ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Međunarodna konferencija/international conference
“Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja” “Protected areas in function of sustainable development” Bihać, 6.-8. studenoga 2008. /Bihać, from 6th-8th November 2008 ZBORNIK RADOVA/CONFERENCE PROCEEDINGS

nakladnik/Publisher
Federalno ministarstvo okoliša i turizma Federal Ministry of Environment and T ourism

Za nakladnika/for Publishers
Dr.sc./PhD Nevenko Herceg ministar okoliša i turizma Federacije BiH /Minister of environment and tourism of Federation of BiH

uredništvo/ editorial board
dr. sc./PhD Nevenko Herceg akademik/academician Sulejman Redžić dr. sc./PhD Jasenka T opić mr. sc./MSc Mehmed Cero dr.sc./PhD Zlatko Bulić mr.sc./MSc Anto Matić T omislav Lukić, prof.

Glavni i odGovorni urednik/editor in chief
dr. sc./PhD Nevenko Herceg

iZvršna urednica/executive editor
Karmela Mabić, dipl. ing./BSc

lektura i korektura/ lanGuaGe editinG
Jozo Kraljević, prof. Marjana Previšić, prof.

Prijevod s enGleskoG jeZika/ translation froM enGlish
Jozo Kraljević, prof.

računalna obrada i tisak/ coMPuter ProcessinG and Print
FRAM ZIRAL d.o.o.

naklada/coPies
1000 primjeraka/1000 copies
CIP – Katalogizacija u publikaciji Narodna knjižnica HNŽ Mostar UDK 502.13(497.6)(082) 338.48:502](497.6)(082) 504(497.6)(082) MEĐUNARODNA konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja (2008 ; Bihać) Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja, [Bihać, 6. - 8. studenoga 2008.] : zbornik radova / [organizator=organizer Federalno ministarstvo okoliša i turizma=Federal ministry of environment and tourism ; glavni i odgovorni urednik=editor in chief Nevenko Herceg ; prijevod s engleskog jezika=translation from English Jozo Kraljević]. – Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2008 ( [Mostar] : FRAM ZIRAL). – 600 str. : ilustr. [djelomično u bojama] : 24 cm Bibliografija iz svakog rada. – Sažeci na engl. jeziku 1. HERCEG, Nevenko 2. FEDERALNO ministarstvo okoliša i turizma
NAPOMENA: U zborniku su objavljeni samo radovi koji su uredništvu dostavljeni u zadanom roku. Uredništvo ne snosi odgovornost za kvalitetu fotografija koje se koriste kao ilustracije u radovima budući da se one objavljuju kao u dostavljenom izvorniku, a potpuno su izostavljene one koje ne zadovoljavaju minimalne uvjete kvalitete potrebne za tisak.

ZBORNIK RADOVA

Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Međunarodna konferencija

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

UVODNA RIJEČ

Poštovani čitatelji,

s osobitim zadovoljstvom ovim vas zbornikom radova podsjećam na Međunarodnu konferenciju o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ što je od 6. do 8. studenoga 2008. održana u Bihaću u organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Međunarodna konferencija o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“, čiji su pokrovitelji bili Vlada Federacije BiH i Općina Bihać, predstavljala je veliki događaj za Bosnu i Hercegovinu koja intenziviranjem zaštite svojih prirodnih vrijednosti nastoji osigurati održivi razvoj prihvaćajući načela uravnoteženog ekonomskog rasta i visokog stupnja zaštite, ali i unapređenja kvalitete prirode i okoliša. Održivo korištenje, zaštita i razvoj prirodnih resursa je condito sine gua non dugoročnog razvoja na globalnoj razini. Europa, kojoj pripadamo i čijoj politici težimo, čvrsto se obvezala održivom razvoju kao ključnom načelu njezinih politika i akcija. Za Bosnu i Hercegovinu, koja sigurno stoji na putu ubrzanog približavanja Europskoj uniji, konferencija o zaštićenim područjima i potpora koju su njezinom održavanju pružili Svjetska banka, Europska komisija, UNDP, IUCN, WWF i REC potvrda je pripadnosti svjetskoj obitelji onih koji na različite načine skrbe o prirodi kako bi se iznimno prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje. Uz brigu oko zaštite prirodnih vrijednosti i povećanja površina zaštićenih područja, cilj konferencije je bio osigurati primjerenu valorizaciju zaštićenih područja na način da se osigura održivi razvoj koji podrazumijeva dugoročni ekonomski razvoj koji nije u suprotnosti s principima zaštite i maksimalno uključuje lokalne zajednice. Prirodne ljepote planinskih masiva Bosne i Hercegovine sa vrhunskim botaničkim endemskim genetskim fondom, Ramsarska područja Hutovog blata, Livanjskog polja i Bardače, neotkrivena speleološka vrijednost špilje Vjetrenica i mnogih drugih znanih i neznanih kraških podzemnih ekosustava, slapovi Une, Plive i Trebižata predstavljaju neiskorišteno blago nama na dohvat ruke. Kako očuvati taj postojeći, iznimno vrijedan prostor i iz njega stvoriti nove vrijednosti te osigurati održivi razvoj zaštićenih područja, pitanja su o kojima se raspravljalo na Međunarodnoj konferenciji o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“. 

Nesporno je kako su pobrojane, ali i mnoge druge manje znane prirodne vrijednosti, izazov ne samo za domaće nego i inozemne znanstvenike čije je područje interesa zaštita prirode. Više od pedeset znanstvenih i stručnih radova istaknutih domaćih i inozemnih autora svjedoči o velikom interesu koji je održavanje konferencije “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ pobudilo kod znanstvenika, stručnjaka i udruga koje se brinu o zaštiti prirode, ali i kod vlada najvećeg broja država iz našeg okruženja. Cijeneći iskustava dobre prakse država iz okruženja, kroz razmjenu znanja i iskustava, zagovarajući regionalni pristup, partnerstvo i suradnju na konferenciji “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ želja nam je bila sagledati i razriješiti dvojbu između gospodarskog razvoja i očuvanja prirode uz puno uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i uz promicanje poduzetničke djelatnosti. Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje održivoga razvoja je djelotvorno sudjelovanje javnosti kako u pripremi politike zaštite prirode tako i u njezinoj provedbi. Sudjelovanjem na konferenciji “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ spremnost za djelatno uključivanje i preuzimanje vlastitog dijela odgovornosti za stvaranje uvjeta za općedruštveni razvoj uz istodobnu zaštitu prirode, pokazale su jedinice lokalne i regionalne uprave, institucije civilnog društva i javne osobe koje u izdašnom i ekološki još uvijek visoko vrijednom prostoru prepoznaju razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. Na tom tragu trodnevni skup u Bihaću, okupljajući na jednom mjestu istaknute znanstvenike, stručnjake i javne osobe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva koji na različite načine skrbe o prirodi, imao je za cilj pronaći odgovore na pitanje kako očuvati i zaštititi postojeće prirodne vrijednosti, ali i osigurati njihovu primjerenu valorizaciju koja omogućava održivi razvoj zaštićenih područja. U dobroj vjeri kako je Međunarodna konferencija o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ ispunila očekivanja i doprinijela ostvarenju zajedničkog cilja, održivog upravljanja prirodom, preporučam Vam Zbornik radova koji potvrđuje kako su prirodne ljepote naš najvrjedniji resurs dok je njihova zaštita nasušna potreba, a nikako ne prevelik luksuz kako se ponekad čini.
predsjednik Organizacijskog odbora dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH 

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

orGaniZator/orGaniZer
FEDERALNO MINSTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA/ FEDERAL MINISTRY OF ENVIRONMENT AND TOURISM

Pokrovitelj/sPonsor
VLADA FDERACIJE BiH/GOVERNEMENT OF FEDERATION BiH SVJETSKA BANKA/WORLD BANK MISSION TO BiH EUROPSKO KOMISIJA/EUROPEAN COMMISSION MISSION TO BiH OPĆINA BIHAĆ/MUNICPALITY OF BIHAĆ

suorGaniZatori/co-orGanisers
WWF, UNDP UNEP , ,IUCN, VELEPOSLANSTVO MAĐARSKE U BiH/ THE EMBASSY OF HUNGARY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OPĆINA BIHAĆ/MUNICIPLAITY OF BIHAĆ VLADA UNSKO-SANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE / GOVERMENT OF UNA-SANA CANTON PARK PRIRODE HUTOVO BLATO/NATURE PARK HUTOVO BLATO PARK PRIRODE BLIDINJE/NATURE PARK BLIDINJE TZ UNSKO-SANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE/ TOURIST ASSOCIATION OF UNA-SANA CANTON DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE RH/ STATE INSTITUTE FOR NATURE PROTECTION OF REPUBLIC OF CROATIA REC BiH, UDRUGA/ASSOCIATION „LIJEPA NAŠA ČAPLJINA, “ EKUS Bihać , UDRUGA/ASSOCIATION VJETRENICA

Medijski Partneri/Media Partners
FEDERALNA TELEVIZIJA BOSNE I HERCEGOVINE/ FEDERAL TV OF BOSNIA AND HERZEGOVINA, RADIO BiH, RADIO HERCEG BOSNA, FENA, ONASA, VEČERNJI LIST, DNEVNI AVAZ, DNEVNI LIST, OSLOBOĐENJE, NEZAVISNE NOVINE 

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

PROGRAM – AGENDA
PRVI DAN
6. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008. 14,00-18,00 Akreditiranje (Hotel “PARK”, Bihać) Panel: “ZAŠTIĆENA PODRUČJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA” (Kulturni centar Bihać) 18,00-20,00 Uvodni panel “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja” Dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH Marco Mantovanelli, direktor ureda Svjetske banke za BiH, Predrag Nenezić, ministar turizma i zaštite životne sredine Crne Gore, Paolo Lombardi, direktor WWF-a u Rimu, Dr. sc. Johan Hesse, prvi tajnik misije Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu i voditelj Operativnog odjela za gospodarske reforme i prirodne resurse, Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske 19,10-19,30 Bosna i Hercegovina – zemlja raznolikosti Dokumentarni film, Marinko Dalmatin, dipl. ing. biol. 19,30-20,00 Svečana dodjela priznanja i nagrada Obraćanje domaćina: Šemsudin Dedić, premijer Unsko-sanskog kantona/županije Mr. sc. Hamdija Lipovača, načelnik općine Bihać 20,00 Svečana zajednička večera za sve sudionike uz prigodan kulturno umjetnički program (Hotel “PARK”, Bihać)

DRUGI DAN
7. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008. (Kulturni centar Bihać) 9,00-9,10 Pozdravni govori 9,15-11,30 I. Sesija – zaštićena područja, iskustva iz BiH i regije 11,30-15,00 II. Sesija- starteški dokumenti zaštite prirode 15,10-18,00 III. Sesija- koncept održivog razvoja u zaštićenim prirodnim područjima 18,00-18,15 Usvajanje zaključaka

TREĆI DAN
8. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008.

9,00-12,00

Posjet nacionalnom parku “Una”, Bihać 11

PROGRAMME-AGENDA
FIRST DAY
6th NOVEMBER YEAR 2008. 14:00-18:00 Accreditation (Hotel “PARK”, Bihać) Panel: “PROTECTED AREAS IN FUNCTION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT” (Culture Centre Bihać) 18:00-20:00 Introductory panel “Protected areas in function of sustainable development” PhD Nevenko Herceg, minister of environment and tourism of Federation of BiH Marco Mantovanelli, director of the Office of the World Bank for Bosnia and Herzegovina Predrag Nenezić, minister of tourism and protection of the living evironment of Montenegro Paolo Lombardi, director of WWF office in Rome PhD Johan Hesse, Fist secretary of the mission of EC to Bosnia and Herzegovina and Head of the operational department for economical reforms and natural resources Davorin Marković, director of State institute for protection of nature of republic of Croatia 19:10-19:30 Bosnia and Herzegovina-country of diversity, Documentary film, Graduated Eng. Biology Marinko Dalmatin

19:30-20:00 The ceremony of giving the recognitions and awards Addressing of hosts: Šemsudin Dedić, Prime minister of the Una-sana canton MSc Hamdija Lipovača, Mayor of Bihać 20:00 The dinner ceremony for all participants and cultural artistic programme (Hotel “PARK”, Bihać)

SECOND DAY
7th NOVEMBER YEAR 2008. (Culture Centre Bihać) 09:00-09:10 Greeting speeches 09:15-11:30 I. Session – protected areas, experinces from BiH and region 11:30-15:00 II. Session- strategic documents on nature protection 15:10-18:00 III. Session- concept of sustainable development in the protected natural areas 18:00-18:15 Adoption of conslusions

THIRD DAY
8th NOVEMBER YEAR 2008. 9:00-12:00 Visit to national park Una, Bihać

12

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prepuna dvorana Kulturnog centra u Bihaću 13 .

Šemsudina Dedića 14 .Izlaganje ministra Hercega na panelu Uvodno obraćanje premijera USK.

ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode RH 15 . mr sc. Hamdija Lipovača Davorin Marković.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Načelnik općine Bihać.

Spomenka Mičić. dopredsjednik RS 16 . dopredsjednica FBiH Davor Čordaš.

sc. Sveučilište u Zagrebu Izlaganje o GIS-u za Nacionalni park Una 1 . Jasenka Topić.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prof. dr .

Priznanje općine Bihać ministru Hercegu Sudionici panela u društvu domaćina 1 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ministar Herceg sa suradnicima u društvu Zlatka Bulića Ugledni gosti uoči press konferencije 1 .

Najava Konferencije na pressu Vlade FBiH 20 .

gradu nadomak nedavno proglašenog Nacionalnog parka “Una”. Duboko sam uvjeren kako dijelite naše zadovoljstvo zbog činjenice da se konferencija. izuzetno mi je zadovoljstvo i čast pozdraviti Vas u ime Federalnog ministarstva okoliša i turizma i u svoje osobno ime. 21 . Bosna i Hercegovina u posljednje vrijeme nastoji osigurati održivi razvoj prihvaćajući načela uravnoteženog gospodarskog rasta i visokog stupnja zaštite prirode kako bi se iznimno prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje. koja u fokusu ima zaštićena područja. sc. ali i zahvaliti vam na velikom odazivu iz kojeg iščitavamo vašu spremnost da preuzmete vlastiti dio odgovornosti za stvaranje uvjeta za općedruštveni razvoj uz istodobnu zaštitu prirode. Cijenjeni gosti. Prijatelji prirode. Nesporno je i kako su te prirodne vrijednosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dr. održava upravo u Bihaću. Međutim. dopustite da izrazim zahvalnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Općini Bihać. trećeg nacionalnog parka u državi Bosni i Hercegovini. stalni izazov ne samo za domaće nego i inozemne znanstvenike čije je područje interesa zaštita prirode. činjenica je i kako naš odnos prema prirodi nije uvijek u skladu sa njezinim osnovnim zakonima. koji su prihvaćanjem pokroviteljstva dodatno osnažili značaj konferencije i time potvrdili da u izdašnom i ekološki još uvijek visoko vrijednom prostoru vide razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. Gospođe i gospodo. Zadovoljstvo mi je kazati kako intenziviranjem zaštite prirodnih vrijednosti. a prvog na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. sigurno neću kazati ništa novo ako ponovim kako je Bosna i Hercegovina među rijetkim zemljama u svijetu koje se mogu pohvaliti iznimnim prirodnim vrijednostima. Nevenko Herceg ministar okoliša i turizma Federacije BiH Gospođe i gospodo. Uz izraze dobrodošlice svima vama.

kao što su: tradicionalna poljoprivreda. potrebno detaljno valorizirati raspoložive potencijale. Stoga je u ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima. a s druge strane u funkciji nacionalnog doprinosa svjetskim nastojanjima da se osigura održivo iskorištavanje. uvezivanjem zaštićenih područja u europsku mrežu Natura 2008 i Smaragdnu mrežu. kroz razmjenu znanja i iskustava. tradicionalni zanati i rukotvorine. te mnogi drugi eko i etno turistički proizvodi i sadržaji. Iskreno se nadam. kamen temeljac strategije očuvanja bioraznolikosti. Međunarodnu konferenciju o zaštićenim područjima organizirali smo sa željom da. Svjesno ili nesvjesno zaboravlja se kako su zaštićena područja. Stvaranjem konsenzusa o važnosti zaštićenih područja.Jedna od prisutnih predrasuda na ovim našim prostorima je kako zaštita prirodnih vrijednosti dolazi u sukob s interesima gospodarskog rasta. osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projeke. Iskustva dobre prakse država iz našeg okruženja dokazuju kako je moguće primjenjujući koncept održivog razvoja postići potpuni balans između zaštite prirode i gospodarskog rasta. Naše opredjeljenje za održivi razvoj zaštićenih područja s jedne strane stoji u direktnoj funkciji održivog razvoja Bosne i Hercegovine. Cijenimo kako naglasak treba staviti na originalne sadržaje. uzgoj ljekobilja i šumskih plodova. zaštita i razvoj prirodnih resursa kao uvjet bez kojeg nema dugoročnog razvoja na globalnoj i regionalnoj razini. sagledamo ne samo iznimne prirodne vrijednosti koje pojedinačno posjedujemo nego i da započnemo suradnju koja će izaći iz uskih lokalnih i nacionalnih okvira. sa svojim izuzetnim prirodnim vrijednostima i resursima. koji mogu biti komparativna prednost na užem i širem tržištu. razvijanjem i jačanjem mreže za razmjenu informacija i prakse. kako će ono što će se čuti ovdje pomoći da pronađemo najbolja rješenja za primjerenu valorizaciju zaštićenih područja na način da se osigura održivi razvoj što podrazumijeva dugoročni gospodarski razvoj koji nije u suprotnosti s principima zaštite i maksimalno uključuje lokalne zajednice. a istodobno predstavljaju i značajan potencijal za održivi gospodarski razvoj zemlje. koji će pomoći ruralnom razvoju. uvođenjem intersektorskog pristupa. usvajanjem europskih standarda. zadržavanju i vraćanju stanovnika. 22 . a napose jačanjem regionalne suradnje ne samo da si osiguravamo pripadnost svjetskoj obitelji onih koji skrbe o prirodi nego više od toga osiguravamo budućnost našim potomcima. proizvodnja organske hrane.

Hvala! Registriranje sudionika konferencije u Bihaću 23 . održivog upravljanja prirodom. želim nam uspjeh u radu. u dobroj vjeri kako će Međunarodna konferencija “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ ispuniti naša i vaša očekivanja te doprinijeti ostvarenju zajedničkog cilja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Gospođe i gospodo.

24 .

turizam. kao što se potvrđuje i ovom relevantnom međunarodnom konferencijom organiziranom u pravo vrijeme. 25 . Ona mogu zaštititi slivove i regulirati protok vode. Ovaj pomak u politici će približiti BiH međunarodnim praksama za održivo vladino financiranje i možda će biti model za druge zemlje u regiji. očuvati obnovljive resurse koji se eksploatiraju i apsorbirati zagađivače i ugljik. Zaštićena područja nude mjesto za rekreaciju. na koju ste pozvani da prisustvujete. i zahvaljujemo im što su nas pozvali na ovaj važan događaj. spriječiti eroziju tla. Odajemo priznanje inicijativi organizacijskog odbora. Gledajući zaštićena područja u kontekstu šireg krajolika.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Marco Mantovanelli Svjetska banka direktor Ureda za BiH Dame i gospodo. Svjetska banka je najveći pojedinačni izvor financiranja za zaštitu biodiverziteta i pruža podršku za projekte zaštićenih područja u većini zemalja balkanske regije. što je prilika za zemlju da ispuni svoje obveze po Konvenciji o biodiverzitetu i učini korak u pravcu ispunjavanja zahtjeva EU Natura 2000. Putem projekta zemlja će moći povećati površinu pod zaštitom do razina koje odgovaraju lokalnim potrebama i u skladu sa regionalnim prosjecima. Veliko nam je zadovoljstvo poželjeti dobrodošlicu BiH u ovu porodicu i s nestrpljenjem očekujemo da zajedno proslavimo uspjeh ove međunarodne konferencije i naših zajedničkih napora. uključujući i Projekt šumskih i planinskih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini. sa predsjedavajućim ministrom Hercegom na čelu. projekt će također pomoći stvaranju uvjeta za održiv i uravnotežen ekonomski razvoj. Svjetska banka ima dugotrajno partnerstvo s europskim zemljama na upravljanju zaštićenim područjima i zaštiti biodiverziteta. koji je pokrenut upravo prije mjesec dana u Nacionalnom parku “Sutjeska“. Također. istraživanje. značajno je što će se u bliskoj budućnosti uspostaviti nova zaštićena područja. utjecati na režim padalina i lokalnu klimu. edukaciju i duhovno uzdizanje. Sve se više spoznaje da su i održivi razvoj i zaštićena područja neophodni i da se međusobno jačaju. Vrlo je značajno što su sada oba entiteta u BiH opredijeljena da osiguraju sredstva iz vladinog proračuna za zaštićena područja. zaštićena područja i prirodna staništa unutar njih pružaju niz društvenih i ekonomskih koristi društvu.

26 .

dok ljudska populacija još uvijek raste. naš glavni kapital. uključujući i ona ekonomski razvijenija. u Potsdamu su politički lideri tzv. a time i potražnja za dobrima i uslugama ekosustava. hrana. Izvješće naglašava nekoliko veoma važnih stvari. bit će sve teže i teže osigurati ljudski boljitak ako se ekosustavi svijeta. lijekovi. plodna tla. Nekoliko stotina znanstvenika provelo je analizu stanja svjetskih ekosustava i usluga koje oni pružaju ljudskim društvima. Treće. Problem koji naglašava projekt TEEB je taj da naše ekonomije nisu u stanju izmjeriti ono što je stvarno važno za boljitak ljudi te da prema tome nisu u stanji niti pokrenuti odgovarajuće inicijative koje bi vodile 2 . drage kolege. mnogo veći. koji je ove godine objavio prvo izvješće o dosad učinjenom. Tu spadaju stvari kao što su: voda. ljudska društva. godine: Milenijska procjena ekosustava. Nekoliko godina nakon Milenijske procjene. tri četvrtine usluga ekosustava koje se procjenjuju u izvješću. ovise u svom blagostanju o održivom protoku roba i usluga koje pružaju ekosustavi planeta. vlakna. Drugo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Paolo Lombardi direktor WWF-ovog Ureda za mediteranski program Vaša ekscelencijo ministre okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine. potaknuti objavom Sternovog izvješća o cijeni političke pasivnosti u vezi klimatskih promjena. u gradu Bihaću. nalaze se u stanju opadanja izazvanog degradacijom ekosustava koji ih podržavaju. G7 plus pet inicirali su projekt “Ekonomika ekosustava i biodiverzitet“ (TEEB). dame i gospodo. uvaženi predstavnici međunarodnih organizacija. postavili sebi šire pitanje: kolika će biti cijena gubitka ekosustava i njihovih usluga? Pod pokroviteljstvom Europske komisije i njemačke Vlade. troškovi poremećaja svjetskih ekosustava su potencijalno mnogo. Nastavak pružanja takvih usluga u budućnosti je neizvjestan. adekvatno ne zaštite. grupe “G7 plus pet“. Ako se u Sternovu izvješću procjenjuje da će mogući negativni utjecaj klimatskih promjena imati za posljedicu smanjenje globalnog BDP-a od preko 20% (a troškovi drastičnog smanjenja ovog rizika na još nekoliko procenata globalnog BDP-a). uistinu je zadovoljstvo i čast predstaviti Međunarodnu konferenciju “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“. Prvo. Ovaj bih kratki uvod želio započeti prisjećanjem na jedno važno izvješće Ujedinjenih naroda iz 2005. regulacija klime i desetke drugih (zapravo još i ne znamo za sve njih).

Želim vjerovati da je potpisivanjem Dinaric Big Wina ovih šest zemalja dinarske ekoregije uvrstilo očuvanje prirode među svoje političke prioritete.prema gospodarskom napretku. kao što su dijamanti. ponovna izgradnja temelja ekonomije. Hrvatsku. Srbiju i Albaniju. uviđajući da je priroda strahovito važno sredstvo za društveni i ekonomski razvoj dinarske regije. Hvala na pažnji. Pavan Sukhdev. ali veoma male uporabne vrijednosti. nevladinih aktera. točnije u svibnju. iskustva i ideja koji mogu zaštićena područja učiniti uspješnima. podrazumijeva osnivanje 13 novih zaštićenih područja i proširenje 9 postojećih. vođa TEEB projekta. Moje najbolje želje za dobru i produktivnu konferenciju. prigodom Konferencije stranaka globalne Konvencije o biodiverzitetu. i da ona imaju veliku mogućnost da pridonesu ekonomskom razvitku. ali velike uporabne vrijednosti. uključujući i ministra Nevenka Hercega. pokazali su izvanrednu sposobnost vođenja prema održivom razvoju potpisivanjem obaveze da znatno pojačaju provedbu programa rada Konvencije na zaštićenim područjima. Zaštićena područja su instrument održivog razvoja. Ta obaveza. kao što je voda. Bosnu i Hercegovinu. sigurno će biti najvažniji zadatak koji čovječanstvo mora riješiti. Dr. 2 . citira Adama Smitha u preliminarnom izvješću TEEB-a koji je stvar objasnio bolje nego što ćemo mi to ikada biti u stanju učiniti. Crnu Goru. šest ministara i državnih tajnika šest zemalja ekoregije Dinarskog luka. Ova konferencija može na mnogo načina pridonijeti jačanju programa očuvanja u Bosni i Hercegovini i šire. i promicanje regionalne suradnje na postizanju ovih ciljeva. Ona također može započeti prikupljanje kritične mase znanstvenika. Time sam stigao do zadnje točke svoga uvoda. One su također shvatile da su zaštićena područja ključni instrument da se osigura očuvanje kritičnih ekosustava i biodiverziteta. Ona može započeti ujedinjenje baštine znanja. političara – onih koji će na kraju krajeva morati biti pokretačka snaga novoga stava o ulozi prirode u našim društvima. Usred globalne ekonomske krize. koju smo nazvali “Dinaric Big Win” (“Dinarska velika pobjeda“). kao što to jasno govori sam naslov ove konferencije. učenje kako cijeniti stvari koje su nam najpotrebnije. U prvoj polovici ove godine. uključujući nekoliko prekograničnih zaštićenih područja. koji su predstavljali Sloveniju. A ima stvari veoma male ekonomske. administratora. Ima stvari od velike ekonomske.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Priznanje Marcu Mantovanelliu za doprinos promicanju zaštite prirode 2 .

30 .

nikog ne ostavlja ravnodušnim. Posebnost značaja Bihaća. za buduće generacije. Djelovanje koje se bazira na korištenju prirode i bioraznolikosti može doprinijeti dobrobiti stanovnika ove zemlje i njenom razvoju. a obzirom da Bosna i Hercegovina napreduje na putu pridruživanja obitelji naroda Europske unije. Stoga je za Bosnu i Hercegovinu od suštinske važnosti da harmonizira relevantno zakonodavstvo u skladu sa spomenutim direktivama Europske unije i učinkovito mobilizira mehanizme za uspješno provođenje potrebnih mjera. Ono što je potrebno je učinkovito i uspješno upravljati raspoloživim resursima kako bi se stvorili preduvjeti za održivu upotrebu istih u sadašnjem vremenu. Rijeke i planine ne znaju za granice i potrebna im je regionalna pažnja izvan okvira državnih granica. Stoga nam je drago vidjeti da sudionici ove konferencije dolaze iz različitih država ove regije. ali i u onom koje će tek doći. One koje su od ključne važnosti jesu direktive o pticama i staništima koje reguliraju i osiguravaju održanje konzervacije i biodiverziteta. nije puka slučajnost što se ova konferencija održava u jednom od “bisera“ ove prelijepe zemlje smještene u srcu južne Europe. Jasno je da jedinstvena bioraznolikost i ljepota ove zemlje pruža mogućnost za razvoj brojnih socio-ekonomskih aktivnosti. ali i regije. Zadovoljstvo mi je što se konferencija za očuvanje zaštićenih područja u svrhu podrške održivom razvoju odvija u gradu u kojem ljepota rijeke Une.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dr Johann Hesse Delegacija Europske komisije u BiH šef Operativnog odjela za ekonomske reforme i prirodne resurse Dame i gospodo. njen zakonski okvir potrebno je na odgovarajući način i uskladiti. Europska komisija namjerava nastaviti pružati podršku ovoj zemlji na njenom putu ka Europskoj uniji kao i u ispunjavanju spomenutih zahtjeva i 31 . kao grada kojeg odlikuje njegov Nacionalni park “Una“ i druge prirodne ljepote. Ove su zahtjeve preuzele sve zemlje članice Europske unije. zasigurno će doprinijeti pokretanju konsolidiranijih i odlučnijih aktivnosti promoviranja europskih direktiva. grada domaćina nadležnim institucijama i partnerskim organizacijama Bosne i Hercegovine. svojim šumom.

radujem se sudjelovanju na ovom impresivnom skupu na kojem sudjeluju mnogi koji donose odluke. i nadam se kako će konkretne aktivnosti slijediti obveze koje će proisteći iz ove konferencije. Vjerujem da će ova konferencija značiti jedan važan iskorak u tom procesu.identificiranih prioriteta. Iz istog razloga. Zajedno učinimo uspješnom ovu konferenciju! Zahvala akademika Sulejmana Redžića u ime nagrađenih 32 .

ISKUSTVA IZ BIH I REGIJE 33 .I. ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA.

.

Posebne vrijednosti sadržane su u više od 500 vrsta endemičnih biljaka. Na prostoru BiH je i najviši nivo ekoklimatske raznolikosti. Zaštita prirode. te predstavnika fungije. TRENDOVI. što je uz sadjejstvo sa ostalim ekološkim faktorima uslovilo i visok stepen krajoobrazne. odnosno pejzažne raznolikosti. Zaštita prirode u BiH u prošlosti se bazirala na (pseudo)kapitalističkim i socijalističkim osnovama. regije. Generalno. dr. Generalno. imala je manje-više sporadične dimenzije. Potrebno je definisati rezultantu između ove dvije varijable i uspostaviti održiviji oblik upravljanja. osim fundamentalne konzervacijske. pa i ekološko-restauracijske uloge. pa i globaliteta u cijelosti.. Tek 1 Akademik prof. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. sc.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTITA PRIRODE BOSNE I HERCEGOVINE – STANJE. ekološke. CEPRES – Center za ekologiju i prirodne resurse. Ovakvi pristupi u pojedinim dijelovima svijeta daju obostrano očekivane rezultate. ekonomske i društvene aspekte. a i generisanje ekološki prihvatljive dobiti potrebne za ostvarivanje programa zaštite. Sarajevo. BUDUĆE AKCIJE Sulejman Redžić Zaštita prirode predstavlja sistem dirigovanih akcija kojima se postiže osiguranje uslova života svijetu divljine u dugoročnim razmjerama u datoj dimenziji vremena i prostora. odnosno razvojne determinante jednog društva. Zaštita prirode neminovno integriše biološke. Takav pristup nameće potrebu definisanja obrazaca održivog razvoja koji će u isto vrijeme osigurati i potrebnu zaštitu. ima i nesumnjivu razvojnu dimenziju. U pogledu biološke raznolikosti spada u sami evropski vrh. u današnjim uslovima. Bosna i Hercegovina 35 . priroda BiH ima visoke ekološke i ekonomske vrijednosti. znatno više vrsta životinja. Slično je i sa geološko-morfološkim i hidrološkim diverzitetom. Priroda Bosne i Hercegovine (BiH) je veoma raznolika. kao i direktnu korist lokalnoj zajednici.

vodopad Plive. pada u sistemu institucionalnog jačanja ovog sektora. pojedinačna stabla drveća). Iako. Više svjetla na oblast zaštite okoliša. u uslovima intenzivne tranzicije.polovinom prošlog vijeka dolazi do institucionalizacije ove djelatnosti i konkretnih doprinosa. uspostavljaju se institucionalni oblici upravljanja na različitim razinama društveno-političkog organizovanja bivše BiH. te prašumskih rezervata (“Lom“. sistem zaštite prirode u tom vremenu imao je ekstenzivan karakter. krčenje šuma i podizanje vikend naselja. Prokoško jezero na Vranici. U postdejtonskoj BiH. Tako da Fedracija BiH sve do danas ostaje bez nadležnih institucija u ovoj izuzetno važnoj i složenoj oblasti.). Gasi se i posljednja institucija koja se bavila pitanjima zaštite prirode: Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH transformiše se u instituciju iz koje je izostavljen segment “zaštita prirode“.Strategije biološke i krajoobrazne raznolikosti BiH. da bi u Fedraciji BiH dostigla svoju najnižu tačku na vremenskoj ljestvici od uspostave sistematičnijeg upravljanja. “Janj“) itd. “Peručica“. zaštićena područja su oštećena kao što su u području botaničkog rezervata kod Konjica. botanički i zoološki rezervati. Slijede značajni koraci na ovom polju kroz izradu strateških dokumenata . Vlašić planina i sl. Unatoč tome. Upravo u tom periodu je došlo do vrlo intenzivne konverzije vrijednih prirodnih staništa na čitavom vertikalnom profilu BiH. nekontrolisana izgradnja razne infrastrukture. zaštita prirode svodi se na manje-više formalna djelovanja. U kasnijem periodu uspostavljaju se i drugi oblici zaštite priode kako u domenu biološke tako i geomorfološke raznolikosti (spomenici prirode. naročito nakon uspostave zasebnog Ministarstva okoliša i turizma na nivou Federacije BiH. pa sve do planinskih vrhova. idući od pojasa uvijek zelenih mediteranskih šuma. u dolini Grabovice u području Plase i Čvrsnice. prekomjerna eksploatacija ljekovitog bilja i divljih životinja. arboretumi. uključujući i prirodu. akvakultura u otvorenim vodama. eksploatacija šljunka i kamena. te postratnog perioda. nekontrolisan lov i ribolov. U stanju ratnog haosa. motivisani društvenim i kulturno-historijskim razlozima. Stragije zaštite okoliša i sl. te razvojno marginalnu ulogu. vrijedni su svake pažnje i uspostava posebnih oblika zaštićenih područja razine narodnih parkova (“Kozara“ i “Sutjeska“). stradali su i mnogi vrijedni dijelovi prirode (devastirane su prirodno očuvane sastojine visokih šuma. Tome treba dodati i niz manjkavosti intersektorske saradnje i povezivanja. Tako je bilo sve do izbijanja agresije na BiH. Poseban interes je u domenu instrumentalizacije zaštite prirode i iznalažanja indikatora za uspostavu efikasne mreže zaštićenih područja kao najadekvatnijih oblika u održivom upravlja- 36 . Osnovni pritisci su: prekomjerna i neselektivna sječa šuma.

To nalaže efikasne mjere kompleksne evaluacije prirodnih vrijednosti ukupne teritorije.  Evaluacija diverziteta tla.  Razvoj ekološkog informacionog sistema.  Evaluacija močvarnih staništa (niska.). društvene i političke interese u ukupnom razvoju BiH. naročito hidromorfnog tla.  Evaluacija flore i faune sa aspekta ugroženosti i izrada “crvenih knjiga“ flore. upravljačkog i političkog djelovanja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nju prirodnim vrijednostima. visoke šume. kraška polja.  Evaluacija i kartiranje geološko-morfološke i hidrološke raznolikosti. prelazna i visoka tresetišta ili cretišta). u odnosu 3 . Habitat direktive i sl. te okolišem u cijelosti. pa i projektovanjem regionalnih i globalnih obrazaca razvoja i izlaska svijeta iz postojeće ekološko-ekonomske krize. glečerska i planinska jezera.  Uspostava zaštićenih područja sa prioritetom u “biodiversity hotspots“ zonama BiH kao što su kanjoni i klisure rijeka.  Razvoj ex situ konzervacije (botanički vrtovi.  Determinacija staništa i njihova evaluacija (EUNIS. odnosno adekvatnu procjenu tzv. močvarni ekosistemi. ekonomske. Kao prioritetni zadaci u oblasti održivog upravljanja prirodom BiH su:  Evaluacija prirodnih vrijednosti u cilju efikasne i trajne zaštite i generisanja ekološki prihvatljive dobiti. značajan porast političke odgovornosti i radikalna promjena poimanja i uloge prirode i u njoj sadržanih resursa u demokratskom i tržišno orijentisanom društvu kojem BiH neminovno teži. sukladno međunarodnim propisima. faune i fungije. banke gena i sl. približno 20% nacionalne teritorije kroz NATURA 2000 program. katergorizacija upotrebne vrijednosti i procjena ugroženosti. Da bi se realizovali navedeni pravci djelovanja neophodno je promptno institucionalno i kadrovsko jačanje sektora prirode u domenu naučno-istraživačkog. pećine. “nultog“ stanja biodiverziteta na svim nivoima iz čega će proizaći konkretni pravci djelovanja i aktivnosti koje će integrisati biološko-ekološke. BiH na putu prema EU kao jedan od preduslova ima i stavljanje pod odgovarajući režim zaštite. a u skladu sa IUCN i drugim dokumentima Evropske unije (EU) i Programa za zaštitu životne sredine Organizacije ujedinjenih nacija (UNEP-OUN).).  Evaluacija biljnih zajednica sa aspekta ugroženosti i postojećeg stanja sa izradom “crvene knjige fitocenoza“. planinski vrhovi. Jer biološkoekološka dimenzija prirode nikada nije bila toliko jakim instrumentom u upravljanju cjelovitim razvojem države.

uključivanje nevladinog sektora i javnog mijenja na svim nivoima organizovanja u sistemu odlučivanja. još uvijek prirodno atraktivnim prostorima. Zbog toga je neophodna intersektorska saradnja. kakav se nastoji nametnuti i danas od najuticajnijih političkih lobija kakav je naprimjer energetski lobi. Sve odluke o angažmanu prirodnih resursa moraju se donositi u institucijama demokratskog sistema odlučivanja. a na osnovu stručnih mišljenja i analiza i procjena koje poznaje savremeno demokratsko društvo.na centralno-ekonomski koncept razvoja u ex SR BiH. 3 . Samo na taj način se može odoljeti sve većim “strastima“ pojedinaca i organizacija da se u njihovim rukama nađu resursi od neprocjenjive vrijednosti i strateške važnosti za razvoj budućih generacija na ovim.

zahvaljujući svom geografskom položaju. pripada šumskom području. Pitanje je koliko ovakva raspodjela i općenito gospodarenje prostorom pogoduje održanju bioraznolikosti. kako onih klimazonalnih. pa će u daljnjem tekstu biti govora o problemima zaštite staništa u Hrvatskoj.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROBLEMI ZAŠTITE PRIRODE U HRVATSKOJ Jasenka Topić Uvod Republika Hrvatska. sc. 1 Prof. točila i zaslanjena staništa. najveći udio teritorija bio prekriven različitim tipovima šuma. alpinske i rubnim dijelom panonske regije. To znači da bi. To znači da je u današnjoj raspodjeli otprilike polovica teritorija pod različitim antropogenim staništima. Prirodnim trajnim stadijima pripadaju još vodena i močvarna staništa. voćnjaci. Jasenka Topić. Hrvatska. kontinentalne. Zaštita biljnih i životinjskih vrsta može se provesti samo zaštitom njihova staništa. koji određuju svekoliku bioraznolikost Hrvatske. tako i ostalih tipova koji predstavljaju prirodne trajne stadije. Unutar svake od tih regija postoji još mnoštvo reljefnih. klimatskih i edafskih čimbenika te utjecaja čovjeka. kao i stijene. nalazi se u biogeografskoj podjeli Europe na značajnom križištu nekoliko velikih prirodnih regija: mediteranske. dr. no udio ovih staništa vrlo je malen na sveukupnom teritoriju. Sveučilište u Zagrebu 3 . bilo da su u pitanju oranice. vinogradi ili travnjaci – livade i pašnjaci. kao i većina europskih zemalja. pa se upravo staništa mogu koristiti za posrednu procjenu bioraznolikosti. Nekoliko tisuća biljnih svojti i neznani broj životinjskih svojti obitava na tome prostoru zahvaljujući raznolikosti staništa. bez utjecaja čovjeka.

Većina šumskih tipova pripada staništima iz Direktive o staništima EU.Problemi zaštite staništa Šumska staništa Kako je šuma prirodna zajednica. Što reći na činjenicu da je posljednja krava nestala s Velebita 1971. No. koja ukazuje na dobru kvalitetu zraka ali i dobro održavanje starih šuma. odnosno odvodnju. Uz to opada potražnja za ogrjevnim drvetom. godine? Dotad se na Velebitu odvijala 40 . koji se podižu nakon napuštanja stočarenja. Budući da zahtijevaju stalni trud čovjeka. pred nekoliko stoljeća zapisi govore da je pod šumom bio daleko veći teritorij nego danas. uvelike su utjecali na promjene tih staništa. gdje su šume pod posebnom zaštitom. Nakon toga dolazi do oporavka šumskog fonda. najlakše se obnavlja. Tako se posljednjih desetljeća udio područja pod šumom u Hrvatskoj povećao od 37 do skoro 50%. Sa stanovišta zaštite prirode malo je prigovora takvom gospodarenju u cjelini. to je i najstabilnija. budući da su hrvatske šume vrlo bogatog flornog sastava. Naravno. raseljavanje i nestajanje malih zaseoka i tradicionalnog života. a nastali su potiskivanjem (paljenjem i sječom) šuma i stalnim održavanjem putem ispaše ili košnje. u njima raste sve što potencijalno i dolazi u tim tipovima šuma: od biljaka u prizemnom sloju do lišajeva najosjetljivije sveze Lobarion. a kasnije se tom čimbeniku pridružila i migracija stanovnika u urbane prostore. Podignuti su brojni nasadi alepskog ali i drugih borova na napuštenim kamenjarskim pašnjacima. koje nadomještaju plin i nafta. tzv. preorijentacija stanovništva od poljoprivrede prema industriji ili turizmu. učestalu košnju i slično. uz napuštanje tradicijskog stočarenja. a treba dosta truda da se ona makne iz prirode. već i svi tipovi krških šumaraka i šikara crnog i bijelog graba. ne samo da su nestajale površine pod travnjacima nego su se preostale mijenjale i “poboljšavale” kroz razne “melioracije”. Stoga je poznata činjenica da su to jedne od najočuvanijih šuma u Europi. gnojenje. pa je tako pred tristotinjak godina oko 70% Slavonije još bilo prekriveno šumom. S jedne strane zabrana koza u mediteranskom prostoru dovela je do obrastanja krša. nisu to samo ekonomski iskoristive šume. demografske promjene. Od tada je udio šuma opadao na račun otvaranja prostora za ratare i stočare. od nizina do planina. Naravno. ali i za spas i uzdizanje Jugoslavije koja je svoj napredak poslije rata mogla uvelike zahvaliti sječi i prodaji drveta. Velika je zasluga i nacionalnih parkova i parkova prirode. zaštitne šume. te bušici i makije u eumediteranskom prostoru. Šumama se gospodari gdje god je to moguće. T ravnjačka staništa i vrištine Svi travnjaci u Hrvatskoj predstavljaju antropogene trajne stadije.

Pregled lokaliteta s ovim vrstama pokazao je da se većina nalazi u stadijima vegetacijske sukcesije. Dalmatinske zagore i Ravnih kotara dovela je do vidljivog zarastanja tih područja šikarama. Juniperus sabina. Tako se brometalni travnjaci sa svojim šarenilom boja i mnoštvom orhideja (prioritetno stanište iz Direktive) danas teško mogu naći u Hrvatskoj. iako se nalaze u pojasu klekovine bora. a samo rijetki lokaliteti održavaju se redovitom ispašom. a gdjegdje su samo ruševine u šumi. jer se ne preporučuje koji stadij treba stvarno zaštititi). a sakupljači ljekovite moravke pitaju se kamo je ona nestala. kao što su Pulsatilla grandis i Serratula lycopifolia. održavaju se samo unutar zaštićenih područja. Sve ostale površine napuštene su jer ni za bolje travnjake nema interesa. npr. Arnico-Nardetum. često prava mala sela. Brdske košanice također više nisu potrebne jer ima premalo stoke. Juniperus communis ssp. I odredba o zabrani držanja koza imala je dvojaki efekt: zarastanje krških pašnjaka i omogućavanje požara.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja živahna ljetna ispaša. Iako se i jedna i druga staništa nalaze u Direktivi o staništima (nelogičnost. a s druge strane davno je već stanovništvo srednjeg i južnog primorja zamijenilo tradicionalno stočarstvo turizmom. među njima i one sadržane u Direktivi. Nekadašnji ekstenzivni tradicionalni 41 . To je dovelo do vegetacijske progresivne sukcesije. Kiseli travnjaci. kao što malo preostalih stanovnika kaže. Genista radiata. U tim se tipovima travnjaka nalaze neke rijetke vrste. a napustila stočarenje. smatramo da prednost treba dati planinskim travnjacima zbog bogatog flornog sastava te rijetkih i endemičnih vrsta koje tu rastu. Submediteranski travnjaci reda Scorzoneretalia (Direktiva o staništima) također zarastaju na cijelom submediteranskom području. Eumediteranski travnjaci reda Thero-Brachypodietalia još su rjeđi. Ona je srećom u planinskim uvjetima vrlo spora. U Gorskom kotaru jedva da ima stoke. no florni sastav govori o trajnim promjenama. no od toga su danas jedini trag ruševine tih nastambi koje se danas gdjegdje (Mirovo) pretvaraju u vikend-naselja. nana. a kamoli za takove sa slabom i nekvalitetnom krmom. pa su površine uglavnom zarasle bušicima i makijom. postojala su ljetna naselja. a u primorskom dijelu sjevernog Jadrana većina se stanovnika preorijentirala prema turizmu i gradovima. Depopulacija unutrašnjosti Like. a šuma se. Aneks 2. U prizemnom sloju pojavljuju se niski puzavi grmovi i te se površine pomalo pretvaraju u vrištine vrsta Arctostaphyllos uva-ursi. na nekima su posađene kulture borova. S jedne strane vrlo mali dio ukupnog teritorija Hrvatske pripada eumediteranskoj zoni. primaknula do njihova praga. Planinske rudine koje se nalaze na izloženim grebenima zaštićene su od sukcesija zbog surovih klimatskih prilika.

pospichalii i Chouardia littardierei (ova posljednja je u Direktivi. pogotovo oni s nekvalitetnim prinosom. šljunkovita. Subpanonski suhi travnjaci sjeveroistoka Hrvatske davno su pretvoreni u kvalitetne oranice. Samu zajednicu Deschampsietum mediae. Vrištine i bujadnice (Direktiva o staništima). odnosno cijeli red Trifolio-Hordeetalia. Limonium anfractum. Tako su nestale zajednice Serratulo-Plantaginetum altissimae. pa danas ili prirodno zarastaju ili se pretvaraju u krumpirišta i voćnjake. muljevita) razlikuju se mnoga staništa. npr. Rhinantho-Filipenduletum vulgaris i Ventenato-Trifolietum pallidi. Velike bujadnice koje su se koristile za stelju (sl. Na dva lokaliteta još postoje male sastojine livade Gentiano pneumonanthe-Molinietum. Aneks 2). kao i sve srodne. a prije svega treba održati režim periodičnog plavljenja i isušivanja.maslinici održavali su se često kombinacijom ispaše ovaca i koza koje su u starom masliniku uklanjale prizemno grmlje i onemogućavale požare.) davno su izgubile funkciju. Aneks 2). voćnjake i vinograde. kao prijelazni stadij vegetacijske sukcesije između travnjaka i šuma. budući da obuhvaća značajna staništa Hrvatske. uglavnom su nestali s našeg područja. Zaslanjena staništa Ona se uglavnom nalaze uz obalu mora. ne ih pretvarati u probitačnije oranice ili gnojene livade. Posebnu pažnju valja usmjeriti na travnjake krških polja s promjenljivom vlažnošću. Limonium 42 . Najveći dio jadranske obale je kamenit i taj je najočuvaniji. Gratiolo-Caricetum praecocis-suzae. velikim su dijelom već zarasle u šume ili se nalaze na putu k tome. Pseudolysimachio longifoliae-Euphorbietum lucidae. a preostale sastojine su izmijenjenog sastava. Na južnim poljima značajna je zajednica Deschampsietum mediae u kojoj. rastu još Succisella petteri i Edraianthus dalmaticus (Direktiva. Tu su halofilne zajednice s endemičnim vrstama roda Limonium: Limonium cancellatum. Ostale su još dvije male sastojine. pjeskovita. Crne Gore i Makedonije. uz gore spomenute endemične vrste. danas su prava rijetkost. Neki travnjaci na staništima promjenjive vlažnosti također su nestali. a prema vrsti podloge (kamenita. Vlažni travnjaci. a livade busike (Deschampsietum cespitosae) u području Pokuplja i gornje Posavine. Na sjevernim krškim poljima razvijaju se molinietalni travnjaci zajednice Molinio-Lathyretum pannonici (Direktiva o staništima) s endemičnim vrstama Peucedanum coriaceum ssp. Bosne i Hercegovine. koje su pred sto godina prekrivale velike površine. Na krškim poljima treba potaknuti posrnulo stočarstvo. Republika Hrvatska je predložila za uvrštavanje u Direktivu o staništima. no one se nalaze u građevinskoj zoni pa su im dani odbrojeni.

teška i skupa djelatnost. melioracijskih. a zadržao se samo jedan zaslanjeni pašnjak na kojem su male sastojine panonske halofilne zajednice Camphorosmetum annuae (sl. već i travnjake i šume te mnoge depresije s vodenom i močvarnom vegetacijom. napose uzvodno od Hrvatske na Savi. pomalo zarastaju i prelaze u druge tipove vegetacije. odnosno preorati. a zapravo odvodnih. Iskopani su za isušivanje močvarnih terena da bi se mogli bolje iskoristiti za poljoprivredu. No kanali nisu isušivali samo oranice. Visoke vode su rijetke. uz malo iznimki (sl.).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vestitum (Direktiva o staništima). Nekadašnje kontinentalne slatine (Direktiva o staništima) u istočnoj Hrvatskoj nestale su kroz odvodnju.). a malobrojna populacija Eriophorum vaginatum na rubu je izumiranja. Većinom se na njih navozi alohtoni materijal. Srećom. Tako je u posljednjih nekoliko desetljeća iz hrvatske flore nestala vrsta Eriophorum gracile. Velikim naporom održavaju se tri mala creta.). pretrpjela su močvarna i vodena staništa. potpuno su bez vegetacije (Direktiva o staništima).). Osim velikih zahvata na rijekama iskopano je posljednjih desetljeća mnoštvo kanala. pa tako i u Hrvatskoj. Izgrađeni su od higrofilnih i heliofilnih vrsta pa im svako isušivanje ili zasjenjivanje. pa se pretvaraju u građevno zemljište za infrastrukturu (ceste. Od tih staništa najugroženiji su svakako cretovi (Direktiva o staništima). pa je većina takvih plaža potpuno ogoljela (sl. Dravi i Muri. parkirališta. barem na jednom mjestu obrambeni nasip Dunava u Baranji odmaknut je nekoliko kilometara od obale. helidrom) (sl. a plavljenje Parka prirode Lonjsko polje omogućeno je umjetnom kontrolom vodostaja na tom retencijskom području. što je trajna. Šljunkoviti žali (Direktiva o staništima) su rjeđi i atraktivniji za kupače. a za to je potrebno stalno uklanjanje vrsta koje zarastaju i uništavaju cret. čime je omogućeno plavljenje velikog područja Kopačkog rita. Čovjekova djelatnost često je pomogla i ubrzala njihov nestanak kroz odvodnju. Stoga se oni prirodno i ne mogu održati u ovim uvjetima. tzv. makar i od trava. Većina rijeka utvrđena je u koritima pa je onemogućeno plavljenje. promijenile su vodni režim nizvodnog toka. Vodena i močvarna staništa Velike promjene u Europi. pa je tako većina evidentiranih cretova u Hrvatskoj ili potpuno nestala ili su degradirani i u stadiju sukcesije. No gradnje hidrocentrala i akumulacija na rijekama. ali se uništavaju na druge načine. 43 . Pjeskovitih obala ima u Hrvatskoj malo. škodi. Muljevite obale (Direktiva o staništima) ne privlače kupače. Oni su nastali u geološkoj prošlosti kad je klima na ovom prostoru bila drugačija nego danas. vrlo su posjećene i.

C. Posebna staništa sedrenih barijera naših krških rijeka osjetljivi su sustavi. Hibiscus trionum. runolist na Samarskim stijenama.Staništa stijena i točila Hazmofitske zajednice stijena (Direktiva o staništima) prirodni su tip vegetacije i u Hrvatskoj su dobro očuvane. U njima rastu mnoge endemične vrste. odvodni kanalići uz seoske ceste i sl. no ona je danas skoro potpuno uništena najezdom alohtonih invazivnih vrsta Echinocystis lobata. zajedno s njihovom svojstvenom vegetacijom. Rasprostranjene su od mora do planinskih vrhova. koje je prirodna pojava. ali i dugotrajnog odgoja planinara u zaštiti prirode. portenschlagiana. pa se mnoga točila tako degradiraju. a s njime i korovne pratilice. Uz vodotoke se razvija i vegetacija reda Convolvuletalia. Centaurea ragusina i druge. seoska dvorišta s domaćim životinjama. Oranice su također promijenile sastav korovne komponente. Centaurea dalmatica. Taj problem je izraženiji na planinskim (s endemičnom vrstom Degenia velebitica) nego na primorskim točilima. osušeni slapovi odumiru i lome se. no umiranje točila. Urbanizacija prostora uništila je i mnoga ruderalna staništa. može se desetljećima svjedočiti o atraktivnim biljkama koje se nalaze na rukohvatu. iako su ugrožena. Moehringia tommasinii. 44 . npr. Impatiens glandulifera i sl. npr. Nonnea pulla. poscharskiana. riječni obalni tipovi vegetacije reda Chenopodietalia rubri (Direktiva o staništima) imaju sve manje prostora za razvitak zbog utvrđivanja obala velikih rijeka. Campanula waldsteiniana. a njihovo mjesto zauzele su otporne vrste. npr. nestaju. I obrastanje slapova drvenastim vrstama opasno je jer ih korijenje drveća može odlomiti. U slučaju nedostatka vode zbog uzimanja za potrebe akumulacije hidrocentrale. Galinsoga parviflora.. Nekadašnji torovi. Solidago spp. Pod utjecajem herbicida i ostalih agrotehničkih mjera prorijedile su se stare vrste korova. Tako npr. Zbog nedostupnosti. U eumediteranskom prostoru u Hrvatskoj potpuno je nestalo strno žito. Točila (Direktiva o staništima) su također prirodni tipovi vegetacije. dovodi do vegetacijske sukcesije. gdje se ona održavaju intenzivnom ispašom ovaca. Agrostemma githago. C. a nisu u prethodnom tekstu bila istaknuta. a potpuno su očuvane. Ostala staništa Mnoštvo je staništa koja čuvaju bioraznolikost. naročito novopridošlice Ambrosia artemisiifolia i Abutilon theophrasti.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključak Hrvatska je zemlja velike bioraznolikosti. No i staništa koja nisu u Direktivi važna su za ukupnu bioraznolikost. Naročito treba obratiti pažnju na neka staništa koja su. bilo čovjekovom djelatnošću. Analiza flore Nacionalnog parka Plitvička jezera pokazala je da na oko 70% šumskih površina raste oko 30% vrsta. pa i o njima treba voditi računa. To zahtijeva obrazovanje ukupnog stanovništva o važnosti zaštite prirode. aktivnu i trajnu zaštitu nekih staništa. mehanizacije i financijskih sredstava. koji omogućuje njihov potpuni sastav i bioraznolikost. te državne subvencije za zadržavanje stanovništva na područjima posebne državne skrbi (i prirodne vrijednosti) i pomaganje tradicionalne poljoprivrede. ipak treba voditi računa o sveukupnoj bioraznolikosti. Od preko 5000 biljnih svojti u Hrvatskoj najveći dio raste izvan šuma. a na preostalih 30% nešumskih površina raste 70% biljnih vrsta zabilježenih za to područje. Bez obzira na neupitnu ekološku vrijednost šuma. Mnoštvo staništa pripada onima iz Direktive o staništima i biti će uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000. 45 . bilo iz prirodnih razloga. Stoga se pri zaštiti prostora treba rukovoditi načelom da sva potencijalno moguća staništa moraju biti zastupljena u razmjernom dijelu. no to ne znači da nema problema sa zaštitom prirode. ugrožena i njihove su površine smanjene. uglavnom uz angažiranje ljudi.

.

Podgorica. Dukljanska akademija nauka i umjetnosti. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Crna Gora. prof. Podgorica. prof. sc. mr. gdje se ovaj veliki planinski masiv pruža. Balkansko poluostrvo. Marko Knežević. Vasilije Bušković. mr. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu. Podgorica. Dmitar Lakušić. akademik Vukić Pulević. Fakultet za turizam i hotelijerstvo. dr. E-mail: zastitaprirode@cg. Sažetak U radu su date osnovne fizičko-geografske i ukupne prirodne i kulturne osnove budućeg nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije“ koje predstavljaju jedan od najznačajnijih prirodnih i kulturnih potencijala ne samo Crne Gore nego i okruženja. spomeničkog. Prirodno-matematički fakultet. U radu su date osnovne pretpostavke istorijsko-prirodnjačkog. Podgorica. sc. karaktera koji ga kandiduju da bude ne samo nacionalni park nego i prostor koji bi trebao da bude upisan u spisak svjetske-prirodne i kulturne baštine.yu. sc. E-mail: zastitaprirode@cg. Kosovska Mitrovica. Kotor. prof. Miljan Radović. nacionalni park. sc. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. dr.yu. Po svim dosadašnjim prirodnim i kulturnim potencijalima ovaj prostor na području Crne Gore kao i u državama u okruženju. Đorđije Bogdanović. Maraš Rakaj. održivi razvoj 1 Dr. Prirodno-matematički fakultet.yu. E-mail: zastitaprirode@cg. akademik Vladimir Stevanović. prof. sc. prof. Sulejman Redžić. dr. Skadar. kulturološkog. dr. sc. biodiverzitetskog i dr. E-mail: zastitaprirode@cg. Sarajevo. Ključne riječi: Zaštita prirode. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu. Dragutin Nedić. sc.yu 4 . Zlatko Bulić. sc. fizičko-geografskog. Prirodnomatematički fakultet. zavređuje pažnju da bude nacionalni park. Podgorica. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PERSPEKTIVE NOVOG NACIONALNOG PARKA “CRNOGORSKE PROKLETIJE NA BALKANSKOM POLUOSTRVU” Zlatko Bulić & al. dr.

(2000.Uvod Područje Plavskog dijela Prokletija je još od ranije prepoznato kao potencijalni NACIONALNI PARK (Prostorni Plan /Republike 1986. Veliki dio Nacionalnog parka korespondira sa staništima iz tipologizacija Natura 2000 i EMERALD područja po osnovu Bernske konvencije (Konvencija o zaštiti Evropskih staništa divlje flore i faune) i EU Wild Birds Directive (79/409 EEC. Andrijevici i Plavu i dr. kao i diverziteta staništa i predjela (Landscape diversity). U njoj su predstavljene osnovne fizičko-geografske karakteristike i biodiverzitet koji sa svojom endemičnom i lokalno endemičnom florom i faunom Prokletije karakteriše ne samo kao balkanski centar visokoplaninskog diverziteta. 1997. 2007. Nacionalni park “Crnogorske Prokletije“ sa okruženjem (spomenik prirode “Plavsko jezero“) veoma je osjetljiv. 2008. 2006. 91/244/EEC. kao i naučnog skupa sa međunarodnim učešćem “Prirodne i društvene vrijednosti Dinarida“ održanom u maju mjesecu 2007... koje se predlažu za stavljanje pod zaštitu kao nacionalni 4 . godine urađena je studija izvodljivosti za ustanovljavanje zaštićenog područja prirode na području Plavskog dijela Prokletija. 1996. godine u Beranama. Amidžić L. 2003. tako i na zagađenje. ima prevashodno nacionalni značaj. počev od simpozijuma o flori i vegetaciji jugoistočnih Dinarida (Andrijevica. već i centar biodiverziteta od evropskog i globalnog značaja (Stevanović. a u budućem periodu. nacrt 2007). 2005. realno je očekivati i njegov međudržavni značaj u prekograničnim programima zaštite prirodne i kulturne baštine. zaštićenim. u organizaciji Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Opštine Plav. (1999-2006). obzirom na integritet Prokletija kao jedinstvenog planinskog masiva. 2007. a obiluje velikim procentom izvornih ekosistema i rijetkim. 2009): Osnovne karakteristike crnogorskih Prokletija kao 5. endemičnim i reliktnim vrstama. Prostor novog nacionalnog parka ima visok stepen specijskog diverziteta. nacionalnog parka u Crnoj Gori Ovo područje. 2001. kategorije upravljanja i granica nacionalnog parka. kojom se utvrđuju režim i zone zaštite. 1973). kako na fizičke uticaje na biodiverzitet i staništa. 1995. 94/24 EC & 94/C241/08). et al. 1993. uglavnom na osnovu saznanja o ekološkim vrijednostima tog područja koja su publikovana u stručnoj i naučnoj literaturi i prezentovana na brojnim skupovima. preko stručno-naučnog skupa o zaštiti prirodnih vrijednosti tog područja koji je održan 1985. Crnogorske Prokletije. definisano kao novi nacionalni park u Crnoj Gori. godine u Plavu. Bulić Z.

Dosadašnja istraživanja i analiza flore Prokletija pokazuju da se radi o floristički veoma bogatom. Po plastici reljefa koju karakterišu planinski vrhovi.252 ha.052 ha.150 ha. obogaćenu čvrstim florističkim. Van granica parka nalazi se i rezervat prirode “Visitor“ sa površinom od 1. Jovan Cvijić im je dao atribut “Balkanskih Alpa”. Rile i Pirina (Stevanović 1996). a po sastavu flore i vegetacije izuzetno interesantnom planinskom masivu. Od ovog broja na srednjeevropske planinske vrste u širem smislu otpada skoro 60% (Stevanović 1996). i to kao tip “C” – područje koje je značajno kako za ptice tako i za ostale vrste i staništa. drijevni oromediteranski elementi. Zona stroge zaštite tj. sa jednog drugog aspekta. definisane su kao posebno značajno EMERALD područje u Crnoj Gori sa nazivom “Plavsko – Gusinjske Prokletije sa Bogićevicom“. zauzimajući na taj način značajnije mjesto i od Pinda. te se ovaj planinski masiv može smatrati jednim od floristički (i vegetacijski) najbogatijih na čitavom Balkanskom poluostrvu. Upoređujući Prokletije sa drugim planinama Balkanskog poluostrva. dok je zona zaštite unutar nacionalnog parka – drugi stepen zaštite obuhvatila 11.618 ha. Istraživanja flore Prokletija. U tome se. Predloženi nacionalni park Prokletije zahvata površinu od 21. valovi i cirkovi obrazovani tokom snažno ispoljenih glacijacija. koja datiraju sa kraja XIX vijeka i sa oscilacijama traju i danas. preko 180 endemičnih balkanskih 4 . pokazuje da su Prokletije sa 542 vrste na prvom mjestu u odnosu na sve druge planine poluostrva Približno 40% ukupne visokoplaninske flore zapadnog i centralnog Balkana prisustvuje na Prokletijama. 647 ha i u okviru njegovih administrativnih granica se nalaze 2 rezervata prirode i to: Hridsko jezero i Volušnica sa površinom od 1. Bogatstvo vaskularne flore crnogorskih Prokletija procenjuje se na blizu 1700 vrsta. Šarplanine. ogleda sličnost između Prokletija i Alpa. Analiza visokoplaninske flore zapadnog i centralnog dijela Balkanskog poluostrva (zone iznad 1500 m) koja je obuhvatila sve florne elemente osim borealnih. duboke doline. potvrđuju ovu Cvijićevu konstataciju. Poseban floristički značaj ovoj grupi flornih elemenata daju glacijalni relikti alpskog i arkto-alpijskog rasprostranjenja. prvog stepena zaštite obuhvata površinu od 10.145 ha.502 ha.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja park. a Prokletija u širem smislu riječi 2000 vrsta. Prokletije su floristički najbogatija planina Balkana. između ostalog. razumljivo. odnosno zaštitna zona oko nacionalnog parka iznosi 6. ekološkim i biogeografskim argumentima. Kontaktna. Prokletije zaista geomorfološki podsećaju na Alpe i u tom pogledu su bez premca u odnosu na ostale planine Balkanskog poluostrva. U neposrednoj blizini nacionalnog parka nalazi se i predloženi spomenik prirode “Plavsko jezero“ koji obuhvata površinu od 1. stenoendemiti (18 vrsta). Prema najsavremenijim podacima o visokoplaninskim florama Balkanskog poluostrva.

Stevanović 1995). tektonska i glacijalna kotlinska i dolinska udubljenja. Visitor 2. Zato su ovdje. Pedicularis ernesti-mayeri (Stevanović et al. glacijalna jezera. što pokazuje da Prokletije još uvijek nisu dovoljno istražene. Kosovu i Albaniji predstavljaju floristički najbogatije djelove Balkanskog poluostrva. prisutni veoma izraženi visinski (orografski) i horizontalni (predjelni) kontrasti. Helisoperma oliverae (Niketić & Stevanović 2006).826 m.374 m.sječina i paljevina.211 m. Karanfili 2. Planinica 2. Hieracium bertisceum (Niketić 2005). koja daju osnovni pečat horizontalnoj razuđenosti reljefa. vrela i izvori pitke i mineralne vode. Tako je zadnjih godina na prostoru plavskih Prokletija (Bjelič) pronađeno nekoliko vrsta: proletijska prkosnica (Draba bertiscea). na silikatima. 2001). livada i pašnjaka.528 m n. Zeletin 2. i heterogenost elemenata. 42 vrste od međunarodnog značaja. sa mnoštvom prevoja. Bogićevica 2. Osnovne morfološke karakteristike NP “Prokletije” čine dinamičnost . planinskim rudinama. dr. koji svrstavaju Prokletije u grupu hidrološki najbogatijih prostora Crne Gore.849 m.vrsta. Hidrografsku mrežu ovog područja čine brojni objekti.528 m. Najizraženije komponente u morfološkoj kompoziciji i osnovne crte u liku ovog prostora čine: planinski masivi (bila i lanci). te antropogenih polupustinja i pustinja. podzemne izdani i planinske lokve i dr. na relativno malom prostoru. cirkova i visokih vrhova koji prosto mame planinare i alpiniste (Sjekirica 2. odnosno 42 globalno značajne vrste.. Starac 2.). sa izraženim uticajem na raznolikost i ukupnu fizionomiju prostora. riječne doline kanjonskog. Ova raznovrsnost je zastupljena u nizu ekosistema na sniježnicima. kraške površi. zatim brojnim prirodnim šumskim zajednicama lišćara i četinara.005 m. Prokletije su jedna od najbogatijih planina raznovrsnošću flore i vegetacije u sistemu Dinarida i Balkanskom poluostrvu.426 m.126 m.480 m. krečnjacima i dolomitima u najvišim zonama Prokletijskog masiva. Majerov ušivac (Pedicularis ernestimayeri). Srbiji. Oni imaju višestruku razvojnu i 50 . Bjelič 2. Zahvaljujući ovim atributima Prokletije se mogu označiti i kao jedan od najznačajnijih centara florističke raznovrsnoti u okviru velikog centra diverziteta visokoplaninske flore Balkana i Evrope..110 m.energija reljefa koja je izražena u njegovoj vertikalnoj disekciji u rasponu od 900 do 2. Planinski lanci Prokletija u Crnoj Gori. Kofiljača 1. nedavna otkrića novih vrsta za nauku Draba bertiscea (Lakušić. kao što su veći i manji vodotoci. v. Čakor 1. Zbog toga treba uložiti sve napore da se ova planina proglasi nacionalnim parkom. te zajednicama degradacionih stadija klimatogenih ekosistema . Alchemilla vincekii (Plocek 1998). valovskog i kompozitnog karaktera. Na ovom prostoru se i danas mogu naći nove biljne vrste za nauku. prokletijska runjavica (Hieracium bertisceum) i dr.

Specifične hidrografske elemente i značajne turističke vrijednosti predstavljaju glacijalna jezera . tako i za buduće generacije. nedostatak zimskog. a pored Durmitora. Ropojansko. na prostoru NP “Prokletije” nalazi se preko 80 vrsta.Plavsko. biologije i ekologije. navodnjavanje i razvoj poljoprivrede. oko 130 vrsta dnevnih leptira. vegetacijskih. odnosno. Tatarijsko. gdje su do sada zabilježene 172 vrste ptica. Upravo status i koncept nacionalnog parka jeste i najbolje rješenje sa tendencijom da u skoroj budućnosti Prokletije u svom integralnom obliku postanu međudržavni nacionalni park. 1995). pedoloških. proizvodnja energije. geoloških. Zahvaljujući specifičnoj klimi ovog područja pojedini prostori budućeg nacionalnog parka mogu biti izuzetno interesantni kao potencijalne vazdušne banje i razvoj zdravstvenog turizma. Ridsko. ovo jezgro predstavlja jedan od 6 centara evropske. Bogatstvo geomorfoloških. biodiverztetskih. Prokletije su najznačajnije njihovo stanište u kontinentalnom i sjevernom dijelu Crne Gore. razvoj raznih vidova turizma i sportova na vodi. raznovrsna herpetofauna i ihtiofauna. Čardačko i dr. Prostor nacionalnog parka sa okruženjem predstavlja izuzetno atrak- 51 . jedan od 158 centara svjetske biološke raznovrsnosti. hidroloških i drugih karaktera. održavanje vodenih ekosistema i drugo. kako za sadašnje. Koljindarsko. 76/06). speleoloških.vodosnabdijevanje. oko 200 vrsta gljiva. kao i nesvakidašnji pejzaži prekrasne planinske doline. Međutim. uvijek treba imati na umu da se radi o jedinstvenom nacionalnom i planetarnom resursu koji se mora sačuvati i dodatno unaprijediti. Visitorsko. Registrovano je oko 60 endemičnih vrsta insekata koje su karakteristične za nadzemna staništa. starosti. tako da je to i više nego dovoljan razlog da prostor crnogorskih Prokletija uz druge specifične prirodne i kulturne karaktere i fenomene postane novi nacionalni park u Crnoj Gori. Bjelajsko. Ako se uzme u obzir nekontinuiranost istraživanja. Kako je već ustanovljeno (Stevanović et al. te činjenice da je u kosovskom dijelu masiva registrovano 179 vrsta. klimatskih. Od 415 zaštićenih biljnih vrsta u Crnoj Gori Rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode Crne Gore (“Službeni list RCG”. brojni vidikovci. vjerovatno je da su Prokletije centar planinskog ornitodiverziteta Crne Gore i Balkanskog poluostrva u cjelini. kao i ranog proljetnog i jesenjeg aspekta. Razlog potrebe očuvanja je jasan: ni na jednom mjestu na Evropi i svijetu ne postoji takva neponovljiva kombinacija vrsta i zajednica različitog porijekla.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ekološku funkciju . bogato kulturno naslijeđe i u velikoj mjeri očuvana i izvorna priroda predstavlja izuzetnu bazu za razvnovrsnu turističku ponudu na ovom prostoru. razvoj ribarstva.

kulturni. konferencija i okruglih stolova o 52 . kao i opšte ekološko opredjeljenje Crne Gore i njena težnja da se uravnoteženiji regionalni razvoj što je moguće više oslanja na lokalne. granice pojedinih zona na osnovu izvršene kategorizacije. sportski itd. Skupština Crne Gore će donijeti Odluku o osnivanju nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije”. tako i u dijelu živih sistema. sadržanih u ovom radu i zaključaka naučnih skupova.tivan potencijal za razvoj brojnih vidova turizma tokom čitave godine. namjenu prostora i imenovanje subjekta koji će gazdovati nacionalnim parkom. U tom pogledu. Zaključak Polazeći od rezultata dosadašnjih stručnih i naučnih istraživanja prirode i prirodnih bogatstava crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. vrijednih prirodnih i naseobinskih ambijentalnih cjelina. prvenstveno prirodne resurse. S obzirom na visok kvalitet prirodnih i kulturnih potencijala kao i mogućnost poštovanja visokih i strogih zahtjeva zaštite prirode shodno standardima Evropske unije. nameću potrebu daleko ozbiljnijeg pristupa rješavanju ekološko-razvojnih problema na ovom području. značajnijih turističkih zona i adekvatnom upravljanju najvažnijim razvojnim resursima . ekološki. Postojeći stepen istraženosti crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. Osim pomenutog zdravstvenog turizma moguće je ponuditi i sadržaje koji se odnose na lovni i ribolovni turizam. turizam na ovom području treba da bude prioritet razvoja. alpinistički.šumama. speleološki. petog nacionalnog parka u Crnoj Gori na osnovu Zakona o zaštiti prirode. kulturno-istorijskog naslijeđa. posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ukupnog biodiverziteta. koji će biti u sastavu JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”. a to je shodno dugoročnoj projekciji zaštite prirode u Crnoj Gori i odrednicama Prostornog plana Crne Gore nacionalni park. kako u geološko-geomorfološkom dijelu i drugim fizičko geografskim karakterima. zatim seoski. U tom smislu proglašenje dijela plavsko-gusinjskih Prokletija nacionalnim parkom je jedan od značajnih projekata ekološke države Crne Gore. valjana je podloga za utvrdjivanje statusa zaštite. koja prvenstveno treba da obuhvati: granice nacionalnog parka u cjelini. kao osnovnom predmetu izvršenih istraživanja. Pošto se radi o zaštiti i valorizaciji prostora kao novog tj. vodama i obradivim zemljištem. Ukupno stanje životne sredine i neophodnost preduzimanja kompleksnih zaštitnih mjera i aktivnosti. Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o životnoj sredini. vjerski.

Prokletije istovremeno čine i značajan refugijalni prostor u kojem se sačuvala i glacijalna flora. ističemo nekoliko globalnih zaključaka:  Postojeći stepen istraženosti crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. a na osnovu propisa koji regulišu planiranje i uređenje prostora i zaštitu prirode Crne Gore. posebno u odnosu na biodiverzitet (biljke. Skupština Crne Gore donosi Odluku o osnivanju nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije” koja prvenstveno treba da obuhvati: granice nacionalnog parka u cjelini. koji će biti u sastavu JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja zaštiti i unapređivanju Prokletija. Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o životnoj sredini. u cilju stvaranja međudržavnog nacionalnog parka. životinje i gljive) smatramo da istraživanja.  Pošto se radi o zaštiti i valorizaciji prostora kao novog tj. a to znači na dijelove koji pripadaju opštinama Rožaje. obogaćena florom kontinentalnog i mediteransko-submediteranskog tipa. Kosovo i Albanija). a to je shodno dugoročnoj projekciji zaštite prirode u Crnoj Gori i odrednicama Prostornog plana Crne Gore nacionalni park. namjenu prostora i imenovanje subjekta koji će gazdovati nacionalnim parkom. a zaštita u cilju valorizacije treba da dobije prioritet u prostornim planovima i planovima turističkog i ukupnog razvoja ne samo opštine Plav već i Crne Gore u cjelini. također u cilju zaštite i valorizacije. valjana je podloga za utvrđivanje statusa zaštite. U perspektivi treba razmišljati i na čitav kompleks Prokletijskih planina a to su tereni van granica Crne Gore (Srbija. granice pojedinih zona na osnovu izvršene kategorizacije. detaljna i naučna istraživanja ekosistema. biodiverzitetu i ukupnoj prirodnoj i kulturnoj baštini.  S obzirom da Prokletije predstavljaju jedinstvenu i najgorostasniju geomorfološku cjelinu zapadnog dijela Balkanskog poluostrva sa svim prirodnim atributima koji iz toga proističu.  Prokletije u širem smislu u sastavu visokih planina Balkanskog poluostrva predstavljaju jedan od najreprezentativnijih centara razvoja tercijerne flore koja se sačuvala do današnjih dana. Berane. treba proširiti na planine Prokletijskog sklopa u cjelini. Andrijevica i Podgorica.  Valorizacija plavskih Prokletija kao nacionalnog parka dat će optimalne rezultate kroz dalja organizovana. petog nacionalnog parka u Crnoj Gori na osnovu Zakona o zaštiti prirode. kako u geološko-geomorfološkom dijelu i drugim fizičko geografskim karakterima. 53 .

U tom sklopu se posebno ističu plavsko-gusinjske Prok1etije. Prema raspoloživim podacima. kao i sa vrstama južnih predjela mediteransko-submediteranskog tipa u dužem istorijskom razvoju doprinosile intenzivnijim procesima nastanka biodiverziteta u širem smislu i njegovoj evoluciji.srna. ovdje egzistiraju brojne vrste životinjskog svijeta . ljekovitim. čiji je satavni dio crnogorski dio Prokletija. ptice. Flora ovog dijela Prokletija ima obilježja srednjoevropske flore sa značajnim učešćem arktoalpijskih i submediteraskih elemenata. medonosnim. Svi oni zajedno imaju prvorazredan značaj sa aspekta zaštite i njihovog adekvatnog valorizovanja i racionalne eksploatacije. vodozemci i insekti. za koje se može reći da obiluju velikim bogatstvom raznovrsnih fito i zoocenoza. reliktnim. dosta životinjskih vrsta je prorijeđeno i ugroženo. geološka.  Prema dosadašnjim proučavanjima. hidrogeološka i pedološka građa.sisari. ribe. reliktnih i na drugi način značajnih i korisnih vrsta. endemičnih.  Gledano sa stanovišta lovnog turizma. aromatičnim.  Veoma složena geomorfologija terena. je jedan od najdivljijih. vegetacijom i faunom uglavnom refugijalnog tipa. tako da su neke morale biti i trajno zaštićene.  Zahvaljujući raznolikim stanišnim uslovima. Prostor Prokletija. Na žalost. najnepristupačnijih i u velikoj mjeri neistraženih planinskih masiva Balkanskog poluostrva i predstavlja jedan od 158 centara biodiverziteta svijeta. divokoza. koji jednim dijelom (opština Plav) dobija status nacionalnog parka. te klimatski i istorijski faktori uslovili su da Prokletije imaju veliku raznovrsnost i bogatstvo biogeocenoza sa zanimljivom florom. koja su još uvijek nepotpuna. na ovom prostoru egzistira preko 1. gmizavci. što čini oko polovine flore Crne Gore.  Biogeografski položaj i refugijalni karakter ovog složenog i dinamičnog prostora predstavljao je ustvari pribježište za mnoge vrste planinske flore i faune. koje su sa autohtonim vrstama. 54 . rijetkim. sa velikom koncentracijom rijetkih. na prostoru cjelokupnog prok1etijskog masiva registrovano je preko 750 vrsta visokoplaninske vaskularne flore. od čega je 18 lokalnih i preko 100 balkanskih endemita. Inače. dekorativnim i na drugi način vrijednim i korisnim predstavnicima flore i faune.700 biljnih vrsta koje predstavljaju vaskularnu floru (paprati i cvjetnice). kao i brojnim endemičnim. na ovom području su zastupljene sve tri grupacije lovno interesantnih vrsta: visoka divljač . prorijeđenim. po raznovrsnosti pernate i dlakave divljači Prokletije spadaju među najbogatije dijelove Balkana i Evrope.

štuka. klijen. niska divljač . mogu se izdvojiti tri primarne ribolovne zone. lovni turizam se nalazi u inicijalnoj fazi uz brojna neriješena pitanja. lisica.zec.veliki tetrijeb. uz veliku zastupljenost čistih voda. pomoću kojih bi se ovaj prirodni potencijal razvojno adekvatnije valorizovao i racionalno koristio. kvalitetnih i plemenitih vrsta riba ima i u vodotocima Lima. Zlorječice. manjić i bodorka. peš. koje bi omogućile da se ovaj resurs adekvatnije valorizuje i daleko profitabilnije eksploatiše . Mada čitav prostor. Cmiljevica u beranskom i Žijovo u podgoričkom dijelu.Ridska gora. jarebica kamenjarka. sivi orao i druge.  Mada se na prvi pogled. lještarka. koja karakteriše raznovrsna lovna fauna i veoma slikovita priroda. zaštitnog i drugog karaktera. što se u budućnosti može još snažnije ispoljiti. Hajla u rožajskom. uzgojnog. lipljen. jazavac. pored izraženih prirodnih pogodnosti. Posebnu vrijednost u tom pogledu čini Plavsko jezero sa brojnim autohtonim i nekim alohtonim vrstama (7 familija i 15 vrsta) pastrmka (potočna i kalifomijska). Prije dvadesetak godina u ovom jezeru je uhvaćena mladica težine 41 kg. kao i njihovom bogatstvu ribljim fondom. neophodno je preduzeti niz mjera infrastrukturnog. Međutim. organizacionog. Da bi se to i ostvarilo. Komarače. omogućava egzistenciju raznolikih vrsta riba. predstavlja lovno-produktivnu površinu na kojoj egzistiraju i razmnožavaju se brojne vrste divljači. Ljuče. Samim tim. Zahvaljujući brojnosti i disperznom razmještaju hidrografskih objekata. mladica. Ibra. Cijevne i drugih. To je posljedica nedovoljnih i neadekvatnih uzgojno-zaštitnih. ptice . opsežna terenska istraživanja pokazala su da su prisutni određeni ekološki problemi koji već imaju negativan uticaj na kvalitet prostora i razvojnu ulogu pojedinih elemenata. izuzev zona stalne nastanjenosti. Visitor i Bjeluha u plavskom. kuna. organizacionih i drugih mjera. Sve su ovo tipična brdsko-planinska i pretežno visoka lovišta. što pruža veoma povoljne uslove za razvoj ribarstva i sportsko-ribolovnog turizma. može steći utisak o ekološkoj neugroženosti prostora crnogorskih Prokletija. stvarno stanje je nešto drugačije. Maja Karanfil. Šekularske i Kaludarske rijeke.ibarska. infrastrukturnih. plavsko-limska zona i zona Cijevne.  Hidrografsko bogatstvo. moguće je izdvojiti neke njegove dijelove koji su se već afirmisali kao atraktivna lovišta .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja mrki medvjed i divlja svinja. Sadu proglašena svjetskim trofejom. 55 . Naime. u kojima postoje povoljni prirodni uslovi za znatno obimniji razvoj sportskoribolovnog turizma . Pored ovog i drugih jezera. koja je na Sajmu ribolova u N. zmijuljica.klasičan i foto-safari turistički lov. zbog niskog nivoa industrijske i ukupne privredne razvijenosti.

koje uzrokuje destrukciju prirodnih ambijentalnih cjelina i zagađivanje vode. ističu se kao najznačajniji ekološki problemi: mjestimično neracionalna i intenzivna eksploatacija šuma uz pomoć moćnih mašina koje stvaraju prosjeke pogodne za razvijanje procesa erozije. koji produkuju velike količine erodiranog materijala i uzrokuju brojne negativne posljedice u donjim dijelovima riječnih korita i na obalama jezera (zasipanje riječnih korita i plićih dijelova jezera. nizak nivo ekološke obrazovanosti. koje produkuju višestruka zagađivanja voda.). Iz tih razloga. naročito u središnjoj zoni (gornji i srednji dijelovi slivova GrIje. povremene poplave obalnih pojaseva i dr. doline Ropojane i Grbaje i dr. kao i ekološke i turističke kulture kod domicilnog stanovništva. naročito na obalama rijeka i duž saobraćajnica. Grnčara. zbog čega su prisutne brojne divlje deponije. koja u dugoročnom razvoju može imati bitne posljedice i predstavljati značajan ograničavajući faktor razvoja. koja ruži ljepotu riječnih dolina i predstavlja rizik za pojavu iznenadnih i velikih poplava. sa čime ovo područje uveliko računa. naročito turizma (obala Plavskog jezera. nepostojanje odgovarajućih i po propisima uređenih deponija čvrstog komunalnog i industrijskog otpada. te utvrđivanja najefikasnijih mjera zaštite i unapređenja prirode i cjelokupne životne sredine ovog područja.). nedovoljna izgrađenost kanalizacione mreže i potpuno odsustvo kolektora za prečišćavanje svih otpadnih voda. neregulisano odlaganje i deponovanje otpada iz drvno-prerađivačkih pogona. osobito iz mnogobrojnih privatnih pilana. tako da se one direktno i bez ikakvog prečišćavanja ispuštaju u najbliže vodotoke. Dolje. neadekvatno organizovana eksploatacija šljunka u dolinama rijeka. naročito u domenu turizma i proizvodnje kvalitetne hrane. nekontrolisana urbanizacija pojedinih prostora. Vruje.  Na osnovu prethodno izloženih i drugih vidova ekološkog ugrožavanja prostora i njegovih elemenata. može se konstatovati da su na ovom području prisutna određena destruktivna i zagađujuća dejstva na životnu 56 . što se direktno odražava smanjenom brigom i interesom stanovnika za kvalitet životne sredine koji predstavlja veoma važan činilac savremenog razvoja.ovi problemi se mogu pojaviti i kao bitni ograničavajući faktori budućeg razvoja i svekolikog kvaliteta življenja na ovom prostoru. Ljuče i Mojanske rijeke). mjestimična zakrčenost većine riječnih korita raznim čvrstim komunalnim i drugim otpadom. vazduha i zemljišta. kao i zbog potrebe realnog sagledavanja stanja i iznalaženja adekvatnih smjernica ekološkog i dugoročno održivog razvoja. uz narušavanje prirodnih ambijenata. široka rasprostranjenost erozionih procesa različitog intenziteta. osobito u blizini naselja.

vrijednih prirodnih i naseobinskih ambijentalnih cjelina. kompleksnu zaštitu svih glacijalnih jezera i njihovog neposrednog okruženja. što znači trajno usklađen razvoj sa mogućnostima i ograničenjima ekosfere. kulturno-istorijskog naslijeđa.  Ukupno stanje životne sredine i neophodnost preduzimanja kompleksnih zaštitnih mjera i aktivnosti. Među najznačajnijim su one mjere koje se odnose na efikasnu zaštitu i unapređenje šuma. U tom pogledu. S tim u vezi. odnosno eko-menadžmenta i eko-marketinga. dugoročni kvalitet i dovoljnost. sanacije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja sredinu. predviđenim Strategijom razvoja ekološke države Crne Gore. ovdje se ukazuje na one zaštitne mjere i aktivnosti koje istovremeno. Ovo nalaže potrebu preduzimanja odgovarajućih mjera preventivne zaštite. a na drugoj omogućiti dugoročni razvoj odgovarajućih ljudskih djelatnosti i aktivnosti. unaprijeđenje ekološke edukacije stanovništva. zatim prostora Turjaka i Hajle regionalnim parkom. kao i opšte ekološko opredjeljenje Crne Gore i njena težnja da se uravnoteženiji regionalni razvoj što je moguće više oslanja na lokalne. prvenstveno prirodne resurse. Prioritet treba dati završetku već započetih aktivnosti na proglašenju dijela plavsko-gusinjskih Prokletija nacionalnim parkom. jačanje institucionalnih okvira zaštite i praćenja kvaliteta životne sredine uz neposrednije angažovanje organa lokalne samouprave. 5 .  Cjelokupan koncept i dominantne smjernice održivog razvoja na ovom području treba bazirati na efikasnim mjerama i aktivnostima iz domena zaštite i unapređenja životne sredine. To tim više što se uspostavljanje i funkcionisanje koncepta integralnog i ekološki održivog razvoja na ovom području mora tretirati kao dugoročan proces u kojem će svaka djelatnost koristiti svoje razvojne potencijale i graditi svoju budućnost na održavanju kvaliteta resursa na kojima je njen razvoj zasnovan. ovaj razvojni koncept treba posmatrati kao upravljanje resursima na način kojim se osiguravaju njihova trajnost. Sa stanovišta ekološke ekonomije. revitalizacije i unapređivanja svekolikog kvaliteta životne sredine. kao i njihovog što većeg integrisanja sa osnovnim razvojnim ciljevima. te kanjona Cijevne spomenikom prirode. nameću potrebu daleko ozbiljnijeg pristupa rješavanju ekološko-razvojnih problema na ovom području. vodama i obradivim zemljištem. značajnijih turističkih zona i adekvatnom upravljanju najvažnijim razvojnim resursima . zaštita najugroženijih vrsta biodiverziteta. mogu obezbijediti održavanje prirodne ravnoteže i ekološkog kvaliteta prostora i elemenata. zaštite voda.šumama. posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ukupnog biodiverziteta. efikasna zaštita i adekvatno revitalizovanje najvrjednijih elemenata kulturno-istorijske baštine. na jednoj strani.

1-65.. Žabljak.peti nacionalni park u Crnoj Gori. The book of abstracts and programme. Kotor & Podgorica. & Bušković V. 5-6: 14-17... (2001): Crnogorske Prokletije . (2002): Pohod na Maja Jezerce. abstract book..19: 43-46. god. Niketić M. Međunarodni naučni skup “Prirodne i društvene vrijednosti ekosistema Dinarida”. Bulić Z. endemics.. Plav. 18-24. 03. Lakušić D... & Hadžiablahović S. (2003): Crnogorske Prokletije . Bulić Z. 46.74. Sektorska studija za potrebe PPRCG (PPR). (2003): Proctected. Stevanović V. (2005): Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode. (2000): Mjere. Kosovu i Albaniji). 1. u Plavu. Bulić Z. Jovović V. kontinentalnih voda i mora Crne Gore i njihova zaštita”. Stevanović V. RZZPCG & EKO BIH & opštine Berane. Beograd. II international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. VII. (2007): Crnogorske Prokletije novi nacionalni park u Crnoj Gori. Knežević M. (2006): Crnogorske Prokletije . Bulić Z. 1 – 311)..IV. (2003): Zaštićene i potencijalne vrste vaskularne flore za zaštitu na prostoru crnogorsko-albanskih Prokletija. Bušković V. Srbiji. (25-29. UNDP & opština Plav.. (2008): Floristic values of Prokletije. Plav. Radović M. Faculty of Science University of Sarajevo (Bosnia and Herzegovina). relicts and rare flora on the Prokletije mountains. (2006): Dosadašnje aktivnosti na realizaciji ideje proglašenja Prokletija nacionalnim parkom (Prokletije .novi nacionalni park i novi međudržavni nacinalni park u Crnoj Gori... 2 nd Congres of ecologists of the Republic of Macedonia with International Partipation. Zbornik izvoda i saopštenja sa naučnog skupa: ”Prirodni potencijali kopna. Bulić Z. 11-28. Zbornik radova sa okruglog stola “Turistički potencijali Plava” održanog u okviru manifestacije “Dani borovnice u Plavu” 29. (2001): Prokletije . Nedić D. 65. Podgorica. Podgorica.. aktivnosti i instrumenti podrške razvoju turizma u nacionalnim parkovima Crne Gore. str.. Arhiv Zavoda za zaštitu prirode Srbije (str. 40-52.). br. Abstract. Sarajevo Bulić Z. “Putovanja”. GTZ. Bulić Z. Podgorica. (1999-2006): Nacionalni park “Prokletije“ – Studija zaštite.. list za turizam i hotelijerstvo. 2003.biser Evrope. Bulić Z. Herceg Novi & Podgorica. V. pp. 2007. The book of abstracts and programme. V. 2002. & Lješević-Mitrović S.the fifth national park in Montenegro. 225. Vlada RCG & Univerzitet CG. 2006. 70-71. Third International Balkan Botanical Congress “PLANT RESOURCES IN THE CREATION OF NEW VALUES”.. april 2005. Andrijevica & Plav (25-27. str. Zbornik rezimea referata. Bulić Z. Kashta L. X 2003).novi nacionalni park u Crnoj Gori. II international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. Bušković V. str. god. str. Podgorica. 2003. 17-18: 41-46.. Mandić S... Most ..“Putovanja”. list za turizam i hotelijerstvo. str. & Hadžiablahović S. knjiga br. 5 . Ohrid. br. Nedić D. & Hadžiablahović S. Centar za kulturu.lokalni informator Projektne kancelarije REC-a za Centralnu i jugoistočnu Evropu u Podgorici.novi nacionalni park u Crnoj Gori. Hadžiablahović S.. br. Bulić Z. Raferat na okruglom stolu “Mogućnost za ekonomsku i turističku valorizaciju Prokletija” Green Home. Bulić Z. Bulić Z.. pp. Montenegrin Prokletije . 162..Literatura Amidžić L.. & Marash R.

. Tripić R. Herceg Novi & Podgorica. 15 (1-2): 16-17... Baldacci A.. Nedić D. Knežević M. kancelarija u Podgorici. Božinović M. str. Zagreb. “Crna Gora vrata Balkana . Prosvjetni rad. Podgorica & GTZ. Kučke planine. Barović G. Pešić V. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. 1-430.. Hadžiablahović S. Podgorica. Radović M. Zaš.. Marković S. (1968): Kolate na Bjeliču u Prokletijama.. 1-30. 20 (7-8): 159-160. pp. Božinović M. Baković A. Vizi O. I. D. Blečić V. (Rumija. Bulić Z. str. Perović Z. (1963): Pogled sa Maja Rosit. Nikčević J... (2009): Crnogorske Prokletije . Blaženčić J. Naše planine. Telebak B. (1968): U Prokletijama. (1985): Geološki sastav terena plavske opštine “Prokletije” . &Vincek. Zagreb. & Stanišić N. 5 .. opština Plav. Jovović V.): Prodromus biljnih zajednica Crne Gore. Bešić Z... Projekat Ustanovljavanje EMERALD mreže područja od posebnog interesa za Evropu u Srbiji i Crnoj Gori.. Markišić H. Radović M. 43. Joksimović A. (1986):Flora i vegetacija algi razdela Charophyta u planinskim jezerima Crne Gore.. Bušković V. Bulić Z. Stanišić N. Bušković V.. & Lakušić R. 3 (9-10):242-246..Prir.. Bušković V.. 9: 57-98... str. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Vlade Crne Gore & Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore..Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti 5:187-203.. Knežević M. 20(11-12): 257-260. Marković ^. Obod. V. In: Pulević. Kroz planine. The book of abstracts and programme. Rep. Nedić D.. Radović M. Božinović M. & Nedić D... Zagreb. Bulić Z.peti nacionalni park u Crnoj Gori.. Zav.. Cetinje (Prevod). (1991): U jugoistočnoj Crnoj Gori. Prokletije.. (2007): Studija o opravdanosti proglašenja Plavskih Prokletija nacionalnim parkom. Dragićević S.113. (2008): Montenegrin Prokletije . 15. Naše planine. Muz.. ]irović R. januar 2009. Bušković V. Stevanović V. Bogdanović \... Bogdanović Đ. Naše planine. Jakšić P. Glasn. Kićović D... 1-46... (2007): Ivod Studije o opravdanosti proglašenja Plavskih Prokletija nacionalnim parkom.. Hadžiablahović S. Pršljenčice (Charophyta) u jezerima Prokletija i Visitora... & Mihailović R.. Miličković N. Muminović Dž. str.. . (1960): Masiv Karanfila. str. Plav. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Vlade Crne Gore & Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. & Jovović V. Beširović U. (1951): Ridsko jezero.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Bulić Z... Rajković M. Titograd.new national park in Montenegro. III international symposium of ecologists of the republic of Montenegro.. Bulić Z. & Leković S. Bušković V.. Naše planine. Roganović D. Zagreb..).. Knežević M. Titograd. (2005/06): Map of EMERALD sites in Montenegro. Podgorica. Niketić M. Božinović M..Zbornik radova sa naučnog skupa “ Zaštita i unapređenje Plavskog dijela Prokletija“. & Mulić R.. (1976. Kasom G. Bogdanović \. Nedić D. Lakušić D. za potrebe izvođenja sportskih alpinističkih aktivnosti. Podgorica. Saveljić D. Saveljić D... & Blaženčić Ž.Putopisi i zapisi evropskih botaničara”. Beograd. svečani broj povodom 60 godina postojanja. Kralj S.. (2008): Studija prirodnih uslova za izabrane lokacije u okolini Gusinja.. Podgorica. Republički zavod za zaštitu prirode. 7(16): 3-7 i 7 (17-18): 3-7. Vila i dr. Prir. 621-669. Knežević M. Podgorica.

(2002): Crnogorske planine . Dragović R. Wiss.naučna monografija. Nov. Zbornik radova i saopštenja VII savetovanja konzervatora Jugoslavije. (1940): Prokletije. Hayek A. Derfler I. Cvijić J. Planinski vestnik. Bošnjak K. Math. Wiss. 7 (78): 438-444. Math. Društva. Cetinje. 94: 127-210. (1937. Cvijić J. (Prevod svih Hasertovih putopisa iz Crne Gore). 116-153. Beograd. knj.. Gušić B. Glasn. Jena. (1983): Flora ekskursioniste e Shqiperise. Beograd. Bošnjak K. “Jovan Cvijić i Prokletije” . str. Zagreb. XCIII (1921).odabrane planinarske ture. 9: 11-46. Shtëp. (1962): Prokletijska transverzala. Beograd. Gustav Fischer Verlag. 99. Planinski vestnik. Zagreb. Repert. In: Pulević. Cerović B. 76-80. XCI (38): 188-267 (1913). Cerović B. Glas. Letnji almanah Srpskog planinarskog društva za 19391940 godinu. (1994): Jovan Cvijić i glacijacija Prokletija. Glasnik Hrvatskog prirodnjačkog društva za godine 1937-1938. str. (1932): Prokletije I i II. (1921): Ledeno doba u Prokletijama i okolnim planinama. Zagreb. Spec. Beograd.Tiranë. Tokovi. Kroz planine. 78: 373-377. XLIX-L. Zagreb.. Hrvatski planinar. str. Srps. Hayek A.: “Crna Gora vrata Balkana . (1937): U području Gornjeg Ibra. Denk. Priština (23-28. Akad. Komove in Durmitor. Gušić B. V. (1994): Landšaftni prikaz Prokletija. Hayek A. Ljubljana. Podgorica. (Prokletije). (1938): Prilog morfologiji Prokletija. Hrv. Srpsko geografsko društvo. XCIII.): Botanička ekskurzija u Prokletije. (1995): Crna Gora . D..): Beitrag zur Kenntnis der Flora des Albanisch . Dobnik J. Beograd. CID.(Iz drugih izvora). Srpsko geografsko društvo. Drugi deo: Glas SANU. Wien. Obod. 2. 30 (1-3). Hrvatski planinar.. Bot. (1913/1921): Ledeno doba u Prokletijama i okolnim planinama. god. Prizren.Nat. 60-61. Prir. Beograd. (1967): Prokletije i Rugovska klisura budući nacionalni park. & Vincek.196. 21. (1991): Graničnim područjem Albanije i Crne gore. 56-60. (1924 -1933): Prodromus Florae Peninsula Balcanicae. Beograd. Erdeljan Z. str. pp. Akad. Glasnik Srpske kraljevske Akademije. br.Bošnjak K. 985. Demiri M. (1924. 45/50: 22-28. Regni.): Nekoliko novosti iz flore Gornjeg Ibra i Alpa Prokletija./1918. Hasert K. (Prevod). Priroda. 20-24. Beih.Putopisi i zapisi evropskih botaničara”. . 60 . br. Ivangrad. 1. knj. (1978): Na Kopaonik. “Zvezda” Vrbas. Veg. Denk. Peć. (1938. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Beograd. (1917. Gušić B. kl. Gavrilović D. Prokletije. Ljubljana. Zagreb. Naše planine.m o n t e n e g r i n i s c h e n grenzgebietes. Čolić D. kl. (1976): Po Prokletijama kroz pola stoleća. 27(1): 6-16.Putopisi. str.. Dobnik J. . 33: 43-49. pp. Beograd).naučna monografija. e Librit Shkollor. (1978): Od Prokletija do Durmitorja. Akad. 10 1967.): Beitrag zur Kenntnis der Flora von Albanien. 395-401.Nat.

(1955): Prokletije i Sandžačke planine. Planinski vestnik. Janjić M.uslovi za razvoj turizma. (1960): Pohod na Crnogorske Prokletije. 61 . (1979): Plavsko . 178-184. (1964): Crnogorske Prokletije. Futura. (1988): Sjeverna Crna Gora. Ljubljana. Janković M. Zavod za zaštitu prirode Srbije. druš. Kostić D.Gusinjski region . Ljubljana. Sarajevo. (1997): Plavsko jezero zaboravljeni glečerski dragulj. sterr. Bibl. & Rakaj M. kontinentalnih voda i mora Crne Gore i njihova zaštita”. Bot. Kasalica S.M. 2: 58-68. Kranjčev R. i H. 2: 21-26. 20 (8): 360-369 i 20 (9): 408412. Glasnik Geografskog društva. 7 (17-18): 34. Janchen E. 7-8 (1-10). (1921): Plavsko . br 90. Kroz planine. str. Kashta L. Studija. IV-LIII: 357-362. Beograd. Zavod za zaštitu prirode Srbije. Beograd. (1953): Postanak nekih jezera na Prokletijama. Srpski etnološki zbornik..Gusinjska oblast. Zagreb. Šumar. et al. Jegliš T. Beograd. Knežević M. 81 (41) 1-2: 25-26. Beograd.monografska studija. (1989): Bogićevica u Prokletijama. turističko-geografska studija. Beograd. 18 (5-6): 113-122. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. (1966): Planine oko Grbaje u Prokletijama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Hegediš A. str. Horvat I. Priroda. 64. Univerzitetska riječ. Priština. Beograd. Janković M. & Vincek D. Naše planine. Naše planine. knjiga 21. prirodna i kulturna baština“. (2001): O zaštiti endemičnih i rijetkih biljaka Albanije. Kotlajić B. (1999): Nacionalni park “Prokletije“ – naučne i stručne osnove za zaštitu planinskog masiva Prokletija na teritoriji Republike Srbije kao nacionalnog parka. str. Jevtić R. (2003): “Metohijske Prokletije. 1-394. (Iz drugih izvora).. Knežević M. 18 (7-8): 169-178.. Zbornik radova Geološkog i rudarskog fakulteta TVŠ. Priroda Kosova (47-60). 1-474. NIJP “Panorama”. Nikšić.75. Košanin N: (1922): O vegetaciji rugovsko-metohijskih planina. Kićović D. Jović N. Zagreb. Priština. (1950): Šumske zajednice Jugoslavije. Jončić K. 18: 1-3. Srpsko geografsko društvo. (1953): Prokletije. (1991): Turizam i zaštita prirode Gornjeg Polimlja. (1985): Na Prokletijama. et al. Planinski vestnik. Biološki list Biol. Priština. 18 (9-10): 227-230. Zbornik izvoda i saopštenja sa naučnog skupa: ”Prirodni potencijali kopna. (1975): Zemljišta Prokletija. Žabljak. B. Kolarčevog Univerziteta. (1990): U Grebaji među vijencima zapadnih Prokletija. izdavačka delatnost “Grigorije Božović”. Jovićević A. (1964): Crnogorske Prokletije. Encikl. Beograd.M. (1995): Turistički resursi i potencijali Prokletija . 1952. Planinski vestnik. Ljubljana. Kranjčev R. Zagreb. 2: 560-590. Zagreb. Kostić D. (1920): Vorarbeiten zu einer Flora der Umgebung vin Škodra in Nord-Albanien. Kovačević M.

(1975): Prokletije. 49: 185-188.): Specifičnosti Prokletija. Plav. 14: 25-27. 1-69. Univerzitet u Beogradu. Nopcsa F. Tokovi. Zagreb. (1937): Granicom između Crne Gore i Albanije. Ljetopis JAZU. Nedić D.Krasnići F. Zagreb. (1929): Geographis und Geologie Nordalbaniens. (1985.. Lakušić R. S. Marković M. Vučković M. Andrijevica). (1974. 2. geol.Bjesket e Nemuna. Beograd. Lutovac M. Novi Sad. Kušan F. (1978): Prokletije. Naumov V. Zemlja i ljudi. Zagreb. Hrvatski planinar. 2.Brusina Lj. 64: 89. Lakušić R. Fasc. (1974): Zakonitosti vertikalnog rasporeda vegetacije na vulkanskim masivima centralnih Prokletija. (1963): Lovni rezervati Kosova i Metohije. Kušan F.. Ljubljana.. Sek. Glas. Tokovi. Priroda. 11. 1-199. Sarajevo. Almanah “Prokletije”. 91-110. Marčić . Zagreb. usovi i klima na Prokletijama. Ivangrad. ser. Zbornik radova sa simpozijuma o flori i vegetaciju jugoistošnih Dinarida (8-13 jul. 9: 235-248. Nedić D. (1958): Kronika Prokletija. 1973. sv 27.albanskih planina. Grgić P. (1933): Prokletije. 18 (11): 500-506. 113116. (2005): Plavsko-gusinjski regon. 14. Lutovac M. ANUBIH. Lindtner V. S. Marković M. Biol. Zbornik radova sa naučnog skupa “Zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. Hrv. Priština. Peć. Magistarski rad. Lovaške novine. Priroda Kosova. Planinski vestnik. 9: 47-53. (1937): Botanička istraživanja crnogorsko . B. Leković S. PMF. Ivangrad. & Markišić H. str.geološki prikaz Prokletija. Marčić . & Međedović S. i šum. Polj. Ivangrad. 79 . Lakušić R..86. (1977): Plav i Gusinje sa okolinom. (1962): Prokletije .. 18(12): 553-558. 2 (B): 178-190. (1975): Neki aspekti faune dna Biogradskog i Plavskog jezera u Crnoj Gori. (1971): Istorija proučavanja biljnog svijeta na području Prokletija. prirodne vrednosti i principi zaštite.3. str. Kušan F. Milojević Ž. Priroda. Planina bez planincev. (1952): Snežnice. 28: 18-28. Beograd. Tokovi. (1975): Plavsko . Plav. 62 . Planinsk vestnik. Beograd.12. Izd.. Zemlja i ljudi. (1974): Fauna dna nekih planinskih jezera (Plavsko. Lakušić R. Beograd.Brusina Lj. Marković M. 91-102. (1968): Endemi u flori SAP Kosovo i problemi njihove zaštite. Komova i Bjelasice. knj.): Prilog poznavanju flore crnogorsko-albanskih i makedonskih planina. Ljubljana.): Specifičnosti flore i vegetacije Komova i Prokletija. 54: 218-219. Geologica Hungarica.... Tokovi. 33: 283-288. 21. Komova i Bjelasice. Življenje in svet. Muratagić M. (1953.Gusinjska kotlina. (1962): Prokletije . Druš. Zemlja i ljudi. str. Titograd. Ivangrad. Biogradsko) u Crnoj Gori. (1972): Lekovito bilje na planinama Prokletija.. Prir. LXXXIII. knj. Srpsko geografsko društvo. Budapest. Lakušić R. turizam i održivi razvoj.Bjesket e Nemuna. 11 (34)... Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Zagreb. Ljubljana. (1967): Geografsko . Pos. 139-158.

& Vincek D. 1992.: Crna Gora vrata Balkana . godine. Heim. Petrović J. (1874): Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae. Osterr. R. Oesterr. Pančić J. (1985): Prokletije . 24:8285. Pantoczek J. Ein Beitrag zum OPTIMA – Projekt “Kartierung der mediterranen Orchideen” (Orchidaceae).Mitt. (1874): Botanische Bereisung von Montenegro im Jahre 1873. (1972/1975): Stručno mišljenje o uređenju i adekvatnom korišćenju Prokletija kao nacionalnog parka i smjernicama za gazdovanje na tom području. Naše planine. pp.6.zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Baden . (1991): Itinerarijum botaničke ekspedicije iz 1872. Pančić J.. Petković Sm. Zagreb. (1935): Nordalbanische Alpen. (Prevod teksta iz 1874). str. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. & VINCEK D. Titograd. str. 1-106. 2. Bot.geomorfološke odlike. 85-125. Priština. Petrović J. (1905): Zur Geologie von Nordalbanien. III-VII. Pančić J. Naućna monografija “J. Novi Sad. 1985. Poljoprivreda i šumarstvo.III).268. (1965): Izvori i vrela Metohijskog podgora. Zbornik Filozofskog fakulteta u Prištini. (Prevod). Nopcsa F. Titograd. Cetinje. Pasuljević G. 28 (2): 29-53. Jahrbuch der geol. Osterr. 4 (3-4): 53-65: 4 (5-6) 116-133.. Poljoprivreda i šumarstvo. & Petković St.81. In: PULEVIć V. Alpenzeitung. Pančić. 307-312. 26. 1873. (Sa kartom).. 23: 4 . Zeitschr.391. Poljak Ž. Bl. 24 (2): 141 . Orch. str. In: “Prokletije . The Orchid-flora of Montenegro. Arbeitskr. (1952): Prokletije. Otašević G. 79 . Petković Sm.Württ. Pintarić K. Zbornik radova PMFD. Obod. (1982): Prilog poznavanju planktona Plavskog jezera. (1873): Plantae novae quas aestatate anni 1872 per Hercegovinam et Montenegro collexit et descripsit (I . SGD. Beograd. Cvijić i Prokletije“.: “Crna Gora vrata Balkana . Pantoczek J. “Obod”(Cetinje). 1-20. (1875): Elanchus plantarum vascularium quae aestate a. (2000): Priroda i turizam Crne Gore – ekološka pitanja zaštite i razvoja. 8. 50-55. Ocokoljić M. (1988): Vode i pejsaži Limskih Prokletija. Plav. (1991) Botaničko putovanje Crnom Gorom 1873. Parolly G.Putopisi i zapisi evropskh botaničara. Wien. Pantoček J. A. In: Pulević V. str. 10 (B): 51-75. Priština. Obersteiner L. 295306.putopisi i zapisi evropskih botaničara”. Beograd. Crnagorae et Dalmatiae. in Crna Gora legit Dr J.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nikolić S. Ivangrad. . Wien. januar). Verh. 63 . XXII (I):51-77. (1981): Novi prilog poznavanju algi Ridskog jezera. Sloboda. Godine. Bd. 1991. (1968): Prilog poznavanju herpetofaune Kosova i Metohije. 39-50. (1992): Die Orchideenflora Montenegros. Bot. 1987): Reke Prokletija i mogućnosti korišćenja njihovih voda. 265 . Zeitschr. (Sa kartom Dr Bauera). Podgorica.. 1991. 606 (1. 55.

Ohrid.. Rexhepi F. (1965): Prilog poznavanju ljekovitog bilja u flori Crne Gore. (1942): Conspectus florae montenegrinae. Podgorica. (1994): Vegjetacioni i Kosoves. br. kao osnov za trajno i racionalno korišćenje područja nacionalnog parka Prokletije. Priština. 2: 1-218.Putopisi i zapisi evropskih botaničara. razvoj. Rovinski P. 38.. knj. Univerzitet u Prištini. 12 (3): 81-97. Shkoder. Perpiluar ne kuadrin e projektit Mbrotja e vlerave te biodiversitetit te lugines se Cemit me pjesmarrjen e komunitetit.(1963): Planinska jezera Crne Gore i potreba njihove zaštite.H. 32: 137-152 & 319-389. & Marić R.H.. str. Report. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. 1-615. drugo dopunjeno izdanje. Polj. 47: 165-179. 1. Cetinje. Odjeljenje prirodnih nauka. eddes. Pos.. 1-.. . 1: 105-124. Zašt. Ranđelović N. Pulević V. Beograd. Priroda Kosova. Berlin-Dahlem. 543. viti 2003-2004. Feddes. Praha. & Rexhepi F. str. Titograd. Polj. Republ. 3-4: 213222. Cetinje. Podgorica. Geol. & Vincek D. Vode Crne Gore. (2004): Harta e Bimeve te Rralla Lugina a Cemit. (1. et al. 1-390. Biotehnika. Radović M.Prirod. (2004): Crnogorske planine . 9:1229. 1-96. Pulević V. Rakaj M. Godišnjak Ekonomskog fakulteta u Titogradu..Pulević V. Priština. – (1983): Zaštićene biljne vrste u Crnoj Gori. 8. Izd. Rechinger K.8 fevr. & Bušković V. Glasnika. Rexhepi F. knj. Radojičić B. (1980): Prodromus biljnih zajednica Kosova.. (Drugo dopunjeno izdanje).. Rohlena J. Biblioteka Crnogorsko nasleđe. Titograd. ljudi.. (2005): Građa za vaskularnu floru Crne Gore. 64 . str...).. Zbornik radova IV kongresa ekologa Jugoslavije. Radojičić B. str. Radovanović Ž.). Titograd. (1975): Distribucija peostora i mere uređenja zaŠtitnog karaktera. posebno izdanje.. Šum.putopisi i zapisi.. Preslia. GEF. Obod. A. (1966): Endemične i neke rijetke i prorijeđene vrste drveća u flori Crne Gore. Prir.Vrata Balkana . (1939): Zur Flora von Albanien und Mazedonien. programi i granteve te vogla.. Glasn. Priština. Podgorica.. Pulević V. Rexhepi F. (2002): Crnogorske Prokletije-priroda. Radulović V.. (2005).. Pulević V. Filozofski fakultet. Zav. Muz. (1988): Visokoplaninska vegetacija Maje Rusolije.. 11(3-4): 17-48.. Titograd.): Ergebnisse einer botanichen Reise in den Bertiscus. Titograd. XX-XXI: 1-506. (Nordalbanische Alpen. (1986): Flora e maleve te larta te Kosoves. Institut za geografiju.društvena osnova i regije. Shoqata per ruajten dhe mbrojtjen e mjedisit natyror Shkoder. Obod -Cetinje. DANU. 16: 33-54. Ministarstvo turizma Vlade RCG & Institut ekonomskih nauka. Nr. Radović M. turizam. janv. . Pulević V. Edicija Crnogorsko nasleđe. Nikšić. Report.. (2002): Geografija Crne Gore . (2004): Crna Gora . Priština. 38: 365(581)-366(582). Rechinger K. (1989): Hidrogeologija sliva Skadarskog jezera. (1935. Šum. 1 do Nr. Vincek D. Ruski kurir. (1880): Gusinjskaja ekspedicija.

naučna monografija. Jovanović S. XVI. V. S. Ecolibri. Knj. & Vasić. (1995): Diverzitet lišajeva (Lichenes) Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. (1994): Jovan Cvijić i Prokletije. Društva. Stanković M. (1968): Planina Visitor.333-337. (1983): Hidrogeografske karakteristike Ridskog jezera. (1978): Gorske oči Prokletija. kulturnih i naučnih radnika Polimlja (Berane). (1972): Kraško vrelo “Oko” kod Vusanja. Priroda. S. Lakušić D. (1985): Prilog proučavanju problema ugroženosti i sanacije Plavskog jezera. Biološki fakultet. S.. & Vincek D. Stanković M. Beograd. Simpozijum “Jovan Cvijić i Prokletije”. S. sekc. (1991): Botanička putovanja u Crnu Goru. L/1.): Biodiverzitet Jugoslavije. (2000): Checklist of hepatics of the Federal Republic of Yugoslavia. Globus. V. 5: 179-188. Prilog fizičko-limnološkom proučavanju. 3. V.27. problem vode u krasu. Beograd.. Turistička štampa. S. Nauka i priroda. Lindbergia. 8. Udruženje javnih. S.turistički vodič. 5-6. Stevanović V. Beograd. S. Profes. (1975): Planinska jezera Crne Gore. (1970): Čemerikova lokva. Stevanović V. & Niketić M. (1993): Visokoplaninski endemizam Prokletija. Stevanović V. Glasnik Srpskog geografskog društva. (eds. 25: 23-34. (1968): Plavsko jezero. 25:128-133. 183-217. Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode. Beograd. Vasić. str. (1995): Diverzitet vaskularne flore Jugoslavije sa regledom vrsta od medjunarodnog značaja. (Prevod). Glasnik SGD. In: “Prokletije . Beograd.: “Crna Gora vrata Balkana . -13. str 347-393.. Zemlja i ljudi. Stevanović D. S. et Bulić Z. V. Savić S. Lakušić D. str. Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore. Stanković M. Stevanović D. Beograd. Stanković M. 10. S. str.zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. (1936): Prilog poznavanju vegetacije rugovsko-metohijskih planina. (1996): Prokletije . Cetinje. Sabovljević M.. Stanković M. Beograd. prirodne znamenitosti Gusinjsko-plavskog regiona i okolnog dela Prokletija.. S. Univ. Beograd. 12. Glasnik Jugosl. Titograd. 9 (8): 330-331. Stanković M. Plav. (edc). (1958): Visitorsko jezero. Beograd. (1975): Planina Visitor. Titograd. Beograd. V. In: Pulević V. 1996. Glasnik Srpskog Geografskog društva. (1953): Ribe.38. Beograd. Biol. 57-70. In: Stevanović. Stanković M. Srpsko geografsko društvo. Obod. XI 1993. Zavod za zaštitu prirode i prirodna proučavanja. 1. Stanković M. Zagreb.centar florističke raznovrsnosti Balkanskog poluostrva. fak.. in: Stevanović. Srpsko geografsko društvo. Niketić M.putopisi i zapisi evropskih botaničara”. poster. 63/2. 65 . 151-157. Stanković M.). 35-58.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Rohlena J. Stanković M. S. 09. Stanković M. Beograd. Rudski I. 133-138. u Beogradu. (22 . Biodiverzitet Jugoslavije. str. Sv XLVIII(1). & Lakušić D. (1971): Plavsko jezero . Beograd. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Ekolibri. Zbornik sažetaka V kongresa ekologa Jugoslavije.

Plav. (2006): Prirodne atrakcije – Grnčarska grlja oaza ljepote – kanjon isklesan u kamenu. 2006. (eds.Stevanović V. Šekularac R. 82 (42) 7-8: 137-140. 32: 79-86. april). In: Stevanović V. (1976): Zašto se Prokletije ne proglase nacionalnim parkom. Biološki fakultet i Ekolibri. (Milorad) (1978): Priroda sjeverne Crne Gore. oktobra). (Milo) (1938): Uz Rugovsku klisuru do snežnog Čakora. Velimirović M. br. 32. 4 (11): 6-9 (1957) i 5 (12): 16-17. 66 . Beograd.. Kroz planine. 3685. Zagreb. Naše planine. (1958).naučna monografija. Zagreb. & Vasić V. Milojević B. 1184 (9. Beograd. Tiranë. Šekularac R. 34: 32. Stojanović I. godine). 12168. Titograd. 18 (29. & Vincek D. 12/1932. 148-152 i 183188. Vasović M. Priroda. Hrvatski planinar. Vasić A. 93-96. Ruci & A. str. In: STEVANOVIĆ V. S.): Biodiverzitet Jugioslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. avgust) 5. 10. (1934): Prokletije. 6. (30.geografska ispitivanja Prokletija. Stojanović I. (1990): Trojan (2163 mnm) u Prokletijama. Pavić S. 338-359. Podgorica Vangjeli J. & VASIĆ V. Urban S. Urban S. str. Zagreb. & Mihajlov M. 20. Beograd. Hronika .jun.: Biodiverzitet Jugoslavije (Beograd). str. Srpsko geografsko društvo.naučna monografija. (1913): Gusinjska nahija s pogledom na Malesiju. Beograd. Zagreb. (Milo) (1937): Plavsko jezero . 2. (1932): Prokletije. 158-163. Mullaj (1995): Red book threatened and rare plants species of Albania. Srpsko geografsko društvo. Tucakov J. Beograd. Peć. str. 65/5: 156. 1995.. 124-126. – (1994): Jovan Cvijić i regionalno . pp. 67-69. Titograd. Pravda. 109. Vatovec S.geografska ispitivanja Prokletija. 17 (15. (4. Šoškić T. Zagreb. Tasić V. 34: 60-64. 108-116.Prvi period do 1930. Po visovima i gudurama od Dečana do Plava. april) 2. Beograd. Hrvatski planinar. 55-57.1-169. 7. (1995): Diverzitet flore mahovina (Bryiphyta) Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Beograd.. oktobra. 173-182. Ivangrad. Hrvatski planinar. 7-13. & Kasalica S. maj . Beograd. (1957/58): Prokletije. Tokovi. Tadić A. (1994): Jovan Cvijić i regionalno . Beograd. knj. (1962): Nepoznati biseri na obroncima Visitora. (1936): U Prokletijama. Vasović M. & Stevanović B. Academy of science institute of biological research. Vreme. Vasić V. 33. Ferijalac. str. “Jovan Cvijić i Prokletije” . 9: 151-161. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Godišnjak Geografskog društva Crne Gore. Vasović M. godine. Godišnjica Nikole Ćupića. Vasić A. (1974): Upotreba bilja u narodnoj medicini na području Prokletija i Komova.. Dnevni list “Pobjeda“ str. (1995): Diverzitet ptica Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. 34. “Prokletije” Almanah. Pravda. Pobjeda. 19. (1938): U predvorju Prokletija.mrtvi kapital jednog kraja kome valja pokloniti pažnju. (1938): Na vrhovima Prokletija. (1958): Alpinizam na Prokletijama. Vasović M.

Istorijski institut SR Crne Gore. (1985): Zaštićene životinjske vrste Prokletija. Ljubljana. & Šekularac R. str. (Sa kartom). Vinassa de Regny P. Zagreb. Vukićević D.) Naše planine. intern. Plav & Titograd. Vincek D. Della Soc. (1904): Die Geologie Montenegros und des Albanischen Grenzgebietes. (Putovanje od Čakora do Podgorice). sess. Roma. Istorijski institut u Titogradu. Vujačić J.Maja Rosit (2524 m). Wraber T.): Botanički izlet v gusinjske Prokletije. 51(8): 291-297. 15/1932.. (1932): Kroz našu Švajcarsku. vol. 79 (36): 9-10: 203-204. (1987): Maja Koljat (2. (1905): Sulla tettonica della montagne albanesi a montenegrini. Izd. Pos. Monitor.. Priroda Kosova. 13 (9) 28: 7-9. RZZPCG & SO Plav. Vincek D. 103-113. Wien. Bilogorski planinar.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Vinnassa de R. (2004): Planine Crne Gore . de la IX. Ribarstvo Jugoslavije. Zejneli L. Ital. Titograd. C. Zbornik radova sa naučnog skupa “Zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija.. Koprivnica. (1965): Kapitalističko iskorišćavanje šuma u Crnoj Gori. izd.523 m. Vučković D. 8. str.. Beograd.. Priština. 1. 1-131. (1989. Pos. (1972): Šumarstvo i lovstvo u Crnoj Gori u druggoj polovini XIX i početkom XX vijeka. & Kovačević M. str: 1-531. Proteus. XXIV: 84-85. str. Geol. R.. Vincek D. 6 . Narodna prosveta.. D. Beograd. (1953): Plavsko jezero. (1975): Balkanski endemi u flori Prokletija.Vodič za planinare. Popović R. Vučković D.P. 339-346. (1989): Prokletije . du Congre s geol. 1-253. 6. Boll. Podgorica Vizi O. Odlomak iz putopisa. Titograd. Grafo Crna Gora. 3.

biodiversity and other characters are represented here. national park. monumental. Considering all previous natural and cultural potentials. but area to be registered in the list of world-natural and cultural heritage. Montenegro. deserves to be national park.geographical characteristics and overall natural and cultural bases of the future National Park “Montenegrin Prokletije“ representing one of the most important natural and cultural potentials not only of Montenegro but of encirclement. Key words: Protection of nature. All these features nominate this area to be. physically – geographical. sustainable development 6 . cultural.PERSPECTIVE OF NEW NATIONAL PARK “MONTENEGRIN PROKLETIJE ON THE BALKAN PENINSULA “ Summary This paper contains basic physically . Balkan Peninsula. not only national park. Basic assumptions of historically – natural. this part of Prokletije belonging to Montenegro as well as in surrounding countries where this mountain massif is extended.

BiH. krš je kao vrsta reljefa prvi put izučen u Krasu. krška polja s ponorima. dperica2001@yahoo. količina i sezonske razlike. što je dokazano serioznim stoljetnim istraživanjima. Centar za krš i priobalje Sveučilišta u Zadru. ivo@vjetrenica. a sa stanovišta podzemne faune među najbogatijim u svijetu. što u slučaju onečišćenja smanjuje šanse za njegovo učinkovito suzbijanje. UGROŽENOST I POTREBA ZA ZAŠTITOM Ivo Lučić Dražen Perica2 Sažetak Stijene u kojima se razvija krš. izvorima i rijekama ponornicama. Ravno. dr. Lebršnik. Bogatstvo i raznolikost staništa. Krš se razvija u karbonatnim stijenama podložnim sekundarnim strukturnim utjecajima i osebujna je vrsta reljefa u kojem ne vrijede pravila cirkulacije voda svojstvena homogenim vodonosnicima. U morfološkom smislu karakteriziraju ga brojne zaravni. diferenciranje mnoštva endema i neobično bogat i raznolik genski fond.com Doc. uz specifičnu geološku povijest krša.com 6 . Stoga se krški proces razvija kroz mnoštvo manje ili više izdvojenih pojava koje se međusobno povezuju. slovenskom dijelu Dinarskog krša. premda je to dokazano istraživanjima tek pojedinih područja. BiH. Stoga su 1 2 Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje.. pružili su refugije biljnom i životinjskom svijetu. Cirkulaciju voda obilježava velika brzina. zauzimaju od jedne do dvije trećine državnog teritorija Bosne i Hercegovine. Krš u BiH je floristički i vegetacijski među najbogatijima u Europi. Centar za karstologiju ANUBiH. Sarajevo. Pored toga. prema dostupnim podacima. u kojem su nastale osebujne i gotovo sve vrste krških pojava. Zapadni dio države duboki je i vrlo razvijeni krš.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja BIH KRŠ: BOGATSTVO. pa je kod njegova proučavanja u svakom novom slučaju potrebno krenuti iz početka. Dinarskom kršu pripadaju dijelovi BiH zapadno od crte Cazin.

ali o tome ne postoje ni približno usklađeni podaci. tri dobra na Ramsarskoj listi. Za prihvat takvog pristupa treba izgraditi društvenu strukturu sposobnu za razumijevanje njegovih vrijednosti te za donošenje i ostvarenje ozbiljnih odluka. No najveće negativne posljedice nastaju od hidrotehničkih zahvata i melioracija. krške vrijednosti. demonstraciji pozitivnog odnosa prema prirodi. kanalizacije i industrijskih zagađenja. Ključne riječi: krš. osobito ona osjetljiva. Osim znanstvene. osobito one koje preporučuje IUCN. Dinarski krš. Veliku ulogu pri tome imaju mehanizmi zaštićenih područja. Pri tome treba koristiti najnovije domete svjetske konzervatorske znanosti i prakse. koja proglašenjem parkova prirode Hutovo blato i Blidinje. obrazovanja. Bosna i Hercegovina. i do prijetnje izumiranju vrsta. institute. Njihova važnost je u očuvanju izuzetnih vrijednosti Bosne i Hercegovine. to ima i nemalu kulturnu važnost. zaštićena područja. izložena su onečišćenjima komunalnog otpada. ulaze u novo razdoblje. Pojedine ranjive točke pod pritiscima su brojnih neadekvatnih septičkih jama koje dreniraju u podzemne vode. koja izaziva velike negativne promjene u okolišu. uprave i inspekcije). a ako im je uska rasprostranjenost. Proces nije brz i podrazumijeva izgradnju sustava istraživanja.neka mjesta u Bosni i Hercegovini povijesno važna kao locus typicus pojedinih krških oblika. Čine je većinom kombinacija tradicionalnog i industrijskog okolišnog svjetonazora. a osobito proglašenjem Nacionalnog parka Una. Naseljena područja. kojima se isušuju velika podzemna područja ili se staništa u opasnoj mjeri fragmentiraju. Takva praksa dovodi na rubove opstanka pojedine životinjske zajednice. Industrijska upotreba krajolika suzbija vrlo propulzivnu gospodarsku granu na kršu – turizam. te budućim održivo-gospodarskim očekivanjima. analizirana je njegova javna percepcija kao i upotreba. jer su dali nazive nizu stručnih termina u svjetskoj znanosti o kršu. koji na pojedinim lokalitetima u susjednim zemljama bilježi izvrsne rezultate. U nekim radovima3 barata se podacima oko trećine državnog 3 Više projekata koje financira međunarodna zajednica 0 . zaštita. U svjetlu predstavljenih prirodnih i znanstvenih vrijednosti krša. Krš u BiH Krš prekriva veliki dio Bosne i Hercegovine. upravljanja i zaštite (studije. I sam naziv znanosti – karstologija – duguje ime slovenskoj pokrajini Kras. održivi razvitak. okolišu i krajoliku. Adekvatniji tretman krša treba temeljiti na rezultatima sveobuhvatnih znanstvenih istraživanja. Zaključeno je da je krajnje neprikladna i opasna po živote ljudi i po očuvanje vrlo krhkih staništa i ugroženih vrsta.

koje je uz to najveće krško polje (Magdalenić 1971). Inače. stoljeća. vode. Taj krš je tijekom 20. sredinom 19. Travnika. Međutim. U svakom slučaju. Tako. u kojima pojave često imaju lokalni karakter. Sarajeva. koji se širi od zapadne granice BiH prema njezinoj unutrašnjosti. Livanjsko polje se smatra matičnim krškim poljem. mjestimice zbog sekundarnih strukturnih razloga i dvostruko. Linija istočno do Banje Luke. Dok vanjske Dinaride obilježava debeo sloj karbonatnih stijena. dinarski krš se proteže od slovensko-talijanske granice do Prokletija. Zapadni dio je povezan s brojnim krškim poljima. dok je u istočnom dijelu češće površinsko tečenje voda. života i energije (Daoxian 1988). Prozora. uključujući i BiH. Zbog društvenih razloga koje ćemo kasnije izložiti. U BiH su ostvarena brojna važna otkrića krša. unutrašnji Dinaridi su manji i tanji dijelovi karbonatnih stijena. ne postoji dovoljno diskusije koja bi tematizirala višestruke vrijednosti te najpriznatije domaće prirodnine. upućuju na zaključak da osnovne činjenice o BiH kršu nisu dovoljno poznate. ta se definicija u pojedinim okolnostima pokazala nedostatnom. stoljeća stekao pejorativan image kao bezvodna kamena pustinja. kad je vođena željeznička pruga Beč-Trst. atmosfere. a neki čak i oko 65 posto (Čičić 1998). koji dosežu dvostruku razliku. a potom se istraživanje proširilo i na druga područja. za koje su znakoviti krški oblici (Gams 2004). U pravilu. tj.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja teritorija. uključujući zapadni dio Jadranskog mora i sve otoke osim Brusnika i Jabuke. Tako. pripada geotektonskoj cjelini koja se zove unutrašnji Dinaridi. Srebrenice. On zatvara područje do crte Cazin – Jajce – Prozor – Konjic – Lebršnik. Banovića. zemlje. prvi podatak o površini krša mogao bi se odnositi na izrazit. tu prevladava pokriveni krš. Moguće je da se radi i o razlikama u poimanju pojma krš. s određenim izdvojenim cjelinama. Od 1 . Pripada dinarskom kršu u užem smislu. rijekama ponornicama s dubokom cirkulacijom voda. dijelu koji se geotektonski naziva vanjski Dinaridi. vizualno impresivan krš. Višegrada i Foče. Po jednoj od najcitiranijih definicija krša u Dinaridima. Polja “Završja“ u jugozapadnoj Bosni prvi put su opisana u znanosti kao ta reljefna forma. pa se u svijetu u traganju za boljima koriste šire definicije poput one da je krš okolišni sustav sastavljen od stijena. koji po nastanku doseže i osam kilometara. odnosno površina stijena je zaklonjena tlom i/ili šumom. radi se o ozemlju s krškim odvodnjavanjem i učinkovitom korozijom. Istaknute pojave Krš je prvi put zapažen i opisan u Dinaridima. točnije u pokrajini Kras u Sloveniji. drugi smatraju da oko 60 posto teritorija BiH prekrivaju karbonatne stijene u kojima se razvija krš (Jovanović i Avdagić 1981). Ovi podaci.

