P. 1
Bihac Konferencija Zbornik CD

Bihac Konferencija Zbornik CD

|Views: 2,360|Likes:
Published by dada

More info:

Published by: dada on Dec 13, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/17/2013

pdf

text

original

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Međunarodna konferencija/international conference
“Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja” “Protected areas in function of sustainable development” Bihać, 6.-8. studenoga 2008. /Bihać, from 6th-8th November 2008 ZBORNIK RADOVA/CONFERENCE PROCEEDINGS

nakladnik/Publisher
Federalno ministarstvo okoliša i turizma Federal Ministry of Environment and T ourism

Za nakladnika/for Publishers
Dr.sc./PhD Nevenko Herceg ministar okoliša i turizma Federacije BiH /Minister of environment and tourism of Federation of BiH

uredništvo/ editorial board
dr. sc./PhD Nevenko Herceg akademik/academician Sulejman Redžić dr. sc./PhD Jasenka T opić mr. sc./MSc Mehmed Cero dr.sc./PhD Zlatko Bulić mr.sc./MSc Anto Matić T omislav Lukić, prof.

Glavni i odGovorni urednik/editor in chief
dr. sc./PhD Nevenko Herceg

iZvršna urednica/executive editor
Karmela Mabić, dipl. ing./BSc

lektura i korektura/ lanGuaGe editinG
Jozo Kraljević, prof. Marjana Previšić, prof.

Prijevod s enGleskoG jeZika/ translation froM enGlish
Jozo Kraljević, prof.

računalna obrada i tisak/ coMPuter ProcessinG and Print
FRAM ZIRAL d.o.o.

naklada/coPies
1000 primjeraka/1000 copies
CIP – Katalogizacija u publikaciji Narodna knjižnica HNŽ Mostar UDK 502.13(497.6)(082) 338.48:502](497.6)(082) 504(497.6)(082) MEĐUNARODNA konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja (2008 ; Bihać) Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja, [Bihać, 6. - 8. studenoga 2008.] : zbornik radova / [organizator=organizer Federalno ministarstvo okoliša i turizma=Federal ministry of environment and tourism ; glavni i odgovorni urednik=editor in chief Nevenko Herceg ; prijevod s engleskog jezika=translation from English Jozo Kraljević]. – Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2008 ( [Mostar] : FRAM ZIRAL). – 600 str. : ilustr. [djelomično u bojama] : 24 cm Bibliografija iz svakog rada. – Sažeci na engl. jeziku 1. HERCEG, Nevenko 2. FEDERALNO ministarstvo okoliša i turizma
NAPOMENA: U zborniku su objavljeni samo radovi koji su uredništvu dostavljeni u zadanom roku. Uredništvo ne snosi odgovornost za kvalitetu fotografija koje se koriste kao ilustracije u radovima budući da se one objavljuju kao u dostavljenom izvorniku, a potpuno su izostavljene one koje ne zadovoljavaju minimalne uvjete kvalitete potrebne za tisak.

ZBORNIK RADOVA

Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Međunarodna konferencija

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

UVODNA RIJEČ

Poštovani čitatelji,

s osobitim zadovoljstvom ovim vas zbornikom radova podsjećam na Međunarodnu konferenciju o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ što je od 6. do 8. studenoga 2008. održana u Bihaću u organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Međunarodna konferencija o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“, čiji su pokrovitelji bili Vlada Federacije BiH i Općina Bihać, predstavljala je veliki događaj za Bosnu i Hercegovinu koja intenziviranjem zaštite svojih prirodnih vrijednosti nastoji osigurati održivi razvoj prihvaćajući načela uravnoteženog ekonomskog rasta i visokog stupnja zaštite, ali i unapređenja kvalitete prirode i okoliša. Održivo korištenje, zaštita i razvoj prirodnih resursa je condito sine gua non dugoročnog razvoja na globalnoj razini. Europa, kojoj pripadamo i čijoj politici težimo, čvrsto se obvezala održivom razvoju kao ključnom načelu njezinih politika i akcija. Za Bosnu i Hercegovinu, koja sigurno stoji na putu ubrzanog približavanja Europskoj uniji, konferencija o zaštićenim područjima i potpora koju su njezinom održavanju pružili Svjetska banka, Europska komisija, UNDP, IUCN, WWF i REC potvrda je pripadnosti svjetskoj obitelji onih koji na različite načine skrbe o prirodi kako bi se iznimno prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje. Uz brigu oko zaštite prirodnih vrijednosti i povećanja površina zaštićenih područja, cilj konferencije je bio osigurati primjerenu valorizaciju zaštićenih područja na način da se osigura održivi razvoj koji podrazumijeva dugoročni ekonomski razvoj koji nije u suprotnosti s principima zaštite i maksimalno uključuje lokalne zajednice. Prirodne ljepote planinskih masiva Bosne i Hercegovine sa vrhunskim botaničkim endemskim genetskim fondom, Ramsarska područja Hutovog blata, Livanjskog polja i Bardače, neotkrivena speleološka vrijednost špilje Vjetrenica i mnogih drugih znanih i neznanih kraških podzemnih ekosustava, slapovi Une, Plive i Trebižata predstavljaju neiskorišteno blago nama na dohvat ruke. Kako očuvati taj postojeći, iznimno vrijedan prostor i iz njega stvoriti nove vrijednosti te osigurati održivi razvoj zaštićenih područja, pitanja su o kojima se raspravljalo na Međunarodnoj konferenciji o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“. 

Nesporno je kako su pobrojane, ali i mnoge druge manje znane prirodne vrijednosti, izazov ne samo za domaće nego i inozemne znanstvenike čije je područje interesa zaštita prirode. Više od pedeset znanstvenih i stručnih radova istaknutih domaćih i inozemnih autora svjedoči o velikom interesu koji je održavanje konferencije “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ pobudilo kod znanstvenika, stručnjaka i udruga koje se brinu o zaštiti prirode, ali i kod vlada najvećeg broja država iz našeg okruženja. Cijeneći iskustava dobre prakse država iz okruženja, kroz razmjenu znanja i iskustava, zagovarajući regionalni pristup, partnerstvo i suradnju na konferenciji “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ želja nam je bila sagledati i razriješiti dvojbu između gospodarskog razvoja i očuvanja prirode uz puno uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i uz promicanje poduzetničke djelatnosti. Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje održivoga razvoja je djelotvorno sudjelovanje javnosti kako u pripremi politike zaštite prirode tako i u njezinoj provedbi. Sudjelovanjem na konferenciji “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ spremnost za djelatno uključivanje i preuzimanje vlastitog dijela odgovornosti za stvaranje uvjeta za općedruštveni razvoj uz istodobnu zaštitu prirode, pokazale su jedinice lokalne i regionalne uprave, institucije civilnog društva i javne osobe koje u izdašnom i ekološki još uvijek visoko vrijednom prostoru prepoznaju razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. Na tom tragu trodnevni skup u Bihaću, okupljajući na jednom mjestu istaknute znanstvenike, stručnjake i javne osobe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva koji na različite načine skrbe o prirodi, imao je za cilj pronaći odgovore na pitanje kako očuvati i zaštititi postojeće prirodne vrijednosti, ali i osigurati njihovu primjerenu valorizaciju koja omogućava održivi razvoj zaštićenih područja. U dobroj vjeri kako je Međunarodna konferencija o zaštićenim područjima “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ ispunila očekivanja i doprinijela ostvarenju zajedničkog cilja, održivog upravljanja prirodom, preporučam Vam Zbornik radova koji potvrđuje kako su prirodne ljepote naš najvrjedniji resurs dok je njihova zaštita nasušna potreba, a nikako ne prevelik luksuz kako se ponekad čini.
predsjednik Organizacijskog odbora dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH 

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

orGaniZator/orGaniZer
FEDERALNO MINSTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA/ FEDERAL MINISTRY OF ENVIRONMENT AND TOURISM

Pokrovitelj/sPonsor
VLADA FDERACIJE BiH/GOVERNEMENT OF FEDERATION BiH SVJETSKA BANKA/WORLD BANK MISSION TO BiH EUROPSKO KOMISIJA/EUROPEAN COMMISSION MISSION TO BiH OPĆINA BIHAĆ/MUNICPALITY OF BIHAĆ

suorGaniZatori/co-orGanisers
WWF, UNDP UNEP , ,IUCN, VELEPOSLANSTVO MAĐARSKE U BiH/ THE EMBASSY OF HUNGARY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA OPĆINA BIHAĆ/MUNICIPLAITY OF BIHAĆ VLADA UNSKO-SANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE / GOVERMENT OF UNA-SANA CANTON PARK PRIRODE HUTOVO BLATO/NATURE PARK HUTOVO BLATO PARK PRIRODE BLIDINJE/NATURE PARK BLIDINJE TZ UNSKO-SANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE/ TOURIST ASSOCIATION OF UNA-SANA CANTON DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE RH/ STATE INSTITUTE FOR NATURE PROTECTION OF REPUBLIC OF CROATIA REC BiH, UDRUGA/ASSOCIATION „LIJEPA NAŠA ČAPLJINA, “ EKUS Bihać , UDRUGA/ASSOCIATION VJETRENICA

Medijski Partneri/Media Partners
FEDERALNA TELEVIZIJA BOSNE I HERCEGOVINE/ FEDERAL TV OF BOSNIA AND HERZEGOVINA, RADIO BiH, RADIO HERCEG BOSNA, FENA, ONASA, VEČERNJI LIST, DNEVNI AVAZ, DNEVNI LIST, OSLOBOĐENJE, NEZAVISNE NOVINE 

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

PROGRAM – AGENDA
PRVI DAN
6. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008. 14,00-18,00 Akreditiranje (Hotel “PARK”, Bihać) Panel: “ZAŠTIĆENA PODRUČJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA” (Kulturni centar Bihać) 18,00-20,00 Uvodni panel “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja” Dr. sc. Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH Marco Mantovanelli, direktor ureda Svjetske banke za BiH, Predrag Nenezić, ministar turizma i zaštite životne sredine Crne Gore, Paolo Lombardi, direktor WWF-a u Rimu, Dr. sc. Johan Hesse, prvi tajnik misije Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu i voditelj Operativnog odjela za gospodarske reforme i prirodne resurse, Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske 19,10-19,30 Bosna i Hercegovina – zemlja raznolikosti Dokumentarni film, Marinko Dalmatin, dipl. ing. biol. 19,30-20,00 Svečana dodjela priznanja i nagrada Obraćanje domaćina: Šemsudin Dedić, premijer Unsko-sanskog kantona/županije Mr. sc. Hamdija Lipovača, načelnik općine Bihać 20,00 Svečana zajednička večera za sve sudionike uz prigodan kulturno umjetnički program (Hotel “PARK”, Bihać)

DRUGI DAN
7. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008. (Kulturni centar Bihać) 9,00-9,10 Pozdravni govori 9,15-11,30 I. Sesija – zaštićena područja, iskustva iz BiH i regije 11,30-15,00 II. Sesija- starteški dokumenti zaštite prirode 15,10-18,00 III. Sesija- koncept održivog razvoja u zaštićenim prirodnim područjima 18,00-18,15 Usvajanje zaključaka

TREĆI DAN
8. STUDENOGA/NOVEMBRA 2008.

9,00-12,00

Posjet nacionalnom parku “Una”, Bihać 11

PROGRAMME-AGENDA
FIRST DAY
6th NOVEMBER YEAR 2008. 14:00-18:00 Accreditation (Hotel “PARK”, Bihać) Panel: “PROTECTED AREAS IN FUNCTION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT” (Culture Centre Bihać) 18:00-20:00 Introductory panel “Protected areas in function of sustainable development” PhD Nevenko Herceg, minister of environment and tourism of Federation of BiH Marco Mantovanelli, director of the Office of the World Bank for Bosnia and Herzegovina Predrag Nenezić, minister of tourism and protection of the living evironment of Montenegro Paolo Lombardi, director of WWF office in Rome PhD Johan Hesse, Fist secretary of the mission of EC to Bosnia and Herzegovina and Head of the operational department for economical reforms and natural resources Davorin Marković, director of State institute for protection of nature of republic of Croatia 19:10-19:30 Bosnia and Herzegovina-country of diversity, Documentary film, Graduated Eng. Biology Marinko Dalmatin

19:30-20:00 The ceremony of giving the recognitions and awards Addressing of hosts: Šemsudin Dedić, Prime minister of the Una-sana canton MSc Hamdija Lipovača, Mayor of Bihać 20:00 The dinner ceremony for all participants and cultural artistic programme (Hotel “PARK”, Bihać)

SECOND DAY
7th NOVEMBER YEAR 2008. (Culture Centre Bihać) 09:00-09:10 Greeting speeches 09:15-11:30 I. Session – protected areas, experinces from BiH and region 11:30-15:00 II. Session- strategic documents on nature protection 15:10-18:00 III. Session- concept of sustainable development in the protected natural areas 18:00-18:15 Adoption of conslusions

THIRD DAY
8th NOVEMBER YEAR 2008. 9:00-12:00 Visit to national park Una, Bihać

12

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prepuna dvorana Kulturnog centra u Bihaću 13 .

Šemsudina Dedića 14 .Izlaganje ministra Hercega na panelu Uvodno obraćanje premijera USK.

Hamdija Lipovača Davorin Marković.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Načelnik općine Bihać. mr sc. ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode RH 15 .

dopredsjednica FBiH Davor Čordaš.Spomenka Mičić. dopredsjednik RS 16 .

Jasenka Topić.sc.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prof. dr . Sveučilište u Zagrebu Izlaganje o GIS-u za Nacionalni park Una 1 .

Priznanje općine Bihać ministru Hercegu Sudionici panela u društvu domaćina 1 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ministar Herceg sa suradnicima u društvu Zlatka Bulića Ugledni gosti uoči press konferencije 1 .

Najava Konferencije na pressu Vlade FBiH 20 .

ali i zahvaliti vam na velikom odazivu iz kojeg iščitavamo vašu spremnost da preuzmete vlastiti dio odgovornosti za stvaranje uvjeta za općedruštveni razvoj uz istodobnu zaštitu prirode. koji su prihvaćanjem pokroviteljstva dodatno osnažili značaj konferencije i time potvrdili da u izdašnom i ekološki još uvijek visoko vrijednom prostoru vide razvojnu šansu Bosne i Hercegovine. sc. održava upravo u Bihaću. Duboko sam uvjeren kako dijelite naše zadovoljstvo zbog činjenice da se konferencija. 21 . dopustite da izrazim zahvalnost Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Općini Bihać. Nesporno je i kako su te prirodne vrijednosti. stalni izazov ne samo za domaće nego i inozemne znanstvenike čije je područje interesa zaštita prirode. Bosna i Hercegovina u posljednje vrijeme nastoji osigurati održivi razvoj prihvaćajući načela uravnoteženog gospodarskog rasta i visokog stupnja zaštite prirode kako bi se iznimno prirodno bogatstvo sačuvalo i za buduće naraštaje. Gospođe i gospodo. izuzetno mi je zadovoljstvo i čast pozdraviti Vas u ime Federalnog ministarstva okoliša i turizma i u svoje osobno ime. činjenica je i kako naš odnos prema prirodi nije uvijek u skladu sa njezinim osnovnim zakonima. Zadovoljstvo mi je kazati kako intenziviranjem zaštite prirodnih vrijednosti. Nevenko Herceg ministar okoliša i turizma Federacije BiH Gospođe i gospodo. Cijenjeni gosti. gradu nadomak nedavno proglašenog Nacionalnog parka “Una”. Uz izraze dobrodošlice svima vama. sigurno neću kazati ništa novo ako ponovim kako je Bosna i Hercegovina među rijetkim zemljama u svijetu koje se mogu pohvaliti iznimnim prirodnim vrijednostima. Međutim.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dr. Prijatelji prirode. koja u fokusu ima zaštićena područja. trećeg nacionalnog parka u državi Bosni i Hercegovini. a prvog na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

a s druge strane u funkciji nacionalnog doprinosa svjetskim nastojanjima da se osigura održivo iskorištavanje. zaštita i razvoj prirodnih resursa kao uvjet bez kojeg nema dugoročnog razvoja na globalnoj i regionalnoj razini. proizvodnja organske hrane. tradicionalni zanati i rukotvorine. koji će pomoći ruralnom razvoju. uvođenjem intersektorskog pristupa. kamen temeljac strategije očuvanja bioraznolikosti. koji mogu biti komparativna prednost na užem i širem tržištu. Stoga je u ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima. uvezivanjem zaštićenih područja u europsku mrežu Natura 2008 i Smaragdnu mrežu. a istodobno predstavljaju i značajan potencijal za održivi gospodarski razvoj zemlje. Iskustva dobre prakse država iz našeg okruženja dokazuju kako je moguće primjenjujući koncept održivog razvoja postići potpuni balans između zaštite prirode i gospodarskog rasta. razvijanjem i jačanjem mreže za razmjenu informacija i prakse. potrebno detaljno valorizirati raspoložive potencijale. usvajanjem europskih standarda. osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projeke. Stvaranjem konsenzusa o važnosti zaštićenih područja.Jedna od prisutnih predrasuda na ovim našim prostorima je kako zaštita prirodnih vrijednosti dolazi u sukob s interesima gospodarskog rasta. kao što su: tradicionalna poljoprivreda. Naše opredjeljenje za održivi razvoj zaštićenih područja s jedne strane stoji u direktnoj funkciji održivog razvoja Bosne i Hercegovine. a napose jačanjem regionalne suradnje ne samo da si osiguravamo pripadnost svjetskoj obitelji onih koji skrbe o prirodi nego više od toga osiguravamo budućnost našim potomcima. kako će ono što će se čuti ovdje pomoći da pronađemo najbolja rješenja za primjerenu valorizaciju zaštićenih područja na način da se osigura održivi razvoj što podrazumijeva dugoročni gospodarski razvoj koji nije u suprotnosti s principima zaštite i maksimalno uključuje lokalne zajednice. Iskreno se nadam. 22 . zadržavanju i vraćanju stanovnika. Svjesno ili nesvjesno zaboravlja se kako su zaštićena područja. kroz razmjenu znanja i iskustava. uzgoj ljekobilja i šumskih plodova. Cijenimo kako naglasak treba staviti na originalne sadržaje. sagledamo ne samo iznimne prirodne vrijednosti koje pojedinačno posjedujemo nego i da započnemo suradnju koja će izaći iz uskih lokalnih i nacionalnih okvira. te mnogi drugi eko i etno turistički proizvodi i sadržaji. Međunarodnu konferenciju o zaštićenim područjima organizirali smo sa željom da. sa svojim izuzetnim prirodnim vrijednostima i resursima.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Gospođe i gospodo. Hvala! Registriranje sudionika konferencije u Bihaću 23 . u dobroj vjeri kako će Međunarodna konferencija “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ ispuniti naša i vaša očekivanja te doprinijeti ostvarenju zajedničkog cilja. želim nam uspjeh u radu. održivog upravljanja prirodom.

24 .

projekt će također pomoći stvaranju uvjeta za održiv i uravnotežen ekonomski razvoj. Odajemo priznanje inicijativi organizacijskog odbora. koji je pokrenut upravo prije mjesec dana u Nacionalnom parku “Sutjeska“. Svjetska banka ima dugotrajno partnerstvo s europskim zemljama na upravljanju zaštićenim područjima i zaštiti biodiverziteta. očuvati obnovljive resurse koji se eksploatiraju i apsorbirati zagađivače i ugljik. spriječiti eroziju tla. što je prilika za zemlju da ispuni svoje obveze po Konvenciji o biodiverzitetu i učini korak u pravcu ispunjavanja zahtjeva EU Natura 2000. Veliko nam je zadovoljstvo poželjeti dobrodošlicu BiH u ovu porodicu i s nestrpljenjem očekujemo da zajedno proslavimo uspjeh ove međunarodne konferencije i naših zajedničkih napora. i zahvaljujemo im što su nas pozvali na ovaj važan događaj. Putem projekta zemlja će moći povećati površinu pod zaštitom do razina koje odgovaraju lokalnim potrebama i u skladu sa regionalnim prosjecima. Također. utjecati na režim padalina i lokalnu klimu. Vrlo je značajno što su sada oba entiteta u BiH opredijeljena da osiguraju sredstva iz vladinog proračuna za zaštićena područja. Zaštićena područja nude mjesto za rekreaciju. Svjetska banka je najveći pojedinačni izvor financiranja za zaštitu biodiverziteta i pruža podršku za projekte zaštićenih područja u većini zemalja balkanske regije. sa predsjedavajućim ministrom Hercegom na čelu. Ovaj pomak u politici će približiti BiH međunarodnim praksama za održivo vladino financiranje i možda će biti model za druge zemlje u regiji.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Marco Mantovanelli Svjetska banka direktor Ureda za BiH Dame i gospodo. istraživanje. zaštićena područja i prirodna staništa unutar njih pružaju niz društvenih i ekonomskih koristi društvu. uključujući i Projekt šumskih i planinskih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini. 25 . značajno je što će se u bliskoj budućnosti uspostaviti nova zaštićena područja. edukaciju i duhovno uzdizanje. kao što se potvrđuje i ovom relevantnom međunarodnom konferencijom organiziranom u pravo vrijeme. Sve se više spoznaje da su i održivi razvoj i zaštićena područja neophodni i da se međusobno jačaju. turizam. Gledajući zaštićena područja u kontekstu šireg krajolika. na koju ste pozvani da prisustvujete. Ona mogu zaštititi slivove i regulirati protok vode.

26 .

bit će sve teže i teže osigurati ljudski boljitak ako se ekosustavi svijeta. Prvo. potaknuti objavom Sternovog izvješća o cijeni političke pasivnosti u vezi klimatskih promjena. Tu spadaju stvari kao što su: voda. Problem koji naglašava projekt TEEB je taj da naše ekonomije nisu u stanju izmjeriti ono što je stvarno važno za boljitak ljudi te da prema tome nisu u stanji niti pokrenuti odgovarajuće inicijative koje bi vodile 2 . a time i potražnja za dobrima i uslugama ekosustava.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Paolo Lombardi direktor WWF-ovog Ureda za mediteranski program Vaša ekscelencijo ministre okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine. tri četvrtine usluga ekosustava koje se procjenjuju u izvješću. uključujući i ona ekonomski razvijenija. Nekoliko godina nakon Milenijske procjene. godine: Milenijska procjena ekosustava. Nastavak pružanja takvih usluga u budućnosti je neizvjestan. koji je ove godine objavio prvo izvješće o dosad učinjenom. dok ljudska populacija još uvijek raste. Ako se u Sternovu izvješću procjenjuje da će mogući negativni utjecaj klimatskih promjena imati za posljedicu smanjenje globalnog BDP-a od preko 20% (a troškovi drastičnog smanjenja ovog rizika na još nekoliko procenata globalnog BDP-a). ljudska društva. lijekovi. naš glavni kapital. drage kolege. uvaženi predstavnici međunarodnih organizacija. Treće. mnogo veći. regulacija klime i desetke drugih (zapravo još i ne znamo za sve njih). Izvješće naglašava nekoliko veoma važnih stvari. hrana. plodna tla. uistinu je zadovoljstvo i čast predstaviti Međunarodnu konferenciju “Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“. u Potsdamu su politički lideri tzv. postavili sebi šire pitanje: kolika će biti cijena gubitka ekosustava i njihovih usluga? Pod pokroviteljstvom Europske komisije i njemačke Vlade. troškovi poremećaja svjetskih ekosustava su potencijalno mnogo. vlakna. ovise u svom blagostanju o održivom protoku roba i usluga koje pružaju ekosustavi planeta. nalaze se u stanju opadanja izazvanog degradacijom ekosustava koji ih podržavaju. Ovaj bih kratki uvod želio započeti prisjećanjem na jedno važno izvješće Ujedinjenih naroda iz 2005. Drugo. G7 plus pet inicirali su projekt “Ekonomika ekosustava i biodiverzitet“ (TEEB). adekvatno ne zaštite. Nekoliko stotina znanstvenika provelo je analizu stanja svjetskih ekosustava i usluga koje oni pružaju ljudskim društvima. u gradu Bihaću. dame i gospodo. grupe “G7 plus pet“.

prema gospodarskom napretku. Ona također može započeti prikupljanje kritične mase znanstvenika. uviđajući da je priroda strahovito važno sredstvo za društveni i ekonomski razvoj dinarske regije. Crnu Goru. Time sam stigao do zadnje točke svoga uvoda. koju smo nazvali “Dinaric Big Win” (“Dinarska velika pobjeda“). koji su predstavljali Sloveniju. Moje najbolje želje za dobru i produktivnu konferenciju. političara – onih koji će na kraju krajeva morati biti pokretačka snaga novoga stava o ulozi prirode u našim društvima. Bosnu i Hercegovinu. kao što su dijamanti. Ona može započeti ujedinjenje baštine znanja. Hrvatsku. 2 . A ima stvari veoma male ekonomske. i da ona imaju veliku mogućnost da pridonesu ekonomskom razvitku. Srbiju i Albaniju. šest ministara i državnih tajnika šest zemalja ekoregije Dinarskog luka. podrazumijeva osnivanje 13 novih zaštićenih područja i proširenje 9 postojećih. Dr. Želim vjerovati da je potpisivanjem Dinaric Big Wina ovih šest zemalja dinarske ekoregije uvrstilo očuvanje prirode među svoje političke prioritete. Ima stvari od velike ekonomske. prigodom Konferencije stranaka globalne Konvencije o biodiverzitetu. Ova konferencija može na mnogo načina pridonijeti jačanju programa očuvanja u Bosni i Hercegovini i šire. uključujući i ministra Nevenka Hercega. pokazali su izvanrednu sposobnost vođenja prema održivom razvoju potpisivanjem obaveze da znatno pojačaju provedbu programa rada Konvencije na zaštićenim područjima. vođa TEEB projekta. Ta obaveza. i promicanje regionalne suradnje na postizanju ovih ciljeva. ali velike uporabne vrijednosti. Pavan Sukhdev. Usred globalne ekonomske krize. sigurno će biti najvažniji zadatak koji čovječanstvo mora riješiti. citira Adama Smitha u preliminarnom izvješću TEEB-a koji je stvar objasnio bolje nego što ćemo mi to ikada biti u stanju učiniti. kao što to jasno govori sam naslov ove konferencije. iskustva i ideja koji mogu zaštićena područja učiniti uspješnima. ponovna izgradnja temelja ekonomije. administratora. U prvoj polovici ove godine. Hvala na pažnji. ali veoma male uporabne vrijednosti. točnije u svibnju. One su također shvatile da su zaštićena područja ključni instrument da se osigura očuvanje kritičnih ekosustava i biodiverziteta. kao što je voda. nevladinih aktera. Zaštićena područja su instrument održivog razvoja. uključujući nekoliko prekograničnih zaštićenih područja. učenje kako cijeniti stvari koje su nam najpotrebnije.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Priznanje Marcu Mantovanelliu za doprinos promicanju zaštite prirode 2 .

30 .

Rijeke i planine ne znaju za granice i potrebna im je regionalna pažnja izvan okvira državnih granica. njen zakonski okvir potrebno je na odgovarajući način i uskladiti. svojim šumom.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dr Johann Hesse Delegacija Europske komisije u BiH šef Operativnog odjela za ekonomske reforme i prirodne resurse Dame i gospodo. Ove su zahtjeve preuzele sve zemlje članice Europske unije. Ono što je potrebno je učinkovito i uspješno upravljati raspoloživim resursima kako bi se stvorili preduvjeti za održivu upotrebu istih u sadašnjem vremenu. Djelovanje koje se bazira na korištenju prirode i bioraznolikosti može doprinijeti dobrobiti stanovnika ove zemlje i njenom razvoju. nikog ne ostavlja ravnodušnim. Posebnost značaja Bihaća. One koje su od ključne važnosti jesu direktive o pticama i staništima koje reguliraju i osiguravaju održanje konzervacije i biodiverziteta. kao grada kojeg odlikuje njegov Nacionalni park “Una“ i druge prirodne ljepote. Jasno je da jedinstvena bioraznolikost i ljepota ove zemlje pruža mogućnost za razvoj brojnih socio-ekonomskih aktivnosti. a obzirom da Bosna i Hercegovina napreduje na putu pridruživanja obitelji naroda Europske unije. Stoga nam je drago vidjeti da sudionici ove konferencije dolaze iz različitih država ove regije. nije puka slučajnost što se ova konferencija održava u jednom od “bisera“ ove prelijepe zemlje smještene u srcu južne Europe. ali i regije. za buduće generacije. ali i u onom koje će tek doći. zasigurno će doprinijeti pokretanju konsolidiranijih i odlučnijih aktivnosti promoviranja europskih direktiva. Zadovoljstvo mi je što se konferencija za očuvanje zaštićenih područja u svrhu podrške održivom razvoju odvija u gradu u kojem ljepota rijeke Une. grada domaćina nadležnim institucijama i partnerskim organizacijama Bosne i Hercegovine. Europska komisija namjerava nastaviti pružati podršku ovoj zemlji na njenom putu ka Europskoj uniji kao i u ispunjavanju spomenutih zahtjeva i 31 . Stoga je za Bosnu i Hercegovinu od suštinske važnosti da harmonizira relevantno zakonodavstvo u skladu sa spomenutim direktivama Europske unije i učinkovito mobilizira mehanizme za uspješno provođenje potrebnih mjera.

radujem se sudjelovanju na ovom impresivnom skupu na kojem sudjeluju mnogi koji donose odluke. Vjerujem da će ova konferencija značiti jedan važan iskorak u tom procesu. i nadam se kako će konkretne aktivnosti slijediti obveze koje će proisteći iz ove konferencije. Iz istog razloga. Zajedno učinimo uspješnom ovu konferenciju! Zahvala akademika Sulejmana Redžića u ime nagrađenih 32 .identificiranih prioriteta.

ISKUSTVA IZ BIH I REGIJE 33 .I. ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA.

.

Bosna i Hercegovina 35 . Potrebno je definisati rezultantu između ove dvije varijable i uspostaviti održiviji oblik upravljanja. ekološke. CEPRES – Center za ekologiju i prirodne resurse. regije. Priroda Bosne i Hercegovine (BiH) je veoma raznolika. Posebne vrijednosti sadržane su u više od 500 vrsta endemičnih biljaka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTITA PRIRODE BOSNE I HERCEGOVINE – STANJE. BUDUĆE AKCIJE Sulejman Redžić Zaštita prirode predstavlja sistem dirigovanih akcija kojima se postiže osiguranje uslova života svijetu divljine u dugoročnim razmjerama u datoj dimenziji vremena i prostora. pa i ekološko-restauracijske uloge. znatno više vrsta životinja. Takav pristup nameće potrebu definisanja obrazaca održivog razvoja koji će u isto vrijeme osigurati i potrebnu zaštitu. Zaštita prirode neminovno integriše biološke. Slično je i sa geološko-morfološkim i hidrološkim diverzitetom. sc. imala je manje-više sporadične dimenzije. TRENDOVI. dr. Generalno. Sarajevo. u današnjim uslovima. te predstavnika fungije. odnosno pejzažne raznolikosti. Na prostoru BiH je i najviši nivo ekoklimatske raznolikosti. Zaštita prirode. U pogledu biološke raznolikosti spada u sami evropski vrh. kao i direktnu korist lokalnoj zajednici. Zaštita prirode u BiH u prošlosti se bazirala na (pseudo)kapitalističkim i socijalističkim osnovama. što je uz sadjejstvo sa ostalim ekološkim faktorima uslovilo i visok stepen krajoobrazne. pa i globaliteta u cijelosti. Ovakvi pristupi u pojedinim dijelovima svijeta daju obostrano očekivane rezultate.. osim fundamentalne konzervacijske. Tek 1 Akademik prof. ima i nesumnjivu razvojnu dimenziju. priroda BiH ima visoke ekološke i ekonomske vrijednosti. Generalno. odnosno razvojne determinante jednog društva. ekonomske i društvene aspekte. a i generisanje ekološki prihvatljive dobiti potrebne za ostvarivanje programa zaštite. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Upravo u tom periodu je došlo do vrlo intenzivne konverzije vrijednih prirodnih staništa na čitavom vertikalnom profilu BiH. te postratnog perioda. uključujući i prirodu. u dolini Grabovice u području Plase i Čvrsnice. u uslovima intenzivne tranzicije.Strategije biološke i krajoobrazne raznolikosti BiH. U kasnijem periodu uspostavljaju se i drugi oblici zaštite priode kako u domenu biološke tako i geomorfološke raznolikosti (spomenici prirode. U postdejtonskoj BiH. Slijede značajni koraci na ovom polju kroz izradu strateških dokumenata . botanički i zoološki rezervati. Poseban interes je u domenu instrumentalizacije zaštite prirode i iznalažanja indikatora za uspostavu efikasne mreže zaštićenih područja kao najadekvatnijih oblika u održivom upravlja- 36 . eksploatacija šljunka i kamena. Vlašić planina i sl. da bi u Fedraciji BiH dostigla svoju najnižu tačku na vremenskoj ljestvici od uspostave sistematičnijeg upravljanja. motivisani društvenim i kulturno-historijskim razlozima. Stragije zaštite okoliša i sl. krčenje šuma i podizanje vikend naselja. Unatoč tome. Tome treba dodati i niz manjkavosti intersektorske saradnje i povezivanja. uspostavljaju se institucionalni oblici upravljanja na različitim razinama društveno-političkog organizovanja bivše BiH.). U stanju ratnog haosa. “Janj“) itd. te razvojno marginalnu ulogu. nekontrolisana izgradnja razne infrastrukture. stradali su i mnogi vrijedni dijelovi prirode (devastirane su prirodno očuvane sastojine visokih šuma. Osnovni pritisci su: prekomjerna i neselektivna sječa šuma. zaštićena područja su oštećena kao što su u području botaničkog rezervata kod Konjica. vrijedni su svake pažnje i uspostava posebnih oblika zaštićenih područja razine narodnih parkova (“Kozara“ i “Sutjeska“). Tako je bilo sve do izbijanja agresije na BiH. Više svjetla na oblast zaštite okoliša. Gasi se i posljednja institucija koja se bavila pitanjima zaštite prirode: Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH transformiše se u instituciju iz koje je izostavljen segment “zaštita prirode“. Iako. pa sve do planinskih vrhova. prekomjerna eksploatacija ljekovitog bilja i divljih životinja. akvakultura u otvorenim vodama. vodopad Plive. nekontrolisan lov i ribolov. pojedinačna stabla drveća). arboretumi. zaštita prirode svodi se na manje-više formalna djelovanja. sistem zaštite prirode u tom vremenu imao je ekstenzivan karakter. Tako da Fedracija BiH sve do danas ostaje bez nadležnih institucija u ovoj izuzetno važnoj i složenoj oblasti. naročito nakon uspostave zasebnog Ministarstva okoliša i turizma na nivou Federacije BiH. Prokoško jezero na Vranici. pada u sistemu institucionalnog jačanja ovog sektora. idući od pojasa uvijek zelenih mediteranskih šuma. “Peručica“.polovinom prošlog vijeka dolazi do institucionalizacije ove djelatnosti i konkretnih doprinosa. te prašumskih rezervata (“Lom“.

značajan porast političke odgovornosti i radikalna promjena poimanja i uloge prirode i u njoj sadržanih resursa u demokratskom i tržišno orijentisanom društvu kojem BiH neminovno teži. te okolišem u cijelosti. upravljačkog i političkog djelovanja.  Evaluacija diverziteta tla.  Evaluacija močvarnih staništa (niska. u odnosu 3 . Habitat direktive i sl.).  Uspostava zaštićenih područja sa prioritetom u “biodiversity hotspots“ zonama BiH kao što su kanjoni i klisure rijeka. pećine. banke gena i sl.  Razvoj ekološkog informacionog sistema. močvarni ekosistemi. Jer biološkoekološka dimenzija prirode nikada nije bila toliko jakim instrumentom u upravljanju cjelovitim razvojem države.  Evaluacija biljnih zajednica sa aspekta ugroženosti i postojećeg stanja sa izradom “crvene knjige fitocenoza“. BiH na putu prema EU kao jedan od preduslova ima i stavljanje pod odgovarajući režim zaštite.). “nultog“ stanja biodiverziteta na svim nivoima iz čega će proizaći konkretni pravci djelovanja i aktivnosti koje će integrisati biološko-ekološke. katergorizacija upotrebne vrijednosti i procjena ugroženosti. sukladno međunarodnim propisima. ekonomske. približno 20% nacionalne teritorije kroz NATURA 2000 program. naročito hidromorfnog tla. visoke šume. glečerska i planinska jezera. planinski vrhovi.  Razvoj ex situ konzervacije (botanički vrtovi.  Determinacija staništa i njihova evaluacija (EUNIS. a u skladu sa IUCN i drugim dokumentima Evropske unije (EU) i Programa za zaštitu životne sredine Organizacije ujedinjenih nacija (UNEP-OUN). Da bi se realizovali navedeni pravci djelovanja neophodno je promptno institucionalno i kadrovsko jačanje sektora prirode u domenu naučno-istraživačkog. prelazna i visoka tresetišta ili cretišta).  Evaluacija flore i faune sa aspekta ugroženosti i izrada “crvenih knjiga“ flore. pa i projektovanjem regionalnih i globalnih obrazaca razvoja i izlaska svijeta iz postojeće ekološko-ekonomske krize.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nju prirodnim vrijednostima. odnosno adekvatnu procjenu tzv. društvene i političke interese u ukupnom razvoju BiH. faune i fungije. Kao prioritetni zadaci u oblasti održivog upravljanja prirodom BiH su:  Evaluacija prirodnih vrijednosti u cilju efikasne i trajne zaštite i generisanja ekološki prihvatljive dobiti.  Evaluacija i kartiranje geološko-morfološke i hidrološke raznolikosti. To nalaže efikasne mjere kompleksne evaluacije prirodnih vrijednosti ukupne teritorije. kraška polja.

Samo na taj način se može odoljeti sve većim “strastima“ pojedinaca i organizacija da se u njihovim rukama nađu resursi od neprocjenjive vrijednosti i strateške važnosti za razvoj budućih generacija na ovim. kakav se nastoji nametnuti i danas od najuticajnijih političkih lobija kakav je naprimjer energetski lobi. Sve odluke o angažmanu prirodnih resursa moraju se donositi u institucijama demokratskog sistema odlučivanja. 3 . uključivanje nevladinog sektora i javnog mijenja na svim nivoima organizovanja u sistemu odlučivanja. a na osnovu stručnih mišljenja i analiza i procjena koje poznaje savremeno demokratsko društvo. Zbog toga je neophodna intersektorska saradnja.na centralno-ekonomski koncept razvoja u ex SR BiH. još uvijek prirodno atraktivnim prostorima.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROBLEMI ZAŠTITE PRIRODE U HRVATSKOJ Jasenka Topić Uvod Republika Hrvatska. voćnjaci. bez utjecaja čovjeka. alpinske i rubnim dijelom panonske regije. no udio ovih staništa vrlo je malen na sveukupnom teritoriju. Sveučilište u Zagrebu 3 . bilo da su u pitanju oranice. točila i zaslanjena staništa. pripada šumskom području. zahvaljujući svom geografskom položaju. kako onih klimazonalnih. Jasenka Topić. kao i stijene. Pitanje je koliko ovakva raspodjela i općenito gospodarenje prostorom pogoduje održanju bioraznolikosti. klimatskih i edafskih čimbenika te utjecaja čovjeka. Hrvatska. To znači da je u današnjoj raspodjeli otprilike polovica teritorija pod različitim antropogenim staništima. najveći udio teritorija bio prekriven različitim tipovima šuma. tako i ostalih tipova koji predstavljaju prirodne trajne stadije. Prirodnim trajnim stadijima pripadaju još vodena i močvarna staništa. To znači da bi. Zaštita biljnih i životinjskih vrsta može se provesti samo zaštitom njihova staništa. 1 Prof. nalazi se u biogeografskoj podjeli Europe na značajnom križištu nekoliko velikih prirodnih regija: mediteranske. koji određuju svekoliku bioraznolikost Hrvatske. sc. kontinentalne. kao i većina europskih zemalja. pa se upravo staništa mogu koristiti za posrednu procjenu bioraznolikosti. pa će u daljnjem tekstu biti govora o problemima zaštite staništa u Hrvatskoj. Unutar svake od tih regija postoji još mnoštvo reljefnih. vinogradi ili travnjaci – livade i pašnjaci. Nekoliko tisuća biljnih svojti i neznani broj životinjskih svojti obitava na tome prostoru zahvaljujući raznolikosti staništa. dr.

godine? Dotad se na Velebitu odvijala 40 . Velika je zasluga i nacionalnih parkova i parkova prirode. učestalu košnju i slično. Nakon toga dolazi do oporavka šumskog fonda. koja ukazuje na dobru kvalitetu zraka ali i dobro održavanje starih šuma. gnojenje. T ravnjačka staništa i vrištine Svi travnjaci u Hrvatskoj predstavljaju antropogene trajne stadije. Od tada je udio šuma opadao na račun otvaranja prostora za ratare i stočare. u njima raste sve što potencijalno i dolazi u tim tipovima šuma: od biljaka u prizemnom sloju do lišajeva najosjetljivije sveze Lobarion. te bušici i makije u eumediteranskom prostoru. od nizina do planina. pred nekoliko stoljeća zapisi govore da je pod šumom bio daleko veći teritorij nego danas. koji se podižu nakon napuštanja stočarenja. gdje su šume pod posebnom zaštitom. tzv. uvelike su utjecali na promjene tih staništa. a treba dosta truda da se ona makne iz prirode. uz napuštanje tradicijskog stočarenja. najlakše se obnavlja. budući da su hrvatske šume vrlo bogatog flornog sastava. raseljavanje i nestajanje malih zaseoka i tradicionalnog života. Uz to opada potražnja za ogrjevnim drvetom. Sa stanovišta zaštite prirode malo je prigovora takvom gospodarenju u cjelini. pa je tako pred tristotinjak godina oko 70% Slavonije još bilo prekriveno šumom. Šumama se gospodari gdje god je to moguće. a nastali su potiskivanjem (paljenjem i sječom) šuma i stalnim održavanjem putem ispaše ili košnje. ali i za spas i uzdizanje Jugoslavije koja je svoj napredak poslije rata mogla uvelike zahvaliti sječi i prodaji drveta.Problemi zaštite staništa Šumska staništa Kako je šuma prirodna zajednica. demografske promjene. odnosno odvodnju. ne samo da su nestajale površine pod travnjacima nego su se preostale mijenjale i “poboljšavale” kroz razne “melioracije”. preorijentacija stanovništva od poljoprivrede prema industriji ili turizmu. No. zaštitne šume. Stoga je poznata činjenica da su to jedne od najočuvanijih šuma u Europi. koje nadomještaju plin i nafta. a kasnije se tom čimbeniku pridružila i migracija stanovnika u urbane prostore. Što reći na činjenicu da je posljednja krava nestala s Velebita 1971. već i svi tipovi krških šumaraka i šikara crnog i bijelog graba. Većina šumskih tipova pripada staništima iz Direktive o staništima EU. Naravno. S jedne strane zabrana koza u mediteranskom prostoru dovela je do obrastanja krša. Tako se posljednjih desetljeća udio područja pod šumom u Hrvatskoj povećao od 37 do skoro 50%. Budući da zahtijevaju stalni trud čovjeka. to je i najstabilnija. Podignuti su brojni nasadi alepskog ali i drugih borova na napuštenim kamenjarskim pašnjacima. nisu to samo ekonomski iskoristive šume. Naravno.

Iako se i jedna i druga staništa nalaze u Direktivi o staništima (nelogičnost. a gdjegdje su samo ruševine u šumi. pa su površine uglavnom zarasle bušicima i makijom. U prizemnom sloju pojavljuju se niski puzavi grmovi i te se površine pomalo pretvaraju u vrištine vrsta Arctostaphyllos uva-ursi. a šuma se. Brdske košanice također više nisu potrebne jer ima premalo stoke. iako se nalaze u pojasu klekovine bora. Tako se brometalni travnjaci sa svojim šarenilom boja i mnoštvom orhideja (prioritetno stanište iz Direktive) danas teško mogu naći u Hrvatskoj. U tim se tipovima travnjaka nalaze neke rijetke vrste. Aneks 2. Dalmatinske zagore i Ravnih kotara dovela je do vidljivog zarastanja tih područja šikarama. Genista radiata. Juniperus communis ssp. postojala su ljetna naselja. održavaju se samo unutar zaštićenih područja. među njima i one sadržane u Direktivi. no florni sastav govori o trajnim promjenama. Submediteranski travnjaci reda Scorzoneretalia (Direktiva o staništima) također zarastaju na cijelom submediteranskom području. kao što malo preostalih stanovnika kaže. Arnico-Nardetum. nana.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja živahna ljetna ispaša. a s druge strane davno je već stanovništvo srednjeg i južnog primorja zamijenilo tradicionalno stočarstvo turizmom. a u primorskom dijelu sjevernog Jadrana većina se stanovnika preorijentirala prema turizmu i gradovima. Pregled lokaliteta s ovim vrstama pokazao je da se većina nalazi u stadijima vegetacijske sukcesije. S jedne strane vrlo mali dio ukupnog teritorija Hrvatske pripada eumediteranskoj zoni. Ona je srećom u planinskim uvjetima vrlo spora. Kiseli travnjaci. To je dovelo do vegetacijske progresivne sukcesije. smatramo da prednost treba dati planinskim travnjacima zbog bogatog flornog sastava te rijetkih i endemičnih vrsta koje tu rastu. često prava mala sela. Juniperus sabina. a samo rijetki lokaliteti održavaju se redovitom ispašom. Sve ostale površine napuštene su jer ni za bolje travnjake nema interesa. I odredba o zabrani držanja koza imala je dvojaki efekt: zarastanje krških pašnjaka i omogućavanje požara. primaknula do njihova praga. Depopulacija unutrašnjosti Like. Planinske rudine koje se nalaze na izloženim grebenima zaštićene su od sukcesija zbog surovih klimatskih prilika. U Gorskom kotaru jedva da ima stoke. kao što su Pulsatilla grandis i Serratula lycopifolia. Nekadašnji ekstenzivni tradicionalni 41 . no od toga su danas jedini trag ruševine tih nastambi koje se danas gdjegdje (Mirovo) pretvaraju u vikend-naselja. npr. Eumediteranski travnjaci reda Thero-Brachypodietalia još su rjeđi. jer se ne preporučuje koji stadij treba stvarno zaštititi). a sakupljači ljekovite moravke pitaju se kamo je ona nestala. a napustila stočarenje. na nekima su posađene kulture borova. a kamoli za takove sa slabom i nekvalitetnom krmom.

a livade busike (Deschampsietum cespitosae) u području Pokuplja i gornje Posavine. Republika Hrvatska je predložila za uvrštavanje u Direktivu o staništima. Vrištine i bujadnice (Direktiva o staništima). Ostale su još dvije male sastojine. Najveći dio jadranske obale je kamenit i taj je najočuvaniji.maslinici održavali su se često kombinacijom ispaše ovaca i koza koje su u starom masliniku uklanjale prizemno grmlje i onemogućavale požare. Aneks 2). Na južnim poljima značajna je zajednica Deschampsietum mediae u kojoj. ne ih pretvarati u probitačnije oranice ili gnojene livade. a preostale sastojine su izmijenjenog sastava. Samu zajednicu Deschampsietum mediae. budući da obuhvaća značajna staništa Hrvatske. Subpanonski suhi travnjaci sjeveroistoka Hrvatske davno su pretvoreni u kvalitetne oranice. no one se nalaze u građevinskoj zoni pa su im dani odbrojeni. uz gore spomenute endemične vrste. Neki travnjaci na staništima promjenjive vlažnosti također su nestali. Tako su nestale zajednice Serratulo-Plantaginetum altissimae. Na krškim poljima treba potaknuti posrnulo stočarstvo. Vlažni travnjaci. koje su pred sto godina prekrivale velike površine. pa danas ili prirodno zarastaju ili se pretvaraju u krumpirišta i voćnjake. Limonium anfractum. odnosno cijeli red Trifolio-Hordeetalia. kao i sve srodne. pospichalii i Chouardia littardierei (ova posljednja je u Direktivi. kao prijelazni stadij vegetacijske sukcesije između travnjaka i šuma. a prije svega treba održati režim periodičnog plavljenja i isušivanja. Tu su halofilne zajednice s endemičnim vrstama roda Limonium: Limonium cancellatum. pogotovo oni s nekvalitetnim prinosom. npr. Aneks 2). Rhinantho-Filipenduletum vulgaris i Ventenato-Trifolietum pallidi. Na dva lokaliteta još postoje male sastojine livade Gentiano pneumonanthe-Molinietum. Pseudolysimachio longifoliae-Euphorbietum lucidae. muljevita) razlikuju se mnoga staništa. šljunkovita. voćnjake i vinograde. Zaslanjena staništa Ona se uglavnom nalaze uz obalu mora. velikim su dijelom već zarasle u šume ili se nalaze na putu k tome. pjeskovita. Na sjevernim krškim poljima razvijaju se molinietalni travnjaci zajednice Molinio-Lathyretum pannonici (Direktiva o staništima) s endemičnim vrstama Peucedanum coriaceum ssp. danas su prava rijetkost. Velike bujadnice koje su se koristile za stelju (sl. uglavnom su nestali s našeg područja.) davno su izgubile funkciju. Bosne i Hercegovine. Limonium 42 . rastu još Succisella petteri i Edraianthus dalmaticus (Direktiva. a prema vrsti podloge (kamenita. Gratiolo-Caricetum praecocis-suzae. Posebnu pažnju valja usmjeriti na travnjake krških polja s promjenljivom vlažnošću. Crne Gore i Makedonije.

napose uzvodno od Hrvatske na Savi. Stoga se oni prirodno i ne mogu održati u ovim uvjetima. Osim velikih zahvata na rijekama iskopano je posljednjih desetljeća mnoštvo kanala. ali se uništavaju na druge načine. Visoke vode su rijetke. Oni su nastali u geološkoj prošlosti kad je klima na ovom prostoru bila drugačija nego danas.). a za to je potrebno stalno uklanjanje vrsta koje zarastaju i uništavaju cret. već i travnjake i šume te mnoge depresije s vodenom i močvarnom vegetacijom.). Muljevite obale (Direktiva o staništima) ne privlače kupače. pretrpjela su močvarna i vodena staništa. Većinom se na njih navozi alohtoni materijal.). No kanali nisu isušivali samo oranice. pa je većina takvih plaža potpuno ogoljela (sl. promijenile su vodni režim nizvodnog toka. a zadržao se samo jedan zaslanjeni pašnjak na kojem su male sastojine panonske halofilne zajednice Camphorosmetum annuae (sl. barem na jednom mjestu obrambeni nasip Dunava u Baranji odmaknut je nekoliko kilometara od obale. helidrom) (sl. Većina rijeka utvrđena je u koritima pa je onemogućeno plavljenje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vestitum (Direktiva o staništima). parkirališta. pa se pretvaraju u građevno zemljište za infrastrukturu (ceste. uz malo iznimki (sl. škodi. Pjeskovitih obala ima u Hrvatskoj malo. 43 . teška i skupa djelatnost. melioracijskih. Velikim naporom održavaju se tri mala creta. pa tako i u Hrvatskoj. Dravi i Muri. Šljunkoviti žali (Direktiva o staništima) su rjeđi i atraktivniji za kupače. Čovjekova djelatnost često je pomogla i ubrzala njihov nestanak kroz odvodnju. što je trajna. Izgrađeni su od higrofilnih i heliofilnih vrsta pa im svako isušivanje ili zasjenjivanje. a malobrojna populacija Eriophorum vaginatum na rubu je izumiranja. Tako je u posljednjih nekoliko desetljeća iz hrvatske flore nestala vrsta Eriophorum gracile. potpuno su bez vegetacije (Direktiva o staništima). vrlo su posjećene i. No gradnje hidrocentrala i akumulacija na rijekama. čime je omogućeno plavljenje velikog područja Kopačkog rita. Od tih staništa najugroženiji su svakako cretovi (Direktiva o staništima). Vodena i močvarna staništa Velike promjene u Europi. makar i od trava. pomalo zarastaju i prelaze u druge tipove vegetacije.). a zapravo odvodnih. Srećom. a plavljenje Parka prirode Lonjsko polje omogućeno je umjetnom kontrolom vodostaja na tom retencijskom području. pa je tako većina evidentiranih cretova u Hrvatskoj ili potpuno nestala ili su degradirani i u stadiju sukcesije. Iskopani su za isušivanje močvarnih terena da bi se mogli bolje iskoristiti za poljoprivredu. Nekadašnje kontinentalne slatine (Direktiva o staništima) u istočnoj Hrvatskoj nestale su kroz odvodnju. tzv. odnosno preorati.

Agrostemma githago. npr. Uz vodotoke se razvija i vegetacija reda Convolvuletalia. nestaju. I obrastanje slapova drvenastim vrstama opasno je jer ih korijenje drveća može odlomiti. osušeni slapovi odumiru i lome se. seoska dvorišta s domaćim životinjama. Zbog nedostupnosti.. riječni obalni tipovi vegetacije reda Chenopodietalia rubri (Direktiva o staništima) imaju sve manje prostora za razvitak zbog utvrđivanja obala velikih rijeka. a nisu u prethodnom tekstu bila istaknuta. poscharskiana. U eumediteranskom prostoru u Hrvatskoj potpuno je nestalo strno žito. npr. C. U njima rastu mnoge endemične vrste. Oranice su također promijenile sastav korovne komponente. Moehringia tommasinii. Nonnea pulla. Centaurea ragusina i druge. koje je prirodna pojava. a s njime i korovne pratilice. odvodni kanalići uz seoske ceste i sl. Solidago spp. pa se mnoga točila tako degradiraju. 44 . a potpuno su očuvane. Centaurea dalmatica. no ona je danas skoro potpuno uništena najezdom alohtonih invazivnih vrsta Echinocystis lobata. Posebna staništa sedrenih barijera naših krških rijeka osjetljivi su sustavi. a njihovo mjesto zauzele su otporne vrste. U slučaju nedostatka vode zbog uzimanja za potrebe akumulacije hidrocentrale. runolist na Samarskim stijenama. Nekadašnji torovi. Tako npr. Taj problem je izraženiji na planinskim (s endemičnom vrstom Degenia velebitica) nego na primorskim točilima. Hibiscus trionum. Urbanizacija prostora uništila je i mnoga ruderalna staništa. Campanula waldsteiniana. naročito novopridošlice Ambrosia artemisiifolia i Abutilon theophrasti. Pod utjecajem herbicida i ostalih agrotehničkih mjera prorijedile su se stare vrste korova. no umiranje točila. Rasprostranjene su od mora do planinskih vrhova. može se desetljećima svjedočiti o atraktivnim biljkama koje se nalaze na rukohvatu. zajedno s njihovom svojstvenom vegetacijom. C. ali i dugotrajnog odgoja planinara u zaštiti prirode. Impatiens glandulifera i sl. dovodi do vegetacijske sukcesije. iako su ugrožena. portenschlagiana. Točila (Direktiva o staništima) su također prirodni tipovi vegetacije. Galinsoga parviflora. npr. Ostala staništa Mnoštvo je staništa koja čuvaju bioraznolikost.Staništa stijena i točila Hazmofitske zajednice stijena (Direktiva o staništima) prirodni su tip vegetacije i u Hrvatskoj su dobro očuvane. gdje se ona održavaju intenzivnom ispašom ovaca.

uglavnom uz angažiranje ljudi. bilo iz prirodnih razloga. pa i o njima treba voditi računa. To zahtijeva obrazovanje ukupnog stanovništva o važnosti zaštite prirode. Bez obzira na neupitnu ekološku vrijednost šuma. No i staništa koja nisu u Direktivi važna su za ukupnu bioraznolikost. Analiza flore Nacionalnog parka Plitvička jezera pokazala je da na oko 70% šumskih površina raste oko 30% vrsta. te državne subvencije za zadržavanje stanovništva na područjima posebne državne skrbi (i prirodne vrijednosti) i pomaganje tradicionalne poljoprivrede. Od preko 5000 biljnih svojti u Hrvatskoj najveći dio raste izvan šuma. Stoga se pri zaštiti prostora treba rukovoditi načelom da sva potencijalno moguća staništa moraju biti zastupljena u razmjernom dijelu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključak Hrvatska je zemlja velike bioraznolikosti. Mnoštvo staništa pripada onima iz Direktive o staništima i biti će uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000. no to ne znači da nema problema sa zaštitom prirode. koji omogućuje njihov potpuni sastav i bioraznolikost. mehanizacije i financijskih sredstava. bilo čovjekovom djelatnošću. ipak treba voditi računa o sveukupnoj bioraznolikosti. ugrožena i njihove su površine smanjene. 45 . a na preostalih 30% nešumskih površina raste 70% biljnih vrsta zabilježenih za to područje. Naročito treba obratiti pažnju na neka staništa koja su. aktivnu i trajnu zaštitu nekih staništa.

.

sc. nacionalni park. prof. prof. prof. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Kotor. dr. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Crna Gora. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu. Sulejman Redžić.yu 4 . karaktera koji ga kandiduju da bude ne samo nacionalni park nego i prostor koji bi trebao da bude upisan u spisak svjetske-prirodne i kulturne baštine. prof. održivi razvoj 1 Dr. mr. E-mail: zastitaprirode@cg. Po svim dosadašnjim prirodnim i kulturnim potencijalima ovaj prostor na području Crne Gore kao i u državama u okruženju. E-mail: zastitaprirode@cg. Podgorica. sc. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Podgorica. prof. Prirodno-matematički fakultet. mr. E-mail: zastitaprirode@cg.yu. Skadar. Miljan Radović. Dragutin Nedić. sc. biodiverzitetskog i dr. sc. dr. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu. dr. Marko Knežević.yu. akademik Vladimir Stevanović. dr. dr. fizičko-geografskog. akademik Vukić Pulević. Vasilije Bušković. Podgorica. E-mail: zastitaprirode@cg. Podgorica. zavređuje pažnju da bude nacionalni park. Maraš Rakaj. gdje se ovaj veliki planinski masiv pruža. Dmitar Lakušić. Sažetak U radu su date osnovne fizičko-geografske i ukupne prirodne i kulturne osnove budućeg nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije“ koje predstavljaju jedan od najznačajnijih prirodnih i kulturnih potencijala ne samo Crne Gore nego i okruženja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PERSPEKTIVE NOVOG NACIONALNOG PARKA “CRNOGORSKE PROKLETIJE NA BALKANSKOM POLUOSTRVU” Zlatko Bulić & al. sc. Ključne riječi: Zaštita prirode. Balkansko poluostrvo. spomeničkog. Sarajevo. Prirodnomatematički fakultet. Dukljanska akademija nauka i umjetnosti. Kosovska Mitrovica. kulturološkog. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. sc.yu. Podgorica. U radu su date osnovne pretpostavke istorijsko-prirodnjačkog. sc. Fakultet za turizam i hotelijerstvo. Zlatko Bulić. sc. Đorđije Bogdanović. Prirodno-matematički fakultet.

tako i na zagađenje. zaštićenim. a obiluje velikim procentom izvornih ekosistema i rijetkim. 1997. Bulić Z. kao i naučnog skupa sa međunarodnim učešćem “Prirodne i društvene vrijednosti Dinarida“ održanom u maju mjesecu 2007.. realno je očekivati i njegov međudržavni značaj u prekograničnim programima zaštite prirodne i kulturne baštine. 2003. (2000. 94/24 EC & 94/C241/08). 2006. Andrijevici i Plavu i dr. kategorije upravljanja i granica nacionalnog parka. uglavnom na osnovu saznanja o ekološkim vrijednostima tog područja koja su publikovana u stručnoj i naučnoj literaturi i prezentovana na brojnim skupovima. kako na fizičke uticaje na biodiverzitet i staništa. a u budućem periodu. definisano kao novi nacionalni park u Crnoj Gori. nacrt 2007). 2005. et al. već i centar biodiverziteta od evropskog i globalnog značaja (Stevanović. 91/244/EEC. 1973). 2009): Osnovne karakteristike crnogorskih Prokletija kao 5. preko stručno-naučnog skupa o zaštiti prirodnih vrijednosti tog područja koji je održan 1985. (1999-2006). koje se predlažu za stavljanje pod zaštitu kao nacionalni 4 . Nacionalni park “Crnogorske Prokletije“ sa okruženjem (spomenik prirode “Plavsko jezero“) veoma je osjetljiv. 1996. počev od simpozijuma o flori i vegetaciji jugoistočnih Dinarida (Andrijevica. U njoj su predstavljene osnovne fizičko-geografske karakteristike i biodiverzitet koji sa svojom endemičnom i lokalno endemičnom florom i faunom Prokletije karakteriše ne samo kao balkanski centar visokoplaninskog diverziteta. Crnogorske Prokletije. ima prevashodno nacionalni značaj. endemičnim i reliktnim vrstama. 1993. 2001. kojom se utvrđuju režim i zone zaštite. 1995. nacionalnog parka u Crnoj Gori Ovo područje. kao i diverziteta staništa i predjela (Landscape diversity).Uvod Područje Plavskog dijela Prokletija je još od ranije prepoznato kao potencijalni NACIONALNI PARK (Prostorni Plan /Republike 1986. godine u Plavu. 2008.. Prostor novog nacionalnog parka ima visok stepen specijskog diverziteta. 2007. 2007. godine urađena je studija izvodljivosti za ustanovljavanje zaštićenog područja prirode na području Plavskog dijela Prokletija. u organizaciji Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Opštine Plav. Veliki dio Nacionalnog parka korespondira sa staništima iz tipologizacija Natura 2000 i EMERALD područja po osnovu Bernske konvencije (Konvencija o zaštiti Evropskih staništa divlje flore i faune) i EU Wild Birds Directive (79/409 EEC. obzirom na integritet Prokletija kao jedinstvenog planinskog masiva. godine u Beranama. Amidžić L.

145 ha. koja datiraju sa kraja XIX vijeka i sa oscilacijama traju i danas. U neposrednoj blizini nacionalnog parka nalazi se i predloženi spomenik prirode “Plavsko jezero“ koji obuhvata površinu od 1.052 ha. Upoređujući Prokletije sa drugim planinama Balkanskog poluostrva. Kontaktna. Van granica parka nalazi se i rezervat prirode “Visitor“ sa površinom od 1. valovi i cirkovi obrazovani tokom snažno ispoljenih glacijacija. zauzimajući na taj način značajnije mjesto i od Pinda.618 ha. Analiza visokoplaninske flore zapadnog i centralnog dijela Balkanskog poluostrva (zone iznad 1500 m) koja je obuhvatila sve florne elemente osim borealnih. Dosadašnja istraživanja i analiza flore Prokletija pokazuju da se radi o floristički veoma bogatom.502 ha. stenoendemiti (18 vrsta). Prokletije su floristički najbogatija planina Balkana. Jovan Cvijić im je dao atribut “Balkanskih Alpa”. U tome se. Prokletije zaista geomorfološki podsećaju na Alpe i u tom pogledu su bez premca u odnosu na ostale planine Balkanskog poluostrva. a Prokletija u širem smislu riječi 2000 vrsta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja park. Prema najsavremenijim podacima o visokoplaninskim florama Balkanskog poluostrva. Rile i Pirina (Stevanović 1996). definisane su kao posebno značajno EMERALD područje u Crnoj Gori sa nazivom “Plavsko – Gusinjske Prokletije sa Bogićevicom“. 647 ha i u okviru njegovih administrativnih granica se nalaze 2 rezervata prirode i to: Hridsko jezero i Volušnica sa površinom od 1. preko 180 endemičnih balkanskih 4 . razumljivo. između ostalog. ekološkim i biogeografskim argumentima. a po sastavu flore i vegetacije izuzetno interesantnom planinskom masivu. ogleda sličnost između Prokletija i Alpa. Predloženi nacionalni park Prokletije zahvata površinu od 21. Zona stroge zaštite tj. i to kao tip “C” – područje koje je značajno kako za ptice tako i za ostale vrste i staništa. Bogatstvo vaskularne flore crnogorskih Prokletija procenjuje se na blizu 1700 vrsta. sa jednog drugog aspekta. Poseban floristički značaj ovoj grupi flornih elemenata daju glacijalni relikti alpskog i arkto-alpijskog rasprostranjenja. dok je zona zaštite unutar nacionalnog parka – drugi stepen zaštite obuhvatila 11. drijevni oromediteranski elementi. odnosno zaštitna zona oko nacionalnog parka iznosi 6. potvrđuju ovu Cvijićevu konstataciju. obogaćenu čvrstim florističkim.252 ha. Šarplanine. pokazuje da su Prokletije sa 542 vrste na prvom mjestu u odnosu na sve druge planine poluostrva Približno 40% ukupne visokoplaninske flore zapadnog i centralnog Balkana prisustvuje na Prokletijama.150 ha. prvog stepena zaštite obuhvata površinu od 10. te se ovaj planinski masiv može smatrati jednim od floristički (i vegetacijski) najbogatijih na čitavom Balkanskom poluostrvu. duboke doline. Istraživanja flore Prokletija. Po plastici reljefa koju karakterišu planinski vrhovi. Od ovog broja na srednjeevropske planinske vrste u širem smislu otpada skoro 60% (Stevanović 1996).

Na ovom prostoru se i danas mogu naći nove biljne vrste za nauku. i heterogenost elemenata. Planinica 2. 2001).). glacijalna jezera.528 m n. tektonska i glacijalna kotlinska i dolinska udubljenja. koja daju osnovni pečat horizontalnoj razuđenosti reljefa. sa mnoštvom prevoja. Hieracium bertisceum (Niketić 2005). odnosno 42 globalno značajne vrste. prokletijska runjavica (Hieracium bertisceum) i dr.vrsta. krečnjacima i dolomitima u najvišim zonama Prokletijskog masiva. vrela i izvori pitke i mineralne vode. riječne doline kanjonskog. koji svrstavaju Prokletije u grupu hidrološki najbogatijih prostora Crne Gore. Ova raznovrsnost je zastupljena u nizu ekosistema na sniježnicima. Srbiji..480 m. Karanfili 2. sa izraženim uticajem na raznolikost i ukupnu fizionomiju prostora. Zeletin 2.426 m. te zajednicama degradacionih stadija klimatogenih ekosistema . Prokletije su jedna od najbogatijih planina raznovrsnošću flore i vegetacije u sistemu Dinarida i Balkanskom poluostrvu. Alchemilla vincekii (Plocek 1998). na relativno malom prostoru.211 m.energija reljefa koja je izražena u njegovoj vertikalnoj disekciji u rasponu od 900 do 2. prisutni veoma izraženi visinski (orografski) i horizontalni (predjelni) kontrasti. Zbog toga treba uložiti sve napore da se ova planina proglasi nacionalnim parkom. Hidrografsku mrežu ovog područja čine brojni objekti. kraške površi.374 m. v. Planinski lanci Prokletija u Crnoj Gori.005 m. Tako je zadnjih godina na prostoru plavskih Prokletija (Bjelič) pronađeno nekoliko vrsta: proletijska prkosnica (Draba bertiscea). Čakor 1. cirkova i visokih vrhova koji prosto mame planinare i alpiniste (Sjekirica 2. Starac 2. Visitor 2. Osnovne morfološke karakteristike NP “Prokletije” čine dinamičnost .110 m. nedavna otkrića novih vrsta za nauku Draba bertiscea (Lakušić. Helisoperma oliverae (Niketić & Stevanović 2006). Kosovu i Albaniji predstavljaju floristički najbogatije djelove Balkanskog poluostrva. Bogićevica 2. što pokazuje da Prokletije još uvijek nisu dovoljno istražene. Kofiljača 1. Zato su ovdje. na silikatima.126 m. Stevanović 1995). valovskog i kompozitnog karaktera.. Zahvaljujući ovim atributima Prokletije se mogu označiti i kao jedan od najznačajnijih centara florističke raznovrsnoti u okviru velikog centra diverziteta visokoplaninske flore Balkana i Evrope. Pedicularis ernesti-mayeri (Stevanović et al.849 m. kao što su veći i manji vodotoci.528 m.sječina i paljevina. livada i pašnjaka. podzemne izdani i planinske lokve i dr. Najizraženije komponente u morfološkoj kompoziciji i osnovne crte u liku ovog prostora čine: planinski masivi (bila i lanci). Majerov ušivac (Pedicularis ernestimayeri). Oni imaju višestruku razvojnu i 50 . zatim brojnim prirodnim šumskim zajednicama lišćara i četinara. planinskim rudinama.826 m. te antropogenih polupustinja i pustinja. 42 vrste od međunarodnog značaja. Bjelič 2. dr.

Prokletije su najznačajnije njihovo stanište u kontinentalnom i sjevernom dijelu Crne Gore. oko 130 vrsta dnevnih leptira. te činjenice da je u kosovskom dijelu masiva registrovano 179 vrsta. hidroloških i drugih karaktera. razvoj ribarstva. nedostatak zimskog. Registrovano je oko 60 endemičnih vrsta insekata koje su karakteristične za nadzemna staništa. speleoloških. bogato kulturno naslijeđe i u velikoj mjeri očuvana i izvorna priroda predstavlja izuzetnu bazu za razvnovrsnu turističku ponudu na ovom prostoru. 76/06). Kako je već ustanovljeno (Stevanović et al. starosti. Upravo status i koncept nacionalnog parka jeste i najbolje rješenje sa tendencijom da u skoroj budućnosti Prokletije u svom integralnom obliku postanu međudržavni nacionalni park. Koljindarsko. na prostoru NP “Prokletije” nalazi se preko 80 vrsta. geoloških. raznovrsna herpetofauna i ihtiofauna.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ekološku funkciju . biologije i ekologije. Ako se uzme u obzir nekontinuiranost istraživanja. Čardačko i dr. navodnjavanje i razvoj poljoprivrede. Ridsko. 1995).Plavsko. proizvodnja energije. održavanje vodenih ekosistema i drugo. kao i ranog proljetnog i jesenjeg aspekta. gdje su do sada zabilježene 172 vrste ptica. Od 415 zaštićenih biljnih vrsta u Crnoj Gori Rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode Crne Gore (“Službeni list RCG”. klimatskih. vjerovatno je da su Prokletije centar planinskog ornitodiverziteta Crne Gore i Balkanskog poluostrva u cjelini. biodiverztetskih. Zahvaljujući specifičnoj klimi ovog područja pojedini prostori budućeg nacionalnog parka mogu biti izuzetno interesantni kao potencijalne vazdušne banje i razvoj zdravstvenog turizma. kako za sadašnje. Tatarijsko. Ropojansko. brojni vidikovci. Bogatstvo geomorfoloških.vodosnabdijevanje. Bjelajsko. pedoloških. vegetacijskih. Visitorsko. tako da je to i više nego dovoljan razlog da prostor crnogorskih Prokletija uz druge specifične prirodne i kulturne karaktere i fenomene postane novi nacionalni park u Crnoj Gori. jedan od 158 centara svjetske biološke raznovrsnosti. Prostor nacionalnog parka sa okruženjem predstavlja izuzetno atrak- 51 . ovo jezgro predstavlja jedan od 6 centara evropske. tako i za buduće generacije. Međutim. a pored Durmitora. Razlog potrebe očuvanja je jasan: ni na jednom mjestu na Evropi i svijetu ne postoji takva neponovljiva kombinacija vrsta i zajednica različitog porijekla. Specifične hidrografske elemente i značajne turističke vrijednosti predstavljaju glacijalna jezera . kao i nesvakidašnji pejzaži prekrasne planinske doline. odnosno. uvijek treba imati na umu da se radi o jedinstvenom nacionalnom i planetarnom resursu koji se mora sačuvati i dodatno unaprijediti. razvoj raznih vidova turizma i sportova na vodi. oko 200 vrsta gljiva.

alpinistički.šumama. Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o životnoj sredini. Postojeći stepen istraženosti crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. turizam na ovom području treba da bude prioritet razvoja. kako u geološko-geomorfološkom dijelu i drugim fizičko geografskim karakterima. konferencija i okruglih stolova o 52 . zatim seoski. U tom pogledu. kulturno-istorijskog naslijeđa. granice pojedinih zona na osnovu izvršene kategorizacije. koja prvenstveno treba da obuhvati: granice nacionalnog parka u cjelini. sportski itd. ekološki. namjenu prostora i imenovanje subjekta koji će gazdovati nacionalnim parkom. valjana je podloga za utvrdjivanje statusa zaštite. a to je shodno dugoročnoj projekciji zaštite prirode u Crnoj Gori i odrednicama Prostornog plana Crne Gore nacionalni park. U tom smislu proglašenje dijela plavsko-gusinjskih Prokletija nacionalnim parkom je jedan od značajnih projekata ekološke države Crne Gore. kao i opšte ekološko opredjeljenje Crne Gore i njena težnja da se uravnoteženiji regionalni razvoj što je moguće više oslanja na lokalne. značajnijih turističkih zona i adekvatnom upravljanju najvažnijim razvojnim resursima . nameću potrebu daleko ozbiljnijeg pristupa rješavanju ekološko-razvojnih problema na ovom području.tivan potencijal za razvoj brojnih vidova turizma tokom čitave godine. vodama i obradivim zemljištem. Ukupno stanje životne sredine i neophodnost preduzimanja kompleksnih zaštitnih mjera i aktivnosti. Skupština Crne Gore će donijeti Odluku o osnivanju nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije”. prvenstveno prirodne resurse. kao osnovnom predmetu izvršenih istraživanja. Pošto se radi o zaštiti i valorizaciji prostora kao novog tj. S obzirom na visok kvalitet prirodnih i kulturnih potencijala kao i mogućnost poštovanja visokih i strogih zahtjeva zaštite prirode shodno standardima Evropske unije. koji će biti u sastavu JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”. Osim pomenutog zdravstvenog turizma moguće je ponuditi i sadržaje koji se odnose na lovni i ribolovni turizam. petog nacionalnog parka u Crnoj Gori na osnovu Zakona o zaštiti prirode. kulturni. speleološki. sadržanih u ovom radu i zaključaka naučnih skupova. tako i u dijelu živih sistema. posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ukupnog biodiverziteta. Zaključak Polazeći od rezultata dosadašnjih stručnih i naučnih istraživanja prirode i prirodnih bogatstava crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. vrijednih prirodnih i naseobinskih ambijentalnih cjelina. vjerski.

granice pojedinih zona na osnovu izvršene kategorizacije. Skupština Crne Gore donosi Odluku o osnivanju nacionalnog parka “Crnogorske Prokletije” koja prvenstveno treba da obuhvati: granice nacionalnog parka u cjelini. 53 . Kosovo i Albanija). obogaćena florom kontinentalnog i mediteransko-submediteranskog tipa. a zaštita u cilju valorizacije treba da dobije prioritet u prostornim planovima i planovima turističkog i ukupnog razvoja ne samo opštine Plav već i Crne Gore u cjelini. životinje i gljive) smatramo da istraživanja. a na osnovu propisa koji regulišu planiranje i uređenje prostora i zaštitu prirode Crne Gore. a to znači na dijelove koji pripadaju opštinama Rožaje. koji će biti u sastavu JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”. Berane.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja zaštiti i unapređivanju Prokletija. U perspektivi treba razmišljati i na čitav kompleks Prokletijskih planina a to su tereni van granica Crne Gore (Srbija. biodiverzitetu i ukupnoj prirodnoj i kulturnoj baštini. također u cilju zaštite i valorizacije. Prokletije istovremeno čine i značajan refugijalni prostor u kojem se sačuvala i glacijalna flora. namjenu prostora i imenovanje subjekta koji će gazdovati nacionalnim parkom. posebno u odnosu na biodiverzitet (biljke. petog nacionalnog parka u Crnoj Gori na osnovu Zakona o zaštiti prirode.  Prokletije u širem smislu u sastavu visokih planina Balkanskog poluostrva predstavljaju jedan od najreprezentativnijih centara razvoja tercijerne flore koja se sačuvala do današnjih dana. u cilju stvaranja međudržavnog nacionalnog parka. detaljna i naučna istraživanja ekosistema.  Pošto se radi o zaštiti i valorizaciji prostora kao novog tj.  S obzirom da Prokletije predstavljaju jedinstvenu i najgorostasniju geomorfološku cjelinu zapadnog dijela Balkanskog poluostrva sa svim prirodnim atributima koji iz toga proističu. kako u geološko-geomorfološkom dijelu i drugim fizičko geografskim karakterima. Zakona o nacionalnim parkovima i Zakona o životnoj sredini.  Valorizacija plavskih Prokletija kao nacionalnog parka dat će optimalne rezultate kroz dalja organizovana. ističemo nekoliko globalnih zaključaka:  Postojeći stepen istraženosti crnogorskih Prokletija na teritoriji opštine Plav. treba proširiti na planine Prokletijskog sklopa u cjelini. valjana je podloga za utvrđivanje statusa zaštite. a to je shodno dugoročnoj projekciji zaštite prirode u Crnoj Gori i odrednicama Prostornog plana Crne Gore nacionalni park. Andrijevica i Podgorica.

na prostoru cjelokupnog prok1etijskog masiva registrovano je preko 750 vrsta visokoplaninske vaskularne flore. Na žalost. najnepristupačnijih i u velikoj mjeri neistraženih planinskih masiva Balkanskog poluostrva i predstavlja jedan od 158 centara biodiverziteta svijeta. gmizavci. medonosnim. divokoza.700 biljnih vrsta koje predstavljaju vaskularnu floru (paprati i cvjetnice). vegetacijom i faunom uglavnom refugijalnog tipa. Flora ovog dijela Prokletija ima obilježja srednjoevropske flore sa značajnim učešćem arktoalpijskih i submediteraskih elemenata. reliktnih i na drugi način značajnih i korisnih vrsta. na ovom području su zastupljene sve tri grupacije lovno interesantnih vrsta: visoka divljač . čiji je satavni dio crnogorski dio Prokletija. U tom sklopu se posebno ističu plavsko-gusinjske Prok1etije. kao i brojnim endemičnim. geološka. kao i sa vrstama južnih predjela mediteransko-submediteranskog tipa u dužem istorijskom razvoju doprinosile intenzivnijim procesima nastanka biodiverziteta u širem smislu i njegovoj evoluciji. dekorativnim i na drugi način vrijednim i korisnim predstavnicima flore i faune. na ovom prostoru egzistira preko 1. aromatičnim.sisari. Prema raspoloživim podacima. je jedan od najdivljijih. Inače. te klimatski i istorijski faktori uslovili su da Prokletije imaju veliku raznovrsnost i bogatstvo biogeocenoza sa zanimljivom florom. što čini oko polovine flore Crne Gore. koji jednim dijelom (opština Plav) dobija status nacionalnog parka.  Biogeografski položaj i refugijalni karakter ovog složenog i dinamičnog prostora predstavljao je ustvari pribježište za mnoge vrste planinske flore i faune. rijetkim. vodozemci i insekti.  Zahvaljujući raznolikim stanišnim uslovima. Prostor Prokletija. koje su sa autohtonim vrstama. ljekovitim. tako da su neke morale biti i trajno zaštićene.srna. po raznovrsnosti pernate i dlakave divljači Prokletije spadaju među najbogatije dijelove Balkana i Evrope. Svi oni zajedno imaju prvorazredan značaj sa aspekta zaštite i njihovog adekvatnog valorizovanja i racionalne eksploatacije. ptice. endemičnih. od čega je 18 lokalnih i preko 100 balkanskih endemita. prorijeđenim. ovdje egzistiraju brojne vrste životinjskog svijeta . hidrogeološka i pedološka građa. koja su još uvijek nepotpuna. 54 .  Veoma složena geomorfologija terena. reliktnim. za koje se može reći da obiluju velikim bogatstvom raznovrsnih fito i zoocenoza. dosta životinjskih vrsta je prorijeđeno i ugroženo.  Gledano sa stanovišta lovnog turizma. sa velikom koncentracijom rijetkih. ribe.  Prema dosadašnjim proučavanjima.

Pored ovog i drugih jezera. Ibra. Da bi se to i ostvarilo. pored izraženih prirodnih pogodnosti. Maja Karanfil.zec. infrastrukturnih. Cmiljevica u beranskom i Žijovo u podgoričkom dijelu. 55 . niska divljač . uzgojnog.Ridska gora. Ljuče. Komarače. u kojima postoje povoljni prirodni uslovi za znatno obimniji razvoj sportskoribolovnog turizma . zaštitnog i drugog karaktera. koja karakteriše raznovrsna lovna fauna i veoma slikovita priroda. Naime. Posebnu vrijednost u tom pogledu čini Plavsko jezero sa brojnim autohtonim i nekim alohtonim vrstama (7 familija i 15 vrsta) pastrmka (potočna i kalifomijska). stvarno stanje je nešto drugačije.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja mrki medvjed i divlja svinja. ptice . manjić i bodorka. koje bi omogućile da se ovaj resurs adekvatnije valorizuje i daleko profitabilnije eksploatiše . jarebica kamenjarka. Samim tim. lještarka. štuka. izuzev zona stalne nastanjenosti. Hajla u rožajskom. može steći utisak o ekološkoj neugroženosti prostora crnogorskih Prokletija. Šekularske i Kaludarske rijeke.klasičan i foto-safari turistički lov. koja je na Sajmu ribolova u N. kvalitetnih i plemenitih vrsta riba ima i u vodotocima Lima. pomoću kojih bi se ovaj prirodni potencijal razvojno adekvatnije valorizovao i racionalno koristio. omogućava egzistenciju raznolikih vrsta riba. Visitor i Bjeluha u plavskom. kao i njihovom bogatstvu ribljim fondom. Zlorječice.  Mada se na prvi pogled. organizacionog. predstavlja lovno-produktivnu površinu na kojoj egzistiraju i razmnožavaju se brojne vrste divljači. Prije dvadesetak godina u ovom jezeru je uhvaćena mladica težine 41 kg. neophodno je preduzeti niz mjera infrastrukturnog. lisica. Sadu proglašena svjetskim trofejom. lipljen. kuna. moguće je izdvojiti neke njegove dijelove koji su se već afirmisali kao atraktivna lovišta . lovni turizam se nalazi u inicijalnoj fazi uz brojna neriješena pitanja. opsežna terenska istraživanja pokazala su da su prisutni određeni ekološki problemi koji već imaju negativan uticaj na kvalitet prostora i razvojnu ulogu pojedinih elemenata. Mada čitav prostor. Međutim. Sve su ovo tipična brdsko-planinska i pretežno visoka lovišta. što pruža veoma povoljne uslove za razvoj ribarstva i sportsko-ribolovnog turizma. Zahvaljujući brojnosti i disperznom razmještaju hidrografskih objekata.  Hidrografsko bogatstvo. mladica. sivi orao i druge. plavsko-limska zona i zona Cijevne. To je posljedica nedovoljnih i neadekvatnih uzgojno-zaštitnih. zbog niskog nivoa industrijske i ukupne privredne razvijenosti. jazavac. mogu se izdvojiti tri primarne ribolovne zone. Cijevne i drugih.veliki tetrijeb. što se u budućnosti može još snažnije ispoljiti. uz veliku zastupljenost čistih voda.ibarska. zmijuljica. organizacionih i drugih mjera. peš. klijen.

Ljuče i Mojanske rijeke).). koji produkuju velike količine erodiranog materijala i uzrokuju brojne negativne posljedice u donjim dijelovima riječnih korita i na obalama jezera (zasipanje riječnih korita i plićih dijelova jezera. Vruje. naročito u središnjoj zoni (gornji i srednji dijelovi slivova GrIje. povremene poplave obalnih pojaseva i dr. neregulisano odlaganje i deponovanje otpada iz drvno-prerađivačkih pogona. koje produkuju višestruka zagađivanja voda. sa čime ovo područje uveliko računa. ističu se kao najznačajniji ekološki problemi: mjestimično neracionalna i intenzivna eksploatacija šuma uz pomoć moćnih mašina koje stvaraju prosjeke pogodne za razvijanje procesa erozije. vazduha i zemljišta. neadekvatno organizovana eksploatacija šljunka u dolinama rijeka. koja u dugoročnom razvoju može imati bitne posljedice i predstavljati značajan ograničavajući faktor razvoja. Iz tih razloga. može se konstatovati da su na ovom području prisutna određena destruktivna i zagađujuća dejstva na životnu 56 . doline Ropojane i Grbaje i dr. kao i zbog potrebe realnog sagledavanja stanja i iznalaženja adekvatnih smjernica ekološkog i dugoročno održivog razvoja. osobito u blizini naselja. nekontrolisana urbanizacija pojedinih prostora. osobito iz mnogobrojnih privatnih pilana. koje uzrokuje destrukciju prirodnih ambijentalnih cjelina i zagađivanje vode. nedovoljna izgrađenost kanalizacione mreže i potpuno odsustvo kolektora za prečišćavanje svih otpadnih voda.ovi problemi se mogu pojaviti i kao bitni ograničavajući faktori budućeg razvoja i svekolikog kvaliteta življenja na ovom prostoru. koja ruži ljepotu riječnih dolina i predstavlja rizik za pojavu iznenadnih i velikih poplava. mjestimična zakrčenost većine riječnih korita raznim čvrstim komunalnim i drugim otpadom. zbog čega su prisutne brojne divlje deponije. tako da se one direktno i bez ikakvog prečišćavanja ispuštaju u najbliže vodotoke.). nizak nivo ekološke obrazovanosti. naročito u domenu turizma i proizvodnje kvalitetne hrane. Grnčara. naročito turizma (obala Plavskog jezera. uz narušavanje prirodnih ambijenata.  Na osnovu prethodno izloženih i drugih vidova ekološkog ugrožavanja prostora i njegovih elemenata. nepostojanje odgovarajućih i po propisima uređenih deponija čvrstog komunalnog i industrijskog otpada. Dolje. kao i ekološke i turističke kulture kod domicilnog stanovništva. široka rasprostranjenost erozionih procesa različitog intenziteta. naročito na obalama rijeka i duž saobraćajnica. što se direktno odražava smanjenom brigom i interesom stanovnika za kvalitet životne sredine koji predstavlja veoma važan činilac savremenog razvoja. te utvrđivanja najefikasnijih mjera zaštite i unapređenja prirode i cjelokupne životne sredine ovog područja.

a na drugoj omogućiti dugoročni razvoj odgovarajućih ljudskih djelatnosti i aktivnosti. predviđenim Strategijom razvoja ekološke države Crne Gore. te kanjona Cijevne spomenikom prirode. vrijednih prirodnih i naseobinskih ambijentalnih cjelina. jačanje institucionalnih okvira zaštite i praćenja kvaliteta životne sredine uz neposrednije angažovanje organa lokalne samouprave. što znači trajno usklađen razvoj sa mogućnostima i ograničenjima ekosfere. nameću potrebu daleko ozbiljnijeg pristupa rješavanju ekološko-razvojnih problema na ovom području. revitalizacije i unapređivanja svekolikog kvaliteta životne sredine. zatim prostora Turjaka i Hajle regionalnim parkom. ovaj razvojni koncept treba posmatrati kao upravljanje resursima na način kojim se osiguravaju njihova trajnost. Ovo nalaže potrebu preduzimanja odgovarajućih mjera preventivne zaštite. kao i opšte ekološko opredjeljenje Crne Gore i njena težnja da se uravnoteženiji regionalni razvoj što je moguće više oslanja na lokalne. Prioritet treba dati završetku već započetih aktivnosti na proglašenju dijela plavsko-gusinjskih Prokletija nacionalnim parkom. Sa stanovišta ekološke ekonomije. kulturno-istorijskog naslijeđa. Među najznačajnijim su one mjere koje se odnose na efikasnu zaštitu i unapređenje šuma. značajnijih turističkih zona i adekvatnom upravljanju najvažnijim razvojnim resursima . kompleksnu zaštitu svih glacijalnih jezera i njihovog neposrednog okruženja. posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti ukupnog biodiverziteta.šumama. na jednoj strani. prvenstveno prirodne resurse. odnosno eko-menadžmenta i eko-marketinga. S tim u vezi. ovdje se ukazuje na one zaštitne mjere i aktivnosti koje istovremeno. 5 . mogu obezbijediti održavanje prirodne ravnoteže i ekološkog kvaliteta prostora i elemenata. vodama i obradivim zemljištem. zaštita najugroženijih vrsta biodiverziteta. kao i njihovog što većeg integrisanja sa osnovnim razvojnim ciljevima. efikasna zaštita i adekvatno revitalizovanje najvrjednijih elemenata kulturno-istorijske baštine. dugoročni kvalitet i dovoljnost. sanacije. unaprijeđenje ekološke edukacije stanovništva. To tim više što se uspostavljanje i funkcionisanje koncepta integralnog i ekološki održivog razvoja na ovom području mora tretirati kao dugoročan proces u kojem će svaka djelatnost koristiti svoje razvojne potencijale i graditi svoju budućnost na održavanju kvaliteta resursa na kojima je njen razvoj zasnovan.  Ukupno stanje životne sredine i neophodnost preduzimanja kompleksnih zaštitnih mjera i aktivnosti. U tom pogledu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja sredinu.  Cjelokupan koncept i dominantne smjernice održivog razvoja na ovom području treba bazirati na efikasnim mjerama i aktivnostima iz domena zaštite i unapređenja životne sredine. zaštite voda.

(2003): Proctected.. kontinentalnih voda i mora Crne Gore i njihova zaštita”. 46. Podgorica.. II international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. Kashta L. Hadžiablahović S. (2003): Crnogorske Prokletije . 1-65. V. Kosovu i Albaniji). Stevanović V. The book of abstracts and programme. X 2003). 5 . aktivnosti i instrumenti podrške razvoju turizma u nacionalnim parkovima Crne Gore. & Lješević-Mitrović S. Faculty of Science University of Sarajevo (Bosnia and Herzegovina). (2006): Dosadašnje aktivnosti na realizaciji ideje proglašenja Prokletija nacionalnim parkom (Prokletije . Sektorska studija za potrebe PPRCG (PPR).IV. Raferat na okruglom stolu “Mogućnost za ekonomsku i turističku valorizaciju Prokletija” Green Home.Literatura Amidžić L.. Podgorica. Srbiji. Mandić S. & Hadžiablahović S. (2005): Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode.novi nacionalni park u Crnoj Gori. Bulić Z. 11-28. 70-71. Radović M. (2003): Zaštićene i potencijalne vrste vaskularne flore za zaštitu na prostoru crnogorsko-albanskih Prokletija. Vlada RCG & Univerzitet CG.... Bulić Z. (2000): Mjere. br. 17-18: 41-46.. Kotor & Podgorica.19: 43-46. 1 – 311). & Bušković V.. Most . Ohrid. 2007. br. V.. Bulić Z. Lakušić D. str.74. april 2005. UNDP & opština Plav. The book of abstracts and programme. Nedić D.. Bulić Z. & Hadžiablahović S... pp. VII. & Marash R. Zbornik radova sa okruglog stola “Turistički potencijali Plava” održanog u okviru manifestacije “Dani borovnice u Plavu” 29. Zbornik izvoda i saopštenja sa naučnog skupa: ”Prirodni potencijali kopna.“Putovanja”. Bušković V. 2 nd Congres of ecologists of the Republic of Macedonia with International Partipation. (1999-2006): Nacionalni park “Prokletije“ – Studija zaštite. 18-24. str. 65. 2006.novi nacionalni park i novi međudržavni nacinalni park u Crnoj Gori. Bulić Z.biser Evrope. & Hadžiablahović S. Stevanović V.. relicts and rare flora on the Prokletije mountains. 03. II international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. Bulić Z. Bušković V. Zbornik rezimea referata. Jovović V. Podgorica. 2003.. knjiga br.peti nacionalni park u Crnoj Gori. Nedić D. Bulić Z.. (2002): Pohod na Maja Jezerce. abstract book.lokalni informator Projektne kancelarije REC-a za Centralnu i jugoistočnu Evropu u Podgorici. Abstract.. str. Sarajevo Bulić Z. 40-52.. Montenegrin Prokletije . str. Bulić Z. Herceg Novi & Podgorica.. u Plavu. Plav. (2008): Floristic values of Prokletije.). Međunarodni naučni skup “Prirodne i društvene vrijednosti ekosistema Dinarida”. Žabljak. (2001): Prokletije . Niketić M. Arhiv Zavoda za zaštitu prirode Srbije (str. 162. 5-6: 14-17. GTZ.. Third International Balkan Botanical Congress “PLANT RESOURCES IN THE CREATION OF NEW VALUES”..the fifth national park in Montenegro. Beograd.. Centar za kulturu. god. endemics. (2001): Crnogorske Prokletije . Andrijevica & Plav (25-27. Plav. 2003. “Putovanja”. (25-29. list za turizam i hotelijerstvo. 225. str. Knežević M. Podgorica.. Bulić Z.novi nacionalni park u Crnoj Gori. br. 2002. 1.. god. Bulić Z. (2007): Crnogorske Prokletije novi nacionalni park u Crnoj Gori. Bulić Z. RZZPCG & EKO BIH & opštine Berane. (2006): Crnogorske Prokletije . list za turizam i hotelijerstvo. pp.

Bušković V... str.. (2009): Crnogorske Prokletije . V. za potrebe izvođenja sportskih alpinističkih aktivnosti.. Zagreb.. (2008): Montenegrin Prokletije .. 20 (7-8): 159-160...peti nacionalni park u Crnoj Gori... Saveljić D. Knežević M.. Marković ^. Zagreb. Naše planine.. The book of abstracts and programme... Bušković V.. In: Pulević. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Vlade Crne Gore & Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. (1986):Flora i vegetacija algi razdela Charophyta u planinskim jezerima Crne Gore. Plav. Nedić D. str. Tripić R. 20(11-12): 257-260. (2005/06): Map of EMERALD sites in Montenegro. Bogdanović \. Naše planine. (1951): Ridsko jezero. & Lakušić R... str. Zav. (1968): Kolate na Bjeliču u Prokletijama.. Blečić V. 1-430. (1985): Geološki sastav terena plavske opštine “Prokletije” . Obod. (2007): Ivod Studije o opravdanosti proglašenja Plavskih Prokletija nacionalnim parkom.. & Leković S. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Bušković V. Beširović U. Baković A. (1968): U Prokletijama.. str. Zaš. & Jovović V. (Rumija.. 9: 57-98..113... januar 2009. (1963): Pogled sa Maja Rosit. Roganović D. Baldacci A.. Kićović D. Jakšić P. Kroz planine... Prosvjetni rad. D.): Prodromus biljnih zajednica Crne Gore. Knežević M..new national park in Montenegro. Saveljić D. I. Miličković N. Beograd... Nedić D. Barović G.. Nedić D.. Kučke planine.. Podgorica... str.. Rep. Niketić M. 1-46.. & Blaženčić Ž. Naše planine. Vila i dr. Božinović M. Radović M. Rajković M. Stanišić N.. “Crna Gora vrata Balkana . Markišić H..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Bulić Z.Zbornik radova sa naučnog skupa “ Zaštita i unapređenje Plavskog dijela Prokletija“. pp. Blaženčić J. opština Plav. Knežević M. Pršljenčice (Charophyta) u jezerima Prokletija i Visitora.). Podgorica. ]irović R.. Bulić Z. Projekat Ustanovljavanje EMERALD mreže područja od posebnog interesa za Evropu u Srbiji i Crnoj Gori. Božinović M. & Nedić D. Nikčević J. Knežević M. Prokletije. Titograd. Dragićević S. 5 . Božinović M. Muz. Pešić V. Zagreb. svečani broj povodom 60 godina postojanja. & Mulić R. Bogdanović \. 1-30. Titograd. Hadžiablahović S.. (2008): Studija prirodnih uslova za izabrane lokacije u okolini Gusinja. Naše planine. Republički zavod za zaštitu prirode. Perović Z. Telebak B. (1960): Masiv Karanfila. Herceg Novi & Podgorica.Putopisi i zapisi evropskih botaničara”. (1991): U jugoistočnoj Crnoj Gori... 7(16): 3-7 i 7 (17-18): 3-7. Podgorica. &Vincek.Glasnik Odjeljenja prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti 5:187-203. 621-669.. Stevanović V. Podgorica. Podgorica & GTZ. Prir. Bulić Z. Muminović Dž. Radović M. Kasom G.. Lakušić D. Radović M..Prir. Cetinje (Prevod). Jovović V. III international symposium of ecologists of the republic of Montenegro. Marković S. (1976. Bulić Z. Zagreb.. Bušković V... .. Bogdanović Đ. Bešić Z. (2007): Studija o opravdanosti proglašenja Plavskih Prokletija nacionalnim parkom. kancelarija u Podgorici. Vizi O. Kralj S. 15 (1-2): 16-17. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Vlade Crne Gore & Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. 43. Podgorica. Božinović M. & Mihailović R. Bulić Z. Hadžiablahović S.. Bušković V. Joksimović A. 3 (9-10):242-246. Glasn.. 15. & Stanišić N.

Prokletije. Cvijić J. (1976): Po Prokletijama kroz pola stoleća. 21. Prir. 30 (1-3). Beograd. Srpsko geografsko društvo. Cerović B.. Beograd. god. Zbornik radova i saopštenja VII savetovanja konzervatora Jugoslavije. (1938. Gušić B./1918. Bot.. pp. 7 (78): 438-444. Dragović R. D. V. Glas. (1937. Cetinje. Zagreb. Zagreb. Beih. (1938): Prilog morfologiji Prokletija. Beograd. (Prevod).. Shtëp. Wien. e Librit Shkollor. 76-80.. Priština (23-28. Derfler I. Srpsko geografsko društvo. (1995): Crna Gora . Dobnik J. 20-24. (Prokletije).196. Akad. 60-61. Hayek A. pp. Letnji almanah Srpskog planinarskog društva za 19391940 godinu. Erdeljan Z. XCIII.: “Crna Gora vrata Balkana .naučna monografija. (2002): Crnogorske planine . 985. Srps. & Vincek. Beograd. Ljubljana. Bošnjak K. Hrvatski planinar. Hasert K. Priroda.Putopisi i zapisi evropskih botaničara”. CID. 395-401. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Beograd).): Botanička ekskurzija u Prokletije. Gavrilović D. (1924 -1933): Prodromus Florae Peninsula Balcanicae. Denk. str. Akad. Drugi deo: Glas SANU. Zagreb. (1921): Ledeno doba u Prokletijama i okolnim planinama. Društva. Jena. Planinski vestnik. kl. Bošnjak K. Beograd. 56-60. Nov.Nat. Čolić D. (1962): Prokletijska transverzala. “Zvezda” Vrbas. (1994): Jovan Cvijić i glacijacija Prokletija. knj. 1.): Nekoliko novosti iz flore Gornjeg Ibra i Alpa Prokletija. Math. (1983): Flora ekskursioniste e Shqiperise. Glasnik Srpske kraljevske Akademije. (1937): U području Gornjeg Ibra. Tokovi. 99. Wiss.Putopisi. XCIII (1921). 33: 43-49. Gušić B. Hrv. str. XLIX-L. Zagreb. Komove in Durmitor. Gustav Fischer Verlag. Regni. 2. knj. 10 1967. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Ivangrad. (1932): Prokletije I i II. Repert. Naše planine. (1967): Prokletije i Rugovska klisura budući nacionalni park. Podgorica. (1978): Od Prokletija do Durmitorja. In: Pulević. Beograd. (1917.Tiranë. Hayek A. br. Gušić B. . str. Obod. kl. Glasnik Hrvatskog prirodnjačkog društva za godine 1937-1938.(Iz drugih izvora). Glasn. 94: 127-210.): Beitrag zur Kenntnis der Flora von Albanien. . (1991): Graničnim područjem Albanije i Crne gore. Hrvatski planinar. (1978): Na Kopaonik. Cerović B. Akad. Veg. Kroz planine. Hayek A. (1940): Prokletije. 45/50: 22-28. Spec. XCI (38): 188-267 (1913). 78: 373-377.Bošnjak K. Demiri M. Ljubljana. Prizren. Denk.): Beitrag zur Kenntnis der Flora des Albanisch . (1994): Landšaftni prikaz Prokletija. 27(1): 6-16. Wiss. str. Peć.Nat.odabrane planinarske ture. Beograd.naučna monografija. str. Math. Dobnik J. br. (Prevod svih Hasertovih putopisa iz Crne Gore). Beograd. 60 . (1924.m o n t e n e g r i n i s c h e n grenzgebietes. (1913/1921): Ledeno doba u Prokletijama i okolnim planinama. Cvijić J. Planinski vestnik. 116-153.. 9: 11-46. Zagreb.

& Rakaj M. (1950): Šumske zajednice Jugoslavije. 20 (8): 360-369 i 20 (9): 408412. Horvat I. NIJP “Panorama”. (1995): Turistički resursi i potencijali Prokletija . Nikšić.Gusinjska oblast. Futura. 178-184. Košanin N: (1922): O vegetaciji rugovsko-metohijskih planina. Kostić D.uslovi za razvoj turizma. (1964): Crnogorske Prokletije. 2: 58-68. Kotlajić B. str. Glasnik Geografskog društva. 7 (17-18): 34. Zavod za zaštitu prirode Srbije. Janchen E. Zbornik izvoda i saopštenja sa naučnog skupa: ”Prirodni potencijali kopna. (1966): Planine oko Grbaje u Prokletijama. 64. Knežević M. str. Jončić K. i H. izdavačka delatnost “Grigorije Božović”. Beograd. Beograd.75. Beograd. (1964): Crnogorske Prokletije. (1997): Plavsko jezero zaboravljeni glečerski dragulj. Sarajevo. Kashta L. Zavod za zaštitu prirode Srbije. Univerzitetska riječ.Gusinjski region . (1960): Pohod na Crnogorske Prokletije. (Iz drugih izvora). Priroda Kosova (47-60). IV-LIII: 357-362.. (1999): Nacionalni park “Prokletije“ – naučne i stručne osnove za zaštitu planinskog masiva Prokletija na teritoriji Republike Srbije kao nacionalnog parka. Planinski vestnik. Zagreb. kontinentalnih voda i mora Crne Gore i njihova zaštita”. 18 (7-8): 169-178. (1921): Plavsko . Planinski vestnik. druš. 2: 21-26. Zagreb. (1990): U Grebaji među vijencima zapadnih Prokletija. Priroda.. knjiga 21. (1991): Turizam i zaštita prirode Gornjeg Polimlja. Kostić D. str.M. Kranjčev R. Kasalica S. Kićović D. Naše planine. Ljubljana.monografska studija. Janković M. turističko-geografska studija. (1988): Sjeverna Crna Gora. 1-394. Bot. Jovićević A. Beograd. et al. Srpski etnološki zbornik.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Hegediš A. Kovačević M. Jegliš T. Zbornik radova Geološkog i rudarskog fakulteta TVŠ. 1-474.. Bibl. (1975): Zemljišta Prokletija. Priština. sterr. 61 . B. br 90. 7-8 (1-10). Kroz planine. 1952. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Žabljak. Janković M. 18 (5-6): 113-122. Beograd. 81 (41) 1-2: 25-26. Zagreb. Priština. 2: 560-590. (1979): Plavsko . (1989): Bogićevica u Prokletijama. Priština. Jović N. (1985): Na Prokletijama. (1920): Vorarbeiten zu einer Flora der Umgebung vin Škodra in Nord-Albanien. Janjić M. Naše planine. Ljubljana. Encikl. Ljubljana. et al. (1955): Prokletije i Sandžačke planine. Jevtić R. Srpsko geografsko društvo. Biološki list Biol.M. Zagreb. (2001): O zaštiti endemičnih i rijetkih biljaka Albanije. (1953): Prokletije. Beograd. Kolarčevog Univerziteta. Planinski vestnik. 18: 1-3. Knežević M. Kranjčev R. prirodna i kulturna baština“. Studija. (1953): Postanak nekih jezera na Prokletijama. 18 (9-10): 227-230. (2003): “Metohijske Prokletije. & Vincek D. Šumar. Beograd.

Ivangrad. (1978): Prokletije. Beograd. 1973. Lakušić R. Nedić D.. (1963): Lovni rezervati Kosova i Metohije. 18(12): 553-558. Biogradsko) u Crnoj Gori. (1974. Beograd. 2 (B): 178-190. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. (1974): Fauna dna nekih planinskih jezera (Plavsko. Zemlja i ljudi. (1962): Prokletije . Ivangrad. Vučković M.. Lutovac M.Krasnići F. Ljetopis JAZU. Peć.. PMF. Zbornik radova sa simpozijuma o flori i vegetaciju jugoistošnih Dinarida (8-13 jul.): Specifičnosti flore i vegetacije Komova i Prokletija.): Prilog poznavanju flore crnogorsko-albanskih i makedonskih planina. (1958): Kronika Prokletija. (1975): Prokletije. (1974): Zakonitosti vertikalnog rasporeda vegetacije na vulkanskim masivima centralnih Prokletija.. & Međedović S. 91-110. Milojević Ž. Leković S. Priroda. Zagreb. (1985.Bjesket e Nemuna. Lakušić R. Zagreb. Biol. Srpsko geografsko društvo. (1953. 28: 18-28. 9: 47-53. Življenje in svet. 21.): Specifičnosti Prokletija. 49: 185-188. Tokovi. 2. Zbornik radova sa naučnog skupa “Zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. (1967): Geografsko . Ljubljana.. (1975): Neki aspekti faune dna Biogradskog i Plavskog jezera u Crnoj Gori.. 1-199.12. Almanah “Prokletije”.. Marković M. Novi Sad. B.86. Ljubljana. Komova i Bjelasice. str.geološki prikaz Prokletija. (1952): Snežnice. (1933): Prokletije. 11. Marčić . Kušan F. knj.albanskih planina. Komova i Bjelasice. ser. Priroda Kosova. prirodne vrednosti i principi zaštite. Andrijevica). Lakušić R. Marčić . Geologica Hungarica.. Sek. ANUBIH..Gusinjska kotlina. 14. S. S. Zagreb. sv 27. Zagreb. Kušan F. Titograd. Hrvatski planinar. 1-69. Marković M. Zemlja i ljudi. Ivangrad. Glas. LXXXIII. 14: 25-27.Brusina Lj. 54: 218-219. Priština. Beograd.. 9: 235-248. (1977): Plav i Gusinje sa okolinom. Izd. str. Budapest. Univerzitet u Beogradu. Muratagić M. (1929): Geographis und Geologie Nordalbaniens. str. Nedić D. Lakušić R. 18 (11): 500-506. Tokovi. (1971): Istorija proučavanja biljnog svijeta na području Prokletija. Kušan F. Ivangrad. Nopcsa F. Pos. 139-158. Magistarski rad.. 64: 89. Lovaške novine. Sarajevo. Tokovi. geol. Polj. 91-102. knj. Lutovac M. Prir. (1975): Plavsko . Druš. Fasc. (1968): Endemi u flori SAP Kosovo i problemi njihove zaštite. Lakušić R. Tokovi. (1937): Botanička istraživanja crnogorsko . Naumov V. Zagreb. 33: 283-288. 2.Brusina Lj. 62 . (1972): Lekovito bilje na planinama Prokletija.. usovi i klima na Prokletijama. Beograd. turizam i održivi razvoj. Plav. 79 . 113116. Priroda. Hrv. & Markišić H.3. Ljubljana. Plav. (1937): Granicom između Crne Gore i Albanije.Bjesket e Nemuna. (1962): Prokletije . Lindtner V. 11 (34). Grgić P. Marković M. i šum. Planinsk vestnik. (2005): Plavsko-gusinjski regon. Planinski vestnik. Planina bez planincev. Zemlja i ljudi.

Zeitschr. 55. 23: 4 . 24:8285.. 10 (B): 51-75. A. (1965): Izvori i vrela Metohijskog podgora. Sloboda. Baden . Zagreb. str. Pantoczek J. Osterr.391. 1-20. & Vincek D. Petković Sm. Cetinje. Otašević G. (1874): Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae. (Prevod teksta iz 1874). (1981): Novi prilog poznavanju algi Ridskog jezera. (1873): Plantae novae quas aestatate anni 1872 per Hercegovinam et Montenegro collexit et descripsit (I . (1991) Botaničko putovanje Crnom Gorom 1873. Bot. godine. 79 .. (Sa kartom). 295306.81. (1985): Prokletije . III-VII. Ivangrad. 8.III). Beograd. (1972/1975): Stručno mišljenje o uređenju i adekvatnom korišćenju Prokletija kao nacionalnog parka i smjernicama za gazdovanje na tom području.268. Petković Sm. (1874): Botanische Bereisung von Montenegro im Jahre 1873. Pančić J. R. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Osterr. 1985. 1-106. Beograd. Poljoprivreda i šumarstvo. Heim. str.: Crna Gora vrata Balkana . Petrović J. 4 (3-4): 53-65: 4 (5-6) 116-133. Orch. 50-55. Wien. SGD.putopisi i zapisi evropskih botaničara”. Bl. Ein Beitrag zum OPTIMA – Projekt “Kartierung der mediterranen Orchideen” (Orchidaceae). Godine.Württ. str. (1875): Elanchus plantarum vascularium quae aestate a. Bd. Bot. Plav. 1991. 2. Poljak Ž. Naućna monografija “J. 63 . 307-312. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. in Crna Gora legit Dr J. Pantoczek J. Obersteiner L. Zbornik radova PMFD. (1905): Zur Geologie von Nordalbanien. 39-50. (1982): Prilog poznavanju planktona Plavskog jezera. Wien. Jahrbuch der geol. 1987): Reke Prokletija i mogućnosti korišćenja njihovih voda.zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. . XXII (I):51-77. (2000): Priroda i turizam Crne Gore – ekološka pitanja zaštite i razvoja. 26. (Sa kartom Dr Bauera).geomorfološke odlike. Priština. (1991): Itinerarijum botaničke ekspedicije iz 1872. Pasuljević G. Pančić J. Poljoprivreda i šumarstvo. Oesterr. Pintarić K. Alpenzeitung. In: “Prokletije . & Petković St. pp.: “Crna Gora vrata Balkana . Cvijić i Prokletije“.. (1992): Die Orchideenflora Montenegros. 1991.Mitt. str. Obod. Novi Sad.6. “Obod”(Cetinje). 1873. Naše planine. 24 (2): 141 . Crnagorae et Dalmatiae. Petrović J. In: Pulević V. & VINCEK D. Titograd. (1988): Vode i pejsaži Limskih Prokletija. 265 . januar).Putopisi i zapisi evropskh botaničara. Nopcsa F. Ocokoljić M. (1935): Nordalbanische Alpen. Verh. 606 (1. (1968): Prilog poznavanju herpetofaune Kosova i Metohije. (Prevod).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nikolić S. Titograd. The Orchid-flora of Montenegro. Zeitschr. In: PULEVIć V. Podgorica. 85-125. 28 (2): 29-53. Parolly G. Arbeitskr. (1952): Prokletije. Pančić. Zbornik Filozofskog fakulteta u Prištini. Priština. Pantoček J. Pančić J.. 1992.

kao osnov za trajno i racionalno korišćenje područja nacionalnog parka Prokletije.. Beograd. (1880): Gusinjskaja ekspedicija.putopisi i zapisi. Polj. Rexhepi F. str. (1939): Zur Flora von Albanien und Mazedonien. Radulović V.. 47: 165-179. razvoj. Muz. . 64 . janv. 1-615. Geol. drugo dopunjeno izdanje. eddes.): Ergebnisse einer botanichen Reise in den Bertiscus. Titograd. GEF...8 fevr. Rechinger K. Filozofski fakultet. 9:1229.. . 12 (3): 81-97.. str. br. (2005): Građa za vaskularnu floru Crne Gore. Rexhepi F. Shoqata per ruajten dhe mbrojtjen e mjedisit natyror Shkoder. Biotehnika. str. Report.H. Rohlena J. Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore. Odjeljenje prirodnih nauka.. (1994): Vegjetacioni i Kosoves. turizam. Pulević V. (1986): Flora e maleve te larta te Kosoves. Šum. Radović M. str. Berlin-Dahlem. Rovinski P. Priština.Putopisi i zapisi evropskih botaničara.Prirod. Shkoder. Ranđelović N. (1989): Hidrogeologija sliva Skadarskog jezera. Priroda Kosova. 3-4: 213222. Perpiluar ne kuadrin e projektit Mbrotja e vlerave te biodiversitetit te lugines se Cemit me pjesmarrjen e komunitetit. (2004): Crnogorske planine . Rexhepi F.. Polj. (1965): Prilog poznavanju ljekovitog bilja u flori Crne Gore.. Titograd.. Pulević V. Univerzitet u Prištini. Podgorica. (1. 543. XX-XXI: 1-506. Feddes..Vrata Balkana .. Zašt. knj. Zav.. Priština. (1980): Prodromus biljnih zajednica Kosova. Ministarstvo turizma Vlade RCG & Institut ekonomskih nauka. Rakaj M. Rechinger K. Preslia. Radojičić B.. (1988): Visokoplaninska vegetacija Maje Rusolije. & Rexhepi F. Godišnjak Ekonomskog fakulteta u Titogradu. Ruski kurir. 1-96. Glasn. Institut za geografiju. DANU. Pulević V. Podgorica. (1935. 1-. Republ. Nr. & Bušković V.. 38: 365(581)-366(582). Cetinje. Obod. (2004): Harta e Bimeve te Rralla Lugina a Cemit. (1975): Distribucija peostora i mere uređenja zaŠtitnog karaktera.). posebno izdanje.. 38. Nikšić.). Podgorica. (Nordalbanische Alpen. (2005). 1: 105-124. Biblioteka Crnogorsko nasleđe. Titograd. Radojičić B. (1966): Endemične i neke rijetke i prorijeđene vrste drveća u flori Crne Gore. Pulević V. Obod -Cetinje. Vincek D. Šum. Pos. 11(3-4): 17-48.... (Drugo dopunjeno izdanje). Prir. (2002): Geografija Crne Gore . A. 16: 33-54. Izd. Titograd. Ohrid. Report. & Vincek D. knj. 1 do Nr. (2004): Crna Gora . Radović M. – (1983): Zaštićene biljne vrste u Crnoj Gori. Priština.. ljudi. 8. (2002): Crnogorske Prokletije-priroda. programi i granteve te vogla. Edicija Crnogorsko nasleđe. Zbornik radova IV kongresa ekologa Jugoslavije.društvena osnova i regije. 1-390. Titograd. Glasnika. Pulević V. 32: 137-152 & 319-389. & Marić R. Cetinje..Pulević V. Radovanović Ž. 2: 1-218. Praha. viti 2003-2004. Priština. (1942): Conspectus florae montenegrinae. 1. et al.(1963): Planinska jezera Crne Gore i potreba njihove zaštite. Vode Crne Gore.H.

9 (8): 330-331. S. V. Sv XLVIII(1). (1983): Hidrogeografske karakteristike Ridskog jezera. 25:128-133. & Lakušić D.. Stanković M. Zbornik sažetaka V kongresa ekologa Jugoslavije. S. Glasnik Srpskog Geografskog društva. S. Zagreb. 5-6. Globus. (1970): Čemerikova lokva. 133-138. XI 1993. 10. S. Obod. fak. Beograd. in: Stevanović. Stanković M. Beograd.. Titograd. str. Biološki fakultet. (1972): Kraško vrelo “Oko” kod Vusanja. Beograd.. 65 . Stanković M. S. 5: 179-188. Srpsko geografsko društvo. (1975): Planina Visitor. Beograd. (1968): Planina Visitor. S.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Rohlena J. Lakušić D.. S. L/1. Zemlja i ljudi. (1975): Planinska jezera Crne Gore. 183-217. (1994): Jovan Cvijić i Prokletije.: “Crna Gora vrata Balkana . V. 09. Nauka i priroda. Beograd. Lindbergia. (2000): Checklist of hepatics of the Federal Republic of Yugoslavia. Stanković M. str. (1993): Visokoplaninski endemizam Prokletija. -13.). 1. Beograd. Stanković M. Cetinje. (1953): Ribe. poster. u Beogradu. Niketić M. Biol. Plav. (1978): Gorske oči Prokletija. Stanković M. Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore. problem vode u krasu. Simpozijum “Jovan Cvijić i Prokletije”. 35-58. Udruženje javnih. & Vincek D. et Bulić Z. XVI. In: Pulević V. Stevanović V. Beograd. 12.333-337. (Prevod). Srpsko geografsko društvo. S. S. (1958): Visitorsko jezero. & Niketić M.): Biodiverzitet Jugoslavije. Profes.38. str. Glasnik SGD. str 347-393. Stanković M. Ekolibri. (22 . Stevanović V. 63/2. Beograd. Lakušić D. Beograd. Rudski I. Savić S. S. Beograd. Jovanović S. sekc.. (1996): Prokletije . V. 151-157. Glasnik Srpskog geografskog društva. Titograd. Beograd. (1971): Plavsko jezero . Društva. & Vasić. str. (1995): Diverzitet lišajeva (Lichenes) Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. kulturnih i naučnih radnika Polimlja (Berane). (1985): Prilog proučavanju problema ugroženosti i sanacije Plavskog jezera. Vasić. Knj. prirodne znamenitosti Gusinjsko-plavskog regiona i okolnog dela Prokletija. Stanković M. Prilog fizičko-limnološkom proučavanju. Stanković M. Beograd. (1968): Plavsko jezero. V. Beograd. Stanković M. 8. 25: 23-34. 1996. Stevanović D.centar florističke raznovrsnosti Balkanskog poluostrva. (eds. Turistička štampa. 3. Stevanović D. Univ. Ecolibri..27.zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija”. Stanković M. In: “Prokletije . Priroda. (1991): Botanička putovanja u Crnu Goru. In: Stevanović. Stevanović V.turistički vodič. “Jovan Cvijić i Prokletije” . Biodiverzitet Jugoslavije. V. Sabovljević M.putopisi i zapisi evropskih botaničara”. Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode. Glasnik Jugosl. (edc).naučna monografija. (1995): Diverzitet vaskularne flore Jugoslavije sa regledom vrsta od medjunarodnog značaja. 57-70. (1936): Prilog poznavanju vegetacije rugovsko-metohijskih planina. Zavod za zaštitu prirode i prirodna proučavanja. S.

Zagreb. Mullaj (1995): Red book threatened and rare plants species of Albania. 109. 32. (1938): U predvorju Prokletija. 65/5: 156. Vasović M. Urban S. 20. 93-96. (eds. In: Stevanović V. Urban S. Hrvatski planinar. 55-57. 3685. Vasić A. str. Vreme. Kroz planine. (1957/58): Prokletije. Tucakov J. Beograd. 1995. 173-182. (1990): Trojan (2163 mnm) u Prokletijama. str.geografska ispitivanja Prokletija. (Milorad) (1978): Priroda sjeverne Crne Gore. Tokovi. Priroda. Šekularac R. & Stevanović B. (Milo) (1937): Plavsko jezero .): Biodiverzitet Jugioslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. (1995): Diverzitet ptica Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Vasović M. pp. Plav. Ivangrad. 9: 151-161. 34: 60-64. & Kasalica S. Vatovec S. (Milo) (1938): Uz Rugovsku klisuru do snežnog Čakora. (1934): Prokletije.: Biodiverzitet Jugoslavije (Beograd). Srpsko geografsko društvo. Godišnjica Nikole Ćupića. Pravda. br. Vasović M. 10. Peć. Vasić V. (1938): Na vrhovima Prokletija. Zagreb. (1974): Upotreba bilja u narodnoj medicini na području Prokletija i Komova. 34. 2.naučna monografija. str. & Vasić V. (30. Po visovima i gudurama od Dečana do Plava. 124-126. Stojanović I. 108-116.Stevanović V.. “Jovan Cvijić i Prokletije” . godine).geografska ispitivanja Prokletija. Srpsko geografsko društvo. & Mihajlov M. Beograd. Ruci & A. Zagreb. Tiranë. Stojanović I. Beograd. In: STEVANOVIĆ V. Beograd. godine. (1995): Diverzitet flore mahovina (Bryiphyta) Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Beograd. str. Zagreb. oktobra). avgust) 5. Pobjeda. Godišnjak Geografskog društva Crne Gore. (1913): Gusinjska nahija s pogledom na Malesiju. Academy of science institute of biological research. 66 . str. oktobra.naučna monografija. 338-359. & Vincek D. (4. Titograd.. 12/1932. (1958): Alpinizam na Prokletijama. Ferijalac. 18 (29. (1958). 1184 (9. – (1994): Jovan Cvijić i regionalno . Tadić A. Beograd. Vasić A. (1936): U Prokletijama. Tasić V. (1976): Zašto se Prokletije ne proglase nacionalnim parkom.mrtvi kapital jednog kraja kome valja pokloniti pažnju. 7-13. “Prokletije” Almanah. (1994): Jovan Cvijić i regionalno .jun. 4 (11): 6-9 (1957) i 5 (12): 16-17. Šekularac R. Pavić S. Beograd. S. 6.. 158-163. 7.. Titograd. Hronika . Zagreb.1-169. Biološki fakultet i Ekolibri. Beograd. (1932): Prokletije. Vasović M. Podgorica Vangjeli J. Milojević B. Hrvatski planinar. april) 2. Dnevni list “Pobjeda“ str. 2006. 82 (42) 7-8: 137-140. 19. Beograd. 32: 79-86. Šoškić T. 33. 34: 32. (1962): Nepoznati biseri na obroncima Visitora. Pravda. Naše planine. (2006): Prirodne atrakcije – Grnčarska grlja oaza ljepote – kanjon isklesan u kamenu. 12168. 67-69. maj .Prvi period do 1930. april). 17 (15. knj. 148-152 i 183188. Hrvatski planinar. “Jovan Cvijić i Prokletije” . & VASIĆ V. Velimirović M.

RZZPCG & SO Plav. Vincek D. vol.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Vinnassa de R. 3.. C. (1904): Die Geologie Montenegros und des Albanischen Grenzgebietes. Beograd. D... str. & Kovačević M. Izd. du Congre s geol. Grafo Crna Gora. str: 1-531. Zejneli L. (1965): Kapitalističko iskorišćavanje šuma u Crnoj Gori. Vincek D. Bilogorski planinar. de la IX. Pos. sess. Priština.. (2004): Planine Crne Gore . 79 (36): 9-10: 203-204. Vinassa de Regny P. Odlomak iz putopisa. Wien. 103-113. (1972): Šumarstvo i lovstvo u Crnoj Gori u druggoj polovini XIX i početkom XX vijeka. Podgorica Vizi O. R. Ital. XXIV: 84-85. (1905): Sulla tettonica della montagne albanesi a montenegrini. (1985): Zaštićene životinjske vrste Prokletija. Proteus..523 m.Vodič za planinare. Beograd. izd. Vučković D. Popović R. (1953): Plavsko jezero.P. Monitor. Istorijski institut u Titogradu. Koprivnica. Plav & Titograd. Zagreb. str. & Šekularac R. (1975): Balkanski endemi u flori Prokletija. Titograd.) Naše planine. 1-131. 6 . 339-346. (1989): Prokletije . Ljubljana. 1-253. 51(8): 291-297. Geol.. 1. 8. Vučković D. Vukićević D. Boll. Narodna prosveta.Maja Rosit (2524 m). (Sa kartom). str. Vujačić J. Ribarstvo Jugoslavije. intern.): Botanički izlet v gusinjske Prokletije. (1932): Kroz našu Švajcarsku. (1989.. 15/1932. (Putovanje od Čakora do Podgorice). 13 (9) 28: 7-9. Della Soc. Vincek D. Zbornik radova sa naučnog skupa “Zaštita i unapređenje plavskog dijela Prokletija. Wraber T. Istorijski institut SR Crne Gore. 6. Titograd. (1987): Maja Koljat (2. Roma. Pos. Priroda Kosova.

deserves to be national park.PERSPECTIVE OF NEW NATIONAL PARK “MONTENEGRIN PROKLETIJE ON THE BALKAN PENINSULA “ Summary This paper contains basic physically . monumental. Key words: Protection of nature. sustainable development 6 . this part of Prokletije belonging to Montenegro as well as in surrounding countries where this mountain massif is extended. Montenegro. Balkan Peninsula. physically – geographical. Basic assumptions of historically – natural. national park. biodiversity and other characters are represented here.geographical characteristics and overall natural and cultural bases of the future National Park “Montenegrin Prokletije“ representing one of the most important natural and cultural potentials not only of Montenegro but of encirclement. Considering all previous natural and cultural potentials. All these features nominate this area to be. but area to be registered in the list of world-natural and cultural heritage. not only national park. cultural.

Stoga se krški proces razvija kroz mnoštvo manje ili više izdvojenih pojava koje se međusobno povezuju.. Centar za krš i priobalje Sveučilišta u Zadru. premda je to dokazano istraživanjima tek pojedinih područja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja BIH KRŠ: BOGATSTVO. izvorima i rijekama ponornicama. diferenciranje mnoštva endema i neobično bogat i raznolik genski fond. Zapadni dio države duboki je i vrlo razvijeni krš. prema dostupnim podacima. BiH. slovenskom dijelu Dinarskog krša. što u slučaju onečišćenja smanjuje šanse za njegovo učinkovito suzbijanje. Krš u BiH je floristički i vegetacijski među najbogatijima u Europi. Cirkulaciju voda obilježava velika brzina. Sarajevo. krš je kao vrsta reljefa prvi put izučen u Krasu. pa je kod njegova proučavanja u svakom novom slučaju potrebno krenuti iz početka. u kojem su nastale osebujne i gotovo sve vrste krških pojava. Centar za karstologiju ANUBiH. Lebršnik. što je dokazano serioznim stoljetnim istraživanjima. pružili su refugije biljnom i životinjskom svijetu. Pored toga. ivo@vjetrenica. Ravno. Krš se razvija u karbonatnim stijenama podložnim sekundarnim strukturnim utjecajima i osebujna je vrsta reljefa u kojem ne vrijede pravila cirkulacije voda svojstvena homogenim vodonosnicima.com Doc.com 6 . BiH. krška polja s ponorima. zauzimaju od jedne do dvije trećine državnog teritorija Bosne i Hercegovine. uz specifičnu geološku povijest krša. količina i sezonske razlike. dperica2001@yahoo. U morfološkom smislu karakteriziraju ga brojne zaravni. dr. UGROŽENOST I POTREBA ZA ZAŠTITOM Ivo Lučić Dražen Perica2 Sažetak Stijene u kojima se razvija krš. Dinarskom kršu pripadaju dijelovi BiH zapadno od crte Cazin. Stoga su 1 2 Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje. Bogatstvo i raznolikost staništa. a sa stanovišta podzemne faune među najbogatijim u svijetu.

