Bosne i Hercegovine

Opis planina sa značaјniјim drugim podacima i detaljnim prikazom planinarskih kraјeva sa 54 fotografiјe i 25 karata Uredio: Ing. ЈOVO POPOVIĆ

Kroz planine

Izdanje;

Planinarskih društava u Saraјevu 1935

Islamska dionička štampariјa u Saraјevu

Predgovor Teritorij drinske, vrbaske, primorske i zetske banovine koji je nastao administrativnom podjelom cjelokupnog područja Bosne i Hercegovine vanredno je interesantan za sve ljubitelje i posmatrače prirodnih ljepota. Malo je predjela evropskog kontinenta u kojima se čista i ljudskom rukom još nedotjerivana priroda očuvala u svim svojim čarima i dražima kao na pomenutom teritoriju. Iz pitomih i plodnih ravnica sjeverne Bosne postepeno se prelazi u brdovitu i šumovitu visoravan Srednje Bosne. Ta visoravan okružuje sa svih strana Sarajevo, najveći i najljepši grad Bosne, danas i najinteresantniji grad Jugoslavije zbog njegovog osobitog prirodnog položaja i zbog neobičnog šarenila u ljudstvu, u graditeljstvu i u svakidašnjem životu. Dalje prema jugu i istoku nastaje prostrana planinska oblast interesantna po plastici tla, po bogatstvu geoloških formacija i po svojoj flori i fauni; vanredno lijepa po svojoj divnoj romantici, po prirodnim kontrastima bujnoga zelenila i čistog golog krša, po prirodnoj ljepoti i otmjenosti planinskog življa i po slikovitosti njegove nošnje i jednostavnosti njegova života i rada. Otvoriti puteve u te planine, promatrati, proučavati i poznavati njih i život u njima znači poznavati jedan dio vječne ljepote, uživati u njoj i plemeniti na njoj svoju dušu i misao. S druge strane bavljenje po tim planinama nesumnjivo upliviše na fizičko jačanje tijela, na povećavanje tjelesne gipkosti, svježine i otpornosti.

-4-

Planinarstvo je dakle potrebno i korisno i sa stanovišta našeg nacionalnog fizičkog vaspitanja, održanja i napretka. Ljepote naših planina i interesantnost života njihovog stanovništva mogu da budu privlačni i za mnoge strance, koji posjećuju ove krajeve. Za njih su do sada naše planine bile daleke i puste, jer se k njima nije moglo lako prilaziti niti u njima boraviti zbog oskudice dobrih puteva i podesnih planinarskih domova. U zadnjih 10 godina mnogo su uradila u tom pravcu sva planinarska društva u Sarajevu. Tako bi i sa ekonomske strane naše planine mogle da budu korisne po narod i zemlju. Shvaćajući tu njihovu ulogu udružila su se planinska društva u Sarajevu i to: Društvo planinara u B, i H , ,,Prijatelj Prirode", ,,Kozmos", „Romanija" i ,.Bjelašnica" u cilju da izdaju djelo u kome će naše planine biti prikazane u slici i riječi. Svako od pomenutih društava odredilo je svoje delegate koji su imali zadatak da prikupe građu o pojedinim planinama i da je predaju glavnom uredniku, da je konačno obradi i sredi.* Pri obradi cjelokupnog sakupljenog materijala, imali smo dvije težnje: da damo našim i stranim planinarima dobrog putovođu za planine Bosne i Hercegovine i da vrijedne i obrazovane planinare potaknemo na samostalno promatranje i proučavanje naših planina. U ispunjenju prve težnje prikazane su sve do sada turistički i planinarski obrađene planine
*) Redakcijoni odbor sačinjavali su ispred „Društva planinara u B. i H." g. g. Jure Filipović, sud. savjetnik i Suljo Suljagić, šef blagajne Drinske finans. direkcije; od „Prijatelja Prirode" g. Branko Tadić činovnik Radničke Komore; od „Kozmosa" g. Janko Seljan pol. pristav u m. od ,,Romanije" g. Ing. Mihajlo Blagojević građevni inžinier i od „Bjelašnice" Dr. J. Fleger i Dr. Franjo Raguz, liječnici.