Hum. Fatničko i Popovo polje. iz koje se izdižu brojni humovi. “najduža u svijetu“ (Petrović 1963) i “najveća ponornica u svijetu“ (Petrović i Prelević 1965). Najveća od njih je krška zaravan Trebinjska šuma. osobito niz krških polja istočne Hercegovine: Gacko. potom teče kao Mušnica. Brina. duž donjeg toka Neretve i Hutova blata. gdje se spaja s dijelom vode koja izravno podzemno teče iz Gatačkog polja. To se događa izlučivanjem kalcita po riječnom dnu. čime stvaraju pragove i brane unutar kojih nastaju jezera i slapovi. u karstologiji se smatra locus typicus tog reljefnog oblika (Kranjc 2007). Povezana je s više od 500 ponora. ali je ipak očuvano do te mjere da je početkom listopada 2008. Ponovo ponire na rubu toga polja i izvire kao Trebišnjica kod Bileće. Glamočkog. U oba ta polja ponirala je i izvirala u Rijeci Dubrovačkoj i nizu vrulja ili vrela od Slanog. gdje ponire i izvire u Fatničkom polju. U svojim dijelovima ovaj sliv se spaja sa slivom Trebižata. Suvaja. bakte- 2 . Ona ponire i izvire kao Ričina koja se ulijeva u Buško blatio (Buško jezero danas). a ono se odlijeva u Cetinu koja teče do mora kod Omiša. Jedan njezin dio izvire kao Ključka rijeka u Cerničkom polju. Rijeka Trebišnjica smatrana je najvećom ponornicom u Europi i “među najvećim ponornicama u svijetu“ (Mikulec 1974). pa Ričina. Popovo polje je izuzetan skup krških obilježja. te Trebižat (od Humca do ušća u Neretvu). u Imotsko-bekijskom polju kao Matica i Vrlika. Slična obilježja imaju okolna polja poput Kupreškog. Mostarskog. te prisutnost živih organizama – mahovina. izvire kao Tihaljina (od izvora u Peć-Mlinima do Klobuka). On počinje kao Culuša. Započinje s rječicom Milač u Kupreškom polju. Nevesinjsko. Tus su izvrsno oblikovane razne krške forme. bez poniranja dobiva naziv Mlade (od izvora Klokun do utoka Vrioštice). Slično je i sa slivom Cetine. Nastavlja teći kao Vrba do Klinjeg jezera. Neke od tih rijeka imaju jedno osebujno obilježje – taloženje sedre. u kojem ponire i izvire u Duvanjskom polju kao Šujica. koji nazivaju devetoimenom rijekom. Trebišnjica je prirodno tekla kroz Trebinjsko polje i Popovo polje. Krška hidrologija Trebišnjica hidrološki nastaje na sjevernim padinama Lebršnika na vrelu koji se zove Dobra voda. upisano na listu zaštićenih dobara Ramsarske konvencije. s neobičnom kombinatorikom podzemnih tokova (Milanović 2006). Duvanjskog ili Imotsko-bekijskog.tada je pretrpjelo velike antropogene promjene. Proces stvaranja sedre uključuje određenu temperaturu voda. čistoću. Gatačko. koja ponire nakon što prijeđe Gatačko polje. Najveći i najosamljeniji među njima.

Una. ali na njegovo pomicanje može utjecati i snažan vjetar (Gašparović 1969). jer znaju ovisiti od razine voda. iza Ohridskog s najvećom dubinom od 289 metara. Takva je prirodno većina navedenih polja u BiH. prisutno je i veliko podizanje razina podzemnih voda. krške rijeke mijenjaju položaj površina – podzemlje. Neka od polja su stalno poplavljena i čine posebnu vrijednost krajolika. pri drugim okolnostima do drugog. Ponornice u polja. u Popovu polju. pa se u velikom dijelu polja stvaraju poplave. Najbolji primjeri su Krka. za 94 m u 24 sata u Ombli (Milanović 2006). S dubinom od ruba jezera do dna vode od 528. Također. u kršu se ponor nerijetko pretvara u svoju suprotnost – izvor. a na nekim se voda znala zadržavati duže od 300 dana i prelaziti visinu od 30 metara.9 metra i dubinom vode 281. Procesi su podložni nepredvidivim promjenama i traži se detaljno istraživanje svakog kompleksa stijena (Milanović 1979). te pred pitanja zaštite stavlja teško rješive zadatke.72 i 207 3 m /s. tzv. Sliv krške rijeke se ne poklapa s orografskim slivom nego je često prisutna “piraterija“ u njegovu zaleđu. Zbog toga. dobar primjer je izvor Bunice s protokom između 0. Tako. donose velike količine vode koju ponori ne mogu progutati. a po funkciji jezero. koje privlače brojne posjetitelje. Podzemne vode ispunjavaju podzemne šupljine i pukotine. ali i na živi podzemni svijet. Pliva. itd. npr. Čak 99 posto takve vode skladišti se u milimetarski uskim pukotinama (Bonacci 2008). Uzroci su najčešće u razini vode. Plitvička jezera. pa čak se 3 3 koristi podatak i 2400 m /s. Krške rijeke poznate su po izuzetno velikim razlikama između najmanjeg i najvećeg protoka. Ono je po formi jama. a bitne razlike se pojavljuju i u određivanja granica sliva. što nedvojbeno izaziva velike hidrološke i hidrauličke promjene u okolišu. jednom ponor vodi do jednog izvora. granice sliva nisu stalno jednake. Također.4 m. Biograd u Nevesinjskom polju. Skadarsko jezero i – Hutovo blato. Takva su Vransko jezero na Cresu. Jedno od ključnih obilježja krških sustava i okoliša jest odsustvo pravila koja vrijede za hidrologiju homogenih vodonosnika. što ima utjecaja na vodoopskrbu. blata. Trebižat. Pored bioloških. umjesto “normalnog” tečenja po površini. Također. dakle. npr. Ponor čiji je kapacitet gutanja 110 m /s. sedra proizvodi i iznimne estetske vrijednosti. Na Trebišnjici je zabilježena razlika u protoku od 0 do 1250.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja rija i algi. Sasvim drugačiji je primjer Crvenog jezera. s nadmorske visine 800 m vodi do izvora Bunica na nadmorskoj visini od 37 m s jamskim izvorom istražene dubine oko 73 metra (dakle oko 36 metara ispod razine mora) i pri tome postiže najveću zabilježenu fiktivnu podzemnu brzinu tečenja od 34 cm/s. Događa 3 . Zrmanja. Mrežnica. po nastanku urušna vrtača. Crveno jezero je jedno od dubljih u Europi te drugo po dubini na Balkanu.

naseljeno je onolikim brojem organizama koliko ih može preživjeti. sječenjem stabala. povećavaju se bujični tokovi. manja su isparavanja. površinski tok rijeke zna biti orijentiran u jednom smjeru. vrsta može izumrijeti. Uređenje poplavnih područja daje eventualno kratkoročne koristi. presušuju tokovi. Još teže posljedice za smanjenje staništa nastupaju hidrotehničkim radovima. Problemi zaštite u kršu Što navedeni morfološki i hidrološki uvjeti znače za zaštitu krša? Predstavljaju velike zagonetke. kojima se na površini zadržavaju vode. Povećava se podzemno otjecanje. a faunistički. uslijed čega je protok vode brži. Takva mješavina geomorfoloških pojava. koja dobiva neka pustinjska obilježja. ponekad i nevolje. a održanje prirodne ravnoteže teže. Nema mjesta za daljnje smanjivanje staništa. filtracija slaba. uz rezultate osebujne geološke prošlosti. a donosi dugoročno velike ekološke štete (Špes 2000). Bespoštednim stoljetnim pritiscima na biljni pokrov – ispašom trave i nižeg bilja. Dobar primjer je ogolijevanje krša. koja su omogućila vrlo veliku biološku raznolikost. temperaturne razlike itd. Ranjivost krških područja poveza- 4 . stvara područje vrlo kompleksnih skupova staništa. Osjetljivost krških ekosistema je veća. nakon čega je ispran tanki humusni pokrivač te je nastupila posvemašnja erozija. Stoga se utjecaji prenose brzo. To vodi smanjenju veličine i brojnosti životinjskih zajednica. Itd. a samopročišćavanje smanjeno. Brojne divlje septičke jame akumuliraju fekalne spojeve koji postupno povećavaju koncentracije u pitkim vodama. a podzemno se nastavlja – u suprotnom. Dalje. U slučaju havarije. toksikanti imaju veliku negativnu učinkovitost po podzemne ekosisteme i vodonosnike koji služe vodoopskrbi.se i da voda teče uzbrdo. velika pukotinska poroznost uvjetuje snažnu vodopropusnost krša. tj. ponekad gotovo trenutačno. Živi svijet Dinarida floristički je najbogatiji u Europi. Stoga je podzemna fauna već ugrožena zbog činjenice da je “osuđena” na ograničene prostore iz kojih ne može migrirati u nove refugije. i presijecanjem staništa izravnim tuneliranjem. Zbog svoje geološke prošlosti i zbog zakonitosti ekosistema. i sl. a ako se radi o krhkim i endemičnim skupinama. najbogatiji u svijetu (Culver & Sket 2000). kad su u pitanju skupine podzemne faune. – krš je izgubio vegetaciju. Uz to. podzemlje krša je u pravilu maksimalno iskorišteno. Na tako različitim uvjetima uspostavljena je prirodna ravnotežu u kojoj se održavaju iznimno bogate i krhke zajednice bilja i životinja. Ti procesi se nastavljaju promjenom mikroklime. jer je razvoj događaja nepredvidiv.

a kod kojih nisu zaživjela načela ekološke etike. a ona proizlazi iz smanjene sposobnosti samopročišćenja i samoobnavljanja okoliša ili pojedinih dijelova krškog krajolika (Špes 2000).5 milijuna godina. U slovenskom dijelu dinarskog krša posljednjih deset godina napravljeno je više od dvije tisuće analiza sedimenata s datacijama gline i siga (Zupan Hajna et al. Stručnjaci pećine promatraju kao skrovišta važnih dokaza za povijest razvoja krajolika. bilo da se radi o pitanjima za geomorfologe ili za paleontologe. na sveto i profano. Takvih primjera u BiH ima mnoštvo. najveći gospodarski prevrat u našim krajevima napravio je jadranski turizam koji je rijetko kad priznao – jer nije uglavnom ni svjestan – da se radi prije svega o kršu. a što je posebno izraženo u zemljama koje su napustile tradicionalni svjetonazor. Predivni primorski gradovi. izvora. fotografirani su milijune puta i gotovo svaki dan gledamo neke od njihovih prizora. Krš traži odgovarajući interes i poznavanje. 2007) te paleontološkim metodama (Mihevc 2000) kojima rekonstruiraju krajolik unatrag više od 3. potpećina Badanj kod Stoca. Pred “nama je prirodni park posebnog. drveća. od čega pati zapadna civilizacija. Pećine su pozornice ishodišnih kultura. zasluge krša ne treba tražiti samo na tamnim i skrovitim mjestima. geografskim položajem i nemjerivo vrijednim izvorima voda. (Mulaomerović 1998). na umno i tjelesno. Kulturna baština krša Opasnosti po krš dijelom proizlaze i iz tradicionalne podjele na prirodu i kulturu. a da nam rijetko padne na pamet da je to omogućio krš svojim građevnim materijalom. Upravo. bogatog i još nedovoljno poznatog inventara“ (Roglić 1969). Razlika između prirodne i kulturne baštine nije uvijek jasna. u njima su nađeni ponajstariji kulturni artefakti. upozorio je prije četrdeset godina karstolog Josip Roglić. poput svetih vrhova. Dobra ilustracija je Vjetrenica: u aktualnoj BiH malo je tko reagirao na izlaganje Vjetrenice uništenju. Krš nije samo geografski prostor. No. Iz svega se vidi da je društveni tretman krša u BiH loš i nezadovoljavajući. ali su se inspekcije odmah podigle i zaustavile radove koji su prijetili vjerskim kulturnim spomenicima u neposrednoj blizini. a to traže i praktičan život i međunarodne znanstvene oba- 5 . nego vjerojatno najvažniji dio nacionalnog teritorija. Karstolozi traže sasvim suprotan pristup. itd.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja na je s njihovom ograničenom nosivošću. ponekad su kulturne vrijednosti nanesene bez ikakvih fizičkih intervencija u materijalnu podlogu. Krški lokaliteti u BiH čest su nositelj sakralnih obilježja. pećine s najbogatijim staništima u svijetu. npr. središta kulturnog razvoja.

Radi se o industrijsko-energetskom i ekonomističkom pristupu koji krški prostor vidi kao izvor hidropotencijala. što je moralo utjecati na sastav živog svijeta. Pri tome nisu uzimane u obzir ranjive prirodne vrijednosti kao biljni i životinjski svijet. drveta i općenito isključivo kao podlogu za ekonomski razvoj. naravno. Službena statistika FBiH smatra Trebišnjicu najdužom ponornicom u Europi. brojna nalazišta čovječje ribice (Proteus anguinus). i geomorfološki procesi. Unatoč tomu nedostaju sistematska istraživanja dinarskog krša za koje je potrebno osnovati institute za krš. a time i antikrška. jedina rijeka koja kroz iznimno razvijeni krš u BiH cijelim tokom ostaje nad zemljom. Ona je. staništa jedine podzemne slatkovodne školjke na svijetu Congeria kusceri. zdravlje ljudi. Između ostalog. zahvaljujući i eksploataciji šljunka. opjevani mitem života Hercegovine. mjesto za iskorištavanje sirovina: kamena. Rijeka Neretva. pretvorena je gradnjom hidroakumulacija u gornjoj polovici toka u jezerske terase. itd. sve dublje zalazi more i razara postojeće životne zajednice. Poljoprivredni aspekti koji su se često spominjali kao komparativna prednost za poduzimanje melioracija u kršu. stoljeća preko noći je isušeno. Donekle je sreća što je akumulacija Buškog jezera pružila oštrulju zamjensko utočište. itd. životni prostor endemične gaovice (Delminichthys ghetaldii). U akumulacijama je zadržano četiri milijarde kubičnih metara vode (Milanović 1983) koja je ranije hranila voluminozne podzemne prostore sliva Trebišnjice. Ipak. krajem sedamdesetih godina 20. danas 67 km betonskog kanala koji povezuje dvije hidrocentrale 6 . njihovo stanište. te navodi dužinu od 96 km. uništeni su tipski lokaliteti jedinog slatkovodnog serpulida na svijetu Marifugia cavatica (Sket 1983). zavičajnost. pa rijeke koje su bile stanište endemičnog oštrulja (Aulopyge huegelii). Popovo polje.veze. Promijenjeni su. nisu više njegovo stanište. sporo su ili nikako privođeni svrsi.“ Sužena percepcije krša Unatoč tome i danas u BiH prevladava javna percepcija krša koja je snažno antiekološka. najveće promjene nastupile su isušivanjem krških polja. Određene promjene pretrpjeli su Vrbas i Drina. On jako nedostaje donjim dijelovima rijeke u koje. prostor najvećeg podzemnog biodiverziteta na svijetu. Krški krajolici pretrpjeli su promjene čijih posljedica još nismo svjesni. koje još nisu ozbiljnije istraživane. pa se jezera moraju povremeno prazniti da bi se očistio silni nanos. Zadatak koji znanstvena zajednica ima na promicanju krša Roglić opisuje riječima: “Raditi na tome draga je i zanosna obaveza. međutim. Livanjsko polje je meliorirano. Ranije brza rijeka potpuno je promijenila stanišne uvjete.

Sav slovački krš zaštićen je kroz nacionalne parkove. krajolik i geodiverzitet. BiH ima oko 60 posto državnog teritorija prekrivena kršem u kojem se smatra da ima 3-4 tisuće speleoloških pojava. vodu i zrak. od kojih neki ostvaruju po milijun posjeta godišnje. 2004). Sutjeska i Una. a BiH od 2005. Usporedba u upravljanju kršem s nekom drugom europskom zemljom dat će sugestivne odgovore na njegov položaj u BiH. Edukativna bi se ogledala: u otvaranju instituta i programa na fakultetima prirodnih znanosti. koja od 1996. od kojih je mali broj dobro istraženih. Holističko vrednovanje i upotreba Temelj za adekvatno vrednovanje krša i krške baštine jest visoko znanstveno izučen prirodni sustav koji se stavlja u odnose prema prirodnim. historijske i suvremene kulture. Slovačka ima površinu od 49. Prema napucima za holistička vrednovanja krša koja zagovara UNESCO za Popis svjetske baštine (Hamilton– Smith. duhovnim. Na zasadima novih ekoloških stajališta trebalo bi formulirati razvojnu koncepciju koja bi imala izražene znanstveno-edukativne. U Slovačkoj postoji Državna uprava za krš. provodi stalni monitoring. Adekvatan primjer je Slovačka. Ove sugestije premašuju zahtjeve na koje mogu odgovoriti izolirane i instrumentalizirane discipline te. osim snažne volje prema izazovima interdisciplinarnosti. Slovačka ima oko 7 posto državnog teritorija prekrivena kršem u kojem je opisano i istraženo 4760 speleoloških objekata. na kršu su proglašena dva nacionalna parka.4 milijuna stanovnika.2 milijuna stanovnika. na Bijambarama. traže znanost koju prati ekološka etika. U BiH krš još službeno nije identificiran kao baština. podzemni krajolik. edukacij-  . vjerskim i povijesnim vrijednostima. kod drugog treba evaluirati nacionalnu i regionalnu povijest. kulturnim. upravno-organizacijske i gospodarske strane. a na Popisu svjetske baštine nema ni jednog takvog objekta. mogućnosti i ograničenja područja. E.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja – Goricu i Čapljinu. u Vjetrenici na amaterskoj osnovi i od 2006. te površinski i podzemni biodiverzitet. te razvoje prethistorijske. od čega samo donekle prirodna rijeka u dužini od 3-4 km kroz Trebinje. etnička kretanja populacije i njezin sastav. a 5 od 12 najvažnijih pećina uvršteno je na Popis svjetske baštine.000 km2 i 5. zemlja slične veličine i razvitka kao BiH. BiH površinu 51.000 km2 i 4. sadržaj pećina. U prilog krških vrijednosti možemo navesti da su u hrvatskom dijelu dinarskog krša smješteni svi nacionalni parkovi (8). treba voditi računa o detaljnoj evaluaciji prirodnog kulturnog aspekta baštine: kod prvog treba ispitati vrijednosti s obzirom na nacionalni i regionalni kontekst. povijesno-humanističkih.

kao i edukacijskim projektima i zaštitom baštine (Watson & al. koji je što bolje očuvan. u financiranju izvannastavnih programa koji će voditi većoj identifikaciji krškog inventara. 1997). godine. Upravne-organizacijske i gospodarske strane ogledale bi se u osnivanju nadležnih upravnih i stručnih jedinica: uprava za krš sličnih postojećim za vodu i šumu. stavljajući u postupak širi opseg vrijednosti na jednom mjestu. područje treba obuhvatiti prostornim planiranjem. Gdje god je moguće. tehničkim i društveno-humanističkim područjima. u stipendiranju pomlatka i njegova uključivanja u međunarodne tijekove kako bi uskoro njegovi pripadnici mogli preuzeti odgovornost za razvitak BiH. Službene smjernice IUCN-a za krš i pećine upućuju vlade zemalja članica da trebaju osigurati zaštitu reprezentativna izbora krških lokaliteta u smislu IUCN-ovih kategorija I. koji bi okupljali njegova najreprezentativnija obilježja. a gdje to nije moguće. i prilagođavanja održivom razvitku. u izradi javne strategije za krš i menadžment planova za sve segmente okolišne politike. Na Forumu o kršu i svjetskoj baštini u Europi. itd. zavoda za krš. upravljanjem vodama i drugim zakonodavnim mjerama koje će osigurati količinu i kakvoću voda koje ulaze u krš. a najbolje jedinstvenog studija krajolika s prirodoslovnim. istaknuta je potreba razvijanja veće osjetljivosti javnosti na područja krša koja neće biti obuhvaćena formalnom zaštitom. Stoga je sugerirano da se kandidiraju tzv. serijski upisi širih područja.  . itd. u unošenju krša kao stavke u javni budžet. u pokretanju jedinstvena dinarskog prekograničnog programa istraživanja i održivog razvitka. treba štititi cijele slivove krškog područja koje se vrednuje.-IV. istaknuto je da vrijednosti i ugroženosti krša premašuju mogućnosti da se njegova adekvatna površina stavi pod zaštitu UNESCO-va Popisa svjetske baštine. u reviziji razvojnih planova s okolišnih stajališta uključujući spomenute osobitosti krških ekosistema. Idealne cjeline su navedeni nizovi krških polja sa zajedničkom hidrologijom. Na temelju prethodnih vrednovanja i izgradnje institucijskog okvira potrebno je potaknuti održivi razvitak za koji u dinarskom kršu imamo dobre primjere zaštićenih područja Plitvice. Krka i Paklenica. Škocjanske jame i drugih. koji je održan u Lipici u studenome 2004. Prvenstvo zaštite treba dati područjima i mjestima koja imaju visoku prirodnu.skih i ekonomskih znanosti. ekonomsku i kulturnu vrijednost. No.

Str. 95-114. Geografski pregled. 1981. On the Karst Environmental System. 2008.. Inštitut za raziskovanje krasa. Pri tome.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključak Krš Bosne i Hercegovine. Sarajevo. str. Hamilton–Smith.Postojna: Znanstveno raziskovalni center SAZU. osobito dio koji pripada geotektonskoj cjelini unutrašnji Dinaridi. str. Natchitoches. Zadar. Posljedica takvog razvoja ilustrativna je na primjeru prvih susjeda Une i Plitvica: iako udaljena samo 20 km zračne linije od Plitvica. 1969. Introduction. 2004. Una je u formalnom proglašenju nacionalnim parkom kasnila 60 godina. čiji su vodeći predstavnici već ostavili divovske tragove u istraživanju ovdašnjeg krša. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. XIII. str. i 2005. Jovanović. Kranjc. Naš krš. Stoga. Kras u Sloveniji v prostoru in času. 508. i Avdagić. Nedostatak percepcijske sposobnosti zajednice prati i međusobno uvjetuje nedostatna organizacijska. Nova Gorica: Univ. Ljubljana. drugi skup mjera treba biti usmjeren na odgoj za vrijednosti krša. Naš krš. Jedna od vidljivijih mjera jest proglašenje niza zaštićenih područja različita tipa. koji je reducirao percepciju njegovih vrijednosti te umanjio sposobnosti održanja prirodne ravnoteže. Lousiana. I.] Gašparović. Sarajevo. . Bosna i Hercegovina se ne treba osjećati usamljenom jer može računati na pomoć svjetske znanstvene zajednice. Ognjen.. 2007. Fak. jedini ispravan i odgovoran pravac jest razvijanje održivog korištenja krša. U: Učno gradivo 2 [Elektronski vir]. VI. Podipl. za podiplomski študij. 2004. vol. znanstvena i ekološka infrastruktura. Održivo korištenje krša uvijek započinje i trajno se prati znanstvenim istraživanjem i monitoringom. program Krasoslovje. kulturna. E.C. History of karstology. 2000. Morfološke i hidrografske karakteristike podzemnih kanalnih sistema u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Popova polja (Zapadni dio Donjeg polja). Darovi i opomene donjih voda. 1998. Neka pitanja o razvoju i hidrogeološkoj funkciji karstnih polja. Andrej. . Literatura Bonacci. predstavlja tip iznimno vrijedne i istodobno ranjive baštine. U: Brmbota Devčić. 31.. I dio. 55-78. 1981. Ratimir. str. XXI (1): 30-46. U moderno doba bio je izložen pretežno industrijskom tipu upotrebe. 2004. i Lučić.  . Journal of Cave and Karst Studies 62 (1): 11-17 Čičić S. broj 10-11. & Sket B. I. Paper to US / ICOMOS 7th International Sypomosium. 1988. Proceedings of the IAH 21st Congress. Sarajevo. [također 1974. 1-21. T.. Sarajevo. Ivan. Gams. (urednici): Krš bez granica. 139–164. R. Culver D. Karbonatne facije u geološkoj građi terena Bosne i Hercegovine.. Hotspots of subterranean biodiversity in caves and wells. Zagreb. 3-37 Daoxian Y. 2007a.

zaštita voda. 1–22. 2000. Zagreb: I. 57–73. Sarajevo. Guidelines for Cave and Karst Protection. akumulacije. 1-20) Sket. Watson. Sarajevo 1963. 4. P. Beograd 362. Neke karakteristike krša istočne Hercegovine. Energoinvest. 209–218. Ljubljana. 1974. Mikulec. 19-38. Geološko inženjerstvo u karstu: brane. 1969. D. Milanović.. 2003c. II/1. Jasminko. Energetska osnova slivnog područja Neretve i Trebišnjice. 261-270. 1983. Sarajevo 2005. 41–52. Sarajevo 1974. Milanović. Karst istočne Hercegovine i dubrovačkog priobalja.. Gilleson. 14–15. Hidrologija karsta i metode istraživanja. Treći jugoslavenski speleološki kongres. Geographica Slovenica 33/I. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine.Zagreb 2004. crteža i faksimila.. str. str. Metka. 65 ilustracija. Ljubljanja. 302. Naš krš. Milanović. K. Petar. Vjetrenica – pogled u dušu zemlje: znanstveno-popularna monografija s 200 fotografija. Zupan Hajna. Boris. str. 472 str. Mihevc. Sarajevo. str.. 2007. Značaj i ugroženost podzemne faune Popovog polja i predlog za najosnovniju zaštitu. str. 291. 1983.. Mladenović. Acta carsologica 36/1: 242. 30. 2006. Roglić. E.Mihevc. 1979. U: Lučić. 322 str. Petar. tuneli. 1963. 2000. Prilog poznavanju hidrogeologije za područje sliva vrela Omble. & Kiernan. 1983a. A. str. Treći jugoslavenski speleološki kongres. Sket. Sarajevo... 2003. International Union for Conservation of Nature and Natural Resources. P. Trebinje. Mulaomerović. Ivo. vodozahvati. J. O svetome bosanskome podzemlju Blagaj. N. VI. Petrović. Geografski aspekt Dinarskog krša. injektiranje. – Acta carsologica 29/2. J. 0 . & Bosák. Boris. 5-32. Milanović. 1999. Andrej. Životinjski svijet Vjetrenice. str. (Sabrana djela I. Uzunović. Split – Zadar . Beograd.. Josip. Fosilne cevke iz bestropne jame – verjatno najstzarjši ostanki jamskog cevjarja Marifugia (Annelida: Polychaeta). Elaborat. O. 1998. JAZU. 1963. Krš Jugoslavije 6. Time recorded in cave deposits – 10 years of paleomagnetic research in Slovenian caves. Uticaj hidrosistema Trebišnjica na režim površinskih i podzemnih voda u Popovom polju. Stjepan.. Petar T. Lučić. Institut za biologiju Univerze Ljubljana. HE Trebišnjica. Špes. Hamiton-Smith. 1977. 9-49. 15 karata i 10 tablica. Geografske značilnosti pokrajinsko ranljivih območij v Sloveniji. Zagreb. Pruner. IX. Petar T. Borislav..

have given refuge to plants and animals. do not apply. gulfs. Therefore. and among the richest in the world regarding the subterranean fauna. this is a specific type of relief to which the rules of water circulation. the Slovenian part of the Dinaric karst. performed for more than a hundred years. quantity and seasonal differences. The Dinaric karst includes parts of BiH in the west of the Cazin–Lebršnik line. and particularly a rich and heterogeneous genetic fund. some places in Bosnia and Herzegovina are historically significant as locus typicus of some forms of karst. Therefore. The opulence and diversity of biotopes. in the case of pollution significantly reduce the chances for an efficient control and action. with specific geological history of karst. the karst process is developed through many. karst valleys. HAZARDS AND PROTECTION Summary According to the available data. isolated phenomena that are mutually related. which. is studied for the first time in Kras. The water circulation is characterized by high speed. this is of great cultural importance as they gave names to a number of professional terms in the world’s science of karst. and because of that in every new case the study has to start from the beginning. it is characterized by numerous plateaus.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja BIH KARST: NATURAL RESOURCE. characteristic of homogenous aquifers. more or less. In addition. Besides the scientific. as a part of relief. although the latter has been evidenced by the research of only a few areas. The serious studies. Because of that. The karst is shaped in carbonate rock exposed to the power of secondary structural movements. demonstrated that the karst in Bosnia and Herzegovina is among the richest in Europe when it comes to the flora and vegetation. The western part of the country is a very deep and developed Karst in which some peculiar and almost all types of karst phenomena exist. differentiating many endemic plants. In the morphological sense. Even the name of the science – the karstol1 . the karst. springs and sinking rivers. the rocks in which the karst is developed occupy between one to two thirds of the territory of the state of Bosnia and Herzegovina.

with proclaiming the Nature Parks of Hutovo blato and Blidinje. the large role is reserved for mechanisms of protected areas. Industrial use of landscapes reduces the development of tourism. Populated areas. enter into the new era. are exposed to large contamination by communal waste. and landscape. this very propulsive field of economy in the karst areas. Within this framework. The most important task is to preserve the exceptional values of Bosnia and Herzegovina. These activities require the use of the most up-to-date achievements of science and practice in the conservation and protection of natural resources. and protection (studies. Such practices seriously endangered the very survival of some animal communities. The conclusion is that they could be extremely inappropriate and dangerous for the lives of people and for preserving very frail habitats of endangered species. administration. and control). to demonstrate a positive relationship with the nature. the major harmful effects are results of hydro-technical activities and melioration. especially the vulnerable ones. which gives excellent results in the localities in some neighboring countries. education. A more adequate treatment of karst should be based on the results of a wide-ranging research. sewage systems. especially those recommended by IUCN. protected areas. 2 . sustainable development. protection. environment. Key words: Karst. and the sustainable economic prospects in the future. Some vulnerable places are endangered by a number of inadequate septic tanks draining to the underground waters. institutes.ogy – owes its name to the Slovenian region Kras. This process is not fast and involves the building of systems of research. which. and the biotopes have been dangerously fragmented. The public perception and use have been analyzed in the light of presented natural and scientific values. However. Such approach requires building of an adequate social structure capable to understand the values of karst. management. and industrial pollution. three Ramsar sites and particularly with the Una National Park. and development and implementation of the appropriate system of decision-making. Bosnia and Herzegovina. and even threatened that some rare species could disappear. karst values. The combination of traditional and industrial points of view related to the environment resulted with large harmful changes in the environment. by which the large underground areas have been drained. Dinaric karst.

odnosno posebnoj organizacionoj jedinici “Sektoru za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene”. god. identifikovane su i potvrđene visoke prirodne vrijednosti šireg područja Bijambara. određene su granice i ukupna površina obuhvata.2003. 21/03). čiji je nosilac projekta Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je iniciralo i finansiralo izradu elaborata “Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Bijambare”. poslovi upravljanja povjereni su Kantonalnom Javnom Preduzeću Sarajevo – šume d. te je na osnovu njih na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo. zoniranje prostora. koji je formiran 2002. Članom 20. donesen Zakon o proglašenju zaštićenog pejzaža Bijambare (“Službene novine Kantona Sarajevo”. Sarajevo. br. 3 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PEJZAŽEM “BIJAMBARE“ Elma Karović Šire područje Bijambara pripada prostoru središnjih bosanskih Dinarida. mjere zaštite. godine.09. ing. Zakonom je definisana kategorija zaštite.o. i nalazi se u sastavu ovog preduzeća. kao i korištenje i upravljanje ovim prostorom. vrste intervencija. šum. Ozrena na jugu i jugoistoku i Čemerske planine na zapadu i jugozapadu. 1 Dipl. U saradnji sa Centrom za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. smješteno između planina Zvijezda na sjeveru i sjeveroistoku.o.. održanoj 25. ovog Zakona.

4 .o. Sarajevo Sektor za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene Organizaciona struktura upravljačke institucije Rukovodilac sektora za ekologiju i upravljanje odručjima posebne namjene Služba za zaštićena područja Stručni saradnik Poslovođa zaštićenih područja Turistički vodič Kontrolor ulaska u park Čuvari parka Rendžeri x 2 Čuvari objekata 4 Politika upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare“ se bazira na temelju dvanaest osnovnih principa datih od organizacije IUCN za kategoriju V zaštićeni pejzaž.Organizaciona shema upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare“ Institucionalni okvir za upravljanje Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog okruženja i zaštite okoliša Sektor zaštite okoliša Sarajevo šume d.o.

Logo. šetnica. 1994) Osnovni ciljevi upravljanja koji se oslanjaju na bazne elemente prirode koji karakterišu Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ Ciljevi Zaštita specifičnih prirodnih/ kulturnih objekata Aktivnosti • • • • • • • • • • • • • • Uspostava službe nadzora. omogućiti zaštita prirodnih i stvorenih vrijednosti.reklamni materijal. Prostornom planu područja i Planu upravljanja. konzervacija biodiverziteta i integritet ekosistema”(IUCN. Izgradnja parking prostora sa naplatnom kućom Turizam i rekreacija Održavanje kulturnih/tradicionalnih atributa Upravljanje postojećim resursima mora i treba biti u skladu sa vizijom. Postavljanje adekvatnog šumskog mobilijara.DVD… Održavanje i unaprjeđenje postojeće infrastrukture. stvoriti uslovi za samoreproduktivnost kroz valorizaciju sadašnjih i budućih potencijala sa ciljem zadovoljavanja ljudskih potreba i povećanja sadašnjih i budućih generacija. jezera. edukacione staze. 5 . Izgradnja drvenog grada.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Vizija Područje Bijambara je prepoznatljiv prostor na kojem će se. Uređenje šumskih staza. Osnovni ciljevi U zaštićenom pejzažu primarni naglasak je stavljen na “prirodno okruženje. Monitoring zdravstvenog stanja Zaštita i očuvanje postojećih biljnih i životinjskih vrsta Zabrana lova i ribolova Uspostava brze i efikasne protivpožarne zaštite Permanentna opservacija područja u cilju preventivnih i represivnih mjera Informisanje i edukacija posjetilaca o prostoru. putem održivog razvoja. vodotoka. ciljevima i politikom upravljanja uz uvažavanje svih mjera i preporuka koje su date u Zakonu o proglašenju područja zaštićenim. Postavljanje prostorne signalizacije. trim staze.

mobilijara.). turističke destinacije koja je uvrštena u turističku ponudu Kantona Sarajevo. prvo je bilo potrebno izvršti definisanje granica područja. održavanje usluga ekosistema. opreme i sl. Također. uz stalni monitoring uposlenih u ovom Sektoru. redovno se obavljaju pregledi zdravstvenog stanja postojećih sastojina.. tako i uređenjem. bespravnog zauzimanja zemljišta i bespravne gradnje. pojave biljnih bolesti. Otežan rad Upravljača je predstavljao problem miniranih površina (cca 30%). kako u pogledu prikupljanja i organizovanog odvoza neorganske materije. te pravilnim uklanjanjem i slaganjem granjevine i drugog organskog materijala. 6 . (gdje je proces trajao 2. čime se. Izvršeno je obilježavanje krajnjih granica obuhvata. Petogodišnji rad i upravljanje ovim područjem stavlja ga u poziciju poželjne destinacije. pojave prenamnoženja štetnika. te je izvršeno deminiranje registrovanih površina. kao i unutrašnjih granica vezanih za zone zaštite i uspostavljena stalna služba nadzora – rendžerska služba. postigla dobra osnova u prevenciji zaštite od požara.Zonacijom područja Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ omogućava se lakše planiranje i uočavanje prioriteta a samim tim i realizacija primarnih i sekundarnih ciljeva (naučna istraživanja. Zbog lakšeg upravljanja ovim prostorom izvršeno je razgraničenje između privatnih i državnih parcela. ovim vidom aktivnosti koja je obavljena na cijelom prostoru postignuta je priprema i oslobađanje površina za slobodan nalet sjemena. U saradnji sa Katedrom za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. kao i praćenje ponašanja korisnika i posjetilaca prostora u smislu poštivanja zabrana definisanih Zakonom o proglašenju. te samim tim i neometano prirodno podmlađivanje i formiranje budućeg zdravog i stabilnog podmlatka. zaštite infrastrukture. Zaštita specifičnih prirodnih/kulturnih objekata Da bi zaštitili specifične prirodne objekte zaštićenog pejsaža Bijambare. te kvalitetniji rad upravitelja. vrši donošenje odluka o mjerama koje vode njihovoj stabilnosti.. Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa Međunarodnim fondom za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF) i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Uspostavljena je potpuna higijena prostora... protivpožarnog osmatranja. na osnovu kojih se. što je omogućilo sigurniji boravak i kretanje posjetilaca. kao i veća stabilnost sastojina u smislu sanitarno – zdravstvene zaštite. sa zadatkom svakodnevne kontrole i osmatranja prostora u cilju sprječavanja bespravnih sječa. osim estetskog efekta.5 godine) uz propisano obilježavanje graničnih linija i postavljanje trajnih markacija na terenu. stekli su se uslovi za rješavanje ovog problema.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U cilju zaštite šuma od progradacije smrčevih potkornjaka izvršena je nabavka lovnih klopki sa kombinovanim dejstvom feromonskih mamaca. izgradnje staza i ograda. i te površine su pod budnim nadzorom rendžerske službe “Sarajevo-šuma“. Svake godine se u cilju boljeg očuvanja šumskih ekosistema poduzimaju radovi na obilježavanju (doznaci) oboljelih.  . Anganžovani su eksperti iz oblasti speleologije u realizaciji projekta uređenja bijambarskih pećina. Na osnovu izvršene doznake i provedene kontrole od strane nadležne šumarske inspekcije vrši se izrada izvedbenih projekata za njihovu sanaciju i pokreću aktivnosti na njihovom uklanjanju. kao i uređenje eksterijera ispred pećine. gdje će rezultati istraživanja predstavljati dalje smjernice prilikom upravljanja tim objektima. Zbog pojačane frekventnosti ovaj prostor spada u područja pojačanog rizika od pojave šumskog požara. Do sada su spriječena fizička oštećenja tresetišta. izrađeni su osmatrački tornjevi – osmatračnice. Monitoring tresetišta Tresetište močvarno-glejnog zemljišta sa svagnumom predstavlja jedan od specifičnih vrijednosti područja. Na osnovu indeksa ugroženosti izrađen je plan protupožarne zaštite šuma u skladu sa odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o izradi planova zaštite šuma od požara. U narednom periodu planiran je angažman naučnih eksperata iz ove oblasti. kao i smanjenje njihove brojnosti. staze su opremljene graničnicima koji usmjeravaju i ograničavaju kretanje posjetilaca. Pored nadzora turističkog vodiča u sprječavanju devastacije prostora i sprječavanju ulaska više od 30 posjetilaca u datom momentu. kao i registrovanje promjene razine kiseonika usljed većeg broja posjetilaca u pećini. zaraženih i u zimskom periodu oštećenih stabala. U istu svrhu. koji su postavili instrument za praćenje vlažnosti i temperature unutar pećine. i uspostavljen protupožarni objekat sa potrebnom opremom za inicijalno gašenje eventualno nastalog požara. koje se postavljaju svake godine po utvrđenom planu. Monitoring Bijambarskih pećina Zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i implementatora COOR-a izvršeno je uređenje u smislu iluminacije pećinskog prostora. kvalitetna elektrifikacija. Dalji radovi na istraživanjima kompleksa bijambarskih pećina su u toku. što će unaprijediti gazdovanje ovim specifičnim ekosistemom. čime je osigurana kontrola gustine populacije ovih štetnih šumskih insekata.

U toku su pregovori između Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša sa planinarskim društvom o preuzimanju doma od strane upravitelja.objekti Na području egzistira bivša vojna kasarna koja se sastoji od 5 objekata. a to su:  “edukaciona staza”. posjetioci ovog prostora mogu uživati u punom kontaktu sa prirodom i to šetnjom kroz uređene i osmišljene staze sa edukativnim sadržajima. kao i drvenim mostovima.1 ha i predstavlja veliki potencijal za budući razvoj Parka. za koju je urađen izvedbeni projekat rekonstrukcije u cilju budućeg Ekokampa Bijambare. U narednom periodu planirano je praćenje kvaliteta i izdašnosti vode.Monitoring voda U okviru zaštićenog područja Bijambare. U okviru tog Projekta je i upravna zgrada upravitelja. stalni potok Bjelila uvire u Dimšinu pećinu. U sklopu aktivnosti poduzetih na unaprjeđenju i ambijentalnom uređenju. u toku tekuće godine izvršili smo analizu kvaliteta pitke vode.  “šumska staza”. te njegove rekonstrukcije u skladu sa namjerama i funkcijom prve zaštitne zone. stepenicama i rukohvatima. putokazima i panoima edukativnog sadržaja. uređena na dužini od 2000 m. kao i bolje prezentacije i ugodnijeg boravka na ovim prostorima. dužine cca 1000 m na kojoj su na drvenim panoima predstavljene neke od valorizovanih vrijednosti ovog prostora. U proljetnom i jesenjem periodu. izrađeni su brojni ambijentalno prilagođeni objekti. Objekat će predstavljati edukacioni centar. Planinarski dom Zvijezda Ilijaš Nedaleko od ulaza u Glavnu pećinu nalazi se planinarski dom vlasništvo PD Zvijezda Ilijaš.  . te rješavanje vodoopskrbe pitkom vodom na cijelom području Bijambara. Imajući u vidu činjenicu da su Bijambare područje krša (interna drenaža putem velikog sistema špilja ili kanala/pukotina). Uz ponudu usluga vodiča kroz Bijambarsku pećinu. Cijeli prostor zauzima površinu od 1. koncept čiste vode može biti problematičan. ponori ne mogu primiti toliku količinu vode tako da dolazi do formiranja jezera značajnih dimenzija. u vrijeme otapanja snijega i većih kišnih oborina. Turizam i rekreacija Infrastrukturni sadržaj zaštićenog područja . Svjesni te činjenice. koja je opremljena drvenim klupama za kraći odmor.

ljuljačke. klackalice. Prihodi se očekuju od naplate ulaznica u pećinu. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo). Razvoj upravljanja Zaštićenim pejzažem je definisan Planom upravljanja prema utvrđenoj strategiji koja je razrađena u akcionim planovima.  Finansijska podrška Evropske Unije. Do kraja tekuće godine očekujemo nabavku vozića koji će biti dodatna atrakcija u prostoru. pješčanici kao i učionica na otvorenom koja bi poslužila za okupljanje djece mlađeg uzrasta i gdje bi se mogli održati kratki časovi upoznavanja svijeta prirode. Izrađene su drvene kućice. Sve aktivnosti koje su poduzete u petogodišnjem radu upravljača su pod nadzorom Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša imale svoj planski i dogovorni proces usklađen sa sredstvima koja su bila na raspolaganju u datom momentu. akcioni planovi su osnovni alat za upravljanje u narednih deset godina. Na ovom području stvorene su u veoma kratkom periodu predispozicije da 30% prihoda u odnosu na dosadašnje troškove može ostvariti upravitelj u okviru svojih redovnih poslova. Međunarodnog fonda za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF). te održavanja prezentacija ciljanim grupama u edukacionom centru. Daljim razvojem područja u stvaranju predispozicija za plasman ekoproizvoda (ljekobilje i med) u bliskoj budućnosti će predstavljati jedan od izvora finansiranja. UNDP. Svjesni smo činjenice da je zaštićeni pejzaž “Bijambare“ mlad park i da predstoji period u kojem će biti potrebna znatna ulaganja da bi došli do krajnjeg cilja koji se zove održivi razvoj. usluga parkiranja i prevoza unutar područja kao i iznajmljivanja bicikla i saonica. ulaznica u zaštićeno područje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Za osobe jačih rekreativnih navika izrađena je trim staza. Izvori finansiranja Zaštićenog pejzaža “Bijambare” Osnovni način finansiranja za primarno funkcionisanje područja i realizaciju Projekata Zaštićenog pejzaža su:  Izvori finansiranja iz budžeta Kantona Sarajevo (Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. Odnosno. dok je za najmlađe posjetioce prostora uređeno mjesto za igru.  . čime bi zaokružili i uvezali jednu cjelinu koja se odnosi na regulisanje saobraćaja i zadovoljavanje Zakona o proglašenju područja zaštićenim.

0 .

močvare.sc. koju čine vodoplavna staništa. 1 Mr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA U SLIVU DUNAVA NA TERITORIJI SRBIJE Dejana Jakovljević Uvod U radu će biti opisana pojedina zaštićena područja u slivu Dunava na teritoriji Srbije. endemičnih i reliktnih vrsta. Osim Obedske bare. Stepski i Region Crnog mora. Svaki od ovih regiona pokazuje karakteristična vlažna staništa. bare. sa posebnim osvrtom na vlažna staništa. inženjerstva za zaštitu životne sredine. Kontinentalni. neki su zaštićeni.648 ha vodoplavnih staništa. Geografski fakultet Beograd 1 . neki ne. Šume vodoplavnih ravnica. livada. Panonski. ovom kompleksu pripada i Zasavica. i šumskih ekosistema je karakterističan po visokom biodiverzitetu i velikom broju ugroženih. Dunavski sliv se prostire u 5 biogeografskih rejona od 8 koliko ih ima u Evropi: Alpski.Carska Bara Ramsar predio na sastavu Begeja i Tise je najznačajnija močvarna površina. koji se sastoji od bazena slane vode. rijetkih. močvare. Obedska Bara je najveća močvara u Srbiji unutar ovog sistema sa površinom od preko 30. Od ostalih zaštićenih predjela treba pomenuti prirodni rezervat Slano Kopovo. kao i Ramsar predeo Ludaško jezero. U niskoj Tisi Stari Begej. vodoplavni koridori. Močvarna staništa Save prostiru se kroz Hrvatsku. Leži nasuprot Kopačkom ritu u Hrvatskoj. okruženog sezonski vlažnim halofilnim livadama.000 ha. pojasevi jezera i drugih vlažnih staništa su glavne komponente biodiverziteta i hidrologije u bazenu Dunava. žbunja. Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Gornje Podunavlje čini kompleks močvarnih staništa na površini od 19. Ovaj prostorni i ekološki jedinstveni kompleks vode.

koji se sastoji od planina sa klisurastom dolinom. Prirodne rezervate (Koviljsko – petrovaradinski rit) i Svjetsku Baštinu (Srebrno jezero).Glavni kompleks močvara u Evropi su močvare niskog Dunava (Srbija.000 ha. RS Službeni list br.39/93 Dekret o Zaštiti Gornjeg Podunavlja kao Specijalnog Rezervata Prirode (službeni list RS 45/01) Dekret o zaštiti Slanog Kopova kao Specijalnog Rezervata Prirode Dekret o Zaštiti Koviljskopetrovaradinskog rita kao Specijalnog Rezervata Prirode Dunav Gornje Podunavlje Značajne plavne ravnice Prirodni srednjeg Dunava rezervat 19. Od ostalih zaštićenih područja biće riječi o Nacionalnom parku Tara u slivu Drine. Tabela 1 Značajna zaštićena područja za vrste i staništa šireg značaja Rečni Naziv zaštićene Opis bazen površine Tara/ Drina Tara Balkanske planine sa klisurastom dolinom Tip zaštite Nacionalni Park Površina Zakonska osnova (ha) 19. Tisa Ludoško jezero Stari meandar Save sa vodoplavnom ravnicom.Basin Wide Overview. 2004.1994) Izvor: The Danube River Basin district. šumom i trsticima u koritu Vodoplavna staništa hranjena podzemnom vodom do Save Plitko ravničarsko jezero eolskog tipa Ramsar 9.820 Prirodni rezervat Ramsar 1. 1994) Tisa Stari BegejPlavna ravnica između 1. Bugarska. Moldavija i Ukrajina) sa površinom približno 600.175 Zakon o Nacionalnim Parkovima.767 Dekret o Zaštiti Starog Carska bara Tise i Begeja Begeja.841 Sava Zasavica Dekret o Zaštiti Ludoškog jezera kao Specijalnog Rezervata Prirode(Službeni list RS. Na teritoriji Srbije obuhvata Ramsar predele. Part A.Carske Bare kao Specijalnog Rezervata Ramsar Prirode(Službeni list RS. Vienna. Rumunija.175 ha.648 Tisa Slano Kopovo Dunav Koviljskopetrovaradinski rit Sava Obedska bara Bazen slane vode okružen sezonski vlažnim halofilnim livadama Značajne plavne ravnice srednjeg Dunava Prirodni rezervat Prirodni rezervat 976 4.150 328 2 . a prostire se na površini od 19.

prisustvo rijetkih i prorijeđenih životinjskih vrsta i osobita ljepota pejzaža. očuvanim i bujnim izvornim zajednicama ritova. mеtоd kvаntifikаciје еlеmеnаtа. 45/2001). stаndаrdnе mеtоdе zа vоdu i аkvаtičnе biljkе. Na području Rezervata prirode Gornje Podunavlje ustanovljena su tri režima zaštite:  režim zaštite I stepena obuhvata površinu od 261. U rаdu će se kоristiti rаzličitе mеtоdе istrаživаnjа. bogatstvo faune. mеtоd оpаžаnjа.  režim zaštite II stepena obuhvata površinu od 4 834. Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje stavljen je pod zaštitu kao područje sa posebno izraženim odlikama reljefa i hidrografskim pojavama i objektima inundaciono – aluvijalnog riječnog pojasa.  režim zaštite III stepena obuhvata površinu od 14 542. dа sе prеdlоžе mjеrе kаkо bi sе pоstојеćе stаnjе pоprаvilо i usаglаsilо sа pоmеnutim dоkumеntоm. Metodologija Меtоdоlоgiја rаdа је prilаgоđеnа prеdmеtu. Uredbom je definisana granica Specijalnog rezervata prirode i ukupna površina rezervata koja iznosi 19.odnosno I kategorije. prоučаvаnjе pоstојеćе litеrаturе. naročito krupnih sisara. GIS kао tеhnоlоgiја оbrаdе prоstоrnih pоdаtаkа.57 ha 3 . Gornje Podunavlje Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje (“Službeni glasnik RS”. dio dolinske ravni i vodotoka Dunava na teritoriji Republike Srbije od državne granice sa Republikom Mađarskom do Bogojeva.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ciljevi Cilj je da se shvate veze između mnogobrojnih činilaca еlеmеnаtа živоtnе srеdinе koji utiču na sveobuhvatno stanje zaštićenih područja. tаkо i kаbinеtskе. dеskriptivnа mеtоdа. kаkо tеrеnskе. stavljen je pod zaštitu i svrstan u zaštićena prirodna dobra od izuzetnog značaja. koje karakterišu raznovrsnost i bogatstvo flore rijetkih i prorijeđenih vrsta biljaka. zаdаtku i cilju istrаživаnjа. mаtеmаtičkо – stаtističkе оbrаdе pоdаtаkа.62 ha.81 ha. riba i ptica močvarica. Меtodе kоје ćе sе primjеnjivаti nа tеrеnu su: mеtоd аnаlizе еlеmеnаtа živоtnе srеdinе. Оd kаbinеtskih mеtоda rаdа zа rеаlizаciјu оvоg istrаživаnjа mоgu sе izdvојiti: аnаlizа i sintеzа еlеmеnаtа živоtnе srеdinе. dа sе utvrdi zаtеčеnо stаnjе shоdnо Оkvirnој dirеktivi о vоdi ЕU.648 ha. br.

jazavac. Dunavska voda i njen režim su među odlučujućim faktorima opstanka biljnog i životinjskog svijeta. Česte i velike oscilacije režima Dunava mijenjaju uslove u ekosistemima od vrlo povoljnih do vrlo nepovoljnih. barama i adama – Dunav u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje stvara nesvakidašnju hidrografsku sliku. kurjak i dr. a nominovan je za Ramsarsko područje (močvarna i druga vlažna područja prema Konvenciji o zaštiti močvarnih područja) i Rezervat biosfere (MaB – UNESCO). divlja mačka). crna roda. Pored Dunava. Danguzac) su jedna od glavnih hidrografskih odlika Specijalnog rezervata prirode. ade. Crna bara na Štrbcu. livadskih i šumskih ekosistema u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje. kao i u projekat Evropskog rezervata biosfere Drava – Mura. rebratica. Rezervat je uključen i u projekat prekogranične saradnje sa susjednom Mađarskom (Nacionalni park Dunav – Drava) i Hrvatskom (Park prirode Kopački rit). Staklarski Dunavac). Zaštićena prirodna dobra Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje Rezervat odlikuju očuvani i raznovrsni hidrografski oblici ritova (ostrva. Monoštorski Dunavac. Veliki Bački kanal. borjak. Petreški Dunavac. raznovrsna flora i rijetke i prorijeđene biljne vrste (bijeli i žuti lokvanj. kuna zlatica i bjelica. očuvane izvorne biljne zajednice (ritske šume. močvarnih. kao najznačajnijeg površinskog toka.). One su značajan činilac u formiranju vodenih. Podzemne vode (freatske i arteške) imaju uticaja na biljni i životinjski svijet. ujezerenim rukavcima. Srebrenički Dunavac. Sa brojnim meandrima. Crna bara u monoštorskom ritu. 4 . jezera i bare (Sakadaš. Rečni rukavci (Baračka. ritske bare i močvare). Dunav je glavno hidrološko obilježje Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje. vodeni rukavci. Bajski kanal (delovi kanalske mreže Dunav – Tisa – Dunav).Prirodne vrijednosti Hidrološke vrijednosti Površinske vode. Mirkovića bara. u Specijalnom rezervatu prirode se nalazi još nekoliko značajnih površinskih voda: Plazović. Kanal Bezdan – Prigrevica. livade i ševari). raznovrsna fauna. naročito ptice močvarice i ribe i prorijeđene i ugrožene vrste (orao bjelorepan. Rezervat je registrovan kao međunarodno značajno stanište ptica (IBA područje). meandri. rukavcima.

Bara je na zapadu barom Brvenicom povezana sa većim brojem bara u aluvijalnoj ravni.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaštita životne sredine Ovaj prostor je pod intenzivnim uticajem antropogenih faktora: meliorativnog djelovanja. pa grebovi postaju ploveća ostrvca. isparavanjem i podzemnim oticanjem. vr- 5 . On još više doprinosi smanjenju akvatorije.  obezbijediti integralnu zaštitu karakterističnih staništa flore i faune. od barskog bilja i gustog spleta korijenja koje vode u nadolasku podižu sa dna. čine obalske gredice po kojima je cijela unutrašnja strana “potkovice” dobila naziv Kupinske grede. povećanje površina pod zasadima plantažnih topola. prije svega svijet ptica. a kanalom Vok na istoku. “grebovi”. Kako vodostaj raste veza korenja sa dnom slabi i na kraju se prekida.  sve oblike turističko – rekreativnih i privrednih aktivnosti uskladiti sa prirodnim potencijalima prostora. sa Savom. Sjevernu spoljnu granicu bare čini odsijek lesne terase visok 5 – 8 m. Barsku vegetaciju ovde karakterišu i zelena ostrva. nekontrolisani ribolov. barama.) To je sezonski plavljena površina. Prirodne vrijednosti Obedska bara je jedno od najstarijih zaštićenih područja u svetu (od 1874. U tipičnom. Obedska bara Bara predstavlja mrtvaju. koje vjetrovi i vodene struje nose po bari. lučnom obliku pruža se između naselja Obreža i Kupinova. unutrašnju. zagađenja Dunava. U plićim dijelovima bare buja biljni svijet iza koga ostaje treset. vlažnim livadama. odnosno napušteno korito Save. Obedska bara se hrani površinskim vodama Save. izgradnja vikend naselja. Pored biljnog svijeta. od 9820 ha u vodoplavnoj ravnici Save. a južnu. prečnika do 10 m. sa močvarama. okruženim hrastovim. mrtvajom. u bari i oko nje je i raznovrstan životinjski svijet. podzemnim priticanjem i padavinama. zbog kojih je Obedska bara proglašena za Ramsar područje i Specijalni prirodni rezervat. a gubi vodu površinskim oticanjem. U cilju zaštite i razvoja Specijalnog Rezervata prirode Gornje Podunavlje potrebno je realizovati sljedeće:  preduzimati aktivnosti koje pospješuju ili usmjeravaju prirodne i antropogene procese u cilju zadržavanja postojećih izvornih prirodnih vrijednosti. zapadno od Obedske bare.

velika ćelavica. mešinka. žutarica. Zasavica Zasavica se nalazi nekoliko kilometara preko Save. zelena pupavka. smukulja. mala bijela čaplja. mali mrmoljak. plućnjak. rukavaca. crveni vilin konjic. cvrcić potočar. zidni gušter. žuti lokvanj. stepski soko. lastavičar. tresetišta.bovim i šumama topole. dugokljuni puzić. veliki trstenjak. čopotac. crna roda. kesega. kaćun. gatalinka. šaran. velika strnadica. orao bjelorepan. bijela roda. Neke od vrsta gnjezdarica u rezervatu su: mali gnjurac. barski pjetlić. ribarica. grlica. od Sremske Mitrovice. mali prelivac. kukuvija. vidra. stepski smuk. seoski detlić. cetonia. Insekti: Brojne vrste su pronađene u Rezervatu do sada i neke od njih su: jelenak. podunavski mrmoljak. utina . kuna bjelica. sivi barski petlić. zelembać. gak. crna crvenorepka. zavrata. smuk. vijoglava. vodeni bik. testerica. zlatna vuga. kašičar. batokljun. riđoglava patka. zelena žaba. osičar. Biljke: oko 500 biljnih vrsta je registrovano u Rezervatu od kojih su posebno značajne: bijeli lokvanj.Bogatić u Mačvi i Sremska Mitrovica u Sremu. barska strnadica. zelena krastača. divlja svinja i srna. crnogrla strnadica. divlja mačka. velika krastača. iđirot. bjelovrata muharica. 6 . sljepić. dnevni paunovac. orao kliktaš. crventrbi mukač. zec. crnooka deverika. Gljive: Ima oko 180 vrsta jestivih i otrovnih gljiva i neke od njih su: Morchella vulgaris. Gmizavci: barska kornjača. svitac. žuti voljić. čapljica. štuka i som. grčka žaba. Vodozemci: šareni daždevnjak. velika bijela čaplja. gavčica. bodljikava kostrica. žabljanka. Sisari: 50 vrsta nastanjuje rezervat i neke od njih su: puh. rebratica. Cijeli kompleks Zasavice se nalazi u Mačvi i administrativno je podijeljen između dvije opštine . čikov. livadski gušter. velika hrastova strižibuba. patka njorka. kukavica. crvena čaplja. bukova strižibuba. močvarna koprica. pčelarica.mala ušara. poljska pešurka. šarka. velika zelena žaba. eja močvarica. šumska žaba. vodena voluharica. obična češnjarka. kukumavka. jastreb. vodeni orašac. mali vranac. vlažnih livada i šuma. Ptice: Ukupno 220 vrsta ptica je zabilježeno unutar rezervata. lisičarka. bjelouška. zelena žuna. evropski dabar. admiral. salep. vrganj. šakal. linjak. jež. evropski tvor. velika gnojištarka. karas. trčuljak. rusi svračak. Ribe: Ima 16 registrovanih vrsta riba i neke od njih su: crvenperka. velika sunčanica. Najveća močvara je autentičan kompleks močvara. sjenica vuga. obični cvrcić. mali detlić. srednji detlić.

1 km duge reke Zasavice. iz Drine i nekoliko tokova. koja povezuje Zasavicu i Savu je kanalisana (Bogaz kanal). okružen mozaikom vodenih i vlažnih ekosistema. Biljke: Rezervat je dom za preko 800 biljnih vrsta od kojih su najznačajnije: bijeli lokvanj. velika puhara.3. iđirot. mali guseničar. Močvara. Prekopac i Batar. Specijalni rezervat prirode Zasavica je osnovan 1997. Podolsko goveče i svinja mangulica se hrane na pašnjaku Valjevac. dok je ostala površina pod II i III stepenom zaštite. šumsko pile. Rijeka sporo meandrira u i kroz močvaru. Ukupno 42 vrste nosorožaca je zabilježeno istraživanjem. od čega je 37% pod I stepenom zaštite. Gljive: Više od 160 vrsta gljiva je pronađeno unutar rezervata. Zasavica se hrani podzemnim vodama. Sporotekuća rijeka Zasavica se hrani izdanskom vodom a dubine je 2. Visina močvarnog zemljišta je 76 – 82 m. močvara je prosječno duboka 2. sunčanica. testerica. Prirodne vrijednosti Rezervat se proteže u duž 33. Ukupna zaštićena površina je 11. močvarna kopriva. škripavac. nosorožac. Fosilizovano. Za vrijeme normalnih vodostaja. rijeke i kanale: Zasavicu. od kojih su dvije vrste nove za teritoriju Srbije. Površinom dominira riječni biotop.5 km2. lisičarka. sa fragmentima poplavnih šuma.5 m. proglašena je za Ramsar područje. Duboka Jovača i Prokopac kanal. To je tipična izdužena mrtvaja. bukova strižibuba. Neke od njih su: judino uvo. Specijalni rezervat prirode Zasavica je jedan od najčuvenijih centara za očuvanje genetskih resursa domaćih životinja u Srbiji. Insekti: do sada je više od 300 vrsta nađeno u Rezervatu. i stavljen u I kategoriju zaštite kao zaštićeno prirodno dobro izuzetne vrijednosti. rudnjača.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zasavica je nizijska močvara u vodoplavnoj ravnici Save. Područje je okruženo poljoprivrednim poljima i ostacima šume (hrast. i rogozi Typha sp. Proglašena je za značajno stanište ptica (IBA). jasen. šumski šampinjon. najviše trske Phragmites sp. od kojih je 15 vrsta zaštićeno kao prirodne rijetkosti u Srbiji: jelenak. gravitaciono sa Cera. trčuljak. lokvanjić. Cjelokupan biotop uključuje također potok Batar i nekoliko drugih pritoka Zasavice i čini ekološki kompleks vode i močvarnih sistema sa fragmentima plavljenih livada i šuma.5 m. a širina joj je 50 – 300 m. ali se može povećati do 10 m dubine. Većinom zaštićena površina pokriva površinske vode. koja se sastoji od nekoliko povezanih močvara pokriva površinu od 11. topola i vrba). veliki guseničar.5 km2.2008. a 31. Oko nje se razvila barska vegetacija. Krajnja sekcija. paralelno korito Save je toliko dugačko da se ustvari proteže skoro do Drine. Do sada je pronađeno 55 vrsta dnevnih leptira od kojih je 6 na Evropskoj Crvenoj Listi  . žuti lokvanj. velika gnoištarka. Jovac.

i jedna na svjetskoj. poljski vrabac. trstenjak rogožar. kanal. evropski dabar. bjelouška. – 1974. seoski djetlić. izvedeni tokom dva prošla vijeka. sljepić. zidni gušter. šarka. stepska trepteljka. mali kupusar.. dok su crnooka deverika. crvenrepka. Vodozemci: šareni daždevnjak. obična češnjarka. mali djetlić. Regulacija riječnog korita Begeja i drugi hidrotehnički radovi. Ptice: Ukupno 182 vrsta je zabeleženo u Rezervatu. zelena žaba. kukuvija. vodena rovčica. crna crvenorepka. doveli su do značajnog smanjenja poplavnih površina i promjena u njihovoj flori i fauni. veliki kupusar. panonska prelivalica. kukavica. dugokljuni puzić. Ribe: Ima 16 autohtonih i 4 unešene vrste: mrguda. eja močvarica. Ali. siva muharica. crnoglava žuta pliska. žuti voljić. mali mrmoljak. bjelogrudi jež. ipak. kada je rijeka Begej presječena na 15 – om kilometru i usmjerena u novo iskopano korito. a neke od njih su: obični puh. glavne promjene kada je u pitanju pravac Begeja desile su se poslije iscrpnih radova u periodu 1971. zelena žuna. livadski gušter. zelena krastača. bjelorepan. okruženo je nasipima i odvojeno od tokova Tise i Begeja. šumska žaba. žiličasti kupusar. zelembać. modri prelivac. Gmizavci: barska kornjača. zec. Neke od vrsta koje su nađene u Rezervatu: lastin repak. Neke od posebnih vrsta su: mali gnjurac. gavčica. grlica. vrabac pokućar. velika zelena žaba. velika krastača. lastavičar. veliki trstenjak. a njegov režim je kontrolisan. U prošlosti niski tereni između Tise i Begeja bili su plavljeni tokom proljetnih mjeseci. gatalinka. Ukupna površina Specijalnog Rezervata prirode Stari Begej – Carska Bara je 1767 ha. batokljun. jugozapadno od Zrenjanina. kesega i šaran su ranjive. Stari Begej – Carska Bara Područje se nalazi između Tise i Begeja. obična grmuša. vidra. smuk.  . Staro korito Begeja. kuna bjelica. vodena voluharica. podunavski mrmoljak. evropski tvor. grčka žaba. čapljica. tj. kukumavka. dok njegova pufer zona pokriva 7532 ha. žutotrbi mukač. obična travarka. senica vuga. običan crvčić. slavuj. karas. gak. mali vranac. jastreb. dužine 10 km. Sisari: 50 vrsta naseljava rezervat. vuga. čikov i som rijetke. mala ušara (utina). mala bijela čaplja. divlja svinja. ćubasta ševa. crveni vilin kojic. rusi svračak. divlja mačka. velika strnadica. žutarica. Visina ove površine je 73 – 78 m. Zasavica je jedno od najboljih mesta za posmatranje vilin konjica budući da su tamo registrovane čak 34 vrste od kojih su neke: kraljevski vilin konjic. stepski smuk. patka njorka. ribarica.smukulja.

Gljive: Više od 150 vrsta gljiva je zabilježeno u rezervatu i neke od njih su: vrganj. Carska Bara je zaštićena zakonom 1955. slatinastih i poljoprivrednih ekosistema. platanthera bifolia. ptice i sisare. imajući u vidu veliki ekološki. bodljikava kostrica. čopotac.  . velika sunčanica. dnevni paunovac. močvaru Carska Bara i druge periodično plavljene terene i koje ima veoma dobro očuvane izvorne prirodne vrijednosti. vodozemce. naučni i edukativni značaj.. je karakterističan po mozaiku prostranih ribnjaka. linjak. močvarnih. usljed njegovog velikog značaja za Republiku. rebratica. žabljanka. trčuljak. poljska pečurka. sa režimom koji zavisi od podzemnih voda i količine padavina. naročito njen dio Carska Bara. Vlada Republike Srbije proglasila je zaštićenim ovo područje kao Specijalni Prirodni Rezervat Stari Begej – Carska Bara. Rezervat je proglašen za Ramsar područje. kraljevski vilin konjic. koje uključuju rijetke. Od 1990. zelena pupavka. velika gnojištarka i velika ćelavica. ugrožene i ranjive biljke. poljskim putevima i kompleksom mikro – i mezo – reljefa. ribe. stepskih. gmizavce. barskih. lastin repak. zaštićeno je zakonom kao Stari Begej Regionalni park sa Carskom Barom kao Strogim Prirodnim rezervatom. livadskih. područje ukupne površine 1386 ha. To je tipična močvarna površina podijeljena nasipom u sljedeća dva dela: 1) rečno korito Starog Begeja i močvara Carska Bara. Velika raznolikost staništa uslovila je i veliku raznolikost vrsta. šafranovac. je svjetski poznata po ornitofauni. iđirot. Godine 1986. šumskih. žuti lokvanj. crnooka deverika. pčela. nasipima. Zahvaljujući toj činjenici. riječnih. svitac. bukova strižibuba. admiral. karaš. sa režimom vode koji zavisi od režima podzemnih voda i kontrolisanog režima poplavnih voda. ispresijecanih kanalima. velika hrastova strižibuba. lisičarka. testerica. gavčica. kaćun. mrazovac. a neke od njih su: jelenak. Insekti: Veliki broj vrsta je zabilježen u rezervatu. kao ostatak jedinstvene plavljene površine u nizijskom toku Begeja. 2) Botoški rit i Farkaždinski rit. plućnjak. mali prelivac. kesega. vodeni orašak. zavrata. Biljke: neke od najznačajnijih vrsta su: bijeli lokvanj. Marta 1996. crveni vilin konjic. Prirodne vrijednosti Specijalni Rezervat Prirode Stari Begej – Carska Bara. štuka i som.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Plavna površina na ušću Begeja u Tisu. šaran. Ribe: zabilježene su 24 vrste riba od kojih su neke: crvenperka. koje obuhvata riječno korito Starog Begeja. salep. Strogi Prirodni Rezervat Carska Bara je na ICBP Listi Evropskih i Sjevernoameričkih močvara međunarodnog značaja. čikov.

6 – 86. šumska sova.7044 ha). obična češnjarka. šumska žaba. zlatna vuga. upravljanje i racionalno korištenje. naročito onih tradicionalnih je moguć. bijela roda. jež. eja močvarica. Tisa je često mijenjala svoje korito. sjenica vuga. crvena čaplja. barska strnadica. mali djetlić. kao dobro očuvanih ekosistema i staništa rijetkih vrsta. velika zelena žaba. čapljica. U dijelovima I stepena zaštite (703. U dijelovima II stepena zaštite (371. kukavica. gak. sivi barski petlić. crvić potočar. veliki trstenjak. mali mrmoljak. zelembać. divlja svinja i srna. osičar. naučnog i edukativnog značaja. šakal. žuti voljić. bjelouška. riđoglava patka. Jedan od starih meandara Tise je Slano Kopovo. određene mjere zaštite su definisane za različite dijelove ovog zaštićenog područja. podunavski mrmoljak. vijoglava. U davnoj prošlosti. napuštajući prethodno korito i plaveći susjedne nizije. zelena žuna. Sisari: više od 40 vrsta nastanjuje rezervat. svako iskorištavanje. Zaštita životne sredine Da bi se obezbijedila efikasna očuvanost. velika bijela čaplja. smukulja. a neke od njih su: vodena voluharica. posmatranje ptica i divljih životinja) je moguće. crna crvenorepka. kašičar. srednji djetlić. slana jezera su unutar paleomeandara. seoski djetlić. dugokljuni puzić. zidni gušter. Ptice: zabilježeno je više od 240 vrsta u rezervatu. gatalinka. zelena žaba. vidra. zelena krastača. barski petlić. patka njorka. crventrbi mukač. kukumavka. površina 976 ha. u blizini Novog Bečeja i rijeke Tise. izuzev u naučne i edukativne svrhe. rusi svračak. 100 . sljepić. Neke od vrsta gnjezdarica su: mali gnjurac. vodeni bik. velika krastača. tj. velika strnadica. orao kliktaš. crna roda. poboljšanje. 465 ha) širok opseg kontrolisanih aktivnosti. orao bjelorepan. zec. žutarica. obični crvić. je zabranjeno. kuna bjelica. 8332 ha). evropski tvor. divlja mačka.Vodozemci: šareni daždevnjak. jastreb. mala bijela čaplja. grlica. mali vranac. veoma ograničeno korištenje (kontrolisana rekreacija. U dijelovima III stepena zaštite (600. Gmizavci: barska kornjača. batokljun. bjelovrata muharica. zbog velikog ekološkog. Visina je 76. livadski gušter.8 m. pčelarica. Slano Kopovo Slano Kopovo se nalazi u sjeveroistočnom Banatu. kukuvija. lastavičar. Slano Kopovo predstavlja jednu od posljednjih očuvanih močvara na slatinastom zemljištu u Vojvodini. smuk. ribarica.

Ovi kanali su smanjili nivo izdanske vode. Najveći intenzitet isparavanja je u ljetnim mjesecima. Slano Kopovo se našlo na čvoru njihovih sastava. vezane za solončake i sačinjavaju ih sukulentne i u manjoj mjeri polusukulentne halofite. Kad je glavna trasa kanala Dunav – Tisa – Dunav iskopana ka jugu. tako da su zaštićene zakonom. Godine 1989. koja je ne samo u Srbiji.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slano Kopovo ne samo da je veoma bogato da bi se moglo ocijeniti kao centar biološkog diverziteta. Za Ramsar područje proglašeno je 22. a atipične su za Panonsku niziju. kao. Slano Kopovo je posebno pogodno za ždralove. Posebna karakteristika Slanog Kopova je dominantna halofitna vegetacija (biljke koje rastu prirodno na veoma slanom zemljištu). Prirodne vrijednosti Hidrološke vrijednosti Funkcionisanje i opstanak područja Specijalnog rezervata prirode Slano Kopovo najviše zavisi od prisustva vode. Slano Kopovo predstavlja jedno od najznačajnijih i najkarakterističnijih ptičjih staništa u Srbiji. hranjenje Slanog Kopova izdanskom vodom je oslabilo. Slano Kopovo je ranije imalo mnogo povoljniji vodni režim. 101 . a Kikindski kanal 4. dok je 2000. Dakle. pripadaju tipu prastarih biljaka koje su već skoro nestale iz najvećih dijelova Panonske nizije. a opstanak cijele površine je ugrožen. uostalom i činjenica da je ovo jedinstvena migraciona tačka za određene ptice selice. već i u cijeloj Panonskoj niziji u fazi izumiranja. koja su na ivici potpunog nestanka. posljedica isparavanja i deficita atmosferske vode je negativan vodeni bilans jezera. jula 2004. guske i kopnene ptice. površinskim priticanjem vode i od podzemnih voda. površina od 200 ha proglašena je kao međunarodno značajno ptičje stanište u Evropi prema IBA projektu. ali karakteristične za Pont – Kaspijska slana zemljišta i morsku obalu. a voda se gubi isparavanjem. U području Slano Kopovo je specifična slana zajednica Thero – Salicornietea. Zbog toga. Kako je u isto doba godine primarni minimum atmosferske vode.5 km ka istoku. patke. Njegova vrednost je vidljiva kroz vrste koje se gnijezde. Sublakustrijsko hranjenje je također prisutno kroz pomenuta “oka”. bila revizija i IBA površina je proširena na 2660 ha. Nema gubljenja vode oticanjem. Mnoge biljne vrste karakteristične za ovaj tip vegetacije danas predstavljaju prave raritete. već i reprezentativni primerak slanih staništa. Veliko Kopovo i Poštaš Kopovo dobijaju vodu direktnim prilivom atmosferske vode na njihove površine.

Suaeda maritima je na Crvenoj listi flore Srbije. 102 . vlažne i močvarne livade. đubrenjem zemlje i gaženjem. suhe livade. podizanje voćnjaka. nedovoljno kontrolisana upotreba hemikalija predstavlja veoma značajan problem u očuvanju ptica i drugih prirodnih vrijednosti Slanog Kopova. Najznačajnija staništa za ptice su: otvorene vode jezera i rječica. pripadaju većinom jednogodišnjim. Registrovane vrste Slanog Kopova uključuje Plantago schwarzenbergiana. živi sigurno najznačajniji predstavnik faune na ovim prostorima. U sjevernom dijelu više obale Kopova. Evropski stepski vuk. Iako je površina ovog područja relativno mala (oko 1000 ha). Transilvanijsko – panonske endemične vrste iz Svjetske Crvene Liste Flore. sukulentnim halofitama. Voda najviše sadrži natrijum – hlorid i natrijum – sulfat. odnosno na preliminarnom spisku kičmenjaka za Crvenu knjigu Srbije. koje u ekstremnim slučajevima mogu biti znatne. na slanim pašnjacima. cenoelementi. vinograda. zajedno sa Salicornia europea kao kritično ugroženi takson. Fauna Slano Kopovo je svjetski poznato po bogatsvu životinjskog svijeta. 210 vrsta ptica je zabilježeno do sada. plivajuća i potopljena vegetacija. koliba. Flora Biljne vrste. U zavisnosti od količine vode kojom se hrani i vode koja se u isto vreme gubi isparavanjem i evapotranspiracijom. Slano Kopovo je jedno od najznačajnijih i najspecifičnijih staništa ptica u Srbiji (IBA područje). što predstavlja 63% vrsta ptica u Vojvodini (320 vršta). skrab. uništavanje autohtonih staništa povremenim preoravanjem pašnjaka. Oni su na spisku Crvene knjige. voćnjaci i kultivisana polja. niska i nekorištena zemlja. Zaštita životne sredine Antropogeni faktori i prirodni procesi su oduvijek prisutni na području Slanog Kopova i u njegovoj blizini i u određenom stepenu mogu imati negativan uticaj na glavna prirodna dobra ovog područja: narušavanje vodenog bilansa. Mnogi sisari registrovani u ovom području pripadaju grupi prirodnih rariteta i zaštićeni su zakonom. muljevite i pješčane obale. Atmosferske vode rastvaraju so iz slanog zemljišta i ta slana voda onda otiče u jezero. nivo vode u jezeru je podložan fluktuacijama. isušivanje jezera (usljed izgradnje kanala Dunav – Tisa – Dunav i vještačke brane na Tisi).Veliki salinitet zemljišta je uzrok velikog saliniteta jezerske vode. Vrsta Suaeda pannonica je panonska endemična vrsta i nalazi se u Crvenoj knjizi flore Srbije.

niski. a ljeti se voda u jezeru zagrije čak do 30 °C. Specijalni rezervat prirode. Rječica Kireš i vodotoci oko Čurgoa snabdijevali su jezero slatkom vodom. ili su povezani sa prenesenim tradicionalnim značenjima industrijskih aktivnosti i stanovanja. nalazi se na teritoriji opštine Subotica. U III stepenu zaštite. alkalnog tipa vode (slatina).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U području pod I stepenom zaštite. koje spada u red tipičnih eolskih panonskih jezera. 4) rad na prijedlogu programa i planiranju dokumenata. na granici bačkog lesnog platoa. Plitka voda može da bude zamrznuta i duže od 3 meseca. kao i stručnim i naučnim institucijama.5 km i površinom od 328 ha. moguća je selektivna i ograničena upotreba prirodnih resursa i kontrolisane aktivnosti i intervencije u području. Glavne pretpostavke za ostvarivanje efikasnih mjera zaštite su: 1) obezbjeđenje bare od strane eksperata. ako su oni u skladu sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra. Široki. u jezero se ulijeva kanal Palić – Ludaš. 2) obezbjeđenje osposobljene čuvarske službe. sa izra- 103 . njihova ekspertska i socijalna podrška. Ludaško jezero. maksimalna dubina 2. dok se aktivnosti u području mogu preduzimati u cilju poboljšanja statusa i prezentacije prirodnih vrijednosti bez posljedica po njihove primarne vrijednosti. zabranjeno je korištenje prirodnih resursa i svega ostalog izuzev za naučne studije i edukaciju. iako većinom ne prelazi ni dubinu od 1 m. Od 1989. sa izraženim godišnjim kolebanjem nivoa vode. Boge a višak vode rječica Kereš odnosi u Tisu. 6) uspostavljanje efikasnog sistema finansiranja. Najveći dio rezervata čini samo jezero. pored atmosferskih padavina i podzemnih izdani. U području pod II stepenom zaštite ograničeno je i strogo kontrolisano korištenje prirodnih resursa. sjeverni dio obale je močvaran. Prva pravna regulativa donijeta je 1955. sa dužinom od 4. godine kada Zavod za zaštitu prirode i naučno proučavanje prirodnih rijetkosti NR Srbije donosi rješenje o zaštiti. dok je uski južni dio uronjen u les i izdiže se 3 – 4 m iznad površine vode. Ludaško jezero Aluvijalno korito Ludaškog jezera prostire se na pjeskovitom predjelu između Dunava i Tise. uključujući i gradnju turističkih objekata. 5) saradnja sa svim korisnicima područja.5 m).25 m. Prije regulacije vodosistema jezero je predstavljalo ujednačeno barsko – močvarno područje sa alkalnim tipom vode. Kao plitko jezero (prosjek 1 m. 3) obezbjeđenje investicija za regulisanje i održavanje područja. čak sa periodičnim presušivanjem plićih dijelova bazena. Danas. Najveća dubina korita je 2. Ludaško jezero tretira se kao područje od međunarodnog zanačaja za ptice (IBA).

Pećina u dolini Bulibanovca. visoki stepen atraktivnosti posjeduju doline rijeka koje čine pritoke Drine – Brusnica. Geografski prostor Parka podrazumijeva planinu Taru. vodopadima i slapovima.ženom bioprodukcijom. Druga. koja je u kanjonskom dijelu oivičena strmim stranama visine 800 – 1000 m. Upravljanje prirodnim dobrom povjereno je Javnom preduzeću Palić – Ludaš. Soviljačka pećina. obrađivanje zemljišta. Crni vrh. Za rekreaciju služi treća zona. Uz to. a sa juga i jugoistoka planinom Zlatiborom i dolinom Đetinje. održavanje starih salaša). u saradnji sa zavodom za zaštitu prirode i Ministarstvom za zaštitu životne sredine. Viša. Obje površi su ispresijecane riječnim dolinama klisurastog karaktera. Derventa. Zaravnjena je i pruža se preko lokaliteta Kaluđerske bare. rezervat obuhvata i okolna močvarna područja. Osim samog jezera. nadmorske visine oko 1200 m nagnuta je 5% prema sjeveru i sjeveroistoku. Pećina na Točkovici. dok Beli Rzav. Njegovom proglašenju prethodila su vrlo obimna istraživanja koja su trajala čitave dvije decenije (od 1960. spada u eutrofne vode. Sa zapada i jugozapada graniči se dolinom Drine. Stolac. Nacionalni park je osnovan zakonom kojeg je donijela Skupština SR Srbije 13. sa debelim organskim muljnim naslagama. Gornja pećina. jula 1981. Nacionalni park Tara Tara se nalazi u zapadnom dijelu Srbije. Zvijezdu. Milinova pećina. Rača i Beli Rzav. kod sela Zaovina. Druga zona rezervata može da zadovolji potrebe za odmorom i sportskim ribolovom. Bezimena pećina. Prirodne vrijednosti Osnovu planine čine dvije površi. među kojima dominira dolina Drine. U skladu sa stepenom zaštićenosti pojedinih dijelova ograničavaju se i ljudske aktivnosti. Nacionalni park Tara zauzima površinu od 19175 ha. ima izrazito kanjonski karakter. Najstrože su zaštićeni sjeveroistočni dijelovi jezera gde se boravak ljudi dozvoljava isključivo u cilju naučnih istraživanja. Lji- 104 .). One obiluju brzacima. u kojoj se predviđa razvijanje ekološkog i seoskog turizma. od čega je oko 13000 ha šumskih kompleksa. U ovoj zoni su dozvoljeni tradicionalni vidovi korištenja prostora (ispaša. kanjon Drine sa Perućcem i okolinu Bajine Bašte. niža. Posebnu kuriozitetnu vrijednost morfološkog karaktera na Tari imaju speleološki objekti izraženi u vidu pećina i jama različite varijetetne izraženosti: Perućačka ili Vidojevačka pećina. ima nadmorsku visinu od 1000 m.

na kontaktu škriljaca i krečnjaka na visini 580 m. Krečnjačka površina Tare. Zaboj. odnosno travnjaka pokrivenih livadskim cvijećem i najprije listopadnih a potom i četinar- 105 . Ponor u Mitrovcu i dr. Izbija na desnoj strani Rače na 100 m od njenog glavnog vrela. Osim izvora na Tari se javljaju i vrela. Najveći izvori se pojavljuju na kontaktu škriljaca i krečnjaka u podinskom delu Zvijezde i Tare. najkraće rijeke u Srbiji. Ona izvire pod strmim padinama Tare u vidu snažnog vrela velike izdašnosti (300 l/s). koja je pretežno bezvodna. Zvekara u uvali Velika livada. Najviša tačka Nacionalnog parka je Kozji rid sa nadmorskom visinom od 1591 m. Vrela se javljaju kao kraška i dolinska. kao i u izvorišnom delu Belog Rzava. Hidrografske vrijednosti Oko 12 km uzvodno od Bajine Bašte nalazi se akumulaciono jezero Perućac. Među ovim izvorima poznati su Poljana i Ljubašaka voda. ima rijetke izvore: Mitrovac. Vasića ponor. najveće je vrelo Rače. Kuriozitetne atribute posjeduje reka Godina. Bele vode. Biogeografske vrijednosti Na Tari postoji sistem zonalno raspoređenih biljnih zajednica. ali se s vremena na vrijeme pojavljuju pauze u njegovoj aktivnosti. Bukova voda. Karakterišu se ujednačenim proticanjem. Derventi i Rači. Mali i Veliki skakavac na rijeci Rzavu i mnogobrojni slapovi na Rzavu. Zvekara na Mekotama. Kaluđerske bare i dr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ljačka pećina. gde su trijaski krečnjaci najviše spušteni. Vrelo je uglavnom stalno. Među njima poseban značaj imaju vodopadi u Perućcu pod Tarom. Uz jezero je vezan kuriozitet Perućačke reke. Sekulića vode. od kojeg nastaje čitava rijeka. Najznačajnije je Perućačko vrelo. svojom dužinom od svega 365 m. predstavlja kratak nastavak vodopada. Posebnu turističku vrijednost čine vodopadi i slapovi u vodenim tokovima Parka. Visina vrela je 265 m. Drugom hidrografskom objektu ovog tipa pripada i alkalno – termalno vrelo Laćevac. Tok čini ujedno stanište pastrmke. Ciganska jama. a prosječan kapacitet iznosi 300 l/s. Od dolinskih. Najviša granica na kojoj se javljaju izvori je na sjevernom odsijeku Tare. Jama u Krnjoj jeli. Pruža mogućnost upražnjavanja svih sportova na vodi. Zvekara kod Sovljanskog vrela. Leži ispod Sokoline u visini 700 – 750 m. Ima ih mahom na sjevernom dijelu planine.

U ovom Nacionalnom parku su zastupljene dobro očuvane oaze četinara od kojih neke predstavljaju posebne vrijednosti. pećina u Šljivovici. Bilo. Značajno je i prisustvo lovne divljači: zec. Postoji devet strogih prirodnih rezervata u kojima je dozvoljena naučno – istraživačka aktivnost i to samo ona koja nije u stanju da naruši prirodnu ravnotežu takvih prostora. Od tada je postala predmet interesovanja naučnika i ljubitelja prirode. Crni vrh i Tara. losos i lipljan. lisica.02 ha) je Zvijezda i nalazi se u gotovo nepristupačnom kanjonskom dijelu planine. od kojih neki primjerci dostižu visinu i do 25 m. jazavac. Podijeljena je u više cjelina: Zvijezda. Zvezda. grupa stabala na lokalitetima Pod golim drvetom. divlja mačka. zmijar. u okviru kojih ulazi i Pančićeva omorika. stavljena je pod zaštitu. Od ribljeg sveta. najstariji endemo – reliktni predstavnik ove planine. Osim Pančićeve omorike.. Među njima posebnu vrijednost imaju: suri orao. crni i bijeli bor. koja nije registrovana na drugim mjestima u svetu. kao što su pastrmka. na planini značajno mjesto zauzimaju vrlo stari primjerci tise. Otkrio ju je Josip Pančić 1877. veliki tetrijeb i šumska šljuka. O bogatstvu flore svjedoči činjenica da ona po broju vrsta čini gotovo 1/3 flore teritorije Srbije. jama u Čučkovini. Velike livade. godine. tisu. posebno su značajne kvalitetnije vrste. U spomenike prirode u Nacionalnom parku spadaju: Prirodni memorijalni spomenik Borovo brdo. Posebne prirodne vrijednosti U okviru prostora Nacionalnog parka postoje posebne prirodne vrijednosti koje su različito kategorisane s obzirom na značaj. Status strogih prirodnih rezervata imaju sljedeće prirodne cjeline: Kanjon Brusnice. Klisura Dervente. Pod Gorušicom. Najveći prirodni rezervat je (1681. Ukupna površina rezervata iznosi 1791. jelu i smrču. divlja svinja i srna.08 ha. tako da imaju veliki naučni značaj. Jabučica – sklopovi. Crveni potok. soko. To se odnosi na Pančićevu omoriku. kuna bjelica. Tara raspolaže i bogatstvom divljači. Crni vrh. Klisura Rača. pećina Topla peć u lokalitetu Zvezda.skih šuma. kuna zlatica. zvekara u Mekotama i Velikoj liva- 106 . Ljuti Brijeg i Crvena stena. Posebnu vrijednost imaju životinje koje su u drugim dijelovima Evrope rijetke ili su sasvim iščezle. Aluška planina i pojedinačna stabla na lokalitetima Omar. ugroženost. mogućnost turističkog iskorištavanja i slično. Pošto ova biljka ima niz značajnih specifičnosti. Račanska Šljivovica. Na Tari je značajno prisustvo vrsta ptica koje su u drugim dijelovima Srbije mjestimično ili sasvim iščezle. Smiljevo brdo i dr. U rijeci Drini nalazi se vrsta mladice Huko huko.

božur. Na ovom prostoru je do sada sistematski registrovan. Inventar zaštićenih površina daje geografske. bukovača i dr. Mnoga od vlažnih staništa u slivu Dunava su pod pritiskom plovidbe. Sliv Dunava sadrži veliku raznovrsnost vlažnih staništa. endemična. U šumskim kompleksima raste 250 jestivih i tri otrovne pečurke.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja di. crna čemerika. Vlažna staništa u slivu Dunava imaju važnu ulogu u hidrološkim procesima. U okviru druge grupe najotrovnija je zelena pupavka. Ima nekoliko površina duž Dunava koje bi trebalo istražiti u pogle- 10 . reduša. Njeno prirodno stanište je u klisuri Dervente. kao i novih infrastrukturnih projekata. mečja. imaju dobar ukus i visoku hranljivu vrijednost zbog čega se pripremaju i služe u restoranima kao posebni specijaliteti. Razvoj inventara zaštićenih područja za zaštitu vrsta i staništa je u toku. Za sada. smrčak. proizvodnje hidroenergije i poljoprivrede. paprat rebrača. Od jestivih. U grupu posebnih prirodnih vrednosti – derventanski različak. Baturski Rzav i Rača. Na Tari se sreću i drugi rijetki ili izuzetni prirodni fenomeni. npr. zlatan. dok druge još ostaju nezaštićene. Derventa. plava i žuta lincura. kao i za staništa i diverzitet vrsta. jarčić. vrlo atraktivna biljka ljubičastih cvjetova. pripremu Plana upravljanja riječnim slivom i njegovog Programa mjera. lisičara. Karaklijski Rzav. Od drugih biljaka posebnu vrijednost imaju jeremičak. termalni izvor Lađevska vrela. Mnoga od njih već imaju status zaštićenih površina po zakonu EU i globalnih konvencija. hranjenju podzemnih voda. Zaključci i rezultati 80% istorijskih vodoplavnih ravnica na velikim rijekama u slivu Dunava je izgubljeno posljednjih 150 godina. božikovina. naročito u prevenciji poplava. Među njima su od posebnog značaja: rudnjača. Među njima treba pomenuti fenomen da u pojedinim životnim zajednicama opstaju zajedno vrste koje na drugim mjestima i pod drugim uslovima ne mogu da opstanu. To je značajna osnovna informacija za. Neke od preostalih površina imaju određeni status zaštite u nacionalnim i međunarodnim zakonskim regulativama. leska. odnosno proučen znatan dio podzemne flore. tehničke i pravne informacije o položaju. šumski vrganj. ima nezaštićenih površina duž Dunava za očuvanje ekonomski značajnih vrsta. vodeni tokovi Brusnica. ponor na Mitrovcu. vodopad Skakavac na Karaklijskom Rzavu. karakteristikama i značaju svake zaštićene površine u bazenu Dunava.

Bеčеј. Rеfеrеntni mоnitоring hеmiјskоg kvаlitеtа pоvršinskih vоdа Vојvоdinе zа 2005. 10 . B. Institut za geografiju.). Grupa autora (2000. (1978. (1975. Fizičko – geografski problemi Bačke. Literatura Bukurov. ICPDR. Grupа аutоrа (2005. Lоkаlni еkоlоški аkciоni plаn Bеčеј. Bаčkа. Austriа.). gоdinu. Univerzitet u Novom Sadu. Оpštinа Bеčеј. Beograd Bukurоv.du njihovih potencijala kao zaštićenih površina na osnovu zakonske regulative zaštite prirode. Dеpаrtmаn zа hеmiјu. Bеоgrаd. Lj. PMF. Rеgiоnаlni Cеntаr zа živоtnu srеdinu zа Cеntrаlnu i Istоčnu Еvrоpu. Turizam i zaštita. Nоvi Sаd. Prirodno – matematički fakultet. i Dukić D. Zаvоd zа udžbеnikе i nаstаvnа srеdstvа. B. Gаvrilоvić. Vienna.).). The Danube River Basin District. knj.). 43. Group of authors (2005.).). SANU. Grupа аutоrа (2005. Rеkе Srbiје. Novi Sad. Nоvi Sаd. (2002. Bеоgrаd. Kancеlаriја u SCG. Bаnаt i Srеm.

Romania. endemic and relict species.000 ha. meadows. with 19.648 ha of floodplain habitats. the Pannonic. Each of these shows characteristic wetlands. as well as Ludasko jezero Ramsar Site. bush and forest ecosystems is characterised by a high biodiversity and significant number of threatened. Bulgaria. This spatially and ecologically unique complex with its mosaic of water. Moldova. They are also a mosaic of protected areas including Ramsar sites. The Sava wetlands extend through Croatia. the Continental. Zasavica with floodplain habitats also belongs to this complex. Obedska Bara is the largest wetland in Serbia within this system and has an extent of more than 30. in particular wetlands. A major wetland complex for Europe is the Lower Danube wetlands (Serbia. and Ukraine) with a size of approximately 600. The wetland complex of Gornje Podunavlje lies opposite Kopacki rit. swamp. the Steppic and the Black Sea Region.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROTECTED AREAS IN THE DANUBE RIVER BAISIN DISTRICT IN SERBIA This paper describes protected areas in the Danube River Basin District. rare. and Bosnia i Herzegovina. floodplain corridors. marshlands. Serbia and Montenegro. some of them are protected. marsh. Floodplain forests. On the lower Tisza. The Danube River Basin extends into five of the eight Biogeographical Regions of Europe: the Alpine. The other protected areas are Nature Reserve Slano Kopovo with salt water pool surrounded with seasonally wet halophillous meadows. others not.000 ha. deltas. Introduction 10 . the Stari Begej-Carska Bara Ramsar Site at the confluence of the Begej and the Tisza River is the most valuable wetland area. lake shores and other wetlands are essential components in the Danube River Basin’s biodiversity and hydrology.

Field work contains following methods: analysis of environmental elements. mathematical – statistical data processing. standard methods for water and aquatic plants. detection. technical and legal information on the situation. decryption method. that contains mountains with gorge valleys. hydropower and agriculture as well as from new infrastructure projects. character and relevance of each protected area in the Danube River Basin. Aims The aim is an understanding connections between numerous factors of environmental elements. that affect protected areas overall statement. to proposed measures for improvement existing statement and adjust with the very same document. 110 . This is important basic information e. elements quatification. task and aim of research. GIS in terms of technology of spatial data processing. Many of the Danube basin wetlands are under pressure through navigation. to establish existing statement in accordance with Water Framework Directive. for preparing the River Basin Management Plan and its Programme of Measures. The inventory of protected areas can give geographical. Cabinet methods used in this research are: analysis and synthesis of environmental elements.g. Conclusions and results 80% of the historical floodplain on the large rivers of the Danube River Basin has been lost during the last 150 years. with area of 19 175 ha. Some of the remaining areas have either received protection status under different national or international legislation while others still remain unprotected. Methodology The methodology is adjusted with thema. World Heritage Site (Srebrno Lake). In the Drina River Basin is National park Tara. Different research methods as field work as cabinet work will be used. research of existing documentation.Nature Reserves (Koviljsko – Petrovaradinski rit).

111 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Wetlands in the Danube River Basin play an important role in hydrological processes. Many of them have already been designated as protected areas under EU law and under global conventions. Still. in particular in flood prevention. At present. The development of an inventory of protected areas for species and habitat protection is well under way. which should be explored with regard to their potential as protected areas under the nature protection legislation. there are some areas along the Danube. recharging of groundwater as well as for habitat and species diversity. there are no protected areas along the Danube for the conservation of economically important species. The DRB still contains a large variety of important wetlands.

.

iucneurope. Zagovornici očuvanja prirode i znanstvenici smatraju rijeku Savu jednim od “krunskih dragulja“ europske prirode. direktor projekta. Sava je jedinstveni primjer rijeke čiji je plavni pojas još uvijek netaknut.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI PLAVNOG POJASA RIJEKE SAVE Joerg Lohmann Boris Erg2 Rijeka Sava Rijeka Sava je drugi po veličini pritok Dunava. Najvažnije karakteristike krajolika nalaze se u središnjem dijelu porječja Save s mozaikom prirodnih plavnih ravnica i kulturnih krajolika formiranih tradicionalnim načinima korištenja zemlje tipičnim za riječne doline središnje Europe u prošlosti. http://www.org Boris Erg. Beograd. Dužinom od 562 km protječe kroz Hrvatsku. Ukupna dužina Save od izvora u Sloveniji do ušća u rijeku Dunav u Srbiji iznosi 945 km. a s Bosnom i Hercegovinom u dužini od 311 km.erg@iucn. a izabrana je kao središnje područje u Strategiji paneuropske biološke i krajobrazne raznolikosti (PEBLDS) Vijeća Europe. a ima biološku važnost zbog svoje izvanredne biološke i krajobrazne raznolikosti. IUCN Ured za JI Europu. http://www. Srbija. Beograd.iucneurope.org. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) i Wageningen International (WI) uz tehničku podršku Orbicona (DK) zajednički su ini1 2 Joerg Lohmann. što potpomaže ublažavanje poplava i biološku raznolikost.lohmann@iucn. voditelj projekta. E-mail: joerg. Projekt Da bi se osigurala integracija zaštite ekoloških vrijednosti duž Save u upravljanje rijekom Savom. čineći granicu sa Slovenijom u dužini od 2 km.org. IUCN Ured za JI Europu. E-mail: boris. To je područje velikog kompleksa aluvijalnih riječnih močvara u slivu rijeke Dunava i najvećih ravničarskih šuma. Srbija.org 113 .

Projekt će potpomoći izradu priručnika za tumačenje vrsta staništa prema EU Natura 2000 relevantnih za rijeku Savu kako bi se zadovoljili uvjeti EU kad se budu birala mjesta za ekološku mrežu. uvedu praksu korištenja zemljišta koja će podupirati zaštitu krajolika i biološku raznolikost. Predloženi projekt će demonstrirati inovativne programe zaštite i upravljanja koji nastoje kombinirati praksu održivog korištenja zemljišta. Kroz cijeli projekt IUCN će zajedno s WI biti odgovoran za upravljanje projektom.cirali projekt Zaštite biološke raznovrsnosti poplavnih područja porječja Save u cilju pomoći zemljama u porječju Save da identificiraju. Srbiji i Sloveniji da: odrede. Poljoprivredni institut Republike Srpske. a što će ujedno biti i državni i regionalni doprinos relevantnim konvencijama (Bernska konvencija. Bonska konvencija. Dodatni stručni doprinos dat će Institut Republike Slovenije za zaštitu prirode. Donatori i partneri Projekt financijski potpomažu Program za treće zemlje LIFE i Švicarska agencija za razvitak i suradnju. dok će partnerske institucije iz zemalja uz rijeku Savu – Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu. Međunarodni podnosilac projekta odgovoran za izvedbu projekta je Regionalni ured IUCN-a za Europu. i da podignu svijest o potrebi zaštite i upravljanja jedinstvenog krajolika i biološke raznolikosti uz rijeku Savu putem prekogranične suradnje. označe i upravljaju biološkom i pejsažnom raznolikošću duž Save kao i da provedu EU Direktive o pticama i staništima. Da bi se izradila biološka mreža. Institut za očuvanje prirode Srbije – pružiti važne stručne inpute za projekt svojim sudjelovanjem u radnim skupinama projekta i obuci. Konvencija o biološkoj raznolikosti). Državni institut za zaštitu prirode Hrvatske. izrade koherentnu prekograničnu ekološku mrežu sržnih područja. izvršit će se popis biološke raznolikosti duž rijeke Save s posebnim fokusom na uočavanje postojanja tipova staništa i vrsta 114 . Ciljevi i aktivnosti Sveukupni cilj projekta jest zaštita i upravljanje jedinstvenim krajolikom i biološkom raznolikosti duž rijeke Save putem pružanja pomoći Bosni i Hercegovini. Hrvatskoj. zaštite i upravljaju plavnim područjima od važnosti za krajolik i biološku raznolikost primjenjujući kriterije Direktive o pticama i staništima. zaštitu i upravljanje biološkom raznolikosti te kontrolu poplava. tampon zona i koridora.

Strukturu i procedure baze podataka GIS trebaju uskladiti i uzajamno koristiti Bosna i Hercegovina. Hrvatska. što će omogućiti lokalnim zajednicama da održe praksu tradicionalno ekstenzivne poljoprivrede. Izazov s kojim se projekt susreće jest kako održati ove aktivnosti vezane za ispašu. upravljanju i razmjeni podataka o ekološkoj mreži kako kroz jačanje kapaciteta tako i razvoj baze podataka GIS (Geografski informacijski sustav). Srbija i Slovenija. kao i ocjena već postojećih sustava zaštićenih područja u zemljama kroz koje protječe Sava. Specifične značajke biološke raznovrsnosti plavnog područja Save izravno su povezane s tradicionalnim korištenjem zemljišta za ispašu domaćih životinja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja navedenih u aneksu EU Direktive o pticama i staništima. Pojačana suradnja između okolišnog sektora i vodoprivrednog sektora u svakoj od zemalja jedan je od glavnih ciljeva ovoga projekta. Obuka i aktivnosti na jačanju kapaciteta pomoći će zemljama da provedu Direktive o pticama i staništima i druge relevantne međunarodne konvencije o zaštiti i održivoj upotrebi biološke raznovrsnosti. Osim toga. a u isto vrijeme osigurati dovoljno prihoda za poljoprivrednike uz rijeku Savu. To će se. Ovaj će projekt pomoći odgovornim vlastima i znanstvenim ustanovama u rukovanju. Od izuzetne je važnosti postići javnu i političku podršku za zaštitu i upravljanje prekograničnom ekološkom mrežom duž rijeke Save. između ostalog. Očuvanje specifičnog krajolika i biološke raznolikosti podrazumijeva održavanje znatnijih površina pod pašnjacima za ispašu stoke. 115 . postići podizanjem svijesti o ulozi koju plavna područja Save igraju u zaštiti biološke raznolikosti od europske važnosti kao i o važnoj ulozi koju plavna područja igraju u ublažavanju poplava. projekt će utvrditi prijetnje po biološku raznolikost plavnih područja i definirati sadašnje stanje očuvanosti postojećih tipova staništa i vrsta prema Natura 2000 uočenih duž rijeke Save. koje je vjekovima oblikovalo ovo područje.

.

II. STRATEŠKI DOKUMENTI ZAŠTITE PRIRODE 11 .

.

građevinarstvo i ekologiju (Republika Srpska).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZAŠTITE PRIRODE U BOSNI I HERCEGOVINI Tomislav Lukić Azra Korać-Mehmedović2 Sažetak Zakonski okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini čine entitetski zakoni zaštite prirode. unatoč nizu vrijednosti. Federalno ministarstvo okoliša i turizma Azra Korać-Mehmedović. urbanizam. Zakonom o ministarstvima u Bosni i Hercegovini odgovornost za okolišna pitanja na državnom nivou snosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. prirodnim resursima i integralnim prirodnim vrijednostima je nefunkcionalan. dok u Distriktu Brčko ovu aktivnost provode službe komunalnog sektora i sektora poljoprivrede i šumarstva. Zakon o zaštiti prirode u Federaciji BiH. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 11 . Institucionalni okvir efikasne zaštite i upravljanja biološkom raznolikošču. zakon Distrikta Brčko i kantonalni zakoni u Federaciji BiH. Doneseni zakoni o zaštiti prirode za osnovu imaju legislativu Evropske unije . karakteriše i neprimjerenost bosanskohercegovačkim prilikama. Upravljanje biološkom raznolikošću je u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma (Federacija BiH) i Ministarstva za prostorno uređenje.Direktivu o staništima i Direktivu o zaštiti divljih ptica. kaoi izuzetno složen proces implementacije temeljnih odredbi. Na nivou Bosne i Hercegovine ne postoji stručna institucija odgovorna za pita1 2 Tomislav Lukić.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma snosi najveće odgovornosti vezane za upravljanje okolišem i prirodom na nivou Federacije BiH. Ključne riječi: zakonska regulativa. segment zaštite prirode djelimično pokrivaju i druga ministarstva. zasebnim ili koordiniranim nadležnostima relevantnih organa Federalne Vlade i vlada kantona. zakonima definisanih faktora. zaštita i očuvanje okoliša Bosne i Hercegovine. međunarodni ugovori. u zavisnosti od različitih. u okviru svojih organizacionih struktura. te razvoja zakonodavnog i institucionalnog okvira za održivo upravljanje njima. a za šta je. u zajedničkim. dok niži nivoi odgovornosti upravljanja okolišem i prirodom u Federaciji BiH leže na kantonalnim ministarstvima nadležnim za poslove okoliša. 120 . imaju ministarstva koja se bave problematikom okoliša i prirode. ekološka politika i iskorištavanje prirodnih bogatstava su.c. biodiverzitet. priroda. prema Zakonu o ministarstvima i upravi Bosne i Hercegovine. odnosno njenih administrativnih cjelina (Entiteti i Distrikt Brčko) zagarantovani su i regulisani entitetskim ustavima . prema kome će “entiteti osigurati sigurnu i zaštićenu sredinu za sve osobe u svojim jurisdikcijama”. Glave III Ustava ovog Entiteta. Uz Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva. Uvod Polazeći od odredaba člana III 2. dok u Distriktu Brčko politika zaštite okoliša i prirode je u direktnoj nadležnosti Vlade Distrikta. To znači da vlade Entiteta. te Statutom Distrikta Brčko.Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Republike Srpske. odgovorno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (u saradnji sa nadležnim entitetskim ministarstvima). Kada je riječ o Federaciji Bosne i Hercegovine. u skladu sa članom 2. Aneksa 4 Dejtonskog Sporazuma. putem Sektora za komunalne djelatnosti i Sektora za poljoprivredu i šumarstvo. uz član 3. institucionalni okvir. te na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine prema kome direktno upravljanje okolišem i prirodom nije institucionalizovano na nivou države. direktive Evropske unije. Tretiranje okolišne problematike na nivou države Bosne i Hercegovine ogleda se jedino kroz sklapanje i izvršavanje međunarodnih okolišnih obaveza od strane Bosne i Hercegovine.nja evaluacije i reevaluacije prirodnih vrijednosti i naslijeđa.

Ramsar. Zakonodavni okvir zaštite prirode 1. Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). kao Nacionalni fokalni predstavnik (NFP-National Focal Point) za implementaciju ove Konvencije. iniciralo je izradu Strategije Bosne i Hercegovine za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti za period od 2008-2015. ni državnog zakona koji omogućuje provođenje te politike.) – očekuje se objavljivanje u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u okolišu (Aarhus. To znači da na nivou Bosne i Hercegovine nema ni državnog ministarstva u čijoj je izravnoj nadležnosti politika zaštite i upravljanja okolišem i prirodom. 1979. Međutim.). Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja I. Fedralno ministarstvo okoliša i turizma.       3 Obzirom da je Bosna i Hercegovina članica Konvencje o biološkoj raznolikosti od 2002.)3. te identifikovane postojeće i potencijalne negativne tendencije. 1992.).). Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja (Barcelona. 1982. To je kompleksan dokument. Konvencija o pristupu informacijama. i kao cjelovita država i preko svojih administrativnih formacija (Entiteti i Distrikt Brčko). koji sadrži savremenu i cjelovitu procjenu stanja i stepena biološke raznolikosti. geografsku distribuciju bioloških resursa. 1971. godine. 1976. 1972. prema Ustavu Bosne i Hercegovine zaštita i očuvanje okoliša nisu regulisani zakonskim i institucionalnim instrumentima na nivou cijele države na način kako je to ustrojeno u Entitetima. 1973.). Taj pravni okvir za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini čine: a) međunarodni ugovori i drugi međunarodni propisi iz područja zaštite prirode:   Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro. Pravni okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini Kako je već u uvodnom poglavlju istaknuto. to ne znači da u Bosni i Hercegovini ne postoji nikakav pravni okvir iz domena zaštite prirode koga se ona. kao ni odgovarajućih institucija koje vrše poslove i zadatke koji su u direktnoj funkciji djelatnosti tog ministarstva. Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija.). 1998.). dužna pridržavati i provoditi ga. Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (Geneva. 121 .(Washington. Konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern.

Zakon o farmaceutskim sredstvima (“Službeni glasnik BiH”. br. među kojima treba posebno istaći sljedeće:  Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro. podzakonski akti doneseni na osnovu njega. Cilj izrade i donošenja navedenog Zakona je bila neophodnost da se.  Direktivu o očuvanju staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (92/43/ EEC). zaštite i održivog razvoja svih komponenti prirode. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka (“Službeni glasnik BiH”. kroz čitav niz jasno definis anih mjera i aktivnosti. br. Zakonski okvir zaštite prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine Zakonski okvir zaštite prirode u Federaciji BiH čini Zakon o zaštiti prirode koji je stupio na snagu 2003. Zakon o mineralnim đubrivima (“Sužbeni glasnik BiH”. br. Ugovor o uspostavi Energetske zajednice između Evropske zajednice i zemalja Balkana. 46/04). 03/05). Zakon o hrani (“Službeni glasnik BiH”. te kantonalni zakoni usklađeni sa njim. br. 122 .CITES. br. 49/04). 1992). 2000. br.  b) državni zakoni koji su u funkciji zaštite prirode:        2. Zakon o veterinarstvu (“Službeni glasnik BiH“. 09/06). među kojima je i Bosna i Hercegovina (“Službeni glasnik BiH“. 34/02).) . Zakon o zaštiti zdravlja bilja (“Službeni glasnik BiH”. 50/04). br. 46/04). 33/03). 23/03). obezbijede uslovi i načini obnove. 1979). br. Zakon o zaštiti novih sorti bilja (“Službeni glasnik BiH”. očekuje se odluka Predsjedništva BiH o ratifikaciji.prvi Protokol Konvencije o biološkoj raznolikosti. br.  Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune . te međunarodne konvencije i protokoli. 1973). Osnov za izradu Zakona o zaštiti prirode bili su brojni propisi Evropske Unije. Protokol o biološkoj sigurnosti-Kartagena protokol (Montreal. (Vašington.  Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern. godine (“Službene novine Federacije BiH”.

Dosadašnja implementacija Zakona o zaštiti prirode očituje se u sljedećem: A/ Zakoni o proglašenju područja zaštićenim U skladu sa procedurom usvajanja i donošenja koju predmetni Zakon o zaštiti prirode također propisuje.  izradu i donošenje Federalne strategije zaštite prirode. poduzelo aktivnosti na izradi prednacrta Zakona o Nacionalnom parku “Igman.  nadzor i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica. propisuju mjere upravljanja i uspostavljanje nadležnog tijela za provođenje mjera upravljanja    informacioni sistem. priobalnih područja i rekreacije.  Kategorizaciju zaštićenih područja IUCN-a iz 1994.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Direktivu o očuvanju divljih ptica (79/409/EEC). godine4. također. 4 Zaštićeno područje je dio kopna i/ili mora. prirodnih i kulturnih resursa. određeno radi zaštite i održavanja biološke raznolikosti. Zaštićena područja su: • Zaštićena prirodna područja ustanovljena u naučne svrhe ili radi zaštite divljine.  nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode. životinja i njihovih staništa. • Nacionalni parkovi ustanovljeni u svrhu zaštite ekosistema i rekreacije. kojima se. između ostalih:  definišu kategorije zaštićenih područja u skladu sa IUCN kategorizacijom. minerala i fosila i drugih komponenti prirode. Treskavica i kanjon rijeke Rakitnice (Visočica)”. 123 . dok je Zakon o Nacionalnom parku “Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran” u proceduri donošenja. 44/08). Bjelašnica. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je. kako bi isti bio stavljen u zakonsku proceduru usvajanja i donošenja. donesen je Zakon o Nacionalnom parku “Una” (“Službene novine Federacije BiH”. biljaka.  finansiranje zaštite prirode. Predmetni Zakon propisuje sljedeće:  uslove i načine obnove.  opšte i posebne mjere za zaštitu prirode. prirodnih područja. br. • Zaštićeni pejzaži ustanovljeni u svrhu očuvanja kopnenih pejzaža.  izradu i donošenje podzakonskih akata. zaštite i održivog razvoja pejzaža. nalaže izrada i donošenje posebnog zakona kojim se područje proglašava zaštićenim u nekoj od kategorija zaštite. • Spomenici prirode ustanovljeni u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih karakteristika.

kratki opis stanja prirode. U Strategiji zaštite prirode data su načela i smjernice. a odnose se. nakon čega će biti dostavljena Parlamentu Federacije BiH na usvajanje i donošenje. a u proceduri donošenja je:  Uredba Natura 2000. br. br. Nacrt Federalne strategije zaštite okoliša je utvrdila Vlada Federacije BiH. 65/06)  Pravilnik o novim mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se spriječio značajan negativan uticaj na životinjske vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem (“Službene novine Federacije BiH“. I pored toga što je određeni set propisa Zakona o zaštiti prirode do sada implementiran. prije svega na:  izrazito nizak stepen usklađenosti sa EU legislativom. 124 . 46/05)  Pravilnik o načinu izrade plana upravljanja zaštićenim područjima (“Službene novine Federacije BiH“. 65/06)  Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra zaštićenih područja (“Službene novine Federacije BiH“. te ciljevi i mjere sa Akcionim planom. ili čak onemogućuju njegovu punu implementaciju su daleko brojniji. problemi koji otežavaju. br. 69/06). C/ Fedralna strategija zaštite prirode Zakonom o zaštiti prirode propisana je izrada i donošenje Federalne strategije zaštite prirode kojom će se utvrditi politika zaštite prirode. br.  nedostatak stručnih institucija na državnom i federalnom nivou.  nepostojanje krovnog zakona o upravljanju prirodom Bosne i Hercegovine s ciljem i mehanizmima implementacije Konvencije o biološkoj raznolikosti na nacionalnom nivou. 46/05)  Pravilnik o uspostavljanju sistema praćenja namjernog držanja i ubijanja zaštićenih životinja (“Službene novine Federacije BiH“. br. 69/06)  Pravilnik o uslovima pristupa zaštićenom području (“Službene novine Federacije BiH“. br. od čega ih je do sada doneseno šest. te osigurati nadzor i zaštita drugih dijelova prirodnog naslijeđa. Strategija je dio Federalne strategije zaštite okoliša i donosi se na period od deset godina (2008 – 2018).B/ Podzakonski akti Zakonom je propisana izrada i donošenje sedam podzakonskih akata. i to:  Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zaštitu prirode i vršenje monitoringa (“Službene novine Federacije BiH“. odrediti zadaci zaštite prirode i zaštite biološke raznolikosti.

prati se usaglašenost Zakona o zaštiti prirode sa sljedećim propisima iz oblasti prirode:  Direktiva o zaštiti divljih ptica (79/409/EEC). 252/2005 i 1332/2005. 55/01)  Zakon o poljoprivrednom zemljištu (“Službene novine Federacije BiH“. br. inovirala i ojačala zaštita bio i geobaštine. 2724/2000. 7/77. br. koji je započeo 2006. 32/08))  Zakon o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”. 91/244/EEC.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  neusklađenost Strategije razvoja Bosne i Hercegovine sa ekoturističkim i ekonomskim potencijalima. 72/07. 97/49/ EC i Regulativa (EC) 807/2003  Habitat direktiva (92/43/EEC) i amandmani direktive 97/62/EC i Regulativa (EC) 1882/2003  Regulativa o ugroženim vrstama (EC) 338/97 i amandmani regulative (EC) 938/97. među kojima su najznačajniji:  Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”. 30/90)  Zakon o slatkovodnom ribarstvu (“Službene novine Federacije BiH“. 1882/2003. 02/06. 20/02. koje sadašnja i buduća zaštićena područja posjeduju. br. godine i kojeg finasira Evropska komisija. br. 2214/98. U okviru projekta. 834/2004. 86/122/EEC. 1579/2001. 2476/2001. 1497/2003. br. 2/98) 125 . 85/411/EEC.1476/99. 12/87. 64/04)  Zakon o sjemenu i sadnom materijalu (“Službene novine Federacije BiH“. Inicijalne aktivnosti na poboljšanju kvalitete zakonskog okvira koji se odnosi na zaštitu prirode se očituju kroz učešće Federalnog ministarstva okoliša i turizma u projektu pod nazivom “Praćenje napretka usaglašenosti okolišne legislative u zemljama jugoistočne Evrope sa EU legislativom”. te omogućilo institucionalno jačanje u sektoru zaštite prirode. kao i amandmani Direktive 81/854 EEC. 94/24/EC. Očita je postala neophodnost donošenja novog zakona o zaštiti prirode kojim bi se. 33/03)  Zakon o šumama (“Službene novine Federacije BiH“. 33/03)  Zakon o fondu za zaštitu okoliša F BiH (“Službene novine Federacije BiH”. br. 230/97. uz ugradnju odredaba EU legislative. br. br. Pojedina pitanja iz domena zaštite prirode regulisana su i drugim zakonima. 29/03))  Zakon o lovstvu (“Službeni list SR BiH“.

čiji Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. br. iniciranje aktivnosti propisanih Konvencijom. 32/01). Institucionalni okvir zaštite prirode 1. Institucionalni okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini Institucionalni okvir za zaštitu prirode na nivou Bosne i Hercegovine praktično ne postoji. Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”. doprinose zaštiti prirode. institucija koja egzistira više decenija. 2. istraživanjem i praćenjem stanja prirodne baštine na nivou Federacije. Za sada u Federaciji BiH nema federalnih institucija koje bi se bavile upravljanjem prirodom. kroz svoj djelokrug rada. ministarstva u čijoj bi izravnoj nadležnosti bila zaštita prirode. Ovo Ministarstvo je i Nacionalni fokalni predstavnik (NFP-National Focal Point) za implementaciju Konvencije o biološkoj raznolikosti. te za koordinaciju sa drugim relevantnim autoritetima i zainteresiranim stranama. Za provođenje kantonalnih zakona o zaštiti prirode nadležna su kantonalna ministarstva okoliša. Izuzetak je Kanton Sarajevo. Za provođenje Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH nadležno je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Situacija nije bolja ni na nivou kantona u Fedeaciji. II. te nekih državnih ministarstava koja. Kao operativno tijelo. Institucionalni okvir zaštite prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine Postojeća zakonska regulativa u domenu zaštite prirode i komplementarnih oblasti još uvijek ne pruža jasan i efikasan institucionalni okvir. u saradnji sa entitetskim ministarstvima. ono je odgovorno za komunikaciju sa internacionalnim institucijama. te odgovarajućih stručnih institucija na nivou Bosne i Hercegovine nema. Sem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koje je. nadležno za sklapanje i adekvatnu primjenu međunarodnih ugovora i drugih međunarodnih propisa iz domena zaštite prirode. ima jasno definisanu i veoma značajnu ulogu u do- 126 . koji bi omogućio kvalitetnu i učinkovitu zaštitu ukupnih prirodnih vrijednosti.

Zaključci  U Bosni i Hercegovini je potrebno uspostaviti zakonsku i institucionalnu funkcionalnu vezu između državnog nivoa.-2015. potrebna uspostava entitetskih stručnih institucija (zavoda) za zaštitu prirode. pored jačanja upravne uloge koju imaju entitetska ministarstva nadležna za okoliš. ni na državnom ni na entitetskom nivou. kojim bi bila uspostavljena odgovarajuća stručna državna agencija za okoliš. Ovo je dodatni argument za jačanje i sređivanje okolišnih institucija. koja će se baviti za5 6 Nacionalni park “Una” Park prirode “Blidinje” i Park prirode “Hutovo Blato” 12 . To nameće potrebu urgentnog osnivanja adekvatne institucije na federalnom nivou. sa ciljem efikasnog provođenja Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejsažne raznolikosti (2008.).  Bosna i Hercegovina je ratifikovala većinu važnijih globalnih konvencija i protokola iz domena okoliša i prirode. Ovdje je. odnosno prirode.  U Federaciji BiH nisu uspostavljene institucije koje se bave upravljanjem prirodom. kako bi se realizovala dinamika predviđena akcionim planom. Jedine egzistirajuće institucije u Federaciji BiH. koje su osnovane u periodu 1995. U tom smislu je potrebno donijeti državni zakon o okolišu. kao i za odgovarajuće provođenje ratifikovanih konvencija iz oblasti zaštite prirode i transponiranje EU direktiva. što je važno za ukupan proces pridruživanja.  Provođenje entitetskih strategija zaštite okoliša. na svim nivoima. entiteta. Distrikta Brčko do lokalnih zajednica. do 2008. svjetski lider u promovisanju i provođenju međunarodnih propisa. moraju dobiti odgovarajuće mjesto u programima entitetskih vlada. odnosno prirodnom baštinom.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja menu zaštite i upravljanja prirodom i njenim resursima na području Sarajevskog kantona. da provodi preuzete obaveze. ali isto tako Bosna i Hercegovina nema odgovarajuće kapacitete. godine sa izravnom nadležnošću za upravljanje prirodnim vrijednostima i resursima. kada se zna da je Evropska Unija (i njezine članice pojedinačno). su tri javna preduzeća za upravljanje do sada uspostavljanim zaštićenim područjima u kategoriji nacionalnih parkova5 i parkova prirode6. u kojima će segment zaštite prirode imati odgovarajući tretman. gdje bi zaštita prirode imala posebno mjesto.

33/03. br. novine FBiH”. godine. shodno društvenopolitičkom uređenju Federacije BiH. Pregled i stanje biološke i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine: Bosna i Hercegovina zemlja raznolikosti. Potrebno je zaštititi biodiverzitet i geodiverzitet kroz uspostavu i jačanje institucionalnog okvira za realizaciju efikasnih mjera. te preuzetim obavezama od strane međunarodne zajednice.cbd.2006. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. a posebno u implementaciji Konvencije o biološkoj raznolikosti. Ugovor o uspostavi energetske zajednice. Literatura Nacrt Strategije zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (2008-2018). “Sl. Sarajevo.org http:/www. Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2003): Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH. Kao jedan od najvažnijih operativnih ciljeva je uspostava federalne institucije-zavoda nadležnog za zaštitu biološke i geološke raznolikosti.biodiv. kako bi se iznašle nove mogućnosti u definisanju i efikasnijem funkcionisanju institucionalnog okvira. http:/www. br. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.europa. “ Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori”. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.org/protected_areas/categories 12 . uz uvažavanje postojeće zakonske regulative i mogućnostima implementacije međunarodnih propisa u ovom domenu. Prvi izvještaj BiH za Konvenciju o biološkoj raznolikosti (2008). njenom odnosu prema državnom tijelu BiH.08.štitom i održivim upravljanjem biološkom i geološkom raznolikošću.eu http:/www. Nacrt Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti (2008-2015). 09/06 od 25.int/convention/ http:/www.  Dosadašnja praksa je pokazala sve slabosti u sistemu upravljanja i zaštite prirode i u njoj sadržanoj prirodnoj baštini u nedefinisanom i neadekvatnom institucionalnom okviru.unep-wcmc.eur-lex.

The actual laws on nature protection are based on the EU legislation . as well as for development of legal and institutional framework needed for theese values and heritage sustainable management. internationl contracts. biodiversity. institutonal framework. natural resources and integral natural values conservation and management is not functional. At the level of Bosnia and Herzegovina on the whole.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja LEGAL AND INSTITUTIONAL FRAMEWORK OF NATURE PROTECTION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Abstract Legal framework of nature conservation in Bosnia and Herzegovina is consisting of the entities’ Laws on Nature Protection. Biodiversity management is under the competence of the Federal Ministry of Environment and Tourism (in Federation of Bosnia and Herzegovina). and of the Ministry of Physical Planning. Institutional framework of the efficient biodiversity. Key words: legal regulations. According to the Law on Ministries in Bosnia and Herzegovina. Ministry of Foreign Trade and Economic Relations is responsible for the environmental issues at the state level. 12 . Although it has a number of validities. Civil Engineering and Ecology (in Republic of Srpska). the main characteristics of the Law on Nature Protection in Federation of Bosnia and Herzegovina are its unsuitability to the circumstances in Bosnia and Herzegovina.Directive on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora and Directive on the conservation of wild birds. EU directives. as well as of cantonal laws in Federation of Bosnia and Herzegovina. nature. in District Brcko. there is no expert institution specialized and responsible for the evaluation and re-evaluation of natural values and heritage. as well as the particularly complex implementation process of its basic provisions. this activity is carried out by the corps of public utility sector and sector of agriculture and forestry. Law of Brcko District. whereas.

.

ili područja s rijetkim staništima poput mezofilnih livada ili prirodnih šuma. S jedne strane one štite svaku vrstu zasebno regulirajući njihovu zaštitu i iskorištavanje. na primjer.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIJEDLOG “NATURA 2000 U HRVATSKOJ” Davorin Marković Jasminka Radović NATURA 2000 je ekološka mreža područja ključnih za očuvanje europskih ugroženih vrsta i staništa čiji temelj nalazimo u dva snažna europska propisa – Direktiva o pticama (BD) i Direktiva o staništima (HD). Ekološke mreže RH. ima jednake obveze u zaštiti prirode kao i ostale članice. a zatim i NATURA 2000 područja i to kroz nekoliko projekata sufinanciranih iz fondova EU. 2003. godine. a koje proizlaze iz odredbi direktive o pticama i direktive o staništima. Osim određivanja područja očuvanja potrebno je osigurati povoljno stanje očuvanja ciljanih vrsta/stanišnih tipova kroz prilagođeno upravljanje područjima te osigurati provedbu nužnih mjera očuvanja uz što manja ograničenja i uspostavljanje odgovarajućih naknada i poticaja za korisnike prostora. Već nekoliko godina Zavod koordinira iscrpna istraživanja vrsta i staništa s popisa dviju direktiva kako bi omogućili najbolju moguću procjenu mogućih NATURA 2000 područja. Državni zavod za zaštitu prirode Republika Hrvatske 131 . ing. U Hrvatskoj je za koordinaciju i provedbu razvoja ekološke mreže zadužen Državni zavod za zaštitu prirode koji na problematici ekoloških mreža radi od svog osnutka. mogu biti područja važna za razmnožavanje. a cilj im je očuvanje vrijednih staništa i vrsta diljem EU. Davorin Marković. To. a s druge strane štite područja ključna za pojedini tip staništa ili pojedinu vrstu. prehranu ili odmaranje rijetkih ptica. 1 Dipl. Te su dvije direktive najambicioznija inicijativa ikad pokrenuta za zaštitu prirode. Od tada Zavod intenzivno surađuje sa svim relevantnim stručnjacima i znanstvenicima te stručnim i znanstvenim institucijama na izradi prijedloga: prvo. a isto se odnosi i na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Kao buduća članica EU Republika Hrvatska.