No najveće negativne posljedice nastaju od hidrotehničkih zahvata i melioracija. izložena su onečišćenjima komunalnog otpada. održivi razvitak. obrazovanja.neka mjesta u Bosni i Hercegovini povijesno važna kao locus typicus pojedinih krških oblika. Njihova važnost je u očuvanju izuzetnih vrijednosti Bosne i Hercegovine. Industrijska upotreba krajolika suzbija vrlo propulzivnu gospodarsku granu na kršu – turizam. U svjetlu predstavljenih prirodnih i znanstvenih vrijednosti krša. to ima i nemalu kulturnu važnost. jer su dali nazive nizu stručnih termina u svjetskoj znanosti o kršu. krške vrijednosti. Osim znanstvene. te budućim održivo-gospodarskim očekivanjima. ali o tome ne postoje ni približno usklađeni podaci. Naseljena područja. Takva praksa dovodi na rubove opstanka pojedine životinjske zajednice. zaštićena područja. koji na pojedinim lokalitetima u susjednim zemljama bilježi izvrsne rezultate. Adekvatniji tretman krša treba temeljiti na rezultatima sveobuhvatnih znanstvenih istraživanja. Veliku ulogu pri tome imaju mehanizmi zaštićenih područja. tri dobra na Ramsarskoj listi. institute. Proces nije brz i podrazumijeva izgradnju sustava istraživanja. I sam naziv znanosti – karstologija – duguje ime slovenskoj pokrajini Kras. osobito one koje preporučuje IUCN. osobito ona osjetljiva. kojima se isušuju velika podzemna područja ili se staništa u opasnoj mjeri fragmentiraju. Pri tome treba koristiti najnovije domete svjetske konzervatorske znanosti i prakse. analizirana je njegova javna percepcija kao i upotreba. a ako im je uska rasprostranjenost. ulaze u novo razdoblje. U nekim radovima3 barata se podacima oko trećine državnog 3 Više projekata koje financira međunarodna zajednica 0 . Ključne riječi: krš. Bosna i Hercegovina. a osobito proglašenjem Nacionalnog parka Una. uprave i inspekcije). kanalizacije i industrijskih zagađenja. koja izaziva velike negativne promjene u okolišu. Pojedine ranjive točke pod pritiscima su brojnih neadekvatnih septičkih jama koje dreniraju u podzemne vode. Krš u BiH Krš prekriva veliki dio Bosne i Hercegovine. demonstraciji pozitivnog odnosa prema prirodi. Zaključeno je da je krajnje neprikladna i opasna po živote ljudi i po očuvanje vrlo krhkih staništa i ugroženih vrsta. Čine je većinom kombinacija tradicionalnog i industrijskog okolišnog svjetonazora. Za prihvat takvog pristupa treba izgraditi društvenu strukturu sposobnu za razumijevanje njegovih vrijednosti te za donošenje i ostvarenje ozbiljnih odluka. Dinarski krš. i do prijetnje izumiranju vrsta. okolišu i krajoliku. upravljanja i zaštite (studije. zaštita. koja proglašenjem parkova prirode Hutovo blato i Blidinje.

ne postoji dovoljno diskusije koja bi tematizirala višestruke vrijednosti te najpriznatije domaće prirodnine. Tako. koji dosežu dvostruku razliku. Moguće je da se radi i o razlikama u poimanju pojma krš. u kojima pojave često imaju lokalni karakter. Taj krš je tijekom 20. dinarski krš se proteže od slovensko-talijanske granice do Prokletija. upućuju na zaključak da osnovne činjenice o BiH kršu nisu dovoljno poznate. Sarajeva. Istaknute pojave Krš je prvi put zapažen i opisan u Dinaridima. dok je u istočnom dijelu češće površinsko tečenje voda. koje je uz to najveće krško polje (Magdalenić 1971). Zbog društvenih razloga koje ćemo kasnije izložiti. odnosno površina stijena je zaklonjena tlom i/ili šumom. života i energije (Daoxian 1988). Višegrada i Foče. rijekama ponornicama s dubokom cirkulacijom voda. Međutim. pa se u svijetu u traganju za boljima koriste šire definicije poput one da je krš okolišni sustav sastavljen od stijena. U svakom slučaju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja teritorija. točnije u pokrajini Kras u Sloveniji. a potom se istraživanje proširilo i na druga područja. dijelu koji se geotektonski naziva vanjski Dinaridi. Pripada dinarskom kršu u užem smislu. ta se definicija u pojedinim okolnostima pokazala nedostatnom. kad je vođena željeznička pruga Beč-Trst. tj. Zapadni dio je povezan s brojnim krškim poljima. Banovića. zemlje. s određenim izdvojenim cjelinama. vode. Dok vanjske Dinaride obilježava debeo sloj karbonatnih stijena. a neki čak i oko 65 posto (Čičić 1998). Od 1 . koji se širi od zapadne granice BiH prema njezinoj unutrašnjosti. sredinom 19. Tako. Inače. Srebrenice. prvi podatak o površini krša mogao bi se odnositi na izrazit. Linija istočno do Banje Luke. uključujući zapadni dio Jadranskog mora i sve otoke osim Brusnika i Jabuke. Po jednoj od najcitiranijih definicija krša u Dinaridima. On zatvara područje do crte Cazin – Jajce – Prozor – Konjic – Lebršnik. Ovi podaci. vizualno impresivan krš. za koje su znakoviti krški oblici (Gams 2004). uključujući i BiH. Polja “Završja“ u jugozapadnoj Bosni prvi put su opisana u znanosti kao ta reljefna forma. pripada geotektonskoj cjelini koja se zove unutrašnji Dinaridi. radi se o ozemlju s krškim odvodnjavanjem i učinkovitom korozijom. tu prevladava pokriveni krš. Livanjsko polje se smatra matičnim krškim poljem. stoljeća stekao pejorativan image kao bezvodna kamena pustinja. drugi smatraju da oko 60 posto teritorija BiH prekrivaju karbonatne stijene u kojima se razvija krš (Jovanović i Avdagić 1981). koji po nastanku doseže i osam kilometara. mjestimice zbog sekundarnih strukturnih razloga i dvostruko. atmosfere. unutrašnji Dinaridi su manji i tanji dijelovi karbonatnih stijena. Travnika. Prozora. U BiH su ostvarena brojna važna otkrića krša. stoljeća. U pravilu.

iz koje se izdižu brojni humovi. u kojem ponire i izvire u Duvanjskom polju kao Šujica. Najveća od njih je krška zaravan Trebinjska šuma. Neke od tih rijeka imaju jedno osebujno obilježje – taloženje sedre. Hum. te prisutnost živih organizama – mahovina. izvire kao Tihaljina (od izvora u Peć-Mlinima do Klobuka). “najduža u svijetu“ (Petrović 1963) i “najveća ponornica u svijetu“ (Petrović i Prelević 1965). u Imotsko-bekijskom polju kao Matica i Vrlika. Mostarskog. Slična obilježja imaju okolna polja poput Kupreškog. koji nazivaju devetoimenom rijekom. čistoću. pa Ričina. To se događa izlučivanjem kalcita po riječnom dnu. Ponovo ponire na rubu toga polja i izvire kao Trebišnjica kod Bileće. koja ponire nakon što prijeđe Gatačko polje. te Trebižat (od Humca do ušća u Neretvu). čime stvaraju pragove i brane unutar kojih nastaju jezera i slapovi. upisano na listu zaštićenih dobara Ramsarske konvencije. duž donjeg toka Neretve i Hutova blata. Gatačko. Fatničko i Popovo polje. a ono se odlijeva u Cetinu koja teče do mora kod Omiša. Glamočkog. gdje ponire i izvire u Fatničkom polju. Slično je i sa slivom Cetine. s neobičnom kombinatorikom podzemnih tokova (Milanović 2006). U oba ta polja ponirala je i izvirala u Rijeci Dubrovačkoj i nizu vrulja ili vrela od Slanog.tada je pretrpjelo velike antropogene promjene. Tus su izvrsno oblikovane razne krške forme. Najveći i najosamljeniji među njima. Trebišnjica je prirodno tekla kroz Trebinjsko polje i Popovo polje. gdje se spaja s dijelom vode koja izravno podzemno teče iz Gatačkog polja. Popovo polje je izuzetan skup krških obilježja. potom teče kao Mušnica. Nevesinjsko. osobito niz krških polja istočne Hercegovine: Gacko. Rijeka Trebišnjica smatrana je najvećom ponornicom u Europi i “među najvećim ponornicama u svijetu“ (Mikulec 1974). Jedan njezin dio izvire kao Ključka rijeka u Cerničkom polju. Brina. Suvaja. u karstologiji se smatra locus typicus tog reljefnog oblika (Kranjc 2007). Proces stvaranja sedre uključuje određenu temperaturu voda. bez poniranja dobiva naziv Mlade (od izvora Klokun do utoka Vrioštice). Povezana je s više od 500 ponora. Ona ponire i izvire kao Ričina koja se ulijeva u Buško blatio (Buško jezero danas). Započinje s rječicom Milač u Kupreškom polju. Nastavlja teći kao Vrba do Klinjeg jezera. Duvanjskog ili Imotsko-bekijskog. ali je ipak očuvano do te mjere da je početkom listopada 2008. Krška hidrologija Trebišnjica hidrološki nastaje na sjevernim padinama Lebršnika na vrelu koji se zove Dobra voda. On počinje kao Culuša. bakte- 2 . U svojim dijelovima ovaj sliv se spaja sa slivom Trebižata.

u Popovu polju. Tako. za 94 m u 24 sata u Ombli (Milanović 2006). Neka od polja su stalno poplavljena i čine posebnu vrijednost krajolika. Na Trebišnjici je zabilježena razlika u protoku od 0 do 1250. Plitvička jezera. Zbog toga. a na nekim se voda znala zadržavati duže od 300 dana i prelaziti visinu od 30 metara. koje privlače brojne posjetitelje. a po funkciji jezero. Također. s nadmorske visine 800 m vodi do izvora Bunica na nadmorskoj visini od 37 m s jamskim izvorom istražene dubine oko 73 metra (dakle oko 36 metara ispod razine mora) i pri tome postiže najveću zabilježenu fiktivnu podzemnu brzinu tečenja od 34 cm/s. npr. Takva je prirodno većina navedenih polja u BiH.9 metra i dubinom vode 281. itd. Najbolji primjeri su Krka. Una. Skadarsko jezero i – Hutovo blato. dobar primjer je izvor Bunice s protokom između 0. jer znaju ovisiti od razine voda. Zrmanja. Jedno od ključnih obilježja krških sustava i okoliša jest odsustvo pravila koja vrijede za hidrologiju homogenih vodonosnika. S dubinom od ruba jezera do dna vode od 528. Takva su Vransko jezero na Cresu. Pliva. Također. npr. prisutno je i veliko podizanje razina podzemnih voda. blata. Trebižat. dakle. ali na njegovo pomicanje može utjecati i snažan vjetar (Gašparović 1969). što nedvojbeno izaziva velike hidrološke i hidrauličke promjene u okolišu.4 m. te pred pitanja zaštite stavlja teško rješive zadatke. Podzemne vode ispunjavaju podzemne šupljine i pukotine. po nastanku urušna vrtača.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja rija i algi. Događa 3 . jednom ponor vodi do jednog izvora. donose velike količine vode koju ponori ne mogu progutati. granice sliva nisu stalno jednake. Mrežnica. Procesi su podložni nepredvidivim promjenama i traži se detaljno istraživanje svakog kompleksa stijena (Milanović 1979). Sasvim drugačiji je primjer Crvenog jezera. Pored bioloških. Krške rijeke poznate su po izuzetno velikim razlikama između najmanjeg i najvećeg protoka.72 i 207 3 m /s. Uzroci su najčešće u razini vode. iza Ohridskog s najvećom dubinom od 289 metara. Također. sedra proizvodi i iznimne estetske vrijednosti. Crveno jezero je jedno od dubljih u Europi te drugo po dubini na Balkanu. pri drugim okolnostima do drugog. tzv. krške rijeke mijenjaju položaj površina – podzemlje. ali i na živi podzemni svijet. a bitne razlike se pojavljuju i u određivanja granica sliva. Ponor čiji je kapacitet gutanja 110 m /s. umjesto “normalnog” tečenja po površini. Sliv krške rijeke se ne poklapa s orografskim slivom nego je često prisutna “piraterija“ u njegovu zaleđu. Čak 99 posto takve vode skladišti se u milimetarski uskim pukotinama (Bonacci 2008). Biograd u Nevesinjskom polju. Ponornice u polja. što ima utjecaja na vodoopskrbu. pa se u velikom dijelu polja stvaraju poplave. u kršu se ponor nerijetko pretvara u svoju suprotnost – izvor. pa čak se 3 3 koristi podatak i 2400 m /s. Ono je po formi jama.

Brojne divlje septičke jame akumuliraju fekalne spojeve koji postupno povećavaju koncentracije u pitkim vodama. uz rezultate osebujne geološke prošlosti. a ako se radi o krhkim i endemičnim skupinama. koja dobiva neka pustinjska obilježja. To vodi smanjenju veličine i brojnosti životinjskih zajednica. Uz to. Još teže posljedice za smanjenje staništa nastupaju hidrotehničkim radovima. a održanje prirodne ravnoteže teže. Dalje. Problemi zaštite u kršu Što navedeni morfološki i hidrološki uvjeti znače za zaštitu krša? Predstavljaju velike zagonetke. manja su isparavanja. stvara područje vrlo kompleksnih skupova staništa. a podzemno se nastavlja – u suprotnom. Nema mjesta za daljnje smanjivanje staništa. površinski tok rijeke zna biti orijentiran u jednom smjeru. Takva mješavina geomorfoloških pojava. povećavaju se bujični tokovi. velika pukotinska poroznost uvjetuje snažnu vodopropusnost krša. – krš je izgubio vegetaciju. vrsta može izumrijeti. a donosi dugoročno velike ekološke štete (Špes 2000). podzemlje krša je u pravilu maksimalno iskorišteno. naseljeno je onolikim brojem organizama koliko ih može preživjeti. Dobar primjer je ogolijevanje krša. Itd. Ti procesi se nastavljaju promjenom mikroklime. i sl. Bespoštednim stoljetnim pritiscima na biljni pokrov – ispašom trave i nižeg bilja. i presijecanjem staništa izravnim tuneliranjem. kojima se na površini zadržavaju vode.se i da voda teče uzbrdo. toksikanti imaju veliku negativnu učinkovitost po podzemne ekosisteme i vodonosnike koji služe vodoopskrbi. Ranjivost krških područja poveza- 4 . tj. kad su u pitanju skupine podzemne faune. Na tako različitim uvjetima uspostavljena je prirodna ravnotežu u kojoj se održavaju iznimno bogate i krhke zajednice bilja i životinja. Uređenje poplavnih područja daje eventualno kratkoročne koristi. temperaturne razlike itd. Živi svijet Dinarida floristički je najbogatiji u Europi. U slučaju havarije. Stoga se utjecaji prenose brzo. Zbog svoje geološke prošlosti i zbog zakonitosti ekosistema. filtracija slaba. Stoga je podzemna fauna već ugrožena zbog činjenice da je “osuđena” na ograničene prostore iz kojih ne može migrirati u nove refugije. sječenjem stabala. koja su omogućila vrlo veliku biološku raznolikost. najbogatiji u svijetu (Culver & Sket 2000). Povećava se podzemno otjecanje. ponekad i nevolje. presušuju tokovi. uslijed čega je protok vode brži. a samopročišćavanje smanjeno. ponekad gotovo trenutačno. Osjetljivost krških ekosistema je veća. jer je razvoj događaja nepredvidiv. a faunistički. nakon čega je ispran tanki humusni pokrivač te je nastupila posvemašnja erozija.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja na je s njihovom ograničenom nosivošću. a kod kojih nisu zaživjela načela ekološke etike. Krški lokaliteti u BiH čest su nositelj sakralnih obilježja. potpećina Badanj kod Stoca.5 milijuna godina. središta kulturnog razvoja. od čega pati zapadna civilizacija. a da nam rijetko padne na pamet da je to omogućio krš svojim građevnim materijalom. bogatog i još nedovoljno poznatog inventara“ (Roglić 1969). Dobra ilustracija je Vjetrenica: u aktualnoj BiH malo je tko reagirao na izlaganje Vjetrenice uništenju. Kulturna baština krša Opasnosti po krš dijelom proizlaze i iz tradicionalne podjele na prirodu i kulturu. Karstolozi traže sasvim suprotan pristup. Pred “nama je prirodni park posebnog. a to traže i praktičan život i međunarodne znanstvene oba- 5 . Iz svega se vidi da je društveni tretman krša u BiH loš i nezadovoljavajući. (Mulaomerović 1998). U slovenskom dijelu dinarskog krša posljednjih deset godina napravljeno je više od dvije tisuće analiza sedimenata s datacijama gline i siga (Zupan Hajna et al. geografskim položajem i nemjerivo vrijednim izvorima voda. Predivni primorski gradovi. na sveto i profano. ali su se inspekcije odmah podigle i zaustavile radove koji su prijetili vjerskim kulturnim spomenicima u neposrednoj blizini. najveći gospodarski prevrat u našim krajevima napravio je jadranski turizam koji je rijetko kad priznao – jer nije uglavnom ni svjestan – da se radi prije svega o kršu. Krš traži odgovarajući interes i poznavanje. bilo da se radi o pitanjima za geomorfologe ili za paleontologe. nego vjerojatno najvažniji dio nacionalnog teritorija. 2007) te paleontološkim metodama (Mihevc 2000) kojima rekonstruiraju krajolik unatrag više od 3. poput svetih vrhova. ponekad su kulturne vrijednosti nanesene bez ikakvih fizičkih intervencija u materijalnu podlogu. drveća. No. Pećine su pozornice ishodišnih kultura. fotografirani su milijune puta i gotovo svaki dan gledamo neke od njihovih prizora. itd. Upravo. Stručnjaci pećine promatraju kao skrovišta važnih dokaza za povijest razvoja krajolika. zasluge krša ne treba tražiti samo na tamnim i skrovitim mjestima. na umno i tjelesno. pećine s najbogatijim staništima u svijetu. npr. a što je posebno izraženo u zemljama koje su napustile tradicionalni svjetonazor. Krš nije samo geografski prostor. upozorio je prije četrdeset godina karstolog Josip Roglić. izvora. a ona proizlazi iz smanjene sposobnosti samopročišćenja i samoobnavljanja okoliša ili pojedinih dijelova krškog krajolika (Špes 2000). Razlika između prirodne i kulturne baštine nije uvijek jasna. u njima su nađeni ponajstariji kulturni artefakti. Takvih primjera u BiH ima mnoštvo.

itd. Radi se o industrijsko-energetskom i ekonomističkom pristupu koji krški prostor vidi kao izvor hidropotencijala. Krški krajolici pretrpjeli su promjene čijih posljedica još nismo svjesni. naravno. Službena statistika FBiH smatra Trebišnjicu najdužom ponornicom u Europi. brojna nalazišta čovječje ribice (Proteus anguinus). Određene promjene pretrpjeli su Vrbas i Drina. Zadatak koji znanstvena zajednica ima na promicanju krša Roglić opisuje riječima: “Raditi na tome draga je i zanosna obaveza.veze. pa se jezera moraju povremeno prazniti da bi se očistio silni nanos. opjevani mitem života Hercegovine. pretvorena je gradnjom hidroakumulacija u gornjoj polovici toka u jezerske terase. staništa jedine podzemne slatkovodne školjke na svijetu Congeria kusceri. zahvaljujući i eksploataciji šljunka. Poljoprivredni aspekti koji su se često spominjali kao komparativna prednost za poduzimanje melioracija u kršu. Livanjsko polje je meliorirano. te navodi dužinu od 96 km. Promijenjeni su. njihovo stanište. međutim. i geomorfološki procesi.“ Sužena percepcije krša Unatoč tome i danas u BiH prevladava javna percepcija krša koja je snažno antiekološka. drveta i općenito isključivo kao podlogu za ekonomski razvoj. sve dublje zalazi more i razara postojeće životne zajednice. nisu više njegovo stanište. sporo su ili nikako privođeni svrsi. Unatoč tomu nedostaju sistematska istraživanja dinarskog krša za koje je potrebno osnovati institute za krš. Rijeka Neretva. krajem sedamdesetih godina 20. Donekle je sreća što je akumulacija Buškog jezera pružila oštrulju zamjensko utočište. pa rijeke koje su bile stanište endemičnog oštrulja (Aulopyge huegelii). On jako nedostaje donjim dijelovima rijeke u koje. jedina rijeka koja kroz iznimno razvijeni krš u BiH cijelim tokom ostaje nad zemljom. zdravlje ljudi. što je moralo utjecati na sastav živog svijeta. itd. Između ostalog. Pri tome nisu uzimane u obzir ranjive prirodne vrijednosti kao biljni i životinjski svijet. Popovo polje. U akumulacijama je zadržano četiri milijarde kubičnih metara vode (Milanović 1983) koja je ranije hranila voluminozne podzemne prostore sliva Trebišnjice. životni prostor endemične gaovice (Delminichthys ghetaldii). zavičajnost. a time i antikrška. uništeni su tipski lokaliteti jedinog slatkovodnog serpulida na svijetu Marifugia cavatica (Sket 1983). Ona je. Ipak. koje još nisu ozbiljnije istraživane. mjesto za iskorištavanje sirovina: kamena. stoljeća preko noći je isušeno. danas 67 km betonskog kanala koji povezuje dvije hidrocentrale 6 . najveće promjene nastupile su isušivanjem krških polja. prostor najvećeg podzemnog biodiverziteta na svijetu. Ranije brza rijeka potpuno je promijenila stanišne uvjete.

koja od 1996. zemlja slične veličine i razvitka kao BiH. Holističko vrednovanje i upotreba Temelj za adekvatno vrednovanje krša i krške baštine jest visoko znanstveno izučen prirodni sustav koji se stavlja u odnose prema prirodnim. kod drugog treba evaluirati nacionalnu i regionalnu povijest. krajolik i geodiverzitet. na Bijambarama. vodu i zrak. Adekvatan primjer je Slovačka. historijske i suvremene kulture.2 milijuna stanovnika. traže znanost koju prati ekološka etika. Slovačka ima oko 7 posto državnog teritorija prekrivena kršem u kojem je opisano i istraženo 4760 speleoloških objekata.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja – Goricu i Čapljinu. Sav slovački krš zaštićen je kroz nacionalne parkove. sadržaj pećina. osim snažne volje prema izazovima interdisciplinarnosti. edukacij-  . a 5 od 12 najvažnijih pećina uvršteno je na Popis svjetske baštine. od kojih neki ostvaruju po milijun posjeta godišnje. BiH površinu 51. U BiH krš još službeno nije identificiran kao baština. na kršu su proglašena dva nacionalna parka. a BiH od 2005. kulturnim. Na zasadima novih ekoloških stajališta trebalo bi formulirati razvojnu koncepciju koja bi imala izražene znanstveno-edukativne. 2004). mogućnosti i ograničenja područja. od kojih je mali broj dobro istraženih. podzemni krajolik. Ove sugestije premašuju zahtjeve na koje mogu odgovoriti izolirane i instrumentalizirane discipline te. etnička kretanja populacije i njezin sastav. povijesno-humanističkih.000 km2 i 4. od čega samo donekle prirodna rijeka u dužini od 3-4 km kroz Trebinje. U prilog krških vrijednosti možemo navesti da su u hrvatskom dijelu dinarskog krša smješteni svi nacionalni parkovi (8). te razvoje prethistorijske. treba voditi računa o detaljnoj evaluaciji prirodnog kulturnog aspekta baštine: kod prvog treba ispitati vrijednosti s obzirom na nacionalni i regionalni kontekst. duhovnim. E. Edukativna bi se ogledala: u otvaranju instituta i programa na fakultetima prirodnih znanosti. provodi stalni monitoring. Usporedba u upravljanju kršem s nekom drugom europskom zemljom dat će sugestivne odgovore na njegov položaj u BiH. vjerskim i povijesnim vrijednostima. upravno-organizacijske i gospodarske strane. u Vjetrenici na amaterskoj osnovi i od 2006. BiH ima oko 60 posto državnog teritorija prekrivena kršem u kojem se smatra da ima 3-4 tisuće speleoloških pojava. Prema napucima za holistička vrednovanja krša koja zagovara UNESCO za Popis svjetske baštine (Hamilton– Smith. te površinski i podzemni biodiverzitet. a na Popisu svjetske baštine nema ni jednog takvog objekta. Slovačka ima površinu od 49. Sutjeska i Una.4 milijuna stanovnika.000 km2 i 5. U Slovačkoj postoji Državna uprava za krš.

Krka i Paklenica. područje treba obuhvatiti prostornim planiranjem. tehničkim i društveno-humanističkim područjima. i prilagođavanja održivom razvitku. Prvenstvo zaštite treba dati područjima i mjestima koja imaju visoku prirodnu. No. upravljanjem vodama i drugim zakonodavnim mjerama koje će osigurati količinu i kakvoću voda koje ulaze u krš. u unošenju krša kao stavke u javni budžet. koji je što bolje očuvan. Upravne-organizacijske i gospodarske strane ogledale bi se u osnivanju nadležnih upravnih i stručnih jedinica: uprava za krš sličnih postojećim za vodu i šumu. u reviziji razvojnih planova s okolišnih stajališta uključujući spomenute osobitosti krških ekosistema. serijski upisi širih područja. treba štititi cijele slivove krškog područja koje se vrednuje. u pokretanju jedinstvena dinarskog prekograničnog programa istraživanja i održivog razvitka. 1997). itd. Škocjanske jame i drugih. kao i edukacijskim projektima i zaštitom baštine (Watson & al. zavoda za krš. a gdje to nije moguće. u izradi javne strategije za krš i menadžment planova za sve segmente okolišne politike. Službene smjernice IUCN-a za krš i pećine upućuju vlade zemalja članica da trebaju osigurati zaštitu reprezentativna izbora krških lokaliteta u smislu IUCN-ovih kategorija I. Na Forumu o kršu i svjetskoj baštini u Europi. itd.  . Na temelju prethodnih vrednovanja i izgradnje institucijskog okvira potrebno je potaknuti održivi razvitak za koji u dinarskom kršu imamo dobre primjere zaštićenih područja Plitvice.skih i ekonomskih znanosti. u financiranju izvannastavnih programa koji će voditi većoj identifikaciji krškog inventara. istaknuto je da vrijednosti i ugroženosti krša premašuju mogućnosti da se njegova adekvatna površina stavi pod zaštitu UNESCO-va Popisa svjetske baštine. u stipendiranju pomlatka i njegova uključivanja u međunarodne tijekove kako bi uskoro njegovi pripadnici mogli preuzeti odgovornost za razvitak BiH. stavljajući u postupak širi opseg vrijednosti na jednom mjestu. Gdje god je moguće. godine.-IV. Idealne cjeline su navedeni nizovi krških polja sa zajedničkom hidrologijom. Stoga je sugerirano da se kandidiraju tzv. istaknuta je potreba razvijanja veće osjetljivosti javnosti na područja krša koja neće biti obuhvaćena formalnom zaštitom. a najbolje jedinstvenog studija krajolika s prirodoslovnim. koji je održan u Lipici u studenome 2004. koji bi okupljali njegova najreprezentativnija obilježja. ekonomsku i kulturnu vrijednost.

Sarajevo. predstavlja tip iznimno vrijedne i istodobno ranjive baštine. 31. (urednici): Krš bez granica. Culver D. Introduction. i Avdagić. znanstvena i ekološka infrastruktura. R. Ivan. Karbonatne facije u geološkoj građi terena Bosne i Hercegovine. 1981. Nova Gorica: Univ. vol. Zadar. Sarajevo. str. Gams. 1969. Posljedica takvog razvoja ilustrativna je na primjeru prvih susjeda Une i Plitvica: iako udaljena samo 20 km zračne linije od Plitvica. [također 1974. 2004. Kras u Sloveniji v prostoru in času. 508. 1981. Zagreb.C. Pri tome. E. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. Darovi i opomene donjih voda. Andrej. 3-37 Daoxian Y. osobito dio koji pripada geotektonskoj cjelini unutrašnji Dinaridi. Journal of Cave and Karst Studies 62 (1): 11-17 Čičić S.. Morfološke i hidrografske karakteristike podzemnih kanalnih sistema u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Popova polja (Zapadni dio Donjeg polja). Ognjen. i 2005. Geografski pregled. 1-21. Stoga. 2004. čiji su vodeći predstavnici već ostavili divovske tragove u istraživanju ovdašnjeg krša. Hamilton–Smith. On the Karst Environmental System. History of karstology. Natchitoches. Sarajevo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključak Krš Bosne i Hercegovine. 1998. Nedostatak percepcijske sposobnosti zajednice prati i međusobno uvjetuje nedostatna organizacijska. str. XXI (1): 30-46. Održivo korištenje krša uvijek započinje i trajno se prati znanstvenim istraživanjem i monitoringom. 2008. 2004. U moderno doba bio je izložen pretežno industrijskom tipu upotrebe. Kranjc. I dio.] Gašparović. 2000.  . U: Učno gradivo 2 [Elektronski vir]. Naš krš. Fak.. 2007. Ratimir. Hotspots of subterranean biodiversity in caves and wells. Neka pitanja o razvoju i hidrogeološkoj funkciji karstnih polja. za podiplomski študij. XIII. broj 10-11. 55-78. jedini ispravan i odgovoran pravac jest razvijanje održivog korištenja krša. U: Brmbota Devčić. str. Sarajevo. Jovanović. drugi skup mjera treba biti usmjeren na odgoj za vrijednosti krša.. Lousiana. I. . 2007a. Inštitut za raziskovanje krasa. VI. Bosna i Hercegovina se ne treba osjećati usamljenom jer može računati na pomoć svjetske znanstvene zajednice. & Sket B. Una je u formalnom proglašenju nacionalnim parkom kasnila 60 godina.Str. 95-114. program Krasoslovje. koji je reducirao percepciju njegovih vrijednosti te umanjio sposobnosti održanja prirodne ravnoteže.. T.. Jedna od vidljivijih mjera jest proglašenje niza zaštićenih područja različita tipa. . Paper to US / ICOMOS 7th International Sypomosium. Naš krš. Ljubljana. str. Literatura Bonacci. I. 1988. kulturna.Postojna: Znanstveno raziskovalni center SAZU. Podipl. Proceedings of the IAH 21st Congress. 139–164. i Lučić.

261-270. Mulaomerović. Andrej. Treći jugoslavenski speleološki kongres. N. 1974. Josip. Sarajevo. Geografski aspekt Dinarskog krša. Roglić. VI. Hamiton-Smith. Hidrologija karsta i metode istraživanja. (Sabrana djela I. Petar. Institut za biologiju Univerze Ljubljana. IX. Sarajevo. Špes. Milanović. vodozahvati. 1983a. 1977. Gilleson. Neke karakteristike krša istočne Hercegovine.. D. Mihevc. Watson. Metka. Borislav. Treći jugoslavenski speleološki kongres. Značaj i ugroženost podzemne faune Popovog polja i predlog za najosnovniju zaštitu. str. Krš Jugoslavije 6. Lučić. 4.. Trebinje. JAZU. Geološko inženjerstvo u karstu: brane. E. 2000. 2000. Uzunović. Stjepan. Milanović. Beograd 362. Sket. 1963. str. 0 . Ljubljanja. 30. Geographica Slovenica 33/I. Beograd. HE Trebišnjica. Ljubljana. Mikulec. 1-20) Sket.Mihevc. Jasminko. Mladenović. 2003. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. 57–73. 472 str. Sarajevo. Ivo. 1983. Split – Zadar . O. Acta carsologica 36/1: 242. Energetska osnova slivnog područja Neretve i Trebišnjice. Time recorded in cave deposits – 10 years of paleomagnetic research in Slovenian caves. tuneli. Guidelines for Cave and Karst Protection. Vjetrenica – pogled u dušu zemlje: znanstveno-popularna monografija s 200 fotografija. Sarajevo 1974. zaštita voda. 291. 1969. 2003c. Petar T. Uticaj hidrosistema Trebišnjica na režim površinskih i podzemnih voda u Popovom polju. akumulacije. 9-49. Prilog poznavanju hidrogeologije za područje sliva vrela Omble. Sarajevo 1963. str. & Bosák. str. Petrović. Fosilne cevke iz bestropne jame – verjatno najstzarjši ostanki jamskog cevjarja Marifugia (Annelida: Polychaeta). injektiranje. 1999. Sarajevo 2005. 1963. 302. 1998. 19-38. 2006. Boris. Elaborat. 1–22. J. Milanović. International Union for Conservation of Nature and Natural Resources. Petar. U: Lučić. J. 2007. 14–15. P. & Kiernan. Naš krš. str. Pruner. Boris..Zagreb 2004. Milanović. 65 ilustracija. Zagreb: I. str.. Geografske značilnosti pokrajinsko ranljivih območij v Sloveniji... II/1.. crteža i faksimila. O svetome bosanskome podzemlju Blagaj. 1983. K. 322 str. 1979. Životinjski svijet Vjetrenice. 41–52. Zagreb. 15 karata i 10 tablica. Petar T. P.. Karst istočne Hercegovine i dubrovačkog priobalja. – Acta carsologica 29/2. Energoinvest. A.. 209–218. Zupan Hajna.. 5-32. str.

The western part of the country is a very deep and developed Karst in which some peculiar and almost all types of karst phenomena exist. springs and sinking rivers. is studied for the first time in Kras. In addition. demonstrated that the karst in Bosnia and Herzegovina is among the richest in Europe when it comes to the flora and vegetation. this is of great cultural importance as they gave names to a number of professional terms in the world’s science of karst. have given refuge to plants and animals. In the morphological sense. The karst is shaped in carbonate rock exposed to the power of secondary structural movements. The water circulation is characterized by high speed. isolated phenomena that are mutually related. the karst. The serious studies. in the case of pollution significantly reduce the chances for an efficient control and action. quantity and seasonal differences. Besides the scientific. differentiating many endemic plants. Therefore. and among the richest in the world regarding the subterranean fauna. the Slovenian part of the Dinaric karst. although the latter has been evidenced by the research of only a few areas. the karst process is developed through many. which. some places in Bosnia and Herzegovina are historically significant as locus typicus of some forms of karst. more or less. gulfs. and particularly a rich and heterogeneous genetic fund. The opulence and diversity of biotopes. performed for more than a hundred years. karst valleys. Because of that. this is a specific type of relief to which the rules of water circulation. as a part of relief. it is characterized by numerous plateaus. characteristic of homogenous aquifers. with specific geological history of karst. HAZARDS AND PROTECTION Summary According to the available data.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja BIH KARST: NATURAL RESOURCE. The Dinaric karst includes parts of BiH in the west of the Cazin–Lebršnik line. Therefore. and because of that in every new case the study has to start from the beginning. Even the name of the science – the karstol1 . do not apply. the rocks in which the karst is developed occupy between one to two thirds of the territory of the state of Bosnia and Herzegovina.

sustainable development. protection. These activities require the use of the most up-to-date achievements of science and practice in the conservation and protection of natural resources. Industrial use of landscapes reduces the development of tourism. environment. Some vulnerable places are endangered by a number of inadequate septic tanks draining to the underground waters. A more adequate treatment of karst should be based on the results of a wide-ranging research. especially the vulnerable ones. and industrial pollution. 2 .ogy – owes its name to the Slovenian region Kras. and landscape. administration. three Ramsar sites and particularly with the Una National Park. The combination of traditional and industrial points of view related to the environment resulted with large harmful changes in the environment. management. especially those recommended by IUCN. and development and implementation of the appropriate system of decision-making. and even threatened that some rare species could disappear. and the sustainable economic prospects in the future. and control). The conclusion is that they could be extremely inappropriate and dangerous for the lives of people and for preserving very frail habitats of endangered species. which gives excellent results in the localities in some neighboring countries. by which the large underground areas have been drained. are exposed to large contamination by communal waste. The public perception and use have been analyzed in the light of presented natural and scientific values. Populated areas. Such approach requires building of an adequate social structure capable to understand the values of karst. Within this framework. Dinaric karst. However. protected areas. with proclaiming the Nature Parks of Hutovo blato and Blidinje. Key words: Karst. and protection (studies. karst values. education. This process is not fast and involves the building of systems of research. sewage systems. The most important task is to preserve the exceptional values of Bosnia and Herzegovina. to demonstrate a positive relationship with the nature. which. this very propulsive field of economy in the karst areas. the major harmful effects are results of hydro-technical activities and melioration. Bosnia and Herzegovina. and the biotopes have been dangerously fragmented. Such practices seriously endangered the very survival of some animal communities. enter into the new era. institutes. the large role is reserved for mechanisms of protected areas.

Ozrena na jugu i jugoistoku i Čemerske planine na zapadu i jugozapadu. održanoj 25. kao i korištenje i upravljanje ovim prostorom. br. Članom 20. određene su granice i ukupna površina obuhvata. vrste intervencija. 21/03).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PEJZAŽEM “BIJAMBARE“ Elma Karović Šire područje Bijambara pripada prostoru središnjih bosanskih Dinarida. šum. Sarajevo. 3 . zoniranje prostora. i nalazi se u sastavu ovog preduzeća.o.09. god.2003. koji je formiran 2002. 1 Dipl. Zakonom je definisana kategorija zaštite. mjere zaštite. smješteno između planina Zvijezda na sjeveru i sjeveroistoku. te je na osnovu njih na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo. čiji je nosilac projekta Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa. ing. donesen Zakon o proglašenju zaštićenog pejzaža Bijambare (“Službene novine Kantona Sarajevo”.o. poslovi upravljanja povjereni su Kantonalnom Javnom Preduzeću Sarajevo – šume d. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je iniciralo i finansiralo izradu elaborata “Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Bijambare”.. U saradnji sa Centrom za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. ovog Zakona. identifikovane su i potvrđene visoke prirodne vrijednosti šireg područja Bijambara. odnosno posebnoj organizacionoj jedinici “Sektoru za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene”. godine.

o. 4 .o. Sarajevo Sektor za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene Organizaciona struktura upravljačke institucije Rukovodilac sektora za ekologiju i upravljanje odručjima posebne namjene Služba za zaštićena područja Stručni saradnik Poslovođa zaštićenih područja Turistički vodič Kontrolor ulaska u park Čuvari parka Rendžeri x 2 Čuvari objekata 4 Politika upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare“ se bazira na temelju dvanaest osnovnih principa datih od organizacije IUCN za kategoriju V zaštićeni pejzaž.Organizaciona shema upravljanja Zaštićenim pejzažem “Bijambare“ Institucionalni okvir za upravljanje Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog okruženja i zaštite okoliša Sektor zaštite okoliša Sarajevo šume d.

jezera. trim staze. konzervacija biodiverziteta i integritet ekosistema”(IUCN. šetnica. stvoriti uslovi za samoreproduktivnost kroz valorizaciju sadašnjih i budućih potencijala sa ciljem zadovoljavanja ljudskih potreba i povećanja sadašnjih i budućih generacija. Prostornom planu područja i Planu upravljanja. Izgradnja drvenog grada. Uređenje šumskih staza. Postavljanje adekvatnog šumskog mobilijara.reklamni materijal. 5 .DVD… Održavanje i unaprjeđenje postojeće infrastrukture. Logo. omogućiti zaštita prirodnih i stvorenih vrijednosti. Osnovni ciljevi U zaštićenom pejzažu primarni naglasak je stavljen na “prirodno okruženje. Postavljanje prostorne signalizacije. putem održivog razvoja. Izgradnja parking prostora sa naplatnom kućom Turizam i rekreacija Održavanje kulturnih/tradicionalnih atributa Upravljanje postojećim resursima mora i treba biti u skladu sa vizijom. 1994) Osnovni ciljevi upravljanja koji se oslanjaju na bazne elemente prirode koji karakterišu Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ Ciljevi Zaštita specifičnih prirodnih/ kulturnih objekata Aktivnosti • • • • • • • • • • • • • • Uspostava službe nadzora. vodotoka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Vizija Područje Bijambara je prepoznatljiv prostor na kojem će se. edukacione staze. ciljevima i politikom upravljanja uz uvažavanje svih mjera i preporuka koje su date u Zakonu o proglašenju područja zaštićenim. Monitoring zdravstvenog stanja Zaštita i očuvanje postojećih biljnih i životinjskih vrsta Zabrana lova i ribolova Uspostava brze i efikasne protivpožarne zaštite Permanentna opservacija područja u cilju preventivnih i represivnih mjera Informisanje i edukacija posjetilaca o prostoru.

pojave prenamnoženja štetnika. (gdje je proces trajao 2.. turističke destinacije koja je uvrštena u turističku ponudu Kantona Sarajevo. kao i unutrašnjih granica vezanih za zone zaštite i uspostavljena stalna služba nadzora – rendžerska služba. te pravilnim uklanjanjem i slaganjem granjevine i drugog organskog materijala. uz stalni monitoring uposlenih u ovom Sektoru. prvo je bilo potrebno izvršti definisanje granica područja. protivpožarnog osmatranja. Zbog lakšeg upravljanja ovim prostorom izvršeno je razgraničenje između privatnih i državnih parcela. vrši donošenje odluka o mjerama koje vode njihovoj stabilnosti. opreme i sl. redovno se obavljaju pregledi zdravstvenog stanja postojećih sastojina. 6 . kao i veća stabilnost sastojina u smislu sanitarno – zdravstvene zaštite.5 godine) uz propisano obilježavanje graničnih linija i postavljanje trajnih markacija na terenu.Zonacijom područja Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ omogućava se lakše planiranje i uočavanje prioriteta a samim tim i realizacija primarnih i sekundarnih ciljeva (naučna istraživanja. Otežan rad Upravljača je predstavljao problem miniranih površina (cca 30%). stekli su se uslovi za rješavanje ovog problema. pojave biljnih bolesti. kako u pogledu prikupljanja i organizovanog odvoza neorganske materije. osim estetskog efekta. mobilijara. kao i praćenje ponašanja korisnika i posjetilaca prostora u smislu poštivanja zabrana definisanih Zakonom o proglašenju.. sa zadatkom svakodnevne kontrole i osmatranja prostora u cilju sprječavanja bespravnih sječa.. Također. te kvalitetniji rad upravitelja. te je izvršeno deminiranje registrovanih površina. na osnovu kojih se. ovim vidom aktivnosti koja je obavljena na cijelom prostoru postignuta je priprema i oslobađanje površina za slobodan nalet sjemena. Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa Međunarodnim fondom za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF) i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Zaštita specifičnih prirodnih/kulturnih objekata Da bi zaštitili specifične prirodne objekte zaštićenog pejsaža Bijambare. Uspostavljena je potpuna higijena prostora. zaštite infrastrukture. održavanje usluga ekosistema. čime se. bespravnog zauzimanja zemljišta i bespravne gradnje. Petogodišnji rad i upravljanje ovim područjem stavlja ga u poziciju poželjne destinacije. tako i uređenjem. U saradnji sa Katedrom za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. te samim tim i neometano prirodno podmlađivanje i formiranje budućeg zdravog i stabilnog podmlatka..). što je omogućilo sigurniji boravak i kretanje posjetilaca. Izvršeno je obilježavanje krajnjih granica obuhvata. postigla dobra osnova u prevenciji zaštite od požara.

Svake godine se u cilju boljeg očuvanja šumskih ekosistema poduzimaju radovi na obilježavanju (doznaci) oboljelih. Monitoring Bijambarskih pećina Zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i implementatora COOR-a izvršeno je uređenje u smislu iluminacije pećinskog prostora. čime je osigurana kontrola gustine populacije ovih štetnih šumskih insekata. U istu svrhu. kao i smanjenje njihove brojnosti. izrađeni su osmatrački tornjevi – osmatračnice. Na osnovu indeksa ugroženosti izrađen je plan protupožarne zaštite šuma u skladu sa odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o izradi planova zaštite šuma od požara. Dalji radovi na istraživanjima kompleksa bijambarskih pećina su u toku. Anganžovani su eksperti iz oblasti speleologije u realizaciji projekta uređenja bijambarskih pećina. Pored nadzora turističkog vodiča u sprječavanju devastacije prostora i sprječavanju ulaska više od 30 posjetilaca u datom momentu. izgradnje staza i ograda. Na osnovu izvršene doznake i provedene kontrole od strane nadležne šumarske inspekcije vrši se izrada izvedbenih projekata za njihovu sanaciju i pokreću aktivnosti na njihovom uklanjanju. Monitoring tresetišta Tresetište močvarno-glejnog zemljišta sa svagnumom predstavlja jedan od specifičnih vrijednosti područja. staze su opremljene graničnicima koji usmjeravaju i ograničavaju kretanje posjetilaca. zaraženih i u zimskom periodu oštećenih stabala.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U cilju zaštite šuma od progradacije smrčevih potkornjaka izvršena je nabavka lovnih klopki sa kombinovanim dejstvom feromonskih mamaca. kvalitetna elektrifikacija. i te površine su pod budnim nadzorom rendžerske službe “Sarajevo-šuma“.  . koje se postavljaju svake godine po utvrđenom planu. U narednom periodu planiran je angažman naučnih eksperata iz ove oblasti. Zbog pojačane frekventnosti ovaj prostor spada u područja pojačanog rizika od pojave šumskog požara. kao i registrovanje promjene razine kiseonika usljed većeg broja posjetilaca u pećini. kao i uređenje eksterijera ispred pećine. i uspostavljen protupožarni objekat sa potrebnom opremom za inicijalno gašenje eventualno nastalog požara. gdje će rezultati istraživanja predstavljati dalje smjernice prilikom upravljanja tim objektima. što će unaprijediti gazdovanje ovim specifičnim ekosistemom. Do sada su spriječena fizička oštećenja tresetišta. koji su postavili instrument za praćenje vlažnosti i temperature unutar pećine.

kao i drvenim mostovima. dužine cca 1000 m na kojoj su na drvenim panoima predstavljene neke od valorizovanih vrijednosti ovog prostora. u toku tekuće godine izvršili smo analizu kvaliteta pitke vode. za koju je urađen izvedbeni projekat rekonstrukcije u cilju budućeg Ekokampa Bijambare. Planinarski dom Zvijezda Ilijaš Nedaleko od ulaza u Glavnu pećinu nalazi se planinarski dom vlasništvo PD Zvijezda Ilijaš. U okviru tog Projekta je i upravna zgrada upravitelja. koja je opremljena drvenim klupama za kraći odmor. stepenicama i rukohvatima. stalni potok Bjelila uvire u Dimšinu pećinu.  “šumska staza”. posjetioci ovog prostora mogu uživati u punom kontaktu sa prirodom i to šetnjom kroz uređene i osmišljene staze sa edukativnim sadržajima. Svjesni te činjenice. izrađeni su brojni ambijentalno prilagođeni objekti. Cijeli prostor zauzima površinu od 1. te njegove rekonstrukcije u skladu sa namjerama i funkcijom prve zaštitne zone. u vrijeme otapanja snijega i većih kišnih oborina. kao i bolje prezentacije i ugodnijeg boravka na ovim prostorima. Uz ponudu usluga vodiča kroz Bijambarsku pećinu. ponori ne mogu primiti toliku količinu vode tako da dolazi do formiranja jezera značajnih dimenzija. te rješavanje vodoopskrbe pitkom vodom na cijelom području Bijambara. koncept čiste vode može biti problematičan. U proljetnom i jesenjem periodu.objekti Na području egzistira bivša vojna kasarna koja se sastoji od 5 objekata. U sklopu aktivnosti poduzetih na unaprjeđenju i ambijentalnom uređenju. a to su:  “edukaciona staza”. U narednom periodu planirano je praćenje kvaliteta i izdašnosti vode. uređena na dužini od 2000 m.  . Imajući u vidu činjenicu da su Bijambare područje krša (interna drenaža putem velikog sistema špilja ili kanala/pukotina). putokazima i panoima edukativnog sadržaja. U toku su pregovori između Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša sa planinarskim društvom o preuzimanju doma od strane upravitelja. Turizam i rekreacija Infrastrukturni sadržaj zaštićenog područja .1 ha i predstavlja veliki potencijal za budući razvoj Parka. Objekat će predstavljati edukacioni centar.Monitoring voda U okviru zaštićenog područja Bijambare.

klackalice. Svjesni smo činjenice da je zaštićeni pejzaž “Bijambare“ mlad park i da predstoji period u kojem će biti potrebna znatna ulaganja da bi došli do krajnjeg cilja koji se zove održivi razvoj. Izvori finansiranja Zaštićenog pejzaža “Bijambare” Osnovni način finansiranja za primarno funkcionisanje područja i realizaciju Projekata Zaštićenog pejzaža su:  Izvori finansiranja iz budžeta Kantona Sarajevo (Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Za osobe jačih rekreativnih navika izrađena je trim staza. Razvoj upravljanja Zaštićenim pejzažem je definisan Planom upravljanja prema utvrđenoj strategiji koja je razrađena u akcionim planovima. Do kraja tekuće godine očekujemo nabavku vozića koji će biti dodatna atrakcija u prostoru. Međunarodnog fonda za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF). pješčanici kao i učionica na otvorenom koja bi poslužila za okupljanje djece mlađeg uzrasta i gdje bi se mogli održati kratki časovi upoznavanja svijeta prirode.  . Sve aktivnosti koje su poduzete u petogodišnjem radu upravljača su pod nadzorom Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša imale svoj planski i dogovorni proces usklađen sa sredstvima koja su bila na raspolaganju u datom momentu. Izrađene su drvene kućice. Daljim razvojem područja u stvaranju predispozicija za plasman ekoproizvoda (ljekobilje i med) u bliskoj budućnosti će predstavljati jedan od izvora finansiranja. Odnosno. usluga parkiranja i prevoza unutar područja kao i iznajmljivanja bicikla i saonica. ulaznica u zaštićeno područje. Na ovom području stvorene su u veoma kratkom periodu predispozicije da 30% prihoda u odnosu na dosadašnje troškove može ostvariti upravitelj u okviru svojih redovnih poslova. ljuljačke. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo). UNDP. čime bi zaokružili i uvezali jednu cjelinu koja se odnosi na regulisanje saobraćaja i zadovoljavanje Zakona o proglašenju područja zaštićenim. Prihodi se očekuju od naplate ulaznica u pećinu. akcioni planovi su osnovni alat za upravljanje u narednih deset godina.  Finansijska podrška Evropske Unije. dok je za najmlađe posjetioce prostora uređeno mjesto za igru. te održavanja prezentacija ciljanim grupama u edukacionom centru.

0 .

Leži nasuprot Kopačkom ritu u Hrvatskoj. kao i Ramsar predeo Ludaško jezero. Obedska Bara je najveća močvara u Srbiji unutar ovog sistema sa površinom od preko 30.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA U SLIVU DUNAVA NA TERITORIJI SRBIJE Dejana Jakovljević Uvod U radu će biti opisana pojedina zaštićena područja u slivu Dunava na teritoriji Srbije. Osim Obedske bare.sc. Šume vodoplavnih ravnica. 1 Mr. Svaki od ovih regiona pokazuje karakteristična vlažna staništa. sa posebnim osvrtom na vlažna staništa. koju čine vodoplavna staništa.000 ha. Od ostalih zaštićenih predjela treba pomenuti prirodni rezervat Slano Kopovo. okruženog sezonski vlažnim halofilnim livadama. močvare. koji se sastoji od bazena slane vode. vodoplavni koridori. Geografski fakultet Beograd 1 . U niskoj Tisi Stari Begej.648 ha vodoplavnih staništa. neki ne. žbunja. endemičnih i reliktnih vrsta. bare. ovom kompleksu pripada i Zasavica. livada. i šumskih ekosistema je karakterističan po visokom biodiverzitetu i velikom broju ugroženih. Stepski i Region Crnog mora. inženjerstva za zaštitu životne sredine. Dunavski sliv se prostire u 5 biogeografskih rejona od 8 koliko ih ima u Evropi: Alpski. Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Ovaj prostorni i ekološki jedinstveni kompleks vode.Carska Bara Ramsar predio na sastavu Begeja i Tise je najznačajnija močvarna površina. pojasevi jezera i drugih vlažnih staništa su glavne komponente biodiverziteta i hidrologije u bazenu Dunava. Kontinentalni. Močvarna staništa Save prostiru se kroz Hrvatsku. močvare. Panonski. rijetkih. neki su zaštićeni. Gornje Podunavlje čini kompleks močvarnih staništa na površini od 19.

Na teritoriji Srbije obuhvata Ramsar predele.150 328 2 . Tabela 1 Značajna zaštićena područja za vrste i staništa šireg značaja Rečni Naziv zaštićene Opis bazen površine Tara/ Drina Tara Balkanske planine sa klisurastom dolinom Tip zaštite Nacionalni Park Površina Zakonska osnova (ha) 19.1994) Izvor: The Danube River Basin district.175 Zakon o Nacionalnim Parkovima.175 ha. 2004. Bugarska.Basin Wide Overview.Carske Bare kao Specijalnog Rezervata Ramsar Prirode(Službeni list RS.648 Tisa Slano Kopovo Dunav Koviljskopetrovaradinski rit Sava Obedska bara Bazen slane vode okružen sezonski vlažnim halofilnim livadama Značajne plavne ravnice srednjeg Dunava Prirodni rezervat Prirodni rezervat 976 4. Tisa Ludoško jezero Stari meandar Save sa vodoplavnom ravnicom.Glavni kompleks močvara u Evropi su močvare niskog Dunava (Srbija. šumom i trsticima u koritu Vodoplavna staništa hranjena podzemnom vodom do Save Plitko ravničarsko jezero eolskog tipa Ramsar 9. koji se sastoji od planina sa klisurastom dolinom. RS Službeni list br.820 Prirodni rezervat Ramsar 1. a prostire se na površini od 19. Moldavija i Ukrajina) sa površinom približno 600. Vienna.767 Dekret o Zaštiti Starog Carska bara Tise i Begeja Begeja. Od ostalih zaštićenih područja biće riječi o Nacionalnom parku Tara u slivu Drine.000 ha.841 Sava Zasavica Dekret o Zaštiti Ludoškog jezera kao Specijalnog Rezervata Prirode(Službeni list RS. Part A. 1994) Tisa Stari BegejPlavna ravnica između 1. Prirodne rezervate (Koviljsko – petrovaradinski rit) i Svjetsku Baštinu (Srebrno jezero). Rumunija.39/93 Dekret o Zaštiti Gornjeg Podunavlja kao Specijalnog Rezervata Prirode (službeni list RS 45/01) Dekret o zaštiti Slanog Kopova kao Specijalnog Rezervata Prirode Dekret o Zaštiti Koviljskopetrovaradinskog rita kao Specijalnog Rezervata Prirode Dunav Gornje Podunavlje Značajne plavne ravnice Prirodni srednjeg Dunava rezervat 19.

mаtеmаtičkо – stаtističkе оbrаdе pоdаtаkа.57 ha 3 . zаdаtku i cilju istrаživаnjа. dа sе prеdlоžе mjеrе kаkо bi sе pоstојеćе stаnjе pоprаvilо i usаglаsilо sа pоmеnutim dоkumеntоm. GIS kао tеhnоlоgiја оbrаdе prоstоrnih pоdаtаkа. očuvanim i bujnim izvornim zajednicama ritova. Uredbom je definisana granica Specijalnog rezervata prirode i ukupna površina rezervata koja iznosi 19. Na području Rezervata prirode Gornje Podunavlje ustanovljena su tri režima zaštite:  režim zaštite I stepena obuhvata površinu od 261. br. Gornje Podunavlje Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje (“Službeni glasnik RS”. prоučаvаnjе pоstојеćе litеrаturе.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ciljevi Cilj je da se shvate veze između mnogobrojnih činilaca еlеmеnаtа živоtnе srеdinе koji utiču na sveobuhvatno stanje zaštićenih područja. 45/2001). Metodologija Меtоdоlоgiја rаdа је prilаgоđеnа prеdmеtu. Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje stavljen je pod zaštitu kao područje sa posebno izraženim odlikama reljefa i hidrografskim pojavama i objektima inundaciono – aluvijalnog riječnog pojasa. kаkо tеrеnskе. dio dolinske ravni i vodotoka Dunava na teritoriji Republike Srbije od državne granice sa Republikom Mađarskom do Bogojeva. tаkо i kаbinеtskе. mеtоd kvаntifikаciје еlеmеnаtа.  režim zaštite III stepena obuhvata površinu od 14 542.odnosno I kategorije. riba i ptica močvarica. mеtоd оpаžаnjа. dеskriptivnа mеtоdа. naročito krupnih sisara. dа sе utvrdi zаtеčеnо stаnjе shоdnо Оkvirnој dirеktivi о vоdi ЕU. stаndаrdnе mеtоdе zа vоdu i аkvаtičnе biljkе. bogatstvo faune. stavljen je pod zaštitu i svrstan u zaštićena prirodna dobra od izuzetnog značaja.  režim zaštite II stepena obuhvata površinu od 4 834. U rаdu će se kоristiti rаzličitе mеtоdе istrаživаnjа.62 ha.648 ha.81 ha. prisustvo rijetkih i prorijeđenih životinjskih vrsta i osobita ljepota pejzaža. Меtodе kоје ćе sе primjеnjivаti nа tеrеnu su: mеtоd аnаlizе еlеmеnаtа živоtnе srеdinе. Оd kаbinеtskih mеtоda rаdа zа rеаlizаciјu оvоg istrаživаnjа mоgu sе izdvојiti: аnаlizа i sintеzа еlеmеnаtа živоtnе srеdinе. koje karakterišu raznovrsnost i bogatstvo flore rijetkih i prorijeđenih vrsta biljaka.

očuvane izvorne biljne zajednice (ritske šume. Monoštorski Dunavac. jezera i bare (Sakadaš. livade i ševari). Podzemne vode (freatske i arteške) imaju uticaja na biljni i životinjski svijet. a nominovan je za Ramsarsko područje (močvarna i druga vlažna područja prema Konvenciji o zaštiti močvarnih područja) i Rezervat biosfere (MaB – UNESCO). močvarnih. kurjak i dr.). raznovrsna fauna. Česte i velike oscilacije režima Dunava mijenjaju uslove u ekosistemima od vrlo povoljnih do vrlo nepovoljnih. kao najznačajnijeg površinskog toka. kao i u projekat Evropskog rezervata biosfere Drava – Mura. rukavcima. ade. borjak.Prirodne vrijednosti Hidrološke vrijednosti Površinske vode. u Specijalnom rezervatu prirode se nalazi još nekoliko značajnih površinskih voda: Plazović. Zaštićena prirodna dobra Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje Rezervat odlikuju očuvani i raznovrsni hidrografski oblici ritova (ostrva. Veliki Bački kanal. jazavac. barama i adama – Dunav u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje stvara nesvakidašnju hidrografsku sliku. ujezerenim rukavcima. Srebrenički Dunavac. Kanal Bezdan – Prigrevica. kuna zlatica i bjelica. naročito ptice močvarice i ribe i prorijeđene i ugrožene vrste (orao bjelorepan. rebratica. Pored Dunava. Danguzac) su jedna od glavnih hidrografskih odlika Specijalnog rezervata prirode. Rezervat je registrovan kao međunarodno značajno stanište ptica (IBA područje). Crna bara na Štrbcu. Rezervat je uključen i u projekat prekogranične saradnje sa susjednom Mađarskom (Nacionalni park Dunav – Drava) i Hrvatskom (Park prirode Kopački rit). vodeni rukavci. raznovrsna flora i rijetke i prorijeđene biljne vrste (bijeli i žuti lokvanj. One su značajan činilac u formiranju vodenih. Dunavska voda i njen režim su među odlučujućim faktorima opstanka biljnog i životinjskog svijeta. Mirkovića bara. ritske bare i močvare). meandri. crna roda. Crna bara u monoštorskom ritu. Sa brojnim meandrima. divlja mačka). Dunav je glavno hidrološko obilježje Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje. 4 . Staklarski Dunavac). Rečni rukavci (Baračka. Petreški Dunavac. livadskih i šumskih ekosistema u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje. Bajski kanal (delovi kanalske mreže Dunav – Tisa – Dunav).

Kako vodostaj raste veza korenja sa dnom slabi i na kraju se prekida. mrtvajom. Prirodne vrijednosti Obedska bara je jedno od najstarijih zaštićenih područja u svetu (od 1874.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaštita životne sredine Ovaj prostor je pod intenzivnim uticajem antropogenih faktora: meliorativnog djelovanja. On još više doprinosi smanjenju akvatorije. U cilju zaštite i razvoja Specijalnog Rezervata prirode Gornje Podunavlje potrebno je realizovati sljedeće:  preduzimati aktivnosti koje pospješuju ili usmjeravaju prirodne i antropogene procese u cilju zadržavanja postojećih izvornih prirodnih vrijednosti. sa Savom. koje vjetrovi i vodene struje nose po bari. isparavanjem i podzemnim oticanjem. od 9820 ha u vodoplavnoj ravnici Save. Obedska bara se hrani površinskim vodama Save. Bara je na zapadu barom Brvenicom povezana sa većim brojem bara u aluvijalnoj ravni. čine obalske gredice po kojima je cijela unutrašnja strana “potkovice” dobila naziv Kupinske grede. a južnu. nekontrolisani ribolov. prije svega svijet ptica. barama. vr- 5 .  obezbijediti integralnu zaštitu karakterističnih staništa flore i faune. a gubi vodu površinskim oticanjem.) To je sezonski plavljena površina. sa močvarama. unutrašnju. prečnika do 10 m. od barskog bilja i gustog spleta korijenja koje vode u nadolasku podižu sa dna. okruženim hrastovim. lučnom obliku pruža se između naselja Obreža i Kupinova. pa grebovi postaju ploveća ostrvca. povećanje površina pod zasadima plantažnih topola. “grebovi”. Barsku vegetaciju ovde karakterišu i zelena ostrva. a kanalom Vok na istoku. zapadno od Obedske bare. u bari i oko nje je i raznovrstan životinjski svijet. Sjevernu spoljnu granicu bare čini odsijek lesne terase visok 5 – 8 m. podzemnim priticanjem i padavinama. odnosno napušteno korito Save.  sve oblike turističko – rekreativnih i privrednih aktivnosti uskladiti sa prirodnim potencijalima prostora. izgradnja vikend naselja. Obedska bara Bara predstavlja mrtvaju. vlažnim livadama. zagađenja Dunava. Pored biljnog svijeta. U plićim dijelovima bare buja biljni svijet iza koga ostaje treset. U tipičnom. zbog kojih je Obedska bara proglašena za Ramsar područje i Specijalni prirodni rezervat.

crnogrla strnadica. vodena voluharica. grčka žaba. kesega. gak. bodljikava kostrica. ribarica. divlja svinja i srna. kuna bjelica. bijela roda. sjenica vuga. velika ćelavica. Cijeli kompleks Zasavice se nalazi u Mačvi i administrativno je podijeljen između dvije opštine . divlja mačka. rusi svračak. orao kliktaš. rukavaca. eja močvarica. velika zelena žaba. zidni gušter. testerica. šumska žaba. Insekti: Brojne vrste su pronađene u Rezervatu do sada i neke od njih su: jelenak. Vodozemci: šareni daždevnjak. crvena čaplja. velika sunčanica. barski pjetlić. plućnjak. admiral. crveni vilin konjic. osičar. obična češnjarka. Zasavica Zasavica se nalazi nekoliko kilometara preko Save. Gmizavci: barska kornjača. Ribe: Ima 16 registrovanih vrsta riba i neke od njih su: crvenperka. stepski soko. vrganj. batokljun. šakal. čopotac. seoski detlić. patka njorka. crventrbi mukač.mala ušara. žutarica. linjak. močvarna koprica. dnevni paunovac. rebratica. poljska pešurka. zavrata. Ptice: Ukupno 220 vrsta ptica je zabilježeno unutar rezervata. mali vranac. crnooka deverika. zelena pupavka. cetonia. mešinka. kukumavka. svitac. vidra. gatalinka. lastavičar. zelena krastača. bjelouška. mali detlić. smukulja. orao bjelorepan. barska strnadica. utina . Sisari: 50 vrsta nastanjuje rezervat i neke od njih su: puh. bjelovrata muharica. evropski dabar. iđirot. grlica. velika gnojištarka. evropski tvor. jastreb. sljepić. zelena žuna. bukova strižibuba. zelena žaba. smuk.bovim i šumama topole. vlažnih livada i šuma. kašičar. čikov. stepski smuk. gavčica.Bogatić u Mačvi i Sremska Mitrovica u Sremu. crna roda. Gljive: Ima oko 180 vrsta jestivih i otrovnih gljiva i neke od njih su: Morchella vulgaris. Neke od vrsta gnjezdarica u rezervatu su: mali gnjurac. riđoglava patka. dugokljuni puzić. Najveća močvara je autentičan kompleks močvara. sivi barski petlić. šarka. salep. jež. velika bijela čaplja. žabljanka. crna crvenorepka. velika strnadica. 6 . lisičarka. Biljke: oko 500 biljnih vrsta je registrovano u Rezervatu od kojih su posebno značajne: bijeli lokvanj. vodeni orašac. mala bijela čaplja. zec. vijoglava. kaćun. žuti voljić. žuti lokvanj. cvrcić potočar. pčelarica. obični cvrcić. veliki trstenjak. štuka i som. velika krastača. mali prelivac. zelembać. čapljica. trčuljak. šaran. od Sremske Mitrovice. kukavica. podunavski mrmoljak. kukuvija. tresetišta. vodeni bik. zlatna vuga. livadski gušter. velika hrastova strižibuba. mali mrmoljak. srednji detlić. karas.

Rijeka sporo meandrira u i kroz močvaru. iz Drine i nekoliko tokova. Za vrijeme normalnih vodostaja. Oko nje se razvila barska vegetacija. rijeke i kanale: Zasavicu. iđirot. mali guseničar.5 km2. bukova strižibuba. Krajnja sekcija. Insekti: do sada je više od 300 vrsta nađeno u Rezervatu. od kojih su dvije vrste nove za teritoriju Srbije. a 31. Specijalni rezervat prirode Zasavica je osnovan 1997. sa fragmentima poplavnih šuma.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zasavica je nizijska močvara u vodoplavnoj ravnici Save. močvarna kopriva. a širina joj je 50 – 300 m. nosorožac. Neke od njih su: judino uvo. šumski šampinjon. testerica. trčuljak. rudnjača. Biljke: Rezervat je dom za preko 800 biljnih vrsta od kojih su najznačajnije: bijeli lokvanj. Sporotekuća rijeka Zasavica se hrani izdanskom vodom a dubine je 2.5 m. Proglašena je za značajno stanište ptica (IBA). škripavac. Prekopac i Batar. paralelno korito Save je toliko dugačko da se ustvari proteže skoro do Drine.1 km duge reke Zasavice. Većinom zaštićena površina pokriva površinske vode. Visina močvarnog zemljišta je 76 – 82 m.3. i stavljen u I kategoriju zaštite kao zaštićeno prirodno dobro izuzetne vrijednosti. gravitaciono sa Cera. velika puhara. Prirodne vrijednosti Rezervat se proteže u duž 33. Duboka Jovača i Prokopac kanal. Površinom dominira riječni biotop. okružen mozaikom vodenih i vlažnih ekosistema. i rogozi Typha sp. žuti lokvanj. močvara je prosječno duboka 2. proglašena je za Ramsar područje. Cjelokupan biotop uključuje također potok Batar i nekoliko drugih pritoka Zasavice i čini ekološki kompleks vode i močvarnih sistema sa fragmentima plavljenih livada i šuma.5 km2. Zasavica se hrani podzemnim vodama. Fosilizovano.5 m. najviše trske Phragmites sp. lokvanjić. šumsko pile. Ukupno 42 vrste nosorožaca je zabilježeno istraživanjem. Do sada je pronađeno 55 vrsta dnevnih leptira od kojih je 6 na Evropskoj Crvenoj Listi  . od kojih je 15 vrsta zaštićeno kao prirodne rijetkosti u Srbiji: jelenak. veliki guseničar. koja se sastoji od nekoliko povezanih močvara pokriva površinu od 11.2008. Specijalni rezervat prirode Zasavica je jedan od najčuvenijih centara za očuvanje genetskih resursa domaćih životinja u Srbiji. Podolsko goveče i svinja mangulica se hrane na pašnjaku Valjevac. od čega je 37% pod I stepenom zaštite. lisičarka. Ukupna zaštićena površina je 11. Gljive: Više od 160 vrsta gljiva je pronađeno unutar rezervata. Područje je okruženo poljoprivrednim poljima i ostacima šume (hrast. Jovac. To je tipična izdužena mrtvaja. topola i vrba). dok je ostala površina pod II i III stepenom zaštite. sunčanica. Močvara. ali se može povećati do 10 m dubine. velika gnoištarka. jasen. koja povezuje Zasavicu i Savu je kanalisana (Bogaz kanal).

dužine 10 km. poljski vrabac. gavčica. žutotrbi mukač. stepska trepteljka. seoski djetlić. Ptice: Ukupno 182 vrsta je zabeleženo u Rezervatu. zelena krastača. divlja svinja. tj. Zasavica je jedno od najboljih mesta za posmatranje vilin konjica budući da su tamo registrovane čak 34 vrste od kojih su neke: kraljevski vilin konjic. ćubasta ševa. obična češnjarka. jugozapadno od Zrenjanina.. patka njorka. smuk. crveni vilin kojic. slavuj. izvedeni tokom dva prošla vijeka. žuti voljić. šumska žaba. bjelogrudi jež. lastavičar. obična travarka. kesega i šaran su ranjive. čapljica. U prošlosti niski tereni između Tise i Begeja bili su plavljeni tokom proljetnih mjeseci. kada je rijeka Begej presječena na 15 – om kilometru i usmjerena u novo iskopano korito. dok su crnooka deverika. evropski dabar. doveli su do značajnog smanjenja poplavnih površina i promjena u njihovoj flori i fauni. mala ušara (utina). crnoglava žuta pliska. gatalinka. bjelorepan. ribarica. kukuvija. siva muharica. dugokljuni puzić. divlja mačka. Ukupna površina Specijalnog Rezervata prirode Stari Begej – Carska Bara je 1767 ha. mala bijela čaplja. gak. Ali. Neke od posebnih vrsta su: mali gnjurac. velika zelena žaba. šarka. karas. Stari Begej – Carska Bara Područje se nalazi između Tise i Begeja. vuga. Ribe: Ima 16 autohtonih i 4 unešene vrste: mrguda. vodena rovčica. žiličasti kupusar. eja močvarica. žutarica. ipak. Gmizavci: barska kornjača. – 1974. zec. Sisari: 50 vrsta naseljava rezervat. dok njegova pufer zona pokriva 7532 ha. evropski tvor. stepski smuk.smukulja.i jedna na svjetskoj. podunavski mrmoljak. zelena žuna. Regulacija riječnog korita Begeja i drugi hidrotehnički radovi. sljepić. mali vranac. bjelouška. okruženo je nasipima i odvojeno od tokova Tise i Begeja. glavne promjene kada je u pitanju pravac Begeja desile su se poslije iscrpnih radova u periodu 1971. mali djetlić. velika strnadica. vidra. trstenjak rogožar. a njegov režim je kontrolisan. vodena voluharica. batokljun. Visina ove površine je 73 – 78 m. Staro korito Begeja.  . čikov i som rijetke. grlica. Vodozemci: šareni daždevnjak. kuna bjelica. zelena žaba. zelembać. rusi svračak. obična grmuša. jastreb. livadski gušter. običan crvčić. zidni gušter. mali mrmoljak. mali kupusar. veliki trstenjak. senica vuga. kanal. modri prelivac. Neke od vrsta koje su nađene u Rezervatu: lastin repak. a neke od njih su: obični puh. panonska prelivalica. kukumavka. crna crvenorepka. crvenrepka. kukavica. velika krastača. veliki kupusar. grčka žaba. vrabac pokućar.

riječnih. Zahvaljujući toj činjenici. Biljke: neke od najznačajnijih vrsta su: bijeli lokvanj. pčela. testerica. Gljive: Više od 150 vrsta gljiva je zabilježeno u rezervatu i neke od njih su: vrganj. Marta 1996. šumskih. čopotac. je karakterističan po mozaiku prostranih ribnjaka. platanthera bifolia. sa režimom koji zavisi od podzemnih voda i količine padavina. močvarnih. rebratica. Strogi Prirodni Rezervat Carska Bara je na ICBP Listi Evropskih i Sjevernoameričkih močvara međunarodnog značaja. zavrata.. ribe. zelena pupavka. livadskih. linjak. naučni i edukativni značaj. vodeni orašak. mrazovac. poljskim putevima i kompleksom mikro – i mezo – reljefa. Carska Bara je zaštićena zakonom 1955. To je tipična močvarna površina podijeljena nasipom u sljedeća dva dela: 1) rečno korito Starog Begeja i močvara Carska Bara. zaštićeno je zakonom kao Stari Begej Regionalni park sa Carskom Barom kao Strogim Prirodnim rezervatom. 2) Botoški rit i Farkaždinski rit. šaran. močvaru Carska Bara i druge periodično plavljene terene i koje ima veoma dobro očuvane izvorne prirodne vrijednosti. ispresijecanih kanalima. kao ostatak jedinstvene plavljene površine u nizijskom toku Begeja. koje uključuju rijetke. mali prelivac. velika sunčanica. Prirodne vrijednosti Specijalni Rezervat Prirode Stari Begej – Carska Bara. gavčica. Insekti: Veliki broj vrsta je zabilježen u rezervatu. bukova strižibuba. je svjetski poznata po ornitofauni. šafranovac. Od 1990. područje ukupne površine 1386 ha. naročito njen dio Carska Bara. trčuljak. imajući u vidu veliki ekološki. velika gnojištarka i velika ćelavica. Velika raznolikost staništa uslovila je i veliku raznolikost vrsta. štuka i som. a neke od njih su: jelenak. stepskih. velika hrastova strižibuba. žuti lokvanj.  . vodozemce. ugrožene i ranjive biljke. Rezervat je proglašen za Ramsar područje. crnooka deverika. salep. žabljanka. Ribe: zabilježene su 24 vrste riba od kojih su neke: crvenperka. barskih. bodljikava kostrica. slatinastih i poljoprivrednih ekosistema. karaš. poljska pečurka. kesega. admiral. kraljevski vilin konjic. sa režimom vode koji zavisi od režima podzemnih voda i kontrolisanog režima poplavnih voda. svitac. Vlada Republike Srbije proglasila je zaštićenim ovo područje kao Specijalni Prirodni Rezervat Stari Begej – Carska Bara.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Plavna površina na ušću Begeja u Tisu. dnevni paunovac. kaćun. nasipima. lastin repak. plućnjak. usljed njegovog velikog značaja za Republiku. čikov. lisičarka. gmizavce. koje obuhvata riječno korito Starog Begeja. ptice i sisare. Godine 1986. iđirot. crveni vilin konjic.

seoski djetlić. zbog velikog ekološkog. zec. Jedan od starih meandara Tise je Slano Kopovo. šumska žaba. divlja svinja i srna. barski petlić. obična češnjarka. Tisa je često mijenjala svoje korito. kukavica. velika strnadica. je zabranjeno. orao bjelorepan. pčelarica. veliki trstenjak. podunavski mrmoljak. evropski tvor. žutarica. riđoglava patka. posmatranje ptica i divljih životinja) je moguće. kašičar. zelena žuna. šumska sova. sivi barski petlić. velika krastača. crvić potočar. osičar. Neke od vrsta gnjezdarica su: mali gnjurac. Ptice: zabilježeno je više od 240 vrsta u rezervatu. Slano Kopovo Slano Kopovo se nalazi u sjeveroistočnom Banatu. poboljšanje. svako iskorištavanje. U dijelovima III stepena zaštite (600. jež. smuk.Vodozemci: šareni daždevnjak. šakal. crna crvenorepka. bjelovrata muharica. a neke od njih su: vodena voluharica. zidni gušter. naučnog i edukativnog značaja. srednji djetlić. velika bijela čaplja. kao dobro očuvanih ekosistema i staništa rijetkih vrsta. površina 976 ha. rusi svračak. smukulja. livadski gušter.6 – 86. izuzev u naučne i edukativne svrhe. ribarica. 465 ha) širok opseg kontrolisanih aktivnosti. Sisari: više od 40 vrsta nastanjuje rezervat. mali vranac. jastreb. divlja mačka. vidra. obični crvić. dugokljuni puzić. Slano Kopovo predstavlja jednu od posljednjih očuvanih močvara na slatinastom zemljištu u Vojvodini. orao kliktaš. gak. Zaštita životne sredine Da bi se obezbijedila efikasna očuvanost. lastavičar. vodeni bik. U davnoj prošlosti. vijoglava.7044 ha). barska strnadica. Gmizavci: barska kornjača. U dijelovima I stepena zaštite (703. sljepić. patka njorka. kuna bjelica. eja močvarica. mali mrmoljak. 100 . upravljanje i racionalno korištenje. bijela roda. tj. sjenica vuga. mala bijela čaplja. velika zelena žaba. napuštajući prethodno korito i plaveći susjedne nizije. grlica. Visina je 76. crna roda. mali djetlić. kukumavka. veoma ograničeno korištenje (kontrolisana rekreacija. batokljun. crvena čaplja. zelena krastača. gatalinka.8 m. u blizini Novog Bečeja i rijeke Tise. naročito onih tradicionalnih je moguć. određene mjere zaštite su definisane za različite dijelove ovog zaštićenog područja. čapljica. žuti voljić. zelembać. zelena žaba. bjelouška. crventrbi mukač. slana jezera su unutar paleomeandara. kukuvija. U dijelovima II stepena zaštite (371. zlatna vuga. 8332 ha).

već i u cijeloj Panonskoj niziji u fazi izumiranja. Ovi kanali su smanjili nivo izdanske vode. patke. koja su na ivici potpunog nestanka. Prirodne vrijednosti Hidrološke vrijednosti Funkcionisanje i opstanak područja Specijalnog rezervata prirode Slano Kopovo najviše zavisi od prisustva vode. Veliko Kopovo i Poštaš Kopovo dobijaju vodu direktnim prilivom atmosferske vode na njihove površine. već i reprezentativni primerak slanih staništa. Kako je u isto doba godine primarni minimum atmosferske vode. jula 2004. Godine 1989. Za Ramsar područje proglašeno je 22. Mnoge biljne vrste karakteristične za ovaj tip vegetacije danas predstavljaju prave raritete.5 km ka istoku. Slano Kopovo je posebno pogodno za ždralove. tako da su zaštićene zakonom. Sublakustrijsko hranjenje je također prisutno kroz pomenuta “oka”. a atipične su za Panonsku niziju. 101 . guske i kopnene ptice. Najveći intenzitet isparavanja je u ljetnim mjesecima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slano Kopovo ne samo da je veoma bogato da bi se moglo ocijeniti kao centar biološkog diverziteta. ali karakteristične za Pont – Kaspijska slana zemljišta i morsku obalu. a voda se gubi isparavanjem. uostalom i činjenica da je ovo jedinstvena migraciona tačka za određene ptice selice. dok je 2000. bila revizija i IBA površina je proširena na 2660 ha. površinskim priticanjem vode i od podzemnih voda. koja je ne samo u Srbiji. kao. Nema gubljenja vode oticanjem. hranjenje Slanog Kopova izdanskom vodom je oslabilo. Kad je glavna trasa kanala Dunav – Tisa – Dunav iskopana ka jugu. površina od 200 ha proglašena je kao međunarodno značajno ptičje stanište u Evropi prema IBA projektu. Dakle. U području Slano Kopovo je specifična slana zajednica Thero – Salicornietea. Slano Kopovo se našlo na čvoru njihovih sastava. vezane za solončake i sačinjavaju ih sukulentne i u manjoj mjeri polusukulentne halofite. Slano Kopovo predstavlja jedno od najznačajnijih i najkarakterističnijih ptičjih staništa u Srbiji. a opstanak cijele površine je ugrožen. posljedica isparavanja i deficita atmosferske vode je negativan vodeni bilans jezera. Slano Kopovo je ranije imalo mnogo povoljniji vodni režim. Njegova vrednost je vidljiva kroz vrste koje se gnijezde. Posebna karakteristika Slanog Kopova je dominantna halofitna vegetacija (biljke koje rastu prirodno na veoma slanom zemljištu). Zbog toga. pripadaju tipu prastarih biljaka koje su već skoro nestale iz najvećih dijelova Panonske nizije. a Kikindski kanal 4.

isušivanje jezera (usljed izgradnje kanala Dunav – Tisa – Dunav i vještačke brane na Tisi). cenoelementi. Flora Biljne vrste. U zavisnosti od količine vode kojom se hrani i vode koja se u isto vreme gubi isparavanjem i evapotranspiracijom. Atmosferske vode rastvaraju so iz slanog zemljišta i ta slana voda onda otiče u jezero. đubrenjem zemlje i gaženjem. Oni su na spisku Crvene knjige.Veliki salinitet zemljišta je uzrok velikog saliniteta jezerske vode. Najznačajnija staništa za ptice su: otvorene vode jezera i rječica. vlažne i močvarne livade. Suaeda maritima je na Crvenoj listi flore Srbije. na slanim pašnjacima. Voda najviše sadrži natrijum – hlorid i natrijum – sulfat. pripadaju većinom jednogodišnjim. odnosno na preliminarnom spisku kičmenjaka za Crvenu knjigu Srbije. Evropski stepski vuk. sukulentnim halofitama. Iako je površina ovog područja relativno mala (oko 1000 ha). Registrovane vrste Slanog Kopova uključuje Plantago schwarzenbergiana. podizanje voćnjaka. niska i nekorištena zemlja. suhe livade. zajedno sa Salicornia europea kao kritično ugroženi takson. Slano Kopovo je jedno od najznačajnijih i najspecifičnijih staništa ptica u Srbiji (IBA područje). što predstavlja 63% vrsta ptica u Vojvodini (320 vršta). uništavanje autohtonih staništa povremenim preoravanjem pašnjaka. Transilvanijsko – panonske endemične vrste iz Svjetske Crvene Liste Flore. Vrsta Suaeda pannonica je panonska endemična vrsta i nalazi se u Crvenoj knjizi flore Srbije. vinograda. nedovoljno kontrolisana upotreba hemikalija predstavlja veoma značajan problem u očuvanju ptica i drugih prirodnih vrijednosti Slanog Kopova. voćnjaci i kultivisana polja. Mnogi sisari registrovani u ovom području pripadaju grupi prirodnih rariteta i zaštićeni su zakonom. koliba. Fauna Slano Kopovo je svjetski poznato po bogatsvu životinjskog svijeta. muljevite i pješčane obale. nivo vode u jezeru je podložan fluktuacijama. plivajuća i potopljena vegetacija. živi sigurno najznačajniji predstavnik faune na ovim prostorima. 102 . Zaštita životne sredine Antropogeni faktori i prirodni procesi su oduvijek prisutni na području Slanog Kopova i u njegovoj blizini i u određenom stepenu mogu imati negativan uticaj na glavna prirodna dobra ovog područja: narušavanje vodenog bilansa. skrab. U sjevernom dijelu više obale Kopova. 210 vrsta ptica je zabilježeno do sada. koje u ekstremnim slučajevima mogu biti znatne.

maksimalna dubina 2. nalazi se na teritoriji opštine Subotica. Od 1989.5 km i površinom od 328 ha. sa dužinom od 4. Plitka voda može da bude zamrznuta i duže od 3 meseca. dok se aktivnosti u području mogu preduzimati u cilju poboljšanja statusa i prezentacije prirodnih vrijednosti bez posljedica po njihove primarne vrijednosti. 3) obezbjeđenje investicija za regulisanje i održavanje područja. Široki.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U području pod I stepenom zaštite. Rječica Kireš i vodotoci oko Čurgoa snabdijevali su jezero slatkom vodom. a ljeti se voda u jezeru zagrije čak do 30 °C. Danas. Prije regulacije vodosistema jezero je predstavljalo ujednačeno barsko – močvarno područje sa alkalnim tipom vode. pored atmosferskih padavina i podzemnih izdani. ako su oni u skladu sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra. Ludaško jezero Aluvijalno korito Ludaškog jezera prostire se na pjeskovitom predjelu između Dunava i Tise. Najveći dio rezervata čini samo jezero. dok je uski južni dio uronjen u les i izdiže se 3 – 4 m iznad površine vode. čak sa periodičnim presušivanjem plićih dijelova bazena. Najveća dubina korita je 2. uključujući i gradnju turističkih objekata. Specijalni rezervat prirode. na granici bačkog lesnog platoa. niski. iako većinom ne prelazi ni dubinu od 1 m. godine kada Zavod za zaštitu prirode i naučno proučavanje prirodnih rijetkosti NR Srbije donosi rješenje o zaštiti. 6) uspostavljanje efikasnog sistema finansiranja. sjeverni dio obale je močvaran. koje spada u red tipičnih eolskih panonskih jezera. 4) rad na prijedlogu programa i planiranju dokumenata. sa izraženim godišnjim kolebanjem nivoa vode. u jezero se ulijeva kanal Palić – Ludaš. Boge a višak vode rječica Kereš odnosi u Tisu. alkalnog tipa vode (slatina). njihova ekspertska i socijalna podrška.5 m). U III stepenu zaštite. Ludaško jezero.25 m. ili su povezani sa prenesenim tradicionalnim značenjima industrijskih aktivnosti i stanovanja. kao i stručnim i naučnim institucijama. U području pod II stepenom zaštite ograničeno je i strogo kontrolisano korištenje prirodnih resursa. moguća je selektivna i ograničena upotreba prirodnih resursa i kontrolisane aktivnosti i intervencije u području. Glavne pretpostavke za ostvarivanje efikasnih mjera zaštite su: 1) obezbjeđenje bare od strane eksperata. Kao plitko jezero (prosjek 1 m. 5) saradnja sa svim korisnicima područja. Prva pravna regulativa donijeta je 1955. zabranjeno je korištenje prirodnih resursa i svega ostalog izuzev za naučne studije i edukaciju. Ludaško jezero tretira se kao područje od međunarodnog zanačaja za ptice (IBA). 2) obezbjeđenje osposobljene čuvarske službe. sa izra- 103 .

Nacionalni park Tara zauzima površinu od 19175 ha. a sa juga i jugoistoka planinom Zlatiborom i dolinom Đetinje. Osim samog jezera. Gornja pećina. Milinova pećina. Za rekreaciju služi treća zona. Derventa. Nacionalni park Tara Tara se nalazi u zapadnom dijelu Srbije. kod sela Zaovina. Druga. održavanje starih salaša). dok Beli Rzav. Zvijezdu. U skladu sa stepenom zaštićenosti pojedinih dijelova ograničavaju se i ljudske aktivnosti. vodopadima i slapovima. kanjon Drine sa Perućcem i okolinu Bajine Bašte. Lji- 104 . u kojoj se predviđa razvijanje ekološkog i seoskog turizma. sa debelim organskim muljnim naslagama. visoki stepen atraktivnosti posjeduju doline rijeka koje čine pritoke Drine – Brusnica. Upravljanje prirodnim dobrom povjereno je Javnom preduzeću Palić – Ludaš. Uz to. Bezimena pećina. Nacionalni park je osnovan zakonom kojeg je donijela Skupština SR Srbije 13. Crni vrh. Obje površi su ispresijecane riječnim dolinama klisurastog karaktera. One obiluju brzacima. ima nadmorsku visinu od 1000 m. Posebnu kuriozitetnu vrijednost morfološkog karaktera na Tari imaju speleološki objekti izraženi u vidu pećina i jama različite varijetetne izraženosti: Perućačka ili Vidojevačka pećina.ženom bioprodukcijom. Pećina u dolini Bulibanovca. ima izrazito kanjonski karakter. Zaravnjena je i pruža se preko lokaliteta Kaluđerske bare. Soviljačka pećina. u saradnji sa zavodom za zaštitu prirode i Ministarstvom za zaštitu životne sredine. Druga zona rezervata može da zadovolji potrebe za odmorom i sportskim ribolovom. Rača i Beli Rzav. među kojima dominira dolina Drine. od čega je oko 13000 ha šumskih kompleksa. Viša. koja je u kanjonskom dijelu oivičena strmim stranama visine 800 – 1000 m. spada u eutrofne vode. Njegovom proglašenju prethodila su vrlo obimna istraživanja koja su trajala čitave dvije decenije (od 1960. Pećina na Točkovici. Geografski prostor Parka podrazumijeva planinu Taru. Prirodne vrijednosti Osnovu planine čine dvije površi. obrađivanje zemljišta. Sa zapada i jugozapada graniči se dolinom Drine. Stolac.). rezervat obuhvata i okolna močvarna područja. niža. jula 1981. Najstrože su zaštićeni sjeveroistočni dijelovi jezera gde se boravak ljudi dozvoljava isključivo u cilju naučnih istraživanja. nadmorske visine oko 1200 m nagnuta je 5% prema sjeveru i sjeveroistoku. U ovoj zoni su dozvoljeni tradicionalni vidovi korištenja prostora (ispaša.

ali se s vremena na vrijeme pojavljuju pauze u njegovoj aktivnosti. Najznačajnije je Perućačko vrelo. predstavlja kratak nastavak vodopada. najveće je vrelo Rače. Biogeografske vrijednosti Na Tari postoji sistem zonalno raspoređenih biljnih zajednica. Najveći izvori se pojavljuju na kontaktu škriljaca i krečnjaka u podinskom delu Zvijezde i Tare. Najviša granica na kojoj se javljaju izvori je na sjevernom odsijeku Tare. Krečnjačka površina Tare. Zvekara na Mekotama. na kontaktu škriljaca i krečnjaka na visini 580 m. Derventi i Rači. Leži ispod Sokoline u visini 700 – 750 m. Ciganska jama. Zvekara kod Sovljanskog vrela. odnosno travnjaka pokrivenih livadskim cvijećem i najprije listopadnih a potom i četinar- 105 . Najviša tačka Nacionalnog parka je Kozji rid sa nadmorskom visinom od 1591 m. Izbija na desnoj strani Rače na 100 m od njenog glavnog vrela. Zaboj. Bele vode. Jama u Krnjoj jeli. Visina vrela je 265 m. Kuriozitetne atribute posjeduje reka Godina. Bukova voda. Vasića ponor. Među ovim izvorima poznati su Poljana i Ljubašaka voda. a prosječan kapacitet iznosi 300 l/s. Zvekara u uvali Velika livada. Kaluđerske bare i dr. Tok čini ujedno stanište pastrmke. Vrela se javljaju kao kraška i dolinska. ima rijetke izvore: Mitrovac. Vrelo je uglavnom stalno. Uz jezero je vezan kuriozitet Perućačke reke. Posebnu turističku vrijednost čine vodopadi i slapovi u vodenim tokovima Parka. Ponor u Mitrovcu i dr. Pruža mogućnost upražnjavanja svih sportova na vodi. gde su trijaski krečnjaci najviše spušteni.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ljačka pećina. Sekulića vode. Među njima poseban značaj imaju vodopadi u Perućcu pod Tarom. koja je pretežno bezvodna. Hidrografske vrijednosti Oko 12 km uzvodno od Bajine Bašte nalazi se akumulaciono jezero Perućac. Drugom hidrografskom objektu ovog tipa pripada i alkalno – termalno vrelo Laćevac. Osim izvora na Tari se javljaju i vrela. Karakterišu se ujednačenim proticanjem. svojom dužinom od svega 365 m. kao i u izvorišnom delu Belog Rzava. Od dolinskih. Ona izvire pod strmim padinama Tare u vidu snažnog vrela velike izdašnosti (300 l/s). Mali i Veliki skakavac na rijeci Rzavu i mnogobrojni slapovi na Rzavu. od kojeg nastaje čitava rijeka. najkraće rijeke u Srbiji. Ima ih mahom na sjevernom dijelu planine.

grupa stabala na lokalitetima Pod golim drvetom. divlja svinja i srna. Postoji devet strogih prirodnih rezervata u kojima je dozvoljena naučno – istraživačka aktivnost i to samo ona koja nije u stanju da naruši prirodnu ravnotežu takvih prostora. od kojih neki primjerci dostižu visinu i do 25 m. pećina u Šljivovici. Aluška planina i pojedinačna stabla na lokalitetima Omar. kuna bjelica. Klisura Rača. Status strogih prirodnih rezervata imaju sljedeće prirodne cjeline: Kanjon Brusnice. Smiljevo brdo i dr. Od tada je postala predmet interesovanja naučnika i ljubitelja prirode. Pod Gorušicom. Ljuti Brijeg i Crvena stena. najstariji endemo – reliktni predstavnik ove planine. Osim Pančićeve omorike. divlja mačka. stavljena je pod zaštitu. jazavac. mogućnost turističkog iskorištavanja i slično. Crni vrh. Na Tari je značajno prisustvo vrsta ptica koje su u drugim dijelovima Srbije mjestimično ili sasvim iščezle. Posebnu vrijednost imaju životinje koje su u drugim dijelovima Evrope rijetke ili su sasvim iščezle. Značajno je i prisustvo lovne divljači: zec. u okviru kojih ulazi i Pančićeva omorika. Otkrio ju je Josip Pančić 1877. losos i lipljan. O bogatstvu flore svjedoči činjenica da ona po broju vrsta čini gotovo 1/3 flore teritorije Srbije. Račanska Šljivovica.. Crveni potok. Posebne prirodne vrijednosti U okviru prostora Nacionalnog parka postoje posebne prirodne vrijednosti koje su različito kategorisane s obzirom na značaj. veliki tetrijeb i šumska šljuka. Pošto ova biljka ima niz značajnih specifičnosti. Velike livade. Od ribljeg sveta. jelu i smrču. jama u Čučkovini. U ovom Nacionalnom parku su zastupljene dobro očuvane oaze četinara od kojih neke predstavljaju posebne vrijednosti. na planini značajno mjesto zauzimaju vrlo stari primjerci tise. koja nije registrovana na drugim mjestima u svetu. lisica. Zvezda. tisu. U rijeci Drini nalazi se vrsta mladice Huko huko. Tara raspolaže i bogatstvom divljači. Klisura Dervente. zvekara u Mekotama i Velikoj liva- 106 . tako da imaju veliki naučni značaj. Ukupna površina rezervata iznosi 1791. Jabučica – sklopovi. Bilo. To se odnosi na Pančićevu omoriku. U spomenike prirode u Nacionalnom parku spadaju: Prirodni memorijalni spomenik Borovo brdo. soko.skih šuma. kao što su pastrmka. Među njima posebnu vrijednost imaju: suri orao. Crni vrh i Tara. godine.08 ha. ugroženost.02 ha) je Zvijezda i nalazi se u gotovo nepristupačnom kanjonskom dijelu planine. kuna zlatica. posebno su značajne kvalitetnije vrste. zmijar. Podijeljena je u više cjelina: Zvijezda. crni i bijeli bor. Najveći prirodni rezervat je (1681. pećina Topla peć u lokalitetu Zvezda.

pripremu Plana upravljanja riječnim slivom i njegovog Programa mjera. bukovača i dr. Neke od preostalih površina imaju određeni status zaštite u nacionalnim i međunarodnim zakonskim regulativama. karakteristikama i značaju svake zaštićene površine u bazenu Dunava. lisičara. vodopad Skakavac na Karaklijskom Rzavu. Za sada. paprat rebrača. ponor na Mitrovcu. Baturski Rzav i Rača. zlatan. božikovina. Ima nekoliko površina duž Dunava koje bi trebalo istražiti u pogle- 10 . ima nezaštićenih površina duž Dunava za očuvanje ekonomski značajnih vrsta. reduša. Vlažna staništa u slivu Dunava imaju važnu ulogu u hidrološkim procesima. Derventa. termalni izvor Lađevska vrela. kao i za staništa i diverzitet vrsta. Od jestivih. endemična. tehničke i pravne informacije o položaju. proizvodnje hidroenergije i poljoprivrede. Razvoj inventara zaštićenih područja za zaštitu vrsta i staništa je u toku. naročito u prevenciji poplava. U okviru druge grupe najotrovnija je zelena pupavka. Mnoga od njih već imaju status zaštićenih površina po zakonu EU i globalnih konvencija. Sliv Dunava sadrži veliku raznovrsnost vlažnih staništa. Zaključci i rezultati 80% istorijskih vodoplavnih ravnica na velikim rijekama u slivu Dunava je izgubljeno posljednjih 150 godina. odnosno proučen znatan dio podzemne flore. imaju dobar ukus i visoku hranljivu vrijednost zbog čega se pripremaju i služe u restoranima kao posebni specijaliteti. dok druge još ostaju nezaštićene. Među njima su od posebnog značaja: rudnjača.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja di. šumski vrganj. mečja. U grupu posebnih prirodnih vrednosti – derventanski različak. smrčak. npr. vodeni tokovi Brusnica. kao i novih infrastrukturnih projekata. Inventar zaštićenih površina daje geografske. U šumskim kompleksima raste 250 jestivih i tri otrovne pečurke. Njeno prirodno stanište je u klisuri Dervente. Mnoga od vlažnih staništa u slivu Dunava su pod pritiskom plovidbe. To je značajna osnovna informacija za. Karaklijski Rzav. Na Tari se sreću i drugi rijetki ili izuzetni prirodni fenomeni. leska. crna čemerika. hranjenju podzemnih voda. vrlo atraktivna biljka ljubičastih cvjetova. jarčić. Od drugih biljaka posebnu vrijednost imaju jeremičak. božur. Na ovom prostoru je do sada sistematski registrovan. plava i žuta lincura. Među njima treba pomenuti fenomen da u pojedinim životnim zajednicama opstaju zajedno vrste koje na drugim mjestima i pod drugim uslovima ne mogu da opstanu.

Nоvi Sаd. Bеоgrаd. ICPDR. knj. (1978. Beograd Bukurоv.). Grupa autora (2000. Novi Sad. Rеkе Srbiје. 43. Bеоgrаd. Lj. Lоkаlni еkоlоški аkciоni plаn Bеčеј. PMF. Grupа аutоrа (2005.). Rеgiоnаlni Cеntаr zа živоtnu srеdinu zа Cеntrаlnu i Istоčnu Еvrоpu. Bаnаt i Srеm. 10 . Fizičko – geografski problemi Bačke. Institut za geografiju. Zаvоd zа udžbеnikе i nаstаvnа srеdstvа. Austriа. Dеpаrtmаn zа hеmiјu. Rеfеrеntni mоnitоring hеmiјskоg kvаlitеtа pоvršinskih vоdа Vојvоdinе zа 2005.). Literatura Bukurov. B. Turizam i zaštita.). Kancеlаriја u SCG. Nоvi Sаd. Оpštinа Bеčеј. i Dukić D. Bаčkа. (1975. (2002. Univerzitet u Novom Sadu. Grupа аutоrа (2005. B. Group of authors (2005. Vienna.du njihovih potencijala kao zaštićenih površina na osnovu zakonske regulative zaštite prirode.). Gаvrilоvić.). SANU.). Prirodno – matematički fakultet. Bеčеј. The Danube River Basin District. gоdinu.

deltas. bush and forest ecosystems is characterised by a high biodiversity and significant number of threatened. The other protected areas are Nature Reserve Slano Kopovo with salt water pool surrounded with seasonally wet halophillous meadows. the Stari Begej-Carska Bara Ramsar Site at the confluence of the Begej and the Tisza River is the most valuable wetland area. endemic and relict species. as well as Ludasko jezero Ramsar Site. Moldova. some of them are protected. Each of these shows characteristic wetlands. in particular wetlands. swamp. rare. the Continental. The Sava wetlands extend through Croatia. On the lower Tisza. the Pannonic. Floodplain forests.648 ha of floodplain habitats. Romania. and Bosnia i Herzegovina. marshlands. The wetland complex of Gornje Podunavlje lies opposite Kopacki rit. Introduction 10 .000 ha. Bulgaria. marsh. floodplain corridors. and Ukraine) with a size of approximately 600. Obedska Bara is the largest wetland in Serbia within this system and has an extent of more than 30. the Steppic and the Black Sea Region.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROTECTED AREAS IN THE DANUBE RIVER BAISIN DISTRICT IN SERBIA This paper describes protected areas in the Danube River Basin District.000 ha. The Danube River Basin extends into five of the eight Biogeographical Regions of Europe: the Alpine. Serbia and Montenegro. with 19. This spatially and ecologically unique complex with its mosaic of water. meadows. lake shores and other wetlands are essential components in the Danube River Basin’s biodiversity and hydrology. others not. They are also a mosaic of protected areas including Ramsar sites. Zasavica with floodplain habitats also belongs to this complex. A major wetland complex for Europe is the Lower Danube wetlands (Serbia.

standard methods for water and aquatic plants.Nature Reserves (Koviljsko – Petrovaradinski rit). hydropower and agriculture as well as from new infrastructure projects. elements quatification. This is important basic information e. World Heritage Site (Srebrno Lake). research of existing documentation. technical and legal information on the situation. The inventory of protected areas can give geographical. to proposed measures for improvement existing statement and adjust with the very same document. Many of the Danube basin wetlands are under pressure through navigation. Field work contains following methods: analysis of environmental elements. Some of the remaining areas have either received protection status under different national or international legislation while others still remain unprotected. that affect protected areas overall statement. task and aim of research. to establish existing statement in accordance with Water Framework Directive. with area of 19 175 ha. mathematical – statistical data processing. for preparing the River Basin Management Plan and its Programme of Measures. detection. that contains mountains with gorge valleys. Methodology The methodology is adjusted with thema. Different research methods as field work as cabinet work will be used. Conclusions and results 80% of the historical floodplain on the large rivers of the Danube River Basin has been lost during the last 150 years. character and relevance of each protected area in the Danube River Basin.g. decryption method. GIS in terms of technology of spatial data processing. Cabinet methods used in this research are: analysis and synthesis of environmental elements. Aims The aim is an understanding connections between numerous factors of environmental elements. 110 . In the Drina River Basin is National park Tara.

recharging of groundwater as well as for habitat and species diversity. there are no protected areas along the Danube for the conservation of economically important species. The DRB still contains a large variety of important wetlands. there are some areas along the Danube.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Wetlands in the Danube River Basin play an important role in hydrological processes. At present. The development of an inventory of protected areas for species and habitat protection is well under way. Many of them have already been designated as protected areas under EU law and under global conventions. which should be explored with regard to their potential as protected areas under the nature protection legislation. in particular in flood prevention. Still. 111 .

.

org Boris Erg. E-mail: boris. Projekt Da bi se osigurala integracija zaštite ekoloških vrijednosti duž Save u upravljanje rijekom Savom. E-mail: joerg.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI PLAVNOG POJASA RIJEKE SAVE Joerg Lohmann Boris Erg2 Rijeka Sava Rijeka Sava je drugi po veličini pritok Dunava.iucneurope. voditelj projekta. što potpomaže ublažavanje poplava i biološku raznolikost. http://www. Dužinom od 562 km protječe kroz Hrvatsku. a ima biološku važnost zbog svoje izvanredne biološke i krajobrazne raznolikosti.lohmann@iucn. a s Bosnom i Hercegovinom u dužini od 311 km. Beograd. Beograd. Najvažnije karakteristike krajolika nalaze se u središnjem dijelu porječja Save s mozaikom prirodnih plavnih ravnica i kulturnih krajolika formiranih tradicionalnim načinima korištenja zemlje tipičnim za riječne doline središnje Europe u prošlosti. Srbija. Zagovornici očuvanja prirode i znanstvenici smatraju rijeku Savu jednim od “krunskih dragulja“ europske prirode. direktor projekta. IUCN Ured za JI Europu. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) i Wageningen International (WI) uz tehničku podršku Orbicona (DK) zajednički su ini1 2 Joerg Lohmann. Ukupna dužina Save od izvora u Sloveniji do ušća u rijeku Dunav u Srbiji iznosi 945 km.erg@iucn. http://www. To je područje velikog kompleksa aluvijalnih riječnih močvara u slivu rijeke Dunava i najvećih ravničarskih šuma.org.iucneurope. Sava je jedinstveni primjer rijeke čiji je plavni pojas još uvijek netaknut. a izabrana je kao središnje područje u Strategiji paneuropske biološke i krajobrazne raznolikosti (PEBLDS) Vijeća Europe.org 113 . Srbija. IUCN Ured za JI Europu. čineći granicu sa Slovenijom u dužini od 2 km.org.

Međunarodni podnosilac projekta odgovoran za izvedbu projekta je Regionalni ured IUCN-a za Europu. izvršit će se popis biološke raznolikosti duž rijeke Save s posebnim fokusom na uočavanje postojanja tipova staništa i vrsta 114 . Bonska konvencija. označe i upravljaju biološkom i pejsažnom raznolikošću duž Save kao i da provedu EU Direktive o pticama i staništima. tampon zona i koridora. Ciljevi i aktivnosti Sveukupni cilj projekta jest zaštita i upravljanje jedinstvenim krajolikom i biološkom raznolikosti duž rijeke Save putem pružanja pomoći Bosni i Hercegovini. Konvencija o biološkoj raznolikosti).cirali projekt Zaštite biološke raznovrsnosti poplavnih područja porječja Save u cilju pomoći zemljama u porječju Save da identificiraju. Predloženi projekt će demonstrirati inovativne programe zaštite i upravljanja koji nastoje kombinirati praksu održivog korištenja zemljišta. zaštite i upravljaju plavnim područjima od važnosti za krajolik i biološku raznolikost primjenjujući kriterije Direktive o pticama i staništima. Dodatni stručni doprinos dat će Institut Republike Slovenije za zaštitu prirode. Da bi se izradila biološka mreža. uvedu praksu korištenja zemljišta koja će podupirati zaštitu krajolika i biološku raznolikost. Državni institut za zaštitu prirode Hrvatske. izrade koherentnu prekograničnu ekološku mrežu sržnih područja. Srbiji i Sloveniji da: odrede. Poljoprivredni institut Republike Srpske. Institut za očuvanje prirode Srbije – pružiti važne stručne inpute za projekt svojim sudjelovanjem u radnim skupinama projekta i obuci. Kroz cijeli projekt IUCN će zajedno s WI biti odgovoran za upravljanje projektom. Hrvatskoj. i da podignu svijest o potrebi zaštite i upravljanja jedinstvenog krajolika i biološke raznolikosti uz rijeku Savu putem prekogranične suradnje. zaštitu i upravljanje biološkom raznolikosti te kontrolu poplava. Donatori i partneri Projekt financijski potpomažu Program za treće zemlje LIFE i Švicarska agencija za razvitak i suradnju. Projekt će potpomoći izradu priručnika za tumačenje vrsta staništa prema EU Natura 2000 relevantnih za rijeku Savu kako bi se zadovoljili uvjeti EU kad se budu birala mjesta za ekološku mrežu. dok će partnerske institucije iz zemalja uz rijeku Savu – Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu. a što će ujedno biti i državni i regionalni doprinos relevantnim konvencijama (Bernska konvencija.

Osim toga. Specifične značajke biološke raznovrsnosti plavnog područja Save izravno su povezane s tradicionalnim korištenjem zemljišta za ispašu domaćih životinja. Ovaj će projekt pomoći odgovornim vlastima i znanstvenim ustanovama u rukovanju. upravljanju i razmjeni podataka o ekološkoj mreži kako kroz jačanje kapaciteta tako i razvoj baze podataka GIS (Geografski informacijski sustav). Strukturu i procedure baze podataka GIS trebaju uskladiti i uzajamno koristiti Bosna i Hercegovina. Pojačana suradnja između okolišnog sektora i vodoprivrednog sektora u svakoj od zemalja jedan je od glavnih ciljeva ovoga projekta. To će se.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja navedenih u aneksu EU Direktive o pticama i staništima. Očuvanje specifičnog krajolika i biološke raznolikosti podrazumijeva održavanje znatnijih površina pod pašnjacima za ispašu stoke. koje je vjekovima oblikovalo ovo područje. Srbija i Slovenija. a u isto vrijeme osigurati dovoljno prihoda za poljoprivrednike uz rijeku Savu. Hrvatska. što će omogućiti lokalnim zajednicama da održe praksu tradicionalno ekstenzivne poljoprivrede. kao i ocjena već postojećih sustava zaštićenih područja u zemljama kroz koje protječe Sava. Obuka i aktivnosti na jačanju kapaciteta pomoći će zemljama da provedu Direktive o pticama i staništima i druge relevantne međunarodne konvencije o zaštiti i održivoj upotrebi biološke raznovrsnosti. 115 . između ostalog. postići podizanjem svijesti o ulozi koju plavna područja Save igraju u zaštiti biološke raznolikosti od europske važnosti kao i o važnoj ulozi koju plavna područja igraju u ublažavanju poplava. Od izuzetne je važnosti postići javnu i političku podršku za zaštitu i upravljanje prekograničnom ekološkom mrežom duž rijeke Save. Izazov s kojim se projekt susreće jest kako održati ove aktivnosti vezane za ispašu. projekt će utvrditi prijetnje po biološku raznolikost plavnih područja i definirati sadašnje stanje očuvanosti postojećih tipova staništa i vrsta prema Natura 2000 uočenih duž rijeke Save.

.

II. STRATEŠKI DOKUMENTI ZAŠTITE PRIRODE 11 .

.

kaoi izuzetno složen proces implementacije temeljnih odredbi. prirodnim resursima i integralnim prirodnim vrijednostima je nefunkcionalan. građevinarstvo i ekologiju (Republika Srpska). Federalno ministarstvo okoliša i turizma Azra Korać-Mehmedović. urbanizam. Na nivou Bosne i Hercegovine ne postoji stručna institucija odgovorna za pita1 2 Tomislav Lukić. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 11 . dok u Distriktu Brčko ovu aktivnost provode službe komunalnog sektora i sektora poljoprivrede i šumarstva. Doneseni zakoni o zaštiti prirode za osnovu imaju legislativu Evropske unije . karakteriše i neprimjerenost bosanskohercegovačkim prilikama. unatoč nizu vrijednosti. Institucionalni okvir efikasne zaštite i upravljanja biološkom raznolikošču. Zakon o zaštiti prirode u Federaciji BiH. Zakonom o ministarstvima u Bosni i Hercegovini odgovornost za okolišna pitanja na državnom nivou snosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.Direktivu o staništima i Direktivu o zaštiti divljih ptica.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZAŠTITE PRIRODE U BOSNI I HERCEGOVINI Tomislav Lukić Azra Korać-Mehmedović2 Sažetak Zakonski okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini čine entitetski zakoni zaštite prirode. zakon Distrikta Brčko i kantonalni zakoni u Federaciji BiH. Upravljanje biološkom raznolikošću je u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma (Federacija BiH) i Ministarstva za prostorno uređenje.

segment zaštite prirode djelimično pokrivaju i druga ministarstva. te na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine prema kome direktno upravljanje okolišem i prirodom nije institucionalizovano na nivou države. dok u Distriktu Brčko politika zaštite okoliša i prirode je u direktnoj nadležnosti Vlade Distrikta. ekološka politika i iskorištavanje prirodnih bogatstava su.Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Republike Srpske. odgovorno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (u saradnji sa nadležnim entitetskim ministarstvima). biodiverzitet. a za šta je. prema kome će “entiteti osigurati sigurnu i zaštićenu sredinu za sve osobe u svojim jurisdikcijama”. Uvod Polazeći od odredaba člana III 2. dok niži nivoi odgovornosti upravljanja okolišem i prirodom u Federaciji BiH leže na kantonalnim ministarstvima nadležnim za poslove okoliša. u zavisnosti od različitih. Tretiranje okolišne problematike na nivou države Bosne i Hercegovine ogleda se jedino kroz sklapanje i izvršavanje međunarodnih okolišnih obaveza od strane Bosne i Hercegovine. Aneksa 4 Dejtonskog Sporazuma. putem Sektora za komunalne djelatnosti i Sektora za poljoprivredu i šumarstvo. Kada je riječ o Federaciji Bosne i Hercegovine. u zajedničkim. priroda. u okviru svojih organizacionih struktura. te razvoja zakonodavnog i institucionalnog okvira za održivo upravljanje njima. Uz Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva. To znači da vlade Entiteta. direktive Evropske unije. te Statutom Distrikta Brčko. Glave III Ustava ovog Entiteta. institucionalni okvir.nja evaluacije i reevaluacije prirodnih vrijednosti i naslijeđa.c. 120 . zaštita i očuvanje okoliša Bosne i Hercegovine. odnosno njenih administrativnih cjelina (Entiteti i Distrikt Brčko) zagarantovani su i regulisani entitetskim ustavima . Federalno ministarstvo okoliša i turizma snosi najveće odgovornosti vezane za upravljanje okolišem i prirodom na nivou Federacije BiH. Ključne riječi: zakonska regulativa. uz član 3. u skladu sa članom 2. zakonima definisanih faktora. međunarodni ugovori. zasebnim ili koordiniranim nadležnostima relevantnih organa Federalne Vlade i vlada kantona. imaju ministarstva koja se bave problematikom okoliša i prirode. prema Zakonu o ministarstvima i upravi Bosne i Hercegovine.

1976.) – očekuje se objavljivanje u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.Ramsar. Konvencija o pristupu informacijama. Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (Geneva. Konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern. 1998.(Washington.). 1973. koji sadrži savremenu i cjelovitu procjenu stanja i stepena biološke raznolikosti.)3.). 1992. Taj pravni okvir za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini čine: a) međunarodni ugovori i drugi međunarodni propisi iz područja zaštite prirode:   Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro.). prema Ustavu Bosne i Hercegovine zaštita i očuvanje okoliša nisu regulisani zakonskim i institucionalnim instrumentima na nivou cijele države na način kako je to ustrojeno u Entitetima. 1982. 1971. Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz. i kao cjelovita država i preko svojih administrativnih formacija (Entiteti i Distrikt Brčko). to ne znači da u Bosni i Hercegovini ne postoji nikakav pravni okvir iz domena zaštite prirode koga se ona. Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija. Međutim.). Zakonodavni okvir zaštite prirode 1. geografsku distribuciju bioloških resursa. kao Nacionalni fokalni predstavnik (NFP-National Focal Point) za implementaciju ove Konvencije. To znači da na nivou Bosne i Hercegovine nema ni državnog ministarstva u čijoj je izravnoj nadležnosti politika zaštite i upravljanja okolišem i prirodom.). te identifikovane postojeće i potencijalne negativne tendencije. 1972. kao ni odgovarajućih institucija koje vrše poslove i zadatke koji su u direktnoj funkciji djelatnosti tog ministarstva. Pravni okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini Kako je već u uvodnom poglavlju istaknuto.       3 Obzirom da je Bosna i Hercegovina članica Konvencje o biološkoj raznolikosti od 2002. dužna pridržavati i provoditi ga. Fedralno ministarstvo okoliša i turizma. To je kompleksan dokument.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja I. iniciralo je izradu Strategije Bosne i Hercegovine za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti za period od 2008-2015. Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). ni državnog zakona koji omogućuje provođenje te politike. Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja (Barcelona. sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u okolišu (Aarhus. godine.). 1979. 121 .

br.CITES. 46/04). Zakonski okvir zaštite prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine Zakonski okvir zaštite prirode u Federaciji BiH čini Zakon o zaštiti prirode koji je stupio na snagu 2003. Zakon o veterinarstvu (“Službeni glasnik BiH“. obezbijede uslovi i načini obnove.  Direktivu o očuvanju staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (92/43/ EEC). br. Zakon o mineralnim đubrivima (“Sužbeni glasnik BiH”. br. 09/06). 33/03). br. br. 50/04). br. te međunarodne konvencije i protokoli. 34/02). Zakon o zaštiti novih sorti bilja (“Službeni glasnik BiH”. zaštite i održivog razvoja svih komponenti prirode. očekuje se odluka Predsjedništva BiH o ratifikaciji. godine (“Službene novine Federacije BiH”. 122 . br. kroz čitav niz jasno definis anih mjera i aktivnosti. 46/04). među kojima treba posebno istaći sljedeće:  Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro. podzakonski akti doneseni na osnovu njega. Zakon o farmaceutskim sredstvima (“Službeni glasnik BiH”. (Vašington. 1973). među kojima je i Bosna i Hercegovina (“Službeni glasnik BiH“. br. 23/03).) . 1979). Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka (“Službeni glasnik BiH”. br. Protokol o biološkoj sigurnosti-Kartagena protokol (Montreal. Osnov za izradu Zakona o zaštiti prirode bili su brojni propisi Evropske Unije. Zakon o zaštiti zdravlja bilja (“Službeni glasnik BiH”. Ugovor o uspostavi Energetske zajednice između Evropske zajednice i zemalja Balkana. 1992).  b) državni zakoni koji su u funkciji zaštite prirode:        2.prvi Protokol Konvencije o biološkoj raznolikosti. Zakon o hrani (“Službeni glasnik BiH”.  Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern. Cilj izrade i donošenja navedenog Zakona je bila neophodnost da se. te kantonalni zakoni usklađeni sa njim. 03/05). 2000.  Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune . 49/04).

minerala i fosila i drugih komponenti prirode.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Direktivu o očuvanju divljih ptica (79/409/EEC). također. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je. donesen je Zakon o Nacionalnom parku “Una” (“Službene novine Federacije BiH”. prirodnih i kulturnih resursa. biljaka.  opšte i posebne mjere za zaštitu prirode. • Spomenici prirode ustanovljeni u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih karakteristika. poduzelo aktivnosti na izradi prednacrta Zakona o Nacionalnom parku “Igman.  nadzor i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica. Treskavica i kanjon rijeke Rakitnice (Visočica)”. zaštite i održivog razvoja pejzaža. • Zaštićeni pejzaži ustanovljeni u svrhu očuvanja kopnenih pejzaža. Predmetni Zakon propisuje sljedeće:  uslove i načine obnove. 123 .  finansiranje zaštite prirode. propisuju mjere upravljanja i uspostavljanje nadležnog tijela za provođenje mjera upravljanja    informacioni sistem. br. godine4. nalaže izrada i donošenje posebnog zakona kojim se područje proglašava zaštićenim u nekoj od kategorija zaštite. 4 Zaštićeno područje je dio kopna i/ili mora. Zaštićena područja su: • Zaštićena prirodna područja ustanovljena u naučne svrhe ili radi zaštite divljine. priobalnih područja i rekreacije. 44/08). prirodnih područja. Dosadašnja implementacija Zakona o zaštiti prirode očituje se u sljedećem: A/ Zakoni o proglašenju područja zaštićenim U skladu sa procedurom usvajanja i donošenja koju predmetni Zakon o zaštiti prirode također propisuje.  nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode.  izradu i donošenje podzakonskih akata. kako bi isti bio stavljen u zakonsku proceduru usvajanja i donošenja. životinja i njihovih staništa. Bjelašnica. dok je Zakon o Nacionalnom parku “Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran” u proceduri donošenja. kojima se.  Kategorizaciju zaštićenih područja IUCN-a iz 1994. između ostalih:  definišu kategorije zaštićenih područja u skladu sa IUCN kategorizacijom.  izradu i donošenje Federalne strategije zaštite prirode. • Nacionalni parkovi ustanovljeni u svrhu zaštite ekosistema i rekreacije. određeno radi zaštite i održavanja biološke raznolikosti.

i to:  Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zaštitu prirode i vršenje monitoringa (“Službene novine Federacije BiH“. ili čak onemogućuju njegovu punu implementaciju su daleko brojniji. br. 65/06)  Pravilnik o novim mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se spriječio značajan negativan uticaj na životinjske vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem (“Službene novine Federacije BiH“. 65/06)  Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra zaštićenih područja (“Službene novine Federacije BiH“. nakon čega će biti dostavljena Parlamentu Federacije BiH na usvajanje i donošenje. a odnose se. problemi koji otežavaju. te osigurati nadzor i zaštita drugih dijelova prirodnog naslijeđa. Strategija je dio Federalne strategije zaštite okoliša i donosi se na period od deset godina (2008 – 2018). a u proceduri donošenja je:  Uredba Natura 2000.  nedostatak stručnih institucija na državnom i federalnom nivou. te ciljevi i mjere sa Akcionim planom. Nacrt Federalne strategije zaštite okoliša je utvrdila Vlada Federacije BiH. odrediti zadaci zaštite prirode i zaštite biološke raznolikosti. I pored toga što je određeni set propisa Zakona o zaštiti prirode do sada implementiran. 46/05)  Pravilnik o načinu izrade plana upravljanja zaštićenim područjima (“Službene novine Federacije BiH“. U Strategiji zaštite prirode data su načela i smjernice. 46/05)  Pravilnik o uspostavljanju sistema praćenja namjernog držanja i ubijanja zaštićenih životinja (“Službene novine Federacije BiH“. 69/06). od čega ih je do sada doneseno šest. kratki opis stanja prirode. br. C/ Fedralna strategija zaštite prirode Zakonom o zaštiti prirode propisana je izrada i donošenje Federalne strategije zaštite prirode kojom će se utvrditi politika zaštite prirode.  nepostojanje krovnog zakona o upravljanju prirodom Bosne i Hercegovine s ciljem i mehanizmima implementacije Konvencije o biološkoj raznolikosti na nacionalnom nivou.B/ Podzakonski akti Zakonom je propisana izrada i donošenje sedam podzakonskih akata. 69/06)  Pravilnik o uslovima pristupa zaštićenom području (“Službene novine Federacije BiH“. br. br. br. prije svega na:  izrazito nizak stepen usklađenosti sa EU legislativom. 124 . br.

uz ugradnju odredaba EU legislative. Očita je postala neophodnost donošenja novog zakona o zaštiti prirode kojim bi se.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  neusklađenost Strategije razvoja Bosne i Hercegovine sa ekoturističkim i ekonomskim potencijalima. 94/24/EC.1476/99. br. 33/03)  Zakon o šumama (“Službene novine Federacije BiH“. 29/03))  Zakon o lovstvu (“Službeni list SR BiH“. među kojima su najznačajniji:  Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”. 97/49/ EC i Regulativa (EC) 807/2003  Habitat direktiva (92/43/EEC) i amandmani direktive 97/62/EC i Regulativa (EC) 1882/2003  Regulativa o ugroženim vrstama (EC) 338/97 i amandmani regulative (EC) 938/97. 85/411/EEC. koji je započeo 2006. 20/02. Inicijalne aktivnosti na poboljšanju kvalitete zakonskog okvira koji se odnosi na zaštitu prirode se očituju kroz učešće Federalnog ministarstva okoliša i turizma u projektu pod nazivom “Praćenje napretka usaglašenosti okolišne legislative u zemljama jugoistočne Evrope sa EU legislativom”. 2214/98. br. 33/03)  Zakon o fondu za zaštitu okoliša F BiH (“Službene novine Federacije BiH”. br. 02/06. 2476/2001. 32/08))  Zakon o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”. prati se usaglašenost Zakona o zaštiti prirode sa sljedećim propisima iz oblasti prirode:  Direktiva o zaštiti divljih ptica (79/409/EEC). 2/98) 125 . br. inovirala i ojačala zaštita bio i geobaštine. br. br. 252/2005 i 1332/2005. 30/90)  Zakon o slatkovodnom ribarstvu (“Službene novine Federacije BiH“. 834/2004. 230/97. 91/244/EEC. 55/01)  Zakon o poljoprivrednom zemljištu (“Službene novine Federacije BiH“. 1497/2003. 1579/2001. 86/122/EEC. 7/77. br. 72/07. Pojedina pitanja iz domena zaštite prirode regulisana su i drugim zakonima. godine i kojeg finasira Evropska komisija. U okviru projekta. te omogućilo institucionalno jačanje u sektoru zaštite prirode. kao i amandmani Direktive 81/854 EEC. 1882/2003. 2724/2000. 12/87. 64/04)  Zakon o sjemenu i sadnom materijalu (“Službene novine Federacije BiH“. koje sadašnja i buduća zaštićena područja posjeduju. br.

2. Institucionalni okvir zaštite prirode u Federaciji Bosne i Hercegovine Postojeća zakonska regulativa u domenu zaštite prirode i komplementarnih oblasti još uvijek ne pruža jasan i efikasan institucionalni okvir. kroz svoj djelokrug rada. te nekih državnih ministarstava koja. Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”. Institucionalni okvir zaštite prirode 1. Institucionalni okvir zaštite prirode u Bosni i Hercegovini Institucionalni okvir za zaštitu prirode na nivou Bosne i Hercegovine praktično ne postoji. Ovo Ministarstvo je i Nacionalni fokalni predstavnik (NFP-National Focal Point) za implementaciju Konvencije o biološkoj raznolikosti. Situacija nije bolja ni na nivou kantona u Fedeaciji. Kao operativno tijelo. Za sada u Federaciji BiH nema federalnih institucija koje bi se bavile upravljanjem prirodom. ima jasno definisanu i veoma značajnu ulogu u do- 126 . istraživanjem i praćenjem stanja prirodne baštine na nivou Federacije. II. Za provođenje Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH nadležno je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. ministarstva u čijoj bi izravnoj nadležnosti bila zaštita prirode. koji bi omogućio kvalitetnu i učinkovitu zaštitu ukupnih prirodnih vrijednosti. doprinose zaštiti prirode. te odgovarajućih stručnih institucija na nivou Bosne i Hercegovine nema. institucija koja egzistira više decenija. čiji Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. nadležno za sklapanje i adekvatnu primjenu međunarodnih ugovora i drugih međunarodnih propisa iz domena zaštite prirode. Sem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koje je. ono je odgovorno za komunikaciju sa internacionalnim institucijama. 32/01). te za koordinaciju sa drugim relevantnim autoritetima i zainteresiranim stranama. br. Izuzetak je Kanton Sarajevo. iniciranje aktivnosti propisanih Konvencijom. u saradnji sa entitetskim ministarstvima. Za provođenje kantonalnih zakona o zaštiti prirode nadležna su kantonalna ministarstva okoliša.

 U Federaciji BiH nisu uspostavljene institucije koje se bave upravljanjem prirodom. da provodi preuzete obaveze. kada se zna da je Evropska Unija (i njezine članice pojedinačno). odnosno prirode. koja će se baviti za5 6 Nacionalni park “Una” Park prirode “Blidinje” i Park prirode “Hutovo Blato” 12 . koje su osnovane u periodu 1995. što je važno za ukupan proces pridruživanja. godine sa izravnom nadležnošću za upravljanje prirodnim vrijednostima i resursima. sa ciljem efikasnog provođenja Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejsažne raznolikosti (2008.  Provođenje entitetskih strategija zaštite okoliša. gdje bi zaštita prirode imala posebno mjesto. kao i za odgovarajuće provođenje ratifikovanih konvencija iz oblasti zaštite prirode i transponiranje EU direktiva. ali isto tako Bosna i Hercegovina nema odgovarajuće kapacitete. Ovo je dodatni argument za jačanje i sređivanje okolišnih institucija. su tri javna preduzeća za upravljanje do sada uspostavljanim zaštićenim područjima u kategoriji nacionalnih parkova5 i parkova prirode6. Jedine egzistirajuće institucije u Federaciji BiH. U tom smislu je potrebno donijeti državni zakon o okolišu. odnosno prirodnom baštinom.). svjetski lider u promovisanju i provođenju međunarodnih propisa. do 2008.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja menu zaštite i upravljanja prirodom i njenim resursima na području Sarajevskog kantona. Ovdje je. pored jačanja upravne uloge koju imaju entitetska ministarstva nadležna za okoliš. na svim nivoima. Zaključci  U Bosni i Hercegovini je potrebno uspostaviti zakonsku i institucionalnu funkcionalnu vezu između državnog nivoa. ni na državnom ni na entitetskom nivou.  Bosna i Hercegovina je ratifikovala većinu važnijih globalnih konvencija i protokola iz domena okoliša i prirode.-2015. To nameće potrebu urgentnog osnivanja adekvatne institucije na federalnom nivou. potrebna uspostava entitetskih stručnih institucija (zavoda) za zaštitu prirode. kojim bi bila uspostavljena odgovarajuća stručna državna agencija za okoliš. Distrikta Brčko do lokalnih zajednica. u kojima će segment zaštite prirode imati odgovarajući tretman. moraju dobiti odgovarajuće mjesto u programima entitetskih vlada. kako bi se realizovala dinamika predviđena akcionim planom. entiteta.

Sarajevo. shodno društvenopolitičkom uređenju Federacije BiH. Ugovor o uspostavi energetske zajednice. a posebno u implementaciji Konvencije o biološkoj raznolikosti. Pregled i stanje biološke i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine: Bosna i Hercegovina zemlja raznolikosti. “ Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori”. http:/www.2006. novine FBiH”.cbd.int/convention/ http:/www. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.štitom i održivim upravljanjem biološkom i geološkom raznolikošću. Federalno ministarstvo okoliša i turizma.biodiv.europa.08. Prvi izvještaj BiH za Konvenciju o biološkoj raznolikosti (2008). “Sl.unep-wcmc. br. 33/03. Literatura Nacrt Strategije zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (2008-2018). 09/06 od 25. njenom odnosu prema državnom tijelu BiH. Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2003): Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH. br.eu http:/www. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. uz uvažavanje postojeće zakonske regulative i mogućnostima implementacije međunarodnih propisa u ovom domenu. kako bi se iznašle nove mogućnosti u definisanju i efikasnijem funkcionisanju institucionalnog okvira. godine. Nacrt Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti (2008-2015).eur-lex.  Dosadašnja praksa je pokazala sve slabosti u sistemu upravljanja i zaštite prirode i u njoj sadržanoj prirodnoj baštini u nedefinisanom i neadekvatnom institucionalnom okviru.org http:/www. Potrebno je zaštititi biodiverzitet i geodiverzitet kroz uspostavu i jačanje institucionalnog okvira za realizaciju efikasnih mjera.org/protected_areas/categories 12 . Kao jedan od najvažnijih operativnih ciljeva je uspostava federalne institucije-zavoda nadležnog za zaštitu biološke i geološke raznolikosti. te preuzetim obavezama od strane međunarodne zajednice.

as well as of cantonal laws in Federation of Bosnia and Herzegovina. Ministry of Foreign Trade and Economic Relations is responsible for the environmental issues at the state level. as well as the particularly complex implementation process of its basic provisions. Law of Brcko District.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja LEGAL AND INSTITUTIONAL FRAMEWORK OF NATURE PROTECTION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Abstract Legal framework of nature conservation in Bosnia and Herzegovina is consisting of the entities’ Laws on Nature Protection. Institutional framework of the efficient biodiversity. internationl contracts. Although it has a number of validities. in District Brcko. According to the Law on Ministries in Bosnia and Herzegovina. nature. whereas. biodiversity. there is no expert institution specialized and responsible for the evaluation and re-evaluation of natural values and heritage.Directive on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora and Directive on the conservation of wild birds. as well as for development of legal and institutional framework needed for theese values and heritage sustainable management. and of the Ministry of Physical Planning. EU directives. 12 . institutonal framework. natural resources and integral natural values conservation and management is not functional. At the level of Bosnia and Herzegovina on the whole. this activity is carried out by the corps of public utility sector and sector of agriculture and forestry. The actual laws on nature protection are based on the EU legislation . Key words: legal regulations. Civil Engineering and Ecology (in Republic of Srpska). Biodiversity management is under the competence of the Federal Ministry of Environment and Tourism (in Federation of Bosnia and Herzegovina). the main characteristics of the Law on Nature Protection in Federation of Bosnia and Herzegovina are its unsuitability to the circumstances in Bosnia and Herzegovina.

.

Od tada Zavod intenzivno surađuje sa svim relevantnim stručnjacima i znanstvenicima te stručnim i znanstvenim institucijama na izradi prijedloga: prvo. Davorin Marković. a isto se odnosi i na Republiku Bosnu i Hercegovinu. a koje proizlaze iz odredbi direktive o pticama i direktive o staništima. 2003. 1 Dipl. godine. ing.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIJEDLOG “NATURA 2000 U HRVATSKOJ” Davorin Marković Jasminka Radović NATURA 2000 je ekološka mreža područja ključnih za očuvanje europskih ugroženih vrsta i staništa čiji temelj nalazimo u dva snažna europska propisa – Direktiva o pticama (BD) i Direktiva o staništima (HD). ili područja s rijetkim staništima poput mezofilnih livada ili prirodnih šuma. To. S jedne strane one štite svaku vrstu zasebno regulirajući njihovu zaštitu i iskorištavanje. Kao buduća članica EU Republika Hrvatska. na primjer. Već nekoliko godina Zavod koordinira iscrpna istraživanja vrsta i staništa s popisa dviju direktiva kako bi omogućili najbolju moguću procjenu mogućih NATURA 2000 područja. Ekološke mreže RH. a s druge strane štite područja ključna za pojedini tip staništa ili pojedinu vrstu. ima jednake obveze u zaštiti prirode kao i ostale članice. Te su dvije direktive najambicioznija inicijativa ikad pokrenuta za zaštitu prirode. Državni zavod za zaštitu prirode Republika Hrvatske 131 . Osim određivanja područja očuvanja potrebno je osigurati povoljno stanje očuvanja ciljanih vrsta/stanišnih tipova kroz prilagođeno upravljanje područjima te osigurati provedbu nužnih mjera očuvanja uz što manja ograničenja i uspostavljanje odgovarajućih naknada i poticaja za korisnike prostora. prehranu ili odmaranje rijetkih ptica. a cilj im je očuvanje vrijednih staništa i vrsta diljem EU. U Hrvatskoj je za koordinaciju i provedbu razvoja ekološke mreže zadužen Državni zavod za zaštitu prirode koji na problematici ekoloških mreža radi od svog osnutka. mogu biti područja važna za razmnožavanje. a zatim i NATURA 2000 područja i to kroz nekoliko projekata sufinanciranih iz fondova EU.

