušteni. Ima ih mahom na sjevernom dijelu planine. Drugom hidrografskom objektu ovog tipa pripada i alkalno – termalno vrelo Laćevac. Od dolinskih. Vrela se javljaju kao kraška i dolinska. Zaboj. Ona izvire pod strmim padinama Tare u vidu snažnog vrela velike izdašnosti (300 l/s). najkraće rijeke u Srbiji. Izbija na desnoj strani Rače na 100 m od njenog glavnog vrela. Mali i Veliki skakavac na rijeci Rzavu i mnogobrojni slapovi na Rzavu. Među njima poseban značaj imaju vodopadi u Perućcu pod Tarom. kao i u izvorišnom delu Belog Rzava. Zvekara kod Sovljanskog vrela. Zvekara u uvali Velika livada. Posebnu turističku vrijednost čine vodopadi i slapovi u vodenim tokovima Parka. Vasića ponor. od kojeg nastaje čitava rijeka. Zvekara na Mekotama. Najznačajnije je Perućačko vrelo. Uz jezero je vezan kuriozitet Perućačke reke. Bukova voda. Derventi i Rači. Najviša tačka Nacionalnog parka je Kozji rid sa nadmorskom visinom od 1591 m. na kontaktu škriljaca i krečnjaka na visini 580 m. Karakterišu se ujednačenim proticanjem. ima rijetke izvore: Mitrovac. Pruža mogućnost upražnjavanja svih sportova na vodi. Među ovim izvorima poznati su Poljana i Ljubašaka voda. Kaluđerske bare i dr. svojom dužinom od svega 365 m. Vrelo je uglavnom stalno. ali se s vremena na vrijeme pojavljuju pauze u njegovoj aktivnosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ljačka pećina. predstavlja kratak nastavak vodopada.

Otkrio ju je Josip Pančić 1877. zmijar. Crni vrh. Tara raspolaže i bogatstvom divljači. Jabučica – sklopovi. soko. Posebnu vrijednost imaju životinje koje su u drugim dijelovima Evrope rijetke ili su sasvim iščezle. najstariji endemo – reliktni predstavnik ove planine. Među njima posebnu vrijednost imaju: suri orao. Osim Pančićeve omorike. O bogatstvu flore svjedoči činjenica da ona po broju vrsta čini gotovo 1/3 flore teritorije Srbije.02 ha) je Zvijezda i nalazi se u gotovo nepristupačnom kanjonskom dijelu planine. grupa stabala na lokalitetima Pod golim drvetom. pećina Topla peć u lokalitetu Zvezda. Pod Gorušicom. Ukupna površina rezervata iznosi 1791. losos i lipljan. Podijeljena je u više cjelina: Zvijezda. U spomenike prirode u Nacionalnom parku spadaju: Prirodni memorijalni spomenik Borovo brdo. divlja svinja i srna.skih šuma. mogućnost turističkog iskorištavanja i slično. jama u Čučkovini. Pošto ova biljka ima niz značajnih specifičnosti. Najveći prirodni rezervat je (1681. u okviru kojih ulazi i Pančićeva omorika. Status strogih prirodnih rezervata imaju sljedeće prirodne cjeline: Kanjon Brusnice. stavljena je pod zaštitu. posebno su značajne kvalitetnije vrste. godine. na planini značajno mjesto zauzimaju vrlo stari primjerci tise. Postoji devet strogih prirodnih rezervata u kojima je dozvoljena naučno – istraživačka aktivnost i to samo ona koja nije u stanju da naruši prirodnu ravnotežu takvih prostora. Od tada je postala predmet interesovanja naučnika i ljubitelja prirode. Smiljevo brdo i dr. Crveni potok. Značajno je i prisustvo lovne divljači: zec. kao što su pastrmka. kuna bjelica. Crni vrh i Tara. Aluška planina i pojedinačna stabla na lokalitetima Omar. Klisura Rača. Bilo. Na Tari je značajno prisustvo vrsta ptica koje su u drugim dijelovima Srbije mjestimično ili sasvim iščezle. zvekara u Mekotama i Velikoj liva- 106 . divlja mačka. crni i bijeli bor. koja nije registrovana na drugim mjestima u svetu. Posebne prirodne vrijednosti U okviru prostora Nacionalnog parka postoje posebne prirodne vrijednosti koje su različito kategorisane s obzirom na značaj. Račanska Šljivovica. tako da imaju veliki naučni značaj. To se odnosi na Pančićevu omoriku. pećina u Šljivovici. Klisura Dervente. Od ribljeg sveta. ugroženost. U ovom Nacionalnom parku su zastupljene dobro očuvane oaze četinara od kojih neke predstavljaju posebne vrijednosti. jelu i smrču. veliki tetrijeb i šumska šljuka. Velike livade. od kojih neki primjerci dostižu visinu i do 25 m. jazavac. Ljuti Brijeg i Crvena stena. kuna zlatica. tisu. Zvezda. lisica.08 ha.. U rijeci Drini nalazi se vrsta mladice Huko huko.

Derventa. Od jestivih. Neke od preostalih površina imaju određeni status zaštite u nacionalnim i međunarodnim zakonskim regulativama. Na Tari se sreću i drugi rijetki ili izuzetni prirodni fenomeni. pripremu Plana upravljanja riječnim slivom i njegovog Programa mjera. reduša. Na ovom prostoru je do sada sistematski registrovan. U grupu posebnih prirodnih vrednosti – derventanski različak. U okviru druge grupe najotrovnija je zelena pupavka. Među njima su od posebnog značaja: rudnjača. Sliv Dunava sadrži veliku raznovrsnost vlažnih staništa. kao i za staništa i diverzitet vrsta. crna čemerika. Zaključci i rezultati 80% istorijskih vodoplavnih ravnica na velikim rijekama u slivu Dunava je izgubljeno posljednjih 150 godina. U šumskim kompleksima raste 250 jestivih i tri otrovne pečurke. bukovača i dr. Ima nekoliko površina duž Dunava koje bi trebalo istražiti u pogle- 10 . Njeno prirodno stanište je u klisuri Dervente. jarčić. Od drugih biljaka posebnu vrijednost imaju jeremičak.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja di. Mnoga od vlažnih staništa u slivu Dunava su pod pritiskom plovidbe. Među njima treba pomenuti fenomen da u pojedinim životnim zajednicama opstaju zajedno vrste koje na drugim mjestima i pod drugim uslovima ne mogu da opstanu. karakteristikama i značaju svake zaštićene površine u bazenu Dunava. kao i novih infrastrukturnih projekata. ima nezaštićenih površina duž Dunava za očuvanje ekonomski značajnih vrsta. naročito u prevenciji poplava. mečja. vrlo atraktivna biljka ljubičastih cvjetova. Inventar zaštićenih površina daje geografske. Razvoj inventara zaštićenih područja za zaštitu vrsta i staništa je u toku. odnosno proučen znatan dio podzemne flore. termalni izvor Lađevska vrela. To je značajna osnovna informacija za. paprat rebrača. npr. vodeni tokovi Brusnica. božur. plava i žuta lincura. endemična. šumski vrganj. Karaklijski Rzav. tehničke i pravne informacije o položaju. Mnoga od njih već imaju status zaštićenih površina po zakonu EU i globalnih konvencija. ponor na Mitrovcu. proizvodnje hidroenergije i poljoprivrede. zlatan. lisičara. hranjenju podzemnih voda. imaju dobar ukus i visoku hranljivu vrijednost zbog čega se pripremaju i služe u restoranima kao posebni specijaliteti. božikovina. Vlažna staništa u slivu Dunava imaju važnu ulogu u hidrološkim procesima. dok druge još ostaju nezaštićene. vodopad Skakavac na Karaklijskom Rzavu. leska. Baturski Rzav i Rača. Za sada. smrčak.

). Bаnаt i Srеm. knj. Gаvrilоvić. Оpštinа Bеčеј. Vienna. gоdinu. Group of authors (2005. Rеgiоnаlni Cеntаr zа živоtnu srеdinu zа Cеntrаlnu i Istоčnu Еvrоpu. Grupа аutоrа (2005. i Dukić D. B. Turizam i zaštita. Austriа.). (2002. Prirodno – matematički fakultet. (1975.du njihovih potencijala kao zaštićenih površina na osnovu zakonske regulative zaštite prirode. Literatura Bukurov. Univerzitet u Novom Sadu. SANU. Bаčkа. Rеkе Srbiје. (1978.). Kancеlаriја u SCG. Nоvi Sаd. Lоkаlni еkоlоški аkciоni plаn Bеčеј. Bеоgrаd. ICPDR. Bеčеј. Rеfеrеntni mоnitоring hеmiјskоg kvаlitеtа pоvršinskih vоdа Vојvоdinе zа 2005.). The Danube River Basin District. Dеpаrtmаn zа hеmiјu. Nоvi Sаd. Lj. Grupа аutоrа (2005. Beograd Bukurоv. Fizičko – geografski problemi Bačke. Novi Sad. Grupa autora (2000. PMF.). 10 . B. Bеоgrаd. Institut za geografiju.). Zаvоd zа udžbеnikе i nаstаvnа srеdstvа.). 43.

Romania. On the lower Tisza. the Stari Begej-Carska Bara Ramsar Site at the confluence of the Begej and the Tisza River is the most valuable wetland area. the Continental. deltas. the Pannonic. in particular wetlands. lake shores and other wetlands are essential components in the Danube River Basin’s biodiversity and hydrology. They are also a mosaic of protected areas including Ramsar sites.648 ha of floodplain habitats. The Danube River Basin extends into five of the eight Biogeographical Regions of Europe: the Alpine. others not. Each of these shows characteristic wetlands. the Steppic and the Black Sea Region. Floodplain forests.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROTECTED AREAS IN THE DANUBE RIVER BAISIN DISTRICT IN SERBIA This paper describes protected areas in the Danube River Basin District. Serbia and Montenegro. marsh. Moldova. The other protected areas are Nature Reserve Slano Kopovo with salt water pool surrounded with seasonally wet halophillous meadows. Introduction 10 . with 19. Bulgaria. and Bosnia i Herzegovina. and Ukraine) with a size of approximately 600.000 ha. as well as Ludasko jezero Ramsar Site. A major wetland complex for Europe is the Lower Danube wetlands (Serbia. some of them are protected. The Sava wetlands extend through Croatia. endemic and relict species. This spatially and ecologically unique complex with its mosaic of water. floodplain corridors. Zasavica with floodplain habitats also belongs to this complex.000 ha. meadows. bush and forest ecosystems is characterised by a high biodiversity and significant number of threatened. swamp. marshlands. Obedska Bara is the largest wetland in Serbia within this system and has an extent of more than 30. The wetland complex of Gornje Podunavlje lies opposite Kopacki rit. rare.

technical and legal information on the situation. Field work contains following methods: analysis of environmental elements. The inventory of protected areas can give geographical. GIS in terms of technology of spatial data processing. that affect protected areas overall statement. In the Drina River Basin is National park Tara. Some of the remaining areas have either received protection status under different national or international legislation while others still remain unprotected. hydropower and agriculture as well as from new infrastructure projects. character and relevance of each protected area in the Danube River Basin. This is important basic information e. Aims The aim is an understanding connections between numerous factors of environmental elements. Conclusions and results 80% of the historical floodplain on the large rivers of the Danube River Basin has been lost during the last 150 years.g. elements quatification. decryption method. Cabinet methods used in this research are: analysis and synthesis of environmental elements. that contains mountains with gorge valleys. standard methods for water and aquatic plants. detection. with area of 19 175 ha.Nature Reserves (Koviljsko – Petrovaradinski rit). task and aim of research. 110 . Methodology The methodology is adjusted with thema. Different research methods as field work as cabinet work will be used. to establish existing statement in accordance with Water Framework Directive. mathematical – statistical data processing. Many of the Danube basin wetlands are under pressure through navigation. to proposed measures for improvement existing statement and adjust with the very same document. World Heritage Site (Srebrno Lake). research of existing documentation. for preparing the River Basin Management Plan and its Programme of Measures.

111 . The DRB still contains a large variety of important wetlands. Still. which should be explored with regard to their potential as protected areas under the nature protection legislation.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Wetlands in the Danube River Basin play an important role in hydrological processes. in particular in flood prevention. Many of them have already been designated as protected areas under EU law and under global conventions. there are no protected areas along the Danube for the conservation of economically important species. At present. The development of an inventory of protected areas for species and habitat protection is well under way. there are some areas along the Danube. recharging of groundwater as well as for habitat and species diversity.

.

Projekt Da bi se osigurala integracija zaštite ekoloških vrijednosti duž Save u upravljanje rijekom Savom. Ukupna dužina Save od izvora u Sloveniji do ušća u rijeku Dunav u Srbiji iznosi 945 km. a ima biološku važnost zbog svoje izvanredne biološke i krajobrazne raznolikosti.iucneurope. IUCN Ured za JI Europu.erg@iucn. http://www. E-mail: boris. a s Bosnom i Hercegovinom u dužini od 311 km.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI PLAVNOG POJASA RIJEKE SAVE Joerg Lohmann Boris Erg2 Rijeka Sava Rijeka Sava je drugi po veličini pritok Dunava. Beograd. voditelj projekta. http://www. što potpomaže ublažavanje poplava i biološku raznolikost. Sava je jedinstveni primjer rijeke čiji je plavni pojas još uvijek netaknut. čineći granicu sa Slovenijom u dužini od 2 km. Dužinom od 562 km protječe kroz Hrvatsku. To je područje velikog kompleksa aluvijalnih riječnih močvara u slivu rijeke Dunava i najvećih ravničarskih šuma. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) i Wageningen International (WI) uz tehničku podršku Orbicona (DK) zajednički su ini1 2 Joerg Lohmann. Zagovornici očuvanja prirode i znanstvenici smatraju rijeku Savu jednim od “krunskih dragulja“ europske prirode. Najvažnije karakteristike krajolika nalaze se u središnjem dijelu porječja Save s mozaikom prirodnih plavnih ravnica i kulturnih krajolika formiranih tradicionalnim načinima korištenja zemlje tipičnim za riječne doline središnje Europe u prošlosti.org.org. a izabrana je kao središnje područje u Strategiji paneuropske biološke i krajobrazne raznolikosti (PEBLDS) Vijeća Europe. IUCN Ured za JI Europu. Srbija. E-mail: joerg.org Boris Erg.iucneurope.org 113 . Srbija. Beograd.lohmann@iucn. direktor projekta.

Državni institut za zaštitu prirode Hrvatske. Institut za očuvanje prirode Srbije – pružiti važne stručne inpute za projekt svojim sudjelovanjem u radnim skupinama projekta i obuci. Da bi se izradila biološka mreža. Srbiji i Sloveniji da: odrede. Poljoprivredni institut Republike Srpske. uvedu praksu korištenja zemljišta koja će podupirati zaštitu krajolika i biološku raznolikost. Hrvatskoj. Dodatni stručni doprinos dat će Institut Republike Slovenije za zaštitu prirode. Ciljevi i aktivnosti Sveukupni cilj projekta jest zaštita i upravljanje jedinstvenim krajolikom i biološkom raznolikosti duž rijeke Save putem pružanja pomoći Bosni i Hercegovini. Kroz cijeli projekt IUCN će zajedno s WI biti odgovoran za upravljanje projektom. dok će partnerske institucije iz zemalja uz rijeku Savu – Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu. Bonska konvencija. tampon zona i koridora. Projekt će potpomoći izradu priručnika za tumačenje vrsta staništa prema EU Natura 2000 relevantnih za rijeku Savu kako bi se zadovoljili uvjeti EU kad se budu birala mjesta za ekološku mrežu. Predloženi projekt će demonstrirati inovativne programe zaštite i upravljanja koji nastoje kombinirati praksu održivog korištenja zemljišta. izrade koherentnu prekograničnu ekološku mrežu sržnih područja. Međunarodni podnosilac projekta odgovoran za izvedbu projekta je Regionalni ured IUCN-a za Europu. Konvencija o biološkoj raznolikosti). zaštite i upravljaju plavnim područjima od važnosti za krajolik i biološku raznolikost primjenjujući kriterije Direktive o pticama i staništima.cirali projekt Zaštite biološke raznovrsnosti poplavnih područja porječja Save u cilju pomoći zemljama u porječju Save da identificiraju. označe i upravljaju biološkom i pejsažnom raznolikošću duž Save kao i da provedu EU Direktive o pticama i staništima. i da podignu svijest o potrebi zaštite i upravljanja jedinstvenog krajolika i biološke raznolikosti uz rijeku Savu putem prekogranične suradnje. izvršit će se popis biološke raznolikosti duž rijeke Save s posebnim fokusom na uočavanje postojanja tipova staništa i vrsta 114 . a što će ujedno biti i državni i regionalni doprinos relevantnim konvencijama (Bernska konvencija. Donatori i partneri Projekt financijski potpomažu Program za treće zemlje LIFE i Švicarska agencija za razvitak i suradnju. zaštitu i upravljanje biološkom raznolikosti te kontrolu poplava.

između ostalog. Srbija i Slovenija. Osim toga. Od izuzetne je važnosti postići javnu i političku podršku za zaštitu i upravljanje prekograničnom ekološkom mrežom duž rijeke Save. Specifične značajke biološke raznovrsnosti plavnog područja Save izravno su povezane s tradicionalnim korištenjem zemljišta za ispašu domaćih životinja. a u isto vrijeme osigurati dovoljno prihoda za poljoprivrednike uz rijeku Savu. 115 . postići podizanjem svijesti o ulozi koju plavna područja Save igraju u zaštiti biološke raznolikosti od europske važnosti kao i o važnoj ulozi koju plavna područja igraju u ublažavanju poplava. Strukturu i procedure baze podataka GIS trebaju uskladiti i uzajamno koristiti Bosna i Hercegovina. Očuvanje specifičnog krajolika i biološke raznolikosti podrazumijeva održavanje znatnijih površina pod pašnjacima za ispašu stoke. Pojačana suradnja između okolišnog sektora i vodoprivrednog sektora u svakoj od zemalja jedan je od glavnih ciljeva ovoga projekta. Ovaj će projekt pomoći odgovornim vlastima i znanstvenim ustanovama u rukovanju. kao i ocjena već postojećih sustava zaštićenih područja u zemljama kroz koje protječe Sava. To će se. Hrvatska. koje je vjekovima oblikovalo ovo područje. što će omogućiti lokalnim zajednicama da održe praksu tradicionalno ekstenzivne poljoprivrede. projekt će utvrditi prijetnje po biološku raznolikost plavnih područja i definirati sadašnje stanje očuvanosti postojećih tipova staništa i vrsta prema Natura 2000 uočenih duž rijeke Save.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja navedenih u aneksu EU Direktive o pticama i staništima. upravljanju i razmjeni podataka o ekološkoj mreži kako kroz jačanje kapaciteta tako i razvoj baze podataka GIS (Geografski informacijski sustav). Izazov s kojim se projekt susreće jest kako održati ove aktivnosti vezane za ispašu. Obuka i aktivnosti na jačanju kapaciteta pomoći će zemljama da provedu Direktive o pticama i staništima i druge relevantne međunarodne konvencije o zaštiti i održivoj upotrebi biološke raznovrsnosti.

.

II. STRATEŠKI DOKUMENTI ZAŠTITE PRIRODE 11 .

.

Zakon o zaštiti prirode u Federaciji BiH. dok u Distriktu Brčko ovu aktivnost provode službe komunalnog sektora i sektora poljoprivrede i šumarstva. unatoč nizu vrijednosti.Direktivu o staništima i Direktivu o zaštiti divljih ptica. prirodnim resursima i integralnim prirodnim vrijednostima je nefunkcionalan. Doneseni zakoni o zaštiti prirode za osnovu imaju legislativu Evropske unije . Zakonom o ministarstvima u Bosni i Hercegovini odgovornost za okolišna pitanja na državnom nivou snosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Upravljanje biološkom raznolikošću je u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma (Federacija BiH) i Ministarstva za prostorno uređenje. karakteriše i neprimjerenost bosanskohercegovačkim prilikama. kaoi izuzetno složen proces implementacije temeljnih odredbi. građevinarstvo i ekologiju (Republika Srpska). Institucionalni okvir efikasne zaštite i upravljanja biološkom raznolikošču. urbanizam. Federalno ministarstvo okoliša i turizma Azra Korać-Mehmedović. Na nivou Bosne i Hercegovine ne postoji stručna institucija odgovorna za pita1 2 Tomislav Lukić. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 11 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZAŠTITE PRIRODE U BOSNI I HERCEGOVINI Tomislav Lukić Azra Korać-Mehmedović2 Sažetak Zakonski okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini čine entitetski zakoni zaštite prirode. zakon Distrikta Brčko i kantonalni zakoni u Federaciji BiH.

imaju ministarstva koja se bave problematikom okoliša i prirode. odnosno njenih administrativnih cjelina (Entiteti i Distrikt Brčko) zagarantovani su i regulisani entitetskim ustavima . međunarodni ugovori. prema Zakonu o ministarstvima i upravi Bosne i Hercegovine. zakonima definisanih faktora. Kada je riječ o Federaciji Bosne i Hercegovine. te Statutom Distrikta Brčko. dok u Distriktu Brčko politika zaštite okoliša i prirode je u direktnoj nadležnosti Vlade Distrikta. uz član 3. u okviru svojih organizacionih struktura.Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Republike Srpske. a za šta je. prema kome će “entiteti osigurati sigurnu i zaštićenu sredinu za sve osobe u svojim jurisdikcijama”. putem Sektora za komunalne djelatnosti i Sektora za poljoprivredu i šumarstvo. To znači da vlade Entiteta. u zavisnosti od različitih.nja evaluacije i reevaluacije prirodnih vrijednosti i naslijeđa. Ključne riječi: zakonska regulativa. Aneksa 4 Dejtonskog Sporazuma. u skladu sa članom 2. Tretiranje okolišne problematike na nivou države Bosne i Hercegovine ogleda se jedino kroz sklapanje i izvršavanje međunarodnih okolišnih obaveza od strane Bosne i Hercegovine. Federalno ministarstvo okoliša i turizma snosi najveće odgovornosti vezane za upravljanje okolišem i prirodom na nivou Federacije BiH. ekološka politika i iskorištavanje prirodnih bogatstava su.c. Uvod Polazeći od odredaba člana III 2. te razvoja zakonodavnog i institucionalnog okvira za održivo upravljanje njima. u zajedničkim. direktive Evropske unije. 120 . te na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine prema kome direktno upravljanje okolišem i prirodom nije institucionalizovano na nivou države. Glave III Ustava ovog Entiteta. institucionalni okvir. segment zaštite prirode djelimično pokrivaju i druga ministarstva. odgovorno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (u saradnji sa nadležnim entitetskim ministarstvima). priroda. Uz Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva. zaštita i očuvanje okoliša Bosne i Hercegovine. zasebnim ili koordiniranim nadležnostima relevantnih organa Federalne Vlade i vlada kantona. biodiverzitet. dok niži nivoi odgovornosti upravljanja okolišem i prirodom u Federaciji BiH leže na kantonalnim ministarstvima nadležnim za poslove okoliša.

Konvencija o pristupu informacijama. Zakonodavni okvir zaštite prirode 1. prema Ustavu Bosne i Hercegovine zaštita i očuvanje okoliša nisu regulisani zakonskim i institucionalnim instrumentima na nivou cijele države na način kako je to ustrojeno u Entitetima. Fedralno ministarstvo okoliša i turizma. kao ni odgovarajućih institucija koje vrše poslove i zadatke koji su u direktnoj funkciji djelatnosti tog ministarstva.). 121 .). 1972. 1998. 1979. 1976.(Washington.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja I. dužna pridržavati i provoditi ga. i kao cjelovita država i preko svojih administrativnih formacija (Entiteti i Distrikt Brčko). Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija.)3.       3 Obzirom da je Bosna i Hercegovina članica Konvencje o biološkoj raznolikosti od 2002. 1973.). kao Nacionalni fokalni predstavnik (NFP-National Focal Point) za implementaciju ove Konvencije. 1971. 1982. geografsku distribuciju bioloških resursa.) – očekuje se objavljivanje u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. Međutim. Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (Geneva. To je kompleksan dokument. godine. Pravni okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini Kako je već u uvodnom poglavlju istaknuto. te identifikovane postojeće i potencijalne negativne tendencije. ni državnog zakona koji omogućuje provođenje te politike. Taj pravni okvir za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini čine: a) međunarodni ugovori i drugi međunarodni propisi iz područja zaštite prirode:   Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro. to ne znači da u Bosni i Hercegovini ne postoji nikakav pravni okvir iz domena zaštite prirode koga se ona. Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz.). To znači da na nivou Bosne i Hercegovine nema ni državnog ministarstva u čijoj je izravnoj nadležnosti politika zaštite i upravljanja okolišem i prirodom. Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja (Barcelona. Konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern.). sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u okolišu (Aarhus.Ramsar.). koji sadrži savremenu i cjelovitu procjenu stanja i stepena biološke raznolikosti. iniciralo je izradu Strategije Bosne i Hercegovine za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti za period od 2008-2015. 1992.

122 . 03/05). 1992). 33/03). br. 49/04). Zakonski okvir zaštite prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine Zakonski okvir zaštite prirode u Federaciji BiH čini Zakon o zaštiti prirode koji je stupio na snagu 2003. Protokol o biološkoj sigurnosti-Kartagena protokol (Montreal.  b) državni zakoni koji su u funkciji zaštite prirode:        2.  Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune . Zakon o hrani (“Službeni glasnik BiH”. Ugovor o uspostavi Energetske zajednice između Evropske zajednice i zemalja Balkana.CITES. 34/02). 50/04). br. 1973). br. Zakon o zaštiti novih sorti bilja (“Službeni glasnik BiH”. br. 46/04). br. br. 1979). 2000.  Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern. te kantonalni zakoni usklađeni sa njim. Zakon o veterinarstvu (“Službeni glasnik BiH“.) . br. Osnov za izradu Zakona o zaštiti prirode bili su brojni propisi Evropske Unije. Zakon o farmaceutskim sredstvima (“Službeni glasnik BiH”. obezbijede uslovi i načini obnove. među kojima treba posebno istaći sljedeće:  Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro. podzakonski akti doneseni na osnovu njega. br. očekuje se odluka Predsjedništva BiH o ratifikaciji. zaštite i održivog razvoja svih komponenti prirode. Zakon o mineralnim đubrivima (“Sužbeni glasnik BiH”. među kojima je i Bosna i Hercegovina (“Službeni glasnik BiH“. godine (“Službene novine Federacije BiH”. 09/06).prvi Protokol Konvencije o biološkoj raznolikosti.  Direktivu o očuvanju staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (92/43/ EEC). te međunarodne konvencije i protokoli. 23/03). Zakon o zaštiti zdravlja bilja (“Službeni glasnik BiH”. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka (“Službeni glasnik BiH”. 46/04). Cilj izrade i donošenja navedenog Zakona je bila neophodnost da se. kroz čitav niz jasno definis anih mjera i aktivnosti. (Vašington. br.

• Spomenici prirode ustanovljeni u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih karakteristika. Bjelašnica. zaštite i održivog razvoja pejzaža. dok je Zakon o Nacionalnom parku “Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran” u proceduri donošenja. br. kako bi isti bio stavljen u zakonsku proceduru usvajanja i donošenja. Predmetni Zakon propisuje sljedeće:  uslove i načine obnove. životinja i njihovih staništa. donesen je Zakon o Nacionalnom parku “Una” (“Službene novine Federacije BiH”.  izradu i donošenje podzakonskih akata. 4 Zaštićeno područje je dio kopna i/ili mora. priobalnih područja i rekreacije. • Nacionalni parkovi ustanovljeni u svrhu zaštite ekosistema i rekreacije.  nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode. Treskavica i kanjon rijeke Rakitnice (Visočica)”.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Direktivu o očuvanju divljih ptica (79/409/EEC).  finansiranje zaštite prirode. poduzelo aktivnosti na izradi prednacrta Zakona o Nacionalnom parku “Igman. 44/08). minerala i fosila i drugih komponenti prirode.  Kategorizaciju zaštićenih područja IUCN-a iz 1994.  izradu i donošenje Federalne strategije zaštite prirode. kojima se. Zaštićena područja su: • Zaštićena prirodna područja ustanovljena u naučne svrhe ili radi zaštite divljine. također. 123 . između ostalih:  definišu kategorije zaštićenih područja u skladu sa IUCN kategorizacijom.  nadzor i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica.  opšte i posebne mjere za zaštitu prirode. prirodnih područja. godine4. • Zaštićeni pejzaži ustanovljeni u svrhu očuvanja kopnenih pejzaža. određeno radi zaštite i održavanja biološke raznolikosti. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je. prirodnih i kulturnih resursa. propisuju mjere upravljanja i uspostavljanje nadležnog tijela za provođenje mjera upravljanja    informacioni sistem. Dosadašnja implementacija Zakona o zaštiti prirode očituje se u sljedećem: A/ Zakoni o proglašenju područja zaštićenim U skladu sa procedurom usvajanja i donošenja koju predmetni Zakon o zaštiti prirode također propisuje. nalaže izrada i donošenje posebnog zakona kojim se područje proglašava zaštićenim u nekoj od kategorija zaštite. biljaka.

I pored toga što je određeni set propisa Zakona o zaštiti prirode do sada implementiran. te ciljevi i mjere sa Akcionim planom. 46/05)  Pravilnik o uspostavljanju sistema praćenja namjernog držanja i ubijanja zaštićenih životinja (“Službene novine Federacije BiH“. 124 . nakon čega će biti dostavljena Parlamentu Federacije BiH na usvajanje i donošenje. ili čak onemogućuju njegovu punu implementaciju su daleko brojniji. prije svega na:  izrazito nizak stepen usklađenosti sa EU legislativom. U Strategiji zaštite prirode data su načela i smjernice. a odnose se. br. 46/05)  Pravilnik o načinu izrade plana upravljanja zaštićenim područjima (“Službene novine Federacije BiH“. 69/06)  Pravilnik o uslovima pristupa zaštićenom području (“Službene novine Federacije BiH“. i to:  Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zaštitu prirode i vršenje monitoringa (“Službene novine Federacije BiH“. br. Nacrt Federalne strategije zaštite okoliša je utvrdila Vlada Federacije BiH. br. a u proceduri donošenja je:  Uredba Natura 2000. 65/06)  Pravilnik o novim mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se spriječio značajan negativan uticaj na životinjske vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem (“Službene novine Federacije BiH“. br. C/ Fedralna strategija zaštite prirode Zakonom o zaštiti prirode propisana je izrada i donošenje Federalne strategije zaštite prirode kojom će se utvrditi politika zaštite prirode. 69/06). 65/06)  Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra zaštićenih područja (“Službene novine Federacije BiH“.  nepostojanje krovnog zakona o upravljanju prirodom Bosne i Hercegovine s ciljem i mehanizmima implementacije Konvencije o biološkoj raznolikosti na nacionalnom nivou. te osigurati nadzor i zaštita drugih dijelova prirodnog naslijeđa. kratki opis stanja prirode. br.B/ Podzakonski akti Zakonom je propisana izrada i donošenje sedam podzakonskih akata. od čega ih je do sada doneseno šest. Strategija je dio Federalne strategije zaštite okoliša i donosi se na period od deset godina (2008 – 2018). problemi koji otežavaju. br. odrediti zadaci zaštite prirode i zaštite biološke raznolikosti.  nedostatak stručnih institucija na državnom i federalnom nivou.

br. koje sadašnja i buduća zaštićena područja posjeduju. 29/03))  Zakon o lovstvu (“Službeni list SR BiH“. te omogućilo institucionalno jačanje u sektoru zaštite prirode. inovirala i ojačala zaštita bio i geobaštine. 55/01)  Zakon o poljoprivrednom zemljištu (“Službene novine Federacije BiH“. 85/411/EEC. kao i amandmani Direktive 81/854 EEC. 91/244/EEC.1476/99. 1497/2003. 1882/2003. 1579/2001. godine i kojeg finasira Evropska komisija. 30/90)  Zakon o slatkovodnom ribarstvu (“Službene novine Federacije BiH“. br. 7/77. 97/49/ EC i Regulativa (EC) 807/2003  Habitat direktiva (92/43/EEC) i amandmani direktive 97/62/EC i Regulativa (EC) 1882/2003  Regulativa o ugroženim vrstama (EC) 338/97 i amandmani regulative (EC) 938/97. među kojima su najznačajniji:  Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”. Očita je postala neophodnost donošenja novog zakona o zaštiti prirode kojim bi se. br. 20/02. prati se usaglašenost Zakona o zaštiti prirode sa sljedećim propisima iz oblasti prirode:  Direktiva o zaštiti divljih ptica (79/409/EEC). 64/04)  Zakon o sjemenu i sadnom materijalu (“Službene novine Federacije BiH“. 33/03)  Zakon o fondu za zaštitu okoliša F BiH (“Službene novine Federacije BiH”. br. br. 834/2004. 33/03)  Zakon o šumama (“Službene novine Federacije BiH“. br. 2214/98. 2476/2001. br. 86/122/EEC. 2/98) 125 . 252/2005 i 1332/2005. uz ugradnju odredaba EU legislative. br. 72/07. 12/87.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  neusklađenost Strategije razvoja Bosne i Hercegovine sa ekoturističkim i ekonomskim potencijalima. Inicijalne aktivnosti na poboljšanju kvalitete zakonskog okvira koji se odnosi na zaštitu prirode se očituju kroz učešće Federalnog ministarstva okoliša i turizma u projektu pod nazivom “Praćenje napretka usaglašenosti okolišne legislative u zemljama jugoistočne Evrope sa EU legislativom”. 2724/2000. 32/08))  Zakon o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”. 230/97. 94/24/EC. Pojedina pitanja iz domena zaštite prirode regulisana su i drugim zakonima. U okviru projekta. 02/06. koji je započeo 2006.

te za koordinaciju sa drugim relevantnim autoritetima i zainteresiranim stranama. koji bi omogućio kvalitetnu i učinkovitu zaštitu ukupnih prirodnih vrijednosti. II. Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”. Izuzetak je Kanton Sarajevo. Institucionalni okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini Institucionalni okvir za zaštitu prirode na nivou Bosne i Hercegovine praktično ne postoji. čiji Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Za sada u Federaciji BiH nema federalnih institucija koje bi se bavile upravljanjem prirodom. 2. iniciranje aktivnosti propisanih Konvencijom. nadležno za sklapanje i adekvatnu primjenu međunarodnih ugovora i drugih međunarodnih propisa iz domena zaštite prirode. te odgovarajućih stručnih institucija na nivou Bosne i Hercegovine nema. Institucionalni okvir zaštite prirode 1. Kao operativno tijelo. ima jasno definisanu i veoma značajnu ulogu u do- 126 . Sem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koje je. br. doprinose zaštiti prirode. Institucionalni okvir zaštite prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine Postojeća zakonska regulativa u domenu zaštite prirode i komplementarnih oblasti još uvijek ne pruža jasan i efikasan institucionalni okvir. Situacija nije bolja ni na nivou kantona u Fedeaciji. 32/01). istraživanjem i praćenjem stanja prirodne baštine na nivou Federacije. u saradnji sa entitetskim ministarstvima. ministarstva u čijoj bi izravnoj nadležnosti bila zaštita prirode. Ovo Ministarstvo je i Nacionalni fokalni predstavnik (NFP-National Focal Point) za implementaciju Konvencije o biološkoj raznolikosti. institucija koja egzistira više decenija. Za provođenje kantonalnih zakona o zaštiti prirode nadležna su kantonalna ministarstva okoliša. te nekih državnih ministarstava koja. ono je odgovorno za komunikaciju sa internacionalnim institucijama. kroz svoj djelokrug rada. Za provođenje Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH nadležno je Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

potrebna uspostava entitetskih stručnih institucija (zavoda) za zaštitu prirode. Ovo je dodatni argument za jačanje i sređivanje okolišnih institucija. kada se zna da je Evropska Unija (i njezine članice pojedinačno). ali isto tako Bosna i Hercegovina nema odgovarajuće kapacitete. To nameće potrebu urgentnog osnivanja adekvatne institucije na federalnom nivou. do 2008. moraju dobiti odgovarajuće mjesto u programima entitetskih vlada. godine sa izravnom nadležnošću za upravljanje prirodnim vrijednostima i resursima.  Provođenje entitetskih strategija zaštite okoliša. kao i za odgovarajuće provođenje ratifikovanih konvencija iz oblasti zaštite prirode i transponiranje EU direktiva.). svjetski lider u promovisanju i provođenju međunarodnih propisa. entiteta. kojim bi bila uspostavljena odgovarajuća stručna državna agencija za okoliš.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja menu zaštite i upravljanja prirodom i njenim resursima na području Sarajevskog kantona. Zaključci  U Bosni i Hercegovini je potrebno uspostaviti zakonsku i institucionalnu funkcionalnu vezu između državnog nivoa. da provodi preuzete obaveze. kako bi se realizovala dinamika predviđena akcionim planom. na svim nivoima. Jedine egzistirajuće institucije u Federaciji BiH. Distrikta Brčko do lokalnih zajednica. koja će se baviti za5 6 Nacionalni park “Una” Park prirode “Blidinje” i Park prirode “Hutovo Blato” 12 . odnosno prirodnom baštinom. Ovdje je. pored jačanja upravne uloge koju imaju entitetska ministarstva nadležna za okoliš. što je važno za ukupan proces pridruživanja. gdje bi zaštita prirode imala posebno mjesto.-2015. u kojima će segment zaštite prirode imati odgovarajući tretman. koje su osnovane u periodu 1995.  U Federaciji BiH nisu uspostavljene institucije koje se bave upravljanjem prirodom. ni na državnom ni na entitetskom nivou. odnosno prirode. sa ciljem efikasnog provođenja Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejsažne raznolikosti (2008. su tri javna preduzeća za upravljanje do sada uspostavljanim zaštićenim područjima u kategoriji nacionalnih parkova5 i parkova prirode6.  Bosna i Hercegovina je ratifikovala većinu važnijih globalnih konvencija i protokola iz domena okoliša i prirode. U tom smislu je potrebno donijeti državni zakon o okolišu.

njenom odnosu prema državnom tijelu BiH. http:/www.biodiv. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.2006. te preuzetim obavezama od strane međunarodne zajednice. shodno društvenopolitičkom uređenju Federacije BiH.org http:/www.org/protected_areas/categories 12 . 33/03.cbd. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. uz uvažavanje postojeće zakonske regulative i mogućnostima implementacije međunarodnih propisa u ovom domenu.  Dosadašnja praksa je pokazala sve slabosti u sistemu upravljanja i zaštite prirode i u njoj sadržanoj prirodnoj baštini u nedefinisanom i neadekvatnom institucionalnom okviru. Nacrt Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti (2008-2015). Kao jedan od najvažnijih operativnih ciljeva je uspostava federalne institucije-zavoda nadležnog za zaštitu biološke i geološke raznolikosti. 09/06 od 25. Pregled i stanje biološke i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine: Bosna i Hercegovina zemlja raznolikosti. br. godine. Potrebno je zaštititi biodiverzitet i geodiverzitet kroz uspostavu i jačanje institucionalnog okvira za realizaciju efikasnih mjera. “ Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori”. novine FBiH”.int/convention/ http:/www. kako bi se iznašle nove mogućnosti u definisanju i efikasnijem funkcionisanju institucionalnog okvira. Prvi izvještaj BiH za Konvenciju o biološkoj raznolikosti (2008). “Sl. br.08. a posebno u implementaciji Konvencije o biološkoj raznolikosti.štitom i održivim upravljanjem biološkom i geološkom raznolikošću.eur-lex. Sarajevo.unep-wcmc. Literatura Nacrt Strategije zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (2008-2018). Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Ugovor o uspostavi energetske zajednice. Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2003): Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH.europa.eu http:/www.

as well as for development of legal and institutional framework needed for theese values and heritage sustainable management. EU directives. in District Brcko. At the level of Bosnia and Herzegovina on the whole. Key words: legal regulations. this activity is carried out by the corps of public utility sector and sector of agriculture and forestry. The actual laws on nature protection are based on the EU legislation . nature. whereas. institutonal framework. 12 . Biodiversity management is under the competence of the Federal Ministry of Environment and Tourism (in Federation of Bosnia and Herzegovina). as well as the particularly complex implementation process of its basic provisions. Ministry of Foreign Trade and Economic Relations is responsible for the environmental issues at the state level. there is no expert institution specialized and responsible for the evaluation and re-evaluation of natural values and heritage.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja LEGAL AND INSTITUTIONAL FRAMEWORK OF NATURE PROTECTION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Abstract Legal framework of nature conservation in Bosnia and Herzegovina is consisting of the entities’ Laws on Nature Protection. as well as of cantonal laws in Federation of Bosnia and Herzegovina. and of the Ministry of Physical Planning. biodiversity.Directive on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora and Directive on the conservation of wild birds. natural resources and integral natural values conservation and management is not functional. Although it has a number of validities. Institutional framework of the efficient biodiversity. According to the Law on Ministries in Bosnia and Herzegovina. Law of Brcko District. the main characteristics of the Law on Nature Protection in Federation of Bosnia and Herzegovina are its unsuitability to the circumstances in Bosnia and Herzegovina. internationl contracts. Civil Engineering and Ecology (in Republic of Srpska).

.

ili područja s rijetkim staništima poput mezofilnih livada ili prirodnih šuma. a isto se odnosi i na Republiku Bosnu i Hercegovinu. 1 Dipl. 2003. Već nekoliko godina Zavod koordinira iscrpna istraživanja vrsta i staništa s popisa dviju direktiva kako bi omogućili najbolju moguću procjenu mogućih NATURA 2000 područja. Od tada Zavod intenzivno surađuje sa svim relevantnim stručnjacima i znanstvenicima te stručnim i znanstvenim institucijama na izradi prijedloga: prvo. na primjer. ing. Davorin Marković.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIJEDLOG “NATURA 2000 U HRVATSKOJ” Davorin Marković Jasminka Radović NATURA 2000 je ekološka mreža područja ključnih za očuvanje europskih ugroženih vrsta i staništa čiji temelj nalazimo u dva snažna europska propisa – Direktiva o pticama (BD) i Direktiva o staništima (HD). Kao buduća članica EU Republika Hrvatska. a s druge strane štite područja ključna za pojedini tip staništa ili pojedinu vrstu. U Hrvatskoj je za koordinaciju i provedbu razvoja ekološke mreže zadužen Državni zavod za zaštitu prirode koji na problematici ekoloških mreža radi od svog osnutka. a zatim i NATURA 2000 područja i to kroz nekoliko projekata sufinanciranih iz fondova EU. prehranu ili odmaranje rijetkih ptica. ima jednake obveze u zaštiti prirode kao i ostale članice. mogu biti područja važna za razmnožavanje. a koje proizlaze iz odredbi direktive o pticama i direktive o staništima. To. a cilj im je očuvanje vrijednih staništa i vrsta diljem EU. godine. Te su dvije direktive najambicioznija inicijativa ikad pokrenuta za zaštitu prirode. Državni zavod za zaštitu prirode Republika Hrvatske 131 . Osim određivanja područja očuvanja potrebno je osigurati povoljno stanje očuvanja ciljanih vrsta/stanišnih tipova kroz prilagođeno upravljanje područjima te osigurati provedbu nužnih mjera očuvanja uz što manja ograničenja i uspostavljanje odgovarajućih naknada i poticaja za korisnike prostora. Ekološke mreže RH. S jedne strane one štite svaku vrstu zasebno regulirajući njihovu zaštitu i iskorištavanje.

To je proces. Direktive propisuju obvezu praćenja vrsta i stanišnih tipova iz dodataka na nacionalnoj razini kao i periodično izvješćivanje Europskoj komisiji o stanju očuvanosti radi čega je bitno moći procijeniti stvarno stanje svake pojedine vrste i staništa. npr. predstavnike iz drugih sektora i administrativna tijela na nacionalnoj. Pri odabiru područja NATURA 2000 moraju se koristiti isključivo znanstveni kriteriji navedeni u Dodatku III HD. uključujući korištenje odgovarajućih EU fondova NATURA 2000 jest u svojoj osnovi mreža područja za očuvanje prirode. Vrlo je bitno da su podaci ažurirani i konkretni jer se postupak ocjene prihvatljivosti zahvata/planova na prirodu provodi u odnosu na ciljne vrste i stanišne tipove određenog područja. BirdLife International. Iako je područja NATURA 2000 nužno odabrati temeljem zadanih znanstvenih kriterija. nevladine udruge i javnost općenito. Odabrana područja moraju svojom površinom i raspoređenošću osigurati dugoročno očuvanje svake pojedine vrste/stanišnog tipa. uključujući znanstvenike.Hrvatska je smještena na razdjelnici čak četiriju različitih biogeografskih područja što je i razlog njezinom nevjerojatnom bogatstvu prirode i raznolikosti vrsta. odnosno međunarodno prihvaćeni kriteriji za SPA područja. usvajanje prijedloga od strane Vlade RH te podnošenje Europskoj komisiji na dan ulaska u EU. zatim upoznalo sektore s očekivanim posljedicama prilagođenog upravljanja područjima te objasnile mogućnosti financiranja zaštite i osiguravanja poticaja za korisnike prostora koji provode mjere očuvanja. Kako Direktiva o staništima ne pokriva sve specifičnosti Hrvatske. pomažemo uspostaviti dijalog među dionicima na različitim razinama. a naša je uloga da u njemu budemo katalizator. regionalnoj i lokalnoj razini. a rezultat ocjene vezan je uz kvalitetu i ažurnost podataka. Zatim preostaju ne manje važne aktivnosti pripreme i provedbe mjera i planova upravljanja za pojedina područja te osiguravanje sustavnog financiranja i poticaja. neophodno je provesti konzultacijski proces sa svim zainteresiranim dionicima kako bi se raspravili obuhvat i granice predloženih područja te ciljne vrste/staništa. Tako gledano. u procesu pregovora s EU Hrvatska traži proširenje dodataka HD koje uključuju naše specifičnosti i one drugih zemalja izvan EU. no također je postala i potencijalno korisno sredstvo za ruralni razvoj koje se odno- 132 . Također. vrlo važni i zahtjevni koraci za Hrvatsku u ostvarenju NATURA 2000 su završetak konzultacijskog procesa i priprema konačnog prijedloga NATURA 2000 područja za Hrvatsku. Razgovorom i javnim konzultacijama Zavod je 2008. Sljedeći. godine započeo postupak ostvarenja ekološke mreže NATURA 2000 kroz projekt “Institucionalno jačanje i provedba NATURA 2000 u Hrvatskoj”.

Kako bi ona postigla uspjeh. 133 . pa u tom pogledu ima čak i kulturne dimenzije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja si na ekoturizam. potrebno je imati podršku kolega iz različitih sektora kao i šire javnosti. a to možemo postići samo transparentnim i otvorenim načinom razvoja mreže NATURA 2000. ekološki održive djelatnosti ili pak na očuvanje tradicionalnih udomaćenih svojti i stoljećima starih običaja.

.

sc. u skladu sa preporukama NSOR-a. planiranje. Zlatko Bulić. prostorni planovi područja posebne namjene (morsko dobro) i prostorni planovi opština) i strategija vezanih za održivi razvoj (Nacionalna strategija održivog razvoja. održivi razvoj. Date su i preporuke i mjere za zaštitu u okviru dugoročne projekcije zaštite prirode u Crnoj Gori. direktor Zavoda za zaštitu prirode. zajedno sa onim planiranim za zaštitu čine Nacionalnu Mrežu zaštićenih prirodnih dobara Crne Gore. Stavljen je akcenat na postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra od nacionalnog i međunarodnog značaja. u svakodnevnoj praksi se ravnopravno upotrebljavaju i nazivi zaštićena područja prirode i zaštićeni objekti prirode 135 . PPCG i PPPPNMD Uvod Po osnovu nacionalnog zakonodavstva. IUOP-a. ekosistema. stručni saradnik u Zavodu za zaštitu prirode. Vasilije Bušković. Crna Gora Pored naziva zaštićena prirodna dobra. Podgorica. strategije. u Crnoj Gori je stavljen pod zaštitu veliki broj prirodnih dobara3 koja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANIRANJE ZAŠTIĆENIH PRIRODNIH DOBARA U STRATEGIJAMA ODRŽIVOG RAZVOJA U CRNOJ GORI Zlatko Bulić Vasilije Bušković2 Sažetak U radu su dati osnovni aspekti koji se odnose na problematiku zaštite prirode u Crnoj Gori. Strategija za integralno upravljanje obalnog područja). Podgorica. sc. Crna Gora Mr. Ključne riječi: Zaštićena prirodna dobra. prvenstveno iz prostorno – planske dokumentacije (Prostorni plan Crne Gore. Ona ima za cilj obezbjeđenje zaštite svih reprezentativnih tipova staništa. te biljnih i 1 2 3 Dr.

Važeća projekcija nacionalne mreže zaštićenih prirodnih dobara u PPCG iz 2008.Grebaja i Ropojana sa kanjonom Grlje. za koje je donijet odgovarajući propis (Odluka o proglašenju regionalnih parkova na teritoriji opštine Plav (“Sl.88% teritorije Crne Gore. list RCG”. do sada nije ustanovljeno nijedno5 zaštićeno područje u toj kategoriji. odnosno Park. od čega najveće učešće (78. Alipašini izvori . Pored projekcije zaštićenih prirodnih dobara u zoni morskog dobra.866 ha.Prostorni Plan Crne Gore (PPCG). Dugo vremena je projekcija Nacionalne mreže zaštićenih prirodnih dobara bila vezana za sistem prostornog planiranja i njegov hijerarhijski najviši planski dokument . Lovćen i Biogradska gora. ali do njihovog ustanovljavanja nije došlo. ovo pitanje je postalo predmet interesovanja i drugih zvaničnih strategija i politika. 24/03 . predio posebnih prirodnih odlika i (opšti i posebni) rezervati4. Po osnovu primjene međunarodnih ugovora (konvencije. nacionalni sistem zaštićenih prirodnih dobara je razmatran i u okviru Nacionalne strategije održivog razvoja (NSOR) u kojoj je prvi put utvrđen cilj da se poveća površina pod zaštićenim prirodnim dobrima na 10% državne teritorije i zaštiti 10% obalnog područja u 3-godišnjem planskom periodu. Državna zajednica Srbija i Crna Gora 6 7 136 .899 ha (vidi poglavlje II ovog rada). Skadarsko jezero. pod zaštitu su stavljena značajna prirodna dobra na površini od 237. Hridsko jezero i Vistorsko jezero. Ostatak čini preko 40 zaštićenih područja unutar kategorija: spomenik prirode.opštinski propisi)). godine data je u poglavlju II ovog rada. pitanje mreže zaštićenih prirodnih dobara na crnogorskom primorju je razmatrano i definisani su prioriteti za zaštitu u okviru Nacionalne Strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore koja je pripremljena za usvajanje. Inače.500ha) imaju četiri nacionalna parka: Durmitor.3% = 83. postojeća Nacionalna mreža zaštićenih prirodnih dobara trenutno pokriva 108. protokoli) u oblasti zaštite prirode6 koje je Crna Gora ratifikovala ili sukscesijom preuzela od prethodnih federacija / zajedničkih država7. 4 5 Izuzev Tivatskih solila (150ha) svi rezervati su locirani unutar granica dva nacionalna parka – Skadarsko jezero i Durmitor i čine njihov sastavni dio Jedini pokušaj za ustanovljavanje Regionalnih parkova je bio za 4 regionalna parka na teritoriji opštine Plav i to: Plavsko jezero.Savezna republika Jugoslavija. Iako su (PPCG) utvrđeni prijedlozi za stavljanje pod zaštitu više područja u kategoriju Regionalni park. br. U poslednjih nekoliko godina. ili 7. Slično NSOR-u i PPPPN MD CG. koja je utvrđena u Prostornom Planu područja posebne namjene Morsko dobro Crne Gore (PPPPNMD CG).životinjskih vrsta. Naročito: Konvencija o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO) i Konvencija o zaštiti wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao staništa vodenih ptica (Ramsarska konvencija) Socijalistička federativna republika Jugoslavija (SFRJ). U tom cilju su u NSOR-u istaknuta prioritetna područja za zaštitu (vidi poglavlje II ovog rada).

rastao je i broj zaštićenih vrsta tako da je danas pod režim zaštite11 stavljeno 415 biljnih i 430 životinjskih vrsta. u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Ilex aquifolium L. strateških i planskih dokumenata koji su uglavnom donijeti u posljednjih nekoliko godina. br. pod zaštitu je stavljeno samo 6 biljnih vrsta8. tako da je tokom vremena pod zaštitu stavljen veći broj stabala masline. Dioscorea balcanica Kosanin. davne 1968. godine. Leontopodium alpinum Kass.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Poslednjih nekoliko decenija nastupila je stagnacija u stavljanju pod zaštitu planiranih zaštićenih prirodnih dobara. 1982. Zaštita rijetkih. sva novoformirana zaštićena prirodna dobra iz ovog perioda su sa relativno skromnim površinama i nisu značajno doprinijela povećanju učešća nacionalno zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori. Na početku. u kojima se razmatraju saznanja o ugrožavanju biološkog diverziteta u Crnoj Gori. prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta (“Sl.. Zaštićena prirodna dobra u planovima strategijama i planovima vezanim za održivi razvoj Nacionalnu politiku u vezi sa zaštitom prirode i održivim razvojem u Crnoj Gori čini niz političkih.1. duba. po površini veće zaštićeno područje prirode. Uporedo sa novim saznanjima10 o ugroženosti pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. pod zaštitu bilo stavljeno 52 biljne i 314 životinjskih vrsta. Ramondia serbica Panc i Taxus baccata L. nije ustanovleno neko. počev od 2000. Praktično. godine. posebno onih sa većim površinama. 9 Rješenje o stavljanju pod zaštitu rijetkih. a najvažniji su:  Nacionalna strategija održivog razvoja (2007)  Prostorni plan Crne Gore do 2020 (2008)  Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore (2008)  Nacrt Nacionalne Strategije za integralno upravljanje obalnim područjem (2008) 8 Daphne malyana Blecic. godine. hrasta i drugog drveća. 11 Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (“Sl. 36/82) 10 Vidi djelove poglavlja 3. da bi kasnije. godine. list CG” br. značajnih monumentalnih stabala je tradicionalno sastavni dio aktivnosti na zaštiti biološkog diverziteta. od ustanovljavanja NP Skadarsko jezero 1986. I. 76/06)) 13 . Naime.. list SRCG”. S druge strane. na osnovu rezultata iz Programa praćenja stanja biološkog diverziteta u Crnoj Gori. obezbijeđeno je stavljanje pod zaštitu endemičnih.

PPCG također prepoznaje potrebu za daljim istraživanjem kad su u pitanju vrijednosti pojedinih cjelina za zaštitu. planirano je i usvajanje i implementacija menadžment planova za sva zaštićena prirodna dobra kroz participativni proces. NSOR je postavio sistem za primjenu integrisanog prisupa u upravljanju prirodnim resursima i zaštitu životne sredine. prepoznata su sljedeća područja / prirodna dobra: Nacionalni park Prokletije. Nacionalni izvještaj o statusu. Za morska zaštićena područja su predviđene zone oko Platamuna. Tako je jedan od opštih ciljeva PPCG racionalno korištenje prirodnih resursa (kroz između ostalog i racionalno korištenje prostora za urbani razvoj i kontrolu i ograničavanje intenzivne ekspanzije urbanih prostora. U odnosu na zaštićena prirodna dobra. (ii) uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja zaštićenim područjima prirode i (iii) napređenje zakonskog okvira za zaštitu biodiverziteta. zaštite prirode / životne sredine i upravljanja prirodnim resursima. kao i potrebu primjene instrumenata procjena uticaja na životnu sredinu i procjene graničnog kapaciteta nosivosti u procesu donošenja krajnje 13 . jačanje kadrovskih kapaciteta i izgradnja djelotvornog sistema monitoringa biodiverziteta. Regionalni park Komovi. Maglić i Volujak. Nacionalna strategija održivog razvoja (NSOR) definiše opšte ciljeve održivog razvoja i prioritetne zadatke za 24 oblasti ekonomskog razvoja. NSOR je postavio sljedeće ciljeve (i) povećanje nacionalno zaštićenih prirodnih dobara na 10% državne teritorije i zaštita najmanje 10% obalnog područja. održivi razvoj obalnog područja sa primjenom principa održivog razvoja i instrumenata integralnog upravljanja obalnim područjima itd. Buljarica (Budva).). Pored ustanovljavanja upravljača za sva zaštićena prirodna dobra. Prostorni Plan Crne Gore do 2020 (PPCG) se u definisanju generalnih principa i ciljeva za prostorni razvoj poziva na koncept “ekološke države” i na NSOR. Knete i Adu Bojanu (Ulcinj). Šasko jezero. kao i njegov prilog Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet (2008)  Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009 – 2014 (2009). ostva Katići i ostrva Stari Ulcinj. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta SAP BIO za Crnu Goru sa prioritetnim akcionim planovima (2004). Kao prioriteti za stavljanje pod zaštitu. Regionalni park Bioč. smjernice Prostornog plana nerijetko daju osnov da se planira gradnja i razvojni projekti na istim lokacijama koje su prepoznate kao područja od posebnog interesa za zaštitu. Solana. Kao okvirni dokument. Iako prepoznaje značaj zaštite prirodnih dobara (vidi Dugoročnu projekciju iz PPCG u poglavlju II ovog rada). a na Primorju: Tivatska solila (opština Tivat).

8 . Ovaj Plan ima za cilj da obezbijedi racionalno korištenje prirodnih i vještačkih resursa u zoni morskog dobra i da obezbijedi njihovu dugoročnu zaštitu i održivost. Za potrebe PP Morsko dobro. Nacionalna strategija za Integralno upravljanje obalnim područjem (IUOP) je u pripremi za donošenje. posebno onaj sa uskom amplitudom variranja ekoloških 12 Očekivane klimatske promjene u Crnoj Gori. koji su integrisani u Dugoročnu projekciju PPCG (vidi poglavlje II ovog rada). uz smanjenje relativne vlažnosti u vazduhu i u zemljištu i povećanje isparavanja. Mediteranske strategije za održivi razvoj i Barselonske konvencije i njenih protokola. korištenje i zaštitu područja morskog dobra Crne Gore. kao i međunarodne standarde za upravljanje obalnim područjem. Nacionalni izvještaj o statusu. jer je sam Plan bio razvijen prije nego što je novi Zakon o SEA stupio na snagu. strateške odrednice za razvoj zemlje. Strategija definiše ključna pitanja. uključujući i mjere.2. dok su akcioni planovi donijeti za tri pitanja od kojih je za zaštitu prirodnih dobara značajan Akcioni plan posvećen reviziji statusa postojećih zaštićenih područja i nominovanje novih zaštićenih područja. tako da SEA izveštaj nije bio predmet pune SEA procedure. i sadrži set operativnih ciljeva za svaki od strateških pravaca. u periodu do 2050: zagrijavanje – porast temperature za 1. i d) smjernice za sprovođenje Plana. (iii) povećanje učestalosti ekstremnih klimatskih pojava i (iv) povećanje nivoa mora za oko 18 – 22 cm 13 . čitavo obalno područje je podeljeno u 68 sektora i za svaki od sektora Plan daje: a) pregled osnovnih namjena zemljišta/ planiranih aktivnosti sa smjernicama i napomenama b) smjernice o vrstama plaža. kao i u skladu sa EU dokumenatima koji se odnose na more i životnu sredinu obalnog područja. Strateška procjena uticaja je urađena za PPCG kao pilot projekat. indikatore i partnerstva za implementaciju u oblasti zaštite prirodnih dobara. a pripremana je na osnovu NSOR. (prema IPCC AR 4 i drugim izvorima). uzimajući u obzir specifičnosti i ograničenja na ovom prostoru. c) smjernice za zaštitu životne sredine. (ii) smanjena količina padavina – u rasponu između -6% i – 14% posebno tokom ljeta. Na osnovu liste prioritetinih problema. Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet analizirao je nadolazeći uticaj klimatskih promjena12 na biološki diverzitet Primorja. formulisane su 22 prioritetne akcije. U okviru smjernica za zaštitu životne sredine su dati prijedlozi novih zaštićenih prirodnih dobara.2 0C posebno tokom ljeta i sa izraženim kontrastom između temperature kopna i mora. Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro (PPPPNMD) je dao smjernice za razvoj. aktivnosti. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta (SAP BIO) urađen kao preliminarna stategija. izazove i strateške ciljeve za integralno upravljanje obalnim područjem. sa procjenom stanja biodiverziteta i identifikacijom problema.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja odluke o namjeni zemljišta.

Important Bird Areas).Studija za procjenu biodiverziteta i socioekonomskih uslova u regionu Durmitora. 4.mte. sa 40 mjera i aktivnosti koje su struktuirane u 7 tematskih cjelina. od kojih su za zaštitu prirodnih dobara značajne tematske cjeline br.gov.me/vijesti. Pored prethodno navedenih zvaničnih dokumenata. Povećanje efikasnosti u upravljanju zaštićenim područjima prirode). Identifikovane su prijetnje i faktori ugrožavanja biološkog diverziteta.faktora vezanih za temperaturni i vodni režim.  Identifikacija i mapiranje područja značajnih za biljke (IPA . a među njima su i postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra.gov. i 6. 7 (6.  Studija Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode (2005) koja je urađena za potrebe PPCG i u njoj je urađena identifikacija potencijalnih zaštićenih prirodnih dobara. kao i glavni izazovi na koje je kao odgovor predložen dosta ambiciozan Akcioni plan za period od 2009 do 2014 godina. Stavljanje pod zaštitu novih zaštićenih područja prirode i 7.Important Plant Areas.projekat za jačanje mreže zaštićenih područja prirode u regionu Jugoistočnih Dinarida) 13 Tekst Nacrta Strategije se nalazi na Javnoj raspravi i može se preuzeti sa web stranice Ministarstva turizma i zaštite životne sredine www.  Identifikacija područja značajnih za ptice (IBA . za sve kategorije zaštite (II) projekti:  EMERALD mreža – identifikacija područja po osnovu Bernske konvencije – rezolucije br. 6 i br. zaštićena prirodna dobra i njihova veza sa održivim razvojem su u poslednje vrijeme bili predmet pažnje brojnih studija i projekata kao što su: (I) studijske analize:  Samostalna nacionalna procjena kapaciteta za sprovođenje 3 konvencije (jedna od njih je Konvencija o biodiverzitetu) (2007).me. link Dokumenti (http://www.  Dinaric Arc Ecoregion 2012 .mte. Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009 – 201413 (2009) urađen je na osnovu saznanja i nalaza iz prethodno urađenih studija i drugih zvaničnih dokumenata i u skladu sa zakonskim uslovima za njenu izradu i zahtjevima Konvencije o biološkom diverzitetu.php?akcija=rubrika&rub rika=51) 140 .  WWF / Green Home Northern Montenegro Green Belt . Identifikovana su područja u kojima se očekuje izraženiji uticaj klimatskih promjena. Tare i Prokletija.

Pančeva oka. Durmitoru (5.600) 400 + (300) / 0.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja II. u Njegušima Kanjon rijeke Pive Kanjon rijeke Komarnice Zajednice bora krivulja (Pinetum mughi montenegrinum) na Ljubišnji (1. stablo hrasta medunca. Mreža nacionalno i međunarodno zaštićenih prirodnih dobara Postojeća mreža nacionalno zaštićenih prirodnih dobara (područja prirode) Naziv i nacionalna kategorija zaštićenih područja prirode Nacionalni park Skadarsko jezero Lovćen Durmitor Biogradska gora Rezervati prirode .739. na Ćuriocu kod Danilovgrada. Lovćenu (300ha) i Rumiji (100ha) Pojedinačni dendrološki objekti: stablo skadarskog duba.56% (<2) 600 1.200ha) i Bjelasici (400ha) Zajednice bora munike (Pinus heldraichii) na Orjenu (300ha).044% 420 80 150 7. Crni žar. Budva i dr Plaže na obali Skadarskog jezera Velika Ulcinjska plaža Mala Ulcinjska plaža Plaža Valdanos Plaža Velji pijesak Površina (ha) Procentualno učešće u državnoj teritoriji (13.3 1.20% 40.695 6.700 2.000ha). Grmožur i Omerova gorica . kod Tomaševa Jama Duboki do.400 33.u NP Durmitor: Crna Poda Tivatska solila Spomenici prirode Đalovića klisura Lipska pećina Pećina Magara Pećina Globočica Pećina Spila kod Trnova / Virpazar Pećina Babatuša Novakovića pećina.895 5.600 / / / / / / / 1. u Orahovcu kod Kotora. stabla masline na Mirovici.400 610 0.5 141 .000 + (5.812 km2) 85.u NP Skadarsko jezero: Manastirska tapija. Stari Bar i Ivanovićima.000 6.300 1.5 3 0.

5 4 1. pri čemu se zahtijeva uzimanje u obzir socioekonomskih posljedica i.02% 1.46 40 0.88% Dugoročnom projekcijom zaštite prirode u PPCG je predloženo proširenje postojeće mreže zaštićenih područja prirode (prirodnih dobara) sa novim područjima.93 7. Opština Kotor UKUPNO POD NACIONALNOM ZAŠTITOM 2 4 0. Petrovac Plaža Čanj Plaža Pećin Buljarica Petrovačka plaža Plaža Drobni pijesak Plaža Sveti Stefan Plaža Miločer Bečićka Plaža Slovenska plaža.5 131 30 2. Nikšić Područja zaštićena opštinskim odlukama Kotorsko – Risanski zaliv.000 108. Formiranjem novih zaštićenih područja prirode neće se ugroziti razvojne mogućnosti područja.5 1 4 1 5 4 2 4 2 35. Prilikom iznalaženja optimalnih opcija za upravljanje u novim zaštićenim područjima. iznad Budve Poluostrvo Ratac sa Žukotrljicom Ostrvo Stari Ulcinj Brdo Trebjesa.5 1.5 159 15. Budva Plaža Mogren Jaz Plaža Pržno Savinska Dubrava.897 2 322.2 5. u vezi sa tim.866 0.08% 7. u Kolašinu Botanička bašta generala Kovačevića. ali će se ustanoviti odgovarajuća ograničenja u cilju postizanja održivog razvoja u tim zonama. Bar Plaža Sutomore Paza Lučica. u Herceg Novom Botanički rezervat lovora i oleander.Plaža Topolica. u Tivtu Park Dvorca.64 0. u Grahovu Park “13 jul” i “Njegošev park”. prednost će imati oni modeli 142 . zaštita stečenih prava lokalnog stanovništva u tim područjima. na Topolici Predjeli posebnih prirodnih odlika Brdo Spas. iznad vrela Sopot kod Risna Botanička bašta planiske flore. na Cetinju Park kod hotela Boka.83 1.000 15. u Herceg Novom Gradski park.9 3.

ili  ­ovezivanje Nacionalnog parka “Biogradska gora“ sa planinskim masip vom planiranog regionalnog parka Komovi i slično. Pri reviziji granica postojećih zaštićenih područja prirode. donošenju i sprovođenju planova upravljanja za zaštićena područja prirode. razmotriće se ne samo opcije za izmjenu granica radi isključivanja određenih dijelova. kao i stalni proces revizije spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta. kroz prethodno navedene revizije (zaštićenih područja prirode.  za primjenu kriterijuma za crvene liste / zaštićene biljne i životinjske vrste na nacionalnom nivou. kao što je npr:  proširenje granica Nacionalnog parka “Durmitor“ i planiranih regionalnih parkova Maglić. 143 . Kroz sistem detaljnijih prostorno-planskih dokumenata podržaće se implementacija proširenja mreže zaštićenih područja prirode. spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta) biće analizirana primjena IUCN –ovih kriterijuma i standarda:  za definisanje adekvatnih kategorija upravljanja zaštićenim područjima prirode. prioritetna zona za sprovođenje revizije zaštićenih područja prirode je crnogorsko primorje zbog već uočenih promjena u postojećim zaštićenim područjima u toj zoni. kategorije zaštite i granica postojećih zaštićenih područja prirode. Ipak. Proces formiranja upravljačkih tijela i donošenja planova upravljanja za svako zaštićeno područje prirode pratiće proces revizije statusa.  ­roširivanje UNESCO-vog područja Kotorsko-risanski zaliv na južne pap dine Vrmca  ­ključivanje kanjona Komarnice / kanjona Nevidio u Nacionalni park u “Durmitor“. Bioč i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom “Sutjeska“ u Bosni i Hercegovini. Kroz takve modele upravljanja će se obezbijediti participativni i transparentni pristup u pripremi. već i opcije za proširivanje granica zaštićenih područja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja upravljanja koji će okupiti i međusobno povezati sve ključne aktere (kooperativni model sa jasno podijeljenim pravima i obavezama). Pored primjene standardnih tehnika evaluacije.  ­roširivanje granica Nacionalnog parka “Skadarsko jezero“ na regionalni p park Rumija ili područje Šaskog jezera / delte Bojane. na osnovu poznatih saznanja i rezultata dobijenih ciljanim istraživanjima. te saznanja iz tradicionalne prakse.

predviđaju se sljedeće dodatne mjere: 1. planira se formiranje novog nacionalnog parka Prokletije (21. godine. 15 Iako to nisu bili formalni razlozi za upis na Ramsar listu.Bioč – Volujak. 2b. Maglić .pored postojećih nacionalnih parkova “Lovćen“. 3b. kao prioritet u periodu do 2009. Ljubišnja i Turjak sa Hajlom. 3. koji omogućavaju stavljanje pod zaštitu morskih zaštićenih područja. Takva je npr. Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora (Barselonska konvencija) i njen Protokol za specijalno zaštićena područja u Sredozemlju. decembra 1995. u Crnoj Gori postoje i mnoga druga prirodna dobra sa značajnim i vrijednim biološkim diverzitetom koja zadovoljavaju kriterijume kako prethodno pomenutih tako i drugih međunarodnih ugovora u kojima je Crna Gora ugovorna strana (članica). Ovo područje je od ranije prepoznato i kao 14 Pored područja koja se u ovom radu navode. Nacionalni parkovi . Komovi. godine. sa Ramsarskom konvencijom (Konvencija o zaštiti wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica).postojeća mreža rezervata prirode treba da bude analizirana u skladu sa nalazima iz revizije zaštićenih područja prirode. Sinjajevina. ali do sada u crnogorskim vodama nije proglašeno nijedno zaštićeno morsko područje.000 ha).Predlozi dugoročne projekcije / mreže novih zaštićenih područja prirode daju se po sljedećim kategorijama zaštite: Rezervati prirode . Maglić i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom “Sutjeska“ u BiH. Područja pod posebnom zaštitom sa statusom nacionalnih ili regionalnih parkova čine osnovne tačke mreže ekosistema u Crnoj Gori. “Durmitor“ i “Skadarsko jezero“. Orjen) i Hrvatskoj (Snježnica-Orjen). Razlog za upis NP Skadarsko jezero na Ramsar listu je bogatstvo i diverzitet ornitofaune (kriterijum 3c15). formiranje novog nacionalnog parka Orjen. Sva tri predloga treba da omoguće stvaranje prekograničnih zaštićenih područja sa susjednim područjima u Albaniji (Tethi). Skadarsko jezero zadovoljava i kriterijume 1a.000 ha) je zaštićeno kao Ramsarsko područje od 25. kada je upisano na listu wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica (Ramsar lista). Regionalni parkovi / parkovi prirode: Za stavljanje pod zaštitu kao regionalni parkovi u ovoj kategoriji za dodatne analize predlažu se: Rumija. proširivanje granica Nacionalnog parka “Durmitor“ i predloženih regionalnih parkova Bioč. 144 . BiH (Sutjeska. Spomenici prirode: Područja za stavljanje pod zaštitu u kategoriji spomenici prirode su predmet posebne zakonske procedure i niže prostorno-planske i urbanističke dokumentacije. 2. “Biogradska gora“. 4b i 5b. Međunarodno zaštićena prirodna dobra14 u Crnoj Gori su:  Nacionalni park Skadarsko jezero (40.

M&B. Opštinski propisi) 145 . godine). Najveći dio zaštićenih područja je po svojoj površini mali što uslovljava njihov fragmentaran raspored.899 ha) je zaštićeno kao Svjetski rezervat biosfere (Program “Čovjek i biosfera” . (iii) prašuma jele i smrče u slivu Mlinskog potoka. februara 2006.895 ha) zaštićen je od 1980.000 ha) zaštićeno je kao prirodno i kulturno dobro od Svjetskog značaja (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa) od 26. po osnovu odredbi Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). saberu (izbjegavajući dupliranje / preklapanje) nacionalno (108. Posebna vrijednost ovog zaštićenog područja su čine zone16 sa posebnim režimom upravljanja. (ii) sliv Škrčkih jezera i uža kanjonska dolina Sušice. Slabosti u sistemu upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima Sistem zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori se suočava sa brojnim slabostima i problemima.27% državne teritorije. januara 1977. Za ovo područje je nedavno urađen Menadžment plan koji se trenutno nalazi u završnim fazama odobravanja kod UNESCO-a. po osnovu ispunjenja kriterijuma N (II). godine. oktobra 1979. kao Svjetsko prirodno nasljeđe (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa). Albanski dio Skadarskog jezera također je zaštićen kao Ramsarsko područje od 2.  Slivno područje rijeke Tare (182.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Područje od značaja za ptice (Important Bird Area . (vi) Zabojsko jezero sa užom okolinom i (vii) kanjonska dolina rijeke Tare 17 Odluka o proglašenju Kotora i njegovog područja za prirodno i kulturno-istorijsko dobro od posebnog značaja (“Službeni list SRCG”. Kada se. dobija se ukupna površina područja stavljenih pod zaštitu koja iznosi 252. br 17/79.. (III) i (IV) Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). od 17. što predstavlja 18. bez obzira na postojanje i oblik upravljanja.  Kotorsko – Risanski zaliv (15. UNESCO. od kojih su dvije sa strogim režimom zaštite (kanjon rijeke Tare i šumski rezervat “Crna Poda”. (v) šuma crnoga bora u rezervatu Crna poda.459 ha.IBA) jer zadovoljava kriterijume 1(III). po osnovu Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO).  Nacionalni park Durmitor sa kanjonom Tare (33. (iv) Barno jezero sa najužom okolinom. Prije stavljanja pod međunarodnu zaštitu.866 ha) i međunarodno (237.899 ha) zaštićena prirodna dobra (zaštićena područja prirode). 2 i 3. Preostali nezaštićeni ekološki vrijed16 Crno jezero sa šumom u neposrednoj okolini. III. ovo područje je zaštićeno na osnovu nacionalnog zakonodavstva17.

U pogledu upravljanja. radi čega je i donijeta posebna strategija – Nacionalna Strategija održivog razvoja (NSOR). Status. Ostale slabosti se odnose na: nedostatak ili nepotpune inventare biodiverziteta. urbanizacija) u tim područjima ili njihovoj okolini. Gradski park u Tivtu i sl. S druge strane. posebno na primorju. Pored toga. bespravni lov divljači. Rješenje je i u Crnoj Gori prepoznato u održivom razvoju. Kao što nije realno zaustaviti dalji razvoj. što često izaziva probleme samim upravljačima. te definisanje optimalnih modela upravljanja (zasnovanih na participativnom pristupu) predstavljaju osnovne mjere za zaštitu biodiverziteta i zaštitu prirode uopšte.).EMERALD. uključujući: neodrživo upravljanje šumama i bespravnu sječu. izradu planova upravljanja i sprovođenje upravljanja. tako nije moguće istrajati i u totalnoj . Natura 2000 kao osnova za njihovu identifikaciju. Pri identifikaciji postojećih zaštićenih prirodnih dobara nisu korištene evropske tipologizacije staništa . Za kategorije spomenik prirode i predio posebnih prirodnih odlika za koje je nominalno lokalna samouprava nadležna za osnivanje upravljača.apsolutnoj zaštiti prirode. Ovaj izazov nema lakog i jednostavnog rješenja. trpe velike pritiske zbog intenzivnog urbanog i turističkog razvoja. Arboretum u Grahovu. operativnih i/ili menadžerskih kapaciteta potrebnih za zaštićena područja. posebno na primorju.sl. Odavno je prepoznat konflikt između zaštite biodiverziteta / zaštite prirode i razvoja. kategorija i režim zaštite novih zaštićenih prirodnih dobara. jedino je za kategoriju nacionalnih parkova ustanovljen upravljač (JP NP CG). nezakonitu trgovinu i nekontrolisano prikupljanje ljekovitih biljnih vrsta. zaštićena područja se suočavaju i sa čitavim nizom direktnih negativnih prijetnji. nedostatak ili neodgovarajući profil kadrova koji često nema dovoljno stručnih.ni prostori. već se cio postupak bazirao na saznanjima nastalim u okviru tradicionalne doktrine zaštite prirode koji je ipak obezbijedio zastupljenost najvažnijih reprezentativnih ekosistema u Crnoj Gori. upravljači nisu ustanovljeni izuzev u rijetkim slučajevima (Trebjesa. formiranje upravljača za sve kategorije zaštićenih prirodnih dobara. 146 . režim zaštite i kategorija upravljanja postojećih zaštićenih prirodnih dobara nije usklađen sa sadašnjim stanjem i onim vrijednostima biodiverziteta koje su ranije bile glavni razlog za stavljanje pod zaštitu tih područja. pritiske koji proističu od intenzivnijeg razvoja (turizam. nije razvijena praksa uključivanja lokalnog stanovništva u upravljačke strukture odgovorne za direktno upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima. nepovoljan izbor granica zaštićenih područja i t. I dalje nema dovoljno stručnih informacija na osnovu kojih se mogu unaprijed / prije stavljanja pod zaštitu pouzdano identifikovati granice. Revizija statusa postojećih zaštićenih prirodnih dobara.

IV. ali bez dovoljnog nivoa integracije u konkretnim planerskim rješenjima. kroz korištenje rezultata iz takozvanih “baznih studija“. Bazne studije za potrebe prostornih planova područja posebne namjene za nacionalne parkove (1997.mrežom zaštićenih prirodnih dobara (nacionalnim parkovima. U tome je prednjačila saobraćajna – putna infrastruktura. Posebno se kvalitetnom smatra bazna studija o prirodnim i pejzažnim vrijednostima kopnenog dijela morskog dobra iz 1997. NP Biogradska gora. Primjena rezultata i saznanja iz baznih studija u prostorne planove sprovedena je jednostavnim uključivanjem odgovarajućeg poglavlja u tim planovima. Te studije su imale validnost za primjenu u prostornim planovima i u vremenu u kojem su rađene. Posmatrajući validnost nalaza iz ranije rađenih baznih studija u realnom protoku vremena. predlaže se sprovođenje procedure / tehnike Strateška procjena uticaja na životnu sredinu. godine koja je rađena za potrebe Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro. i to ne samo na svaki prostorni plan već i na master planove. godine. npr. dosadašnja razvojna opredjeljenja su svojim prostornim položajem i obimom često bila u konfliktu sa ključnim prirodnim i kulturnim vrijednostima .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nažalost. turistički kapaciteti. Tako se kao kvalitetna osnova za planiranje mogu smatrati studije rađene za Prostorni Plan Republike iz 1986. 14 . industrija. godine NP Skadarsko jezero) rađene su shodno problematici odgovarajućeg nacionalnog parka i nivou obrade u različitim tematskim aspektima. godine: NP Durmitor. Skadarsko jezero. pa je neophodno da se prilikom izrade novih prostornih planova ili izmjena i dopuna postojećih obezbijedi izrada novih studija.). pa se u mnogim slučajevima može konstatovati konfliktnost između planerskih rješenja (zone razvoja. S obzirom da postojeće tehnike izrade prostornih planova ne obezbjeđuju odgovarajuću integraciju ekoloških zahtjeva sadržanih u stručnim nalazima studija za zaštitu prirodnih i pejzažnih vrijednosti u glavnim planerskim rješenjima. Iskustva u integraciji planova za zaštićena prirodna dobra u strategijama za održivi razvoj Prirodne vrijednosti prostora Crne Gore su u važećim prostornim planovima tretirane na tradicionalan način. kao i one studije koje su rađene za njegovu izmjenu i dopunu 1997. strategije i politike. infrastruktura) i predloženih režima i mjera zaštite zaštićenih područja prirode. posebno za aspekt zaštite prirode i pejzažnih vrijednosti. NP Lovćen i 2001. mora se konstatovati da su isti zastarjeli za primjenu u novim prostornim planovima. godine. naselja. i dr.

Iskustva u integraciji zaštite prirode i posebno zaštićenih prirodnih dobara u strategije. politike i planove vezane za održivi razvoj vezana su za (I) tradicionalni planerski postupak koji se sprovodi u toku izrade Prostornog Plana Crne Gore i (II) novije participativne procese primjenjene prilikom razvoja strategija. Ove aktivnosti se obezbjeđuju 1. Za razliku od participativnog procesa koji je primijenjen prilikom izrade NSOR-a. pripremu baznih studija za potrebe prostornih planova (PPCG. izdavanje posebnih stručnih radova i publikacija. slično kao i kod prostornih planova. To su ujedno i prilike za razmatranje prioriteta za stavljanje pod zaštitu. Ta dva mehanizma imaju sljedeći zajednički tok – razvojne faze: (a) Identifikacija područja koja ispunjavaju uslove za stavljanje pod zaštitu i moguće opcije njihove buduće zaštite. projekte (EMERALD. kao što je Strategija održivog razvoja. kojom prilikom je cjelokupan dokumenat (nacrt) razmatran na radionicama po svim većim mjestima u Crnoj Gori. PPPPNMD) i 3. uključujući i tematsku javnu raspravu za pitanje zaštite prirode. (f) Sprovođenje prijedloga za stavljanje pod zaštitu kroz zakonom propisani postupak (Zakon o zaštiti prirode). 2. kroz redovno obavljanje djelatnosti Republičkog zavoda za zaštitu prirode. stručne i javne rasprave. (d) Integracija usaglašenih prijedloga za formiranje novih zaštićenih područja prirode u strateške dokumente. IPA. (c) Formulisanje usaglašenih prijedloga za stavljanje pod zaštitu novih područja uz isticanje prihvaćenih prioriteta. IBA). njihov uticaj na ostale elemente razvoja. druge sektore i slično. (e) Proces razmatranja i usvajanja strateških dokumenata vezanih za održivi razvoj koji je još jedna prilika da se razmotri opravdanost formiranja novih zaštićenih područja prirode. same bazne studije o prirodnim i pejzažnim vrijednostima (u slučajevima za koje su rađene) urađene su na zadovoljavajućem nivou. ali sa niskim nivoom integracije ekoloških zahtjeva u strateška opredjeljenja. S druge strane. sektorskih strategija i politika.U slučaju master planova. proces formulisanja ključnih pitanja vezanih za zaštitu prirode u NSOR-u je većim dijelom bio zasnovan na primjeni 14 . (b) Razmatranje / prihvatanje prijedloga novih područja za stavljanje pod zaštitu radi čega se obezbjeđuje njihovo promovisanje u medijima. u toku usvajanja PPCG su pored većeg broja javnih rasprava o tom dokumentu organizovane i tematske rasprave o značajnim pitanjima iz toga Plana. organizuju se okrugli stolovi.

u Crnoj Gori se mogu izdvojiti sljedeća: 1. Participativni proces u planiranju i sprovođenju upravljanja – zbog odsustva predstavnika lokalnog stanovništva iz upravljačkih struktura onih institucija i organa zaduženih za upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima ne mijenjaju se praksa i načini korištenja resursa. Ustanovljavanje direktnog upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima – u postojećim uslovima bez posebno formiranih ovlaštenih upravljača (staralaca) za sve kategorije i sva zaštićena prirodna dobra ne može se obezbijediti efikasna zaštita ključnih resursa tih područja koja su bila razlog za njihovo stavljanje pod zaštitu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja što bolje i kvalitetnije ekspertize (“best knowledge approach“) dok je to isto u procesu izrade PPCG urađeno kroz analitički postupak koji je sprovodio širi tim za izradu dokumenta. politike i planove vezane za održivi razvoj. takvo ekstenzivno razmatranje pitanja dugoročne projekcije zaštićenih prirodnih dobara imalo je za rezultat isključivanje iz konačnog dokumenta PPCG svih onih prijedloga za stavljanje pod zaštitu iz kategorija koje nisu od “većeg nacionalnog“ značaja. 3. 3. Kako efikasnost u implementaciji strateških i planskih dokumenata direktno odražava nivo njihovog kvaliteta i realnost / izvodljivost planiranih aktivnosti. politike i planove za održivi razvoj. Od pitanja koja se posebno ističu kao značajna za integraciju zaštite prirode / zaštićenih prirodnih dobara u strategije. naše skromno iskustvo ukazuje na nizak nivo efikasnosti u implementaciji planiranih aktivnosti vezanih za pitanje integracije zaštite prirode i posebno zaštićenih prirodnih dobara u strategije. Nizak nivo ograničenja i podsticaja vezanih za zaštitu prirode. Promovisanje politika koje nisu kompatibilne sa zaštitom prirode i održivim korištenjem postojećih i planiranih zaštićenih prirodnih dobara i iskorištavanjem prirodnih resursa uopšte. Nažalost. ali se kao najvažniji mogu izdvojiti sljedeći: 1. niti se smanjuje nivo pritisaka na ta zaštićena prirodna dobra. Nizak politički prioritet kojeg ima zaštita prirode. Razlozi za tako nizak nivo efikasnosti u implementaciji planiranih aktivnosti su mnogobrojni. Efikasnost u upravljanju postojećim zaštićenim podrucjima prirode – ne daje dovoljno dobrih primjera i ne stvara uslove za održivi razvoj u tim područjima. Sličan postupak je sa svoje strane sprovodila i Komisija za recenziju PPCG. 14 2. a to su spomenici prirode i predjeli posebnih prirodnih vrijednosti. . 2.

Kalezić L. A. Ministarstvo za ekonomski razvoj. Podgorica. Ekonomska komisija Ujedinjenih Nacija za Evropu (2007). Jovović V. Bušković V... Beograd. Podgorica. Roganović D. M. (2008): Nacionalna Strategija biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2009-2014. P. april 2005.. Mandić S.. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2008): Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta (SAP BIO) za Crnu Goru.. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore (2007). USAID. UNECE Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2007). 1-65.. Druga procjena performansi u zaštiti životne sredine Crne Gore. Izvještaji o stanju životne sredine od 2003 . Nacionalna strategija održivog razvoja. – 2014. & Bušković V.. USAID/Srbija-Crna Gora. 1-55. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine. Buškovic (2005): Dopunjena procjena stanja biodiverziteta za Srbiju i za Crnu Goru. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine i GTZ kancelarija u Podgorici. FAA. str. Sektorska studija za potrebe PPRCG (PPR). Vujadinović-Čolić. Odjeljak 119. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2009): Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009. Podgorica.. Crna Gora (2008): Nacrt Nacionalne Strategije za integralno upravljanje obalnim područjem (2008). Podgorica. A.. Bulić Z. Podgorica.2007. i V. Stevanović V. str. Ministarstvo za ekonomski razvoj (2008): Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore (2008).Literatura Bulić Z. Grimes.. 150 .. Podgorica. (2005): Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode. god. Podgorica. Podgorica. Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora (2004): Nacionalni izvještaj o statusu. Rabrenović J. J. Ministarstvo za ekonomski razvoj (2008): Prostorni plan Crne Gore do 2020. Vlada RCG & Univerzitet CG... & Lješević-Mitrović S. Latif. GTZ. Podgorica.

Strategy for Integrated Coastal Zone Management (ICZM). Recommendations and measures regarding long-term protection of nature in Montenegro are presented. particularly those given in physical plans (Physical Plan of Montenegro (PPMNE). PPMNE and PPSPMPD 151 . according to recommendations of NSSD. strategies. Emphasis is given to the existing and planned natural assets important at national and international level. Key words: Protected natural assets. physical plans of the municipalities) and strategies regarding sustainable development (National Strategy for Sustainable Development (NSSD). Physical Plan of Special Purposes (for Maritime Public Domain)(PPSPMPD). ICZM. planning. sustainable development.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANNING OF PROTECTED NATURAL ASSETS IN THE SUSTAINABLE DEVELOPMENT STRATEGIES IN MONTENEGRO Summary The paper discus key aspects of the nature protection in Montenegro.

.

vladars. strateška procjena uticaja na životnu sredinu(eng.laganin@mgr. kojima se djelimično transponuju odredbe Direktive o SEA (2001) i Protokola o SEA uz Konvenciju o prekograničnoj procjeni uticaja na životnu sredinu.net 153 . Strateška procjena je uređena globalno zakonima o zaštiti životne sredine/okoliša na nivou oba entiteta u BiH. obavezno je sprovođenje odgovarajuće procjene uticaja na životnu sredinu. uticaj na životnu sredinu. planiranje. zaštita prirode 1 Ministarstvo za prostorno uređenje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ELEMENTI STRATEŠKE PROCJENE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINUU SPROVOĐENJU PROJEKATA ZAŠTITE PRIRODE U BIH Ozren Laganin Sažetak U skladu sa evropskom praksom. Ovim radom se daju osnovni elementi i pokazatelji koji mogu poslužiti prilikom izrade propisa za sprovođenje SEA u BiH. BiH. programa i strategiji. u skladu sa evropskim direktivama ili metodologijama koje su izradile donatorske institucije. U toku izrade planova i projekata u područjima koja su od značaja sa stanovišta očuvanja prirodnih vrijednosti finansiranih od http://360.u2. građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.com/međunarodnih institucija. U Bosni i Hercegovini je zakonski osnov za praćenje strateške procjene veoma ograničen i ne postoji metodologija za ocjenu prihvatljivosti dokumenta SEA. Banja Luka e-mail:o. Strategic Environmental Assessment/SEA) predstavlja jedan od ključnih elemenata prilikom ocjenjivanja i donošenja odluka o prihvatanju ili odbacivanju planova. Ključne riječi: strateška procjena/ SEA.

uzimanje u obzir primjedbi i sugestija i procedura konačnog usvajanja planova. smjernice OECD zemalja iz 2006-te godine. osjetljivosti. U sprovođenju strateške procjene na životnu sredinu koriste se i različite smjernice i uputstva. kojom se utvrđuju opšta pravila o primjeni strateške procjene. programe i druge akte je samo djelimično normativno uređen zakonima u oblasti životne sredine. i Protokol o strateškoj procjeni uz UNECE Konvenciju o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO konvencija). koriste specifične smjernice ove finansijske institucije. sprovođenje postupka konsultacija sa stručnim institucijama i javnosti. koje su usvojile sve značajne finansijske i donatorske organizacije. i koja definiše životnu sredinu kao skup međuzavisnih elemenata prostora. postupak strateške procjena uticaja (u daljem tekstu: strateška procjena) za planove. kao npr. dva su osnovna pravna instrumenta koja tretiraju ovu oblast: Direktiva 2001/42/EEZ o procjeni efekata planova i programa na životnu sredinu. u skladu sa Direktivom o procjeni uticaja na životnu sredinu (EIA). Što se tiče zakonodavstva EU koje se primjenjuje na stratešku procjenu. potrebno je izvršiti harmonizaciju domaćih propisa u oblasti zaštite životne sredine u smislu transpozicije Direktive 2001/42/EEZ. Strategic Environmental Assessment-SEA). lokacije. Plans. u odredbama koje se odnose na planiranje. uticaja na životnu sredinu i zdravlje. koji u odnosu na Direktivu dodatno uređuje pitanja učešća javnosti. programa ili strateških dokumenata i obavještavanje javnosti o njihovom donošenju.sličnu procjeni uticaja projekata na životnu sredinu. a djelimično i zakonima o prostornom uređenju. Za razliku od postupka procjene uticaja za projekte koji mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu. prirode i veličine njegovih potencijalnih uticaja na životnu sredinu rangirano od kategorije A – za planove za koje postoji velika 2 Zakonski okvir za sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu sadržan je u više propisa (zakona i podzakonskih akata) a lex specialis koji regulišu sprovođenje procjene uticaja su: Zakon o zaštiti životne sredine Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 28/07) i Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH broj 33/03) 154 . U BiH se. u realizaciji projekata Svjetske Banke. Da bi se stvorili pravni preduslovi za implementaciju odredaba navedenih instrumenata. i sprovesti proceduru ratifikacije SEA protokola. je sistematski analitički proces u kojem se evaluiraju efekti po životnu sredinu i zdravlje planova. Ovaj proces obuhvata: pripremu dokumenta o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. prema kojima se projekti klasifikuju u četiri kategorije u zavisnosti od tipa. Uvod Strateška procjena uticaja na životnu sredinu (eng. koji je zakonski detaljno uređen2. te uspostavlja linearnu proceduru procjene. programa i strategija (eng.P/P/P) analiziraju i integrišu u proces planiranja. i da bi se postupak strateške procjene mogao sprovoditi u skladu sa evropskom praksom..Programs and Policies.

Postupak strateške procjene ne usložnjava nužno postupak donošenja planova. uključujući i indikatore životne sredine. 2. Čak i pri djelimičnoj usklađenosti. nultu alternativu. analiza različitih alternativa u sprovođenju projekta. U skladu sa odredbama SEA protokola. niti prouzrokuje nerazumno visoke troškove. relevantne za plan ili program. identifikuju se rizici i potencijalni troškovi povezani sa razvojnim inicijativama. do kategorije D. U skladu sa Direktivom 2001/42/EEZ. utvrđivanje obuhvata i sadržaja plana.gdje je malo vjerovatno da će se pojaviti uticaji ili će efekti po životnu sredinu biti minimalni. 6. ne postižu se uvijek dobri rezultati. Također. postoji i rizik od nedovoljne harmonizovanosti sa SEA Protokolom i Direktivom o SEA. uticaj na ciljeve i rezultate je ograničen a sam postupak se nepotrebno odugovlači. izrada dokumenta Strateške procjene uz propisivanje mjera sa smanjenje negativnih i pospješivanje pozitivnih uticaja na životnu sredinu. 3. planiranje i sprovođenje strateške procjene treba da budu integrisani. omogućava se podrška pri uspostavljanju 155 . odnosno integraciju ova dva postupka. u direktnoj su korelaciji sa ciljevima i zadacima strateške procjene. postupak konsultacija-uzimanje u obzir mišljenja i stavova nadležnih organa i javnosti i dopunjavanje i donošenje plana ili programa. 5. analiza dostupnih podataka. Strateška procjena predstavlja proces u kojem se analiziraju moguće prepreke i mogućnosti zaštite životne sredine. Strateška procjena može služiti u svrhu evaluacije postojećih planova ili u svrhu davanja posebnih smjernica o uticajima na životnu sredinu u postupku izrade planova i programa. 4.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vjerovatnoća za značajne negativne uticaje. Ti zadaci su: 1. zadaci koji se postavljaju tokom izrade planova i programa. zbog praktičnosti sprovođenja jedinstvenog postupka i omogućavanja sprovođenja planova i programa uz obezbjeđenje optimalnih mogućnosti životne sredine i sprečavanja uticaja na klimatske promjene. imajući u vidu ključne trendove i ograničenja na koja plan ili program može uticati. implementacija je problematična zbog toga što se na taj način dupliraju poslovi. U praksi je često problematično u potpunosti ostvariti koordinaciju između izrade planova i strateške procjene. Ukoliko se strateška procjena sprovodi nakon izrade plana. jer tim koji radi na izradi strateške procjene mora posebno da razmatra i analizira sve faze planiranja. uključujući i tzv.

Sprovođenje strateške procjene u područjima koja su od značaja sa stanovišta zaštite prirodnih vrijednosti treba da se odvija u skladu sa analitičkim zadacima strateške procjene. U ovom koraku se izrađuje projektni zadatak za stratešku procjenu koji treba da sadrži sljedeće elemente: 156 . Za svako područje je potrebno prije svega jasno odrediti osnovni strateški cilj. zaštitna.planiranje/zaštita) uspostavljanje mjera ublažavanja negativnih efekata po životnu sredinu. U smislu angažovanosti sredstava i ljudskih kapaciteta. ciljevima. industrija. Prvi korak Postupak strateške procjene počinje fazom tzv skrininga (eng. i sl. a može pozitivno uticati i na saradnju između različitih sektora (npr. obimu i sadržaja strateške procjene. institucionalno preuređenje i inovacije u planovima i procedurama.). za izradu Strateške procjene se u skladu sa studijama Evropske komisije se utroši oko 5-10% od vrijednosti plana.poljoprivreda. odnosno razvoja potrebne infrastrukture u tom području. strateška procjena se ne odnosi na planove odbrane. lovno-turistička. a u ekonomskom smislu to podrazumijeva i dodatne troškove koji se odnose na zaštitu prirode. planove koji se odnose na otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda. Veći zahvati u prirodnom području. 2. zahtijevaju mnogo ozbiljnji i sveobuhvatniji pristup u predviđanju mjera za sprečavanje i/ili ublažavanje negativnih uticaja na životnu sredinu. a svaka naredna procjena iziskuje znatno manje troškove. kao ni za finansijske i budžetske planove. screening). koji podrazumijevaju značajno proširenje područja koje će se koristiti u sportsko-rekreativne i turističke svrhe. Utvrđivanje kriterijuma za sprovođenje strateške procjene je zakonska materija. kao što je prikazano u grafikonu 1. u kojoj se odlucuje o sprovođenju. u kojem se naglašava njegova osnovna namjena ili strateško opredjeljenje razvoja prostora (turističko-rekreativna. a u skladu sa Direktivom 2001/42/EEZ. Sprovođenje elemenata sea u zaštićenim područjima Nivo potencijalnog negativnog uticaja plana ili programa na prirodnu ravnotežu i ugrožavanja ekoloških zakonitosti u blizini i unutar zaštićenih područja zavisi prvenstveno od veličine planiranog zahvata. Veći dio inicijalnih troškova izrade strateške procjene nastaje kada se primjenjuju novi pristupi i metode ili kada se prikupljaju bazni podaci.adekvatnog upravljanja.