Pri odabiru područja NATURA 2000 moraju se koristiti isključivo znanstveni kriteriji navedeni u Dodatku III HD. regionalnoj i lokalnoj razini. predstavnike iz drugih sektora i administrativna tijela na nacionalnoj. Vrlo je bitno da su podaci ažurirani i konkretni jer se postupak ocjene prihvatljivosti zahvata/planova na prirodu provodi u odnosu na ciljne vrste i stanišne tipove određenog područja. Sljedeći. u procesu pregovora s EU Hrvatska traži proširenje dodataka HD koje uključuju naše specifičnosti i one drugih zemalja izvan EU. godine započeo postupak ostvarenja ekološke mreže NATURA 2000 kroz projekt “Institucionalno jačanje i provedba NATURA 2000 u Hrvatskoj”. Direktive propisuju obvezu praćenja vrsta i stanišnih tipova iz dodataka na nacionalnoj razini kao i periodično izvješćivanje Europskoj komisiji o stanju očuvanosti radi čega je bitno moći procijeniti stvarno stanje svake pojedine vrste i staništa. usvajanje prijedloga od strane Vlade RH te podnošenje Europskoj komisiji na dan ulaska u EU. odnosno međunarodno prihvaćeni kriteriji za SPA područja. pomažemo uspostaviti dijalog među dionicima na različitim razinama. a rezultat ocjene vezan je uz kvalitetu i ažurnost podataka. neophodno je provesti konzultacijski proces sa svim zainteresiranim dionicima kako bi se raspravili obuhvat i granice predloženih područja te ciljne vrste/staništa. Također. vrlo važni i zahtjevni koraci za Hrvatsku u ostvarenju NATURA 2000 su završetak konzultacijskog procesa i priprema konačnog prijedloga NATURA 2000 područja za Hrvatsku. To je proces. zatim upoznalo sektore s očekivanim posljedicama prilagođenog upravljanja područjima te objasnile mogućnosti financiranja zaštite i osiguravanja poticaja za korisnike prostora koji provode mjere očuvanja. Tako gledano. Kako Direktiva o staništima ne pokriva sve specifičnosti Hrvatske. no također je postala i potencijalno korisno sredstvo za ruralni razvoj koje se odno- 132 . BirdLife International.Hrvatska je smještena na razdjelnici čak četiriju različitih biogeografskih područja što je i razlog njezinom nevjerojatnom bogatstvu prirode i raznolikosti vrsta. Razgovorom i javnim konzultacijama Zavod je 2008. Iako je područja NATURA 2000 nužno odabrati temeljem zadanih znanstvenih kriterija. uključujući korištenje odgovarajućih EU fondova NATURA 2000 jest u svojoj osnovi mreža područja za očuvanje prirode. nevladine udruge i javnost općenito. Odabrana područja moraju svojom površinom i raspoređenošću osigurati dugoročno očuvanje svake pojedine vrste/stanišnog tipa. Zatim preostaju ne manje važne aktivnosti pripreme i provedbe mjera i planova upravljanja za pojedina područja te osiguravanje sustavnog financiranja i poticaja. npr. uključujući znanstvenike. a naša je uloga da u njemu budemo katalizator.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja si na ekoturizam. pa u tom pogledu ima čak i kulturne dimenzije. ekološki održive djelatnosti ili pak na očuvanje tradicionalnih udomaćenih svojti i stoljećima starih običaja. 133 . potrebno je imati podršku kolega iz različitih sektora kao i šire javnosti. a to možemo postići samo transparentnim i otvorenim načinom razvoja mreže NATURA 2000. Kako bi ona postigla uspjeh.

.

Date su i preporuke i mjere za zaštitu u okviru dugoročne projekcije zaštite prirode u Crnoj Gori. u Crnoj Gori je stavljen pod zaštitu veliki broj prirodnih dobara3 koja. Zlatko Bulić. strategije. sc. Strategija za integralno upravljanje obalnog područja). Vasilije Bušković. PPCG i PPPPNMD Uvod Po osnovu nacionalnog zakonodavstva. u skladu sa preporukama NSOR-a. planiranje. prostorni planovi područja posebne namjene (morsko dobro) i prostorni planovi opština) i strategija vezanih za održivi razvoj (Nacionalna strategija održivog razvoja. stručni saradnik u Zavodu za zaštitu prirode. Ključne riječi: Zaštićena prirodna dobra. održivi razvoj. Ona ima za cilj obezbjeđenje zaštite svih reprezentativnih tipova staništa. sc. Podgorica. Podgorica. u svakodnevnoj praksi se ravnopravno upotrebljavaju i nazivi zaštićena područja prirode i zaštićeni objekti prirode 135 . Crna Gora Mr. zajedno sa onim planiranim za zaštitu čine Nacionalnu Mrežu zaštićenih prirodnih dobara Crne Gore. Stavljen je akcenat na postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra od nacionalnog i međunarodnog značaja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANIRANJE ZAŠTIĆENIH PRIRODNIH DOBARA U STRATEGIJAMA ODRŽIVOG RAZVOJA U CRNOJ GORI Zlatko Bulić Vasilije Bušković2 Sažetak U radu su dati osnovni aspekti koji se odnose na problematiku zaštite prirode u Crnoj Gori. ekosistema. direktor Zavoda za zaštitu prirode. prvenstveno iz prostorno – planske dokumentacije (Prostorni plan Crne Gore. te biljnih i 1 2 3 Dr. Crna Gora Pored naziva zaštićena prirodna dobra. IUOP-a.

Po osnovu primjene međunarodnih ugovora (konvencije. ovo pitanje je postalo predmet interesovanja i drugih zvaničnih strategija i politika. predio posebnih prirodnih odlika i (opšti i posebni) rezervati4. za koje je donijet odgovarajući propis (Odluka o proglašenju regionalnih parkova na teritoriji opštine Plav (“Sl. Lovćen i Biogradska gora. Hridsko jezero i Vistorsko jezero. 24/03 . odnosno Park. godine data je u poglavlju II ovog rada. Dugo vremena je projekcija Nacionalne mreže zaštićenih prirodnih dobara bila vezana za sistem prostornog planiranja i njegov hijerarhijski najviši planski dokument .899 ha (vidi poglavlje II ovog rada). do sada nije ustanovljeno nijedno5 zaštićeno područje u toj kategoriji. Alipašini izvori . Državna zajednica Srbija i Crna Gora 6 7 136 . ili 7. Ostatak čini preko 40 zaštićenih područja unutar kategorija: spomenik prirode. 4 5 Izuzev Tivatskih solila (150ha) svi rezervati su locirani unutar granica dva nacionalna parka – Skadarsko jezero i Durmitor i čine njihov sastavni dio Jedini pokušaj za ustanovljavanje Regionalnih parkova je bio za 4 regionalna parka na teritoriji opštine Plav i to: Plavsko jezero. br.Prostorni Plan Crne Gore (PPCG).500ha) imaju četiri nacionalna parka: Durmitor.Savezna republika Jugoslavija. koja je utvrđena u Prostornom Planu područja posebne namjene Morsko dobro Crne Gore (PPPPNMD CG).88% teritorije Crne Gore. postojeća Nacionalna mreža zaštićenih prirodnih dobara trenutno pokriva 108. U poslednjih nekoliko godina. Naročito: Konvencija o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO) i Konvencija o zaštiti wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao staništa vodenih ptica (Ramsarska konvencija) Socijalistička federativna republika Jugoslavija (SFRJ). pod zaštitu su stavljena značajna prirodna dobra na površini od 237. ali do njihovog ustanovljavanja nije došlo.životinjskih vrsta.Grebaja i Ropojana sa kanjonom Grlje.opštinski propisi)). Pored projekcije zaštićenih prirodnih dobara u zoni morskog dobra. od čega najveće učešće (78. Iako su (PPCG) utvrđeni prijedlozi za stavljanje pod zaštitu više područja u kategoriju Regionalni park. protokoli) u oblasti zaštite prirode6 koje je Crna Gora ratifikovala ili sukscesijom preuzela od prethodnih federacija / zajedničkih država7.866 ha. list RCG”. U tom cilju su u NSOR-u istaknuta prioritetna područja za zaštitu (vidi poglavlje II ovog rada). Važeća projekcija nacionalne mreže zaštićenih prirodnih dobara u PPCG iz 2008.3% = 83. nacionalni sistem zaštićenih prirodnih dobara je razmatran i u okviru Nacionalne strategije održivog razvoja (NSOR) u kojoj je prvi put utvrđen cilj da se poveća površina pod zaštićenim prirodnim dobrima na 10% državne teritorije i zaštiti 10% obalnog područja u 3-godišnjem planskom periodu. Inače. Skadarsko jezero. Slično NSOR-u i PPPPN MD CG. pitanje mreže zaštićenih prirodnih dobara na crnogorskom primorju je razmatrano i definisani su prioriteti za zaštitu u okviru Nacionalne Strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore koja je pripremljena za usvajanje.

godine. od ustanovljavanja NP Skadarsko jezero 1986. 9 Rješenje o stavljanju pod zaštitu rijetkih.. Zaštićena prirodna dobra u planovima strategijama i planovima vezanim za održivi razvoj Nacionalnu politiku u vezi sa zaštitom prirode i održivim razvojem u Crnoj Gori čini niz političkih. 1982. rastao je i broj zaštićenih vrsta tako da je danas pod režim zaštite11 stavljeno 415 biljnih i 430 životinjskih vrsta. br. nije ustanovleno neko. 36/82) 10 Vidi djelove poglavlja 3. Naime. da bi kasnije. značajnih monumentalnih stabala je tradicionalno sastavni dio aktivnosti na zaštiti biološkog diverziteta. po površini veće zaštićeno područje prirode. Ramondia serbica Panc i Taxus baccata L. u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.. 11 Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (“Sl. rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta (“Sl. Ilex aquifolium L. Zaštita rijetkih. godine. 76/06)) 13 . Uporedo sa novim saznanjima10 o ugroženosti pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. tako da je tokom vremena pod zaštitu stavljen veći broj stabala masline. obezbijeđeno je stavljanje pod zaštitu endemičnih. a najvažniji su:  Nacionalna strategija održivog razvoja (2007)  Prostorni plan Crne Gore do 2020 (2008)  Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore (2008)  Nacrt Nacionalne Strategije za integralno upravljanje obalnim područjem (2008) 8 Daphne malyana Blecic. davne 1968. strateških i planskih dokumenata koji su uglavnom donijeti u posljednjih nekoliko godina. Dioscorea balcanica Kosanin. pod zaštitu je stavljeno samo 6 biljnih vrsta8. sva novoformirana zaštićena prirodna dobra iz ovog perioda su sa relativno skromnim površinama i nisu značajno doprinijela povećanju učešća nacionalno zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori. u kojima se razmatraju saznanja o ugrožavanju biološkog diverziteta u Crnoj Gori. Na početku.1. Leontopodium alpinum Kass. S druge strane. hrasta i drugog drveća. Praktično. godine. posebno onih sa većim površinama. list SRCG”.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Poslednjih nekoliko decenija nastupila je stagnacija u stavljanju pod zaštitu planiranih zaštićenih prirodnih dobara. na osnovu rezultata iz Programa praćenja stanja biološkog diverziteta u Crnoj Gori. I. list CG” br. duba. pod zaštitu bilo stavljeno 52 biljne i 314 životinjskih vrsta. godine. počev od 2000.

Buljarica (Budva). Knete i Adu Bojanu (Ulcinj). a na Primorju: Tivatska solila (opština Tivat). kao i njegov prilog Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet (2008)  Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009 – 2014 (2009). Nacionalni izvještaj o statusu. Regionalni park Komovi. zaštite prirode / životne sredine i upravljanja prirodnim resursima.). (ii) uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja zaštićenim područjima prirode i (iii) napređenje zakonskog okvira za zaštitu biodiverziteta. Za morska zaštićena područja su predviđene zone oko Platamuna. planirano je i usvajanje i implementacija menadžment planova za sva zaštićena prirodna dobra kroz participativni proces. ostva Katići i ostrva Stari Ulcinj. Iako prepoznaje značaj zaštite prirodnih dobara (vidi Dugoročnu projekciju iz PPCG u poglavlju II ovog rada). Solana. PPCG također prepoznaje potrebu za daljim istraživanjem kad su u pitanju vrijednosti pojedinih cjelina za zaštitu. Kao okvirni dokument. NSOR je postavio sljedeće ciljeve (i) povećanje nacionalno zaštićenih prirodnih dobara na 10% državne teritorije i zaštita najmanje 10% obalnog područja. Nacionalna strategija održivog razvoja (NSOR) definiše opšte ciljeve održivog razvoja i prioritetne zadatke za 24 oblasti ekonomskog razvoja. Tako je jedan od opštih ciljeva PPCG racionalno korištenje prirodnih resursa (kroz između ostalog i racionalno korištenje prostora za urbani razvoj i kontrolu i ograničavanje intenzivne ekspanzije urbanih prostora. Kao prioriteti za stavljanje pod zaštitu. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta SAP BIO za Crnu Goru sa prioritetnim akcionim planovima (2004). prepoznata su sljedeća područja / prirodna dobra: Nacionalni park Prokletije. kao i potrebu primjene instrumenata procjena uticaja na životnu sredinu i procjene graničnog kapaciteta nosivosti u procesu donošenja krajnje 13 . Šasko jezero. Maglić i Volujak. Prostorni Plan Crne Gore do 2020 (PPCG) se u definisanju generalnih principa i ciljeva za prostorni razvoj poziva na koncept “ekološke države” i na NSOR. Pored ustanovljavanja upravljača za sva zaštićena prirodna dobra. jačanje kadrovskih kapaciteta i izgradnja djelotvornog sistema monitoringa biodiverziteta. Regionalni park Bioč. održivi razvoj obalnog područja sa primjenom principa održivog razvoja i instrumenata integralnog upravljanja obalnim područjima itd. smjernice Prostornog plana nerijetko daju osnov da se planira gradnja i razvojni projekti na istim lokacijama koje su prepoznate kao područja od posebnog interesa za zaštitu. U odnosu na zaštićena prirodna dobra. NSOR je postavio sistem za primjenu integrisanog prisupa u upravljanju prirodnim resursima i zaštitu životne sredine.

Nacionalni izvještaj o statusu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja odluke o namjeni zemljišta. korištenje i zaštitu područja morskog dobra Crne Gore. Mediteranske strategije za održivi razvoj i Barselonske konvencije i njenih protokola. uključujući i mjere. Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet analizirao je nadolazeći uticaj klimatskih promjena12 na biološki diverzitet Primorja. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta (SAP BIO) urađen kao preliminarna stategija. indikatore i partnerstva za implementaciju u oblasti zaštite prirodnih dobara. U okviru smjernica za zaštitu životne sredine su dati prijedlozi novih zaštićenih prirodnih dobara. Nacionalna strategija za Integralno upravljanje obalnim područjem (IUOP) je u pripremi za donošenje. Strateška procjena uticaja je urađena za PPCG kao pilot projekat. (iii) povećanje učestalosti ekstremnih klimatskih pojava i (iv) povećanje nivoa mora za oko 18 – 22 cm 13 . dok su akcioni planovi donijeti za tri pitanja od kojih je za zaštitu prirodnih dobara značajan Akcioni plan posvećen reviziji statusa postojećih zaštićenih područja i nominovanje novih zaštićenih područja. jer je sam Plan bio razvijen prije nego što je novi Zakon o SEA stupio na snagu. strateške odrednice za razvoj zemlje. i sadrži set operativnih ciljeva za svaki od strateških pravaca. u periodu do 2050: zagrijavanje – porast temperature za 1. tako da SEA izveštaj nije bio predmet pune SEA procedure. c) smjernice za zaštitu životne sredine. Strategija definiše ključna pitanja. uz smanjenje relativne vlažnosti u vazduhu i u zemljištu i povećanje isparavanja. i d) smjernice za sprovođenje Plana. a pripremana je na osnovu NSOR. Za potrebe PP Morsko dobro. kao i u skladu sa EU dokumenatima koji se odnose na more i životnu sredinu obalnog područja. izazove i strateške ciljeve za integralno upravljanje obalnim područjem.8 .2 0C posebno tokom ljeta i sa izraženim kontrastom između temperature kopna i mora. sa procjenom stanja biodiverziteta i identifikacijom problema. Na osnovu liste prioritetinih problema. kao i međunarodne standarde za upravljanje obalnim područjem. Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro (PPPPNMD) je dao smjernice za razvoj. Ovaj Plan ima za cilj da obezbijedi racionalno korištenje prirodnih i vještačkih resursa u zoni morskog dobra i da obezbijedi njihovu dugoročnu zaštitu i održivost. čitavo obalno područje je podeljeno u 68 sektora i za svaki od sektora Plan daje: a) pregled osnovnih namjena zemljišta/ planiranih aktivnosti sa smjernicama i napomenama b) smjernice o vrstama plaža. formulisane su 22 prioritetne akcije. uzimajući u obzir specifičnosti i ograničenja na ovom prostoru. posebno onaj sa uskom amplitudom variranja ekoloških 12 Očekivane klimatske promjene u Crnoj Gori. (ii) smanjena količina padavina – u rasponu između -6% i – 14% posebno tokom ljeta. koji su integrisani u Dugoročnu projekciju PPCG (vidi poglavlje II ovog rada). aktivnosti. (prema IPCC AR 4 i drugim izvorima).2.

mte. Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009 – 201413 (2009) urađen je na osnovu saznanja i nalaza iz prethodno urađenih studija i drugih zvaničnih dokumenata i u skladu sa zakonskim uslovima za njenu izradu i zahtjevima Konvencije o biološkom diverzitetu.me/vijesti.faktora vezanih za temperaturni i vodni režim. zaštićena prirodna dobra i njihova veza sa održivim razvojem su u poslednje vrijeme bili predmet pažnje brojnih studija i projekata kao što su: (I) studijske analize:  Samostalna nacionalna procjena kapaciteta za sprovođenje 3 konvencije (jedna od njih je Konvencija o biodiverzitetu) (2007).Important Bird Areas). link Dokumenti (http://www. i 6.Important Plant Areas. Stavljanje pod zaštitu novih zaštićenih područja prirode i 7. 7 (6.projekat za jačanje mreže zaštićenih područja prirode u regionu Jugoistočnih Dinarida) 13 Tekst Nacrta Strategije se nalazi na Javnoj raspravi i može se preuzeti sa web stranice Ministarstva turizma i zaštite životne sredine www. Identifikovane su prijetnje i faktori ugrožavanja biološkog diverziteta.gov. od kojih su za zaštitu prirodnih dobara značajne tematske cjeline br. sa 40 mjera i aktivnosti koje su struktuirane u 7 tematskih cjelina.php?akcija=rubrika&rub rika=51) 140 . 6 i br.  Studija Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode (2005) koja je urađena za potrebe PPCG i u njoj je urađena identifikacija potencijalnih zaštićenih prirodnih dobara.  Dinaric Arc Ecoregion 2012 . Pored prethodno navedenih zvaničnih dokumenata.  WWF / Green Home Northern Montenegro Green Belt .gov. a među njima su i postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra.  Identifikacija područja značajnih za ptice (IBA .Studija za procjenu biodiverziteta i socioekonomskih uslova u regionu Durmitora.mte. kao i glavni izazovi na koje je kao odgovor predložen dosta ambiciozan Akcioni plan za period od 2009 do 2014 godina.me. Tare i Prokletija. za sve kategorije zaštite (II) projekti:  EMERALD mreža – identifikacija područja po osnovu Bernske konvencije – rezolucije br. Povećanje efikasnosti u upravljanju zaštićenim područjima prirode). Identifikovana su područja u kojima se očekuje izraženiji uticaj klimatskih promjena. 4.  Identifikacija i mapiranje područja značajnih za biljke (IPA .

3 1.300 1. Pančeva oka.700 2. Budva i dr Plaže na obali Skadarskog jezera Velika Ulcinjska plaža Mala Ulcinjska plaža Plaža Valdanos Plaža Velji pijesak Površina (ha) Procentualno učešće u državnoj teritoriji (13.400 610 0. stablo hrasta medunca. kod Tomaševa Jama Duboki do. Durmitoru (5.5 3 0.895 5. u Orahovcu kod Kotora.200ha) i Bjelasici (400ha) Zajednice bora munike (Pinus heldraichii) na Orjenu (300ha).20% 40.000ha).044% 420 80 150 7.56% (<2) 600 1.5 141 .u NP Durmitor: Crna Poda Tivatska solila Spomenici prirode Đalovića klisura Lipska pećina Pećina Magara Pećina Globočica Pećina Spila kod Trnova / Virpazar Pećina Babatuša Novakovića pećina. Lovćenu (300ha) i Rumiji (100ha) Pojedinačni dendrološki objekti: stablo skadarskog duba.400 33.000 6. Grmožur i Omerova gorica .u NP Skadarsko jezero: Manastirska tapija.600 / / / / / / / 1. u Njegušima Kanjon rijeke Pive Kanjon rijeke Komarnice Zajednice bora krivulja (Pinetum mughi montenegrinum) na Ljubišnji (1. Stari Bar i Ivanovićima.739.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja II. stabla masline na Mirovici.000 + (5.812 km2) 85.695 6. Crni žar.600) 400 + (300) / 0. Mreža nacionalno i međunarodno zaštićenih prirodnih dobara Postojeća mreža nacionalno zaštićenih prirodnih dobara (područja prirode) Naziv i nacionalna kategorija zaštićenih područja prirode Nacionalni park Skadarsko jezero Lovćen Durmitor Biogradska gora Rezervati prirode . na Ćuriocu kod Danilovgrada.

na Topolici Predjeli posebnih prirodnih odlika Brdo Spas. u vezi sa tim.5 159 15. Nikšić Područja zaštićena opštinskim odlukama Kotorsko – Risanski zaliv.2 5.5 1 4 1 5 4 2 4 2 35. Prilikom iznalaženja optimalnih opcija za upravljanje u novim zaštićenim područjima.9 3.83 1.000 15. u Kolašinu Botanička bašta generala Kovačevića.5 4 1.88% Dugoročnom projekcijom zaštite prirode u PPCG je predloženo proširenje postojeće mreže zaštićenih područja prirode (prirodnih dobara) sa novim područjima.5 1. Bar Plaža Sutomore Paza Lučica. prednost će imati oni modeli 142 . ali će se ustanoviti odgovarajuća ograničenja u cilju postizanja održivog razvoja u tim zonama.5 131 30 2.866 0.Plaža Topolica.000 108. u Herceg Novom Botanički rezervat lovora i oleander.64 0. Opština Kotor UKUPNO POD NACIONALNOM ZAŠTITOM 2 4 0.02% 1.46 40 0. u Grahovu Park “13 jul” i “Njegošev park”.08% 7. pri čemu se zahtijeva uzimanje u obzir socioekonomskih posljedica i. zaštita stečenih prava lokalnog stanovništva u tim područjima. u Tivtu Park Dvorca. Petrovac Plaža Čanj Plaža Pećin Buljarica Petrovačka plaža Plaža Drobni pijesak Plaža Sveti Stefan Plaža Miločer Bečićka Plaža Slovenska plaža. Budva Plaža Mogren Jaz Plaža Pržno Savinska Dubrava. u Herceg Novom Gradski park. Formiranjem novih zaštićenih područja prirode neće se ugroziti razvojne mogućnosti područja. iznad vrela Sopot kod Risna Botanička bašta planiske flore.897 2 322. iznad Budve Poluostrvo Ratac sa Žukotrljicom Ostrvo Stari Ulcinj Brdo Trebjesa. na Cetinju Park kod hotela Boka.93 7.

te saznanja iz tradicionalne prakse. kategorije zaštite i granica postojećih zaštićenih područja prirode. Kroz takve modele upravljanja će se obezbijediti participativni i transparentni pristup u pripremi. Pri reviziji granica postojećih zaštićenih područja prirode. na osnovu poznatih saznanja i rezultata dobijenih ciljanim istraživanjima. prioritetna zona za sprovođenje revizije zaštićenih područja prirode je crnogorsko primorje zbog već uočenih promjena u postojećim zaštićenim područjima u toj zoni.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja upravljanja koji će okupiti i međusobno povezati sve ključne aktere (kooperativni model sa jasno podijeljenim pravima i obavezama). 143 .  ­roširivanje UNESCO-vog područja Kotorsko-risanski zaliv na južne pap dine Vrmca  ­ključivanje kanjona Komarnice / kanjona Nevidio u Nacionalni park u “Durmitor“. donošenju i sprovođenju planova upravljanja za zaštićena područja prirode. razmotriće se ne samo opcije za izmjenu granica radi isključivanja određenih dijelova. ili  ­ovezivanje Nacionalnog parka “Biogradska gora“ sa planinskim masip vom planiranog regionalnog parka Komovi i slično. kao i stalni proces revizije spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta. već i opcije za proširivanje granica zaštićenih područja.  za primjenu kriterijuma za crvene liste / zaštićene biljne i životinjske vrste na nacionalnom nivou. Kroz sistem detaljnijih prostorno-planskih dokumenata podržaće se implementacija proširenja mreže zaštićenih područja prirode. Bioč i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom “Sutjeska“ u Bosni i Hercegovini. spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta) biće analizirana primjena IUCN –ovih kriterijuma i standarda:  za definisanje adekvatnih kategorija upravljanja zaštićenim područjima prirode. kroz prethodno navedene revizije (zaštićenih područja prirode. kao što je npr:  proširenje granica Nacionalnog parka “Durmitor“ i planiranih regionalnih parkova Maglić. Pored primjene standardnih tehnika evaluacije.  ­roširivanje granica Nacionalnog parka “Skadarsko jezero“ na regionalni p park Rumija ili područje Šaskog jezera / delte Bojane. Proces formiranja upravljačkih tijela i donošenja planova upravljanja za svako zaštićeno područje prirode pratiće proces revizije statusa. Ipak.

Predlozi dugoročne projekcije / mreže novih zaštićenih područja prirode daju se po sljedećim kategorijama zaštite: Rezervati prirode . predviđaju se sljedeće dodatne mjere: 1. ali do sada u crnogorskim vodama nije proglašeno nijedno zaštićeno morsko područje. godine. planira se formiranje novog nacionalnog parka Prokletije (21. Maglić i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom “Sutjeska“ u BiH. u Crnoj Gori postoje i mnoga druga prirodna dobra sa značajnim i vrijednim biološkim diverzitetom koja zadovoljavaju kriterijume kako prethodno pomenutih tako i drugih međunarodnih ugovora u kojima je Crna Gora ugovorna strana (članica). kao prioritet u periodu do 2009. Maglić . 2. Ljubišnja i Turjak sa Hajlom. BiH (Sutjeska. formiranje novog nacionalnog parka Orjen. 15 Iako to nisu bili formalni razlozi za upis na Ramsar listu. Međunarodno zaštićena prirodna dobra14 u Crnoj Gori su:  Nacionalni park Skadarsko jezero (40. Orjen) i Hrvatskoj (Snježnica-Orjen). koji omogućavaju stavljanje pod zaštitu morskih zaštićenih područja. 2b. Regionalni parkovi / parkovi prirode: Za stavljanje pod zaštitu kao regionalni parkovi u ovoj kategoriji za dodatne analize predlažu se: Rumija.Bioč – Volujak. Takva je npr. Spomenici prirode: Područja za stavljanje pod zaštitu u kategoriji spomenici prirode su predmet posebne zakonske procedure i niže prostorno-planske i urbanističke dokumentacije. 3. decembra 1995. 4b i 5b.pored postojećih nacionalnih parkova “Lovćen“. sa Ramsarskom konvencijom (Konvencija o zaštiti wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica). Skadarsko jezero zadovoljava i kriterijume 1a. godine. Ovo područje je od ranije prepoznato i kao 14 Pored područja koja se u ovom radu navode. Sinjajevina. Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora (Barselonska konvencija) i njen Protokol za specijalno zaštićena područja u Sredozemlju. proširivanje granica Nacionalnog parka “Durmitor“ i predloženih regionalnih parkova Bioč. “Durmitor“ i “Skadarsko jezero“. Razlog za upis NP Skadarsko jezero na Ramsar listu je bogatstvo i diverzitet ornitofaune (kriterijum 3c15). Područja pod posebnom zaštitom sa statusom nacionalnih ili regionalnih parkova čine osnovne tačke mreže ekosistema u Crnoj Gori. 3b. Nacionalni parkovi . “Biogradska gora“.postojeća mreža rezervata prirode treba da bude analizirana u skladu sa nalazima iz revizije zaštićenih područja prirode.000 ha) je zaštićeno kao Ramsarsko područje od 25. kada je upisano na listu wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica (Ramsar lista). 144 . Komovi. Sva tri predloga treba da omoguće stvaranje prekograničnih zaštićenih područja sa susjednim područjima u Albaniji (Tethi).000 ha).

Opštinski propisi) 145 . UNESCO. po osnovu odredbi Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO).  Slivno područje rijeke Tare (182. (III) i (IV) Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). (ii) sliv Škrčkih jezera i uža kanjonska dolina Sušice.M&B. (iii) prašuma jele i smrče u slivu Mlinskog potoka. dobija se ukupna površina područja stavljenih pod zaštitu koja iznosi 252. po osnovu ispunjenja kriterijuma N (II). od kojih su dvije sa strogim režimom zaštite (kanjon rijeke Tare i šumski rezervat “Crna Poda”.899 ha) zaštićena prirodna dobra (zaštićena područja prirode). kao Svjetsko prirodno nasljeđe (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa). 2 i 3. što predstavlja 18. od 17. (vi) Zabojsko jezero sa užom okolinom i (vii) kanjonska dolina rijeke Tare 17 Odluka o proglašenju Kotora i njegovog područja za prirodno i kulturno-istorijsko dobro od posebnog značaja (“Službeni list SRCG”. februara 2006. Slabosti u sistemu upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima Sistem zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori se suočava sa brojnim slabostima i problemima. Prije stavljanja pod međunarodnu zaštitu. bez obzira na postojanje i oblik upravljanja.000 ha) zaštićeno je kao prirodno i kulturno dobro od Svjetskog značaja (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa) od 26. Kada se.899 ha) je zaštićeno kao Svjetski rezervat biosfere (Program “Čovjek i biosfera” .27% državne teritorije.895 ha) zaštićen je od 1980.459 ha. (iv) Barno jezero sa najužom okolinom. saberu (izbjegavajući dupliranje / preklapanje) nacionalno (108. oktobra 1979. III. januara 1977. Posebna vrijednost ovog zaštićenog područja su čine zone16 sa posebnim režimom upravljanja.IBA) jer zadovoljava kriterijume 1(III). po osnovu Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). Albanski dio Skadarskog jezera također je zaštićen kao Ramsarsko područje od 2. godine).  Kotorsko – Risanski zaliv (15. Najveći dio zaštićenih područja je po svojoj površini mali što uslovljava njihov fragmentaran raspored.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Područje od značaja za ptice (Important Bird Area . Za ovo područje je nedavno urađen Menadžment plan koji se trenutno nalazi u završnim fazama odobravanja kod UNESCO-a.866 ha) i međunarodno (237. Preostali nezaštićeni ekološki vrijed16 Crno jezero sa šumom u neposrednoj okolini. (v) šuma crnoga bora u rezervatu Crna poda. godine. ovo područje je zaštićeno na osnovu nacionalnog zakonodavstva17. br 17/79.  Nacionalni park Durmitor sa kanjonom Tare (33..

nezakonitu trgovinu i nekontrolisano prikupljanje ljekovitih biljnih vrsta. Pored toga.sl.EMERALD. radi čega je i donijeta posebna strategija – Nacionalna Strategija održivog razvoja (NSOR). pritiske koji proističu od intenzivnijeg razvoja (turizam. I dalje nema dovoljno stručnih informacija na osnovu kojih se mogu unaprijed / prije stavljanja pod zaštitu pouzdano identifikovati granice. režim zaštite i kategorija upravljanja postojećih zaštićenih prirodnih dobara nije usklađen sa sadašnjim stanjem i onim vrijednostima biodiverziteta koje su ranije bile glavni razlog za stavljanje pod zaštitu tih područja. te definisanje optimalnih modela upravljanja (zasnovanih na participativnom pristupu) predstavljaju osnovne mjere za zaštitu biodiverziteta i zaštitu prirode uopšte. uključujući: neodrživo upravljanje šumama i bespravnu sječu. S druge strane. Za kategorije spomenik prirode i predio posebnih prirodnih odlika za koje je nominalno lokalna samouprava nadležna za osnivanje upravljača. zaštićena područja se suočavaju i sa čitavim nizom direktnih negativnih prijetnji. Odavno je prepoznat konflikt između zaštite biodiverziteta / zaštite prirode i razvoja. Gradski park u Tivtu i sl. tako nije moguće istrajati i u totalnoj . operativnih i/ili menadžerskih kapaciteta potrebnih za zaštićena područja. kategorija i režim zaštite novih zaštićenih prirodnih dobara. Rješenje je i u Crnoj Gori prepoznato u održivom razvoju. upravljači nisu ustanovljeni izuzev u rijetkim slučajevima (Trebjesa. urbanizacija) u tim područjima ili njihovoj okolini. nepovoljan izbor granica zaštićenih područja i t. Pri identifikaciji postojećih zaštićenih prirodnih dobara nisu korištene evropske tipologizacije staništa . Kao što nije realno zaustaviti dalji razvoj. Natura 2000 kao osnova za njihovu identifikaciju. posebno na primorju. već se cio postupak bazirao na saznanjima nastalim u okviru tradicionalne doktrine zaštite prirode koji je ipak obezbijedio zastupljenost najvažnijih reprezentativnih ekosistema u Crnoj Gori. Status.). posebno na primorju. nije razvijena praksa uključivanja lokalnog stanovništva u upravljačke strukture odgovorne za direktno upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima. formiranje upravljača za sve kategorije zaštićenih prirodnih dobara. jedino je za kategoriju nacionalnih parkova ustanovljen upravljač (JP NP CG).ni prostori. Ovaj izazov nema lakog i jednostavnog rješenja. što često izaziva probleme samim upravljačima. nedostatak ili neodgovarajući profil kadrova koji često nema dovoljno stručnih. bespravni lov divljači. izradu planova upravljanja i sprovođenje upravljanja.apsolutnoj zaštiti prirode. U pogledu upravljanja. Arboretum u Grahovu. Revizija statusa postojećih zaštićenih prirodnih dobara. trpe velike pritiske zbog intenzivnog urbanog i turističkog razvoja. 146 . Ostale slabosti se odnose na: nedostatak ili nepotpune inventare biodiverziteta.

Posebno se kvalitetnom smatra bazna studija o prirodnim i pejzažnim vrijednostima kopnenog dijela morskog dobra iz 1997. mora se konstatovati da su isti zastarjeli za primjenu u novim prostornim planovima. infrastruktura) i predloženih režima i mjera zaštite zaštićenih područja prirode. godine NP Skadarsko jezero) rađene su shodno problematici odgovarajućeg nacionalnog parka i nivou obrade u različitim tematskim aspektima. S obzirom da postojeće tehnike izrade prostornih planova ne obezbjeđuju odgovarajuću integraciju ekoloških zahtjeva sadržanih u stručnim nalazima studija za zaštitu prirodnih i pejzažnih vrijednosti u glavnim planerskim rješenjima. Bazne studije za potrebe prostornih planova područja posebne namjene za nacionalne parkove (1997. strategije i politike.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nažalost. NP Biogradska gora. NP Lovćen i 2001. posebno za aspekt zaštite prirode i pejzažnih vrijednosti. IV. Skadarsko jezero. Iskustva u integraciji planova za zaštićena prirodna dobra u strategijama za održivi razvoj Prirodne vrijednosti prostora Crne Gore su u važećim prostornim planovima tretirane na tradicionalan način. i to ne samo na svaki prostorni plan već i na master planove. Primjena rezultata i saznanja iz baznih studija u prostorne planove sprovedena je jednostavnim uključivanjem odgovarajućeg poglavlja u tim planovima. ali bez dovoljnog nivoa integracije u konkretnim planerskim rješenjima. godine. 14 . Posmatrajući validnost nalaza iz ranije rađenih baznih studija u realnom protoku vremena. Tako se kao kvalitetna osnova za planiranje mogu smatrati studije rađene za Prostorni Plan Republike iz 1986.). industrija. kroz korištenje rezultata iz takozvanih “baznih studija“. pa je neophodno da se prilikom izrade novih prostornih planova ili izmjena i dopuna postojećih obezbijedi izrada novih studija. godine koja je rađena za potrebe Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro. godine: NP Durmitor. godine. npr. U tome je prednjačila saobraćajna – putna infrastruktura. dosadašnja razvojna opredjeljenja su svojim prostornim položajem i obimom često bila u konfliktu sa ključnim prirodnim i kulturnim vrijednostima . i dr. Te studije su imale validnost za primjenu u prostornim planovima i u vremenu u kojem su rađene. turistički kapaciteti.mrežom zaštićenih prirodnih dobara (nacionalnim parkovima. kao i one studije koje su rađene za njegovu izmjenu i dopunu 1997. pa se u mnogim slučajevima može konstatovati konfliktnost između planerskih rješenja (zone razvoja. predlaže se sprovođenje procedure / tehnike Strateška procjena uticaja na životnu sredinu. naselja.

uključujući i tematsku javnu raspravu za pitanje zaštite prirode. ali sa niskim nivoom integracije ekoloških zahtjeva u strateška opredjeljenja. u toku usvajanja PPCG su pored većeg broja javnih rasprava o tom dokumentu organizovane i tematske rasprave o značajnim pitanjima iz toga Plana. PPPPNMD) i 3.U slučaju master planova. projekte (EMERALD. IPA. (f) Sprovođenje prijedloga za stavljanje pod zaštitu kroz zakonom propisani postupak (Zakon o zaštiti prirode). To su ujedno i prilike za razmatranje prioriteta za stavljanje pod zaštitu. (c) Formulisanje usaglašenih prijedloga za stavljanje pod zaštitu novih područja uz isticanje prihvaćenih prioriteta. Za razliku od participativnog procesa koji je primijenjen prilikom izrade NSOR-a. IBA). organizuju se okrugli stolovi. proces formulisanja ključnih pitanja vezanih za zaštitu prirode u NSOR-u je većim dijelom bio zasnovan na primjeni 14 . same bazne studije o prirodnim i pejzažnim vrijednostima (u slučajevima za koje su rađene) urađene su na zadovoljavajućem nivou. politike i planove vezane za održivi razvoj vezana su za (I) tradicionalni planerski postupak koji se sprovodi u toku izrade Prostornog Plana Crne Gore i (II) novije participativne procese primjenjene prilikom razvoja strategija. stručne i javne rasprave. Ove aktivnosti se obezbjeđuju 1. izdavanje posebnih stručnih radova i publikacija. slično kao i kod prostornih planova. sektorskih strategija i politika. Iskustva u integraciji zaštite prirode i posebno zaštićenih prirodnih dobara u strategije. (e) Proces razmatranja i usvajanja strateških dokumenata vezanih za održivi razvoj koji je još jedna prilika da se razmotri opravdanost formiranja novih zaštićenih područja prirode. kao što je Strategija održivog razvoja. druge sektore i slično. kroz redovno obavljanje djelatnosti Republičkog zavoda za zaštitu prirode. kojom prilikom je cjelokupan dokumenat (nacrt) razmatran na radionicama po svim većim mjestima u Crnoj Gori. (b) Razmatranje / prihvatanje prijedloga novih područja za stavljanje pod zaštitu radi čega se obezbjeđuje njihovo promovisanje u medijima. S druge strane. (d) Integracija usaglašenih prijedloga za formiranje novih zaštićenih područja prirode u strateške dokumente. pripremu baznih studija za potrebe prostornih planova (PPCG. 2. njihov uticaj na ostale elemente razvoja. Ta dva mehanizma imaju sljedeći zajednički tok – razvojne faze: (a) Identifikacija područja koja ispunjavaju uslove za stavljanje pod zaštitu i moguće opcije njihove buduće zaštite.

. takvo ekstenzivno razmatranje pitanja dugoročne projekcije zaštićenih prirodnih dobara imalo je za rezultat isključivanje iz konačnog dokumenta PPCG svih onih prijedloga za stavljanje pod zaštitu iz kategorija koje nisu od “većeg nacionalnog“ značaja. Nizak politički prioritet kojeg ima zaštita prirode. Kako efikasnost u implementaciji strateških i planskih dokumenata direktno odražava nivo njihovog kvaliteta i realnost / izvodljivost planiranih aktivnosti. politike i planove vezane za održivi razvoj. 3. Sličan postupak je sa svoje strane sprovodila i Komisija za recenziju PPCG. Promovisanje politika koje nisu kompatibilne sa zaštitom prirode i održivim korištenjem postojećih i planiranih zaštićenih prirodnih dobara i iskorištavanjem prirodnih resursa uopšte. 3. Nažalost. Od pitanja koja se posebno ističu kao značajna za integraciju zaštite prirode / zaštićenih prirodnih dobara u strategije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja što bolje i kvalitetnije ekspertize (“best knowledge approach“) dok je to isto u procesu izrade PPCG urađeno kroz analitički postupak koji je sprovodio širi tim za izradu dokumenta. Ustanovljavanje direktnog upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima – u postojećim uslovima bez posebno formiranih ovlaštenih upravljača (staralaca) za sve kategorije i sva zaštićena prirodna dobra ne može se obezbijediti efikasna zaštita ključnih resursa tih područja koja su bila razlog za njihovo stavljanje pod zaštitu. ali se kao najvažniji mogu izdvojiti sljedeći: 1. Razlozi za tako nizak nivo efikasnosti u implementaciji planiranih aktivnosti su mnogobrojni. Efikasnost u upravljanju postojećim zaštićenim podrucjima prirode – ne daje dovoljno dobrih primjera i ne stvara uslove za održivi razvoj u tim područjima. 2. Nizak nivo ograničenja i podsticaja vezanih za zaštitu prirode. 14 2. Participativni proces u planiranju i sprovođenju upravljanja – zbog odsustva predstavnika lokalnog stanovništva iz upravljačkih struktura onih institucija i organa zaduženih za upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima ne mijenjaju se praksa i načini korištenja resursa. a to su spomenici prirode i predjeli posebnih prirodnih vrijednosti. niti se smanjuje nivo pritisaka na ta zaštićena prirodna dobra. naše skromno iskustvo ukazuje na nizak nivo efikasnosti u implementaciji planiranih aktivnosti vezanih za pitanje integracije zaštite prirode i posebno zaštićenih prirodnih dobara u strategije. politike i planove za održivi razvoj. u Crnoj Gori se mogu izdvojiti sljedeća: 1.

P. 1-55.. Podgorica. Ministarstvo za ekonomski razvoj.. Stevanović V. UNECE Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2007). Podgorica. Ministarstvo za ekonomski razvoj (2008): Prostorni plan Crne Gore do 2020. Ministarstvo za ekonomski razvoj (2008): Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore (2008). 150 .2007. Kalezić L. god. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine i GTZ kancelarija u Podgorici. i V. Roganović D. (2008): Nacionalna Strategija biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2009-2014. Izvještaji o stanju životne sredine od 2003 .. Podgorica. Bušković V. GTZ.. Nacionalna strategija održivog razvoja. Sektorska studija za potrebe PPRCG (PPR).Literatura Bulić Z. J. april 2005... Latif. 1-65. A.. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta (SAP BIO) za Crnu Goru. Podgorica. Druga procjena performansi u zaštiti životne sredine Crne Gore... str. (2005): Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode. Mandić S. Beograd. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2008): Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2009): Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009. Podgorica. Vlada RCG & Univerzitet CG. Odjeljak 119. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine.. & Lješević-Mitrović S. Grimes. Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora (2004): Nacionalni izvještaj o statusu.. Vujadinović-Čolić.. FAA. Rabrenović J.. Buškovic (2005): Dopunjena procjena stanja biodiverziteta za Srbiju i za Crnu Goru. str. & Bušković V. Podgorica. USAID. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore (2007). Podgorica. USAID/Srbija-Crna Gora. Podgorica. Podgorica. M. Crna Gora (2008): Nacrt Nacionalne Strategije za integralno upravljanje obalnim područjem (2008). Ekonomska komisija Ujedinjenih Nacija za Evropu (2007). Bulić Z. – 2014. Jovović V. A.

planning.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANNING OF PROTECTED NATURAL ASSETS IN THE SUSTAINABLE DEVELOPMENT STRATEGIES IN MONTENEGRO Summary The paper discus key aspects of the nature protection in Montenegro. Recommendations and measures regarding long-term protection of nature in Montenegro are presented. strategies. Emphasis is given to the existing and planned natural assets important at national and international level. PPMNE and PPSPMPD 151 . Strategy for Integrated Coastal Zone Management (ICZM). sustainable development. particularly those given in physical plans (Physical Plan of Montenegro (PPMNE). ICZM. physical plans of the municipalities) and strategies regarding sustainable development (National Strategy for Sustainable Development (NSSD). Key words: Protected natural assets. Physical Plan of Special Purposes (for Maritime Public Domain)(PPSPMPD). according to recommendations of NSSD.

.

U Bosni i Hercegovini je zakonski osnov za praćenje strateške procjene veoma ograničen i ne postoji metodologija za ocjenu prihvatljivosti dokumenta SEA. obavezno je sprovođenje odgovarajuće procjene uticaja na životnu sredinu. planiranje. uticaj na životnu sredinu.net 153 . strateška procjena uticaja na životnu sredinu(eng. U toku izrade planova i projekata u područjima koja su od značaja sa stanovišta očuvanja prirodnih vrijednosti finansiranih od http://360.u2. građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. zaštita prirode 1 Ministarstvo za prostorno uređenje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ELEMENTI STRATEŠKE PROCJENE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINUU SPROVOĐENJU PROJEKATA ZAŠTITE PRIRODE U BIH Ozren Laganin Sažetak U skladu sa evropskom praksom. BiH. Ključne riječi: strateška procjena/ SEA.com/međunarodnih institucija.vladars. Strategic Environmental Assessment/SEA) predstavlja jedan od ključnih elemenata prilikom ocjenjivanja i donošenja odluka o prihvatanju ili odbacivanju planova. Ovim radom se daju osnovni elementi i pokazatelji koji mogu poslužiti prilikom izrade propisa za sprovođenje SEA u BiH. u skladu sa evropskim direktivama ili metodologijama koje su izradile donatorske institucije.laganin@mgr. Banja Luka e-mail:o. programa i strategiji. kojima se djelimično transponuju odredbe Direktive o SEA (2001) i Protokola o SEA uz Konvenciju o prekograničnoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Strateška procjena je uređena globalno zakonima o zaštiti životne sredine/okoliša na nivou oba entiteta u BiH.

U BiH se. Plans. i da bi se postupak strateške procjene mogao sprovoditi u skladu sa evropskom praksom. smjernice OECD zemalja iz 2006-te godine. programa ili strateških dokumenata i obavještavanje javnosti o njihovom donošenju. sprovođenje postupka konsultacija sa stručnim institucijama i javnosti. u skladu sa Direktivom o procjeni uticaja na životnu sredinu (EIA). je sistematski analitički proces u kojem se evaluiraju efekti po životnu sredinu i zdravlje planova. U sprovođenju strateške procjene na životnu sredinu koriste se i različite smjernice i uputstva. a djelimično i zakonima o prostornom uređenju. osjetljivosti. prirode i veličine njegovih potencijalnih uticaja na životnu sredinu rangirano od kategorije A – za planove za koje postoji velika 2 Zakonski okvir za sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu sadržan je u više propisa (zakona i podzakonskih akata) a lex specialis koji regulišu sprovođenje procjene uticaja su: Zakon o zaštiti životne sredine Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 28/07) i Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH broj 33/03) 154 . i sprovesti proceduru ratifikacije SEA protokola. Što se tiče zakonodavstva EU koje se primjenjuje na stratešku procjenu. koji je zakonski detaljno uređen2. u odredbama koje se odnose na planiranje. te uspostavlja linearnu proceduru procjene. Ovaj proces obuhvata: pripremu dokumenta o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. uticaja na životnu sredinu i zdravlje. postupak strateške procjena uticaja (u daljem tekstu: strateška procjena) za planove. lokacije. potrebno je izvršiti harmonizaciju domaćih propisa u oblasti zaštite životne sredine u smislu transpozicije Direktive 2001/42/EEZ. koji u odnosu na Direktivu dodatno uređuje pitanja učešća javnosti. Uvod Strateška procjena uticaja na životnu sredinu (eng. koriste specifične smjernice ove finansijske institucije. programe i druge akte je samo djelimično normativno uređen zakonima u oblasti životne sredine. kao npr. koje su usvojile sve značajne finansijske i donatorske organizacije. programa i strategija (eng. prema kojima se projekti klasifikuju u četiri kategorije u zavisnosti od tipa.Programs and Policies. Da bi se stvorili pravni preduslovi za implementaciju odredaba navedenih instrumenata. uzimanje u obzir primjedbi i sugestija i procedura konačnog usvajanja planova.P/P/P) analiziraju i integrišu u proces planiranja. i Protokol o strateškoj procjeni uz UNECE Konvenciju o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO konvencija).. i koja definiše životnu sredinu kao skup međuzavisnih elemenata prostora. Strategic Environmental Assessment-SEA). Za razliku od postupka procjene uticaja za projekte koji mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu. kojom se utvrđuju opšta pravila o primjeni strateške procjene. dva su osnovna pravna instrumenta koja tretiraju ovu oblast: Direktiva 2001/42/EEZ o procjeni efekata planova i programa na životnu sredinu.sličnu procjeni uticaja projekata na životnu sredinu. u realizaciji projekata Svjetske Banke.

4. izrada dokumenta Strateške procjene uz propisivanje mjera sa smanjenje negativnih i pospješivanje pozitivnih uticaja na životnu sredinu. relevantne za plan ili program. jer tim koji radi na izradi strateške procjene mora posebno da razmatra i analizira sve faze planiranja. utvrđivanje obuhvata i sadržaja plana. Čak i pri djelimičnoj usklađenosti. Također. u direktnoj su korelaciji sa ciljevima i zadacima strateške procjene. implementacija je problematična zbog toga što se na taj način dupliraju poslovi. uticaj na ciljeve i rezultate je ograničen a sam postupak se nepotrebno odugovlači. 6.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vjerovatnoća za značajne negativne uticaje. uključujući i tzv. nultu alternativu. analiza dostupnih podataka. Strateška procjena može služiti u svrhu evaluacije postojećih planova ili u svrhu davanja posebnih smjernica o uticajima na životnu sredinu u postupku izrade planova i programa. identifikuju se rizici i potencijalni troškovi povezani sa razvojnim inicijativama. postupak konsultacija-uzimanje u obzir mišljenja i stavova nadležnih organa i javnosti i dopunjavanje i donošenje plana ili programa. zbog praktičnosti sprovođenja jedinstvenog postupka i omogućavanja sprovođenja planova i programa uz obezbjeđenje optimalnih mogućnosti životne sredine i sprečavanja uticaja na klimatske promjene. U skladu sa Direktivom 2001/42/EEZ. ne postižu se uvijek dobri rezultati. planiranje i sprovođenje strateške procjene treba da budu integrisani. Ti zadaci su: 1. imajući u vidu ključne trendove i ograničenja na koja plan ili program može uticati. Strateška procjena predstavlja proces u kojem se analiziraju moguće prepreke i mogućnosti zaštite životne sredine. analiza različitih alternativa u sprovođenju projekta. omogućava se podrška pri uspostavljanju 155 . 2. postoji i rizik od nedovoljne harmonizovanosti sa SEA Protokolom i Direktivom o SEA. Postupak strateške procjene ne usložnjava nužno postupak donošenja planova. uključujući i indikatore životne sredine. do kategorije D. zadaci koji se postavljaju tokom izrade planova i programa. 3. U praksi je često problematično u potpunosti ostvariti koordinaciju između izrade planova i strateške procjene. 5.gdje je malo vjerovatno da će se pojaviti uticaji ili će efekti po životnu sredinu biti minimalni. U skladu sa odredbama SEA protokola. odnosno integraciju ova dva postupka. niti prouzrokuje nerazumno visoke troškove. Ukoliko se strateška procjena sprovodi nakon izrade plana.

Sprovođenje elemenata sea u zaštićenim područjima Nivo potencijalnog negativnog uticaja plana ili programa na prirodnu ravnotežu i ugrožavanja ekoloških zakonitosti u blizini i unutar zaštićenih područja zavisi prvenstveno od veličine planiranog zahvata. kao što je prikazano u grafikonu 1. U smislu angažovanosti sredstava i ljudskih kapaciteta. a u skladu sa Direktivom 2001/42/EEZ.). institucionalno preuređenje i inovacije u planovima i procedurama. industrija. koji podrazumijevaju značajno proširenje područja koje će se koristiti u sportsko-rekreativne i turističke svrhe. Za svako područje je potrebno prije svega jasno odrediti osnovni strateški cilj. zaštitna. odnosno razvoja potrebne infrastrukture u tom području. u kojem se naglašava njegova osnovna namjena ili strateško opredjeljenje razvoja prostora (turističko-rekreativna.planiranje/zaštita) uspostavljanje mjera ublažavanja negativnih efekata po životnu sredinu. strateška procjena se ne odnosi na planove odbrane. a u ekonomskom smislu to podrazumijeva i dodatne troškove koji se odnose na zaštitu prirode.poljoprivreda.adekvatnog upravljanja. 2. a svaka naredna procjena iziskuje znatno manje troškove. i sl. Sprovođenje strateške procjene u područjima koja su od značaja sa stanovišta zaštite prirodnih vrijednosti treba da se odvija u skladu sa analitičkim zadacima strateške procjene. Veći zahvati u prirodnom području. u kojoj se odlucuje o sprovođenju. screening). Veći dio inicijalnih troškova izrade strateške procjene nastaje kada se primjenjuju novi pristupi i metode ili kada se prikupljaju bazni podaci. Utvrđivanje kriterijuma za sprovođenje strateške procjene je zakonska materija. lovno-turistička. kao ni za finansijske i budžetske planove. obimu i sadržaja strateške procjene. Prvi korak Postupak strateške procjene počinje fazom tzv skrininga (eng. planove koji se odnose na otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda. U ovom koraku se izrađuje projektni zadatak za stratešku procjenu koji treba da sadrži sljedeće elemente: 156 . zahtijevaju mnogo ozbiljnji i sveobuhvatniji pristup u predviđanju mjera za sprečavanje i/ili ublažavanje negativnih uticaja na životnu sredinu. a može pozitivno uticati i na saradnju između različitih sektora (npr. za izradu Strateške procjene se u skladu sa studijama Evropske komisije se utroši oko 5-10% od vrijednosti plana. ciljevima.

 prijedlog implementacije i sistema monitoringa. s tim da je predviđeno vrijeme za izradu strateške procjene maksimalno do 8 mjeseci (200 dana). Za svaki od navedenih elemenata trebaju da se definišu.  formulisanje mjera za implamentaciju. Međusobni odnos planiranja i strateške procjene UTVRĐIVANJE CILJEVA. 4.  formulisanje programskih ciljeva i prioriteta. 1. Sistem komunikacije unutar tima za izradu strateške procjene. očekivane prepreke i problemi u izvršavanju analitičkih zadataka i dinamički plan realizacije pojedinih elemenata projektnog zadatka. IZRADA P/P/P ANALITIČKI ZADACI S E A SCREENING. MODIFIKACIJE MODIFIKACIJA P/P/P FINALNA VERZIJA P/P/P pred odobravanje REALIZACIJA Grafik br.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  identifikacija osnovnih problema i pitanja vezanih za plan ili program. 3. odnosno predvide: 1. Osnovni pripremni i analitički zadaci strateške procjene. OBIMA I SADRŽAJA S E A SEA IZVJEŠTAJ: IDENTIFIKACIJA PRITISAKA PO ŽIVOTNU SREDINU I ZDRAVLJE ANALIZA TRENDOVA PRITISAKA I PROCJENA ALTERNATIVA PROCJENA KUMULATIVNIH EFEKATA RAZVOJNIH AKTIVNOSTI SISTEM MONITORINGA I UPRAVLJANJA 15 .ODLUČIVANJE O POTREBI SPROVOĐENJA SEA ODREĐIVANJE OBUHVATA P/P/P ANALIZA DOSTUPNIH PODATAKA PRIJEDLOG I UPOREĐENJE ALTERNATIVA IZRADA P/P/P KONSULTACIJE SA NADLEŽNIM ORGANIMA I JAVNOŠĆU. nadležnih organa i javnosti u obavljanju analitičkih zadataka. 2.

(npr. koja su relevantna za donošenje plana Identifikovati i objasniti ključne probleme zaštite ž. Ovaj pregled daje pojednačne i detaljne informacije o specifičnim uticajima. uključujući i zdravlje i klimatske promjene. Opšti ciljevi zaštite životne sredine. Koji su osnovni ciljevi strateške procjene? Koji su ciljevi zaštite životne sredine relevantni za plan ili program i na koji način su povezani sa ciljevima plana ili programa? Da li neki postojeći planovi ili programi mogu biti relevantni ili mogu biti u interakciji sa predloženim planom? Koja su to pitanja vezano za zaštitu životne sredine značajna sa stanovišta realizacije plana. vodna erozija i erozija jedino da budu relevantna zemljišta. aerozagađenje.) Definisati 1-3 vodeća pitanja ili indikatora koji bi mogli opisati trendove ključnih specifičnih pitanja vezano za zdravlje i zaštitu životne sredine. upravljanje vjetrom. ugroženost šuma i sl. sredine i zdravlja koji su prisutni u području koje će vjerovatno biti pod uticajem plana/programa. ograničen plana/programa kapacitet deponije otpada. zagađenje zemljišta za donošenje konkretnog otpadom. zaštite ž. poplave i suše) pesticidima. sredine zdravlje i klim. ublažavanja klimatskih promjena i zaštite zdravlja koji su propisani u strateškim dokumentima Pitanja ili indikatori za procjenu Identifikovati bilo koji relevantan cilj vezano za zaštitu ž.Drugi korak U drugom koraku određuje se obuhvat procjene. već gubitak poljoprivrednog NOx. tim koji radi na izradi strateške procjene analizira koje su to prijetnje i mogućnosti za realizaciju plana. koja se tiču izrade plana promjene koje treba uzeti u razmatranje prilikom izrade plana Navesti opšta pitanja vezano za zaštitu ž.sredine. sredine. Ovi ciljevi ne moraju biti nužno vezani za pojedinačna pitanja (npr.analiza baznih trendova (nulta alternativa) U ovom koraku. koja su prisutna sa ili bez sprovođenja plana ili programa T reći korak . sredine. odnosno programa? Tabela 1 Definisanje ciljeva i obuhvata strateške procjene Opšte teme vezano Ključni specifični faktori za zaštitu životne u odnosu na opšta pitnja. 2. aerozagađenje od SO2. 4. u kojoj se determinišu sljedeća pitanja u cilju definisanja obuhvata strateške procjene: 1. uključujući i klimatske promjene i zdravlje. 3. kojim se definiše širi okvir za donošenje plana. a ovo je veoma važan korak u čita- 15 .

prioriteta ili scenarija osnovnih trendova životne sredine. 2. povratno djelovanje 15 . prioriteti i scenariji u P/P/P N/A + ++ karakteristike uticaja: direktni/ indirektni. dugotrajni). a dokumentuju se i svi nedostajući podaci ili informacije koje su potrebne. obuhvat (lokalni. trajanje (kratkotrajni. regionalni. Četvrti korak . jer opisuje trend parametara na kojima se zasniva strateška procjena. identifikuju se ograničenja. Tabela 2 Matrica uticaja Relevantna pitanja i ciljevi zaštite životne sredine -predviđeni ciljevi.analiza predloženih razvojnih prioriteta i njihovih alternativa U ovom koraku analiziraju se pozitivni i negativni uticaji predloženih razvojnih ciljeva. prioriteta ili opštih razvojnih scenarija. Cilj je da se analizira da li su u dovoljnoj mjeri uzete u obzir sve alternative. kao što je navedeno u tabeli 2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vom procesu. Neka od osnovnih pitanja na koja treba da se odgovori u ovom koraku su: 1. da se provjeri da li su predviđeni rizici u dovoljnoj mjeri i da se daju preporuke za optimizaciju predloženih ciljeva.  matrice uticaja. 3. nacionalni). štetnost (vrlo negativni-vrlo pozitivni). kao i date okolnosti. Da li su relevantna pitanja/pritisci na životnu sredinu i ciljevi zaštite dovoljno jasni da bi se izvršila procjena Da li su u dovoljnoj mjeri razrađene razvojne alternative? Da li bi mogla ili trebala saradnja doprinijeti izmjenama strateških smjernica plana ili programa? Alati koji se koriste za procjenu različitih alternativa mogu biti:  kolektivna ekspertska mišljenja-ad hoc pregledi u cilju determinisanja specifičnih pitanja zaštite životne sredine koja su značajna u razvojnom kontekstu  Čekliste mogućih uticaja koji su obično povezani sa intervencijama predviđenim u planu ili programu. analiziraju se njegove promjene u slučaju da se plan ne implementira.

Plan komunikacije se obično donosi na početku procesa izrade strateške procjene. njihovu veličinu. planiraju se različite metode komunikacije i konsultacija sa nadležnim institucijama i javnosti. radne seminare. Također. okrugle stolove i druga sredstva. sastanke i javne rasprave. internet publikacije. Suštinski. kao što je navedeno u tabeli 3. procjena kumulativnih efekata treba da pruži informacije o relevantnosti opštih uticaja na životnu sredinu i zdravlje. učestalost. a sredstva komunikacije koja se mogu koristiti uključuju: pismeno obraćanje. 160 . Tabela 3 Karakteristike uticaja na životnu sredinu karakteristike uticaja vjerovatnoća Simbol !! ! obim/obuhvat ~ + ++ učestalost/trajanje >> > trajnost /povratno djelovanje V N objašnjenje velika vjerovatnoća pojave uticaja vjerovatnoća pojave uticaja veoma izražen negativan uticaj negativan uticaj pozitivan uticaj veoma izražen pozitivan uticaj uticaj je učestao i konstantan/dugoročan do stalan uticaj je povremen/kratkoročan uticaj je trajan uticaj trenutan Šesti korak.procjena kumulativnih uticaja predviđenih aktivnosti u planu ili programu i prijedlozi za njihovu optimizaciju U procjeni kumulativnih uticaja mogu se koristiti metode slične onima kojima se procjenjuju razvojni prioriteti.Planiranje i uspostavljanje efektivnih sredstava komunikacije Za svaki pojedinačni analitički zadatak strateške procjene (grafik 1). u koraku 5 je potrebno definisati i mjere potrebne za ublažavanje negativnih i pospješivanje pozitivnih efekata (mjere mitigacije).Peti korak. mogućnost ponavljanja i osnovne faktore koji su uticali na nesigurnost u definisanju uticaja. obim. vjerovatnoću.

Plan mjera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu sadrži elemente. identifikovani su potencijalni uticaji. prikazane u tabeli 4. identifikacija ZP ograničenja alternativnih. aktivnosti u toku izgradnje mogu smanjiti nivo opšte sigurnosti i ugroziti divljač mjere ublažavanja: komentar: trošak: uključeno u troškove izgradnje institucionalna odgovornost izvođač radova Što se tiče monitoringa uticaja na životnu sredinu. U projektima čija je svrha zaštita prirodnih vrijednosti. u projektu: “Šumska i planinska zaštićena područja“. Tabela 4 Primjer plana mjera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu faza: izgradnja predmet: npr. sa dominantnim pozitivnim uticajima. čiji je jedan od ciljeva proširenje postojećih zaštićenih područja u BiH. vremenski ograničiti radove na svijetli dio dana. ekonomski faktori i slično. treba napomenuti da je monitoring uticaja plana ili programa u strateškoj procjeni često komplikovan 161 postaviti jasne znakove upozorenja. kao npr. Program malih grantova Kompenzacije moraju biti utvrđene u skladu sa procesnim okvirom za učešće stanovništva utvrditi po utvrđivanju projektnih aktivnosti jedinica za koordinaciju projekta (PMU) . upotrebe prihvatljivih prirodnih aktivnosti resursa mogu sticanja negativno prihoda. kao što su uticaji drugih projekata.Definisanje okvirnog plana upravljanja životnom sredinom i plana monitoringa U odnosu na identifikovane potencijalne uticaje. a za potencijalno negativne uticaje koji se odnose na aktivnosti izgradnje infrastrukture u zaštićenim područjima i funkcionisanje zaštićenih područja u svrhu receptivnog turizma. definisan je plan mjera za ublažavanje navedenih uticaja i plan monitoringa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Sedmi korak. uticati na Novčane životni standard kompenzacije za stanovništva gubitak prihoda. njihovi budući trendovi zavise od niza faktora. po potrebi odrediti zaobilaznice i označiti ih funkcionisanje npr.

pospješuje efikasnost prilikom donošenja odluka.stanovnišonisanja ZP tva minoran. Monitoring plan bi trebao biti realan i što jednostavniji za sprovođenje. dat je primjer plana monitoringa iste uticaje koji su navedeni u planu mjera ublažavanja. sigurnost životinja prije početka zaštita projektnih životnog aktivnosti i standarda naknadno u lokalnog toku funkci. svaki plan ili program ima određene specifičnosti. unapređuje proces planiranja odnosno vrednovanja planskih rješenja na životnu sredinu. sigurnost divljači način nadzi. izvođač uključen radova u troškove izgradnje projektni jedinica budžet PMU lokalni monitori. Zaključak Elementi strateške procjene pojedinih projekata. pa samim tim i strateška procjena treba da bude prilagođena vrsti projekta na koju se primjenjuje.naruna lokaciji i konsultacinje ZP šenost oko lokacije jama sa staživotnog novništvom standarda u skladu sa okvirnim procesom učešća stanovništva sigurnost učesnika u saobraćaju. osoblja ZP. navedene u tabeli 4. radnika. a često ga je nemoguće sprovesti ukoliko se ne fokusira na konkretne aktivnosti koje proizilaze iz sprovođenja projekta. Strateška procjena omogućava visok nivo zaštite životne sredine.zadatak. u svrhu uvažavanja faktora životne 162 . se posebno određuju u skladu sa namjenom i strateškim ciljem za razvoj datog područja.nadziru metara parametri prema žalbama lokalnog stanovništva. a to je uticaj na mjere i aktivnosti predložene planom. Ipak. naročito ukoliko se radi o projektima koji se realizuju u područjima koja su od značaja sa stanovišta očuvanja prirodnih vrijednosti. U tabeli 5. bez obzira na to da li se dosljedno poštuju odredbe iz konvencije ili direktive ili ne. Tabela 5 Primjer plana monitoringa faza: parametri mjesto nadziranja parametara opšta na lokaciji sigurnost radova i u saooko nje braćaju. Najvažnije je da Strateška procjena ispuni ulogu i svrhu zbog koje se i izrađuje. odbor za monitoring 3.kada se ranja para. a pospješuje se i identifikacija različitih alternativa pri izradi planova. nadzor saobraćaja redovno u toku radovasvakodnevno ili po potrebi zašto se nadziru parametri trošak odgovornost izgradnja funkcionisa.

Zbornik radova. Washington D. U tom smislu.Law and Policy. 163 .net). Norman J.C. Zbornik radova. Monterey Institute of International Studies (MIIS). prepoznate u ovom dokumentu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja sredine. 1999. from the Twentieth to the Twenty First Century (Duke University Press. prilikom uređenja pravnog okvira. Banja Luka 14-15 novembar 2008. XXXV Simpozijum o operacionim istraživanjima. Soko Banja 14-17 septembar 2008.) Lynton Keith Caldwell: International Environmental Policy. Training held in Beroun. Paris 2006 (http://www. Training Material from the Course on the Practical Application of the UNECE Protocol on Strategic Environmental Assessment.Vig. postaju sastavni dio plana. Monterey CA Spring 1999. Literatura Directive 2001/42/EC on the Assessment of the Effects of Certain Plans and Programmes on the Environment. 4. Durham and London 1996) Coursebook on Environmental Impact Assessment Workshop. biće potrebno uzeti u obzir postojeće zakone u oblasti prostornog uređenja. Czech Republic 22-26 September 2008 Andreas Berchold: “Environmental Planning for Ski Areas“. a odredbe zakona o zaštiti životne sredine prilagoditi zahtjevima instrumenata međunarodnog prava. International Ropeway China Special. created by UNDP and UNECE. Beograd Dejan Filipović: “Strateška procjena uticaja kao instrument zaštite životne sredine u gradovima“. Institutions. Saobraćajni fakultet. kako bi se strateška procjena mogla sprovoditi za različite vrste planova i programa. (A Division of Congressional Quarterly Inc. Institut zaštite. Good Practice Guidance for Development Cooperation.seataskteam. ekologije i informatike Banja Luka OECD Development Assistance Committee (DAC) Guidance: Applying Strategic Environmental Assessment. koji je neophodan za sprovođenje strateške procjene u Bosni i Hercegovini. Regina Axelrod: The Global Environment. Naučno-stručni skup Savremene tehnologije i održivi razvoj gradova. 2006. EU Parliament Ozren Laganin: “Integrisanje ekoloških aspekata pri planiranju razvoja sportsko-turističkih sadržaja u zaštićenim područjima Republike Srpske“. i da mjere zaštite.

.

1 Koordinator WWF Natura 2000 165 . za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za EU to još znači raditi u pravcu pristupa EU. WWF-ov Ured za mediteranski program u Dinarskom luku Ključni fokus WWF-a u Dinarskom luku vezan za biološku raznovrsnost uključuje:  Rad na provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije za biološku raznolikost kroz projekt za regiju koji financira MAVA. za EU i njezine članice to također znači raditi na:  provedbi Bernske konvencije  provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti  rad u pravcu “zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti do 2010“ Osim toga.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U SMJERU STANDARDA EU ZA ZAŠTITU BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U JUGOISTOČNOJ EUROPI: ISKUSTVO WWF-A Alberto Arroyo Schnell Put EU Provedba EU Direktiva o staništima i pticama ne znači samo ispunjavanje nekih zakonskih obaveza EU. Konkretno.

Obaveze preuzete ovim sporazumom uključuju proglašenje novih zaštićenih područja i jačanje uzajamne suradnje u cilju postizanja prekograničnog održivog upravljanja u jugoistočnoj Europi. Crne Gore. Srbije i Slovenije (“Big Win” – “Velika pobjeda“). Pitanja vezana za pristup EU kroz državne projekte (naročito vezano za EU Direktive o prirodi i EU Okvirnu direktivu o vodama). Crnu Goru i Srbiju. ali su uključena i poglavlja o Crnoj Gori i Srbiji Neki regionalni zaključci:  Nedostatak informacija i kapaciteta. Jedan primjer WWF-ove aktivnosti u regiji: Bosna i Hercegovina živo srce Europe WWF-ov projekt “Živo srce Europe“ odvija se u Bosni i Hercegovini od 2008. pritisak drugih sektora  Stručna podrška procesu je dobrodošla  Potreba za koordinacijom  166 . studijama i događajima Glavni naglasak na Bosni i Hercegovini. priručnik o određivanju mjesta)  Pomoć pri formiranju i obučavanju za rad radne skupine za znanstvenu koordinaciju EU standarda o zaštiti biološke raznolikosti. a glavni mu je cilj podrška očuvanju biološke raznolikosti u zemlji po EU standardima.. Bosne i Hercegovine. smjernica za EC članak 6. sa sljedećim glavnim karakteristikama:   Utemeljenost na postojećim izvješćima.  Priprema regionalnog izvješća o korištenju EU standarda o zaštiti biološke raznolikosti u jugoistočnoj Europi. Ovaj se rad uglavnom obavlja pod kišobranom Memoranduma o razumijevanju potpisanog s državnim vlastima zemalja u regiji uključujući Bosnu i Hercegovinu. Prekretnica u ovome procesu bilo je potpisivanje sporazuma u Bonu 2008. Hrvatske. Neki relevantni rezultati uključuju:  Prijevod nekih ključnih dokumenata (tekst EU Direktiva o prirodi. godine između predstavnika vlada Albanije. uključujući i predstavnike oba entiteta (njezin sadržaj uključuje preliminarnu referentnu listu staništa i vrsta od interesa za zajednicu u Bosni i Hercegovini)..

dok će istovremeno proširivati aktivnosti na Srbiju i Crnu Goru. 16 . uključujući i suradnju s vlastima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Predstavnici vlada jugoistočne Europe na 9. Rumunjska i Bugarska): vjerujemo da transfer znanja i iskustva može biti važan čimbenik uspjeha ovih projekata.  Ranija EU iskustva. Neki zaključci: završne poruke  EU standardi zaštite biološke raznolikosti idu dalje od EU pristupnih perspektiva. dakle postoji izgled da se postigne zajednički dogovor od samog početka i da se radi u pravcu postizanja zajedničkih ciljeva. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP 9) Novi koraci: kretanje naprijed WWF će nastavit svoj rad u Bosni i Hercegovini. posebice pristupni procesi. te aktivnostima u pravcu postizanja cilja za “zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti do 2010“. Jedan od ključnih elemenata našeg rada u regiji jest korištenje našeg iskustva tijekom ranijih pristupni procesa EU (EU-10. jer oni mogu biti ključ potpore provedbi Bernske konvencije. mogu biti veoma ilustrativni u jugoistočnoj Europi. provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti.  Suradnja vlasti i zainteresiranih strana vjerojatno je najbolji put prema naprijed: svaka podrška je dobrodošla. slijedeći slične pristupe.

.

Srbija se također u svibnju priključila ovim zemljama. Jedan od takvih krajolika jest i dinarski krš. Crnu Goru i Albaniju. Stella Satalic. Vremenski okvir je pet godina (2007-2011). Project Leader. Kako bi se pomoglo dotičnim zemljama da razviju reprezentativnu. www. Hrvatsku. godine poboljšaju svoje sustave zaštićenih područja. CG.Dinaric Arc Ecoregion Project. Područje projekta ekoregije Dinarskog luka uključuje Sloveniju. HR.panda.org/mediterranean 16 . Program Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) pod nazivom “Zaštićena područja za živi planet“ ima za cilj da podupre provedbu KBR-ova Programa rada na zaštićenim područjima (PRnZP) kroz zaštitu širih krajolika temeljenu na pristupu ekosustavu. uspješno vođenu i održivo financiranu mrežu zaštićenih područja. Ciljevi i specifični ciljevi Glavni cilj je stvoriti uvjete koji će omogućiti uspješnu provedbu Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti (PRnZP KBR-a) u ovih pet zemalja ekoregije Dinarskog luka (SL. WWF Protected Areas for a Living Planet. a projektni tim je osnovan početkom 2008. e-mail: ssatalic@wwfmedpo. Projekt provodi WWF-ov Ured mediteranskog programa. Tih pet zemalja i WWF potpisali su Memorandum o razumijevanju. Croatia. Bosnu i Hercegovinu. u sklopu inicijative Big Win (velika pobjeda). koji se proteže od Alpa do Balkanskog poluotoka. Zagreb. BiH. utvrđena su tri specifična cilja: 1 Šef projekta Zagreb.org. a financira ga fondacija MAVA.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZA ŽIVI PLANET – PROJEKT EKOREGIJE DINARSKOG LUKA (PA4LP-DAE) Stella Šatalić Osnovna informacija Stranke u Konvenciji o biološkoj raznolikosti (KBR) obavezale su se da do 2012. AL).

svibnja 2008. šest zemalja ekoregije Dinarskog luka udružilo je snage u Bonu da zaštiti svoje bogato prirodno naslijeđe izgradnjom učinkovite mreže zaštićenih područja. ali i iz svijesti da se zaštita ovog prirodnog i kulturnog bogatstva može postignuti samo uz tijesnu uzajamnu suradnju dinarskih zemalja. Ova velika obaveza nastala je iz spoznaje da prirodno i kulturno bogatstvo dinarske regije predstavlja kritično dobro na kojem se može temeljiti društveni i gospodarski razvoj. One su potpisale zajedničku izjavu i utvrdile prioritete zaštićenih područja na razini svake države. svibanj 2008). Cilj 3: PRnZP treba dobiti više mjesta u političkom programu svih pet zemalja ekoregije institucionaliziranjem političke volje izražene u Zajedničkoj izjavi Big Win (Bonn.Cilj 1: Uraditi analizu propusta (gap analysis) glede zaštićenih područja za ekoregiju temeljenu na najboljim raspoloživim informacijama i staviti je na raspolaganje svim ključnim akterima uključenim u provedbu PRnZP do sredine 2009. i dobivanjem podrške za navedene prioritete na državnoj razini. WWF i DAI partneri su nastavili podupirati dotične zemlje u postizanju ovih prioriteta. poboljšanje učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima te prekogranična suradnja. Big Win za inicijativu Dinarskog luka Dana 29. 10 . Prioriteti u pogledu nacionalnih zaštićenih područja uključuju: uspostavljanje novih i proširenje postojećih zaštićenih područja. do završetka projekta uraditi barem 75% toga plana. Cilj 2: Izraditi plan jačanja kapaciteta vezan za provedbu PRnZP.

Procijenjene su potrebe za jačanjem kapaciteta za svaku zemlju putem upitnika.1. Analiza propusta u zaštićenim područjima na razini ekoregije bit će završena sredinom 2009. a na akcijskim planovima se radi. ekološki podaci i podaci o korištenju zemljišta. Bit će obrađeno oko 150 GIS slojeva početkom 2009.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Napredovanje Prikupljeni su podaci o selektiranoj bioraznolikosti. Sloveniji i Albaniji. i planiranje privremenih mjera za zaštitu veoma ugroženih ili dragocjenih područja) i aktivnost 3. Ostale aktivnosti WWF-ovog Ureda za mediteranski program (MedPO) u regiji Postoje također novi projekti zasnovani na DAE aktivnostima i Inicijativi Big Win:  GEF Early Action Grant u BiH. a procjene državne CB bit će završene do kraja 2008. Aktivnosti na jačanju kapaciteta započele su s provedbom RAPPAM metodologije (metodologija brze procjene i prioritizacije upravljanja zaštićenim područjima) u Hrvatskoj.-8. Nacionalne strukture Big Win usuglasile su se s ministarstvima. financira Vlada Norveške. financira GEF/MAVA  Natura 2000 u BiH. financira Vlada Italije  Natura 2000 u Srbiji i Crnoj Gori. RAPPAM radionice u Bosni i Hercegovini planirane su za početak 2009. Sadašnji sustavi zaštićenih područja analiziraju se u odnosu na važna područja bioraznolikosti i s tim vezane pritiske glede uporabe zemljišta kako bi se utvrdili propusti u zaštiti.5 (Opsežna procjena propusta u zaštićenim područjima. Do kraja projekta napravit će se bar po jedan pilot poslovni plan za svaku zemlju za jedan park odabran kao mjesto demonstracije.1.1 (Pravni i institucionalni propusti)  Program prekograničnih zaštićenih područja u jugoistočnoj Europi. financira Vlada Finske  Morska zaštićena područja na Jadranu. U tijeku je lociranje potencijalnih donatora. prosinca 2008. Obuka o financiranju zaštićenih područja i poslovnom planiranju održat će se u Njemačkoj od 4. Dovršene su bodovne liste nultog stanja zaštićenih područja i određene institucije odgovorne za provedbu PRnZP. za aktivnost PRnZP KBR-a 1. financira Vlada Norveške  Doprinos NP Sutjeska širem gospodarstvu. za aktivnost PRnZP KBR-a 1.5 Analiza ekoloških propusta  GEF Early Action Grant u Albaniji.1. 11 .

.

Italy. U procesu pridruživanja Evropskoj uniji.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja WWF PROJEKAT EVROPSKO SRCE ŽIVOTA (LIVING HEART) .. e-mail: semra.Office Sarajevo.fejzibegovic@heis.Office Sarajevo. izazov za sektor okoliša nije samo transpozicija zakonodavstva Evropske unije. Bosna i Hercegovina. e-mail: fantonelli@wwfmedpo. U tom cilju.org WWF Med PO .IMPLEMENTACIJA EU STANDARDA IZ OBLASTI BIODIVERZITETA U BOSNI I HERCEGOVINI Branko Vučijak Francesca Antonelli2 Semra Fejzibegović3 Sažetak Obzirom da postoji politički koncenzus može se reći da je pristupanje EU glavni cilj za BiH. WWF Med PO pruža podršku BiH 1 2 3 Dr.org WWF Med PO . WWF Med PO . EU standardi bioraznolikosti Uvod Bosna i Hercegovina je zemlja sa veoma bogatom biološkom raznolikošću. potrebno je što više koristiti jedinstvene pozitivne osobenosti koje Bosna i Hercegovina ima kao država. Imajući za glavni cilj osiguranje održivog razvoja uz istovremenu zaštitu biološke raznolikosti (biodiverziteta) u regiji. WWF Med PO. Bosna i Hercegovina. e-mail: bvucijak@wwfmedpo.com.ba 13 . Ključne riječi: Bosna i Hercegovina. već i pronaći način na koji ono može pozitivno doprinijeti političkom i privrednom razvoju Bosne i Hercegovine.Office Rome.

Konvencija o programu biološkog diverziteta o radu na zaštićenim područjima).. Područja posebne zaštite nominuju zemlje članice u skladu sa Direktivom o pticama (79/409/EEC). ali također i u jačanju kapaciteta. Natura 2000 je evropska ekološka mreža zaštićenih područja nominovanih od strane zemalja članica EU-a na osnovu pravno obavezujuće legislative: Direktive o staništima i Direktive o pticama. Slične mjere moraju se primijeniti “za migratorne vrste koje se redovno pojavljuju. Nove zemlje članice EU posjeduju značajan dio evropskog prirodnog naslijeđa. (92/43/EEC). Direktive o staništima i pticama su najvažniji pravni instrumenti Evropske unije za zaštitu biodiverziteta. te će u nastavku ovog rada biti prikazani glavni rezultati I faze ovog projekta.u implementaciji legislative Evropske unije koja se odnosi na zaštitu prirode (Direktiva o staništima. Natura 2000 je koherentna evropska ekološka mreža posebnih područja zaštite (Special Areas of Conservation -SAC) i područja posebne zaštite za ptice (Special Protection Areas . finansiranje. godine. demonstraciji rješenja i uspostavljanju partnerstva za očuvanje prirode. potrebno je informisati relevantne zainteresovane strane o njihovim ulogama i odgovornostima u okviru procesa nominovanja.SPA). prekograničnu saradnju. koja se odnosi na stvaranje strateškog okvira za uspostavljanje mreže zaštićenih područja Natura 2000. a nisu na listi u Aneksu I. Uspostava mreže Natura 2000 je ključni korak ka zaštiti i održavanju ovog bogatog prirodnog blaga za buduće generacije. kao i ciljevi nastavka projekta u vidu II faze pod nazivom “Implementacija EU standarda iz oblasti biodiverziteta u BiH“. Da bi se to ostvarilo. Direktiva obavezuje zemlje članice da “klasifikuju najpogodnije teritorije“ kao područja posebne zaštite. Direktiva o pticama i Okvirna Direktiva o vodama) i ostalih međunarodnih konvencija (Barcelonska konvencija. uključujući mnoge ugrožene vrste i staništa. dok se 14 . U okviru Memoranduma o razumijevanju koji je potpisan između WWF MedPO i vlade države Bosne i Hercegovine uspostavljena je saradnja u vezi sa pitanjem zaštićenih područja. upravljanje i komunikaciju. U skladu sa članom 3. Mreža se sastoji od dvije vrste zaštićenih područja: Područja posebne zaštite (SPA) i Posebnih područja zaštite (SAC). Stoga je jako bitno osigurati da se nominovanje područja u okviru mreže Natura 2000 vrši blagovremeno i na adekvatan način kako bi interes njihove zaštite i dalje ostao prioritetom od velikog značaja. U okviru ovih planova pokrenuta je i I faza projekta “Evropsko srce života“ (Europe’s Living Heart) početkom 2008. kako bi “osigurale preživljavanje i razmnožavanje“ vrsta ptica koje se spominju u Aneksu I Direktive. Direktive o staništima.

a završen je u junu iste godine. vrše se pregovori o područjima od značaja za Zajednicu između Komisije i zemalja članica. i 2009. u skladu sa kriterijima iz Aneksa III. U ovom procesu.. Alpska regija (2003). godine. godine održan je u Sarajevu seminar pod nazivom “U susret standardima Evropske unije u riječnom slivu Neretve u Bosni i Hercegovini: povezivanje upravljanja vodama sa zaštitom biološke raznolikosti”. kao i na staništa koja se nalaze u Aneksu I Direktive o staništima. došlo je do razvoja ideje za novi projekat pod nazivom “Evropsko srce života-I faza” (Europe’s Living HeartPhase I). usvojena su od strane Komisije i uključuju slijedeće: Makaronezijska regija. biogeografski seminari imaju ključnu ulogu. Prvo. uključujući Madeiru. a naročito predstavnici državnih organa vlasti. Ažuriranje biogeografskih listi sa područjima iz novih zemalja članica očekuje se tokom 2007.) Direktive. Glavni cilj projekta je pružanje odgovorajuće podrške oblasti zaštite prirode. Odabir područja od posebnog značaja za Zajednicu trebao je biti završen u roku od šest godina nakon objave (1992. Putem nominovanja posebnih područja zaštite. (Aneks II. Direktive o staništima). Europe’s Living Heart projekat je počeo u januaru 2008. ova zaštita se proširuje na staništa drugih ugroženih vrsta uključujući i ptice. sva područja od posebnog značaja za Zajednicu unutar EU 15. 2008. Azorske i Kanarske otoke (2001). Atlantska i Kontinentalna regija (2004). Nakon toga. Kao rezultat izraženog interesa u okviru ovog seminara. i učesnici su pokazali značajan interes za standarde EU o bioraznolikosti. Konačno. uzimajući u obzir pozitivne standarde EU o 15 . posebice močvara koje imaju međunarodni značaj“. godine. zemlje članice nominiraju usvojenu listu područja od posebnog značaja za Zajednicu i posebnih područja zaštite. Ciljevi projekta Europe’s Living Heart U okviru I faze prethodnog WWF MedPO projekta (WWF-ovog projekta za mediteransko područje) pod nazivom “Living Neretva“ u aprilu 2007.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja posebna pažnja mora obratiti na “zaštitu močvara. Borealska regija (2005) i Mediteranska regija (2006). Fokus ovog seminara je bila Okvirna direktiva o vodama Evropske unije i Direktive koje se odnose na zaštitu prirode. Nakon dugih odgađanja. zemlja članica mora izraditi listu predloženih područja koji su od značaja za Zajednicu. Nominovanje posebnih područja zaštite u odnosu na nominovanje područja posebne zaštite je komplikovaniji i duži proces koji zahtijeva saradnju između Komisije i zemalja članica. faze I Direktive o staništima.

Projekat “Evropsko srce života (Europe’s Living Heart). uključujući potrebnu naučnu podlogu.biološkoj raznolikosti. identifikaciju pilot lokacija unutar Federacije BiH i Republike Srpske na kojima će se vršiti temeljna istraživanja i provjera metodologija primjene standarda zaštite bioraznolikosti. identifikaciju pravnih i administrativnih nedostataka i potreba za cjelovitu implementaciju EU standarda zaštite prirode. Zadatak radne grupe je bio identifikacija i procjena osnova za usvajanje Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini. Prvi sastanak Radne grupe je organizovan u isto vrijeme kada i seminar o implementaciji standarda EU za zaštitu biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi u Sarajevu aprila. te određivanje mehanizama za prenos iskustava koja se odnose na proces prilagođavanja standardima EU za zaštitu prirode u području jugoistočne Evrope. godine. ii) analiza dodatnih potreba za proces istraživanja. Prvi cilj: Strateška podrška vladinim institucijama za usvajanje standarda Direktive o staništima Prva aktivnost Radne grupe: Naučna koordinacija za oblast standarda EU o zaštiti bioraznolikosti  Grupa koju su sačinjavali međunarodni ekspert WWF-a i tri lokalna eksperta uspostavljena je u martu 2008. iv) identifikacija relevantnih institucija i zainteresovanih strana (subjekata) na državnom nivou koje treba angažovati u implementaciji Direktive o staništima. kao što slijedi: i) identifikacija i sistematizacija staništa i vrsta iz Aneksa Direktive o staništima koja postoje u Bosni i Hercegovini. godine. 2008. Izvještaj je izrađen od 16 . kao i odobravanje javnosti kada je u pitanju značaj zaštite prirode. listu potencijalnih područja koja su kvalifikovana za mrežu zaštićenih područja Natura 2000. upute za upravljanje takvim područjima. Namjena izvještaja ove faze projekta jeste da posluži kao instrument državnim organima vlasti i ostalim relevantnim subjektima u njihovim naporima za učinkovitu zaštitu biološke raznolikosti slijedeći standarde EU u ovoj oblasti. uključujući jačanje kapaciteta za prikupljanje finansijskih sredstava. Kao rezultat I faze projekta“Evropsko srce života (Europe’s Living Heart)“ uspostavljen je osnovni okvir za harmonizaciju BiH standarda sa standardima EU za zaštitu bioraznolikosti.II faza” ima za cilj pružanje strateške podrške vladinim institucijama. popunjavanje standardnih obrazaca za definisana pilot područja uključujući obuku domaćih eksperata. iii) identifikacija jedinstvenih vrsta i staništa u Bosni i Hercegovini koje treba uzeti u obzir. potrebe za usklađivanjem zakonodavstva.

godine kako bi izradili izvještaj o stanju zaštite biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi korištenjem standarda Evropske unije. april). dakle predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine i Ministarstva građevinarstva. Izvještaj je za cilj imao opis postojećeg stanja u Bosni i Hercegovini u vezi sa implementacijom Direktive o staništima. Na osnovu primljenih komentara i sugestija. godine. građansko društvo. Izvještaj je 1 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja strane domaćih angažovanih eksperata. te u nacrtu najprije isporučen na internu kontrolu WWF-u krajem maja 2008. iii) mogućnostima za iznalaženje finansijskih sredstava za implementaciju i upravljanje mrežom Natura 2000. urbanizma i ekologije Republike Srpske. Bugarskoj. učešće javnosti Prva aktivnost: Izvještaj “Natura 2000 u jugoistočnoj Evropi“  Međunarodni konsultanti su angažovani u martu 2008. godine. Sakupljanje podataka je izvršeno putem razgovora sa predstavnicima administracije koji su učestvovali na seminaru o standardima EU za zaštitu biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi. Njemačkoj). Nakon detaljnoga pregleda i izmjena. bilo je prisutno 35 učesnika koji su predstavljali javnu administraciju. o čemu je vođena živa diskusija. ali i stručnjake iz oblasti zaštite bioraznolikosti. Austriji. ali i dodatnim kontaktima kako bi se popunile praznine i sakupile potrebne informacije. WWF je vodio radionicu sa međunarodnim ekspertima. (Sarajevo. Drugi cilj: Podizanje svijesti javnosti. Učesnici su na ovoj radionici mogli dobiti informacije o sljedećem: i) standardima EU za zaštitu prirode. 16-18. Također su identifikovani prioriteti za buduću implementaciju mreže Natura 2000 u BiH. godine. Radna grupa je izvršila tražene izmjene i predala konačni izvještaj krajem juna 2008. a po smjernicama međunarodnog stručnjaka iz ove oblasti. u Rumuniji. isti je upućen radi komentarisanja od strane predstavnika javne administracije u BiH nadležne za upravljanje okolišem. ali uz konsultacije sa relevantnim BiH predstavnicima administracije odgovorne za okoliš radi prilagođavanja domaćim potrebama i zahtjevima. ii) iskustvima o prilagođavanju Direktive o staništima u drugim balkanskim državama i državama EU (kao npr. Druga aktivnost: Jačanje kapaciteta za prilagođavanje standardima EU za zaštitu biodiverziteta  Na radionici koja je organizovana u Sarajevu u aprilu 2008. Malti. te usporedbu sa stanjem u ovoj oblasti u Crnoj Gori i Srbiji.

izvori. podzemne rijeke. močvare. U centru razvoja endemičnosti. još uvijek su u toku procesi evolucije novih vrsta. rijeke. Web stranica je dostupna putem interneta za pružanje informacija o prirodi i održivom razvoju uz najširu moguću uključenost javnosti. baruštine.urađen u nacrtu i isporučen na internu reviziju krajem maja.panda. čime su sve aktivnosti ovog projekta postale transparentne. jezera. mineralne izvore i more. Na osnovu primljenih komentara i prijedloga. Druga aktivnost: Održavanje i ažuriranje web stranice sa informacijama o projektu. različitost tipova zemljišta.  Dugoročni procesi antropogeneze.panda. njene geomorfološke i hidrološke raznolikosti.org/zivjetineretvu je ažurirana sa novim informacijama i o projektu Europe’s Living Heart. Faktori koji doprinose ovim procesima u Bosni i Hercegovini već milionima godina obuhvataju slijedeće:  Različitost kopnenih staništa. predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine i Ministarstva građevinarstva. planinska jezera. međunarodni eksperti su predali konačni izvještaj krajem juna 2008.cfm sadrži sve relevantne dokumente. fauna i gljive u Bosni i Hercegovini su među najraznovrsnijim u Evropi. godine. i potom pregledan i komentarisan od strane predstavnika javne administracije u BiH nadležne za upravljanje okolišem. različiti tipovi i starost stijenskog masiva. 1 . Metodologija Izuzetno bogatstvo živog svijeta koje postoji na teritoriji Bosne i Hercegovine je rezultat ekološke heterogenosti Bosne i Hercegovine. potoke. urbanizma i ekologije Republike Srpske.  Različiti procesi etnogeneze. bare. planinske rječice. izvještaje i prezentacije o projektu Europe’s Living Heart. specifične geološke prošlosti i različitosti ekoklime. godine.org/bs/vijesti/index. 2008. i naročito su značajni u smislu globalne bioraznolikosti zbog visokog nivoa svoje endemičnosti i prisustva posljednjih primjeraka određenih vrsta na ovim prostorima. na engleskom i lokalnim jezicima BiH  “Living Neretva“ web-stranica www. različiti i jedinstveni oblici reljefa.  Različitost klimatskih uslova.  Različitost vodenih staništa uključujući gusto razvijenu i različitu hidrološku mrežu. Flora. Web stranica http://www.

jele i omorike.Karta biogeografskih područaj u BiH 1 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U skladu sa “Kartom biogeografskih područja EUR 15 + 12” (Evropska agencija za okoliš. Padavine su veoma prisutne tokom godine. Najveći dio kišnih padavina je u zimskom razdoblju. Glavna vegetacija su visoke šume bukve. Klima je kontinentalna sa vrućim ljetnim razdobljima i hladnim zimama. u južnom dijelu zemlje. i na velikim nadmorskim visinama alpski pašnjaci. Klima je oštra sa blagim ljetima i veoma hladnim i dugim zimama. Sa vrućim ljetnim razdobljima i blagim zimama. Slika 1 . Kopenhagen. pokriva središnji dio BiH sa visokim planinama Dinarskog područja (do visine od 2368 m).  Alpsko. pećina itd. Preovladava područje šume hrasta kitnjaka i graba. Zemljište je uglavnom krečnjačko i suho (Dinarski krš) sa mnogo podzemnih vodnih tokova. ovo je područje sa najviše padavina (negdje i preko 5000 mm).  Mediteransko. 2007). sa nizijama i uzvišenjima i sa velikim uticajem Panonske ravnice. Glavna vegetacija je submediteranska sa šumama hrasta medunca i šipražjem sa suhim krečnjačkim livadama. u BiH su prisutna tri biogeografska područja:  Kontinentalno. u sjevernom dijelu zemlje.

prisutna su razvojna središta glečerske flore i faune. Radna grupa uspostavljena u okviru I faze projekta “Evropsko srce života“ je bila sastavljena od tri člana.Iako Bosna i Hercegovina geografski pokriva malo područje. Državna strategija za zaštitu biološke i pejsažne raznolikosti Bosne i Hercegovine ukazuje da se staništa i vrste u Bosni i Hercegovini suočavaju sa prijetnjama različite vrste zbog prenamjene prostora primarnih i sekundarnh ekosistema. Čemernica i Manjača). Drine. Neretve. godine. Direktive iz oblasti zaštite prirode). Ova aktivnost je koristila rezultate ranije uspostavljene Radne grupe u okviru projekta WWF Mediteranskog programa “Living Neretva” iz 2007. izgradnja hidroelektrana ili rad kamenoloma. 10 . Osnovni cilj ove radne grupe bila je izrada izvještaja koji je imao za cilj identifikaciju postojećih informacija relevantnih za identifikaciju i odabir glavnih vrijednosti iz područja bioraznolikosti u Bosni i Hercegovini u skladu sa EU Standardima za zaštitu bioraznolikosti (tj. Pritisak na staništa dolazi od različitih vrsta aktivnosti kao što su izgradnja cesta. a rad su nadgledali predstavnici relevantnih ministarstava odgovornih za okoliš/životnu sredinu na entitetskom i državnom nivou. melioracija i poljoprivrednih aktivnosti. Izgradnja industrijske i stambene infrastrukture i nekontrolisane urbanizacije sa svim pratećim uticajima također doprinosi prenamjeni prostora ekosistema i gubitku biodiverziteta. Nadalje. kanjoni i klisure pritoka gornjeg toka rijeke Bosne. spaljivanja. Posebne karakteristike ovog područja predstavljaju mnogi kanjoni i klisure bosanskohercegovačkih rijeka (kanjoni rijeka Une. pejzaža i genetskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. i srednji dio toka rijeke Vrbas sa izuzetno interesantnim kanjonom rijeke Ugar. u područjima cirkova. Pored toga i određeni broj invazivnih biljnih i životinjskih vrsta ugrožavaju bioraznolikost vrsta. koja je izradila izvještaj za slivno područje rijeke Neretve u BiH. Ispod najviših planinskih vrhova u Bosni i Hercegovini. čineći na taj način floru Bosne i Hercegovine jednu od najunikatnijih i najkarakterističnijih u cijeloj Evropi. a time rascjepkanost šuma. u njoj se nalaze globalno vrijedna staništa. koji teče između planina Vlašić. U okviru I faze projekta uspostavljena je “Koordinaciona naučna grupa iz oblasti standarda EU o bioraznolikosti”. Preko 450 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka imaju karakteristike određenog stepena endemičnosti. kao naročiti dokazi postglečerskih procesa na Balkanskom poluostrvu. močvare su ugrožene aktivnostima isušivanja.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Glavni rezultati

U prvoj fazi Europe’s Living Heart projekta, radna grupa je izradila izvještaj u kojem su sakupljene sve postojeće informacije relevantne za proces identifikacije i nominiranja lokacija za mrežu Natura 2000 u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj predstavlja ključne upute za bilo koju instituciju ili pojedinca zainteresovane za ovu problematiku u BiH, i sastoji se od informacija o institucijama, stručnjacima, publikacijama, digitalnim informacijama, legislativi, subjektima, projektima i finansijskim mehanizmima, sa linkovima i kontakt detaljima radi pristupa dodatnim informacijama. Također, u ovom izvještaju nalaze se relevantne informacije vezane za standarde EU iz oblasti zaštite biodiverziteta, kao što su biogeografska područja, prva analiza prisustva staništa i vrsta u BiH od interesa za Evropsku zajednicu, kao i izazovi i mogućnosti koji su identifikovani u toku procesa sakupljanja podataka, a koji su korisni za odabir sljedećih koraka. U periodu izvještavanja (prvo polugodište 2008. godine) implementirane su sljedeće aktivnosti:  Sklapanje ugovora za lokalnog koordinatora i odabir i angažovanje međunarodnog voditelja za radnu grupu za Direktivu o staništima;  Izbor i angažovanje međunarodnog voditelja za pripremu seminara za implementaciju standarda EU za zaštitu bioraznolikosti u jugoistočnoj Evropi;  Izbor i angažovanje lokalnih eksperata - članova Radne grupe za Direktivu o staništima;  Priprema i implementacija sastanka Radne grupe za Direktivu o staništima u Sarajevu u aprilu 2008. godine, u suradnji sa predstavnicima entitetskih ministarstava odgovornih za okoliš/životnu sredinu (FBiH i RS su ustavom određeni kao nadležni za pitanja upravljanja okolišem);  Stalni rad Radne grupe pod nadzorom međunarodnog voditelja i kao rezultat toga nacrt izvještaja u maju, te konačni izvještaj krajem juna 2008.;  Stalni rad međunarodnih eksperata za izradu regionalnog izvještaja o standardima EU za bioraznolikost za jugoistočnu Evropu, koji je izrađen u nacrtu u maju i u konačnoj formi krajem juna 2008.;  Seminar za implementaciju EU standarda za zaštitu bioraznolikosti u jugoistočnoj Evropi, održan u Sarajevu aprila 2008. godine, za predstavnike administracije BiH odgovorne za upravljanje okolišem i predstavnike naučne zajednice;  Održavanje i ažuriranje web stranice projekta Living Neretva www.panda.org/zivjetineretvu sa informacijama o tom projektu; 11

 Bilateralni sastanci i kontakti sa međunarodnim organizacijama, BiH državnom administracijom relevantnom za upravljanje okolišem na različitim nivoima. Neke opšte primjedbe/zaključci nakon završetka prve faze Europe’s Living Heart projekta date od strane domaćih stručnjaka, a koje se mogu razumjeti i kao ukaz na potrebne buduće aktivnosti, su:  Uprkos velikom broju naučnih radova koji se odnose na floru, faunu, staništa i različitost ekosistema, BiH još ne posjeduje dovoljno naučnih izvora, a koji bi se mogli iskoristiti za primjenu EU standarda u ovoj oblasti.  BiH ne posjeduje baze podataka i savremene liste flore, faune, tipova staništa i ekosistema.  Nedostaju digitalizovane karte, satelitski snimci, GIS slojevi sa relevantnim podacima u odgovarajućoj razmjeri.  Ne postoji Crvena lista staništa i vrsta u BiH.  Određeni broj ugroženih, specifičnih ili endemičnih vrsta i tipova staništa koji su prisutni u BiH ne nalaze se na listama Aneksa Direktive o staništima.  Postoji nedostatak naročito ljudskih kapaciteta i znanja u institucijama na entitetskom i državnom nivou iz oblasti zaštite bioraznolikosti.  Postojeće stanje zaštite okoliša u BiH je prilično složeno, zbog institucionalne strukture i složene podjele nadležnosti.  Javna svijest o pitanjima okoliša je na veoma niskom nivou. Ne tretira se dovoljno okolišna problematika u procesu obrazovanja, u medijima, politici itd.  Historijski faktor - postoji tradicionalno neodgovarajući stav prema okolišnoj problematici.  Veoma visok je uticaj različitih društveno-ekonomskih faktora na državnu strategiju u oblasti okoliša (npr. energetika, šumarstvo, turizam), koji su često ispred prioriteta zaštite okoliša.  Mali je procenat zaštićenih područja u BiH. Neki izazovi koji su identifikovani u toku I faze Europe’s Living Heart projekta uključuju:  Postojeća legislativa iz oblasti okoliša u BiH nije u cijelosti harmonizovana sa drugim sektorima.

12

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

 Postojeća okolišna legislativa nije u potpunosti harmonizovana sa propisima i standardima EU.  Nedostaju zakonski propisi i uputstva koji bi podržali praktičnu implementaciju zakonskih odredbi.  Ne postoji potpuna saglasnost između Strategije razvoja Bosne i Hercegovine i ekoturističkih i ekonomskih potencijala koje posjeduju sadašnja i buduća zaštićena područja. Ova činjenica je posljedica trenutnog stanja svijesti javnosti i slabog poznavanja pitanja upravljanja iz oblasti okoliša;  Ne postoji legislativa u BiH na državnom nivou koja se odnosi na implementaciju direktiva iz oblasti zaštite biodiverziteta.  Trenutno ne postoji odgovarajuća institucija iz oblasti okoliša na državnom nivou, s obzirom da Agencija za okoliš još uvijek nije uspostavljena u BiH. U oblasti okoliša često je prisutan i nedostatak zvanične saradnje kako između opština, tako i između kantona.  Administracija u oblasti okoliša nije objedinjena (podijeljena je između sektora prostornog planiranja, administracije iz oblasti voda i ostalih institucija, ali bez odgovarajuće međusektorske saradnje). Uz prisutna tri nivoa autonomije i uzimajući u obzir četiri nivoa administrativnih slojeva, može se zaključiti da je državna administracija veoma složena i u oblasti okoliša (rezultirajući jazovima, odgađanjima, preklapanjima, dupliciranjima i nejednakim standardima).  Postoji značajan nedostatak u području strategije. Neki strateški dokumenti su izrađeni ili su u završnoj fazi pripreme i usvajanja (Nacionalni okolišni akcioni plan – NEAP, Državna strategija za zaštitu biodiverziteta i akcioni plan NBSAP), ali stepen implementacije predviđenih mjera u ovim dokumentima je veoma nizak.  Također, postoji značajna praznina u oblasti legislative. Osnovna legislativa je uznapredovala u procesu harmonizacije sa EU, ali sekundarna legislativa zaostaje. Ta činjenica blokira implementaciju na svim nivoima. Primarna legislativa propisuje usvajanje podzakonskih akata (pravni akti koji se zahtijevaju radi implementacije usvojenih zakona) i definiše odgovornosti različitih tijela, ali u praksi se često radi na osnovu starih pravila i propisa uprkos postojanju nove primarne legislative.  Okolišni monitoring je veoma fragmentiran između različitih administrativnih struktura.  Nedostaje naučnih kapaciteta i podataka.

13

 Javna svijest i učešće javnosti u procesu donošenju odluka su veoma slabi. Specifični rezultati II faze projekta Europe’s Living Heart će biti:  Pokretanje procesa identifikacije staništa i vrsta u BiH koji su od važnosti za EU.  Identifikacija pravnih i administrativnih nedostataka i potreba.  Identifikacija pilot područja za sakupljanje relevantnih informacija i popunjavanje standardnih obrazaca za podatke.  Razrada strategije za komunikaciju (u saradnji sa državnim organima vlasti).  Povećanje kapaciteta relevantnih tijela javne administracije za prikupljanje finansijskih sredstava radi izvršavanja neophodnih aktivnosti. Mjerljivi indikatori za naredne faze projekta koji se planiraju od 2009.-2011. će biti relevantne naučne studije i izvještaji, lista nominiranih područja, upute za upravljanje pilot područjima, nova/prilagođena legislativa, nove institucije za zaštitu bioraznolikosti ili postojeće sa novim mandatima i javna debata o zaštiti prirode kao dijela održivog razvoja.

Zaključak

Mreža Natura 2000 (N2K) područja ima karakteristike koje je čine drugačijom od zaštićenih područja nominiranih na nivou države. Kao prvo, nominiranje posebnih područja zaštite mreže N2K zasniva se na čisto naučnim informacijama (ukoliko su one dostupne), što daje nedvosmislenu osnovu za odabir ovih područja i ujedinjuje cijelu mrežu. Ova područja pružaju zaštitu samo za odabrane vrste i staništa, uzimajući u obzir njihove potrebe za zaštitom. Nadalje, zaštićena područja formiraju jednu ekološku mrežu, koja može smanjiti izolaciju i fragmentaciju ugroženih vrsta kada je u pitanju očuvanje biodiverziteta. Jednom kada se područje identifikuje kao područje u okviru mreže Natura 2000, potrebne su određene mjere da se osigura njegova zaštita. Sufinansiranje iz fondova EU za kreiranje ovih mjera je mogućnost koja je uključena unutar odredbi Direktive o staništima. Stoga je moguće zahtijevati resurse Evropske zajednice za zaštitu i održavanje ovih područja. Raznolikost staništa i vrsta, i njihovo bogato prisustvo u BiH, zahtijeva značajno sakupljanje podataka i inventarizaciju, a što se također zahtijeva Direktivama EU. Tačnije rečeno, izrada uputa za BiH o vrstama staništa, sakupljanju

14

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

podataka, terenskom pristupu izradi karata i smještaj podataka bi bila izuzetno korisna za proces EU Natura 2000. Podrška sakupljanju podataka o vrstama i staništima bi bila neophodna zbog činjenice da postoji potreba da se naprave barem preliminarne liste vrsta i staništa. S obzirom da je ograničen broj stručnjaka koji se bave zaštitom prirode, očita je jaka potreba za raspoloživim odgovarajućim stručnjacima koji bi radili na sakupljanju i analizi podataka.

Literatura
Results from EU Biodiversity standards scientific coordination group (HD WG), May 2008 WWF for a living planet, Europe’s Living Heart - Preserving biodiversity in South Eastern Europe using EU standards, June 2008 WWF for a living planet, EUROPE’S LIVING HEART Preserving Bosnia and Herzegovina’s natural heritage using EU-tools, Technical progress report, June 2008 Proces nominovanja zaštićenih područja u okviru mreže Natura 2000 sa posebnim osvrtom na Biogeografske seminare, CEEWEB, drugo izdanje, 2007. godine

15

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

UNDP-GEF PROGRAM U REGIONU I U BOSNI I HERCEGOVINI
Igor Palandžić Uvod

Aktivnosti Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u oblasti biodiverziteta su vezane prije svega za sedmi Milenijski razvojni cilj (Millennium Development Goal - MDG), a to je Osiguranje okolišne održivosti. U okviru izvještaja 2005 Procjena Milenijskog ekosistema (2005 Millennium Ecosystem Assessment) utvrđeno je da je u svim regionima stanje i upravljanje ekosistemima glavni faktor koji utiče na uspjeh u borbi protiv siromaštva. Područja u kojima se javljaju najveći izazovi u dostizanju Milenijskih razvojnih ciljeva u isto vrijeme imaju velike probleme sa ugrožavanjem ekosistema. Upravljanje biodiverzitetom je ključni dio programa za okoliš i energiju, jednog od četiri UNDP programa koji uključuju još smanjenje siromaštva, demokratsko upravljanje, te sprječavanje kriznih situacija i obnova. Veliki dio aktivnosti koje se provode kroz program za okoliš i energiju se financira kroz Globalni fond za okoliš (Global Environmental Facility – GEF). GEF predstavlja financijski mehanizam uz pomoć kojeg se na globalnom nivou financira provođenje nacionalnih aktivnosti u okviru međunarodnih okolišnih dogovora (Multilateral environmental agreements – MES). To prije svega podrazumijeva:  Konvencija o bioraznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD);  Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (United Nations Framework Convention on Climate Change – UNFCCC);  Štokholmska konvencija o trajnim organskim zagađivačima (Stockholm Convention on Persistent Organic Pollutants – POPs);

1

 Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije (UN Convention to Combat Desertification – UNCCD).

UNDP-GEF program u oblasti biodiverziteta

Kao što je već navedeno, UNDP uz pomoć GEF-a pruža pomoć zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji da razviju vlastite kapacitete u upravljanju biodiverzitetom kako bi se osigurala raspodjela dobara i usluga ekosistema o kojima zavisi ljudski razvoj. Kao vodeća agencija u okviru Ujedinjenih naroda (UN) koja pomaže zemljama da razviju vlastite kapacitete u upravljanju biodiverzitetom, UNDP se fokusira na dva područja:  Integrisanje ciljeva iz oblasti upravljanja biodiverzitetom u glavne nacionalne proizvodne sektore, kako bi se osiguralo da proizvodne prakse održavaju esencijalne funkcije ekosistema. Drugim riječima, UNDP nastoji integrisati biodiverzitet kao ključni dio razvojnih aktivnosti;  Ojačati ekonomski potencijal zaštićenih područja na način da su u stanju da osiguraju upravljačke funkcije, da su financijski održiva i da doprinose održivom razvoju.

Pristup u oblasti zaštićenih područja u regionu

Na globalnom nivou, UNDP/GEF program je financirao ili financira veliki broj projekata kojima je cilj unaprijediti upravljanje u zaštićenim područjima. Ukupno je obuhvaćeno 419 ZP koja pokrivaju 51.74 miliona ha u 63 zemlje. Pored toga, uspostavljena su 154 nova ZP koja pokrivaju 9.95 miliona ha, a u gore navedene aktivnosti je investirano, od strane GEF-a, 830 miliona USD. Što se tiče regije Evrope i zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, u kojoj se nalazi i Bosna i Hercegovina, UNDP/GEF je financirao 32 projekta ukupne vrijednosti 85.6 miliona USD koji su imali za cilj unaprijediti upravljanje u zaštićenim područjima. Ukupno je obuhvaćeno 82 ZP koja pokrivaju 16.68 miliona ha, a u isto vrijeme je uspostavljeno 17 novih ZP koja pokrivaju 674,645 ha. Bitno je naglasiti i da je 18 projekata u pripremi. Na području Evrope pokrivenost teritorije zaštićenim područjima i način na koji se upravlja ovim područjima se razlikuju značajno od države do države. Države Središnje i Istočne Evrope, kao i države Jugoistočne Evrope su usaglasile ili su u procesu usaglašavanja svojih legislativa u oblasti biodiverziteta sa onima iz Evropske unije. Isto tako, ove države su uspostavile ili su u procesu uspostavljanja mreže Natura 2000, koja predstavlja ekološku mrežu zaštićenih područja u Evropskoj uniji. Ona su uglavnom sastavljena od Specijalnih zaštiće1

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

nih područja uspostavljenih u okviru Direktive o pticama Evropske komisije (Special Protection Areas; EC Birds Directive) te od Specijalnih područja očuvanja uspostavljenih u okviru Habitat direktive Evropske komisije (Special Areas of Conservation; EC Habitat Directive). Obično su ovo mala zaštićena područja, koja bi mogla biti efikasna u zaštiti biodiverziteta samo u slučaju kada su ona bolje integrisana i uvezana koridorima, te okružena bafer zonama unutar Pan-Evropske ekološke mreže (PanEuropean Ecological network). Iako postoje razlike među državama, generalno je moguće okarakterisati generalne nedostatke u ZP: neadekvatna biogeografska pokrivenost, neefikasno upravljanje i financijska neodrživost. Strategija UNDP-a je da ukloni nedostatke kroz aktivnosti specifične za pojedine zemlje koje zahtijevaju jačanje upravljanja sistema zaštićenih područja kroz prevazilaženje postojećih problema na nivou sistema, institucionalnom, individualnom i financijskom nivou.

Problemi na nivou sistema

Problem na nivou sistema predstavlja neadekvatan politički okvir potreban za efikasno upravljanje sistemom ZP i integrisanje u ključne razvojne strategije, čime dolazi do sprječavanja integrisanja ZP pod različite kategorije upravljanja i vlasničkih odnosa (kao što su zajedničko upravljanje, različiti režimi zakupa zemljišta). Kako bi se prevazišli ovi problemi, provode se aktivnosti na:  Izmjenama ili donošenju novih zakona u oblasti ZP;  Izmjenama u regionalnom zakonodavstvu u oblasti ZP;  Izmjenama u zakonodavstvu koje se tiče prirodnih resursa a koje direktno utiče na ZP;  Integrisanju upravljanja ZP u lokalne/opštinske razvojne planove.

Institucionalni problemi

Ovi problemi se odnose na nedostatke unutar sistema upravljanja ZP. Centralizovana administracija ZP može dovesti do nerazumijevanja upravljačkih struktura o stvarnim potrebama unutar samog ZP. Institucionalni aranžmani upravljanja ZP mogu biti složeni sa preklapanjem odgovornosti među različitim institucijama. Ovo može dovesti do smetnji prilikom definisanja jasnih ciljeva i standarda, povećanja troškova i smanjenja efikasnosti. Loše upravljanje može spriječiti uspostavljanje uspješnog partnerstva koje može biti ključno za prevazilaženje postojećih institucionalnih nedostata-

1

ka. Uspostavljanje efikasnog upravljanja ZP zahtijeva usvajanje odgovarajućih upravljačkih ciljeva i sistema, adekvatno financiranje i blagovremeno provođenje upravljačkih strategija i procesa. Nivo do kojega ZP ispunjava ciljeve očuvanja, pridonosi socijalnom blagostanju, te ispunjava šire socijalne, ekonomske i okolišne ciljeve je u bliskoj vezi sa kvalitetom njegovog upravljanja – što je osnovni zadatak UNDP-a. Problemi se prevazilaze:  Jačanjem vlasti ZP (planiranje, nadzor, izvještavanje, itd.);  Uspostavljanjem novih obrazaca upravljanja ZP (upravljanje uz učešće lokalne vlasti, stanovništva, privatnog sektora, nevladinog sektora);  Jačanjem institucionalnih kapaciteta za obavljanje osnovnih funkcija unutar ZP;  Uvećavanjem mandata administracije unutar ZP.

Problemi na individualnom nivou

Nedovoljno znanje među uposlenicima koji upravljaju ZP za obavljanje osnovnih aktivnosti, od planiranja, knjigovodstva i izvještavanja do obilazaka terena, socijalne uključenosti, itd. su problemi koji se javljaju u velikom broju slučajeva. Analize kompetentnosti uposlenika i njihovih profila ukazuju da postoje značajni nedostaci u vezi sa ograničenim financijskim i planerskim sposobnostima, kapacitetima za rješavanje konflikata i uključivanja javnosti. Jačanjem kapaciteta unutar upravljačkih struktura ZP i ostalih institucija u zajednici se prevazilaze gore navedeni problemi. Svi UNDP projekti imaju komponentu koja se bavi jačanjem kapaciteta na individualnom nivou.

Financijski problemi

Budžetska izdvajanja za sisteme ZP se često provode bez koordinacije sa uposlenicima ZP i njihovim zahtjevima. Sistemi ZP su uglavnom podržani sa nedovoljnim količinama financijskih sredstava. Ključni problem je da se koristi od ZP često ne uključuju u cost-benefit analize koje se pripremaju u cilju donošenja odluka, bilo zbog toga što se te dobiti ne izražavaju kroz novčana sredstva ili zbog nerazumijevanja na koji način ove dobiti mogu doprinijeti ekonomiji (turizmu npr.). Znanje upravljačkih struktura da definišu troškove i pronađu načine kako da pokriju te troškove je u velikom broju slučajeva ograničeno. Što se tiče prihoda, samo je par ZP uspjelo da ostane nezavisno i da ima dovoljne vlastite prihode od naplate od posjeta njihovom području i da nemaju potrebe za dodatnim financiranjem od strane javnih institucija, civilnog sektora ili donatora. Aktivnosti koje UNDP provodi u sklopu svojih projekata se odnose na:

10

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

 Jačanje kapaciteta upravljačkih struktura u ZP i institucija u zajednici u oblasti financijskog i poslovnog planiranja;  Usaglašavanje financijskih cost-benefit analiza kako bi odgovorile na stvarne potrebe ZP;  Uspostavljanje malih i srednjih preduzeća;  Unaprjeđenje prikupljanja sredstava od naplate posjeta.

Aktivnosti UNDP-GEF programa u Bosni i Hercegovini

Sa početkom 2009. godine, UNDP u Bosni i Hercegovini je otpočeo sa implementacijom projekta pod nazivom Integrisanje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore. Naime, kraška polja (područja u kojima se kamena podloga uglavnom sastoji od karbonskih stijena kao što su CaCO3 i MgCO3) su značajni produktivni krajolici karakteristični za Sredozemlje. Otprilike 35%, odnosno oko 3 miliona km˛ evropskog kontinenta sastoji se od karbonskih stijena, a najveăi dio predstavljaju krađka područja. Prepreke koje oteţavaju uključivanje zađtite biodiverziteta krađkih područja u prostorno planiranje na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini su sljedeći: (I) Kantoni i opštine nemaju dovoljne kapacitete za analiziranje mogućnosti upotrebe zemljišta u kraškim područjima. U provedenim studijama identifikovane su jasne praznine u nadležnostima između opština (kao što su Bosansko Grahovo i Livno) i kantonalnih vlasti (tj. Kantona 10) na osnovu kojih bi se provelo ozbiljno ekonomsko i ekološko istraživanje različitih mogućnosti kratkoročnih i dugoročnih vizija za područja kao što su kraška polja, u različitim okolnostima i scenarijima.;

(II) Nedovoljni kapaciteti za primjenu propisa na lokalnom nivou vlasti. Cilj projekta je uklanjanje pomenutih prepreka time što će se sačiniti model za uključivanje problematike očuvanja biodiverziteta kraških područja u politiku i propise kojima je uređeno prostorno planiranje na kantonalnom nivou, kao i u pomenutim sektorima. Tačnije, ovim će se projektom: (I) pomoći u pripremi instrumenta koji u obzir uzima očuvanje biodiverziteta – Kantonalni prostorni plan; nadalje, putem replikacije i zajedničkog finansiranja, ovaj će projekt inicirati prostorno planiranje na lokalnom nivou u kojem će u obzir biti uzet biodiverzitet, u svim kantonima i opštinama BiH koje se nalaze na kraškom tlu; 11

(II) uvest će se propisi korištenja kraških područja od strane lokalnog stanovništva, na opštinskom nivou, a u svrhu očuvanja biodiverziteta u kraškim područjima, dok će u isto vrijeme biti osnažene ovlasti opštinskih i kantonalnih službenika i inspektora; (III) pripremit će se podzakonska akta i metodološke upute za ekološku eksploataciju treseta, uz njihovu provjeru na površini od 750 ha kraškog tresetišta; (IV) promovisati međunarodni formalni sporazum (Hrvatska-BiH) i plan za međunarodno upravljanje vodama. Projekat će se implementirati na području Herceg-bosanske županije u periodu od četiri godine.

12

To je i zaključak istraživačkog iskustva koje se razvija zadnjih desetak godina oko Vjetrenice. Bez Vjetrenice nije moguće razumjeti ni bogatstvo kulturnih artefakata u njezinu neposrednom okružju. bazirana najviše na morfološkim posebnostima podzemlja. Privlačila je pažnju istraživača od najranijih dana. Oko ulaza se nalaze ostaci ljetnikovca iz srednjeg vijeka. Sarajevo. Paleontološko je nalazište niza artefakata. Ravno. stoljeća Vjetrenica je bila sveto mjesto. Centar za karstologiju ANUBiH. Najzanimljiviji je i najistraženiji sustav holokarsta – dijela krša koji su klasični karstolozi smatrali najrazvijenijim uopće (Cvijić 1926). Vjetrenica je jedinstvena pojava ne samo krša Bosne i Hercegovine i Dinarida nego i u planetarnim odnosima. 2008). Organizacijski. Obilježena je s dva likovna reljefa tipična za bosansko-hercegovačke stećke. ivo@vjetrenica.com 13 . Vjetrenica treba holistički pristup. BiH. Tu predstavu Vjetrenice postupno dokida njezina turistička slika. između ostalog i cjelovitog kostura leoparda (Patnhera pardus). BiH. koji bi objedinjivao više različitih djelatnosti: znanstvenu. 1 Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje. Najbogatija je u svijetu po faunističkom bogatstvu i raznolikosti (Ozimec & Lučić 2007). koja je i danas snažna. koji je nekada bio hlađen vjetrom iz pećine (Grmek i Balabanić 2004). niti je moguće odgovorno planirati njezinu buduću upotrebu. edukativnu. ideja je skicirana u obliku višenamjenskog centra za krš.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja VIŠENAMJENSKI CENTAR ZA KRŠ – MOGUĆI MODEL ZAŠTITE VJETRENICE Ivo Lučić Sažetak Po svojoj prirodi i kulturnoj povijesti. Do kraja 19. jedinstvenog u svjetskoj literaturi (Miculinić i Jalžić. Složeniju sliku Vjetrenice nije moguće doseći ni jednom posebnom znanstvenom disciplinom. a koje okuplja različite stručnjake i pristupe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. razvijena na industrijskom svjetonazoru.

gospodarsko-turističku i zaštitnu. U morfološkom pogledu Vjetrenica je veoma razvijen splet od ukupno 6. turizam organizira prihvat posjetitelja i gospodarsku suradnju koja prati te potrebe i pribavlja sredstva za djelovanje drugih djelatnosti unutar ustanove. jezera. Prostornim planom SRBiH s okružjem označena kao rezervat prirode. a 1981. Po svom nastanku smatra se ponorom (Absolon 1916. Najzanimljiviji je i najistraženiji sustav holokarsta – dijela krša koji su klasični karstolozi smatrali najrazvijenijim uopće (Cvijić 1926). Zubčević i Gašparović 1958) okolnog sliva. Spomenikom (nežive) prirode proglašena je 1950. na zapadnom rubu Popova poja. One bi se međusobno dopunjavale i nadograđivale: znanost omogućuje upoznavanje jedinstvene prirode krša Popova polja i Vjetrenice te kulturne povijesti toga područja. Vjetrenica obiluje nizom stalnih vodenih tokova. holistički pristup. Neki smatraju da je pak bila izvor (Milojević 1938. golemih gomila nastalih obrušavanjem stropova i sličnih pojava. institucije Uvod Špilja Vjetrenica nalazi se u Zavali.. a zaštitna funkcija koordinira druge aktivnosti kako bi ostale prijateljske prema vrijednostima krajolika. 1999). geodinamički su obilježene godišnjim pomakom od 2 cm prema sjeveru (Dragićević i dr. Cvijić 1950) ogromnih količina vode koje su u postglacijalno doba tražile put s krova BiH (područja od Maglića do Lebršnika) ka moru. Pojava snažnog vjetra na ulazu u špilju privlačila je pažnju znatiželjnika tisućama godina. Organizacija bi išla u tri stadija od ukupno 15 godina: glavni cilj prvog razdoblja bio bi institucionalna izgradnja. ekonomskih i okolišnih ustanova u zemlji i inozemstvu. Ideja za centar dobila je podršku vodećih svjetskih institucija i pojedinaca. drugi razvijanje kadrova i funkcija. Vjetrenica je u postupku kandidature za Popis svjetske baštine. Litološki sastav stijena Popova polja doseže 99. a od Dubrovnika oko 25 km zračne linije. zaštita.98 posto kalcita. a nalaze se u seizmičkoj zoni u kojoj prosječna 14 . u općina Ravno. a u pogledu pozitivnih zakona prijedlog je da centar bude proglašen nacionalnim parkom. Svaka od tih aktivnosti bila bi uklopljena u mrežu relevantnih znanstvenih. Ključne riječi: krš. Vjetrenica. sigastih nakupina. a treći postizanje optimalne učinkovitosti centra. Udaljena je 12 km od jadranske ceste i morske obale u Republici Hrvatskoj. obrazovanje omogućuje transfer toga znanja u što šire krugove ljudi prilagođeno uzrastima i skupinama.700 metara istraženih kanala različitih razina. Pored toga. Po svojoj prirodi i kulturnoj povijesti Vjetrenica je jedinstvena pojava ne samo krša Bosne i Hercegovine i Dinarida nego i u planetarnim odnosima.

a ekskaviran 2007. Treba znati da je u svijetu samo 20 pećina s preko 20 podzemnih vrsta! (Culver & Sket 2000). a elektrificirana u dužini od 1050 metara 1964. Oprema. prostorije i arhiva posve su uništene u agresiji na BiH 1991-1995. Paleontološko je nalazište niza koštanih ostataka. Nastanjuje je više od 200 poznatih životinjskih vrsta. zajedno s ostacima još dva leoparda i jednog medvjeda (Miculinić i Jalžić. stoljeća Vjetrenica je bila sveto mjesto. između ostalog i cjelovitog kostura leoparda (Patnhera pardus). niti je moguće odgovorno planirati njezinu buduću upotrebu. Navedeno čini idealne uvjete za nastanak krša. među kojima više od 92 podzemne vrste. smatra počecima znanstvene speleologije u BiH i Hrvatskoj. Najstariji zapis koji bi se mogao odnositi na Vjetrenicu nalazi se u prvoj europskoj enciklopediji Historia naturalis Plinija Starijeg iz 77. Oko ulaza se nalaze ostaci ljetnikovca iz Srednjeg vijeka. Prvi put je javno predočena u obliku prijave na poziv 15 . Takav zaključak nametnulo je istraživačko iskustvo koje se razvija zadnjih desetak godina oko Vjetrenice. te je nakon konzervacije smješten u zbirku Zemaljskog muzeja u Sarajevu. bazirana najviše na morfološkim posebnostima podzemlja. Privlačila je pažnju istraživača od najranijih dana. čiji se rad iz 1584. edukativnu. Najbogatija je u svijetu po faunističkom bogatstvu i raznolikosti (Ozimec & Lučić 2007). Kostur je zapažen 1968. tj. Za njezino razumijevanje potreban je holistički pristup više disciplina i istraživačkih praksi. To znači da ni jedan od njih nije nikada pronađen nigdje izvan Vjetrenice. Tu predstavu Vjetrenice postupno dokida njezina turistička slika. Slijedi ga dubrovačka renesansna tradicija. razvijena na industrijskom svjetonazoru. Vjetrenica je prilagođavana za turističke posjete više od stoljeća. Cijelu poznatu povijest do kraja 19. godine naše ere. ideja je skicirana u obliku višenamjenskog centra za krš. čak ih je 14 stenoendema Vjetrenice. godine. koja je i danas snažna. ona im je nalazište. a koje okuplja različite stručnjake i pristupe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. koji bi objedinjivao više različitih djelatnosti: znanstvenu. Ulaz u Vjetrenicu obilježen je s dva likovna reljefa tipična za bosansko-hercegovačke stećke. koji je nekada bio hlađen vjetrom iz pećine (Grmek i Balabanić 2004). (Malez i Pepeonik 1971). jedinstvenog u svjetskoj literaturi. gospodarsko-turističku i zaštitnu. Zato bez Vjetrenice nije moguće razumjeti ni bogatstvo kulturnih artefakata u njezinu neposrednom okružju. osobito filozof i dubrovački knez Nikola Vito Gučetić. locus typicus. Složeniju sliku Vjetrenice nije moguće doseći ni jednom posebnom znanstvenom disciplinom. Organizacijski. Veliki broj vrsta su endemi različita areala. Faunističku vrijednost Vjetrenice karakterizira čak 37 vrsta koje su opisane u ovoj pećini. 2008).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja godišnja količina oborina prelazi 2000 mm.

i prijedloga da se Vjetrenica proglasi nacionalnim parkom (Hamilton-Smith 2006).  edukativna: prijenos prikupljenog znanja na učenike. Te funkcije su:  znanstvena: istraživanja i sistematiziranja znanstvenih informacija na području bioloških znanosti. Nacrt organizacije centra Organizacija centra zamišljanja je spajanjem nekoliko navedenih funkcija u jednu djelatnu cjelinu. te da bi razvojem djelatnosti postao ekonomski samoodrživ. supotpisali su je Ministarstvo prostornog uređenja. godine. te ekološko-zaštitna funkcija koordinira druge aspekte s obzirom na potrebu da područje krša izbjegne oštećenja koja bi mu umanjila ili oduzela prirodne značajke. faunistička i ekološka. turizam povećava njihovu poznatost. Speleološke udruge Vjetrenica – Popovo polje iz Ravnoga. i  zaštitna: fizička i ekološka zaštita ranjivog krša. osobito ona speleološka. te poticanje kooperacije za proizvodnju autentičnih proizvoda: zdrave hrane i uporabnih predmeta. učenje o vrijednostima zaštite vrlo ranjiva specifičnog krškog ekosustava. građenja i okoliša Hercegovačko-neretvanske županije / kantona iz Mostara i Općina Ravno. Ideju treba promatrati u okviru vrednovanja Vjetrenice za Popis svjetske baštine. Znanstvena funkcija: Centar bi započeo radom kao manja samostalna znanstvena stanica za pitanja krša. To bi omogućilo nastavak istraživanja čija se recentna faza provodi na Vjetreni- 16 . izvozi lokalnu proizvodnju i pribavlja sredstva za djelovanje drugih djelatnosti unutar ustanove. Pored predlagača. obrazovanje omogućuje transfer toga znanja u što šire krugove ljudi prilagođena uzrastima i socijalnim skupinama. povijesnih i etnoloških znanosti. turiste i domaće stanovništvo.  privredna i turistička: organiziranje turističke i ugostiteljske djelatnosti. geo-znanosti.Vlade Japana za tehničku kooperaciju i bespovratnu pomoć u ljeto 2004. Te četiri funkcije međusobno bi se dopunjavale i nadograđivale: znanost bi omogućavala upoznavanje jedinstvene prirode krša Popova polja i špilje Vjetrenice kao njegova najpoznatijeg fenomena te kulturne povijesti toga područja što povećava njegov javni kapital. Smatra se da bi tom organizacijom centar ubrzo mogao postići veću pokrivenosti troškova vlastitim prihodima. čija je kandidatura u toku. te njihov plasman na tržište. koje su sve podjednako važne za upotrebu i održanje Vjetrenice.

koje su pokazale želju za sudjelovanjem u ovom programu.  online vezu s relevantnim međunarodnim izvorima iz sličnih područja.  laboratorij koji omogućuje jednostavniju analizu geološkog i biološkog materijala i koji može raditi jednostavnije analize vode. tla i zraka za svoje potrebe. makete špilje. geologije. model funkcioniranja poplava Popova polja i model krške hidrogeologije). nisu do sada mogle biti ugošćene jer ne postoje uvjeti. Odjel bi za početak trebao imati:  dvije učionice/predavaonice od 50 odnosno od 200 mjesta opremljene multimedijalnom tehnikom. obrađivala ih i tumačila s obzirom na željene potrebe. za potrebe gospodarstva i javnog sektora. koje bi se generirale autentičnim istraživanjima Vjetrenice i Popova polja te cijelog područja dinarskog krša. koja bi nadzirala kontinuirano skupljanje meteo-podataka u staništima. makete odabranih faunističkih vrsta.  nastavna sredstva i pomagala iz područja geografije.  stalnu vanjsku meteorološku postaju i razvijenu mrežu osjetljive mjerne opreme instalirane u podzemne kanale Vjetrenice i dvadesetak drugih speleoloških objekata nad površinom Vjetrenice do Grebaca i ponora u završnom (SZ) dijelu Popova polja. Edukativna funkcija: odjel bi profilirao nekoliko tipova programa od onih najjednostavnijih za osnovnoškolce. planomjerna i financirana istraživanja. Za početak znanstveni odjel bi trebao imati:  klasičnu biblioteku djela važnih za povijest i prirodu krša. hidrologija. što bi bila stavka u njihovu organiziranom privlačenju i uklapanju centra u školski sustav zajednice. povijesti kulture i etnologije (makete reljefa. trodimenzionalni virtulani prikaz špilje. preko programa za srednjoškolce i sveučilištarce do najsloženijih specijalističkih ili postdoktorskih studija na kojima bi predavači bili najeminentniji svjetski znanstvenici iz područja znanosti o kršu. te transformiralo njihov razvoj u kontinuirana.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ci već gotovo deset godina. biologije. S vremenom centar bi stekao uvjete za prerastanje u znanstveni institut za krš kompleksnijeg značaja te bi mogao ostvariti veću ulogu i jaču povezanost sa sličnim institutima i sveučilištima.  digitalne baze podataka o dinarskom kršu. 1 . te etnologiju dinarskog krša. te koji ima razvijen poslovni odnos s ustanovama koje to detaljnije istražuju. Neke od vodećih svjetskih osoba.

tradicionalne žetve. te davale usluge prehrane i smještaja. vršidbe. te etnološke zbirke. mljevenja u autentičnim mlinicama. bila bi izgrađena i 1 . s Hutovim blatom. ali u granicama mogućeg. Za ovaj tip bili bi s vremenom profilirani turnusi koji bi se uklapali u studijske programe domaćih i inozemnih sveučilišta. npr. masovni turizam te ga distribuirala po okolnim odredištima. interaktivne programe za učenje o kršu.  uređenje prirodoslovnih zbirki. i okolnog primorja uvodila turiste u unutrašnjost BiH.  službu koja bi uz pomoć marketinga vodila brigu o kadrovskoj budućnosti Centra te bi izabirala potencijalne prinove. nudeći to i kao program za sudjelovanje posjetitelja. Očekuju se dvije skupine posjetitelja:  poludnevni / jednodnevni izletnički turizam: posjet Vjetrenici. u pravilu s nekom destinacijom u okruženju.  višenamjensku kino-dvoranu. Postojale bi dvije kategorije smještaja: za učenike i studente s većim brojem kreveta po jednoj sobi i za individualne posjete. S vremenom. U tom pogledu ona bi bila vrata koja bi iz Dubrovnika. sijanja pšenice. Centar bi nastojao razviti kooperaciju s lokalnim stanovništvom potičući tradicionalan način proizvodnje hrane (npr. jednog od turističkih središta Mediterana. vodička služba i organizirali posjeti Vjetrenici i drugim lokalitetima prirodne i kulturne baštine. inozemnim kampovima i sličnim obrazovnim tečajevima. izrade uporabnih predmeta u domaćinstvu. Postoji mogućnost razvoja robnih marki pojedinih turističkih proizvoda. Mostarom. Stocem. Ukupan broj posjetitelja procjenjuje se na 100 tisuća godišnje. tradicionalan način oranja njive. Trebinjem. Međugorjem ili Trebižatom. uzgoja. te stvaraju određenu izvanpansionsku potrošnju. pratila njihovo redovito školovanje i omogućivala im boravke na stručnim ekskurzijama.  višednevni posjeti obrazovnog ili znanstvenog karaktera kod kojih posjetitelji koriste smještaj i hranu.  sportske unutarnje i vanjske sadržaje. i tzv. Također. Osim turizma vezanog za znanstvenu i edukativnu funkciju Vjetrenica bi poticala ekoturizam u okružju. osobito biološke i geološke. Turističko-ugostiteljska i gospodarska funkcija: preko ove funkcije vršio bi se organiziran prihvat posjetitelja. konzumacija jednog obroka i pića te kupovina suvenira. pečenja kruha i korištenja u ishrani). osiguravala im stipendije.

te natkrivena staza dužine oko 200 metara koja bi vodila od čekaonice do ulaza u špilju. održavanje web-stranica itd. Malo je javnih objekata. pa je rat pomeo značajan dio onoga što je preostalo od pustošne depopulacije. Ona bi imala u djelokrugu rada: osiguravanje popunjenosti kapaciteta svih odjela. Premda to važi i za kadrovske probleme. osiguranje sredstava za funkcioniranje projekata. u muzejskom stilu. Zaštitna funkcija: instrumentima i laboratorijem koji je potreban za istraživanja obavljale bi se dodatne zaštitne funkcije kao sondaže zraka. Ova funkcija obuhvaćala bi i razvitak programa s lokalnim subjektima: prehrambenu opskrbu centra proizvodima sa svoga područja. posebna bi se pažnja posvetila razvojno-marketinškoj službi. osiguravanje školarina za prinove. Centar bi prolazio tri razvojna stadija od ukupno 15 godina: glavni cilj prvog razdoblja bio bi institucionalna izgradnja. kao i većina sela u Popovu polju. Graditeljski poslovi na centru Zavala. zaštitu okoliša i izgradnju turizma. pa bi obnova trebala težiti vraćanju njezinu izvornom obliku. a trećeg postizanje optimalne učinkovitosti centra. publiciranje informacija o kršu Vjetrenici zajedno s obrazovnim i znanstvenim odjelima. drugog razvijanje kadrova i jačanje funkcija. Takve usluge mogle bi se i prodavati na dostupnom tržištu. Marketing i razvoj: Osim znanstvenika-karstologa i turističkih djelatnika. popularizaciju zaštite. mala su naselja. To je polazište za povratak života. predviđeno je da se restaurira graditeljski stil kamenih mediteranskih kuća. a za rekreaciju sportski objekti s unutarnjim i vanjskim sadržajima. solidna građevina s poviješću. popularizaciju krških pitanja. Eventualni nedostatak uređaja rješavao bi se ugovorima s ustanovama koje bi bile povezane u mrežu. vode i tla. nisu se mnogo razvijala. ovdje ćemo se osvrnuti na smještaj centra. te rekreativne i poučne staze. Za potrebe prehrana bio bi izgrađen restoran i caffe. rad na javnoj slici centra. kultiviranje ekološke proizvodnje. samo zgrada bivše željezničke stanice. patentiranje autentične robne marke i oživljavanje zamrlih ruralnih područja. Trebalo bi računati na otkup i obnovu privatnih kuća stanovnika Zavale i okolnih sela koji ne pokazuju interes za nji- 1 . Ovaj odjel imao bi i nadzornu službu – nadzornike i čuvare. Koncepcijski.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja jedna veća prostorija koja bi služila kao čekaonica za posjetitelje špilje s garderobom i potrebnim asortimanom.