Razgovorom i javnim konzultacijama Zavod je 2008. a rezultat ocjene vezan je uz kvalitetu i ažurnost podataka. To je proces. godine započeo postupak ostvarenja ekološke mreže NATURA 2000 kroz projekt “Institucionalno jačanje i provedba NATURA 2000 u Hrvatskoj”. Direktive propisuju obvezu praćenja vrsta i stanišnih tipova iz dodataka na nacionalnoj razini kao i periodično izvješćivanje Europskoj komisiji o stanju očuvanosti radi čega je bitno moći procijeniti stvarno stanje svake pojedine vrste i staništa. regionalnoj i lokalnoj razini. Kako Direktiva o staništima ne pokriva sve specifičnosti Hrvatske. pomažemo uspostaviti dijalog među dionicima na različitim razinama. uključujući korištenje odgovarajućih EU fondova NATURA 2000 jest u svojoj osnovi mreža područja za očuvanje prirode. Pri odabiru područja NATURA 2000 moraju se koristiti isključivo znanstveni kriteriji navedeni u Dodatku III HD. BirdLife International. Također. uključujući znanstvenike. nevladine udruge i javnost općenito. usvajanje prijedloga od strane Vlade RH te podnošenje Europskoj komisiji na dan ulaska u EU. zatim upoznalo sektore s očekivanim posljedicama prilagođenog upravljanja područjima te objasnile mogućnosti financiranja zaštite i osiguravanja poticaja za korisnike prostora koji provode mjere očuvanja. Odabrana područja moraju svojom površinom i raspoređenošću osigurati dugoročno očuvanje svake pojedine vrste/stanišnog tipa. Iako je područja NATURA 2000 nužno odabrati temeljem zadanih znanstvenih kriterija. a naša je uloga da u njemu budemo katalizator. Tako gledano. Zatim preostaju ne manje važne aktivnosti pripreme i provedbe mjera i planova upravljanja za pojedina područja te osiguravanje sustavnog financiranja i poticaja. npr.Hrvatska je smještena na razdjelnici čak četiriju različitih biogeografskih područja što je i razlog njezinom nevjerojatnom bogatstvu prirode i raznolikosti vrsta. u procesu pregovora s EU Hrvatska traži proširenje dodataka HD koje uključuju naše specifičnosti i one drugih zemalja izvan EU. vrlo važni i zahtjevni koraci za Hrvatsku u ostvarenju NATURA 2000 su završetak konzultacijskog procesa i priprema konačnog prijedloga NATURA 2000 područja za Hrvatsku. Vrlo je bitno da su podaci ažurirani i konkretni jer se postupak ocjene prihvatljivosti zahvata/planova na prirodu provodi u odnosu na ciljne vrste i stanišne tipove određenog područja. no također je postala i potencijalno korisno sredstvo za ruralni razvoj koje se odno- 132 . Sljedeći. predstavnike iz drugih sektora i administrativna tijela na nacionalnoj. odnosno međunarodno prihvaćeni kriteriji za SPA područja. neophodno je provesti konzultacijski proces sa svim zainteresiranim dionicima kako bi se raspravili obuhvat i granice predloženih područja te ciljne vrste/staništa.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja si na ekoturizam. 133 . Kako bi ona postigla uspjeh. a to možemo postići samo transparentnim i otvorenim načinom razvoja mreže NATURA 2000. ekološki održive djelatnosti ili pak na očuvanje tradicionalnih udomaćenih svojti i stoljećima starih običaja. pa u tom pogledu ima čak i kulturne dimenzije. potrebno je imati podršku kolega iz različitih sektora kao i šire javnosti.

.

Crna Gora Mr. strategije. Podgorica. Stavljen je akcenat na postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra od nacionalnog i međunarodnog značaja. održivi razvoj.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANIRANJE ZAŠTIĆENIH PRIRODNIH DOBARA U STRATEGIJAMA ODRŽIVOG RAZVOJA U CRNOJ GORI Zlatko Bulić Vasilije Bušković2 Sažetak U radu su dati osnovni aspekti koji se odnose na problematiku zaštite prirode u Crnoj Gori. Strategija za integralno upravljanje obalnog područja). Vasilije Bušković. PPCG i PPPPNMD Uvod Po osnovu nacionalnog zakonodavstva. Zlatko Bulić. te biljnih i 1 2 3 Dr. planiranje. u svakodnevnoj praksi se ravnopravno upotrebljavaju i nazivi zaštićena područja prirode i zaštićeni objekti prirode 135 . u skladu sa preporukama NSOR-a. sc. Ona ima za cilj obezbjeđenje zaštite svih reprezentativnih tipova staništa. IUOP-a. direktor Zavoda za zaštitu prirode. prvenstveno iz prostorno – planske dokumentacije (Prostorni plan Crne Gore. Podgorica. sc. Ključne riječi: Zaštićena prirodna dobra. zajedno sa onim planiranim za zaštitu čine Nacionalnu Mrežu zaštićenih prirodnih dobara Crne Gore. stručni saradnik u Zavodu za zaštitu prirode. ekosistema. Crna Gora Pored naziva zaštićena prirodna dobra. u Crnoj Gori je stavljen pod zaštitu veliki broj prirodnih dobara3 koja. Date su i preporuke i mjere za zaštitu u okviru dugoročne projekcije zaštite prirode u Crnoj Gori. prostorni planovi područja posebne namjene (morsko dobro) i prostorni planovi opština) i strategija vezanih za održivi razvoj (Nacionalna strategija održivog razvoja.

nacionalni sistem zaštićenih prirodnih dobara je razmatran i u okviru Nacionalne strategije održivog razvoja (NSOR) u kojoj je prvi put utvrđen cilj da se poveća površina pod zaštićenim prirodnim dobrima na 10% državne teritorije i zaštiti 10% obalnog područja u 3-godišnjem planskom periodu. 4 5 Izuzev Tivatskih solila (150ha) svi rezervati su locirani unutar granica dva nacionalna parka – Skadarsko jezero i Durmitor i čine njihov sastavni dio Jedini pokušaj za ustanovljavanje Regionalnih parkova je bio za 4 regionalna parka na teritoriji opštine Plav i to: Plavsko jezero.866 ha. Iako su (PPCG) utvrđeni prijedlozi za stavljanje pod zaštitu više područja u kategoriju Regionalni park.88% teritorije Crne Gore. do sada nije ustanovljeno nijedno5 zaštićeno područje u toj kategoriji.Prostorni Plan Crne Gore (PPCG). protokoli) u oblasti zaštite prirode6 koje je Crna Gora ratifikovala ili sukscesijom preuzela od prethodnih federacija / zajedničkih država7. list RCG”. Skadarsko jezero. Dugo vremena je projekcija Nacionalne mreže zaštićenih prirodnih dobara bila vezana za sistem prostornog planiranja i njegov hijerarhijski najviši planski dokument . Važeća projekcija nacionalne mreže zaštićenih prirodnih dobara u PPCG iz 2008. Hridsko jezero i Vistorsko jezero.500ha) imaju četiri nacionalna parka: Durmitor.Grebaja i Ropojana sa kanjonom Grlje. pod zaštitu su stavljena značajna prirodna dobra na površini od 237. ali do njihovog ustanovljavanja nije došlo.Savezna republika Jugoslavija. Lovćen i Biogradska gora. Alipašini izvori . godine data je u poglavlju II ovog rada. za koje je donijet odgovarajući propis (Odluka o proglašenju regionalnih parkova na teritoriji opštine Plav (“Sl. Slično NSOR-u i PPPPN MD CG. koja je utvrđena u Prostornom Planu područja posebne namjene Morsko dobro Crne Gore (PPPPNMD CG). Ostatak čini preko 40 zaštićenih područja unutar kategorija: spomenik prirode. Po osnovu primjene međunarodnih ugovora (konvencije. 24/03 . br. postojeća Nacionalna mreža zaštićenih prirodnih dobara trenutno pokriva 108.životinjskih vrsta. pitanje mreže zaštićenih prirodnih dobara na crnogorskom primorju je razmatrano i definisani su prioriteti za zaštitu u okviru Nacionalne Strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore koja je pripremljena za usvajanje. od čega najveće učešće (78. U tom cilju su u NSOR-u istaknuta prioritetna područja za zaštitu (vidi poglavlje II ovog rada). ovo pitanje je postalo predmet interesovanja i drugih zvaničnih strategija i politika. U poslednjih nekoliko godina.899 ha (vidi poglavlje II ovog rada). Državna zajednica Srbija i Crna Gora 6 7 136 . Naročito: Konvencija o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO) i Konvencija o zaštiti wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao staništa vodenih ptica (Ramsarska konvencija) Socijalistička federativna republika Jugoslavija (SFRJ). ili 7. odnosno Park. Inače. predio posebnih prirodnih odlika i (opšti i posebni) rezervati4. Pored projekcije zaštićenih prirodnih dobara u zoni morskog dobra.opštinski propisi)).3% = 83.

a najvažniji su:  Nacionalna strategija održivog razvoja (2007)  Prostorni plan Crne Gore do 2020 (2008)  Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore (2008)  Nacrt Nacionalne Strategije za integralno upravljanje obalnim područjem (2008) 8 Daphne malyana Blecic. godine. prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta (“Sl. Zaštita rijetkih. Leontopodium alpinum Kass. list SRCG”. br. Naime. od ustanovljavanja NP Skadarsko jezero 1986. godine.. nije ustanovleno neko. strateških i planskih dokumenata koji su uglavnom donijeti u posljednjih nekoliko godina. obezbijeđeno je stavljanje pod zaštitu endemičnih. pod zaštitu bilo stavljeno 52 biljne i 314 životinjskih vrsta. u kojima se razmatraju saznanja o ugrožavanju biološkog diverziteta u Crnoj Gori. pod zaštitu je stavljeno samo 6 biljnih vrsta8. 11 Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta (“Sl. rastao je i broj zaštićenih vrsta tako da je danas pod režim zaštite11 stavljeno 415 biljnih i 430 životinjskih vrsta. list CG” br. duba. sva novoformirana zaštićena prirodna dobra iz ovog perioda su sa relativno skromnim površinama i nisu značajno doprinijela povećanju učešća nacionalno zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori.. na osnovu rezultata iz Programa praćenja stanja biološkog diverziteta u Crnoj Gori. godine. Ilex aquifolium L. Praktično.1. Zaštićena prirodna dobra u planovima strategijama i planovima vezanim za održivi razvoj Nacionalnu politiku u vezi sa zaštitom prirode i održivim razvojem u Crnoj Gori čini niz političkih. davne 1968. Ramondia serbica Panc i Taxus baccata L. hrasta i drugog drveća. S druge strane. u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. I. Uporedo sa novim saznanjima10 o ugroženosti pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. po površini veće zaštićeno područje prirode. tako da je tokom vremena pod zaštitu stavljen veći broj stabala masline. Na početku. 9 Rješenje o stavljanju pod zaštitu rijetkih. rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. godine. posebno onih sa većim površinama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Poslednjih nekoliko decenija nastupila je stagnacija u stavljanju pod zaštitu planiranih zaštićenih prirodnih dobara. Dioscorea balcanica Kosanin. 76/06)) 13 . počev od 2000. 1982. značajnih monumentalnih stabala je tradicionalno sastavni dio aktivnosti na zaštiti biološkog diverziteta. 36/82) 10 Vidi djelove poglavlja 3. da bi kasnije.

Knete i Adu Bojanu (Ulcinj). Kao prioriteti za stavljanje pod zaštitu. zaštite prirode / životne sredine i upravljanja prirodnim resursima. Buljarica (Budva). Regionalni park Komovi. održivi razvoj obalnog područja sa primjenom principa održivog razvoja i instrumenata integralnog upravljanja obalnim područjima itd. ostva Katići i ostrva Stari Ulcinj. jačanje kadrovskih kapaciteta i izgradnja djelotvornog sistema monitoringa biodiverziteta. kao i njegov prilog Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet (2008)  Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009 – 2014 (2009). Regionalni park Bioč. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta SAP BIO za Crnu Goru sa prioritetnim akcionim planovima (2004). Tako je jedan od opštih ciljeva PPCG racionalno korištenje prirodnih resursa (kroz između ostalog i racionalno korištenje prostora za urbani razvoj i kontrolu i ograničavanje intenzivne ekspanzije urbanih prostora. U odnosu na zaštićena prirodna dobra.). a na Primorju: Tivatska solila (opština Tivat). Za morska zaštićena područja su predviđene zone oko Platamuna. Nacionalni izvještaj o statusu. smjernice Prostornog plana nerijetko daju osnov da se planira gradnja i razvojni projekti na istim lokacijama koje su prepoznate kao područja od posebnog interesa za zaštitu. Iako prepoznaje značaj zaštite prirodnih dobara (vidi Dugoročnu projekciju iz PPCG u poglavlju II ovog rada). Kao okvirni dokument. NSOR je postavio sistem za primjenu integrisanog prisupa u upravljanju prirodnim resursima i zaštitu životne sredine. Pored ustanovljavanja upravljača za sva zaštićena prirodna dobra. (ii) uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja zaštićenim područjima prirode i (iii) napređenje zakonskog okvira za zaštitu biodiverziteta. kao i potrebu primjene instrumenata procjena uticaja na životnu sredinu i procjene graničnog kapaciteta nosivosti u procesu donošenja krajnje 13 . Šasko jezero. Nacionalna strategija održivog razvoja (NSOR) definiše opšte ciljeve održivog razvoja i prioritetne zadatke za 24 oblasti ekonomskog razvoja. Maglić i Volujak. PPCG također prepoznaje potrebu za daljim istraživanjem kad su u pitanju vrijednosti pojedinih cjelina za zaštitu. NSOR je postavio sljedeće ciljeve (i) povećanje nacionalno zaštićenih prirodnih dobara na 10% državne teritorije i zaštita najmanje 10% obalnog područja. prepoznata su sljedeća područja / prirodna dobra: Nacionalni park Prokletije. planirano je i usvajanje i implementacija menadžment planova za sva zaštićena prirodna dobra kroz participativni proces. Prostorni Plan Crne Gore do 2020 (PPCG) se u definisanju generalnih principa i ciljeva za prostorni razvoj poziva na koncept “ekološke države” i na NSOR. Solana.

koji su integrisani u Dugoročnu projekciju PPCG (vidi poglavlje II ovog rada). Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet analizirao je nadolazeći uticaj klimatskih promjena12 na biološki diverzitet Primorja.8 . uzimajući u obzir specifičnosti i ograničenja na ovom prostoru. kao i međunarodne standarde za upravljanje obalnim područjem. formulisane su 22 prioritetne akcije.2. jer je sam Plan bio razvijen prije nego što je novi Zakon o SEA stupio na snagu. kao i u skladu sa EU dokumenatima koji se odnose na more i životnu sredinu obalnog područja. sa procjenom stanja biodiverziteta i identifikacijom problema. indikatore i partnerstva za implementaciju u oblasti zaštite prirodnih dobara. (iii) povećanje učestalosti ekstremnih klimatskih pojava i (iv) povećanje nivoa mora za oko 18 – 22 cm 13 . Strateška procjena uticaja je urađena za PPCG kao pilot projekat. i sadrži set operativnih ciljeva za svaki od strateških pravaca. Nacionalni izvještaj o statusu. u periodu do 2050: zagrijavanje – porast temperature za 1. korištenje i zaštitu područja morskog dobra Crne Gore. (ii) smanjena količina padavina – u rasponu između -6% i – 14% posebno tokom ljeta. U okviru smjernica za zaštitu životne sredine su dati prijedlozi novih zaštićenih prirodnih dobara. čitavo obalno područje je podeljeno u 68 sektora i za svaki od sektora Plan daje: a) pregled osnovnih namjena zemljišta/ planiranih aktivnosti sa smjernicama i napomenama b) smjernice o vrstama plaža. izazove i strateške ciljeve za integralno upravljanje obalnim područjem. strateške odrednice za razvoj zemlje. Na osnovu liste prioritetinih problema. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta (SAP BIO) urađen kao preliminarna stategija. uključujući i mjere. dok su akcioni planovi donijeti za tri pitanja od kojih je za zaštitu prirodnih dobara značajan Akcioni plan posvećen reviziji statusa postojećih zaštićenih područja i nominovanje novih zaštićenih područja.2 0C posebno tokom ljeta i sa izraženim kontrastom između temperature kopna i mora. i d) smjernice za sprovođenje Plana. tako da SEA izveštaj nije bio predmet pune SEA procedure. uz smanjenje relativne vlažnosti u vazduhu i u zemljištu i povećanje isparavanja. posebno onaj sa uskom amplitudom variranja ekoloških 12 Očekivane klimatske promjene u Crnoj Gori. Mediteranske strategije za održivi razvoj i Barselonske konvencije i njenih protokola. a pripremana je na osnovu NSOR. (prema IPCC AR 4 i drugim izvorima). Ovaj Plan ima za cilj da obezbijedi racionalno korištenje prirodnih i vještačkih resursa u zoni morskog dobra i da obezbijedi njihovu dugoročnu zaštitu i održivost. aktivnosti. Za potrebe PP Morsko dobro. Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro (PPPPNMD) je dao smjernice za razvoj. Nacionalna strategija za Integralno upravljanje obalnim područjem (IUOP) je u pripremi za donošenje. c) smjernice za zaštitu životne sredine. Strategija definiše ključna pitanja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja odluke o namjeni zemljišta.

me.  WWF / Green Home Northern Montenegro Green Belt .  Identifikacija i mapiranje područja značajnih za biljke (IPA .gov.  Dinaric Arc Ecoregion 2012 . link Dokumenti (http://www.  Identifikacija područja značajnih za ptice (IBA . Povećanje efikasnosti u upravljanju zaštićenim područjima prirode).  Studija Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode (2005) koja je urađena za potrebe PPCG i u njoj je urađena identifikacija potencijalnih zaštićenih prirodnih dobara. a među njima su i postojeća i planirana zaštićena prirodna dobra. 4. Stavljanje pod zaštitu novih zaštićenih područja prirode i 7.php?akcija=rubrika&rub rika=51) 140 . Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009 – 201413 (2009) urađen je na osnovu saznanja i nalaza iz prethodno urađenih studija i drugih zvaničnih dokumenata i u skladu sa zakonskim uslovima za njenu izradu i zahtjevima Konvencije o biološkom diverzitetu. Identifikovane su prijetnje i faktori ugrožavanja biološkog diverziteta. zaštićena prirodna dobra i njihova veza sa održivim razvojem su u poslednje vrijeme bili predmet pažnje brojnih studija i projekata kao što su: (I) studijske analize:  Samostalna nacionalna procjena kapaciteta za sprovođenje 3 konvencije (jedna od njih je Konvencija o biodiverzitetu) (2007).mte. i 6.Important Bird Areas). Tare i Prokletija.Studija za procjenu biodiverziteta i socioekonomskih uslova u regionu Durmitora.faktora vezanih za temperaturni i vodni režim. za sve kategorije zaštite (II) projekti:  EMERALD mreža – identifikacija područja po osnovu Bernske konvencije – rezolucije br. Pored prethodno navedenih zvaničnih dokumenata.mte. kao i glavni izazovi na koje je kao odgovor predložen dosta ambiciozan Akcioni plan za period od 2009 do 2014 godina. od kojih su za zaštitu prirodnih dobara značajne tematske cjeline br. 6 i br. sa 40 mjera i aktivnosti koje su struktuirane u 7 tematskih cjelina.Important Plant Areas.projekat za jačanje mreže zaštićenih područja prirode u regionu Jugoistočnih Dinarida) 13 Tekst Nacrta Strategije se nalazi na Javnoj raspravi i može se preuzeti sa web stranice Ministarstva turizma i zaštite životne sredine www.gov. Identifikovana su područja u kojima se očekuje izraženiji uticaj klimatskih promjena. 7 (6.me/vijesti.

739. Lovćenu (300ha) i Rumiji (100ha) Pojedinačni dendrološki objekti: stablo skadarskog duba.56% (<2) 600 1.812 km2) 85.300 1.695 6.3 1. Durmitoru (5.600) 400 + (300) / 0. Pančeva oka.000 6.400 33.20% 40.200ha) i Bjelasici (400ha) Zajednice bora munike (Pinus heldraichii) na Orjenu (300ha). stablo hrasta medunca. Stari Bar i Ivanovićima. Crni žar.400 610 0.000 + (5. u Njegušima Kanjon rijeke Pive Kanjon rijeke Komarnice Zajednice bora krivulja (Pinetum mughi montenegrinum) na Ljubišnji (1.000ha). Budva i dr Plaže na obali Skadarskog jezera Velika Ulcinjska plaža Mala Ulcinjska plaža Plaža Valdanos Plaža Velji pijesak Površina (ha) Procentualno učešće u državnoj teritoriji (13. u Orahovcu kod Kotora. na Ćuriocu kod Danilovgrada. Grmožur i Omerova gorica .044% 420 80 150 7.700 2.u NP Durmitor: Crna Poda Tivatska solila Spomenici prirode Đalovića klisura Lipska pećina Pećina Magara Pećina Globočica Pećina Spila kod Trnova / Virpazar Pećina Babatuša Novakovića pećina.5 3 0.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja II.600 / / / / / / / 1. Mreža nacionalno i međunarodno zaštićenih prirodnih dobara Postojeća mreža nacionalno zaštićenih prirodnih dobara (područja prirode) Naziv i nacionalna kategorija zaštićenih područja prirode Nacionalni park Skadarsko jezero Lovćen Durmitor Biogradska gora Rezervati prirode .u NP Skadarsko jezero: Manastirska tapija.5 141 . stabla masline na Mirovici. kod Tomaševa Jama Duboki do.895 5.

u Grahovu Park “13 jul” i “Njegošev park”.93 7. pri čemu se zahtijeva uzimanje u obzir socioekonomskih posljedica i. na Topolici Predjeli posebnih prirodnih odlika Brdo Spas.5 1 4 1 5 4 2 4 2 35.83 1. u Herceg Novom Gradski park. iznad vrela Sopot kod Risna Botanička bašta planiske flore.46 40 0. u vezi sa tim.866 0. u Tivtu Park Dvorca.Plaža Topolica. Opština Kotor UKUPNO POD NACIONALNOM ZAŠTITOM 2 4 0.000 15. na Cetinju Park kod hotela Boka. Formiranjem novih zaštićenih područja prirode neće se ugroziti razvojne mogućnosti područja.5 159 15. iznad Budve Poluostrvo Ratac sa Žukotrljicom Ostrvo Stari Ulcinj Brdo Trebjesa. Budva Plaža Mogren Jaz Plaža Pržno Savinska Dubrava. Bar Plaža Sutomore Paza Lučica. u Kolašinu Botanička bašta generala Kovačevića.02% 1. prednost će imati oni modeli 142 . zaštita stečenih prava lokalnog stanovništva u tim područjima.5 131 30 2.88% Dugoročnom projekcijom zaštite prirode u PPCG je predloženo proširenje postojeće mreže zaštićenih područja prirode (prirodnih dobara) sa novim područjima.000 108.64 0. Petrovac Plaža Čanj Plaža Pećin Buljarica Petrovačka plaža Plaža Drobni pijesak Plaža Sveti Stefan Plaža Miločer Bečićka Plaža Slovenska plaža. Prilikom iznalaženja optimalnih opcija za upravljanje u novim zaštićenim područjima.897 2 322. Nikšić Područja zaštićena opštinskim odlukama Kotorsko – Risanski zaliv. ali će se ustanoviti odgovarajuća ograničenja u cilju postizanja održivog razvoja u tim zonama.9 3.08% 7.5 1.2 5. u Herceg Novom Botanički rezervat lovora i oleander.5 4 1.

 ­roširivanje UNESCO-vog područja Kotorsko-risanski zaliv na južne pap dine Vrmca  ­ključivanje kanjona Komarnice / kanjona Nevidio u Nacionalni park u “Durmitor“. ili  ­ovezivanje Nacionalnog parka “Biogradska gora“ sa planinskim masip vom planiranog regionalnog parka Komovi i slično. kroz prethodno navedene revizije (zaštićenih područja prirode. spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta) biće analizirana primjena IUCN –ovih kriterijuma i standarda:  za definisanje adekvatnih kategorija upravljanja zaštićenim područjima prirode. razmotriće se ne samo opcije za izmjenu granica radi isključivanja određenih dijelova. već i opcije za proširivanje granica zaštićenih područja. Kroz sistem detaljnijih prostorno-planskih dokumenata podržaće se implementacija proširenja mreže zaštićenih područja prirode. Proces formiranja upravljačkih tijela i donošenja planova upravljanja za svako zaštićeno područje prirode pratiće proces revizije statusa. Ipak. Pored primjene standardnih tehnika evaluacije. Pri reviziji granica postojećih zaštićenih područja prirode. 143 . Kroz takve modele upravljanja će se obezbijediti participativni i transparentni pristup u pripremi. kao što je npr:  proširenje granica Nacionalnog parka “Durmitor“ i planiranih regionalnih parkova Maglić. kao i stalni proces revizije spiska zaštićenih vrsta biodiverziteta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja upravljanja koji će okupiti i međusobno povezati sve ključne aktere (kooperativni model sa jasno podijeljenim pravima i obavezama). kategorije zaštite i granica postojećih zaštićenih područja prirode. Bioč i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom “Sutjeska“ u Bosni i Hercegovini. donošenju i sprovođenju planova upravljanja za zaštićena područja prirode. te saznanja iz tradicionalne prakse.  ­roširivanje granica Nacionalnog parka “Skadarsko jezero“ na regionalni p park Rumija ili područje Šaskog jezera / delte Bojane. prioritetna zona za sprovođenje revizije zaštićenih područja prirode je crnogorsko primorje zbog već uočenih promjena u postojećim zaštićenim područjima u toj zoni. na osnovu poznatih saznanja i rezultata dobijenih ciljanim istraživanjima.  za primjenu kriterijuma za crvene liste / zaštićene biljne i životinjske vrste na nacionalnom nivou.

Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora (Barselonska konvencija) i njen Protokol za specijalno zaštićena područja u Sredozemlju. Takva je npr. sa Ramsarskom konvencijom (Konvencija o zaštiti wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica). Maglić i Volujak u cilju njihovog povezivanja sa Nacionalnim parkom “Sutjeska“ u BiH. proširivanje granica Nacionalnog parka “Durmitor“ i predloženih regionalnih parkova Bioč.Predlozi dugoročne projekcije / mreže novih zaštićenih područja prirode daju se po sljedećim kategorijama zaštite: Rezervati prirode . 3b.000 ha). decembra 1995.000 ha) je zaštićeno kao Ramsarsko područje od 25.Bioč – Volujak. ali do sada u crnogorskim vodama nije proglašeno nijedno zaštićeno morsko područje. predviđaju se sljedeće dodatne mjere: 1. Područja pod posebnom zaštitom sa statusom nacionalnih ili regionalnih parkova čine osnovne tačke mreže ekosistema u Crnoj Gori. “Durmitor“ i “Skadarsko jezero“. godine. Regionalni parkovi / parkovi prirode: Za stavljanje pod zaštitu kao regionalni parkovi u ovoj kategoriji za dodatne analize predlažu se: Rumija. 2. u Crnoj Gori postoje i mnoga druga prirodna dobra sa značajnim i vrijednim biološkim diverzitetom koja zadovoljavaju kriterijume kako prethodno pomenutih tako i drugih međunarodnih ugovora u kojima je Crna Gora ugovorna strana (članica). Sinjajevina. 144 . BiH (Sutjeska. Ovo područje je od ranije prepoznato i kao 14 Pored područja koja se u ovom radu navode. 3. Sva tri predloga treba da omoguće stvaranje prekograničnih zaštićenih područja sa susjednim područjima u Albaniji (Tethi). planira se formiranje novog nacionalnog parka Prokletije (21. kada je upisano na listu wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica (Ramsar lista). “Biogradska gora“. 4b i 5b. Maglić . Spomenici prirode: Područja za stavljanje pod zaštitu u kategoriji spomenici prirode su predmet posebne zakonske procedure i niže prostorno-planske i urbanističke dokumentacije. Komovi. Međunarodno zaštićena prirodna dobra14 u Crnoj Gori su:  Nacionalni park Skadarsko jezero (40. kao prioritet u periodu do 2009. godine. koji omogućavaju stavljanje pod zaštitu morskih zaštićenih područja.pored postojećih nacionalnih parkova “Lovćen“. 15 Iako to nisu bili formalni razlozi za upis na Ramsar listu. 2b. formiranje novog nacionalnog parka Orjen.postojeća mreža rezervata prirode treba da bude analizirana u skladu sa nalazima iz revizije zaštićenih područja prirode. Skadarsko jezero zadovoljava i kriterijume 1a. Orjen) i Hrvatskoj (Snježnica-Orjen). Ljubišnja i Turjak sa Hajlom. Nacionalni parkovi . Razlog za upis NP Skadarsko jezero na Ramsar listu je bogatstvo i diverzitet ornitofaune (kriterijum 3c15).

saberu (izbjegavajući dupliranje / preklapanje) nacionalno (108. bez obzira na postojanje i oblik upravljanja.866 ha) i međunarodno (237. (III) i (IV) Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Područje od značaja za ptice (Important Bird Area .000 ha) zaštićeno je kao prirodno i kulturno dobro od Svjetskog značaja (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa) od 26. dobija se ukupna površina područja stavljenih pod zaštitu koja iznosi 252. od kojih su dvije sa strogim režimom zaštite (kanjon rijeke Tare i šumski rezervat “Crna Poda”. III. februara 2006.. januara 1977. Albanski dio Skadarskog jezera također je zaštićen kao Ramsarsko područje od 2. po osnovu ispunjenja kriterijuma N (II). Najveći dio zaštićenih područja je po svojoj površini mali što uslovljava njihov fragmentaran raspored. godine). ovo područje je zaštićeno na osnovu nacionalnog zakonodavstva17.M&B.459 ha.  Slivno područje rijeke Tare (182. (iii) prašuma jele i smrče u slivu Mlinskog potoka. što predstavlja 18. br 17/79. (iv) Barno jezero sa najužom okolinom. po osnovu odredbi Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO).  Nacionalni park Durmitor sa kanjonom Tare (33. Za ovo područje je nedavno urađen Menadžment plan koji se trenutno nalazi u završnim fazama odobravanja kod UNESCO-a.895 ha) zaštićen je od 1980.27% državne teritorije. po osnovu Konvencije o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). Opštinski propisi) 145 . Prije stavljanja pod međunarodnu zaštitu. od 17. kao Svjetsko prirodno nasljeđe (UNESCO-va Lista Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa).899 ha) zaštićena prirodna dobra (zaštićena područja prirode). Kada se. 2 i 3. UNESCO. (v) šuma crnoga bora u rezervatu Crna poda. (ii) sliv Škrčkih jezera i uža kanjonska dolina Sušice. Slabosti u sistemu upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima Sistem zaštićenih prirodnih dobara u Crnoj Gori se suočava sa brojnim slabostima i problemima. (vi) Zabojsko jezero sa užom okolinom i (vii) kanjonska dolina rijeke Tare 17 Odluka o proglašenju Kotora i njegovog područja za prirodno i kulturno-istorijsko dobro od posebnog značaja (“Službeni list SRCG”. godine.IBA) jer zadovoljava kriterijume 1(III). oktobra 1979.899 ha) je zaštićeno kao Svjetski rezervat biosfere (Program “Čovjek i biosfera” . Preostali nezaštićeni ekološki vrijed16 Crno jezero sa šumom u neposrednoj okolini. Posebna vrijednost ovog zaštićenog područja su čine zone16 sa posebnim režimom upravljanja.  Kotorsko – Risanski zaliv (15.

što često izaziva probleme samim upravljačima.sl. posebno na primorju. operativnih i/ili menadžerskih kapaciteta potrebnih za zaštićena područja.EMERALD. Ovaj izazov nema lakog i jednostavnog rješenja. pritiske koji proističu od intenzivnijeg razvoja (turizam. Natura 2000 kao osnova za njihovu identifikaciju. 146 . te definisanje optimalnih modela upravljanja (zasnovanih na participativnom pristupu) predstavljaju osnovne mjere za zaštitu biodiverziteta i zaštitu prirode uopšte. Pored toga. Rješenje je i u Crnoj Gori prepoznato u održivom razvoju. formiranje upravljača za sve kategorije zaštićenih prirodnih dobara. Odavno je prepoznat konflikt između zaštite biodiverziteta / zaštite prirode i razvoja. nedostatak ili neodgovarajući profil kadrova koji često nema dovoljno stručnih. kategorija i režim zaštite novih zaštićenih prirodnih dobara. posebno na primorju. upravljači nisu ustanovljeni izuzev u rijetkim slučajevima (Trebjesa. U pogledu upravljanja. nezakonitu trgovinu i nekontrolisano prikupljanje ljekovitih biljnih vrsta. tako nije moguće istrajati i u totalnoj . urbanizacija) u tim područjima ili njihovoj okolini. nije razvijena praksa uključivanja lokalnog stanovništva u upravljačke strukture odgovorne za direktno upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima. Status. S druge strane. nepovoljan izbor granica zaštićenih područja i t. Kao što nije realno zaustaviti dalji razvoj. Ostale slabosti se odnose na: nedostatak ili nepotpune inventare biodiverziteta. Gradski park u Tivtu i sl. radi čega je i donijeta posebna strategija – Nacionalna Strategija održivog razvoja (NSOR). režim zaštite i kategorija upravljanja postojećih zaštićenih prirodnih dobara nije usklađen sa sadašnjim stanjem i onim vrijednostima biodiverziteta koje su ranije bile glavni razlog za stavljanje pod zaštitu tih područja. uključujući: neodrživo upravljanje šumama i bespravnu sječu. Za kategorije spomenik prirode i predio posebnih prirodnih odlika za koje je nominalno lokalna samouprava nadležna za osnivanje upravljača. bespravni lov divljači. I dalje nema dovoljno stručnih informacija na osnovu kojih se mogu unaprijed / prije stavljanja pod zaštitu pouzdano identifikovati granice. već se cio postupak bazirao na saznanjima nastalim u okviru tradicionalne doktrine zaštite prirode koji je ipak obezbijedio zastupljenost najvažnijih reprezentativnih ekosistema u Crnoj Gori.ni prostori.). jedino je za kategoriju nacionalnih parkova ustanovljen upravljač (JP NP CG). trpe velike pritiske zbog intenzivnog urbanog i turističkog razvoja. Arboretum u Grahovu. Revizija statusa postojećih zaštićenih prirodnih dobara.apsolutnoj zaštiti prirode. zaštićena područja se suočavaju i sa čitavim nizom direktnih negativnih prijetnji. Pri identifikaciji postojećih zaštićenih prirodnih dobara nisu korištene evropske tipologizacije staništa . izradu planova upravljanja i sprovođenje upravljanja.

NP Biogradska gora. godine: NP Durmitor. infrastruktura) i predloženih režima i mjera zaštite zaštićenih područja prirode. godine. godine. NP Lovćen i 2001. S obzirom da postojeće tehnike izrade prostornih planova ne obezbjeđuju odgovarajuću integraciju ekoloških zahtjeva sadržanih u stručnim nalazima studija za zaštitu prirodnih i pejzažnih vrijednosti u glavnim planerskim rješenjima. Posmatrajući validnost nalaza iz ranije rađenih baznih studija u realnom protoku vremena. industrija. Bazne studije za potrebe prostornih planova područja posebne namjene za nacionalne parkove (1997. mora se konstatovati da su isti zastarjeli za primjenu u novim prostornim planovima. IV. Posebno se kvalitetnom smatra bazna studija o prirodnim i pejzažnim vrijednostima kopnenog dijela morskog dobra iz 1997. Iskustva u integraciji planova za zaštićena prirodna dobra u strategijama za održivi razvoj Prirodne vrijednosti prostora Crne Gore su u važećim prostornim planovima tretirane na tradicionalan način. godine NP Skadarsko jezero) rađene su shodno problematici odgovarajućeg nacionalnog parka i nivou obrade u različitim tematskim aspektima. U tome je prednjačila saobraćajna – putna infrastruktura. Tako se kao kvalitetna osnova za planiranje mogu smatrati studije rađene za Prostorni Plan Republike iz 1986. naselja. Te studije su imale validnost za primjenu u prostornim planovima i u vremenu u kojem su rađene.mrežom zaštićenih prirodnih dobara (nacionalnim parkovima. godine koja je rađena za potrebe Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro. strategije i politike. i dr. turistički kapaciteti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nažalost.). 14 . Skadarsko jezero. Primjena rezultata i saznanja iz baznih studija u prostorne planove sprovedena je jednostavnim uključivanjem odgovarajućeg poglavlja u tim planovima. kroz korištenje rezultata iz takozvanih “baznih studija“. ali bez dovoljnog nivoa integracije u konkretnim planerskim rješenjima. predlaže se sprovođenje procedure / tehnike Strateška procjena uticaja na životnu sredinu. pa se u mnogim slučajevima može konstatovati konfliktnost između planerskih rješenja (zone razvoja. i to ne samo na svaki prostorni plan već i na master planove. posebno za aspekt zaštite prirode i pejzažnih vrijednosti. npr. kao i one studije koje su rađene za njegovu izmjenu i dopunu 1997. dosadašnja razvojna opredjeljenja su svojim prostornim položajem i obimom često bila u konfliktu sa ključnim prirodnim i kulturnim vrijednostima . pa je neophodno da se prilikom izrade novih prostornih planova ili izmjena i dopuna postojećih obezbijedi izrada novih studija.

uključujući i tematsku javnu raspravu za pitanje zaštite prirode. Iskustva u integraciji zaštite prirode i posebno zaštićenih prirodnih dobara u strategije. S druge strane. (c) Formulisanje usaglašenih prijedloga za stavljanje pod zaštitu novih područja uz isticanje prihvaćenih prioriteta. (d) Integracija usaglašenih prijedloga za formiranje novih zaštićenih područja prirode u strateške dokumente. druge sektore i slično. Ove aktivnosti se obezbjeđuju 1. politike i planove vezane za održivi razvoj vezana su za (I) tradicionalni planerski postupak koji se sprovodi u toku izrade Prostornog Plana Crne Gore i (II) novije participativne procese primjenjene prilikom razvoja strategija. To su ujedno i prilike za razmatranje prioriteta za stavljanje pod zaštitu. u toku usvajanja PPCG su pored većeg broja javnih rasprava o tom dokumentu organizovane i tematske rasprave o značajnim pitanjima iz toga Plana. (e) Proces razmatranja i usvajanja strateških dokumenata vezanih za održivi razvoj koji je još jedna prilika da se razmotri opravdanost formiranja novih zaštićenih područja prirode. pripremu baznih studija za potrebe prostornih planova (PPCG. kroz redovno obavljanje djelatnosti Republičkog zavoda za zaštitu prirode. sektorskih strategija i politika. izdavanje posebnih stručnih radova i publikacija. PPPPNMD) i 3. (f) Sprovođenje prijedloga za stavljanje pod zaštitu kroz zakonom propisani postupak (Zakon o zaštiti prirode).U slučaju master planova. kao što je Strategija održivog razvoja. slično kao i kod prostornih planova. stručne i javne rasprave. same bazne studije o prirodnim i pejzažnim vrijednostima (u slučajevima za koje su rađene) urađene su na zadovoljavajućem nivou. 2. kojom prilikom je cjelokupan dokumenat (nacrt) razmatran na radionicama po svim većim mjestima u Crnoj Gori. ali sa niskim nivoom integracije ekoloških zahtjeva u strateška opredjeljenja. projekte (EMERALD. Ta dva mehanizma imaju sljedeći zajednički tok – razvojne faze: (a) Identifikacija područja koja ispunjavaju uslove za stavljanje pod zaštitu i moguće opcije njihove buduće zaštite. njihov uticaj na ostale elemente razvoja. (b) Razmatranje / prihvatanje prijedloga novih područja za stavljanje pod zaštitu radi čega se obezbjeđuje njihovo promovisanje u medijima. IBA). Za razliku od participativnog procesa koji je primijenjen prilikom izrade NSOR-a. organizuju se okrugli stolovi. proces formulisanja ključnih pitanja vezanih za zaštitu prirode u NSOR-u je većim dijelom bio zasnovan na primjeni 14 . IPA.

Kako efikasnost u implementaciji strateških i planskih dokumenata direktno odražava nivo njihovog kvaliteta i realnost / izvodljivost planiranih aktivnosti. Ustanovljavanje direktnog upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima – u postojećim uslovima bez posebno formiranih ovlaštenih upravljača (staralaca) za sve kategorije i sva zaštićena prirodna dobra ne može se obezbijediti efikasna zaštita ključnih resursa tih područja koja su bila razlog za njihovo stavljanje pod zaštitu. politike i planove za održivi razvoj. naše skromno iskustvo ukazuje na nizak nivo efikasnosti u implementaciji planiranih aktivnosti vezanih za pitanje integracije zaštite prirode i posebno zaštićenih prirodnih dobara u strategije. Efikasnost u upravljanju postojećim zaštićenim podrucjima prirode – ne daje dovoljno dobrih primjera i ne stvara uslove za održivi razvoj u tim područjima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja što bolje i kvalitetnije ekspertize (“best knowledge approach“) dok je to isto u procesu izrade PPCG urađeno kroz analitički postupak koji je sprovodio širi tim za izradu dokumenta. 2. Nizak politički prioritet kojeg ima zaštita prirode. Promovisanje politika koje nisu kompatibilne sa zaštitom prirode i održivim korištenjem postojećih i planiranih zaštićenih prirodnih dobara i iskorištavanjem prirodnih resursa uopšte. Nizak nivo ograničenja i podsticaja vezanih za zaštitu prirode. niti se smanjuje nivo pritisaka na ta zaštićena prirodna dobra. 3. . Razlozi za tako nizak nivo efikasnosti u implementaciji planiranih aktivnosti su mnogobrojni. Participativni proces u planiranju i sprovođenju upravljanja – zbog odsustva predstavnika lokalnog stanovništva iz upravljačkih struktura onih institucija i organa zaduženih za upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima ne mijenjaju se praksa i načini korištenja resursa. politike i planove vezane za održivi razvoj. 14 2. ali se kao najvažniji mogu izdvojiti sljedeći: 1. 3. a to su spomenici prirode i predjeli posebnih prirodnih vrijednosti. Nažalost. Sličan postupak je sa svoje strane sprovodila i Komisija za recenziju PPCG. u Crnoj Gori se mogu izdvojiti sljedeća: 1. Od pitanja koja se posebno ističu kao značajna za integraciju zaštite prirode / zaštićenih prirodnih dobara u strategije. takvo ekstenzivno razmatranje pitanja dugoročne projekcije zaštićenih prirodnih dobara imalo je za rezultat isključivanje iz konačnog dokumenta PPCG svih onih prijedloga za stavljanje pod zaštitu iz kategorija koje nisu od “većeg nacionalnog“ značaja.

i V.. Stevanović V. str. USAID. 1-65. Roganović D... april 2005. (2008): Nacionalna Strategija biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2009-2014. & Lješević-Mitrović S. & Bušković V. M. Crna Gora (2008): Nacrt Nacionalne Strategije za integralno upravljanje obalnim područjem (2008). 1-55.. Beograd. Izvještaji o stanju životne sredine od 2003 . Nacionalna strategija održivog razvoja.. str.. Ekonomska komisija Ujedinjenih Nacija za Evropu (2007). Bulić Z. problemima i očuvanju obalnog i morskog biodiverziteta (SAP BIO) za Crnu Goru. Kalezić L. Ministarstvo za ekonomski razvoj (2008): Prostorni plan Crne Gore do 2020. Podgorica. Podgorica. (2005): Prirodne i pejzažne vrijednosti prostora i zaštita prirode.. Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora (2004): Nacionalni izvještaj o statusu. Vujadinović-Čolić..Literatura Bulić Z. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine. Buškovic (2005): Dopunjena procjena stanja biodiverziteta za Srbiju i za Crnu Goru. Latif. Podgorica. UNECE Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2007). god. FAA. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2009): Nacrt nacionalne Strategije biodiverziteta sa Akcionom planom za period 2009.. P. J. – 2014.. Grimes. USAID/Srbija-Crna Gora. Podgorica.. Podgorica. Jovović V. Sektorska studija za potrebe PPRCG (PPR). 150 . Podgorica. Podgorica. Ministarstvo za ekonomski razvoj (2008): Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro Crne Gore (2008). Podgorica. Podgorica.. A. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2008): Nacionalni pregled o uticaju klimatskih promjena na obalni i morski biodiverzitet. Mandić S. Rabrenović J. Vlada RCG & Univerzitet CG.2007. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine i GTZ kancelarija u Podgorici. Ministarstvo za ekonomski razvoj. Druga procjena performansi u zaštiti životne sredine Crne Gore. GTZ. Odjeljak 119. Bušković V.. A. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore (2007).

PPMNE and PPSPMPD 151 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANNING OF PROTECTED NATURAL ASSETS IN THE SUSTAINABLE DEVELOPMENT STRATEGIES IN MONTENEGRO Summary The paper discus key aspects of the nature protection in Montenegro. particularly those given in physical plans (Physical Plan of Montenegro (PPMNE). Key words: Protected natural assets. planning. according to recommendations of NSSD. Emphasis is given to the existing and planned natural assets important at national and international level. physical plans of the municipalities) and strategies regarding sustainable development (National Strategy for Sustainable Development (NSSD). Recommendations and measures regarding long-term protection of nature in Montenegro are presented. sustainable development. ICZM. strategies. Strategy for Integrated Coastal Zone Management (ICZM). Physical Plan of Special Purposes (for Maritime Public Domain)(PPSPMPD).

.

građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Ovim radom se daju osnovni elementi i pokazatelji koji mogu poslužiti prilikom izrade propisa za sprovođenje SEA u BiH. Ključne riječi: strateška procjena/ SEA. obavezno je sprovođenje odgovarajuće procjene uticaja na životnu sredinu. U Bosni i Hercegovini je zakonski osnov za praćenje strateške procjene veoma ograničen i ne postoji metodologija za ocjenu prihvatljivosti dokumenta SEA.com/međunarodnih institucija. zaštita prirode 1 Ministarstvo za prostorno uređenje. planiranje. programa i strategiji. Banja Luka e-mail:o.laganin@mgr. kojima se djelimično transponuju odredbe Direktive o SEA (2001) i Protokola o SEA uz Konvenciju o prekograničnoj procjeni uticaja na životnu sredinu. U toku izrade planova i projekata u područjima koja su od značaja sa stanovišta očuvanja prirodnih vrijednosti finansiranih od http://360. Strategic Environmental Assessment/SEA) predstavlja jedan od ključnih elemenata prilikom ocjenjivanja i donošenja odluka o prihvatanju ili odbacivanju planova. uticaj na životnu sredinu.u2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ELEMENTI STRATEŠKE PROCJENE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINUU SPROVOĐENJU PROJEKATA ZAŠTITE PRIRODE U BIH Ozren Laganin Sažetak U skladu sa evropskom praksom.vladars. Strateška procjena je uređena globalno zakonima o zaštiti životne sredine/okoliša na nivou oba entiteta u BiH. strateška procjena uticaja na životnu sredinu(eng. BiH. u skladu sa evropskim direktivama ili metodologijama koje su izradile donatorske institucije.net 153 .

programa i strategija (eng. uzimanje u obzir primjedbi i sugestija i procedura konačnog usvajanja planova. kojom se utvrđuju opšta pravila o primjeni strateške procjene.sličnu procjeni uticaja projekata na životnu sredinu. programa ili strateških dokumenata i obavještavanje javnosti o njihovom donošenju. i koja definiše životnu sredinu kao skup međuzavisnih elemenata prostora. koriste specifične smjernice ove finansijske institucije. a djelimično i zakonima o prostornom uređenju. i Protokol o strateškoj procjeni uz UNECE Konvenciju o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO konvencija). Što se tiče zakonodavstva EU koje se primjenjuje na stratešku procjenu. koji u odnosu na Direktivu dodatno uređuje pitanja učešća javnosti. u odredbama koje se odnose na planiranje. sprovođenje postupka konsultacija sa stručnim institucijama i javnosti. uticaja na životnu sredinu i zdravlje. prirode i veličine njegovih potencijalnih uticaja na životnu sredinu rangirano od kategorije A – za planove za koje postoji velika 2 Zakonski okvir za sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu sadržan je u više propisa (zakona i podzakonskih akata) a lex specialis koji regulišu sprovođenje procjene uticaja su: Zakon o zaštiti životne sredine Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 28/07) i Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH broj 33/03) 154 . dva su osnovna pravna instrumenta koja tretiraju ovu oblast: Direktiva 2001/42/EEZ o procjeni efekata planova i programa na životnu sredinu. prema kojima se projekti klasifikuju u četiri kategorije u zavisnosti od tipa. programe i druge akte je samo djelimično normativno uređen zakonima u oblasti životne sredine.Programs and Policies. osjetljivosti. i sprovesti proceduru ratifikacije SEA protokola. koje su usvojile sve značajne finansijske i donatorske organizacije. U BiH se. postupak strateške procjena uticaja (u daljem tekstu: strateška procjena) za planove.P/P/P) analiziraju i integrišu u proces planiranja. u realizaciji projekata Svjetske Banke. kao npr.. u skladu sa Direktivom o procjeni uticaja na životnu sredinu (EIA). Da bi se stvorili pravni preduslovi za implementaciju odredaba navedenih instrumenata. Strategic Environmental Assessment-SEA). je sistematski analitički proces u kojem se evaluiraju efekti po životnu sredinu i zdravlje planova. te uspostavlja linearnu proceduru procjene. Ovaj proces obuhvata: pripremu dokumenta o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. i da bi se postupak strateške procjene mogao sprovoditi u skladu sa evropskom praksom. lokacije. Za razliku od postupka procjene uticaja za projekte koji mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu. koji je zakonski detaljno uređen2. U sprovođenju strateške procjene na životnu sredinu koriste se i različite smjernice i uputstva. potrebno je izvršiti harmonizaciju domaćih propisa u oblasti zaštite životne sredine u smislu transpozicije Direktive 2001/42/EEZ. Uvod Strateška procjena uticaja na životnu sredinu (eng. Plans. smjernice OECD zemalja iz 2006-te godine.

planiranje i sprovođenje strateške procjene treba da budu integrisani. analiza različitih alternativa u sprovođenju projekta. Čak i pri djelimičnoj usklađenosti. relevantne za plan ili program. odnosno integraciju ova dva postupka. Postupak strateške procjene ne usložnjava nužno postupak donošenja planova. uključujući i indikatore životne sredine. U skladu sa Direktivom 2001/42/EEZ. 2. ne postižu se uvijek dobri rezultati. Također.gdje je malo vjerovatno da će se pojaviti uticaji ili će efekti po životnu sredinu biti minimalni. Strateška procjena može služiti u svrhu evaluacije postojećih planova ili u svrhu davanja posebnih smjernica o uticajima na životnu sredinu u postupku izrade planova i programa. jer tim koji radi na izradi strateške procjene mora posebno da razmatra i analizira sve faze planiranja. U skladu sa odredbama SEA protokola. Ukoliko se strateška procjena sprovodi nakon izrade plana. niti prouzrokuje nerazumno visoke troškove.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vjerovatnoća za značajne negativne uticaje. omogućava se podrška pri uspostavljanju 155 . postupak konsultacija-uzimanje u obzir mišljenja i stavova nadležnih organa i javnosti i dopunjavanje i donošenje plana ili programa. 4. utvrđivanje obuhvata i sadržaja plana. identifikuju se rizici i potencijalni troškovi povezani sa razvojnim inicijativama. 5. postoji i rizik od nedovoljne harmonizovanosti sa SEA Protokolom i Direktivom o SEA. uključujući i tzv. u direktnoj su korelaciji sa ciljevima i zadacima strateške procjene. U praksi je često problematično u potpunosti ostvariti koordinaciju između izrade planova i strateške procjene. 3. zbog praktičnosti sprovođenja jedinstvenog postupka i omogućavanja sprovođenja planova i programa uz obezbjeđenje optimalnih mogućnosti životne sredine i sprečavanja uticaja na klimatske promjene. Ti zadaci su: 1. uticaj na ciljeve i rezultate je ograničen a sam postupak se nepotrebno odugovlači. analiza dostupnih podataka. implementacija je problematična zbog toga što se na taj način dupliraju poslovi. 6. Strateška procjena predstavlja proces u kojem se analiziraju moguće prepreke i mogućnosti zaštite životne sredine. do kategorije D. zadaci koji se postavljaju tokom izrade planova i programa. imajući u vidu ključne trendove i ograničenja na koja plan ili program može uticati. nultu alternativu. izrada dokumenta Strateške procjene uz propisivanje mjera sa smanjenje negativnih i pospješivanje pozitivnih uticaja na životnu sredinu.

planiranje/zaštita) uspostavljanje mjera ublažavanja negativnih efekata po životnu sredinu. U smislu angažovanosti sredstava i ljudskih kapaciteta. industrija.adekvatnog upravljanja. kao što je prikazano u grafikonu 1. Utvrđivanje kriterijuma za sprovođenje strateške procjene je zakonska materija. U ovom koraku se izrađuje projektni zadatak za stratešku procjenu koji treba da sadrži sljedeće elemente: 156 . screening). a u ekonomskom smislu to podrazumijeva i dodatne troškove koji se odnose na zaštitu prirode. lovno-turistička.poljoprivreda. a može pozitivno uticati i na saradnju između različitih sektora (npr. Veći dio inicijalnih troškova izrade strateške procjene nastaje kada se primjenjuju novi pristupi i metode ili kada se prikupljaju bazni podaci. institucionalno preuređenje i inovacije u planovima i procedurama. a u skladu sa Direktivom 2001/42/EEZ.). Veći zahvati u prirodnom području. za izradu Strateške procjene se u skladu sa studijama Evropske komisije se utroši oko 5-10% od vrijednosti plana. obimu i sadržaja strateške procjene. strateška procjena se ne odnosi na planove odbrane. planove koji se odnose na otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda. u kojem se naglašava njegova osnovna namjena ili strateško opredjeljenje razvoja prostora (turističko-rekreativna. odnosno razvoja potrebne infrastrukture u tom području. zaštitna. 2. koji podrazumijevaju značajno proširenje područja koje će se koristiti u sportsko-rekreativne i turističke svrhe. zahtijevaju mnogo ozbiljnji i sveobuhvatniji pristup u predviđanju mjera za sprečavanje i/ili ublažavanje negativnih uticaja na životnu sredinu. ciljevima. i sl. a svaka naredna procjena iziskuje znatno manje troškove. Sprovođenje strateške procjene u područjima koja su od značaja sa stanovišta zaštite prirodnih vrijednosti treba da se odvija u skladu sa analitičkim zadacima strateške procjene. Sprovođenje elemenata sea u zaštićenim područjima Nivo potencijalnog negativnog uticaja plana ili programa na prirodnu ravnotežu i ugrožavanja ekoloških zakonitosti u blizini i unutar zaštićenih područja zavisi prvenstveno od veličine planiranog zahvata. Prvi korak Postupak strateške procjene počinje fazom tzv skrininga (eng. kao ni za finansijske i budžetske planove. Za svako područje je potrebno prije svega jasno odrediti osnovni strateški cilj. u kojoj se odlucuje o sprovođenju.

IZRADA P/P/P ANALITIČKI ZADACI S E A SCREENING. s tim da je predviđeno vrijeme za izradu strateške procjene maksimalno do 8 mjeseci (200 dana). 1. odnosno predvide: 1. Sistem komunikacije unutar tima za izradu strateške procjene. Za svaki od navedenih elemenata trebaju da se definišu. 4. nadležnih organa i javnosti u obavljanju analitičkih zadataka. 2. MODIFIKACIJE MODIFIKACIJA P/P/P FINALNA VERZIJA P/P/P pred odobravanje REALIZACIJA Grafik br.  formulisanje mjera za implamentaciju. OBIMA I SADRŽAJA S E A SEA IZVJEŠTAJ: IDENTIFIKACIJA PRITISAKA PO ŽIVOTNU SREDINU I ZDRAVLJE ANALIZA TRENDOVA PRITISAKA I PROCJENA ALTERNATIVA PROCJENA KUMULATIVNIH EFEKATA RAZVOJNIH AKTIVNOSTI SISTEM MONITORINGA I UPRAVLJANJA 15 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  identifikacija osnovnih problema i pitanja vezanih za plan ili program. očekivane prepreke i problemi u izvršavanju analitičkih zadataka i dinamički plan realizacije pojedinih elemenata projektnog zadatka.  formulisanje programskih ciljeva i prioriteta.  prijedlog implementacije i sistema monitoringa. 3.ODLUČIVANJE O POTREBI SPROVOĐENJA SEA ODREĐIVANJE OBUHVATA P/P/P ANALIZA DOSTUPNIH PODATAKA PRIJEDLOG I UPOREĐENJE ALTERNATIVA IZRADA P/P/P KONSULTACIJE SA NADLEŽNIM ORGANIMA I JAVNOŠĆU. Osnovni pripremni i analitički zadaci strateške procjene. Međusobni odnos planiranja i strateške procjene UTVRĐIVANJE CILJEVA.

koja su relevantna za donošenje plana Identifikovati i objasniti ključne probleme zaštite ž. 3.) Definisati 1-3 vodeća pitanja ili indikatora koji bi mogli opisati trendove ključnih specifičnih pitanja vezano za zdravlje i zaštitu životne sredine. sredine zdravlje i klim. ublažavanja klimatskih promjena i zaštite zdravlja koji su propisani u strateškim dokumentima Pitanja ili indikatori za procjenu Identifikovati bilo koji relevantan cilj vezano za zaštitu ž. zaštite ž. tim koji radi na izradi strateške procjene analizira koje su to prijetnje i mogućnosti za realizaciju plana.sredine. koja se tiču izrade plana promjene koje treba uzeti u razmatranje prilikom izrade plana Navesti opšta pitanja vezano za zaštitu ž. sredine.analiza baznih trendova (nulta alternativa) U ovom koraku. ograničen plana/programa kapacitet deponije otpada. 2.Drugi korak U drugom koraku određuje se obuhvat procjene. sredine i zdravlja koji su prisutni u području koje će vjerovatno biti pod uticajem plana/programa. poplave i suše) pesticidima. Ovaj pregled daje pojednačne i detaljne informacije o specifičnim uticajima. odnosno programa? Tabela 1 Definisanje ciljeva i obuhvata strateške procjene Opšte teme vezano Ključni specifični faktori za zaštitu životne u odnosu na opšta pitnja. koja su prisutna sa ili bez sprovođenja plana ili programa T reći korak . Ovi ciljevi ne moraju biti nužno vezani za pojedinačna pitanja (npr. (npr. u kojoj se determinišu sljedeća pitanja u cilju definisanja obuhvata strateške procjene: 1. uključujući i klimatske promjene i zdravlje. aerozagađenje. sredine. zagađenje zemljišta za donošenje konkretnog otpadom. upravljanje vjetrom. 4. vodna erozija i erozija jedino da budu relevantna zemljišta. aerozagađenje od SO2. ugroženost šuma i sl. Opšti ciljevi zaštite životne sredine. uključujući i zdravlje i klimatske promjene. već gubitak poljoprivrednog NOx. kojim se definiše širi okvir za donošenje plana. Koji su osnovni ciljevi strateške procjene? Koji su ciljevi zaštite životne sredine relevantni za plan ili program i na koji način su povezani sa ciljevima plana ili programa? Da li neki postojeći planovi ili programi mogu biti relevantni ili mogu biti u interakciji sa predloženim planom? Koja su to pitanja vezano za zaštitu životne sredine značajna sa stanovišta realizacije plana. a ovo je veoma važan korak u čita- 15 .

da se provjeri da li su predviđeni rizici u dovoljnoj mjeri i da se daju preporuke za optimizaciju predloženih ciljeva. dugotrajni).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vom procesu. nacionalni). štetnost (vrlo negativni-vrlo pozitivni). prioriteti i scenariji u P/P/P N/A + ++ karakteristike uticaja: direktni/ indirektni. Tabela 2 Matrica uticaja Relevantna pitanja i ciljevi zaštite životne sredine -predviđeni ciljevi. 2. Cilj je da se analizira da li su u dovoljnoj mjeri uzete u obzir sve alternative. kao i date okolnosti. kao što je navedeno u tabeli 2.  matrice uticaja. trajanje (kratkotrajni. jer opisuje trend parametara na kojima se zasniva strateška procjena. analiziraju se njegove promjene u slučaju da se plan ne implementira. obuhvat (lokalni. povratno djelovanje 15 . prioriteta ili opštih razvojnih scenarija. 3. Neka od osnovnih pitanja na koja treba da se odgovori u ovom koraku su: 1.analiza predloženih razvojnih prioriteta i njihovih alternativa U ovom koraku analiziraju se pozitivni i negativni uticaji predloženih razvojnih ciljeva. Da li su relevantna pitanja/pritisci na životnu sredinu i ciljevi zaštite dovoljno jasni da bi se izvršila procjena Da li su u dovoljnoj mjeri razrađene razvojne alternative? Da li bi mogla ili trebala saradnja doprinijeti izmjenama strateških smjernica plana ili programa? Alati koji se koriste za procjenu različitih alternativa mogu biti:  kolektivna ekspertska mišljenja-ad hoc pregledi u cilju determinisanja specifičnih pitanja zaštite životne sredine koja su značajna u razvojnom kontekstu  Čekliste mogućih uticaja koji su obično povezani sa intervencijama predviđenim u planu ili programu. prioriteta ili scenarija osnovnih trendova životne sredine. identifikuju se ograničenja. Četvrti korak . a dokumentuju se i svi nedostajući podaci ili informacije koje su potrebne. regionalni.

njihovu veličinu. učestalost. Suštinski. Plan komunikacije se obično donosi na početku procesa izrade strateške procjene. internet publikacije. Također.Peti korak. kao što je navedeno u tabeli 3. vjerovatnoću. Tabela 3 Karakteristike uticaja na životnu sredinu karakteristike uticaja vjerovatnoća Simbol !! ! obim/obuhvat ~ + ++ učestalost/trajanje >> > trajnost /povratno djelovanje V N objašnjenje velika vjerovatnoća pojave uticaja vjerovatnoća pojave uticaja veoma izražen negativan uticaj negativan uticaj pozitivan uticaj veoma izražen pozitivan uticaj uticaj je učestao i konstantan/dugoročan do stalan uticaj je povremen/kratkoročan uticaj je trajan uticaj trenutan Šesti korak. sastanke i javne rasprave. procjena kumulativnih efekata treba da pruži informacije o relevantnosti opštih uticaja na životnu sredinu i zdravlje. okrugle stolove i druga sredstva. planiraju se različite metode komunikacije i konsultacija sa nadležnim institucijama i javnosti. 160 .Planiranje i uspostavljanje efektivnih sredstava komunikacije Za svaki pojedinačni analitički zadatak strateške procjene (grafik 1). a sredstva komunikacije koja se mogu koristiti uključuju: pismeno obraćanje. mogućnost ponavljanja i osnovne faktore koji su uticali na nesigurnost u definisanju uticaja. u koraku 5 je potrebno definisati i mjere potrebne za ublažavanje negativnih i pospješivanje pozitivnih efekata (mjere mitigacije). obim.procjena kumulativnih uticaja predviđenih aktivnosti u planu ili programu i prijedlozi za njihovu optimizaciju U procjeni kumulativnih uticaja mogu se koristiti metode slične onima kojima se procjenjuju razvojni prioriteti. radne seminare.

upotrebe prihvatljivih prirodnih aktivnosti resursa mogu sticanja negativno prihoda. definisan je plan mjera za ublažavanje navedenih uticaja i plan monitoringa. kao npr. uticati na Novčane životni standard kompenzacije za stanovništva gubitak prihoda. Tabela 4 Primjer plana mjera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu faza: izgradnja predmet: npr. prikazane u tabeli 4. u projektu: “Šumska i planinska zaštićena područja“. a za potencijalno negativne uticaje koji se odnose na aktivnosti izgradnje infrastrukture u zaštićenim područjima i funkcionisanje zaštićenih područja u svrhu receptivnog turizma. U projektima čija je svrha zaštita prirodnih vrijednosti. identifikacija ZP ograničenja alternativnih. po potrebi odrediti zaobilaznice i označiti ih funkcionisanje npr. Program malih grantova Kompenzacije moraju biti utvrđene u skladu sa procesnim okvirom za učešće stanovništva utvrditi po utvrđivanju projektnih aktivnosti jedinica za koordinaciju projekta (PMU) .Definisanje okvirnog plana upravljanja životnom sredinom i plana monitoringa U odnosu na identifikovane potencijalne uticaje. sa dominantnim pozitivnim uticajima. njihovi budući trendovi zavise od niza faktora. čiji je jedan od ciljeva proširenje postojećih zaštićenih područja u BiH. vremenski ograničiti radove na svijetli dio dana. kao što su uticaji drugih projekata. treba napomenuti da je monitoring uticaja plana ili programa u strateškoj procjeni često komplikovan 161 postaviti jasne znakove upozorenja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Sedmi korak. aktivnosti u toku izgradnje mogu smanjiti nivo opšte sigurnosti i ugroziti divljač mjere ublažavanja: komentar: trošak: uključeno u troškove izgradnje institucionalna odgovornost izvođač radova Što se tiče monitoringa uticaja na životnu sredinu. Plan mjera za ublažavanje uticaja na životnu sredinu sadrži elemente. ekonomski faktori i slično. identifikovani su potencijalni uticaji.

osoblja ZP. Najvažnije je da Strateška procjena ispuni ulogu i svrhu zbog koje se i izrađuje. dat je primjer plana monitoringa iste uticaje koji su navedeni u planu mjera ublažavanja. Ipak. Zaključak Elementi strateške procjene pojedinih projekata. a pospješuje se i identifikacija različitih alternativa pri izradi planova. se posebno određuju u skladu sa namjenom i strateškim ciljem za razvoj datog područja.zadatak. u svrhu uvažavanja faktora životne 162 . nadzor saobraćaja redovno u toku radovasvakodnevno ili po potrebi zašto se nadziru parametri trošak odgovornost izgradnja funkcionisa.stanovnišonisanja ZP tva minoran. navedene u tabeli 4.kada se ranja para. Tabela 5 Primjer plana monitoringa faza: parametri mjesto nadziranja parametara opšta na lokaciji sigurnost radova i u saooko nje braćaju. izvođač uključen radova u troškove izgradnje projektni jedinica budžet PMU lokalni monitori. unapređuje proces planiranja odnosno vrednovanja planskih rješenja na životnu sredinu. pa samim tim i strateška procjena treba da bude prilagođena vrsti projekta na koju se primjenjuje. odbor za monitoring 3. sigurnost životinja prije početka zaštita projektnih životnog aktivnosti i standarda naknadno u lokalnog toku funkci.nadziru metara parametri prema žalbama lokalnog stanovništva. pospješuje efikasnost prilikom donošenja odluka. svaki plan ili program ima određene specifičnosti. bez obzira na to da li se dosljedno poštuju odredbe iz konvencije ili direktive ili ne. Strateška procjena omogućava visok nivo zaštite životne sredine. a to je uticaj na mjere i aktivnosti predložene planom. radnika. naročito ukoliko se radi o projektima koji se realizuju u područjima koja su od značaja sa stanovišta očuvanja prirodnih vrijednosti. U tabeli 5. Monitoring plan bi trebao biti realan i što jednostavniji za sprovođenje.naruna lokaciji i konsultacinje ZP šenost oko lokacije jama sa staživotnog novništvom standarda u skladu sa okvirnim procesom učešća stanovništva sigurnost učesnika u saobraćaju. sigurnost divljači način nadzi. a često ga je nemoguće sprovesti ukoliko se ne fokusira na konkretne aktivnosti koje proizilaze iz sprovođenja projekta.

163 . prepoznate u ovom dokumentu. Norman J. Soko Banja 14-17 septembar 2008. Zbornik radova. XXXV Simpozijum o operacionim istraživanjima. Regina Axelrod: The Global Environment. Washington D. 4. prilikom uređenja pravnog okvira. ekologije i informatike Banja Luka OECD Development Assistance Committee (DAC) Guidance: Applying Strategic Environmental Assessment. Zbornik radova.seataskteam. Monterey CA Spring 1999. (A Division of Congressional Quarterly Inc. Training Material from the Course on the Practical Application of the UNECE Protocol on Strategic Environmental Assessment. biće potrebno uzeti u obzir postojeće zakone u oblasti prostornog uređenja.) Lynton Keith Caldwell: International Environmental Policy. Durham and London 1996) Coursebook on Environmental Impact Assessment Workshop. a odredbe zakona o zaštiti životne sredine prilagoditi zahtjevima instrumenata međunarodnog prava.C. Institutions. i da mjere zaštite. Training held in Beroun. Banja Luka 14-15 novembar 2008. Beograd Dejan Filipović: “Strateška procjena uticaja kao instrument zaštite životne sredine u gradovima“. Institut zaštite. 2006. Literatura Directive 2001/42/EC on the Assessment of the Effects of Certain Plans and Programmes on the Environment. postaju sastavni dio plana.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja sredine. International Ropeway China Special. 1999. Saobraćajni fakultet. created by UNDP and UNECE. Monterey Institute of International Studies (MIIS). koji je neophodan za sprovođenje strateške procjene u Bosni i Hercegovini. Good Practice Guidance for Development Cooperation.Law and Policy. Paris 2006 (http://www.Vig. kako bi se strateška procjena mogla sprovoditi za različite vrste planova i programa. Naučno-stručni skup Savremene tehnologije i održivi razvoj gradova.net). Czech Republic 22-26 September 2008 Andreas Berchold: “Environmental Planning for Ski Areas“. from the Twentieth to the Twenty First Century (Duke University Press. EU Parliament Ozren Laganin: “Integrisanje ekoloških aspekata pri planiranju razvoja sportsko-turističkih sadržaja u zaštićenim područjima Republike Srpske“. U tom smislu.

.

za EU i njezine članice to također znači raditi na:  provedbi Bernske konvencije  provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti  rad u pravcu “zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti do 2010“ Osim toga.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U SMJERU STANDARDA EU ZA ZAŠTITU BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U JUGOISTOČNOJ EUROPI: ISKUSTVO WWF-A Alberto Arroyo Schnell Put EU Provedba EU Direktiva o staništima i pticama ne znači samo ispunjavanje nekih zakonskih obaveza EU. za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za EU to još znači raditi u pravcu pristupa EU. WWF-ov Ured za mediteranski program u Dinarskom luku Ključni fokus WWF-a u Dinarskom luku vezan za biološku raznovrsnost uključuje:  Rad na provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije za biološku raznolikost kroz projekt za regiju koji financira MAVA. 1 Koordinator WWF Natura 2000 165 . Konkretno.

 Priprema regionalnog izvješća o korištenju EU standarda o zaštiti biološke raznolikosti u jugoistočnoj Europi. Neki relevantni rezultati uključuju:  Prijevod nekih ključnih dokumenata (tekst EU Direktiva o prirodi. sa sljedećim glavnim karakteristikama:   Utemeljenost na postojećim izvješćima. Pitanja vezana za pristup EU kroz državne projekte (naročito vezano za EU Direktive o prirodi i EU Okvirnu direktivu o vodama). Crnu Goru i Srbiju. Srbije i Slovenije (“Big Win” – “Velika pobjeda“). pritisak drugih sektora  Stručna podrška procesu je dobrodošla  Potreba za koordinacijom  166 . Crne Gore.. studijama i događajima Glavni naglasak na Bosni i Hercegovini.. Hrvatske. a glavni mu je cilj podrška očuvanju biološke raznolikosti u zemlji po EU standardima. Obaveze preuzete ovim sporazumom uključuju proglašenje novih zaštićenih područja i jačanje uzajamne suradnje u cilju postizanja prekograničnog održivog upravljanja u jugoistočnoj Europi. Bosne i Hercegovine. ali su uključena i poglavlja o Crnoj Gori i Srbiji Neki regionalni zaključci:  Nedostatak informacija i kapaciteta. Ovaj se rad uglavnom obavlja pod kišobranom Memoranduma o razumijevanju potpisanog s državnim vlastima zemalja u regiji uključujući Bosnu i Hercegovinu. priručnik o određivanju mjesta)  Pomoć pri formiranju i obučavanju za rad radne skupine za znanstvenu koordinaciju EU standarda o zaštiti biološke raznolikosti. Prekretnica u ovome procesu bilo je potpisivanje sporazuma u Bonu 2008. godine između predstavnika vlada Albanije. uključujući i predstavnike oba entiteta (njezin sadržaj uključuje preliminarnu referentnu listu staništa i vrsta od interesa za zajednicu u Bosni i Hercegovini). smjernica za EC članak 6. Jedan primjer WWF-ove aktivnosti u regiji: Bosna i Hercegovina živo srce Europe WWF-ov projekt “Živo srce Europe“ odvija se u Bosni i Hercegovini od 2008.

dok će istovremeno proširivati aktivnosti na Srbiju i Crnu Goru. uključujući i suradnju s vlastima. Rumunjska i Bugarska): vjerujemo da transfer znanja i iskustva može biti važan čimbenik uspjeha ovih projekata. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP 9) Novi koraci: kretanje naprijed WWF će nastavit svoj rad u Bosni i Hercegovini.  Ranija EU iskustva. Jedan od ključnih elemenata našeg rada u regiji jest korištenje našeg iskustva tijekom ranijih pristupni procesa EU (EU-10. Neki zaključci: završne poruke  EU standardi zaštite biološke raznolikosti idu dalje od EU pristupnih perspektiva. 16 . slijedeći slične pristupe. mogu biti veoma ilustrativni u jugoistočnoj Europi.  Suradnja vlasti i zainteresiranih strana vjerojatno je najbolji put prema naprijed: svaka podrška je dobrodošla.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Predstavnici vlada jugoistočne Europe na 9. te aktivnostima u pravcu postizanja cilja za “zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti do 2010“. posebice pristupni procesi. dakle postoji izgled da se postigne zajednički dogovor od samog početka i da se radi u pravcu postizanja zajedničkih ciljeva. jer oni mogu biti ključ potpore provedbi Bernske konvencije. provedbi Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti.

.

Projekt provodi WWF-ov Ured mediteranskog programa. Jedan od takvih krajolika jest i dinarski krš. utvrđena su tri specifična cilja: 1 Šef projekta Zagreb. uspješno vođenu i održivo financiranu mrežu zaštićenih područja. u sklopu inicijative Big Win (velika pobjeda).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZA ŽIVI PLANET – PROJEKT EKOREGIJE DINARSKOG LUKA (PA4LP-DAE) Stella Šatalić Osnovna informacija Stranke u Konvenciji o biološkoj raznolikosti (KBR) obavezale su se da do 2012. Zagreb. WWF Protected Areas for a Living Planet. Project Leader. Crnu Goru i Albaniju. Croatia.Dinaric Arc Ecoregion Project. Program Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) pod nazivom “Zaštićena područja za živi planet“ ima za cilj da podupre provedbu KBR-ova Programa rada na zaštićenim područjima (PRnZP) kroz zaštitu širih krajolika temeljenu na pristupu ekosustavu.org.panda. a projektni tim je osnovan početkom 2008. AL). koji se proteže od Alpa do Balkanskog poluotoka. www. a financira ga fondacija MAVA. Ciljevi i specifični ciljevi Glavni cilj je stvoriti uvjete koji će omogućiti uspješnu provedbu Programa rada na zaštićenim područjima iz Konvencije o biološkoj raznolikosti (PRnZP KBR-a) u ovih pet zemalja ekoregije Dinarskog luka (SL. Područje projekta ekoregije Dinarskog luka uključuje Sloveniju. Hrvatsku.org/mediterranean 16 . BiH. Kako bi se pomoglo dotičnim zemljama da razviju reprezentativnu. Srbija se također u svibnju priključila ovim zemljama. godine poboljšaju svoje sustave zaštićenih područja. Stella Satalic. Vremenski okvir je pet godina (2007-2011). Bosnu i Hercegovinu. e-mail: ssatalic@wwfmedpo. CG. Tih pet zemalja i WWF potpisali su Memorandum o razumijevanju. HR.

i dobivanjem podrške za navedene prioritete na državnoj razini. do završetka projekta uraditi barem 75% toga plana. One su potpisale zajedničku izjavu i utvrdile prioritete zaštićenih područja na razini svake države. Prioriteti u pogledu nacionalnih zaštićenih područja uključuju: uspostavljanje novih i proširenje postojećih zaštićenih područja. svibanj 2008). 10 . poboljšanje učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima te prekogranična suradnja. WWF i DAI partneri su nastavili podupirati dotične zemlje u postizanju ovih prioriteta. Big Win za inicijativu Dinarskog luka Dana 29. Cilj 2: Izraditi plan jačanja kapaciteta vezan za provedbu PRnZP.Cilj 1: Uraditi analizu propusta (gap analysis) glede zaštićenih područja za ekoregiju temeljenu na najboljim raspoloživim informacijama i staviti je na raspolaganje svim ključnim akterima uključenim u provedbu PRnZP do sredine 2009. svibnja 2008. šest zemalja ekoregije Dinarskog luka udružilo je snage u Bonu da zaštiti svoje bogato prirodno naslijeđe izgradnjom učinkovite mreže zaštićenih područja. Cilj 3: PRnZP treba dobiti više mjesta u političkom programu svih pet zemalja ekoregije institucionaliziranjem političke volje izražene u Zajedničkoj izjavi Big Win (Bonn. ali i iz svijesti da se zaštita ovog prirodnog i kulturnog bogatstva može postignuti samo uz tijesnu uzajamnu suradnju dinarskih zemalja. Ova velika obaveza nastala je iz spoznaje da prirodno i kulturno bogatstvo dinarske regije predstavlja kritično dobro na kojem se može temeljiti društveni i gospodarski razvoj.

Obuka o financiranju zaštićenih područja i poslovnom planiranju održat će se u Njemačkoj od 4. a na akcijskim planovima se radi. Do kraja projekta napravit će se bar po jedan pilot poslovni plan za svaku zemlju za jedan park odabran kao mjesto demonstracije. Bit će obrađeno oko 150 GIS slojeva početkom 2009. financira Vlada Finske  Morska zaštićena područja na Jadranu.5 Analiza ekoloških propusta  GEF Early Action Grant u Albaniji.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Napredovanje Prikupljeni su podaci o selektiranoj bioraznolikosti. Procijenjene su potrebe za jačanjem kapaciteta za svaku zemlju putem upitnika. prosinca 2008. Sloveniji i Albaniji.1. za aktivnost PRnZP KBR-a 1. ekološki podaci i podaci o korištenju zemljišta. i planiranje privremenih mjera za zaštitu veoma ugroženih ili dragocjenih područja) i aktivnost 3. financira GEF/MAVA  Natura 2000 u BiH. Nacionalne strukture Big Win usuglasile su se s ministarstvima. Dovršene su bodovne liste nultog stanja zaštićenih područja i određene institucije odgovorne za provedbu PRnZP. RAPPAM radionice u Bosni i Hercegovini planirane su za početak 2009. financira Vlada Norveške  Doprinos NP Sutjeska širem gospodarstvu.1. Ostale aktivnosti WWF-ovog Ureda za mediteranski program (MedPO) u regiji Postoje također novi projekti zasnovani na DAE aktivnostima i Inicijativi Big Win:  GEF Early Action Grant u BiH. Analiza propusta u zaštićenim područjima na razini ekoregije bit će završena sredinom 2009. financira Vlada Italije  Natura 2000 u Srbiji i Crnoj Gori. za aktivnost PRnZP KBR-a 1.5 (Opsežna procjena propusta u zaštićenim područjima. U tijeku je lociranje potencijalnih donatora.1 (Pravni i institucionalni propusti)  Program prekograničnih zaštićenih područja u jugoistočnoj Europi. financira Vlada Norveške.1. a procjene državne CB bit će završene do kraja 2008. 11 . Sadašnji sustavi zaštićenih područja analiziraju se u odnosu na važna područja bioraznolikosti i s tim vezane pritiske glede uporabe zemljišta kako bi se utvrdili propusti u zaštiti. Aktivnosti na jačanju kapaciteta započele su s provedbom RAPPAM metodologije (metodologija brze procjene i prioritizacije upravljanja zaštićenim područjima) u Hrvatskoj.-8.

.

Office Sarajevo.Office Rome. Ključne riječi: Bosna i Hercegovina.fejzibegovic@heis.org WWF Med PO . Bosna i Hercegovina. WWF Med PO pruža podršku BiH 1 2 3 Dr. U tom cilju.com. EU standardi bioraznolikosti Uvod Bosna i Hercegovina je zemlja sa veoma bogatom biološkom raznolikošću. e-mail: fantonelli@wwfmedpo. e-mail: bvucijak@wwfmedpo. potrebno je što više koristiti jedinstvene pozitivne osobenosti koje Bosna i Hercegovina ima kao država..Office Sarajevo.ba 13 . već i pronaći način na koji ono može pozitivno doprinijeti političkom i privrednom razvoju Bosne i Hercegovine.org WWF Med PO . e-mail: semra. U procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina. WWF Med PO.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja WWF PROJEKAT EVROPSKO SRCE ŽIVOTA (LIVING HEART) . WWF Med PO . Imajući za glavni cilj osiguranje održivog razvoja uz istovremenu zaštitu biološke raznolikosti (biodiverziteta) u regiji. Italy.IMPLEMENTACIJA EU STANDARDA IZ OBLASTI BIODIVERZITETA U BOSNI I HERCEGOVINI Branko Vučijak Francesca Antonelli2 Semra Fejzibegović3 Sažetak Obzirom da postoji politički koncenzus može se reći da je pristupanje EU glavni cilj za BiH. izazov za sektor okoliša nije samo transpozicija zakonodavstva Evropske unije.

Mreža se sastoji od dvije vrste zaštićenih područja: Područja posebne zaštite (SPA) i Posebnih područja zaštite (SAC).. Direktiva obavezuje zemlje članice da “klasifikuju najpogodnije teritorije“ kao područja posebne zaštite. Da bi se to ostvarilo. potrebno je informisati relevantne zainteresovane strane o njihovim ulogama i odgovornostima u okviru procesa nominovanja. Direktive o staništima. ali također i u jačanju kapaciteta. finansiranje. U skladu sa članom 3. demonstraciji rješenja i uspostavljanju partnerstva za očuvanje prirode. Slične mjere moraju se primijeniti “za migratorne vrste koje se redovno pojavljuju. Područja posebne zaštite nominuju zemlje članice u skladu sa Direktivom o pticama (79/409/EEC). upravljanje i komunikaciju. kao i ciljevi nastavka projekta u vidu II faze pod nazivom “Implementacija EU standarda iz oblasti biodiverziteta u BiH“.u implementaciji legislative Evropske unije koja se odnosi na zaštitu prirode (Direktiva o staništima. Direktive o staništima i pticama su najvažniji pravni instrumenti Evropske unije za zaštitu biodiverziteta.SPA). koja se odnosi na stvaranje strateškog okvira za uspostavljanje mreže zaštićenih područja Natura 2000. godine. Natura 2000 je evropska ekološka mreža zaštićenih područja nominovanih od strane zemalja članica EU-a na osnovu pravno obavezujuće legislative: Direktive o staništima i Direktive o pticama. Stoga je jako bitno osigurati da se nominovanje područja u okviru mreže Natura 2000 vrši blagovremeno i na adekvatan način kako bi interes njihove zaštite i dalje ostao prioritetom od velikog značaja. U okviru Memoranduma o razumijevanju koji je potpisan između WWF MedPO i vlade države Bosne i Hercegovine uspostavljena je saradnja u vezi sa pitanjem zaštićenih područja. Direktiva o pticama i Okvirna Direktiva o vodama) i ostalih međunarodnih konvencija (Barcelonska konvencija. a nisu na listi u Aneksu I. Uspostava mreže Natura 2000 je ključni korak ka zaštiti i održavanju ovog bogatog prirodnog blaga za buduće generacije. Konvencija o programu biološkog diverziteta o radu na zaštićenim područjima). uključujući mnoge ugrožene vrste i staništa. kako bi “osigurale preživljavanje i razmnožavanje“ vrsta ptica koje se spominju u Aneksu I Direktive. dok se 14 . prekograničnu saradnju. Natura 2000 je koherentna evropska ekološka mreža posebnih područja zaštite (Special Areas of Conservation -SAC) i područja posebne zaštite za ptice (Special Protection Areas . Nove zemlje članice EU posjeduju značajan dio evropskog prirodnog naslijeđa. te će u nastavku ovog rada biti prikazani glavni rezultati I faze ovog projekta. (92/43/EEC). U okviru ovih planova pokrenuta je i I faza projekta “Evropsko srce života“ (Europe’s Living Heart) početkom 2008.

a naročito predstavnici državnih organa vlasti. zemlje članice nominiraju usvojenu listu područja od posebnog značaja za Zajednicu i posebnih područja zaštite. biogeografski seminari imaju ključnu ulogu. 2008. kao i na staništa koja se nalaze u Aneksu I Direktive o staništima. a završen je u junu iste godine. i 2009. Europe’s Living Heart projekat je počeo u januaru 2008. u skladu sa kriterijima iz Aneksa III. Odabir područja od posebnog značaja za Zajednicu trebao je biti završen u roku od šest godina nakon objave (1992. U ovom procesu. zemlja članica mora izraditi listu predloženih područja koji su od značaja za Zajednicu. Ciljevi projekta Europe’s Living Heart U okviru I faze prethodnog WWF MedPO projekta (WWF-ovog projekta za mediteransko područje) pod nazivom “Living Neretva“ u aprilu 2007. Nominovanje posebnih područja zaštite u odnosu na nominovanje područja posebne zaštite je komplikovaniji i duži proces koji zahtijeva saradnju između Komisije i zemalja članica. Glavni cilj projekta je pružanje odgovorajuće podrške oblasti zaštite prirode. godine. uzimajući u obzir pozitivne standarde EU o 15 .) Direktive. Fokus ovog seminara je bila Okvirna direktiva o vodama Evropske unije i Direktive koje se odnose na zaštitu prirode. godine održan je u Sarajevu seminar pod nazivom “U susret standardima Evropske unije u riječnom slivu Neretve u Bosni i Hercegovini: povezivanje upravljanja vodama sa zaštitom biološke raznolikosti”. i učesnici su pokazali značajan interes za standarde EU o bioraznolikosti. Nakon dugih odgađanja. sva područja od posebnog značaja za Zajednicu unutar EU 15. Ažuriranje biogeografskih listi sa područjima iz novih zemalja članica očekuje se tokom 2007. ova zaštita se proširuje na staništa drugih ugroženih vrsta uključujući i ptice. usvojena su od strane Komisije i uključuju slijedeće: Makaronezijska regija. uključujući Madeiru. Alpska regija (2003). Azorske i Kanarske otoke (2001). godine. Direktive o staništima). Konačno. Borealska regija (2005) i Mediteranska regija (2006).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja posebna pažnja mora obratiti na “zaštitu močvara. Atlantska i Kontinentalna regija (2004). došlo je do razvoja ideje za novi projekat pod nazivom “Evropsko srce života-I faza” (Europe’s Living HeartPhase I). vrše se pregovori o područjima od značaja za Zajednicu između Komisije i zemalja članica. Prvo. (Aneks II. Nakon toga.. faze I Direktive o staništima. Putem nominovanja posebnih područja zaštite. posebice močvara koje imaju međunarodni značaj“. Kao rezultat izraženog interesa u okviru ovog seminara.

kao što slijedi: i) identifikacija i sistematizacija staništa i vrsta iz Aneksa Direktive o staništima koja postoje u Bosni i Hercegovini. Projekat “Evropsko srce života (Europe’s Living Heart).II faza” ima za cilj pružanje strateške podrške vladinim institucijama. kao i odobravanje javnosti kada je u pitanju značaj zaštite prirode. popunjavanje standardnih obrazaca za definisana pilot područja uključujući obuku domaćih eksperata. Izvještaj je izrađen od 16 . iii) identifikacija jedinstvenih vrsta i staništa u Bosni i Hercegovini koje treba uzeti u obzir. uključujući potrebnu naučnu podlogu. Kao rezultat I faze projekta“Evropsko srce života (Europe’s Living Heart)“ uspostavljen je osnovni okvir za harmonizaciju BiH standarda sa standardima EU za zaštitu bioraznolikosti.biološkoj raznolikosti. potrebe za usklađivanjem zakonodavstva. Prvi sastanak Radne grupe je organizovan u isto vrijeme kada i seminar o implementaciji standarda EU za zaštitu biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi u Sarajevu aprila. identifikaciju pilot lokacija unutar Federacije BiH i Republike Srpske na kojima će se vršiti temeljna istraživanja i provjera metodologija primjene standarda zaštite bioraznolikosti. 2008. ii) analiza dodatnih potreba za proces istraživanja. godine. godine. iv) identifikacija relevantnih institucija i zainteresovanih strana (subjekata) na državnom nivou koje treba angažovati u implementaciji Direktive o staništima. te određivanje mehanizama za prenos iskustava koja se odnose na proces prilagođavanja standardima EU za zaštitu prirode u području jugoistočne Evrope. identifikaciju pravnih i administrativnih nedostataka i potreba za cjelovitu implementaciju EU standarda zaštite prirode. upute za upravljanje takvim područjima. Prvi cilj: Strateška podrška vladinim institucijama za usvajanje standarda Direktive o staništima Prva aktivnost Radne grupe: Naučna koordinacija za oblast standarda EU o zaštiti bioraznolikosti  Grupa koju su sačinjavali međunarodni ekspert WWF-a i tri lokalna eksperta uspostavljena je u martu 2008. Zadatak radne grupe je bio identifikacija i procjena osnova za usvajanje Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini. listu potencijalnih područja koja su kvalifikovana za mrežu zaštićenih područja Natura 2000. uključujući jačanje kapaciteta za prikupljanje finansijskih sredstava. Namjena izvještaja ove faze projekta jeste da posluži kao instrument državnim organima vlasti i ostalim relevantnim subjektima u njihovim naporima za učinkovitu zaštitu biološke raznolikosti slijedeći standarde EU u ovoj oblasti.

april). WWF je vodio radionicu sa međunarodnim ekspertima. Malti. godine. ali uz konsultacije sa relevantnim BiH predstavnicima administracije odgovorne za okoliš radi prilagođavanja domaćim potrebama i zahtjevima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja strane domaćih angažovanih eksperata. bilo je prisutno 35 učesnika koji su predstavljali javnu administraciju. Nakon detaljnoga pregleda i izmjena. ali i stručnjake iz oblasti zaštite bioraznolikosti. godine. Bugarskoj. godine. Njemačkoj). iii) mogućnostima za iznalaženje finansijskih sredstava za implementaciju i upravljanje mrežom Natura 2000. Druga aktivnost: Jačanje kapaciteta za prilagođavanje standardima EU za zaštitu biodiverziteta  Na radionici koja je organizovana u Sarajevu u aprilu 2008. a po smjernicama međunarodnog stručnjaka iz ove oblasti. građansko društvo. Radna grupa je izvršila tražene izmjene i predala konačni izvještaj krajem juna 2008. Izvještaj je za cilj imao opis postojećeg stanja u Bosni i Hercegovini u vezi sa implementacijom Direktive o staništima. Također su identifikovani prioriteti za buduću implementaciju mreže Natura 2000 u BiH. Izvještaj je 1 . te usporedbu sa stanjem u ovoj oblasti u Crnoj Gori i Srbiji. Učesnici su na ovoj radionici mogli dobiti informacije o sljedećem: i) standardima EU za zaštitu prirode. ii) iskustvima o prilagođavanju Direktive o staništima u drugim balkanskim državama i državama EU (kao npr. u Rumuniji. dakle predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine i Ministarstva građevinarstva. te u nacrtu najprije isporučen na internu kontrolu WWF-u krajem maja 2008. Drugi cilj: Podizanje svijesti javnosti. isti je upućen radi komentarisanja od strane predstavnika javne administracije u BiH nadležne za upravljanje okolišem. godine kako bi izradili izvještaj o stanju zaštite biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi korištenjem standarda Evropske unije. (Sarajevo. o čemu je vođena živa diskusija. ali i dodatnim kontaktima kako bi se popunile praznine i sakupile potrebne informacije. 16-18. Austriji. Na osnovu primljenih komentara i sugestija. urbanizma i ekologije Republike Srpske. Sakupljanje podataka je izvršeno putem razgovora sa predstavnicima administracije koji su učestvovali na seminaru o standardima EU za zaštitu biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi. učešće javnosti Prva aktivnost: Izvještaj “Natura 2000 u jugoistočnoj Evropi“  Međunarodni konsultanti su angažovani u martu 2008.

godine. bare. planinska jezera.urađen u nacrtu i isporučen na internu reviziju krajem maja. mineralne izvore i more.  Različitost klimatskih uslova. Na osnovu primljenih komentara i prijedloga. Flora. 2008. potoke. baruštine. izvještaje i prezentacije o projektu Europe’s Living Heart. njene geomorfološke i hidrološke raznolikosti. različitost tipova zemljišta. predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma Bosne i Hercegovine i Ministarstva građevinarstva.org/zivjetineretvu je ažurirana sa novim informacijama i o projektu Europe’s Living Heart. i potom pregledan i komentarisan od strane predstavnika javne administracije u BiH nadležne za upravljanje okolišem. podzemne rijeke.  Različiti procesi etnogeneze. Web stranica je dostupna putem interneta za pružanje informacija o prirodi i održivom razvoju uz najširu moguću uključenost javnosti. različiti tipovi i starost stijenskog masiva. Web stranica http://www. močvare. godine. planinske rječice. još uvijek su u toku procesi evolucije novih vrsta.  Dugoročni procesi antropogeneze. specifične geološke prošlosti i različitosti ekoklime. jezera. 1 . U centru razvoja endemičnosti. fauna i gljive u Bosni i Hercegovini su među najraznovrsnijim u Evropi. Faktori koji doprinose ovim procesima u Bosni i Hercegovini već milionima godina obuhvataju slijedeće:  Različitost kopnenih staništa. rijeke. i naročito su značajni u smislu globalne bioraznolikosti zbog visokog nivoa svoje endemičnosti i prisustva posljednjih primjeraka određenih vrsta na ovim prostorima. međunarodni eksperti su predali konačni izvještaj krajem juna 2008. Druga aktivnost: Održavanje i ažuriranje web stranice sa informacijama o projektu.org/bs/vijesti/index. na engleskom i lokalnim jezicima BiH  “Living Neretva“ web-stranica www. različiti i jedinstveni oblici reljefa.panda. Metodologija Izuzetno bogatstvo živog svijeta koje postoji na teritoriji Bosne i Hercegovine je rezultat ekološke heterogenosti Bosne i Hercegovine.  Različitost vodenih staništa uključujući gusto razvijenu i različitu hidrološku mrežu. čime su sve aktivnosti ovog projekta postale transparentne. urbanizma i ekologije Republike Srpske.cfm sadrži sve relevantne dokumente. izvori.panda.

Karta biogeografskih područaj u BiH 1 . Najveći dio kišnih padavina je u zimskom razdoblju. Preovladava područje šume hrasta kitnjaka i graba. Glavna vegetacija su visoke šume bukve. jele i omorike. Klima je oštra sa blagim ljetima i veoma hladnim i dugim zimama. Slika 1 . pećina itd. u BiH su prisutna tri biogeografska područja:  Kontinentalno.  Alpsko. u južnom dijelu zemlje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja U skladu sa “Kartom biogeografskih područja EUR 15 + 12” (Evropska agencija za okoliš. Kopenhagen. pokriva središnji dio BiH sa visokim planinama Dinarskog područja (do visine od 2368 m). Sa vrućim ljetnim razdobljima i blagim zimama. i na velikim nadmorskim visinama alpski pašnjaci. ovo je područje sa najviše padavina (negdje i preko 5000 mm). sa nizijama i uzvišenjima i sa velikim uticajem Panonske ravnice. Zemljište je uglavnom krečnjačko i suho (Dinarski krš) sa mnogo podzemnih vodnih tokova. Klima je kontinentalna sa vrućim ljetnim razdobljima i hladnim zimama. Glavna vegetacija je submediteranska sa šumama hrasta medunca i šipražjem sa suhim krečnjačkim livadama.  Mediteransko. Padavine su veoma prisutne tokom godine. u sjevernom dijelu zemlje. 2007).

Osnovni cilj ove radne grupe bila je izrada izvještaja koji je imao za cilj identifikaciju postojećih informacija relevantnih za identifikaciju i odabir glavnih vrijednosti iz područja bioraznolikosti u Bosni i Hercegovini u skladu sa EU Standardima za zaštitu bioraznolikosti (tj. spaljivanja. i srednji dio toka rijeke Vrbas sa izuzetno interesantnim kanjonom rijeke Ugar. Čemernica i Manjača). koja je izradila izvještaj za slivno područje rijeke Neretve u BiH. Ispod najviših planinskih vrhova u Bosni i Hercegovini. Posebne karakteristike ovog područja predstavljaju mnogi kanjoni i klisure bosanskohercegovačkih rijeka (kanjoni rijeka Une. Državna strategija za zaštitu biološke i pejsažne raznolikosti Bosne i Hercegovine ukazuje da se staništa i vrste u Bosni i Hercegovini suočavaju sa prijetnjama različite vrste zbog prenamjene prostora primarnih i sekundarnh ekosistema. 10 . Radna grupa uspostavljena u okviru I faze projekta “Evropsko srce života“ je bila sastavljena od tri člana. u područjima cirkova. a time rascjepkanost šuma. Direktive iz oblasti zaštite prirode). Drine. U okviru I faze projekta uspostavljena je “Koordinaciona naučna grupa iz oblasti standarda EU o bioraznolikosti”. čineći na taj način floru Bosne i Hercegovine jednu od najunikatnijih i najkarakterističnijih u cijeloj Evropi. Ova aktivnost je koristila rezultate ranije uspostavljene Radne grupe u okviru projekta WWF Mediteranskog programa “Living Neretva” iz 2007. Pored toga i određeni broj invazivnih biljnih i životinjskih vrsta ugrožavaju bioraznolikost vrsta. kao naročiti dokazi postglečerskih procesa na Balkanskom poluostrvu. melioracija i poljoprivrednih aktivnosti. Izgradnja industrijske i stambene infrastrukture i nekontrolisane urbanizacije sa svim pratećim uticajima također doprinosi prenamjeni prostora ekosistema i gubitku biodiverziteta. izgradnja hidroelektrana ili rad kamenoloma. močvare su ugrožene aktivnostima isušivanja. Pritisak na staništa dolazi od različitih vrsta aktivnosti kao što su izgradnja cesta. Nadalje. a rad su nadgledali predstavnici relevantnih ministarstava odgovornih za okoliš/životnu sredinu na entitetskom i državnom nivou. Preko 450 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka imaju karakteristike određenog stepena endemičnosti. pejzaža i genetskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. kanjoni i klisure pritoka gornjeg toka rijeke Bosne. koji teče između planina Vlašić. u njoj se nalaze globalno vrijedna staništa. prisutna su razvojna središta glečerske flore i faune. Neretve. godine.Iako Bosna i Hercegovina geografski pokriva malo područje.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Glavni rezultati

U prvoj fazi Europe’s Living Heart projekta, radna grupa je izradila izvještaj u kojem su sakupljene sve postojeće informacije relevantne za proces identifikacije i nominiranja lokacija za mrežu Natura 2000 u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj predstavlja ključne upute za bilo koju instituciju ili pojedinca zainteresovane za ovu problematiku u BiH, i sastoji se od informacija o institucijama, stručnjacima, publikacijama, digitalnim informacijama, legislativi, subjektima, projektima i finansijskim mehanizmima, sa linkovima i kontakt detaljima radi pristupa dodatnim informacijama. Također, u ovom izvještaju nalaze se relevantne informacije vezane za standarde EU iz oblasti zaštite biodiverziteta, kao što su biogeografska područja, prva analiza prisustva staništa i vrsta u BiH od interesa za Evropsku zajednicu, kao i izazovi i mogućnosti koji su identifikovani u toku procesa sakupljanja podataka, a koji su korisni za odabir sljedećih koraka. U periodu izvještavanja (prvo polugodište 2008. godine) implementirane su sljedeće aktivnosti:  Sklapanje ugovora za lokalnog koordinatora i odabir i angažovanje međunarodnog voditelja za radnu grupu za Direktivu o staništima;  Izbor i angažovanje međunarodnog voditelja za pripremu seminara za implementaciju standarda EU za zaštitu bioraznolikosti u jugoistočnoj Evropi;  Izbor i angažovanje lokalnih eksperata - članova Radne grupe za Direktivu o staništima;  Priprema i implementacija sastanka Radne grupe za Direktivu o staništima u Sarajevu u aprilu 2008. godine, u suradnji sa predstavnicima entitetskih ministarstava odgovornih za okoliš/životnu sredinu (FBiH i RS su ustavom određeni kao nadležni za pitanja upravljanja okolišem);  Stalni rad Radne grupe pod nadzorom međunarodnog voditelja i kao rezultat toga nacrt izvještaja u maju, te konačni izvještaj krajem juna 2008.;  Stalni rad međunarodnih eksperata za izradu regionalnog izvještaja o standardima EU za bioraznolikost za jugoistočnu Evropu, koji je izrađen u nacrtu u maju i u konačnoj formi krajem juna 2008.;  Seminar za implementaciju EU standarda za zaštitu bioraznolikosti u jugoistočnoj Evropi, održan u Sarajevu aprila 2008. godine, za predstavnike administracije BiH odgovorne za upravljanje okolišem i predstavnike naučne zajednice;  Održavanje i ažuriranje web stranice projekta Living Neretva www.panda.org/zivjetineretvu sa informacijama o tom projektu; 11

 Bilateralni sastanci i kontakti sa međunarodnim organizacijama, BiH državnom administracijom relevantnom za upravljanje okolišem na različitim nivoima. Neke opšte primjedbe/zaključci nakon završetka prve faze Europe’s Living Heart projekta date od strane domaćih stručnjaka, a koje se mogu razumjeti i kao ukaz na potrebne buduće aktivnosti, su:  Uprkos velikom broju naučnih radova koji se odnose na floru, faunu, staništa i različitost ekosistema, BiH još ne posjeduje dovoljno naučnih izvora, a koji bi se mogli iskoristiti za primjenu EU standarda u ovoj oblasti.  BiH ne posjeduje baze podataka i savremene liste flore, faune, tipova staništa i ekosistema.  Nedostaju digitalizovane karte, satelitski snimci, GIS slojevi sa relevantnim podacima u odgovarajućoj razmjeri.  Ne postoji Crvena lista staništa i vrsta u BiH.  Određeni broj ugroženih, specifičnih ili endemičnih vrsta i tipova staništa koji su prisutni u BiH ne nalaze se na listama Aneksa Direktive o staništima.  Postoji nedostatak naročito ljudskih kapaciteta i znanja u institucijama na entitetskom i državnom nivou iz oblasti zaštite bioraznolikosti.  Postojeće stanje zaštite okoliša u BiH je prilično složeno, zbog institucionalne strukture i složene podjele nadležnosti.  Javna svijest o pitanjima okoliša je na veoma niskom nivou. Ne tretira se dovoljno okolišna problematika u procesu obrazovanja, u medijima, politici itd.  Historijski faktor - postoji tradicionalno neodgovarajući stav prema okolišnoj problematici.  Veoma visok je uticaj različitih društveno-ekonomskih faktora na državnu strategiju u oblasti okoliša (npr. energetika, šumarstvo, turizam), koji su često ispred prioriteta zaštite okoliša.  Mali je procenat zaštićenih područja u BiH. Neki izazovi koji su identifikovani u toku I faze Europe’s Living Heart projekta uključuju:  Postojeća legislativa iz oblasti okoliša u BiH nije u cijelosti harmonizovana sa drugim sektorima.

12

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

 Postojeća okolišna legislativa nije u potpunosti harmonizovana sa propisima i standardima EU.  Nedostaju zakonski propisi i uputstva koji bi podržali praktičnu implementaciju zakonskih odredbi.  Ne postoji potpuna saglasnost između Strategije razvoja Bosne i Hercegovine i ekoturističkih i ekonomskih potencijala koje posjeduju sadašnja i buduća zaštićena područja. Ova činjenica je posljedica trenutnog stanja svijesti javnosti i slabog poznavanja pitanja upravljanja iz oblasti okoliša;  Ne postoji legislativa u BiH na državnom nivou koja se odnosi na implementaciju direktiva iz oblasti zaštite biodiverziteta.  Trenutno ne postoji odgovarajuća institucija iz oblasti okoliša na državnom nivou, s obzirom da Agencija za okoliš još uvijek nije uspostavljena u BiH. U oblasti okoliša često je prisutan i nedostatak zvanične saradnje kako između opština, tako i između kantona.  Administracija u oblasti okoliša nije objedinjena (podijeljena je između sektora prostornog planiranja, administracije iz oblasti voda i ostalih institucija, ali bez odgovarajuće međusektorske saradnje). Uz prisutna tri nivoa autonomije i uzimajući u obzir četiri nivoa administrativnih slojeva, može se zaključiti da je državna administracija veoma složena i u oblasti okoliša (rezultirajući jazovima, odgađanjima, preklapanjima, dupliciranjima i nejednakim standardima).  Postoji značajan nedostatak u području strategije. Neki strateški dokumenti su izrađeni ili su u završnoj fazi pripreme i usvajanja (Nacionalni okolišni akcioni plan – NEAP, Državna strategija za zaštitu biodiverziteta i akcioni plan NBSAP), ali stepen implementacije predviđenih mjera u ovim dokumentima je veoma nizak.  Također, postoji značajna praznina u oblasti legislative. Osnovna legislativa je uznapredovala u procesu harmonizacije sa EU, ali sekundarna legislativa zaostaje. Ta činjenica blokira implementaciju na svim nivoima. Primarna legislativa propisuje usvajanje podzakonskih akata (pravni akti koji se zahtijevaju radi implementacije usvojenih zakona) i definiše odgovornosti različitih tijela, ali u praksi se često radi na osnovu starih pravila i propisa uprkos postojanju nove primarne legislative.  Okolišni monitoring je veoma fragmentiran između različitih administrativnih struktura.  Nedostaje naučnih kapaciteta i podataka.

13

 Javna svijest i učešće javnosti u procesu donošenju odluka su veoma slabi. Specifični rezultati II faze projekta Europe’s Living Heart će biti:  Pokretanje procesa identifikacije staništa i vrsta u BiH koji su od važnosti za EU.  Identifikacija pravnih i administrativnih nedostataka i potreba.  Identifikacija pilot područja za sakupljanje relevantnih informacija i popunjavanje standardnih obrazaca za podatke.  Razrada strategije za komunikaciju (u saradnji sa državnim organima vlasti).  Povećanje kapaciteta relevantnih tijela javne administracije za prikupljanje finansijskih sredstava radi izvršavanja neophodnih aktivnosti. Mjerljivi indikatori za naredne faze projekta koji se planiraju od 2009.-2011. će biti relevantne naučne studije i izvještaji, lista nominiranih područja, upute za upravljanje pilot područjima, nova/prilagođena legislativa, nove institucije za zaštitu bioraznolikosti ili postojeće sa novim mandatima i javna debata o zaštiti prirode kao dijela održivog razvoja.

Zaključak

Mreža Natura 2000 (N2K) područja ima karakteristike koje je čine drugačijom od zaštićenih područja nominiranih na nivou države. Kao prvo, nominiranje posebnih područja zaštite mreže N2K zasniva se na čisto naučnim informacijama (ukoliko su one dostupne), što daje nedvosmislenu osnovu za odabir ovih područja i ujedinjuje cijelu mrežu. Ova područja pružaju zaštitu samo za odabrane vrste i staništa, uzimajući u obzir njihove potrebe za zaštitom. Nadalje, zaštićena područja formiraju jednu ekološku mrežu, koja može smanjiti izolaciju i fragmentaciju ugroženih vrsta kada je u pitanju očuvanje biodiverziteta. Jednom kada se područje identifikuje kao područje u okviru mreže Natura 2000, potrebne su određene mjere da se osigura njegova zaštita. Sufinansiranje iz fondova EU za kreiranje ovih mjera je mogućnost koja je uključena unutar odredbi Direktive o staništima. Stoga je moguće zahtijevati resurse Evropske zajednice za zaštitu i održavanje ovih područja. Raznolikost staništa i vrsta, i njihovo bogato prisustvo u BiH, zahtijeva značajno sakupljanje podataka i inventarizaciju, a što se također zahtijeva Direktivama EU. Tačnije rečeno, izrada uputa za BiH o vrstama staništa, sakupljanju

14

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

podataka, terenskom pristupu izradi karata i smještaj podataka bi bila izuzetno korisna za proces EU Natura 2000. Podrška sakupljanju podataka o vrstama i staništima bi bila neophodna zbog činjenice da postoji potreba da se naprave barem preliminarne liste vrsta i staništa. S obzirom da je ograničen broj stručnjaka koji se bave zaštitom prirode, očita je jaka potreba za raspoloživim odgovarajućim stručnjacima koji bi radili na sakupljanju i analizi podataka.

Literatura
Results from EU Biodiversity standards scientific coordination group (HD WG), May 2008 WWF for a living planet, Europe’s Living Heart - Preserving biodiversity in South Eastern Europe using EU standards, June 2008 WWF for a living planet, EUROPE’S LIVING HEART Preserving Bosnia and Herzegovina’s natural heritage using EU-tools, Technical progress report, June 2008 Proces nominovanja zaštićenih područja u okviru mreže Natura 2000 sa posebnim osvrtom na Biogeografske seminare, CEEWEB, drugo izdanje, 2007. godine

15

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

UNDP-GEF PROGRAM U REGIONU I U BOSNI I HERCEGOVINI
Igor Palandžić Uvod

Aktivnosti Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u oblasti biodiverziteta su vezane prije svega za sedmi Milenijski razvojni cilj (Millennium Development Goal - MDG), a to je Osiguranje okolišne održivosti. U okviru izvještaja 2005 Procjena Milenijskog ekosistema (2005 Millennium Ecosystem Assessment) utvrđeno je da je u svim regionima stanje i upravljanje ekosistemima glavni faktor koji utiče na uspjeh u borbi protiv siromaštva. Područja u kojima se javljaju najveći izazovi u dostizanju Milenijskih razvojnih ciljeva u isto vrijeme imaju velike probleme sa ugrožavanjem ekosistema. Upravljanje biodiverzitetom je ključni dio programa za okoliš i energiju, jednog od četiri UNDP programa koji uključuju još smanjenje siromaštva, demokratsko upravljanje, te sprječavanje kriznih situacija i obnova. Veliki dio aktivnosti koje se provode kroz program za okoliš i energiju se financira kroz Globalni fond za okoliš (Global Environmental Facility – GEF). GEF predstavlja financijski mehanizam uz pomoć kojeg se na globalnom nivou financira provođenje nacionalnih aktivnosti u okviru međunarodnih okolišnih dogovora (Multilateral environmental agreements – MES). To prije svega podrazumijeva:  Konvencija o bioraznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD);  Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (United Nations Framework Convention on Climate Change – UNFCCC);  Štokholmska konvencija o trajnim organskim zagađivačima (Stockholm Convention on Persistent Organic Pollutants – POPs);

1

 Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije (UN Convention to Combat Desertification – UNCCD).

UNDP-GEF program u oblasti biodiverziteta

Kao što je već navedeno, UNDP uz pomoć GEF-a pruža pomoć zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji da razviju vlastite kapacitete u upravljanju biodiverzitetom kako bi se osigurala raspodjela dobara i usluga ekosistema o kojima zavisi ljudski razvoj. Kao vodeća agencija u okviru Ujedinjenih naroda (UN) koja pomaže zemljama da razviju vlastite kapacitete u upravljanju biodiverzitetom, UNDP se fokusira na dva područja:  Integrisanje ciljeva iz oblasti upravljanja biodiverzitetom u glavne nacionalne proizvodne sektore, kako bi se osiguralo da proizvodne prakse održavaju esencijalne funkcije ekosistema. Drugim riječima, UNDP nastoji integrisati biodiverzitet kao ključni dio razvojnih aktivnosti;  Ojačati ekonomski potencijal zaštićenih područja na način da su u stanju da osiguraju upravljačke funkcije, da su financijski održiva i da doprinose održivom razvoju.

Pristup u oblasti zaštićenih područja u regionu

Na globalnom nivou, UNDP/GEF program je financirao ili financira veliki broj projekata kojima je cilj unaprijediti upravljanje u zaštićenim područjima. Ukupno je obuhvaćeno 419 ZP koja pokrivaju 51.74 miliona ha u 63 zemlje. Pored toga, uspostavljena su 154 nova ZP koja pokrivaju 9.95 miliona ha, a u gore navedene aktivnosti je investirano, od strane GEF-a, 830 miliona USD. Što se tiče regije Evrope i zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, u kojoj se nalazi i Bosna i Hercegovina, UNDP/GEF je financirao 32 projekta ukupne vrijednosti 85.6 miliona USD koji su imali za cilj unaprijediti upravljanje u zaštićenim područjima. Ukupno je obuhvaćeno 82 ZP koja pokrivaju 16.68 miliona ha, a u isto vrijeme je uspostavljeno 17 novih ZP koja pokrivaju 674,645 ha. Bitno je naglasiti i da je 18 projekata u pripremi. Na području Evrope pokrivenost teritorije zaštićenim područjima i način na koji se upravlja ovim područjima se razlikuju značajno od države do države. Države Središnje i Istočne Evrope, kao i države Jugoistočne Evrope su usaglasile ili su u procesu usaglašavanja svojih legislativa u oblasti biodiverziteta sa onima iz Evropske unije. Isto tako, ove države su uspostavile ili su u procesu uspostavljanja mreže Natura 2000, koja predstavlja ekološku mrežu zaštićenih područja u Evropskoj uniji. Ona su uglavnom sastavljena od Specijalnih zaštiće1

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

nih područja uspostavljenih u okviru Direktive o pticama Evropske komisije (Special Protection Areas; EC Birds Directive) te od Specijalnih područja očuvanja uspostavljenih u okviru Habitat direktive Evropske komisije (Special Areas of Conservation; EC Habitat Directive). Obično su ovo mala zaštićena područja, koja bi mogla biti efikasna u zaštiti biodiverziteta samo u slučaju kada su ona bolje integrisana i uvezana koridorima, te okružena bafer zonama unutar Pan-Evropske ekološke mreže (PanEuropean Ecological network). Iako postoje razlike među državama, generalno je moguće okarakterisati generalne nedostatke u ZP: neadekvatna biogeografska pokrivenost, neefikasno upravljanje i financijska neodrživost. Strategija UNDP-a je da ukloni nedostatke kroz aktivnosti specifične za pojedine zemlje koje zahtijevaju jačanje upravljanja sistema zaštićenih područja kroz prevazilaženje postojećih problema na nivou sistema, institucionalnom, individualnom i financijskom nivou.

Problemi na nivou sistema

Problem na nivou sistema predstavlja neadekvatan politički okvir potreban za efikasno upravljanje sistemom ZP i integrisanje u ključne razvojne strategije, čime dolazi do sprječavanja integrisanja ZP pod različite kategorije upravljanja i vlasničkih odnosa (kao što su zajedničko upravljanje, različiti režimi zakupa zemljišta). Kako bi se prevazišli ovi problemi, provode se aktivnosti na:  Izmjenama ili donošenju novih zakona u oblasti ZP;  Izmjenama u regionalnom zakonodavstvu u oblasti ZP;  Izmjenama u zakonodavstvu koje se tiče prirodnih resursa a koje direktno utiče na ZP;  Integrisanju upravljanja ZP u lokalne/opštinske razvojne planove.

Institucionalni problemi

Ovi problemi se odnose na nedostatke unutar sistema upravljanja ZP. Centralizovana administracija ZP može dovesti do nerazumijevanja upravljačkih struktura o stvarnim potrebama unutar samog ZP. Institucionalni aranžmani upravljanja ZP mogu biti složeni sa preklapanjem odgovornosti među različitim institucijama. Ovo može dovesti do smetnji prilikom definisanja jasnih ciljeva i standarda, povećanja troškova i smanjenja efikasnosti. Loše upravljanje može spriječiti uspostavljanje uspješnog partnerstva koje može biti ključno za prevazilaženje postojećih institucionalnih nedostata-

1

ka. Uspostavljanje efikasnog upravljanja ZP zahtijeva usvajanje odgovarajućih upravljačkih ciljeva i sistema, adekvatno financiranje i blagovremeno provođenje upravljačkih strategija i procesa. Nivo do kojega ZP ispunjava ciljeve očuvanja, pridonosi socijalnom blagostanju, te ispunjava šire socijalne, ekonomske i okolišne ciljeve je u bliskoj vezi sa kvalitetom njegovog upravljanja – što je osnovni zadatak UNDP-a. Problemi se prevazilaze:  Jačanjem vlasti ZP (planiranje, nadzor, izvještavanje, itd.);  Uspostavljanjem novih obrazaca upravljanja ZP (upravljanje uz učešće lokalne vlasti, stanovništva, privatnog sektora, nevladinog sektora);  Jačanjem institucionalnih kapaciteta za obavljanje osnovnih funkcija unutar ZP;  Uvećavanjem mandata administracije unutar ZP.

Problemi na individualnom nivou

Nedovoljno znanje među uposlenicima koji upravljaju ZP za obavljanje osnovnih aktivnosti, od planiranja, knjigovodstva i izvještavanja do obilazaka terena, socijalne uključenosti, itd. su problemi koji se javljaju u velikom broju slučajeva. Analize kompetentnosti uposlenika i njihovih profila ukazuju da postoje značajni nedostaci u vezi sa ograničenim financijskim i planerskim sposobnostima, kapacitetima za rješavanje konflikata i uključivanja javnosti. Jačanjem kapaciteta unutar upravljačkih struktura ZP i ostalih institucija u zajednici se prevazilaze gore navedeni problemi. Svi UNDP projekti imaju komponentu koja se bavi jačanjem kapaciteta na individualnom nivou.

Financijski problemi

Budžetska izdvajanja za sisteme ZP se često provode bez koordinacije sa uposlenicima ZP i njihovim zahtjevima. Sistemi ZP su uglavnom podržani sa nedovoljnim količinama financijskih sredstava. Ključni problem je da se koristi od ZP često ne uključuju u cost-benefit analize koje se pripremaju u cilju donošenja odluka, bilo zbog toga što se te dobiti ne izražavaju kroz novčana sredstva ili zbog nerazumijevanja na koji način ove dobiti mogu doprinijeti ekonomiji (turizmu npr.). Znanje upravljačkih struktura da definišu troškove i pronađu načine kako da pokriju te troškove je u velikom broju slučajeva ograničeno. Što se tiče prihoda, samo je par ZP uspjelo da ostane nezavisno i da ima dovoljne vlastite prihode od naplate od posjeta njihovom području i da nemaju potrebe za dodatnim financiranjem od strane javnih institucija, civilnog sektora ili donatora. Aktivnosti koje UNDP provodi u sklopu svojih projekata se odnose na:

10

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

 Jačanje kapaciteta upravljačkih struktura u ZP i institucija u zajednici u oblasti financijskog i poslovnog planiranja;  Usaglašavanje financijskih cost-benefit analiza kako bi odgovorile na stvarne potrebe ZP;  Uspostavljanje malih i srednjih preduzeća;  Unaprjeđenje prikupljanja sredstava od naplate posjeta.

Aktivnosti UNDP-GEF programa u Bosni i Hercegovini

Sa početkom 2009. godine, UNDP u Bosni i Hercegovini je otpočeo sa implementacijom projekta pod nazivom Integrisanje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore. Naime, kraška polja (područja u kojima se kamena podloga uglavnom sastoji od karbonskih stijena kao što su CaCO3 i MgCO3) su značajni produktivni krajolici karakteristični za Sredozemlje. Otprilike 35%, odnosno oko 3 miliona km˛ evropskog kontinenta sastoji se od karbonskih stijena, a najveăi dio predstavljaju krađka područja. Prepreke koje oteţavaju uključivanje zađtite biodiverziteta krađkih područja u prostorno planiranje na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini su sljedeći: (I) Kantoni i opštine nemaju dovoljne kapacitete za analiziranje mogućnosti upotrebe zemljišta u kraškim područjima. U provedenim studijama identifikovane su jasne praznine u nadležnostima između opština (kao što su Bosansko Grahovo i Livno) i kantonalnih vlasti (tj. Kantona 10) na osnovu kojih bi se provelo ozbiljno ekonomsko i ekološko istraživanje različitih mogućnosti kratkoročnih i dugoročnih vizija za područja kao što su kraška polja, u različitim okolnostima i scenarijima.;

(II) Nedovoljni kapaciteti za primjenu propisa na lokalnom nivou vlasti. Cilj projekta je uklanjanje pomenutih prepreka time što će se sačiniti model za uključivanje problematike očuvanja biodiverziteta kraških područja u politiku i propise kojima je uređeno prostorno planiranje na kantonalnom nivou, kao i u pomenutim sektorima. Tačnije, ovim će se projektom: (I) pomoći u pripremi instrumenta koji u obzir uzima očuvanje biodiverziteta – Kantonalni prostorni plan; nadalje, putem replikacije i zajedničkog finansiranja, ovaj će projekt inicirati prostorno planiranje na lokalnom nivou u kojem će u obzir biti uzet biodiverzitet, u svim kantonima i opštinama BiH koje se nalaze na kraškom tlu; 11

(II) uvest će se propisi korištenja kraških područja od strane lokalnog stanovništva, na opštinskom nivou, a u svrhu očuvanja biodiverziteta u kraškim područjima, dok će u isto vrijeme biti osnažene ovlasti opštinskih i kantonalnih službenika i inspektora; (III) pripremit će se podzakonska akta i metodološke upute za ekološku eksploataciju treseta, uz njihovu provjeru na površini od 750 ha kraškog tresetišta; (IV) promovisati međunarodni formalni sporazum (Hrvatska-BiH) i plan za međunarodno upravljanje vodama. Projekat će se implementirati na području Herceg-bosanske županije u periodu od četiri godine.

12

Tu predstavu Vjetrenice postupno dokida njezina turistička slika. koja je i danas snažna. Centar za karstologiju ANUBiH. između ostalog i cjelovitog kostura leoparda (Patnhera pardus). a koje okuplja različite stručnjake i pristupe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. edukativnu. Vjetrenica treba holistički pristup. Paleontološko je nalazište niza artefakata. koji bi objedinjivao više različitih djelatnosti: znanstvenu. ivo@vjetrenica. Najbogatija je u svijetu po faunističkom bogatstvu i raznolikosti (Ozimec & Lučić 2007). Sarajevo. Privlačila je pažnju istraživača od najranijih dana.com 13 . BiH. bazirana najviše na morfološkim posebnostima podzemlja. stoljeća Vjetrenica je bila sveto mjesto. jedinstvenog u svjetskoj literaturi (Miculinić i Jalžić. koji je nekada bio hlađen vjetrom iz pećine (Grmek i Balabanić 2004). Oko ulaza se nalaze ostaci ljetnikovca iz srednjeg vijeka. Složeniju sliku Vjetrenice nije moguće doseći ni jednom posebnom znanstvenom disciplinom. razvijena na industrijskom svjetonazoru. niti je moguće odgovorno planirati njezinu buduću upotrebu. 1 Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo polje. Najzanimljiviji je i najistraženiji sustav holokarsta – dijela krša koji su klasični karstolozi smatrali najrazvijenijim uopće (Cvijić 1926). BiH. Obilježena je s dva likovna reljefa tipična za bosansko-hercegovačke stećke. To je i zaključak istraživačkog iskustva koje se razvija zadnjih desetak godina oko Vjetrenice.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja VIŠENAMJENSKI CENTAR ZA KRŠ – MOGUĆI MODEL ZAŠTITE VJETRENICE Ivo Lučić Sažetak Po svojoj prirodi i kulturnoj povijesti. Vjetrenica je jedinstvena pojava ne samo krša Bosne i Hercegovine i Dinarida nego i u planetarnim odnosima. 2008). Bez Vjetrenice nije moguće razumjeti ni bogatstvo kulturnih artefakata u njezinu neposrednom okružju. Organizacijski. Do kraja 19. Ravno. ideja je skicirana u obliku višenamjenskog centra za krš.

a nalaze se u seizmičkoj zoni u kojoj prosječna 14 . Pored toga. Po svom nastanku smatra se ponorom (Absolon 1916. Po svojoj prirodi i kulturnoj povijesti Vjetrenica je jedinstvena pojava ne samo krša Bosne i Hercegovine i Dinarida nego i u planetarnim odnosima. Udaljena je 12 km od jadranske ceste i morske obale u Republici Hrvatskoj. drugi razvijanje kadrova i funkcija. ekonomskih i okolišnih ustanova u zemlji i inozemstvu. holistički pristup. Spomenikom (nežive) prirode proglašena je 1950. na zapadnom rubu Popova poja. jezera. Pojava snažnog vjetra na ulazu u špilju privlačila je pažnju znatiželjnika tisućama godina.gospodarsko-turističku i zaštitnu. Neki smatraju da je pak bila izvor (Milojević 1938. Ključne riječi: krš.98 posto kalcita. One bi se međusobno dopunjavale i nadograđivale: znanost omogućuje upoznavanje jedinstvene prirode krša Popova polja i Vjetrenice te kulturne povijesti toga područja. u općina Ravno. Ideja za centar dobila je podršku vodećih svjetskih institucija i pojedinaca. golemih gomila nastalih obrušavanjem stropova i sličnih pojava. turizam organizira prihvat posjetitelja i gospodarsku suradnju koja prati te potrebe i pribavlja sredstva za djelovanje drugih djelatnosti unutar ustanove. a u pogledu pozitivnih zakona prijedlog je da centar bude proglašen nacionalnim parkom. Cvijić 1950) ogromnih količina vode koje su u postglacijalno doba tražile put s krova BiH (područja od Maglića do Lebršnika) ka moru. Vjetrenica obiluje nizom stalnih vodenih tokova. geodinamički su obilježene godišnjim pomakom od 2 cm prema sjeveru (Dragićević i dr.700 metara istraženih kanala različitih razina. zaštita. institucije Uvod Špilja Vjetrenica nalazi se u Zavali. a treći postizanje optimalne učinkovitosti centra. Zubčević i Gašparović 1958) okolnog sliva. 1999). Svaka od tih aktivnosti bila bi uklopljena u mrežu relevantnih znanstvenih. a zaštitna funkcija koordinira druge aktivnosti kako bi ostale prijateljske prema vrijednostima krajolika. a od Dubrovnika oko 25 km zračne linije. Organizacija bi išla u tri stadija od ukupno 15 godina: glavni cilj prvog razdoblja bio bi institucionalna izgradnja. Vjetrenica. U morfološkom pogledu Vjetrenica je veoma razvijen splet od ukupno 6. Najzanimljiviji je i najistraženiji sustav holokarsta – dijela krša koji su klasični karstolozi smatrali najrazvijenijim uopće (Cvijić 1926). a 1981. obrazovanje omogućuje transfer toga znanja u što šire krugove ljudi prilagođeno uzrastima i skupinama. Prostornim planom SRBiH s okružjem označena kao rezervat prirode. Vjetrenica je u postupku kandidature za Popis svjetske baštine. sigastih nakupina.. Litološki sastav stijena Popova polja doseže 99.

niti je moguće odgovorno planirati njezinu buduću upotrebu. koja je i danas snažna. locus typicus. prostorije i arhiva posve su uništene u agresiji na BiH 1991-1995. razvijena na industrijskom svjetonazoru. Zato bez Vjetrenice nije moguće razumjeti ni bogatstvo kulturnih artefakata u njezinu neposrednom okružju. bazirana najviše na morfološkim posebnostima podzemlja. koji je nekada bio hlađen vjetrom iz pećine (Grmek i Balabanić 2004). Treba znati da je u svijetu samo 20 pećina s preko 20 podzemnih vrsta! (Culver & Sket 2000). Nastanjuje je više od 200 poznatih životinjskih vrsta. među kojima više od 92 podzemne vrste. a koje okuplja različite stručnjake i pristupe iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. a ekskaviran 2007. Organizacijski. koji bi objedinjivao više različitih djelatnosti: znanstvenu. Prvi put je javno predočena u obliku prijave na poziv 15 . Kostur je zapažen 1968. Oprema. smatra počecima znanstvene speleologije u BiH i Hrvatskoj. Oko ulaza se nalaze ostaci ljetnikovca iz Srednjeg vijeka. Cijelu poznatu povijest do kraja 19. stoljeća Vjetrenica je bila sveto mjesto. Najstariji zapis koji bi se mogao odnositi na Vjetrenicu nalazi se u prvoj europskoj enciklopediji Historia naturalis Plinija Starijeg iz 77. ideja je skicirana u obliku višenamjenskog centra za krš. Ulaz u Vjetrenicu obilježen je s dva likovna reljefa tipična za bosansko-hercegovačke stećke. između ostalog i cjelovitog kostura leoparda (Patnhera pardus). ona im je nalazište. te je nakon konzervacije smješten u zbirku Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Veliki broj vrsta su endemi različita areala. godine naše ere. tj. godine. čak ih je 14 stenoendema Vjetrenice. To znači da ni jedan od njih nije nikada pronađen nigdje izvan Vjetrenice. osobito filozof i dubrovački knez Nikola Vito Gučetić. (Malez i Pepeonik 1971). jedinstvenog u svjetskoj literaturi. a elektrificirana u dužini od 1050 metara 1964. gospodarsko-turističku i zaštitnu. Slijedi ga dubrovačka renesansna tradicija. Paleontološko je nalazište niza koštanih ostataka. edukativnu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja godišnja količina oborina prelazi 2000 mm. Vjetrenica je prilagođavana za turističke posjete više od stoljeća. Najbogatija je u svijetu po faunističkom bogatstvu i raznolikosti (Ozimec & Lučić 2007). Tu predstavu Vjetrenice postupno dokida njezina turistička slika. 2008). Navedeno čini idealne uvjete za nastanak krša. čiji se rad iz 1584. Faunističku vrijednost Vjetrenice karakterizira čak 37 vrsta koje su opisane u ovoj pećini. Složeniju sliku Vjetrenice nije moguće doseći ni jednom posebnom znanstvenom disciplinom. Takav zaključak nametnulo je istraživačko iskustvo koje se razvija zadnjih desetak godina oko Vjetrenice. Privlačila je pažnju istraživača od najranijih dana. zajedno s ostacima još dva leoparda i jednog medvjeda (Miculinić i Jalžić. Za njezino razumijevanje potreban je holistički pristup više disciplina i istraživačkih praksi.