ODLUČIVANJE O POTREBI SPROVOĐENJA SEA ODREĐIVANJE OBUHVATA P/P/P ANALIZA DOSTUPNIH PODATAKA PRIJEDLOG I UPOREĐENJE ALTERNATIVA IZRADA P/P/P KONSULTACIJE SA NADLEŽNIM ORGANIMA I JAVNOŠĆU. 1. Osnovni pripremni i analitički zadaci strateške procjene. očekivane prepreke i problemi u izvršavanju analitičkih zadataka i dinamički plan realizacije pojedinih elemenata projektnog zadatka. 3. Za svaki od navedenih elemenata trebaju da se definišu. MODIFIKACIJE MODIFIKACIJA P/P/P FINALNA VERZIJA P/P/P pred odobravanje REALIZACIJA Grafik br. Međusobni odnos planiranja i strateške procjene UTVRĐIVANJE CILJEVA. Sistem komunikacije unutar tima za izradu strateške procjene. OBIMA I SADRŽAJA S E A SEA IZVJEŠTAJ: IDENTIFIKACIJA PRITISAKA PO ŽIVOTNU SREDINU I ZDRAVLJE ANALIZA TRENDOVA PRITISAKA I PROCJENA ALTERNATIVA PROCJENA KUMULATIVNIH EFEKATA RAZVOJNIH AKTIVNOSTI SISTEM MONITORINGA I UPRAVLJANJA 15 . IZRADA P/P/P ANALITIČKI ZADACI S E A SCREENING.  prijedlog implementacije i sistema monitoringa.  formulisanje mjera za implamentaciju. s tim da je predviđeno vrijeme za izradu strateške procjene maksimalno do 8 mjeseci (200 dana).  formulisanje programskih ciljeva i prioriteta. 2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  identifikacija osnovnih problema i pitanja vezanih za plan ili program. odnosno predvide: 1. 4. nadležnih organa i javnosti u obavljanju analitičkih zadataka.

koja su relevantna za donošenje plana Identifikovati i objasniti ključne probleme zaštite ž. Ovaj pregled daje pojednačne i detaljne informacije o specifičnim uticajima.sredine. uključujući i zdravlje i klimatske promjene. sredine. u kojoj se determinišu sljedeća pitanja u cilju definisanja obuhvata strateške procjene: 1. 3. ublažavanja klimatskih promjena i zaštite zdravlja koji su propisani u strateškim dokumentima Pitanja ili indikatori za procjenu Identifikovati bilo koji relevantan cilj vezano za zaštitu ž. 2. ugroženost šuma i sl. a ovo je veoma važan korak u čita- 15 . tim koji radi na izradi strateške procjene analizira koje su to prijetnje i mogućnosti za realizaciju plana. poplave i suše) pesticidima. Ovi ciljevi ne moraju biti nužno vezani za pojedinačna pitanja (npr. Opšti ciljevi zaštite životne sredine. odnosno programa? Tabela 1 Definisanje ciljeva i obuhvata strateške procjene Opšte teme vezano Ključni specifični faktori za zaštitu životne u odnosu na opšta pitnja. upravljanje vjetrom. (npr. koja su prisutna sa ili bez sprovođenja plana ili programa T reći korak .Drugi korak U drugom koraku određuje se obuhvat procjene. već gubitak poljoprivrednog NOx. zaštite ž. koja se tiču izrade plana promjene koje treba uzeti u razmatranje prilikom izrade plana Navesti opšta pitanja vezano za zaštitu ž. kojim se definiše širi okvir za donošenje plana. uključujući i klimatske promjene i zdravlje. zagađenje zemljišta za donošenje konkretnog otpadom. sredine i zdravlja koji su prisutni u području koje će vjerovatno biti pod uticajem plana/programa. aerozagađenje. 4. sredine. Koji su osnovni ciljevi strateške procjene? Koji su ciljevi zaštite životne sredine relevantni za plan ili program i na koji način su povezani sa ciljevima plana ili programa? Da li neki postojeći planovi ili programi mogu biti relevantni ili mogu biti u interakciji sa predloženim planom? Koja su to pitanja vezano za zaštitu životne sredine značajna sa stanovišta realizacije plana. vodna erozija i erozija jedino da budu relevantna zemljišta. ograničen plana/programa kapacitet deponije otpada. sredine zdravlje i klim.analiza baznih trendova (nulta alternativa) U ovom koraku. aerozagađenje od SO2.) Definisati 1-3 vodeća pitanja ili indikatora koji bi mogli opisati trendove ključnih specifičnih pitanja vezano za zdravlje i zaštitu životne sredine.

analiza predloženih razvojnih prioriteta i njihovih alternativa U ovom koraku analiziraju se pozitivni i negativni uticaji predloženih razvojnih ciljeva. prioriteta ili opštih razvojnih scenarija. regionalni. jer opisuje trend parametara na kojima se zasniva strateška procjena. 2. identifikuju se ograničenja. prioriteti i scenariji u P/P/P N/A + ++ karakteristike uticaja: direktni/ indirektni. kao što je navedeno u tabeli 2. kao i date okolnosti. da se provjeri da li su predviđeni rizici u dovoljnoj mjeri i da se daju preporuke za optimizaciju predloženih ciljeva. analiziraju se njegove promjene u slučaju da se plan ne implementira. povratno djelovanje 15 . Tabela 2 Matrica uticaja Relevantna pitanja i ciljevi zaštite životne sredine -predviđeni ciljevi. Cilj je da se analizira da li su u dovoljnoj mjeri uzete u obzir sve alternative. trajanje (kratkotrajni.  matrice uticaja. štetnost (vrlo negativni-vrlo pozitivni). Četvrti korak . obuhvat (lokalni. prioriteta ili scenarija osnovnih trendova životne sredine. nacionalni). Neka od osnovnih pitanja na koja treba da se odgovori u ovom koraku su: 1. a dokumentuju se i svi nedostajući podaci ili informacije koje su potrebne. 3. Da li su relevantna pitanja/pritisci na životnu sredinu i ciljevi zaštite dovoljno jasni da bi se izvršila procjena Da li su u dovoljnoj mjeri razrađene razvojne alternative? Da li bi mogla ili trebala saradnja doprinijeti izmjenama strateških smjernica plana ili programa? Alati koji se koriste za procjenu različitih alternativa mogu biti:  kolektivna ekspertska mišljenja-ad hoc pregledi u cilju determinisanja specifičnih pitanja zaštite životne sredine koja su značajna u razvojnom kontekstu  Čekliste mogućih uticaja koji su obično povezani sa intervencijama predviđenim u planu ili programu. dugotrajni).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vom procesu.

procjena kumulativnih efekata treba da pruži informacije o relevantnosti opštih uticaja na životnu sredinu i zdravlje. planiraju se različite metode komunikacije i konsultacija sa nadležnim institucijama i javnosti. obim. okrugle stolove i druga sredstva. Suštinski. 160 . a sredstva komunikacije koja se mogu koristiti uključuju: pismeno obraćanje.Peti korak. Plan komunikacije se obično donosi na početku procesa izrade strateške procjene. njihovu veličinu. mogućnost ponavljanja i osnovne faktore koji su uticali na nesigurnost u definisanju uticaja.Planiranje i uspostavljanje efektivnih sredstava komunikacije Za svaki pojedinačni analitički zadatak strateške procjene (grafik 1). Tabela 3 Karakteristike uticaja na životnu sredinu karakteristike uticaja vjerovatnoća Simbol !! ! obim/obuhvat ~ + ++ učestalost/trajanje >> > trajnost /povratno djelovanje V N objašnjenje velika vjerovatnoća pojave uticaja vjerovatnoća pojave uticaja veoma izražen negativan uticaj negativan uticaj pozitivan uticaj veoma izražen pozitivan uticaj uticaj je učestao i konstantan/dugoročan do stalan uticaj je povremen/kratkoročan uticaj je trajan uticaj trenutan Šesti korak. u koraku 5 je potrebno definisati i mjere potrebne za ublažavanje negativnih i pospješivanje pozitivnih efekata (mjere mitigacije). kao što je navedeno u tabeli 3. vjerovatnoću. internet publikacije. Također. radne seminare. sastanke i javne rasprave. učestalost.procjena kumulativnih uticaja predviđenih aktivnosti u planu ili programu i prijedlozi za njihovu optimizaciju U procjeni kumulativnih uticaja mogu se koristiti metode slične onima kojima se procjenjuju razvojni prioriteti.

po potrebi odrediti zaobilaznice i označiti ih funkcionisanje npr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Sedmi korak.Definisanje okvirnog plana upravljanja životnom sredinom i plana monitoringa U odnosu na identifikovane potencijalne uticaje. sa dominantnim pozitivnim uticajima. Plan mjera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu sadrži elemente. vremenski ograničiti radove na svijetli dio dana. upotrebe prihvatljivih prirodnih aktivnosti resursa mogu sticanja negativno prihoda. njihovi budući trendovi zavise od niza faktora. U projektima čija je svrha zaštita prirodnih vrijednosti. kao što su uticaji drugih projekata. prikazane u tabeli 4. identifikacija ZP ograničenja alternativnih. kao npr. u projektu: “Šumska i planinska zaštićena područja“. uticati na Novčane životni standard kompenzacije za stanovništva gubitak prihoda. treba napomenuti da je monitoring uticaja plana ili programa u strateškoj procjeni često komplikovan 161 postaviti jasne znakove upozorenja. aktivnosti u toku izgradnje mogu smanjiti nivo opšte sigurnosti i ugroziti divljač mjere ublažavanja: komentar: trošak: uključeno u troškove izgradnje institucionalna odgovornost izvođač radova Što se tiče monitoringa uticaja na životnu sredinu. ekonomski faktori i slično. identifikovani su potencijalni uticaji. definisan je plan mjera za ublažavanje navedenih uticaja i plan monitoringa. a za potencijalno negativne uticaje koji se odnose na aktivnosti izgradnje infrastrukture u zaštićenim područjima i funkcionisanje zaštićenih područja u svrhu receptivnog turizma. Program malih grantova Kompenzacije moraju biti utvrđene u skladu sa procesnim okvirom za učešće stanovništva utvrditi po utvrđivanju projektnih aktivnosti jedinica za koordinaciju projekta (PMU) . Tabela 4 Primjer plana mjera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu faza: izgradnja predmet: npr. čiji je jedan od ciljeva proširenje postojećih zaštićenih područja u BiH.

u svrhu uvažavanja faktora životne 162 .stanovnišonisanja ZP tva minoran. svaki plan ili program ima određene specifičnosti. bez obzira na to da li se dosljedno poštuju odredbe iz konvencije ili direktive ili ne. Zaključak Elementi strateške procjene pojedinih projekata. sigurnost životinja prije početka zaštita projektnih životnog aktivnosti i standarda naknadno u lokalnog toku funkci.naruna lokaciji i konsultacinje ZP šenost oko lokacije jama sa staživotnog novništvom standarda u skladu sa okvirnim procesom učešća stanovništva sigurnost učesnika u saobraćaju.nadziru metara parametri prema žalbama lokalnog stanovništva. izvođač uključen radova u troškove izgradnje projektni jedinica budžet PMU lokalni monitori.kada se ranja para. Ipak. sigurnost divljači način nadzi. Monitoring plan bi trebao biti realan i što jednostavniji za sprovođenje. Tabela 5 Primjer plana monitoringa faza: parametri mjesto nadziranja parametara opšta na lokaciji sigurnost radova i u saooko nje braćaju. se posebno određuju u skladu sa namjenom i strateškim ciljem za razvoj datog područja. dat je primjer plana monitoringa iste uticaje koji su navedeni u planu mjera ublažavanja. navedene u tabeli 4. nadzor saobraćaja redovno u toku radovasvakodnevno ili po potrebi zašto se nadziru parametri trošak odgovornost izgradnja funkcionisa. U tabeli 5. pospješuje efikasnost prilikom donošenja odluka. unapređuje proces planiranja odnosno vrednovanja planskih rješenja na životnu sredinu. pa samim tim i strateška procjena treba da bude prilagođena vrsti projekta na koju se primjenjuje. odbor za monitoring 3. a često ga je nemoguće sprovesti ukoliko se ne fokusira na konkretne aktivnosti koje proizilaze iz sprovođenja projekta. Najvažnije je da Strateška procjena ispuni ulogu i svrhu zbog koje se i izrađuje. radnika. a to je uticaj na mjere i aktivnosti predložene planom. naročito ukoliko se radi o projektima koji se realizuju u područjima koja su od značaja sa stanovišta očuvanja prirodnih vrijednosti. Strateška procjena omogućava visok nivo zaštite životne sredine. a pospješuje se i identifikacija različitih alternativa pri izradi planova. osoblja ZP.zadatak.

163 . Banja Luka 14-15 novembar 2008. International Ropeway China Special. Saobraćajni fakultet. Institut zaštite. kako bi se strateška procjena mogla sprovoditi za različite vrste planova i programa. ekologije i informatike Banja Luka OECD Development Assistance Committee (DAC) Guidance: Applying Strategic Environmental Assessment. Zbornik radova. postaju sastavni dio plana. Durham and London 1996) Coursebook on Environmental Impact Assessment Workshop. prilikom uređenja pravnog okvira. (A Division of Congressional Quarterly Inc. Monterey CA Spring 1999. XXXV Simpozijum o operacionim istraživanjima. a odredbe zakona o zaštiti životne sredine prilagoditi zahtjevima instrumenata međunarodnog prava.C. biće potrebno uzeti u obzir postojeće zakone u oblasti prostornog uređenja. created by UNDP and UNECE.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja sredine. Norman J. Beograd Dejan Filipović: “Strateška procjena uticaja kao instrument zaštite životne sredine u gradovima“. Naučno-stručni skup Savremene tehnologije i održivi razvoj gradova. Zbornik radova.) Lynton Keith Caldwell: International Environmental Policy. prepoznate u ovom dokumentu. Literatura Directive 2001/42/EC on the Assessment of the Effects of Certain Plans and Programmes on the Environment. EU Parliament Ozren Laganin: “Integrisanje ekoloških aspekata pri planiranju razvoja sportsko-turističkih sadržaja u zaštićenim područjima Republike Srpske“. 2006. koji je neophodan za sprovođenje strateške procjene u Bosni i Hercegovini. 1999. from the Twentieth to the Twenty First Century (Duke University Press. Training held in Beroun. i da mjere zaštite. U tom smislu. Monterey Institute of International Studies (MIIS).net).seataskteam. Czech Republic 22-26 September 2008 Andreas Berchold: “Environmental Planning for Ski Areas“. Soko Banja 14-17 septembar 2008. Good Practice Guidance for Development Cooperation. Institutions. 4. Paris 2006 (http://www. Regina Axelrod: The Global Environment. Washington D.Vig.Law and Policy. Training Material from the Course on the Practical Application of the UNECE Protocol on Strategic Environmental Assessment.

.

za EU i njezine članice to također znači raditi na:  provedbi Bernske konvencije  provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti  rad u pravcu “zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti do 2010“ Osim toga. Konkretno. WWF-ov Ured za mediteranski program u Dinarskom luku Ključni fokus WWF-a u Dinarskom luku vezan za biološku raznovrsnost uključuje:  Rad na provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije za biološku raznolikost kroz projekt za regiju koji financira MAVA. 1 Koordinator WWF Natura 2000 165 . za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za EU to još znači raditi u pravcu pristupa EU.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U SMJERU STANDARDA EU ZA ZAŠTITU BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U JUGOISTOČNOJ EUROPI: ISKUSTVO WWF-A Alberto Arroyo Schnell Put EU Provedba EU Direktiva o staništima i pticama ne znači samo ispunjavanje nekih zakonskih obaveza EU.

a glavni mu je cilj podrška očuvanju biološke raznolikosti u zemlji po EU standardima. Pitanja vezana za pristup EU kroz državne projekte (naročito vezano za EU Direktive o prirodi i EU Okvirnu direktivu o vodama). Prekretnica u ovome procesu bilo je potpisivanje sporazuma u Bonu 2008. Obaveze preuzete ovim sporazumom uključuju proglašenje novih zaštićenih područja i jačanje uzajamne suradnje u cilju postizanja prekograničnog održivog upravljanja u jugoistočnoj Europi.. ali su uključena i poglavlja o Crnoj Gori i Srbiji Neki regionalni zaključci:  Nedostatak informacija i kapaciteta. godine između predstavnika vlada Albanije. priručnik o određivanju mjesta)  Pomoć pri formiranju i obučavanju za rad radne skupine za znanstvenu koordinaciju EU standarda o zaštiti biološke raznolikosti. Bosne i Hercegovine. Ovaj se rad uglavnom obavlja pod kišobranom Memoranduma o razumijevanju potpisanog s državnim vlastima zemalja u regiji uključujući Bosnu i Hercegovinu. Hrvatske. Crne Gore. uključujući i predstavnike oba entiteta (njezin sadržaj uključuje preliminarnu referentnu listu staništa i vrsta od interesa za zajednicu u Bosni i Hercegovini). Srbije i Slovenije (“Big Win” – “Velika pobjeda“). sa sljedećim glavnim karakteristikama:   Utemeljenost na postojećim izvješćima. Jedan primjer WWF-ove aktivnosti u regiji: Bosna i Hercegovina živo srce Europe WWF-ov projekt “Živo srce Europe“ odvija se u Bosni i Hercegovini od 2008. studijama i događajima Glavni naglasak na Bosni i Hercegovini..  Priprema regionalnog izvješća o korištenju EU standarda o zaštiti biološke raznolikosti u jugoistočnoj Europi. smjernica za EC članak 6. Neki relevantni rezultati uključuju:  Prijevod nekih ključnih dokumenata (tekst EU Direktiva o prirodi. pritisak drugih sektora  Stručna podrška procesu je dobrodošla  Potreba za koordinacijom  166 . Crnu Goru i Srbiju.

 Suradnja vlasti i zainteresiranih strana vjerojatno je najbolji put prema naprijed: svaka podrška je dobrodošla.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Predstavnici vlada jugoistočne Europe na 9. 16 .  Ranija EU iskustva. uključujući i suradnju s vlastima. Neki zaključci: završne poruke  EU standardi zaštite biološke raznolikosti idu dalje od EU pristupnih perspektiva. Jedan od ključnih elemenata našeg rada u regiji jest korištenje našeg iskustva tijekom ranijih pristupni procesa EU (EU-10. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP 9) Novi koraci: kretanje naprijed WWF će nastavit svoj rad u Bosni i Hercegovini. Rumunjska i Bugarska): vjerujemo da transfer znanja i iskustva može biti važan čimbenik uspjeha ovih projekata. dakle postoji izgled da se postigne zajednički dogovor od samog početka i da se radi u pravcu postizanja zajedničkih ciljeva. jer oni mogu biti ključ potpore provedbi Bernske konvencije. mogu biti veoma ilustrativni u jugoistočnoj Europi. slijedeći slične pristupe. dok će istovremeno proširivati aktivnosti na Srbiju i Crnu Goru. provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti. posebice pristupni procesi. te aktivnostima u pravcu postizanja cilja za “zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti do 2010“.

.

Područje projekta ekoregije Dinarskog luka uključuje Sloveniju. e-mail: ssatalic@wwfmedpo.org.org/mediterranean 16 . Bosnu i Hercegovinu. uspješno vođenu i održivo financiranu mrežu zaštićenih područja. Zagreb. Stella Satalic. u sklopu inicijative Big Win (velika pobjeda). AL). Jedan od takvih krajolika jest i dinarski krš. Program Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) pod nazivom “Zaštićena područja za živi planet“ ima za cilj da podupre provedbu KBR-ova Programa rada na zaštićenim područjima (PRnZP) kroz zaštitu širih krajolika temeljenu na pristupu ekosustavu. a financira ga fondacija MAVA. Hrvatsku.panda. Ciljevi i specifični ciljevi Glavni cilj je stvoriti uvjete koji će omogućiti uspješnu provedbu Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti (PRnZP KBR-a) u ovih pet zemalja ekoregije Dinarskog luka (SL. koji se proteže od Alpa do Balkanskog poluotoka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZA ŽIVI PLANET – PROJEKT EKOREGIJE DINARSKOG LUKA (PA4LP-DAE) Stella Šatalić Osnovna informacija Stranke u Konvenciji o biološkoj raznolikosti (KBR) obavezale su se da do 2012. Vremenski okvir je pet godina (2007-2011). www. Tih pet zemalja i WWF potpisali su Memorandum o razumijevanju. Projekt provodi WWF-ov Ured mediteranskog programa. BiH. HR.Dinaric Arc Ecoregion Project. a projektni tim je osnovan početkom 2008. utvrđena su tri specifična cilja: 1 Šef projekta Zagreb. Croatia. Project Leader. CG. godine poboljšaju svoje sustave zaštićenih područja. WWF Protected Areas for a Living Planet. Crnu Goru i Albaniju. Kako bi se pomoglo dotičnim zemljama da razviju reprezentativnu. Srbija se također u svibnju priključila ovim zemljama.

šest zemalja ekoregije Dinarskog luka udružilo je snage u Bonu da zaštiti svoje bogato prirodno naslijeđe izgradnjom učinkovite mreže zaštićenih područja. i dobivanjem podrške za navedene prioritete na državnoj razini. Cilj 2: Izraditi plan jačanja kapaciteta vezan za provedbu PRnZP. poboljšanje učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima te prekogranična suradnja. Cilj 3: PRnZP treba dobiti više mjesta u političkom programu svih pet zemalja ekoregije institucionaliziranjem političke volje izražene u Zajedničkoj izjavi Big Win (Bonn. do završetka projekta uraditi barem 75% toga plana. Big Win za inicijativu Dinarskog luka Dana 29. svibanj 2008). Prioriteti u pogledu nacionalnih zaštićenih područja uključuju: uspostavljanje novih i proširenje postojećih zaštićenih područja.Cilj 1: Uraditi analizu propusta (gap analysis) glede zaštićenih područja za ekoregiju temeljenu na najboljim raspoloživim informacijama i staviti je na raspolaganje svim ključnim akterima uključenim u provedbu PRnZP do sredine 2009. WWF i DAI partneri su nastavili podupirati dotične zemlje u postizanju ovih prioriteta. ali i iz svijesti da se zaštita ovog prirodnog i kulturnog bogatstva može postignuti samo uz tijesnu uzajamnu suradnju dinarskih zemalja. svibnja 2008. Ova velika obaveza nastala je iz spoznaje da prirodno i kulturno bogatstvo dinarske regije predstavlja kritično dobro na kojem se može temeljiti društveni i gospodarski razvoj. One su potpisale zajedničku izjavu i utvrdile prioritete zaštićenih područja na razini svake države. 10 .

Obuka o financiranju zaštićenih područja i poslovnom planiranju održat će se u Njemačkoj od 4.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Napredovanje Prikupljeni su podaci o selektiranoj bioraznolikosti.5 Analiza ekoloških propusta  GEF Early Action Grant u Albaniji. Do kraja projekta napravit će se bar po jedan pilot poslovni plan za svaku zemlju za jedan park odabran kao mjesto demonstracije. Procijenjene su potrebe za jačanjem kapaciteta za svaku zemlju putem upitnika. Ostale aktivnosti WWF-ovog Ureda za mediteranski program (MedPO) u regiji Postoje također novi projekti zasnovani na DAE aktivnostima i Inicijativi Big Win:  GEF Early Action Grant u BiH. financira GEF/MAVA  Natura 2000 u BiH. Aktivnosti na jačanju kapaciteta započele su s provedbom RAPPAM metodologije (metodologija brze procjene i prioritizacije upravljanja zaštićenim područjima) u Hrvatskoj.5 (Opsežna procjena propusta u zaštićenim područjima. RAPPAM radionice u Bosni i Hercegovini planirane su za početak 2009. Bit će obrađeno oko 150 GIS slojeva početkom 2009. Sadašnji sustavi zaštićenih područja analiziraju se u odnosu na važna područja bioraznolikosti i s tim vezane pritiske glede uporabe zemljišta kako bi se utvrdili propusti u zaštiti.1. ekološki podaci i podaci o korištenju zemljišta. Analiza propusta u zaštićenim područjima na razini ekoregije bit će završena sredinom 2009. 11 . Dovršene su bodovne liste nultog stanja zaštićenih područja i određene institucije odgovorne za provedbu PRnZP. prosinca 2008.1. financira Vlada Norveške. Nacionalne strukture Big Win usuglasile su se s ministarstvima. U tijeku je lociranje potencijalnih donatora. financira Vlada Norveške  Doprinos NP Sutjeska širem gospodarstvu.-8. financira Vlada Finske  Morska zaštićena područja na Jadranu. za aktivnost PRnZP KBR-a 1. za aktivnost PRnZP KBR-a 1. Sloveniji i Albaniji. a procjene državne CB bit će završene do kraja 2008. i planiranje privremenih mjera za zaštitu veoma ugroženih ili dragocjenih područja) i aktivnost 3.1 (Pravni i institucionalni propusti)  Program prekograničnih zaštićenih područja u jugoistočnoj Europi.1. financira Vlada Italije  Natura 2000 u Srbiji i Crnoj Gori. a na akcijskim planovima se radi.

.

izazov za sektor okoliša nije samo transpozicija zakonodavstva Evropske unije.Office Rome. Ključne riječi: Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina.org WWF Med PO .. e-mail: fantonelli@wwfmedpo. Imajući za glavni cilj osiguranje održivog razvoja uz istovremenu zaštitu biološke raznolikosti (biodiverziteta) u regiji. Bosna i Hercegovina. e-mail: bvucijak@wwfmedpo.org WWF Med PO . potrebno je što više koristiti jedinstvene pozitivne osobenosti koje Bosna i Hercegovina ima kao država. WWF Med PO pruža podršku BiH 1 2 3 Dr.com.ba 13 .Office Sarajevo. U procesu pridruživanja Evropskoj uniji.IMPLEMENTACIJA EU STANDARDA IZ OBLASTI BIODIVERZITETA U BOSNI I HERCEGOVINI Branko Vučijak Francesca Antonelli2 Semra Fejzibegović3 Sažetak Obzirom da postoji politički koncenzus može se reći da je pristupanje EU glavni cilj za BiH. EU standardi bioraznolikosti Uvod Bosna i Hercegovina je zemlja sa veoma bogatom biološkom raznolikošću.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja WWF PROJEKAT EVROPSKO SRCE ŽIVOTA (LIVING HEART) . Italy. e-mail: semra.fejzibegovic@heis. WWF Med PO . već i pronaći način na koji ono može pozitivno doprinijeti političkom i privrednom razvoju Bosne i Hercegovine. WWF Med PO.Office Sarajevo. U tom cilju.

a nisu na listi u Aneksu I.SPA). kako bi “osigurale preživljavanje i razmnožavanje“ vrsta ptica koje se spominju u Aneksu I Direktive. Direktiva o pticama i Okvirna Direktiva o vodama) i ostalih međunarodnih konvencija (Barcelonska konvencija. upravljanje i komunikaciju. kao i ciljevi nastavka projekta u vidu II faze pod nazivom “Implementacija EU standarda iz oblasti biodiverziteta u BiH“. potrebno je informisati relevantne zainteresovane strane o njihovim ulogama i odgovornostima u okviru procesa nominovanja. ali također i u jačanju kapaciteta. uključujući mnoge ugrožene vrste i staništa. Natura 2000 je koherentna evropska ekološka mreža posebnih područja zaštite (Special Areas of Conservation -SAC) i područja posebne zaštite za ptice (Special Protection Areas . Stoga je jako bitno osigurati da se nominovanje područja u okviru mreže Natura 2000 vrši blagovremeno i na adekvatan način kako bi interes njihove zaštite i dalje ostao prioritetom od velikog značaja. Uspostava mreže Natura 2000 je ključni korak ka zaštiti i održavanju ovog bogatog prirodnog blaga za buduće generacije. Direktiva obavezuje zemlje članice da “klasifikuju najpogodnije teritorije“ kao područja posebne zaštite. prekograničnu saradnju. te će u nastavku ovog rada biti prikazani glavni rezultati I faze ovog projekta.u implementaciji legislative Evropske unije koja se odnosi na zaštitu prirode (Direktiva o staništima. U okviru Memoranduma o razumijevanju koji je potpisan između WWF MedPO i vlade države Bosne i Hercegovine uspostavljena je saradnja u vezi sa pitanjem zaštićenih područja. U okviru ovih planova pokrenuta je i I faza projekta “Evropsko srce života“ (Europe’s Living Heart) početkom 2008.. Natura 2000 je evropska ekološka mreža zaštićenih područja nominovanih od strane zemalja članica EU-a na osnovu pravno obavezujuće legislative: Direktive o staništima i Direktive o pticama. Da bi se to ostvarilo. finansiranje. Područja posebne zaštite nominuju zemlje članice u skladu sa Direktivom o pticama (79/409/EEC). demonstraciji rješenja i uspostavljanju partnerstva za očuvanje prirode. U skladu sa članom 3. Slične mjere moraju se primijeniti “za migratorne vrste koje se redovno pojavljuju. (92/43/EEC). Direktive o staništima. Mreža se sastoji od dvije vrste zaštićenih područja: Područja posebne zaštite (SPA) i Posebnih područja zaštite (SAC). godine. Nove zemlje članice EU posjeduju značajan dio evropskog prirodnog naslijeđa. koja se odnosi na stvaranje strateškog okvira za uspostavljanje mreže zaštićenih područja Natura 2000. Direktive o staništima i pticama su najvažniji pravni instrumenti Evropske unije za zaštitu biodiverziteta. Konvencija o programu biološkog diverziteta o radu na zaštićenim područjima). dok se 14 .

Nakon toga. Odabir područja od posebnog značaja za Zajednicu trebao je biti završen u roku od šest godina nakon objave (1992. zemlja članica mora izraditi listu predloženih područja koji su od značaja za Zajednicu. Konačno. Nakon dugih odgađanja. kao i na staništa koja se nalaze u Aneksu I Direktive o staništima. a završen je u junu iste godine. godine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja posebna pažnja mora obratiti na “zaštitu močvara. Borealska regija (2005) i Mediteranska regija (2006). (Aneks II. ova zaštita se proširuje na staništa drugih ugroženih vrsta uključujući i ptice. Atlantska i Kontinentalna regija (2004). biogeografski seminari imaju ključnu ulogu. faze I Direktive o staništima. zemlje članice nominiraju usvojenu listu područja od posebnog značaja za Zajednicu i posebnih područja zaštite. godine održan je u Sarajevu seminar pod nazivom “U susret standardima Evropske unije u riječnom slivu Neretve u Bosni i Hercegovini: povezivanje upravljanja vodama sa zaštitom biološke raznolikosti”. uzimajući u obzir pozitivne standarde EU o 15 . uključujući Madeiru.) Direktive. 2008. došlo je do razvoja ideje za novi projekat pod nazivom “Evropsko srce života-I faza” (Europe’s Living HeartPhase I). Prvo. Direktive o staništima). Ažuriranje biogeografskih listi sa područjima iz novih zemalja članica očekuje se tokom 2007. Putem nominovanja posebnih područja zaštite.. Fokus ovog seminara je bila Okvirna direktiva o vodama Evropske unije i Direktive koje se odnose na zaštitu prirode. Ciljevi projekta Europe’s Living Heart U okviru I faze prethodnog WWF MedPO projekta (WWF-ovog projekta za mediteransko područje) pod nazivom “Living Neretva“ u aprilu 2007. Alpska regija (2003). posebice močvara koje imaju međunarodni značaj“. usvojena su od strane Komisije i uključuju slijedeće: Makaronezijska regija. Europe’s Living Heart projekat je počeo u januaru 2008. U ovom procesu. sva područja od posebnog značaja za Zajednicu unutar EU 15. a naročito predstavnici državnih organa vlasti. i učesnici su pokazali značajan interes za standarde EU o bioraznolikosti. vrše se pregovori o područjima od značaja za Zajednicu između Komisije i zemalja članica. Kao rezultat izraženog interesa u okviru ovog seminara. Azorske i Kanarske otoke (2001). i 2009. u skladu sa kriterijima iz Aneksa III. Glavni cilj projekta je pružanje odgovorajuće podrške oblasti zaštite prirode. Nominovanje posebnih područja zaštite u odnosu na nominovanje područja posebne zaštite je komplikovaniji i duži proces koji zahtijeva saradnju između Komisije i zemalja članica. godine.

te određivanje mehanizama za prenos iskustava koja se odnose na proces prilagođavanja standardima EU za zaštitu prirode u području jugoistočne Evrope. iv) identifikacija relevantnih institucija i zainteresovanih strana (subjekata) na državnom nivou koje treba angažovati u implementaciji Direktive o staništima. identifikaciju pilot lokacija unutar Federacije BiH i Republike Srpske na kojima će se vršiti temeljna istraživanja i provjera metodologija primjene standarda zaštite bioraznolikosti. potrebe za usklađivanjem zakonodavstva. Kao rezultat I faze projekta“Evropsko srce života (Europe’s Living Heart)“ uspostavljen je osnovni okvir za harmonizaciju BiH standarda sa standardima EU za zaštitu bioraznolikosti. Projekat “Evropsko srce života (Europe’s Living Heart). godine. listu potencijalnih područja koja su kvalifikovana za mrežu zaštićenih područja Natura 2000. Prvi cilj: Strateška podrška vladinim institucijama za usvajanje standarda Direktive o staništima Prva aktivnost Radne grupe: Naučna koordinacija za oblast standarda EU o zaštiti bioraznolikosti  Grupa koju su sačinjavali međunarodni ekspert WWF-a i tri lokalna eksperta uspostavljena je u martu 2008. uključujući potrebnu naučnu podlogu. iii) identifikacija jedinstvenih vrsta i staništa u Bosni i Hercegovini koje treba uzeti u obzir. uključujući jačanje kapaciteta za prikupljanje finansijskih sredstava.biološkoj raznolikosti. Prvi sastanak Radne grupe je organizovan u isto vrijeme kada i seminar o implementaciji standarda EU za zaštitu biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi u Sarajevu aprila. ii) analiza dodatnih potreba za proces istraživanja. upute za upravljanje takvim područjima. Namjena izvještaja ove faze projekta jeste da posluži kao instrument državnim organima vlasti i ostalim relevantnim subjektima u njihovim naporima za učinkovitu zaštitu biološke raznolikosti slijedeći standarde EU u ovoj oblasti. godine. kao i odobravanje javnosti kada je u pitanju značaj zaštite prirode. Zadatak radne grupe je bio identifikacija i procjena osnova za usvajanje Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini. popunjavanje standardnih obrazaca za definisana pilot područja uključujući obuku domaćih eksperata. Izvještaj je izrađen od 16 . kao što slijedi: i) identifikacija i sistematizacija staništa i vrsta iz Aneksa Direktive o staništima koja postoje u Bosni i Hercegovini. 2008.II faza” ima za cilj pružanje strateške podrške vladinim institucijama. identifikaciju pravnih i administrativnih nedostataka i potreba za cjelovitu implementaciju EU standarda zaštite prirode.

Radna grupa je izvršila tražene izmjene i predala konačni izvještaj krajem juna 2008. Također su identifikovani prioriteti za buduću implementaciju mreže Natura 2000 u BiH. te u nacrtu najprije isporučen na internu kontrolu WWF-u krajem maja 2008. urbanizma i ekologije Republike Srpske. bilo je prisutno 35 učesnika koji su predstavljali javnu administraciju. Na osnovu primljenih komentara i sugestija. učešće javnosti Prva aktivnost: Izvještaj “Natura 2000 u jugoistočnoj Evropi“  Međunarodni konsultanti su angažovani u martu 2008. dakle predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine i Ministarstva građevinarstva. Bugarskoj. ali i dodatnim kontaktima kako bi se popunile praznine i sakupile potrebne informacije. Sakupljanje podataka je izvršeno putem razgovora sa predstavnicima administracije koji su učestvovali na seminaru o standardima EU za zaštitu biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi. Učesnici su na ovoj radionici mogli dobiti informacije o sljedećem: i) standardima EU za zaštitu prirode. godine. godine kako bi izradili izvještaj o stanju zaštite biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi korištenjem standarda Evropske unije. Austriji.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja strane domaćih angažovanih eksperata. građansko društvo. godine. te usporedbu sa stanjem u ovoj oblasti u Crnoj Gori i Srbiji. ii) iskustvima o prilagođavanju Direktive o staništima u drugim balkanskim državama i državama EU (kao npr. o čemu je vođena živa diskusija. ali i stručnjake iz oblasti zaštite bioraznolikosti. Njemačkoj). a po smjernicama međunarodnog stručnjaka iz ove oblasti. Malti. Nakon detaljnoga pregleda i izmjena. ali uz konsultacije sa relevantnim BiH predstavnicima administracije odgovorne za okoliš radi prilagođavanja domaćim potrebama i zahtjevima. iii) mogućnostima za iznalaženje finansijskih sredstava za implementaciju i upravljanje mrežom Natura 2000. Druga aktivnost: Jačanje kapaciteta za prilagođavanje standardima EU za zaštitu biodiverziteta  Na radionici koja je organizovana u Sarajevu u aprilu 2008. 16-18. (Sarajevo. Izvještaj je za cilj imao opis postojećeg stanja u Bosni i Hercegovini u vezi sa implementacijom Direktive o staništima. Izvještaj je 1 . Drugi cilj: Podizanje svijesti javnosti. godine. isti je upućen radi komentarisanja od strane predstavnika javne administracije u BiH nadležne za upravljanje okolišem. u Rumuniji. WWF je vodio radionicu sa međunarodnim ekspertima. april).

 Dugoročni procesi antropogeneze.panda. različiti tipovi i starost stijenskog masiva. močvare. Druga aktivnost: Održavanje i ažuriranje web stranice sa informacijama o projektu.panda. izvori. Web stranica je dostupna putem interneta za pružanje informacija o prirodi i održivom razvoju uz najširu moguću uključenost javnosti.urađen u nacrtu i isporučen na internu reviziju krajem maja. čime su sve aktivnosti ovog projekta postale transparentne. Metodologija Izuzetno bogatstvo živog svijeta koje postoji na teritoriji Bosne i Hercegovine je rezultat ekološke heterogenosti Bosne i Hercegovine. godine. planinska jezera. Web stranica http://www. i potom pregledan i komentarisan od strane predstavnika javne administracije u BiH nadležne za upravljanje okolišem.  Različitost klimatskih uslova. U centru razvoja endemičnosti. različiti i jedinstveni oblici reljefa. izvještaje i prezentacije o projektu Europe’s Living Heart. Na osnovu primljenih komentara i prijedloga. baruštine. Flora. predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine i Ministarstva građevinarstva.cfm sadrži sve relevantne dokumente. na engleskom i lokalnim jezicima BiH  “Living Neretva“ web-stranica www. urbanizma i ekologije Republike Srpske. 2008.org/bs/vijesti/index. podzemne rijeke. rijeke.org/zivjetineretvu je ažurirana sa novim informacijama i o projektu Europe’s Living Heart. i naročito su značajni u smislu globalne bioraznolikosti zbog visokog nivoa svoje endemičnosti i prisustva posljednjih primjeraka određenih vrsta na ovim prostorima. fauna i gljive u Bosni i Hercegovini su među najraznovrsnijim u Evropi. 1 . jezera.  Različitost vodenih staništa uključujući gusto razvijenu i različitu hidrološku mrežu.  Različiti procesi etnogeneze. različitost tipova zemljišta. potoke. međunarodni eksperti su predali konačni izvještaj krajem juna 2008. godine. specifične geološke prošlosti i različitosti ekoklime. mineralne izvore i more. njene geomorfološke i hidrološke raznolikosti. još uvijek su u toku procesi evolucije novih vrsta. bare. planinske rječice. Faktori koji doprinose ovim procesima u Bosni i Hercegovini već milionima godina obuhvataju slijedeće:  Različitost kopnenih staništa.

pokriva središnji dio BiH sa visokim planinama Dinarskog područja (do visine od 2368 m). u BiH su prisutna tri biogeografska područja:  Kontinentalno. u sjevernom dijelu zemlje.  Alpsko.  Mediteransko. Sa vrućim ljetnim razdobljima i blagim zimama. Klima je oštra sa blagim ljetima i veoma hladnim i dugim zimama. u južnom dijelu zemlje. Glavna vegetacija je submediteranska sa šumama hrasta medunca i šipražjem sa suhim krečnjačkim livadama.Karta biogeografskih područaj u BiH 1 . ovo je područje sa najviše padavina (negdje i preko 5000 mm). Padavine su veoma prisutne tokom godine. Klima je kontinentalna sa vrućim ljetnim razdobljima i hladnim zimama. i na velikim nadmorskim visinama alpski pašnjaci. pećina itd. Najveći dio kišnih padavina je u zimskom razdoblju. Slika 1 . 2007). sa nizijama i uzvišenjima i sa velikim uticajem Panonske ravnice. jele i omorike.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U skladu sa “Kartom biogeografskih područja EUR 15 + 12” (Evropska agencija za okoliš. Glavna vegetacija su visoke šume bukve. Preovladava područje šume hrasta kitnjaka i graba. Kopenhagen. Zemljište je uglavnom krečnjačko i suho (Dinarski krš) sa mnogo podzemnih vodnih tokova.

prisutna su razvojna središta glečerske flore i faune. čineći na taj način floru Bosne i Hercegovine jednu od najunikatnijih i najkarakterističnijih u cijeloj Evropi. Izgradnja industrijske i stambene infrastrukture i nekontrolisane urbanizacije sa svim pratećim uticajima također doprinosi prenamjeni prostora ekosistema i gubitku biodiverziteta. u njoj se nalaze globalno vrijedna staništa. 10 . Neretve. u područjima cirkova. Državna strategija za zaštitu biološke i pejsažne raznolikosti Bosne i Hercegovine ukazuje da se staništa i vrste u Bosni i Hercegovini suočavaju sa prijetnjama različite vrste zbog prenamjene prostora primarnih i sekundarnh ekosistema. Posebne karakteristike ovog područja predstavljaju mnogi kanjoni i klisure bosanskohercegovačkih rijeka (kanjoni rijeka Une. Čemernica i Manjača). izgradnja hidroelektrana ili rad kamenoloma. Osnovni cilj ove radne grupe bila je izrada izvještaja koji je imao za cilj identifikaciju postojećih informacija relevantnih za identifikaciju i odabir glavnih vrijednosti iz područja bioraznolikosti u Bosni i Hercegovini u skladu sa EU Standardima za zaštitu bioraznolikosti (tj. kanjoni i klisure pritoka gornjeg toka rijeke Bosne. Preko 450 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka imaju karakteristike određenog stepena endemičnosti. melioracija i poljoprivrednih aktivnosti. Ispod najviših planinskih vrhova u Bosni i Hercegovini. a rad su nadgledali predstavnici relevantnih ministarstava odgovornih za okoliš/životnu sredinu na entitetskom i državnom nivou. kao naročiti dokazi postglečerskih procesa na Balkanskom poluostrvu. koja je izradila izvještaj za slivno područje rijeke Neretve u BiH.Iako Bosna i Hercegovina geografski pokriva malo područje. pejzaža i genetskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. a time rascjepkanost šuma. Pored toga i određeni broj invazivnih biljnih i životinjskih vrsta ugrožavaju bioraznolikost vrsta. Drine. Radna grupa uspostavljena u okviru I faze projekta “Evropsko srce života“ je bila sastavljena od tri člana. Direktive iz oblasti zaštite prirode). koji teče između planina Vlašić. i srednji dio toka rijeke Vrbas sa izuzetno interesantnim kanjonom rijeke Ugar. spaljivanja. Pritisak na staništa dolazi od različitih vrsta aktivnosti kao što su izgradnja cesta. Ova aktivnost je koristila rezultate ranije uspostavljene Radne grupe u okviru projekta WWF Mediteranskog programa “Living Neretva” iz 2007. Nadalje. U okviru I faze projekta uspostavljena je “Koordinaciona naučna grupa iz oblasti standarda EU o bioraznolikosti”. močvare su ugrožene aktivnostima isušivanja. godine.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Glavni rezultati

U prvoj fazi Europe’s Living Heart projekta, radna grupa je izradila izvještaj u kojem su sakupljene sve postojeće informacije relevantne za proces identifikacije i nominiranja lokacija za mrežu Natura 2000 u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj predstavlja ključne upute za bilo koju instituciju ili pojedinca zainteresovane za ovu problematiku u BiH, i sastoji se od informacija o institucijama, stručnjacima, publikacijama, digitalnim informacijama, legislativi, subjektima, projektima i finansijskim mehanizmima, sa linkovima i kontakt detaljima radi pristupa dodatnim informacijama. Također, u ovom izvještaju nalaze se relevantne informacije vezane za standarde EU iz oblasti zaštite biodiverziteta, kao što su biogeografska područja, prva analiza prisustva staništa i vrsta u BiH od interesa za Evropsku zajednicu, kao i izazovi i mogućnosti koji su identifikovani u toku procesa sakupljanja podataka, a koji su korisni za odabir sljedećih koraka. U periodu izvještavanja (prvo polugodište 2008. godine) implementirane su sljedeće aktivnosti:  Sklapanje ugovora za lokalnog koordinatora i odabir i angažovanje međunarodnog voditelja za radnu grupu za Direktivu o staništima;  Izbor i angažovanje međunarodnog voditelja za pripremu seminara za implementaciju standarda EU za zaštitu bioraznolikosti u jugoistočnoj Evropi;  Izbor i angažovanje lokalnih eksperata - članova Radne grupe za Direktivu o staništima;  Priprema i implementacija sastanka Radne grupe za Direktivu o staništima u Sarajevu u aprilu 2008. godine, u suradnji sa predstavnicima entitetskih ministarstava odgovornih za okoliš/životnu sredinu (FBiH i RS su ustavom određeni kao nadležni za pitanja upravljanja okolišem);  Stalni rad Radne grupe pod nadzorom međunarodnog voditelja i kao rezultat toga nacrt izvještaja u maju, te konačni izvještaj krajem juna 2008.;  Stalni rad međunarodnih eksperata za izradu regionalnog izvještaja o standardima EU za bioraznolikost za jugoistočnu Evropu, koji je izrađen u nacrtu u maju i u konačnoj formi krajem juna 2008.;  Seminar za implementaciju EU standarda za zaštitu bioraznolikosti u jugoistočnoj Evropi, održan u Sarajevu aprila 2008. godine, za predstavnike administracije BiH odgovorne za upravljanje okolišem i predstavnike naučne zajednice;  Održavanje i ažuriranje web stranice projekta Living Neretva www.panda.org/zivjetineretvu sa informacijama o tom projektu; 11

 Bilateralni sastanci i kontakti sa međunarodnim organizacijama, BiH državnom administracijom relevantnom za upravljanje okolišem na različitim nivoima. Neke opšte primjedbe/zaključci nakon završetka prve faze Europe’s Living Heart projekta date od strane domaćih stručnjaka, a koje se mogu razumjeti i kao ukaz na potrebne buduće aktivnosti, su:  Uprkos velikom broju naučnih radova koji se odnose na floru, faunu, staništa i različitost ekosistema, BiH još ne posjeduje dovoljno naučnih izvora, a koji bi se mogli iskoristiti za primjenu EU standarda u ovoj oblasti.  BiH ne posjeduje baze podataka i savremene liste flore, faune, tipova staništa i ekosistema.  Nedostaju digitalizovane karte, satelitski snimci, GIS slojevi sa relevantnim podacima u odgovarajućoj razmjeri.  Ne postoji Crvena lista staništa i vrsta u BiH.  Određeni broj ugroženih, specifičnih ili endemičnih vrsta i tipova staništa koji su prisutni u BiH ne nalaze se na listama Aneksa Direktive o staništima.  Postoji nedostatak naročito ljudskih kapaciteta i znanja u institucijama na entitetskom i državnom nivou iz oblasti zaštite bioraznolikosti.  Postojeće stanje zaštite okoliša u BiH je prilično složeno, zbog institucionalne strukture i složene podjele nadležnosti.  Javna svijest o pitanjima okoliša je na veoma niskom nivou. Ne tretira se dovoljno okolišna problematika u procesu obrazovanja, u medijima, politici itd.  Historijski faktor - postoji tradicionalno neodgovarajući stav prema okolišnoj problematici.  Veoma visok je uticaj različitih društveno-ekonomskih faktora na državnu strategiju u oblasti okoliša (npr. energetika, šumarstvo, turizam), koji su često ispred prioriteta zaštite okoliša.  Mali je procenat zaštićenih područja u BiH. Neki izazovi koji su identifikovani u toku I faze Europe’s Living Heart projekta uključuju:  Postojeća legislativa iz oblasti okoliša u BiH nije u cijelosti harmonizovana sa drugim sektorima.

12

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

 Postojeća okolišna legislativa nije u potpunosti harmonizovana sa propisima i standardima EU.  Nedostaju zakonski propisi i uputstva koji bi podržali praktičnu implementaciju zakonskih odredbi.  Ne postoji potpuna saglasnost između Strategije razvoja Bosne i Hercegovine i ekoturističkih i ekonomskih potencijala koje posjeduju sadašnja i buduća zaštićena područja. Ova činjenica je posljedica trenutnog stanja svijesti javnosti i slabog poznavanja pitanja upravljanja iz oblasti okoliša;  Ne postoji legislativa u BiH na državnom nivou koja se odnosi na implementaciju direktiva iz oblasti zaštite biodiverziteta.  Trenutno ne postoji odgovarajuća institucija iz oblasti okoliša na državnom nivou, s obzirom da Agencija za okoliš još uvijek nije uspostavljena u BiH. U oblasti okoliša često je prisutan i nedostatak zvanične saradnje kako između opština, tako i između kantona.  Administracija u oblasti okoliša nije objedinjena (podijeljena je između sektora prostornog planiranja, administracije iz oblasti voda i ostalih institucija, ali bez odgovarajuće međusektorske saradnje). Uz prisutna tri nivoa autonomije i uzimajući u obzir četiri nivoa administrativnih slojeva, može se zaključiti da je državna administracija veoma složena i u oblasti okoliša (rezultirajući jazovima, odgađanjima, preklapanjima, dupliciranjima i nejednakim standardima).  Postoji značajan nedostatak u području strategije. Neki strateški dokumenti su izrađeni ili su u završnoj fazi pripreme i usvajanja (Nacionalni okolišni akcioni plan – NEAP, Državna strategija za zaštitu biodiverziteta i akcioni plan NBSAP), ali stepen implementacije predviđenih mjera u ovim dokumentima je veoma nizak.  Također, postoji značajna praznina u oblasti legislative. Osnovna legislativa je uznapredovala u procesu harmonizacije sa EU, ali sekundarna legislativa zaostaje. Ta činjenica blokira implementaciju na svim nivoima. Primarna legislativa propisuje usvajanje podzakonskih akata (pravni akti koji se zahtijevaju radi implementacije usvojenih zakona) i definiše odgovornosti različitih tijela, ali u praksi se često radi na osnovu starih pravila i propisa uprkos postojanju nove primarne legislative.  Okolišni monitoring je veoma fragmentiran između različitih administrativnih struktura.  Nedostaje naučnih kapaciteta i podataka.

13

 Javna svijest i učešće javnosti u procesu donošenju odluka su veoma slabi. Specifični rezultati II faze projekta Europe’s Living Heart će biti:  Pokretanje procesa identifikacije staništa i vrsta u BiH koji su od važnosti za EU.  Identifikacija pravnih i administrativnih nedostataka i potreba.  Identifikacija pilot područja za sakupljanje relevantnih informacija i popunjavanje standardnih obrazaca za podatke.  Razrada strategije za komunikaciju (u saradnji sa državnim organima vlasti).  Povećanje kapaciteta relevantnih tijela javne administracije za prikupljanje finansijskih sredstava radi izvršavanja neophodnih aktivnosti. Mjerljivi indikatori za naredne faze projekta koji se planiraju od 2009.-2011. će biti relevantne naučne studije i izvještaji, lista nominiranih područja, upute za upravljanje pilot područjima, nova/prilagođena legislativa, nove institucije za zaštitu bioraznolikosti ili postojeće sa novim mandatima i javna debata o zaštiti prirode kao dijela održivog razvoja.

Zaključak

Mreža Natura 2000 (N2K) područja ima karakteristike koje je čine drugačijom od zaštićenih područja nominiranih na nivou države. Kao prvo, nominiranje posebnih područja zaštite mreže N2K zasniva se na čisto naučnim informacijama (ukoliko su one dostupne), što daje nedvosmislenu osnovu za odabir ovih područja i ujedinjuje cijelu mrežu. Ova područja pružaju zaštitu samo za odabrane vrste i staništa, uzimajući u obzir njihove potrebe za zaštitom. Nadalje, zaštićena područja formiraju jednu ekološku mrežu, koja može smanjiti izolaciju i fragmentaciju ugroženih vrsta kada je u pitanju očuvanje biodiverziteta. Jednom kada se područje identifikuje kao područje u okviru mreže Natura 2000, potrebne su određene mjere da se osigura njegova zaštita. Sufinansiranje iz fondova EU za kreiranje ovih mjera je mogućnost koja je uključena unutar odredbi Direktive o staništima. Stoga je moguće zahtijevati resurse Evropske zajednice za zaštitu i održavanje ovih područja. Raznolikost staništa i vrsta, i njihovo bogato prisustvo u BiH, zahtijeva značajno sakupljanje podataka i inventarizaciju, a što se također zahtijeva Direktivama EU. Tačnije rečeno, izrada uputa za BiH o vrstama staništa, sakupljanju

14

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

podataka, terenskom pristupu izradi karata i smještaj podataka bi bila izuzetno korisna za proces EU Natura 2000. Podrška sakupljanju podataka o vrstama i staništima bi bila neophodna zbog činjenice da postoji potreba da se naprave barem preliminarne liste vrsta i staništa. S obzirom da je ograničen broj stručnjaka koji se bave zaštitom prirode, očita je jaka potreba za raspoloživim odgovarajućim stručnjacima koji bi radili na sakupljanju i analizi podataka.

Literatura
Results from EU Biodiversity standards scientific coordination group (HD WG), May 2008 WWF for a living planet, Europe’s Living Heart - Preserving biodiversity in South Eastern Europe using EU standards, June 2008 WWF for a living planet, EUROPE’S LIVING HEART Preserving Bosnia and Herzegovina’s natural heritage using EU-tools, Technical progress report, June 2008 Proces nominovanja zaštićenih područja u okviru mreže Natura 2000 sa posebnim osvrtom na Biogeografske seminare, CEEWEB, drugo izdanje, 2007. godine

15

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

UNDP-GEF PROGRAM U REGIONU I U BOSNI I HERCEGOVINI
Igor Palandžić Uvod

Aktivnosti Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u oblasti biodiverziteta su vezane prije svega za sedmi Milenijski razvojni cilj (Millennium Development Goal - MDG), a to je Osiguranje okolišne održivosti. U okviru izvještaja 2005 Procjena Milenijskog ekosistema (2005 Millennium Ecosystem Assessment) utvrđeno je da je u svim regionima stanje i upravljanje ekosistemima glavni faktor koji utiče na uspjeh u borbi protiv siromaštva. Područja u kojima se javljaju najveći izazovi u dostizanju Milenijskih razvojnih ciljeva u isto vrijeme imaju velike probleme sa ugrožavanjem ekosistema. Upravljanje biodiverzitetom je ključni dio programa za okoliš i energiju, jednog od četiri UNDP programa koji uključuju još smanjenje siromaštva, demokratsko upravljanje, te sprječavanje kriznih situacija i obnova. Veliki dio aktivnosti koje se provode kroz program za okoliš i energiju se financira kroz Globalni fond za okoliš (Global Environmental Facility – GEF). GEF predstavlja financijski mehanizam uz pomoć kojeg se na globalnom nivou financira provođenje nacionalnih aktivnosti u okviru međunarodnih okolišnih dogovora (Multilateral environmental agreements – MES). To prije svega podrazumijeva:  Konvencija o bioraznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD);  Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (United Nations Framework Convention on Climate Change – UNFCCC);  Štokholmska konvencija o trajnim organskim zagađivačima (Stockholm Convention on Persistent Organic Pollutants – POPs);

1

 Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije (UN Convention to Combat Desertification – UNCCD).

UNDP-GEF program u oblasti biodiverziteta

Kao što je već navedeno, UNDP uz pomoć GEF-a pruža pomoć zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji da razviju vlastite kapacitete u upravljanju biodiverzitetom kako bi se osigurala raspodjela dobara i usluga ekosistema o kojima zavisi ljudski razvoj. Kao vodeća agencija u okviru Ujedinjenih naroda (UN) koja pomaže zemljama da razviju vlastite kapacitete u upravljanju biodiverzitetom, UNDP se fokusira na dva područja:  Integrisanje ciljeva iz oblasti upravljanja biodiverzitetom u glavne nacionalne proizvodne sektore, kako bi se osiguralo da proizvodne prakse održavaju esencijalne funkcije ekosistema. Drugim riječima, UNDP nastoji integrisati biodiverzitet kao ključni dio razvojnih aktivnosti;  Ojačati ekonomski potencijal zaštićenih područja na način da su u stanju da osiguraju upravljačke funkcije, da su financijski održiva i da doprinose održivom razvoju.

Pristup u oblasti zaštićenih područja u regionu

Na globalnom nivou, UNDP/GEF program je financirao ili financira veliki broj projekata kojima je cilj unaprijediti upravljanje u zaštićenim područjima. Ukupno je obuhvaćeno 419 ZP koja pokrivaju 51.74 miliona ha u 63 zemlje. Pored toga, uspostavljena su 154 nova ZP koja pokrivaju 9.95 miliona ha, a u gore navedene aktivnosti je investirano, od strane GEF-a, 830 miliona USD. Što se tiče regije Evrope i zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, u kojoj se nalazi i Bosna i Hercegovina, UNDP/GEF je financirao 32 projekta ukupne vrijednosti 85.6 miliona USD koji su imali za cilj unaprijediti upravljanje u zaštićenim područjima. Ukupno je obuhvaćeno 82 ZP koja pokrivaju 16.68 miliona ha, a u isto vrijeme je uspostavljeno 17 novih ZP koja pokrivaju 674,645 ha. Bitno je naglasiti i da je 18 projekata u pripremi. Na području Evrope pokrivenost teritorije zaštićenim područjima i način na koji se upravlja ovim područjima se razlikuju značajno od države do države. Države Središnje i Istočne Evrope, kao i države Jugoistočne Evrope su usaglasile ili su u procesu usaglašavanja svojih legislativa u oblasti biodiverziteta sa onima iz Evropske unije. Isto tako, ove države su uspostavile ili su u procesu uspostavljanja mreže Natura 2000, koja predstavlja ekološku mrežu zaštićenih područja u Evropskoj uniji. Ona su uglavnom sastavljena od Specijalnih zaštiće1

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

nih područja uspostavljenih u okviru Direktive o pticama Evropske komisije (Special Protection Areas; EC Birds Directive) te od Specijalnih područja očuvanja uspostavljenih u okviru Habitat direktive Evropske komisije (Special Areas of Conservation; EC Habitat Directive). Obično su ovo mala zaštićena područja, koja bi mogla biti efikasna u zaštiti biodiverziteta samo u slučaju kada su ona bolje integrisana i uvezana koridorima, te okružena bafer zonama unutar Pan-Evropske ekološke mreže (PanEuropean Ecological network). Iako postoje razlike među državama, generalno je moguće okarakterisati generalne nedostatke u ZP: neadekvatna biogeografska pokrivenost, neefikasno upravljanje i financijska neodrživost. Strategija UNDP-a je da ukloni nedostatke kroz aktivnosti specifične za pojedine zemlje koje zahtijevaju jačanje upravljanja sistema zaštićenih područja kroz prevazilaženje postojećih problema na nivou sistema, institucionalnom, individualnom i financijskom nivou.

Problemi na nivou sistema

Problem na nivou sistema predstavlja neadekvatan politički okvir potreban za efikasno upravljanje sistemom ZP i integrisanje u ključne razvojne strategije, čime dolazi do sprječavanja integrisanja ZP pod različite kategorije upravljanja i vlasničkih odnosa (kao što su zajedničko upravljanje, različiti režimi zakupa zemljišta). Kako bi se prevazišli ovi problemi, provode se aktivnosti na:  Izmjenama ili donošenju novih zakona u oblasti ZP;  Izmjenama u regionalnom zakonodavstvu u oblasti ZP;  Izmjenama u zakonodavstvu koje se tiče prirodnih resursa a koje direktno utiče na ZP;  Integrisanju upravljanja ZP u lokalne/opštinske razvojne planove.

Institucionalni problemi

Ovi problemi se odnose na nedostatke unutar sistema upravljanja ZP. Centralizovana administracija ZP može dovesti do nerazumijevanja upravljačkih struktura o stvarnim potrebama unutar samog ZP. Institucionalni aranžmani upravljanja ZP mogu biti složeni sa preklapanjem odgovornosti među različitim institucijama. Ovo može dovesti do smetnji prilikom definisanja jasnih ciljeva i standarda, povećanja troškova i smanjenja efikasnosti. Loše upravljanje može spriječiti uspostavljanje uspješnog partnerstva koje može biti ključno za prevazilaženje postojećih institucionalnih nedostata-

1

ka. Uspostavljanje efikasnog upravljanja ZP zahtijeva usvajanje odgovarajućih upravljačkih ciljeva i sistema, adekvatno financiranje i blagovremeno provođenje upravljačkih strategija i procesa. Nivo do kojega ZP ispunjava ciljeve očuvanja, pridonosi socijalnom blagostanju, te ispunjava šire socijalne, ekonomske i okolišne ciljeve je u bliskoj vezi sa kvalitetom njegovog upravljanja – što je osnovni zadatak UNDP-a. Problemi se prevazilaze:  Jačanjem vlasti ZP (planiranje, nadzor, izvještavanje, itd.);  Uspostavljanjem novih obrazaca upravljanja ZP (upravljanje uz učešće lokalne vlasti, stanovništva, privatnog sektora, nevladinog sektora);  Jačanjem institucionalnih kapaciteta za obavljanje osnovnih funkcija unutar ZP;  Uvećavanjem mandata administracije unutar ZP.

Problemi na individualnom nivou

Nedovoljno znanje među uposlenicima koji upravljaju ZP za obavljanje osnovnih aktivnosti, od planiranja, knjigovodstva i izvještavanja do obilazaka terena, socijalne uključenosti, itd. su problemi koji se javljaju u velikom broju slučajeva. Analize kompetentnosti uposlenika i njihovih profila ukazuju da postoje značajni nedostaci u vezi sa ograničenim financijskim i planerskim sposobnostima, kapacitetima za rješavanje konflikata i uključivanja javnosti. Jačanjem kapaciteta unutar upravljačkih struktura ZP i ostalih institucija u zajednici se prevazilaze gore navedeni problemi. Svi UNDP projekti imaju komponentu koja se bavi jačanjem kapaciteta na individualnom nivou.

Financijski problemi

Budžetska izdvajanja za sisteme ZP se često provode bez koordinacije sa uposlenicima ZP i njihovim zahtjevima. Sistemi ZP su uglavnom podržani sa nedovoljnim količinama financijskih sredstava. Ključni problem je da se koristi od ZP često ne uključuju u cost-benefit analize koje se pripremaju u cilju donošenja odluka, bilo zbog toga što se te dobiti ne izražavaju kroz novčana sredstva ili zbog nerazumijevanja na koji način ove dobiti mogu doprinijeti ekonomiji (turizmu npr.). Znanje upravljačkih struktura da definišu troškove i pronađu načine kako da pokriju te troškove je u velikom broju slučajeva ograničeno. Što se tiče prihoda, samo je par ZP uspjelo da ostane nezavisno i da ima dovoljne vlastite prihode od naplate od posjeta njihovom području i da nemaju potrebe za dodatnim financiranjem od strane javnih institucija, civilnog sektora ili donatora. Aktivnosti koje UNDP provodi u sklopu svojih projekata se odnose na:

10

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

 Jačanje kapaciteta upravljačkih struktura u ZP i institucija u zajednici u oblasti financijskog i poslovnog planiranja;  Usaglašavanje financijskih cost-benefit analiza kako bi odgovorile na stvarne potrebe ZP;  Uspostavljanje malih i srednjih preduzeća;  Unaprjeđenje prikupljanja sredstava od naplate posjeta.

Aktivnosti UNDP-GEF programa u Bosni i Hercegovini

Sa početkom 2009. godine, UNDP u Bosni i Hercegovini je otpočeo sa implementacijom projekta pod nazivom Integrisanje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore. Naime, kraška polja (područja u kojima se kamena podloga uglavnom sastoji od karbonskih stijena kao što su CaCO3 i MgCO3) su značajni produktivni krajolici karakteristični za Sredozemlje. Otprilike 35%, odnosno oko 3 miliona km˛ evropskog kontinenta sastoji se od karbonskih stijena, a najveăi dio predstavljaju krađka područja. Prepreke koje oteţavaju uključivanje zađtite biodiverziteta krađkih područja u prostorno planiranje na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini su sljedeći: (I) Kantoni i opštine nemaju dovoljne kapacitete za analiziranje mogućnosti upotrebe zemljišta u kraškim područjima. U provedenim studijama identifikovane su jasne praznine u nadležnostima između opština (kao što su Bosansko Grahovo i Livno) i kantonalnih vlasti (tj. Kantona 10) na osnovu kojih bi se provelo ozbiljno ekonomsko i ekološko istraživanje različitih mogućnosti kratkoročnih i dugoročnih vizija za područja kao što su kraška polja, u različitim okolnostima i scenarijima.;

(II) Nedovoljni kapaciteti za primjenu propisa na lokalnom nivou vlasti. Cilj projekta je uklanjanje pomenutih prepreka time što će se sačiniti model za uključivanje problematike očuvanja biodiverziteta kraških područja u politiku i propise kojima je uređeno prostorno planiranje na kantonalnom nivou, kao i u pomenutim sektorima. Tačnije, ovim će se projektom: (I) pomoći u pripremi instrumenta koji u obzir uzima očuvanje biodiverziteta – Kantonalni prostorni plan; nadalje, putem replikacije i zajedničkog finansiranja, ovaj će projekt inicirati prostorno planiranje na lokalnom nivou u kojem će u obzir biti uzet biodiverzitet, u svim kantonima i opštinama BiH koje se nalaze na kraškom tlu; 11

(II) uvest će se propisi korištenja kraških područja od strane lokalnog stanovništva, na opštinskom nivou, a u svrhu očuvanja biodiverziteta u kraškim područjima, dok će u isto vrijeme biti osnažene ovlasti opštinskih i kantonalnih službenika i inspektora; (III) pripremit će se podzakonska akta i metodološke upute za ekološku eksploataciju treseta, uz njihovu provjeru na površini od 750 ha kraškog tresetišta; (IV) promovisati međunarodni formalni sporazum (Hrvatska-BiH) i plan za međunarodno upravljanje vodama. Projekat će se implementirati na području Herceg-bosanske županije u periodu od četiri godine.

12

ivo@vjetrenica. BiH. Centar za karstologiju ANUBiH. Organizacijski. Paleontološko je nalazište niza artefakata. Najzanimljiviji je i najistraženiji sustav holokarsta – dijela krša koji su klasični karstolozi smatrali najrazvijenijim uopće (Cvijić 1926). između ostalog i cjelovitog kostura leoparda (Patnhera pardus). BiH. 1 Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje. Privlačila je pažnju istraživača od najranijih dana. a koje okuplja različite stručnjake i pristupe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. 2008). jedinstvenog u svjetskoj literaturi (Miculinić i Jalžić. To je i zaključak istraživačkog iskustva koje se razvija zadnjih desetak godina oko Vjetrenice. Složeniju sliku Vjetrenice nije moguće doseći ni jednom posebnom znanstvenom disciplinom. niti je moguće odgovorno planirati njezinu buduću upotrebu. razvijena na industrijskom svjetonazoru. Ravno. Najbogatija je u svijetu po faunističkom bogatstvu i raznolikosti (Ozimec & Lučić 2007). Oko ulaza se nalaze ostaci ljetnikovca iz srednjeg vijeka. Vjetrenica je jedinstvena pojava ne samo krša Bosne i Hercegovine i Dinarida nego i u planetarnim odnosima. Obilježena je s dva likovna reljefa tipična za bosansko-hercegovačke stećke.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja VIŠENAMJENSKI CENTAR ZA KRŠ – MOGUĆI MODEL ZAŠTITE VJETRENICE Ivo Lučić Sažetak Po svojoj prirodi i kulturnoj povijesti. koja je i danas snažna. bazirana najviše na morfološkim posebnostima podzemlja. Tu predstavu Vjetrenice postupno dokida njezina turistička slika. ideja je skicirana u obliku višenamjenskog centra za krš.com 13 . Vjetrenica treba holistički pristup. Bez Vjetrenice nije moguće razumjeti ni bogatstvo kulturnih artefakata u njezinu neposrednom okružju. stoljeća Vjetrenica je bila sveto mjesto. koji bi objedinjivao više različitih djelatnosti: znanstvenu. Do kraja 19. edukativnu. koji je nekada bio hlađen vjetrom iz pećine (Grmek i Balabanić 2004). Sarajevo.

gospodarsko-turističku i zaštitnu. geodinamički su obilježene godišnjim pomakom od 2 cm prema sjeveru (Dragićević i dr.98 posto kalcita. a treći postizanje optimalne učinkovitosti centra. Pojava snažnog vjetra na ulazu u špilju privlačila je pažnju znatiželjnika tisućama godina. Neki smatraju da je pak bila izvor (Milojević 1938. One bi se međusobno dopunjavale i nadograđivale: znanost omogućuje upoznavanje jedinstvene prirode krša Popova polja i Vjetrenice te kulturne povijesti toga područja. Udaljena je 12 km od jadranske ceste i morske obale u Republici Hrvatskoj. Svaka od tih aktivnosti bila bi uklopljena u mrežu relevantnih znanstvenih. Ideja za centar dobila je podršku vodećih svjetskih institucija i pojedinaca. Ključne riječi: krš.. obrazovanje omogućuje transfer toga znanja u što šire krugove ljudi prilagođeno uzrastima i skupinama. drugi razvijanje kadrova i funkcija. holistički pristup. ekonomskih i okolišnih ustanova u zemlji i inozemstvu.700 metara istraženih kanala različitih razina. Po svojoj prirodi i kulturnoj povijesti Vjetrenica je jedinstvena pojava ne samo krša Bosne i Hercegovine i Dinarida nego i u planetarnim odnosima. jezera. a nalaze se u seizmičkoj zoni u kojoj prosječna 14 . a u pogledu pozitivnih zakona prijedlog je da centar bude proglašen nacionalnim parkom. Najzanimljiviji je i najistraženiji sustav holokarsta – dijela krša koji su klasični karstolozi smatrali najrazvijenijim uopće (Cvijić 1926). Prostornim planom SRBiH s okružjem označena kao rezervat prirode. Zubčević i Gašparović 1958) okolnog sliva. Po svom nastanku smatra se ponorom (Absolon 1916. Spomenikom (nežive) prirode proglašena je 1950. Pored toga. golemih gomila nastalih obrušavanjem stropova i sličnih pojava. a 1981. zaštita. a od Dubrovnika oko 25 km zračne linije. Vjetrenica. turizam organizira prihvat posjetitelja i gospodarsku suradnju koja prati te potrebe i pribavlja sredstva za djelovanje drugih djelatnosti unutar ustanove. Organizacija bi išla u tri stadija od ukupno 15 godina: glavni cilj prvog razdoblja bio bi institucionalna izgradnja. u općina Ravno. Cvijić 1950) ogromnih količina vode koje su u postglacijalno doba tražile put s krova BiH (područja od Maglića do Lebršnika) ka moru. a zaštitna funkcija koordinira druge aktivnosti kako bi ostale prijateljske prema vrijednostima krajolika. 1999). Vjetrenica je u postupku kandidature za Popis svjetske baštine. U morfološkom pogledu Vjetrenica je veoma razvijen splet od ukupno 6. Litološki sastav stijena Popova polja doseže 99. sigastih nakupina. na zapadnom rubu Popova poja. institucije Uvod Špilja Vjetrenica nalazi se u Zavali. Vjetrenica obiluje nizom stalnih vodenih tokova.

Kostur je zapažen 1968. 2008). osobito filozof i dubrovački knez Nikola Vito Gučetić. Ulaz u Vjetrenicu obilježen je s dva likovna reljefa tipična za bosansko-hercegovačke stećke. Veliki broj vrsta su endemi različita areala. gospodarsko-turističku i zaštitnu. Tu predstavu Vjetrenice postupno dokida njezina turistička slika. smatra počecima znanstvene speleologije u BiH i Hrvatskoj. među kojima više od 92 podzemne vrste. zajedno s ostacima još dva leoparda i jednog medvjeda (Miculinić i Jalžić. Organizacijski. Složeniju sliku Vjetrenice nije moguće doseći ni jednom posebnom znanstvenom disciplinom. Oko ulaza se nalaze ostaci ljetnikovca iz Srednjeg vijeka. razvijena na industrijskom svjetonazoru. Oprema. Slijedi ga dubrovačka renesansna tradicija. Faunističku vrijednost Vjetrenice karakterizira čak 37 vrsta koje su opisane u ovoj pećini. niti je moguće odgovorno planirati njezinu buduću upotrebu. koja je i danas snažna. Cijelu poznatu povijest do kraja 19. Najbogatija je u svijetu po faunističkom bogatstvu i raznolikosti (Ozimec & Lučić 2007). Zato bez Vjetrenice nije moguće razumjeti ni bogatstvo kulturnih artefakata u njezinu neposrednom okružju. Paleontološko je nalazište niza koštanih ostataka. Prvi put je javno predočena u obliku prijave na poziv 15 . ona im je nalazište. koji je nekada bio hlađen vjetrom iz pećine (Grmek i Balabanić 2004). a koje okuplja različite stručnjake i pristupe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. Treba znati da je u svijetu samo 20 pećina s preko 20 podzemnih vrsta! (Culver & Sket 2000). koji bi objedinjivao više različitih djelatnosti: znanstvenu. čak ih je 14 stenoendema Vjetrenice. godine. Za njezino razumijevanje potreban je holistički pristup više disciplina i istraživačkih praksi. prostorije i arhiva posve su uništene u agresiji na BiH 1991-1995. bazirana najviše na morfološkim posebnostima podzemlja. ideja je skicirana u obliku višenamjenskog centra za krš. To znači da ni jedan od njih nije nikada pronađen nigdje izvan Vjetrenice. te je nakon konzervacije smješten u zbirku Zemaljskog muzeja u Sarajevu. locus typicus. Takav zaključak nametnulo je istraživačko iskustvo koje se razvija zadnjih desetak godina oko Vjetrenice. a elektrificirana u dužini od 1050 metara 1964. (Malez i Pepeonik 1971). jedinstvenog u svjetskoj literaturi. tj. Nastanjuje je više od 200 poznatih životinjskih vrsta. između ostalog i cjelovitog kostura leoparda (Patnhera pardus). edukativnu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja godišnja količina oborina prelazi 2000 mm. Privlačila je pažnju istraživača od najranijih dana. Najstariji zapis koji bi se mogao odnositi na Vjetrenicu nalazi se u prvoj europskoj enciklopediji Historia naturalis Plinija Starijeg iz 77. stoljeća Vjetrenica je bila sveto mjesto. godine naše ere. čiji se rad iz 1584. Vjetrenica je prilagođavana za turističke posjete više od stoljeća. Navedeno čini idealne uvjete za nastanak krša. a ekskaviran 2007.

turiste i domaće stanovništvo. To bi omogućilo nastavak istraživanja čija se recentna faza provodi na Vjetreni- 16 . te da bi razvojem djelatnosti postao ekonomski samoodrživ. godine. supotpisali su je Ministarstvo prostornog uređenja. osobito ona speleološka. te njihov plasman na tržište. koje su sve podjednako važne za upotrebu i održanje Vjetrenice. Speleološke udruge Vjetrenica – Popovo polje iz Ravnoga. Pored predlagača. čija je kandidatura u toku.Vlade Japana za tehničku kooperaciju i bespovratnu pomoć u ljeto 2004. te ekološko-zaštitna funkcija koordinira druge aspekte s obzirom na potrebu da područje krša izbjegne oštećenja koja bi mu umanjila ili oduzela prirodne značajke.  privredna i turistička: organiziranje turističke i ugostiteljske djelatnosti. Ideju treba promatrati u okviru vrednovanja Vjetrenice za Popis svjetske baštine. geo-znanosti. turizam povećava njihovu poznatost. te poticanje kooperacije za proizvodnju autentičnih proizvoda: zdrave hrane i uporabnih predmeta. obrazovanje omogućuje transfer toga znanja u što šire krugove ljudi prilagođena uzrastima i socijalnim skupinama. Smatra se da bi tom organizacijom centar ubrzo mogao postići veću pokrivenosti troškova vlastitim prihodima. Te funkcije su:  znanstvena: istraživanja i sistematiziranja znanstvenih informacija na području bioloških znanosti. Te četiri funkcije međusobno bi se dopunjavale i nadograđivale: znanost bi omogućavala upoznavanje jedinstvene prirode krša Popova polja i špilje Vjetrenice kao njegova najpoznatijeg fenomena te kulturne povijesti toga područja što povećava njegov javni kapital. i prijedloga da se Vjetrenica proglasi nacionalnim parkom (Hamilton-Smith 2006). građenja i okoliša Hercegovačko-neretvanske županije / kantona iz Mostara i Općina Ravno. faunistička i ekološka. Nacrt organizacije centra Organizacija centra zamišljanja je spajanjem nekoliko navedenih funkcija u jednu djelatnu cjelinu. Znanstvena funkcija: Centar bi započeo radom kao manja samostalna znanstvena stanica za pitanja krša. učenje o vrijednostima zaštite vrlo ranjiva specifičnog krškog ekosustava. povijesnih i etnoloških znanosti.  edukativna: prijenos prikupljenog znanja na učenike. izvozi lokalnu proizvodnju i pribavlja sredstva za djelovanje drugih djelatnosti unutar ustanove. i  zaštitna: fizička i ekološka zaštita ranjivog krša.

što bi bila stavka u njihovu organiziranom privlačenju i uklapanju centra u školski sustav zajednice. te transformiralo njihov razvoj u kontinuirana. hidrologija. Za početak znanstveni odjel bi trebao imati:  klasičnu biblioteku djela važnih za povijest i prirodu krša. nisu do sada mogle biti ugošćene jer ne postoje uvjeti. makete špilje. biologije. koja bi nadzirala kontinuirano skupljanje meteo-podataka u staništima. planomjerna i financirana istraživanja.  online vezu s relevantnim međunarodnim izvorima iz sličnih područja. koje bi se generirale autentičnim istraživanjima Vjetrenice i Popova polja te cijelog područja dinarskog krša. 1 . za potrebe gospodarstva i javnog sektora. tla i zraka za svoje potrebe.  nastavna sredstva i pomagala iz područja geografije. povijesti kulture i etnologije (makete reljefa. trodimenzionalni virtulani prikaz špilje. geologije. model funkcioniranja poplava Popova polja i model krške hidrogeologije).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ci već gotovo deset godina. S vremenom centar bi stekao uvjete za prerastanje u znanstveni institut za krš kompleksnijeg značaja te bi mogao ostvariti veću ulogu i jaču povezanost sa sličnim institutima i sveučilištima.  stalnu vanjsku meteorološku postaju i razvijenu mrežu osjetljive mjerne opreme instalirane u podzemne kanale Vjetrenice i dvadesetak drugih speleoloških objekata nad površinom Vjetrenice do Grebaca i ponora u završnom (SZ) dijelu Popova polja. te etnologiju dinarskog krša.  laboratorij koji omogućuje jednostavniju analizu geološkog i biološkog materijala i koji može raditi jednostavnije analize vode. Odjel bi za početak trebao imati:  dvije učionice/predavaonice od 50 odnosno od 200 mjesta opremljene multimedijalnom tehnikom. te koji ima razvijen poslovni odnos s ustanovama koje to detaljnije istražuju. preko programa za srednjoškolce i sveučilištarce do najsloženijih specijalističkih ili postdoktorskih studija na kojima bi predavači bili najeminentniji svjetski znanstvenici iz područja znanosti o kršu. makete odabranih faunističkih vrsta. Neke od vodećih svjetskih osoba. Edukativna funkcija: odjel bi profilirao nekoliko tipova programa od onih najjednostavnijih za osnovnoškolce.  digitalne baze podataka o dinarskom kršu. koje su pokazale želju za sudjelovanjem u ovom programu. obrađivala ih i tumačila s obzirom na željene potrebe.

pečenja kruha i korištenja u ishrani). te davale usluge prehrane i smještaja. Ukupan broj posjetitelja procjenjuje se na 100 tisuća godišnje.  sportske unutarnje i vanjske sadržaje. tradicionalan način oranja njive. Stocem. Postojale bi dvije kategorije smještaja: za učenike i studente s većim brojem kreveta po jednoj sobi i za individualne posjete. Turističko-ugostiteljska i gospodarska funkcija: preko ove funkcije vršio bi se organiziran prihvat posjetitelja. te stvaraju određenu izvanpansionsku potrošnju. mljevenja u autentičnim mlinicama. osiguravala im stipendije. i tzv. U tom pogledu ona bi bila vrata koja bi iz Dubrovnika. interaktivne programe za učenje o kršu.  uređenje prirodoslovnih zbirki. u pravilu s nekom destinacijom u okruženju. Međugorjem ili Trebižatom. s Hutovim blatom. ali u granicama mogućeg.  višenamjensku kino-dvoranu. Centar bi nastojao razviti kooperaciju s lokalnim stanovništvom potičući tradicionalan način proizvodnje hrane (npr. Također. konzumacija jednog obroka i pića te kupovina suvenira. osobito biološke i geološke. Mostarom. Za ovaj tip bili bi s vremenom profilirani turnusi koji bi se uklapali u studijske programe domaćih i inozemnih sveučilišta. jednog od turističkih središta Mediterana. inozemnim kampovima i sličnim obrazovnim tečajevima. uzgoja. tradicionalne žetve. Osim turizma vezanog za znanstvenu i edukativnu funkciju Vjetrenica bi poticala ekoturizam u okružju. S vremenom. bila bi izgrađena i 1 . vršidbe. izrade uporabnih predmeta u domaćinstvu. nudeći to i kao program za sudjelovanje posjetitelja. npr.  službu koja bi uz pomoć marketinga vodila brigu o kadrovskoj budućnosti Centra te bi izabirala potencijalne prinove. Trebinjem. i okolnog primorja uvodila turiste u unutrašnjost BiH.  višednevni posjeti obrazovnog ili znanstvenog karaktera kod kojih posjetitelji koriste smještaj i hranu. Očekuju se dvije skupine posjetitelja:  poludnevni / jednodnevni izletnički turizam: posjet Vjetrenici. sijanja pšenice. Postoji mogućnost razvoja robnih marki pojedinih turističkih proizvoda. pratila njihovo redovito školovanje i omogućivala im boravke na stručnim ekskurzijama. te etnološke zbirke. vodička služba i organizirali posjeti Vjetrenici i drugim lokalitetima prirodne i kulturne baštine. masovni turizam te ga distribuirala po okolnim odredištima.

popularizaciju krških pitanja. Premda to važi i za kadrovske probleme. rad na javnoj slici centra. Malo je javnih objekata. Eventualni nedostatak uređaja rješavao bi se ugovorima s ustanovama koje bi bile povezane u mrežu. To je polazište za povratak života.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja jedna veća prostorija koja bi služila kao čekaonica za posjetitelje špilje s garderobom i potrebnim asortimanom. a za rekreaciju sportski objekti s unutarnjim i vanjskim sadržajima. samo zgrada bivše željezničke stanice. publiciranje informacija o kršu Vjetrenici zajedno s obrazovnim i znanstvenim odjelima. u muzejskom stilu. Ova funkcija obuhvaćala bi i razvitak programa s lokalnim subjektima: prehrambenu opskrbu centra proizvodima sa svoga područja. mala su naselja. te natkrivena staza dužine oko 200 metara koja bi vodila od čekaonice do ulaza u špilju. kao i većina sela u Popovu polju. Zaštitna funkcija: instrumentima i laboratorijem koji je potreban za istraživanja obavljale bi se dodatne zaštitne funkcije kao sondaže zraka. Za potrebe prehrana bio bi izgrađen restoran i caffe. Koncepcijski. nisu se mnogo razvijala. osiguravanje školarina za prinove. predviđeno je da se restaurira graditeljski stil kamenih mediteranskih kuća. Marketing i razvoj: Osim znanstvenika-karstologa i turističkih djelatnika. posebna bi se pažnja posvetila razvojno-marketinškoj službi. a trećeg postizanje optimalne učinkovitosti centra. popularizaciju zaštite. osiguranje sredstava za funkcioniranje projekata. Centar bi prolazio tri razvojna stadija od ukupno 15 godina: glavni cilj prvog razdoblja bio bi institucionalna izgradnja. Graditeljski poslovi na centru Zavala. solidna građevina s poviješću. Trebalo bi računati na otkup i obnovu privatnih kuća stanovnika Zavale i okolnih sela koji ne pokazuju interes za nji- 1 . patentiranje autentične robne marke i oživljavanje zamrlih ruralnih područja. Ovaj odjel imao bi i nadzornu službu – nadzornike i čuvare. te rekreativne i poučne staze. Takve usluge mogle bi se i prodavati na dostupnom tržištu. pa je rat pomeo značajan dio onoga što je preostalo od pustošne depopulacije. Ona bi imala u djelokrugu rada: osiguravanje popunjenosti kapaciteta svih odjela. vode i tla. zaštitu okoliša i izgradnju turizma. održavanje web-stranica itd. ovdje ćemo se osvrnuti na smještaj centra. drugog razvijanje kadrova i jačanje funkcija. kultiviranje ekološke proizvodnje. pa bi obnova trebala težiti vraćanju njezinu izvornom obliku.

te uređenje prometnica i staza kroz naselje. greda. manastir u Zavali. žetve. To su prethistorijski lokalitet sa špiljom Orlicom. Staze bi bile grubo popločane ili postavljene tucanikom s kamenim stepenicama u tradicionalnoj izvedbi. uzgoja i gnojenja. Tu bi trebalo uključiti i kulturne spomenike. Grad na Klisuri. Na njima bi na određenim udaljenostima bila izgrađena odmorišta i vidikovci u obliku kamenih klupa s naslonima za sjedenje. I novi objekti bi trebali dosljedno baštiniti elemente mediteranskog graditeljstva. humova. stećci u Veličanima. crkvice u Popovu. čija je revitalizacija nužna. koje bi povezivale Zavalu s okolnim naseljima između Orahova Dola i Grebaca. organiziranje odlagališta otpada na sanitetski prihvatljiv način. kanalizaciju i kolektor s pročišćivačem otpadnih voda. Za tu potrebu rađene su neke skice. itd. špilja. te prirodnim i kulturnim lokalitetima. proizvodnji i plasmanu ljekovitog bilja i sličnih proizvoda. osobito tradicionalne proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu koja bi našla svoj plasman u centru. Proizvodni proces bio bi dio obrazovne i turističke ponude centra. Također. koja je sada uska asfaltna cesta. potrebno je izgraditi komunalnu infrastrukturu u Zavali: vodovod. bilo bi potrebno obnoviti i izgraditi pješačke staze rekreativnog i edukativnog značenja. podzida. na Golubincu. npr. itd. do pravljenja hrane. Cilj je obnova života u selu. Belenićima. Potrebna je općenito sanacija naselja nakon ratnih stradanja: sanacija ruralnog krškog graditeljstva tipa suhozida. vrtača itd. staje na Bjeljavama. mljevenja u obnovljenim jedinstvenim mlinicama izgrađenim nad ponorima rijeke Trebišnjice. zemunica.hovu obnovu. 200 . spomenik NOB-u u Zavali. Osim toga. gumana. od oranja pšenice tradicionalnim sredstvima. potrebno je izgraditi modernu cestu za promet motornih vozila Zavala – Slano u dužini od 14 km. preko vršidbe. ograda. Staza bi povezivala različite prirodne spomenike poput ponora. Promet i infrastruktura Zavale i okolice Zbog zaostalog položaja naselja oko Vjetrenice. obredne gomile. Kijevu Dolu. nadstrešnicama za hlad i zaštitu od kiše. bilo bi potrebno izgraditi i nove objekte s dvoranom i sličnim prostorijama za prijem većeg broja ljudi i povezati ih s postojećima u funkcionalnu cjelinu. te informativnim pločama o prirodi i životu užeg područja. pojata. Također. Ukupna dužina staza ne bi trebale biti manja od 20 km. salaša. lokalitet Crkvina.

a potom i s drugim vodećim institucijama u svijetu. Najprije bi bio povezan sa sveučilištima u Mostaru. U isto vrijeme. osobito u novije vrijeme povećanjem aktivnosti oko špilje. koja uvodi dvije željezničke kompozicije tjedno za Vjetrenicu. Ta bi namjena bila ostvarena kroz upis Vjetrenice na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Sarajevu. Ljubljani i Podgorici. U povijesti je taj odnos dolazio do izražaja kroz razmjenu dobara. bila izgrađena prema važećim zakonima Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanske županije. ali nikad nije stvarno započela. Tijekom tridesetih godina 20. područje Vjetrenice i prostor do granice s Republikom Hrvatskom predviđen je za prirodni rezervat. Obilježavala ga je i Vjetrenica. pa ljeti brojni strani tu- 201 . čija je kandidatura formalno najavljena. Aktualni status prometnice Zavala-Slano dovoljno govori o nepovoljnom položaju Vjetrenice danas. Državna granica ovdje je prohodna samo za malobrojno lokalno stanovništvo. te znanstvenim ustanovama u Postojni. Otvaranje. Cluj-Napoki (Rumunjska). te zagovara izgradnju više motela i suvremene ceste od jadranske magistrale do Zavale. a koji je spominjan u kontekstu planova Federalne vlade. a ni javnom dobru.. Dubrovniku Splitu. stoljeća planeri turizma u Slanom ističu Popovo polje i Vjetrenicu kao faktore razvoja tamošnjeg turizma (Jutarnji list. ti su prijedlozi otklonjeni (Lučić 2003). Zagrebu. Nedavno asfaltiranje te ceste u širini od tri metra bjelodani da se na nju ne računa kao na turistički resurs. stoljeća pobuđuju zanimanje jedne od tada vodećih jugoslavenskih turističkih tvrtki Atlas iz Dubrovnika. Odnos je uzajaman.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Organizacijska povezanost centra Centar bi bio organiziran u javnu ustanovu koja bi. bez osmišljena pristupa. 1926). te kroz proglašenje nacionalnog parka. U stručnom smislu zamisao je postaviti centar kao dio europske i svjetske znanstveno-istraživačke i nastavne mreže za znanost o kršu. tako da je Vjetrenica do raspada Jugoslavije ostala izvan svih komunikacija i tavorila na manje od 10 tisuća posjetitelja godišnje (Habe 1974). Iz razloga koji ne pripadaju struci. njezina sestra Postojna dosezala je sto puta veću posjetu godišnje (Gams 2004). za koji postoje sugestije iz Komisije za zaštićena područja IUCN-a. Prostorno-turistička pitanja Za ovo pitanje bitno je da je Popovo polje geografski i povijesno tijesno vezano s primorjem i Dubrovnikom. na temelju IUCN-ovih kriterija evaluacije baštine. elektrifikacija i razvoj Vjetrenice iz šezdesetih i sedamdesetih godina 20. Vala Zavala-Slano prirodna je komunikacija od prapovijesti. Prema važećem Republičkom prostornom planu iz 1981.

što za 80 posto smanjuje unos energije u podzemlje. što će uz stalne vanjske izmjere omogućiti upoznavanje podzemnih uvjeta i odnosa površinskih utjecaja na podzemlje. neće biti adekvatan nadomjestak. što povlači i odsustvo adekvatna nadzora. ovisno o rezultatima. Alternativa – put preko Neuma ili Trebinja – utrostručuje. To je pak potrebno i za turističko uređenje Vjetrenice. što može izazvati negativne posljedice po kandidaturu za Popis svjetske baštine. Lukavac je hidrološki dio Vjetrenice. preko Ravnoga. U tom jezeru obitavaju brojne endemične 202 . Jedna sonda u prosjeku zabilježi oko 50 tisuća mjerenja godišnje. To je djelo australskog dizajnera Neila Kella. od kojih velik broj. pokrenula istraživanja i prilagodila je određenom turističkom programu. Radovi na cesti Zavala-Ravno izvode se bez građevinske dozvole.risti ostaju razočarani zbog neuspjelog pokušaja posjeta Vjetrenici. Aktualno stanje Sve to pada u kontekst poslijeratnog okružja iz kojeg se Vjetrenica još nije izvukla. što uz brojne druge prepreke Vjetrenicu najčešće čini nedohvatljivom tim gostima. špilju. jer podizanje temperature u pećini izaziva posljedice na vlažnost zraka i mijenja uvjete života vrlo osjetljive faune. Nedostatak zakona. osobito mlađima. zapaženo ugibanje faune. Nakon što je za vrijeme rata bila potpuno nezaštićena i uništena. a najbliže mu je Donje jezero s kojim je dokazana podzemna veza. Gradnja u naseljima se odvija nekontrolirano. urađen je moderan projekt osvjetljenja Vjetrenice mrežom napajanja od 12 V. nije ranije ni čuo za najveću bh. ugrađena mreža meteoroloških mini-postaja koje kontinuirano sakupljaju ekološke parametre u podzemnim staništima. na preporuku iz vrha IUCN-a. stavila je špilju pod nadzor. U Vjetrenici je ujesen 2007. Lokane vlasti su izdale urbanističku suglasnost za crpljenje vode s izvora Lukavac. upravljati turističkim aktivnostima. što je također prošlo bez adekvatne reakcije. pa čak i učetverostručuje udaljenost. To je jako važno. institucija i općenito smanjenje mogućnosti sektora zaštite prirode. Također. ukida zaštitu Vjetrenice i u njezinoj blizini otvara kamenolom. U Vjetrenicu je 2005. osobito na lokalnoj razini. koja je kasnije formirala Speleološku udrugu. skupina entuzijasta. Aktivna istraživačka i medijska aktivnost približila je Vjetrenicu javnosti. onemogućuju cjelovitu valorizaciju i zaštitu Vjetrenice. Prošle godine donesen je prostorni plan općine Ravno koji nastoji legalizirati nedopustive zahvate u krajolik Popova polja. Turistički utjecaji na ekološke prilike svakodnevno će se mjeriti i uspoređivati s prirodnim uvjetima te. Bolje povezivanje Zavale prema sjeveru. zbog niza okolnosti.

203 . Ne samo da se Vjetrenicu može proučavati već je ona i uzoran primjer koji općenito pridonosi razvoju karstologije. Slab položaj prirodne baštine ilustrira činjenica da je Komisija za nacionalne spomenike. Zapravo. nego je treba pogurati “nacionalnom“ kulturom. kandidaturu Vjetrenice za UNESCO-vu listu proširila na arhitektonsku cjelinu sela Zavale. Vjetrenica ima iznimno velik potencijal za daljnja znanstvena istraživanja. speleologije i speleobiologije“. holističko vrednovanje krajolika. SIBIOS je u kontekstu budućeg turizma u Vjetrenici uputio upozorenja zbog čega ovaj model dobiva još više na značenju: “Prijašnji turizam ostavio je štetne posljedice na neke važne špiljske životinje u Glavnom kanalu Vjetrenice. “Naš prvenstveni interes je zaštita faune i nadamo se da će upravo on prevladati u svakoj razvojnoj fazi centra. zacijelo bi rezultiralo inverznim zaključkom: podzemlje krša presudno je za nastanak ovdašnjih sakralnih poimanja svijeta koja se mogu kontinuirano pratiti preko Orlice i Vjetrenice do Zmajevice i potpećina na kojima je izrastao manastir. čija je crkva zapravo zadržala polupećinsku formu. proveo pet dana u BiH i nakon odlaska vlastima uputio službena stručna zapažanja u kojima visoko vrednuje bh.“ Veliku važnost za sagledavanje vrijednosti Vjetrenice imala je suradnja sa šefom za područje krša IUCN-a Elerija Hamiltona-Smitha. Nadamo se da će se ubuduće nastojati izbjeći postupci s nepredvidivim rezultatima. prirodu te podržava kandidaturu Vjetrenice za Popis svjetske baštine. nudeći dragovoljno svoju stručnu pomoć. te prilaže neke važne napomene za turističko uređenje Vjetrenice. To je pokazalo da u sustavu vrijednosti čuvara nacionalne kulture ni najveća prirodna vrijednost u svijetu nije dovoljno dobra da u BiH bude samostalno kandidirana za Svjetsku listu. među kojima i stenondemični vjetrenički rašljonožac (Troglomysis vjetrenicae) kojemu je to jedino poznato nalazište u svijetu (Sket 2003). Stručne ocjene Planove oko izgradnje Višenamjenskog centra za krš “Vjetrenica-Popovo Polje“ u Zavali podržao je SIBIOS (Svjetska organizacija za podzemnu biologiju) ocijenivši ih “podjednako vizionarskim i ambicioznim“. potičući ih na rečene planove.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vrste. Hamilton-Smith se tri puta obraćao vlastima u BiH. Razvoj centra će svakako potaknuti znanstveni rad u špilji. Potom. Također. bez traženja suglasnosti. Međutim. IUCN i SIBIOS uputili su ljetos oštro upozorenje BiH zbog aktualnih opasnosti po Vjetrenicu. koje potiče IUCN (Hamilton–Smith. kaže se u pismu podrške. On je tijekom srpnja 2006. 2004).

Geomorfologija II.Podršku centru uputili su vodeći karstološki instituti: Institut za istraživanje krša iz Postojne i Institut za speleologiju iz Cluj-Napoke u Rumunjskoj. Beograd. Time se Popovo polje pozicionira kao jedna od vrata za otvaranje Bosne i Hercegovine ovom turističkom tržištu. str. XXX. te ugledni pojedinci poput tadašnjeg šefa biroa Međunarodnog hidrološkog programa UNESCO-a Ognjen Banacci. Zlatá Praha. Za realizaciju ideje potrebno je prijateljsko okružje i povoljno rješenje zakonskog i pravnog položaja Vjetrenice kako bi se mogle poduzeti mjere uobičajene kod upravljanja ovakvim vrijednostima i institucionalizirao dosadašnji sadržajan. 1916. 506 Cvijić. 1916. str. 50:597-600. turizma/gospodarstva i zaštite. edukacije. takva ideja nazvana je višenamjenski centar za krš. & Sket B. 2000. 3–10. Ideja je dobila podršku značajnih svjetskih institucija. Dramatična kontrastnost i raznolikost krških vrijednosti te njihova velika osjetljivost i ranjivost. Hotspots of subterranean biodiversity in caves and wells. traže holistički pristup njihovu upoznavanju i zaštiti. C. Jovan. 1. Zaključak Prirodne i kulturne vrijednosti krša Popova polja. Stoga se i za njihovo korištenje traži ustroj koji će povezati više funkcija u jednu instituciju. Beograd. plodan i šarolik aspekt dobrovoljnih aktivnosti. Literatura Absolon. Stare otoke Popova polja i hidrografske zone u karstu. 51:609-612 a 52:622-624 Culver D. On bi se uhvatio složenih obaveza u više smjerova: istraživanja. XXXIII. Obavljene su istraživačke pripreme. u svjetlu modernih holističkih valorizacija nude velike mogućnosti održivog razvitka ovoga kraja. Jovan. 49:586-588. 1950. Od praktičnih zadataka ponajprije je potrebno izvršiti temeljitu sanaciju i konzervaciju Vjetrenice (što traži i sami projekt ponovnog osvjetljenja za turističke potrebe) i donijeti odmjeren plan njezine upotrebe. Z výzkumných cest po krasech Balkánu. Glasnik srpskog geografskog društva.. Journal of Cave and Karst Studies 62(1): 11-17 Cvijić. Bez toga se neće moći ni provesti kandidatura Vjetrenica za Svjetsku listu. Radno. 204 . 48:574576. 1926. geografski položaj i blizina jakog turističkog tržišta sa središtem u Dubrovniku. koji će je učiniti sposobnom za razne potrebe. Karel. niti provesti unutrašnja zaštita. instalirana oprema za monitoring te napravljen ekološki i estetski ultramoderan projekt uređenja Vjetrenice.

Ozimec. I-31:4. E. 191–196. Sarajevo. Ljubljana. National Speleological Society Convention Marengo. 2008. 508. str. Boris. Posebna izdanja SANU. Pojavi i problemi krša. Natchitoches. Dom i svijet. 1969. Gams. Vedran. Korespondencija Sorkočević – Aldrovandi. 15 karata i 10 tablica. Ratimir. Notes and Comments Arising from My Visit to Bosnia and Herzegovina.. 125–129. 2-8 July 2006. 1974. Nikola Vitov. AM PhD Chair IUCN/WCPA Task Force on Caves and Karst. Elery Hamilton-Smith.. M. Kras u Sloveniji v prostoru in času. Kazimir i Jalžić. E. Habe. Prelogović. Paleontološka istraživanja špilje Vjetrenice i obrada fosilnih nalaza. Pitanje o hidrografskoj funkciji pećine Vjetrenice (Popovo polje). France. Miculinić. Venetia Grmek. str. 322 str.. 2004. 5–6. Geologia Croatica 52/2.] Gozze Gučetić. 205 . Mirko Dražen i Balabanić. 16. E. 2004. Sopra Le metheore d’ Aristotile. 2000. Zagreb: I. Ivan. Entdeckung des ganzen Skelettes eines fossilen Leoparden in der Vjetrenica – Höhle auf dem Popovo polje (Herzegowina). Studijska osnova za idejni projekat uređenja i otvorenja pećine Vjetrenice u Zavali u Popovu polju. Sima. Hrvatsko biospeleološko društvo. 2004. Malez. 1958. Turistične jame v Jugoslaviji in njih(ova) zaščita. crteža i faksimila. Vjetrenica – pogled u dušu zemlje: znanstveno-popularna monografija s 200 fotografija. 2007. Bulletin scientifique. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. 38. 123. July 23rd-27th 2007. Zubčević. [također 1974. Hamilton–Smith.. Beograd. i Lučić I. Josip. 2003.. 1584. Zagreb. 65 ilustracija.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dragičević.. Orhan i Gašparović.. Recent Tectonic Activity in the Imotsko Polje Area. str. 160. Zagreb 1999. O ribama i školjkašima dubrovačkog kraja. No. Mirko i Pepeonik. Naše jame. U: Lučić. section A – Tome 14. str. Životinjski svijet Vjetrenice. I. 2006. 7–16 Hamilton–Smith. i Buljan. elaborat. 2003c. str. 1938. Zlatko. V. 2007. Ljubljana. R. Dubrovnik – Bologna: 1580–1584. Indiana. Sket. Kuk. Dubrovački list 1926. Lučić. Milojević. Ivo.. 50 str. Paper to US / ICOMOS 7th International Sypomosium. R. The Vjetrenica Cave (Bosnia & Herzegovina): World Highest Biodiversity Cave. i 2005. Lousiana.

educational. which was cooled by the wind from the cave (Grmek & Balabanić 2004). not only in the karst of Bosnia and Herzegovina but also in planetary relations. The entrance of the Vjetrenica cave is marked by two reliefs typical for Bosnia and Herzegovina medieval tombstones. based on physical values of its subterranean forms and is still strong today. These functions are interdependent: science makes it possible to explore the unique karst of 206 . Because of that. It is the most interesting and the best researched cave system of holokarst – a part of the karst area which by classical karstologists was considered the most developed karst of all (Cvijić 1926). Vjetrenica is the world’s richest cave in terms of the fauna and biodiversity (Ozimec & Lučić 2007). which gathered different experts and approaches from B&H and from abroad. A more complex image of Vjetrenice is not possible to reach through separated scientific disciplines only. The abundance of the cultural artefacts in that area is not comprehensible without understanding of the Vjetrenica cave. economic. which would unify several different activities: scientific. and protective ones. Around the cave entrance there are remains of a summer house. Until the end of 19th century. 2008). among them the unique find of a complete skeleton of the leopard (Patnhera pardus) (Miculinić and Jalžić. tourist. The Cave is a site of several Palaeolithic animal residues. Vjetrenica needs a modern holistic approach.MULTIPURPOSE KARST CENTRE – PLAUSIBLE MODEL OF PROTECTING VJETRENICA CAVE By its natural and cultural history. This is a conclusion based on the research experiences of Vjetrenica in the last ten years. That picture was deconstructed by the industrial type of tourism. Vjetrenica has been drawing the attention of scientists from the earliest days. built in the late Middle Ages. neither is the responsible planning of its future use. This idea is drafted in the form of a multipurpose karst centre. the Vjetrenica cave is a unique phenomenon. this cave had been celebrated as a holy place.

The idea of developing this kind of centre has been supported by the leading world experts and institutions.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Popovo polje and the Vjetrenica cave as its most famous phenomenon and the cultural history of the area. Each of those activities should be a part of the prominent scientific. Vjetrenica cave. tourism makes it known worldwide and thus helps it gain the necessary funding for the research. economic and environmental network of institutions in the country and abroad. directed by the positive B&H laws to be announced as national park. institutions 20 . and ecological function serves as a coordinating agent. Vjetrenica is in the process of candidature for the World Heritage List. Key words: karst. protection. educational. that of the second personal and staff developing. holistic approach. Also. education facilitates the transfer of that knowledge to all social and age groups. educational and environmental work. and that of the third to reach the optimal effectiveness of the centre. It could be developed through three stages with a total time of 15 years: the main goal of the first period would be the building of institutions. having in mind the need for protection of the karst from such damage that could deteriorate or completely rob it of its natural characteristics.

.

Pored niza međunarodnih konvencija. ali su dosada bila bazirana na radu svega nekoliko domačih i inozemnih ornitologa i rijetkih posmatrača ptica. označivši ga kao IBA (Important Bird Areas – Područja značajna za ptice). Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 20 . Proučavanje. U Evropi se 43% od 526 zabilježenih vrsta smatra ugroženim.. Rezultat dosadašnjih istraživanja je popis od 329 registrovanih vrsta. Ornitološka istraživanja u Bosni i Hercegovini imaju tradiciju od oko 150 godina. monitoring i zaštita ptica i njihovih staništa danas predstavljaju jednu od najznačajnijih komponenti u sistemu zaštite okoliša. U Evropi je izdvojeno 4000 područja označenih kao IBA. ili su danas krajnje ugrožene. Stoga se ptice izdvajaju kao značajni pokazatelji stanja okoliša. mnoge od zabilježenih vrsta su u međuvremenu istrijebljene u Bosni i Hercegovini. pravilna identifikacija i rukovođenje IBA područjima omogućavaju da se pored ptica zaštite i druge životinje i biljke. do sada je sistematski 1 Mr. što predstavlja oko 7% evropskog teritorija. sc. jedan od bitnih pokazatelja odnosa prema pticama i njihovim staništima u pojedinim zemljama predstavljaju tzv. O tome svjedoči činjenica da su u posljednjih 200 godina izumrle 74 ptičije vrste. Spomenuti sistem obuhvata procjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu zaštitu. BirdLife je razvio sistem međunarodno prepoznatih područja. Istovremeno. Trenutno je u 170 zemalja izdvojeno 7500 područja koja su označena kao IBA. Međutim. Sistem je utemeljen na međunarodno prihvaćenim i standardizovanim kriterijima koji su naučno odabrani. IBA područja. Smatra se da je od 9600 živućih vrsta njih 1100 ugroženo. Nažalost.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIJEDLOG NOVIH IBA PODRUČJA U BOSNI I HERCEGOVINI Dražen Kotrošan Sažetak Ptice predstavljaju izuzetno osjetljivu skupinu životinja.