čija je revitalizacija nužna. manastir u Zavali. Osim toga. koja je sada uska asfaltna cesta.hovu obnovu. To su prethistorijski lokalitet sa špiljom Orlicom. crkvice u Popovu. gumana. staje na Bjeljavama. I novi objekti bi trebali dosljedno baštiniti elemente mediteranskog graditeljstva. preko vršidbe. kanalizaciju i kolektor s pročišćivačem otpadnih voda. uzgoja i gnojenja. itd. podzida. te informativnim pločama o prirodi i životu užeg područja. od oranja pšenice tradicionalnim sredstvima. Proizvodni proces bio bi dio obrazovne i turističke ponude centra. špilja. mljevenja u obnovljenim jedinstvenim mlinicama izgrađenim nad ponorima rijeke Trebišnjice. Staza bi povezivala različite prirodne spomenike poput ponora. Grad na Klisuri. humova. obredne gomile. Tu bi trebalo uključiti i kulturne spomenike. bilo bi potrebno obnoviti i izgraditi pješačke staze rekreativnog i edukativnog značenja. bilo bi potrebno izgraditi i nove objekte s dvoranom i sličnim prostorijama za prijem većeg broja ljudi i povezati ih s postojećima u funkcionalnu cjelinu. na Golubincu. Također. osobito tradicionalne proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu koja bi našla svoj plasman u centru. potrebno je izgraditi komunalnu infrastrukturu u Zavali: vodovod. Staze bi bile grubo popločane ili postavljene tucanikom s kamenim stepenicama u tradicionalnoj izvedbi. Također. do pravljenja hrane. žetve. potrebno je izgraditi modernu cestu za promet motornih vozila Zavala – Slano u dužini od 14 km. zemunica. ograda. greda. npr. stećci u Veličanima. Za tu potrebu rađene su neke skice. koje bi povezivale Zavalu s okolnim naseljima između Orahova Dola i Grebaca. Ukupna dužina staza ne bi trebale biti manja od 20 km. pojata. Belenićima. vrtača itd. te prirodnim i kulturnim lokalitetima. te uređenje prometnica i staza kroz naselje. proizvodnji i plasmanu ljekovitog bilja i sličnih proizvoda. salaša. lokalitet Crkvina. nadstrešnicama za hlad i zaštitu od kiše. Kijevu Dolu. Potrebna je općenito sanacija naselja nakon ratnih stradanja: sanacija ruralnog krškog graditeljstva tipa suhozida. 200 . organiziranje odlagališta otpada na sanitetski prihvatljiv način. Na njima bi na određenim udaljenostima bila izgrađena odmorišta i vidikovci u obliku kamenih klupa s naslonima za sjedenje. Promet i infrastruktura Zavale i okolice Zbog zaostalog položaja naselja oko Vjetrenice. spomenik NOB-u u Zavali. itd. Cilj je obnova života u selu.

. tako da je Vjetrenica do raspada Jugoslavije ostala izvan svih komunikacija i tavorila na manje od 10 tisuća posjetitelja godišnje (Habe 1974). Cluj-Napoki (Rumunjska). a ni javnom dobru. te kroz proglašenje nacionalnog parka. 1926). Prema važećem Republičkom prostornom planu iz 1981. elektrifikacija i razvoj Vjetrenice iz šezdesetih i sedamdesetih godina 20. a potom i s drugim vodećim institucijama u svijetu. područje Vjetrenice i prostor do granice s Republikom Hrvatskom predviđen je za prirodni rezervat. U stručnom smislu zamisao je postaviti centar kao dio europske i svjetske znanstveno-istraživačke i nastavne mreže za znanost o kršu. Ta bi namjena bila ostvarena kroz upis Vjetrenice na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Otvaranje. U povijesti je taj odnos dolazio do izražaja kroz razmjenu dobara. Najprije bi bio povezan sa sveučilištima u Mostaru. pa ljeti brojni strani tu- 201 . Zagrebu. Prostorno-turistička pitanja Za ovo pitanje bitno je da je Popovo polje geografski i povijesno tijesno vezano s primorjem i Dubrovnikom. stoljeća pobuđuju zanimanje jedne od tada vodećih jugoslavenskih turističkih tvrtki Atlas iz Dubrovnika. njezina sestra Postojna dosezala je sto puta veću posjetu godišnje (Gams 2004). Ljubljani i Podgorici. osobito u novije vrijeme povećanjem aktivnosti oko špilje. ali nikad nije stvarno započela. Odnos je uzajaman. na temelju IUCN-ovih kriterija evaluacije baštine. za koji postoje sugestije iz Komisije za zaštićena područja IUCN-a. Vala Zavala-Slano prirodna je komunikacija od prapovijesti. Dubrovniku Splitu. Nedavno asfaltiranje te ceste u širini od tri metra bjelodani da se na nju ne računa kao na turistički resurs. ti su prijedlozi otklonjeni (Lučić 2003). stoljeća planeri turizma u Slanom ističu Popovo polje i Vjetrenicu kao faktore razvoja tamošnjeg turizma (Jutarnji list. Tijekom tridesetih godina 20. te znanstvenim ustanovama u Postojni. koja uvodi dvije željezničke kompozicije tjedno za Vjetrenicu. Obilježavala ga je i Vjetrenica. Aktualni status prometnice Zavala-Slano dovoljno govori o nepovoljnom položaju Vjetrenice danas. U isto vrijeme. bila izgrađena prema važećim zakonima Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanske županije. a koji je spominjan u kontekstu planova Federalne vlade. bez osmišljena pristupa. čija je kandidatura formalno najavljena. Iz razloga koji ne pripadaju struci. te zagovara izgradnju više motela i suvremene ceste od jadranske magistrale do Zavale. Sarajevu. Državna granica ovdje je prohodna samo za malobrojno lokalno stanovništvo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Organizacijska povezanost centra Centar bi bio organiziran u javnu ustanovu koja bi.

na preporuku iz vrha IUCN-a. špilju. urađen je moderan projekt osvjetljenja Vjetrenice mrežom napajanja od 12 V.risti ostaju razočarani zbog neuspjelog pokušaja posjeta Vjetrenici. zbog niza okolnosti. pa čak i učetverostručuje udaljenost. ukida zaštitu Vjetrenice i u njezinoj blizini otvara kamenolom. Lukavac je hidrološki dio Vjetrenice. jer podizanje temperature u pećini izaziva posljedice na vlažnost zraka i mijenja uvjete života vrlo osjetljive faune. Alternativa – put preko Neuma ili Trebinja – utrostručuje. koja je kasnije formirala Speleološku udrugu. preko Ravnoga. Bolje povezivanje Zavale prema sjeveru. pokrenula istraživanja i prilagodila je određenom turističkom programu. od kojih velik broj. Prošle godine donesen je prostorni plan općine Ravno koji nastoji legalizirati nedopustive zahvate u krajolik Popova polja. zapaženo ugibanje faune. Također. Jedna sonda u prosjeku zabilježi oko 50 tisuća mjerenja godišnje. ugrađena mreža meteoroloških mini-postaja koje kontinuirano sakupljaju ekološke parametre u podzemnim staništima. U Vjetrenici je ujesen 2007. institucija i općenito smanjenje mogućnosti sektora zaštite prirode. što može izazvati negativne posljedice po kandidaturu za Popis svjetske baštine. Turistički utjecaji na ekološke prilike svakodnevno će se mjeriti i uspoređivati s prirodnim uvjetima te. što će uz stalne vanjske izmjere omogućiti upoznavanje podzemnih uvjeta i odnosa površinskih utjecaja na podzemlje. onemogućuju cjelovitu valorizaciju i zaštitu Vjetrenice. skupina entuzijasta. upravljati turističkim aktivnostima. Gradnja u naseljima se odvija nekontrolirano. što za 80 posto smanjuje unos energije u podzemlje. osobito mlađima. što uz brojne druge prepreke Vjetrenicu najčešće čini nedohvatljivom tim gostima. To je pak potrebno i za turističko uređenje Vjetrenice. stavila je špilju pod nadzor. ovisno o rezultatima. Aktivna istraživačka i medijska aktivnost približila je Vjetrenicu javnosti. U tom jezeru obitavaju brojne endemične 202 . a najbliže mu je Donje jezero s kojim je dokazana podzemna veza. što povlači i odsustvo adekvatna nadzora. osobito na lokalnoj razini. Lokane vlasti su izdale urbanističku suglasnost za crpljenje vode s izvora Lukavac. Aktualno stanje Sve to pada u kontekst poslijeratnog okružja iz kojeg se Vjetrenica još nije izvukla. Nakon što je za vrijeme rata bila potpuno nezaštićena i uništena. neće biti adekvatan nadomjestak. Radovi na cesti Zavala-Ravno izvode se bez građevinske dozvole. nije ranije ni čuo za najveću bh. U Vjetrenicu je 2005. što je također prošlo bez adekvatne reakcije. To je jako važno. To je djelo australskog dizajnera Neila Kella. Nedostatak zakona.

među kojima i stenondemični vjetrenički rašljonožac (Troglomysis vjetrenicae) kojemu je to jedino poznato nalazište u svijetu (Sket 2003). IUCN i SIBIOS uputili su ljetos oštro upozorenje BiH zbog aktualnih opasnosti po Vjetrenicu.“ Veliku važnost za sagledavanje vrijednosti Vjetrenice imala je suradnja sa šefom za područje krša IUCN-a Elerija Hamiltona-Smitha. To je pokazalo da u sustavu vrijednosti čuvara nacionalne kulture ni najveća prirodna vrijednost u svijetu nije dovoljno dobra da u BiH bude samostalno kandidirana za Svjetsku listu. čija je crkva zapravo zadržala polupećinsku formu. Nadamo se da će se ubuduće nastojati izbjeći postupci s nepredvidivim rezultatima. Vjetrenica ima iznimno velik potencijal za daljnja znanstvena istraživanja. nudeći dragovoljno svoju stručnu pomoć. SIBIOS je u kontekstu budućeg turizma u Vjetrenici uputio upozorenja zbog čega ovaj model dobiva još više na značenju: “Prijašnji turizam ostavio je štetne posljedice na neke važne špiljske životinje u Glavnom kanalu Vjetrenice. prirodu te podržava kandidaturu Vjetrenice za Popis svjetske baštine. bez traženja suglasnosti. Stručne ocjene Planove oko izgradnje Višenamjenskog centra za krš “Vjetrenica-Popovo Polje“ u Zavali podržao je SIBIOS (Svjetska organizacija za podzemnu biologiju) ocijenivši ih “podjednako vizionarskim i ambicioznim“. kaže se u pismu podrške. zacijelo bi rezultiralo inverznim zaključkom: podzemlje krša presudno je za nastanak ovdašnjih sakralnih poimanja svijeta koja se mogu kontinuirano pratiti preko Orlice i Vjetrenice do Zmajevice i potpećina na kojima je izrastao manastir. holističko vrednovanje krajolika. kandidaturu Vjetrenice za UNESCO-vu listu proširila na arhitektonsku cjelinu sela Zavale. 203 . te prilaže neke važne napomene za turističko uređenje Vjetrenice. koje potiče IUCN (Hamilton–Smith. speleologije i speleobiologije“. nego je treba pogurati “nacionalnom“ kulturom. Hamilton-Smith se tri puta obraćao vlastima u BiH.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vrste. Zapravo. “Naš prvenstveni interes je zaštita faune i nadamo se da će upravo on prevladati u svakoj razvojnoj fazi centra. proveo pet dana u BiH i nakon odlaska vlastima uputio službena stručna zapažanja u kojima visoko vrednuje bh. Slab položaj prirodne baštine ilustrira činjenica da je Komisija za nacionalne spomenike. Potom. potičući ih na rečene planove. Međutim. On je tijekom srpnja 2006. Ne samo da se Vjetrenicu može proučavati već je ona i uzoran primjer koji općenito pridonosi razvoju karstologije. Također. 2004). Razvoj centra će svakako potaknuti znanstveni rad u špilji.

turizma/gospodarstva i zaštite. Stoga se i za njihovo korištenje traži ustroj koji će povezati više funkcija u jednu instituciju. Od praktičnih zadataka ponajprije je potrebno izvršiti temeljitu sanaciju i konzervaciju Vjetrenice (što traži i sami projekt ponovnog osvjetljenja za turističke potrebe) i donijeti odmjeren plan njezine upotrebe. 1. niti provesti unutrašnja zaštita. 48:574576. 506 Cvijić. 1916. 204 . Dramatična kontrastnost i raznolikost krških vrijednosti te njihova velika osjetljivost i ranjivost. Beograd. Zaključak Prirodne i kulturne vrijednosti krša Popova polja. 49:586-588. Obavljene su istraživačke pripreme. Radno. 1950. u svjetlu modernih holističkih valorizacija nude velike mogućnosti održivog razvitka ovoga kraja. Glasnik srpskog geografskog društva. Literatura Absolon. 3–10. koji će je učiniti sposobnom za razne potrebe. Geomorfologija II. Time se Popovo polje pozicionira kao jedna od vrata za otvaranje Bosne i Hercegovine ovom turističkom tržištu. 2000. 1916. instalirana oprema za monitoring te napravljen ekološki i estetski ultramoderan projekt uređenja Vjetrenice. Z výzkumných cest po krasech Balkánu. Karel. edukacije. Beograd. Bez toga se neće moći ni provesti kandidatura Vjetrenica za Svjetsku listu. On bi se uhvatio složenih obaveza u više smjerova: istraživanja. 1926. XXXIII. Journal of Cave and Karst Studies 62(1): 11-17 Cvijić. str. takva ideja nazvana je višenamjenski centar za krš. plodan i šarolik aspekt dobrovoljnih aktivnosti. Stare otoke Popova polja i hidrografske zone u karstu. Jovan. traže holistički pristup njihovu upoznavanju i zaštiti. Jovan. XXX. Hotspots of subterranean biodiversity in caves and wells. Zlatá Praha. Za realizaciju ideje potrebno je prijateljsko okružje i povoljno rješenje zakonskog i pravnog položaja Vjetrenice kako bi se mogle poduzeti mjere uobičajene kod upravljanja ovakvim vrijednostima i institucionalizirao dosadašnji sadržajan. & Sket B. geografski položaj i blizina jakog turističkog tržišta sa središtem u Dubrovniku. te ugledni pojedinci poput tadašnjeg šefa biroa Međunarodnog hidrološkog programa UNESCO-a Ognjen Banacci. 50:597-600. Ideja je dobila podršku značajnih svjetskih institucija.. 51:609-612 a 52:622-624 Culver D. str.Podršku centru uputili su vodeći karstološki instituti: Institut za istraživanje krša iz Postojne i Institut za speleologiju iz Cluj-Napoke u Rumunjskoj. C.

Boris. 160. 2-8 July 2006. Dom i svijet. M. crteža i faksimila. No. Zagreb. V. Sarajevo. The Vjetrenica Cave (Bosnia & Herzegovina): World Highest Biodiversity Cave. Zlatko. Životinjski svijet Vjetrenice. i Lučić I. 508. Natchitoches. Dubrovnik – Bologna: 1580–1584. 1584. Ratimir. Pojavi i problemi krša. Zagreb: I. elaborat. 205 . Sket. 50 str. O ribama i školjkašima dubrovačkog kraja. E. Korespondencija Sorkočević – Aldrovandi. 1958. 1974. Sima. Hrvatsko biospeleološko društvo. 2004. 191–196. 2003. str. Mirko Dražen i Balabanić. Beograd. Miculinić. France. Orhan i Gašparović. Habe. Lousiana. Paleontološka istraživanja špilje Vjetrenice i obrada fosilnih nalaza. Turistične jame v Jugoslaviji in njih(ova) zaščita. 2006. R. Hamilton–Smith. Zubčević.. Posebna izdanja SANU. July 23rd-27th 2007. Gams. Kras u Sloveniji v prostoru in času. Malez. 2004. Ljubljana. 7–16 Hamilton–Smith. Sopra Le metheore d’ Aristotile.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dragičević. Vjetrenica – pogled u dušu zemlje: znanstveno-popularna monografija s 200 fotografija. Notes and Comments Arising from My Visit to Bosnia and Herzegovina. i 2005.. U: Lučić. Dubrovački list 1926.. Ozimec. i Buljan. 125–129. Venetia Grmek. E. 15 karata i 10 tablica. Ljubljana.. [također 1974. 65 ilustracija. E. Indiana. Bulletin scientifique. 16. 2007. Ivan. Elery Hamilton-Smith. str. Studijska osnova za idejni projekat uređenja i otvorenja pećine Vjetrenice u Zavali u Popovu polju. section A – Tome 14. Zagreb 1999.. 2007. R. Kuk. str. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. Mirko i Pepeonik. Nikola Vitov. AM PhD Chair IUCN/WCPA Task Force on Caves and Karst. Geologia Croatica 52/2. str. str. 1969. 2000. Josip. Milojević.. 5–6. Lučić. Vedran. 38. 1938. Entdeckung des ganzen Skelettes eines fossilen Leoparden in der Vjetrenica – Höhle auf dem Popovo polje (Herzegowina). 123. Paper to US / ICOMOS 7th International Sypomosium. 322 str.] Gozze Gučetić. I-31:4. National Speleological Society Convention Marengo. Recent Tectonic Activity in the Imotsko Polje Area. 2003c. Naše jame. Prelogović. Kazimir i Jalžić. 2004.. 2008. Ivo. Pitanje o hidrografskoj funkciji pećine Vjetrenice (Popovo polje). I..

This idea is drafted in the form of a multipurpose karst centre. A more complex image of Vjetrenice is not possible to reach through separated scientific disciplines only. The abundance of the cultural artefacts in that area is not comprehensible without understanding of the Vjetrenica cave. It is the most interesting and the best researched cave system of holokarst – a part of the karst area which by classical karstologists was considered the most developed karst of all (Cvijić 1926). The Cave is a site of several Palaeolithic animal residues. The entrance of the Vjetrenica cave is marked by two reliefs typical for Bosnia and Herzegovina medieval tombstones. These functions are interdependent: science makes it possible to explore the unique karst of 206 . Vjetrenica needs a modern holistic approach.MULTIPURPOSE KARST CENTRE – PLAUSIBLE MODEL OF PROTECTING VJETRENICA CAVE By its natural and cultural history. Until the end of 19th century. Vjetrenica has been drawing the attention of scientists from the earliest days. tourist. and protective ones. Around the cave entrance there are remains of a summer house. That picture was deconstructed by the industrial type of tourism. among them the unique find of a complete skeleton of the leopard (Patnhera pardus) (Miculinić and Jalžić. This is a conclusion based on the research experiences of Vjetrenica in the last ten years. Vjetrenica is the world’s richest cave in terms of the fauna and biodiversity (Ozimec & Lučić 2007). this cave had been celebrated as a holy place. neither is the responsible planning of its future use. built in the late Middle Ages. 2008). educational. economic. Because of that. not only in the karst of Bosnia and Herzegovina but also in planetary relations. based on physical values of its subterranean forms and is still strong today. which would unify several different activities: scientific. which was cooled by the wind from the cave (Grmek & Balabanić 2004). which gathered different experts and approaches from B&H and from abroad. the Vjetrenica cave is a unique phenomenon.

holistic approach. It could be developed through three stages with a total time of 15 years: the main goal of the first period would be the building of institutions. The idea of developing this kind of centre has been supported by the leading world experts and institutions. tourism makes it known worldwide and thus helps it gain the necessary funding for the research. and ecological function serves as a coordinating agent. protection. educational and environmental work. directed by the positive B&H laws to be announced as national park. economic and environmental network of institutions in the country and abroad. Also. Each of those activities should be a part of the prominent scientific. educational. that of the second personal and staff developing. education facilitates the transfer of that knowledge to all social and age groups. Key words: karst. and that of the third to reach the optimal effectiveness of the centre. Vjetrenica cave. institutions 20 . Vjetrenica is in the process of candidature for the World Heritage List.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Popovo polje and the Vjetrenica cave as its most famous phenomenon and the cultural history of the area. having in mind the need for protection of the karst from such damage that could deteriorate or completely rob it of its natural characteristics.

.

što predstavlja oko 7% evropskog teritorija. mnoge od zabilježenih vrsta su u međuvremenu istrijebljene u Bosni i Hercegovini. Smatra se da je od 9600 živućih vrsta njih 1100 ugroženo.. U Evropi je izdvojeno 4000 područja označenih kao IBA. Istovremeno. Sistem je utemeljen na međunarodno prihvaćenim i standardizovanim kriterijima koji su naučno odabrani. O tome svjedoči činjenica da su u posljednjih 200 godina izumrle 74 ptičije vrste. Međutim. pravilna identifikacija i rukovođenje IBA područjima omogućavaju da se pored ptica zaštite i druge životinje i biljke.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIJEDLOG NOVIH IBA PODRUČJA U BOSNI I HERCEGOVINI Dražen Kotrošan Sažetak Ptice predstavljaju izuzetno osjetljivu skupinu životinja. Proučavanje. sc. monitoring i zaštita ptica i njihovih staništa danas predstavljaju jednu od najznačajnijih komponenti u sistemu zaštite okoliša. Stoga se ptice izdvajaju kao značajni pokazatelji stanja okoliša. Ornitološka istraživanja u Bosni i Hercegovini imaju tradiciju od oko 150 godina. Pored niza međunarodnih konvencija. ali su dosada bila bazirana na radu svega nekoliko domačih i inozemnih ornitologa i rijetkih posmatrača ptica. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 20 . Spomenuti sistem obuhvata procjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu zaštitu. do sada je sistematski 1 Mr. Trenutno je u 170 zemalja izdvojeno 7500 područja koja su označena kao IBA. U Evropi se 43% od 526 zabilježenih vrsta smatra ugroženim. BirdLife je razvio sistem međunarodno prepoznatih područja. označivši ga kao IBA (Important Bird Areas – Područja značajna za ptice). jedan od bitnih pokazatelja odnosa prema pticama i njihovim staništima u pojedinim zemljama predstavljaju tzv. ili su danas krajnje ugrožene. IBA područja. Rezultat dosadašnjih istraživanja je popis od 329 registrovanih vrsta. Nažalost.

može se reći da svega tri izdvojena područja neadekvatno oslikavaju ornitološke prilike što ne zadovoljava potrebe zaštite ptica u Bosni i Hercegovini. obuhvaćeni su podaci koje su u posljednjih 10 godina prikupili članovi “Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“. Velika i Mala Tišina i kompleks ribnjaka kod Prnjavora. Ujedno. Ptice se smatraju dobrim pokazateljima stanja životne sredine. Plivsko jezero.). kao i trenutačni nivo proučenosti i poznavanja lokalne ornitofaune. Također. Istovremeno. S druge strane. prema podacima BirdLifea. Hutovo blato. Uvod Prema podacima BirdLife-a ptice (Aves) obuhvataju oko 9600 recentnih vrsta. neka planinska područja).). Bardača i Hutovo blato su ujedno i RAMSAR područja i značaj ovih područja za faunu ptica je već odavno prepoznat. identificirana svega 3 IBA područja (Hutovo blato. na taj način bi se povećala ukupna površina zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini koja trenutačno iznosi svega oko 0. Spomenuta područja trebalo bi obuhvatiti i zakonskom legislativom kojom bi se regulisala njihova zaštita. Hrvatska 23. Crna Gora 13+7 potencijalnih. ribnjaci Saničani kod Prijedora. kao i podaci koje su u datom periodu prikupili ornitolozi i posmatrači ptica domaćih naučno-istraživačkih institucija (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. kao potencijalna IBA područja u Bosni i Hercegovini se nameću Mostarsko blato. Posljedica ovakve situacije je da su u Bosni i Hercegovini. je nedovoljno poznato u ornitološkom smislu i zahtijeva reviziju koja bi na bazi naučnih pokazatelja potvrdila značaj ovog područja za ptice.55% bosanskohercegovačkog teritorija. Boračko jezero. CEPRES i dr. Muzej Republike Srpske. Bardača. Makedonija 10 itd. Rad se bazira na vlastitim istraživanjima vršenim u periodu od 2000. Analiza i identifikacija potencijalnih novih IBA staništa vršena je na osnovu kriterija za identifikaciju IBA koje je propisao BirdLife. iako još uvijek nema dovoljno naučno kvalitetnih podataka. jezero Modrac. Njemačka 285. godine do danas. jer veoma brzo 210 . Srbija 35.istraživano svega nekoliko područja (npr. Uzimajući u obzir broj izdvojenih područja u drugim evropskim zemljama (npr. Na osnovu analize prikupljenih podataka u ovom je trenutku moguće izdvojiti kompleks Livanjsko polje i Buško jezero kojeg je neophodno uvrstiti u listu IBA. Zasigurno da pored navedenih područja postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja koja do sada nisu bila predmet ornitoloških istraživanja. Cilj ovog rada je identifikovati područja koja bi mogla biti označena kao IBA. Slovenija 14. i pored toga što je na listi IBA. domaćih (Ornitološko društvo “Naše ptice“) i inozemnih (npr. Španija 391. EURONATUR) organizacija. Bardača i Boračko jezero).

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja reaguju na zahvate koji ugrožavaju njihova staništa. 2000... 2007).). Ove konvencije je Bosna i Hercegovina potpisala ili je u postupku potisivanja. Novija istraživanja ukazuju na trend povećanja kada je u pitanju broj izumrlih gnjezdarica u Bosni i Hercegovini (Kotrošan & al. Polak. dok se smatra da je trenutno oko 1100 vrsta ugroženo. U posljednjih 200 godina izumrle su 74 ptičije vrste. 2007. U Bosni i Hercegovini su identifikovana svega 3 IBA područja: Hutovo blato.. U tom smislu je proglašeno nekoliko značajnih međunarodnih konvencija (npr. i pored toga što je na listi IBA. pored ptica zaštite i druge životinje i biljke. Prema posljednjim podacima BirdLIfe-a. 1989). Kasnije je BirdLife (nastao nakon preimenovanja ICBP-a) razvio sistem međunarodno prepoznatih područja. Matvejev. Ovaj sistem istovremeno omogućava da se u sklopu zaštite područja. “Konvencija o zaštiti evropskog (“divljeg“) živog svijeta i prirodnih staništa“ ili Bernska konvencija. 2008). U Evropi je izdvojeno 4000 područja označenih kao IBA. 2004). Prema podacima jedinog do sada urađenog prijedloga crvene liste za ptice. 2000. Saveljić et al. 2004). što predstavlja oko 7% evropskog teritorija (Heat & Evans. Hutovo blato i Bardača su ujedno i RAMSAR područja i značaj ovih područja za faunu ptica je već odavno prepoznat. je nedovoljno poznato u ornitološkom smislu i zahtijeva reviziju 211 . Pri tome. Međunarodni savez za zaštitu ptica (ICBP) 1989. Saveljić et al. godine do danas je zabilježeno 329 vrsta. S druge strane. Od tog broja 16 vrsta se već tada smatralo izumrlim gnjezdaricama. Proučavanje. “Konvencija o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja“ ili Bonska konvencija i “Konvencija o područjima vodenih staništa od međunarodnog značaja za ptice“ ili Ramsarska konvencija i dr. Kotrošan. 97 vrsta je označeno kao ugroženo (Obratil. Sistem je utemeljen na međunarodno prihvaćenim i standardizovanim kriterijima koji su naučno odabrani. Boračko jezero. 2000. označivši ga kao IBA (Important Bird Areas – Područja značajna za ptice). Spomenuti sistem obuhvata procjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu zaštitu. Jedan od bitnih pokazatelja odnosa prema pticama i njihovim staništima u pojedinim zemljama predstavlja i uključivanje u program “područja značajnih za boravak ptica“ ili IBA područja. monitoring i zaštita ptica i njihovih staništa danas predstavljaju jednu od najznačajnijih komponenti u sistemu zaštite okoliša. U Bosni i Hercegovini od 1888. godine je izdao prvi inventar “Međunarodno značajnih područja za ptice u Evropi“. u 170 zemalja je izdvojeno 7500 područja koja su označena kao IBA. 2000.. Vašingtonska ili CITES konvencija. Kotrošan & al. Bardača i Boračko jezero (Heat & Evans. 226 vrsta je zabilježeno na gniježđenju (Kotrošan & Papes. 2007). U Evropi se 43% od 526 zabilježenih vrsta smatra ugroženim (Polak.

A1 Vrste od globalnog značaja zaštite 212 C1 Vrste od globalnog značaja zaštite B1 Zajednice . Tabela 1 Kategorije i kriterijumi za identifikaciju IBA područja A (Globalni nivo) B (Evropski nivo) Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% migratornih ptica ili drugih jasno određenih populacija vodenih ptica. 2000. CEPRES i dr. Makedonija 10 itd. te uzimajući u obzir trenutačni nivo proučenosti i poznavanja lokalne ornitofaune. može se reći da svega tri izdvojena područja adekvatno oslikavaju ornitološke prilike u Bosni i Hercegovini i ne zadovoljavaju potrebe zaštite ptica. Njemačka 285). Metodologija rada Rad se bazira na podacima vlastitih istraživanja vršenih u periodu od 2000. godine. Mjesto regularno sadrži značajan broj globalno ugroženih vrsta ili drugih vrsta koje su od globalnog značaja za zaštitu. obuhvaćeni su podaci koje su u istom periodu prikupili ornitolozi i posmatrači ptica domaćih naučnoistraživačkih institucija (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. C (Nivo Evropske Unije) Stanište redovno sadrži značajan broj globalno ugroženih vrsta ili nekih vrsta koje su od globalnog značaja zaštite. Španija 391. Crna Gora 13+7 potencijalnih..koja bi na bazi naučnih pokazatelja potvrdila značaj ovog područja za ptice.) ili drugim znatno razvijenijim zemljama zapadne Evrope (npr. do 2008. Pored spomenutih. Cilj ovog rada bio je identifikovati područja koja bi mogla biti označena kao IBA. Analiza i identifikacija potencijalnih novih IBA staništa vršena je na osnovu 20 kriterija (Heat & Evans. Kriterijumi su kategorizovani na tri geografska nivoa: globalni (A kriterijumi). Također. Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% jasno određenih populacija morskih ptica. Muzej Republike Srpske. EURONATUR) nevladinih organizacija. 2000. Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% migratornih ptica ili drugih jasno određenih populacija vrsta ptica koje žive u zajednici. Srbija 35. evropski (B kriterijumi) i nivo Evropske Unije (C kriterijumi). Slovenija 14. godine. Poredeći sa podacima o broju IBA područja u zemljama regiona jugoistočne Evrope (npr. obrađeni su i podaci “Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“ prikupljeni od 2000. Polak.). Hrvatska 23. Mjesto gdje više od 5 000 roda ili preko 3000 grabljivica ili ždralova redovno prolazi tokom jesenje ili proljećne migracije. Saveljić et al. domaćih (Ornitološko društvo “Naše ptice“) i inozemnih (npr. 2007) koje je propisao BirdLife.

Mjesto je jedno od važnijih staništa u zemlji za vrste sa povoljnim statusom zaštite u Evropi ali čiji je gro jedinki koncentrisanih u Evropi (SPEC 4) i čiji se način zaštite staništa čini prikladnim. Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 1% populacija migratornih ptica ili populacija vrsta ugroženih na nivou Evropske Unije. mjesto gdje najmanje 20 000 roda (Ciconiidae). Za stanište se zna ili se smatra da sadrži. Mjesto je jedno od važnijih staništa u zemlji za vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi (SPEC 2. grabljivica (Accipitriformes i Falcomiformes) ili ždralova (Gruidae) redovno prolaze za vrijeme jesenje ili proljećne migracije.  1% biogeografskih populacija vodenih ptica koje žive u velikim jatima. A4 Vrste pica koja se združuju u velika jata 213 . na regularnom nivou. Za stanište se zna ili se smatra da treba da bude ’okupljalište’. 3) i za one čiji se način zaštite staništa čini prikladnim. Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivo sadrži  20 000 vodenih ptica ili 10 000 parova morskih ptica od jedne ili više vrsta. a raspodjela gniježđenja određuje Endemična staništa za boravak ptica (EBA) ili Sekundarna staništa (SA). Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivou sadrži 1% globalnih populacija morskih ili terestričnih ptica koje žive u zajednici.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja C2 Koncentracija ugroženih vrsta na nivou Evropske Unije C3 Zajednice migratornih ptica koje nisu ugrožene na nivou EU C4 Velike zajednice Za stanište se zna ili se smatra da sadrži značajan dio vrsta ptica sa usko ograničenim arealom. Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 1% migratornih ptica populacija ili migratornih ptica koje nisu ugrožene na nivou Evropske Unije. B2 Vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi A2 Vrste ptica sa usko ograničenim arealom Za stanište se zna ili se smatra da sadrži značajan skup vrsta čiji je poredak gniježđenja većinom ili cio ograničen na jedan biom.Vrste ptica koje se združuju u velika jata B3 Vrste sa povoljnim statusom zaštite u Evropi A3 Biomom ograničene vrste Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 20 000 migratornih vodenih ptica i/ili 10 000 parova migratornih morskih ptica od jedne ili više vrsta.

zasnovano na ornitološkim kriterijumima. Kompleks ribnjaka kod Prnjavora A1.Okupljalište.SPA) ili izabrano kao kandidat za SPA. Mostarsko blato 3. Proglašena IBA područja 1. A1. Velika i mala Tišina 7. B2. Plivsko jezero 4. Tabela 2 Pregled IBA područja u Bosni i Hercegovini Područje IBA kriterijum A. Boračko jezero B. A4. Rezultati rada Na osnovu osmogodišnjih istraživanja izdvojeno je 7 novih područja koja bi mogla biti nominovana na listu IBA područja. Jezero Modrac 6. Mjesto je jedno od pet najznačajnijih u evropskom regionu po pitanju vrsta ili podvrsta koje se smatraju ugroženim na nivou EU. B2 B2 B2 B2 B2 B2 214 C7 Ostali ornitološki kriterijumi C6 Vrste ugrožene na nivou EU C5 Okupljalište . Potencijalna IBA područja 1. Livanjsko polje i Buško jezero 2. gdje najmanje 5000 roda i/ili najmanje 3000 grabljivica i/ili 3000 ždralova redovno prolaze tokom proljećne ili jesenje migracije. Bardača 3. Ribnjaci Saničani 5. B2 A1. B2. Hutovo blato 2. B2. Mjesto je imenovano kao “Posebno zaštićeno područje” (Special Protected Area . Pored spomenutih područja već ranije su na listu IBA uvrštena tri područja (Tabela 2).

Ujedno je na ovom području je 2007. sjevernoj i sjeverozapadnoj Bosni i uz rijeku Savu (Slika 1). Na spomenutom kompleksu se gnijezde kosac (Crex crex) i patka njorka (Aynthya nyroca). 215 . Može se reći da spomenuto područje ispunjava kriterije A1. A4 i B2.000 vodenih ptica. godine tokom jeseni registrovano više od 50. vrste koje se ubrajaju u red globalno ugroženih vrsta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja IBA područja i područja izdvojena kao potencijalna IBA područja geografski su vezana uz močvarna staništa u Hercegovini. IBA područja Potencijalna IBA područja Slika 1 Proglašena i potencijalna IBA područja u Bosni i Hercegovini Na osnovu podataka podataka prikupljenih u periodu od 2000. godine kompleks Livanjsko Polje-Buško jezero moguće je predložiti za IBA listu odmah. do 2008.

Kotrošan) Za ostala područja. Ciconia ciconia-bijela roda. a za koje su močvarna staništa na izdvojenim lokacijama veoma značajna. Ixobryxus minutus-čapljica voljak. Kotrošan) Slika 5 Mostarsko blato (Foto: D. Ardeola ralloides-žuta čaplja. Naime. na datim područjima je konstatovano gniježđenje ili zadržavanje tokom seobe i zimovanja vrsta koje su prema BirdLife-u označene kao vrste sa nepovoljnim statusom (Spec 2 i 3). Ardea purpurea-čaplja danguba. Platalea leucorodia-žličarka. Kotrošan) 216 . Ciconia nigra-crna roda. Nycticorax nycticorax-gak. Botaurus stellaris-bukavac i dr. kao i spomenuti kompleks Livanjsko polje-Buško jezero. Tu se prije svega misli na vrste koje su u Bosni i Hercegovini označene kao ugrožene (Grus grus-ždral. trenutačno je izdvojen kriterij B2 (vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi) kao kriterij za imenovanje na IBA listu. Slike 2-3 Livanjsko polje i Buško jezero (Foto: D.). Slika 4 Plivsko jezero (Foto: D. Plegadis falcinellus-blistavi ibis.

Kulijer) Slika 8 Tišina (Foto: D. ova područja su prema BirdLife-u označena samo za kriterijum A1. dok definitivno ispunjavaju i kriterijum B2. Kulijer) Slika 7 Ribnjaci Saničani kod Prijedora (Foto: D. ali je potrebno revidirati kriterijume koje ona ispunjavaju. Kulijer) Istovremeno. Naime. Kulijer) Slika 9 Ribnjaci kod Prnjavora (Foto: D. Slike 10 Hutovo blato (Foto: D Kulijer) 21 . status IBA područja moguće je potvrditi za Hutovo blato i Bardaču.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 6 Modrac (Foto: D.

Iako su za 10 navednih područja izdvojeni kriterijumi za njihovu nominaciju za IBA listu. postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja za IBA listu. Međutim. za dato područje još uvijek nema dovoljno kvalitetnih podataka da bi se potvrdio njegov status kao IBA područja. Pored navedenih. Diskusija Na osnovu osmogodišnjih istraživanja izdvojeno je 7 područja koja bi mogla biti nominovana na listu IBA područja. To se prvenstveno odnosi na planinska područja koja nisu ili jesu bila predmet sporadičnih istraživanja i trenutačno dostupni podaci nisu dovoljni da bi se data područja identifikovala kao potencijalna IBA područja. postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja koja do sada nisu bila predmet ornitoloških istraživanja. 21 . neophodno je uraditi dodatne analize i priključiti podatke koji trenutačno nisu bili dostupni kako bi se utvrdilo da li ova područja ispunjavaju i neke druge kriterijume. Također. status IBA područja moguće je potvrditi za Hutovo blato i Bardaču. Kotrošan) Za Boračko jezero se u ovom trenutku ne može potvrditi status IBA područja. U ovom trenutku izvjesno je da kompleks Livanjsko Polje-Buško jezero ispunjava uslove za uvrštavanje na IBA listu. dok za preostalih 6 novoizdvojenih područja treba uraditi dodatna istraživanja. Istovremeno. može se pretpostaviti da ispunjava kriterijum B2 za nominaciju IBA područja. Pored navedenih. neophodno je proširiti istraživanja na područjima kraških polja (Dabarsko. Fatničko. jer izostaju kvalitetni podaci. Uz tri područja ranije nominirana na listu IBa ukupan broj IBA područja u Bosni i Hercegovini bi se mogao povećati na 10 područja. dok se za Boračko jezero u ovom trenutku ne može reći isto. Naime.Slike 11-12 Bardača (Foto: D. Popovo) koja bi mogla biti kandidati za IBA područja.

. Kotrošan. do 2006. Jovićević. 2004: Ornithology and bird protection in Bosnia and Herzegovina: situation and perspectives. 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni I Hercegovini od 1888. A. 2008: Bosna i Hercegovina. Redžić. Mulaomerović. 1989: Predlog “Crvene liste” ugroženih ptica SR Bosne i Hercegovine. Beograd. Simić. 1. Vizi. godine. Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore. potrebno je naglasiti neophodnost izrade upravljačkih planova za data područja koja bi uključila monitoring.67% (Redžić & al.info) do 0. D. D.. Ornitološko društvo “Naše ptice“. I. Ornitološko društvo “Naše ptice“. Saveljić. DOPPS.. Sarajevo. S. M. J. Sarajevo. 2007: Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori. Sarajevo. 2008: Ptice Srbije i područja od međunarodnog značaja. 3(3): 9-38.. Polak. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini... M. do 2006. Radević. Cambridge. Kotrošan. godine. 2000: Important Bird Areas: Priority sites for conservation. Evans. D.. 4(4) (u pripremi za štampu). S. M.. F. A. Kotrošan. Papes.. Sarajevo. S. D. 18-19: 227-235. program posmatranja ptica). 1. Liga za ornitološku akciju Srbije.. Ljubljana. Podgorica. Literatura Heat. 2008). Acrocephalus 25(122): 149-152.. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.. http://www... D. 8). (BirdLife Conservation Series No. S. edukacije i dr. 2000: Međunarodno pomembna občomja za ptice v Sloveniji. N. Ljubljana.info/ 21 . & Habul.fmoit. (eds). 2008: Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. Puzović. Vešović Dubak.. Naše starine. plan razvoja u turističkom smislu (npr. Prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Monografija CZIP br. Barudanović.55% (www.. S obzirom da su u većini slučajeva IBA područja preimenovana u SPA (područja specijalne zaštite). S. Matvejev. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini. Monografija DOPPS Št. S. M.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izdvojena IBA područja trebalo bi obuhvatiti i zakonskom legislativom kojom bi se regulisala njihova zaštita... Obratil. Pored toga.fmoit. Zemlja raznolikosti. na ovaj način bi se povećala i ukupna površina zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini koji od potrebnih 15% trenutačno prema različitim izvorima iznosi od 0. 2 vols. BirdLife International.. M.

Bardača. Hutovo balto. which is ca 7% of the Europe’s territory. The system has been established on the internationally accepted and standardized criteria selected on a scientific basis. although so far based on the work of only a few domestic and foreign ornithologists and scarce bird-watchers. In addition to a series of international conventions. there are 4000 of them. birds are regarded as a significant parameter of the environmental condition. just a few areas have been systematically researched so far (e. In Europe. and according to the BirdLife data. there are only three IBA identified in Bosnia and Herzegovina (Hutovo blato.g. Bardača. Bardača and Hutovo blato are at the same time RAMSAR areas. Now there are 7500 areas in 170 countries marked as IBA. Consequently. Regretfully. Ornithological research in Bosnia and Herzegovina has 150 years long tradition. correct identification and management of the IBAs enables not only protection of birds. However. Boračko Lake). many of the registered species have in the meantime become exterminated or ultimately threatened. but also of other animals and plants. In addition. The result of their work is the list of 329 registered species. Researching.PROPOSAL FOR NEW IBAS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Summary Birds are extremely sensitive group of animals. This is proved with the fact that over the last 200 years 74 bird species have become extinct. The System includes the assessment of condition of the threatened bird populations and significance of their habitats for the species’ protection. and the importance of these areas for the bird fauna 220 . significant attitude toward birds and their habitats in some countries is shown through socalled IBA. Out of 9600 extant species. monitoring and protecting of birds and their habitats represent nowadays one of the most important components in the environmental protection system. In Europe. some mountain areas). BirdLife has developed a system of internationally recognized areas marked as IBA (Important Bird Areas). 1100 of them are considered as threatened. out of 526 recorded species 43% of them are considered as threatened. Therefore.

Analysis of the collected data shows that the complex of Livanjsko Plain and Buško Lake should be included into the IBA list. the Museum of Republika Srpska. Macedonia 10. This paper has a goal to identify areas that could be marked as IBA. Modrac Lake. This would also be a way to increase the total protected area in Bosnia and Herzegovina. in Spain 391. nor they fulfil the needs of bird protection in Bosnia and Herzegovina. fishponds Saničani near Prijedor. EURONATUR). Great and Lesser Tišina.). Analysis and identification of new IBA habitats have been done according to IBA identification criteria prescribed by BirdLife. Considering the number of IBA in other European countries (e. Data obtained from the members of the “Network of bird-watchers in Bosnia and Herzegovina” collected over the last 10 years are also included. At the same time. Serbia 35. Montenegro 13+7 potential. although scientifically valid data for the mentioned areas are still not sufficient. Croatia 23.. The paper is based on the author’s own researches conducted in the period from 2000 to the present day. as well as the present level of knowledge of the local ornithofauna. which have not yet been investigated in ornithological sense.55% of B&H territory. 221 . It is certain that in addition to the mentioned areas. potential IBA in Bosnia and Herzegovina are Mostarsko blato. The areas mentioned above should also get a legal regulation in terms of their protection.).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja has been known for a long time. Pliva Lake. etc. as well as data from the same period obtained from the ornithologists and bird-watchers from the domestic scientific research institutions (The National Museum of Bosnia and Herzegovina. and organizations from the country (Ornithological Society “Our Birds”) and abroad (e. etc. although in the IBA list. and complex of fishponds near Prnjavor. On the other hand.g. based on scientific parameters. is not sufficiently known in an ornithological sense. Boračko Lake. Slovenia 14. CEPRES. there is a possibility for identification of some more areas. and needs a revision that. Germany 285. it can be said that only three recognized areas do not give an adequate picture of the ornithological situation. which now occupies only ca 0.g. would confirm significance of this area for birds.

.

8)  Zaštićena područja  Zaštićene svojte (vrste)  Zaštićeni minerali. ing.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLAJNJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA Mario Pavičić Zakonom o zaštiti prirode određeno je koje se institucije. fosili Broj zaštićenih područja po kategorijama  Strogi rezervati (2)  Nacionalni parkovi (8)  Posebni rezervati (78)  Parkovi prirode (11)  Regionalni parkovi (1) 1 Dipl. bave javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.. ravnatelj JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-Posavske županije 223 . trebaju brinuti o zaštićenim prirodnim vrijednostima na svim razinama uprave u Republici Hrvatskoj. Da bi se dobila jasna slika o ulozi JU. Tako je zakonom određeno da se o zaštićenim dijelovima prirode. sigovine. a čija je zaštita ustanovljena u okviru ovlasti na nivou županija. dajemo kratak pregled o zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj Kategorije zaštite (čl. ovisno o kategoriji zaštite.

5% kopnenog dijela RH Načini proglašenja pojedinih kategorija zaštite prirode Nacionalni park (8) i park prirode (11) proglašava Hrvatski sabor. koji se nalaze na području županije ili grada. Županijske javne ustanove U svom svakodnevnom radu županijska javna ustanova provodi aktivnosti i djelatnosti koje čuvaju našu prirodu. turizma i edukacije. Osigurati njihovo održivo korištenje u smislu ekološke proizvodnje. staništa. Upravljanje se provodi temeljem pravilnika o unutarnjem redu koji sadrži mjere i uvjete zaštite prirode i plana upravljanja koji se donose na 10 godina samo za pojedine kategorije zaštite. te ekološku mrežu. spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. fosila. okoliš. To provodi kroz 5 temeljni djelatnosti: zaštitu. JU za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima osnivaju jedinice područne (regionalne) samouprave i upravljaju svim tim kategorijama zaštite. održanje. proglašava županijska skupština ili gradska skupština uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva i središnjeg tijela državne uprave. očuvanje. 224 . Cilj proglašenja nekog područja zaštićenim Osigurati trajnu i učinkovitu zaštitu svih njegovih sastavnica: rijetke flore i faune. Stroge i posebne rezervate proglašava Vlada RH svojom uredbom. promicanje i korištenje. posjećivanja. ekološke sustave. minerala. Propisane mjere zaštite ugrađuju se u dokumente prostornog planiranja i planove gospodarenja. a na prijedlog Ministarstva. Spomenici prirode (103)  Značajni krajobraz (70)  Park šuma (38)  Spomenici parkovne arhitekture (135)  Ukupno 9. Regionalni park. značajni krajobraz i park-šumu. vrste. kao i čitavog staništa.

. odnosno određivanje. Nepostojanje jedinstvenog popisa djelatnosti za koje ustanove mogu izdavati koncesijska odobrenja za obavljanje djelatnosti u ZP otežava rad JU. godine. Inventarizacija i monitoring. su preduvjet za izradu plana upravljanja.nultog’’ stanja zaštićenog područja. stručni suradnici  Nadzorna služba: Glavni nadzornik. nadzornici  Administrativni referenti  Županijske javne ustanove – ŽJU  Danas sve Županije u RH imaju JU  Broj zaposlenih po pojedinim ŽJU izgleda ovako:     s 1 zaposlenim (ravnatelj) 6 – JU s 2 zaposlena 7 – JU s 3 zaposlena 1 – JU s 4 i više zaposlenih – 6 JU  Ukupan broj zaposlenih u svim ŽJU je 57 od kojih su 20 ravnatelji.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ustroj županijski javnih ustanova  Ravnatelj  Stručne službe: stručni voditelji. a samo u znatno manjem iznosu ostvaruju sredstava iz vlastitih prihoda koji su vezani uz naknade za koncesijska dopuštenja i/ili druge oblike korištenja ZP-a.5% teritorije je zaštićeno  47% obuhvaćeno ekološkom mrežom ŽJU i 48 DZZP (Državni zavodi za planiranje) dužni su napraviti planove upravljanja za 385 zaštićenih područja do kolovoza 2009. Broj zaštićenih područja po županijama Još uvijek je nesrazmjer ekipiranosti ŽJU i obveza na terenu relativno velik te je 57 zaposlenih u ŽJU zaduženo za 385 zaštićenih područja u raznim kategorijama.  7 terenskih vozila  11. a to još uvijek nije napravljeno na 95% proglašenih zaštićenih područja. 225 . Prepreke u radu ŽJU Sve ustanove ovise o financiranju iz županijskog proračuna.

financiranje). županije su obvezne osnovati javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Financiranje je u velikom nesrazmjeru s ukupnim obvezama ustanova. U većini slučajeva formiranje ustanova je još uvijek u početnoj fazi (s obzirom na kadrovsko ekipiranje. godine pod nazivom Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. to je jedan veliki pozitivan korak. te je na temelju toga osnovana i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. osposobljavanje kadrova. lov i ribolov. Za unapređenje stručnoga rada bitne su međusobna komunikacija i koordinacija. koji se očitovao i nedavnim pozitivnim izvješćem DZZP o stanju prirode u RH. šumarstvo. čija su osnovne zadaće: praćenje i proučavanje sta- 226 . stručni ispiti. tehničku opremljenost. a danas ima 20 ŽJU i 7 lokalnih.) Zaključak S obzirom da su prije 4 godine postojale samo 4 ŽJU. Neusklađenost zakonskih propisa i preklapanje nadležnosti i upravljanja u zaštićenim područjima u sektorima gospodarenja prirodnim resursima (poljoprivreda. te povezivanje s Ministarstvom kulture (standardizacija poslova. Ustanova je registrirana pri Trgovačkom sudu u Slavonskom Brodu dana 9. dr. Javne ustanove na županijskoj razini nemaju zadovoljene sve preduvjete za kvalitetno upravljanje svim područjima kojima moraju upravljati. Financiranjem se uglavnom pokrivaju troškovi zaposlenika i minimalni opseg tekućeg poslovanja ustanova. ožujka 2005. rudarstvo) također je jedna od poteškoća u radu JU. to je generalni strukturni problem nastao kao rezultat kasnog osnivanja županijskih JU. Temeljem Zakona o zaštiti prirode. a činjenica je da NEM i Natura 2000 stavljaju još više obveza pred nedovoljno ekipirane ŽJU.Ministarstvo radi na pripremi pismenog tumačenja Uredbe o proglašenju Nacionalne ekološke mreže s osvrtom na modalitete financiranja i upravljanja Nacionalnom ekološkom mrežom Natura 2000. vodno gospodarstvo. Djelatnost Javne ustanove na području Brodskoposavske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodskoposavske županije osnovana je Odlukom o osnivanju Javne ustanove (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj: 10/04 i 1/05).

promicanja i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti Brodsko-posavske županije. zaštite i korištenja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. obavljanje drugih stručnih poslova zaštite prirode iz djelokruga Županije. pokretanje postupaka nadzora i poduzimanja mjera zaštite zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. a osobito davanjem stručnih mišljenja i naputaka. priprema.  godišnjeg programa zaštite. vođenje odgovarajuće evidencije o njima i njihovom stanju temeljem stručnih elaborata. Javna ustanova također prati stanje u zaštićenim područjima. i sl. te provodi i prati provedbu:  plana upravljanja zaštićenim područjima kojima gospodari javna ustanova (desetogodišnji). posebno ako se ona nalaze u teritorijalnom obuhvatu dvije ili više jedinica lokalne samouprave. briga o organizaciji pravilnog održavanja. kao dijela prirodne baštine Županije.) te drugih prostornih planova predlažući mjere zaštite zaštićenih područja. Stručni poslovi Javna ustanova izrađuje i/ili koordinira izradu.  Godišnjeg financijskog plana javne ustanove. Javna ustanova koordinira rad jedinica lokalne samouprave u cilju učinkovitog korištenja.  plana razvoja javne ustanove. kao i programom razvoja javne ustanove. priprema i predlaganje nadležnim tijelima Županije akata o proglašenju zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. očuvanja..  ostalih dokumenata propisanih zakonom o zaštite prirode i drugim zakonskim propisima. vodi dokumentaciju o zaštićenim područjima. sudjelovanje u izradi prostornih planova područja posebnih obilježja (regionalnog parka.. 22 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. pružanje stručne pomoći vlasnicima i korisnicima zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti u izvršavanju njihovih obveza prema zaštićenim prirodnim vrijednostima. gospodarenja i zaštite zaštićenih područja. uspostavlja i vodi informacijski sustav (GIS u pripremi Norveška vlada) praćenja stanja u zaštićenim područjima Županije. održavanja. organiziranje i provođenje aktivnosti promicanja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. pripremanje i predlaganje nadležnim tijelima mjera zaštite zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti i nadziranje njihovog izvršavanja pred nadležnim inspekcijskim tijelima. Djelatnost Javne ustanove se obavlja kao javna služba.

Obavlja i druge stručne poslove koje joj povjeri nadležno ministarstvo. te ostalim zakonima kao što su: Zakona o prostornom uređenju (“NN” broj 30/94. Javna ustanova provodi i neposredni nadzor nad zaštićenim prirodnim vrijednostima. Zakon o šumama i dr. organizacijsko-koordinacijske. propisane Zakonom o zaštiti prirode.Javna ustanova također obavlja analitičko-planerske. 68/98. informatičko-dokumentacijske. Zakona o vodama (“NN” broj 107/95). 61/00 i 32/02. 22 . te također planira i provodi održavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti kojima upravlja. Zakona o zaštiti okoliša (“NN” broj 82/94 i 128/99). županijsko poglavarstvo ili upravno vijeća ustanove. nadzorne i ostale stručne poslove vezane uz djelatnost zaštite prirode. 100/04).

ili u najmanju ruku nije efikasno bez upotrebe modernih tehnologija baziranih na računarima i informacionoj mreži. U ovom pogledu se uspostava nacionalnog parka Una može posmatrati kao izvanredna osnova za podsticanje šire upotrebe GIS-a u pomaganju razvoja shvatanja i poboljšanja našeg pristupa upravljanju zaštićenim područjima. Ova aplikacija predstavlja jedan dinamičan i interaktivan sistem koji omogućava ažuriranje informacija i statističku obradu podataka uz vizuelni prikaz pojedinačnih odlika. Svaka od ovih odlika je kreirana kao pojedinačni sloj na karti. i rezultati daljinskih istraživanja (avio ili satelitski snimci). ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. Sarajevo. Prednosti korištenja GIS-a za NP Una su efikasno upravljanje nacionalnim parkom zasnovano na donošenju kvalitetnih i brzih odluka i primjenu rješenja u svakodnevnoj praksi. U razvoju GIS-a za NP Una korištena su tri glavna izvora podataka: klasične topografske karte. Na ovaj 1 Prirodno-matematički fakultet Sarajevo. što omogućava ugradnju podataka u sveobuhvatnu GIS bazu podataka. koji sadrži sve neophodne alate za prostornu i geostatističku analizu podataka i prediktivno modelovanje. što predstavlja osnovu za dugoročno upravljanje NP Una na uravnoteženi osnovama.2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEM ZA NACIONALNI PARK UNA Samir Đug Nusret Drešković Sažetak Upravljanje zaštićenim područjima nije moguće. Baza podataka zajedno sa geografskim informacionim sistemom čini aplikativni program razvijen za upravljanje NP Una. GIS-a za NP Una je razvijen na platformi ArcGIS 9. podaci prikupljeni terenskim istraživanjima. e-mail: sdug@email.com 22 . sa jednim slojem za svaku kategoriju informacija. Geografski informacioni sistem (GIS) zauzima posebno mjesto među ovim tehnologijama.

ali se generalno može reći da GIS predstavlja kompleks računarske opreme (hardver i softver).. Glavna prednost koju ima GIS u odnosu na tradicionalno kartiranje i analize je mogućnost efikasne koncentracije geografskih podataka iz različitih izvora i različitih vremenskih perioda. upravljaju. GIS povezuje prostorne elemente (poznate i kao grafički elementi podataka ili odlike) sa koordinatnim sistemom. ali je povezana sa njima. analiziraju. GIS omogućava ispitivanje i prostornih i atributnih podataka u isto vrijeme. te ima potencijalno vrlo značajnu ulogu u objašnjavanju određenih događaja. On integriše uobičajene operacije sa bazama podataka (npr. stručnjaka i metoda dizajniranih da efikasno prikupe. GIS za NP Una omogućava također i vizualizaciju prirodnih vrijednosti i odlika ovog područja u turističke svrhe u formi turističkih karata. ili u najmanju ruku nije efikasno. 1999). 2006). Geografski informacioni sistem (GIS) zauzima posebno mjesto među ovim tehnologijama. podataka. moguće je obuhvatiti veće zone i uključiti veći broj varijabli nego što je to slučaj prilikom upotrebe tradicionalnih metoda (Jones. Ove atributne informacije se smještaju u bazu podataka koja je odvojena od grafičkih podataka. Ove odlike se mogu odvojiti u različite slojeve (teme). Ključne riječi: Geografski informacioni sistem. kao i njihova efikasna analiza. sačuvaju. predviđanju rezultata i planiranju strategija (Fortheringham. unosa obrade te pohranjivanja i ažuriranja podataka o NP Una. & Rogerson. te digitalnih info punktova i web sadržaja. statističke analize) sa vizualizacijom i geografske analize. GIS je računarski alat razvijen za kartiranje i analizu podataka. Također je moguće pretraživanje atributnih podataka i njihovo povezivanje sa 230 . GIS može također čuvati atributne podatke. NP Una. ArcGIS 9. zaštićena područja Uvod Upravljanje zaštićenim područjima nije moguće.2. 1994).način je moguće upotrebom otvorenog računarskog sistema izvršiti standardizaciju prikupljanja. koji predstavljaju deskriptivne informacije odlika na karti. bez upotrebe modernih tehnologija baziranih na računarima i informacionoj mreži. Prilikom prostornih analiza. bioloških i društvenih sistema. predstavlja veliki izazov za upotrebu geografskog informacionog sistema (GIS). prenose i vrše vizualizaciju različitih vrsta informacija koje imaju geografsku referencu (ESRI. Postoji veliki broj definicija. zajedno sa vrlo različitim stopama promjena komponenti njihovih fizičkih. Diverzitet i strateški značaj zaštićenih područja.

što omogućava korisnicima da sakupljaju. U ovom pogledu se uspostava nacionalnog parka Una može posmatrati kao izvanredna osnova za podsticanje šire upotrebe GIS-a u pomaganju razvoja shvatanja i poboljšanja našeg pristupa upravljanju zaštićenim područjima. Materijal i metode GIS-a za NP Una je razvijen na platformi ArcGIS 9. infrastruktura) analiza prikupljenih podataka upotrebom ArcMap sa ekstenzijama za prostornu analizu i geostatistiku (ArcGIS Spatial Analyst i ArcGIS Geostatistical Analyst). satelitski snimci IRS i digitalni model terena (DEM). katastarske podloge. riječna mreža. 2005. 1994). 1994. Sva kartografska.2 koji sadrži sve neophodne alate za prostornu i geostatističku analizu podataka i prediktivno modeliranje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prostornim podacima. Nekoliko organizacija na regionalnom. Willison et al. zemljišni pokrov. ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. 1994. Schaller. 1992).. i interpretiraju informacije bazirane na lokaciji na jedan planski i sistematičan način. 1994. obično putem simulacijskih modela (Đug. nacionalnom i globalnom nivou je već shvatilo ovaj potencijal i razvija dugoročne monitoring programe u kojima GIS igra centralnu ulogu. 231 2. razvoj sveobuhvatne GIS baze podataka koja će sadržavati teme neophodne za uspješno upravljanje (rasterski . te ArcScene za 3D prikaz i analizu podataka vezanih za reljef. Upotreba GIS-a u nacionalnom parku Una zahtijeva neka specijalna razmatranja. Halpin. Prema tome. koja potiču iz postojećeg GIS softvera i savremene ekološke teorije. a također iz ograničenja.topo karte 1:25000. i vektorski – geološka podloga. što znači da pitanja vezana za zaštićena područja postepeno pronalaze svoje mjesto na ekološkoj i političkoj agendi (Delbaere & Gulinck. koja su izvedena iz posebnih karakteristika ekosistema i podataka koji su prikupljeni u ovim kompleksnom. Ciljevi su bilježenje osnovnih informacija o stanju zaštićenih područja. analitička i sintetska obrada podataka vršena je navedenim tehnologijama. Metodologija izrade GIS-a za NP Una podrazumjeva nekoliko koraka: 1. .. Posljednjih godina sve više raste zabrinutost za degradaciju prirodnih ekosistema. Brzeziecki et al. upravljaju. kao i evaluacija budućih scenarija koji su izvedeni iz interakcije biofizičkih i društvenih procesa. vegetacija. GIS može kombinovati geografske i druge tipove podataka radi kreiranja karata i izvještaja. tipovi tla. dinamičnom regionu.

modeliranje i predviđanja koji pomaže donosiocima odluka (McKendry & Eastman. proces modeliranja i ekstrapolaciju. turizam. Većina problema koji oteževaju primjenu GIS-a u zaštićenim područjima se odnosi na kvalitet dostupnih podataka i njihovu podesnost za upotrebu u GIS-u. od kojih svaki ima rastući stepen izazova kojeg nameću problemi koji proizilaze iz heterogenosti. U razvoju GIS-a za NP Una korištena su tri glavna izvora podataka: klasične topografske karte. Tri primjera pitanja podataka. procjenu uticaja na okoliš.3. Jedan od značajnih potencijala GIS-a je upotreba tri dimenzije i grafičkih mogućnosti za izradu inventura ne samo biofizičkih i kulturnih resursa. 1990). šumarstvo. Ovi snimci se obično koriste za obezbjeđivanje osnovne klasifikacije i inventure načina upotrebe zemljišta. ekstrapolacija može biti vrlo problematična. integracija podataka u jedinstveni GIS sistem i razvoj aplikacije. U ovim oblastima GIS se koristi na dva glavna načina: prvo. Prema tome. na primjer. i rezultati daljinskih istraživanja (avio ili satelitski snimci). GIS može predstavljati vrijednu tehnologiju za opisivanje. čak i za lokacije sa pouzdanim podacima. kao alat koji pomaže u inventuri resursa i integraciji podataka. biodiverzitet. zaštićena područja su najkompleksniji prostori. a rizik od neprecizne ekstrapolacije raste sa brojem varijabli i kompleksnosti okoliša. U velikom broju slučajeva. Za potrebe razvoja GIS-a za NP Una su uspješno korišteni svi navedeni izvori podataka. itd. U okviru NP Una GIS aplikacija odražava najznačajnija ekološke. nego i vizualnih resursa. kao mehanizam za analiziranje. Zaključak koji se može izvući iz ovih podataka je da upotreba GIS-a mora uključiti svjesnost o ograničenjima ne samo dostupnih podataka. i drugo. za svaki fenomen. Ekstrapolacija je jedna od aktivnosti za koju se GIS često promoviše i koristi. nego i shvatanje ekoloških procesa i tehnologija koje se koriste. Podaci za gotovo sve aspekte prirodnih ekosistema su vrlo heterogeni u dužini i frekvenciji bilježenja. Ovo može biti vrlo riskantno bez dubokog shvatanja međusobnih odnosa varijabli uključenih u ekstrapolaciju. Na ovaj način se mogu prikazati trenutna stanja zaštićenih područja i efekti budućih razvojnih planova. Kao što je to nedavno pokazao Haslett (1994) koristeći fraktalne analize Berchtesgaden GIS-a (Ashdown & Schaller. 1990). (1994). kulturna i ekonomska pitanja koja uključuju. GIS se koristi na oba načina. kao što su opisali Paracchini i Folving (1994) i Walsh et al. prostornom pokriću i dostupnosti. podaci prikupljeni terenskim istraživanjima. Pod ovim uslovima. uključuju tehnike prepklapanja. analizu i evaluaciju. 232 .

Upotreba geografskog informacionog sistema za sugerisanje budućnosti zaštićenih područja zahtijeva uključivanje neophodnog spektra varijabli na podesnoj prostornoj skali i detaljno shvatanje njihovih interakcija. i sl. nego i za generisanje ideja i istraživanje odnosa.  geološka osnova. Za pružanje odgovora na ova pitanja GIS može pružiti široki spektar modova za analize.  hidrološka osnova (vodotoci. Iako je inventura resursa neophodan prvi korak.).). ekspozicije. za većinu pitanja na koje naučnici i stručnjaci traže odgovor ne postoje podaci ni adekvatne teorije. modeliranje i predviđanje.  zemljišni pokrov (CORINE land cover). i sl.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Iz ovih primjera se može vidjeti da je najveći i najinteresantniji izazov za upravljanje zaštićenim područjem upotreba GIS tehnologije u istraživanjima: traženje odgovora na pitanja tipa “šta ako”. najveći potencijal GIS tehnologije je upotreba povezivanja podataka sa modelima koji omogućavaju predviđanje i objašnjavanje. Biološke:  tipovi vegetacije i biljne zajednice. staze. 233 . jezero. putevi. GIS se može posmatrati kao sistemi koji su vrijedni ne samo za bilježenje.). kao što su: koje će biti ekonomske i kulturne posljedice određenih poljoprivrednih/turističkih aktivnosti ili koje su potencijalne implikacije dugoročnih promjena u okolišu. Prema tome. kao i znanjem stručnjaka.  klimatska osnova. i sl. Baza podataka i serija karata koji dopunjavaju i/ili ilustriraju osnovne informacije o istraživanom području uključuju: Fizičke (osnovne karte):  topografska osnova (nadmorska visina. Infrastruktura:  saobraćajna infrastruktura (objekti. Uspostava efikasnog sistema upravljanja uz upotrebu GIS-a zahtjeva široki spektar podataka o ekološkim uslovima istraživanog područja. nagibi.  administrativna infrastruktura Rezultati i diskusija Setovi GIS podataka koji su korišteni razvoju GIS-a za NP Una su prikazani u Tabeli 1. Međutim. upravljanje i integraciju podataka.  staništa životinjskih vrsta (terestrična i akvatična).

privremeni i stalni vodotoci) sa topografske karte 1:25000 Tipovi geološke podloge sa Geološke karte 1:100000 Digitalni model terena je izrađen na osnovu postojećih TK 1:25000 i digitalizacijom izohipsi sa ekvidistancom od 20 m Karta nagiba terena je izrađena na osnovu analize površina 3d modela Karta nagiba terena je izrađena na osnovu analize površina 3d modela Lokacije za vegetaciju su unesene na osnovu rezultata terenskih istraživanja i CORINE land cover podataka Analiza zona sa visokim stepenom biodiverziteta je vršena na osnovu podataka o vegetaciji sadržanim u geobazi podataka Saobraćajnice. objekti i zone uneseni na osnovu satelitskih I zračnih snimaka. Ona sadrži niz podataka o abiotičkoj i biotičkoj komponenti NP Una. Njihove prostorne komponente su uključene u GIS bazu podataka koja je urađena u MS Access programskom paketu. linija. Informacije o kvantitetu. tačka Poligon 1:10000 Senzitivne zone 1:25000 Zone u NP Poligon 1:25000 Ovi podaci su opisani i dokumentovani za vrijeme terenskih istraživanja. distribuciji i statusu pojedinih odlika su ugrađene u bazu podataka koja je povezana sa odlikama u GIS slojevima. te katastarskih planova Analiza senzitivnih zona je izvršena prepokrivanjem zona sa visokim biodiverzitetom i zona pod intenzivnim uticajem čovjeka Definisanje zona zaštite u NP je izvršena na osnovu geostatitisčke analize postojećih slojeva Tip odlike Raster Skala izvora/rezolucija 10 metara Hidrologija Poligon Linija Poligon Poligon 1:25000 Geologija 3d model terena 1:100000 1:25000 Nagibi terena Ekspozicije terena Vegetacija Grid Grid Poligon 1:25000 1:25000 1:25000 Biodiverzitet Poligon 1:25000 Infrastruktura Poligon. izvori. 234 .Tabela 1 Setovi GIS podataka GIS set podataka Položaj Opis Položaj NP Una je izrađen na osnovu satelitskih snimaka sa IRSS i TK 1:25000 Svi vodotoci i stajaće vode (jezera.

kao što su prekomjerna ispaša. Ovaj model su usvojile kao najpodesniji način za strukturisanje informacija o okolišu brojne međunarodne organizacije i tijela koja se bave ovom problematikom. Baza podataka zajedno sa geografskim informacionim sistemom čini aplikativni program razvijen za upravljanje NP Una. i OECD. Ovaj model je poslužio za analizu ekoloških problema. Svaka od ovih odlika je kreirana kao pojedinačni sloj na karti.  status (rijetke i ugrožene vrste. Ljudske aktivnosti predstavljaju “pritisak na okoliš” (kao što su način upotrebe zemljišta. Značajne informacije o fizičkim i biološkim karakteristikama istraživanog područja uključuju:  kvantitet (površine). sječa. Ova aplikacija predstavlja jedan dinamičan i interaktivan sistem koji omogućava ažuriranje informacija i statističku obradu podataka uz vizuelni prikaz pojedinačnih odlika. redukcija ili umanjenje pritiska i/ili ekoloških šteta uz istovremeni razvoj ZP Una. kombinovanje. sa jednim slojem za svaku kategoriju informacija.  distribuciju (prostorna distribucija). koji mijenjaju  Stanje okoliša što opet ima 235 . raznolikosti staništa. prepokrivanje. The European Environment Agency (EEA). Ovo pitanje je povezano sa kvalitetom podataka i greškama koje se mogu sadržavati u bazi podataka ili na karti. brojnosti određenih vrsta. turističke aktivnosti).. što se vrši kroz modifikovani sistem “uticaj pritisak .reakcija sistema”.stanje . Ovdje spada. što omogućava ugradnju podataka u sveobuhvatnu GIS bazu podataka. trendovima i pritiscima omogućavaju razvoj podesnog modela za upravljanje NP Una.. razdvajanje ili izračunavanje površina) se izvode sa numeričkom preciznošću koja ovisi o prikupljenim podacima koji su pohranjeni u sistemu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Analize koje se vrše upotrebom GIS-a (npr. veliki broj zemalja EU i internacionalnih organizacija koje se bave informacijama o okolišu. turizam. itd. koji rezultiraju  Pritiskom na okoliš kao što je zagađenje ili izmjena staništa. na primjer. što indicira “promjene u stanju okoliša” (npr. kao što su Eurostat. promjene u nivou polutanata. Preciznost je stepen kojim informacije na karti ili u digitalnoj bazi podataka odstupaju od stvarnih vrijednosti.). itd.)  pristisci (postojeći pritisci na ekosisteme) Informacije o statusu. i on uključuje:  Uzročnike. “Odgovor” na promjene u pritisku ili stanju predstavlja donošenje odgovarajućih mjera i programa ili aktivnosti čiji je cilj prevencija.

. Na slici 1 su prikazani pojedini tematski slojevi izrađeni za GIS NP Una. Delbaere. hidrografska mreža) Zaključak Prednosti korištenja GIS-a za NP Una su efikasno upravljanje nacionalnim parkom zasnovano na donošenju kvalitetnih i brzih odluka i primjeni rješenja u svakodnevnoj praksi što predstavlja osnovu za dugoročno upravljanje NP Una na uravnoteženi osnovama. H. tipovi tla.. GIS za NP Una omogućava također i vizualizaciju prirodnih vrijednosti i odlika ovog područja u turističke svrhe u formi turističkih karata. B. Brzeziecki. unosa obrade te pohranjivanja i ažuriranja podataka o NP Una. (eds) Remote Sensing in Land- 236 . H. Mab-Mitteilungen 34. Kienast. (1994) Potential impacts of changing climate on vegetation cover of Switzerland: a simulation experiment using GIS technology. Gulinck. Na ovaj način je moguće upotrebom otvorenog računarskog sistema izvršiti standardizaciju prikupljanja. Bonn. te digitalnih info punktova i web sadržaja. Slika 1 Primjer GIS tematskih karata za NP Una (nagibi i ekspozicije terena. ecosystem research and environmental monitoring. In: Mountain regions and GIS. generišući potrebu za  Odgovorima putem donošenja i provođenja odgovarajućih mjera. German National Committee for the UNESCO Man and the Biosphere (MAB) Programme. Gulinck. (1994) A review of landscape ecological research with specific interest to ladscape ecological mapping. B. Wildi.. M. O. B. F. & Schaller. Uticaj na stabilnost i funkcije ekosistema. Literatura Ashdown. Iz: Delbaere. (1990) Geographic information systems and their apllication in MABprojects. J.

23 . A. ESRI. Halpin. J. Rogerson.. (1994) Form and pattern in the alpine environment: an integrated approach to spatial analysis and modelling in Glacier National Park. Paracchini. L. 3-27. J. S. Amsterdam. Mass. E. S. USA. Office for Official Publications of the European Communities. Using ArcGIS desktop. Đug. E. R. (1994) GIS and ecosystem models as tools for watershed management and ecological balancing in high mountain areas: the example of ecosystem research in the Berchtesgaden area. Doktorska teza. (2005) Diverzitet i konzervacija vegetacije subalpinskog pojasa planine Vranice. ESRI (2006) ArcGIS 9. Willison. (1999) Geographical Information Systems and Computer Cartography. P.: IDRISI Project. J. H. & Eastman.) Applications in forestry. Haslett. & Folving. J. Butler. Ml. Univerzitet u Sarajevu. Clark University. (1994) Community structure and the fractal dimensions of mountain habitats.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja scape Ecological Mapping. Technical Issues in Geographic Information Systems. Journal of Theoretical Biology. USA.. Explorations in geographic information systems technology. (1990) Applications in forestry – review paper. Elsevier Science Publishers. Vol. pp. London. A. 2. Redlands. J. J. In: Mountain regions and GIS. (1994) Land use classification and regional planning in Val Malenco (Italian Alps): a study on the integration of remotely-sensed data and digital terrain models for thematic mapping. J. Taylor and Francis. S. Bian. Worcester.. G. Taylor & Francis. Longman. Fortheringham. S. B. In: McKendry. (1994) A GIS analysis of the potential impacts of climate change on mountain ecosystems and protected areas. M. L. Shaller. Brown.. P. Jones. In: Mountain regions and GIS. Germany. Mountain regions and GIS. (Eds. D. (1992) Science and management of protected areas. R.. Mountain environments and Geographic Information System. McKendry. Walsh. C. R.. (1994) Spatial Analysis and GIS. D. et al.

and the results of remote sensing (aerial and satellite imagery). In this way. GIS for NP Una enables also visualisation of natural values and ammenities of this area for touristic purposes in the form of tourist maps. NP Una. protected areas 23 . Key words: Geographic Information System. data obtained in the field investigations. as well. not only in Bosnia and Herzegovina.2. From this standpoint. establishment of National park Una could be seen as an excellent foundation for promotion of wider GIS utilisation in assistance of development of understanding and improvement of our approach to the protected area management. digital info points and web site. Each of these features has been created as a single map layer. Advantages of use of GIS in NP Una are more efficient management with national park based on the adoption of high quality and fast decissions and implementation of solutions in daily practice. GIS for NP Una has been developed on the ArcGIS 9. This application represents a dynamic and interactive system which enables update of information and statistical data analysis with visualisation of certain features. processing and storing thanks to an open source computer system for NP Una. is possible to standardise process of data gathering. Geographic Information System (GIS) has a special position among these technologies. Database together with GIS makes application developed for management in NP Una. with one layer for each category of information which enables input of data in a comprehensive GIS database. which is a basis for long-term sustainable management in NP Una. Three main sources of data have been used in the development of GIS for NP Una: classic topographical maps. without use of modern technologies based on computers and informational network. or at least it is not efficient.2 platform which includes all necessary tools for spatial and geostatistical data analysis and predictive modelling.GEOGRAPHICAL INFORMATION SYSTEM FOR NATIONAL PARK UNA Summary Protected area management is not possible. ArcGIS 9. but in the region.

a rjeđe za eksploataciju i korištenje raspoloživih dobara u prostoru koji nas okružuje. arhitekture 23 . koju baštini i prenosi kao svoje kulturno naslijeđe potomcima – oplemenjenu ili obezvrijeđenu. a još češće kao urbanističko i arhitektonsko oblikovanje prostora. Zbog tog shvatanja. A ustvari.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROSTORNO PLANIRANJE KAO INSTRUMENT SPRJEČAVANJA KONFLIKATA I SMANJENJA PRITISAKA UNUTAR ZAŠTIĆENIH PODRUČJA Muhamed Ibrahmpašić . ing. izražava kao prostorno planiranje. riječ je o odnosu čovjeka i prostora sa svim prirodnim i stvorenim fondovima i resursima. uređenje prostora se. koji su habitat svega živog svijeta i čovjeka kao njegovog dijela i kojemu je Svevišnji Bog namijenio ulogu namjesnika i upravitelja na Zemlji. istorijsku. ne samo životnu sredinu. jer se naš pristup uređenju prostora najčešće ostvaruje kao korištenje prostora za određenu namjenu i razmještaj aktivnosti. mislimo na čovjeka koji ima svoju istoriju. Cijeneći ovu činjenicu i spoznaju sveopšte prirodne međuovisnosti. nego čovjekovu. u suštini. hrvatski arhitekti i urbanisti su jedan od svojih najkvalitetnijih časopisa popularno 1 Dipl. time i sredinu za koju je dugogodišnjim življenjem vezan. Kada kažemo čovjeka. Uvod Uređenje prostora u našem društvu još nije dobilo ulogu koju ima u većini zemalja savremenog i razvijenog svijeta.

prirodi i porijeklu religiozna. Kako se moral rodio iz zabrane i ostao je zabrana sve do danas. mislim da će i ova konferencija biti naš doprinos pokušaju da izgradimo sopstvena pravila ponašanja. već su se razvili sa prirodom. koji treba da počiva na koncepciji i principima:  Cjelovitosti – jer prostorno uređenje podrazumijeva cjelinu prostora i cjelinu razvoja. Prostor. Od najranijih dana svog namjesništva na Zemlji čovjek je upućen na stalnu interakciju sa prirodom u svojoj borbi za opstanak i želji da zavlada svim blagodatima i surovostima prirode. prostora i dobara u budućnosti. odnosno kolijevka reprodukcije života. Prostorno planiranje i održivi razvoj zaštićenih područja Zanimanje za prostor Unsko-sanskog kantona na kojemu je zamišljeno utemeljenje Nacionalnog parka Una nije novog datuma. čovjekom i njegovom istorijom. Ovaj princip se može objasniti teorijom skupova u matematici. moraju biti rezultat valorizacije prostora i izvornih potreba čovjeka i moraju biti rezultat neeksploatatorske prirode razvoja. U tom cilju.nazvali “Čovjek i prostor“ i u njemu obrađuju sve teme koje se tiču odnosa čovjeka i prostora. koju može spoznati i svrsishodno koristiti samo permanentnim proučavanjem i ugrađivanjem sebe u njene temelje i tokove. a u problematiku zaštite rije240 . u zavisnosti od odnosa koji u društvu vladaju i morala na kojem jedno društvo počiva. oblici i dimenzije uređenja prostora. kao i sadržaj. to je moralan čovjek i njegovo ponašanje uvijek uslovljeno restriktivnim i prohibitivnim principima u odnosu na animalne nagone njegove prirode.  Razvojnosti – jer čovjek danas mora nastavljati stvaranje prirode i istorije iz prošlosti i mora obezbijediti vrijednu reprodukciju života. Samo cijelo (ili cjelina više cjelina) – može opstati. koji će biti u trajnoj funkciji očuvanja i unapređenja stanja u okolišu i prirodi sa čvrstim opredjeljenjem za održanje datog nam života i života još nerođenih. zakone i moral. a zabrana je u svojoj osnovi. kao “unija više skupova“  Izvornosti – jer procesi proizvodnje i naseljavanja. unutar prostora kojeg smo pozajmili od svoje djece – drugim riječima. prirodna i stvorena dobra nisu data samo nama i ovom vremenu. 2. to postaje prostor eksploatacije i korištenja. u funkciji održivog razvoja. U tom kontekstu i zbog uočene suštine.

Sve mjere za provođenje plana i plan kao akcija. Prvi skup posvećen tim pitanjima održan je davne 1985. koje su poznate kao izvor onečišćenja. također u Bihaću. prvenstveno restriktivna. definisanje osnovnih ciljeva ne podrazumijeva prvenstvenu zaštitu ili je ona samo jedan od ciljeva. biološkom i pejsažnom raznolikošću. osnovni cilj prostornih planova područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj. a istovremeno njihova uloga treba biti i aktivna u smislu da se ne smije shvatiti previše i intenzivno razvojnom. nego pomirujućom sa prirodnom sredinom i njenim izrazitim prirodnim značajem. kada je preko četrdeset autora dalo naučni doprinos o vrijednostima Une.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ke Une uključeni su naučnici koji se bave proučavanjem okoliša iz obje bivše republike. izgledom i ambijentom. naročito o biološkoj raznolikosti u slivu rijeke Une i jedinstvenom radu “Unskih smaragda“ i njihovom osnivaču. sa prijedlogom pokretanja postupka uspostave NP UNA i pripreme dokumenata za konačnu valorizaciju prirodnih vrijednosti i mogućnosti trajne zaštite sliva rijeke Une kao područja posebnih obilježja. u Cazinu je održan tematski skup o “Savremenim tehnologijama prečišćavanja otpadnih voda i zaštiti rijeke Une.. Sane i Korane“. godine. Ipak. 2000. u kojoj su učestvovali naučnici iz Bosne i Hercegovine i susjedne Hrvatske. Prostorni planovi zaštićenih područja koja imaju izrazit prirodni značaj i pripadaju skupini područja posebnih obilježja i kao takvi su jedan od temeljnih instrumenata zaštite. razvoja industrije. održan u Bihaću 1991. nego je to optimalni razmještaj stanovništva i djelatnosti u prostoru 241 . I konačno. lavinu oko utemeljenja Nacionalnog parka na Uni pokrenuo je skup “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une“. pod nazivom “Prostorno uređenje i zaštita rijeka Une i Sane“. naročito drvne i prehrambene. pokojnom Bošku Marjanoviću. Istina. konačno su Vladi Federacije BiH upućeni svi relevantni dokumenti na razmatranje. opet zahvaljujući “Unskim smaragdima“. organizovana je naučna tribina pod nazivom “Sedra rijeke Une i Una bez sedre“. godine. a samo godinu dana poslije toga. Zbog toga. Nakon ovog skupa. mora biti očuvanje izvornosti prirode sa svim njenim obilježjima. uređenja i održanja područja Mora se naglasiti da je uloga prostornih planova zaštićenih područja. moraju biti u funkciji unaprjeđenja prirodne i čovjekove sredine. prihvatajući svekolike ustupke koji mogu doprinijeti poboljšanju stanja i povećanju kvaliteta prirodne sredine i njene izvornosti. Na tim skupovima razmatrani su različiti aspekti razvoja ovoga prostora i konflikti između zahtjeva za zaštitom tla i vode. kod metodologije i ciljeva izrade ostalih prostornih planova. danas samostalne države.

da u određenom vremenu proizvedu razna dobra i da ih raspodijele za potrebe potrošnje.Dokument o politici koncesija  Na istinskom opredjeljenju da se prirodna sredina sačuva u svojoj integralnoj raznolikosti  Na ekonomskom vrednovanju komponenti prirodne sredine i kontroli djelovanje tržišta na proces njene valorizacije 242 . Gledajući u cjelini.“ B. sadašnje i buduće. To je orijentacija na održivi razvoj. Terminom “ekonomija“ najčešće označavamo gazdinstvo. odnos čovjeka i prostora se u svijetu izražava kroz sve učestaliji konflikt interesa između ekspanzivne ekonomije i prirodne sredine. Svijet danas traži izlaz iz konfliktne situacije i u tom pravcu iznalazi različite puteve u uspostavljanju koegzistencije između ekonomije i prirodne sredine. uz upotrebu novca ili bez njega. Ovo iz razloga jer se ekonomija razvija na račun prirodne sredine i njenih dobara.koji omogućuju policentričan razvoj gradskog i vangradskog područja. Sarajevo 1998. ova konfliktnost je manje izražena u zemljama sa većim stepenom društveno-ekonomskog razvoja i obratno. Ekonomija i ekologija – održivi razvoj. koji prestavlja novu filozofiju razvoja u svijetu i koja pokazuje najviše rezultata. ali u suštini i u kontekstu održivog razvoja: “Ekonomija je proučavanje načina na koji se ljudi i društvo opredjeljuju. gospodarstvo. Principi i načela na kojima bi se temeljilo prostorno planiranje zasnovano na konceptu održivog razvoja. zavisno od rasprostranjenosti i položaja utvrđenih materijalnih dobara i infrastrukture u prostoru. U pravilu. mogu se iskazati u sljedećem:  Na razvijanju društvene sposobnosti za prihvatanje filozofije i prakse održivog razvoja  Na shvatanju da se odnos ekonomije i ekologije u našem budućem razvoju ne bi smio zasnivati na principu međusobne borbe. a prirodna sredina je često ograničenje razvoju ekonomije. na pojedince i grupe. da koriste oskudna proizvodna sredstva koja bi se mogla koristiti u alternativne svrhe. Golić. već na uzajamnoj koegzistenciji  Na uvažavanju zakona i spoznaje o oskudnosti komponenti prirodne sredine  Na utvrđenoj politici prirodnih resursa i strategiji upravljanja njima .

u suštini suprotne orijentacije i funkcije nacionalnog parka. je kasnije samo detaljnije terminološki definirala nazive zona zaštite. izvornosti i razvojnosti i predložiti održivo rješenje korištenja i upravljanja ukupnim zaštićenim područjem. zaštićeni prostori ili područja posebnih obilježja. tehničkih. u prvom redu uskladiti. naseljenih područja. IUCN kategorizacija nije uvijek dosljedno primjenjivana u našoj i stranoj praksi. unutar kojih su se razlikovala područja izrazitih i posebnih rezervata. Složenost funkcija nacionalnog parka koje određuju zaštitu (kao što je naučna. predstavljaju osnovne razloge zbog kojih je neophodno raditi prostorni plan. treba da imaju prostorne planove posebnih obilježja (nacionalni parkovi. To nije sasvim tačno. U tom cilju. Primjeri Prostornog plana Nacionalng parka “Plitvička jezera“ i njegovih autora . Zbog vrlo precizne kategorizacije prostora. kulturna i estetska funkcija) i funkcija koje određuju način i uslove korištenja prostora (kao što je obrazovna. godine. parkovi prirode. odgojna. ocjeni mogućnosti i specifičnosti sopstvenog razvoja i procjeni ugroženosti prostora postojećim i planiranim sadržajima i funkcijama. odnosno multidisciplinarnoj valorizaciji postojećeg stanja. izvornosti i razvojnosti. Prostorni planeri u bivšoj Jugoslaviji primjenjivali su metode zoniranja bar 10 godina prije konvencije u Bantu. naučnoistraživačka. 243 . rekreacijska i turistička. Kako smo naglasili. te druge komplementarne funkcije korištenja prostora). prostornim planerima data mogućnost zoniranja nacionalnih parkova i zaštićenih područja uopće. prostorno planiranje i održivi razvoj moraju počivati na principima cjelovitosti.uže i šire zaštićeno područje. osnovni i najbitniji element prostornog plana područja posebnih obilježja je “plan zona“ ili “ZONING PLAN“. zaštićeni krajolici i spomen područja većih površina). prirodoslovna. Mnogi smatraju da je tek nakon konvencije IUCN u Bantu 1972. park-šume većih površina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prema važećem zakonodavstvu i klasifikacijama. prostorni plan treba i mora. Ove.Ante Marinović-Uzelac sa saradnicima. ali i integrisati u jedinstvenu koncepciju – nakon sveobuhvatne valorizacije prostora i ocjene njegove cjelovitosti. Konvencija u Bantu i IUCN metodologija i kategorizacija prostora unutar zaštičenih područja. Prostorni plan za nacionalni park je zasigurno najsloženiji razvojni prostorno-planski dokument između svih prostornih planova zaštićenih prirodnih područja. Može se reći da su načela zoniranja bila vrlo jednostavna i ograničavala su se na osnovnu podjelu područja unutar nacionalnih parkova . turističkih i rekreacijskih zona. prometnih i i druga područja posebne namjene.

lokalne zajednice i šire. osim ako rekreacijom u prirodi ne shvatamo samo šetnju. zona usmjerene zaštite nije jer se ne može tu dozvoliti.  Planiranje prostora. niti ima smisla. 3. S druge strane. a prilikom izrade Prostornog plana Plitvička Jezera. Plan je prostorni izraz razvoja društva Planiranje za čovjeka sa čovjekom Planiranje je razvojni proces 244 . Ovo naglašavamo iz istih razloga. podrazumijevaju plansko upravljanje. ali neadekvatan kao rezultat. koja je predložena i prihvaćena Studijom izvodivosti NP UNA. korištenje zemljišta i zaštitu prostora kao osobito vrijednog i ograničenog dobra. a to su: 1. bilo je očigledno da su jezera s vodopadima u Nacionalnom parku Plitvička jezera njegov najvrijedniji dio koji je i utemeljen baš zbog tih neponovljivih jezera i njihovih sedrenih barijera. iako ima i niz drugih prirodnih vrijednosti i rijetkosti. korištenje zemljišta i zaštita prostora osigurava se provedbom planskih dokumenata zasnovanim na cjelovitom pristupu planskom uređenju prostora i na načelima održivog razvoja. Iz navedenih razloga i postavljenih ciljeva proizilaze i osnovna načela planiranja unutar zaštićenih područja:  Prostorno planiranje i urbanizam. intervenisano uređenje prirode. u skladu sa našim Zakonom. potrebe i načina zoniranja i kategorizacije unutar Nacionalnog parka Una. zona divljine jezera nisu. odnosno više nisu i to nije ni bila njihova osnovna karakteristika i namjena. 2. koji može biti korektan kao postupak. Javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima od značaja za planiranje  Planiranje bez definisanih načela se svodi na rutinski posao. 1976.Nakon prihvatanja konvencije IUCN i prihvatanja usvojene kategorizacije. pored već navedenih i zakonom definisanih načela mora biti utemeljeno i na više opšteprihvaćenih načela.  Plansko upravljanje. treba da se zasniva. godine. -1977. postavilo se pitanje: u koju kategoriju svrstati sistem Plitvičkih jezera. a zonom rekreacije se isto tako ne mogu smatrati. Zato ozbiljno i sveobuhvatno prostorno planiranje. između ostalog i na načelima:  Usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za razvoj općine. u suštini. koja se primjenjuju u našoj društvenoj i planerskoj praksi. slapova i vodotokova? Tada je zaključeno da stroga prirodna zona Plitvička jezera ne mogu biti radi posjete turista.

5. Geosaobraćajni položaj – položaj tranzitnih i turističkih tokova koji gravitiraju nacionalnom parku. Istina. Prostorni plan FBiH i Prostorni plan USK-a nisu još doneseni. što omogućuje veće intervencije u tom prostoru i liberalniji pristup u definisanju ograničenja. U slučaju NP UNA vanjski uzročnici su razvojni i prostorni planovi susjedne Republike Hrvatske koja je svojim Prostornim planom kontaktni prostor na lijevoj obali rijeke Une definisala manjim stepenom zaštite. c. Ovaj konflikt je izraženiji kada se zna da se ukupno slivno područje rijeke Une nalazi u Hrvatskoj. 9. 6. Vanjski uzročnici su: a. ta opredjeljenja korespondiraju sa razlozima i ciljevima osnivanja NP UNA. 245 . 7. Razvojni parametri prostornih planova višeg reda i razvojni planovi susjednih zemalja. naglasak dalo na ocjenu prirodnih uvjeta i izradu studije ranjivosti prostora. Međusobne uslovljenosti razvoja nacionalnog parka i društveno-političkih zajednica na čijoj teritoriji se nalazi park. b. a njima se definišu polazna i osnovna opredjeljenja razvoja šire regije. Integralnost planiranja u prostoru Kontinuitet planiranja u vremenu Prostorni plan je plan društvene akcije Plan je društveni dogovor i zato je i normativni akt Plan je akt akcije Planiranje prostora je istraživanje Iz svih navedenih razloga Federalno ministarstvo prostornog uređenja Sarajevo je. energetskih objekata i sl. za sada. kako bi zoniranje unutar šireg prostora bilo utemeljeno na ocjeni mogućnosti korištenja prostora i ostvarenju osnovnih funkcija NP Una. Granski planovi višeg reda – u prvom redu planovi krupne infrastrukture – magistralne i regionalne saobraćajne mreže. Konflikti i pritisci unutar zaštićenog područja NP Una Uzročnici koji djeluju na prostor nacionalnih parkova i izazivaju konflikte u njima mogu se podijeliti na vanjske i unutrašnje uzročnike. 8. 3. namjeni i zoniranju prostora. d.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 4. u definisanju ciljeva izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja “Sliv rijeke Une“ i projektnog zadatka za izradu Plana.

OOUR Hidroinženjering.408 Kulen vakuf . Zato se na tom prostoru trenutno uglavnom ne javljaju takve neusklađenosti i konflikti u njegovom korištenju koji bi zahtijevali hitne i značajne zahvate i mjere (izuzev nekontrolisane urbanizacije uz Unu u najnizvodnijem dijelu područja. koje prolaze kroz samo jezgro NP UNA. centralnih motiva atrakcije i prirodnih vrijednosti unutar Nacionalnog parka u odnosu na pristupne pravce i naseljena mjesta. Istina. odnosnoi izravnavanje vodostaja visokih i srednjih voda Une tokom cijele godine. pa čak i u kontaktnim ili pufer zonama. godine uradio SOUR Energoinvest Sarajevo. ovaj objekat ne bi imao prvenstveno elektroprivredni nego vodoprivredni značaj. preko Ripča do Bihaća). kao i izgrađena stambena strukturu – aglomeracija u Martin Brodu. Zatečene i očekivane neusklađenosti.Martin brod. Povoljne okonosti su vezane za hidrogeologiju kanjona Unca i vodoneodrživost tog kraškog područja za eventualne hidroakumulacije. Unutrašnji uzročnici su:  Izgrađena naselja i privredne djelatnosti unutar granica nacionalnih parkova. sveobuhvatnih i sukcesivnih istraživanja specifičnosti ovog kraškog područja. RO Energoinženjering. godinu). koju je 1986.000 stanovnika ili preko 50% manje u odnosu na 1991. 246 . U nacionalnom parku Una to je položaj Unske pruge i regionalne ceste R.U našem slučaju jedan od najozbiljnijih vanjskih uzročnika eventualnih konflikata su najavljeni planovi i namjere izgradnje HE Rmanj i eventualne tendencije za proširenje eksploatacionog polja rudnika gipsa u Kulen Vakufu unutar granica NP Una. koja je utvrđena Studijom o mogućnosti izgradnje HE Rmanj manastira na rijeci Unac. koja je međutim slabo iskorištena i koju je neophodno modernizovati).  Vlasništvo nad zemljištem i ubrzan promet nekretninama  Položaj temeljnih fenomena. od Lohova. konflikti i rizici Prostor budućeg NP Una slabo je naseljen (trenutno živi oko 4. jer bi tako stvorena manja hidroakumulacija bila dovoljna za regulisanje. Zaključci i preporuke te studije ukazuju na veoma veliki rizik ulaska u eventualne investicije bez prethodnih dugogodišnjih. ekonomski i infrastrukturno nerazvijen (izuzetak je jedino saobraćajna infrastruktura. Povoljno rješenje za izgradnju pregradnog praga i hidroakumulacije na rijeci Unac se može naći uzvodnije od Drvara na lokaciji Mokronoge.

koja mogu uticati i na zatečene uslove života lokalnog stanovništva i na zatečene privredne djelatnosti. kao i nekoliko preduzeća koja se bave raftingom. ograničenja u korištenju prostora. zbog kojih planirane dobiti mogu biti ugrožene ili čak izgubljene. prema državnom zakonodavstvu i prema međunarodnim standardima. odnosno zahvata. što se postiže definisanjem prostorno-planskih uslova. U načelu. treba da je podloga za planiranje načina njihovim upravljanjem.  Treće. Značajnije neusklađenosti i konflikti javljaju se tek vezano uz planiranje budućeg načina korištenja razmatranog područja. razne posljedice zadnjeg rata. 24 . Tu spadaju prije svega rudna i vodna bogatstva u kontekstu novih uvjeta zaštite i upravljanja područjem. Na području koje je predviđeno za zaštitu u kategoriji nacionalnog parka uvode se. kao i sagledavanje postojećih rizika. te posljedice intenzivne “industrijalizacije” iz 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka). zbog kojih se i uspostavlja zaštita. ali i na planirani. između institucija koje pokreću osnivanje NP i institucija koje smatraju da postoji bolji način korištenja zatečenih prirodnih bogatstava unutar zaštićenog područja.  Drugo. ostvarivati prihode i otvarati radna mjesta. između uprave NP koja provodi mjere ograničenja korištenja prostora i lokalnih stanovnika koji žele bez ograničenja i uslova graditi i proširivati stambene i privredne objekte. ne vodeći računa o faktoru opterećenosti određenih dionica i temeljnih fenomena na rijeci Uni. te koristiti prostor na način koji im najbolje odgovara. kroz korištenje nekih prirodnih vrijednosti područja. zbog toga se javljaju. te od bolesti i štetočina u šumskim ekosistemima). Njihovo sagledavanje. ili se vremenom mogu pojaviti sljedeći konflikti kod uspostave NP Una:  Prvo. postupaka i mjera za usklađivanje odnosa raznih korisnika prostora i mjera za otklanjanje mogućih rizika u prostoru. kao i odsustvo ljudi koji bi čuvali ovaj prostor (od požara. što ima za posljedicu usporen postupak usvajanja prostornih planova Unsko-sanskog kantona i Opštine Bihać.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Rizici su prije svega vezani uz naslijeđe iz bliske prošlosti (uz neizgrađenost komunalne infrastrukture. Ovdje spada Elektroprivreda BiH. odnosno mogući razvoj utemeljen na neograničenom korištenju prirodnih bogatstava područja. između uprave NP i zatečenih privrednih subjekata koji su uložili ili planiraju uložiti sredstva.

o mogućnostima i uslovima pod kojim je moguće dozvoliti neke konkretne zahvate u prostoru i prije donošenja Prostornog plana. Posebno je važno što s ovog područja najmlađi i najškolovaniji dio populacije trenutno još živi i radi izvan područja razmatranja. odnosno predstavnika državnih interesa) prema razrješavanju tih konflikata. a uticaj vjerojatno i povećati. kao prvog korisnika prostora NP Una. te o ukupnom pristupu osnivača buduće uprave NP i same uprave (kao najjačeg budućeg korisnika prostora. ali je i vrlo zainteresovano za budući razvoj. a svoj interes prema svom rodnom kraju artikuliše kroz podršku nevladinim udruženjima i organizacijama. Treća vrsta korisnika razmatranog prostora su zatečeni i budući preduzetnici koji žele iskoristiti prirodne vrijednosti ovog područja bez nametanja ograničenja. zaštitu prirode a posebno zaštitu rijeke Une. instituta davanja zajedničke stručne ocjene i mišljenja Nosioca izrade i Nosioca priprema plana i Savjeta plana.U ovom je trenutku na razmatranom području budućeg NP Una najizraženiji konflikt na razini državne uprave i lokalnih stanovnika (posebno lokalnih malih poduzetnika). naravno. koje su upravo najviše vezane uz ekologiju. povratničko. 24 . pod uslovom uspješnog završetka povratka ukupnog raseljenog stanovništva i demografske obnove. U ovom trenutku na području budućeg NP Una lokalno je stanovništvo uglavnom starije dobi. Uz buduću upravu NP. Ima ih više vrsta:  oni koji se žele prilagoditi i uklopiti u budući sistem zaštite područja (pa i žrtvovati dio prihoda ili neke oblike djelatnosti). koji je nastao donošenjem Odluke o utvrđivanju područja sliva rijeke Une područjem od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i donošenjem Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH “Sliv rijeke Une“. Odnos lokalnog stanovništva prema takvim ograničenjima trebat će prevazići ubrzanim aktivnostima na faznom donošenju Prostornog plana i korištenjem. zakonom dozvoljenog. lokalno stanovništvo je sigurno i danas i u budućnosti po snazi i uticaju drugi najvažniji korisnik područja koje se stavlja pod zaštitu. u slučaju uspješnog početka djelovanja NP Una. Ovo. razrješenje ovog i ostalih konflikata ovisiti će s jedne strane o trenutnoj i budućoj snazi zainteresovanih strana (korisnika prostora). U načelu. Ovim je Odlukama do donošenja prostornog plana za ovo područje obustavljena bilo kakva gradnja na razmatranom području. Za očekivati je da će se ovaj oblik organizovanja lokalnog stanovništva i njegov interes prema Uni zadržati.

jer ona uglavnom ima značajan kapital. U cjelosti. uglavnom. koje se sve izraženije opredjeljuje za uspostavu NP Una. te zbog demokratskih uslova u smislu konkretne političke odgovornosti za donesene odluke. koji se vrlo aktivno odnose prema problemu budućih ograničenja: provode istraživanja i na stručnom nivou nastoje naći načina kako se prostorno uklopiti i korespondirati sa osnovnim ciljevimna uspostave NP Una. te  oni koji vrše pritisak na političke strukture radi zaštite svojih interesa. U našem slučaju. komunalna i javna preduzeća. zdravstva i dugih javnih usluga. korisnika prostora su razne lokalne i druge institucije iz domene obrazovanja i nauke (Univerzitet u Bihaću sa Biotehničkim fakultetom na čelu). komunalna i javna preduzeća. Drugu grupu čine preduzetnici vezani uz moguće korištenje rudnih prirodnih bogatstava. uslovno rečeno. Istina. Četvrta vrsta korisnika razmatranog prostora su lokalna uprava. Ova treća grupa. te javni i politički uticaj.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  oni koji su spremni odustati od svojih planova i ekonomskih ulaganja uz uslov dobivanja pravične naknade za do sada uložena sredstva. je s gledišta mogućih budućih konflikata i najvažnija. za očekivati je u skladu s interesima lokalnog stanovništva. koja zbog nedostatka sredstava uglavnom rješavaju prioritete izvan razmatranog područja. Zbog iznesenih i suprostavljenih interesa navedenih korisnika prostora NP Una. koje su u najvećoj mjeri pozitivno orijentisane prema projektu uspostave NP Una. ovaj se lobi trenutno ne odnosi aktivno prema ovom području. U ovu grupu spadaju. Peta vrsta. ili vrsta korisnika prostora. ne vrši istraživanja niti druge pripreme za investicije. utemeljenu na vrednovanju i valorizaciji svih interesa u kontekstu osnovnh ciljeva zaštite ovog područja i uspostave NP Una. 24 . zbog javnosti. te razne državne institucije. ali bi želio rezervisati prostor za svoje buduće interese. jedini ispravni pristup je nastojati uskladiti sve postojeće i očekivane interese svih prisutnih i mogućih budućih korisnika razmatranog područja kroz prostorno-plansku dokumentaciju. U ovom trenutku u tu grupu spadaju preduzetnici udruženi u elektroenergetski lobi. lokalna uprava kao “korisnik” prostora u načelu se postavlja u skladu s javnim mnjenjem. Ovisno o vrsti djelatnosti i poziciji postavljaju se prema problemu zaštite razmatranog područja aktivno ili pasivno.

a nerijetko su vidljivi tragovi onečišćenja od prošlog rata. Ovisno o nivou štete koju mogu izazvati.  Uprava NP Una participira i u ostalim programima. na poseban način. te potrebna ulaganja u izbjegavanje ili smanjivanje šteta. kojim se kolektivno. 250 . mjerama i zahvatima lokalnih uprava. U tom smislu uprava NP Una mora preuzeti značajnu ulogu u njihovoj kontroli. koji mijenjaju režim vodotoka i ugrožavaju obale.). mjerama i zahvatima vezanim uz ostale rizike (provedba edukacija. Ovi se rizici mogu smanjiti. te ulogu nadzora prostora i dojave u slučaju incidenata. nanosa šljunka i pijeska.  Prema svojoj osnovnoj zadaći. aktivnim učešćem u stručnim i naučnim istraživanjima i sl. Uprava NP Una treba preuzeti unutar granica zaštićenog područja gotovo u cijelosti ulogu kontrole rizika od promjena u ekosistemima. postavljanje uslova na pojedina rješenja i mjere drugim korisnicima prostora. tako i mjerama za provođenje zaštite koje se ugrađuju u Odluku o provođenju Prostornog plana i ukupno rješenje upravljanja NP Una. Sva su predviđanja da Unska pruga gubi svoj raniji značaj i da će ona vremenom postati turističkom prugom u funkciji tzv. moraju se utvrditi prioriteti njihove kontrole. te rizici od uticaja klimatskih promjena. uključujući i participacije u programima vodoprivrede i aktivnosti na uređenju obala i korita rijeke Une od naplavina. u skoroj budućnosti mogu se pojaviti i novi rizici izazvani novim ljudskim aktivnostima. odnosno moguće ih je kontrolisati i smanjiti vjerovatnost njihove pojave. kako blagovremenim predviđanjem i stalnim monitoringom. ili rizici od novih privrednih aktivosti na širem slivnom području (posebno u susjednoj R Hrvatskoj). oštećeni i nesanirani objekti. napušteni. te rizika od poplava. javnih i komunalnih predzeća vezanim uz sanacije onečišćenih lokacija i uz daljnje kontrolisanje onečišćenja koja mogu dospjeti na štićeno područje.Rizici po okoliš i prostor Danas unutar područja NP Una ne postoji izgrađena komunalna infrastruktura i organizovano upravljanje otpadom sa odlagalištem otpada. Osim ovih zatečenih rizika od onečišćenja voda i zemljišta razmatranog područja.  Uprava NP Una mora participirati i u programima. “ROTARI VOZA“. zatim rizici od unosa stranih biljnih i životinjskih vrsta. ili se mogu kontrolisati njihove posljedice. može najkvalitetnije i najcjelovitije razgledati i doživjeti ljepota kanjona rijeke Une. Rizici po okoliš mogu biti i od incidenata u slučaju eventualne uspostave ranijeg intenziteta željezničkog saobraćaja Unskom prugom.

Granice zona se konačno zaokružuju prema konkretnim i na terenu prepoznatljivim elementima. Također. zbog raspada i podijeljenosti bivše države. uzimajući u obzir faktor sigurnosti. kao i neki vještački elementi (putevi i željezničke pruge) su često uzimani kao element političkih granica. Ovo se postiže osnovnim i detaljnim ZONING PLANOM i definisanjem namjene i dimenzioniranjem prostora unutar zaštićenog područja sa aspekta zadovoljavanja njegove osnovne funkcije zaštite i održivog razvoja – odnosno zoningom. kojim se ostvaruju njegove funkcije koje određuju zaštitu i funkcije koje određuju način i uslove korištenja prostora. uzeta kao element razgrani- 251 . zbog eventualnog zaustavljanja demografske obnove ili ugroženosti održivog upravljanja zaštićenim područjem i sl. što ima za posljedicu dodatne količine otpada. 4. posebno područja temeljnih fenomena. definisanje i proračun koeficijenta opterećenosti ukupnog zaštićenog područja i njegovih dijelova. jer neki od tih elemenata prostor dijele. kao i obavezno definisanje graničnih vrijednosti i intenziteta korištenja prostora temeljnih fenomena unutar parka – odnosno. NP Una može stvarati rizike u razmatranom području i zbog svoje krive procjene upravljanja zaštićenim područjem. Vodotoci. najbitniju i stratešku ulogu u razvoju i uređenju nacionalnih parkova igraju sintetski prostorni planovi kojima se definišu kvalitativni i kvantitativni nivo prirodne ponude i način korištenja prostora. i sam NP Una može stvarati rizike u razmatranom području svojim aktivnostima. a neki ga objedinjavaju. uznemiravanje vrsta. vodom ili tlom. rijeka Una je nesretno. koje mogu stvoriti povećane rizike za NP Una. Prostorno planiranje kao instrument sprječavanja konflikata i smanjenja pritisaka unutar zaštićenog područja NP Una Kada govorimo o konfliktima unutar prostora nacionalnih parkova i zaštićenih područja. prije svega masovnim prijemom posjetilaca na razmatrano područje. zrakom.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Međutim. turističkih i edukativnih djelatnosti. odnosno povećane prihode od sportsko-rekreativnih. koje su vezane uz politiku prema lokalnom stanovništvu i uz očekivane. otpadnih voda. U konkretnom slučaju. oštećenja prirode i sl. Dimenzioniranje prirodnih i kulturnih zona i određivanje njihove granice proizilazi iz rasprostranjenosti prirodnih karakteristika i izvornosti. koji ih obavezno proširuje radi uticaja koji se mogu javiti i prenositi vizuelno.

čenja i dijeljenja prirodne zone koja predstavlja jednu cjelinu na prostoru BiH i prostoru Republike Hrvatske. Osnovni elementi predloženog rješenja i područje obuhvata i zone zaštite: Prema projektnom zadatku Studije izvodivosti NP Una. ali istovremeno i od potražnje i turističke zainteresovanosti. vrela (7 njih izdašnosti veće od 100 l/s. koja se međusobno miješaju i rezultiraju raznovrsnim meteorološkim pojavama i znatnom humidnošću prostora.  reljefnim oblicima koji su s jedne strane stvorili jedan od rijetkih prirodno prohodnih puteva iz kontinentalnog područja Srednje Evrope prema Jadranskom moru.  kraškim oblicima i hidrografijom. tako i bioloških. osnovna koncepcija uređenja prostornog uređenja treba se temeljiti na koncepciji zaštite prema odredbama Zakona o zaštiti prirode i koncepciji korištenja prostora u obimu u kojemu je ono dopušteno. mozaičnost staništa (s posebno rijetkim i ugroženim vodenim i travnjačkim staništima). kako geomorfoloških i hidrogeoloških. odnosno njihove dimenzije će zavisiti od prihvatnog kapaciteta prostora temeljnog fenomena. zatim različite sedrene forme u dolini rijeke Une (starosti tri i više hiljada godina). U te vrijednosti ubrajaju se bogatstvo čistih voda. a napose svih evropskih vrsta velikih predatora). tako i različitih kultura. Ovaj je prostor i u kulturno-historijskom smislu područje koje obiluje bogatim naslijeđem. Definisanje i usaglašavanje osnovnih funkcija mora biti rezultat valorizacije prostora i njegovih prirodnih i kulturno-historijskih određenja. te atraktivan krajolik. Ove zone će biti razgraničene vanjskim i unutrašnjim faktorima. te 47 izdašnosti 1 do 10 l/s). još 7 izdašnosti 10 do 100 l/s. Dimenzionioranje zona mješovite namjene je potpuno drugačije. Posljedica ovih glavnih osobitosti je prije svega iznimno bogatstvo prirodnih vrijednosti. kao i dijelove teško pristupačnih područja i do danas očuvane divljine. koje se ogledaju u sljedećem:  položajem na granici tri klimatska područja (kontinentalnog. planinskog i mediteranskog). gdje postoje značajne indicije o zastupljenosti većeg broja reliktnih i endemskih vrsta. Njegove su bitne odrednice geografske i geološke specifičnosti. kako arheoloških nalazišta i historijskih spomenika. velika raznolikost biljnih i životinjskih vrsta (posebno kičmenjaka. Ovo je također refugijalno područje. a što proizilazi iz valorizacije zatečenog –postojećeg 252 . koja karakterišu prostor NP Una. raznovrsnost i nezagađenost tla. koja je zajedno sa slivom Korane i Krke jedinstvena u evropskim razmjerama.