Speleološke udruge Vjetrenica – Popovo polje iz Ravnoga. Ideju treba promatrati u okviru vrednovanja Vjetrenice za Popis svjetske baštine. turiste i domaće stanovništvo. godine. Znanstvena funkcija: Centar bi započeo radom kao manja samostalna znanstvena stanica za pitanja krša. geo-znanosti. supotpisali su je Ministarstvo prostornog uređenja. Nacrt organizacije centra Organizacija centra zamišljanja je spajanjem nekoliko navedenih funkcija u jednu djelatnu cjelinu. koje su sve podjednako važne za upotrebu i održanje Vjetrenice. čija je kandidatura u toku. izvozi lokalnu proizvodnju i pribavlja sredstva za djelovanje drugih djelatnosti unutar ustanove. te ekološko-zaštitna funkcija koordinira druge aspekte s obzirom na potrebu da područje krša izbjegne oštećenja koja bi mu umanjila ili oduzela prirodne značajke. Te četiri funkcije međusobno bi se dopunjavale i nadograđivale: znanost bi omogućavala upoznavanje jedinstvene prirode krša Popova polja i špilje Vjetrenice kao njegova najpoznatijeg fenomena te kulturne povijesti toga područja što povećava njegov javni kapital. turizam povećava njihovu poznatost.  privredna i turistička: organiziranje turističke i ugostiteljske djelatnosti. osobito ona speleološka. faunistička i ekološka. građenja i okoliša Hercegovačko-neretvanske županije / kantona iz Mostara i Općina Ravno. te da bi razvojem djelatnosti postao ekonomski samoodrživ. i prijedloga da se Vjetrenica proglasi nacionalnim parkom (Hamilton-Smith 2006). Te funkcije su:  znanstvena: istraživanja i sistematiziranja znanstvenih informacija na području bioloških znanosti.Vlade Japana za tehničku kooperaciju i bespovratnu pomoć u ljeto 2004.  edukativna: prijenos prikupljenog znanja na učenike. povijesnih i etnoloških znanosti. obrazovanje omogućuje transfer toga znanja u što šire krugove ljudi prilagođena uzrastima i socijalnim skupinama. To bi omogućilo nastavak istraživanja čija se recentna faza provodi na Vjetreni- 16 . Pored predlagača. i  zaštitna: fizička i ekološka zaštita ranjivog krša. Smatra se da bi tom organizacijom centar ubrzo mogao postići veću pokrivenosti troškova vlastitim prihodima. te njihov plasman na tržište. učenje o vrijednostima zaštite vrlo ranjiva specifičnog krškog ekosustava. te poticanje kooperacije za proizvodnju autentičnih proizvoda: zdrave hrane i uporabnih predmeta.

S vremenom centar bi stekao uvjete za prerastanje u znanstveni institut za krš kompleksnijeg značaja te bi mogao ostvariti veću ulogu i jaču povezanost sa sličnim institutima i sveučilištima. koja bi nadzirala kontinuirano skupljanje meteo-podataka u staništima. tla i zraka za svoje potrebe. nisu do sada mogle biti ugošćene jer ne postoje uvjeti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ci već gotovo deset godina. povijesti kulture i etnologije (makete reljefa. makete špilje. koje bi se generirale autentičnim istraživanjima Vjetrenice i Popova polja te cijelog područja dinarskog krša. koje su pokazale želju za sudjelovanjem u ovom programu. preko programa za srednjoškolce i sveučilištarce do najsloženijih specijalističkih ili postdoktorskih studija na kojima bi predavači bili najeminentniji svjetski znanstvenici iz područja znanosti o kršu. biologije. makete odabranih faunističkih vrsta.  laboratorij koji omogućuje jednostavniju analizu geološkog i biološkog materijala i koji može raditi jednostavnije analize vode. geologije. Neke od vodećih svjetskih osoba. model funkcioniranja poplava Popova polja i model krške hidrogeologije). Odjel bi za početak trebao imati:  dvije učionice/predavaonice od 50 odnosno od 200 mjesta opremljene multimedijalnom tehnikom. trodimenzionalni virtulani prikaz špilje. obrađivala ih i tumačila s obzirom na željene potrebe. Edukativna funkcija: odjel bi profilirao nekoliko tipova programa od onih najjednostavnijih za osnovnoškolce. hidrologija. te transformiralo njihov razvoj u kontinuirana. što bi bila stavka u njihovu organiziranom privlačenju i uklapanju centra u školski sustav zajednice. te etnologiju dinarskog krša.  stalnu vanjsku meteorološku postaju i razvijenu mrežu osjetljive mjerne opreme instalirane u podzemne kanale Vjetrenice i dvadesetak drugih speleoloških objekata nad površinom Vjetrenice do Grebaca i ponora u završnom (SZ) dijelu Popova polja. planomjerna i financirana istraživanja. te koji ima razvijen poslovni odnos s ustanovama koje to detaljnije istražuju.  online vezu s relevantnim međunarodnim izvorima iz sličnih područja. Za početak znanstveni odjel bi trebao imati:  klasičnu biblioteku djela važnih za povijest i prirodu krša. za potrebe gospodarstva i javnog sektora. 1 .  digitalne baze podataka o dinarskom kršu.  nastavna sredstva i pomagala iz područja geografije.

Mostarom. konzumacija jednog obroka i pića te kupovina suvenira. s Hutovim blatom.  višednevni posjeti obrazovnog ili znanstvenog karaktera kod kojih posjetitelji koriste smještaj i hranu. masovni turizam te ga distribuirala po okolnim odredištima. jednog od turističkih središta Mediterana. mljevenja u autentičnim mlinicama. Turističko-ugostiteljska i gospodarska funkcija: preko ove funkcije vršio bi se organiziran prihvat posjetitelja. Osim turizma vezanog za znanstvenu i edukativnu funkciju Vjetrenica bi poticala ekoturizam u okružju. te stvaraju određenu izvanpansionsku potrošnju. uzgoja. Također. Ukupan broj posjetitelja procjenjuje se na 100 tisuća godišnje. Stocem.  uređenje prirodoslovnih zbirki. interaktivne programe za učenje o kršu. pratila njihovo redovito školovanje i omogućivala im boravke na stručnim ekskurzijama. ali u granicama mogućeg. nudeći to i kao program za sudjelovanje posjetitelja. U tom pogledu ona bi bila vrata koja bi iz Dubrovnika. tradicionalan način oranja njive. inozemnim kampovima i sličnim obrazovnim tečajevima.  višenamjensku kino-dvoranu. npr. bila bi izgrađena i 1 . Postojale bi dvije kategorije smještaja: za učenike i studente s većim brojem kreveta po jednoj sobi i za individualne posjete. Centar bi nastojao razviti kooperaciju s lokalnim stanovništvom potičući tradicionalan način proizvodnje hrane (npr. Trebinjem. vodička služba i organizirali posjeti Vjetrenici i drugim lokalitetima prirodne i kulturne baštine. S vremenom.  sportske unutarnje i vanjske sadržaje. izrade uporabnih predmeta u domaćinstvu. vršidbe. i tzv. Postoji mogućnost razvoja robnih marki pojedinih turističkih proizvoda. sijanja pšenice. u pravilu s nekom destinacijom u okruženju. Međugorjem ili Trebižatom. te davale usluge prehrane i smještaja. Očekuju se dvije skupine posjetitelja:  poludnevni / jednodnevni izletnički turizam: posjet Vjetrenici. osiguravala im stipendije. tradicionalne žetve. Za ovaj tip bili bi s vremenom profilirani turnusi koji bi se uklapali u studijske programe domaćih i inozemnih sveučilišta. te etnološke zbirke. osobito biološke i geološke. i okolnog primorja uvodila turiste u unutrašnjost BiH.  službu koja bi uz pomoć marketinga vodila brigu o kadrovskoj budućnosti Centra te bi izabirala potencijalne prinove. pečenja kruha i korištenja u ishrani).

pa bi obnova trebala težiti vraćanju njezinu izvornom obliku. kultiviranje ekološke proizvodnje. Trebalo bi računati na otkup i obnovu privatnih kuća stanovnika Zavale i okolnih sela koji ne pokazuju interes za nji- 1 . te rekreativne i poučne staze. Malo je javnih objekata. patentiranje autentične robne marke i oživljavanje zamrlih ruralnih područja. predviđeno je da se restaurira graditeljski stil kamenih mediteranskih kuća. održavanje web-stranica itd. mala su naselja. te natkrivena staza dužine oko 200 metara koja bi vodila od čekaonice do ulaza u špilju. kao i većina sela u Popovu polju. u muzejskom stilu. osiguranje sredstava za funkcioniranje projekata. Premda to važi i za kadrovske probleme. posebna bi se pažnja posvetila razvojno-marketinškoj službi. Ona bi imala u djelokrugu rada: osiguravanje popunjenosti kapaciteta svih odjela. vode i tla. Za potrebe prehrana bio bi izgrađen restoran i caffe. samo zgrada bivše željezničke stanice. osiguravanje školarina za prinove. To je polazište za povratak života. solidna građevina s poviješću. Ova funkcija obuhvaćala bi i razvitak programa s lokalnim subjektima: prehrambenu opskrbu centra proizvodima sa svoga područja. Eventualni nedostatak uređaja rješavao bi se ugovorima s ustanovama koje bi bile povezane u mrežu. publiciranje informacija o kršu Vjetrenici zajedno s obrazovnim i znanstvenim odjelima. popularizaciju zaštite. a za rekreaciju sportski objekti s unutarnjim i vanjskim sadržajima. Ovaj odjel imao bi i nadzornu službu – nadzornike i čuvare. ovdje ćemo se osvrnuti na smještaj centra. Centar bi prolazio tri razvojna stadija od ukupno 15 godina: glavni cilj prvog razdoblja bio bi institucionalna izgradnja. popularizaciju krških pitanja. pa je rat pomeo značajan dio onoga što je preostalo od pustošne depopulacije. Marketing i razvoj: Osim znanstvenika-karstologa i turističkih djelatnika. a trećeg postizanje optimalne učinkovitosti centra. rad na javnoj slici centra. drugog razvijanje kadrova i jačanje funkcija. nisu se mnogo razvijala.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja jedna veća prostorija koja bi služila kao čekaonica za posjetitelje špilje s garderobom i potrebnim asortimanom. Graditeljski poslovi na centru Zavala. zaštitu okoliša i izgradnju turizma. Takve usluge mogle bi se i prodavati na dostupnom tržištu. Zaštitna funkcija: instrumentima i laboratorijem koji je potreban za istraživanja obavljale bi se dodatne zaštitne funkcije kao sondaže zraka. Koncepcijski.

na Golubincu. crkvice u Popovu. Grad na Klisuri. itd. do pravljenja hrane. spomenik NOB-u u Zavali.hovu obnovu. To su prethistorijski lokalitet sa špiljom Orlicom. podzida. obredne gomile. žetve. nadstrešnicama za hlad i zaštitu od kiše. špilja. pojata. vrtača itd. te prirodnim i kulturnim lokalitetima. uzgoja i gnojenja. itd. npr. greda. Staze bi bile grubo popločane ili postavljene tucanikom s kamenim stepenicama u tradicionalnoj izvedbi. Za tu potrebu rađene su neke skice. staje na Bjeljavama. ograda. Na njima bi na određenim udaljenostima bila izgrađena odmorišta i vidikovci u obliku kamenih klupa s naslonima za sjedenje. Osim toga. potrebno je izgraditi modernu cestu za promet motornih vozila Zavala – Slano u dužini od 14 km. Promet i infrastruktura Zavale i okolice Zbog zaostalog položaja naselja oko Vjetrenice. zemunica. manastir u Zavali. I novi objekti bi trebali dosljedno baštiniti elemente mediteranskog graditeljstva. 200 . koje bi povezivale Zavalu s okolnim naseljima između Orahova Dola i Grebaca. bilo bi potrebno izgraditi i nove objekte s dvoranom i sličnim prostorijama za prijem većeg broja ljudi i povezati ih s postojećima u funkcionalnu cjelinu. potrebno je izgraditi komunalnu infrastrukturu u Zavali: vodovod. Staza bi povezivala različite prirodne spomenike poput ponora. te uređenje prometnica i staza kroz naselje. Tu bi trebalo uključiti i kulturne spomenike. Također. organiziranje odlagališta otpada na sanitetski prihvatljiv način. gumana. Belenićima. čija je revitalizacija nužna. salaša. Kijevu Dolu. bilo bi potrebno obnoviti i izgraditi pješačke staze rekreativnog i edukativnog značenja. te informativnim pločama o prirodi i životu užeg područja. proizvodnji i plasmanu ljekovitog bilja i sličnih proizvoda. od oranja pšenice tradicionalnim sredstvima. Proizvodni proces bio bi dio obrazovne i turističke ponude centra. Također. kanalizaciju i kolektor s pročišćivačem otpadnih voda. osobito tradicionalne proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu koja bi našla svoj plasman u centru. stećci u Veličanima. lokalitet Crkvina. Ukupna dužina staza ne bi trebale biti manja od 20 km. Cilj je obnova života u selu. humova. koja je sada uska asfaltna cesta. Potrebna je općenito sanacija naselja nakon ratnih stradanja: sanacija ruralnog krškog graditeljstva tipa suhozida. mljevenja u obnovljenim jedinstvenim mlinicama izgrađenim nad ponorima rijeke Trebišnjice. preko vršidbe.

njezina sestra Postojna dosezala je sto puta veću posjetu godišnje (Gams 2004). a potom i s drugim vodećim institucijama u svijetu. Sarajevu. a ni javnom dobru. bez osmišljena pristupa. ti su prijedlozi otklonjeni (Lučić 2003). Prema važećem Republičkom prostornom planu iz 1981. Državna granica ovdje je prohodna samo za malobrojno lokalno stanovništvo. te zagovara izgradnju više motela i suvremene ceste od jadranske magistrale do Zavale. a koji je spominjan u kontekstu planova Federalne vlade. na temelju IUCN-ovih kriterija evaluacije baštine. Odnos je uzajaman. pa ljeti brojni strani tu- 201 . U stručnom smislu zamisao je postaviti centar kao dio europske i svjetske znanstveno-istraživačke i nastavne mreže za znanost o kršu. 1926). tako da je Vjetrenica do raspada Jugoslavije ostala izvan svih komunikacija i tavorila na manje od 10 tisuća posjetitelja godišnje (Habe 1974). bila izgrađena prema važećim zakonima Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanske županije. U isto vrijeme. čija je kandidatura formalno najavljena. elektrifikacija i razvoj Vjetrenice iz šezdesetih i sedamdesetih godina 20. Tijekom tridesetih godina 20. Iz razloga koji ne pripadaju struci. Ta bi namjena bila ostvarena kroz upis Vjetrenice na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Zagrebu. stoljeća planeri turizma u Slanom ističu Popovo polje i Vjetrenicu kao faktore razvoja tamošnjeg turizma (Jutarnji list. osobito u novije vrijeme povećanjem aktivnosti oko špilje.. Nedavno asfaltiranje te ceste u širini od tri metra bjelodani da se na nju ne računa kao na turistički resurs. Dubrovniku Splitu. Otvaranje. koja uvodi dvije željezničke kompozicije tjedno za Vjetrenicu. te kroz proglašenje nacionalnog parka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Organizacijska povezanost centra Centar bi bio organiziran u javnu ustanovu koja bi. U povijesti je taj odnos dolazio do izražaja kroz razmjenu dobara. te znanstvenim ustanovama u Postojni. stoljeća pobuđuju zanimanje jedne od tada vodećih jugoslavenskih turističkih tvrtki Atlas iz Dubrovnika. Vala Zavala-Slano prirodna je komunikacija od prapovijesti. Prostorno-turistička pitanja Za ovo pitanje bitno je da je Popovo polje geografski i povijesno tijesno vezano s primorjem i Dubrovnikom. Obilježavala ga je i Vjetrenica. Najprije bi bio povezan sa sveučilištima u Mostaru. ali nikad nije stvarno započela. Ljubljani i Podgorici. područje Vjetrenice i prostor do granice s Republikom Hrvatskom predviđen je za prirodni rezervat. za koji postoje sugestije iz Komisije za zaštićena područja IUCN-a. Cluj-Napoki (Rumunjska). Aktualni status prometnice Zavala-Slano dovoljno govori o nepovoljnom položaju Vjetrenice danas.

na preporuku iz vrha IUCN-a. Aktualno stanje Sve to pada u kontekst poslijeratnog okružja iz kojeg se Vjetrenica još nije izvukla. što će uz stalne vanjske izmjere omogućiti upoznavanje podzemnih uvjeta i odnosa površinskih utjecaja na podzemlje. što je također prošlo bez adekvatne reakcije. od kojih velik broj. Prošle godine donesen je prostorni plan općine Ravno koji nastoji legalizirati nedopustive zahvate u krajolik Popova polja. zapaženo ugibanje faune. neće biti adekvatan nadomjestak. Također. preko Ravnoga. pokrenula istraživanja i prilagodila je određenom turističkom programu. osobito mlađima. U tom jezeru obitavaju brojne endemične 202 . što za 80 posto smanjuje unos energije u podzemlje. Aktivna istraživačka i medijska aktivnost približila je Vjetrenicu javnosti. Lukavac je hidrološki dio Vjetrenice. što povlači i odsustvo adekvatna nadzora. pa čak i učetverostručuje udaljenost. špilju. ovisno o rezultatima. onemogućuju cjelovitu valorizaciju i zaštitu Vjetrenice. Jedna sonda u prosjeku zabilježi oko 50 tisuća mjerenja godišnje. Turistički utjecaji na ekološke prilike svakodnevno će se mjeriti i uspoređivati s prirodnim uvjetima te. stavila je špilju pod nadzor. institucija i općenito smanjenje mogućnosti sektora zaštite prirode. što uz brojne druge prepreke Vjetrenicu najčešće čini nedohvatljivom tim gostima. To je jako važno. ugrađena mreža meteoroloških mini-postaja koje kontinuirano sakupljaju ekološke parametre u podzemnim staništima. Lokane vlasti su izdale urbanističku suglasnost za crpljenje vode s izvora Lukavac. upravljati turističkim aktivnostima. nije ranije ni čuo za najveću bh. To je djelo australskog dizajnera Neila Kella. ukida zaštitu Vjetrenice i u njezinoj blizini otvara kamenolom. jer podizanje temperature u pećini izaziva posljedice na vlažnost zraka i mijenja uvjete života vrlo osjetljive faune. a najbliže mu je Donje jezero s kojim je dokazana podzemna veza. urađen je moderan projekt osvjetljenja Vjetrenice mrežom napajanja od 12 V. Alternativa – put preko Neuma ili Trebinja – utrostručuje.risti ostaju razočarani zbog neuspjelog pokušaja posjeta Vjetrenici. U Vjetrenici je ujesen 2007. U Vjetrenicu je 2005. Nakon što je za vrijeme rata bila potpuno nezaštićena i uništena. zbog niza okolnosti. skupina entuzijasta. Gradnja u naseljima se odvija nekontrolirano. Radovi na cesti Zavala-Ravno izvode se bez građevinske dozvole. što može izazvati negativne posljedice po kandidaturu za Popis svjetske baštine. Bolje povezivanje Zavale prema sjeveru. Nedostatak zakona. koja je kasnije formirala Speleološku udrugu. To je pak potrebno i za turističko uređenje Vjetrenice. osobito na lokalnoj razini.

čija je crkva zapravo zadržala polupećinsku formu. Slab položaj prirodne baštine ilustrira činjenica da je Komisija za nacionalne spomenike. holističko vrednovanje krajolika. potičući ih na rečene planove. zacijelo bi rezultiralo inverznim zaključkom: podzemlje krša presudno je za nastanak ovdašnjih sakralnih poimanja svijeta koja se mogu kontinuirano pratiti preko Orlice i Vjetrenice do Zmajevice i potpećina na kojima je izrastao manastir. nego je treba pogurati “nacionalnom“ kulturom. “Naš prvenstveni interes je zaštita faune i nadamo se da će upravo on prevladati u svakoj razvojnoj fazi centra. kandidaturu Vjetrenice za UNESCO-vu listu proširila na arhitektonsku cjelinu sela Zavale. To je pokazalo da u sustavu vrijednosti čuvara nacionalne kulture ni najveća prirodna vrijednost u svijetu nije dovoljno dobra da u BiH bude samostalno kandidirana za Svjetsku listu. Hamilton-Smith se tri puta obraćao vlastima u BiH. 2004). Međutim. među kojima i stenondemični vjetrenički rašljonožac (Troglomysis vjetrenicae) kojemu je to jedino poznato nalazište u svijetu (Sket 2003).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vrste. Stručne ocjene Planove oko izgradnje Višenamjenskog centra za krš “Vjetrenica-Popovo Polje“ u Zavali podržao je SIBIOS (Svjetska organizacija za podzemnu biologiju) ocijenivši ih “podjednako vizionarskim i ambicioznim“. koje potiče IUCN (Hamilton–Smith. Ne samo da se Vjetrenicu može proučavati već je ona i uzoran primjer koji općenito pridonosi razvoju karstologije. prirodu te podržava kandidaturu Vjetrenice za Popis svjetske baštine. Potom. nudeći dragovoljno svoju stručnu pomoć. Nadamo se da će se ubuduće nastojati izbjeći postupci s nepredvidivim rezultatima. SIBIOS je u kontekstu budućeg turizma u Vjetrenici uputio upozorenja zbog čega ovaj model dobiva još više na značenju: “Prijašnji turizam ostavio je štetne posljedice na neke važne špiljske životinje u Glavnom kanalu Vjetrenice. proveo pet dana u BiH i nakon odlaska vlastima uputio službena stručna zapažanja u kojima visoko vrednuje bh. Zapravo. Razvoj centra će svakako potaknuti znanstveni rad u špilji. Vjetrenica ima iznimno velik potencijal za daljnja znanstvena istraživanja.“ Veliku važnost za sagledavanje vrijednosti Vjetrenice imala je suradnja sa šefom za područje krša IUCN-a Elerija Hamiltona-Smitha. te prilaže neke važne napomene za turističko uređenje Vjetrenice. On je tijekom srpnja 2006. kaže se u pismu podrške. 203 . Također. IUCN i SIBIOS uputili su ljetos oštro upozorenje BiH zbog aktualnih opasnosti po Vjetrenicu. speleologije i speleobiologije“. bez traženja suglasnosti.

Hotspots of subterranean biodiversity in caves and wells. 50:597-600. XXXIII. 48:574576. Geomorfologija II. 204 . Jovan. Z výzkumných cest po krasech Balkánu. 3–10. On bi se uhvatio složenih obaveza u više smjerova: istraživanja. Time se Popovo polje pozicionira kao jedna od vrata za otvaranje Bosne i Hercegovine ovom turističkom tržištu. Dramatična kontrastnost i raznolikost krških vrijednosti te njihova velika osjetljivost i ranjivost. str. C. & Sket B. 2000. Jovan. takva ideja nazvana je višenamjenski centar za krš. 1916. Journal of Cave and Karst Studies 62(1): 11-17 Cvijić.Podršku centru uputili su vodeći karstološki instituti: Institut za istraživanje krša iz Postojne i Institut za speleologiju iz Cluj-Napoke u Rumunjskoj. Stoga se i za njihovo korištenje traži ustroj koji će povezati više funkcija u jednu instituciju. te ugledni pojedinci poput tadašnjeg šefa biroa Međunarodnog hidrološkog programa UNESCO-a Ognjen Banacci.. Literatura Absolon. 1. Od praktičnih zadataka ponajprije je potrebno izvršiti temeljitu sanaciju i konzervaciju Vjetrenice (što traži i sami projekt ponovnog osvjetljenja za turističke potrebe) i donijeti odmjeren plan njezine upotrebe. 506 Cvijić. edukacije. Bez toga se neće moći ni provesti kandidatura Vjetrenica za Svjetsku listu. Za realizaciju ideje potrebno je prijateljsko okružje i povoljno rješenje zakonskog i pravnog položaja Vjetrenice kako bi se mogle poduzeti mjere uobičajene kod upravljanja ovakvim vrijednostima i institucionalizirao dosadašnji sadržajan. Zaključak Prirodne i kulturne vrijednosti krša Popova polja. 1926. 1916. geografski položaj i blizina jakog turističkog tržišta sa središtem u Dubrovniku. 51:609-612 a 52:622-624 Culver D. koji će je učiniti sposobnom za razne potrebe. 49:586-588. str. Zlatá Praha. Radno. turizma/gospodarstva i zaštite. Beograd. XXX. niti provesti unutrašnja zaštita. Obavljene su istraživačke pripreme. Beograd. Glasnik srpskog geografskog društva. instalirana oprema za monitoring te napravljen ekološki i estetski ultramoderan projekt uređenja Vjetrenice. Karel. 1950. plodan i šarolik aspekt dobrovoljnih aktivnosti. Ideja je dobila podršku značajnih svjetskih institucija. Stare otoke Popova polja i hidrografske zone u karstu. u svjetlu modernih holističkih valorizacija nude velike mogućnosti održivog razvitka ovoga kraja. traže holistički pristup njihovu upoznavanju i zaštiti.

Sima. E. Ljubljana. str. Ivan.. 123. Dom i svijet. Korespondencija Sorkočević – Aldrovandi. 2008. 2-8 July 2006. 2003. Indiana. Hrvatsko biospeleološko društvo. I-31:4. Recent Tectonic Activity in the Imotsko Polje Area. Bulletin scientifique. Kazimir i Jalžić. Ozimec. Elery Hamilton-Smith. Zubčević. i Buljan. 2004. Paleontološka istraživanja špilje Vjetrenice i obrada fosilnih nalaza. Nikola Vitov. crteža i faksimila. 50 str. Dubrovački list 1926. str. National Speleological Society Convention Marengo..] Gozze Gučetić. July 23rd-27th 2007. elaborat. Entdeckung des ganzen Skelettes eines fossilen Leoparden in der Vjetrenica – Höhle auf dem Popovo polje (Herzegowina). 5–6.. France. Zagreb 1999. 15 karata i 10 tablica. Boris. M. Pojavi i problemi krša. i 2005. Orhan i Gašparović. str. 205 . Venetia Grmek. Geologia Croatica 52/2. The Vjetrenica Cave (Bosnia & Herzegovina): World Highest Biodiversity Cave. Naše jame. I. Sopra Le metheore d’ Aristotile. Posebna izdanja SANU. 1969. Mirko i Pepeonik.. 191–196. 7–16 Hamilton–Smith. Milojević. V. Zagreb.. 2007. Ivo. 16. 2004. Studijska osnova za idejni projekat uređenja i otvorenja pećine Vjetrenice u Zavali u Popovu polju. Kuk. Beograd. Vedran. 38. 2007. E. [također 1974. R. Vjetrenica – pogled u dušu zemlje: znanstveno-popularna monografija s 200 fotografija. Pitanje o hidrografskoj funkciji pećine Vjetrenice (Popovo polje). U: Lučić. AM PhD Chair IUCN/WCPA Task Force on Caves and Karst. 508. Lučić. Ratimir. Kras u Sloveniji v prostoru in času. 2006. Miculinić. Sket. 1938. 1584. str. Paper to US / ICOMOS 7th International Sypomosium. No. 2000. O ribama i školjkašima dubrovačkog kraja.. str. 2004. R. Josip. 65 ilustracija. Zagreb: I. Životinjski svijet Vjetrenice. section A – Tome 14.. Hamilton–Smith. 1958.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Dragičević. Prelogović. Ljubljana. Zlatko. E. Mirko Dražen i Balabanić. Lousiana. Habe.. Dubrovnik – Bologna: 1580–1584. 1974. Sarajevo. 322 str. 125–129. i Lučić I. Natchitoches. 2003c. Turistične jame v Jugoslaviji in njih(ova) zaščita. Notes and Comments Arising from My Visit to Bosnia and Herzegovina. Gams. 160. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. Malez.

which was cooled by the wind from the cave (Grmek & Balabanić 2004). among them the unique find of a complete skeleton of the leopard (Patnhera pardus) (Miculinić and Jalžić. The Cave is a site of several Palaeolithic animal residues. which gathered different experts and approaches from B&H and from abroad. educational. The abundance of the cultural artefacts in that area is not comprehensible without understanding of the Vjetrenica cave. These functions are interdependent: science makes it possible to explore the unique karst of 206 . economic. This is a conclusion based on the research experiences of Vjetrenica in the last ten years. this cave had been celebrated as a holy place. 2008). and protective ones. The entrance of the Vjetrenica cave is marked by two reliefs typical for Bosnia and Herzegovina medieval tombstones. tourist. Vjetrenica needs a modern holistic approach. Vjetrenica is the world’s richest cave in terms of the fauna and biodiversity (Ozimec & Lučić 2007). This idea is drafted in the form of a multipurpose karst centre. which would unify several different activities: scientific. A more complex image of Vjetrenice is not possible to reach through separated scientific disciplines only. neither is the responsible planning of its future use. not only in the karst of Bosnia and Herzegovina but also in planetary relations. Around the cave entrance there are remains of a summer house. Because of that. built in the late Middle Ages. Until the end of 19th century. Vjetrenica has been drawing the attention of scientists from the earliest days.MULTIPURPOSE KARST CENTRE – PLAUSIBLE MODEL OF PROTECTING VJETRENICA CAVE By its natural and cultural history. the Vjetrenica cave is a unique phenomenon. That picture was deconstructed by the industrial type of tourism. It is the most interesting and the best researched cave system of holokarst – a part of the karst area which by classical karstologists was considered the most developed karst of all (Cvijić 1926). based on physical values of its subterranean forms and is still strong today.

Key words: karst. economic and environmental network of institutions in the country and abroad. and that of the third to reach the optimal effectiveness of the centre. Vjetrenica is in the process of candidature for the World Heritage List. Vjetrenica cave. protection.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Popovo polje and the Vjetrenica cave as its most famous phenomenon and the cultural history of the area. It could be developed through three stages with a total time of 15 years: the main goal of the first period would be the building of institutions. holistic approach. and ecological function serves as a coordinating agent. institutions 20 . that of the second personal and staff developing. directed by the positive B&H laws to be announced as national park. educational. Also. Each of those activities should be a part of the prominent scientific. educational and environmental work. education facilitates the transfer of that knowledge to all social and age groups. tourism makes it known worldwide and thus helps it gain the necessary funding for the research. having in mind the need for protection of the karst from such damage that could deteriorate or completely rob it of its natural characteristics. The idea of developing this kind of centre has been supported by the leading world experts and institutions.

.

BirdLife je razvio sistem međunarodno prepoznatih područja. jedan od bitnih pokazatelja odnosa prema pticama i njihovim staništima u pojedinim zemljama predstavljaju tzv. Ornitološka istraživanja u Bosni i Hercegovini imaju tradiciju od oko 150 godina. U Evropi je izdvojeno 4000 područja označenih kao IBA. monitoring i zaštita ptica i njihovih staništa danas predstavljaju jednu od najznačajnijih komponenti u sistemu zaštite okoliša. IBA područja. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 20 . Nažalost. Međutim. Stoga se ptice izdvajaju kao značajni pokazatelji stanja okoliša. ili su danas krajnje ugrožene. Proučavanje. sc.. Pored niza međunarodnih konvencija. Rezultat dosadašnjih istraživanja je popis od 329 registrovanih vrsta. što predstavlja oko 7% evropskog teritorija. označivši ga kao IBA (Important Bird Areas – Područja značajna za ptice). O tome svjedoči činjenica da su u posljednjih 200 godina izumrle 74 ptičije vrste. Sistem je utemeljen na međunarodno prihvaćenim i standardizovanim kriterijima koji su naučno odabrani. Smatra se da je od 9600 živućih vrsta njih 1100 ugroženo. Istovremeno. mnoge od zabilježenih vrsta su u međuvremenu istrijebljene u Bosni i Hercegovini. ali su dosada bila bazirana na radu svega nekoliko domačih i inozemnih ornitologa i rijetkih posmatrača ptica. U Evropi se 43% od 526 zabilježenih vrsta smatra ugroženim. do sada je sistematski 1 Mr. pravilna identifikacija i rukovođenje IBA područjima omogućavaju da se pored ptica zaštite i druge životinje i biljke.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIJEDLOG NOVIH IBA PODRUČJA U BOSNI I HERCEGOVINI Dražen Kotrošan Sažetak Ptice predstavljaju izuzetno osjetljivu skupinu životinja. Spomenuti sistem obuhvata procjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu zaštitu. Trenutno je u 170 zemalja izdvojeno 7500 područja koja su označena kao IBA.

Bardača. prema podacima BirdLifea. Cilj ovog rada je identifikovati područja koja bi mogla biti označena kao IBA. ribnjaci Saničani kod Prijedora. Analiza i identifikacija potencijalnih novih IBA staništa vršena je na osnovu kriterija za identifikaciju IBA koje je propisao BirdLife. obuhvaćeni su podaci koje su u posljednjih 10 godina prikupili članovi “Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“. Njemačka 285. na taj način bi se povećala ukupna površina zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini koja trenutačno iznosi svega oko 0. Ujedno. Posljedica ovakve situacije je da su u Bosni i Hercegovini. neka planinska područja). Bardača i Boračko jezero). i pored toga što je na listi IBA. Španija 391. jer veoma brzo 210 . kao i trenutačni nivo proučenosti i poznavanja lokalne ornitofaune. Rad se bazira na vlastitim istraživanjima vršenim u periodu od 2000. godine do danas. Spomenuta područja trebalo bi obuhvatiti i zakonskom legislativom kojom bi se regulisala njihova zaštita. Također. Plivsko jezero. Ptice se smatraju dobrim pokazateljima stanja životne sredine. jezero Modrac. Zasigurno da pored navedenih područja postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja koja do sada nisu bila predmet ornitoloških istraživanja. kao potencijalna IBA područja u Bosni i Hercegovini se nameću Mostarsko blato. CEPRES i dr.55% bosanskohercegovačkog teritorija. Muzej Republike Srpske. Na osnovu analize prikupljenih podataka u ovom je trenutku moguće izdvojiti kompleks Livanjsko polje i Buško jezero kojeg je neophodno uvrstiti u listu IBA. iako još uvijek nema dovoljno naučno kvalitetnih podataka. Makedonija 10 itd. Velika i Mala Tišina i kompleks ribnjaka kod Prnjavora. može se reći da svega tri izdvojena područja neadekvatno oslikavaju ornitološke prilike što ne zadovoljava potrebe zaštite ptica u Bosni i Hercegovini. domaćih (Ornitološko društvo “Naše ptice“) i inozemnih (npr. Slovenija 14. Bardača i Hutovo blato su ujedno i RAMSAR područja i značaj ovih područja za faunu ptica je već odavno prepoznat. EURONATUR) organizacija. Uvod Prema podacima BirdLife-a ptice (Aves) obuhvataju oko 9600 recentnih vrsta.istraživano svega nekoliko područja (npr. S druge strane. je nedovoljno poznato u ornitološkom smislu i zahtijeva reviziju koja bi na bazi naučnih pokazatelja potvrdila značaj ovog područja za ptice. Hutovo blato. kao i podaci koje su u datom periodu prikupili ornitolozi i posmatrači ptica domaćih naučno-istraživačkih institucija (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Hrvatska 23.). identificirana svega 3 IBA područja (Hutovo blato.). Uzimajući u obzir broj izdvojenih područja u drugim evropskim zemljama (npr. Boračko jezero. Istovremeno. Crna Gora 13+7 potencijalnih. Srbija 35.

Proučavanje. pored ptica zaštite i druge životinje i biljke. Saveljić et al. označivši ga kao IBA (Important Bird Areas – Područja značajna za ptice). 2004). 2007. u 170 zemalja je izdvojeno 7500 područja koja su označena kao IBA. 226 vrsta je zabilježeno na gniježđenju (Kotrošan & Papes. Jedan od bitnih pokazatelja odnosa prema pticama i njihovim staništima u pojedinim zemljama predstavlja i uključivanje u program “područja značajnih za boravak ptica“ ili IBA područja.. dok se smatra da je trenutno oko 1100 vrsta ugroženo. 2000. 2000. Matvejev. Spomenuti sistem obuhvata procjenu stanja populacija ugroženih vrsta ptica i značaj određenih staništa za njihovu zaštitu. Ove konvencije je Bosna i Hercegovina potpisala ili je u postupku potisivanja. Ovaj sistem istovremeno omogućava da se u sklopu zaštite područja.). 2007). U Bosni i Hercegovini od 1888. Prema podacima jedinog do sada urađenog prijedloga crvene liste za ptice. je nedovoljno poznato u ornitološkom smislu i zahtijeva reviziju 211 .. U Evropi se 43% od 526 zabilježenih vrsta smatra ugroženim (Polak. monitoring i zaštita ptica i njihovih staništa danas predstavljaju jednu od najznačajnijih komponenti u sistemu zaštite okoliša. U Bosni i Hercegovini su identifikovana svega 3 IBA područja: Hutovo blato. Kotrošan & al. U tom smislu je proglašeno nekoliko značajnih međunarodnih konvencija (npr. godine je izdao prvi inventar “Međunarodno značajnih područja za ptice u Evropi“. 97 vrsta je označeno kao ugroženo (Obratil. Od tog broja 16 vrsta se već tada smatralo izumrlim gnjezdaricama.. i pored toga što je na listi IBA. Hutovo blato i Bardača su ujedno i RAMSAR područja i značaj ovih područja za faunu ptica je već odavno prepoznat. Novija istraživanja ukazuju na trend povećanja kada je u pitanju broj izumrlih gnjezdarica u Bosni i Hercegovini (Kotrošan & al. Kotrošan.. Boračko jezero. Bardača i Boračko jezero (Heat & Evans. 2000. što predstavlja oko 7% evropskog teritorija (Heat & Evans. Međunarodni savez za zaštitu ptica (ICBP) 1989. S druge strane. 2008). Kasnije je BirdLife (nastao nakon preimenovanja ICBP-a) razvio sistem međunarodno prepoznatih područja. U posljednjih 200 godina izumrle su 74 ptičije vrste. godine do danas je zabilježeno 329 vrsta. “Konvencija o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja“ ili Bonska konvencija i “Konvencija o područjima vodenih staništa od međunarodnog značaja za ptice“ ili Ramsarska konvencija i dr. 2004). Vašingtonska ili CITES konvencija. U Evropi je izdvojeno 4000 područja označenih kao IBA. 2000.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja reaguju na zahvate koji ugrožavaju njihova staništa. “Konvencija o zaštiti evropskog (“divljeg“) živog svijeta i prirodnih staništa“ ili Bernska konvencija. Saveljić et al. Sistem je utemeljen na međunarodno prihvaćenim i standardizovanim kriterijima koji su naučno odabrani. 2007). Pri tome. 1989). Polak. Prema posljednjim podacima BirdLIfe-a.

Slovenija 14. 2000. EURONATUR) nevladinih organizacija. Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% jasno određenih populacija morskih ptica. Hrvatska 23. Također. može se reći da svega tri izdvojena područja adekvatno oslikavaju ornitološke prilike u Bosni i Hercegovini i ne zadovoljavaju potrebe zaštite ptica. evropski (B kriterijumi) i nivo Evropske Unije (C kriterijumi). domaćih (Ornitološko društvo “Naše ptice“) i inozemnih (npr.. A1 Vrste od globalnog značaja zaštite 212 C1 Vrste od globalnog značaja zaštite B1 Zajednice . Mjesto regularno sadrži značajan broj globalno ugroženih vrsta ili drugih vrsta koje su od globalnog značaja za zaštitu. Srbija 35. Metodologija rada Rad se bazira na podacima vlastitih istraživanja vršenih u periodu od 2000. obrađeni su i podaci “Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“ prikupljeni od 2000. Pored spomenutih. Analiza i identifikacija potencijalnih novih IBA staništa vršena je na osnovu 20 kriterija (Heat & Evans. 2000. te uzimajući u obzir trenutačni nivo proučenosti i poznavanja lokalne ornitofaune. Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% migratornih ptica ili drugih jasno određenih populacija vrsta ptica koje žive u zajednici. Njemačka 285). do 2008. Tabela 1 Kategorije i kriterijumi za identifikaciju IBA područja A (Globalni nivo) B (Evropski nivo) Za mjesto se zna ili se smatra da sadrži  1% migratornih ptica ili drugih jasno određenih populacija vodenih ptica. godine. Muzej Republike Srpske. Crna Gora 13+7 potencijalnih. Makedonija 10 itd. Mjesto gdje više od 5 000 roda ili preko 3000 grabljivica ili ždralova redovno prolazi tokom jesenje ili proljećne migracije.). Saveljić et al. Poredeći sa podacima o broju IBA područja u zemljama regiona jugoistočne Evrope (npr. Polak. CEPRES i dr. 2007) koje je propisao BirdLife. Kriterijumi su kategorizovani na tri geografska nivoa: globalni (A kriterijumi).koja bi na bazi naučnih pokazatelja potvrdila značaj ovog područja za ptice. C (Nivo Evropske Unije) Stanište redovno sadrži značajan broj globalno ugroženih vrsta ili nekih vrsta koje su od globalnog značaja zaštite. godine.) ili drugim znatno razvijenijim zemljama zapadne Evrope (npr. Španija 391. Cilj ovog rada bio je identifikovati područja koja bi mogla biti označena kao IBA. obuhvaćeni su podaci koje su u istom periodu prikupili ornitolozi i posmatrači ptica domaćih naučnoistraživačkih institucija (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 1% migratornih ptica populacija ili migratornih ptica koje nisu ugrožene na nivou Evropske Unije. mjesto gdje najmanje 20 000 roda (Ciconiidae). 3) i za one čiji se način zaštite staništa čini prikladnim. Mjesto je jedno od važnijih staništa u zemlji za vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi (SPEC 2. Mjesto je jedno od važnijih staništa u zemlji za vrste sa povoljnim statusom zaštite u Evropi ali čiji je gro jedinki koncentrisanih u Evropi (SPEC 4) i čiji se način zaštite staništa čini prikladnim.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja C2 Koncentracija ugroženih vrsta na nivou Evropske Unije C3 Zajednice migratornih ptica koje nisu ugrožene na nivou EU C4 Velike zajednice Za stanište se zna ili se smatra da sadrži značajan dio vrsta ptica sa usko ograničenim arealom. Za stanište se zna ili se smatra da treba da bude ’okupljalište’. grabljivica (Accipitriformes i Falcomiformes) ili ždralova (Gruidae) redovno prolaze za vrijeme jesenje ili proljećne migracije. A4 Vrste pica koja se združuju u velika jata 213 .Vrste ptica koje se združuju u velika jata B3 Vrste sa povoljnim statusom zaštite u Evropi A3 Biomom ograničene vrste Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 20 000 migratornih vodenih ptica i/ili 10 000 parova migratornih morskih ptica od jedne ili više vrsta. a raspodjela gniježđenja određuje Endemična staništa za boravak ptica (EBA) ili Sekundarna staništa (SA). na regularnom nivou. Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivou sadrži 1% globalnih populacija morskih ili terestričnih ptica koje žive u zajednici. Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivo sadrži  20 000 vodenih ptica ili 10 000 parova morskih ptica od jedne ili više vrsta. Za stanište se zna ili se smatra da sadrži. Za mjesto se zna da redovno sadrži najmanje 1% populacija migratornih ptica ili populacija vrsta ugroženih na nivou Evropske Unije.  1% biogeografskih populacija vodenih ptica koje žive u velikim jatima. B2 Vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi A2 Vrste ptica sa usko ograničenim arealom Za stanište se zna ili se smatra da sadrži značajan skup vrsta čiji je poredak gniježđenja većinom ili cio ograničen na jedan biom.

Kompleks ribnjaka kod Prnjavora A1. B2. Bardača 3. B2 A1. Jezero Modrac 6. Livanjsko polje i Buško jezero 2. zasnovano na ornitološkim kriterijumima. Proglašena IBA područja 1. B2. B2 B2 B2 B2 B2 B2 214 C7 Ostali ornitološki kriterijumi C6 Vrste ugrožene na nivou EU C5 Okupljalište . A4. Mjesto je imenovano kao “Posebno zaštićeno područje” (Special Protected Area . B2. Potencijalna IBA područja 1.SPA) ili izabrano kao kandidat za SPA. Ribnjaci Saničani 5. Hutovo blato 2. Mostarsko blato 3. A1. Plivsko jezero 4. Rezultati rada Na osnovu osmogodišnjih istraživanja izdvojeno je 7 novih područja koja bi mogla biti nominovana na listu IBA područja. gdje najmanje 5000 roda i/ili najmanje 3000 grabljivica i/ili 3000 ždralova redovno prolaze tokom proljećne ili jesenje migracije. Velika i mala Tišina 7. Mjesto je jedno od pet najznačajnijih u evropskom regionu po pitanju vrsta ili podvrsta koje se smatraju ugroženim na nivou EU.Okupljalište. Pored spomenutih područja već ranije su na listu IBA uvrštena tri područja (Tabela 2). Boračko jezero B. Tabela 2 Pregled IBA područja u Bosni i Hercegovini Područje IBA kriterijum A.

IBA područja Potencijalna IBA područja Slika 1 Proglašena i potencijalna IBA područja u Bosni i Hercegovini Na osnovu podataka podataka prikupljenih u periodu od 2000.000 vodenih ptica. do 2008. godine kompleks Livanjsko Polje-Buško jezero moguće je predložiti za IBA listu odmah.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja IBA područja i područja izdvojena kao potencijalna IBA područja geografski su vezana uz močvarna staništa u Hercegovini. Ujedno je na ovom području je 2007. Može se reći da spomenuto područje ispunjava kriterije A1. Na spomenutom kompleksu se gnijezde kosac (Crex crex) i patka njorka (Aynthya nyroca). vrste koje se ubrajaju u red globalno ugroženih vrsta. 215 . A4 i B2. sjevernoj i sjeverozapadnoj Bosni i uz rijeku Savu (Slika 1). godine tokom jeseni registrovano više od 50.

). Botaurus stellaris-bukavac i dr. kao i spomenuti kompleks Livanjsko polje-Buško jezero. trenutačno je izdvojen kriterij B2 (vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi) kao kriterij za imenovanje na IBA listu. Ardeola ralloides-žuta čaplja. Ixobryxus minutus-čapljica voljak. Ardea purpurea-čaplja danguba. Platalea leucorodia-žličarka. Slike 2-3 Livanjsko polje i Buško jezero (Foto: D. Nycticorax nycticorax-gak. Tu se prije svega misli na vrste koje su u Bosni i Hercegovini označene kao ugrožene (Grus grus-ždral. Kotrošan) Slika 5 Mostarsko blato (Foto: D. Kotrošan) Za ostala područja. na datim područjima je konstatovano gniježđenje ili zadržavanje tokom seobe i zimovanja vrsta koje su prema BirdLife-u označene kao vrste sa nepovoljnim statusom (Spec 2 i 3). Ciconia ciconia-bijela roda. a za koje su močvarna staništa na izdvojenim lokacijama veoma značajna. Ciconia nigra-crna roda. Plegadis falcinellus-blistavi ibis. Kotrošan) 216 . Naime. Slika 4 Plivsko jezero (Foto: D.

Kulijer) Slika 8 Tišina (Foto: D. ali je potrebno revidirati kriterijume koje ona ispunjavaju. Kulijer) Slika 9 Ribnjaci kod Prnjavora (Foto: D. Kulijer) Slika 7 Ribnjaci Saničani kod Prijedora (Foto: D. Kulijer) Istovremeno. dok definitivno ispunjavaju i kriterijum B2. ova područja su prema BirdLife-u označena samo za kriterijum A1.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 6 Modrac (Foto: D. Slike 10 Hutovo blato (Foto: D Kulijer) 21 . Naime. status IBA područja moguće je potvrditi za Hutovo blato i Bardaču.

Kotrošan) Za Boračko jezero se u ovom trenutku ne može potvrditi status IBA područja. Popovo) koja bi mogla biti kandidati za IBA područja. postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja za IBA listu. za dato područje još uvijek nema dovoljno kvalitetnih podataka da bi se potvrdio njegov status kao IBA područja. Iako su za 10 navednih područja izdvojeni kriterijumi za njihovu nominaciju za IBA listu. 21 . Naime. status IBA područja moguće je potvrditi za Hutovo blato i Bardaču. neophodno je uraditi dodatne analize i priključiti podatke koji trenutačno nisu bili dostupni kako bi se utvrdilo da li ova područja ispunjavaju i neke druge kriterijume. Međutim. U ovom trenutku izvjesno je da kompleks Livanjsko Polje-Buško jezero ispunjava uslove za uvrštavanje na IBA listu. Također. postoji mogućnost izdvajanja još nekih područja koja do sada nisu bila predmet ornitoloških istraživanja. Istovremeno. Pored navedenih. neophodno je proširiti istraživanja na područjima kraških polja (Dabarsko. dok se za Boračko jezero u ovom trenutku ne može reći isto. Pored navedenih. dok za preostalih 6 novoizdvojenih područja treba uraditi dodatna istraživanja. može se pretpostaviti da ispunjava kriterijum B2 za nominaciju IBA područja. jer izostaju kvalitetni podaci. Uz tri područja ranije nominirana na listu IBa ukupan broj IBA područja u Bosni i Hercegovini bi se mogao povećati na 10 područja.Slike 11-12 Bardača (Foto: D. Diskusija Na osnovu osmogodišnjih istraživanja izdvojeno je 7 područja koja bi mogla biti nominovana na listu IBA područja. Fatničko. To se prvenstveno odnosi na planinska područja koja nisu ili jesu bila predmet sporadičnih istraživanja i trenutačno dostupni podaci nisu dovoljni da bi se data područja identifikovala kao potencijalna IBA područja.

BirdLife International. godine.. 4(4) (u pripremi za štampu)... Kotrošan.. S. Podgorica. program posmatranja ptica). Redžić. edukacije i dr. 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni I Hercegovini od 1888. 2004: Ornithology and bird protection in Bosnia and Herzegovina: situation and perspectives. Matvejev.. I. M. 2000: Important Bird Areas: Priority sites for conservation. 1989: Predlog “Crvene liste” ugroženih ptica SR Bosne i Hercegovine. (BirdLife Conservation Series No.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izdvojena IBA područja trebalo bi obuhvatiti i zakonskom legislativom kojom bi se regulisala njihova zaštita. F. & Habul.info/ 21 .. D.. N. Sarajevo. 2 vols. Jovićević. (eds). Polak. 2000: Međunarodno pomembna občomja za ptice v Sloveniji. M. do 2006.. M... Kotrošan. Ornitološko društvo “Naše ptice“.. do 2006. Acrocephalus 25(122): 149-152. 8). Cambridge. Literatura Heat. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Sarajevo.fmoit. Ljubljana. S. Puzović.67% (Redžić & al. Kotrošan. potrebno je naglasiti neophodnost izrade upravljačkih planova za data područja koja bi uključila monitoring. Monografija CZIP br. D. A.55% (www.. na ovaj način bi se povećala i ukupna površina zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini koji od potrebnih 15% trenutačno prema različitim izvorima iznosi od 0. Prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Barudanović. DOPPS..fmoit. 2008). S. 1. Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore.. 18-19: 227-235. Sarajevo. Naše starine. Radević. S. http://www. 2007: Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori. D. Vizi. S. Evans. Liga za ornitološku akciju Srbije. Monografija DOPPS Št. 2008: Bosna i Hercegovina. Beograd. D. D.info) do 0. Simić. M. Vešović Dubak. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini. M. S. Saveljić. Mulaomerović.. A.. 1. 2008: Ptice Srbije i područja od međunarodnog značaja. Ljubljana. Papes. Pored toga. 2008: Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. Zemlja raznolikosti. S obzirom da su u većini slučajeva IBA područja preimenovana u SPA (područja specijalne zaštite).. J. godine.. 3(3): 9-38. Sarajevo. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini. Obratil. Ornitološko društvo “Naše ptice“. plan razvoja u turističkom smislu (npr..

correct identification and management of the IBAs enables not only protection of birds. Hutovo balto. The system has been established on the internationally accepted and standardized criteria selected on a scientific basis. Bardača. In addition to a series of international conventions. This is proved with the fact that over the last 200 years 74 bird species have become extinct. 1100 of them are considered as threatened. In Europe. Ornithological research in Bosnia and Herzegovina has 150 years long tradition. Regretfully.g. there are 4000 of them. In addition. Bardača and Hutovo blato are at the same time RAMSAR areas. significant attitude toward birds and their habitats in some countries is shown through socalled IBA. which is ca 7% of the Europe’s territory. although so far based on the work of only a few domestic and foreign ornithologists and scarce bird-watchers. there are only three IBA identified in Bosnia and Herzegovina (Hutovo blato. and the importance of these areas for the bird fauna 220 . BirdLife has developed a system of internationally recognized areas marked as IBA (Important Bird Areas). birds are regarded as a significant parameter of the environmental condition. Consequently. Out of 9600 extant species. However. Researching. many of the registered species have in the meantime become exterminated or ultimately threatened. just a few areas have been systematically researched so far (e. and according to the BirdLife data. Boračko Lake). out of 526 recorded species 43% of them are considered as threatened. monitoring and protecting of birds and their habitats represent nowadays one of the most important components in the environmental protection system. In Europe. Bardača. some mountain areas). but also of other animals and plants. The result of their work is the list of 329 registered species. The System includes the assessment of condition of the threatened bird populations and significance of their habitats for the species’ protection. Now there are 7500 areas in 170 countries marked as IBA. Therefore.PROPOSAL FOR NEW IBAS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Summary Birds are extremely sensitive group of animals.

). and organizations from the country (Ornithological Society “Our Birds”) and abroad (e. Data obtained from the members of the “Network of bird-watchers in Bosnia and Herzegovina” collected over the last 10 years are also included. Boračko Lake.). The areas mentioned above should also get a legal regulation in terms of their protection. is not sufficiently known in an ornithological sense. EURONATUR). This would also be a way to increase the total protected area in Bosnia and Herzegovina. as well as the present level of knowledge of the local ornithofauna. based on scientific parameters. Great and Lesser Tišina. Considering the number of IBA in other European countries (e. which now occupies only ca 0. Serbia 35.. 221 . as well as data from the same period obtained from the ornithologists and bird-watchers from the domestic scientific research institutions (The National Museum of Bosnia and Herzegovina.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja has been known for a long time. etc. etc. At the same time. which have not yet been investigated in ornithological sense. Montenegro 13+7 potential. Macedonia 10. It is certain that in addition to the mentioned areas. Germany 285. Modrac Lake.g. in Spain 391. This paper has a goal to identify areas that could be marked as IBA. Pliva Lake. would confirm significance of this area for birds.55% of B&H territory. the Museum of Republika Srpska. and complex of fishponds near Prnjavor. potential IBA in Bosnia and Herzegovina are Mostarsko blato. nor they fulfil the needs of bird protection in Bosnia and Herzegovina. On the other hand. although in the IBA list. Croatia 23. Analysis and identification of new IBA habitats have been done according to IBA identification criteria prescribed by BirdLife. although scientifically valid data for the mentioned areas are still not sufficient. and needs a revision that. fishponds Saničani near Prijedor. The paper is based on the author’s own researches conducted in the period from 2000 to the present day. there is a possibility for identification of some more areas. Analysis of the collected data shows that the complex of Livanjsko Plain and Buško Lake should be included into the IBA list. CEPRES.g. it can be said that only three recognized areas do not give an adequate picture of the ornithological situation. Slovenia 14.

.

fosili Broj zaštićenih područja po kategorijama  Strogi rezervati (2)  Nacionalni parkovi (8)  Posebni rezervati (78)  Parkovi prirode (11)  Regionalni parkovi (1) 1 Dipl. ravnatelj JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-Posavske županije 223 . ovisno o kategoriji zaštite. 8)  Zaštićena područja  Zaštićene svojte (vrste)  Zaštićeni minerali. Da bi se dobila jasna slika o ulozi JU.. Tako je zakonom određeno da se o zaštićenim dijelovima prirode. dajemo kratak pregled o zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj Kategorije zaštite (čl.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLAJNJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA Mario Pavičić Zakonom o zaštiti prirode određeno je koje se institucije. a čija je zaštita ustanovljena u okviru ovlasti na nivou županija. trebaju brinuti o zaštićenim prirodnim vrijednostima na svim razinama uprave u Republici Hrvatskoj. ing. sigovine. bave javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.

Regionalni park. fosila. promicanje i korištenje. Županijske javne ustanove U svom svakodnevnom radu županijska javna ustanova provodi aktivnosti i djelatnosti koje čuvaju našu prirodu. Spomenici prirode (103)  Značajni krajobraz (70)  Park šuma (38)  Spomenici parkovne arhitekture (135)  Ukupno 9. a na prijedlog Ministarstva. Upravljanje se provodi temeljem pravilnika o unutarnjem redu koji sadrži mjere i uvjete zaštite prirode i plana upravljanja koji se donose na 10 godina samo za pojedine kategorije zaštite. minerala. vrste.5% kopnenog dijela RH Načini proglašenja pojedinih kategorija zaštite prirode Nacionalni park (8) i park prirode (11) proglašava Hrvatski sabor. kao i čitavog staništa. JU za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima osnivaju jedinice područne (regionalne) samouprave i upravljaju svim tim kategorijama zaštite. održanje. turizma i edukacije. posjećivanja. proglašava županijska skupština ili gradska skupština uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva i središnjeg tijela državne uprave. ekološke sustave. okoliš. očuvanje. značajni krajobraz i park-šumu. Cilj proglašenja nekog područja zaštićenim Osigurati trajnu i učinkovitu zaštitu svih njegovih sastavnica: rijetke flore i faune. To provodi kroz 5 temeljni djelatnosti: zaštitu. Osigurati njihovo održivo korištenje u smislu ekološke proizvodnje. Propisane mjere zaštite ugrađuju se u dokumente prostornog planiranja i planove gospodarenja. spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. te ekološku mrežu. 224 . Stroge i posebne rezervate proglašava Vlada RH svojom uredbom. staništa. koji se nalaze na području županije ili grada.

Prepreke u radu ŽJU Sve ustanove ovise o financiranju iz županijskog proračuna. odnosno određivanje.nultog’’ stanja zaštićenog područja. nadzornici  Administrativni referenti  Županijske javne ustanove – ŽJU  Danas sve Županije u RH imaju JU  Broj zaposlenih po pojedinim ŽJU izgleda ovako:     s 1 zaposlenim (ravnatelj) 6 – JU s 2 zaposlena 7 – JU s 3 zaposlena 1 – JU s 4 i više zaposlenih – 6 JU  Ukupan broj zaposlenih u svim ŽJU je 57 od kojih su 20 ravnatelji. Broj zaštićenih područja po županijama Još uvijek je nesrazmjer ekipiranosti ŽJU i obveza na terenu relativno velik te je 57 zaposlenih u ŽJU zaduženo za 385 zaštićenih područja u raznim kategorijama.. 225 . a to još uvijek nije napravljeno na 95% proglašenih zaštićenih područja. stručni suradnici  Nadzorna služba: Glavni nadzornik.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Ustroj županijski javnih ustanova  Ravnatelj  Stručne službe: stručni voditelji. su preduvjet za izradu plana upravljanja. Nepostojanje jedinstvenog popisa djelatnosti za koje ustanove mogu izdavati koncesijska odobrenja za obavljanje djelatnosti u ZP otežava rad JU. a samo u znatno manjem iznosu ostvaruju sredstava iz vlastitih prihoda koji su vezani uz naknade za koncesijska dopuštenja i/ili druge oblike korištenja ZP-a.5% teritorije je zaštićeno  47% obuhvaćeno ekološkom mrežom ŽJU i 48 DZZP (Državni zavodi za planiranje) dužni su napraviti planove upravljanja za 385 zaštićenih područja do kolovoza 2009. Inventarizacija i monitoring.  7 terenskih vozila  11. godine.

Javne ustanove na županijskoj razini nemaju zadovoljene sve preduvjete za kvalitetno upravljanje svim područjima kojima moraju upravljati. šumarstvo. godine pod nazivom Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije.) Zaključak S obzirom da su prije 4 godine postojale samo 4 ŽJU. a činjenica je da NEM i Natura 2000 stavljaju još više obveza pred nedovoljno ekipirane ŽJU. U većini slučajeva formiranje ustanova je još uvijek u početnoj fazi (s obzirom na kadrovsko ekipiranje. Djelatnost Javne ustanove na području Brodskoposavske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodskoposavske županije osnovana je Odlukom o osnivanju Javne ustanove (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj: 10/04 i 1/05). Financiranje je u velikom nesrazmjeru s ukupnim obvezama ustanova. ožujka 2005. a danas ima 20 ŽJU i 7 lokalnih. Financiranjem se uglavnom pokrivaju troškovi zaposlenika i minimalni opseg tekućeg poslovanja ustanova. koji se očitovao i nedavnim pozitivnim izvješćem DZZP o stanju prirode u RH. dr. stručni ispiti. Neusklađenost zakonskih propisa i preklapanje nadležnosti i upravljanja u zaštićenim područjima u sektorima gospodarenja prirodnim resursima (poljoprivreda. rudarstvo) također je jedna od poteškoća u radu JU. vodno gospodarstvo. to je generalni strukturni problem nastao kao rezultat kasnog osnivanja županijskih JU. te povezivanje s Ministarstvom kulture (standardizacija poslova. financiranje). Temeljem Zakona o zaštiti prirode.Ministarstvo radi na pripremi pismenog tumačenja Uredbe o proglašenju Nacionalne ekološke mreže s osvrtom na modalitete financiranja i upravljanja Nacionalnom ekološkom mrežom Natura 2000. to je jedan veliki pozitivan korak. osposobljavanje kadrova. tehničku opremljenost. čija su osnovne zadaće: praćenje i proučavanje sta- 226 . Ustanova je registrirana pri Trgovačkom sudu u Slavonskom Brodu dana 9. županije su obvezne osnovati javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Za unapređenje stručnoga rada bitne su međusobna komunikacija i koordinacija. te je na temelju toga osnovana i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. lov i ribolov.

.  godišnjeg programa zaštite. briga o organizaciji pravilnog održavanja. i sl. kao dijela prirodne baštine Županije. gospodarenja i zaštite zaštićenih područja. a osobito davanjem stručnih mišljenja i naputaka. sudjelovanje u izradi prostornih planova područja posebnih obilježja (regionalnog parka. posebno ako se ona nalaze u teritorijalnom obuhvatu dvije ili više jedinica lokalne samouprave.  Godišnjeg financijskog plana javne ustanove.) te drugih prostornih planova predlažući mjere zaštite zaštićenih područja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. promicanja i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti Brodsko-posavske županije. Stručni poslovi Javna ustanova izrađuje i/ili koordinira izradu.. uspostavlja i vodi informacijski sustav (GIS u pripremi Norveška vlada) praćenja stanja u zaštićenim područjima Županije. priprema. vođenje odgovarajuće evidencije o njima i njihovom stanju temeljem stručnih elaborata. kao i programom razvoja javne ustanove. Djelatnost Javne ustanove se obavlja kao javna služba. pripremanje i predlaganje nadležnim tijelima mjera zaštite zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti i nadziranje njihovog izvršavanja pred nadležnim inspekcijskim tijelima. obavljanje drugih stručnih poslova zaštite prirode iz djelokruga Županije. vodi dokumentaciju o zaštićenim područjima. održavanja. očuvanja. Javna ustanova također prati stanje u zaštićenim područjima. priprema i predlaganje nadležnim tijelima Županije akata o proglašenju zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. 22 . pokretanje postupaka nadzora i poduzimanja mjera zaštite zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. pružanje stručne pomoći vlasnicima i korisnicima zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti u izvršavanju njihovih obveza prema zaštićenim prirodnim vrijednostima. Javna ustanova koordinira rad jedinica lokalne samouprave u cilju učinkovitog korištenja.  ostalih dokumenata propisanih zakonom o zaštite prirode i drugim zakonskim propisima. te provodi i prati provedbu:  plana upravljanja zaštićenim područjima kojima gospodari javna ustanova (desetogodišnji).  plana razvoja javne ustanove. zaštite i korištenja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti. organiziranje i provođenje aktivnosti promicanja zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Obavlja i druge stručne poslove koje joj povjeri nadležno ministarstvo. informatičko-dokumentacijske. Zakona o vodama (“NN” broj 107/95). 68/98. organizacijsko-koordinacijske. 22 . 100/04). županijsko poglavarstvo ili upravno vijeća ustanove. propisane Zakonom o zaštiti prirode. Javna ustanova provodi i neposredni nadzor nad zaštićenim prirodnim vrijednostima. nadzorne i ostale stručne poslove vezane uz djelatnost zaštite prirode. Zakon o šumama i dr. te ostalim zakonima kao što su: Zakona o prostornom uređenju (“NN” broj 30/94. te također planira i provodi održavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti kojima upravlja.Javna ustanova također obavlja analitičko-planerske. 61/00 i 32/02. Zakona o zaštiti okoliša (“NN” broj 82/94 i 128/99).

što omogućava ugradnju podataka u sveobuhvatnu GIS bazu podataka. U ovom pogledu se uspostava nacionalnog parka Una može posmatrati kao izvanredna osnova za podsticanje šire upotrebe GIS-a u pomaganju razvoja shvatanja i poboljšanja našeg pristupa upravljanju zaštićenim područjima. e-mail: sdug@email. Sarajevo. i rezultati daljinskih istraživanja (avio ili satelitski snimci). Baza podataka zajedno sa geografskim informacionim sistemom čini aplikativni program razvijen za upravljanje NP Una. U razvoju GIS-a za NP Una korištena su tri glavna izvora podataka: klasične topografske karte. Na ovaj 1 Prirodno-matematički fakultet Sarajevo. Geografski informacioni sistem (GIS) zauzima posebno mjesto među ovim tehnologijama. Prednosti korištenja GIS-a za NP Una su efikasno upravljanje nacionalnim parkom zasnovano na donošenju kvalitetnih i brzih odluka i primjenu rješenja u svakodnevnoj praksi. ili u najmanju ruku nije efikasno bez upotrebe modernih tehnologija baziranih na računarima i informacionoj mreži. koji sadrži sve neophodne alate za prostornu i geostatističku analizu podataka i prediktivno modelovanje. ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. Svaka od ovih odlika je kreirana kao pojedinačni sloj na karti. sa jednim slojem za svaku kategoriju informacija.com 22 . Ova aplikacija predstavlja jedan dinamičan i interaktivan sistem koji omogućava ažuriranje informacija i statističku obradu podataka uz vizuelni prikaz pojedinačnih odlika. što predstavlja osnovu za dugoročno upravljanje NP Una na uravnoteženi osnovama. podaci prikupljeni terenskim istraživanjima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEM ZA NACIONALNI PARK UNA Samir Đug Nusret Drešković Sažetak Upravljanje zaštićenim područjima nije moguće. GIS-a za NP Una je razvijen na platformi ArcGIS 9.2.

Postoji veliki broj definicija. koji predstavljaju deskriptivne informacije odlika na karti. & Rogerson. ali se generalno može reći da GIS predstavlja kompleks računarske opreme (hardver i softver). Glavna prednost koju ima GIS u odnosu na tradicionalno kartiranje i analize je mogućnost efikasne koncentracije geografskih podataka iz različitih izvora i različitih vremenskih perioda. Također je moguće pretraživanje atributnih podataka i njihovo povezivanje sa 230 . upravljaju. bez upotrebe modernih tehnologija baziranih na računarima i informacionoj mreži. te digitalnih info punktova i web sadržaja. analiziraju. zaštićena područja Uvod Upravljanje zaštićenim područjima nije moguće. GIS za NP Una omogućava također i vizualizaciju prirodnih vrijednosti i odlika ovog područja u turističke svrhe u formi turističkih karata. sačuvaju.. 2006). ali je povezana sa njima. stručnjaka i metoda dizajniranih da efikasno prikupe. predviđanju rezultata i planiranju strategija (Fortheringham. 1999). kao i njihova efikasna analiza. Ove odlike se mogu odvojiti u različite slojeve (teme).2. statističke analize) sa vizualizacijom i geografske analize. GIS omogućava ispitivanje i prostornih i atributnih podataka u isto vrijeme. te ima potencijalno vrlo značajnu ulogu u objašnjavanju određenih događaja. GIS je računarski alat razvijen za kartiranje i analizu podataka.način je moguće upotrebom otvorenog računarskog sistema izvršiti standardizaciju prikupljanja. zajedno sa vrlo različitim stopama promjena komponenti njihovih fizičkih. NP Una. Geografski informacioni sistem (GIS) zauzima posebno mjesto među ovim tehnologijama. On integriše uobičajene operacije sa bazama podataka (npr. Ove atributne informacije se smještaju u bazu podataka koja je odvojena od grafičkih podataka. GIS može također čuvati atributne podatke. prenose i vrše vizualizaciju različitih vrsta informacija koje imaju geografsku referencu (ESRI. GIS povezuje prostorne elemente (poznate i kao grafički elementi podataka ili odlike) sa koordinatnim sistemom. moguće je obuhvatiti veće zone i uključiti veći broj varijabli nego što je to slučaj prilikom upotrebe tradicionalnih metoda (Jones. ili u najmanju ruku nije efikasno. Prilikom prostornih analiza. bioloških i društvenih sistema. predstavlja veliki izazov za upotrebu geografskog informacionog sistema (GIS). ArcGIS 9. Diverzitet i strateški značaj zaštićenih područja. 1994). unosa obrade te pohranjivanja i ažuriranja podataka o NP Una. podataka. Ključne riječi: Geografski informacioni sistem.

2 koji sadrži sve neophodne alate za prostornu i geostatističku analizu podataka i prediktivno modeliranje. razvoj sveobuhvatne GIS baze podataka koja će sadržavati teme neophodne za uspješno upravljanje (rasterski . koja potiču iz postojećeg GIS softvera i savremene ekološke teorije. GIS može kombinovati geografske i druge tipove podataka radi kreiranja karata i izvještaja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prostornim podacima. Upotreba GIS-a u nacionalnom parku Una zahtijeva neka specijalna razmatranja. nacionalnom i globalnom nivou je već shvatilo ovaj potencijal i razvija dugoročne monitoring programe u kojima GIS igra centralnu ulogu. Sva kartografska. Schaller. Posljednjih godina sve više raste zabrinutost za degradaciju prirodnih ekosistema. 231 2. Prema tome. i vektorski – geološka podloga.topo karte 1:25000.. obično putem simulacijskih modela (Đug. 1992). 1994). 1994. kao i evaluacija budućih scenarija koji su izvedeni iz interakcije biofizičkih i društvenih procesa. riječna mreža. satelitski snimci IRS i digitalni model terena (DEM). zemljišni pokrov. dinamičnom regionu. tipovi tla. a također iz ograničenja. infrastruktura) analiza prikupljenih podataka upotrebom ArcMap sa ekstenzijama za prostornu analizu i geostatistiku (ArcGIS Spatial Analyst i ArcGIS Geostatistical Analyst). Metodologija izrade GIS-a za NP Una podrazumjeva nekoliko koraka: 1. Materijal i metode GIS-a za NP Una je razvijen na platformi ArcGIS 9. Halpin. katastarske podloge. Nekoliko organizacija na regionalnom. i interpretiraju informacije bazirane na lokaciji na jedan planski i sistematičan način. vegetacija. 1994. . ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. 1994. što omogućava korisnicima da sakupljaju. Ciljevi su bilježenje osnovnih informacija o stanju zaštićenih područja. Willison et al.. te ArcScene za 3D prikaz i analizu podataka vezanih za reljef. U ovom pogledu se uspostava nacionalnog parka Una može posmatrati kao izvanredna osnova za podsticanje šire upotrebe GIS-a u pomaganju razvoja shvatanja i poboljšanja našeg pristupa upravljanju zaštićenim područjima. analitička i sintetska obrada podataka vršena je navedenim tehnologijama. što znači da pitanja vezana za zaštićena područja postepeno pronalaze svoje mjesto na ekološkoj i političkoj agendi (Delbaere & Gulinck. koja su izvedena iz posebnih karakteristika ekosistema i podataka koji su prikupljeni u ovim kompleksnom. upravljaju. 2005. Brzeziecki et al.

proces modeliranja i ekstrapolaciju. (1994). analizu i evaluaciju. kulturna i ekonomska pitanja koja uključuju. U velikom broju slučajeva. Ekstrapolacija je jedna od aktivnosti za koju se GIS često promoviše i koristi. 232 . Jedan od značajnih potencijala GIS-a je upotreba tri dimenzije i grafičkih mogućnosti za izradu inventura ne samo biofizičkih i kulturnih resursa. turizam. U okviru NP Una GIS aplikacija odražava najznačajnija ekološke. U razvoju GIS-a za NP Una korištena su tri glavna izvora podataka: klasične topografske karte. Zaključak koji se može izvući iz ovih podataka je da upotreba GIS-a mora uključiti svjesnost o ograničenjima ne samo dostupnih podataka.3. 1990). od kojih svaki ima rastući stepen izazova kojeg nameću problemi koji proizilaze iz heterogenosti. a rizik od neprecizne ekstrapolacije raste sa brojem varijabli i kompleksnosti okoliša. Pod ovim uslovima. ekstrapolacija može biti vrlo problematična. procjenu uticaja na okoliš. za svaki fenomen. Ovo može biti vrlo riskantno bez dubokog shvatanja međusobnih odnosa varijabli uključenih u ekstrapolaciju. kao što su opisali Paracchini i Folving (1994) i Walsh et al. i rezultati daljinskih istraživanja (avio ili satelitski snimci). uključuju tehnike prepklapanja. na primjer. kao mehanizam za analiziranje. zaštićena područja su najkompleksniji prostori. GIS se koristi na oba načina. podaci prikupljeni terenskim istraživanjima. GIS može predstavljati vrijednu tehnologiju za opisivanje. biodiverzitet. 1990). Za potrebe razvoja GIS-a za NP Una su uspješno korišteni svi navedeni izvori podataka. čak i za lokacije sa pouzdanim podacima. Kao što je to nedavno pokazao Haslett (1994) koristeći fraktalne analize Berchtesgaden GIS-a (Ashdown & Schaller. integracija podataka u jedinstveni GIS sistem i razvoj aplikacije. Podaci za gotovo sve aspekte prirodnih ekosistema su vrlo heterogeni u dužini i frekvenciji bilježenja. kao alat koji pomaže u inventuri resursa i integraciji podataka. i drugo. nego i vizualnih resursa. Prema tome. Ovi snimci se obično koriste za obezbjeđivanje osnovne klasifikacije i inventure načina upotrebe zemljišta. modeliranje i predviđanja koji pomaže donosiocima odluka (McKendry & Eastman. prostornom pokriću i dostupnosti. itd. nego i shvatanje ekoloških procesa i tehnologija koje se koriste. U ovim oblastima GIS se koristi na dva glavna načina: prvo. Na ovaj način se mogu prikazati trenutna stanja zaštićenih područja i efekti budućih razvojnih planova. šumarstvo. Većina problema koji oteževaju primjenu GIS-a u zaštićenim područjima se odnosi na kvalitet dostupnih podataka i njihovu podesnost za upotrebu u GIS-u. Tri primjera pitanja podataka.

Uspostava efikasnog sistema upravljanja uz upotrebu GIS-a zahtjeva široki spektar podataka o ekološkim uslovima istraživanog područja. Prema tome. i sl. najveći potencijal GIS tehnologije je upotreba povezivanja podataka sa modelima koji omogućavaju predviđanje i objašnjavanje. Biološke:  tipovi vegetacije i biljne zajednice. staze. nagibi. GIS se može posmatrati kao sistemi koji su vrijedni ne samo za bilježenje. i sl. 233 .). kao i znanjem stručnjaka. kao što su: koje će biti ekonomske i kulturne posljedice određenih poljoprivrednih/turističkih aktivnosti ili koje su potencijalne implikacije dugoročnih promjena u okolišu. modeliranje i predviđanje. i sl. Baza podataka i serija karata koji dopunjavaju i/ili ilustriraju osnovne informacije o istraživanom području uključuju: Fizičke (osnovne karte):  topografska osnova (nadmorska visina. putevi.  administrativna infrastruktura Rezultati i diskusija Setovi GIS podataka koji su korišteni razvoju GIS-a za NP Una su prikazani u Tabeli 1.  klimatska osnova. Međutim.  geološka osnova. ekspozicije. Za pružanje odgovora na ova pitanja GIS može pružiti široki spektar modova za analize.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Iz ovih primjera se može vidjeti da je najveći i najinteresantniji izazov za upravljanje zaštićenim područjem upotreba GIS tehnologije u istraživanjima: traženje odgovora na pitanja tipa “šta ako”.). Infrastruktura:  saobraćajna infrastruktura (objekti. za većinu pitanja na koje naučnici i stručnjaci traže odgovor ne postoje podaci ni adekvatne teorije.  zemljišni pokrov (CORINE land cover).). Upotreba geografskog informacionog sistema za sugerisanje budućnosti zaštićenih područja zahtijeva uključivanje neophodnog spektra varijabli na podesnoj prostornoj skali i detaljno shvatanje njihovih interakcija.  staništa životinjskih vrsta (terestrična i akvatična). upravljanje i integraciju podataka. nego i za generisanje ideja i istraživanje odnosa. Iako je inventura resursa neophodan prvi korak.  hidrološka osnova (vodotoci. jezero.

Informacije o kvantitetu. tačka Poligon 1:10000 Senzitivne zone 1:25000 Zone u NP Poligon 1:25000 Ovi podaci su opisani i dokumentovani za vrijeme terenskih istraživanja. objekti i zone uneseni na osnovu satelitskih I zračnih snimaka.Tabela 1 Setovi GIS podataka GIS set podataka Položaj Opis Položaj NP Una je izrađen na osnovu satelitskih snimaka sa IRSS i TK 1:25000 Svi vodotoci i stajaće vode (jezera. te katastarskih planova Analiza senzitivnih zona je izvršena prepokrivanjem zona sa visokim biodiverzitetom i zona pod intenzivnim uticajem čovjeka Definisanje zona zaštite u NP je izvršena na osnovu geostatitisčke analize postojećih slojeva Tip odlike Raster Skala izvora/rezolucija 10 metara Hidrologija Poligon Linija Poligon Poligon 1:25000 Geologija 3d model terena 1:100000 1:25000 Nagibi terena Ekspozicije terena Vegetacija Grid Grid Poligon 1:25000 1:25000 1:25000 Biodiverzitet Poligon 1:25000 Infrastruktura Poligon. izvori. distribuciji i statusu pojedinih odlika su ugrađene u bazu podataka koja je povezana sa odlikama u GIS slojevima. linija. privremeni i stalni vodotoci) sa topografske karte 1:25000 Tipovi geološke podloge sa Geološke karte 1:100000 Digitalni model terena je izrađen na osnovu postojećih TK 1:25000 i digitalizacijom izohipsi sa ekvidistancom od 20 m Karta nagiba terena je izrađena na osnovu analize površina 3d modela Karta nagiba terena je izrađena na osnovu analize površina 3d modela Lokacije za vegetaciju su unesene na osnovu rezultata terenskih istraživanja i CORINE land cover podataka Analiza zona sa visokim stepenom biodiverziteta je vršena na osnovu podataka o vegetaciji sadržanim u geobazi podataka Saobraćajnice. Njihove prostorne komponente su uključene u GIS bazu podataka koja je urađena u MS Access programskom paketu. Ona sadrži niz podataka o abiotičkoj i biotičkoj komponenti NP Una. 234 .

raznolikosti staništa. koji rezultiraju  Pritiskom na okoliš kao što je zagađenje ili izmjena staništa.)  pristisci (postojeći pritisci na ekosisteme) Informacije o statusu.  distribuciju (prostorna distribucija). što omogućava ugradnju podataka u sveobuhvatnu GIS bazu podataka. The European Environment Agency (EEA). i on uključuje:  Uzročnike. Svaka od ovih odlika je kreirana kao pojedinačni sloj na karti. Značajne informacije o fizičkim i biološkim karakteristikama istraživanog područja uključuju:  kvantitet (površine). turističke aktivnosti). Baza podataka zajedno sa geografskim informacionim sistemom čini aplikativni program razvijen za upravljanje NP Una.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Analize koje se vrše upotrebom GIS-a (npr. Ovaj model su usvojile kao najpodesniji način za strukturisanje informacija o okolišu brojne međunarodne organizacije i tijela koja se bave ovom problematikom. Ova aplikacija predstavlja jedan dinamičan i interaktivan sistem koji omogućava ažuriranje informacija i statističku obradu podataka uz vizuelni prikaz pojedinačnih odlika. “Odgovor” na promjene u pritisku ili stanju predstavlja donošenje odgovarajućih mjera i programa ili aktivnosti čiji je cilj prevencija. kombinovanje.). sječa. Ljudske aktivnosti predstavljaju “pritisak na okoliš” (kao što su način upotrebe zemljišta.. Ovaj model je poslužio za analizu ekoloških problema. Preciznost je stepen kojim informacije na karti ili u digitalnoj bazi podataka odstupaju od stvarnih vrijednosti. kao što su prekomjerna ispaša. sa jednim slojem za svaku kategoriju informacija. Ovdje spada. trendovima i pritiscima omogućavaju razvoj podesnog modela za upravljanje NP Una. promjene u nivou polutanata.  status (rijetke i ugrožene vrste. i OECD. Ovo pitanje je povezano sa kvalitetom podataka i greškama koje se mogu sadržavati u bazi podataka ili na karti.stanje . što indicira “promjene u stanju okoliša” (npr. redukcija ili umanjenje pritiska i/ili ekoloških šteta uz istovremeni razvoj ZP Una. što se vrši kroz modifikovani sistem “uticaj pritisak . kao što su Eurostat. razdvajanje ili izračunavanje površina) se izvode sa numeričkom preciznošću koja ovisi o prikupljenim podacima koji su pohranjeni u sistemu. prepokrivanje. turizam. brojnosti određenih vrsta. itd. koji mijenjaju  Stanje okoliša što opet ima 235 .. na primjer. veliki broj zemalja EU i internacionalnih organizacija koje se bave informacijama o okolišu.reakcija sistema”. itd.

. Gulinck. te digitalnih info punktova i web sadržaja. Mab-Mitteilungen 34. Wildi. (eds) Remote Sensing in Land- 236 . B. hidrografska mreža) Zaključak Prednosti korištenja GIS-a za NP Una su efikasno upravljanje nacionalnim parkom zasnovano na donošenju kvalitetnih i brzih odluka i primjeni rješenja u svakodnevnoj praksi što predstavlja osnovu za dugoročno upravljanje NP Una na uravnoteženi osnovama. tipovi tla. ecosystem research and environmental monitoring. Delbaere. Slika 1 Primjer GIS tematskih karata za NP Una (nagibi i ekspozicije terena. In: Mountain regions and GIS. B. O. Kienast. M. unosa obrade te pohranjivanja i ažuriranja podataka o NP Una. F. Na slici 1 su prikazani pojedini tematski slojevi izrađeni za GIS NP Una. Literatura Ashdown. (1994) A review of landscape ecological research with specific interest to ladscape ecological mapping. Na ovaj način je moguće upotrebom otvorenog računarskog sistema izvršiti standardizaciju prikupljanja. B. Gulinck.. H. (1990) Geographic information systems and their apllication in MABprojects. GIS za NP Una omogućava također i vizualizaciju prirodnih vrijednosti i odlika ovog područja u turističke svrhe u formi turističkih karata. Iz: Delbaere. Brzeziecki. J. (1994) Potential impacts of changing climate on vegetation cover of Switzerland: a simulation experiment using GIS technology. & Schaller. Uticaj na stabilnost i funkcije ekosistema. Bonn. German National Committee for the UNESCO Man and the Biosphere (MAB) Programme. H.. generišući potrebu za  Odgovorima putem donošenja i provođenja odgovarajućih mjera.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja scape Ecological Mapping. & Eastman. (Eds. pp. G. P.. London. A. Jones. (1990) Applications in forestry – review paper. Journal of Theoretical Biology. (1994) A GIS analysis of the potential impacts of climate change on mountain ecosystems and protected areas. S. Butler. Vol. Mountain regions and GIS. McKendry. C.. Using ArcGIS desktop. J. Bian. E. A. 23 . Haslett. Elsevier Science Publishers. J. Worcester. et al. In: Mountain regions and GIS. Ml. Đug. Paracchini. Rogerson. J.. Office for Official Publications of the European Communities. Univerzitet u Sarajevu. Shaller. J. B. ESRI. D. S. USA. J. (1999) Geographical Information Systems and Computer Cartography. L. E. Technical Issues in Geographic Information Systems. In: Mountain regions and GIS. L. D. (1994) Spatial Analysis and GIS. Mountain environments and Geographic Information System. R. (1992) Science and management of protected areas. R. R. Longman. Clark University. USA.. In: McKendry. & Folving. Taylor and Francis.. Brown. Halpin. Redlands. Explorations in geographic information systems technology.) Applications in forestry. Willison.: IDRISI Project. Doktorska teza. S. (1994) GIS and ecosystem models as tools for watershed management and ecological balancing in high mountain areas: the example of ecosystem research in the Berchtesgaden area. (1994) Form and pattern in the alpine environment: an integrated approach to spatial analysis and modelling in Glacier National Park. Taylor & Francis. S. P. Fortheringham. Amsterdam. Walsh. 3-27. Germany. H. M. 2. J. (1994) Community structure and the fractal dimensions of mountain habitats. (2005) Diverzitet i konzervacija vegetacije subalpinskog pojasa planine Vranice. ESRI (2006) ArcGIS 9. (1994) Land use classification and regional planning in Val Malenco (Italian Alps): a study on the integration of remotely-sensed data and digital terrain models for thematic mapping. J.. Mass.

2 platform which includes all necessary tools for spatial and geostatistical data analysis and predictive modelling. Geographic Information System (GIS) has a special position among these technologies. which is a basis for long-term sustainable management in NP Una. establishment of National park Una could be seen as an excellent foundation for promotion of wider GIS utilisation in assistance of development of understanding and improvement of our approach to the protected area management. is possible to standardise process of data gathering. not only in Bosnia and Herzegovina. digital info points and web site. Three main sources of data have been used in the development of GIS for NP Una: classic topographical maps. Advantages of use of GIS in NP Una are more efficient management with national park based on the adoption of high quality and fast decissions and implementation of solutions in daily practice.2. or at least it is not efficient. Database together with GIS makes application developed for management in NP Una. data obtained in the field investigations. NP Una. From this standpoint. Key words: Geographic Information System. Each of these features has been created as a single map layer. This application represents a dynamic and interactive system which enables update of information and statistical data analysis with visualisation of certain features. GIS for NP Una has been developed on the ArcGIS 9. ArcGIS 9. and the results of remote sensing (aerial and satellite imagery). protected areas 23 . but in the region. In this way.GEOGRAPHICAL INFORMATION SYSTEM FOR NATIONAL PARK UNA Summary Protected area management is not possible. GIS for NP Una enables also visualisation of natural values and ammenities of this area for touristic purposes in the form of tourist maps. with one layer for each category of information which enables input of data in a comprehensive GIS database. without use of modern technologies based on computers and informational network. processing and storing thanks to an open source computer system for NP Una. as well.

a rjeđe za eksploataciju i korištenje raspoloživih dobara u prostoru koji nas okružuje. Kada kažemo čovjeka. A ustvari.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PROSTORNO PLANIRANJE KAO INSTRUMENT SPRJEČAVANJA KONFLIKATA I SMANJENJA PRITISAKA UNUTAR ZAŠTIĆENIH PODRUČJA Muhamed Ibrahmpašić . koji su habitat svega živog svijeta i čovjeka kao njegovog dijela i kojemu je Svevišnji Bog namijenio ulogu namjesnika i upravitelja na Zemlji. Cijeneći ovu činjenicu i spoznaju sveopšte prirodne međuovisnosti. izražava kao prostorno planiranje. jer se naš pristup uređenju prostora najčešće ostvaruje kao korištenje prostora za određenu namjenu i razmještaj aktivnosti. istorijsku. riječ je o odnosu čovjeka i prostora sa svim prirodnim i stvorenim fondovima i resursima. nego čovjekovu. arhitekture 23 . hrvatski arhitekti i urbanisti su jedan od svojih najkvalitetnijih časopisa popularno 1 Dipl. Zbog tog shvatanja. a još češće kao urbanističko i arhitektonsko oblikovanje prostora. ing. Uvod Uređenje prostora u našem društvu još nije dobilo ulogu koju ima u većini zemalja savremenog i razvijenog svijeta. mislimo na čovjeka koji ima svoju istoriju. time i sredinu za koju je dugogodišnjim življenjem vezan. koju baštini i prenosi kao svoje kulturno naslijeđe potomcima – oplemenjenu ili obezvrijeđenu. ne samo životnu sredinu. u suštini. uređenje prostora se.

Od najranijih dana svog namjesništva na Zemlji čovjek je upućen na stalnu interakciju sa prirodom u svojoj borbi za opstanak i želji da zavlada svim blagodatima i surovostima prirode. a zabrana je u svojoj osnovi. Kako se moral rodio iz zabrane i ostao je zabrana sve do danas. to postaje prostor eksploatacije i korištenja. unutar prostora kojeg smo pozajmili od svoje djece – drugim riječima. prostora i dobara u budućnosti. U tom cilju. odnosno kolijevka reprodukcije života. a u problematiku zaštite rije240 . to je moralan čovjek i njegovo ponašanje uvijek uslovljeno restriktivnim i prohibitivnim principima u odnosu na animalne nagone njegove prirode. koju može spoznati i svrsishodno koristiti samo permanentnim proučavanjem i ugrađivanjem sebe u njene temelje i tokove. već su se razvili sa prirodom. moraju biti rezultat valorizacije prostora i izvornih potreba čovjeka i moraju biti rezultat neeksploatatorske prirode razvoja. Prostor. U tom kontekstu i zbog uočene suštine. Ovaj princip se može objasniti teorijom skupova u matematici. prirodi i porijeklu religiozna. kao i sadržaj. u zavisnosti od odnosa koji u društvu vladaju i morala na kojem jedno društvo počiva. oblici i dimenzije uređenja prostora. u funkciji održivog razvoja. 2.  Razvojnosti – jer čovjek danas mora nastavljati stvaranje prirode i istorije iz prošlosti i mora obezbijediti vrijednu reprodukciju života. Prostorno planiranje i održivi razvoj zaštićenih područja Zanimanje za prostor Unsko-sanskog kantona na kojemu je zamišljeno utemeljenje Nacionalnog parka Una nije novog datuma. koji treba da počiva na koncepciji i principima:  Cjelovitosti – jer prostorno uređenje podrazumijeva cjelinu prostora i cjelinu razvoja. koji će biti u trajnoj funkciji očuvanja i unapređenja stanja u okolišu i prirodi sa čvrstim opredjeljenjem za održanje datog nam života i života još nerođenih. mislim da će i ova konferencija biti naš doprinos pokušaju da izgradimo sopstvena pravila ponašanja. kao “unija više skupova“  Izvornosti – jer procesi proizvodnje i naseljavanja. čovjekom i njegovom istorijom.nazvali “Čovjek i prostor“ i u njemu obrađuju sve teme koje se tiču odnosa čovjeka i prostora. Samo cijelo (ili cjelina više cjelina) – može opstati. zakone i moral. prirodna i stvorena dobra nisu data samo nama i ovom vremenu.

moraju biti u funkciji unaprjeđenja prirodne i čovjekove sredine. 2000. prvenstveno restriktivna. nego je to optimalni razmještaj stanovništva i djelatnosti u prostoru 241 . održan u Bihaću 1991. izgledom i ambijentom. osnovni cilj prostornih planova područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj. kada je preko četrdeset autora dalo naučni doprinos o vrijednostima Une. mora biti očuvanje izvornosti prirode sa svim njenim obilježjima. Zbog toga. Istina. razvoja industrije. definisanje osnovnih ciljeva ne podrazumijeva prvenstvenu zaštitu ili je ona samo jedan od ciljeva. Sve mjere za provođenje plana i plan kao akcija. I konačno. pokojnom Bošku Marjanoviću. u kojoj su učestvovali naučnici iz Bosne i Hercegovine i susjedne Hrvatske.. Sane i Korane“. kod metodologije i ciljeva izrade ostalih prostornih planova. također u Bihaću. naročito o biološkoj raznolikosti u slivu rijeke Une i jedinstvenom radu “Unskih smaragda“ i njihovom osnivaču. godine. naročito drvne i prehrambene. danas samostalne države. lavinu oko utemeljenja Nacionalnog parka na Uni pokrenuo je skup “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une“. u Cazinu je održan tematski skup o “Savremenim tehnologijama prečišćavanja otpadnih voda i zaštiti rijeke Une. organizovana je naučna tribina pod nazivom “Sedra rijeke Une i Una bez sedre“. Nakon ovog skupa. Na tim skupovima razmatrani su različiti aspekti razvoja ovoga prostora i konflikti između zahtjeva za zaštitom tla i vode. a samo godinu dana poslije toga. Prvi skup posvećen tim pitanjima održan je davne 1985. opet zahvaljujući “Unskim smaragdima“. Ipak. sa prijedlogom pokretanja postupka uspostave NP UNA i pripreme dokumenata za konačnu valorizaciju prirodnih vrijednosti i mogućnosti trajne zaštite sliva rijeke Une kao područja posebnih obilježja. uređenja i održanja područja Mora se naglasiti da je uloga prostornih planova zaštićenih područja. prihvatajući svekolike ustupke koji mogu doprinijeti poboljšanju stanja i povećanju kvaliteta prirodne sredine i njene izvornosti. pod nazivom “Prostorno uređenje i zaštita rijeka Une i Sane“. nego pomirujućom sa prirodnom sredinom i njenim izrazitim prirodnim značajem. konačno su Vladi Federacije BiH upućeni svi relevantni dokumenti na razmatranje. Prostorni planovi zaštićenih područja koja imaju izrazit prirodni značaj i pripadaju skupini područja posebnih obilježja i kao takvi su jedan od temeljnih instrumenata zaštite. koje su poznate kao izvor onečišćenja. godine. biološkom i pejsažnom raznolikošću.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ke Une uključeni su naučnici koji se bave proučavanjem okoliša iz obje bivše republike. a istovremeno njihova uloga treba biti i aktivna u smislu da se ne smije shvatiti previše i intenzivno razvojnom.

Sarajevo 1998. Ovo iz razloga jer se ekonomija razvija na račun prirodne sredine i njenih dobara. sadašnje i buduće. Terminom “ekonomija“ najčešće označavamo gazdinstvo. Svijet danas traži izlaz iz konfliktne situacije i u tom pravcu iznalazi različite puteve u uspostavljanju koegzistencije između ekonomije i prirodne sredine. na pojedince i grupe. Principi i načela na kojima bi se temeljilo prostorno planiranje zasnovano na konceptu održivog razvoja. zavisno od rasprostranjenosti i položaja utvrđenih materijalnih dobara i infrastrukture u prostoru. To je orijentacija na održivi razvoj. uz upotrebu novca ili bez njega. mogu se iskazati u sljedećem:  Na razvijanju društvene sposobnosti za prihvatanje filozofije i prakse održivog razvoja  Na shvatanju da se odnos ekonomije i ekologije u našem budućem razvoju ne bi smio zasnivati na principu međusobne borbe. U pravilu. ova konfliktnost je manje izražena u zemljama sa većim stepenom društveno-ekonomskog razvoja i obratno.Dokument o politici koncesija  Na istinskom opredjeljenju da se prirodna sredina sačuva u svojoj integralnoj raznolikosti  Na ekonomskom vrednovanju komponenti prirodne sredine i kontroli djelovanje tržišta na proces njene valorizacije 242 . da u određenom vremenu proizvedu razna dobra i da ih raspodijele za potrebe potrošnje. ali u suštini i u kontekstu održivog razvoja: “Ekonomija je proučavanje načina na koji se ljudi i društvo opredjeljuju. odnos čovjeka i prostora se u svijetu izražava kroz sve učestaliji konflikt interesa između ekspanzivne ekonomije i prirodne sredine.koji omogućuju policentričan razvoj gradskog i vangradskog područja. koji prestavlja novu filozofiju razvoja u svijetu i koja pokazuje najviše rezultata.“ B. gospodarstvo. da koriste oskudna proizvodna sredstva koja bi se mogla koristiti u alternativne svrhe. a prirodna sredina je često ograničenje razvoju ekonomije. Golić. Ekonomija i ekologija – održivi razvoj. Gledajući u cjelini. već na uzajamnoj koegzistenciji  Na uvažavanju zakona i spoznaje o oskudnosti komponenti prirodne sredine  Na utvrđenoj politici prirodnih resursa i strategiji upravljanja njima .

prirodoslovna. prometnih i i druga područja posebne namjene. IUCN kategorizacija nije uvijek dosljedno primjenjivana u našoj i stranoj praksi. zaštićeni prostori ili područja posebnih obilježja. 243 . ocjeni mogućnosti i specifičnosti sopstvenog razvoja i procjeni ugroženosti prostora postojećim i planiranim sadržajima i funkcijama. naučnoistraživačka. Složenost funkcija nacionalnog parka koje određuju zaštitu (kao što je naučna. Konvencija u Bantu i IUCN metodologija i kategorizacija prostora unutar zaštičenih područja. odgojna. kulturna i estetska funkcija) i funkcija koje određuju način i uslove korištenja prostora (kao što je obrazovna. zaštićeni krajolici i spomen područja većih površina). Zbog vrlo precizne kategorizacije prostora. unutar kojih su se razlikovala područja izrazitih i posebnih rezervata. naseljenih područja. Primjeri Prostornog plana Nacionalng parka “Plitvička jezera“ i njegovih autora . treba da imaju prostorne planove posebnih obilježja (nacionalni parkovi. prostornim planerima data mogućnost zoniranja nacionalnih parkova i zaštićenih područja uopće. U tom cilju. izvornosti i razvojnosti i predložiti održivo rješenje korištenja i upravljanja ukupnim zaštićenim područjem. Prostorni plan za nacionalni park je zasigurno najsloženiji razvojni prostorno-planski dokument između svih prostornih planova zaštićenih prirodnih područja. turističkih i rekreacijskih zona. Može se reći da su načela zoniranja bila vrlo jednostavna i ograničavala su se na osnovnu podjelu područja unutar nacionalnih parkova . tehničkih. izvornosti i razvojnosti. Prostorni planeri u bivšoj Jugoslaviji primjenjivali su metode zoniranja bar 10 godina prije konvencije u Bantu. osnovni i najbitniji element prostornog plana područja posebnih obilježja je “plan zona“ ili “ZONING PLAN“. Kako smo naglasili.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Prema važećem zakonodavstvu i klasifikacijama. odnosno multidisciplinarnoj valorizaciji postojećeg stanja. u suštini suprotne orijentacije i funkcije nacionalnog parka. park-šume većih površina.uže i šire zaštićeno područje. te druge komplementarne funkcije korištenja prostora). To nije sasvim tačno. Mnogi smatraju da je tek nakon konvencije IUCN u Bantu 1972. prostorno planiranje i održivi razvoj moraju počivati na principima cjelovitosti. ali i integrisati u jedinstvenu koncepciju – nakon sveobuhvatne valorizacije prostora i ocjene njegove cjelovitosti. je kasnije samo detaljnije terminološki definirala nazive zona zaštite. parkovi prirode. Ove. rekreacijska i turistička. predstavljaju osnovne razloge zbog kojih je neophodno raditi prostorni plan. godine. u prvom redu uskladiti.Ante Marinović-Uzelac sa saradnicima. prostorni plan treba i mora.

-1977. a prilikom izrade Prostornog plana Plitvička Jezera.  Plansko upravljanje. Iz navedenih razloga i postavljenih ciljeva proizilaze i osnovna načela planiranja unutar zaštićenih područja:  Prostorno planiranje i urbanizam. u suštini. 3. lokalne zajednice i šire. niti ima smisla. koja se primjenjuju u našoj društvenoj i planerskoj praksi. ali neadekvatan kao rezultat. zona divljine jezera nisu. slapova i vodotokova? Tada je zaključeno da stroga prirodna zona Plitvička jezera ne mogu biti radi posjete turista. iako ima i niz drugih prirodnih vrijednosti i rijetkosti. potrebe i načina zoniranja i kategorizacije unutar Nacionalnog parka Una. koji može biti korektan kao postupak. osim ako rekreacijom u prirodi ne shvatamo samo šetnju. između ostalog i na načelima:  Usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za razvoj općine. Plan je prostorni izraz razvoja društva Planiranje za čovjeka sa čovjekom Planiranje je razvojni proces 244 . u skladu sa našim Zakonom. odnosno više nisu i to nije ni bila njihova osnovna karakteristika i namjena. korištenje zemljišta i zaštitu prostora kao osobito vrijednog i ograničenog dobra. postavilo se pitanje: u koju kategoriju svrstati sistem Plitvičkih jezera. koja je predložena i prihvaćena Studijom izvodivosti NP UNA.  Planiranje prostora. zona usmjerene zaštite nije jer se ne može tu dozvoliti. Ovo naglašavamo iz istih razloga. godine. intervenisano uređenje prirode.Nakon prihvatanja konvencije IUCN i prihvatanja usvojene kategorizacije. a to su: 1. 2. Zato ozbiljno i sveobuhvatno prostorno planiranje. pored već navedenih i zakonom definisanih načela mora biti utemeljeno i na više opšteprihvaćenih načela. treba da se zasniva. bilo je očigledno da su jezera s vodopadima u Nacionalnom parku Plitvička jezera njegov najvrijedniji dio koji je i utemeljen baš zbog tih neponovljivih jezera i njihovih sedrenih barijera. S druge strane. 1976. korištenje zemljišta i zaštita prostora osigurava se provedbom planskih dokumenata zasnovanim na cjelovitom pristupu planskom uređenju prostora i na načelima održivog razvoja. a zonom rekreacije se isto tako ne mogu smatrati. podrazumijevaju plansko upravljanje. Javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima od značaja za planiranje  Planiranje bez definisanih načela se svodi na rutinski posao.

Konflikti i pritisci unutar zaštićenog područja NP Una Uzročnici koji djeluju na prostor nacionalnih parkova i izazivaju konflikte u njima mogu se podijeliti na vanjske i unutrašnje uzročnike. za sada. U slučaju NP UNA vanjski uzročnici su razvojni i prostorni planovi susjedne Republike Hrvatske koja je svojim Prostornim planom kontaktni prostor na lijevoj obali rijeke Une definisala manjim stepenom zaštite. 9. Prostorni plan FBiH i Prostorni plan USK-a nisu još doneseni. a njima se definišu polazna i osnovna opredjeljenja razvoja šire regije. Ovaj konflikt je izraženiji kada se zna da se ukupno slivno područje rijeke Une nalazi u Hrvatskoj. 7. namjeni i zoniranju prostora. Istina. naglasak dalo na ocjenu prirodnih uvjeta i izradu studije ranjivosti prostora. Geosaobraćajni položaj – položaj tranzitnih i turističkih tokova koji gravitiraju nacionalnom parku. Integralnost planiranja u prostoru Kontinuitet planiranja u vremenu Prostorni plan je plan društvene akcije Plan je društveni dogovor i zato je i normativni akt Plan je akt akcije Planiranje prostora je istraživanje Iz svih navedenih razloga Federalno ministarstvo prostornog uređenja Sarajevo je. c. Međusobne uslovljenosti razvoja nacionalnog parka i društveno-političkih zajednica na čijoj teritoriji se nalazi park.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 4. Granski planovi višeg reda – u prvom redu planovi krupne infrastrukture – magistralne i regionalne saobraćajne mreže. energetskih objekata i sl. 3. 245 . Razvojni parametri prostornih planova višeg reda i razvojni planovi susjednih zemalja. 8. kako bi zoniranje unutar šireg prostora bilo utemeljeno na ocjeni mogućnosti korištenja prostora i ostvarenju osnovnih funkcija NP Una. b. u definisanju ciljeva izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja “Sliv rijeke Une“ i projektnog zadatka za izradu Plana. Vanjski uzročnici su: a. d. 6. 5. što omogućuje veće intervencije u tom prostoru i liberalniji pristup u definisanju ograničenja. ta opredjeljenja korespondiraju sa razlozima i ciljevima osnivanja NP UNA.

godinu). Zaključci i preporuke te studije ukazuju na veoma veliki rizik ulaska u eventualne investicije bez prethodnih dugogodišnjih. Zatečene i očekivane neusklađenosti. koja je međutim slabo iskorištena i koju je neophodno modernizovati). pa čak i u kontaktnim ili pufer zonama. 246 . Povoljno rješenje za izgradnju pregradnog praga i hidroakumulacije na rijeci Unac se može naći uzvodnije od Drvara na lokaciji Mokronoge. Zato se na tom prostoru trenutno uglavnom ne javljaju takve neusklađenosti i konflikti u njegovom korištenju koji bi zahtijevali hitne i značajne zahvate i mjere (izuzev nekontrolisane urbanizacije uz Unu u najnizvodnijem dijelu područja. sveobuhvatnih i sukcesivnih istraživanja specifičnosti ovog kraškog područja. konflikti i rizici Prostor budućeg NP Una slabo je naseljen (trenutno živi oko 4. od Lohova. centralnih motiva atrakcije i prirodnih vrijednosti unutar Nacionalnog parka u odnosu na pristupne pravce i naseljena mjesta. OOUR Hidroinženjering.000 stanovnika ili preko 50% manje u odnosu na 1991. koju je 1986. U nacionalnom parku Una to je položaj Unske pruge i regionalne ceste R. godine uradio SOUR Energoinvest Sarajevo. koja je utvrđena Studijom o mogućnosti izgradnje HE Rmanj manastira na rijeci Unac.  Vlasništvo nad zemljištem i ubrzan promet nekretninama  Položaj temeljnih fenomena. RO Energoinženjering. koje prolaze kroz samo jezgro NP UNA. Istina.408 Kulen vakuf .Martin brod. Unutrašnji uzročnici su:  Izgrađena naselja i privredne djelatnosti unutar granica nacionalnih parkova. jer bi tako stvorena manja hidroakumulacija bila dovoljna za regulisanje. Povoljne okonosti su vezane za hidrogeologiju kanjona Unca i vodoneodrživost tog kraškog područja za eventualne hidroakumulacije. ovaj objekat ne bi imao prvenstveno elektroprivredni nego vodoprivredni značaj.U našem slučaju jedan od najozbiljnijih vanjskih uzročnika eventualnih konflikata su najavljeni planovi i namjere izgradnje HE Rmanj i eventualne tendencije za proširenje eksploatacionog polja rudnika gipsa u Kulen Vakufu unutar granica NP Una. kao i izgrađena stambena strukturu – aglomeracija u Martin Brodu. preko Ripča do Bihaća). ekonomski i infrastrukturno nerazvijen (izuzetak je jedino saobraćajna infrastruktura. odnosnoi izravnavanje vodostaja visokih i srednjih voda Une tokom cijele godine.

U načelu. ali i na planirani. ograničenja u korištenju prostora. kao i sagledavanje postojećih rizika. prema državnom zakonodavstvu i prema međunarodnim standardima. te koristiti prostor na način koji im najbolje odgovara. između uprave NP koja provodi mjere ograničenja korištenja prostora i lokalnih stanovnika koji žele bez ograničenja i uslova graditi i proširivati stambene i privredne objekte. Njihovo sagledavanje. ne vodeći računa o faktoru opterećenosti određenih dionica i temeljnih fenomena na rijeci Uni.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Rizici su prije svega vezani uz naslijeđe iz bliske prošlosti (uz neizgrađenost komunalne infrastrukture. razne posljedice zadnjeg rata. 24 . kao i odsustvo ljudi koji bi čuvali ovaj prostor (od požara. odnosno zahvata. Ovdje spada Elektroprivreda BiH. između institucija koje pokreću osnivanje NP i institucija koje smatraju da postoji bolji način korištenja zatečenih prirodnih bogatstava unutar zaštićenog područja. kroz korištenje nekih prirodnih vrijednosti područja. Značajnije neusklađenosti i konflikti javljaju se tek vezano uz planiranje budućeg načina korištenja razmatranog područja. koja mogu uticati i na zatečene uslove života lokalnog stanovništva i na zatečene privredne djelatnosti.  Treće. postupaka i mjera za usklađivanje odnosa raznih korisnika prostora i mjera za otklanjanje mogućih rizika u prostoru. odnosno mogući razvoj utemeljen na neograničenom korištenju prirodnih bogatstava područja. ostvarivati prihode i otvarati radna mjesta. te posljedice intenzivne “industrijalizacije” iz 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka). Na području koje je predviđeno za zaštitu u kategoriji nacionalnog parka uvode se. što se postiže definisanjem prostorno-planskih uslova. treba da je podloga za planiranje načina njihovim upravljanjem. što ima za posljedicu usporen postupak usvajanja prostornih planova Unsko-sanskog kantona i Opštine Bihać. zbog kojih planirane dobiti mogu biti ugrožene ili čak izgubljene.  Drugo. kao i nekoliko preduzeća koja se bave raftingom. zbog kojih se i uspostavlja zaštita. Tu spadaju prije svega rudna i vodna bogatstva u kontekstu novih uvjeta zaštite i upravljanja područjem. ili se vremenom mogu pojaviti sljedeći konflikti kod uspostave NP Una:  Prvo. te od bolesti i štetočina u šumskim ekosistemima). između uprave NP i zatečenih privrednih subjekata koji su uložili ili planiraju uložiti sredstva. zbog toga se javljaju.

Posebno je važno što s ovog područja najmlađi i najškolovaniji dio populacije trenutno još živi i radi izvan područja razmatranja. koje su upravo najviše vezane uz ekologiju. U načelu. 24 . zakonom dozvoljenog. Uz buduću upravu NP. kao prvog korisnika prostora NP Una. Ima ih više vrsta:  oni koji se žele prilagoditi i uklopiti u budući sistem zaštite područja (pa i žrtvovati dio prihoda ili neke oblike djelatnosti). Ovim je Odlukama do donošenja prostornog plana za ovo područje obustavljena bilo kakva gradnja na razmatranom području. povratničko. a svoj interes prema svom rodnom kraju artikuliše kroz podršku nevladinim udruženjima i organizacijama. zaštitu prirode a posebno zaštitu rijeke Une. instituta davanja zajedničke stručne ocjene i mišljenja Nosioca izrade i Nosioca priprema plana i Savjeta plana. lokalno stanovništvo je sigurno i danas i u budućnosti po snazi i uticaju drugi najvažniji korisnik područja koje se stavlja pod zaštitu. o mogućnostima i uslovima pod kojim je moguće dozvoliti neke konkretne zahvate u prostoru i prije donošenja Prostornog plana.U ovom je trenutku na razmatranom području budućeg NP Una najizraženiji konflikt na razini državne uprave i lokalnih stanovnika (posebno lokalnih malih poduzetnika). odnosno predstavnika državnih interesa) prema razrješavanju tih konflikata. a uticaj vjerojatno i povećati. u slučaju uspješnog početka djelovanja NP Una. U ovom trenutku na području budućeg NP Una lokalno je stanovništvo uglavnom starije dobi. koji je nastao donošenjem Odluke o utvrđivanju područja sliva rijeke Une područjem od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i donošenjem Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH “Sliv rijeke Une“. naravno. Ovo. Odnos lokalnog stanovništva prema takvim ograničenjima trebat će prevazići ubrzanim aktivnostima na faznom donošenju Prostornog plana i korištenjem. Za očekivati je da će se ovaj oblik organizovanja lokalnog stanovništva i njegov interes prema Uni zadržati. Treća vrsta korisnika razmatranog prostora su zatečeni i budući preduzetnici koji žele iskoristiti prirodne vrijednosti ovog područja bez nametanja ograničenja. razrješenje ovog i ostalih konflikata ovisiti će s jedne strane o trenutnoj i budućoj snazi zainteresovanih strana (korisnika prostora). te o ukupnom pristupu osnivača buduće uprave NP i same uprave (kao najjačeg budućeg korisnika prostora. pod uslovom uspješnog završetka povratka ukupnog raseljenog stanovništva i demografske obnove. ali je i vrlo zainteresovano za budući razvoj.

te javni i politički uticaj. U cjelosti. ne vrši istraživanja niti druge pripreme za investicije. Četvrta vrsta korisnika razmatranog prostora su lokalna uprava. ovaj se lobi trenutno ne odnosi aktivno prema ovom području. koje se sve izraženije opredjeljuje za uspostavu NP Una. Ovisno o vrsti djelatnosti i poziciji postavljaju se prema problemu zaštite razmatranog područja aktivno ili pasivno. utemeljenu na vrednovanju i valorizaciji svih interesa u kontekstu osnovnh ciljeva zaštite ovog područja i uspostave NP Una. uslovno rečeno. koja zbog nedostatka sredstava uglavnom rješavaju prioritete izvan razmatranog područja. ili vrsta korisnika prostora. ali bi želio rezervisati prostor za svoje buduće interese. komunalna i javna preduzeća. Zbog iznesenih i suprostavljenih interesa navedenih korisnika prostora NP Una. Drugu grupu čine preduzetnici vezani uz moguće korištenje rudnih prirodnih bogatstava. zbog javnosti. zdravstva i dugih javnih usluga. korisnika prostora su razne lokalne i druge institucije iz domene obrazovanja i nauke (Univerzitet u Bihaću sa Biotehničkim fakultetom na čelu). za očekivati je u skladu s interesima lokalnog stanovništva. Peta vrsta. U našem slučaju. lokalna uprava kao “korisnik” prostora u načelu se postavlja u skladu s javnim mnjenjem. koji se vrlo aktivno odnose prema problemu budućih ograničenja: provode istraživanja i na stručnom nivou nastoje naći načina kako se prostorno uklopiti i korespondirati sa osnovnim ciljevimna uspostave NP Una. je s gledišta mogućih budućih konflikata i najvažnija. 24 . U ovom trenutku u tu grupu spadaju preduzetnici udruženi u elektroenergetski lobi. te  oni koji vrše pritisak na političke strukture radi zaštite svojih interesa. Istina. U ovu grupu spadaju. jer ona uglavnom ima značajan kapital.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  oni koji su spremni odustati od svojih planova i ekonomskih ulaganja uz uslov dobivanja pravične naknade za do sada uložena sredstva. Ova treća grupa. komunalna i javna preduzeća. koje su u najvećoj mjeri pozitivno orijentisane prema projektu uspostave NP Una. uglavnom. te zbog demokratskih uslova u smislu konkretne političke odgovornosti za donesene odluke. te razne državne institucije. jedini ispravni pristup je nastojati uskladiti sve postojeće i očekivane interese svih prisutnih i mogućih budućih korisnika razmatranog područja kroz prostorno-plansku dokumentaciju.

te rizika od poplava. “ROTARI VOZA“. te potrebna ulaganja u izbjegavanje ili smanjivanje šteta. tako i mjerama za provođenje zaštite koje se ugrađuju u Odluku o provođenju Prostornog plana i ukupno rješenje upravljanja NP Una. Uprava NP Una treba preuzeti unutar granica zaštićenog područja gotovo u cijelosti ulogu kontrole rizika od promjena u ekosistemima.  Uprava NP Una participira i u ostalim programima. Osim ovih zatečenih rizika od onečišćenja voda i zemljišta razmatranog područja. u skoroj budućnosti mogu se pojaviti i novi rizici izazvani novim ljudskim aktivnostima. napušteni. mjerama i zahvatima vezanim uz ostale rizike (provedba edukacija. moraju se utvrditi prioriteti njihove kontrole.Rizici po okoliš i prostor Danas unutar područja NP Una ne postoji izgrađena komunalna infrastruktura i organizovano upravljanje otpadom sa odlagalištem otpada. odnosno moguće ih je kontrolisati i smanjiti vjerovatnost njihove pojave. postavljanje uslova na pojedina rješenja i mjere drugim korisnicima prostora. može najkvalitetnije i najcjelovitije razgledati i doživjeti ljepota kanjona rijeke Une. 250 . kojim se kolektivno. te rizici od uticaja klimatskih promjena. koji mijenjaju režim vodotoka i ugrožavaju obale. Ovi se rizici mogu smanjiti. kako blagovremenim predviđanjem i stalnim monitoringom. javnih i komunalnih predzeća vezanim uz sanacije onečišćenih lokacija i uz daljnje kontrolisanje onečišćenja koja mogu dospjeti na štićeno područje. zatim rizici od unosa stranih biljnih i životinjskih vrsta. nanosa šljunka i pijeska. aktivnim učešćem u stručnim i naučnim istraživanjima i sl. Sva su predviđanja da Unska pruga gubi svoj raniji značaj i da će ona vremenom postati turističkom prugom u funkciji tzv. Rizici po okoliš mogu biti i od incidenata u slučaju eventualne uspostave ranijeg intenziteta željezničkog saobraćaja Unskom prugom. Ovisno o nivou štete koju mogu izazvati. U tom smislu uprava NP Una mora preuzeti značajnu ulogu u njihovoj kontroli. na poseban način.).  Prema svojoj osnovnoj zadaći. uključujući i participacije u programima vodoprivrede i aktivnosti na uređenju obala i korita rijeke Une od naplavina. ili se mogu kontrolisati njihove posljedice. oštećeni i nesanirani objekti.  Uprava NP Una mora participirati i u programima. ili rizici od novih privrednih aktivosti na širem slivnom području (posebno u susjednoj R Hrvatskoj). a nerijetko su vidljivi tragovi onečišćenja od prošlog rata. te ulogu nadzora prostora i dojave u slučaju incidenata. mjerama i zahvatima lokalnih uprava.

zbog eventualnog zaustavljanja demografske obnove ili ugroženosti održivog upravljanja zaštićenim područjem i sl. rijeka Una je nesretno. Granice zona se konačno zaokružuju prema konkretnim i na terenu prepoznatljivim elementima. otpadnih voda. kao i neki vještački elementi (putevi i željezničke pruge) su često uzimani kao element političkih granica. koje su vezane uz politiku prema lokalnom stanovništvu i uz očekivane. Dimenzioniranje prirodnih i kulturnih zona i određivanje njihove granice proizilazi iz rasprostranjenosti prirodnih karakteristika i izvornosti. najbitniju i stratešku ulogu u razvoju i uređenju nacionalnih parkova igraju sintetski prostorni planovi kojima se definišu kvalitativni i kvantitativni nivo prirodne ponude i način korištenja prostora. a neki ga objedinjavaju. zrakom. koje mogu stvoriti povećane rizike za NP Una. uzimajući u obzir faktor sigurnosti. uzeta kao element razgrani- 251 . oštećenja prirode i sl. NP Una može stvarati rizike u razmatranom području i zbog svoje krive procjene upravljanja zaštićenim područjem. što ima za posljedicu dodatne količine otpada. odnosno povećane prihode od sportsko-rekreativnih. kao i obavezno definisanje graničnih vrijednosti i intenziteta korištenja prostora temeljnih fenomena unutar parka – odnosno. vodom ili tlom. uznemiravanje vrsta. jer neki od tih elemenata prostor dijele. U konkretnom slučaju. definisanje i proračun koeficijenta opterećenosti ukupnog zaštićenog područja i njegovih dijelova. Također. i sam NP Una može stvarati rizike u razmatranom području svojim aktivnostima. koji ih obavezno proširuje radi uticaja koji se mogu javiti i prenositi vizuelno. zbog raspada i podijeljenosti bivše države. kojim se ostvaruju njegove funkcije koje određuju zaštitu i funkcije koje određuju način i uslove korištenja prostora. turističkih i edukativnih djelatnosti. Ovo se postiže osnovnim i detaljnim ZONING PLANOM i definisanjem namjene i dimenzioniranjem prostora unutar zaštićenog područja sa aspekta zadovoljavanja njegove osnovne funkcije zaštite i održivog razvoja – odnosno zoningom. prije svega masovnim prijemom posjetilaca na razmatrano područje. 4.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Međutim. Vodotoci. Prostorno planiranje kao instrument sprječavanja konflikata i smanjenja pritisaka unutar zaštićenog područja NP Una Kada govorimo o konfliktima unutar prostora nacionalnih parkova i zaštićenih područja. posebno područja temeljnih fenomena.

tako i različitih kultura.  kraškim oblicima i hidrografijom. Posljedica ovih glavnih osobitosti je prije svega iznimno bogatstvo prirodnih vrijednosti. kako arheoloških nalazišta i historijskih spomenika. koja se međusobno miješaju i rezultiraju raznovrsnim meteorološkim pojavama i znatnom humidnošću prostora. koja je zajedno sa slivom Korane i Krke jedinstvena u evropskim razmjerama. U te vrijednosti ubrajaju se bogatstvo čistih voda. a što proizilazi iz valorizacije zatečenog –postojećeg 252 . mozaičnost staništa (s posebno rijetkim i ugroženim vodenim i travnjačkim staništima). ali istovremeno i od potražnje i turističke zainteresovanosti. te atraktivan krajolik.čenja i dijeljenja prirodne zone koja predstavlja jednu cjelinu na prostoru BiH i prostoru Republike Hrvatske. još 7 izdašnosti 10 do 100 l/s.  reljefnim oblicima koji su s jedne strane stvorili jedan od rijetkih prirodno prohodnih puteva iz kontinentalnog područja Srednje Evrope prema Jadranskom moru. a napose svih evropskih vrsta velikih predatora). odnosno njihove dimenzije će zavisiti od prihvatnog kapaciteta prostora temeljnog fenomena. koje se ogledaju u sljedećem:  položajem na granici tri klimatska područja (kontinentalnog. tako i bioloških. kao i dijelove teško pristupačnih područja i do danas očuvane divljine. koja karakterišu prostor NP Una. raznovrsnost i nezagađenost tla. Ovo je također refugijalno područje. Njegove su bitne odrednice geografske i geološke specifičnosti. te 47 izdašnosti 1 do 10 l/s). Dimenzionioranje zona mješovite namjene je potpuno drugačije. Ove zone će biti razgraničene vanjskim i unutrašnjim faktorima. zatim različite sedrene forme u dolini rijeke Une (starosti tri i više hiljada godina). osnovna koncepcija uređenja prostornog uređenja treba se temeljiti na koncepciji zaštite prema odredbama Zakona o zaštiti prirode i koncepciji korištenja prostora u obimu u kojemu je ono dopušteno. velika raznolikost biljnih i životinjskih vrsta (posebno kičmenjaka. Osnovni elementi predloženog rješenja i područje obuhvata i zone zaštite: Prema projektnom zadatku Studije izvodivosti NP Una. kako geomorfoloških i hidrogeoloških. Definisanje i usaglašavanje osnovnih funkcija mora biti rezultat valorizacije prostora i njegovih prirodnih i kulturno-historijskih određenja. vrela (7 njih izdašnosti veće od 100 l/s. gdje postoje značajne indicije o zastupljenosti većeg broja reliktnih i endemskih vrsta. planinskog i mediteranskog). Ovaj je prostor i u kulturno-historijskom smislu područje koje obiluje bogatim naslijeđem.

U ovoj zoni.800 ha. Generalne skupštine IUCN sa načelima zoniranja za zaštićena područja i to:  Prirodne zone    Zona temeljnih prirodnih fenomena Zona usmjerene zaštite Specijalne zone (razne vrste posebnih rezervata i spomenika prirode) Zone poljoprivrednog krajolika i tradicionalne obrade tla Arheološke i kulturno-historijske zone graditeljskog naslijeđa i lokaliteti Etnološke zone i lokaliteti Antroploške zone i lokaliteti Turističke zone Ostale zone (saobraćajne infrastrukture. servisne službe i objekti NP. koja se proteže između granica nacionalnog parka od Martin Broda nizvodno do Štrbačkog buka.600 ha. koje su u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema međunarodnim standardima). zona kanjona Une nizvodno do Martin Broda i zona kanjona Unca. veličine ukupno oko 3. u kojoj je najstroži režim zaštite u kategoriji rezervata divljine (kategorija Ib prema međunarodnim standardima). veličine oko 5. U području stroge i usmjerene zaštite razlikujemo:  zona međuprostora Una-Unac veličine oko 4.  zona izvorišta Krke. u kojima će se po posebnom režimu dopustiti i određene tradicionalne privredne djelatnosti. koja je također u režimu usmjerene zaštite (kategorija II prema međunarodnim standardima).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stanja. dopušten je razvoj tradicionalnih i nekih zateče- 253 . ulazni terminali. kao i zaključcima 11.  zona Štrbački buk. ukupno područje NP Una se dijeli na područje stroge i usmjerene zaštite i područje usmjerenog razvoja. kao i objekti infrastrukture)  Kulturne zone      Zone mješovite namjene   Prema rezultatima Studije izvodivosti NP Una. Područje usmjerenog razvoja obuhvata samo jednu zonu.100 ha. Unutar područja stroge i usmjerene zaštite mogu se odrediti uže podzone. koja je u kategoriji zaštićenog pejsaža (kategorija V prema međunarodnim standardima).Lohovo.

za koje je ocijenjeno da se postiže ukupno veća vrijednost razmatranog područja ako se one isključe iz strogih uslova zaštite prirode. Stoga. kod projekata zaštite i unapređenja prostora. 5. utvrđena je opravdanost proširenja zaštićenog područja uzvodno do drvarske doline i izvora rijeke Bastašice. za razliku od drugih poslovnih projekata. šta projekat. površine oko 3. površine oko 1. Zbog toga. “tampon” zona za zaštitu samog nacionalnog parka. odnosno pristup za Procjenu smanjenja prijetnji (Threat Reduction Assessment – ili TRA pristup) koja je zbirni indikator mjere u kojoj je jedan projekat uspio smanjiti pritiske i prijetnje po zaštitu određene lokacije (izražen kroz TRA Indeks). staviti u funkciju održivog razvoja. Izvan područja Nacionalnog parka “Una” ostaju zone Orašca. na prihvatljiviji način. čiji su efekti lako mjerljivi financijskim profitom. te se tako očuva i zaštiti najvrijedniji dio Une na potezu Ripča. te turizma. kao i na prostoru platoa. time se ne isključuje mogućnost da se dijelovi same rijeke Une između Lohova i Bihaća ne uvedu u kategoriju zaštite spomenika prirode.stvaranjem uslova i usmjeravanjem lokalnog stanovništva na unaprijeđenje i razvoj eko-poljoprivrede i stočarstva na ovom području. a prostor između rijeke Unac i Krka može se. 254 . te ako im se namijeni uloga zaštitnih ili tzv. ako su usklađeni s regionalnim specifičnostima i lokalnim vrijednostima.nih privrednih djelatnosti. prvenstveno moramo pretpostaviti i sagledati sve prijetnje u širem kontekstu i napraviti prioritetizaciju tih prijetnji. Najnovijim istraživanjima i valorizacijom prostora u postupku izrade Prostornog plana. Međutim. U cilju procjene mogućnosti efekata smanjenja prijetnji. uočavamo razliku koja se očituje u nemogućnosti preciznog definisanja. mjerljivost ovakvih projekta je dosta složenija. Instrumenti i kriteriji za praćenje efektivnosti uspostave i napretka u upravljanju zaštićenim područjima Svaki projekat zaštite ima za cilj da nešto promijeni i utiče na neko stanje ili uslov. u operativnom smislu. To podrazumijeva utvrđivanje stanja na koje želimo ostvariti uticaj svojim konkretnim projektom zaštite. pokušava i treba postići? Zato su stručnjaci Svjetske banke razvili metodologiju i kriterije.100 ha.400 ha i Ripča.

Mjerenjem svih pretpostavljenih prijetnji. zbog svoje pragmatičnosti treba primjenjivati na sve institucije. 255 . kako bismo dobili početno stanje promatranog područja. 9. jer se na tom osnovu može procijeniti i ukupni napredak na postizanju zaštite praćenjem mjere (TRA Indeksa) u kojoj su smetnje smanjene. odnosno pejsažna specifičnost i izvornost lokacije ili staništa koje se želi zaštititi. Ovaj TRA model za Procjenu smanjenja prijetnji i praćenje efektivnosti uspostave zaštićenih područja. dobije se indirektna mjera uspjeha zaštite. 6. Svako uništenje biodiverziteta je potaknuto od ljudi Sve prijetnje po biodiverzitet na datoj lokaciji se mogu identifikovati Promjene u svim prijetnjama se mogu mjeriti ili procijeniti TRA pristup za praćenje i mjerenje uspjeha projekta je na osnovu gornjih pretpostavki razvio način praćenja na tzv TRA radnim listovima koji ima 10 koraka. profitne i neprofitne organizacije i donatore. 8. 4. 3. 7. Zato osnovni koncept TRA pristupa ima unaprijed postavljen cilj . Izračunati TRA Indeks TRA pristup je najkorisniji ukoliko se prođe prvih 7 koraka na početku svakog projekta. 2. odnosno zadataka kojima treba: 1. TRA pristup za praćenje i mjerenje uspjeha projekta zasnovan je na tri osnovne pretpostavke: 1. 3. 2. Napraviti ocjenu ciljnog stanja i opis postojećeg (nultog) stanja Napraviti listu svih direktnih prijetnji na obrascu TRA Radnog lista sa objašenjenjem svih pobrojanih prijetnji i prijedlogom njihovog smanjenja Definisati prijetnje i šta znači smanjenje prijetnje za 100% Rangirati svaku prijetnju u području Rangirati intenzitet svake prijetnje Rangirati svaku prijetnju po hitnosti Zbrojiti rezultate rangiranja Utvrditi mjeru u kojoj je svaka prijetnja smanjena Izračunati sirov rezultata 10.pokušati identifikovati sve prijetnje po biodiverzitet i okoliš u regiji. 5.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Najčešće u praksi pretpostavljamo da je ciljano stanje biodiverzitet ili druga prirodna vrijednost i izvornost. koji na bilo koji način učestvuju u financiranju i potpomaganju projekata zaštite unutar zaštićenih područja.