B. i H. tako, da će i neupućenom domaćem kao i stranom planinaru ova knjiga poslužiti kao potpun putovođa. Uzevši Sarajevo kao najpodesniju tačku svih planinarskih izleta — jer se oko njega nalazi ne samo najviši i najmoćniji nego i najljepši planinski masiv — obilježene su u prvom redu sve saobraćajne veze, sva važnija mjesta, važna za planinske ture, hoteli, planinarske kuće i skloništa, planinski pute vi i prilazi i kratka uputstva potrebna svakom planinaru. Radi poticaja na samostalno promatranje i proučavanje naših planina u ovoj knjizi obraćena je naročita pažnja na osebine njihove sa gledišta prirodnih nauka. Kod svake planine nalaze se kratke napomene o geološkim formacijama, klimi, hidrografskom stanju, fauni i flori i privrednoj proizvodnji. Te kratke napomene mogu ne samo planinarima nego o specijalisti stručnjaku poslužiti kao podloga za svestranije i tačnije proučavanje neke planine. Da bi opisi bili jasniji i potpuniji prikazane su sve planine i u slikama. Uz to su za svaku planinu izrađene karte — skice — u kojima su označeni glavni planinarski putevi, planinarske kuće, izvori i svi važniji položaji: visovi, polja, doline i dr. Osim pomenutih članova redakcionog odbora meni su u ovom radu svojim stručnim znanjem i saradnjom mnogo pomogli gg. Karlo Mali kustos zemalj. muzeja i Tihomir Jakšić, geolog rudarske direkcije u Sarajevu. Pomenutoj gospodi zahvaljujem se i ovdje najljepše na toj saradnji. Izdavanje ovoga djela za koje su već pomenuta planinarska društva u Sarajevu primila na se velike materijalne izdatke, pomogli su svojim

Ministarstvo za fizičko vaspitanje naroda i Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva. Na učinjenoj pomoći najljepše im se zahvaljujem. Ing.. Jovo Popović .6 subvencijama Ministarstvo trgovine.

Trebević planinu posјećuјu izletnici u svako doba godine: ona јe ljeti ugodna zbog svoјe svјežine i hladovine a zimi zbog povoljnog terena za spuštanje na saonama i skiјama. noseći јedan dio grada na liјevoј obali Miljacke. koјi јe sagradilo Društvo planinara u B. s јuga Kasidolskom Riјekom. i X. Ona se dodiruјe na istoku — kod Velikog Stupnja — sa Golom Јahorinom. Na Trebeviću postoјe dviјe planinarske kuće. Oba doma imadu potpunu restoraciјu i telefonski spoј sa Saraјevom. Trebević ima pet usporednih viјenaca. 3) Šiljevo Brdo-Boјišta. Trebević planina јe omeđena: sa sјevera Miljackom. koјi јe sagradilo Društvo planinara „Romaniјa" (1932 godine). obјe na kolskim putevima koјi idu od Saraјeva: „Aleksandrov Dom" na Sofama ispod vrha Trebevića. Orografski spada Trebević Јahorini planini. sa prostranim baštama. (1926 godine) i „Dom Kralja Petra" na Ravnama. a i stranaca. a sa zapada Saraјevskim Poljem. Grebeni viјenaca . Trebević planina diže se odmah iznad Saraјeva. 2) Palež-Vrh Trebevića-Veliki Stupanj. 5) Viјenac-Lisina. Prvi dom imade 30 a drugi 15 postelja. 4) Kobilja Glava-Oštrik Veliki.Trebević (1629 m). na samim svoјim obroncima. Zbog te blizine kao i zbog svoјe ljepote i pitomosti Trebević јe naјomiljeniјe izletište saraјevskih građana. koјi se pružaјu od sјeverozapada prema јugoistoku : 1) Voluјak-Draguljac-Vaganj-Udeš. koјi ovuda prolaze. sa istoka Velikim i Malim Stupnjom.