Područje usmjerenog razvoja obuhvata samo jednu zonu.600 ha. veličine oko 5. zona kanjona Une nizvodno do Martin Broda i zona kanjona Unca.Lohovo. koja se proteže između granica nacionalnog parka od Martin Broda nizvodno do Štrbačkog buka. kao i zaključcima 11.  zona izvorišta Krke. veličine ukupno oko 3. koja je također u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema međunarodnim standardima). kao i objekti infrastrukture)  Kulturne zone      Zone mješovite namjene   Prema rezultatima Studije izvodivosti NP Una. koje su u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema međunarodnim standardima).100 ha. U ovoj zoni. servisne službe i objekti NP. dopušten je razvoj tradicionalnih i nekih zateče- 253 . U području stroge i usmjerene zaštite razlikujemo:  zona međuprostora Una-Unac veličine oko 4. u kojoj je najstroži režim zaštite u kategoriji rezervata divljine (kategorija Ib prema međunarodnim standardima). u kojima će se po posebnom režimu dopustiti i određene tradicionalne privredne djelatnosti. ukupno područje NP Una se dijeli na područje stroge i usmjerene zaštite i područje usmjerenog razvoja.800 ha. koja je u kategoriji zaštićenog pejsaža (kategorija V prema međunarodnim standardima).  zona Štrbački buk.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stanja. Unutar područja stroge i usmjerene zaštite mogu se odrediti uže podzone. ulazni terminali. Generalne skupštine IUCN sa načelima zoniranja za zaštićena područja i to:  Prirodne zone    Zona temeljnih prirodnih fenomena Zona usmjerene zaštite Specijalne zone (razne vrste posebnih rezervata i spomenika prirode) Zone poljoprivrednog krajolika i tradicionalne obrade tla Arheološke i kulturno-historijske zone graditeljskog naslijeđa i lokaliteti Etnološke zone i lokaliteti Antroploške zone i lokaliteti Turističke zone Ostale zone (saobraćajne infrastrukture.

staviti u funkciju održivog razvoja. čiji su efekti lako mjerljivi financijskim profitom. U cilju procjene mogućnosti efekata smanjenja prijetnji. mjerljivost ovakvih projekta je dosta složenija. površine oko 1.nih privrednih djelatnosti. u operativnom smislu. 254 . Izvan područja Nacionalnog parka “Una” ostaju zone Orašca. prvenstveno moramo pretpostaviti i sagledati sve prijetnje u širem kontekstu i napraviti prioritetizaciju tih prijetnji.100 ha. To podrazumijeva utvrđivanje stanja na koje želimo ostvariti uticaj svojim konkretnim projektom zaštite. površine oko 3. kod projekata zaštite i unapređenja prostora.stvaranjem uslova i usmjeravanjem lokalnog stanovništva na unaprijeđenje i razvoj eko-poljoprivrede i stočarstva na ovom području. te turizma. te ako im se namijeni uloga zaštitnih ili tzv. a prostor između rijeke Unac i Krka može se. odnosno pristup za Procjenu smanjenja prijetnji (Threat Reduction Assessment – ili TRA pristup) koja je zbirni indikator mjere u kojoj je jedan projekat uspio smanjiti pritiske i prijetnje po zaštitu određene lokacije (izražen kroz TRA Indeks). ako su usklađeni s regionalnim specifičnostima i lokalnim vrijednostima. Najnovijim istraživanjima i valorizacijom prostora u postupku izrade Prostornog plana. za koje je ocijenjeno da se postiže ukupno veća vrijednost razmatranog područja ako se one isključe iz strogih uslova zaštite prirode. time se ne isključuje mogućnost da se dijelovi same rijeke Une između Lohova i Bihaća ne uvedu u kategoriju zaštite spomenika prirode. pokušava i treba postići? Zato su stručnjaci Svjetske banke razvili metodologiju i kriterije.400 ha i Ripča. kao i na prostoru platoa. Međutim. šta projekat. uočavamo razliku koja se očituje u nemogućnosti preciznog definisanja. 5. utvrđena je opravdanost proširenja zaštićenog područja uzvodno do drvarske doline i izvora rijeke Bastašice. te se tako očuva i zaštiti najvrijedniji dio Une na potezu Ripča. Stoga. Instrumenti i kriteriji za praćenje efektivnosti uspostave i napretka u upravljanju zaštićenim područjima Svaki projekat zaštite ima za cilj da nešto promijeni i utiče na neko stanje ili uslov. “tampon” zona za zaštitu samog nacionalnog parka. Zbog toga. na prihvatljiviji način. za razliku od drugih poslovnih projekata.

pokušati identifikovati sve prijetnje po biodiverzitet i okoliš u regiji. 6. 5. Ovaj TRA model za Procjenu smanjenja prijetnji i praćenje efektivnosti uspostave zaštićenih područja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Najčešće u praksi pretpostavljamo da je ciljano stanje biodiverzitet ili druga prirodna vrijednost i izvornost. odnosno zadataka kojima treba: 1. 8. koji na bilo koji način učestvuju u financiranju i potpomaganju projekata zaštite unutar zaštićenih područja. 255 . 2. zbog svoje pragmatičnosti treba primjenjivati na sve institucije. 9. profitne i neprofitne organizacije i donatore. odnosno pejsažna specifičnost i izvornost lokacije ili staništa koje se želi zaštititi. 3. Napraviti ocjenu ciljnog stanja i opis postojećeg (nultog) stanja Napraviti listu svih direktnih prijetnji na obrascu TRA Radnog lista sa objašenjenjem svih pobrojanih prijetnji i prijedlogom njihovog smanjenja Definisati prijetnje i šta znači smanjenje prijetnje za 100% Rangirati svaku prijetnju u području Rangirati intenzitet svake prijetnje Rangirati svaku prijetnju po hitnosti Zbrojiti rezultate rangiranja Utvrditi mjeru u kojoj je svaka prijetnja smanjena Izračunati sirov rezultata 10. 4. kako bismo dobili početno stanje promatranog područja. Zato osnovni koncept TRA pristupa ima unaprijed postavljen cilj . Izračunati TRA Indeks TRA pristup je najkorisniji ukoliko se prođe prvih 7 koraka na početku svakog projekta. Mjerenjem svih pretpostavljenih prijetnji. 2. jer se na tom osnovu može procijeniti i ukupni napredak na postizanju zaštite praćenjem mjere (TRA Indeksa) u kojoj su smetnje smanjene. 7. Svako uništenje biodiverziteta je potaknuto od ljudi Sve prijetnje po biodiverzitet na datoj lokaciji se mogu identifikovati Promjene u svim prijetnjama se mogu mjeriti ili procijeniti TRA pristup za praćenje i mjerenje uspjeha projekta je na osnovu gornjih pretpostavki razvio način praćenja na tzv TRA radnim listovima koji ima 10 koraka. dobije se indirektna mjera uspjeha zaštite. 3. TRA pristup za praćenje i mjerenje uspjeha projekta zasnovan je na tri osnovne pretpostavke: 1.

kontrolu i upravljanje prostorom NP ulaze: 256 . ali je ipak praktična i rentabilna metoda davanja naznaka da li projekat ispunjava postavljene ciljeve zaštite ili ne. čiji je osnovni zadatak pratiti stanje i reagovati na sve uočene negativne promjene.TRA pristup za mjerenje uspjeha zaštite ne prestavlja direktno i precizno mjerenje stanja.gdje smo sada? PLANIRANJE – gdje želimo biti? INPUTI – šta nam nedostaje i na koji se način vrši raspodjela sredstava? PROCESI – upravljačke aktivnosti i kako ćemo to postići? AUTPUTI – koji su postignuti rezultati? ISHODI – kakva je procjena postignutih rezultata? 6. dajući odgovore na nekoliko osnovnih pitanja: 1. 3. za što je potrebno osigurati dovoljna sredstva. ali i provoditi preventivne mjere. KONTEKST . upravljanja i korištenja prostora. Zato se praćenje efektivnosti upravljanja zaštićenim područjima mjeri postignutim rezultatima utemeljenim na nekoliko osnovnih analiza ocjene nultog stanja i krajnjeg ishoda poduzetih aktivnosti. KORAK 7. Ove radove i aktivnosti treba da provodi Uprava NP. Uspostava “upravljačko-nadzorničke” infrastrukture i uspostava istraživačkog centra po predviđanjima i iskustvima drugih zaštićenih područj. može trajati i 4 – 5 godina. 6. te nadzirati sve korisnike u zaštićenom prostoru. kako bismo došli do ukupnog rangiranja. kontrole. 5. Prioritetizacija zadataka u postizanju napretka unutar zaštićenog područja Nacionalnog parka Una Za zaštitu i očuvanje područja NP Una potrebno je uspostaviti značajan sistem nadzora. pretpostavlja zbrajanje rezultata rangiranja po tri osnovna kriterija (površina + intenzitet + hitnost) u svim kolonama. Za sve navedeno potrebno je u najkraćem roku osigurati i potrebnu infrastrukturu i financijska sredstva za potrebe obavljanja djelatnosti koje su date u nadležnost upravi NP. 4. U prioritetne radove i mjere za nadzor. ili najmanje 4-5 miliona KM. te organizovati i održavati sistem za intervencije kod iznenadnih događaja. 2.

održavanje i razvoj sistema upravljanja.  Uspostava i održavanje nadzorno-kontrolne infrastrukture podrazumijeva blagovremenu uspostavu nadzorničke službe.  Održavanje sistema za poduzimanje potrebnih mjera u izvanrednim okolnostima kao što su požari. na području samog Nacionalnog parka potrebno je. postavljanje tabli. te izradu prateće dokumentacije za upravljanje.  Rješavanje odvodnje otpadnih voda u Drvaru i Kulen Vakufu podrazumijeva planiranje. oznaka. podrazumijeva uspostavu informatičkog sistema povezanog sa sistemom monitoringa. koji podrazumijevaju stvaranje pretpostavki i uslova za održivu poljoprivrednu proizvodnju na principima ekološke proizvodnje zdrave hrane  Ovi projekti se mogu realizovati i financirati po principu javno-privatnog partnerstva i kreditnih olakšica u kojima bi uprava parka. a Prostornim planom moraju biti definisani mjesto. neophodno je u najkraćem roku pristupiti izradi idejnih i izvedbenih projekata odvodnje otpadnih voda Martin Broda i Kulen Vakufa. preuzela plaćanje kamata na kredite. provesti sljedeće zahvate i mjere za unapređenje osnovne komunalne infrastrukture i mjere za poboljšanje stanja u prostoru:  Na osnovu urađenog master plana i Studije odvodnje otpadnih voda opštine Bihać.  U saradnji sa Republikom Hrvatskom treba usaglasiti. što podrazumijeva uspostavu pratećih službi. Uspostava malograničnih prelaza podrazumijeva izgradnju bar još jednog pješačkog i kolskog mosta na dijelu između Štrbačkog buka i Ličke kaldrme. bolesti biljaka i životinja. odnosno FBiH. rampi i obilježavanje nadzornih tačaka. nabavku i ugradnju manjih uređaja za biološko prečišćavanje otpadnih voda.  Pokretanje drugih preventivnih programa za zaštitu voda i zemljišta. način i uslovi izgradnje malograničnih prelaza u cilju komunikacije i slobodnih veza lokalnog stanovništva sa svojom rodbinom i posjedima u Republici Hrvatsko i obratno. opremanje uprave. u prvoj fazi uspostave NP Una. uključujući i Plana upravljanja NP Una. poplave. izgradnju i uređenje objekta uprave.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Organizovanje i uspostava uprave NP i njene prateće infrastrukture. nabavku vozila i neophodne opreme. Prema zaključcima Studije izvodivodti NP Una i najnovijim analitičko-istraživačkim radovima. 25 . kao i uspostavu istraživačkog centra sa specijalizovanim laboratorijima i uspostavu komunikacijskog sistema i sistema za intervencije.

smatramo neophodnim uraditi i “Studiju dozvoljenog stepena uplitanja čovjeka u prirodu“ zbog činjenice da postoje predjeli NP Una gdje uslovno rečeno “PRIRODA DIJELI KARTE“.000 komada potočne pastrmke. uređenja i održavanja obala i korita rijeke Une na potezu Martin Brod – Kulen Vakuf.  Ova. uslovno rečeno. u cilju dugoročne brige i racionalnog iskorištavanja ihtiofonda.000 komada mlađi lipljana veličine 10-20 cm i sa 50.  Ovo prvenstveno podrazumijeva dosljedno provođenje svih uslova utvrđenih ribolovnom osnovom koji garantuju očuvanje stanja ribljeg fonda u rijeci Uni. kako bismo dugoročno spriječili dalje štete po okliš i krajolik. jer je poribljavanje autohtonim lipljanom daleko ispod planiranog broja komada i manje je od 5%. kao i nekontrolisano divljanje vegetacije i 25 . vodenih i šumskih ekosistema. ponekad na štetu ekosistema i pejsažne raznolikosti. filozofiju i politiku. treba da trasira puteve za uspostavu budućeg regionalnog parka. nego otvaranje puteva koegzistencije i zajedničkih interesa utemeljenih na prihvaćenim principima cjelovitosti. izvornostii razvojnosti susjednih zaštićenih područja i država u cjelini. Provjerom podataka o provedenom poribljavanju.  Za pet proteklih godina trebalo je područje NP Una biti godišnje poribljeno sa 30.  Poribljavanje se mora vršiti isključivo autohtonim vrstama potočne pastrmke i lipljana.  Mnogo je mjesta i primjera gdje naplavine pijeska i šljunka uzrokuju nekontrolisane devastacije obala. Regionalna saradnja.  Dosadašnji rezultati pokazuju da prirodni prirast ne pruža dovoljnu bazu za redovne izlove imajući u vidu broj sportskih ribolovaca i intenzitet izlova u ribolovnom reviru unutar NP Una. sanacije.  Smatramo vrlo hitnim uraditi ozbiljnu Studiju zaštite. pa je neophodna intervencija uprave Parka. odnosno TRANS PARKA između dviju susjednih država. globalizacija ne znači potpadanje pod tuđi uticaj. kompletiranje i uvezivanje turističkuih ponuda nacionalnih parkova R Hrvatske i BiH.  Održavanje postojećih prirodnih. šumsko-privredne i lovno-privredne osnove. kroz provođenje propisanih mjera iz ribolovno-privredne osnove.  U tom i širem kontekstu zaštite i unapređenja pejsažnih vrijednosti zona zaštite. kroz definisanje projekcije antropogenih zahvata kroz proces poribljavanja. može se zaključiti da gazdovanje ovim značajnim ribolovnim revirom nije bilo u skladu sa uslovima iz ribolovne osnove.

neophodno je analizirati i potrebu interventnog unosa određenih domaćih životinjskih i biljnih vrsta koje regulišu procese i održavaju prirodnu ravnotežu u strogo zaštićenim dijelovima prirode. neophodno je uvođenje održive poljoprivredne proizvodnje i na oko 10% obradivih površina ekološke proizvodnje. koordinirano uraditi i konkretne programe edukacije. biće neophodno za potrebe lokalne zajednice i lokalnog stanovništva.  Osmišljavanje i pokretanje održive i ekološke poljoprivredne proizvodnje.  Ovo se najlakše postiže kroz projekte komasacije usitnjenih poljoprivrednih posjeda i programe edukacije stanovništva. Na približno oko 90% površina. a u funkciji su održivog razvoja i unapređenja poljoprivrede i stočartstva (krave radi ispaše. 25 . kreditiranja i drugih poticajnih mjera.  U cilju zaštite i samoodržanja ekosistema. certifikacije.  Osnivač i uprava NP Una moraju participirati i u drugim kulturno-edukativnim programima i pomoći u otvaranju muzejskih prostora i zbirki.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stvaranje prašumskih predjela u pejsažno najkvalitetnijim i najvrijednijim dijelovima vodotoka sa bogatim slapovima i sedrenim barijerama.  Ovo zahtijeva studiozan pristup analizi uočenih promjena i hitno pokretanje programa sanacije zatečenih onečišćenja vodotoka i zemljišta. kojima će se omogućiti certifikovanje odnosno markiranje svih proizvoda zaštitnim znakom NP Una. koji moraju biti ugrađeni u Prostorni plan NP Una i Plan upravljanja NP Una. kurseva i ljetnih škola. oprema). kao i davanje poticajnih sredstava.  Na osnovu jasnih strateških opredjeljenja i plana upravljanja. a koze radi sprječavanja divljanja i prorjeđivanja vegetacije u cilju očuvanja pejsažnih vrijednosti krajolika uz rijeku Unu). marketinga. koje se već uspješno realizuju u okviru ustanove za nezbrinutu djecu “DUGA“ i novoosnovane Kolonije slikara i skulptora u Kulen Vakufu. te erozijskih procesa u slivnom području (posebno na području Drvara). kroz organizaciju raznih seminara. te nabavu neophodne poljoprivredne i privredne infrastrukture (hladnjača. sufinanciranja. u cilju brendiranja poljoprivrednih proizvoda iz NP Una.  Vizuelno obrazovanje kao faktor očuvanja čovjekove sredine mora biti utemeljeno u svim obrazovnim projektima i edukaciji lokalnog stanovništva i mladih posjetitelja NP Una.  Razvoj seoskog i eko-turizma mora biti zasnovan na Strategiji razvoja ekoturizma i Master planu razvoja turizma u NP Una. skladište.

jer su interesi i benefiti lokalnoj zajednici i lokalnom stanovništvu najveći. radi o odnosu čovjeka i prostora.  Kako je područje posebnih obilježja “Sliv rijeke Une“ utvrđeno područjem od značaja za Federaciju BiH. receptibilnost prostora nacionalnog parka treba dati osnovne elemente za utvrđivanje maksimalne opterećenosti posjetiocima. nego čovjekovu. (Ostrovice i Havale) kao i drugih spomenika u širem okruženju. istorijsku sredinu.  Drugim riječima. sa naglaskom na područja stroge i usmjerene zaštite i područja usmjerenog razvoja unutar NP Una. Uprava NP Una mora podržati napore MZ Kulen Vakuf na pokretanju programa i projekata restauracije i zaštite kulturno-historijskih spomenika na području NP.  Dimenzioniranje kapaciteta unutar zona mješovite namjene mora biti determinisano dozvoljenim koeficijentom opterećenosti određenih područja temeljnog fenomena. koju baštini i prenosi kao svoje kulturno naslijeđe potomcima – oplemenjenu. jer se u korištenju prostora. nacionalne. dimenzioniranje mora biti. Zaključak  Odnos ekonomije i ekologije u budućem razvoju ne bi se smio zasnivati na principu međusobne borbe. 260 .  Organizacija svih komplementarnih turističkih programa. sportskih i rekreativnihi manifestacija mora biti u direktnoj nadležnosti ili pod kontrolom uprave NP Una. a u konkretnom slučaju. to je provođenje globalne. 7. odnosno federalne politike zaštite prostora. ustvari. kulturnh. a pomoć lokalne zajednice ne smije izostati i mora biti u funkciji osnovnih ciljeva i razloga uspostave NP Una. kao i organizovanje uprave NP UNA i njene infrastrukture. najvećim dijelom. u prvenstvenoj nadležnosti i obavezi Fedracije BiH. a ne obezvrijeđenu. već na uzajamnoj koegzistenciji i razvijanju društvene sposobnosti za prihvatanje filozofije i prakse održivog razvoja u korištenju prostora i kreiranju prostornih planova zaštićenih područja. u kojem čovjek ima svoju ne samo životnu sredinu. uslovljeno optimalnim ekološkim kapacitetom prihvata prostora Martin broda i Štrbačkog buka.  Samo prostorno planiranje sa jasnim i detaljnim zoning planom i jasnim razgraničenjem i dimenzioniranjem svih osnovnih i pratećih funkcija i sadržaja unutar zaštićenih područja. može postati instrumentom sprječavanja konflikata i smanjenja pritisaka unutar zaštićenog područja.

Bihać-Zenica 2000 Rijeka bez povratka-Ekologija i politika velikih brana.  Zbog toga. Ante Marinović-Uzelac 261 .  Cilj svih masovnih manifestacija i okupljanja unutar NP Una ne smije primarno biti profit zasnovan na kvantitetu. prostor nacionalnog parka ne smije se nikad smatrati izrazito i u cjelosti turističkim područjem. godine Plitvička jezera-čovjek i priroda. NP Plitvička jezera 1974. Sarajevo 1994. dobro je prisjetiti se i velikih misli bosansko-hercegovačkog filozofa i akademika Abdulaha Šarčevića:  MIR MEĐU LJUDIMA NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA PRIRODOM!  MIR SA PRIRODOM NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA ZEMLJOM!  MIR SA ZEMLJOM NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA NEBOM! Literatura Čovjek i prostor. godina Ekonomika prostora. Bajro Golić. a ostalih zona sekundarno. Bajro Golić. Zagreb 2005. Mehmed Bublin. Fondacija Heinrich Boll. Tuzla 2000. da: “SAMO DVIJE STVARI ZADIVLJUJU ČOVJEKA: ZVJEZDANO NEBO NAD NAMA I MORALNI ZAKON U NAMA“ U duhu filozofije održivog razvoja. mora se temeljiti na procjeni ekološkog kapaciteta prostora više nego na analizi jednostavnog prostornog kapaciteta. godina Zaštita okolice. Sarajevo 1998. godine Prostorno planiranje-prirodni rezervati. godine Studija izvodivosti Nacionalnog parka Una. vjerujući u našu spremnost da izgradimo spostveni moral i filozofiju održivog razvoja i prihvatajući jedinstvo čovjeka i prostora. moramo prihvatiti i istinu na koju je često ukazivao jedan od najvećih mislilaca. Mustafa Omanović. obrazovanje i kvalitet doživljaja prirode u njenom punom i izvornom kapacitetu. Ratko Banović. Konjic 2004. godina Saobraćaj i prostor. Sarajevo 1982.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja a vanjska turistička potražnja poslužit će za dimenzioniranje minimalnih turističkih kapaciteta. metoda dimenzioniranja cjelokupne turističko-rekreacijske opremljenosti kapacitetima i sadržajima. Emanuel Kant. Ovo uz napomenu da se to dimenzioniranje primarno mora vršiti u odnosu na ekološki kapacitet i koeficijent opterećenosti zone temeljnog fenomena. I na kraju. odnosno brojnosti učesnika. nego mora biti edukacija. godine Energija i ekologija u održivom razvoju BiH. godina Ekonomija i ekologija.  U tom kontekstu. Sarajevo 2000. Prirode i Stvoritelja. Branislav Krstić.

.

Institut Ruđer Bošković. Prikazano je kartiranje staništa na cjelokupnom državnom teritoriju Hrvatske. Svi kartirani tipovi staništa usklađeni su s Nacionalnom klasifikacijom staništa (NKS) razvijenom u sklopu istog projekta (uključujući sustav za rekodiranje u druge međunarodne standarde poput EUNIS. Hrvoje Peternel. Spomenute karte staništa (u mjerilu 1:100. hpeternel@oikon.o.-200. do 2008. U radu je prikazano i vrednovanje šireg prostora s obzirom na kopnenu bioraznolikost (s ciljem određivanja prioritetnih područja za kartiranje staništa. s minimalnom površinom kartiranja (MPK) od 9 ha. Oleg Antonić. Staništa površine manje od MPK djelomično su obrađena i prikazana zasebno kao linije i točke. Hrvatska.). PHYSIS i dr. Na kopnenom dijelu kartiranje je izvedeno klasificiranjem i interpretiranjem Landsat ETM+ satelitskih snimki.o.000) i NKS sastavni su dijelovi hrvatskog Zakona o zaštiti prirode i službeni su izvori podataka za procjene utjecaja na prirodu i okoliš u Hrvatskoj.hr 263 . Staništa morskog bentosa kartirana su sintezom postojećih prostornih podataka i numeričkog modeliranja u okviru GIS-a. Institut za primijenjenu ekologiju. e-mail: vkusan@oikon. Zrinka Mesić.o. Vladimir Kušan & al.hr. Ovaj rad prikazuje aktivnosti povezane s kartiranjem staništa u Hrvatskoj koje su provedene u OIKON d. godine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja KARTIRANJE STANIŠTA ZA POTREBE ODRŽIVOG RAZVOJA I ZAŠTITE PRIRODE – ISKUSTVA IZ HRVATSKE U RAZDOBLJU 2000. oantonic@irb. zmesic@oikon. – Institutu za primijenjenu ekologiju u razdoblju od 2000. ostale detaljne obrade i izradu pro1 Vladimir Kušan. Sažetak Sukladno brojnim međunarodnim aktima.o.hr. kartiranje staništa postaje jedan od preduvjeta održivog razvoja i zaštite prirode. uz podršku intenzivnog terenskog uzorkovanja.hr. Oikon d.

Osnovni motiv za pokretanje projekta bila je svijest naručitelja o tome da je prostorna razdioba staništa temeljna podloga za zaštitu prirode općenito. Ključne riječi: bioraznolikost. Iskustva s ovih projekata detaljnog kartiranja ukazuju na problem mozaičnih površina i na povezanost točnosti karata i odabrane MPK. godine.) Općeniti cilj projekta.). zaštićena područja Uvod Uz tradicionalne metode poput uspostave zaštićenih područja i zakonske zaštite divljih svojti. prostorno orijentirane baze podataka. staništa morskog bentosa. gospodarenje prirodnim resursima na načelima održivog razvitka. GIS.grama održivog razvoja). i 2008. koji je pokrenulo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. Sveeuropska strategija očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti (1995. te važnost provođenja tih mjera od strane svih korisnika prostora i prirodnih dobara. dok Konvencija o biološkoj raznolikosti (1992.). zaštitu okoliša. Ovaj je rad kratak prikaz projektnih aktivnosti povezanih s kartiranjem staništa u Hrvatskoj koje su provedene u OIKON d. mjerilo 1:25000 ili detaljnije) koje će poslužiti kao temeljne podloge prilikom izrade planova upravljanja. Očuvanje staništa važnih za zaštitu prirode ističe i europska Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (1992. kopnena staništa. prostorno modeliranje. To se posebno očituje u zaštiti staništa (bez obzira nalaze li se ona u zaštićenim područjima ili izvan njih).) i Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (1999. Zbog toga inventarizacija i kartiranje staništa postaje jedan od preduvjeta održivog razvoja i zaštite prirode. numerička klasifikacija. terensko uzorkovanje. što je ujedno i preduvjet za zaštitu divljih svojti koje su o tim staništima ovisne. kao i karte staništa izrađene za 14 zaštićenih i drugih značajnih područja (MPK 2.) ističu nužnost integracije mjera očuvanja bioraznolikosti i staništa u sve sektorske djelatnosti. LandsatETM+. prostorna varijabilnost. daljinska istraživanja. – Institutu za primijenjenu ekologiju u razdoblju između 2000.-2004. Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.25 ha ili manje. prostorno planiranje. provođenje novog Zakona o zaštiti prirode (tada još u nacrtu).o. kao i za cijeli 264 .o. bio je kartiranje staništa na cjelokupnom državnom teritoriju i uspostava digitalne. zaštita prirode sve više zahvaća cjelokupnu biološku i krajobraznu raznolikost.

a tako dobiveni poligoni interpretirani su pomoću intenzivnog terenskog uzorka (Slika 2C). što je omogućilo istovremeno korištenje i sintezu brojnih prostornih podloga iz različitih izvora koje su se odnosile na projektni zadatak. Dobiveni su rezultati zatim prostorno generalizirani na zadanu minimalnu površinu kartiranja (MPK) od 9 ha (usporedi Slike 2A i 2B). geokodiranja. rješavanje konflikata među strukama u zahtjevima prema prirodnim resursima i slično. U kabinetskom radu korištene su relevantne metode georeferenciranja. Glavni izvor prostornih podataka bile su satelitske snimke Landsat ETM+ (proljetni i jesenski set. koje su analizirane standardnim metodama digitalne obrade slike i numeričke klasifikacije (vidi npr. Za fino razlučivanje nekih klasa koje se između sebe nisu dovoljno razlikovale na satelitskim snimkama (npr. Slika 1 A (lijevo) – prikaz prostornog pokrivanja za korištene jesenske snimke Landsat ETM+. B (desno) – rezultat kontrolirane klasifikacije (granica područja pod šumom) za dio Slavonije (zelena linija) prikazan na kolor kompozitu satelitske snimke LandsatETM+. 1994.). uz korištenje GPS tehnologije. Horvat 1962. poput izrade studija utjecaja na okoliš. Na kopnenom dijelu teritorija satelitske su snimke pomoću kontrolirane klasifikacije u prvom koraku klasificirane u glavne tipove zemljišnog pokrova (primjer za šume na Slici 1B).). geografskih transformacija i numeričke obrade podataka u okviru Geografskog informacijskog sustava (GIS).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja niz specifičnih primjena. Korištenom metodologijom kartiranja mnogostruko su smanjeni troškovi i potrebno vrijeme izvođenja radova u odnosu na klasične metode vegetacijskog kartiranja (vidi npr. koji su u sljedećem koraku svaki zasebno klasificirani nekontroliranom klasifikacijom na podtipove (primjer na Slici 2A). ekološki vrlo različiti 265 . projektiranja infrastrukturnih objekata. Lillesand & Kiefer. vidi Sliku 1A).

tipovi staništa čistih bukovih šuma) korištene su (izravnim uvidom pri interpretaciji) geološke i litološke karte. 2000.). C (desno) – indikativna prostorna razdioba 5233 lokaliteta na kojima su prikupljani terenski podaci za potrebe interpretacije rezultata klasifikacije satelitske snimke sa stajališta pripadnosti pojedinim staništima (za nepokrivena područja postojale su informacije o miniranosti terena). B (desno) – prostorna razdioba osnovnih tipova morskog bentosa u cirkalitoralu i batijalu. digitalni model terena.. Slika 3 A (lijevo) – prostorna razdioba staništa vodotoka za dio središnje Hrvatske (različite boje linija prikazuju različite stanišne tipove). Slika 2 A (lijevo) – prostorna razdioba tipova šuma dobivena nekontroliranom klasifikacijom (izrez za dio Dalmacije) prije generalizacije na MPK. karte klimatskih pokazatelja. B (sredina) – nakon generalizacije na MPK (crne linije predstavljaju granice poligona). te numerički model prostorne razdiobe bioklimatskih zona u Hrvatskoj (Antonić & al. 266 . te cijeli niz procjenitelja prostorne raznolikosti). Procijenjena je i varijabilnost unutar kartiranih poligona staništa pomoću prostorne statistike rezultata kontroliranih klasifikacija (uz svaki kartirani poligon u prostornoj bazi podataka pridruženi su podaci o udjelu površina pod pojedinim glavnim tipom zemljišnog pokrova.

Potencijalno rasprostranjenje staništa stijena i točila kartirano je uz korištenje digitalnog modela nagiba terena. koji su kartirani preklapanjem postojećih podloga (litologija. Staništa kopnenih vodotoka (Slika 3A) kartirana su na temelju literature. te je izrađena inicijalna baza podataka o tipovima staništa na primjernim lokalitetima. uz minimalnu dužinu kartiranja od 300 metara. Infralitoral je kartiran pomoću prostornog modeliranja neuronskim mrežama. Staništa morske obale (supralitoral i mediolitoral) kartirana su u funkciji obalne litologije i prostorne razdiobe naseljenih mjesta duž obale. jednako kao i granica cirkalitorala i batijala.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izdužena staništa koja u prirodi rijetko prelaze korištenu MPK kartirana su kao linije.). uz korištenje prostornog modeliranja pomoću neuronskih mreža (vidi npr. srednja sezonska temperatura mora i jačina pridnenih struja (dobivene matematičkim modelom) i odabrani spektralni kanali LandsatETM+ (vidi BakranPetricioli & al. te postojećih litoloških i geomorfoloških podataka. 26 . 2006. udaljenost od obale. dok su kao nezavisne varijable korišteni: digitalni model dubina mora.. Za potrebe kartiranja lokaliteta razvijena je programska aplikacija s web sučeljem koja omogućuje interaktivni on-line unos lokaliteta uz izbor tipa staništa i pripisivanje geografskog položaja (Slika 4). Tipovi infralitoralnih staništa određeni na terenu predstavljali su zavisnu varijablu. ekspertnog znanja. Slika 4 Pogled u dio korisničkog sučelja programske aplikacije razvijene u sklopu projekta za interaktivni on-line unos koordinata lokaliteta s odabirom tipa staništa. Patterson 1996). Donja granica infralitorala određena je batimetrijski. cirkalitoralne biocenoze i batimetrija) u okviru GIS-a (Slika 3B). nagib morskog dna.

pod stalnim čovjekovim utjecajem već više od 2000 godina što je u mnogome utjecalo na 26 .. a zatim bioindikatori u užem smislu. 2) EUNIS (http://eunis. morao je biti definiran pomoću opisa prisutnih okolišnih značajki ili procesa koji su ih stvorili (npr. što se očituje u vrlo bogatoj postojećoj literaturi. kao kriterij za klasifikaciju su. U ranoj fazi projekta “COAST“. odnosno vrste tipične za pojedina staništa. itd. Za staništa koja nisu mogla biti definirana uz pomoć fitocenološkog pristupa. koje nije bilo moguće definirati na temelju edifikatora ili bioindikatora. 2005a. kao temelj klasifikacije poslužila je fitocenološka klasifikacija (prema fitosociološkoj školi Zürich-Montpellier).)..Svi spomenuti tipovi staništa usklađeni su s Nacionalnom klasifikacijom staništa (NKS) razvijenom u sklopu istog projekta (usporedi Antonić & al. erodirana područja.int/habitats.. 2000). bilo je potrebno odrediti prioritetna područja (s obzirom na kopnenu bioraznolikost) koja bi u kasnijim fazama projekta bila detaljno obrađena (uključivši kartiranje staništa) i obuhvaćena provedbom programa održivog razvoja. U sklopu projekta izrađen je i sustav za rekodiranje NKS-a u druge međunarodne standarde i to: 1) PHYSIS (Devillers i Devillers-Terschuren. Za staništa obrasla vaskularnom vegetacijom. kao i ostatak Mediterana. požarišta. Više detalja o radovima na projektu “Kartiranje staništa RH“ i dobivenim rezultatima može se naći u Antonić & al. Valorizacija bioraznolikosti odabranih područja Sve brže i dramatičnije promjene u okolišu dovele su do toga da jedan od glavnih ciljeva zaštite biološke raznolikosti postaje određivanje prioritetnih područja i razvoj strategije njihovog upravljanja (Sarkar & al.). 2005b.. sukladno činjenici da su prema načelima te škole na teritoriju Hrvatske provedena brojna istraživanja vegetacije tijekom prošlog stoljeća. 2002). koji se bavi problemom održivog razvoja i zaštite prirode u četiri dalmatinske županije. gdjegod je to bilo moguće.eu. što znači da pojedini dijelovi hijerarhijskog sustava nisu u korelaciji s razinama NKS-a. 2000). 3) CORINE Landcover (Bossard & al. izgrađena i industrijska područja. Izrađene karte staništa (u mjerilu 1:100 000) i NKS sastavni su dio Zakona o zaštiti prirode RH i službene su podloge za procjene utjecaja na prirodu i okoliš u RH. Dalmacija je. 4) Klasifikacija morskih staništa prema Barcelonskoj konvenciji (UNEP (OCA)/MED 1998 i 2000) te 5) Vegetacijska karta Europe (Bohn & al. Pri tome je fitocenološki hijerarhijski sustav podređen potrebama praktične primjene. Onaj relativno mali broj staništa bez vaskularne vegetacije.eea. jsp). 2001). poslužile dominantne biološke vrste čija prisutnost znatno utječe na značajke samog staništa (edifikatori).

pet parkova prirode i jedno ramsarsko područje (ušće Neretve). i uz ekspertne prosudbe o konkretnim staništima. stijene. ugrožene i rizične vrste). Tako su dobivene poligonske teme (Slike 5A-C) na temelju kojih su postupkom preklapanja definirana područja prioritetna (po kriteriju ukupne bioraznolikosti) za detaljnu obradu i provedbu programa održivog razvoja. rizične (ukupno 143 vrste) i endemične (165 vrsta) i 3) faunistički podaci (preuzeti iz Crvenog popisa ugroženih životinja Hrvatske) koji su obuhvaćali status ugroženosti (izumrle. kritično ugrožene. te biologiji i ekologiji pojedinih vrsta. koji se obično odnose samo na neke taksonomske skupine. 26 . U spomenutom projektu. 2002). Dobivene vrijednosti klasificirane su u četiri klase (s obzirom na medijan. Prostorna razdioba svih korištenih podataka prikazana je na MTB/4 mreži. te raznolikost staništa. za procjenu bioraznolikosti korištene su tri skupine podataka: 1) podaci o staništima (preuzeti iz Karte staništa RH) koji su uključivali sva prirodna i poluprirodna staništa kartirana s minimalnom površinom od 9 ha. mscr. Beazley & al. te ugroženih i međunarodno zaštićenih (Bernska konvencija. te donji i gornji kvartil) koje su poslužile za rangiranje kvadranata prema stupnju bioraznolikosti. Za razliku od uobičajenog prikaza rijetkosti (vidi npr. Kako bi ovaj problem prevladali. Osnovni problem prilikom svake analize i procjene bioraznolikosti predstavlja količina i kvaliteta postojećih podataka. 2) floristički podaci (preuzeti iz “Flora Croatica Database”) koji su obuhvaćali vrste klasificirane kao izumrle. mnogi autori koriste princip komplementarnosti i indikatorske skupine s ciljem prikazivanja ukupne bioraznolikosti (Margules & al. špilje i ostala staništa s površinom manjom od MPK). Valorizacija prostora i određivanje prioritetnih područja provedeni su u okviru GIS-a. pri čemu su za svaki kvadrant mreže izračunati: 1) bogatstvo (richness) tj. četiri nacionalna parka. obale) i “točkasta“ staništa (lokve. ukupan broj stanišnih tipova. Direktiva o staništima) biljnih i životinjskih vrsta i 2) rijetkost (rarity) stanišnih tipova i endemičnih predstavnika flore i faune. ugrožene. kritično ugrožene.). Na ovome se području nalazi najviši vrh Hrvatske (Dinara). te “linijska“ (vodeni tokovi.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja izgled krajolika.. točila. endemičnost i stupanj zaštite prema Konvenciji o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (ukupno 121 vrsta). izvršena delineacija poligona (Jelaska & al. 2005) poseban značaj dan je stanišnim tipovima i endemičnim vrstama koje su rasprostranjene na malom području u odnosu na šire rasprostranjene tipove i vrste. a često i ne pokrivaju čitavo područje od interesa. Zatim je na osnovi odabranih kvadranata s najvećim stupnjem raznolikosti.

Park prirode Lonjsko polje obuhvaća najveće (506 km2) zaštićeno močvarno i poplavno područje u 20 . te potom karta staništa u mjerilu 1:25. Pri definiranju prioritetnih područja (Slika 5D) korišteni su i dodatni kriteriji (npr. postojanje zainteresiranosti lokalne samouprave za aktivnosti projekta. 2005).) Za javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima tijekom navedenog razdoblja obavljena su četiri projekta kartiranja staništa.25 ha. 2005).Slika 5 Područje COAST projekta (4 dalmatinske županije). Proteže se od 180 do 1178 m nadmorske visine i zauzima površinu od 348 km2. itd.000 s minimalnom površinom kartiranja od 2. B (gore desno) – područja s najvećom faunističkom raznolikošću. C (dolje lijevo) – područja s najvećom florističkom raznolikošću. Za područje parka prvo je napravljena vegetacijska karta (Jelaska et. al. Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje obuhvaća brdsko područje izuzetne krajobrazne vrijednosti. a kartirano je ukupno 17 tipova staništa. postojanje jasnog i vidljivog pritiska na bioraznolikost.-2008. D (dolje desno) – područja odabrana kao prioritetna (preuzeto iz Nikolić & al.). Kartiranje staništa u zaštićenim i drugim značajnim područjima RH (2003. A (gore lijevo) – područja s najvećom stanišnom raznolikošću.

NP Risnjak obuhvaća planinsko područje velike raznolikosti i očuvanosti šumskih staništa. NP Plitvička jezera je područje poznato zbog ljepota sedrenih barijera nastalih biogenim procesima. Na 62 km2 kartirano je 20 tipova staništa. Park prirode Učka obuhvaća homogeni planinski masiv smješten između Istre i Kvarnera.25 ha.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja dunavskom slivu. Velika visinska.5 ha za nešumska staništa (neka staništa manja od 0. obilježavaju duboko urezani okomiti kanjoni i brojni krški oblici. Šire područje Ogulina (147 km2) poznato je po brojnim špiljskim sustavima. Na području od 1853 km2 zabilježeno je 160 stanišnih tipova. uz MPK od 1 ha za šumska.25 ha). 21 . koji također značajno pridonosi biološkoj raznolikosti. bogato šumama bukve i crnog bora. ali i reljefna razvedenost uvjetovala je veliki broj stanišnih tipova (76) na površini od 95 km2. preko središnjeg grebena. a vršne dijelove karakteriziraju planinske rudine i bor krivulj. Kartiranjem nadzemnih staništa ovog područja pronađeno je 37 stanišnih tipova. Park prirode Medvednica obuhvaća brdsko područje dobro očuvanih prirodnih šuma i šumskih zajednica. Velika visinska razvedenost područja (130 -1401 metar nadmorske visine) uvjetuje veliku raznolikost staništa. NP Paklenica se pruža od mora do najviših vrhova Velebita. a ukupno je kartirano 117 tipova staništa. Ovo ramsarsko područje. Na površini od 301 km2 kartirana su 132 stanišna tipa. Osim velike visinske razvedenosti. od kojih se najviše ističe strogi rezervat “Hajdučki i Rožanski kukovi“. PP Velebit obuhvaća područje najveće hrvatske planine. a kartirana su 63 tipa staništa. Cijeli je park s okolnim zaštićenim područjima (ukupno 246 km2) kartiran u mjerilu 1:5000. NP Sjeverni Velebit obuhvaća područje velike raznolikosti krških fenomena. do ličkih krških polja. Proteže se od 120-1035 metara nadmorske visine. Na ovom su području – ukupne površine 228 km2 u mjerilu 1:25000 s minimalnom površinom kartiranja 2. što doprinosi velikoj raznolikosti stanišnih tipova. Ovo područje. zbog kojih je zaštićeno cijelo slivno područje. U sklopu KEC (Karst Ecosystem Conservation) projekta kartirano je ukupno šest odabranih područja (sve u mjerilu 1:25000 uz MPK od 2. Osim najviših vrhova Risnjaka (1524) i Snježnika (1505) u parku se nalazi i izvor rijeke Kupe. zanimljivo je i zbog svog specifičnog kulturnog krajobraza.25 ha – kartirana 63 tipa staništa. osim velikog značaja kao prebivalište ptica močvarica. Na 112 km2 zabilježeno je 66 tipova staništa. Područje parka kartirano je u mjerilu 1:25000 s minimalnom površinom kartiranja od 2. Na području se nalazi i značajni krajobraz Klek. od mora na zapadu. Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m). ovo područje karakterizira i miješanje mediteranske i kontinentalne klime. odnosno 0.5 ha prikazana su linijski ili točkasto). specifičan geomorfološki fenomen na kojem je zabilježeno više od 150 jama.

-2008. a jedno je područje (porječje rijeke Cetine) još u procesu kartiranja. stijena i točila često u prirodi zauzimaju manje površine od šuma. U estuariju Krke (122 km2) od Skradina do rta Braničevo (uključujući šire područje zaštićenog krajobraza ušća Guduće na sjeverozapadu. kartirano je 45 stanišnih tipova. te Morinskog zaljeva na jugoistoku) kartirana su 53 stanišna tipa. upravljanje zaštićenim područjima i planiranje održivog razvoja. ukupne površine od 101 km2. Pag je jedan od otoka s najvećom raznolikosti staništa. močvara. u sprezi s ciljanim terenskim uzorkovanjem. te Veloj i Maloj Palagruži dominiraju elementi ljeti listopadne vegetacije. 22 . Na području Visa i pučinskih otoka. S obzirom da staništa poput travnjaka.25 ha za šumska i 1 ha za nešumska staništa. Iskustva s ovih projekata detaljnog kartiranja ukazuju na problem mozaičnih površina i upućuju na zavisnost točnosti karata od odabrane MPK. na terenu uzorkovano 7500 točaka. ali i nekoliko dobro očuvanih močvarnih područja. te uz mjerilo 1:10000). a koji u pravilu zauzimaju vrlo male površine (manje i od MPK). najzelenijeg hrvatskog otoka. Osim što se nalazi na prijelazu submediteranske i eumediteranske vegetacijske zone. Ukupno je za izradu detaljnih karata staništa svih navedenih područja kartiranih u razdoblju 2003. Na području otoka Mljeta (99 km2). Na 120 km2 središnjeg dijela otoka zabilježen je 81 stanišni tip. i to kako na državnoj tako i na lokalnoj razini potrebne detaljnosti. mogu u relativno kratkom vremenu osigurati značajnu količinu prirodoslovnih podloga nužnih za aktivnosti zaštite prirode i okoliša. Svetac i Biševo) dominira eumediteranska vazdazelena vegetacija. zabilježena su 74 stanišna tipa. u posljednje se vrijeme koriste različite MPK za nešumska i šumska staništa. Osim toga se na kartama dodatno prikazuju stanišni tipovi za koje je utvrđeno da su rijetki i/ili ugroženi. Sve karte staništa izrađene za zaštićena područja poslužit će kao temeljne podloge za izradu planova upravljanja tim područjima.Projekt COAST (Očuvanje i održivo korištenje bioraznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja) obuhvaća kartiranje staništa na pet područja (sve uz MPK od 2. Zaključak Daljinska istraživanja i GIS. dok na Jabuci. Karte staništa za četiri područja su završene. njegovoj raznolikosti doprinosi ljudska aktivnost (brojni pašnjaci). Brusniku. Na većim otocima (Vis.

L.Croatia. Alegro A... D. G. Drypis 1/1. (2001): Application and development of the Palaearctic habitat classification in the course of the setting up of the Emerald Project . Canada.. Beazley. U. 2 (www. Peternel H. Literatura Antonić O.. Bukovec. Tkalčec S. Bukovec D.drypis... D.. T. S... D.. V. Major Z. Peternel H. Gottstein-Matočec S... A. P. (Eds.info). (2005a): Klasifikacija staništa Republike Hrvatske. 1-13.. K. I. Pernar R.. P. Modelling 191 (1): 96-105.. Jelaska S... Federal agency for nature conservation. Bakran-Petricioli T. Austen-Smith Jr. Tkalčec Z. MacKinnon.-2004. P.) – pregled projekta. (2005): Biodiversity considerations in conservation system planning: Map-based approach for Nova Scotia. J. Bakran-Petricioli T. O. & Hettwer. Hatić D. Gollub.) (2000): Map of the natural vegetation of Europe. Drypis 1/1.. 15(6): 2192-2208. Hećimović Ž. Kušan V... O. Marki.info).. Antonić. Kušan V.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 6 Zaštićena i druga značajna područja obuhvaćena detaljnim kartiranjem staništa. (2006): Modelling spatial distribution of the Croatian marine benthic habitats. Duinker. Devillers. Janeković... Gottstein-Matočec S. Križan... European commission. Grgurić Z.. Križan.. C..drypis. Ecol. Janeković I. 23 . (2005b): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.. (2000): Spatial distribution of major forest types in Croatia as a function of macroclimate. Križan J. Bakran-Petricioli. Dujmović.. Kušan.. 1 (www. Petricioli. Bukovec.. Antonić. Smandych... J.. J. Mrvoš D. Natura Croatica 9. Ecological Applications. T. & Devillers-Terschuren. and Hatić. D. Snaith. Antonić O.. F. Bohn. Petricioli D..

. I. Croatia.: Terrestrial Biodiversity Analyses in Dalmatia (Croatia) – complementary approach using diversity and rarity of dana (mscr. & Kiefer. I. H.. Major. T. Inc. J. Nikolić.303-311. D..R.Horvat. S. T. Gužvica. G. H.. str... 27 (4) (suppl. using Landsat 7 and field data. Suppl. Lillesand.u postupku recenzije). Jardas. Šerić Jelaska. 2): 339-346.. (2002): Place prioritization for biodiversity content. Italija. Nikolić. J. D. Mihulja... Journal of Bioscience. Peternel. A.R. Singapore. L.. Peternel..L. 2. (2005): Vegetation mapping of Žumberak – Samoborsko gorje Nature Park. Kušan. Journal of Bioscience. Kušan.... Z. R.. T. C. V. UNEP(OCA)/MED WG. (1994): Remote sensing and image interpretation. A. C. . New York. Margules.149/5. S.167/4. Peternel. UNEP(OCA)/MED WG. D. G.M. Prirodoslovna istraživanja. Prentice Hall. Sarkar. D. Jelaska. (2000): Rim. (2002): Representing biodiversity: data and procedures for identifying priority areas for conservation. Zeidler.. Major.. Grgurić. Patterson.H. 27 (4): 309-326.. (1996): Artificial neural networks. V. Williams. JAZU. P.W. Z. Kušan. Jelaska. V. Pressey.S. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Acta Botanica Croatica. 5-179. knjiga 30.. (1998): Hyeres. R. 24 . John Wiley & Sons. Aggarwal. Gužvica. (2005): Biodiversity in Coast project area and site selection. Final report Summary.. Zagreb.. Garson. H. Jelaska. Francuska. Margules. Z. 37p.S. Acta Biologica 2.

etc. The mentioned habitat maps (in the scale of 1:100 000) and CNHC are integral parts of the Croatian Law on Nature Protection. Marine benthic habitats were mapped by synthesis of existing spatial data and numerical modelling in the frame of GIS.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja MAPPING OF HABITATS FOR NEEDS OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT AND NATURE PROTECTION – ExPERIENCE FROM CROATIA IN THE PERIOD FROM YEAR 2000 TO YEAR 200 Abstract According to numerous international acts.). performed in OIKON Ltd. Mapping of habitats for entire Croatian state territory is presented. Terrestrial habitats were mapped by classification and interpretation of Landsat ETM+ satellite scenes. additional detailed analyses and making the sustainable development programs) are also presented in the paper. and official data sources for assessment of impacts on the nature and environment in Croatia. Evaluation of wider region regarding the terrestrial biodiversity (followed by determination of priority areas for habitat mapping. Habitats with area below MMU were partially processed and mapped separately as lines and points. – Institute for applied ecology during the period from 2000 to 2008. PHYSIS. This paper presents activities related to mapping of habitats in Croatia. as well 25 . All mapped types were harmonized with Croatian National Habitat Classification (CNHC) which is developed in the frame of the same project (including the system of recoding into other standards like EUNIS. with minimum mapping unit (MMU) of 9 ha. supported by intensive field sampling. mapping the habitats becomes one of preconditions for sustainable development and nature protection.

as habitat maps (MMU of 2,25 ha or less; scale 1:25000 or more detailed) made for 14 protected and other important areas (as the basis for making of management plans). Experiences gained in these projects point to the problem of mosaic areas and to the correlation between map accuracy and the chosen MMU. Key words: biodiversity, field sampling, GIS, LandsatETM+, marine benthos habitats, numerical classification, protected areas, remote sensing, spatial modelling, spatial variability, terrestrial habitats

26

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

ZAŠTIĆENA PODRUČJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA PLANIRANJE PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BIH
Hanka Mušinbegović Uvod

“Zemlja ne pripada čovjeku, čovjek je taj koji pripada Zemlji“ “Sve stvari su povezane kao krv koja sjedinjuje jednu familiju“ “Ono što se desi Zemlji desit će se i sinovima Zemlje“ “Nije čovjek istkao platno života, on je samo jedna nit. Ono što čovjek učini platnu, učinio je samom sebi“ Navedeno upućuje na važnost planiranja prostora, bitnost izrade planskih dokumenata, čime se sprječava stihijsko korištenje prostora. Da bi cjelina – homogeno područje sa izrazitim prirodnim vrijednostima bilo zaštićeno, potrebno je utvrditi njegove granice. Granice zaštićenih područja utvrđuju se Prostornim planom Federacije BiH, a do njegovog donošenja Odluku o utvrđivanju donosi Parlament Federacije BiH. Planiranje i korištenje područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH sa izrazitim prirodnim vrijednostima definisano je Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ 02/06; 72/07; 32/08) Zaštiti istog doprinosi set okolinskih Zakona iz 2003. godine. Pomenuti Zakoni su korak naprijed ka usklađivanju domaće legislative sa propisima Evropske Unije.
1

Pomoćnik ministra u Sektoru za prostorno planiranje u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja,

2

U skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine prostorno planiranje u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao temelj korištenja prostora u Federaciji Bosne i Hercegovine, zasniva se na načelima:  zaštite prostora u skladu sa principima održivog razvoja;  zaštite integralnih vrijednosti prostora, i zaštite i unapređenja stanja okoliša;  zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa;  usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Federaciju BiH;  usaglašenosti planskih dokumenata nižih nivoa sa višim; usaglašenosti planskih dokumenata Federacije BiH sa planskim dokumentima Republike Srpske;  usaglašenosti planskih dokumenata Federacije BiH sa planskim dokumentima susjednih država;  javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za planiranje u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/06, 72/07 i 32/08) i posebnim propisima;  uspostavljanje sistema informacija o prostoru iz nadležnosti Federacije BiH u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Federacije BiH. Planiranje na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH mora biti usklađeno sa posebnim propisima iz oblasti zaštite okoliša, kulturno-historijskog, graditeljskog i prirodnog naslijeđa, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, kao i zaštite energetskih, rudarskih, industrijskih, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te zaštite sportskih, turističkih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture.

Planski dokument

Planski dokument je dokument koji određuje svrsishodno organizovano korištenje i namjenu zemljišta, te mjere i smjernice za zaštitu prostora. Na prostoru Federacije BiH obavezno je donošenje sljedećih planskih dokumenata: 1) 2) za teritorij Federacije - Prostorni plan Federacije; za teritorij kantona - Prostorni plan kantona;

2

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

3) 4) 5) 6) 7)

za gradove Mostar i Sarajevo - Urbanistički plan grada; za opštine - Prostorni plan opštine; za područja od značaja za Federaciju - Prostorni plan područja posebnih obilježja; za urbano područje opštine u kojoj je smješteno sjedište kantona - urbanistički plan; za područja za koja je takva obaveza utvrđena planom šireg područja - regulacioni plan i urbanistički projekt.

Prostornim planom Federacije BiH definiše se politika korištenja zemljišta i usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti na teritoriji Federacije BiH. Njime se utvrđuju područja od značaja za Federaciju BiH, a naročito, pored ostalih, i područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj. Prostorni plan područja posebnih obilježja sa izrazitim prirodnim značajem definiše osnovnu organizovanost prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, te po potrebi određuju obavezu izrade detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornog plana područja posebnih obilježja. Kanton može donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za kanton, ako se prostornim planom kantona utvrdi potreba za izradu istog, i ako područje nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju BiH. Dva ili više kantona mogu donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja kao jedinstven plan kada se to područje nalazi na prostoru tih kantona, ako područje nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju BiH. Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH donosi Parlament Federacije BiH. Prije utvrđivanja Prijedloga plana pribavlja se mišljenje zakonodavnih tijela kantona. Sredstva za pripremu i izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH osiguravaju se u budžetu Federacije BiH, a od značaja za kanton u budžetu kantona. Izradi planskog dokumenta područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH pristupa se, nakon od strane Parlamenta Federacije BiH donesene Odluke o pristupanju izradi planskog dokumenta. Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta područja posebnih obilježja sadrži:  Vrstu dokumenta – Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH;  Granice područja posebnih obilježja za koje se planski dokument radi;  Vremenski period za koji se planski dokument donosi; 2

 Smjernice za izradu planskog dokumenta,  Rok izrade;  Način osiguranja sredstava za izradu,  Odredbe o javnoj raspravi;  Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta;  Nosioca izrade planskog dokumenta;  Druge elemente ovisno od specifičnosti područja za koje se plan donosi. Postupak pripreme i izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH obuhvata:  Pripremu i izradu prostorne osnove;  Izradu prednacrta, nacrta i prijedloga prostornog plana. Prostorna osnova obuhvata:  Snimanje postojećeg stanja u prostoru, njegovu analizu i ocjenu mogućnosti daljeg razvoja;  Opšte ciljeve prostornog razvoja; posebne ciljeve prostornog razvoja;  Izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja, odnosno smjernice planiranog prostornog razvoja koje obavezno sadrže načela, ciljeve prostornog razvoja i planska opredjeljenja temeljena na zakonskim odredbama, relevantnim dokumentim Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, Evropske Unije;  Izrada Studije ranjivosti. Prednacrt, nacrt i prijedlog plana sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela i to:  Opšti i posebni ciljevi prostornog razvoja;  Projekcija prostornog razvoja (razrada osnovne koncepcije razvoja);  Projekciju razvoja prostornih sistema;  Odluku o provođenju prostornog plana. Prostorni plan područja posebnih obilježja sa izrazitim prirodnim značajem mora imati detaljno obrađene elemente vezane za “izrazit prirodni značaj“, koji odnosno područje čine posebnim. Kroz prostornu osnovu se detaljno razrađuju specifičnosti te prostorne cjeline. Pojedini sadržaji u okviru projekcije prostornog razvoja i projekcije razvoja prostornih sistema se obrađuju prema obimu u kojem stvarno postoje na području posebnih obilježja, dok se posebno detaljno obrađuju sadržaji prema kojima je definisan poseban značaj područja. 20

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Imajući u vidu da se BiH opredijelila za proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj Uniji neophodno je da u planiranju u Federaciji BiH prevlada opredjeljenje prilagođavanja konceptu i filozofiji održivog razvoja. Vodeći principi za održiv prostorni razvoj evropskog kontinenta usvojeni od strane Evropske konferencije ministara nadležnih za regionalno planiranje predstavljaju priručni dokument značajan za brojne mjere i inicijative za prostorni razvoj u okviru evropskog kontinenta. Posebno značajan cilj vodećih principa je usklađivanje privrednih i društvenih zahtjeva sa ekološkim i kulturološkim funkcijama, što predstavlja doprinos dugoročnom, opsežnom i izbalansiranom prostornom razvoju. Implementacija vodećih principa zahtijeva neposrednu saradnju, odnosno povezanost sektorskih politika i politike prostornog uređenja. Kod planiranja područja posebnih obilježja koja imaju izrazitu prirodnu vrijednost se mora poći od temeljnog zadatka: zaštite prirodnih vrijednosti, kao i od vizije višegodišnjeg ekonomskog i socijalnog plana, razvojnih projekata sa učešćem građana, što predstavlja elemente upravljanja prirodnim bogatstvima, očuvanjem biodiverziteta, uravnotežen održiv i dugotrajan razvoj lokalne zajednice. Zaštićena područja su naše prirodno naslijeđe, naš identitet i naša zajednička budućnost.

21

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

MASTER PLAN RAZVOJA TURIZMA, OČUVANJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-HISTORIJSKIH SPOMENIKA NA PODRUČJU OPŠTINA VAREŠ I KAKANJ, SA POSEBNIM OSVRTOM NA STAVLJANJE KRALJEVSKOG GRADA BOBOVCA U KONTEKST TURISTIČKE PONUDE
Sanja Pokrajac Fethi Silajdžić2 Elmedina Krilašević3 Uvod

Imajući u vidu kulturno-historijsku baštinu i prirodne potencijale, te postojanje drugih resursa za ekonomski razvoj i razvoj turizma na području opština Vareš i Kakanj, pojavila se potreba za sistematičnim i adekvatnim pristupom njihovoj valorizaciji kroz izradu Master plana turizma. U sklopu Master plana je definisana vizija razvoja turističke ponude u skladu sa očuvanjem kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti, te strategija razvoja turizma. Strategija stavlja akcenat na održivi razvoj područja uz minimalan uticaj na prirodu kroz razvoj eko/rural1 2 3 BSc Environmental Science Diplomirani inžinjer mašinstva, MBA Diplomirani inžinjer šumarstva

23

nog, kulturnog i sportskog turizma. Cilj izrade Master plana je razvoj održivog turizma u opštinama Kakanj i Vareš kroz iskorištavanje i unaprjeđivanje postojeće infrastrukture. Eko/ruralni, kulturni i sportski turizam su odabrani kao modeli turizma za koje postoje veoma dobri preduslovi, i gdje je priliv posjetilaca kontrolisan u skladu sa kapacitetima i ne prelazi granice preko kojih bi uticaj na okoliš bio negativan. Neplanski razvoj turizma može imati negativan utjecaj na okoliš, ali isto tako, ukoliko je planiran, turizam može biti veoma koristan za podizanje svijesti o potrebi očuvanja prirodnih bogatstava kroz prihode koje donosi lokalnoj zajednici, a dio kojih može biti iskorišten za mjere očuvanja i obrazovanje lokalnog stanovništva i posjetilaca. Jedan od ciljeva predviđa povećan broj zaštićenih područja te, u zavisnosti od vida zaštite, i razvoj kapaciteta za njihovo uključivanje u turističku ponudu. Pravilno upravljanje turizmom u zaštićenim područjima osigurava njihovu zaštitu, uz ostvarivanje ciljeva razvoja turizma. Za održivi razvoj zasnovan na turizmu potrebno je poticati ojačanu participaciju i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica, kroz formiranje udruženja i uključivanje privatnih preduzetnika. Tokom izrade Master plana lokalna zajednica je uključivana kroz konsultacije sa lokalnim stanovništvom, nevladinim organizacijama i vjerskim zajednicama. Nakon ocjene potencijala područja i sagledavanja problema definisani su glavni rezultati projekta i detaljno razrađene pojedinačne aktivnosti potrebne za njihovo ostvarivanje.

Ocjena kulturno-historijskih spomenika

Na području opština Kakanj i Vareš se nalaze brojni kulturno-historijski spomenici, od kojih je 8 proglašeno nacionalnim spomenicima od strane Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika. Tri se nalaze na području vareške opštine, a preostalih pet na području opštine Kakanj. Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti je uzela u obzir pravni status spomenika, njihovu lokaciju, opis trenutnog stanja, značaj za očuvanje kulturno-historijskog bogatstva, trenutne i planirane aktivnosti na očuvanju spomenika, trenutne i planirane aktivnosti na razvoju turizma vezano za spomenik kao i ocjenu potencijala za turističku ponudu. Na osnovu toga su date preporuke za aktivnosti koje se trebaju preduzeti u cilju očuvanja spomenika i razvoja turističke ponude. Ocijenjen je turistički potencijal za svaki spomenik zasebno, uzimajući u obzir njegovu atraktivnost, pristupačnost, prateće turističke objekte (info punktove, suvenirnice, kafiće, restorane, smještaj), promociju, blizinu ostalih turističkih atrakcija i privatno preduzetništvo vezano za turizam u području u kojem se nalazi spomenik. Sve ocjene su unesene u tabelu 1.

24

Kulturno-historijski spomenici Moguća 10 7 4 6 6 9 10 5 10 1 4 9 10 2 2 4 9 7 7 9 10 7 7 1 5 1 1 10 10 4 4 2 1 1 1 10 10 4 5 9 8 4 4 10 10 4 4 3 3 1 1 10 10 4 7 21,4 25,7 13,1 15,1 21,8 Moguća Moguća Moguća Moguća Moguća Moguća Trenutna 9 7 3 5 3 Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna

Atraktivnost Pristupačnost (1) (0,8)

Prateći turistički objekti (0,9) Promocija (0,7) Ukupna ocjena

Ostale turističke atrakcije (0,6) Privatno poduzetništvo (0,5)

44,2 42 20,4 24,6 32,8

Vareš 4 4 4 3 8 5 7 10 10 4 9 10 10 4 4 5 5 5 10 10 10 4 5 5 1 5 1 1 5 5 7 9 9 5 10 1 10 6 6 10 10 4 9 9 5 10 1 9 9 9 6 9 9 9

4 4 4 3 10 10 6 10 10 10

4 4 7 3

5 6 6 9

8 6 6 9

1 1 1 5

4 5 5 10

1 3 2 1

3 7 7 3

6 5 5 9

6 6 6 10

1 2 1 1 3 3 1 3 4 4

4 10 10 4 4 10 4 10 10 10

13,7 15,8 14,6 21,3 23,3 23,3 13,7 19,1 30,5 27,5

21,7 26,8 29,8 29,3 34,5 41,2 22,3 32,2 44 42

Kakanj

Tabela 1 Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti u kontekstu turističke ponude

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

25

Srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac Graditeljska cjelina Župna crkva u Varešu Arheološko područje Dabravine Nekropole stećaka na lokalitetu sela Budoželje Jednolučni stari kameni most na rijeci Stavnji u Varešu Džamija u selu Karići Ambijentalna ruralna cjelina Vijaka Ambijentalna sredina Očevlje Grobna kapela na Stogiću, Vareš Srpska pravoslavna crkva sa ikonama i ikonostasima iz XIX vijeka Objekti starije tradicionalne stambene arhitekture Vareš Rimokatolička crkva Sv. Preobraženja u Gornjoj Borovici Industrijsko naslijeđe sa pratećim objektima u Varešu Franjevački samostan i crkva Sv. Ive Krstitelja Arheološko područje Vladarski dvor iz 14. i 15. vijeka Dvor Grgurevo Pokretno dobro - zbirka od 22 inkunabule Džamija u Kraljevoj Sutjesci Kuća Ive Duspera Mlađe neolitsko naselje Obre kod Ćatića Srednjovjekovne nekropole Donja Zgošća Zgrada Turskog suda u Donjem Kaknju 5 6 4 4 3 5 3 7 6 4 7 4 8 5 10 10 10 8 7 7 5 10 10 10 8 7 8 10 4 4 4 4 1 1 1 10 10 10 10 4 4 4 5 5 2 2 1 2 1 10 10 10 8 5 7 4 9 9 9 9 4 3 3 10 10 10 10 4 3 3 4 4 4 4 1 1 1 10 10 10 10 4 7 4

27,5 28,5 24,4 22,8 13,1 15,2 10,9

42 41 39 39 21,1 28,2 23,2

Iz ocjene se može vidjeti trenutni potencijal spomenika, kao i njihov predviđeni potencijal u budućnosti, ukoliko budu ispunjeni rezultati predviđeni ovim projektom. Razlika između trenutnog i mogućeg potencijala u većini slučajeva je velika, što pokazuje da se dosta toga može uraditi kako bi se ovi spomenici učinili atraktivnijim za razvoj turizma, a samim tim i očuvali. Također se može primijetiti da stećci, koji su karakteristični za područje Bosne i Hercegovine, nisu dovoljno zaštićeni niti promovisani, s obzirom na njihov značaj. Ocjene su date na skali od jedan do deset, gdje je jedan najmanja, a deset najveća ocjena. Trenutna ocjena je data na osnovu sadašnjeg stanja, a moguća na osnovu potencijala kojeg bi spomenik mogao dostići u budućnosti ukoliko se ostvare rezultati planirani ovim projektom. Za ukupnu i potencijalnu ukupnu ocjenu su osmišljeni koeficijenti u vrijednosti od 0.5 do 1, kako bi se u ocjeni izrazila ona odličja koja su najvažnija za turistički potencijal kulturno-historijskih spomenika.

Ocjena prirodnih potencijala

Područje opština Vareš i Kakanj, u smislu diferencijacije ekosistema, pripada grupi brdskih i gorskih pejzaža. Iako geografski većinom ne obuhvata grupu specifičnih pejzaža BiH, ovo područje predstavlja vrlo specifičan dio biodiverziteta Bosne i Hercegovine. Intenzitet antropogenih faktora, koji su djelovali i još uvijek djeluju na ovom području je izrazito visok. Ova vrsta faktora je rezultirala izrazitom degradacijom ekosistema u jednom dijelu područja (ĆatićiKakanj), na kojem se danas ogromne površine nalaze pod haldama jalovine i šljake. Mnogi od površinskih kopova na području Kaknja su i danas aktivni. Dijelovi površine koju pokrivaju ove općine, predstavljaju jedan od najočuvanjih prostora središnjeg dijela Bosne i Hercegovine. Izuzetan diverzitet šumskih ekosistema ovdje se, na malom prostoru, ogleda kroz prisustvo termofilnih i mezofilnih hrastovih šuma, montanih bukovih šuma, mješovitih lišćarsko-četinarskih šuma i frigorifilnih šuma smrče montanog i gorskog pojasa. Stanje ekosistema i pejzaža prostora opština Kakanj i Vareš je, s obzirom na istaknuti stepen antropogenih uticaja, heterogeno. Veliki dio ovog prostora je degradiran i devastiran kroz uticaj dugotrajnih ljudskih aktivnosti, provođenih najčešće na neodrživ način, neuravnotežen sa ekosistemskim limitima, funkcijama i servisima. Pored gubitka šuma, poljoprivrednog zemljišta, gubitka kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa, ovdje često nailazimo i na ambijentalno destruirane, neproduktivne, pa čak i pejzaže opasne po ljudsko zdravlje i život. U grupu ovakvih pejzaža, pored ostalih, spadaju i napušteni površinski kopovi, te deponije jalovine i šljake. Međutim, prirodni tokovi vode uslovili su nastanak novih

26

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

stalnih vodenih tijela na pojedinim lokacijama površinskih kopova,. Njihova starost je različita, a danas je mjerljiva i stepenom prirodne progradacije močvarnih ekosistema, koji su ovdje već uspostavljeni ili su u nastanku. Kako je priroda na ovim degradiranim staništima već zauzela vlastiti pravac oporavka, humanom intervencijom kojom bi se ovi procesi ubrzali kroz aktivnosti restauracije, na navedenim staništima bi bile uspostavljene funkcije ekosistema močvara. Gubitak staništa (u prvom redu močvarnih) je danas osnovni razlog iščezavanja vrsta na Zemlji i slabljenja ekosistemskih servisa. Trend gubitka staništa se može zaustaviti konzervacijom još uvijek vrijednih staništa i restauracijom degradiranih staništa. Međutim, restauracijske aktivnosti ne mogu zamijeniti zaštitu biodiverziteta i uspostavu zaštićenih područja. Jedna od mogućnosti održivog iskorištavanja ekosistema sa uravnoteženim funkcijama jeste turizam.

Postojeći kapaciteti i potencijali za razvoj turizma

Područje opština Kakanj i Vareš obiluju različitim potencijalima koje mogu osigurati bazu za stvaranje kvalitetne i raznolike turističke ponude u budućnosti. Područje obiluje lokalitetima i objektima od kulturno-historijskog značaja kako na državnom tako i na lokalnom nivou, kao i sa diverzificiranim kulturno-historijskim vrijednostima od neolitskih arheoloških nalazišta, građevinama i lokacijama iz perioda srednjovjekovne Bosne, lokalitetima sa bogumilskim stećcima, te zaostavštinom iz osmanlijskog perioda. Istovremeno prirodne i pejzažne vrijednosti područja daju dodatnu vrijednost cijelom ambijentu i predstavljaju turistički potencijal koji može biti razvijan odvojeno ili u kombinaciji sa postojećim kulturnim vrijednostima. Samostan u Kraljevoj Sutjesci, sa očuvanom viševjekovnom tradicijom i vrijednim eksponatima, osim što predstavlja jedinstvenu atrakciju također pruža i potencijale za planirani razvoj religijskog turizma. Međutim, kao što je slučaj u većini područja na teritoriju BiH, potencijali za razvoj turizma do sada nisu adekvatno iskorišteni te su potrebna znatna ulaganja i pažljivo planiranje turističke ponude zasnovano na modernim principima i uključivanju grupa ili pojedinaca kako bi turistička ponuda dostigla optimum. Iako postoje značajni objekti i lokacije koji se mogu iskoristiti u kontekstu turističke ponude, većina takvih objekata i lokacija nije pripremljena za prijem turista. Prije svega, pod ovim se podrazumijevaju nepostojanje turističke signalizacije, neuređen pristup ovim lokacijama, nepostojanje sigurnosnih mjera za zaštitu od nesreća i povreda i nepostojanje dodatnih turističkih usluga. Ne postoje formirani turistički proizvodi i nema organizovanih turističkih posjeta. U sklopu turističkih atrakcija bitno je

2

kako bi se identifikovali postojeći problemi.spomenuti i potencijale uključivanja lokalnih tradicionalnih manifestacija u ponudu. Broj smještajnih kapaciteta i prenoćišta je oskudan. Ostvareno je 102. kao i dužina trajanja njihovih posjeta u BiH je pozitivan pokazatelj opravdanosti ulaganja u turističke djelatnosti. Za opštine ne postoje strateški dokumenti koji bi obezbijedili planirani razvoj i integralnu turističku ponudu. Jedan od osnovnih preduslova za razvoj turizma je postojanje adekvatnog sistema komunikacione infrastrukture koji omogućava siguran i brz transport. Ne postoji standardizacija smještajnih i ugostiteljskih objekata. učestalosti posjeta i potraživanjima turista za Kakanj i Vareš. kao i neadekvatne zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa. uključujući i privatni smještaj.7% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Ovo također ukazuje na neophodnost poznavanja osnovnih karakteristika posjetitelja i njihovih potraživanja kako bi se izgradila kvalitetna ponuda. sistemi osiguranja kvaliteta. Bosnu i Hercegovinu posjetilo 49. prije svega sa partnerima projekta. Na osnovu ove identifikacije i obilaska terena na području opština sakupljena je lista postojećih problema. Trenutno ne postoje podaci o broju turista. i također nisu iskorišteni postojeći potencijali za razvoj originalne i kvalitetne ponude u ovom segmentu (prije svega domaća gastronomska ponuda).593 turista. Agencija za statistiku BiH objavila je podatak da je u aprilu 2008.3% više nego u istom mjesecu prethodne godine. Postojeći problemi su grupisani u deset osnovnih proble2 . komunikaciona infrastruktura je nedovoljno razvijena. Područje ima potencijale za razvoj sljedećih oblika turizma:  Kulturni turizam  Eko turizam  Seoski turizam  Sportski turizam  Zimski turizam  Religijski turizam  Lječilišni turizam Identifikacija problema i definisanje ciljeva Prilikom izrade projektnog dokumenta izvršena je konsultacija sa svim zainteresovanim stranama. te nedovoljne razvijenosti turističkih proizvoda i usluga. Tendencija rasta broja posjetitelja. što je za 11. što je za 5. Trenutno. te su iz tog razloga inicijative za razvoj turizma često fragmentirane i stihijske. U daljoj analizi posmatrana je uzročno-posljedična veza između identifikovanih problema.099 noćenja.

definisani ciljevi ujedno predstavljaju i očekivane rezultate projekta nakon implementacije. čijim dostizanjem će se otkloniti postojeći nedostaci. Sa obzirom da je ovaj projekat jedan od instrumenata za razvoj turizma i očuvanja kulturnih i prirodnih vrijednosti. zaštitu kulturno-historijskih vrijednosti i zaštitu prirode na području općina Osmisliti i uspostaviti turističku ponudu zasnovanu na postojećim potencijalima i potraživanjima turista Uključiti elemente marketinga i tržišni pristup razvoju turizma Uspostaviti i ojačati participaciju i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica. te nije provedena restauracija i konzervacija spomenika od izuzetnog značaja za očuvanje tradicije i kulture čime je i znatno smanjena njihova atraktivnost za turističke posjete Razviti osnovnu infrastrukturu i objekte za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti i razvoj turističke ponude Pripremiti strateške dokumente i programe za razvoj turizma. udruženja i privatnih preduzetnika nad razvojem i implementacijom turističke ponude Provesti programe kvalitetne promocije kulturnohistorijskog naslijeđa i turističke ponude Provesti poseban program promocije Bobovca kao lokaliteta od izuzetnog značaja za očuvanje kulturnohistorijskog naslijeđa BiH i atraktivne turističke lokacije Zaštititi. te harmonizacije i sinergije na aktivnostima razvoja turističke ponude od strane različitih inicijativa za razvoj turizma Nedovoljno zaštićene prirodne vrijednosti. udruženja i privatni preduzetnici nisu na adekvatan način uključeni u inicijative razvoja turizma Nedovoljna promocija kulturno-historijskog naslijeđa i turističke ponude Nepostojanje međusektorske saradnje. posebno pejzažne vrijednosti i biodiverzitet Nedovoljna promocija Kraljevskog grada Bobovca kao lokaliteta od nacionalnog interesa za očuvanje kulturno historijskog naslijeđa i turističke atrakcije Kulturno-historijski spomenici nisu adekvatno zaštićeni. gdje su kultuno-historijski spomenici i prirodne vrijednosti zaštićene i očuvane Osnovna infrastruktura za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti nije dovoljno razvijena Odsustvo planskog razvoja turizma. obnoviti i konzervisati kulturnohistorijske spomenike koji do sada nisu bili adekvatno tretirani Povećati broj zaštićenih prirodnih područja i uključiti ih u turističku ponudu Kroz projektne aktivnosti. Na osnovu prethodnog definisano je deset ciljeva sa krovnim ciljem. uspostaviti saradnju i partnerske odnose sa postojećim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom. regionalnom i državnom nivou 2 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ma/uzroka postojećeg stanja sa krovnim problemom. i očuvati kulturno i prirodno naslijeđe. zaštite kulturnohistorijskih spomenika i prirodnih vrijednosti Nedovoljno razvijeni turistički sadržaji koji su u skladu sa potrebama posjetilaca i potencijalima područja Nedostatak marketinga i tržišnog pristupa razvoju turizma Lokalne zajednice. Šematski prikaz 1 Identifikovani problemi i ciljevi Problemi Neiskorišteni turistički potencijali na području opština koji mogu doprinijeti ekonomskom razvoju Ciljevi Opštine Vareš i Kakanj imaju vodeću poziciju u ponudi turističkih sadržaja kulturnog i seoskog turizma u BiH. razviti turistička ponuda. restaurirati.

Održivi razvoj područja.Ministarstvo za prostorno uređenje.Federalno ministarstvo turizma i okoliša . Vijaka.Poljoprivredni proizvođači i proizvođači zdrave hrane .Pomoć i podsticaji za razvoj biznisa . Obre. Zaruđe.Postojanje infrastrukture . uključujući kulturno-historijske lokalitete i objekte . kulturu i sport ZDK Lokalni organi vlasti . saobraćaj i komunikacije i zaštitu okoline ZDK . uključujući višestruko korištenje resursa koje nema negativne uticaje na kulturno i prirodno naslijeđe .Federalno ministarstvo nauke.Interesne grupe Tabela 2 Procjena interesa.Ugostiteljski i turistički djelatnici . Dragovići.Mogućnost ostvarivanja prihoda od turističkih djelatnosti u uključivanja u aktivnosti očuvanja kulturohistorijskih spomenika . uticaja te načina učešća interesnih grupa u projektu Interesna grupa (IG) Federalni i kantonalni organi vlasti .Sticanje novog znanja i vještina .Značajno povećanje prihoda od turizma . kulture i sporta .Ekonomski razvoj i razvoj turizma kao djelatnosti koja donosi značajne prihode .Sakupljači sekundarnih šumskih proizvoda .Stvaranje stabilnog poslovnog okruženja . Strica.Ministarstvo privrede ZDK . Očevija i ostale Privatni preduzetnici .Opština Vareš Interesi .Izgradnja putne infrastrukture .Poboljšanje životnog standarda . Donji Kakanj . nauku.Očuvanje kulturnog i prirodnog naslijeđa .Zaštita okoliša i formiranje novih zaštićenih područja Važnost IG za uspješnost projekta Izuzetna važnost Uticaj IG na projekat Izuzetan uticaj Učešće u implementaciji projekta Upravljanje/ donatorifinansijeri Stanovništvo i lokalne zajednice .Razvoj infrastrukture . važnosti.Mijakovići.Očuvanje kulture i tradicije.Ministarstvo za obrazovanje.Ekonomski razvoj opština .Pojednostavljenje administrativnih zahtjeva za bavljenje ovom vrstom djelatnosti Velika važnost Umjereni uticaj Partneri/ implementatori Izuzetna važnost Mali uticaj Korisnici Velika važnost Mali uticaj Korisnici/ partneri/ implementatori 20 .Opština Kakanj .Kraljeva Sutjeska.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nevladin sektor .Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH – REZ .Turistički operateri i agencije Razvojne agencije .Ekonomski razvoj područja.Značajno povećanje broja turista koji posjećuju područje Velika važnost Umjeren uticaj Konsultacije/ partneri .Finansiranje postojećih i budućih aktivnosti očuvanja kulturnohistorijskih spomenika Velika važnost Umjeren uticaj Konsultacije .SERDA Potencijalni investitori . u skladu sa dogovorenim ciljevima razvoja .Ulaganje u projekte i aktivnosti koje su u skladu sa razvojnim i okolišnim politikama .Franjevački samostan.Razvoj turizma uz zaštitu i adekvatno Velika važnost Veliki uticaj Upravljanje/ tretiranje kulturnog nasljeđa implementatori .Planinarsko društvo Bobovac .Župna crkva u Varešu Srpska pravoslavna crkva u Varešu .Federalni zavod za zaštitu nacionalnih spomenika .Promocija poduzetništva i biznisa Velika važnost Veliki uticaj Donori/tehnička pomoć Potencijalni donatori Vjerske institucije .Zaštita prirode .Mozaik .Sarajevska regionalna razvojna agencija .Zaštita i promocija kulturnohistorijskog naslijeđa .Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Turističke asocijacije .Turistička zajednica FBiH . .NVO Kraljevski grad Bobovac Institucije za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa .Fondacija Curia Bani .Očuvanje kulturnog naslijeđa Velika važnost Umjeren uticaj Investitori Velika važnost Veliki uticaj Partneri/ finansijeri Velika važnost Mali uticaj Korisnici 21 .Alternative .Razvoj i promocija turističkih usluga .Povećavanje stabilnosti poslovanja u cilju smanjivanja rizika za ulaganja .Uključivanje aspekata zaštite okoliša u svim vidovima gospodarenja i poslovanja . Kraljeva Sutjeska.Džamija u Kraljevoj Sutjesci .Ulaganje u ekonomsko opravdane projekte/poslove koji osiguravaju povrat investicija .Turistička zajednica ZDK .

godini: Opštine Vareš i Kakanj imaju vodeću poziciju u ponudi turističkih sadržaja kulturno-historijskog i seoskog turizma u BiH. Fojnica. trenirano i motivisano osoblje – privatne i javne subjekte. Turistička ponuda u opštinama predstavlja kvalitetnu i originalnu kombinaciju kulturnog i eko/seoskog turizma. te pouzdane i stalne kanale informisanja i komunikacije sa posjetiteljima koji: (I) ciljano dolaze na područje iz inostranstva ili iz drugih destinacija unutar BiH i (II) posjećuju područje u sklopu posjete drugim turističkim turističkim destinacijama (npr. inspirativnu i idealnu sliku turizma u nekoj destinaciji za posmatrani period. Vizija definisana ovim projektom predstavlja željenu zajedničku sliku područja za sve zainteresirane strane i partnere projekta u 2016. te se kontinuirano informišu o njihovim potrebama i na osnovu toga prilagođavaju ponudu). Opština Kakanj.Nakon što su identifikovane interesne grupe na koje projekt utiče. Proces planiranja participacije zahtijeva obraćanje pažnje na pitanja šta interesne grupe očekuju od projekta. Turistički subjekti su u stanju da svakom posjetiocu pojedinačno pruže visoko kvalitetne sadržaje i usluge koje su bazirane na njihovim željama i mogućnostima. 22 . moguću korist koju mogu imati i mobilizaciju njihovih resursa kako bi se podržao projektni ciklus. Vizija razvoja turističke ponude u skladu sa očuvanjem kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti Vizija turističkog razvoja predstavlja funkcionalnu. gdje su kulturno-historijski spomenici i prirodne vrijednosti zaštićene i očuvane. Međugorje). dok opština Vareš nudi usluge i proizvode utemeljene na seoskom turizmu i prirodnim ljepotama i vrijednostima. Sarajevo. kako bi imali zadovoljne posjetioce koji se uvijek rado vraćaju (turistički subjekti znaju ko su njihovi “posjetioci“. Opštine imaju razvijenu osnovnu infrastrukturu za turizam. Mostar. posebno Kraljeva Sutjeska. uobličenu i planiranu turističku ponudu. razmotreni su njihovi mogući ekonomski i sektorski interesi vezani za projekat. ima kvalitetnu turističku ponudu baziranu prvenstveno na kulturno-historijskom turizmu. Potrebno je ustanoviti i interese interesnih grupa koji se kose sa ciljevima projekta.

Minimalan uticaj na okoliš Minimalne intervencije u prirodnim područjima koja podrazumijevaju samo razvoj osnovne/neophodne infrastrukture. zimskog i sportskog. Integracija turističke ponude Integracija postojećih inicijativa za razvoj turizma. U Master planu je identifikovan značajan diverzitet u kontekstu potencijala turističke ponude. Networking i komunikacija Uvezivanje sa ostalim inicijativama razvoja turizma i postojećim turističkim ponudama. 2. strategija projekta je bazirana na 5 osnovnih načela: 1.omogućavanje posjetiocima da kroz kanale komuniciranja sami učestvuju u kreiranju njihove posjete i odmora. kao što je privatni smještaj i prenamjena postojećih stambenih i poslovnih prostora. te jačanje osjećaja vlasništva razvijene turističke ponude za sve zainteresovane strane. iskorištavanje postojeće infrastrukture za smještaj i ugostiteljstvo. Strateški izbor – dva centra: kulturni i eko/ seoski turizam i turistički miks Strateški pristup građenju turističke ponude područja je prioritetizacija i odabir vida turizma za koji postoje najveći potencijali. Međutim. od kulturnog. Iskoristiti postojeće mogućnosti Iskorištavanje postojećih potencijala i poboljšavanje već uspostavljenih turističkih usluga i proizvoda. Diferencijacija proizvoda i usluga Baziranje na diferencijaciji podrazumijeva pružanje jedinstvenih doživljaja i kvalitetne usluge.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Strateško turističko pozicioniranje Kako bi se postiglo pozicioniranje konkurentnog i dugoročno profitabilnog proizvoda na tržištu turizma. kao osnovu koja će biti dopunjena i drugim vidovima turizma. fokusiranje na razvoj pratećih turističkih proizvoda i stvaranje doživljaja. Sportski turizam također ima značajne potencijale. 4. Na taj način je moguće dostići visoki kvalitet ponude kao i izgraditi prepoznatljiv imidž. 3. najveći potencijali na području opština odnose se na kulturni turizam i seoski/eko turizam. 5. koji će u isto vrijeme biti okolišno i društveno prihvatljiv. eko i seoskog. Ostali vidovi turizma 23 . razviti moderne sisteme komunikacije sa posjetiocima kao što je internet . do religijskog turizma. koja čini područje različitim od ostalih kompetitora sa sličnom ponudom.

Na osnovu ovoga. ali mogu poslužiti kao dodatni sadržaji u sklopu dva prioriteta koji će privući turiste. dok u opštini Kakanj. nego i preduzetnika. Vrijednost ovog pristupa ogleda se prije svega u stvaranju sinergije i partnerstva između opština (ne samo u smislu opština kao institucija. Slika 1 Diferencijacija turističkog proizvoda 24 . Iako se ova dva vida turizma znatno isprepliću na području obje opštine. postoji odlična podloga za razvoj kulturnog turizma. dok će opština Kakanj uraditi isto u sferi kulturnog turizma. Bez obzira na ovu diferencijaciju obje opštine će u sklopu projektnih aktivnosti imati zajedničku promociju i kanale komunikacije sa eksternim interesnim grupama.pojedinačno nisu dovoljno jaki da stvore privlačnu turističku ponudu. sa mogućnošću miksa. sa mogućnošću pružanja potpore i stručnih usluga za eko/ruralni turizam opštini Kakanj (kao i uključivanje lokaliteta i vrijednosti za eko/ruralni turizam sa područja opštine Kakanj u svoju ponudu). Drugi bitan segment je izgradnja konkurentnog odnosa i tržišnog principa poslovanja između opština. ali će biti prezentovane kao dva odvojena proizvoda. koja gradi održivost i kontinuirano poboljšanje turističke ponude i nakon završetka projekta. ocijenjeno je da su potencijali za razvoj seoskog/eko turizma znatno veći u opštini Vareš. Opština Vareš će izgraditi jake kapacitete i diferencirati se u pravcu seoskog/eko turizma. posebno u Kraljevoj Sutjesci. lokalnog stanovništva i organizacija). projektna strategija razvoja turizma se temelji na dva turistička centra u smislu izgradnje i unaprjeđenja ponude na području opština. kao i efikasnijem iskorištavanju resursa koji ce omogućiti gradnju visoko profilirane turističke ponude u obje opštine.

signalizacija. kao i uspostava turističkih centara u opštinama. Paket 1. (III) lokalnu gastronomsku ponudu. Eko/seoski turizam. poljoprivrednih proizvoda i organskih proizvoda. te samim tim dati i bolje rezultate dostizanja projektnih ciljeva 25 . jahanje itd. Paket 2. (II) domaću gastronomsku ponudu. sekundarnih šumskih proizvoda (gljive. ljekovito bilje). (V) osmišljene doživljaje za posjetioce. ugostiteljski kapaciteti Paket 1. uz nadzor i učešće turističkih zajednica i projektnog tima. prikupljanje informacija o željama i potraživanjima posjetioca Stalni kanali informisanja i komunikacije sa posjetiocima Organizovanje i implementacija turističke ponude.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tri osnovna turistička proizvoda Za početno stvaranje planirane turističke ponude. Kulturni turizam predstavlja osmišljenu turističku rutu koja uključuje: (I) organizovan transport. biciklizam. Paket 3. planinarenje. (II) naplatu posjete muzejima i Bobovcu. biti će delegirana asocijaciji turističkih poduzetnika opština Vareš i Kakanj ili opštinskih agencija za razvoj turizma čije će osnivanje biti podržano projektom. osmišljena su tri osnovna turistička paketa koja će se dalje razvijati i poboljšavati. Osnivanje asocijacije turističkih poduzetnika je jedna od važnih projektnih aktivnosti sa obzirom da će udruživanje i kolektivno djelovanje pojedinaca i grupa koji su već uključeni ili žele biti uključeni u turističke djelatnosti znatno povećati motiviranost i osjećaj vlasništva nad projektom. Paket 3. Sportsko rekreativni sadržaji: rafting. Eko/seoski turizam uključuje: (I) turizam u proglašenim zaštićenim područjima. (III) smještaj posjetilaca u lokalnim selima. smještajni kapaciteti. Tabela 3 Elementi vizije i potrebni sadržaji na koje se elementi odnose Elementi vizije Razvijena osnovna infrastruktura za turizam Uobličena i planirana turistička ponuda Trenirano i motivisano osoblje Sadržaji Ceste. Paket 2. promotivni materijali. Kulturni turizam. obučeni radnici na info-punktovima. bobičasto voće. pružena pomoć preduzetnicima i lokalnom stanovništvu da izgrade kapacitete za turističke usluge Internet sadržaji i ponude. penjanje. Sportsko rekreativni sadržaji Obučeni turistički vodiči. (IV) prodaju suvenira.

uključenost i osjećaj vlasništva relevantnih interesnih grupa je od velike važnosti za dugoročnu održivost projekta i 2. 3. npr. 5. uključujući i osnovne objekte za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti pružit će osnovnu materijalnu/opipljivu bazu za razvoj turizma. zaštitu kulturno-historijskih spomenika i zaštitu prirode na području opština Ovaj rezultat se odnosi na sve političke ili operativne dokumente koji će omogućiti planirani razvoj turizma u opštinama. promociju. Ojačana participacija i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica. ovaj rezultat će sadržavati početno. i nevladin sektor. 26 . Osmišljena (i implementirana) ponuda: sadržaji. ovakav pristup treba da ponudi jaku bazu za razvoj preduzetnišva u sektoru turizma. Pripremljeni i usvojeni strateški dokumenti za razvoj turizma. aktivnosti i proizvodi na kojima se bazira turizam u opštinama u skladu sa potencijalima područja i potrebama turista Na osnovu procjene postojećih resursa. i koje će omogućiti pravovremen raspored sredstava u dugoročnom periodu za razvoj ovog sektora. strategije. opštinske politike razvoja turizma. Razvijena osnovna infrastruktura i objekti za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti i razvoj turističke ponude Razvijanje infrastrukture. i kontinurano istraživanje i modeliranje turističke ponude na osnovu želje i potreba posjetilaca). master plan. Zajedno sa prethodnim rezultatom. Uključeni elementi marketinga i tržišnog pristupa razvoju turizma Ovaj segment projekta obuhvata moderne tržišne pristupe (sa posebnim naglaskom na marketing – brending. okvirno planiranje turističke ponude koja je bazirana na različitim sadržajima koji će se moći planski i adekvatno ponuditi turistima. vizije i strategije projekta. Cilj je pružiti jedinstvenu ponudu koja će ovu regiju učiniti privlačnom i pojačati njenu konkurentnost u odnosu na druge lokacije sa sličnim sadržajima. Za ovaj segment projekta od velikog su značaja privatne inicijative. odnose sa javnošću.Očekivani rezultati implementacije projekta 1. 4. te izgradnju novih ili prenamjenu postojećih objekata koji bi se prilagodili korištenju za pružanje usluga posjetiocima i stvaranju turističke ponude. Infrastruktura se prije svega odnosi na izgradnju i popravku puteva prema Bobovcu iz Kraljeve Sutjeske i iz Vareša. usluge. udruženja i privatnih poduzetnika nad projektom Sa obzirom da je jedan od jako bitnih segmenata ovog projekta ekonomski razvoj na području opština i ekonomska korist za lokalno stanovništvo kroz turističke aktivnosti.

Trenutno je broj zaštićenih područja jako mali. Realno je za očekivati da će upravo ovi subjekti biti glavni nosioci budućih aktivnosti. Proveden poseban program promocije Bobovca Sa obzirom da je Bobovac jedna od najvećih kulturno-historijskih vrijednosti i potencijalno najveća turistička atrakcija za obje opštine. Projekat razmjenjuje informacije i ima uspostavljenu saradnju sa ostalim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom. stavit će se poseban naglasak na promociju Bobovca i povećanje njegove atraktivnosti. održavanju i pripremu dodatne infrastrukture i sadržaja za ovaj lokalitet. uključujući i povezivanje sa turističkim inicijativama na državnom i međunarodnom nivou. 7. obnove i konzervacije spomenika koji nisu bili adekvatno tretirani Trenutno stanje lokaliteta grada Bobovca nije na zadovoljavajućem nivou. te ako mogu očekivati koristi od razvoja turizma i zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa na kojem je baziran turizam. Ovaj rezultat također uzima u obzir radove na zaštiti. Sa obzirom na višestruki značaj Bobovca. kao i adekvatan tretman postojećih. regionalnom i državnom nivou 2 . 9. te će stoga projekat svojim aktivnostima podržati osnivanje novih zaštićenih područja. 10. te su provedeni programi restauracije. Zaštićena područja će biti uključena u turističku ponudu sa svim mjerama sigurnosti i zaštite koje ovakva područja zahtijevaju. 6. kako bi se stvorio osnov za sve buduće aktivnosti na promociji područja. Kulturno-historijski spomenici su zaštićeni u skladu sa njihovim značajem i potrebama. za sve građane BiH i i van zemlje. projekat će obezbijediti adekvatnu promociju cjelokupne turističke ponude te kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. ako su isti dovoljno upućeni i motivisani. Projekat će ponuditi detaljan plan promotivnih aktivnosti i strategiju komunikacije sa potencijalnim posjetiocima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za stvarne pozitivne rezultate na terenu. projekat će ponuditi posebne aktivnosti na revitalizaciji. sanaciji i revitalizaciji ostalih kulturno-historijskih spomenika. Proveden program promocije kulturno-historijskog naslijeđa i turističke ponude Kao dodatak na rezultat 4. Povećan broj zaštićenih područja i kapaciteti za njihovo uključivanje u turističku ponudu Zaštita prirode je bitan faktor ne samo za opšte blagostanje područja nego i za upotpunjavanje turističke ponude. 8.

2 .Kako bi se razvila komunikacija sa ostalim sektorima. te analiza problema i prepreka razvoju turizma. uzimajući u obzir potrebu očuvanja kulturno-historijskih spomenika i prirodnih resursa. te rezultati sa detaljnim aktivnostima potrebnim za njihovo ostvarenje. Zaključak Projekat Master plana je ocijenio trenutne i moguće turističke potencijale područja. definisani su vizija i strateški pravci Master plana. te uspostavljanje zaštićenih područja. Na osnovu ocjene kulturno-historijskih spomenika i prirodnih potencijala. te ostvarila moguća sinergija sa sličnim inicijativama razvoja turizma na lokalnom. doprinijeti održivom razvoju područja uz poboljšanu svijest o potrebi očuvanja prirode i spomenika kulture. regionalnom i državnom nivou projekat je uključio posebne mjere jačanja ovog segmenta. Uspješno implementirani. rezultati projekta će. u vremenskom roku definisanom u Master planu.

KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA 2 .III.

.

dok je Igman malo lakši). prekrasne rijeke i sva mjesta s izvanrednim potencijalima. Ova prirodna blaga ne smiju ostati skrivena. projekti na podizanju svijesti o prirodi. S GLAVNIM NAGLASKOM NA ODRŽIVOM TURIZMU Andras Vajer Dopustite mi da svoj govor započnem jednom osobnom primjedbom. 301 . Važan je redoslijed! Zaštititi i razviti. Unu (splavarenje). Obišli smo dolinu Neretve. volonterski poslovi. treba ih zaštititi i razviti. Prije nekoliko tjedana imali smo prigodu da putujemo po vašoj lijepoj zemlji i da je razgledamo. Bjelašnica ima bolju infrastrukturu i najizazovnije padine. planinarenje. Bjelašnicu (trenutno na ovim planinama postoje tri lifta koja su u funkciji. A) Uvođenje teme Imam više od pet godina iskustva iz putovanja i organiziranja putovanja po Europi i Sjevernoj Americi.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja RAZVITAK INFRASTRUKTURE I MARKETINGA NACIONALNIH PARKOVA SA STAJALIŠTA TURISTA I ONIH KOJI PLANIRAJU RAZVITAK. jer većinu tih mjesta treba još razviti kako bi se učinila pristupačnima za turiste i posjetitelje. Maglić na više od 2. Koristim riječ “potencijali“. Vidjeli smo doline od čije ljepote čovjeku zastaje dah. Zahvaljujući tome kao i svome položaju predsjednika jedne organizacije koja se bavi održivim i ekoturizmom (kao što su dječji kampovi. Sutjesku (vodopad Skakavac.386 m). područje Tare (drugi kanjon po dubini) i Jajce.

informacija. ako ponovno pogledamo na glavni cilj zašti- 302 . Uobičajen slučaj je da izvanredna mjesta i doživljaji donose visok dohodak. park treba izraditi jasno zacrtan akcioni plan i postaviti ciljeve.). kao što su državni i nacionalni parkovi. svjestan sam motiva. Prije svega moramo raščistiti neke pojmove. nesmanjivanje resursa. Postavlja se pitanje kako ove pojmove možemo ugraditi i implementirati u razvitak i marketing nacionalnih parkova. a drugi je pružanje znanja. zapazit ćemo ključne riječi “odgovorno putovanje“. Ako pažljivo analiziramo ove definicije. na očuvanju. onda on može u većoj mjeri financirati svoje poslovanje. povoljnih prilika i potencijala kako posjetitelja tako i nacionalnih parkova. aktivnog odmora i prilike da se doživi nešto jedinstveno. na primjer. Osnovni princip glasi da “čovjek može voljeti samo ono što pozna“. što djelomično mogu financirati posjetitelji. “očuvanje okoliša“. Ovdje moramo otkriti najosnovniju i izravnu uzajamnu vezu među dvjema stranama: park pruža uslugu za koju posjetitelji plaćaju. To znači da na temelju svojih djelatnosti mi znamo što pojedine vrste turista i posjetitelja očekuju i s kojim se ciljevima. Da bi bio u stanju iskoristiti potencijalne posjetitelje. Razumije se samo po sebi da prihod od raznih programa ne može ili samo djelomično može financirati održavanje parkova. Trebamo shvatiti da su ulaganja u razvitak nacionalnog parka neizbježna kako bi on mogao privlačiti turiste. neometanje budućih putnika. s kojim projektima trebaju pozabaviti davatelji usluga. metodama očuvanja i zaštite. Koncept je prilično jednostavan: ako park može privući posjetitelje i turiste. B) Svrha nacionalnih parkova Nije ni potrebno isticati da nacionalni parkovi imaju dva osnovna cilja: prvi je očuvanje i zaštita prirode. dok je posjet prosječnom parku prilično jeftin.vodeni sportovi itd. ali isto tako moramo održavati zdravu ravnotežu između infrastrukture i primarnog cilja zaštićenih područja. ne smijemo zaboraviti činjenicu da sve veći broj turista može ugroziti primarni cilj nacionalnog parka. Ekoturizam: Društvo za ekoturizam definira ga kao “odgovorno putovanje u prirodna područja koje čuva okoliš i poboljšava dobrobit lokalnog stanovništva“. Ovo nije slučajnost. Održivi turizam: svaki oblik turizma koji ne smanjuje mogućnost korištenja resursa i ne sprečava buduće putnike da dožive isto iskustvo. Sljedeće su ideje veoma važne kad govorimo o odnosu nacionalnih parkova i turizma. dok posjetitelj stječe iskustvo. međutim. Situacija je kristalno jasna: parku je potreban dohodak kako bi mogao održavati svoj rad.

centar za posjetitelje. Kontrola je sljedeći ključni uvjet za održavanje delikatne ravnoteže između zarade i očuvanja prirode. ono ne može imati visoku cijenu. Ako park ima jasno definirane i dosljedne politike. Osim toga. karakteristična arhitektura itd. biljke. bitno je nuditi programe i projekte koji se fokusiraju na posjetitelje različite životne dobi tako da nacionalni park može razvijati svijest o okolišu od najranijeg djetinjstva. zemljopisne karte. Bez reklame nacionalni park može biti jedno lijepo mjesto koje ljudi posjećuju onako nasumice. ali koje nikada neće služiti kao jedinstvena turistička atrakcija. povijesne činjenice itd. pravila. Inače. Budući da je obrazovanje bitno. Govoreći o “većem broju ljudi“. nacionalni parkovi nude obrazovne programe za škole. na primjer. kao što su: ograničen broj posjetitelja. Godina 2008. pa ipak jedno posebno pećinsko putovanje može značiti jedan ekstremniji način provođenja vremena. te lugari koji provode politiku i pravila parka. U Mađarskoj. održavanje mjesta za kampiranje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ćenih područja. u Mađarskoj je bila godina voda. zanimanja. područja s raznim razinama zaštite i. Neka osnovna pravila su neizbježna. obilježene staze. na primjer lokalne tradicije. što je najvažnije. a postojao je i središnji oglas koji je privukao pažnju ljudi na parkove. Internet je jedan od najučinkovitijih načina reklamiranja (svi nacionalni parkovi imaju neki opis na Internetu). I opet. davatelji usluga moraju pronaći srednji put. mreža staza. on može održavati održivi turizam i može služiti i prirodi i turizmu. učinkovita provedba pravila. razmotrimo drugu stranu medalje. pa naravno i skuplji. nacionalni parkovi imaju svoj vlastiti 303 . nacionalni parkovi trebaju stručnjake (nastavnike) te mogućnosti smještaja i ishrane u parku ili blizu njega. što će reći da se tri ili pet dana škole odvija u nacionalnom parku s posebnim naglaskom na životinje. D) Marketing Posljednji faktor koji može utjecati na uspjeh čitavog pitanja jest učinkovit marketing. ali bi stvaran pomak bila jedna kampanja parkova u kojoj bi oni izašli s posebnim programima i aktivnostima koje se ne mogu naći na drugim mjestima. C) Neizbježan elementi razvitka i kontrola Koji bi to bili krucijalni elementi razvitka? Informacije o smještaju. U ovoj su kampanji sudjelovali svi nacionalni parkovi. Da bi to mogli raditi. ili mjesto koje služi onom drugom cilju – naime obrazovanju. informativne ploče. osim toga takve bi se aktivnosti mogle lijepo uklopiti u programe ekoturizma.

toplice. 304 . Osim toga. Bez ovih koraka parkovi ne mogu postići svoje ciljeve niti mogu poboljšati svoju financijsku stabilnost.. označavanja staza. Spremni smo planirati (studija izvodljivosti) i koordinirati radove te ih izvesti do kraja. Da bi se izgradio takav sustav u kojemu će biti dobro uslužene obje strane. treba uzeti u obzir međunarodna iskustva i primjere. u jednoj prilično krhkoj simbiozi. relaksacija. sve nacionalne parkove reklamira Mađarska agencija za razvoj turizma (Hungarian Tourist Rt.) i mađarski regionalni marketinški uredi. via ferrata. prehrane itd. povrh toga oni svake godine sudjeluju na Sajmu turizma. biciklističke staze. održavanje. ribarenje. razvitak i marketing nacionalnih parkova jesu delikatna i neizbježna pitanja. smještaj (za različite razine turista). Popis stvari koje treba učiniti: Popločani putovi. poduzimanja svih sigurnosnih mjera opreza. kategorizacija nacionalnih parkova prema tome služe li kao odmarališta (skijanje) ili za aktivni turizam: pješačenje na duge staze. označene staze po cijeloj zemlji (bosanski plavo). pravljenja bivaka. planinarenje. označene staze. Naša firma je spremna pomoći oko izrade turističkih karata. Mi smo odlučni podijeliti ovo iskustvo i spremni ponuditi neka dobra rješenja tako da vaš sustav nacionalnih parkova može služiti ljudima i prirodi. lokacija smještaja.proračun iz kojeg mogu trošiti za marketing. Uzajamno organiziranje putovanja u Mađarskoj i Bosni. Nacionalni parkovi i njihovi posjetitelji moraju živjeti u simbiozi. edukacijske staze. splavarenje. mjesta za kampiranje. E) Iskustvo i znanje (know-how) Sve u svemu. Pješačenje na duge staze: informativne ploče. itd. nordijsko hodanje.

Upoznavanje poslovnog svijeta o važnosti zaštite prirode kod donošenja njihovih strateških odluka i u svakodnevnim aktivnostima je izuzetno značajan zadatak. izuzetno su značajni za uže i šire društvene zajednice. samo tržište može regulirati zaštitu biodiverziteta i održivo korištenje prirodnih resursa. sc. ali je isto tako značajno da vlade u svojim strategijama i programima osiguraju odgovarajuće podrške i subvencije kako bi se ostvarilo odgovarajuće partnerstvo privatnog i javnog sektora.. Federalno ministarstvo okoliša i turizma Mr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PODRŠKA BIZNISA ZAŠTITI BIODIVERZITETA Nevenko Herceg Mehmed Cero2 Sažetak Održiva poljoprivreda. Ako se politika u ovim oblastima vodi na odgovarajući način. jednostavno rečeno. Izazovi vezani za zaštitu biološke raznolikosti. sc. U ovim oblastima mala i srednja poduzeća su najovisnija o servisima prirode i biodiverziteta i “vice versa“.. ekoturizam. biodiverzitet je posebno ovisan o aktivnostima poduzeća iz ovih privrednih područja. biznis 1 2 Dr. Ključne riječi: održivost. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 305 . ekoturizam i održivo šumarstvo imaju velike međusobne sličnosti i sinergijsku povezanost: u osnovi sve tri navedene privredne grane su dominantno bazirane na biodiverzitetu. U tom smislu tržište može poslužiti kao dobar mehanizam za adekvatno korištenje raspoloživih prirodnih resursa i poboljšanje uvjeta za život. poljoprivreda. šumarstvo. biodiverzitet. pa je neophodno aktivno uključiti u taj kontekst biznis (poslovnu) zajednicu i bankarski sektor.

tj. Uvod Sukladno strateškim i planskim opredjeljenjima. koji u osnovi koriste bioraznolikost u korist same zaštite biološke raznolikosti. korisno i zanimljivo bi bilo sagledati kako razvijati i ostvariti optimalan uzajamni odnos poslovnih entiteta manje veličine iz oblasti poljoprivrede. a usporedno s tim prethodno proglašena zaštićena područja se reorganiziraju i uspostavljaju u skladu sa suvremenim potrebama. već se iznalaze i razvijaju funkcionalni modeli u filozofiji održivog razvoja. načelima i standardima. prirode ili biodiverziteta. Napraviti odgovarajuće zaključke korisne za aktualno bosansko-hercegovačko stanje i perspektivu. ekološkom i društvenom stanju i razvoju ima svoje specifičnosti koje moraju biti sagledane.Cilj rada S obzirom da se u svijetu sve manje govori o jednostranom pristupu isključive zaštite okoliša. jedan je izuzetno ozbiljan i kompleksan proces u kojemu se mora dati mnogo odgovora. posebno vezano za određene konfliktne situacije. analizirati sinergijsku i funkcionalnu vezu poljoprivrede. koja se nalazi u procesu pristupanja velikoj europskoj porodici. ekoturizma i šumarstva. Važno je napomenuti da svaka zemlja u svom ekonomskom. Ima mnogo dobrih sustavnih rješenja i uspješnih primjera u zemljama Europske unije. Drugim riječima. potrebno je osigurati vjerodostojne argumente kojima se može opravdati razvojna dimenzija ovakvih projekata. a što je svakako relevantno i za Bosnu i Hercegovinu. u Bosni i Hercegovini se vode aktivnosti uspostave određenih zaštićenih područja. 306 . koji je zahvatio i Bosnu i Hercegovinu. koja je prošla određeni tranzicijski proces iz jednog društveno-ekonomskog uređenja (socijalizam – dogovorna ekonomija) u drugi (kapitalizam – tržišna ekonomija). Trend uspostave zaštićenih prirodnih područja. ne samo za područje Europe već i u globalnom kontekstu. Potrebno je prethodni kontekst ilustrirati odgovarajućim primjerom neke od zemalja koja je pristupila Europskoj uniji. odnosno određenih poslovnih subjekata iz ovih oblasti u kontekstu korištenja i zaštite biodiverzitetskih resursa. Metoda rada Koristeći raspoloživu dokumentaciju (tiskanu i elektronsku). ekoturizma i šumarstva. koja na određen način promovira i uspostavlja ekološke standarde.

koji su neophodni za održavanje ključnih funkcija agro-ekosustava. biljaka i mikroorganizama na genetskom nivou.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Operativne aktivnosti se uglavnom provode preko entitetskih institucija. imajući na umu zaštitu okoliša. Tri privredne grane: poljoprivreda. tj. i sve komponente biodiverziteta koje čine poljoprivredne ekosustave. biodiverzitet osigurava i promociju i povećanje održive poljoprivrede. appendix). kao što je ISO 14001 (Međunarodni standard upravljanja okolišem) ili tzv. 30 . koji se također nazivaju agro-ekosustavi: različite vrste životinja. gorivo. može imati određenu ulogu u upravljanju tim zemljištem. prirode i biodiverziteta. zato što je biodiverzitet ključan za poljoprivredu.). U tom smislu biodiverzitet je esencijalan za proizvodnju hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda (vlakna za tekstilnu industriju. ishranu i sredstva za život. decision V/5. S povećanjem svijesti o potrebi održivog razvoja. nivou vrsta i ekosustava. kako izbjeći postojeće i moguće konflikte kod određivanja namjene i korištenja prostora da bi se na odgovarajući način osigurali i zaštita prirodnih resursa i ekonomski razvoj. EMAS (the Eco – Managament and Audit Scheme – Sustav upravljanja okolišem i nadzora). šumarstvo i turizam svoje privređivanje dominantno baziraju na biodiverzitetu. a poljoprivreda može značajno doprinijeti zaštiti i održivom korištenju biodiverziteta. a u Federaciji Bosne i Hercegovine značajnu ulogu imaju i županijske institucije. pa je vrlo važno u tom kontekstu sagledati razvoj poduzetništva kroz mala i srednja poduzeća. omogućava prilagođavanja na klimatske i druge promjene. njihove građe i procesa. poljoprivredni biodiverzitet je često korišteni pojam koji uključuje sve komponente biodiverziteta relevantne za hranu i poljoprivredu. osigurava ruralnom stanovništvu sredstva za život i drugo. stočna hrana i dr. Biodiverzitet i poljoprivreda Biodiverzitet i poljoprivreda su u strogoj uzajamnoj vezi. Važna dimenzija ovih aktivnosti je kako osigurati odgovarajući “intersektorski konsenzus“. Biodiverzitet održava i druge servise ekosustava. Uistinu. Prema odluci Konferencije članica Konvencije Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu (COP UNCBD. a to su blagodati koje čovječanstvu pružaju sigurnost snabdijevanja hranom. Svaka “organizacija“ koja posjeduje ili koristi zemljišni prostor. u poslovnom svijetu biodiverzitet postaje bitna komponenta suvremenih sustava (EMS – Environmental Managament System).

Za ovakve djelatnosti i aranžmane.Poljoprivredni biodiverzitet je rezultat interakcije između genetskih resursa. U osnovi to je rezultat milenijskih procesa između prirodne selekcije i ljudske inventivnosti i prakse. Europska agencija za okoliš je naglasila stalno povećanje zahtjeva za šumskim resursima. Istovremeno poljoprivredni sektor u zemljama Europske unije je jedan od najodgovornijih za značajno zagađenje površinskih. Prema tome način upravljanja šumama ima direktan utjecaj na biodiverzitet. Ovdje se posebno naglašavaju mogućnosti poticaja i daljnjeg razvoja malih i srednjih poduzeća. uključujući povećanje površina zaštićenih šuma. poljoprivredni sektor je glavni izvor pritisaka europskog okoliša. svibnja ove godine. Za Svjetski dan biodiverziteta. čime je ovaj sektor postajao sve intenzivniji i igrao značajnu ulogu u globalnoj svjetskoj ekonomiji. Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP – Common Agricultural Policy) troši gotovo polovinu ukupnog EU budžeta. 22. 30 . Određena poboljšanja su napravljena reformom CAP-a 90-tih godina. ruralnog razvoja i zaštite okoliša. osim određenih subvencija s razine kako Europske unije u cjelini tako i svake od vlada članica. oko 87% ukupnih šumskih površina su predmetom ljudskih intervencija različitog stupnja. dok su istovremeno konkurentni na zahtjevnom europskom i svjetskom tržištu. posebno se kreiraju kreditne linije i razrađuju drugi financijski modeli. što će zasigurno povećati pritisak na šumski biodiverzitet. kao masovnih prostorno disperziranih poslovnih subjekata. Europska unija kroz tzv. Unatoč određenim poboljšanjima. Šume su stanište velikog broja biljnih i životinjskih vrsta i usko su vezane s ukupnim stanjem biodiverziteta u Europi. ali je potrebno još puno posla da se napravi odgovarajući balans između poljoprivredne proizvodnje. okoliša i poljoprivredne prakse i sustava upravljanja. za razliku od ostalog svijeta. Iako se povećavaju šumske površine u Europi. neke šumske vrste i dalje ostaju ugrožene. koji u svojim osnovnim djelatnostima i investicijskim aranžmanima naglašavaju dimenziju zaštite i brige o biodiverzitetu. Biodiverzitet i šumarstvo Europa ne može zaustaviti gubitak biodiverziteta bez održivog korištenja šuma. uključujući bioenergiju. S farmama koje na direktan i indirektan način pokrivaju gotovo pola zemljišnog prostora Europske unije. podzemnih i morskih voda i gubitak biodiverziteta.

 Šume su značajan rezervoar ugljika. ali mjere koje će se poduzimati za daljnje vezivanje ugljika ne smiju negativno utjecati na šumski biodiverzitet. koje nemaju negativne efekte na okoliš. Biodiverzitet i turizam Grana turizma – koja je u bliskoj vezi sa zaštitom prirode i biodiverziteta. Bilo koji zahtjev za bioenergijom u tom smislu ne smije ugroziti biodiverzitet i ekosustav u cjelini. rekreiranja i drugih aktivnosti.) 30 . čime se jačaju i štite lokalne zajednice kako sa društvenog tako i s ekonomskog aspekta. ali i rizike za biodiverzitet i ljude. Ekoturizam uključuje posjetu prirodnim područjima s ciljem učenja.  Natura 2000 je važna komponenta napora Europske unije na tom polju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Većina europskih zemalja imaju odgovarajući zakonski i administrativni okvir da osiguraju održivo upravljanje šumama. 3 (EEA/CoP /UNCBD.  Moraju se smanjiti požari u šumama. g.  Raštrkane i fragmentirane šumske površine moraju biti u mreži staništa s ciljem zaštite biodiverziteta u šumama. Njemačka 2008.  Zahtjevi za šumskim resursima za bioenergiju će se povećati.  Genetski modificirane šumske vrste mogu osigurati korist. Adaptacije trebaju osigurati mogućnost da migratorne vrste mogu prolaziti iz šumskih predjela u zaštićena šumska područja. Ovo će zahtijevati više informacija o šumskih ekosustavima i šumskom biodiverzitetu. a koja se u posljednje vrijeme sve više popularizira i dobiva na važnosti te osigurava i svoju tržišnu održivost – jest ekoturizam. Sugestije Europske agencije za okoliš za te izazove su sljedeće:3  Proizvodnja drveta i drugih tradicionalnih šumskih proizvoda morat će biti izbalansirana u odnosu “na druge“ robe i usluge koje dolaze iz šumskih ekosustava. Europa mora oprezno voditi politiku vezano za genetski modificirane šumske vrste. Međutim. Europa će trebati kontinuirano prilagođavanje svoga sustava upravljanja šumama za buduće klimatske promjene i druge izazove. studiranja.  Klimatske promjene će pogoditi šumske ekosustave i povećati opasnosti u tom smislu. Bonn.  Zagađenje zraka većih razmjera i deponiranje dušika još su velik i značajan problem. posebno u mediteranskom području.

trgovine. 4 5 Decision VIII/5 B.  Izgrađivati i promovirati ekološku i kulturnu svijest i poštovanje. on Article 8(j) and related provisions. rudarstva itd.5 Osim Mađarske. Ove projekte financira Generalna direkcija Europske komisije za okoliš putem Kraljevskog društva za zaštitu ptica (RSPB). Fokus aktivnosti BTAU je usmjeren na područja iz Nature 2000 i njihovih neposrednih okruženja.). kao jedinica za tehničku pomoć. Mađarski BTAU.  Osigurati financijsku korist za lokalno stanovništvo i njihovu aktivnu društvenu ulogu i odlučivanje. godini s ciljem da pomogne nove “pro-biodiverzitetsko“ investicijske projekte malih i srednjih poduzeća. u kontekstu sinergijske veze biodiverziteta i turizma. Oko 50 tisuća ih je na određen način vezano za poljoprivredu. korištenje i zaštitu prirodnih resursa.4 Europska unija je proklamirala sljedeća načela za sve one koji se uključuju u aktivnosti ekoturizma:  Minimizirati negativne efekte na okoliš. Royal Siciety for the Protection of Birds – Britanska karitativna organizacija za zaštitu ptica i okoliša. planiranja i donošenja odluka. odabrane zemlje za ove projekte bile su Poljska i Bugarska. za razvoj. započela je svoje aktivnosti u 2007. Dodatnih 50 tisuća poduzeća iz drugih sektora indirektno je vezano s biodiverzitom i Naturom 2000 (relevantne aktivnosti manufakture. jačanju institucija lokalne ruralne zajednice za njihovo adekvatno uključivanje kod upravljanja.000 malih i srednjih poduzeća. Na posljednjoj Konferenciji zemalja članica UNCBD u Bonnu u tom smislu je donesena konkretna odluka.  Osigurati konkretna financijska sredstva za zaštitu okoliša. Mađarski primjer U Mađarskoj postoji oko 700. Prema procjeni Mađarskog BTAU (Biodiversity Technical Assistance Unit) blizu 45 tisuća malih i srednjih poduzeća direktno je vezano s područjima koja su uključena u Naturu 2000. Ovo se cijeni kao značajan tržišni potencijal za komercijalne banke. the Conference of the Parties (COPUNCBD).Mnoge su aktivnosti Konvencije Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu (UNCBD) usmjerene prema ruralnom stanovništvu. šumarstvo i turizam. 310 .  Osigurati pozitivna iskustva i za posjetioce i za domaćine. kroz iznalaženje financijskih mehanizama podrške odgovarajućim projektima.

a napravljen je i pregled investicijskih mogućnosti kroz biodiverzitet za mala i srednja poduzeća. i to će svaka pojedina zemlja posebno razraditi. mora na strateški postavljen i sustav311 . osim navedenih priprema. Ovdje se ima za cilj dokazati da je moguće ovakvim projektima preko malih i srednjih poduzeća osigurati upravljanje biodiverzitetskim resursima na održiv način uz komercijalnu održivost. posebno u fazi inicijalnih aktivnosti. Iznad svega glavna ideja vodilja bila je kako sačuvati biodiverzitet. a lokalne jedinice imaju zadatak. Europske unije i nekih njezinih država. Centralni dio projekta je bio uspostava lokalnih jedinica za implementaciju. Investicijsku ideju su podnosila mala i srednja poduzeća. Zaključci Analizom raspoloživih referentnih dokumenata. Ovdje se naglašava da su mogućnosti investiranja za ovakve projekte različite u raznim europskim zemljama. šumarstva i turizma. U tom ukupnom procesu lokalne jedinice metodološki provjeravaju sljedeće:  Da li mala i srednja poduzeća štite biodiverzitet?  Da li mogu koristiti biološke resurse na održiv način?  Da li ta poduzeća imaju pozitivno poslovanje?  Da li pravično dijele koristi koje nastaju u korištenju bioloških resursa? Uspostavljena je operativna mreža ekspertiza za biodiverzitet i financije na državnom i lokalnom nivou. koji su u osnovi posvećeni korelaciji biodiverziteta i sektorskih privrednih grana: poljoprivrede. da prate realizaciju projekata do njihovih samih završetaka. mogu se formulirati sljedeći zaključci:  Bosna i Hercegovina. Ove jedinice imaju zadatak da pripremaju projektne linije za mala i srednja poduzeća kojima će se aplicirati kod banaka za odgovarajuće kredite. kao značajno za Bosnu i Hercegovinu i njezinu perspektivu. kao zemlja izuzetnog prirodnog bogatstva. čiji su predstavnici bili uključeni u Upravni odbor navedenog projekta. u kojima je značajna dimenzija odgovarajućih koristi za biodiverzitet. ali odgovarajuće kreditne linije moraju biti otvorene od strane Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke. posebno biološke i pejsažne raznolikosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Glavni cilj aktivnosti bio je kako kreirati lokalne tehničke i financijske instrumente koji se odnose na javno/privatno partnerstvo i ostvarivanje poslovnih mogućnosti u tom smislu. aktivnosti i iskustava s razine međunarodnih institucija.

37/08).  U ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima treba detaljno valorizirati sve raspoložive potencijale.). zadržavanju i vraćanju stanovnika. plus značajna sredstva od privatizacije. kako u zaštićenim područjima. tako i izvan njih. proizvodnja organske hrane.  Razvojna banka Federacije BiH7 – Postojeći kapital banke preuzet od bivše Investicijske banke Federacije BiH d. Svjetska banka i dr.  Do njihove održivosti. osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projektne ideje. koji će biti direktna osnova za planske aktivnosti Fonda. a u nekim slučajevima i trajno. u iznosu od 400 miliona KM za naredne tri godine. Lokalna zajednica mora imati aktivnu ulogu u kreiranju odgovarajućih planova i donošenju odluka. Naglasak treba stavljati na originalne sadržaje koji mogu biti komparativna prednost na užem i širem tržištu. 312 . kojima se osigurava ruralni razvoj. poljoprivredu i turizam na svim nivoima upravljanja do same lokalne zajednice. te ostali eko i etno turistički proizvodi i sadržaji koji će pomoći ruralnom razvoju. Ovo podrazumijeva aktivnu i konkretnu suradnju institucija nadležnih za zaštitu okoliša.d. država mora davati odgovarajuće subvencije i druge vidove pomoći. ljekovito bilje i šumski plodovi. Konkretno u Federaciji Bosne i Hercegovine postoje sljedeće mogućnosti:  Fond za zaštitu okoliša – U programskim aktivnostima Federalnog ministarstva okoliša i turizma kroz Akcioni plan Federalne strategije zaštite okoliša. Za razvojne projekte malih i srednjih poduzeća.. Za realizaciju takvih projekata na održiv i efikasan način potrebno je uspostaviti tzv.no osmišljen način profilirati svoj održivi razvoj s posebnim fokusom na adekvatno korištenje poljoprivrednih i šumskih resursa i turističkih potencijala u najširem smislu te riječi. održiva 6 7 GEF – Global Environment Facility Zakon o razvojnoj banci Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. javno-privatno partnerstvo. zaštita prirode i biodiverziteta. svoje mjesto će imati projekti koji dolaze iz oblasti eko-poljoprivrede. novine Federacije BiH br. Financijska i druga potpora se može očekivati iz odgovarajućih fondova i banaka Europske unije i drugih međunarodnih izvora (GEF6 – Globalna pomoć za okoliš. šumarstva i ekoturizma. uvećat će se sredstvima iz Budžeta FBiH. kao i povoljne kredite za realizaciju navedenih projekata. a posebno vezano za određena vrijedna prirodna područja sa specifičnim i originalnim predispozicijama. kao što su: tradicionalna poljoprivreda. tradicionalni zanati i rukotvorine. gospodarenje šumama. uz učešće u osmišljavanju i realizaciji projekata.

Biomassza-dilemma. Sarajevo 313 . Lenschow A. Nacionalna strategija biološke i pejsažne raznolikosti Federalno ministarstvo okoliša i turizma.  Postoje i druge mogućnosti razvoja javno-privatnog partnerstva za realizaciju projekata iz navedenih okvira. A. (2008): Priručnik za polaganje ispita za turističke vodiče. N. sredstva zavoda za zapošljavanje i drugo. V. zemlja raznolikosti Johnson. I. Shelton. Literatura BiH. Hajdu. S. K. šumarstvo i ekoturizam.. D. (1997): Manual of European Environmental Law Redžić..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja poljoprivreda. The (Food) Price of Success Gyualai.. kao što su odgovarajući koncesijski aranžmani. Linking Business to Biodiversity – Bringing People Together (2008. što je strateško opredjeljenje Vlade FBiH. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.) Knill Ch. moraju se osigurati posebne kreditne linije. Herceg. 2007 Kiss..... S... Bosna i Hercegovina. (2000): Implementing EU Environmental Policy Tietenberg. T. (2000): Environmental and Natural Resource Economics Kiss..

markets can work for biodiversity and sustainable use of resources. forestry. Convincing business people of the importance of nature conservation in their strategic decisions and everyday activities is a significant task. markets may act as a good mechanism for managing scarce resources and improving livelihoods.SUPPORT OF BUSINESS TO THE PROTECTION OF BIODIVERSITY Summary Sustainable agriculture. agriculture. ecotourism and sustainable forestry have strong common similarities and synergy connection: basically these business opportunities are all based on biodiversity. In these sectors small and medium-sized enterprises (SMEs) are the most dependent on the services of nature – and biodiversity is similarly highly dependent on their activities. Key words: sustainability. but it is also very important that governments in their strategy and programmes should provide adequate support and subsidies. Thus. The challenge of biodiversity conservation is simply too important – we have to involve the business and banking community actively in it. in order to bring about an appropriate partnership between the public and the private sector. business 314 . ecotourism. biodiversity. If public policy manages this issue properly.

000 ha).com 315 . godine pod naslovom “Prostorno uređenje i zaštita rijeka Une i Sane”. 1 2 3 Sveučilište u Zagrebu.info/ Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. najvećim dijelom na teritoriju BiH. održan skup pod naslovom “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita rijeke Une. rijeka Una je po mnogočemu unikatna.ferdobasic. a u problematiku zaštite voda rijeke Une uključeni su znanstveni djelatnici koji se bave proučavanjem tla iz obje onodobne republike. a samo godinu dana poslije toga – u Cazinu je 1986. Zanimanje za prostor na kojemu je utemeljen Nacionalni park Una nije novoga datuma. e-mail: nevenko. Prvi skup posvećen tim pitanjima održan je 1985. e-mail: basic@gmail. Kao što joj i ime kazuje.000 ha smješteno je u slivnom području rijeke Une (208. i razvoja industrije. Agronomski fakultet.herceg@gmail. Sarajevo. jedinstvena pa stoga zamisao o osnivanju Nacionalnog parka u njezinu porječju predstavlja jamstvo održivog gospodarenja na ovom području i zaštitu svih prirodnih osobitosti na njemu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM I ZAŠTITA TLA NA PODRUČJU NACIONALNOG PARKA UNA Ferdo Bašić Hamid Čustović2 Nevenko Herceg3 Uvod Područje Nacionalnog parka Una površine nešto veće od 23. Na tim skupovima razmatrani su različiti aspekti razvitka ovoga prostora i konflikti između zahtjeva za zaštitom tla i vode. napose drvne i prehrambene. e-mail: custovic. Sane i Korane”.com Federalno ministarstvo okoliša i turizma. a danas samostalne države. koje su poznate kao izvor onečišćenja.hamid@gmail. god.com www. a manjim dijelom na teritoriju Republike Hrvatske.

8 do 1. Imajući sve rečeno u vidu. koji sadrže do 99% CaCO3. štiti i u svojoj masi skladišti pitku vodu pa nas dakle i poji.2 milijuna godina! Nesmotrenim gospodarenjem može biti uništeno za jedan dan! Značaj i uloge tla Tlo je izvor života i opstanka čovjeka. “Prostor” koji pruža takvo gospodarenje predstavlja čvrst “okvir razvoja” i određuje njegova trajna ograničenja. Koncept sugerira korištenje poljoprivrednog zemljišta i ostalih prirodnih dobara sukladno preporukama Agende 21 Svjetske konferencije o okolišu (Rio de Janeiro. Slivno područje NP Una izgrađuju gornjokredni vapnenci i dolomiti velike čistoće. socijalna i prostorna uloga. na prvom mjestu poljoprivrede i šumarstva kao najvažnijih gospodarskih grana koje moraju biti oslonac opstanka pučan- 316 . jasno je da je cjelovita zaštita tla conditio sine qua non opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una! Djelotvorna zaštita podrazumijeva tri međusobno povezana smjera djelovanja: inventarizacija stanja tala. a tvorba tla je vrlo spor proces. trajno motrenje (monitoring) i informacijski sustav tala.Dobro osmišljeno. Tlo je najveće blago svakog naroda. konceptom koji ima naslov “Višenamjensko obilježje poljoprivrede i tla – VOPT” (Multifunctional Character of Agriculture and Land – MFCAL). u Maastrichtu 1999. Uzimajući u obzir sve uloge tla. U “pripremi za doček” novog milenija. te ulogu je osmislila i definirala Međunarodna konferencija u organizaciji FAO i Nizozemske vlade. uloga u oblikovanju krajobraza. Tlo nastaje iz samo 0. Opskrbljujući biljku potrebnim tvarima – vodom i hranjivima. ekološka.0% netopivog ostatka. na znanstvenim spoznajama utemeljeno. odlučno utječe na izgled prirodnog krajobraza. 1996). a svojim značajkama određuje način korištenja prostora i izgled “kulturnog krajobraza”. višenamjensko dobro s brojnim ulogama. zatim tlo je izvor sirovina i energije i ima rekreacijsko-turističku ulogu.MFCAL utemeljen je na činjenici da tlo ima višestruku ulogu: proizvodnja hrane. što oslikava podatak da nastanak sloja od 100 cm traje od 0.2 – 1. tlo nas hrani i odijeva. pruža nam dakle ugodan životni prostor. godine. na površini oko nas i pod našim nogama čuva i održava biološku raznolikost. održivo gospodarenje tlom pruža cjelovitu zaštitu tla i jamči skladno kretanje tvari i energije u svim terestričkim i semiterestričkim ekosustavima Nacionalnog parka Una od svakovrsnih oštećenja. 1992) i Planu djelovanja Svjetskog samita o prehrani (Rim. Koncept VOPT . u izradi strategije razvitka gospodarskih grana koje se temelje na korištenju tla.

da se tu nalaze brojni izvori pitke vode na čije se korištenje u budućnosti svakako računa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stva na području Nacionalnog parka Una. od podjednakog su značaja pa ih tako treba i vrednovati! Na području Nacionalnog parka Una na prvom je mjestu dakako ekološka. prirodnom stanju. zrakom i hranjivima. ruralni razvitak i turizam su obećavajuće djelatnosti koje idu “rame uz rame” i imaju sve uvjete za dugoročno skladan razvoj na ovom prostoru. nisu izolirane od drugih uloga. socijalno i ekonomski održiv uzgoj bilja i stoke za lokalno pučanstvo kako bi se ono održalo na ovom teritoriju. a zatim socijalna uloga – zapošljavanje radne snage i održavanje željene demografske slike – ili pak oblikovanje krajobraza i rekreacijsko-turistička uloga. od kojih navodimo najvažnije: 31 . Sve su uloge tla neodvojive jedna od druge. očito je temeljna uloga tla na području NP Una održati prirodnu vegetaciju šuma i travnjaka – livada i pašnjaka u što je moguće povoljnijem. svi oblici održive i ekološke poljoprivrede. U toj ulozi tla NP Una su nezamjenjiv čimbenik biljne proizvodnje u poljoprivredi i šumarstvu. S druge strane. Općenita poruka ovoga koncepta je da tlo treba vrednovati višenamjenski. dosljedno se držeći premise da su sve njegove uloge od jednakog značaja. što omogućuje proizvodnju biomase – organske tvari – fotosintezom. a na poljoprivrednim površinama omogućiti ekološki. načinom korištenja tla poljoprivreda i šumarstvo utječu na okoliš – prirodne i antropogenizirane terestričke i akvatične ekosustave. Negativne utjecaje na okoliš – tlo i poljoprivredu od utemeljenja i djelovanja Nacionalnog parkana okoliš ne vidimo – naprotiv! Ekološko-regulacijska uloga tla S obzirom na činjenicu da NP Una obuhvaća područje krša. pa stoga imaju i značajnu ekološku ulogu u trajnoj zaštiti NP Una. Brojni su ekološko-regulacijski utjecaji tla. Smatramo da će NP svakako tome pridonijeti. Uloga tla u tvorbi biomase Općenito je najznačajnija. U tom smislu. kao izvor hrane i drvne mase i/ili profita. polazište treba biti činjenica da te grane. Temeljem rečenoga. ova uloga tla izuzetno je značajna za normalno funkcioniranje i ekološku održivost svih ekosustava na teritoriju NP Una. nezamjenjiva i primarna uloga tla opskrba biljke vodom. odnosno održavanje prirodne vegetacije u šumskim. a iskoristile i mogućnosti doseljenja. a uzgoj bilja u agroekosustavima.

može se očekivati. To vrijedi i za ekološki rizične tvari. te tvari postaju onečišćivači. kao što su natrij. bilo da imaju pozitivan ili negativan utjecaj. primjerice. primjerice u hranidbeni lanac – biosferu ili se ispirući u krške vode. ova značajka tla ima ključnu ulogu. može ugroziti podzemnu vodu u područjima s primjenom većih doza pesticida. tlo ima ulogu prijemnika (akceptora) tvari koje padaju na tlo ili se u njega hotimično unose. ekološki irelevantne tvari. Putem koloidnog kompleksa tlo veže različite tvari. Oštećenje tala NP Una. odnosno biosferom. ali i sva biljna hranjiva koja čovjek unosi u tlo gnojidbom.. i tako se odupire većim promjenama reakcije tla. dakle različite onečišćivače – polutante. odnosno u hranidbenom lancu. kao i zaštitna sredstva (pesticidi).Tlo kao prijemnik (akceptor). da se preko 99% pesticida koji ulaze u tlo inaktivira na ovaj način. Te tvari se u tlu mogu nakupljati pa tlo ima ulogu njihova sakupljača (akumulatora) zahvaljujući mehaničkoj. Računa se. a tlo izvor emisije onečišćenja. a ekološki su relevantne za sve članove biosfere i sastavnice okoliša. pristižu u tlo u obliku “suhih” aerodepozicija. kao što je vezanje stranih tvari na adsorpcijski kompleks. primjerice zakiseljavanjem kiselim kišama od donosa mokrih i suhih depozicija zračnim putem i onečišćenje tala tim putem. fizikalnoj i fizikalno-kemijskoj sorpciji. napose vodu. no najvažniji je oblik sorpcije vezanje na koloidni kompleks tla – humus i glinu. koje iznose Martinović i Vranković (1986). Mehanizmi vezanja – sorpcije onečišćenja u tlu jako su različiti. kalij. sakupljač (akumulator) i izmjenjivač (transformator) onečišćenja S obzirom na smještaj “između” litosfere i atmosfere i na neposredni kontakt s hidrosferom i antroposferom. Tako tlo u ulozi univerzalnog pročistača čisti – filtrira oborinsku vodu i štiti vodotoke i podzemnu vodu. preko granične vrijednosti koja da31 . a na prvom mjestu teške kovine i potencijalno toksične elemente koji u procesu prirodnog kruženja tvari. pokazuju dosta visok sadržaj olova. ili putem oborinske vode. prelazeći u netoksične. magnezij i dr. kalcij. Za terestričke i akvatične ekosustave. Izlazeći iz tla u druge sfere. Ovoj skupini tvari pripadaju na prvom mjestu teške kovine i sva organska onečišćenja. Puferizacija se vrši i drugim mehanizmima. Kisele komponente tlo puferira pomoću kationa. Tlo je univerzalni pufer koji inaktivira tvari što suhom ili mokrom depozicijom ulaze u njegovu masu ili se pak oslobađaju mineralizacijom organske tvari. premda malen. Ostatak. napose za zaštitu krških vodotoka i podzemne vode od onečišćenja. Prvi podaci o sadržaju teških kovina u tlima na području Bihaća i Cazina. kao prašina. kao “mokra depozicija” ili kisele kiše. a nije isključeno da se to već dogodilo.

Klimatsko regulacijska uloga tla Tlo je središnja karika u lancu biotransformacije organskog ugljika pa u toj ulozi snažno utječe na sadržaj i ukupnu količinu CO2 i drugih plinova koji uzrokuju tzv. primjerice. a ključnu ulogu u njezinu oblikovanju ima tlo. stvorio je “kulturni krajobraz”. Naravno da to treba tek istražiti jer. On 31 . Globalno gledajući. potpuno prilagođen prirodnim prilikama. tlo može izmijeniti pomoću mikrobiološkog kompleksa u bezopasne oblike pa ono ima ulogu izmjenjivača (transformatora) tih tvari. Tlo kao izvor genskog bogatstva i zaštite biološkog raznovrsja Tlo. koji uzrokuje tzv. i to samo na reljefskim ekspozicijama okrenutim zračnim strujanjima iz industrijskog bazena zapadne Europe. Zbog navedenih razloga svakako je potrebno najprije izvršiti inventarizaciju stanja tala. o čemu uvjerljivo govore posebni prilozi iz pera uglednih autora sudionika ovog savjetovanja. napose olova. ukupna količina organskog ugljika u tlu – humosferi – trostruko je veća nego u nadzemnoj biološkoj masi. a zatim uspostaviti sustav trajnog praćenja – monitoringa tih tvari u tlima NP Una. napose organske kao što su pesticidi ili nafta i njezini derivati.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nas vrijedi u većem broju europskih država. Važno je reći da provedba Kyoto protokola pred gospodarenje tlom postavlja nove zahtjeve. Tvari sakupljene u njegovoj masi. dakle utvrditi sadržaj ekološki relevantnih tvari u njima. iznosi tvrdnju da oko 15% CO2. je stanište i genski rezervat brojnih mikro i makro organizama. a unoseći u prostor poljoprivredu. koji će svakako utjecati na njegovo korištenje. Prostorna uloga tla Krajobrazna vrijednost područja NP Una temelj je njegova opstanka. Čovjek je u prirodne krajobraze NP već “utisnuo” svoje “poruke”. Mijenjajući krčenjem prirodnu vegetaciju. koja i predstavlja najveću prirodnu vrijednost i bogatstvo NP Una. “učinak staklenika”. U ovoj ulozi tla NP Una trebaju omogućiti što je moguće bogatiju i raznovrsniju floru i faunu. a napose tlo zaštićenog prostora kao što je nacionalni park. “učinak staklenika” otpada na poljoprivredu. jer ono određuje moguće načine korištenja prostora. odnosno pedoflore i pedofaune. u tlima NP Risnjak utvrđen je ekstremno visok sadržaj nekih teških kovina. IPPC (Intergovernment Panel on Climate Change) na svom zasjedanju 1995. Treba reći da je površina područja utjecaja jako malena pa se ova uloga tla u tom smislu može smatrati zanemarivom.