U prioritetne radove i mjere za nadzor. Prioritetizacija zadataka u postizanju napretka unutar zaštićenog područja Nacionalnog parka Una Za zaštitu i očuvanje područja NP Una potrebno je uspostaviti značajan sistem nadzora. KORAK 7. za što je potrebno osigurati dovoljna sredstva. te organizovati i održavati sistem za intervencije kod iznenadnih događaja.TRA pristup za mjerenje uspjeha zaštite ne prestavlja direktno i precizno mjerenje stanja. 5. Za sve navedeno potrebno je u najkraćem roku osigurati i potrebnu infrastrukturu i financijska sredstva za potrebe obavljanja djelatnosti koje su date u nadležnost upravi NP. 4. kako bismo došli do ukupnog rangiranja. upravljanja i korištenja prostora. pretpostavlja zbrajanje rezultata rangiranja po tri osnovna kriterija (površina + intenzitet + hitnost) u svim kolonama.gdje smo sada? PLANIRANJE – gdje želimo biti? INPUTI – šta nam nedostaje i na koji se način vrši raspodjela sredstava? PROCESI – upravljačke aktivnosti i kako ćemo to postići? AUTPUTI – koji su postignuti rezultati? ISHODI – kakva je procjena postignutih rezultata? 6. može trajati i 4 – 5 godina. ali i provoditi preventivne mjere. Zato se praćenje efektivnosti upravljanja zaštićenim područjima mjeri postignutim rezultatima utemeljenim na nekoliko osnovnih analiza ocjene nultog stanja i krajnjeg ishoda poduzetih aktivnosti. dajući odgovore na nekoliko osnovnih pitanja: 1. 3. 2. kontrole. te nadzirati sve korisnike u zaštićenom prostoru. kontrolu i upravljanje prostorom NP ulaze: 256 . ali je ipak praktična i rentabilna metoda davanja naznaka da li projekat ispunjava postavljene ciljeve zaštite ili ne. 6. KONTEKST . ili najmanje 4-5 miliona KM. Uspostava “upravljačko-nadzorničke” infrastrukture i uspostava istraživačkog centra po predviđanjima i iskustvima drugih zaštićenih područj. Ove radove i aktivnosti treba da provodi Uprava NP. čiji je osnovni zadatak pratiti stanje i reagovati na sve uočene negativne promjene.

odnosno FBiH.  U saradnji sa Republikom Hrvatskom treba usaglasiti. podrazumijeva uspostavu informatičkog sistema povezanog sa sistemom monitoringa. Uspostava malograničnih prelaza podrazumijeva izgradnju bar još jednog pješačkog i kolskog mosta na dijelu između Štrbačkog buka i Ličke kaldrme. na području samog Nacionalnog parka potrebno je. te izradu prateće dokumentacije za upravljanje. nabavku i ugradnju manjih uređaja za biološko prečišćavanje otpadnih voda. koji podrazumijevaju stvaranje pretpostavki i uslova za održivu poljoprivrednu proizvodnju na principima ekološke proizvodnje zdrave hrane  Ovi projekti se mogu realizovati i financirati po principu javno-privatnog partnerstva i kreditnih olakšica u kojima bi uprava parka. rampi i obilježavanje nadzornih tačaka. bolesti biljaka i životinja. uključujući i Plana upravljanja NP Una. poplave. preuzela plaćanje kamata na kredite. nabavku vozila i neophodne opreme. a Prostornim planom moraju biti definisani mjesto. Prema zaključcima Studije izvodivodti NP Una i najnovijim analitičko-istraživačkim radovima. postavljanje tabli. u prvoj fazi uspostave NP Una. provesti sljedeće zahvate i mjere za unapređenje osnovne komunalne infrastrukture i mjere za poboljšanje stanja u prostoru:  Na osnovu urađenog master plana i Studije odvodnje otpadnih voda opštine Bihać. oznaka.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Organizovanje i uspostava uprave NP i njene prateće infrastrukture.  Uspostava i održavanje nadzorno-kontrolne infrastrukture podrazumijeva blagovremenu uspostavu nadzorničke službe.  Rješavanje odvodnje otpadnih voda u Drvaru i Kulen Vakufu podrazumijeva planiranje. izgradnju i uređenje objekta uprave. 25 .  Pokretanje drugih preventivnih programa za zaštitu voda i zemljišta. opremanje uprave. kao i uspostavu istraživačkog centra sa specijalizovanim laboratorijima i uspostavu komunikacijskog sistema i sistema za intervencije. što podrazumijeva uspostavu pratećih službi. održavanje i razvoj sistema upravljanja. neophodno je u najkraćem roku pristupiti izradi idejnih i izvedbenih projekata odvodnje otpadnih voda Martin Broda i Kulen Vakufa. način i uslovi izgradnje malograničnih prelaza u cilju komunikacije i slobodnih veza lokalnog stanovništva sa svojom rodbinom i posjedima u Republici Hrvatsko i obratno.  Održavanje sistema za poduzimanje potrebnih mjera u izvanrednim okolnostima kao što su požari.

može se zaključiti da gazdovanje ovim značajnim ribolovnim revirom nije bilo u skladu sa uslovima iz ribolovne osnove. filozofiju i politiku.000 komada mlađi lipljana veličine 10-20 cm i sa 50. uređenja i održavanja obala i korita rijeke Une na potezu Martin Brod – Kulen Vakuf. kako bismo dugoročno spriječili dalje štete po okliš i krajolik. uslovno rečeno. kompletiranje i uvezivanje turističkuih ponuda nacionalnih parkova R Hrvatske i BiH. kroz definisanje projekcije antropogenih zahvata kroz proces poribljavanja. treba da trasira puteve za uspostavu budućeg regionalnog parka. smatramo neophodnim uraditi i “Studiju dozvoljenog stepena uplitanja čovjeka u prirodu“ zbog činjenice da postoje predjeli NP Una gdje uslovno rečeno “PRIRODA DIJELI KARTE“.  Smatramo vrlo hitnim uraditi ozbiljnu Studiju zaštite.  U tom i širem kontekstu zaštite i unapređenja pejsažnih vrijednosti zona zaštite. globalizacija ne znači potpadanje pod tuđi uticaj. kroz provođenje propisanih mjera iz ribolovno-privredne osnove.  Održavanje postojećih prirodnih. kao i nekontrolisano divljanje vegetacije i 25 .  Dosadašnji rezultati pokazuju da prirodni prirast ne pruža dovoljnu bazu za redovne izlove imajući u vidu broj sportskih ribolovaca i intenzitet izlova u ribolovnom reviru unutar NP Una. vodenih i šumskih ekosistema.  Poribljavanje se mora vršiti isključivo autohtonim vrstama potočne pastrmke i lipljana. jer je poribljavanje autohtonim lipljanom daleko ispod planiranog broja komada i manje je od 5%. izvornostii razvojnosti susjednih zaštićenih područja i država u cjelini. sanacije.  Ova.000 komada potočne pastrmke.  Ovo prvenstveno podrazumijeva dosljedno provođenje svih uslova utvrđenih ribolovnom osnovom koji garantuju očuvanje stanja ribljeg fonda u rijeci Uni. pa je neophodna intervencija uprave Parka. odnosno TRANS PARKA između dviju susjednih država. Provjerom podataka o provedenom poribljavanju. ponekad na štetu ekosistema i pejsažne raznolikosti. Regionalna saradnja. nego otvaranje puteva koegzistencije i zajedničkih interesa utemeljenih na prihvaćenim principima cjelovitosti. šumsko-privredne i lovno-privredne osnove. u cilju dugoročne brige i racionalnog iskorištavanja ihtiofonda.  Za pet proteklih godina trebalo je područje NP Una biti godišnje poribljeno sa 30.  Mnogo je mjesta i primjera gdje naplavine pijeska i šljunka uzrokuju nekontrolisane devastacije obala.

sufinanciranja. koordinirano uraditi i konkretne programe edukacije. kroz organizaciju raznih seminara.  Osnivač i uprava NP Una moraju participirati i u drugim kulturno-edukativnim programima i pomoći u otvaranju muzejskih prostora i zbirki. marketinga. skladište. koji moraju biti ugrađeni u Prostorni plan NP Una i Plan upravljanja NP Una. a u funkciji su održivog razvoja i unapređenja poljoprivrede i stočartstva (krave radi ispaše. 25 . Na približno oko 90% površina. koje se već uspješno realizuju u okviru ustanove za nezbrinutu djecu “DUGA“ i novoosnovane Kolonije slikara i skulptora u Kulen Vakufu. u cilju brendiranja poljoprivrednih proizvoda iz NP Una.  U cilju zaštite i samoodržanja ekosistema.  Ovo se najlakše postiže kroz projekte komasacije usitnjenih poljoprivrednih posjeda i programe edukacije stanovništva. kreditiranja i drugih poticajnih mjera. certifikacije. kojima će se omogućiti certifikovanje odnosno markiranje svih proizvoda zaštitnim znakom NP Una. biće neophodno za potrebe lokalne zajednice i lokalnog stanovništva. oprema). kurseva i ljetnih škola.  Vizuelno obrazovanje kao faktor očuvanja čovjekove sredine mora biti utemeljeno u svim obrazovnim projektima i edukaciji lokalnog stanovništva i mladih posjetitelja NP Una. te erozijskih procesa u slivnom području (posebno na području Drvara).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stvaranje prašumskih predjela u pejsažno najkvalitetnijim i najvrijednijim dijelovima vodotoka sa bogatim slapovima i sedrenim barijerama. a koze radi sprječavanja divljanja i prorjeđivanja vegetacije u cilju očuvanja pejsažnih vrijednosti krajolika uz rijeku Unu).  Osmišljavanje i pokretanje održive i ekološke poljoprivredne proizvodnje. neophodno je uvođenje održive poljoprivredne proizvodnje i na oko 10% obradivih površina ekološke proizvodnje. neophodno je analizirati i potrebu interventnog unosa određenih domaćih životinjskih i biljnih vrsta koje regulišu procese i održavaju prirodnu ravnotežu u strogo zaštićenim dijelovima prirode.  Razvoj seoskog i eko-turizma mora biti zasnovan na Strategiji razvoja ekoturizma i Master planu razvoja turizma u NP Una.  Ovo zahtijeva studiozan pristup analizi uočenih promjena i hitno pokretanje programa sanacije zatečenih onečišćenja vodotoka i zemljišta.  Na osnovu jasnih strateških opredjeljenja i plana upravljanja. kao i davanje poticajnih sredstava. te nabavu neophodne poljoprivredne i privredne infrastrukture (hladnjača.

najvećim dijelom. to je provođenje globalne. koju baštini i prenosi kao svoje kulturno naslijeđe potomcima – oplemenjenu.  Dimenzioniranje kapaciteta unutar zona mješovite namjene mora biti determinisano dozvoljenim koeficijentom opterećenosti određenih područja temeljnog fenomena.  Samo prostorno planiranje sa jasnim i detaljnim zoning planom i jasnim razgraničenjem i dimenzioniranjem svih osnovnih i pratećih funkcija i sadržaja unutar zaštićenih područja. u prvenstvenoj nadležnosti i obavezi Fedracije BiH. kao i organizovanje uprave NP UNA i njene infrastrukture. ustvari. uslovljeno optimalnim ekološkim kapacitetom prihvata prostora Martin broda i Štrbačkog buka. 7. kulturnh. a ne obezvrijeđenu.  Kako je područje posebnih obilježja “Sliv rijeke Une“ utvrđeno područjem od značaja za Federaciju BiH. radi o odnosu čovjeka i prostora. istorijsku sredinu. nego čovjekovu. receptibilnost prostora nacionalnog parka treba dati osnovne elemente za utvrđivanje maksimalne opterećenosti posjetiocima. 260 . sa naglaskom na područja stroge i usmjerene zaštite i područja usmjerenog razvoja unutar NP Una. a pomoć lokalne zajednice ne smije izostati i mora biti u funkciji osnovnih ciljeva i razloga uspostave NP Una. dimenzioniranje mora biti. sportskih i rekreativnihi manifestacija mora biti u direktnoj nadležnosti ili pod kontrolom uprave NP Una. a u konkretnom slučaju. može postati instrumentom sprječavanja konflikata i smanjenja pritisaka unutar zaštićenog područja. Uprava NP Una mora podržati napore MZ Kulen Vakuf na pokretanju programa i projekata restauracije i zaštite kulturno-historijskih spomenika na području NP. nacionalne. (Ostrovice i Havale) kao i drugih spomenika u širem okruženju. jer su interesi i benefiti lokalnoj zajednici i lokalnom stanovništvu najveći. jer se u korištenju prostora. Zaključak  Odnos ekonomije i ekologije u budućem razvoju ne bi se smio zasnivati na principu međusobne borbe. u kojem čovjek ima svoju ne samo životnu sredinu. odnosno federalne politike zaštite prostora.  Organizacija svih komplementarnih turističkih programa. već na uzajamnoj koegzistenciji i razvijanju društvene sposobnosti za prihvatanje filozofije i prakse održivog razvoja u korištenju prostora i kreiranju prostornih planova zaštićenih područja.  Drugim riječima.

moramo prihvatiti i istinu na koju je često ukazivao jedan od najvećih mislilaca. a ostalih zona sekundarno. odnosno brojnosti učesnika.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja a vanjska turistička potražnja poslužit će za dimenzioniranje minimalnih turističkih kapaciteta. Konjic 2004. Sarajevo 1998. I na kraju. Branislav Krstić. Tuzla 2000. nego mora biti edukacija. Ovo uz napomenu da se to dimenzioniranje primarno mora vršiti u odnosu na ekološki kapacitet i koeficijent opterećenosti zone temeljnog fenomena. Bihać-Zenica 2000 Rijeka bez povratka-Ekologija i politika velikih brana. Zagreb 2005. dobro je prisjetiti se i velikih misli bosansko-hercegovačkog filozofa i akademika Abdulaha Šarčevića:  MIR MEĐU LJUDIMA NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA PRIRODOM!  MIR SA PRIRODOM NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA ZEMLJOM!  MIR SA ZEMLJOM NIJE MOGUĆ BEZ MIRA SA NEBOM! Literatura Čovjek i prostor. godina Ekonomija i ekologija. Sarajevo 2000. godina Zaštita okolice. Ratko Banović. Ante Marinović-Uzelac 261 . Bajro Golić. Emanuel Kant. Sarajevo 1994. obrazovanje i kvalitet doživljaja prirode u njenom punom i izvornom kapacitetu. NP Plitvička jezera 1974.  U tom kontekstu. Mustafa Omanović. Bajro Golić. Mehmed Bublin. metoda dimenzioniranja cjelokupne turističko-rekreacijske opremljenosti kapacitetima i sadržajima. Sarajevo 1982. godina Saobraćaj i prostor. godine Plitvička jezera-čovjek i priroda.  Zbog toga. godine Prostorno planiranje-prirodni rezervati.  Cilj svih masovnih manifestacija i okupljanja unutar NP Una ne smije primarno biti profit zasnovan na kvantitetu. vjerujući u našu spremnost da izgradimo spostveni moral i filozofiju održivog razvoja i prihvatajući jedinstvo čovjeka i prostora. mora se temeljiti na procjeni ekološkog kapaciteta prostora više nego na analizi jednostavnog prostornog kapaciteta. godina Ekonomika prostora. Fondacija Heinrich Boll. prostor nacionalnog parka ne smije se nikad smatrati izrazito i u cjelosti turističkim područjem. Prirode i Stvoritelja. da: “SAMO DVIJE STVARI ZADIVLJUJU ČOVJEKA: ZVJEZDANO NEBO NAD NAMA I MORALNI ZAKON U NAMA“ U duhu filozofije održivog razvoja. godine Energija i ekologija u održivom razvoju BiH. godine Studija izvodivosti Nacionalnog parka Una.

.

Vladimir Kušan & al.). U radu je prikazano i vrednovanje šireg prostora s obzirom na kopnenu bioraznolikost (s ciljem određivanja prioritetnih područja za kartiranje staništa. Sažetak Sukladno brojnim međunarodnim aktima. Zrinka Mesić.hr 263 .hr. Institut Ruđer Bošković.o. oantonic@irb. ostale detaljne obrade i izradu pro1 Vladimir Kušan.-200. Hrvatska. e-mail: vkusan@oikon. Hrvoje Peternel. Svi kartirani tipovi staništa usklađeni su s Nacionalnom klasifikacijom staništa (NKS) razvijenom u sklopu istog projekta (uključujući sustav za rekodiranje u druge međunarodne standarde poput EUNIS.o. godine. Oikon d.hr.hr. Spomenute karte staništa (u mjerilu 1:100.000) i NKS sastavni su dijelovi hrvatskog Zakona o zaštiti prirode i službeni su izvori podataka za procjene utjecaja na prirodu i okoliš u Hrvatskoj.o. s minimalnom površinom kartiranja (MPK) od 9 ha.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja KARTIRANJE STANIŠTA ZA POTREBE ODRŽIVOG RAZVOJA I ZAŠTITE PRIRODE – ISKUSTVA IZ HRVATSKE U RAZDOBLJU 2000. kartiranje staništa postaje jedan od preduvjeta održivog razvoja i zaštite prirode. Ovaj rad prikazuje aktivnosti povezane s kartiranjem staništa u Hrvatskoj koje su provedene u OIKON d.o. Staništa morskog bentosa kartirana su sintezom postojećih prostornih podataka i numeričkog modeliranja u okviru GIS-a. uz podršku intenzivnog terenskog uzorkovanja. PHYSIS i dr. Institut za primijenjenu ekologiju. – Institutu za primijenjenu ekologiju u razdoblju od 2000. Prikazano je kartiranje staništa na cjelokupnom državnom teritoriju Hrvatske. Na kopnenom dijelu kartiranje je izvedeno klasificiranjem i interpretiranjem Landsat ETM+ satelitskih snimki. do 2008. zmesic@oikon. Oleg Antonić. hpeternel@oikon. Staništa površine manje od MPK djelomično su obrađena i prikazana zasebno kao linije i točke.

zaštita prirode sve više zahvaća cjelokupnu biološku i krajobraznu raznolikost. terensko uzorkovanje. prostorna varijabilnost. Sveeuropska strategija očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti (1995. GIS. mjerilo 1:25000 ili detaljnije) koje će poslužiti kao temeljne podloge prilikom izrade planova upravljanja. i 2008. zaštitu okoliša.grama održivog razvoja). staništa morskog bentosa. – Institutu za primijenjenu ekologiju u razdoblju između 2000. Zbog toga inventarizacija i kartiranje staništa postaje jedan od preduvjeta održivog razvoja i zaštite prirode. dok Konvencija o biološkoj raznolikosti (1992.o. te važnost provođenja tih mjera od strane svih korisnika prostora i prirodnih dobara.25 ha ili manje. prostorno modeliranje. numerička klasifikacija. daljinska istraživanja. zaštićena područja Uvod Uz tradicionalne metode poput uspostave zaštićenih područja i zakonske zaštite divljih svojti.) ističu nužnost integracije mjera očuvanja bioraznolikosti i staništa u sve sektorske djelatnosti. što je ujedno i preduvjet za zaštitu divljih svojti koje su o tim staništima ovisne. prostorno planiranje. Ključne riječi: bioraznolikost. kopnena staništa. LandsatETM+. godine.).-2004.o. Iskustva s ovih projekata detaljnog kartiranja ukazuju na problem mozaičnih površina i na povezanost točnosti karata i odabrane MPK.) i Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (1999. kao i karte staništa izrađene za 14 zaštićenih i drugih značajnih područja (MPK 2. Osnovni motiv za pokretanje projekta bila je svijest naručitelja o tome da je prostorna razdioba staništa temeljna podloga za zaštitu prirode općenito. Ovaj je rad kratak prikaz projektnih aktivnosti povezanih s kartiranjem staništa u Hrvatskoj koje su provedene u OIKON d.) Općeniti cilj projekta.). Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000. Očuvanje staništa važnih za zaštitu prirode ističe i europska Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (1992. prostorno orijentirane baze podataka. To se posebno očituje u zaštiti staništa (bez obzira nalaze li se ona u zaštićenim područjima ili izvan njih). koji je pokrenulo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. bio je kartiranje staništa na cjelokupnom državnom teritoriju i uspostava digitalne. gospodarenje prirodnim resursima na načelima održivog razvitka. provođenje novog Zakona o zaštiti prirode (tada još u nacrtu). kao i za cijeli 264 .

što je omogućilo istovremeno korištenje i sintezu brojnih prostornih podloga iz različitih izvora koje su se odnosile na projektni zadatak. rješavanje konflikata među strukama u zahtjevima prema prirodnim resursima i slično. Dobiveni su rezultati zatim prostorno generalizirani na zadanu minimalnu površinu kartiranja (MPK) od 9 ha (usporedi Slike 2A i 2B). geokodiranja. Glavni izvor prostornih podataka bile su satelitske snimke Landsat ETM+ (proljetni i jesenski set. Horvat 1962. a tako dobiveni poligoni interpretirani su pomoću intenzivnog terenskog uzorka (Slika 2C). Za fino razlučivanje nekih klasa koje se između sebe nisu dovoljno razlikovale na satelitskim snimkama (npr. koji su u sljedećem koraku svaki zasebno klasificirani nekontroliranom klasifikacijom na podtipove (primjer na Slici 2A). Korištenom metodologijom kartiranja mnogostruko su smanjeni troškovi i potrebno vrijeme izvođenja radova u odnosu na klasične metode vegetacijskog kartiranja (vidi npr. projektiranja infrastrukturnih objekata. Slika 1 A (lijevo) – prikaz prostornog pokrivanja za korištene jesenske snimke Landsat ETM+.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja niz specifičnih primjena. U kabinetskom radu korištene su relevantne metode georeferenciranja. poput izrade studija utjecaja na okoliš. 1994. geografskih transformacija i numeričke obrade podataka u okviru Geografskog informacijskog sustava (GIS).). Na kopnenom dijelu teritorija satelitske su snimke pomoću kontrolirane klasifikacije u prvom koraku klasificirane u glavne tipove zemljišnog pokrova (primjer za šume na Slici 1B). B (desno) – rezultat kontrolirane klasifikacije (granica područja pod šumom) za dio Slavonije (zelena linija) prikazan na kolor kompozitu satelitske snimke LandsatETM+. ekološki vrlo različiti 265 . uz korištenje GPS tehnologije. Lillesand & Kiefer.). vidi Sliku 1A). koje su analizirane standardnim metodama digitalne obrade slike i numeričke klasifikacije (vidi npr.

B (desno) – prostorna razdioba osnovnih tipova morskog bentosa u cirkalitoralu i batijalu. 2000. B (sredina) – nakon generalizacije na MPK (crne linije predstavljaju granice poligona). Slika 2 A (lijevo) – prostorna razdioba tipova šuma dobivena nekontroliranom klasifikacijom (izrez za dio Dalmacije) prije generalizacije na MPK. 266 . digitalni model terena. te cijeli niz procjenitelja prostorne raznolikosti). te numerički model prostorne razdiobe bioklimatskih zona u Hrvatskoj (Antonić & al. Procijenjena je i varijabilnost unutar kartiranih poligona staništa pomoću prostorne statistike rezultata kontroliranih klasifikacija (uz svaki kartirani poligon u prostornoj bazi podataka pridruženi su podaci o udjelu površina pod pojedinim glavnim tipom zemljišnog pokrova. karte klimatskih pokazatelja. Slika 3 A (lijevo) – prostorna razdioba staništa vodotoka za dio središnje Hrvatske (različite boje linija prikazuju različite stanišne tipove). C (desno) – indikativna prostorna razdioba 5233 lokaliteta na kojima su prikupljani terenski podaci za potrebe interpretacije rezultata klasifikacije satelitske snimke sa stajališta pripadnosti pojedinim staništima (za nepokrivena područja postojale su informacije o miniranosti terena)..).tipovi staništa čistih bukovih šuma) korištene su (izravnim uvidom pri interpretaciji) geološke i litološke karte.

nagib morskog dna. uz minimalnu dužinu kartiranja od 300 metara. Potencijalno rasprostranjenje staništa stijena i točila kartirano je uz korištenje digitalnog modela nagiba terena. ekspertnog znanja. uz korištenje prostornog modeliranja pomoću neuronskih mreža (vidi npr. Donja granica infralitorala određena je batimetrijski. Patterson 1996). srednja sezonska temperatura mora i jačina pridnenih struja (dobivene matematičkim modelom) i odabrani spektralni kanali LandsatETM+ (vidi BakranPetricioli & al. jednako kao i granica cirkalitorala i batijala. te je izrađena inicijalna baza podataka o tipovima staništa na primjernim lokalitetima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izdužena staništa koja u prirodi rijetko prelaze korištenu MPK kartirana su kao linije.. cirkalitoralne biocenoze i batimetrija) u okviru GIS-a (Slika 3B). Za potrebe kartiranja lokaliteta razvijena je programska aplikacija s web sučeljem koja omogućuje interaktivni on-line unos lokaliteta uz izbor tipa staništa i pripisivanje geografskog položaja (Slika 4). udaljenost od obale. 2006.). 26 . Slika 4 Pogled u dio korisničkog sučelja programske aplikacije razvijene u sklopu projekta za interaktivni on-line unos koordinata lokaliteta s odabirom tipa staništa. te postojećih litoloških i geomorfoloških podataka. Staništa morske obale (supralitoral i mediolitoral) kartirana su u funkciji obalne litologije i prostorne razdiobe naseljenih mjesta duž obale. Staništa kopnenih vodotoka (Slika 3A) kartirana su na temelju literature. Infralitoral je kartiran pomoću prostornog modeliranja neuronskim mrežama. Tipovi infralitoralnih staništa određeni na terenu predstavljali su zavisnu varijablu. dok su kao nezavisne varijable korišteni: digitalni model dubina mora. koji su kartirani preklapanjem postojećih podloga (litologija.

erodirana područja.. što se očituje u vrlo bogatoj postojećoj literaturi.eu. morao je biti definiran pomoću opisa prisutnih okolišnih značajki ili procesa koji su ih stvorili (npr. 2005a.).. 4) Klasifikacija morskih staništa prema Barcelonskoj konvenciji (UNEP (OCA)/MED 1998 i 2000) te 5) Vegetacijska karta Europe (Bohn & al. 2) EUNIS (http://eunis. U ranoj fazi projekta “COAST“.. sukladno činjenici da su prema načelima te škole na teritoriju Hrvatske provedena brojna istraživanja vegetacije tijekom prošlog stoljeća. Onaj relativno mali broj staništa bez vaskularne vegetacije. gdjegod je to bilo moguće. poslužile dominantne biološke vrste čija prisutnost znatno utječe na značajke samog staništa (edifikatori). Izrađene karte staništa (u mjerilu 1:100 000) i NKS sastavni su dio Zakona o zaštiti prirode RH i službene su podloge za procjene utjecaja na prirodu i okoliš u RH. jsp). Više detalja o radovima na projektu “Kartiranje staništa RH“ i dobivenim rezultatima može se naći u Antonić & al. Pri tome je fitocenološki hijerarhijski sustav podređen potrebama praktične primjene. Za staništa koja nisu mogla biti definirana uz pomoć fitocenološkog pristupa. 2005b. bilo je potrebno odrediti prioritetna područja (s obzirom na kopnenu bioraznolikost) koja bi u kasnijim fazama projekta bila detaljno obrađena (uključivši kartiranje staništa) i obuhvaćena provedbom programa održivog razvoja. a zatim bioindikatori u užem smislu. odnosno vrste tipične za pojedina staništa. itd. U sklopu projekta izrađen je i sustav za rekodiranje NKS-a u druge međunarodne standarde i to: 1) PHYSIS (Devillers i Devillers-Terschuren. koji se bavi problemom održivog razvoja i zaštite prirode u četiri dalmatinske županije.Svi spomenuti tipovi staništa usklađeni su s Nacionalnom klasifikacijom staništa (NKS) razvijenom u sklopu istog projekta (usporedi Antonić & al. 3) CORINE Landcover (Bossard & al. koje nije bilo moguće definirati na temelju edifikatora ili bioindikatora. što znači da pojedini dijelovi hijerarhijskog sustava nisu u korelaciji s razinama NKS-a.. kao temelj klasifikacije poslužila je fitocenološka klasifikacija (prema fitosociološkoj školi Zürich-Montpellier). 2002). kao i ostatak Mediterana. 2000). kao kriterij za klasifikaciju su. pod stalnim čovjekovim utjecajem već više od 2000 godina što je u mnogome utjecalo na 26 . izgrađena i industrijska područja.int/habitats. požarišta.). Dalmacija je. 2001). Za staništa obrasla vaskularnom vegetacijom. 2000).eea. Valorizacija bioraznolikosti odabranih područja Sve brže i dramatičnije promjene u okolišu dovele su do toga da jedan od glavnih ciljeva zaštite biološke raznolikosti postaje određivanje prioritetnih područja i razvoj strategije njihovog upravljanja (Sarkar & al.

ugrožene. Dobivene vrijednosti klasificirane su u četiri klase (s obzirom na medijan. kritično ugrožene. Osnovni problem prilikom svake analize i procjene bioraznolikosti predstavlja količina i kvaliteta postojećih podataka. Beazley & al.. 2005) poseban značaj dan je stanišnim tipovima i endemičnim vrstama koje su rasprostranjene na malom području u odnosu na šire rasprostranjene tipove i vrste. i uz ekspertne prosudbe o konkretnim staništima. endemičnost i stupanj zaštite prema Konvenciji o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (ukupno 121 vrsta). za procjenu bioraznolikosti korištene su tri skupine podataka: 1) podaci o staništima (preuzeti iz Karte staništa RH) koji su uključivali sva prirodna i poluprirodna staništa kartirana s minimalnom površinom od 9 ha. koji se obično odnose samo na neke taksonomske skupine. U spomenutom projektu. 26 . ukupan broj stanišnih tipova. izvršena delineacija poligona (Jelaska & al. stijene. te “linijska“ (vodeni tokovi. te raznolikost staništa. te biologiji i ekologiji pojedinih vrsta. te ugroženih i međunarodno zaštićenih (Bernska konvencija. ugrožene i rizične vrste). te donji i gornji kvartil) koje su poslužile za rangiranje kvadranata prema stupnju bioraznolikosti. Direktiva o staništima) biljnih i životinjskih vrsta i 2) rijetkost (rarity) stanišnih tipova i endemičnih predstavnika flore i faune.). obale) i “točkasta“ staništa (lokve. Valorizacija prostora i određivanje prioritetnih područja provedeni su u okviru GIS-a. pet parkova prirode i jedno ramsarsko područje (ušće Neretve). mscr. točila. Tako su dobivene poligonske teme (Slike 5A-C) na temelju kojih su postupkom preklapanja definirana područja prioritetna (po kriteriju ukupne bioraznolikosti) za detaljnu obradu i provedbu programa održivog razvoja. 2) floristički podaci (preuzeti iz “Flora Croatica Database”) koji su obuhvaćali vrste klasificirane kao izumrle. mnogi autori koriste princip komplementarnosti i indikatorske skupine s ciljem prikazivanja ukupne bioraznolikosti (Margules & al. Na ovome se području nalazi najviši vrh Hrvatske (Dinara). Zatim je na osnovi odabranih kvadranata s najvećim stupnjem raznolikosti. pri čemu su za svaki kvadrant mreže izračunati: 1) bogatstvo (richness) tj. Za razliku od uobičajenog prikaza rijetkosti (vidi npr. četiri nacionalna parka. 2002).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja izgled krajolika. špilje i ostala staništa s površinom manjom od MPK). Kako bi ovaj problem prevladali. kritično ugrožene. Prostorna razdioba svih korištenih podataka prikazana je na MTB/4 mreži. rizične (ukupno 143 vrste) i endemične (165 vrsta) i 3) faunistički podaci (preuzeti iz Crvenog popisa ugroženih životinja Hrvatske) koji su obuhvaćali status ugroženosti (izumrle. a često i ne pokrivaju čitavo područje od interesa.

000 s minimalnom površinom kartiranja od 2. Za područje parka prvo je napravljena vegetacijska karta (Jelaska et. Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje obuhvaća brdsko područje izuzetne krajobrazne vrijednosti. itd. postojanje jasnog i vidljivog pritiska na bioraznolikost. A (gore lijevo) – područja s najvećom stanišnom raznolikošću. postojanje zainteresiranosti lokalne samouprave za aktivnosti projekta. Park prirode Lonjsko polje obuhvaća najveće (506 km2) zaštićeno močvarno i poplavno područje u 20 . Pri definiranju prioritetnih područja (Slika 5D) korišteni su i dodatni kriteriji (npr. B (gore desno) – područja s najvećom faunističkom raznolikošću. Proteže se od 180 do 1178 m nadmorske visine i zauzima površinu od 348 km2. a kartirano je ukupno 17 tipova staništa. al. 2005). te potom karta staništa u mjerilu 1:25.-2008.). D (dolje desno) – područja odabrana kao prioritetna (preuzeto iz Nikolić & al. Kartiranje staništa u zaštićenim i drugim značajnim područjima RH (2003. 2005).25 ha. C (dolje lijevo) – područja s najvećom florističkom raznolikošću.) Za javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima tijekom navedenog razdoblja obavljena su četiri projekta kartiranja staništa.Slika 5 Područje COAST projekta (4 dalmatinske županije).

NP Plitvička jezera je područje poznato zbog ljepota sedrenih barijera nastalih biogenim procesima. Ovo područje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja dunavskom slivu. koji također značajno pridonosi biološkoj raznolikosti. a kartirana su 63 tipa staništa. što doprinosi velikoj raznolikosti stanišnih tipova. zanimljivo je i zbog svog specifičnog kulturnog krajobraza. Park prirode Učka obuhvaća homogeni planinski masiv smješten između Istre i Kvarnera. do ličkih krških polja. specifičan geomorfološki fenomen na kojem je zabilježeno više od 150 jama.5 ha prikazana su linijski ili točkasto). uz MPK od 1 ha za šumska. Osim velike visinske razvedenosti. Cijeli je park s okolnim zaštićenim područjima (ukupno 246 km2) kartiran u mjerilu 1:5000. NP Sjeverni Velebit obuhvaća područje velike raznolikosti krških fenomena. osim velikog značaja kao prebivalište ptica močvarica. bogato šumama bukve i crnog bora. Na 62 km2 kartirano je 20 tipova staništa. obilježavaju duboko urezani okomiti kanjoni i brojni krški oblici. Park prirode Medvednica obuhvaća brdsko područje dobro očuvanih prirodnih šuma i šumskih zajednica. od kojih se najviše ističe strogi rezervat “Hajdučki i Rožanski kukovi“. NP Paklenica se pruža od mora do najviših vrhova Velebita. Na području se nalazi i značajni krajobraz Klek. Na području od 1853 km2 zabilježeno je 160 stanišnih tipova. Velika visinska. Osim najviših vrhova Risnjaka (1524) i Snježnika (1505) u parku se nalazi i izvor rijeke Kupe. odnosno 0. Kartiranjem nadzemnih staništa ovog područja pronađeno je 37 stanišnih tipova. zbog kojih je zaštićeno cijelo slivno područje. ali i reljefna razvedenost uvjetovala je veliki broj stanišnih tipova (76) na površini od 95 km2.25 ha. Šire područje Ogulina (147 km2) poznato je po brojnim špiljskim sustavima. preko središnjeg grebena. Na 112 km2 zabilježeno je 66 tipova staništa. 21 .25 ha).25 ha – kartirana 63 tipa staništa. Na ovom su području – ukupne površine 228 km2 u mjerilu 1:25000 s minimalnom površinom kartiranja 2. Na površini od 301 km2 kartirana su 132 stanišna tipa. Područje parka kartirano je u mjerilu 1:25000 s minimalnom površinom kartiranja od 2. Ovo ramsarsko područje. Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m). a vršne dijelove karakteriziraju planinske rudine i bor krivulj. od mora na zapadu. NP Risnjak obuhvaća planinsko područje velike raznolikosti i očuvanosti šumskih staništa. U sklopu KEC (Karst Ecosystem Conservation) projekta kartirano je ukupno šest odabranih područja (sve u mjerilu 1:25000 uz MPK od 2. Proteže se od 120-1035 metara nadmorske visine. PP Velebit obuhvaća područje najveće hrvatske planine. ovo područje karakterizira i miješanje mediteranske i kontinentalne klime.5 ha za nešumska staništa (neka staništa manja od 0. a ukupno je kartirano 117 tipova staništa. Velika visinska razvedenost područja (130 -1401 metar nadmorske visine) uvjetuje veliku raznolikost staništa.

Na 120 km2 središnjeg dijela otoka zabilježen je 81 stanišni tip.Projekt COAST (Očuvanje i održivo korištenje bioraznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja) obuhvaća kartiranje staništa na pet područja (sve uz MPK od 2. Na većim otocima (Vis. upravljanje zaštićenim područjima i planiranje održivog razvoja. i to kako na državnoj tako i na lokalnoj razini potrebne detaljnosti. a jedno je područje (porječje rijeke Cetine) još u procesu kartiranja. Osim što se nalazi na prijelazu submediteranske i eumediteranske vegetacijske zone. te uz mjerilo 1:10000). Sve karte staništa izrađene za zaštićena područja poslužit će kao temeljne podloge za izradu planova upravljanja tim područjima. Na području Visa i pučinskih otoka. Na području otoka Mljeta (99 km2). kartirano je 45 stanišnih tipova. 22 . ali i nekoliko dobro očuvanih močvarnih područja. dok na Jabuci. stijena i točila često u prirodi zauzimaju manje površine od šuma. U estuariju Krke (122 km2) od Skradina do rta Braničevo (uključujući šire područje zaštićenog krajobraza ušća Guduće na sjeverozapadu. ukupne površine od 101 km2.-2008. Brusniku. S obzirom da staništa poput travnjaka. Osim toga se na kartama dodatno prikazuju stanišni tipovi za koje je utvrđeno da su rijetki i/ili ugroženi. te Morinskog zaljeva na jugoistoku) kartirana su 53 stanišna tipa. u sprezi s ciljanim terenskim uzorkovanjem. mogu u relativno kratkom vremenu osigurati značajnu količinu prirodoslovnih podloga nužnih za aktivnosti zaštite prirode i okoliša. Iskustva s ovih projekata detaljnog kartiranja ukazuju na problem mozaičnih površina i upućuju na zavisnost točnosti karata od odabrane MPK. te Veloj i Maloj Palagruži dominiraju elementi ljeti listopadne vegetacije. močvara. a koji u pravilu zauzimaju vrlo male površine (manje i od MPK). Pag je jedan od otoka s najvećom raznolikosti staništa. Ukupno je za izradu detaljnih karata staništa svih navedenih područja kartiranih u razdoblju 2003. u posljednje se vrijeme koriste različite MPK za nešumska i šumska staništa. najzelenijeg hrvatskog otoka. na terenu uzorkovano 7500 točaka.25 ha za šumska i 1 ha za nešumska staništa. njegovoj raznolikosti doprinosi ljudska aktivnost (brojni pašnjaci). Zaključak Daljinska istraživanja i GIS. zabilježena su 74 stanišna tipa. Karte staništa za četiri područja su završene. Svetac i Biševo) dominira eumediteranska vazdazelena vegetacija.

Federal agency for nature conservation. D. Drypis 1/1. (2000): Spatial distribution of major forest types in Croatia as a function of macroclimate. Tkalčec Z. & Devillers-Terschuren. D. Beazley.) (2000): Map of the natural vegetation of Europe.. Peternel H. 1 (www..... Natura Croatica 9. V.. S. Janeković.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 6 Zaštićena i druga značajna područja obuhvaćena detaljnim kartiranjem staništa. Bakran-Petricioli T. P. Austen-Smith Jr. European commission. Gollub.. Hećimović Ž. P... Alegro A. J. L. Ecological Applications. MacKinnon. Bakran-Petricioli. F... (2006): Modelling spatial distribution of the Croatian marine benthic habitats.. D. G.. Gottstein-Matočec S. A... Antonić O.) – pregled projekta. Križan.. O. Petricioli D...info)..-2004. Gottstein-Matočec S. Kušan. I.. Marki. (2005): Biodiversity considerations in conservation system planning: Map-based approach for Nova Scotia.. Grgurić Z. K. T. Križan. Pernar R. Bukovec.. Hatić D. Mrvoš D.. Petricioli. (2005b): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.. Modelling 191 (1): 96-105. 23 . Smandych. C. Janeković I.. Antonić. U. J. Antonić. Drypis 1/1. T. Bakran-Petricioli T.. Kušan V. Dujmović.Croatia. Devillers..info). P. O.... (Eds. Bukovec D.drypis.. Major Z.. Ecol.. 1-13.. 2 (www. and Hatić. 15(6): 2192-2208... D. Peternel H.. Bohn. Jelaska S. Križan J. Literatura Antonić O. Tkalčec S. J. Bukovec. Canada. & Hettwer. Kušan V. (2005a): Klasifikacija staništa Republike Hrvatske. Duinker.drypis. Snaith. (2001): Application and development of the Palaearctic habitat classification in the course of the setting up of the Emerald Project .

Aggarwal. D..167/4. D.. A. knjiga 30.S. Z. Jelaska. Acta Botanica Croatica.. (2005): Biodiversity in Coast project area and site selection. Journal of Bioscience.149/5. J. A. (2002): Place prioritization for biodiversity content. S. UNEP(OCA)/MED WG.303-311.. Major. V. G. Zagreb. Jelaska. (1996): Artificial neural networks. (2000): Rim.: Terrestrial Biodiversity Analyses in Dalmatia (Croatia) – complementary approach using diversity and rarity of dana (mscr. Margules. 37p. I. Italija. S. str. John Wiley & Sons. R. T. (2005): Vegetation mapping of Žumberak – Samoborsko gorje Nature Park. Jardas. Peternel. Pressey... Sarkar. D. New York. Peternel. Williams. Šerić Jelaska. JAZU... 27 (4) (suppl..S. Gužvica. Journal of Bioscience. Gužvica.. UNEP(OCA)/MED WG.. Croatia. Inc. J. 5-179. Margules. Kušan. P. G.W.H.R. H. C. Grgurić. Z.. Jelaska. L. Singapore. (1998): Hyeres. 2. V. I.L. D.. (2002): Representing biodiversity: data and procedures for identifying priority areas for conservation. Final report Summary.. Z. using Landsat 7 and field data. 27 (4): 309-326.. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. . Mihulja.R. T..Horvat. 24 . Peternel... Patterson. Major. V. Prirodoslovna istraživanja. Kušan. R.. Zeidler.. & Kiefer. Garson. Acta Biologica 2. Nikolić. Francuska.u postupku recenzije). H. Prentice Hall. (1994): Remote sensing and image interpretation. Nikolić. 2): 339-346. Suppl.. C. Lillesand.M. H. Kušan. T.

Marine benthic habitats were mapped by synthesis of existing spatial data and numerical modelling in the frame of GIS. additional detailed analyses and making the sustainable development programs) are also presented in the paper. Evaluation of wider region regarding the terrestrial biodiversity (followed by determination of priority areas for habitat mapping. supported by intensive field sampling. This paper presents activities related to mapping of habitats in Croatia.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja MAPPING OF HABITATS FOR NEEDS OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT AND NATURE PROTECTION – ExPERIENCE FROM CROATIA IN THE PERIOD FROM YEAR 2000 TO YEAR 200 Abstract According to numerous international acts. mapping the habitats becomes one of preconditions for sustainable development and nature protection. with minimum mapping unit (MMU) of 9 ha. – Institute for applied ecology during the period from 2000 to 2008. and official data sources for assessment of impacts on the nature and environment in Croatia. Habitats with area below MMU were partially processed and mapped separately as lines and points. PHYSIS. etc. Mapping of habitats for entire Croatian state territory is presented.). as well 25 . performed in OIKON Ltd. Terrestrial habitats were mapped by classification and interpretation of Landsat ETM+ satellite scenes. All mapped types were harmonized with Croatian National Habitat Classification (CNHC) which is developed in the frame of the same project (including the system of recoding into other standards like EUNIS. The mentioned habitat maps (in the scale of 1:100 000) and CNHC are integral parts of the Croatian Law on Nature Protection.

as habitat maps (MMU of 2,25 ha or less; scale 1:25000 or more detailed) made for 14 protected and other important areas (as the basis for making of management plans). Experiences gained in these projects point to the problem of mosaic areas and to the correlation between map accuracy and the chosen MMU. Key words: biodiversity, field sampling, GIS, LandsatETM+, marine benthos habitats, numerical classification, protected areas, remote sensing, spatial modelling, spatial variability, terrestrial habitats

26

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

ZAŠTIĆENA PODRUČJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA PLANIRANJE PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BIH
Hanka Mušinbegović Uvod

“Zemlja ne pripada čovjeku, čovjek je taj koji pripada Zemlji“ “Sve stvari su povezane kao krv koja sjedinjuje jednu familiju“ “Ono što se desi Zemlji desit će se i sinovima Zemlje“ “Nije čovjek istkao platno života, on je samo jedna nit. Ono što čovjek učini platnu, učinio je samom sebi“ Navedeno upućuje na važnost planiranja prostora, bitnost izrade planskih dokumenata, čime se sprječava stihijsko korištenje prostora. Da bi cjelina – homogeno područje sa izrazitim prirodnim vrijednostima bilo zaštićeno, potrebno je utvrditi njegove granice. Granice zaštićenih područja utvrđuju se Prostornim planom Federacije BiH, a do njegovog donošenja Odluku o utvrđivanju donosi Parlament Federacije BiH. Planiranje i korištenje područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH sa izrazitim prirodnim vrijednostima definisano je Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ 02/06; 72/07; 32/08) Zaštiti istog doprinosi set okolinskih Zakona iz 2003. godine. Pomenuti Zakoni su korak naprijed ka usklađivanju domaće legislative sa propisima Evropske Unije.
1

Pomoćnik ministra u Sektoru za prostorno planiranje u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja,

2

U skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine prostorno planiranje u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao temelj korištenja prostora u Federaciji Bosne i Hercegovine, zasniva se na načelima:  zaštite prostora u skladu sa principima održivog razvoja;  zaštite integralnih vrijednosti prostora, i zaštite i unapređenja stanja okoliša;  zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa;  usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Federaciju BiH;  usaglašenosti planskih dokumenata nižih nivoa sa višim; usaglašenosti planskih dokumenata Federacije BiH sa planskim dokumentima Republike Srpske;  usaglašenosti planskih dokumenata Federacije BiH sa planskim dokumentima susjednih država;  javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za planiranje u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/06, 72/07 i 32/08) i posebnim propisima;  uspostavljanje sistema informacija o prostoru iz nadležnosti Federacije BiH u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Federacije BiH. Planiranje na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH mora biti usklađeno sa posebnim propisima iz oblasti zaštite okoliša, kulturno-historijskog, graditeljskog i prirodnog naslijeđa, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, kao i zaštite energetskih, rudarskih, industrijskih, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te zaštite sportskih, turističkih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture.

Planski dokument

Planski dokument je dokument koji određuje svrsishodno organizovano korištenje i namjenu zemljišta, te mjere i smjernice za zaštitu prostora. Na prostoru Federacije BiH obavezno je donošenje sljedećih planskih dokumenata: 1) 2) za teritorij Federacije - Prostorni plan Federacije; za teritorij kantona - Prostorni plan kantona;

2

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

3) 4) 5) 6) 7)

za gradove Mostar i Sarajevo - Urbanistički plan grada; za opštine - Prostorni plan opštine; za područja od značaja za Federaciju - Prostorni plan područja posebnih obilježja; za urbano područje opštine u kojoj je smješteno sjedište kantona - urbanistički plan; za područja za koja je takva obaveza utvrđena planom šireg područja - regulacioni plan i urbanistički projekt.

Prostornim planom Federacije BiH definiše se politika korištenja zemljišta i usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti na teritoriji Federacije BiH. Njime se utvrđuju područja od značaja za Federaciju BiH, a naročito, pored ostalih, i područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj. Prostorni plan područja posebnih obilježja sa izrazitim prirodnim značajem definiše osnovnu organizovanost prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, te po potrebi određuju obavezu izrade detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornog plana područja posebnih obilježja. Kanton može donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za kanton, ako se prostornim planom kantona utvrdi potreba za izradu istog, i ako područje nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju BiH. Dva ili više kantona mogu donijeti prostorni plan područja posebnih obilježja kao jedinstven plan kada se to područje nalazi na prostoru tih kantona, ako područje nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju BiH. Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH donosi Parlament Federacije BiH. Prije utvrđivanja Prijedloga plana pribavlja se mišljenje zakonodavnih tijela kantona. Sredstva za pripremu i izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH osiguravaju se u budžetu Federacije BiH, a od značaja za kanton u budžetu kantona. Izradi planskog dokumenta područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH pristupa se, nakon od strane Parlamenta Federacije BiH donesene Odluke o pristupanju izradi planskog dokumenta. Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta područja posebnih obilježja sadrži:  Vrstu dokumenta – Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH;  Granice područja posebnih obilježja za koje se planski dokument radi;  Vremenski period za koji se planski dokument donosi; 2

 Smjernice za izradu planskog dokumenta,  Rok izrade;  Način osiguranja sredstava za izradu,  Odredbe o javnoj raspravi;  Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta;  Nosioca izrade planskog dokumenta;  Druge elemente ovisno od specifičnosti područja za koje se plan donosi. Postupak pripreme i izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH obuhvata:  Pripremu i izradu prostorne osnove;  Izradu prednacrta, nacrta i prijedloga prostornog plana. Prostorna osnova obuhvata:  Snimanje postojećeg stanja u prostoru, njegovu analizu i ocjenu mogućnosti daljeg razvoja;  Opšte ciljeve prostornog razvoja; posebne ciljeve prostornog razvoja;  Izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja, odnosno smjernice planiranog prostornog razvoja koje obavezno sadrže načela, ciljeve prostornog razvoja i planska opredjeljenja temeljena na zakonskim odredbama, relevantnim dokumentim Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, Evropske Unije;  Izrada Studije ranjivosti. Prednacrt, nacrt i prijedlog plana sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela i to:  Opšti i posebni ciljevi prostornog razvoja;  Projekcija prostornog razvoja (razrada osnovne koncepcije razvoja);  Projekciju razvoja prostornih sistema;  Odluku o provođenju prostornog plana. Prostorni plan područja posebnih obilježja sa izrazitim prirodnim značajem mora imati detaljno obrađene elemente vezane za “izrazit prirodni značaj“, koji odnosno područje čine posebnim. Kroz prostornu osnovu se detaljno razrađuju specifičnosti te prostorne cjeline. Pojedini sadržaji u okviru projekcije prostornog razvoja i projekcije razvoja prostornih sistema se obrađuju prema obimu u kojem stvarno postoje na području posebnih obilježja, dok se posebno detaljno obrađuju sadržaji prema kojima je definisan poseban značaj područja. 20

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Imajući u vidu da se BiH opredijelila za proces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj Uniji neophodno je da u planiranju u Federaciji BiH prevlada opredjeljenje prilagođavanja konceptu i filozofiji održivog razvoja. Vodeći principi za održiv prostorni razvoj evropskog kontinenta usvojeni od strane Evropske konferencije ministara nadležnih za regionalno planiranje predstavljaju priručni dokument značajan za brojne mjere i inicijative za prostorni razvoj u okviru evropskog kontinenta. Posebno značajan cilj vodećih principa je usklađivanje privrednih i društvenih zahtjeva sa ekološkim i kulturološkim funkcijama, što predstavlja doprinos dugoročnom, opsežnom i izbalansiranom prostornom razvoju. Implementacija vodećih principa zahtijeva neposrednu saradnju, odnosno povezanost sektorskih politika i politike prostornog uređenja. Kod planiranja područja posebnih obilježja koja imaju izrazitu prirodnu vrijednost se mora poći od temeljnog zadatka: zaštite prirodnih vrijednosti, kao i od vizije višegodišnjeg ekonomskog i socijalnog plana, razvojnih projekata sa učešćem građana, što predstavlja elemente upravljanja prirodnim bogatstvima, očuvanjem biodiverziteta, uravnotežen održiv i dugotrajan razvoj lokalne zajednice. Zaštićena područja su naše prirodno naslijeđe, naš identitet i naša zajednička budućnost.

21

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

MASTER PLAN RAZVOJA TURIZMA, OČUVANJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-HISTORIJSKIH SPOMENIKA NA PODRUČJU OPŠTINA VAREŠ I KAKANJ, SA POSEBNIM OSVRTOM NA STAVLJANJE KRALJEVSKOG GRADA BOBOVCA U KONTEKST TURISTIČKE PONUDE
Sanja Pokrajac Fethi Silajdžić2 Elmedina Krilašević3 Uvod

Imajući u vidu kulturno-historijsku baštinu i prirodne potencijale, te postojanje drugih resursa za ekonomski razvoj i razvoj turizma na području opština Vareš i Kakanj, pojavila se potreba za sistematičnim i adekvatnim pristupom njihovoj valorizaciji kroz izradu Master plana turizma. U sklopu Master plana je definisana vizija razvoja turističke ponude u skladu sa očuvanjem kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti, te strategija razvoja turizma. Strategija stavlja akcenat na održivi razvoj područja uz minimalan uticaj na prirodu kroz razvoj eko/rural1 2 3 BSc Environmental Science Diplomirani inžinjer mašinstva, MBA Diplomirani inžinjer šumarstva

23

nog, kulturnog i sportskog turizma. Cilj izrade Master plana je razvoj održivog turizma u opštinama Kakanj i Vareš kroz iskorištavanje i unaprjeđivanje postojeće infrastrukture. Eko/ruralni, kulturni i sportski turizam su odabrani kao modeli turizma za koje postoje veoma dobri preduslovi, i gdje je priliv posjetilaca kontrolisan u skladu sa kapacitetima i ne prelazi granice preko kojih bi uticaj na okoliš bio negativan. Neplanski razvoj turizma može imati negativan utjecaj na okoliš, ali isto tako, ukoliko je planiran, turizam može biti veoma koristan za podizanje svijesti o potrebi očuvanja prirodnih bogatstava kroz prihode koje donosi lokalnoj zajednici, a dio kojih može biti iskorišten za mjere očuvanja i obrazovanje lokalnog stanovništva i posjetilaca. Jedan od ciljeva predviđa povećan broj zaštićenih područja te, u zavisnosti od vida zaštite, i razvoj kapaciteta za njihovo uključivanje u turističku ponudu. Pravilno upravljanje turizmom u zaštićenim područjima osigurava njihovu zaštitu, uz ostvarivanje ciljeva razvoja turizma. Za održivi razvoj zasnovan na turizmu potrebno je poticati ojačanu participaciju i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica, kroz formiranje udruženja i uključivanje privatnih preduzetnika. Tokom izrade Master plana lokalna zajednica je uključivana kroz konsultacije sa lokalnim stanovništvom, nevladinim organizacijama i vjerskim zajednicama. Nakon ocjene potencijala područja i sagledavanja problema definisani su glavni rezultati projekta i detaljno razrađene pojedinačne aktivnosti potrebne za njihovo ostvarivanje.

Ocjena kulturno-historijskih spomenika

Na području opština Kakanj i Vareš se nalaze brojni kulturno-historijski spomenici, od kojih je 8 proglašeno nacionalnim spomenicima od strane Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika. Tri se nalaze na području vareške opštine, a preostalih pet na području opštine Kakanj. Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti je uzela u obzir pravni status spomenika, njihovu lokaciju, opis trenutnog stanja, značaj za očuvanje kulturno-historijskog bogatstva, trenutne i planirane aktivnosti na očuvanju spomenika, trenutne i planirane aktivnosti na razvoju turizma vezano za spomenik kao i ocjenu potencijala za turističku ponudu. Na osnovu toga su date preporuke za aktivnosti koje se trebaju preduzeti u cilju očuvanja spomenika i razvoja turističke ponude. Ocijenjen je turistički potencijal za svaki spomenik zasebno, uzimajući u obzir njegovu atraktivnost, pristupačnost, prateće turističke objekte (info punktove, suvenirnice, kafiće, restorane, smještaj), promociju, blizinu ostalih turističkih atrakcija i privatno preduzetništvo vezano za turizam u području u kojem se nalazi spomenik. Sve ocjene su unesene u tabelu 1.

24

Kulturno-historijski spomenici Moguća 10 7 4 6 6 9 10 5 10 1 4 9 10 2 2 4 9 7 7 9 10 7 7 1 5 1 1 10 10 4 4 2 1 1 1 10 10 4 5 9 8 4 4 10 10 4 4 3 3 1 1 10 10 4 7 21,4 25,7 13,1 15,1 21,8 Moguća Moguća Moguća Moguća Moguća Moguća Trenutna 9 7 3 5 3 Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna Trenutna

Atraktivnost Pristupačnost (1) (0,8)

Prateći turistički objekti (0,9) Promocija (0,7) Ukupna ocjena

Ostale turističke atrakcije (0,6) Privatno poduzetništvo (0,5)

44,2 42 20,4 24,6 32,8

Vareš 4 4 4 3 8 5 7 10 10 4 9 10 10 4 4 5 5 5 10 10 10 4 5 5 1 5 1 1 5 5 7 9 9 5 10 1 10 6 6 10 10 4 9 9 5 10 1 9 9 9 6 9 9 9

4 4 4 3 10 10 6 10 10 10

4 4 7 3

5 6 6 9

8 6 6 9

1 1 1 5

4 5 5 10

1 3 2 1

3 7 7 3

6 5 5 9

6 6 6 10

1 2 1 1 3 3 1 3 4 4

4 10 10 4 4 10 4 10 10 10

13,7 15,8 14,6 21,3 23,3 23,3 13,7 19,1 30,5 27,5

21,7 26,8 29,8 29,3 34,5 41,2 22,3 32,2 44 42

Kakanj

Tabela 1 Ocjena stanja kulturno-historijskih vrijednosti u kontekstu turističke ponude

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

25

Srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac Graditeljska cjelina Župna crkva u Varešu Arheološko područje Dabravine Nekropole stećaka na lokalitetu sela Budoželje Jednolučni stari kameni most na rijeci Stavnji u Varešu Džamija u selu Karići Ambijentalna ruralna cjelina Vijaka Ambijentalna sredina Očevlje Grobna kapela na Stogiću, Vareš Srpska pravoslavna crkva sa ikonama i ikonostasima iz XIX vijeka Objekti starije tradicionalne stambene arhitekture Vareš Rimokatolička crkva Sv. Preobraženja u Gornjoj Borovici Industrijsko naslijeđe sa pratećim objektima u Varešu Franjevački samostan i crkva Sv. Ive Krstitelja Arheološko područje Vladarski dvor iz 14. i 15. vijeka Dvor Grgurevo Pokretno dobro - zbirka od 22 inkunabule Džamija u Kraljevoj Sutjesci Kuća Ive Duspera Mlađe neolitsko naselje Obre kod Ćatića Srednjovjekovne nekropole Donja Zgošća Zgrada Turskog suda u Donjem Kaknju 5 6 4 4 3 5 3 7 6 4 7 4 8 5 10 10 10 8 7 7 5 10 10 10 8 7 8 10 4 4 4 4 1 1 1 10 10 10 10 4 4 4 5 5 2 2 1 2 1 10 10 10 8 5 7 4 9 9 9 9 4 3 3 10 10 10 10 4 3 3 4 4 4 4 1 1 1 10 10 10 10 4 7 4

27,5 28,5 24,4 22,8 13,1 15,2 10,9

42 41 39 39 21,1 28,2 23,2

Iz ocjene se može vidjeti trenutni potencijal spomenika, kao i njihov predviđeni potencijal u budućnosti, ukoliko budu ispunjeni rezultati predviđeni ovim projektom. Razlika između trenutnog i mogućeg potencijala u većini slučajeva je velika, što pokazuje da se dosta toga može uraditi kako bi se ovi spomenici učinili atraktivnijim za razvoj turizma, a samim tim i očuvali. Također se može primijetiti da stećci, koji su karakteristični za područje Bosne i Hercegovine, nisu dovoljno zaštićeni niti promovisani, s obzirom na njihov značaj. Ocjene su date na skali od jedan do deset, gdje je jedan najmanja, a deset najveća ocjena. Trenutna ocjena je data na osnovu sadašnjeg stanja, a moguća na osnovu potencijala kojeg bi spomenik mogao dostići u budućnosti ukoliko se ostvare rezultati planirani ovim projektom. Za ukupnu i potencijalnu ukupnu ocjenu su osmišljeni koeficijenti u vrijednosti od 0.5 do 1, kako bi se u ocjeni izrazila ona odličja koja su najvažnija za turistički potencijal kulturno-historijskih spomenika.

Ocjena prirodnih potencijala

Područje opština Vareš i Kakanj, u smislu diferencijacije ekosistema, pripada grupi brdskih i gorskih pejzaža. Iako geografski većinom ne obuhvata grupu specifičnih pejzaža BiH, ovo područje predstavlja vrlo specifičan dio biodiverziteta Bosne i Hercegovine. Intenzitet antropogenih faktora, koji su djelovali i još uvijek djeluju na ovom području je izrazito visok. Ova vrsta faktora je rezultirala izrazitom degradacijom ekosistema u jednom dijelu područja (ĆatićiKakanj), na kojem se danas ogromne površine nalaze pod haldama jalovine i šljake. Mnogi od površinskih kopova na području Kaknja su i danas aktivni. Dijelovi površine koju pokrivaju ove općine, predstavljaju jedan od najočuvanjih prostora središnjeg dijela Bosne i Hercegovine. Izuzetan diverzitet šumskih ekosistema ovdje se, na malom prostoru, ogleda kroz prisustvo termofilnih i mezofilnih hrastovih šuma, montanih bukovih šuma, mješovitih lišćarsko-četinarskih šuma i frigorifilnih šuma smrče montanog i gorskog pojasa. Stanje ekosistema i pejzaža prostora opština Kakanj i Vareš je, s obzirom na istaknuti stepen antropogenih uticaja, heterogeno. Veliki dio ovog prostora je degradiran i devastiran kroz uticaj dugotrajnih ljudskih aktivnosti, provođenih najčešće na neodrživ način, neuravnotežen sa ekosistemskim limitima, funkcijama i servisima. Pored gubitka šuma, poljoprivrednog zemljišta, gubitka kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa, ovdje često nailazimo i na ambijentalno destruirane, neproduktivne, pa čak i pejzaže opasne po ljudsko zdravlje i život. U grupu ovakvih pejzaža, pored ostalih, spadaju i napušteni površinski kopovi, te deponije jalovine i šljake. Međutim, prirodni tokovi vode uslovili su nastanak novih

26

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

stalnih vodenih tijela na pojedinim lokacijama površinskih kopova,. Njihova starost je različita, a danas je mjerljiva i stepenom prirodne progradacije močvarnih ekosistema, koji su ovdje već uspostavljeni ili su u nastanku. Kako je priroda na ovim degradiranim staništima već zauzela vlastiti pravac oporavka, humanom intervencijom kojom bi se ovi procesi ubrzali kroz aktivnosti restauracije, na navedenim staništima bi bile uspostavljene funkcije ekosistema močvara. Gubitak staništa (u prvom redu močvarnih) je danas osnovni razlog iščezavanja vrsta na Zemlji i slabljenja ekosistemskih servisa. Trend gubitka staništa se može zaustaviti konzervacijom još uvijek vrijednih staništa i restauracijom degradiranih staništa. Međutim, restauracijske aktivnosti ne mogu zamijeniti zaštitu biodiverziteta i uspostavu zaštićenih područja. Jedna od mogućnosti održivog iskorištavanja ekosistema sa uravnoteženim funkcijama jeste turizam.

Postojeći kapaciteti i potencijali za razvoj turizma

Područje opština Kakanj i Vareš obiluju različitim potencijalima koje mogu osigurati bazu za stvaranje kvalitetne i raznolike turističke ponude u budućnosti. Područje obiluje lokalitetima i objektima od kulturno-historijskog značaja kako na državnom tako i na lokalnom nivou, kao i sa diverzificiranim kulturno-historijskim vrijednostima od neolitskih arheoloških nalazišta, građevinama i lokacijama iz perioda srednjovjekovne Bosne, lokalitetima sa bogumilskim stećcima, te zaostavštinom iz osmanlijskog perioda. Istovremeno prirodne i pejzažne vrijednosti područja daju dodatnu vrijednost cijelom ambijentu i predstavljaju turistički potencijal koji može biti razvijan odvojeno ili u kombinaciji sa postojećim kulturnim vrijednostima. Samostan u Kraljevoj Sutjesci, sa očuvanom viševjekovnom tradicijom i vrijednim eksponatima, osim što predstavlja jedinstvenu atrakciju također pruža i potencijale za planirani razvoj religijskog turizma. Međutim, kao što je slučaj u većini područja na teritoriju BiH, potencijali za razvoj turizma do sada nisu adekvatno iskorišteni te su potrebna znatna ulaganja i pažljivo planiranje turističke ponude zasnovano na modernim principima i uključivanju grupa ili pojedinaca kako bi turistička ponuda dostigla optimum. Iako postoje značajni objekti i lokacije koji se mogu iskoristiti u kontekstu turističke ponude, većina takvih objekata i lokacija nije pripremljena za prijem turista. Prije svega, pod ovim se podrazumijevaju nepostojanje turističke signalizacije, neuređen pristup ovim lokacijama, nepostojanje sigurnosnih mjera za zaštitu od nesreća i povreda i nepostojanje dodatnih turističkih usluga. Ne postoje formirani turistički proizvodi i nema organizovanih turističkih posjeta. U sklopu turističkih atrakcija bitno je

2

593 turista. Broj smještajnih kapaciteta i prenoćišta je oskudan. što je za 5. kao i neadekvatne zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa.3% više nego u istom mjesecu prethodne godine.7% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Postojeći problemi su grupisani u deset osnovnih proble2 . Područje ima potencijale za razvoj sljedećih oblika turizma:  Kulturni turizam  Eko turizam  Seoski turizam  Sportski turizam  Zimski turizam  Religijski turizam  Lječilišni turizam Identifikacija problema i definisanje ciljeva Prilikom izrade projektnog dokumenta izvršena je konsultacija sa svim zainteresovanim stranama. Agencija za statistiku BiH objavila je podatak da je u aprilu 2008. U daljoj analizi posmatrana je uzročno-posljedična veza između identifikovanih problema. Ostvareno je 102. Trenutno ne postoje podaci o broju turista.099 noćenja. Bosnu i Hercegovinu posjetilo 49. uključujući i privatni smještaj. kako bi se identifikovali postojeći problemi. sistemi osiguranja kvaliteta. te nedovoljne razvijenosti turističkih proizvoda i usluga. Za opštine ne postoje strateški dokumenti koji bi obezbijedili planirani razvoj i integralnu turističku ponudu. Ne postoji standardizacija smještajnih i ugostiteljskih objekata. učestalosti posjeta i potraživanjima turista za Kakanj i Vareš.spomenuti i potencijale uključivanja lokalnih tradicionalnih manifestacija u ponudu. i također nisu iskorišteni postojeći potencijali za razvoj originalne i kvalitetne ponude u ovom segmentu (prije svega domaća gastronomska ponuda). što je za 11. komunikaciona infrastruktura je nedovoljno razvijena. Na osnovu ove identifikacije i obilaska terena na području opština sakupljena je lista postojećih problema. Tendencija rasta broja posjetitelja. te su iz tog razloga inicijative za razvoj turizma često fragmentirane i stihijske. Ovo također ukazuje na neophodnost poznavanja osnovnih karakteristika posjetitelja i njihovih potraživanja kako bi se izgradila kvalitetna ponuda. kao i dužina trajanja njihovih posjeta u BiH je pozitivan pokazatelj opravdanosti ulaganja u turističke djelatnosti. prije svega sa partnerima projekta. Trenutno. Jedan od osnovnih preduslova za razvoj turizma je postojanje adekvatnog sistema komunikacione infrastrukture koji omogućava siguran i brz transport.

posebno pejzažne vrijednosti i biodiverzitet Nedovoljna promocija Kraljevskog grada Bobovca kao lokaliteta od nacionalnog interesa za očuvanje kulturno historijskog naslijeđa i turističke atrakcije Kulturno-historijski spomenici nisu adekvatno zaštićeni. definisani ciljevi ujedno predstavljaju i očekivane rezultate projekta nakon implementacije. regionalnom i državnom nivou 2 . gdje su kultuno-historijski spomenici i prirodne vrijednosti zaštićene i očuvane Osnovna infrastruktura za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti nije dovoljno razvijena Odsustvo planskog razvoja turizma. restaurirati.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ma/uzroka postojećeg stanja sa krovnim problemom. Sa obzirom da je ovaj projekat jedan od instrumenata za razvoj turizma i očuvanja kulturnih i prirodnih vrijednosti. obnoviti i konzervisati kulturnohistorijske spomenike koji do sada nisu bili adekvatno tretirani Povećati broj zaštićenih prirodnih područja i uključiti ih u turističku ponudu Kroz projektne aktivnosti. i očuvati kulturno i prirodno naslijeđe. udruženja i privatnih preduzetnika nad razvojem i implementacijom turističke ponude Provesti programe kvalitetne promocije kulturnohistorijskog naslijeđa i turističke ponude Provesti poseban program promocije Bobovca kao lokaliteta od izuzetnog značaja za očuvanje kulturnohistorijskog naslijeđa BiH i atraktivne turističke lokacije Zaštititi. Na osnovu prethodnog definisano je deset ciljeva sa krovnim ciljem. čijim dostizanjem će se otkloniti postojeći nedostaci. te nije provedena restauracija i konzervacija spomenika od izuzetnog značaja za očuvanje tradicije i kulture čime je i znatno smanjena njihova atraktivnost za turističke posjete Razviti osnovnu infrastrukturu i objekte za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti i razvoj turističke ponude Pripremiti strateške dokumente i programe za razvoj turizma. razviti turistička ponuda. zaštite kulturnohistorijskih spomenika i prirodnih vrijednosti Nedovoljno razvijeni turistički sadržaji koji su u skladu sa potrebama posjetilaca i potencijalima područja Nedostatak marketinga i tržišnog pristupa razvoju turizma Lokalne zajednice. udruženja i privatni preduzetnici nisu na adekvatan način uključeni u inicijative razvoja turizma Nedovoljna promocija kulturno-historijskog naslijeđa i turističke ponude Nepostojanje međusektorske saradnje. zaštitu kulturno-historijskih vrijednosti i zaštitu prirode na području općina Osmisliti i uspostaviti turističku ponudu zasnovanu na postojećim potencijalima i potraživanjima turista Uključiti elemente marketinga i tržišni pristup razvoju turizma Uspostaviti i ojačati participaciju i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica. uspostaviti saradnju i partnerske odnose sa postojećim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom. Šematski prikaz 1 Identifikovani problemi i ciljevi Problemi Neiskorišteni turistički potencijali na području opština koji mogu doprinijeti ekonomskom razvoju Ciljevi Opštine Vareš i Kakanj imaju vodeću poziciju u ponudi turističkih sadržaja kulturnog i seoskog turizma u BiH. te harmonizacije i sinergije na aktivnostima razvoja turističke ponude od strane različitih inicijativa za razvoj turizma Nedovoljno zaštićene prirodne vrijednosti.

Vijaka. Dragovići. nauku.Ministarstvo za prostorno uređenje.Održivi razvoj područja. kulture i sporta . Donji Kakanj .Mijakovići. Strica.Poljoprivredni proizvođači i proizvođači zdrave hrane .Interesne grupe Tabela 2 Procjena interesa. kulturu i sport ZDK Lokalni organi vlasti .Izgradnja putne infrastrukture . Zaruđe. Očevija i ostale Privatni preduzetnici .Federalno ministarstvo nauke.Ekonomski razvoj opština .Kraljeva Sutjeska.Ministarstvo privrede ZDK . saobraćaj i komunikacije i zaštitu okoline ZDK . Obre.Ministarstvo za obrazovanje.Pojednostavljenje administrativnih zahtjeva za bavljenje ovom vrstom djelatnosti Velika važnost Umjereni uticaj Partneri/ implementatori Izuzetna važnost Mali uticaj Korisnici Velika važnost Mali uticaj Korisnici/ partneri/ implementatori 20 .Sakupljači sekundarnih šumskih proizvoda .Mogućnost ostvarivanja prihoda od turističkih djelatnosti u uključivanja u aktivnosti očuvanja kulturohistorijskih spomenika .Opština Kakanj .Zaštita okoliša i formiranje novih zaštićenih područja Važnost IG za uspješnost projekta Izuzetna važnost Uticaj IG na projekat Izuzetan uticaj Učešće u implementaciji projekta Upravljanje/ donatorifinansijeri Stanovništvo i lokalne zajednice . važnosti.Ugostiteljski i turistički djelatnici .Opština Vareš Interesi .Sticanje novog znanja i vještina . uticaja te načina učešća interesnih grupa u projektu Interesna grupa (IG) Federalni i kantonalni organi vlasti .Stvaranje stabilnog poslovnog okruženja .Ekonomski razvoj i razvoj turizma kao djelatnosti koja donosi značajne prihode .Federalno ministarstvo turizma i okoliša .Značajno povećanje prihoda od turizma .Razvoj infrastrukture . uključujući kulturno-historijske lokalitete i objekte .Očuvanje kulturnog i prirodnog naslijeđa . uključujući višestruko korištenje resursa koje nema negativne uticaje na kulturno i prirodno naslijeđe .Poboljšanje životnog standarda .Postojanje infrastrukture .Pomoć i podsticaji za razvoj biznisa .Očuvanje kulture i tradicije.

Kraljeva Sutjeska.Alternative .Zaštita prirode .Turistička zajednica FBiH .Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH – REZ .Džamija u Kraljevoj Sutjesci .Ekonomski razvoj područja.Federalni zavod za zaštitu nacionalnih spomenika .Zaštita i promocija kulturnohistorijskog naslijeđa . .Razvoj turizma uz zaštitu i adekvatno Velika važnost Veliki uticaj Upravljanje/ tretiranje kulturnog nasljeđa implementatori . u skladu sa dogovorenim ciljevima razvoja .Sarajevska regionalna razvojna agencija .Turistički operateri i agencije Razvojne agencije .Značajno povećanje broja turista koji posjećuju područje Velika važnost Umjeren uticaj Konsultacije/ partneri .Turistička zajednica ZDK .Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Turističke asocijacije .Franjevački samostan.Ulaganje u projekte i aktivnosti koje su u skladu sa razvojnim i okolišnim politikama .Povećavanje stabilnosti poslovanja u cilju smanjivanja rizika za ulaganja .Promocija poduzetništva i biznisa Velika važnost Veliki uticaj Donori/tehnička pomoć Potencijalni donatori Vjerske institucije .NVO Kraljevski grad Bobovac Institucije za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa .Ulaganje u ekonomsko opravdane projekte/poslove koji osiguravaju povrat investicija .Župna crkva u Varešu Srpska pravoslavna crkva u Varešu .Uključivanje aspekata zaštite okoliša u svim vidovima gospodarenja i poslovanja .Planinarsko društvo Bobovac .Fondacija Curia Bani .SERDA Potencijalni investitori .Mozaik .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Nevladin sektor .Finansiranje postojećih i budućih aktivnosti očuvanja kulturnohistorijskih spomenika Velika važnost Umjeren uticaj Konsultacije .Razvoj i promocija turističkih usluga .Očuvanje kulturnog naslijeđa Velika važnost Umjeren uticaj Investitori Velika važnost Veliki uticaj Partneri/ finansijeri Velika važnost Mali uticaj Korisnici 21 .

te pouzdane i stalne kanale informisanja i komunikacije sa posjetiteljima koji: (I) ciljano dolaze na područje iz inostranstva ili iz drugih destinacija unutar BiH i (II) posjećuju područje u sklopu posjete drugim turističkim turističkim destinacijama (npr. 22 . Turistički subjekti su u stanju da svakom posjetiocu pojedinačno pruže visoko kvalitetne sadržaje i usluge koje su bazirane na njihovim željama i mogućnostima. ima kvalitetnu turističku ponudu baziranu prvenstveno na kulturno-historijskom turizmu. Međugorje). godini: Opštine Vareš i Kakanj imaju vodeću poziciju u ponudi turističkih sadržaja kulturno-historijskog i seoskog turizma u BiH. Vizija razvoja turističke ponude u skladu sa očuvanjem kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti Vizija turističkog razvoja predstavlja funkcionalnu.Nakon što su identifikovane interesne grupe na koje projekt utiče. Sarajevo. posebno Kraljeva Sutjeska. kako bi imali zadovoljne posjetioce koji se uvijek rado vraćaju (turistički subjekti znaju ko su njihovi “posjetioci“. Opština Kakanj. te se kontinuirano informišu o njihovim potrebama i na osnovu toga prilagođavaju ponudu). razmotreni su njihovi mogući ekonomski i sektorski interesi vezani za projekat. inspirativnu i idealnu sliku turizma u nekoj destinaciji za posmatrani period. Potrebno je ustanoviti i interese interesnih grupa koji se kose sa ciljevima projekta. trenirano i motivisano osoblje – privatne i javne subjekte. Turistička ponuda u opštinama predstavlja kvalitetnu i originalnu kombinaciju kulturnog i eko/seoskog turizma. Opštine imaju razvijenu osnovnu infrastrukturu za turizam. gdje su kulturno-historijski spomenici i prirodne vrijednosti zaštićene i očuvane. Vizija definisana ovim projektom predstavlja željenu zajedničku sliku područja za sve zainteresirane strane i partnere projekta u 2016. Mostar. dok opština Vareš nudi usluge i proizvode utemeljene na seoskom turizmu i prirodnim ljepotama i vrijednostima. moguću korist koju mogu imati i mobilizaciju njihovih resursa kako bi se podržao projektni ciklus. Fojnica. uobličenu i planiranu turističku ponudu. Proces planiranja participacije zahtijeva obraćanje pažnje na pitanja šta interesne grupe očekuju od projekta.

od kulturnog. 3. te jačanje osjećaja vlasništva razvijene turističke ponude za sve zainteresovane strane. 2.omogućavanje posjetiocima da kroz kanale komuniciranja sami učestvuju u kreiranju njihove posjete i odmora. iskorištavanje postojeće infrastrukture za smještaj i ugostiteljstvo. fokusiranje na razvoj pratećih turističkih proizvoda i stvaranje doživljaja. U Master planu je identifikovan značajan diverzitet u kontekstu potencijala turističke ponude. Iskoristiti postojeće mogućnosti Iskorištavanje postojećih potencijala i poboljšavanje već uspostavljenih turističkih usluga i proizvoda.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Strateško turističko pozicioniranje Kako bi se postiglo pozicioniranje konkurentnog i dugoročno profitabilnog proizvoda na tržištu turizma. Networking i komunikacija Uvezivanje sa ostalim inicijativama razvoja turizma i postojećim turističkim ponudama. strategija projekta je bazirana na 5 osnovnih načela: 1. koja čini područje različitim od ostalih kompetitora sa sličnom ponudom. koji će u isto vrijeme biti okolišno i društveno prihvatljiv. kao što je privatni smještaj i prenamjena postojećih stambenih i poslovnih prostora. Na taj način je moguće dostići visoki kvalitet ponude kao i izgraditi prepoznatljiv imidž. najveći potencijali na području opština odnose se na kulturni turizam i seoski/eko turizam. Integracija turističke ponude Integracija postojećih inicijativa za razvoj turizma. Strateški izbor – dva centra: kulturni i eko/ seoski turizam i turistički miks Strateški pristup građenju turističke ponude područja je prioritetizacija i odabir vida turizma za koji postoje najveći potencijali. razviti moderne sisteme komunikacije sa posjetiocima kao što je internet . 4. kao osnovu koja će biti dopunjena i drugim vidovima turizma. Sportski turizam također ima značajne potencijale. Diferencijacija proizvoda i usluga Baziranje na diferencijaciji podrazumijeva pružanje jedinstvenih doživljaja i kvalitetne usluge. Međutim. Minimalan uticaj na okoliš Minimalne intervencije u prirodnim područjima koja podrazumijevaju samo razvoj osnovne/neophodne infrastrukture. eko i seoskog. Ostali vidovi turizma 23 . do religijskog turizma. zimskog i sportskog. 5.

pojedinačno nisu dovoljno jaki da stvore privlačnu turističku ponudu. dok će opština Kakanj uraditi isto u sferi kulturnog turizma. nego i preduzetnika. koja gradi održivost i kontinuirano poboljšanje turističke ponude i nakon završetka projekta. ali mogu poslužiti kao dodatni sadržaji u sklopu dva prioriteta koji će privući turiste. lokalnog stanovništva i organizacija). ali će biti prezentovane kao dva odvojena proizvoda. sa mogućnošću miksa. Slika 1 Diferencijacija turističkog proizvoda 24 . Drugi bitan segment je izgradnja konkurentnog odnosa i tržišnog principa poslovanja između opština. sa mogućnošću pružanja potpore i stručnih usluga za eko/ruralni turizam opštini Kakanj (kao i uključivanje lokaliteta i vrijednosti za eko/ruralni turizam sa područja opštine Kakanj u svoju ponudu). Na osnovu ovoga. ocijenjeno je da su potencijali za razvoj seoskog/eko turizma znatno veći u opštini Vareš. Vrijednost ovog pristupa ogleda se prije svega u stvaranju sinergije i partnerstva između opština (ne samo u smislu opština kao institucija. Bez obzira na ovu diferencijaciju obje opštine će u sklopu projektnih aktivnosti imati zajedničku promociju i kanale komunikacije sa eksternim interesnim grupama. dok u opštini Kakanj. Iako se ova dva vida turizma znatno isprepliću na području obje opštine. kao i efikasnijem iskorištavanju resursa koji ce omogućiti gradnju visoko profilirane turističke ponude u obje opštine. projektna strategija razvoja turizma se temelji na dva turistička centra u smislu izgradnje i unaprjeđenja ponude na području opština. posebno u Kraljevoj Sutjesci. postoji odlična podloga za razvoj kulturnog turizma. Opština Vareš će izgraditi jake kapacitete i diferencirati se u pravcu seoskog/eko turizma.

planinarenje. Kulturni turizam predstavlja osmišljenu turističku rutu koja uključuje: (I) organizovan transport. Tabela 3 Elementi vizije i potrebni sadržaji na koje se elementi odnose Elementi vizije Razvijena osnovna infrastruktura za turizam Uobličena i planirana turistička ponuda Trenirano i motivisano osoblje Sadržaji Ceste. ljekovito bilje). smještajni kapaciteti. jahanje itd. Eko/seoski turizam. Sportsko rekreativni sadržaji: rafting. biti će delegirana asocijaciji turističkih poduzetnika opština Vareš i Kakanj ili opštinskih agencija za razvoj turizma čije će osnivanje biti podržano projektom. Paket 3. (III) lokalnu gastronomsku ponudu. Eko/seoski turizam uključuje: (I) turizam u proglašenim zaštićenim područjima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tri osnovna turistička proizvoda Za početno stvaranje planirane turističke ponude. pružena pomoć preduzetnicima i lokalnom stanovništvu da izgrade kapacitete za turističke usluge Internet sadržaji i ponude. kao i uspostava turističkih centara u opštinama. osmišljena su tri osnovna turistička paketa koja će se dalje razvijati i poboljšavati. signalizacija. poljoprivrednih proizvoda i organskih proizvoda. Kulturni turizam. obučeni radnici na info-punktovima. (II) naplatu posjete muzejima i Bobovcu. Paket 2. ugostiteljski kapaciteti Paket 1. Sportsko rekreativni sadržaji Obučeni turistički vodiči. (V) osmišljene doživljaje za posjetioce. prikupljanje informacija o željama i potraživanjima posjetioca Stalni kanali informisanja i komunikacije sa posjetiocima Organizovanje i implementacija turističke ponude. Paket 3. promotivni materijali. Osnivanje asocijacije turističkih poduzetnika je jedna od važnih projektnih aktivnosti sa obzirom da će udruživanje i kolektivno djelovanje pojedinaca i grupa koji su već uključeni ili žele biti uključeni u turističke djelatnosti znatno povećati motiviranost i osjećaj vlasništva nad projektom. (II) domaću gastronomsku ponudu. te samim tim dati i bolje rezultate dostizanja projektnih ciljeva 25 . Paket 1. (IV) prodaju suvenira. penjanje. sekundarnih šumskih proizvoda (gljive. uz nadzor i učešće turističkih zajednica i projektnog tima. (III) smještaj posjetilaca u lokalnim selima. bobičasto voće. biciklizam. Paket 2.

Uključeni elementi marketinga i tržišnog pristupa razvoju turizma Ovaj segment projekta obuhvata moderne tržišne pristupe (sa posebnim naglaskom na marketing – brending. Osmišljena (i implementirana) ponuda: sadržaji. 5. opštinske politike razvoja turizma. Infrastruktura se prije svega odnosi na izgradnju i popravku puteva prema Bobovcu iz Kraljeve Sutjeske i iz Vareša. aktivnosti i proizvodi na kojima se bazira turizam u opštinama u skladu sa potencijalima područja i potrebama turista Na osnovu procjene postojećih resursa. Cilj je pružiti jedinstvenu ponudu koja će ovu regiju učiniti privlačnom i pojačati njenu konkurentnost u odnosu na druge lokacije sa sličnim sadržajima. npr. strategije. i nevladin sektor. Razvijena osnovna infrastruktura i objekti za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti i razvoj turističke ponude Razvijanje infrastrukture. usluge. vizije i strategije projekta. uključenost i osjećaj vlasništva relevantnih interesnih grupa je od velike važnosti za dugoročnu održivost projekta i 2. promociju. i koje će omogućiti pravovremen raspored sredstava u dugoročnom periodu za razvoj ovog sektora. okvirno planiranje turističke ponude koja je bazirana na različitim sadržajima koji će se moći planski i adekvatno ponuditi turistima. Ojačana participacija i osjećaj vlasništva lokalnih zajednica. odnose sa javnošću. master plan. uključujući i osnovne objekte za nesmetano odvijanje turističkih aktivnosti pružit će osnovnu materijalnu/opipljivu bazu za razvoj turizma. 3. Pripremljeni i usvojeni strateški dokumenti za razvoj turizma. ovakav pristup treba da ponudi jaku bazu za razvoj preduzetnišva u sektoru turizma. ovaj rezultat će sadržavati početno. 4. udruženja i privatnih poduzetnika nad projektom Sa obzirom da je jedan od jako bitnih segmenata ovog projekta ekonomski razvoj na području opština i ekonomska korist za lokalno stanovništvo kroz turističke aktivnosti. Za ovaj segment projekta od velikog su značaja privatne inicijative.Očekivani rezultati implementacije projekta 1. te izgradnju novih ili prenamjenu postojećih objekata koji bi se prilagodili korištenju za pružanje usluga posjetiocima i stvaranju turističke ponude. 26 . zaštitu kulturno-historijskih spomenika i zaštitu prirode na području opština Ovaj rezultat se odnosi na sve političke ili operativne dokumente koji će omogućiti planirani razvoj turizma u opštinama. i kontinurano istraživanje i modeliranje turističke ponude na osnovu želje i potreba posjetilaca). Zajedno sa prethodnim rezultatom.

Realno je za očekivati da će upravo ovi subjekti biti glavni nosioci budućih aktivnosti. Povećan broj zaštićenih područja i kapaciteti za njihovo uključivanje u turističku ponudu Zaštita prirode je bitan faktor ne samo za opšte blagostanje područja nego i za upotpunjavanje turističke ponude. održavanju i pripremu dodatne infrastrukture i sadržaja za ovaj lokalitet. za sve građane BiH i i van zemlje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za stvarne pozitivne rezultate na terenu. 10. te su provedeni programi restauracije. projekat će ponuditi posebne aktivnosti na revitalizaciji. 6. 9. sanaciji i revitalizaciji ostalih kulturno-historijskih spomenika. regionalnom i državnom nivou 2 . 8. Proveden poseban program promocije Bobovca Sa obzirom da je Bobovac jedna od najvećih kulturno-historijskih vrijednosti i potencijalno najveća turistička atrakcija za obje opštine. Kulturno-historijski spomenici su zaštićeni u skladu sa njihovim značajem i potrebama. 7. Sa obzirom na višestruki značaj Bobovca. Proveden program promocije kulturno-historijskog naslijeđa i turističke ponude Kao dodatak na rezultat 4. obnove i konzervacije spomenika koji nisu bili adekvatno tretirani Trenutno stanje lokaliteta grada Bobovca nije na zadovoljavajućem nivou. projekat će obezbijediti adekvatnu promociju cjelokupne turističke ponude te kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. stavit će se poseban naglasak na promociju Bobovca i povećanje njegove atraktivnosti. kao i adekvatan tretman postojećih. Projekat će ponuditi detaljan plan promotivnih aktivnosti i strategiju komunikacije sa potencijalnim posjetiocima. uključujući i povezivanje sa turističkim inicijativama na državnom i međunarodnom nivou. Zaštićena područja će biti uključena u turističku ponudu sa svim mjerama sigurnosti i zaštite koje ovakva područja zahtijevaju. ako su isti dovoljno upućeni i motivisani. kako bi se stvorio osnov za sve buduće aktivnosti na promociji područja. te ako mogu očekivati koristi od razvoja turizma i zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa na kojem je baziran turizam. Projekat razmjenjuje informacije i ima uspostavljenu saradnju sa ostalim inicijativama razvoja turizma i relevantnim sektorima na lokalnom. Ovaj rezultat također uzima u obzir radove na zaštiti. te će stoga projekat svojim aktivnostima podržati osnivanje novih zaštićenih područja. Trenutno je broj zaštićenih područja jako mali.

te uspostavljanje zaštićenih područja. 2 . te rezultati sa detaljnim aktivnostima potrebnim za njihovo ostvarenje. definisani su vizija i strateški pravci Master plana. uzimajući u obzir potrebu očuvanja kulturno-historijskih spomenika i prirodnih resursa. te analiza problema i prepreka razvoju turizma. u vremenskom roku definisanom u Master planu. Zaključak Projekat Master plana je ocijenio trenutne i moguće turističke potencijale područja.Kako bi se razvila komunikacija sa ostalim sektorima. Uspješno implementirani. Na osnovu ocjene kulturno-historijskih spomenika i prirodnih potencijala. rezultati projekta će. regionalnom i državnom nivou projekat je uključio posebne mjere jačanja ovog segmenta. te ostvarila moguća sinergija sa sličnim inicijativama razvoja turizma na lokalnom. doprinijeti održivom razvoju područja uz poboljšanu svijest o potrebi očuvanja prirode i spomenika kulture.

KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA 2 .III.

.

Maglić na više od 2. S GLAVNIM NAGLASKOM NA ODRŽIVOM TURIZMU Andras Vajer Dopustite mi da svoj govor započnem jednom osobnom primjedbom. Zahvaljujući tome kao i svome položaju predsjednika jedne organizacije koja se bavi održivim i ekoturizmom (kao što su dječji kampovi. Prije nekoliko tjedana imali smo prigodu da putujemo po vašoj lijepoj zemlji i da je razgledamo. jer većinu tih mjesta treba još razviti kako bi se učinila pristupačnima za turiste i posjetitelje. Bjelašnica ima bolju infrastrukturu i najizazovnije padine. volonterski poslovi. Ova prirodna blaga ne smiju ostati skrivena.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja RAZVITAK INFRASTRUKTURE I MARKETINGA NACIONALNIH PARKOVA SA STAJALIŠTA TURISTA I ONIH KOJI PLANIRAJU RAZVITAK. prekrasne rijeke i sva mjesta s izvanrednim potencijalima. 301 . Unu (splavarenje). Koristim riječ “potencijali“. dok je Igman malo lakši). područje Tare (drugi kanjon po dubini) i Jajce. Važan je redoslijed! Zaštititi i razviti. projekti na podizanju svijesti o prirodi. Sutjesku (vodopad Skakavac. Vidjeli smo doline od čije ljepote čovjeku zastaje dah. Obišli smo dolinu Neretve. A) Uvođenje teme Imam više od pet godina iskustva iz putovanja i organiziranja putovanja po Europi i Sjevernoj Americi.386 m). planinarenje. treba ih zaštititi i razviti. Bjelašnicu (trenutno na ovim planinama postoje tri lifta koja su u funkciji.

Koncept je prilično jednostavan: ako park može privući posjetitelje i turiste. Postavlja se pitanje kako ove pojmove možemo ugraditi i implementirati u razvitak i marketing nacionalnih parkova. Prije svega moramo raščistiti neke pojmove. dok posjetitelj stječe iskustvo. dok je posjet prosječnom parku prilično jeftin. ako ponovno pogledamo na glavni cilj zašti- 302 . “očuvanje okoliša“. Uobičajen slučaj je da izvanredna mjesta i doživljaji donose visok dohodak. To znači da na temelju svojih djelatnosti mi znamo što pojedine vrste turista i posjetitelja očekuju i s kojim se ciljevima. Ovdje moramo otkriti najosnovniju i izravnu uzajamnu vezu među dvjema stranama: park pruža uslugu za koju posjetitelji plaćaju. Sljedeće su ideje veoma važne kad govorimo o odnosu nacionalnih parkova i turizma. zapazit ćemo ključne riječi “odgovorno putovanje“. Trebamo shvatiti da su ulaganja u razvitak nacionalnog parka neizbježna kako bi on mogao privlačiti turiste. B) Svrha nacionalnih parkova Nije ni potrebno isticati da nacionalni parkovi imaju dva osnovna cilja: prvi je očuvanje i zaštita prirode. nesmanjivanje resursa. Situacija je kristalno jasna: parku je potreban dohodak kako bi mogao održavati svoj rad.vodeni sportovi itd. s kojim projektima trebaju pozabaviti davatelji usluga. Ekoturizam: Društvo za ekoturizam definira ga kao “odgovorno putovanje u prirodna područja koje čuva okoliš i poboljšava dobrobit lokalnog stanovništva“. na očuvanju. neometanje budućih putnika. kao što su državni i nacionalni parkovi. međutim. ne smijemo zaboraviti činjenicu da sve veći broj turista može ugroziti primarni cilj nacionalnog parka. svjestan sam motiva. na primjer. što djelomično mogu financirati posjetitelji. Održivi turizam: svaki oblik turizma koji ne smanjuje mogućnost korištenja resursa i ne sprečava buduće putnike da dožive isto iskustvo. Ako pažljivo analiziramo ove definicije. park treba izraditi jasno zacrtan akcioni plan i postaviti ciljeve. Ovo nije slučajnost. povoljnih prilika i potencijala kako posjetitelja tako i nacionalnih parkova. a drugi je pružanje znanja. Osnovni princip glasi da “čovjek može voljeti samo ono što pozna“. ali isto tako moramo održavati zdravu ravnotežu između infrastrukture i primarnog cilja zaštićenih područja. aktivnog odmora i prilike da se doživi nešto jedinstveno. Da bi bio u stanju iskoristiti potencijalne posjetitelje.). metodama očuvanja i zaštite. informacija. Razumije se samo po sebi da prihod od raznih programa ne može ili samo djelomično može financirati održavanje parkova. onda on može u većoj mjeri financirati svoje poslovanje.

pravila. I opet. zanimanja. Inače. Budući da je obrazovanje bitno. što je najvažnije. nacionalni parkovi nude obrazovne programe za škole. razmotrimo drugu stranu medalje. a postojao je i središnji oglas koji je privukao pažnju ljudi na parkove. Godina 2008. Neka osnovna pravila su neizbježna.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ćenih područja. što će reći da se tri ili pet dana škole odvija u nacionalnom parku s posebnim naglaskom na životinje. nacionalni parkovi imaju svoj vlastiti 303 . D) Marketing Posljednji faktor koji može utjecati na uspjeh čitavog pitanja jest učinkovit marketing. Govoreći o “većem broju ljudi“. centar za posjetitelje. pa naravno i skuplji. biljke. Osim toga. učinkovita provedba pravila. informativne ploče. u Mađarskoj je bila godina voda. Kontrola je sljedeći ključni uvjet za održavanje delikatne ravnoteže između zarade i očuvanja prirode. Bez reklame nacionalni park može biti jedno lijepo mjesto koje ljudi posjećuju onako nasumice. U Mađarskoj. ali koje nikada neće služiti kao jedinstvena turistička atrakcija. održavanje mjesta za kampiranje. kao što su: ograničen broj posjetitelja. bitno je nuditi programe i projekte koji se fokusiraju na posjetitelje različite životne dobi tako da nacionalni park može razvijati svijest o okolišu od najranijeg djetinjstva. nacionalni parkovi trebaju stručnjake (nastavnike) te mogućnosti smještaja i ishrane u parku ili blizu njega. zemljopisne karte. Internet je jedan od najučinkovitijih načina reklamiranja (svi nacionalni parkovi imaju neki opis na Internetu). karakteristična arhitektura itd. obilježene staze. ono ne može imati visoku cijenu. osim toga takve bi se aktivnosti mogle lijepo uklopiti u programe ekoturizma. on može održavati održivi turizam i može služiti i prirodi i turizmu. Ako park ima jasno definirane i dosljedne politike. na primjer lokalne tradicije. ili mjesto koje služi onom drugom cilju – naime obrazovanju. te lugari koji provode politiku i pravila parka. područja s raznim razinama zaštite i. Da bi to mogli raditi. mreža staza. povijesne činjenice itd. ali bi stvaran pomak bila jedna kampanja parkova u kojoj bi oni izašli s posebnim programima i aktivnostima koje se ne mogu naći na drugim mjestima. davatelji usluga moraju pronaći srednji put. na primjer. C) Neizbježan elementi razvitka i kontrola Koji bi to bili krucijalni elementi razvitka? Informacije o smještaju. pa ipak jedno posebno pećinsko putovanje može značiti jedan ekstremniji način provođenja vremena. U ovoj su kampanji sudjelovali svi nacionalni parkovi.

biciklističke staze.. treba uzeti u obzir međunarodna iskustva i primjere. poduzimanja svih sigurnosnih mjera opreza. toplice. 304 . relaksacija. prehrane itd. održavanje. sve nacionalne parkove reklamira Mađarska agencija za razvoj turizma (Hungarian Tourist Rt.) i mađarski regionalni marketinški uredi. povrh toga oni svake godine sudjeluju na Sajmu turizma. u jednoj prilično krhkoj simbiozi. lokacija smještaja. planinarenje. edukacijske staze. mjesta za kampiranje. itd. Nacionalni parkovi i njihovi posjetitelji moraju živjeti u simbiozi. označavanja staza. Mi smo odlučni podijeliti ovo iskustvo i spremni ponuditi neka dobra rješenja tako da vaš sustav nacionalnih parkova može služiti ljudima i prirodi. Da bi se izgradio takav sustav u kojemu će biti dobro uslužene obje strane. Osim toga. splavarenje. Popis stvari koje treba učiniti: Popločani putovi. E) Iskustvo i znanje (know-how) Sve u svemu.proračun iz kojeg mogu trošiti za marketing. Bez ovih koraka parkovi ne mogu postići svoje ciljeve niti mogu poboljšati svoju financijsku stabilnost. kategorizacija nacionalnih parkova prema tome služe li kao odmarališta (skijanje) ili za aktivni turizam: pješačenje na duge staze. smještaj (za različite razine turista). Spremni smo planirati (studija izvodljivosti) i koordinirati radove te ih izvesti do kraja. nordijsko hodanje. pravljenja bivaka. ribarenje. označene staze po cijeloj zemlji (bosanski plavo). Uzajamno organiziranje putovanja u Mađarskoj i Bosni. via ferrata. Pješačenje na duge staze: informativne ploče. označene staze. razvitak i marketing nacionalnih parkova jesu delikatna i neizbježna pitanja. Naša firma je spremna pomoći oko izrade turističkih karata.

Ključne riječi: održivost. jednostavno rečeno. šumarstvo. poljoprivreda. biodiverzitet.. U ovim oblastima mala i srednja poduzeća su najovisnija o servisima prirode i biodiverziteta i “vice versa“. biodiverzitet je posebno ovisan o aktivnostima poduzeća iz ovih privrednih područja. U tom smislu tržište može poslužiti kao dobar mehanizam za adekvatno korištenje raspoloživih prirodnih resursa i poboljšanje uvjeta za život. izuzetno su značajni za uže i šire društvene zajednice. ekoturizam.. sc. ali je isto tako značajno da vlade u svojim strategijama i programima osiguraju odgovarajuće podrške i subvencije kako bi se ostvarilo odgovarajuće partnerstvo privatnog i javnog sektora. Upoznavanje poslovnog svijeta o važnosti zaštite prirode kod donošenja njihovih strateških odluka i u svakodnevnim aktivnostima je izuzetno značajan zadatak. Izazovi vezani za zaštitu biološke raznolikosti. Federalno ministarstvo okoliša i turizma Mr. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 305 . ekoturizam i održivo šumarstvo imaju velike međusobne sličnosti i sinergijsku povezanost: u osnovi sve tri navedene privredne grane su dominantno bazirane na biodiverzitetu. biznis 1 2 Dr. samo tržište može regulirati zaštitu biodiverziteta i održivo korištenje prirodnih resursa. pa je neophodno aktivno uključiti u taj kontekst biznis (poslovnu) zajednicu i bankarski sektor. sc.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PODRŠKA BIZNISA ZAŠTITI BIODIVERZITETA Nevenko Herceg Mehmed Cero2 Sažetak Održiva poljoprivreda. Ako se politika u ovim oblastima vodi na odgovarajući način.

korisno i zanimljivo bi bilo sagledati kako razvijati i ostvariti optimalan uzajamni odnos poslovnih entiteta manje veličine iz oblasti poljoprivrede. analizirati sinergijsku i funkcionalnu vezu poljoprivrede. Trend uspostave zaštićenih prirodnih područja. već se iznalaze i razvijaju funkcionalni modeli u filozofiji održivog razvoja. Potrebno je prethodni kontekst ilustrirati odgovarajućim primjerom neke od zemalja koja je pristupila Europskoj uniji. koja na određen način promovira i uspostavlja ekološke standarde. načelima i standardima. ekoturizma i šumarstva. u Bosni i Hercegovini se vode aktivnosti uspostave određenih zaštićenih područja. Uvod Sukladno strateškim i planskim opredjeljenjima. Drugim riječima. prirode ili biodiverziteta. Metoda rada Koristeći raspoloživu dokumentaciju (tiskanu i elektronsku). Ima mnogo dobrih sustavnih rješenja i uspješnih primjera u zemljama Europske unije. koji je zahvatio i Bosnu i Hercegovinu. jedan je izuzetno ozbiljan i kompleksan proces u kojemu se mora dati mnogo odgovora. Važno je napomenuti da svaka zemlja u svom ekonomskom. ekoturizma i šumarstva. potrebno je osigurati vjerodostojne argumente kojima se može opravdati razvojna dimenzija ovakvih projekata. koji u osnovi koriste bioraznolikost u korist same zaštite biološke raznolikosti. ekološkom i društvenom stanju i razvoju ima svoje specifičnosti koje moraju biti sagledane.Cilj rada S obzirom da se u svijetu sve manje govori o jednostranom pristupu isključive zaštite okoliša. a što je svakako relevantno i za Bosnu i Hercegovinu. tj. posebno vezano za određene konfliktne situacije. odnosno određenih poslovnih subjekata iz ovih oblasti u kontekstu korištenja i zaštite biodiverzitetskih resursa. Napraviti odgovarajuće zaključke korisne za aktualno bosansko-hercegovačko stanje i perspektivu. 306 . ne samo za područje Europe već i u globalnom kontekstu. koja se nalazi u procesu pristupanja velikoj europskoj porodici. a usporedno s tim prethodno proglašena zaštićena područja se reorganiziraju i uspostavljaju u skladu sa suvremenim potrebama. koja je prošla određeni tranzicijski proces iz jednog društveno-ekonomskog uređenja (socijalizam – dogovorna ekonomija) u drugi (kapitalizam – tržišna ekonomija).

biodiverzitet osigurava i promociju i povećanje održive poljoprivrede. Uistinu. gorivo. prirode i biodiverziteta. koji se također nazivaju agro-ekosustavi: različite vrste životinja. a u Federaciji Bosne i Hercegovine značajnu ulogu imaju i županijske institucije. Važna dimenzija ovih aktivnosti je kako osigurati odgovarajući “intersektorski konsenzus“. njihove građe i procesa. kako izbjeći postojeće i moguće konflikte kod određivanja namjene i korištenja prostora da bi se na odgovarajući način osigurali i zaštita prirodnih resursa i ekonomski razvoj. omogućava prilagođavanja na klimatske i druge promjene. ishranu i sredstva za život. pa je vrlo važno u tom kontekstu sagledati razvoj poduzetništva kroz mala i srednja poduzeća. imajući na umu zaštitu okoliša. šumarstvo i turizam svoje privređivanje dominantno baziraju na biodiverzitetu.). kao što je ISO 14001 (Međunarodni standard upravljanja okolišem) ili tzv. koji su neophodni za održavanje ključnih funkcija agro-ekosustava. Svaka “organizacija“ koja posjeduje ili koristi zemljišni prostor. appendix). 30 . decision V/5. Biodiverzitet održava i druge servise ekosustava. S povećanjem svijesti o potrebi održivog razvoja. nivou vrsta i ekosustava. zato što je biodiverzitet ključan za poljoprivredu. u poslovnom svijetu biodiverzitet postaje bitna komponenta suvremenih sustava (EMS – Environmental Managament System). biljaka i mikroorganizama na genetskom nivou. može imati određenu ulogu u upravljanju tim zemljištem. a poljoprivreda može značajno doprinijeti zaštiti i održivom korištenju biodiverziteta. tj.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Operativne aktivnosti se uglavnom provode preko entitetskih institucija. a to su blagodati koje čovječanstvu pružaju sigurnost snabdijevanja hranom. i sve komponente biodiverziteta koje čine poljoprivredne ekosustave. osigurava ruralnom stanovništvu sredstva za život i drugo. stočna hrana i dr. U tom smislu biodiverzitet je esencijalan za proizvodnju hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda (vlakna za tekstilnu industriju. EMAS (the Eco – Managament and Audit Scheme – Sustav upravljanja okolišem i nadzora). Prema odluci Konferencije članica Konvencije Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu (COP UNCBD. Biodiverzitet i poljoprivreda Biodiverzitet i poljoprivreda su u strogoj uzajamnoj vezi. poljoprivredni biodiverzitet je često korišteni pojam koji uključuje sve komponente biodiverziteta relevantne za hranu i poljoprivredu. Tri privredne grane: poljoprivreda.

U osnovi to je rezultat milenijskih procesa između prirodne selekcije i ljudske inventivnosti i prakse. što će zasigurno povećati pritisak na šumski biodiverzitet. Šume su stanište velikog broja biljnih i životinjskih vrsta i usko su vezane s ukupnim stanjem biodiverziteta u Europi. S farmama koje na direktan i indirektan način pokrivaju gotovo pola zemljišnog prostora Europske unije. Europska unija kroz tzv. okoliša i poljoprivredne prakse i sustava upravljanja.Poljoprivredni biodiverzitet je rezultat interakcije između genetskih resursa. dok su istovremeno konkurentni na zahtjevnom europskom i svjetskom tržištu. kao masovnih prostorno disperziranih poslovnih subjekata. Iako se povećavaju šumske površine u Europi. posebno se kreiraju kreditne linije i razrađuju drugi financijski modeli. poljoprivredni sektor je glavni izvor pritisaka europskog okoliša. Europska agencija za okoliš je naglasila stalno povećanje zahtjeva za šumskim resursima. podzemnih i morskih voda i gubitak biodiverziteta. neke šumske vrste i dalje ostaju ugrožene. osim određenih subvencija s razine kako Europske unije u cjelini tako i svake od vlada članica. uključujući bioenergiju. za razliku od ostalog svijeta. 22. Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP – Common Agricultural Policy) troši gotovo polovinu ukupnog EU budžeta. Istovremeno poljoprivredni sektor u zemljama Europske unije je jedan od najodgovornijih za značajno zagađenje površinskih. 30 . Prema tome način upravljanja šumama ima direktan utjecaj na biodiverzitet. ali je potrebno još puno posla da se napravi odgovarajući balans između poljoprivredne proizvodnje. Za Svjetski dan biodiverziteta. ruralnog razvoja i zaštite okoliša. Ovdje se posebno naglašavaju mogućnosti poticaja i daljnjeg razvoja malih i srednjih poduzeća. koji u svojim osnovnim djelatnostima i investicijskim aranžmanima naglašavaju dimenziju zaštite i brige o biodiverzitetu. uključujući povećanje površina zaštićenih šuma. Određena poboljšanja su napravljena reformom CAP-a 90-tih godina. Za ovakve djelatnosti i aranžmane. svibnja ove godine. Biodiverzitet i šumarstvo Europa ne može zaustaviti gubitak biodiverziteta bez održivog korištenja šuma. oko 87% ukupnih šumskih površina su predmetom ljudskih intervencija različitog stupnja. čime je ovaj sektor postajao sve intenzivniji i igrao značajnu ulogu u globalnoj svjetskoj ekonomiji. Unatoč određenim poboljšanjima.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Većina europskih zemalja imaju odgovarajući zakonski i administrativni okvir da osiguraju održivo upravljanje šumama. Europa mora oprezno voditi politiku vezano za genetski modificirane šumske vrste. a koja se u posljednje vrijeme sve više popularizira i dobiva na važnosti te osigurava i svoju tržišnu održivost – jest ekoturizam.  Klimatske promjene će pogoditi šumske ekosustave i povećati opasnosti u tom smislu. ali mjere koje će se poduzimati za daljnje vezivanje ugljika ne smiju negativno utjecati na šumski biodiverzitet. Međutim. čime se jačaju i štite lokalne zajednice kako sa društvenog tako i s ekonomskog aspekta. Ovo će zahtijevati više informacija o šumskih ekosustavima i šumskom biodiverzitetu. Bilo koji zahtjev za bioenergijom u tom smislu ne smije ugroziti biodiverzitet i ekosustav u cjelini.  Zagađenje zraka većih razmjera i deponiranje dušika još su velik i značajan problem. Adaptacije trebaju osigurati mogućnost da migratorne vrste mogu prolaziti iz šumskih predjela u zaštićena šumska područja.  Zahtjevi za šumskim resursima za bioenergiju će se povećati. Biodiverzitet i turizam Grana turizma – koja je u bliskoj vezi sa zaštitom prirode i biodiverziteta. Ekoturizam uključuje posjetu prirodnim područjima s ciljem učenja.) 30 . 3 (EEA/CoP /UNCBD.  Raštrkane i fragmentirane šumske površine moraju biti u mreži staništa s ciljem zaštite biodiverziteta u šumama. Europa će trebati kontinuirano prilagođavanje svoga sustava upravljanja šumama za buduće klimatske promjene i druge izazove. ali i rizike za biodiverzitet i ljude. koje nemaju negativne efekte na okoliš. Sugestije Europske agencije za okoliš za te izazove su sljedeće:3  Proizvodnja drveta i drugih tradicionalnih šumskih proizvoda morat će biti izbalansirana u odnosu “na druge“ robe i usluge koje dolaze iz šumskih ekosustava.  Genetski modificirane šumske vrste mogu osigurati korist. g.  Šume su značajan rezervoar ugljika. Njemačka 2008.  Moraju se smanjiti požari u šumama. Bonn.  Natura 2000 je važna komponenta napora Europske unije na tom polju. rekreiranja i drugih aktivnosti. studiranja. posebno u mediteranskom području.

Royal Siciety for the Protection of Birds – Britanska karitativna organizacija za zaštitu ptica i okoliša.Mnoge su aktivnosti Konvencije Ujedinjenih naroda o biodiverzitetu (UNCBD) usmjerene prema ruralnom stanovništvu. Oko 50 tisuća ih je na određen način vezano za poljoprivredu. on Article 8(j) and related provisions. kao jedinica za tehničku pomoć. Na posljednjoj Konferenciji zemalja članica UNCBD u Bonnu u tom smislu je donesena konkretna odluka. započela je svoje aktivnosti u 2007.  Izgrađivati i promovirati ekološku i kulturnu svijest i poštovanje. 310 .000 malih i srednjih poduzeća. Ove projekte financira Generalna direkcija Europske komisije za okoliš putem Kraljevskog društva za zaštitu ptica (RSPB). odabrane zemlje za ove projekte bile su Poljska i Bugarska. rudarstva itd. šumarstvo i turizam.). Dodatnih 50 tisuća poduzeća iz drugih sektora indirektno je vezano s biodiverzitom i Naturom 2000 (relevantne aktivnosti manufakture. the Conference of the Parties (COPUNCBD).  Osigurati financijsku korist za lokalno stanovništvo i njihovu aktivnu društvenu ulogu i odlučivanje. za razvoj. Ovo se cijeni kao značajan tržišni potencijal za komercijalne banke. korištenje i zaštitu prirodnih resursa. kroz iznalaženje financijskih mehanizama podrške odgovarajućim projektima. planiranja i donošenja odluka. Prema procjeni Mađarskog BTAU (Biodiversity Technical Assistance Unit) blizu 45 tisuća malih i srednjih poduzeća direktno je vezano s područjima koja su uključena u Naturu 2000. Mađarski BTAU. trgovine.4 Europska unija je proklamirala sljedeća načela za sve one koji se uključuju u aktivnosti ekoturizma:  Minimizirati negativne efekte na okoliš. godini s ciljem da pomogne nove “pro-biodiverzitetsko“ investicijske projekte malih i srednjih poduzeća. Mađarski primjer U Mađarskoj postoji oko 700. u kontekstu sinergijske veze biodiverziteta i turizma.  Osigurati pozitivna iskustva i za posjetioce i za domaćine. Fokus aktivnosti BTAU je usmjeren na područja iz Nature 2000 i njihovih neposrednih okruženja.  Osigurati konkretna financijska sredstva za zaštitu okoliša. jačanju institucija lokalne ruralne zajednice za njihovo adekvatno uključivanje kod upravljanja. 4 5 Decision VIII/5 B.5 Osim Mađarske.

osim navedenih priprema.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Glavni cilj aktivnosti bio je kako kreirati lokalne tehničke i financijske instrumente koji se odnose na javno/privatno partnerstvo i ostvarivanje poslovnih mogućnosti u tom smislu. ali odgovarajuće kreditne linije moraju biti otvorene od strane Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke. U tom ukupnom procesu lokalne jedinice metodološki provjeravaju sljedeće:  Da li mala i srednja poduzeća štite biodiverzitet?  Da li mogu koristiti biološke resurse na održiv način?  Da li ta poduzeća imaju pozitivno poslovanje?  Da li pravično dijele koristi koje nastaju u korištenju bioloških resursa? Uspostavljena je operativna mreža ekspertiza za biodiverzitet i financije na državnom i lokalnom nivou. Investicijsku ideju su podnosila mala i srednja poduzeća. koji su u osnovi posvećeni korelaciji biodiverziteta i sektorskih privrednih grana: poljoprivrede. Centralni dio projekta je bio uspostava lokalnih jedinica za implementaciju. kao značajno za Bosnu i Hercegovinu i njezinu perspektivu. posebno u fazi inicijalnih aktivnosti. Zaključci Analizom raspoloživih referentnih dokumenata. mogu se formulirati sljedeći zaključci:  Bosna i Hercegovina. da prate realizaciju projekata do njihovih samih završetaka. Europske unije i nekih njezinih država. Ove jedinice imaju zadatak da pripremaju projektne linije za mala i srednja poduzeća kojima će se aplicirati kod banaka za odgovarajuće kredite. Iznad svega glavna ideja vodilja bila je kako sačuvati biodiverzitet. čiji su predstavnici bili uključeni u Upravni odbor navedenog projekta. a napravljen je i pregled investicijskih mogućnosti kroz biodiverzitet za mala i srednja poduzeća. Ovdje se naglašava da su mogućnosti investiranja za ovakve projekte različite u raznim europskim zemljama. u kojima je značajna dimenzija odgovarajućih koristi za biodiverzitet. aktivnosti i iskustava s razine međunarodnih institucija. Ovdje se ima za cilj dokazati da je moguće ovakvim projektima preko malih i srednjih poduzeća osigurati upravljanje biodiverzitetskim resursima na održiv način uz komercijalnu održivost. i to će svaka pojedina zemlja posebno razraditi. posebno biološke i pejsažne raznolikosti. šumarstva i turizma. mora na strateški postavljen i sustav311 . kao zemlja izuzetnog prirodnog bogatstva. a lokalne jedinice imaju zadatak.

d. 37/08). osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projektne ideje. Svjetska banka i dr. kako u zaštićenim područjima. tako i izvan njih.). novine Federacije BiH br. poljoprivredu i turizam na svim nivoima upravljanja do same lokalne zajednice. gospodarenje šumama. država mora davati odgovarajuće subvencije i druge vidove pomoći. u iznosu od 400 miliona KM za naredne tri godine. ljekovito bilje i šumski plodovi. plus značajna sredstva od privatizacije. održiva 6 7 GEF – Global Environment Facility Zakon o razvojnoj banci Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. a posebno vezano za određena vrijedna prirodna područja sa specifičnim i originalnim predispozicijama. Za razvojne projekte malih i srednjih poduzeća. Ovo podrazumijeva aktivnu i konkretnu suradnju institucija nadležnih za zaštitu okoliša. javno-privatno partnerstvo. uvećat će se sredstvima iz Budžeta FBiH. svoje mjesto će imati projekti koji dolaze iz oblasti eko-poljoprivrede. Financijska i druga potpora se može očekivati iz odgovarajućih fondova i banaka Europske unije i drugih međunarodnih izvora (GEF6 – Globalna pomoć za okoliš. proizvodnja organske hrane..  Do njihove održivosti. Naglasak treba stavljati na originalne sadržaje koji mogu biti komparativna prednost na užem i širem tržištu. šumarstva i ekoturizma. tradicionalni zanati i rukotvorine.  Razvojna banka Federacije BiH7 – Postojeći kapital banke preuzet od bivše Investicijske banke Federacije BiH d. kao i povoljne kredite za realizaciju navedenih projekata. te ostali eko i etno turistički proizvodi i sadržaji koji će pomoći ruralnom razvoju. Konkretno u Federaciji Bosne i Hercegovine postoje sljedeće mogućnosti:  Fond za zaštitu okoliša – U programskim aktivnostima Federalnog ministarstva okoliša i turizma kroz Akcioni plan Federalne strategije zaštite okoliša. Lokalna zajednica mora imati aktivnu ulogu u kreiranju odgovarajućih planova i donošenju odluka.no osmišljen način profilirati svoj održivi razvoj s posebnim fokusom na adekvatno korištenje poljoprivrednih i šumskih resursa i turističkih potencijala u najširem smislu te riječi. kao što su: tradicionalna poljoprivreda. a u nekim slučajevima i trajno. zadržavanju i vraćanju stanovnika.  U ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima treba detaljno valorizirati sve raspoložive potencijale. uz učešće u osmišljavanju i realizaciji projekata. kojima se osigurava ruralni razvoj. koji će biti direktna osnova za planske aktivnosti Fonda. Za realizaciju takvih projekata na održiv i efikasan način potrebno je uspostaviti tzv. zaštita prirode i biodiverziteta. 312 .

kao što su odgovarajući koncesijski aranžmani. Herceg. S. Biomassza-dilemma. (2000): Implementing EU Environmental Policy Tietenberg. što je strateško opredjeljenje Vlade FBiH.. V. 2007 Kiss. (2008): Priručnik za polaganje ispita za turističke vodiče. Bosna i Hercegovina. Lenschow A. (1997): Manual of European Environmental Law Redžić... T.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja poljoprivreda.  Postoje i druge mogućnosti razvoja javno-privatnog partnerstva za realizaciju projekata iz navedenih okvira.. (2000): Environmental and Natural Resource Economics Kiss. I. S. Linking Business to Biodiversity – Bringing People Together (2008.. Hajdu... Literatura BiH.. sredstva zavoda za zapošljavanje i drugo. Nacionalna strategija biološke i pejsažne raznolikosti Federalno ministarstvo okoliša i turizma.) Knill Ch. D... šumarstvo i ekoturizam. Shelton. Sarajevo 313 . zemlja raznolikosti Johnson. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. N. The (Food) Price of Success Gyualai. K. moraju se osigurati posebne kreditne linije. A.

in order to bring about an appropriate partnership between the public and the private sector. ecotourism. but it is also very important that governments in their strategy and programmes should provide adequate support and subsidies. ecotourism and sustainable forestry have strong common similarities and synergy connection: basically these business opportunities are all based on biodiversity. Convincing business people of the importance of nature conservation in their strategic decisions and everyday activities is a significant task. forestry.SUPPORT OF BUSINESS TO THE PROTECTION OF BIODIVERSITY Summary Sustainable agriculture. biodiversity. If public policy manages this issue properly. markets may act as a good mechanism for managing scarce resources and improving livelihoods. Thus. agriculture. Key words: sustainability. The challenge of biodiversity conservation is simply too important – we have to involve the business and banking community actively in it. In these sectors small and medium-sized enterprises (SMEs) are the most dependent on the services of nature – and biodiversity is similarly highly dependent on their activities. markets can work for biodiversity and sustainable use of resources. business 314 .

jedinstvena pa stoga zamisao o osnivanju Nacionalnog parka u njezinu porječju predstavlja jamstvo održivog gospodarenja na ovom području i zaštitu svih prirodnih osobitosti na njemu. a samo godinu dana poslije toga – u Cazinu je 1986. Sane i Korane”. održan skup pod naslovom “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita rijeke Une.herceg@gmail.000 ha smješteno je u slivnom području rijeke Une (208. napose drvne i prehrambene. Prvi skup posvećen tim pitanjima održan je 1985.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM I ZAŠTITA TLA NA PODRUČJU NACIONALNOG PARKA UNA Ferdo Bašić Hamid Čustović2 Nevenko Herceg3 Uvod Područje Nacionalnog parka Una površine nešto veće od 23. Zanimanje za prostor na kojemu je utemeljen Nacionalni park Una nije novoga datuma. Na tim skupovima razmatrani su različiti aspekti razvitka ovoga prostora i konflikti između zahtjeva za zaštitom tla i vode.ferdobasic. godine pod naslovom “Prostorno uređenje i zaštita rijeka Une i Sane”.com Federalno ministarstvo okoliša i turizma. a u problematiku zaštite voda rijeke Une uključeni su znanstveni djelatnici koji se bave proučavanjem tla iz obje onodobne republike.com 315 . god. a danas samostalne države. Kao što joj i ime kazuje.hamid@gmail.000 ha). i razvoja industrije. Sarajevo.info/ Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. koje su poznate kao izvor onečišćenja. e-mail: nevenko. Agronomski fakultet. e-mail: basic@gmail. e-mail: custovic.com www. najvećim dijelom na teritoriju BiH. 1 2 3 Sveučilište u Zagrebu. a manjim dijelom na teritoriju Republike Hrvatske. rijeka Una je po mnogočemu unikatna.

MFCAL utemeljen je na činjenici da tlo ima višestruku ulogu: proizvodnja hrane. Koncept VOPT . tlo nas hrani i odijeva. konceptom koji ima naslov “Višenamjensko obilježje poljoprivrede i tla – VOPT” (Multifunctional Character of Agriculture and Land – MFCAL). jasno je da je cjelovita zaštita tla conditio sine qua non opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una! Djelotvorna zaštita podrazumijeva tri međusobno povezana smjera djelovanja: inventarizacija stanja tala.0% netopivog ostatka. Imajući sve rečeno u vidu. U “pripremi za doček” novog milenija. Tlo je najveće blago svakog naroda. Tlo nastaje iz samo 0. Slivno područje NP Una izgrađuju gornjokredni vapnenci i dolomiti velike čistoće. što oslikava podatak da nastanak sloja od 100 cm traje od 0.2 milijuna godina! Nesmotrenim gospodarenjem može biti uništeno za jedan dan! Značaj i uloge tla Tlo je izvor života i opstanka čovjeka. 1992) i Planu djelovanja Svjetskog samita o prehrani (Rim. Koncept sugerira korištenje poljoprivrednog zemljišta i ostalih prirodnih dobara sukladno preporukama Agende 21 Svjetske konferencije o okolišu (Rio de Janeiro. na znanstvenim spoznajama utemeljeno. a tvorba tla je vrlo spor proces. zatim tlo je izvor sirovina i energije i ima rekreacijsko-turističku ulogu. socijalna i prostorna uloga. na površini oko nas i pod našim nogama čuva i održava biološku raznolikost. odlučno utječe na izgled prirodnog krajobraza. održivo gospodarenje tlom pruža cjelovitu zaštitu tla i jamči skladno kretanje tvari i energije u svim terestričkim i semiterestričkim ekosustavima Nacionalnog parka Una od svakovrsnih oštećenja. Opskrbljujući biljku potrebnim tvarima – vodom i hranjivima. štiti i u svojoj masi skladišti pitku vodu pa nas dakle i poji.8 do 1. u izradi strategije razvitka gospodarskih grana koje se temelje na korištenju tla. uloga u oblikovanju krajobraza. ekološka. 1996). te ulogu je osmislila i definirala Međunarodna konferencija u organizaciji FAO i Nizozemske vlade. pruža nam dakle ugodan životni prostor. trajno motrenje (monitoring) i informacijski sustav tala. “Prostor” koji pruža takvo gospodarenje predstavlja čvrst “okvir razvoja” i određuje njegova trajna ograničenja.2 – 1. na prvom mjestu poljoprivrede i šumarstva kao najvažnijih gospodarskih grana koje moraju biti oslonac opstanka pučan- 316 . Uzimajući u obzir sve uloge tla. godine.Dobro osmišljeno. a svojim značajkama određuje način korištenja prostora i izgled “kulturnog krajobraza”. koji sadrže do 99% CaCO3. u Maastrichtu 1999. višenamjensko dobro s brojnim ulogama.

dosljedno se držeći premise da su sve njegove uloge od jednakog značaja. Temeljem rečenoga.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja stva na području Nacionalnog parka Una. Općenita poruka ovoga koncepta je da tlo treba vrednovati višenamjenski. odnosno održavanje prirodne vegetacije u šumskim. načinom korištenja tla poljoprivreda i šumarstvo utječu na okoliš – prirodne i antropogenizirane terestričke i akvatične ekosustave. S druge strane. a uzgoj bilja u agroekosustavima. kao izvor hrane i drvne mase i/ili profita. Brojni su ekološko-regulacijski utjecaji tla. Negativne utjecaje na okoliš – tlo i poljoprivredu od utemeljenja i djelovanja Nacionalnog parkana okoliš ne vidimo – naprotiv! Ekološko-regulacijska uloga tla S obzirom na činjenicu da NP Una obuhvaća područje krša. a zatim socijalna uloga – zapošljavanje radne snage i održavanje željene demografske slike – ili pak oblikovanje krajobraza i rekreacijsko-turistička uloga. nisu izolirane od drugih uloga. što omogućuje proizvodnju biomase – organske tvari – fotosintezom. zrakom i hranjivima. da se tu nalaze brojni izvori pitke vode na čije se korištenje u budućnosti svakako računa. Smatramo da će NP svakako tome pridonijeti. prirodnom stanju. pa stoga imaju i značajnu ekološku ulogu u trajnoj zaštiti NP Una. od kojih navodimo najvažnije: 31 . polazište treba biti činjenica da te grane. Uloga tla u tvorbi biomase Općenito je najznačajnija. a iskoristile i mogućnosti doseljenja. socijalno i ekonomski održiv uzgoj bilja i stoke za lokalno pučanstvo kako bi se ono održalo na ovom teritoriju. od podjednakog su značaja pa ih tako treba i vrednovati! Na području Nacionalnog parka Una na prvom je mjestu dakako ekološka. U tom smislu. a na poljoprivrednim površinama omogućiti ekološki. nezamjenjiva i primarna uloga tla opskrba biljke vodom. svi oblici održive i ekološke poljoprivrede. Sve su uloge tla neodvojive jedna od druge. očito je temeljna uloga tla na području NP Una održati prirodnu vegetaciju šuma i travnjaka – livada i pašnjaka u što je moguće povoljnijem. U toj ulozi tla NP Una su nezamjenjiv čimbenik biljne proizvodnje u poljoprivredi i šumarstvu. ova uloga tla izuzetno je značajna za normalno funkcioniranje i ekološku održivost svih ekosustava na teritoriju NP Una. ruralni razvitak i turizam su obećavajuće djelatnosti koje idu “rame uz rame” i imaju sve uvjete za dugoročno skladan razvoj na ovom prostoru.

tlo ima ulogu prijemnika (akceptora) tvari koje padaju na tlo ili se u njega hotimično unose. napose za zaštitu krških vodotoka i podzemne vode od onečišćenja. fizikalnoj i fizikalno-kemijskoj sorpciji. a ekološki su relevantne za sve članove biosfere i sastavnice okoliša. sakupljač (akumulator) i izmjenjivač (transformator) onečišćenja S obzirom na smještaj “između” litosfere i atmosfere i na neposredni kontakt s hidrosferom i antroposferom. pokazuju dosta visok sadržaj olova. primjerice. a tlo izvor emisije onečišćenja. ali i sva biljna hranjiva koja čovjek unosi u tlo gnojidbom. Kisele komponente tlo puferira pomoću kationa. može ugroziti podzemnu vodu u područjima s primjenom većih doza pesticida. primjerice u hranidbeni lanac – biosferu ili se ispirući u krške vode. Oštećenje tala NP Una. no najvažniji je oblik sorpcije vezanje na koloidni kompleks tla – humus i glinu. ili putem oborinske vode. magnezij i dr. kao što su natrij. i tako se odupire većim promjenama reakcije tla. Tako tlo u ulozi univerzalnog pročistača čisti – filtrira oborinsku vodu i štiti vodotoke i podzemnu vodu. preko granične vrijednosti koja da31 .Tlo kao prijemnik (akceptor). primjerice zakiseljavanjem kiselim kišama od donosa mokrih i suhih depozicija zračnim putem i onečišćenje tala tim putem. ova značajka tla ima ključnu ulogu. Prvi podaci o sadržaju teških kovina u tlima na području Bihaća i Cazina. te tvari postaju onečišćivači. kalij. a na prvom mjestu teške kovine i potencijalno toksične elemente koji u procesu prirodnog kruženja tvari. prelazeći u netoksične. kao “mokra depozicija” ili kisele kiše. Mehanizmi vezanja – sorpcije onečišćenja u tlu jako su različiti. Putem koloidnog kompleksa tlo veže različite tvari. Puferizacija se vrši i drugim mehanizmima. bilo da imaju pozitivan ili negativan utjecaj. ekološki irelevantne tvari. kalcij. kao što je vezanje stranih tvari na adsorpcijski kompleks. Za terestričke i akvatične ekosustave. Ovoj skupini tvari pripadaju na prvom mjestu teške kovine i sva organska onečišćenja. odnosno biosferom. odnosno u hranidbenom lancu. napose vodu. dakle različite onečišćivače – polutante. Ostatak. Izlazeći iz tla u druge sfere. To vrijedi i za ekološki rizične tvari. premda malen. a nije isključeno da se to već dogodilo. da se preko 99% pesticida koji ulaze u tlo inaktivira na ovaj način. Te tvari se u tlu mogu nakupljati pa tlo ima ulogu njihova sakupljača (akumulatora) zahvaljujući mehaničkoj. koje iznose Martinović i Vranković (1986). Računa se. Tlo je univerzalni pufer koji inaktivira tvari što suhom ili mokrom depozicijom ulaze u njegovu masu ili se pak oslobađaju mineralizacijom organske tvari. kao i zaštitna sredstva (pesticidi). pristižu u tlo u obliku “suhih” aerodepozicija. kao prašina.. može se očekivati.

koji uzrokuje tzv. Čovjek je u prirodne krajobraze NP već “utisnuo” svoje “poruke”. i to samo na reljefskim ekspozicijama okrenutim zračnim strujanjima iz industrijskog bazena zapadne Europe. a unoseći u prostor poljoprivredu. koja i predstavlja najveću prirodnu vrijednost i bogatstvo NP Una. Naravno da to treba tek istražiti jer. “učinak staklenika” otpada na poljoprivredu. Mijenjajući krčenjem prirodnu vegetaciju. U ovoj ulozi tla NP Una trebaju omogućiti što je moguće bogatiju i raznovrsniju floru i faunu. tlo može izmijeniti pomoću mikrobiološkog kompleksa u bezopasne oblike pa ono ima ulogu izmjenjivača (transformatora) tih tvari. je stanište i genski rezervat brojnih mikro i makro organizama. potpuno prilagođen prirodnim prilikama. Globalno gledajući. “učinak staklenika”. Važno je reći da provedba Kyoto protokola pred gospodarenje tlom postavlja nove zahtjeve. dakle utvrditi sadržaj ekološki relevantnih tvari u njima. IPPC (Intergovernment Panel on Climate Change) na svom zasjedanju 1995. iznosi tvrdnju da oko 15% CO2. Klimatsko regulacijska uloga tla Tlo je središnja karika u lancu biotransformacije organskog ugljika pa u toj ulozi snažno utječe na sadržaj i ukupnu količinu CO2 i drugih plinova koji uzrokuju tzv. primjerice. napose olova. stvorio je “kulturni krajobraz”. a napose tlo zaštićenog prostora kao što je nacionalni park. Tlo kao izvor genskog bogatstva i zaštite biološkog raznovrsja Tlo. jer ono određuje moguće načine korištenja prostora. On 31 . a ključnu ulogu u njezinu oblikovanju ima tlo. u tlima NP Risnjak utvrđen je ekstremno visok sadržaj nekih teških kovina. o čemu uvjerljivo govore posebni prilozi iz pera uglednih autora sudionika ovog savjetovanja. Prostorna uloga tla Krajobrazna vrijednost područja NP Una temelj je njegova opstanka. koji će svakako utjecati na njegovo korištenje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nas vrijedi u većem broju europskih država. a zatim uspostaviti sustav trajnog praćenja – monitoringa tih tvari u tlima NP Una. Zbog navedenih razloga svakako je potrebno najprije izvršiti inventarizaciju stanja tala. ukupna količina organskog ugljika u tlu – humosferi – trostruko je veća nego u nadzemnoj biološkoj masi. odnosno pedoflore i pedofaune. Tvari sakupljene u njegovoj masi. Treba reći da je površina područja utjecaja jako malena pa se ova uloga tla u tom smislu može smatrati zanemarivom. napose organske kao što su pesticidi ili nafta i njezini derivati.