). identificirana svega 3 IBA područja (Hutovo blato. jer veoma brzo 210 . Spomenuta područja trebalo bi obuhvatiti i zakonskom legislativom kojom bi se regulisala njihova zaštita. Istovremeno. kao potencijalna IBA područja u Bosni i Hercegovini se nameću Mostarsko blato. Muzej Republike Srpske. Uvod Prema podacima BirdLife-a ptice (Aves) obuhvataju oko 9600 recentnih vrsta. kao i podaci koje su u datom periodu prikupili ornitolozi i posmatrači ptica domaćih naučno-istraživačkih institucija (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Analiza i identifikacija potencijalnih novih IBA staništa vršena je na osnovu kriterija za identifikaciju IBA koje je propisao BirdLife. i pored toga što je na listi IBA. S druge strane. Srbija 35. Bardača i Boračko jezero). Plivsko jezero. Bardača. Bardača i Hutovo blato su ujedno i RAMSAR područja i značaj ovih područja za faunu ptica je već odavno prepoznat. domaćih (Ornitološko društvo “Naše ptice“) i inozemnih (npr. Posljedica ovakve situacije je da su u Bosni i Hercegovini. Njemačka 285. iako još uvijek nema dovoljno naučno kvalitetnih podataka.istraživano svega nekoliko područja (npr. Uzimajući u obzir broj izdvojenih područja u drugim evropskim zemljama (npr. Na osnovu analize prikupljenih podataka u ovom je trenutku moguće izdvojiti kompleks Livanjsko polje i Buško jezero kojeg je neophodno uvrstiti u listu IBA. Ptice se smatraju dobrim pokazateljima stanja životne sredine. EURONATUR) organizacija. Boračko jezero. obuhvaćeni su podaci koje su u posljednjih 10 godina prikupili članovi “Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“. CEPRES i dr. Rad se bazira na vlastitim istraživanjima vršenim u periodu od 2000.55% bosanskohercegovačkog teritorija. Hrvatska 23. Crna Gora 13+7 potencijalnih. neka planinska područja). kao i trenutačni nivo proučenosti i poznavanja lokalne ornitofaune. Velika i Mala Tišina i kompleks ribnjaka kod Prnjavora. Cilj ovog rada je identifikovati područja koja bi mogla biti označena kao IBA. Slovenija 14. Makedonija 10 itd. prema podacima BirdLifea. godine do danas. Također. ribnjaci Saničani kod Prijedora. Španija 391. na taj način bi se povećala ukupna površina zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini koja trenutačno iznosi svega oko 0. Ujedno.). jezero Modrac. je nedovoljno poznato u ornitološkom smislu i zahtijeva reviziju koja bi na bazi naučnih pokazatelja potvrdila značaj ovog područja za ptice. može se reći da svega tri izdvojena područja neadekvatno oslikavaju ornitološke prilike što ne zadovoljava potrebe zaštite ptica u Bosni i Hercegovini. Zasigurno da pored navedenih područja postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja koja do sada nisu bila predmet ornitoloških istraživanja. Hutovo blato.

Novija istraživanja ukazuju na trend povećanja kada je u pitanju broj izumrlih gnjezdarica u Bosni i Hercegovini (Kotrošan & al. 226 vrsta je zabilježeno na gniježđenju (Kotrošan & Papes. Matvejev. 97 vrsta je označeno kao ugroženo (Obratil. 2007). Kotrošan. dok se smatra da je trenutno oko 1100 vrsta ugroženo.. U posljednjih 200 godina izumrle su 74 ptičije vrste. Vašingtonska ili CITES konvencija. Bardača i Boračko jezero (Heat & Evans. Kotrošan & al. monitoring i zaštita ptica i njihovih staništa danas predstavljaju jednu od najznačajnijih komponenti u sistemu zaštite okoliša. Ove konvencije je Bosna i Hercegovina potpisala ili je u postupku potisivanja. godine je izdao prvi inventar “Međunarodno značajnih područja za ptice u Evropi“. Boračko jezero. pored ptica zaštite i druge životinje i biljke. 2000.. Od tog broja 16 vrsta se već tada smatralo izumrlim gnjezdaricama. je nedovoljno poznato u ornitološkom smislu i zahtijeva reviziju 211 . Ovaj sistem istovremeno omogućava da se u sklopu zaštite područja.). Spomenuti sistem obuhvata procjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu zaštitu. 2004).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja reaguju na zahvate koji ugrožavaju njihova staništa. označivši ga kao IBA (Important Bird Areas – Područja značajna za ptice). 2007). 2008). Saveljić et al. Kasnije je BirdLife (nastao nakon preimenovanja ICBP-a) razvio sistem međunarodno prepoznatih područja. 2004). Jedan od bitnih pokazatelja odnosa prema pticama i njihovim staništima u pojedinim zemljama predstavlja i uključivanje u program “područja značajnih za boravak ptica“ ili IBA područja. u 170 zemalja je izdvojeno 7500 područja koja su označena kao IBA. Međunarodni savez za zaštitu ptica (ICBP) 1989.. 2007. Hutovo blato i Bardača su ujedno i RAMSAR područja i značaj ovih područja za faunu ptica je već odavno prepoznat. 2000. “Konvencija o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja“ ili Bonska konvencija i “Konvencija o područjima vodenih staništa od međunarodnog značaja za ptice“ ili Ramsarska konvencija i dr.. Polak. 2000. U Bosni i Hercegovini su identifikovana svega 3 IBA područja: Hutovo blato. U Evropi je izdvojeno 4000 područja označenih kao IBA. 1989). Prema podacima jedinog do sada urađenog prijedloga crvene liste za ptice. godine do danas je zabilježeno 329 vrsta. i pored toga što je na listi IBA. U Bosni i Hercegovini od 1888. što predstavlja oko 7% evropskog teritorija (Heat & Evans. Pri tome. Prema posljednjim podacima BirdLIfe-a. S druge strane. U tom smislu je proglašeno nekoliko značajnih međunarodnih konvencija (npr. Sistem je utemeljen na međunarodno prihvaćenim i standardizovanim kriterijima koji su naučno odabrani. U Evropi se 43% od 526 zabilježenih vrsta smatra ugroženim (Polak. “Konvencija o zaštiti evropskog (“divljeg“) živog svijeta i prirodnih staništa“ ili Bernska konvencija. Proučavanje. Saveljić et al. 2000.

Srbija 35. te uzimajući u obzir trenutačni nivo proučenosti i poznavanja lokalne ornitofaune.) ili drugim znatno razvijenijim zemljama zapadne Evrope (npr. A1 Vrste od globalnog značaja zaštite 212 C1 Vrste od globalnog značaja zaštite B1 Zajednice . 2000. Poredeći sa podacima o broju IBA područja u zemljama regiona jugoistočne Evrope (npr. 2007) koje je propisao BirdLife.. Slovenija 14. Hrvatska 23.koja bi na bazi naučnih pokazatelja potvrdila značaj ovog područja za ptice. do 2008. obrađeni su i podaci “Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“ prikupljeni od 2000. Saveljić et al. Tabela 1 Kategorije i kriterijumi za identifikaciju IBA područja A (Globalni nivo) B (Evropski nivo) Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% migratornih ptica ili drugih jasno određenih populacija vodenih ptica. Muzej Republike Srpske. Cilj ovog rada bio je identifikovati područja koja bi mogla biti označena kao IBA. Makedonija 10 itd. godine. obuhvaćeni su podaci koje su u istom periodu prikupili ornitolozi i posmatrači ptica domaćih naučnoistraživačkih institucija (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. evropski (B kriterijumi) i nivo Evropske Unije (C kriterijumi). CEPRES i dr. može se reći da svega tri izdvojena područja adekvatno oslikavaju ornitološke prilike u Bosni i Hercegovini i ne zadovoljavaju potrebe zaštite ptica. Mjesto gdje više od 5 000 roda ili preko 3000 grabljivica ili ždralova redovno prolazi tokom jesenje ili proljećne migracije. Crna Gora 13+7 potencijalnih. Analiza i identifikacija potencijalnih novih IBA staništa vršena je na osnovu 20 kriterija (Heat & Evans. EURONATUR) nevladinih organizacija. Pored spomenutih. C (Nivo Evropske Unije) Stanište redovno sadrži značajan broj globalno ugroženih vrsta ili nekih vrsta koje su od globalnog značaja zaštite.). Metodologija rada Rad se bazira na podacima vlastitih istraživanja vršenih u periodu od 2000. domaćih (Ornitološko društvo “Naše ptice“) i inozemnih (npr. Španija 391. 2000. Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% migratornih ptica ili drugih jasno određenih populacija vrsta ptica koje žive u zajednici. Polak. godine. Također. Mjesto regularno sadrži značajan broj globalno ugroženih vrsta ili drugih vrsta koje su od globalnog značaja za zaštitu. Kriterijumi su kategorizovani na tri geografska nivoa: globalni (A kriterijumi). Njemačka 285). Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% jasno određenih populacija morskih ptica.

na regularnom nivou. Za stanište se zna ili se smatra da sadrži. mjesto gdje najmanje 20 000 roda (Ciconiidae).  1% biogeografskih populacija vodenih ptica koje žive u velikim jatima. 3) i za one čiji se način zaštite staništa čini prikladnim. Mjesto je jedno od važnijih staništa u zemlji za vrste sa povoljnim statusom zaštite u Evropi ali čiji je gro jedinki koncentrisanih u Evropi (SPEC 4) i čiji se način zaštite staništa čini prikladnim. Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivo sadrži  20 000 vodenih ptica ili 10 000 parova morskih ptica od jedne ili više vrsta. Za stanište se zna ili se smatra da treba da bude ’okupljalište’. A4 Vrste pica koja se združuju u velika jata 213 . Mjesto je jedno od važnijih staništa u zemlji za vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi (SPEC 2. B2 Vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi A2 Vrste ptica sa usko ograničenim arealom Za stanište se zna ili se smatra da sadrži značajan skup vrsta čiji je poredak gniježđenja većinom ili cio ograničen na jedan biom. Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 1% migratornih ptica populacija ili migratornih ptica koje nisu ugrožene na nivou Evropske Unije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja C2 Koncentracija ugroženih vrsta na nivou Evropske Unije C3 Zajednice migratornih ptica koje nisu ugrožene na nivou EU C4 Velike zajednice Za stanište se zna ili se smatra da sadrži značajan dio vrsta ptica sa usko ograničenim arealom. grabljivica (Accipitriformes i Falcomiformes) ili ždralova (Gruidae) redovno prolaze za vrijeme jesenje ili proljećne migracije. a raspodjela gniježđenja određuje Endemična staništa za boravak ptica (EBA) ili Sekundarna staništa (SA). Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 1% populacija migratornih ptica ili populacija vrsta ugroženih na nivou Evropske Unije. Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivou sadrži 1% globalnih populacija morskih ili terestričnih ptica koje žive u zajednici.Vrste ptica koje se združuju u velika jata B3 Vrste sa povoljnim statusom zaštite u Evropi A3 Biomom ograničene vrste Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 20 000 migratornih vodenih ptica i/ili 10 000 parova migratornih morskih ptica od jedne ili više vrsta.

Pored spomenutih područja već ranije su na listu IBA uvrštena tri područja (Tabela 2). Potencijalna IBA područja 1. Proglašena IBA područja 1. Livanjsko polje i Buško jezero 2. B2.SPA) ili izabrano kao kandidat za SPA. Jezero Modrac 6. Boračko jezero B. Plivsko jezero 4. B2 B2 B2 B2 B2 B2 214 C7 Ostali ornitološki kriterijumi C6 Vrste ugrožene na nivou EU C5 Okupljalište . Velika i mala Tišina 7. Bardača 3. Hutovo blato 2. Tabela 2 Pregled IBA područja u Bosni i Hercegovini Područje IBA kriterijum A. Kompleks ribnjaka kod Prnjavora A1. B2. B2 A1.Okupljalište. Mostarsko blato 3. A1. zasnovano na ornitološkim kriterijumima. B2. Rezultati rada Na osnovu osmogodišnjih istraživanja izdvojeno je 7 novih područja koja bi mogla biti nominovana na listu IBA područja. Mjesto je imenovano kao “Posebno zaštićeno područje” (Special Protected Area . gdje najmanje 5000 roda i/ili najmanje 3000 grabljivica i/ili 3000 ždralova redovno prolaze tokom proljećne ili jesenje migracije. Mjesto je jedno od pet najznačajnijih u evropskom regionu po pitanju vrsta ili podvrsta koje se smatraju ugroženim na nivou EU. Ribnjaci Saničani 5. A4.

sjevernoj i sjeverozapadnoj Bosni i uz rijeku Savu (Slika 1).000 vodenih ptica. godine tokom jeseni registrovano više od 50. A4 i B2. godine kompleks Livanjsko Polje-Buško jezero moguće je predložiti za IBA listu odmah.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja IBA područja i područja izdvojena kao potencijalna IBA područja geografski su vezana uz močvarna staništa u Hercegovini. vrste koje se ubrajaju u red globalno ugroženih vrsta. Može se reći da spomenuto područje ispunjava kriterije A1. 215 . Na spomenutom kompleksu se gnijezde kosac (Crex crex) i patka njorka (Aynthya nyroca). IBA područja Potencijalna IBA područja Slika 1 Proglašena i potencijalna IBA područja u Bosni i Hercegovini Na osnovu podataka podataka prikupljenih u periodu od 2000. Ujedno je na ovom području je 2007. do 2008.

Ardea purpurea-čaplja danguba. Slika 4 Plivsko jezero (Foto: D. Botaurus stellaris-bukavac i dr. Platalea leucorodia-žličarka. Slike 2-3 Livanjsko polje i Buško jezero (Foto: D. Ciconia ciconia-bijela roda. Nycticorax nycticorax-gak.). Naime. Kotrošan) 216 . Ardeola ralloides-žuta čaplja. Ciconia nigra-crna roda. Plegadis falcinellus-blistavi ibis. Kotrošan) Slika 5 Mostarsko blato (Foto: D. Kotrošan) Za ostala područja. a za koje su močvarna staništa na izdvojenim lokacijama veoma značajna. Ixobryxus minutus-čapljica voljak. Tu se prije svega misli na vrste koje su u Bosni i Hercegovini označene kao ugrožene (Grus grus-ždral. na datim područjima je konstatovano gniježđenje ili zadržavanje tokom seobe i zimovanja vrsta koje su prema BirdLife-u označene kao vrste sa nepovoljnim statusom (Spec 2 i 3). kao i spomenuti kompleks Livanjsko polje-Buško jezero. trenutačno je izdvojen kriterij B2 (vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi) kao kriterij za imenovanje na IBA listu.

Naime. Slike 10 Hutovo blato (Foto: D Kulijer) 21 . dok definitivno ispunjavaju i kriterijum B2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 6 Modrac (Foto: D. Kulijer) Slika 8 Tišina (Foto: D. status IBA područja moguće je potvrditi za Hutovo blato i Bardaču. Kulijer) Slika 7 Ribnjaci Saničani kod Prijedora (Foto: D. Kulijer) Istovremeno. ova područja su prema BirdLife-u označena samo za kriterijum A1. ali je potrebno revidirati kriterijume koje ona ispunjavaju. Kulijer) Slika 9 Ribnjaci kod Prnjavora (Foto: D.

Istovremeno. postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja koja do sada nisu bila predmet ornitoloških istraživanja. Uz tri područja ranije nominirana na listu IBa ukupan broj IBA područja u Bosni i Hercegovini bi se mogao povećati na 10 područja. 21 . Diskusija Na osnovu osmogodišnjih istraživanja izdvojeno je 7 područja koja bi mogla biti nominovana na listu IBA područja. Pored navedenih. neophodno je proširiti istraživanja na područjima kraških polja (Dabarsko.Slike 11-12 Bardača (Foto: D. status IBA područja moguće je potvrditi za Hutovo blato i Bardaču. Također. Naime. dok se za Boračko jezero u ovom trenutku ne može reći isto. postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja za IBA listu. jer izostaju kvalitetni podaci. Kotrošan) Za Boračko jezero se u ovom trenutku ne može potvrditi status IBA područja. Popovo) koja bi mogla biti kandidati za IBA područja. Fatničko. dok za preostalih 6 novoizdvojenih područja treba uraditi dodatna istraživanja. U ovom trenutku izvjesno je da kompleks Livanjsko Polje-Buško jezero ispunjava uslove za uvrštavanje na IBA listu. Iako su za 10 navednih područja izdvojeni kriterijumi za njihovu nominaciju za IBA listu. To se prvenstveno odnosi na planinska područja koja nisu ili jesu bila predmet sporadičnih istraživanja i trenutačno dostupni podaci nisu dovoljni da bi se data područja identifikovala kao potencijalna IBA područja. Pored navedenih. za dato područje još uvijek nema dovoljno kvalitetnih podataka da bi se potvrdio njegov status kao IBA područja. Međutim. može se pretpostaviti da ispunjava kriterijum B2 za nominaciju IBA područja. neophodno je uraditi dodatne analize i priključiti podatke koji trenutačno nisu bili dostupni kako bi se utvrdilo da li ova područja ispunjavaju i neke druge kriterijume.

2007: Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori. Podgorica.. 2008: Ptice Srbije i područja od međunarodnog značaja.. 8).. Matvejev. do 2006. Puzović. Vešović Dubak. Barudanović.. 2004: Ornithology and bird protection in Bosnia and Herzegovina: situation and perspectives.. BirdLife International. Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini. 2008: Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. 2000: Međunarodno pomembna občomja za ptice v Sloveniji. S. A. M. Ljubljana. D.. (BirdLife Conservation Series No. Literatura Heat. Obratil. Evans. 1989: Predlog “Crvene liste” ugroženih ptica SR Bosne i Hercegovine. Zemlja raznolikosti. Jovićević.. DOPPS. 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni I Hercegovini od 1888. Beograd. Sarajevo. Mulaomerović. 1. D.. do 2006. D. Monografija CZIP br. D.. Prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti. 2000: Important Bird Areas: Priority sites for conservation.55% (www. Saveljić. & Habul.info) do 0. Papes.. S. godine.. F. S. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini. Simić. 2008)..fmoit. edukacije i dr. Monografija DOPPS Št. Acrocephalus 25(122): 149-152. M. Vizi. Redžić.... Naše starine. 1. 18-19: 227-235. Sarajevo. Sarajevo. program posmatranja ptica). M. M. S. A...ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izdvojena IBA područja trebalo bi obuhvatiti i zakonskom legislativom kojom bi se regulisala njihova zaštita.. (eds). http://www. plan razvoja u turističkom smislu (npr. D. Pored toga. S.info/ 21 . Federalno ministarstvo okoliša i turizma. potrebno je naglasiti neophodnost izrade upravljačkih planova za data područja koja bi uključila monitoring. N. S. Polak. 2 vols. 4(4) (u pripremi za štampu). na ovaj način bi se povećala i ukupna površina zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini koji od potrebnih 15% trenutačno prema različitim izvorima iznosi od 0. Kotrošan. Liga za ornitološku akciju Srbije.fmoit. Kotrošan. Ljubljana. M. J. Kotrošan.67% (Redžić & al. Sarajevo. Cambridge. S obzirom da su u većini slučajeva IBA područja preimenovana u SPA (područja specijalne zaštite). Ornitološko društvo “Naše ptice“. Radević. 2008: Bosna i Hercegovina. 3(3): 9-38.. Ornitološko društvo “Naše ptice“. I.

birds are regarded as a significant parameter of the environmental condition. The System includes the assessment of condition of the threatened bird populations and significance of their habitats for the species’ protection. Now there are 7500 areas in 170 countries marked as IBA. BirdLife has developed a system of internationally recognized areas marked as IBA (Important Bird Areas). correct identification and management of the IBAs enables not only protection of birds. and the importance of these areas for the bird fauna 220 . Therefore. However. but also of other animals and plants. some mountain areas). and according to the BirdLife data. many of the registered species have in the meantime become exterminated or ultimately threatened. In Europe. 1100 of them are considered as threatened. Regretfully. Ornithological research in Bosnia and Herzegovina has 150 years long tradition.g. significant attitude toward birds and their habitats in some countries is shown through socalled IBA. In addition. Researching. The result of their work is the list of 329 registered species. This is proved with the fact that over the last 200 years 74 bird species have become extinct. which is ca 7% of the Europe’s territory. Boračko Lake). Bardača and Hutovo blato are at the same time RAMSAR areas. In addition to a series of international conventions. Out of 9600 extant species. Hutovo balto. there are only three IBA identified in Bosnia and Herzegovina (Hutovo blato. Bardača. out of 526 recorded species 43% of them are considered as threatened. there are 4000 of them. just a few areas have been systematically researched so far (e. monitoring and protecting of birds and their habitats represent nowadays one of the most important components in the environmental protection system. The system has been established on the internationally accepted and standardized criteria selected on a scientific basis. Consequently. Bardača. In Europe. although so far based on the work of only a few domestic and foreign ornithologists and scarce bird-watchers.PROPOSAL FOR NEW IBAS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Summary Birds are extremely sensitive group of animals.

as well as the present level of knowledge of the local ornithofauna. On the other hand. Macedonia 10. At the same time. potential IBA in Bosnia and Herzegovina are Mostarsko blato.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja has been known for a long time. This paper has a goal to identify areas that could be marked as IBA. based on scientific parameters.). the Museum of Republika Srpska. etc. Analysis and identification of new IBA habitats have been done according to IBA identification criteria prescribed by BirdLife.g. and complex of fishponds near Prnjavor. and needs a revision that. fishponds Saničani near Prijedor.55% of B&H territory. Montenegro 13+7 potential. Data obtained from the members of the “Network of bird-watchers in Bosnia and Herzegovina” collected over the last 10 years are also included. This would also be a way to increase the total protected area in Bosnia and Herzegovina. which have not yet been investigated in ornithological sense. EURONATUR). Slovenia 14. 221 . although scientifically valid data for the mentioned areas are still not sufficient. Considering the number of IBA in other European countries (e. Croatia 23. It is certain that in addition to the mentioned areas. is not sufficiently known in an ornithological sense. Analysis of the collected data shows that the complex of Livanjsko Plain and Buško Lake should be included into the IBA list. it can be said that only three recognized areas do not give an adequate picture of the ornithological situation. as well as data from the same period obtained from the ornithologists and bird-watchers from the domestic scientific research institutions (The National Museum of Bosnia and Herzegovina. The paper is based on the author’s own researches conducted in the period from 2000 to the present day. and organizations from the country (Ornithological Society “Our Birds”) and abroad (e. The areas mentioned above should also get a legal regulation in terms of their protection. Pliva Lake. Germany 285. etc. would confirm significance of this area for birds. Modrac Lake.. Boračko Lake. Great and Lesser Tišina. although in the IBA list. in Spain 391.). which now occupies only ca 0. CEPRES. there is a possibility for identification of some more areas. nor they fulfil the needs of bird protection in Bosnia and Herzegovina.g. Serbia 35.

.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLAJNJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA Mario Pavičić Zakonom o zaštiti prirode određeno je koje se institucije. Da bi se dobila jasna slika o ulozi JU. fosili Broj zaštićenih područja po kategorijama  Strogi rezervati (2)  Nacionalni parkovi (8)  Posebni rezervati (78)  Parkovi prirode (11)  Regionalni parkovi (1) 1 Dipl. ing. ravnatelj JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-Posavske županije 223 . trebaju brinuti o zaštićenim prirodnim vrijednostima na svim razinama uprave u Republici Hrvatskoj. ovisno o kategoriji zaštite. 8)  Zaštićena područja  Zaštićene svojte (vrste)  Zaštićeni minerali. bave javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. sigovine. dajemo kratak pregled o zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj Kategorije zaštite (čl. a čija je zaštita ustanovljena u okviru ovlasti na nivou županija.. Tako je zakonom određeno da se o zaštićenim dijelovima prirode.

održanje. Regionalni park. To provodi kroz 5 temeljni djelatnosti: zaštitu. promicanje i korištenje. Upravljanje se provodi temeljem pravilnika o unutarnjem redu koji sadrži mjere i uvjete zaštite prirode i plana upravljanja koji se donose na 10 godina samo za pojedine kategorije zaštite. Stroge i posebne rezervate proglašava Vlada RH svojom uredbom. vrste. minerala.5% kopnenog dijela RH Načini proglašenja pojedinih kategorija zaštite prirode Nacionalni park (8) i park prirode (11) proglašava Hrvatski sabor. posjećivanja. koji se nalaze na području županije ili grada. Cilj proglašenja nekog područja zaštićenim Osigurati trajnu i učinkovitu zaštitu svih njegovih sastavnica: rijetke flore i faune. kao i čitavog staništa. staništa. te ekološku mrežu. Propisane mjere zaštite ugrađuju se u dokumente prostornog planiranja i planove gospodarenja. 224 . spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. proglašava županijska skupština ili gradska skupština uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva i središnjeg tijela državne uprave. fosila. turizma i edukacije. Osigurati njihovo održivo korištenje u smislu ekološke proizvodnje. ekološke sustave. JU za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima osnivaju jedinice područne (regionalne) samouprave i upravljaju svim tim kategorijama zaštite. značajni krajobraz i park-šumu. Spomenici prirode (103)  Značajni krajobraz (70)  Park šuma (38)  Spomenici parkovne arhitekture (135)  Ukupno 9. a na prijedlog Ministarstva. očuvanje. Županijske javne ustanove U svom svakodnevnom radu županijska javna ustanova provodi aktivnosti i djelatnosti koje čuvaju našu prirodu. okoliš.

su preduvjet za izradu plana upravljanja.5% teritorije je zaštićeno  47% obuhvaćeno ekološkom mrežom ŽJU i 48 DZZP (Državni zavodi za planiranje) dužni su napraviti planove upravljanja za 385 zaštićenih područja do kolovoza 2009. a samo u znatno manjem iznosu ostvaruju sredstava iz vlastitih prihoda koji su vezani uz naknade za koncesijska dopuštenja i/ili druge oblike korištenja ZP-a. nadzornici  Administrativni referenti  Županijske javne ustanove – ŽJU  Danas sve Županije u RH imaju JU  Broj zaposlenih po pojedinim ŽJU izgleda ovako:     s 1 zaposlenim (ravnatelj) 6 – JU s 2 zaposlena 7 – JU s 3 zaposlena 1 – JU s 4 i više zaposlenih – 6 JU  Ukupan broj zaposlenih u svim ŽJU je 57 od kojih su 20 ravnatelji. Prepreke u radu ŽJU Sve ustanove ovise o financiranju iz županijskog proračuna. Nepostojanje jedinstvenog popisa djelatnosti za koje ustanove mogu izdavati koncesijska odobrenja za obavljanje djelatnosti u ZP otežava rad JU.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ustroj županijski javnih ustanova  Ravnatelj  Stručne službe: stručni voditelji. Broj zaštićenih područja po županijama Još uvijek je nesrazmjer ekipiranosti ŽJU i obveza na terenu relativno velik te je 57 zaposlenih u ŽJU zaduženo za 385 zaštićenih područja u raznim kategorijama. a to još uvijek nije napravljeno na 95% proglašenih zaštićenih područja.  7 terenskih vozila  11. godine. Inventarizacija i monitoring. 225 . odnosno određivanje..nultog’’ stanja zaštićenog područja. stručni suradnici  Nadzorna služba: Glavni nadzornik.

te povezivanje s Ministarstvom kulture (standardizacija poslova. a danas ima 20 ŽJU i 7 lokalnih. šumarstvo. Financiranjem se uglavnom pokrivaju troškovi zaposlenika i minimalni opseg tekućeg poslovanja ustanova. Djelatnost Javne ustanove na području Brodskoposavske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodskoposavske županije osnovana je Odlukom o osnivanju Javne ustanove (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj: 10/04 i 1/05). Ustanova je registrirana pri Trgovačkom sudu u Slavonskom Brodu dana 9. Javne ustanove na županijskoj razini nemaju zadovoljene sve preduvjete za kvalitetno upravljanje svim područjima kojima moraju upravljati. Financiranje je u velikom nesrazmjeru s ukupnim obvezama ustanova. rudarstvo) također je jedna od poteškoća u radu JU. stručni ispiti. to je generalni strukturni problem nastao kao rezultat kasnog osnivanja županijskih JU. Za unapređenje stručnoga rada bitne su međusobna komunikacija i koordinacija. a činjenica je da NEM i Natura 2000 stavljaju još više obveza pred nedovoljno ekipirane ŽJU. to je jedan veliki pozitivan korak. U većini slučajeva formiranje ustanova je još uvijek u početnoj fazi (s obzirom na kadrovsko ekipiranje.) Zaključak S obzirom da su prije 4 godine postojale samo 4 ŽJU. tehničku opremljenost. Neusklađenost zakonskih propisa i preklapanje nadležnosti i upravljanja u zaštićenim područjima u sektorima gospodarenja prirodnim resursima (poljoprivreda. čija su osnovne zadaće: praćenje i proučavanje sta- 226 . osposobljavanje kadrova. dr. županije su obvezne osnovati javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. te je na temelju toga osnovana i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. lov i ribolov. financiranje). Temeljem Zakona o zaštiti prirode.Ministarstvo radi na pripremi pismenog tumačenja Uredbe o proglašenju Nacionalne ekološke mreže s osvrtom na modalitete financiranja i upravljanja Nacionalnom ekološkom mrežom Natura 2000. godine pod nazivom Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. vodno gospodarstvo. koji se očitovao i nedavnim pozitivnim izvješćem DZZP o stanju prirode u RH. ožujka 2005.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. organiziranje i provođenje aktivnosti promicanja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. Javna ustanova koordinira rad jedinica lokalne samouprave u cilju učinkovitog korištenja. priprema. zaštite i korištenja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. kao dijela prirodne baštine Županije. pružanje stručne pomoći vlasnicima i korisnicima zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti u izvršavanju njihovih obveza prema zaštićenim prirodnim vrijednostima.) te drugih prostornih planova predlažući mjere zaštite zaštićenih područja.  Godišnjeg financijskog plana javne ustanove. vođenje odgovarajuće evidencije o njima i njihovom stanju temeljem stručnih elaborata. promicanja i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti Brodsko-posavske županije. uspostavlja i vodi informacijski sustav (GIS u pripremi Norveška vlada) praćenja stanja u zaštićenim područjima Županije. pokretanje postupaka nadzora i poduzimanja mjera zaštite zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. kao i programom razvoja javne ustanove.  godišnjeg programa zaštite. vodi dokumentaciju o zaštićenim područjima. obavljanje drugih stručnih poslova zaštite prirode iz djelokruga Županije.. Javna ustanova također prati stanje u zaštićenim područjima. posebno ako se ona nalaze u teritorijalnom obuhvatu dvije ili više jedinica lokalne samouprave. priprema i predlaganje nadležnim tijelima Županije akata o proglašenju zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. očuvanja.. Djelatnost Javne ustanove se obavlja kao javna služba.  plana razvoja javne ustanove. pripremanje i predlaganje nadležnim tijelima mjera zaštite zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti i nadziranje njihovog izvršavanja pred nadležnim inspekcijskim tijelima. gospodarenja i zaštite zaštićenih područja. i sl.  ostalih dokumenata propisanih zakonom o zaštite prirode i drugim zakonskim propisima. a osobito davanjem stručnih mišljenja i naputaka. Stručni poslovi Javna ustanova izrađuje i/ili koordinira izradu. sudjelovanje u izradi prostornih planova područja posebnih obilježja (regionalnog parka. te provodi i prati provedbu:  plana upravljanja zaštićenim područjima kojima gospodari javna ustanova (desetogodišnji). održavanja. 22 . briga o organizaciji pravilnog održavanja.

68/98. te također planira i provodi održavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti kojima upravlja. organizacijsko-koordinacijske. Zakona o zaštiti okoliša (“NN” broj 82/94 i 128/99). 61/00 i 32/02. propisane Zakonom o zaštiti prirode. Javna ustanova provodi i neposredni nadzor nad zaštićenim prirodnim vrijednostima. 22 . županijsko poglavarstvo ili upravno vijeća ustanove. Zakona o vodama (“NN” broj 107/95). Zakon o šumama i dr. informatičko-dokumentacijske. te ostalim zakonima kao što su: Zakona o prostornom uređenju (“NN” broj 30/94. Obavlja i druge stručne poslove koje joj povjeri nadležno ministarstvo. nadzorne i ostale stručne poslove vezane uz djelatnost zaštite prirode.Javna ustanova također obavlja analitičko-planerske. 100/04).

Sarajevo. podaci prikupljeni terenskim istraživanjima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEM ZA NACIONALNI PARK UNA Samir Đug Nusret Drešković Sažetak Upravljanje zaštićenim područjima nije moguće. ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. Na ovaj 1 Prirodno-matematički fakultet Sarajevo. i rezultati daljinskih istraživanja (avio ili satelitski snimci). što predstavlja osnovu za dugoročno upravljanje NP Una na uravnoteženi osnovama. što omogućava ugradnju podataka u sveobuhvatnu GIS bazu podataka. Svaka od ovih odlika je kreirana kao pojedinačni sloj na karti. e-mail: sdug@email. Geografski informacioni sistem (GIS) zauzima posebno mjesto među ovim tehnologijama. Baza podataka zajedno sa geografskim informacionim sistemom čini aplikativni program razvijen za upravljanje NP Una.com 22 .2. Ova aplikacija predstavlja jedan dinamičan i interaktivan sistem koji omogućava ažuriranje informacija i statističku obradu podataka uz vizuelni prikaz pojedinačnih odlika. U razvoju GIS-a za NP Una korištena su tri glavna izvora podataka: klasične topografske karte. GIS-a za NP Una je razvijen na platformi ArcGIS 9. Prednosti korištenja GIS-a za NP Una su efikasno upravljanje nacionalnim parkom zasnovano na donošenju kvalitetnih i brzih odluka i primjenu rješenja u svakodnevnoj praksi. ili u najmanju ruku nije efikasno bez upotrebe modernih tehnologija baziranih na računarima i informacionoj mreži. sa jednim slojem za svaku kategoriju informacija. koji sadrži sve neophodne alate za prostornu i geostatističku analizu podataka i prediktivno modelovanje. U ovom pogledu se uspostava nacionalnog parka Una može posmatrati kao izvanredna osnova za podsticanje šire upotrebe GIS-a u pomaganju razvoja shvatanja i poboljšanja našeg pristupa upravljanju zaštićenim područjima.

Ove odlike se mogu odvojiti u različite slojeve (teme). sačuvaju. predstavlja veliki izazov za upotrebu geografskog informacionog sistema (GIS). predviđanju rezultata i planiranju strategija (Fortheringham.. bez upotrebe modernih tehnologija baziranih na računarima i informacionoj mreži.2.način je moguće upotrebom otvorenog računarskog sistema izvršiti standardizaciju prikupljanja. unosa obrade te pohranjivanja i ažuriranja podataka o NP Una. statističke analize) sa vizualizacijom i geografske analize. te digitalnih info punktova i web sadržaja. ArcGIS 9. analiziraju. GIS je računarski alat razvijen za kartiranje i analizu podataka. GIS povezuje prostorne elemente (poznate i kao grafički elementi podataka ili odlike) sa koordinatnim sistemom. bioloških i društvenih sistema. Postoji veliki broj definicija. 2006). prenose i vrše vizualizaciju različitih vrsta informacija koje imaju geografsku referencu (ESRI. kao i njihova efikasna analiza. & Rogerson. NP Una. GIS omogućava ispitivanje i prostornih i atributnih podataka u isto vrijeme. ali je povezana sa njima. koji predstavljaju deskriptivne informacije odlika na karti. Diverzitet i strateški značaj zaštićenih područja. 1999). On integriše uobičajene operacije sa bazama podataka (npr. Ključne riječi: Geografski informacioni sistem. GIS za NP Una omogućava također i vizualizaciju prirodnih vrijednosti i odlika ovog područja u turističke svrhe u formi turističkih karata. te ima potencijalno vrlo značajnu ulogu u objašnjavanju određenih događaja. moguće je obuhvatiti veće zone i uključiti veći broj varijabli nego što je to slučaj prilikom upotrebe tradicionalnih metoda (Jones. podataka. Glavna prednost koju ima GIS u odnosu na tradicionalno kartiranje i analize je mogućnost efikasne koncentracije geografskih podataka iz različitih izvora i različitih vremenskih perioda. Geografski informacioni sistem (GIS) zauzima posebno mjesto među ovim tehnologijama. zaštićena područja Uvod Upravljanje zaštićenim područjima nije moguće. 1994). zajedno sa vrlo različitim stopama promjena komponenti njihovih fizičkih. ili u najmanju ruku nije efikasno. Također je moguće pretraživanje atributnih podataka i njihovo povezivanje sa 230 . ali se generalno može reći da GIS predstavlja kompleks računarske opreme (hardver i softver). GIS može također čuvati atributne podatke. upravljaju. stručnjaka i metoda dizajniranih da efikasno prikupe. Prilikom prostornih analiza. Ove atributne informacije se smještaju u bazu podataka koja je odvojena od grafičkih podataka.

. Metodologija izrade GIS-a za NP Una podrazumjeva nekoliko koraka: 1. Schaller. 1994. obično putem simulacijskih modela (Đug. te ArcScene za 3D prikaz i analizu podataka vezanih za reljef. 1994). . kao i evaluacija budućih scenarija koji su izvedeni iz interakcije biofizičkih i društvenih procesa. dinamičnom regionu. što omogućava korisnicima da sakupljaju. zemljišni pokrov. Nekoliko organizacija na regionalnom. satelitski snimci IRS i digitalni model terena (DEM). 1992). Ciljevi su bilježenje osnovnih informacija o stanju zaštićenih područja. što znači da pitanja vezana za zaštićena područja postepeno pronalaze svoje mjesto na ekološkoj i političkoj agendi (Delbaere & Gulinck. Sva kartografska. vegetacija. riječna mreža. katastarske podloge. i interpretiraju informacije bazirane na lokaciji na jedan planski i sistematičan način. 1994. nacionalnom i globalnom nivou je već shvatilo ovaj potencijal i razvija dugoročne monitoring programe u kojima GIS igra centralnu ulogu. upravljaju. i vektorski – geološka podloga. Posljednjih godina sve više raste zabrinutost za degradaciju prirodnih ekosistema. a također iz ograničenja. 2005.topo karte 1:25000.. koja su izvedena iz posebnih karakteristika ekosistema i podataka koji su prikupljeni u ovim kompleksnom. Brzeziecki et al. Halpin. GIS može kombinovati geografske i druge tipove podataka radi kreiranja karata i izvještaja. U ovom pogledu se uspostava nacionalnog parka Una može posmatrati kao izvanredna osnova za podsticanje šire upotrebe GIS-a u pomaganju razvoja shvatanja i poboljšanja našeg pristupa upravljanju zaštićenim područjima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prostornim podacima. 231 2. koja potiču iz postojećeg GIS softvera i savremene ekološke teorije. Prema tome. ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. 1994. Upotreba GIS-a u nacionalnom parku Una zahtijeva neka specijalna razmatranja. analitička i sintetska obrada podataka vršena je navedenim tehnologijama. razvoj sveobuhvatne GIS baze podataka koja će sadržavati teme neophodne za uspješno upravljanje (rasterski . Willison et al.2 koji sadrži sve neophodne alate za prostornu i geostatističku analizu podataka i prediktivno modeliranje. tipovi tla. infrastruktura) analiza prikupljenih podataka upotrebom ArcMap sa ekstenzijama za prostornu analizu i geostatistiku (ArcGIS Spatial Analyst i ArcGIS Geostatistical Analyst). Materijal i metode GIS-a za NP Una je razvijen na platformi ArcGIS 9.

prostornom pokriću i dostupnosti. Podaci za gotovo sve aspekte prirodnih ekosistema su vrlo heterogeni u dužini i frekvenciji bilježenja. Ekstrapolacija je jedna od aktivnosti za koju se GIS često promoviše i koristi. Na ovaj način se mogu prikazati trenutna stanja zaštićenih područja i efekti budućih razvojnih planova. na primjer. Tri primjera pitanja podataka. 1990). GIS može predstavljati vrijednu tehnologiju za opisivanje. U razvoju GIS-a za NP Una korištena su tri glavna izvora podataka: klasične topografske karte. 1990). nego i shvatanje ekoloških procesa i tehnologija koje se koriste. Pod ovim uslovima. biodiverzitet. zaštićena područja su najkompleksniji prostori. Zaključak koji se može izvući iz ovih podataka je da upotreba GIS-a mora uključiti svjesnost o ograničenjima ne samo dostupnih podataka. uključuju tehnike prepklapanja. Jedan od značajnih potencijala GIS-a je upotreba tri dimenzije i grafičkih mogućnosti za izradu inventura ne samo biofizičkih i kulturnih resursa. turizam. čak i za lokacije sa pouzdanim podacima. itd. Većina problema koji oteževaju primjenu GIS-a u zaštićenim područjima se odnosi na kvalitet dostupnih podataka i njihovu podesnost za upotrebu u GIS-u. za svaki fenomen. Kao što je to nedavno pokazao Haslett (1994) koristeći fraktalne analize Berchtesgaden GIS-a (Ashdown & Schaller. analizu i evaluaciju. modeliranje i predviđanja koji pomaže donosiocima odluka (McKendry & Eastman. i rezultati daljinskih istraživanja (avio ili satelitski snimci). a rizik od neprecizne ekstrapolacije raste sa brojem varijabli i kompleksnosti okoliša. procjenu uticaja na okoliš. ekstrapolacija može biti vrlo problematična. integracija podataka u jedinstveni GIS sistem i razvoj aplikacije. kulturna i ekonomska pitanja koja uključuju. Ovi snimci se obično koriste za obezbjeđivanje osnovne klasifikacije i inventure načina upotrebe zemljišta. i drugo. kao mehanizam za analiziranje. U okviru NP Una GIS aplikacija odražava najznačajnija ekološke. podaci prikupljeni terenskim istraživanjima. nego i vizualnih resursa. proces modeliranja i ekstrapolaciju. Prema tome. Ovo može biti vrlo riskantno bez dubokog shvatanja međusobnih odnosa varijabli uključenih u ekstrapolaciju. U ovim oblastima GIS se koristi na dva glavna načina: prvo. GIS se koristi na oba načina. U velikom broju slučajeva. od kojih svaki ima rastući stepen izazova kojeg nameću problemi koji proizilaze iz heterogenosti. šumarstvo.3. kao što su opisali Paracchini i Folving (1994) i Walsh et al. (1994). 232 . Za potrebe razvoja GIS-a za NP Una su uspješno korišteni svi navedeni izvori podataka. kao alat koji pomaže u inventuri resursa i integraciji podataka.

 staništa životinjskih vrsta (terestrična i akvatična). upravljanje i integraciju podataka.).  hidrološka osnova (vodotoci. jezero. putevi.). ekspozicije. i sl.  klimatska osnova. kao i znanjem stručnjaka. i sl. Baza podataka i serija karata koji dopunjavaju i/ili ilustriraju osnovne informacije o istraživanom području uključuju: Fizičke (osnovne karte):  topografska osnova (nadmorska visina. i sl. 233 . Biološke:  tipovi vegetacije i biljne zajednice. Za pružanje odgovora na ova pitanja GIS može pružiti široki spektar modova za analize. Uspostava efikasnog sistema upravljanja uz upotrebu GIS-a zahtjeva široki spektar podataka o ekološkim uslovima istraživanog područja. najveći potencijal GIS tehnologije je upotreba povezivanja podataka sa modelima koji omogućavaju predviđanje i objašnjavanje. Međutim. modeliranje i predviđanje. staze. Prema tome. nego i za generisanje ideja i istraživanje odnosa.  geološka osnova. kao što su: koje će biti ekonomske i kulturne posljedice određenih poljoprivrednih/turističkih aktivnosti ili koje su potencijalne implikacije dugoročnih promjena u okolišu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Iz ovih primjera se može vidjeti da je najveći i najinteresantniji izazov za upravljanje zaštićenim područjem upotreba GIS tehnologije u istraživanjima: traženje odgovora na pitanja tipa “šta ako”.  administrativna infrastruktura Rezultati i diskusija Setovi GIS podataka koji su korišteni razvoju GIS-a za NP Una su prikazani u Tabeli 1. za većinu pitanja na koje naučnici i stručnjaci traže odgovor ne postoje podaci ni adekvatne teorije. GIS se može posmatrati kao sistemi koji su vrijedni ne samo za bilježenje. Iako je inventura resursa neophodan prvi korak. nagibi. Infrastruktura:  saobraćajna infrastruktura (objekti. Upotreba geografskog informacionog sistema za sugerisanje budućnosti zaštićenih područja zahtijeva uključivanje neophodnog spektra varijabli na podesnoj prostornoj skali i detaljno shvatanje njihovih interakcija.).  zemljišni pokrov (CORINE land cover).

Ona sadrži niz podataka o abiotičkoj i biotičkoj komponenti NP Una. distribuciji i statusu pojedinih odlika su ugrađene u bazu podataka koja je povezana sa odlikama u GIS slojevima. 234 . izvori.Tabela 1 Setovi GIS podataka GIS set podataka Položaj Opis Položaj NP Una je izrađen na osnovu satelitskih snimaka sa IRSS i TK 1:25000 Svi vodotoci i stajaće vode (jezera. Informacije o kvantitetu. objekti i zone uneseni na osnovu satelitskih I zračnih snimaka. tačka Poligon 1:10000 Senzitivne zone 1:25000 Zone u NP Poligon 1:25000 Ovi podaci su opisani i dokumentovani za vrijeme terenskih istraživanja. Njihove prostorne komponente su uključene u GIS bazu podataka koja je urađena u MS Access programskom paketu. te katastarskih planova Analiza senzitivnih zona je izvršena prepokrivanjem zona sa visokim biodiverzitetom i zona pod intenzivnim uticajem čovjeka Definisanje zona zaštite u NP je izvršena na osnovu geostatitisčke analize postojećih slojeva Tip odlike Raster Skala izvora/rezolucija 10 metara Hidrologija Poligon Linija Poligon Poligon 1:25000 Geologija 3d model terena 1:100000 1:25000 Nagibi terena Ekspozicije terena Vegetacija Grid Grid Poligon 1:25000 1:25000 1:25000 Biodiverzitet Poligon 1:25000 Infrastruktura Poligon. linija. privremeni i stalni vodotoci) sa topografske karte 1:25000 Tipovi geološke podloge sa Geološke karte 1:100000 Digitalni model terena je izrađen na osnovu postojećih TK 1:25000 i digitalizacijom izohipsi sa ekvidistancom od 20 m Karta nagiba terena je izrađena na osnovu analize površina 3d modela Karta nagiba terena je izrađena na osnovu analize površina 3d modela Lokacije za vegetaciju su unesene na osnovu rezultata terenskih istraživanja i CORINE land cover podataka Analiza zona sa visokim stepenom biodiverziteta je vršena na osnovu podataka o vegetaciji sadržanim u geobazi podataka Saobraćajnice.

)  pristisci (postojeći pritisci na ekosisteme) Informacije o statusu. itd.. Ova aplikacija predstavlja jedan dinamičan i interaktivan sistem koji omogućava ažuriranje informacija i statističku obradu podataka uz vizuelni prikaz pojedinačnih odlika.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Analize koje se vrše upotrebom GIS-a (npr. Preciznost je stepen kojim informacije na karti ili u digitalnoj bazi podataka odstupaju od stvarnih vrijednosti. kombinovanje. turističke aktivnosti). na primjer.).. Ovaj model su usvojile kao najpodesniji način za strukturisanje informacija o okolišu brojne međunarodne organizacije i tijela koja se bave ovom problematikom. sa jednim slojem za svaku kategoriju informacija. turizam. što indicira “promjene u stanju okoliša” (npr.  status (rijetke i ugrožene vrste. koji mijenjaju  Stanje okoliša što opet ima 235 . brojnosti određenih vrsta. trendovima i pritiscima omogućavaju razvoj podesnog modela za upravljanje NP Una. raznolikosti staništa. kao što su prekomjerna ispaša. i OECD. što omogućava ugradnju podataka u sveobuhvatnu GIS bazu podataka.stanje . kao što su Eurostat.  distribuciju (prostorna distribucija). Ovdje spada. veliki broj zemalja EU i internacionalnih organizacija koje se bave informacijama o okolišu. što se vrši kroz modifikovani sistem “uticaj pritisak . “Odgovor” na promjene u pritisku ili stanju predstavlja donošenje odgovarajućih mjera i programa ili aktivnosti čiji je cilj prevencija. Značajne informacije o fizičkim i biološkim karakteristikama istraživanog područja uključuju:  kvantitet (površine). The European Environment Agency (EEA). Ovo pitanje je povezano sa kvalitetom podataka i greškama koje se mogu sadržavati u bazi podataka ili na karti. itd. sječa. Svaka od ovih odlika je kreirana kao pojedinačni sloj na karti. koji rezultiraju  Pritiskom na okoliš kao što je zagađenje ili izmjena staništa. Baza podataka zajedno sa geografskim informacionim sistemom čini aplikativni program razvijen za upravljanje NP Una. i on uključuje:  Uzročnike. promjene u nivou polutanata.reakcija sistema”. razdvajanje ili izračunavanje površina) se izvode sa numeričkom preciznošću koja ovisi o prikupljenim podacima koji su pohranjeni u sistemu. Ljudske aktivnosti predstavljaju “pritisak na okoliš” (kao što su način upotrebe zemljišta. redukcija ili umanjenje pritiska i/ili ekoloških šteta uz istovremeni razvoj ZP Una. prepokrivanje. Ovaj model je poslužio za analizu ekoloških problema.

B. M. Iz: Delbaere. F. Wildi. Mab-Mitteilungen 34.. German National Committee for the UNESCO Man and the Biosphere (MAB) Programme. Literatura Ashdown. H. In: Mountain regions and GIS. H. (1994) A review of landscape ecological research with specific interest to ladscape ecological mapping. unosa obrade te pohranjivanja i ažuriranja podataka o NP Una. Gulinck. generišući potrebu za  Odgovorima putem donošenja i provođenja odgovarajućih mjera. Bonn. ecosystem research and environmental monitoring. Gulinck. (eds) Remote Sensing in Land- 236 . te digitalnih info punktova i web sadržaja. & Schaller. J. B. Delbaere. B.. GIS za NP Una omogućava također i vizualizaciju prirodnih vrijednosti i odlika ovog područja u turističke svrhe u formi turističkih karata. hidrografska mreža) Zaključak Prednosti korištenja GIS-a za NP Una su efikasno upravljanje nacionalnim parkom zasnovano na donošenju kvalitetnih i brzih odluka i primjeni rješenja u svakodnevnoj praksi što predstavlja osnovu za dugoročno upravljanje NP Una na uravnoteženi osnovama. (1994) Potential impacts of changing climate on vegetation cover of Switzerland: a simulation experiment using GIS technology. Kienast. tipovi tla. (1990) Geographic information systems and their apllication in MABprojects. Na slici 1 su prikazani pojedini tematski slojevi izrađeni za GIS NP Una. Brzeziecki.. Uticaj na stabilnost i funkcije ekosistema. Slika 1 Primjer GIS tematskih karata za NP Una (nagibi i ekspozicije terena. Na ovaj način je moguće upotrebom otvorenog računarskog sistema izvršiti standardizaciju prikupljanja. O.

. In: Mountain regions and GIS. J.. D. Bian. (1994) Land use classification and regional planning in Val Malenco (Italian Alps): a study on the integration of remotely-sensed data and digital terrain models for thematic mapping. pp. Ml. L. S. Halpin. Brown. Shaller. 2.: IDRISI Project. A. (1994) Form and pattern in the alpine environment: an integrated approach to spatial analysis and modelling in Glacier National Park. Willison. R. Clark University. Walsh. Worcester. Doktorska teza. Paracchini. ESRI (2006) ArcGIS 9. M. D. J. S.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja scape Ecological Mapping. Mountain regions and GIS. S. (1994) A GIS analysis of the potential impacts of climate change on mountain ecosystems and protected areas.. S. Germany. Jones. Mountain environments and Geographic Information System. & Folving. A. Đug. Mass. (1999) Geographical Information Systems and Computer Cartography. Office for Official Publications of the European Communities. 23 . Rogerson. E. Univerzitet u Sarajevu. Taylor and Francis. et al. R. (1990) Applications in forestry – review paper. London. Longman. P. Haslett. ESRI. Journal of Theoretical Biology. 3-27. P. B. C. L. Technical Issues in Geographic Information Systems. Explorations in geographic information systems technology.. H. (1994) Community structure and the fractal dimensions of mountain habitats. USA. (Eds.. Butler. G. (2005) Diverzitet i konzervacija vegetacije subalpinskog pojasa planine Vranice. Fortheringham. R. J. McKendry. Vol. E. & Eastman. J. Elsevier Science Publishers. USA. Redlands. In: McKendry.. (1994) Spatial Analysis and GIS. Using ArcGIS desktop. J. In: Mountain regions and GIS. Amsterdam. (1994) GIS and ecosystem models as tools for watershed management and ecological balancing in high mountain areas: the example of ecosystem research in the Berchtesgaden area. Taylor & Francis. J. J. (1992) Science and management of protected areas.) Applications in forestry.

establishment of National park Una could be seen as an excellent foundation for promotion of wider GIS utilisation in assistance of development of understanding and improvement of our approach to the protected area management. as well. is possible to standardise process of data gathering. This application represents a dynamic and interactive system which enables update of information and statistical data analysis with visualisation of certain features. processing and storing thanks to an open source computer system for NP Una. without use of modern technologies based on computers and informational network.GEOGRAPHICAL INFORMATION SYSTEM FOR NATIONAL PARK UNA Summary Protected area management is not possible. In this way. Each of these features has been created as a single map layer. and the results of remote sensing (aerial and satellite imagery). digital info points and web site. with one layer for each category of information which enables input of data in a comprehensive GIS database. but in the region. GIS for NP Una enables also visualisation of natural values and ammenities of this area for touristic purposes in the form of tourist maps. NP Una. which is a basis for long-term sustainable management in NP Una. Three main sources of data have been used in the development of GIS for NP Una: classic topographical maps.2 platform which includes all necessary tools for spatial and geostatistical data analysis and predictive modelling. data obtained in the field investigations. GIS for NP Una has been developed on the ArcGIS 9. Geographic Information System (GIS) has a special position among these technologies. protected areas 23 . From this standpoint. not only in Bosnia and Herzegovina. Advantages of use of GIS in NP Una are more efficient management with national park based on the adoption of high quality and fast decissions and implementation of solutions in daily practice. Database together with GIS makes application developed for management in NP Una. or at least it is not efficient.2. ArcGIS 9. Key words: Geographic Information System.

a rjeđe za eksploataciju i korištenje raspoloživih dobara u prostoru koji nas okružuje. hrvatski arhitekti i urbanisti su jedan od svojih najkvalitetnijih časopisa popularno 1 Dipl. uređenje prostora se. Uvod Uređenje prostora u našem društvu još nije dobilo ulogu koju ima u većini zemalja savremenog i razvijenog svijeta. mislimo na čovjeka koji ima svoju istoriju. arhitekture 23 . u suštini. koji su habitat svega živog svijeta i čovjeka kao njegovog dijela i kojemu je Svevišnji Bog namijenio ulogu namjesnika i upravitelja na Zemlji. koju baštini i prenosi kao svoje kulturno naslijeđe potomcima – oplemenjenu ili obezvrijeđenu. Kada kažemo čovjeka. time i sredinu za koju je dugogodišnjim življenjem vezan. jer se naš pristup uređenju prostora najčešće ostvaruje kao korištenje prostora za određenu namjenu i razmještaj aktivnosti. riječ je o odnosu čovjeka i prostora sa svim prirodnim i stvorenim fondovima i resursima. ne samo životnu sredinu. A ustvari.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROSTORNO PLANIRANJE KAO INSTRUMENT SPRJEČAVANJA KONFLIKATA I SMANJENJA PRITISAKA UNUTAR ZAŠTIĆENIH PODRUČJA Muhamed Ibrahmpašić . a još češće kao urbanističko i arhitektonsko oblikovanje prostora. ing. istorijsku. Cijeneći ovu činjenicu i spoznaju sveopšte prirodne međuovisnosti. Zbog tog shvatanja. nego čovjekovu. izražava kao prostorno planiranje.

koju može spoznati i svrsishodno koristiti samo permanentnim proučavanjem i ugrađivanjem sebe u njene temelje i tokove. Prostor. U tom cilju. a zabrana je u svojoj osnovi. odnosno kolijevka reprodukcije života.  Razvojnosti – jer čovjek danas mora nastavljati stvaranje prirode i istorije iz prošlosti i mora obezbijediti vrijednu reprodukciju života. moraju biti rezultat valorizacije prostora i izvornih potreba čovjeka i moraju biti rezultat neeksploatatorske prirode razvoja. čovjekom i njegovom istorijom. prirodi i porijeklu religiozna. to postaje prostor eksploatacije i korištenja. kao “unija više skupova“  Izvornosti – jer procesi proizvodnje i naseljavanja. kao i sadržaj. unutar prostora kojeg smo pozajmili od svoje djece – drugim riječima. Od najranijih dana svog namjesništva na Zemlji čovjek je upućen na stalnu interakciju sa prirodom u svojoj borbi za opstanak i želji da zavlada svim blagodatima i surovostima prirode. zakone i moral. Ovaj princip se može objasniti teorijom skupova u matematici. prostora i dobara u budućnosti. u zavisnosti od odnosa koji u društvu vladaju i morala na kojem jedno društvo počiva. u funkciji održivog razvoja. već su se razvili sa prirodom. Prostorno planiranje i održivi razvoj zaštićenih područja Zanimanje za prostor Unsko-sanskog kantona na kojemu je zamišljeno utemeljenje Nacionalnog parka Una nije novog datuma.nazvali “Čovjek i prostor“ i u njemu obrađuju sve teme koje se tiču odnosa čovjeka i prostora. mislim da će i ova konferencija biti naš doprinos pokušaju da izgradimo sopstvena pravila ponašanja. koji treba da počiva na koncepciji i principima:  Cjelovitosti – jer prostorno uređenje podrazumijeva cjelinu prostora i cjelinu razvoja. prirodna i stvorena dobra nisu data samo nama i ovom vremenu. oblici i dimenzije uređenja prostora. 2. to je moralan čovjek i njegovo ponašanje uvijek uslovljeno restriktivnim i prohibitivnim principima u odnosu na animalne nagone njegove prirode. koji će biti u trajnoj funkciji očuvanja i unapređenja stanja u okolišu i prirodi sa čvrstim opredjeljenjem za održanje datog nam života i života još nerođenih. Samo cijelo (ili cjelina više cjelina) – može opstati. a u problematiku zaštite rije240 . Kako se moral rodio iz zabrane i ostao je zabrana sve do danas. U tom kontekstu i zbog uočene suštine.

prihvatajući svekolike ustupke koji mogu doprinijeti poboljšanju stanja i povećanju kvaliteta prirodne sredine i njene izvornosti. Na tim skupovima razmatrani su različiti aspekti razvoja ovoga prostora i konflikti između zahtjeva za zaštitom tla i vode. danas samostalne države. konačno su Vladi Federacije BiH upućeni svi relevantni dokumenti na razmatranje. opet zahvaljujući “Unskim smaragdima“. izgledom i ambijentom. Prvi skup posvećen tim pitanjima održan je davne 1985. Sane i Korane“. kada je preko četrdeset autora dalo naučni doprinos o vrijednostima Une. definisanje osnovnih ciljeva ne podrazumijeva prvenstvenu zaštitu ili je ona samo jedan od ciljeva. održan u Bihaću 1991. kod metodologije i ciljeva izrade ostalih prostornih planova. pod nazivom “Prostorno uređenje i zaštita rijeka Une i Sane“. 2000. godine. godine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ke Une uključeni su naučnici koji se bave proučavanjem okoliša iz obje bivše republike. prvenstveno restriktivna. koje su poznate kao izvor onečišćenja. moraju biti u funkciji unaprjeđenja prirodne i čovjekove sredine. također u Bihaću. Nakon ovog skupa. osnovni cilj prostornih planova područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj. uređenja i održanja područja Mora se naglasiti da je uloga prostornih planova zaštićenih područja. Ipak. naročito o biološkoj raznolikosti u slivu rijeke Une i jedinstvenom radu “Unskih smaragda“ i njihovom osnivaču. a samo godinu dana poslije toga. razvoja industrije. u kojoj su učestvovali naučnici iz Bosne i Hercegovine i susjedne Hrvatske. sa prijedlogom pokretanja postupka uspostave NP UNA i pripreme dokumenata za konačnu valorizaciju prirodnih vrijednosti i mogućnosti trajne zaštite sliva rijeke Une kao područja posebnih obilježja. nego pomirujućom sa prirodnom sredinom i njenim izrazitim prirodnim značajem. u Cazinu je održan tematski skup o “Savremenim tehnologijama prečišćavanja otpadnih voda i zaštiti rijeke Une. a istovremeno njihova uloga treba biti i aktivna u smislu da se ne smije shvatiti previše i intenzivno razvojnom. naročito drvne i prehrambene. pokojnom Bošku Marjanoviću. Sve mjere za provođenje plana i plan kao akcija. lavinu oko utemeljenja Nacionalnog parka na Uni pokrenuo je skup “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une“. biološkom i pejsažnom raznolikošću. Prostorni planovi zaštićenih područja koja imaju izrazit prirodni značaj i pripadaju skupini područja posebnih obilježja i kao takvi su jedan od temeljnih instrumenata zaštite.. Zbog toga. Istina. nego je to optimalni razmještaj stanovništva i djelatnosti u prostoru 241 . mora biti očuvanje izvornosti prirode sa svim njenim obilježjima. organizovana je naučna tribina pod nazivom “Sedra rijeke Une i Una bez sedre“. I konačno.

zavisno od rasprostranjenosti i položaja utvrđenih materijalnih dobara i infrastrukture u prostoru. a prirodna sredina je često ograničenje razvoju ekonomije. da u određenom vremenu proizvedu razna dobra i da ih raspodijele za potrebe potrošnje. sadašnje i buduće. odnos čovjeka i prostora se u svijetu izražava kroz sve učestaliji konflikt interesa između ekspanzivne ekonomije i prirodne sredine. mogu se iskazati u sljedećem:  Na razvijanju društvene sposobnosti za prihvatanje filozofije i prakse održivog razvoja  Na shvatanju da se odnos ekonomije i ekologije u našem budućem razvoju ne bi smio zasnivati na principu međusobne borbe. uz upotrebu novca ili bez njega. Golić. Ovo iz razloga jer se ekonomija razvija na račun prirodne sredine i njenih dobara. ova konfliktnost je manje izražena u zemljama sa većim stepenom društveno-ekonomskog razvoja i obratno. na pojedince i grupe. Sarajevo 1998. koji prestavlja novu filozofiju razvoja u svijetu i koja pokazuje najviše rezultata. već na uzajamnoj koegzistenciji  Na uvažavanju zakona i spoznaje o oskudnosti komponenti prirodne sredine  Na utvrđenoj politici prirodnih resursa i strategiji upravljanja njima . Terminom “ekonomija“ najčešće označavamo gazdinstvo.“ B.Dokument o politici koncesija  Na istinskom opredjeljenju da se prirodna sredina sačuva u svojoj integralnoj raznolikosti  Na ekonomskom vrednovanju komponenti prirodne sredine i kontroli djelovanje tržišta na proces njene valorizacije 242 . Ekonomija i ekologija – održivi razvoj. To je orijentacija na održivi razvoj. Principi i načela na kojima bi se temeljilo prostorno planiranje zasnovano na konceptu održivog razvoja. U pravilu. gospodarstvo.koji omogućuju policentričan razvoj gradskog i vangradskog područja. ali u suštini i u kontekstu održivog razvoja: “Ekonomija je proučavanje načina na koji se ljudi i društvo opredjeljuju. Svijet danas traži izlaz iz konfliktne situacije i u tom pravcu iznalazi različite puteve u uspostavljanju koegzistencije između ekonomije i prirodne sredine. Gledajući u cjelini. da koriste oskudna proizvodna sredstva koja bi se mogla koristiti u alternativne svrhe.

u prvom redu uskladiti. zaštićeni krajolici i spomen područja većih površina). zaštićeni prostori ili područja posebnih obilježja. Zbog vrlo precizne kategorizacije prostora.uže i šire zaštićeno područje. izvornosti i razvojnosti. te druge komplementarne funkcije korištenja prostora). treba da imaju prostorne planove posebnih obilježja (nacionalni parkovi. ocjeni mogućnosti i specifičnosti sopstvenog razvoja i procjeni ugroženosti prostora postojećim i planiranim sadržajima i funkcijama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prema važećem zakonodavstvu i klasifikacijama. turističkih i rekreacijskih zona. Prostorni planeri u bivšoj Jugoslaviji primjenjivali su metode zoniranja bar 10 godina prije konvencije u Bantu. Složenost funkcija nacionalnog parka koje određuju zaštitu (kao što je naučna. naseljenih područja. Konvencija u Bantu i IUCN metodologija i kategorizacija prostora unutar zaštičenih područja. prirodoslovna. predstavljaju osnovne razloge zbog kojih je neophodno raditi prostorni plan. parkovi prirode. kulturna i estetska funkcija) i funkcija koje određuju način i uslove korištenja prostora (kao što je obrazovna. rekreacijska i turistička. odnosno multidisciplinarnoj valorizaciji postojećeg stanja. u suštini suprotne orijentacije i funkcije nacionalnog parka. prostornim planerima data mogućnost zoniranja nacionalnih parkova i zaštićenih područja uopće. Može se reći da su načela zoniranja bila vrlo jednostavna i ograničavala su se na osnovnu podjelu područja unutar nacionalnih parkova . unutar kojih su se razlikovala područja izrazitih i posebnih rezervata. 243 . U tom cilju. osnovni i najbitniji element prostornog plana područja posebnih obilježja je “plan zona“ ili “ZONING PLAN“. je kasnije samo detaljnije terminološki definirala nazive zona zaštite. tehničkih. IUCN kategorizacija nije uvijek dosljedno primjenjivana u našoj i stranoj praksi. Primjeri Prostornog plana Nacionalng parka “Plitvička jezera“ i njegovih autora . Mnogi smatraju da je tek nakon konvencije IUCN u Bantu 1972. Prostorni plan za nacionalni park je zasigurno najsloženiji razvojni prostorno-planski dokument između svih prostornih planova zaštićenih prirodnih područja. prostorno planiranje i održivi razvoj moraju počivati na principima cjelovitosti. To nije sasvim tačno. godine. ali i integrisati u jedinstvenu koncepciju – nakon sveobuhvatne valorizacije prostora i ocjene njegove cjelovitosti.Ante Marinović-Uzelac sa saradnicima. park-šume većih površina. prometnih i i druga područja posebne namjene. Kako smo naglasili. prostorni plan treba i mora. naučnoistraživačka. odgojna. Ove. izvornosti i razvojnosti i predložiti održivo rješenje korištenja i upravljanja ukupnim zaštićenim područjem.

podrazumijevaju plansko upravljanje. zona divljine jezera nisu. postavilo se pitanje: u koju kategoriju svrstati sistem Plitvičkih jezera. pored već navedenih i zakonom definisanih načela mora biti utemeljeno i na više opšteprihvaćenih načela. korištenje zemljišta i zaštitu prostora kao osobito vrijednog i ograničenog dobra. Ovo naglašavamo iz istih razloga. između ostalog i na načelima:  Usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za razvoj općine. potrebe i načina zoniranja i kategorizacije unutar Nacionalnog parka Una. u suštini. 2. Javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima od značaja za planiranje  Planiranje bez definisanih načela se svodi na rutinski posao.  Plansko upravljanje. treba da se zasniva. zona usmjerene zaštite nije jer se ne može tu dozvoliti.Nakon prihvatanja konvencije IUCN i prihvatanja usvojene kategorizacije. -1977. lokalne zajednice i šire. koja se primjenjuju u našoj društvenoj i planerskoj praksi. godine. a to su: 1. intervenisano uređenje prirode. niti ima smisla.  Planiranje prostora. korištenje zemljišta i zaštita prostora osigurava se provedbom planskih dokumenata zasnovanim na cjelovitom pristupu planskom uređenju prostora i na načelima održivog razvoja. Iz navedenih razloga i postavljenih ciljeva proizilaze i osnovna načela planiranja unutar zaštićenih područja:  Prostorno planiranje i urbanizam. Plan je prostorni izraz razvoja društva Planiranje za čovjeka sa čovjekom Planiranje je razvojni proces 244 . koja je predložena i prihvaćena Studijom izvodivosti NP UNA. bilo je očigledno da su jezera s vodopadima u Nacionalnom parku Plitvička jezera njegov najvrijedniji dio koji je i utemeljen baš zbog tih neponovljivih jezera i njihovih sedrenih barijera. 1976. Zato ozbiljno i sveobuhvatno prostorno planiranje. S druge strane. a prilikom izrade Prostornog plana Plitvička Jezera. 3. slapova i vodotokova? Tada je zaključeno da stroga prirodna zona Plitvička jezera ne mogu biti radi posjete turista. ali neadekvatan kao rezultat. a zonom rekreacije se isto tako ne mogu smatrati. u skladu sa našim Zakonom. osim ako rekreacijom u prirodi ne shvatamo samo šetnju. iako ima i niz drugih prirodnih vrijednosti i rijetkosti. odnosno više nisu i to nije ni bila njihova osnovna karakteristika i namjena. koji može biti korektan kao postupak.

namjeni i zoniranju prostora. Prostorni plan FBiH i Prostorni plan USK-a nisu još doneseni. a njima se definišu polazna i osnovna opredjeljenja razvoja šire regije. U slučaju NP UNA vanjski uzročnici su razvojni i prostorni planovi susjedne Republike Hrvatske koja je svojim Prostornim planom kontaktni prostor na lijevoj obali rijeke Une definisala manjim stepenom zaštite. d. Razvojni parametri prostornih planova višeg reda i razvojni planovi susjednih zemalja. Vanjski uzročnici su: a. naglasak dalo na ocjenu prirodnih uvjeta i izradu studije ranjivosti prostora. kako bi zoniranje unutar šireg prostora bilo utemeljeno na ocjeni mogućnosti korištenja prostora i ostvarenju osnovnih funkcija NP Una. b. Konflikti i pritisci unutar zaštićenog područja NP Una Uzročnici koji djeluju na prostor nacionalnih parkova i izazivaju konflikte u njima mogu se podijeliti na vanjske i unutrašnje uzročnike. energetskih objekata i sl. u definisanju ciljeva izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja “Sliv rijeke Une“ i projektnog zadatka za izradu Plana. 3. 6. za sada. Ovaj konflikt je izraženiji kada se zna da se ukupno slivno područje rijeke Une nalazi u Hrvatskoj. Međusobne uslovljenosti razvoja nacionalnog parka i društveno-političkih zajednica na čijoj teritoriji se nalazi park. Integralnost planiranja u prostoru Kontinuitet planiranja u vremenu Prostorni plan je plan društvene akcije Plan je društveni dogovor i zato je i normativni akt Plan je akt akcije Planiranje prostora je istraživanje Iz svih navedenih razloga Federalno ministarstvo prostornog uređenja Sarajevo je. što omogućuje veće intervencije u tom prostoru i liberalniji pristup u definisanju ograničenja. 245 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 4. 9. Istina. 8. 7. ta opredjeljenja korespondiraju sa razlozima i ciljevima osnivanja NP UNA. Granski planovi višeg reda – u prvom redu planovi krupne infrastrukture – magistralne i regionalne saobraćajne mreže. 5. Geosaobraćajni položaj – položaj tranzitnih i turističkih tokova koji gravitiraju nacionalnom parku. c.

godinu). Istina. preko Ripča do Bihaća).408 Kulen vakuf . konflikti i rizici Prostor budućeg NP Una slabo je naseljen (trenutno živi oko 4. 246 . Zaključci i preporuke te studije ukazuju na veoma veliki rizik ulaska u eventualne investicije bez prethodnih dugogodišnjih. Zato se na tom prostoru trenutno uglavnom ne javljaju takve neusklađenosti i konflikti u njegovom korištenju koji bi zahtijevali hitne i značajne zahvate i mjere (izuzev nekontrolisane urbanizacije uz Unu u najnizvodnijem dijelu područja. U nacionalnom parku Una to je položaj Unske pruge i regionalne ceste R. Povoljne okonosti su vezane za hidrogeologiju kanjona Unca i vodoneodrživost tog kraškog područja za eventualne hidroakumulacije. RO Energoinženjering.Martin brod. koje prolaze kroz samo jezgro NP UNA. odnosnoi izravnavanje vodostaja visokih i srednjih voda Une tokom cijele godine.000 stanovnika ili preko 50% manje u odnosu na 1991. kao i izgrađena stambena strukturu – aglomeracija u Martin Brodu. OOUR Hidroinženjering. centralnih motiva atrakcije i prirodnih vrijednosti unutar Nacionalnog parka u odnosu na pristupne pravce i naseljena mjesta. ovaj objekat ne bi imao prvenstveno elektroprivredni nego vodoprivredni značaj. od Lohova.  Vlasništvo nad zemljištem i ubrzan promet nekretninama  Položaj temeljnih fenomena. koju je 1986. koja je međutim slabo iskorištena i koju je neophodno modernizovati). koja je utvrđena Studijom o mogućnosti izgradnje HE Rmanj manastira na rijeci Unac. sveobuhvatnih i sukcesivnih istraživanja specifičnosti ovog kraškog područja. Povoljno rješenje za izgradnju pregradnog praga i hidroakumulacije na rijeci Unac se može naći uzvodnije od Drvara na lokaciji Mokronoge. Zatečene i očekivane neusklađenosti. godine uradio SOUR Energoinvest Sarajevo.U našem slučaju jedan od najozbiljnijih vanjskih uzročnika eventualnih konflikata su najavljeni planovi i namjere izgradnje HE Rmanj i eventualne tendencije za proširenje eksploatacionog polja rudnika gipsa u Kulen Vakufu unutar granica NP Una. pa čak i u kontaktnim ili pufer zonama. jer bi tako stvorena manja hidroakumulacija bila dovoljna za regulisanje. ekonomski i infrastrukturno nerazvijen (izuzetak je jedino saobraćajna infrastruktura. Unutrašnji uzročnici su:  Izgrađena naselja i privredne djelatnosti unutar granica nacionalnih parkova.

ostvarivati prihode i otvarati radna mjesta. kroz korištenje nekih prirodnih vrijednosti područja. postupaka i mjera za usklađivanje odnosa raznih korisnika prostora i mjera za otklanjanje mogućih rizika u prostoru. zbog toga se javljaju. ili se vremenom mogu pojaviti sljedeći konflikti kod uspostave NP Una:  Prvo. što ima za posljedicu usporen postupak usvajanja prostornih planova Unsko-sanskog kantona i Opštine Bihać. te posljedice intenzivne “industrijalizacije” iz 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka). U načelu. ne vodeći računa o faktoru opterećenosti određenih dionica i temeljnih fenomena na rijeci Uni.  Drugo. Njihovo sagledavanje. odnosno zahvata. te koristiti prostor na način koji im najbolje odgovara. kao i odsustvo ljudi koji bi čuvali ovaj prostor (od požara. koja mogu uticati i na zatečene uslove života lokalnog stanovništva i na zatečene privredne djelatnosti. odnosno mogući razvoj utemeljen na neograničenom korištenju prirodnih bogatstava područja. 24 . zbog kojih planirane dobiti mogu biti ugrožene ili čak izgubljene. Na području koje je predviđeno za zaštitu u kategoriji nacionalnog parka uvode se. zbog kojih se i uspostavlja zaštita. Ovdje spada Elektroprivreda BiH. prema državnom zakonodavstvu i prema međunarodnim standardima. što se postiže definisanjem prostorno-planskih uslova. između uprave NP koja provodi mjere ograničenja korištenja prostora i lokalnih stanovnika koji žele bez ograničenja i uslova graditi i proširivati stambene i privredne objekte. Tu spadaju prije svega rudna i vodna bogatstva u kontekstu novih uvjeta zaštite i upravljanja područjem.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Rizici su prije svega vezani uz naslijeđe iz bliske prošlosti (uz neizgrađenost komunalne infrastrukture. između institucija koje pokreću osnivanje NP i institucija koje smatraju da postoji bolji način korištenja zatečenih prirodnih bogatstava unutar zaštićenog područja. kao i nekoliko preduzeća koja se bave raftingom. treba da je podloga za planiranje načina njihovim upravljanjem. kao i sagledavanje postojećih rizika. razne posljedice zadnjeg rata. Značajnije neusklađenosti i konflikti javljaju se tek vezano uz planiranje budućeg načina korištenja razmatranog područja. između uprave NP i zatečenih privrednih subjekata koji su uložili ili planiraju uložiti sredstva. ograničenja u korištenju prostora. te od bolesti i štetočina u šumskim ekosistemima).  Treće. ali i na planirani.

koje su upravo najviše vezane uz ekologiju. Ovo. koji je nastao donošenjem Odluke o utvrđivanju područja sliva rijeke Une područjem od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i donošenjem Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH “Sliv rijeke Une“. U ovom trenutku na području budućeg NP Una lokalno je stanovništvo uglavnom starije dobi. razrješenje ovog i ostalih konflikata ovisiti će s jedne strane o trenutnoj i budućoj snazi zainteresovanih strana (korisnika prostora). naravno. Uz buduću upravu NP. instituta davanja zajedničke stručne ocjene i mišljenja Nosioca izrade i Nosioca priprema plana i Savjeta plana. te o ukupnom pristupu osnivača buduće uprave NP i same uprave (kao najjačeg budućeg korisnika prostora. Odnos lokalnog stanovništva prema takvim ograničenjima trebat će prevazići ubrzanim aktivnostima na faznom donošenju Prostornog plana i korištenjem. Posebno je važno što s ovog područja najmlađi i najškolovaniji dio populacije trenutno još živi i radi izvan područja razmatranja. u slučaju uspješnog početka djelovanja NP Una. a svoj interes prema svom rodnom kraju artikuliše kroz podršku nevladinim udruženjima i organizacijama. lokalno stanovništvo je sigurno i danas i u budućnosti po snazi i uticaju drugi najvažniji korisnik područja koje se stavlja pod zaštitu. Treća vrsta korisnika razmatranog prostora su zatečeni i budući preduzetnici koji žele iskoristiti prirodne vrijednosti ovog područja bez nametanja ograničenja. odnosno predstavnika državnih interesa) prema razrješavanju tih konflikata. a uticaj vjerojatno i povećati. kao prvog korisnika prostora NP Una. Ima ih više vrsta:  oni koji se žele prilagoditi i uklopiti u budući sistem zaštite područja (pa i žrtvovati dio prihoda ili neke oblike djelatnosti).U ovom je trenutku na razmatranom području budućeg NP Una najizraženiji konflikt na razini državne uprave i lokalnih stanovnika (posebno lokalnih malih poduzetnika). o mogućnostima i uslovima pod kojim je moguće dozvoliti neke konkretne zahvate u prostoru i prije donošenja Prostornog plana. zaštitu prirode a posebno zaštitu rijeke Une. 24 . povratničko. zakonom dozvoljenog. pod uslovom uspješnog završetka povratka ukupnog raseljenog stanovništva i demografske obnove. Ovim je Odlukama do donošenja prostornog plana za ovo područje obustavljena bilo kakva gradnja na razmatranom području. ali je i vrlo zainteresovano za budući razvoj. U načelu. Za očekivati je da će se ovaj oblik organizovanja lokalnog stanovništva i njegov interes prema Uni zadržati.

U cjelosti. U ovu grupu spadaju. Zbog iznesenih i suprostavljenih interesa navedenih korisnika prostora NP Una. te  oni koji vrše pritisak na političke strukture radi zaštite svojih interesa. komunalna i javna preduzeća.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  oni koji su spremni odustati od svojih planova i ekonomskih ulaganja uz uslov dobivanja pravične naknade za do sada uložena sredstva. ili vrsta korisnika prostora. te razne državne institucije. zbog javnosti. utemeljenu na vrednovanju i valorizaciji svih interesa u kontekstu osnovnh ciljeva zaštite ovog područja i uspostave NP Una. ali bi želio rezervisati prostor za svoje buduće interese. za očekivati je u skladu s interesima lokalnog stanovništva. te zbog demokratskih uslova u smislu konkretne političke odgovornosti za donesene odluke. Ova treća grupa. zdravstva i dugih javnih usluga. uslovno rečeno. Ovisno o vrsti djelatnosti i poziciji postavljaju se prema problemu zaštite razmatranog područja aktivno ili pasivno. te javni i politički uticaj. Četvrta vrsta korisnika razmatranog prostora su lokalna uprava. koja zbog nedostatka sredstava uglavnom rješavaju prioritete izvan razmatranog područja. 24 . koji se vrlo aktivno odnose prema problemu budućih ograničenja: provode istraživanja i na stručnom nivou nastoje naći načina kako se prostorno uklopiti i korespondirati sa osnovnim ciljevimna uspostave NP Una. koje su u najvećoj mjeri pozitivno orijentisane prema projektu uspostave NP Una. lokalna uprava kao “korisnik” prostora u načelu se postavlja u skladu s javnim mnjenjem. korisnika prostora su razne lokalne i druge institucije iz domene obrazovanja i nauke (Univerzitet u Bihaću sa Biotehničkim fakultetom na čelu). Peta vrsta. koje se sve izraženije opredjeljuje za uspostavu NP Una. jedini ispravni pristup je nastojati uskladiti sve postojeće i očekivane interese svih prisutnih i mogućih budućih korisnika razmatranog područja kroz prostorno-plansku dokumentaciju. Istina. komunalna i javna preduzeća. U našem slučaju. je s gledišta mogućih budućih konflikata i najvažnija. U ovom trenutku u tu grupu spadaju preduzetnici udruženi u elektroenergetski lobi. jer ona uglavnom ima značajan kapital. uglavnom. ovaj se lobi trenutno ne odnosi aktivno prema ovom području. ne vrši istraživanja niti druge pripreme za investicije. Drugu grupu čine preduzetnici vezani uz moguće korištenje rudnih prirodnih bogatstava.

Uprava NP Una treba preuzeti unutar granica zaštićenog područja gotovo u cijelosti ulogu kontrole rizika od promjena u ekosistemima. Ovisno o nivou štete koju mogu izazvati. 250 . moraju se utvrditi prioriteti njihove kontrole.). Osim ovih zatečenih rizika od onečišćenja voda i zemljišta razmatranog područja. tako i mjerama za provođenje zaštite koje se ugrađuju u Odluku o provođenju Prostornog plana i ukupno rješenje upravljanja NP Una. ili se mogu kontrolisati njihove posljedice. na poseban način.  Uprava NP Una participira i u ostalim programima. aktivnim učešćem u stručnim i naučnim istraživanjima i sl. te rizici od uticaja klimatskih promjena. u skoroj budućnosti mogu se pojaviti i novi rizici izazvani novim ljudskim aktivnostima. U tom smislu uprava NP Una mora preuzeti značajnu ulogu u njihovoj kontroli. Ovi se rizici mogu smanjiti. koji mijenjaju režim vodotoka i ugrožavaju obale. zatim rizici od unosa stranih biljnih i životinjskih vrsta. te potrebna ulaganja u izbjegavanje ili smanjivanje šteta. a nerijetko su vidljivi tragovi onečišćenja od prošlog rata. odnosno moguće ih je kontrolisati i smanjiti vjerovatnost njihove pojave. ili rizici od novih privrednih aktivosti na širem slivnom području (posebno u susjednoj R Hrvatskoj).  Prema svojoj osnovnoj zadaći.Rizici po okoliš i prostor Danas unutar područja NP Una ne postoji izgrađena komunalna infrastruktura i organizovano upravljanje otpadom sa odlagalištem otpada. kako blagovremenim predviđanjem i stalnim monitoringom. uključujući i participacije u programima vodoprivrede i aktivnosti na uređenju obala i korita rijeke Une od naplavina. kojim se kolektivno.  Uprava NP Una mora participirati i u programima. oštećeni i nesanirani objekti. te ulogu nadzora prostora i dojave u slučaju incidenata. napušteni. može najkvalitetnije i najcjelovitije razgledati i doživjeti ljepota kanjona rijeke Une. nanosa šljunka i pijeska. mjerama i zahvatima vezanim uz ostale rizike (provedba edukacija. javnih i komunalnih predzeća vezanim uz sanacije onečišćenih lokacija i uz daljnje kontrolisanje onečišćenja koja mogu dospjeti na štićeno područje. Sva su predviđanja da Unska pruga gubi svoj raniji značaj i da će ona vremenom postati turističkom prugom u funkciji tzv. te rizika od poplava. mjerama i zahvatima lokalnih uprava. “ROTARI VOZA“. Rizici po okoliš mogu biti i od incidenata u slučaju eventualne uspostave ranijeg intenziteta željezničkog saobraćaja Unskom prugom. postavljanje uslova na pojedina rješenja i mjere drugim korisnicima prostora.

Dimenzioniranje prirodnih i kulturnih zona i određivanje njihove granice proizilazi iz rasprostranjenosti prirodnih karakteristika i izvornosti. turističkih i edukativnih djelatnosti. kao i neki vještački elementi (putevi i željezničke pruge) su često uzimani kao element političkih granica. zbog raspada i podijeljenosti bivše države. odnosno povećane prihode od sportsko-rekreativnih. najbitniju i stratešku ulogu u razvoju i uređenju nacionalnih parkova igraju sintetski prostorni planovi kojima se definišu kvalitativni i kvantitativni nivo prirodne ponude i način korištenja prostora. prije svega masovnim prijemom posjetilaca na razmatrano područje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Međutim. posebno područja temeljnih fenomena. Ovo se postiže osnovnim i detaljnim ZONING PLANOM i definisanjem namjene i dimenzioniranjem prostora unutar zaštićenog područja sa aspekta zadovoljavanja njegove osnovne funkcije zaštite i održivog razvoja – odnosno zoningom. jer neki od tih elemenata prostor dijele. koje mogu stvoriti povećane rizike za NP Una. kao i obavezno definisanje graničnih vrijednosti i intenziteta korištenja prostora temeljnih fenomena unutar parka – odnosno. što ima za posljedicu dodatne količine otpada. NP Una može stvarati rizike u razmatranom području i zbog svoje krive procjene upravljanja zaštićenim područjem. vodom ili tlom. koji ih obavezno proširuje radi uticaja koji se mogu javiti i prenositi vizuelno. Također. 4. Vodotoci. definisanje i proračun koeficijenta opterećenosti ukupnog zaštićenog područja i njegovih dijelova. uznemiravanje vrsta. a neki ga objedinjavaju. kojim se ostvaruju njegove funkcije koje određuju zaštitu i funkcije koje određuju način i uslove korištenja prostora. oštećenja prirode i sl. i sam NP Una može stvarati rizike u razmatranom području svojim aktivnostima. Prostorno planiranje kao instrument sprječavanja konflikata i smanjenja pritisaka unutar zaštićenog područja NP Una Kada govorimo o konfliktima unutar prostora nacionalnih parkova i zaštićenih područja. U konkretnom slučaju. Granice zona se konačno zaokružuju prema konkretnim i na terenu prepoznatljivim elementima. rijeka Una je nesretno. zbog eventualnog zaustavljanja demografske obnove ili ugroženosti održivog upravljanja zaštićenim područjem i sl. otpadnih voda. uzeta kao element razgrani- 251 . uzimajući u obzir faktor sigurnosti. koje su vezane uz politiku prema lokalnom stanovništvu i uz očekivane. zrakom.

Ove zone će biti razgraničene vanjskim i unutrašnjim faktorima. Definisanje i usaglašavanje osnovnih funkcija mora biti rezultat valorizacije prostora i njegovih prirodnih i kulturno-historijskih određenja. osnovna koncepcija uređenja prostornog uređenja treba se temeljiti na koncepciji zaštite prema odredbama Zakona o zaštiti prirode i koncepciji korištenja prostora u obimu u kojemu je ono dopušteno.  kraškim oblicima i hidrografijom. Dimenzionioranje zona mješovite namjene je potpuno drugačije. koja karakterišu prostor NP Una. raznovrsnost i nezagađenost tla. Njegove su bitne odrednice geografske i geološke specifičnosti. kako geomorfoloških i hidrogeoloških. a što proizilazi iz valorizacije zatečenog –postojećeg 252 . planinskog i mediteranskog). te atraktivan krajolik. još 7 izdašnosti 10 do 100 l/s. Ovo je također refugijalno područje. kako arheoloških nalazišta i historijskih spomenika. vrela (7 njih izdašnosti veće od 100 l/s. Posljedica ovih glavnih osobitosti je prije svega iznimno bogatstvo prirodnih vrijednosti. velika raznolikost biljnih i životinjskih vrsta (posebno kičmenjaka. koje se ogledaju u sljedećem:  položajem na granici tri klimatska područja (kontinentalnog. ali istovremeno i od potražnje i turističke zainteresovanosti. U te vrijednosti ubrajaju se bogatstvo čistih voda. gdje postoje značajne indicije o zastupljenosti većeg broja reliktnih i endemskih vrsta. koja se međusobno miješaju i rezultiraju raznovrsnim meteorološkim pojavama i znatnom humidnošću prostora. koja je zajedno sa slivom Korane i Krke jedinstvena u evropskim razmjerama.čenja i dijeljenja prirodne zone koja predstavlja jednu cjelinu na prostoru BiH i prostoru Republike Hrvatske. Osnovni elementi predloženog rješenja i područje obuhvata i zone zaštite: Prema projektnom zadatku Studije izvodivosti NP Una. a napose svih evropskih vrsta velikih predatora). zatim različite sedrene forme u dolini rijeke Une (starosti tri i više hiljada godina). tako i bioloških. tako i različitih kultura. kao i dijelove teško pristupačnih područja i do danas očuvane divljine. odnosno njihove dimenzije će zavisiti od prihvatnog kapaciteta prostora temeljnog fenomena. te 47 izdašnosti 1 do 10 l/s). Ovaj je prostor i u kulturno-historijskom smislu područje koje obiluje bogatim naslijeđem. mozaičnost staništa (s posebno rijetkim i ugroženim vodenim i travnjačkim staništima).  reljefnim oblicima koji su s jedne strane stvorili jedan od rijetkih prirodno prohodnih puteva iz kontinentalnog područja Srednje Evrope prema Jadranskom moru.

veličine oko 5. ukupno područje NP Una se dijeli na područje stroge i usmjerene zaštite i područje usmjerenog razvoja. Unutar područja stroge i usmjerene zaštite mogu se odrediti uže podzone.600 ha. zona kanjona Une nizvodno do Martin Broda i zona kanjona Unca. servisne službe i objekti NP. kao i objekti infrastrukture)  Kulturne zone      Zone mješovite namjene   Prema rezultatima Studije izvodivosti NP Una. dopušten je razvoj tradicionalnih i nekih zateče- 253 . U ovoj zoni. veličine ukupno oko 3. ulazni terminali. koja se proteže između granica nacionalnog parka od Martin Broda nizvodno do Štrbačkog buka.  zona izvorišta Krke. Generalne skupštine IUCN sa načelima zoniranja za zaštićena područja i to:  Prirodne zone    Zona temeljnih prirodnih fenomena Zona usmjerene zaštite Specijalne zone (razne vrste posebnih rezervata i spomenika prirode) Zone poljoprivrednog krajolika i tradicionalne obrade tla Arheološke i kulturno-historijske zone graditeljskog naslijeđa i lokaliteti Etnološke zone i lokaliteti Antroploške zone i lokaliteti Turističke zone Ostale zone (saobraćajne infrastrukture. Područje usmjerenog razvoja obuhvata samo jednu zonu. u kojoj je najstroži režim zaštite u kategoriji rezervata divljine (kategorija Ib prema međunarodnim standardima). kao i zaključcima 11.800 ha. koje su u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema međunarodnim standardima).Lohovo. koja je također u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema međunarodnim standardima). U području stroge i usmjerene zaštite razlikujemo:  zona međuprostora Una-Unac veličine oko 4.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stanja.  zona Štrbački buk. u kojima će se po posebnom režimu dopustiti i određene tradicionalne privredne djelatnosti. koja je u kategoriji zaštićenog pejsaža (kategorija V prema međunarodnim standardima).100 ha.

Izvan područja Nacionalnog parka “Una” ostaju zone Orašca. za koje je ocijenjeno da se postiže ukupno veća vrijednost razmatranog područja ako se one isključe iz strogih uslova zaštite prirode. “tampon” zona za zaštitu samog nacionalnog parka. na prihvatljiviji način. Najnovijim istraživanjima i valorizacijom prostora u postupku izrade Prostornog plana. Zbog toga. mjerljivost ovakvih projekta je dosta složenija. za razliku od drugih poslovnih projekata. U cilju procjene mogućnosti efekata smanjenja prijetnji. šta projekat. 5. Stoga. pokušava i treba postići? Zato su stručnjaci Svjetske banke razvili metodologiju i kriterije. u operativnom smislu. te turizma. a prostor između rijeke Unac i Krka može se.nih privrednih djelatnosti. Instrumenti i kriteriji za praćenje efektivnosti uspostave i napretka u upravljanju zaštićenim područjima Svaki projekat zaštite ima za cilj da nešto promijeni i utiče na neko stanje ili uslov.100 ha. odnosno pristup za Procjenu smanjenja prijetnji (Threat Reduction Assessment – ili TRA pristup) koja je zbirni indikator mjere u kojoj je jedan projekat uspio smanjiti pritiske i prijetnje po zaštitu određene lokacije (izražen kroz TRA Indeks). kod projekata zaštite i unapređenja prostora. Međutim. kao i na prostoru platoa. time se ne isključuje mogućnost da se dijelovi same rijeke Une između Lohova i Bihaća ne uvedu u kategoriju zaštite spomenika prirode. To podrazumijeva utvrđivanje stanja na koje želimo ostvariti uticaj svojim konkretnim projektom zaštite. uočavamo razliku koja se očituje u nemogućnosti preciznog definisanja. površine oko 1. te ako im se namijeni uloga zaštitnih ili tzv. prvenstveno moramo pretpostaviti i sagledati sve prijetnje u širem kontekstu i napraviti prioritetizaciju tih prijetnji. utvrđena je opravdanost proširenja zaštićenog područja uzvodno do drvarske doline i izvora rijeke Bastašice.stvaranjem uslova i usmjeravanjem lokalnog stanovništva na unaprijeđenje i razvoj eko-poljoprivrede i stočarstva na ovom području. staviti u funkciju održivog razvoja. površine oko 3. ako su usklađeni s regionalnim specifičnostima i lokalnim vrijednostima.400 ha i Ripča. te se tako očuva i zaštiti najvrijedniji dio Une na potezu Ripča. 254 . čiji su efekti lako mjerljivi financijskim profitom.

5. odnosno pejsažna specifičnost i izvornost lokacije ili staništa koje se želi zaštititi. Mjerenjem svih pretpostavljenih prijetnji. zbog svoje pragmatičnosti treba primjenjivati na sve institucije. 4. odnosno zadataka kojima treba: 1. 8.pokušati identifikovati sve prijetnje po biodiverzitet i okoliš u regiji.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Najčešće u praksi pretpostavljamo da je ciljano stanje biodiverzitet ili druga prirodna vrijednost i izvornost. koji na bilo koji način učestvuju u financiranju i potpomaganju projekata zaštite unutar zaštićenih područja. Napraviti ocjenu ciljnog stanja i opis postojećeg (nultog) stanja Napraviti listu svih direktnih prijetnji na obrascu TRA Radnog lista sa objašenjenjem svih pobrojanih prijetnji i prijedlogom njihovog smanjenja Definisati prijetnje i šta znači smanjenje prijetnje za 100% Rangirati svaku prijetnju u području Rangirati intenzitet svake prijetnje Rangirati svaku prijetnju po hitnosti Zbrojiti rezultate rangiranja Utvrditi mjeru u kojoj je svaka prijetnja smanjena Izračunati sirov rezultata 10. Svako uništenje biodiverziteta je potaknuto od ljudi Sve prijetnje po biodiverzitet na datoj lokaciji se mogu identifikovati Promjene u svim prijetnjama se mogu mjeriti ili procijeniti TRA pristup za praćenje i mjerenje uspjeha projekta je na osnovu gornjih pretpostavki razvio način praćenja na tzv TRA radnim listovima koji ima 10 koraka. 255 . 2. dobije se indirektna mjera uspjeha zaštite. 7. 6. 3. TRA pristup za praćenje i mjerenje uspjeha projekta zasnovan je na tri osnovne pretpostavke: 1. 9. kako bismo dobili početno stanje promatranog područja. Izračunati TRA Indeks TRA pristup je najkorisniji ukoliko se prođe prvih 7 koraka na početku svakog projekta. Zato osnovni koncept TRA pristupa ima unaprijed postavljen cilj . 2. Ovaj TRA model za Procjenu smanjenja prijetnji i praćenje efektivnosti uspostave zaštićenih područja. jer se na tom osnovu može procijeniti i ukupni napredak na postizanju zaštite praćenjem mjere (TRA Indeksa) u kojoj su smetnje smanjene. profitne i neprofitne organizacije i donatore. 3.

kako bismo došli do ukupnog rangiranja. može trajati i 4 – 5 godina.TRA pristup za mjerenje uspjeha zaštite ne prestavlja direktno i precizno mjerenje stanja. kontrole. za što je potrebno osigurati dovoljna sredstva. Za sve navedeno potrebno je u najkraćem roku osigurati i potrebnu infrastrukturu i financijska sredstva za potrebe obavljanja djelatnosti koje su date u nadležnost upravi NP.gdje smo sada? PLANIRANJE – gdje želimo biti? INPUTI – šta nam nedostaje i na koji se način vrši raspodjela sredstava? PROCESI – upravljačke aktivnosti i kako ćemo to postići? AUTPUTI – koji su postignuti rezultati? ISHODI – kakva je procjena postignutih rezultata? 6. KORAK 7. kontrolu i upravljanje prostorom NP ulaze: 256 . Ove radove i aktivnosti treba da provodi Uprava NP. upravljanja i korištenja prostora. 3. te organizovati i održavati sistem za intervencije kod iznenadnih događaja. ali i provoditi preventivne mjere. Uspostava “upravljačko-nadzorničke” infrastrukture i uspostava istraživačkog centra po predviđanjima i iskustvima drugih zaštićenih područj. KONTEKST . te nadzirati sve korisnike u zaštićenom prostoru. 4. 6. čiji je osnovni zadatak pratiti stanje i reagovati na sve uočene negativne promjene. Zato se praćenje efektivnosti upravljanja zaštićenim područjima mjeri postignutim rezultatima utemeljenim na nekoliko osnovnih analiza ocjene nultog stanja i krajnjeg ishoda poduzetih aktivnosti. U prioritetne radove i mjere za nadzor. Prioritetizacija zadataka u postizanju napretka unutar zaštićenog područja Nacionalnog parka Una Za zaštitu i očuvanje područja NP Una potrebno je uspostaviti značajan sistem nadzora. 2. ali je ipak praktična i rentabilna metoda davanja naznaka da li projekat ispunjava postavljene ciljeve zaštite ili ne. ili najmanje 4-5 miliona KM. 5. pretpostavlja zbrajanje rezultata rangiranja po tri osnovna kriterija (površina + intenzitet + hitnost) u svim kolonama. dajući odgovore na nekoliko osnovnih pitanja: 1.

neophodno je u najkraćem roku pristupiti izradi idejnih i izvedbenih projekata odvodnje otpadnih voda Martin Broda i Kulen Vakufa. kao i uspostavu istraživačkog centra sa specijalizovanim laboratorijima i uspostavu komunikacijskog sistema i sistema za intervencije.  U saradnji sa Republikom Hrvatskom treba usaglasiti.  Održavanje sistema za poduzimanje potrebnih mjera u izvanrednim okolnostima kao što su požari. izgradnju i uređenje objekta uprave. preuzela plaćanje kamata na kredite. bolesti biljaka i životinja. opremanje uprave. podrazumijeva uspostavu informatičkog sistema povezanog sa sistemom monitoringa. održavanje i razvoj sistema upravljanja. način i uslovi izgradnje malograničnih prelaza u cilju komunikacije i slobodnih veza lokalnog stanovništva sa svojom rodbinom i posjedima u Republici Hrvatsko i obratno.  Pokretanje drugih preventivnih programa za zaštitu voda i zemljišta. postavljanje tabli. odnosno FBiH. a Prostornim planom moraju biti definisani mjesto. Uspostava malograničnih prelaza podrazumijeva izgradnju bar još jednog pješačkog i kolskog mosta na dijelu između Štrbačkog buka i Ličke kaldrme. nabavku i ugradnju manjih uređaja za biološko prečišćavanje otpadnih voda.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Organizovanje i uspostava uprave NP i njene prateće infrastrukture. oznaka. provesti sljedeće zahvate i mjere za unapređenje osnovne komunalne infrastrukture i mjere za poboljšanje stanja u prostoru:  Na osnovu urađenog master plana i Studije odvodnje otpadnih voda opštine Bihać. rampi i obilježavanje nadzornih tačaka. na području samog Nacionalnog parka potrebno je.  Rješavanje odvodnje otpadnih voda u Drvaru i Kulen Vakufu podrazumijeva planiranje. uključujući i Plana upravljanja NP Una.  Uspostava i održavanje nadzorno-kontrolne infrastrukture podrazumijeva blagovremenu uspostavu nadzorničke službe. u prvoj fazi uspostave NP Una. što podrazumijeva uspostavu pratećih službi. Prema zaključcima Studije izvodivodti NP Una i najnovijim analitičko-istraživačkim radovima. nabavku vozila i neophodne opreme. poplave. 25 . koji podrazumijevaju stvaranje pretpostavki i uslova za održivu poljoprivrednu proizvodnju na principima ekološke proizvodnje zdrave hrane  Ovi projekti se mogu realizovati i financirati po principu javno-privatnog partnerstva i kreditnih olakšica u kojima bi uprava parka. te izradu prateće dokumentacije za upravljanje.

treba da trasira puteve za uspostavu budućeg regionalnog parka. kroz definisanje projekcije antropogenih zahvata kroz proces poribljavanja. jer je poribljavanje autohtonim lipljanom daleko ispod planiranog broja komada i manje je od 5%. šumsko-privredne i lovno-privredne osnove. kao i nekontrolisano divljanje vegetacije i 25 . kroz provođenje propisanih mjera iz ribolovno-privredne osnove.  Za pet proteklih godina trebalo je područje NP Una biti godišnje poribljeno sa 30. nego otvaranje puteva koegzistencije i zajedničkih interesa utemeljenih na prihvaćenim principima cjelovitosti. sanacije.  Ovo prvenstveno podrazumijeva dosljedno provođenje svih uslova utvrđenih ribolovnom osnovom koji garantuju očuvanje stanja ribljeg fonda u rijeci Uni. filozofiju i politiku. uslovno rečeno.  Dosadašnji rezultati pokazuju da prirodni prirast ne pruža dovoljnu bazu za redovne izlove imajući u vidu broj sportskih ribolovaca i intenzitet izlova u ribolovnom reviru unutar NP Una.  Poribljavanje se mora vršiti isključivo autohtonim vrstama potočne pastrmke i lipljana. vodenih i šumskih ekosistema. u cilju dugoročne brige i racionalnog iskorištavanja ihtiofonda.000 komada potočne pastrmke.  Ova.  Mnogo je mjesta i primjera gdje naplavine pijeska i šljunka uzrokuju nekontrolisane devastacije obala.000 komada mlađi lipljana veličine 10-20 cm i sa 50. kompletiranje i uvezivanje turističkuih ponuda nacionalnih parkova R Hrvatske i BiH.  U tom i širem kontekstu zaštite i unapređenja pejsažnih vrijednosti zona zaštite. izvornostii razvojnosti susjednih zaštićenih područja i država u cjelini.  Održavanje postojećih prirodnih. globalizacija ne znači potpadanje pod tuđi uticaj. odnosno TRANS PARKA između dviju susjednih država. Regionalna saradnja. Provjerom podataka o provedenom poribljavanju. može se zaključiti da gazdovanje ovim značajnim ribolovnim revirom nije bilo u skladu sa uslovima iz ribolovne osnove. ponekad na štetu ekosistema i pejsažne raznolikosti. smatramo neophodnim uraditi i “Studiju dozvoljenog stepena uplitanja čovjeka u prirodu“ zbog činjenice da postoje predjeli NP Una gdje uslovno rečeno “PRIRODA DIJELI KARTE“.  Smatramo vrlo hitnim uraditi ozbiljnu Studiju zaštite. uređenja i održavanja obala i korita rijeke Une na potezu Martin Brod – Kulen Vakuf. kako bismo dugoročno spriječili dalje štete po okliš i krajolik. pa je neophodna intervencija uprave Parka.

te nabavu neophodne poljoprivredne i privredne infrastrukture (hladnjača. u cilju brendiranja poljoprivrednih proizvoda iz NP Una.  Ovo zahtijeva studiozan pristup analizi uočenih promjena i hitno pokretanje programa sanacije zatečenih onečišćenja vodotoka i zemljišta.  Razvoj seoskog i eko-turizma mora biti zasnovan na Strategiji razvoja ekoturizma i Master planu razvoja turizma u NP Una.  Osmišljavanje i pokretanje održive i ekološke poljoprivredne proizvodnje. kroz organizaciju raznih seminara.  Ovo se najlakše postiže kroz projekte komasacije usitnjenih poljoprivrednih posjeda i programe edukacije stanovništva. Na približno oko 90% površina. neophodno je uvođenje održive poljoprivredne proizvodnje i na oko 10% obradivih površina ekološke proizvodnje. neophodno je analizirati i potrebu interventnog unosa određenih domaćih životinjskih i biljnih vrsta koje regulišu procese i održavaju prirodnu ravnotežu u strogo zaštićenim dijelovima prirode. koje se već uspješno realizuju u okviru ustanove za nezbrinutu djecu “DUGA“ i novoosnovane Kolonije slikara i skulptora u Kulen Vakufu. 25 . a koze radi sprječavanja divljanja i prorjeđivanja vegetacije u cilju očuvanja pejsažnih vrijednosti krajolika uz rijeku Unu). kojima će se omogućiti certifikovanje odnosno markiranje svih proizvoda zaštitnim znakom NP Una. a u funkciji su održivog razvoja i unapređenja poljoprivrede i stočartstva (krave radi ispaše. marketinga. oprema). kreditiranja i drugih poticajnih mjera.  Osnivač i uprava NP Una moraju participirati i u drugim kulturno-edukativnim programima i pomoći u otvaranju muzejskih prostora i zbirki.  U cilju zaštite i samoodržanja ekosistema. certifikacije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stvaranje prašumskih predjela u pejsažno najkvalitetnijim i najvrijednijim dijelovima vodotoka sa bogatim slapovima i sedrenim barijerama. kao i davanje poticajnih sredstava.  Na osnovu jasnih strateških opredjeljenja i plana upravljanja. skladište.  Vizuelno obrazovanje kao faktor očuvanja čovjekove sredine mora biti utemeljeno u svim obrazovnim projektima i edukaciji lokalnog stanovništva i mladih posjetitelja NP Una. biće neophodno za potrebe lokalne zajednice i lokalnog stanovništva. koordinirano uraditi i konkretne programe edukacije. koji moraju biti ugrađeni u Prostorni plan NP Una i Plan upravljanja NP Una. kurseva i ljetnih škola. te erozijskih procesa u slivnom području (posebno na području Drvara). sufinanciranja.