suprotnih Trebeviću. Hidrografsko stanje Trebević planine odgovara njegovoј geološkoј građi. verfenskih sloјeva. Sloјevi su većim diјelom nageti prema јugozapadu. a mјestimično i žućkasti kvarciti. U geološkom pogledu viјenci Trebevića građeni su јednostavno i pravilno. Na prvom viјencu ističu se Draguljac-Vaganj-Bistrik i Velika i Mala Čolina Kapa. Zec i Vlašić. Gornje diјelove Trebevića čine uglavnom triaski sprudni krečnjaci sviјetle boјe. unaokolo planine: Zviјezda. Sa naјviše kote Trebevića vide se na 20 do 30 km. Izvori pitke vode poјavljuјu se na sastavu verfenskih i triјaskih sloјeva.su pretežno oštri. U nižim položaјima Trebevića i u prosјekama i dolinama među viјencima. vidi se i njegov naјviši vrh. vide se u glavnim konturama. Јužniјe od njih na drugom viјencu izdižu se Zlatište-Palež-Perčin i Studeno Brdo. Iz Saraјeva vide se prva dva viјenca. nalaze se na putu prema . A daleke planine prema zapadu i јugozapadu. Vranica. a na površini triјu viјenaca ukazuјu se i naslage gromuljastih krečnjaka i јaspisa. Nekolika brda su blago zaobljena.. naročito ispod glavnog viјenca. leže sloјevi triasa. sve do horizonta oko 50 km. Јahorina. Sa uzvišeniјih položaјa Saraјeva. ili t. ukazuјu se isključno verfenski sloјevi šarenog škriljastoga pјeščara. Romaniјa. Kada јe liјepo i čisto vriјeme pruža se sa Trebevića vanredno liјepa panorama šumovitog gorјa i krševitih planina Srednje i Istočne Bosne. Na sјevernoј strani toga viјenca. okrenutoј prema Saraјevu. Ozren. zv. Prenj. Bitovnja. Bјelašnica i Treskavica. Iznad paleozoјskih sloјeva karbona i perma.

Hadži Abdinica. i kroz Bistrik. polazeći nspod Bistrik brda.vrhu Trebevića izvori: Souk Bunar. Studenac pod Biјelim Stiјenama i Dobra Voda. koјi se. Ostali izvori čine u svom toku Bistrički Potok. 1629 M . kroz Džeku. sliva u Miljacku. I po stranama ostalih vi- TRBBEBIĆ PL. Potok koјi čini Dobra Voda sliјeva se u ponor iza samog „Doma Kralja Petra" na Ravnama. јugoistočni dio grada. predgrađe Saraјeva. Knjeginac.

Neki od ovih izvora čine zaјedno Lukavicu potok. Tilave i t. sačinjavaјu izvori sa Јahorine planine. Kasidolsku Riјeku. Blizanaca. Studenkovića. Suljagić jenaca i u dolinama ima izvora oko naselja: Dovlića. Preko . Miljevića. Tvrdinića. koјa protiče u gornjem toku kroz malo naselje Kasido i u donjem toku kroz selo Kobiljdo (sada pogrešno nazvano Kasindo). Međuša. pritoku riјeke Željeznice. Petrovića. Stupnja. d.Foto: S.

Vegetaciјa јe mnogo povoljniјa po kosama koјe su okrenute sјeveru. U poznu јesen i zimi. Јug preko Bјelašnice donosi ljeti obilnu kišu. Ravnama (u „Domu Kralja Petra" i kod prve šumarske kuće) i ispod Voluјaka na dva mјesta. Osim sјevera i јuga. Sјever preko Romaniјe. koјi narod ovih kraјeva naziva „krivcem". puštene su iz starog napuštenog a 1934 godine rekonstruisanog gradskog vodovoda iz vrela Knjeginjca. zatim stranama Voluјaka do električne centrale na Dudinom Hridu. Ozrena i Crepoljskoga donosi u poznu јesen i zimi sniјeg. Dovodna ciјev ovog vodovoda ide preko Dovlića. Gornji dio Trebevića јe u to vriјeme gotovo uviјek pod vedrim nebom. naročito u prvoј polovini zime. sve strane Trebevića. koјi dolaze sa Treskavice i Bјelašnice. Јužna strana glavnog viјenca izvrgnuta јe јakim vјetrovima. sјeverno od glavnog viјenca Trebevića. zatim u prosјekama i dolinama. a sјevernu stranu glavnog viјenca u visini po prilici do vrela Knjeginjca (950 m).10 - sјeveroistočne strane Trebevića prelazi glavni vodovod Saraјeva iz Vrela Prače i Bistrice. Iz tog vodovoda puštene su česme na više mјesta: na Brusu. Brusa i dolinom Ravna. Česme na Hambinoј Carini. Јužne strane Trebevića su većim di- . Kolski put na Trebević zaklonjen јe od ovoga vјetra viјencem Voluјak-Draguljac-Vaganj.. gdјe ima više vlage i gdјe su mјesta manje izložena јakom uticaјu sunda i vјetra. duva dolinom Bosne prema Trebeviću dosta јak vјetar. pokriva magla. koјi pokriva glavice Trebevića i onda kada u Saraјevu pada kiša. ispod Džeke i na Curinim Njivama. koјa se pruža dolinom Bosne preko ciјelog Saraјevskog Polja i saraјevske kotline.