Bihać 4 i Knin 2. Na području NP Una nalaze se brojni manji.000. održavati i razvijati u ulozi očuvanja svih uloga Nacionalnog parka Una. Tlo kao povijesni medij Tlo je značajan povijesni medij. u prethodnom tekstu opisanih uloga. Ti su izvori navedeni u popisu literature. Tlo kao izvor sirovina Tlo je značajan izvor sirovina. skeletnih tala i golog krša. počet će degradacijom tla i gubitkom njegovih. A devastacija NP Una. koji se nerijetko koriste za odlagališta otpada. koji služe kao izvori informacija za rekonstrukciju geoloških pretpovijesnih i povijesnih događaja na ovom prostoru. koji treba sačuvati. 320 . jer se u njemu nalaze konzervirani različiti arheološki artefakti i paleontološki materijal. osim da tih nalazišta ima. Od velike su nam koristi bila i vlastita istraživanja u okviru izrade OPK Hrvatske mjerila 1:50. posebna pažnja je posvećena geološkom supstratu na kojem su se ova tla formirala. te brojna i svakovrsna istraživanja izvršena na obližnjem području Sadilovca.000 na listu Karlovac 1 i 2 i Knin 2. mogućnost razvitka ruralnog turizma i funkcioniranja NP Una. tipovi do nivoa podtipa). Mislimo pri tome ne samo na prirodne površine nego i na “kulturni krajobraz”. Metode rada Glavni izvor podataka za ovaj rad su već izvršena istraživanja u okviru izrade OPK – Opće Pedološke karte Bosne i Hercegovine. i to za listove (sekcije) Bihać 1. napose za građevnu industriju. klase. napušteni kamenolomi. Nemamo iscrpnijih podataka o takvim nalazištima na području NP Una. S obzirom na veliku rasprostranjenost plitkih. Gospodarenje tlom izravno utječe na izgled krajobraza. mjerila 1:50. ako do nje ikada dođe. Bihać 3. a već oštećene dijelove rekultivirati i vratiti prirodnu vegetaciju. Za tumačenje geoloških obilježja korištena je Katzerova Geološka karta BiH u mjerilu 1:200.000.čak obogaćuje prostor i čini ga još dopadnijim. Pedosistematske jedinice prilagođene su i klasificirane prema službenoj genetskoj klasifikaciji (razdjeli. Naša je ocjena da područje predviđeno za NP Una ima dopadnost i krajobraznu vrijednost koja ga svakako čini atraktivnim za ovu namjenu. Zaštita krajobrazne raznolikosti područja NP Una nerazdvojna je od zaštite tla u prostoru. što je prikazano na razini podtipa tla. Tu praksu treba svakako prekinuti i u prostor unijeti red.

15/1992) Teška kovina Laka. Sadržaj u tlu (mg/kg tla) Stupanj onečišćenja tla – So = ---------------------------------------------------------Maksimalni prihvatljiv sadržaj (mg/kg tla) Temeljem stupnja onečišćenosti tla su razvrstana prema vlastitim kriterijima (Bašić. Stupanj onečišćenosti (So) računa se po formuli. ekstrahirano u zlatotopki 1 2 10 1 2 10 100 150 500 10 15 20 20 30 20 50 50 100 50 60 100 60 100 500 60 100 500 200 300 2000 2 2 - Kadmij (Cd) Živa (Hg) Olovo (Pb) Molibden (Mo) Arsen (As) Kobalt (Co) Nikal (Ni) Bakar (Cu) Krom (Cr) Cink (Zn) PAH – policiklički aromatski ugljikovodici U karbonatnim tlima dozvoljen je sadržaj za 25% viši od sadržaja u tablici. Kriterije iz toga pravilnika prikazujemo u tablici 1. Podaci se odnose na ukupan sadržaj dobiven ekstrakcijom uzorka tla u zlatotopki. od kojih u gospodarenju tlom prema svakom razredu treba postupati na poseban način. Za ocjenu stupnja onečišćenosti poljoprivrednog tla za konvencionalnu poljoprivredu teškim kovinama koristili smo kriterije za MPS (maksimalno prihvatljiv sadržaj) definirane Pravilnikom o zaštiti tla (NN 15/92) Republike Hrvatske. Tablica 1 Granične vrijednosti – maksimalno prihvatljiv sadržaj teških kovina u poljoprivrednom tlu – MPS (”Narodne novine”. godine. br. Sličan pravilnik bi BiH trebala što prije donijeti. skeletna tla i tla Teksturno teška tla i U suhoj tvari komposta siromašna bazama tla bogata humusom i drugih organskih gnojiva Sadržaj u mg/kg tla. 1993) u pet razreda.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Kao izvor za sve statističke podatke korišten je Statistički godišnjak Federacije BiH od 2003. sve s ciljem da se povoljna tla zadrže u toj 321 .

00-2. ali ih je potrebno zaštititi od emisije teških kovina.     Značajke podneblja opisane su na temelju raščlambe podatka Državnog meteorološkog zavoda. koje čini tzv. nužni su energični zahvati zaštite tla. kontrole izvora emisije. a plodored podređen biološkom čišćenju tla – bioremedijaciji – iznošenju teških kovina iz tla.00) – tlo je nepogodno za svaki uzgoj bilja. nadzor izvora emisije. To je tipično krško područje. Značajke tla opisane su na temelju rezultata fizikalnih i kemijskih analiza. a ona koja su manje povoljna poprave da bi se mogla svrstati u višu . napose od izvora emisije onečišćivača i tretirati kao posebno vrijedan resurs na području na kojemu su utvrđena II RAZRED – Tlo povećane onečišćenosti (So 0. a manji dio obuhvaća istočni dio općine Donji Lapac koji se nalazi na području Republike Hrvatske.25) – tla pogodna za poljoprivrednu proizvodnju.00) – na tlu nije dozvoljen uzgoj bilja koje bi se koristilo za humanu ili animalnu ishranu. niski. izvore emisije staviti pod nadzor.00) – tlo je pogodno za uzgoj poljoprivrednih kultura.vrijedniju kategoriju:  I RAZRED – Čisto tlo (So do 0. a na njima valja provesti posebno cjelovite mjere sanacije. uključivo uobičajene agromelioracijske zahvate. Rezultati rada Čimbenici tvorbe tla (pedogeneze) Rijeka Una izvire na području Suhajskog polja u Hrvatskoj. a interpretirane prema kriterijima koji vrijede za analitičke metode primijenjene u izradi OPK. Treba ih zaštiti od svakovrsnih oštećenja. primjena sredstava za blokiranje teških kovina. IV RAZRED – Onečišćeno tlo (So 1. a područje predviđeno za NP Una obuhvaćeno ovim radom čini manji dio njezina sliva koji većim dijelom teritorijalno pripada BiH. sa svim obilježjima i zakonitostima koje krš nosi sa sobom.50-1. To je prije svega vrlo porozan 322 . bez ograničenja.50) – tla pogodna za uzgoj bilja. odnosno uzgoj bilja za proizvodnju svake vrste hrane. a plodored podrediti iznošenju teških kovina. ali su na njima potrebne pojačane mjere zaštite. III RAZRED – Tlo velike onečišćenosti (So 0. pokriveni krš.kategoriji. V RAZRED – Zagađeno tlo (So preko 2.25-0.

C o Mjesečni i godišnji Langov kišni faktor 41.5 127.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vapnenački medij kroz čije brojne pukotine – “kaverne”. ima ključnu ulogu u ovim procesima. njegove značajke.7 62. turizma. koja sa sobom nosi suspendirane čestice različitog porijekla.4 8. prometa i drugih djelatnosti – kako bi se rizik od možebitnog incidenta sveo na najmanju moguću razinu. Klimatske prilike Predstava o klimi kao ekološkom čimbeniku i čimbeniku pedogeneze za područje Bihaća vidi se iz podataka prikazanih u tablici 2.1 6. Tablica 2 Pokazatelji klimatskih prilika meteorološke postaje Bihać Mjeseci Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Prosjek Prosječno Oborine mm 94 91 96 118 121 110 116 117 97 117 150 125 1352 Temp.2 11. napose one koje povećavaju sposobnost tla da se odupre negativnim posljedicama.5 Oznaka klime Nivalna Perhumidna Perhumidna Humidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Semihumidna Humidma Perhumidna Perhumidna Humidna 0. Tip tla.4 16.7 11.2 5.2 10.8 18. Stoga je vrlo važno poznavati aktivnosti čovjeka na području sliva – bilo da su one industrijske ili iz oblasti poljoprivrede.2 6.4 22. unutrašnje vodotoke i jezera protječe voda.0 10.8 6.2 15.6 323 .2 2.5 20.9 5. šumarstva.2 5.6 2. Valja stoga reći da filtracijska i puferizacijska sposobnost tla ima odlučujuće značenje za čistoću te vode. Brojni su izvori s obje obale Une podzemnom hidrografijom povezani sa slivom rijeke Une.0 19.3 14. njezinu zaštitu i funkcioniranje akvatičnih ekosustava u njoj i zoni njezina utjecaja. Ta povezanost cijeli teren čini ranjivim i osjetljivim na svaki incident na svakom dijelu slivnog područja.9 10.

No. pretežno sedimenti neogena. kao klimazonalni tip tla vezan za Langov kišni faktor javlja se smeđe tlo na vapnencu – kalcikambisol. Premda su pojedine skupine stijena međusobno uglavnom odvojene. Prema ovom pokazatelju bilo je za očekivati da je klimazonalni tip tla na vapnencu vapnenačko-dolomitna crnica – kalkomelanosol. a najviše vodom i eolskim putem. Krški oblici na nižim položajima su prekrivani mlađim sedimentima 324 . transportirani su i na veće udaljenosti. Očito je da čak pet mjeseci pedogenetski najaktivnijeg dijela godine koji imaju semihumidnu klimu snažno utječe na strukturu pedosfere ovoga područja. općenito promatrajući. odnosno aluvijalnih nanosa uz rijeku Unu. a do stanovite mjere i geološko-litoloških prilika.6 °C pa je klima humidna. Kako se vidi. Međutim. oni klimu čine nešto sušom nego pokazuju godišnji i mjesečni kišni faktori. počevši od najstarijih mezozojskih iz razdoblja trijasa. kao zonalnih tipova. Tri su skupine supstrata odlučne za tvorbu tala NP Una:    vapnenačke stijene. ne postoji striktno odvojena granica. Ipak treba naglasiti da na području NP Una s povećanjem nadmorske visine planinskog područja dolazi do izmjene pedogenetskih procesa i pojave jako humoznih crnica i drugih degradiranih tala. mlađi geološki sedimenti. najmlađi kvartarni nanosi. izračunati klimatski pokazatelji i iz njih dobivena oznaka klime i pravci razvoja tala u prirodi znaju biti korigirani pod utjecajem izraženog i jako razvijenog reljefa.Utjecaj klime na formiranje tala može se pratiti putem njihova zonalnog rasporeda u horizontalnom i vertikalnom smjeru. koje iz njih po svim svojim obilježjima nisu mogle nastati. između njih. a posebno između produkata njihova raspadanja. čemu je naročito pridonijela razvijenost reljefa. Jedino se na taj način može objasniti pojava dubokih naslaga tla na pojedinim mjestima na vapnencu i dolomitu. Sukladno tome. Razni geološki sedimenti su prijenosnim silama. koje sa svoje strane modificiraju ulogu i značaj klime u pedogenetskim procesima. neujednačen. Geološko litološke prilike – matični supstrat Matični supstrat na području sliva rijeke Une je dosta heterogen. Prevladavaju po zastupljenosti sedimentne stijene različite starosti i sastava. međusobno miješani i taloženi. do najmlađih kvartarnih. a srednja mjesečna temperatura 10. višegodišnji prosjek oborina je 1352 mm.

ali ih ima i na području Kulen Vakufa na jugu.5-15 cm.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ili trošinom (regolitom) s viših položaja. rendzina i koluvijalna tla vrtača. Od grubljih klastičnih sedimenata mjestimično se javljaju i vapnenačke breče sastavljene od krednih i foraminiferskih vapnenaca promjera 0.2 – 1. Proces trošenja starijih vapnenaca odvija se uglavnom kemijskim putem. i različita smeđa tla. Prema osnovnoj geološkoj karti BiH za list Bihać. erodirana tla iz klase nerazvijenih tala (litosoli i rankeri) do plitkih humusno-akumulativnih tala kao što su vrlo plitke crnice. To su uglavnom vapnenci i dolomiti donje i gornje krede jako velike čistoće. a u donjim dijelovima i konglomerati vezani karbonatnim detritusom. Na nagnutim terenima razvila su se vrlo plitka. Oni izgrađuju masive i obronke Plješevice. Od svih vapnenačko-dolomitnih formacija najrasprostranjeniji su sedimenti krede. na krškim pločama i zaravnima nastala su tla različite dubine: smeđa tla – kalcikambisol. Prema procjeni. lesivirana crvenica. Na području krških zaravni Plješevice. odnosno ponekad kaotičnim smjesama svih tih materijala. To se posebno ističe na ravnim terenima. Tu su tla vrlo plitka. Na ovim supstratima razvile su se uglavnom posmeđene rendzine. i općenito ovoga sliva. na području sliva pokrivaju sve krške površine sliva. Zbog toga su tla ili jako plitka ili ih uopće nema. škrapama i uvalama u koje su deponirana erozijskim nanosom. odvijaju se i procesi okršavanja – karstifikacije. dok netopivog ostatka (rezidij) iz kojeg nastaje tlo sadrže svega 0. pijeska i sitnog šljunka. najčešće kao klastične naslage eocena – lapori. Tercijarni sedimenti paleogena su manje zastupljeni i to mjestimično. koji sa sjeverozapadne i zapadne strane zatvaraju Bihaćko polje i sva izvorišta. Lapori su karbonatni. 325 . Taloženi su u svim formacijama mezozoika – trijasu. kao što je to slučaj zapadno od Bihaća na području Beljavca. U središnjem dijelu Bihaćkog polja nalaze se i sedimenti gline. žuto smeđe boje. a na dubljim nanosima smeđa tla na glinama. Na vapnenačkim i dolomitnim starijim formacijama. masiv Plješevice i kanjone vodotoka. a jako trošni. a teče vrlo sporo.000 tla nisu mogli biti pojedinačno izdvojena. a teren je prepun vrtača pa je ovaj krš u literaturi opisan kao “boginjavi krš”. s preko 90% zastupljenosti vapnenačko-dolomitni sedimenti su najrašireniji. Neogeni sedimenti ispunjavaju cijelo Bihaćko polje na sjeveru. Na presjeku geološkog profila smjenjuju se vapnenačko-dolomitni i drugi sedimenti razne starosti. a dublja se javljaju samo u vrtačama.0 %. juri i kredi. a i šire područje kanjona Une od Bihaća do Kulen Vakufa. sadrže do 99 % CaCO3. Uglavnom ih čine laporoviti vapnenci. tako da na mjerilu karte 1:50.

Na dolomitu 2. Na dolomitu 2. ilovače i sl.Kvartarni sedimenti pokrivaju najniže reljefne položaje u kanjonima rijeka Une i Unca. šljunka.45 1. Aluvijalnih.1.46 6. na području NP Una je vrlo značajan. kao čimbenika geneze i osobina tala.107. posmeđena 3. a odlikuju se različitim mehaničkim sastavom koji može biti grub ili fin. Razvijenost reljefa i oro-reljefski oblici utjecali su na diferenciranje različitih klimatskih zona u kojima postoje vrlo različiti uvjeti za živi svijet. Na ovom prostoru postoje svi reljefski oblici od mikro do mezo i ororeljefa.764.17 123. Utjecaj reljefa.34 A-C Humusno akumulativna 3. kamena. Posmeđene 2.2. koluvijalnih močvarnih sedimenata ima najviše u dolinama rijeka.04 2.4. Na vapnencu 1.1.10 3. gline.06 1.99 992. Popis svih pedositematskih jedinica i njihova površina prikazani su u tablici 3.3. Na trošnim vapnencima Površina u ha 613. Na tvrdom vapnencu 2.2.2.000. Kamenjar – litosol Podtip 1.13 238.3. Zaravnjene krške ploče nisu dakako “prave” ravnice u poljoprivrednom smislu. Tla na području NP Una Tla NP Una najvećim dijelom pripadaju razdjelu automorfnih tala. Tablica 3 Popis pedosistematskih jedinica Klasa (A)-C Nerazvijena tla A. zatim močvarni sedimenti i taložine sedre. Veliki broj dislokacijskih linija. a zastupljene su sve njegove klase.65 454. visinska razlika terena koji se diže od Bihaćkog polja prema krškoj ploči podnožja Plješevice. Manja je rasprostranjenost močvarnih hidromorfnih tala. Vapnenačko-dolomitna crnica tla – kalcimelanosol 3. Posmeđene 3.16 326 . Najrasprostranjeniji su aluvijalni i koluvijalni nanosi. i njihovim širim dolinama.062.1.623.07 490. Prema svim obilježjima vrlo su raznovrsni. čine reljef važnim pedogenetskim i ekološkim čimbenikom. Na dolomitu. Na tvrdom vapnencu 3. Automorfna tla Tip 1. Rendzina 2. u obliku pijeska. Površina je izlomljena brojnim vrtačama koje je čine “boginjavom”.

79 73.22 1. Fluvijativno ili aluvijalno Nerazvijena 12. Na tvrdom vapnencu 7. Na nekarbonatnoj glini 5.40 7. Beskarbonatno tlo A-G 14.1.3.23 519.53 310.712.2. Posmeđena 7. Smeđe tlo na tvrdom vapnencu i dolomitu i koluvijalno tlo vrtača A-C 11.06 171.1.50 176.72 155.4.39 1.71 224. Karbonatno tlo Glejna tla 15. Eutrično smeđe tlo – eutrični kambisol 7.43 773.1. Lesivirana 7.312. 12.3.46 105. Na dolomitu 5.51 399. Na pijesku hidromorfna tla 12.1.110. Crvenica 7.19 ha. Ilovasta tla A-C-G 13. Na dolomitu Asocijacije 8.08 49.92 38.2.3. Na trošnom vapnencu 4. Ritska crnica (humoglej) Rijeka Una SVEUKUPNO 5.02 131.305.19 23.3. Od te površine na vodenu površinu Une otpada 106. Pjeskovita tla 12.02 729. Na tvrdom vapnencu 4.983. ukupna površina područja obuhvaćenog ovim radom je 23.1. posmeđena crvenica A-(B)-C na tvrdom vapnencu i koluvijalno tlo vrača Tipa profila B.68 Kako se vidi.33 308.68 ha.77 671. Rendzina na dolomitu.305.75 220.54 106. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalcikambisol 4.03 616..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 4.2. Hidromorfna tla (A) – I – II.1. Močvarno glejno (euglej) 14. Fluvijativno livadsko Semiglejna tla (Humifluvisol) 13.28 19. Karbonatno 14. Na konglomeratu 6. Distrično smeđe tlo – distrični kambisol A-(B)-C Kambična tla 6. Na pješčenjaku 5.2.1. smeđe tlo.43 152. a sve ostalo su 32 . Na gipsu 7.84 1.582.1.973.37 67.. Smeđe tlo i rendzina na tvrdom vapnencu i dolomitu tala iz klasa: 9. Litosol i rendzina na tvrdom vapnencu (A)-C 10.81 1.

ostavila dubok trag. koja također ima prostora za intenzifikaciju. slijedi zatim vapnenačko-dolomitna crnica – kalcimelanosol. a pogotovo za održiv opstanak Nacionalnog parka Una i zaštitu okoliša u njemu. a napose krumpira ima vrlo povoljne uvjete razvoja i ekspanzije 32 . Način korištenja zemljišta Način korištenja tala važno je pitanje i za uspostavu. središnje je pitanje nazočnost čovjeka.000 ha smeđe tlo na vapnencu i dolomitu – kalcikambisol. radnoj sposobnosti stanovništva. to stanje treba održati. Za svaki program. ali nismo sigurni da bi oni bili ohrabrujući za provedbu ambicioznijih razvojnih zamisli. Tablica 4 Demografska slika stanovništva u nekim općinama USK Općina Bihać Bužim Bosanska Krupa Cazin Ukupno USK 1991* 70 732 16 917 58 320 63 409 371 705 2001** 60 325 17 873 29 299 60 387 305 905 2002** 60 511 18 071 29 423 60 772 307 124 2003** 60 707 18 251 29 580 61 094 304 181 * Službeni rezultati popisa 1991. Proizvodnja sjemena praktički svih kultura. s obzirom na klimazonalnost tala. Nemamo nažalost podatke o starosnoj dobi. Sukladno očekivanoj klimazonalnosti.tla. bilo za očekivati. broj ljudi u općini Bosanska Krupa je praktički prepolovljen. Dakako. od zamisli do provedbe. a u njoj s bezmalo 8. Slično je stanje i u općini Donji Lapac na hrvatskoj strani. godine za bivše države ** Neslužbeni podaci – rezultati na temelju procjene Podaci nedvojbeno pokazuju pad broja ljudi koji nastanjuju ove prostore u svim općinama. Značajan broj ljudi napustio je ova područja. napose poljoprivredu. Preciznih podataka o aktualnom načinu korištenja tala koji bi se odnosili na područje predviđeno za NP Una nemamo. Ratna pustošenja na cijelom su području. godine i procjene današnjeg stanja. obrazovnoj strukturi. No. ali ono ostavlja još sasvim dovoljno “prostora” za novo naseljavanje na ove prostore i ekološki prihvatljive gospodarske aktivnosti. najzastupljenija je klasa smeđih tala. osim općine Bužim gdje je broj ljudi povećan. Kao što je. a povratak je još uvijek neizvjestan. s obje strane državne granice. U tablici 4 prikazujemo demografsku sliku područja Unskosanskog kantona na temelju podataka popisa iz 1991.

1 0. pitomog i dopadnog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru.210 7. na cijelom je području visoka.7 60. Livade 6.122 16.2 15.8 2.7 Vinogradi 0 0 0 Livade 32. oslikavaju procese koji se na ovom prostoru odvijaju.7 Pašnjaci 10.239 6. točnije previsoka zastupljenost neobrađenog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta. Oni također ukazuju na stanje. Ukupno zemljište (9-11) 68.6 9.153 0 0 22. Slobodno se može reći da je to gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. Obradivo zemljište (1-4) 18.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Podatke o strukturi korištenja poljoprivrednih površina prikazujemo u tablici 5. Neplodno zemljište 665 360 1. a područje općine Bihać u 32 . Tablica 5 Korištenje zemljišta nekih općina Unsko-Sanskog kantona Općine – površina u ha Bihać Bužim Bos. Oranice i vrtovi 11.9 Šumsko zemljište 68.0 100.674 21.585 5.4 0 0 100.815 2.885 2.3 2.0 100.2 Obradivo zemljište 89.0 Struktura u % (Poljoprivredno zemljište = 100) Oranice i vrtovi 54.0 Način korištenja Cazin 16.673 80.962 743 28. Uzme li se u račun i šumsko zemljište.5 0 16.968 4.6 60. Šumsko zemljište 47.2 71. Poljoprivredno zemljište (5-8) 21.6 1. pod manje-više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine površine NP Una.109 7.1 17.6 100.3 22.0 72. Vinogradi 0 0 0 4.715 Struktura u % (Ukupno zemljište = 100) Poljoprivredno zemljište 30.584 6.542 12.0 2.024 55.3 6.9 64.8 1.8 Ukupno zemljište 100.0 Najprije. Voćnjaci 434 63 474 3. Krupa 1.8 28.894 13.5 47.3 Neplodno zemljište 1.796 20.813 489 4. Trstici i bare 0 0 0 9.120 4.0 100.751 26.277 2.5 90.832 5.379 11.0 100.4 36.3 Ribnjaci 0 0 0 Trstici i bare 0 0 0 Poljoprivredno zemljište 100.664 355 0 3.8 Voćnjaci 2. Pašnjaci 2.8 49. drame koje su se odvile i probleme koji se na njima prelamaju.7 77.913 27.794 10.225 5. Ribnjaci 0 0 0 8.

Sudeći prema tim podacima proizvodnja za tržište gotovo i ne postoji. 66% žitarica na području općine Cazin ili 48. struktura korištenja poljoprivrednog zemljišta govori da se ono koristi gotovo za goli opstanak pučanstva tih prostora. To oslikava podatak o. Preko 70% poljoprivrednog zemljišta je izvan korištenja. Naša je bojazan da na tako ogromnoj površini napuštenih oranica sigurno ima tala na kojima bi erozija mogla prouzročiti velika oštećenja. njezina visokog sadržaja i povoljnih pedohigijenskih prilika koje se imaju zahvaliti tom sadržaju ima visoka zastupljenost krmnih kultura. jer industrijskih kultura nema. Povoljna je okolnost što je najveći dio površine prekriven vegetacijskim pokrovom koji pruža pouzdanu zaštitu. a danas uspješno prolazi stadij oporavka. a to otvara značajne mogućnosti dobrog. Pozitivan predznak sa stajališta optimalnog prometa organske tvari u tlu. izložena visokom riziku od erozije vodom i vjetrom. Posebno je povoljno i to što su površine pod po vrijednosti vodećom krmnom kulturom – lucernom zavidno visoke.tom pogledu upadljivo prednjači. treba reći da raspolažemo s (pre)malo podataka za relevantnu ocjenu stanja. a površine pod povrćem su na simboličnoj razini. što očito govori da se stočni fond postupno oporavlja. To je neizravni indikator povoljnog stanja u agroekosustavu. primjerice. s obzirom na količinu i intenzitet oborina. a mi vjerujemo i da hoće ovom kraju donijeti gospodarski i demografski oporavak i biti jamstvo gospodarski. Ohrabruje podatak o visokoj zastupljenosti krmnog bilja. 330 .5% u općini Bihać. koji je također doživio ratna pustošenja. koji se prvenstveno očekuju od pomno i dobro odabranih. prijelaz na ekološku poljoprivredu – uz vještu. Za ocjenu opasnosti od erozije predlažemo izvršiti istraživanja i znanstveno obraditi ovaj problem. sustavnu tržišnu promidžbu – može. Na drugoj strani. Najprije. U taj koncept skladno se uklapa Nacionalni park Una. napose leguminoza. Neka nam je dopušteno reći još i mišljenje da se u tom pogledu ima što naučiti iz već bogatog iskustva u poslovanju i pristupu tom pitanju od strane Nacionalnog parka Plitvička jezera. Procjena ugroženosti tala Što se procjena stanja ugroženosti tala NP Una tiče. reljefne prilike i opće značajke krša. socijalno i ekološki održivog sigurnog i stalnog napretka. a kondicija usjeva prema našim višekratnim opažanjima vrlo dobra. Ukoliko bi bili ispunjeni i drugi uvjeti. odmjerenih i usklađenih mjera vlasti od lokalne do državne razine. ekološki prihvatljivog gospodarenja na poljoprivrednom zemljištu.

U hranidbeni lanac na putu “od tla do tanjura”. Iznenađeni smo ovim podacima! Tlo je onečišćeno tim elementom i ono može postati izvor emisije tog onečišćivača u okoliš – vodu i biosferu – biljke. koji je vrlo opasan onečišćivač.51 I 29. Konzumirajući svježu biljku uzgajanu na onečišćenom tlu.72 III 1.67 IV 110. ali ima velike sličnosti s njim. Kako je poznato.00 I 5.22 I Zn 551. Oni su taj sadržaj uspoređivali sa sadržajem u tlima Čorkove uvale na području NP Plitvička jezera.82 IV 73.30 I Cu 24. a tlo je zagađeno cinkom. U tablici 7. Mi smo (Bašić et al 1994) istraživali sadržaj teških kovina na području općine Glina. teške kovine su opasni onečišćivači.99 II 0. Sa stajališta rizika za zdravlje najveća je opasnost ako se teške kovine nakupljaju u jestivim organima ili dijelovima biljke. teške kovine u organizam unosimo praktički izravno. Kulturna biljka prima i ugrađuje u svoj organizam sve teške kovine u količini razmjernoj sadržaju u tlu. Podaci su prikazani u tablici 6. Za sada raspolažemo samo s podacima iz rada Martinovića i Vrankovića (1986). sadržaj olova u tlima koja gravitiraju izvoru Klokota u Bihaćkom polju prelazi sve očekivane vrijednosti.40 III 0. primjerice povrće.57 IV 63. 331 . Bašić et al.00 I Mn 2083. Kobalt.14 V 2. “polazna stanica” teških kovina je tlo.48 I 12.10 II 15.71 IV Cr 85. Tablica 6 Sadržaj teških kovina i razred onečišćenosti tala NP i okolnog područja (Martinović.67 IV 5.47 V 249. i to na oba lokaliteta. Visoka je i onečišćenost kadmijem.00 I Kako se vidi.39 IV 66. koji se odnose na sadržaj teških kovina u tlima na izvorištu Klokota u Bihaćkom polju i na području Cazina.60 III 23.20 I Ni 63.73 IV 68.3 I Cd 0. Veliku praktičnu vrijednost ima činjenica da srećom sve biljke ne primaju teške kovine jednako.. 1994) Lokalitet Bihać Klokot Cazin Čorkova uvala Glina Sadržaj teških kovina u mg/kg Pb 166.78 III 135. teratogenih i kancerogenih oboljenja. krom i nikal utvrđeni su u granicama velike onečišćenosti do onečišćenosti.05 Co 58. koja se doduše nalazi znatno sjevernije od ovoga područja. Vranković 1986. prikazana je sposobnost nakupljanja teških kovina iz tla u jestivim dijelovima važnijih poljoprivrednih kultura.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Malo je podataka o sadržaju teških kovina u tlima NP Una. uzrok su mutagenih.33 1597.

To znači da izbor kultura treba podesiti stanju onečišćenosti i sposobnosti akumulacije teških kovina. Naime. ako biljke velike sposobnosti nakupljanja teških kovina. Promatramo li pak sadržaj teških kovina sa stajališta konzumenta. svakako treba sustavno prikupljati i probleme držati pod nadzorom. S druge strane. rizik od konzumacije bilja koje ima vrlo malu sposobnost akumulacije teških kovina u svojim organima. U nekim biljnim organima koncentracija im je veća. ili onečišćenje ostacima pesticida – nemamo podataka za ocjenu stanja. Dodajmo još da teške kovine ugrađene u biljni organizam nemaju u njemu podjednaku distribuciju. kao što je mrkva i krumpir. nećemo na tržnici nabavljati bez poznavanja čistoće tala na kojima su uzgojene. uzgajamo na tlima povećane onečišćenosti teškim kovinama – primjerice u blizini prometnica i bilo kojega izvora emisije – rizik od konzumacije toga povrća u svježem stanju za potrošača je velik. međutim. acidifikacija zbog primjene velikih količina mineralnih gnojiva. O potencijalnim oštećenjima tla nepravilnim gospodarenjem u poljoprivredi – kao što je zbijanje tla zbog korištenja teških strojeva i prohoda po mokrom tlu. kulture male i vrlo male sposobnosti nakupljanja teških kovina u biljci možemo uzgajati i na tlima s povećanim sadržajem teških kovina. Vjerujemo da rezultati istraživanja sadržaja teških kovina u tlima NP Una koja neizbježno predstoje neće iznuditi i potrebu posebnog izbora takvih vrsta. kao što je rajčica i paprika. vrijedi upozorenje za oprez u smislu da kulture velike i srednje sposobnosti nakupljanja teških kovina. Jednako tako. pad sadržaja humusa zbog učestale obrade a nedovoljne brige o “prometu” organske tvari. 332 . kao primjerice mrkvu ili salatu.Tablica 7 Sposobnost nakupljanja teških kovina u jestivim dijelovima važnijih kultura VELIKA Salata Mrkva Špinat Endivija Kreša SREDNJA Krumpir Kupus Kelj Cikla Bijela repa Rotkvica MALA Kelj pupčar Cvjetača Celer Brokoli Kukuruz šećerac Kupine i jagode VRLO MALA Rajčica Paprika Grah Grašak Patlidžan Dinja Koštuničavo voće Jabučasto voće Podaci iz te tablice instruktivni su za izbor kulture za uzgoj na tlu s poznatim sadržajem teških kovina. a u drugima manja. je vrlo malen. odnosno pri kupovini nije potrebna posebna predostrožnost. Njih.

Prema svemu sudeći. To pogotovo vrijedi za zaštitna sredstva. napose u poljoprivredi. načina njihova korištenja. Čustović 2005) očito je da je potrošnja mineralnih gnojiva na ovom području u količini manjoj od 60 kg/ha simbolička. a stočarstvo prerasta u važan oslonac gospodarskog razvitka. Naprotiv. zatim stanja i osobina tala. Mogućnosti budućeg korištenja tala Na temelju raščlambe prirodnih uvjeta koji određuju smjer i intenzitet procesa pedogeneze. dakle i NP Una. Izloženi podaci nedvojbeno potvrđuju ocjenu da se uzgoj bilja na području Unskosanskog kantona. uloge u formiranju i održavanju prekrasnih krajobraza uz rijeku Unu. sudeći posredno na temelju izloženih podataka. u njega se izvrsno uklapaju. Prema podacima kojima raspolažemo (Bašić. Izloženi podaci daju solidnu osnovu za zaključak da su tla na području obuhvaćenom ovom studijom izložena stanovitim rizicima od oštećenja. To je vrlo povoljna okolnost koja proistječe iz razmjerno visoke pokrivenosti obradivih površina brojem uvjetnih grla stoke. ostaje još sasvim “dovoljno” prostora za značajno intenziviranje proizvodnje bez opasnosti po okoliš. Podaci s kojima raspolažemo kazuju da se stočni fond poslije devastacije u ratnim događajima postupno oporavlja. Drugim riječima. a proizvodnja stajskog gnoja od preko 4 t/ha svake godine govori o vrlo povoljnom prometu organske tvari u poljoprivrednim tlima ovoga područja. Stoga te procese valja preduhitriti sveobuhvatnim mjerama predostrožnosti. ali nema podataka koji bi potvrdili da je do toga već došlo. To ih čini vrlo povoljnim za održavanje prirodne vegetacije i veliku biološku raznovrsnost. 333 . daleko je ispod ekološki sasvim prihvatljive potrošnje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja No. odvija na ekološki prihvatljiv način koji ne ugrožava prirodna dobra i ni na koji način ne dovodi u pitanje opstanak NP Una. očito je da su tla predviđena za podizanje NP Una jako raznovrsna u pogledu svih osobina. do svoje filtracijske i puferizacijske uloge. koja područje NP čini atraktivnom destinacijom za svakog posjetitelja. Trendove na području USK držimo vrlo pozitivnim sa stajališta održive poljoprivrede i ekološki prihvatljivog korištenja proizvodnih potencijala ovoga područja. tla obavljaju sve svoje prirodne uloge: od proizvodnje organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu. nema indicija da bi takvih oštećenja moglo biti u značajnijoj mjeri.

dakle bujne. zrak i biološke resurse – biljke i faunu. U gospodarenju tlom u uzgoju bilja na kiselim tlima u stalnu praksu valja uvesti kalcifikaciju. preko ekološko-regulacijske uloge. Taj smjer valja osmišljenim mjerama podržati. ono treba ponajprije biti usmjereno održavanju i unapređivanju svih uloga tla opisanih u uvodu studije. poljoprivreda se sračunatim mjerama državne 334 . koje osiguravaju proizvodnju stajskog gnoja. prepustiti šumi. njezi i održavanju pašnjaka. na način da se održe prirodni ekosustavi. do uloge u čuvanju biološke raznolikosti u terestričkim i semiterestričkim ekosustavima područja NP Una. U uzgoju bilja valja se opredijeliti najprije za krmne kulture. vrstama bogate prirodne šume. kao potencijalna žarišta erozije. U budućem korištenju tala treba najprije nedvojbeno jasno razlučiti poljoprivredni od šumskog prostora. a proizvodnju hrane s druge strane. Nisu registrirani agresivni. ekološki neprihvatljivi zahvati i postupci u aktualnom korištenju. a za dio godine sa stajskim držanjem osigurati visokokvalitetnu krmu: dio s oranica. akumulatora i transformatora onečišćenja. Glavni cilj i zadaća cjelovite zaštite tla je stalno održavanje njegovih najvažnijih uloga. a dio s livada. a da niti na jedan način ne ugrožava prirodna dobra – vodu. U poljoprivredi se valja usmjeriti na sve vrste ekološke poljoprivrede pridržavati usmjerenja na stočarstvo. Vrlo je važno u proizvodnju uključiti industrijske kulture i povrće kao tržišno zanimljive proizvode. i to uzgoj krupne i sitne stoke – dakle goveda. a same imaju visoku plodorednu vrijednost. a marginalne površine. Na prvom mjestu ipak je najvažnija uloga tla – proizvodnja organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu.Gospodarenje tlima ovoga područja u poljoprivredi i šumarstvu već se temelji na sustavu uzgoja bilja i stoke koji je prilagođen prirodnim prilikama. Ima prostora za sjemensku proizvodnju. da agroekosustav bude stabilan. napose uloge filtera – prečistača za vodu. Što se budućeg korištenja tiče. napose za proizvodnju krumpira. da osigurava poljoprivrednu proizvodnju na primjerenoj razini. ovaca i koza. Osim toga. Mjere zaštite tla i program praćenja monitoringa Svaka od uloga tla opisanih u uvodu na području NP Una ima podjednako značajnu ulogu: od uloge u opskrbi biljke koja osigurava atraktivnu vegetaciju i krajobraz s jedne. U tom uzgoju valja se maksimalno se opredijeliti za uzgoj na otvorenom prostoru i u tom smislu posebnu pozornost posvetiti podizanju.

Slijedi zatim. što bi omogućilo izradu bilance ekološki relevantnih tvari (biljna hranjiva. nego će to biti na temelju dokazane brige za tlo. teške kovine. mlijeko. drugi bi se napuštali. cjelovita zaštita tla je conditio sine qua non utemeljenja. naravno na temelju rezultata inventarizacije stanja tala. a u njima utvrđivao sadržaj tih tvari i bilanca njihova unošenja i gubitka iz tla. Dakle. koja daje odgovor na pitanje u kakvom su stanju tla.. po istoj proceduri (vidi Bašić... informacijski sustav tala. Danas razvijene zemlje neće u budućnosti vršiti diskriminaciju pri uvozu poljoprivrednih proizvoda na “klasičan” način. zatim utvrditi sadržaj teških kovina i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) na tipičnim lokalitetima. jer su na crti tzv. kao nešto zbog čega se valja vraćati u ovaj kraj! A k svemu tomu još i poljoprivredne površine trebaju formirati estetski prihvatljiv krajobraz. 1994) uzimali uzorci tla za analizu.   Prvi je korak po redoslijedu izvedbe inventarizacija stanja tala. koja su najopasnija. svake druge ili svake treće godine uvijek u isto vrijeme.. utemeljenje mreže postaja za trajno motrenje tala na tipičnim lokalitetima s obzirom na tip tla i način korištenja. i u kojoj mjeri. PAH) u tlu. koje su naravi. Neki zahvati bi se favorizirali.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja potpore mora osposobiti za proizvodnju za tržište. janjetinu. privlačan za svakog namjernika. Na temelju usporedbe godišnje bilance s proteklom godinom ili dužim razdobljem dobio bi se uvid u stanje tla. trajno motrenje – monitoring stanja. Redovito bi se uvijek na istom mjestu u toj postaji. a ništa se ne bi prepuštalo riziku.. Sve teže će biti prodati poljoprivredne proizvode u EU bez dokaza 335 . svake. U tu svrhu potrebno je najprije izraditi kartu rizika od erozije. “dobre prakse”. i to proizvoda atraktivnih najizbirljivijim potrošačima. Svaka postaja bi sadržavala opremu za prikupljanje depozicija (suhih i mokrih) iz atmosfere – lizimetar za utvrđivanje ispiranja iz tla. koje resurse ugrožavaju. gdje su locirana. a na temelju toga mijenjali bi se sustavi gospodarenja. Posjetitelj NP mora zapamtiti sir. opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una! Kako prići toj kompleksnoj zadaći? Pristup prihvatljiv za sve potencijalne investitore iz EU definira tri međusobno povezana područja djelovanja:  inventarizacija stanja tala – pedosfere – vrste i intenziteta oštećenja tala na području NP Una. maslo. sok od kupine. postoje li oštećenja. prema dinamici koja je za svaki pokazatelj uobičajena. rajčicu.

Ovlašten je za zaštitu tla od trajne prenamjene iz poljoprivrednog ili šumskog tla u urbane površine. 6. Nadzire korištenje perzistentnih sredstava za zaštitu bilja. sanirajuću vrijednost – vrijednost čije prekoračenje nije dozvoljeno. koja ostavljaju štetne ostatke u poljoprivrednom tlu ili ugrožavaju vodne resurse. 4. Prati probleme prijevoza i štetnih tvari motornim vozilima kroz NP Una i sugerira mjere sigurnosti. odlagalište otpada i dr). ima li na internetu podataka o onečišćenosti tih tala. orijentacijski sadržaj – prihvatljivu vrijednost sadržaja štetnih tvari. da li se o tim tlima vodi briga. koji mora biti otvoren svim korisnicima. To vrijeme je na vratima! Informacijski sustav tala – prikuplja sve podatke o tlima i unosi ih u sustav. definira i predlaže promjene normativnih vrijednosti njihova sadržaja u tlu:   maksimalni dopušteni sadržaj – granična vrijednost. vodozaštitno područje. odnosno poslije koje nastaje opasnost za zdravlje čovjeka i za prirodu i potreba za sanacijom..   2. Taj sustav ima vrlo složene i važne zadaće: 1. prometnice. 336 . odnosno predlaže ograničenja sračunata na prevenciju zaštite tla. prirodni – izvorni sadržaj – sadržaj u geološko-litološkoj podlozi koji tlo “nasljeđuje” iz matične stijene. napose na osjetljivim područjima. Predlaže nadležnim tijelima ograničenja u korištenju soli za prometnice na području NP u zimskom razdoblju. određuje ograničenja njihova korištenja u poljoprivrednim tlima za područja NP i predlaže zabranu neprihvatljivih sredstava. U svojoj djelatnosti Informacijski sustav usko surađuje s poljoprivrednim i šumarskim stručnjacima i opskrbljuje ih podacima o tlima i napucima o gospodarski i ekološki prihvatljivim i najpovoljnijim zahvatima i postupcima u gospodarenju tlom i zaštiti tla. Određuje ekološki osjetljiva područja i strogo definira dopuštena opterećenja NP turistima. Prati svjetska kretanja i sugerira promjene i dopune popisa štetnih tvari sukladno međunarodnoj praksi. 3..o tome na kojim i kakvim tlima su uzgajani. vodne akumulacije i druge objekte. ovisno o ulozi tla na odgovarajućoj lokaciji (biljna proizvodnja. 5. destimulira luksuznu “potrošnju” i prenamjenu tala.

prednost treba dati svim oblicima održive i ekološke poljoprivrede. Uzimajući u obzir sve uloge tla. To podrazumijeva tri osmišljena. 33 . vremenski odvojena. trajno motrenje (monitoring) i informacijski sustav tala. Malo je podataka o stanju onečišćenja tala na području Nacionalnog parka Una. jasno je da je održivo gospodarenje tlom i cjelovita zaštita tla conditio sine qua non opstanka i unapređenja Nacionalnog parka Una. Raspolažemo samo s podacima dobivenim sredinom osamdesetih prošlog stoljeća. a međusobno povezana područja i smjera djelovanja:    inventarizacija stanja tala. ali nema podataka koji bi potvrdili da je do toga već došlo.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zaključci Uzme li se u račun i šumsko zemljište. Rezultati ovih istraživanja dostatna su osnova za zaključak da su tla na području obuhvaćenom ovom studijom izložena stanovitim rizicima od oštećenja. pod manje-više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od tri četvrtine površine Nacionalnog parka Una. Osim što pruža cjelovitu zaštitu tla njegova dosljedna provedba jamči dugoročno gospodarski. Stoga stanje tala valja provjeriti. Imajući rečeno u vidu. koji se odnose na sadržaj teških kovina u tlima na izvorištu Klokota u Bihaćkom polju i na području Cazina. procese oštećenja utvrditi i staviti pod nadzor te o njima utvrditi znanstveno utemeljen informacijski sustav. u izradi strategije razvitka gospodarskih grana koje se temelje na korištenju tla. ruralnom razvitku i turizmu kao obećavajućim djelatnostima koje idu “rame uz rame” i imaju sve uvjete za dugoročno skladan razvoj na ovom prostoru. Najdjelotvornija je zaštita tla dobro osmišljeno. pitomog i dopadnog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru. Može se reći da je to gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. održivo gospodarenje tim izuzetnim resursom prema konceptu “Višenamjenskog obilježja poljoprivrede i tla – VOPT” (Multifunctional Character of Agriculture and Land – MFCAL). na prvom mjestu poljoprivrede i šumarstva. Prijeka je potreba provjeriti nalaze iz toga rada i istraživanja proširiti na šire područje Nacionalnog parka. na znanstvenim spoznajama utemeljeno. socijalno i okolišno održiv opstanak i razvoj Nacionalnog parka Una.

Literatura
Alibabić, V., Bašić, F., Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede i industrije na području utjecaja Nacionalnog parka Una, studija izvodljivosti Nacionalnog parka Una, Institut Ekonomskog fakulteta, Univerzitet u Bihaću, str. 137. Bihać, 2005. Bašić, F., Šimunić, I., Pedološka karta i tumač za list Knin-2, Stručni spisi Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, str. 38, Zagreb, 1986. Bašić, F., Butorac, A., Agroekološka ekspertiza dijela proizvodnih površina KIM Karlovac, Farma muznih krava Sadilovac, knjiga I, Stručni spisi Zavoda za OPB AFZ, Zagreb, 1986. Bašić, F., Butorac, A., Vidaček, Ž., Racz, Z., Ostojić, Z., Bertić, B., Program zaštite tala Hrvatske –Inventarizacija stanja – Trajno motrenje – Informacijski sustav, studija Zavoda za OPB Agronomskog fakulteta, 122, Zagreb, 1993. Bašić, F., Trajno motrenje tla u okviru RZ Alpe, Alpe-Jadran i Podunavlje, Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama”, 153-179, Bizovačke toplice, 1994. Bašić, F., Tomić, F., Classification of soil damages in Croatia, Second international conference – soil monitoring in Czech Republic, Brno, 1995. Bašić, F., Butorac, A., Održivo gospodarenje tlom – preduvjet zaštite vodnih resursa, Knjiga sažetaka Međunarodne konferencije “Šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost flore i faune u Europi i Hrvatskoj” u organizaciji Hrvatske Paneuropske unije, Pokreta prijatelja prirode “Lijepa Naša” i dr., Zagreb, 1995. Bašić, F., Kisić, I., Ekološka ili alternativna poljoprivreda na području Karlovačke županije, Karlovac, 1996. Bašić, F., Ćustović, H., Korištenje, gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una, studija, str. 41, Bihać, 2005. Butorac, A., Bašić, F., Kisić, I., Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode, Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama”, 53-77, Bizovačke toplice, 1994. Čičić, S., Geološki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine, Earth Science Institute, Sarajevo, 2002. Herceg, N., Zaštita životne sredine i zdravlja ljudi povodom dana planete zemlje, Motrišta, broj 24, Mostar, svibanj 2002. Herceg, N., Kolak, I., Gagro,M., Kolega, A., Knezović, Z., Utjecaj kultivara i rokova sadnje na urod i kakvoću krumpira, Sjemenarstvo, Vol. 20, broj 5-6, Zagreb 2003. Herceg, N., Zaštita životne sredine - stanje, organizacije i legislativa Gaudeamus broj:6-7, Mostar, 2003. Herceg, N., Globalni eko sporazumi i njihova provedba, Motrišta, broj 33, Mostar, ožujak 2005. Herceg, N., Ratarsko gospodarstvo – Industrijsko bilje, Sveučilište u Mostaru, Mostar 2007. Herceg, N., Šumatić, N., Petrović,D., Kovačević, Z., Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) Alergent novog doba u Bosni i Hercegovini, Sažetak radova - 2. hrvatski botanički kongres, Zagreb 2007. Katzer, F., Geološka karta BiH, 1.200000, Sarajevo, 1906. Kurtović J., Burlica, Č., Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta općine Bihać, mjerilo 1:25000, SOUR UPI RO Institut za istraživanje i razvoj, Zavod za agropedologiju, Sarajevo, 1984.

33

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

Martinović, J., Jakšić Vojna, Burlica, Č., Pedološka obrada prostora Unsko-Sanske regije, Sarajevo, 1985. Martinović, J., Vranković, A., Zagađenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota, Zbornik “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita Une, Sane i Korane”, st.100114., Cazin, 1986. Martinović, J., Tloznanstvo u zaštiti okoliša, priručnik za inženjere, Državna uprava za zaštitu okoliša, 288, Zagreb, 1997. Mayer, B., Bašić, F., Pedološka karta lista Karlovac-1, Projektni savjet OPK Hrvatske, str. 89, Zagreb, 1973. Mayer, B., Bašić, F., Rastovski, P., Pedološka karta sekcije Karlovac-1, izdanje Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, tisak VGI, Beograd, 1979. Mayer, B., Bašić, F., Bogunović, M., Pedološka karta sekcije Karlovac-3, Posebno izdanje Projektnog savjeta za izradu OPK Hrvatske, Beograd, 1981. Mesić, M., Flajsig-Ćosić Gorana, Bašić, F., Kisić, I., Pokazatelji onečišćenja voda iz poljoprivrede. Zbornik radova: 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21. st. str. 599-612, Zagreb, 2003. Müller, Ch., Holenstein, J., Herzog, U., Bašić, F., Aichberger, K., Gruber, A., Juritsch, G., Goller, H, Bendova, H., Hudnik, V., Hodnik, A., Huber, W., Nemeth, T., Scherer, J., Bodendauerbeobachtungsflächen, Empfehlung einer abgestimmten Vorgehensweise der Unterarbeitsgruppe “Boden-Dauerbeobachtungsflächen” der gemeinsamen Arbeitsgruppe “Bodenschutz”, ArGe Alp, Alpen-Adria und Donauländer, Staatsministerium für Landesentwicklung und Umweltfragen, 27, München, 1994. Resulović, H., Ćustović, H., Pedologija, opći dio, (knjiga I), Univerzitetski udžbenik, Sarajevo, 2002. Vrbek, B., Vrbek, M., Vukelić, J., Zakiseljavanje tla i nakupljanje Pb, Cu, i Zn u jelovim zajednicama Nacionalnog Parka “Risnjak”. Šumarski list, 3-5: 163-172, Zagreb, 1991. xxx A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural Development, European Commission, Agriculture Directorate-General, 5, 2001. xxx Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe, European Environment Agency and UNEP, 2000. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 4, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1972. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 3, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1976. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Bihać 1, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1976. xxx Pedološka karta Bosne i Hercegovine mjerila 1:50 000, Sekcija Knin 2, Zavod za Agropedologiju, Sarajevo, 1990. xxx Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, N.N. br. 15, Zagreb, 1992. xxx Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine za 2003. godinu, Sarajevo, 2004. xxx Zakonska regulativa u ekološkoj poljoprivredi Republike Hrvatske, posebno izdanje Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, str. 200, Zagreb, 2002.

33

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

GAZDOVANJE ŠUMAMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
Dragan Romčević Sažetak

Šume u našim zaštićenim područjima zauzimaju najveći dio površine. Gazdovanje šumama u zaštićenim područjima treba provoditi po principu održivosti. Princip održivog gazdovanja uveden je u šumarstvo prije više od 200 godina, a odnosio se na obezbjeđenje stalnosti proizvodnje, prinosa i prihoda u drvetu. Gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta. Gazdovanje šumama u zaštićenim područjima mora biti u skladu sa namjenom prostora i funkcionalnom podjelom područja. Ograničavajući faktor održivom korištenju šuma i šumskog zemljišta u zaštićenom području je namjena prostora i sadašnje nepovoljno zatečeno stanje u nekim sastojinama. Ključne riječi: gazdovanje šumama, održivo gazdovanje, funkcionalna podjela prostora i ograničavajući faktor.

Uvod

Sama činjenica da se u šumama nalazi preko 50% svjetskog biodiverziteta najbolje oslikava njihovu raznovrsnosti i bogatstvo vrstama, a ujedno govori o značaju šuma za čovječanstvo. Ako ovome dodamo i njihov doprinos u eroziji zemljišta, kontroli poplava, zadržavanju i prečišćavanju voda, formiranju tla, heterogenosti predjela, ublažavanju klime, proizvodnji kiseonika, prečišćavanju vazduha i apsorbciji CO2 onda je jasno zašto se na međunarodnim skupovima na najvišem nivou donose konvencije i deklaracije o njihovom očuvanju i održivom gazdovanju.

341

Konferencija UN o životnoj sredini i razvoju održana je u Rio de Žaneiru 1992. godine, na kojoj su usvojeni najznačajniji dokumenti iz oblasti zaštite životne sredine, a to su:  Rio deklaracija o životnoj sredini i razvoju;  Agenda 21 (globalni program akcije za održivi razvoj);  Konvencija o biodiverzitetu;  Šumski principi- neobavezujući dokument o globalnom konsenzusu u upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih vrsta šuma. Pet godina kasnije, u Njujorku (1997. god.), usvojen je program za dalje sprovođenje Agende 21, a 2002. godine u Johanesburgu je održan svjetski samit o održivom razvoju, koji je imao za cilj da ocijeni status implementacije Agende 21 i drugih dokumenata koji su usvojeni na Samitu u Riju i da sagleda nove izazove i šanse, a sa koga je proizašao plan za realizaciju koji definiše preko 30 ciljeva. Prema međunarodno usvojenoj definiciji: “Održivo gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, a produktivnost, obnavljanje, vitalnost i potencijal šuma da budu na nivou kojim bi se zadovoljile odgovarajuće ekološke, ekonomske i socijalne potrebe današnje i budućih generacija kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou, a da se pri tom ne ugroze i oštete drugi ekosistemi.” Održivo gazdovanje šumama u širem kontekstu podrazumijeva:  Očuvanje i odmjereno poboljšanje šumskih resursa i njihov doprinos i značaj za globalno kruženje ugljenika (CO2);  Očuvanje zdravstvenog stanja i vitalnosti šumskih ekosistema;  Očuvanje i uvećanje produkcione funkcije šuma;  Očuvanje zaštita i moguće poboljšanje biološke raznovrsnosti u šumskim ekosistemima.

Namjena prostora i njegova funkcionalna podjela u zaštićenim područjima

Na samom početku treba navesti osnovnu razliku u shvatanju i tumačenju zaštićenog područja u Sjevernoj Americi i Evropi, a obrazložit ću ga na primjeru nacionalnih parkova.

342

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

U Americi su nacionalni parkovi proglašeni u područjima koja su bila van domašaja čovjeka, dakle u potpuno prirodnim uslovima i uglavnom na izuzetno velikim površinama. Nacionalni parkovi u Evropi osnovani su na područjima koja su manje ili više degradirana od strane čovjeka i znatno manjih su površina. U američkim parkovima u primjeni je tip zaštite kojeg možemo nazvati konzervacijski. Ovakav sistem zaštite podrazumijeva prisustvo čovjeka samo kao posmatrača ili istraživača, dok je u Evropi slobodniji pristup zaštite nacionalnih parkova u zavisnosti od funkcionalne podjele prostora na zone, koje se izdvajaju prema namjeni i stepenu zaštite prostora. Koriste se uglavnim tri režima zaštite i to:  I stepen  II stepen  III stepen U I stepenu zaštite utvrđuje se zabrana korištenja prirodnih bogastava i isključuju svi drugi oblici korištenja prostora i aktivnosti osim naučnih istraživanja i kontrolisane edukacije. U II stepenu zaštite utvrđuje se ograničeno i strogo kontrolisano korištenje prirodnih bogatstava dok se aktvnosti u prostoru mogu vršiti u mjeri koja omogućava unapređenje stanja i prezentaciju prirodnih dobara bez posljedica po njihove primarne vrijednosti. U III stepenu zaštite utvrđuje se selektivno i ograničeno korištenje prirodnih bogatstava i kontrolisane intervencije i aktvnosti u prostoru ukoliko su usklađene sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra ili su vezane za naslijeđene tradicionalne oblike obnavljanja privrednih djelatnosti i stanovanja uključujući i turističku izgradnju. Ovi režimi zaštite primjenjivi su i na druge kategorije zaštićenih područja (V i VI). Svjetska komisija za zaštićena područja (IUCN/WCPA) i EUROPARK Federacija (EUROPARK Federation) u saradnji sa Svjetskim centrom za praćenje stanja životne sredine (WCMC) objavili su upustva za primjenu IUCN kategorija upravljanja u zaštićenim prirodnim dobrima. Kategorije zaštićenih područja:  Ia Strogi rezervat prirode  Ib Područje divljine  II Nacionalni park  III Spomenik prirode 343

 IV Područje upravljanja staništem/vrstama u prirodi  V Zaštićeni predio  VI Zaštićena područja za upravljanje resursima Tabela 1 Matriks ciljeva upravljanja i IUCN kategorija upravljanja zaštićenim područjima
Ciljevi upravljanja Naučna istraživanja Zaštita divljeg svijeta Očuvanje specijske i genetičke raznovrsnosti Obezbjeđivanje usluga u životnoj sredini Zaštita specifičnih prirodnih i kulturnih oblika Turizam i rekreacija Obrazovanje Usaglašeno korištenje resursa iz prirodnih ekosistema Očuvanje kultrunih i tradicinalnih karakteristika
1 primarni cilj 2 sekundarni cilj 3 moguće primjenjiv cilj - neprimjenjiv

Ia 1 2 1 2 -

Ib 3 1 2 1 2 3 -

II 2 2 1 1 2 1 2 3 -

III 2 3 1 1 1 2 -

IV 2 3 1 1 3 3 2 2 -

V 2 2 2 1 1 2 2 1

VI 3 2 1 1 3 3 3 1 2

Ciljevi i mjere gazdovanja šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima

Na području nacionalnog parka sprovode se mjere zaštite i razvoja koje obuhvataju: 1. 2. 3. 4. 5. sprječavanje aktvnosti koje mogu narušiti osnovna obilježja i druga svojstva nacionalnog parka, zaštitu, očuvanje i unaprjeđivanje osnovnih prirodnih obilježja i druga svojstva nacionalnog parka, naučnoistraživačku aktivnost, kulturno – obrazovnu aktivnost, prezentaciju i popularizaciju vrijednosti nacionalnog parka,

344

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

6.

utvrđivanje područja i izgradnju objekata u svrhe očuvanja, obnavljanja i unaprjeđivanja prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti nacionalnog parka i njihove prezentacije, kao i sanacije i revitalizacije ugroženih dijelova nacionalnog parka, uspostavljanje i razvoj turističkih, rekreativnih i drugih razvojnih funkcija u korištenju prirodnih i kulturno – istorijskih vrijednosti nacionalnog parka u granicama i na način kojim će se obezbijediti zaštita, očuvanje i unaprjeđivanje tih vrijednosti.

7.

Kao što vidimo, u nacionalnim parkovima je predviđeno, dozvoljeno i poželjno višenamjensko korištenje prostora u zavisnosti od stepena zaštite, koji je u skladu sa planiranom namjenom tog dijela prostora. Samim ovim i ciljevi gazdovanja šumama u pojedinim režimima zaštite se razlikuju, a korištenje šume mora biti polifunkcionalno. Različitost ciljeva uzrokuje i propisivanje različitih mjera gazdovanja za ostvarenje tih ciljeva. Ako ovdje dodamo i činjenicu da se šumske sastojine nezavisno od režima zaštite razlikuju i po: geološkoj podlozi i tipu zemljišta, tipu šume, porijeklu, starosti, vrsti drveća, mješovitosti, strukturnom obliku, stepenu sklopa i obrasta, dužini trajanja proizvodnog procesa, prema očuvanosti i zdravstvenom stanju, tek onda možemo sagledati kompleksnost problema gazdovanja šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima. Može se reći da je donošenje planova gazdovanja ovim šumama izuzetno složen i odgovoran posao. Ovi planovi, da bi bili savremeni, moraju biti sveobuhvatni, da bi bili prihvaćeni moraju biti praktično primjenjivi (realni), da bi bili praktično primjenjivi moraju biti u skladu sa zakonom, da bi obezbijedili racionalno korištenje moraju što potpunije da obezbijede princip višefunkcionalnosti šumskih ekosistema. Dosljedno provođenje ovakvih planova, kao i poštivanje principa transparentnosti i javnosti rada uz stalno medijsko nastupanje mogu dovesti do planom zacrtanih ciljeva.

Zaključak

Šumama u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima treba gazdovati na principu održivosti, što podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, da se šumama u skladu sa režimima zaštite obezbijedi njihova funkcionalnost, vitalnost i sposobnost da ispune odgovarajuće ekološke, socijalne i ekonomske potrebe i današnjih i budućih generacija na lokalnom i nacionalnom nivou, a da se pri tom ne ugroze i oštete neki drugi ekosistemi. 345

Prilikom gazdovanja šumama u Nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima primjenjivati uputstva IUCN kategorija za ciljeve upravljanja zaštićenim područjima propisane od strane Svjetske komisije za zaštićena područja (IUCN/WCPA), EUROPARK Federacije (EUROPARK Federation) i Svjetskog centra za praćenje stanja životne sredine (WCMC). Mora se stalno imati u vidu i činjenica da je svako zaštićeno područje ili njegov dio specifikum i da se razlikuje od ostalih dijelova ili područja. Prema tome, u zavisnosti od prirodnih faktora i stanja šume u kojem se ona nalazi biće potrebno planirati i primijeniti različite mjere gazdovanja za postizanje istog cilja. Svjetska komisija za zaštićena područja (IUCN/WCPA) i EUROPARK Federacija (EUROPARK Federation) u saradnji sa Svjetskim centrom za praćenje stanja životne sredine (WCMC).

Literatura
IUCN/WCPA: Upustvo za primenu kategorija upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima, interni prevod, 1999, Medarević, M.: Funkcije šuma i njihovo obezbjeđivanje pri planiranju gazdovanja šumama, Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1991, Vodič za dobro upravljanje u oblasti životne sredine, Regionalna kancelarija za Evropu i Zajednicu nezavisnih država UNDR-a, 2003, Jović D., Banković S., Medarević M., Grbić P. (1995): Planovi gazdovanja šumama- problemi izrada i sprovođenje. Simpozijum: Potencijali šuma šumskih područja i njihov značaj za razvoj Srbije”. Monografija, Šumarski fakultet, Beograd. Medarević M. (2004): Održivo upraljanje šumama u odnosu na Panevropski kriterijum 3. Rad urađen u okviru Projekta Formiranje indikatora održivog razvoja Srbije, kordinator projekta Poljoprivredni fakultet – Beograd. Medarević M., Šljukić (2004): Održivo korišćenje šuma, Zbornik radova sa naučnog skupa “Održivi prostorni, urbani i ruralni razvoj Srbije”, - IAUS, Beograd. Medarević M. (2006): Planiranje gazdovanja šumama, Šumarski fakultet- Beograd Šumsko privredna osnova NP “Kozara” IRPC “Srpske šume” Banja Luka 2002.

346

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

FOREST MANAGEMENT IN THE PROTECTED AREAS
Abstract
Most of the surface area of our protected areas is covered by forests. Forest management in protected areas should be carried out on the basis of sustainability principles. Principles of the sustainable management related to production permanence, productivity and yield in wood mass, were introduced into forestry 200 years ago. Forest management means the management and utilization of forests and forest soils Forest management in protected areas must be in accordance with the function of the area and functional division of the territory. Limiting factor for the sustainable utilization of forests and forest soils in protected areas is function of the area and adverse existing situation in some forest stands. Key words: forest management, sustainable management, functional division of the area, limiting factor.

34

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja

POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA NA PRIMJERU PARKA PRIRODE BLIDINJE
Jure Beljo Ana Sabljo Mato Anđelić2 Sažetak

U zaštićenim područjima moguće je organizirati različite gospodarske djelatnosti u sklopu ruralnog razvoja, ali se pritom uvijek mora voditi računa o održavanju prirodne ravnoteže ekosustava u takvima područjima. Jedna od takvih djelatnosti koja se može uspješno organizirati na području Parka prirode Blidinje je ekološka (organska) proizvodnja hrane. Ekološka proizvodnja je sustav proizvodnje koji ne djeluje štetno na biljni i životinjski svijet, ne onečišćuje okoliš, koristi prirodne materijale, čuva biološku raznolikost i upravlja ekološkim odnosima na optimalan način. Na oko 2100 ha obradivih površina postoje povoljni uvjeti za proizvodnju nekih ratarskih i povrtlarskih kultura poput krumpira, kupusa, mrkve, cikle, raži i još nekih kao i proizvodnja sjemena ovih kultura. Stočarstvo na ovom području ima dugu tradiciju i s obzirom na velike površine pod pašnjacima bez bilo kakvih onečišćenja i daleko od industrijskih zagađivača ovo područje je idealno za proizvodnju ekoloških animalnih proizvoda. Na području parka prirode Blidinje uspijeva velik broj ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. Budući da rastu u čistom okružju, moguće je organizirati berbu i prikupljanje ovog bilja na komercijalnoj razini. Desetak poljoprivrednih proizvođača s ovog područja prijavilo se da na svojim imanjima organiziraju proizvodnju po ekološkim načelima i uskoro očekujemo da uđu u sustav certifi1 2 Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar JP Park prirode Blidinje

34

Sesaruša-Blidinje i Dugo polje. dok je po vrhovima planina alpska klima. Po obilježjima reljefa Park prirode Blidinje spada u visokogorska područja.kacije. Takav rascjepkan teritorijalni ustroj velik je problem u normalnom funkcioniranju. Jedno vrijeme gospodarska aktivnost bila je potpuno zamrla. a u vegetacijskom razdoblju (svibanj – kolovoz) oko 300 l/m². Blidinje se nalazi na visini od 1184 m. općenito humusna. Posušje i Tomislavgrad) i tri županije (Herceg-bosanska. a proljeća kratka. uglavnom zbog oštre zime i loših komunikacija. Područje Parka prirode Blidinje je također značajna potencijalna turistička destinacija. Zapadno-hercegovačka i Hercegovačko-neretvanska). Klima je uglavnom kontinentalna. dobro opskrbljena dušikom i kalijem i nešto slabije fosforom. U sredini područja je jezero Blidinje. To je tipično krško područje s razvedenim i raznolikim krajolikom. iznad 30°C. uglavnom sira i masla. bilo je malo. Prevladavaju plića tla s dubinom profila od 20 – 40 cm. Potencijalna tla za poljoprivrednu proizvodnju su uglavnom crnice i smeđa tla na vapnencu te eluvijalno-diluvijalna tla. a krška polja na visini od 1200 – 1250 m. Stalnih stanovnika. Nadmorska je visina iznad 1100 m. Bezmrazni period traje 120 – 140 dana. Na tom području nekada je bilo preko 500 obitelji koje su se bavile stočarstvom i proizvodnjom animalnih proizvoda. 350 . Zime su duge s dosta snijega. Osnovna obilježja područja Gospodarske aktivnosti Najvažnija gospodarska aktivnost na ovom području tradicionalno je bilo stočarstvo i to uglavnom nomadsko stočarstvo preko ljetnih mjeseci. Proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura bila je znatno manja. Godišnje padne oko 1400 mm oborina. U ljetnim mjesecima moguće su relativno visoke temperature. posebno administrativnom upravljanju. Park prirode Blidinje prostire se na površini od oko 360 km2 na području tri općine (Jablanica. Na taj način ekološka poljoprivreda kombinirana s turističkom djelatnošću doprinijela bi održivom razvoju područja. ali je zadnjih 10 – 15 godina počela postupno oživljavati. a najviši vrha iznosi 2228 m. s planinama Čvrsnicom i Vranom i krškim zaravnima: Svinjača. pa bi se upravo hrana proizvedena po ekološkim standardima mogla plasirati na lokalnom području u okviru turističke potrošnje.

Procjenjuje se da se proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura može izvoditi na oko 2100 ha. mlijeka. prevladavajući dio hrane mora potjecati s vlastitih površina i mora biti proizveden po ekološkim načelima. kakva se god gospodarska aktivnost vodila na ovom području. premda su mogućnosti mnogo veće. Okosnica gospodarskog razvoja Parka prirode Blidinje mogla bi biti poljoprivredna proizvodnja i turizam. Ovo područje je udaljeno od industrijskih zagađivača. počinje razvoj turizma. a oko 8000 ha je pod livadama i pašnjacima. S obzirom na dugu tradiciju i povoljne uvjete. Osnovni je cilj takve proizvodnje proizvesti kvalitetnu hranu na prirodan i održiv način. a već ima dobru infrastrukturu. jedini je način da se poljoprivredna proizvodnja provodi po ekološkim načelima. a zadnjih godina. Park prirode Blidinje mogao bi poslužiti kao potencijalno područje za ekološku proizvodnju animalnih proizvoda. Međutim. Na širem području parka prirode Blidinje uzgaja se oko 8000 ovaca. Da bi ti proizvodi zadovoljavali standarde ekološke proizvodnje. Ta proizvodnja temeljila bi se na uzgoju ovaca i goveda te proizvodnji mesa. a pomalo počinje i proizvodnja ratarskih i povrtlarskih kultura. koristi prirodne materijale i obnovljive izvore. ali uz obavezno vrijeme konverzije za ekološku ishranu. ne oštećuje okoliš. Drugim riječima. U 2008. Može se također obavljati tov uvezene janjadi i ovaca za proizvodnju mesa. a glavna je aktivnost proizvodnja sira. te tov janjaca i ovaca za proizvodnju mesa. godini na području Parka prirode Blidinje bila su ukupno 43 stada ovaca. Ima dovoljno odgovarajućih zemljišnih površina za animalnu i biljnu proizvodnju koje nisu onečišćene pesticidima i drugim agrokemikalijama. Ekološka (organska) poljoprivreda je sustav gospodarenja koji ne djeluje štetno na biljke i životinje. izgradnjom zimskog sportskog centra. Proizvodnja se također mora temeljiti na domaćim pasminama ili pasminama selekcioniranim za ovo područje. čuva biološku raznolikost i upravlja ekološkim odnosima na optimalan način. sira. kajmaka. vune i stajskog gnoja koji bi služio za ratarsku proizvodnju kao zamjena za industrijska gnojiva. to mora biti održivi razvoj. ona mora voditi računa da je to zaštićeno područje i da se mora održavati prirodna ravnoteža ekosustava. Budući da je konvencionalna poljoprivredna proizvodnja potencijalni zagađivač okoliša.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Najprije se počelo obnavljati stočarstvo. No i to je dobar potencijal za proizvodnju značajnih količina sira i ostalih animalnih proizvoda. Park prirode Blidnje ima povoljne uvjete za ekološku proizvodnju. Potencijalna proizvodnja 351 .

također bi moglo biti potrošač ekoloških proizvoda s ovog područja. Među više od 1500 vaskularnih vrsta koje rastu na ovom području postoje mnoge koje se mogu koristiti u alternativnoj medicini. Klimatski uvjeti ograničavaju broj kultura koje se ovdje mogu uspješno uzgajati. gnojidba se provodi uglavnom stajskim gnojivima. na ovom području ima dosta livadskog bilja koje cvjeta u vrijeme kad u južnim dijelovima Hercegovine nema nikakve pčelinje paše pa profesionalni pčelari mogu u to vrijeme držati košnice na ovom području kako bi iskoristili i tu pčelinju pašu. ciklu grašak i još neke. Livadski med je dobre kvalitete. ali se takva djelatnost u današnjim uvjetima može komercijalizirati. a s ovog područja neće imati u sebi nikakvih kontaminata. ekoturizam. No na ovom području mogla bi se također organizirati proizvodnja sjemena nekih ratarskih i povrtlarskih vrsta. više kao uzgredna nego glavna djelatnost. Domicilno stanovništvo i do sada se bavilo prikupljanjem samoniklog bilja. a organska tvar u tlu povećava se i žetvenim ostacima. Naime. Područje Parka prirode Blidinje je pogodno za ljetni odmor. Turistička djelatnost i ekološka proizvodnja su komplementarne jer se na taj način omogućava plasman proizvedene hrane na lokalnom području. sve se više razvija turizam. Jedna od djelatnosti koje se mogu uspješno organizirati na području Parka prirode Blidinje je pčelarstvo. među velikim brojem turista koji dolaze u Međugorje naći će se značajan broj onih zahtjevnijih koji će rado konzumirati ekološke proizvode makar i po višim cijenama. Okoliš je nezagađen. Od povrtlarskih vrsta moguće je uzgajati kupus. a od ozimih vrsta raž koja može podnijeti niske temperature. a ta proizvodnja može biti veoma profitabilna. Slama od raži veoma je dobar izolacijski materijal za pokrivanje planinskih kuća.Biljna proizvodnja na području Parka prirode Blidinje već sada se može smatrati ekološkom. za agroturizam i tzv. i to ne samo zimi već i ljeti. Budući da rastu u čistom okruženju takve biljke ili njihovi plodovi mogu se brati i komercijalno koristiti. Međugorje. Među ratarskim kulturama to su krumpir i jare žitarice. uglavnom za domaće čajeve. mrkvu. kao velika turistička destinacija. Zadnjih godina. kozmetici ili prehrambenoj industriji. Zaključak Prirodni i agronomski uvjeti omogućavaju okvir za proizvodnju hrane po ekološkim standardima na području Parka prirode Blidinje. To mogu biti animalni 352 . Naime. Ove kulture već sada se proizvode i daju veoma dobru kvalitetu. izgradnjom sportsko-rekreacijskog centra i zahvaljujući boljim komunikacijama.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ili biljni proizvodi. JP Park prirode Blidinje u suradnji s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom iz Mostara. Financijska potpora koju pruža Federalno ministarstvo okoliša i turizma pomoći će u provođenju ovih aktivnosti. Proizvodnja ekološke hrane komplementarna je s turističkom djelatnošću koja se na ovom području postupno razvija. te još nekim institucijama. tako da bi se dobar dio proizvoda trošio na lokalnom području. 353 . Desetak farmera već se prijavilo za takvu proizvodnju na svojim farmama i uskoro se očekuje njihova certifikacija. već je započelo aktivnosti na tom planu. Razvojem poljoprivrede i turizma ubrzava se ruralni razvoj područja. ali se uvođenjem ekoloških načela u gospodarskim aktivnostima održava prirodna ravnoteža ekosustava bez štetnih posljedica po okoliš.

.

Nepovoljne okolnosti su dominantnost 1 2 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. dopadljivog krajobraza i održivog gospodarenja.hr Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću. predstavlja oslonac opstanka stanovništva. ulozi tla kao izvoru sirovina i energije i rekreacijsko-turističkoj ulozi. ali najveći značaj njegove primjene ogleda se u zaštiti područja od onečišćenja. ekonomski i socijalno održivu. urađeno terensko istraživanje. VUPT koncept istovremeno osigurava održivi razvoj. Cilj ovog rada bio je predložiti ekološki.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVA POLJOPRIVREDA KAO FAKTOR RAZVOJA PODRUČJA NACIONALNOG PARKA UNA Ferdo Bašić Vildana Alibabić2 Zemira Delalić2 Sažetak Suvremeni koncept razvoja u kojem poljoprivreda i tlo imaju višeznačajnu ulogu koja se. zemira_btf@yahoo. struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na “prirodni“ način korištenja gdje visoku zastupljenost imaju livade. ulozi u oblikovanju krajobraza. nazvan kao VUPT koncept (Višeznačajna uloga poljoprivrede i tla) jedan je od najdjelotvornijih načina korištenja površina na ekološki osjetljivom području kao što je područje Nacionalnog parka Una. socijalnoj i prostornoj ulozi. kao i obrada studijske dokumentacije već izrađene za potrebe NP Una. Prema zatečenom stanju. što je optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti. osim korištenja odgovarajuće literature. osim u proizvodnji hrane. Zagreb. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjnu strukturu poljoprivrede. ogleda u ekološkoj. pašnjaci i neplodno tlo. Bihać. basic@agr.com. Zavod za opću proizvodnju bilja.com 355 . Za izradu je. vildana_btf@yahoo. a uključujući šumsko zemljište takvog je više od ¾ površine. obzirom na zatečeno stanje.

na prvom mjestu gospodarenju tlom (Bašić & al. povrća i voća isključivo za vlastitu potrošnju.394) u odnosu na državni (51) i dosta neobrađenog zemljišta. Za trajno održivo gospodarenje predlaže se optimalan odnos u kojemu će se 10% posjeda (oko 600 ha) usmjeriti na ekološku. Ovaj novi način razmišljanja rezultirao je čitavim nizom mjera zaštite. a uzgoj ima tradicionalno obilježje. svi postupci u njoj regulirani su i definirani više kodeksima (Code of Good Agricultural Practice) nego zakonskom regulativom. održivi razvoj Uvod Planetarne posljedice zagađenja neophodno je zaustaviti “održivim razvojem“. 1995b). a od onih važnijih danas se najviše radi na kreaciji sistema održivog gospodarenja tlom (Sustainable Land Management . socijalna i prostorna uloga. a uloga poljoprivrede i tla u njemu su: proizvodnja hrane. smanjiti zavisnost poljoprivrede o vanjskim inputima. socijalno i etički održiva poljoprivreda. Stočni fond se poslije devastacije u ratnim događajima postupno oporavlja. Prevladava uzgoj žitarica. a posebno važno pitanje su ekološki osjetljiva područja među kojima je i područje Nacionalnog parka Una. Upravo suvremeni koncept MFCAL-VUPT (Multifunctional Character of Agricutlure and Land – Višeznačna uloga poljoprivrede i tla) utječe na kreiranje “Zajedničke poljoprivredne politike EU“ – CAP (Common Agricultural Policy). odnosno uzgoju bilja i životinja prema konceptu održive poljoprivrede. uloga u oblikovanju krajobraza. Ključna zadaća joj je održati plodnost tla. 356 . tlo je izvor sirovina i energije i ima rekreacijsko-turističku ulogu (FAO. preduvjet za opstanak i održivi razvoj šireg područja NP Una. 2000). ekološki. ekološka. Slijedom toga.SLM). CAP. vodnom gospodarstvu. je ekološki prihvatljivo gospodarenje. Ključne riječi: Nacionalni park Una. dakle USK-a. 80% na održivu.. Svjetska iskustva i praksa u državama EU ukazuju na činjenicu da je pravilno gospodarenje na ekološki osjetljivim područjima ključno pitanje njihove zaštite i opstanka u funkciji. 1999. održiva poljoprivreda. šumarstvu. 1995a). Slatkovodno ribarstvo predstavlja perspektivnu granu i dominira u privrednom sektoru (360 t/god). zastupljenost krmnog bilja je visoka. što prvenstveno podrazumijeva gospodarenje u poljoprivredi.privatnih posjeda (3. smanjiti oštećenja okoliša. a istodobno održati dostignutu razinu i osigurati trend rasta proizvodnje agroekosistema (Bašić. odnosno racionalnim korištenjem prirodnih bogatstava i čuvanjem okoliša. To je gospodarski. bezopasna za okoliš. a 10% na pomno nadziranu intenzivnu poljoprivredu.

ocijeniti mogućnost ekološkog uzgoja bilja i ukazati na put transformacije poljoprivrede u smjeru ekološkog uzgoja. a ovisi o vanjskim faktorima (strojevi. mineralna gnojiva. pesticidi). 2000. osim pregleda dostupne literature (Kurtović & Burlica. Ćustović & al. prijelaznom razdoblju u ekološku poljoprivredu i. Za ostvarenje toga cilja potrebno je bilo: procijeniti stanje na terenu. 2001). predložiti potrebe istraživanja i obrazovanja i predložiti sistem trajnog motrenja. 1995c). energija. Koji je put do ekonomski i socijalno-politički prihvatljivog održivog razvoj NP Una. a na putu od ‘’polja do stola’’ na svoj se način uključuje prehrambena industrija sa svojim dodacima. dati poželjnu strukturu poljoprivrede u tzv. EC. a puna zaposlenost i dobrobit stanovništva na njegovu širem području s druge strane.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Alternativa održivoj je ekološka poljoprivreda. zaštite zemljišnih i vodnih resursa i čuvanja genetskog materijala. sistem gospodarenja koji se odvija pod nadzorom međunarodne organizacije IFOAM. ekonomskim i ekološkim uvjetima. uključila terensko istraživanje i pri- 35 . 2000. prvenstveno tla i vode. pa do stola stiže namirnica toliko izmijenjena da se u njoj više ne može prepoznati posebnost tla. sama opskrbljuje prerađivačku industriju sirovinama. pa čak i ekološki osjetljivih područja. Metode rada U radu je korištena složena metodologija izrade koja je. Zahtjevi su suptilniji u usporedbi s konvencionalnim uzgojem. 1985.. Cilj joj je maksimalno korištenje bioloških resursa u tlu. pa je stoga i cilj ovoga rada da se na temelju zatečenog stanja projicira održiva. Martinović & Vranković 1986. u kojem će biti osigurano funkcioniranje NP s jedne.). Tamna strana ove poljoprivrede su agrokemikalije koje su uzrokovale takva oštećenja okoliša. i dr. Budući da hrana proizvedena u intenzivnoj poljoprivredi još uvijek upravlja nacionalnim i svjetskim tržištem hrane. i tu ulogu poljoprivrede treba imati na umu prilikom vrednovanja.. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjna struktura poljoprivrede. a najstrožiji su oni koji se odnose na sadržaj ekološko rizičnih tvari – teških metala i ostataka zaštitnih sredstava (Bašić & al. da su postala središnji problem današnjice (UNEP. zaštite usjeva i domaćih životinja od štetnika.. Martinović & al. 1984. recikliranja hranjiva. polinacije usjeva. Polazi od stajališta da živi organizmi ispunjavaju zadaću razgradnje otpada. sunca i krajobraza s kojega biljka potječe. procijeniti trošak i dobit (cost-benefit). dalje. To je tržišno orijentirana poljoprivreda u kojoj je visok profit i tržišno konkurentan proizvod cilj. ovisi o ukupnim zatečenim socijalnim.

kao i obradu studijske dokumentacije koja je već izrađena za potrebe NP Una (Bašić & Ćustović. godini. 35 . zatim Orašac i Ćukovi te Ripač sa sjeverne strane koji broji oko 1. radno sposobni i obrazovani. Podaci se moraju uzeti s rezervom. osim velikih gubitaka života radno najvrednijeg naraštaja.590 stanovnika. otuđenja strojeva i opreme. A i bez tih događanja. u korist ženske. Rezultati rada i diskusija Općenito. njihovu obradu. Stanovništvo su uglavnom mladi.  zona II: NP Una I – dio kanjona Unca i rijeka Krka i NP Una II (Štrbački buk – Dvoslap).250 stanovnika. Dobrenica i Sokolac koje čine prostornu granicu sa zaštićenim područjem. istraživanja su proširena i na sve druge izvore osim službenih (kantonalne i općinske ustanove). došlo i do debalansa u odnosu muške i ženske populacije. Orašac. Ripač. Golubić. područje utjecaja NP Una rijetko je nastanjeno. a na cijelom području do zapuštanja posjeda i zarastanja površina u korove. a stvarno stanje očekuje se kroz popis stanovništva u 2011. a u IV zoni živi oko 2. Došlo je i do napuštanja imanja. Područje utjecaja NP Una je u posljednjem ratu doživjelo teška stradanja koja su najviše pogodila upravo poljoprivredu pa je. pretežno nezaposleni i oslonjeni na mali broj zaposlenih u Bihaću ili u drugim državama te na poljoprivredu. Ćukovi. Podaci su prikupljeni za područje utjecaja NP Una na kojoj su izdvojene i označene granice pojedinih zona zaštite:  zona I: prostor divljine između kanjona Unca i kanjona Krke. desetkovanja stočnog fonda. u II i III zoni zaštite nalaze se naselja s 4. 2005). Prikupljanje podataka obuhvatilo je mjesne zajednice: Martin Brod. godine proveo tim Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću i agencije ‘’Eda’’.kupljanje podataka. Klisa. S obzirom na nedovoljnu pouzdanost. paljenja i rušenja gospodarskih zgrada.164 stanovnika. Zona I je nenastanjena.  zona III: između NP Una I i NP Una II. metodom anketiranja različitih grupa stanovništva. Najveće naselje je Kulen Vakuf s 526 stanovnika. Istraživanja je u razdoblju proljećeljeto 2005. a obuhvaća pojas od po 50 m s obje obale Une i krajolik  zona IV: šire područje utjecaja koje obuhvaća uži ili širi pojas oko zaštićenih područja. ranjavanja s trajnim posljedicama po radnu sposobnost. Kulen Vakuf.

Podaci su prikupljeni za svaku mjesnu zajednicu na istraživanom području NP Una. a kukuruz i pšenica su najzastupljeniji. Ohrabrujući je pokazatelj visoka zastupljenost krmnog bilja na oranicama koje općenito.150 820 60 40 30 3.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja poljoprivreda je kao gospodarska grana u ovom kraju bila desetljećima zapostavljana i marginalizirana. ali stabla su stara i slabo održavana pa je njihova obnova važna zadaća u narednom razdoblju.690 0 2. a još više na prerađevine iz toga povrća. povoljno djeluje na tlo.080 450 35 . Industrijsko bilje 3. Za očekivati je povećan uzgoj voća i pripremu svih prerađevina iz tog voća priređenih na imanju ili manjim pogonima su. pekmeza i rakije – stavlja je u položaj posebnosti. Površina pod najvrednijom krmnom kulturom – lucernom dosta je visoka. Povrće Krumpir Grah Unsko-sanski kanton – izabrane općine (površine u ha) Bihać 1. U uzgoju se ne koriste kemijska sredstva što šljivu deklarira kao posebno vrijednu. a naročito ono iz skupine leguminoza. Uzgoj povrća i voća namijenjen je uglavnom vlastitim potrebama. svakako valja računati na ekspanziju uzgoja povrća.564 502 45 40 126 851 0 796 747 13 Bužim 805 350 5 5 45 400 0 128 65 30 Bosanaska Krupa 4. a sumarno prikazani u tablici 2. a uz to prerada šljive u domaćinstvu – od sušenja preko kompota. Zatečeni sistemi biljne proizvodnje Važniji pokazatelj za procjenu stupnja utjecaja poljoprivrede na okoliš je posjedovna struktura i način korištenja zemljišta. Tablica 1 Struktura biljne proizvodnje na području nekih općina USK (2002/03) Kultura 1.300 600 380 995 3.200 0 947 300 440 Cazin 8.965 3.048 1. Radi usporedbe u tablici 1 dana je struktura biljne proizvodnje za neke općine USK-a. Žitarice Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz (zrno) 2. Uzgajaju se uglavnom žitarice. S obzirom da su uvjeti za uzgoj povrća vrlo povoljni. Od voća je najzastupljenija šljiva.

000 35 2000 1000 7500 200 0 35 50 66 56 5. što je gotovo optimalan odnos za potrebe održanja biološke raznovrsnosti.717 ha površine i prosječnom površinom od samo 0.220 0 54570 27000 0 350 0 Na području NP Una (tablica 2) prevladavaju šumske površine. Krmno bilje Djetelina Lucerna Silažni kukuruz Travne smjese Ostalo krmno bilje 5.9 ha. a uzevši u račun i šumsko zemljište. Apsolutno prevladava privatni posjed – ukupno su 3. a struktura korištenja poljoprivrednih površina ukazuje na “prirodni“ način korištenja u kojem visoku zastupljenost imaju livade. 360 . koja također ima “prostora“ za intenzifikaciju. pitomog i dopadljivog krajobraza i održivog gospodarenja na ovom prostoru.83 ha. Za ocjenu stanja i trendova jedan od važnijih pokazatelja je posjedovna struktura poljoprivrednih gospodarstava.394 privatna posjeda s 2. Preko 70% poljoprivrednog zemljišta te općine je izvan korištenja!!! Te površine nisu samo “mrtvi kapitali“.540 0 1. nego su još i rasadišta korova i činilac nagrđivanja kulturnog krajobraza. ako se to pokaže potrebnim. Na širem području ima još sasvim dovoljno “prostora“ i za novo naseljavanje i za ekološki prihvatljive gospodarske aktivnosti.020 1. naročito poljoprivredu. Na cijelom je području visoka. ili su to ponajmanje. pašnjaci i neplodno tlo. a 51 državni posjed raspolaže s 901 ha zemljišta ili prosječno 22. Sa stajališta uspostave i opstanka nacionalnog parka kao zaštićenog područja.025 2. Voće* Jabuka Kruška Šljiva Višnje Grožđe *broj stabala 9 10 5 12 866 67 78 617 19 85 7500 4700 117500 300 0 10 5 8 10 2.465 0 0 0 140000 150 0 152 54 110 202 2.265 600 600 30 1. previsoka zastupljenost neobrađenog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta.Crni luk Kupus i kelj Rajčica i paprika Ostalo povrće 4. a područje općine Bihać u tom pogledu drastično prednjači. pod manje više prirodnim načinom korištenja nalazi se znatno više od ¾ površine ovoga prostora.570 360 270 720 1.

Ratni događaji su ostavili dubok trag u svim područjima života. Stočarska proizvodnja Šire područje NP Una tradicionalno je poznat stočarski kraj. Od kemijskih sredstava za zaštitu bilja u uzgoju kukuruza koriste se herbicidi. bez koje inače nema visokih i stabilnih prinosa. Osnovna obrada – oranje. U predsjetvenoj pripremi prakticira se tanjuranje i drljanje. a statistički podaci o stanju stočnog fonda u USK iz 2003. Okopavanje se obavlja ručno. obavlja se manje u jesen. vuča zapregom – konjima.2 383 Izvor: Općina Bihać. Djelotvornoj obradi. Insekticidi se redovito koriste za suzbijanje krumpirove zlatice. U uzgoju voća kemijska sredstva za zaštitu se koriste u simboličnim količinama. prikazani u tablici 3 govore u prilog nepovoljnog stanja u stočarstvu. god. a mineralna gnojiva. za neke vrste – izvor MZ. i to iz skupine atrazina. zapreka su maleni posjedi i nepovoljne reljefne prilike – neravan teren. Potrošnja po hektaru je minimalna. tek simbolično. To su razlozi zbog kojih se ne isplati nabavljati teže strojeve i linije mehanizacije. Gnojidba je tradicionalna i oslanja se na kruti stajski gnoj.7 2413 6007. Obrada se obavlja pretežno korištenjem traktora i priključnog oruđa. premda bi zimska prskanja voća neagresivnim sredstvima bila uputna. kako to zahtijeva ispravna suvremena agrotehnika.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 2 Posjedovna struktura i način korištenja zemljišta VRSTA Polja Voćnjaci Travnjaci Pašnjaci Visoko kultivirano (staklenici) Navodnjavano zemljište Šume UKUPNO Neobradivo zemljište Privatno vlasništvo neobraobrađeno đeno 1545 102 791 295 0. a na malim površinama.7 472 3205 117 Državno vlasništvo neobraobrađeno đeno 35 6 88 732 1941 2802 266 TOTAL 1580 108 879 1027 0. uglavnom dušična. a više u proljeće. 361 . za prihranjivanje usjeva. a livade kose strojno. za neke mjesne zajednice.

618 7.Od toga kobile i ždrebne omice 5.240 9.31% krava.000 Bužim 3.082 900 352 640 224 500 35.000 litara mlijeka godišnje.492 6.697 0 0 266 30 628 47.706 2. a stočarstvo ipak postaje oslonac gospodarskog razvoja. upala vimena. godina) Broj komada stoke – grla. komada Vrsta stoke 1.000 6. upala grla. Tablica 4 Stanje intenzivne stočarske proizvodnje na području NP Una Vrsta Goveđa stoka Konji Svinje Ovce Koze Perad Ostalo Privatno (grla/komada) 351 32 110 7. Koze 6. Uzgoj stoke je pretežno ekstenzivan. Liječenje antibioticima se obavlja u stajama kod vlasnika u uobičajenim ‘’tradicionalnim’’ uvjetima držanja stoke za koje se ne može reći da su na visokoj higijenskoj razini.245 11. Pored navedenih. nalazi pod stalnim veterinarskim nadzorom (MP. Podaci prikupljeni za mjesne zajednice na širem području utjecaja (tablica 4) pokazuju da se na tom području nalazi malo stoke. osim kod pojedinaca. Ovce . Perad Bihać 4. a s obzirom na trenutne otkupne kapacitete moguće je proizvesti još preko 255. a u pogledu zdravstvenog stanja redovne su bolesti kao upala pluća. JP “Veterinarska stanica” Bihać 362 .600 Državno (grla/ komada) TOTAL Prosječna cijena (KM) Izvor: Poljoprivredni zavod USK.Od toga krave i steone junice 2.Od toga ovce za priplod 3. 2002). Goveda .600 6.000 750 500 150 100 700 30.000 4.500 5.000 Cazin 7.582 Stočni fond sporo se oporavlja.900 2.Od toga krmače 4. povremeno se pojavljuju opasne bolesti s tzv.000 0 0 510 190 500 30.000 Bosanska Krupa 5. godine da se samo 0. Proizvodnja mlijeka za tržište više je nego skromna. čije se mlijeko otkupljuje za preradu i prodaju.337 19.975 7.611 3.Tablica 3 Stočni fond na području nekih općina USK-a (2003.100 5. A-liste. iščašenja i slično. Konji . Svinje . Ono što je neprihvatljivo jest podatak iz 2002.

a ekonomski zanimljivu djelatnost.. a za to je na području NP Una potrebno oko 6000 goveda ili adekvatan broj grla druge. ali smišljeno voditi u smjeru veće zastupljenosti leguminoza. u Ćukovima i Dobrenici (1 t/god. dakle površina od oko 600 ha. s tim da se u uzgoju bilja i stoke izbjegavaju ili potpuno isključe postupci i zahvati koji na bilo koji način ugrožavaju i dovode u pitanje kvalitetu okoliša: zraka. U budućnosti je potrebno radikalno promijeniti strukturu poljoprivredne proizvodnje. Za ilustraciju. naročito uljanu repicu iz koje bi se mogao proizvoditi biodizel kao ekološki idealno gorivo za područje NP Una.). Bašić & Kisić. 1994. Prvenstveno treba reći da je trajno opredjeljenje i okosnica utemeljenja i opstanka NP Una poljoprivreda. stabilan rast s jedne. Takvi odnosi po našoj procjeni osiguravaju visok životni standard poljoprivrednika i njegov trajan. 1996). a prostora ima i za industrijsko bilje. prirodnog vegetacijskog pokrova i krajobraza (Bašić & al.). mogu Poželjna struktura poljoprivrede 363 . očito predstoje visoka ulaganja upravo u stočarstvu. kao posebnost. 2003). zabilježena je proizvodnja u Martin Brodu (350 t/god. Uvjeti za ovu djelatnost su vrlo povoljni – treba svakako stimulirati uzgoj ribe za tržište i sportski ribolov (Mujić & al..ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja S obzirom da se poželjnim stanjem smatra ono u kojemu prihodi od stoke i stočarstva čine oko ¾ ukupnih prihoda gospodarstva. Sokocu (3 t/god. 1994. te trajno skladno funkcioniranje NP Una s druge strane. tla. šumarstvo i pripadajuća prerada na posjedu ili izvan njega u manjim pogonima. a 10% na pomno nadziranu intenzivnu poljoprivredu. vode. teži se broju stoke od najmanje jedno uvjetno grlo po hektaru poljoprivredne površine. Uputne su tvrde sorte pšenice koje se. Butorac & al. Povećati zastupljenosti krmnih leguminoza. 80% na održivu.). usmjeriti na organsko-biološku (ekološku) poljoprivredu. Stoga je cilj da se u razdoblju od 10-15 godina od početka realizacije projekta osmišljenim mjerama i usmjerenim ulaganjem postigne da najmanje 70% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje otpada na stočarstvo i proizvode iz stočarstva. Takve promjene podrazumijevaju i novu proizvodnju sjemena trava i krmnih leguminoza kao važnu.. Kada je ribogojstvo u pitanju. Odnos poljoprivrednog i šumskog zemljišta nikako ne treba mijenjati! Zadržati “prirodni“ način korištenja agrosfere s razmjerno visokom zastupljenošću livada i pašnjaka. sitnije stoke. Stoga za trajno održivo gospodarenje i opstanak NP dugoročnim ciljem držimo optimalni odnos u kojemu će se 10% poljoprivrednih posjeda.

. Pčelarstvo traži čist okoliš pa se pčelari mogu smatrati “prirodnim saveznicima“ u provedbi projekta NP Una. zrak i biološki resursi – biljke i fauna. a ni na koji način se ne ugrožavaju prirodna dobra – voda. pčelinjeg voska.mljeti u vodenici na Uni. pecivo. 1995d). Mujić & al. bit će privlačnije ako ima svoj med. Molan. time se osigurava održavanje njegovih najvažnijih uloga. jer pčele vrše oprašivanje poljoprivrednog bilja od kojih je minimalno 180 entomofilnih. a u obzir su uzete posebnosti pri- 364 . Posjetitelje manjega uzrasta – djecu. otrova.. 2005). a međusobno povezana područja djelovanja: inventarizacija stanja tala – vrste i intenzitet oštećenja tala na području NP Una. ali i za pčelarstvo. 1987. Plasman tako proizvedenog brašna (ne nužno mljevena u vodenici!) uopće nije upitan ni izvan područja NP. integralne zaštite tla. granu poljoprivrede u kojoj se uzgaja medonosna pčela (Apis mellificia L. prihvatljiv za sve potencijalne investitore iz EU (Bašić & al.) radi dobivanja meda. radna skupina za zaštitu tla Radne zajednice Alpe-Jadran i Podunavske zemlje kreirala je koncept tzv. Predvidljivi troškovi i dobit (Cost-benefit) od prijelaza na ekološku poljoprivredu Ovo poglavlje obrađeno je prema modelima koji su preporučivani i korišteni u Hrvatskoj u nekoliko publikacija (Grgić. Indirektna korist od pčelarstva je za oko 100 do 150 puta veća od direktne. matične mliječi. 1993). 2000. Stanje na svjetskom tržištu meda ide na ruku ovom usmjerenju. a pčelarstvo se izvrsno uklapa u koncept održive i ekološke poljoprivrede.. održavanja i opstojnosti svakog zaštićenog područja. burek… pod brendom Eko-Una koje će svaki posjetitelj pamtiti po kvaliteti. Kako bi odgovorili na ovo pitanje. trajno motrenje – monitoring stanja i informacijski sistem tala (Bašić & al. 2001). Rojevi i matice su vrlo tražene na tržištu. Gospodarstvo koje se kani usmjeriti na seoski turizam. propolisa i polena koji posjeduju izvanredna ljekovita svojstva i koji su našli primjenu u liječenju cijelog niza bolesti (Donadieu. treba na licu mjesta upoznati s marljivim “radom“ pčela–radilica! Mjere zaštite tla i program praćenja – monitoring Cjelovita zaštita tla ključno je pitanje uspostave. Sastoji se od tri posebna. Na području utjecaja NP Una vrlo su povoljni uvjeti za uzgoj jelenske divljači. iz brašna na licu mjesta ili blizu peći kruh.

za ovnove 2 do 4 i za janjad oko 0.000 KM (detaljni projekt. No. Najmanji kapacitet koji osigurava egzistenciju domaćinstva je oko 120 proizvodnih grla s pripadajućim rasplodnim pomlatkom. Naravno. a izravno smanjuje opasnost od požara.000 KM. poticaji za eko-proizvođače. Procijenjeni zajednički troškovi za tako organizirani sustav su 470. inače teško prohodne terene čini prohodnim.5. slijedi ekološka (10% površina ili oko 600 ha).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja lika i područja. a njezino mlijeko i meso daju bjelančevine visoke kakvoće.000 KM godišnje (voće. pčelarstvo. uzgoj ovaca zbog tradicije i posebnog gospodarskog značenja u ovom kraju. Ulaganje treba obuhvatiti sve poljoprivredne površine bez izuzetka. ali zato donose veći profit i zapošljavanje kao. monitoring i informacijski susav tala. 365 . ovca istodobno služi i kao brižni i uporni “čistač“ terena od različitog nepoželjnog raslinja. Polazište za cost-benefit analizu i okvirni troškovi su za razdoblje od 10 godina koje je potrebno za ulaganje u razvoj poljoprivrede i temeljito restrukturiranje. Vrijednosti su samo orijentacijske. grmlja i korova. Osim toga. predviđa se da održiva i ekološka proizvodnja na posjedima od 1-3 ha može donositi zaradu do 10. jer se stvara prihod od marke poljoprivrednih proizvoda s područja NP Una. jer se od ovce u prošlosti koristila vuna. Najveće ulaganje po jedinici površine bit će u rasadnicima. To razdoblje traje tri do pet godina. a zatim održiva poljoprivreda na 80% površina. skladište i hladnjača). u upisnik ili registar ekoloških posjeda i priznavanja “ekološkog proizvoda“ dobivanjem markice kojom se potvrđuje njegova valjanost i autentičnost. marketing i eko-marka proizvoda). na posjedima od 5 ha do 16. uspostava i održavanje pilot farme. U objektu je potrebno osigurati za ovce 1. i konačno na livadama i pašnjacima. povrće). Nakon prvih 5 godina očekuje se smanjenje godišnjih troškova na oko 70% početnih. staklenicima i plastenicima.5 m2 poda po grlu. na primjer. Početni troškovi su 720. a onima od 10 ha (7 ha oranica i 3 ha pašnjaka – pretežito proizvodnja mesa i mlijeka) do 35. Troškovi ulaganja u objekte primjerene suvremenom uzgoju ovaca su između 267 i 333 € po rasplodnom grlu.000 KM godišnje u prvih 5 godina (edukacije i istraživanja.2 do 1. inventarizacija tala. konvencionalnom poljoprivredom do upisa gospodarske jedinice. Veće farme zahtijevaju veća ulaganja. Prijelazno razdoblje u ekološkoj poljoprivredi traje od “raskida“ zemljoposjeda s klasičnom. ulaganje odnosno troškovi proizvodnje zavisit će i o sustavu uzgoja pa će najveće biti u sustavu intenzivnog uzgoja (planirano 10% površina ili oko 600 ha). te na taj način formira poseban krajobraz.000 KM godišnje. odnosno zemljoposjednika. zatim na trajnim nasadima i površinama predviđenim za uzgoj povrća. potom na oranicama.

(1993): Program zaštite tala Hrvatske-Inventarizacija stanja-Trajno motrenje-Informacijski sustav. 1996. (1995c): Some aspects of sustainable agriculture in Croatia. Bašić. Mesić.. Poljoprivrednici koji tu žive i rade. stručni spisi Zavoda za OPB AFZ. H.... Kisić. 8-9. Bašić.. Ta poljoprivreda treba biti ekološki usmjerena. Karlovac. Bašić. Ž. V. Zagreb. M. 60: 237247. V.. mjere zaštite i monitoring. Bićanić. I. 12: 237-253. bez obzira na zaštićeno područje NP Una. Literatura Bašić. str. Kisić. Pula. str. F. Smotra. Bertić. Vidaček. Čustović. F. 122. 366 . Zagreb. Za afirmaciju cijelog sustava treba osigurati brz protok znanja i informacija... Polj.. str. rukopis. (1996): Ekološka ili alternativna poljoprivreda na području Karlovačke županije... J. I. 1993. studija.. Kisić. (1995b): Ekološki zahtjevi pred biljnom proizvodnjom Hrvatske s aspekta suvremenih trendova u svjetskom gospodarstvu. Z. studija. Zagreb. International workshop on water pollution and protection in agricultural practice. A. F. Butorac. Studija Zavoda za OPB AFZ. Bertić. A. Ostojić. Sve su uloge tla i poljoprivrede prema tom konceptu od jednakog značaja. F. Igrc-Barčić. Bašić.. Bašić. predlaže se nadležnima da Unsko-sanski kanton već sada. (1995d): Sustainable management in arable farming of Croatia. svoju poljoprivredu koncipira i deklarira kao eko-socijalnu. I. A. Znan.Zaključak Ulaganja u ruralni razvoj i razvoj poljoprivrede nezaobilazna su u svakom scenariju razvoja ovoga kraja. 80. XXXI Agronomsko savjetovanje. F. Z. a naročito specifične uloge poljoprivrede i tla za dugoročno održavanje zadovoljavajućeg kvaliteta okoliša. tržišno usmjerenu poljoprivredu.. 45. Mesić. a uz to. vodu).. moraju biti svjesni svoga značaja i uloge. Bašić. smatrajući da su za to ispunjeni svi prirodni i povijesni uvjeti.. Bićanić. o čemu ovisi opstanak NP Una pa dakle i budućnost generacija koje će živjeti na tom prostoru. F. što znači da treba sačuvati zdrav okoliš (na prvom mjestu tlo. F. Racz. ali i šira društvena zajednica. B. Butorac. Butorac. 1995.. ispuniti svoje socijalne uloge. M. B. (2005): Korištenje. str.. Hrvatske vode. gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una. a u ovaj proces treba ući s konceptom MFCAL prema kojemu poljoprivredu i poljoprivredno zemljište treba vrednovati višeznačno. (1995c): Projekt transformacije poljoprivrede na vodozaštitnom području crpilišta Kosnica. Zagreb. odnosno tradicija.

V. CAP (2000): Communication from the Commission to the Council and the European Parliament: Indicators for the Integration of Environmental Concerns into the Common Agricultural Policy. godine. (2000): Establishing Honey as a Recognized Medicine. mjerilo 1:25000. godinu.. 5 February 2001. Molan. New Independent States. Bihać.. Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Bašić. Č. A. (1985): Pedološka obrada prostora Unsko-sanske regije. Martinović. KOCH Imkerei-Technic-Verlag. MP/Ministarstvo poljoprivrede. Sarajevo. Grgić.Germany. 4.razvojne mogućnosti“.. Poljoprivreda i proizvodnja hrane u novom europskom okruženju. B. Ćoralić. Đug. Der Pollen.. str. 1994. Bertić. Alibabić. Nature Management and Fisheries of the Netherlands... ali ne biti izravni poljoprivrednik – Kako? Ministarstvo za javne radove. (1984): Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta općine Bihać. te pojedinačni izvještaji za 2003. (1986): Zagađenost tla teškim metalima i zaštita izvorišta Klokota. Zbornik radova... World congress Apimondia. Zagreb. European Environment Agency and UNEP. SOUR UPI RO Institut za istraživanje i razvoj. FAO and the Ministry of Agriculture. (2001): Ulagati u poljoprivredu. Z. i 2005.-25. I.C. Ćustović. Kisić. I. 2000. Dublin. J. Background papers. Mihalić. Bajramović. überarbeitete Auflage. Jakšić V. (1994): Alternativni sustavi gospodarenja i njihov utjecaj na kvalitetu vode. Mujić.Cazin. Vranković. F. Apither. Burlica. Oppenau/ Schwarzwald. EC (2001): A Framework for Indicators for the Economic and Social Dimension of Sustainable Agriculture and Rural Development. (2003): Strategija dugoročnog razvoja d.. H. “Panonija . Zbornik znanstvenog skupa “Poljoprivreda i gospodarenje vodama“. obnovu i graditeljstvo Republike Hrvatske. P. Sane i Korane“. (2000): Protection Policy of Agricultural Land in Bosnia and Herzegovina during the Transition. 100-114.. 36 . Commission of the European Communities. A. Y.. Tahrić. Irska. A. Prague. R. Burlica. vodoprivrede i šumarstva (2002): Informacija o provođenju mjera za sprečavanje pojave i sprečavanja širenja zaraznih bolesti životinja na području USK u periodu od 1998-2000. 47-59. Mujić. European Commission. M. 53-77. (1995a): Trajno održiva poljoprivreda u novom okruženju. Conference soil in CEC. 2004. (1987).o.. Č. J. J Americ. Martinović. at al. UNEP (2000): Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe. str. Zbornik “Suvremene tehnologije prečišćavanja otpadnih voda i zaštita Une. Butorac. V. FAO (1999): FAO/Netherlands Conference on the Multifunctional Character of Agriculture and Land “Cultivating our Futures”. R. Kurtović. Šahinović.I.... Sarajevo. J.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Bašić. Bizovačke toplice. Czech Republic. Donadieu.o. Central Asian Countries and Mongolia. kolovoza 2005. H. HAZU. Agriculture Directorate-General. Zavod za agropedologiju. 7: (1). 108-112. (2005): Honey as a Marketing Strategy in the Una Sana Canton. Soc. ‘’Riz-Krajina’’ Bihać. F. 21.

and in the energy and recreational-tourist role known as the VUPT concept (Multiple role of agriculture and land) – is one of the most effective ways of using the environmentally sensitive area such as the Una National Park. there was equipment stealing. demographic changes. and processing of the study documentation. represents the backbone of the population survival. economically and socially sustainable agricultural structure which is needed for the permanent life of the NP Una. in addition to utilizing appropriate literature. The goal of this paper is to propose an environmentally. The VUPT concept at the same time ensures sustainable development. the role of the soil as a source of raw materials. injuries with permanent consequences for the ability to work. in addition to food production. livestock was practically destroyed. In accordance with the set goals. the role in landscape shaping. loss of life of the most valuable working generation. included the field research and data collecting. their processing. In addition to this. but the greatest importance of its implementation is reflected in protecting the area from pollution. social and spatial role. unbalanced male and female populations with females 36 . burning and demolition of farm buildings and in the entire area farmable land was neglected so it became full of weeds. as well as to indicate the need of transition to the proposed management system.SUSTAINABLE AGRICULTURE AS A FACTOR FOR THE DEVELOPMENT OF THE UNA NATIONAL PARK AREA Summary The modern concept of development in which agriculture and soil have a multiple role. The results of the research areas show severe suffering in the last war which affected the agriculture most. is reflected in the environmental. given the existing situation. a complex method of drafting this paper was used which. People abandoned their properties. which had already been made for the needs of the NP Una. which.

Key words: National park Una.9 hectares. According to the existing state.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prevailing. which degrades the beauty of the landscape. and sustainable development. while the state owns (51) 901 hectares of land.83 hectares.717 hectares and the average surface area of only 0. Also. more than 75% of the area in the NP Una is used in a more or less natural way. pastures. sustainable development 36 .394) with 2. Relatively large representation of the unfarmed land is a “dead capital” and the place where weeds grow. resulted in the lack of production. the pleasing landscape. One can well say that it is an optimal ratio for maintaining biodiversity. or an average of 22. the use of the agricultural land indicates to a “natural“ way of using soil where meadows. The unfavourable circumstance is the predominance of private property (3. and unfertile soil are dominant. the agriculture industry in this region was neglected and marginalized for decades even without aforementioned issues related to the war. If one takes into account forests. sustainable agriculture.

.

Cilj ovog rada je pregled prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti Nacionalnog parka Una i pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora. U potrazi za odgovorima javlja se potreba zaštite prirode i nastojanja za održivim razvojem. Od prirodnih vrijednosti ističe se područje kanjona Une. Utvrđena je izuzetna raznolikost faune kičmenjaka s prisutnim endemskim vrstama.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja OCJENA STANJA PROSTORA NACIONALNI PARK UNA KAO PREDUSLOV ODRŽIVOG RAZVOJA Vildana Alibabić Sažetak Uzimajući u obzir intenzivni razvoj u prethodnom vijeku i očigledno narušavanje prirode. potekla još iz 60’tih godina prošlog vijeka. Unca i doline Krke. vildana_btf@yahoo. U izradi ovog rada korištena je odgovarajuća literatura i studijska dokumentacija izrađena za potrebe NP Una. a čovjek bi mogao nastaviti svoje aktivnosti u prostoru. Ovi trendovi prepoznati su i na prostorima sliva rijeke Une. moguće je pronaći preko 150 naučnih radova koji valorizuju vrijednost rijeke Une. danas postala stvarnost življenja na Uni. i veliki broj osjetljivih vrsta sa lista raznih konvencija. Nešto više od ¾ površine prostora koristi se kao šumsko i poljoprivredno na ‘’prirodan način’’.com 31 . Uvidom u dostupnu literaturu. Zabilježen je 61 arheološki lokalitet. 15 sedrenih barijera. 115 izvora pitke vode i značajan broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope. ali sa pojačanom osjetljivošću prema sredini kojoj je i on sastavnica. što je optimalan odnos za potrebe održa1 Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću. kojim bi prirodni ekosistemi bili sačuvani. uključujući i područje NP Una. Bihać. postavlja se pitanje međuodnosa čovjeka i njegove okoline. pa je ideja o zaštiti Une.

a kako dijelom svog uzdužnog profila graniči sa R. Hrvatskom.nja biološke raznovrsnosti. Prema novijoj podijeli Bosne i Hercegovine (Dejtonski sporazum. ali lavinu pokreće skup “Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une”. kroz 53 naučna rada dalo naučni doprinos o vrijednostima Une. osim svog jedinstvenog imena predstavlja unikatnu vrijednost zbog izuzetne ljepote i bogatstva vodama. Sane i Korane. iz 1991. a prekretnica u utemeljenju Nacionalnog parka Una je izrada ‘’Studije izvodljivosti za Nacionalni park Una’’ koja sumira sva navedena saznanja i dopunjuje novim podacima. U izvedbi studije učestvuje 48 stručnih suradnika koji su kroz 14 sektorskih studija opravdali ideju o utemeljenju zaštićenog područja na Uni. Publikacija ‘’Unski smaragdi ‘86’’ iz 1986. 1998. kada je 59 autora. ocjena stanja prostora. zaštićena područja Uvod Rijeka Una . 1995. i razvoja industrije.sanski kanton (USK). čija je najvažnija odlika velika osjetljivost na sve antropogene uticaje. nakon koje se Federalnoj vladi BiH upućuju dokumenti na razmatranje. Srpske. koji je upravo po Uni i njenoj najvećoj pritoci. Manji dio sliva pripada području R. Novo poglavlje u istraživačkoj historiji Une otvara se formiranjem Univerziteta u Bihaću. Pregledom dostupne literature utvrđeno je da Una formira svoj sliv koji regionalno pripada sjeverozapadnoj Bosni. među prvima otvara pitanje utemeljenja Nacionalnog parka Una. Nacionalni park Una. čiji naučnici do danas objavljuju preko 20 radova o okolišu. Konačno. Prvi naučni skup posvećen pitanjima zaštite rijeke Une održan je 1985.izuzetan i jedinstven dar prirode. naročito biološkoj raznolikosti. Dec. Ključne riječi: bioraznolikost. a samo godinu poslije nastavljena je diskusija na skupu posvećenom zaštiti Une. s mogućnošću privrednog povrata sredstava koja se ulože. U izboru modela za upravljanje zaštićenim područjem predlaže se postepena promjena. a ne resurs konzerviranog područja. Dayton. Sani. najčešće o kvaliteti vodenog biotopa. 32 . kako bi takvo područje postalo resurs razvoja. dopadljivog krajobraza i održivog razvoja.. godine u Bihaću organizuje se naučna tribina pod nazivom ‘’Sedra rijeke Une i Una bez sedre’’. dobio ime Unsko . Protiče kroz tipično krško područje. Ohio. 2000. Naučnici su razmatrali različite aspekte razvoja ovog prostora i konflikte između zahtjeva za zaštitom tla i vode. pa stoga ideja o utemeljenju Nacionalnog parka Una garantuje očuvanje i održanje njenog okoliša. USA) u ovom dijelu Federacije BiH se nalazi Kanton 1.

U gornjem toku. a na potezu od Bosanskog Novog do ušća (67.892 km2 sliva. od 33 . skoro 3 m po jednom kilometru. dok su najznačajnije lijeve pritoke Klokot (kod Bihaća) i Žiravac (Spahić.2003). Ćehajić. Najveći pad Una ima na atraktivnim slapovima Martin Broda koji su visoki 54 m. a zatim Mlječanica i Moštanica. značajne količine vode.94 km) je prava ravničarska rijeka. dok USKu pripada 3. od izvora do Bihaća (69. te slapovima Štrbačkog buka visine 23.640 km2.88 km. Unski sliv je nepravilnog trokutastog oblika čija je dužina 125 km.78 km) nosi karakteristike brdske rijeke. 2002. na 310 m n. a neposredno nizvodno prima vode Srebrenice i teče na sjever. druga po veličini je Sana sa 139. dugotrajnih i skupih geoloških istraživanja (IBG.434 km2. Površina sliva iznosi 9. Hrvatska.1991. Vodom je puni na desetine pritoka i vrela.35 km. 2000. te očitavanjem vrijednosti sa topografskih karata. naročito u gornjem toku.m. a R. Prema rezultatima ovog pregleda Una je najveća rijeka Unskog sliva sa 210.8 km. 1991.67%. Nakon toka od 62. Bećiraj & al. Pored nabrojanih pritoka.130 km2. 2002.63 km) ukupan pad je 2.1994. Spahić. 466 m razlike u visini svrstava je u rijeku sa planinsko ..37 m nadmorske visine (IBG.1994).5 m.0 km. Od Bihaća do Bosanskog Novog (72. posebno u periodima intenzivnih padavina. Hrvatskoj pripada 510 km2. R. pošto bi se do stvarne površine sliva moglo doći tek nakon izuzetno opsežnih. Ukupni prosječni pad rijeke je 1. a širina 115 km. Una prima iz nekoliko velikih kraških vrela duž toka. i dr. U ovom dijelu Una nosi obilježja prave planinske rijeke.) za potrebe istraživanja u radu Alibabić (2007) je uz pomoć IBG Programskog ureda za razvoj riječnog sliva Une pregledana dostupna (veliki dio dokumenata uništen je ratnim razaranjima) tehnička dokumentacija (Geodetske podloge. zatim Unac sa 62. Krušnica (kod Bosanske Krupe) i Sana (kod Novog Grada).75% tj.35 km ulijeva se u Unu nizvodno od sedrenih slapova kod Martin Broda. Obzirom na neslaganja podataka o dužini riječnog sliva (JVP. a Krušnica 6. dok je Klokot dug 4. JVP.brdskim obilježjima. odgovarajućeg softvera. dok R. Hidrografski sistem Une u osnovi čine tri izvora: glavni kod Donje Suvaje i dva manja. Federaciji BiH pripada 5. Una izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Čemernice i brda Lisina u Lici.1961) i izvršeno mjerenje različitih karakteristika sliva uz pomoć kompjuterske podrške.35 km. Najvažnije desne pritoke rijeke Une su Unac (kod Martin Broda). Rijeka Unac izvire ispod planine Šator na 876 m nadmorske visine. iako ove podatke treba uzeti sa rezervom. od čega BiH pripada 9. Velika i Mala Neteka. Ulijeva se u Savu kod Jasenovca na 83. Ribarstvena osnova.2003).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja to djelomično pripada i zapadnom susjedu.696 km2. Srpskoj 3.

a nizvodno od Bihaća Kostelski slapovi. Ovakva voda izbija na izvorima i prolazeći kroz brzace i vodopade. ispod vrela. Sedimentacija sedre se ubrzava i fitogenim procesima.kojih su najbogatiji vodom oni u području Kulen Vakufa. tako i za naučnike različitih profila. visine 2.5 m. Una je gotovo cijelim uzdužnim profilom kaskadna rijeka. Brojni naučni radovi o nastanku sedre pokazuju da je proces taloženja sedre u čistim prirodnim vodama rezultat određenih fizikalno – hemijskih i bioloških procesa. slapovi kod Bosanske Krupe i Novog Grada. Nizvodno od Martin Broda nalazi se najatraktivniji slap – Štrbački buk. Dvoslap visine 1. ali i Plitvičkih jezera. slapovi različitih oblika i veličina su svojom jedinstvenom ljepotom privlačni kako za obična čovjeka i umjetnost. Mrežnice i Plive. pri turbulenciji. pri čemu se stvaraju topive soli kalcij i magnezij – bikarbonata (Ca2+. Prirodni fenomen stvaranja sedrenih barijera. sadržaj kalcija.). Horvatinčić (1985) u svojoj disertaciji određuje starost oko 250 uzoraka sedre Plitvičkih jezera metodom radioaktivnog ugljika 14C. vodopadi. Sedra je po hemijskom sastavu kalcij – karbonat. slapove Krke. a narod ga zove Bukovi na Uni. Ciklus nastanka sedre započinje oborinskim vodama koje vrlo brzo poniru u kraško tlo. i navodi da se ovom metodom može utvrditi starost do 40 000 godina (jezero Kozjak ~ 6 500 godina. brzaci i bukovi na gornjem uzdužnom profilu rijeke Une predstavljaju unikatnu prirodnu baštinu. Iz kalcij – bikarbonata oslobađa se ugljični dioksid. fizičare. biologe. Kod Martin Broda se nalazi najveći unski slap i vodopad. Sastoji se iz tri bigrena odsjeka širine 40 m a visine 23. jezero Prošće ~ 7 000 godina).5 m. koji je nastao u zemlji rastom biljaka i djelovanjem mikroorganizama. zasićenost kalcij karbonatom.5 m. Ovim one potpomažu izluči- 34 . Poniruće vode prolaze kroz površinu i otapaju ugljični dioksid. Zrmanje. po kojoj je Una i dobila svoj naziv “Jedina”. HCO3-). temperatura. Neposredno kod vrela Une pojavljuje se prvi slap visok 10 m. Ovaj vodopad nosi naziv Veliki slap. magnezija itd. Cetine. u selu Suvaja. razlijevanju i isparavanju dešava se obrnuti proces. Mjerena je i starost uzorka sedre rijeke Une. Srdoč i suradnici (1985) objašnjavaju proces taloženja kalcita u kraškim vodama kao sklop procesa u strogo određenim uvjetima biotopa (pH. materijal koji izgrađuje mnogobrojne slapove Une. hemičare. geologe. prosječno prelijeva 63 m3/s vode. a taloži se kalcij – karbonat. Korane. Prirodni slapovi. naročito izraženih kod algi. gdje se preko bigrene prečage visoke 54 m. CaCO3. Vode pune CO2 potom otapaju vapnenac i dolomite. a rezultat je dao starost od 2 940 ± 120 godina. Mg2+. koje iz vode konzumiraju ugljični dioksid. Do Bihaća se nalazi još i Troslap. na odsjeku od 100m.