 Drugim riječima. već na uzajamnoj koegzistenciji i razvijanju društvene sposobnosti za prihvatanje filozofije i prakse održivog razvoja u korištenju prostora i kreiranju prostornih planova zaštićenih područja. a pomoć lokalne zajednice ne smije izostati i mora biti u funkciji osnovnih ciljeva i razloga uspostave NP Una. istorijsku sredinu.  Dimenzioniranje kapaciteta unutar zona mješovite namjene mora biti determinisano dozvoljenim koeficijentom opterećenosti određenih područja temeljnog fenomena. odnosno federalne politike zaštite prostora. sportskih i rekreativnihi manifestacija mora biti u direktnoj nadležnosti ili pod kontrolom uprave NP Una.  Kako je područje posebnih obilježja “Sliv rijeke Une“ utvrđeno područjem od značaja za Federaciju BiH. Zaključak  Odnos ekonomije i ekologije u budućem razvoju ne bi se smio zasnivati na principu međusobne borbe. u prvenstvenoj nadležnosti i obavezi Fedracije BiH. Uprava NP Una mora podržati napore MZ Kulen Vakuf na pokretanju programa i projekata restauracije i zaštite kulturno-historijskih spomenika na području NP. receptibilnost prostora nacionalnog parka treba dati osnovne elemente za utvrđivanje maksimalne opterećenosti posjetiocima. a ne obezvrijeđenu. jer su interesi i benefiti lokalnoj zajednici i lokalnom stanovništvu najveći. najvećim dijelom. koju baštini i prenosi kao svoje kulturno naslijeđe potomcima – oplemenjenu. dimenzioniranje mora biti.  Samo prostorno planiranje sa jasnim i detaljnim zoning planom i jasnim razgraničenjem i dimenzioniranjem svih osnovnih i pratećih funkcija i sadržaja unutar zaštićenih područja. u kojem čovjek ima svoju ne samo životnu sredinu. 7. radi o odnosu čovjeka i prostora. jer se u korištenju prostora. 260 . kulturnh. a u konkretnom slučaju. može postati instrumentom sprječavanja konflikata i smanjenja pritisaka unutar zaštićenog područja. nego čovjekovu. (Ostrovice i Havale) kao i drugih spomenika u širem okruženju. ustvari. uslovljeno optimalnim ekološkim kapacitetom prihvata prostora Martin broda i Štrbačkog buka. sa naglaskom na područja stroge i usmjerene zaštite i područja usmjerenog razvoja unutar NP Una.  Organizacija svih komplementarnih turističkih programa. nacionalne. kao i organizovanje uprave NP UNA i njene infrastrukture. to je provođenje globalne.

Ratko Banović. I na kraju. Fondacija Heinrich Boll. moramo prihvatiti i istinu na koju je često ukazivao jedan od najvećih mislilaca. odnosno brojnosti učesnika. Konjic 2004. a ostalih zona sekundarno. NP Plitvička jezera 1974. Sarajevo 1998. Sarajevo 1982. godina Saobraćaj i prostor. Zagreb 2005. Tuzla 2000. Bajro Golić. obrazovanje i kvalitet doživljaja prirode u njenom punom i izvornom kapacitetu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja a vanjska turistička potražnja poslužit će za dimenzioniranje minimalnih turističkih kapaciteta. da: “SAMO DVIJE STVARI ZADIVLJUJU ČOVJEKA: ZVJEZDANO NEBO NAD NAMA I MORALNI ZAKON U NAMA“ U duhu filozofije održivog razvoja. Ante Marinović-Uzelac 261 . godina Ekonomika prostora. vjerujući u našu spremnost da izgradimo spostveni moral i filozofiju održivog razvoja i prihvatajući jedinstvo čovjeka i prostora. godine Plitvička jezera-čovjek i priroda. Sarajevo 1994. godine Prostorno planiranje-prirodni rezervati. prostor nacionalnog parka ne smije se nikad smatrati izrazito i u cjelosti turističkim područjem.  Cilj svih masovnih manifestacija i okupljanja unutar NP Una ne smije primarno biti profit zasnovan na kvantitetu. Branislav Krstić. dobro je prisjetiti se i velikih misli bosansko-hercegovačkog filozofa i akademika Abdulaha Šarčevića:  MIR MEĐU LJUDIMA NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA PRIRODOM!  MIR SA PRIRODOM NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA ZEMLJOM!  MIR SA ZEMLJOM NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA NEBOM! Literatura Čovjek i prostor. godina Zaštita okolice. Emanuel Kant. godine Energija i ekologija u održivom razvoju BiH. Sarajevo 2000. Prirode i Stvoritelja. godine Studija izvodivosti Nacionalnog parka Una. mora se temeljiti na procjeni ekološkog kapaciteta prostora više nego na analizi jednostavnog prostornog kapaciteta. godina Ekonomija i ekologija.  U tom kontekstu. metoda dimenzioniranja cjelokupne turističko-rekreacijske opremljenosti kapacitetima i sadržajima. Bihać-Zenica 2000 Rijeka bez povratka-Ekologija i politika velikih brana. Ovo uz napomenu da se to dimenzioniranje primarno mora vršiti u odnosu na ekološki kapacitet i koeficijent opterećenosti zone temeljnog fenomena. Bajro Golić. Mehmed Bublin. nego mora biti edukacija.  Zbog toga. Mustafa Omanović.

.

do 2008.hr. – Institutu za primijenjenu ekologiju u razdoblju od 2000. uz podršku intenzivnog terenskog uzorkovanja. Zrinka Mesić. PHYSIS i dr. Institut za primijenjenu ekologiju. ostale detaljne obrade i izradu pro1 Vladimir Kušan.hr 263 . Hrvatska.). Staništa površine manje od MPK djelomično su obrađena i prikazana zasebno kao linije i točke. kartiranje staništa postaje jedan od preduvjeta održivog razvoja i zaštite prirode. e-mail: vkusan@oikon.o. Institut Ruđer Bošković. Spomenute karte staništa (u mjerilu 1:100. s minimalnom površinom kartiranja (MPK) od 9 ha.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja KARTIRANJE STANIŠTA ZA POTREBE ODRŽIVOG RAZVOJA I ZAŠTITE PRIRODE – ISKUSTVA IZ HRVATSKE U RAZDOBLJU 2000. Na kopnenom dijelu kartiranje je izvedeno klasificiranjem i interpretiranjem Landsat ETM+ satelitskih snimki. Sažetak Sukladno brojnim međunarodnim aktima. godine. Staništa morskog bentosa kartirana su sintezom postojećih prostornih podataka i numeričkog modeliranja u okviru GIS-a.hr. hpeternel@oikon.000) i NKS sastavni su dijelovi hrvatskog Zakona o zaštiti prirode i službeni su izvori podataka za procjene utjecaja na prirodu i okoliš u Hrvatskoj. zmesic@oikon. Ovaj rad prikazuje aktivnosti povezane s kartiranjem staništa u Hrvatskoj koje su provedene u OIKON d.-200.o. Prikazano je kartiranje staništa na cjelokupnom državnom teritoriju Hrvatske. oantonic@irb. Hrvoje Peternel. U radu je prikazano i vrednovanje šireg prostora s obzirom na kopnenu bioraznolikost (s ciljem određivanja prioritetnih područja za kartiranje staništa.o.hr.o. Svi kartirani tipovi staništa usklađeni su s Nacionalnom klasifikacijom staništa (NKS) razvijenom u sklopu istog projekta (uključujući sustav za rekodiranje u druge međunarodne standarde poput EUNIS. Oikon d. Oleg Antonić. Vladimir Kušan & al.

bio je kartiranje staništa na cjelokupnom državnom teritoriju i uspostava digitalne. zaštićena područja Uvod Uz tradicionalne metode poput uspostave zaštićenih područja i zakonske zaštite divljih svojti. terensko uzorkovanje. provođenje novog Zakona o zaštiti prirode (tada još u nacrtu).-2004. kopnena staništa. LandsatETM+.) Općeniti cilj projekta. prostorno planiranje. zaštitu okoliša.grama održivog razvoja). daljinska istraživanja. Iskustva s ovih projekata detaljnog kartiranja ukazuju na problem mozaičnih površina i na povezanost točnosti karata i odabrane MPK. što je ujedno i preduvjet za zaštitu divljih svojti koje su o tim staništima ovisne. mjerilo 1:25000 ili detaljnije) koje će poslužiti kao temeljne podloge prilikom izrade planova upravljanja. prostorno modeliranje.o. te važnost provođenja tih mjera od strane svih korisnika prostora i prirodnih dobara. Osnovni motiv za pokretanje projekta bila je svijest naručitelja o tome da je prostorna razdioba staništa temeljna podloga za zaštitu prirode općenito. kao i za cijeli 264 . koji je pokrenulo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. Ključne riječi: bioraznolikost. Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000. To se posebno očituje u zaštiti staništa (bez obzira nalaze li se ona u zaštićenim područjima ili izvan njih). zaštita prirode sve više zahvaća cjelokupnu biološku i krajobraznu raznolikost. prostorno orijentirane baze podataka. kao i karte staništa izrađene za 14 zaštićenih i drugih značajnih područja (MPK 2. numerička klasifikacija. Ovaj je rad kratak prikaz projektnih aktivnosti povezanih s kartiranjem staništa u Hrvatskoj koje su provedene u OIKON d.25 ha ili manje. godine. dok Konvencija o biološkoj raznolikosti (1992. Zbog toga inventarizacija i kartiranje staništa postaje jedan od preduvjeta održivog razvoja i zaštite prirode.). gospodarenje prirodnim resursima na načelima održivog razvitka. staništa morskog bentosa. Sveeuropska strategija očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti (1995.) i Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (1999. i 2008.o.). Očuvanje staništa važnih za zaštitu prirode ističe i europska Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (1992. prostorna varijabilnost.) ističu nužnost integracije mjera očuvanja bioraznolikosti i staništa u sve sektorske djelatnosti. – Institutu za primijenjenu ekologiju u razdoblju između 2000. GIS.

Dobiveni su rezultati zatim prostorno generalizirani na zadanu minimalnu površinu kartiranja (MPK) od 9 ha (usporedi Slike 2A i 2B). Za fino razlučivanje nekih klasa koje se između sebe nisu dovoljno razlikovale na satelitskim snimkama (npr. Korištenom metodologijom kartiranja mnogostruko su smanjeni troškovi i potrebno vrijeme izvođenja radova u odnosu na klasične metode vegetacijskog kartiranja (vidi npr. koje su analizirane standardnim metodama digitalne obrade slike i numeričke klasifikacije (vidi npr. rješavanje konflikata među strukama u zahtjevima prema prirodnim resursima i slično. Slika 1 A (lijevo) – prikaz prostornog pokrivanja za korištene jesenske snimke Landsat ETM+. ekološki vrlo različiti 265 . Lillesand & Kiefer. Horvat 1962. Na kopnenom dijelu teritorija satelitske su snimke pomoću kontrolirane klasifikacije u prvom koraku klasificirane u glavne tipove zemljišnog pokrova (primjer za šume na Slici 1B).).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja niz specifičnih primjena. B (desno) – rezultat kontrolirane klasifikacije (granica područja pod šumom) za dio Slavonije (zelena linija) prikazan na kolor kompozitu satelitske snimke LandsatETM+. što je omogućilo istovremeno korištenje i sintezu brojnih prostornih podloga iz različitih izvora koje su se odnosile na projektni zadatak. Glavni izvor prostornih podataka bile su satelitske snimke Landsat ETM+ (proljetni i jesenski set. poput izrade studija utjecaja na okoliš. 1994. vidi Sliku 1A). koji su u sljedećem koraku svaki zasebno klasificirani nekontroliranom klasifikacijom na podtipove (primjer na Slici 2A). geokodiranja. U kabinetskom radu korištene su relevantne metode georeferenciranja. a tako dobiveni poligoni interpretirani su pomoću intenzivnog terenskog uzorka (Slika 2C).). geografskih transformacija i numeričke obrade podataka u okviru Geografskog informacijskog sustava (GIS). projektiranja infrastrukturnih objekata. uz korištenje GPS tehnologije.

digitalni model terena. C (desno) – indikativna prostorna razdioba 5233 lokaliteta na kojima su prikupljani terenski podaci za potrebe interpretacije rezultata klasifikacije satelitske snimke sa stajališta pripadnosti pojedinim staništima (za nepokrivena područja postojale su informacije o miniranosti terena). Procijenjena je i varijabilnost unutar kartiranih poligona staništa pomoću prostorne statistike rezultata kontroliranih klasifikacija (uz svaki kartirani poligon u prostornoj bazi podataka pridruženi su podaci o udjelu površina pod pojedinim glavnim tipom zemljišnog pokrova. Slika 3 A (lijevo) – prostorna razdioba staništa vodotoka za dio središnje Hrvatske (različite boje linija prikazuju različite stanišne tipove). 266 .. Slika 2 A (lijevo) – prostorna razdioba tipova šuma dobivena nekontroliranom klasifikacijom (izrez za dio Dalmacije) prije generalizacije na MPK. te numerički model prostorne razdiobe bioklimatskih zona u Hrvatskoj (Antonić & al. 2000. te cijeli niz procjenitelja prostorne raznolikosti). karte klimatskih pokazatelja. B (sredina) – nakon generalizacije na MPK (crne linije predstavljaju granice poligona).tipovi staništa čistih bukovih šuma) korištene su (izravnim uvidom pri interpretaciji) geološke i litološke karte. B (desno) – prostorna razdioba osnovnih tipova morskog bentosa u cirkalitoralu i batijalu.).

Infralitoral je kartiran pomoću prostornog modeliranja neuronskim mrežama.. te je izrađena inicijalna baza podataka o tipovima staništa na primjernim lokalitetima. Slika 4 Pogled u dio korisničkog sučelja programske aplikacije razvijene u sklopu projekta za interaktivni on-line unos koordinata lokaliteta s odabirom tipa staništa. srednja sezonska temperatura mora i jačina pridnenih struja (dobivene matematičkim modelom) i odabrani spektralni kanali LandsatETM+ (vidi BakranPetricioli & al. 26 . uz korištenje prostornog modeliranja pomoću neuronskih mreža (vidi npr. nagib morskog dna. dok su kao nezavisne varijable korišteni: digitalni model dubina mora. 2006. jednako kao i granica cirkalitorala i batijala. Potencijalno rasprostranjenje staništa stijena i točila kartirano je uz korištenje digitalnog modela nagiba terena. te postojećih litoloških i geomorfoloških podataka. ekspertnog znanja. Staništa kopnenih vodotoka (Slika 3A) kartirana su na temelju literature. Patterson 1996).). Tipovi infralitoralnih staništa određeni na terenu predstavljali su zavisnu varijablu. Staništa morske obale (supralitoral i mediolitoral) kartirana su u funkciji obalne litologije i prostorne razdiobe naseljenih mjesta duž obale. udaljenost od obale.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izdužena staništa koja u prirodi rijetko prelaze korištenu MPK kartirana su kao linije. uz minimalnu dužinu kartiranja od 300 metara. Za potrebe kartiranja lokaliteta razvijena je programska aplikacija s web sučeljem koja omogućuje interaktivni on-line unos lokaliteta uz izbor tipa staništa i pripisivanje geografskog položaja (Slika 4). Donja granica infralitorala određena je batimetrijski. cirkalitoralne biocenoze i batimetrija) u okviru GIS-a (Slika 3B). koji su kartirani preklapanjem postojećih podloga (litologija.

2000).int/habitats. što znači da pojedini dijelovi hijerarhijskog sustava nisu u korelaciji s razinama NKS-a. morao je biti definiran pomoću opisa prisutnih okolišnih značajki ili procesa koji su ih stvorili (npr.. Onaj relativno mali broj staništa bez vaskularne vegetacije. požarišta. Izrađene karte staništa (u mjerilu 1:100 000) i NKS sastavni su dio Zakona o zaštiti prirode RH i službene su podloge za procjene utjecaja na prirodu i okoliš u RH.eu. što se očituje u vrlo bogatoj postojećoj literaturi. 2005b.. 2005a. pod stalnim čovjekovim utjecajem već više od 2000 godina što je u mnogome utjecalo na 26 . U sklopu projekta izrađen je i sustav za rekodiranje NKS-a u druge međunarodne standarde i to: 1) PHYSIS (Devillers i Devillers-Terschuren. Za staništa koja nisu mogla biti definirana uz pomoć fitocenološkog pristupa. sukladno činjenici da su prema načelima te škole na teritoriju Hrvatske provedena brojna istraživanja vegetacije tijekom prošlog stoljeća. poslužile dominantne biološke vrste čija prisutnost znatno utječe na značajke samog staništa (edifikatori). Dalmacija je. 2002). koji se bavi problemom održivog razvoja i zaštite prirode u četiri dalmatinske županije. koje nije bilo moguće definirati na temelju edifikatora ili bioindikatora. kao i ostatak Mediterana. Pri tome je fitocenološki hijerarhijski sustav podređen potrebama praktične primjene. 2001). kao temelj klasifikacije poslužila je fitocenološka klasifikacija (prema fitosociološkoj školi Zürich-Montpellier). itd. odnosno vrste tipične za pojedina staništa.Svi spomenuti tipovi staništa usklađeni su s Nacionalnom klasifikacijom staništa (NKS) razvijenom u sklopu istog projekta (usporedi Antonić & al. a zatim bioindikatori u užem smislu. Za staništa obrasla vaskularnom vegetacijom. U ranoj fazi projekta “COAST“. kao kriterij za klasifikaciju su. bilo je potrebno odrediti prioritetna područja (s obzirom na kopnenu bioraznolikost) koja bi u kasnijim fazama projekta bila detaljno obrađena (uključivši kartiranje staništa) i obuhvaćena provedbom programa održivog razvoja. jsp). gdjegod je to bilo moguće. 2) EUNIS (http://eunis.).eea. Valorizacija bioraznolikosti odabranih područja Sve brže i dramatičnije promjene u okolišu dovele su do toga da jedan od glavnih ciljeva zaštite biološke raznolikosti postaje određivanje prioritetnih područja i razvoj strategije njihovog upravljanja (Sarkar & al.. 3) CORINE Landcover (Bossard & al. izgrađena i industrijska područja.. Više detalja o radovima na projektu “Kartiranje staništa RH“ i dobivenim rezultatima može se naći u Antonić & al. 4) Klasifikacija morskih staništa prema Barcelonskoj konvenciji (UNEP (OCA)/MED 1998 i 2000) te 5) Vegetacijska karta Europe (Bohn & al. 2000). erodirana područja.).

. Na ovome se području nalazi najviši vrh Hrvatske (Dinara). za procjenu bioraznolikosti korištene su tri skupine podataka: 1) podaci o staništima (preuzeti iz Karte staništa RH) koji su uključivali sva prirodna i poluprirodna staništa kartirana s minimalnom površinom od 9 ha. pet parkova prirode i jedno ramsarsko područje (ušće Neretve). te biologiji i ekologiji pojedinih vrsta. U spomenutom projektu. ugrožene i rizične vrste). Za razliku od uobičajenog prikaza rijetkosti (vidi npr.). špilje i ostala staništa s površinom manjom od MPK). te ugroženih i međunarodno zaštićenih (Bernska konvencija. te donji i gornji kvartil) koje su poslužile za rangiranje kvadranata prema stupnju bioraznolikosti. Dobivene vrijednosti klasificirane su u četiri klase (s obzirom na medijan. i uz ekspertne prosudbe o konkretnim staništima. 2002). te “linijska“ (vodeni tokovi. Prostorna razdioba svih korištenih podataka prikazana je na MTB/4 mreži. koji se obično odnose samo na neke taksonomske skupine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja izgled krajolika. Beazley & al. obale) i “točkasta“ staništa (lokve. točila. kritično ugrožene. mscr. Zatim je na osnovi odabranih kvadranata s najvećim stupnjem raznolikosti. 2005) poseban značaj dan je stanišnim tipovima i endemičnim vrstama koje su rasprostranjene na malom području u odnosu na šire rasprostranjene tipove i vrste. 26 . mnogi autori koriste princip komplementarnosti i indikatorske skupine s ciljem prikazivanja ukupne bioraznolikosti (Margules & al. Valorizacija prostora i određivanje prioritetnih područja provedeni su u okviru GIS-a. Osnovni problem prilikom svake analize i procjene bioraznolikosti predstavlja količina i kvaliteta postojećih podataka. četiri nacionalna parka. endemičnost i stupanj zaštite prema Konvenciji o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (ukupno 121 vrsta). ukupan broj stanišnih tipova. a često i ne pokrivaju čitavo područje od interesa. rizične (ukupno 143 vrste) i endemične (165 vrsta) i 3) faunistički podaci (preuzeti iz Crvenog popisa ugroženih životinja Hrvatske) koji su obuhvaćali status ugroženosti (izumrle. ugrožene. te raznolikost staništa. Tako su dobivene poligonske teme (Slike 5A-C) na temelju kojih su postupkom preklapanja definirana područja prioritetna (po kriteriju ukupne bioraznolikosti) za detaljnu obradu i provedbu programa održivog razvoja. izvršena delineacija poligona (Jelaska & al. pri čemu su za svaki kvadrant mreže izračunati: 1) bogatstvo (richness) tj. stijene. Kako bi ovaj problem prevladali. Direktiva o staništima) biljnih i životinjskih vrsta i 2) rijetkost (rarity) stanišnih tipova i endemičnih predstavnika flore i faune. 2) floristički podaci (preuzeti iz “Flora Croatica Database”) koji su obuhvaćali vrste klasificirane kao izumrle. kritično ugrožene.

Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje obuhvaća brdsko područje izuzetne krajobrazne vrijednosti. a kartirano je ukupno 17 tipova staništa. B (gore desno) – područja s najvećom faunističkom raznolikošću. postojanje jasnog i vidljivog pritiska na bioraznolikost. itd.Slika 5 Područje COAST projekta (4 dalmatinske županije). Za područje parka prvo je napravljena vegetacijska karta (Jelaska et.) Za javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima tijekom navedenog razdoblja obavljena su četiri projekta kartiranja staništa. 2005).25 ha. postojanje zainteresiranosti lokalne samouprave za aktivnosti projekta. Kartiranje staništa u zaštićenim i drugim značajnim područjima RH (2003.-2008. Pri definiranju prioritetnih područja (Slika 5D) korišteni su i dodatni kriteriji (npr. D (dolje desno) – područja odabrana kao prioritetna (preuzeto iz Nikolić & al. te potom karta staništa u mjerilu 1:25. Proteže se od 180 do 1178 m nadmorske visine i zauzima površinu od 348 km2. C (dolje lijevo) – područja s najvećom florističkom raznolikošću. A (gore lijevo) – područja s najvećom stanišnom raznolikošću. al. Park prirode Lonjsko polje obuhvaća najveće (506 km2) zaštićeno močvarno i poplavno područje u 20 . 2005).000 s minimalnom površinom kartiranja od 2.).

Osim najviših vrhova Risnjaka (1524) i Snježnika (1505) u parku se nalazi i izvor rijeke Kupe.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja dunavskom slivu. zanimljivo je i zbog svog specifičnog kulturnog krajobraza. Osim velike visinske razvedenosti. bogato šumama bukve i crnog bora. od kojih se najviše ističe strogi rezervat “Hajdučki i Rožanski kukovi“. Na području od 1853 km2 zabilježeno je 160 stanišnih tipova. od mora na zapadu. Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m). NP Plitvička jezera je područje poznato zbog ljepota sedrenih barijera nastalih biogenim procesima. Ovo ramsarsko područje. do ličkih krških polja. Na ovom su području – ukupne površine 228 km2 u mjerilu 1:25000 s minimalnom površinom kartiranja 2. uz MPK od 1 ha za šumska.25 ha. Proteže se od 120-1035 metara nadmorske visine. Šire područje Ogulina (147 km2) poznato je po brojnim špiljskim sustavima.25 ha). a ukupno je kartirano 117 tipova staništa. ovo područje karakterizira i miješanje mediteranske i kontinentalne klime. odnosno 0.25 ha – kartirana 63 tipa staništa. Park prirode Medvednica obuhvaća brdsko područje dobro očuvanih prirodnih šuma i šumskih zajednica. ali i reljefna razvedenost uvjetovala je veliki broj stanišnih tipova (76) na površini od 95 km2. Kartiranjem nadzemnih staništa ovog područja pronađeno je 37 stanišnih tipova. obilježavaju duboko urezani okomiti kanjoni i brojni krški oblici. Na 112 km2 zabilježeno je 66 tipova staništa. Na području se nalazi i značajni krajobraz Klek.5 ha prikazana su linijski ili točkasto). Na 62 km2 kartirano je 20 tipova staništa.5 ha za nešumska staništa (neka staništa manja od 0. zbog kojih je zaštićeno cijelo slivno područje. Na površini od 301 km2 kartirana su 132 stanišna tipa. koji također značajno pridonosi biološkoj raznolikosti. Cijeli je park s okolnim zaštićenim područjima (ukupno 246 km2) kartiran u mjerilu 1:5000. NP Paklenica se pruža od mora do najviših vrhova Velebita. 21 . NP Risnjak obuhvaća planinsko područje velike raznolikosti i očuvanosti šumskih staništa. osim velikog značaja kao prebivalište ptica močvarica. Ovo područje. Područje parka kartirano je u mjerilu 1:25000 s minimalnom površinom kartiranja od 2. PP Velebit obuhvaća područje najveće hrvatske planine. a vršne dijelove karakteriziraju planinske rudine i bor krivulj. specifičan geomorfološki fenomen na kojem je zabilježeno više od 150 jama. a kartirana su 63 tipa staništa. NP Sjeverni Velebit obuhvaća područje velike raznolikosti krških fenomena. što doprinosi velikoj raznolikosti stanišnih tipova. U sklopu KEC (Karst Ecosystem Conservation) projekta kartirano je ukupno šest odabranih područja (sve u mjerilu 1:25000 uz MPK od 2. Velika visinska. Velika visinska razvedenost područja (130 -1401 metar nadmorske visine) uvjetuje veliku raznolikost staništa. preko središnjeg grebena. Park prirode Učka obuhvaća homogeni planinski masiv smješten između Istre i Kvarnera.

Osim toga se na kartama dodatno prikazuju stanišni tipovi za koje je utvrđeno da su rijetki i/ili ugroženi. Sve karte staništa izrađene za zaštićena područja poslužit će kao temeljne podloge za izradu planova upravljanja tim područjima. najzelenijeg hrvatskog otoka. močvara. Iskustva s ovih projekata detaljnog kartiranja ukazuju na problem mozaičnih površina i upućuju na zavisnost točnosti karata od odabrane MPK. Na području Visa i pučinskih otoka. Na području otoka Mljeta (99 km2). Na većim otocima (Vis. ali i nekoliko dobro očuvanih močvarnih područja. i to kako na državnoj tako i na lokalnoj razini potrebne detaljnosti. Svetac i Biševo) dominira eumediteranska vazdazelena vegetacija. Brusniku. te Morinskog zaljeva na jugoistoku) kartirana su 53 stanišna tipa. u sprezi s ciljanim terenskim uzorkovanjem. Osim što se nalazi na prijelazu submediteranske i eumediteranske vegetacijske zone. zabilježena su 74 stanišna tipa. stijena i točila često u prirodi zauzimaju manje površine od šuma. 22 .Projekt COAST (Očuvanje i održivo korištenje bioraznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja) obuhvaća kartiranje staništa na pet područja (sve uz MPK od 2.25 ha za šumska i 1 ha za nešumska staništa. kartirano je 45 stanišnih tipova. njegovoj raznolikosti doprinosi ljudska aktivnost (brojni pašnjaci). Na 120 km2 središnjeg dijela otoka zabilježen je 81 stanišni tip. Karte staništa za četiri područja su završene. Ukupno je za izradu detaljnih karata staništa svih navedenih područja kartiranih u razdoblju 2003. U estuariju Krke (122 km2) od Skradina do rta Braničevo (uključujući šire područje zaštićenog krajobraza ušća Guduće na sjeverozapadu.-2008. Zaključak Daljinska istraživanja i GIS. S obzirom da staništa poput travnjaka. dok na Jabuci. a jedno je područje (porječje rijeke Cetine) još u procesu kartiranja. te Veloj i Maloj Palagruži dominiraju elementi ljeti listopadne vegetacije. u posljednje se vrijeme koriste različite MPK za nešumska i šumska staništa. a koji u pravilu zauzimaju vrlo male površine (manje i od MPK). upravljanje zaštićenim područjima i planiranje održivog razvoja. mogu u relativno kratkom vremenu osigurati značajnu količinu prirodoslovnih podloga nužnih za aktivnosti zaštite prirode i okoliša. te uz mjerilo 1:10000). Pag je jedan od otoka s najvećom raznolikosti staništa. ukupne površine od 101 km2. na terenu uzorkovano 7500 točaka.

(2005): Biodiversity considerations in conservation system planning: Map-based approach for Nova Scotia.) – pregled projekta. Petricioli. Kušan V. (2001): Application and development of the Palaearctic habitat classification in the course of the setting up of the Emerald Project ...... F. Bukovec. (2005a): Klasifikacija staništa Republike Hrvatske. and Hatić. O.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 6 Zaštićena i druga značajna područja obuhvaćena detaljnim kartiranjem staništa. Natura Croatica 9.. O. Janeković I. 1 (www... Bakran-Petricioli T. (2005b): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.. Drypis 1/1... Drypis 1/1. C. Tkalčec S.. European commission... Janeković. V. Bakran-Petricioli. (2000): Spatial distribution of major forest types in Croatia as a function of macroclimate.info). D.. Kušan.. T. P.. Literatura Antonić O. Gollub. Ecological Applications. Devillers. Petricioli D. Bukovec. Hatić D. S. L. Bukovec D. Kušan V. Hećimović Ž. I.. 15(6): 2192-2208. Federal agency for nature conservation. D.. Austen-Smith Jr. Major Z. 2 (www. 1-13..Croatia. Gottstein-Matočec S. Pernar R. Križan J. Križan. Ecol.. G.. U. Križan.. & Hettwer. K.. Tkalčec Z. D.. Peternel H.-2004. Antonić O.. Grgurić Z. MacKinnon... Smandych. Alegro A.drypis. P. Snaith. Marki. J. Dujmović.) (2000): Map of the natural vegetation of Europe. Mrvoš D..info). & Devillers-Terschuren.drypis. Duinker. D. Gottstein-Matočec S. Antonić. Jelaska S. Antonić. J. Bakran-Petricioli T.. Beazley. Peternel H. A... Canada. J. (Eds.. (2006): Modelling spatial distribution of the Croatian marine benthic habitats.... Modelling 191 (1): 96-105. Bohn. 23 . P. T..

. str. (1994): Remote sensing and image interpretation. Jelaska. Major. G. C. Jelaska. & Kiefer. T.. Journal of Bioscience. (2005): Vegetation mapping of Žumberak – Samoborsko gorje Nature Park. J. Jelaska. John Wiley & Sons.Horvat. (1996): Artificial neural networks. Peternel... knjiga 30.S. Patterson.. H.. A. Major. (2002): Representing biodiversity: data and procedures for identifying priority areas for conservation. I.. Singapore. 27 (4) (suppl. (2002): Place prioritization for biodiversity content.R. Kušan. (1998): Hyeres.. L. 24 . Garson. Suppl. Gužvica. using Landsat 7 and field data.. UNEP(OCA)/MED WG. Mihulja. Z. UNEP(OCA)/MED WG. 27 (4): 309-326. Final report Summary.M. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Aggarwal. D. Nikolić. J.. Zagreb.. H. Gužvica. 37p.. (2005): Biodiversity in Coast project area and site selection. A. Acta Biologica 2.u postupku recenzije).. Z. I. Jardas. Peternel.. S. P. C. . Francuska. 2.149/5. R. R.. Margules. New York. Zeidler. V. V.L. Kušan. Sarkar. T. D.W...167/4. Italija. Grgurić. Lillesand. 2): 339-346.R. Nikolić. Croatia. 5-179. D. Peternel. Margules. Prirodoslovna istraživanja.: Terrestrial Biodiversity Analyses in Dalmatia (Croatia) – complementary approach using diversity and rarity of dana (mscr..303-311. Z. Inc. T. Kušan. G. (2000): Rim. Williams. Šerić Jelaska. V. Prentice Hall.. D. S. Journal of Bioscience. Pressey. JAZU... Acta Botanica Croatica.S. H.H.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja MAPPING OF HABITATS FOR NEEDS OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT AND NATURE PROTECTION – ExPERIENCE FROM CROATIA IN THE PERIOD FROM YEAR 2000 TO YEAR 200 Abstract According to numerous international acts. as well 25 . Habitats with area below MMU were partially processed and mapped separately as lines and points.). etc. The mentioned habitat maps (in the scale of 1:100 000) and CNHC are integral parts of the Croatian Law on Nature Protection. Mapping of habitats for entire Croatian state territory is presented. performed in OIKON Ltd. additional detailed analyses and making the sustainable development programs) are also presented in the paper. This paper presents activities related to mapping of habitats in Croatia. Evaluation of wider region regarding the terrestrial biodiversity (followed by determination of priority areas for habitat mapping. with minimum mapping unit (MMU) of 9 ha. and official data sources for assessment of impacts on the nature and environment in Croatia. Marine benthic habitats were mapped by synthesis of existing spatial data and numerical modelling in the frame of GIS. Terrestrial habitats were mapped by classification and interpretation of Landsat ETM+ satellite scenes. – Institute for applied ecology during the period from 2000 to 2008. All mapped types were harmonized with Croatian National Habitat Classification (CNHC) which is developed in the frame of the same project (including the system of recoding into other standards like EUNIS. mapping the habitats becomes one of preconditions for sustainable development and nature protection. PHYSIS. supported by intensive field sampling.

as habitat maps (MMU of 2,25 ha or less; scale 1:25000 or more detailed) made for 14 protected and other important areas (as the basis for making of management plans). Experiences gained in these projects point to the problem of mosaic areas and to the correlation between map accuracy and the chosen MMU. Key words: biodiversity, field sampling, GIS, LandsatETM+, marine benthos habitats, numerical classification, protected areas, remote sensing, spatial modelling, spatial variability, terrestrial habitats

26

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

ZAŠTIĆENA PODRUČJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA PLANIRANJE PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BIH
Hanka Mušinbegović Uvod

“Zemlja ne pripada čovjeku, čovjek je taj koji pripada Zemlji“ “Sve stvari su povezane kao krv koja sjedinjuje jednu familiju“ “Ono što se desi Zemlji desit će se i sinovima Zemlje“ “Nije čovjek istkao platno života, on je samo jedna nit. Ono što čovjek učini platnu, učinio je samom sebi“ Navedeno upućuje na važnost planiranja prostora, bitnost izrade planskih dokumenata, čime se sprječava stihijsko korištenje prostora. Da bi cjelina – homogeno područje sa izrazitim prirodnim vrijednostima bilo zaštićeno, potrebno je utvrditi njegove granice. Granice zaštićenih područja utvrđuju se Prostornim planom Federacije BiH, a do njegovog donošenja Odluku o utvrđivanju donosi Parlament Federacije BiH. Planiranje i korištenje područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH sa izrazitim prirodnim vrijednostima definisano je Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ 02/06; 72/07; 32/08) Zaštiti istog doprinosi set okolinskih Zakona iz 2003. godine. Pomenuti Zakoni su korak naprijed ka usklađivanju domaće legislative sa propisima Evropske Unije.
1

Pomoćnik ministra u Sektoru za prostorno planiranje u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja,

2

U skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine prostorno planiranje u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao temelj korištenja prostora u Federaciji Bosne i Hercegovine, zasniva se na načelima:  zaštite prostora u skladu sa principima održivog razvoja;  zaštite integralnih vrijednosti prostora, i zaštite i unapređenja stanja okoliša;  zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa;  usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Federaciju BiH;  usaglašenosti planskih dokumenata nižih nivoa sa višim; usaglašenosti planskih dokumenata Federacije BiH sa planskim dokumentima Republike Srpske;  usaglašenosti planskih dokumenata Federacije BiH sa planskim dokumentima susjednih država;  javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za planiranje u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/06, 72/07 i 32/08) i posebnim propisima;  uspostavljanje sistema informacija o prostoru iz nadležnosti Federacije BiH u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Federacije BiH. Planiranje na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH mora biti usklađeno sa posebnim propisima iz oblasti zaštite okoliša, kulturno-historijskog, graditeljskog i prirodnog naslijeđa, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, kao i zaštite energetskih, rudarskih, industrijskih, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te zaštite sportskih, turističkih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture.

Planski dokument

Planski dokument je dokument koji određuje svrsishodno organizovano korištenje i namjenu zemljišta, te mjere i smjernice za zaštitu prostora. Na prostoru Federacije BiH obavezno je donošenje sljedećih planskih dokumenata: 1) 2) za teritorij Federacije - Prostorni plan Federacije; za teritorij kantona - Prostorni plan kantona;

2

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

3) 4) 5) 6) 7)

za gradove Mostar i Sarajevo - Urbanistički plan grada; za opštine - Prostorni plan opštine; za područja od značaja za Federaciju - Prostorni plan područja posebnih obilježja; za urbano područje opštine u kojoj je smješteno sjedište kantona - urbanistički plan; za područja za koja je takva obaveza utvrđena planom šireg područja - regulacioni plan i urbanistički projekt.

Prostornim planom Federacije BiH definiše se politika korištenja zemljišta i usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti na teritoriji Federacije BiH. Njime se utvrđuju područja od značaja za Federaciju BiH, a naročito, pored ostalih, i područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj. Prostorni plan područja posebnih obilježja sa izrazitim prirodnim značajem definiše osnovnu organizovanost prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, te po potrebi određuju obavezu izrade detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornog plana područja posebnih obilježja. Kanton može donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za kanton, ako se prostornim planom kantona utvrdi potreba za izradu istog, i ako područje nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju BiH. Dva ili više kantona mogu donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja kao jedinstven plan kada se to područje nalazi na prostoru tih kantona, ako područje nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju BiH. Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH donosi Parlament Federacije BiH. Prije utvrđivanja Prijedloga plana pribavlja se mišljenje zakonodavnih tijela kantona. Sredstva za pripremu i izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH osiguravaju se u budžetu Federacije BiH, a od značaja za kanton u budžetu kantona. Izradi planskog dokumenta područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH pristupa se, nakon od strane Parlamenta Federacije BiH donesene Odluke o pristupanju izradi planskog dokumenta. Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta područja posebnih obilježja sadrži:  Vrstu dokumenta – Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH;  Granice područja posebnih obilježja za koje se planski dokument radi;  Vremenski period za koji se planski dokument donosi; 2

 Smjernice za izradu planskog dokumenta,  Rok izrade;  Način osiguranja sredstava za izradu,  Odredbe o javnoj raspravi;  Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta;  Nosioca izrade planskog dokumenta;  Druge elemente ovisno od specifičnosti područja za koje se plan donosi. Postupak pripreme i izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH obuhvata:  Pripremu i izradu prostorne osnove;  Izradu prednacrta, nacrta i prijedloga prostornog plana. Prostorna osnova obuhvata:  Snimanje postojećeg stanja u prostoru, njegovu analizu i ocjenu mogućnosti daljeg razvoja;  Opšte ciljeve prostornog razvoja; posebne ciljeve prostornog razvoja;  Izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja, odnosno smjernice planiranog prostornog razvoja koje obavezno sadrže načela, ciljeve prostornog razvoja i planska opredjeljenja temeljena na zakonskim odredbama, relevantnim dokumentim Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, Evropske Unije;  Izrada Studije ranjivosti. Prednacrt, nacrt i prijedlog plana sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela i to:  Opšti i posebni ciljevi prostornog razvoja;  Projekcija prostornog razvoja (razrada osnovne koncepcije razvoja);  Projekciju razvoja prostornih sistema;  Odluku o provođenju prostornog plana. Prostorni plan područja posebnih obilježja sa izrazitim prirodnim značajem mora imati detaljno obrađene elemente vezane za “izrazit prirodni značaj“, koji odnosno područje čine posebnim. Kroz prostornu osnovu se detaljno razrađuju specifičnosti te prostorne cjeline. Pojedini sadržaji u okviru projekcije prostornog razvoja i projekcije razvoja prostornih sistema se obrađuju prema obimu u kojem stvarno postoje na području posebnih obilježja, dok se posebno detaljno obrađuju sadržaji prema kojima je definisan poseban značaj područja. 20

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Imajući u vidu da se BiH opredijelila za proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj Uniji neophodno je da u planiranju u Federaciji BiH prevlada opredjeljenje prilagođavanja konceptu i filozofiji održivog razvoja. Vodeći principi za održiv prostorni razvoj evropskog kontinenta usvojeni od strane Evropske konferencije ministara nadležnih za regionalno planiranje predstavljaju priručni dokument značajan za brojne mjere i inicijative za prostorni razvoj u okviru evropskog kontinenta. Posebno značajan cilj vodećih principa je usklađivanje privrednih i društvenih zahtjeva sa ekološkim i kulturološkim funkcijama, što predstavlja doprinos dugoročnom, opsežnom i izbalansiranom prostornom razvoju. Implementacija vodećih principa zahtijeva neposrednu saradnju, odnosno povezanost sektorskih politika i politike prostornog uređenja. Kod planiranja područja posebnih obilježja koja imaju izrazitu prirodnu vrijednost se mora poći od temeljnog zadatka: zaštite prirodnih vrijednosti, kao i od vizije višegodišnjeg ekonomskog i socijalnog plana, razvojnih projekata sa učešćem građana, što predstavlja elemente upravljanja prirodnim bogatstvima, očuvanjem biodiverziteta, uravnotežen održiv i dugotrajan razvoj lokalne zajednice. Zaštićena područja su naše prirodno naslijeđe, naš identitet i naša zajednička budućnost.

21

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

MASTER PLAN RAZVOJA TURIZMA, OČUVANJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-HISTORIJSKIH SPOMENIKA NA PODRUČJU OPŠTINA VAREŠ I KAKANJ, SA POSEBNIM OSVRTOM NA STAVLJANJE KRALJEVSKOG GRADA BOBOVCA U KONTEKST TURISTIČKE PONUDE
Sanja Pokrajac Fethi Silajdžić2 Elmedina Krilašević3 Uvod

Imajući u vidu kulturno-historijsku baštinu i prirodne potencijale, te postojanje drugih resursa za ekonomski razvoj i razvoj turizma na području opština Vareš i Kakanj, pojavila se potreba za sistematičnim i adekvatnim pristupom njihovoj valorizaciji kroz izradu Master plana turizma. U sklopu Master plana je definisana vizija razvoja turističke ponude u skladu sa očuvanjem kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti, te strategija razvoja turizma. Strategija stavlja akcenat na održivi razvoj područja uz minimalan uticaj na prirodu kroz razvoj eko/rural1 2 3 BSc Environmental Science Diplomirani inžinjer mašinstva, MBA Diplomirani inžinjer šumarstva

23

nog, kulturnog i sportskog turizma. Cilj izrade Master plana je razvoj održivog turizma u opštinama Kakanj i Vareš kroz iskorištavanje i unaprjeđivanje postojeće infrastrukture. Eko/ruralni, kulturni i sportski turizam su odabrani kao modeli turizma za koje postoje veoma dobri preduslovi, i gdje je priliv posjetilaca kontrolisan u skladu sa kapacitetima i ne prelazi granice preko kojih bi uticaj na okoliš bio negativan. Neplanski razvoj turizma može imati negativan utjecaj na okoliš, ali isto tako, ukoliko je planiran, turizam može biti veoma koristan za podizanje svijesti o potrebi očuvanja prirodnih bogatstava kroz prihode koje donosi lokalnoj zajednici, a dio kojih može biti iskorišten za mjere očuvanja i obrazovanje lokalnog stanovništva i posjetilaca. Jedan od ciljeva predviđa povećan broj zaštićenih područja te, u zavisnosti od vida zaštite, i razvoj kapaciteta za njihovo uključivanje u turističku ponudu. Pravilno upravljanje turizmom u zaštićenim područjima osigurava njihovu zaštitu, uz ostvarivanje ciljeva razvoja turizma. Za održivi razvoj zasnovan na turizmu potrebno je poticati ojačanu participaciju i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica, kroz formiranje udruženja i uključivanje privatnih preduzetnika. Tokom izrade Master plana lokalna zajednica je uključivana kroz konsultacije sa lokalnim stanovništvom, nevladinim organizacijama i vjerskim zajednicama. Nakon ocjene potencijala područja i sagledavanja problema definisani su glavni rezultati projekta i detaljno razrađene pojedinačne aktivnosti potrebne za njihovo ostvarivanje.

Ocjena kulturno-historijskih spomenika

Na području opština Kakanj i Vareš se nalaze brojni kulturno-historijski spomenici, od kojih je 8 proglašeno nacionalnim spomenicima od strane Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika. Tri se nalaze na području vareške opštine, a preostalih pet na području opštine Kakanj. Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti je uzela u obzir pravni status spomenika, njihovu lokaciju, opis trenutnog stanja, značaj za očuvanje kulturno-historijskog bogatstva, trenutne i planirane aktivnosti na očuvanju spomenika, trenutne i planirane aktivnosti na razvoju turizma vezano za spomenik kao i ocjenu potencijala za turističku ponudu. Na osnovu toga su date preporuke za aktivnosti koje se trebaju preduzeti u cilju očuvanja spomenika i razvoja turističke ponude. Ocijenjen je turistički potencijal za svaki spomenik zasebno, uzimajući u obzir njegovu atraktivnost, pristupačnost, prateće turističke objekte (info punktove, suvenirnice, kafiće, restorane, smještaj), promociju, blizinu ostalih turističkih atrakcija i privatno preduzetništvo vezano za turizam u području u kojem se nalazi spomenik. Sve ocjene su unesene u tabelu 1.

24

Kulturno-historijski spomenici Moguća 10 7 4 6 6 9 10 5 10 1 4 9 10 2 2 4 9 7 7 9 10 7 7 1 5 1 1 10 10 4 4 2 1 1 1 10 10 4 5 9 8 4 4 10 10 4 4 3 3 1 1 10 10 4 7 21,4 25,7 13,1 15,1 21,8 Moguća Moguća Moguća Moguća Moguća Moguća Trenutna 9 7 3 5 3 Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna

Atraktivnost Pristupačnost (1) (0,8)

Prateći turistički objekti (0,9) Promocija (0,7) Ukupna ocjena

Ostale turističke atrakcije (0,6) Privatno poduzetništvo (0,5)

44,2 42 20,4 24,6 32,8

Vareš 4 4 4 3 8 5 7 10 10 4 9 10 10 4 4 5 5 5 10 10 10 4 5 5 1 5 1 1 5 5 7 9 9 5 10 1 10 6 6 10 10 4 9 9 5 10 1 9 9 9 6 9 9 9

4 4 4 3 10 10 6 10 10 10

4 4 7 3

5 6 6 9

8 6 6 9

1 1 1 5

4 5 5 10

1 3 2 1

3 7 7 3

6 5 5 9

6 6 6 10

1 2 1 1 3 3 1 3 4 4

4 10 10 4 4 10 4 10 10 10

13,7 15,8 14,6 21,3 23,3 23,3 13,7 19,1 30,5 27,5

21,7 26,8 29,8 29,3 34,5 41,2 22,3 32,2 44 42

Kakanj

Tabela 1 Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti u kontekstu turističke ponude

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

25

Srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac Graditeljska cjelina Župna crkva u Varešu Arheološko područje Dabravine Nekropole stećaka na lokalitetu sela Budoželje Jednolučni stari kameni most na rijeci Stavnji u Varešu Džamija u selu Karići Ambijentalna ruralna cjelina Vijaka Ambijentalna sredina Očevlje Grobna kapela na Stogiću, Vareš Srpska pravoslavna crkva sa ikonama i ikonostasima iz XIX vijeka Objekti starije tradicionalne stambene arhitekture Vareš Rimokatolička crkva Sv. Preobraženja u Gornjoj Borovici Industrijsko naslijeđe sa pratećim objektima u Varešu Franjevački samostan i crkva Sv. Ive Krstitelja Arheološko područje Vladarski dvor iz 14. i 15. vijeka Dvor Grgurevo Pokretno dobro - zbirka od 22 inkunabule Džamija u Kraljevoj Sutjesci Kuća Ive Duspera Mlađe neolitsko naselje Obre kod Ćatića Srednjovjekovne nekropole Donja Zgošća Zgrada Turskog suda u Donjem Kaknju 5 6 4 4 3 5 3 7 6 4 7 4 8 5 10 10 10 8 7 7 5 10 10 10 8 7 8 10 4 4 4 4 1 1 1 10 10 10 10 4 4 4 5 5 2 2 1 2 1 10 10 10 8 5 7 4 9 9 9 9 4 3 3 10 10 10 10 4 3 3 4 4 4 4 1 1 1 10 10 10 10 4 7 4

27,5 28,5 24,4 22,8 13,1 15,2 10,9

42 41 39 39 21,1 28,2 23,2

Iz ocjene se može vidjeti trenutni potencijal spomenika, kao i njihov predviđeni potencijal u budućnosti, ukoliko budu ispunjeni rezultati predviđeni ovim projektom. Razlika između trenutnog i mogućeg potencijala u većini slučajeva je velika, što pokazuje da se dosta toga može uraditi kako bi se ovi spomenici učinili atraktivnijim za razvoj turizma, a samim tim i očuvali. Također se može primijetiti da stećci, koji su karakteristični za područje Bosne i Hercegovine, nisu dovoljno zaštićeni niti promovisani, s obzirom na njihov značaj. Ocjene su date na skali od jedan do deset, gdje je jedan najmanja, a deset najveća ocjena. Trenutna ocjena je data na osnovu sadašnjeg stanja, a moguća na osnovu potencijala kojeg bi spomenik mogao dostići u budućnosti ukoliko se ostvare rezultati planirani ovim projektom. Za ukupnu i potencijalnu ukupnu ocjenu su osmišljeni koeficijenti u vrijednosti od 0.5 do 1, kako bi se u ocjeni izrazila ona odličja koja su najvažnija za turistički potencijal kulturno-historijskih spomenika.

Ocjena prirodnih potencijala

Područje opština Vareš i Kakanj, u smislu diferencijacije ekosistema, pripada grupi brdskih i gorskih pejzaža. Iako geografski većinom ne obuhvata grupu specifičnih pejzaža BiH, ovo područje predstavlja vrlo specifičan dio biodiverziteta Bosne i Hercegovine. Intenzitet antropogenih faktora, koji su djelovali i još uvijek djeluju na ovom području je izrazito visok. Ova vrsta faktora je rezultirala izrazitom degradacijom ekosistema u jednom dijelu područja (ĆatićiKakanj), na kojem se danas ogromne površine nalaze pod haldama jalovine i šljake. Mnogi od površinskih kopova na području Kaknja su i danas aktivni. Dijelovi površine koju pokrivaju ove općine, predstavljaju jedan od najočuvanjih prostora središnjeg dijela Bosne i Hercegovine. Izuzetan diverzitet šumskih ekosistema ovdje se, na malom prostoru, ogleda kroz prisustvo termofilnih i mezofilnih hrastovih šuma, montanih bukovih šuma, mješovitih lišćarsko-četinarskih šuma i frigorifilnih šuma smrče montanog i gorskog pojasa. Stanje ekosistema i pejzaža prostora opština Kakanj i Vareš je, s obzirom na istaknuti stepen antropogenih uticaja, heterogeno. Veliki dio ovog prostora je degradiran i devastiran kroz uticaj dugotrajnih ljudskih aktivnosti, provođenih najčešće na neodrživ način, neuravnotežen sa ekosistemskim limitima, funkcijama i servisima. Pored gubitka šuma, poljoprivrednog zemljišta, gubitka kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa, ovdje često nailazimo i na ambijentalno destruirane, neproduktivne, pa čak i pejzaže opasne po ljudsko zdravlje i život. U grupu ovakvih pejzaža, pored ostalih, spadaju i napušteni površinski kopovi, te deponije jalovine i šljake. Međutim, prirodni tokovi vode uslovili su nastanak novih

26

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

stalnih vodenih tijela na pojedinim lokacijama površinskih kopova,. Njihova starost je različita, a danas je mjerljiva i stepenom prirodne progradacije močvarnih ekosistema, koji su ovdje već uspostavljeni ili su u nastanku. Kako je priroda na ovim degradiranim staništima već zauzela vlastiti pravac oporavka, humanom intervencijom kojom bi se ovi procesi ubrzali kroz aktivnosti restauracije, na navedenim staništima bi bile uspostavljene funkcije ekosistema močvara. Gubitak staništa (u prvom redu močvarnih) je danas osnovni razlog iščezavanja vrsta na Zemlji i slabljenja ekosistemskih servisa. Trend gubitka staništa se može zaustaviti konzervacijom još uvijek vrijednih staništa i restauracijom degradiranih staništa. Međutim, restauracijske aktivnosti ne mogu zamijeniti zaštitu biodiverziteta i uspostavu zaštićenih područja. Jedna od mogućnosti održivog iskorištavanja ekosistema sa uravnoteženim funkcijama jeste turizam.

Postojeći kapaciteti i potencijali za razvoj turizma

Područje opština Kakanj i Vareš obiluju različitim potencijalima koje mogu osigurati bazu za stvaranje kvalitetne i raznolike turističke ponude u budućnosti. Područje obiluje lokalitetima i objektima od kulturno-historijskog značaja kako na državnom tako i na lokalnom nivou, kao i sa diverzificiranim kulturno-historijskim vrijednostima od neolitskih arheoloških nalazišta, građevinama i lokacijama iz perioda srednjovjekovne Bosne, lokalitetima sa bogumilskim stećcima, te zaostavštinom iz osmanlijskog perioda. Istovremeno prirodne i pejzažne vrijednosti područja daju dodatnu vrijednost cijelom ambijentu i predstavljaju turistički potencijal koji može biti razvijan odvojeno ili u kombinaciji sa postojećim kulturnim vrijednostima. Samostan u Kraljevoj Sutjesci, sa očuvanom viševjekovnom tradicijom i vrijednim eksponatima, osim što predstavlja jedinstvenu atrakciju također pruža i potencijale za planirani razvoj religijskog turizma. Međutim, kao što je slučaj u većini područja na teritoriju BiH, potencijali za razvoj turizma do sada nisu adekvatno iskorišteni te su potrebna znatna ulaganja i pažljivo planiranje turističke ponude zasnovano na modernim principima i uključivanju grupa ili pojedinaca kako bi turistička ponuda dostigla optimum. Iako postoje značajni objekti i lokacije koji se mogu iskoristiti u kontekstu turističke ponude, većina takvih objekata i lokacija nije pripremljena za prijem turista. Prije svega, pod ovim se podrazumijevaju nepostojanje turističke signalizacije, neuređen pristup ovim lokacijama, nepostojanje sigurnosnih mjera za zaštitu od nesreća i povreda i nepostojanje dodatnih turističkih usluga. Ne postoje formirani turistički proizvodi i nema organizovanih turističkih posjeta. U sklopu turističkih atrakcija bitno je

2

Na osnovu ove identifikacije i obilaska terena na području opština sakupljena je lista postojećih problema. što je za 11. te nedovoljne razvijenosti turističkih proizvoda i usluga. Za opštine ne postoje strateški dokumenti koji bi obezbijedili planirani razvoj i integralnu turističku ponudu. kao i dužina trajanja njihovih posjeta u BiH je pozitivan pokazatelj opravdanosti ulaganja u turističke djelatnosti. sistemi osiguranja kvaliteta. Ostvareno je 102. Trenutno ne postoje podaci o broju turista. prije svega sa partnerima projekta. kao i neadekvatne zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa. Postojeći problemi su grupisani u deset osnovnih proble2 .spomenuti i potencijale uključivanja lokalnih tradicionalnih manifestacija u ponudu. te su iz tog razloga inicijative za razvoj turizma često fragmentirane i stihijske.3% više nego u istom mjesecu prethodne godine. Trenutno. Ne postoji standardizacija smještajnih i ugostiteljskih objekata. Bosnu i Hercegovinu posjetilo 49. Broj smještajnih kapaciteta i prenoćišta je oskudan. Područje ima potencijale za razvoj sljedećih oblika turizma:  Kulturni turizam  Eko turizam  Seoski turizam  Sportski turizam  Zimski turizam  Religijski turizam  Lječilišni turizam Identifikacija problema i definisanje ciljeva Prilikom izrade projektnog dokumenta izvršena je konsultacija sa svim zainteresovanim stranama. Tendencija rasta broja posjetitelja. što je za 5. uključujući i privatni smještaj.7% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. i također nisu iskorišteni postojeći potencijali za razvoj originalne i kvalitetne ponude u ovom segmentu (prije svega domaća gastronomska ponuda). Ovo također ukazuje na neophodnost poznavanja osnovnih karakteristika posjetitelja i njihovih potraživanja kako bi se izgradila kvalitetna ponuda. U daljoj analizi posmatrana je uzročno-posljedična veza između identifikovanih problema. Jedan od osnovnih preduslova za razvoj turizma je postojanje adekvatnog sistema komunikacione infrastrukture koji omogućava siguran i brz transport.099 noćenja. kako bi se identifikovali postojeći problemi. komunikaciona infrastruktura je nedovoljno razvijena. učestalosti posjeta i potraživanjima turista za Kakanj i Vareš.593 turista. Agencija za statistiku BiH objavila je podatak da je u aprilu 2008.

te harmonizacije i sinergije na aktivnostima razvoja turističke ponude od strane različitih inicijativa za razvoj turizma Nedovoljno zaštićene prirodne vrijednosti. restaurirati. te nije provedena restauracija i konzervacija spomenika od izuzetnog značaja za očuvanje tradicije i kulture čime je i znatno smanjena njihova atraktivnost za turističke posjete Razviti osnovnu infrastrukturu i objekte za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti i razvoj turističke ponude Pripremiti strateške dokumente i programe za razvoj turizma. posebno pejzažne vrijednosti i biodiverzitet Nedovoljna promocija Kraljevskog grada Bobovca kao lokaliteta od nacionalnog interesa za očuvanje kulturno historijskog naslijeđa i turističke atrakcije Kulturno-historijski spomenici nisu adekvatno zaštićeni. obnoviti i konzervisati kulturnohistorijske spomenike koji do sada nisu bili adekvatno tretirani Povećati broj zaštićenih prirodnih područja i uključiti ih u turističku ponudu Kroz projektne aktivnosti. uspostaviti saradnju i partnerske odnose sa postojećim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom. Na osnovu prethodnog definisano je deset ciljeva sa krovnim ciljem. definisani ciljevi ujedno predstavljaju i očekivane rezultate projekta nakon implementacije. zaštitu kulturno-historijskih vrijednosti i zaštitu prirode na području općina Osmisliti i uspostaviti turističku ponudu zasnovanu na postojećim potencijalima i potraživanjima turista Uključiti elemente marketinga i tržišni pristup razvoju turizma Uspostaviti i ojačati participaciju i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica. gdje su kultuno-historijski spomenici i prirodne vrijednosti zaštićene i očuvane Osnovna infrastruktura za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti nije dovoljno razvijena Odsustvo planskog razvoja turizma. čijim dostizanjem će se otkloniti postojeći nedostaci. i očuvati kulturno i prirodno naslijeđe. udruženja i privatni preduzetnici nisu na adekvatan način uključeni u inicijative razvoja turizma Nedovoljna promocija kulturno-historijskog naslijeđa i turističke ponude Nepostojanje međusektorske saradnje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ma/uzroka postojećeg stanja sa krovnim problemom. Šematski prikaz 1 Identifikovani problemi i ciljevi Problemi Neiskorišteni turistički potencijali na području opština koji mogu doprinijeti ekonomskom razvoju Ciljevi Opštine Vareš i Kakanj imaju vodeću poziciju u ponudi turističkih sadržaja kulturnog i seoskog turizma u BiH. regionalnom i državnom nivou 2 . Sa obzirom da je ovaj projekat jedan od instrumenata za razvoj turizma i očuvanja kulturnih i prirodnih vrijednosti. razviti turistička ponuda. zaštite kulturnohistorijskih spomenika i prirodnih vrijednosti Nedovoljno razvijeni turistički sadržaji koji su u skladu sa potrebama posjetilaca i potencijalima područja Nedostatak marketinga i tržišnog pristupa razvoju turizma Lokalne zajednice. udruženja i privatnih preduzetnika nad razvojem i implementacijom turističke ponude Provesti programe kvalitetne promocije kulturnohistorijskog naslijeđa i turističke ponude Provesti poseban program promocije Bobovca kao lokaliteta od izuzetnog značaja za očuvanje kulturnohistorijskog naslijeđa BiH i atraktivne turističke lokacije Zaštititi.

Strica.Interesne grupe Tabela 2 Procjena interesa. kulture i sporta .Kraljeva Sutjeska.Poljoprivredni proizvođači i proizvođači zdrave hrane .Ministarstvo za obrazovanje.Očuvanje kulturnog i prirodnog naslijeđa .Stvaranje stabilnog poslovnog okruženja . uključujući višestruko korištenje resursa koje nema negativne uticaje na kulturno i prirodno naslijeđe . Vijaka. Dragovići. Obre. kulturu i sport ZDK Lokalni organi vlasti .Razvoj infrastrukture .Pojednostavljenje administrativnih zahtjeva za bavljenje ovom vrstom djelatnosti Velika važnost Umjereni uticaj Partneri/ implementatori Izuzetna važnost Mali uticaj Korisnici Velika važnost Mali uticaj Korisnici/ partneri/ implementatori 20 . važnosti.Izgradnja putne infrastrukture . Donji Kakanj .Ministarstvo za prostorno uređenje.Federalno ministarstvo nauke.Federalno ministarstvo turizma i okoliša . uključujući kulturno-historijske lokalitete i objekte .Ministarstvo privrede ZDK . nauku.Sakupljači sekundarnih šumskih proizvoda .Opština Kakanj .Postojanje infrastrukture .Ugostiteljski i turistički djelatnici .Sticanje novog znanja i vještina .Ekonomski razvoj i razvoj turizma kao djelatnosti koja donosi značajne prihode .Zaštita okoliša i formiranje novih zaštićenih područja Važnost IG za uspješnost projekta Izuzetna važnost Uticaj IG na projekat Izuzetan uticaj Učešće u implementaciji projekta Upravljanje/ donatorifinansijeri Stanovništvo i lokalne zajednice . Zaruđe.Održivi razvoj područja. saobraćaj i komunikacije i zaštitu okoline ZDK .Mogućnost ostvarivanja prihoda od turističkih djelatnosti u uključivanja u aktivnosti očuvanja kulturohistorijskih spomenika .Poboljšanje životnog standarda .Pomoć i podsticaji za razvoj biznisa .Očuvanje kulture i tradicije.Mijakovići. Očevija i ostale Privatni preduzetnici .Ekonomski razvoj opština .Značajno povećanje prihoda od turizma . uticaja te načina učešća interesnih grupa u projektu Interesna grupa (IG) Federalni i kantonalni organi vlasti .Opština Vareš Interesi .

Zaštita i promocija kulturnohistorijskog naslijeđa .Fondacija Curia Bani .Džamija u Kraljevoj Sutjesci .Povećavanje stabilnosti poslovanja u cilju smanjivanja rizika za ulaganja .Značajno povećanje broja turista koji posjećuju područje Velika važnost Umjeren uticaj Konsultacije/ partneri .Očuvanje kulturnog naslijeđa Velika važnost Umjeren uticaj Investitori Velika važnost Veliki uticaj Partneri/ finansijeri Velika važnost Mali uticaj Korisnici 21 .Župna crkva u Varešu Srpska pravoslavna crkva u Varešu .Turistička zajednica FBiH .NVO Kraljevski grad Bobovac Institucije za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa .Franjevački samostan. Kraljeva Sutjeska.Federalni zavod za zaštitu nacionalnih spomenika .Razvoj turizma uz zaštitu i adekvatno Velika važnost Veliki uticaj Upravljanje/ tretiranje kulturnog nasljeđa implementatori .Ulaganje u ekonomsko opravdane projekte/poslove koji osiguravaju povrat investicija .Alternative .Uključivanje aspekata zaštite okoliša u svim vidovima gospodarenja i poslovanja .SERDA Potencijalni investitori .Zaštita prirode .Promocija poduzetništva i biznisa Velika važnost Veliki uticaj Donori/tehnička pomoć Potencijalni donatori Vjerske institucije .Mozaik .Ulaganje u projekte i aktivnosti koje su u skladu sa razvojnim i okolišnim politikama .Planinarsko društvo Bobovac .Razvoj i promocija turističkih usluga .Turistički operateri i agencije Razvojne agencije .Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Turističke asocijacije . u skladu sa dogovorenim ciljevima razvoja .Finansiranje postojećih i budućih aktivnosti očuvanja kulturnohistorijskih spomenika Velika važnost Umjeren uticaj Konsultacije .Turistička zajednica ZDK .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nevladin sektor . .Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH – REZ .Ekonomski razvoj područja.Sarajevska regionalna razvojna agencija .

Potrebno je ustanoviti i interese interesnih grupa koji se kose sa ciljevima projekta. Proces planiranja participacije zahtijeva obraćanje pažnje na pitanja šta interesne grupe očekuju od projekta. Mostar. dok opština Vareš nudi usluge i proizvode utemeljene na seoskom turizmu i prirodnim ljepotama i vrijednostima. gdje su kulturno-historijski spomenici i prirodne vrijednosti zaštićene i očuvane. Sarajevo. trenirano i motivisano osoblje – privatne i javne subjekte. Fojnica. godini: Opštine Vareš i Kakanj imaju vodeću poziciju u ponudi turističkih sadržaja kulturno-historijskog i seoskog turizma u BiH. Opštine imaju razvijenu osnovnu infrastrukturu za turizam. Opština Kakanj. uobličenu i planiranu turističku ponudu. Vizija definisana ovim projektom predstavlja željenu zajedničku sliku područja za sve zainteresirane strane i partnere projekta u 2016. posebno Kraljeva Sutjeska. inspirativnu i idealnu sliku turizma u nekoj destinaciji za posmatrani period. te se kontinuirano informišu o njihovim potrebama i na osnovu toga prilagođavaju ponudu). Turistička ponuda u opštinama predstavlja kvalitetnu i originalnu kombinaciju kulturnog i eko/seoskog turizma. Turistički subjekti su u stanju da svakom posjetiocu pojedinačno pruže visoko kvalitetne sadržaje i usluge koje su bazirane na njihovim željama i mogućnostima. 22 . te pouzdane i stalne kanale informisanja i komunikacije sa posjetiteljima koji: (I) ciljano dolaze na područje iz inostranstva ili iz drugih destinacija unutar BiH i (II) posjećuju područje u sklopu posjete drugim turističkim turističkim destinacijama (npr. Međugorje). ima kvalitetnu turističku ponudu baziranu prvenstveno na kulturno-historijskom turizmu. Vizija razvoja turističke ponude u skladu sa očuvanjem kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti Vizija turističkog razvoja predstavlja funkcionalnu. razmotreni su njihovi mogući ekonomski i sektorski interesi vezani za projekat. kako bi imali zadovoljne posjetioce koji se uvijek rado vraćaju (turistički subjekti znaju ko su njihovi “posjetioci“. moguću korist koju mogu imati i mobilizaciju njihovih resursa kako bi se podržao projektni ciklus.Nakon što su identifikovane interesne grupe na koje projekt utiče.

te jačanje osjećaja vlasništva razvijene turističke ponude za sve zainteresovane strane. Networking i komunikacija Uvezivanje sa ostalim inicijativama razvoja turizma i postojećim turističkim ponudama. razviti moderne sisteme komunikacije sa posjetiocima kao što je internet . Diferencijacija proizvoda i usluga Baziranje na diferencijaciji podrazumijeva pružanje jedinstvenih doživljaja i kvalitetne usluge. Sportski turizam također ima značajne potencijale. do religijskog turizma. 4. koja čini područje različitim od ostalih kompetitora sa sličnom ponudom. 5. eko i seoskog. Integracija turističke ponude Integracija postojećih inicijativa za razvoj turizma. 2.omogućavanje posjetiocima da kroz kanale komuniciranja sami učestvuju u kreiranju njihove posjete i odmora. Minimalan uticaj na okoliš Minimalne intervencije u prirodnim područjima koja podrazumijevaju samo razvoj osnovne/neophodne infrastrukture. zimskog i sportskog. 3. U Master planu je identifikovan značajan diverzitet u kontekstu potencijala turističke ponude. strategija projekta je bazirana na 5 osnovnih načela: 1. Ostali vidovi turizma 23 . Strateški izbor – dva centra: kulturni i eko/ seoski turizam i turistički miks Strateški pristup građenju turističke ponude područja je prioritetizacija i odabir vida turizma za koji postoje najveći potencijali. Na taj način je moguće dostići visoki kvalitet ponude kao i izgraditi prepoznatljiv imidž. najveći potencijali na području opština odnose se na kulturni turizam i seoski/eko turizam. kao osnovu koja će biti dopunjena i drugim vidovima turizma. koji će u isto vrijeme biti okolišno i društveno prihvatljiv. fokusiranje na razvoj pratećih turističkih proizvoda i stvaranje doživljaja. od kulturnog. kao što je privatni smještaj i prenamjena postojećih stambenih i poslovnih prostora. Međutim. iskorištavanje postojeće infrastrukture za smještaj i ugostiteljstvo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Strateško turističko pozicioniranje Kako bi se postiglo pozicioniranje konkurentnog i dugoročno profitabilnog proizvoda na tržištu turizma. Iskoristiti postojeće mogućnosti Iskorištavanje postojećih potencijala i poboljšavanje već uspostavljenih turističkih usluga i proizvoda.

nego i preduzetnika. posebno u Kraljevoj Sutjesci. kao i efikasnijem iskorištavanju resursa koji ce omogućiti gradnju visoko profilirane turističke ponude u obje opštine. ali će biti prezentovane kao dva odvojena proizvoda. Bez obzira na ovu diferencijaciju obje opštine će u sklopu projektnih aktivnosti imati zajedničku promociju i kanale komunikacije sa eksternim interesnim grupama. dok u opštini Kakanj. ocijenjeno je da su potencijali za razvoj seoskog/eko turizma znatno veći u opštini Vareš.pojedinačno nisu dovoljno jaki da stvore privlačnu turističku ponudu. sa mogućnošću miksa. lokalnog stanovništva i organizacija). Slika 1 Diferencijacija turističkog proizvoda 24 . projektna strategija razvoja turizma se temelji na dva turistička centra u smislu izgradnje i unaprjeđenja ponude na području opština. Iako se ova dva vida turizma znatno isprepliću na području obje opštine. Vrijednost ovog pristupa ogleda se prije svega u stvaranju sinergije i partnerstva između opština (ne samo u smislu opština kao institucija. sa mogućnošću pružanja potpore i stručnih usluga za eko/ruralni turizam opštini Kakanj (kao i uključivanje lokaliteta i vrijednosti za eko/ruralni turizam sa područja opštine Kakanj u svoju ponudu). Opština Vareš će izgraditi jake kapacitete i diferencirati se u pravcu seoskog/eko turizma. postoji odlična podloga za razvoj kulturnog turizma. ali mogu poslužiti kao dodatni sadržaji u sklopu dva prioriteta koji će privući turiste. Drugi bitan segment je izgradnja konkurentnog odnosa i tržišnog principa poslovanja između opština. koja gradi održivost i kontinuirano poboljšanje turističke ponude i nakon završetka projekta. dok će opština Kakanj uraditi isto u sferi kulturnog turizma. Na osnovu ovoga.

Osnivanje asocijacije turističkih poduzetnika je jedna od važnih projektnih aktivnosti sa obzirom da će udruživanje i kolektivno djelovanje pojedinaca i grupa koji su već uključeni ili žele biti uključeni u turističke djelatnosti znatno povećati motiviranost i osjećaj vlasništva nad projektom. Paket 2. jahanje itd. prikupljanje informacija o željama i potraživanjima posjetioca Stalni kanali informisanja i komunikacije sa posjetiocima Organizovanje i implementacija turističke ponude. Kulturni turizam predstavlja osmišljenu turističku rutu koja uključuje: (I) organizovan transport. Sportsko rekreativni sadržaji Obučeni turistički vodiči. pružena pomoć preduzetnicima i lokalnom stanovništvu da izgrade kapacitete za turističke usluge Internet sadržaji i ponude. kao i uspostava turističkih centara u opštinama. (IV) prodaju suvenira. promotivni materijali.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tri osnovna turistička proizvoda Za početno stvaranje planirane turističke ponude. planinarenje. Paket 3. ugostiteljski kapaciteti Paket 1. te samim tim dati i bolje rezultate dostizanja projektnih ciljeva 25 . penjanje. signalizacija. (V) osmišljene doživljaje za posjetioce. (III) smještaj posjetilaca u lokalnim selima. Paket 3. Kulturni turizam. (II) domaću gastronomsku ponudu. obučeni radnici na info-punktovima. smještajni kapaciteti. Paket 1. Eko/seoski turizam uključuje: (I) turizam u proglašenim zaštićenim područjima. Eko/seoski turizam. sekundarnih šumskih proizvoda (gljive. osmišljena su tri osnovna turistička paketa koja će se dalje razvijati i poboljšavati. Sportsko rekreativni sadržaji: rafting. bobičasto voće. (II) naplatu posjete muzejima i Bobovcu. Tabela 3 Elementi vizije i potrebni sadržaji na koje se elementi odnose Elementi vizije Razvijena osnovna infrastruktura za turizam Uobličena i planirana turistička ponuda Trenirano i motivisano osoblje Sadržaji Ceste. ljekovito bilje). biciklizam. poljoprivrednih proizvoda i organskih proizvoda. biti će delegirana asocijaciji turističkih poduzetnika opština Vareš i Kakanj ili opštinskih agencija za razvoj turizma čije će osnivanje biti podržano projektom. uz nadzor i učešće turističkih zajednica i projektnog tima. Paket 2. (III) lokalnu gastronomsku ponudu.

i koje će omogućiti pravovremen raspored sredstava u dugoročnom periodu za razvoj ovog sektora. Ojačana participacija i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica. Zajedno sa prethodnim rezultatom. i kontinurano istraživanje i modeliranje turističke ponude na osnovu želje i potreba posjetilaca). zaštitu kulturno-historijskih spomenika i zaštitu prirode na području opština Ovaj rezultat se odnosi na sve političke ili operativne dokumente koji će omogućiti planirani razvoj turizma u opštinama. 3. Za ovaj segment projekta od velikog su značaja privatne inicijative. Pripremljeni i usvojeni strateški dokumenti za razvoj turizma. Uključeni elementi marketinga i tržišnog pristupa razvoju turizma Ovaj segment projekta obuhvata moderne tržišne pristupe (sa posebnim naglaskom na marketing – brending. aktivnosti i proizvodi na kojima se bazira turizam u opštinama u skladu sa potencijalima područja i potrebama turista Na osnovu procjene postojećih resursa. odnose sa javnošću. Razvijena osnovna infrastruktura i objekti za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti i razvoj turističke ponude Razvijanje infrastrukture. Osmišljena (i implementirana) ponuda: sadržaji. uključujući i osnovne objekte za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti pružit će osnovnu materijalnu/opipljivu bazu za razvoj turizma. 4. uključenost i osjećaj vlasništva relevantnih interesnih grupa je od velike važnosti za dugoročnu održivost projekta i 2. vizije i strategije projekta. ovaj rezultat će sadržavati početno. ovakav pristup treba da ponudi jaku bazu za razvoj preduzetnišva u sektoru turizma. i nevladin sektor. promociju.Očekivani rezultati implementacije projekta 1. usluge. Cilj je pružiti jedinstvenu ponudu koja će ovu regiju učiniti privlačnom i pojačati njenu konkurentnost u odnosu na druge lokacije sa sličnim sadržajima. te izgradnju novih ili prenamjenu postojećih objekata koji bi se prilagodili korištenju za pružanje usluga posjetiocima i stvaranju turističke ponude. npr. udruženja i privatnih poduzetnika nad projektom Sa obzirom da je jedan od jako bitnih segmenata ovog projekta ekonomski razvoj na području opština i ekonomska korist za lokalno stanovništvo kroz turističke aktivnosti. 5. 26 . okvirno planiranje turističke ponude koja je bazirana na različitim sadržajima koji će se moći planski i adekvatno ponuditi turistima. opštinske politike razvoja turizma. master plan. Infrastruktura se prije svega odnosi na izgradnju i popravku puteva prema Bobovcu iz Kraljeve Sutjeske i iz Vareša. strategije.

7. Projekat će ponuditi detaljan plan promotivnih aktivnosti i strategiju komunikacije sa potencijalnim posjetiocima. kako bi se stvorio osnov za sve buduće aktivnosti na promociji područja. 8. projekat će obezbijediti adekvatnu promociju cjelokupne turističke ponude te kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. projekat će ponuditi posebne aktivnosti na revitalizaciji. stavit će se poseban naglasak na promociju Bobovca i povećanje njegove atraktivnosti. sanaciji i revitalizaciji ostalih kulturno-historijskih spomenika. 9. obnove i konzervacije spomenika koji nisu bili adekvatno tretirani Trenutno stanje lokaliteta grada Bobovca nije na zadovoljavajućem nivou. 6. Ovaj rezultat također uzima u obzir radove na zaštiti. za sve građane BiH i i van zemlje. Proveden poseban program promocije Bobovca Sa obzirom da je Bobovac jedna od najvećih kulturno-historijskih vrijednosti i potencijalno najveća turistička atrakcija za obje opštine. Trenutno je broj zaštićenih područja jako mali. te će stoga projekat svojim aktivnostima podržati osnivanje novih zaštićenih područja. Sa obzirom na višestruki značaj Bobovca. kao i adekvatan tretman postojećih. Proveden program promocije kulturno-historijskog naslijeđa i turističke ponude Kao dodatak na rezultat 4. regionalnom i državnom nivou 2 . 10. ako su isti dovoljno upućeni i motivisani.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za stvarne pozitivne rezultate na terenu. održavanju i pripremu dodatne infrastrukture i sadržaja za ovaj lokalitet. uključujući i povezivanje sa turističkim inicijativama na državnom i međunarodnom nivou. te ako mogu očekivati koristi od razvoja turizma i zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa na kojem je baziran turizam. Kulturno-historijski spomenici su zaštićeni u skladu sa njihovim značajem i potrebama. Zaštićena područja će biti uključena u turističku ponudu sa svim mjerama sigurnosti i zaštite koje ovakva područja zahtijevaju. te su provedeni programi restauracije. Povećan broj zaštićenih područja i kapaciteti za njihovo uključivanje u turističku ponudu Zaštita prirode je bitan faktor ne samo za opšte blagostanje područja nego i za upotpunjavanje turističke ponude. Projekat razmjenjuje informacije i ima uspostavljenu saradnju sa ostalim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom. Realno je za očekivati da će upravo ovi subjekti biti glavni nosioci budućih aktivnosti.

rezultati projekta će. te uspostavljanje zaštićenih područja. te ostvarila moguća sinergija sa sličnim inicijativama razvoja turizma na lokalnom. te rezultati sa detaljnim aktivnostima potrebnim za njihovo ostvarenje. Uspješno implementirani. uzimajući u obzir potrebu očuvanja kulturno-historijskih spomenika i prirodnih resursa. regionalnom i državnom nivou projekat je uključio posebne mjere jačanja ovog segmenta. te analiza problema i prepreka razvoju turizma. Zaključak Projekat Master plana je ocijenio trenutne i moguće turističke potencijale područja.Kako bi se razvila komunikacija sa ostalim sektorima. definisani su vizija i strateški pravci Master plana. doprinijeti održivom razvoju područja uz poboljšanu svijest o potrebi očuvanja prirode i spomenika kulture. Na osnovu ocjene kulturno-historijskih spomenika i prirodnih potencijala. 2 . u vremenskom roku definisanom u Master planu.

III. KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA 2 .

.

Obišli smo dolinu Neretve. Prije nekoliko tjedana imali smo prigodu da putujemo po vašoj lijepoj zemlji i da je razgledamo. planinarenje. A) Uvođenje teme Imam više od pet godina iskustva iz putovanja i organiziranja putovanja po Europi i Sjevernoj Americi. dok je Igman malo lakši). Važan je redoslijed! Zaštititi i razviti.386 m). Bjelašnica ima bolju infrastrukturu i najizazovnije padine. jer većinu tih mjesta treba još razviti kako bi se učinila pristupačnima za turiste i posjetitelje. S GLAVNIM NAGLASKOM NA ODRŽIVOM TURIZMU Andras Vajer Dopustite mi da svoj govor započnem jednom osobnom primjedbom. područje Tare (drugi kanjon po dubini) i Jajce. volonterski poslovi. treba ih zaštititi i razviti. Bjelašnicu (trenutno na ovim planinama postoje tri lifta koja su u funkciji. 301 . Sutjesku (vodopad Skakavac.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja RAZVITAK INFRASTRUKTURE I MARKETINGA NACIONALNIH PARKOVA SA STAJALIŠTA TURISTA I ONIH KOJI PLANIRAJU RAZVITAK. prekrasne rijeke i sva mjesta s izvanrednim potencijalima. Unu (splavarenje). Maglić na više od 2. Koristim riječ “potencijali“. Zahvaljujući tome kao i svome položaju predsjednika jedne organizacije koja se bavi održivim i ekoturizmom (kao što su dječji kampovi. Ova prirodna blaga ne smiju ostati skrivena. Vidjeli smo doline od čije ljepote čovjeku zastaje dah. projekti na podizanju svijesti o prirodi.

Uobičajen slučaj je da izvanredna mjesta i doživljaji donose visok dohodak. Koncept je prilično jednostavan: ako park može privući posjetitelje i turiste. Sljedeće su ideje veoma važne kad govorimo o odnosu nacionalnih parkova i turizma. neometanje budućih putnika. Ako pažljivo analiziramo ove definicije. međutim. ako ponovno pogledamo na glavni cilj zašti- 302 . Trebamo shvatiti da su ulaganja u razvitak nacionalnog parka neizbježna kako bi on mogao privlačiti turiste. što djelomično mogu financirati posjetitelji. “očuvanje okoliša“. dok posjetitelj stječe iskustvo. Ovo nije slučajnost. onda on može u većoj mjeri financirati svoje poslovanje. s kojim projektima trebaju pozabaviti davatelji usluga. Ovdje moramo otkriti najosnovniju i izravnu uzajamnu vezu među dvjema stranama: park pruža uslugu za koju posjetitelji plaćaju. Ekoturizam: Društvo za ekoturizam definira ga kao “odgovorno putovanje u prirodna područja koje čuva okoliš i poboljšava dobrobit lokalnog stanovništva“. zapazit ćemo ključne riječi “odgovorno putovanje“. Prije svega moramo raščistiti neke pojmove. ne smijemo zaboraviti činjenicu da sve veći broj turista može ugroziti primarni cilj nacionalnog parka. dok je posjet prosječnom parku prilično jeftin. kao što su državni i nacionalni parkovi. To znači da na temelju svojih djelatnosti mi znamo što pojedine vrste turista i posjetitelja očekuju i s kojim se ciljevima. ali isto tako moramo održavati zdravu ravnotežu između infrastrukture i primarnog cilja zaštićenih područja. B) Svrha nacionalnih parkova Nije ni potrebno isticati da nacionalni parkovi imaju dva osnovna cilja: prvi je očuvanje i zaštita prirode. metodama očuvanja i zaštite. povoljnih prilika i potencijala kako posjetitelja tako i nacionalnih parkova. Održivi turizam: svaki oblik turizma koji ne smanjuje mogućnost korištenja resursa i ne sprečava buduće putnike da dožive isto iskustvo.). na primjer. a drugi je pružanje znanja. Razumije se samo po sebi da prihod od raznih programa ne može ili samo djelomično može financirati održavanje parkova. aktivnog odmora i prilike da se doživi nešto jedinstveno. informacija. Postavlja se pitanje kako ove pojmove možemo ugraditi i implementirati u razvitak i marketing nacionalnih parkova. Situacija je kristalno jasna: parku je potreban dohodak kako bi mogao održavati svoj rad. na očuvanju. nesmanjivanje resursa. svjestan sam motiva. park treba izraditi jasno zacrtan akcioni plan i postaviti ciljeve.vodeni sportovi itd. Da bi bio u stanju iskoristiti potencijalne posjetitelje. Osnovni princip glasi da “čovjek može voljeti samo ono što pozna“.

te lugari koji provode politiku i pravila parka. ono ne može imati visoku cijenu. ali koje nikada neće služiti kao jedinstvena turistička atrakcija. kao što su: ograničen broj posjetitelja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ćenih područja. Ako park ima jasno definirane i dosljedne politike. centar za posjetitelje. on može održavati održivi turizam i može služiti i prirodi i turizmu. zemljopisne karte. U ovoj su kampanji sudjelovali svi nacionalni parkovi. što će reći da se tri ili pet dana škole odvija u nacionalnom parku s posebnim naglaskom na životinje. Kontrola je sljedeći ključni uvjet za održavanje delikatne ravnoteže između zarade i očuvanja prirode. karakteristična arhitektura itd. obilježene staze. Da bi to mogli raditi. davatelji usluga moraju pronaći srednji put. biljke. C) Neizbježan elementi razvitka i kontrola Koji bi to bili krucijalni elementi razvitka? Informacije o smještaju. Godina 2008. zanimanja. a postojao je i središnji oglas koji je privukao pažnju ljudi na parkove. Inače. učinkovita provedba pravila. na primjer. povijesne činjenice itd. nacionalni parkovi nude obrazovne programe za škole. U Mađarskoj. ali bi stvaran pomak bila jedna kampanja parkova u kojoj bi oni izašli s posebnim programima i aktivnostima koje se ne mogu naći na drugim mjestima. Neka osnovna pravila su neizbježna. područja s raznim razinama zaštite i. pravila. I opet. u Mađarskoj je bila godina voda. Budući da je obrazovanje bitno. D) Marketing Posljednji faktor koji može utjecati na uspjeh čitavog pitanja jest učinkovit marketing. nacionalni parkovi trebaju stručnjake (nastavnike) te mogućnosti smještaja i ishrane u parku ili blizu njega. nacionalni parkovi imaju svoj vlastiti 303 . osim toga takve bi se aktivnosti mogle lijepo uklopiti u programe ekoturizma. bitno je nuditi programe i projekte koji se fokusiraju na posjetitelje različite životne dobi tako da nacionalni park može razvijati svijest o okolišu od najranijeg djetinjstva. pa naravno i skuplji. Internet je jedan od najučinkovitijih načina reklamiranja (svi nacionalni parkovi imaju neki opis na Internetu). na primjer lokalne tradicije. održavanje mjesta za kampiranje. što je najvažnije. ili mjesto koje služi onom drugom cilju – naime obrazovanju. informativne ploče. Govoreći o “većem broju ljudi“. mreža staza. Bez reklame nacionalni park može biti jedno lijepo mjesto koje ljudi posjećuju onako nasumice. Osim toga. razmotrimo drugu stranu medalje. pa ipak jedno posebno pećinsko putovanje može značiti jedan ekstremniji način provođenja vremena.

biciklističke staze. planinarenje. E) Iskustvo i znanje (know-how) Sve u svemu. treba uzeti u obzir međunarodna iskustva i primjere. povrh toga oni svake godine sudjeluju na Sajmu turizma.) i mađarski regionalni marketinški uredi. toplice. Bez ovih koraka parkovi ne mogu postići svoje ciljeve niti mogu poboljšati svoju financijsku stabilnost.. označene staze po cijeloj zemlji (bosanski plavo). mjesta za kampiranje. relaksacija.proračun iz kojeg mogu trošiti za marketing. ribarenje. Nacionalni parkovi i njihovi posjetitelji moraju živjeti u simbiozi. pravljenja bivaka. Da bi se izgradio takav sustav u kojemu će biti dobro uslužene obje strane. smještaj (za različite razine turista). Spremni smo planirati (studija izvodljivosti) i koordinirati radove te ih izvesti do kraja. via ferrata. održavanje. prehrane itd. u jednoj prilično krhkoj simbiozi. 304 . sve nacionalne parkove reklamira Mađarska agencija za razvoj turizma (Hungarian Tourist Rt. Uzajamno organiziranje putovanja u Mađarskoj i Bosni. splavarenje. Pješačenje na duge staze: informativne ploče. razvitak i marketing nacionalnih parkova jesu delikatna i neizbježna pitanja. itd. lokacija smještaja. Mi smo odlučni podijeliti ovo iskustvo i spremni ponuditi neka dobra rješenja tako da vaš sustav nacionalnih parkova može služiti ljudima i prirodi. kategorizacija nacionalnih parkova prema tome služe li kao odmarališta (skijanje) ili za aktivni turizam: pješačenje na duge staze. označavanja staza. Osim toga. Popis stvari koje treba učiniti: Popločani putovi. Naša firma je spremna pomoći oko izrade turističkih karata. poduzimanja svih sigurnosnih mjera opreza. nordijsko hodanje. označene staze. edukacijske staze.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma 305 . Izazovi vezani za zaštitu biološke raznolikosti. ekoturizam i održivo šumarstvo imaju velike međusobne sličnosti i sinergijsku povezanost: u osnovi sve tri navedene privredne grane su dominantno bazirane na biodiverzitetu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PODRŠKA BIZNISA ZAŠTITI BIODIVERZITETA Nevenko Herceg Mehmed Cero2 Sažetak Održiva poljoprivreda.. U tom smislu tržište može poslužiti kao dobar mehanizam za adekvatno korištenje raspoloživih prirodnih resursa i poboljšanje uvjeta za život. jednostavno rečeno. ali je isto tako značajno da vlade u svojim strategijama i programima osiguraju odgovarajuće podrške i subvencije kako bi se ostvarilo odgovarajuće partnerstvo privatnog i javnog sektora. U ovim oblastima mala i srednja poduzeća su najovisnija o servisima prirode i biodiverziteta i “vice versa“. sc. izuzetno su značajni za uže i šire društvene zajednice. samo tržište može regulirati zaštitu biodiverziteta i održivo korištenje prirodnih resursa. Ako se politika u ovim oblastima vodi na odgovarajući način. ekoturizam. biznis 1 2 Dr.. poljoprivreda. biodiverzitet je posebno ovisan o aktivnostima poduzeća iz ovih privrednih područja. šumarstvo. Federalno ministarstvo okoliša i turizma Mr. sc. pa je neophodno aktivno uključiti u taj kontekst biznis (poslovnu) zajednicu i bankarski sektor. Ključne riječi: održivost. biodiverzitet. Upoznavanje poslovnog svijeta o važnosti zaštite prirode kod donošenja njihovih strateških odluka i u svakodnevnim aktivnostima je izuzetno značajan zadatak.

koja je prošla određeni tranzicijski proces iz jednog društveno-ekonomskog uređenja (socijalizam – dogovorna ekonomija) u drugi (kapitalizam – tržišna ekonomija). Potrebno je prethodni kontekst ilustrirati odgovarajućim primjerom neke od zemalja koja je pristupila Europskoj uniji. a što je svakako relevantno i za Bosnu i Hercegovinu. načelima i standardima. Važno je napomenuti da svaka zemlja u svom ekonomskom. Metoda rada Koristeći raspoloživu dokumentaciju (tiskanu i elektronsku). ekoturizma i šumarstva. u Bosni i Hercegovini se vode aktivnosti uspostave određenih zaštićenih područja. analizirati sinergijsku i funkcionalnu vezu poljoprivrede. Trend uspostave zaštićenih prirodnih područja. tj. korisno i zanimljivo bi bilo sagledati kako razvijati i ostvariti optimalan uzajamni odnos poslovnih entiteta manje veličine iz oblasti poljoprivrede. ekološkom i društvenom stanju i razvoju ima svoje specifičnosti koje moraju biti sagledane. koji je zahvatio i Bosnu i Hercegovinu. koja na određen način promovira i uspostavlja ekološke standarde. posebno vezano za određene konfliktne situacije.Cilj rada S obzirom da se u svijetu sve manje govori o jednostranom pristupu isključive zaštite okoliša. Drugim riječima. ne samo za područje Europe već i u globalnom kontekstu. prirode ili biodiverziteta. već se iznalaze i razvijaju funkcionalni modeli u filozofiji održivog razvoja. Ima mnogo dobrih sustavnih rješenja i uspješnih primjera u zemljama Europske unije. jedan je izuzetno ozbiljan i kompleksan proces u kojemu se mora dati mnogo odgovora. Napraviti odgovarajuće zaključke korisne za aktualno bosansko-hercegovačko stanje i perspektivu. 306 . a usporedno s tim prethodno proglašena zaštićena područja se reorganiziraju i uspostavljaju u skladu sa suvremenim potrebama. Uvod Sukladno strateškim i planskim opredjeljenjima. potrebno je osigurati vjerodostojne argumente kojima se može opravdati razvojna dimenzija ovakvih projekata. koji u osnovi koriste bioraznolikost u korist same zaštite biološke raznolikosti. odnosno određenih poslovnih subjekata iz ovih oblasti u kontekstu korištenja i zaštite biodiverzitetskih resursa. koja se nalazi u procesu pristupanja velikoj europskoj porodici. ekoturizma i šumarstva.

Biodiverzitet održava i druge servise ekosustava. appendix). prirode i biodiverziteta. decision V/5. a poljoprivreda može značajno doprinijeti zaštiti i održivom korištenju biodiverziteta. Svaka “organizacija“ koja posjeduje ili koristi zemljišni prostor. Biodiverzitet i poljoprivreda Biodiverzitet i poljoprivreda su u strogoj uzajamnoj vezi. u poslovnom svijetu biodiverzitet postaje bitna komponenta suvremenih sustava (EMS – Environmental Managament System). Važna dimenzija ovih aktivnosti je kako osigurati odgovarajući “intersektorski konsenzus“. 30 . U tom smislu biodiverzitet je esencijalan za proizvodnju hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda (vlakna za tekstilnu industriju. biljaka i mikroorganizama na genetskom nivou. EMAS (the Eco – Managament and Audit Scheme – Sustav upravljanja okolišem i nadzora). koji se također nazivaju agro-ekosustavi: različite vrste životinja. a to su blagodati koje čovječanstvu pružaju sigurnost snabdijevanja hranom. Prema odluci Konferencije članica Konvencije Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu (COP UNCBD. i sve komponente biodiverziteta koje čine poljoprivredne ekosustave. nivou vrsta i ekosustava. šumarstvo i turizam svoje privređivanje dominantno baziraju na biodiverzitetu.). zato što je biodiverzitet ključan za poljoprivredu. S povećanjem svijesti o potrebi održivog razvoja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Operativne aktivnosti se uglavnom provode preko entitetskih institucija. imajući na umu zaštitu okoliša. kako izbjeći postojeće i moguće konflikte kod određivanja namjene i korištenja prostora da bi se na odgovarajući način osigurali i zaštita prirodnih resursa i ekonomski razvoj. tj. biodiverzitet osigurava i promociju i povećanje održive poljoprivrede. može imati određenu ulogu u upravljanju tim zemljištem. osigurava ruralnom stanovništvu sredstva za život i drugo. stočna hrana i dr. gorivo. njihove građe i procesa. kao što je ISO 14001 (Međunarodni standard upravljanja okolišem) ili tzv. poljoprivredni biodiverzitet je često korišteni pojam koji uključuje sve komponente biodiverziteta relevantne za hranu i poljoprivredu. a u Federaciji Bosne i Hercegovine značajnu ulogu imaju i županijske institucije. Uistinu. Tri privredne grane: poljoprivreda. omogućava prilagođavanja na klimatske i druge promjene. ishranu i sredstva za život. pa je vrlo važno u tom kontekstu sagledati razvoj poduzetništva kroz mala i srednja poduzeća. koji su neophodni za održavanje ključnih funkcija agro-ekosustava.