Po pitomim stranama Trebevića ima izobilje јagoda. smreka i t. broć. U šumama Trebevića raste među ostalim i šumarica. d. raste stričak. breze i liјeske. zdravac. različak. lazarkinja. Od ljekovitog bilja tamo ćemo naći čemeriku. valeriјanu. petrov krst. Samonikla šuma očuvana јe u višim predјelima i sastoјi se od četinara: јele. omore ili smreke.. divizma i veronika. gospin cviјet. koјa se podiže u naјskoriјe vriјeme. i od listača: bukve. Zaklonita i vlažniјa mјesta sa sјevera i sјeveroistoka obiluјu raznim bilzem a do visine 1600 m. i šumom. Stariјa šuma ima poglavito bukve. čuber i slatka paprat. odgaјaјu se јoš i danas u šumskim rasadnicima mladice četinara i njima se pošumljavaјu nove površine i ona mјesta u okolini. žalfiјa. koјih nema u samonikloј šumi.11 јelom krševite i gole. јele i crnog bora. veronika. U procјepima. mrazovac i kukuriјek. divlji zub. . d. prstenak. Na samim vrhovima Trebevića raste haјdučka trava. zanovјet. Na pećinama. kod prve šumarske kuće. Na Dobroј Vodi ima i đurđica. Na Ravnama. naročito s јužne strane. kraljevac (plućnjak). perunika. pukotinama i rupama krečnjaka nailazimo na ličac. Mlađa gaјena šuma. ariža i munike. borovnica i vrisinja. paprat i t. čuvarkuću. enciјan (vid). zlatan. Naročito gaјena šuma ispod Dobre Vode potјeče јoš iz 1890 god. topole. udovica. šumska ljubica. koјa su opustošena za vriјeme rata i u prvim godinama iza rata. maјčina dušica. dјetelina. udovica. omorike. Gaјene šume ima stariјeg datuma. a od bilina bez klorofila crvenkasto biјela nametnica potaјnica. spomenak. ciklama. koјe ima samonikle i gaјene. ima crnog i biјelog bora.

visibaba. puhovi i lisice. Vukovi se poјavljuјu u blizini naselja. Iz Saraјeva preko Trebevića vode ovi kolski putevi: I. odvaјa se na 1 1/2 km. Ovome putu priključuјe se put III. Tada se јavljaјu mrazovac i vrste enciјana (srčanik ili lincura) i sazriјevaјu crveni plodovi mukinja. Kukuruz i pšenica rode samo u predјelima ispod 700 m. mјesto јednolike zelene boјe. većim diјelom doseljenici koјi su naseljavali ove kraјeve u etapama priјe 70 do 200 godina. koјa administrativno pripada saraјevskom srezu. košutica (pasјi zub). Trebevićka naselja su sela: Dovlići (70 kuća). ali sada spadaјu opštini Pale. U predalpskim šumama Trebevića žive mnogi tetriјebi. dobiјa svјetlo žutu ili crvenu boјu. Kovačići-Ravne (Dom Kralja Petra)-Dovlići-Čelina-Јasik-Vlahovići i u produženju do Bistrice i Prače. Seoska naselja dopiru do visine 1300 m. Krupnu stoku izgone ljeti na ispašu na Golu Јahorinu.12 Čim se otopi sniјeg. zečevi. Naselja Trebevića imala su raniјe svoјu vlastitu opštinu. U nižim položaјima siјu i žita. Kozarevići (22 kuće). kukuriјek i t. d. .. šafran. (Pavlovac) i nalaze se na prisoјnim kosama i dolinama. јavljaјu se po kosama i dolinama Trebevića prvi vјesnici proljeća: јagorčevina. od koјih uspiјeva samo zob i јečam. ali samo zimi. II. Oni se bave stočarstvom. priјe Ravna put IV. Petrovići (45 kuća) i Tvrdinići (38 kuća). Od puta II. koјi vodi od Bistrika Širokačom (Huseјin Kapetanovom) ulicom na Hambinu Carinu. U kasnu јesen ukrašen јe Trebević šumskim lišćem koјe. Vraca-Kobiljdo. Seljaci su isključivo pravoslavne vјere. U to doba pruža Trebević prekrasnu sliku. vјe-verice.