Bihać 3. Bihać 4 i Knin 2. 320 . Tlo kao izvor sirovina Tlo je značajan izvor sirovina. Tlo kao povijesni medij Tlo je značajan povijesni medij. ako do nje ikada dođe.000. koji treba sačuvati.čak obogaćuje prostor i čini ga još dopadnijim. Na području NP Una nalaze se brojni manji.000. Metode rada Glavni izvor podataka za ovaj rad su već izvršena istraživanja u okviru izrade OPK – Opće Pedološke karte Bosne i Hercegovine. tipovi do nivoa podtipa). počet će degradacijom tla i gubitkom njegovih. napose za građevnu industriju. koji se nerijetko koriste za odlagališta otpada. A devastacija NP Una. mogućnost razvitka ruralnog turizma i funkcioniranja NP Una. Naša je ocjena da područje predviđeno za NP Una ima dopadnost i krajobraznu vrijednost koja ga svakako čini atraktivnim za ovu namjenu. skeletnih tala i golog krša. Tu praksu treba svakako prekinuti i u prostor unijeti red. Zaštita krajobrazne raznolikosti područja NP Una nerazdvojna je od zaštite tla u prostoru. posebna pažnja je posvećena geološkom supstratu na kojem su se ova tla formirala. te brojna i svakovrsna istraživanja izvršena na obližnjem području Sadilovca. i to za listove (sekcije) Bihać 1. Ti su izvori navedeni u popisu literature. jer se u njemu nalaze konzervirani različiti arheološki artefakti i paleontološki materijal. a već oštećene dijelove rekultivirati i vratiti prirodnu vegetaciju. Nemamo iscrpnijih podataka o takvim nalazištima na području NP Una. koji služe kao izvori informacija za rekonstrukciju geoloških pretpovijesnih i povijesnih događaja na ovom prostoru. Pedosistematske jedinice prilagođene su i klasificirane prema službenoj genetskoj klasifikaciji (razdjeli.000 na listu Karlovac 1 i 2 i Knin 2. Za tumačenje geoloških obilježja korištena je Katzerova Geološka karta BiH u mjerilu 1:200. u prethodnom tekstu opisanih uloga. Od velike su nam koristi bila i vlastita istraživanja u okviru izrade OPK Hrvatske mjerila 1:50. osim da tih nalazišta ima. Gospodarenje tlom izravno utječe na izgled krajobraza. što je prikazano na razini podtipa tla. napušteni kamenolomi. održavati i razvijati u ulozi očuvanja svih uloga Nacionalnog parka Una. mjerila 1:50. Mislimo pri tome ne samo na prirodne površine nego i na “kulturni krajobraz”. klase. S obzirom na veliku rasprostranjenost plitkih.

Stupanj onečišćenosti (So) računa se po formuli. Za ocjenu stupnja onečišćenosti poljoprivrednog tla za konvencionalnu poljoprivredu teškim kovinama koristili smo kriterije za MPS (maksimalno prihvatljiv sadržaj) definirane Pravilnikom o zaštiti tla (NN 15/92) Republike Hrvatske. godine. Sadržaj u tlu (mg/kg tla) Stupanj onečišćenja tla – So = ---------------------------------------------------------Maksimalni prihvatljiv sadržaj (mg/kg tla) Temeljem stupnja onečišćenosti tla su razvrstana prema vlastitim kriterijima (Bašić.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Kao izvor za sve statističke podatke korišten je Statistički godišnjak Federacije BiH od 2003. Kriterije iz toga pravilnika prikazujemo u tablici 1. skeletna tla i tla Teksturno teška tla i U suhoj tvari komposta siromašna bazama tla bogata humusom i drugih organskih gnojiva Sadržaj u mg/kg tla. 1993) u pet razreda. Podaci se odnose na ukupan sadržaj dobiven ekstrakcijom uzorka tla u zlatotopki. 15/1992) Teška kovina Laka. Sličan pravilnik bi BiH trebala što prije donijeti. Tablica 1 Granične vrijednosti – maksimalno prihvatljiv sadržaj teških kovina u poljoprivrednom tlu – MPS (”Narodne novine”. ekstrahirano u zlatotopki 1 2 10 1 2 10 100 150 500 10 15 20 20 30 20 50 50 100 50 60 100 60 100 500 60 100 500 200 300 2000 2 2 - Kadmij (Cd) Živa (Hg) Olovo (Pb) Molibden (Mo) Arsen (As) Kobalt (Co) Nikal (Ni) Bakar (Cu) Krom (Cr) Cink (Zn) PAH – policiklički aromatski ugljikovodici U karbonatnim tlima dozvoljen je sadržaj za 25% viši od sadržaja u tablici. od kojih u gospodarenju tlom prema svakom razredu treba postupati na poseban način. br. sve s ciljem da se povoljna tla zadrže u toj 321 .

00) – na tlu nije dozvoljen uzgoj bilja koje bi se koristilo za humanu ili animalnu ishranu. a područje predviđeno za NP Una obuhvaćeno ovim radom čini manji dio njezina sliva koji većim dijelom teritorijalno pripada BiH. a interpretirane prema kriterijima koji vrijede za analitičke metode primijenjene u izradi OPK. a plodored podrediti iznošenju teških kovina. uključivo uobičajene agromelioracijske zahvate.00) – tlo je nepogodno za svaki uzgoj bilja. Treba ih zaštiti od svakovrsnih oštećenja. To je tipično krško područje. IV RAZRED – Onečišćeno tlo (So 1. izvore emisije staviti pod nadzor. III RAZRED – Tlo velike onečišćenosti (So 0.00-2. nužni su energični zahvati zaštite tla. odnosno uzgoj bilja za proizvodnju svake vrste hrane.kategoriji.     Značajke podneblja opisane su na temelju raščlambe podatka Državnog meteorološkog zavoda. primjena sredstava za blokiranje teških kovina. Značajke tla opisane su na temelju rezultata fizikalnih i kemijskih analiza. pokriveni krš. V RAZRED – Zagađeno tlo (So preko 2. napose od izvora emisije onečišćivača i tretirati kao posebno vrijedan resurs na području na kojemu su utvrđena II RAZRED – Tlo povećane onečišćenosti (So 0. a manji dio obuhvaća istočni dio općine Donji Lapac koji se nalazi na području Republike Hrvatske. Rezultati rada Čimbenici tvorbe tla (pedogeneze) Rijeka Una izvire na području Suhajskog polja u Hrvatskoj. a plodored podređen biološkom čišćenju tla – bioremedijaciji – iznošenju teških kovina iz tla. koje čini tzv. bez ograničenja.50) – tla pogodna za uzgoj bilja.50-1. To je prije svega vrlo porozan 322 . a ona koja su manje povoljna poprave da bi se mogla svrstati u višu .25) – tla pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. ali su na njima potrebne pojačane mjere zaštite. a na njima valja provesti posebno cjelovite mjere sanacije. kontrole izvora emisije.vrijedniju kategoriju:  I RAZRED – Čisto tlo (So do 0. ali ih je potrebno zaštititi od emisije teških kovina.00) – tlo je pogodno za uzgoj poljoprivrednih kultura. niski. sa svim obilježjima i zakonitostima koje krš nosi sa sobom.25-0. nadzor izvora emisije.

C o Mjesečni i godišnji Langov kišni faktor 41.2 6.4 8. unutrašnje vodotoke i jezera protječe voda. Tip tla.2 15.4 22.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vapnenački medij kroz čije brojne pukotine – “kaverne”. napose one koje povećavaju sposobnost tla da se odupre negativnim posljedicama. Ta povezanost cijeli teren čini ranjivim i osjetljivim na svaki incident na svakom dijelu slivnog područja.2 11.0 19.0 10.5 127.9 10.2 10. Valja stoga reći da filtracijska i puferizacijska sposobnost tla ima odlučujuće značenje za čistoću te vode.2 5. koja sa sobom nosi suspendirane čestice različitog porijekla. Stoga je vrlo važno poznavati aktivnosti čovjeka na području sliva – bilo da su one industrijske ili iz oblasti poljoprivrede. Brojni su izvori s obje obale Une podzemnom hidrografijom povezani sa slivom rijeke Une.8 18. Klimatske prilike Predstava o klimi kao ekološkom čimbeniku i čimbeniku pedogeneze za područje Bihaća vidi se iz podataka prikazanih u tablici 2.2 5.5 Oznaka klime Nivalna Perhumidna Perhumidna Humidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Humidma Perhumidna Perhumidna Humidna 0.7 62.6 2.1 6.3 14.2 2. njezinu zaštitu i funkcioniranje akvatičnih ekosustava u njoj i zoni njezina utjecaja.5 20.9 5. šumarstva. njegove značajke.7 11. Tablica 2 Pokazatelji klimatskih prilika meteorološke postaje Bihać Mjeseci Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Prosjek Prosječno Oborine mm 94 91 96 118 121 110 116 117 97 117 150 125 1352 Temp.4 16.8 6. turizma. prometa i drugih djelatnosti – kako bi se rizik od možebitnog incidenta sveo na najmanju moguću razinu.6 323 . ima ključnu ulogu u ovim procesima.

Sukladno tome. međusobno miješani i taloženi. koje iz njih po svim svojim obilježjima nisu mogle nastati. No. a srednja mjesečna temperatura 10. Razni geološki sedimenti su prijenosnim silama. ne postoji striktno odvojena granica. a do stanovite mjere i geološko-litoloških prilika.Utjecaj klime na formiranje tala može se pratiti putem njihova zonalnog rasporeda u horizontalnom i vertikalnom smjeru. Krški oblici na nižim položajima su prekrivani mlađim sedimentima 324 . do najmlađih kvartarnih. najmlađi kvartarni nanosi. pretežno sedimenti neogena. kao klimazonalni tip tla vezan za Langov kišni faktor javlja se smeđe tlo na vapnencu – kalcikambisol. mlađi geološki sedimenti. a posebno između produkata njihova raspadanja. Ipak treba naglasiti da na području NP Una s povećanjem nadmorske visine planinskog područja dolazi do izmjene pedogenetskih procesa i pojave jako humoznih crnica i drugih degradiranih tala. Jedino se na taj način može objasniti pojava dubokih naslaga tla na pojedinim mjestima na vapnencu i dolomitu.6 °C pa je klima humidna. Geološko litološke prilike – matični supstrat Matični supstrat na području sliva rijeke Une je dosta heterogen. višegodišnji prosjek oborina je 1352 mm. odnosno aluvijalnih nanosa uz rijeku Unu. a najviše vodom i eolskim putem. transportirani su i na veće udaljenosti. Prema ovom pokazatelju bilo je za očekivati da je klimazonalni tip tla na vapnencu vapnenačko-dolomitna crnica – kalkomelanosol. izračunati klimatski pokazatelji i iz njih dobivena oznaka klime i pravci razvoja tala u prirodi znaju biti korigirani pod utjecajem izraženog i jako razvijenog reljefa. Međutim. općenito promatrajući. neujednačen. Tri su skupine supstrata odlučne za tvorbu tala NP Una:    vapnenačke stijene. Premda su pojedine skupine stijena međusobno uglavnom odvojene. oni klimu čine nešto sušom nego pokazuju godišnji i mjesečni kišni faktori. čemu je naročito pridonijela razvijenost reljefa. između njih. Prevladavaju po zastupljenosti sedimentne stijene različite starosti i sastava. kao zonalnih tipova. koje sa svoje strane modificiraju ulogu i značaj klime u pedogenetskim procesima. Očito je da čak pet mjeseci pedogenetski najaktivnijeg dijela godine koji imaju semihumidnu klimu snažno utječe na strukturu pedosfere ovoga područja. Kako se vidi. počevši od najstarijih mezozojskih iz razdoblja trijasa.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ili trošinom (regolitom) s viših položaja. a u donjim dijelovima i konglomerati vezani karbonatnim detritusom. rendzina i koluvijalna tla vrtača. tako da na mjerilu karte 1:50.0 %. s preko 90% zastupljenosti vapnenačko-dolomitni sedimenti su najrašireniji. a teren je prepun vrtača pa je ovaj krš u literaturi opisan kao “boginjavi krš”. i općenito ovoga sliva. lesivirana crvenica. a jako trošni. To su uglavnom vapnenci i dolomiti donje i gornje krede jako velike čistoće. Od grubljih klastičnih sedimenata mjestimično se javljaju i vapnenačke breče sastavljene od krednih i foraminiferskih vapnenaca promjera 0. juri i kredi. a teče vrlo sporo. ali ih ima i na području Kulen Vakufa na jugu. erodirana tla iz klase nerazvijenih tala (litosoli i rankeri) do plitkih humusno-akumulativnih tala kao što su vrlo plitke crnice.000 tla nisu mogli biti pojedinačno izdvojena. a dublja se javljaju samo u vrtačama. Tu su tla vrlo plitka. 325 . Na nagnutim terenima razvila su se vrlo plitka. masiv Plješevice i kanjone vodotoka. Taloženi su u svim formacijama mezozoika – trijasu. Neogeni sedimenti ispunjavaju cijelo Bihaćko polje na sjeveru. a i šire područje kanjona Une od Bihaća do Kulen Vakufa. koji sa sjeverozapadne i zapadne strane zatvaraju Bihaćko polje i sva izvorišta. na krškim pločama i zaravnima nastala su tla različite dubine: smeđa tla – kalcikambisol. Prema osnovnoj geološkoj karti BiH za list Bihać. To se posebno ističe na ravnim terenima. odnosno ponekad kaotičnim smjesama svih tih materijala. Uglavnom ih čine laporoviti vapnenci. odvijaju se i procesi okršavanja – karstifikacije. Od svih vapnenačko-dolomitnih formacija najrasprostranjeniji su sedimenti krede. Tercijarni sedimenti paleogena su manje zastupljeni i to mjestimično. pijeska i sitnog šljunka. sadrže do 99 % CaCO3. Na području krških zaravni Plješevice. Oni izgrađuju masive i obronke Plješevice. U središnjem dijelu Bihaćkog polja nalaze se i sedimenti gline. Na ovim supstratima razvile su se uglavnom posmeđene rendzine.5-15 cm. dok netopivog ostatka (rezidij) iz kojeg nastaje tlo sadrže svega 0. i različita smeđa tla. Na vapnenačkim i dolomitnim starijim formacijama. na području sliva pokrivaju sve krške površine sliva. škrapama i uvalama u koje su deponirana erozijskim nanosom. Lapori su karbonatni. kao što je to slučaj zapadno od Bihaća na području Beljavca. Na presjeku geološkog profila smjenjuju se vapnenačko-dolomitni i drugi sedimenti razne starosti. najčešće kao klastične naslage eocena – lapori. Prema procjeni. žuto smeđe boje. a na dubljim nanosima smeđa tla na glinama.2 – 1. Proces trošenja starijih vapnenaca odvija se uglavnom kemijskim putem. Zbog toga su tla ili jako plitka ili ih uopće nema.

Posmeđene 2. Na dolomitu 2. Automorfna tla Tip 1. Popis svih pedositematskih jedinica i njihova površina prikazani su u tablici 3.3. Prema svim obilježjima vrlo su raznovrsni.45 1. Tablica 3 Popis pedosistematskih jedinica Klasa (A)-C Nerazvijena tla A.764.000. Najrasprostranjeniji su aluvijalni i koluvijalni nanosi. u obliku pijeska.107. Na dolomitu 2. koluvijalnih močvarnih sedimenata ima najviše u dolinama rijeka. Kamenjar – litosol Podtip 1. Zaravnjene krške ploče nisu dakako “prave” ravnice u poljoprivrednom smislu.65 454.1.2.99 992.07 490. Na tvrdom vapnencu 2. Površina je izlomljena brojnim vrtačama koje je čine “boginjavom”. visinska razlika terena koji se diže od Bihaćkog polja prema krškoj ploči podnožja Plješevice.Kvartarni sedimenti pokrivaju najniže reljefne položaje u kanjonima rijeka Une i Unca.1. ilovače i sl. Posmeđene 3. a zastupljene su sve njegove klase. Na ovom prostoru postoje svi reljefski oblici od mikro do mezo i ororeljefa. zatim močvarni sedimenti i taložine sedre. kamena.17 123. na području NP Una je vrlo značajan. šljunka. Razvijenost reljefa i oro-reljefski oblici utjecali su na diferenciranje različitih klimatskih zona u kojima postoje vrlo različiti uvjeti za živi svijet. Utjecaj reljefa. Veliki broj dislokacijskih linija. Manja je rasprostranjenost močvarnih hidromorfnih tala.2.10 3. kao čimbenika geneze i osobina tala. Aluvijalnih.16 326 .4.06 1.3.13 238. a odlikuju se različitim mehaničkim sastavom koji može biti grub ili fin.1. Na tvrdom vapnencu 3. Na trošnim vapnencima Površina u ha 613.062.04 2. Na vapnencu 1. Rendzina 2. Tla na području NP Una Tla NP Una najvećim dijelom pripadaju razdjelu automorfnih tala. Na dolomitu.46 6.34 A-C Humusno akumulativna 3.2. čine reljef važnim pedogenetskim i ekološkim čimbenikom. posmeđena 3. Vapnenačko-dolomitna crnica tla – kalcimelanosol 3. gline. i njihovim širim dolinama.623.

68 Kako se vidi.08 49.37 67.54 106.2. Distrično smeđe tlo – distrični kambisol A-(B)-C Kambična tla 6. Na dolomitu 5.40 7. Na tvrdom vapnencu 4. Od te površine na vodenu površinu Une otpada 106.19 ha. Na pješčenjaku 5.23 519.79 73. smeđe tlo.973.3. Hidromorfna tla (A) – I – II.1. Na konglomeratu 6. Eutrično smeđe tlo – eutrični kambisol 7.43 773.1. Ritska crnica (humoglej) Rijeka Una SVEUKUPNO 5. Pjeskovita tla 12.71 224. Fluvijativno livadsko Semiglejna tla (Humifluvisol) 13. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalcikambisol 4. ukupna površina područja obuhvaćenog ovim radom je 23.1.1.22 1. Smeđe tlo i rendzina na tvrdom vapnencu i dolomitu tala iz klasa: 9.51 399.305.75 220.72 155.06 171.. Na pijesku hidromorfna tla 12. Na dolomitu Asocijacije 8. 12.46 105..3. Ilovasta tla A-C-G 13.1. Karbonatno tlo Glejna tla 15.983. Na gipsu 7. Posmeđena 7. Beskarbonatno tlo A-G 14.33 308.39 1.50 176.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 4.4. Smeđe tlo na tvrdom vapnencu i dolomitu i koluvijalno tlo vrtača A-C 11.1. Na tvrdom vapnencu 7.92 38.305.3.03 616.84 1. Močvarno glejno (euglej) 14.582. Litosol i rendzina na tvrdom vapnencu (A)-C 10.19 23.1.312. Na nekarbonatnoj glini 5.712.02 131.28 19.3.2.77 671. Crvenica 7.81 1. Karbonatno 14.53 310. Rendzina na dolomitu. Lesivirana 7.2.110.43 152.02 729. Fluvijativno ili aluvijalno Nerazvijena 12. a sve ostalo su 32 . posmeđena crvenica A-(B)-C na tvrdom vapnencu i koluvijalno tlo vrača Tipa profila B.68 ha.1. Na trošnom vapnencu 4.2.

napose poljoprivredu. od zamisli do provedbe. ostavila dubok trag. godine za bivše države ** Neslužbeni podaci – rezultati na temelju procjene Podaci nedvojbeno pokazuju pad broja ljudi koji nastanjuju ove prostore u svim općinama. godine i procjene današnjeg stanja. U tablici 4 prikazujemo demografsku sliku područja Unskosanskog kantona na temelju podataka popisa iz 1991. slijedi zatim vapnenačko-dolomitna crnica – kalcimelanosol. Način korištenja zemljišta Način korištenja tala važno je pitanje i za uspostavu. Dakako. Ratna pustošenja na cijelom su području. Preciznih podataka o aktualnom načinu korištenja tala koji bi se odnosili na područje predviđeno za NP Una nemamo. broj ljudi u općini Bosanska Krupa je praktički prepolovljen. ali ono ostavlja još sasvim dovoljno “prostora” za novo naseljavanje na ove prostore i ekološki prihvatljive gospodarske aktivnosti. radnoj sposobnosti stanovništva. središnje je pitanje nazočnost čovjeka.000 ha smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalcikambisol. a u njoj s bezmalo 8. Tablica 4 Demografska slika stanovništva u nekim općinama USK Općina Bihać Bužim Bosanska Krupa Cazin Ukupno USK 1991* 70 732 16 917 58 320 63 409 371 705 2001** 60 325 17 873 29 299 60 387 305 905 2002** 60 511 18 071 29 423 60 772 307 124 2003** 60 707 18 251 29 580 61 094 304 181 * Službeni rezultati popisa 1991. bilo za očekivati. s obzirom na klimazonalnost tala. Sukladno očekivanoj klimazonalnosti. Značajan broj ljudi napustio je ova područja. a pogotovo za održiv opstanak Nacionalnog parka Una i zaštitu okoliša u njemu. s obje strane državne granice. Slično je stanje i u općini Donji Lapac na hrvatskoj strani. Kao što je. a napose krumpira ima vrlo povoljne uvjete razvoja i ekspanzije 32 . Proizvodnja sjemena praktički svih kultura. ali nismo sigurni da bi oni bili ohrabrujući za provedbu ambicioznijih razvojnih zamisli. najzastupljenija je klasa smeđih tala. Za svaki program.tla. to stanje treba održati. koja također ima prostora za intenzifikaciju. osim općine Bužim gdje je broj ljudi povećan. obrazovnoj strukturi. No. Nemamo nažalost podatke o starosnoj dobi. a povratak je još uvijek neizvjestan.

673 80.379 11. Neplodno zemljište 665 360 1.968 4.0 100.0 72. Tablica 5 Korištenje zemljišta nekih općina Unsko-Sanskog kantona Općine – površina u ha Bihać Bužim Bos. Šumsko zemljište 47.120 4.3 2.122 16.3 6.4 0 0 100.7 77. Pašnjaci 2.0 Struktura u % (Poljoprivredno zemljište = 100) Oranice i vrtovi 54.225 5.913 27. pod manje-više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine površine NP Una.4 36.3 Neplodno zemljište 1. drame koje su se odvile i probleme koji se na njima prelamaju.832 5.8 Voćnjaci 2.8 28.3 22.585 5.751 26. Slobodno se može reći da je to gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti.0 100.674 21.210 7.894 13. Ukupno zemljište (9-11) 68.239 6. Uzme li se u račun i šumsko zemljište.2 Obradivo zemljište 89.6 100.5 0 16. Ribnjaci 0 0 0 8.2 15.0 2.796 20. Livade 6.0 Način korištenja Cazin 16.8 2.2 71.813 489 4.8 1.7 Vinogradi 0 0 0 Livade 32. Krupa 1. Voćnjaci 434 63 474 3. Oni također ukazuju na stanje.0 100.7 60.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Podatke o strukturi korištenja poljoprivrednih površina prikazujemo u tablici 5.962 743 28.815 2. Trstici i bare 0 0 0 9.1 0. Oranice i vrtovi 11. na cijelom je području visoka. Vinogradi 0 0 0 4.6 9.1 17.9 64.6 60.584 6.6 1.5 90. pitomog i dopadnog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru.5 47.3 Ribnjaci 0 0 0 Trstici i bare 0 0 0 Poljoprivredno zemljište 100. a područje općine Bihać u 32 .109 7.715 Struktura u % (Ukupno zemljište = 100) Poljoprivredno zemljište 30.542 12.153 0 0 22. Poljoprivredno zemljište (5-8) 21.277 2. Obradivo zemljište (1-4) 18.0 Najprije.794 10.8 Ukupno zemljište 100. točnije previsoka zastupljenost neobrađenog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta.885 2.024 55.664 355 0 3. oslikavaju procese koji se na ovom prostoru odvijaju.9 Šumsko zemljište 68.7 Pašnjaci 10.8 49.0 100.

To oslikava podatak o. Posebno je povoljno i to što su površine pod po vrijednosti vodećom krmnom kulturom – lucernom zavidno visoke. Preko 70% poljoprivrednog zemljišta je izvan korištenja. a mi vjerujemo i da hoće ovom kraju donijeti gospodarski i demografski oporavak i biti jamstvo gospodarski. Ohrabruje podatak o visokoj zastupljenosti krmnog bilja. primjerice. U taj koncept skladno se uklapa Nacionalni park Una. Pozitivan predznak sa stajališta optimalnog prometa organske tvari u tlu. socijalno i ekološki održivog sigurnog i stalnog napretka. reljefne prilike i opće značajke krša. a kondicija usjeva prema našim višekratnim opažanjima vrlo dobra. Povoljna je okolnost što je najveći dio površine prekriven vegetacijskim pokrovom koji pruža pouzdanu zaštitu. Sudeći prema tim podacima proizvodnja za tržište gotovo i ne postoji. jer industrijskih kultura nema. Neka nam je dopušteno reći još i mišljenje da se u tom pogledu ima što naučiti iz već bogatog iskustva u poslovanju i pristupu tom pitanju od strane Nacionalnog parka Plitvička jezera. sustavnu tržišnu promidžbu – može. 66% žitarica na području općine Cazin ili 48. izložena visokom riziku od erozije vodom i vjetrom.5% u općini Bihać. odmjerenih i usklađenih mjera vlasti od lokalne do državne razine. a površine pod povrćem su na simboličnoj razini. Na drugoj strani. s obzirom na količinu i intenzitet oborina. Naša je bojazan da na tako ogromnoj površini napuštenih oranica sigurno ima tala na kojima bi erozija mogla prouzročiti velika oštećenja. koji je također doživio ratna pustošenja.tom pogledu upadljivo prednjači. a danas uspješno prolazi stadij oporavka. Za ocjenu opasnosti od erozije predlažemo izvršiti istraživanja i znanstveno obraditi ovaj problem. prijelaz na ekološku poljoprivredu – uz vještu. struktura korištenja poljoprivrednog zemljišta govori da se ono koristi gotovo za goli opstanak pučanstva tih prostora. napose leguminoza. a to otvara značajne mogućnosti dobrog. To je neizravni indikator povoljnog stanja u agroekosustavu. 330 . što očito govori da se stočni fond postupno oporavlja. njezina visokog sadržaja i povoljnih pedohigijenskih prilika koje se imaju zahvaliti tom sadržaju ima visoka zastupljenost krmnih kultura. Procjena ugroženosti tala Što se procjena stanja ugroženosti tala NP Una tiče. Najprije. ekološki prihvatljivog gospodarenja na poljoprivrednom zemljištu. koji se prvenstveno očekuju od pomno i dobro odabranih. treba reći da raspolažemo s (pre)malo podataka za relevantnu ocjenu stanja. Ukoliko bi bili ispunjeni i drugi uvjeti.

Tablica 6 Sadržaj teških kovina i razred onečišćenosti tala NP i okolnog područja (Martinović.82 IV 73. krom i nikal utvrđeni su u granicama velike onečišćenosti do onečišćenosti. 331 .33 1597. Bašić et al.47 V 249.39 IV 66.20 I Ni 63. prikazana je sposobnost nakupljanja teških kovina iz tla u jestivim dijelovima važnijih poljoprivrednih kultura.30 I Cu 24. Podaci su prikazani u tablici 6.00 I 5. Konzumirajući svježu biljku uzgajanu na onečišćenom tlu.71 IV Cr 85. teratogenih i kancerogenih oboljenja.05 Co 58.48 I 12.51 I 29.3 I Cd 0. teške kovine u organizam unosimo praktički izravno.00 I Kako se vidi.78 III 135.. Kulturna biljka prima i ugrađuje u svoj organizam sve teške kovine u količini razmjernoj sadržaju u tlu. koji se odnose na sadržaj teških kovina u tlima na izvorištu Klokota u Bihaćkom polju i na području Cazina.60 III 23.57 IV 63. Sa stajališta rizika za zdravlje najveća je opasnost ako se teške kovine nakupljaju u jestivim organima ili dijelovima biljke.14 V 2. Visoka je i onečišćenost kadmijem.99 II 0. Oni su taj sadržaj uspoređivali sa sadržajem u tlima Čorkove uvale na području NP Plitvička jezera. teške kovine su opasni onečišćivači. i to na oba lokaliteta. Mi smo (Bašić et al 1994) istraživali sadržaj teških kovina na području općine Glina. “polazna stanica” teških kovina je tlo.10 II 15.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Malo je podataka o sadržaju teških kovina u tlima NP Una.22 I Zn 551. Veliku praktičnu vrijednost ima činjenica da srećom sve biljke ne primaju teške kovine jednako. uzrok su mutagenih. 1994) Lokalitet Bihać Klokot Cazin Čorkova uvala Glina Sadržaj teških kovina u mg/kg Pb 166. Iznenađeni smo ovim podacima! Tlo je onečišćeno tim elementom i ono može postati izvor emisije tog onečišćivača u okoliš – vodu i biosferu – biljke. sadržaj olova u tlima koja gravitiraju izvoru Klokota u Bihaćkom polju prelazi sve očekivane vrijednosti.40 III 0. U hranidbeni lanac na putu “od tla do tanjura”. ali ima velike sličnosti s njim.72 III 1.73 IV 68. Kako je poznato.00 I Mn 2083. Vranković 1986. Za sada raspolažemo samo s podacima iz rada Martinovića i Vrankovića (1986). U tablici 7. koji je vrlo opasan onečišćivač.67 IV 5. Kobalt.67 IV 110. primjerice povrće. koja se doduše nalazi znatno sjevernije od ovoga područja. a tlo je zagađeno cinkom.

međutim. Dodajmo još da teške kovine ugrađene u biljni organizam nemaju u njemu podjednaku distribuciju. O potencijalnim oštećenjima tla nepravilnim gospodarenjem u poljoprivredi – kao što je zbijanje tla zbog korištenja teških strojeva i prohoda po mokrom tlu. Jednako tako.Tablica 7 Sposobnost nakupljanja teških kovina u jestivim dijelovima važnijih kultura VELIKA Salata Mrkva Špinat Endivija Kreša SREDNJA Krumpir Kupus Kelj Cikla Bijela repa Rotkvica MALA Kelj pupčar Cvjetača Celer Brokoli Kukuruz šećerac Kupine i jagode VRLO MALA Rajčica Paprika Grah Grašak Patlidžan Dinja Koštuničavo voće Jabučasto voće Podaci iz te tablice instruktivni su za izbor kulture za uzgoj na tlu s poznatim sadržajem teških kovina. Njih. kao primjerice mrkvu ili salatu. ili onečišćenje ostacima pesticida – nemamo podataka za ocjenu stanja. Promatramo li pak sadržaj teških kovina sa stajališta konzumenta. je vrlo malen. vrijedi upozorenje za oprez u smislu da kulture velike i srednje sposobnosti nakupljanja teških kovina. Naime. kao što je rajčica i paprika. 332 . S druge strane. acidifikacija zbog primjene velikih količina mineralnih gnojiva. kulture male i vrlo male sposobnosti nakupljanja teških kovina u biljci možemo uzgajati i na tlima s povećanim sadržajem teških kovina. U nekim biljnim organima koncentracija im je veća. svakako treba sustavno prikupljati i probleme držati pod nadzorom. uzgajamo na tlima povećane onečišćenosti teškim kovinama – primjerice u blizini prometnica i bilo kojega izvora emisije – rizik od konzumacije toga povrća u svježem stanju za potrošača je velik. kao što je mrkva i krumpir. Vjerujemo da rezultati istraživanja sadržaja teških kovina u tlima NP Una koja neizbježno predstoje neće iznuditi i potrebu posebnog izbora takvih vrsta. odnosno pri kupovini nije potrebna posebna predostrožnost. nećemo na tržnici nabavljati bez poznavanja čistoće tala na kojima su uzgojene. rizik od konzumacije bilja koje ima vrlo malu sposobnost akumulacije teških kovina u svojim organima. a u drugima manja. pad sadržaja humusa zbog učestale obrade a nedovoljne brige o “prometu” organske tvari. To znači da izbor kultura treba podesiti stanju onečišćenosti i sposobnosti akumulacije teških kovina. ako biljke velike sposobnosti nakupljanja teških kovina.

Čustović 2005) očito je da je potrošnja mineralnih gnojiva na ovom području u količini manjoj od 60 kg/ha simbolička. napose u poljoprivredi. Mogućnosti budućeg korištenja tala Na temelju raščlambe prirodnih uvjeta koji određuju smjer i intenzitet procesa pedogeneze. uloge u formiranju i održavanju prekrasnih krajobraza uz rijeku Unu. odvija na ekološki prihvatljiv način koji ne ugrožava prirodna dobra i ni na koji način ne dovodi u pitanje opstanak NP Una. Drugim riječima. ostaje još sasvim “dovoljno” prostora za značajno intenziviranje proizvodnje bez opasnosti po okoliš. a proizvodnja stajskog gnoja od preko 4 t/ha svake godine govori o vrlo povoljnom prometu organske tvari u poljoprivrednim tlima ovoga područja. dakle i NP Una. Stoga te procese valja preduhitriti sveobuhvatnim mjerama predostrožnosti. Trendove na području USK držimo vrlo pozitivnim sa stajališta održive poljoprivrede i ekološki prihvatljivog korištenja proizvodnih potencijala ovoga područja. u njega se izvrsno uklapaju. načina njihova korištenja. daleko je ispod ekološki sasvim prihvatljive potrošnje. Izloženi podaci daju solidnu osnovu za zaključak da su tla na području obuhvaćenom ovom studijom izložena stanovitim rizicima od oštećenja. Prema podacima kojima raspolažemo (Bašić. Naprotiv. a stočarstvo prerasta u važan oslonac gospodarskog razvitka. očito je da su tla predviđena za podizanje NP Una jako raznovrsna u pogledu svih osobina. zatim stanja i osobina tala. Podaci s kojima raspolažemo kazuju da se stočni fond poslije devastacije u ratnim događajima postupno oporavlja. To je vrlo povoljna okolnost koja proistječe iz razmjerno visoke pokrivenosti obradivih površina brojem uvjetnih grla stoke. tla obavljaju sve svoje prirodne uloge: od proizvodnje organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu. To ih čini vrlo povoljnim za održavanje prirodne vegetacije i veliku biološku raznovrsnost. Izloženi podaci nedvojbeno potvrđuju ocjenu da se uzgoj bilja na području Unskosanskog kantona. Prema svemu sudeći.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja No. 333 . do svoje filtracijske i puferizacijske uloge. sudeći posredno na temelju izloženih podataka. To pogotovo vrijedi za zaštitna sredstva. ali nema podataka koji bi potvrdili da je do toga već došlo. nema indicija da bi takvih oštećenja moglo biti u značajnijoj mjeri. koja područje NP čini atraktivnom destinacijom za svakog posjetitelja.

Ima prostora za sjemensku proizvodnju. Glavni cilj i zadaća cjelovite zaštite tla je stalno održavanje njegovih najvažnijih uloga.Gospodarenje tlima ovoga područja u poljoprivredi i šumarstvu već se temelji na sustavu uzgoja bilja i stoke koji je prilagođen prirodnim prilikama. a marginalne površine. Na prvom mjestu ipak je najvažnija uloga tla – proizvodnja organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu. ekološki neprihvatljivi zahvati i postupci u aktualnom korištenju. a da niti na jedan način ne ugrožava prirodna dobra – vodu. U budućem korištenju tala treba najprije nedvojbeno jasno razlučiti poljoprivredni od šumskog prostora. akumulatora i transformatora onečišćenja. Nisu registrirani agresivni. napose za proizvodnju krumpira. poljoprivreda se sračunatim mjerama državne 334 . Taj smjer valja osmišljenim mjerama podržati. da agroekosustav bude stabilan. U tom uzgoju valja se maksimalno se opredijeliti za uzgoj na otvorenom prostoru i u tom smislu posebnu pozornost posvetiti podizanju. vrstama bogate prirodne šume. Osim toga. do uloge u čuvanju biološke raznolikosti u terestričkim i semiterestričkim ekosustavima područja NP Una. Mjere zaštite tla i program praćenja monitoringa Svaka od uloga tla opisanih u uvodu na području NP Una ima podjednako značajnu ulogu: od uloge u opskrbi biljke koja osigurava atraktivnu vegetaciju i krajobraz s jedne. da osigurava poljoprivrednu proizvodnju na primjerenoj razini. zrak i biološke resurse – biljke i faunu. dakle bujne. a za dio godine sa stajskim držanjem osigurati visokokvalitetnu krmu: dio s oranica. a same imaju visoku plodorednu vrijednost. preko ekološko-regulacijske uloge. ovaca i koza. na način da se održe prirodni ekosustavi. prepustiti šumi. njezi i održavanju pašnjaka. U gospodarenju tlom u uzgoju bilja na kiselim tlima u stalnu praksu valja uvesti kalcifikaciju. a dio s livada. U poljoprivredi se valja usmjeriti na sve vrste ekološke poljoprivrede pridržavati usmjerenja na stočarstvo. i to uzgoj krupne i sitne stoke – dakle goveda. ono treba ponajprije biti usmjereno održavanju i unapređivanju svih uloga tla opisanih u uvodu studije. Vrlo je važno u proizvodnju uključiti industrijske kulture i povrće kao tržišno zanimljive proizvode. koje osiguravaju proizvodnju stajskog gnoja. Što se budućeg korištenja tiče. napose uloge filtera – prečistača za vodu. a proizvodnju hrane s druge strane. kao potencijalna žarišta erozije. U uzgoju bilja valja se opredijeliti najprije za krmne kulture.

. drugi bi se napuštali. naravno na temelju rezultata inventarizacije stanja tala. prema dinamici koja je za svaki pokazatelj uobičajena. Danas razvijene zemlje neće u budućnosti vršiti diskriminaciju pri uvozu poljoprivrednih proizvoda na “klasičan” način. koje resurse ugrožavaju. što bi omogućilo izradu bilance ekološki relevantnih tvari (biljna hranjiva. i u kojoj mjeri. cjelovita zaštita tla je conditio sine qua non utemeljenja. Neki zahvati bi se favorizirali.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja potpore mora osposobiti za proizvodnju za tržište. i to proizvoda atraktivnih najizbirljivijim potrošačima. svake. sok od kupine. zatim utvrditi sadržaj teških kovina i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) na tipičnim lokalitetima. U tu svrhu potrebno je najprije izraditi kartu rizika od erozije. gdje su locirana. janjetinu. opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una! Kako prići toj kompleksnoj zadaći? Pristup prihvatljiv za sve potencijalne investitore iz EU definira tri međusobno povezana područja djelovanja:  inventarizacija stanja tala – pedosfere – vrste i intenziteta oštećenja tala na području NP Una.. Dakle. jer su na crti tzv. maslo..   Prvi je korak po redoslijedu izvedbe inventarizacija stanja tala. Slijedi zatim. teške kovine. a u njima utvrđivao sadržaj tih tvari i bilanca njihova unošenja i gubitka iz tla. koja daje odgovor na pitanje u kakvom su stanju tla. nego će to biti na temelju dokazane brige za tlo. postoje li oštećenja. a ništa se ne bi prepuštalo riziku. 1994) uzimali uzorci tla za analizu. informacijski sustav tala. po istoj proceduri (vidi Bašić. Na temelju usporedbe godišnje bilance s proteklom godinom ili dužim razdobljem dobio bi se uvid u stanje tla. kao nešto zbog čega se valja vraćati u ovaj kraj! A k svemu tomu još i poljoprivredne površine trebaju formirati estetski prihvatljiv krajobraz. privlačan za svakog namjernika. “dobre prakse”. koja su najopasnija. utemeljenje mreže postaja za trajno motrenje tala na tipičnim lokalitetima s obzirom na tip tla i način korištenja.. rajčicu. trajno motrenje – monitoring stanja. koje su naravi.. Redovito bi se uvijek na istom mjestu u toj postaji. Posjetitelj NP mora zapamtiti sir. Svaka postaja bi sadržavala opremu za prikupljanje depozicija (suhih i mokrih) iz atmosfere – lizimetar za utvrđivanje ispiranja iz tla. a na temelju toga mijenjali bi se sustavi gospodarenja. Sve teže će biti prodati poljoprivredne proizvode u EU bez dokaza 335 . mlijeko. PAH) u tlu. svake druge ili svake treće godine uvijek u isto vrijeme.

Predlaže nadležnim tijelima ograničenja u korištenju soli za prometnice na području NP u zimskom razdoblju. Ovlašten je za zaštitu tla od trajne prenamjene iz poljoprivrednog ili šumskog tla u urbane površine. Prati probleme prijevoza i štetnih tvari motornim vozilima kroz NP Una i sugerira mjere sigurnosti. Prati svjetska kretanja i sugerira promjene i dopune popisa štetnih tvari sukladno međunarodnoj praksi. definira i predlaže promjene normativnih vrijednosti njihova sadržaja u tlu:   maksimalni dopušteni sadržaj – granična vrijednost.o tome na kojim i kakvim tlima su uzgajani. orijentacijski sadržaj – prihvatljivu vrijednost sadržaja štetnih tvari. koja ostavljaju štetne ostatke u poljoprivrednom tlu ili ugrožavaju vodne resurse. 3. odlagalište otpada i dr).   2. U svojoj djelatnosti Informacijski sustav usko surađuje s poljoprivrednim i šumarskim stručnjacima i opskrbljuje ih podacima o tlima i napucima o gospodarski i ekološki prihvatljivim i najpovoljnijim zahvatima i postupcima u gospodarenju tlom i zaštiti tla. napose na osjetljivim područjima. odnosno predlaže ograničenja sračunata na prevenciju zaštite tla. ovisno o ulozi tla na odgovarajućoj lokaciji (biljna proizvodnja. 336 .. Taj sustav ima vrlo složene i važne zadaće: 1. sanirajuću vrijednost – vrijednost čije prekoračenje nije dozvoljeno. vodne akumulacije i druge objekte. ima li na internetu podataka o onečišćenosti tih tala. prometnice. koji mora biti otvoren svim korisnicima. 6. To vrijeme je na vratima! Informacijski sustav tala – prikuplja sve podatke o tlima i unosi ih u sustav. 4. Nadzire korištenje perzistentnih sredstava za zaštitu bilja. prirodni – izvorni sadržaj – sadržaj u geološko-litološkoj podlozi koji tlo “nasljeđuje” iz matične stijene. destimulira luksuznu “potrošnju” i prenamjenu tala. da li se o tim tlima vodi briga. vodozaštitno područje. odnosno poslije koje nastaje opasnost za zdravlje čovjeka i za prirodu i potreba za sanacijom. 5.. određuje ograničenja njihova korištenja u poljoprivrednim tlima za područja NP i predlaže zabranu neprihvatljivih sredstava. Određuje ekološki osjetljiva područja i strogo definira dopuštena opterećenja NP turistima.

ruralnom razvitku i turizmu kao obećavajućim djelatnostima koje idu “rame uz rame” i imaju sve uvjete za dugoročno skladan razvoj na ovom prostoru.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključci Uzme li se u račun i šumsko zemljište. procese oštećenja utvrditi i staviti pod nadzor te o njima utvrditi znanstveno utemeljen informacijski sustav. ali nema podataka koji bi potvrdili da je do toga već došlo. u izradi strategije razvitka gospodarskih grana koje se temelje na korištenju tla. jasno je da je održivo gospodarenje tlom i cjelovita zaštita tla conditio sine qua non opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una. To podrazumijeva tri osmišljena. Prijeka je potreba provjeriti nalaze iz toga rada i istraživanja proširiti na šire područje Nacionalnog parka. Najdjelotvornija je zaštita tla dobro osmišljeno. 33 . a međusobno povezana područja i smjera djelovanja:    inventarizacija stanja tala. na znanstvenim spoznajama utemeljeno. vremenski odvojena. održivo gospodarenje tim izuzetnim resursom prema konceptu “Višenamjenskog obilježja poljoprivrede i tla – VOPT” (Multifunctional Character of Agriculture and Land – MFCAL). Malo je podataka o stanju onečišćenja tala na području Nacionalnog parka Una. Može se reći da je to gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. Stoga stanje tala valja provjeriti. Rezultati ovih istraživanja dostatna su osnova za zaključak da su tla na području obuhvaćenom ovom studijom izložena stanovitim rizicima od oštećenja. koji se odnose na sadržaj teških kovina u tlima na izvorištu Klokota u Bihaćkom polju i na području Cazina. na prvom mjestu poljoprivrede i šumarstva. pod manje-više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine površine Nacionalnog parka Una. trajno motrenje (monitoring) i informacijski sustav tala. Imajući rečeno u vidu. Osim što pruža cjelovitu zaštitu tla njegova dosljedna provedba jamči dugoročno gospodarski. socijalno i okolišno održiv opstanak i razvoj Nacionalnog parka Una. pitomog i dopadnog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru. Raspolažemo samo s podacima dobivenim sredinom osamdesetih prošlog stoljeća. prednost treba dati svim oblicima održive i ekološke poljoprivrede. Uzimajući u obzir sve uloge tla.

Literatura
Alibabić, V., Bašić, F., Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede i industrije na području utjecaja Nacionalnog parka Una, studija izvodljivosti Nacionalnog parka Una, Institut Ekonomskog fakulteta, Univerzitet u Bihaću, str. 137. Bihać, 2005. Bašić, F., Šimunić, I., Pedološka karta i tumač za list Knin-2, Stručni spisi Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, str. 38, Zagreb, 1986. Bašić, F., Butorac, A., Agroekološka ekspertiza dijela proizvodnih površina KIM Karlovac, Farma muznih krava Sadilovac, knjiga I, Stručni spisi Zavoda za OPB AFZ, Zagreb, 1986. Bašić, F., Butorac, A., Vidaček, Ž., Racz, Z., Ostojić, Z., Bertić, B., Program zaštite tala Hrvatske –Inventarizacija stanja – Trajno motrenje – Informacijski sustav, studija Zavoda za OPB Agronomskog fakulteta, 122, Zagreb, 1993. Bašić, F., Trajno motrenje tla u okviru RZ Alpe, Alpe-Jadran i Podunavlje, Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama”, 153-179, Bizovačke toplice, 1994. Bašić, F., Tomić, F., Classification of soil damages in Croatia, Second international conference – soil monitoring in Czech Republic, Brno, 1995. Bašić, F., Butorac, A., Održivo gospodarenje tlom – preduvjet zaštite vodnih resursa, Knjiga sažetaka Međunarodne konferencije “Šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost flore i faune u Europi i Hrvatskoj” u organizaciji Hrvatske Paneuropske unije, Pokreta prijatelja prirode “Lijepa Naša” i dr., Zagreb, 1995. Bašić, F., Kisić, I., Ekološka ili alternativna poljoprivreda na području Karlovačke županije, Karlovac, 1996. Bašić, F., Ćustović, H., Korištenje, gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una, studija, str. 41, Bihać, 2005. Butorac, A., Bašić, F., Kisić, I., Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode, Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama”, 53-77, Bizovačke toplice, 1994. Čičić, S., Geološki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine, Earth Science Institute, Sarajevo, 2002. Herceg, N., Zaštita životne sredine i zdravlja ljudi povodom dana planete zemlje, Motrišta, broj 24, Mostar, svibanj 2002. Herceg, N., Kolak, I., Gagro,M., Kolega, A., Knezović, Z., Utjecaj kultivara i rokova sadnje na urod i kakvoću krumpira, Sjemenarstvo, Vol. 20, broj 5-6, Zagreb 2003. Herceg, N., Zaštita životne sredine - stanje, organizacije i legislativa Gaudeamus broj:6-7, Mostar, 2003. Herceg, N., Globalni eko sporazumi i njihova provedba, Motrišta, broj 33, Mostar, ožujak 2005. Herceg, N., Ratarsko gospodarstvo – Industrijsko bilje, Sveučilište u Mostaru, Mostar 2007. Herceg, N., Šumatić, N., Petrović,D., Kovačević, Z., Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) Alergent novog doba u Bosni i Hercegovini, Sažetak radova - 2. hrvatski botanički kongres, Zagreb 2007. Katzer, F., Geološka karta BiH, 1.200000, Sarajevo, 1906. Kurtović J., Burlica, Č., Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta općine Bihać, mjerilo 1:25000, SOUR UPI RO Institut za istraživanje i razvoj, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 1984.

33

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Martinović, J., Jakšić Vojna, Burlica, Č., Pedološka obrada prostora Unsko-Sanske regije, Sarajevo, 1985. Martinović, J., Vranković, A., Zagađenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota, Zbornik “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita Une, Sane i Korane”, st.100114., Cazin, 1986. Martinović, J., Tloznanstvo u zaštiti okoliša, priručnik za inženjere, Državna uprava za zaštitu okoliša, 288, Zagreb, 1997. Mayer, B., Bašić, F., Pedološka karta lista Karlovac-1, Projektni savjet OPK Hrvatske, str. 89, Zagreb, 1973. Mayer, B., Bašić, F., Rastovski, P., Pedološka karta sekcije Karlovac-1, izdanje Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, tisak VGI, Beograd, 1979. Mayer, B., Bašić, F., Bogunović, M., Pedološka karta sekcije Karlovac-3, Posebno izdanje Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, Beograd, 1981. Mesić, M., Flajsig-Ćosić Gorana, Bašić, F., Kisić, I., Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. Zbornik radova: 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21. st. str. 599-612, Zagreb, 2003. Müller, Ch., Holenstein, J., Herzog, U., Bašić, F., Aichberger, K., Gruber, A., Juritsch, G., Goller, H, Bendova, H., Hudnik, V., Hodnik, A., Huber, W., Nemeth, T., Scherer, J., Bodendauerbeobachtungsflächen, Empfehlung einer abgestimmten Vorgehensweise der Unterarbeitsgruppe “Boden-Dauerbeobachtungsflächen” der gemeinsamen Arbeitsgruppe “Bodenschutz”, ArGe Alp, Alpen-Adria und Donauländer, Staatsministerium für Landesentwicklung und Umweltfragen, 27, München, 1994. Resulović, H., Ćustović, H., Pedologija, opći dio, (knjiga I), Univerzitetski udžbenik, Sarajevo, 2002. Vrbek, B., Vrbek, M., Vukelić, J., Zakiseljavanje tla i nakupljanje Pb, Cu, i Zn u jelovim zajednicama Nacionalnog Parka “Risnjak”. Šumarski list, 3-5: 163-172, Zagreb, 1991. xxx A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural Development, European Commission, Agriculture Directorate-General, 5, 2001. xxx Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe, European Environment Agency and UNEP, 2000. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 4, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1972. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 3, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1976. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 1, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1976. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Knin 2, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1990. xxx Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, N.N. br. 15, Zagreb, 1992. xxx Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine za 2003. godinu, Sarajevo, 2004. xxx Zakonska regulativa u ekološkoj poljoprivredi Republike Hrvatske, posebno izdanje Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, str. 200, Zagreb, 2002.

33

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

GAZDOVANJE ŠUMAMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
Dragan Romčević Sažetak

Šume u našim zaštićenim područjima zauzimaju najveći dio površine. Gazdovanje šumama u zaštićenim područjima treba provoditi po principu održivosti. Princip održivog gazdovanja uveden je u šumarstvo prije više od 200 godina, a odnosio se na obezbjeđenje stalnosti proizvodnje, prinosa i prihoda u drvetu. Gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta. Gazdovanje šumama u zaštićenim područjima mora biti u skladu sa namjenom prostora i funkcionalnom podjelom područja. Ograničavajući faktor održivom korištenju šuma i šumskog zemljišta u zaštićenom području je namjena prostora i sadašnje nepovoljno zatečeno stanje u nekim sastojinama. Ključne riječi: gazdovanje šumama, održivo gazdovanje, funkcionalna podjela prostora i ograničavajući faktor.

Uvod

Sama činjenica da se u šumama nalazi preko 50% svjetskog biodiverziteta najbolje oslikava njihovu raznovrsnosti i bogatstvo vrstama, a ujedno govori o značaju šuma za čovječanstvo. Ako ovome dodamo i njihov doprinos u eroziji zemljišta, kontroli poplava, zadržavanju i prečišćavanju voda, formiranju tla, heterogenosti predjela, ublažavanju klime, proizvodnji kiseonika, prečišćavanju vazduha i apsorbciji CO2 onda je jasno zašto se na međunarodnim skupovima na najvišem nivou donose konvencije i deklaracije o njihovom očuvanju i održivom gazdovanju.

341

Konferencija UN o životnoj sredini i razvoju održana je u Rio de Žaneiru 1992. godine, na kojoj su usvojeni najznačajniji dokumenti iz oblasti zaštite životne sredine, a to su:  Rio deklaracija o životnoj sredini i razvoju;  Agenda 21 (globalni program akcije za održivi razvoj);  Konvencija o biodiverzitetu;  Šumski principi- neobavezujući dokument o globalnom konsenzusu u upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih vrsta šuma. Pet godina kasnije, u Njujorku (1997. god.), usvojen je program za dalje sprovođenje Agende 21, a 2002. godine u Johanesburgu je održan svjetski samit o održivom razvoju, koji je imao za cilj da ocijeni status implementacije Agende 21 i drugih dokumenata koji su usvojeni na Samitu u Riju i da sagleda nove izazove i šanse, a sa koga je proizašao plan za realizaciju koji definiše preko 30 ciljeva. Prema međunarodno usvojenoj definiciji: “Održivo gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, a produktivnost, obnavljanje, vitalnost i potencijal šuma da budu na nivou kojim bi se zadovoljile odgovarajuće ekološke, ekonomske i socijalne potrebe današnje i budućih generacija kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou, a da se pri tom ne ugroze i oštete drugi ekosistemi.” Održivo gazdovanje šumama u širem kontekstu podrazumijeva:  Očuvanje i odmjereno poboljšanje šumskih resursa i njihov doprinos i značaj za globalno kruženje ugljenika (CO2);  Očuvanje zdravstvenog stanja i vitalnosti šumskih ekosistema;  Očuvanje i uvećanje produkcione funkcije šuma;  Očuvanje zaštita i moguće poboljšanje biološke raznovrsnosti u šumskim ekosistemima.

Namjena prostora i njegova funkcionalna podjela u zaštićenim područjima

Na samom početku treba navesti osnovnu razliku u shvatanju i tumačenju zaštićenog područja u Sjevernoj Americi i Evropi, a obrazložit ću ga na primjeru nacionalnih parkova.

342

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

U Americi su nacionalni parkovi proglašeni u područjima koja su bila van domašaja čovjeka, dakle u potpuno prirodnim uslovima i uglavnom na izuzetno velikim površinama. Nacionalni parkovi u Evropi osnovani su na područjima koja su manje ili više degradirana od strane čovjeka i znatno manjih su površina. U američkim parkovima u primjeni je tip zaštite kojeg možemo nazvati konzervacijski. Ovakav sistem zaštite podrazumijeva prisustvo čovjeka samo kao posmatrača ili istraživača, dok je u Evropi slobodniji pristup zaštite nacionalnih parkova u zavisnosti od funkcionalne podjele prostora na zone, koje se izdvajaju prema namjeni i stepenu zaštite prostora. Koriste se uglavnim tri režima zaštite i to:  I stepen  II stepen  III stepen U I stepenu zaštite utvrđuje se zabrana korištenja prirodnih bogastava i isključuju svi drugi oblici korištenja prostora i aktivnosti osim naučnih istraživanja i kontrolisane edukacije. U II stepenu zaštite utvrđuje se ograničeno i strogo kontrolisano korištenje prirodnih bogatstava dok se aktvnosti u prostoru mogu vršiti u mjeri koja omogućava unapređenje stanja i prezentaciju prirodnih dobara bez posljedica po njihove primarne vrijednosti. U III stepenu zaštite utvrđuje se selektivno i ograničeno korištenje prirodnih bogatstava i kontrolisane intervencije i aktvnosti u prostoru ukoliko su usklađene sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra ili su vezane za naslijeđene tradicionalne oblike obnavljanja privrednih djelatnosti i stanovanja uključujući i turističku izgradnju. Ovi režimi zaštite primjenjivi su i na druge kategorije zaštićenih područja (V i VI). Svjetska komisija za zaštićena područja (IUCN/WCPA) i EUROPARK Federacija (EUROPARK Federation) u saradnji sa Svjetskim centrom za praćenje stanja životne sredine (WCMC) objavili su upustva za primjenu IUCN kategorija upravljanja u zaštićenim prirodnim dobrima. Kategorije zaštićenih područja:  Ia Strogi rezervat prirode  Ib Područje divljine  II Nacionalni park  III Spomenik prirode 343

 IV Područje upravljanja staništem/vrstama u prirodi  V Zaštićeni predio  VI Zaštićena područja za upravljanje resursima Tabela 1 Matriks ciljeva upravljanja i IUCN kategorija upravljanja zaštićenim područjima
Ciljevi upravljanja Naučna istraživanja Zaštita divljeg svijeta Očuvanje specijske i genetičke raznovrsnosti Obezbjeđivanje usluga u životnoj sredini Zaštita specifičnih prirodnih i kulturnih oblika Turizam i rekreacija Obrazovanje Usaglašeno korištenje resursa iz prirodnih ekosistema Očuvanje kultrunih i tradicinalnih karakteristika
1 primarni cilj 2 sekundarni cilj 3 moguće primjenjiv cilj - neprimjenjiv

Ia 1 2 1 2 -

Ib 3 1 2 1 2 3 -

II 2 2 1 1 2 1 2 3 -

III 2 3 1 1 1 2 -

IV 2 3 1 1 3 3 2 2 -

V 2 2 2 1 1 2 2 1

VI 3 2 1 1 3 3 3 1 2

Ciljevi i mjere gazdovanja šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima

Na području nacionalnog parka sprovode se mjere zaštite i razvoja koje obuhvataju: 1. 2. 3. 4. 5. sprječavanje aktvnosti koje mogu narušiti osnovna obilježja i druga svojstva nacionalnog parka, zaštitu, očuvanje i unaprjeđivanje osnovnih prirodnih obilježja i druga svojstva nacionalnog parka, naučnoistraživačku aktivnost, kulturno – obrazovnu aktivnost, prezentaciju i popularizaciju vrijednosti nacionalnog parka,

344

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

6.

utvrđivanje područja i izgradnju objekata u svrhe očuvanja, obnavljanja i unaprjeđivanja prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti nacionalnog parka i njihove prezentacije, kao i sanacije i revitalizacije ugroženih dijelova nacionalnog parka, uspostavljanje i razvoj turističkih, rekreativnih i drugih razvojnih funkcija u korištenju prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti nacionalnog parka u granicama i na način kojim će se obezbijediti zaštita, očuvanje i unaprjeđivanje tih vrijednosti.

7.

Kao što vidimo, u nacionalnim parkovima je predviđeno, dozvoljeno i poželjno višenamjensko korištenje prostora u zavisnosti od stepena zaštite, koji je u skladu sa planiranom namjenom tog dijela prostora. Samim ovim i ciljevi gazdovanja šumama u pojedinim režimima zaštite se razlikuju, a korištenje šume mora biti polifunkcionalno. Različitost ciljeva uzrokuje i propisivanje različitih mjera gazdovanja za ostvarenje tih ciljeva. Ako ovdje dodamo i činjenicu da se šumske sastojine nezavisno od režima zaštite razlikuju i po: geološkoj podlozi i tipu zemljišta, tipu šume, porijeklu, starosti, vrsti drveća, mješovitosti, strukturnom obliku, stepenu sklopa i obrasta, dužini trajanja proizvodnog procesa, prema očuvanosti i zdravstvenom stanju, tek onda možemo sagledati kompleksnost problema gazdovanja šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima. Može se reći da je donošenje planova gazdovanja ovim šumama izuzetno složen i odgovoran posao. Ovi planovi, da bi bili savremeni, moraju biti sveobuhvatni, da bi bili prihvaćeni moraju biti praktično primjenjivi (realni), da bi bili praktično primjenjivi moraju biti u skladu sa zakonom, da bi obezbijedili racionalno korištenje moraju što potpunije da obezbijede princip višefunkcionalnosti šumskih ekosistema. Dosljedno provođenje ovakvih planova, kao i poštivanje principa transparentnosti i javnosti rada uz stalno medijsko nastupanje mogu dovesti do planom zacrtanih ciljeva.

Zaključak

Šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima treba gazdovati na principu održivosti, što podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, da se šumama u skladu sa režimima zaštite obezbijedi njihova funkcionalnost, vitalnost i sposobnost da ispune odgovarajuće ekološke, socijalne i ekonomske potrebe i današnjih i budućih generacija na lokalnom i nacionalnom nivou, a da se pri tom ne ugroze i oštete neki drugi ekosistemi. 345

Prilikom gazdovanja šumama u Nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima primjenjivati uputstva IUCN kategorija za ciljeve upravljanja zaštićenim područjima propisane od strane Svjetske komisije za zaštićena područja (IUCN/WCPA), EUROPARK Federacije (EUROPARK Federation) i Svjetskog centra za praćenje stanja životne sredine (WCMC). Mora se stalno imati u vidu i činjenica da je svako zaštićeno područje ili njegov dio specifikum i da se razlikuje od ostalih dijelova ili područja. Prema tome, u zavisnosti od prirodnih faktora i stanja šume u kojem se ona nalazi biće potrebno planirati i primijeniti različite mjere gazdovanja za postizanje istog cilja. Svjetska komisija za zaštićena područja (IUCN/WCPA) i EUROPARK Federacija (EUROPARK Federation) u saradnji sa Svjetskim centrom za praćenje stanja životne sredine (WCMC).

Literatura
IUCN/WCPA: Upustvo za primenu kategorija upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima, interni prevod, 1999, Medarević, M.: Funkcije šuma i njihovo obezbjeđivanje pri planiranju gazdovanja šumama, Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1991, Vodič za dobro upravljanje u oblasti životne sredine, Regionalna kancelarija za Evropu i Zajednicu nezavisnih država UNDR-a, 2003, Jović D., Banković S., Medarević M., Grbić P. (1995): Planovi gazdovanja šumama- problemi izrada i sprovođenje. Simpozijum: Potencijali šuma šumskih područja i njihov značaj za razvoj Srbije”. Monografija, Šumarski fakultet, Beograd. Medarević M. (2004): Održivo upraljanje šumama u odnosu na Panevropski kriterijum 3. Rad urađen u okviru Projekta Formiranje indikatora održivog razvoja Srbije, kordinator projekta Poljoprivredni fakultet – Beograd. Medarević M., Šljukić (2004): Održivo korišćenje šuma, Zbornik radova sa naučnog skupa “Održivi prostorni, urbani i ruralni razvoj Srbije”, - IAUS, Beograd. Medarević M. (2006): Planiranje gazdovanja šumama, Šumarski fakultet- Beograd Šumsko privredna osnova NP “Kozara” IRPC “Srpske šume” Banja Luka 2002.

346

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

FOREST MANAGEMENT IN THE PROTECTED AREAS
Abstract
Most of the surface area of our protected areas is covered by forests. Forest management in protected areas should be carried out on the basis of sustainability principles. Principles of the sustainable management related to production permanence, productivity and yield in wood mass, were introduced into forestry 200 years ago. Forest management means the management and utilization of forests and forest soils Forest management in protected areas must be in accordance with the function of the area and functional division of the territory. Limiting factor for the sustainable utilization of forests and forest soils in protected areas is function of the area and adverse existing situation in some forest stands. Key words: forest management, sustainable management, functional division of the area, limiting factor.

34

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA NA PRIMJERU PARKA PRIRODE BLIDINJE
Jure Beljo Ana Sabljo Mato Anđelić2 Sažetak

U zaštićenim područjima moguće je organizirati različite gospodarske djelatnosti u sklopu ruralnog razvoja, ali se pritom uvijek mora voditi računa o održavanju prirodne ravnoteže ekosustava u takvima područjima. Jedna od takvih djelatnosti koja se može uspješno organizirati na području Parka prirode Blidinje je ekološka (organska) proizvodnja hrane. Ekološka proizvodnja je sustav proizvodnje koji ne djeluje štetno na biljni i životinjski svijet, ne onečišćuje okoliš, koristi prirodne materijale, čuva biološku raznolikost i upravlja ekološkim odnosima na optimalan način. Na oko 2100 ha obradivih površina postoje povoljni uvjeti za proizvodnju nekih ratarskih i povrtlarskih kultura poput krumpira, kupusa, mrkve, cikle, raži i još nekih kao i proizvodnja sjemena ovih kultura. Stočarstvo na ovom području ima dugu tradiciju i s obzirom na velike površine pod pašnjacima bez bilo kakvih onečišćenja i daleko od industrijskih zagađivača ovo područje je idealno za proizvodnju ekoloških animalnih proizvoda. Na području parka prirode Blidinje uspijeva velik broj ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. Budući da rastu u čistom okružju, moguće je organizirati berbu i prikupljanje ovog bilja na komercijalnoj razini. Desetak poljoprivrednih proizvođača s ovog područja prijavilo se da na svojim imanjima organiziraju proizvodnju po ekološkim načelima i uskoro očekujemo da uđu u sustav certifi1 2 Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar JP Park prirode Blidinje

34

posebno administrativnom upravljanju. Bezmrazni period traje 120 – 140 dana. Takav rascjepkan teritorijalni ustroj velik je problem u normalnom funkcioniranju. a krška polja na visini od 1200 – 1250 m. Na taj način ekološka poljoprivreda kombinirana s turističkom djelatnošću doprinijela bi održivom razvoju područja. a u vegetacijskom razdoblju (svibanj – kolovoz) oko 300 l/m². uglavnom zbog oštre zime i loših komunikacija. bilo je malo. ali je zadnjih 10 – 15 godina počela postupno oživljavati. uglavnom sira i masla. Jedno vrijeme gospodarska aktivnost bila je potpuno zamrla. iznad 30°C. Godišnje padne oko 1400 mm oborina. dok je po vrhovima planina alpska klima. Stalnih stanovnika. Po obilježjima reljefa Park prirode Blidinje spada u visokogorska područja. dobro opskrbljena dušikom i kalijem i nešto slabije fosforom.kacije. Osnovna obilježja područja Gospodarske aktivnosti Najvažnija gospodarska aktivnost na ovom području tradicionalno je bilo stočarstvo i to uglavnom nomadsko stočarstvo preko ljetnih mjeseci. 350 . U sredini područja je jezero Blidinje. Nadmorska je visina iznad 1100 m. Blidinje se nalazi na visini od 1184 m. Zime su duge s dosta snijega. U ljetnim mjesecima moguće su relativno visoke temperature. a najviši vrha iznosi 2228 m. općenito humusna. Park prirode Blidinje prostire se na površini od oko 360 km2 na području tri općine (Jablanica. Posušje i Tomislavgrad) i tri županije (Herceg-bosanska. Klima je uglavnom kontinentalna. pa bi se upravo hrana proizvedena po ekološkim standardima mogla plasirati na lokalnom području u okviru turističke potrošnje. To je tipično krško područje s razvedenim i raznolikim krajolikom. Sesaruša-Blidinje i Dugo polje. Proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura bila je znatno manja. a proljeća kratka. Na tom području nekada je bilo preko 500 obitelji koje su se bavile stočarstvom i proizvodnjom animalnih proizvoda. Zapadno-hercegovačka i Hercegovačko-neretvanska). Prevladavaju plića tla s dubinom profila od 20 – 40 cm. Potencijalna tla za poljoprivrednu proizvodnju su uglavnom crnice i smeđa tla na vapnencu te eluvijalno-diluvijalna tla. s planinama Čvrsnicom i Vranom i krškim zaravnima: Svinjača. Područje Parka prirode Blidinje je također značajna potencijalna turistička destinacija.

Ta proizvodnja temeljila bi se na uzgoju ovaca i goveda te proizvodnji mesa. Međutim. čuva biološku raznolikost i upravlja ekološkim odnosima na optimalan način. kakva se god gospodarska aktivnost vodila na ovom području. izgradnjom zimskog sportskog centra. Okosnica gospodarskog razvoja Parka prirode Blidinje mogla bi biti poljoprivredna proizvodnja i turizam. a glavna je aktivnost proizvodnja sira. prevladavajući dio hrane mora potjecati s vlastitih površina i mora biti proizveden po ekološkim načelima. Drugim riječima. to mora biti održivi razvoj. Park prirode Blidnje ima povoljne uvjete za ekološku proizvodnju. a zadnjih godina. koristi prirodne materijale i obnovljive izvore. Ekološka (organska) poljoprivreda je sustav gospodarenja koji ne djeluje štetno na biljke i životinje. Park prirode Blidinje mogao bi poslužiti kao potencijalno područje za ekološku proizvodnju animalnih proizvoda. S obzirom na dugu tradiciju i povoljne uvjete. počinje razvoj turizma. Ima dovoljno odgovarajućih zemljišnih površina za animalnu i biljnu proizvodnju koje nisu onečišćene pesticidima i drugim agrokemikalijama. U 2008. kajmaka. jedini je način da se poljoprivredna proizvodnja provodi po ekološkim načelima. Ovo područje je udaljeno od industrijskih zagađivača. ali uz obavezno vrijeme konverzije za ekološku ishranu. Da bi ti proizvodi zadovoljavali standarde ekološke proizvodnje. a pomalo počinje i proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura. vune i stajskog gnoja koji bi služio za ratarsku proizvodnju kao zamjena za industrijska gnojiva. Može se također obavljati tov uvezene janjadi i ovaca za proizvodnju mesa. a već ima dobru infrastrukturu. ne oštećuje okoliš. Proizvodnja se također mora temeljiti na domaćim pasminama ili pasminama selekcioniranim za ovo područje. godini na području Parka prirode Blidinje bila su ukupno 43 stada ovaca. premda su mogućnosti mnogo veće. Budući da je konvencionalna poljoprivredna proizvodnja potencijalni zagađivač okoliša. te tov janjaca i ovaca za proizvodnju mesa. Procjenjuje se da se proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura može izvoditi na oko 2100 ha. sira. No i to je dobar potencijal za proizvodnju značajnih količina sira i ostalih animalnih proizvoda. Na širem području parka prirode Blidinje uzgaja se oko 8000 ovaca.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Najprije se počelo obnavljati stočarstvo. mlijeka. ona mora voditi računa da je to zaštićeno područje i da se mora održavati prirodna ravnoteža ekosustava. Osnovni je cilj takve proizvodnje proizvesti kvalitetnu hranu na prirodan i održiv način. a oko 8000 ha je pod livadama i pašnjacima. Potencijalna proizvodnja 351 .

a s ovog područja neće imati u sebi nikakvih kontaminata. To mogu biti animalni 352 . kozmetici ili prehrambenoj industriji. Među ratarskim kulturama to su krumpir i jare žitarice. Livadski med je dobre kvalitete. a organska tvar u tlu povećava se i žetvenim ostacima. Područje Parka prirode Blidinje je pogodno za ljetni odmor. ekoturizam. ciklu grašak i još neke. Klimatski uvjeti ograničavaju broj kultura koje se ovdje mogu uspješno uzgajati. a ta proizvodnja može biti veoma profitabilna. Zaključak Prirodni i agronomski uvjeti omogućavaju okvir za proizvodnju hrane po ekološkim standardima na području Parka prirode Blidinje. više kao uzgredna nego glavna djelatnost. Ove kulture već sada se proizvode i daju veoma dobru kvalitetu. Okoliš je nezagađen. Jedna od djelatnosti koje se mogu uspješno organizirati na području Parka prirode Blidinje je pčelarstvo. Budući da rastu u čistom okruženju takve biljke ili njihovi plodovi mogu se brati i komercijalno koristiti. i to ne samo zimi već i ljeti. Domicilno stanovništvo i do sada se bavilo prikupljanjem samoniklog bilja. za agroturizam i tzv. a od ozimih vrsta raž koja može podnijeti niske temperature. među velikim brojem turista koji dolaze u Međugorje naći će se značajan broj onih zahtjevnijih koji će rado konzumirati ekološke proizvode makar i po višim cijenama. gnojidba se provodi uglavnom stajskim gnojivima. No na ovom području mogla bi se također organizirati proizvodnja sjemena nekih ratarskih i povrtlarskih vrsta. sve se više razvija turizam. Slama od raži veoma je dobar izolacijski materijal za pokrivanje planinskih kuća. Naime. Od povrtlarskih vrsta moguće je uzgajati kupus. ali se takva djelatnost u današnjim uvjetima može komercijalizirati. Turistička djelatnost i ekološka proizvodnja su komplementarne jer se na taj način omogućava plasman proizvedene hrane na lokalnom području. kao velika turistička destinacija.Biljna proizvodnja na području Parka prirode Blidinje već sada se može smatrati ekološkom. Zadnjih godina. uglavnom za domaće čajeve. Među više od 1500 vaskularnih vrsta koje rastu na ovom području postoje mnoge koje se mogu koristiti u alternativnoj medicini. mrkvu. na ovom području ima dosta livadskog bilja koje cvjeta u vrijeme kad u južnim dijelovima Hercegovine nema nikakve pčelinje paše pa profesionalni pčelari mogu u to vrijeme držati košnice na ovom području kako bi iskoristili i tu pčelinju pašu. izgradnjom sportsko-rekreacijskog centra i zahvaljujući boljim komunikacijama. Naime. također bi moglo biti potrošač ekoloških proizvoda s ovog područja. Međugorje.

već je započelo aktivnosti na tom planu. ali se uvođenjem ekoloških načela u gospodarskim aktivnostima održava prirodna ravnoteža ekosustava bez štetnih posljedica po okoliš. Proizvodnja ekološke hrane komplementarna je s turističkom djelatnošću koja se na ovom području postupno razvija. te još nekim institucijama. Financijska potpora koju pruža Federalno ministarstvo okoliša i turizma pomoći će u provođenju ovih aktivnosti. JP Park prirode Blidinje u suradnji s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom iz Mostara.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ili biljni proizvodi. Desetak farmera već se prijavilo za takvu proizvodnju na svojim farmama i uskoro se očekuje njihova certifikacija. 353 . Razvojem poljoprivrede i turizma ubrzava se ruralni razvoj područja. tako da bi se dobar dio proizvoda trošio na lokalnom području.

.

Prema zatečenom stanju. kao i obrada studijske dokumentacije već izrađene za potrebe NP Una. Zavod za opću proizvodnju bilja. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjnu strukturu poljoprivrede. predstavlja oslonac opstanka stanovništva. dopadljivog krajobraza i održivog gospodarenja. VUPT koncept istovremeno osigurava održivi razvoj. ekonomski i socijalno održivu. ogleda u ekološkoj. vildana_btf@yahoo. Zagreb.com. nazvan kao VUPT koncept (Višeznačajna uloga poljoprivrede i tla) jedan je od najdjelotvornijih načina korištenja površina na ekološki osjetljivom području kao što je područje Nacionalnog parka Una. zemira_btf@yahoo. ulozi tla kao izvoru sirovina i energije i rekreacijsko-turističkoj ulozi. osim u proizvodnji hrane. obzirom na zatečeno stanje. urađeno terensko istraživanje. ali najveći značaj njegove primjene ogleda se u zaštiti područja od onečišćenja. ulozi u oblikovanju krajobraza. pašnjaci i neplodno tlo. a uključujući šumsko zemljište takvog je više od ¾ površine. što je optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. socijalnoj i prostornoj ulozi. Cilj ovog rada bio je predložiti ekološki. Za izradu je. Nepovoljne okolnosti su dominantnost 1 2 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. osim korištenja odgovarajuće literature. basic@agr.hr Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću. struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na “prirodni“ način korištenja gdje visoku zastupljenost imaju livade.com 355 . Bihać.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVA POLJOPRIVREDA KAO FAKTOR RAZVOJA PODRUČJA NACIONALNOG PARKA UNA Ferdo Bašić Vildana Alibabić2 Zemira Delalić2 Sažetak Suvremeni koncept razvoja u kojem poljoprivreda i tlo imaju višeznačajnu ulogu koja se.

Slijedom toga. odnosno uzgoju bilja i životinja prema konceptu održive poljoprivrede. 1995b). Stočni fond se poslije devastacije u ratnim događajima postupno oporavlja. smanjiti oštećenja okoliša. ekološki. vodnom gospodarstvu. a posebno važno pitanje su ekološki osjetljiva područja među kojima je i područje Nacionalnog parka Una. 1999. socijalna i prostorna uloga.394) u odnosu na državni (51) i dosta neobrađenog zemljišta. Svjetska iskustva i praksa u državama EU ukazuju na činjenicu da je pravilno gospodarenje na ekološki osjetljivim područjima ključno pitanje njihove zaštite i opstanka u funkciji. 1995a). 356 . ekološka. 80% na održivu. odnosno racionalnim korištenjem prirodnih bogatstava i čuvanjem okoliša. CAP. održiva poljoprivreda. dakle USK-a. socijalno i etički održiva poljoprivreda. bezopasna za okoliš. na prvom mjestu gospodarenju tlom (Bašić & al. svi postupci u njoj regulirani su i definirani više kodeksima (Code of Good Agricultural Practice) nego zakonskom regulativom. je ekološki prihvatljivo gospodarenje. Za trajno održivo gospodarenje predlaže se optimalan odnos u kojemu će se 10% posjeda (oko 600 ha) usmjeriti na ekološku. zastupljenost krmnog bilja je visoka. Upravo suvremeni koncept MFCAL-VUPT (Multifunctional Character of Agricutlure and Land – Višeznačna uloga poljoprivrede i tla) utječe na kreiranje “Zajedničke poljoprivredne politike EU“ – CAP (Common Agricultural Policy). To je gospodarski. Ključne riječi: Nacionalni park Una.SLM). a uloga poljoprivrede i tla u njemu su: proizvodnja hrane. uloga u oblikovanju krajobraza. Prevladava uzgoj žitarica. smanjiti zavisnost poljoprivrede o vanjskim inputima. tlo je izvor sirovina i energije i ima rekreacijsko-turističku ulogu (FAO. povrća i voća isključivo za vlastitu potrošnju. Slatkovodno ribarstvo predstavlja perspektivnu granu i dominira u privrednom sektoru (360 t/god)..privatnih posjeda (3. a 10% na pomno nadziranu intenzivnu poljoprivredu. a uzgoj ima tradicionalno obilježje. a istodobno održati dostignutu razinu i osigurati trend rasta proizvodnje agroekosistema (Bašić. šumarstvu. održivi razvoj Uvod Planetarne posljedice zagađenja neophodno je zaustaviti “održivim razvojem“. Ključna zadaća joj je održati plodnost tla. što prvenstveno podrazumijeva gospodarenje u poljoprivredi. a od onih važnijih danas se najviše radi na kreaciji sistema održivog gospodarenja tlom (Sustainable Land Management . Ovaj novi način razmišljanja rezultirao je čitavim nizom mjera zaštite. 2000). preduvjet za opstanak i održivi razvoj šireg područja NP Una.

osim pregleda dostupne literature (Kurtović & Burlica. dati poželjnu strukturu poljoprivrede u tzv. a ovisi o vanjskim faktorima (strojevi. sama opskrbljuje prerađivačku industriju sirovinama. mineralna gnojiva. dalje. Budući da hrana proizvedena u intenzivnoj poljoprivredi još uvijek upravlja nacionalnim i svjetskim tržištem hrane. zaštite usjeva i domaćih životinja od štetnika. pesticidi). Martinović & Vranković 1986. a na putu od ‘’polja do stola’’ na svoj se način uključuje prehrambena industrija sa svojim dodacima. da su postala središnji problem današnjice (UNEP. 2001). Martinović & al. ekonomskim i ekološkim uvjetima. i dr. polinacije usjeva. recikliranja hranjiva. 1995c). Cilj joj je maksimalno korištenje bioloških resursa u tlu. Koji je put do ekonomski i socijalno-politički prihvatljivog održivog razvoj NP Una. Polazi od stajališta da živi organizmi ispunjavaju zadaću razgradnje otpada. Ćustović & al. i tu ulogu poljoprivrede treba imati na umu prilikom vrednovanja. ocijeniti mogućnost ekološkog uzgoja bilja i ukazati na put transformacije poljoprivrede u smjeru ekološkog uzgoja. pa do stola stiže namirnica toliko izmijenjena da se u njoj više ne može prepoznati posebnost tla. Metode rada U radu je korištena složena metodologija izrade koja je. EC.. zaštite zemljišnih i vodnih resursa i čuvanja genetskog materijala. uključila terensko istraživanje i pri- 35 . 1984. Tamna strana ove poljoprivrede su agrokemikalije koje su uzrokovale takva oštećenja okoliša. Zahtjevi su suptilniji u usporedbi s konvencionalnim uzgojem. 1985. 2000. Za ostvarenje toga cilja potrebno je bilo: procijeniti stanje na terenu. pa čak i ekološki osjetljivih područja. u kojem će biti osigurano funkcioniranje NP s jedne. sistem gospodarenja koji se odvija pod nadzorom međunarodne organizacije IFOAM..).. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjna struktura poljoprivrede. a najstrožiji su oni koji se odnose na sadržaj ekološko rizičnih tvari – teških metala i ostataka zaštitnih sredstava (Bašić & al. To je tržišno orijentirana poljoprivreda u kojoj je visok profit i tržišno konkurentan proizvod cilj. ovisi o ukupnim zatečenim socijalnim. procijeniti trošak i dobit (cost-benefit). prvenstveno tla i vode. 2000. sunca i krajobraza s kojega biljka potječe. a puna zaposlenost i dobrobit stanovništva na njegovu širem području s druge strane. predložiti potrebe istraživanja i obrazovanja i predložiti sistem trajnog motrenja. prijelaznom razdoblju u ekološku poljoprivredu i. energija. pa je stoga i cilj ovoga rada da se na temelju zatečenog stanja projicira održiva.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Alternativa održivoj je ekološka poljoprivreda.

godine proveo tim Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću i agencije ‘’Eda’’. S obzirom na nedovoljnu pouzdanost. 2005). metodom anketiranja različitih grupa stanovništva. istraživanja su proširena i na sve druge izvore osim službenih (kantonalne i općinske ustanove). Klisa. a obuhvaća pojas od po 50 m s obje obale Une i krajolik  zona IV: šire područje utjecaja koje obuhvaća uži ili širi pojas oko zaštićenih područja.164 stanovnika. osim velikih gubitaka života radno najvrednijeg naraštaja. Golubić.250 stanovnika. 35 . Stanovništvo su uglavnom mladi. zatim Orašac i Ćukovi te Ripač sa sjeverne strane koji broji oko 1. u II i III zoni zaštite nalaze se naselja s 4. u korist ženske. a na cijelom području do zapuštanja posjeda i zarastanja površina u korove. Dobrenica i Sokolac koje čine prostornu granicu sa zaštićenim područjem. Područje utjecaja NP Una je u posljednjem ratu doživjelo teška stradanja koja su najviše pogodila upravo poljoprivredu pa je. ranjavanja s trajnim posljedicama po radnu sposobnost. paljenja i rušenja gospodarskih zgrada. godini. Zona I je nenastanjena. područje utjecaja NP Una rijetko je nastanjeno. Istraživanja je u razdoblju proljećeljeto 2005. A i bez tih događanja. a stvarno stanje očekuje se kroz popis stanovništva u 2011.kupljanje podataka. Podaci su prikupljeni za područje utjecaja NP Una na kojoj su izdvojene i označene granice pojedinih zona zaštite:  zona I: prostor divljine između kanjona Unca i kanjona Krke. njihovu obradu. kao i obradu studijske dokumentacije koja je već izrađena za potrebe NP Una (Bašić & Ćustović. Najveće naselje je Kulen Vakuf s 526 stanovnika. otuđenja strojeva i opreme. Orašac. Rezultati rada i diskusija Općenito. Podaci se moraju uzeti s rezervom. došlo i do debalansa u odnosu muške i ženske populacije.590 stanovnika. a u IV zoni živi oko 2. Došlo je i do napuštanja imanja. Kulen Vakuf. Ćukovi. Prikupljanje podataka obuhvatilo je mjesne zajednice: Martin Brod. desetkovanja stočnog fonda. radno sposobni i obrazovani. pretežno nezaposleni i oslonjeni na mali broj zaposlenih u Bihaću ili u drugim državama te na poljoprivredu. Ripač.  zona II: NP Una I – dio kanjona Unca i rijeka Krka i NP Una II (Štrbački buk – Dvoslap).  zona III: između NP Una I i NP Una II.

a još više na prerađevine iz toga povrća. Zatečeni sistemi biljne proizvodnje Važniji pokazatelj za procjenu stupnja utjecaja poljoprivrede na okoliš je posjedovna struktura i način korištenja zemljišta. Ohrabrujući je pokazatelj visoka zastupljenost krmnog bilja na oranicama koje općenito. Tablica 1 Struktura biljne proizvodnje na području nekih općina USK (2002/03) Kultura 1. Od voća je najzastupljenija šljiva. a naročito ono iz skupine leguminoza. S obzirom da su uvjeti za uzgoj povrća vrlo povoljni. Radi usporedbe u tablici 1 dana je struktura biljne proizvodnje za neke općine USK-a.564 502 45 40 126 851 0 796 747 13 Bužim 805 350 5 5 45 400 0 128 65 30 Bosanaska Krupa 4. Površina pod najvrednijom krmnom kulturom – lucernom dosta je visoka. Uzgoj povrća i voća namijenjen je uglavnom vlastitim potrebama.300 600 380 995 3. Uzgajaju se uglavnom žitarice. pekmeza i rakije – stavlja je u položaj posebnosti. Podaci su prikupljeni za svaku mjesnu zajednicu na istraživanom području NP Una. ali stabla su stara i slabo održavana pa je njihova obnova važna zadaća u narednom razdoblju. a uz to prerada šljive u domaćinstvu – od sušenja preko kompota. U uzgoju se ne koriste kemijska sredstva što šljivu deklarira kao posebno vrijednu. Povrće Krumpir Grah Unsko-sanski kanton – izabrane općine (površine u ha) Bihać 1. Industrijsko bilje 3.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja poljoprivreda je kao gospodarska grana u ovom kraju bila desetljećima zapostavljana i marginalizirana.048 1. a sumarno prikazani u tablici 2. svakako valja računati na ekspanziju uzgoja povrća.200 0 947 300 440 Cazin 8.965 3. a kukuruz i pšenica su najzastupljeniji. Za očekivati je povećan uzgoj voća i pripremu svih prerađevina iz tog voća priređenih na imanju ili manjim pogonima su.690 0 2. Žitarice Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz (zrno) 2.080 450 35 . povoljno djeluje na tlo.150 820 60 40 30 3.

9 ha.570 360 270 720 1. previsoka zastupljenost neobrađenog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta. a 51 državni posjed raspolaže s 901 ha zemljišta ili prosječno 22. Krmno bilje Djetelina Lucerna Silažni kukuruz Travne smjese Ostalo krmno bilje 5. a uzevši u račun i šumsko zemljište.025 2. Na širem području ima još sasvim dovoljno “prostora“ i za novo naseljavanje i za ekološki prihvatljive gospodarske aktivnosti. Apsolutno prevladava privatni posjed – ukupno su 3. Voće* Jabuka Kruška Šljiva Višnje Grožđe *broj stabala 9 10 5 12 866 67 78 617 19 85 7500 4700 117500 300 0 10 5 8 10 2. pitomog i dopadljivog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru.Crni luk Kupus i kelj Rajčica i paprika Ostalo povrće 4.717 ha površine i prosječnom površinom od samo 0. a područje općine Bihać u tom pogledu drastično prednjači. što je gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti.220 0 54570 27000 0 350 0 Na području NP Una (tablica 2) prevladavaju šumske površine. nego su još i rasadišta korova i činilac nagrđivanja kulturnog krajobraza. a struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na “prirodni“ način korištenja u kojem visoku zastupljenost imaju livade. naročito poljoprivredu. Preko 70% poljoprivrednog zemljišta te općine je izvan korištenja!!! Te površine nisu samo “mrtvi kapitali“.000 35 2000 1000 7500 200 0 35 50 66 56 5. pašnjaci i neplodno tlo.020 1.83 ha. koja također ima “prostora“ za intenzifikaciju. ako se to pokaže potrebnim.465 0 0 0 140000 150 0 152 54 110 202 2. Na cijelom je području visoka. 360 . Za ocjenu stanja i trendova jedan od važnijih pokazatelja je posjedovna struktura poljoprivrednih gospodarstava. pod manje više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od ¾ površine ovoga prostora.540 0 1. Sa stajališta uspostave i opstanka nacionalnog parka kao zaštićenog područja.394 privatna posjeda s 2.265 600 600 30 1. ili su to ponajmanje.

Djelotvornoj obradi. za prihranjivanje usjeva. Okopavanje se obavlja ručno. Osnovna obrada – oranje. tek simbolično. Ratni događaji su ostavili dubok trag u svim područjima života. za neke mjesne zajednice. Od kemijskih sredstava za zaštitu bilja u uzgoju kukuruza koriste se herbicidi. za neke vrste – izvor MZ. a više u proljeće. a livade kose strojno. prikazani u tablici 3 govore u prilog nepovoljnog stanja u stočarstvu. uglavnom dušična. Insekticidi se redovito koriste za suzbijanje krumpirove zlatice. obavlja se manje u jesen. Gnojidba je tradicionalna i oslanja se na kruti stajski gnoj. vuča zapregom – konjima. a statistički podaci o stanju stočnog fonda u USK iz 2003. Stočarska proizvodnja Šire područje NP Una tradicionalno je poznat stočarski kraj.7 472 3205 117 Državno vlasništvo neobraobrađeno đeno 35 6 88 732 1941 2802 266 TOTAL 1580 108 879 1027 0.7 2413 6007. premda bi zimska prskanja voća neagresivnim sredstvima bila uputna. 361 . god.2 383 Izvor: Općina Bihać. bez koje inače nema visokih i stabilnih prinosa. i to iz skupine atrazina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 2 Posjedovna struktura i način korištenja zemljišta VRSTA Polja Voćnjaci Travnjaci Pašnjaci Visoko kultivirano (staklenici) Navodnjavano zemljište Šume UKUPNO Neobradivo zemljište Privatno vlasništvo neobraobrađeno đeno 1545 102 791 295 0. a mineralna gnojiva. kako to zahtijeva ispravna suvremena agrotehnika. To su razlozi zbog kojih se ne isplati nabavljati teže strojeve i linije mehanizacije. Obrada se obavlja pretežno korištenjem traktora i priključnog oruđa. U predsjetvenoj pripremi prakticira se tanjuranje i drljanje. a na malim površinama. zapreka su maleni posjedi i nepovoljne reljefne prilike – neravan teren. U uzgoju voća kemijska sredstva za zaštitu se koriste u simboličnim količinama. Potrošnja po hektaru je minimalna.

000 4.582 Stočni fond sporo se oporavlja. povremeno se pojavljuju opasne bolesti s tzv.000 0 0 510 190 500 30. Ono što je neprihvatljivo jest podatak iz 2002. Liječenje antibioticima se obavlja u stajama kod vlasnika u uobičajenim ‘’tradicionalnim’’ uvjetima držanja stoke za koje se ne može reći da su na visokoj higijenskoj razini. iščašenja i slično.Od toga kobile i ždrebne omice 5.240 9.618 7.000 litara mlijeka godišnje.600 6. Proizvodnja mlijeka za tržište više je nego skromna. upala grla. Tablica 4 Stanje intenzivne stočarske proizvodnje na području NP Una Vrsta Goveđa stoka Konji Svinje Ovce Koze Perad Ostalo Privatno (grla/komada) 351 32 110 7.500 5.600 Državno (grla/ komada) TOTAL Prosječna cijena (KM) Izvor: Poljoprivredni zavod USK. a u pogledu zdravstvenog stanja redovne su bolesti kao upala pluća. osim kod pojedinaca.611 3. Podaci prikupljeni za mjesne zajednice na širem području utjecaja (tablica 4) pokazuju da se na tom području nalazi malo stoke. godine da se samo 0.900 2.000 6. Perad Bihać 4.Tablica 3 Stočni fond na području nekih općina USK-a (2003. JP “Veterinarska stanica” Bihać 362 .Od toga ovce za priplod 3. Konji .245 11. komada Vrsta stoke 1. Koze 6. upala vimena. a s obzirom na trenutne otkupne kapacitete moguće je proizvesti još preko 255. a stočarstvo ipak postaje oslonac gospodarskog razvoja. Ovce .975 7.31% krava.000 Bosanska Krupa 5. godina) Broj komada stoke – grla. Pored navedenih.492 6.082 900 352 640 224 500 35. čije se mlijeko otkupljuje za preradu i prodaju. Goveda .Od toga krmače 4. Svinje .706 2.337 19.Od toga krave i steone junice 2. A-liste.000 750 500 150 100 700 30. Uzgoj stoke je pretežno ekstenzivan.100 5.697 0 0 266 30 628 47.000 Bužim 3. nalazi pod stalnim veterinarskim nadzorom (MP. 2002).000 Cazin 7.

Prvenstveno treba reći da je trajno opredjeljenje i okosnica utemeljenja i opstanka NP Una poljoprivreda. Bašić & Kisić.). očito predstoje visoka ulaganja upravo u stočarstvu. Stoga za trajno održivo gospodarenje i opstanak NP dugoročnim ciljem držimo optimalni odnos u kojemu će se 10% poljoprivrednih posjeda. prirodnog vegetacijskog pokrova i krajobraza (Bašić & al. te trajno skladno funkcioniranje NP Una s druge strane.). a prostora ima i za industrijsko bilje. tla. usmjeriti na organsko-biološku (ekološku) poljoprivredu. Za ilustraciju. Butorac & al. a 10% na pomno nadziranu intenzivnu poljoprivredu. 1994. Povećati zastupljenosti krmnih leguminoza. Kada je ribogojstvo u pitanju. a ekonomski zanimljivu djelatnost. stabilan rast s jedne. s tim da se u uzgoju bilja i stoke izbjegavaju ili potpuno isključe postupci i zahvati koji na bilo koji način ugrožavaju i dovode u pitanje kvalitetu okoliša: zraka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja S obzirom da se poželjnim stanjem smatra ono u kojemu prihodi od stoke i stočarstva čine oko ¾ ukupnih prihoda gospodarstva. sitnije stoke. Takvi odnosi po našoj procjeni osiguravaju visok životni standard poljoprivrednika i njegov trajan. u Ćukovima i Dobrenici (1 t/god. šumarstvo i pripadajuća prerada na posjedu ili izvan njega u manjim pogonima. kao posebnost. vode. Uputne su tvrde sorte pšenice koje se. 80% na održivu... 2003). Odnos poljoprivrednog i šumskog zemljišta nikako ne treba mijenjati! Zadržati “prirodni“ način korištenja agrosfere s razmjerno visokom zastupljenošću livada i pašnjaka. Sokocu (3 t/god.. U budućnosti je potrebno radikalno promijeniti strukturu poljoprivredne proizvodnje.). Takve promjene podrazumijevaju i novu proizvodnju sjemena trava i krmnih leguminoza kao važnu. teži se broju stoke od najmanje jedno uvjetno grlo po hektaru poljoprivredne površine. Stoga je cilj da se u razdoblju od 10-15 godina od početka realizacije projekta osmišljenim mjerama i usmjerenim ulaganjem postigne da najmanje 70% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje otpada na stočarstvo i proizvode iz stočarstva. a za to je na području NP Una potrebno oko 6000 goveda ili adekvatan broj grla druge. dakle površina od oko 600 ha. mogu Poželjna struktura poljoprivrede 363 . Uvjeti za ovu djelatnost su vrlo povoljni – treba svakako stimulirati uzgoj ribe za tržište i sportski ribolov (Mujić & al. zabilježena je proizvodnja u Martin Brodu (350 t/god. ali smišljeno voditi u smjeru veće zastupljenosti leguminoza. 1994. naročito uljanu repicu iz koje bi se mogao proizvoditi biodizel kao ekološki idealno gorivo za područje NP Una. 1996).

Molan. 1995d). Plasman tako proizvedenog brašna (ne nužno mljevena u vodenici!) uopće nije upitan ni izvan područja NP. pčelinjeg voska. a u obzir su uzete posebnosti pri- 364 . održavanja i opstojnosti svakog zaštićenog područja. treba na licu mjesta upoznati s marljivim “radom“ pčela–radilica! Mjere zaštite tla i program praćenja – monitoring Cjelovita zaštita tla ključno je pitanje uspostave. ali i za pčelarstvo. time se osigurava održavanje njegovih najvažnijih uloga. zrak i biološki resursi – biljke i fauna. Rojevi i matice su vrlo tražene na tržištu. 1993). burek… pod brendom Eko-Una koje će svaki posjetitelj pamtiti po kvaliteti.. Pčelarstvo traži čist okoliš pa se pčelari mogu smatrati “prirodnim saveznicima“ u provedbi projekta NP Una. Gospodarstvo koje se kani usmjeriti na seoski turizam. 2000. pecivo. 2005). trajno motrenje – monitoring stanja i informacijski sistem tala (Bašić & al. Mujić & al. Stanje na svjetskom tržištu meda ide na ruku ovom usmjerenju.mljeti u vodenici na Uni. otrova. iz brašna na licu mjesta ili blizu peći kruh.. a ni na koji način se ne ugrožavaju prirodna dobra – voda. jer pčele vrše oprašivanje poljoprivrednog bilja od kojih je minimalno 180 entomofilnih. integralne zaštite tla.) radi dobivanja meda. Indirektna korist od pčelarstva je za oko 100 do 150 puta veća od direktne. 2001). radna skupina za zaštitu tla Radne zajednice Alpe-Jadran i Podunavske zemlje kreirala je koncept tzv. bit će privlačnije ako ima svoj med. a pčelarstvo se izvrsno uklapa u koncept održive i ekološke poljoprivrede. propolisa i polena koji posjeduju izvanredna ljekovita svojstva i koji su našli primjenu u liječenju cijelog niza bolesti (Donadieu. Predvidljivi troškovi i dobit (Cost-benefit) od prijelaza na ekološku poljoprivredu Ovo poglavlje obrađeno je prema modelima koji su preporučivani i korišteni u Hrvatskoj u nekoliko publikacija (Grgić. matične mliječi. prihvatljiv za sve potencijalne investitore iz EU (Bašić & al. Na području utjecaja NP Una vrlo su povoljni uvjeti za uzgoj jelenske divljači. Sastoji se od tri posebna. a međusobno povezana područja djelovanja: inventarizacija stanja tala – vrste i intenzitet oštećenja tala na području NP Una. granu poljoprivrede u kojoj se uzgaja medonosna pčela (Apis mellificia L. Posjetitelje manjega uzrasta – djecu. 1987.. Kako bi odgovorili na ovo pitanje.

a njezino mlijeko i meso daju bjelančevine visoke kakvoće. poticaji za eko-proizvođače. monitoring i informacijski susav tala. inače teško prohodne terene čini prohodnim. te na taj način formira poseban krajobraz. To razdoblje traje tri do pet godina. a onima od 10 ha (7 ha oranica i 3 ha pašnjaka – pretežito proizvodnja mesa i mlijeka) do 35.2 do 1. staklenicima i plastenicima. povrće). uzgoj ovaca zbog tradicije i posebnog gospodarskog značenja u ovom kraju. grmlja i korova. Polazište za cost-benefit analizu i okvirni troškovi su za razdoblje od 10 godina koje je potrebno za ulaganje u razvoj poljoprivrede i temeljito restrukturiranje. Prijelazno razdoblje u ekološkoj poljoprivredi traje od “raskida“ zemljoposjeda s klasičnom. ovca istodobno služi i kao brižni i uporni “čistač“ terena od različitog nepoželjnog raslinja. Troškovi ulaganja u objekte primjerene suvremenom uzgoju ovaca su između 267 i 333 € po rasplodnom grlu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja lika i područja. Najmanji kapacitet koji osigurava egzistenciju domaćinstva je oko 120 proizvodnih grla s pripadajućim rasplodnim pomlatkom.000 KM godišnje (voće. Naravno. na posjedima od 5 ha do 16. u upisnik ili registar ekoloških posjeda i priznavanja “ekološkog proizvoda“ dobivanjem markice kojom se potvrđuje njegova valjanost i autentičnost. Najveće ulaganje po jedinici površine bit će u rasadnicima. skladište i hladnjača).000 KM. konvencionalnom poljoprivredom do upisa gospodarske jedinice.5. Ulaganje treba obuhvatiti sve poljoprivredne površine bez izuzetka. zatim na trajnim nasadima i površinama predviđenim za uzgoj povrća. odnosno zemljoposjednika. Vrijednosti su samo orijentacijske. marketing i eko-marka proizvoda). na primjer. No. ulaganje odnosno troškovi proizvodnje zavisit će i o sustavu uzgoja pa će najveće biti u sustavu intenzivnog uzgoja (planirano 10% površina ili oko 600 ha). predviđa se da održiva i ekološka proizvodnja na posjedima od 1-3 ha može donositi zaradu do 10. Nakon prvih 5 godina očekuje se smanjenje godišnjih troškova na oko 70% početnih. uspostava i održavanje pilot farme. 365 . Procijenjeni zajednički troškovi za tako organizirani sustav su 470. jer se stvara prihod od marke poljoprivrednih proizvoda s područja NP Una. U objektu je potrebno osigurati za ovce 1. a zatim održiva poljoprivreda na 80% površina. potom na oranicama. Veće farme zahtijevaju veća ulaganja.000 KM godišnje u prvih 5 godina (edukacije i istraživanja. i konačno na livadama i pašnjacima.5 m2 poda po grlu. pčelarstvo. Osim toga. za ovnove 2 do 4 i za janjad oko 0. inventarizacija tala. a izravno smanjuje opasnost od požara.000 KM godišnje. ali zato donose veći profit i zapošljavanje kao. slijedi ekološka (10% površina ili oko 600 ha). jer se od ovce u prošlosti koristila vuna.000 KM (detaljni projekt. Početni troškovi su 720.

rukopis. A. (1995c): Some aspects of sustainable agriculture in Croatia. Kisić.. Ostojić. a u ovaj proces treba ući s konceptom MFCAL prema kojemu poljoprivredu i poljoprivredno zemljište treba vrednovati višeznačno. Čustović. a uz to.. M. svoju poljoprivredu koncipira i deklarira kao eko-socijalnu. 366 . Butorac. Karlovac. F. smatrajući da su za to ispunjeni svi prirodni i povijesni uvjeti.. Butorac. Zagreb... (1995d): Sustainable management in arable farming of Croatia. Bertić. što znači da treba sačuvati zdrav okoliš (na prvom mjestu tlo. str... V. F. Zagreb. 80. Z. International workshop on water pollution and protection in agricultural practice. 1995. gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una. (1995c): Projekt transformacije poljoprivrede na vodozaštitnom području crpilišta Kosnica. (1993): Program zaštite tala Hrvatske-Inventarizacija stanja-Trajno motrenje-Informacijski sustav. str. str. a naročito specifične uloge poljoprivrede i tla za dugoročno održavanje zadovoljavajućeg kvaliteta okoliša. Hrvatske vode.. moraju biti svjesni svoga značaja i uloge.. Bašić. Bertić. predlaže se nadležnima da Unsko-sanski kanton već sada. Ta poljoprivreda treba biti ekološki usmjerena. tržišno usmjerenu poljoprivredu. V. mjere zaštite i monitoring.. Mesić. I. F. 122. odnosno tradicija. Smotra.Zaključak Ulaganja u ruralni razvoj i razvoj poljoprivrede nezaobilazna su u svakom scenariju razvoja ovoga kraja. ali i šira društvena zajednica. Igrc-Barčić. B. Bašić. I. XXXI Agronomsko savjetovanje. J. Bićanić. (1996): Ekološka ili alternativna poljoprivreda na području Karlovačke županije. Z. (2005): Korištenje.. 45.. I. F. Zagreb. Literatura Bašić. A. F. Bašić. 12: 237-253. Poljoprivrednici koji tu žive i rade. Pula. 60: 237247. bez obzira na zaštićeno područje NP Una.. Zagreb. Sve su uloge tla i poljoprivrede prema tom konceptu od jednakog značaja. studija. Kisić. A. Znan. F.. str... 8-9. Mesić. ispuniti svoje socijalne uloge. Bašić. Butorac. Vidaček. B. Ž. 1993. Bašić.. o čemu ovisi opstanak NP Una pa dakle i budućnost generacija koje će živjeti na tom prostoru. M. 1996. Studija Zavoda za OPB AFZ. Bašić. (1995b): Ekološki zahtjevi pred biljnom proizvodnjom Hrvatske s aspekta suvremenih trendova u svjetskom gospodarstvu. Bićanić. Za afirmaciju cijelog sustava treba osigurati brz protok znanja i informacija. Racz. studija. Polj. F. H. Kisić. vodu). stručni spisi Zavoda za OPB AFZ..

godinu. (1995a): Trajno održiva poljoprivreda u novom okruženju. CAP (2000): Communication from the Commission to the Council and the European Parliament: Indicators for the Integration of Environmental Concerns into the Common Agricultural Policy. “Panonija . Tahrić. (2000): Establishing Honey as a Recognized Medicine. World congress Apimondia. Zagreb. Molan... Dublin. Bizovačke toplice. Č. I. B. KOCH Imkerei-Technic-Verlag.. Ćustović. Sarajevo. Grgić. Poljoprivreda i proizvodnja hrane u novom europskom okruženju. 7: (1). FAO and the Ministry of Agriculture. UNEP (2000): Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe. at al. Apither. Butorac. Zavod za agropedologiju. (2000): Protection Policy of Agricultural Land in Bosnia and Herzegovina during the Transition. J. Der Pollen. F.. Sarajevo.Germany.. (2003): Strategija dugoročnog razvoja d. (1994): Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode. Alibabić.Cazin. J. Central Asian Countries and Mongolia. Mujić. 53-77. (1984): Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta općine Bihać.. Ćoralić. 5 February 2001. 108-112. P. Bajramović. 47-59. Agriculture Directorate-General.. Nature Management and Fisheries of the Netherlands. Šahinović. Đug. Burlica. I. i 2005. A. Mujić. R. überarbeitete Auflage. Z. J. F.I. SOUR UPI RO Institut za istraživanje i razvoj. V.-25. Bertić. FAO (1999): FAO/Netherlands Conference on the Multifunctional Character of Agriculture and Land “Cultivating our Futures”. (2001): Ulagati u poljoprivredu. Bašić. Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Zbornik radova. Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama“. H. Kisić. Sane i Korane“. Kurtović. Jakšić V.. Oppenau/ Schwarzwald. kolovoza 2005. 100-114.. New Independent States. 2000. Background papers. Bihać. M. Soc. Zbornik “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita Une. Martinović. Irska.razvojne mogućnosti“. Burlica.. Commission of the European Communities. A. Mihalić.. Y.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Bašić. Vranković. Martinović. Donadieu. EC (2001): A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural Development. (2005): Honey as a Marketing Strategy in the Una Sana Canton. vodoprivrede i šumarstva (2002): Informacija o provođenju mjera za sprečavanje pojave i sprečavanja širenja zaraznih bolesti životinja na području USK u periodu od 1998-2000. mjerilo 1:25000.. MP/Ministarstvo poljoprivrede. J Americ. ali ne biti izravni poljoprivrednik – Kako? Ministarstvo za javne radove. Prague. (1986): Zagađenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota. Czech Republic. str.o.. European Commission.. 2004. te pojedinačni izvještaji za 2003. 36 . A. Č. Conference soil in CEC. godine. 1994.. (1985): Pedološka obrada prostora Unsko-sanske regije. R. 4.C. HAZU. (1987). obnovu i graditeljstvo Republike Hrvatske. V. 21. str. ‘’Riz-Krajina’’ Bihać. H.o. European Environment Agency and UNEP.

included the field research and data collecting. is reflected in the environmental. in addition to utilizing appropriate literature. which. and in the energy and recreational-tourist role known as the VUPT concept (Multiple role of agriculture and land) – is one of the most effective ways of using the environmentally sensitive area such as the Una National Park. People abandoned their properties. the role of the soil as a source of raw materials. there was equipment stealing. injuries with permanent consequences for the ability to work. The results of the research areas show severe suffering in the last war which affected the agriculture most. economically and socially sustainable agricultural structure which is needed for the permanent life of the NP Una. as well as to indicate the need of transition to the proposed management system. a complex method of drafting this paper was used which. and processing of the study documentation. loss of life of the most valuable working generation. unbalanced male and female populations with females 36 . their processing. represents the backbone of the population survival. In accordance with the set goals. but the greatest importance of its implementation is reflected in protecting the area from pollution. The VUPT concept at the same time ensures sustainable development. livestock was practically destroyed. given the existing situation. the role in landscape shaping. in addition to food production.SUSTAINABLE AGRICULTURE AS A FACTOR FOR THE DEVELOPMENT OF THE UNA NATIONAL PARK AREA Summary The modern concept of development in which agriculture and soil have a multiple role. which had already been made for the needs of the NP Una. The goal of this paper is to propose an environmentally. social and spatial role. In addition to this. burning and demolition of farm buildings and in the entire area farmable land was neglected so it became full of weeds. demographic changes.

the pleasing landscape.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prevailing. and sustainable development. If one takes into account forests. the agriculture industry in this region was neglected and marginalized for decades even without aforementioned issues related to the war. more than 75% of the area in the NP Una is used in a more or less natural way. sustainable agriculture. resulted in the lack of production. while the state owns (51) 901 hectares of land. which degrades the beauty of the landscape. sustainable development 36 .394) with 2.83 hectares. Key words: National park Una.717 hectares and the average surface area of only 0. pastures. the use of the agricultural land indicates to a “natural“ way of using soil where meadows. or an average of 22. According to the existing state. Relatively large representation of the unfarmed land is a “dead capital” and the place where weeds grow. One can well say that it is an optimal ratio for maintaining biodiversity. and unfertile soil are dominant. Also. The unfavourable circumstance is the predominance of private property (3.9 hectares.

.

Utvrđena je izuzetna raznolikost faune kičmenjaka s prisutnim endemskim vrstama. a čovjek bi mogao nastaviti svoje aktivnosti u prostoru. ali sa pojačanom osjetljivošću prema sredini kojoj je i on sastavnica. 115 izvora pitke vode i značajan broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope. vildana_btf@yahoo. moguće je pronaći preko 150 naučnih radova koji valorizuju vrijednost rijeke Une. 15 sedrenih barijera.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja OCJENA STANJA PROSTORA NACIONALNI PARK UNA KAO PREDUSLOV ODRŽIVOG RAZVOJA Vildana Alibabić Sažetak Uzimajući u obzir intenzivni razvoj u prethodnom vijeku i očigledno narušavanje prirode. Nešto više od ¾ površine prostora koristi se kao šumsko i poljoprivredno na ‘’prirodan način’’. Od prirodnih vrijednosti ističe se područje kanjona Une. U izradi ovog rada korištena je odgovarajuća literatura i studijska dokumentacija izrađena za potrebe NP Una. Unca i doline Krke. danas postala stvarnost življenja na Uni. i veliki broj osjetljivih vrsta sa lista raznih konvencija. Ovi trendovi prepoznati su i na prostorima sliva rijeke Une. potekla još iz 60’tih godina prošlog vijeka.com 31 . U potrazi za odgovorima javlja se potreba zaštite prirode i nastojanja za održivim razvojem. Bihać. Uvidom u dostupnu literaturu. pa je ideja o zaštiti Une. što je optimalan odnos za potrebe održa1 Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću. Cilj ovog rada je pregled prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti Nacionalnog parka Una i pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora. kojim bi prirodni ekosistemi bili sačuvani. postavlja se pitanje međuodnosa čovjeka i njegove okoline. Zabilježen je 61 arheološki lokalitet. uključujući i područje NP Una.

2000.izuzetan i jedinstven dar prirode. iz 1991. Novo poglavlje u istraživačkoj historiji Une otvara se formiranjem Univerziteta u Bihaću. dopadljivog krajobraza i održivog razvoja. USA) u ovom dijelu Federacije BiH se nalazi Kanton 1. ali lavinu pokreće skup “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une”. kada je 59 autora. Konačno. i razvoja industrije.sanski kanton (USK). U izvedbi studije učestvuje 48 stručnih suradnika koji su kroz 14 sektorskih studija opravdali ideju o utemeljenju zaštićenog područja na Uni. 1998. čiji naučnici do danas objavljuju preko 20 radova o okolišu. a samo godinu poslije nastavljena je diskusija na skupu posvećenom zaštiti Une. Manji dio sliva pripada području R. koji je upravo po Uni i njenoj najvećoj pritoci. Prvi naučni skup posvećen pitanjima zaštite rijeke Une održan je 1985. Pregledom dostupne literature utvrđeno je da Una formira svoj sliv koji regionalno pripada sjeverozapadnoj Bosni. pa stoga ideja o utemeljenju Nacionalnog parka Una garantuje očuvanje i održanje njenog okoliša. 32 . zaštićena područja Uvod Rijeka Una . kroz 53 naučna rada dalo naučni doprinos o vrijednostima Une. Prema novijoj podijeli Bosne i Hercegovine (Dejtonski sporazum. a prekretnica u utemeljenju Nacionalnog parka Una je izrada ‘’Studije izvodljivosti za Nacionalni park Una’’ koja sumira sva navedena saznanja i dopunjuje novim podacima. godine u Bihaću organizuje se naučna tribina pod nazivom ‘’Sedra rijeke Une i Una bez sedre’’. Srpske. osim svog jedinstvenog imena predstavlja unikatnu vrijednost zbog izuzetne ljepote i bogatstva vodama. 1995. najčešće o kvaliteti vodenog biotopa. ocjena stanja prostora. Nacionalni park Una.nja biološke raznovrsnosti. Hrvatskom. Naučnici su razmatrali različite aspekte razvoja ovog prostora i konflikte između zahtjeva za zaštitom tla i vode. Publikacija ‘’Unski smaragdi ‘86’’ iz 1986. nakon koje se Federalnoj vladi BiH upućuju dokumenti na razmatranje. među prvima otvara pitanje utemeljenja Nacionalnog parka Una. Ohio. s mogućnošću privrednog povrata sredstava koja se ulože. U izboru modela za upravljanje zaštićenim područjem predlaže se postepena promjena. dobio ime Unsko .. Dec. naročito biološkoj raznolikosti. Protiče kroz tipično krško područje. čija je najvažnija odlika velika osjetljivost na sve antropogene uticaje. kako bi takvo područje postalo resurs razvoja. a kako dijelom svog uzdužnog profila graniči sa R. Sane i Korane. Sani. Dayton. Ključne riječi: bioraznolikost. a ne resurs konzerviranog područja.

dok R. Pored nabrojanih pritoka. na 310 m n.1991. Hidrografski sistem Une u osnovi čine tri izvora: glavni kod Donje Suvaje i dva manja. a širina 115 km. posebno u periodima intenzivnih padavina. a zatim Mlječanica i Moštanica. dok USKu pripada 3. a na potezu od Bosanskog Novog do ušća (67. Nakon toka od 62. Obzirom na neslaganja podataka o dužini riječnog sliva (JVP. Površina sliva iznosi 9. Od Bihaća do Bosanskog Novog (72. dok je Klokot dug 4. druga po veličini je Sana sa 139.brdskim obilježjima. Ulijeva se u Savu kod Jasenovca na 83. Ukupni prosječni pad rijeke je 1. Bećiraj & al. U gornjem toku. Vodom je puni na desetine pritoka i vrela.35 km. te očitavanjem vrijednosti sa topografskih karata. Una izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Čemernice i brda Lisina u Lici.696 km2.35 km. 2002.. Prema rezultatima ovog pregleda Una je najveća rijeka Unskog sliva sa 210.8 km. a neposredno nizvodno prima vode Srebrenice i teče na sjever. od izvora do Bihaća (69. od 33 .67%. naročito u gornjem toku.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja to djelomično pripada i zapadnom susjedu.1994). Ribarstvena osnova.35 km ulijeva se u Unu nizvodno od sedrenih slapova kod Martin Broda. Rijeka Unac izvire ispod planine Šator na 876 m nadmorske visine. JVP.130 km2. 2002.1961) i izvršeno mjerenje različitih karakteristika sliva uz pomoć kompjuterske podrške. R. Najvažnije desne pritoke rijeke Une su Unac (kod Martin Broda). iako ove podatke treba uzeti sa rezervom. značajne količine vode. 466 m razlike u visini svrstava je u rijeku sa planinsko .m.892 km2 sliva.5 m. 2000. Una prima iz nekoliko velikih kraških vrela duž toka. Srpskoj 3.75% tj.63 km) ukupan pad je 2. zatim Unac sa 62. Najveći pad Una ima na atraktivnim slapovima Martin Broda koji su visoki 54 m. U ovom dijelu Una nosi obilježja prave planinske rijeke. Krušnica (kod Bosanske Krupe) i Sana (kod Novog Grada). Unski sliv je nepravilnog trokutastog oblika čija je dužina 125 km. dok su najznačajnije lijeve pritoke Klokot (kod Bihaća) i Žiravac (Spahić.) za potrebe istraživanja u radu Alibabić (2007) je uz pomoć IBG Programskog ureda za razvoj riječnog sliva Une pregledana dostupna (veliki dio dokumenata uništen je ratnim razaranjima) tehnička dokumentacija (Geodetske podloge. odgovarajućeg softvera.640 km2. Hrvatska.434 km2.78 km) nosi karakteristike brdske rijeke. Federaciji BiH pripada 5.2003).1994. dugotrajnih i skupih geoloških istraživanja (IBG. skoro 3 m po jednom kilometru.0 km. a Krušnica 6. a R. te slapovima Štrbačkog buka visine 23. Hrvatskoj pripada 510 km2.94 km) je prava ravničarska rijeka.37 m nadmorske visine (IBG. Velika i Mala Neteka. Spahić.88 km.2003). Ćehajić. od čega BiH pripada 9. 1991. pošto bi se do stvarne površine sliva moglo doći tek nakon izuzetno opsežnih. i dr.

Korane.5 m. Kod Martin Broda se nalazi najveći unski slap i vodopad. Iz kalcij – bikarbonata oslobađa se ugljični dioksid. CaCO3. Mg2+. prosječno prelijeva 63 m3/s vode. hemičare. Ovaj vodopad nosi naziv Veliki slap. ali i Plitvičkih jezera.5 m. Mrežnice i Plive. sadržaj kalcija. Mjerena je i starost uzorka sedre rijeke Une. Ovim one potpomažu izluči- 34 . Horvatinčić (1985) u svojoj disertaciji određuje starost oko 250 uzoraka sedre Plitvičkih jezera metodom radioaktivnog ugljika 14C. na odsjeku od 100m.5 m.). Srdoč i suradnici (1985) objašnjavaju proces taloženja kalcita u kraškim vodama kao sklop procesa u strogo određenim uvjetima biotopa (pH. vodopadi. slapovi kod Bosanske Krupe i Novog Grada. koji je nastao u zemlji rastom biljaka i djelovanjem mikroorganizama. Dvoslap visine 1. materijal koji izgrađuje mnogobrojne slapove Une. Nizvodno od Martin Broda nalazi se najatraktivniji slap – Štrbački buk. i navodi da se ovom metodom može utvrditi starost do 40 000 godina (jezero Kozjak ~ 6 500 godina. Vode pune CO2 potom otapaju vapnenac i dolomite. Do Bihaća se nalazi još i Troslap. a nizvodno od Bihaća Kostelski slapovi. zasićenost kalcij karbonatom. Zrmanje. Brojni naučni radovi o nastanku sedre pokazuju da je proces taloženja sedre u čistim prirodnim vodama rezultat određenih fizikalno – hemijskih i bioloških procesa. Sedimentacija sedre se ubrzava i fitogenim procesima. temperatura. razlijevanju i isparavanju dešava se obrnuti proces. Sedra je po hemijskom sastavu kalcij – karbonat. a rezultat je dao starost od 2 940 ± 120 godina. Ovakva voda izbija na izvorima i prolazeći kroz brzace i vodopade. Prirodni slapovi. visine 2. HCO3-). magnezija itd. brzaci i bukovi na gornjem uzdužnom profilu rijeke Une predstavljaju unikatnu prirodnu baštinu. slapove Krke. tako i za naučnike različitih profila. Poniruće vode prolaze kroz površinu i otapaju ugljični dioksid. Ciklus nastanka sedre započinje oborinskim vodama koje vrlo brzo poniru u kraško tlo. Sastoji se iz tri bigrena odsjeka širine 40 m a visine 23. Neposredno kod vrela Une pojavljuje se prvi slap visok 10 m. pri čemu se stvaraju topive soli kalcij i magnezij – bikarbonata (Ca2+. Una je gotovo cijelim uzdužnim profilom kaskadna rijeka. gdje se preko bigrene prečage visoke 54 m. koje iz vode konzumiraju ugljični dioksid. u selu Suvaja. Cetine. fizičare. slapovi različitih oblika i veličina su svojom jedinstvenom ljepotom privlačni kako za obična čovjeka i umjetnost. Prirodni fenomen stvaranja sedrenih barijera. a narod ga zove Bukovi na Uni. ispod vrela. naročito izraženih kod algi.kojih su najbogatiji vodom oni u području Kulen Vakufa. biologe. pri turbulenciji. po kojoj je Una i dobila svoj naziv “Jedina”. geologe. jezero Prošće ~ 7 000 godina). a taloži se kalcij – karbonat.

U ovom radu prikazan je sumarni pregled prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti područja NP Una te pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora. Metode rada U izradi ovog rada korištena je metodologija koja je. uključila njihovu obradu. Sva ova i druga saznanja objavljena u preko 150 naučnih i stručnih radova naučnika iz BiH. klimatskim promjenama ili usljed onečišćenja vode. područje doline Une od Lohova do Ripča i Bihaća. hidrogeološki sastav. područje kanjona Unca. prvenstveno predviđeno na 24. na kojem je prema prirodnim osobitostima prostora i prema stanju njegove očuvanosti i načina korištenja izdvojeno i označeno 8 cjelina: 1. npr. te flora i fauna područja. Hrvatske i drugih područja i jedinstvenost i neobičnost u odnosu stanovništva prema ovoj rijeci rezultirali su pokretanjem postupka za utemeljenje Nacionalnog parka Una u gornjem toku rijeke. ekonomskim i ekološkim uvjetima. smanjenjem vodenih tokova. lišću i grančicama (Horvatinčić. područje Martin Broda i uzvodnog kanjona rijeke Une do ušća Krke. Klisa.1963). Orašac. Ćukovi. Zbog toga Matoničkin i Pavletić mahovine često nazivaju – sedrotvorcima (Matoničkin & Pavletić. područje doline rijeke Une između Martin Broda i Štrbačkog buka. 4. područje Dulibe. 2. Orašca i Ćukova. 5. 8. Kulen Vakuf.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vanje kalcij – karbonata. 3. Obzirom da je stepen zaštite određenog područja uvjetovan ukupnim zatečenim socijalnim. područje između kanjona Une i Unca. cilj ovoga rada je da se na temelju zatečenog stanja projicira održivi. osim pregleda odgovarajuće literature. 7. Golubić. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjni razvoj i njegova struktura. 2000). područje izvorišta rijeke Krke. Važno je naglasiti da na ovaj proces utiču geografski sastav i građa tla. Podaci su prikupljeni za područje uticaja NP Una. Terensko prikupljanje podataka obuhvatilo je mjesne zajednice: Martin Brod. područje doline rijeke Une od Štrbačkog buka do Lohova. Narušavanjem uspostavljene prirodne ravnoteže. Dobrenica i Sokolac koje 35 . Ripač. kao i obradu studijske dokumentacije koja je već izrađena za potrebe NP Una. može doći do poremećaja u prirodnom procesu taloženja sedre ili čak do potpunog prestanka rasta sedre. 6. koji se taloži na algama. mahovinama.0000 ha.

s tim da se najveća minirana površina nalazi na cjelini 6.. Slijedom podataka navedenih u tablicama 1 i 2. Generalno promatrajući. Primjerice.. doline Une od Martin Broda-Kulen Vakuf-Štrbački buk (2990 ha) i cjelini 8. dok su sumarni rezultati područja uticaja NP Una prikazani u tablici 2. čime je postignuta veća tačnost. u usporedbi sa NP Paklenica koji ima 12 lokaliteta visokovrijednih reljefnih osobitosti (Saletto Janković. a u svrhu uvida u zatečeno stanje i procjene opravdanosti utemeljenja zaštićenog područja. 225 km2 općina Bihać bi imala ukupno oko 25% zaštićenog područja. 1995). Rezultati rada i diskusija Struktura korištenja i urbanizovanost. Podaci su prikupljeni anketiranjem različitih grupa stanovništva. Ripač (1584 ha) i na cjelini 7. a istraživanja su proširena i na sve kantonalne. a time i ostalim zemljama Evrope. NP Una ih prema metodi indeksa rekreacijskog potencijala ima 29. 36 .čine prostornu granicu sa zaštićenim područjem. lokaliteti prirodnih osobitosti.Bliski Istok i izuzetna komunikacijska veza s Hrvatskom. Geomorfološki i geoekološki ovo je područje izuzetno atraktivno i krajobrazno dopadljivo te po svjetskim mjerilima zavređuje zaštitu na razini nacionalnog parka. godine od strane tima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću i agencije ‘’Eda’’ u Bihaću. prema procjenama iz studije. odnosno ulaze u pojas oko zaštićenog područja. Orašac-Ćukovi (763 ha). a rađena su u proljeće – ljeto 2005. Studije izvodljivosti za NP Una kao sinteza svih istraživanja. što je uključilo i površine pod minskim poljima dati su kao orijentacioni podaci u poglavlju 5. međutim. vidljivo je da je cjelokupna površina obuhvaćena kao područje uticaja 24343 ha. broj historijskih i geomorfoloških atraktivnosti. Poseban geografski značaj je položaj Bihaća na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran . kao i blizina Nacionalnog parka Plitvice što otvara mogućnosti stvaranja međudržavnog zaštićenog područja. u ovim podacima ne nalaze se podaci o miniranim područjima koji su utvrđeni na površini od 6006 ha. opštinske i druge druge izvore osim službenih. geografski ovo područje u potpunosti pripada općini Bihać i sa zaštićenih. Za svaku od ovih cjelina procijenjen je mogući stepen zaštite prema IUCN (International Union on Conservation of Nature-Međunarodna organizacija za zaštitu prirode) standardima. Rezultati za svaku pojedinu cjelinu prikazani su u tablici 1.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 1 Zatečene vrijednosti pojedinih istraživanih cjelina područja utjecaja Nacionalnog parka Una Prostorne cjeline Cjelina 1 Cjelina 2 Cjelina 3 Cjelina 4 Cjelina 5 Cjelina 6 Cjelina 7 Cjelina 8 * Cjelina 1 Cjelina 2 Cjelina 3 Cjelina 4 Cjelina 5 Cjelina 6 Cjelina 7 Cjelina 8 Ukupna površina (ha) 301 876 1884 4612 5839 6329 1387 3115 Arheološki lokaliteti 2 2 0 5 9 15 10 18 Površina šuma i goleti (ha) 133 573 987 2824 5258 3641 841 768 Geomorfološki lokaliteti** 2 Nije kartirano 2 Nije kartirano 14 11 7 Površina oranica (ha) 101 303 881 1788 565 2556 211 2123 Sedrene barijere 2 0 0 0 3 2 0 8 Površina livada (ha) 27 0 16 0 0 22 0 0 Vidikovci 1 0 0 1 5 1 0 0 Naselja (ha) 39 0 0 0 16 110 335 224 Broj većih izvora 0 1 2 0 44 24 20 24 * Broj izražen u (kom) **Broj se odnosi na atraktivne geomorfološke lokalitete Tablica 2 Zatečene vrijednosti cjelokupnog područja uticaja Nacionalnog parka Una Prostorne cjeline NP Una * Cjelina 1 Ukupna površina (ha) 24343 Arheološki lokaliteti 61 Površina šuma i goleti (ha) 15025 Geomorfološki lokaliteti** 36 Površina oranica (ha) 8528 Sedrene barijere 15 Površina livada (ha) 65 Vidikovci 8 Naselja (ha) 724 Broj većih izvora 115 * Broj izražen u (kom) **Broj se odnosi na atraktivne geomorfološke lokalitete 3 .

na području gornjeg toka rijeke Une obitava oko 215 vrsta i smatra se da je Lička Plješivica. zatim brdskih i planinskih livada. geološke i pedološke osobitosti. Veliki broj se upravo nalazi na području NP Una (Lakušić & Redžić. Kulen Vakufu i Ripču. a među kojima je velik broj vrsta dupljarica (djetlovka). Crno vrelo i izvor Ostrovica. pećina i slapovi u Martin Brodu. značajan je broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa s kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope. Uz to položaj sliva u krškom području Une ne odgovara topografskoj razdjelnici i vjerojatno je znatno šire. vitaminskih i aromatičnih biljnih vrsta. Sedrene tvorevine u koritu Une. naročito one u Martin Brodu.1991). U nizu geomorfološko-hidroloških vrijednosti su i Dvoslap i Troslap koje treba zaštititi u kategoriji spomenika prirode i već zaštićeni Štrbački buk. vrlo su zanimljive grabljivice. očuvanja i korištenja tog područja. jedno od najbogatijih područja rijetkih i ugroženih životinja. Popis vrsta ne postoji. sjenice (Paridae) i muharice (Muscicapidae). zanimljiva fauna sova. Oni su posebno vezani za kraške fenomene podzemnih staništa. te niza vrela duž toka Une. kojih je zabilježeno ukupno 15. ali bez obzira na to činjenica da je do sada na cijelom prostoru sliva rijeke Une identificirano 1900 biljnih vrsta.Klimatske i hidrološke karakteristike važne su zbog hidrogeoloških vrijednosti i biološke raznolikosti. Redžić & al. pa cijelog poteza sutjeske Unca s nizom ponora sitastog tipa i izvorima. U ovom segmentu je vrlo važno detaljnije istražiti prostornu raspodijelu sliva i uvesti mjere zaštite i kontinuirani monitoring osnovnih meteoroloških podataka i posebnih praćenja mikroklimatskih uvjeta. kojih ima oko 130 vrsta. Od geomorfološko-hidroloških osobitosti područja naročito se izdvajaju kanjon Unca od Crnog vrela do Martin Broda. odnosno redukciju površinske riječne mreže. Lakušić & al. što iznosi 53. ali i zbog procjena načina uvjeta zaštite. izvora i vrela. jestivih. te dolina Krke s njenim izvorištem. predstavljaju iznimno bogatstvo i atrakciju područja. klimatske. Posebno interesantne su ptice. Una je u tom gornjem dijelu zbog hidrografski krške forme karbonatnih stijena koje su bitno uticale na morfologiju riječne doline. tetrijeb i lještarka. čak mjestimično pretplaninske klime što je otežavajuće u definisanju uvjeta. govori sama za sebe. hidrografski vrlo oslabljenog toka.19% svih vrsta prisutnih u BiH i da je od toga ustanovljeno 177 oficijelnih i 105 potencijalno ljekovitih. Obzirom na reljefne. Prisutnost nekih šumskih vrsta daje ovom području 3 .1991. Područje uticaja NP Una je u području miješanja umjereno-kontinentalne i planinske klime. koje su po svim kriterijima u kategoriju zaštite specijalnih rezervata i izvanredna vrijednost Unca od Crnog vrela do ušća u Unu i Une na pojedinim potezima koji mogu biti zaštićeni kao specijalni ihtiološki rezervati. nakon Velebita i Plitvica.1991. Od kičmenjaka.