Za ovakve djelatnosti i aranžmane. uključujući bioenergiju. Unatoč određenim poboljšanjima. koji u svojim osnovnim djelatnostima i investicijskim aranžmanima naglašavaju dimenziju zaštite i brige o biodiverzitetu.Poljoprivredni biodiverzitet je rezultat interakcije između genetskih resursa. Prema tome način upravljanja šumama ima direktan utjecaj na biodiverzitet. 22. oko 87% ukupnih šumskih površina su predmetom ljudskih intervencija različitog stupnja. neke šumske vrste i dalje ostaju ugrožene. Europska agencija za okoliš je naglasila stalno povećanje zahtjeva za šumskim resursima. podzemnih i morskih voda i gubitak biodiverziteta. čime je ovaj sektor postajao sve intenzivniji i igrao značajnu ulogu u globalnoj svjetskoj ekonomiji. osim određenih subvencija s razine kako Europske unije u cjelini tako i svake od vlada članica. ali je potrebno još puno posla da se napravi odgovarajući balans između poljoprivredne proizvodnje. Europska unija kroz tzv. što će zasigurno povećati pritisak na šumski biodiverzitet. 30 . Ovdje se posebno naglašavaju mogućnosti poticaja i daljnjeg razvoja malih i srednjih poduzeća. uključujući povećanje površina zaštićenih šuma. Za Svjetski dan biodiverziteta. svibnja ove godine. za razliku od ostalog svijeta. posebno se kreiraju kreditne linije i razrađuju drugi financijski modeli. ruralnog razvoja i zaštite okoliša. Određena poboljšanja su napravljena reformom CAP-a 90-tih godina. Iako se povećavaju šumske površine u Europi. Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP – Common Agricultural Policy) troši gotovo polovinu ukupnog EU budžeta. poljoprivredni sektor je glavni izvor pritisaka europskog okoliša. Šume su stanište velikog broja biljnih i životinjskih vrsta i usko su vezane s ukupnim stanjem biodiverziteta u Europi. U osnovi to je rezultat milenijskih procesa između prirodne selekcije i ljudske inventivnosti i prakse. Istovremeno poljoprivredni sektor u zemljama Europske unije je jedan od najodgovornijih za značajno zagađenje površinskih. okoliša i poljoprivredne prakse i sustava upravljanja. dok su istovremeno konkurentni na zahtjevnom europskom i svjetskom tržištu. S farmama koje na direktan i indirektan način pokrivaju gotovo pola zemljišnog prostora Europske unije. kao masovnih prostorno disperziranih poslovnih subjekata. Biodiverzitet i šumarstvo Europa ne može zaustaviti gubitak biodiverziteta bez održivog korištenja šuma.

ali mjere koje će se poduzimati za daljnje vezivanje ugljika ne smiju negativno utjecati na šumski biodiverzitet. Ovo će zahtijevati više informacija o šumskih ekosustavima i šumskom biodiverzitetu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Većina europskih zemalja imaju odgovarajući zakonski i administrativni okvir da osiguraju održivo upravljanje šumama.  Moraju se smanjiti požari u šumama.  Natura 2000 je važna komponenta napora Europske unije na tom polju. Adaptacije trebaju osigurati mogućnost da migratorne vrste mogu prolaziti iz šumskih predjela u zaštićena šumska područja.  Genetski modificirane šumske vrste mogu osigurati korist.) 30 . rekreiranja i drugih aktivnosti. Njemačka 2008. ali i rizike za biodiverzitet i ljude. Europa mora oprezno voditi politiku vezano za genetski modificirane šumske vrste. Ekoturizam uključuje posjetu prirodnim područjima s ciljem učenja. a koja se u posljednje vrijeme sve više popularizira i dobiva na važnosti te osigurava i svoju tržišnu održivost – jest ekoturizam. Bilo koji zahtjev za bioenergijom u tom smislu ne smije ugroziti biodiverzitet i ekosustav u cjelini. Međutim. Europa će trebati kontinuirano prilagođavanje svoga sustava upravljanja šumama za buduće klimatske promjene i druge izazove. 3 (EEA/CoP /UNCBD. posebno u mediteranskom području. Bonn. Biodiverzitet i turizam Grana turizma – koja je u bliskoj vezi sa zaštitom prirode i biodiverziteta. g.  Klimatske promjene će pogoditi šumske ekosustave i povećati opasnosti u tom smislu.  Raštrkane i fragmentirane šumske površine moraju biti u mreži staništa s ciljem zaštite biodiverziteta u šumama. studiranja.  Zahtjevi za šumskim resursima za bioenergiju će se povećati. Sugestije Europske agencije za okoliš za te izazove su sljedeće:3  Proizvodnja drveta i drugih tradicionalnih šumskih proizvoda morat će biti izbalansirana u odnosu “na druge“ robe i usluge koje dolaze iz šumskih ekosustava. koje nemaju negativne efekte na okoliš. čime se jačaju i štite lokalne zajednice kako sa društvenog tako i s ekonomskog aspekta.  Zagađenje zraka većih razmjera i deponiranje dušika još su velik i značajan problem.  Šume su značajan rezervoar ugljika.

u kontekstu sinergijske veze biodiverziteta i turizma.000 malih i srednjih poduzeća. Dodatnih 50 tisuća poduzeća iz drugih sektora indirektno je vezano s biodiverzitom i Naturom 2000 (relevantne aktivnosti manufakture. Ove projekte financira Generalna direkcija Europske komisije za okoliš putem Kraljevskog društva za zaštitu ptica (RSPB). odabrane zemlje za ove projekte bile su Poljska i Bugarska. planiranja i donošenja odluka. on Article 8(j) and related provisions. Prema procjeni Mađarskog BTAU (Biodiversity Technical Assistance Unit) blizu 45 tisuća malih i srednjih poduzeća direktno je vezano s područjima koja su uključena u Naturu 2000. Oko 50 tisuća ih je na određen način vezano za poljoprivredu. kroz iznalaženje financijskih mehanizama podrške odgovarajućim projektima. Fokus aktivnosti BTAU je usmjeren na područja iz Nature 2000 i njihovih neposrednih okruženja. godini s ciljem da pomogne nove “pro-biodiverzitetsko“ investicijske projekte malih i srednjih poduzeća.).  Osigurati financijsku korist za lokalno stanovništvo i njihovu aktivnu društvenu ulogu i odlučivanje. the Conference of the Parties (COPUNCBD).  Osigurati pozitivna iskustva i za posjetioce i za domaćine.4 Europska unija je proklamirala sljedeća načela za sve one koji se uključuju u aktivnosti ekoturizma:  Minimizirati negativne efekte na okoliš.Mnoge su aktivnosti Konvencije Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu (UNCBD) usmjerene prema ruralnom stanovništvu. trgovine. Na posljednjoj Konferenciji zemalja članica UNCBD u Bonnu u tom smislu je donesena konkretna odluka. Royal Siciety for the Protection of Birds – Britanska karitativna organizacija za zaštitu ptica i okoliša. Mađarski primjer U Mađarskoj postoji oko 700. kao jedinica za tehničku pomoć.  Osigurati konkretna financijska sredstva za zaštitu okoliša. za razvoj. započela je svoje aktivnosti u 2007. korištenje i zaštitu prirodnih resursa. 310 . rudarstva itd. jačanju institucija lokalne ruralne zajednice za njihovo adekvatno uključivanje kod upravljanja.5 Osim Mađarske. Ovo se cijeni kao značajan tržišni potencijal za komercijalne banke. Mađarski BTAU.  Izgrađivati i promovirati ekološku i kulturnu svijest i poštovanje. šumarstvo i turizam. 4 5 Decision VIII/5 B.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Glavni cilj aktivnosti bio je kako kreirati lokalne tehničke i financijske instrumente koji se odnose na javno/privatno partnerstvo i ostvarivanje poslovnih mogućnosti u tom smislu. šumarstva i turizma. Centralni dio projekta je bio uspostava lokalnih jedinica za implementaciju. da prate realizaciju projekata do njihovih samih završetaka. kao značajno za Bosnu i Hercegovinu i njezinu perspektivu. aktivnosti i iskustava s razine međunarodnih institucija. Ovdje se ima za cilj dokazati da je moguće ovakvim projektima preko malih i srednjih poduzeća osigurati upravljanje biodiverzitetskim resursima na održiv način uz komercijalnu održivost. a lokalne jedinice imaju zadatak. Zaključci Analizom raspoloživih referentnih dokumenata. mogu se formulirati sljedeći zaključci:  Bosna i Hercegovina. Iznad svega glavna ideja vodilja bila je kako sačuvati biodiverzitet. mora na strateški postavljen i sustav311 . Investicijsku ideju su podnosila mala i srednja poduzeća. a napravljen je i pregled investicijskih mogućnosti kroz biodiverzitet za mala i srednja poduzeća. Ovdje se naglašava da su mogućnosti investiranja za ovakve projekte različite u raznim europskim zemljama. koji su u osnovi posvećeni korelaciji biodiverziteta i sektorskih privrednih grana: poljoprivrede. kao zemlja izuzetnog prirodnog bogatstva. u kojima je značajna dimenzija odgovarajućih koristi za biodiverzitet. Europske unije i nekih njezinih država. osim navedenih priprema. Ove jedinice imaju zadatak da pripremaju projektne linije za mala i srednja poduzeća kojima će se aplicirati kod banaka za odgovarajuće kredite. i to će svaka pojedina zemlja posebno razraditi. posebno u fazi inicijalnih aktivnosti. ali odgovarajuće kreditne linije moraju biti otvorene od strane Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke. posebno biološke i pejsažne raznolikosti. U tom ukupnom procesu lokalne jedinice metodološki provjeravaju sljedeće:  Da li mala i srednja poduzeća štite biodiverzitet?  Da li mogu koristiti biološke resurse na održiv način?  Da li ta poduzeća imaju pozitivno poslovanje?  Da li pravično dijele koristi koje nastaju u korištenju bioloških resursa? Uspostavljena je operativna mreža ekspertiza za biodiverzitet i financije na državnom i lokalnom nivou. čiji su predstavnici bili uključeni u Upravni odbor navedenog projekta.

svoje mjesto će imati projekti koji dolaze iz oblasti eko-poljoprivrede. šumarstva i ekoturizma. Za razvojne projekte malih i srednjih poduzeća.. a u nekim slučajevima i trajno. kao i povoljne kredite za realizaciju navedenih projekata. tako i izvan njih. proizvodnja organske hrane. Naglasak treba stavljati na originalne sadržaje koji mogu biti komparativna prednost na užem i širem tržištu. kojima se osigurava ruralni razvoj. novine Federacije BiH br.  U ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima treba detaljno valorizirati sve raspoložive potencijale. kao što su: tradicionalna poljoprivreda. gospodarenje šumama. Konkretno u Federaciji Bosne i Hercegovine postoje sljedeće mogućnosti:  Fond za zaštitu okoliša – U programskim aktivnostima Federalnog ministarstva okoliša i turizma kroz Akcioni plan Federalne strategije zaštite okoliša. održiva 6 7 GEF – Global Environment Facility Zakon o razvojnoj banci Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. Lokalna zajednica mora imati aktivnu ulogu u kreiranju odgovarajućih planova i donošenju odluka. ljekovito bilje i šumski plodovi. zaštita prirode i biodiverziteta. osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projektne ideje. kako u zaštićenim područjima. Svjetska banka i dr.  Do njihove održivosti. javno-privatno partnerstvo. Ovo podrazumijeva aktivnu i konkretnu suradnju institucija nadležnih za zaštitu okoliša. plus značajna sredstva od privatizacije. 312 . država mora davati odgovarajuće subvencije i druge vidove pomoći.no osmišljen način profilirati svoj održivi razvoj s posebnim fokusom na adekvatno korištenje poljoprivrednih i šumskih resursa i turističkih potencijala u najširem smislu te riječi. te ostali eko i etno turistički proizvodi i sadržaji koji će pomoći ruralnom razvoju. Za realizaciju takvih projekata na održiv i efikasan način potrebno je uspostaviti tzv. uz učešće u osmišljavanju i realizaciji projekata. koji će biti direktna osnova za planske aktivnosti Fonda.). a posebno vezano za određena vrijedna prirodna područja sa specifičnim i originalnim predispozicijama. poljoprivredu i turizam na svim nivoima upravljanja do same lokalne zajednice. uvećat će se sredstvima iz Budžeta FBiH.  Razvojna banka Federacije BiH7 – Postojeći kapital banke preuzet od bivše Investicijske banke Federacije BiH d. tradicionalni zanati i rukotvorine. Financijska i druga potpora se može očekivati iz odgovarajućih fondova i banaka Europske unije i drugih međunarodnih izvora (GEF6 – Globalna pomoć za okoliš. u iznosu od 400 miliona KM za naredne tri godine. zadržavanju i vraćanju stanovnika. 37/08).d.

. Literatura BiH. sredstva zavoda za zapošljavanje i drugo.  Postoje i druge mogućnosti razvoja javno-privatnog partnerstva za realizaciju projekata iz navedenih okvira.. T.... S. (2008): Priručnik za polaganje ispita za turističke vodiče. Hajdu. (2000): Implementing EU Environmental Policy Tietenberg. šumarstvo i ekoturizam. (2000): Environmental and Natural Resource Economics Kiss. A.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja poljoprivreda. V. 2007 Kiss. Herceg. Nacionalna strategija biološke i pejsažne raznolikosti Federalno ministarstvo okoliša i turizma.. Sarajevo 313 . N.. Bosna i Hercegovina. Lenschow A. kao što su odgovarajući koncesijski aranžmani. što je strateško opredjeljenje Vlade FBiH. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. zemlja raznolikosti Johnson. S.) Knill Ch. K. I. Shelton... Linking Business to Biodiversity – Bringing People Together (2008. Biomassza-dilemma. The (Food) Price of Success Gyualai. D. (1997): Manual of European Environmental Law Redžić. moraju se osigurati posebne kreditne linije..

Thus. business 314 . Key words: sustainability. in order to bring about an appropriate partnership between the public and the private sector. In these sectors small and medium-sized enterprises (SMEs) are the most dependent on the services of nature – and biodiversity is similarly highly dependent on their activities. agriculture. Convincing business people of the importance of nature conservation in their strategic decisions and everyday activities is a significant task.SUPPORT OF BUSINESS TO THE PROTECTION OF BIODIVERSITY Summary Sustainable agriculture. markets may act as a good mechanism for managing scarce resources and improving livelihoods. biodiversity. forestry. ecotourism. The challenge of biodiversity conservation is simply too important – we have to involve the business and banking community actively in it. If public policy manages this issue properly. markets can work for biodiversity and sustainable use of resources. ecotourism and sustainable forestry have strong common similarities and synergy connection: basically these business opportunities are all based on biodiversity. but it is also very important that governments in their strategy and programmes should provide adequate support and subsidies.

Kao što joj i ime kazuje. rijeka Una je po mnogočemu unikatna. Sane i Korane”. a samo godinu dana poslije toga – u Cazinu je 1986.herceg@gmail. Zanimanje za prostor na kojemu je utemeljen Nacionalni park Una nije novoga datuma. e-mail: custovic. jedinstvena pa stoga zamisao o osnivanju Nacionalnog parka u njezinu porječju predstavlja jamstvo održivog gospodarenja na ovom području i zaštitu svih prirodnih osobitosti na njemu.com www.ferdobasic. e-mail: basic@gmail. Sarajevo. god. i razvoja industrije. 1 2 3 Sveučilište u Zagrebu.000 ha smješteno je u slivnom području rijeke Une (208.000 ha). godine pod naslovom “Prostorno uređenje i zaštita rijeka Une i Sane”. a u problematiku zaštite voda rijeke Une uključeni su znanstveni djelatnici koji se bave proučavanjem tla iz obje onodobne republike. Agronomski fakultet. napose drvne i prehrambene. održan skup pod naslovom “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita rijeke Une. a manjim dijelom na teritoriju Republike Hrvatske.hamid@gmail. Na tim skupovima razmatrani su različiti aspekti razvitka ovoga prostora i konflikti između zahtjeva za zaštitom tla i vode.com Federalno ministarstvo okoliša i turizma.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM I ZAŠTITA TLA NA PODRUČJU NACIONALNOG PARKA UNA Ferdo Bašić Hamid Čustović2 Nevenko Herceg3 Uvod Područje Nacionalnog parka Una površine nešto veće od 23. a danas samostalne države. koje su poznate kao izvor onečišćenja. najvećim dijelom na teritoriju BiH. e-mail: nevenko. Prvi skup posvećen tim pitanjima održan je 1985.com 315 .info/ Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu.

socijalna i prostorna uloga. “Prostor” koji pruža takvo gospodarenje predstavlja čvrst “okvir razvoja” i određuje njegova trajna ograničenja. odlučno utječe na izgled prirodnog krajobraza. pruža nam dakle ugodan životni prostor. konceptom koji ima naslov “Višenamjensko obilježje poljoprivrede i tla – VOPT” (Multifunctional Character of Agriculture and Land – MFCAL). 1996).2 milijuna godina! Nesmotrenim gospodarenjem može biti uništeno za jedan dan! Značaj i uloge tla Tlo je izvor života i opstanka čovjeka. Koncept VOPT . Tlo nastaje iz samo 0. održivo gospodarenje tlom pruža cjelovitu zaštitu tla i jamči skladno kretanje tvari i energije u svim terestričkim i semiterestričkim ekosustavima Nacionalnog parka Una od svakovrsnih oštećenja. tlo nas hrani i odijeva. 1992) i Planu djelovanja Svjetskog samita o prehrani (Rim. Koncept sugerira korištenje poljoprivrednog zemljišta i ostalih prirodnih dobara sukladno preporukama Agende 21 Svjetske konferencije o okolišu (Rio de Janeiro. Imajući sve rečeno u vidu. na prvom mjestu poljoprivrede i šumarstva kao najvažnijih gospodarskih grana koje moraju biti oslonac opstanka pučan- 316 . U “pripremi za doček” novog milenija. uloga u oblikovanju krajobraza. te ulogu je osmislila i definirala Međunarodna konferencija u organizaciji FAO i Nizozemske vlade. a svojim značajkama određuje način korištenja prostora i izgled “kulturnog krajobraza”. na znanstvenim spoznajama utemeljeno. Slivno područje NP Una izgrađuju gornjokredni vapnenci i dolomiti velike čistoće.2 – 1.MFCAL utemeljen je na činjenici da tlo ima višestruku ulogu: proizvodnja hrane. Opskrbljujući biljku potrebnim tvarima – vodom i hranjivima. zatim tlo je izvor sirovina i energije i ima rekreacijsko-turističku ulogu. što oslikava podatak da nastanak sloja od 100 cm traje od 0. štiti i u svojoj masi skladišti pitku vodu pa nas dakle i poji. ekološka. višenamjensko dobro s brojnim ulogama. trajno motrenje (monitoring) i informacijski sustav tala. Tlo je najveće blago svakog naroda. u Maastrichtu 1999. jasno je da je cjelovita zaštita tla conditio sine qua non opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una! Djelotvorna zaštita podrazumijeva tri međusobno povezana smjera djelovanja: inventarizacija stanja tala. koji sadrže do 99% CaCO3.Dobro osmišljeno. Uzimajući u obzir sve uloge tla. godine. na površini oko nas i pod našim nogama čuva i održava biološku raznolikost. u izradi strategije razvitka gospodarskih grana koje se temelje na korištenju tla.0% netopivog ostatka. a tvorba tla je vrlo spor proces.8 do 1.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stva na području Nacionalnog parka Una. a iskoristile i mogućnosti doseljenja. nezamjenjiva i primarna uloga tla opskrba biljke vodom. što omogućuje proizvodnju biomase – organske tvari – fotosintezom. prirodnom stanju. kao izvor hrane i drvne mase i/ili profita. ova uloga tla izuzetno je značajna za normalno funkcioniranje i ekološku održivost svih ekosustava na teritoriju NP Una. ruralni razvitak i turizam su obećavajuće djelatnosti koje idu “rame uz rame” i imaju sve uvjete za dugoročno skladan razvoj na ovom prostoru. a na poljoprivrednim površinama omogućiti ekološki. polazište treba biti činjenica da te grane. U toj ulozi tla NP Una su nezamjenjiv čimbenik biljne proizvodnje u poljoprivredi i šumarstvu. pa stoga imaju i značajnu ekološku ulogu u trajnoj zaštiti NP Una. Smatramo da će NP svakako tome pridonijeti. od kojih navodimo najvažnije: 31 . Temeljem rečenoga. Sve su uloge tla neodvojive jedna od druge. S druge strane. očito je temeljna uloga tla na području NP Una održati prirodnu vegetaciju šuma i travnjaka – livada i pašnjaka u što je moguće povoljnijem. od podjednakog su značaja pa ih tako treba i vrednovati! Na području Nacionalnog parka Una na prvom je mjestu dakako ekološka. Negativne utjecaje na okoliš – tlo i poljoprivredu od utemeljenja i djelovanja Nacionalnog parkana okoliš ne vidimo – naprotiv! Ekološko-regulacijska uloga tla S obzirom na činjenicu da NP Una obuhvaća područje krša. Uloga tla u tvorbi biomase Općenito je najznačajnija. Brojni su ekološko-regulacijski utjecaji tla. svi oblici održive i ekološke poljoprivrede. a uzgoj bilja u agroekosustavima. U tom smislu. dosljedno se držeći premise da su sve njegove uloge od jednakog značaja. a zatim socijalna uloga – zapošljavanje radne snage i održavanje željene demografske slike – ili pak oblikovanje krajobraza i rekreacijsko-turistička uloga. nisu izolirane od drugih uloga. Općenita poruka ovoga koncepta je da tlo treba vrednovati višenamjenski. da se tu nalaze brojni izvori pitke vode na čije se korištenje u budućnosti svakako računa. odnosno održavanje prirodne vegetacije u šumskim. socijalno i ekonomski održiv uzgoj bilja i stoke za lokalno pučanstvo kako bi se ono održalo na ovom teritoriju. načinom korištenja tla poljoprivreda i šumarstvo utječu na okoliš – prirodne i antropogenizirane terestričke i akvatične ekosustave. zrakom i hranjivima.

napose za zaštitu krških vodotoka i podzemne vode od onečišćenja. fizikalnoj i fizikalno-kemijskoj sorpciji. Puferizacija se vrši i drugim mehanizmima. može se očekivati. Računa se. napose vodu. ekološki irelevantne tvari. Kisele komponente tlo puferira pomoću kationa. pokazuju dosta visok sadržaj olova. a ekološki su relevantne za sve članove biosfere i sastavnice okoliša. primjerice zakiseljavanjem kiselim kišama od donosa mokrih i suhih depozicija zračnim putem i onečišćenje tala tim putem. Te tvari se u tlu mogu nakupljati pa tlo ima ulogu njihova sakupljača (akumulatora) zahvaljujući mehaničkoj. kao što je vezanje stranih tvari na adsorpcijski kompleks. magnezij i dr. a nije isključeno da se to već dogodilo. Tako tlo u ulozi univerzalnog pročistača čisti – filtrira oborinsku vodu i štiti vodotoke i podzemnu vodu. sakupljač (akumulator) i izmjenjivač (transformator) onečišćenja S obzirom na smještaj “između” litosfere i atmosfere i na neposredni kontakt s hidrosferom i antroposferom. odnosno u hranidbenom lancu. kalcij. te tvari postaju onečišćivači. kao što su natrij. primjerice. odnosno biosferom. Tlo je univerzalni pufer koji inaktivira tvari što suhom ili mokrom depozicijom ulaze u njegovu masu ili se pak oslobađaju mineralizacijom organske tvari. no najvažniji je oblik sorpcije vezanje na koloidni kompleks tla – humus i glinu. bilo da imaju pozitivan ili negativan utjecaj. može ugroziti podzemnu vodu u područjima s primjenom većih doza pesticida.. Izlazeći iz tla u druge sfere. premda malen. Ostatak. Mehanizmi vezanja – sorpcije onečišćenja u tlu jako su različiti. kalij. Putem koloidnog kompleksa tlo veže različite tvari. dakle različite onečišćivače – polutante. kao prašina. ili putem oborinske vode. koje iznose Martinović i Vranković (1986). preko granične vrijednosti koja da31 . Oštećenje tala NP Una. kao i zaštitna sredstva (pesticidi). da se preko 99% pesticida koji ulaze u tlo inaktivira na ovaj način. Prvi podaci o sadržaju teških kovina u tlima na području Bihaća i Cazina. i tako se odupire većim promjenama reakcije tla. a na prvom mjestu teške kovine i potencijalno toksične elemente koji u procesu prirodnog kruženja tvari. To vrijedi i za ekološki rizične tvari. Ovoj skupini tvari pripadaju na prvom mjestu teške kovine i sva organska onečišćenja. kao “mokra depozicija” ili kisele kiše. pristižu u tlo u obliku “suhih” aerodepozicija.Tlo kao prijemnik (akceptor). a tlo izvor emisije onečišćenja. ali i sva biljna hranjiva koja čovjek unosi u tlo gnojidbom. prelazeći u netoksične. Za terestričke i akvatične ekosustave. ova značajka tla ima ključnu ulogu. tlo ima ulogu prijemnika (akceptora) tvari koje padaju na tlo ili se u njega hotimično unose. primjerice u hranidbeni lanac – biosferu ili se ispirući u krške vode.

Treba reći da je površina područja utjecaja jako malena pa se ova uloga tla u tom smislu može smatrati zanemarivom. tlo može izmijeniti pomoću mikrobiološkog kompleksa u bezopasne oblike pa ono ima ulogu izmjenjivača (transformatora) tih tvari. primjerice. koja i predstavlja najveću prirodnu vrijednost i bogatstvo NP Una. odnosno pedoflore i pedofaune. koji uzrokuje tzv. o čemu uvjerljivo govore posebni prilozi iz pera uglednih autora sudionika ovog savjetovanja. napose organske kao što su pesticidi ili nafta i njezini derivati. a zatim uspostaviti sustav trajnog praćenja – monitoringa tih tvari u tlima NP Una. Čovjek je u prirodne krajobraze NP već “utisnuo” svoje “poruke”.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nas vrijedi u većem broju europskih država. iznosi tvrdnju da oko 15% CO2. u tlima NP Risnjak utvrđen je ekstremno visok sadržaj nekih teških kovina. Tvari sakupljene u njegovoj masi. koji će svakako utjecati na njegovo korištenje. Mijenjajući krčenjem prirodnu vegetaciju. napose olova. ukupna količina organskog ugljika u tlu – humosferi – trostruko je veća nego u nadzemnoj biološkoj masi. On 31 . dakle utvrditi sadržaj ekološki relevantnih tvari u njima. a napose tlo zaštićenog prostora kao što je nacionalni park. IPPC (Intergovernment Panel on Climate Change) na svom zasjedanju 1995. potpuno prilagođen prirodnim prilikama. stvorio je “kulturni krajobraz”. a unoseći u prostor poljoprivredu. Prostorna uloga tla Krajobrazna vrijednost područja NP Una temelj je njegova opstanka. U ovoj ulozi tla NP Una trebaju omogućiti što je moguće bogatiju i raznovrsniju floru i faunu. Naravno da to treba tek istražiti jer. jer ono određuje moguće načine korištenja prostora. “učinak staklenika” otpada na poljoprivredu. “učinak staklenika”. i to samo na reljefskim ekspozicijama okrenutim zračnim strujanjima iz industrijskog bazena zapadne Europe. a ključnu ulogu u njezinu oblikovanju ima tlo. je stanište i genski rezervat brojnih mikro i makro organizama. Važno je reći da provedba Kyoto protokola pred gospodarenje tlom postavlja nove zahtjeve. Globalno gledajući. Tlo kao izvor genskog bogatstva i zaštite biološkog raznovrsja Tlo. Zbog navedenih razloga svakako je potrebno najprije izvršiti inventarizaciju stanja tala. Klimatsko regulacijska uloga tla Tlo je središnja karika u lancu biotransformacije organskog ugljika pa u toj ulozi snažno utječe na sadržaj i ukupnu količinu CO2 i drugih plinova koji uzrokuju tzv.

napušteni kamenolomi. koji služe kao izvori informacija za rekonstrukciju geoloških pretpovijesnih i povijesnih događaja na ovom prostoru. koji se nerijetko koriste za odlagališta otpada. mjerila 1:50. klase. koji treba sačuvati. Tlo kao izvor sirovina Tlo je značajan izvor sirovina. Nemamo iscrpnijih podataka o takvim nalazištima na području NP Una. i to za listove (sekcije) Bihać 1. Ti su izvori navedeni u popisu literature. 320 . mogućnost razvitka ruralnog turizma i funkcioniranja NP Una. skeletnih tala i golog krša. jer se u njemu nalaze konzervirani različiti arheološki artefakti i paleontološki materijal. Bihać 4 i Knin 2. Za tumačenje geoloških obilježja korištena je Katzerova Geološka karta BiH u mjerilu 1:200. održavati i razvijati u ulozi očuvanja svih uloga Nacionalnog parka Una. Naša je ocjena da područje predviđeno za NP Una ima dopadnost i krajobraznu vrijednost koja ga svakako čini atraktivnim za ovu namjenu. a već oštećene dijelove rekultivirati i vratiti prirodnu vegetaciju. Na području NP Una nalaze se brojni manji. Metode rada Glavni izvor podataka za ovaj rad su već izvršena istraživanja u okviru izrade OPK – Opće Pedološke karte Bosne i Hercegovine. Gospodarenje tlom izravno utječe na izgled krajobraza. što je prikazano na razini podtipa tla.000. tipovi do nivoa podtipa). Tlo kao povijesni medij Tlo je značajan povijesni medij. A devastacija NP Una. u prethodnom tekstu opisanih uloga. osim da tih nalazišta ima. Od velike su nam koristi bila i vlastita istraživanja u okviru izrade OPK Hrvatske mjerila 1:50. ako do nje ikada dođe. Pedosistematske jedinice prilagođene su i klasificirane prema službenoj genetskoj klasifikaciji (razdjeli. Bihać 3. Tu praksu treba svakako prekinuti i u prostor unijeti red. Zaštita krajobrazne raznolikosti područja NP Una nerazdvojna je od zaštite tla u prostoru.čak obogaćuje prostor i čini ga još dopadnijim. napose za građevnu industriju. posebna pažnja je posvećena geološkom supstratu na kojem su se ova tla formirala. te brojna i svakovrsna istraživanja izvršena na obližnjem području Sadilovca.000. počet će degradacijom tla i gubitkom njegovih.000 na listu Karlovac 1 i 2 i Knin 2. S obzirom na veliku rasprostranjenost plitkih. Mislimo pri tome ne samo na prirodne površine nego i na “kulturni krajobraz”.

sve s ciljem da se povoljna tla zadrže u toj 321 . Kriterije iz toga pravilnika prikazujemo u tablici 1. Sadržaj u tlu (mg/kg tla) Stupanj onečišćenja tla – So = ---------------------------------------------------------Maksimalni prihvatljiv sadržaj (mg/kg tla) Temeljem stupnja onečišćenosti tla su razvrstana prema vlastitim kriterijima (Bašić.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Kao izvor za sve statističke podatke korišten je Statistički godišnjak Federacije BiH od 2003. Stupanj onečišćenosti (So) računa se po formuli. br. 1993) u pet razreda. Tablica 1 Granične vrijednosti – maksimalno prihvatljiv sadržaj teških kovina u poljoprivrednom tlu – MPS (”Narodne novine”. Podaci se odnose na ukupan sadržaj dobiven ekstrakcijom uzorka tla u zlatotopki. 15/1992) Teška kovina Laka. od kojih u gospodarenju tlom prema svakom razredu treba postupati na poseban način. skeletna tla i tla Teksturno teška tla i U suhoj tvari komposta siromašna bazama tla bogata humusom i drugih organskih gnojiva Sadržaj u mg/kg tla. Sličan pravilnik bi BiH trebala što prije donijeti. Za ocjenu stupnja onečišćenosti poljoprivrednog tla za konvencionalnu poljoprivredu teškim kovinama koristili smo kriterije za MPS (maksimalno prihvatljiv sadržaj) definirane Pravilnikom o zaštiti tla (NN 15/92) Republike Hrvatske. godine. ekstrahirano u zlatotopki 1 2 10 1 2 10 100 150 500 10 15 20 20 30 20 50 50 100 50 60 100 60 100 500 60 100 500 200 300 2000 2 2 - Kadmij (Cd) Živa (Hg) Olovo (Pb) Molibden (Mo) Arsen (As) Kobalt (Co) Nikal (Ni) Bakar (Cu) Krom (Cr) Cink (Zn) PAH – policiklički aromatski ugljikovodici U karbonatnim tlima dozvoljen je sadržaj za 25% viši od sadržaja u tablici.

primjena sredstava za blokiranje teških kovina. To je tipično krško područje. a plodored podrediti iznošenju teških kovina. a područje predviđeno za NP Una obuhvaćeno ovim radom čini manji dio njezina sliva koji većim dijelom teritorijalno pripada BiH. V RAZRED – Zagađeno tlo (So preko 2.vrijedniju kategoriju:  I RAZRED – Čisto tlo (So do 0. a interpretirane prema kriterijima koji vrijede za analitičke metode primijenjene u izradi OPK. a manji dio obuhvaća istočni dio općine Donji Lapac koji se nalazi na području Republike Hrvatske. koje čini tzv. nadzor izvora emisije.00) – tlo je pogodno za uzgoj poljoprivrednih kultura.     Značajke podneblja opisane su na temelju raščlambe podatka Državnog meteorološkog zavoda. napose od izvora emisije onečišćivača i tretirati kao posebno vrijedan resurs na području na kojemu su utvrđena II RAZRED – Tlo povećane onečišćenosti (So 0. Treba ih zaštiti od svakovrsnih oštećenja. izvore emisije staviti pod nadzor. Rezultati rada Čimbenici tvorbe tla (pedogeneze) Rijeka Una izvire na području Suhajskog polja u Hrvatskoj. kontrole izvora emisije. a na njima valja provesti posebno cjelovite mjere sanacije.00-2.00) – tlo je nepogodno za svaki uzgoj bilja. uključivo uobičajene agromelioracijske zahvate. a ona koja su manje povoljna poprave da bi se mogla svrstati u višu . pokriveni krš.25) – tla pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. ali ih je potrebno zaštititi od emisije teških kovina.kategoriji. Značajke tla opisane su na temelju rezultata fizikalnih i kemijskih analiza.25-0. ali su na njima potrebne pojačane mjere zaštite. sa svim obilježjima i zakonitostima koje krš nosi sa sobom.00) – na tlu nije dozvoljen uzgoj bilja koje bi se koristilo za humanu ili animalnu ishranu.50-1. niski.50) – tla pogodna za uzgoj bilja. odnosno uzgoj bilja za proizvodnju svake vrste hrane. IV RAZRED – Onečišćeno tlo (So 1. bez ograničenja. a plodored podređen biološkom čišćenju tla – bioremedijaciji – iznošenju teških kovina iz tla. To je prije svega vrlo porozan 322 . nužni su energični zahvati zaštite tla. III RAZRED – Tlo velike onečišćenosti (So 0.

8 18.7 62.0 10. Valja stoga reći da filtracijska i puferizacijska sposobnost tla ima odlučujuće značenje za čistoću te vode.7 11.2 5.4 22.6 323 .4 16.2 5.2 2. ima ključnu ulogu u ovim procesima. šumarstva. Brojni su izvori s obje obale Une podzemnom hidrografijom povezani sa slivom rijeke Une.5 127.3 14. njezinu zaštitu i funkcioniranje akvatičnih ekosustava u njoj i zoni njezina utjecaja. unutrašnje vodotoke i jezera protječe voda.2 11.0 19. koja sa sobom nosi suspendirane čestice različitog porijekla.6 2. Tablica 2 Pokazatelji klimatskih prilika meteorološke postaje Bihać Mjeseci Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Prosjek Prosječno Oborine mm 94 91 96 118 121 110 116 117 97 117 150 125 1352 Temp.5 20. njegove značajke.2 10. napose one koje povećavaju sposobnost tla da se odupre negativnim posljedicama.4 8. Stoga je vrlo važno poznavati aktivnosti čovjeka na području sliva – bilo da su one industrijske ili iz oblasti poljoprivrede.2 15. C o Mjesečni i godišnji Langov kišni faktor 41. turizma.2 6.1 6. Klimatske prilike Predstava o klimi kao ekološkom čimbeniku i čimbeniku pedogeneze za područje Bihaća vidi se iz podataka prikazanih u tablici 2.9 10. prometa i drugih djelatnosti – kako bi se rizik od možebitnog incidenta sveo na najmanju moguću razinu.5 Oznaka klime Nivalna Perhumidna Perhumidna Humidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Humidma Perhumidna Perhumidna Humidna 0.9 5. Tip tla. Ta povezanost cijeli teren čini ranjivim i osjetljivim na svaki incident na svakom dijelu slivnog područja.8 6.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vapnenački medij kroz čije brojne pukotine – “kaverne”.

do najmlađih kvartarnih. Tri su skupine supstrata odlučne za tvorbu tala NP Una:    vapnenačke stijene. višegodišnji prosjek oborina je 1352 mm.Utjecaj klime na formiranje tala može se pratiti putem njihova zonalnog rasporeda u horizontalnom i vertikalnom smjeru. Razni geološki sedimenti su prijenosnim silama.6 °C pa je klima humidna. a najviše vodom i eolskim putem. Geološko litološke prilike – matični supstrat Matični supstrat na području sliva rijeke Une je dosta heterogen. Premda su pojedine skupine stijena međusobno uglavnom odvojene. neujednačen. počevši od najstarijih mezozojskih iz razdoblja trijasa. a srednja mjesečna temperatura 10. Kako se vidi. odnosno aluvijalnih nanosa uz rijeku Unu. oni klimu čine nešto sušom nego pokazuju godišnji i mjesečni kišni faktori. Ipak treba naglasiti da na području NP Una s povećanjem nadmorske visine planinskog područja dolazi do izmjene pedogenetskih procesa i pojave jako humoznih crnica i drugih degradiranih tala. koje sa svoje strane modificiraju ulogu i značaj klime u pedogenetskim procesima. Krški oblici na nižim položajima su prekrivani mlađim sedimentima 324 . Očito je da čak pet mjeseci pedogenetski najaktivnijeg dijela godine koji imaju semihumidnu klimu snažno utječe na strukturu pedosfere ovoga područja. mlađi geološki sedimenti. Sukladno tome. koje iz njih po svim svojim obilježjima nisu mogle nastati. izračunati klimatski pokazatelji i iz njih dobivena oznaka klime i pravci razvoja tala u prirodi znaju biti korigirani pod utjecajem izraženog i jako razvijenog reljefa. čemu je naročito pridonijela razvijenost reljefa. transportirani su i na veće udaljenosti. Prema ovom pokazatelju bilo je za očekivati da je klimazonalni tip tla na vapnencu vapnenačko-dolomitna crnica – kalkomelanosol. najmlađi kvartarni nanosi. Jedino se na taj način može objasniti pojava dubokih naslaga tla na pojedinim mjestima na vapnencu i dolomitu. a posebno između produkata njihova raspadanja. općenito promatrajući. Međutim. kao zonalnih tipova. međusobno miješani i taloženi. pretežno sedimenti neogena. No. Prevladavaju po zastupljenosti sedimentne stijene različite starosti i sastava. a do stanovite mjere i geološko-litoloških prilika. kao klimazonalni tip tla vezan za Langov kišni faktor javlja se smeđe tlo na vapnencu – kalcikambisol. između njih. ne postoji striktno odvojena granica.

rendzina i koluvijalna tla vrtača. Na nagnutim terenima razvila su se vrlo plitka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ili trošinom (regolitom) s viših položaja. a dublja se javljaju samo u vrtačama. odvijaju se i procesi okršavanja – karstifikacije. masiv Plješevice i kanjone vodotoka. Prema procjeni.000 tla nisu mogli biti pojedinačno izdvojena. Proces trošenja starijih vapnenaca odvija se uglavnom kemijskim putem. U središnjem dijelu Bihaćkog polja nalaze se i sedimenti gline. na krškim pločama i zaravnima nastala su tla različite dubine: smeđa tla – kalcikambisol. pijeska i sitnog šljunka. a teče vrlo sporo. Na ovim supstratima razvile su se uglavnom posmeđene rendzine. 325 . Na vapnenačkim i dolomitnim starijim formacijama. sadrže do 99 % CaCO3. odnosno ponekad kaotičnim smjesama svih tih materijala. Prema osnovnoj geološkoj karti BiH za list Bihać. Neogeni sedimenti ispunjavaju cijelo Bihaćko polje na sjeveru. Na području krških zaravni Plješevice. Tu su tla vrlo plitka. Od grubljih klastičnih sedimenata mjestimično se javljaju i vapnenačke breče sastavljene od krednih i foraminiferskih vapnenaca promjera 0. žuto smeđe boje. Od svih vapnenačko-dolomitnih formacija najrasprostranjeniji su sedimenti krede. a jako trošni. erodirana tla iz klase nerazvijenih tala (litosoli i rankeri) do plitkih humusno-akumulativnih tala kao što su vrlo plitke crnice. To se posebno ističe na ravnim terenima. a i šire područje kanjona Une od Bihaća do Kulen Vakufa. lesivirana crvenica. Uglavnom ih čine laporoviti vapnenci. koji sa sjeverozapadne i zapadne strane zatvaraju Bihaćko polje i sva izvorišta. ali ih ima i na području Kulen Vakufa na jugu. Taloženi su u svim formacijama mezozoika – trijasu. škrapama i uvalama u koje su deponirana erozijskim nanosom. a na dubljim nanosima smeđa tla na glinama. najčešće kao klastične naslage eocena – lapori. Zbog toga su tla ili jako plitka ili ih uopće nema. na području sliva pokrivaju sve krške površine sliva. i općenito ovoga sliva. kao što je to slučaj zapadno od Bihaća na području Beljavca. Lapori su karbonatni. a teren je prepun vrtača pa je ovaj krš u literaturi opisan kao “boginjavi krš”.2 – 1. Na presjeku geološkog profila smjenjuju se vapnenačko-dolomitni i drugi sedimenti razne starosti. a u donjim dijelovima i konglomerati vezani karbonatnim detritusom. Tercijarni sedimenti paleogena su manje zastupljeni i to mjestimično. juri i kredi.5-15 cm. tako da na mjerilu karte 1:50.0 %. Oni izgrađuju masive i obronke Plješevice. To su uglavnom vapnenci i dolomiti donje i gornje krede jako velike čistoće. s preko 90% zastupljenosti vapnenačko-dolomitni sedimenti su najrašireniji. dok netopivog ostatka (rezidij) iz kojeg nastaje tlo sadrže svega 0. i različita smeđa tla.

čine reljef važnim pedogenetskim i ekološkim čimbenikom.1.4. šljunka. u obliku pijeska. Aluvijalnih. Utjecaj reljefa. gline. Na dolomitu 2. Posmeđene 2. Najrasprostranjeniji su aluvijalni i koluvijalni nanosi. i njihovim širim dolinama.46 6. Na trošnim vapnencima Površina u ha 613. Na dolomitu.764.000. Na dolomitu 2. Posmeđene 3.07 490. Tla na području NP Una Tla NP Una najvećim dijelom pripadaju razdjelu automorfnih tala. Veliki broj dislokacijskih linija. kao čimbenika geneze i osobina tala. kamena. Vapnenačko-dolomitna crnica tla – kalcimelanosol 3. posmeđena 3. Tablica 3 Popis pedosistematskih jedinica Klasa (A)-C Nerazvijena tla A.1. na području NP Una je vrlo značajan. a odlikuju se različitim mehaničkim sastavom koji može biti grub ili fin. koluvijalnih močvarnih sedimenata ima najviše u dolinama rijeka.10 3. Na tvrdom vapnencu 2.13 238. Kamenjar – litosol Podtip 1.2. Manja je rasprostranjenost močvarnih hidromorfnih tala. Prema svim obilježjima vrlo su raznovrsni. zatim močvarni sedimenti i taložine sedre.Kvartarni sedimenti pokrivaju najniže reljefne položaje u kanjonima rijeka Une i Unca. a zastupljene su sve njegove klase.2. visinska razlika terena koji se diže od Bihaćkog polja prema krškoj ploči podnožja Plješevice.17 123. Automorfna tla Tip 1.2. Površina je izlomljena brojnim vrtačama koje je čine “boginjavom”.623.65 454. Popis svih pedositematskih jedinica i njihova površina prikazani su u tablici 3. Na vapnencu 1.45 1. Rendzina 2.107.06 1.1. Razvijenost reljefa i oro-reljefski oblici utjecali su na diferenciranje različitih klimatskih zona u kojima postoje vrlo različiti uvjeti za živi svijet.34 A-C Humusno akumulativna 3.062. Na tvrdom vapnencu 3.3.3.04 2. ilovače i sl. Zaravnjene krške ploče nisu dakako “prave” ravnice u poljoprivrednom smislu.16 326 .99 992. Na ovom prostoru postoje svi reljefski oblici od mikro do mezo i ororeljefa.

77 671. Distrično smeđe tlo – distrični kambisol A-(B)-C Kambična tla 6. Rendzina na dolomitu.19 23.39 1.22 1. Na nekarbonatnoj glini 5. a sve ostalo su 32 .43 773.712..79 73.1.1. Posmeđena 7.3.68 ha..54 106.81 1. Hidromorfna tla (A) – I – II.305.02 131. Na tvrdom vapnencu 7. Beskarbonatno tlo A-G 14. Karbonatno 14. Močvarno glejno (euglej) 14. Na pješčenjaku 5.84 1.1.305.2.02 729.1. Na dolomitu Asocijacije 8.1. Fluvijativno livadsko Semiglejna tla (Humifluvisol) 13. Karbonatno tlo Glejna tla 15.1.983.4.68 Kako se vidi.110.71 224. Na trošnom vapnencu 4.33 308. Na tvrdom vapnencu 4.2. Smeđe tlo na tvrdom vapnencu i dolomitu i koluvijalno tlo vrtača A-C 11.2. ukupna površina područja obuhvaćenog ovim radom je 23.312. Eutrično smeđe tlo – eutrični kambisol 7.2. Smeđe tlo i rendzina na tvrdom vapnencu i dolomitu tala iz klasa: 9. Od te površine na vodenu površinu Une otpada 106.3.19 ha.40 7.75 220. posmeđena crvenica A-(B)-C na tvrdom vapnencu i koluvijalno tlo vrača Tipa profila B. smeđe tlo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 4.08 49. Fluvijativno ili aluvijalno Nerazvijena 12.582. Pjeskovita tla 12.973.28 19.43 152.92 38.1.06 171.1. Litosol i rendzina na tvrdom vapnencu (A)-C 10. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalcikambisol 4.3. Crvenica 7. Na dolomitu 5.37 67.53 310.72 155. Ritska crnica (humoglej) Rijeka Una SVEUKUPNO 5.50 176.51 399. Na gipsu 7.03 616.3. Na konglomeratu 6. Ilovasta tla A-C-G 13. Lesivirana 7. Na pijesku hidromorfna tla 12. 12.23 519.46 105.

Značajan broj ljudi napustio je ova područja. ali nismo sigurni da bi oni bili ohrabrujući za provedbu ambicioznijih razvojnih zamisli. broj ljudi u općini Bosanska Krupa je praktički prepolovljen. Preciznih podataka o aktualnom načinu korištenja tala koji bi se odnosili na područje predviđeno za NP Una nemamo. No. a napose krumpira ima vrlo povoljne uvjete razvoja i ekspanzije 32 . najzastupljenija je klasa smeđih tala. Ratna pustošenja na cijelom su području. Sukladno očekivanoj klimazonalnosti. s obje strane državne granice. godine za bivše države ** Neslužbeni podaci – rezultati na temelju procjene Podaci nedvojbeno pokazuju pad broja ljudi koji nastanjuju ove prostore u svim općinama. od zamisli do provedbe.000 ha smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalcikambisol. osim općine Bužim gdje je broj ljudi povećan. Način korištenja zemljišta Način korištenja tala važno je pitanje i za uspostavu.tla. ali ono ostavlja još sasvim dovoljno “prostora” za novo naseljavanje na ove prostore i ekološki prihvatljive gospodarske aktivnosti. Za svaki program. bilo za očekivati. to stanje treba održati. obrazovnoj strukturi. a pogotovo za održiv opstanak Nacionalnog parka Una i zaštitu okoliša u njemu. Tablica 4 Demografska slika stanovništva u nekim općinama USK Općina Bihać Bužim Bosanska Krupa Cazin Ukupno USK 1991* 70 732 16 917 58 320 63 409 371 705 2001** 60 325 17 873 29 299 60 387 305 905 2002** 60 511 18 071 29 423 60 772 307 124 2003** 60 707 18 251 29 580 61 094 304 181 * Službeni rezultati popisa 1991. slijedi zatim vapnenačko-dolomitna crnica – kalcimelanosol. ostavila dubok trag. koja također ima prostora za intenzifikaciju. Kao što je. napose poljoprivredu. Slično je stanje i u općini Donji Lapac na hrvatskoj strani. Nemamo nažalost podatke o starosnoj dobi. U tablici 4 prikazujemo demografsku sliku područja Unskosanskog kantona na temelju podataka popisa iz 1991. Dakako. s obzirom na klimazonalnost tala. a povratak je još uvijek neizvjestan. a u njoj s bezmalo 8. Proizvodnja sjemena praktički svih kultura. radnoj sposobnosti stanovništva. središnje je pitanje nazočnost čovjeka. godine i procjene današnjeg stanja.

2 15. Pašnjaci 2. Trstici i bare 0 0 0 9. Šumsko zemljište 47.0 72. Neplodno zemljište 665 360 1.6 60.3 Ribnjaci 0 0 0 Trstici i bare 0 0 0 Poljoprivredno zemljište 100.5 47.225 5.1 0. Tablica 5 Korištenje zemljišta nekih općina Unsko-Sanskog kantona Općine – površina u ha Bihać Bužim Bos.585 5.109 7. Poljoprivredno zemljište (5-8) 21.7 60.8 1.8 2.894 13. pod manje-više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine površine NP Una. Vinogradi 0 0 0 4.815 2.0 Način korištenja Cazin 16.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Podatke o strukturi korištenja poljoprivrednih površina prikazujemo u tablici 5.6 100.1 17.542 12.5 0 16.153 0 0 22.0 Struktura u % (Poljoprivredno zemljište = 100) Oranice i vrtovi 54.584 6. oslikavaju procese koji se na ovom prostoru odvijaju.794 10. Voćnjaci 434 63 474 3.8 28.715 Struktura u % (Ukupno zemljište = 100) Poljoprivredno zemljište 30.832 5.7 77.239 6.0 100.0 2.673 80.3 Neplodno zemljište 1.796 20. Obradivo zemljište (1-4) 18.0 Najprije. Uzme li se u račun i šumsko zemljište.962 743 28.8 49. Slobodno se može reći da je to gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti.0 100. a područje općine Bihać u 32 . Oni također ukazuju na stanje.751 26.5 90.0 100. drame koje su se odvile i probleme koji se na njima prelamaju.4 0 0 100.7 Pašnjaci 10.8 Ukupno zemljište 100.885 2.379 11.120 4. Livade 6.2 71. Ukupno zemljište (9-11) 68.813 489 4.6 9.3 6.9 Šumsko zemljište 68.2 Obradivo zemljište 89.3 2.0 100. pitomog i dopadnog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru.277 2. Krupa 1.6 1.913 27.210 7. točnije previsoka zastupljenost neobrađenog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta. Oranice i vrtovi 11. Ribnjaci 0 0 0 8.9 64.664 355 0 3.4 36.3 22.8 Voćnjaci 2.968 4.7 Vinogradi 0 0 0 Livade 32.024 55.674 21. na cijelom je području visoka.122 16.

Ukoliko bi bili ispunjeni i drugi uvjeti.5% u općini Bihać. što očito govori da se stočni fond postupno oporavlja. Naša je bojazan da na tako ogromnoj površini napuštenih oranica sigurno ima tala na kojima bi erozija mogla prouzročiti velika oštećenja. a kondicija usjeva prema našim višekratnim opažanjima vrlo dobra. To oslikava podatak o. sustavnu tržišnu promidžbu – može. Preko 70% poljoprivrednog zemljišta je izvan korištenja. a danas uspješno prolazi stadij oporavka. a to otvara značajne mogućnosti dobrog. Za ocjenu opasnosti od erozije predlažemo izvršiti istraživanja i znanstveno obraditi ovaj problem. treba reći da raspolažemo s (pre)malo podataka za relevantnu ocjenu stanja. primjerice. Povoljna je okolnost što je najveći dio površine prekriven vegetacijskim pokrovom koji pruža pouzdanu zaštitu. koji se prvenstveno očekuju od pomno i dobro odabranih. a mi vjerujemo i da hoće ovom kraju donijeti gospodarski i demografski oporavak i biti jamstvo gospodarski. socijalno i ekološki održivog sigurnog i stalnog napretka. Na drugoj strani. koji je također doživio ratna pustošenja. ekološki prihvatljivog gospodarenja na poljoprivrednom zemljištu. Posebno je povoljno i to što su površine pod po vrijednosti vodećom krmnom kulturom – lucernom zavidno visoke. a površine pod povrćem su na simboličnoj razini. prijelaz na ekološku poljoprivredu – uz vještu. Procjena ugroženosti tala Što se procjena stanja ugroženosti tala NP Una tiče. Sudeći prema tim podacima proizvodnja za tržište gotovo i ne postoji. reljefne prilike i opće značajke krša. struktura korištenja poljoprivrednog zemljišta govori da se ono koristi gotovo za goli opstanak pučanstva tih prostora. izložena visokom riziku od erozije vodom i vjetrom. Pozitivan predznak sa stajališta optimalnog prometa organske tvari u tlu. njezina visokog sadržaja i povoljnih pedohigijenskih prilika koje se imaju zahvaliti tom sadržaju ima visoka zastupljenost krmnih kultura. Neka nam je dopušteno reći još i mišljenje da se u tom pogledu ima što naučiti iz već bogatog iskustva u poslovanju i pristupu tom pitanju od strane Nacionalnog parka Plitvička jezera.tom pogledu upadljivo prednjači. U taj koncept skladno se uklapa Nacionalni park Una. napose leguminoza. 66% žitarica na području općine Cazin ili 48. Najprije. To je neizravni indikator povoljnog stanja u agroekosustavu. s obzirom na količinu i intenzitet oborina. jer industrijskih kultura nema. 330 . odmjerenih i usklađenih mjera vlasti od lokalne do državne razine. Ohrabruje podatak o visokoj zastupljenosti krmnog bilja.

3 I Cd 0. uzrok su mutagenih. Konzumirajući svježu biljku uzgajanu na onečišćenom tlu. teške kovine su opasni onečišćivači. prikazana je sposobnost nakupljanja teških kovina iz tla u jestivim dijelovima važnijih poljoprivrednih kultura.48 I 12.. Iznenađeni smo ovim podacima! Tlo je onečišćeno tim elementom i ono može postati izvor emisije tog onečišćivača u okoliš – vodu i biosferu – biljke. Tablica 6 Sadržaj teških kovina i razred onečišćenosti tala NP i okolnog područja (Martinović. koji je vrlo opasan onečišćivač. Visoka je i onečišćenost kadmijem. Veliku praktičnu vrijednost ima činjenica da srećom sve biljke ne primaju teške kovine jednako. i to na oba lokaliteta. krom i nikal utvrđeni su u granicama velike onečišćenosti do onečišćenosti.67 IV 5.78 III 135.05 Co 58. a tlo je zagađeno cinkom.00 I Mn 2083. Oni su taj sadržaj uspoređivali sa sadržajem u tlima Čorkove uvale na području NP Plitvička jezera. teške kovine u organizam unosimo praktički izravno. Kulturna biljka prima i ugrađuje u svoj organizam sve teške kovine u količini razmjernoj sadržaju u tlu.99 II 0. 1994) Lokalitet Bihać Klokot Cazin Čorkova uvala Glina Sadržaj teških kovina u mg/kg Pb 166. ali ima velike sličnosti s njim. 331 . Sa stajališta rizika za zdravlje najveća je opasnost ako se teške kovine nakupljaju u jestivim organima ili dijelovima biljke.14 V 2.71 IV Cr 85.73 IV 68.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Malo je podataka o sadržaju teških kovina u tlima NP Una. “polazna stanica” teških kovina je tlo. koja se doduše nalazi znatno sjevernije od ovoga područja. U hranidbeni lanac na putu “od tla do tanjura”. koji se odnose na sadržaj teških kovina u tlima na izvorištu Klokota u Bihaćkom polju i na području Cazina.00 I Kako se vidi.57 IV 63. sadržaj olova u tlima koja gravitiraju izvoru Klokota u Bihaćkom polju prelazi sve očekivane vrijednosti. primjerice povrće.00 I 5. Kako je poznato.20 I Ni 63.10 II 15.51 I 29. U tablici 7.39 IV 66. Mi smo (Bašić et al 1994) istraživali sadržaj teških kovina na području općine Glina. Bašić et al. Podaci su prikazani u tablici 6.47 V 249. Kobalt.67 IV 110. teratogenih i kancerogenih oboljenja.33 1597.22 I Zn 551.40 III 0.82 IV 73. Vranković 1986.30 I Cu 24. Za sada raspolažemo samo s podacima iz rada Martinovića i Vrankovića (1986).60 III 23.72 III 1.

ako biljke velike sposobnosti nakupljanja teških kovina. Jednako tako. odnosno pri kupovini nije potrebna posebna predostrožnost.Tablica 7 Sposobnost nakupljanja teških kovina u jestivim dijelovima važnijih kultura VELIKA Salata Mrkva Špinat Endivija Kreša SREDNJA Krumpir Kupus Kelj Cikla Bijela repa Rotkvica MALA Kelj pupčar Cvjetača Celer Brokoli Kukuruz šećerac Kupine i jagode VRLO MALA Rajčica Paprika Grah Grašak Patlidžan Dinja Koštuničavo voće Jabučasto voće Podaci iz te tablice instruktivni su za izbor kulture za uzgoj na tlu s poznatim sadržajem teških kovina. acidifikacija zbog primjene velikih količina mineralnih gnojiva. Promatramo li pak sadržaj teških kovina sa stajališta konzumenta. međutim. pad sadržaja humusa zbog učestale obrade a nedovoljne brige o “prometu” organske tvari. U nekim biljnim organima koncentracija im je veća. vrijedi upozorenje za oprez u smislu da kulture velike i srednje sposobnosti nakupljanja teških kovina. kao što je rajčica i paprika. svakako treba sustavno prikupljati i probleme držati pod nadzorom. Njih. uzgajamo na tlima povećane onečišćenosti teškim kovinama – primjerice u blizini prometnica i bilo kojega izvora emisije – rizik od konzumacije toga povrća u svježem stanju za potrošača je velik. kulture male i vrlo male sposobnosti nakupljanja teških kovina u biljci možemo uzgajati i na tlima s povećanim sadržajem teških kovina. Dodajmo još da teške kovine ugrađene u biljni organizam nemaju u njemu podjednaku distribuciju. 332 . kao što je mrkva i krumpir. kao primjerice mrkvu ili salatu. ili onečišćenje ostacima pesticida – nemamo podataka za ocjenu stanja. To znači da izbor kultura treba podesiti stanju onečišćenosti i sposobnosti akumulacije teških kovina. nećemo na tržnici nabavljati bez poznavanja čistoće tala na kojima su uzgojene. S druge strane. a u drugima manja. je vrlo malen. rizik od konzumacije bilja koje ima vrlo malu sposobnost akumulacije teških kovina u svojim organima. Naime. O potencijalnim oštećenjima tla nepravilnim gospodarenjem u poljoprivredi – kao što je zbijanje tla zbog korištenja teških strojeva i prohoda po mokrom tlu. Vjerujemo da rezultati istraživanja sadržaja teških kovina u tlima NP Una koja neizbježno predstoje neće iznuditi i potrebu posebnog izbora takvih vrsta.

Izloženi podaci daju solidnu osnovu za zaključak da su tla na području obuhvaćenom ovom studijom izložena stanovitim rizicima od oštećenja. napose u poljoprivredi. dakle i NP Una. To je vrlo povoljna okolnost koja proistječe iz razmjerno visoke pokrivenosti obradivih površina brojem uvjetnih grla stoke. Mogućnosti budućeg korištenja tala Na temelju raščlambe prirodnih uvjeta koji određuju smjer i intenzitet procesa pedogeneze. daleko je ispod ekološki sasvim prihvatljive potrošnje. Trendove na području USK držimo vrlo pozitivnim sa stajališta održive poljoprivrede i ekološki prihvatljivog korištenja proizvodnih potencijala ovoga područja. uloge u formiranju i održavanju prekrasnih krajobraza uz rijeku Unu. 333 . zatim stanja i osobina tala. Prema podacima kojima raspolažemo (Bašić. Stoga te procese valja preduhitriti sveobuhvatnim mjerama predostrožnosti. ali nema podataka koji bi potvrdili da je do toga već došlo. načina njihova korištenja. Naprotiv. a stočarstvo prerasta u važan oslonac gospodarskog razvitka. Podaci s kojima raspolažemo kazuju da se stočni fond poslije devastacije u ratnim događajima postupno oporavlja. Prema svemu sudeći. Čustović 2005) očito je da je potrošnja mineralnih gnojiva na ovom području u količini manjoj od 60 kg/ha simbolička.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja No. koja područje NP čini atraktivnom destinacijom za svakog posjetitelja. do svoje filtracijske i puferizacijske uloge. nema indicija da bi takvih oštećenja moglo biti u značajnijoj mjeri. očito je da su tla predviđena za podizanje NP Una jako raznovrsna u pogledu svih osobina. To pogotovo vrijedi za zaštitna sredstva. Drugim riječima. odvija na ekološki prihvatljiv način koji ne ugrožava prirodna dobra i ni na koji način ne dovodi u pitanje opstanak NP Una. a proizvodnja stajskog gnoja od preko 4 t/ha svake godine govori o vrlo povoljnom prometu organske tvari u poljoprivrednim tlima ovoga područja. u njega se izvrsno uklapaju. Izloženi podaci nedvojbeno potvrđuju ocjenu da se uzgoj bilja na području Unskosanskog kantona. To ih čini vrlo povoljnim za održavanje prirodne vegetacije i veliku biološku raznovrsnost. ostaje još sasvim “dovoljno” prostora za značajno intenziviranje proizvodnje bez opasnosti po okoliš. tla obavljaju sve svoje prirodne uloge: od proizvodnje organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu. sudeći posredno na temelju izloženih podataka.

zrak i biološke resurse – biljke i faunu. a marginalne površine. U tom uzgoju valja se maksimalno se opredijeliti za uzgoj na otvorenom prostoru i u tom smislu posebnu pozornost posvetiti podizanju.Gospodarenje tlima ovoga područja u poljoprivredi i šumarstvu već se temelji na sustavu uzgoja bilja i stoke koji je prilagođen prirodnim prilikama. i to uzgoj krupne i sitne stoke – dakle goveda. Na prvom mjestu ipak je najvažnija uloga tla – proizvodnja organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu. koje osiguravaju proizvodnju stajskog gnoja. Taj smjer valja osmišljenim mjerama podržati. Vrlo je važno u proizvodnju uključiti industrijske kulture i povrće kao tržišno zanimljive proizvode. a proizvodnju hrane s druge strane. napose uloge filtera – prečistača za vodu. akumulatora i transformatora onečišćenja. U poljoprivredi se valja usmjeriti na sve vrste ekološke poljoprivrede pridržavati usmjerenja na stočarstvo. Mjere zaštite tla i program praćenja monitoringa Svaka od uloga tla opisanih u uvodu na području NP Una ima podjednako značajnu ulogu: od uloge u opskrbi biljke koja osigurava atraktivnu vegetaciju i krajobraz s jedne. preko ekološko-regulacijske uloge. Što se budućeg korištenja tiče. ono treba ponajprije biti usmjereno održavanju i unapređivanju svih uloga tla opisanih u uvodu studije. napose za proizvodnju krumpira. da agroekosustav bude stabilan. a za dio godine sa stajskim držanjem osigurati visokokvalitetnu krmu: dio s oranica. kao potencijalna žarišta erozije. ovaca i koza. do uloge u čuvanju biološke raznolikosti u terestričkim i semiterestričkim ekosustavima područja NP Una. Ima prostora za sjemensku proizvodnju. prepustiti šumi. U uzgoju bilja valja se opredijeliti najprije za krmne kulture. a dio s livada. U gospodarenju tlom u uzgoju bilja na kiselim tlima u stalnu praksu valja uvesti kalcifikaciju. ekološki neprihvatljivi zahvati i postupci u aktualnom korištenju. Osim toga. poljoprivreda se sračunatim mjerama državne 334 . vrstama bogate prirodne šume. a da niti na jedan način ne ugrožava prirodna dobra – vodu. Nisu registrirani agresivni. da osigurava poljoprivrednu proizvodnju na primjerenoj razini. U budućem korištenju tala treba najprije nedvojbeno jasno razlučiti poljoprivredni od šumskog prostora. a same imaju visoku plodorednu vrijednost. dakle bujne. njezi i održavanju pašnjaka. Glavni cilj i zadaća cjelovite zaštite tla je stalno održavanje njegovih najvažnijih uloga. na način da se održe prirodni ekosustavi.

. i to proizvoda atraktivnih najizbirljivijim potrošačima. U tu svrhu potrebno je najprije izraditi kartu rizika od erozije. drugi bi se napuštali. postoje li oštećenja. Slijedi zatim. Redovito bi se uvijek na istom mjestu u toj postaji. Posjetitelj NP mora zapamtiti sir. trajno motrenje – monitoring stanja. cjelovita zaštita tla je conditio sine qua non utemeljenja. informacijski sustav tala. Na temelju usporedbe godišnje bilance s proteklom godinom ili dužim razdobljem dobio bi se uvid u stanje tla. po istoj proceduri (vidi Bašić. Neki zahvati bi se favorizirali.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja potpore mora osposobiti za proizvodnju za tržište. utemeljenje mreže postaja za trajno motrenje tala na tipičnim lokalitetima s obzirom na tip tla i način korištenja. Svaka postaja bi sadržavala opremu za prikupljanje depozicija (suhih i mokrih) iz atmosfere – lizimetar za utvrđivanje ispiranja iz tla. Sve teže će biti prodati poljoprivredne proizvode u EU bez dokaza 335 ... svake. što bi omogućilo izradu bilance ekološki relevantnih tvari (biljna hranjiva. janjetinu. svake druge ili svake treće godine uvijek u isto vrijeme. Dakle. koje su naravi. a u njima utvrđivao sadržaj tih tvari i bilanca njihova unošenja i gubitka iz tla. rajčicu. 1994) uzimali uzorci tla za analizu. privlačan za svakog namjernika. a ništa se ne bi prepuštalo riziku. maslo. koja daje odgovor na pitanje u kakvom su stanju tla. nego će to biti na temelju dokazane brige za tlo. i u kojoj mjeri. kao nešto zbog čega se valja vraćati u ovaj kraj! A k svemu tomu još i poljoprivredne površine trebaju formirati estetski prihvatljiv krajobraz. opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una! Kako prići toj kompleksnoj zadaći? Pristup prihvatljiv za sve potencijalne investitore iz EU definira tri međusobno povezana područja djelovanja:  inventarizacija stanja tala – pedosfere – vrste i intenziteta oštećenja tala na području NP Una. prema dinamici koja je za svaki pokazatelj uobičajena. PAH) u tlu. sok od kupine..   Prvi je korak po redoslijedu izvedbe inventarizacija stanja tala. naravno na temelju rezultata inventarizacije stanja tala. koja su najopasnija. mlijeko.. gdje su locirana. “dobre prakse”. koje resurse ugrožavaju. jer su na crti tzv. Danas razvijene zemlje neće u budućnosti vršiti diskriminaciju pri uvozu poljoprivrednih proizvoda na “klasičan” način. a na temelju toga mijenjali bi se sustavi gospodarenja. teške kovine. zatim utvrditi sadržaj teških kovina i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) na tipičnim lokalitetima.

napose na osjetljivim područjima. koja ostavljaju štetne ostatke u poljoprivrednom tlu ili ugrožavaju vodne resurse. 336 . Taj sustav ima vrlo složene i važne zadaće: 1. Predlaže nadležnim tijelima ograničenja u korištenju soli za prometnice na području NP u zimskom razdoblju. odlagalište otpada i dr). da li se o tim tlima vodi briga. Ovlašten je za zaštitu tla od trajne prenamjene iz poljoprivrednog ili šumskog tla u urbane površine. 4.   2.o tome na kojim i kakvim tlima su uzgajani. vodne akumulacije i druge objekte. ima li na internetu podataka o onečišćenosti tih tala. U svojoj djelatnosti Informacijski sustav usko surađuje s poljoprivrednim i šumarskim stručnjacima i opskrbljuje ih podacima o tlima i napucima o gospodarski i ekološki prihvatljivim i najpovoljnijim zahvatima i postupcima u gospodarenju tlom i zaštiti tla. To vrijeme je na vratima! Informacijski sustav tala – prikuplja sve podatke o tlima i unosi ih u sustav. prometnice. Nadzire korištenje perzistentnih sredstava za zaštitu bilja. 5. destimulira luksuznu “potrošnju” i prenamjenu tala. orijentacijski sadržaj – prihvatljivu vrijednost sadržaja štetnih tvari.. 3. Određuje ekološki osjetljiva područja i strogo definira dopuštena opterećenja NP turistima. Prati probleme prijevoza i štetnih tvari motornim vozilima kroz NP Una i sugerira mjere sigurnosti. ovisno o ulozi tla na odgovarajućoj lokaciji (biljna proizvodnja. vodozaštitno područje. sanirajuću vrijednost – vrijednost čije prekoračenje nije dozvoljeno. definira i predlaže promjene normativnih vrijednosti njihova sadržaja u tlu:   maksimalni dopušteni sadržaj – granična vrijednost. određuje ograničenja njihova korištenja u poljoprivrednim tlima za područja NP i predlaže zabranu neprihvatljivih sredstava. odnosno predlaže ograničenja sračunata na prevenciju zaštite tla. odnosno poslije koje nastaje opasnost za zdravlje čovjeka i za prirodu i potreba za sanacijom. 6.. koji mora biti otvoren svim korisnicima. prirodni – izvorni sadržaj – sadržaj u geološko-litološkoj podlozi koji tlo “nasljeđuje” iz matične stijene. Prati svjetska kretanja i sugerira promjene i dopune popisa štetnih tvari sukladno međunarodnoj praksi.

vremenski odvojena. prednost treba dati svim oblicima održive i ekološke poljoprivrede. pod manje-više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine površine Nacionalnog parka Una. ali nema podataka koji bi potvrdili da je do toga već došlo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključci Uzme li se u račun i šumsko zemljište. Rezultati ovih istraživanja dostatna su osnova za zaključak da su tla na području obuhvaćenom ovom studijom izložena stanovitim rizicima od oštećenja. Raspolažemo samo s podacima dobivenim sredinom osamdesetih prošlog stoljeća. koji se odnose na sadržaj teških kovina u tlima na izvorištu Klokota u Bihaćkom polju i na području Cazina. Prijeka je potreba provjeriti nalaze iz toga rada i istraživanja proširiti na šire područje Nacionalnog parka. na znanstvenim spoznajama utemeljeno. ruralnom razvitku i turizmu kao obećavajućim djelatnostima koje idu “rame uz rame” i imaju sve uvjete za dugoročno skladan razvoj na ovom prostoru. Uzimajući u obzir sve uloge tla. pitomog i dopadnog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru. Može se reći da je to gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. jasno je da je održivo gospodarenje tlom i cjelovita zaštita tla conditio sine qua non opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una. 33 . u izradi strategije razvitka gospodarskih grana koje se temelje na korištenju tla. trajno motrenje (monitoring) i informacijski sustav tala. socijalno i okolišno održiv opstanak i razvoj Nacionalnog parka Una. To podrazumijeva tri osmišljena. Stoga stanje tala valja provjeriti. procese oštećenja utvrditi i staviti pod nadzor te o njima utvrditi znanstveno utemeljen informacijski sustav. a međusobno povezana područja i smjera djelovanja:    inventarizacija stanja tala. održivo gospodarenje tim izuzetnim resursom prema konceptu “Višenamjenskog obilježja poljoprivrede i tla – VOPT” (Multifunctional Character of Agriculture and Land – MFCAL). Najdjelotvornija je zaštita tla dobro osmišljeno. Osim što pruža cjelovitu zaštitu tla njegova dosljedna provedba jamči dugoročno gospodarski. Malo je podataka o stanju onečišćenja tala na području Nacionalnog parka Una. Imajući rečeno u vidu. na prvom mjestu poljoprivrede i šumarstva.

Literatura
Alibabić, V., Bašić, F., Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede i industrije na području utjecaja Nacionalnog parka Una, studija izvodljivosti Nacionalnog parka Una, Institut Ekonomskog fakulteta, Univerzitet u Bihaću, str. 137. Bihać, 2005. Bašić, F., Šimunić, I., Pedološka karta i tumač za list Knin-2, Stručni spisi Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, str. 38, Zagreb, 1986. Bašić, F., Butorac, A., Agroekološka ekspertiza dijela proizvodnih površina KIM Karlovac, Farma muznih krava Sadilovac, knjiga I, Stručni spisi Zavoda za OPB AFZ, Zagreb, 1986. Bašić, F., Butorac, A., Vidaček, Ž., Racz, Z., Ostojić, Z., Bertić, B., Program zaštite tala Hrvatske –Inventarizacija stanja – Trajno motrenje – Informacijski sustav, studija Zavoda za OPB Agronomskog fakulteta, 122, Zagreb, 1993. Bašić, F., Trajno motrenje tla u okviru RZ Alpe, Alpe-Jadran i Podunavlje, Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama”, 153-179, Bizovačke toplice, 1994. Bašić, F., Tomić, F., Classification of soil damages in Croatia, Second international conference – soil monitoring in Czech Republic, Brno, 1995. Bašić, F., Butorac, A., Održivo gospodarenje tlom – preduvjet zaštite vodnih resursa, Knjiga sažetaka Međunarodne konferencije “Šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost flore i faune u Europi i Hrvatskoj” u organizaciji Hrvatske Paneuropske unije, Pokreta prijatelja prirode “Lijepa Naša” i dr., Zagreb, 1995. Bašić, F., Kisić, I., Ekološka ili alternativna poljoprivreda na području Karlovačke županije, Karlovac, 1996. Bašić, F., Ćustović, H., Korištenje, gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una, studija, str. 41, Bihać, 2005. Butorac, A., Bašić, F., Kisić, I., Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode, Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama”, 53-77, Bizovačke toplice, 1994. Čičić, S., Geološki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine, Earth Science Institute, Sarajevo, 2002. Herceg, N., Zaštita životne sredine i zdravlja ljudi povodom dana planete zemlje, Motrišta, broj 24, Mostar, svibanj 2002. Herceg, N., Kolak, I., Gagro,M., Kolega, A., Knezović, Z., Utjecaj kultivara i rokova sadnje na urod i kakvoću krumpira, Sjemenarstvo, Vol. 20, broj 5-6, Zagreb 2003. Herceg, N., Zaštita životne sredine - stanje, organizacije i legislativa Gaudeamus broj:6-7, Mostar, 2003. Herceg, N., Globalni eko sporazumi i njihova provedba, Motrišta, broj 33, Mostar, ožujak 2005. Herceg, N., Ratarsko gospodarstvo – Industrijsko bilje, Sveučilište u Mostaru, Mostar 2007. Herceg, N., Šumatić, N., Petrović,D., Kovačević, Z., Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) Alergent novog doba u Bosni i Hercegovini, Sažetak radova - 2. hrvatski botanički kongres, Zagreb 2007. Katzer, F., Geološka karta BiH, 1.200000, Sarajevo, 1906. Kurtović J., Burlica, Č., Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta općine Bihać, mjerilo 1:25000, SOUR UPI RO Institut za istraživanje i razvoj, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 1984.

33

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Martinović, J., Jakšić Vojna, Burlica, Č., Pedološka obrada prostora Unsko-Sanske regije, Sarajevo, 1985. Martinović, J., Vranković, A., Zagađenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota, Zbornik “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita Une, Sane i Korane”, st.100114., Cazin, 1986. Martinović, J., Tloznanstvo u zaštiti okoliša, priručnik za inženjere, Državna uprava za zaštitu okoliša, 288, Zagreb, 1997. Mayer, B., Bašić, F., Pedološka karta lista Karlovac-1, Projektni savjet OPK Hrvatske, str. 89, Zagreb, 1973. Mayer, B., Bašić, F., Rastovski, P., Pedološka karta sekcije Karlovac-1, izdanje Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, tisak VGI, Beograd, 1979. Mayer, B., Bašić, F., Bogunović, M., Pedološka karta sekcije Karlovac-3, Posebno izdanje Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, Beograd, 1981. Mesić, M., Flajsig-Ćosić Gorana, Bašić, F., Kisić, I., Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. Zbornik radova: 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21. st. str. 599-612, Zagreb, 2003. Müller, Ch., Holenstein, J., Herzog, U., Bašić, F., Aichberger, K., Gruber, A., Juritsch, G., Goller, H, Bendova, H., Hudnik, V., Hodnik, A., Huber, W., Nemeth, T., Scherer, J., Bodendauerbeobachtungsflächen, Empfehlung einer abgestimmten Vorgehensweise der Unterarbeitsgruppe “Boden-Dauerbeobachtungsflächen” der gemeinsamen Arbeitsgruppe “Bodenschutz”, ArGe Alp, Alpen-Adria und Donauländer, Staatsministerium für Landesentwicklung und Umweltfragen, 27, München, 1994. Resulović, H., Ćustović, H., Pedologija, opći dio, (knjiga I), Univerzitetski udžbenik, Sarajevo, 2002. Vrbek, B., Vrbek, M., Vukelić, J., Zakiseljavanje tla i nakupljanje Pb, Cu, i Zn u jelovim zajednicama Nacionalnog Parka “Risnjak”. Šumarski list, 3-5: 163-172, Zagreb, 1991. xxx A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural Development, European Commission, Agriculture Directorate-General, 5, 2001. xxx Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe, European Environment Agency and UNEP, 2000. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 4, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1972. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 3, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1976. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 1, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1976. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Knin 2, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1990. xxx Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, N.N. br. 15, Zagreb, 1992. xxx Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine za 2003. godinu, Sarajevo, 2004. xxx Zakonska regulativa u ekološkoj poljoprivredi Republike Hrvatske, posebno izdanje Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, str. 200, Zagreb, 2002.

33

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

GAZDOVANJE ŠUMAMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
Dragan Romčević Sažetak

Šume u našim zaštićenim područjima zauzimaju najveći dio površine. Gazdovanje šumama u zaštićenim područjima treba provoditi po principu održivosti. Princip održivog gazdovanja uveden je u šumarstvo prije više od 200 godina, a odnosio se na obezbjeđenje stalnosti proizvodnje, prinosa i prihoda u drvetu. Gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta. Gazdovanje šumama u zaštićenim područjima mora biti u skladu sa namjenom prostora i funkcionalnom podjelom područja. Ograničavajući faktor održivom korištenju šuma i šumskog zemljišta u zaštićenom području je namjena prostora i sadašnje nepovoljno zatečeno stanje u nekim sastojinama. Ključne riječi: gazdovanje šumama, održivo gazdovanje, funkcionalna podjela prostora i ograničavajući faktor.

Uvod

Sama činjenica da se u šumama nalazi preko 50% svjetskog biodiverziteta najbolje oslikava njihovu raznovrsnosti i bogatstvo vrstama, a ujedno govori o značaju šuma za čovječanstvo. Ako ovome dodamo i njihov doprinos u eroziji zemljišta, kontroli poplava, zadržavanju i prečišćavanju voda, formiranju tla, heterogenosti predjela, ublažavanju klime, proizvodnji kiseonika, prečišćavanju vazduha i apsorbciji CO2 onda je jasno zašto se na međunarodnim skupovima na najvišem nivou donose konvencije i deklaracije o njihovom očuvanju i održivom gazdovanju.

341

Konferencija UN o životnoj sredini i razvoju održana je u Rio de Žaneiru 1992. godine, na kojoj su usvojeni najznačajniji dokumenti iz oblasti zaštite životne sredine, a to su:  Rio deklaracija o životnoj sredini i razvoju;  Agenda 21 (globalni program akcije za održivi razvoj);  Konvencija o biodiverzitetu;  Šumski principi- neobavezujući dokument o globalnom konsenzusu u upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih vrsta šuma. Pet godina kasnije, u Njujorku (1997. god.), usvojen je program za dalje sprovođenje Agende 21, a 2002. godine u Johanesburgu je održan svjetski samit o održivom razvoju, koji je imao za cilj da ocijeni status implementacije Agende 21 i drugih dokumenata koji su usvojeni na Samitu u Riju i da sagleda nove izazove i šanse, a sa koga je proizašao plan za realizaciju koji definiše preko 30 ciljeva. Prema međunarodno usvojenoj definiciji: “Održivo gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, a produktivnost, obnavljanje, vitalnost i potencijal šuma da budu na nivou kojim bi se zadovoljile odgovarajuće ekološke, ekonomske i socijalne potrebe današnje i budućih generacija kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou, a da se pri tom ne ugroze i oštete drugi ekosistemi.” Održivo gazdovanje šumama u širem kontekstu podrazumijeva:  Očuvanje i odmjereno poboljšanje šumskih resursa i njihov doprinos i značaj za globalno kruženje ugljenika (CO2);  Očuvanje zdravstvenog stanja i vitalnosti šumskih ekosistema;  Očuvanje i uvećanje produkcione funkcije šuma;  Očuvanje zaštita i moguće poboljšanje biološke raznovrsnosti u šumskim ekosistemima.

Namjena prostora i njegova funkcionalna podjela u zaštićenim područjima

Na samom početku treba navesti osnovnu razliku u shvatanju i tumačenju zaštićenog područja u Sjevernoj Americi i Evropi, a obrazložit ću ga na primjeru nacionalnih parkova.

342

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

U Americi su nacionalni parkovi proglašeni u područjima koja su bila van domašaja čovjeka, dakle u potpuno prirodnim uslovima i uglavnom na izuzetno velikim površinama. Nacionalni parkovi u Evropi osnovani su na područjima koja su manje ili više degradirana od strane čovjeka i znatno manjih su površina. U američkim parkovima u primjeni je tip zaštite kojeg možemo nazvati konzervacijski. Ovakav sistem zaštite podrazumijeva prisustvo čovjeka samo kao posmatrača ili istraživača, dok je u Evropi slobodniji pristup zaštite nacionalnih parkova u zavisnosti od funkcionalne podjele prostora na zone, koje se izdvajaju prema namjeni i stepenu zaštite prostora. Koriste se uglavnim tri režima zaštite i to:  I stepen  II stepen  III stepen U I stepenu zaštite utvrđuje se zabrana korištenja prirodnih bogastava i isključuju svi drugi oblici korištenja prostora i aktivnosti osim naučnih istraživanja i kontrolisane edukacije. U II stepenu zaštite utvrđuje se ograničeno i strogo kontrolisano korištenje prirodnih bogatstava dok se aktvnosti u prostoru mogu vršiti u mjeri koja omogućava unapređenje stanja i prezentaciju prirodnih dobara bez posljedica po njihove primarne vrijednosti. U III stepenu zaštite utvrđuje se selektivno i ograničeno korištenje prirodnih bogatstava i kontrolisane intervencije i aktvnosti u prostoru ukoliko su usklađene sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra ili su vezane za naslijeđene tradicionalne oblike obnavljanja privrednih djelatnosti i stanovanja uključujući i turističku izgradnju. Ovi režimi zaštite primjenjivi su i na druge kategorije zaštićenih područja (V i VI). Svjetska komisija za zaštićena područja (IUCN/WCPA) i EUROPARK Federacija (EUROPARK Federation) u saradnji sa Svjetskim centrom za praćenje stanja životne sredine (WCMC) objavili su upustva za primjenu IUCN kategorija upravljanja u zaštićenim prirodnim dobrima. Kategorije zaštićenih područja:  Ia Strogi rezervat prirode  Ib Područje divljine  II Nacionalni park  III Spomenik prirode 343

 IV Područje upravljanja staništem/vrstama u prirodi  V Zaštićeni predio  VI Zaštićena područja za upravljanje resursima Tabela 1 Matriks ciljeva upravljanja i IUCN kategorija upravljanja zaštićenim područjima
Ciljevi upravljanja Naučna istraživanja Zaštita divljeg svijeta Očuvanje specijske i genetičke raznovrsnosti Obezbjeđivanje usluga u životnoj sredini Zaštita specifičnih prirodnih i kulturnih oblika Turizam i rekreacija Obrazovanje Usaglašeno korištenje resursa iz prirodnih ekosistema Očuvanje kultrunih i tradicinalnih karakteristika
1 primarni cilj 2 sekundarni cilj 3 moguće primjenjiv cilj - neprimjenjiv

Ia 1 2 1 2 -

Ib 3 1 2 1 2 3 -

II 2 2 1 1 2 1 2 3 -

III 2 3 1 1 1 2 -

IV 2 3 1 1 3 3 2 2 -

V 2 2 2 1 1 2 2 1

VI 3 2 1 1 3 3 3 1 2

Ciljevi i mjere gazdovanja šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima

Na području nacionalnog parka sprovode se mjere zaštite i razvoja koje obuhvataju: 1. 2. 3. 4. 5. sprječavanje aktvnosti koje mogu narušiti osnovna obilježja i druga svojstva nacionalnog parka, zaštitu, očuvanje i unaprjeđivanje osnovnih prirodnih obilježja i druga svojstva nacionalnog parka, naučnoistraživačku aktivnost, kulturno – obrazovnu aktivnost, prezentaciju i popularizaciju vrijednosti nacionalnog parka,

344

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

6.

utvrđivanje područja i izgradnju objekata u svrhe očuvanja, obnavljanja i unaprjeđivanja prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti nacionalnog parka i njihove prezentacije, kao i sanacije i revitalizacije ugroženih dijelova nacionalnog parka, uspostavljanje i razvoj turističkih, rekreativnih i drugih razvojnih funkcija u korištenju prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti nacionalnog parka u granicama i na način kojim će se obezbijediti zaštita, očuvanje i unaprjeđivanje tih vrijednosti.

7.

Kao što vidimo, u nacionalnim parkovima je predviđeno, dozvoljeno i poželjno višenamjensko korištenje prostora u zavisnosti od stepena zaštite, koji je u skladu sa planiranom namjenom tog dijela prostora. Samim ovim i ciljevi gazdovanja šumama u pojedinim režimima zaštite se razlikuju, a korištenje šume mora biti polifunkcionalno. Različitost ciljeva uzrokuje i propisivanje različitih mjera gazdovanja za ostvarenje tih ciljeva. Ako ovdje dodamo i činjenicu da se šumske sastojine nezavisno od režima zaštite razlikuju i po: geološkoj podlozi i tipu zemljišta, tipu šume, porijeklu, starosti, vrsti drveća, mješovitosti, strukturnom obliku, stepenu sklopa i obrasta, dužini trajanja proizvodnog procesa, prema očuvanosti i zdravstvenom stanju, tek onda možemo sagledati kompleksnost problema gazdovanja šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima. Može se reći da je donošenje planova gazdovanja ovim šumama izuzetno složen i odgovoran posao. Ovi planovi, da bi bili savremeni, moraju biti sveobuhvatni, da bi bili prihvaćeni moraju biti praktično primjenjivi (realni), da bi bili praktično primjenjivi moraju biti u skladu sa zakonom, da bi obezbijedili racionalno korištenje moraju što potpunije da obezbijede princip višefunkcionalnosti šumskih ekosistema. Dosljedno provođenje ovakvih planova, kao i poštivanje principa transparentnosti i javnosti rada uz stalno medijsko nastupanje mogu dovesti do planom zacrtanih ciljeva.

Zaključak

Šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima treba gazdovati na principu održivosti, što podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, da se šumama u skladu sa režimima zaštite obezbijedi njihova funkcionalnost, vitalnost i sposobnost da ispune odgovarajuće ekološke, socijalne i ekonomske potrebe i današnjih i budućih generacija na lokalnom i nacionalnom nivou, a da se pri tom ne ugroze i oštete neki drugi ekosistemi. 345

Prilikom gazdovanja šumama u Nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima primjenjivati uputstva IUCN kategorija za ciljeve upravljanja zaštićenim područjima propisane od strane Svjetske komisije za zaštićena područja (IUCN/WCPA), EUROPARK Federacije (EUROPARK Federation) i Svjetskog centra za praćenje stanja životne sredine (WCMC). Mora se stalno imati u vidu i činjenica da je svako zaštićeno područje ili njegov dio specifikum i da se razlikuje od ostalih dijelova ili područja. Prema tome, u zavisnosti od prirodnih faktora i stanja šume u kojem se ona nalazi biće potrebno planirati i primijeniti različite mjere gazdovanja za postizanje istog cilja. Svjetska komisija za zaštićena područja (IUCN/WCPA) i EUROPARK Federacija (EUROPARK Federation) u saradnji sa Svjetskim centrom za praćenje stanja životne sredine (WCMC).

Literatura
IUCN/WCPA: Upustvo za primenu kategorija upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima, interni prevod, 1999, Medarević, M.: Funkcije šuma i njihovo obezbjeđivanje pri planiranju gazdovanja šumama, Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1991, Vodič za dobro upravljanje u oblasti životne sredine, Regionalna kancelarija za Evropu i Zajednicu nezavisnih država UNDR-a, 2003, Jović D., Banković S., Medarević M., Grbić P. (1995): Planovi gazdovanja šumama- problemi izrada i sprovođenje. Simpozijum: Potencijali šuma šumskih područja i njihov značaj za razvoj Srbije”. Monografija, Šumarski fakultet, Beograd. Medarević M. (2004): Održivo upraljanje šumama u odnosu na Panevropski kriterijum 3. Rad urađen u okviru Projekta Formiranje indikatora održivog razvoja Srbije, kordinator projekta Poljoprivredni fakultet – Beograd. Medarević M., Šljukić (2004): Održivo korišćenje šuma, Zbornik radova sa naučnog skupa “Održivi prostorni, urbani i ruralni razvoj Srbije”, - IAUS, Beograd. Medarević M. (2006): Planiranje gazdovanja šumama, Šumarski fakultet- Beograd Šumsko privredna osnova NP “Kozara” IRPC “Srpske šume” Banja Luka 2002.

346

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

FOREST MANAGEMENT IN THE PROTECTED AREAS
Abstract
Most of the surface area of our protected areas is covered by forests. Forest management in protected areas should be carried out on the basis of sustainability principles. Principles of the sustainable management related to production permanence, productivity and yield in wood mass, were introduced into forestry 200 years ago. Forest management means the management and utilization of forests and forest soils Forest management in protected areas must be in accordance with the function of the area and functional division of the territory. Limiting factor for the sustainable utilization of forests and forest soils in protected areas is function of the area and adverse existing situation in some forest stands. Key words: forest management, sustainable management, functional division of the area, limiting factor.

34

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA NA PRIMJERU PARKA PRIRODE BLIDINJE
Jure Beljo Ana Sabljo Mato Anđelić2 Sažetak

U zaštićenim područjima moguće je organizirati različite gospodarske djelatnosti u sklopu ruralnog razvoja, ali se pritom uvijek mora voditi računa o održavanju prirodne ravnoteže ekosustava u takvima područjima. Jedna od takvih djelatnosti koja se može uspješno organizirati na području Parka prirode Blidinje je ekološka (organska) proizvodnja hrane. Ekološka proizvodnja je sustav proizvodnje koji ne djeluje štetno na biljni i životinjski svijet, ne onečišćuje okoliš, koristi prirodne materijale, čuva biološku raznolikost i upravlja ekološkim odnosima na optimalan način. Na oko 2100 ha obradivih površina postoje povoljni uvjeti za proizvodnju nekih ratarskih i povrtlarskih kultura poput krumpira, kupusa, mrkve, cikle, raži i još nekih kao i proizvodnja sjemena ovih kultura. Stočarstvo na ovom području ima dugu tradiciju i s obzirom na velike površine pod pašnjacima bez bilo kakvih onečišćenja i daleko od industrijskih zagađivača ovo područje je idealno za proizvodnju ekoloških animalnih proizvoda. Na području parka prirode Blidinje uspijeva velik broj ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. Budući da rastu u čistom okružju, moguće je organizirati berbu i prikupljanje ovog bilja na komercijalnoj razini. Desetak poljoprivrednih proizvođača s ovog područja prijavilo se da na svojim imanjima organiziraju proizvodnju po ekološkim načelima i uskoro očekujemo da uđu u sustav certifi1 2 Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar JP Park prirode Blidinje

34

350 . Klima je uglavnom kontinentalna. Po obilježjima reljefa Park prirode Blidinje spada u visokogorska područja. ali je zadnjih 10 – 15 godina počela postupno oživljavati. Jedno vrijeme gospodarska aktivnost bila je potpuno zamrla. a najviši vrha iznosi 2228 m. općenito humusna. U ljetnim mjesecima moguće su relativno visoke temperature. a proljeća kratka. Područje Parka prirode Blidinje je također značajna potencijalna turistička destinacija. Nadmorska je visina iznad 1100 m. Blidinje se nalazi na visini od 1184 m. Osnovna obilježja područja Gospodarske aktivnosti Najvažnija gospodarska aktivnost na ovom području tradicionalno je bilo stočarstvo i to uglavnom nomadsko stočarstvo preko ljetnih mjeseci. uglavnom zbog oštre zime i loših komunikacija. Potencijalna tla za poljoprivrednu proizvodnju su uglavnom crnice i smeđa tla na vapnencu te eluvijalno-diluvijalna tla. Proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura bila je znatno manja. Na taj način ekološka poljoprivreda kombinirana s turističkom djelatnošću doprinijela bi održivom razvoju područja. Stalnih stanovnika. pa bi se upravo hrana proizvedena po ekološkim standardima mogla plasirati na lokalnom području u okviru turističke potrošnje. Bezmrazni period traje 120 – 140 dana. s planinama Čvrsnicom i Vranom i krškim zaravnima: Svinjača. Zime su duge s dosta snijega. Na tom području nekada je bilo preko 500 obitelji koje su se bavile stočarstvom i proizvodnjom animalnih proizvoda. bilo je malo. U sredini područja je jezero Blidinje. Takav rascjepkan teritorijalni ustroj velik je problem u normalnom funkcioniranju. Prevladavaju plića tla s dubinom profila od 20 – 40 cm.kacije. Godišnje padne oko 1400 mm oborina. iznad 30°C. a u vegetacijskom razdoblju (svibanj – kolovoz) oko 300 l/m². To je tipično krško područje s razvedenim i raznolikim krajolikom. Posušje i Tomislavgrad) i tri županije (Herceg-bosanska. dobro opskrbljena dušikom i kalijem i nešto slabije fosforom. Sesaruša-Blidinje i Dugo polje. Park prirode Blidinje prostire se na površini od oko 360 km2 na području tri općine (Jablanica. posebno administrativnom upravljanju. uglavnom sira i masla. Zapadno-hercegovačka i Hercegovačko-neretvanska). a krška polja na visini od 1200 – 1250 m. dok je po vrhovima planina alpska klima.

Može se također obavljati tov uvezene janjadi i ovaca za proizvodnju mesa. Budući da je konvencionalna poljoprivredna proizvodnja potencijalni zagađivač okoliša. Potencijalna proizvodnja 351 . čuva biološku raznolikost i upravlja ekološkim odnosima na optimalan način. a već ima dobru infrastrukturu. vune i stajskog gnoja koji bi služio za ratarsku proizvodnju kao zamjena za industrijska gnojiva. Međutim. Park prirode Blidnje ima povoljne uvjete za ekološku proizvodnju. U 2008. premda su mogućnosti mnogo veće. izgradnjom zimskog sportskog centra. koristi prirodne materijale i obnovljive izvore. prevladavajući dio hrane mora potjecati s vlastitih površina i mora biti proizveden po ekološkim načelima. kajmaka. ona mora voditi računa da je to zaštićeno područje i da se mora održavati prirodna ravnoteža ekosustava. godini na području Parka prirode Blidinje bila su ukupno 43 stada ovaca. sira. Ta proizvodnja temeljila bi se na uzgoju ovaca i goveda te proizvodnji mesa. mlijeka. a oko 8000 ha je pod livadama i pašnjacima. a zadnjih godina. Na širem području parka prirode Blidinje uzgaja se oko 8000 ovaca. Drugim riječima. kakva se god gospodarska aktivnost vodila na ovom području. ne oštećuje okoliš. Ovo područje je udaljeno od industrijskih zagađivača. Da bi ti proizvodi zadovoljavali standarde ekološke proizvodnje. Proizvodnja se također mora temeljiti na domaćim pasminama ili pasminama selekcioniranim za ovo područje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Najprije se počelo obnavljati stočarstvo. Ekološka (organska) poljoprivreda je sustav gospodarenja koji ne djeluje štetno na biljke i životinje. Okosnica gospodarskog razvoja Parka prirode Blidinje mogla bi biti poljoprivredna proizvodnja i turizam. jedini je način da se poljoprivredna proizvodnja provodi po ekološkim načelima. Osnovni je cilj takve proizvodnje proizvesti kvalitetnu hranu na prirodan i održiv način. Ima dovoljno odgovarajućih zemljišnih površina za animalnu i biljnu proizvodnju koje nisu onečišćene pesticidima i drugim agrokemikalijama. a pomalo počinje i proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura. a glavna je aktivnost proizvodnja sira. S obzirom na dugu tradiciju i povoljne uvjete. te tov janjaca i ovaca za proizvodnju mesa. Procjenjuje se da se proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura može izvoditi na oko 2100 ha. Park prirode Blidinje mogao bi poslužiti kao potencijalno područje za ekološku proizvodnju animalnih proizvoda. to mora biti održivi razvoj. No i to je dobar potencijal za proizvodnju značajnih količina sira i ostalih animalnih proizvoda. ali uz obavezno vrijeme konverzije za ekološku ishranu. počinje razvoj turizma.

više kao uzgredna nego glavna djelatnost. među velikim brojem turista koji dolaze u Međugorje naći će se značajan broj onih zahtjevnijih koji će rado konzumirati ekološke proizvode makar i po višim cijenama. Zadnjih godina. a ta proizvodnja može biti veoma profitabilna. Naime. Među ratarskim kulturama to su krumpir i jare žitarice. za agroturizam i tzv. Turistička djelatnost i ekološka proizvodnja su komplementarne jer se na taj način omogućava plasman proizvedene hrane na lokalnom području. izgradnjom sportsko-rekreacijskog centra i zahvaljujući boljim komunikacijama. Ove kulture već sada se proizvode i daju veoma dobru kvalitetu. Zaključak Prirodni i agronomski uvjeti omogućavaju okvir za proizvodnju hrane po ekološkim standardima na području Parka prirode Blidinje. također bi moglo biti potrošač ekoloških proizvoda s ovog područja. kozmetici ili prehrambenoj industriji. Područje Parka prirode Blidinje je pogodno za ljetni odmor. Okoliš je nezagađen. gnojidba se provodi uglavnom stajskim gnojivima. ciklu grašak i još neke. Naime. To mogu biti animalni 352 . i to ne samo zimi već i ljeti. na ovom području ima dosta livadskog bilja koje cvjeta u vrijeme kad u južnim dijelovima Hercegovine nema nikakve pčelinje paše pa profesionalni pčelari mogu u to vrijeme držati košnice na ovom području kako bi iskoristili i tu pčelinju pašu. ekoturizam. uglavnom za domaće čajeve. Jedna od djelatnosti koje se mogu uspješno organizirati na području Parka prirode Blidinje je pčelarstvo. kao velika turistička destinacija. Od povrtlarskih vrsta moguće je uzgajati kupus. Slama od raži veoma je dobar izolacijski materijal za pokrivanje planinskih kuća. a organska tvar u tlu povećava se i žetvenim ostacima.Biljna proizvodnja na području Parka prirode Blidinje već sada se može smatrati ekološkom. Domicilno stanovništvo i do sada se bavilo prikupljanjem samoniklog bilja. a s ovog područja neće imati u sebi nikakvih kontaminata. Budući da rastu u čistom okruženju takve biljke ili njihovi plodovi mogu se brati i komercijalno koristiti. a od ozimih vrsta raž koja može podnijeti niske temperature. ali se takva djelatnost u današnjim uvjetima može komercijalizirati. Međugorje. Livadski med je dobre kvalitete. mrkvu. Među više od 1500 vaskularnih vrsta koje rastu na ovom području postoje mnoge koje se mogu koristiti u alternativnoj medicini. No na ovom području mogla bi se također organizirati proizvodnja sjemena nekih ratarskih i povrtlarskih vrsta. Klimatski uvjeti ograničavaju broj kultura koje se ovdje mogu uspješno uzgajati. sve se više razvija turizam.

Financijska potpora koju pruža Federalno ministarstvo okoliša i turizma pomoći će u provođenju ovih aktivnosti. već je započelo aktivnosti na tom planu. JP Park prirode Blidinje u suradnji s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom iz Mostara. 353 . te još nekim institucijama. tako da bi se dobar dio proizvoda trošio na lokalnom području.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ili biljni proizvodi. Proizvodnja ekološke hrane komplementarna je s turističkom djelatnošću koja se na ovom području postupno razvija. ali se uvođenjem ekoloških načela u gospodarskim aktivnostima održava prirodna ravnoteža ekosustava bez štetnih posljedica po okoliš. Desetak farmera već se prijavilo za takvu proizvodnju na svojim farmama i uskoro se očekuje njihova certifikacija. Razvojem poljoprivrede i turizma ubrzava se ruralni razvoj područja.

.

com 355 . a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjnu strukturu poljoprivrede. Bihać. ulozi tla kao izvoru sirovina i energije i rekreacijsko-turističkoj ulozi. struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na “prirodni“ način korištenja gdje visoku zastupljenost imaju livade. Prema zatečenom stanju. Zagreb. osim korištenja odgovarajuće literature. Za izradu je.hr Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću. ulozi u oblikovanju krajobraza. a uključujući šumsko zemljište takvog je više od ¾ površine. pašnjaci i neplodno tlo. osim u proizvodnji hrane. zemira_btf@yahoo. Nepovoljne okolnosti su dominantnost 1 2 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. VUPT koncept istovremeno osigurava održivi razvoj. ogleda u ekološkoj. predstavlja oslonac opstanka stanovništva. Zavod za opću proizvodnju bilja. ali najveći značaj njegove primjene ogleda se u zaštiti područja od onečišćenja. obzirom na zatečeno stanje. vildana_btf@yahoo. što je optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. kao i obrada studijske dokumentacije već izrađene za potrebe NP Una. nazvan kao VUPT koncept (Višeznačajna uloga poljoprivrede i tla) jedan je od najdjelotvornijih načina korištenja površina na ekološki osjetljivom području kao što je područje Nacionalnog parka Una. urađeno terensko istraživanje. Cilj ovog rada bio je predložiti ekološki. basic@agr.com. ekonomski i socijalno održivu. dopadljivog krajobraza i održivog gospodarenja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVA POLJOPRIVREDA KAO FAKTOR RAZVOJA PODRUČJA NACIONALNOG PARKA UNA Ferdo Bašić Vildana Alibabić2 Zemira Delalić2 Sažetak Suvremeni koncept razvoja u kojem poljoprivreda i tlo imaju višeznačajnu ulogu koja se. socijalnoj i prostornoj ulozi.

1995b). ekološka. uloga u oblikovanju krajobraza. CAP. ekološki. Svjetska iskustva i praksa u državama EU ukazuju na činjenicu da je pravilno gospodarenje na ekološki osjetljivim područjima ključno pitanje njihove zaštite i opstanka u funkciji. što prvenstveno podrazumijeva gospodarenje u poljoprivredi. povrća i voća isključivo za vlastitu potrošnju. 356 . Ključne riječi: Nacionalni park Una. 2000).privatnih posjeda (3. socijalna i prostorna uloga. a uzgoj ima tradicionalno obilježje. 1999. Ključna zadaća joj je održati plodnost tla. Ovaj novi način razmišljanja rezultirao je čitavim nizom mjera zaštite. preduvjet za opstanak i održivi razvoj šireg područja NP Una. a posebno važno pitanje su ekološki osjetljiva područja među kojima je i područje Nacionalnog parka Una. 80% na održivu. odnosno uzgoju bilja i životinja prema konceptu održive poljoprivrede. Za trajno održivo gospodarenje predlaže se optimalan odnos u kojemu će se 10% posjeda (oko 600 ha) usmjeriti na ekološku. smanjiti oštećenja okoliša. dakle USK-a. zastupljenost krmnog bilja je visoka. a od onih važnijih danas se najviše radi na kreaciji sistema održivog gospodarenja tlom (Sustainable Land Management . 1995a). tlo je izvor sirovina i energije i ima rekreacijsko-turističku ulogu (FAO. odnosno racionalnim korištenjem prirodnih bogatstava i čuvanjem okoliša. Slatkovodno ribarstvo predstavlja perspektivnu granu i dominira u privrednom sektoru (360 t/god). bezopasna za okoliš. Stočni fond se poslije devastacije u ratnim događajima postupno oporavlja. Prevladava uzgoj žitarica. socijalno i etički održiva poljoprivreda. vodnom gospodarstvu. Upravo suvremeni koncept MFCAL-VUPT (Multifunctional Character of Agricutlure and Land – Višeznačna uloga poljoprivrede i tla) utječe na kreiranje “Zajedničke poljoprivredne politike EU“ – CAP (Common Agricultural Policy). a 10% na pomno nadziranu intenzivnu poljoprivredu. održiva poljoprivreda. je ekološki prihvatljivo gospodarenje.SLM). održivi razvoj Uvod Planetarne posljedice zagađenja neophodno je zaustaviti “održivim razvojem“.. Slijedom toga. šumarstvu. smanjiti zavisnost poljoprivrede o vanjskim inputima. svi postupci u njoj regulirani su i definirani više kodeksima (Code of Good Agricultural Practice) nego zakonskom regulativom. na prvom mjestu gospodarenju tlom (Bašić & al. To je gospodarski.394) u odnosu na državni (51) i dosta neobrađenog zemljišta. a uloga poljoprivrede i tla u njemu su: proizvodnja hrane. a istodobno održati dostignutu razinu i osigurati trend rasta proizvodnje agroekosistema (Bašić.