Metode rada U izradi ovog rada korištena je metodologija koja je. Orašac. kao i obradu studijske dokumentacije koja je već izrađena za potrebe NP Una. Golubić. cilj ovoga rada je da se na temelju zatečenog stanja projicira održivi.0000 ha. Sva ova i druga saznanja objavljena u preko 150 naučnih i stručnih radova naučnika iz BiH.1963). Ćukovi. 2000). lišću i grančicama (Horvatinčić. područje izvorišta rijeke Krke. 4. Obzirom da je stepen zaštite određenog područja uvjetovan ukupnim zatečenim socijalnim. područje kanjona Unca. područje doline Une od Lohova do Ripča i Bihaća. Ripač. npr. Važno je naglasiti da na ovaj proces utiču geografski sastav i građa tla. Dobrenica i Sokolac koje 35 . Kulen Vakuf. U ovom radu prikazan je sumarni pregled prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti područja NP Una te pregled zatečenih i mogućih načina korištenja prostora. područje Dulibe. 5. Narušavanjem uspostavljene prirodne ravnoteže. ekonomskim i ekološkim uvjetima. 7. područje Martin Broda i uzvodnog kanjona rijeke Une do ušća Krke. Klisa. područje doline rijeke Une od Štrbačkog buka do Lohova. Podaci su prikupljeni za područje uticaja NP Una. Zbog toga Matoničkin i Pavletić mahovine često nazivaju – sedrotvorcima (Matoničkin & Pavletić. na kojem je prema prirodnim osobitostima prostora i prema stanju njegove očuvanosti i načina korištenja izdvojeno i označeno 8 cjelina: 1. smanjenjem vodenih tokova. koji se taloži na algama. osim pregleda odgovarajuće literature. može doći do poremećaja u prirodnom procesu taloženja sedre ili čak do potpunog prestanka rasta sedre. mahovinama. prvenstveno predviđeno na 24. 8. Hrvatske i drugih područja i jedinstvenost i neobičnost u odnosu stanovništva prema ovoj rijeci rezultirali su pokretanjem postupka za utemeljenje Nacionalnog parka Una u gornjem toku rijeke.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja vanje kalcij – karbonata. te flora i fauna područja. Terensko prikupljanje podataka obuhvatilo je mjesne zajednice: Martin Brod. 2. područje između kanjona Une i Unca. 6. hidrogeološki sastav. uključila njihovu obradu. Orašca i Ćukova. a sa stajališta trajnog funkcioniranja NP Una poželjni razvoj i njegova struktura. područje doline rijeke Une između Martin Broda i Štrbačkog buka. 3. klimatskim promjenama ili usljed onečišćenja vode.

opštinske i druge druge izvore osim službenih. broj historijskih i geomorfoloških atraktivnosti. a rađena su u proljeće – ljeto 2005. čime je postignuta veća tačnost. godine od strane tima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću i agencije ‘’Eda’’ u Bihaću. Generalno promatrajući. odnosno ulaze u pojas oko zaštićenog područja.. Podaci su prikupljeni anketiranjem različitih grupa stanovništva. 1995). doline Une od Martin Broda-Kulen Vakuf-Štrbački buk (2990 ha) i cjelini 8. Rezultati za svaku pojedinu cjelinu prikazani su u tablici 1. što je uključilo i površine pod minskim poljima dati su kao orijentacioni podaci u poglavlju 5. a u svrhu uvida u zatečeno stanje i procjene opravdanosti utemeljenja zaštićenog područja. lokaliteti prirodnih osobitosti. Ripač (1584 ha) i na cjelini 7. s tim da se najveća minirana površina nalazi na cjelini 6. Poseban geografski značaj je položaj Bihaća na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran . dok su sumarni rezultati područja uticaja NP Una prikazani u tablici 2. u usporedbi sa NP Paklenica koji ima 12 lokaliteta visokovrijednih reljefnih osobitosti (Saletto Janković..čine prostornu granicu sa zaštićenim područjem. prema procjenama iz studije. Slijedom podataka navedenih u tablicama 1 i 2. Orašac-Ćukovi (763 ha). 36 . NP Una ih prema metodi indeksa rekreacijskog potencijala ima 29. u ovim podacima ne nalaze se podaci o miniranim područjima koji su utvrđeni na površini od 6006 ha. a istraživanja su proširena i na sve kantonalne. vidljivo je da je cjelokupna površina obuhvaćena kao područje uticaja 24343 ha. geografski ovo područje u potpunosti pripada općini Bihać i sa zaštićenih. Rezultati rada i diskusija Struktura korištenja i urbanizovanost. 225 km2 općina Bihać bi imala ukupno oko 25% zaštićenog područja. Za svaku od ovih cjelina procijenjen je mogući stepen zaštite prema IUCN (International Union on Conservation of Nature-Međunarodna organizacija za zaštitu prirode) standardima. kao i blizina Nacionalnog parka Plitvice što otvara mogućnosti stvaranja međudržavnog zaštićenog područja. Studije izvodljivosti za NP Una kao sinteza svih istraživanja. Primjerice. međutim.Bliski Istok i izuzetna komunikacijska veza s Hrvatskom. a time i ostalim zemljama Evrope. Geomorfološki i geoekološki ovo je područje izuzetno atraktivno i krajobrazno dopadljivo te po svjetskim mjerilima zavređuje zaštitu na razini nacionalnog parka.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 1 Zatečene vrijednosti pojedinih istraživanih cjelina područja utjecaja Nacionalnog parka Una Prostorne cjeline Cjelina 1 Cjelina 2 Cjelina 3 Cjelina 4 Cjelina 5 Cjelina 6 Cjelina 7 Cjelina 8 * Cjelina 1 Cjelina 2 Cjelina 3 Cjelina 4 Cjelina 5 Cjelina 6 Cjelina 7 Cjelina 8 Ukupna površina (ha) 301 876 1884 4612 5839 6329 1387 3115 Arheološki lokaliteti 2 2 0 5 9 15 10 18 Površina šuma i goleti (ha) 133 573 987 2824 5258 3641 841 768 Geomorfološki lokaliteti** 2 Nije kartirano 2 Nije kartirano 14 11 7 Površina oranica (ha) 101 303 881 1788 565 2556 211 2123 Sedrene barijere 2 0 0 0 3 2 0 8 Površina livada (ha) 27 0 16 0 0 22 0 0 Vidikovci 1 0 0 1 5 1 0 0 Naselja (ha) 39 0 0 0 16 110 335 224 Broj većih izvora 0 1 2 0 44 24 20 24 * Broj izražen u (kom) **Broj se odnosi na atraktivne geomorfološke lokalitete Tablica 2 Zatečene vrijednosti cjelokupnog područja uticaja Nacionalnog parka Una Prostorne cjeline NP Una * Cjelina 1 Ukupna površina (ha) 24343 Arheološki lokaliteti 61 Površina šuma i goleti (ha) 15025 Geomorfološki lokaliteti** 36 Površina oranica (ha) 8528 Sedrene barijere 15 Površina livada (ha) 65 Vidikovci 8 Naselja (ha) 724 Broj većih izvora 115 * Broj izražen u (kom) **Broj se odnosi na atraktivne geomorfološke lokalitete 3 .

zanimljiva fauna sova. Oni su posebno vezani za kraške fenomene podzemnih staništa. vrlo su zanimljive grabljivice. Veliki broj se upravo nalazi na području NP Una (Lakušić & Redžić. jestivih. U ovom segmentu je vrlo važno detaljnije istražiti prostornu raspodijelu sliva i uvesti mjere zaštite i kontinuirani monitoring osnovnih meteoroloških podataka i posebnih praćenja mikroklimatskih uvjeta. što iznosi 53. Kulen Vakufu i Ripču. tetrijeb i lještarka. sjenice (Paridae) i muharice (Muscicapidae). nakon Velebita i Plitvica. Prisutnost nekih šumskih vrsta daje ovom području 3 . jedno od najbogatijih područja rijetkih i ugroženih životinja.1991.19% svih vrsta prisutnih u BiH i da je od toga ustanovljeno 177 oficijelnih i 105 potencijalno ljekovitih. Posebno interesantne su ptice. koje su po svim kriterijima u kategoriju zaštite specijalnih rezervata i izvanredna vrijednost Unca od Crnog vrela do ušća u Unu i Une na pojedinim potezima koji mogu biti zaštićeni kao specijalni ihtiološki rezervati. kojih je zabilježeno ukupno 15. Područje uticaja NP Una je u području miješanja umjereno-kontinentalne i planinske klime. pećina i slapovi u Martin Brodu.1991.1991). na području gornjeg toka rijeke Une obitava oko 215 vrsta i smatra se da je Lička Plješivica. govori sama za sebe. te dolina Krke s njenim izvorištem.Klimatske i hidrološke karakteristike važne su zbog hidrogeoloških vrijednosti i biološke raznolikosti. Crno vrelo i izvor Ostrovica. izvora i vrela. Od kičmenjaka. Od geomorfološko-hidroloških osobitosti područja naročito se izdvajaju kanjon Unca od Crnog vrela do Martin Broda. Uz to položaj sliva u krškom području Une ne odgovara topografskoj razdjelnici i vjerojatno je znatno šire. te niza vrela duž toka Une. pa cijelog poteza sutjeske Unca s nizom ponora sitastog tipa i izvorima. ali bez obzira na to činjenica da je do sada na cijelom prostoru sliva rijeke Une identificirano 1900 biljnih vrsta. Una je u tom gornjem dijelu zbog hidrografski krške forme karbonatnih stijena koje su bitno uticale na morfologiju riječne doline. hidrografski vrlo oslabljenog toka. predstavljaju iznimno bogatstvo i atrakciju područja. Redžić & al. kojih ima oko 130 vrsta. klimatske. značajan je broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa s kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope. zatim brdskih i planinskih livada. odnosno redukciju površinske riječne mreže. geološke i pedološke osobitosti. Obzirom na reljefne. naročito one u Martin Brodu. ali i zbog procjena načina uvjeta zaštite. vitaminskih i aromatičnih biljnih vrsta. očuvanja i korištenja tog područja. U nizu geomorfološko-hidroloških vrijednosti su i Dvoslap i Troslap koje treba zaštititi u kategoriji spomenika prirode i već zaštićeni Štrbački buk. čak mjestimično pretplaninske klime što je otežavajuće u definisanju uvjeta. a među kojima je velik broj vrsta dupljarica (djetlovka). Sedrene tvorevine u koritu Une. Lakušić & al. Popis vrsta ne postoji.

Interesantnost u području ihtiofaune očituje se u postojanju preko 15 vrsta. iščezli i istrijebljeni u velikom dijelu Evrope. od kojih se 6 nalazi na popisima Bernske konvencije i konvencije o zaštiti staništa.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja veliki značaj za zaštitu ptica. Zatečeni prirodni uvjeti koji određuju intenzitet procesa pedogeneze. U vezi s tim i obzirom na korištenje prostora zatečeno stanje odražava teška stradanja u proteklom ratu što je 3 . utvrđivanje nultog stanja ovog područja. a pored indikatora organskog onečišćenja utvrđeni su indikatori čistih voda (Ephemeroptera i Trichoptera). Prema MDK EU kvaliteta vode Une i Unca odgovara vodama I. Martin Brod (ušće Unca). govore da je tlo jako raznovrsno u pogledu svih osobina što uvjetuje održavanje prirodne vegetacije i veliku biološku raznolikost. 2 vrste su na popisu zaštićenih na evropskoj razini. klase. Alibabić & al. 2002. Alibabić & al. Od gmazova je identificirano 15 vrsta. Na svim ostalim lokacijama voda je odgovarala kvaliteti voda I. mali vranac. načina njegova korištenja. a uzmu li se u obzir i pretpostavljene vrste sisara ovaj broj prelazi 70 vrsta.. Po brojnosti su šišmiši sa pojedinim rijetkim i ugroženim vrstama na prvom mjestu. Kulen Vakuf (Sofradžija & al. Sudeći po nepotpunim podacima o stanju faune.. Alibabić & al. vrste. što ukazuje da se vode kreću u granicama II. sivi sokol (Falco peregrinus). 2005) gdje je određivana kvaliteta voda metodom proširenog biotičkog indeksa – EBI (Ghetti 1986). Nizvodno od Bihaća je relativno velika raznolikost makrozoobentosa. Obzirom na prisutnost 17 istraživanih teških metala i grupe organoklornih pesticida u vodama i ribama rijeka Unac i Una na 4 lokaliteta. 2 na popisu zaštićenih riba u Evropi. a u Kulen Vakufu III klasa. kukcojedi i glodavci. Sl: list SFRJ 6/78 i 8/78) za I. 2005) lokacija Unac – Drvar ne odgovara propisanoj klasi (MDK za BiH. 2002.. 2005... što se treba primijeniti i kada je flora u pitanju. U istraživanju makrozoobentosa (Sofradžija & al. jedan od prvih koraka biće baze podataka tj. a ističu se globalno ugroženi kosac (Crex crex). klasa voda zabilježena je na lokalitetu Martin Brod. veliki tetrijeb (Tetrao uraogallus) i dr. a prema dosadašnjim istraživanjima na lokacijama UnacDrvar. a ima ih ukupno 13. iz 2002 i 2003. Ovaj broj u usporedbi sa teriofaunom Hrvatske predstavlja izuzetnu vrijednost za relativno malo područje. 2007). Od vodozemaca. potom zvijeri. a da se nakon većih naselja kvaliteta pogoršava. Posebna vrijednost područja je što na jednom mjestu obitavaju svi veliki evropski predatori. Pri njegovom korištenju nisu registrovani agresivni postupci karakteristični za suvremeno korištenje tla. vrstu zbog povećane koncentracija amonijaka – dok prema MDK EU odgovara vodama I. 2002. posebno u poljoprivredi. I. stanja i osobina tla. godine nema opasnosti od kontaminacije niti bioakumulacije (Alibabić. klase na svim lokalitetima. klase. Površinske vode gornjeg toka rijeke Une su obzirom na hemijsko i biološko – ekološke standarde. IBG Ltd.

većina (56%) ima srednje obrazovanje. Dobrenici i Sokolcu oko 40% (oko 2. Klisa i Ripač (ostalo 1/3 prijeratnog stanovništva).600). oštećenja ili potpunog uništenja imovine. može se reći da se radi o optimalnom odnosu za potrebe održanja biološke raznovrsnosti i dopadljivog krajobraza. Najviše se uzgajaju žitarice . i u dominantnosti privatnih posjeda (3. Demografska slika upućuje na vrlo važnu potrebu demografske obnove. Nešto mlađih ljudi služi se stranim jezicima. 30 konja. 2005). U središtu NP Una. Kulen Vakufu i Klisi živi samo 10% stanovništva. 44%). U stočnom fondu evidentirano je 350 goveda. a ostalo je neobrađeno. nešto više od ¾ površine ovoga prostora se koristi kao šumsko (15. travnjaci (1077 ha). a od njih je 24% starije od 50 godina.200).).394) s 2. osim u Martin Brodu gdje je povratničko stanovništvo uglavnom starije od 45 godina.000 stanovnika. ili ukupno 130 t/god.5% stanovnika ima završenu višu ili visoku školu. što nije zadovoljavajuće obzirom na činjenicu da se poželjnim stanjem smatra ono u kojemu prihodi od stoke i stočarstva čine oko 3/4 ukupnih prihoda privrede. Od korištenih površina dominantana su polja (1580 ha).uzrokom velike demografske promjene. Kada je u pitanju korištenje prostora. 2005). i to na ‘’prirodan način’’. Samo 5.kukuruz i pšenica (30%). 7700 ovaca. kao i u razmjerno velikoj zastupljenosti neobrađenog zemljišta koje je kao “mrtvi kapital“ rasadište korova i faktor nagrđivanja kulturnog krajobraza (Bašić & Alibabić. Prinosi su zadovoljavajući (pšenica do čak 5 t/ha). što očito podrazumijeva visoka ulaganja upravo u stočarstvu. Obrada se karakteriše kao tradicionalan način.717 ha površine i prosječnom površinom od samo 0. većina populacije istraživanog područja živi u Orašcu i Ćukovima (oko 50% ili 3. trave (travno-djetelinske smjese. kao i održivog razvoja. ‘’Loše’’ stanje ogleda se u proizvodnji koja je namijenjena isključivo samo za vlastite potrebe. danas živi samo oko 6. ali na razini značajno veće ukupne razvijenosti. a većina je starosne dobi od 16-65 godina. a u Ripču. Golubiću. mala je upotreba umjetnih gnojiva (36 kg/ha/god. s tim da su najveći gubitak doživjeli Kulen Vakuf. Danas.9 ha.593 ha) dobro.83 ha. odnosno Martin Brodu. 2250 koza i 11500 komada peradi. Nezaposleno je gotovo 60% stanovnika. povrće (10%). pašnjaci (485 ha) i voćnjaci (108 ha). Demografska slika stanovništva okarakterisana je promjenom uzrokovanom prethodnim ratom koja se očituje u sljedećem: opština Bihać izgubila je u zadnjih 15 godina oko 14% stanovništva. kao i zapuštanje posjeda i zarastanja zemljišta u korove (Bašić & Ćustović. dok državni posjed (51) raspolaže sa 901 ha zemljišta ili prosječno 22. Odnos muške i ženske populacije je 55:45% u korist žena.025 ha) i poljoprivredno (8. Da bi se dostigla težnja od najmanje jedno uvjetno 30 . a na području uticaja NP Una taj je gubitak veći od 35% (od 10. 110 svinja. stočna hrana (9%) i ostalo (7%).700).

i malo četinarskih nasada. & al. ali i normalno funkcionisanje NP Una. ribolov i lov). s mogućnošću ekonomskog povrata sredstava koja se ulože. riječnih terasa. Od ostalih karakteristika područja potrebno je izdvojiti da privredni značaj šuma na području NP Una nije velik. sitnije stoke. a ne resurs konzerviranog područja. rudnik gipsa kod Kulen Vakufa. povoljnost je njihov mali uticaj na okoliš i mogućnost uklapanja u buduće rješenje zaštite. To se prvenstveno odnosi na izbor modela za upravljanje zaštićenim područjem. zbog čega su stabla visokog stepena vitkosti. šumarstvo. šume hrasta kitnjaka. (2005): Izvještaj za projekt Biomonitoring ekosistema sliva rijeke Une. posjetiteljskog i edukativnog turizma. lova. što ih čini neotpornim na biotske i abiotske faktore. ovo područje predstavlja unikatnu vrijednost i upravo na svima njima predviđa se razvoj sporta i rekreacije. za prvi period uzorkovanja-proljeće 2005. Biotehnički fakultet Univerzitet u Bihaću. jer su šume uglavnom izdanačke šume (panjače). V. ribnjak u Martin Brodu. Sve navedeno u novim uvjetima podrazumijeva razvoj tradicionalnih privrednih aktivnosti (poljoprivreda. Sa aspekta kulturno-historijskih vrijednosti zabilježen je 61 arheološki lokalitet. slabog korjenskog sustava i s malim reduciranim krošnjama. 31 . obrazovnu i naučno-istraživačku djelatnost. a broj stabala je između 1500 i 2000/ha. koje predstavljaju određeni oblik degradiranih šuma. a uz 8 postojećih vidikovaca. punionica vode u Kulen Vakufu i drvoprerađivački pogon u Ćukovima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja grlo po hektaru poljoprivredne površine treba imati oko 6000 goveda ili adekvatan broj grla druge. Zaključak Obzirom da je područje predviđeno za Nacionalni park Una tipično krško područje jako osjetljivo na sve antropogene uticaje. Nove mogućnosti otvaraju se kroz turizam i ugostiteljstvo. predgorskih stepenica i padina. Literatura Alibabić. Sve ovo je uzrokovala zapuštenosti i kriva njega. 6 str. ali pod uvjetima da ne ugrožavaju okoliš. slapova. Dobna starost sastojina je između 40 i 80 godina. Uglavnom su prisutne bukove šume. sportsko-rekreativnu aktivnost i druge okolišu prihvatljive razvojne aktivnosti. ribolovni i planinski lovni resursi su visoko ocijenjeni. ribolova. Od ostalih zatečenih aktivnosti. kanjona. kako bi takvo područje postalo resurs razvoja. a ovdje se predlaže postepena promjena. aktivnosti čovjeka moraju biti podređene čuvanju i održavanju okoliša u stanju koje garantuje trajnu jedinstvenost okoliša.

Sofradžija. 51 (3-4): 243-246. Čustović. Program razvoja riječnog sliva Une. i Pavletić. Alibabić. 131 (1-3): 349-364. R. S. B. R. B.. V. UNSKI SMARAGDI XV.. 11/4-6. Environmental Monitoring and Assesment. Redžić. Vodoprivreda Bosne i Hercegovine. Z. (2000): Što je sedra i kako je zaštititi. Cantar za ihtiologiju i ribarstvo. Zagreb. S. Zagreb.. Cypar. H. Disertacija.23. Bećiraj. Matoničkin. A. Alibabić. S. P. (2002): Ecology – Parameters of Quality in Una Sana Canton. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Stručno – naučni skup. Bihać. Šahinović. (2007): Bioaccumulation of pesticides in fish of Salmonidae family and the effect on fish meat quality.. Lakušić. Sveučilište u Zagrebu. V. Sedra rijeke Une i Una bez sedre. M. SINPU (2005): Studija izvodljivosti za Nacionalni park Una. D. Vahčić.. Naučna tribina.. Alibabić. Merdanić. Swiss Agensy for Development and Cooperation. 6: 25 . Bihać: 20 –30. (1985): Određivanje starosti sedre u području Plitvičkih jezera metodom radioaktivnog ugljika 14C. Lakušić.. Bašić. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. (2005): Stanje i projekcija prihvatljivog razvoja poljoprivrede na području utjecaja Nacionalnog parka Una. gospodarenje i zaštita tla na području Nacionalnog parka Una. 6: 161 – 167. Elektroprojekt d. JVP (1994): Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine.. N. (2002): Ribarstveno-gospodarska osnova općine Bihać. Pavlović. IBG (2003): Programski ured Bihać. BILTEN Br. Conf. F. A. F. (2005): Korištenje. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. Prostorno uređenje i zaštita rijeke Sane i Une (1985): Zagađenje vodotoka u slivu rijeke Une i mjere zaštite. Tuzla. Krajcar I. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. Maletin. V. Sarajevo. A. Obelić. Dizdarević. Tehnološki fakultet. Slijepčević.. Spahić.. (1991): Ekološka diferencijacija prostora sliva Une i njegova vrijednost. Objavljeno u Zborniku radova: Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une. A. BILTEN Br. R. Bašić. (1991): Ljekovite biljke u nekim ekosistema doline rijeke Une.reliktnih ekosistema sliva rijeke Une.. H. str.74. 6: 15 . Javno vodoprivredno poduzeće. Proceeding on Int. (1991): Vegetacija refugijalno . & al. A.. Bećiraj. Horvatinčić. H. Ćehajić.. (1991): Rijeka Una – potamološka razmatranja... Magistarski rad. studija.. Environmental Problems of the Mediterranean Region. (2002): Kvalitet vode i neke karakteristike nekih riječnih riba.Alibabić. V. 8. Novi: 114 – 121. Savremena poljoprivreda. Bos. BILTEN Br. M. Zbornik radova. Bajramović. 32 . Redžić. M. JAZU: 101-204. Sedra rijeke Une i Una bez sedre (2000): Naučna tribina. Srdoč.. Krš Jugoslavije. 45. i Redžić. Zagreb. R. EMPR 2002. 6: 155 – 159. (1963): Sedrene naslage u rijeci Uni i njihova biološka uvjetovanost. br. P1036. A. Tokić. Horvatinčić.o. N. (1985): Procesi taloženja kalcita u kraškim vodama s posebnim osvrtom na Plitvička jezera. Univerzitet u Tuzli.. Geografski glasnik. Ćehajić. 24: 43 – 56. S.. Šahinović. Objavljeno u Zborniku radova: Prostorno uređenje i zaštita rijeke Sane i Une. BILTEN Br. Merdanić. Grgić. N. S. I. N. R. Horvatinčić.. Studija izvodljivosti NP Una. Bihać 2000.o Zagreb i Institut ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. (2000): Kvaliteta vode rijeke Une i njena zaštita kroz program prečišćavanja gradskih i industrijskih otpadnih voda. Lakušić.

There is 61 archaeological sites. The goal of this paper is to review natural. as well as to review the current use of space in the Park and present possible solutions for using the space. beautiful landscape and sustainable development. there is both need to protect nature and need to make efforts for sustainable development. 15 travertine dams. The most prominent natural values are the following: the area of the canyon Una and the canyon Unac. There are more than 150 scientific papers addressing the Una values including those addressing the area of the National park “Una”. and a large number of endangered species from the lists of various conventions. cultural and historical values of the National Park “Una”. but with increased sensibility for the environment which people are part of. is a reality now. the Krka valley. Appropriate literature and study documentation. issue of relationship between people and their environment has to be raised. This paper 33 . which would preserve natural ecosystems. which has already been made for the needs of NP Una were used during writing this paper.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja THE EVALUATION OF NATIONAL PARK UNA AREA AS A PRECODNITION OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT Summary Taking into account the intensive development in the previous century. More than 75% of the area is used for forestry and agriculture in the “natural way”. which became prominent during the 60’s. These trends are recognized in the Una River basin. which is optimal for maintaining biodiversity. and the apparent nature damaging. 115 sources of fresh water and a significant number of preserved unique refugial habitats. In search of answers. which secure the continuous system of the south Europe’s karst habitats. so the idea of protecting Una. and people could continue its activities in the area. There was determined an exceptional diversity of vertebrates including endemic species.

ocjena stanja prostora. and not a conserved areas resource. with the possibility of economic return of the invested funds so this area can be a development resource. National park Una. Key words: biodiversity. protected areas 34 .proposes gradual change as a model of protected area management.

općina Čapljina. dr. na njezinim obalama u ljetnom periodu dnevno nalazi odmor i osvježenje se preko 3. flora i fauna). Bogatstvo podzemnih izvora i vrela učinila su je ekonomski vrijednim resursom. Bučine. uz rijeku je izgrađeno preko 20 sezonskih i 10 stalnih ugostiteljskih objekta..500 – 4. 33/03). Ljubuški i Čapljina) ima višestruko prirodno i ekonomsko značenje. daju za pravo da se područje uz rijeku zaštiti kroz jednu od prihvatljivih kategorija “Zaštićeni krajolik/park prirode“. odmor uz 1 2 Dipl. Na rijeci se nalaze jedinstveni sedrotvorni vodopadi: Koćuša.000 gostiju godišnje putem kojeg se vrši turistička prezentacija cijele regije. Trebižećko. niz rijeku se kanu safarijem spusti 3. Čapljina Prof. Sve ove prirodne (sedronosni vodopadi. biolog. Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru 35 .000 žitelja. kulturno-povijesne i ekonomske vrijednosti prostora traže da se stručno valoriziraju. jer se sa njezinih izvora vodom za piće opskrbljuje oko 30. u zemlji i inozemstvu. Ljubuško.000 žitelja. sc. sukladno Zakonu o zaštiti prirode (SN FBiH br.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja MOGUĆNOSTI ODRŽIVOG RAZVOJA PODRUČJA UZ RIJEKU TREBIŽAT I ZAŠTITA KROZ KATEGORIJU ZAŠTIĆENI KRAJOLIK/PARK PRIRODE Marinko Dalmatin Nevenko Herceg2 Sažetak Rijeka Trebižat. Prirodni i turistički potencijali s kojima područje raspolaže i koji su u turističkoj funkciji tijekom ljetne turističke sezone: kanu safari. vodom se natapaju polja: Vitinsko. “Lijepa naša”. čini jedinstvenu hidrološku cjelinu koja za područje kroz koje protječe (općine Grude. Kravica te niz manjih sedrenih barijera i kaskada koji svrstavaju rijeku Trebižat u prirodne vrijednosti. odnosno (Tihaljina – Mlada – Trebižat) u dužini od 51 km od izvorišta u Peć Mlinima do ušća u Neretvu.

kulturne zabave na otvorenom uz rijeku. područje od Počitelja do ušća u more u Republici Hrvatskoj. Vrljike i Matice te ljubuške Tihaljine i Mlade. Od Mlade se jedan dio odvaja prema kraškom Rastočkom polju. 36 . u srednju područje od Konjica do Počitelja. Nadzemno slivno područje rijeke Neretve obuhvaća površinu od 6. đačke ekskurzije itd. ali se cijeli hidrografski sliv procjenjuje na oko 12. sama kategorizacija će izravno doprinijeti unapređenju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. što preračunato kroz turističku naknadu od 1. Kategorizaciju područja moguće je provesti kroz model parcijalne zaštite putem županijskih ministarstava ili preko Federalnog ministarstva zaštite okoliša i turizma. Bez obzira koji se model primijenio. Na dijelu ispod gradskog središta Čapljine. U gornju regiju spada područje od izvora do Konjica. ugoste i do preko 100. 193 km protječe kroz Bosnu i Hercegovinu. Uvod Rijeka Neretva je najveća rijeka primorsko-kraškog područja. gdje aluvijalni nanosi stvaraju otoke (ade).577 km2. nazvanu delta Neretve.000 km2. U donjem toku od Počitelja pa sve do ušća Neretva je tipična nizinska rijeka. ugostiteljski objekti. imotske Suvaje. Neretva prima desni pritok Trebižat. Na drugoj strani Trebižat odvodi vode posuške Ričine. Uspostavom kategorije “zaštićeni krajolik“ moguće je kvalitetno upravljati ovim prirodnim resursima bez ugrožavanja vitalnih interesa i potreba lokalnih ljudi. Ove brojke dovoljno ilustrativno govore da područje uz rijeku Trebižat ima svoj potencijal/vrijednost koja se već sad može brojčano iskazati. Nevesinjsko. a 22 km južnom Hrvatskom. racionalnijem korištenju i održivom razvoju ovog prirodnog i po mnogo čemu jedinstvenog vodenog resursa te osigurati uključivanje područja u europsku mrežu zaštićenih područja NATURA 2000. a potom se rijekom Krupom odvode u Neretvu. Duga 215 km. Gatačko. muzejske posjete.000 posjetitelja.00 KM iznosi oko 100. Bilećko polje) uređenim koritom Trebišnjice dospijevaju u Bregavu i Hutovo blato.000 KM. . a s lijeve strane Bregavu i Krupu. Riječni tok Neretve moguće je podijeliti u tri regije. Da bi se ova sredstva mogla zakonski prikupiti i usmjeriti u zaštitu i unapređenje turističke ponude područja. a u donju. nužno je uspostaviti upravu/organizaciju koja će putem ovlaštenja moći raspolagati i upravljati ovim resursima.kupanje i rekreaciju. Površinske i podzemne vode s gornjih horizonata (Popovo. dok rijeka meandrira stvarajući mnoge rukavce i kriptodepresije s jezerima. konjička rekreacija. a odatle podzemno izvire u vrgorskom jezeru pa se zajedno s njegovim vodama slijeva u Baćinska jezera.

Pritom ide južnim obroncima Midne planine. Suvaja. miocensko-laporovite naslage Posuškog polja. Brza voda. te dolomitsko-vapnenačka antiklinala Gornji Vinjani – Sovići. vode koje se formiraju na području Tribistova korespondiraju nadzemnim i podzemnim tokovima (Ričina. Na sljedećoj 3 . osim činjenice koja govori o tri različita imena za istu rijeku (vodu). vodeni tok od Prološca na rubu Imotskog polja. Topola. Žukovica. sjevernije na području Imotskog polja. Vrioštica. Dužina cijelog toka od Tribistova do Čapljine je oko 123 km. koje se vodom prehranjuje iz nadzemnog toka Ričine. a drugi dio tokom rijeke Sije (Jaruge) prema Matici. Unutar ovog područja značajnu hidrogeološku ulogu imaju plominske naslage Zavelima. Jugozapadna razvodnica se pruža između Zagvozda i Poljica na brdo Vjetrenik. približava se Runovićima. izbija na Osoje i Orah. presijeca istočni dio Roškog polja i izbija na Prološko blato. Prološko blato. Međutim. Sjeverna razvodnica se proteže od planine Čvrsnice prema zapadu zaobilazeći Rakitsko polje i povija prema Mesihovini. Nakon ponovnog izvora u Peć Mlinima teče na dionici dugoj oko 20 km pod imenom Tihaljina ili Tihaljinska rika. U fokusu našeg interesa je rijeka Trebižat. Matica Tihaljina. Sija. Kvartalne naslage debljine i preko 140 m u većem dijelu imotsko-bekijskog polja imaju funkciju nepotpune barijere. Međutim. kroz koji teče u dužini od 5 – 6 km. Mlada. Matica. omogućuje prodiranje i protok vode s viših kora u niže predjele. sliv Trebižata zahvaća površinu od oko 1. važno je istaći da ova rijeka prije svog nadzemnog pojavljivanja u Peć Mlinima. koja izvire na području Tribistova (BiH). jer dio voda podzemno otječe prema vrulji u Dupcima. točnije nadzemni hidrološki sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat. Najveći dio slivnog područja izgrađen je od propusnih stijena s kompliciranim tektonskim odnosima. Upravo zbog ovakvog sastava geološke podloge čiju glavninu čine okršeni vapnenci. Ovaj prirodni fenomen poniranja i pojavljivanja vode uvjetovan je izrazito propusnom podlogom (kraški teren) koja zbog mnogobrojnih pukotina i kaverni u svojoj unutrašnjosti. odakle se pruža preko Rastok polja na Prolog i preko Novih sela i Vida na rijeku Neretvu. Tu poprima zonalni karakter. ima naziv Matica i Vrljika (Hrvatska) čije vode izviru iz stalnog vrela Utopišće. s dužinom od 123 km od Tribistova do ušća u rijeku Neretvu. poznat je pod nazivom Vrljika.450 km2. Zatim dužinom od 17 – 18 km teče pod imenom Matica. Studenčica – Trebižat) sve do Struga u općini Čapjina gdje se ista ulijeva u rijeku Neretvu. dok vodeni sustav Tihaljina – Mlada – Trebižat ima dužinu od 51 km. Studeni potok.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 2. Vrljika. eocenski fliš Vira i Ričica. Slivno područje rijeke Trebižat Prema navodima Sliškovića i Ivčića (1999). Vrbica.

i zahvaća područje triju općina: Grude. slapova. bukova i vrela prvenstveno efemernog karaktera koji tijekom godine presušuju. ova rijeka obiluje prirodnim fenomenima (vodopadima) takve ljepote koji. tako da poslije svog izviranja počinje teći po površini. Na dionici dugoj oko 23 km rijeka prima lijevi pritok Vriošticu. te Studenačko i Trebižećko polje sve do Struga u općini Čapljina. stvarajući u svom toku i u svojoj dolini velike količine sedrenih kaskada. Ljubuški i Čapljina.  Vrelo “GORUŠA“ radio aktivno vrelo.  Izvor “VRIOŠTICE“ u Vitini. mogu pretvoriti u jedinstvenu turističku atrakciju u ovom djelu Hercegovine. ZHŽ i HNŽ. Uz obilje vode uz rijeku se javlja iznimno bogat biljni i životinjski svijet koji ima svoju biološku vrijednost jer se radi o endemskim vrstama koje su vezane i nastanjuju samo sedrena područja. tekući kroz Ljubuško polje. nastavljajući teći kroz rubni dio gradskog središta Ljubuškog. Osim gore navedenih izvora.  Vodopad “KOĆUŠA“ Veljaci. slapova i vodopada. dok ostali dio toka protječe kroz Bosnu i Hercegovinu. gdje se ulijeva u Neretvu.  Izvor “KLOKUN“ u Klobuku.  Vodopad “BUČINE“ ispod Ljubuškog. Ovaj hidrološki sustav Tihaljina-Mlade-Trebižat je velika kraška rijeka. koja podzemnom gravitacijom prima velike količine vode bogate rastvorenim kalcijevim karbonatom. a vezani su za sustav sublakustrijskih pukotina. Humca. bukovi slapovi i izvorišta na cijelom toku Trebižata su:  Izvor “TIHALJINE“ u Peć Mlinima.dionici dugoj oko 8 km. Najznačajniji vodopadi. Gospin vlasak (Adiantus capilus veneris) 3 .  Izvor “STUDENČICE“ vrelo – Daupovina. U administrativnom pogledu ovaj jedinstveni hidrološki sustav Vrljika-Matica-Tihaljina-Mlade-Trebižat prolazi kroz dvije države (Republika Hrvatska – nadzemni tok Vrljike i Matice). bukova. vodopada i vrela u slivnom području rijeke Trebižat. se kroz znanstvenu i stručnu valorizaciju. Na području BiH nadzemni tok Tihaljina – Mlada – Trebižat protječe kroz dvije županije.  Vodopad “KRAVICA“ Ljubuški. bukova. ima naziv Prokop ili Mlade. Osim što kraškom području kroz koji protječe donosi obilje vode i daje mu život. nalazi se još mnoštvo manjih slapova.

stari lijekovi. šikare. zatim tu su čovječja ribica (Proteus anguinus). sve više pokazuje znakove bakteriološkog onečišćenja. motorna ulja itd. a naročito proces sedrenja i sedrotvoraca koji doprinose prirodnoj rijetkosti svakog od spomenutih slapova. stanovnik čistih vodenih tokove. zatim stari automobili. stanovnik kraškog podzemlja. Međugorje).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nastanjuje područje uz slapove i vodapade. šut materijala.. bijela tehnika. primjerice Studenčice koja je u stručnim elaboracijama planirana kao izvorište koje će biti regionalnog značenja. uz onečišćenje podzemnih i površinskih vodotoka otrovnim tvarima. govore i podaci analize vode pojedinih izvorišta. Najveću količinu čini komunalni otpad. očekivati je veća onečišćenja pojedinih izvorišta. Široki Brijeg. zatim riblja vrsta podustva (Hondriostoma nasus) koja se mrijesti u vodama Trebižata. Opskrba pitkom vodom pučanstva općine Ljubuški i Čapljina vrši se s izvora koji se nalaze u obodnom djelu riječnog toka Trebižata. Vidra (Lutra lutra). što sve čini tako veliko bogatstvo ovog riječnog ekosustava. Osim kaptiranih vodozahvata (Vitina i Studenci i Bjelave). živice. Uz činjenicu da se izvorišta (vodozahvati) opskrbljuju podzemnom vodom s gornjeg. što stvara ružnu sliku krajolika. koja se nalazi u drugoj klasi. uzelo je takve razmjere da je rijetko naći mjesto da se ne naiđe na divlje deponije. Međutim. Velika biološka i krajobrazna raznolikost daju ovom prostoru posebnu specifičnost i osobnost. Čitluk. Posljedice ovakvog stanja odražavaju se na devastaciju prostora i sve lošije stanje ispravnosti vode za piće. 3. usjecima. po vrtačama. Problemi u prostoru Problemi zagađivanja okoliša. gmazova. Kvaliteta vode rijeke Trebižat. uz nasipe. kulminirali su posljednjih desetak godina (ratne godine) kad je došlo do pomanjkanja kontrole i nadzora od nadležnih organa (općinske i županijske inspekcije) u cilju sprečavanja zagađenja od komunalnog i drugog industrijskog otpada. Nekontrolirano odlaganja otpada uz putove. šume i uz obalu rijeke. tu su i druge ugrožene biljne i životinjske vrste iz grupe vodozemaca. vodencvjetova itd. te izravno iz otvorenog toka Trebižeta. bukova i vodopada. a time i na zdravstveno stanje pučanstva koje živi uz rijeku Trebižat. prvenstveno komunalnim i drugim otpadom. danas ono zbog povećane bakteriološke zagađenosti nije više pogodno za tu namjenu. Da je stanje ozbiljno. višeg platoa (Posušje. što ukazuje na opasanosti koje se kriju po zdravlje ljudi u ovakvom su- 3 . vodu za piće koriste pučani s izvorišta Klokun i Studenčica. leptira.

auto-servisa. a zagađenje okoliša je samo logičan odraz općeg stanja svijesti građana. Rezultati javnog mijenja ponukali su nas da poduzmemo konkretne i sustavne mjere zaštite ukoliko želimo zaštititi prirodne vrijednosti prostora. a i površinski vodni sustav. a uz sve ovo i pomanjkanje medijske promidžbe ekologije na lokalnim medijima. zrak. važnosti i potrebi zaštite cijelog prostora uz riječni tok Tihaljina – Mlade –Trebižat. proizvodnih pogona. dok se zaštita prirode marginalizirala. manjkavosti u obrazovnom sustavu. Kapitalizacija prirodnih resursa naspram zaštite postala je ustaljena praksa. te da područje uz rijeku Trebižat treba zaštititi kroz adekvatnu kategoriju zaštite. dovele su do opće destrukcije prirodnog okoliša. proizveo je ovakvo stanje u prostoru. učenika 68%. razvoj poljoprivre- 30 . Dosadašnje aktivnosti EU “Lijepa naša“ Čapljina i NVO-a u prostoru oko pokretanja inicijative za zaštitu Trebižata imale su uspjeh kod lokalnih vlasti. Uz nedostatak stručnog kadra. Rješenje ovih problema vidimo kroz zaštitu rijeke Trebižat i njezino stavljanje u odgovarajuću kategoriju (prijedlog Zaštićeni krajolik/park prirode). jer se javnost upoznala o značenju. nedostatak jasne vizije razvoja uz očuvanje prirodnih resursa kao sredstva za brži oporavak privrede. Istraživanja javnog mijenja i razine ekološke svijesti kod različitih ciljnih skupina – profesora 60%. lovaca/ribolovaca 45% te 57% građana – govore da je ekološka svijest na niskoj razini. kao resursa. kako s aspekta zaštite prirodnih vrijednosti tako i sa aspekta ukupnog razvoja gospodarstva i zdravlja ljudi. g.stavu vodoopskrbe. Uzroke ovakvom stanju promjene kvalitete vode treba tražiti prije svega u izostanku stalne brige za očuvanjem vodnih resursa. Dodamo li ovom velike promjene u strukturi pučanstva (velik broj prognanika). koji nemaju ugrađene uređaje za pročišćavanje i odvođenje fekalnih i tehnoloških voda. ljepoti. Ovo smatramo jednim od ključnih aktivnosti ka konačnoj zaštiti prostora. Zagađivanje i onečišćenje okoliša (voda. praonica. Ljubuškog i Gruda o davanju suglasnosti za ekološku valorizaciju prostora (projekt financiran iz sredstava EU 2006. Neriješeno stanje otpadnih i kanalizacijskih voda Čitluka i Međugorja dodatno su opterećenje za cijeli podzemni. što je rezultiralo usvajanjem odluka općinskih vijeća Čapljine. za opskrbu pučanstva pitkom vodom. zatim nemogućnost provedbe zakonskih obveza i izostanak kontrole od strane nadležnih organa (inspekcije).). Sve veće onečišćenje podzemnih i površinskih voda rijeke Trebižata možemo tražiti u povećanom broju stambenih jedinica u Ljubuškom i Čapljini. ugostiteljskih objekata. tlo) doživljava se kao normalan i uobičajen oblik ponašanja bez ikakvih posljedica. Očuvanje ovog prirodnog resursa za lokalnu i širu zajednicu vidimo u značenju vode. nedostatak i manjkavost ekološke svijesti kod pučanstva. pa je ono postalo dio naše svakodnevice i ustaljenih navika.

31 .  donošenje dugoročnih i kratkoročnih planova upravljanja i zaštite. održiv ruralni razvoj. Značaj zaštite prostora u europskim okvirima vidimo kroz očuvanje vode kao resursa (voda za piće) koje je sve manje. Zakona o zaštiti prirode (“SN F BiH”. 3.  osiguranje što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode. 4. razvoj odgovornog turizma. Zaštita prirode se provodi radi:  osiguravanja racionalnog korištenja prirode i njezinih dobara.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja de. očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Zakonske pretpostavke Za donošenje valjane odluke i stavljanje cijelog područja uz rijeku u jednu od kategorija. Po Zakonu o zaštiti prirode.  provedba prostornih planova. Prirodno zaštićeno područje Nacionalni park Spomenik prirode Zaštićeni krajolik/pejzaž ili park prirode Procedura za proglašenje nekog područja zaštićenim očitovala bi se u sljedećim radnjama:  Prijedlog za proglašenje zaštićenim prirodno zaštićenog područja i nacionalnog parka daje federalno ministarstvo. kada su slapovi Koćuša i Kravica proglašeni spomenikom prirode. 33/03). te Zakona o zaštiti prirodne i kulturne baštine iz 1965. 2.  sprečavanja nastanka poremećaja u prirodi kao posljedica tehnološkog razvoja i drugih djelatnosti. bez narušavanja uspostavljene ravnoteže njezinih dijelova. održivost ruralnih područja te očuvanje visokovrijednih i zaštićenih vrsta na europskoj razini te uključivanje istog u mrežu zaštićenih područja. zaštićena područja se uspostavljaju radi posebno vrijednih prirodnih područja i vrijednosti povijesnog. g. kulturnog. 4. odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode. U ovom kontekstu Zakon o zaštiti prirode definirao je kategorizaciju zaštićenih područja kroz slijedeće kategorije: 1. postoje i zakonske pretpostavke koje proizlaze iz dosad važećih zakona: Zakona o zaštiti okoliša. estetskog i rekreacijskog značenja.

Zaštićeni krajolik/pejzaž utvrđuje se s ciljem:  održavanja usklađenosti međusobnog djelovanja prirode i kulture putem zaštite kopnenog ili prirodnog pejzaža i tradicionalnog korištenja tla.  Nadležni organi dužni su obavijestiti vlasnika/korisnika područja o pokretanju postupka za proglašenje područja zaštićenim u roku od jedne godine. tampon zonama u njima i poduzetim aktivnostima za očuvanje izvornog stanja dostavljat će se u katastar.  Podaci o zaštićenim područjima.  poticanja naučnih i edukativnih aktivnosti za dobrobit pučanstva za duži vremenski period. građenja. Zaštićeni pejzaž je kopneno ili prirodno područje nastalo međusobnim djelovanjem prirode i čovjeka s izuzetnim estetskim i/ili kulturnim vrijednostima.  Posebni zakon o proglašenju područja zaštićenim donosi zakonodavno tijelo županije.  izvođenja ekonomskih aktivnosti u skladu s prirodom i očuvanjem kulturnog sustava zajednice. broj 15/03). i često s velikom biološkom raznolikošću. Prijedlog za proglašenje zaštićenim krajolika/pejzaža i spomenika prirode daje županijsko ministarstvo. kategorije potvrđene Zakonom o zaštiti prirode HNŽ (“Narodne novine HNŽ”.  Obavijest mora sadržavati granice područja i točan opis postojećeg stanja područja. Definicija zaštićenog krajolika/pejzaža po federalnom Zakonu o zaštiti prirode odgovara kategoriji parkova prirode koji egzistiraju na području Federacije BiH (Hutovo blato i Blidinje). te društvenih i kulturnih manifestacija. 32 . registar zaštićenih područja i međuentitetski informacijski sustav.  učešća javnosti u zaštiti okoliša tog područja.  eliminiranja i sprečavanja korištenja tla i aktivnosti koje nisu u skladu s ciljevima upravljanja. radi privremene zaštite.  omogućavanja rekreacije i turizma koje odgovara kategoriji područja.  omogućavanja beneficija kroz osiguranje prirodnih izvora (šume i ribe) i usluga (kao što su čista voda ili prihodi od turizma u cilju održive uporabe tog područja) za lokalnu zajednicu.

) utvrđuju politiku i prioritete. za koje treba izraditi strategiju i akcijski plan uravnotežene zaštite/planove upravljanja. Zaštićeno područje namijenjeno upravljanju resursima: zaštićeno područje namijenjeno uglavnom za održivo upravljanje prirodnim ekosustavima.  Razviti programe održivog upravljanja prirodno vrijednim područjima u cilju ostvarivanja ekonomske dobiti za postizanje efikasne zaštite. Nacionalni park: zaštićena zona namijenjena zaštiti ekosustava i rekreaciji. ekološkim i/ili kulturnim vrijednostima. VI. Kategorizacija treba biti u skladu s IUCN kriterijima. gdje se planira pod odgovarajući režim zaštite staviti od 15 – 20% teritorija BIH. i često s visokim biodiverzitetom. III. Strogi rezervat prirode: zaštićena zona namijenjena isključivo znanosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Strateški dokumenti na razini BiH. IV.Zaštićeni pejzaž/krajolik/morsko područje: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju pejzaža/krajolika/ morskog područja i rekreaciju. Zona divljine: zaštićena zona namijenjena uglavnom za zaštitu divljine. 33 . NEAP (Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša. Spomenik prirode: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja. Sukladno IUCN klasifikaciji područje uz rijeku Trebižat po svim elementima ispunjava uvjete V kategorije . Zaštićeni pejzaž/morsko područje: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju pejzaža/krajolika/morskog područja i rekreaciju. Očuvanje integriteta ovih tradicionalnih interakcija je od važnog značaja za očuvanje. 2003. V. koja bi bila u potpunosti usklađena sa stanjem biodiverziteta i potrebama za njegovim održanjem. s obalom i morem gdje je to podesno. Površina kopna. gdje su interakcije ljudi i prirode tijekom vremena stvorile zonu izraženog karaktera sa značajnim estetskim. Zona upravljanja staništima/vrstama: zaštićena zona namijenjena uglavnom za konzervaciju putem odgovarajućih intervencija. Međunarodno usvojeni principi u kategorizaciji zaštićenih područja po IUCN klasifikaciji predviđaju sljedeće kategorije zaštite: Ia. II. Ib. Za realizaciju predloženih mjera date su jasne smjernice i aktivnosti po kojima:  Uz IUCN klasifikaciju neophodno je razviti vlastitu metodologiju. održanje i evoluciju jedne ovakve zone.

g. Veze sa drugim projektima i konvencijama Da ima osnove i smisla promatrati područje Trebižata kroz kategoriju Zaštićeni krajolik/pejzaž – park prirode. te stoga zavređuje da bude dio obuhvata i predmetom Ramzarske konvencije. g. Regionalne inicijative i smjernice Europske unije kroz primjenu i obvezu uključivanja u NATURA 2000 stvara obvezu i stvarnu primjenu sljedećih konvencija:  Ramsarska konvencija bavi se prvenstveno zaštitom močvarnih staništa.  BiH je ratificirala i Bernsku konvenciju o konzervaciji europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. a uz to je proširila svoj opseg djelovanja mimo močvarnih staništa i na kraška područja koja čuvaju veliku biološku i raznolikost vrsta i pejzaža. zašto su već sada osigurana određena financijska sredstva od Vlade Republike Hrvatske. uvrštena u Ramsarski popis međunarodno vrijednih močvarnih staništa.). Zadnjih godina nadležno ministarstvo za zaštitu prirode i okoliša u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode Republike Hrvatske vodi opsežnu kampanju da se područje delte Neretve proglasi “Parkom prirode“ (sukladno hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode). potvrđuje činjenica da je područje rijeke Trebižat sastavni dio delte Neretve koja je 2000. Iznimna osjetljivost i važnost ovih ekosustava upravo je i potakla odgovorne da se oni moraju na odgovarajući način tretirati i štititi kako bi bili čuvari biološke i krajobrazne raznolikosti cijelog biološkog ekosustava. a posebno migracijskih vrsta. Uz činjenicu da je područje Hutova blata ušlo u UNESC-ov popis zaštićenih močvarnih staništa kao Ramsarsko područje. a područje Livanjskog polja dobilo status Ramsarska područja (2008.  Direktiva o staništima Europske komisije uspostavlja zajednički radni okvir za “Konzervaciju prirodnih i poluprirodnih staništa i staništa divlje flore i faune“ i omogućuje razvoj mreže specijalnih zona za konzervaciju Natura 2000. dovoljno govori o važnosti očuvanja riječnog toka Tihaljina – Mlade – Trebižat kao spone/koridora unutar ova dva Ramsarska područja za buduću europsku mrežu zaštićenih područja unutar NATURA 2000.5. Osnovni cilj je zaštita flore i faune i njezinih staništa kao i poticanje međunarodne suradnje među zemljama potpisnicama u rješavanju prekograničnih problema. s naglaskom na zaštitu ugroženih i ranjivih vrsta i njihovih staništa. Na tragu ove definicije i širine Ramsarske konvencije područje uz rijeku Trebižat sa svim svojim specifičnostima udovoljava svim zadanim elementima konvencije. Ova direktiva je uspostavljena s ciljem da kombinira interes 34 .

efikasne.  Konvencija o biološkoj raznolikosti također govori o očuvanju biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa. dobro organizirane mreže zaštićenih područja u Europi putem predlaganja niza preporuka za akcije koje trebaju poduzeti vlade i drugi subjekti putem identifikacije oko 20 – 30 prioritetnih međunarodnih projekata zaštite prirode. održivu uporabu komponenti biološke raznolikosti. podjednaku raspodjelu koristi dobivenih uporabom genetičkih resursa. g. Vrijednost Konvencije leži u tome što su ovi problemi prepoznati i stavljeni u međunarodnu agendu i primjenu akcija neophodnih na nacionalnoj i regionalnoj razini. IUCN . Bosni i Hercegovini je omogućen pristup međunarodnim fondovima.Akcioni plan za zaštićena područja ima za cilj razvoj adekvatne.  Institut za europsku politiku i suradnju s nekoliko europskih istraživačkih instituta predložio je formiranje Europske ekološke mreže pod nazivom EECONET. staništa i vrsta koje imaju europski značaj uz unapređenje ekološke zbliženosti kontinenata. te u činjenici da ju je potpisalo više od 160 zemalja. 35 .  GEF-ov projekt “Integralno upravljanje slivnim područjem rijeke Trebišnjice i Neretve“ koji je počeo s provedbom u 2008. poboljšanja upravljanja i stvaranja klime podrške javnosti neophodne za uspjeh zaštićenih područja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za zaštitu ugroženih vrsta sa širim interesom za zaštitu i unapređenje staništa. prvenstveno GEF-u iz kojeg se isključivo financiraju projekti za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. koridore za omogućavanje širenja i migracije. Ova mreža bi obuhvaćala četiri glavna elementa:     zone jezgre koje uključuju staništa od europskog značaja. tampon zone za zaštitu mreže od negativnih spojnih utjecaja. Uspostava europskih zaštićenih zona i njihovo stavljanje u širi kontekst izvršeno je radi uspješnije identifikacije potreba subregije i odrađenih zemalja. Na tragu ovih dokumenta i konvencija pokrenute su i konkretne aktivnosti koje se očituju kroz provedbu projekta. Kroz ratifikaciju Konvencije. Cilj EECONET-a je konzervacija ekosustava. restauracijske zone za rehabilitaciju oštećenih staništa. a odnosi se na sljedeće:    konzervaciju biološke raznolikosti.

 WWF-ov projekt “Dijelimo vode“ u dvogodišnjem trajanju do 2010. te donesene polazne osnove za izradu menadžment plana upravljanja Hutovim blatom. utvrđeni problemi i prioriteti njihovog rješavanja uz jasne mjere i aktivnosti. Kao krajnji cilj projekta formiran je NDF (Neretva Delta Forum – prekogranično tijelo) koalicije nevladinih organizacija koje će u partnerstvu s lokalnim vlastima i gospodarstvenicima raditi na unapređenju zaštite i provedbi koncepta održivog razvoja delte Neretve kao jedne cjeline.  Strategija ekonomskog razvoja regije Hercegovina koja ima za cilj ekonomski razvoj regije Hercegovina u kojem je kao jedan od četiri strateška 36 .2 “Poticanje povezivanja i razmjene iskustava u zemljama jugoistočne Europe“. Projekt daje mogućnost da se racionalnije upravlja vodnim resursom. Sve tri komponente uključuju veliki broj NVO-a i gospodarstvenika koji moraju raditi na zajedničkim aktivnostima oko osiguranja pristupa vodnim resursima i njihovog raspoloživog kapaciteta za održanje biološke raznolikosti u području rijeke Neretve. godine s fokusom na zaštitu biološke raznolikosti područja rijeke Neretve s tri svoje komponente: zaštita biološke raznolikosti. Područje provedbe je delta Neretve kao jedna cjelovita i nedjeljiva cjelina na potezu od Počitelja – općina Čapljina – do Ploča u Hrvatskoj. te da se potaknu inicijative zaštite osjetljivih ekosustava uz očuvanja i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti na kraškom području.  Realiziran je projekt institucionalnog jačanja segmenta zaštite mora i priobalja “Institucionalno jačanje“ ureda MAP-a u Sarajevu. razvoj ekološki zdrave hrane. Unutar NEAP-a određeni su strateški ciljevi. Cilj NEAP-a je utvrditi jedinstvenu strategiju po svim elementima okoliša za narednih 10 godina. definiranje biološkog protoka i integralni pristup upravljanju vodama. u sklopu kojeg je pokrenut niz projekata za zaštitu Mediterana i priobalja kao što je projekt SAP – BIO. Unutar ovog projekta definirani su i utvrđeni pravci strateškog razvoja kroz razvoj ruralnog turizma.  Na prostoru delte Neretve već punih pet godina REC (Regionalni centar za okoliš) provodi projekt ReREP 2.Koncept projekta upravo govori o značaju i važnosti delte Neretve i Trebišnjice kao jednog od rijetkih. visoko vrijednih i očuvanih ekoloških sustava koje treba integralno promatrati i rješavati kroz međudržavnu suradnju između BiH i Hrvatske.  NEAP BiH (Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša BiH).

uvažavajući načela održivog razvoja. jer one osiguravaju kvalitetu života u prostoru.  Projekt KEC (Županijski/kantonalni akcijski plan zaštite okoliša) za koji je Vlada HNŽ raspisala natječaj i čija se provedba očekuje u 2009. zoning plan zaštite Kravica i Koćuše. Područja koja mogu biti određena za program su nacionalni parkovi. 6.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja cilja definirana zaštita okoliša. Zatim tu su: ekonomske razvojne strategije općina Ljubuški i Grude. godini. otvara se mogućnost da Vlada FBiH posebnim propisima. određena područja predloži za europski program NATURA 2000. prirodno zaštićena područja. a među deset top projekta uvršten projekt Regionalnog razvojnog centra za zaštitu prirode i okoliša.1 Uključivanje u integracijske procese Kroz kategorizaciju i vrednovanje prostora otvara se mogućnost uključivanja prostora ljudi i roba u integracijske europske tijekove. gdje se zagovara načelo racionalnog korištenja prirodnih resursa. Projekti poticaja davani od strane resornih ministarstva: turističkim djelatnicima. 3 . vrsta i njihovih staništa. Uspostavom zaštićene zone uz rijeku Trebižat stvara se mogućnost integriranja zaštićenih područja na cijelom području delte Neretve kroz jedan sveobuhvatan menadžment plan upravljanja cjelovitim prostorom delte Neretve. Kroz predloženi federalni Zakon o zaštiti prirode u članku 33. Efekti proglašenja 6. ako se u njima nalaze “vrste prirodnih staništa od zajedničkog interesa“ i /ili “vrste od zajedničkog interesa“ po međunarodnim kriterijima. s ciljem uključivanja određenih područja u međunarodnu ekološku mrežu očuvanja prirodnih staništa i njihovih vrsta. obrtnicima i gospodarstvenicima za brži razvoj i ulaganja u odgovarajući projekt koji uključuje zaštitu okoliša dodatni su argument da se zaštita prirode vrednuje kao resurs čije se osnovne komponente na smiju narušavati. u cilju zadovoljenja provedbe jedinstvenih kriterijia zaštite prostora. Pretpostavke za ovakve procese date su i kroz novi Zakon o zaštiti prirode i šesti okolišni plan razvoja Europske zajednice. krajolici/pejzaži i prirodni spomenici. sanacija i uređenje riječnog korita Trebižata. te manji projekti vezani za zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeđa na području HNŽ i ŽZH.  Projekt LEAP – općine Čapljina. poljoprivrednicima.

2 T uristička valorizacija i održivost Prostor uz rijeku Trebižat. rafting – kanu. kupalište. Uz sami park smještene su gradske urbane zone poput Gruda. kod Kavazbašinog mosta.  Lokalitet Peć Mlini s izgrađenim objektima HE Peć Mlini. Granice budućeg parka obuhvaćale bi cijelu dužinu rijeke Trebižat u dužini od 51 km od Peć Mlina do ušća u Neretvu. Gradsko središte Gruda ne ulazi u obuhvat parka.  Šetnica uz riječni tok Trebižat omogućuje osmišljavanje turističko-rekreacijske i ugostiteljske ponude (5 restorana. Promatrajući područje kao jednu cjelinu. Duž cijele rijeke vodi regionalna cesta kojom se omogućuje pristup svim područjima parka i turističko ugostiteljskim destinacijama. dok rubni dijelovi gradova Ljubuški i Čapljina djelom ulaze u predloženi obuhvat parka. 3 .750 ha. zahvatio bi površinu od 6. Ravlića pećinom i samim izvorištem moguće je definirati kao edukacijsko-izletnički lokalitet koji bi imao primarnu funkciju zaštite izvorišta i kulturne baštine (mlinica). moguće je već sada istaknuti područja koja bi mogla biti potencijalna središta ili turističke destinacije koje će nositi razvoj parka.  Lokalitet “Humac“ – Franjevački samostan – uz stare iskopine “Gračine“ pruža mogućnost uključivanja povijesne baštine u turističku ponudu. franjevački samostan te mnogi povijesni spomenici kulture). ali bi osiguravao i provedbu obrazovnih programa. bućalište.6.  Na području Klobuka vodopad Koćuša će se zaštititi kroz odgovarajuću zonaciju. 3 ugostiteljska improvizirana objekta.  Nizvodno na dijelu toka Tihaljine. starim mlinicama. te urušene mlinice koje je uz malo ulaganje moguće dovesti u funkciju posjećenog je kupališta. Ljubuškog i Čapljine. a mlinice i tri restorana mogu davati turističku ponudu (kupanje u rijeci.  Lokalitet “Bučina – Čeveljuša“. posjeta ribnjaku i obilazak mlinice koja je i danas u funkciji). atraktivni slap uz lijepo pješčano kupalište. lokalitet je moguće privesti športskoj rekreaciji i odmoru s pratećim ugostiteljskim objektima. tenisko igralište. koja bi mogla ući u prijedlog obuhvata Parka prirode. Ostali dio parka većinom je slabo naseljen ili obuhvaća pojedina sela i zaseoke u kojima nema većih industrijskih i drugih postrojenja koja bi značajnije mogla narušiti izgled parka ili ugroziti osnovne biološke i kulturne vrijednosti prostora.

ugostiteljstvo i sl. nabrojani lokaliteti pružaju mogućnost značajnijeg razvoja turističko-rekreacijskih sadržaja. Na ovaj bi se način stvorila opća klima za razvoj malog poduzetništva 3 . Izletnički turizam.  Lokalitet “Božjak“ – uz uređene plaže i okoliš s 4 ugostiteljska objekta. zatim naplate edukativnih i turističkih atrakcija. to bi moglo osigurati punu održivost zaštićenom području. ono se mora definirati s aspekta korištenja i namjene.  Mogorjelo. te stvaranje preduvjeta za jedan širi i sveobuhvatniji pristup razvoja ruralnog turizma.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Područje vodopada “Kravica“ treba zonirati i osigurati dugotrajnu ekološku zaštitu sedre na vodopadu.00 KM. edukativni programi uz popratnu gastronomsku i ugostiteljsku ponudu mogu osigurati održivost zaštićenom području. kanu safari. športske aktivnosti.000. dok se rekreacijski i ugostiteljski sadržaji moraju premjestiti van zone utjecaja na vodopad. rekreacija. stari rimski grad koji se nalazi pod zaštitom. ali koji bi se uvelike mogao dalje unaprijediti i postati jedan od glavnih proizvoda buduće turističke ponude područja. kanu safari. Primarna funkcija u ovom dijelu je zaštita. korištenje vodnog resursa itd. Sadašnja ponuda na području rijeke Trebižat stvara prihod od oko 50.. također je dio ukupne turističke ponude područja. Područje bi doprinijelo oživljavanju i razvoju prvenstveno sportova na vodi kao što su kanu safari koji već ima tradiciju. urađen prilaz i mogućnost korištenja usluga kanu safarija – jedno je od glavnih turističkih odredišta. Ukoliko bi se uvele naplate parkiranja. namjeni i korištenju kako se ne bi narušile osnovne komponente prirode i turističkog ugođaja. Ovo bi bio nesumnjivo veliki doprinos daljnjem razvoju cijele regije kroz racionalno korištenje vodenog resursa uz poticanje razvoja aqua kulture.  Područje uz naseljeno mjesto Trebižat je prostor koji svom svojom dužinom od 13 km može pružiti dnevni odmor mještanima. kroz provedbu i razvoj sportskih sadržaja lova i ribolova.  Prostor na ovom dijelu se mora jasno definirati po sadržaju. športsko ribarstvo. te kao takvi imaju svoje opravdanje. Promatrani u cjelovitoj turističkoj ponudi regije. kao i naknada za koncesijske ugovore. ulaska u zaštićeno područje.). uređenje kupališta i trim staza.  Područje Struga nudi športsko rekreacijske aktivnosti (kupanje. turistima i zaljubljenicima prirode (kamperima).

sredstva će osigurati županija putem Županijskog fonda za zaštitu okoliša.. unatoč činjenici da je Zakon usvojen 2003. Za namicanje sredstava od naknada zaštićeno prirodno područje može ostvarivati prihod od:  iskorištavanja prirodnog bogatstva (vodenog potencijala). Sredstva ostvarena na ovaj način koriste se za zaštitu i razvoj zaštićenog prirodnog dobra. Uspostavom odgovarajućeg i primjerenog režima zaštite na cijelom toku rijeke Trebižata. trgovine. fond još nije zaživio u praksi.  Iz drugih izvora koji se utvrđuju zakonom o zaštiti prirode. stvaraju se gospodarske pretpostavke za brži razvoj cijele regije.i ulaganja u proizvodnju koja potiče mini gospodarstva. poduzeća/javne ustanove. kao i dio naknada koje moraju plaćati pojedini pravni subjekti kad je u pitanju onečišćenje okoliša. članak 45. godine. 7. Za korištenje zaštićenog prirodnog dobra.“ Osim budžetskog financiranja zaštićeno područje se može financirati i po osnovi djelomičnog korištenja zaštićenog dobra:  Iz prihoda koji se ostvare vršenjem djelatnosti poduzeća. rekreaciju. korištenja za (parkiranje. Međutim. postavljanje reklama i slično). Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti županija. snimanja filmova i slično.  korištenja zaštićenog prirodnog dobra za djelatnost turizma.  korištenja posebno uređenih ili pogodnih terena za pojedine namjene. ugostiteljstva. druge pravne osobe i pučani plaćaju naknadu poduzeću. federalnog Zakona o zaštiti prirode (“SN F BiH”.  Od naknade za korištenje zaštićenog prirodnog dobra. odnosno organizaciji koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. odnosno organizacije koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. U Poglavlju X. godine nalazi se i Zakon o fondu koji je predvidio prikupljanje sredstava po pitanju korištenja prirodnih resursa. 400 ..  korištenja imena i znaka zaštićenog prirodnog dobra. broj 33/03) se kaže: “Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti Federacije BiH sredstva se osiguravaju putem Federalnog fonda za zaštitu okoliša. mini farme (buduće tvornice proizvodnje zdrave hrane). Financiranje zaštićenog područja U setu zakona koji su doneseni 2003.

kulturne zabave na otvorenom uz rijeku.000 posjetitelja godišnje. posjeti muzejima. odnosno organizacije koja upravlja zaštićenim prirodnim dobrom. Dodamo li ovom naknade za korištenje resursa (vode. pristojbe na proizvode i slično. Upravo ovakav pristup trošenja sredstava utvrđen je Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti prirode. Sam prijedlog ostavlja prostora i vremena za daljnja stručna i znanstvena razmišljanja i promatranja u svoj svojoj širini i sveobuhvatnosti. Zaključak Zaključak našeg rada je da postoji dovoljno objektivnih i argumentiranih činjenica da prostor uz rijeku “Tihaljina – Mlade – Trebižat“ zavrjeđuje da se promatra u kontekstu uspostave trajne zaštite kroz kategoriju “zaštićeni krajolik/pejzaž – park prirode“.00 KM iznosi 80. Da bi se sredstva mogla potraživati po odrađenim programima i namjenski utrošiti u očuvanje i zaštitu okoliša. divljači). đačke ekskurzije itd. u vremenu trajanja turističke sezone (lipanj.000 KM. ribe. 8. ugostiteljstvo. odmor uz kupanje i rekreaciju. Na temelju dosadašnjih opažanja na predmetnom prostoru o broju posjetitelja (domaći i strani) koji posjećuju područje kroz razne vidove turističke ponude: kanu safari. dolazimo do spoznaje da područje može razviti svoje vlastite održive aktivnosti koje će osigurati uvjete za život i rad uposlenih u budućem zaštićenom području.562 ha prezentiramo kao poticaj za buduća razmišljanja i usuglašavanja. što preračunato kroz turističku naknadu od 1. prostora za parkiranje. jedan od preduvjeta je i uspostava zaštićenog područja koja će preuzeti brigu oko zaštite i unapređenja prirodne baštine. 9. 401 . Ove brojke dovoljno ilustrativno govore da područje uz rijeku Trebižat ima svoj potencijal/vrijednost koja se već sad može brojčano iskazati. ali uz javan način praćenja utrošenih sredstava. srpanj. Prijedlog obuhvata Prijedlog obuhvata mogućeg zaštićenog područja Trebižat u površini od 17. konjička rekreacija. kolovoz) – dolazimo do brojke od preko 100.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  korištenja usluga poduzeća.

Zakon o zaštiti okoliša ZHŽ (“Narodni list”. g. NEAP – BIH. 13/94)... Elaborat o izgrađenim i planiranim vodoprivrednim objektima u slivu rijeke Trebižat (Hrvatska vodoprivreda – Split 1993.. br. g. Sarajevo 2000. Uredba o Zaštiti prirode HNŽ (“Narodne novine HNŽ”. Prostorni plan općine Ljubuški. Nacrt Zakona o zaštiti prirode FBiH. Institut za geodetska istraživanja Zagreb. Sarajevo 1985. 402 .. COST projekt 65. Čapljina 2002.. 5/00). Ribolovna gospodarska osnova HNŽ – Mostar 2000. LEAP – općine Čapljina.Karta obuhvata mogućeg zaštićenog krajolika/parka prirode “Tihaljina – Mlade – Trebižat“ Literatura Šesti okolišni plan EU za okoliš. g... Savjetovanje – zaštita od voda i održivi razvoj. Hidrogeološki aspekti zaštite podzemnih voda u kršu. g. Neum 2000. g. Sarajevo 2002. g. br. g.

. Isto tako. godine.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja TURIZAM. Nalazi se u jedinstvenom aluvijalnom močvarnom području delte Neretve u Bosni i Hercegovini. Nikola Zovko. Pokriva prostor od 7. godine upisan je na listu močvara od međunarodne važnosti za ptice močvarice (Ramsarska konvencija). Turistička ponuda se ogleda kroz turističke atrakcije kao što su: foto-safari. ing. 1998. godine stavljen je na popis međunarodno značajnih područja za ptice. a 2001. MOGUĆNOSTI RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA PARK PRIRODE “HUTOVO BLATO“ Stjepan Matić Nikola Zovko Sažetak Park prirode “Hutovo blato“ proglašen je kategorijom “zaštite parka prirode“ 1995. park kroz svoj daljnji razvoj i osmišljavanje turističke ponude te samoodrživosti predstavlja pokretač turističkog i gospodarskog razvoja regije. a posebice općina Čapljina i Stolac. turistička ponuda 1 Stjepan Matić. dipl.. kongresni turizam. promatranje ptica. Svakako. Zbog svoje vrijednosti nalazi se na listi posebno zaštićenih mediteranskih oblasti (Barcelonska konvencija). Čapljina 403 . U eko-sustavu kao što je Hutovo blato potrebno je pažljivo raditi na planiranju prostora koje će po pojedinim zonama omogućiti valorizaciju resursne osnove kroz turističku ponudu.411 ha. Park prirode “Hutovo blato“. i raspolaže s iznimnim prirodnim i krajobraznim vrijednostima. Do proglašenja je egzistirao kao lovište. kanu-safari. Ključne riječi: biološka i krajobrazna raznolikost. primarni cilj je očuvanje prirodnih vrijednosti krajolika s biološkim vrijednostima. biciklizam. ing. park prirode. sportske pripreme. škola u prirodi. ekosustav. sportski ribolov. i dr. dipl.

pooštrene su mjere zaštite. Klimatski uvjeti su također pogodni tijekom cijele godine i omogućuju razvoj sezonski interesantnih vidova turizma. kao gospodarska aktivnost. Međutim. Adekvatnim zoniranjem i drugim propisima koji uređuju pitanja zaštite. br. Zakon o zaštiti prirode (“Narodne novine HNŽ/K”. koji su vremenom postali tradicionalni gosti Hutova blata. 04/05) je uspostavio sveobuhvatnu zabranu lova na cijelom prostoru parka. u okruženju obiluje kulturno-povijesnim i prirodnim lokalitetima. Kao turističko-gospodarska aktivnost. lov an ptice u vrijeme migracija kad u prostor parka dolazi na tisuće jedinki različitih vrsta. stjecanjem dohotka i upošljavanjem lokalnog stanovništva. u suradnji s institucijama i kroz implementaciju projekata. tj. uprava poduzeća. izostala su značajna sredstva neophodna za funkcioniranje svih službi u parku. Nalazi se svega 20-ak kilometara od mora. 404 . a posebice zaljubljenike prirode. Netaknuta priroda i bogat biljni i životinjski svijet Hutova blata privlače sve turiste. povezano je dobrim prometnim komunikacijama. kao djelatnosti s najbržim rastom. stavljanjem Hutova blata pod zaštitu i stupanjem na snagu Zakona o parku prirode. Ovaj vid lovnog turizma bio je prepoznat ne samo u domaćim nego i u međunarodnim okvirima. Hutovo blato predstavlja specifičnu i veoma dobru turističku destinaciju. Mogućnosti turističke ponude Turizam predstavlja nezaobilazan potencijal razvoja i uključenja lokalne zajednice kroz poboljšanje socio-ekonomskog napredaka u i oko zaštićenog prostora. lov je za park predstavljao značajan dio prihoda: kako od same organizacije i odstrela tako i kroz korištenje ugostiteljsko-pansionskih usluga kao pratećih prihoda parka. Provedbom projekta LIFE i zaključaka koji su se odnosili na zabranu lovnog turizma s iznimkom pojedinih regija u parku. turističke aktivnosti se mogu u velikoj mjeri kontrolirati. Kao alternativu. počela je razvijati druge vidove turističke ponude. Posebice su se isticali talijanski posjetitelji. i lovni turizam je sveden na minimum.Uvod Turizam u Hutovu blatu. Kao posljedica zabrane lovnog turizma. brzim i nekontroliranim razvojem turizma u zaštićenom prostoru može se prouzročiti degradacija osjetljivih ekosustava. datira od ranih 50-tih godina prošlog stoljeća – posebice lovni turizam. Istovremeno su se i prihodi smanjili. Isto tako.

park predstavlja nezaobilaznu destinaciju u daljnjem turističkom napretku i povećanju broja posjetitelja. da su djeca školskog uzrasta najbrojniji posjetitelji i da se taj broj konstantno povećava. 405 . Svakako. Isto tako park kroz svoj daljnji razvoj i osmišljavanje turističke ponude te samoodrživosti predstavlja pokretač turističkog i gospodarskog razvoja regije. primarni cilj je očuvanje prirodnih vrijednosti krajolika s biološkim vrijednostima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Uz izgrađenu infrastrukturu. Turistička ponuda se ogleda kroz turističke atrakcije kao što su:  Foto-safari  Kanu-safari  Sportski ribolov  Promatranje ptica  Škola u prirodi  Biciklizam  Sportski turizam  Kongresni turizam Statistički prikaz posjetitelja parka Značajno je naglasiti. a što se i vidi iz statistike posjetitelja parka. izgraditi još i dodatne edukativne sadržaje kako bi Hutovo blato postalo svojevrsno edukativno središte za regiju i cijelu Bosnu i Hercegovinu. a posebice općina Čapljina i Stolac. Stoga je potrebno. osim postojećih.

 urediti edukacijsko središte na Karaotoku.  izgraditi kamp naselje za učenike i sportske ribolovce.. posebice kroz razvoj specifične turističke ponude. ne smiju zanemariti ekološke limite prostora. bazen. košarku.  izgraditi nove sportske sadržaje uz nogometno igralište (tenisko igralište. boćalište. opremiti zoološki vrt. znanstvenim institucijama.). teretana.Razvojne mogućnosti parka Za kompletiranje turističke ponude Parka prirode “Hutovo blato“ planiraju se određene aktivnosti:  izgraditi nove smještajne kapacitete. Zaključak Park prirode “Hutovo blato“ – uz planski usmjerena ulaganja. igralište za odbojku na pijesku. ornitološke i akvarijske zbirke. također.  proširiti ponudu kroz uređenje botaničke. Literatura Arhiva Parka prirode “Hutovo blato“ 406 .. institucijama vlasti i privatnim sektorom – može prerasti u vrlo značajnu i interesantnu turističku destinaciju. Turističke aktivnosti. dobru suradnju s lokalnom zajednicom. Kroz privredne aktivnosti u specifičnom prostoru svakako se treba rukovoditi načelom integralnog upravljanja.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Foto-safari Škola u prirodi 40 .

.

Registrovano je 26 biljnih zajednica koje sačinjavaju 131 vrsta u sastavu dendroflore. diverzitet. Sveučilište u Mostaru Mr. životinje. a u sastavu akvatičnih mikrofita konstatovano je 102 vrsta. prvenstveno Velika i Mala Aleja iz perioda 1893. Posebno obilježje prostoru Vrela Bosne koje uključuje selo Vrutci. takson. Akvatična fauna prikazana kroz sastav ihtiopopulacija ukazuje na prisustvo sedam vrsta i u sastavu makroinvertebrata preko 30 vrsta. raritet..sci. Ključne riječi: aleja... endemičnost. Faunu kopna odlikuje 52 vrsta ptica i preko 20 vrsta sisara. izvorišni dio rijeke Bosne su kulturno-historijska obilježja.dr. u sastavu gljiva registrovano je 20 vrsta. prostor Stojčevca. Fakultet prirodoslovno-matematskih i odgojnih znanosti.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PRIRODNE I KULTURNOHISTORIJSKE VRIJEDNOSTI VRELA BOSNE Sadbera Trožić-Borovac Dubravka Hafner2 Lamija Abdijević3 Sažetak Rad je rezultat dugogodišnjih istraživanja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti prostora Vrela Bosne.. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo e-mail: sadberatb@yahoo. biljke.com Prof. vile 1 2 3 Prof. arheološko nalazište u području Vrutci i Rimski Most. Federalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa 40 .dr. 14 vila.sci.sci. Kao rezultat poznavanja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti širi prostor Vrela Bosne zahtijeva zaštitu i revitalizaciju na temelju ekoloških okvira koje će doprinijeti uspješnoj koegzistenciji prirodnog i kulturnog. Sve registrovane vrste u sastavu živog svijeta odlikuju rezentativnost i raritet. preko 400 vrsta zeljastih biljaka (veliki broj ljekovitih i medonosnih). a posebna specifičnost je pet endemičnih vrsta.

Materijal i metode rada U toku iznalaženja rješenja i kategorizacije područja izvršena su istraživanja sastava vodene i kopnene flore i faune u periodu 2003. U tursko doba organizovani su teferići ili izleti u području vrela Bosne. Vegetacijska karta je rezultat terenskih istraživanja i 410 .-2005. a prema stepenu naseljenosti prestavlja najstarije naselje u središnjem dijelu Bosne. Sadašnju fizionomiju i izgled područja Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne dobiva u vrijeme Austro-ugarske vladavine. U rimsko doba Ilidža nosi naziv Lužani. U ovom radu. Sam naziv Ilidža je turskog porijekla i označava banju ili toplicu. a i u okviru projekata usmjerenih na zaštitu područja Vrela Bosne. kameni most na Željeznici. Prvi podaci o Ilidži (opština kojoj pripada prostor administrativno) potiču još iz neoloita. te veliki han-karavan saraj (zgrada sadašnje opštine Ilidža). U osmanlijsko doba razvoj ovog prostora tekao je veoma sporo. Stojčevac i selo Vrutci. obradu uzoraka i statističku analizu dobivenih podataka o kvalitativno-kvantitativnom sastavu. Preokret u razvoju banje Ilidža i ostalog prostora dešava se davne 1885. Istraživanja prirodnih vrijednosti ovog područja usmjerena su na upoznavanje faune i flore izvorišnog dijela rijeke Bosne (Šenk. godine kada Zemaljska vlada uzima banju pod svoju kontrolu doprinoseći razvoju banjskog kompleksa i šire okoline Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne. početak Velike aleje. 1956) i analize kvaliteta vode na temelju upoznavanja faune bentosa (Trožić-Borovac. a nije zabilježen neki značajniji razvoj ovog prostora. U sastav ovog dijela granično je određen prostor Plandišta. ovaj prostor čini cjelinu. a izgrađen je i most na Plandištu. Zajedno. Dobiveni podaci su aplicirani na kvalitet vode primjenom saprobnog indeksa Pantle-Buck.Uvod Prostor Vrela Bosne predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne koji je smješten jugozapadno od grada Sarajeva ispod obronaka planine Igman i Bjelašnice. 1955. “Rimski most”. Istraživanje akvatične flore i faune realizovano je kroz hidrobiološka uzorkovanja. 2002). Shodno atraktivnosti područja prirodno-kulturno-historijske vrijednosti daju poseban karakter prostoru. godine. po prvi put je iznijet globalan prikaz prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti Cilj rada je da prema navedenim vrijednostima područja ukaže na glavne odredbe kojima je prostor Vrela Bosne proglašen Spomenikom prirode i tako smješten u rang zaštićenih područja po odredbama IUCN kriterija.

Popis kulturno-historijskog naslijeđa rezultat je podataka iz Federalnog zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe BiH. 2005). na prostoru Plandišta 21 takson. 1920) četiri dinarska endema: Gammarus bosniacus Schäf. u bentosu izvora Stojčevac 20 vrsta. u izvorima selo Vrutak 32 vrste. 5. Na naznačenom prostoru konstatovano je 20 vrsta gljiva (IGH. u bentosu tri izvora Vrela Bosne 71 vrsta. 4. Hafner. 2. a u njima je registrovano preko 131 vrsta dendroflore. 1): 1. Rezultati analize biljnih zajednica na prostoru Vrela Bosne ukazuju na razvoj 26 biljnih zajednica (prilog 1). 4. konstatovano je pet endemičnih vrsta. 2005). 3. preko 400 vrsta zeljastih biljaka i 102 vrste akvatičnih mikrofita (tab. 30 taksona. D.. 1). 2004). Drusus bosniacus Klapalek 1900 411 . Vrela Bosne i izvori u selu Vrutak 102 vrste mikrofita (Trožić-Borovac.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja prikazana je kartografski u prilogu. u hidroekosistemima izvora Stojčevac. 3. u Vrelu Bosne (3 izvora) 22 taksona. 2. Tabela 1 Karakteristike sastava flore i gljiva prostora Vrela Bosne Broj vrsta specifičnost drveće 131 Zaštićene i ugrožene Zeljaste biljke >400 Medonosno i ljekovito bilje gljive 20 jestive mikrofite 102 26 sa uskim arealom rasprostranjenja Na osnovu kvalitativne analize sastava invertebrata u bentosu hidroekosistema na širem području Vrela Bosne konstatovano je: 1. deset vrsta je isključivo vezano za izvorišne dijelove. 26 vrsta su isključivo izvorske i veoma su rijetke (Hafner. 6. 5. U vodama šireg područja Vrela Bosne do Rimskog Mosta od makrofita konstatovano je prisustvo 19 vrsta koje gusto obrastaju sediment riječnog korita. Rezultati i diskusija Prema rezultatima kvalitativno-kvantitativne analize sastava mikrofita (nižih biljaka) utvrđeno je prisustvo (tab. jedan dinarsko-alpski endem Siphlonurus croaticus (Ulmer. S.

Ovo je predromanička građevina (Abdijević. Dobivene vrijednosti su u kategoriji oligosaprobnih ili čistih voda. a u sastavu vodene faune preko 30 vrsta (tab. posebna specifičnost sastava akvatične flore i faune. Chaetopteryx bosniaca Marinković.000 stabala kestena i platana). Ne postoje precizni podaci kad je most sagrađen ali nosi naziv Rimski zbog uzidanih detalja sa rimskih građevina. U sastavu kopnene faune registrovano je oko 20 vrsta sisara. Od 14 vila iz tog perioda sačuvano je osam. 2005). preko 20 vrsta gljiva. Ostalih pet je devastirano i zahtijeva obnovu.2). Zaključak Rezultati analize prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti šireg prostora Vrela Bosne ukazuju da prostor obilježavaju 26 biljnih zajednica. visokim krovovima i kulama na čijem vrhu je vidikovac. bogata hidrografska mreža iz čega proizilazi da je širi prostor Vrela Bosne prema svim kriterijima ekološki senzitivno područje tj. uz Veliku aleju Zemaljska vlada Austro-ugarske izgradila je ladanjske objekte za svoje potrebe. 1981). u periodu devetog i 10 vijeka podignuta je crkva posvećena svetom Stjepanu Prvomučeniku.(Marinković. 1955 (Marinković. godine (3. Tabela 2 Karakteristike sastava faune prostora Vrela Bosne životinje specifičnost invertebrata >30 pet endema ihtiopopulacije 7 ugrožene sisari 20 rijetke ptice 52 ugrožene i rijetke Kulturno-historijsko naslijeđe predstavljeno je kroz Veliku i Malu Aleju koje su formirane u periodu 1993. Rimski most se u starim dokumentima spominje kao “Bosna basi kuprisi“ (“most kod izvora Bosne“). 1971). Vile su građene uglavnom od prizemlja sa trijemom i sprata sa velikim verandama. 52 vrste ptica (dosta migratornih vrsta). Područje Vrutaka je arheološko nalazište. velika raznovrsnost kopnene faune sisara i ptica. tri su obnovljene i imaju svoj izvorni oblik. zeljastih biljaka.: 412 . ali nizvodno prema Plandištu dolazi do blagog porasta onečišćenja koje je rezultat pojačanog antropogenog uticaja i neplanskog upravljanja prostorom. On kao takav predstavlja zaštićen spomenik kulture. Nipharagus ilidžensis ilidžensis Schäf. veliki diverzitet drveća. Na osnovu sastava vodene flore i faune bentosa vodnih ekosistema izvršena je ocjena kvaliteta vode.

Institut za hidrotehniku i građevinarstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Johnson. 131pp Marinković-Gospodnetić. Elaborat: Endemične vrste vodenih insekata u Bosni i Hercegovini.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  reprezantativno  pejsažne vrijednosti  pogodno za naučna istraživanja  monitoring  mjesto konflikta prirodnog i urbanog  zasnovano na biološkim informacijama Najprihvatljiviji način upravljanja ovim prostorom je potpuna konzervacija (zaštita) čitavog prostora. bogastvo biljnim i životinjskim vrstama rijetkost (raritet) endemičnost živih oblika reprezentativnost ugroženost funkcija ili namjena Uvažavajući naznačene činjenice.Gospodnetić i sur. 4. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. 2. D. The Biodiversity Support Program – A USAID Consortium of World Widlife Fund. 3. (2005): Kulturno-historiske vrijednosti šireg prostora Vrela Bosne.. N. Institut za hidrotehniku i građevinarstvo Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Hafner. u Elaboratu: Zaštita prostora Vrela Bosne. ali i dalje u konfliktu sa urbanim priroda gubi i nestaje. 5. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. M. u u Elaboratu: Zaštita prostora Vrela Bosne. Literatura Abdijević.C. 2001) su: 1. (1981): Trichoptera. a parametri koji to određuju (Johanson. prostor analiziran u radu je proglašen Spomenikom prirode. Redžić et all. naznačene su odredbe adekvatnog upravljanja. 128 p 413 . 6. The Nature Conservancy and World Resource Institute Institut za građevinarstvo i hidrotehniku Građevinskog fakulteta Sarajevo: Zaštita šireg prostora Vrela Bosne Marinković. L. 1977: diferencijacija populacija nekih vrsta vodenih insekata. (2005): Biodiverzitet algi i ocjena kvaliteta vode. 1995. (1995): Biodiversity in the Balance: Approaches to Setting Geographic Conservation Priorities.

Trožić-Borovac. S.. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Šenk. Đug. (1955): Biologische Uberwachung der Gewasser und die Darstellung der Edgebnisse.. 96/18:604. S. R. S. (2002): Istraživanje makroinvertebrata bentosa rijeke Bosne i pritoka u ocjeni kvaliteta vode. Hafner. Redžić.. H.Pantle. 2: 29-61 414 . (1956): Faunističko-ekološka ispitivanja izvorskog dijela rijeke Bosne. (2001): Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac. Acta Ichtyologica Bosniae et Hercegovinae. Barudanović. (2004): Fitobentos i zoobentos hidroekosistema šireg područja Vrela Bosne u ocjeni kvaliteta vode.O. Voda i mi. F. Doktorska disertacija. JP“Vodno područje slivova rijeke Save“ 37: 18-26. D. S. Buck. Elaborat CEPRES Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Trožić-Borovac. Gas Wasserfach. S..

rarity. Aquatic fauna is represented through the constitution of ichtiopopulations indicates to the presence of seven species. 14 villas. and in the group of aquatic microfites 102 species have been registered. and special specifity is five endemical species. 26 plant groups have been registered which consist of 131 species in the constitution of dendroflora.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja NATURAL AND CULTURALHISTORICAL VALUES OF RIVER BOSNA Abstract The work is a result of long-time researches of natural and culture-historical values of the area of Vrelo Bosne. endemic. the territory of Stojčevac. firstly Great and Small Alley from the period of 1893. All registered species in the constitution of the living world are characterized with rezentaticity and rarity. in the group of fungi 20 species have been registered. plants. taxon. 52 species of birds and over 20 species of mammals characterize the land fauna. animals.. diversity. in the constitution of macroinvertebrat over 30 species. Special attribute to the area of Vrelo Bosne which includes the village Vrutci. villas 415 . over 400 species of herbaceous plants (a large number of medical and honey plants). Key words: Alley. As a result of cognition of natural and culture-historical values the wider area of Vrelo Bosne demands protection and revitalization on the basis of ecological frames which are going to contribute to successful coexistence of the natural and the cultural. archaeological finding in Vrutci and the Roman Bridge (Rimski most). the source part of the river Bosna are the culture-historical elements.

.

– spomeničke cjeline.građevinsko-arhitektonski objekti. te građevinske i fortifikacijske cjeline i drugi nepoktretni objekti i dijelovi objekata i cjelina trajno vezanih za određenu sredinu. Smatra se da oštećenje ili nestanak svakog dobra kulturnog naslijeđa predstavlja osiromašenje kulturnih dobara svih naroda svijeta.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja KULTURNO NASLIJEĐE. Nepokretni kulturni spomenici su ona mjesta koja su dio kulturnog okoliša koja imaju estetski. nepokretno i krajolici koji nas okružuju. kao svjedočanstvo daleke i nedavne prošlosti i naše zajedničko dobro. historijski. arheološki i historijski lokaliteti. naučni ili duhovni značaj. 1 2 Kantonalna Javna ustanova “Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa“ Bihać Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona/županije. za koju se smatra da ima estetski. (ICOM) Kulturno naslijeđe pokretno. historijski ili društveni značaj ili drugu posebnu vrijednost za buduće generacije kao i za sadašnju zajednicu: . cijela naselja ili njihovi dijelovi i nekropole i druge grupe građevina kada čine jedinstvenu cjelinu. NEODVOJIV DIO RAZVOJA TURIZMA U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU Mirzet Mujadžić Anto Marjanović2 Sažetak Kulturno naslijeđe predstavlja svaki koncept ili stvar. Spomenici kulturnog naslijeđa su dobra od opšteg interesa. budući da svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi. predstavlja osnovu kulturnog ambijenta u kojem živimo i razumijemo naš kontinuitet. nalazišta. Bihać 41 . bilo prirodnu bilo umjetnu. koja uživaju posebnu zaštitu i na način propisan zakonima i međunarodnim konvencijama čiji je potpisnik BiH.

koje su dovoljno jedinstvene da čine topografski definisane cjeline. nazivi mjesta.predmeti koji su djela etnografske umjetnosti ili etnografija. Svi predmeti koji su uvršteni u inventar muzeja. naučnih ili tehnoloških razloga.. koja su od izuzetnog historijskog. ulica. arheološkog. naučnom. socijalnog ili stručnog značaja. Pokretno kulturno naslijeđe čine predmeti koji su od važnosti iz etnoloških. . socijalnog ili stručnog značaja. umjetničkih.knjige. naučnog.vojni predmeti. biblioteka. historijskih. koji često nosi u sebi složene i tajenstvene drame i historije. socijalnom i stručnom značaju. . arheološkog. .predmeti dekorativne umjetnosti.drugi predmeti određeni propisima. odnosno područja koja su djelimično izgrađena i dovoljno karakteristična i homogena da se mogu topografski definisati. arheološkom.predmeti likovne umjetnosti. . urbanizma i arhitekture. književnih. arheoloških. kojim se želi vratiti dio izgubljenog historijskog identiteta sredini koja je srasla sa dobrima kulturnog naslijeđa.spomen obilježja. Lokalitete: zajednička djela čovjeka i prirode. Njihove sudbine su tako isprepletene da se odvojeno ne daju zamisliti i ne mogu kazati. jer kao predmeti spadaju u jednu ili više slijedećih kategorija: . . Kako je obnova dobara kulturnog naslijeđa složen proces. imperativ svih 41 . a cjelovitost prostorima i ambijentima koji su razoreni. trgova i drugi nazivi i obilježja koja služe očuvanju uspomena na značajne događaje i ličnosti. arhiva i drugih institucija dio su pokretnog kulturnog naslijeđa. umjetničkog. umjetničkom. . grafički ili televizijski materijal ili zvučni zapisi. zapisi. Zbog toga je započet proces njihove obnove utemeljen na naučnim principima zaštite poštujući svjetske konvencije i povelje o zaštiti kulturnih dobara sa istim pristupom svim historijskim slojevima i njihovim jednakim valoriziranjem počevši od Stare Ostrovice u Kulen Vakufu. pojedinačni objekti ili grupe iz oblasti likovnih i drugih umjetnosti. Evropska konvencija o zaštiti arhitektonskog naslijeđa odnosi se na sljedeća trajna dobra: Spomenike: sve građevine i strukture od izrazitog historijskog. umjetničkog.predmeti iskopani iz zemlje ili izvađeni iz vode. Grupe građevina: homogene grupe gradskih ili seoskih građevina izuzetne po svom istorijskom.predmeti od naučnog ili tehnološkog značaja. naučnog. dokumenta ili fotografije. . uključujući instalacije i opremu. Raznolikost opštehistorijskog procesa na području Unsko-sanskog kantona ukazuje na neiscrpnost i bogatstvo slojeva proteklog života. Zbog toga između života ljudi ovoga kraja i dobara kulturnog naslijeđa postoji prisna vjekovna veza.

kamenu. pjesama i igara predstavljaju ukupnost kulturnog naslijeđa Krajine. Kulturno naslijeđe zaštićenog područja predstavlja materijalizovani izraz kulturnog. Od prvog dana ljudskog prisustva na prostoru USK-a do danas ostali su tragovi nataloženi. umjetničkih doživljaja stvarnosti. i na taj način uspostavili relacije koje su vladale ovim prostorom. gdje smo mi bili svoji na svom. česme i šadrvane. 40 stambenih zgrada. 6 zgrada koje su vezane za događaje iz NOB-a itd. priča. 500 arheoloških lokaliteta (od toga 200 predhistorijskih. gdje nova gradnja uvažava principe prostornih. Evidencije pominju oko 30 crkava i manastira. dodatno ojačani i pretvoreni u znatno jače tvrđave. 41 . Ovo naslijeđe nastalo je u kulturama čije su granice uglavnom zahvatale veća područja od onog omeđenog današnjim granicama USK-a. 7 starih prosvjetnih zgrada. keramici. nerijetko isprepleteni. oko 70 starih džamija i tekija.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja naših intervencija upravo mora biti očuvanje kontinuiteta prostornih odnosa restitucijom objekata koji su tu postojali. 76 memorijalnih spomenika (srednjovjekovnih nekropola. stilskih i drugih odnosa čuvajući najvrijednije objekte za restituciju primjenom odgovarjuće metodologije. a gotovo svi prošireni. Samo tako bi se osujetila namjera onih koji su zaboravili i uništavali dobra kulturnog naslijeđa.Unu i Sanu. a 11 gradova planski je napušteno i porušeno od strane habsburške vlasti u drugoj polovini XVI stoljeća. odnosa prema mističnom i transcendentalnom. 12 gradova u svojoj blizini ima gradinske lokalitete. ali i neke kulture predhistorije) da granice tih širih kulturnih. etničkih ili političkih entiteta upravo prolaze onom prostornom razdjelnicom koja danas dijeli dva porječja . 200 srednjovjekovnih – rimskih. mnogi gradovi u osmanskom periodu su obnovljeni. Svi ti tragovi. staklu. kao i oni prenošeni predanjem u vidu vjerovanja. kulturnih koncepata. Na području Unsko-sanskog kantona evidentirano je oko 500 nepokretnih i 35 pokretnih dobara kulturnog naslijeđa. 100 antičkih. materijalizovani u metalu. ali i tehnološkog napretka i osvajanja novih znanja. 16 utilitarnih. mezarja i turbeta). koji svjedoče o neprekidnoj smjeni različitih etnosa. na području budućeg nacionalnog parka Una registrovano je 49 arheoloških lokaliteta). materijala i postupaka. 16 mostova (dokumentovan jedan rimski most u Starom Majdanu). podignuto je i nekoliko potpuno novih gradova. cjeloviti ili u fragmentima. 12 privrednih objekata. blizu 50 starih gradova. kao specifičan dio opšteg civilizacijskog razvoja čovječanstva. (s tim da za 38 gradova postoje tragovi koji su vidljivi na terenu). Bilo je slučajeva (dio srednjeg vijeka i osmanskog perioda. (mi smo dosad evidentirali osam (8) džamija s drvenom munarom. historijskog i društvenog razvoja različitih ljudskih zajednica i društva u cjelini na ovom prostoru.

što je i jedan od strateških pravaca Unsko-sanskog kantona. godine ažurirana samo u rijetkim slučajevima. Nažalost. njene umjetničke i historijske poruke prezentuju specifične vrijednosti tradicija i uspomena. dnevnog ili noćnog života određene destinacije. Taj koncept je osnov za razvoj turizma na USK-u kao kulturnog čina tj. Prema definiciji koju daje ICOMOS/UNESCO. od pokretne i nepokretne. mnoga od ovih svjedočanstava su u stanju akutne ugroženosti. kulturne predjele-krajolike. odražava kulturu i način života. Ona je nezamjenjiv dio materijalne i duhovne kulture svakog naroda i određuje izgled gradova. kulturno naslijeđe ovog prostora smatra se neistraženim i sa djelimičnom dokumentacijom koja je od 1950. upravljanje i planiranje historijskim područjem i krajolikom. tačnije.I pored toga. kao i arhitektonsko naslijeđe u cilju obezbjeđenja instrumentarija za zaštitu. 420 . turizma sa kulturnom motivacijom na ovom području. ali i cjelokupni kulturni život neke zemlje. sela i krajolika. višegodišnje zapuštenosti. kulturni turizam obuhvata pokretnu. veliki broj spomenika kulturnog naslijeđa znamo samo po opisu i historijske literature. pa smo svjesni da je njegovo očuvanje važno za dobrobit i prosperitet sadašnjih i budućih generacija. duhovne. a koji predstavljaju osnovni uslov za privredne djelatnosti regionalni razvoj. osiguranje tržišta nekretnina i otvaranja novih radnih mjesta. Naslijeđe nas. usljed viševjekovnih ratnih razaranja. predstavlja i postprijemnu obavezu članica Evropske Unije. stoga je održivi razvoj u zaštićenom prostoru nezamisliv bez uključivanja dobara kulturnog naslijeđa u sve planove razvoja kulture i turizma. kao značajan potencijal za korištenje ovih resursa u procesu prostornog planiranja. Ona doprinosi pojačavanju svijesti o kulturnom identitetu pojedinca i zajednice. i tehnološke baštine do savremene i tradicijske kulture. Postojanje dobara prirodnog i kulturnog značaja tj. a omogućavaju nam da čovjekov život i djelovanje sagledamo u širim vremenskim dimenzijama. pokretno i nematerijalno naslijeđe. identifikacija i valorizacija posebnosti dobara prirodnog i kulturnog naslijeđa na Unsko-sanskom kantonu. Uključivanje dobara prirodnog i kulturnog naslijeđa u programe zaštićenog područja. razvoj kulturnog turizma. Posebnosti kulturnog naslijeđa kao temelj za razvoj USK-a predstavlja i graditeljsko naslijeđe sa naglaskom na stare gradove koji čine jedinstvenu koncentraciju ratnih objekata kao posebnost u evropskim okvirima. obogaćuje u različitim aspektima života. Graditeljsko naslijeđe ima neprocjenjivu vrijednost u našoj savremenoj civilizaciji. nepokretnu i duhovnu baštinu. sportskog. također.

or social meaning. streets. which signer Bosnia and Herzegovina is also. whole communities or parts of it. GROUPS OF BUILDINGS: homogeny groups of urban or suburban buildings which are exceptional by its historical. necropolises and other categories of buildings (monumental-criterions. buildings and fortification complexes. street titles.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Pojam kulturnog turizma sjedinjuje u sebi pojmove kulture i turizma.every nation gives its contribution to the world trough culture. monumental complexes. scientific. pa su prema tome često i preduslov turističkog odabira. since as it is well known. including installations and equipment. Naime. historical. jasno je da kultura i kulturna baština pridonose atraktivnosti određene turističke destinacije. Summary Cultural heritage represents every concept or the object of artistic. Immobile cultural monument is a part of the cultural landscapes which has esthetic. architecture. scientific or spiritual meaning. Every damage or disappearance of any well of cultural heritage is considered as a pauperization of the cultural wells of every nation. findings. partial objects or groups from different art movements. Monuments of the cultural heritage are wells of common interest. mobile. na prvi se pogled čini da su vrlo blisko vezani i da se vrlo dobro upotpunjuju. artistic. immobile and landscapes as a testimony of the far and earlier past represents a base of the cultural ambience in which we live and understand our community. archeological. Cultural heritage. Ako se ta dva pojma pokušaju zamisliti u nekom kontekstu. archeological and historical locations. European convention on protection of architectural heritage relates to followed permanent wells: MONUMENTS: every building and structure of distinct historical. social or professional importance. 421 . scientific. or some other special value for future generations and for the today’s communities: objects of architectonic and engineering meaning. squares and other terms and marks. which serve to maintenance of a memory on some important happening or a person). which are under special protection that is determined with laws and international conventions. and other immobile objects and parts of the objects and complexes which are permanently linked to certain areas. historical. urbanism. archeological.

or some other institution. a strong connection exists for centuries between people of this area and the wells of cultural heritage on this region. Considering the fact. which is a part of museum collection. artistic. Because of that. That is the reason for the initiation of the process. historical. and which are rare or unique enough to be parts of topographically defined complexes. they are defined by one or several of these categorizations:  Items excavated from the ground or water  Items. with the same approach to all historical layers and its equal valorization. which very often had complicated and mystified history. that is hard to tell them separately. that the revitalization of historical wells is complicated process of bringing back the parts of lost historical identity to the areas which are grown together with wells of cultural heritage. or areas which are build by part and characteristic enough to be topographically defined. social and professional importance. starting with Stara Ostrovica in Kulen Vakuf. as objects. LOCATIONS: joint activity of human and nature. is a part of mobile cultural heritage. which is based on scientific principals of protection. which has ethnological. Their stories are so mixed. photography’s. the imperative of all must be remaining the continuity of spatial relations by restoring the objects which have existed on those places before. That is because. archeological. respecting the international conventions and charters on protecting of a cultural heritage. 422 . documents. technological and literary importance. archeological. graphical or TV-material or audio-recordings  Other items determined by regulations Every item. scientific. Diversity of historical process on the ground of Una-Sana canton indicates infinite and rich stratification of the past life. and have remarkable historical.social and professional importance. scientific. which are parts of ethnological collection  Military items  Items of decorative art  Items of visual arts  Items of scientific or technological importance  Books. and bringing back the wholeness to the areas and ambience which are destroyed. library-collection or some archive inventory. MOBILE CULTURAL HERITAGE: is made of items.

cultural concepts. Unfortunately. the traces remained. and squalor. stone. nearly 50 old towns (38 of them has visible traces) 12 cities in its closeness has fortifications. so that we may be aware that it remains important for common good and prosperity of today’s and future generations. and 11 towns has been strategically deserted and destroyed by the hand of Habsburg authority in the second half of XVI century. ceramic. many of these testimonies are in the state of acute danger. actuated in rare cases. as a specific part of general civil development of humanity. On the grounds of Una-Sana canton has been listed around 500 immobile and 35 mobile wells of cultural heritage. It contribute to reinforcements of awareness for cultural identity of the individuals and communities. whole or partial. That concept is a basic for development of tourism in Una. glass. understanding of surreal and mystic. which testify continuous shift of different ethnos.-Sana canton as tourism with cultural motivation. but also technological improvement. which boundaries wore even bigger from those we have today. villages and landscapes. Built heritage has priceless value in our contemporary civilization. 423 . the intention of those who destroyed would be stopped. progress and new knowledge and understanding of materials. Even though this list is pretty wide. Every trace which is materialized in metal. beliefs and games represent the actual cultural heritage of Krajina. From the first day of the human existence on the area of Una-Sana canton until today. Heritage enriches us in different aspects of life. This heritage has come into existence in culture. by war activities during centuries. historical and social development of different human communities and society in total on this area. many of them were to be renewed into stronger fortifications in Ottomans empire. and actions. artistic impression of the reality. and it allows us to look at life and human actions in wider time dimension. Specificity of natural heritage. as a foundation for development of Una-Sana canton represents built heritage with the accent on old cities which made unique concentration of war objects as a feature in frames of Europe. The cultural heritage of protected area represents materialized expression of cultural. it considers that the cultural heritage on this area is not enough explored and has partial documentation which has been since 1950. even those which are inherited trough stories.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja By doing so. It is displaceable part of material and spiritual culture of every nation and it determents the shapes of cities.

In the definition given by ICOMOS/UNESCO. so they are very often postulated for tourism. cultural tourism contains mobile. 424 . but also the whole cultural life of some country. It is very clear that the culture and the cultural heritage contribute to activity of tourism. The term cultural heritage frames all terms of culture and tourism. immobile and spiritual heritage.

što dalje dovodi do propadanja i obezvrijeđivanja ovakvih lokaliteta. Ovo i te kako mora poslužiti kao poziv svim menadžerima zaštičenih područja da što prije počnu razmišljati u ovom smijeru. svijet flore i faune našeg planeta je. iz dana u dan.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ODRŽIVIM TURIZMOM U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA Amela Čengić Vedran Grebo Sažetak Prirodni svijet.com 425 . Međutim. Mnoge biljne i životinjske vrste su pred izumiranjem. parkovi i rezervati. ali i obezbijediti finansijska sredstva za dalju zaštitu i održivi razvoj. uz pravodobno planiranje i pravi razvoj. može postati najefikasnije oružje za zaštitu zaštičenih područja. a s druge strane može i te kako uticati na povečanje blagostanja lokalnog stanovništva i šire zajednice. u sve gorem položaju. Zaštičena područja. i da krenu sa razvijanjem takve turističke ponude koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe budučih gostiju. te zaštititi prirodni biodiverzitet od daljeg izumiranja. daleko od buke i stresa. mail: cenitor@gmail. prirodna netaknuta područja su pod udarom globalizacije i galopirajuće urbanizacije. Trendovi na strani turističke potražnje nesumnjivo pokazuju da će u budućnosti biti sve veći broj ekološki osvještenih turista. postala su jedina mjesta gdje je još uvijek moguće očuvati prirodnu ravnotežu i sklad. Sarajevo. Turizam. koji će htjeti da putuju bez narušavanja prirodnog okoliša i koji će umjesto na punim plažama i ljetnim odmaralištima radije provesti svoj odmor u divljini. Neke od 1 Centar za Istraživanje i Razvoj Održivog Turizma – CIROT. upravljanje ovakvim područjima je veoma često ekonomski neisplativo i predstavlja dodatni teret za institucije javnog sektora zadužene za njihovo upravljanje.

kako svojim ponašanjem prema okolini. Svjetski turizam i štetni uticaji masovnog turizma U današnje vrijeme kad svjetski turizam bilježi impozantne rezultate.. Međutim. tako se i ponuda na tržišu mijenja. Ključne riječi: turizam u zaštičenim područjima. str. I samo svjesni činjenice da je turizam danas jedna od pokretača „pozitivne“ svijesti.6%. očekivanja ovog kaotičnog rasta potrebe za odmorom ali onim aktivnim. Potrebe su svakim danom sve zahtjevnije i mnogi očekuju puno od okruženja u kojem se nalazi određena atrakcija. a sve više organizacija u fokus svog djelovanja stavlja upravo razvijanje i promociju ideje o održivom turizmu kao odgovoru na sve štetniji masovni turizam. tako se i ponuda na tržišu mijenja. sve su češća istraživanja i radovi na temu štetnog uticaja masovnog turizma na okoliš i prirodnu sredinu. strategije Uvod Turizam danas nudi nove načine povečanja spoznaje šire populacije o okolišu kao nezamjenjivom blagu.godišnji rast ukupne potrošnje u turizmu je 4. tako i nesvjesnim stavovima o turizmu kao pokretaču razvoja. što u broju turista kojih je svake godine više 2 Fact Sheet: Global Ecotourism. Ovaj rad bi mogao poslužiti kao svojevrstan vodič za sve menadžere kako da najbolje planiraju i upravljaju turizmom u zaštičenim područjima za čije su normalno funkcionisanje zaduženi. kako svojim ponašanjem prema okolini. što u prihodima . ali i sami znamo da za sve što imamo ili čak i nemamo sami smo zaslužni. g.gdje je naglasak na onom aktivnom. Kako se okruženje svakim danom mijenja. održivi turizam. je dosegla do cifre od 3500 milijardi US$2. u današnje vrijeme. Kako se okruženje svakim danom mijenja. 2007. ali i sami znamo da sve što imamo ili čak i nemamo sami smo zaslužni. Potrebe su svakim danom sve zahtjevnije i mnogi očekuju puno od okruženja u kojem se nalazi određena atrakcija.1 426 . očekivanja ovog kaotičnog rasta potrebe za aktivnim odmorom. tako i nesvjesnim stavovima o turizmu kao pokretaču razvoja. koji nudi nove načine povečanja spoznaje o okolišu kao nezamjenjivom blagu. a u 2006. .strategija za razvoj navedenene u radu omogućavaju kvalitetnije upravljanje zaštićenim područjima. eko turuzam.

situacija je drugačija u praksi. I sami nismo svjesni kada je određeni trend prestao biti “in“ te kada ga je zamjenio neki novi. principe i politike. broj turista je premašio brojku od 800 miliona 3. seoski turizam itd. 3 4 5 www. Svakim danom sve više je ljudi koji se vode jednom te istom vodiljom. posljednjih deceniju dvije došlo je do pojave nove vrste turizma kao odgovora na masovni turizam. često sa nepredviđenim posljedicama. Takva situacija je i u turizmu. dok se o trendovima pažljivo raspravlja i isti se predstavljaju nezavisni jedni od drugih.5% u odnosu na prošlu . Veliki brod za krstarenje na Karibima godišnje proizvede preko 70000 tona otpada. ukoliko žele da pravovremeno odgovore na promjene na tržištu. U teoriji možemo pronaći različite nazive za ovu novu vrstu turizma kao sto su odgovorni turizam (responsible tourism). Zato.13 42 . a neki su se zadržali samo na lokalnom nivou.Guidelines for Planning and Management”. koji prije svega ima za zadaću zaštitu okoliša i unaprijeđenje života lokalnog stanovništva.tourismconcern. Povećanje interesa u održivom i eko turizmu ogleda se u povečanju društvene svijesti o kvaliteti zaštićenih područja i efekata od turizma. Mnogi predstavljaju zavjeru moči i snage. a to je: „Priroda je trend! Bila. Upravo zbog ovakvih sve češćih primjera negativnih efekata turizma na prostor i okoliš. održivi turizam (sustainable tourism). sada je ali i ostat će trend!“5 Određeni trendovi nadopunjuju jedni druge. 2.org. eko turizam.u 2005. str.org www. prosječan teren za golf sa 18 rupa godišnje potroši količine vode dovoljne za podmirenje potreba 100 prosječnih farmera u Maleziji4.uk “Sustainable Tourism in Protected Areas . Novi trendovi na strani turističke potražnje U svijetu u kojem živimo svakim danom susrećemo se sa određenim trendovima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja za 5. ali kompenzacija vuče vrijednost i stavove. i na kraju se sve svodi na napore za očuvanje okoliša i unaprijeđenje života lokalnog stanovništva. koji u mnogim slučajevima imaju vrlo slične definicije. Praćenje trendova na strani potražnje ne predstavlja samo pametan poslovni potez već obavezu za menadžere parkova. Neki su se proširili na globalnom nivou. g. Interakcija trendova može se očekivati na različite načine.wttc. sve više istraživanja različitih organizacija bavi se upravo problematikom štetnih uticaja masovnog turizma na prirodni okoliš u mnogim turističkim destinacijama.

pomaže generirati povečanje ličnog vezivanja u zaštitu određenog područja – nešto što menadžeri zaštićenih područja moraju potaknuti i promovirati ali i držati se toga. vrijeme predviđeno za odmor čini se sve krače.). koje uključuju aktivnosti samog putnika kroz koje on povečava svoje lične dojmove o putovanju i iskustvu koje ima u životu zahvaljujući upravo bavljenju tim aktivnostima. Uz sve ovo. nazovimo ih „obični“ turisti. i generalno potražnja za svim aktivnostima u vanjskom svijetu kroz koje se može nešto naučiti.1 Povećanje nivoa edukacije i potrebe za putovanjima Prosječan nivo osnovnog edukativnog dostigniča raste iz dana u dan. prisustvovanje raznim festivalima. turističke informativne centre i obrazovane vodiče. Sve ovo povečava očekivanja kvalitete pruženim usluga u zaštičenim područjima. moraju biti više obrazovana nego ostali. 2. Kao rezultat toga. vodiče i sl. Javlja se i sve veća potražnja za putovanjima na kojima su turisti u mogučnosti da se obučavaju/uče kroz neka specijalna turistička putovanja (npr. zbog svih karakteristika koja ista imaju.2. te da li se treba provoditi slijedeći neki trend koji vlada u datom trenutku ili ga prilagoditi vlastitim potrebama i željama. Često mladi ljudi moraju raditi kao bi sebi omogućili školovanje ili pak povećali svoju kupovnu moć. a obaveze koje ih čekaju nakon radnog vremena onemogučavaju im potreban odmor. i sve ovo vodi do promjena u režimu rekreacije ali i turizma. kao što je život u prirodi. sve prisutniji trend u svijetu predstavlja zahtjev za aktivnostima.2 Promjene u podjeli vremena predviđenog za odmor Svakim danom dolazimo u pitanje da li vrijeme predviđeno za odmor ima svoju vrijednost i korisnost. a posebno u manje razvijenim zemljama. Dok za neke. 42 . turisti koji preferiraju posjete u područja zaštićene prirode. Za mnoge ljude. I upravo zato. za muškarce i žene. radne obaveze oduzimaju sve više slobodnog vremena. vrijeme za odmor trebalo bi da se povećava u odnosu na radni tjedan. tako da se sve više širi opseg ljudi koji imaju sve manje i manje vremena za odmor. Pismenost se na globalnom nivou povečava. Veći nivo obrazovanja čvrsto je povezan sa potrebom za aktivnostima rekreacije na otvorenom. i povečava pritisak na politički nivo koji odlučuje o tome da li određeno područje zaista može da se vodi kao kulturno i prirodno nacionalno blago. takođe.edukativne grupe). vođenju računa o kulturi i prirodi kroz razne seminare. Razvoj ovog vida turizma zahtjeva posebne materijale (brošure. Prirodni i kulturni resursi koje nalazimo u zaštićenim područjima čine ta područja pogodnim za razvoj turizma.

npr. godini 10. str.9% stanovništva je bilo starije od 60 godina. pa se tako predviđa da će do 2050. posebno u razvijenim zemljama Napredak u svijetu medicine i svakodnevne inovacije u sferi očuvanja čovjekovog zdravlja prouzrokuju da ljudi žive duže. Ovako kreirani paket aranžmani.0% stanovništva bilo starije od 60 godina. poznat je po povećanoj ekološkoj svijesti i brizi za okolinu. a do 2100.tih taj procenat je narastao na 8. dovode u pitanje kvalitet usluge o kojem se mora voditi više računa.1%. po izvještaju Centra za Strateške i Internacionalne Studije do polovine ovog stoljeća u mnogim zemljama prosječna starost stanovnika će iznositi preko 50 godina. za što su naravno i spremni platiti više. flyfishig i slično. Španija. dok je u 2000.1%.3 Sve starija populacija. procenat starijeg stanovništva narasti i do 22. Upravo iz gore navedenih razloga.1%. kulturno-istorijskom naslijeđu. ali i sve veči izbor dodatnih aktivnosti. ali će sve više rasti popularnost “mekših” vidova rekreacije kao što su šetnje po prirodi (hiking). uz vođenje računa o blizini doma. Po prognozama UN-a ovaj trend će i u narednim desetljećima nastaviti sa rastom. Segment starijih turista je poznat po većoj osjetljivosti na kvalitet smještaja i usluga uopšte. 2. Takođe će opadati potražnja za kampovanjima dok će porasti potražnja za luksuznijim i komfornijim smještajem. Starije turiste na putovanje pokreće želja za učenjem i upoznavanjem novog.Guidelines for Planning and Management”. Italija i Japan. načinu života i običajima koji tu vladaju itd.14 42 . o specifičnom biodiverzitetu. 1950.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Važnost kreiranja organizovanih posjeta zaštićenim područjima ogleda se kroz „vremensko“ prilagođavanje istih kračem boravku posjetitelja. kraće zadržavanje posjetitelja omogučava korištenje slobodnog vremena u više posjeta. Interesovanje za adrenalinom i ekstremnim sportovima na odmoru će opadati sa godinama. Zbog karakteristika ovog segmenta sve veći značaj u ponudi zaštićenih parkova će imati muzeji i centri za posjetioce unutar parkova koji će omogućiti posjetiocima da nauče nešto novo o području koje su posjetili. U proteklom stoljeću statistika je zabilježila značajan trend rasta procenta stanovništva starijeg od 60 godina. 6 Sustainable Tourism in Protected Areas . proučavanje prirode i posmatranje divljeg svijeta. pogotovo u razvijenim zemljama kao što su Njemačka. stoljeća 6.6 Ovakve promjene će imati itekako veliki uticaj na planiranje i upravljanje turizmom u zaštićenim područjima. Početkom 20. će iznositi čak 28.

što se često prepušta privatnom (hoteli. Razne web stranice. Na ovaj način dolazi do velikog protoka informacija koje menadžeri parkova jednostavno ne mogu da kontrolišu. Razvoj interenta pruža nove mogućnosti za zaštićena područja i parkove u smislu udruživanja sa drugim parkovima i turističkim atrakcijama u neposrednoj blizini.. možda čak i bolje nego sami zaposlenici parka. Sve ovo treba da služi kao poziv menadžmentu parkova da veliku pažnju posvete istraživanju na internetu i dodatnom edukacijama i obukama svojih zaposlenih da bi na što bolji način zadovoljili želje i potrebe sve zahtjevnijih posjetilaca. odmarališta. Ovakvi.. što će svakako uz minimalne troškove povećati izglede za daljim razvojem i zaštiti tih područja. pa tako i u turizmu. “zeleni” potrošači su sve više 7 Sustainable Tourism in Protected Areas . Pristup informacijama svih vrsta je veći nego ikad i sve manje zavisi od ponuđača usluga i njihovih marketinških aktivnosti. str.4 Napredak u informacionim i komunikacionim tehnologijama Veliki napredak u komunikacionim tehnologijama u zadnjih par desetljeća. i gdje se obično zapostavlja borba za očuvanje okoliša a potencira se što veća posjećenost koja u mnogim slučajevima pravi više štete nego koristi. pogotovo razvoj interneta prouzrokovao je velike promjene u poslovanju mnogih preduzeća i industrijskih grana. i zajedničkom nastupu na tržištu. zbog ograničenih finansijskih resursa mnogi parkovi nemaju mogućnosti da kreiraju i održavaju svoje web stranice. 7 Ovakav razvoj tehnologija može imati i svoje negativne aspekte. Na ovaj način također se često u prvi plan stavljaju stvari koje nisu u fokusu djelovanja organa upravljanja.16 430 .2. Na ovaj način sve manje uticaja na stavove i percepcije turista imaju plaćeni oglasi i reklame a sve više usmena komunikacija “od usta do usta” između samih turista. tako da često može doći do kontradiktornosti različitih izvora podataka. gdje oni između sebe razgovaraju i izmjenjuju iskustva i informacije o mjestima koje su posjetili. forumi i blogovi okupljaju turiste specifičnih profila na jednom mjestu. Naime. što opet loše utiče na zadovoljstvo posjetilaca i na sam imidž parka. turističke agencije.5 Rastuća ekološka svijest i briga o ugroženim područjima Širom našeg planeta. 2. sve više ljudi izražava svoje nezadovoljstvo i zabrinutost u vezi sa problemima ugrožavanja okoliša. Nisu rijetke situacije da posjetioci dolaze u zaštičeno područje izuzetno dobro informisani. što te zaposlenike može dovesti u itekako nezavidan položaj.) ili nevladinom sektoru.Guidelines for Planning and Management”. restorani.

Znajući ove trendove. Menadžeri zaštićenih područja i privatni sektor moraju da obezbjede kvalitetni servis za posjetitelje. programu kako dostići veću kvalitetu usluga ali i monitoring i implementaciju programa u zaštićenom području. i jednakosti među spolovima. da napominje da je svaki posjetilac i novac koji potroši novi korak ka dugoročnom i održivom razvoju tog područja. postoji veliko povečanje slobodnog vremena (vremena za odmor) u situacijama kada ljudi idu u prijevremenu penziju. 3. Rezultat povećane ekološke svijesti je sve veće interesovanje za eko turizam i održivi turizam. Na prvi pogled. bogate i moćne ljude tog vremena. Ovi profinjeni potrošaći prepoznaju kvalitetu usluga ali su i spremni za kvalitetnu uslugu platiti više. Kako bilo. penzionisana populacija svakako su sposobna za putovanja ali duža. Ali. u toku cijele godine. Zaštićena područja i održivi turizam Potreba ljudi da zaštite prirodna područja za određene namjene seže daleko u prošlost. menadžment parkova treba da u prvi plan komunikacije sa posjetiocima stavlja upravo nastojanja i borbu za zaštitu prirode. sve sa fokusom na kvalitetu. 2.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja svjesni štetnih efekata koje turizam ima na prostor i sve više su zainteresovani za takva putovanja koja će imati minimalne štetne uticaje na prirodni okoliš. neki turisti mogu očekivati korist ako vrijeme za odmor provedu u mjestima gdje je stanje u području ekonomije iznad prosjeka. Očekuju od vodiča da dobro poznaju područje i da su dobri sagovornici. Povečanje ekoturizma znači veču potrebu za posebnim vidovima rekreacije i smještajnih kapaciteta.6 Važnost kvalitete usluga Turisti sve više zahtjevaju veći ali prvenstveno i kvalitetniji izbor aktivnosti vezanih za rekreaciju te kvalitetne usluge koje ih upotpunjuju. Oni koji dobijaju kvalitetne usluge kroz radni tjedan očekuju i da na svom odmoru kvalitet usluga bude na zavidnom nivou. sa većim dohodkom. 431 . Neki istoričari tvrde da su se u Indiji posebna područja stavljala pod zaštitu radi očuvanja prirodnih bogatstava još prije nekih dvije hiljade godina. Žele da njihovi domaćini njima priušte osječaj dobrodošlice i ugodnosti. U Evropi su prije oko hiljadu godina mnoge šume bile stavljane pod zaštitu kao lovna područja za aristokratiju. suprotno tome. Starija. iskustvo upravo tih zemalja predlaže da se u stvari neki značajni gubici u vremenu za odmor mogu desiti u toku „radnog vremena“ u životu. što je opet trend koji najviše odgovara zaštićenim područjima i parkovima prirode. Izazovi za menadžere uključuju osiguranje ciljeva o kvaliteti usluga.

planiranje nas pomjera od sadašnjosti prema budućnosti. Jedan od načina na koji se ovo može uraditi jeste da se razviju objekti i usluge koji će se koristiti za turizam a koje se mogu koristiti i za život lokalnog stanovništva. nešto kao seoska domačinstva. postale nezaobilazne destinacije za milione turista koji za vrijeme svog godišnjeg odmora žele provoditi vrijeme u netaknutoj prirodi. sa većim ili manjim intezitetom. a malo zatim isti epitet ponijeli su i Veliki kanjon i planina Rainier. što je do 2002. po definiciji. Ovakav vid razumjevanja povečava mogućnosti lakšeg ulaska na tržište. posebno u 60-im usljed razvoja ekologije kao nauke. efikasnije i efektivnije razvojne akcije. dok su kanađani 1885. pa je tako 1872. Sve u svemu. Planiranje razvoja turizma u zaštićenim područjima kroz održivi turizam Planiranje je proces koji uključuje odabir željenog budućeg stanja izabranog od prihvatljivih alternative i implementacija strategija ali i akcija koje će pokušati dostići određeno stanje u zaštićenim područjima.Međutim. zaštićena područja mogu biti ali i jesu pokretači održivog turizma. sredinom 19. te osiguranje da strategije i akcije mogu biti prilagođene stanju u kojem se nalazi određeno zaštićeno podrućje ali i da te iste akcije i strategije vode do promjena bitnih za razvoj. Razvoj turizma morao bi biti planiran na način da se zaštite sva dobra koja se nalaze na prostoru zaštićenog područja koja je lokalno stanovništvo održavalo ali i da se osposobe ona koja trebaju pomoć da bi bila u mogućnosti primiti posjetitelje. prostor današnjeg Blue Mountain Nacionalnog parka. područje danas poznato kao Banff National Park. odlučili da zaštite prostor oko vrelih izvora u Bow Valey. političke i ekonomske trendove. U Australiji su se prva područja stavila pod zaštitu 1866. u podnožju Stjenovitih planina. Yellowstone na zapadu Amerike postao prvi nacionalni park. što ukupno zauzima oko 10% ukupne kopnene površine na našem planetu. Samo planiranje razvoja zaštićenog područja malo je zamršeno. vijeka dolazi do popularizacije i sve primjećenijeg trenda stavljanja posebnih područja pod sistem zaštite. Tako gledajući. iz razloga što stručnjaci koji planiraju razvoj ali i oni koji su zaduženi za turizam razumiju socijalne. 432 . Ove lokacije su.. dolazi do prave eksplozije u zaštiti posebnih područja. dovelo do brojke od 44000 lokacija koje su proglašene zaštićenim područjima. kao vodilje za planiranje razvoja. 4. vjeku. U 20.

često se razvoj odvijao individualno bez planiranja i usklađivanja ciljeva i strukture široj lokalnoj zajednici. Posjetitelji zaštićenih područja očekuju prilikom posjete da će tu pronaći razne objekte. U ne dalekoj prošlosti. 4. razvojni i turistički stručnjaci moraju da vode računa kojim tempom se dinamika mijenja. menadžeri zaduženi za planiranje zaštićenih područja bili su dovedeni u situacije da ad hoc planiraju. važno je da politika i planovi budu integrirani sa istim na drugim nivoima planiranja. ali ne moraju    433 . tipično nazvan master plan. koji je pak slijedio razvojni master plan određenog grada. Ali ono što je najbitnije. Ovo je neophodno za održivost ekonomije i koristi za poboljšanje kvalitete života zahvaljujući razvoju turizma. ali u večini slučajeva može i hoće uticati na njihove planove i težnje. kao što su plan o životinjskom svijetu. zajednice i sl. Kako je sama izrada potencijalnog plana kompleksna. jedan veliki plan.1 Kako planirati turizam u zaštićenim područjima? Planiranje razvoja turizma u zaštićenim područjima traži od menadžera da vode računa da planovi budu usklađeni sa drugim planovima o razvoju turizma. Svaki park ili zaštićeno područje mora planirati ali i opisati kako će turizam i povezani razvoj određenog područja biti vođen. da njihova veza bude jasna. često ne kako smo i očekivali. Menadžeri uposleni na zaštićenom području moraju voditi računa o zaštiti vrijednosti zbog koji je određeno područje i postalo zaštićeno u odnosu na ostale stvari. razvio se kao početak u planiranju održivog turizma. U nastavku ćemo navesti nekoliko preporuka koje mogu biti korištene u planiranju razvoja turizma na zaštićenim područjima:  Prirodno i kulturno okruženje zajedno sa zaštićenim područjem mora tvoriti jednu cjelinu koja bi bila baza za koristi i vrijednosti a koja bi uticala na razvoj istog. Zaštićeno područje u turizmu ovisi od održivosti visoke kvalitete okruženja i kulturnih običaja i znamenitosti u okruženju istog.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Kako je svijet sve dinamičniji nego statičniji. programe i mogućnost rekreacije i učenja. je da se mora prilikom izrade plana paziti na zakone i šta oni preporučuju. plan za sprečavanje požara i plan za očuvanje vegetacije. Kako je ograničenje ovakvog pristupa planiranju postalo očigledno. ali i da sve aktivnosti menadžmenta na drugim planovima budu koordinirani jedni sa drugima.

svi zahtjevi i očekivanja biti ispunjeni. mnogo premašujući broj lokanog stanovništva. „Park turizam“ je često smatran direktnom korisnom vrijednosti zaštićenog područja. te da moraju voditi računa o održivosti projekata i akcija koje sprovode na tim područjima. Raznovrstnost u pružanju usluga i što širi spektar aktivnosti na ponudi očekuje se od strane posjetitelja. posjete parkovima utječu na druge vrijednosti. ali kako bilo. neka su na rubu iskorištavanja sredstava. Neka zaštićena područja se prilagođavaju dijelom urbanizaciji okruženja te samim tim uključuju okolišnu i kulturnu sredinu u svoje okruženje. Posjetitelji koji osjećaju da su dobrodošli i da se o njima vodi računa više će cijeniti prostor zaštićenog područja ali i učestovati u njegovoj zaštiti. čak i kada im je u glavnom fokusu razvoj turističke industrije. Nakon 434 . Mnogi sistemi funkcionisanja zaštićenih područja u svijetu su u skladu sa sredstvima sa kojima raspolažu. Cijelokupna ekonomska vrijednost zaštićenog područja je skup iskorištenih i ne iskorištenih vrijednosti. 5.  Aktivnosti koje posjetitelji koriste prilikom posjete moraju biti na vrhunskom nivou kvalitete usluga. Dok su neka zaštićena područja rijetko posječena. Ekonomski aspekti turizma u zaštićenim područjima Menadžeri u zaštićenim područjima moraju se pouzdati u činjenice da oni upravljaju kulturnim i prirodnim blagom. ali ne mora svako zaštićeno područje imati istu ponudu.1 Ekonomska vrijednost i uticaji razvoja turizma u zaštićenim područjima Turizam u zaštićenim područjima sve više i više uzima maha kao dio ekonomije u mnogim zemljama. ali i da razumije ključne vrijednosti samog prostora. kako se ne bi narušio prirodni sklad i ambijent. Dobar dizajn omogućava posjetiteljima mnogo ugodniji boravak ali i odgovornost prema tom prostoru. posjetitelji ne traže najjeftinije aktivnosti već zadovoljstvo prilikom pružene usluge i spremni su da plate i više ali da im se očekivanja ispune. druga pak primaju veliki broj posjetitelja. Smisao sistematičnog skupljanja ekonomskih podataka zaštićenog područja znači da su ključni segmenti ekonomije predviđeni.  5. Okruženje i ambijent u zaštićenom području mora pomoći posjetitelju da upozna ali i spozna bit samog postojanja istog.

na primjer. Turizam može omogučiti povečanje prihoda koji bi se koristili za održavanje i unapređenje određenih objekata ili izgled krajolika. Uticaj može biti mjerljiv i kroz neke pojmove poput GDP. ali i da zahtjevaju da određeno područje ostane zaštićeno za buduće generacije. Indirektno. Ekonomske povlastice predstavljaju dobit koju zaštićena područja donose lokalnoj. na primjer kroz ulaznice ili određene naknade ili indirektno preko boravišnih taksi. oni spoznaju stvarnu vrijednost zaštićenog područja i tada imaju veću želju da pomognu. može izgraditi javnu i političku podršku za održivost zaštićenog područja. Turisti su često u potrazi za autentičnim iskustvima. u sakupljanju novca za uređenje. upoznajuči širu populaciju sa ekonomskim vrijednostima koja donosi iskorištavanje kroz turizam zaštićenih područja određenoj regiji pa i državi u cijelini. regionalnoj i nacionalnoj ekonomiji. Postoji šansa prilikom planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima da se potakne lokalno sta- 435 . Turizam može biti ključni faktor podrške održivosti prirodnih i kulturnih bogatstava. 5. Mnoga zaštićena područja sadrže i značajne historijske. povečaju šanse za njegovu održivost. boravišne takse ali i uz pomoć mnogih drugih načina koji direktno mogu da pomognu ili nadoknade troškove održavanja kulturnih tradicija i omogućava obrazovanje lokalnog stanovništva. a u iznimnim situacijama i na nivou države. Može da generira prihode kroz ulazne naknade. i njihov uticaj na lokalnu. Zaštićena područja imaju važnu ulogu u kreiranju prepoznatljivosti na širim područjima. Povećanje jedne vrste prihoda kroz troškove za određene aktivnosti jednog zaštićenog područja za druge je pak ulaganje.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja što turisti posjete park. arheološke i arhitekturne resurse. dohodak po radniku ili broj poslovnih mjesta stvorenih razvojem područja. Sve ovisi o koristima koja određeni troškovi nose sa sobom. Može biti sakupljen direktno. Kulturno blago takođe je evidentno lokalna tradicija određenog područja. regionalnu ili nacionalnu ekonomiju. Ekonomski učinak vrednovanja mjeri vrijednost svih financijskih transakcija od strane grupe (primjer grupa turista ili vladinih izaslanika) vezane za određeno zaštićeno područje. U svijetu se danas koriste razni pristupi za mjerenje ekonomskog uticaja turizma u zaštićenim područjima.2 Ekonomske koristi turizma u zaštićenim područjima Dobro upravljanje turizmom u zaštićenim područjima može pomoći zaštiti ili ponovnom uspostavljanju balansa u lokalnoj zajednici ili pak na nivou regije.

posebno prilikom regrutovanja novih kadrova. vjerojatno. 6. jer su upravo oni prvi a možda i jedini kontakt posjetitelja sa cijelokupnim procesom filozofije upravljanja. Oni su. Uključivanje lokalnog stanovništva u razvoj i funkcionisanje turizma u zaštićenim područjima vodi poboljšanju iskustva u blizini ili čak i u samom zaštićenom području. važno je da u trenutku na svakoj poziciji imamo makar jednog iskusnog i osposobljenog stručnjaka. najbitniji pojedinačni faktor u osiguranju uspješnog upravljanja turizmom u zaštićenim područjima. Zaštićena područja su određenom misijom vođene organizacije sa ciljevima menadžera koji su često smišljeni da dođu u konflikte. Efektivan menadžer ljudskih resursa prepoznaje i koristi ljudske resurse kao prednosti određene lokacije ili organizacije sve sa ciljem da se uspostave i uspjesno izvrše zadani kratkotrajni i dugotrajni ciljevi. ali i opčenito sve informacije o dobrobiti svoje radne snage. Kada je turizam kritična komponenta upravljanja zaštićenim područjem. festivala i slično. Pronalazak pravih ljudi koji će biti u mogućnosti izvršiti aktivnosti planirane za to radno mjesto predstavlja izuzetnu važnost za organizaciju u cijelini. Sve ove aktivnosti vode do značajnih povlastica ali i povečanja posjete.novništvo za održavanje nekih tradicionalnih običaja. menadžent zna sve o svojim zaposlenim. što vodi do produžavanja boravka posjetitelja a što pak vodi povečanju potrošnje istog. Mora imati pristup svim podatcima o svojoj radnoj snazi. U dobro upravljanom organizacijom. Svi zaposleni u zaštićenim područjima ali i volonteri moraju da budu prepoznatljivi kao dragocijeni ambasadori. upravljanje zaštićenim područjem odvijat će se glatko i turisti će bez sumnje. Dobro planiranje ljudskih resursa i razvijanje kreativne radne snage je ono što vodi uspjehu u poslovanju. Planiranje ljudskih resursa u turizmu zaštićenih područja I sami smo svijesni činjenica da je najkompleksniji dio planiranja u turizmu upravo planiranje ljudskih resursa. jer upravo upravljanje zaštićenim područjem zavisi uveliko o mogučnostima i sposobnostima zaposlenih kadrova. Ako je zaposleno osoblje izabrano pažljivo i dobro osposobljeno. O zaposlenicima prve linije. posebno se mora voditi računa. čak i o preuzimanju nekih večih zahvata poput održavanja nekih građevina i kulturnih blaga. 436 . cijeniti i dijeliti njihov entuzijazam vezan za razvoja turizma sa ostalim potencijalnim posjetiteljima.