Sl: list SFRJ 6/78 i 8/78) za I. jedan od prvih koraka biće baze podataka tj. 2005. IBG Ltd. a ima ih ukupno 13. Interesantnost u području ihtiofaune očituje se u postojanju preko 15 vrsta. vrstu zbog povećane koncentracija amonijaka – dok prema MDK EU odgovara vodama I. što se treba primijeniti i kada je flora u pitanju. 2 vrste su na popisu zaštićenih na evropskoj razini. vrste. govore da je tlo jako raznovrsno u pogledu svih osobina što uvjetuje održavanje prirodne vegetacije i veliku biološku raznolikost. godine nema opasnosti od kontaminacije niti bioakumulacije (Alibabić. U istraživanju makrozoobentosa (Sofradžija & al. potom zvijeri. Martin Brod (ušće Unca). Nizvodno od Bihaća je relativno velika raznolikost makrozoobentosa.. a ističu se globalno ugroženi kosac (Crex crex). mali vranac. a uzmu li se u obzir i pretpostavljene vrste sisara ovaj broj prelazi 70 vrsta. I. utvrđivanje nultog stanja ovog područja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja veliki značaj za zaštitu ptica. iščezli i istrijebljeni u velikom dijelu Evrope. klasa voda zabilježena je na lokalitetu Martin Brod. Pri njegovom korištenju nisu registrovani agresivni postupci karakteristični za suvremeno korištenje tla. Prema MDK EU kvaliteta vode Une i Unca odgovara vodama I.. Alibabić & al.. Od vodozemaca.. a pored indikatora organskog onečišćenja utvrđeni su indikatori čistih voda (Ephemeroptera i Trichoptera). klase. 2 na popisu zaštićenih riba u Evropi. U vezi s tim i obzirom na korištenje prostora zatečeno stanje odražava teška stradanja u proteklom ratu što je 3 . Obzirom na prisutnost 17 istraživanih teških metala i grupe organoklornih pesticida u vodama i ribama rijeka Unac i Una na 4 lokaliteta. stanja i osobina tla. načina njegova korištenja. 2007). sivi sokol (Falco peregrinus). a da se nakon većih naselja kvaliteta pogoršava. Alibabić & al.. 2005) lokacija Unac – Drvar ne odgovara propisanoj klasi (MDK za BiH. klase na svim lokalitetima. Od gmazova je identificirano 15 vrsta. Kulen Vakuf (Sofradžija & al. od kojih se 6 nalazi na popisima Bernske konvencije i konvencije o zaštiti staništa. iz 2002 i 2003. 2005) gdje je određivana kvaliteta voda metodom proširenog biotičkog indeksa – EBI (Ghetti 1986). a u Kulen Vakufu III klasa. Ovaj broj u usporedbi sa teriofaunom Hrvatske predstavlja izuzetnu vrijednost za relativno malo područje. Sudeći po nepotpunim podacima o stanju faune. 2002. 2002. a prema dosadašnjim istraživanjima na lokacijama UnacDrvar. kukcojedi i glodavci. Zatečeni prirodni uvjeti koji određuju intenzitet procesa pedogeneze. Po brojnosti su šišmiši sa pojedinim rijetkim i ugroženim vrstama na prvom mjestu. 2002. veliki tetrijeb (Tetrao uraogallus) i dr. Površinske vode gornjeg toka rijeke Une su obzirom na hemijsko i biološko – ekološke standarde. Posebna vrijednost područja je što na jednom mjestu obitavaju svi veliki evropski predatori. klase. što ukazuje da se vode kreću u granicama II. Alibabić & al. posebno u poljoprivredi. Na svim ostalim lokacijama voda je odgovarala kvaliteti voda I.

pašnjaci (485 ha) i voćnjaci (108 ha). Da bi se dostigla težnja od najmanje jedno uvjetno 30 . što nije zadovoljavajuće obzirom na činjenicu da se poželjnim stanjem smatra ono u kojemu prihodi od stoke i stočarstva čine oko 3/4 ukupnih prihoda privrede.).000 stanovnika. nešto više od ¾ površine ovoga prostora se koristi kao šumsko (15. većina (56%) ima srednje obrazovanje. dok državni posjed (51) raspolaže sa 901 ha zemljišta ili prosječno 22. Demografska slika stanovništva okarakterisana je promjenom uzrokovanom prethodnim ratom koja se očituje u sljedećem: opština Bihać izgubila je u zadnjih 15 godina oko 14% stanovništva. 2005). Najviše se uzgajaju žitarice . mala je upotreba umjetnih gnojiva (36 kg/ha/god. kao i u razmjerno velikoj zastupljenosti neobrađenog zemljišta koje je kao “mrtvi kapital“ rasadište korova i faktor nagrđivanja kulturnog krajobraza (Bašić & Alibabić.025 ha) i poljoprivredno (8. 110 svinja. danas živi samo oko 6. a ostalo je neobrađeno. može se reći da se radi o optimalnom odnosu za potrebe održanja biološke raznovrsnosti i dopadljivog krajobraza. a većina je starosne dobi od 16-65 godina. a na području uticaja NP Una taj je gubitak veći od 35% (od 10. U središtu NP Una. Danas. Demografska slika upućuje na vrlo važnu potrebu demografske obnove.uzrokom velike demografske promjene.9 ha. i u dominantnosti privatnih posjeda (3.700). većina populacije istraživanog područja živi u Orašcu i Ćukovima (oko 50% ili 3. U stočnom fondu evidentirano je 350 goveda.717 ha površine i prosječnom površinom od samo 0.600). stočna hrana (9%) i ostalo (7%). osim u Martin Brodu gdje je povratničko stanovništvo uglavnom starije od 45 godina. 7700 ovaca. Klisa i Ripač (ostalo 1/3 prijeratnog stanovništva).83 ha. ‘’Loše’’ stanje ogleda se u proizvodnji koja je namijenjena isključivo samo za vlastite potrebe. Od korištenih površina dominantana su polja (1580 ha). ili ukupno 130 t/god. Samo 5. oštećenja ili potpunog uništenja imovine. kao i zapuštanje posjeda i zarastanja zemljišta u korove (Bašić & Ćustović. odnosno Martin Brodu. Kulen Vakufu i Klisi živi samo 10% stanovništva. i to na ‘’prirodan način’’. kao i održivog razvoja. travnjaci (1077 ha). Nezaposleno je gotovo 60% stanovnika. Kada je u pitanju korištenje prostora. 44%). Odnos muške i ženske populacije je 55:45% u korist žena. 2250 koza i 11500 komada peradi. a od njih je 24% starije od 50 godina. 30 konja. s tim da su najveći gubitak doživjeli Kulen Vakuf. ali na razini značajno veće ukupne razvijenosti. Obrada se karakteriše kao tradicionalan način. što očito podrazumijeva visoka ulaganja upravo u stočarstvu. Dobrenici i Sokolcu oko 40% (oko 2. Prinosi su zadovoljavajući (pšenica do čak 5 t/ha).394) s 2.593 ha) dobro. 2005). povrće (10%).5% stanovnika ima završenu višu ili visoku školu. Nešto mlađih ljudi služi se stranim jezicima. Golubiću. trave (travno-djetelinske smjese. a u Ripču.kukuruz i pšenica (30%).200).

riječnih terasa. kanjona. aktivnosti čovjeka moraju biti podređene čuvanju i održavanju okoliša u stanju koje garantuje trajnu jedinstvenost okoliša. s mogućnošću ekonomskog povrata sredstava koja se ulože. a ne resurs konzerviranog područja. sportsko-rekreativnu aktivnost i druge okolišu prihvatljive razvojne aktivnosti. Od ostalih karakteristika područja potrebno je izdvojiti da privredni značaj šuma na području NP Una nije velik. što ih čini neotpornim na biotske i abiotske faktore. ovo područje predstavlja unikatnu vrijednost i upravo na svima njima predviđa se razvoj sporta i rekreacije. ali i normalno funkcionisanje NP Una. jer su šume uglavnom izdanačke šume (panjače). slabog korjenskog sustava i s malim reduciranim krošnjama. ribolova. punionica vode u Kulen Vakufu i drvoprerađivački pogon u Ćukovima. Od ostalih zatečenih aktivnosti. povoljnost je njihov mali uticaj na okoliš i mogućnost uklapanja u buduće rješenje zaštite. To se prvenstveno odnosi na izbor modela za upravljanje zaštićenim područjem. & al. rudnik gipsa kod Kulen Vakufa. za prvi period uzorkovanja-proljeće 2005. a broj stabala je između 1500 i 2000/ha. Zaključak Obzirom da je područje predviđeno za Nacionalni park Una tipično krško područje jako osjetljivo na sve antropogene uticaje. V. koje predstavljaju određeni oblik degradiranih šuma. lova. slapova. 6 str. 31 . zbog čega su stabla visokog stepena vitkosti. posjetiteljskog i edukativnog turizma. sitnije stoke. šume hrasta kitnjaka. a ovdje se predlaže postepena promjena. Sve ovo je uzrokovala zapuštenosti i kriva njega. i malo četinarskih nasada. Sa aspekta kulturno-historijskih vrijednosti zabilježen je 61 arheološki lokalitet. ribnjak u Martin Brodu. (2005): Izvještaj za projekt Biomonitoring ekosistema sliva rijeke Une. kako bi takvo područje postalo resurs razvoja. ali pod uvjetima da ne ugrožavaju okoliš. Nove mogućnosti otvaraju se kroz turizam i ugostiteljstvo. Sve navedeno u novim uvjetima podrazumijeva razvoj tradicionalnih privrednih aktivnosti (poljoprivreda. ribolovni i planinski lovni resursi su visoko ocijenjeni. Biotehnički fakultet Univerzitet u Bihaću. šumarstvo. a uz 8 postojećih vidikovaca. Dobna starost sastojina je između 40 i 80 godina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja grlo po hektaru poljoprivredne površine treba imati oko 6000 goveda ili adekvatan broj grla druge. Literatura Alibabić. ribolov i lov). predgorskih stepenica i padina. obrazovnu i naučno-istraživačku djelatnost. Uglavnom su prisutne bukove šume.

Geografski glasnik.. B. 6: 25 . S. V. Lakušić. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Proceeding on Int. Stručno – naučni skup. Sveučilište u Zagrebu. A. Naučna tribina. (2007): Bioaccumulation of pesticides in fish of Salmonidae family and the effect on fish meat quality. M. 32 . UNSKI SMARAGDI XV. B. Merdanić. 6: 15 . Zagreb. Maletin. Bihać. JAZU: 101-204. Univerzitet u Tuzli. Bašić. Swiss Agensy for Development and Cooperation. Javno vodoprivredno poduzeće. Krajcar I. (2005): Korištenje. Tehnološki fakultet.. i Redžić. Krš Jugoslavije.23. (1991): Rijeka Una – potamološka razmatranja. Obelić. H. 8. (1991): Ljekovite biljke u nekim ekosistema doline rijeke Une. BILTEN Br. Čustović. Redžić. P1036... studija.. str. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Novi: 114 – 121. Ćehajić. (1985): Procesi taloženja kalcita u kraškim vodama s posebnim osvrtom na Plitvička jezera. (2002): Ribarstveno-gospodarska osnova općine Bihać. A. Disertacija.. Bos. 51 (3-4): 243-246. Horvatinčić. Horvatinčić. 11/4-6. P.. (1985): Određivanje starosti sedre u području Plitvičkih jezera metodom radioaktivnog ugljika 14C. Bećiraj. Vodoprivreda Bosne i Hercegovine. (2000): Kvaliteta vode rijeke Une i njena zaštita kroz program prečišćavanja gradskih i industrijskih otpadnih voda. Environmental Problems of the Mediterranean Region. Grgić. R. V. A. N. Bećiraj. M. Bajramović. I. 45. Slijepčević. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. Merdanić. (1963): Sedrene naslage u rijeci Uni i njihova biološka uvjetovanost. Elektroprojekt d. 24: 43 – 56... Lakušić. IBG (2003): Programski ured Bihać. Sedra rijeke Une i Una bez sedre (2000): Naučna tribina. Bihać 2000. R. Spahić.. JVP (1994): Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine.. i Pavletić. Studija izvodljivosti NP Una. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Horvatinčić. BILTEN Br. (1991): Vegetacija refugijalno . R.. Zagreb. SINPU (2005): Studija izvodljivosti za Nacionalni park Una. V. A. br. N. V.o. A. N. S. (2002): Ecology – Parameters of Quality in Una Sana Canton. Bihać: 20 –30. gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una. N... Lakušić. H. (1991): Ekološka diferencijacija prostora sliva Une i njegova vrijednost. Šahinović. Dizdarević.. Alibabić. Zagreb. S. Pavlović. M.reliktnih ekosistema sliva rijeke Une. (2000): Što je sedra i kako je zaštititi. Bašić.. Ćehajić. Z. F. A. Objavljeno u Zborniku radova: Prostorno uređenje i zaštita rijeke Sane i Une. Cantar za ihtiologiju i ribarstvo. BILTEN Br. Tokić. BILTEN Br. H. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Tuzla. Alibabić. S. Alibabić. Prostorno uređenje i zaštita rijeke Sane i Une (1985): Zagađenje vodotoka u slivu rijeke Une i mjere zaštite.. & al. Environmental Monitoring and Assesment. Matoničkin. 6: 155 – 159. Srdoč.74. Sofradžija. R. Sarajevo... Magistarski rad. Vahčić. Redžić. 6: 161 – 167. EMPR 2002.. (2005): Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede na području utjecaja Nacionalnog parka Una.Alibabić. Program razvoja riječnog sliva Une. D.o Zagreb i Institut ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. S. F. Cypar. Šahinović. 131 (1-3): 349-364. Sedra rijeke Une i Una bez sedre. Zbornik radova. Conf. (2002): Kvalitet vode i neke karakteristike nekih riječnih riba. Savremena poljoprivreda. R.

issue of relationship between people and their environment has to be raised. This paper 33 . There was determined an exceptional diversity of vertebrates including endemic species. the Krka valley. More than 75% of the area is used for forestry and agriculture in the “natural way”. but with increased sensibility for the environment which people are part of. These trends are recognized in the Una River basin. which would preserve natural ecosystems. which secure the continuous system of the south Europe’s karst habitats. The most prominent natural values are the following: the area of the canyon Una and the canyon Unac. There are more than 150 scientific papers addressing the Una values including those addressing the area of the National park “Una”. so the idea of protecting Una. which became prominent during the 60’s. as well as to review the current use of space in the Park and present possible solutions for using the space. which is optimal for maintaining biodiversity. is a reality now. and the apparent nature damaging. and people could continue its activities in the area. cultural and historical values of the National Park “Una”. The goal of this paper is to review natural. which has already been made for the needs of NP Una were used during writing this paper. In search of answers.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja THE EVALUATION OF NATIONAL PARK UNA AREA AS A PRECODNITION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT Summary Taking into account the intensive development in the previous century. and a large number of endangered species from the lists of various conventions. beautiful landscape and sustainable development. There is 61 archaeological sites. 115 sources of fresh water and a significant number of preserved unique refugial habitats. 15 travertine dams. Appropriate literature and study documentation. there is both need to protect nature and need to make efforts for sustainable development.

ocjena stanja prostora. and not a conserved areas resource. National park Una. with the possibility of economic return of the invested funds so this area can be a development resource. Key words: biodiversity. protected areas 34 .proposes gradual change as a model of protected area management.

jer se sa njezinih izvora vodom za piće opskrbljuje oko 30. “Lijepa naša”. dr. Ljubuško. Sve ove prirodne (sedronosni vodopadi. odmor uz 1 2 Dipl. Bogatstvo podzemnih izvora i vrela učinila su je ekonomski vrijednim resursom. uz rijeku je izgrađeno preko 20 sezonskih i 10 stalnih ugostiteljskih objekta. sukladno Zakonu o zaštiti prirode (SN FBiH br.500 – 4. čini jedinstvenu hidrološku cjelinu koja za područje kroz koje protječe (općine Grude. u zemlji i inozemstvu.000 gostiju godišnje putem kojeg se vrši turistička prezentacija cijele regije. kulturno-povijesne i ekonomske vrijednosti prostora traže da se stručno valoriziraju. biolog. Ljubuški i Čapljina) ima višestruko prirodno i ekonomsko značenje. 33/03). daju za pravo da se područje uz rijeku zaštiti kroz jednu od prihvatljivih kategorija “Zaštićeni krajolik/park prirode“. vodom se natapaju polja: Vitinsko. Trebižećko. Kravica te niz manjih sedrenih barijera i kaskada koji svrstavaju rijeku Trebižat u prirodne vrijednosti. općina Čapljina.. Bučine. Čapljina Prof. Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru 35 . flora i fauna). odnosno (Tihaljina – Mlada – Trebižat) u dužini od 51 km od izvorišta u Peć Mlinima do ušća u Neretvu. Na rijeci se nalaze jedinstveni sedrotvorni vodopadi: Koćuša. niz rijeku se kanu safarijem spusti 3.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja MOGUĆNOSTI ODRŽIVOG RAZVOJA PODRUČJA UZ RIJEKU TREBIŽAT I ZAŠTITA KROZ KATEGORIJU ZAŠTIĆENI KRAJOLIK/PARK PRIRODE Marinko Dalmatin Nevenko Herceg2 Sažetak Rijeka Trebižat.000 žitelja.000 žitelja. Prirodni i turistički potencijali s kojima područje raspolaže i koji su u turističkoj funkciji tijekom ljetne turističke sezone: kanu safari. na njezinim obalama u ljetnom periodu dnevno nalazi odmor i osvježenje se preko 3. sc.

Nevesinjsko. a u donju. u srednju područje od Konjica do Počitelja. a odatle podzemno izvire u vrgorskom jezeru pa se zajedno s njegovim vodama slijeva u Baćinska jezera. nazvanu delta Neretve. Duga 215 km. Riječni tok Neretve moguće je podijeliti u tri regije. Uvod Rijeka Neretva je najveća rijeka primorsko-kraškog područja. sama kategorizacija će izravno doprinijeti unapređenju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Neretva prima desni pritok Trebižat. dok rijeka meandrira stvarajući mnoge rukavce i kriptodepresije s jezerima. ugostiteljski objekti. nužno je uspostaviti upravu/organizaciju koja će putem ovlaštenja moći raspolagati i upravljati ovim resursima. a potom se rijekom Krupom odvode u Neretvu. Površinske i podzemne vode s gornjih horizonata (Popovo. muzejske posjete. gdje aluvijalni nanosi stvaraju otoke (ade). područje od Počitelja do ušća u more u Republici Hrvatskoj. 193 km protječe kroz Bosnu i Hercegovinu. Bez obzira koji se model primijenio. Nadzemno slivno područje rijeke Neretve obuhvaća površinu od 6. U donjem toku od Počitelja pa sve do ušća Neretva je tipična nizinska rijeka. racionalnijem korištenju i održivom razvoju ovog prirodnog i po mnogo čemu jedinstvenog vodenog resursa te osigurati uključivanje područja u europsku mrežu zaštićenih područja NATURA 2000. đačke ekskurzije itd. Kategorizaciju područja moguće je provesti kroz model parcijalne zaštite putem županijskih ministarstava ili preko Federalnog ministarstva zaštite okoliša i turizma. kulturne zabave na otvorenom uz rijeku. imotske Suvaje. 36 .577 km2. Bilećko polje) uređenim koritom Trebišnjice dospijevaju u Bregavu i Hutovo blato. a 22 km južnom Hrvatskom. Vrljike i Matice te ljubuške Tihaljine i Mlade. U gornju regiju spada područje od izvora do Konjica. . konjička rekreacija. Uspostavom kategorije “zaštićeni krajolik“ moguće je kvalitetno upravljati ovim prirodnim resursima bez ugrožavanja vitalnih interesa i potreba lokalnih ljudi.000 posjetitelja. Na drugoj strani Trebižat odvodi vode posuške Ričine.00 KM iznosi oko 100. Ove brojke dovoljno ilustrativno govore da područje uz rijeku Trebižat ima svoj potencijal/vrijednost koja se već sad može brojčano iskazati. što preračunato kroz turističku naknadu od 1. ugoste i do preko 100. ali se cijeli hidrografski sliv procjenjuje na oko 12. a s lijeve strane Bregavu i Krupu. Od Mlade se jedan dio odvaja prema kraškom Rastočkom polju. Gatačko.kupanje i rekreaciju. Na dijelu ispod gradskog središta Čapljine.000 km2. Da bi se ova sredstva mogla zakonski prikupiti i usmjeriti u zaštitu i unapređenje turističke ponude područja.000 KM.

450 km2. Prološko blato. Žukovica. dok vodeni sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat ima dužinu od 51 km. Unutar ovog područja značajnu hidrogeološku ulogu imaju plominske naslage Zavelima. U fokusu našeg interesa je rijeka Trebižat. kroz koji teče u dužini od 5 – 6 km. Vrioštica. Brza voda. Sjeverna razvodnica se proteže od planine Čvrsnice prema zapadu zaobilazeći Rakitsko polje i povija prema Mesihovini. sliv Trebižata zahvaća površinu od oko 1. vode koje se formiraju na području Tribistova korespondiraju nadzemnim i podzemnim tokovima (Ričina. vodeni tok od Prološca na rubu Imotskog polja. Međutim. Ovaj prirodni fenomen poniranja i pojavljivanja vode uvjetovan je izrazito propusnom podlogom (kraški teren) koja zbog mnogobrojnih pukotina i kaverni u svojoj unutrašnjosti. izbija na Osoje i Orah. ima naziv Matica i Vrljika (Hrvatska) čije vode izviru iz stalnog vrela Utopišće. koja izvire na području Tribistova (BiH). Studeni potok. te dolomitsko-vapnenačka antiklinala Gornji Vinjani – Sovići. Vrljika. Kvartalne naslage debljine i preko 140 m u većem dijelu imotsko-bekijskog polja imaju funkciju nepotpune barijere. omogućuje prodiranje i protok vode s viših kora u niže predjele. miocensko-laporovite naslage Posuškog polja. Sija. sjevernije na području Imotskog polja. Suvaja. osim činjenice koja govori o tri različita imena za istu rijeku (vodu). važno je istaći da ova rijeka prije svog nadzemnog pojavljivanja u Peć Mlinima. Nakon ponovnog izvora u Peć Mlinima teče na dionici dugoj oko 20 km pod imenom Tihaljina ili Tihaljinska rika. Međutim.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 2. a drugi dio tokom rijeke Sije (Jaruge) prema Matici. Pritom ide južnim obroncima Midne planine. Vrbica. Matica. jer dio voda podzemno otječe prema vrulji u Dupcima. približava se Runovićima. s dužinom od 123 km od Tribistova do ušća u rijeku Neretvu. poznat je pod nazivom Vrljika. Jugozapadna razvodnica se pruža između Zagvozda i Poljica na brdo Vjetrenik. Studenčica – Trebižat) sve do Struga u općini Čapjina gdje se ista ulijeva u rijeku Neretvu. Na sljedećoj 3 . Mlada. Upravo zbog ovakvog sastava geološke podloge čiju glavninu čine okršeni vapnenci. Zatim dužinom od 17 – 18 km teče pod imenom Matica. Matica Tihaljina. koje se vodom prehranjuje iz nadzemnog toka Ričine. odakle se pruža preko Rastok polja na Prolog i preko Novih sela i Vida na rijeku Neretvu. točnije nadzemni hidrološki sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat. eocenski fliš Vira i Ričica. Najveći dio slivnog područja izgrađen je od propusnih stijena s kompliciranim tektonskim odnosima. Topola. Slivno područje rijeke Trebižat Prema navodima Sliškovića i Ivčića (1999). Tu poprima zonalni karakter. presijeca istočni dio Roškog polja i izbija na Prološko blato. Dužina cijelog toka od Tribistova do Čapljine je oko 123 km.

Osim gore navedenih izvora. Na dionici dugoj oko 23 km rijeka prima lijevi pritok Vriošticu. a vezani su za sustav sublakustrijskih pukotina.  Vodopad “KRAVICA“ Ljubuški. se kroz znanstvenu i stručnu valorizaciju. bukova. bukova. slapova i vodopada. nalazi se još mnoštvo manjih slapova. Humca.  Izvor “VRIOŠTICE“ u Vitini.  Izvor “STUDENČICE“ vrelo – Daupovina. Gospin vlasak (Adiantus capilus veneris) 3 . stvarajući u svom toku i u svojoj dolini velike količine sedrenih kaskada.dionici dugoj oko 8 km.  Izvor “KLOKUN“ u Klobuku. mogu pretvoriti u jedinstvenu turističku atrakciju u ovom djelu Hercegovine. slapova. ova rijeka obiluje prirodnim fenomenima (vodopadima) takve ljepote koji. bukova i vrela prvenstveno efemernog karaktera koji tijekom godine presušuju. bukovi slapovi i izvorišta na cijelom toku Trebižata su:  Izvor “TIHALJINE“ u Peć Mlinima. Osim što kraškom području kroz koji protječe donosi obilje vode i daje mu život.  Vodopad “KOĆUŠA“ Veljaci. Ovaj hidrološki sustav Tihaljina-Mlade-Trebižat je velika kraška rijeka. koja podzemnom gravitacijom prima velike količine vode bogate rastvorenim kalcijevim karbonatom. gdje se ulijeva u Neretvu. Ljubuški i Čapljina. i zahvaća područje triju općina: Grude. ima naziv Prokop ili Mlade.  Vrelo “GORUŠA“ radio aktivno vrelo. te Studenačko i Trebižećko polje sve do Struga u općini Čapljina.  Vodopad “BUČINE“ ispod Ljubuškog. Uz obilje vode uz rijeku se javlja iznimno bogat biljni i životinjski svijet koji ima svoju biološku vrijednost jer se radi o endemskim vrstama koje su vezane i nastanjuju samo sedrena područja. vodopada i vrela u slivnom području rijeke Trebižat. dok ostali dio toka protječe kroz Bosnu i Hercegovinu. tekući kroz Ljubuško polje. Na području BiH nadzemni tok Tihaljina – Mlada – Trebižat protječe kroz dvije županije. ZHŽ i HNŽ. U administrativnom pogledu ovaj jedinstveni hidrološki sustav Vrljika-Matica-Tihaljina-Mlade-Trebižat prolazi kroz dvije države (Republika Hrvatska – nadzemni tok Vrljike i Matice). nastavljajući teći kroz rubni dio gradskog središta Ljubuškog. Najznačajniji vodopadi. tako da poslije svog izviranja počinje teći po površini.

govore i podaci analize vode pojedinih izvorišta. Čitluk. stanovnik čistih vodenih tokove. uz onečišćenje podzemnih i površinskih vodotoka otrovnim tvarima. danas ono zbog povećane bakteriološke zagađenosti nije više pogodno za tu namjenu.. Međugorje). prvenstveno komunalnim i drugim otpadom. šikare. a time i na zdravstveno stanje pučanstva koje živi uz rijeku Trebižat. vodencvjetova itd. Da je stanje ozbiljno. Kvaliteta vode rijeke Trebižat. što ukazuje na opasanosti koje se kriju po zdravlje ljudi u ovakvom su- 3 . vodu za piće koriste pučani s izvorišta Klokun i Studenčica. uz nasipe. primjerice Studenčice koja je u stručnim elaboracijama planirana kao izvorište koje će biti regionalnog značenja. gmazova. uzelo je takve razmjere da je rijetko naći mjesto da se ne naiđe na divlje deponije. Vidra (Lutra lutra). Posljedice ovakvog stanja odražavaju se na devastaciju prostora i sve lošije stanje ispravnosti vode za piće. živice. višeg platoa (Posušje. šut materijala. bukova i vodopada. 3. bijela tehnika. po vrtačama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nastanjuje područje uz slapove i vodapade. zatim stari automobili. Uz činjenicu da se izvorišta (vodozahvati) opskrbljuju podzemnom vodom s gornjeg. sve više pokazuje znakove bakteriološkog onečišćenja. Opskrba pitkom vodom pučanstva općine Ljubuški i Čapljina vrši se s izvora koji se nalaze u obodnom djelu riječnog toka Trebižata. tu su i druge ugrožene biljne i životinjske vrste iz grupe vodozemaca. Međutim. Osim kaptiranih vodozahvata (Vitina i Studenci i Bjelave). leptira. zatim tu su čovječja ribica (Proteus anguinus). očekivati je veća onečišćenja pojedinih izvorišta. usjecima. Najveću količinu čini komunalni otpad. a naročito proces sedrenja i sedrotvoraca koji doprinose prirodnoj rijetkosti svakog od spomenutih slapova. šume i uz obalu rijeke. te izravno iz otvorenog toka Trebižeta. stari lijekovi. Problemi u prostoru Problemi zagađivanja okoliša. Nekontrolirano odlaganja otpada uz putove. stanovnik kraškog podzemlja. motorna ulja itd. Široki Brijeg. što sve čini tako veliko bogatstvo ovog riječnog ekosustava. što stvara ružnu sliku krajolika. koja se nalazi u drugoj klasi. Velika biološka i krajobrazna raznolikost daju ovom prostoru posebnu specifičnost i osobnost. zatim riblja vrsta podustva (Hondriostoma nasus) koja se mrijesti u vodama Trebižata. kulminirali su posljednjih desetak godina (ratne godine) kad je došlo do pomanjkanja kontrole i nadzora od nadležnih organa (općinske i županijske inspekcije) u cilju sprečavanja zagađenja od komunalnog i drugog industrijskog otpada.

Dosadašnje aktivnosti EU “Lijepa naša“ Čapljina i NVO-a u prostoru oko pokretanja inicijative za zaštitu Trebižata imale su uspjeh kod lokalnih vlasti. Istraživanja javnog mijenja i razine ekološke svijesti kod različitih ciljnih skupina – profesora 60%. pa je ono postalo dio naše svakodnevice i ustaljenih navika. Rezultati javnog mijenja ponukali su nas da poduzmemo konkretne i sustavne mjere zaštite ukoliko želimo zaštititi prirodne vrijednosti prostora. praonica. za opskrbu pučanstva pitkom vodom. Neriješeno stanje otpadnih i kanalizacijskih voda Čitluka i Međugorja dodatno su opterećenje za cijeli podzemni. kako s aspekta zaštite prirodnih vrijednosti tako i sa aspekta ukupnog razvoja gospodarstva i zdravlja ljudi. učenika 68%. Ovo smatramo jednim od ključnih aktivnosti ka konačnoj zaštiti prostora. a zagađenje okoliša je samo logičan odraz općeg stanja svijesti građana. lovaca/ribolovaca 45% te 57% građana – govore da je ekološka svijest na niskoj razini. koji nemaju ugrađene uređaje za pročišćavanje i odvođenje fekalnih i tehnoloških voda. a uz sve ovo i pomanjkanje medijske promidžbe ekologije na lokalnim medijima. što je rezultiralo usvajanjem odluka općinskih vijeća Čapljine. zatim nemogućnost provedbe zakonskih obveza i izostanak kontrole od strane nadležnih organa (inspekcije). g. Uzroke ovakvom stanju promjene kvalitete vode treba tražiti prije svega u izostanku stalne brige za očuvanjem vodnih resursa.stavu vodoopskrbe. dovele su do opće destrukcije prirodnog okoliša. Uz nedostatak stručnog kadra. Zagađivanje i onečišćenje okoliša (voda. a i površinski vodni sustav. jer se javnost upoznala o značenju. Dodamo li ovom velike promjene u strukturi pučanstva (velik broj prognanika). Očuvanje ovog prirodnog resursa za lokalnu i širu zajednicu vidimo u značenju vode. manjkavosti u obrazovnom sustavu. Rješenje ovih problema vidimo kroz zaštitu rijeke Trebižat i njezino stavljanje u odgovarajuću kategoriju (prijedlog Zaštićeni krajolik/park prirode). ugostiteljskih objekata. dok se zaštita prirode marginalizirala. nedostatak i manjkavost ekološke svijesti kod pučanstva. ljepoti. Ljubuškog i Gruda o davanju suglasnosti za ekološku valorizaciju prostora (projekt financiran iz sredstava EU 2006. nedostatak jasne vizije razvoja uz očuvanje prirodnih resursa kao sredstva za brži oporavak privrede. važnosti i potrebi zaštite cijelog prostora uz riječni tok Tihaljina – Mlade –Trebižat. proizvodnih pogona. tlo) doživljava se kao normalan i uobičajen oblik ponašanja bez ikakvih posljedica. razvoj poljoprivre- 30 . Sve veće onečišćenje podzemnih i površinskih voda rijeke Trebižata možemo tražiti u povećanom broju stambenih jedinica u Ljubuškom i Čapljini. zrak. kao resursa. auto-servisa. Kapitalizacija prirodnih resursa naspram zaštite postala je ustaljena praksa. te da područje uz rijeku Trebižat treba zaštititi kroz adekvatnu kategoriju zaštite.). proizveo je ovakvo stanje u prostoru.

4. 3. bez narušavanja uspostavljene ravnoteže njezinih dijelova. Zakona o zaštiti prirode (“SN F BiH”.  osiguranje što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode. Prirodno zaštićeno područje Nacionalni park Spomenik prirode Zaštićeni krajolik/pejzaž ili park prirode Procedura za proglašenje nekog područja zaštićenim očitovala bi se u sljedećim radnjama:  Prijedlog za proglašenje zaštićenim prirodno zaštićenog područja i nacionalnog parka daje federalno ministarstvo. 31 .  sprečavanja nastanka poremećaja u prirodi kao posljedica tehnološkog razvoja i drugih djelatnosti. Po Zakonu o zaštiti prirode.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja de. U ovom kontekstu Zakon o zaštiti prirode definirao je kategorizaciju zaštićenih područja kroz slijedeće kategorije: 1. održiv ruralni razvoj. kada su slapovi Koćuša i Kravica proglašeni spomenikom prirode. odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode. razvoj odgovornog turizma. kulturnog. g. Zaštita prirode se provodi radi:  osiguravanja racionalnog korištenja prirode i njezinih dobara. 2. Značaj zaštite prostora u europskim okvirima vidimo kroz očuvanje vode kao resursa (voda za piće) koje je sve manje. Zakonske pretpostavke Za donošenje valjane odluke i stavljanje cijelog područja uz rijeku u jednu od kategorija. estetskog i rekreacijskog značenja. postoje i zakonske pretpostavke koje proizlaze iz dosad važećih zakona: Zakona o zaštiti okoliša. te Zakona o zaštiti prirodne i kulturne baštine iz 1965. očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.  donošenje dugoročnih i kratkoročnih planova upravljanja i zaštite.  provedba prostornih planova. 4. 33/03). zaštićena područja se uspostavljaju radi posebno vrijednih prirodnih područja i vrijednosti povijesnog. održivost ruralnih područja te očuvanje visokovrijednih i zaštićenih vrsta na europskoj razini te uključivanje istog u mrežu zaštićenih područja.

 učešća javnosti u zaštiti okoliša tog područja. Prijedlog za proglašenje zaštićenim krajolika/pejzaža i spomenika prirode daje županijsko ministarstvo.  poticanja naučnih i edukativnih aktivnosti za dobrobit pučanstva za duži vremenski period.  izvođenja ekonomskih aktivnosti u skladu s prirodom i očuvanjem kulturnog sustava zajednice. te društvenih i kulturnih manifestacija. 32 . Zaštićeni krajolik/pejzaž utvrđuje se s ciljem:  održavanja usklađenosti međusobnog djelovanja prirode i kulture putem zaštite kopnenog ili prirodnog pejzaža i tradicionalnog korištenja tla. građenja. tampon zonama u njima i poduzetim aktivnostima za očuvanje izvornog stanja dostavljat će se u katastar. radi privremene zaštite.  Obavijest mora sadržavati granice područja i točan opis postojećeg stanja područja.  omogućavanja rekreacije i turizma koje odgovara kategoriji područja.  eliminiranja i sprečavanja korištenja tla i aktivnosti koje nisu u skladu s ciljevima upravljanja. kategorije potvrđene Zakonom o zaštiti prirode HNŽ (“Narodne novine HNŽ”.  Posebni zakon o proglašenju područja zaštićenim donosi zakonodavno tijelo županije. Zaštićeni pejzaž je kopneno ili prirodno područje nastalo međusobnim djelovanjem prirode i čovjeka s izuzetnim estetskim i/ili kulturnim vrijednostima. registar zaštićenih područja i međuentitetski informacijski sustav. broj 15/03).  Podaci o zaštićenim područjima. i često s velikom biološkom raznolikošću.  Nadležni organi dužni su obavijestiti vlasnika/korisnika područja o pokretanju postupka za proglašenje područja zaštićenim u roku od jedne godine. Definicija zaštićenog krajolika/pejzaža po federalnom Zakonu o zaštiti prirode odgovara kategoriji parkova prirode koji egzistiraju na području Federacije BiH (Hutovo blato i Blidinje).  omogućavanja beneficija kroz osiguranje prirodnih izvora (šume i ribe) i usluga (kao što su čista voda ili prihodi od turizma u cilju održive uporabe tog područja) za lokalnu zajednicu.

Očuvanje integriteta ovih tradicionalnih interakcija je od važnog značaja za očuvanje. II. V. ekološkim i/ili kulturnim vrijednostima. Kategorizacija treba biti u skladu s IUCN kriterijima. Sukladno IUCN klasifikaciji područje uz rijeku Trebižat po svim elementima ispunjava uvjete V kategorije . Površina kopna. 33 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Strateški dokumenti na razini BiH.) utvrđuju politiku i prioritete. s obalom i morem gdje je to podesno. Ib. Međunarodno usvojeni principi u kategorizaciji zaštićenih područja po IUCN klasifikaciji predviđaju sljedeće kategorije zaštite: Ia. III.Zaštićeni pejzaž/krajolik/morsko područje: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju pejzaža/krajolika/ morskog područja i rekreaciju. NEAP (Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša. Zaštićeno područje namijenjeno upravljanju resursima: zaštićeno područje namijenjeno uglavnom za održivo upravljanje prirodnim ekosustavima. Zona divljine: zaštićena zona namijenjena uglavnom za zaštitu divljine. IV. Spomenik prirode: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja. 2003. Strogi rezervat prirode: zaštićena zona namijenjena isključivo znanosti. gdje su interakcije ljudi i prirode tijekom vremena stvorile zonu izraženog karaktera sa značajnim estetskim. Zaštićeni pejzaž/morsko područje: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju pejzaža/krajolika/morskog područja i rekreaciju.  Razviti programe održivog upravljanja prirodno vrijednim područjima u cilju ostvarivanja ekonomske dobiti za postizanje efikasne zaštite. Nacionalni park: zaštićena zona namijenjena zaštiti ekosustava i rekreaciji. održanje i evoluciju jedne ovakve zone. za koje treba izraditi strategiju i akcijski plan uravnotežene zaštite/planove upravljanja. Zona upravljanja staništima/vrstama: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju putem odgovarajućih intervencija. VI. i često s visokim biodiverzitetom. gdje se planira pod odgovarajući režim zaštite staviti od 15 – 20% teritorija BIH. Za realizaciju predloženih mjera date su jasne smjernice i aktivnosti po kojima:  Uz IUCN klasifikaciju neophodno je razviti vlastitu metodologiju. koja bi bila u potpunosti usklađena sa stanjem biodiverziteta i potrebama za njegovim održanjem.

s naglaskom na zaštitu ugroženih i ranjivih vrsta i njihovih staništa. g. zašto su već sada osigurana određena financijska sredstva od Vlade Republike Hrvatske. potvrđuje činjenica da je područje rijeke Trebižat sastavni dio delte Neretve koja je 2000. Osnovni cilj je zaštita flore i faune i njezinih staništa kao i poticanje međunarodne suradnje među zemljama potpisnicama u rješavanju prekograničnih problema. a uz to je proširila svoj opseg djelovanja mimo močvarnih staništa i na kraška područja koja čuvaju veliku biološku i raznolikost vrsta i pejzaža.  BiH je ratificirala i Bernsku konvenciju o konzervaciji europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Iznimna osjetljivost i važnost ovih ekosustava upravo je i potakla odgovorne da se oni moraju na odgovarajući način tretirati i štititi kako bi bili čuvari biološke i krajobrazne raznolikosti cijelog biološkog ekosustava. te stoga zavređuje da bude dio obuhvata i predmetom Ramzarske konvencije. Na tragu ove definicije i širine Ramsarske konvencije područje uz rijeku Trebižat sa svim svojim specifičnostima udovoljava svim zadanim elementima konvencije. Regionalne inicijative i smjernice Europske unije kroz primjenu i obvezu uključivanja u NATURA 2000 stvara obvezu i stvarnu primjenu sljedećih konvencija:  Ramsarska konvencija bavi se prvenstveno zaštitom močvarnih staništa.). Uz činjenicu da je područje Hutova blata ušlo u UNESC-ov popis zaštićenih močvarnih staništa kao Ramsarsko područje. a posebno migracijskih vrsta. g. Zadnjih godina nadležno ministarstvo za zaštitu prirode i okoliša u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode Republike Hrvatske vodi opsežnu kampanju da se područje delte Neretve proglasi “Parkom prirode“ (sukladno hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode). uvrštena u Ramsarski popis međunarodno vrijednih močvarnih staništa. Ova direktiva je uspostavljena s ciljem da kombinira interes 34 . a područje Livanjskog polja dobilo status Ramsarska područja (2008. dovoljno govori o važnosti očuvanja riječnog toka Tihaljina – Mlade – Trebižat kao spone/koridora unutar ova dva Ramsarska područja za buduću europsku mrežu zaštićenih područja unutar NATURA 2000.  Direktiva o staništima Europske komisije uspostavlja zajednički radni okvir za “Konzervaciju prirodnih i poluprirodnih staništa i staništa divlje flore i faune“ i omogućuje razvoj mreže specijalnih zona za konzervaciju Natura 2000.5. Veze sa drugim projektima i konvencijama Da ima osnove i smisla promatrati područje Trebižata kroz kategoriju Zaštićeni krajolik/pejzaž – park prirode.

podjednaku raspodjelu koristi dobivenih uporabom genetičkih resursa.  GEF-ov projekt “Integralno upravljanje slivnim područjem rijeke Trebišnjice i Neretve“ koji je počeo s provedbom u 2008. Bosni i Hercegovini je omogućen pristup međunarodnim fondovima. održivu uporabu komponenti biološke raznolikosti. staništa i vrsta koje imaju europski značaj uz unapređenje ekološke zbliženosti kontinenata. 35 . a odnosi se na sljedeće:    konzervaciju biološke raznolikosti. efikasne. poboljšanja upravljanja i stvaranja klime podrške javnosti neophodne za uspjeh zaštićenih područja. g. Uspostava europskih zaštićenih zona i njihovo stavljanje u širi kontekst izvršeno je radi uspješnije identifikacije potreba subregije i odrađenih zemalja. tampon zone za zaštitu mreže od negativnih spojnih utjecaja. Ova mreža bi obuhvaćala četiri glavna elementa:     zone jezgre koje uključuju staništa od europskog značaja. prvenstveno GEF-u iz kojeg se isključivo financiraju projekti za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za zaštitu ugroženih vrsta sa širim interesom za zaštitu i unapređenje staništa. Na tragu ovih dokumenta i konvencija pokrenute su i konkretne aktivnosti koje se očituju kroz provedbu projekta.  Institut za europsku politiku i suradnju s nekoliko europskih istraživačkih instituta predložio je formiranje Europske ekološke mreže pod nazivom EECONET. IUCN . te u činjenici da ju je potpisalo više od 160 zemalja. koridore za omogućavanje širenja i migracije.  Konvencija o biološkoj raznolikosti također govori o očuvanju biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa. Cilj EECONET-a je konzervacija ekosustava.Akcioni plan za zaštićena područja ima za cilj razvoj adekvatne. Kroz ratifikaciju Konvencije. Vrijednost Konvencije leži u tome što su ovi problemi prepoznati i stavljeni u međunarodnu agendu i primjenu akcija neophodnih na nacionalnoj i regionalnoj razini. restauracijske zone za rehabilitaciju oštećenih staništa. dobro organizirane mreže zaštićenih područja u Europi putem predlaganja niza preporuka za akcije koje trebaju poduzeti vlade i drugi subjekti putem identifikacije oko 20 – 30 prioritetnih međunarodnih projekata zaštite prirode.

visoko vrijednih i očuvanih ekoloških sustava koje treba integralno promatrati i rješavati kroz međudržavnu suradnju između BiH i Hrvatske. u sklopu kojeg je pokrenut niz projekata za zaštitu Mediterana i priobalja kao što je projekt SAP – BIO. razvoj ekološki zdrave hrane. Unutar NEAP-a određeni su strateški ciljevi.  Strategija ekonomskog razvoja regije Hercegovina koja ima za cilj ekonomski razvoj regije Hercegovina u kojem je kao jedan od četiri strateška 36 . Unutar ovog projekta definirani su i utvrđeni pravci strateškog razvoja kroz razvoj ruralnog turizma. godine s fokusom na zaštitu biološke raznolikosti područja rijeke Neretve s tri svoje komponente: zaštita biološke raznolikosti.Koncept projekta upravo govori o značaju i važnosti delte Neretve i Trebišnjice kao jednog od rijetkih.  NEAP BiH (Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša BiH).  Realiziran je projekt institucionalnog jačanja segmenta zaštite mora i priobalja “Institucionalno jačanje“ ureda MAP-a u Sarajevu. Sve tri komponente uključuju veliki broj NVO-a i gospodarstvenika koji moraju raditi na zajedničkim aktivnostima oko osiguranja pristupa vodnim resursima i njihovog raspoloživog kapaciteta za održanje biološke raznolikosti u području rijeke Neretve.  WWF-ov projekt “Dijelimo vode“ u dvogodišnjem trajanju do 2010. Kao krajnji cilj projekta formiran je NDF (Neretva Delta Forum – prekogranično tijelo) koalicije nevladinih organizacija koje će u partnerstvu s lokalnim vlastima i gospodarstvenicima raditi na unapređenju zaštite i provedbi koncepta održivog razvoja delte Neretve kao jedne cjeline. Cilj NEAP-a je utvrditi jedinstvenu strategiju po svim elementima okoliša za narednih 10 godina. utvrđeni problemi i prioriteti njihovog rješavanja uz jasne mjere i aktivnosti.2 “Poticanje povezivanja i razmjene iskustava u zemljama jugoistočne Europe“. Projekt daje mogućnost da se racionalnije upravlja vodnim resursom. Područje provedbe je delta Neretve kao jedna cjelovita i nedjeljiva cjelina na potezu od Počitelja – općina Čapljina – do Ploča u Hrvatskoj. te da se potaknu inicijative zaštite osjetljivih ekosustava uz očuvanja i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti na kraškom području. definiranje biološkog protoka i integralni pristup upravljanju vodama.  Na prostoru delte Neretve već punih pet godina REC (Regionalni centar za okoliš) provodi projekt ReREP 2. te donesene polazne osnove za izradu menadžment plana upravljanja Hutovim blatom.

gdje se zagovara načelo racionalnog korištenja prirodnih resursa. otvara se mogućnost da Vlada FBiH posebnim propisima.  Projekt KEC (Županijski/kantonalni akcijski plan zaštite okoliša) za koji je Vlada HNŽ raspisala natječaj i čija se provedba očekuje u 2009. određena područja predloži za europski program NATURA 2000. Kroz predloženi federalni Zakon o zaštiti prirode u članku 33. te manji projekti vezani za zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeđa na području HNŽ i ŽZH. a među deset top projekta uvršten projekt Regionalnog razvojnog centra za zaštitu prirode i okoliša. uvažavajući načela održivog razvoja. Pretpostavke za ovakve procese date su i kroz novi Zakon o zaštiti prirode i šesti okolišni plan razvoja Europske zajednice. jer one osiguravaju kvalitetu života u prostoru.1 Uključivanje u integracijske procese Kroz kategorizaciju i vrednovanje prostora otvara se mogućnost uključivanja prostora ljudi i roba u integracijske europske tijekove. Zatim tu su: ekonomske razvojne strategije općina Ljubuški i Grude. 6. godini. Projekti poticaja davani od strane resornih ministarstva: turističkim djelatnicima. Područja koja mogu biti određena za program su nacionalni parkovi. obrtnicima i gospodarstvenicima za brži razvoj i ulaganja u odgovarajući projekt koji uključuje zaštitu okoliša dodatni su argument da se zaštita prirode vrednuje kao resurs čije se osnovne komponente na smiju narušavati. u cilju zadovoljenja provedbe jedinstvenih kriterijia zaštite prostora. prirodno zaštićena područja. sanacija i uređenje riječnog korita Trebižata.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja cilja definirana zaštita okoliša. zoning plan zaštite Kravica i Koćuše. vrsta i njihovih staništa. Uspostavom zaštićene zone uz rijeku Trebižat stvara se mogućnost integriranja zaštićenih područja na cijelom području delte Neretve kroz jedan sveobuhvatan menadžment plan upravljanja cjelovitim prostorom delte Neretve. poljoprivrednicima. s ciljem uključivanja određenih područja u međunarodnu ekološku mrežu očuvanja prirodnih staništa i njihovih vrsta. 3 . ako se u njima nalaze “vrste prirodnih staništa od zajedničkog interesa“ i /ili “vrste od zajedničkog interesa“ po međunarodnim kriterijima. krajolici/pejzaži i prirodni spomenici.  Projekt LEAP – općine Čapljina. Efekti proglašenja 6.

3 .750 ha. moguće je već sada istaknuti područja koja bi mogla biti potencijalna središta ili turističke destinacije koje će nositi razvoj parka.2 T uristička valorizacija i održivost Prostor uz rijeku Trebižat. 3 ugostiteljska improvizirana objekta. te urušene mlinice koje je uz malo ulaganje moguće dovesti u funkciju posjećenog je kupališta. atraktivni slap uz lijepo pješčano kupalište. Ostali dio parka većinom je slabo naseljen ili obuhvaća pojedina sela i zaseoke u kojima nema većih industrijskih i drugih postrojenja koja bi značajnije mogla narušiti izgled parka ili ugroziti osnovne biološke i kulturne vrijednosti prostora.  Lokalitet “Bučina – Čeveljuša“. zahvatio bi površinu od 6. Ravlića pećinom i samim izvorištem moguće je definirati kao edukacijsko-izletnički lokalitet koji bi imao primarnu funkciju zaštite izvorišta i kulturne baštine (mlinica). bućalište. starim mlinicama. Gradsko središte Gruda ne ulazi u obuhvat parka. tenisko igralište. a mlinice i tri restorana mogu davati turističku ponudu (kupanje u rijeci. koja bi mogla ući u prijedlog obuhvata Parka prirode. franjevački samostan te mnogi povijesni spomenici kulture). kod Kavazbašinog mosta.  Lokalitet Peć Mlini s izgrađenim objektima HE Peć Mlini.6. Promatrajući područje kao jednu cjelinu. ali bi osiguravao i provedbu obrazovnih programa. Granice budućeg parka obuhvaćale bi cijelu dužinu rijeke Trebižat u dužini od 51 km od Peć Mlina do ušća u Neretvu.  Lokalitet “Humac“ – Franjevački samostan – uz stare iskopine “Gračine“ pruža mogućnost uključivanja povijesne baštine u turističku ponudu.  Šetnica uz riječni tok Trebižat omogućuje osmišljavanje turističko-rekreacijske i ugostiteljske ponude (5 restorana. Ljubuškog i Čapljine. Uz sami park smještene su gradske urbane zone poput Gruda. rafting – kanu.  Na području Klobuka vodopad Koćuša će se zaštititi kroz odgovarajuću zonaciju. kupalište. lokalitet je moguće privesti športskoj rekreaciji i odmoru s pratećim ugostiteljskim objektima. dok rubni dijelovi gradova Ljubuški i Čapljina djelom ulaze u predloženi obuhvat parka. Duž cijele rijeke vodi regionalna cesta kojom se omogućuje pristup svim područjima parka i turističko ugostiteljskim destinacijama. posjeta ribnjaku i obilazak mlinice koja je i danas u funkciji).  Nizvodno na dijelu toka Tihaljine.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Područje vodopada “Kravica“ treba zonirati i osigurati dugotrajnu ekološku zaštitu sedre na vodopadu. kroz provedbu i razvoj sportskih sadržaja lova i ribolova. Područje bi doprinijelo oživljavanju i razvoju prvenstveno sportova na vodi kao što su kanu safari koji već ima tradiciju. ulaska u zaštićeno područje. rekreacija.  Područje Struga nudi športsko rekreacijske aktivnosti (kupanje. Ovo bi bio nesumnjivo veliki doprinos daljnjem razvoju cijele regije kroz racionalno korištenje vodenog resursa uz poticanje razvoja aqua kulture. Primarna funkcija u ovom dijelu je zaštita. Izletnički turizam.  Prostor na ovom dijelu se mora jasno definirati po sadržaju. športske aktivnosti. kao i naknada za koncesijske ugovore. nabrojani lokaliteti pružaju mogućnost značajnijeg razvoja turističko-rekreacijskih sadržaja. edukativni programi uz popratnu gastronomsku i ugostiteljsku ponudu mogu osigurati održivost zaštićenom području. ugostiteljstvo i sl. športsko ribarstvo. također je dio ukupne turističke ponude područja.  Lokalitet “Božjak“ – uz uređene plaže i okoliš s 4 ugostiteljska objekta. Sadašnja ponuda na području rijeke Trebižat stvara prihod od oko 50. Promatrani u cjelovitoj turističkoj ponudi regije. te kao takvi imaju svoje opravdanje. kanu safari. stari rimski grad koji se nalazi pod zaštitom. namjeni i korištenju kako se ne bi narušile osnovne komponente prirode i turističkog ugođaja. urađen prilaz i mogućnost korištenja usluga kanu safarija – jedno je od glavnih turističkih odredišta. Ukoliko bi se uvele naplate parkiranja. te stvaranje preduvjeta za jedan širi i sveobuhvatniji pristup razvoja ruralnog turizma. to bi moglo osigurati punu održivost zaštićenom području. turistima i zaljubljenicima prirode (kamperima). Na ovaj bi se način stvorila opća klima za razvoj malog poduzetništva 3 .  Područje uz naseljeno mjesto Trebižat je prostor koji svom svojom dužinom od 13 km može pružiti dnevni odmor mještanima. uređenje kupališta i trim staza. ono se mora definirati s aspekta korištenja i namjene.000.).. kanu safari.  Mogorjelo. korištenje vodnog resursa itd. zatim naplate edukativnih i turističkih atrakcija. ali koji bi se uvelike mogao dalje unaprijediti i postati jedan od glavnih proizvoda buduće turističke ponude područja.00 KM. dok se rekreacijski i ugostiteljski sadržaji moraju premjestiti van zone utjecaja na vodopad.

rekreaciju. korištenja za (parkiranje. godine nalazi se i Zakon o fondu koji je predvidio prikupljanje sredstava po pitanju korištenja prirodnih resursa. kao i dio naknada koje moraju plaćati pojedini pravni subjekti kad je u pitanju onečišćenje okoliša. mini farme (buduće tvornice proizvodnje zdrave hrane).  korištenja imena i znaka zaštićenog prirodnog dobra. unatoč činjenici da je Zakon usvojen 2003. postavljanje reklama i slično). poduzeća/javne ustanove.  korištenja zaštićenog prirodnog dobra za djelatnost turizma. broj 33/03) se kaže: “Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti Federacije BiH sredstva se osiguravaju putem Federalnog fonda za zaštitu okoliša. federalnog Zakona o zaštiti prirode (“SN F BiH”.. U Poglavlju X. Za korištenje zaštićenog prirodnog dobra. Za namicanje sredstava od naknada zaštićeno prirodno područje može ostvarivati prihod od:  iskorištavanja prirodnog bogatstva (vodenog potencijala). druge pravne osobe i pučani plaćaju naknadu poduzeću.. sredstva će osigurati županija putem Županijskog fonda za zaštitu okoliša. snimanja filmova i slično. fond još nije zaživio u praksi. Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti županija. ugostiteljstva.i ulaganja u proizvodnju koja potiče mini gospodarstva. odnosno organizacije koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. članak 45. Financiranje zaštićenog područja U setu zakona koji su doneseni 2003. 400 . stvaraju se gospodarske pretpostavke za brži razvoj cijele regije. godine.  Od naknade za korištenje zaštićenog prirodnog dobra.“ Osim budžetskog financiranja zaštićeno područje se može financirati i po osnovi djelomičnog korištenja zaštićenog dobra:  Iz prihoda koji se ostvare vršenjem djelatnosti poduzeća.  korištenja posebno uređenih ili pogodnih terena za pojedine namjene. 7. odnosno organizaciji koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. Uspostavom odgovarajućeg i primjerenog režima zaštite na cijelom toku rijeke Trebižata. trgovine.  Iz drugih izvora koji se utvrđuju zakonom o zaštiti prirode. Sredstva ostvarena na ovaj način koriste se za zaštitu i razvoj zaštićenog prirodnog dobra. Međutim.

9. jedan od preduvjeta je i uspostava zaštićenog područja koja će preuzeti brigu oko zaštite i unapređenja prirodne baštine.00 KM iznosi 80. 401 .000 posjetitelja godišnje.562 ha prezentiramo kao poticaj za buduća razmišljanja i usuglašavanja. Da bi se sredstva mogla potraživati po odrađenim programima i namjenski utrošiti u očuvanje i zaštitu okoliša. ugostiteljstvo. đačke ekskurzije itd. pristojbe na proizvode i slično. Ove brojke dovoljno ilustrativno govore da područje uz rijeku Trebižat ima svoj potencijal/vrijednost koja se već sad može brojčano iskazati. Upravo ovakav pristup trošenja sredstava utvrđen je Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti prirode. Na temelju dosadašnjih opažanja na predmetnom prostoru o broju posjetitelja (domaći i strani) koji posjećuju područje kroz razne vidove turističke ponude: kanu safari. dolazimo do spoznaje da područje može razviti svoje vlastite održive aktivnosti koje će osigurati uvjete za život i rad uposlenih u budućem zaštićenom području. posjeti muzejima.000 KM. kolovoz) – dolazimo do brojke od preko 100.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  korištenja usluga poduzeća. Sam prijedlog ostavlja prostora i vremena za daljnja stručna i znanstvena razmišljanja i promatranja u svoj svojoj širini i sveobuhvatnosti. ribe. kulturne zabave na otvorenom uz rijeku. što preračunato kroz turističku naknadu od 1. divljači). ali uz javan način praćenja utrošenih sredstava. odmor uz kupanje i rekreaciju. odnosno organizacije koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. srpanj. 8. prostora za parkiranje. u vremenu trajanja turističke sezone (lipanj. Prijedlog obuhvata Prijedlog obuhvata mogućeg zaštićenog područja Trebižat u površini od 17. konjička rekreacija. Zaključak Zaključak našeg rada je da postoji dovoljno objektivnih i argumentiranih činjenica da prostor uz rijeku “Tihaljina – Mlade – Trebižat“ zavrjeđuje da se promatra u kontekstu uspostave trajne zaštite kroz kategoriju “zaštićeni krajolik/pejzaž – park prirode“. Dodamo li ovom naknade za korištenje resursa (vode.

Hidrogeološki aspekti zaštite podzemnih voda u kršu. Nacrt Zakona o zaštiti prirode FBiH. g.. NEAP – BIH. LEAP – općine Čapljina. Sarajevo 1985. g. Uredba o Zaštiti prirode HNŽ (“Narodne novine HNŽ”. br. Čapljina 2002. 5/00). g. Zakon o zaštiti okoliša ZHŽ (“Narodni list”.. br. Ribolovna gospodarska osnova HNŽ – Mostar 2000. Savjetovanje – zaštita od voda i održivi razvoj. Sarajevo 2000... Institut za geodetska istraživanja Zagreb.. Prostorni plan općine Ljubuški.Karta obuhvata mogućeg zaštićenog krajolika/parka prirode “Tihaljina – Mlade – Trebižat“ Literatura Šesti okolišni plan EU za okoliš. g. Neum 2000. COST projekt 65. g.. Sarajevo 2002. 402 . g. g. 13/94). Elaborat o izgrađenim i planiranim vodoprivrednim objektima u slivu rijeke Trebižat (Hrvatska vodoprivreda – Split 1993..

a posebice općina Čapljina i Stolac. godine. sportske pripreme. U eko-sustavu kao što je Hutovo blato potrebno je pažljivo raditi na planiranju prostora koje će po pojedinim zonama omogućiti valorizaciju resursne osnove kroz turističku ponudu. kongresni turizam.411 ha.. i dr. Do proglašenja je egzistirao kao lovište. škola u prirodi. Nalazi se u jedinstvenom aluvijalnom močvarnom području delte Neretve u Bosni i Hercegovini. biciklizam. primarni cilj je očuvanje prirodnih vrijednosti krajolika s biološkim vrijednostima. godine upisan je na listu močvara od međunarodne važnosti za ptice močvarice (Ramsarska konvencija).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja TURIZAM. MOGUĆNOSTI RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA PARK PRIRODE “HUTOVO BLATO“ Stjepan Matić Nikola Zovko Sažetak Park prirode “Hutovo blato“ proglašen je kategorijom “zaštite parka prirode“ 1995. sportski ribolov. dipl. promatranje ptica. i raspolaže s iznimnim prirodnim i krajobraznim vrijednostima. park kroz svoj daljnji razvoj i osmišljavanje turističke ponude te samoodrživosti predstavlja pokretač turističkog i gospodarskog razvoja regije. Pokriva prostor od 7. Nikola Zovko. Čapljina 403 . dipl. kanu-safari. ekosustav. park prirode. Ključne riječi: biološka i krajobrazna raznolikost. a 2001. godine stavljen je na popis međunarodno značajnih područja za ptice. turistička ponuda 1 Stjepan Matić. Isto tako. 1998. ing.. Turistička ponuda se ogleda kroz turističke atrakcije kao što su: foto-safari. Park prirode “Hutovo blato“. Svakako. ing. Zbog svoje vrijednosti nalazi se na listi posebno zaštićenih mediteranskih oblasti (Barcelonska konvencija).

Klimatski uvjeti su također pogodni tijekom cijele godine i omogućuju razvoj sezonski interesantnih vidova turizma. Netaknuta priroda i bogat biljni i životinjski svijet Hutova blata privlače sve turiste. a posebice zaljubljenike prirode. Istovremeno su se i prihodi smanjili. povezano je dobrim prometnim komunikacijama. stjecanjem dohotka i upošljavanjem lokalnog stanovništva. stavljanjem Hutova blata pod zaštitu i stupanjem na snagu Zakona o parku prirode. Kao alternativu. brzim i nekontroliranim razvojem turizma u zaštićenom prostoru može se prouzročiti degradacija osjetljivih ekosustava. tj. uprava poduzeća. u suradnji s institucijama i kroz implementaciju projekata. lov an ptice u vrijeme migracija kad u prostor parka dolazi na tisuće jedinki različitih vrsta. izostala su značajna sredstva neophodna za funkcioniranje svih službi u parku. Isto tako. lov je za park predstavljao značajan dio prihoda: kako od same organizacije i odstrela tako i kroz korištenje ugostiteljsko-pansionskih usluga kao pratećih prihoda parka. turističke aktivnosti se mogu u velikoj mjeri kontrolirati. u okruženju obiluje kulturno-povijesnim i prirodnim lokalitetima. Hutovo blato predstavlja specifičnu i veoma dobru turističku destinaciju. koji su vremenom postali tradicionalni gosti Hutova blata.Uvod Turizam u Hutovu blatu. Provedbom projekta LIFE i zaključaka koji su se odnosili na zabranu lovnog turizma s iznimkom pojedinih regija u parku. Ovaj vid lovnog turizma bio je prepoznat ne samo u domaćim nego i u međunarodnim okvirima. datira od ranih 50-tih godina prošlog stoljeća – posebice lovni turizam. kao gospodarska aktivnost. Kao posljedica zabrane lovnog turizma. kao djelatnosti s najbržim rastom. br. Adekvatnim zoniranjem i drugim propisima koji uređuju pitanja zaštite. počela je razvijati druge vidove turističke ponude. 04/05) je uspostavio sveobuhvatnu zabranu lova na cijelom prostoru parka. Kao turističko-gospodarska aktivnost. Nalazi se svega 20-ak kilometara od mora. pooštrene su mjere zaštite. Zakon o zaštiti prirode (“Narodne novine HNŽ/K”. Mogućnosti turističke ponude Turizam predstavlja nezaobilazan potencijal razvoja i uključenja lokalne zajednice kroz poboljšanje socio-ekonomskog napredaka u i oko zaštićenog prostora. i lovni turizam je sveden na minimum. 404 . Međutim. Posebice su se isticali talijanski posjetitelji.

izgraditi još i dodatne edukativne sadržaje kako bi Hutovo blato postalo svojevrsno edukativno središte za regiju i cijelu Bosnu i Hercegovinu. a posebice općina Čapljina i Stolac. da su djeca školskog uzrasta najbrojniji posjetitelji i da se taj broj konstantno povećava. Svakako.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Uz izgrađenu infrastrukturu. Turistička ponuda se ogleda kroz turističke atrakcije kao što su:  Foto-safari  Kanu-safari  Sportski ribolov  Promatranje ptica  Škola u prirodi  Biciklizam  Sportski turizam  Kongresni turizam Statistički prikaz posjetitelja parka Značajno je naglasiti. Stoga je potrebno. primarni cilj je očuvanje prirodnih vrijednosti krajolika s biološkim vrijednostima. Isto tako park kroz svoj daljnji razvoj i osmišljavanje turističke ponude te samoodrživosti predstavlja pokretač turističkog i gospodarskog razvoja regije. park predstavlja nezaobilaznu destinaciju u daljnjem turističkom napretku i povećanju broja posjetitelja. osim postojećih. 405 . a što se i vidi iz statistike posjetitelja parka.

teretana.Razvojne mogućnosti parka Za kompletiranje turističke ponude Parka prirode “Hutovo blato“ planiraju se određene aktivnosti:  izgraditi nove smještajne kapacitete. institucijama vlasti i privatnim sektorom – može prerasti u vrlo značajnu i interesantnu turističku destinaciju. opremiti zoološki vrt.  proširiti ponudu kroz uređenje botaničke.. znanstvenim institucijama. također. igralište za odbojku na pijesku. Literatura Arhiva Parka prirode “Hutovo blato“ 406 . ne smiju zanemariti ekološke limite prostora.  izgraditi kamp naselje za učenike i sportske ribolovce.  urediti edukacijsko središte na Karaotoku. košarku.  izgraditi nove sportske sadržaje uz nogometno igralište (tenisko igralište. ornitološke i akvarijske zbirke. Kroz privredne aktivnosti u specifičnom prostoru svakako se treba rukovoditi načelom integralnog upravljanja.. bazen. dobru suradnju s lokalnom zajednicom.). posebice kroz razvoj specifične turističke ponude. Turističke aktivnosti. boćalište. Zaključak Park prirode “Hutovo blato“ – uz planski usmjerena ulaganja.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Foto-safari Škola u prirodi 40 .

.

sci. Sveučilište u Mostaru Mr.sci.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIRODNE I KULTURNOHISTORIJSKE VRIJEDNOSTI VRELA BOSNE Sadbera Trožić-Borovac Dubravka Hafner2 Lamija Abdijević3 Sažetak Rad je rezultat dugogodišnjih istraživanja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti prostora Vrela Bosne. 14 vila.com Prof. prvenstveno Velika i Mala Aleja iz perioda 1893. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo e-mail: sadberatb@yahoo. arheološko nalazište u području Vrutci i Rimski Most. životinje. Fakultet prirodoslovno-matematskih i odgojnih znanosti. Posebno obilježje prostoru Vrela Bosne koje uključuje selo Vrutci. Kao rezultat poznavanja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti širi prostor Vrela Bosne zahtijeva zaštitu i revitalizaciju na temelju ekoloških okvira koje će doprinijeti uspješnoj koegzistenciji prirodnog i kulturnog. Faunu kopna odlikuje 52 vrsta ptica i preko 20 vrsta sisara. preko 400 vrsta zeljastih biljaka (veliki broj ljekovitih i medonosnih). raritet. u sastavu gljiva registrovano je 20 vrsta. diverzitet. endemičnost. a u sastavu akvatičnih mikrofita konstatovano je 102 vrsta. Akvatična fauna prikazana kroz sastav ihtiopopulacija ukazuje na prisustvo sedam vrsta i u sastavu makroinvertebrata preko 30 vrsta. biljke. a posebna specifičnost je pet endemičnih vrsta. Registrovano je 26 biljnih zajednica koje sačinjavaju 131 vrsta u sastavu dendroflore. Ključne riječi: aleja. takson.dr.. Federalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa 40 .. Sve registrovane vrste u sastavu živog svijeta odlikuju rezentativnost i raritet.sci. vile 1 2 3 Prof.. izvorišni dio rijeke Bosne su kulturno-historijska obilježja. prostor Stojčevca..dr.

Sam naziv Ilidža je turskog porijekla i označava banju ili toplicu. Preokret u razvoju banje Ilidža i ostalog prostora dešava se davne 1885. a izgrađen je i most na Plandištu. U rimsko doba Ilidža nosi naziv Lužani.Uvod Prostor Vrela Bosne predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne koji je smješten jugozapadno od grada Sarajeva ispod obronaka planine Igman i Bjelašnice. a prema stepenu naseljenosti prestavlja najstarije naselje u središnjem dijelu Bosne. U sastav ovog dijela granično je određen prostor Plandišta. po prvi put je iznijet globalan prikaz prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti Cilj rada je da prema navedenim vrijednostima područja ukaže na glavne odredbe kojima je prostor Vrela Bosne proglašen Spomenikom prirode i tako smješten u rang zaštićenih područja po odredbama IUCN kriterija. početak Velike aleje. 2002). 1956) i analize kvaliteta vode na temelju upoznavanja faune bentosa (Trožić-Borovac. Prvi podaci o Ilidži (opština kojoj pripada prostor administrativno) potiču još iz neoloita. Sadašnju fizionomiju i izgled područja Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne dobiva u vrijeme Austro-ugarske vladavine. Istraživanje akvatične flore i faune realizovano je kroz hidrobiološka uzorkovanja. Zajedno. U osmanlijsko doba razvoj ovog prostora tekao je veoma sporo. Istraživanja prirodnih vrijednosti ovog područja usmjerena su na upoznavanje faune i flore izvorišnog dijela rijeke Bosne (Šenk. obradu uzoraka i statističku analizu dobivenih podataka o kvalitativno-kvantitativnom sastavu. Materijal i metode rada U toku iznalaženja rješenja i kategorizacije područja izvršena su istraživanja sastava vodene i kopnene flore i faune u periodu 2003. Stojčevac i selo Vrutci. Shodno atraktivnosti područja prirodno-kulturno-historijske vrijednosti daju poseban karakter prostoru. 1955. Dobiveni podaci su aplicirani na kvalitet vode primjenom saprobnog indeksa Pantle-Buck.-2005. a i u okviru projekata usmjerenih na zaštitu područja Vrela Bosne. godine. Vegetacijska karta je rezultat terenskih istraživanja i 410 . ovaj prostor čini cjelinu. te veliki han-karavan saraj (zgrada sadašnje opštine Ilidža). a nije zabilježen neki značajniji razvoj ovog prostora. U ovom radu. godine kada Zemaljska vlada uzima banju pod svoju kontrolu doprinoseći razvoju banjskog kompleksa i šire okoline Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne. “Rimski most”. U tursko doba organizovani su teferići ili izleti u području vrela Bosne. kameni most na Željeznici.

1). Tabela 1 Karakteristike sastava flore i gljiva prostora Vrela Bosne Broj vrsta specifičnost drveće 131 Zaštićene i ugrožene Zeljaste biljke >400 Medonosno i ljekovito bilje gljive 20 jestive mikrofite 102 26 sa uskim arealom rasprostranjenja Na osnovu kvalitativne analize sastava invertebrata u bentosu hidroekosistema na širem području Vrela Bosne konstatovano je: 1. Hafner. Rezultati analize biljnih zajednica na prostoru Vrela Bosne ukazuju na razvoj 26 biljnih zajednica (prilog 1). 2005). na prostoru Plandišta 21 takson. 5. Na naznačenom prostoru konstatovano je 20 vrsta gljiva (IGH. 5.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prikazana je kartografski u prilogu. 1): 1. U vodama šireg područja Vrela Bosne do Rimskog Mosta od makrofita konstatovano je prisustvo 19 vrsta koje gusto obrastaju sediment riječnog korita. Vrela Bosne i izvori u selu Vrutak 102 vrste mikrofita (Trožić-Borovac. 3. Popis kulturno-historijskog naslijeđa rezultat je podataka iz Federalnog zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe BiH. 2004). u bentosu izvora Stojčevac 20 vrsta. 6. 2005). D. a u njima je registrovano preko 131 vrsta dendroflore. 4. 1920) četiri dinarska endema: Gammarus bosniacus Schäf. u bentosu tri izvora Vrela Bosne 71 vrsta. deset vrsta je isključivo vezano za izvorišne dijelove. 4. 2. S. u izvorima selo Vrutak 32 vrste. preko 400 vrsta zeljastih biljaka i 102 vrste akvatičnih mikrofita (tab. u hidroekosistemima izvora Stojčevac. 2.. jedan dinarsko-alpski endem Siphlonurus croaticus (Ulmer. Drusus bosniacus Klapalek 1900 411 . 26 vrsta su isključivo izvorske i veoma su rijetke (Hafner. konstatovano je pet endemičnih vrsta. 3. Rezultati i diskusija Prema rezultatima kvalitativno-kvantitativne analize sastava mikrofita (nižih biljaka) utvrđeno je prisustvo (tab. u Vrelu Bosne (3 izvora) 22 taksona. 30 taksona.

U sastavu kopnene faune registrovano je oko 20 vrsta sisara. 1981). visokim krovovima i kulama na čijem vrhu je vidikovac. Dobivene vrijednosti su u kategoriji oligosaprobnih ili čistih voda.000 stabala kestena i platana). Ne postoje precizni podaci kad je most sagrađen ali nosi naziv Rimski zbog uzidanih detalja sa rimskih građevina.2). velika raznovrsnost kopnene faune sisara i ptica. 2005). zeljastih biljaka. 52 vrste ptica (dosta migratornih vrsta). 1955 (Marinković. On kao takav predstavlja zaštićen spomenik kulture. Područje Vrutaka je arheološko nalazište. preko 20 vrsta gljiva. Vile su građene uglavnom od prizemlja sa trijemom i sprata sa velikim verandama. Od 14 vila iz tog perioda sačuvano je osam. Rimski most se u starim dokumentima spominje kao “Bosna basi kuprisi“ (“most kod izvora Bosne“). Zaključak Rezultati analize prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti šireg prostora Vrela Bosne ukazuju da prostor obilježavaju 26 biljnih zajednica. u periodu devetog i 10 vijeka podignuta je crkva posvećena svetom Stjepanu Prvomučeniku. ali nizvodno prema Plandištu dolazi do blagog porasta onečišćenja koje je rezultat pojačanog antropogenog uticaja i neplanskog upravljanja prostorom. tri su obnovljene i imaju svoj izvorni oblik. posebna specifičnost sastava akvatične flore i faune. veliki diverzitet drveća. 1971). bogata hidrografska mreža iz čega proizilazi da je širi prostor Vrela Bosne prema svim kriterijima ekološki senzitivno područje tj. Tabela 2 Karakteristike sastava faune prostora Vrela Bosne životinje specifičnost invertebrata >30 pet endema ihtiopopulacije 7 ugrožene sisari 20 rijetke ptice 52 ugrožene i rijetke Kulturno-historijsko naslijeđe predstavljeno je kroz Veliku i Malu Aleju koje su formirane u periodu 1993. Ovo je predromanička građevina (Abdijević. uz Veliku aleju Zemaljska vlada Austro-ugarske izgradila je ladanjske objekte za svoje potrebe. Nipharagus ilidžensis ilidžensis Schäf. Ostalih pet je devastirano i zahtijeva obnovu. Na osnovu sastava vodene flore i faune bentosa vodnih ekosistema izvršena je ocjena kvaliteta vode.(Marinković.: 412 . a u sastavu vodene faune preko 30 vrsta (tab. Chaetopteryx bosniaca Marinković. godine (3.

C. naznačene su odredbe adekvatnog upravljanja. a parametri koji to određuju (Johanson. 2001) su: 1. 5. Literatura Abdijević. (1981): Trichoptera. ali i dalje u konfliktu sa urbanim priroda gubi i nestaje. (2005): Kulturno-historiske vrijednosti šireg prostora Vrela Bosne. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. D. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. u Elaboratu: Zaštita prostora Vrela Bosne. 2. 128 p 413 . Institut za hidrotehniku i građevinarstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Johnson. Elaborat: Endemične vrste vodenih insekata u Bosni i Hercegovini.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  reprezantativno  pejsažne vrijednosti  pogodno za naučna istraživanja  monitoring  mjesto konflikta prirodnog i urbanog  zasnovano na biološkim informacijama Najprihvatljiviji način upravljanja ovim prostorom je potpuna konzervacija (zaštita) čitavog prostora. 6. The Nature Conservancy and World Resource Institute Institut za građevinarstvo i hidrotehniku Građevinskog fakulteta Sarajevo: Zaštita šireg prostora Vrela Bosne Marinković. prostor analiziran u radu je proglašen Spomenikom prirode. Institut za hidrotehniku i građevinarstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Hafner.Gospodnetić i sur. L. u u Elaboratu: Zaštita prostora Vrela Bosne. (1995): Biodiversity in the Balance: Approaches to Setting Geographic Conservation Priorities. N. 1995. Redžić et all. 3. 1977: diferencijacija populacija nekih vrsta vodenih insekata. 131pp Marinković-Gospodnetić. bogastvo biljnim i životinjskim vrstama rijetkost (raritet) endemičnost živih oblika reprezentativnost ugroženost funkcija ili namjena Uvažavajući naznačene činjenice. M. (2005): Biodiverzitet algi i ocjena kvaliteta vode. 4. The Biodiversity Support Program – A USAID Consortium of World Widlife Fund..

2: 29-61 414 . (2002): Istraživanje makroinvertebrata bentosa rijeke Bosne i pritoka u ocjeni kvaliteta vode. 96/18:604. Hafner. (1956): Faunističko-ekološka ispitivanja izvorskog dijela rijeke Bosne. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Šenk. S. (2001): Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac. Đug. R..Pantle. F. Acta Ichtyologica Bosniae et Hercegovinae. Elaborat CEPRES Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Trožić-Borovac.. Barudanović. S. Redžić. Gas Wasserfach. (2004): Fitobentos i zoobentos hidroekosistema šireg područja Vrela Bosne u ocjeni kvaliteta vode. Voda i mi. H. Trožić-Borovac. S. (1955): Biologische Uberwachung der Gewasser und die Darstellung der Edgebnisse. D.O. Buck.. JP“Vodno područje slivova rijeke Save“ 37: 18-26. Doktorska disertacija. S.. S.

Special attribute to the area of Vrelo Bosne which includes the village Vrutci. animals. over 400 species of herbaceous plants (a large number of medical and honey plants). taxon. rarity. Aquatic fauna is represented through the constitution of ichtiopopulations indicates to the presence of seven species.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja NATURAL AND CULTURALHISTORICAL VALUES OF RIVER BOSNA Abstract The work is a result of long-time researches of natural and culture-historical values of the area of Vrelo Bosne. in the constitution of macroinvertebrat over 30 species. villas 415 . the source part of the river Bosna are the culture-historical elements. archaeological finding in Vrutci and the Roman Bridge (Rimski most). endemic. 26 plant groups have been registered which consist of 131 species in the constitution of dendroflora.. All registered species in the constitution of the living world are characterized with rezentaticity and rarity. 52 species of birds and over 20 species of mammals characterize the land fauna. in the group of fungi 20 species have been registered. and special specifity is five endemical species. the territory of Stojčevac. 14 villas. diversity. Key words: Alley. firstly Great and Small Alley from the period of 1893. and in the group of aquatic microfites 102 species have been registered. As a result of cognition of natural and culture-historical values the wider area of Vrelo Bosne demands protection and revitalization on the basis of ecological frames which are going to contribute to successful coexistence of the natural and the cultural. plants.

.

cijela naselja ili njihovi dijelovi i nekropole i druge grupe građevina kada čine jedinstvenu cjelinu. nepokretno i krajolici koji nas okružuju. nalazišta. historijski ili društveni značaj ili drugu posebnu vrijednost za buduće generacije kao i za sadašnju zajednicu: .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja KULTURNO NASLIJEĐE. Bihać 41 . arheološki i historijski lokaliteti. kao svjedočanstvo daleke i nedavne prošlosti i naše zajedničko dobro. historijski. 1 2 Kantonalna Javna ustanova “Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa“ Bihać Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona/županije. budući da svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi. naučni ili duhovni značaj. (ICOM) Kulturno naslijeđe pokretno. bilo prirodnu bilo umjetnu. – spomeničke cjeline. koja uživaju posebnu zaštitu i na način propisan zakonima i međunarodnim konvencijama čiji je potpisnik BiH. za koju se smatra da ima estetski.građevinsko-arhitektonski objekti. Nepokretni kulturni spomenici su ona mjesta koja su dio kulturnog okoliša koja imaju estetski. Spomenici kulturnog naslijeđa su dobra od opšteg interesa. NEODVOJIV DIO RAZVOJA TURIZMA U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU Mirzet Mujadžić Anto Marjanović2 Sažetak Kulturno naslijeđe predstavlja svaki koncept ili stvar. te građevinske i fortifikacijske cjeline i drugi nepoktretni objekti i dijelovi objekata i cjelina trajno vezanih za određenu sredinu. Smatra se da oštećenje ili nestanak svakog dobra kulturnog naslijeđa predstavlja osiromašenje kulturnih dobara svih naroda svijeta. predstavlja osnovu kulturnog ambijenta u kojem živimo i razumijemo naš kontinuitet.

socijalnog ili stručnog značaja.predmeti likovne umjetnosti. koja su od izuzetnog historijskog. . Zbog toga između života ljudi ovoga kraja i dobara kulturnog naslijeđa postoji prisna vjekovna veza. . a cjelovitost prostorima i ambijentima koji su razoreni. arhiva i drugih institucija dio su pokretnog kulturnog naslijeđa. trgova i drugi nazivi i obilježja koja služe očuvanju uspomena na značajne događaje i ličnosti. socijalnog ili stručnog značaja. naučnih ili tehnoloških razloga. grafički ili televizijski materijal ili zvučni zapisi. urbanizma i arhitekture. nazivi mjesta. Svi predmeti koji su uvršteni u inventar muzeja. arheološkog. arheološkom. Grupe građevina: homogene grupe gradskih ili seoskih građevina izuzetne po svom istorijskom. historijskih.drugi predmeti određeni propisima. koji često nosi u sebi složene i tajenstvene drame i historije.predmeti koji su djela etnografske umjetnosti ili etnografija. Lokalitete: zajednička djela čovjeka i prirode. Raznolikost opštehistorijskog procesa na području Unsko-sanskog kantona ukazuje na neiscrpnost i bogatstvo slojeva proteklog života. zapisi. umjetničkog. odnosno područja koja su djelimično izgrađena i dovoljno karakteristična i homogena da se mogu topografski definisati. naučnog.predmeti dekorativne umjetnosti. . Zbog toga je započet proces njihove obnove utemeljen na naučnim principima zaštite poštujući svjetske konvencije i povelje o zaštiti kulturnih dobara sa istim pristupom svim historijskim slojevima i njihovim jednakim valoriziranjem počevši od Stare Ostrovice u Kulen Vakufu.spomen obilježja. Kako je obnova dobara kulturnog naslijeđa složen proces. dokumenta ili fotografije. uključujući instalacije i opremu. umjetničkih. ulica. kojim se želi vratiti dio izgubljenog historijskog identiteta sredini koja je srasla sa dobrima kulturnog naslijeđa. . naučnom. socijalnom i stručnom značaju. umjetničkom.predmeti od naučnog ili tehnološkog značaja. koje su dovoljno jedinstvene da čine topografski definisane cjeline.. književnih. jer kao predmeti spadaju u jednu ili više slijedećih kategorija: .predmeti iskopani iz zemlje ili izvađeni iz vode. biblioteka. naučnog. Njihove sudbine su tako isprepletene da se odvojeno ne daju zamisliti i ne mogu kazati. .knjige. Pokretno kulturno naslijeđe čine predmeti koji su od važnosti iz etnoloških. arheoloških.vojni predmeti. Evropska konvencija o zaštiti arhitektonskog naslijeđa odnosi se na sljedeća trajna dobra: Spomenike: sve građevine i strukture od izrazitog historijskog. imperativ svih 41 . arheološkog. . . pojedinačni objekti ili grupe iz oblasti likovnih i drugih umjetnosti. umjetničkog.

Kulturno naslijeđe zaštićenog područja predstavlja materijalizovani izraz kulturnog. 500 arheoloških lokaliteta (od toga 200 predhistorijskih. mnogi gradovi u osmanskom periodu su obnovljeni. blizu 50 starih gradova. gdje smo mi bili svoji na svom. (s tim da za 38 gradova postoje tragovi koji su vidljivi na terenu). a 11 gradova planski je napušteno i porušeno od strane habsburške vlasti u drugoj polovini XVI stoljeća. i na taj način uspostavili relacije koje su vladale ovim prostorom. 12 gradova u svojoj blizini ima gradinske lokalitete. 12 privrednih objekata. kao specifičan dio opšteg civilizacijskog razvoja čovječanstva. ali i neke kulture predhistorije) da granice tih širih kulturnih. 16 utilitarnih. Evidencije pominju oko 30 crkava i manastira. ali i tehnološkog napretka i osvajanja novih znanja. 200 srednjovjekovnih – rimskih. kao i oni prenošeni predanjem u vidu vjerovanja. dodatno ojačani i pretvoreni u znatno jače tvrđave. 41 . 7 starih prosvjetnih zgrada.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja naših intervencija upravo mora biti očuvanje kontinuiteta prostornih odnosa restitucijom objekata koji su tu postojali. kamenu. Svi ti tragovi. nerijetko isprepleteni. Od prvog dana ljudskog prisustva na prostoru USK-a do danas ostali su tragovi nataloženi. Ovo naslijeđe nastalo je u kulturama čije su granice uglavnom zahvatale veća područja od onog omeđenog današnjim granicama USK-a. kulturnih koncepata. materijala i postupaka. 76 memorijalnih spomenika (srednjovjekovnih nekropola. pjesama i igara predstavljaju ukupnost kulturnog naslijeđa Krajine. keramici. česme i šadrvane. podignuto je i nekoliko potpuno novih gradova. historijskog i društvenog razvoja različitih ljudskih zajednica i društva u cjelini na ovom prostoru. staklu. umjetničkih doživljaja stvarnosti. stilskih i drugih odnosa čuvajući najvrijednije objekte za restituciju primjenom odgovarjuće metodologije. odnosa prema mističnom i transcendentalnom.Unu i Sanu. materijalizovani u metalu. na području budućeg nacionalnog parka Una registrovano je 49 arheoloških lokaliteta). 100 antičkih. oko 70 starih džamija i tekija. cjeloviti ili u fragmentima. priča. 6 zgrada koje su vezane za događaje iz NOB-a itd. Na području Unsko-sanskog kantona evidentirano je oko 500 nepokretnih i 35 pokretnih dobara kulturnog naslijeđa. gdje nova gradnja uvažava principe prostornih. etničkih ili političkih entiteta upravo prolaze onom prostornom razdjelnicom koja danas dijeli dva porječja . Bilo je slučajeva (dio srednjeg vijeka i osmanskog perioda. a gotovo svi prošireni. (mi smo dosad evidentirali osam (8) džamija s drvenom munarom. 16 mostova (dokumentovan jedan rimski most u Starom Majdanu). mezarja i turbeta). Samo tako bi se osujetila namjera onih koji su zaboravili i uništavali dobra kulturnog naslijeđa. 40 stambenih zgrada. koji svjedoče o neprekidnoj smjeni različitih etnosa.

kao značajan potencijal za korištenje ovih resursa u procesu prostornog planiranja. duhovne. a omogućavaju nam da čovjekov život i djelovanje sagledamo u širim vremenskim dimenzijama. Nažalost. a koji predstavljaju osnovni uslov za privredne djelatnosti regionalni razvoj. Postojanje dobara prirodnog i kulturnog značaja tj. veliki broj spomenika kulturnog naslijeđa znamo samo po opisu i historijske literature. dnevnog ili noćnog života određene destinacije. upravljanje i planiranje historijskim područjem i krajolikom. kulturno naslijeđe ovog prostora smatra se neistraženim i sa djelimičnom dokumentacijom koja je od 1950. mnoga od ovih svjedočanstava su u stanju akutne ugroženosti. kulturne predjele-krajolike. sportskog. predstavlja i postprijemnu obavezu članica Evropske Unije. Ona doprinosi pojačavanju svijesti o kulturnom identitetu pojedinca i zajednice. tačnije. godine ažurirana samo u rijetkim slučajevima. identifikacija i valorizacija posebnosti dobara prirodnog i kulturnog naslijeđa na Unsko-sanskom kantonu. pokretno i nematerijalno naslijeđe. i tehnološke baštine do savremene i tradicijske kulture. višegodišnje zapuštenosti. kulturni turizam obuhvata pokretnu. Taj koncept je osnov za razvoj turizma na USK-u kao kulturnog čina tj.I pored toga. stoga je održivi razvoj u zaštićenom prostoru nezamisliv bez uključivanja dobara kulturnog naslijeđa u sve planove razvoja kulture i turizma. Prema definiciji koju daje ICOMOS/UNESCO. kao i arhitektonsko naslijeđe u cilju obezbjeđenja instrumentarija za zaštitu. što je i jedan od strateških pravaca Unsko-sanskog kantona. također. osiguranje tržišta nekretnina i otvaranja novih radnih mjesta. Ona je nezamjenjiv dio materijalne i duhovne kulture svakog naroda i određuje izgled gradova. Naslijeđe nas. pa smo svjesni da je njegovo očuvanje važno za dobrobit i prosperitet sadašnjih i budućih generacija. ali i cjelokupni kulturni život neke zemlje. 420 . nepokretnu i duhovnu baštinu. Posebnosti kulturnog naslijeđa kao temelj za razvoj USK-a predstavlja i graditeljsko naslijeđe sa naglaskom na stare gradove koji čine jedinstvenu koncentraciju ratnih objekata kao posebnost u evropskim okvirima. Graditeljsko naslijeđe ima neprocjenjivu vrijednost u našoj savremenoj civilizaciji. turizma sa kulturnom motivacijom na ovom području. odražava kulturu i način života. razvoj kulturnog turizma. obogaćuje u različitim aspektima života. njene umjetničke i historijske poruke prezentuju specifične vrijednosti tradicija i uspomena. Uključivanje dobara prirodnog i kulturnog naslijeđa u programe zaštićenog područja. sela i krajolika. usljed viševjekovnih ratnih razaranja. od pokretne i nepokretne.

partial objects or groups from different art movements. na prvi se pogled čini da su vrlo blisko vezani i da se vrlo dobro upotpunjuju. scientific. historical. Summary Cultural heritage represents every concept or the object of artistic. European convention on protection of architectural heritage relates to followed permanent wells: MONUMENTS: every building and structure of distinct historical. artistic. archeological. GROUPS OF BUILDINGS: homogeny groups of urban or suburban buildings which are exceptional by its historical. urbanism. immobile and landscapes as a testimony of the far and earlier past represents a base of the cultural ambience in which we live and understand our community. Immobile cultural monument is a part of the cultural landscapes which has esthetic. mobile. historical. buildings and fortification complexes. which are under special protection that is determined with laws and international conventions. archeological and historical locations. Naime. street titles. pa su prema tome često i preduslov turističkog odabira. Every damage or disappearance of any well of cultural heritage is considered as a pauperization of the cultural wells of every nation. archeological. streets. or some other special value for future generations and for the today’s communities: objects of architectonic and engineering meaning. which serve to maintenance of a memory on some important happening or a person). scientific. scientific or spiritual meaning. findings. whole communities or parts of it. squares and other terms and marks. monumental complexes. Cultural heritage. including installations and equipment. which signer Bosnia and Herzegovina is also. since as it is well known. social or professional importance. Ako se ta dva pojma pokušaju zamisliti u nekom kontekstu. 421 .every nation gives its contribution to the world trough culture. architecture. jasno je da kultura i kulturna baština pridonose atraktivnosti određene turističke destinacije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Pojam kulturnog turizma sjedinjuje u sebi pojmove kulture i turizma. or social meaning. Monuments of the cultural heritage are wells of common interest. necropolises and other categories of buildings (monumental-criterions. and other immobile objects and parts of the objects and complexes which are permanently linked to certain areas.

respecting the international conventions and charters on protecting of a cultural heritage. that the revitalization of historical wells is complicated process of bringing back the parts of lost historical identity to the areas which are grown together with wells of cultural heritage. the imperative of all must be remaining the continuity of spatial relations by restoring the objects which have existed on those places before. historical. and which are rare or unique enough to be parts of topographically defined complexes. documents. as objects. That is the reason for the initiation of the process. archeological. photography’s. which has ethnological. Considering the fact. graphical or TV-material or audio-recordings  Other items determined by regulations Every item. or some other institution. Diversity of historical process on the ground of Una-Sana canton indicates infinite and rich stratification of the past life. scientific. which very often had complicated and mystified history. and have remarkable historical. 422 . library-collection or some archive inventory. social and professional importance. MOBILE CULTURAL HERITAGE: is made of items. with the same approach to all historical layers and its equal valorization. which is based on scientific principals of protection. starting with Stara Ostrovica in Kulen Vakuf. archeological. Because of that. and bringing back the wholeness to the areas and ambience which are destroyed. scientific. or areas which are build by part and characteristic enough to be topographically defined. a strong connection exists for centuries between people of this area and the wells of cultural heritage on this region. that is hard to tell them separately. Their stories are so mixed. they are defined by one or several of these categorizations:  Items excavated from the ground or water  Items. which is a part of museum collection.social and professional importance. artistic. LOCATIONS: joint activity of human and nature. That is because. which are parts of ethnological collection  Military items  Items of decorative art  Items of visual arts  Items of scientific or technological importance  Books. technological and literary importance. is a part of mobile cultural heritage.

Even though this list is pretty wide. It contribute to reinforcements of awareness for cultural identity of the individuals and communities. Unfortunately. villages and landscapes. cultural concepts. beliefs and games represent the actual cultural heritage of Krajina. ceramic. the intention of those who destroyed would be stopped. so that we may be aware that it remains important for common good and prosperity of today’s and future generations. From the first day of the human existence on the area of Una-Sana canton until today.-Sana canton as tourism with cultural motivation. and actions. actuated in rare cases. Every trace which is materialized in metal. and squalor. That concept is a basic for development of tourism in Una. by war activities during centuries. which boundaries wore even bigger from those we have today. it considers that the cultural heritage on this area is not enough explored and has partial documentation which has been since 1950. as a foundation for development of Una-Sana canton represents built heritage with the accent on old cities which made unique concentration of war objects as a feature in frames of Europe. nearly 50 old towns (38 of them has visible traces) 12 cities in its closeness has fortifications. stone. understanding of surreal and mystic. and it allows us to look at life and human actions in wider time dimension. glass. progress and new knowledge and understanding of materials. as a specific part of general civil development of humanity. whole or partial. the traces remained. It is displaceable part of material and spiritual culture of every nation and it determents the shapes of cities. Heritage enriches us in different aspects of life. artistic impression of the reality. This heritage has come into existence in culture. historical and social development of different human communities and society in total on this area. and 11 towns has been strategically deserted and destroyed by the hand of Habsburg authority in the second half of XVI century. 423 . but also technological improvement. Specificity of natural heritage.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja By doing so. many of them were to be renewed into stronger fortifications in Ottomans empire. which testify continuous shift of different ethnos. The cultural heritage of protected area represents materialized expression of cultural. many of these testimonies are in the state of acute danger. Built heritage has priceless value in our contemporary civilization. On the grounds of Una-Sana canton has been listed around 500 immobile and 35 mobile wells of cultural heritage. even those which are inherited trough stories.

424 . The term cultural heritage frames all terms of culture and tourism. cultural tourism contains mobile.In the definition given by ICOMOS/UNESCO. It is very clear that the culture and the cultural heritage contribute to activity of tourism. but also the whole cultural life of some country. immobile and spiritual heritage. so they are very often postulated for tourism.

i da krenu sa razvijanjem takve turističke ponude koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe budučih gostiju. ali i obezbijediti finansijska sredstva za dalju zaštitu i održivi razvoj. Zaštičena područja. u sve gorem položaju. može postati najefikasnije oružje za zaštitu zaštičenih područja. te zaštititi prirodni biodiverzitet od daljeg izumiranja. a s druge strane može i te kako uticati na povečanje blagostanja lokalnog stanovništva i šire zajednice.com 425 . upravljanje ovakvim područjima je veoma često ekonomski neisplativo i predstavlja dodatni teret za institucije javnog sektora zadužene za njihovo upravljanje. što dalje dovodi do propadanja i obezvrijeđivanja ovakvih lokaliteta. svijet flore i faune našeg planeta je. Neke od 1 Centar za Istraživanje i Razvoj Održivog Turizma – CIROT. daleko od buke i stresa. uz pravodobno planiranje i pravi razvoj. Međutim. postala su jedina mjesta gdje je još uvijek moguće očuvati prirodnu ravnotežu i sklad. mail: cenitor@gmail. Trendovi na strani turističke potražnje nesumnjivo pokazuju da će u budućnosti biti sve veći broj ekološki osvještenih turista. koji će htjeti da putuju bez narušavanja prirodnog okoliša i koji će umjesto na punim plažama i ljetnim odmaralištima radije provesti svoj odmor u divljini. parkovi i rezervati. Sarajevo. Ovo i te kako mora poslužiti kao poziv svim menadžerima zaštičenih područja da što prije počnu razmišljati u ovom smijeru. iz dana u dan.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ODRŽIVIM TURIZMOM U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA Amela Čengić Vedran Grebo Sažetak Prirodni svijet. Turizam. Mnoge biljne i životinjske vrste su pred izumiranjem. prirodna netaknuta područja su pod udarom globalizacije i galopirajuće urbanizacije.

ali i sami znamo da za sve što imamo ili čak i nemamo sami smo zaslužni. I samo svjesni činjenice da je turizam danas jedna od pokretača „pozitivne“ svijesti. očekivanja ovog kaotičnog rasta potrebe za odmorom ali onim aktivnim. kako svojim ponašanjem prema okolini. . u današnje vrijeme. Ovaj rad bi mogao poslužiti kao svojevrstan vodič za sve menadžere kako da najbolje planiraju i upravljaju turizmom u zaštičenim područjima za čije su normalno funkcionisanje zaduženi. Potrebe su svakim danom sve zahtjevnije i mnogi očekuju puno od okruženja u kojem se nalazi određena atrakcija..gdje je naglasak na onom aktivnom. je dosegla do cifre od 3500 milijardi US$2. tako i nesvjesnim stavovima o turizmu kao pokretaču razvoja. tako se i ponuda na tržišu mijenja. eko turuzam. a sve više organizacija u fokus svog djelovanja stavlja upravo razvijanje i promociju ideje o održivom turizmu kao odgovoru na sve štetniji masovni turizam. ali i sami znamo da sve što imamo ili čak i nemamo sami smo zaslužni. što u broju turista kojih je svake godine više 2 Fact Sheet: Global Ecotourism. Ključne riječi: turizam u zaštičenim područjima. Svjetski turizam i štetni uticaji masovnog turizma U današnje vrijeme kad svjetski turizam bilježi impozantne rezultate. očekivanja ovog kaotičnog rasta potrebe za aktivnim odmorom. a u 2006. kako svojim ponašanjem prema okolini. g.strategija za razvoj navedenene u radu omogućavaju kvalitetnije upravljanje zaštićenim područjima. Kako se okruženje svakim danom mijenja. što u prihodima . tako i nesvjesnim stavovima o turizmu kao pokretaču razvoja. održivi turizam. Kako se okruženje svakim danom mijenja. koji nudi nove načine povečanja spoznaje o okolišu kao nezamjenjivom blagu. Međutim.6%. 2007.godišnji rast ukupne potrošnje u turizmu je 4. str. strategije Uvod Turizam danas nudi nove načine povečanja spoznaje šire populacije o okolišu kao nezamjenjivom blagu.1 426 . Potrebe su svakim danom sve zahtjevnije i mnogi očekuju puno od okruženja u kojem se nalazi određena atrakcija. tako se i ponuda na tržišu mijenja. sve su češća istraživanja i radovi na temu štetnog uticaja masovnog turizma na okoliš i prirodnu sredinu.

wttc. Takva situacija je i u turizmu. Veliki brod za krstarenje na Karibima godišnje proizvede preko 70000 tona otpada. Praćenje trendova na strani potražnje ne predstavlja samo pametan poslovni potez već obavezu za menadžere parkova. sve više istraživanja različitih organizacija bavi se upravo problematikom štetnih uticaja masovnog turizma na prirodni okoliš u mnogim turističkim destinacijama.tourismconcern. U teoriji možemo pronaći različite nazive za ovu novu vrstu turizma kao sto su odgovorni turizam (responsible tourism). koji u mnogim slučajevima imaju vrlo slične definicije. a neki su se zadržali samo na lokalnom nivou. i na kraju se sve svodi na napore za očuvanje okoliša i unaprijeđenje života lokalnog stanovništva.Guidelines for Planning and Management”. Svakim danom sve više je ljudi koji se vode jednom te istom vodiljom. str. sada je ali i ostat će trend!“5 Određeni trendovi nadopunjuju jedni druge. ali kompenzacija vuče vrijednost i stavove. broj turista je premašio brojku od 800 miliona 3. koji prije svega ima za zadaću zaštitu okoliša i unaprijeđenje života lokalnog stanovništva. Zato. prosječan teren za golf sa 18 rupa godišnje potroši količine vode dovoljne za podmirenje potreba 100 prosječnih farmera u Maleziji4. situacija je drugačija u praksi.u 2005. često sa nepredviđenim posljedicama. ukoliko žele da pravovremeno odgovore na promjene na tržištu. posljednjih deceniju dvije došlo je do pojave nove vrste turizma kao odgovora na masovni turizam. dok se o trendovima pažljivo raspravlja i isti se predstavljaju nezavisni jedni od drugih. 2.org.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za 5. Mnogi predstavljaju zavjeru moči i snage.5% u odnosu na prošlu . a to je: „Priroda je trend! Bila. održivi turizam (sustainable tourism). 3 4 5 www. principe i politike. Novi trendovi na strani turističke potražnje U svijetu u kojem živimo svakim danom susrećemo se sa određenim trendovima.org www.13 42 . Upravo zbog ovakvih sve češćih primjera negativnih efekata turizma na prostor i okoliš. I sami nismo svjesni kada je određeni trend prestao biti “in“ te kada ga je zamjenio neki novi. eko turizam. Neki su se proširili na globalnom nivou. g. seoski turizam itd.uk “Sustainable Tourism in Protected Areas . Povećanje interesa u održivom i eko turizmu ogleda se u povečanju društvene svijesti o kvaliteti zaštićenih područja i efekata od turizma. Interakcija trendova može se očekivati na različite načine.

Razvoj ovog vida turizma zahtjeva posebne materijale (brošure. vodiče i sl. nazovimo ih „obični“ turisti. koje uključuju aktivnosti samog putnika kroz koje on povečava svoje lične dojmove o putovanju i iskustvu koje ima u životu zahvaljujući upravo bavljenju tim aktivnostima. 2. zbog svih karakteristika koja ista imaju. a posebno u manje razvijenim zemljama. a obaveze koje ih čekaju nakon radnog vremena onemogučavaju im potreban odmor. turisti koji preferiraju posjete u područja zaštićene prirode. te da li se treba provoditi slijedeći neki trend koji vlada u datom trenutku ili ga prilagoditi vlastitim potrebama i željama. Dok za neke. I upravo zato. i povečava pritisak na politički nivo koji odlučuje o tome da li određeno područje zaista može da se vodi kao kulturno i prirodno nacionalno blago. Prirodni i kulturni resursi koje nalazimo u zaštićenim područjima čine ta područja pogodnim za razvoj turizma. Sve ovo povečava očekivanja kvalitete pruženim usluga u zaštičenim područjima. prisustvovanje raznim festivalima. turističke informativne centre i obrazovane vodiče. radne obaveze oduzimaju sve više slobodnog vremena. moraju biti više obrazovana nego ostali. Za mnoge ljude.edukativne grupe). vođenju računa o kulturi i prirodi kroz razne seminare.1 Povećanje nivoa edukacije i potrebe za putovanjima Prosječan nivo osnovnog edukativnog dostigniča raste iz dana u dan. takođe. Kao rezultat toga. sve prisutniji trend u svijetu predstavlja zahtjev za aktivnostima. tako da se sve više širi opseg ljudi koji imaju sve manje i manje vremena za odmor. Pismenost se na globalnom nivou povečava. vrijeme za odmor trebalo bi da se povećava u odnosu na radni tjedan. pomaže generirati povečanje ličnog vezivanja u zaštitu određenog područja – nešto što menadžeri zaštićenih područja moraju potaknuti i promovirati ali i držati se toga. i generalno potražnja za svim aktivnostima u vanjskom svijetu kroz koje se može nešto naučiti. Često mladi ljudi moraju raditi kao bi sebi omogućili školovanje ili pak povećali svoju kupovnu moć. i sve ovo vodi do promjena u režimu rekreacije ali i turizma. Veći nivo obrazovanja čvrsto je povezan sa potrebom za aktivnostima rekreacije na otvorenom. Javlja se i sve veća potražnja za putovanjima na kojima su turisti u mogučnosti da se obučavaju/uče kroz neka specijalna turistička putovanja (npr.). za muškarce i žene.2 Promjene u podjeli vremena predviđenog za odmor Svakim danom dolazimo u pitanje da li vrijeme predviđeno za odmor ima svoju vrijednost i korisnost. Uz sve ovo. 42 .2. kao što je život u prirodi. vrijeme predviđeno za odmor čini se sve krače.

stoljeća 6. 2. dovode u pitanje kvalitet usluge o kojem se mora voditi više računa. Italija i Japan. načinu života i običajima koji tu vladaju itd. 6 Sustainable Tourism in Protected Areas . posebno u razvijenim zemljama Napredak u svijetu medicine i svakodnevne inovacije u sferi očuvanja čovjekovog zdravlja prouzrokuju da ljudi žive duže. proučavanje prirode i posmatranje divljeg svijeta.6 Ovakve promjene će imati itekako veliki uticaj na planiranje i upravljanje turizmom u zaštićenim područjima. Po prognozama UN-a ovaj trend će i u narednim desetljećima nastaviti sa rastom. flyfishig i slično. Takođe će opadati potražnja za kampovanjima dok će porasti potražnja za luksuznijim i komfornijim smještajem.14 42 .1%. kraće zadržavanje posjetitelja omogučava korištenje slobodnog vremena u više posjeta. pa se tako predviđa da će do 2050. će iznositi čak 28.3 Sve starija populacija. po izvještaju Centra za Strateške i Internacionalne Studije do polovine ovog stoljeća u mnogim zemljama prosječna starost stanovnika će iznositi preko 50 godina. U proteklom stoljeću statistika je zabilježila značajan trend rasta procenta stanovništva starijeg od 60 godina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Važnost kreiranja organizovanih posjeta zaštićenim područjima ogleda se kroz „vremensko“ prilagođavanje istih kračem boravku posjetitelja. uz vođenje računa o blizini doma. ali i sve veči izbor dodatnih aktivnosti.1%. dok je u 2000. kulturno-istorijskom naslijeđu. o specifičnom biodiverzitetu. Starije turiste na putovanje pokreće želja za učenjem i upoznavanjem novog. Ovako kreirani paket aranžmani. za što su naravno i spremni platiti više.tih taj procenat je narastao na 8. poznat je po povećanoj ekološkoj svijesti i brizi za okolinu. pogotovo u razvijenim zemljama kao što su Njemačka. npr. a do 2100. str. Zbog karakteristika ovog segmenta sve veći značaj u ponudi zaštićenih parkova će imati muzeji i centri za posjetioce unutar parkova koji će omogućiti posjetiocima da nauče nešto novo o području koje su posjetili. ali će sve više rasti popularnost “mekših” vidova rekreacije kao što su šetnje po prirodi (hiking).0% stanovništva bilo starije od 60 godina.Guidelines for Planning and Management”.9% stanovništva je bilo starije od 60 godina. Interesovanje za adrenalinom i ekstremnim sportovima na odmoru će opadati sa godinama.1%. Španija. procenat starijeg stanovništva narasti i do 22. Početkom 20. Upravo iz gore navedenih razloga. Segment starijih turista je poznat po većoj osjetljivosti na kvalitet smještaja i usluga uopšte. godini 10. 1950.

2.Guidelines for Planning and Management”. što će svakako uz minimalne troškove povećati izglede za daljim razvojem i zaštiti tih područja. što opet loše utiče na zadovoljstvo posjetilaca i na sam imidž parka. Pristup informacijama svih vrsta je veći nego ikad i sve manje zavisi od ponuđača usluga i njihovih marketinških aktivnosti. pa tako i u turizmu.4 Napredak u informacionim i komunikacionim tehnologijama Veliki napredak u komunikacionim tehnologijama u zadnjih par desetljeća. Ovakvi. restorani. Na ovaj način također se često u prvi plan stavljaju stvari koje nisu u fokusu djelovanja organa upravljanja. Na ovaj način sve manje uticaja na stavove i percepcije turista imaju plaćeni oglasi i reklame a sve više usmena komunikacija “od usta do usta” između samih turista. odmarališta. sve više ljudi izražava svoje nezadovoljstvo i zabrinutost u vezi sa problemima ugrožavanja okoliša.. Nisu rijetke situacije da posjetioci dolaze u zaštičeno područje izuzetno dobro informisani.5 Rastuća ekološka svijest i briga o ugroženim područjima Širom našeg planeta. 7 Ovakav razvoj tehnologija može imati i svoje negativne aspekte. 2. gdje oni između sebe razgovaraju i izmjenjuju iskustva i informacije o mjestima koje su posjetili. zbog ograničenih finansijskih resursa mnogi parkovi nemaju mogućnosti da kreiraju i održavaju svoje web stranice. Sve ovo treba da služi kao poziv menadžmentu parkova da veliku pažnju posvete istraživanju na internetu i dodatnom edukacijama i obukama svojih zaposlenih da bi na što bolji način zadovoljili želje i potrebe sve zahtjevnijih posjetilaca.16 430 . str. što se često prepušta privatnom (hoteli. i gdje se obično zapostavlja borba za očuvanje okoliša a potencira se što veća posjećenost koja u mnogim slučajevima pravi više štete nego koristi. što te zaposlenike može dovesti u itekako nezavidan položaj. i zajedničkom nastupu na tržištu. Razvoj interenta pruža nove mogućnosti za zaštićena područja i parkove u smislu udruživanja sa drugim parkovima i turističkim atrakcijama u neposrednoj blizini. Naime. tako da često može doći do kontradiktornosti različitih izvora podataka. Na ovaj način dolazi do velikog protoka informacija koje menadžeri parkova jednostavno ne mogu da kontrolišu. pogotovo razvoj interneta prouzrokovao je velike promjene u poslovanju mnogih preduzeća i industrijskih grana. turističke agencije.) ili nevladinom sektoru. forumi i blogovi okupljaju turiste specifičnih profila na jednom mjestu. Razne web stranice.. “zeleni” potrošači su sve više 7 Sustainable Tourism in Protected Areas . možda čak i bolje nego sami zaposlenici parka.

Zaštićena područja i održivi turizam Potreba ljudi da zaštite prirodna područja za određene namjene seže daleko u prošlost. Menadžeri zaštićenih područja i privatni sektor moraju da obezbjede kvalitetni servis za posjetitelje. 431 . Žele da njihovi domaćini njima priušte osječaj dobrodošlice i ugodnosti. Znajući ove trendove. Očekuju od vodiča da dobro poznaju područje i da su dobri sagovornici. Rezultat povećane ekološke svijesti je sve veće interesovanje za eko turizam i održivi turizam. što je opet trend koji najviše odgovara zaštićenim područjima i parkovima prirode. Oni koji dobijaju kvalitetne usluge kroz radni tjedan očekuju i da na svom odmoru kvalitet usluga bude na zavidnom nivou. Na prvi pogled. i jednakosti među spolovima. penzionisana populacija svakako su sposobna za putovanja ali duža. programu kako dostići veću kvalitetu usluga ali i monitoring i implementaciju programa u zaštićenom području.6 Važnost kvalitete usluga Turisti sve više zahtjevaju veći ali prvenstveno i kvalitetniji izbor aktivnosti vezanih za rekreaciju te kvalitetne usluge koje ih upotpunjuju. postoji veliko povečanje slobodnog vremena (vremena za odmor) u situacijama kada ljudi idu u prijevremenu penziju. da napominje da je svaki posjetilac i novac koji potroši novi korak ka dugoročnom i održivom razvoju tog područja. 3. Ali. sve sa fokusom na kvalitetu. Starija. bogate i moćne ljude tog vremena.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja svjesni štetnih efekata koje turizam ima na prostor i sve više su zainteresovani za takva putovanja koja će imati minimalne štetne uticaje na prirodni okoliš. iskustvo upravo tih zemalja predlaže da se u stvari neki značajni gubici u vremenu za odmor mogu desiti u toku „radnog vremena“ u životu. neki turisti mogu očekivati korist ako vrijeme za odmor provedu u mjestima gdje je stanje u području ekonomije iznad prosjeka. Izazovi za menadžere uključuju osiguranje ciljeva o kvaliteti usluga. suprotno tome. menadžment parkova treba da u prvi plan komunikacije sa posjetiocima stavlja upravo nastojanja i borbu za zaštitu prirode. Povečanje ekoturizma znači veču potrebu za posebnim vidovima rekreacije i smještajnih kapaciteta. Neki istoričari tvrde da su se u Indiji posebna područja stavljala pod zaštitu radi očuvanja prirodnih bogatstava još prije nekih dvije hiljade godina. Kako bilo. 2. u toku cijele godine. Ovi profinjeni potrošaći prepoznaju kvalitetu usluga ali su i spremni za kvalitetnu uslugu platiti više. U Evropi su prije oko hiljadu godina mnoge šume bile stavljane pod zaštitu kao lovna područja za aristokratiju. sa većim dohodkom.

Sve u svemu.. političke i ekonomske trendove.Međutim. Ovakav vid razumjevanja povečava mogućnosti lakšeg ulaska na tržište. Ove lokacije su. Tako gledajući. 432 . Yellowstone na zapadu Amerike postao prvi nacionalni park. odlučili da zaštite prostor oko vrelih izvora u Bow Valey. dok su kanađani 1885. U 20. nešto kao seoska domačinstva. zaštićena područja mogu biti ali i jesu pokretači održivog turizma. područje danas poznato kao Banff National Park. po definiciji. te osiguranje da strategije i akcije mogu biti prilagođene stanju u kojem se nalazi određeno zaštićeno podrućje ali i da te iste akcije i strategije vode do promjena bitnih za razvoj. planiranje nas pomjera od sadašnjosti prema budućnosti. efikasnije i efektivnije razvojne akcije. dolazi do prave eksplozije u zaštiti posebnih područja. a malo zatim isti epitet ponijeli su i Veliki kanjon i planina Rainier. pa je tako 1872. dovelo do brojke od 44000 lokacija koje su proglašene zaštićenim područjima. U Australiji su se prva područja stavila pod zaštitu 1866. sredinom 19. Razvoj turizma morao bi biti planiran na način da se zaštite sva dobra koja se nalaze na prostoru zaštićenog područja koja je lokalno stanovništvo održavalo ali i da se osposobe ona koja trebaju pomoć da bi bila u mogućnosti primiti posjetitelje. što ukupno zauzima oko 10% ukupne kopnene površine na našem planetu. Jedan od načina na koji se ovo može uraditi jeste da se razviju objekti i usluge koji će se koristiti za turizam a koje se mogu koristiti i za život lokalnog stanovništva. sa većim ili manjim intezitetom. vijeka dolazi do popularizacije i sve primjećenijeg trenda stavljanja posebnih područja pod sistem zaštite. vjeku. Planiranje razvoja turizma u zaštićenim područjima kroz održivi turizam Planiranje je proces koji uključuje odabir željenog budućeg stanja izabranog od prihvatljivih alternative i implementacija strategija ali i akcija koje će pokušati dostići određeno stanje u zaštićenim područjima. Samo planiranje razvoja zaštićenog područja malo je zamršeno. posebno u 60-im usljed razvoja ekologije kao nauke. u podnožju Stjenovitih planina. kao vodilje za planiranje razvoja. iz razloga što stručnjaci koji planiraju razvoj ali i oni koji su zaduženi za turizam razumiju socijalne. postale nezaobilazne destinacije za milione turista koji za vrijeme svog godišnjeg odmora žele provoditi vrijeme u netaknutoj prirodi. 4. prostor današnjeg Blue Mountain Nacionalnog parka. što je do 2002.

razvio se kao početak u planiranju održivog turizma. U ne dalekoj prošlosti. programe i mogućnost rekreacije i učenja. ali ne moraju    433 . menadžeri zaduženi za planiranje zaštićenih područja bili su dovedeni u situacije da ad hoc planiraju. ali u večini slučajeva može i hoće uticati na njihove planove i težnje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Kako je svijet sve dinamičniji nego statičniji. zajednice i sl. važno je da politika i planovi budu integrirani sa istim na drugim nivoima planiranja. 4. Kako je ograničenje ovakvog pristupa planiranju postalo očigledno. često se razvoj odvijao individualno bez planiranja i usklađivanja ciljeva i strukture široj lokalnoj zajednici. U nastavku ćemo navesti nekoliko preporuka koje mogu biti korištene u planiranju razvoja turizma na zaštićenim područjima:  Prirodno i kulturno okruženje zajedno sa zaštićenim područjem mora tvoriti jednu cjelinu koja bi bila baza za koristi i vrijednosti a koja bi uticala na razvoj istog.1 Kako planirati turizam u zaštićenim područjima? Planiranje razvoja turizma u zaštićenim područjima traži od menadžera da vode računa da planovi budu usklađeni sa drugim planovima o razvoju turizma. koji je pak slijedio razvojni master plan određenog grada. Menadžeri uposleni na zaštićenom području moraju voditi računa o zaštiti vrijednosti zbog koji je određeno područje i postalo zaštićeno u odnosu na ostale stvari. je da se mora prilikom izrade plana paziti na zakone i šta oni preporučuju. razvojni i turistički stručnjaci moraju da vode računa kojim tempom se dinamika mijenja. često ne kako smo i očekivali. plan za sprečavanje požara i plan za očuvanje vegetacije. Svaki park ili zaštićeno područje mora planirati ali i opisati kako će turizam i povezani razvoj određenog područja biti vođen. Ali ono što je najbitnije. Zaštićeno područje u turizmu ovisi od održivosti visoke kvalitete okruženja i kulturnih običaja i znamenitosti u okruženju istog. kao što su plan o životinjskom svijetu. jedan veliki plan. Ovo je neophodno za održivost ekonomije i koristi za poboljšanje kvalitete života zahvaljujući razvoju turizma. ali i da sve aktivnosti menadžmenta na drugim planovima budu koordinirani jedni sa drugima. tipično nazvan master plan. da njihova veza bude jasna. Posjetitelji zaštićenih područja očekuju prilikom posjete da će tu pronaći razne objekte. Kako je sama izrada potencijalnog plana kompleksna.

Dok su neka zaštićena područja rijetko posječena. Okruženje i ambijent u zaštićenom području mora pomoći posjetitelju da upozna ali i spozna bit samog postojanja istog. ali i da razumije ključne vrijednosti samog prostora.  5.1 Ekonomska vrijednost i uticaji razvoja turizma u zaštićenim područjima Turizam u zaštićenim područjima sve više i više uzima maha kao dio ekonomije u mnogim zemljama. ali ne mora svako zaštićeno područje imati istu ponudu. ali kako bilo. kako se ne bi narušio prirodni sklad i ambijent. mnogo premašujući broj lokanog stanovništva. Neka zaštićena područja se prilagođavaju dijelom urbanizaciji okruženja te samim tim uključuju okolišnu i kulturnu sredinu u svoje okruženje. Dobar dizajn omogućava posjetiteljima mnogo ugodniji boravak ali i odgovornost prema tom prostoru. neka su na rubu iskorištavanja sredstava. te da moraju voditi računa o održivosti projekata i akcija koje sprovode na tim područjima. posjetitelji ne traže najjeftinije aktivnosti već zadovoljstvo prilikom pružene usluge i spremni su da plate i više ali da im se očekivanja ispune. posjete parkovima utječu na druge vrijednosti. čak i kada im je u glavnom fokusu razvoj turističke industrije. druga pak primaju veliki broj posjetitelja. Ekonomski aspekti turizma u zaštićenim područjima Menadžeri u zaštićenim područjima moraju se pouzdati u činjenice da oni upravljaju kulturnim i prirodnim blagom. Nakon 434 . Mnogi sistemi funkcionisanja zaštićenih područja u svijetu su u skladu sa sredstvima sa kojima raspolažu. Posjetitelji koji osjećaju da su dobrodošli i da se o njima vodi računa više će cijeniti prostor zaštićenog područja ali i učestovati u njegovoj zaštiti. Cijelokupna ekonomska vrijednost zaštićenog područja je skup iskorištenih i ne iskorištenih vrijednosti.svi zahtjevi i očekivanja biti ispunjeni. Smisao sistematičnog skupljanja ekonomskih podataka zaštićenog područja znači da su ključni segmenti ekonomije predviđeni.  Aktivnosti koje posjetitelji koriste prilikom posjete moraju biti na vrhunskom nivou kvalitete usluga. 5. Raznovrstnost u pružanju usluga i što širi spektar aktivnosti na ponudi očekuje se od strane posjetitelja. „Park turizam“ je često smatran direktnom korisnom vrijednosti zaštićenog područja.

povečaju šanse za njegovu održivost. Može biti sakupljen direktno. može izgraditi javnu i političku podršku za održivost zaštićenog područja. Indirektno. ali i da zahtjevaju da određeno područje ostane zaštićeno za buduće generacije. oni spoznaju stvarnu vrijednost zaštićenog područja i tada imaju veću želju da pomognu. boravišne takse ali i uz pomoć mnogih drugih načina koji direktno mogu da pomognu ili nadoknade troškove održavanja kulturnih tradicija i omogućava obrazovanje lokalnog stanovništva. i njihov uticaj na lokalnu. Ekonomski učinak vrednovanja mjeri vrijednost svih financijskih transakcija od strane grupe (primjer grupa turista ili vladinih izaslanika) vezane za određeno zaštićeno područje. Turizam može omogučiti povečanje prihoda koji bi se koristili za održavanje i unapređenje određenih objekata ili izgled krajolika. Mnoga zaštićena područja sadrže i značajne historijske.2 Ekonomske koristi turizma u zaštićenim područjima Dobro upravljanje turizmom u zaštićenim područjima može pomoći zaštiti ili ponovnom uspostavljanju balansa u lokalnoj zajednici ili pak na nivou regije. U svijetu se danas koriste razni pristupi za mjerenje ekonomskog uticaja turizma u zaštićenim područjima. Postoji šansa prilikom planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima da se potakne lokalno sta- 435 . Povećanje jedne vrste prihoda kroz troškove za određene aktivnosti jednog zaštićenog područja za druge je pak ulaganje. a u iznimnim situacijama i na nivou države. regionalnu ili nacionalnu ekonomiju. arheološke i arhitekturne resurse. Zaštićena područja imaju važnu ulogu u kreiranju prepoznatljivosti na širim područjima. u sakupljanju novca za uređenje. Sve ovisi o koristima koja određeni troškovi nose sa sobom. Može da generira prihode kroz ulazne naknade. regionalnoj i nacionalnoj ekonomiji. Ekonomske povlastice predstavljaju dobit koju zaštićena područja donose lokalnoj. na primjer. Turisti su često u potrazi za autentičnim iskustvima. dohodak po radniku ili broj poslovnih mjesta stvorenih razvojem područja. upoznajuči širu populaciju sa ekonomskim vrijednostima koja donosi iskorištavanje kroz turizam zaštićenih područja određenoj regiji pa i državi u cijelini. na primjer kroz ulaznice ili određene naknade ili indirektno preko boravišnih taksi.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja što turisti posjete park. 5. Turizam može biti ključni faktor podrške održivosti prirodnih i kulturnih bogatstava. Kulturno blago takođe je evidentno lokalna tradicija određenog područja. Uticaj može biti mjerljiv i kroz neke pojmove poput GDP.

upravljanje zaštićenim područjem odvijat će se glatko i turisti će bez sumnje. posebno se mora voditi računa. Oni su. Kada je turizam kritična komponenta upravljanja zaštićenim područjem. ali i opčenito sve informacije o dobrobiti svoje radne snage. čak i o preuzimanju nekih večih zahvata poput održavanja nekih građevina i kulturnih blaga.novništvo za održavanje nekih tradicionalnih običaja. Uključivanje lokalnog stanovništva u razvoj i funkcionisanje turizma u zaštićenim područjima vodi poboljšanju iskustva u blizini ili čak i u samom zaštićenom području. Sve ove aktivnosti vode do značajnih povlastica ali i povečanja posjete. 436 . Zaštićena područja su određenom misijom vođene organizacije sa ciljevima menadžera koji su često smišljeni da dođu u konflikte. što vodi do produžavanja boravka posjetitelja a što pak vodi povečanju potrošnje istog. festivala i slično. O zaposlenicima prve linije. važno je da u trenutku na svakoj poziciji imamo makar jednog iskusnog i osposobljenog stručnjaka. Planiranje ljudskih resursa u turizmu zaštićenih područja I sami smo svijesni činjenica da je najkompleksniji dio planiranja u turizmu upravo planiranje ljudskih resursa. U dobro upravljanom organizacijom. Efektivan menadžer ljudskih resursa prepoznaje i koristi ljudske resurse kao prednosti određene lokacije ili organizacije sve sa ciljem da se uspostave i uspjesno izvrše zadani kratkotrajni i dugotrajni ciljevi. posebno prilikom regrutovanja novih kadrova. cijeniti i dijeliti njihov entuzijazam vezan za razvoja turizma sa ostalim potencijalnim posjetiteljima. 6. jer su upravo oni prvi a možda i jedini kontakt posjetitelja sa cijelokupnim procesom filozofije upravljanja. Mora imati pristup svim podatcima o svojoj radnoj snazi. vjerojatno. Ako je zaposleno osoblje izabrano pažljivo i dobro osposobljeno. menadžent zna sve o svojim zaposlenim. Svi zaposleni u zaštićenim područjima ali i volonteri moraju da budu prepoznatljivi kao dragocijeni ambasadori. Pronalazak pravih ljudi koji će biti u mogućnosti izvršiti aktivnosti planirane za to radno mjesto predstavlja izuzetnu važnost za organizaciju u cijelini. najbitniji pojedinačni faktor u osiguranju uspješnog upravljanja turizmom u zaštićenim područjima. jer upravo upravljanje zaštićenim područjem zavisi uveliko o mogučnostima i sposobnostima zaposlenih kadrova. Dobro planiranje ljudskih resursa i razvijanje kreativne radne snage je ono što vodi uspjehu u poslovanju.