Martinović & Vranković 1986. Budući da hrana proizvedena u intenzivnoj poljoprivredi još uvijek upravlja nacionalnim i svjetskim tržištem hrane. pesticidi). Koji je put do ekonomski i socijalno-politički prihvatljivog održivog razvoj NP Una. da su postala središnji problem današnjice (UNEP. Ćustović & al. sama opskrbljuje prerađivačku industriju sirovinama. zaštite zemljišnih i vodnih resursa i čuvanja genetskog materijala. a na putu od ‘’polja do stola’’ na svoj se način uključuje prehrambena industrija sa svojim dodacima.. prvenstveno tla i vode. dalje. a ovisi o vanjskim faktorima (strojevi. polinacije usjeva. procijeniti trošak i dobit (cost-benefit). Zahtjevi su suptilniji u usporedbi s konvencionalnim uzgojem.. sunca i krajobraza s kojega biljka potječe. pa do stola stiže namirnica toliko izmijenjena da se u njoj više ne može prepoznati posebnost tla. prijelaznom razdoblju u ekološku poljoprivredu i. i tu ulogu poljoprivrede treba imati na umu prilikom vrednovanja. recikliranja hranjiva. EC. a najstrožiji su oni koji se odnose na sadržaj ekološko rizičnih tvari – teških metala i ostataka zaštitnih sredstava (Bašić & al.). ovisi o ukupnim zatečenim socijalnim. Za ostvarenje toga cilja potrebno je bilo: procijeniti stanje na terenu. zaštite usjeva i domaćih životinja od štetnika. osim pregleda dostupne literature (Kurtović & Burlica. ocijeniti mogućnost ekološkog uzgoja bilja i ukazati na put transformacije poljoprivrede u smjeru ekološkog uzgoja. i dr. Tamna strana ove poljoprivrede su agrokemikalije koje su uzrokovale takva oštećenja okoliša. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjna struktura poljoprivrede. Polazi od stajališta da živi organizmi ispunjavaju zadaću razgradnje otpada. 1995c). pa čak i ekološki osjetljivih područja. Metode rada U radu je korištena složena metodologija izrade koja je. Martinović & al. a puna zaposlenost i dobrobit stanovništva na njegovu širem području s druge strane. To je tržišno orijentirana poljoprivreda u kojoj je visok profit i tržišno konkurentan proizvod cilj. ekonomskim i ekološkim uvjetima. u kojem će biti osigurano funkcioniranje NP s jedne. predložiti potrebe istraživanja i obrazovanja i predložiti sistem trajnog motrenja. 1984. mineralna gnojiva. sistem gospodarenja koji se odvija pod nadzorom međunarodne organizacije IFOAM. 2001). uključila terensko istraživanje i pri- 35 . energija. pa je stoga i cilj ovoga rada da se na temelju zatečenog stanja projicira održiva. Cilj joj je maksimalno korištenje bioloških resursa u tlu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Alternativa održivoj je ekološka poljoprivreda. 2000. dati poželjnu strukturu poljoprivrede u tzv.. 2000. 1985.

Zona I je nenastanjena.590 stanovnika.164 stanovnika. osim velikih gubitaka života radno najvrednijeg naraštaja. godine proveo tim Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću i agencije ‘’Eda’’. a na cijelom području do zapuštanja posjeda i zarastanja površina u korove. 2005). Podaci su prikupljeni za područje utjecaja NP Una na kojoj su izdvojene i označene granice pojedinih zona zaštite:  zona I: prostor divljine između kanjona Unca i kanjona Krke. došlo i do debalansa u odnosu muške i ženske populacije. Dobrenica i Sokolac koje čine prostornu granicu sa zaštićenim područjem. Prikupljanje podataka obuhvatilo je mjesne zajednice: Martin Brod. u II i III zoni zaštite nalaze se naselja s 4. Golubić. godini. A i bez tih događanja. u korist ženske. Klisa. Došlo je i do napuštanja imanja. kao i obradu studijske dokumentacije koja je već izrađena za potrebe NP Una (Bašić & Ćustović. a obuhvaća pojas od po 50 m s obje obale Une i krajolik  zona IV: šire područje utjecaja koje obuhvaća uži ili širi pojas oko zaštićenih područja. paljenja i rušenja gospodarskih zgrada. Kulen Vakuf. Ripač. desetkovanja stočnog fonda. radno sposobni i obrazovani. njihovu obradu. istraživanja su proširena i na sve druge izvore osim službenih (kantonalne i općinske ustanove). Ćukovi. Rezultati rada i diskusija Općenito. pretežno nezaposleni i oslonjeni na mali broj zaposlenih u Bihaću ili u drugim državama te na poljoprivredu.250 stanovnika. a stvarno stanje očekuje se kroz popis stanovništva u 2011.kupljanje podataka. Najveće naselje je Kulen Vakuf s 526 stanovnika. Orašac. S obzirom na nedovoljnu pouzdanost. Podaci se moraju uzeti s rezervom. zatim Orašac i Ćukovi te Ripač sa sjeverne strane koji broji oko 1. a u IV zoni živi oko 2. 35 . Područje utjecaja NP Una je u posljednjem ratu doživjelo teška stradanja koja su najviše pogodila upravo poljoprivredu pa je. Istraživanja je u razdoblju proljećeljeto 2005.  zona III: između NP Una I i NP Una II. metodom anketiranja različitih grupa stanovništva. Stanovništvo su uglavnom mladi. ranjavanja s trajnim posljedicama po radnu sposobnost. područje utjecaja NP Una rijetko je nastanjeno.  zona II: NP Una I – dio kanjona Unca i rijeka Krka i NP Una II (Štrbački buk – Dvoslap). otuđenja strojeva i opreme.

Ohrabrujući je pokazatelj visoka zastupljenost krmnog bilja na oranicama koje općenito. Uzgoj povrća i voća namijenjen je uglavnom vlastitim potrebama.965 3. a kukuruz i pšenica su najzastupljeniji. S obzirom da su uvjeti za uzgoj povrća vrlo povoljni. a uz to prerada šljive u domaćinstvu – od sušenja preko kompota. Žitarice Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz (zrno) 2. U uzgoju se ne koriste kemijska sredstva što šljivu deklarira kao posebno vrijednu. Tablica 1 Struktura biljne proizvodnje na području nekih općina USK (2002/03) Kultura 1.048 1.564 502 45 40 126 851 0 796 747 13 Bužim 805 350 5 5 45 400 0 128 65 30 Bosanaska Krupa 4. a naročito ono iz skupine leguminoza. a sumarno prikazani u tablici 2.200 0 947 300 440 Cazin 8. Radi usporedbe u tablici 1 dana je struktura biljne proizvodnje za neke općine USK-a. Zatečeni sistemi biljne proizvodnje Važniji pokazatelj za procjenu stupnja utjecaja poljoprivrede na okoliš je posjedovna struktura i način korištenja zemljišta. ali stabla su stara i slabo održavana pa je njihova obnova važna zadaća u narednom razdoblju. Podaci su prikupljeni za svaku mjesnu zajednicu na istraživanom području NP Una.300 600 380 995 3. Za očekivati je povećan uzgoj voća i pripremu svih prerađevina iz tog voća priređenih na imanju ili manjim pogonima su. povoljno djeluje na tlo.690 0 2.150 820 60 40 30 3. Industrijsko bilje 3. Površina pod najvrednijom krmnom kulturom – lucernom dosta je visoka. Povrće Krumpir Grah Unsko-sanski kanton – izabrane općine (površine u ha) Bihać 1. pekmeza i rakije – stavlja je u položaj posebnosti. a još više na prerađevine iz toga povrća.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja poljoprivreda je kao gospodarska grana u ovom kraju bila desetljećima zapostavljana i marginalizirana. svakako valja računati na ekspanziju uzgoja povrća. Uzgajaju se uglavnom žitarice.080 450 35 . Od voća je najzastupljenija šljiva.

Na cijelom je području visoka. previsoka zastupljenost neobrađenog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta. a područje općine Bihać u tom pogledu drastično prednjači. a 51 državni posjed raspolaže s 901 ha zemljišta ili prosječno 22.717 ha površine i prosječnom površinom od samo 0. a struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na “prirodni“ način korištenja u kojem visoku zastupljenost imaju livade. a uzevši u račun i šumsko zemljište. Apsolutno prevladava privatni posjed – ukupno su 3.540 0 1.025 2. Krmno bilje Djetelina Lucerna Silažni kukuruz Travne smjese Ostalo krmno bilje 5. ili su to ponajmanje. pitomog i dopadljivog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru.9 ha. Voće* Jabuka Kruška Šljiva Višnje Grožđe *broj stabala 9 10 5 12 866 67 78 617 19 85 7500 4700 117500 300 0 10 5 8 10 2. nego su još i rasadišta korova i činilac nagrđivanja kulturnog krajobraza.265 600 600 30 1. Na širem području ima još sasvim dovoljno “prostora“ i za novo naseljavanje i za ekološki prihvatljive gospodarske aktivnosti. naročito poljoprivredu. što je gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti.465 0 0 0 140000 150 0 152 54 110 202 2. ako se to pokaže potrebnim. pod manje više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od ¾ površine ovoga prostora.Crni luk Kupus i kelj Rajčica i paprika Ostalo povrće 4.394 privatna posjeda s 2.220 0 54570 27000 0 350 0 Na području NP Una (tablica 2) prevladavaju šumske površine. Sa stajališta uspostave i opstanka nacionalnog parka kao zaštićenog područja.83 ha. pašnjaci i neplodno tlo.000 35 2000 1000 7500 200 0 35 50 66 56 5. 360 . Preko 70% poljoprivrednog zemljišta te općine je izvan korištenja!!! Te površine nisu samo “mrtvi kapitali“.570 360 270 720 1.020 1. koja također ima “prostora“ za intenzifikaciju. Za ocjenu stanja i trendova jedan od važnijih pokazatelja je posjedovna struktura poljoprivrednih gospodarstava.

kako to zahtijeva ispravna suvremena agrotehnika.7 472 3205 117 Državno vlasništvo neobraobrađeno đeno 35 6 88 732 1941 2802 266 TOTAL 1580 108 879 1027 0. a na malim površinama. U predsjetvenoj pripremi prakticira se tanjuranje i drljanje. Obrada se obavlja pretežno korištenjem traktora i priključnog oruđa. tek simbolično. Ratni događaji su ostavili dubok trag u svim područjima života.2 383 Izvor: Općina Bihać. a statistički podaci o stanju stočnog fonda u USK iz 2003. vuča zapregom – konjima. Insekticidi se redovito koriste za suzbijanje krumpirove zlatice. god. i to iz skupine atrazina. obavlja se manje u jesen.7 2413 6007.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 2 Posjedovna struktura i način korištenja zemljišta VRSTA Polja Voćnjaci Travnjaci Pašnjaci Visoko kultivirano (staklenici) Navodnjavano zemljište Šume UKUPNO Neobradivo zemljište Privatno vlasništvo neobraobrađeno đeno 1545 102 791 295 0. Potrošnja po hektaru je minimalna. U uzgoju voća kemijska sredstva za zaštitu se koriste u simboličnim količinama. Stočarska proizvodnja Šire područje NP Una tradicionalno je poznat stočarski kraj. uglavnom dušična. zapreka su maleni posjedi i nepovoljne reljefne prilike – neravan teren. 361 . Od kemijskih sredstava za zaštitu bilja u uzgoju kukuruza koriste se herbicidi. za prihranjivanje usjeva. premda bi zimska prskanja voća neagresivnim sredstvima bila uputna. a više u proljeće. Okopavanje se obavlja ručno. a mineralna gnojiva. bez koje inače nema visokih i stabilnih prinosa. prikazani u tablici 3 govore u prilog nepovoljnog stanja u stočarstvu. To su razlozi zbog kojih se ne isplati nabavljati teže strojeve i linije mehanizacije. Gnojidba je tradicionalna i oslanja se na kruti stajski gnoj. a livade kose strojno. Djelotvornoj obradi. za neke vrste – izvor MZ. za neke mjesne zajednice. Osnovna obrada – oranje.

492 6.000 litara mlijeka godišnje. godina) Broj komada stoke – grla.000 750 500 150 100 700 30. A-liste.000 Cazin 7.000 Bosanska Krupa 5.082 900 352 640 224 500 35. nalazi pod stalnim veterinarskim nadzorom (MP. 2002).240 9.706 2.31% krava.697 0 0 266 30 628 47.Od toga krmače 4.582 Stočni fond sporo se oporavlja. Proizvodnja mlijeka za tržište više je nego skromna. komada Vrsta stoke 1.000 0 0 510 190 500 30.Od toga kobile i ždrebne omice 5. upala grla. godine da se samo 0. Liječenje antibioticima se obavlja u stajama kod vlasnika u uobičajenim ‘’tradicionalnim’’ uvjetima držanja stoke za koje se ne može reći da su na visokoj higijenskoj razini.975 7.Od toga ovce za priplod 3.600 Državno (grla/ komada) TOTAL Prosječna cijena (KM) Izvor: Poljoprivredni zavod USK.600 6. Podaci prikupljeni za mjesne zajednice na širem području utjecaja (tablica 4) pokazuju da se na tom području nalazi malo stoke. a u pogledu zdravstvenog stanja redovne su bolesti kao upala pluća. JP “Veterinarska stanica” Bihać 362 .000 Bužim 3.100 5.337 19. a s obzirom na trenutne otkupne kapacitete moguće je proizvesti još preko 255. Ono što je neprihvatljivo jest podatak iz 2002. iščašenja i slično.000 6. Ovce . Koze 6.245 11. Perad Bihać 4. a stočarstvo ipak postaje oslonac gospodarskog razvoja.900 2. Goveda . Konji .500 5.611 3.000 4. povremeno se pojavljuju opasne bolesti s tzv.Tablica 3 Stočni fond na području nekih općina USK-a (2003. Uzgoj stoke je pretežno ekstenzivan. osim kod pojedinaca. Tablica 4 Stanje intenzivne stočarske proizvodnje na području NP Una Vrsta Goveđa stoka Konji Svinje Ovce Koze Perad Ostalo Privatno (grla/komada) 351 32 110 7. upala vimena. Pored navedenih. čije se mlijeko otkupljuje za preradu i prodaju.618 7. Svinje .Od toga krave i steone junice 2.

a ekonomski zanimljivu djelatnost.. šumarstvo i pripadajuća prerada na posjedu ili izvan njega u manjim pogonima. 2003). Sokocu (3 t/god. s tim da se u uzgoju bilja i stoke izbjegavaju ili potpuno isključe postupci i zahvati koji na bilo koji način ugrožavaju i dovode u pitanje kvalitetu okoliša: zraka. Prvenstveno treba reći da je trajno opredjeljenje i okosnica utemeljenja i opstanka NP Una poljoprivreda. Kada je ribogojstvo u pitanju. Butorac & al. naročito uljanu repicu iz koje bi se mogao proizvoditi biodizel kao ekološki idealno gorivo za područje NP Una. Za ilustraciju.). 80% na održivu. stabilan rast s jedne. Odnos poljoprivrednog i šumskog zemljišta nikako ne treba mijenjati! Zadržati “prirodni“ način korištenja agrosfere s razmjerno visokom zastupljenošću livada i pašnjaka. u Ćukovima i Dobrenici (1 t/god. a 10% na pomno nadziranu intenzivnu poljoprivredu. 1996). Takvi odnosi po našoj procjeni osiguravaju visok životni standard poljoprivrednika i njegov trajan. prirodnog vegetacijskog pokrova i krajobraza (Bašić & al. teži se broju stoke od najmanje jedno uvjetno grlo po hektaru poljoprivredne površine.. Bašić & Kisić. Povećati zastupljenosti krmnih leguminoza. sitnije stoke. dakle površina od oko 600 ha. očito predstoje visoka ulaganja upravo u stočarstvu.. tla. ali smišljeno voditi u smjeru veće zastupljenosti leguminoza. Stoga za trajno održivo gospodarenje i opstanak NP dugoročnim ciljem držimo optimalni odnos u kojemu će se 10% poljoprivrednih posjeda. te trajno skladno funkcioniranje NP Una s druge strane.). mogu Poželjna struktura poljoprivrede 363 . Takve promjene podrazumijevaju i novu proizvodnju sjemena trava i krmnih leguminoza kao važnu. 1994. Uvjeti za ovu djelatnost su vrlo povoljni – treba svakako stimulirati uzgoj ribe za tržište i sportski ribolov (Mujić & al. Uputne su tvrde sorte pšenice koje se. a za to je na području NP Una potrebno oko 6000 goveda ili adekvatan broj grla druge. 1994. Stoga je cilj da se u razdoblju od 10-15 godina od početka realizacije projekta osmišljenim mjerama i usmjerenim ulaganjem postigne da najmanje 70% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje otpada na stočarstvo i proizvode iz stočarstva. a prostora ima i za industrijsko bilje.). kao posebnost. vode.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja S obzirom da se poželjnim stanjem smatra ono u kojemu prihodi od stoke i stočarstva čine oko ¾ ukupnih prihoda gospodarstva. U budućnosti je potrebno radikalno promijeniti strukturu poljoprivredne proizvodnje. usmjeriti na organsko-biološku (ekološku) poljoprivredu. zabilježena je proizvodnja u Martin Brodu (350 t/god.

a u obzir su uzete posebnosti pri- 364 . Gospodarstvo koje se kani usmjeriti na seoski turizam. iz brašna na licu mjesta ili blizu peći kruh. trajno motrenje – monitoring stanja i informacijski sistem tala (Bašić & al. prihvatljiv za sve potencijalne investitore iz EU (Bašić & al. matične mliječi. Mujić & al. a međusobno povezana područja djelovanja: inventarizacija stanja tala – vrste i intenzitet oštećenja tala na području NP Una. jer pčele vrše oprašivanje poljoprivrednog bilja od kojih je minimalno 180 entomofilnih. pčelinjeg voska. Plasman tako proizvedenog brašna (ne nužno mljevena u vodenici!) uopće nije upitan ni izvan područja NP.. otrova. 1987. održavanja i opstojnosti svakog zaštićenog područja. treba na licu mjesta upoznati s marljivim “radom“ pčela–radilica! Mjere zaštite tla i program praćenja – monitoring Cjelovita zaštita tla ključno je pitanje uspostave. pecivo. burek… pod brendom Eko-Una koje će svaki posjetitelj pamtiti po kvaliteti. Rojevi i matice su vrlo tražene na tržištu. Stanje na svjetskom tržištu meda ide na ruku ovom usmjerenju. 2001). 2005). Na području utjecaja NP Una vrlo su povoljni uvjeti za uzgoj jelenske divljači. 1993). a pčelarstvo se izvrsno uklapa u koncept održive i ekološke poljoprivrede. zrak i biološki resursi – biljke i fauna.mljeti u vodenici na Uni. radna skupina za zaštitu tla Radne zajednice Alpe-Jadran i Podunavske zemlje kreirala je koncept tzv. granu poljoprivrede u kojoj se uzgaja medonosna pčela (Apis mellificia L. integralne zaštite tla. 1995d). Predvidljivi troškovi i dobit (Cost-benefit) od prijelaza na ekološku poljoprivredu Ovo poglavlje obrađeno je prema modelima koji su preporučivani i korišteni u Hrvatskoj u nekoliko publikacija (Grgić. Molan.. ali i za pčelarstvo. 2000. Kako bi odgovorili na ovo pitanje. a ni na koji način se ne ugrožavaju prirodna dobra – voda. time se osigurava održavanje njegovih najvažnijih uloga. Indirektna korist od pčelarstva je za oko 100 do 150 puta veća od direktne. Pčelarstvo traži čist okoliš pa se pčelari mogu smatrati “prirodnim saveznicima“ u provedbi projekta NP Una. propolisa i polena koji posjeduju izvanredna ljekovita svojstva i koji su našli primjenu u liječenju cijelog niza bolesti (Donadieu..) radi dobivanja meda. bit će privlačnije ako ima svoj med. Posjetitelje manjega uzrasta – djecu. Sastoji se od tri posebna.

000 KM godišnje u prvih 5 godina (edukacije i istraživanja. poticaji za eko-proizvođače. te na taj način formira poseban krajobraz.000 KM godišnje. za ovnove 2 do 4 i za janjad oko 0. To razdoblje traje tri do pet godina. jer se od ovce u prošlosti koristila vuna. Prijelazno razdoblje u ekološkoj poljoprivredi traje od “raskida“ zemljoposjeda s klasičnom. slijedi ekološka (10% površina ili oko 600 ha). inače teško prohodne terene čini prohodnim. Nakon prvih 5 godina očekuje se smanjenje godišnjih troškova na oko 70% početnih. Procijenjeni zajednički troškovi za tako organizirani sustav su 470. Veće farme zahtijevaju veća ulaganja. Početni troškovi su 720. U objektu je potrebno osigurati za ovce 1. grmlja i korova.5 m2 poda po grlu.000 KM. pčelarstvo. uspostava i održavanje pilot farme. na primjer. Vrijednosti su samo orijentacijske. zatim na trajnim nasadima i površinama predviđenim za uzgoj povrća. a onima od 10 ha (7 ha oranica i 3 ha pašnjaka – pretežito proizvodnja mesa i mlijeka) do 35. ovca istodobno služi i kao brižni i uporni “čistač“ terena od različitog nepoželjnog raslinja. jer se stvara prihod od marke poljoprivrednih proizvoda s područja NP Una. Naravno. uzgoj ovaca zbog tradicije i posebnog gospodarskog značenja u ovom kraju. Ulaganje treba obuhvatiti sve poljoprivredne površine bez izuzetka. ali zato donose veći profit i zapošljavanje kao. inventarizacija tala. Najmanji kapacitet koji osigurava egzistenciju domaćinstva je oko 120 proizvodnih grla s pripadajućim rasplodnim pomlatkom. 365 . Polazište za cost-benefit analizu i okvirni troškovi su za razdoblje od 10 godina koje je potrebno za ulaganje u razvoj poljoprivrede i temeljito restrukturiranje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja lika i područja. marketing i eko-marka proizvoda). a njezino mlijeko i meso daju bjelančevine visoke kakvoće. Najveće ulaganje po jedinici površine bit će u rasadnicima. konvencionalnom poljoprivredom do upisa gospodarske jedinice. ulaganje odnosno troškovi proizvodnje zavisit će i o sustavu uzgoja pa će najveće biti u sustavu intenzivnog uzgoja (planirano 10% površina ili oko 600 ha). u upisnik ili registar ekoloških posjeda i priznavanja “ekološkog proizvoda“ dobivanjem markice kojom se potvrđuje njegova valjanost i autentičnost. na posjedima od 5 ha do 16.000 KM godišnje (voće. Osim toga. skladište i hladnjača).2 do 1. No.000 KM (detaljni projekt.5. povrće). odnosno zemljoposjednika. Troškovi ulaganja u objekte primjerene suvremenom uzgoju ovaca su između 267 i 333 € po rasplodnom grlu. a izravno smanjuje opasnost od požara. staklenicima i plastenicima. i konačno na livadama i pašnjacima. potom na oranicama. a zatim održiva poljoprivreda na 80% površina. predviđa se da održiva i ekološka proizvodnja na posjedima od 1-3 ha može donositi zaradu do 10. monitoring i informacijski susav tala.

str. H. 122. Zagreb. Studija Zavoda za OPB AFZ. A.. (2005): Korištenje. što znači da treba sačuvati zdrav okoliš (na prvom mjestu tlo. mjere zaštite i monitoring. Polj. tržišno usmjerenu poljoprivredu. Kisić.. Bertić. 366 . I. 12: 237-253. gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una. vodu). a naročito specifične uloge poljoprivrede i tla za dugoročno održavanje zadovoljavajućeg kvaliteta okoliša.Zaključak Ulaganja u ruralni razvoj i razvoj poljoprivrede nezaobilazna su u svakom scenariju razvoja ovoga kraja. Literatura Bašić. Kisić. 1995. Pula. moraju biti svjesni svoga značaja i uloge... Hrvatske vode. Bićanić. Čustović. 1996... Z. Zagreb. Kisić.. Bašić. V. rukopis. (1996): Ekološka ili alternativna poljoprivreda na području Karlovačke županije. F.. Smotra. o čemu ovisi opstanak NP Una pa dakle i budućnost generacija koje će živjeti na tom prostoru. Racz. Mesić. Bašić. Ostojić. F. International workshop on water pollution and protection in agricultural practice. Butorac.. Znan. studija. str. Za afirmaciju cijelog sustava treba osigurati brz protok znanja i informacija. Ta poljoprivreda treba biti ekološki usmjerena. Zagreb.. str. studija. Mesić. F. (1993): Program zaštite tala Hrvatske-Inventarizacija stanja-Trajno motrenje-Informacijski sustav. predlaže se nadležnima da Unsko-sanski kanton već sada.. Bašić. Bašić. A.. a u ovaj proces treba ući s konceptom MFCAL prema kojemu poljoprivredu i poljoprivredno zemljište treba vrednovati višeznačno. Bićanić.. Ž. 1993. 80. V.. Zagreb. M. smatrajući da su za to ispunjeni svi prirodni i povijesni uvjeti. J. Igrc-Barčić. Bašić. F. Poljoprivrednici koji tu žive i rade. 60: 237247. F. stručni spisi Zavoda za OPB AFZ. B. (1995c): Projekt transformacije poljoprivrede na vodozaštitnom području crpilišta Kosnica. 45.. Butorac. B. Z. ali i šira društvena zajednica. F. 8-9. I. Vidaček. Butorac. odnosno tradicija. A. XXXI Agronomsko savjetovanje. Bašić. (1995c): Some aspects of sustainable agriculture in Croatia. bez obzira na zaštićeno područje NP Una. Bertić. (1995d): Sustainable management in arable farming of Croatia. I. svoju poljoprivredu koncipira i deklarira kao eko-socijalnu. M. a uz to. Karlovac.... ispuniti svoje socijalne uloge. Sve su uloge tla i poljoprivrede prema tom konceptu od jednakog značaja. str. F. (1995b): Ekološki zahtjevi pred biljnom proizvodnjom Hrvatske s aspekta suvremenih trendova u svjetskom gospodarstvu.

Martinović. vodoprivrede i šumarstva (2002): Informacija o provođenju mjera za sprečavanje pojave i sprečavanja širenja zaraznih bolesti životinja na području USK u periodu od 1998-2000. Sarajevo. 1994. P. 2000. Sarajevo. 5 February 2001. (2000): Protection Policy of Agricultural Land in Bosnia and Herzegovina during the Transition. Conference soil in CEC. godinu. Zbornik “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita Une.. Mujić. J. (1984): Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta općine Bihać. V.o.. Bašić. Mujić. (1986): Zagađenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota. FAO (1999): FAO/Netherlands Conference on the Multifunctional Character of Agriculture and Land “Cultivating our Futures”. H. Commission of the European Communities. Tahrić. R. Bizovačke toplice.-25. F. Šahinović. Central Asian Countries and Mongolia. (2000): Establishing Honey as a Recognized Medicine. godine. ali ne biti izravni poljoprivrednik – Kako? Ministarstvo za javne radove. Z... 2004. Grgić. Oppenau/ Schwarzwald. Czech Republic. Burlica. Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. M. Jakšić V. Bajramović. SOUR UPI RO Institut za istraživanje i razvoj. überarbeitete Auflage. HAZU. i 2005. Irska. Zbornik radova. ‘’Riz-Krajina’’ Bihać. F..o. Č. A. 7: (1). 36 . 47-59. Bihać. FAO and the Ministry of Agriculture. Nature Management and Fisheries of the Netherlands. Background papers. 53-77. Ćustović. J Americ. Soc. Der Pollen. UNEP (2000): Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe. 108-112. (1994): Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode.. KOCH Imkerei-Technic-Verlag. Vranković. (1987). 4.razvojne mogućnosti“. J. (1985): Pedološka obrada prostora Unsko-sanske regije. European Environment Agency and UNEP. Kisić. CAP (2000): Communication from the Commission to the Council and the European Parliament: Indicators for the Integration of Environmental Concerns into the Common Agricultural Policy. (2005): Honey as a Marketing Strategy in the Una Sana Canton. (2003): Strategija dugoročnog razvoja d... Burlica. Prague. New Independent States. 100-114.. (2001): Ulagati u poljoprivredu. Bertić. Butorac. Zavod za agropedologiju.. Zagreb. MP/Ministarstvo poljoprivrede. Molan. European Commission. Poljoprivreda i proizvodnja hrane u novom europskom okruženju. EC (2001): A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural Development. te pojedinačni izvještaji za 2003. A. Martinović. Y.. kolovoza 2005. Ćoralić. Dublin.Germany. A. H. obnovu i graditeljstvo Republike Hrvatske. V. Kurtović. J. at al. “Panonija . Donadieu. Č. R.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Bašić.C.. str. Mihalić.. Đug. Agriculture Directorate-General.. Apither. str. World congress Apimondia.I. Sane i Korane“. Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama“.Cazin. mjerilo 1:25000. I. Alibabić. (1995a): Trajno održiva poljoprivreda u novom okruženju. B. 21.. I.

given the existing situation. included the field research and data collecting. The goal of this paper is to propose an environmentally. is reflected in the environmental. which had already been made for the needs of the NP Una. represents the backbone of the population survival. In accordance with the set goals. as well as to indicate the need of transition to the proposed management system. loss of life of the most valuable working generation. the role of the soil as a source of raw materials. there was equipment stealing. and in the energy and recreational-tourist role known as the VUPT concept (Multiple role of agriculture and land) – is one of the most effective ways of using the environmentally sensitive area such as the Una National Park. social and spatial role. their processing. which. economically and socially sustainable agricultural structure which is needed for the permanent life of the NP Una. In addition to this. the role in landscape shaping. The VUPT concept at the same time ensures sustainable development. unbalanced male and female populations with females 36 . injuries with permanent consequences for the ability to work. The results of the research areas show severe suffering in the last war which affected the agriculture most. but the greatest importance of its implementation is reflected in protecting the area from pollution. livestock was practically destroyed. demographic changes. a complex method of drafting this paper was used which. and processing of the study documentation. People abandoned their properties. in addition to utilizing appropriate literature.SUSTAINABLE AGRICULTURE AS A FACTOR FOR THE DEVELOPMENT OF THE UNA NATIONAL PARK AREA Summary The modern concept of development in which agriculture and soil have a multiple role. burning and demolition of farm buildings and in the entire area farmable land was neglected so it became full of weeds. in addition to food production.

sustainable development 36 . If one takes into account forests.394) with 2. the pleasing landscape. more than 75% of the area in the NP Una is used in a more or less natural way. One can well say that it is an optimal ratio for maintaining biodiversity. and sustainable development. while the state owns (51) 901 hectares of land.9 hectares. and unfertile soil are dominant. Key words: National park Una. According to the existing state. which degrades the beauty of the landscape.717 hectares and the average surface area of only 0.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prevailing. pastures. the agriculture industry in this region was neglected and marginalized for decades even without aforementioned issues related to the war. Relatively large representation of the unfarmed land is a “dead capital” and the place where weeds grow. The unfavourable circumstance is the predominance of private property (3. the use of the agricultural land indicates to a “natural“ way of using soil where meadows. Also. sustainable agriculture.83 hectares. or an average of 22. resulted in the lack of production.

.

Cilj ovog rada je pregled prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti Nacionalnog parka Una i pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora. danas postala stvarnost življenja na Uni. vildana_btf@yahoo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja OCJENA STANJA PROSTORA NACIONALNI PARK UNA KAO PREDUSLOV ODRŽIVOG RAZVOJA Vildana Alibabić Sažetak Uzimajući u obzir intenzivni razvoj u prethodnom vijeku i očigledno narušavanje prirode. Utvrđena je izuzetna raznolikost faune kičmenjaka s prisutnim endemskim vrstama. Zabilježen je 61 arheološki lokalitet. kojim bi prirodni ekosistemi bili sačuvani. Od prirodnih vrijednosti ističe se područje kanjona Une. pa je ideja o zaštiti Une. 15 sedrenih barijera. 115 izvora pitke vode i značajan broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope. a čovjek bi mogao nastaviti svoje aktivnosti u prostoru. U potrazi za odgovorima javlja se potreba zaštite prirode i nastojanja za održivim razvojem. Bihać. Uvidom u dostupnu literaturu. Ovi trendovi prepoznati su i na prostorima sliva rijeke Une. Unca i doline Krke. ali sa pojačanom osjetljivošću prema sredini kojoj je i on sastavnica. uključujući i područje NP Una. i veliki broj osjetljivih vrsta sa lista raznih konvencija. U izradi ovog rada korištena je odgovarajuća literatura i studijska dokumentacija izrađena za potrebe NP Una. moguće je pronaći preko 150 naučnih radova koji valorizuju vrijednost rijeke Une. potekla još iz 60’tih godina prošlog vijeka. postavlja se pitanje međuodnosa čovjeka i njegove okoline. što je optimalan odnos za potrebe održa1 Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću.com 31 . Nešto više od ¾ površine prostora koristi se kao šumsko i poljoprivredno na ‘’prirodan način’’.

Naučnici su razmatrali različite aspekte razvoja ovog prostora i konflikte između zahtjeva za zaštitom tla i vode. Pregledom dostupne literature utvrđeno je da Una formira svoj sliv koji regionalno pripada sjeverozapadnoj Bosni. Prema novijoj podijeli Bosne i Hercegovine (Dejtonski sporazum. pa stoga ideja o utemeljenju Nacionalnog parka Una garantuje očuvanje i održanje njenog okoliša. kako bi takvo područje postalo resurs razvoja. Ključne riječi: bioraznolikost. Nacionalni park Una..sanski kanton (USK). 2000. ali lavinu pokreće skup “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une”. s mogućnošću privrednog povrata sredstava koja se ulože. Sane i Korane. 32 . osim svog jedinstvenog imena predstavlja unikatnu vrijednost zbog izuzetne ljepote i bogatstva vodama. Manji dio sliva pripada području R. ocjena stanja prostora. kroz 53 naučna rada dalo naučni doprinos o vrijednostima Une.izuzetan i jedinstven dar prirode. kada je 59 autora. a kako dijelom svog uzdužnog profila graniči sa R. Srpske. 1998. Hrvatskom. čiji naučnici do danas objavljuju preko 20 radova o okolišu. najčešće o kvaliteti vodenog biotopa. Protiče kroz tipično krško područje. Publikacija ‘’Unski smaragdi ‘86’’ iz 1986. čija je najvažnija odlika velika osjetljivost na sve antropogene uticaje. i razvoja industrije. koji je upravo po Uni i njenoj najvećoj pritoci. naročito biološkoj raznolikosti. dopadljivog krajobraza i održivog razvoja. zaštićena područja Uvod Rijeka Una . a samo godinu poslije nastavljena je diskusija na skupu posvećenom zaštiti Une. dobio ime Unsko . Dayton. iz 1991. a prekretnica u utemeljenju Nacionalnog parka Una je izrada ‘’Studije izvodljivosti za Nacionalni park Una’’ koja sumira sva navedena saznanja i dopunjuje novim podacima. među prvima otvara pitanje utemeljenja Nacionalnog parka Una. Novo poglavlje u istraživačkoj historiji Une otvara se formiranjem Univerziteta u Bihaću. Dec. nakon koje se Federalnoj vladi BiH upućuju dokumenti na razmatranje. U izboru modela za upravljanje zaštićenim područjem predlaže se postepena promjena. USA) u ovom dijelu Federacije BiH se nalazi Kanton 1. Konačno. Prvi naučni skup posvećen pitanjima zaštite rijeke Une održan je 1985. Sani. godine u Bihaću organizuje se naučna tribina pod nazivom ‘’Sedra rijeke Une i Una bez sedre’’. 1995. a ne resurs konzerviranog područja. U izvedbi studije učestvuje 48 stručnih suradnika koji su kroz 14 sektorskih studija opravdali ideju o utemeljenju zaštićenog područja na Uni.nja biološke raznovrsnosti. Ohio.

posebno u periodima intenzivnih padavina.130 km2.2003).37 m nadmorske visine (IBG.88 km.1961) i izvršeno mjerenje različitih karakteristika sliva uz pomoć kompjuterske podrške. Najveći pad Una ima na atraktivnim slapovima Martin Broda koji su visoki 54 m. Krušnica (kod Bosanske Krupe) i Sana (kod Novog Grada). Ćehajić. 466 m razlike u visini svrstava je u rijeku sa planinsko .35 km ulijeva se u Unu nizvodno od sedrenih slapova kod Martin Broda.5 m.434 km2. a zatim Mlječanica i Moštanica. 2002.94 km) je prava ravničarska rijeka.1994. naročito u gornjem toku. Prema rezultatima ovog pregleda Una je najveća rijeka Unskog sliva sa 210.67%. Unski sliv je nepravilnog trokutastog oblika čija je dužina 125 km. Od Bihaća do Bosanskog Novog (72. Nakon toka od 62. Rijeka Unac izvire ispod planine Šator na 876 m nadmorske visine. Una prima iz nekoliko velikih kraških vrela duž toka.640 km2. a na potezu od Bosanskog Novog do ušća (67. Vodom je puni na desetine pritoka i vrela. na 310 m n. od 33 . 1991. U ovom dijelu Una nosi obilježja prave planinske rijeke. od čega BiH pripada 9. od izvora do Bihaća (69. Hrvatska. dok USKu pripada 3. JVP.8 km.2003). U gornjem toku. dok su najznačajnije lijeve pritoke Klokot (kod Bihaća) i Žiravac (Spahić.78 km) nosi karakteristike brdske rijeke.75% tj. a Krušnica 6. Spahić. R. Pored nabrojanih pritoka. iako ove podatke treba uzeti sa rezervom. Ribarstvena osnova.. a širina 115 km. dok R.892 km2 sliva. Una izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Čemernice i brda Lisina u Lici. Površina sliva iznosi 9. Hidrografski sistem Une u osnovi čine tri izvora: glavni kod Donje Suvaje i dva manja. pošto bi se do stvarne površine sliva moglo doći tek nakon izuzetno opsežnih.1994).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja to djelomično pripada i zapadnom susjedu. Velika i Mala Neteka. značajne količine vode.1991. skoro 3 m po jednom kilometru. i dr.m. Bećiraj & al. Srpskoj 3. Ukupni prosječni pad rijeke je 1. Hrvatskoj pripada 510 km2. 2000.) za potrebe istraživanja u radu Alibabić (2007) je uz pomoć IBG Programskog ureda za razvoj riječnog sliva Une pregledana dostupna (veliki dio dokumenata uništen je ratnim razaranjima) tehnička dokumentacija (Geodetske podloge.696 km2. a R. Ulijeva se u Savu kod Jasenovca na 83. a neposredno nizvodno prima vode Srebrenice i teče na sjever. dok je Klokot dug 4. Federaciji BiH pripada 5. druga po veličini je Sana sa 139.brdskim obilježjima. Obzirom na neslaganja podataka o dužini riječnog sliva (JVP.35 km. 2002.0 km. te očitavanjem vrijednosti sa topografskih karata. te slapovima Štrbačkog buka visine 23. zatim Unac sa 62. dugotrajnih i skupih geoloških istraživanja (IBG. Najvažnije desne pritoke rijeke Une su Unac (kod Martin Broda).63 km) ukupan pad je 2.35 km. odgovarajućeg softvera.

tako i za naučnike različitih profila. koje iz vode konzumiraju ugljični dioksid. materijal koji izgrađuje mnogobrojne slapove Une. temperatura. visine 2.kojih su najbogatiji vodom oni u području Kulen Vakufa. Iz kalcij – bikarbonata oslobađa se ugljični dioksid. Prirodni fenomen stvaranja sedrenih barijera. Korane. i navodi da se ovom metodom može utvrditi starost do 40 000 godina (jezero Kozjak ~ 6 500 godina. Ovakva voda izbija na izvorima i prolazeći kroz brzace i vodopade. Ciklus nastanka sedre započinje oborinskim vodama koje vrlo brzo poniru u kraško tlo.5 m. HCO3-). Poniruće vode prolaze kroz površinu i otapaju ugljični dioksid. po kojoj je Una i dobila svoj naziv “Jedina”. jezero Prošće ~ 7 000 godina). koji je nastao u zemlji rastom biljaka i djelovanjem mikroorganizama. Vode pune CO2 potom otapaju vapnenac i dolomite. Horvatinčić (1985) u svojoj disertaciji određuje starost oko 250 uzoraka sedre Plitvičkih jezera metodom radioaktivnog ugljika 14C. Do Bihaća se nalazi još i Troslap. slapovi kod Bosanske Krupe i Novog Grada. Prirodni slapovi. magnezija itd. Mg2+. u selu Suvaja. a narod ga zove Bukovi na Uni. Nizvodno od Martin Broda nalazi se najatraktivniji slap – Štrbački buk. na odsjeku od 100m. Una je gotovo cijelim uzdužnim profilom kaskadna rijeka. vodopadi. a rezultat je dao starost od 2 940 ± 120 godina.5 m. ali i Plitvičkih jezera.5 m. Brojni naučni radovi o nastanku sedre pokazuju da je proces taloženja sedre u čistim prirodnim vodama rezultat određenih fizikalno – hemijskih i bioloških procesa. gdje se preko bigrene prečage visoke 54 m. Zrmanje. sadržaj kalcija. geologe. Mrežnice i Plive. pri turbulenciji. Neposredno kod vrela Une pojavljuje se prvi slap visok 10 m. a nizvodno od Bihaća Kostelski slapovi. zasićenost kalcij karbonatom. fizičare. prosječno prelijeva 63 m3/s vode. Sastoji se iz tri bigrena odsjeka širine 40 m a visine 23. Dvoslap visine 1. brzaci i bukovi na gornjem uzdužnom profilu rijeke Une predstavljaju unikatnu prirodnu baštinu. naročito izraženih kod algi. Sedimentacija sedre se ubrzava i fitogenim procesima. biologe. Cetine. razlijevanju i isparavanju dešava se obrnuti proces. CaCO3.). Ovaj vodopad nosi naziv Veliki slap. Kod Martin Broda se nalazi najveći unski slap i vodopad. hemičare. a taloži se kalcij – karbonat. pri čemu se stvaraju topive soli kalcij i magnezij – bikarbonata (Ca2+. Srdoč i suradnici (1985) objašnjavaju proces taloženja kalcita u kraškim vodama kao sklop procesa u strogo određenim uvjetima biotopa (pH. slapove Krke. Mjerena je i starost uzorka sedre rijeke Une. slapovi različitih oblika i veličina su svojom jedinstvenom ljepotom privlačni kako za obična čovjeka i umjetnost. ispod vrela. Sedra je po hemijskom sastavu kalcij – karbonat. Ovim one potpomažu izluči- 34 .

2000). područje doline Une od Lohova do Ripča i Bihaća. klimatskim promjenama ili usljed onečišćenja vode. na kojem je prema prirodnim osobitostima prostora i prema stanju njegove očuvanosti i načina korištenja izdvojeno i označeno 8 cjelina: 1. Metode rada U izradi ovog rada korištena je metodologija koja je. Hrvatske i drugih područja i jedinstvenost i neobičnost u odnosu stanovništva prema ovoj rijeci rezultirali su pokretanjem postupka za utemeljenje Nacionalnog parka Una u gornjem toku rijeke.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vanje kalcij – karbonata. osim pregleda odgovarajuće literature. može doći do poremećaja u prirodnom procesu taloženja sedre ili čak do potpunog prestanka rasta sedre. Dobrenica i Sokolac koje 35 . područje doline rijeke Une od Štrbačkog buka do Lohova. 7. 6.1963). mahovinama. područje doline rijeke Une između Martin Broda i Štrbačkog buka. lišću i grančicama (Horvatinčić. područje između kanjona Une i Unca. uključila njihovu obradu. Orašac. područje kanjona Unca. 5. Važno je naglasiti da na ovaj proces utiču geografski sastav i građa tla. 2. Zbog toga Matoničkin i Pavletić mahovine često nazivaju – sedrotvorcima (Matoničkin & Pavletić. Terensko prikupljanje podataka obuhvatilo je mjesne zajednice: Martin Brod. 4. Klisa. Narušavanjem uspostavljene prirodne ravnoteže. npr.0000 ha. smanjenjem vodenih tokova. kao i obradu studijske dokumentacije koja je već izrađena za potrebe NP Una. 8. Golubić. Sva ova i druga saznanja objavljena u preko 150 naučnih i stručnih radova naučnika iz BiH. koji se taloži na algama. te flora i fauna područja. Obzirom da je stepen zaštite određenog područja uvjetovan ukupnim zatečenim socijalnim. ekonomskim i ekološkim uvjetima. prvenstveno predviđeno na 24. područje Martin Broda i uzvodnog kanjona rijeke Une do ušća Krke. Ćukovi. hidrogeološki sastav. Podaci su prikupljeni za područje uticaja NP Una. Orašca i Ćukova. Kulen Vakuf. područje izvorišta rijeke Krke. 3. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjni razvoj i njegova struktura. cilj ovoga rada je da se na temelju zatečenog stanja projicira održivi. U ovom radu prikazan je sumarni pregled prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti područja NP Una te pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora. Ripač. područje Dulibe.

kao i blizina Nacionalnog parka Plitvice što otvara mogućnosti stvaranja međudržavnog zaštićenog područja. Podaci su prikupljeni anketiranjem različitih grupa stanovništva. a istraživanja su proširena i na sve kantonalne. čime je postignuta veća tačnost. Poseban geografski značaj je položaj Bihaća na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran . Studije izvodljivosti za NP Una kao sinteza svih istraživanja. Rezultati za svaku pojedinu cjelinu prikazani su u tablici 1. a rađena su u proljeće – ljeto 2005. geografski ovo područje u potpunosti pripada općini Bihać i sa zaštićenih. Rezultati rada i diskusija Struktura korištenja i urbanizovanost. Orašac-Ćukovi (763 ha). a time i ostalim zemljama Evrope. Generalno promatrajući. Slijedom podataka navedenih u tablicama 1 i 2. u usporedbi sa NP Paklenica koji ima 12 lokaliteta visokovrijednih reljefnih osobitosti (Saletto Janković.čine prostornu granicu sa zaštićenim područjem. 36 . Geomorfološki i geoekološki ovo je područje izuzetno atraktivno i krajobrazno dopadljivo te po svjetskim mjerilima zavređuje zaštitu na razini nacionalnog parka. Za svaku od ovih cjelina procijenjen je mogući stepen zaštite prema IUCN (International Union on Conservation of Nature-Međunarodna organizacija za zaštitu prirode) standardima. Primjerice. a u svrhu uvida u zatečeno stanje i procjene opravdanosti utemeljenja zaštićenog područja. opštinske i druge druge izvore osim službenih. u ovim podacima ne nalaze se podaci o miniranim područjima koji su utvrđeni na površini od 6006 ha. dok su sumarni rezultati područja uticaja NP Una prikazani u tablici 2. vidljivo je da je cjelokupna površina obuhvaćena kao područje uticaja 24343 ha. 225 km2 općina Bihać bi imala ukupno oko 25% zaštićenog područja.Bliski Istok i izuzetna komunikacijska veza s Hrvatskom. godine od strane tima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću i agencije ‘’Eda’’ u Bihaću.. doline Une od Martin Broda-Kulen Vakuf-Štrbački buk (2990 ha) i cjelini 8. što je uključilo i površine pod minskim poljima dati su kao orijentacioni podaci u poglavlju 5. s tim da se najveća minirana površina nalazi na cjelini 6. odnosno ulaze u pojas oko zaštićenog područja. broj historijskih i geomorfoloških atraktivnosti.. prema procjenama iz studije. Ripač (1584 ha) i na cjelini 7. 1995). NP Una ih prema metodi indeksa rekreacijskog potencijala ima 29. lokaliteti prirodnih osobitosti. međutim.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 1 Zatečene vrijednosti pojedinih istraživanih cjelina područja utjecaja Nacionalnog parka Una Prostorne cjeline Cjelina 1 Cjelina 2 Cjelina 3 Cjelina 4 Cjelina 5 Cjelina 6 Cjelina 7 Cjelina 8 * Cjelina 1 Cjelina 2 Cjelina 3 Cjelina 4 Cjelina 5 Cjelina 6 Cjelina 7 Cjelina 8 Ukupna površina (ha) 301 876 1884 4612 5839 6329 1387 3115 Arheološki lokaliteti 2 2 0 5 9 15 10 18 Površina šuma i goleti (ha) 133 573 987 2824 5258 3641 841 768 Geomorfološki lokaliteti** 2 Nije kartirano 2 Nije kartirano 14 11 7 Površina oranica (ha) 101 303 881 1788 565 2556 211 2123 Sedrene barijere 2 0 0 0 3 2 0 8 Površina livada (ha) 27 0 16 0 0 22 0 0 Vidikovci 1 0 0 1 5 1 0 0 Naselja (ha) 39 0 0 0 16 110 335 224 Broj većih izvora 0 1 2 0 44 24 20 24 * Broj izražen u (kom) **Broj se odnosi na atraktivne geomorfološke lokalitete Tablica 2 Zatečene vrijednosti cjelokupnog područja uticaja Nacionalnog parka Una Prostorne cjeline NP Una * Cjelina 1 Ukupna površina (ha) 24343 Arheološki lokaliteti 61 Površina šuma i goleti (ha) 15025 Geomorfološki lokaliteti** 36 Površina oranica (ha) 8528 Sedrene barijere 15 Površina livada (ha) 65 Vidikovci 8 Naselja (ha) 724 Broj većih izvora 115 * Broj izražen u (kom) **Broj se odnosi na atraktivne geomorfološke lokalitete 3 .

zatim brdskih i planinskih livada. očuvanja i korištenja tog područja. odnosno redukciju površinske riječne mreže. U ovom segmentu je vrlo važno detaljnije istražiti prostornu raspodijelu sliva i uvesti mjere zaštite i kontinuirani monitoring osnovnih meteoroloških podataka i posebnih praćenja mikroklimatskih uvjeta.1991. što iznosi 53. U nizu geomorfološko-hidroloških vrijednosti su i Dvoslap i Troslap koje treba zaštititi u kategoriji spomenika prirode i već zaštićeni Štrbački buk. zanimljiva fauna sova. Kulen Vakufu i Ripču. kojih je zabilježeno ukupno 15. pećina i slapovi u Martin Brodu. Prisutnost nekih šumskih vrsta daje ovom području 3 . Redžić & al. predstavljaju iznimno bogatstvo i atrakciju područja. ali bez obzira na to činjenica da je do sada na cijelom prostoru sliva rijeke Une identificirano 1900 biljnih vrsta.19% svih vrsta prisutnih u BiH i da je od toga ustanovljeno 177 oficijelnih i 105 potencijalno ljekovitih. vrlo su zanimljive grabljivice. jestivih. Od kičmenjaka. pa cijelog poteza sutjeske Unca s nizom ponora sitastog tipa i izvorima. kojih ima oko 130 vrsta.1991. Obzirom na reljefne. Popis vrsta ne postoji. hidrografski vrlo oslabljenog toka. izvora i vrela. Od geomorfološko-hidroloških osobitosti područja naročito se izdvajaju kanjon Unca od Crnog vrela do Martin Broda. čak mjestimično pretplaninske klime što je otežavajuće u definisanju uvjeta. jedno od najbogatijih područja rijetkih i ugroženih životinja. Sedrene tvorevine u koritu Une. ali i zbog procjena načina uvjeta zaštite. Crno vrelo i izvor Ostrovica. klimatske. Lakušić & al. Područje uticaja NP Una je u području miješanja umjereno-kontinentalne i planinske klime. a među kojima je velik broj vrsta dupljarica (djetlovka). sjenice (Paridae) i muharice (Muscicapidae). Oni su posebno vezani za kraške fenomene podzemnih staništa. Una je u tom gornjem dijelu zbog hidrografski krške forme karbonatnih stijena koje su bitno uticale na morfologiju riječne doline. govori sama za sebe. vitaminskih i aromatičnih biljnih vrsta.1991). na području gornjeg toka rijeke Une obitava oko 215 vrsta i smatra se da je Lička Plješivica. Posebno interesantne su ptice. značajan je broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa s kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope. Uz to položaj sliva u krškom području Une ne odgovara topografskoj razdjelnici i vjerojatno je znatno šire. tetrijeb i lještarka. te dolina Krke s njenim izvorištem. Veliki broj se upravo nalazi na području NP Una (Lakušić & Redžić. nakon Velebita i Plitvica. geološke i pedološke osobitosti. te niza vrela duž toka Une. naročito one u Martin Brodu. koje su po svim kriterijima u kategoriju zaštite specijalnih rezervata i izvanredna vrijednost Unca od Crnog vrela do ušća u Unu i Une na pojedinim potezima koji mogu biti zaštićeni kao specijalni ihtiološki rezervati.Klimatske i hidrološke karakteristike važne su zbog hidrogeoloških vrijednosti i biološke raznolikosti.

Interesantnost u području ihtiofaune očituje se u postojanju preko 15 vrsta. U istraživanju makrozoobentosa (Sofradžija & al. jedan od prvih koraka biće baze podataka tj. I. Nizvodno od Bihaća je relativno velika raznolikost makrozoobentosa. Sl: list SFRJ 6/78 i 8/78) za I. klasa voda zabilježena je na lokalitetu Martin Brod. a ističu se globalno ugroženi kosac (Crex crex). a prema dosadašnjim istraživanjima na lokacijama UnacDrvar. Sudeći po nepotpunim podacima o stanju faune. klase na svim lokalitetima.. Alibabić & al.. a u Kulen Vakufu III klasa. govore da je tlo jako raznovrsno u pogledu svih osobina što uvjetuje održavanje prirodne vegetacije i veliku biološku raznolikost. 2005) gdje je određivana kvaliteta voda metodom proširenog biotičkog indeksa – EBI (Ghetti 1986). načina njegova korištenja. Površinske vode gornjeg toka rijeke Une su obzirom na hemijsko i biološko – ekološke standarde. a pored indikatora organskog onečišćenja utvrđeni su indikatori čistih voda (Ephemeroptera i Trichoptera). a ima ih ukupno 13.. 2002. 2005. potom zvijeri. 2002. klase. Od gmazova je identificirano 15 vrsta. vrste. Alibabić & al. iščezli i istrijebljeni u velikom dijelu Evrope. Prema MDK EU kvaliteta vode Une i Unca odgovara vodama I. Po brojnosti su šišmiši sa pojedinim rijetkim i ugroženim vrstama na prvom mjestu. klase. veliki tetrijeb (Tetrao uraogallus) i dr..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja veliki značaj za zaštitu ptica. 2 vrste su na popisu zaštićenih na evropskoj razini. Od vodozemaca. posebno u poljoprivredi. IBG Ltd. 2007). 2002. Zatečeni prirodni uvjeti koji određuju intenzitet procesa pedogeneze. a uzmu li se u obzir i pretpostavljene vrste sisara ovaj broj prelazi 70 vrsta.. od kojih se 6 nalazi na popisima Bernske konvencije i konvencije o zaštiti staništa. Martin Brod (ušće Unca). 2 na popisu zaštićenih riba u Evropi. kukcojedi i glodavci. iz 2002 i 2003. vrstu zbog povećane koncentracija amonijaka – dok prema MDK EU odgovara vodama I. Na svim ostalim lokacijama voda je odgovarala kvaliteti voda I. stanja i osobina tla. 2005) lokacija Unac – Drvar ne odgovara propisanoj klasi (MDK za BiH. Posebna vrijednost područja je što na jednom mjestu obitavaju svi veliki evropski predatori. utvrđivanje nultog stanja ovog područja. Ovaj broj u usporedbi sa teriofaunom Hrvatske predstavlja izuzetnu vrijednost za relativno malo područje. što ukazuje da se vode kreću u granicama II. Pri njegovom korištenju nisu registrovani agresivni postupci karakteristični za suvremeno korištenje tla. što se treba primijeniti i kada je flora u pitanju. mali vranac. godine nema opasnosti od kontaminacije niti bioakumulacije (Alibabić. Alibabić & al. Obzirom na prisutnost 17 istraživanih teških metala i grupe organoklornih pesticida u vodama i ribama rijeka Unac i Una na 4 lokaliteta. U vezi s tim i obzirom na korištenje prostora zatečeno stanje odražava teška stradanja u proteklom ratu što je 3 . Kulen Vakuf (Sofradžija & al. sivi sokol (Falco peregrinus). a da se nakon većih naselja kvaliteta pogoršava.

Od korištenih površina dominantana su polja (1580 ha). povrće (10%). s tim da su najveći gubitak doživjeli Kulen Vakuf. Odnos muške i ženske populacije je 55:45% u korist žena. Kada je u pitanju korištenje prostora. ili ukupno 130 t/god. može se reći da se radi o optimalnom odnosu za potrebe održanja biološke raznovrsnosti i dopadljivog krajobraza. i to na ‘’prirodan način’’. što očito podrazumijeva visoka ulaganja upravo u stočarstvu. odnosno Martin Brodu.200).394) s 2. Demografska slika stanovništva okarakterisana je promjenom uzrokovanom prethodnim ratom koja se očituje u sljedećem: opština Bihać izgubila je u zadnjih 15 godina oko 14% stanovništva. većina populacije istraživanog područja živi u Orašcu i Ćukovima (oko 50% ili 3. Da bi se dostigla težnja od najmanje jedno uvjetno 30 . većina (56%) ima srednje obrazovanje. 2250 koza i 11500 komada peradi. a u Ripču.83 ha. 44%). mala je upotreba umjetnih gnojiva (36 kg/ha/god.025 ha) i poljoprivredno (8. 110 svinja.717 ha površine i prosječnom površinom od samo 0. što nije zadovoljavajuće obzirom na činjenicu da se poželjnim stanjem smatra ono u kojemu prihodi od stoke i stočarstva čine oko 3/4 ukupnih prihoda privrede. Demografska slika upućuje na vrlo važnu potrebu demografske obnove. oštećenja ili potpunog uništenja imovine. Danas. Kulen Vakufu i Klisi živi samo 10% stanovništva. ‘’Loše’’ stanje ogleda se u proizvodnji koja je namijenjena isključivo samo za vlastite potrebe. nešto više od ¾ površine ovoga prostora se koristi kao šumsko (15. a od njih je 24% starije od 50 godina.593 ha) dobro.5% stanovnika ima završenu višu ili visoku školu. kao i zapuštanje posjeda i zarastanja zemljišta u korove (Bašić & Ćustović. Prinosi su zadovoljavajući (pšenica do čak 5 t/ha). Klisa i Ripač (ostalo 1/3 prijeratnog stanovništva). a većina je starosne dobi od 16-65 godina. i u dominantnosti privatnih posjeda (3. dok državni posjed (51) raspolaže sa 901 ha zemljišta ili prosječno 22.kukuruz i pšenica (30%). Obrada se karakteriše kao tradicionalan način. 2005). osim u Martin Brodu gdje je povratničko stanovništvo uglavnom starije od 45 godina. 2005). pašnjaci (485 ha) i voćnjaci (108 ha). U stočnom fondu evidentirano je 350 goveda. stočna hrana (9%) i ostalo (7%). Samo 5. a na području uticaja NP Una taj je gubitak veći od 35% (od 10. Nešto mlađih ljudi služi se stranim jezicima. U središtu NP Una.000 stanovnika.uzrokom velike demografske promjene. danas živi samo oko 6. Dobrenici i Sokolcu oko 40% (oko 2. 7700 ovaca. a ostalo je neobrađeno.9 ha. Golubiću. kao i u razmjerno velikoj zastupljenosti neobrađenog zemljišta koje je kao “mrtvi kapital“ rasadište korova i faktor nagrđivanja kulturnog krajobraza (Bašić & Alibabić.700). kao i održivog razvoja.600). ali na razini značajno veće ukupne razvijenosti. travnjaci (1077 ha). 30 konja. Najviše se uzgajaju žitarice .). trave (travno-djetelinske smjese. Nezaposleno je gotovo 60% stanovnika.

kanjona. ribolovni i planinski lovni resursi su visoko ocijenjeni. a ovdje se predlaže postepena promjena. koje predstavljaju određeni oblik degradiranih šuma. ribnjak u Martin Brodu. sportsko-rekreativnu aktivnost i druge okolišu prihvatljive razvojne aktivnosti. ali i normalno funkcionisanje NP Una. Od ostalih karakteristika područja potrebno je izdvojiti da privredni značaj šuma na području NP Una nije velik. ribolova. Nove mogućnosti otvaraju se kroz turizam i ugostiteljstvo. ovo područje predstavlja unikatnu vrijednost i upravo na svima njima predviđa se razvoj sporta i rekreacije. slapova. slabog korjenskog sustava i s malim reduciranim krošnjama. 6 str. Literatura Alibabić. Sve navedeno u novim uvjetima podrazumijeva razvoj tradicionalnih privrednih aktivnosti (poljoprivreda. posjetiteljskog i edukativnog turizma. što ih čini neotpornim na biotske i abiotske faktore. povoljnost je njihov mali uticaj na okoliš i mogućnost uklapanja u buduće rješenje zaštite. ribolov i lov). a ne resurs konzerviranog područja. i malo četinarskih nasada. & al. lova. ali pod uvjetima da ne ugrožavaju okoliš. obrazovnu i naučno-istraživačku djelatnost. riječnih terasa. Biotehnički fakultet Univerzitet u Bihaću. za prvi period uzorkovanja-proljeće 2005. punionica vode u Kulen Vakufu i drvoprerađivački pogon u Ćukovima. To se prvenstveno odnosi na izbor modela za upravljanje zaštićenim područjem. a broj stabala je između 1500 i 2000/ha. šumarstvo. Uglavnom su prisutne bukove šume. kako bi takvo područje postalo resurs razvoja. rudnik gipsa kod Kulen Vakufa. jer su šume uglavnom izdanačke šume (panjače). Dobna starost sastojina je između 40 i 80 godina. (2005): Izvještaj za projekt Biomonitoring ekosistema sliva rijeke Une.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja grlo po hektaru poljoprivredne površine treba imati oko 6000 goveda ili adekvatan broj grla druge. Zaključak Obzirom da je područje predviđeno za Nacionalni park Una tipično krško područje jako osjetljivo na sve antropogene uticaje. 31 . Sa aspekta kulturno-historijskih vrijednosti zabilježen je 61 arheološki lokalitet. a uz 8 postojećih vidikovaca. šume hrasta kitnjaka. aktivnosti čovjeka moraju biti podređene čuvanju i održavanju okoliša u stanju koje garantuje trajnu jedinstvenost okoliša. V. Sve ovo je uzrokovala zapuštenosti i kriva njega. s mogućnošću ekonomskog povrata sredstava koja se ulože. Od ostalih zatečenih aktivnosti. zbog čega su stabla visokog stepena vitkosti. sitnije stoke. predgorskih stepenica i padina.

(2002): Ecology – Parameters of Quality in Una Sana Canton. (1991): Ekološka diferencijacija prostora sliva Une i njegova vrijednost. D. Conf. V. gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una. Ćehajić. Bašić. BILTEN Br. (2000): Kvaliteta vode rijeke Une i njena zaštita kroz program prečišćavanja gradskih i industrijskih otpadnih voda. M. (1963): Sedrene naslage u rijeci Uni i njihova biološka uvjetovanost. Tokić.. Environmental Monitoring and Assesment. Lakušić. Program razvoja riječnog sliva Une.. Dizdarević. V. studija. 32 . Matoničkin. Redžić. Spahić. Tehnološki fakultet. (2002): Ribarstveno-gospodarska osnova općine Bihać. Horvatinčić. (2007): Bioaccumulation of pesticides in fish of Salmonidae family and the effect on fish meat quality.. Maletin. Redžić. (1991): Ljekovite biljke u nekim ekosistema doline rijeke Une... M. Bos. Naučna tribina. str. Objavljeno u Zborniku radova: Prostorno uređenje i zaštita rijeke Sane i Une. A. V... H. Elektroprojekt d. Sveučilište u Zagrebu. F.. S. R. Savremena poljoprivreda. N. Vahčić. I. N. R. UNSKI SMARAGDI XV. (1991): Vegetacija refugijalno .23. S. Krš Jugoslavije.. Horvatinčić. N. Z. JAZU: 101-204. Bećiraj. A. Čustović. Lakušić. P1036. Geografski glasnik. Bihać. & al. 6: 25 . Bećiraj. Šahinović. B. R. 6: 155 – 159. 6: 15 . S.o Zagreb i Institut ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. A. Lakušić. S. 131 (1-3): 349-364.. BILTEN Br. Bihać: 20 –30.. Magistarski rad. Environmental Problems of the Mediterranean Region. (1985): Procesi taloženja kalcita u kraškim vodama s posebnim osvrtom na Plitvička jezera. Javno vodoprivredno poduzeće. Studija izvodljivosti NP Una. B. Prostorno uređenje i zaštita rijeke Sane i Une (1985): Zagađenje vodotoka u slivu rijeke Une i mjere zaštite. Zagreb. Zagreb. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. BILTEN Br. Zagreb. Merdanić. Sarajevo. Merdanić. H. A... Krajcar I. (2002): Kvalitet vode i neke karakteristike nekih riječnih riba. Sofradžija.. (2005): Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede na području utjecaja Nacionalnog parka Una. Alibabić. R. JVP (1994): Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine. A. Bihać 2000. Slijepčević. SINPU (2005): Studija izvodljivosti za Nacionalni park Una. Alibabić. br. Bajramović. Tuzla. (2000): Što je sedra i kako je zaštititi. Horvatinčić. Bašić. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Cypar.. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. 24: 43 – 56. M. i Pavletić. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une.. F. Sedra rijeke Une i Una bez sedre. 45. Obelić. Cantar za ihtiologiju i ribarstvo. (1991): Rijeka Una – potamološka razmatranja. 8. V.. Univerzitet u Tuzli. 51 (3-4): 243-246. R. Grgić.Alibabić. 6: 161 – 167. EMPR 2002. Novi: 114 – 121. Vodoprivreda Bosne i Hercegovine. Swiss Agensy for Development and Cooperation. Ćehajić.o. S. P.reliktnih ekosistema sliva rijeke Une. BILTEN Br. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. Stručno – naučni skup. N. IBG (2003): Programski ured Bihać. Alibabić. Šahinović. (2005): Korištenje.. i Redžić.74. Proceeding on Int. Zbornik radova.. H.. Pavlović. 11/4-6. Disertacija. Srdoč. A. (1985): Određivanje starosti sedre u području Plitvičkih jezera metodom radioaktivnog ugljika 14C. Sedra rijeke Une i Una bez sedre (2000): Naučna tribina.

which would preserve natural ecosystems. This paper 33 . so the idea of protecting Una. there is both need to protect nature and need to make efforts for sustainable development. There was determined an exceptional diversity of vertebrates including endemic species. 15 travertine dams. In search of answers. More than 75% of the area is used for forestry and agriculture in the “natural way”. and a large number of endangered species from the lists of various conventions. There are more than 150 scientific papers addressing the Una values including those addressing the area of the National park “Una”. Appropriate literature and study documentation. issue of relationship between people and their environment has to be raised. and the apparent nature damaging. The most prominent natural values are the following: the area of the canyon Una and the canyon Unac.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja THE EVALUATION OF NATIONAL PARK UNA AREA AS A PRECODNITION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT Summary Taking into account the intensive development in the previous century. which has already been made for the needs of NP Una were used during writing this paper. beautiful landscape and sustainable development. the Krka valley. as well as to review the current use of space in the Park and present possible solutions for using the space. is a reality now. There is 61 archaeological sites. but with increased sensibility for the environment which people are part of. which became prominent during the 60’s. and people could continue its activities in the area. The goal of this paper is to review natural. 115 sources of fresh water and a significant number of preserved unique refugial habitats. which secure the continuous system of the south Europe’s karst habitats. which is optimal for maintaining biodiversity. cultural and historical values of the National Park “Una”. These trends are recognized in the Una River basin.

and not a conserved areas resource. protected areas 34 . National park Una. ocjena stanja prostora.proposes gradual change as a model of protected area management. Key words: biodiversity. with the possibility of economic return of the invested funds so this area can be a development resource.

Bogatstvo podzemnih izvora i vrela učinila su je ekonomski vrijednim resursom. “Lijepa naša”.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja MOGUĆNOSTI ODRŽIVOG RAZVOJA PODRUČJA UZ RIJEKU TREBIŽAT I ZAŠTITA KROZ KATEGORIJU ZAŠTIĆENI KRAJOLIK/PARK PRIRODE Marinko Dalmatin Nevenko Herceg2 Sažetak Rijeka Trebižat.000 žitelja. biolog. odnosno (Tihaljina – Mlada – Trebižat) u dužini od 51 km od izvorišta u Peć Mlinima do ušća u Neretvu. kulturno-povijesne i ekonomske vrijednosti prostora traže da se stručno valoriziraju. niz rijeku se kanu safarijem spusti 3. Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru 35 . Sve ove prirodne (sedronosni vodopadi. sc. Ljubuško. općina Čapljina. u zemlji i inozemstvu.500 – 4. dr. flora i fauna). na njezinim obalama u ljetnom periodu dnevno nalazi odmor i osvježenje se preko 3.000 žitelja. Čapljina Prof. Kravica te niz manjih sedrenih barijera i kaskada koji svrstavaju rijeku Trebižat u prirodne vrijednosti. vodom se natapaju polja: Vitinsko. daju za pravo da se područje uz rijeku zaštiti kroz jednu od prihvatljivih kategorija “Zaštićeni krajolik/park prirode“. 33/03). Na rijeci se nalaze jedinstveni sedrotvorni vodopadi: Koćuša.000 gostiju godišnje putem kojeg se vrši turistička prezentacija cijele regije. Trebižećko. jer se sa njezinih izvora vodom za piće opskrbljuje oko 30. sukladno Zakonu o zaštiti prirode (SN FBiH br. Bučine. Ljubuški i Čapljina) ima višestruko prirodno i ekonomsko značenje. čini jedinstvenu hidrološku cjelinu koja za područje kroz koje protječe (općine Grude. uz rijeku je izgrađeno preko 20 sezonskih i 10 stalnih ugostiteljskih objekta. odmor uz 1 2 Dipl. Prirodni i turistički potencijali s kojima područje raspolaže i koji su u turističkoj funkciji tijekom ljetne turističke sezone: kanu safari..

Bilećko polje) uređenim koritom Trebišnjice dospijevaju u Bregavu i Hutovo blato. a odatle podzemno izvire u vrgorskom jezeru pa se zajedno s njegovim vodama slijeva u Baćinska jezera. Na drugoj strani Trebižat odvodi vode posuške Ričine. a 22 km južnom Hrvatskom. Kategorizaciju područja moguće je provesti kroz model parcijalne zaštite putem županijskih ministarstava ili preko Federalnog ministarstva zaštite okoliša i turizma. Vrljike i Matice te ljubuške Tihaljine i Mlade. U gornju regiju spada područje od izvora do Konjica. dok rijeka meandrira stvarajući mnoge rukavce i kriptodepresije s jezerima. imotske Suvaje. Od Mlade se jedan dio odvaja prema kraškom Rastočkom polju. Uvod Rijeka Neretva je najveća rijeka primorsko-kraškog područja. što preračunato kroz turističku naknadu od 1. Površinske i podzemne vode s gornjih horizonata (Popovo. Nadzemno slivno područje rijeke Neretve obuhvaća površinu od 6. a u donju.00 KM iznosi oko 100. Da bi se ova sredstva mogla zakonski prikupiti i usmjeriti u zaštitu i unapređenje turističke ponude područja. Gatačko. ali se cijeli hidrografski sliv procjenjuje na oko 12. Neretva prima desni pritok Trebižat. đačke ekskurzije itd. područje od Počitelja do ušća u more u Republici Hrvatskoj. Riječni tok Neretve moguće je podijeliti u tri regije.000 km2. 36 . racionalnijem korištenju i održivom razvoju ovog prirodnog i po mnogo čemu jedinstvenog vodenog resursa te osigurati uključivanje područja u europsku mrežu zaštićenih područja NATURA 2000. kulturne zabave na otvorenom uz rijeku. Na dijelu ispod gradskog središta Čapljine. a potom se rijekom Krupom odvode u Neretvu. Uspostavom kategorije “zaštićeni krajolik“ moguće je kvalitetno upravljati ovim prirodnim resursima bez ugrožavanja vitalnih interesa i potreba lokalnih ljudi. Nevesinjsko.577 km2. . sama kategorizacija će izravno doprinijeti unapređenju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.000 KM. u srednju područje od Konjica do Počitelja. nazvanu delta Neretve. U donjem toku od Počitelja pa sve do ušća Neretva je tipična nizinska rijeka. nužno je uspostaviti upravu/organizaciju koja će putem ovlaštenja moći raspolagati i upravljati ovim resursima. ugoste i do preko 100. Bez obzira koji se model primijenio. muzejske posjete. gdje aluvijalni nanosi stvaraju otoke (ade).000 posjetitelja. Duga 215 km. a s lijeve strane Bregavu i Krupu. ugostiteljski objekti. Ove brojke dovoljno ilustrativno govore da područje uz rijeku Trebižat ima svoj potencijal/vrijednost koja se već sad može brojčano iskazati.kupanje i rekreaciju. 193 km protječe kroz Bosnu i Hercegovinu. konjička rekreacija.

Nakon ponovnog izvora u Peć Mlinima teče na dionici dugoj oko 20 km pod imenom Tihaljina ili Tihaljinska rika. Matica Tihaljina. Najveći dio slivnog područja izgrađen je od propusnih stijena s kompliciranim tektonskim odnosima. U fokusu našeg interesa je rijeka Trebižat. koja izvire na području Tribistova (BiH). vode koje se formiraju na području Tribistova korespondiraju nadzemnim i podzemnim tokovima (Ričina. Ovaj prirodni fenomen poniranja i pojavljivanja vode uvjetovan je izrazito propusnom podlogom (kraški teren) koja zbog mnogobrojnih pukotina i kaverni u svojoj unutrašnjosti. s dužinom od 123 km od Tribistova do ušća u rijeku Neretvu. omogućuje prodiranje i protok vode s viših kora u niže predjele. presijeca istočni dio Roškog polja i izbija na Prološko blato. Vrljika. Međutim.450 km2. miocensko-laporovite naslage Posuškog polja. te dolomitsko-vapnenačka antiklinala Gornji Vinjani – Sovići. Kvartalne naslage debljine i preko 140 m u većem dijelu imotsko-bekijskog polja imaju funkciju nepotpune barijere. Slivno područje rijeke Trebižat Prema navodima Sliškovića i Ivčića (1999). odakle se pruža preko Rastok polja na Prolog i preko Novih sela i Vida na rijeku Neretvu. Unutar ovog područja značajnu hidrogeološku ulogu imaju plominske naslage Zavelima. Jugozapadna razvodnica se pruža između Zagvozda i Poljica na brdo Vjetrenik. sjevernije na području Imotskog polja. eocenski fliš Vira i Ričica. Matica. Na sljedećoj 3 . Upravo zbog ovakvog sastava geološke podloge čiju glavninu čine okršeni vapnenci. važno je istaći da ova rijeka prije svog nadzemnog pojavljivanja u Peć Mlinima. Zatim dužinom od 17 – 18 km teče pod imenom Matica. a drugi dio tokom rijeke Sije (Jaruge) prema Matici.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 2. vodeni tok od Prološca na rubu Imotskog polja. Suvaja. Vrbica. Žukovica. jer dio voda podzemno otječe prema vrulji u Dupcima. točnije nadzemni hidrološki sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat. dok vodeni sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat ima dužinu od 51 km. ima naziv Matica i Vrljika (Hrvatska) čije vode izviru iz stalnog vrela Utopišće. Studeni potok. Sjeverna razvodnica se proteže od planine Čvrsnice prema zapadu zaobilazeći Rakitsko polje i povija prema Mesihovini. približava se Runovićima. Mlada. sliv Trebižata zahvaća površinu od oko 1. Brza voda. Tu poprima zonalni karakter. Dužina cijelog toka od Tribistova do Čapljine je oko 123 km. Pritom ide južnim obroncima Midne planine. kroz koji teče u dužini od 5 – 6 km. osim činjenice koja govori o tri različita imena za istu rijeku (vodu). Prološko blato. poznat je pod nazivom Vrljika. Sija. Studenčica – Trebižat) sve do Struga u općini Čapjina gdje se ista ulijeva u rijeku Neretvu. izbija na Osoje i Orah. koje se vodom prehranjuje iz nadzemnog toka Ričine. Topola. Vrioštica. Međutim.

te Studenačko i Trebižećko polje sve do Struga u općini Čapljina. tako da poslije svog izviranja počinje teći po površini. se kroz znanstvenu i stručnu valorizaciju. nalazi se još mnoštvo manjih slapova. mogu pretvoriti u jedinstvenu turističku atrakciju u ovom djelu Hercegovine.  Izvor “KLOKUN“ u Klobuku. bukova. i zahvaća područje triju općina: Grude. dok ostali dio toka protječe kroz Bosnu i Hercegovinu. Osim što kraškom području kroz koji protječe donosi obilje vode i daje mu život.  Vrelo “GORUŠA“ radio aktivno vrelo. koja podzemnom gravitacijom prima velike količine vode bogate rastvorenim kalcijevim karbonatom. ova rijeka obiluje prirodnim fenomenima (vodopadima) takve ljepote koji.  Vodopad “BUČINE“ ispod Ljubuškog. Na području BiH nadzemni tok Tihaljina – Mlada – Trebižat protječe kroz dvije županije. U administrativnom pogledu ovaj jedinstveni hidrološki sustav Vrljika-Matica-Tihaljina-Mlade-Trebižat prolazi kroz dvije države (Republika Hrvatska – nadzemni tok Vrljike i Matice). Na dionici dugoj oko 23 km rijeka prima lijevi pritok Vriošticu.  Izvor “STUDENČICE“ vrelo – Daupovina.dionici dugoj oko 8 km.  Izvor “VRIOŠTICE“ u Vitini. a vezani su za sustav sublakustrijskih pukotina. Uz obilje vode uz rijeku se javlja iznimno bogat biljni i životinjski svijet koji ima svoju biološku vrijednost jer se radi o endemskim vrstama koje su vezane i nastanjuju samo sedrena područja. stvarajući u svom toku i u svojoj dolini velike količine sedrenih kaskada. Ljubuški i Čapljina. Osim gore navedenih izvora. ZHŽ i HNŽ.  Vodopad “KOĆUŠA“ Veljaci. vodopada i vrela u slivnom području rijeke Trebižat. Humca. gdje se ulijeva u Neretvu. bukova.  Vodopad “KRAVICA“ Ljubuški. bukova i vrela prvenstveno efemernog karaktera koji tijekom godine presušuju. Ovaj hidrološki sustav Tihaljina-Mlade-Trebižat je velika kraška rijeka. Najznačajniji vodopadi. ima naziv Prokop ili Mlade. slapova. tekući kroz Ljubuško polje. bukovi slapovi i izvorišta na cijelom toku Trebižata su:  Izvor “TIHALJINE“ u Peć Mlinima. Gospin vlasak (Adiantus capilus veneris) 3 . nastavljajući teći kroz rubni dio gradskog središta Ljubuškog. slapova i vodopada.

motorna ulja itd. a naročito proces sedrenja i sedrotvoraca koji doprinose prirodnoj rijetkosti svakog od spomenutih slapova. Posljedice ovakvog stanja odražavaju se na devastaciju prostora i sve lošije stanje ispravnosti vode za piće. stari lijekovi. Široki Brijeg. primjerice Studenčice koja je u stručnim elaboracijama planirana kao izvorište koje će biti regionalnog značenja. uz onečišćenje podzemnih i površinskih vodotoka otrovnim tvarima. bukova i vodopada. stanovnik čistih vodenih tokove. zatim stari automobili. Čitluk. Međugorje). što ukazuje na opasanosti koje se kriju po zdravlje ljudi u ovakvom su- 3 . Da je stanje ozbiljno. očekivati je veća onečišćenja pojedinih izvorišta. što sve čini tako veliko bogatstvo ovog riječnog ekosustava. leptira. Kvaliteta vode rijeke Trebižat.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nastanjuje područje uz slapove i vodapade. zatim tu su čovječja ribica (Proteus anguinus). Uz činjenicu da se izvorišta (vodozahvati) opskrbljuju podzemnom vodom s gornjeg. stanovnik kraškog podzemlja. Osim kaptiranih vodozahvata (Vitina i Studenci i Bjelave). te izravno iz otvorenog toka Trebižeta. što stvara ružnu sliku krajolika.. usjecima. višeg platoa (Posušje. Međutim. 3. uzelo je takve razmjere da je rijetko naći mjesto da se ne naiđe na divlje deponije. Problemi u prostoru Problemi zagađivanja okoliša. šut materijala. kulminirali su posljednjih desetak godina (ratne godine) kad je došlo do pomanjkanja kontrole i nadzora od nadležnih organa (općinske i županijske inspekcije) u cilju sprečavanja zagađenja od komunalnog i drugog industrijskog otpada. koja se nalazi u drugoj klasi. Vidra (Lutra lutra). danas ono zbog povećane bakteriološke zagađenosti nije više pogodno za tu namjenu. Opskrba pitkom vodom pučanstva općine Ljubuški i Čapljina vrši se s izvora koji se nalaze u obodnom djelu riječnog toka Trebižata. sve više pokazuje znakove bakteriološkog onečišćenja. živice. prvenstveno komunalnim i drugim otpadom. a time i na zdravstveno stanje pučanstva koje živi uz rijeku Trebižat. vodu za piće koriste pučani s izvorišta Klokun i Studenčica. po vrtačama. govore i podaci analize vode pojedinih izvorišta. Velika biološka i krajobrazna raznolikost daju ovom prostoru posebnu specifičnost i osobnost. šume i uz obalu rijeke. vodencvjetova itd. gmazova. šikare. Nekontrolirano odlaganja otpada uz putove. tu su i druge ugrožene biljne i životinjske vrste iz grupe vodozemaca. bijela tehnika. Najveću količinu čini komunalni otpad. uz nasipe. zatim riblja vrsta podustva (Hondriostoma nasus) koja se mrijesti u vodama Trebižata.

praonica. Ovo smatramo jednim od ključnih aktivnosti ka konačnoj zaštiti prostora. nedostatak i manjkavost ekološke svijesti kod pučanstva. zatim nemogućnost provedbe zakonskih obveza i izostanak kontrole od strane nadležnih organa (inspekcije). kako s aspekta zaštite prirodnih vrijednosti tako i sa aspekta ukupnog razvoja gospodarstva i zdravlja ljudi. ugostiteljskih objekata. nedostatak jasne vizije razvoja uz očuvanje prirodnih resursa kao sredstva za brži oporavak privrede. Rezultati javnog mijenja ponukali su nas da poduzmemo konkretne i sustavne mjere zaštite ukoliko želimo zaštititi prirodne vrijednosti prostora. Rješenje ovih problema vidimo kroz zaštitu rijeke Trebižat i njezino stavljanje u odgovarajuću kategoriju (prijedlog Zaštićeni krajolik/park prirode). a uz sve ovo i pomanjkanje medijske promidžbe ekologije na lokalnim medijima. a i površinski vodni sustav. Istraživanja javnog mijenja i razine ekološke svijesti kod različitih ciljnih skupina – profesora 60%. zrak. pa je ono postalo dio naše svakodnevice i ustaljenih navika. učenika 68%. razvoj poljoprivre- 30 . te da područje uz rijeku Trebižat treba zaštititi kroz adekvatnu kategoriju zaštite. Neriješeno stanje otpadnih i kanalizacijskih voda Čitluka i Međugorja dodatno su opterećenje za cijeli podzemni. auto-servisa. a zagađenje okoliša je samo logičan odraz općeg stanja svijesti građana. Kapitalizacija prirodnih resursa naspram zaštite postala je ustaljena praksa. što je rezultiralo usvajanjem odluka općinskih vijeća Čapljine. Dodamo li ovom velike promjene u strukturi pučanstva (velik broj prognanika). za opskrbu pučanstva pitkom vodom. dok se zaštita prirode marginalizirala. manjkavosti u obrazovnom sustavu. Ljubuškog i Gruda o davanju suglasnosti za ekološku valorizaciju prostora (projekt financiran iz sredstava EU 2006. koji nemaju ugrađene uređaje za pročišćavanje i odvođenje fekalnih i tehnoloških voda. ljepoti. proizveo je ovakvo stanje u prostoru. važnosti i potrebi zaštite cijelog prostora uz riječni tok Tihaljina – Mlade –Trebižat. Zagađivanje i onečišćenje okoliša (voda.). lovaca/ribolovaca 45% te 57% građana – govore da je ekološka svijest na niskoj razini. kao resursa. Uz nedostatak stručnog kadra. Očuvanje ovog prirodnog resursa za lokalnu i širu zajednicu vidimo u značenju vode. Dosadašnje aktivnosti EU “Lijepa naša“ Čapljina i NVO-a u prostoru oko pokretanja inicijative za zaštitu Trebižata imale su uspjeh kod lokalnih vlasti. proizvodnih pogona. Uzroke ovakvom stanju promjene kvalitete vode treba tražiti prije svega u izostanku stalne brige za očuvanjem vodnih resursa. g. dovele su do opće destrukcije prirodnog okoliša. tlo) doživljava se kao normalan i uobičajen oblik ponašanja bez ikakvih posljedica. jer se javnost upoznala o značenju. Sve veće onečišćenje podzemnih i površinskih voda rijeke Trebižata možemo tražiti u povećanom broju stambenih jedinica u Ljubuškom i Čapljini.stavu vodoopskrbe.

održivost ruralnih područja te očuvanje visokovrijednih i zaštićenih vrsta na europskoj razini te uključivanje istog u mrežu zaštićenih područja. očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Po Zakonu o zaštiti prirode. Zakona o zaštiti prirode (“SN F BiH”. Prirodno zaštićeno područje Nacionalni park Spomenik prirode Zaštićeni krajolik/pejzaž ili park prirode Procedura za proglašenje nekog područja zaštićenim očitovala bi se u sljedećim radnjama:  Prijedlog za proglašenje zaštićenim prirodno zaštićenog područja i nacionalnog parka daje federalno ministarstvo.  osiguranje što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode.  donošenje dugoročnih i kratkoročnih planova upravljanja i zaštite. razvoj odgovornog turizma. zaštićena područja se uspostavljaju radi posebno vrijednih prirodnih područja i vrijednosti povijesnog. postoje i zakonske pretpostavke koje proizlaze iz dosad važećih zakona: Zakona o zaštiti okoliša. bez narušavanja uspostavljene ravnoteže njezinih dijelova.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja de. Značaj zaštite prostora u europskim okvirima vidimo kroz očuvanje vode kao resursa (voda za piće) koje je sve manje. g.  sprečavanja nastanka poremećaja u prirodi kao posljedica tehnološkog razvoja i drugih djelatnosti. 4. 3. 4. te Zakona o zaštiti prirodne i kulturne baštine iz 1965.  provedba prostornih planova. odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode. 2. estetskog i rekreacijskog značenja. U ovom kontekstu Zakon o zaštiti prirode definirao je kategorizaciju zaštićenih područja kroz slijedeće kategorije: 1. održiv ruralni razvoj. Zakonske pretpostavke Za donošenje valjane odluke i stavljanje cijelog područja uz rijeku u jednu od kategorija. 33/03). kada su slapovi Koćuša i Kravica proglašeni spomenikom prirode. 31 . Zaštita prirode se provodi radi:  osiguravanja racionalnog korištenja prirode i njezinih dobara. kulturnog.

Zaštićeni pejzaž je kopneno ili prirodno područje nastalo međusobnim djelovanjem prirode i čovjeka s izuzetnim estetskim i/ili kulturnim vrijednostima. i često s velikom biološkom raznolikošću. te društvenih i kulturnih manifestacija. radi privremene zaštite. 32 .  Podaci o zaštićenim područjima.  omogućavanja beneficija kroz osiguranje prirodnih izvora (šume i ribe) i usluga (kao što su čista voda ili prihodi od turizma u cilju održive uporabe tog područja) za lokalnu zajednicu. Prijedlog za proglašenje zaštićenim krajolika/pejzaža i spomenika prirode daje županijsko ministarstvo.  eliminiranja i sprečavanja korištenja tla i aktivnosti koje nisu u skladu s ciljevima upravljanja. tampon zonama u njima i poduzetim aktivnostima za očuvanje izvornog stanja dostavljat će se u katastar.  Posebni zakon o proglašenju područja zaštićenim donosi zakonodavno tijelo županije. broj 15/03).  izvođenja ekonomskih aktivnosti u skladu s prirodom i očuvanjem kulturnog sustava zajednice.  poticanja naučnih i edukativnih aktivnosti za dobrobit pučanstva za duži vremenski period. Zaštićeni krajolik/pejzaž utvrđuje se s ciljem:  održavanja usklađenosti međusobnog djelovanja prirode i kulture putem zaštite kopnenog ili prirodnog pejzaža i tradicionalnog korištenja tla.  Nadležni organi dužni su obavijestiti vlasnika/korisnika područja o pokretanju postupka za proglašenje područja zaštićenim u roku od jedne godine.  omogućavanja rekreacije i turizma koje odgovara kategoriji područja.  učešća javnosti u zaštiti okoliša tog područja. kategorije potvrđene Zakonom o zaštiti prirode HNŽ (“Narodne novine HNŽ”.  Obavijest mora sadržavati granice područja i točan opis postojećeg stanja područja. registar zaštićenih područja i međuentitetski informacijski sustav. Definicija zaštićenog krajolika/pejzaža po federalnom Zakonu o zaštiti prirode odgovara kategoriji parkova prirode koji egzistiraju na području Federacije BiH (Hutovo blato i Blidinje). građenja.

Nacionalni park: zaštićena zona namijenjena zaštiti ekosustava i rekreaciji. Strogi rezervat prirode: zaštićena zona namijenjena isključivo znanosti. za koje treba izraditi strategiju i akcijski plan uravnotežene zaštite/planove upravljanja. III.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Strateški dokumenti na razini BiH. Ib. koja bi bila u potpunosti usklađena sa stanjem biodiverziteta i potrebama za njegovim održanjem.Zaštićeni pejzaž/krajolik/morsko područje: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju pejzaža/krajolika/ morskog područja i rekreaciju.  Razviti programe održivog upravljanja prirodno vrijednim područjima u cilju ostvarivanja ekonomske dobiti za postizanje efikasne zaštite. II. NEAP (Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša. Zaštićeni pejzaž/morsko područje: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju pejzaža/krajolika/morskog područja i rekreaciju. ekološkim i/ili kulturnim vrijednostima. Za realizaciju predloženih mjera date su jasne smjernice i aktivnosti po kojima:  Uz IUCN klasifikaciju neophodno je razviti vlastitu metodologiju. Međunarodno usvojeni principi u kategorizaciji zaštićenih područja po IUCN klasifikaciji predviđaju sljedeće kategorije zaštite: Ia. Zona upravljanja staništima/vrstama: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju putem odgovarajućih intervencija. gdje su interakcije ljudi i prirode tijekom vremena stvorile zonu izraženog karaktera sa značajnim estetskim. Sukladno IUCN klasifikaciji područje uz rijeku Trebižat po svim elementima ispunjava uvjete V kategorije . Spomenik prirode: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja. gdje se planira pod odgovarajući režim zaštite staviti od 15 – 20% teritorija BIH. Zona divljine: zaštićena zona namijenjena uglavnom za zaštitu divljine. s obalom i morem gdje je to podesno.) utvrđuju politiku i prioritete. Očuvanje integriteta ovih tradicionalnih interakcija je od važnog značaja za očuvanje. Površina kopna. IV. 2003. 33 . Zaštićeno područje namijenjeno upravljanju resursima: zaštićeno područje namijenjeno uglavnom za održivo upravljanje prirodnim ekosustavima. VI. održanje i evoluciju jedne ovakve zone. Kategorizacija treba biti u skladu s IUCN kriterijima. i često s visokim biodiverzitetom. V.

uvrštena u Ramsarski popis međunarodno vrijednih močvarnih staništa. potvrđuje činjenica da je područje rijeke Trebižat sastavni dio delte Neretve koja je 2000.5. zašto su već sada osigurana određena financijska sredstva od Vlade Republike Hrvatske.  BiH je ratificirala i Bernsku konvenciju o konzervaciji europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Osnovni cilj je zaštita flore i faune i njezinih staništa kao i poticanje međunarodne suradnje među zemljama potpisnicama u rješavanju prekograničnih problema. s naglaskom na zaštitu ugroženih i ranjivih vrsta i njihovih staništa.  Direktiva o staništima Europske komisije uspostavlja zajednički radni okvir za “Konzervaciju prirodnih i poluprirodnih staništa i staništa divlje flore i faune“ i omogućuje razvoj mreže specijalnih zona za konzervaciju Natura 2000. Regionalne inicijative i smjernice Europske unije kroz primjenu i obvezu uključivanja u NATURA 2000 stvara obvezu i stvarnu primjenu sljedećih konvencija:  Ramsarska konvencija bavi se prvenstveno zaštitom močvarnih staništa. Zadnjih godina nadležno ministarstvo za zaštitu prirode i okoliša u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode Republike Hrvatske vodi opsežnu kampanju da se područje delte Neretve proglasi “Parkom prirode“ (sukladno hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode). Iznimna osjetljivost i važnost ovih ekosustava upravo je i potakla odgovorne da se oni moraju na odgovarajući način tretirati i štititi kako bi bili čuvari biološke i krajobrazne raznolikosti cijelog biološkog ekosustava. dovoljno govori o važnosti očuvanja riječnog toka Tihaljina – Mlade – Trebižat kao spone/koridora unutar ova dva Ramsarska područja za buduću europsku mrežu zaštićenih područja unutar NATURA 2000. te stoga zavređuje da bude dio obuhvata i predmetom Ramzarske konvencije. a posebno migracijskih vrsta.). Ova direktiva je uspostavljena s ciljem da kombinira interes 34 . Uz činjenicu da je područje Hutova blata ušlo u UNESC-ov popis zaštićenih močvarnih staništa kao Ramsarsko područje. g. g. Na tragu ove definicije i širine Ramsarske konvencije područje uz rijeku Trebižat sa svim svojim specifičnostima udovoljava svim zadanim elementima konvencije. Veze sa drugim projektima i konvencijama Da ima osnove i smisla promatrati područje Trebižata kroz kategoriju Zaštićeni krajolik/pejzaž – park prirode. a područje Livanjskog polja dobilo status Ramsarska područja (2008. a uz to je proširila svoj opseg djelovanja mimo močvarnih staništa i na kraška područja koja čuvaju veliku biološku i raznolikost vrsta i pejzaža.

g. restauracijske zone za rehabilitaciju oštećenih staništa. te u činjenici da ju je potpisalo više od 160 zemalja.  Konvencija o biološkoj raznolikosti također govori o očuvanju biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa. IUCN . poboljšanja upravljanja i stvaranja klime podrške javnosti neophodne za uspjeh zaštićenih područja. staništa i vrsta koje imaju europski značaj uz unapređenje ekološke zbliženosti kontinenata. prvenstveno GEF-u iz kojeg se isključivo financiraju projekti za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. podjednaku raspodjelu koristi dobivenih uporabom genetičkih resursa. Na tragu ovih dokumenta i konvencija pokrenute su i konkretne aktivnosti koje se očituju kroz provedbu projekta.Akcioni plan za zaštićena područja ima za cilj razvoj adekvatne.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za zaštitu ugroženih vrsta sa širim interesom za zaštitu i unapređenje staništa. Uspostava europskih zaštićenih zona i njihovo stavljanje u širi kontekst izvršeno je radi uspješnije identifikacije potreba subregije i odrađenih zemalja. Bosni i Hercegovini je omogućen pristup međunarodnim fondovima.  GEF-ov projekt “Integralno upravljanje slivnim područjem rijeke Trebišnjice i Neretve“ koji je počeo s provedbom u 2008. Ova mreža bi obuhvaćala četiri glavna elementa:     zone jezgre koje uključuju staništa od europskog značaja. 35 . tampon zone za zaštitu mreže od negativnih spojnih utjecaja. Kroz ratifikaciju Konvencije. a odnosi se na sljedeće:    konzervaciju biološke raznolikosti. dobro organizirane mreže zaštićenih područja u Europi putem predlaganja niza preporuka za akcije koje trebaju poduzeti vlade i drugi subjekti putem identifikacije oko 20 – 30 prioritetnih međunarodnih projekata zaštite prirode. održivu uporabu komponenti biološke raznolikosti. Cilj EECONET-a je konzervacija ekosustava. koridore za omogućavanje širenja i migracije. Vrijednost Konvencije leži u tome što su ovi problemi prepoznati i stavljeni u međunarodnu agendu i primjenu akcija neophodnih na nacionalnoj i regionalnoj razini.  Institut za europsku politiku i suradnju s nekoliko europskih istraživačkih instituta predložio je formiranje Europske ekološke mreže pod nazivom EECONET. efikasne.

definiranje biološkog protoka i integralni pristup upravljanju vodama. utvrđeni problemi i prioriteti njihovog rješavanja uz jasne mjere i aktivnosti.Koncept projekta upravo govori o značaju i važnosti delte Neretve i Trebišnjice kao jednog od rijetkih. razvoj ekološki zdrave hrane. te da se potaknu inicijative zaštite osjetljivih ekosustava uz očuvanja i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti na kraškom području. Sve tri komponente uključuju veliki broj NVO-a i gospodarstvenika koji moraju raditi na zajedničkim aktivnostima oko osiguranja pristupa vodnim resursima i njihovog raspoloživog kapaciteta za održanje biološke raznolikosti u području rijeke Neretve.  WWF-ov projekt “Dijelimo vode“ u dvogodišnjem trajanju do 2010. Unutar ovog projekta definirani su i utvrđeni pravci strateškog razvoja kroz razvoj ruralnog turizma.2 “Poticanje povezivanja i razmjene iskustava u zemljama jugoistočne Europe“. Kao krajnji cilj projekta formiran je NDF (Neretva Delta Forum – prekogranično tijelo) koalicije nevladinih organizacija koje će u partnerstvu s lokalnim vlastima i gospodarstvenicima raditi na unapređenju zaštite i provedbi koncepta održivog razvoja delte Neretve kao jedne cjeline. Projekt daje mogućnost da se racionalnije upravlja vodnim resursom. Cilj NEAP-a je utvrditi jedinstvenu strategiju po svim elementima okoliša za narednih 10 godina.  Realiziran je projekt institucionalnog jačanja segmenta zaštite mora i priobalja “Institucionalno jačanje“ ureda MAP-a u Sarajevu. Unutar NEAP-a određeni su strateški ciljevi. Područje provedbe je delta Neretve kao jedna cjelovita i nedjeljiva cjelina na potezu od Počitelja – općina Čapljina – do Ploča u Hrvatskoj. te donesene polazne osnove za izradu menadžment plana upravljanja Hutovim blatom. visoko vrijednih i očuvanih ekoloških sustava koje treba integralno promatrati i rješavati kroz međudržavnu suradnju između BiH i Hrvatske. godine s fokusom na zaštitu biološke raznolikosti područja rijeke Neretve s tri svoje komponente: zaštita biološke raznolikosti. u sklopu kojeg je pokrenut niz projekata za zaštitu Mediterana i priobalja kao što je projekt SAP – BIO.  NEAP BiH (Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša BiH).  Strategija ekonomskog razvoja regije Hercegovina koja ima za cilj ekonomski razvoj regije Hercegovina u kojem je kao jedan od četiri strateška 36 .  Na prostoru delte Neretve već punih pet godina REC (Regionalni centar za okoliš) provodi projekt ReREP 2.

uvažavajući načela održivog razvoja. sanacija i uređenje riječnog korita Trebižata. Uspostavom zaštićene zone uz rijeku Trebižat stvara se mogućnost integriranja zaštićenih područja na cijelom području delte Neretve kroz jedan sveobuhvatan menadžment plan upravljanja cjelovitim prostorom delte Neretve. Pretpostavke za ovakve procese date su i kroz novi Zakon o zaštiti prirode i šesti okolišni plan razvoja Europske zajednice. jer one osiguravaju kvalitetu života u prostoru. krajolici/pejzaži i prirodni spomenici.1 Uključivanje u integracijske procese Kroz kategorizaciju i vrednovanje prostora otvara se mogućnost uključivanja prostora ljudi i roba u integracijske europske tijekove. vrsta i njihovih staništa. Zatim tu su: ekonomske razvojne strategije općina Ljubuški i Grude. a među deset top projekta uvršten projekt Regionalnog razvojnog centra za zaštitu prirode i okoliša. ako se u njima nalaze “vrste prirodnih staništa od zajedničkog interesa“ i /ili “vrste od zajedničkog interesa“ po međunarodnim kriterijima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja cilja definirana zaštita okoliša. 3 . obrtnicima i gospodarstvenicima za brži razvoj i ulaganja u odgovarajući projekt koji uključuje zaštitu okoliša dodatni su argument da se zaštita prirode vrednuje kao resurs čije se osnovne komponente na smiju narušavati. prirodno zaštićena područja. Projekti poticaja davani od strane resornih ministarstva: turističkim djelatnicima. 6. određena područja predloži za europski program NATURA 2000. s ciljem uključivanja određenih područja u međunarodnu ekološku mrežu očuvanja prirodnih staništa i njihovih vrsta. gdje se zagovara načelo racionalnog korištenja prirodnih resursa. Kroz predloženi federalni Zakon o zaštiti prirode u članku 33.  Projekt KEC (Županijski/kantonalni akcijski plan zaštite okoliša) za koji je Vlada HNŽ raspisala natječaj i čija se provedba očekuje u 2009. te manji projekti vezani za zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeđa na području HNŽ i ŽZH. godini. u cilju zadovoljenja provedbe jedinstvenih kriterijia zaštite prostora.  Projekt LEAP – općine Čapljina. Efekti proglašenja 6. Područja koja mogu biti određena za program su nacionalni parkovi. zoning plan zaštite Kravica i Koćuše. poljoprivrednicima. otvara se mogućnost da Vlada FBiH posebnim propisima.

kupalište. moguće je već sada istaknuti područja koja bi mogla biti potencijalna središta ili turističke destinacije koje će nositi razvoj parka. lokalitet je moguće privesti športskoj rekreaciji i odmoru s pratećim ugostiteljskim objektima.  Lokalitet “Bučina – Čeveljuša“. Gradsko središte Gruda ne ulazi u obuhvat parka. Duž cijele rijeke vodi regionalna cesta kojom se omogućuje pristup svim područjima parka i turističko ugostiteljskim destinacijama. franjevački samostan te mnogi povijesni spomenici kulture).750 ha. koja bi mogla ući u prijedlog obuhvata Parka prirode. te urušene mlinice koje je uz malo ulaganje moguće dovesti u funkciju posjećenog je kupališta. dok rubni dijelovi gradova Ljubuški i Čapljina djelom ulaze u predloženi obuhvat parka.  Lokalitet “Humac“ – Franjevački samostan – uz stare iskopine “Gračine“ pruža mogućnost uključivanja povijesne baštine u turističku ponudu. Ostali dio parka većinom je slabo naseljen ili obuhvaća pojedina sela i zaseoke u kojima nema većih industrijskih i drugih postrojenja koja bi značajnije mogla narušiti izgled parka ili ugroziti osnovne biološke i kulturne vrijednosti prostora. Granice budućeg parka obuhvaćale bi cijelu dužinu rijeke Trebižat u dužini od 51 km od Peć Mlina do ušća u Neretvu.  Šetnica uz riječni tok Trebižat omogućuje osmišljavanje turističko-rekreacijske i ugostiteljske ponude (5 restorana. Ljubuškog i Čapljine.6. Uz sami park smještene su gradske urbane zone poput Gruda.  Na području Klobuka vodopad Koćuša će se zaštititi kroz odgovarajuću zonaciju. ali bi osiguravao i provedbu obrazovnih programa.  Lokalitet Peć Mlini s izgrađenim objektima HE Peć Mlini. Promatrajući područje kao jednu cjelinu.2 T uristička valorizacija i održivost Prostor uz rijeku Trebižat. rafting – kanu.  Nizvodno na dijelu toka Tihaljine. a mlinice i tri restorana mogu davati turističku ponudu (kupanje u rijeci. bućalište. 3 ugostiteljska improvizirana objekta. kod Kavazbašinog mosta. zahvatio bi površinu od 6. posjeta ribnjaku i obilazak mlinice koja je i danas u funkciji). starim mlinicama. tenisko igralište. Ravlića pećinom i samim izvorištem moguće je definirati kao edukacijsko-izletnički lokalitet koji bi imao primarnu funkciju zaštite izvorišta i kulturne baštine (mlinica). atraktivni slap uz lijepo pješčano kupalište. 3 .

kao i naknada za koncesijske ugovore. Na ovaj bi se način stvorila opća klima za razvoj malog poduzetništva 3 . zatim naplate edukativnih i turističkih atrakcija. Područje bi doprinijelo oživljavanju i razvoju prvenstveno sportova na vodi kao što su kanu safari koji već ima tradiciju.  Područje Struga nudi športsko rekreacijske aktivnosti (kupanje. Promatrani u cjelovitoj turističkoj ponudi regije. turistima i zaljubljenicima prirode (kamperima). uređenje kupališta i trim staza.  Lokalitet “Božjak“ – uz uređene plaže i okoliš s 4 ugostiteljska objekta. urađen prilaz i mogućnost korištenja usluga kanu safarija – jedno je od glavnih turističkih odredišta. ulaska u zaštićeno područje. rekreacija. te kao takvi imaju svoje opravdanje. športske aktivnosti. namjeni i korištenju kako se ne bi narušile osnovne komponente prirode i turističkog ugođaja. ono se mora definirati s aspekta korištenja i namjene. edukativni programi uz popratnu gastronomsku i ugostiteljsku ponudu mogu osigurati održivost zaštićenom području.  Područje uz naseljeno mjesto Trebižat je prostor koji svom svojom dužinom od 13 km može pružiti dnevni odmor mještanima. Ovo bi bio nesumnjivo veliki doprinos daljnjem razvoju cijele regije kroz racionalno korištenje vodenog resursa uz poticanje razvoja aqua kulture. također je dio ukupne turističke ponude područja. Ukoliko bi se uvele naplate parkiranja. stari rimski grad koji se nalazi pod zaštitom.00 KM.000. kroz provedbu i razvoj sportskih sadržaja lova i ribolova. te stvaranje preduvjeta za jedan širi i sveobuhvatniji pristup razvoja ruralnog turizma. nabrojani lokaliteti pružaju mogućnost značajnijeg razvoja turističko-rekreacijskih sadržaja. Primarna funkcija u ovom dijelu je zaštita.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Područje vodopada “Kravica“ treba zonirati i osigurati dugotrajnu ekološku zaštitu sedre na vodopadu. kanu safari. dok se rekreacijski i ugostiteljski sadržaji moraju premjestiti van zone utjecaja na vodopad.  Prostor na ovom dijelu se mora jasno definirati po sadržaju. ugostiteljstvo i sl. ali koji bi se uvelike mogao dalje unaprijediti i postati jedan od glavnih proizvoda buduće turističke ponude područja.  Mogorjelo. to bi moglo osigurati punu održivost zaštićenom području. korištenje vodnog resursa itd.. kanu safari.). Sadašnja ponuda na području rijeke Trebižat stvara prihod od oko 50. Izletnički turizam. športsko ribarstvo.