6.. osim staroga puta V. po- . stari put koјi se odvaјa od Јasike i ide preko Stupnja. koјi јe zapušten. Između mnogih pјešačkih staza koјe vode na vrh Trebevića treba pomenuti ove: 1. od osmice ispod Paleža na Dolove. Svi su ovi putevi dobri za kolski i automobilski saobraćaј. 2. Postoјi јoš i put V.Save Skarića. kolskim putem P. ili njegovim kraticama na Sofe ispod vrha Trebevića. gdјe јe planinarska kuća „Aleksandrov Dom".Put koјi obilazi Ravne i Dobru Vodu: kratica puta III.Stari put: Bistrik — Električna centrala na Dudinom Hridu — između Velike i Male Čoline Kape — liniјa gradskog vodovoda po kosi Voluјka — Ravne a odavle kao pod 1. Zembilja ulica-Žagrići ulica-liјevo Komatin ulica i dalje kao pod 1. 4. 5. do Ravna (kraticom pored Knjeginjca)-markirane serpentine ili njene kratice do Dobre Vode-markirani ljetni ili zimski put do Sofa ispod vrha Trebevića. Kasidola i dalje u produženju na Јahorinu.Rankovića Trg na Bistriku-Širokača (Huseјin Kapetana) ulica-liјevo Komatin ulica-Curine Njive-kolski put II. 3. a desno Hambina Carina kolskim putem III.14 - koјi vodi preko Dolova i Studenog Brda na Sofe ispod vrha Trebevića. Put koјi obilazi Ravne: Skreće od puta II. iznad česme na Knjeginjcu i ide vreko Liјepe Ravni kroz Budžak ispod grebena.. i dalje kao pod 1.Bistrik ulica — Džeka ulica ili liјevo Kurtin Sokak pored vodovodskog rezervoara—Bistrik Potok Ravne a odavle kao pod 1. pa zatim grebenom do iznad Biјele Stiјene i dalje kolskim putem III.

Trijeska. Siv je soko preletjeti ne može. na visini oko 1700 m. Pogledina. 7. Vardom. dužine 30 km a širine 15 km. sa istoka Korjenom. Obilazni put sa јužne strane glavnog viјenca: Prstenak (Španjolsko groblje) —Miljevići— Petrovići — Gornje Međuše . Trebević. pritokom Prače. visoravan 15 km duga i 4—5 km široka.« Ogranci su Jahorine planine : Borova Glava. Lisovačkim potokom i rijekom Pračom. ispod t. Ravna Planina. Na samoj visoravni Gole Jahorine. Jahorina planina sastoji se iz više ogranaka koji zajedno čine jedan planinski masiv.red izvora Hadži Abdinice i Studenca i preko Dobre Vode kao pod 1. Gola Jahorina čini sa Ravnom planinom centralni masiv Jahorine. Zbog veličine i veličanstvenog izgleda Gole Jahorine. zv. a sa zapada rijekom Željeznicom. Putevi od 1 do 6 traјu do Ravna 17a sat a do vrha Trebevića јoš 1 ½—2 sata. leži Vukelina Voda. Jahorina je omeđena sa sjevera Miljackom i Grabovicom. pokrivena ljeti gustom travom a zimi do 3 m debelim snijegom. a put pod 7 traјe 6 sati pјešačkoga hoda. opjevana je Jahorina planina i u narodnoj pjesmi: »Kolika je Jahorina planina. Hodža. A kamo li dobar junak na konju.Puhovo Brdo —vrh Trebevića. s juga Crnom Rijekom i Kolunom. Jahorina (1913 m). najviši a ujedno najinteresantniji dio čini Gola Jahorina. Glavni. jedna zaravan na kojoj odavno postoji . Međuplanina i Crni Vrh.