Razumijevanje trenutno zaposlenih kadrova mora da bude okosnica planiranja potreba za sposobim kadrovima u budućnosti. Planiranje ljudskih resursa mora početi od sadašnje situacije. prisupilo se detaljnom 43 . menadžment parka je odlučio da pristupi definisanju nove strategije koja bi prvenstveno imala za cilj smanjenje štetnih uticaja turista na prirodu parka i život lokalnog stanovništva. Primjer Slovačkog Nacionalnog parka “Slovensky raj” najbolje govori o potrebi za dobrom komunikacijom i saradnjom između vlasti. Odabir pravog kandidata trebao bi se bazirati na odgovarajučem kriteriju dobijenom iz analize posla. uz naravno konstantno praćenje svjetskih trendova i aktivnosti konkurencije. i mora da bude sastavni dio razvojnog plana cijelog zaštičenog područja. Treninzi. seminari i razne obuke potrebni su kako bi se uspostavio balans sa učincima zaposlenih u specijalnim područjima. regrutaciji i plačanju. kupaca ili posjetilaca. U 2002. analiza tržišta tj. U mnogim zemljama. kao što je na primjer servis za korisnike i sl. 7. Informacije izvedene iz analize posla predstavljaju ključni kriterij za regrutaciju kandidata za određeno radno mjestoj. nevladinog sektora i lokalnog stanovništva prilikom planiranja i definisanja strategije razvoja turizma u zaštičenim područjima. Izuzetno je važno da se proces definisanja i usvajanja strategije mora obavljati uz prisustvo i uz saradnju svih interesnih grupa odnosno stakeholdera. Strategije za upravljanje turizmom u zaštićenim područjima Tačno definisana strategija razvoja turizma treba. statistika pokazuje da učešće broja zaposlenih u ukupnom broju sastavljaju nacionalne statističke agencije. Nakon što su stanovnici osam naseljenih mjesta sa područja parka odlučili da fokus turističke ponude treba da bude na biciklizmu. Analiza posla trebala bi omogučiti strukturni okvir preko kojega bi se razmjenjivale informacije. Usvajanju ovakve strategije treba da predhodi detaljna analiza potencijala ili resursa područja. kako bi se kroz implementaciju takve strategije na što bolji način zadovoljile želje i potrebe tih zainteresovanih strana.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Sve je više na cijeni generalni trend u zapošljavanju kadrova koji mogu biti korišteni u poboljšanju planiranja ljudskim resursima. Lokalne vlasti su u saradnji sa stanovništvom i nevladinim udruženjima pet mjeseci uložile u analize i istraživanja i razgovore sa stručnjacima kako bi usvojili strategiju koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe svih stakeholdera i unaprijediti turizam u ovom Parku.

publikacije. ovakav vid saradnje je uveliko poboljšao komunikaciju sa stanovništvom koja je dotad bila na nezavidnom nivou. čime će efikasnije iskoristiti sredstva namjenjena za promociju ili unaprijeđenje proizvoda. uvjetovao i puno bolji odnos lokalnog stanovništva sa vlastima i menadžmentom parka. Područje koje je turistički pogodno za određene aktivnosti (npr. pouzdanih informacija čime će se obezbjediti:    Temelj za upravljanje posjetiocima i dalji razvoj parka Izvor informacija za posjetioce i tur-operatere Materijal za marketinške aktivnosti. Analiza potencijala područja. hiking itd. govori u prilog ovoj činjenici.  43 . čime će se dodatno zaštititi drugi djelovi parka koji bi bili ugroženi usljed "stihijskih" posjeta "običnih" turista. Ovo je važno iz više razloga. sam prostor će se prilagoditi samo za određene aktivnosti. Trend povećanja broja starijih turista kojima je jedan od glavnih motiva za putovanje upravo učenje novog. osim povećanja ukupnog doživljaja turista. evropljani. brošure. kao nezaobilazan elemenat definisanja strategije. školska sprema. Po geografskim karakteristikama – segmenti mogu biti domaći posjetioci.planiranju turizma u tom smijeru. flyfishing. postali nezaobilazan dio turističke ponude.) svoje će marketinške aktivnosti usmjeriti ciljano na određeni segment turista. Muzeji i centri za posjetioce su u većini nacionalnih parkova. osim poboljšanja turističke ponude. Slijedeći korak u procesu definisanja strategije je segmentiranje tržišta i odabir ciljnog segmenta za koji će Park na najbolji način prilagoditi svoju ponudu. birdwatching. prosječna primanja. biking. treba da rezultira sa bazom detaljnih. stanovnici određene države. Cijeli projekat je. posjetioci iz dalekih zemalja. pogotovo u Americi.. canyoning. Posjetioci se mogu segmentirati po različitim kriterijima:  Po socio-demografskim karakteristikama – koriste se varijable kao što su starost. čime se .. info punkove i sl. Pružanje informacija posjetiocima. omogućava i priliv finansijskih sredstava koji će se dalje upotrijebiti za očuvanje i konzervaciju parka. te izgradnji i označavanju biciklističkih staza širom cijelog područja. Po ocjeni sudionika projekta. gosti iz susjednih zemalja. etnička ili religijska pripadnost itd. odnosno omogućavanje da nauče nešto novo je jedno od osnovnih oruđa za promociju parka i podizanje svjesnosti o značaju samog područja. odnosno inventarizacija svih elemenata ponude. spol. S druge strane.

alpinisti. ali i zapošljavanje ljudskih resursa i financijskih stručnjaka. prelazi se na implementaciju planova. niz je opravdanih razloga koji govore u prilog proglašenja zaštićenog područja. Prvi korak je da uspostavimo komunikaciju sa svim interesnim grupama ljudi. doneseni dokument distribuira se svima koji su uključeni u planiranje ili politiku razvoja i implementacije. Po učestalosti posjeta parku – segmenti mogu biti redovni posjetioci. ribolovci itd.) degradacija okoliša može se pripisati činjenici da su siromašnom seoskom stanovništvu tržišta kredita. Kako i tehnologije sve više napreduju. sakupljači ljekovitog bilja. osiguranja i kapitala slabo dostupna. ali i kako bi sebi pomogli prilikom distribucije. posmatrači ptica. neki vole da provode vrijeme u prirodi sa prijateljima i porodicom. Implementacija uključuje izvođenje planiranih aktivnosti. Prema autorima Dasgupta i Maler (1994. kako bi se sve što se planiralo i postiglo! 9. S jedne strane.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  Po psihografskim karakteristikama – odnosno motivima koji potiču ljude na posjetu parku ili zaštičenom području. kao i mnogim drugim zemljama u razvoju nije lako odlučiti se o načinu zaštite biološke raznolikosti. Pretežno. Ali kao glavni 43 . Po očekivanoj koristi od posjete parku – možda jedan od najbitnijih kriterija za segmentiranje turista.    8. Implementacija i kontrola procesa planiranja Kada je jednom dogovoreno sve oko planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima. pa tako možemo imati segment turista koji posjete park da bi pobjegli od svega što ih inače okružuje ili segment onih koji su izuzetno ekološki osvješteni pa žele aktivno da učestvuju u zaštiti okoliša Po aktivnostima koje upražnjavaju prilikom posjete parku – aktivni sportisti. stoga je veoma bitno znati koje su očekivane koristi da bi menadžment parka spremio pravi odgovor i tako povećao nivo zadovoljstva posjetom. isto je tako niz opravdanih razloga koji govore u prilog da se prirodni resursi ostave na korištenje cijeloj zajednici. posjetioci po prvi put i sl. a s druge strane. Sama implementacija planova mora biti pod stalnom prismotrom. Stanje u Bosni i Hercegovini Bosni i Hercegovini. Neki od posjete očekuju avanturu i povišen adrenalin. danas mnoge agencije svoje razvojne planove objavljuju na internetu kako bi svi zainteresirani imali pristup istima.

U cijelom tom procesu dobila bi se podrška lokalnih zajednica za djelotvornije očuvanje biološke raznolikosti u svijetu. te povečanju slobodnog vremena. Ali pak s druge strane postoje praktični primjeri koji dokazuju da lokalno stanovništvo može a sve češće i manipuliše slikom koju prikazuju pojetiteljima kako bi ispunili očekivanja turista. Međutim. osobito u zemljama u razvoju kao što je i Bosna i Hercegovina. Sam uticaj održivog turizma u zaštićenim područjima ima za cilj da predoči specifičnosti određenog prostora. nužni su za očuvanje biološke raznolikosti. gdje je većina parkova i zaštićenih područja samo to. Sve ove 440 . On omogućava mnogim narodima diljem svijeta da se izraze i kažu tko su zapravo oni. Upravo to ih sprječava u održavanju u održavanju zaštićenih područja. Turistička potražnja za ponudom provođenja odmora u zaštićenim područjima vremenom će rasti i to iz više razloga. uprave zaštićenim područjima u zemljama u razvoju ne ostvaruju i ne distribuiraju onakav ekonomski prihod od njih kakav bi mogli. Spoj ekoturzma i zaštićenih područja naglašava važnost lokalnog stanovništva i podcrtava značaj lokalnog doprinosa u razvijanju i vođenju aktivnosti vezanih za održivost. Zaštićena područja. U mnogim se istraživanjima diljem svijeta izražava zabrinutost zbog neefikasnosti proizvoljnog formiranja kvalitetne ponude u ovakvim okruženjima. Ekoturizam pokazuje da jedan od glavnih elemenata za održivost predstavlja upravo edukacija turista i omogućavanje razumijevanja relativno nepoznatih kultura. što samo vodi povečanju prihoda. a posebice da istaknu ono po čemu se razlikuju od drugih. Zaključak Već tradicionalno u okviru izučavanja turizma postoji mnogo bibliografskih jedinica koje govore kako očekivanja posjetitelja u vezi autentičnosti i etičnosi utječu na lokalnu kulturu mijenjajući je do neprepoznatljivosti.problem očuvanja okoliša vidimo u tome što nedostaje tržište za takve prirodne ljepote te se stoga ne mogu izvući prednosti tržišnih transakcija. Između ostalog i zbog dodjele samog statusa nekom prostoru zaštićenim područjem prirode. Privredni razvoj u prostorima koji okružuju zaštićena područja prirode „oslobodio“ bi lokalno stanovništvo od ovisnosi privrede o biomasi. između ostalog. park ili zaštičeno područje u kojem se ne vidi isplativost i održivost. 0. dok i sami znamo da je u mnogim slučajevima praksa u oštroj suprotnosti s teorijom. večoj zainteresovanosti. Većina parkova postaju samo parkovi na papiru. te predstavlja sredstvo koje omogućava da se zadrži lokalna kontrola nad resursima.

World Commission on Protected Areas (WCPA) ”Sustainable Tourism in Protected Areas .Guidelines for Planning and Management” 441 . Literatura Fact Sheet: Global Ecotourism. što znači da se mora uspostaviti ravnoteža između turizma i očuvanja okoliša.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja promjene imaju značajne posljedice na prirodni okoliš. . 2007.

and to protect natural biodiversity from further extinction. Trends on the tourist demand indubitably show that the future will result with increased number of ecologically responsible and aware tourists. on the other hand. fauna and flora of our planet everyday is getting more and more treatened. strategies 442 . but also to provide necessary funds for future protection. The purpose of this paper is to be a sort of guide to all PA managers how to manage protected areas in the best and most efficant way. Tourism. managing of these areas very often proved to be not profitable enough. and to spend their holiday away from noise of crowded beaches and resorts. Some of the strategies pointed out in this paper can provide management of better quality in protected areas. nature parks became the only places on Earth where it is possible to maintain natural balance and harmony. Further. Key words: protected areas tourism. However. and must be call for all protected areas managers to start thinking and planning tourism in way that will create the kind of tourist offer that will satisfy tourist needs and desires in best way. and. who’s desires will be to travel without threatening nature. eco tourism. Many of plant and animal species found themselves in front of the extinction. Protected areas.PLANNING AND SUSTAINABLE TOURISM MANAGEMENT IN THE PROTECTED AREAS Abstract Natural world. This fact can. natural and untouched areas are under negative influence of globalization and fast growing urbanization. hence it became big burden for local institutions responsible for managing of these areas. this leads to ruining of these locations and decreasing of their values. with appropriate planning and true development can be the best way to protect these areas. sustainable tourism. can very positively effect on reduction of poverty for local population.

dr.d. Zagreb. Ključne riječi: zaštićeno područje. država u cijelosti preuzima i obveze ne samo u području očuvanja i zaštite osobitosti tog područja već i u području očuvanja i poboljšanja zatečenog socio-ekonomskog statusa lokalnog stanovništva. e-mail: martinic@sumfak. a koji se primijenio i prilikom osmišljavanja Nacionalnog parka Una.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja REALNE OPCIJE ODRŽIVOG RAZVOJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA S OSVRTOM NA OSMIŠLJAVANJE ODRŽIVOG RAZVOJA U NP UNA Ivan Martinić Zlatko Pletikapić2 Maja Kerovec2 Sažetak U radu se daje prikaz prijedloga organizacije sustava održivog razvoja i upravljanja zaštićenim područjima. zoniranje. sc.hr Elektroprojekt d.kerovec@elektroprojekt. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Obje ove obveze zahtijevaju osiguravanje kontinuiranog ulaganja proračunskih sredstava u takva područja. Uvod Proglašenjem nekog područja zaštićenim.hr. održivost. NP Una . e-mail: zlatko.pletikapic@elektroprojekt. plan upravljanja. koji je utemeljen na nekim dosadašnjim iskustvima drugih zemalja o ulozi države u takvoj organizaciji. Zagreb.. maja.. b 1 2 Prof.hr 443 .

tijekom posljednjih desetljeća u mnogim je zemljama postignut tek mali napredak u količini financijskih resursa dostupnih za zaštićena područja. Hrvatske u odnosu na pozitivna američka iskustva vezana uz ulogu države u uspostavi održive zaštite i korištenje zaštićenih područja. s posebnim osvrtom na smjernice i iskustva međunarodnih organizacija i institucija koje se bave zaštitom prirode. Istodobno. U nastavku će se prikazati iskustva R. Takve zemlje u nemogućnosti razvijanja i upravljanja sveobuhvatnim sustavom zaštićenih područja propuštaju pritom okolišne. kroz ostvarivanje dostat- 444 . Južnoafrička Republika) jedan od glavnih ciljeva budućih aktivnosti prema zaštićenim područjima je osigurati dostatne resurse za identifikaciju. kako bi se objasnili izneseni prijedlozi za daljnje postupanje državnih institucija u uspostavi organizacije sustava upravljanja Nacionalnim parkom Una. pritisaka kojima su izložena i veličine zahtijeva koji se postavljaju pred njihovo upravljanje.. sukladno tim iskustvima. svjetskog kongresa parkova (Durban. postupak osmišljavanja održivog razvoja prostora unutar proglašenog NP Una. osnivanje i operativne troškove reprezentativnog globalnog sustava zaštićenih područja. 2003. ubrzan je rast broja i veličine zaštićenih područja. Nadalje. a kroz podjelu zadaća na sljedećim razinama: 1) Međunarodne akcije kroz definiranje i predviđanje potreba za financiranjem upravljanja i očuvanja zaštićenih područja. Zato su od posebnog značenja sve vrste iskustava u postizanju veće financijske samostalnosti i održivosti uprava zaštićenih područja. socijalne i ekonomske koristi koje bi takav sustav mogao pružiti na nacionalnoj i globalnoj razini. 2. kao i lokalnih uprava na čijim se prostorima nalaze takva područja. Međutim. dok se ne razviju komplementarne prateće djelatnosti koje će omogućiti daljnje financiranje sustava zaštite prirodnih osobitosti područja i održivi razvitak lokalne zajednice. a posebno da bi bila u mogućnosti promicati ekonomski razvoj lokalnih zajednica. Također će se prikazati. mnoge zemlje s najvišim stupnjem biološke raznolikosti teško osiguravaju potrebna sredstava za zaštićena područja radi imperativa smanjenja siromaštva. ona moraju biti primjereno financirana. Prema Akcijskom planu 5.arem u početnom razdoblju. Uloga države u upravljanju zaštićenim područjima Da bi zaštićena područja mogla ispunjavati ekološke i socijalne funkcije.

te nastojati definirati nove izvore financiranja kroz sve razine akcija (od međunarodnih do lokalnih). prezentiranjem tradicionalnih vještina i znanja. te kroz obvezivanje nacionalnih vlada do 2005. 3) 4) Prema tim smjernicama nacionalne vlade trebale bi u financijskom planiranju održivog upravljanja zaštićenim područjima prepoznati mnogostruke koristi od te zaštite. 2) Regionalne akcije kroz suradnju nacionalnih vlada koje bi trebale ojačati postojeće instrumente i razviti nove mehanizme za povećano financiranje na regionalnoj razini u svrhu učinkovitog i pravednog upravljanja zaštićenim područjima. u skladu s identifikacijom postojećih nedostataka u sustavu financiranja. kroz smanjivanje siromaštva lokalnih zajednica stvaranjem prihoda preko stvaranja malih poslovnih prilika i poslova vezanih za upravljanje zaštićenim područjima. Globalni okolišni fond – GEF). 445 . kao što su na primjer koncesije za dopuštene djelatnosti. godine usvojila konzistentna načela i procedure za osnivanje i financiranje operativnih potreba i uklanjanje nedostataka sustava zaštićenih područja. legislativnih. političkih. te kroz prijenos novih i dodatnih financijskih resursa s razvijenih zemalja ka zemljama u razvoju.  financiranje od strane drugih zemalja (npr. sve s ciljem očuvanja i upravljanja globalnom mrežom zaštićenih područja. institucionalnih i drugih mjera. globalno) i biti ishodište u određivanju ciljeva za povećavanjem sredstava financiranja. kroz razvoj i početak provedbe Planova za održivo financiranje nacionalnih sustava zaštićenih područja do 2006. godine na znatno povećanje financiranja zaštićenih područja te očuvanje prirode u zemljama u razvoju. ona bi trebala uključivati procjene ukupnih koristi od zaštićenih područja na različitim razinama (lokalno. godine. Lokalne akcije kroz uspostavu sporazuma između institucija odgovornih za upravljanje zaštićenim područjima i profitnih organizacija kako bi se ostvarila raznovrsna osnova financiranja za upravljanje zaštićenim područjima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nih resursa za ispunjavanje potreba za financiranjem do 2010. godine usvajanjem potrebnih regulatornih. Oni bi trebali uključivati:  međunarodne mehanizme (npr. Nacionalne akcije kroz suradnju nacionalnih vlada i privatnog sektora kako bi se do 2010. kroz zamjenu dugova). te kroz razvoj sustava naplate naknada od komercijalnog korištenja zaštićenih područja. vođenjem i drugim uslugama posjetiteljima. na primjer pružanjem usluga u eko-turizmu. nacionalno.

 druge mehanizme koji pružaju podršku zaštiti prirode. preuzimanje odgovornosti za znanstvenu utemeljenost zaštite. službu traganja i spašavanja i dr. Nedvojbeno da upravo položaj NPS-a u okviru važnog državnog odjela DOI (US Department of Interior – Odjel unutarnjih poslova) omogućava prezentiranje financijskih potreba parkova izravno Kongresu. Preuzimanjem takve uloge državna bi tijela trebala postati jamac praktične primjenjivosti kriterijâ potrebnih za osnivanje i djelovanje zaštićenih područja. parkovnih oznaka. izobrazbu. stimuliranje pozitivnog odnosa prema zaštićenim područjima. ponudu rekreacijskih sadržaja. i to ne samo u smislu zakonske regulative već i u ekonomskom i organizacijskom smislu. Posebne su prednosti američkog sustava:  prepoznatljiv pristup u uslugama za posjetitelje koji uključuje centre za posjetitelje. ekološku edukaciju. Za redovno funkcioniranje nacionalnih parkova u smislu njihove osnovne djelatnosti sredstva se osigu446 .  standardizirani sustav izobrazbe za sve zaposlenike NP čime se osigurava usklađeno planiranje i provođenje svih djelatnosti.  ulaznice i drugi prihodi ostvareni na samim zaštićenim lokalitetima.  fiskalne poticaje i olakšice. infrastrukture i opreme parkova. izradu prostorno-planske dokumentacije i sl. koji je utemeljen na stogodišnjoj tradiciji i važnoj ulozi nacionalnog parkovnog sustava (NPS – National Park Service) u prostorno-planskoj politici. Ta uključenost države u sustav upravljanja parkovima putem NPS-a rezultirala je od javnosti prepoznatom transparentnosti u upravljanju parkovima. kada na određenom području odluči ustanoviti park.  prepoznatljiv i standardiziran vizualni identitet koji uključuje jednake standarde u dizajnu odjeće.  standardizirani model upravljanja prirodnim dobrima i sustav monitoringa. sredstava određena za prilagodbu sektorskih planova klimatskim promjenama). Primjer efikasnoga učešća države u sustavu upravljanja zaštićenim područjima je američki sustav upravljanja nacionalnim parkovima. To znači da država. To znači osnivanje ustanove za upravljanje područjem.  sredstva iz privatnog ili donatorskog sektora. jamči i provedivost te odluke. državna sredstva podudarne namjene (npr.  standardizirani uvjeti i način koncesijskog obavljanja uslužnih djelatnosti.

vrsno prezentirati. U SAD je odavno prihvaćen kao izuzetno dobar poslovni model davanje koncesija za sve djelatnosti u zaštićenim područjima koje se ne obavljaju kao javne službe ili funkcije.  osiguranje sredstava za ulaganja i u osnovnu djelatnost. Za financiranje izvanrednih projekata i programa i/ili za posebna kapitalna ulaganja (npr. turističke usluge (izleti na mulama. Sam je koncesijski model tako organiziran da uprave nacionalnih parkova i koncesionari u svim pitanjima međusobno blisko surađuju. Postoje također brojne organizacije koje prikupljaju sredstva na lokalnoj razini i doznačuju ih lokalnim parkovima. Ostali oblici financijske potpore neophodne za upravljanje američkim NP vezani su za aktivnosti fondova i zaklada različitih agencija. prvenstveno radi poticanja investicija koje omogućavaju poboljšanje razine usluga. a također pridonose poboljšanju osnovnih funkcija i djelatnosti u parkovima. Takav je koncesijski model ocijenjen vrlo dobrim od parkovnih stručnjaka. a novac od koncesija posebno se upotrebljava:  za otkup nedržavnog/privatnog vlasništva u nacionalnim parkovima. nevladinih organizacija ili strukovnih društava. te transparentnost u njihovom raspoređivanju. 44 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ravaju putem Kongresa iz državnog proračuna. rafting…) i dr. a ne konobare!).  smanjenje troškova javne funkcije uprava i usmjeravanje na osnovnu djelatnost. a za koje nije suvislo da se njima bave javne ustanove (one moraju imati stručno osoblje. Da bi imali izglede za financiranje. rekreacijski programi (iznajmljivanje sportske opreme).  investiranje u infrastrukturu te u osnovnu i dodatnu djelatnost. unapređenje internog prometnog sustava) u neki nacionalni park često je presudna politička podrška i lobiranje u Kongresu. projekti se moraju dobro pripremiti. prodaja suvenira. Najpoznatiji na nacionalnoj razini su National Park Fond (Fond za nacionalne parkove) i National Park Conservation Association (Udruženje za očuvanje nacionalnih parkova). panoramski avio-letovi.  podizanje razine upravljanja područjem i povećanje ponude (prihvatljive) i veća zaposlenost i zarada (dohodak). Osnovni su principi rada takvih agencija i organizacija strogi kriteriji i pravila u prikupljanju sredstava. Tako su predmet koncesija npr. ugostiteljstvo (smještaj i prehrana). parkovne knjižare. te imati dugoročne učinke. Koncesijama se posebno postižu:  obnova infrastrukture i smještajnih kapaciteta.

Temeljeno na američkim iskustvima. rekreacija. te nadzor u obavljanju djelatnosti iz koncesijskih ugovora. za transparentno pokretanje “koncesijskog” procesa za najčešće komercijalne usluge (smještaj. u usporedbi s američkim. niza zakonskih nedorečenosti. Dosadašnja pozitivna iskustva vezana za pokretačku ulogu zaštićenog područja u razvoju lokalne zajednice bilježe tek ekonomski najuspješnije NP Plitvička jezera i NP Krka. izleti i dr. Hrvatskoj imaju velikih problema već i u samom financiranju svoje osnovne djelatnosti. Upravo proračunska sredstava moraju osigurati standardizirano provođenje godišnjih programa ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima. ali i prostorno-planski (prostorni planovi) i upravljački dokumenti (planovi upravljanja) koji jasno definiraju sadržaje koncesija.  nerazrađen pristup prostornom planiranju i uređenju NP/PP. Republika Hrvatska ima dugogodišnja iskustva u kreiranju i provedbi parkovne politike. financiranje bi općenito za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode (dalje u tekstu: NP/PP) trebalo biti izravnije i jače podupirano tamo gdje se donose odluke o izdvajanju sredstava iz državnog proračuna za potrebe njihovog funkcioniranja. za poboljšanje njihovog marketinga. te preopćenitost do sada donesenih planova upravljanja koji bi kao ključni dokumenti za uprave parkova trebali omogućiti razvoj koncesijskih modela. nepostojanja odgovarajućeg sustava edukacije parkovnog osoblja. imaju značajne nedostatke upravo u elementima kojima se osigurava održivost zaštićenih područja. dok sva ostala zaštićena područja u R. uvjete njihova provođenja. Za uspostavu koncesijskih modela u hrvatskim zaštićenim područjima od posebnog su značenja legislativni okvir i pravna rješenja. Kao najveći problemi zaštićenih područja i upravljanja parkovima u Hrvatskoj prepoznaju se:  nedostatak proračunskih sredstava za financiranje osnovnih djelatnosti NP/PP kao rezultat izostanka nadsektorskog pozicioniranja zaštite prirode. ali ta iskustva.  izostanak središnjeg državnog tijela zaduženog za parkovnu politiku i nemogućnosti izravne komunikacije sustava zaštićenih područja prema državnom Saboru i drugim državnim institucijama. Ovi nedostaci izazivaju posebne poteškoće u ispunjavanju onih uloga zaštićenih područja koje se odnose na njihov doprinos lokalnim zajednicama. 44 .).

To je posebno važno radi oblikovanja sheme zoniranja zaštićenog područja. moguće je ovisno o razdoblju razmatranja. kojim se optimiziraju ukupni troškovi zaštite i upravljanja s jedne strane. a zatim je svaka zona svrstana u moguće kategorije zaštite (slika 2). Takvim je pristupom moguće sagledavanje ukupno ekonomski najpovoljnijih dopuštenih djelatnosti na kojima će se temeljiti budući održivi razvoj i izvan granica zaštićenog područja. Poopćenje pristupa Poopćavanje navedenih iskustava omogućilo je osmišljavanje ekonomskih postupaka za definiranje prostorno-planskih i upravljačkih pristupa očuvanju. te prema značaju prirodnih vrijednosti (tablica 1 i slika 1). varijante površina zona zaštite i razvoja. U ovim postupcima ključno je vrednovanje zatečenih i planiranih sadržaja u prostoru. kojima se postižu ciljevi održivosti. uključujući i njegove prirodne osobitosti i resurse. 4. Pritom se mogu razmatrati varijante granica područja zaštite. 44 . Ovim se postupcima u planiranju budućih zaštićenih područja omogućava izbor optimalnih granica u odnosu na interese lokalne zajednice i u odnosu na potrebe zaštite vrijednih prirodnih sadržaja.). te ukupni prihodi od korištenja prostora s druge strane. te za njih vezana ograničenja i mogućnosti. diskontnoj stopi i rizicima odrediti optimalna rješenja. Temeljem izrađenih sektorskih studija (koje su prethodile izradi studije izvodljivosti i koje su bile podijeljene na one koje su obrađivale pojedine prirodne i kulturno-povijesne osobitosti prostora i na one koje su obrađivale socioekonomske odnose na području razmatranja). zaštiti i razvoju zaštićenih područja. Ključ je pristupa u analizi varijanti koje se vežu uz IUCN kategorije zaštite. vrsta i obujam komplementarnih djelatnosti i dr. prvo je provedeno definiranje mogućih zona zaštite unutar cijelog razmatranog područja prema geografskim i geoekološkim osobitostima. ali i vrednovanje zatečenih i planiranih djelatnosti lokalnog stanovništva na prostoru koje se stavlja pod zaštitu i na području koji ga okružuje. određivanja prijedloga pojedinih zona i razina zaštite unutar područja parka i provjere dugoročne održivosti tako izabranog prostornog rješenja. odnosno prilikom određivanja prijedloga granica NP Una. Primjena pristupa U prethodnom poglavlju opisan pristup korišten je prilikom izrade studije izvodljivosti za Nacionalni park Una. Uzimajući u obzir postojeće i planirane troškove i postojeće i planirane koristi za svaku od razmatranih varijanata uz korištenje “cost-benefit“ analize.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 3.

formirane su varijante granica NP i zoniranja (tablica 2).1/2 Ukupna površina (ha) Površina šuma i goleti (ha) Površina oranica (ha) Površina livada (ha) Naselja (ha) Broj arheol. geomorf.Tablica 1 Prikaz nekih osobitosti razmatranog prostora po pojedinim zonama M. Lokaliteta (kom) Broj atrakt. 450 . Vakuf-Štrbački buk (6) 6329 3641 2556 22 110 15 11 2 1 24 2990 Kanjon Unca (3) 1884 987 881 16 0 0 2 0 0 2 268 Međuprostor Una-Unac (4) 4612 2824 1788 0 0 5 Nije kartirano 0 1 0 31 Oznaka cjeline na slici 5. geomorf.1/2 Ukupna površina (ha) Površina šuma i goleti (ha) Površina oranica (ha) Površina livada (ha) Naselja (ha) Broj arheol. lokaliteta (kom) Broj atrakt.K. Brod + kanjon Une (1) 301 133 101 27 39 2 2 2 1 0 104 Izvorište Krke (2) 876 573 303 0 0 2 Nije kartirano 0 0 1 0 Dolina UneMartin Brod. Lokaliteta (kom) Sedrene barijere (kom Vidikovci (kom) Broj većih izvora (kom) Minska polja (ha) Štrbački bukLohovo Oznaka cjeline na slici 5. lokaliteta (kom) Sedrene barijere (kom Vidikovci (kom) Broj većih izvora (kom) Minska polja (ha) (5) 5839 5258 565 0 16 9 14 3 5 44 266 Orašac + Čukovi (7) 1387 841 211 0 335 10 0 0 20 763 Ripač (8) 3115 768 2123 0 224 18 7 8 0 24 1584 Ovisno o kombinacijama mogućih kategorija zaštite po zonama.

indirektne. 451 . socioekonomskim odnosima.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Tablica 2 Varijante zoniranja i postavljanja granica NP Una M. kao i direktne.1/1 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5 Varijanta 6 Varijanta 7 Varijanta 8 Varijanta 9 Štrbački bukLohovo Oznaka zone prema slici 6. te naknada za izgubljene vrijednosti). moguće i neuporabne koristi od uspostave zaštite za svaku od zona (tablica 3). sagledanim konfliktima i rizicima – određeni ukupni troškovi zaštite prostora koji ujedno osiguravaju održivi razvoj lokalne zajednice (troškovi istraživanja. ulaganja u dopustive gospodarske aktivnosti i infrastrukturu.1/1 Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3 Varijanta 4 Varijanta 5 Varijanta 6 Varijanta 7 Varijanta 8 Varijanta 9 (5) II II II II II II II II II Orašac + Čukovi (7) - Ripač (8) V V V - Potom su po zonama – ovisno o potencijalnim kategorijama zaštite. Brod + kanjon Une (1) II II II II II II II II II Izvorište Krke (2) II II II II II II II II II Dolina UneMartin Brod.K. očuvanja i poboljšanja stanja. Vakuf-Štrbački buk (6) II II V II II V II II V Kanjon Unca (3) Ib Ib Ib II II II Međuprostor Una-Unac (4) Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Ib Oznaka zone prema slici 6. monitoringa. nadzora i upravljanja.

izabrana je ona varijanta koja je osiguravala postizanje najveće pozitivne razlike neto sadašnjih vrijednosti koristi i troškova (slika 3).  sagledani su ukupni troškovi budućeg NP Una po vrstama troškova i po godinama za cijelo razdoblje razmatranja. rekreacija i sportovi vezani uz vode. Rezultat se ukratko može sažeti u sljedeće zaključke:  neke su zone izostavljane iz obuhvata budućeg zaštićenog područja NP Una jer bi njihov ‘ostanak’ uzrokovao toliko povećanje troškova održavanja ili povećanih naknada lokalnom stanovništvu zbog gubitka vrijednosti da bi to nepovoljno utjecalo na ukupno održivo upravljanje područjem. te ukupne koristi po godinama uz pretpostavku realizacije svih zamišljenih sadržaja. sportski ribolov i lov. Izabranim rješenjem predložene su sljedeće komplementarne djelatnosti: turizam i turističke usluge. kao i dokaz da je cijelo rješenje opravdano i održivo.  izabran je najpovoljniji odnos razine zaštite prirode po zonama i očuvanja interesa lokalne zajednice.Tablica 3 Pregled koristi od uspostave zaštite razmatranog prostora Kako su se ovisno o kategorijama zaštite po zonama ukupni troškovi i ukupne koristi kroz duže razdoblje razmatranja značajno razlikovale. ekološka poljoprivreda i šumarstvo. a za lokalnu zajednicu očekuju se i 452 .

 izraditi prostorno-plansku dokumentaciju i plan upravljanja bez kojih se ne može pokrenuti koncesijski model financiranja razvoja NP.  osposobljavanje parkovnog osoblja i sustavna istraživanja. sugerira se raspraviti o stvaranja Središnje državne agencije ili ureda za ukupni nacionalni sustav zaštićenih područja (slika 4). te u prilagodbe lokalnog stanovništva novim uvjetima.  uključiti NP u regionalnu mrežu i nominirati ga za uvrštenje na popis svjetske baštine. u izgradnju pratećih sadržaja.  uređenje međusektorskih odnosa i definiranje koncesijskih uvjeta. Prijedlog organizacije sustava Za pokretanje sustava upravljanja NP Una (nakon njegovog proglašenja) nužno je provesti sljedeće:  uspostaviti javnu ustanovu s osnovnom zadaćom obavljanja osnovne djelatnosti upravljanja zaštićenim područjem. putem koje bi se obavljale bitne aktivnosti vezane za potrebe parkova:  izravno prezentiranje financijskih i drugih potreba najvišim državnim tijelima. povećanja vrijednost nekretnina. pa tako niti posjetitelja. 453 . Razvitak ovih djelatnosti treba biti podređen zaštiti prirodnih vrijednosti NP Una što zahtijeva nužno učešće države kako kroz organizacijsko i edukativno djelovanje.  osigurati početno financiranje osnovne djelatnosti i kapitalnih ulaganja u prateće sadržaje i infrastrukturu bez kojih nema razvoja turističke ponude.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja indirektne koristi od povećanja zaposlenosti.  aplicirati za međunarodne pomoći i donacije.  standardiziranje pristupa u izradi prostorno-planskih i drugih upravljačkih dokumenata. tako i kroz početna značajna kapitalna ulaganja u organizaciju upravljanja sustavom. te prihoda od pratećih uslužnih djelatnosti u širem okolišu NP Una. 5. Vezano za željenu stabilnost u financiranju funkcioniranja parkova i održivom razvoju lokalne zajednice.

Dom i svijet. Zagreb. Gland. Zagreb. I. DZZP. Gland.org (2006): Smjernice za vrednovanje planova upravljanja zaštićenim područjima (Konačni nacrt). IUCN. godišnjicu proglašenja prvih hrvatskih nacionalnih parkova. svjetskog kongresa nacionalnih parkova. IUCN Gland. Julie (2003). Gothenburg University: Unit for Environmental Economics (paper). CARDS EuropeAid/119879/C/SV/HR – GOPA COWI. Acreman. 1-12. MZOPU RH (izvješće sa studijskog boravka). Grafenau. (2005): Smjernice za izradu plana upravljanja. 501-509.org/intranet/resources/ IUCN (1994). http://www. Zagreb. Th. Velika Britanija. 2. Zagreb Martinić. (1994): Environmental Economics. (2001): Američka iskustva za unapređenje upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj. (2004): 55. 2004. Gazophylacium. 2001. DZZP. and Mount. A. Švicarska i Cambridge. Velika Britanija. Izdavač EOL. Švicarska i Cambridge. Velika Britanija. CARDS EuropeAid/119879/C/SV/HR – GOPA COWI. Eurosite. Starigrad-Paklenica. I. Literatura Clarke. IUCN.6. Zagreb. (2006): Izvješće o dionicima i preporuke za mrežu dionika (Konačni nacrt). Zagreb. Cheltenham. D. IUCN. Guidelines for Protected Areas Management Categories. Management Guidelines for IUCN Category V Protected Areas: Protected Landscapes /Seascapes. (2002): Planovi upravljanja za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode. Martinić. Martinić. Ramsar Convention Bureau. Guidelines for Management Planning of Protected Areas.iucn. (1998). DZZP.eurositenature. 1999.The World Coservation Union. Institute of Hydrology. NSAP – Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite Elektroprojekt (2005): Studija izvodljivosti za NP Una Elektroprojekt (2004): Plan upravljanja Parkom prirode Kopački rit EOL (2005): Mura – baština i budućnost. Zagreb. (2004): Ključna pitanja parkovne politike u Hrvatskoj – uz 55. The University of York. Barbier. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša (1999). Duncan (1997): Economic Valuation of Wetlands. vol. Švicarska Thomas. http://www. Lee i Middleton. Phillips. Edward. Adrian (2002). Čakovec Europarc – Proceedings of the Seminar on an Integrated Management Approach (Armin Wolf & Rubben Post Eds. Njemačka Eurosite (1999) Toolkit: Management Planning. obljetnica NP Paklenica – Kako osigurati održivost i vitalnost funkcioniranja u svjetlu naglasaka V. Velika Britanija. Countryside Commission. Mike i Knowler. (2001): Prostorno planiranje.). Martinić. Lille.. Marinović-Uzelac. R. I. Šumarski list 9-10. Francuska. Sterner. Švicarska i Cambridge. I. 147-150. Gland. CXXVI. KEC project IBRD/GEF TF No 050539 HR – Agriconsulting Spa. 454 . Paklenički zbornik. Management Plans and Planning: A Guide.

Ministarstvo prostornog uređenja. 1-60.o. Zagreb (2003): Kongresni materijali V. (4): 361-480. IUCN World Parks Congress.) 455 .ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja (1996): Grupa autora i Ecoplan d. Zagreb Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu RH (NN 89/2007. graditeljstva i stanovanja RH. 48. Durban. National Park Service – Management Policies 2001–2005 Nacionalna strategija zaštite okoliša/Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/2002) (2006): Biološka raznolikost Hrvatske – Priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja. Turizam (tematski broj).o. Zagreb (2002): Grupa autora: Ekoturizam i održiv razvoj turizma u ekološko osjetljivim prostorima. DZZP. US Department of the Interior.: Sustav korištenja nacionalnih parkova i parkova prirode (s mjerama za provođenje dokumenata prostornog uređenja).) Uredba o proglašenju ekološke mreže RH (NN 109/2007. vol.

Slika 1 Prikaz podjele razmatranog područja na zone 456 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 2 Moguće kategorije zaštite po zonama unutar razmatranog područja 45 .

Slika 3 Usvojeno rješenje granica NP Una i zona različitim stupnjevima zaštite 45 .

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Slika 4 Prijedlog organizacije sustava upravljanja zaštićenim područjima 45 .

Thus. at least in the initial period until the complementary supporting activities are developed. Considering both aspects of this obligation. being the key documents for park management. which will make possible the self-financing of the area conservation systems and sustainable development of the local community. the state assumes full responsibility for the conservation and protection of the area. The experience also indicates that long-term financial stability of 460 . but also for the maintenance and improvement of the existing socio-economic state of the local population. local administrations. continuous investment into such areas from the budget is necessary. The experience shows that strategic goals in designated area management could only be achieved within a planning concept covering greater region and sustainable development. Croatia has already gained considerable experience in creating and implementing park policy. all sorts of experience in gaining financial independence and viability of designated area administration companies and local authorities in the areas under concern are of particular importance. The tasks that designated areas are expected to perform in order to contribute to the local communities. state services and institutions.REALISTIC OPTIONS FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF DESIGNATED AREAS – THE UNA NATIONAL PARK SUSTAINABLE DEVELOPMENT CONCEPT When a location is pronounced designated area. in partnership with all key actors: government agencies. to provide for their permanent sustainability. NGOs and other local space users. and the related difficulties are particularly underscored. The major problem with establishment of designated areas and management of parks in Croatia is inadequate approach to their physical planning and congested management plans which are expected.

recreation and water sports. angling and hunting. protected zone surface area. It seems the most suitable to start the investment cycle for the Una NP through a public investment agency. to determine individual protection zones (by defining zoning schemes) and to examine long-term sustainability of the selected solution. natural characteristic of the designated area and its capacity to accommodate allowable human activities were valuated. protection and development towards achieving of self-sustainability. Such approach enables that optimum boundaries be determined for the planned designated areas considering interest of the local community. The selected solution proposes the following complementary activities: tourism. These procedures need to focus on valuation of existing and planned amenities within certain space (including its natural characteristics and resources). and development of complementary activities). in the initial period. and for sustainable development of local community. such long-term stability is based on revenues realistically expected to be earned by the designated area management companies. This certainly needs to be prece- 461 . depending on a time period under consideration.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja designated and neighboring areas is the only condition for park conservation and protection. Having in mind the existing and planned costs and benefits for each of considered alternatives (these alternatives refer to the designated area boundaries. and that economically most favorable complementary amenities be determined within the designated area which will enable future sustainable development of the greater area. Generalization of these experiences and application of the environmental economics methods produced procedures to be used in defining of physical planning and management approaches to the designated area conservation. and defining of its initial funding. considerable state support in organization and education. This is an approach that has been used to determine the Una National Park boundaries. Based on earlier finished sector studies. and valuation of existing and planned activities carried out by local population in areas planned to be placed under protection and their neighboring areas. cost-benefit analysis enables that optimum solutions be determined. However. organic agriculture and forestry. that the designated area zoning be carried out aimed at optimization of protection costs and revenues from area use within parks. discount rate and risks. Type and amount of such revenues are determined by specific conditions prevailing in each designated area. In addition to budgetary funding. development of these activities in compliance with the natural assets protection requirements demands for the Una NP.

it is proposed to consider and discuss establishment of a Central National Agency or office for all parks that would advocate the needs of the parks before the national authorities and government bodies. Key words: protected area. sustainability. zoning. Una NP. 462 . management plan. As regards desired funding stability of park operation and sustainable development of the local community.ded by development of the Una NP management plan and elaboration of financial plans for implementation of individual key tasks.

Almazaga Ćatović. u funkciji razvoja turizma uopšte. Ovom analizom obuhvaćeni su najvažniji segmenti budućeg razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. sc.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja RURALNI TURIZAM NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA SA OSVRTOM NA BED&BREAKFAST (KLADANJMOGUĆNOSTI RAZVOJA) Almazaga Ćatović Sanela Smajlović2 Sažetak Predmet istraživanja u ovom radu je infrastruktura ruralnog prostora kao jedna od osnovnih komponenata prostornog planiranja i jedan od determinirajućih faktora razvoja turizma na području Tuzlanskog kantona. imidž destinacija. marketing program turističke destinacije. oec. Turistička zajednica TK.ba Sanela Smajlović dipl. ruralna mjesta u funkciji turizma. Ključne riječi: turistička destinacija. dipl. Cilj istraživanja je ocjena postojećeg stanja i planiranja potreba izgradnje turističke infrastrukture kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom vremenskom horizontu. edukacije za turizam 1 2 Mr. ruralni turizam.net. atrakcija (prirodna i kulturno-historijska). a posebno razvoja ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. turističke manifestacije. atraktivnosti-uređene atrakcije za pristup turista. turistički resursi. sanelaned@bih.net. BBA. turzaj-tk@bih.ba 463 .

Ruralni turizam podrazumijeva poticanje razvoja novih turističkih destinacija posebno na kontinentu. Tuzlanski kanton obuhvata 13 opština. jahanje (horse-riding) i sl.5% Federacije Bosne i Hercegovine. 2. odnosno 10. seoski turizam. prehrane. Geografske karakteristike Tuzlanski kanton nalazi se između 44° i 45° sjeverne geografske širine.turizam. “pečenje” rakije. a u pravilu podrazumijeva i ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Dio je kontinentalnog turizma. Uporišne tačke su seoska domaćinstva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi. Tuzla i Živinice..3% površine Bosne i Hercegovine. Tuzlanski kanton učestvuje sa 14. Smješten je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Doboj Istok. Gračanica. Srebrenik. te nekim drugim sadržajima (direktan kontakt s domaćim životinjama. eko-ruralni turizam i slično. agro-turizam. Teočak. seljački turizam. odnosno razvitak turizma sa što manjim posljedicama po okoliš. Kalesija. Tuzlanski kanton ima 553.). Tuzlanski kanton je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini. Lukavac. Sapna. U broju stanovnika Bosne i Hercegovine. koji se temelji na korištenju ruralnog prostora u kontekstu turističke ponude. Banovići. a u Federaciji Bosne i Hercegovine 91 stanovnik na km²). Osim prodajom vlastitih proizvoda prihod se ostvaruje i pružanjem usluga smještaja. Gradačac. Gustina naseljenosti je 195 stanovnika na km² (u Bosni i Hercegovini gustina naseljenosti iznosi 70 stanovnika na km².573 stanovnika. a u broju stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine sa 21. Ruralni turizam je koncept turizma na seoskim gospodarstvima. Kladanj. sudjelovanje u poljoprivrednim radovima. a) 464 . Značajno je da dopunsku zaradu seosko domaćinstvo ostvaruje u svom vlastitom dvorištu. od čega se veliki dio bavi poljoprivredom. Zahvata 5. Izvan je urbanih naselja i nema odlike masovnosti. odnosno 18° i 19° stepena istočne geografske dužine. Uvod Pod pojmom ruralni turizam nalazimo različite nazive kao što su: eko-turizam. Ruralni turizam uključuje aspekt održivog turizma “Sustainable Tourism” . što podrazumijeva aktivno uključivanje cijele porodice. 82%.turizma koji ne šteti okolišu. turizam u seoskim domaćinstvima.5%. a višak svojih proizvoda plasiraju kroz novi prodajni kanal . Čelić.

tona).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Administrativno.  oranice – 91 154 hektara  voćnjaci – 16 371 hektara  livade – 15 382 hektara  pašnjaci – 10 862 hektara Razvojna osnova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji može se temeljiti.5% površine Federacije Bosne i Hercegovine Područje Tuzlanskog kantona ima umjerenokontinentalnu klimu sa jasno izraženim godišnjim dobima. istorijskih znamenitosti i prirodnog bogatstva od davnina predstavlja predmet interesovanja turista ne samo iz zemalja Balkana i Evrope već i sa drugih kontinenata. trešnje. Javornik. zbog svoje ljepote. magnezita. “Šićki brod” i dr. “Hazna”. koja spada među 4 najveća grada u Bosni i Hercegovini.5 mil.6 l/m sa vlažnošću vazduha 79% i srednjom godišnjom temperaturom od oko 10. Mineralne. oligomineralne i termalne vode identifikovane su na području Tuzle. Jezera – “Modrac”. Tuzlanski kanton zahvata 2730 km.3% ukupne površine Bosne i Hercegovine. Živinica i Kladnja. “Snježnica”. “Vidara”. plantažni uzgoj šljive. 465 . šljunka i pijeska. kruške. Tuzlanski kanton predstavlja najbogatije područje u energetskim mineralnim sirovinama (ugalj – lignit i mrki ugalj 3. “Bistarac”. uzgoj muznih i tovnih goveda. 1° C. pčela i dr. privredno i kulturno sjedište kantona je grad Tuzla. odnosno 10. koka nosilja. krečnjaka. Ovdje postoji i nekoliko hidroakumulacija sa polivalentnom namjenom kao što su. Srebrenika. višnje i jagodičastog voća  u stočarstvu. te masivi Skipovca. prosječna količina padavina iznosi oko 908. što čini 5.  u voćarstvu. Gradačca. Tuzlanski kanton karakterišu izrazito planinsko područje (Konjuh. Drinjače i Sapne i pripadaju slivovima rijeka Bosne i Drine. Najtopliji mjesec je juli. ovaca. prostrane riječne doline Spreče i Tinje u centralnom dijelu. kvarcnog pijeska boljeg kvaliteta (11. b) Ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište iznosi 133 771 hektara. tona). Trebave i Majevice koji se pružaju pravcem sjeverozapad – jugoistok i blago zatalasno područje na sjeveru. Osnovni vodotoci na području kantona grupišu se oko rijeka: Spreče. Gračanice. Nadmorska visina se kreće od 150 metara na sjeveru do 1328 metara na jugu. najhladniji mjesec je januar. jedinstveno nalazište kamene soli u ovom dijelu Balkana (525 mil. Ozren) na jugu. Regija Sjeveroistočne Bosne i Hercegovine.2 mlrd tona). Tinje.

te visine investicije za preuređenje u turističku seosku privredu. odsutnost buke. Vrlo je važan odgovarajući broj. Pretpostavke bavljenja ruralnim turizmom Za bavljenje ruralnim turizmom ili nekim njegovim dijelom treba preispitati pretpostavke iz okruženja i neke vlastite predispozicije. Majevica. u ratarstvu. 3. Modrac. kao i pretpostavke porodičnog seoskog domaćinstva. riješene komunalne infrastrukture domaćinstva. 4. Šumsko zemljište obuhvata dobar dio kantona i iznosi 139 000 hektara. mogućnosti prezentacije ruralne proizvodnje.1 Pretpostavke okruženja (eksterne pretpostavke) Bavljenje ruralnim turizmom podrazumijeva neke pretpostavke okruženja kao što su: nezagađen zrak i voda. privrednih i stambenih prostora. mogućnosti slobodnog kretanja okolinom. 466 . slikovit krajolik. Vidara). Godišnja drvna masa za sječu iznosi cca 215 000 m3. zdrava klima. očuvana priroda i prirodne znamenitosti (Konjuh. odmor i rekreaciju. dob i sklonost članova seoskog domaćinstva ka pružanju turističkih usluga. 3. dobra cestovna i telefonska povezanost. kukuruza. posjedovanja stoke. kulturna baština. Šume Tuzlanskog kantona su staništa divljači. Javornik. opredjeljenje i naklonost zajednice i institucija prema turističkim aktivnostima. Hazna. Trebava. atraktivnosti lokacije i stambenog objekta. Institucije koje se bave razvitkom turističkog sektora Tijelo kod kojeg se registruju smještaj i ugostiteljske usluge u seoskom domaćinstvu je opštinska služba za privredu te resorni organ Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona. 3. uzgoj povrtnog bilja. duhana i dr. krmnih kultura. gljiva i ostalih šumskih plodova i kao takve su značajne za lov.2 Pretpostavke u domaćinstvu (interne pretpostavke) U samom domaćinstvu treba procijeniti atraktivnosti vlastitog seoskog porodičnog gospodarstva i to po kriterijima posjedovanja imanja.

5.  štiti i čuva bosanskohercegovačku prirodnu i kulturnu baštinu.sektor za turizam i ugostiteljstvo. Osim navedenih.  pretežno nezagađen okoliš. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Planovi razvoja ruralnog turizma Tuzlanskog kantona trebali bi se potpuno uklapati u program Federalne vlade. 4. Analiza ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu SNAGE .  obogaćuje turističku ponudu i  faktor je integralnog razvitka ruralnog prostora.  sprječava depopulaciju seoskog prostora (demografski jača selo). Tuzla 2005. Turističko udruženje Bosne i Hercegovine. namijenjenih razvitku ruralnog turizma i održivog razvoja. postojeći nedovoljno valorizirani kapaciteti: srednjovjekovne utvrde (Stari grad Srebrenik. Stari 3 Mr. te vanjske prilike i opasnosti3. godine – strana 121 . kao svojom jedinom djelatnošću ili jednom od djelatnosti. Poseban naglasak treba staviti i na potraživanja bespovratnih sredstava iz evropskih i svjetskih fondova.2 Pozitivni učinci razvitka ruralnog turizma  dodatni je izvor prihoda seoskog domaćinstva. dobre projektne i turističke zamisli financijski trebaju podupirati i jedinice lokalne samouprave.unutrašnje: Analizom su određene unutrašnje snage i slabosti. Almazaga Ćatović.1 Finansiranje Ruralni turizam nije kapitalno intenzivna grana visokih i velikih profita. 4. Privredna komora . Turistička zajednica Federacije Bosne i Hercegovine. bave se sljedeće institucije Federacije Bosne i Hercegovine. bosniaARS. Vlade Tuzlanskog kantona i prostorni plan Tuzlanskog kantona. Turistika zajednica Tuzlanskog kantona. Soko grad Gračanica. već višegodišnje ulaganje i još dugoročniji povrat uloženih sredstava.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Turizmom. Ministarstva trgovine – turizma i saobraćaja Kantona.124 46 . “ Turističko-ugostiteljska djelatnost faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona“. Ruralni turizam u svojoj sveobuhvatnosti ima sljedeće pozitivne učinke:  povećava zaposlenost lokalnog stanovništva i potiče proizvodne ali i uslužne djelatnosti.

strategije. marketingu. minirana područja. kampiranje. deklarativno i stvarno poticanje ruralnog turizma i preduzetništva u turizmu od strane Federacije Bosne i Hercegovine. turističkim atrakcijama. biološkoj raznolikosti. Snimak sadašnjeg stanja Bilo kojoj aktivnosti (izrada turističkog master-plana. 46 . ali i od strane vanjskih inicijativa (program CARDS) i blizina dvije susjedne države. SLABOSTI . planirana izgradnja brzih cesta. smještaj. “Slana banja Tuzla“. 6. branje gljiva). bogata multietnička i multikonfesionalna baština i postojanje prirodnih znamenitosti (izvorište “Muške vode“. PRILIKE . OPASNOSTI . mogućnosti komplementarnog razvoja s ostalim oblicima turizma. Gradačačka Husein kapetanova kula). operativnih planova i slično) prethodi snimak sadašnjeg stanja i turističkih potencijala koji je načinjen u Turističkoj zajednici Tuzlanskog kantona izlaskom na teren i razgovorima sa svim turističkim pravnim subjektima u Kantonu. mogućnost prodaje proizvoda “u vlastitom dvorištu“. tržištu. proizvodnja sira. mogućnost dopunske zarade iz dodatnih usluga (jahanje. kanalizacija. poslovično gostoljubivi žitelji u seoskim domaćinstvima.grad Teočak. pića i prehrane. lovačke kuće. nekim jedinicama lokalne samouprave i dobrim dijelom značajnim postojećim i potencijalnim davateljima turističkih usluga u ruralnim prostorima. programa. neinformisanost o: zakonima. džamije i crkve.vanjske:  zahtjevna i nekonzistentna zakonska regulativa. usluge hrane. “Banja Ilidža Gradačac“. “Terme Gračanica“. novim tehnologijama i poticajnim mjerama. “pečenje“ rakije. planina Konjuh sa svojim speleološkim objektima “ Djevojačkom“ i “Bebravskom“ pećinom idr. vodovod). nepostojanje pratećih infrastrukturnih objekata (parkirališta.vanjske:  postojano nezasićeno domaće i strano tržište potražnje ruralnog turizma koje raste zajedno sa urbanizacijom. ubiranje ljetine i plodova. suveniri. nedovoljna zaštita od otpadnih voda sliva Bosne i Drine. mogućnost cjelogodišnje turističke sezone. historiji svoga kraja. narodne priče i legende.).unutrašnje:  nepostojanje tradicije ruralnog turizma.

Nakon izgradnje koridora i kvalitetnog povezivanja Kantona Tuzla sa istim i to predviđenim brzim cestama Tuzla-Orašje i Tuzla-Sarajevo može se očekivati veliki broj tranzitnih gostiju. historijskim. suvenire. Ostalu signalizaciju čine: znakovi za izraz dobrodošlice i znakovi obavijesti za usmjeravanje prema poslovno-trgovačkim objektima i centrima. te perspektive turizma i ruralnog turizma.1 Brze ceste i koridor Vc Izgradnja brzih cesta Tuzla – Sarajevo. informacija. te stoga treba uložiti sve napore (i u lokalnim okvirima) da što prije dođe do realizacije. poticanje seoskih domaćinstava u izražavanju ideja i potreba u turizmu. . kulturno-historijske spomenike.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Obrađeni relevantni turistički podaci odnose se na: manifestacije. važnim 46 .1 Saobraćaj . ostale motive. prirodnim i turističkim znamenitostima i znakovi za pružanje turističkih i drugih informacija. U skoroj budućnost kroz Bosnu i Hercegovinu će prolaziti TEM (Trenseuropean Motorway) nazvan “koridor Vc“ kao evroregionalna poveznica na putnom pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran. Rezultati u vidu baze podataka se koriste za izradu programa. prirodnim i turističkim znamenitostima.1. formiranje cesta sira i rakije. Češke. Ukrajine i drugih zemalja koje gravitiraju datom području. historijskim. prirodne ljepote.2 T uristička signalizacija Turističku signalizaciju na cestama čine: znakovi obavijesti o kulturnim.1. stare zanate. Slovačke. 7. gastronomiju. Projekti Nakon analize sadašnjeg stanja ustanovljeni su prioriteti turističkog razvoja ruralnog turizma u Tuzlanskom kantonu: . te koordinacija s Ministarstvom turizma za bespovratne potpore. Izgradnjom kvalitetnih puteva stvorit će se uslovi za razvoj prije svega tranzitnog turizma kao i razvoj ruralnog turizma na području Tuzlanskog kantona. a posebno iz Poljske. smještaj. Tuzla – rijeka Sava te koridora Vc uticati će na povećan broj tranzitnih turista. turističkih promotivnih materijala i konkretnih aktivnosti (npr. lov i ribolov. informacije. znakovi za usmjeravanje prema kulturnim.

jer mnoge staze već postoje (prosjeci kroz šume.  jedan koridor bi bio naslonjen na međunarodne biciklističke staze iz pravca Hrvatske. biciklistička staza ipak mora biti legalizovana. gdje bi jedan pravac izašao 40 .prema Tuzli i Gradačcu. osim u Gradačcu. . informativne. ali za bilo koju aktivnost obilježavanja preporučujemo angažman profesionalaca (arhitekata. građevinaca. Znatan potencijal za razvoj ovog vida turističih djelatnosti nalazimo. i u Gračanici. Turističku signalizaciju nazivamo još i smeđom signalizacijom jer je propisano da je osnovna boja turističkog znaka putokaza i obavijesti smeđa. te uredno održavati (kositi korov oko znaka. dizajnera. sajmovi) koji zbog svoje namjene privlače veći broj ljudi.objektima i sadržajima u naselju. bojiti zahrđale i nadomjestiti dotrajale dijelove).3 Biciklističke staze Moderan čovjek želi izazov kretanja vlastitim snagama. Smeđu signalizaciju treba postaviti planski i po mogućnosti od kvalitetnih materijala. prodajne i turističke tačke u šljivarskom kraju kakav je Gradačac. sporedne seoske ceste i dr. ucrtana. a označeni su na posebnim mapama ali i na terenu. Postavljanje smeđe signalizacije je i jedan od projekata Turističke zajednice Tuzlanskog kantona.2 Cesta sira i rakije Cesta sira i rakije podrazumijeva ponudu bosanskog sira i domaće rakije u seoskim domaćinstvima na jednom ograničenom geografskom području. Teočaku. Turisti će naći put do destinacije ili će biti informisani o postojanju iste. No. Jedna od mogućnosti je i formiranje Šljivarskog centra (muzeja) kao obrazovne. .). te u Kladnju i Živinicama. pravac bi nastavio cestom iz Orašja te kod raskršća “ Koridor“ nastavio u dva pravca . Uloženi novac u označavanje višestruko će se vratiti zadovoljnim gostom koji je i najbolji promotivni medij. Šljivarski centar bi promovisao kulturu šljive i šljivarskih asortimana kraja u kojem se nalazi. Neke biciklističke koridore već možemo nazrijeti na području Tuzlanskog kantona. odmorištima i putokazima. te opremljena i hemijskim toaletima. Izgradnju biciklističkih staza u prirodi mogli bi nazvati izgradnjom i privođenjem svrsi. obilježena. te ostalim javnim prostorima (izložbe. Znakovi ponegdje mogu biti i od prirodnih materijala. marketing stručnjaka). Čeliću. Vožnja biciklom kroz prirodu je uvijek izvanredan i neponovljiv osjećaj. “ Cesta sira i rakije “ je sinonim za obilazak domaćinstava sa kušanjem rakije i konzumacijom domaćih proizvoda. Kalesiji.

pa i u urbanim sredinama. Time bi se dobila jedna evropska turistička biciklistička transverzala.1 Bus-turistička parkirališta Parkirališta za turističke autobuse moraju biti organizovana i obilježena. pa i turističke djelatnosti. Panonskog jezera. posebno u gradovima i turističkim destinacijama (Tuzla. prirodno i nužno oslonjene na ruralni turizam. Majevice. Kladanj.dobojskom kantonu i dr. sigurnosni.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja na srednjovjekovnu kulu u Gradačcu. U prethodnim analizama navedena je slaba informisanost ljudi koji se bave ili bi se trebali baviti turizmom. kao što su: poljoprivreda. Osim toga.5. za zanimanja korisna za razvitak turizma. zdravstveni i ekološki predznak. koja bi iznjedrila nove turističke proizvode. Konjuha. gdje osim turističkog imaju funkcionalni. stari zanati. Valsenici. Modrac). turistički vodiči i slično. Gradačac. buduće biciklističke staze Tuzlanskog kantona dolaskom na granice kantona mogu nastaviti na istok prema Republici Srpskoj – Zvorniku. ugostiteljstvo. 41 . Radi toga treba organizovati dodatno obrazovanje za one kojima će to biti pomoć u daljnjem radu. Sve jedinice lokalne samouprave treba potaknuti da planiraju i iznalaze moguće lokacije biciklističkih staza i da teže njihovu umrežavanju. . zapadno prema Zeničko . Sokocu. animatori.  drugi koridori bi išli preko seoskih ruralnih naselja na planinama Tuzlanskog kantona. te opredjeljivanje mladih. Svaka turistička podružnica treba inicirati jedinicama lokalne samouprave iznalaženje i privođenje svrsi takvog prostora. . ali je važan za funkcionisanje sveukupne turističke ponude. .4 Ljudski resursi Ljudski resursi su glavni pokretači svake. Trebave i dr. Ovaj prioritet na prvi pogled nije presudan.5 T uristička infrastruktura Važnim dijelom nedovoljne turističke infrastrukture u Tuzlanskom kantonu smatraju se parkirališta i autokampovi. eko-poljoprivreda. strani jezici. putem stipendija i subvencija. Treba poticati učenje stranih jezika. a drugi završio u Tuzli na lokalitetu Slane banje tj.

Uz osnivanje jednog ili dva kampa treba obaviti signalizaciju i kvalitetnu marketinšku obradu. . Treba informisati zainteresovane da na svojim imanjima na selu.posebno šljivovica. sir. bamnja. ali sa što manje “diranja” u prirodu i okoliš. Samo onoliko koliko je to stvarno neophodno. a kod nas još i bogato kulturnom baštinom koju treba prepoznati. ekološke svijesti. Održivi razvoj turizma Održivi razvoj turizma podrazumijeva uravnoteženi razvoj i kulture i privrede i infrastrukture područja na kojem se turizam odvija. susretljivosti i prijateljskih stavova prema turistima . domaći kolači. a rezultate provoditi u turizmu . te autohtone bosanske prehrambene proizvode. sarma. ćevapi.5. fakultete kao nosioce projekta.6 Gastronomija (Etnogastronomija) Bosanskohercegovačka tradicionalna kuhinja je vrlo bogata i svaka regija krije gastronomsko blago. Navedeni proizvodi još nemaju standardizovanu i organizovanu proizvodnju i ponudu. Za ekološki osviještene turiste ruralni turizam je vrlo atraktivan jer je seosko domaćinstvo okrenuto prirodi. ali i u prigradskim naseljima mogu oformiti kampove. Za poticanje kulinarske baštine i gastronomskog identiteta obavezno treba angažovati Ugostiteljsko turističke škole i Tehnološke škole.2 Autokampovi Nepostojanje niti jednog kampa u Tuzlanskom kantonu ima za posljedicu divlje kampere.gostima. suho meso. Formiranje autokampa u Kantonu postat će vrlo bitno s početkom većeg tranzitnog prometa. med. sogan dolma.. tako bi i naš kanton trebao biti prepoznatljiv po nekim specijalitetima. širi posebno ozračje. domaći pekmez i džem. jer domaći čovjek sa svojim specifičnostima. njegovati i prikazati. Turistički projekt koji u sebi nema ugrađene i elemente zaštite i očuvanja prirode danas nema razvojne perspektive. te poticanje motivacije za 42 . Dugoročni zadatak razvoja znanja. U tu grupu pripadaju domaće rakije . Zato bi trebalo poticati kulinarsku baštinu. Kako na razini države. . zaštititi. U isto vrijeme naglasak je na što većem uključivanju lokalnog stanovništva u sve razvojne aktivnosti.posebno ruralnom turizmu. gostoljubivosti. Jedan od većih projekata zaštite je inicijativa Turističke zajednice Tuzlanskog kantona i ekoloških udruženja na zaštiti biosfere i krajolika planine Konjuh . Sve je veći broj turista vegetarijanaca koji posebno pozdravljaju i cijene jela pripremljena za njih. koji poznaje i prostor i prirodu i ljude.

te o vođenju raznih evidencija. 8.  Ceste sira i rakije Pretpostavljeno vrijeme realizacije je jedna godina. pozitivno utiče na najkvalitetniju promociju . ne bi bio dovoljan da se ta djelatnost sama finansira. te na ponovni dolazak “starih” gostiju.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja bavljenje i prepoznavanje turističkih potencijala je jedan od najvažnijih prioriteta koji se mogu ostvariti uz velike napore. 9. no u svojoj cjelokupnosti sve aktivnosti se trebaju odvijati simultano u smislu poticanog i kontrolisanog procesa. Te lovačke kuće potpuno su turistički neiskorištene. a okvirni trošak 150.000.usmenu predaju. Istovremeno. Lovni turizam Na području Tuzlanskog kantona nalazi se više lovišta. Skipovcu idr. jedinice lokalne samouprave i Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. Zato bi se lovačke kuće morale ili iznajmiti ili doregistrovati djelatnost lovačkih udruženja. Svakim spomenutim prioritetom treba se baviti pojedinačno. koji svoje prave rezultate može dati tek u slijedećih tri do deset godina. Lovačka udruženja posjeduju lovačke kuće na Konjuhu. a za pripremu projektne dokumentacije i izvedbu okvirni trošak je 300. Na projektu trebaju surađivati Vlada Tuzlanskog kantona. Majevici.000. a možemo ga staviti pod zajednički nazivnik “Razvoj turističkog i ekološkog planiranja”. Sudjelovanje i pomoć pri provedbi projekata:  Biciklističke staze Biciklističke staze je moguće realizovati tokom tri godine. Trebavi. podiže stepen zadovoljstva gosta. Lovačkim udruženjima bavljenje lovnim turizmom nameće cijeli niz zakonskih odredbi o turističkim i ugostiteljskim djelatnostima. to je i dugotrajan proces kojeg treba pokrenuti od vrtića pa nadalje. Promet koji bi se sa uposlenom osobom korištenjem lovačkih kuća tada eventualno ostvario. Zavod za prostorno uređenje. te uposliti osobu za rad u udruženju. Lovni turizam dodatno otežavaju i zakonske odredbe o postupanju s divljači nakon odstrela.00 KM 43 . Takav odnos nužno podiže kvalitetu usluge. širi pozitivan turistički “image”. Ozrenu.00 KM.

resorna ministarstva) može pripomoći kod pripreme projektne izvedbe.00 KM. noćenja. vrste i kvalitete ponude pratiti razvoj ruralnog turizma. a nosioci posla bi bili opština Gradačac.00 KM. Ukupni okvirni troškovi navedenog programa iznose 1.  Suveniri Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i resorna tijela Vlade Tuzlanskog kantona trebaju realizovati projekat izrade ruralnog suvenira u roku od tri mjeseca.280.000.000.00 KM.  Etnogastronomija Etnogastronomija je značajan dio ruralnog turizma. Izvještaji se trebaju podnositi jednom godišnje. a okvirni trošak 350.000.  Prilagodba zakonske regulative Turistička zajednica Tuzlanskog kantona.  Smeđa signalizacija Smeđa signalizacija je projekat Federalne turističke zajednice i kantonalnih turističkih zajednica.  Promatranje i praćenje pokazatelja razvitka ruralnog turizma Turistička zajednica Tuzlanskog kantona treba usporedbom broja smještajnih kapaciteta. a okvirni trošak je 10. Vlada Tuzlanskog kantona. U tom smislu treba izraditi gastronomsku kartu i vodič kroz etno i eko hranu Tuzlanskog kantona. a u projekat se trebaju uključiti Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i lokalne samouprave.Vrijeme izrade vodiča je tri mjeseca. Okvirni trošak je 15 000. no Vlada Tuzlanskog kantona (tj.00 KM. Nosilac projekta je Turistička zajednica Tuzlanskog kantona.00 KM. 44 .00 KM. Vrijeme realizacije je do dvije godine. Okvirni trošak je 90.000.  Auto kampovi Za auto kampove treba odrediti potencijalna mjesta i inicirati postavljanje privatnih kampova. Vlada Tuzlanskog kantona.000. lokalne samouprave te asocijacije turističkih radnika trebaju Ministarstvu okoliša i turizma prijedlozima sugerisati prilagođavanje zakona u turizmu stvarnim potrebama i mogućnostima. posebno u ruralnom turizmu. Vrijeme realizacije je jedna godina. Šljivarski centar (muzej šljivarstva) Šljivarski centar treba realizovati u roku od tri godine. Poljoprivredni zavod.00 KM. a okvirni trošak 45.000. Okvirni trošak je 250.

srna. života u zdravoj eko sredini te razvijanja u smislu izlaska iz siromaštva (R-S-D). jabuka. jastreb. pećine  Voćnjaci. divlja svinja. a istovremeno je lokalnom stanovništvu data mogućnost dobre zarade. te kolektivnog i timskog rada. uzajamne saradnje lokalnog stanovništva.1366. mrki medvjed. gostoprimstva. te osavremenjavajući kuhinju / restoran pri kući).  Prahistorijski crteži u “Djevojačkoj pećini” – 10. riječni .000 godina  Jezerski turizam . Ženska djeca se obrazuju i uključuju u biznis.1 Osnove razvoja Razvoj B&B turističkog sistema u Kladnju mora biti rezultat prirodnih resursa.Drinjača  Avanturistički turizam-planinarenje. 45 . sunovrat  Fauna: zaštićena životinjska vrsta –tetrijeb. Bed & breakfast . šljiva. vuk.  Uz sve to razvija se i socijalni status porodica. kruška i ostalo voće  Ljekovito bilje: lincura.jezero “Gorsko oko”. Minimalna investiciona ulaganja su omogućila svim stanovnicima da pokrenu familijarni posao iskoristavajući postojeće resurse (stambene objekte.mogućnost razvoja u Kladnju 10. lov i sportski ribolov  Gastronomija – ECO & etno kuhinja  Očuvanost prirodnih ljepota: šume. kozorog. te proglasiti Konjuh parkom prirode. jazavac.2 T urističke atrakcije Turističke atrakcije iskorištene za razvoj B&B su:  Kladanj – srednjovjekovni grad . vidra. tako što će donijeti paket zakona od kojih je najvažniji zabrana izgradnje objekata preko 2 sprata. Prezervacija Seoskog Urbanizma  Tuzlanski kanton podržava lokalnu vlast u nastojanju da zaštiti prirodnu sredinu i selo od turističkog industrijalizma i hotelijerskog lobija. god. 10. brdski biciklizam. selo okruženo planinskim liticama.  Ovim zakonom država je spriječila migraciju seoskog stanovništva u gradove. orao.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja 0. sova. ergela konja.

bez obzira kod koje familije je ugošćen.  Niti jedan vlasnik objekta ne dočekuje gosta na ulici niti na ulicama nudi svoje usluge.  Baziranje gastronomije na domaćim proizvodima uzgojenim na radnim objektima.  Rent-A-Car  Restorani  Disco & caffe bar-ovi  Safari u prašumi Konjuha  Mini marketi  Suvenirnice. stoljeća o ljekovitosti i afrodizijačkoj moći “Muške vode”.  Svaki turist je tretiran kao “lični gost”. i to na vrlo ponosnopasivan način. Kroz timski rad.  Stičete dojam pripadnosti familiji. uglavnom se radi o specijalitetima majki u porodici. 46 . povjerenje te dugoročno planiranje. usvojena je metodika rada koju poštuju svi vlasnici i učesnici u B&B-u. slobodno se krećete i koristite kuhinjom po potrebi.  Odgovoran odnos prema prirodi i njenom okruženju čime razvijaju odgovorni turizam. stanovnici sela i vlasnici vikendica su identifikovali sve uslužne djelatnosti potrebne za održivi razvoj turizma.  Svi turisti su toplo dočekani. lovno-ribolovni.  Usluge se nude tek kad turist uđe u dvorište objekta.  Hrana se priprema vama pred očima. te iste urbanističkim planom pozicionirali i dodijelili seoskim familijama. gift shop-ovi  Frizer  Doktorska ordinacija / Prva pomoć Kroz lokalne nivoe vlasti. zimski turizam. možete dobiti i recept ukoliko ste zainteresovani. porodični  Potvrda od Putopisca Evlije Čelebije iz 16. prve grudobolne bolnice iz osmanskog vremena i dr. sportski. Zdravstveni turizam. izletnički.

tavla. 4 . 10. stolni tenis.3 Good to know FAQS 10. sport i rekreacija). U slučaju prodaje objekta ili zemlje.  U susret sevdahu (zabava.  Označavanje svih turističkih atrakcija. šah. mafije.  Izrada prospekata –brošura. te održavanje istih. mini-biblioteka. lobista i sl. razonoda).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Zajednička ulaganja u razvoj B&B ponude:  Uljepšavanje i higijena mjesta.  Ministarstvo turizma treba poticati stvaranje “mreže seoskih kuća”.  Ne narušava se prirodni izgled sela.  Obezbjeđivanje rekreativne aktivnosti (npr. fizičko obezbjeđenje. čitavo selo odlučuje o podobnosti novog komšije sprečavajući time doseljavanje neželjenih grupacija npr.4 Marketinški slogani  Ovdje boravak postaje užitak i nezaboravan doživljaj 365 dana u godini.

 Turističko-ekološka opština i njeni građani dočekuju Vas otvorenog srca. Tuzla 2005. 4 . . godine.  Mi Vam garantujemo nezaboravan užitak i sigurnost. redakcija Drašković B. Ahmetovic. Neophodno je proglasiti dio Konjuh planine (4% planinskog područja) parkom prirode. Ekološki turizam – Potencijal razvoja Tuzlanskog kantona-publikacija projekta “Hljeb i so“ Tuzla 2005. godine. “Eko-etno turističko selo Rastoke-Slunj“. “ Turističko-ugostiteljska djelatnost faktor privrednog razvoja Tuzlanskog kantona“. 1988. Institut ekonomskih nauka. godine. rekreacija.  Dolazite u sredinu susretanja raznih kultura i civilizacija. Institut za turizam. godine. Ekonomija prirodnog kapitala-vrednovanje i zaštita prirodnih resursa. postoje realne šanse za razvoj seoskog turizma koje će pored navedenog i uposliti veliki dio seokog stanovništva. godine. Ruralni turizam u Bosni i Hercegovini i turizam u seoskim domaćinstvima u Tuzlanskom kantonu se nalazi u početnoj fazi. zabava. Alfier Dragutin. edukacija. 1999.  Kod nas Vaš novac vrijedi mnogo više zbog kvalitetne ponude i usluge. 1994. Odmor. T. Zagreb. kulturno i historijsko naslijeđe Tuzlanskog kantona mora se iskoristiti za realizaciju projekata seoskog turizma a posebno projekata Bed & Breakfast. Almazaga Ćatović. 2.. bosniaARS. 2004. ruralni turizam u Tuzlanskom kantonu mogao bi postati značajan faktor u revitalizaciji ruralnih prostora. Veliki dio domaće hrane (ekološke hrane) propada na selu obzirom da je tržište poljoprivrednih proizvoda veoma daleko od mjesta proizvodnje..  Za nas je voda najveći kult na svijetu. Eban S. Studija. “Turizam“. “Ekonomika okoliša“. “Turizam u zaštićenog prirodi – marketing koncepcija“. Prema tome. Goldstein. Zaključak Prirodno. godine. Zagreb. Kantonalna agencija za privatizaciju mora izdvojiti dio povoljnih kreditnih sredstava za ulaganja u seoski turizam. Beograd. No kako veći dio ruralnog prostora ima obilježje socijalno-ekonomske krize. Novi Sad 1995 god. Pozderac Alija.  Ovo je kraj gostoljubivih ljudi i dobrih domaćina. Literatura Mr. sport i razonoda u ekološki profinjenom i zdravom ambijentu. Time bi zaustavili migraciju stanovništva sa sela u grad. Mate.

Tuzla 2006. “Prirucnik za turisticke vodice TK Tuzla“. godine. Almazaga Ćatović. Ekonomski fakultet. 1988. godine Mr.. “Promocija u turizmu“. godine 4 . “Studij o održivom razvoju kroz eko-turizam i BiH“. mart 2004.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Senečić J. Zagreb. Japanska agencija za saradnju JICA.

Key words: tourism destination. cultural and historical heritage). in the function of the tourism development in general and especially of rural tourism in the Canton Tuzla. rural tourism. The aim of research is to assess the current condition and plan the future needs in developing tourism infrastructure in both short and long-term aspects. This analyses deals with the most important segments of rural tourism future development in the Canton Tuzla. tourism educations 40 . tourism destination marketing programme. attractions (natural. tourism events. attractions for tourists. rural places in the function of tourism. destination image. as well as one of the major factors of tourism development in the Canton Tuzla. tourism resources.RURAL TOURISM IN THE AREA OF CANTON TUZLA WITH EMPHASIS ON BED&BREAKFAST (KLADANJ-POSSIBILITIES OF DEVELOPMENT) Summary The subject of research is infrastructure of rural area as one of the basic components of area planning and development.

Kako se projekti razvoja turizma obično temelje na izgradnji velikih odmarališta i koncentraciji velikog broja ljudi na relativno malim područjima. 1 Marketing & Werbeagentur. Ako se kaže da su paketi i kompletne ponude ono što potrošači danas očekuju. ali se ne smije zaboraviti da su destinacije kao što su Austrija i Švicarska započele svoje neosporno uspješne priče turističkog rasta s individualnim turizmom i da još uvijek individualni turizam čini velik dio dobiti koju ove zemlje ostvaruju.cc. ali daje malo ili nimalo mogućnosti raspodjele prihoda ako izuzmemo plaće uposlenicima u odmaralištima. Austria.cc 41 . onda se mora isto tako kazati da to važi samo za jednu (iako relativno veliku) skupinu pojedinaca. kompromisi su očigledni. Više obrazovanje i veći prihod stvaraju nezavisna društva i tako dovode do individualnih želja i sposobnosti da se pronađu individualni načini da se one zadovolje. Danas bogatstvo mnogih obitelji u ruralnim krajevima – često planinske doline – Austrije i Švicarske još uvijek svjedoči o učincima ovog komparativno jednostavnog oblika turizma.loud. mailto: office@loud. ekologija i gospodarski razvoj vide se kao protuslovni ciljevi. web: www. Individualni turizam ima određene prednosti nad masovnim turizmom iako se na prvi pogled čini da on predstavlja teži put.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja TURIZAM I EKOLOGIJA – SUVREMENI PRISTUP PLANINARSKOM TURIZMU Matthias Kreuziger Uvod Turizam. Mnogi stručnjaci bi mogli biti uvjereni da je programirani turizam uspješniji i moderniji način. Iskustvo je dokazalo da koncentracija može biti uspješna u smislu poslovnog prihoda.

Essen 2002”) − utjecaji na prirodu Odmarališta okupljaju velik broj trista i uposlenika na relativno malom prostoru. Kulturne destinacije kao što je Venecija također su destinacije masovnog turizma. a to se kosi s jedinstvenom ponudom. posebice za radnike britanskih željeznica. Stoga će se usporedba temeljiti na promjenama u kulturnom okruženju. održiv rast je poboljšanje date situacije bez pogoršanja jednog ili više elemenata koji definiraju taj okvir. Drugim riječima. Ovaj organizirani oblik turizma vrlo je racionalan pa prema tome teži k objektivnosti. − utjecaji na kulturu Organizatori masovnog turizma nastoje izbjeći “sudar kultura“ jer negativno djeluje na broj prodaja. što proturječi kulturnom pluralizmu. Organizatori nastoje stvoriti folklorističko ozračje. Objašnjenje je relativno jednostavno: Budući da jaka kulturna očitovanja (kao npr. održiv rast je uvijek Pareto učinkovit (u optimalnim okolnostima nekog modela. Masovni turizam Odmorišni turizam je najnoviji oblik masovnog turizma koji je razvio Thomas Cook 1861. otpadne vode i drugi otpad čine kombinaciju lokalno koncentriranih emisija koje svakako imaju utjecaj na floru i faunu. S 42 . Scherer. kulturnih i prirodnih resursa“. Masovni turizam ima veoma jak utjecaj na okoliš zemalja domaćina. utjecajima na floru i faunu te na promjenama opskrbnog tržišta i troškova smještaja. pokušavajući organizirati turistička putovanja za masovno tržište. ispušni plinovi. Masovni turizam je veoma uspješan.Antitetični putovi turizma Da bi se postavio temelj raspravi. Gradnja. “grad ljubavi“). Prema tome. iako se u stvarnosti prihvatljivi manji kompromisi). vjerska pitanja) uvijek imaju pristalica i protivnika. utjecaju na tržištu rada i obrazovnom sektoru. pojam “okoliš“ bit će definiran kao “okvir društvenih (uključujući i gospodarske). Georg: “Intercultural Management between Universalism and Relativism”. transcultural conflicts of values. tako reći neku vrstu egzotične većinske kulture u zabavne svrhe. (Opširnije o ovome vidi Steinmann. Nürnberg 1996” i Kurt Röttgers: “The Loss of Foreign”. to znači da će ona podijeliti tržište. jer je potrebno napraviti i izvesti samo jednu ponudu. ali su prodavane s prilično profanim atributima (npr. Glavna odredišta za masovni turizam su bila morska kupališta na Mediteranu i skijaška područja u središnjim Alpama.

(Rukovodne položaje zauzimaju osobe od povjerenja investitora. stanovništvo se također educira samo u sektorima turizma.  intenzivan doživljaj prirode. 43 . To stvara jak pritisak na visinu plaća i cijenu hrane (ovo su najvažniji faktori troškova u turizmu te prema tome i glavni ciljevi procesa optimizacije). Dugoročno gledano. Izgledi za napredovanje lokalnog stanovništva obično su skučeni.. rujna 1977. poljoprivrednici će nastojati da se preorijentiraju na jeftinije kulture. Osim tendencije prema jednostranim ugovorima između ulagača i lokalnih radnika. jer je to bio prvi oblik putovanja iz dokolice u ranijim vremenima kada nije bilo turističke infrastrukture. pod naslovom “Turizma u trećem svijetu – doprinos razvoju?“ Tri temeljne značajke “blagog turizma“ su:  malen negativan utjecaj na okoliš. dok je prihod u zemlji domaćinu ograničen samo na plaće. Ostali prihod koji se ostvari u ljetovalištima (prodaje u radnjama i slični događaji obično se održavaju u odmaralištima) obično se iznosi iz zemlje.  usvajanje kulture regije domaćina. Zeleni turizam Blagi ili “zeleni“ turizam najstariji je koncept turizma. Izraz “blagi turizam“ prvi je uveo Fred Baumgartner u članku za “Neue Züricher Zeitung“ 16. što izvore razvoja svodi na nova strana ulaganja i dovodi do jake ovisnosti o dobroj volji ulagača i razvoju konkurentnih tržišta. To znači da se ne stvara nikakav (ili skoro nikakav) višak u zemlji domaćinu.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja druge strane daleko je lakše organizirati recikliranje i preradu vode u mjesnim jedinicama nego za velika i izolirana područja. jer šaka odmarališta formira potražnju na tržištu radne snage i prehrambenih proizvoda. − utjecaji na društvo Ugovori i promet odvijaju se u zemlji gostiju. trgovine na malo i građevinarstva. tržištem. što dobit poljoprivrednika svodi na minimum. Stalni lov na jeftine prigodne kupnje stvara velik pritisak na cijene hrane. a radna mjesta (pa prema tome i dohodak) imaju sezonski karakter. prema tome većinom stranci). a što će opet dovesti do potiskivanja tradicionalnih i rijetkih vrsta usjeva (dokazi za to mogu se naći u dijelovima Španjolske i Italije). Odmarališta masovnog turizma formiraju tržišne strukture koje su sasvim slične oligopolima.

Osnivani su planinarski klubovi (kao na primjer Alpenverein). kad se popeo na Mont Vertoux 1336. kulturni događaji postaju izvor prihoda za lokalno stanovništvo. ovaj se projekt koncentrira na pješaka/planinara koji je oličenje najčistijeg oblika “blagog turista“. Planinar se može opisati kao veoma osebujna osoba. mjesna kultura umjesto plitke zabave. O planinaru ili pješaku izletniku Planinarski turizam u Europi utemeljio je talijanski pjesnik i pisac Francesco Petrarca. Ponuda je suočena s više individualnih potražnji pa će zato posao postati konkurentniji. Činjenica da je turizam široko rasprostranjen po nekom području sprečava isključivu ovisnost o turizmu. stoljeću planinarenje je postalo tipičan način na koji su obrazovani i bogati građani srednje Europe pokazivali svoje zanimanje i razumijevanje za prirodu. obično dobro obrazovana i s prihodom većim od prosječnog. a na svojim putovanjima pokušavaju spojiti oba ta interesa. ali održivog rasta s boljom raspodjelom prihoda i s raznovrsnijim učincima na obrazovanje.Ovo dovodi do bitno različitog razvoja u regijama domaćinima: male jedinice umjesto velikih odmarališta. Penjanje na visoke vrhove i pješačenje kroz usamljene krajolike još uvijek visoko kotira kod srednjih i viših klasa razvijenih zemalja. Do povećanja broja turista i prihoda može doći samo širenjem zaštićenih područja i parkova prirode. Planinare obično zanima priroda i kultura. − utjecaj na kulturu Budući da su zeleni turisti jako zainteresirani za podrijetlo i razvoj kulture zemlje domaćina. Zbog očitih prednosti “zelenog“ turizma i pogubnog utjecaja masovnog turizma. više orijentiran na kvalitetu. godine čisto radi rekreacije. 44 . i dovesti do sporijeg. − utjecaj na društvo Orijentacija na manje jedinice pojačava lokalno poduzetništvo. pa se tako isplati čuvanje vlastitog naslijeđa. domaća hrana umjesto brze hrane i međunarodne kuhinje (obično loše kvalitete). U 18. − utjecaj na okoliš Zeleni turizam se odvija samo u područjima s posebnim i jedinstvenim prirodnim resursima.

ovaj vid turizma ne zahtijeva ista ulaganja u infrastrukturu kao drugi oblici rekreacijskog turizma. dakle samo na jedan objekt. ali on se isto tako zadovoljava i sa slabijim ponudama. Planinarenje je spor oblik putovanja. Italija. Planinari obično dolaze iz razvijenijih zemalja kao što su skandinavske zemlje. on više voli prenoćiti u dobrom hotelu ako se takav može naći. treba istaknuti da planinar koristi bolje ponude. vlak. Uvjeti druge razine za planinarski turizam su:  Mogućnosti da se stigne na određeno područje (ceste. neki oblik smještaja.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Planinari dnevno troše više novca od prosječnih rekreacijskih turista (kao što su turisti na plažama). Vitalne točke planinarenja U budućnosti se nećemo brinuti o tome kako putovati bilo gdje. Zbog veoma individualnog karaktera prosječnog turista planinara. Austrija. Novac koji planinari troše široko je rasprostranjen (turist na plaži obično troši većinu svog novca na hotel. To pruža mogućnost da se otkrije okolna priroda na veoma intenzivan način. ali postoji stalan i veoma jak trend prema planinarenju kod mlađe populacije u Europi. aerodrom). zemlje Beneluksa. Ujedinjeno Kraljevstvo. ako se one pružaju (npr. njemački autor). Osoba s nižim dohotkom obično radi na fizički zahtjevnijem području te će svoj odmor uglavnom iskoristiti za relaksaciju. Njemačka. dok planinar troši na više mjesta). Zbog niske razine buke koju planinarenje stvara postoji uvijek mogućnost susreta s rijetkim životinjama. Sve donedavno prosječna starost turista pješaka bila je relativno visoka. Uredski namještenik kompenzira svoj mentalno orijentirani. nego o tome je li vrijedno putovati u neko mjesto (Herman Lös. Postojanje netaknute prirode (u ovome slučaju definirane kao kombinacija flore i faune) i neke vrste jedinstvenosti krajolika čine temelje (uvjete prve razine) planinarske destinacije. (Pozitivan karakter planinara može se lako objasniti ako se turizam shvaća kao “naknada“ za teret rada. opskrba hranom. Francuska. Švicarska. 45 . SAD i Australija (iako se ove zadnje dvije obično ne viđaju u Europi). ali statičan rad kretanjem i svježim zrakom). Planinar je navikao da se prilagođava lokalnim uvjetima i do određene točke prihvaća manjak luksuza. a večerat će u boljem restoranu). značajne točke puta (označene i sigurne staze). Međutim.

Nakon što su ruske zračne snage 1983. knjižara itd. dovoljno dobar 46 . opise itd. sigurnosti i ljepoti) za GPS sustave zajedno s kratkim opisom staze. a prvotno su ga razvile Sjedinjene Države za obrambene svrhe. našao polaznu točku. Sam sustav je postao jeftiniji. U tu svrhu treba izdati modernu publikaciju (koja bi sadržavala podatke o stazi na CD-u. GPS pojačava turizam Globalni sustav za pozicioniranje (GPS) je navigacijski satelitski sustav. Iako za neko određeno područje mogu postojati dobri podaci. posjetio obližnja mjesta od kulturnog interesa (također obilježena na karti) i uživao u sigurnom pješačenju po Federalnoj Republici Bosni i Hercegovini. ipak je još uvijek teško pronaći ih jer se obično ne distribuiraju redovnim kanalima (preko turističkih agencija. Planinar treba biti u stanju koristiti podatke u kombinaciji s kratkim vodičem da bi planirao putovanje. Dodatne usluge koje pojačavaju vjerojatnost planinarskog turizma (uvjeti treće razine) jesu prijevoz prtljage od mjesta “a“ do mjesta “b“ te postojanje kulturnih događaja na dotičnom području. članke. ali profesionalan vodič za planinare za to područje.) koja bi predstavljala besplatan.). Problem koji se danas može riješiti. američki predsjednik Ronald Regan proglasio je GPS općim dobrom dostupnim za civilnu i komercijalnu uporabu. tj. čak i za prosječne planinare. gdje boraviti itd. Iako sam krajolik može biti savršen za planinarenje. Glavni problem vezan za upotrebu GPS-a za planinarenje jest pronalaženje točnih podataka staze – stoga većina planinara jednostavno koristi svoj GPS da odredi svoj trenutni položaj na papirnom zemljovidu. veoma je teško naći prave putove. Zadnjih godina prodaja GPS sustava dramatično je porasla. kako stići tamo. Točan trenutni položaj GPS uređaja računa se mjerenjem protoka vremena između odašiljanja i prijema mikrovalnih signala s najmanje tri od 32 satelita u srednjoj orbiti oko Zemlje. U svom iskustvu kao planinar u stranim zemljama otkrio sam nedostatak označenih staza kao najveći izazov. njezinih najvažnijih točaka. GPS sustav pruža dobro navigacijsko rješenje u nepoznatim krajevima. a da se čovjek ne izgubi. godine oborila korejski zrakoplov (Korean Air Lines) nakon što je ovaj greškom povrijedio sovjetski zračni prostor. bolji i lakši za uporabu. kao zamjenu za obični kompas. Cilj ovoga projekta jest pružiti skup pravih podataka o odabranim stazama (odabranim po svojoj kvaliteti. papirne zemljovide.

“jak“ marketinški instrument na potražnoj strani tržišta Sasvim je očito da je kontrola staze veoma dragocjena prilika za trgovca. festivali itd. ako se ovaj instrument preoptereti. on može biti dio procesa izgradnje države u Bosni i Hercegovini. Internet. specijalne izložbe (turizam i sport). Može čak biti i kombinacija obrazovnih programa i financijske podrške za lokalne trgovine uz ovaj projekt kako bi se ubrzao razvoj. a razvoj veoma stabilan godinama. on gubi svoju učinkovitost jer blijedi povjerenje potrošača. “Praćenje tržišta”: Pozitivni učinci – pozitivni poticaji strani koja nudi Provedba ovog projekta dovest će do pozitivnih učinaka na obje strane tržišta: Ako se jedna staza sastoji od kombinacije podataka o stazi i točaka od interesa.) dovodeći potrošače snabdjevačima. Bosna i Hercegovina može postati planinarska destinacija broj jedan u jugoistočnoj Europi. ako se smjernice o kvaliteti ispune (isto važi i za hotele i druge davatelje usluga). zbog svojih prirodnih bogatstava. Na srednji i dugi rok. jer potrošači doslovce slijede njegovu stazu.) Osim što ima mogućnost dovođenja značajnog broja turista u zemlju koji toj zemlji donose prihode. (Naravno.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja da ga prikuplja i preraspodjeljuje sam korisnik (izazivajući san svih trgovaca: multi slučajevi). Ako se sakupe adrese svih gostiju koji traže ove usluge. može se stvoriti ve- 4 . Kako je planinarenje zasnovano na individualnim odlukama (netipičan aranžman za velike skupine). ovaj projekt također nudi unutarnju tržišnu vrijednost. Pod uvjetom da staza počinje i završava u nekom gradu. Staze i točke od interesa mogu se lako promijeniti zbog sezonskih događaja (tržišta. lokalna gastronomija se može nagovoriti da ponudi određenu razinu kvalitete tako što će svoj posao staviti u podatke o stazi kao točku od interesa. cijeli program se može koristiti da bi se pojačao gospodarski razvoj okolnog područja. Kanali distribucije prve razine mogu biti putničke agencije. utjecaji će biti veoma maleni. On može osigurati prosperitetnu budućnost čak udaljenim krajevima zemlje stvarajući dojam budućnosti vrijedne truda nakon teške prošlosti. (Drugim riječima: vlada može koristiti projekt kao sredstvo regulacije) .

Oni čitaju posebne publikacije. a mogu se napraviti i dodatne ponude ovima (npr. što ima za posljedicu niše troškove po osobi. foto galerija itd. Dakle komunikacija se može ostvariti s veoma malim gubitkom pa otud velika učinkovitost. Glavni kanali komunikacije trebali bi biti:  Internet kao platforma stvarnih podataka. Drugim riječima planinarski turizam može biti osnova budućeg turističkog razvoja u Bosni i Hercegovini. osnivaju posebne klubove (kao “Alpenverein“) i tako dalje. Komuniciranje sa skupinama s posebnim interesom Relativno je lako komunicirati sa skupinom s posebnim interesom kao što su planinari.lika baza redovnih klijenata.) Komunikacija se može također pojačati natjecanjima. Lowa & Meindl (planinarske čizme). trebalo bi biti moguće privući jaku pozornost od samog početka projekta. Glavni je problem pronaći pravi tonalitet da se pobudi zanimanje. jer sve one mogu prenijeti određenu sliku projekta i pojačati komunikaciju. ali ovo će biti prvi koordinirani turistički program ove vrste u svijetu (postoje slični projekti na privatnoj osnovi. Određenu pozornost treba posvetiti suradnji s firmama kao što su Garmin (GPS uređaji).  putničke agencije kojima će biti izdan tiskani materijal u svrhu prodaje  posebne izložbe (turizam i sport)  časopisi s posebnim interesom (kao “Alpenvereinspost“ itd. Mammut (oprema za otvorene prostore).). Jeep/Volvo (“SUV´s“). susreću se na posebnim događajima. kulturni festivali itd. ali ne sasvim koordinirani). komentari korisnika. 4 .

Istituto Cooperazione Economica Internazionale. autor (direktor ICEI-a Franco Borelli) detaljnije objašnjava osjetljivo pitanje turizma kao faktora (mogućeg) razvitka: je li za turističku djelatnost dovoljno da bude prisutna u nekoj zemlji pa da stvori stabilan. godine podnio talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova prijedlog projekta s hipotezom za trogodišnji plan razvitka za dolinu Une uključujući odgovorni turizam.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja ODRŽIVI TURIZAM: DOBRE PRAKSE IZ ISKUSTVA NA RAZVOJNIM PROJEKTIMA ICEI ŠIROM SVIJETA Franco Borelli ICEI (Istituto Cooperazione Economica Internazionale = Institut za međunarodnu gospodarsku suradnju) je talijanska neprofitna asocijacija angažirana na nekoliko projekata međunarodne suradnje širom svijeta. Italia. nakon kratkog prikaza povijesti i aktivnosti organizacije i međunarodne definicije pojma odgovornog turizma. e-mail: info@icei. U ovome radu.it 4 . Jedan od glavnih sektora njezine aktivnosti jest podrška razvitku odgovornog turizma kao dragocjenog sredstva za poticanje društvenog i gospodarskog razvoja u siromašnim lokalnim zajednicama na održiv način. 1 ICEI . poljoprivredu te programe senzibilizacije i edukacije mladih: to će biti prva prigoda za ovu organizaciju da dadne doprinos u svome razvojnom iskustvu na teritoriju Bosne i Hercegovine. pravedan i dugotrajan razvitak? Koja se strategija treba primijeniti da bi lokalne zajednice imale koristi od postojanja turizma na njihovu teritoriju? Zašto je tako važan participacijski pristup zajednice? ICEI je 2008.

godine o odgovornom turizmu na destinacijama definira odgovorni turizma kako slijedi: “Odgovorni turizam je turizam koji:  svodi na najmanju moguću mjeru negativne posljedice po gospodarstvo. biološka poljoprivreda te podrška malim i srednjim poduzećima. Od tada ICEI obavlja djelatnosti senzibilizacije i promocije. suradnji na razvitku. Njegov istraživački rad i rad na terenu usredotočen je na tri specifična sektora: odgovorni turizam. godine s ciljem da obavlja aktivnosti na istraživanjima i edukaciji o pitanjima odnosa Istok-Zapad. korištenje resursa. pitanja okoliša. pitanja žena. kako na lokalnoj tako i državnoj razini. odnos između etike i ekonomije. te je ubrzo postala referentni organizam u Milanu za informacije i raspravu o ovim međunarodnim pitanjima. a kasnije Sjever-Jug. Definicija odgovornog turizma Deklaracija iz Cape Towna 2002. okoliš i društvo  donosi veće ekonomske koristi lokalnom stanovništvu i povećava blagostanje zajednica domaćina  poboljšava radne uvjete i pristup industriji  uključuje mjesno stanovništvo u proces donošenja odluka koje utječu na njihov život i životne prilike 40 . globalizacija itd. međunarodni dugovni sustav. istraživanju i obrazovanju. Od 1991. Utemeljena je 1977.). na pitanjima koja se tiču međunarodnih odnosa (susret različitih zemalja.ICEI – Kratak pregled ICEI (Istituto Cooperazione Economica Internazionale) je neprofitna asocijacija predana međunarodnoj solidarnosti. međunarodna tržišta. sve su to održiva sredstva u borbi protiv siromaštva. godine ICEI također surađuje na projektima razvitka u zemljama u razvoju. a za dobrobit lokalnog razvitka. ali je to ujedno radni prostor gdje se mogu rješavati razlike između Sjevera i Juga planeta kroz provedbu izvedivih rješenja.

ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja  pozitivno doprinosi očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa prihvaćajući raznolikost  pruža zabavnije doživljaje turistima putem sadržajnijih veza s mjesnim stanovništvom i veće razumijevanje mjesnih kulturnih. 41 . preciznije rečeno. kao i za rubna i zaostala područja razvijenih zemalja. uključujući i samu Europsku komisiju. sve je više povezan sa shvaćanjem da turizam može automatski stvoriti neke od preduvjeta za borbu protiv siromaštva samim tim što postoji. Zapravo. društvenih i okolišnih pitanja  osigurava pristup fizički hendikepiranim ljudima  je kulturno osjetljiv.“ Turizam i ciljevi razvitka Turizam kao sredstvo u borbi protiv siromaštva i/ili kao lokomotiva razvitka sve do prije nekoliko godina nije uopće uziman u obzir za povećanje životnog standarda i prihoda siromašnih zajednica. Međutim danas. nije tako jednostavno napraviti razliku između stvarnih mogućnosti i izgleda ili. Ova velika očekivanja razvojnog potencijala jednog od najvažnijih sektora multinacionalnog gospodarstva predstavljaju u neku ruku “posljednju nadu“ u kontekstu poteškoća s kojima se susreću strategije i programi razvoja u postizanju Milenijskih ciljeva Ujedinjenih naroda. ali zato stalnije – i to na takav način da svi dionici u ovome sektoru imaju interes da sudjeluju u njegovu upravljanju jer mogu naći svoje vlastito tržište i dobit u ovome sustavu. koje objavljuju direktive. kako ga mi definiramo (vrsta turizma zasnovana na održivosti okoliša i društvenoj odgovornosti). potiče poštivanje među turistima i domaćinima te jača ponos i povjerenje lokalnog stanovništva. između onoga što može stvarno biti korisno i što može stvarno funkcionirati i onoga što može samo još više obogatiti subjekte koji su već izvukli neopravdanu prednost iz situacije proteklih desetljeća. Ovaj model. svi očekuju upravo od turizma da bude lijek za sve probleme. “Odgovorni turizam“. koji kao da je prerastao u ideologiju. kao i ekonomskih problema u samim razvijenim zemljama. preporuke i programe koji turizam prepoznaju kao jednu od malog broja stvarnih mogućnosti za pronalaženje izlaza iz siromaštva i poteškoća u razvoju za nekoliko zemalja. izgleda. Svaki dan postoje međunarodne institucije. sigurno će rasti – možda sporije.

obično nema interesa. Nije lako pomiriti ova različita stajališta. izravnom prihodu za mjesno stanovništvo.To apsolutno nije točno. racionalno i na međunarodnom planu. ne vodi računa o edukaciji. za dobrobit mjesnih zajednica? A to u najboljem slučaju znači činiti neke 42 . Iznad svega. društvena odgovornost i održivost okoliša? To bi trebala biti uloga lokalnih vlasti. posebice među velikim turoperatorima. pa čak i doprinijeti boljoj uspostavi demokracije. zaštiti okoliša. često nije povezan s lokalnim kulturnim i društvenim procesima koji su od vitalnog značaja za autonoman lokalni razvitak. za jačanje krhkih lokalnih struktura koje pokušavaju izvući korist od međunarodnog turizma. Tu leži glavna razlika u viđenju između onih koji tvrde da turizam automatski promiče gospodarski i društveni razvitak i onih koji naglašavaju da turizam može stvoriti razvitak samo u određenim specifičnim kontekstima uz poštivanje određenih specifičnih uvjeta. tko je spreman odreći se dijela svoje dobiti. čak i onima koji tvrde da su osjetljiviji za lokalne potrebe. potrebno je jačati te društvene skupine kako bi im se omogućilo da na tržište iznesu “proizvod“ čije su distinktivne značajke upravo njegov doprinos lokalnom razvitku. ciljeve da se razvije jedna vrsta turizma čije bi karakteristike bile kvaliteta. unutar okvira strategija autohtonog razvitka. jer ako turizam i može stvoriti bogatstvo i otvoriti kontakte i perspektive. Da bi se to dogodilo. Prema nekim najiskrenijim mišljenjima ne može biti trajnog razvitka ako se ne stvore uvjeti da se koristi od turizma ne učine dostupnima prije svega najslabijim i najmarginalnijim društvenima skupinama unutar društva posjećenih zemalja. S druge strane. ali žive u mjestima s velikim prirodnim i kulturnim vrijednostima? Tko je spreman ulagati u edukaciju i minimalnu infrastrukturu potrebnu ovim marginaliziranim zajednicama da bi im se omogućilo da izravno djeluju u turističkom sektoru? Tko ima jasno definiranu namjeru da promiče. Ili konkretnije: tko može biti zainteresiran da podupire turističku ponudu kojom upravljaju mjesne zajednice koje trpe siromaštvo. u turističkoj djelatnosti. on teško može stvoriti stabilan i trajan razvitak. kulturnim sadržajima. ali je preduvjet da te vlasti ne budu korumpirane ili podmitljive od strane velikih multinacionalnih kompanija u turističkom sektoru. U tom pogledu do sada je službeno istraživanje bilo oskudno i neodređeno. Činjenica je da turizam ne stvara značajan nusproizvod. te laganim infrastrukturama za smještaj i usluge. ne daje orijentaciju lokalnim gospodarskim sustavima.

a ne polazna točka za jednu zajednicu koja je prošla proces samo-organizacije koji ju je ojačao i učinio kompaktnijom. kao razvojna organizacija s svojim povezanim partnerima u mreži odgovornog turizma. Turizam zajednice omogućio je da se izgrade mreže na lokalnoj razini koje onda prerastaju u državne i međunarodne mreže. zalagati se samo na riječima za multikulturalnost ili otvarati privremena radna mjesta. Odgovorni turizam može postati učinkovit razvojni faktor budemo li mogli izgraditi odnos povjerenja i uzajamne koristi između proizvođača (u ovome slučaju turističkih usluga) i potrošača (putnik/turist).ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja simbolične geste. Da bi se odgovorilo tom izazovu. Postoje još uvijek mnoge sumnje. Turizam je u svakom slučaju najveća “industrija“ na planetu. Prema tome. stoga ekonomska korist od turizma nije najvažniji rezultat. ali iznad svega politička volja. što ne rješava lokalnu krizu zapošljavanja. Doprinos koji nastojimo dati. o tome koliko je ispravan izbor da se koncentrira na turizam kao priliku razvitka za marginalizirane zajednice. o lokalnoj kampanji (okolišnoj. Stvarni izazov turizma kao faktora razvitka leži u ovim dilemama i nejasnoćama. koji će neutralizirati negativan utjecaj i omogućiti turizmu da pokrene sav pozitivni potencijal za koji smo uvjereni da postoji. potreban je kreativan napor. budući da je turizam veoma nepostojan sektor unutar međunarodnog gospodarstva i prilično problematičan s kulturnog stajališta. 43 . društvenoj. Svaka se “ponuda“ turizma zajednice temelji na iskustvu stečenom u borbama jakih zajednica. Stoga sudjelovanje zajednice u čitavom procesu sastavljanja. kulturnoj) koja ima poteškoća da se probije putem tradicionalnih medija. da se turizam pretvori u stvarnu lokomotivu razvitka “odozdo“. na međunarodnoj razini. pomažući zemljopisno i povijesno izoliranim skupinama da prevladaju svoju zaostalost. a njegov doprinos u borbi protiv siromaštva a u korist modela uravnoteženog razvitka jest moguć. planiranja i provedbe turističke ponude mora biti u središtu čitavog akcijskog plana i beskompromisno. U tom smislu turizam može postati promidžbeno sredstvo za širenje informacija. turizam zasnovan na participacijskim metodama obično je cilj. Jedna zajednica može postati sposobna da sama promiče turizam nakon što prethodno dobije bitke protiv uzroka nepravde i gospodarske nerazvijenosti. čak i među razvojnim organizacijama. jest upravo to jačanje volje i sposobnosti mjesnih zajednica da naprave svoju vlastitu ponudu i da postignu bolju preraspodjelu dohotka od turizma koji je danas koncentriran samo u nekoliko ruku. ali ne i neminovan.

44 . u južnom Senegalu. S druge strane Rimini (*na talijanskoj jadranskoj obali) je notoran slučaj u svijetu što se tiče razornih posljedica njegova modela masovnog turizma po okoliš. Kuba.“ Zajednica je središte Planiranje turizma zajednice na participiran način počinje od uzimanja u obzir “da li“ zajednica namjerava uzajamno djelovati s turističkom industrijom i “koliko“ su zajednica i njezini pojedini članovi spremni uložiti u to iskustvo. Šri Lanka.. Tu je već 70-tih godina sagrađen čitav niz smještajnih objekata nazvanih “campements touristiques”. Kenija. Turska. ovo je naše prirodno i kulturno naslijeđe koje smo sačuvali i koje smo sada voljni podijeliti s vama. Rimini najviše cvjeta zahvaljujući malim i srednjim poduzećima te visoko kvalificiranoj i profesionalnoj mjesnoj radnoj snazi.ona je jedan od elemenata. na primjer. Iguazù) u korist manjih centara koji su obično ostajali izvan tradicionalnih turističkih tokova. svakako važnih. Dominikanska Republika. Egipat. Bahia. doveli do procesa gospodarskog rasta u zemlji primatelju. time su ostvarene koncepcije koje će se tek nekoliko desetljeća kasnije prepoznati kao “odgovorni turizam“.. Praktično je svaka obitelj povezana s turističkom industrijom: od onih koji iznajmljuju jednostavne sobe do obiteljskih restorana pa sve do davatelja raznih vrsta usluga. Najoštrija kritika koja se može uputiti na račun multinacionalne turističke koncentracije jest da nema niti jednog jedinog slučaja u kojem bi goleme međunarodne investicije te kao rezultat toga višemilijunski posjet turista svake godine. Jedan drugi primjer pokušaja stvaranja participacijske strategije za turizam zajednice nalazimo u Casamanceu. Tu turistički “proizvod“ uključuje revitalizaciju tradicionalne kulture i predstavljanje posjetiteljima projekata gospodarskog razvitka koji se provode u tom području. čiji je cilj osloboditi zakrčenosti velike brazilske centre međunarodnog turizma (Rio de Janeiro. u projektu gradskog turizma koji promovira EMBRATUR (Brazilska državna turistička institucija). manje zapažena činjenica jest da je “model Riminija“ ujedno i pozitivan slučaj kad je riječ o preraspodjeli prihoda od turizma na cijelu zajednicu. Višegodišnja gospodarska kriza koju trpe neke od najpopularnijih turističkih destinacija na jugu svijeta (Tunis.) potvrđuje ovaj negativni aspekt. Ova participacijska metodologija koristi se. Maroko. koji povezuju iskustvo participiranog razvitka same zajednice i koji joj omogućuju da kaže svijetu: “Ovo smo mi. ovo je naša povijest. Meksiko. Međutim.

 Podrška razvitku argentinske mreže odgovornog turizma. izvodi se u ruralnom kontekstu. spavanje i doručak na Ognjenoj zemlji. Tanzaniji.  Predlaganje “proizvoda“ talijanskim turoperatorima. zamisao je da se stvori mreža tih ponuda na državnoj razini kao bi se konačno stvorio odgovoran i održiv turistički brend za cijelu Argentinu. projekt mora biti kreativan i u stanju prikupiti sve sugestije pa i one koje dolaze od posljednjeg stanovnika određenog područja. Naša primarna uloga. Druge talijanske organizacije provode značajne projekte u Maroku. Među ciljeve odgovornog turizma spadaju: uključenje društva. sličan onome kakav već postoji u Ekvadoru.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Izazov turizma zajednice Većina projekata sudioničkog. Da bi se sve to postiglo. Egiptu. 45 . odgovornog i održivog turizma zajednice koje mi poznajemo. Boliviji. može se sažeti u sljedećih nekoliko točaka:  Pomoć pri organiziranju pregovaračkog stola između raznih subjekata koji imaju izravan interes u poslu radi izrade nacrta “participiranog teritorijalnog plana“.  Povezivanje tekućih i potencijalnih aktivnosti s međunarodnom mrežom. Svi su ti projekti smješteni u ruralnim područjima. Nakon što se to omogući za jedno urbano područje. Prvi talijanski projekt u velegradskom području jest onaj koji su ICEI i grad Buenos Aires (preko Corporacion del Sur) predložili talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova za financiranje razvitka turizma zajednice u četvrtima Barracas i la Boca. ruralni turizam u Pampi i Patagoniji. te mrežu “društvenih“ hotela u Cordobi i San Luisu. koristeći metodu koja se koristila u Italiji 90-tih godina (koja je imala za rezultat osnivanje AITR – Talijanske asocijacije za odgovorni turizam). otvaranje radnih mjesta.  Doprinos aktivnostima marketinga i distribucije. Kostariki. ICEI vodi nekoliko projekata suradnje na razvitku čiji je cilj stvoriti turističku ponudu zajednice u Dominikanskoj Republici (pokrajina Samana’). Argentini (pokrajina Neuquen) i odnedavno u Šri Lanki (pokrajina Kandy). narod Humahuaca i one iz Misiones. rast malih komercijalnih djelatnosti. Brazilu (država Amazonia).  Organiziranje edukativnih aktivnosti da se nauči kako maksimalno iskoristiti lokalne resurse koristeći najbolju praksu iz talijanskog iskustva. Mreža bi uključila rubne gradske četvrti Buenos Airesa kao i urođeničke zajednice Mapuche i Wichi. kao međunarodne organizacije za suradnju.

Buduća primjena na teritoriju Bosne i Hercegovine? U ljeto 2008. poljoprivreda). Velika Kladuša. podnio zahtjev talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova za sufinanciranje trogodišnjeg plana na provedbi strategije integriranog lokalnog razvitka zasnovanog na odgovornom turizmu. s predstavnicima mjesne zajednice. Fotografija 1 – Skupina odgovornih turista iz Italije (organizacija: Legambiente Friuli Venezia Giulia) ruča u Kulen Vakufu. Studija izvedivosti za projekt crpila je iz iskustva ranijih malih pilot projekata koje su izvodili dotični talijanski operateri s mjesnim zajednicama. godine. naročito na području novoosnovanog Nacionalnog parka rijeke Une. 46 . postupajući po zahtjevu talijanske vlade za podnošenjem prijedloga projekata. Nacionalni park Una. Drvar) i dva FBiH ministarstva (okoliš i turizam. (fotografija 1 i 2). za turizam zajednice u ruralnim područjima. Ohrabruju dosadašnji djelomični rezultati aktivnosti vezanih za ruralno stanovništvo. Bužim. ICEI je u konzorciju s partnerskom organizacijom IPSIA i uz podršku šest općina (Bihać. Cazin. Bosanska Krupa. poljoprivredi i programima senzibilizacije i edukacije mladih (s datumom podnošenja ovoga rada odobravanje zahtjeva je u postupku): to će biti prva prigoda za ovu organizaciju da dadne svoj doprinos u vidu svoga iskustva sa strategijama razvitka na teritoriju Bosne i Hercegovine. koji su doveli do osnivanja Centra za održivi razvitak. Svibanj 2008.

izoliranom i krhkom položaju. 4 . a da ujedno ne budu ovisile isključivo o ovoj gospodarskoj grani za svoj opstanak i razvitak. Trebaju se primijeniti adekvatne participacijske strategije kako bi se osiguralo da lokalne zajednice dobiju izglednu šansu da se okoriste potencijalom turističkog tržišta. Bihać. osobito onih koje su već u nepovoljnom. Velika odgovornost leži na plećima lokalnih vlasti da u tom smislu izvrše najmudrije izbore razvitka. ipak nam višegodišnje iskustvo u mnogim zemljama širom svijeta daje za pravo da savjetujemo opreznost kad se turizam razmatra kao moguća lokomotiva razvoja. ona isto toliko može stvoriti nejednakost i poremećaj lokalnog okoliša i zajednica.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja Fotografija 2 Još jedna skupina talijanskih odgovornih turista (organizacija: Tenda per la Pace. Monfalcone) u susretu s romskom zajednicom i lokalnim neprofitnim organizacijama u Ružici. Koliko god ova “prva industrija svijeta“ može donijeti bogatstvo. Zaključci Iako se izravno iskustvo ICEI-a ne odnosi na Bosnu i Hercegovinu.

projekt 87/6000 ONG/ED/2000/89/CSR Izvješća o projektu Legambiente Friuli Venezia Giulia: “Centar za održivi razvoj (Center for Sustainable Development) “Una”. “Smjernice o biodiverzitetu i razvitku turizma“. “Siromašto i očuvanje. Tajništvo Konvencije o biološkoj raznolikosti. 2004. Krajolici. ma per chi? – El turismo es desarrollo. pero para quien? “ (*“Turizam znači razvitak.Literatura “Il turismo e’ sviluppo. 2005. 2007 i 2008. kampanja edukacije o razvitku. 4 .. 2004. sufinancirana od Europske komisije. ljudi i energija” – IUCN Program očuvanja šuma. ali za koga?“) – ICEI.. Bihać – Friuli Venezia Giulia.

Na nekim od njih su već vidljivi procesi prirodne progradacije. turizam 1 2 Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli 4 . Svjetski trendovi u zaštiti biodiverziteta danas vode računa o svim aspektima ljudskog blagostanja. poplavnih šuma vrba. te se uspostavljaju i formiraju ekosistemi u različitim uslovima vlažnosti. te razvijene zajednice tršćaka i submerznih ekosistema. Primjerena privredna aktivnost u oblastima za močvarnim staništima je održivi turizam. Ključne riječi: napušteni kopovi. u Tuzlanskom bazenu je došlo do formiranja novih vodenih tijela.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja POTENCIJALI TURIZMA I OKOLIŠA BOSNE I HERCEGOVINE: RESTAURACIJA NAPUŠTENIH POVRŠINSKIH KOPOVA Senka Barudanović Jasminka Kamberović2 Sažetak Na površinskim kopovima na kojima se više ne vrši eksploatacija mrkog uglja i lignita. među kojima su najizraženiji konverzija staništa i efekti globalnih klimatskih promjena. močvare. Močvarni ekosistemi se danas nalaze pod jakim i brojnim pritiscima. staništa. te se preporučuje razvoj održivih privrednih aktivnosti povezanih sa biodiverzitetom. ugrožene vrste. Tu su fragmenti poplavnih šuma johe. kroz uspostavu novih zaštićenih područja. Vrste koje ih naseljavaju su vrlo često ugrožene i kao takve. Restauracijom ekosistema močvara na datom području. bilo bi moguće provesti akcije zaštite biodiverziteta. zaštićena područja. u međunarodnim dokumentima identifikovane kao vrste čija je staništa neophodno štititi.

peripanonskih i panonskih u Posavini. u kraškim poljima i u mozaiku močvara na horizontalnom i vertikalnom profilu. veliki dio našeg prostora je degradiran i devastiran kroz uticaj dugotrajnih ljudskih aktivnosti. neuravnotežen sa ekosistemskim limitima. poljoprivrednog zemljišta. pa čak i pejzaže opasne po ljudsko zdravlje i život. Sve biogeografske specifičnosti centralnog dijela Dinarida nalaze svoj izraz u brojnim endemičnim oblicima. S te strane. danas u Bosni i Hercegovini često nailazimo i na ambijentalno destruirane. U grupu ovakvih pejzaža. Međutim. brdskih.Uvod Prostor Bosne i Hercegovine se karakteriše izrazito visokim diverzitetom staništa ukomponovanih u pejzaže. oštećenih ili uništenih ekosistema kroz aktivnu ljudsku intervenciju. koji se smjenjuju od mediteranskih u Neumu. te su ovdje često prisutni i jedinstveni ekosistemi sa visokim bogatstvom vrsta. provođenih najčešće na neodrživ način. Lukavca. spadaju i napušteni površinski kopovi. Bosna i Hercegovina se nalazi pred strateškim opredjeljenjima u odnosu prema vlastitim prirodnim vrijednostima. Banovića i Đurđevika. Navedeni pejzaži i ekosistemi. te deponije jalovine i šljake u blizini rudnika i termoelektrana. preko submediteranskih. u kanjonima naših tekućica. Pored gubitka šuma. humanom intervencijom kojom bi se ovi procesi ubrzali kroz aktivnosti restauracije. Diverzitet staništa ovog prostora uslovljen je diverzitetom klime. Restauracija je obnova degradiranih. S druge strane. pored ostalih. a danas je mjerljiva i stepenom prirodne progradacije močvarnih ekosistema. te u okolini Kaknja. odnosno pejzaža u visokoplaninskom pojasu. gorskih. na navedenim staništima bi bile uspostavljene funkcije ekosistema močvara. vrsta i ekosistema. Kako je priroda na ovim degradiranim staništima već zauzela vlastiti pravac oporavka. gubitka kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa. Njihova starost je različita. geološke podloge i zemljišta. Površinom najveći pejzaži ovakve vrste u Bosni i Hercegovini se nalaze u okolini Tuzle. neproduktivne. visokoplaninskih. prema stepenu svoje posebnosti i jedinstvenosti. prirodni tokovi vode uslovili su nastanak novih stalnih vodenih tijela na pojedinim lokacijama površinskih kopova. mediteransko-montanih. zaslužuju punu konzervaciju u cilju očuvanja biodiverziteta u njegovom prirodnom okruženju. funkcijama i servisima. Gubitak staništa (u prvom redu močvarnih) je da- 500 . Takvi tipovi ekosistema čine srž pejzaža specifičnih za Bosnu i Hercegovinu. koji su ovdje već uspostavljeni ili su u nastanku. a rezultira izrazitom raznolikošću živog svijeta na nivou gena.

8 jezero Ćenda Stupnica Odorovićko Istočno-Odžak Požar Šahići ha 5. Jedna od mogućnosti održivog iskorištavanja ekosistema sa uravnoteženim funkcijama jeste turizam.84 1. Prekidima podzemnih vodenih tokova u toku površinske eksploatacije. sa uspostavljenim funkcijama ekosistema močvara su optimalno upotrebljiva u turističke i rekreacione svrhe.5 ha). U tom smislu. sa njima svojstvenom florom i faunom.38 1. koje danas postaju potreba i praksa svakodnevnog života. Tabela 1 – Površina nekih jezera na napuštenim površinskim kopovima u TK jezero Šikulje. restauracija je od ključne važnosti za obezbjeđivanje novih prostora za staništa.44 1.53 6. U geomorfološkom smislu tuzlanski ugljonosni bazen predstavlja najvećim dijelom uravnjen. Postoje dva načina zaustavljanja trenda gubitka staništa: konzervacija još uvijek vrijednih staništa i restauracija degradiranih staništa. Među najvećim su: sedam jezera u Krekanskom bazenu (ukupne površine 37 ha). Restauracijske aktivnosti ne mogu zamijeniti zaštitu biodiverziteta i uspostavu zaštićenih područja.5 jezera Zmajevac Suhodanjsko Mušićko Ramićko Tulovićko ha 31 1.74 1. Konzervacijski programi su sami po sebi nedovoljni da odgovore na klimatske promjene u potrebnoj mjeri.12 1. te sedam jezera u Đurđevičkom bazenu (13.15 2.24 3. a koje podrazumijevaju dugoročnu i održivu ekonomsku dobit.58 5. Eksploatacija mrkog uglja vrši se u Đurđevičkom i Banovićkom. To su komplementarne aktivnosti u cilju poboljšanja kvaliteta okoliša. četiri jezera u Banovićkom (22. g.15 501 . a lignita u Krekanskom bazenu. Formiranje novih jezera Površinska eksploatacija uglja na tuzlanskom ugljonosnom bazenu datira od 1940.ZBORNIK RADOVA Međunarodna konferencija Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja nas osnovni razlog iščezavanja vrsta na Zemlji i slabljenja ekosistemskih servisa. vremenom je došlo do formiranja brojnih vodenih tijela.2 ha). Restaurirana staništa. blago zatalasan i brdovit prostor sa nadmorskom visinom do 500 m.

Šići i Bistarac). različite starosti (40 -10 godina). Rezultati rada Na novoformiranim vodenim tijelima prirodni proces progradacije ekosistema teče spontano. ovdje se uspostavljaju tipični močvarni ekosistemi. Mušići.Navedena jezera su stalna vodena tijela. Fitocenološki snimci su sačinjeni u ljetnom aspektu 2008. Eksploatacijom uglja na ovom području degradirano je 4417.87%). te je rekultivisano ukupno 745 ha (16. nedavno formiranih vodenih tijela. Biljni materijal je prikupljen. ječma i krompira. Kako jezera obezbjeđuju stalno prisustvo vlage vazduha i podloge. Brestovica. pšenice. Đurđevički . te realizacijom bioloških interakcija. Utvrđeni su: tip geološke podloge.41 ha. tip zemljišta.07 ha). te njihov ukupan broj iznosi oko 100.1343. odnosno vlastiti vodni režim. te sastav biljne zajednice na svakom istraživanom lokalitetu. Metod obuhvata identifikaciju abiotičke i biotičke komponente ekosistema. Na navedenim površinskim kopovima je prisutan i veći broj manjih. Ranije formirana jezera imaju prirodni pritok vode. 1964). Materijal i metode rada U cilju identifikacije danas prisutnih tipova staništa na napuštenim kopovskim površinama. na šest kopovskih jezera Tuzlanske regije (Suhodanj. izvršena su istraživanja koja su obuhvatila terensku i laboratorijsku fazu rada. trava. Ramići.792. Tokom terenskih istraživanja primijenjen je standardni metod fitocenološkog snimka (Braun-Blanquet.2281. te determinaciju tipova staništa sa Aneksa I Habitat Direktive. te herbariziran ili konzerviran u 4% formalinu. 502 . Tokom posljednih decenija prošlog vijeka započeti su radovi na rekultivaciji degradiranog zemljišta. na kojima još uvijek nije došlo do formiranja zajednica vaskularnih biljaka. i to kulturama kukuruza. nagib i ekspozicija terena. Upo3 Navedeni podaci su dobiveni planimetrisanjem sa situacionih planova površinskih kopova 1:2500. godine. Laboratorijska faza rada je obuhvatila kona