 Od naknade za korištenje zaštićenog prirodnog dobra.  korištenja zaštićenog prirodnog dobra za djelatnost turizma. Financiranje zaštićenog područja U setu zakona koji su doneseni 2003. unatoč činjenici da je Zakon usvojen 2003. 400 . U Poglavlju X. snimanja filmova i slično. kao i dio naknada koje moraju plaćati pojedini pravni subjekti kad je u pitanju onečišćenje okoliša. mini farme (buduće tvornice proizvodnje zdrave hrane). postavljanje reklama i slično). sredstva će osigurati županija putem Županijskog fonda za zaštitu okoliša. stvaraju se gospodarske pretpostavke za brži razvoj cijele regije. članak 45.. trgovine. Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti županija.. godine. odnosno organizacije koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. druge pravne osobe i pučani plaćaju naknadu poduzeću. Sredstva ostvarena na ovaj način koriste se za zaštitu i razvoj zaštićenog prirodnog dobra. korištenja za (parkiranje. odnosno organizaciji koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. Za namicanje sredstava od naknada zaštićeno prirodno područje može ostvarivati prihod od:  iskorištavanja prirodnog bogatstva (vodenog potencijala). federalnog Zakona o zaštiti prirode (“SN F BiH”.  Iz drugih izvora koji se utvrđuju zakonom o zaštiti prirode.  korištenja posebno uređenih ili pogodnih terena za pojedine namjene.“ Osim budžetskog financiranja zaštićeno područje se može financirati i po osnovi djelomičnog korištenja zaštićenog dobra:  Iz prihoda koji se ostvare vršenjem djelatnosti poduzeća. Međutim. ugostiteljstva.i ulaganja u proizvodnju koja potiče mini gospodarstva. 7. Za korištenje zaštićenog prirodnog dobra. poduzeća/javne ustanove. fond još nije zaživio u praksi. broj 33/03) se kaže: “Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti Federacije BiH sredstva se osiguravaju putem Federalnog fonda za zaštitu okoliša.  korištenja imena i znaka zaštićenog prirodnog dobra. godine nalazi se i Zakon o fondu koji je predvidio prikupljanje sredstava po pitanju korištenja prirodnih resursa. rekreaciju. Uspostavom odgovarajućeg i primjerenog režima zaštite na cijelom toku rijeke Trebižata.

401 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  korištenja usluga poduzeća. Upravo ovakav pristup trošenja sredstava utvrđen je Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti prirode.000 posjetitelja godišnje. ugostiteljstvo. Sam prijedlog ostavlja prostora i vremena za daljnja stručna i znanstvena razmišljanja i promatranja u svoj svojoj širini i sveobuhvatnosti.000 KM. Da bi se sredstva mogla potraživati po odrađenim programima i namjenski utrošiti u očuvanje i zaštitu okoliša. Dodamo li ovom naknade za korištenje resursa (vode. odmor uz kupanje i rekreaciju. jedan od preduvjeta je i uspostava zaštićenog područja koja će preuzeti brigu oko zaštite i unapređenja prirodne baštine. Zaključak Zaključak našeg rada je da postoji dovoljno objektivnih i argumentiranih činjenica da prostor uz rijeku “Tihaljina – Mlade – Trebižat“ zavrjeđuje da se promatra u kontekstu uspostave trajne zaštite kroz kategoriju “zaštićeni krajolik/pejzaž – park prirode“. divljači). Ove brojke dovoljno ilustrativno govore da područje uz rijeku Trebižat ima svoj potencijal/vrijednost koja se već sad može brojčano iskazati. u vremenu trajanja turističke sezone (lipanj. kulturne zabave na otvorenom uz rijeku. 8. odnosno organizacije koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom.00 KM iznosi 80. što preračunato kroz turističku naknadu od 1. đačke ekskurzije itd. prostora za parkiranje. srpanj. Na temelju dosadašnjih opažanja na predmetnom prostoru o broju posjetitelja (domaći i strani) koji posjećuju područje kroz razne vidove turističke ponude: kanu safari. 9. ribe. ali uz javan način praćenja utrošenih sredstava. posjeti muzejima. konjička rekreacija. pristojbe na proizvode i slično. dolazimo do spoznaje da područje može razviti svoje vlastite održive aktivnosti koje će osigurati uvjete za život i rad uposlenih u budućem zaštićenom području. Prijedlog obuhvata Prijedlog obuhvata mogućeg zaštićenog područja Trebižat u površini od 17. kolovoz) – dolazimo do brojke od preko 100.562 ha prezentiramo kao poticaj za buduća razmišljanja i usuglašavanja.

Neum 2000. COST projekt 65. Zakon o zaštiti okoliša ZHŽ (“Narodni list”. Čapljina 2002..Karta obuhvata mogućeg zaštićenog krajolika/parka prirode “Tihaljina – Mlade – Trebižat“ Literatura Šesti okolišni plan EU za okoliš. Uredba o Zaštiti prirode HNŽ (“Narodne novine HNŽ”. NEAP – BIH. Savjetovanje – zaštita od voda i održivi razvoj. Sarajevo 2000. g. g. 5/00). Institut za geodetska istraživanja Zagreb.. 13/94). br.. g. Nacrt Zakona o zaštiti prirode FBiH.. Hidrogeološki aspekti zaštite podzemnih voda u kršu.. 402 . br.. Ribolovna gospodarska osnova HNŽ – Mostar 2000. Sarajevo 1985. Sarajevo 2002. LEAP – općine Čapljina. Elaborat o izgrađenim i planiranim vodoprivrednim objektima u slivu rijeke Trebižat (Hrvatska vodoprivreda – Split 1993. g. g. g. Prostorni plan općine Ljubuški.. g.

a 2001. Nikola Zovko. promatranje ptica. park kroz svoj daljnji razvoj i osmišljavanje turističke ponude te samoodrživosti predstavlja pokretač turističkog i gospodarskog razvoja regije. i dr. ing..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja TURIZAM. ekosustav. kongresni turizam.. biciklizam. kanu-safari. Do proglašenja je egzistirao kao lovište. i raspolaže s iznimnim prirodnim i krajobraznim vrijednostima. dipl. Pokriva prostor od 7. Turistička ponuda se ogleda kroz turističke atrakcije kao što su: foto-safari. škola u prirodi.411 ha. sportski ribolov. godine stavljen je na popis međunarodno značajnih područja za ptice. Park prirode “Hutovo blato“. primarni cilj je očuvanje prirodnih vrijednosti krajolika s biološkim vrijednostima. ing. MOGUĆNOSTI RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA PARK PRIRODE “HUTOVO BLATO“ Stjepan Matić Nikola Zovko Sažetak Park prirode “Hutovo blato“ proglašen je kategorijom “zaštite parka prirode“ 1995. Isto tako. godine. turistička ponuda 1 Stjepan Matić. Čapljina 403 . sportske pripreme. U eko-sustavu kao što je Hutovo blato potrebno je pažljivo raditi na planiranju prostora koje će po pojedinim zonama omogućiti valorizaciju resursne osnove kroz turističku ponudu. Nalazi se u jedinstvenom aluvijalnom močvarnom području delte Neretve u Bosni i Hercegovini. Zbog svoje vrijednosti nalazi se na listi posebno zaštićenih mediteranskih oblasti (Barcelonska konvencija). dipl. 1998. park prirode. a posebice općina Čapljina i Stolac. Svakako. godine upisan je na listu močvara od međunarodne važnosti za ptice močvarice (Ramsarska konvencija). Ključne riječi: biološka i krajobrazna raznolikost.

povezano je dobrim prometnim komunikacijama. Adekvatnim zoniranjem i drugim propisima koji uređuju pitanja zaštite. brzim i nekontroliranim razvojem turizma u zaštićenom prostoru može se prouzročiti degradacija osjetljivih ekosustava. u okruženju obiluje kulturno-povijesnim i prirodnim lokalitetima. Netaknuta priroda i bogat biljni i životinjski svijet Hutova blata privlače sve turiste. datira od ranih 50-tih godina prošlog stoljeća – posebice lovni turizam. stjecanjem dohotka i upošljavanjem lokalnog stanovništva. Provedbom projekta LIFE i zaključaka koji su se odnosili na zabranu lovnog turizma s iznimkom pojedinih regija u parku. lov an ptice u vrijeme migracija kad u prostor parka dolazi na tisuće jedinki različitih vrsta. počela je razvijati druge vidove turističke ponude. Kao turističko-gospodarska aktivnost. Kao posljedica zabrane lovnog turizma. Mogućnosti turističke ponude Turizam predstavlja nezaobilazan potencijal razvoja i uključenja lokalne zajednice kroz poboljšanje socio-ekonomskog napredaka u i oko zaštićenog prostora. Klimatski uvjeti su također pogodni tijekom cijele godine i omogućuju razvoj sezonski interesantnih vidova turizma. Posebice su se isticali talijanski posjetitelji. br.Uvod Turizam u Hutovu blatu. pooštrene su mjere zaštite. Međutim. Nalazi se svega 20-ak kilometara od mora. 04/05) je uspostavio sveobuhvatnu zabranu lova na cijelom prostoru parka. kao djelatnosti s najbržim rastom. tj. i lovni turizam je sveden na minimum. Zakon o zaštiti prirode (“Narodne novine HNŽ/K”. Isto tako. u suradnji s institucijama i kroz implementaciju projekata. uprava poduzeća. turističke aktivnosti se mogu u velikoj mjeri kontrolirati. Istovremeno su se i prihodi smanjili. izostala su značajna sredstva neophodna za funkcioniranje svih službi u parku. lov je za park predstavljao značajan dio prihoda: kako od same organizacije i odstrela tako i kroz korištenje ugostiteljsko-pansionskih usluga kao pratećih prihoda parka. Kao alternativu. Hutovo blato predstavlja specifičnu i veoma dobru turističku destinaciju. Ovaj vid lovnog turizma bio je prepoznat ne samo u domaćim nego i u međunarodnim okvirima. 404 . stavljanjem Hutova blata pod zaštitu i stupanjem na snagu Zakona o parku prirode. kao gospodarska aktivnost. koji su vremenom postali tradicionalni gosti Hutova blata. a posebice zaljubljenike prirode.

405 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Uz izgrađenu infrastrukturu. da su djeca školskog uzrasta najbrojniji posjetitelji i da se taj broj konstantno povećava. Svakako. primarni cilj je očuvanje prirodnih vrijednosti krajolika s biološkim vrijednostima. osim postojećih. Stoga je potrebno. park predstavlja nezaobilaznu destinaciju u daljnjem turističkom napretku i povećanju broja posjetitelja. a posebice općina Čapljina i Stolac. a što se i vidi iz statistike posjetitelja parka. Isto tako park kroz svoj daljnji razvoj i osmišljavanje turističke ponude te samoodrživosti predstavlja pokretač turističkog i gospodarskog razvoja regije. izgraditi još i dodatne edukativne sadržaje kako bi Hutovo blato postalo svojevrsno edukativno središte za regiju i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Turistička ponuda se ogleda kroz turističke atrakcije kao što su:  Foto-safari  Kanu-safari  Sportski ribolov  Promatranje ptica  Škola u prirodi  Biciklizam  Sportski turizam  Kongresni turizam Statistički prikaz posjetitelja parka Značajno je naglasiti.

Kroz privredne aktivnosti u specifičnom prostoru svakako se treba rukovoditi načelom integralnog upravljanja. igralište za odbojku na pijesku. znanstvenim institucijama..). boćalište. ornitološke i akvarijske zbirke. dobru suradnju s lokalnom zajednicom. institucijama vlasti i privatnim sektorom – može prerasti u vrlo značajnu i interesantnu turističku destinaciju. opremiti zoološki vrt. ne smiju zanemariti ekološke limite prostora. posebice kroz razvoj specifične turističke ponude. također.. Literatura Arhiva Parka prirode “Hutovo blato“ 406 .  proširiti ponudu kroz uređenje botaničke.  urediti edukacijsko središte na Karaotoku. teretana. Turističke aktivnosti.  izgraditi nove sportske sadržaje uz nogometno igralište (tenisko igralište.  izgraditi kamp naselje za učenike i sportske ribolovce.Razvojne mogućnosti parka Za kompletiranje turističke ponude Parka prirode “Hutovo blato“ planiraju se određene aktivnosti:  izgraditi nove smještajne kapacitete. košarku. bazen. Zaključak Park prirode “Hutovo blato“ – uz planski usmjerena ulaganja.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Foto-safari Škola u prirodi 40 .

.

endemičnost. Sve registrovane vrste u sastavu živog svijeta odlikuju rezentativnost i raritet. Sveučilište u Mostaru Mr.. Posebno obilježje prostoru Vrela Bosne koje uključuje selo Vrutci. izvorišni dio rijeke Bosne su kulturno-historijska obilježja. Federalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa 40 . Faunu kopna odlikuje 52 vrsta ptica i preko 20 vrsta sisara. u sastavu gljiva registrovano je 20 vrsta. Kao rezultat poznavanja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti širi prostor Vrela Bosne zahtijeva zaštitu i revitalizaciju na temelju ekoloških okvira koje će doprinijeti uspješnoj koegzistenciji prirodnog i kulturnog.sci. životinje. raritet.. diverzitet. preko 400 vrsta zeljastih biljaka (veliki broj ljekovitih i medonosnih). vile 1 2 3 Prof. Registrovano je 26 biljnih zajednica koje sačinjavaju 131 vrsta u sastavu dendroflore.dr. Ključne riječi: aleja. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo e-mail: sadberatb@yahoo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIRODNE I KULTURNOHISTORIJSKE VRIJEDNOSTI VRELA BOSNE Sadbera Trožić-Borovac Dubravka Hafner2 Lamija Abdijević3 Sažetak Rad je rezultat dugogodišnjih istraživanja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti prostora Vrela Bosne.com Prof. prostor Stojčevca. Fakultet prirodoslovno-matematskih i odgojnih znanosti. arheološko nalazište u području Vrutci i Rimski Most.sci.sci... 14 vila. prvenstveno Velika i Mala Aleja iz perioda 1893. a posebna specifičnost je pet endemičnih vrsta. a u sastavu akvatičnih mikrofita konstatovano je 102 vrsta. takson. biljke.dr. Akvatična fauna prikazana kroz sastav ihtiopopulacija ukazuje na prisustvo sedam vrsta i u sastavu makroinvertebrata preko 30 vrsta.

Shodno atraktivnosti područja prirodno-kulturno-historijske vrijednosti daju poseban karakter prostoru. 1956) i analize kvaliteta vode na temelju upoznavanja faune bentosa (Trožić-Borovac. a izgrađen je i most na Plandištu. Dobiveni podaci su aplicirani na kvalitet vode primjenom saprobnog indeksa Pantle-Buck. Materijal i metode rada U toku iznalaženja rješenja i kategorizacije područja izvršena su istraživanja sastava vodene i kopnene flore i faune u periodu 2003. a prema stepenu naseljenosti prestavlja najstarije naselje u središnjem dijelu Bosne. godine kada Zemaljska vlada uzima banju pod svoju kontrolu doprinoseći razvoju banjskog kompleksa i šire okoline Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne. Zajedno. 2002). ovaj prostor čini cjelinu. kameni most na Željeznici. Sam naziv Ilidža je turskog porijekla i označava banju ili toplicu. U ovom radu. a i u okviru projekata usmjerenih na zaštitu područja Vrela Bosne. Stojčevac i selo Vrutci. Istraživanja prirodnih vrijednosti ovog područja usmjerena su na upoznavanje faune i flore izvorišnog dijela rijeke Bosne (Šenk.-2005. Prvi podaci o Ilidži (opština kojoj pripada prostor administrativno) potiču još iz neoloita. Istraživanje akvatične flore i faune realizovano je kroz hidrobiološka uzorkovanja. Vegetacijska karta je rezultat terenskih istraživanja i 410 . U rimsko doba Ilidža nosi naziv Lužani. U tursko doba organizovani su teferići ili izleti u području vrela Bosne. po prvi put je iznijet globalan prikaz prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti Cilj rada je da prema navedenim vrijednostima područja ukaže na glavne odredbe kojima je prostor Vrela Bosne proglašen Spomenikom prirode i tako smješten u rang zaštićenih područja po odredbama IUCN kriterija. obradu uzoraka i statističku analizu dobivenih podataka o kvalitativno-kvantitativnom sastavu. 1955.Uvod Prostor Vrela Bosne predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne koji je smješten jugozapadno od grada Sarajeva ispod obronaka planine Igman i Bjelašnice. U sastav ovog dijela granično je određen prostor Plandišta. početak Velike aleje. godine. a nije zabilježen neki značajniji razvoj ovog prostora. te veliki han-karavan saraj (zgrada sadašnje opštine Ilidža). U osmanlijsko doba razvoj ovog prostora tekao je veoma sporo. Sadašnju fizionomiju i izgled područja Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne dobiva u vrijeme Austro-ugarske vladavine. Preokret u razvoju banje Ilidža i ostalog prostora dešava se davne 1885. “Rimski most”.

deset vrsta je isključivo vezano za izvorišne dijelove. D. u hidroekosistemima izvora Stojčevac. Rezultati i diskusija Prema rezultatima kvalitativno-kvantitativne analize sastava mikrofita (nižih biljaka) utvrđeno je prisustvo (tab. 1): 1. 1920) četiri dinarska endema: Gammarus bosniacus Schäf. 2. 4. 2004). u izvorima selo Vrutak 32 vrste. na prostoru Plandišta 21 takson. preko 400 vrsta zeljastih biljaka i 102 vrste akvatičnih mikrofita (tab. 6. a u njima je registrovano preko 131 vrsta dendroflore. U vodama šireg područja Vrela Bosne do Rimskog Mosta od makrofita konstatovano je prisustvo 19 vrsta koje gusto obrastaju sediment riječnog korita. 1). Hafner. S. 3. 5. u bentosu izvora Stojčevac 20 vrsta. 30 taksona. Vrela Bosne i izvori u selu Vrutak 102 vrste mikrofita (Trožić-Borovac. 26 vrsta su isključivo izvorske i veoma su rijetke (Hafner. Tabela 1 Karakteristike sastava flore i gljiva prostora Vrela Bosne Broj vrsta specifičnost drveće 131 Zaštićene i ugrožene Zeljaste biljke >400 Medonosno i ljekovito bilje gljive 20 jestive mikrofite 102 26 sa uskim arealom rasprostranjenja Na osnovu kvalitativne analize sastava invertebrata u bentosu hidroekosistema na širem području Vrela Bosne konstatovano je: 1. konstatovano je pet endemičnih vrsta. Drusus bosniacus Klapalek 1900 411 . jedan dinarsko-alpski endem Siphlonurus croaticus (Ulmer. 2. Rezultati analize biljnih zajednica na prostoru Vrela Bosne ukazuju na razvoj 26 biljnih zajednica (prilog 1). u Vrelu Bosne (3 izvora) 22 taksona.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prikazana je kartografski u prilogu. 3. Popis kulturno-historijskog naslijeđa rezultat je podataka iz Federalnog zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe BiH. 2005). 4. 5.. Na naznačenom prostoru konstatovano je 20 vrsta gljiva (IGH. 2005). u bentosu tri izvora Vrela Bosne 71 vrsta.

ali nizvodno prema Plandištu dolazi do blagog porasta onečišćenja koje je rezultat pojačanog antropogenog uticaja i neplanskog upravljanja prostorom.: 412 . Dobivene vrijednosti su u kategoriji oligosaprobnih ili čistih voda. Od 14 vila iz tog perioda sačuvano je osam. Tabela 2 Karakteristike sastava faune prostora Vrela Bosne životinje specifičnost invertebrata >30 pet endema ihtiopopulacije 7 ugrožene sisari 20 rijetke ptice 52 ugrožene i rijetke Kulturno-historijsko naslijeđe predstavljeno je kroz Veliku i Malu Aleju koje su formirane u periodu 1993. 1981). Na osnovu sastava vodene flore i faune bentosa vodnih ekosistema izvršena je ocjena kvaliteta vode. bogata hidrografska mreža iz čega proizilazi da je širi prostor Vrela Bosne prema svim kriterijima ekološki senzitivno područje tj. Zaključak Rezultati analize prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti šireg prostora Vrela Bosne ukazuju da prostor obilježavaju 26 biljnih zajednica. 52 vrste ptica (dosta migratornih vrsta). velika raznovrsnost kopnene faune sisara i ptica. zeljastih biljaka. Ostalih pet je devastirano i zahtijeva obnovu. On kao takav predstavlja zaštićen spomenik kulture. Rimski most se u starim dokumentima spominje kao “Bosna basi kuprisi“ (“most kod izvora Bosne“).2).(Marinković. Nipharagus ilidžensis ilidžensis Schäf. preko 20 vrsta gljiva.000 stabala kestena i platana). Ne postoje precizni podaci kad je most sagrađen ali nosi naziv Rimski zbog uzidanih detalja sa rimskih građevina. a u sastavu vodene faune preko 30 vrsta (tab. 2005). U sastavu kopnene faune registrovano je oko 20 vrsta sisara. godine (3. Chaetopteryx bosniaca Marinković. posebna specifičnost sastava akvatične flore i faune. Ovo je predromanička građevina (Abdijević. 1955 (Marinković. 1971). u periodu devetog i 10 vijeka podignuta je crkva posvećena svetom Stjepanu Prvomučeniku. Područje Vrutaka je arheološko nalazište. veliki diverzitet drveća. tri su obnovljene i imaju svoj izvorni oblik. visokim krovovima i kulama na čijem vrhu je vidikovac. uz Veliku aleju Zemaljska vlada Austro-ugarske izgradila je ladanjske objekte za svoje potrebe. Vile su građene uglavnom od prizemlja sa trijemom i sprata sa velikim verandama.

Biološki institut Univerziteta u Sarajevu.. naznačene su odredbe adekvatnog upravljanja. prostor analiziran u radu je proglašen Spomenikom prirode. M. 2001) su: 1. Institut za hidrotehniku i građevinarstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Hafner. Literatura Abdijević.C. ali i dalje u konfliktu sa urbanim priroda gubi i nestaje. D. 1995. a parametri koji to određuju (Johanson. (1995): Biodiversity in the Balance: Approaches to Setting Geographic Conservation Priorities. 128 p 413 . 1977: diferencijacija populacija nekih vrsta vodenih insekata. (2005): Kulturno-historiske vrijednosti šireg prostora Vrela Bosne. 131pp Marinković-Gospodnetić. 2. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. (2005): Biodiverzitet algi i ocjena kvaliteta vode. Institut za hidrotehniku i građevinarstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Johnson. u u Elaboratu: Zaštita prostora Vrela Bosne. Elaborat: Endemične vrste vodenih insekata u Bosni i Hercegovini. bogastvo biljnim i životinjskim vrstama rijetkost (raritet) endemičnost živih oblika reprezentativnost ugroženost funkcija ili namjena Uvažavajući naznačene činjenice. (1981): Trichoptera. 4. Redžić et all. 6. The Nature Conservancy and World Resource Institute Institut za građevinarstvo i hidrotehniku Građevinskog fakulteta Sarajevo: Zaštita šireg prostora Vrela Bosne Marinković. 3. N. u Elaboratu: Zaštita prostora Vrela Bosne. L. 5.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  reprezantativno  pejsažne vrijednosti  pogodno za naučna istraživanja  monitoring  mjesto konflikta prirodnog i urbanog  zasnovano na biološkim informacijama Najprihvatljiviji način upravljanja ovim prostorom je potpuna konzervacija (zaštita) čitavog prostora. The Biodiversity Support Program – A USAID Consortium of World Widlife Fund.Gospodnetić i sur.

JP“Vodno područje slivova rijeke Save“ 37: 18-26. S. (1956): Faunističko-ekološka ispitivanja izvorskog dijela rijeke Bosne. Đug. F. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Šenk. R. Voda i mi. S.. Barudanović. Doktorska disertacija. (2004): Fitobentos i zoobentos hidroekosistema šireg područja Vrela Bosne u ocjeni kvaliteta vode..Pantle.O. S. 2: 29-61 414 . Trožić-Borovac.. Elaborat CEPRES Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Trožić-Borovac. Buck. S. H. Redžić.. (2002): Istraživanje makroinvertebrata bentosa rijeke Bosne i pritoka u ocjeni kvaliteta vode. (1955): Biologische Uberwachung der Gewasser und die Darstellung der Edgebnisse. (2001): Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac. S. Acta Ichtyologica Bosniae et Hercegovinae. 96/18:604. D. Hafner. Gas Wasserfach.

diversity. plants. Key words: Alley.. All registered species in the constitution of the living world are characterized with rezentaticity and rarity. in the constitution of macroinvertebrat over 30 species. in the group of fungi 20 species have been registered. As a result of cognition of natural and culture-historical values the wider area of Vrelo Bosne demands protection and revitalization on the basis of ecological frames which are going to contribute to successful coexistence of the natural and the cultural. the territory of Stojčevac. the source part of the river Bosna are the culture-historical elements. firstly Great and Small Alley from the period of 1893.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja NATURAL AND CULTURALHISTORICAL VALUES OF RIVER BOSNA Abstract The work is a result of long-time researches of natural and culture-historical values of the area of Vrelo Bosne. 14 villas. villas 415 . taxon. archaeological finding in Vrutci and the Roman Bridge (Rimski most). Aquatic fauna is represented through the constitution of ichtiopopulations indicates to the presence of seven species. 52 species of birds and over 20 species of mammals characterize the land fauna. 26 plant groups have been registered which consist of 131 species in the constitution of dendroflora. and special specifity is five endemical species. and in the group of aquatic microfites 102 species have been registered. over 400 species of herbaceous plants (a large number of medical and honey plants). endemic. rarity. Special attribute to the area of Vrelo Bosne which includes the village Vrutci. animals.

.

NEODVOJIV DIO RAZVOJA TURIZMA U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU Mirzet Mujadžić Anto Marjanović2 Sažetak Kulturno naslijeđe predstavlja svaki koncept ili stvar. naučni ili duhovni značaj. budući da svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi. koja uživaju posebnu zaštitu i na način propisan zakonima i međunarodnim konvencijama čiji je potpisnik BiH. nalazišta.građevinsko-arhitektonski objekti. historijski. bilo prirodnu bilo umjetnu. te građevinske i fortifikacijske cjeline i drugi nepoktretni objekti i dijelovi objekata i cjelina trajno vezanih za određenu sredinu. za koju se smatra da ima estetski. 1 2 Kantonalna Javna ustanova “Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa“ Bihać Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona/županije. historijski ili društveni značaj ili drugu posebnu vrijednost za buduće generacije kao i za sadašnju zajednicu: . Nepokretni kulturni spomenici su ona mjesta koja su dio kulturnog okoliša koja imaju estetski. – spomeničke cjeline.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja KULTURNO NASLIJEĐE. Bihać 41 . arheološki i historijski lokaliteti. nepokretno i krajolici koji nas okružuju. Spomenici kulturnog naslijeđa su dobra od opšteg interesa. predstavlja osnovu kulturnog ambijenta u kojem živimo i razumijemo naš kontinuitet. kao svjedočanstvo daleke i nedavne prošlosti i naše zajedničko dobro. Smatra se da oštećenje ili nestanak svakog dobra kulturnog naslijeđa predstavlja osiromašenje kulturnih dobara svih naroda svijeta. cijela naselja ili njihovi dijelovi i nekropole i druge grupe građevina kada čine jedinstvenu cjelinu. (ICOM) Kulturno naslijeđe pokretno.

urbanizma i arhitekture. arheološkom.predmeti od naučnog ili tehnološkog značaja. zapisi. socijalnog ili stručnog značaja. naučnom.. a cjelovitost prostorima i ambijentima koji su razoreni. arheološkog. koje su dovoljno jedinstvene da čine topografski definisane cjeline. socijalnog ili stručnog značaja. pojedinačni objekti ili grupe iz oblasti likovnih i drugih umjetnosti. kojim se želi vratiti dio izgubljenog historijskog identiteta sredini koja je srasla sa dobrima kulturnog naslijeđa. arhiva i drugih institucija dio su pokretnog kulturnog naslijeđa. . Kako je obnova dobara kulturnog naslijeđa složen proces. umjetničkog. arheološkog. imperativ svih 41 . ulica. Pokretno kulturno naslijeđe čine predmeti koji su od važnosti iz etnoloških. Grupe građevina: homogene grupe gradskih ili seoskih građevina izuzetne po svom istorijskom.knjige. . . uključujući instalacije i opremu. književnih. Raznolikost opštehistorijskog procesa na području Unsko-sanskog kantona ukazuje na neiscrpnost i bogatstvo slojeva proteklog života. umjetničkih. . arheoloških.drugi predmeti određeni propisima. . grafički ili televizijski materijal ili zvučni zapisi. . dokumenta ili fotografije. umjetničkog. Lokalitete: zajednička djela čovjeka i prirode.vojni predmeti.predmeti koji su djela etnografske umjetnosti ili etnografija. Svi predmeti koji su uvršteni u inventar muzeja. trgova i drugi nazivi i obilježja koja služe očuvanju uspomena na značajne događaje i ličnosti. historijskih. jer kao predmeti spadaju u jednu ili više slijedećih kategorija: .predmeti likovne umjetnosti. koji često nosi u sebi složene i tajenstvene drame i historije.spomen obilježja.predmeti iskopani iz zemlje ili izvađeni iz vode. naučnog. Njihove sudbine su tako isprepletene da se odvojeno ne daju zamisliti i ne mogu kazati. . nazivi mjesta.predmeti dekorativne umjetnosti. odnosno područja koja su djelimično izgrađena i dovoljno karakteristična i homogena da se mogu topografski definisati. koja su od izuzetnog historijskog. biblioteka. Zbog toga je započet proces njihove obnove utemeljen na naučnim principima zaštite poštujući svjetske konvencije i povelje o zaštiti kulturnih dobara sa istim pristupom svim historijskim slojevima i njihovim jednakim valoriziranjem počevši od Stare Ostrovice u Kulen Vakufu. socijalnom i stručnom značaju. naučnih ili tehnoloških razloga. naučnog. Evropska konvencija o zaštiti arhitektonskog naslijeđa odnosi se na sljedeća trajna dobra: Spomenike: sve građevine i strukture od izrazitog historijskog. Zbog toga između života ljudi ovoga kraja i dobara kulturnog naslijeđa postoji prisna vjekovna veza. umjetničkom.

materijala i postupaka. ali i neke kulture predhistorije) da granice tih širih kulturnih. česme i šadrvane. Bilo je slučajeva (dio srednjeg vijeka i osmanskog perioda. odnosa prema mističnom i transcendentalnom. Kulturno naslijeđe zaštićenog područja predstavlja materijalizovani izraz kulturnog. 6 zgrada koje su vezane za događaje iz NOB-a itd. 7 starih prosvjetnih zgrada. 200 srednjovjekovnih – rimskih. i na taj način uspostavili relacije koje su vladale ovim prostorom. 100 antičkih. 12 privrednih objekata. kulturnih koncepata. blizu 50 starih gradova. 16 mostova (dokumentovan jedan rimski most u Starom Majdanu). historijskog i društvenog razvoja različitih ljudskih zajednica i društva u cjelini na ovom prostoru. keramici. Evidencije pominju oko 30 crkava i manastira. cjeloviti ili u fragmentima. gdje smo mi bili svoji na svom. koji svjedoče o neprekidnoj smjeni različitih etnosa. oko 70 starih džamija i tekija. etničkih ili političkih entiteta upravo prolaze onom prostornom razdjelnicom koja danas dijeli dva porječja .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja naših intervencija upravo mora biti očuvanje kontinuiteta prostornih odnosa restitucijom objekata koji su tu postojali. umjetničkih doživljaja stvarnosti. pjesama i igara predstavljaju ukupnost kulturnog naslijeđa Krajine. a 11 gradova planski je napušteno i porušeno od strane habsburške vlasti u drugoj polovini XVI stoljeća. stilskih i drugih odnosa čuvajući najvrijednije objekte za restituciju primjenom odgovarjuće metodologije. (mi smo dosad evidentirali osam (8) džamija s drvenom munarom. podignuto je i nekoliko potpuno novih gradova. (s tim da za 38 gradova postoje tragovi koji su vidljivi na terenu). kao specifičan dio opšteg civilizacijskog razvoja čovječanstva. na području budućeg nacionalnog parka Una registrovano je 49 arheoloških lokaliteta). Od prvog dana ljudskog prisustva na prostoru USK-a do danas ostali su tragovi nataloženi.Unu i Sanu. Samo tako bi se osujetila namjera onih koji su zaboravili i uništavali dobra kulturnog naslijeđa. mnogi gradovi u osmanskom periodu su obnovljeni. kao i oni prenošeni predanjem u vidu vjerovanja. 76 memorijalnih spomenika (srednjovjekovnih nekropola. mezarja i turbeta). kamenu. staklu. Svi ti tragovi. 500 arheoloških lokaliteta (od toga 200 predhistorijskih. 16 utilitarnih. priča. gdje nova gradnja uvažava principe prostornih. ali i tehnološkog napretka i osvajanja novih znanja. 40 stambenih zgrada. 41 . a gotovo svi prošireni. Na području Unsko-sanskog kantona evidentirano je oko 500 nepokretnih i 35 pokretnih dobara kulturnog naslijeđa. nerijetko isprepleteni. materijalizovani u metalu. dodatno ojačani i pretvoreni u znatno jače tvrđave. Ovo naslijeđe nastalo je u kulturama čije su granice uglavnom zahvatale veća područja od onog omeđenog današnjim granicama USK-a. 12 gradova u svojoj blizini ima gradinske lokalitete.

ali i cjelokupni kulturni život neke zemlje. Nažalost. Uključivanje dobara prirodnog i kulturnog naslijeđa u programe zaštićenog područja. sportskog. Naslijeđe nas. 420 . kulturni turizam obuhvata pokretnu. Ona doprinosi pojačavanju svijesti o kulturnom identitetu pojedinca i zajednice. obogaćuje u različitim aspektima života. upravljanje i planiranje historijskim područjem i krajolikom. sela i krajolika. turizma sa kulturnom motivacijom na ovom području. Graditeljsko naslijeđe ima neprocjenjivu vrijednost u našoj savremenoj civilizaciji. a koji predstavljaju osnovni uslov za privredne djelatnosti regionalni razvoj. Prema definiciji koju daje ICOMOS/UNESCO. odražava kulturu i način života. osiguranje tržišta nekretnina i otvaranja novih radnih mjesta. Posebnosti kulturnog naslijeđa kao temelj za razvoj USK-a predstavlja i graditeljsko naslijeđe sa naglaskom na stare gradove koji čine jedinstvenu koncentraciju ratnih objekata kao posebnost u evropskim okvirima. i tehnološke baštine do savremene i tradicijske kulture. tačnije.I pored toga. razvoj kulturnog turizma. od pokretne i nepokretne. mnoga od ovih svjedočanstava su u stanju akutne ugroženosti. što je i jedan od strateških pravaca Unsko-sanskog kantona. godine ažurirana samo u rijetkim slučajevima. njene umjetničke i historijske poruke prezentuju specifične vrijednosti tradicija i uspomena. pa smo svjesni da je njegovo očuvanje važno za dobrobit i prosperitet sadašnjih i budućih generacija. kulturno naslijeđe ovog prostora smatra se neistraženim i sa djelimičnom dokumentacijom koja je od 1950. Postojanje dobara prirodnog i kulturnog značaja tj. dnevnog ili noćnog života određene destinacije. stoga je održivi razvoj u zaštićenom prostoru nezamisliv bez uključivanja dobara kulturnog naslijeđa u sve planove razvoja kulture i turizma. Ona je nezamjenjiv dio materijalne i duhovne kulture svakog naroda i određuje izgled gradova. nepokretnu i duhovnu baštinu. također. pokretno i nematerijalno naslijeđe. a omogućavaju nam da čovjekov život i djelovanje sagledamo u širim vremenskim dimenzijama. Taj koncept je osnov za razvoj turizma na USK-u kao kulturnog čina tj. veliki broj spomenika kulturnog naslijeđa znamo samo po opisu i historijske literature. kao značajan potencijal za korištenje ovih resursa u procesu prostornog planiranja. predstavlja i postprijemnu obavezu članica Evropske Unije. višegodišnje zapuštenosti. kulturne predjele-krajolike. kao i arhitektonsko naslijeđe u cilju obezbjeđenja instrumentarija za zaštitu. duhovne. identifikacija i valorizacija posebnosti dobara prirodnog i kulturnog naslijeđa na Unsko-sanskom kantonu. usljed viševjekovnih ratnih razaranja.

or social meaning. which are under special protection that is determined with laws and international conventions. artistic. historical. scientific. 421 . Monuments of the cultural heritage are wells of common interest. historical. Immobile cultural monument is a part of the cultural landscapes which has esthetic. which signer Bosnia and Herzegovina is also. immobile and landscapes as a testimony of the far and earlier past represents a base of the cultural ambience in which we live and understand our community. archeological. buildings and fortification complexes. Cultural heritage. na prvi se pogled čini da su vrlo blisko vezani i da se vrlo dobro upotpunjuju. GROUPS OF BUILDINGS: homogeny groups of urban or suburban buildings which are exceptional by its historical. squares and other terms and marks. since as it is well known.every nation gives its contribution to the world trough culture. social or professional importance. archeological and historical locations. monumental complexes. which serve to maintenance of a memory on some important happening or a person). streets. mobile. findings. and other immobile objects and parts of the objects and complexes which are permanently linked to certain areas. European convention on protection of architectural heritage relates to followed permanent wells: MONUMENTS: every building and structure of distinct historical. scientific. necropolises and other categories of buildings (monumental-criterions. Summary Cultural heritage represents every concept or the object of artistic. Every damage or disappearance of any well of cultural heritage is considered as a pauperization of the cultural wells of every nation. partial objects or groups from different art movements. Ako se ta dva pojma pokušaju zamisliti u nekom kontekstu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Pojam kulturnog turizma sjedinjuje u sebi pojmove kulture i turizma. street titles. archeological. jasno je da kultura i kulturna baština pridonose atraktivnosti određene turističke destinacije. pa su prema tome često i preduslov turističkog odabira. scientific or spiritual meaning. whole communities or parts of it. urbanism. or some other special value for future generations and for the today’s communities: objects of architectonic and engineering meaning. architecture. Naime. including installations and equipment.

Their stories are so mixed. that is hard to tell them separately. scientific. or areas which are build by part and characteristic enough to be topographically defined. photography’s. scientific. or some other institution. MOBILE CULTURAL HERITAGE: is made of items. and have remarkable historical. is a part of mobile cultural heritage. technological and literary importance. That is the reason for the initiation of the process. historical. which very often had complicated and mystified history. artistic. graphical or TV-material or audio-recordings  Other items determined by regulations Every item. LOCATIONS: joint activity of human and nature. which are parts of ethnological collection  Military items  Items of decorative art  Items of visual arts  Items of scientific or technological importance  Books. which has ethnological. social and professional importance. respecting the international conventions and charters on protecting of a cultural heritage. Considering the fact. a strong connection exists for centuries between people of this area and the wells of cultural heritage on this region. documents. with the same approach to all historical layers and its equal valorization. 422 . archeological. starting with Stara Ostrovica in Kulen Vakuf. they are defined by one or several of these categorizations:  Items excavated from the ground or water  Items.social and professional importance. library-collection or some archive inventory. the imperative of all must be remaining the continuity of spatial relations by restoring the objects which have existed on those places before. which is a part of museum collection. and which are rare or unique enough to be parts of topographically defined complexes. Diversity of historical process on the ground of Una-Sana canton indicates infinite and rich stratification of the past life. and bringing back the wholeness to the areas and ambience which are destroyed. Because of that. as objects. archeological. which is based on scientific principals of protection. that the revitalization of historical wells is complicated process of bringing back the parts of lost historical identity to the areas which are grown together with wells of cultural heritage. That is because.

Every trace which is materialized in metal. Unfortunately. but also technological improvement. Specificity of natural heritage. and 11 towns has been strategically deserted and destroyed by the hand of Habsburg authority in the second half of XVI century. Heritage enriches us in different aspects of life. the traces remained. even those which are inherited trough stories. and it allows us to look at life and human actions in wider time dimension. ceramic. stone. Even though this list is pretty wide. historical and social development of different human communities and society in total on this area. That concept is a basic for development of tourism in Una. it considers that the cultural heritage on this area is not enough explored and has partial documentation which has been since 1950. This heritage has come into existence in culture. villages and landscapes. and squalor. The cultural heritage of protected area represents materialized expression of cultural. artistic impression of the reality. From the first day of the human existence on the area of Una-Sana canton until today. many of these testimonies are in the state of acute danger. so that we may be aware that it remains important for common good and prosperity of today’s and future generations. beliefs and games represent the actual cultural heritage of Krajina. which boundaries wore even bigger from those we have today. and actions. Built heritage has priceless value in our contemporary civilization. It contribute to reinforcements of awareness for cultural identity of the individuals and communities. understanding of surreal and mystic. by war activities during centuries.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja By doing so. many of them were to be renewed into stronger fortifications in Ottomans empire. nearly 50 old towns (38 of them has visible traces) 12 cities in its closeness has fortifications. 423 . It is displaceable part of material and spiritual culture of every nation and it determents the shapes of cities. On the grounds of Una-Sana canton has been listed around 500 immobile and 35 mobile wells of cultural heritage. which testify continuous shift of different ethnos. whole or partial. cultural concepts. as a foundation for development of Una-Sana canton represents built heritage with the accent on old cities which made unique concentration of war objects as a feature in frames of Europe. glass. progress and new knowledge and understanding of materials. actuated in rare cases.-Sana canton as tourism with cultural motivation. the intention of those who destroyed would be stopped. as a specific part of general civil development of humanity.

It is very clear that the culture and the cultural heritage contribute to activity of tourism. cultural tourism contains mobile. so they are very often postulated for tourism. but also the whole cultural life of some country. The term cultural heritage frames all terms of culture and tourism. immobile and spiritual heritage.In the definition given by ICOMOS/UNESCO. 424 .

Međutim. Zaštičena područja. svijet flore i faune našeg planeta je. Ovo i te kako mora poslužiti kao poziv svim menadžerima zaštičenih područja da što prije počnu razmišljati u ovom smijeru. mail: cenitor@gmail. ali i obezbijediti finansijska sredstva za dalju zaštitu i održivi razvoj. u sve gorem položaju. parkovi i rezervati. uz pravodobno planiranje i pravi razvoj. koji će htjeti da putuju bez narušavanja prirodnog okoliša i koji će umjesto na punim plažama i ljetnim odmaralištima radije provesti svoj odmor u divljini. daleko od buke i stresa. može postati najefikasnije oružje za zaštitu zaštičenih područja. i da krenu sa razvijanjem takve turističke ponude koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe budučih gostiju. Neke od 1 Centar za Istraživanje i Razvoj Održivog Turizma – CIROT. prirodna netaknuta područja su pod udarom globalizacije i galopirajuće urbanizacije. Mnoge biljne i životinjske vrste su pred izumiranjem.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ODRŽIVIM TURIZMOM U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA Amela Čengić Vedran Grebo Sažetak Prirodni svijet. Sarajevo. Trendovi na strani turističke potražnje nesumnjivo pokazuju da će u budućnosti biti sve veći broj ekološki osvještenih turista. što dalje dovodi do propadanja i obezvrijeđivanja ovakvih lokaliteta. te zaštititi prirodni biodiverzitet od daljeg izumiranja. upravljanje ovakvim područjima je veoma često ekonomski neisplativo i predstavlja dodatni teret za institucije javnog sektora zadužene za njihovo upravljanje. Turizam. postala su jedina mjesta gdje je još uvijek moguće očuvati prirodnu ravnotežu i sklad.com 425 . iz dana u dan. a s druge strane može i te kako uticati na povečanje blagostanja lokalnog stanovništva i šire zajednice.

Kako se okruženje svakim danom mijenja. str.. Svjetski turizam i štetni uticaji masovnog turizma U današnje vrijeme kad svjetski turizam bilježi impozantne rezultate.godišnji rast ukupne potrošnje u turizmu je 4. tako se i ponuda na tržišu mijenja. Ključne riječi: turizam u zaštičenim područjima. sve su češća istraživanja i radovi na temu štetnog uticaja masovnog turizma na okoliš i prirodnu sredinu. eko turuzam. što u prihodima . Potrebe su svakim danom sve zahtjevnije i mnogi očekuju puno od okruženja u kojem se nalazi određena atrakcija. održivi turizam. kako svojim ponašanjem prema okolini. strategije Uvod Turizam danas nudi nove načine povečanja spoznaje šire populacije o okolišu kao nezamjenjivom blagu. očekivanja ovog kaotičnog rasta potrebe za aktivnim odmorom. ali i sami znamo da za sve što imamo ili čak i nemamo sami smo zaslužni.6%. što u broju turista kojih je svake godine više 2 Fact Sheet: Global Ecotourism. I samo svjesni činjenice da je turizam danas jedna od pokretača „pozitivne“ svijesti. Međutim. a u 2006.1 426 . tako se i ponuda na tržišu mijenja. tako i nesvjesnim stavovima o turizmu kao pokretaču razvoja. koji nudi nove načine povečanja spoznaje o okolišu kao nezamjenjivom blagu. . Kako se okruženje svakim danom mijenja. kako svojim ponašanjem prema okolini. Potrebe su svakim danom sve zahtjevnije i mnogi očekuju puno od okruženja u kojem se nalazi određena atrakcija. Ovaj rad bi mogao poslužiti kao svojevrstan vodič za sve menadžere kako da najbolje planiraju i upravljaju turizmom u zaštičenim područjima za čije su normalno funkcionisanje zaduženi. je dosegla do cifre od 3500 milijardi US$2. 2007. g. očekivanja ovog kaotičnog rasta potrebe za odmorom ali onim aktivnim. a sve više organizacija u fokus svog djelovanja stavlja upravo razvijanje i promociju ideje o održivom turizmu kao odgovoru na sve štetniji masovni turizam.gdje je naglasak na onom aktivnom. tako i nesvjesnim stavovima o turizmu kao pokretaču razvoja.strategija za razvoj navedenene u radu omogućavaju kvalitetnije upravljanje zaštićenim područjima. u današnje vrijeme. ali i sami znamo da sve što imamo ili čak i nemamo sami smo zaslužni.

često sa nepredviđenim posljedicama.tourismconcern. koji prije svega ima za zadaću zaštitu okoliša i unaprijeđenje života lokalnog stanovništva. Zato. i na kraju se sve svodi na napore za očuvanje okoliša i unaprijeđenje života lokalnog stanovništva.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za 5. 2.org. prosječan teren za golf sa 18 rupa godišnje potroši količine vode dovoljne za podmirenje potreba 100 prosječnih farmera u Maleziji4. Svakim danom sve više je ljudi koji se vode jednom te istom vodiljom.Guidelines for Planning and Management”. a neki su se zadržali samo na lokalnom nivou.13 42 . održivi turizam (sustainable tourism). str. Takva situacija je i u turizmu. Novi trendovi na strani turističke potražnje U svijetu u kojem živimo svakim danom susrećemo se sa određenim trendovima. eko turizam. Upravo zbog ovakvih sve češćih primjera negativnih efekata turizma na prostor i okoliš. seoski turizam itd. dok se o trendovima pažljivo raspravlja i isti se predstavljaju nezavisni jedni od drugih. g. principe i politike. Mnogi predstavljaju zavjeru moči i snage.org www. ali kompenzacija vuče vrijednost i stavove. Neki su se proširili na globalnom nivou. a to je: „Priroda je trend! Bila. broj turista je premašio brojku od 800 miliona 3. koji u mnogim slučajevima imaju vrlo slične definicije. Interakcija trendova može se očekivati na različite načine.wttc.u 2005. sada je ali i ostat će trend!“5 Određeni trendovi nadopunjuju jedni druge. Veliki brod za krstarenje na Karibima godišnje proizvede preko 70000 tona otpada.uk “Sustainable Tourism in Protected Areas . situacija je drugačija u praksi. I sami nismo svjesni kada je određeni trend prestao biti “in“ te kada ga je zamjenio neki novi. Povećanje interesa u održivom i eko turizmu ogleda se u povečanju društvene svijesti o kvaliteti zaštićenih područja i efekata od turizma. Praćenje trendova na strani potražnje ne predstavlja samo pametan poslovni potez već obavezu za menadžere parkova. U teoriji možemo pronaći različite nazive za ovu novu vrstu turizma kao sto su odgovorni turizam (responsible tourism).5% u odnosu na prošlu . sve više istraživanja različitih organizacija bavi se upravo problematikom štetnih uticaja masovnog turizma na prirodni okoliš u mnogim turističkim destinacijama. posljednjih deceniju dvije došlo je do pojave nove vrste turizma kao odgovora na masovni turizam. ukoliko žele da pravovremeno odgovore na promjene na tržištu. 3 4 5 www.

Pismenost se na globalnom nivou povečava. Često mladi ljudi moraju raditi kao bi sebi omogućili školovanje ili pak povećali svoju kupovnu moć. turisti koji preferiraju posjete u područja zaštićene prirode. koje uključuju aktivnosti samog putnika kroz koje on povečava svoje lične dojmove o putovanju i iskustvu koje ima u životu zahvaljujući upravo bavljenju tim aktivnostima. Dok za neke. kao što je život u prirodi. te da li se treba provoditi slijedeći neki trend koji vlada u datom trenutku ili ga prilagoditi vlastitim potrebama i željama. Razvoj ovog vida turizma zahtjeva posebne materijale (brošure. radne obaveze oduzimaju sve više slobodnog vremena. nazovimo ih „obični“ turisti. vođenju računa o kulturi i prirodi kroz razne seminare. zbog svih karakteristika koja ista imaju. pomaže generirati povečanje ličnog vezivanja u zaštitu određenog područja – nešto što menadžeri zaštićenih područja moraju potaknuti i promovirati ali i držati se toga. vrijeme za odmor trebalo bi da se povećava u odnosu na radni tjedan. Sve ovo povečava očekivanja kvalitete pruženim usluga u zaštičenim područjima. vrijeme predviđeno za odmor čini se sve krače. takođe. prisustvovanje raznim festivalima. Za mnoge ljude. Prirodni i kulturni resursi koje nalazimo u zaštićenim područjima čine ta područja pogodnim za razvoj turizma. Javlja se i sve veća potražnja za putovanjima na kojima su turisti u mogučnosti da se obučavaju/uče kroz neka specijalna turistička putovanja (npr.2. vodiče i sl. I upravo zato. Uz sve ovo. i generalno potražnja za svim aktivnostima u vanjskom svijetu kroz koje se može nešto naučiti. i povečava pritisak na politički nivo koji odlučuje o tome da li određeno područje zaista može da se vodi kao kulturno i prirodno nacionalno blago. 2.edukativne grupe). Veći nivo obrazovanja čvrsto je povezan sa potrebom za aktivnostima rekreacije na otvorenom. i sve ovo vodi do promjena u režimu rekreacije ali i turizma. tako da se sve više širi opseg ljudi koji imaju sve manje i manje vremena za odmor. sve prisutniji trend u svijetu predstavlja zahtjev za aktivnostima. a posebno u manje razvijenim zemljama. a obaveze koje ih čekaju nakon radnog vremena onemogučavaju im potreban odmor. za muškarce i žene.). Kao rezultat toga. turističke informativne centre i obrazovane vodiče.1 Povećanje nivoa edukacije i potrebe za putovanjima Prosječan nivo osnovnog edukativnog dostigniča raste iz dana u dan.2 Promjene u podjeli vremena predviđenog za odmor Svakim danom dolazimo u pitanje da li vrijeme predviđeno za odmor ima svoju vrijednost i korisnost. 42 . moraju biti više obrazovana nego ostali.

kraće zadržavanje posjetitelja omogučava korištenje slobodnog vremena u više posjeta. Segment starijih turista je poznat po većoj osjetljivosti na kvalitet smještaja i usluga uopšte.6 Ovakve promjene će imati itekako veliki uticaj na planiranje i upravljanje turizmom u zaštićenim područjima. pa se tako predviđa da će do 2050. procenat starijeg stanovništva narasti i do 22. Italija i Japan. o specifičnom biodiverzitetu. Po prognozama UN-a ovaj trend će i u narednim desetljećima nastaviti sa rastom.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Važnost kreiranja organizovanih posjeta zaštićenim područjima ogleda se kroz „vremensko“ prilagođavanje istih kračem boravku posjetitelja.14 42 . Starije turiste na putovanje pokreće želja za učenjem i upoznavanjem novog. dok je u 2000. poznat je po povećanoj ekološkoj svijesti i brizi za okolinu. godini 10.Guidelines for Planning and Management”.1%. Početkom 20. Interesovanje za adrenalinom i ekstremnim sportovima na odmoru će opadati sa godinama. će iznositi čak 28. proučavanje prirode i posmatranje divljeg svijeta. U proteklom stoljeću statistika je zabilježila značajan trend rasta procenta stanovništva starijeg od 60 godina. a do 2100.0% stanovništva bilo starije od 60 godina. načinu života i običajima koji tu vladaju itd. za što su naravno i spremni platiti više. Upravo iz gore navedenih razloga. Zbog karakteristika ovog segmenta sve veći značaj u ponudi zaštićenih parkova će imati muzeji i centri za posjetioce unutar parkova koji će omogućiti posjetiocima da nauče nešto novo o području koje su posjetili.tih taj procenat je narastao na 8. 2. npr.1%. 1950. Španija. str. stoljeća 6.1%.3 Sve starija populacija. ali i sve veči izbor dodatnih aktivnosti. kulturno-istorijskom naslijeđu. Ovako kreirani paket aranžmani. pogotovo u razvijenim zemljama kao što su Njemačka. flyfishig i slično. ali će sve više rasti popularnost “mekših” vidova rekreacije kao što su šetnje po prirodi (hiking). 6 Sustainable Tourism in Protected Areas . uz vođenje računa o blizini doma. po izvještaju Centra za Strateške i Internacionalne Studije do polovine ovog stoljeća u mnogim zemljama prosječna starost stanovnika će iznositi preko 50 godina. posebno u razvijenim zemljama Napredak u svijetu medicine i svakodnevne inovacije u sferi očuvanja čovjekovog zdravlja prouzrokuju da ljudi žive duže.9% stanovništva je bilo starije od 60 godina. dovode u pitanje kvalitet usluge o kojem se mora voditi više računa. Takođe će opadati potražnja za kampovanjima dok će porasti potražnja za luksuznijim i komfornijim smještajem.

zbog ograničenih finansijskih resursa mnogi parkovi nemaju mogućnosti da kreiraju i održavaju svoje web stranice. 2.2.16 430 . Na ovaj način također se često u prvi plan stavljaju stvari koje nisu u fokusu djelovanja organa upravljanja. možda čak i bolje nego sami zaposlenici parka. pa tako i u turizmu.4 Napredak u informacionim i komunikacionim tehnologijama Veliki napredak u komunikacionim tehnologijama u zadnjih par desetljeća. Razvoj interenta pruža nove mogućnosti za zaštićena područja i parkove u smislu udruživanja sa drugim parkovima i turističkim atrakcijama u neposrednoj blizini. Razne web stranice. Ovakvi.. i gdje se obično zapostavlja borba za očuvanje okoliša a potencira se što veća posjećenost koja u mnogim slučajevima pravi više štete nego koristi. forumi i blogovi okupljaju turiste specifičnih profila na jednom mjestu. turističke agencije. Na ovaj način sve manje uticaja na stavove i percepcije turista imaju plaćeni oglasi i reklame a sve više usmena komunikacija “od usta do usta” između samih turista. što će svakako uz minimalne troškove povećati izglede za daljim razvojem i zaštiti tih područja. Na ovaj način dolazi do velikog protoka informacija koje menadžeri parkova jednostavno ne mogu da kontrolišu. što se često prepušta privatnom (hoteli. Sve ovo treba da služi kao poziv menadžmentu parkova da veliku pažnju posvete istraživanju na internetu i dodatnom edukacijama i obukama svojih zaposlenih da bi na što bolji način zadovoljili želje i potrebe sve zahtjevnijih posjetilaca. “zeleni” potrošači su sve više 7 Sustainable Tourism in Protected Areas .5 Rastuća ekološka svijest i briga o ugroženim područjima Širom našeg planeta. gdje oni između sebe razgovaraju i izmjenjuju iskustva i informacije o mjestima koje su posjetili. 7 Ovakav razvoj tehnologija može imati i svoje negativne aspekte. i zajedničkom nastupu na tržištu. tako da često može doći do kontradiktornosti različitih izvora podataka. pogotovo razvoj interneta prouzrokovao je velike promjene u poslovanju mnogih preduzeća i industrijskih grana. Naime. što te zaposlenike može dovesti u itekako nezavidan položaj. str. što opet loše utiče na zadovoljstvo posjetilaca i na sam imidž parka. Nisu rijetke situacije da posjetioci dolaze u zaštičeno područje izuzetno dobro informisani. odmarališta..Guidelines for Planning and Management”. restorani. sve više ljudi izražava svoje nezadovoljstvo i zabrinutost u vezi sa problemima ugrožavanja okoliša.) ili nevladinom sektoru. Pristup informacijama svih vrsta je veći nego ikad i sve manje zavisi od ponuđača usluga i njihovih marketinških aktivnosti.

Povečanje ekoturizma znači veču potrebu za posebnim vidovima rekreacije i smještajnih kapaciteta. Rezultat povećane ekološke svijesti je sve veće interesovanje za eko turizam i održivi turizam. 3. menadžment parkova treba da u prvi plan komunikacije sa posjetiocima stavlja upravo nastojanja i borbu za zaštitu prirode. u toku cijele godine. Žele da njihovi domaćini njima priušte osječaj dobrodošlice i ugodnosti. Ali. Zaštićena područja i održivi turizam Potreba ljudi da zaštite prirodna područja za određene namjene seže daleko u prošlost. Starija. Neki istoričari tvrde da su se u Indiji posebna područja stavljala pod zaštitu radi očuvanja prirodnih bogatstava još prije nekih dvije hiljade godina. Oni koji dobijaju kvalitetne usluge kroz radni tjedan očekuju i da na svom odmoru kvalitet usluga bude na zavidnom nivou. U Evropi su prije oko hiljadu godina mnoge šume bile stavljane pod zaštitu kao lovna područja za aristokratiju. programu kako dostići veću kvalitetu usluga ali i monitoring i implementaciju programa u zaštićenom području. sa većim dohodkom.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja svjesni štetnih efekata koje turizam ima na prostor i sve više su zainteresovani za takva putovanja koja će imati minimalne štetne uticaje na prirodni okoliš. penzionisana populacija svakako su sposobna za putovanja ali duža. 2. što je opet trend koji najviše odgovara zaštićenim područjima i parkovima prirode. iskustvo upravo tih zemalja predlaže da se u stvari neki značajni gubici u vremenu za odmor mogu desiti u toku „radnog vremena“ u životu. suprotno tome. Kako bilo. neki turisti mogu očekivati korist ako vrijeme za odmor provedu u mjestima gdje je stanje u području ekonomije iznad prosjeka. Očekuju od vodiča da dobro poznaju područje i da su dobri sagovornici. Menadžeri zaštićenih područja i privatni sektor moraju da obezbjede kvalitetni servis za posjetitelje.6 Važnost kvalitete usluga Turisti sve više zahtjevaju veći ali prvenstveno i kvalitetniji izbor aktivnosti vezanih za rekreaciju te kvalitetne usluge koje ih upotpunjuju. sve sa fokusom na kvalitetu. i jednakosti među spolovima. da napominje da je svaki posjetilac i novac koji potroši novi korak ka dugoročnom i održivom razvoju tog područja. Znajući ove trendove. Izazovi za menadžere uključuju osiguranje ciljeva o kvaliteti usluga. bogate i moćne ljude tog vremena. Ovi profinjeni potrošaći prepoznaju kvalitetu usluga ali su i spremni za kvalitetnu uslugu platiti više. postoji veliko povečanje slobodnog vremena (vremena za odmor) u situacijama kada ljudi idu u prijevremenu penziju. Na prvi pogled. 431 .

efikasnije i efektivnije razvojne akcije. Razvoj turizma morao bi biti planiran na način da se zaštite sva dobra koja se nalaze na prostoru zaštićenog područja koja je lokalno stanovništvo održavalo ali i da se osposobe ona koja trebaju pomoć da bi bila u mogućnosti primiti posjetitelje. što ukupno zauzima oko 10% ukupne kopnene površine na našem planetu. zaštićena područja mogu biti ali i jesu pokretači održivog turizma. 4. područje danas poznato kao Banff National Park. Tako gledajući. Jedan od načina na koji se ovo može uraditi jeste da se razviju objekti i usluge koji će se koristiti za turizam a koje se mogu koristiti i za život lokalnog stanovništva. odlučili da zaštite prostor oko vrelih izvora u Bow Valey. U Australiji su se prva područja stavila pod zaštitu 1866. planiranje nas pomjera od sadašnjosti prema budućnosti. Ovakav vid razumjevanja povečava mogućnosti lakšeg ulaska na tržište. U 20. sa većim ili manjim intezitetom. pa je tako 1872.Međutim. po definiciji. posebno u 60-im usljed razvoja ekologije kao nauke. Yellowstone na zapadu Amerike postao prvi nacionalni park.. a malo zatim isti epitet ponijeli su i Veliki kanjon i planina Rainier. te osiguranje da strategije i akcije mogu biti prilagođene stanju u kojem se nalazi određeno zaštićeno podrućje ali i da te iste akcije i strategije vode do promjena bitnih za razvoj. u podnožju Stjenovitih planina. sredinom 19. dolazi do prave eksplozije u zaštiti posebnih područja. što je do 2002. vijeka dolazi do popularizacije i sve primjećenijeg trenda stavljanja posebnih područja pod sistem zaštite. Ove lokacije su. Samo planiranje razvoja zaštićenog područja malo je zamršeno. nešto kao seoska domačinstva. dovelo do brojke od 44000 lokacija koje su proglašene zaštićenim područjima. postale nezaobilazne destinacije za milione turista koji za vrijeme svog godišnjeg odmora žele provoditi vrijeme u netaknutoj prirodi. dok su kanađani 1885. iz razloga što stručnjaci koji planiraju razvoj ali i oni koji su zaduženi za turizam razumiju socijalne. vjeku. Planiranje razvoja turizma u zaštićenim područjima kroz održivi turizam Planiranje je proces koji uključuje odabir željenog budućeg stanja izabranog od prihvatljivih alternative i implementacija strategija ali i akcija koje će pokušati dostići određeno stanje u zaštićenim područjima. 432 . kao vodilje za planiranje razvoja. Sve u svemu. prostor današnjeg Blue Mountain Nacionalnog parka. političke i ekonomske trendove.

plan za sprečavanje požara i plan za očuvanje vegetacije. ali u večini slučajeva može i hoće uticati na njihove planove i težnje. je da se mora prilikom izrade plana paziti na zakone i šta oni preporučuju. Posjetitelji zaštićenih područja očekuju prilikom posjete da će tu pronaći razne objekte. 4. da njihova veza bude jasna. tipično nazvan master plan. U nastavku ćemo navesti nekoliko preporuka koje mogu biti korištene u planiranju razvoja turizma na zaštićenim područjima:  Prirodno i kulturno okruženje zajedno sa zaštićenim područjem mora tvoriti jednu cjelinu koja bi bila baza za koristi i vrijednosti a koja bi uticala na razvoj istog. menadžeri zaduženi za planiranje zaštićenih područja bili su dovedeni u situacije da ad hoc planiraju. Ovo je neophodno za održivost ekonomije i koristi za poboljšanje kvalitete života zahvaljujući razvoju turizma. razvio se kao početak u planiranju održivog turizma. često se razvoj odvijao individualno bez planiranja i usklađivanja ciljeva i strukture široj lokalnoj zajednici. kao što su plan o životinjskom svijetu. programe i mogućnost rekreacije i učenja. zajednice i sl. Zaštićeno područje u turizmu ovisi od održivosti visoke kvalitete okruženja i kulturnih običaja i znamenitosti u okruženju istog. ali ne moraju    433 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Kako je svijet sve dinamičniji nego statičniji. razvojni i turistički stručnjaci moraju da vode računa kojim tempom se dinamika mijenja. često ne kako smo i očekivali. Kako je ograničenje ovakvog pristupa planiranju postalo očigledno. Kako je sama izrada potencijalnog plana kompleksna. Menadžeri uposleni na zaštićenom području moraju voditi računa o zaštiti vrijednosti zbog koji je određeno područje i postalo zaštićeno u odnosu na ostale stvari. Ali ono što je najbitnije. U ne dalekoj prošlosti. ali i da sve aktivnosti menadžmenta na drugim planovima budu koordinirani jedni sa drugima. Svaki park ili zaštićeno područje mora planirati ali i opisati kako će turizam i povezani razvoj određenog područja biti vođen. koji je pak slijedio razvojni master plan određenog grada.1 Kako planirati turizam u zaštićenim područjima? Planiranje razvoja turizma u zaštićenim područjima traži od menadžera da vode računa da planovi budu usklađeni sa drugim planovima o razvoju turizma. jedan veliki plan. važno je da politika i planovi budu integrirani sa istim na drugim nivoima planiranja.

svi zahtjevi i očekivanja biti ispunjeni.  5. Ekonomski aspekti turizma u zaštićenim područjima Menadžeri u zaštićenim područjima moraju se pouzdati u činjenice da oni upravljaju kulturnim i prirodnim blagom. neka su na rubu iskorištavanja sredstava. 5. Cijelokupna ekonomska vrijednost zaštićenog područja je skup iskorištenih i ne iskorištenih vrijednosti. Smisao sistematičnog skupljanja ekonomskih podataka zaštićenog područja znači da su ključni segmenti ekonomije predviđeni. Okruženje i ambijent u zaštićenom području mora pomoći posjetitelju da upozna ali i spozna bit samog postojanja istog. Nakon 434 . Posjetitelji koji osjećaju da su dobrodošli i da se o njima vodi računa više će cijeniti prostor zaštićenog područja ali i učestovati u njegovoj zaštiti. druga pak primaju veliki broj posjetitelja. posjete parkovima utječu na druge vrijednosti. čak i kada im je u glavnom fokusu razvoj turističke industrije. Neka zaštićena područja se prilagođavaju dijelom urbanizaciji okruženja te samim tim uključuju okolišnu i kulturnu sredinu u svoje okruženje. Raznovrstnost u pružanju usluga i što širi spektar aktivnosti na ponudi očekuje se od strane posjetitelja.  Aktivnosti koje posjetitelji koriste prilikom posjete moraju biti na vrhunskom nivou kvalitete usluga. ali kako bilo. mnogo premašujući broj lokanog stanovništva. posjetitelji ne traže najjeftinije aktivnosti već zadovoljstvo prilikom pružene usluge i spremni su da plate i više ali da im se očekivanja ispune. ali i da razumije ključne vrijednosti samog prostora. ali ne mora svako zaštićeno područje imati istu ponudu. „Park turizam“ je često smatran direktnom korisnom vrijednosti zaštićenog područja. te da moraju voditi računa o održivosti projekata i akcija koje sprovode na tim područjima.1 Ekonomska vrijednost i uticaji razvoja turizma u zaštićenim područjima Turizam u zaštićenim područjima sve više i više uzima maha kao dio ekonomije u mnogim zemljama. Mnogi sistemi funkcionisanja zaštićenih područja u svijetu su u skladu sa sredstvima sa kojima raspolažu. kako se ne bi narušio prirodni sklad i ambijent. Dobar dizajn omogućava posjetiteljima mnogo ugodniji boravak ali i odgovornost prema tom prostoru. Dok su neka zaštićena područja rijetko posječena.

ali i da zahtjevaju da određeno područje ostane zaštićeno za buduće generacije. povečaju šanse za njegovu održivost. dohodak po radniku ili broj poslovnih mjesta stvorenih razvojem područja. Ekonomski učinak vrednovanja mjeri vrijednost svih financijskih transakcija od strane grupe (primjer grupa turista ili vladinih izaslanika) vezane za određeno zaštićeno područje. U svijetu se danas koriste razni pristupi za mjerenje ekonomskog uticaja turizma u zaštićenim područjima. Uticaj može biti mjerljiv i kroz neke pojmove poput GDP. Kulturno blago takođe je evidentno lokalna tradicija određenog područja. Može da generira prihode kroz ulazne naknade. arheološke i arhitekturne resurse. u sakupljanju novca za uređenje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja što turisti posjete park. a u iznimnim situacijama i na nivou države. Zaštićena područja imaju važnu ulogu u kreiranju prepoznatljivosti na širim područjima. 5. Povećanje jedne vrste prihoda kroz troškove za određene aktivnosti jednog zaštićenog područja za druge je pak ulaganje. na primjer kroz ulaznice ili određene naknade ili indirektno preko boravišnih taksi. upoznajuči širu populaciju sa ekonomskim vrijednostima koja donosi iskorištavanje kroz turizam zaštićenih područja određenoj regiji pa i državi u cijelini. Indirektno. Postoji šansa prilikom planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima da se potakne lokalno sta- 435 . Turizam može omogučiti povečanje prihoda koji bi se koristili za održavanje i unapređenje određenih objekata ili izgled krajolika. na primjer. Ekonomske povlastice predstavljaju dobit koju zaštićena područja donose lokalnoj. regionalnu ili nacionalnu ekonomiju. Turizam može biti ključni faktor podrške održivosti prirodnih i kulturnih bogatstava. i njihov uticaj na lokalnu. Turisti su često u potrazi za autentičnim iskustvima. boravišne takse ali i uz pomoć mnogih drugih načina koji direktno mogu da pomognu ili nadoknade troškove održavanja kulturnih tradicija i omogućava obrazovanje lokalnog stanovništva. Mnoga zaštićena područja sadrže i značajne historijske.2 Ekonomske koristi turizma u zaštićenim područjima Dobro upravljanje turizmom u zaštićenim područjima može pomoći zaštiti ili ponovnom uspostavljanju balansa u lokalnoj zajednici ili pak na nivou regije. regionalnoj i nacionalnoj ekonomiji. oni spoznaju stvarnu vrijednost zaštićenog područja i tada imaju veću želju da pomognu. Sve ovisi o koristima koja određeni troškovi nose sa sobom. Može biti sakupljen direktno. može izgraditi javnu i političku podršku za održivost zaštićenog područja.

jer su upravo oni prvi a možda i jedini kontakt posjetitelja sa cijelokupnim procesom filozofije upravljanja. najbitniji pojedinačni faktor u osiguranju uspješnog upravljanja turizmom u zaštićenim područjima. čak i o preuzimanju nekih večih zahvata poput održavanja nekih građevina i kulturnih blaga. menadžent zna sve o svojim zaposlenim. važno je da u trenutku na svakoj poziciji imamo makar jednog iskusnog i osposobljenog stručnjaka. jer upravo upravljanje zaštićenim područjem zavisi uveliko o mogučnostima i sposobnostima zaposlenih kadrova. Efektivan menadžer ljudskih resursa prepoznaje i koristi ljudske resurse kao prednosti određene lokacije ili organizacije sve sa ciljem da se uspostave i uspjesno izvrše zadani kratkotrajni i dugotrajni ciljevi. posebno prilikom regrutovanja novih kadrova. Kada je turizam kritična komponenta upravljanja zaštićenim područjem. Sve ove aktivnosti vode do značajnih povlastica ali i povečanja posjete. U dobro upravljanom organizacijom. cijeniti i dijeliti njihov entuzijazam vezan za razvoja turizma sa ostalim potencijalnim posjetiteljima. što vodi do produžavanja boravka posjetitelja a što pak vodi povečanju potrošnje istog. festivala i slično. Pronalazak pravih ljudi koji će biti u mogućnosti izvršiti aktivnosti planirane za to radno mjesto predstavlja izuzetnu važnost za organizaciju u cijelini. 436 . ali i opčenito sve informacije o dobrobiti svoje radne snage. Svi zaposleni u zaštićenim područjima ali i volonteri moraju da budu prepoznatljivi kao dragocijeni ambasadori. Ako je zaposleno osoblje izabrano pažljivo i dobro osposobljeno. Oni su. upravljanje zaštićenim područjem odvijat će se glatko i turisti će bez sumnje.novništvo za održavanje nekih tradicionalnih običaja. vjerojatno. 6. posebno se mora voditi računa. Uključivanje lokalnog stanovništva u razvoj i funkcionisanje turizma u zaštićenim područjima vodi poboljšanju iskustva u blizini ili čak i u samom zaštićenom području. Dobro planiranje ljudskih resursa i razvijanje kreativne radne snage je ono što vodi uspjehu u poslovanju. Zaštićena područja su određenom misijom vođene organizacije sa ciljevima menadžera koji su često smišljeni da dođu u konflikte. O zaposlenicima prve linije. Planiranje ljudskih resursa u turizmu zaštićenih područja I sami smo svijesni činjenica da je najkompleksniji dio planiranja u turizmu upravo planiranje ljudskih resursa. Mora imati pristup svim podatcima o svojoj radnoj snazi.

seminari i razne obuke potrebni su kako bi se uspostavio balans sa učincima zaposlenih u specijalnim područjima. Informacije izvedene iz analize posla predstavljaju ključni kriterij za regrutaciju kandidata za određeno radno mjestoj. regrutaciji i plačanju. i mora da bude sastavni dio razvojnog plana cijelog zaštičenog područja. analiza tržišta tj. U mnogim zemljama. statistika pokazuje da učešće broja zaposlenih u ukupnom broju sastavljaju nacionalne statističke agencije. prisupilo se detaljnom 43 . Izuzetno je važno da se proces definisanja i usvajanja strategije mora obavljati uz prisustvo i uz saradnju svih interesnih grupa odnosno stakeholdera. Treninzi. Strategije za upravljanje turizmom u zaštićenim područjima Tačno definisana strategija razvoja turizma treba. 7. Primjer Slovačkog Nacionalnog parka “Slovensky raj” najbolje govori o potrebi za dobrom komunikacijom i saradnjom između vlasti. U 2002. Usvajanju ovakve strategije treba da predhodi detaljna analiza potencijala ili resursa područja. menadžment parka je odlučio da pristupi definisanju nove strategije koja bi prvenstveno imala za cilj smanjenje štetnih uticaja turista na prirodu parka i život lokalnog stanovništva. nevladinog sektora i lokalnog stanovništva prilikom planiranja i definisanja strategije razvoja turizma u zaštičenim područjima. Planiranje ljudskih resursa mora početi od sadašnje situacije. Odabir pravog kandidata trebao bi se bazirati na odgovarajučem kriteriju dobijenom iz analize posla. Lokalne vlasti su u saradnji sa stanovništvom i nevladinim udruženjima pet mjeseci uložile u analize i istraživanja i razgovore sa stručnjacima kako bi usvojili strategiju koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe svih stakeholdera i unaprijediti turizam u ovom Parku. Nakon što su stanovnici osam naseljenih mjesta sa područja parka odlučili da fokus turističke ponude treba da bude na biciklizmu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Sve je više na cijeni generalni trend u zapošljavanju kadrova koji mogu biti korišteni u poboljšanju planiranja ljudskim resursima. kupaca ili posjetilaca. kako bi se kroz implementaciju takve strategije na što bolji način zadovoljile želje i potrebe tih zainteresovanih strana. Razumijevanje trenutno zaposlenih kadrova mora da bude okosnica planiranja potreba za sposobim kadrovima u budućnosti. Analiza posla trebala bi omogučiti strukturni okvir preko kojega bi se razmjenjivale informacije. uz naravno konstantno praćenje svjetskih trendova i aktivnosti konkurencije. kao što je na primjer servis za korisnike i sl.

te izgradnji i označavanju biciklističkih staza širom cijelog područja. Posjetioci se mogu segmentirati po različitim kriterijima:  Po socio-demografskim karakteristikama – koriste se varijable kao što su starost. postali nezaobilazan dio turističke ponude. odnosno omogućavanje da nauče nešto novo je jedno od osnovnih oruđa za promociju parka i podizanje svjesnosti o značaju samog područja. Pružanje informacija posjetiocima.. Trend povećanja broja starijih turista kojima je jedan od glavnih motiva za putovanje upravo učenje novog. treba da rezultira sa bazom detaljnih. Slijedeći korak u procesu definisanja strategije je segmentiranje tržišta i odabir ciljnog segmenta za koji će Park na najbolji način prilagoditi svoju ponudu. školska sprema. hiking itd. Područje koje je turistički pogodno za određene aktivnosti (npr. čime će se dodatno zaštititi drugi djelovi parka koji bi bili ugroženi usljed "stihijskih" posjeta "običnih" turista. ovakav vid saradnje je uveliko poboljšao komunikaciju sa stanovništvom koja je dotad bila na nezavidnom nivou. posjetioci iz dalekih zemalja. prosječna primanja. Po geografskim karakteristikama – segmenti mogu biti domaći posjetioci. čime će efikasnije iskoristiti sredstva namjenjena za promociju ili unaprijeđenje proizvoda. biking. pogotovo u Americi. kao nezaobilazan elemenat definisanja strategije.) svoje će marketinške aktivnosti usmjeriti ciljano na određeni segment turista. sam prostor će se prilagoditi samo za određene aktivnosti. osim poboljšanja turističke ponude. evropljani. S druge strane. govori u prilog ovoj činjenici. Muzeji i centri za posjetioce su u većini nacionalnih parkova. birdwatching. stanovnici određene države. osim povećanja ukupnog doživljaja turista.planiranju turizma u tom smijeru.  43 . omogućava i priliv finansijskih sredstava koji će se dalje upotrijebiti za očuvanje i konzervaciju parka. info punkove i sl. Analiza potencijala područja. etnička ili religijska pripadnost itd.. čime se . Ovo je važno iz više razloga. brošure. publikacije. Cijeli projekat je. odnosno inventarizacija svih elemenata ponude. gosti iz susjednih zemalja. Po ocjeni sudionika projekta. uvjetovao i puno bolji odnos lokalnog stanovništva sa vlastima i menadžmentom parka. canyoning. pouzdanih informacija čime će se obezbjediti:    Temelj za upravljanje posjetiocima i dalji razvoj parka Izvor informacija za posjetioce i tur-operatere Materijal za marketinške aktivnosti. spol. flyfishing.

ali i kako bi sebi pomogli prilikom distribucije. Prema autorima Dasgupta i Maler (1994. danas mnoge agencije svoje razvojne planove objavljuju na internetu kako bi svi zainteresirani imali pristup istima. Kako i tehnologije sve više napreduju. Po učestalosti posjeta parku – segmenti mogu biti redovni posjetioci. Po očekivanoj koristi od posjete parku – možda jedan od najbitnijih kriterija za segmentiranje turista. neki vole da provode vrijeme u prirodi sa prijateljima i porodicom.    8. kako bi se sve što se planiralo i postiglo! 9. osiguranja i kapitala slabo dostupna. prelazi se na implementaciju planova. niz je opravdanih razloga koji govore u prilog proglašenja zaštićenog područja. Sama implementacija planova mora biti pod stalnom prismotrom. doneseni dokument distribuira se svima koji su uključeni u planiranje ili politiku razvoja i implementacije. Prvi korak je da uspostavimo komunikaciju sa svim interesnim grupama ljudi. Implementacija uključuje izvođenje planiranih aktivnosti. ali i zapošljavanje ljudskih resursa i financijskih stručnjaka. Neki od posjete očekuju avanturu i povišen adrenalin. isto je tako niz opravdanih razloga koji govore u prilog da se prirodni resursi ostave na korištenje cijeloj zajednici. posjetioci po prvi put i sl. kao i mnogim drugim zemljama u razvoju nije lako odlučiti se o načinu zaštite biološke raznolikosti. posmatrači ptica. ribolovci itd. S jedne strane. Implementacija i kontrola procesa planiranja Kada je jednom dogovoreno sve oko planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima. alpinisti. Ali kao glavni 43 . pa tako možemo imati segment turista koji posjete park da bi pobjegli od svega što ih inače okružuje ili segment onih koji su izuzetno ekološki osvješteni pa žele aktivno da učestvuju u zaštiti okoliša Po aktivnostima koje upražnjavaju prilikom posjete parku – aktivni sportisti.) degradacija okoliša može se pripisati činjenici da su siromašnom seoskom stanovništvu tržišta kredita. a s druge strane. Pretežno. stoga je veoma bitno znati koje su očekivane koristi da bi menadžment parka spremio pravi odgovor i tako povećao nivo zadovoljstva posjetom.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Po psihografskim karakteristikama – odnosno motivima koji potiču ljude na posjetu parku ili zaštičenom području. Stanje u Bosni i Hercegovini Bosni i Hercegovini. sakupljači ljekovitog bilja.

Sam uticaj održivog turizma u zaštićenim područjima ima za cilj da predoči specifičnosti određenog prostora. Privredni razvoj u prostorima koji okružuju zaštićena područja prirode „oslobodio“ bi lokalno stanovništvo od ovisnosi privrede o biomasi. U cijelom tom procesu dobila bi se podrška lokalnih zajednica za djelotvornije očuvanje biološke raznolikosti u svijetu. Između ostalog i zbog dodjele samog statusa nekom prostoru zaštićenim područjem prirode. Turistička potražnja za ponudom provođenja odmora u zaštićenim područjima vremenom će rasti i to iz više razloga. dok i sami znamo da je u mnogim slučajevima praksa u oštroj suprotnosti s teorijom. Upravo to ih sprječava u održavanju u održavanju zaštićenih područja. Spoj ekoturzma i zaštićenih područja naglašava važnost lokalnog stanovništva i podcrtava značaj lokalnog doprinosa u razvijanju i vođenju aktivnosti vezanih za održivost. između ostalog. nužni su za očuvanje biološke raznolikosti. park ili zaštičeno područje u kojem se ne vidi isplativost i održivost. Međutim. Ekoturizam pokazuje da jedan od glavnih elemenata za održivost predstavlja upravo edukacija turista i omogućavanje razumijevanja relativno nepoznatih kultura.problem očuvanja okoliša vidimo u tome što nedostaje tržište za takve prirodne ljepote te se stoga ne mogu izvući prednosti tržišnih transakcija. Zaključak Već tradicionalno u okviru izučavanja turizma postoji mnogo bibliografskih jedinica koje govore kako očekivanja posjetitelja u vezi autentičnosti i etičnosi utječu na lokalnu kulturu mijenjajući je do neprepoznatljivosti. a posebice da istaknu ono po čemu se razlikuju od drugih. 0. večoj zainteresovanosti. Ali pak s druge strane postoje praktični primjeri koji dokazuju da lokalno stanovništvo može a sve češće i manipuliše slikom koju prikazuju pojetiteljima kako bi ispunili očekivanja turista. gdje je većina parkova i zaštićenih područja samo to. te povečanju slobodnog vremena. uprave zaštićenim područjima u zemljama u razvoju ne ostvaruju i ne distribuiraju onakav ekonomski prihod od njih kakav bi mogli. što samo vodi povečanju prihoda. te predstavlja sredstvo koje omogućava da se zadrži lokalna kontrola nad resursima. On omogućava mnogim narodima diljem svijeta da se izraze i kažu tko su zapravo oni. Većina parkova postaju samo parkovi na papiru. osobito u zemljama u razvoju kao što je i Bosna i Hercegovina. Zaštićena područja. Sve ove 440 . U mnogim se istraživanjima diljem svijeta izražava zabrinutost zbog neefikasnosti proizvoljnog formiranja kvalitetne ponude u ovakvim okruženjima.

Literatura Fact Sheet: Global Ecotourism. što znači da se mora uspostaviti ravnoteža između turizma i očuvanja okoliša.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja promjene imaju značajne posljedice na prirodni okoliš. World Commission on Protected Areas (WCPA) ”Sustainable Tourism in Protected Areas . .Guidelines for Planning and Management” 441 . 2007.

nature parks became the only places on Earth where it is possible to maintain natural balance and harmony. who’s desires will be to travel without threatening nature. can very positively effect on reduction of poverty for local population. sustainable tourism. Tourism. and must be call for all protected areas managers to start thinking and planning tourism in way that will create the kind of tourist offer that will satisfy tourist needs and desires in best way. this leads to ruining of these locations and decreasing of their values. strategies 442 . hence it became big burden for local institutions responsible for managing of these areas. This fact can. and to protect natural biodiversity from further extinction. eco tourism. Protected areas. Key words: protected areas tourism. Further. The purpose of this paper is to be a sort of guide to all PA managers how to manage protected areas in the best and most efficant way. Some of the strategies pointed out in this paper can provide management of better quality in protected areas. Trends on the tourist demand indubitably show that the future will result with increased number of ecologically responsible and aware tourists. with appropriate planning and true development can be the best way to protect these areas. and to spend their holiday away from noise of crowded beaches and resorts. on the other hand. fauna and flora of our planet everyday is getting more and more treatened. natural and untouched areas are under negative influence of globalization and fast growing urbanization. and. Many of plant and animal species found themselves in front of the extinction.PLANNING AND SUSTAINABLE TOURISM MANAGEMENT IN THE PROTECTED AREAS Abstract Natural world. managing of these areas very often proved to be not profitable enough. but also to provide necessary funds for future protection. However.

koji je utemeljen na nekim dosadašnjim iskustvima drugih zemalja o ulozi države u takvoj organizaciji. Zagreb. Obje ove obveze zahtijevaju osiguravanje kontinuiranog ulaganja proračunskih sredstava u takva područja.pletikapic@elektroprojekt. a koji se primijenio i prilikom osmišljavanja Nacionalnog parka Una.. plan upravljanja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja REALNE OPCIJE ODRŽIVOG RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA S OSVRTOM NA OSMIŠLJAVANJE ODRŽIVOG RAZVOJA U NP UNA Ivan Martinić Zlatko Pletikapić2 Maja Kerovec2 Sažetak U radu se daje prikaz prijedloga organizacije sustava održivog razvoja i upravljanja zaštićenim područjima. održivost.kerovec@elektroprojekt. Uvod Proglašenjem nekog područja zaštićenim. Ključne riječi: zaštićeno područje. b 1 2 Prof.hr Elektroprojekt d.hr 443 . maja. Zagreb.. zoniranje. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. država u cijelosti preuzima i obveze ne samo u području očuvanja i zaštite osobitosti tog područja već i u području očuvanja i poboljšanja zatečenog socio-ekonomskog statusa lokalnog stanovništva. NP Una . e-mail: martinic@sumfak.d.hr. e-mail: zlatko. sc. dr.

. ubrzan je rast broja i veličine zaštićenih područja. Takve zemlje u nemogućnosti razvijanja i upravljanja sveobuhvatnim sustavom zaštićenih područja propuštaju pritom okolišne. Zato su od posebnog značenja sve vrste iskustava u postizanju veće financijske samostalnosti i održivosti uprava zaštićenih područja. ona moraju biti primjereno financirana. tijekom posljednjih desetljeća u mnogim je zemljama postignut tek mali napredak u količini financijskih resursa dostupnih za zaštićena područja. Međutim. 2003. Istodobno.arem u početnom razdoblju. postupak osmišljavanja održivog razvoja prostora unutar proglašenog NP Una. Nadalje. U nastavku će se prikazati iskustva R. Također će se prikazati. osnivanje i operativne troškove reprezentativnog globalnog sustava zaštićenih područja. mnoge zemlje s najvišim stupnjem biološke raznolikosti teško osiguravaju potrebna sredstava za zaštićena područja radi imperativa smanjenja siromaštva. s posebnim osvrtom na smjernice i iskustva međunarodnih organizacija i institucija koje se bave zaštitom prirode. socijalne i ekonomske koristi koje bi takav sustav mogao pružiti na nacionalnoj i globalnoj razini. kao i lokalnih uprava na čijim se prostorima nalaze takva područja. a kroz podjelu zadaća na sljedećim razinama: 1) Međunarodne akcije kroz definiranje i predviđanje potreba za financiranjem upravljanja i očuvanja zaštićenih područja. Uloga države u upravljanju zaštićenim područjima Da bi zaštićena područja mogla ispunjavati ekološke i socijalne funkcije. a posebno da bi bila u mogućnosti promicati ekonomski razvoj lokalnih zajednica. pritisaka kojima su izložena i veličine zahtijeva koji se postavljaju pred njihovo upravljanje. Hrvatske u odnosu na pozitivna američka iskustva vezana uz ulogu države u uspostavi održive zaštite i korištenje zaštićenih područja. Južnoafrička Republika) jedan od glavnih ciljeva budućih aktivnosti prema zaštićenim područjima je osigurati dostatne resurse za identifikaciju. kako bi se objasnili izneseni prijedlozi za daljnje postupanje državnih institucija u uspostavi organizacije sustava upravljanja Nacionalnim parkom Una. 2. kroz ostvarivanje dostat- 444 . svjetskog kongresa parkova (Durban. sukladno tim iskustvima. Prema Akcijskom planu 5. dok se ne razviju komplementarne prateće djelatnosti koje će omogućiti daljnje financiranje sustava zaštite prirodnih osobitosti područja i održivi razvitak lokalne zajednice.

Lokalne akcije kroz uspostavu sporazuma između institucija odgovornih za upravljanje zaštićenim područjima i profitnih organizacija kako bi se ostvarila raznovrsna osnova financiranja za upravljanje zaštićenim područjima. te kroz obvezivanje nacionalnih vlada do 2005. Oni bi trebali uključivati:  međunarodne mehanizme (npr. godine.  financiranje od strane drugih zemalja (npr. legislativnih. institucionalnih i drugih mjera. prezentiranjem tradicionalnih vještina i znanja. Nacionalne akcije kroz suradnju nacionalnih vlada i privatnog sektora kako bi se do 2010. sve s ciljem očuvanja i upravljanja globalnom mrežom zaštićenih područja. te kroz razvoj sustava naplate naknada od komercijalnog korištenja zaštićenih područja. 2) Regionalne akcije kroz suradnju nacionalnih vlada koje bi trebale ojačati postojeće instrumente i razviti nove mehanizme za povećano financiranje na regionalnoj razini u svrhu učinkovitog i pravednog upravljanja zaštićenim područjima. kroz razvoj i početak provedbe Planova za održivo financiranje nacionalnih sustava zaštićenih područja do 2006. te nastojati definirati nove izvore financiranja kroz sve razine akcija (od međunarodnih do lokalnih). godine na znatno povećanje financiranja zaštićenih područja te očuvanje prirode u zemljama u razvoju. u skladu s identifikacijom postojećih nedostataka u sustavu financiranja. Globalni okolišni fond – GEF). nacionalno. godine usvajanjem potrebnih regulatornih. kao što su na primjer koncesije za dopuštene djelatnosti. 445 . globalno) i biti ishodište u određivanju ciljeva za povećavanjem sredstava financiranja. ona bi trebala uključivati procjene ukupnih koristi od zaštićenih područja na različitim razinama (lokalno. godine usvojila konzistentna načela i procedure za osnivanje i financiranje operativnih potreba i uklanjanje nedostataka sustava zaštićenih područja. političkih. kroz zamjenu dugova). 3) 4) Prema tim smjernicama nacionalne vlade trebale bi u financijskom planiranju održivog upravljanja zaštićenim područjima prepoznati mnogostruke koristi od te zaštite.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nih resursa za ispunjavanje potreba za financiranjem do 2010. te kroz prijenos novih i dodatnih financijskih resursa s razvijenih zemalja ka zemljama u razvoju. na primjer pružanjem usluga u eko-turizmu. kroz smanjivanje siromaštva lokalnih zajednica stvaranjem prihoda preko stvaranja malih poslovnih prilika i poslova vezanih za upravljanje zaštićenim područjima. vođenjem i drugim uslugama posjetiteljima.

To znači osnivanje ustanove za upravljanje područjem. državna sredstva podudarne namjene (npr.  fiskalne poticaje i olakšice. stimuliranje pozitivnog odnosa prema zaštićenim područjima. kada na određenom području odluči ustanoviti park. parkovnih oznaka. infrastrukture i opreme parkova. preuzimanje odgovornosti za znanstvenu utemeljenost zaštite.  ulaznice i drugi prihodi ostvareni na samim zaštićenim lokalitetima. Preuzimanjem takve uloge državna bi tijela trebala postati jamac praktične primjenjivosti kriterijâ potrebnih za osnivanje i djelovanje zaštićenih područja. službu traganja i spašavanja i dr. jamči i provedivost te odluke. izradu prostorno-planske dokumentacije i sl. sredstava određena za prilagodbu sektorskih planova klimatskim promjenama). i to ne samo u smislu zakonske regulative već i u ekonomskom i organizacijskom smislu.  standardizirani sustav izobrazbe za sve zaposlenike NP čime se osigurava usklađeno planiranje i provođenje svih djelatnosti.  standardizirani model upravljanja prirodnim dobrima i sustav monitoringa. Nedvojbeno da upravo položaj NPS-a u okviru važnog državnog odjela DOI (US Department of Interior – Odjel unutarnjih poslova) omogućava prezentiranje financijskih potreba parkova izravno Kongresu. ponudu rekreacijskih sadržaja. ekološku edukaciju.  standardizirani uvjeti i način koncesijskog obavljanja uslužnih djelatnosti. Primjer efikasnoga učešća države u sustavu upravljanja zaštićenim područjima je američki sustav upravljanja nacionalnim parkovima. Ta uključenost države u sustav upravljanja parkovima putem NPS-a rezultirala je od javnosti prepoznatom transparentnosti u upravljanju parkovima.  prepoznatljiv i standardiziran vizualni identitet koji uključuje jednake standarde u dizajnu odjeće. Posebne su prednosti američkog sustava:  prepoznatljiv pristup u uslugama za posjetitelje koji uključuje centre za posjetitelje. To znači da država.  druge mehanizme koji pružaju podršku zaštiti prirode. Za redovno funkcioniranje nacionalnih parkova u smislu njihove osnovne djelatnosti sredstva se osigu446 . izobrazbu.  sredstva iz privatnog ili donatorskog sektora. koji je utemeljen na stogodišnjoj tradiciji i važnoj ulozi nacionalnog parkovnog sustava (NPS – National Park Service) u prostorno-planskoj politici.

nevladinih organizacija ili strukovnih društava.  investiranje u infrastrukturu te u osnovnu i dodatnu djelatnost. Ostali oblici financijske potpore neophodne za upravljanje američkim NP vezani su za aktivnosti fondova i zaklada različitih agencija. Takav je koncesijski model ocijenjen vrlo dobrim od parkovnih stručnjaka. Tako su predmet koncesija npr. ugostiteljstvo (smještaj i prehrana). vrsno prezentirati. unapređenje internog prometnog sustava) u neki nacionalni park često je presudna politička podrška i lobiranje u Kongresu. a također pridonose poboljšanju osnovnih funkcija i djelatnosti u parkovima. Koncesijama se posebno postižu:  obnova infrastrukture i smještajnih kapaciteta. projekti se moraju dobro pripremiti. Sam je koncesijski model tako organiziran da uprave nacionalnih parkova i koncesionari u svim pitanjima međusobno blisko surađuju. Postoje također brojne organizacije koje prikupljaju sredstva na lokalnoj razini i doznačuju ih lokalnim parkovima. a novac od koncesija posebno se upotrebljava:  za otkup nedržavnog/privatnog vlasništva u nacionalnim parkovima. prodaja suvenira. te imati dugoročne učinke. te transparentnost u njihovom raspoređivanju. U SAD je odavno prihvaćen kao izuzetno dobar poslovni model davanje koncesija za sve djelatnosti u zaštićenim područjima koje se ne obavljaju kao javne službe ili funkcije. 44 .  smanjenje troškova javne funkcije uprava i usmjeravanje na osnovnu djelatnost.  podizanje razine upravljanja područjem i povećanje ponude (prihvatljive) i veća zaposlenost i zarada (dohodak). rekreacijski programi (iznajmljivanje sportske opreme).  osiguranje sredstava za ulaganja i u osnovnu djelatnost. a za koje nije suvislo da se njima bave javne ustanove (one moraju imati stručno osoblje. Osnovni su principi rada takvih agencija i organizacija strogi kriteriji i pravila u prikupljanju sredstava. a ne konobare!). Za financiranje izvanrednih projekata i programa i/ili za posebna kapitalna ulaganja (npr. rafting…) i dr. turističke usluge (izleti na mulama. Da bi imali izglede za financiranje. parkovne knjižare. Najpoznatiji na nacionalnoj razini su National Park Fond (Fond za nacionalne parkove) i National Park Conservation Association (Udruženje za očuvanje nacionalnih parkova).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ravaju putem Kongresa iz državnog proračuna. panoramski avio-letovi. prvenstveno radi poticanja investicija koje omogućavaju poboljšanje razine usluga.

te nadzor u obavljanju djelatnosti iz koncesijskih ugovora. Hrvatskoj imaju velikih problema već i u samom financiranju svoje osnovne djelatnosti. Republika Hrvatska ima dugogodišnja iskustva u kreiranju i provedbi parkovne politike. nepostojanja odgovarajućeg sustava edukacije parkovnog osoblja. za poboljšanje njihovog marketinga. Ovi nedostaci izazivaju posebne poteškoće u ispunjavanju onih uloga zaštićenih područja koje se odnose na njihov doprinos lokalnim zajednicama. ali i prostorno-planski (prostorni planovi) i upravljački dokumenti (planovi upravljanja) koji jasno definiraju sadržaje koncesija. Dosadašnja pozitivna iskustva vezana za pokretačku ulogu zaštićenog područja u razvoju lokalne zajednice bilježe tek ekonomski najuspješnije NP Plitvička jezera i NP Krka. financiranje bi općenito za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode (dalje u tekstu: NP/PP) trebalo biti izravnije i jače podupirano tamo gdje se donose odluke o izdvajanju sredstava iz državnog proračuna za potrebe njihovog funkcioniranja. izleti i dr.). dok sva ostala zaštićena područja u R. Upravo proračunska sredstava moraju osigurati standardizirano provođenje godišnjih programa ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima. imaju značajne nedostatke upravo u elementima kojima se osigurava održivost zaštićenih područja. uvjete njihova provođenja. 44 . rekreacija.Temeljeno na američkim iskustvima. u usporedbi s američkim.  izostanak središnjeg državnog tijela zaduženog za parkovnu politiku i nemogućnosti izravne komunikacije sustava zaštićenih područja prema državnom Saboru i drugim državnim institucijama.  nerazrađen pristup prostornom planiranju i uređenju NP/PP. te preopćenitost do sada donesenih planova upravljanja koji bi kao ključni dokumenti za uprave parkova trebali omogućiti razvoj koncesijskih modela. za transparentno pokretanje “koncesijskog” procesa za najčešće komercijalne usluge (smještaj. Kao najveći problemi zaštićenih područja i upravljanja parkovima u Hrvatskoj prepoznaju se:  nedostatak proračunskih sredstava za financiranje osnovnih djelatnosti NP/PP kao rezultat izostanka nadsektorskog pozicioniranja zaštite prirode. ali ta iskustva. niza zakonskih nedorečenosti. Za uspostavu koncesijskih modela u hrvatskim zaštićenim područjima od posebnog su značenja legislativni okvir i pravna rješenja.

moguće je ovisno o razdoblju razmatranja. kojima se postižu ciljevi održivosti. uključujući i njegove prirodne osobitosti i resurse. 44 . kojim se optimiziraju ukupni troškovi zaštite i upravljanja s jedne strane. prvo je provedeno definiranje mogućih zona zaštite unutar cijelog razmatranog područja prema geografskim i geoekološkim osobitostima. U ovim postupcima ključno je vrednovanje zatečenih i planiranih sadržaja u prostoru. To je posebno važno radi oblikovanja sheme zoniranja zaštićenog područja. a zatim je svaka zona svrstana u moguće kategorije zaštite (slika 2). Ključ je pristupa u analizi varijanti koje se vežu uz IUCN kategorije zaštite. Pritom se mogu razmatrati varijante granica područja zaštite. Uzimajući u obzir postojeće i planirane troškove i postojeće i planirane koristi za svaku od razmatranih varijanata uz korištenje “cost-benefit“ analize. ali i vrednovanje zatečenih i planiranih djelatnosti lokalnog stanovništva na prostoru koje se stavlja pod zaštitu i na području koji ga okružuje. zaštiti i razvoju zaštićenih područja. diskontnoj stopi i rizicima odrediti optimalna rješenja. Primjena pristupa U prethodnom poglavlju opisan pristup korišten je prilikom izrade studije izvodljivosti za Nacionalni park Una. te ukupni prihodi od korištenja prostora s druge strane. 4. odnosno prilikom određivanja prijedloga granica NP Una. Ovim se postupcima u planiranju budućih zaštićenih područja omogućava izbor optimalnih granica u odnosu na interese lokalne zajednice i u odnosu na potrebe zaštite vrijednih prirodnih sadržaja. Temeljem izrađenih sektorskih studija (koje su prethodile izradi studije izvodljivosti i koje su bile podijeljene na one koje su obrađivale pojedine prirodne i kulturno-povijesne osobitosti prostora i na one koje su obrađivale socioekonomske odnose na području razmatranja). Takvim je pristupom moguće sagledavanje ukupno ekonomski najpovoljnijih dopuštenih djelatnosti na kojima će se temeljiti budući održivi razvoj i izvan granica zaštićenog područja. Poopćenje pristupa Poopćavanje navedenih iskustava omogućilo je osmišljavanje ekonomskih postupaka za definiranje prostorno-planskih i upravljačkih pristupa očuvanju. te za njih vezana ograničenja i mogućnosti. varijante površina zona zaštite i razvoja. vrsta i obujam komplementarnih djelatnosti i dr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 3. te prema značaju prirodnih vrijednosti (tablica 1 i slika 1).). određivanja prijedloga pojedinih zona i razina zaštite unutar područja parka i provjere dugoročne održivosti tako izabranog prostornog rješenja.