7. seminari i razne obuke potrebni su kako bi se uspostavio balans sa učincima zaposlenih u specijalnim područjima. analiza tržišta tj. Usvajanju ovakve strategije treba da predhodi detaljna analiza potencijala ili resursa područja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Sve je više na cijeni generalni trend u zapošljavanju kadrova koji mogu biti korišteni u poboljšanju planiranja ljudskim resursima. Izuzetno je važno da se proces definisanja i usvajanja strategije mora obavljati uz prisustvo i uz saradnju svih interesnih grupa odnosno stakeholdera. uz naravno konstantno praćenje svjetskih trendova i aktivnosti konkurencije. nevladinog sektora i lokalnog stanovništva prilikom planiranja i definisanja strategije razvoja turizma u zaštičenim područjima. Planiranje ljudskih resursa mora početi od sadašnje situacije. Odabir pravog kandidata trebao bi se bazirati na odgovarajučem kriteriju dobijenom iz analize posla. kao što je na primjer servis za korisnike i sl. regrutaciji i plačanju. Informacije izvedene iz analize posla predstavljaju ključni kriterij za regrutaciju kandidata za određeno radno mjestoj. menadžment parka je odlučio da pristupi definisanju nove strategije koja bi prvenstveno imala za cilj smanjenje štetnih uticaja turista na prirodu parka i život lokalnog stanovništva. prisupilo se detaljnom 43 . kako bi se kroz implementaciju takve strategije na što bolji način zadovoljile želje i potrebe tih zainteresovanih strana. U 2002. Primjer Slovačkog Nacionalnog parka “Slovensky raj” najbolje govori o potrebi za dobrom komunikacijom i saradnjom između vlasti. kupaca ili posjetilaca. Treninzi. Strategije za upravljanje turizmom u zaštićenim područjima Tačno definisana strategija razvoja turizma treba. Nakon što su stanovnici osam naseljenih mjesta sa područja parka odlučili da fokus turističke ponude treba da bude na biciklizmu. i mora da bude sastavni dio razvojnog plana cijelog zaštičenog područja. statistika pokazuje da učešće broja zaposlenih u ukupnom broju sastavljaju nacionalne statističke agencije. Razumijevanje trenutno zaposlenih kadrova mora da bude okosnica planiranja potreba za sposobim kadrovima u budućnosti. Lokalne vlasti su u saradnji sa stanovništvom i nevladinim udruženjima pet mjeseci uložile u analize i istraživanja i razgovore sa stručnjacima kako bi usvojili strategiju koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe svih stakeholdera i unaprijediti turizam u ovom Parku. U mnogim zemljama. Analiza posla trebala bi omogučiti strukturni okvir preko kojega bi se razmjenjivale informacije.

odnosno omogućavanje da nauče nešto novo je jedno od osnovnih oruđa za promociju parka i podizanje svjesnosti o značaju samog područja. odnosno inventarizacija svih elemenata ponude. školska sprema. info punkove i sl. brošure. Područje koje je turistički pogodno za određene aktivnosti (npr. Po geografskim karakteristikama – segmenti mogu biti domaći posjetioci. te izgradnji i označavanju biciklističkih staza širom cijelog područja. treba da rezultira sa bazom detaljnih. stanovnici određene države. Analiza potencijala područja. pouzdanih informacija čime će se obezbjediti:    Temelj za upravljanje posjetiocima i dalji razvoj parka Izvor informacija za posjetioce i tur-operatere Materijal za marketinške aktivnosti. osim povećanja ukupnog doživljaja turista.. birdwatching. biking. canyoning. Po ocjeni sudionika projekta. Slijedeći korak u procesu definisanja strategije je segmentiranje tržišta i odabir ciljnog segmenta za koji će Park na najbolji način prilagoditi svoju ponudu. pogotovo u Americi. etnička ili religijska pripadnost itd.  43 . prosječna primanja.) svoje će marketinške aktivnosti usmjeriti ciljano na određeni segment turista. omogućava i priliv finansijskih sredstava koji će se dalje upotrijebiti za očuvanje i konzervaciju parka.. uvjetovao i puno bolji odnos lokalnog stanovništva sa vlastima i menadžmentom parka. evropljani. postali nezaobilazan dio turističke ponude. hiking itd. S druge strane. publikacije. Cijeli projekat je. gosti iz susjednih zemalja. flyfishing. Posjetioci se mogu segmentirati po različitim kriterijima:  Po socio-demografskim karakteristikama – koriste se varijable kao što su starost. spol. čime će efikasnije iskoristiti sredstva namjenjena za promociju ili unaprijeđenje proizvoda. ovakav vid saradnje je uveliko poboljšao komunikaciju sa stanovništvom koja je dotad bila na nezavidnom nivou.planiranju turizma u tom smijeru. Muzeji i centri za posjetioce su u većini nacionalnih parkova. osim poboljšanja turističke ponude. kao nezaobilazan elemenat definisanja strategije. čime će se dodatno zaštititi drugi djelovi parka koji bi bili ugroženi usljed "stihijskih" posjeta "običnih" turista. posjetioci iz dalekih zemalja. Ovo je važno iz više razloga. Pružanje informacija posjetiocima. govori u prilog ovoj činjenici. Trend povećanja broja starijih turista kojima je jedan od glavnih motiva za putovanje upravo učenje novog. čime se . sam prostor će se prilagoditi samo za određene aktivnosti.

Stanje u Bosni i Hercegovini Bosni i Hercegovini. Sama implementacija planova mora biti pod stalnom prismotrom. sakupljači ljekovitog bilja. prelazi se na implementaciju planova. kako bi se sve što se planiralo i postiglo! 9. Implementacija i kontrola procesa planiranja Kada je jednom dogovoreno sve oko planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima.) degradacija okoliša može se pripisati činjenici da su siromašnom seoskom stanovništvu tržišta kredita.    8.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Po psihografskim karakteristikama – odnosno motivima koji potiču ljude na posjetu parku ili zaštičenom području. pa tako možemo imati segment turista koji posjete park da bi pobjegli od svega što ih inače okružuje ili segment onih koji su izuzetno ekološki osvješteni pa žele aktivno da učestvuju u zaštiti okoliša Po aktivnostima koje upražnjavaju prilikom posjete parku – aktivni sportisti. Pretežno. osiguranja i kapitala slabo dostupna. niz je opravdanih razloga koji govore u prilog proglašenja zaštićenog područja. posmatrači ptica. doneseni dokument distribuira se svima koji su uključeni u planiranje ili politiku razvoja i implementacije. danas mnoge agencije svoje razvojne planove objavljuju na internetu kako bi svi zainteresirani imali pristup istima. stoga je veoma bitno znati koje su očekivane koristi da bi menadžment parka spremio pravi odgovor i tako povećao nivo zadovoljstva posjetom. alpinisti. ali i kako bi sebi pomogli prilikom distribucije. isto je tako niz opravdanih razloga koji govore u prilog da se prirodni resursi ostave na korištenje cijeloj zajednici. a s druge strane. kao i mnogim drugim zemljama u razvoju nije lako odlučiti se o načinu zaštite biološke raznolikosti. Ali kao glavni 43 . ribolovci itd. S jedne strane. Po učestalosti posjeta parku – segmenti mogu biti redovni posjetioci. Neki od posjete očekuju avanturu i povišen adrenalin. Prema autorima Dasgupta i Maler (1994. posjetioci po prvi put i sl. Prvi korak je da uspostavimo komunikaciju sa svim interesnim grupama ljudi. neki vole da provode vrijeme u prirodi sa prijateljima i porodicom. Po očekivanoj koristi od posjete parku – možda jedan od najbitnijih kriterija za segmentiranje turista. ali i zapošljavanje ljudskih resursa i financijskih stručnjaka. Kako i tehnologije sve više napreduju. Implementacija uključuje izvođenje planiranih aktivnosti.

Sam uticaj održivog turizma u zaštićenim područjima ima za cilj da predoči specifičnosti određenog prostora. Upravo to ih sprječava u održavanju u održavanju zaštićenih područja. osobito u zemljama u razvoju kao što je i Bosna i Hercegovina. uprave zaštićenim područjima u zemljama u razvoju ne ostvaruju i ne distribuiraju onakav ekonomski prihod od njih kakav bi mogli. Turistička potražnja za ponudom provođenja odmora u zaštićenim područjima vremenom će rasti i to iz više razloga. Zaključak Već tradicionalno u okviru izučavanja turizma postoji mnogo bibliografskih jedinica koje govore kako očekivanja posjetitelja u vezi autentičnosti i etičnosi utječu na lokalnu kulturu mijenjajući je do neprepoznatljivosti. te povečanju slobodnog vremena. te predstavlja sredstvo koje omogućava da se zadrži lokalna kontrola nad resursima. Između ostalog i zbog dodjele samog statusa nekom prostoru zaštićenim područjem prirode. U mnogim se istraživanjima diljem svijeta izražava zabrinutost zbog neefikasnosti proizvoljnog formiranja kvalitetne ponude u ovakvim okruženjima. Spoj ekoturzma i zaštićenih područja naglašava važnost lokalnog stanovništva i podcrtava značaj lokalnog doprinosa u razvijanju i vođenju aktivnosti vezanih za održivost. park ili zaštičeno područje u kojem se ne vidi isplativost i održivost. što samo vodi povečanju prihoda. Međutim. Zaštićena područja. Većina parkova postaju samo parkovi na papiru. a posebice da istaknu ono po čemu se razlikuju od drugih. između ostalog. Ekoturizam pokazuje da jedan od glavnih elemenata za održivost predstavlja upravo edukacija turista i omogućavanje razumijevanja relativno nepoznatih kultura. dok i sami znamo da je u mnogim slučajevima praksa u oštroj suprotnosti s teorijom. U cijelom tom procesu dobila bi se podrška lokalnih zajednica za djelotvornije očuvanje biološke raznolikosti u svijetu.problem očuvanja okoliša vidimo u tome što nedostaje tržište za takve prirodne ljepote te se stoga ne mogu izvući prednosti tržišnih transakcija. gdje je većina parkova i zaštićenih područja samo to. Privredni razvoj u prostorima koji okružuju zaštićena područja prirode „oslobodio“ bi lokalno stanovništvo od ovisnosi privrede o biomasi. večoj zainteresovanosti. On omogućava mnogim narodima diljem svijeta da se izraze i kažu tko su zapravo oni. Ali pak s druge strane postoje praktični primjeri koji dokazuju da lokalno stanovništvo može a sve češće i manipuliše slikom koju prikazuju pojetiteljima kako bi ispunili očekivanja turista. Sve ove 440 . nužni su za očuvanje biološke raznolikosti. 0.

World Commission on Protected Areas (WCPA) ”Sustainable Tourism in Protected Areas .Guidelines for Planning and Management” 441 . .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja promjene imaju značajne posljedice na prirodni okoliš. Literatura Fact Sheet: Global Ecotourism. što znači da se mora uspostaviti ravnoteža između turizma i očuvanja okoliša. 2007.

and to protect natural biodiversity from further extinction. strategies 442 . This fact can. but also to provide necessary funds for future protection. Trends on the tourist demand indubitably show that the future will result with increased number of ecologically responsible and aware tourists. Further. Many of plant and animal species found themselves in front of the extinction. The purpose of this paper is to be a sort of guide to all PA managers how to manage protected areas in the best and most efficant way. and. eco tourism. can very positively effect on reduction of poverty for local population. this leads to ruining of these locations and decreasing of their values. natural and untouched areas are under negative influence of globalization and fast growing urbanization. Key words: protected areas tourism. However. and must be call for all protected areas managers to start thinking and planning tourism in way that will create the kind of tourist offer that will satisfy tourist needs and desires in best way. sustainable tourism. Protected areas. fauna and flora of our planet everyday is getting more and more treatened. managing of these areas very often proved to be not profitable enough. on the other hand. Some of the strategies pointed out in this paper can provide management of better quality in protected areas. hence it became big burden for local institutions responsible for managing of these areas.PLANNING AND SUSTAINABLE TOURISM MANAGEMENT IN THE PROTECTED AREAS Abstract Natural world. and to spend their holiday away from noise of crowded beaches and resorts. Tourism. who’s desires will be to travel without threatening nature. with appropriate planning and true development can be the best way to protect these areas. nature parks became the only places on Earth where it is possible to maintain natural balance and harmony.

plan upravljanja. Ključne riječi: zaštićeno područje. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. a koji se primijenio i prilikom osmišljavanja Nacionalnog parka Una. e-mail: martinic@sumfak. b 1 2 Prof.pletikapic@elektroprojekt.hr.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja REALNE OPCIJE ODRŽIVOG RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA S OSVRTOM NA OSMIŠLJAVANJE ODRŽIVOG RAZVOJA U NP UNA Ivan Martinić Zlatko Pletikapić2 Maja Kerovec2 Sažetak U radu se daje prikaz prijedloga organizacije sustava održivog razvoja i upravljanja zaštićenim područjima. Uvod Proglašenjem nekog područja zaštićenim..d. Zagreb. Obje ove obveze zahtijevaju osiguravanje kontinuiranog ulaganja proračunskih sredstava u takva područja. koji je utemeljen na nekim dosadašnjim iskustvima drugih zemalja o ulozi države u takvoj organizaciji. maja. država u cijelosti preuzima i obveze ne samo u području očuvanja i zaštite osobitosti tog područja već i u području očuvanja i poboljšanja zatečenog socio-ekonomskog statusa lokalnog stanovništva. sc. Zagreb.. NP Una . zoniranje. dr. održivost.hr 443 . e-mail: zlatko.hr Elektroprojekt d.kerovec@elektroprojekt.

svjetskog kongresa parkova (Durban.arem u početnom razdoblju. dok se ne razviju komplementarne prateće djelatnosti koje će omogućiti daljnje financiranje sustava zaštite prirodnih osobitosti područja i održivi razvitak lokalne zajednice. ona moraju biti primjereno financirana. 2003. Istodobno. pritisaka kojima su izložena i veličine zahtijeva koji se postavljaju pred njihovo upravljanje. ubrzan je rast broja i veličine zaštićenih područja. kroz ostvarivanje dostat- 444 . postupak osmišljavanja održivog razvoja prostora unutar proglašenog NP Una. Južnoafrička Republika) jedan od glavnih ciljeva budućih aktivnosti prema zaštićenim područjima je osigurati dostatne resurse za identifikaciju. Također će se prikazati. kao i lokalnih uprava na čijim se prostorima nalaze takva područja. Nadalje. U nastavku će se prikazati iskustva R. a kroz podjelu zadaća na sljedećim razinama: 1) Međunarodne akcije kroz definiranje i predviđanje potreba za financiranjem upravljanja i očuvanja zaštićenih područja. a posebno da bi bila u mogućnosti promicati ekonomski razvoj lokalnih zajednica. osnivanje i operativne troškove reprezentativnog globalnog sustava zaštićenih područja. Hrvatske u odnosu na pozitivna američka iskustva vezana uz ulogu države u uspostavi održive zaštite i korištenje zaštićenih područja. Prema Akcijskom planu 5. Međutim. mnoge zemlje s najvišim stupnjem biološke raznolikosti teško osiguravaju potrebna sredstava za zaštićena područja radi imperativa smanjenja siromaštva.. kako bi se objasnili izneseni prijedlozi za daljnje postupanje državnih institucija u uspostavi organizacije sustava upravljanja Nacionalnim parkom Una. Takve zemlje u nemogućnosti razvijanja i upravljanja sveobuhvatnim sustavom zaštićenih područja propuštaju pritom okolišne. tijekom posljednjih desetljeća u mnogim je zemljama postignut tek mali napredak u količini financijskih resursa dostupnih za zaštićena područja. Uloga države u upravljanju zaštićenim područjima Da bi zaštićena područja mogla ispunjavati ekološke i socijalne funkcije. socijalne i ekonomske koristi koje bi takav sustav mogao pružiti na nacionalnoj i globalnoj razini. s posebnim osvrtom na smjernice i iskustva međunarodnih organizacija i institucija koje se bave zaštitom prirode. 2. Zato su od posebnog značenja sve vrste iskustava u postizanju veće financijske samostalnosti i održivosti uprava zaštićenih područja. sukladno tim iskustvima.

Lokalne akcije kroz uspostavu sporazuma između institucija odgovornih za upravljanje zaštićenim područjima i profitnih organizacija kako bi se ostvarila raznovrsna osnova financiranja za upravljanje zaštićenim područjima. sve s ciljem očuvanja i upravljanja globalnom mrežom zaštićenih područja. legislativnih. kroz zamjenu dugova). u skladu s identifikacijom postojećih nedostataka u sustavu financiranja. 2) Regionalne akcije kroz suradnju nacionalnih vlada koje bi trebale ojačati postojeće instrumente i razviti nove mehanizme za povećano financiranje na regionalnoj razini u svrhu učinkovitog i pravednog upravljanja zaštićenim područjima. nacionalno. političkih. te kroz obvezivanje nacionalnih vlada do 2005. kroz smanjivanje siromaštva lokalnih zajednica stvaranjem prihoda preko stvaranja malih poslovnih prilika i poslova vezanih za upravljanje zaštićenim područjima. godine usvojila konzistentna načela i procedure za osnivanje i financiranje operativnih potreba i uklanjanje nedostataka sustava zaštićenih područja. institucionalnih i drugih mjera. vođenjem i drugim uslugama posjetiteljima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nih resursa za ispunjavanje potreba za financiranjem do 2010.  financiranje od strane drugih zemalja (npr. na primjer pružanjem usluga u eko-turizmu. ona bi trebala uključivati procjene ukupnih koristi od zaštićenih područja na različitim razinama (lokalno. kroz razvoj i početak provedbe Planova za održivo financiranje nacionalnih sustava zaštićenih područja do 2006. godine na znatno povećanje financiranja zaštićenih područja te očuvanje prirode u zemljama u razvoju. 445 . kao što su na primjer koncesije za dopuštene djelatnosti. Globalni okolišni fond – GEF). te kroz prijenos novih i dodatnih financijskih resursa s razvijenih zemalja ka zemljama u razvoju. prezentiranjem tradicionalnih vještina i znanja. 3) 4) Prema tim smjernicama nacionalne vlade trebale bi u financijskom planiranju održivog upravljanja zaštićenim područjima prepoznati mnogostruke koristi od te zaštite. te kroz razvoj sustava naplate naknada od komercijalnog korištenja zaštićenih područja. Oni bi trebali uključivati:  međunarodne mehanizme (npr. te nastojati definirati nove izvore financiranja kroz sve razine akcija (od međunarodnih do lokalnih). godine usvajanjem potrebnih regulatornih. Nacionalne akcije kroz suradnju nacionalnih vlada i privatnog sektora kako bi se do 2010. globalno) i biti ishodište u određivanju ciljeva za povećavanjem sredstava financiranja. godine.

To znači osnivanje ustanove za upravljanje područjem. kada na određenom području odluči ustanoviti park. Za redovno funkcioniranje nacionalnih parkova u smislu njihove osnovne djelatnosti sredstva se osigu446 .  standardizirani uvjeti i način koncesijskog obavljanja uslužnih djelatnosti. stimuliranje pozitivnog odnosa prema zaštićenim područjima. koji je utemeljen na stogodišnjoj tradiciji i važnoj ulozi nacionalnog parkovnog sustava (NPS – National Park Service) u prostorno-planskoj politici. preuzimanje odgovornosti za znanstvenu utemeljenost zaštite. Primjer efikasnoga učešća države u sustavu upravljanja zaštićenim područjima je američki sustav upravljanja nacionalnim parkovima. Posebne su prednosti američkog sustava:  prepoznatljiv pristup u uslugama za posjetitelje koji uključuje centre za posjetitelje. državna sredstva podudarne namjene (npr. sredstava određena za prilagodbu sektorskih planova klimatskim promjenama). službu traganja i spašavanja i dr.  ulaznice i drugi prihodi ostvareni na samim zaštićenim lokalitetima. Ta uključenost države u sustav upravljanja parkovima putem NPS-a rezultirala je od javnosti prepoznatom transparentnosti u upravljanju parkovima.  sredstva iz privatnog ili donatorskog sektora. Nedvojbeno da upravo položaj NPS-a u okviru važnog državnog odjela DOI (US Department of Interior – Odjel unutarnjih poslova) omogućava prezentiranje financijskih potreba parkova izravno Kongresu. Preuzimanjem takve uloge državna bi tijela trebala postati jamac praktične primjenjivosti kriterijâ potrebnih za osnivanje i djelovanje zaštićenih područja. ekološku edukaciju. parkovnih oznaka. jamči i provedivost te odluke.  fiskalne poticaje i olakšice.  standardizirani sustav izobrazbe za sve zaposlenike NP čime se osigurava usklađeno planiranje i provođenje svih djelatnosti. infrastrukture i opreme parkova. izobrazbu. To znači da država.  prepoznatljiv i standardiziran vizualni identitet koji uključuje jednake standarde u dizajnu odjeće. ponudu rekreacijskih sadržaja.  standardizirani model upravljanja prirodnim dobrima i sustav monitoringa. izradu prostorno-planske dokumentacije i sl. i to ne samo u smislu zakonske regulative već i u ekonomskom i organizacijskom smislu.  druge mehanizme koji pružaju podršku zaštiti prirode.

Ostali oblici financijske potpore neophodne za upravljanje američkim NP vezani su za aktivnosti fondova i zaklada različitih agencija. panoramski avio-letovi. rekreacijski programi (iznajmljivanje sportske opreme). a novac od koncesija posebno se upotrebljava:  za otkup nedržavnog/privatnog vlasništva u nacionalnim parkovima.  smanjenje troškova javne funkcije uprava i usmjeravanje na osnovnu djelatnost. Postoje također brojne organizacije koje prikupljaju sredstva na lokalnoj razini i doznačuju ih lokalnim parkovima. prodaja suvenira. te transparentnost u njihovom raspoređivanju. vrsno prezentirati. U SAD je odavno prihvaćen kao izuzetno dobar poslovni model davanje koncesija za sve djelatnosti u zaštićenim područjima koje se ne obavljaju kao javne službe ili funkcije. Osnovni su principi rada takvih agencija i organizacija strogi kriteriji i pravila u prikupljanju sredstava. Za financiranje izvanrednih projekata i programa i/ili za posebna kapitalna ulaganja (npr. projekti se moraju dobro pripremiti. rafting…) i dr. Tako su predmet koncesija npr. Koncesijama se posebno postižu:  obnova infrastrukture i smještajnih kapaciteta. a za koje nije suvislo da se njima bave javne ustanove (one moraju imati stručno osoblje. te imati dugoročne učinke. Sam je koncesijski model tako organiziran da uprave nacionalnih parkova i koncesionari u svim pitanjima međusobno blisko surađuju.  investiranje u infrastrukturu te u osnovnu i dodatnu djelatnost. turističke usluge (izleti na mulama. 44 . Najpoznatiji na nacionalnoj razini su National Park Fond (Fond za nacionalne parkove) i National Park Conservation Association (Udruženje za očuvanje nacionalnih parkova). a ne konobare!). parkovne knjižare.  podizanje razine upravljanja područjem i povećanje ponude (prihvatljive) i veća zaposlenost i zarada (dohodak). a također pridonose poboljšanju osnovnih funkcija i djelatnosti u parkovima.  osiguranje sredstava za ulaganja i u osnovnu djelatnost. Takav je koncesijski model ocijenjen vrlo dobrim od parkovnih stručnjaka. prvenstveno radi poticanja investicija koje omogućavaju poboljšanje razine usluga. Da bi imali izglede za financiranje. unapređenje internog prometnog sustava) u neki nacionalni park često je presudna politička podrška i lobiranje u Kongresu. ugostiteljstvo (smještaj i prehrana). nevladinih organizacija ili strukovnih društava.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ravaju putem Kongresa iz državnog proračuna.

nepostojanja odgovarajućeg sustava edukacije parkovnog osoblja. uvjete njihova provođenja. Ovi nedostaci izazivaju posebne poteškoće u ispunjavanju onih uloga zaštićenih područja koje se odnose na njihov doprinos lokalnim zajednicama. za transparentno pokretanje “koncesijskog” procesa za najčešće komercijalne usluge (smještaj. Kao najveći problemi zaštićenih područja i upravljanja parkovima u Hrvatskoj prepoznaju se:  nedostatak proračunskih sredstava za financiranje osnovnih djelatnosti NP/PP kao rezultat izostanka nadsektorskog pozicioniranja zaštite prirode. te nadzor u obavljanju djelatnosti iz koncesijskih ugovora.  nerazrađen pristup prostornom planiranju i uređenju NP/PP. dok sva ostala zaštićena područja u R. rekreacija.Temeljeno na američkim iskustvima. te preopćenitost do sada donesenih planova upravljanja koji bi kao ključni dokumenti za uprave parkova trebali omogućiti razvoj koncesijskih modela.  izostanak središnjeg državnog tijela zaduženog za parkovnu politiku i nemogućnosti izravne komunikacije sustava zaštićenih područja prema državnom Saboru i drugim državnim institucijama. ali i prostorno-planski (prostorni planovi) i upravljački dokumenti (planovi upravljanja) koji jasno definiraju sadržaje koncesija. Za uspostavu koncesijskih modela u hrvatskim zaštićenim područjima od posebnog su značenja legislativni okvir i pravna rješenja. izleti i dr. u usporedbi s američkim. Dosadašnja pozitivna iskustva vezana za pokretačku ulogu zaštićenog područja u razvoju lokalne zajednice bilježe tek ekonomski najuspješnije NP Plitvička jezera i NP Krka.). Hrvatskoj imaju velikih problema već i u samom financiranju svoje osnovne djelatnosti. imaju značajne nedostatke upravo u elementima kojima se osigurava održivost zaštićenih područja. financiranje bi općenito za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode (dalje u tekstu: NP/PP) trebalo biti izravnije i jače podupirano tamo gdje se donose odluke o izdvajanju sredstava iz državnog proračuna za potrebe njihovog funkcioniranja. za poboljšanje njihovog marketinga. 44 . niza zakonskih nedorečenosti. Republika Hrvatska ima dugogodišnja iskustva u kreiranju i provedbi parkovne politike. Upravo proračunska sredstava moraju osigurati standardizirano provođenje godišnjih programa ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima. ali ta iskustva.

varijante površina zona zaštite i razvoja. Primjena pristupa U prethodnom poglavlju opisan pristup korišten je prilikom izrade studije izvodljivosti za Nacionalni park Una. moguće je ovisno o razdoblju razmatranja. Takvim je pristupom moguće sagledavanje ukupno ekonomski najpovoljnijih dopuštenih djelatnosti na kojima će se temeljiti budući održivi razvoj i izvan granica zaštićenog područja. prvo je provedeno definiranje mogućih zona zaštite unutar cijelog razmatranog područja prema geografskim i geoekološkim osobitostima. a zatim je svaka zona svrstana u moguće kategorije zaštite (slika 2). te za njih vezana ograničenja i mogućnosti. ali i vrednovanje zatečenih i planiranih djelatnosti lokalnog stanovništva na prostoru koje se stavlja pod zaštitu i na području koji ga okružuje. vrsta i obujam komplementarnih djelatnosti i dr. Ključ je pristupa u analizi varijanti koje se vežu uz IUCN kategorije zaštite.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 3. Poopćenje pristupa Poopćavanje navedenih iskustava omogućilo je osmišljavanje ekonomskih postupaka za definiranje prostorno-planskih i upravljačkih pristupa očuvanju. To je posebno važno radi oblikovanja sheme zoniranja zaštićenog područja. Uzimajući u obzir postojeće i planirane troškove i postojeće i planirane koristi za svaku od razmatranih varijanata uz korištenje “cost-benefit“ analize. kojima se postižu ciljevi održivosti. U ovim postupcima ključno je vrednovanje zatečenih i planiranih sadržaja u prostoru. 44 . određivanja prijedloga pojedinih zona i razina zaštite unutar područja parka i provjere dugoročne održivosti tako izabranog prostornog rješenja. Pritom se mogu razmatrati varijante granica područja zaštite. diskontnoj stopi i rizicima odrediti optimalna rješenja.). 4. kojim se optimiziraju ukupni troškovi zaštite i upravljanja s jedne strane. zaštiti i razvoju zaštićenih područja. Ovim se postupcima u planiranju budućih zaštićenih područja omogućava izbor optimalnih granica u odnosu na interese lokalne zajednice i u odnosu na potrebe zaštite vrijednih prirodnih sadržaja. odnosno prilikom određivanja prijedloga granica NP Una. te prema značaju prirodnih vrijednosti (tablica 1 i slika 1). te ukupni prihodi od korištenja prostora s druge strane. uključujući i njegove prirodne osobitosti i resurse. Temeljem izrađenih sektorskih studija (koje su prethodile izradi studije izvodljivosti i koje su bile podijeljene na one koje su obrađivale pojedine prirodne i kulturno-povijesne osobitosti prostora i na one koje su obrađivale socioekonomske odnose na području razmatranja).

geomorf. Lokaliteta (kom) Broj atrakt. Lokaliteta (kom) Sedrene barijere (kom Vidikovci (kom) Broj većih izvora (kom) Minska polja (ha) Štrbački bukLohovo Oznaka cjeline na slici 5.1/2 Ukupna površina (ha) Površina šuma i goleti (ha) Površina oranica (ha) Površina livada (ha) Naselja (ha) Broj arheol. lokaliteta (kom) Broj atrakt. Vakuf-Štrbački buk (6) 6329 3641 2556 22 110 15 11 2 1 24 2990 Kanjon Unca (3) 1884 987 881 16 0 0 2 0 0 2 268 Međuprostor Una-Unac (4) 4612 2824 1788 0 0 5 Nije kartirano 0 1 0 31 Oznaka cjeline na slici 5.K. geomorf. formirane su varijante granica NP i zoniranja (tablica 2).1/2 Ukupna površina (ha) Površina šuma i goleti (ha) Površina oranica (ha) Površina livada (ha) Naselja (ha) Broj arheol.Tablica 1 Prikaz nekih osobitosti razmatranog prostora po pojedinim zonama M. Brod + kanjon Une (1) 301 133 101 27 39 2 2 2 1 0 104 Izvorište Krke (2) 876 573 303 0 0 2 Nije kartirano 0 0 1 0 Dolina UneMartin Brod. 450 . lokaliteta (kom) Sedrene barijere (kom Vidikovci (kom) Broj većih izvora (kom) Minska polja (ha) (5) 5839 5258 565 0 16 9 14 3 5 44 266 Orašac + Čukovi (7) 1387 841 211 0 335 10 0 0 20 763 Ripač (8) 3115 768 2123 0 224 18 7 8 0 24 1584 Ovisno o kombinacijama mogućih kategorija zaštite po zonama.

451 . monitoringa. socioekonomskim odnosima. nadzora i upravljanja.1/1 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5 Varijanta 6 Varijanta 7 Varijanta 8 Varijanta 9 Štrbački bukLohovo Oznaka zone prema slici 6.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 2 Varijante zoniranja i postavljanja granica NP Una M.K.1/1 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5 Varijanta 6 Varijanta 7 Varijanta 8 Varijanta 9 (5) II II II II II II II II II Orašac + Čukovi (7) - Ripač (8) V V V - Potom su po zonama – ovisno o potencijalnim kategorijama zaštite. indirektne. te naknada za izgubljene vrijednosti). moguće i neuporabne koristi od uspostave zaštite za svaku od zona (tablica 3). Brod + kanjon Une (1) II II II II II II II II II Izvorište Krke (2) II II II II II II II II II Dolina UneMartin Brod. Vakuf-Štrbački buk (6) II II V II II V II II V Kanjon Unca (3) Ib Ib Ib II II II Međuprostor Una-Unac (4) Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Oznaka zone prema slici 6. kao i direktne. ulaganja u dopustive gospodarske aktivnosti i infrastrukturu. očuvanja i poboljšanja stanja. sagledanim konfliktima i rizicima – određeni ukupni troškovi zaštite prostora koji ujedno osiguravaju održivi razvoj lokalne zajednice (troškovi istraživanja.

a za lokalnu zajednicu očekuju se i 452 . kao i dokaz da je cijelo rješenje opravdano i održivo. sportski ribolov i lov. Rezultat se ukratko može sažeti u sljedeće zaključke:  neke su zone izostavljane iz obuhvata budućeg zaštićenog područja NP Una jer bi njihov ‘ostanak’ uzrokovao toliko povećanje troškova održavanja ili povećanih naknada lokalnom stanovništvu zbog gubitka vrijednosti da bi to nepovoljno utjecalo na ukupno održivo upravljanje područjem. izabrana je ona varijanta koja je osiguravala postizanje najveće pozitivne razlike neto sadašnjih vrijednosti koristi i troškova (slika 3). ekološka poljoprivreda i šumarstvo.  izabran je najpovoljniji odnos razine zaštite prirode po zonama i očuvanja interesa lokalne zajednice. rekreacija i sportovi vezani uz vode.Tablica 3 Pregled koristi od uspostave zaštite razmatranog prostora Kako su se ovisno o kategorijama zaštite po zonama ukupni troškovi i ukupne koristi kroz duže razdoblje razmatranja značajno razlikovale. te ukupne koristi po godinama uz pretpostavku realizacije svih zamišljenih sadržaja.  sagledani su ukupni troškovi budućeg NP Una po vrstama troškova i po godinama za cijelo razdoblje razmatranja. Izabranim rješenjem predložene su sljedeće komplementarne djelatnosti: turizam i turističke usluge.

pa tako niti posjetitelja.  osposobljavanje parkovnog osoblja i sustavna istraživanja. u izgradnju pratećih sadržaja. tako i kroz početna značajna kapitalna ulaganja u organizaciju upravljanja sustavom. 5. te u prilagodbe lokalnog stanovništva novim uvjetima. putem koje bi se obavljale bitne aktivnosti vezane za potrebe parkova:  izravno prezentiranje financijskih i drugih potreba najvišim državnim tijelima. Prijedlog organizacije sustava Za pokretanje sustava upravljanja NP Una (nakon njegovog proglašenja) nužno je provesti sljedeće:  uspostaviti javnu ustanovu s osnovnom zadaćom obavljanja osnovne djelatnosti upravljanja zaštićenim područjem. te prihoda od pratećih uslužnih djelatnosti u širem okolišu NP Una.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja indirektne koristi od povećanja zaposlenosti. 453 . Vezano za željenu stabilnost u financiranju funkcioniranja parkova i održivom razvoju lokalne zajednice.  standardiziranje pristupa u izradi prostorno-planskih i drugih upravljačkih dokumenata.  uključiti NP u regionalnu mrežu i nominirati ga za uvrštenje na popis svjetske baštine.  uređenje međusektorskih odnosa i definiranje koncesijskih uvjeta. sugerira se raspraviti o stvaranja Središnje državne agencije ili ureda za ukupni nacionalni sustav zaštićenih područja (slika 4). povećanja vrijednost nekretnina.  izraditi prostorno-plansku dokumentaciju i plan upravljanja bez kojih se ne može pokrenuti koncesijski model financiranja razvoja NP.  aplicirati za međunarodne pomoći i donacije.  osigurati početno financiranje osnovne djelatnosti i kapitalnih ulaganja u prateće sadržaje i infrastrukturu bez kojih nema razvoja turističke ponude. Razvitak ovih djelatnosti treba biti podređen zaštiti prirodnih vrijednosti NP Una što zahtijeva nužno učešće države kako kroz organizacijsko i edukativno djelovanje.

Gland. The University of York. Adrian (2002). Njemačka Eurosite (1999) Toolkit: Management Planning. Francuska. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša (1999). Martinić. MZOPU RH (izvješće sa studijskog boravka). 454 . Paklenički zbornik. Velika Britanija. D. Grafenau. Čakovec Europarc – Proceedings of the Seminar on an Integrated Management Approach (Armin Wolf & Rubben Post Eds. Gland. R. Cheltenham. http://www. Velika Britanija. svjetskog kongresa nacionalnih parkova. Guidelines for Management Planning of Protected Areas. Countryside Commission. Phillips. IUCN. Velika Britanija. Zagreb. KEC project IBRD/GEF TF No 050539 HR – Agriconsulting Spa. (2006): Izvješće o dionicima i preporuke za mrežu dionika (Konačni nacrt). DZZP. 1-12. Zagreb Martinić. I. Management Plans and Planning: A Guide. Švicarska i Cambridge. Lee i Middleton. Acreman. (2005): Smjernice za izradu plana upravljanja. 2004. Zagreb. Izdavač EOL. Gothenburg University: Unit for Environmental Economics (paper). (2002): Planovi upravljanja za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode. Švicarska i Cambridge. Management Guidelines for IUCN Category V Protected Areas: Protected Landscapes /Seascapes. Marinović-Uzelac. DZZP. Martinić. Zagreb. 501-509. 2001. Mike i Knowler. CXXVI. Julie (2003). DZZP.org (2006): Smjernice za vrednovanje planova upravljanja zaštićenim područjima (Konačni nacrt). Starigrad-Paklenica. Duncan (1997): Economic Valuation of Wetlands. godišnjicu proglašenja prvih hrvatskih nacionalnih parkova. Velika Britanija. 2. Lille.. Šumarski list 9-10. (2004): Ključna pitanja parkovne politike u Hrvatskoj – uz 55. Literatura Clarke. Zagreb. Martinić. http://www. IUCN Gland.eurositenature.6. Sterner.). Th. CARDS EuropeAid/119879/C/SV/HR – GOPA COWI. CARDS EuropeAid/119879/C/SV/HR – GOPA COWI. Gazophylacium. (2001): Američka iskustva za unapređenje upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj. obljetnica NP Paklenica – Kako osigurati održivost i vitalnost funkcioniranja u svjetlu naglasaka V.The World Coservation Union. Eurosite. Dom i svijet. I. and Mount. (2001): Prostorno planiranje. Zagreb. Edward. (1994): Environmental Economics. Ramsar Convention Bureau. Zagreb. Švicarska Thomas. 1999. NSAP – Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite Elektroprojekt (2005): Studija izvodljivosti za NP Una Elektroprojekt (2004): Plan upravljanja Parkom prirode Kopački rit EOL (2005): Mura – baština i budućnost. I.org/intranet/resources/ IUCN (1994). IUCN. Guidelines for Protected Areas Management Categories. Institute of Hydrology. Barbier. vol. Gland. I. (1998). 147-150. A. Švicarska i Cambridge. (2004): 55.iucn. IUCN.

o. DZZP. vol. IUCN World Parks Congress. graditeljstva i stanovanja RH. 1-60. US Department of the Interior. Durban.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja (1996): Grupa autora i Ecoplan d. National Park Service – Management Policies 2001–2005 Nacionalna strategija zaštite okoliša/Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/2002) (2006): Biološka raznolikost Hrvatske – Priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja. Zagreb Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu RH (NN 89/2007.) 455 .o. Turizam (tematski broj). Ministarstvo prostornog uređenja. 48. Zagreb (2003): Kongresni materijali V.) Uredba o proglašenju ekološke mreže RH (NN 109/2007. (4): 361-480. Zagreb (2002): Grupa autora: Ekoturizam i održiv razvoj turizma u ekološko osjetljivim prostorima.: Sustav korištenja nacionalnih parkova i parkova prirode (s mjerama za provođenje dokumenata prostornog uređenja).

Slika 1 Prikaz podjele razmatranog područja na zone 456 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 2 Moguće kategorije zaštite po zonama unutar razmatranog područja 45 .

Slika 3 Usvojeno rješenje granica NP Una i zona različitim stupnjevima zaštite 45 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 4 Prijedlog organizacije sustava upravljanja zaštićenim područjima 45 .

Thus. Considering both aspects of this obligation. the state assumes full responsibility for the conservation and protection of the area. Croatia has already gained considerable experience in creating and implementing park policy. local administrations. The experience also indicates that long-term financial stability of 460 .REALISTIC OPTIONS FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF DESIGNATED AREAS – THE UNA NATIONAL PARK SUSTAINABLE DEVELOPMENT CONCEPT When a location is pronounced designated area. all sorts of experience in gaining financial independence and viability of designated area administration companies and local authorities in the areas under concern are of particular importance. which will make possible the self-financing of the area conservation systems and sustainable development of the local community. The tasks that designated areas are expected to perform in order to contribute to the local communities. continuous investment into such areas from the budget is necessary. to provide for their permanent sustainability. The experience shows that strategic goals in designated area management could only be achieved within a planning concept covering greater region and sustainable development. state services and institutions. and the related difficulties are particularly underscored. in partnership with all key actors: government agencies. NGOs and other local space users. but also for the maintenance and improvement of the existing socio-economic state of the local population. being the key documents for park management. at least in the initial period until the complementary supporting activities are developed. The major problem with establishment of designated areas and management of parks in Croatia is inadequate approach to their physical planning and congested management plans which are expected.

This is an approach that has been used to determine the Una National Park boundaries.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja designated and neighboring areas is the only condition for park conservation and protection. cost-benefit analysis enables that optimum solutions be determined. depending on a time period under consideration. and defining of its initial funding. and that economically most favorable complementary amenities be determined within the designated area which will enable future sustainable development of the greater area. protected zone surface area. These procedures need to focus on valuation of existing and planned amenities within certain space (including its natural characteristics and resources). This certainly needs to be prece- 461 . Such approach enables that optimum boundaries be determined for the planned designated areas considering interest of the local community. Based on earlier finished sector studies. Type and amount of such revenues are determined by specific conditions prevailing in each designated area. and development of complementary activities). recreation and water sports. In addition to budgetary funding. in the initial period. organic agriculture and forestry. However. and valuation of existing and planned activities carried out by local population in areas planned to be placed under protection and their neighboring areas. to determine individual protection zones (by defining zoning schemes) and to examine long-term sustainability of the selected solution. natural characteristic of the designated area and its capacity to accommodate allowable human activities were valuated. and for sustainable development of local community. Having in mind the existing and planned costs and benefits for each of considered alternatives (these alternatives refer to the designated area boundaries. It seems the most suitable to start the investment cycle for the Una NP through a public investment agency. considerable state support in organization and education. The selected solution proposes the following complementary activities: tourism. discount rate and risks. that the designated area zoning be carried out aimed at optimization of protection costs and revenues from area use within parks. angling and hunting. Generalization of these experiences and application of the environmental economics methods produced procedures to be used in defining of physical planning and management approaches to the designated area conservation. protection and development towards achieving of self-sustainability. development of these activities in compliance with the natural assets protection requirements demands for the Una NP. such long-term stability is based on revenues realistically expected to be earned by the designated area management companies.

management plan. As regards desired funding stability of park operation and sustainable development of the local community. it is proposed to consider and discuss establishment of a Central National Agency or office for all parks that would advocate the needs of the parks before the national authorities and government bodies. Una NP. zoning.ded by development of the Una NP management plan and elaboration of financial plans for implementation of individual key tasks. 462 . Key words: protected area. sustainability.

edukacije za turizam 1 2 Mr. atraktivnosti-uređene atrakcije za pristup turista. turističke manifestacije. atrakcija (prirodna i kulturno-historijska).net. Ključne riječi: turistička destinacija. BBA.net. sc. dipl. turzaj-tk@bih. Ovom analizom obuhvaćeni su najvažniji segmenti budućeg razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. u funkciji razvoja turizma uopšte.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja RURALNI TURIZAM NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA SA OSVRTOM NA BED&BREAKFAST (KLADANJMOGUĆNOSTI RAZVOJA) Almazaga Ćatović Sanela Smajlović2 Sažetak Predmet istraživanja u ovom radu je infrastruktura ruralnog prostora kao jedna od osnovnih komponenata prostornog planiranja i jedan od determinirajućih faktora razvoja turizma na području Tuzlanskog kantona.ba 463 . Turistička zajednica TK. marketing program turističke destinacije. a posebno razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. ruralni turizam. sanelaned@bih. turistički resursi. oec. Almazaga Ćatović. ruralna mjesta u funkciji turizma. Cilj istraživanja je ocjena postojećeg stanja i planiranja potreba izgradnje turističke infrastrukture kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom vremenskom horizontu. imidž destinacija.ba Sanela Smajlović dipl.

jahanje (horse-riding) i sl. Ruralni turizam je koncept turizma na seoskim gospodarstvima. Tuzlanski kanton ima 553. Tuzlanski kanton učestvuje sa 14..turizam. turizam u seoskim domaćinstvima. koji se temelji na korištenju ruralnog prostora u kontekstu turističke ponude. a) 464 . Kalesija.turizma koji ne šteti okolišu. Značajno je da dopunsku zaradu seosko domaćinstvo ostvaruje u svom vlastitom dvorištu. a višak svojih proizvoda plasiraju kroz novi prodajni kanal . sudjelovanje u poljoprivrednim radovima. a u broju stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine sa 21. Zahvata 5. seoski turizam.573 stanovnika. 2. Osim prodajom vlastitih proizvoda prihod se ostvaruje i pružanjem usluga smještaja. Čelić. Gradačac. Gustina naseljenosti je 195 stanovnika na km² (u Bosni i Hercegovini gustina naseljenosti iznosi 70 stanovnika na km². Uvod Pod pojmom ruralni turizam nalazimo različite nazive kao što su: eko-turizam. Smješten je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. prehrane. odnosno 10. odnosno 18° i 19° stepena istočne geografske dužine. Srebrenik. agro-turizam. “pečenje” rakije. Kladanj. Uporišne tačke su seoska domaćinstva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi. eko-ruralni turizam i slično. Tuzla i Živinice.5%.). te nekim drugim sadržajima (direktan kontakt s domaćim životinjama. Geografske karakteristike Tuzlanski kanton nalazi se između 44° i 45° sjeverne geografske širine. seljački turizam. Ruralni turizam podrazumijeva poticanje razvoja novih turističkih destinacija posebno na kontinentu.5% Federacije Bosne i Hercegovine. Tuzlanski kanton je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini.3% površine Bosne i Hercegovine. od čega se veliki dio bavi poljoprivredom. što podrazumijeva aktivno uključivanje cijele porodice. odnosno razvitak turizma sa što manjim posljedicama po okoliš. 82%. Lukavac. Doboj Istok. a u Federaciji Bosne i Hercegovine 91 stanovnik na km²). U broju stanovnika Bosne i Hercegovine. Sapna. Teočak. a u pravilu podrazumijeva i ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Ruralni turizam uključuje aspekt održivog turizma “Sustainable Tourism” . Gračanica. Banovići. Tuzlanski kanton obuhvata 13 opština. Dio je kontinentalnog turizma. Izvan je urbanih naselja i nema odlike masovnosti.

“Hazna”. zbog svoje ljepote.5% površine Federacije Bosne i Hercegovine Područje Tuzlanskog kantona ima umjerenokontinentalnu klimu sa jasno izraženim godišnjim dobima.  u voćarstvu. 465 . istorijskih znamenitosti i prirodnog bogatstva od davnina predstavlja predmet interesovanja turista ne samo iz zemalja Balkana i Evrope već i sa drugih kontinenata.3% ukupne površine Bosne i Hercegovine. Jezera – “Modrac”.6 l/m sa vlažnošću vazduha 79% i srednjom godišnjom temperaturom od oko 10. Nadmorska visina se kreće od 150 metara na sjeveru do 1328 metara na jugu. Živinica i Kladnja. Javornik. šljunka i pijeska. Trebave i Majevice koji se pružaju pravcem sjeverozapad – jugoistok i blago zatalasno područje na sjeveru. koja spada među 4 najveća grada u Bosni i Hercegovini. “Vidara”. jedinstveno nalazište kamene soli u ovom dijelu Balkana (525 mil. Drinjače i Sapne i pripadaju slivovima rijeka Bosne i Drine. plantažni uzgoj šljive. Ovdje postoji i nekoliko hidroakumulacija sa polivalentnom namjenom kao što su. što čini 5. najhladniji mjesec je januar.5 mil. Tuzlanski kanton predstavlja najbogatije područje u energetskim mineralnim sirovinama (ugalj – lignit i mrki ugalj 3. Srebrenika. te masivi Skipovca. tona). odnosno 10. Osnovni vodotoci na području kantona grupišu se oko rijeka: Spreče. Najtopliji mjesec je juli. koka nosilja. kvarcnog pijeska boljeg kvaliteta (11. tona). uzgoj muznih i tovnih goveda. Mineralne. Gradačca. kruške. “Bistarac”.  oranice – 91 154 hektara  voćnjaci – 16 371 hektara  livade – 15 382 hektara  pašnjaci – 10 862 hektara Razvojna osnova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji može se temeljiti. “Šićki brod” i dr. višnje i jagodičastog voća  u stočarstvu. oligomineralne i termalne vode identifikovane su na području Tuzle.2 mlrd tona). prosječna količina padavina iznosi oko 908. b) Ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište iznosi 133 771 hektara. Gračanice. Tuzlanski kanton karakterišu izrazito planinsko područje (Konjuh. krečnjaka. Tinje. “Snježnica”. pčela i dr. 1° C. trešnje. Regija Sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. prostrane riječne doline Spreče i Tinje u centralnom dijelu. magnezita. Ozren) na jugu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Administrativno. Tuzlanski kanton zahvata 2730 km. privredno i kulturno sjedište kantona je grad Tuzla. ovaca.

mogućnosti prezentacije ruralne proizvodnje. duhana i dr. 4. kao i pretpostavke porodičnog seoskog domaćinstva. Šumsko zemljište obuhvata dobar dio kantona i iznosi 139 000 hektara. Vrlo je važan odgovarajući broj. te visine investicije za preuređenje u turističku seosku privredu. gljiva i ostalih šumskih plodova i kao takve su značajne za lov. privrednih i stambenih prostora.2 Pretpostavke u domaćinstvu (interne pretpostavke) U samom domaćinstvu treba procijeniti atraktivnosti vlastitog seoskog porodičnog gospodarstva i to po kriterijima posjedovanja imanja. krmnih kultura. 3. mogućnosti slobodnog kretanja okolinom. Hazna. Pretpostavke bavljenja ruralnim turizmom Za bavljenje ruralnim turizmom ili nekim njegovim dijelom treba preispitati pretpostavke iz okruženja i neke vlastite predispozicije. očuvana priroda i prirodne znamenitosti (Konjuh. posjedovanja stoke. opredjeljenje i naklonost zajednice i institucija prema turističkim aktivnostima. kukuruza. Šume Tuzlanskog kantona su staništa divljači. zdrava klima. dobra cestovna i telefonska povezanost. Trebava. odsutnost buke. u ratarstvu. Godišnja drvna masa za sječu iznosi cca 215 000 m3. 3. uzgoj povrtnog bilja. atraktivnosti lokacije i stambenog objekta. slikovit krajolik. dob i sklonost članova seoskog domaćinstva ka pružanju turističkih usluga. Institucije koje se bave razvitkom turističkog sektora Tijelo kod kojeg se registruju smještaj i ugostiteljske usluge u seoskom domaćinstvu je opštinska služba za privredu te resorni organ Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona. Modrac. 3. odmor i rekreaciju. riješene komunalne infrastrukture domaćinstva.1 Pretpostavke okruženja (eksterne pretpostavke) Bavljenje ruralnim turizmom podrazumijeva neke pretpostavke okruženja kao što su: nezagađen zrak i voda. kulturna baština. Javornik. Majevica. 466 . Vidara).

 obogaćuje turističku ponudu i  faktor je integralnog razvitka ruralnog prostora.2 Pozitivni učinci razvitka ruralnog turizma  dodatni je izvor prihoda seoskog domaćinstva. Planovi razvoja ruralnog turizma Tuzlanskog kantona trebali bi se potpuno uklapati u program Federalne vlade. Osim navedenih. Poseban naglasak treba staviti i na potraživanja bespovratnih sredstava iz evropskih i svjetskih fondova. Privredna komora .sektor za turizam i ugostiteljstvo. 4. Almazaga Ćatović. bave se sljedeće institucije Federacije Bosne i Hercegovine. Turističko udruženje Bosne i Hercegovine. Ruralni turizam u svojoj sveobuhvatnosti ima sljedeće pozitivne učinke:  povećava zaposlenost lokalnog stanovništva i potiče proizvodne ali i uslužne djelatnosti.  pretežno nezagađen okoliš. Vlade Tuzlanskog kantona i prostorni plan Tuzlanskog kantona. Tuzla 2005. 5. bosniaARS. Soko grad Gračanica. već višegodišnje ulaganje i još dugoročniji povrat uloženih sredstava. 4. Stari 3 Mr.1 Finansiranje Ruralni turizam nije kapitalno intenzivna grana visokih i velikih profita. Turistika zajednica Tuzlanskog kantona.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Turizmom. namijenjenih razvitku ruralnog turizma i održivog razvoja.  štiti i čuva bosanskohercegovačku prirodnu i kulturnu baštinu. Analiza ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu SNAGE . “ Turističko-ugostiteljska djelatnost faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona“. godine – strana 121 . Federalno ministarstvo okoliša i turizma. dobre projektne i turističke zamisli financijski trebaju podupirati i jedinice lokalne samouprave.unutrašnje: Analizom su određene unutrašnje snage i slabosti.124 46 . Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona. Turistička zajednica Federacije Bosne i Hercegovine. postojeći nedovoljno valorizirani kapaciteti: srednjovjekovne utvrde (Stari grad Srebrenik.  sprječava depopulaciju seoskog prostora (demografski jača selo). kao svojom jedinom djelatnošću ili jednom od djelatnosti. te vanjske prilike i opasnosti3.

suveniri. branje gljiva).unutrašnje:  nepostojanje tradicije ruralnog turizma. nedovoljna zaštita od otpadnih voda sliva Bosne i Drine.grad Teočak. operativnih planova i slično) prethodi snimak sadašnjeg stanja i turističkih potencijala koji je načinjen u Turističkoj zajednici Tuzlanskog kantona izlaskom na teren i razgovorima sa svim turističkim pravnim subjektima u Kantonu. OPASNOSTI . “pečenje“ rakije. SLABOSTI . mogućnosti komplementarnog razvoja s ostalim oblicima turizma. džamije i crkve. historiji svoga kraja. programa. tržištu. mogućnost cjelogodišnje turističke sezone.). poslovično gostoljubivi žitelji u seoskim domaćinstvima.vanjske:  postojano nezasićeno domaće i strano tržište potražnje ruralnog turizma koje raste zajedno sa urbanizacijom. bogata multietnička i multikonfesionalna baština i postojanje prirodnih znamenitosti (izvorište “Muške vode“. nepostojanje pratećih infrastrukturnih objekata (parkirališta. “Terme Gračanica“. novim tehnologijama i poticajnim mjerama. Gradačačka Husein kapetanova kula). turističkim atrakcijama. smještaj. PRILIKE . ali i od strane vanjskih inicijativa (program CARDS) i blizina dvije susjedne države. mogućnost prodaje proizvoda “u vlastitom dvorištu“. pića i prehrane. planina Konjuh sa svojim speleološkim objektima “ Djevojačkom“ i “Bebravskom“ pećinom idr. “Banja Ilidža Gradačac“.vanjske:  zahtjevna i nekonzistentna zakonska regulativa. kanalizacija. deklarativno i stvarno poticanje ruralnog turizma i preduzetništva u turizmu od strane Federacije Bosne i Hercegovine. vodovod). usluge hrane. kampiranje. “Slana banja Tuzla“. strategije. nekim jedinicama lokalne samouprave i dobrim dijelom značajnim postojećim i potencijalnim davateljima turističkih usluga u ruralnim prostorima. Snimak sadašnjeg stanja Bilo kojoj aktivnosti (izrada turističkog master-plana. 46 . neinformisanost o: zakonima. planirana izgradnja brzih cesta. 6. proizvodnja sira. lovačke kuće. minirana područja. ubiranje ljetine i plodova. mogućnost dopunske zarade iz dodatnih usluga (jahanje. biološkoj raznolikosti. narodne priče i legende. marketingu.

1. formiranje cesta sira i rakije. historijskim. informacije. znakovi za usmjeravanje prema kulturnim. Češke. te stoga treba uložiti sve napore (i u lokalnim okvirima) da što prije dođe do realizacije. Izgradnjom kvalitetnih puteva stvorit će se uslovi za razvoj prije svega tranzitnog turizma kao i razvoj ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. lov i ribolov. smještaj. prirodnim i turističkim znamenitostima i znakovi za pružanje turističkih i drugih informacija. ostale motive.1 Saobraćaj .2 T uristička signalizacija Turističku signalizaciju na cestama čine: znakovi obavijesti o kulturnim. suvenire. turističkih promotivnih materijala i konkretnih aktivnosti (npr. prirodnim i turističkim znamenitostima. Nakon izgradnje koridora i kvalitetnog povezivanja Kantona Tuzla sa istim i to predviđenim brzim cestama Tuzla-Orašje i Tuzla-Sarajevo može se očekivati veliki broj tranzitnih gostiju. U skoroj budućnost kroz Bosnu i Hercegovinu će prolaziti TEM (Trenseuropean Motorway) nazvan “koridor Vc“ kao evroregionalna poveznica na putnom pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran. kulturno-historijske spomenike.1 Brze ceste i koridor Vc Izgradnja brzih cesta Tuzla – Sarajevo.1. poticanje seoskih domaćinstava u izražavanju ideja i potreba u turizmu. stare zanate. . gastronomiju. Ukrajine i drugih zemalja koje gravitiraju datom području. Rezultati u vidu baze podataka se koriste za izradu programa. Slovačke. Projekti Nakon analize sadašnjeg stanja ustanovljeni su prioriteti turističkog razvoja ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu: . a posebno iz Poljske. te perspektive turizma i ruralnog turizma. Ostalu signalizaciju čine: znakovi za izraz dobrodošlice i znakovi obavijesti za usmjeravanje prema poslovno-trgovačkim objektima i centrima. prirodne ljepote. 7. Tuzla – rijeka Sava te koridora Vc uticati će na povećan broj tranzitnih turista.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Obrađeni relevantni turistički podaci odnose se na: manifestacije. važnim 46 . historijskim. te koordinacija s Ministarstvom turizma za bespovratne potpore. informacija.

objektima i sadržajima u naselju. ucrtana. jer mnoge staze već postoje (prosjeci kroz šume. Šljivarski centar bi promovisao kulturu šljive i šljivarskih asortimana kraja u kojem se nalazi. odmorištima i putokazima. Neke biciklističke koridore već možemo nazrijeti na području Tuzlanskog kantona. Kalesiji. Teočaku. prodajne i turističke tačke u šljivarskom kraju kakav je Gradačac. te opremljena i hemijskim toaletima. te ostalim javnim prostorima (izložbe. Jedna od mogućnosti je i formiranje Šljivarskog centra (muzeja) kao obrazovne. osim u Gradačcu. Izgradnju biciklističkih staza u prirodi mogli bi nazvati izgradnjom i privođenjem svrsi. marketing stručnjaka). bojiti zahrđale i nadomjestiti dotrajale dijelove). a označeni su na posebnim mapama ali i na terenu. Postavljanje smeđe signalizacije je i jedan od projekata Turističke zajednice Tuzlanskog kantona. Znatan potencijal za razvoj ovog vida turističih djelatnosti nalazimo. te u Kladnju i Živinicama. Turističku signalizaciju nazivamo još i smeđom signalizacijom jer je propisano da je osnovna boja turističkog znaka putokaza i obavijesti smeđa. obilježena. ali za bilo koju aktivnost obilježavanja preporučujemo angažman profesionalaca (arhitekata. biciklistička staza ipak mora biti legalizovana.2 Cesta sira i rakije Cesta sira i rakije podrazumijeva ponudu bosanskog sira i domaće rakije u seoskim domaćinstvima na jednom ograničenom geografskom području. Uloženi novac u označavanje višestruko će se vratiti zadovoljnim gostom koji je i najbolji promotivni medij. sajmovi) koji zbog svoje namjene privlače veći broj ljudi. No. dizajnera.). “ Cesta sira i rakije “ je sinonim za obilazak domaćinstava sa kušanjem rakije i konzumacijom domaćih proizvoda.prema Tuzli i Gradačcu. sporedne seoske ceste i dr. informativne. pravac bi nastavio cestom iz Orašja te kod raskršća “ Koridor“ nastavio u dva pravca . Znakovi ponegdje mogu biti i od prirodnih materijala. građevinaca. te uredno održavati (kositi korov oko znaka.3 Biciklističke staze Moderan čovjek želi izazov kretanja vlastitim snagama. i u Gračanici.  jedan koridor bi bio naslonjen na međunarodne biciklističke staze iz pravca Hrvatske. . Čeliću. Smeđu signalizaciju treba postaviti planski i po mogućnosti od kvalitetnih materijala. Vožnja biciklom kroz prirodu je uvijek izvanredan i neponovljiv osjećaj. Turisti će naći put do destinacije ili će biti informisani o postojanju iste. gdje bi jedan pravac izašao 40 . .

. Svaka turistička podružnica treba inicirati jedinicama lokalne samouprave iznalaženje i privođenje svrsi takvog prostora. za zanimanja korisna za razvitak turizma. zapadno prema Zeničko .  drugi koridori bi išli preko seoskih ruralnih naselja na planinama Tuzlanskog kantona. Sokocu. eko-poljoprivreda. Panonskog jezera. 41 . koja bi iznjedrila nove turističke proizvode. Kladanj.4 Ljudski resursi Ljudski resursi su glavni pokretači svake. a drugi završio u Tuzli na lokalitetu Slane banje tj. Konjuha. .1 Bus-turistička parkirališta Parkirališta za turističke autobuse moraju biti organizovana i obilježena. turistički vodiči i slično. posebno u gradovima i turističkim destinacijama (Tuzla. Radi toga treba organizovati dodatno obrazovanje za one kojima će to biti pomoć u daljnjem radu. ali je važan za funkcionisanje sveukupne turističke ponude. . Osim toga.5 T uristička infrastruktura Važnim dijelom nedovoljne turističke infrastrukture u Tuzlanskom kantonu smatraju se parkirališta i autokampovi. Time bi se dobila jedna evropska turistička biciklistička transverzala. Ovaj prioritet na prvi pogled nije presudan. zdravstveni i ekološki predznak. Sve jedinice lokalne samouprave treba potaknuti da planiraju i iznalaze moguće lokacije biciklističkih staza i da teže njihovu umrežavanju. te opredjeljivanje mladih. prirodno i nužno oslonjene na ruralni turizam. Modrac). gdje osim turističkog imaju funkcionalni.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja na srednjovjekovnu kulu u Gradačcu. Valsenici. sigurnosni. kao što su: poljoprivreda. stari zanati. animatori. putem stipendija i subvencija. buduće biciklističke staze Tuzlanskog kantona dolaskom na granice kantona mogu nastaviti na istok prema Republici Srpskoj – Zvorniku. ugostiteljstvo. U prethodnim analizama navedena je slaba informisanost ljudi koji se bave ili bi se trebali baviti turizmom. pa i u urbanim sredinama.5. Majevice. Gradačac.dobojskom kantonu i dr. pa i turističke djelatnosti. Trebave i dr. Treba poticati učenje stranih jezika. strani jezici.

Navedeni proizvodi još nemaju standardizovanu i organizovanu proizvodnju i ponudu. susretljivosti i prijateljskih stavova prema turistima . suho meso. domaći kolači. jer domaći čovjek sa svojim specifičnostima.posebno ruralnom turizmu.posebno šljivovica. Jedan od većih projekata zaštite je inicijativa Turističke zajednice Tuzlanskog kantona i ekoloških udruženja na zaštiti biosfere i krajolika planine Konjuh . sarma.gostima. Zato bi trebalo poticati kulinarsku baštinu. sogan dolma. Održivi razvoj turizma Održivi razvoj turizma podrazumijeva uravnoteženi razvoj i kulture i privrede i infrastrukture područja na kojem se turizam odvija. ekološke svijesti.5. Kako na razini države. te poticanje motivacije za 42 . koji poznaje i prostor i prirodu i ljude. Uz osnivanje jednog ili dva kampa treba obaviti signalizaciju i kvalitetnu marketinšku obradu. zaštititi. . širi posebno ozračje. ali i u prigradskim naseljima mogu oformiti kampove. . sir. U isto vrijeme naglasak je na što većem uključivanju lokalnog stanovništva u sve razvojne aktivnosti. bamnja. Treba informisati zainteresovane da na svojim imanjima na selu.2 Autokampovi Nepostojanje niti jednog kampa u Tuzlanskom kantonu ima za posljedicu divlje kampere. te autohtone bosanske prehrambene proizvode. ali sa što manje “diranja” u prirodu i okoliš. Za poticanje kulinarske baštine i gastronomskog identiteta obavezno treba angažovati Ugostiteljsko turističke škole i Tehnološke škole. a kod nas još i bogato kulturnom baštinom koju treba prepoznati. a rezultate provoditi u turizmu . med. tako bi i naš kanton trebao biti prepoznatljiv po nekim specijalitetima. Sve je veći broj turista vegetarijanaca koji posebno pozdravljaju i cijene jela pripremljena za njih. Dugoročni zadatak razvoja znanja. ćevapi. U tu grupu pripadaju domaće rakije . Za ekološki osviještene turiste ruralni turizam je vrlo atraktivan jer je seosko domaćinstvo okrenuto prirodi. fakultete kao nosioce projekta. Turistički projekt koji u sebi nema ugrađene i elemente zaštite i očuvanja prirode danas nema razvojne perspektive. gostoljubivosti.. njegovati i prikazati. Formiranje autokampa u Kantonu postat će vrlo bitno s početkom većeg tranzitnog prometa.6 Gastronomija (Etnogastronomija) Bosanskohercegovačka tradicionalna kuhinja je vrlo bogata i svaka regija krije gastronomsko blago. domaći pekmez i džem. Samo onoliko koliko je to stvarno neophodno.

Trebavi.000. a okvirni trošak 150.usmenu predaju. Sudjelovanje i pomoć pri provedbi projekata:  Biciklističke staze Biciklističke staze je moguće realizovati tokom tri godine.000. podiže stepen zadovoljstva gosta.  Ceste sira i rakije Pretpostavljeno vrijeme realizacije je jedna godina. 9. Istovremeno.00 KM 43 . te uposliti osobu za rad u udruženju. koji svoje prave rezultate može dati tek u slijedećih tri do deset godina. ne bi bio dovoljan da se ta djelatnost sama finansira. a možemo ga staviti pod zajednički nazivnik “Razvoj turističkog i ekološkog planiranja”.00 KM. jedinice lokalne samouprave i Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. pozitivno utiče na najkvalitetniju promociju . a za pripremu projektne dokumentacije i izvedbu okvirni trošak je 300. Zato bi se lovačke kuće morale ili iznajmiti ili doregistrovati djelatnost lovačkih udruženja. Lovačka udruženja posjeduju lovačke kuće na Konjuhu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja bavljenje i prepoznavanje turističkih potencijala je jedan od najvažnijih prioriteta koji se mogu ostvariti uz velike napore. Majevici. to je i dugotrajan proces kojeg treba pokrenuti od vrtića pa nadalje. Na projektu trebaju surađivati Vlada Tuzlanskog kantona. Lovni turizam Na području Tuzlanskog kantona nalazi se više lovišta. te o vođenju raznih evidencija. Lovni turizam dodatno otežavaju i zakonske odredbe o postupanju s divljači nakon odstrela. Promet koji bi se sa uposlenom osobom korištenjem lovačkih kuća tada eventualno ostvario. Ozrenu. širi pozitivan turistički “image”. Lovačkim udruženjima bavljenje lovnim turizmom nameće cijeli niz zakonskih odredbi o turističkim i ugostiteljskim djelatnostima. Takav odnos nužno podiže kvalitetu usluge. Zavod za prostorno uređenje. Skipovcu idr. no u svojoj cjelokupnosti sve aktivnosti se trebaju odvijati simultano u smislu poticanog i kontrolisanog procesa. Svakim spomenutim prioritetom treba se baviti pojedinačno. Te lovačke kuće potpuno su turistički neiskorištene. te na ponovni dolazak “starih” gostiju. 8.

Vlada Tuzlanskog kantona. Šljivarski centar (muzej šljivarstva) Šljivarski centar treba realizovati u roku od tri godine. Izvještaji se trebaju podnositi jednom godišnje.000.00 KM.  Promatranje i praćenje pokazatelja razvitka ruralnog turizma Turistička zajednica Tuzlanskog kantona treba usporedbom broja smještajnih kapaciteta. a nosioci posla bi bili opština Gradačac. Okvirni trošak je 90.  Suveniri Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i resorna tijela Vlade Tuzlanskog kantona trebaju realizovati projekat izrade ruralnog suvenira u roku od tri mjeseca.Vrijeme izrade vodiča je tri mjeseca. a okvirni trošak je 10. Okvirni trošak je 15 000.  Etnogastronomija Etnogastronomija je značajan dio ruralnog turizma.00 KM. noćenja.  Smeđa signalizacija Smeđa signalizacija je projekat Federalne turističke zajednice i kantonalnih turističkih zajednica.000. Poljoprivredni zavod.00 KM. Vlada Tuzlanskog kantona.00 KM.000. a okvirni trošak 45. resorna ministarstva) može pripomoći kod pripreme projektne izvedbe. U tom smislu treba izraditi gastronomsku kartu i vodič kroz etno i eko hranu Tuzlanskog kantona.  Prilagodba zakonske regulative Turistička zajednica Tuzlanskog kantona.00 KM.000.280.00 KM. Vrijeme realizacije je do dvije godine. a u projekat se trebaju uključiti Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i lokalne samouprave. Ukupni okvirni troškovi navedenog programa iznose 1. lokalne samouprave te asocijacije turističkih radnika trebaju Ministarstvu okoliša i turizma prijedlozima sugerisati prilagođavanje zakona u turizmu stvarnim potrebama i mogućnostima. 44 .00 KM. Nosilac projekta je Turistička zajednica Tuzlanskog kantona.000. posebno u ruralnom turizmu. Vrijeme realizacije je jedna godina.  Auto kampovi Za auto kampove treba odrediti potencijalna mjesta i inicirati postavljanje privatnih kampova. Okvirni trošak je 250. vrste i kvalitete ponude pratiti razvoj ruralnog turizma. no Vlada Tuzlanskog kantona (tj. a okvirni trošak 350.000.

45 .000 godina  Jezerski turizam .jezero “Gorsko oko”. gostoprimstva. šljiva. sova.Drinjača  Avanturistički turizam-planinarenje. Prezervacija Seoskog Urbanizma  Tuzlanski kanton podržava lokalnu vlast u nastojanju da zaštiti prirodnu sredinu i selo od turističkog industrijalizma i hotelijerskog lobija. te osavremenjavajući kuhinju / restoran pri kući). ergela konja. Bed & breakfast . orao.2 T urističke atrakcije Turističke atrakcije iskorištene za razvoj B&B su:  Kladanj – srednjovjekovni grad . te kolektivnog i timskog rada. lov i sportski ribolov  Gastronomija – ECO & etno kuhinja  Očuvanost prirodnih ljepota: šume. Minimalna investiciona ulaganja su omogućila svim stanovnicima da pokrenu familijarni posao iskoristavajući postojeće resurse (stambene objekte. vidra. god. jastreb. Ženska djeca se obrazuju i uključuju u biznis. riječni . te proglasiti Konjuh parkom prirode. tako što će donijeti paket zakona od kojih je najvažniji zabrana izgradnje objekata preko 2 sprata. jabuka.  Prahistorijski crteži u “Djevojačkoj pećini” – 10. pećine  Voćnjaci. a istovremeno je lokalnom stanovništvu data mogućnost dobre zarade. života u zdravoj eko sredini te razvijanja u smislu izlaska iz siromaštva (R-S-D). kruška i ostalo voće  Ljekovito bilje: lincura. sunovrat  Fauna: zaštićena životinjska vrsta –tetrijeb. uzajamne saradnje lokalnog stanovništva.  Uz sve to razvija se i socijalni status porodica.mogućnost razvoja u Kladnju 10. divlja svinja. brdski biciklizam. 10. kozorog. jazavac. vuk. selo okruženo planinskim liticama. srna.  Ovim zakonom država je spriječila migraciju seoskog stanovništva u gradove.1366.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 0.1 Osnove razvoja Razvoj B&B turističkog sistema u Kladnju mora biti rezultat prirodnih resursa. mrki medvjed.

stanovnici sela i vlasnici vikendica su identifikovali sve uslužne djelatnosti potrebne za održivi razvoj turizma.  Rent-A-Car  Restorani  Disco & caffe bar-ovi  Safari u prašumi Konjuha  Mini marketi  Suvenirnice.  Odgovoran odnos prema prirodi i njenom okruženju čime razvijaju odgovorni turizam. Zdravstveni turizam.  Usluge se nude tek kad turist uđe u dvorište objekta. gift shop-ovi  Frizer  Doktorska ordinacija / Prva pomoć Kroz lokalne nivoe vlasti. uglavnom se radi o specijalitetima majki u porodici. lovno-ribolovni.  Stičete dojam pripadnosti familiji. izletnički.  Niti jedan vlasnik objekta ne dočekuje gosta na ulici niti na ulicama nudi svoje usluge.  Svi turisti su toplo dočekani. 46 .  Baziranje gastronomije na domaćim proizvodima uzgojenim na radnim objektima. te iste urbanističkim planom pozicionirali i dodijelili seoskim familijama. stoljeća o ljekovitosti i afrodizijačkoj moći “Muške vode”. i to na vrlo ponosnopasivan način. porodični  Potvrda od Putopisca Evlije Čelebije iz 16. usvojena je metodika rada koju poštuju svi vlasnici i učesnici u B&B-u. prve grudobolne bolnice iz osmanskog vremena i dr. možete dobiti i recept ukoliko ste zainteresovani. sportski.  Svaki turist je tretiran kao “lični gost”. Kroz timski rad. povjerenje te dugoročno planiranje.  Hrana se priprema vama pred očima. bez obzira kod koje familije je ugošćen. zimski turizam. slobodno se krećete i koristite kuhinjom po potrebi.

fizičko obezbjeđenje.  Označavanje svih turističkih atrakcija.3 Good to know FAQS 10. čitavo selo odlučuje o podobnosti novog komšije sprečavajući time doseljavanje neželjenih grupacija npr.  Obezbjeđivanje rekreativne aktivnosti (npr. U slučaju prodaje objekta ili zemlje.4 Marketinški slogani  Ovdje boravak postaje užitak i nezaboravan doživljaj 365 dana u godini. 10. sport i rekreacija). stolni tenis. mini-biblioteka. mafije. razonoda).  Ne narušava se prirodni izgled sela. šah. 4 . tavla. te održavanje istih.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zajednička ulaganja u razvoj B&B ponude:  Uljepšavanje i higijena mjesta.  Izrada prospekata –brošura.  U susret sevdahu (zabava. lobista i sl.  Ministarstvo turizma treba poticati stvaranje “mreže seoskih kuća”.

Institut ekonomskih nauka. postoje realne šanse za razvoj seoskog turizma koje će pored navedenog i uposliti veliki dio seokog stanovništva. 2. zabava.  Kod nas Vaš novac vrijedi mnogo više zbog kvalitetne ponude i usluge. Pozderac Alija. “Turizam“. bosniaARS. Odmor. Veliki dio domaće hrane (ekološke hrane) propada na selu obzirom da je tržište poljoprivrednih proizvoda veoma daleko od mjesta proizvodnje. . kulturno i historijsko naslijeđe Tuzlanskog kantona mora se iskoristiti za realizaciju projekata seoskog turizma a posebno projekata Bed & Breakfast. Beograd. rekreacija. godine. 1999. Prema tome.. ruralni turizam u Tuzlanskom kantonu mogao bi postati značajan faktor u revitalizaciji ruralnih prostora. Ahmetovic. Ekonomija prirodnog kapitala-vrednovanje i zaštita prirodnih resursa. 1988. Time bi zaustavili migraciju stanovništva sa sela u grad. godine. “Eko-etno turističko selo Rastoke-Slunj“. Goldstein. Zagreb. “ Turističko-ugostiteljska djelatnost faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona“. Novi Sad 1995 god.  Mi Vam garantujemo nezaboravan užitak i sigurnost. “Ekonomika okoliša“. godine.  Turističko-ekološka opština i njeni građani dočekuju Vas otvorenog srca. godine. Mate. Literatura Mr. Zaključak Prirodno. Zagreb. godine.. 4 . edukacija. “Turizam u zaštićenog prirodi – marketing koncepcija“. Ruralni turizam u Bosni i Hercegovini i turizam u seoskim domaćinstvima u Tuzlanskom kantonu se nalazi u početnoj fazi. No kako veći dio ruralnog prostora ima obilježje socijalno-ekonomske krize.  Za nas je voda najveći kult na svijetu. sport i razonoda u ekološki profinjenom i zdravom ambijentu. godine. Alfier Dragutin.  Dolazite u sredinu susretanja raznih kultura i civilizacija. 1994. Almazaga Ćatović. redakcija Drašković B.  Ovo je kraj gostoljubivih ljudi i dobrih domaćina. Institut za turizam. 2004. Neophodno je proglasiti dio Konjuh planine (4% planinskog područja) parkom prirode. Kantonalna agencija za privatizaciju mora izdvojiti dio povoljnih kreditnih sredstava za ulaganja u seoski turizam. Tuzla 2005. Studija. T. Ekološki turizam – Potencijal razvoja Tuzlanskog kantona-publikacija projekta “Hljeb i so“ Tuzla 2005. Eban S.

godine 4 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Senečić J. “Prirucnik za turisticke vodice TK Tuzla“. godine. “Promocija u turizmu“. 1988. “Studij o održivom razvoju kroz eko-turizam i BiH“. godine Mr. Almazaga Ćatović. Tuzla 2006. Zagreb. mart 2004. Japanska agencija za saradnju JICA. Ekonomski fakultet..

as well as one of the major factors of tourism development in the Canton Tuzla. destination image. rural tourism. tourism resources. in the function of the tourism development in general and especially of rural tourism in the Canton Tuzla.RURAL TOURISM IN THE AREA OF CANTON TUZLA WITH EMPHASIS ON BED&BREAKFAST (KLADANJ-POSSIBILITIES OF DEVELOPMENT) Summary The subject of research is infrastructure of rural area as one of the basic components of area planning and development. tourism destination marketing programme. attractions for tourists. rural places in the function of tourism. tourism educations 40 . This analyses deals with the most important segments of rural tourism future development in the Canton Tuzla. tourism events. attractions (natural. cultural and historical heritage). The aim of research is to assess the current condition and plan the future needs in developing tourism infrastructure in both short and long-term aspects. Key words: tourism destination.

ali daje malo ili nimalo mogućnosti raspodjele prihoda ako izuzmemo plaće uposlenicima u odmaralištima. Mnogi stručnjaci bi mogli biti uvjereni da je programirani turizam uspješniji i moderniji način. onda se mora isto tako kazati da to važi samo za jednu (iako relativno veliku) skupinu pojedinaca.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja TURIZAM I EKOLOGIJA – SUVREMENI PRISTUP PLANINARSKOM TURIZMU Matthias Kreuziger Uvod Turizam. Austria. web: www. Danas bogatstvo mnogih obitelji u ruralnim krajevima – često planinske doline – Austrije i Švicarske još uvijek svjedoči o učincima ovog komparativno jednostavnog oblika turizma. ekologija i gospodarski razvoj vide se kao protuslovni ciljevi. ali se ne smije zaboraviti da su destinacije kao što su Austrija i Švicarska započele svoje neosporno uspješne priče turističkog rasta s individualnim turizmom i da još uvijek individualni turizam čini velik dio dobiti koju ove zemlje ostvaruju. kompromisi su očigledni. 1 Marketing & Werbeagentur.cc 41 . Individualni turizam ima određene prednosti nad masovnim turizmom iako se na prvi pogled čini da on predstavlja teži put. mailto: office@loud. Više obrazovanje i veći prihod stvaraju nezavisna društva i tako dovode do individualnih želja i sposobnosti da se pronađu individualni načini da se one zadovolje. Iskustvo je dokazalo da koncentracija može biti uspješna u smislu poslovnog prihoda. Kako se projekti razvoja turizma obično temelje na izgradnji velikih odmarališta i koncentraciji velikog broja ljudi na relativno malim područjima.loud. Ako se kaže da su paketi i kompletne ponude ono što potrošači danas očekuju.cc.

Scherer. a to se kosi s jedinstvenom ponudom. otpadne vode i drugi otpad čine kombinaciju lokalno koncentriranih emisija koje svakako imaju utjecaj na floru i faunu. iako se u stvarnosti prihvatljivi manji kompromisi). Drugim riječima. ali su prodavane s prilično profanim atributima (npr. Organizatori nastoje stvoriti folklorističko ozračje. pokušavajući organizirati turistička putovanja za masovno tržište. Masovni turizam je veoma uspješan. Gradnja. Prema tome. posebice za radnike britanskih željeznica. održiv rast je poboljšanje date situacije bez pogoršanja jednog ili više elemenata koji definiraju taj okvir. ispušni plinovi. Masovni turizam ima veoma jak utjecaj na okoliš zemalja domaćina. Stoga će se usporedba temeljiti na promjenama u kulturnom okruženju. Essen 2002”) − utjecaji na prirodu Odmarališta okupljaju velik broj trista i uposlenika na relativno malom prostoru. Objašnjenje je relativno jednostavno: Budući da jaka kulturna očitovanja (kao npr. Nürnberg 1996” i Kurt Röttgers: “The Loss of Foreign”. jer je potrebno napraviti i izvesti samo jednu ponudu. Georg: “Intercultural Management between Universalism and Relativism”. to znači da će ona podijeliti tržište. vjerska pitanja) uvijek imaju pristalica i protivnika.Antitetični putovi turizma Da bi se postavio temelj raspravi. Glavna odredišta za masovni turizam su bila morska kupališta na Mediteranu i skijaška područja u središnjim Alpama. S 42 . tako reći neku vrstu egzotične većinske kulture u zabavne svrhe. Masovni turizam Odmorišni turizam je najnoviji oblik masovnog turizma koji je razvio Thomas Cook 1861. pojam “okoliš“ bit će definiran kao “okvir društvenih (uključujući i gospodarske). transcultural conflicts of values. Ovaj organizirani oblik turizma vrlo je racionalan pa prema tome teži k objektivnosti. održiv rast je uvijek Pareto učinkovit (u optimalnim okolnostima nekog modela. kulturnih i prirodnih resursa“. što proturječi kulturnom pluralizmu. (Opširnije o ovome vidi Steinmann. Kulturne destinacije kao što je Venecija također su destinacije masovnog turizma. utjecajima na floru i faunu te na promjenama opskrbnog tržišta i troškova smještaja. utjecaju na tržištu rada i obrazovnom sektoru. “grad ljubavi“). − utjecaji na kulturu Organizatori masovnog turizma nastoje izbjeći “sudar kultura“ jer negativno djeluje na broj prodaja.

pod naslovom “Turizma u trećem svijetu – doprinos razvoju?“ Tri temeljne značajke “blagog turizma“ su:  malen negativan utjecaj na okoliš. jer šaka odmarališta formira potražnju na tržištu radne snage i prehrambenih proizvoda. rujna 1977. jer je to bio prvi oblik putovanja iz dokolice u ranijim vremenima kada nije bilo turističke infrastrukture. − utjecaji na društvo Ugovori i promet odvijaju se u zemlji gostiju.. (Rukovodne položaje zauzimaju osobe od povjerenja investitora. 43 . što izvore razvoja svodi na nova strana ulaganja i dovodi do jake ovisnosti o dobroj volji ulagača i razvoju konkurentnih tržišta. što dobit poljoprivrednika svodi na minimum. Ostali prihod koji se ostvari u ljetovalištima (prodaje u radnjama i slični događaji obično se održavaju u odmaralištima) obično se iznosi iz zemlje. To znači da se ne stvara nikakav (ili skoro nikakav) višak u zemlji domaćinu. Zeleni turizam Blagi ili “zeleni“ turizam najstariji je koncept turizma. Izgledi za napredovanje lokalnog stanovništva obično su skučeni. To stvara jak pritisak na visinu plaća i cijenu hrane (ovo su najvažniji faktori troškova u turizmu te prema tome i glavni ciljevi procesa optimizacije). Odmarališta masovnog turizma formiraju tržišne strukture koje su sasvim slične oligopolima. Dugoročno gledano. prema tome većinom stranci). a radna mjesta (pa prema tome i dohodak) imaju sezonski karakter. poljoprivrednici će nastojati da se preorijentiraju na jeftinije kulture. trgovine na malo i građevinarstva. Izraz “blagi turizam“ prvi je uveo Fred Baumgartner u članku za “Neue Züricher Zeitung“ 16.  intenzivan doživljaj prirode. Osim tendencije prema jednostranim ugovorima između ulagača i lokalnih radnika. Stalni lov na jeftine prigodne kupnje stvara velik pritisak na cijene hrane. dok je prihod u zemlji domaćinu ograničen samo na plaće. tržištem.  usvajanje kulture regije domaćina. stanovništvo se također educira samo u sektorima turizma.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja druge strane daleko je lakše organizirati recikliranje i preradu vode u mjesnim jedinicama nego za velika i izolirana područja. a što će opet dovesti do potiskivanja tradicionalnih i rijetkih vrsta usjeva (dokazi za to mogu se naći u dijelovima Španjolske i Italije).

obično dobro obrazovana i s prihodom većim od prosječnog. 44 . godine čisto radi rekreacije. Penjanje na visoke vrhove i pješačenje kroz usamljene krajolike još uvijek visoko kotira kod srednjih i viših klasa razvijenih zemalja. − utjecaj na kulturu Budući da su zeleni turisti jako zainteresirani za podrijetlo i razvoj kulture zemlje domaćina. − utjecaj na društvo Orijentacija na manje jedinice pojačava lokalno poduzetništvo. a na svojim putovanjima pokušavaju spojiti oba ta interesa. Do povećanja broja turista i prihoda može doći samo širenjem zaštićenih područja i parkova prirode. i dovesti do sporijeg. domaća hrana umjesto brze hrane i međunarodne kuhinje (obično loše kvalitete). Zbog očitih prednosti “zelenog“ turizma i pogubnog utjecaja masovnog turizma. mjesna kultura umjesto plitke zabave. − utjecaj na okoliš Zeleni turizam se odvija samo u područjima s posebnim i jedinstvenim prirodnim resursima. ovaj se projekt koncentrira na pješaka/planinara koji je oličenje najčistijeg oblika “blagog turista“. Osnivani su planinarski klubovi (kao na primjer Alpenverein). pa se tako isplati čuvanje vlastitog naslijeđa. kulturni događaji postaju izvor prihoda za lokalno stanovništvo. kad se popeo na Mont Vertoux 1336. Činjenica da je turizam široko rasprostranjen po nekom području sprečava isključivu ovisnost o turizmu.Ovo dovodi do bitno različitog razvoja u regijama domaćinima: male jedinice umjesto velikih odmarališta. stoljeću planinarenje je postalo tipičan način na koji su obrazovani i bogati građani srednje Europe pokazivali svoje zanimanje i razumijevanje za prirodu. ali održivog rasta s boljom raspodjelom prihoda i s raznovrsnijim učincima na obrazovanje. Ponuda je suočena s više individualnih potražnji pa će zato posao postati konkurentniji. O planinaru ili pješaku izletniku Planinarski turizam u Europi utemeljio je talijanski pjesnik i pisac Francesco Petrarca. Planinar se može opisati kao veoma osebujna osoba. U 18. više orijentiran na kvalitetu. Planinare obično zanima priroda i kultura.

SAD i Australija (iako se ove zadnje dvije obično ne viđaju u Europi). aerodrom). Planinar je navikao da se prilagođava lokalnim uvjetima i do određene točke prihvaća manjak luksuza. treba istaknuti da planinar koristi bolje ponude.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Planinari dnevno troše više novca od prosječnih rekreacijskih turista (kao što su turisti na plažama). Vitalne točke planinarenja U budućnosti se nećemo brinuti o tome kako putovati bilo gdje. Planinarenje je spor oblik putovanja. Postojanje netaknute prirode (u ovome slučaju definirane kao kombinacija flore i faune) i neke vrste jedinstvenosti krajolika čine temelje (uvjete prve razine) planinarske destinacije. značajne točke puta (označene i sigurne staze). Zbog veoma individualnog karaktera prosječnog turista planinara. vlak. Švicarska. Planinari obično dolaze iz razvijenijih zemalja kao što su skandinavske zemlje. (Pozitivan karakter planinara može se lako objasniti ako se turizam shvaća kao “naknada“ za teret rada. Međutim. To pruža mogućnost da se otkrije okolna priroda na veoma intenzivan način. Sve donedavno prosječna starost turista pješaka bila je relativno visoka. dok planinar troši na više mjesta). Italija. Francuska. Osoba s nižim dohotkom obično radi na fizički zahtjevnijem području te će svoj odmor uglavnom iskoristiti za relaksaciju. neki oblik smještaja. a večerat će u boljem restoranu). ako se one pružaju (npr. njemački autor). ali on se isto tako zadovoljava i sa slabijim ponudama. on više voli prenoćiti u dobrom hotelu ako se takav može naći. nego o tome je li vrijedno putovati u neko mjesto (Herman Lös. Uvjeti druge razine za planinarski turizam su:  Mogućnosti da se stigne na određeno područje (ceste. ali statičan rad kretanjem i svježim zrakom). 45 . dakle samo na jedan objekt. Ujedinjeno Kraljevstvo. Zbog niske razine buke koju planinarenje stvara postoji uvijek mogućnost susreta s rijetkim životinjama. zemlje Beneluksa. ovaj vid turizma ne zahtijeva ista ulaganja u infrastrukturu kao drugi oblici rekreacijskog turizma. Austrija. ali postoji stalan i veoma jak trend prema planinarenju kod mlađe populacije u Europi. Novac koji planinari troše široko je rasprostranjen (turist na plaži obično troši većinu svog novca na hotel. opskrba hranom. Uredski namještenik kompenzira svoj mentalno orijentirani. Njemačka.

papirne zemljovide. našao polaznu točku. čak i za prosječne planinare. Sam sustav je postao jeftiniji. U svom iskustvu kao planinar u stranim zemljama otkrio sam nedostatak označenih staza kao najveći izazov. kako stići tamo. Problem koji se danas može riješiti. Planinar treba biti u stanju koristiti podatke u kombinaciji s kratkim vodičem da bi planirao putovanje. kao zamjenu za obični kompas. tj. američki predsjednik Ronald Regan proglasio je GPS općim dobrom dostupnim za civilnu i komercijalnu uporabu. godine oborila korejski zrakoplov (Korean Air Lines) nakon što je ovaj greškom povrijedio sovjetski zračni prostor. GPS sustav pruža dobro navigacijsko rješenje u nepoznatim krajevima. a prvotno su ga razvile Sjedinjene Države za obrambene svrhe. Cilj ovoga projekta jest pružiti skup pravih podataka o odabranim stazama (odabranim po svojoj kvaliteti. Zadnjih godina prodaja GPS sustava dramatično je porasla. opise itd. Iako za neko određeno područje mogu postojati dobri podaci. knjižara itd. ali profesionalan vodič za planinare za to područje. Točan trenutni položaj GPS uređaja računa se mjerenjem protoka vremena između odašiljanja i prijema mikrovalnih signala s najmanje tri od 32 satelita u srednjoj orbiti oko Zemlje. članke.). gdje boraviti itd. a da se čovjek ne izgubi. veoma je teško naći prave putove. Glavni problem vezan za upotrebu GPS-a za planinarenje jest pronalaženje točnih podataka staze – stoga većina planinara jednostavno koristi svoj GPS da odredi svoj trenutni položaj na papirnom zemljovidu. dovoljno dobar 46 . Iako sam krajolik može biti savršen za planinarenje. U tu svrhu treba izdati modernu publikaciju (koja bi sadržavala podatke o stazi na CD-u. njezinih najvažnijih točaka. GPS pojačava turizam Globalni sustav za pozicioniranje (GPS) je navigacijski satelitski sustav. Nakon što su ruske zračne snage 1983.) koja bi predstavljala besplatan. posjetio obližnja mjesta od kulturnog interesa (također obilježena na karti) i uživao u sigurnom pješačenju po Federalnoj Republici Bosni i Hercegovini. sigurnosti i ljepoti) za GPS sustave zajedno s kratkim opisom staze. ipak je još uvijek teško pronaći ih jer se obično ne distribuiraju redovnim kanalima (preko turističkih agencija. bolji i lakši za uporabu. Dodatne usluge koje pojačavaju vjerojatnost planinarskog turizma (uvjeti treće razine) jesu prijevoz prtljage od mjesta “a“ do mjesta “b“ te postojanje kulturnih događaja na dotičnom području.

specijalne izložbe (turizam i sport). on gubi svoju učinkovitost jer blijedi povjerenje potrošača. “Praćenje tržišta”: Pozitivni učinci – pozitivni poticaji strani koja nudi Provedba ovog projekta dovest će do pozitivnih učinaka na obje strane tržišta: Ako se jedna staza sastoji od kombinacije podataka o stazi i točaka od interesa. Internet. Pod uvjetom da staza počinje i završava u nekom gradu. ako se ovaj instrument preoptereti. ovaj projekt također nudi unutarnju tržišnu vrijednost.) Osim što ima mogućnost dovođenja značajnog broja turista u zemlju koji toj zemlji donose prihode. Bosna i Hercegovina može postati planinarska destinacija broj jedan u jugoistočnoj Europi. jer potrošači doslovce slijede njegovu stazu. Kanali distribucije prve razine mogu biti putničke agencije. on može biti dio procesa izgradnje države u Bosni i Hercegovini. može se stvoriti ve- 4 . Ako se sakupe adrese svih gostiju koji traže ove usluge. Može čak biti i kombinacija obrazovnih programa i financijske podrške za lokalne trgovine uz ovaj projekt kako bi se ubrzao razvoj. (Drugim riječima: vlada može koristiti projekt kao sredstvo regulacije) . Na srednji i dugi rok. On može osigurati prosperitetnu budućnost čak udaljenim krajevima zemlje stvarajući dojam budućnosti vrijedne truda nakon teške prošlosti. Kako je planinarenje zasnovano na individualnim odlukama (netipičan aranžman za velike skupine). Staze i točke od interesa mogu se lako promijeniti zbog sezonskih događaja (tržišta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja da ga prikuplja i preraspodjeljuje sam korisnik (izazivajući san svih trgovaca: multi slučajevi). cijeli program se može koristiti da bi se pojačao gospodarski razvoj okolnog područja.) dovodeći potrošače snabdjevačima. utjecaji će biti veoma maleni. festivali itd. a razvoj veoma stabilan godinama. zbog svojih prirodnih bogatstava. (Naravno.“jak“ marketinški instrument na potražnoj strani tržišta Sasvim je očito da je kontrola staze veoma dragocjena prilika za trgovca. ako se smjernice o kvaliteti ispune (isto važi i za hotele i druge davatelje usluga). lokalna gastronomija se može nagovoriti da ponudi određenu razinu kvalitete tako što će svoj posao staviti u podatke o stazi kao točku od interesa.

jer sve one mogu prenijeti određenu sliku projekta i pojačati komunikaciju. Mammut (oprema za otvorene prostore). Određenu pozornost treba posvetiti suradnji s firmama kao što su Garmin (GPS uređaji).). Glavni kanali komunikacije trebali bi biti:  Internet kao platforma stvarnih podataka. a mogu se napraviti i dodatne ponude ovima (npr.) Komunikacija se može također pojačati natjecanjima. 4 . kulturni festivali itd. Dakle komunikacija se može ostvariti s veoma malim gubitkom pa otud velika učinkovitost. ali ovo će biti prvi koordinirani turistički program ove vrste u svijetu (postoje slični projekti na privatnoj osnovi. komentari korisnika. Lowa & Meindl (planinarske čizme).lika baza redovnih klijenata. susreću se na posebnim događajima. Komuniciranje sa skupinama s posebnim interesom Relativno je lako komunicirati sa skupinom s posebnim interesom kao što su planinari. Drugim riječima planinarski turizam može biti osnova budućeg turističkog razvoja u Bosni i Hercegovini.  putničke agencije kojima će biti izdan tiskani materijal u svrhu prodaje  posebne izložbe (turizam i sport)  časopisi s posebnim interesom (kao “Alpenvereinspost“ itd. ali ne sasvim koordinirani). Glavni je problem pronaći pravi tonalitet da se pobudi zanimanje. što ima za posljedicu niše troškove po osobi. Jeep/Volvo (“SUV´s“). foto galerija itd. osnivaju posebne klubove (kao “Alpenverein“) i tako dalje. Oni čitaju posebne publikacije. trebalo bi biti moguće privući jaku pozornost od samog početka projekta.

it 4 . Jedan od glavnih sektora njezine aktivnosti jest podrška razvitku odgovornog turizma kao dragocjenog sredstva za poticanje društvenog i gospodarskog razvoja u siromašnim lokalnim zajednicama na održiv način. autor (direktor ICEI-a Franco Borelli) detaljnije objašnjava osjetljivo pitanje turizma kao faktora (mogućeg) razvitka: je li za turističku djelatnost dovoljno da bude prisutna u nekoj zemlji pa da stvori stabilan. e-mail: info@icei.Istituto Cooperazione Economica Internazionale.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVI TURIZAM: DOBRE PRAKSE IZ ISKUSTVA NA RAZVOJNIM PROJEKTIMA ICEI ŠIROM SVIJETA Franco Borelli ICEI (Istituto Cooperazione Economica Internazionale = Institut za međunarodnu gospodarsku suradnju) je talijanska neprofitna asocijacija angažirana na nekoliko projekata međunarodne suradnje širom svijeta. 1 ICEI . Italia. godine podnio talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova prijedlog projekta s hipotezom za trogodišnji plan razvitka za dolinu Une uključujući odgovorni turizam. poljoprivredu te programe senzibilizacije i edukacije mladih: to će biti prva prigoda za ovu organizaciju da dadne doprinos u svome razvojnom iskustvu na teritoriju Bosne i Hercegovine. U ovome radu. nakon kratkog prikaza povijesti i aktivnosti organizacije i međunarodne definicije pojma odgovornog turizma. pravedan i dugotrajan razvitak? Koja se strategija treba primijeniti da bi lokalne zajednice imale koristi od postojanja turizma na njihovu teritoriju? Zašto je tako važan participacijski pristup zajednice? ICEI je 2008.

suradnji na razvitku. odnos između etike i ekonomije. na pitanjima koja se tiču međunarodnih odnosa (susret različitih zemalja. okoliš i društvo  donosi veće ekonomske koristi lokalnom stanovništvu i povećava blagostanje zajednica domaćina  poboljšava radne uvjete i pristup industriji  uključuje mjesno stanovništvo u proces donošenja odluka koje utječu na njihov život i životne prilike 40 . godine s ciljem da obavlja aktivnosti na istraživanjima i edukaciji o pitanjima odnosa Istok-Zapad. Od 1991. biološka poljoprivreda te podrška malim i srednjim poduzećima. korištenje resursa. međunarodna tržišta. kako na lokalnoj tako i državnoj razini. međunarodni dugovni sustav. godine o odgovornom turizmu na destinacijama definira odgovorni turizma kako slijedi: “Odgovorni turizam je turizam koji:  svodi na najmanju moguću mjeru negativne posljedice po gospodarstvo. te je ubrzo postala referentni organizam u Milanu za informacije i raspravu o ovim međunarodnim pitanjima. istraživanju i obrazovanju.). a za dobrobit lokalnog razvitka. pitanja okoliša. a kasnije Sjever-Jug. godine ICEI također surađuje na projektima razvitka u zemljama u razvoju. Definicija odgovornog turizma Deklaracija iz Cape Towna 2002. Njegov istraživački rad i rad na terenu usredotočen je na tri specifična sektora: odgovorni turizam. globalizacija itd. pitanja žena. Utemeljena je 1977. sve su to održiva sredstva u borbi protiv siromaštva.ICEI – Kratak pregled ICEI (Istituto Cooperazione Economica Internazionale) je neprofitna asocijacija predana međunarodnoj solidarnosti. ali je to ujedno radni prostor gdje se mogu rješavati razlike između Sjevera i Juga planeta kroz provedbu izvedivih rješenja. Od tada ICEI obavlja djelatnosti senzibilizacije i promocije.

društvenih i okolišnih pitanja  osigurava pristup fizički hendikepiranim ljudima  je kulturno osjetljiv. između onoga što može stvarno biti korisno i što može stvarno funkcionirati i onoga što može samo još više obogatiti subjekte koji su već izvukli neopravdanu prednost iz situacije proteklih desetljeća. Zapravo.“ Turizam i ciljevi razvitka Turizam kao sredstvo u borbi protiv siromaštva i/ili kao lokomotiva razvitka sve do prije nekoliko godina nije uopće uziman u obzir za povećanje životnog standarda i prihoda siromašnih zajednica. sve je više povezan sa shvaćanjem da turizam može automatski stvoriti neke od preduvjeta za borbu protiv siromaštva samim tim što postoji. 41 . preciznije rečeno. svi očekuju upravo od turizma da bude lijek za sve probleme. kako ga mi definiramo (vrsta turizma zasnovana na održivosti okoliša i društvenoj odgovornosti).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  pozitivno doprinosi očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa prihvaćajući raznolikost  pruža zabavnije doživljaje turistima putem sadržajnijih veza s mjesnim stanovništvom i veće razumijevanje mjesnih kulturnih. Svaki dan postoje međunarodne institucije. “Odgovorni turizam“. uključujući i samu Europsku komisiju. kao i ekonomskih problema u samim razvijenim zemljama. Ovaj model. ali zato stalnije – i to na takav način da svi dionici u ovome sektoru imaju interes da sudjeluju u njegovu upravljanju jer mogu naći svoje vlastito tržište i dobit u ovome sustavu. potiče poštivanje među turistima i domaćinima te jača ponos i povjerenje lokalnog stanovništva. preporuke i programe koji turizam prepoznaju kao jednu od malog broja stvarnih mogućnosti za pronalaženje izlaza iz siromaštva i poteškoća u razvoju za nekoliko zemalja. sigurno će rasti – možda sporije. Međutim danas. kao i za rubna i zaostala područja razvijenih zemalja. koje objavljuju direktive. izgleda. koji kao da je prerastao u ideologiju. Ova velika očekivanja razvojnog potencijala jednog od najvažnijih sektora multinacionalnog gospodarstva predstavljaju u neku ruku “posljednju nadu“ u kontekstu poteškoća s kojima se susreću strategije i programi razvoja u postizanju Milenijskih ciljeva Ujedinjenih naroda. nije tako jednostavno napraviti razliku između stvarnih mogućnosti i izgleda ili.

Činjenica je da turizam ne stvara značajan nusproizvod. kulturnim sadržajima. racionalno i na međunarodnom planu. Da bi se to dogodilo. ciljeve da se razvije jedna vrsta turizma čije bi karakteristike bile kvaliteta. u turističkoj djelatnosti. ali žive u mjestima s velikim prirodnim i kulturnim vrijednostima? Tko je spreman ulagati u edukaciju i minimalnu infrastrukturu potrebnu ovim marginaliziranim zajednicama da bi im se omogućilo da izravno djeluju u turističkom sektoru? Tko ima jasno definiranu namjeru da promiče. Ili konkretnije: tko može biti zainteresiran da podupire turističku ponudu kojom upravljaju mjesne zajednice koje trpe siromaštvo. Tu leži glavna razlika u viđenju između onih koji tvrde da turizam automatski promiče gospodarski i društveni razvitak i onih koji naglašavaju da turizam može stvoriti razvitak samo u određenim specifičnim kontekstima uz poštivanje određenih specifičnih uvjeta. te laganim infrastrukturama za smještaj i usluge. S druge strane. obično nema interesa. jer ako turizam i može stvoriti bogatstvo i otvoriti kontakte i perspektive. često nije povezan s lokalnim kulturnim i društvenim procesima koji su od vitalnog značaja za autonoman lokalni razvitak. čak i onima koji tvrde da su osjetljiviji za lokalne potrebe. Prema nekim najiskrenijim mišljenjima ne može biti trajnog razvitka ako se ne stvore uvjeti da se koristi od turizma ne učine dostupnima prije svega najslabijim i najmarginalnijim društvenima skupinama unutar društva posjećenih zemalja. U tom pogledu do sada je službeno istraživanje bilo oskudno i neodređeno. tko je spreman odreći se dijela svoje dobiti. Nije lako pomiriti ova različita stajališta. ne vodi računa o edukaciji. ne daje orijentaciju lokalnim gospodarskim sustavima. posebice među velikim turoperatorima. za jačanje krhkih lokalnih struktura koje pokušavaju izvući korist od međunarodnog turizma. za dobrobit mjesnih zajednica? A to u najboljem slučaju znači činiti neke 42 .To apsolutno nije točno. ali je preduvjet da te vlasti ne budu korumpirane ili podmitljive od strane velikih multinacionalnih kompanija u turističkom sektoru. unutar okvira strategija autohtonog razvitka. potrebno je jačati te društvene skupine kako bi im se omogućilo da na tržište iznesu “proizvod“ čije su distinktivne značajke upravo njegov doprinos lokalnom razvitku. on teško može stvoriti stabilan i trajan razvitak. društvena odgovornost i održivost okoliša? To bi trebala biti uloga lokalnih vlasti. Iznad svega. izravnom prihodu za mjesno stanovništvo. pa čak i doprinijeti boljoj uspostavi demokracije. zaštiti okoliša.

kao razvojna organizacija s svojim povezanim partnerima u mreži odgovornog turizma. ali ne i neminovan. stoga ekonomska korist od turizma nije najvažniji rezultat. Turizam zajednice omogućio je da se izgrade mreže na lokalnoj razini koje onda prerastaju u državne i međunarodne mreže. turizam zasnovan na participacijskim metodama obično je cilj. a ne polazna točka za jednu zajednicu koja je prošla proces samo-organizacije koji ju je ojačao i učinio kompaktnijom. što ne rješava lokalnu krizu zapošljavanja. a njegov doprinos u borbi protiv siromaštva a u korist modela uravnoteženog razvitka jest moguć. Turizam je u svakom slučaju najveća “industrija“ na planetu. da se turizam pretvori u stvarnu lokomotivu razvitka “odozdo“. Postoje još uvijek mnoge sumnje. ali iznad svega politička volja. koji će neutralizirati negativan utjecaj i omogućiti turizmu da pokrene sav pozitivni potencijal za koji smo uvjereni da postoji. jest upravo to jačanje volje i sposobnosti mjesnih zajednica da naprave svoju vlastitu ponudu i da postignu bolju preraspodjelu dohotka od turizma koji je danas koncentriran samo u nekoliko ruku. na međunarodnoj razini. U tom smislu turizam može postati promidžbeno sredstvo za širenje informacija. Svaka se “ponuda“ turizma zajednice temelji na iskustvu stečenom u borbama jakih zajednica. Jedna zajednica može postati sposobna da sama promiče turizam nakon što prethodno dobije bitke protiv uzroka nepravde i gospodarske nerazvijenosti. čak i među razvojnim organizacijama. Stoga sudjelovanje zajednice u čitavom procesu sastavljanja. o lokalnoj kampanji (okolišnoj. Doprinos koji nastojimo dati. planiranja i provedbe turističke ponude mora biti u središtu čitavog akcijskog plana i beskompromisno. Da bi se odgovorilo tom izazovu. Odgovorni turizam može postati učinkovit razvojni faktor budemo li mogli izgraditi odnos povjerenja i uzajamne koristi između proizvođača (u ovome slučaju turističkih usluga) i potrošača (putnik/turist). društvenoj. kulturnoj) koja ima poteškoća da se probije putem tradicionalnih medija.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja simbolične geste. 43 . o tome koliko je ispravan izbor da se koncentrira na turizam kao priliku razvitka za marginalizirane zajednice. Stvarni izazov turizma kao faktora razvitka leži u ovim dilemama i nejasnoćama. Prema tome. pomažući zemljopisno i povijesno izoliranim skupinama da prevladaju svoju zaostalost. budući da je turizam veoma nepostojan sektor unutar međunarodnog gospodarstva i prilično problematičan s kulturnog stajališta. zalagati se samo na riječima za multikulturalnost ili otvarati privremena radna mjesta. potreban je kreativan napor.

doveli do procesa gospodarskog rasta u zemlji primatelju. u južnom Senegalu. koji povezuju iskustvo participiranog razvitka same zajednice i koji joj omogućuju da kaže svijetu: “Ovo smo mi. Šri Lanka. time su ostvarene koncepcije koje će se tek nekoliko desetljeća kasnije prepoznati kao “odgovorni turizam“. Jedan drugi primjer pokušaja stvaranja participacijske strategije za turizam zajednice nalazimo u Casamanceu. 44 . Najoštrija kritika koja se može uputiti na račun multinacionalne turističke koncentracije jest da nema niti jednog jedinog slučaja u kojem bi goleme međunarodne investicije te kao rezultat toga višemilijunski posjet turista svake godine.) potvrđuje ovaj negativni aspekt. Iguazù) u korist manjih centara koji su obično ostajali izvan tradicionalnih turističkih tokova.“ Zajednica je središte Planiranje turizma zajednice na participiran način počinje od uzimanja u obzir “da li“ zajednica namjerava uzajamno djelovati s turističkom industrijom i “koliko“ su zajednica i njezini pojedini članovi spremni uložiti u to iskustvo. čiji je cilj osloboditi zakrčenosti velike brazilske centre međunarodnog turizma (Rio de Janeiro. Kuba. Ova participacijska metodologija koristi se. S druge strane Rimini (*na talijanskoj jadranskoj obali) je notoran slučaj u svijetu što se tiče razornih posljedica njegova modela masovnog turizma po okoliš. u projektu gradskog turizma koji promovira EMBRATUR (Brazilska državna turistička institucija). Višegodišnja gospodarska kriza koju trpe neke od najpopularnijih turističkih destinacija na jugu svijeta (Tunis. Tu je već 70-tih godina sagrađen čitav niz smještajnih objekata nazvanih “campements touristiques”. Tu turistički “proizvod“ uključuje revitalizaciju tradicionalne kulture i predstavljanje posjetiteljima projekata gospodarskog razvitka koji se provode u tom području. ovo je naše prirodno i kulturno naslijeđe koje smo sačuvali i koje smo sada voljni podijeliti s vama. Egipat. svakako važnih..ona je jedan od elemenata. Međutim. Rimini najviše cvjeta zahvaljujući malim i srednjim poduzećima te visoko kvalificiranoj i profesionalnoj mjesnoj radnoj snazi. Turska. ovo je naša povijest.. Bahia. Meksiko. Dominikanska Republika. Maroko. Kenija. manje zapažena činjenica jest da je “model Riminija“ ujedno i pozitivan slučaj kad je riječ o preraspodjeli prihoda od turizma na cijelu zajednicu. na primjer. Praktično je svaka obitelj povezana s turističkom industrijom: od onih koji iznajmljuju jednostavne sobe do obiteljskih restorana pa sve do davatelja raznih vrsta usluga.

Da bi se sve to postiglo.  Podrška razvitku argentinske mreže odgovornog turizma. Svi su ti projekti smješteni u ruralnim područjima. ruralni turizam u Pampi i Patagoniji. Naša primarna uloga. sličan onome kakav već postoji u Ekvadoru.  Povezivanje tekućih i potencijalnih aktivnosti s međunarodnom mrežom.  Predlaganje “proizvoda“ talijanskim turoperatorima. Prvi talijanski projekt u velegradskom području jest onaj koji su ICEI i grad Buenos Aires (preko Corporacion del Sur) predložili talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova za financiranje razvitka turizma zajednice u četvrtima Barracas i la Boca. koristeći metodu koja se koristila u Italiji 90-tih godina (koja je imala za rezultat osnivanje AITR – Talijanske asocijacije za odgovorni turizam).  Doprinos aktivnostima marketinga i distribucije. narod Humahuaca i one iz Misiones. odgovornog i održivog turizma zajednice koje mi poznajemo. Kostariki. te mrežu “društvenih“ hotela u Cordobi i San Luisu. kao međunarodne organizacije za suradnju. spavanje i doručak na Ognjenoj zemlji. Nakon što se to omogući za jedno urbano područje.  Organiziranje edukativnih aktivnosti da se nauči kako maksimalno iskoristiti lokalne resurse koristeći najbolju praksu iz talijanskog iskustva. Argentini (pokrajina Neuquen) i odnedavno u Šri Lanki (pokrajina Kandy). projekt mora biti kreativan i u stanju prikupiti sve sugestije pa i one koje dolaze od posljednjeg stanovnika određenog područja. Među ciljeve odgovornog turizma spadaju: uključenje društva. Druge talijanske organizacije provode značajne projekte u Maroku. Mreža bi uključila rubne gradske četvrti Buenos Airesa kao i urođeničke zajednice Mapuche i Wichi. ICEI vodi nekoliko projekata suradnje na razvitku čiji je cilj stvoriti turističku ponudu zajednice u Dominikanskoj Republici (pokrajina Samana’). zamisao je da se stvori mreža tih ponuda na državnoj razini kao bi se konačno stvorio odgovoran i održiv turistički brend za cijelu Argentinu. Egiptu. otvaranje radnih mjesta. Boliviji. 45 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izazov turizma zajednice Većina projekata sudioničkog. Tanzaniji. rast malih komercijalnih djelatnosti. Brazilu (država Amazonia). izvodi se u ruralnom kontekstu. može se sažeti u sljedećih nekoliko točaka:  Pomoć pri organiziranju pregovaračkog stola između raznih subjekata koji imaju izravan interes u poslu radi izrade nacrta “participiranog teritorijalnog plana“.

Buduća primjena na teritoriju Bosne i Hercegovine? U ljeto 2008. poljoprivreda). koji su doveli do osnivanja Centra za održivi razvitak. 46 . Drvar) i dva FBiH ministarstva (okoliš i turizam. Svibanj 2008. postupajući po zahtjevu talijanske vlade za podnošenjem prijedloga projekata. Fotografija 1 – Skupina odgovornih turista iz Italije (organizacija: Legambiente Friuli Venezia Giulia) ruča u Kulen Vakufu. Bužim. Bosanska Krupa. godine. Velika Kladuša. naročito na području novoosnovanog Nacionalnog parka rijeke Une. Cazin. poljoprivredi i programima senzibilizacije i edukacije mladih (s datumom podnošenja ovoga rada odobravanje zahtjeva je u postupku): to će biti prva prigoda za ovu organizaciju da dadne svoj doprinos u vidu svoga iskustva sa strategijama razvitka na teritoriju Bosne i Hercegovine. Nacionalni park Una. ICEI je u konzorciju s partnerskom organizacijom IPSIA i uz podršku šest općina (Bihać. Studija izvedivosti za projekt crpila je iz iskustva ranijih malih pilot projekata koje su izvodili dotični talijanski operateri s mjesnim zajednicama. s predstavnicima mjesne zajednice. podnio zahtjev talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova za sufinanciranje trogodišnjeg plana na provedbi strategije integriranog lokalnog razvitka zasnovanog na odgovornom turizmu. Ohrabruju dosadašnji djelomični rezultati aktivnosti vezanih za ruralno stanovništvo. za turizam zajednice u ruralnim područjima. (fotografija 1 i 2).

Trebaju se primijeniti adekvatne participacijske strategije kako bi se osiguralo da lokalne zajednice dobiju izglednu šansu da se okoriste potencijalom turističkog tržišta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Fotografija 2 Još jedna skupina talijanskih odgovornih turista (organizacija: Tenda per la Pace. Velika odgovornost leži na plećima lokalnih vlasti da u tom smislu izvrše najmudrije izbore razvitka. 4 . a da ujedno ne budu ovisile isključivo o ovoj gospodarskoj grani za svoj opstanak i razvitak. ipak nam višegodišnje iskustvo u mnogim zemljama širom svijeta daje za pravo da savjetujemo opreznost kad se turizam razmatra kao moguća lokomotiva razvoja. izoliranom i krhkom položaju. Zaključci Iako se izravno iskustvo ICEI-a ne odnosi na Bosnu i Hercegovinu. osobito onih koje su već u nepovoljnom. Koliko god ova “prva industrija svijeta“ može donijeti bogatstvo. Monfalcone) u susretu s romskom zajednicom i lokalnim neprofitnim organizacijama u Ružici. Bihać. ona isto toliko može stvoriti nejednakost i poremećaj lokalnog okoliša i zajednica.

Tajništvo Konvencije o biološkoj raznolikosti. ma per chi? – El turismo es desarrollo.. Krajolici. ljudi i energija” – IUCN Program očuvanja šuma.. 2004. Bihać – Friuli Venezia Giulia. “Smjernice o biodiverzitetu i razvitku turizma“. kampanja edukacije o razvitku. pero para quien? “ (*“Turizam znači razvitak. 4 . 2004. “Siromašto i očuvanje. 2007 i 2008. 2005.Literatura “Il turismo e’ sviluppo. projekt 87/6000 ONG/ED/2000/89/CSR Izvješća o projektu Legambiente Friuli Venezia Giulia: “Centar za održivi razvoj (Center for Sustainable Development) “Una”. sufinancirana od Europske komisije. ali za koga?“) – ICEI.

kroz uspostavu novih zaštićenih područja. u međunarodnim dokumentima identifikovane kao vrste čija je staništa neophodno štititi. te se preporučuje razvoj održivih privrednih aktivnosti povezanih sa biodiverzitetom. u Tuzlanskom bazenu je došlo do formiranja novih vodenih tijela. močvare. bilo bi moguće provesti akcije zaštite biodiverziteta. ugrožene vrste. te razvijene zajednice tršćaka i submerznih ekosistema. zaštićena područja. Močvarni ekosistemi se danas nalaze pod jakim i brojnim pritiscima. Ključne riječi: napušteni kopovi. među kojima su najizraženiji konverzija staništa i efekti globalnih klimatskih promjena.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja POTENCIJALI TURIZMA I OKOLIŠA BOSNE I HERCEGOVINE: RESTAURACIJA NAPUŠTENIH POVRŠINSKIH KOPOVA Senka Barudanović Jasminka Kamberović2 Sažetak Na površinskim kopovima na kojima se više ne vrši eksploatacija mrkog uglja i lignita. te se uspostavljaju i formiraju ekosistemi u različitim uslovima vlažnosti. turizam 1 2 Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli 4 . Na nekim od njih su već vidljivi procesi prirodne progradacije. poplavnih šuma vrba. Vrste koje ih naseljavaju su vrlo često ugrožene i kao takve. Primjerena privredna aktivnost u oblastima za močvarnim staništima je održivi turizam. staništa. Restauracijom ekosistema močvara na datom području. Svjetski trendovi u zaštiti biodiverziteta danas vode računa o svim aspektima ljudskog blagostanja. Tu su fragmenti poplavnih šuma johe.

koji su ovdje već uspostavljeni ili su u nastanku. danas u Bosni i Hercegovini često nailazimo i na ambijentalno destruirane. a rezultira izrazitom raznolikošću živog svijeta na nivou gena. Površinom najveći pejzaži ovakve vrste u Bosni i Hercegovini se nalaze u okolini Tuzle. S te strane. u kanjonima naših tekućica. koji se smjenjuju od mediteranskih u Neumu. veliki dio našeg prostora je degradiran i devastiran kroz uticaj dugotrajnih ljudskih aktivnosti. Takvi tipovi ekosistema čine srž pejzaža specifičnih za Bosnu i Hercegovinu. oštećenih ili uništenih ekosistema kroz aktivnu ljudsku intervenciju. humanom intervencijom kojom bi se ovi procesi ubrzali kroz aktivnosti restauracije. prema stepenu svoje posebnosti i jedinstvenosti. Njihova starost je različita. poljoprivrednog zemljišta. provođenih najčešće na neodrživ način. vrsta i ekosistema. funkcijama i servisima. zaslužuju punu konzervaciju u cilju očuvanja biodiverziteta u njegovom prirodnom okruženju. spadaju i napušteni površinski kopovi. preko submediteranskih. na navedenim staništima bi bile uspostavljene funkcije ekosistema močvara. S druge strane. Banovića i Đurđevika. Restauracija je obnova degradiranih. mediteransko-montanih. U grupu ovakvih pejzaža. neuravnotežen sa ekosistemskim limitima. geološke podloge i zemljišta. peripanonskih i panonskih u Posavini. Kako je priroda na ovim degradiranim staništima već zauzela vlastiti pravac oporavka. Navedeni pejzaži i ekosistemi. te su ovdje često prisutni i jedinstveni ekosistemi sa visokim bogatstvom vrsta. Diverzitet staništa ovog prostora uslovljen je diverzitetom klime. Bosna i Hercegovina se nalazi pred strateškim opredjeljenjima u odnosu prema vlastitim prirodnim vrijednostima. te deponije jalovine i šljake u blizini rudnika i termoelektrana. pored ostalih. a danas je mjerljiva i stepenom prirodne progradacije močvarnih ekosistema. odnosno pejzaža u visokoplaninskom pojasu. u kraškim poljima i u mozaiku močvara na horizontalnom i vertikalnom profilu. te u okolini Kaknja. brdskih. Lukavca. visokoplaninskih. Gubitak staništa (u prvom redu močvarnih) je da- 500 . gorskih. gubitka kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa.Uvod Prostor Bosne i Hercegovine se karakteriše izrazito visokim diverzitetom staništa ukomponovanih u pejzaže. Sve biogeografske specifičnosti centralnog dijela Dinarida nalaze svoj izraz u brojnim endemičnim oblicima. Međutim. prirodni tokovi vode uslovili su nastanak novih stalnih vodenih tijela na pojedinim lokacijama površinskih kopova. neproduktivne. pa čak i pejzaže opasne po ljudsko zdravlje i život. Pored gubitka šuma.

15 501 .12 1.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nas osnovni razlog iščezavanja vrsta na Zemlji i slabljenja ekosistemskih servisa. restauracija je od ključne važnosti za obezbjeđivanje novih prostora za staništa. Jedna od mogućnosti održivog iskorištavanja ekosistema sa uravnoteženim funkcijama jeste turizam.5 ha).44 1. Formiranje novih jezera Površinska eksploatacija uglja na tuzlanskom ugljonosnom bazenu datira od 1940. sa njima svojstvenom florom i faunom.24 3. Prekidima podzemnih vodenih tokova u toku površinske eksploatacije. blago zatalasan i brdovit prostor sa nadmorskom visinom do 500 m. sa uspostavljenim funkcijama ekosistema močvara su optimalno upotrebljiva u turističke i rekreacione svrhe. Restauracijske aktivnosti ne mogu zamijeniti zaštitu biodiverziteta i uspostavu zaštićenih područja.53 6.8 jezero Ćenda Stupnica Odorovićko Istočno-Odžak Požar Šahići ha 5.84 1. Restaurirana staništa.58 5.38 1.15 2. U geomorfološkom smislu tuzlanski ugljonosni bazen predstavlja najvećim dijelom uravnjen. To su komplementarne aktivnosti u cilju poboljšanja kvaliteta okoliša. Konzervacijski programi su sami po sebi nedovoljni da odgovore na klimatske promjene u potrebnoj mjeri. vremenom je došlo do formiranja brojnih vodenih tijela. g.2 ha). koje danas postaju potreba i praksa svakodnevnog života. Tabela 1 – Površina nekih jezera na napuštenim površinskim kopovima u TK jezero Šikulje. Postoje dva načina zaustavljanja trenda gubitka staništa: konzervacija još uvijek vrijednih staništa i restauracija degradiranih staništa. a koje podrazumijevaju dugoročnu i održivu ekonomsku dobit. a lignita u Krekanskom bazenu. te sedam jezera u Đurđevičkom bazenu (13. Među najvećim su: sedam jezera u Krekanskom bazenu (ukupne površine 37 ha).5 jezera Zmajevac Suhodanjsko Mušićko Ramićko Tulovićko ha 31 1. Eksploatacija mrkog uglja vrši se u Đurđevičkom i Banovićkom. četiri jezera u Banovićkom (22. U tom smislu.74 1.

godine. Laboratorijska faza rada je obuhvatila konačnu determinaciju biljnih vrsta (Tutin). te determinaciju tipova staništa sa Aneksa I Habitat Direktive. te sastav biljne zajednice na svakom istraživanom lokalitetu. Šići i Bistarac). na kojima još uvijek nije došlo do formiranja zajednica vaskularnih biljaka.96 ha i Banovićki . nedavno formiranih vodenih tijela. 502 .87%). trava. Rezultati rada Na novoformiranim vodenim tijelima prirodni proces progradacije ekosistema teče spontano. Fitocenološki snimci su sačinjeni u ljetnom aspektu 2008. Mušići. Eksploatacijom uglja na ovom području degradirano je 4417.Navedena jezera su stalna vodena tijela. Ramići. te je rekultivisano ukupno 745 ha (16. Materijal i metode rada U cilju identifikacije danas prisutnih tipova staništa na napuštenim kopovskim površinama. procesom naseljavanja biljnih i životinjskih vrsta na degradirana staništa. nagib i ekspozicija terena.24 ha šumske vegetacije (Krekanski bazen . i to kulturama kukuruza. Biljni materijal je prikupljen. Upo3 Navedeni podaci su dobiveni planimetrisanjem sa situacionih planova površinskih kopova 1:2500. Metod obuhvata identifikaciju abiotičke i biotičke komponente ekosistema. ječma i krompira. tip zemljišta. Utvrđeni su: tip geološke podloge. te njihov ukupan broj iznosi oko 100. pšenice. Đurđevički . Kako jezera obezbjeđuju stalno prisustvo vlage vazduha i podloge. Tokom terenskih istraživanja primijenjen je standardni metod fitocenološkog snimka (Braun-Blanquet. ovdje se uspostavljaju tipični močvarni ekosistemi.07 ha).41 ha.3 Uspostava vododržive podloge u vodenim tijelima je vjerovatno tekla kroz proces erozije i dopremanja sedimenata u depresije bivših kopova. te herbariziran ili konzerviran u 4% formalinu.792. Na navedenim površinskim kopovima je prisutan i veći broj manjih. odnosno vlastiti vodni režim. te su na starijim jezerima već prisutni i neki odmakli progradacioni stadiji.1343. Tokom posljednih decenija prošlog vijeka započeti su radovi na rekultivaciji degradiranog zemljišta. 1964). različite starosti (40 -10 godina). Ranije formirana jezera imaju prirodni pritok vode. te realizacijom bioloških interakcija. na šest kopovskih jezera Tuzlanske regije (Suhodanj. izvršena su istraživanja koja su obuhvatila terensku i laboratorijsku fazu rada.2281. Brestovica.

Stepen progradacije je različit.2 1.1 1. Tabela 2 – Zajednice poplavnih šuma na kopovskim jezerima Tuzlanske regije Lokalitet Nadmorska visina Ekspozicija Nagib Geološka podloga Tip zemljišta Veličina snimka u m2 Opšta pokrovnost u % Datum Floristički sastav Sprat drveća do 8 m Salix alba l.3 4.2 1.1 1. Acer tataricum l. Sprat drveća do 3 m Salix fragilis l.4 1.1 1. Sprat zeljastih biljaka Lycopus europaeus L. Agropyron repens (L.2008 08.1 1. te se u najodmaklijim stadijima u okolini jezera uočava prisustvo fragmenata poplavnih šuma sa johom i poplavnih šuma sa vrbama.1 1.08.1 1.1 1.1 1.2 1.1 +. Carpinus betulus l. Typha latifolia L Inula salicina L. na jezerima se uspostavlja i puni diverzitet močvarnih ekosistema.1 1.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja redo sa zauzimanjem svih slobodnih tipova staništa.1 +.1 1.2008 23.2008 08.1 1. Beauv.1 1.08.1 +. Suhodanj 290 E <5° Laporci Brestovica 294 ravno ravno Laporci Bistarac 254 N <5° Pješčari Bistarac 254 NW 20° Pješčari Mušići 358 ravno ravno Pješčari i andeziti Močvarno Močvarno Močvarno Hidrogena Deposol glejno glejno glejno crnica 100 100 200 20 50 70 95 98 95 70 17. Salix cinerea l.1 1. Sprat grmlja Salix purpurea l.1 +.08. Cornus sanguinea l. Populus alba l.1 1.2008 23.1 +. Alisma plantago-aquatica L.1 2.2 2.3 3.08.2 1.2 2.1 1.2 503 .08. +.1 3.2 1.2008 1 2 3 4 5 3.) P.4 3.2 +.1 1.3. u različitim uslovima vlažnosti kopnene i vodene sredine. Eupatorium cannabinum L.2 1. Quercus robur l.1 1.

2 Stadije na nižem stepenu progradacije u kopnenoj sredini karakteriše prisustvo zeljastih vrsta prilagođenih na visoko prisustvo vlažnosti.1 2. Juncus glaucus Ehrh. Plantago major L.2 1.1 +.1 +.1 +.2 1.3 +.1 1. Potentilla reptans L.1 1.2 1. Schoenoplectus lacuster (L. kao što su brojne vrste rodova Carex. Ranunculus repens L. Vicia cracca L.1 +. Scirpus sylvaticus L.1 1. Equisetum arvense L. Carex sp. Inula helenium L.1 1.1 1.2 2. 504 . Juncus effusus L.1 1.2 1. Tanacetum vulgare L. Agrimonia eupatoria L. Achillea millefolium L.1 1. Equisetum i Juncus itd.1 +.) Nes Daucus carota L. Ambrosia artemisiifolia L. Lythrum salicaria L.4 +.1 2. Pimpinela major L.1 +. Typha angustifolia L. Sparganium erectum L.) Bess Convulvulus arvensis L.1 1.) Palla +.Mentha aquatica L.2 +. Prunella vulgarisL. Ranunculus acris L. Epilobium palustre L. Cyperus fuscus L.1 1.2 1. Phragmites communisTrin. Stenactis annua (L. Lathyrus silvester L.1 +.1 +.1 1. Lysimachia nummularia L.1 +.1 3. Rorippa palustris (L. Lysimachia vulgaris L.3 +.2 1.1 1.3 +.2 1.2 1.1 1.1 +.3 1.1 1.1 +. Mentha arvensisL. Holcus lanatus L. Centaurea jacea L.

i tipični predstavnici flore i faune. a u posljednje vrijeme čak i izgradnje industrijskih i drugih privrednih objekata.  Globalne klimatske promjene. restauracijom močvarnih ekosistema i ubrzavanjem prirodnih procesa progradacije močvarne vegetacije na formiranim vodenim tijelima napuštenih površinskih kopova. te mogućnost opstanka onih vrsta i ekosistema koji od njih indirektno zavise. rogoz (Typha latifolia). kao što su trska (Phragmites communis). najizraženiji su:  procesi konverzije staništa. bilo bi omogućeno očuvanje i konzervacija ugroženih vr- 505 . S te strane. te različite vrste vodozemaca. te njihove stalne melioracije i isušivanja. U sastav močvarnih pejzaža ulazi veći broj ekosistema sa visokim pejzažnim vrijednostima koje čitavim ravničarskim prostorima daju posebna ekološka i biogeografska obilježja. a svaki od pritisaka je rezultirao nepovratnim gubitkom staništa vrsta (gubitkom vrsta u krajnjoj konsekvenci) koje su prilagođene na ove životne uslove. sa posebnom cjelinom močvarnih staništa u dolini rijeke Spreče.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U vodenoj sredini uspostavljene funkcije močvarnih ekosistema indiciraju. među kojima je najintenzivniji proces isušivanja i konverzije u poljoprivredne površine. Nasuprot tome.