1/2 Ukupna površina (ha) Površina šuma i goleti (ha) Površina oranica (ha) Površina livada (ha) Naselja (ha) Broj arheol. geomorf. 450 .K. lokaliteta (kom) Sedrene barijere (kom Vidikovci (kom) Broj većih izvora (kom) Minska polja (ha) (5) 5839 5258 565 0 16 9 14 3 5 44 266 Orašac + Čukovi (7) 1387 841 211 0 335 10 0 0 20 763 Ripač (8) 3115 768 2123 0 224 18 7 8 0 24 1584 Ovisno o kombinacijama mogućih kategorija zaštite po zonama. Lokaliteta (kom) Sedrene barijere (kom Vidikovci (kom) Broj većih izvora (kom) Minska polja (ha) Štrbački bukLohovo Oznaka cjeline na slici 5. Brod + kanjon Une (1) 301 133 101 27 39 2 2 2 1 0 104 Izvorište Krke (2) 876 573 303 0 0 2 Nije kartirano 0 0 1 0 Dolina UneMartin Brod. geomorf.1/2 Ukupna površina (ha) Površina šuma i goleti (ha) Površina oranica (ha) Površina livada (ha) Naselja (ha) Broj arheol. formirane su varijante granica NP i zoniranja (tablica 2). Vakuf-Štrbački buk (6) 6329 3641 2556 22 110 15 11 2 1 24 2990 Kanjon Unca (3) 1884 987 881 16 0 0 2 0 0 2 268 Međuprostor Una-Unac (4) 4612 2824 1788 0 0 5 Nije kartirano 0 1 0 31 Oznaka cjeline na slici 5.Tablica 1 Prikaz nekih osobitosti razmatranog prostora po pojedinim zonama M. Lokaliteta (kom) Broj atrakt. lokaliteta (kom) Broj atrakt.

nadzora i upravljanja. te naknada za izgubljene vrijednosti). sagledanim konfliktima i rizicima – određeni ukupni troškovi zaštite prostora koji ujedno osiguravaju održivi razvoj lokalne zajednice (troškovi istraživanja. moguće i neuporabne koristi od uspostave zaštite za svaku od zona (tablica 3). 451 .1/1 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5 Varijanta 6 Varijanta 7 Varijanta 8 Varijanta 9 Štrbački bukLohovo Oznaka zone prema slici 6. Vakuf-Štrbački buk (6) II II V II II V II II V Kanjon Unca (3) Ib Ib Ib II II II Međuprostor Una-Unac (4) Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Oznaka zone prema slici 6. očuvanja i poboljšanja stanja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 2 Varijante zoniranja i postavljanja granica NP Una M. ulaganja u dopustive gospodarske aktivnosti i infrastrukturu. kao i direktne. Brod + kanjon Une (1) II II II II II II II II II Izvorište Krke (2) II II II II II II II II II Dolina UneMartin Brod. socioekonomskim odnosima. indirektne. monitoringa.K.1/1 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5 Varijanta 6 Varijanta 7 Varijanta 8 Varijanta 9 (5) II II II II II II II II II Orašac + Čukovi (7) - Ripač (8) V V V - Potom su po zonama – ovisno o potencijalnim kategorijama zaštite.

 izabran je najpovoljniji odnos razine zaštite prirode po zonama i očuvanja interesa lokalne zajednice. te ukupne koristi po godinama uz pretpostavku realizacije svih zamišljenih sadržaja.Tablica 3 Pregled koristi od uspostave zaštite razmatranog prostora Kako su se ovisno o kategorijama zaštite po zonama ukupni troškovi i ukupne koristi kroz duže razdoblje razmatranja značajno razlikovale. a za lokalnu zajednicu očekuju se i 452 . ekološka poljoprivreda i šumarstvo. kao i dokaz da je cijelo rješenje opravdano i održivo. Rezultat se ukratko može sažeti u sljedeće zaključke:  neke su zone izostavljane iz obuhvata budućeg zaštićenog područja NP Una jer bi njihov ‘ostanak’ uzrokovao toliko povećanje troškova održavanja ili povećanih naknada lokalnom stanovništvu zbog gubitka vrijednosti da bi to nepovoljno utjecalo na ukupno održivo upravljanje područjem.  sagledani su ukupni troškovi budućeg NP Una po vrstama troškova i po godinama za cijelo razdoblje razmatranja. rekreacija i sportovi vezani uz vode. izabrana je ona varijanta koja je osiguravala postizanje najveće pozitivne razlike neto sadašnjih vrijednosti koristi i troškova (slika 3). sportski ribolov i lov. Izabranim rješenjem predložene su sljedeće komplementarne djelatnosti: turizam i turističke usluge.

 osposobljavanje parkovnog osoblja i sustavna istraživanja. pa tako niti posjetitelja. povećanja vrijednost nekretnina.  uključiti NP u regionalnu mrežu i nominirati ga za uvrštenje na popis svjetske baštine. u izgradnju pratećih sadržaja.  uređenje međusektorskih odnosa i definiranje koncesijskih uvjeta. sugerira se raspraviti o stvaranja Središnje državne agencije ili ureda za ukupni nacionalni sustav zaštićenih područja (slika 4). Razvitak ovih djelatnosti treba biti podređen zaštiti prirodnih vrijednosti NP Una što zahtijeva nužno učešće države kako kroz organizacijsko i edukativno djelovanje.  standardiziranje pristupa u izradi prostorno-planskih i drugih upravljačkih dokumenata. te prihoda od pratećih uslužnih djelatnosti u širem okolišu NP Una. putem koje bi se obavljale bitne aktivnosti vezane za potrebe parkova:  izravno prezentiranje financijskih i drugih potreba najvišim državnim tijelima.  aplicirati za međunarodne pomoći i donacije. Vezano za željenu stabilnost u financiranju funkcioniranja parkova i održivom razvoju lokalne zajednice.  osigurati početno financiranje osnovne djelatnosti i kapitalnih ulaganja u prateće sadržaje i infrastrukturu bez kojih nema razvoja turističke ponude. 453 . te u prilagodbe lokalnog stanovništva novim uvjetima. 5.  izraditi prostorno-plansku dokumentaciju i plan upravljanja bez kojih se ne može pokrenuti koncesijski model financiranja razvoja NP. Prijedlog organizacije sustava Za pokretanje sustava upravljanja NP Una (nakon njegovog proglašenja) nužno je provesti sljedeće:  uspostaviti javnu ustanovu s osnovnom zadaćom obavljanja osnovne djelatnosti upravljanja zaštićenim područjem. tako i kroz početna značajna kapitalna ulaganja u organizaciju upravljanja sustavom.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja indirektne koristi od povećanja zaposlenosti.

Management Plans and Planning: A Guide. I. Cheltenham. The University of York. A.org/intranet/resources/ IUCN (1994). vol. Edward. Management Guidelines for IUCN Category V Protected Areas: Protected Landscapes /Seascapes. Duncan (1997): Economic Valuation of Wetlands. and Mount. 501-509. KEC project IBRD/GEF TF No 050539 HR – Agriconsulting Spa. Njemačka Eurosite (1999) Toolkit: Management Planning. Gland. Švicarska i Cambridge. svjetskog kongresa nacionalnih parkova. Lee i Middleton. 1-12. 147-150. Zagreb. Julie (2003).eurositenature. NSAP – Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite Elektroprojekt (2005): Studija izvodljivosti za NP Una Elektroprojekt (2004): Plan upravljanja Parkom prirode Kopački rit EOL (2005): Mura – baština i budućnost. Th. (2001): Američka iskustva za unapređenje upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj. R. CXXVI. (1998). Martinić. Grafenau. 2004. obljetnica NP Paklenica – Kako osigurati održivost i vitalnost funkcioniranja u svjetlu naglasaka V. IUCN. Adrian (2002). Zagreb. DZZP. Švicarska i Cambridge. Gazophylacium. Dom i svijet. (1994): Environmental Economics. Zagreb. Starigrad-Paklenica. Velika Britanija. Zagreb. I. Guidelines for Protected Areas Management Categories. Countryside Commission.. Zagreb. http://www. Paklenički zbornik. IUCN. 2001. godišnjicu proglašenja prvih hrvatskih nacionalnih parkova. I. 454 . Literatura Clarke.). IUCN. DZZP. Zagreb. Phillips. (2004): Ključna pitanja parkovne politike u Hrvatskoj – uz 55. Čakovec Europarc – Proceedings of the Seminar on an Integrated Management Approach (Armin Wolf & Rubben Post Eds. D. Švicarska i Cambridge. Francuska. Izdavač EOL. IUCN Gland. http://www. CARDS EuropeAid/119879/C/SV/HR – GOPA COWI. Barbier. (2005): Smjernice za izradu plana upravljanja. Eurosite. (2006): Izvješće o dionicima i preporuke za mrežu dionika (Konačni nacrt).The World Coservation Union. Zagreb Martinić. Gothenburg University: Unit for Environmental Economics (paper). MZOPU RH (izvješće sa studijskog boravka). Mike i Knowler. Gland. Guidelines for Management Planning of Protected Areas.6. Švicarska Thomas. Martinić. 2. (2004): 55. CARDS EuropeAid/119879/C/SV/HR – GOPA COWI. 1999. Velika Britanija.iucn. Gland. Velika Britanija. Sterner. (2002): Planovi upravljanja za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode. Ramsar Convention Bureau. Velika Britanija. Marinović-Uzelac. Lille. Šumarski list 9-10. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša (1999). I. Institute of Hydrology. Acreman.org (2006): Smjernice za vrednovanje planova upravljanja zaštićenim područjima (Konačni nacrt). DZZP. (2001): Prostorno planiranje. Martinić.

Turizam (tematski broj).o.) 455 . (4): 361-480.o. Ministarstvo prostornog uređenja. 48. DZZP. Durban. US Department of the Interior. vol. National Park Service – Management Policies 2001–2005 Nacionalna strategija zaštite okoliša/Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/2002) (2006): Biološka raznolikost Hrvatske – Priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja.: Sustav korištenja nacionalnih parkova i parkova prirode (s mjerama za provođenje dokumenata prostornog uređenja). Zagreb (2002): Grupa autora: Ekoturizam i održiv razvoj turizma u ekološko osjetljivim prostorima. graditeljstva i stanovanja RH.) Uredba o proglašenju ekološke mreže RH (NN 109/2007. Zagreb (2003): Kongresni materijali V. Zagreb Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu RH (NN 89/2007. 1-60. IUCN World Parks Congress.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja (1996): Grupa autora i Ecoplan d.

Slika 1 Prikaz podjele razmatranog područja na zone 456 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 2 Moguće kategorije zaštite po zonama unutar razmatranog područja 45 .

Slika 3 Usvojeno rješenje granica NP Una i zona različitim stupnjevima zaštite 45 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 4 Prijedlog organizacije sustava upravljanja zaštićenim područjima 45 .

state services and institutions. all sorts of experience in gaining financial independence and viability of designated area administration companies and local authorities in the areas under concern are of particular importance. The experience shows that strategic goals in designated area management could only be achieved within a planning concept covering greater region and sustainable development. local administrations. in partnership with all key actors: government agencies. The major problem with establishment of designated areas and management of parks in Croatia is inadequate approach to their physical planning and congested management plans which are expected. and the related difficulties are particularly underscored. Croatia has already gained considerable experience in creating and implementing park policy. at least in the initial period until the complementary supporting activities are developed. Considering both aspects of this obligation. to provide for their permanent sustainability. NGOs and other local space users. Thus. but also for the maintenance and improvement of the existing socio-economic state of the local population. being the key documents for park management. the state assumes full responsibility for the conservation and protection of the area.REALISTIC OPTIONS FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF DESIGNATED AREAS – THE UNA NATIONAL PARK SUSTAINABLE DEVELOPMENT CONCEPT When a location is pronounced designated area. continuous investment into such areas from the budget is necessary. which will make possible the self-financing of the area conservation systems and sustainable development of the local community. The tasks that designated areas are expected to perform in order to contribute to the local communities. The experience also indicates that long-term financial stability of 460 .

Generalization of these experiences and application of the environmental economics methods produced procedures to be used in defining of physical planning and management approaches to the designated area conservation. and development of complementary activities). organic agriculture and forestry. It seems the most suitable to start the investment cycle for the Una NP through a public investment agency. and for sustainable development of local community. to determine individual protection zones (by defining zoning schemes) and to examine long-term sustainability of the selected solution. recreation and water sports. Type and amount of such revenues are determined by specific conditions prevailing in each designated area. In addition to budgetary funding. protected zone surface area. and defining of its initial funding. and valuation of existing and planned activities carried out by local population in areas planned to be placed under protection and their neighboring areas. Having in mind the existing and planned costs and benefits for each of considered alternatives (these alternatives refer to the designated area boundaries. and that economically most favorable complementary amenities be determined within the designated area which will enable future sustainable development of the greater area. Based on earlier finished sector studies. such long-term stability is based on revenues realistically expected to be earned by the designated area management companies. cost-benefit analysis enables that optimum solutions be determined. protection and development towards achieving of self-sustainability. These procedures need to focus on valuation of existing and planned amenities within certain space (including its natural characteristics and resources). The selected solution proposes the following complementary activities: tourism. discount rate and risks. This certainly needs to be prece- 461 . that the designated area zoning be carried out aimed at optimization of protection costs and revenues from area use within parks. development of these activities in compliance with the natural assets protection requirements demands for the Una NP. Such approach enables that optimum boundaries be determined for the planned designated areas considering interest of the local community. in the initial period. considerable state support in organization and education.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja designated and neighboring areas is the only condition for park conservation and protection. natural characteristic of the designated area and its capacity to accommodate allowable human activities were valuated. depending on a time period under consideration. However. This is an approach that has been used to determine the Una National Park boundaries. angling and hunting.

it is proposed to consider and discuss establishment of a Central National Agency or office for all parks that would advocate the needs of the parks before the national authorities and government bodies. Una NP. management plan. 462 . sustainability. zoning. As regards desired funding stability of park operation and sustainable development of the local community. Key words: protected area.ded by development of the Una NP management plan and elaboration of financial plans for implementation of individual key tasks.

Cilj istraživanja je ocjena postojećeg stanja i planiranja potreba izgradnje turističke infrastrukture kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom vremenskom horizontu. ruralni turizam.ba 463 . turističke manifestacije.ba Sanela Smajlović dipl.net. marketing program turističke destinacije. sc. imidž destinacija. oec. u funkciji razvoja turizma uopšte. Turistička zajednica TK. ruralna mjesta u funkciji turizma. atrakcija (prirodna i kulturno-historijska). BBA. turistički resursi. turzaj-tk@bih.net. sanelaned@bih. dipl.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja RURALNI TURIZAM NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA SA OSVRTOM NA BED&BREAKFAST (KLADANJMOGUĆNOSTI RAZVOJA) Almazaga Ćatović Sanela Smajlović2 Sažetak Predmet istraživanja u ovom radu je infrastruktura ruralnog prostora kao jedna od osnovnih komponenata prostornog planiranja i jedan od determinirajućih faktora razvoja turizma na području Tuzlanskog kantona. Ovom analizom obuhvaćeni su najvažniji segmenti budućeg razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. a posebno razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. Almazaga Ćatović. atraktivnosti-uređene atrakcije za pristup turista. Ključne riječi: turistička destinacija. edukacije za turizam 1 2 Mr.

turizam u seoskim domaćinstvima. Gračanica. Banovići. 2. odnosno 18° i 19° stepena istočne geografske dužine.5%. Geografske karakteristike Tuzlanski kanton nalazi se između 44° i 45° sjeverne geografske širine. Tuzlanski kanton obuhvata 13 opština. odnosno razvitak turizma sa što manjim posljedicama po okoliš. Gradačac. seljački turizam.turizma koji ne šteti okolišu. a) 464 . Osim prodajom vlastitih proizvoda prihod se ostvaruje i pružanjem usluga smještaja. 82%. Teočak. što podrazumijeva aktivno uključivanje cijele porodice. prehrane.5% Federacije Bosne i Hercegovine. Kalesija. Tuzlanski kanton učestvuje sa 14. Uvod Pod pojmom ruralni turizam nalazimo različite nazive kao što su: eko-turizam. sudjelovanje u poljoprivrednim radovima. Gustina naseljenosti je 195 stanovnika na km² (u Bosni i Hercegovini gustina naseljenosti iznosi 70 stanovnika na km². Dio je kontinentalnog turizma. Ruralni turizam uključuje aspekt održivog turizma “Sustainable Tourism” . U broju stanovnika Bosne i Hercegovine. Tuzlanski kanton ima 553. eko-ruralni turizam i slično. Srebrenik. seoski turizam. Lukavac. odnosno 10. Zahvata 5. Sapna.turizam. jahanje (horse-riding) i sl. Značajno je da dopunsku zaradu seosko domaćinstvo ostvaruje u svom vlastitom dvorištu. Doboj Istok. Kladanj. a u pravilu podrazumijeva i ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Čelić.). Ruralni turizam je koncept turizma na seoskim gospodarstvima. “pečenje” rakije. a višak svojih proizvoda plasiraju kroz novi prodajni kanal . Tuzlanski kanton je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini. Smješten je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine.. agro-turizam.573 stanovnika. Izvan je urbanih naselja i nema odlike masovnosti. a u Federaciji Bosne i Hercegovine 91 stanovnik na km²). od čega se veliki dio bavi poljoprivredom. a u broju stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine sa 21. Tuzla i Živinice. Uporišne tačke su seoska domaćinstva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi.3% površine Bosne i Hercegovine. koji se temelji na korištenju ruralnog prostora u kontekstu turističke ponude. te nekim drugim sadržajima (direktan kontakt s domaćim životinjama. Ruralni turizam podrazumijeva poticanje razvoja novih turističkih destinacija posebno na kontinentu.

Tuzlanski kanton predstavlja najbogatije područje u energetskim mineralnim sirovinama (ugalj – lignit i mrki ugalj 3.  oranice – 91 154 hektara  voćnjaci – 16 371 hektara  livade – 15 382 hektara  pašnjaci – 10 862 hektara Razvojna osnova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji može se temeljiti. prosječna količina padavina iznosi oko 908. Jezera – “Modrac”. Najtopliji mjesec je juli. prostrane riječne doline Spreče i Tinje u centralnom dijelu. najhladniji mjesec je januar.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Administrativno. pčela i dr. kruške.5% površine Federacije Bosne i Hercegovine Područje Tuzlanskog kantona ima umjerenokontinentalnu klimu sa jasno izraženim godišnjim dobima. “Šićki brod” i dr.5 mil. zbog svoje ljepote. koka nosilja. Živinica i Kladnja. Tinje. krečnjaka. tona). što čini 5. Srebrenika. oligomineralne i termalne vode identifikovane su na području Tuzle. Tuzlanski kanton zahvata 2730 km. plantažni uzgoj šljive. tona).6 l/m sa vlažnošću vazduha 79% i srednjom godišnjom temperaturom od oko 10. Javornik. Ovdje postoji i nekoliko hidroakumulacija sa polivalentnom namjenom kao što su. “Vidara”. uzgoj muznih i tovnih goveda. Trebave i Majevice koji se pružaju pravcem sjeverozapad – jugoistok i blago zatalasno područje na sjeveru. Osnovni vodotoci na području kantona grupišu se oko rijeka: Spreče. b) Ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište iznosi 133 771 hektara. “Hazna”. “Bistarac”. Regija Sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. šljunka i pijeska. privredno i kulturno sjedište kantona je grad Tuzla. Ozren) na jugu.2 mlrd tona). koja spada među 4 najveća grada u Bosni i Hercegovini. te masivi Skipovca. odnosno 10. ovaca.  u voćarstvu. Gradačca. kvarcnog pijeska boljeg kvaliteta (11. 465 . Nadmorska visina se kreće od 150 metara na sjeveru do 1328 metara na jugu.3% ukupne površine Bosne i Hercegovine. Gračanice. “Snježnica”. jedinstveno nalazište kamene soli u ovom dijelu Balkana (525 mil. Mineralne. višnje i jagodičastog voća  u stočarstvu. trešnje. Drinjače i Sapne i pripadaju slivovima rijeka Bosne i Drine. magnezita. Tuzlanski kanton karakterišu izrazito planinsko područje (Konjuh. 1° C. istorijskih znamenitosti i prirodnog bogatstva od davnina predstavlja predmet interesovanja turista ne samo iz zemalja Balkana i Evrope već i sa drugih kontinenata.

Šume Tuzlanskog kantona su staništa divljači. 3. 3. Javornik. dobra cestovna i telefonska povezanost. Godišnja drvna masa za sječu iznosi cca 215 000 m3. kulturna baština. kukuruza. krmnih kultura. mogućnosti prezentacije ruralne proizvodnje. Šumsko zemljište obuhvata dobar dio kantona i iznosi 139 000 hektara. Institucije koje se bave razvitkom turističkog sektora Tijelo kod kojeg se registruju smještaj i ugostiteljske usluge u seoskom domaćinstvu je opštinska služba za privredu te resorni organ Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona. dob i sklonost članova seoskog domaćinstva ka pružanju turističkih usluga. gljiva i ostalih šumskih plodova i kao takve su značajne za lov. slikovit krajolik. 4. Majevica. Modrac. 3. uzgoj povrtnog bilja. Hazna. Vrlo je važan odgovarajući broj. riješene komunalne infrastrukture domaćinstva. očuvana priroda i prirodne znamenitosti (Konjuh. mogućnosti slobodnog kretanja okolinom. opredjeljenje i naklonost zajednice i institucija prema turističkim aktivnostima. Pretpostavke bavljenja ruralnim turizmom Za bavljenje ruralnim turizmom ili nekim njegovim dijelom treba preispitati pretpostavke iz okruženja i neke vlastite predispozicije.1 Pretpostavke okruženja (eksterne pretpostavke) Bavljenje ruralnim turizmom podrazumijeva neke pretpostavke okruženja kao što su: nezagađen zrak i voda. odmor i rekreaciju. 466 . zdrava klima. u ratarstvu. te visine investicije za preuređenje u turističku seosku privredu. kao i pretpostavke porodičnog seoskog domaćinstva. Trebava. privrednih i stambenih prostora. Vidara). posjedovanja stoke. atraktivnosti lokacije i stambenog objekta.2 Pretpostavke u domaćinstvu (interne pretpostavke) U samom domaćinstvu treba procijeniti atraktivnosti vlastitog seoskog porodičnog gospodarstva i to po kriterijima posjedovanja imanja. duhana i dr. odsutnost buke.

1 Finansiranje Ruralni turizam nije kapitalno intenzivna grana visokih i velikih profita.  pretežno nezagađen okoliš. Tuzla 2005.unutrašnje: Analizom su određene unutrašnje snage i slabosti.sektor za turizam i ugostiteljstvo.  obogaćuje turističku ponudu i  faktor je integralnog razvitka ruralnog prostora. Vlade Tuzlanskog kantona i prostorni plan Tuzlanskog kantona. Almazaga Ćatović. Ruralni turizam u svojoj sveobuhvatnosti ima sljedeće pozitivne učinke:  povećava zaposlenost lokalnog stanovništva i potiče proizvodne ali i uslužne djelatnosti. 4. bave se sljedeće institucije Federacije Bosne i Hercegovine.2 Pozitivni učinci razvitka ruralnog turizma  dodatni je izvor prihoda seoskog domaćinstva. namijenjenih razvitku ruralnog turizma i održivog razvoja.124 46 . postojeći nedovoljno valorizirani kapaciteti: srednjovjekovne utvrde (Stari grad Srebrenik. već višegodišnje ulaganje i još dugoročniji povrat uloženih sredstava. Turistika zajednica Tuzlanskog kantona. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Stari 3 Mr. Turistička zajednica Federacije Bosne i Hercegovine. te vanjske prilike i opasnosti3. Osim navedenih. Soko grad Gračanica. Privredna komora . Analiza ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu SNAGE . dobre projektne i turističke zamisli financijski trebaju podupirati i jedinice lokalne samouprave. Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona. Turističko udruženje Bosne i Hercegovine. bosniaARS. Planovi razvoja ruralnog turizma Tuzlanskog kantona trebali bi se potpuno uklapati u program Federalne vlade. “ Turističko-ugostiteljska djelatnost faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona“.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Turizmom. Poseban naglasak treba staviti i na potraživanja bespovratnih sredstava iz evropskih i svjetskih fondova.  sprječava depopulaciju seoskog prostora (demografski jača selo). 4. godine – strana 121 .  štiti i čuva bosanskohercegovačku prirodnu i kulturnu baštinu. kao svojom jedinom djelatnošću ili jednom od djelatnosti. 5.

ali i od strane vanjskih inicijativa (program CARDS) i blizina dvije susjedne države.vanjske:  postojano nezasićeno domaće i strano tržište potražnje ruralnog turizma koje raste zajedno sa urbanizacijom. “pečenje“ rakije. kanalizacija. poslovično gostoljubivi žitelji u seoskim domaćinstvima. mogućnost prodaje proizvoda “u vlastitom dvorištu“. kampiranje. usluge hrane.vanjske:  zahtjevna i nekonzistentna zakonska regulativa. strategije. Gradačačka Husein kapetanova kula). mogućnost dopunske zarade iz dodatnih usluga (jahanje. “Banja Ilidža Gradačac“. 46 . neinformisanost o: zakonima. lovačke kuće.grad Teočak. smještaj. operativnih planova i slično) prethodi snimak sadašnjeg stanja i turističkih potencijala koji je načinjen u Turističkoj zajednici Tuzlanskog kantona izlaskom na teren i razgovorima sa svim turističkim pravnim subjektima u Kantonu. narodne priče i legende. vodovod). turističkim atrakcijama. mogućnost cjelogodišnje turističke sezone. branje gljiva). marketingu. 6. “Slana banja Tuzla“. biološkoj raznolikosti. mogućnosti komplementarnog razvoja s ostalim oblicima turizma. nedovoljna zaštita od otpadnih voda sliva Bosne i Drine. novim tehnologijama i poticajnim mjerama. planina Konjuh sa svojim speleološkim objektima “ Djevojačkom“ i “Bebravskom“ pećinom idr. historiji svoga kraja. nepostojanje pratećih infrastrukturnih objekata (parkirališta. “Terme Gračanica“. nekim jedinicama lokalne samouprave i dobrim dijelom značajnim postojećim i potencijalnim davateljima turističkih usluga u ruralnim prostorima. bogata multietnička i multikonfesionalna baština i postojanje prirodnih znamenitosti (izvorište “Muške vode“. SLABOSTI . minirana područja. Snimak sadašnjeg stanja Bilo kojoj aktivnosti (izrada turističkog master-plana. proizvodnja sira. džamije i crkve. deklarativno i stvarno poticanje ruralnog turizma i preduzetništva u turizmu od strane Federacije Bosne i Hercegovine.). pića i prehrane. planirana izgradnja brzih cesta.unutrašnje:  nepostojanje tradicije ruralnog turizma. programa. tržištu. PRILIKE . ubiranje ljetine i plodova. suveniri. OPASNOSTI .

Rezultati u vidu baze podataka se koriste za izradu programa. historijskim. suvenire. kulturno-historijske spomenike. poticanje seoskih domaćinstava u izražavanju ideja i potreba u turizmu. Ukrajine i drugih zemalja koje gravitiraju datom području.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Obrađeni relevantni turistički podaci odnose se na: manifestacije. Projekti Nakon analize sadašnjeg stanja ustanovljeni su prioriteti turističkog razvoja ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu: . važnim 46 . informacija. Nakon izgradnje koridora i kvalitetnog povezivanja Kantona Tuzla sa istim i to predviđenim brzim cestama Tuzla-Orašje i Tuzla-Sarajevo može se očekivati veliki broj tranzitnih gostiju. te stoga treba uložiti sve napore (i u lokalnim okvirima) da što prije dođe do realizacije. te perspektive turizma i ruralnog turizma.1. Ostalu signalizaciju čine: znakovi za izraz dobrodošlice i znakovi obavijesti za usmjeravanje prema poslovno-trgovačkim objektima i centrima. Tuzla – rijeka Sava te koridora Vc uticati će na povećan broj tranzitnih turista.2 T uristička signalizacija Turističku signalizaciju na cestama čine: znakovi obavijesti o kulturnim. 7. prirodnim i turističkim znamenitostima. historijskim. prirodnim i turističkim znamenitostima i znakovi za pružanje turističkih i drugih informacija. Izgradnjom kvalitetnih puteva stvorit će se uslovi za razvoj prije svega tranzitnog turizma kao i razvoj ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. smještaj.1 Brze ceste i koridor Vc Izgradnja brzih cesta Tuzla – Sarajevo. ostale motive. lov i ribolov.1 Saobraćaj . stare zanate. formiranje cesta sira i rakije. gastronomiju. turističkih promotivnih materijala i konkretnih aktivnosti (npr. znakovi za usmjeravanje prema kulturnim. Slovačke. prirodne ljepote.1. Češke. . informacije. a posebno iz Poljske. te koordinacija s Ministarstvom turizma za bespovratne potpore. U skoroj budućnost kroz Bosnu i Hercegovinu će prolaziti TEM (Trenseuropean Motorway) nazvan “koridor Vc“ kao evroregionalna poveznica na putnom pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran.

informativne. te opremljena i hemijskim toaletima. Vožnja biciklom kroz prirodu je uvijek izvanredan i neponovljiv osjećaj. odmorištima i putokazima. No. Postavljanje smeđe signalizacije je i jedan od projekata Turističke zajednice Tuzlanskog kantona. Znatan potencijal za razvoj ovog vida turističih djelatnosti nalazimo. bojiti zahrđale i nadomjestiti dotrajale dijelove). Kalesiji.prema Tuzli i Gradačcu. te uredno održavati (kositi korov oko znaka. sporedne seoske ceste i dr.). Šljivarski centar bi promovisao kulturu šljive i šljivarskih asortimana kraja u kojem se nalazi.2 Cesta sira i rakije Cesta sira i rakije podrazumijeva ponudu bosanskog sira i domaće rakije u seoskim domaćinstvima na jednom ograničenom geografskom području. . a označeni su na posebnim mapama ali i na terenu. . građevinaca. Čeliću. te u Kladnju i Živinicama. jer mnoge staze već postoje (prosjeci kroz šume. Uloženi novac u označavanje višestruko će se vratiti zadovoljnim gostom koji je i najbolji promotivni medij. dizajnera. Turisti će naći put do destinacije ili će biti informisani o postojanju iste. Jedna od mogućnosti je i formiranje Šljivarskog centra (muzeja) kao obrazovne.3 Biciklističke staze Moderan čovjek želi izazov kretanja vlastitim snagama. biciklistička staza ipak mora biti legalizovana. osim u Gradačcu. Neke biciklističke koridore već možemo nazrijeti na području Tuzlanskog kantona. Teočaku. pravac bi nastavio cestom iz Orašja te kod raskršća “ Koridor“ nastavio u dva pravca . ali za bilo koju aktivnost obilježavanja preporučujemo angažman profesionalaca (arhitekata. sajmovi) koji zbog svoje namjene privlače veći broj ljudi. prodajne i turističke tačke u šljivarskom kraju kakav je Gradačac. Znakovi ponegdje mogu biti i od prirodnih materijala. Izgradnju biciklističkih staza u prirodi mogli bi nazvati izgradnjom i privođenjem svrsi. obilježena.  jedan koridor bi bio naslonjen na međunarodne biciklističke staze iz pravca Hrvatske. i u Gračanici. gdje bi jedan pravac izašao 40 . Turističku signalizaciju nazivamo još i smeđom signalizacijom jer je propisano da je osnovna boja turističkog znaka putokaza i obavijesti smeđa. Smeđu signalizaciju treba postaviti planski i po mogućnosti od kvalitetnih materijala. “ Cesta sira i rakije “ je sinonim za obilazak domaćinstava sa kušanjem rakije i konzumacijom domaćih proizvoda.objektima i sadržajima u naselju. ucrtana. te ostalim javnim prostorima (izložbe. marketing stručnjaka).

Sokocu. Konjuha. putem stipendija i subvencija. Treba poticati učenje stranih jezika. Radi toga treba organizovati dodatno obrazovanje za one kojima će to biti pomoć u daljnjem radu.4 Ljudski resursi Ljudski resursi su glavni pokretači svake. ali je važan za funkcionisanje sveukupne turističke ponude. .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja na srednjovjekovnu kulu u Gradačcu. ugostiteljstvo. turistički vodiči i slično. animatori. a drugi završio u Tuzli na lokalitetu Slane banje tj.  drugi koridori bi išli preko seoskih ruralnih naselja na planinama Tuzlanskog kantona. zdravstveni i ekološki predznak. Trebave i dr. koja bi iznjedrila nove turističke proizvode. posebno u gradovima i turističkim destinacijama (Tuzla. Sve jedinice lokalne samouprave treba potaknuti da planiraju i iznalaze moguće lokacije biciklističkih staza i da teže njihovu umrežavanju. prirodno i nužno oslonjene na ruralni turizam. pa i u urbanim sredinama. pa i turističke djelatnosti. . Modrac). strani jezici. Time bi se dobila jedna evropska turistička biciklistička transverzala.5 T uristička infrastruktura Važnim dijelom nedovoljne turističke infrastrukture u Tuzlanskom kantonu smatraju se parkirališta i autokampovi. za zanimanja korisna za razvitak turizma. zapadno prema Zeničko . Osim toga. Svaka turistička podružnica treba inicirati jedinicama lokalne samouprave iznalaženje i privođenje svrsi takvog prostora.5. Ovaj prioritet na prvi pogled nije presudan. 41 . sigurnosni. Panonskog jezera. eko-poljoprivreda. kao što su: poljoprivreda. U prethodnim analizama navedena je slaba informisanost ljudi koji se bave ili bi se trebali baviti turizmom. te opredjeljivanje mladih.1 Bus-turistička parkirališta Parkirališta za turističke autobuse moraju biti organizovana i obilježena. Valsenici. . Majevice. buduće biciklističke staze Tuzlanskog kantona dolaskom na granice kantona mogu nastaviti na istok prema Republici Srpskoj – Zvorniku. gdje osim turističkog imaju funkcionalni. Kladanj. stari zanati. Gradačac.dobojskom kantonu i dr.

bamnja. . Za poticanje kulinarske baštine i gastronomskog identiteta obavezno treba angažovati Ugostiteljsko turističke škole i Tehnološke škole. sir. njegovati i prikazati. Sve je veći broj turista vegetarijanaca koji posebno pozdravljaju i cijene jela pripremljena za njih. koji poznaje i prostor i prirodu i ljude. domaći pekmez i džem. Za ekološki osviještene turiste ruralni turizam je vrlo atraktivan jer je seosko domaćinstvo okrenuto prirodi. . ekološke svijesti.2 Autokampovi Nepostojanje niti jednog kampa u Tuzlanskom kantonu ima za posljedicu divlje kampere.gostima. ali i u prigradskim naseljima mogu oformiti kampove. sogan dolma. širi posebno ozračje. susretljivosti i prijateljskih stavova prema turistima . fakultete kao nosioce projekta. a kod nas još i bogato kulturnom baštinom koju treba prepoznati. Jedan od većih projekata zaštite je inicijativa Turističke zajednice Tuzlanskog kantona i ekoloških udruženja na zaštiti biosfere i krajolika planine Konjuh . U isto vrijeme naglasak je na što većem uključivanju lokalnog stanovništva u sve razvojne aktivnosti.5. domaći kolači. Održivi razvoj turizma Održivi razvoj turizma podrazumijeva uravnoteženi razvoj i kulture i privrede i infrastrukture područja na kojem se turizam odvija. a rezultate provoditi u turizmu . sarma. Zato bi trebalo poticati kulinarsku baštinu. Turistički projekt koji u sebi nema ugrađene i elemente zaštite i očuvanja prirode danas nema razvojne perspektive. te autohtone bosanske prehrambene proizvode. gostoljubivosti. U tu grupu pripadaju domaće rakije . Treba informisati zainteresovane da na svojim imanjima na selu. med. Formiranje autokampa u Kantonu postat će vrlo bitno s početkom većeg tranzitnog prometa. ćevapi. jer domaći čovjek sa svojim specifičnostima. Uz osnivanje jednog ili dva kampa treba obaviti signalizaciju i kvalitetnu marketinšku obradu. ali sa što manje “diranja” u prirodu i okoliš. Dugoročni zadatak razvoja znanja. Navedeni proizvodi još nemaju standardizovanu i organizovanu proizvodnju i ponudu. suho meso. Samo onoliko koliko je to stvarno neophodno. te poticanje motivacije za 42 . tako bi i naš kanton trebao biti prepoznatljiv po nekim specijalitetima..posebno šljivovica. zaštititi.posebno ruralnom turizmu. Kako na razini države.6 Gastronomija (Etnogastronomija) Bosanskohercegovačka tradicionalna kuhinja je vrlo bogata i svaka regija krije gastronomsko blago.

 Ceste sira i rakije Pretpostavljeno vrijeme realizacije je jedna godina. no u svojoj cjelokupnosti sve aktivnosti se trebaju odvijati simultano u smislu poticanog i kontrolisanog procesa. Zavod za prostorno uređenje. Svakim spomenutim prioritetom treba se baviti pojedinačno.000. podiže stepen zadovoljstva gosta. te uposliti osobu za rad u udruženju. širi pozitivan turistički “image”. Lovni turizam Na području Tuzlanskog kantona nalazi se više lovišta. a za pripremu projektne dokumentacije i izvedbu okvirni trošak je 300.00 KM. Lovni turizam dodatno otežavaju i zakonske odredbe o postupanju s divljači nakon odstrela. 8. Lovačkim udruženjima bavljenje lovnim turizmom nameće cijeli niz zakonskih odredbi o turističkim i ugostiteljskim djelatnostima.000. Te lovačke kuće potpuno su turistički neiskorištene. Istovremeno. Na projektu trebaju surađivati Vlada Tuzlanskog kantona. Takav odnos nužno podiže kvalitetu usluge. Promet koji bi se sa uposlenom osobom korištenjem lovačkih kuća tada eventualno ostvario. 9. Majevici. Trebavi. Zato bi se lovačke kuće morale ili iznajmiti ili doregistrovati djelatnost lovačkih udruženja. a okvirni trošak 150.00 KM 43 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja bavljenje i prepoznavanje turističkih potencijala je jedan od najvažnijih prioriteta koji se mogu ostvariti uz velike napore.usmenu predaju. a možemo ga staviti pod zajednički nazivnik “Razvoj turističkog i ekološkog planiranja”. Sudjelovanje i pomoć pri provedbi projekata:  Biciklističke staze Biciklističke staze je moguće realizovati tokom tri godine. te na ponovni dolazak “starih” gostiju. Ozrenu. pozitivno utiče na najkvalitetniju promociju . Lovačka udruženja posjeduju lovačke kuće na Konjuhu. Skipovcu idr. ne bi bio dovoljan da se ta djelatnost sama finansira. te o vođenju raznih evidencija. jedinice lokalne samouprave i Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. to je i dugotrajan proces kojeg treba pokrenuti od vrtića pa nadalje. koji svoje prave rezultate može dati tek u slijedećih tri do deset godina.

U tom smislu treba izraditi gastronomsku kartu i vodič kroz etno i eko hranu Tuzlanskog kantona.Vrijeme izrade vodiča je tri mjeseca. resorna ministarstva) može pripomoći kod pripreme projektne izvedbe.000.  Etnogastronomija Etnogastronomija je značajan dio ruralnog turizma.00 KM. Vrijeme realizacije je jedna godina.00 KM. Ukupni okvirni troškovi navedenog programa iznose 1. Okvirni trošak je 250. vrste i kvalitete ponude pratiti razvoj ruralnog turizma. a okvirni trošak 350.00 KM.000. Nosilac projekta je Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. Vlada Tuzlanskog kantona. Poljoprivredni zavod.00 KM.  Prilagodba zakonske regulative Turistička zajednica Tuzlanskog kantona.  Suveniri Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i resorna tijela Vlade Tuzlanskog kantona trebaju realizovati projekat izrade ruralnog suvenira u roku od tri mjeseca. no Vlada Tuzlanskog kantona (tj.000. Okvirni trošak je 15 000. a okvirni trošak je 10.  Promatranje i praćenje pokazatelja razvitka ruralnog turizma Turistička zajednica Tuzlanskog kantona treba usporedbom broja smještajnih kapaciteta. a okvirni trošak 45. Vrijeme realizacije je do dvije godine. Okvirni trošak je 90.00 KM.  Auto kampovi Za auto kampove treba odrediti potencijalna mjesta i inicirati postavljanje privatnih kampova. lokalne samouprave te asocijacije turističkih radnika trebaju Ministarstvu okoliša i turizma prijedlozima sugerisati prilagođavanje zakona u turizmu stvarnim potrebama i mogućnostima. noćenja. a u projekat se trebaju uključiti Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i lokalne samouprave. posebno u ruralnom turizmu. 44 .000. a nosioci posla bi bili opština Gradačac.00 KM.000.280.  Smeđa signalizacija Smeđa signalizacija je projekat Federalne turističke zajednice i kantonalnih turističkih zajednica.000.00 KM. Izvještaji se trebaju podnositi jednom godišnje. Vlada Tuzlanskog kantona. Šljivarski centar (muzej šljivarstva) Šljivarski centar treba realizovati u roku od tri godine.

10. pećine  Voćnjaci.jezero “Gorsko oko”. te osavremenjavajući kuhinju / restoran pri kući). Prezervacija Seoskog Urbanizma  Tuzlanski kanton podržava lokalnu vlast u nastojanju da zaštiti prirodnu sredinu i selo od turističkog industrijalizma i hotelijerskog lobija. uzajamne saradnje lokalnog stanovništva. srna.1 Osnove razvoja Razvoj B&B turističkog sistema u Kladnju mora biti rezultat prirodnih resursa. a istovremeno je lokalnom stanovništvu data mogućnost dobre zarade. brdski biciklizam. orao. te proglasiti Konjuh parkom prirode. ergela konja. kozorog.  Uz sve to razvija se i socijalni status porodica.mogućnost razvoja u Kladnju 10.Drinjača  Avanturistički turizam-planinarenje. Ženska djeca se obrazuju i uključuju u biznis. 45 . vidra.000 godina  Jezerski turizam .  Prahistorijski crteži u “Djevojačkoj pećini” – 10. mrki medvjed. god. sunovrat  Fauna: zaštićena životinjska vrsta –tetrijeb. Minimalna investiciona ulaganja su omogućila svim stanovnicima da pokrenu familijarni posao iskoristavajući postojeće resurse (stambene objekte. kruška i ostalo voće  Ljekovito bilje: lincura. Bed & breakfast . jazavac. tako što će donijeti paket zakona od kojih je najvažniji zabrana izgradnje objekata preko 2 sprata. riječni . jastreb.2 T urističke atrakcije Turističke atrakcije iskorištene za razvoj B&B su:  Kladanj – srednjovjekovni grad . šljiva.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 0. divlja svinja. sova.1366. gostoprimstva. jabuka. te kolektivnog i timskog rada. lov i sportski ribolov  Gastronomija – ECO & etno kuhinja  Očuvanost prirodnih ljepota: šume. života u zdravoj eko sredini te razvijanja u smislu izlaska iz siromaštva (R-S-D). selo okruženo planinskim liticama.  Ovim zakonom država je spriječila migraciju seoskog stanovništva u gradove. vuk.

stanovnici sela i vlasnici vikendica su identifikovali sve uslužne djelatnosti potrebne za održivi razvoj turizma. stoljeća o ljekovitosti i afrodizijačkoj moći “Muške vode”. porodični  Potvrda od Putopisca Evlije Čelebije iz 16. možete dobiti i recept ukoliko ste zainteresovani. Kroz timski rad. te iste urbanističkim planom pozicionirali i dodijelili seoskim familijama. usvojena je metodika rada koju poštuju svi vlasnici i učesnici u B&B-u. sportski.  Hrana se priprema vama pred očima. povjerenje te dugoročno planiranje. bez obzira kod koje familije je ugošćen. 46 .  Rent-A-Car  Restorani  Disco & caffe bar-ovi  Safari u prašumi Konjuha  Mini marketi  Suvenirnice.  Niti jedan vlasnik objekta ne dočekuje gosta na ulici niti na ulicama nudi svoje usluge. zimski turizam. Zdravstveni turizam. i to na vrlo ponosnopasivan način.  Stičete dojam pripadnosti familiji. izletnički.  Baziranje gastronomije na domaćim proizvodima uzgojenim na radnim objektima. gift shop-ovi  Frizer  Doktorska ordinacija / Prva pomoć Kroz lokalne nivoe vlasti.  Svi turisti su toplo dočekani. slobodno se krećete i koristite kuhinjom po potrebi. uglavnom se radi o specijalitetima majki u porodici. prve grudobolne bolnice iz osmanskog vremena i dr. lovno-ribolovni.  Odgovoran odnos prema prirodi i njenom okruženju čime razvijaju odgovorni turizam.  Usluge se nude tek kad turist uđe u dvorište objekta.  Svaki turist je tretiran kao “lični gost”.

4 Marketinški slogani  Ovdje boravak postaje užitak i nezaboravan doživljaj 365 dana u godini. 10. mafije. razonoda). mini-biblioteka.  Izrada prospekata –brošura. šah.  Ne narušava se prirodni izgled sela.  U susret sevdahu (zabava. tavla. 4 . lobista i sl. stolni tenis.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zajednička ulaganja u razvoj B&B ponude:  Uljepšavanje i higijena mjesta. fizičko obezbjeđenje.  Ministarstvo turizma treba poticati stvaranje “mreže seoskih kuća”. čitavo selo odlučuje o podobnosti novog komšije sprečavajući time doseljavanje neželjenih grupacija npr.3 Good to know FAQS 10. te održavanje istih. sport i rekreacija).  Označavanje svih turističkih atrakcija.  Obezbjeđivanje rekreativne aktivnosti (npr. U slučaju prodaje objekta ili zemlje.

Time bi zaustavili migraciju stanovništva sa sela u grad. Zaključak Prirodno.  Dolazite u sredinu susretanja raznih kultura i civilizacija. Pozderac Alija. rekreacija. Literatura Mr.. T. godine.  Za nas je voda najveći kult na svijetu. 2. Studija. Novi Sad 1995 god. bosniaARS.. redakcija Drašković B. godine. Ruralni turizam u Bosni i Hercegovini i turizam u seoskim domaćinstvima u Tuzlanskom kantonu se nalazi u početnoj fazi. Eban S. godine.  Ovo je kraj gostoljubivih ljudi i dobrih domaćina. 1999. “Ekonomika okoliša“. Institut za turizam. kulturno i historijsko naslijeđe Tuzlanskog kantona mora se iskoristiti za realizaciju projekata seoskog turizma a posebno projekata Bed & Breakfast. Tuzla 2005. Ekonomija prirodnog kapitala-vrednovanje i zaštita prirodnih resursa.  Kod nas Vaš novac vrijedi mnogo više zbog kvalitetne ponude i usluge. “Turizam u zaštićenog prirodi – marketing koncepcija“. “ Turističko-ugostiteljska djelatnost faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona“. 4 . 1994. Mate. Almazaga Ćatović. edukacija. Prema tome. “Turizam“. 1988. Neophodno je proglasiti dio Konjuh planine (4% planinskog područja) parkom prirode. Zagreb. Ahmetovic. . zabava.  Turističko-ekološka opština i njeni građani dočekuju Vas otvorenog srca. Institut ekonomskih nauka. Zagreb. Veliki dio domaće hrane (ekološke hrane) propada na selu obzirom da je tržište poljoprivrednih proizvoda veoma daleko od mjesta proizvodnje. godine. Kantonalna agencija za privatizaciju mora izdvojiti dio povoljnih kreditnih sredstava za ulaganja u seoski turizam. No kako veći dio ruralnog prostora ima obilježje socijalno-ekonomske krize. ruralni turizam u Tuzlanskom kantonu mogao bi postati značajan faktor u revitalizaciji ruralnih prostora. Goldstein. 2004. postoje realne šanse za razvoj seoskog turizma koje će pored navedenog i uposliti veliki dio seokog stanovništva. Odmor.  Mi Vam garantujemo nezaboravan užitak i sigurnost. Alfier Dragutin. godine. Beograd. sport i razonoda u ekološki profinjenom i zdravom ambijentu. godine. Ekološki turizam – Potencijal razvoja Tuzlanskog kantona-publikacija projekta “Hljeb i so“ Tuzla 2005. “Eko-etno turističko selo Rastoke-Slunj“.

Zagreb. godine Mr. Tuzla 2006. Ekonomski fakultet. godine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Senečić J. mart 2004. “Prirucnik za turisticke vodice TK Tuzla“. 1988. “Studij o održivom razvoju kroz eko-turizam i BiH“. Almazaga Ćatović. “Promocija u turizmu“. Japanska agencija za saradnju JICA. godine 4 ..

This analyses deals with the most important segments of rural tourism future development in the Canton Tuzla. tourism resources. rural places in the function of tourism. attractions (natural. in the function of the tourism development in general and especially of rural tourism in the Canton Tuzla. tourism educations 40 . tourism destination marketing programme. The aim of research is to assess the current condition and plan the future needs in developing tourism infrastructure in both short and long-term aspects. tourism events. attractions for tourists. Key words: tourism destination.RURAL TOURISM IN THE AREA OF CANTON TUZLA WITH EMPHASIS ON BED&BREAKFAST (KLADANJ-POSSIBILITIES OF DEVELOPMENT) Summary The subject of research is infrastructure of rural area as one of the basic components of area planning and development. as well as one of the major factors of tourism development in the Canton Tuzla. destination image. rural tourism. cultural and historical heritage).

web: www. Ako se kaže da su paketi i kompletne ponude ono što potrošači danas očekuju.cc 41 . mailto: office@loud.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja TURIZAM I EKOLOGIJA – SUVREMENI PRISTUP PLANINARSKOM TURIZMU Matthias Kreuziger Uvod Turizam. Danas bogatstvo mnogih obitelji u ruralnim krajevima – često planinske doline – Austrije i Švicarske još uvijek svjedoči o učincima ovog komparativno jednostavnog oblika turizma. ali se ne smije zaboraviti da su destinacije kao što su Austrija i Švicarska započele svoje neosporno uspješne priče turističkog rasta s individualnim turizmom i da još uvijek individualni turizam čini velik dio dobiti koju ove zemlje ostvaruju. ali daje malo ili nimalo mogućnosti raspodjele prihoda ako izuzmemo plaće uposlenicima u odmaralištima. Iskustvo je dokazalo da koncentracija može biti uspješna u smislu poslovnog prihoda. Više obrazovanje i veći prihod stvaraju nezavisna društva i tako dovode do individualnih želja i sposobnosti da se pronađu individualni načini da se one zadovolje.loud. Kako se projekti razvoja turizma obično temelje na izgradnji velikih odmarališta i koncentraciji velikog broja ljudi na relativno malim područjima. 1 Marketing & Werbeagentur. onda se mora isto tako kazati da to važi samo za jednu (iako relativno veliku) skupinu pojedinaca. Austria. Mnogi stručnjaci bi mogli biti uvjereni da je programirani turizam uspješniji i moderniji način. Individualni turizam ima određene prednosti nad masovnim turizmom iako se na prvi pogled čini da on predstavlja teži put.cc. kompromisi su očigledni. ekologija i gospodarski razvoj vide se kao protuslovni ciljevi.

održiv rast je poboljšanje date situacije bez pogoršanja jednog ili više elemenata koji definiraju taj okvir. “grad ljubavi“). Kulturne destinacije kao što je Venecija također su destinacije masovnog turizma. Organizatori nastoje stvoriti folklorističko ozračje. Ovaj organizirani oblik turizma vrlo je racionalan pa prema tome teži k objektivnosti. Prema tome. održiv rast je uvijek Pareto učinkovit (u optimalnim okolnostima nekog modela. Masovni turizam Odmorišni turizam je najnoviji oblik masovnog turizma koji je razvio Thomas Cook 1861. utjecaju na tržištu rada i obrazovnom sektoru. (Opširnije o ovome vidi Steinmann.Antitetični putovi turizma Da bi se postavio temelj raspravi. jer je potrebno napraviti i izvesti samo jednu ponudu. a to se kosi s jedinstvenom ponudom. ali su prodavane s prilično profanim atributima (npr. Gradnja. transcultural conflicts of values. kulturnih i prirodnih resursa“. Georg: “Intercultural Management between Universalism and Relativism”. utjecajima na floru i faunu te na promjenama opskrbnog tržišta i troškova smještaja. Masovni turizam je veoma uspješan. Essen 2002”) − utjecaji na prirodu Odmarališta okupljaju velik broj trista i uposlenika na relativno malom prostoru. iako se u stvarnosti prihvatljivi manji kompromisi). vjerska pitanja) uvijek imaju pristalica i protivnika. Glavna odredišta za masovni turizam su bila morska kupališta na Mediteranu i skijaška područja u središnjim Alpama. Masovni turizam ima veoma jak utjecaj na okoliš zemalja domaćina. − utjecaji na kulturu Organizatori masovnog turizma nastoje izbjeći “sudar kultura“ jer negativno djeluje na broj prodaja. Scherer. to znači da će ona podijeliti tržište. što proturječi kulturnom pluralizmu. pojam “okoliš“ bit će definiran kao “okvir društvenih (uključujući i gospodarske). posebice za radnike britanskih željeznica. otpadne vode i drugi otpad čine kombinaciju lokalno koncentriranih emisija koje svakako imaju utjecaj na floru i faunu. Objašnjenje je relativno jednostavno: Budući da jaka kulturna očitovanja (kao npr. pokušavajući organizirati turistička putovanja za masovno tržište. Drugim riječima. Stoga će se usporedba temeljiti na promjenama u kulturnom okruženju. Nürnberg 1996” i Kurt Röttgers: “The Loss of Foreign”. tako reći neku vrstu egzotične većinske kulture u zabavne svrhe. ispušni plinovi. S 42 .

pod naslovom “Turizma u trećem svijetu – doprinos razvoju?“ Tri temeljne značajke “blagog turizma“ su:  malen negativan utjecaj na okoliš. Ostali prihod koji se ostvari u ljetovalištima (prodaje u radnjama i slični događaji obično se održavaju u odmaralištima) obično se iznosi iz zemlje. (Rukovodne položaje zauzimaju osobe od povjerenja investitora. prema tome većinom stranci). − utjecaji na društvo Ugovori i promet odvijaju se u zemlji gostiju.  intenzivan doživljaj prirode. Dugoročno gledano. To stvara jak pritisak na visinu plaća i cijenu hrane (ovo su najvažniji faktori troškova u turizmu te prema tome i glavni ciljevi procesa optimizacije). što dobit poljoprivrednika svodi na minimum. To znači da se ne stvara nikakav (ili skoro nikakav) višak u zemlji domaćinu. a radna mjesta (pa prema tome i dohodak) imaju sezonski karakter. 43 . dok je prihod u zemlji domaćinu ograničen samo na plaće. jer šaka odmarališta formira potražnju na tržištu radne snage i prehrambenih proizvoda.. Stalni lov na jeftine prigodne kupnje stvara velik pritisak na cijene hrane.  usvajanje kulture regije domaćina. trgovine na malo i građevinarstva. Osim tendencije prema jednostranim ugovorima između ulagača i lokalnih radnika. tržištem. Odmarališta masovnog turizma formiraju tržišne strukture koje su sasvim slične oligopolima. rujna 1977. poljoprivrednici će nastojati da se preorijentiraju na jeftinije kulture. jer je to bio prvi oblik putovanja iz dokolice u ranijim vremenima kada nije bilo turističke infrastrukture. što izvore razvoja svodi na nova strana ulaganja i dovodi do jake ovisnosti o dobroj volji ulagača i razvoju konkurentnih tržišta. stanovništvo se također educira samo u sektorima turizma. a što će opet dovesti do potiskivanja tradicionalnih i rijetkih vrsta usjeva (dokazi za to mogu se naći u dijelovima Španjolske i Italije).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja druge strane daleko je lakše organizirati recikliranje i preradu vode u mjesnim jedinicama nego za velika i izolirana područja. Izgledi za napredovanje lokalnog stanovništva obično su skučeni. Zeleni turizam Blagi ili “zeleni“ turizam najstariji je koncept turizma. Izraz “blagi turizam“ prvi je uveo Fred Baumgartner u članku za “Neue Züricher Zeitung“ 16.

kulturni događaji postaju izvor prihoda za lokalno stanovništvo. Penjanje na visoke vrhove i pješačenje kroz usamljene krajolike još uvijek visoko kotira kod srednjih i viših klasa razvijenih zemalja.Ovo dovodi do bitno različitog razvoja u regijama domaćinima: male jedinice umjesto velikih odmarališta. Zbog očitih prednosti “zelenog“ turizma i pogubnog utjecaja masovnog turizma. a na svojim putovanjima pokušavaju spojiti oba ta interesa. mjesna kultura umjesto plitke zabave. Ponuda je suočena s više individualnih potražnji pa će zato posao postati konkurentniji. U 18. Do povećanja broja turista i prihoda može doći samo širenjem zaštićenih područja i parkova prirode. godine čisto radi rekreacije. i dovesti do sporijeg. Činjenica da je turizam široko rasprostranjen po nekom području sprečava isključivu ovisnost o turizmu. domaća hrana umjesto brze hrane i međunarodne kuhinje (obično loše kvalitete). Planinar se može opisati kao veoma osebujna osoba. − utjecaj na društvo Orijentacija na manje jedinice pojačava lokalno poduzetništvo. stoljeću planinarenje je postalo tipičan način na koji su obrazovani i bogati građani srednje Europe pokazivali svoje zanimanje i razumijevanje za prirodu. O planinaru ili pješaku izletniku Planinarski turizam u Europi utemeljio je talijanski pjesnik i pisac Francesco Petrarca. kad se popeo na Mont Vertoux 1336. − utjecaj na kulturu Budući da su zeleni turisti jako zainteresirani za podrijetlo i razvoj kulture zemlje domaćina. ali održivog rasta s boljom raspodjelom prihoda i s raznovrsnijim učincima na obrazovanje. više orijentiran na kvalitetu. Planinare obično zanima priroda i kultura. ovaj se projekt koncentrira na pješaka/planinara koji je oličenje najčistijeg oblika “blagog turista“. obično dobro obrazovana i s prihodom većim od prosječnog. − utjecaj na okoliš Zeleni turizam se odvija samo u područjima s posebnim i jedinstvenim prirodnim resursima. 44 . pa se tako isplati čuvanje vlastitog naslijeđa. Osnivani su planinarski klubovi (kao na primjer Alpenverein).

Italija. nego o tome je li vrijedno putovati u neko mjesto (Herman Lös. vlak. Uredski namještenik kompenzira svoj mentalno orijentirani. dakle samo na jedan objekt. Austrija. 45 . Novac koji planinari troše široko je rasprostranjen (turist na plaži obično troši većinu svog novca na hotel. ako se one pružaju (npr. treba istaknuti da planinar koristi bolje ponude. (Pozitivan karakter planinara može se lako objasniti ako se turizam shvaća kao “naknada“ za teret rada. Planinarenje je spor oblik putovanja. dok planinar troši na više mjesta). Postojanje netaknute prirode (u ovome slučaju definirane kao kombinacija flore i faune) i neke vrste jedinstvenosti krajolika čine temelje (uvjete prve razine) planinarske destinacije. a večerat će u boljem restoranu). Međutim. značajne točke puta (označene i sigurne staze). ali on se isto tako zadovoljava i sa slabijim ponudama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Planinari dnevno troše više novca od prosječnih rekreacijskih turista (kao što su turisti na plažama). Švicarska. Planinar je navikao da se prilagođava lokalnim uvjetima i do određene točke prihvaća manjak luksuza. on više voli prenoćiti u dobrom hotelu ako se takav može naći. opskrba hranom. ali statičan rad kretanjem i svježim zrakom). Njemačka. Francuska. Sve donedavno prosječna starost turista pješaka bila je relativno visoka. zemlje Beneluksa. Ujedinjeno Kraljevstvo. Zbog niske razine buke koju planinarenje stvara postoji uvijek mogućnost susreta s rijetkim životinjama. njemački autor). Zbog veoma individualnog karaktera prosječnog turista planinara. To pruža mogućnost da se otkrije okolna priroda na veoma intenzivan način. Osoba s nižim dohotkom obično radi na fizički zahtjevnijem području te će svoj odmor uglavnom iskoristiti za relaksaciju. ali postoji stalan i veoma jak trend prema planinarenju kod mlađe populacije u Europi. Planinari obično dolaze iz razvijenijih zemalja kao što su skandinavske zemlje. SAD i Australija (iako se ove zadnje dvije obično ne viđaju u Europi). aerodrom). Uvjeti druge razine za planinarski turizam su:  Mogućnosti da se stigne na određeno područje (ceste. Vitalne točke planinarenja U budućnosti se nećemo brinuti o tome kako putovati bilo gdje. neki oblik smještaja. ovaj vid turizma ne zahtijeva ista ulaganja u infrastrukturu kao drugi oblici rekreacijskog turizma.

Nakon što su ruske zračne snage 1983. kako stići tamo. sigurnosti i ljepoti) za GPS sustave zajedno s kratkim opisom staze. U svom iskustvu kao planinar u stranim zemljama otkrio sam nedostatak označenih staza kao najveći izazov. Zadnjih godina prodaja GPS sustava dramatično je porasla. čak i za prosječne planinare. godine oborila korejski zrakoplov (Korean Air Lines) nakon što je ovaj greškom povrijedio sovjetski zračni prostor. GPS sustav pruža dobro navigacijsko rješenje u nepoznatim krajevima. Dodatne usluge koje pojačavaju vjerojatnost planinarskog turizma (uvjeti treće razine) jesu prijevoz prtljage od mjesta “a“ do mjesta “b“ te postojanje kulturnih događaja na dotičnom području. članke. gdje boraviti itd. Planinar treba biti u stanju koristiti podatke u kombinaciji s kratkim vodičem da bi planirao putovanje. U tu svrhu treba izdati modernu publikaciju (koja bi sadržavala podatke o stazi na CD-u. posjetio obližnja mjesta od kulturnog interesa (također obilježena na karti) i uživao u sigurnom pješačenju po Federalnoj Republici Bosni i Hercegovini. Sam sustav je postao jeftiniji. ipak je još uvijek teško pronaći ih jer se obično ne distribuiraju redovnim kanalima (preko turističkih agencija. knjižara itd.) koja bi predstavljala besplatan. Glavni problem vezan za upotrebu GPS-a za planinarenje jest pronalaženje točnih podataka staze – stoga većina planinara jednostavno koristi svoj GPS da odredi svoj trenutni položaj na papirnom zemljovidu. kao zamjenu za obični kompas. bolji i lakši za uporabu. a prvotno su ga razvile Sjedinjene Države za obrambene svrhe. veoma je teško naći prave putove. Iako za neko određeno područje mogu postojati dobri podaci. dovoljno dobar 46 . GPS pojačava turizam Globalni sustav za pozicioniranje (GPS) je navigacijski satelitski sustav. američki predsjednik Ronald Regan proglasio je GPS općim dobrom dostupnim za civilnu i komercijalnu uporabu. tj. našao polaznu točku. papirne zemljovide. njezinih najvažnijih točaka. opise itd. Točan trenutni položaj GPS uređaja računa se mjerenjem protoka vremena između odašiljanja i prijema mikrovalnih signala s najmanje tri od 32 satelita u srednjoj orbiti oko Zemlje. Problem koji se danas može riješiti. Iako sam krajolik može biti savršen za planinarenje. ali profesionalan vodič za planinare za to područje.). a da se čovjek ne izgubi. Cilj ovoga projekta jest pružiti skup pravih podataka o odabranim stazama (odabranim po svojoj kvaliteti.

Ako se sakupe adrese svih gostiju koji traže ove usluge. Staze i točke od interesa mogu se lako promijeniti zbog sezonskih događaja (tržišta. lokalna gastronomija se može nagovoriti da ponudi određenu razinu kvalitete tako što će svoj posao staviti u podatke o stazi kao točku od interesa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja da ga prikuplja i preraspodjeljuje sam korisnik (izazivajući san svih trgovaca: multi slučajevi). jer potrošači doslovce slijede njegovu stazu. On može osigurati prosperitetnu budućnost čak udaljenim krajevima zemlje stvarajući dojam budućnosti vrijedne truda nakon teške prošlosti. Kako je planinarenje zasnovano na individualnim odlukama (netipičan aranžman za velike skupine). utjecaji će biti veoma maleni. Internet. ako se smjernice o kvaliteti ispune (isto važi i za hotele i druge davatelje usluga).“jak“ marketinški instrument na potražnoj strani tržišta Sasvim je očito da je kontrola staze veoma dragocjena prilika za trgovca. festivali itd. specijalne izložbe (turizam i sport). Pod uvjetom da staza počinje i završava u nekom gradu. ako se ovaj instrument preoptereti. ovaj projekt također nudi unutarnju tržišnu vrijednost. on može biti dio procesa izgradnje države u Bosni i Hercegovini. on gubi svoju učinkovitost jer blijedi povjerenje potrošača. “Praćenje tržišta”: Pozitivni učinci – pozitivni poticaji strani koja nudi Provedba ovog projekta dovest će do pozitivnih učinaka na obje strane tržišta: Ako se jedna staza sastoji od kombinacije podataka o stazi i točaka od interesa. (Drugim riječima: vlada može koristiti projekt kao sredstvo regulacije) .) Osim što ima mogućnost dovođenja značajnog broja turista u zemlju koji toj zemlji donose prihode. zbog svojih prirodnih bogatstava. Može čak biti i kombinacija obrazovnih programa i financijske podrške za lokalne trgovine uz ovaj projekt kako bi se ubrzao razvoj. Na srednji i dugi rok. a razvoj veoma stabilan godinama. Kanali distribucije prve razine mogu biti putničke agencije. može se stvoriti ve- 4 . cijeli program se može koristiti da bi se pojačao gospodarski razvoj okolnog područja.) dovodeći potrošače snabdjevačima. Bosna i Hercegovina može postati planinarska destinacija broj jedan u jugoistočnoj Europi. (Naravno.

Oni čitaju posebne publikacije. ali ne sasvim koordinirani).). kulturni festivali itd. susreću se na posebnim događajima. Dakle komunikacija se može ostvariti s veoma malim gubitkom pa otud velika učinkovitost. trebalo bi biti moguće privući jaku pozornost od samog početka projekta. Drugim riječima planinarski turizam može biti osnova budućeg turističkog razvoja u Bosni i Hercegovini.lika baza redovnih klijenata. osnivaju posebne klubove (kao “Alpenverein“) i tako dalje. 4 . Određenu pozornost treba posvetiti suradnji s firmama kao što su Garmin (GPS uređaji). komentari korisnika. ali ovo će biti prvi koordinirani turistički program ove vrste u svijetu (postoje slični projekti na privatnoj osnovi. Jeep/Volvo (“SUV´s“). Komuniciranje sa skupinama s posebnim interesom Relativno je lako komunicirati sa skupinom s posebnim interesom kao što su planinari. Lowa & Meindl (planinarske čizme). Glavni kanali komunikacije trebali bi biti:  Internet kao platforma stvarnih podataka. foto galerija itd. a mogu se napraviti i dodatne ponude ovima (npr. jer sve one mogu prenijeti određenu sliku projekta i pojačati komunikaciju.) Komunikacija se može također pojačati natjecanjima. Glavni je problem pronaći pravi tonalitet da se pobudi zanimanje. Mammut (oprema za otvorene prostore). što ima za posljedicu niše troškove po osobi.  putničke agencije kojima će biti izdan tiskani materijal u svrhu prodaje  posebne izložbe (turizam i sport)  časopisi s posebnim interesom (kao “Alpenvereinspost“ itd.

autor (direktor ICEI-a Franco Borelli) detaljnije objašnjava osjetljivo pitanje turizma kao faktora (mogućeg) razvitka: je li za turističku djelatnost dovoljno da bude prisutna u nekoj zemlji pa da stvori stabilan. godine podnio talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova prijedlog projekta s hipotezom za trogodišnji plan razvitka za dolinu Une uključujući odgovorni turizam. U ovome radu. e-mail: info@icei. pravedan i dugotrajan razvitak? Koja se strategija treba primijeniti da bi lokalne zajednice imale koristi od postojanja turizma na njihovu teritoriju? Zašto je tako važan participacijski pristup zajednice? ICEI je 2008. poljoprivredu te programe senzibilizacije i edukacije mladih: to će biti prva prigoda za ovu organizaciju da dadne doprinos u svome razvojnom iskustvu na teritoriju Bosne i Hercegovine. Jedan od glavnih sektora njezine aktivnosti jest podrška razvitku odgovornog turizma kao dragocjenog sredstva za poticanje društvenog i gospodarskog razvoja u siromašnim lokalnim zajednicama na održiv način.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVI TURIZAM: DOBRE PRAKSE IZ ISKUSTVA NA RAZVOJNIM PROJEKTIMA ICEI ŠIROM SVIJETA Franco Borelli ICEI (Istituto Cooperazione Economica Internazionale = Institut za međunarodnu gospodarsku suradnju) je talijanska neprofitna asocijacija angažirana na nekoliko projekata međunarodne suradnje širom svijeta. nakon kratkog prikaza povijesti i aktivnosti organizacije i međunarodne definicije pojma odgovornog turizma.it 4 . Italia. 1 ICEI .Istituto Cooperazione Economica Internazionale.

Od tada ICEI obavlja djelatnosti senzibilizacije i promocije. a za dobrobit lokalnog razvitka. istraživanju i obrazovanju. pitanja okoliša. korištenje resursa. odnos između etike i ekonomije. kako na lokalnoj tako i državnoj razini. godine ICEI također surađuje na projektima razvitka u zemljama u razvoju. ali je to ujedno radni prostor gdje se mogu rješavati razlike između Sjevera i Juga planeta kroz provedbu izvedivih rješenja. godine o odgovornom turizmu na destinacijama definira odgovorni turizma kako slijedi: “Odgovorni turizam je turizam koji:  svodi na najmanju moguću mjeru negativne posljedice po gospodarstvo. Utemeljena je 1977. a kasnije Sjever-Jug. te je ubrzo postala referentni organizam u Milanu za informacije i raspravu o ovim međunarodnim pitanjima. pitanja žena. sve su to održiva sredstva u borbi protiv siromaštva. Od 1991. Definicija odgovornog turizma Deklaracija iz Cape Towna 2002. međunarodni dugovni sustav.). Njegov istraživački rad i rad na terenu usredotočen je na tri specifična sektora: odgovorni turizam. godine s ciljem da obavlja aktivnosti na istraživanjima i edukaciji o pitanjima odnosa Istok-Zapad. biološka poljoprivreda te podrška malim i srednjim poduzećima. globalizacija itd. suradnji na razvitku. na pitanjima koja se tiču međunarodnih odnosa (susret različitih zemalja. međunarodna tržišta. okoliš i društvo  donosi veće ekonomske koristi lokalnom stanovništvu i povećava blagostanje zajednica domaćina  poboljšava radne uvjete i pristup industriji  uključuje mjesno stanovništvo u proces donošenja odluka koje utječu na njihov život i životne prilike 40 .ICEI – Kratak pregled ICEI (Istituto Cooperazione Economica Internazionale) je neprofitna asocijacija predana međunarodnoj solidarnosti.

ali zato stalnije – i to na takav način da svi dionici u ovome sektoru imaju interes da sudjeluju u njegovu upravljanju jer mogu naći svoje vlastito tržište i dobit u ovome sustavu. preporuke i programe koji turizam prepoznaju kao jednu od malog broja stvarnih mogućnosti za pronalaženje izlaza iz siromaštva i poteškoća u razvoju za nekoliko zemalja. “Odgovorni turizam“. Svaki dan postoje međunarodne institucije. između onoga što može stvarno biti korisno i što može stvarno funkcionirati i onoga što može samo još više obogatiti subjekte koji su već izvukli neopravdanu prednost iz situacije proteklih desetljeća. Međutim danas. potiče poštivanje među turistima i domaćinima te jača ponos i povjerenje lokalnog stanovništva. preciznije rečeno. kako ga mi definiramo (vrsta turizma zasnovana na održivosti okoliša i društvenoj odgovornosti).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  pozitivno doprinosi očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa prihvaćajući raznolikost  pruža zabavnije doživljaje turistima putem sadržajnijih veza s mjesnim stanovništvom i veće razumijevanje mjesnih kulturnih. Ova velika očekivanja razvojnog potencijala jednog od najvažnijih sektora multinacionalnog gospodarstva predstavljaju u neku ruku “posljednju nadu“ u kontekstu poteškoća s kojima se susreću strategije i programi razvoja u postizanju Milenijskih ciljeva Ujedinjenih naroda. izgleda. sigurno će rasti – možda sporije. svi očekuju upravo od turizma da bude lijek za sve probleme. društvenih i okolišnih pitanja  osigurava pristup fizički hendikepiranim ljudima  je kulturno osjetljiv. Zapravo. koji kao da je prerastao u ideologiju. 41 . kao i za rubna i zaostala područja razvijenih zemalja. koje objavljuju direktive. Ovaj model.“ Turizam i ciljevi razvitka Turizam kao sredstvo u borbi protiv siromaštva i/ili kao lokomotiva razvitka sve do prije nekoliko godina nije uopće uziman u obzir za povećanje životnog standarda i prihoda siromašnih zajednica. kao i ekonomskih problema u samim razvijenim zemljama. sve je više povezan sa shvaćanjem da turizam može automatski stvoriti neke od preduvjeta za borbu protiv siromaštva samim tim što postoji. nije tako jednostavno napraviti razliku između stvarnih mogućnosti i izgleda ili. uključujući i samu Europsku komisiju.

ali žive u mjestima s velikim prirodnim i kulturnim vrijednostima? Tko je spreman ulagati u edukaciju i minimalnu infrastrukturu potrebnu ovim marginaliziranim zajednicama da bi im se omogućilo da izravno djeluju u turističkom sektoru? Tko ima jasno definiranu namjeru da promiče. Nije lako pomiriti ova različita stajališta. unutar okvira strategija autohtonog razvitka. Prema nekim najiskrenijim mišljenjima ne može biti trajnog razvitka ako se ne stvore uvjeti da se koristi od turizma ne učine dostupnima prije svega najslabijim i najmarginalnijim društvenima skupinama unutar društva posjećenih zemalja. Ili konkretnije: tko može biti zainteresiran da podupire turističku ponudu kojom upravljaju mjesne zajednice koje trpe siromaštvo. on teško može stvoriti stabilan i trajan razvitak. Da bi se to dogodilo. Činjenica je da turizam ne stvara značajan nusproizvod. posebice među velikim turoperatorima. kulturnim sadržajima. te laganim infrastrukturama za smještaj i usluge. često nije povezan s lokalnim kulturnim i društvenim procesima koji su od vitalnog značaja za autonoman lokalni razvitak. obično nema interesa. tko je spreman odreći se dijela svoje dobiti. S druge strane. U tom pogledu do sada je službeno istraživanje bilo oskudno i neodređeno. ciljeve da se razvije jedna vrsta turizma čije bi karakteristike bile kvaliteta. u turističkoj djelatnosti. Tu leži glavna razlika u viđenju između onih koji tvrde da turizam automatski promiče gospodarski i društveni razvitak i onih koji naglašavaju da turizam može stvoriti razvitak samo u određenim specifičnim kontekstima uz poštivanje određenih specifičnih uvjeta. Iznad svega. ne daje orijentaciju lokalnim gospodarskim sustavima. racionalno i na međunarodnom planu. za dobrobit mjesnih zajednica? A to u najboljem slučaju znači činiti neke 42 . jer ako turizam i može stvoriti bogatstvo i otvoriti kontakte i perspektive. za jačanje krhkih lokalnih struktura koje pokušavaju izvući korist od međunarodnog turizma. ne vodi računa o edukaciji. čak i onima koji tvrde da su osjetljiviji za lokalne potrebe. potrebno je jačati te društvene skupine kako bi im se omogućilo da na tržište iznesu “proizvod“ čije su distinktivne značajke upravo njegov doprinos lokalnom razvitku. pa čak i doprinijeti boljoj uspostavi demokracije. ali je preduvjet da te vlasti ne budu korumpirane ili podmitljive od strane velikih multinacionalnih kompanija u turističkom sektoru.To apsolutno nije točno. društvena odgovornost i održivost okoliša? To bi trebala biti uloga lokalnih vlasti. izravnom prihodu za mjesno stanovništvo. zaštiti okoliša.

U tom smislu turizam može postati promidžbeno sredstvo za širenje informacija. da se turizam pretvori u stvarnu lokomotivu razvitka “odozdo“. budući da je turizam veoma nepostojan sektor unutar međunarodnog gospodarstva i prilično problematičan s kulturnog stajališta. stoga ekonomska korist od turizma nije najvažniji rezultat. Svaka se “ponuda“ turizma zajednice temelji na iskustvu stečenom u borbama jakih zajednica. koji će neutralizirati negativan utjecaj i omogućiti turizmu da pokrene sav pozitivni potencijal za koji smo uvjereni da postoji. Turizam zajednice omogućio je da se izgrade mreže na lokalnoj razini koje onda prerastaju u državne i međunarodne mreže. a njegov doprinos u borbi protiv siromaštva a u korist modela uravnoteženog razvitka jest moguć. ali iznad svega politička volja. zalagati se samo na riječima za multikulturalnost ili otvarati privremena radna mjesta. društvenoj. planiranja i provedbe turističke ponude mora biti u središtu čitavog akcijskog plana i beskompromisno. o tome koliko je ispravan izbor da se koncentrira na turizam kao priliku razvitka za marginalizirane zajednice. Odgovorni turizam može postati učinkovit razvojni faktor budemo li mogli izgraditi odnos povjerenja i uzajamne koristi između proizvođača (u ovome slučaju turističkih usluga) i potrošača (putnik/turist). Jedna zajednica može postati sposobna da sama promiče turizam nakon što prethodno dobije bitke protiv uzroka nepravde i gospodarske nerazvijenosti. kao razvojna organizacija s svojim povezanim partnerima u mreži odgovornog turizma. pomažući zemljopisno i povijesno izoliranim skupinama da prevladaju svoju zaostalost. Doprinos koji nastojimo dati. na međunarodnoj razini. Postoje još uvijek mnoge sumnje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja simbolične geste. 43 . Prema tome. Stvarni izazov turizma kao faktora razvitka leži u ovim dilemama i nejasnoćama. kulturnoj) koja ima poteškoća da se probije putem tradicionalnih medija. turizam zasnovan na participacijskim metodama obično je cilj. Turizam je u svakom slučaju najveća “industrija“ na planetu. o lokalnoj kampanji (okolišnoj. jest upravo to jačanje volje i sposobnosti mjesnih zajednica da naprave svoju vlastitu ponudu i da postignu bolju preraspodjelu dohotka od turizma koji je danas koncentriran samo u nekoliko ruku. čak i među razvojnim organizacijama. potreban je kreativan napor. Stoga sudjelovanje zajednice u čitavom procesu sastavljanja. a ne polazna točka za jednu zajednicu koja je prošla proces samo-organizacije koji ju je ojačao i učinio kompaktnijom. što ne rješava lokalnu krizu zapošljavanja. Da bi se odgovorilo tom izazovu. ali ne i neminovan.

Međutim. doveli do procesa gospodarskog rasta u zemlji primatelju. čiji je cilj osloboditi zakrčenosti velike brazilske centre međunarodnog turizma (Rio de Janeiro. Kuba. u projektu gradskog turizma koji promovira EMBRATUR (Brazilska državna turistička institucija). Turska. Ova participacijska metodologija koristi se. Najoštrija kritika koja se može uputiti na račun multinacionalne turističke koncentracije jest da nema niti jednog jedinog slučaja u kojem bi goleme međunarodne investicije te kao rezultat toga višemilijunski posjet turista svake godine. Bahia. Kenija. Šri Lanka. Tu je već 70-tih godina sagrađen čitav niz smještajnih objekata nazvanih “campements touristiques”. ovo je naša povijest. Jedan drugi primjer pokušaja stvaranja participacijske strategije za turizam zajednice nalazimo u Casamanceu. Meksiko. Tu turistički “proizvod“ uključuje revitalizaciju tradicionalne kulture i predstavljanje posjetiteljima projekata gospodarskog razvitka koji se provode u tom području. Iguazù) u korist manjih centara koji su obično ostajali izvan tradicionalnih turističkih tokova. na primjer. Rimini najviše cvjeta zahvaljujući malim i srednjim poduzećima te visoko kvalificiranoj i profesionalnoj mjesnoj radnoj snazi. svakako važnih. u južnom Senegalu. Dominikanska Republika.. time su ostvarene koncepcije koje će se tek nekoliko desetljeća kasnije prepoznati kao “odgovorni turizam“.ona je jedan od elemenata. koji povezuju iskustvo participiranog razvitka same zajednice i koji joj omogućuju da kaže svijetu: “Ovo smo mi. manje zapažena činjenica jest da je “model Riminija“ ujedno i pozitivan slučaj kad je riječ o preraspodjeli prihoda od turizma na cijelu zajednicu.. 44 .) potvrđuje ovaj negativni aspekt. Višegodišnja gospodarska kriza koju trpe neke od najpopularnijih turističkih destinacija na jugu svijeta (Tunis. Egipat. ovo je naše prirodno i kulturno naslijeđe koje smo sačuvali i koje smo sada voljni podijeliti s vama.“ Zajednica je središte Planiranje turizma zajednice na participiran način počinje od uzimanja u obzir “da li“ zajednica namjerava uzajamno djelovati s turističkom industrijom i “koliko“ su zajednica i njezini pojedini članovi spremni uložiti u to iskustvo. Praktično je svaka obitelj povezana s turističkom industrijom: od onih koji iznajmljuju jednostavne sobe do obiteljskih restorana pa sve do davatelja raznih vrsta usluga. S druge strane Rimini (*na talijanskoj jadranskoj obali) je notoran slučaj u svijetu što se tiče razornih posljedica njegova modela masovnog turizma po okoliš. Maroko.

narod Humahuaca i one iz Misiones. Brazilu (država Amazonia).  Doprinos aktivnostima marketinga i distribucije.  Povezivanje tekućih i potencijalnih aktivnosti s međunarodnom mrežom. Egiptu. spavanje i doručak na Ognjenoj zemlji. te mrežu “društvenih“ hotela u Cordobi i San Luisu. otvaranje radnih mjesta. Među ciljeve odgovornog turizma spadaju: uključenje društva. Kostariki. ruralni turizam u Pampi i Patagoniji. koristeći metodu koja se koristila u Italiji 90-tih godina (koja je imala za rezultat osnivanje AITR – Talijanske asocijacije za odgovorni turizam).  Organiziranje edukativnih aktivnosti da se nauči kako maksimalno iskoristiti lokalne resurse koristeći najbolju praksu iz talijanskog iskustva. izvodi se u ruralnom kontekstu. Da bi se sve to postiglo. 45 . Druge talijanske organizacije provode značajne projekte u Maroku. rast malih komercijalnih djelatnosti.  Podrška razvitku argentinske mreže odgovornog turizma. zamisao je da se stvori mreža tih ponuda na državnoj razini kao bi se konačno stvorio odgovoran i održiv turistički brend za cijelu Argentinu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izazov turizma zajednice Većina projekata sudioničkog. Argentini (pokrajina Neuquen) i odnedavno u Šri Lanki (pokrajina Kandy). Prvi talijanski projekt u velegradskom području jest onaj koji su ICEI i grad Buenos Aires (preko Corporacion del Sur) predložili talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova za financiranje razvitka turizma zajednice u četvrtima Barracas i la Boca. Svi su ti projekti smješteni u ruralnim područjima. kao međunarodne organizacije za suradnju. Mreža bi uključila rubne gradske četvrti Buenos Airesa kao i urođeničke zajednice Mapuche i Wichi. Tanzaniji. Boliviji. projekt mora biti kreativan i u stanju prikupiti sve sugestije pa i one koje dolaze od posljednjeg stanovnika određenog područja. odgovornog i održivog turizma zajednice koje mi poznajemo. Nakon što se to omogući za jedno urbano područje. ICEI vodi nekoliko projekata suradnje na razvitku čiji je cilj stvoriti turističku ponudu zajednice u Dominikanskoj Republici (pokrajina Samana’). sličan onome kakav već postoji u Ekvadoru. Naša primarna uloga.  Predlaganje “proizvoda“ talijanskim turoperatorima. može se sažeti u sljedećih nekoliko točaka:  Pomoć pri organiziranju pregovaračkog stola između raznih subjekata koji imaju izravan interes u poslu radi izrade nacrta “participiranog teritorijalnog plana“.

poljoprivredi i programima senzibilizacije i edukacije mladih (s datumom podnošenja ovoga rada odobravanje zahtjeva je u postupku): to će biti prva prigoda za ovu organizaciju da dadne svoj doprinos u vidu svoga iskustva sa strategijama razvitka na teritoriju Bosne i Hercegovine. podnio zahtjev talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova za sufinanciranje trogodišnjeg plana na provedbi strategije integriranog lokalnog razvitka zasnovanog na odgovornom turizmu.Buduća primjena na teritoriju Bosne i Hercegovine? U ljeto 2008. Ohrabruju dosadašnji djelomični rezultati aktivnosti vezanih za ruralno stanovništvo. postupajući po zahtjevu talijanske vlade za podnošenjem prijedloga projekata. 46 . s predstavnicima mjesne zajednice. naročito na području novoosnovanog Nacionalnog parka rijeke Une. Drvar) i dva FBiH ministarstva (okoliš i turizam. poljoprivreda). koji su doveli do osnivanja Centra za održivi razvitak. Nacionalni park Una. Bosanska Krupa. godine. Studija izvedivosti za projekt crpila je iz iskustva ranijih malih pilot projekata koje su izvodili dotični talijanski operateri s mjesnim zajednicama. Cazin. Velika Kladuša. za turizam zajednice u ruralnim područjima. (fotografija 1 i 2). Svibanj 2008. Fotografija 1 – Skupina odgovornih turista iz Italije (organizacija: Legambiente Friuli Venezia Giulia) ruča u Kulen Vakufu. Bužim. ICEI je u konzorciju s partnerskom organizacijom IPSIA i uz podršku šest općina (Bihać.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Fotografija 2 Još jedna skupina talijanskih odgovornih turista (organizacija: Tenda per la Pace. Velika odgovornost leži na plećima lokalnih vlasti da u tom smislu izvrše najmudrije izbore razvitka. Trebaju se primijeniti adekvatne participacijske strategije kako bi se osiguralo da lokalne zajednice dobiju izglednu šansu da se okoriste potencijalom turističkog tržišta. Zaključci Iako se izravno iskustvo ICEI-a ne odnosi na Bosnu i Hercegovinu. Bihać. osobito onih koje su već u nepovoljnom. Monfalcone) u susretu s romskom zajednicom i lokalnim neprofitnim organizacijama u Ružici. ipak nam višegodišnje iskustvo u mnogim zemljama širom svijeta daje za pravo da savjetujemo opreznost kad se turizam razmatra kao moguća lokomotiva razvoja. izoliranom i krhkom položaju. Koliko god ova “prva industrija svijeta“ može donijeti bogatstvo. a da ujedno ne budu ovisile isključivo o ovoj gospodarskoj grani za svoj opstanak i razvitak. 4 . ona isto toliko može stvoriti nejednakost i poremećaj lokalnog okoliša i zajednica.

kampanja edukacije o razvitku. 2004. ali za koga?“) – ICEI.. 2004. “Siromašto i očuvanje. projekt 87/6000 ONG/ED/2000/89/CSR Izvješća o projektu Legambiente Friuli Venezia Giulia: “Centar za održivi razvoj (Center for Sustainable Development) “Una”. ljudi i energija” – IUCN Program očuvanja šuma. Krajolici. “Smjernice o biodiverzitetu i razvitku turizma“. 2007 i 2008.. pero para quien? “ (*“Turizam znači razvitak. ma per chi? – El turismo es desarrollo. 4 . Tajništvo Konvencije o biološkoj raznolikosti. sufinancirana od Europske komisije.Literatura “Il turismo e’ sviluppo. Bihać – Friuli Venezia Giulia. 2005.

Restauracijom ekosistema močvara na datom području. te razvijene zajednice tršćaka i submerznih ekosistema. ugrožene vrste. u Tuzlanskom bazenu je došlo do formiranja novih vodenih tijela. Močvarni ekosistemi se danas nalaze pod jakim i brojnim pritiscima. bilo bi moguće provesti akcije zaštite biodiverziteta. te se preporučuje razvoj održivih privrednih aktivnosti povezanih sa biodiverzitetom. močvare. Na nekim od njih su već vidljivi procesi prirodne progradacije. kroz uspostavu novih zaštićenih područja. staništa. te se uspostavljaju i formiraju ekosistemi u različitim uslovima vlažnosti. Ključne riječi: napušteni kopovi.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja POTENCIJALI TURIZMA I OKOLIŠA BOSNE I HERCEGOVINE: RESTAURACIJA NAPUŠTENIH POVRŠINSKIH KOPOVA Senka Barudanović Jasminka Kamberović2 Sažetak Na površinskim kopovima na kojima se više ne vrši eksploatacija mrkog uglja i lignita. među kojima su najizraženiji konverzija staništa i efekti globalnih klimatskih promjena. poplavnih šuma vrba. Svjetski trendovi u zaštiti biodiverziteta danas vode računa o svim aspektima ljudskog blagostanja. Vrste koje ih naseljavaju su vrlo često ugrožene i kao takve. turizam 1 2 Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli 4 . u međunarodnim dokumentima identifikovane kao vrste čija je staništa neophodno štititi. zaštićena područja. Primjerena privredna aktivnost u oblastima za močvarnim staništima je održivi turizam. Tu su fragmenti poplavnih šuma johe.

prema stepenu svoje posebnosti i jedinstvenosti. neproduktivne. u kraškim poljima i u mozaiku močvara na horizontalnom i vertikalnom profilu. prirodni tokovi vode uslovili su nastanak novih stalnih vodenih tijela na pojedinim lokacijama površinskih kopova. provođenih najčešće na neodrživ način. te u okolini Kaknja. spadaju i napušteni površinski kopovi. Diverzitet staništa ovog prostora uslovljen je diverzitetom klime. gorskih. Gubitak staništa (u prvom redu močvarnih) je da- 500 . geološke podloge i zemljišta. S te strane.Uvod Prostor Bosne i Hercegovine se karakteriše izrazito visokim diverzitetom staništa ukomponovanih u pejzaže. Kako je priroda na ovim degradiranim staništima već zauzela vlastiti pravac oporavka. humanom intervencijom kojom bi se ovi procesi ubrzali kroz aktivnosti restauracije. Sve biogeografske specifičnosti centralnog dijela Dinarida nalaze svoj izraz u brojnim endemičnim oblicima. u kanjonima naših tekućica. peripanonskih i panonskih u Posavini. S druge strane. neuravnotežen sa ekosistemskim limitima. poljoprivrednog zemljišta. Banovića i Đurđevika. pored ostalih. koji su ovdje već uspostavljeni ili su u nastanku. Međutim. vrsta i ekosistema. U grupu ovakvih pejzaža. funkcijama i servisima. te su ovdje često prisutni i jedinstveni ekosistemi sa visokim bogatstvom vrsta. te deponije jalovine i šljake u blizini rudnika i termoelektrana. zaslužuju punu konzervaciju u cilju očuvanja biodiverziteta u njegovom prirodnom okruženju. Pored gubitka šuma. oštećenih ili uništenih ekosistema kroz aktivnu ljudsku intervenciju. koji se smjenjuju od mediteranskih u Neumu. a danas je mjerljiva i stepenom prirodne progradacije močvarnih ekosistema. odnosno pejzaža u visokoplaninskom pojasu. Površinom najveći pejzaži ovakve vrste u Bosni i Hercegovini se nalaze u okolini Tuzle. visokoplaninskih. Njihova starost je različita. brdskih. Navedeni pejzaži i ekosistemi. a rezultira izrazitom raznolikošću živog svijeta na nivou gena. pa čak i pejzaže opasne po ljudsko zdravlje i život. preko submediteranskih. veliki dio našeg prostora je degradiran i devastiran kroz uticaj dugotrajnih ljudskih aktivnosti. na navedenim staništima bi bile uspostavljene funkcije ekosistema močvara. danas u Bosni i Hercegovini često nailazimo i na ambijentalno destruirane. Restauracija je obnova degradiranih. Lukavca. Takvi tipovi ekosistema čine srž pejzaža specifičnih za Bosnu i Hercegovinu. gubitka kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa. Bosna i Hercegovina se nalazi pred strateškim opredjeljenjima u odnosu prema vlastitim prirodnim vrijednostima. mediteransko-montanih.

5 jezera Zmajevac Suhodanjsko Mušićko Ramićko Tulovićko ha 31 1. blago zatalasan i brdovit prostor sa nadmorskom visinom do 500 m.53 6. U geomorfološkom smislu tuzlanski ugljonosni bazen predstavlja najvećim dijelom uravnjen.84 1.12 1. četiri jezera u Banovićkom (22. a koje podrazumijevaju dugoročnu i održivu ekonomsku dobit. vremenom je došlo do formiranja brojnih vodenih tijela.24 3.15 501 .74 1. a lignita u Krekanskom bazenu. g. Prekidima podzemnih vodenih tokova u toku površinske eksploatacije. restauracija je od ključne važnosti za obezbjeđivanje novih prostora za staništa. Konzervacijski programi su sami po sebi nedovoljni da odgovore na klimatske promjene u potrebnoj mjeri. Postoje dva načina zaustavljanja trenda gubitka staništa: konzervacija još uvijek vrijednih staništa i restauracija degradiranih staništa. Eksploatacija mrkog uglja vrši se u Đurđevičkom i Banovićkom.8 jezero Ćenda Stupnica Odorovićko Istočno-Odžak Požar Šahići ha 5.5 ha). Formiranje novih jezera Površinska eksploatacija uglja na tuzlanskom ugljonosnom bazenu datira od 1940. sa njima svojstvenom florom i faunom. sa uspostavljenim funkcijama ekosistema močvara su optimalno upotrebljiva u turističke i rekreacione svrhe. Jedna od mogućnosti održivog iskorištavanja ekosistema sa uravnoteženim funkcijama jeste turizam. U tom smislu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nas osnovni razlog iščezavanja vrsta na Zemlji i slabljenja ekosistemskih servisa.2 ha). Među najvećim su: sedam jezera u Krekanskom bazenu (ukupne površine 37 ha). To su komplementarne aktivnosti u cilju poboljšanja kvaliteta okoliša. Restauracijske aktivnosti ne mogu zamijeniti zaštitu biodiverziteta i uspostavu zaštićenih područja. te sedam jezera u Đurđevičkom bazenu (13.58 5. koje danas postaju potreba i praksa svakodnevnog života.44 1. Tabela 1 – Površina nekih jezera na napuštenim površinskim kopovima u TK jezero Šikulje.15 2. Restaurirana staništa.38 1.

i to kulturama kukuruza. Kako jezera obezbjeđuju stalno prisustvo vlage vazduha i podloge. Tokom terenskih istraživanja primijenjen je standardni metod fitocenološkog snimka (Braun-Blanquet.41 ha. nedavno formiranih vodenih tijela.792. te je rekultivisano ukupno 745 ha (16. Upo3 Navedeni podaci su dobiveni planimetrisanjem sa situacionih planova površinskih kopova 1:2500. Biljni materijal je prikupljen. na kojima još uvijek nije došlo do formiranja zajednica vaskularnih biljaka.Navedena jezera su stalna vodena tijela. te realizacijom bioloških interakcija. Rezultati rada Na novoformiranim vodenim tijelima prirodni proces progradacije ekosistema teče spontano. te herbariziran ili konzerviran u 4% formalinu. Laboratorijska faza rada je obuhvatila konačnu determinaciju biljnih vrsta (Tutin). Eksploatacijom uglja na ovom području degradirano je 4417. Brestovica.1343.07 ha). 502 .2281. te njihov ukupan broj iznosi oko 100. tip zemljišta. Metod obuhvata identifikaciju abiotičke i biotičke komponente ekosistema. Fitocenološki snimci su sačinjeni u ljetnom aspektu 2008. te sastav biljne zajednice na svakom istraživanom lokalitetu. Na navedenim površinskim kopovima je prisutan i veći broj manjih. Ramići. Ranije formirana jezera imaju prirodni pritok vode. ječma i krompira. trava. Mušići. na šest kopovskih jezera Tuzlanske regije (Suhodanj. odnosno vlastiti vodni režim.24 ha šumske vegetacije (Krekanski bazen .96 ha i Banovićki . različite starosti (40 -10 godina). Utvrđeni su: tip geološke podloge. te determinaciju tipova staništa sa Aneksa I Habitat Direktive. nagib i ekspozicija terena. pšenice. ovdje se uspostavljaju tipični močvarni ekosistemi.87%). Tokom posljednih decenija prošlog vijeka započeti su radovi na rekultivaciji degradiranog zemljišta. godine. te su na starijim jezerima već prisutni i neki odmakli progradacioni stadiji. Materijal i metode rada U cilju identifikacije danas prisutnih tipova staništa na napuštenim kopovskim površinama. izvršena su istraživanja koja su obuhvatila terensku i laboratorijsku fazu rada. Đurđevički . procesom naseljavanja biljnih i životinjskih vrsta na degradirana staništa.3 Uspostava vododržive podloge u vodenim tijelima je vjerovatno tekla kroz proces erozije i dopremanja sedimenata u depresije bivših kopova. Šići i Bistarac). 1964).

2008 23. Tabela 2 – Zajednice poplavnih šuma na kopovskim jezerima Tuzlanske regije Lokalitet Nadmorska visina Ekspozicija Nagib Geološka podloga Tip zemljišta Veličina snimka u m2 Opšta pokrovnost u % Datum Floristički sastav Sprat drveća do 8 m Salix alba l.08. Quercus robur l.1 +.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja redo sa zauzimanjem svih slobodnih tipova staništa.2008 23.2 1.2008 08.08. Suhodanj 290 E <5° Laporci Brestovica 294 ravno ravno Laporci Bistarac 254 N <5° Pješčari Bistarac 254 NW 20° Pješčari Mušići 358 ravno ravno Pješčari i andeziti Močvarno Močvarno Močvarno Hidrogena Deposol glejno glejno glejno crnica 100 100 200 20 50 70 95 98 95 70 17.1 1. Sprat drveća do 3 m Salix fragilis l. Eupatorium cannabinum L.1 1. Typha latifolia L Inula salicina L.1 1.2 1.2 1.1 1.2 503 .2 2.4 3.) P. Acer tataricum l.1 +.1 1.1 1.4 1. Carpinus betulus l.1 1.2 1. na jezerima se uspostavlja i puni diverzitet močvarnih ekosistema.2 +. Populus alba l. Agropyron repens (L.1 1.1 2.08. u različitim uslovima vlažnosti kopnene i vodene sredine. Sprat grmlja Salix purpurea l.1 1.08.1 +.2 1.1 +.1 1.1 1.1 1. Beauv. te se u najodmaklijim stadijima u okolini jezera uočava prisustvo fragmenata poplavnih šuma sa johom i poplavnih šuma sa vrbama.2008 08.08.2008 1 2 3 4 5 3.1 3.1 1.3. Sprat zeljastih biljaka Lycopus europaeus L.3 3.2 2. +.1 1. Salix cinerea l.2 1.1 1.3 4.1 +.1 1. Alisma plantago-aquatica L. Stepen progradacije je različit. Cornus sanguinea l.1 1.

Juncus glaucus Ehrh. Achillea millefolium L. Carex sp.1 2. Ranunculus acris L. Epilobium palustre L.1 1. Rorippa palustris (L.1 1.) Bess Convulvulus arvensis L. 504 .2 +. Prunella vulgarisL.3 +. Tanacetum vulgare L.1 +. Plantago major L. Juncus effusus L.2 1.2 1.2 Stadije na nižem stepenu progradacije u kopnenoj sredini karakteriše prisustvo zeljastih vrsta prilagođenih na visoko prisustvo vlažnosti.1 +.1 +.2 1.1 +.) Nes Daucus carota L.1 1.1 1.1 +.3 +.2 1. Centaurea jacea L. Scirpus sylvaticus L.1 1.1 1.2 1. Potentilla reptans L.2 1.1 +.4 +. Equisetum i Juncus itd. Cyperus fuscus L. Vicia cracca L.3 +.1 +.2 1. Mentha arvensisL.1 2. Sparganium erectum L. Lathyrus silvester L. Phragmites communisTrin. Inula helenium L.1 3. kao što su brojne vrste rodova Carex. Holcus lanatus L.1 1.1 1.1 1.2 2. Agrimonia eupatoria L.2 1.1 +. Schoenoplectus lacuster (L. Lythrum salicaria L. Typha angustifolia L. Ranunculus repens L.1 +.1 1. Stenactis annua (L.1 +.) Palla +.1 1. Equisetum arvense L.1 +.1 1. Pimpinela major L.1 1. Lysimachia nummularia L. Lysimachia vulgaris L.3 1. Ambrosia artemisiifolia L.Mentha aquatica L.

Močvarna staništa su dugo vrijeme u ljudskoj historiji shvatana kao neupotrebljiva i sama po sebi nekorisna. Pored toga. te različite vrste vodozemaca. močvare su često isušivane i u cilju izgradnje saobraćajnica. restauracijom močvarnih ekosistema i ubrzavanjem prirodnih procesa progradacije močvarne vegetacije na formiranim vodenim tijelima napuštenih površinskih kopova.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U vodenoj sredini uspostavljene funkcije močvarnih ekosistema indiciraju. gmizavaca i riba. kao što su trska (Phragmites communis). sa posebnom cjelinom močvarnih staništa u dolini rijeke Spreče. S te strane. pored ostalih. U sastav močvarnih pejzaža ulazi veći broj ekosistema sa visokim pejzažnim vrijednostima koje čitavim ravničarskim prostorima daju posebna ekološka i biogeogr