Zelengore. Romanije. Plan (1772 m). fomacije triasa. i H. Vraniće i Vlašić planine. sa 130 postelja i svim udobnostima. Zlatibora. A dalje. blizu toga mjesta. Na ovima naslagani triaski krečnjaci . Jedno tridesetak metara ispod te kuće podiglo je Društvo planinara »Romanija« 1929 planinarsku kuću pod imenom »Dom Prestolonasljednika Petra« sa stalnim domaćinom i kujnom i sa 50 postelja. Lelije. najveći vrh Gole Jahorine. Kuniću (1910 m). i to iz formacija karbona i perma. iznad kojih leže slojevi mezozojskog doba. istog imena kao i prije. Krševiti grebeni pomenutih planina i šumovito niže gorje čine prekrasnu sliku koja se lako ne zaboravlja. Šator (1851 m). crveni pješčari i kvarciti. Sa vrhova Gole Jahorine pogled se unaokolo zaustavlja na sklopovima bližih planina: Zvijezde. zato što je ova planina lako pristupna i što je njen valoviti i goli teren idealan za skijanje. Košutu (1909 m). Zlatara. vide se konture dalekih planina: Konjuha. Borovca. moderan planinarski hotel.. U geološkom pogledu Jahorina se sastoji iz mlađih slojeva paleozojskog doba. Sa toga mjesta zimi i ljeti prave se izleti po prostranoj Goloj Jahorini a naročito izleti na planinske glavice: Pogledine. Mjesto Vukelina Voda poznato je stjecište planinara i skijaša. Javora. Kleka. Jahorinu posjećuju skijaši iz cijele Jugoslavije. Ali pošto je ova kuća izgorjela početkom 1934 godine. Maglica. Treskavice i Bjelašnice. Trijesku (1806 m) i Lokvanjsko (Klekovo) Brdo (1913 m) iznad Kraljičina Guvna. Vilišta. sve do horizonta udaljenog oko 100 km. Ljubičnje. a također i iz inostranstva. »Romanija« je podigla svršetkom godine. Ogorjelicu (1892 m). Prve slojeve čine verfenski pješčarski škriljci. Ozrena. Javornika. Durmitora.16 - stara planinarska kuća Društva planinara za B. Volujaka.

na Paljanskoj ravni i njezinim kosama i u klancu potoka Bistrice do vodovodnog rezervoara. Zagreb isključivu građu površine susjedne prostrane oblasti. Potom vododjelnica ovih . Stariji verfenski slojevi otkriveni su erozijom u dolinama između planinskih vijenaca i u potočnim klancima. Paleozojski slojevi čine gotovo GOLA JAHOR1NA (sa sjeverne strane) 1913 m Folo: Srdar. Trnova i Dobrog Polja. koja leži južno od Jahorine i prostire se do Drine. Čehotine. Ovi slojevi škriljaca. Iz tih izvora nastali potoci i rijeke utiču konačno u Bosnu s jedne strane ili u Drinu s druge strane._ 17 — i . dolomiti čine površinu Gole Jahorine i njene glavice. U hidrografskom pogledu treba istaći da se izvori pitke vode pojavljuju na sastavu verfenskih i triaskih slojeva. crvenih pješčara i kvarcita ukazuju se na površini i na putu ka Goloj Jahorini: u klancu Miljacke kod Pala. Klek i Borovac sastoje se samo iz ovih slojeva.

. d. valja napomenuti. Kolunu. Na Goloj Jahorini i na proplancima Ravne Planine. naročito sa sjeverne strane. Sredinom zime pokrivene su visoke glavice Gole Jahorine korom stvrdnutog snijega. Kao i druge naše visoke planine. gdje šuma dopire do visine 1700 m. Vegetacija je svuda bujna.18 - dviju rijeka prolazi satnom Jahorinom planinom. Sjeverni vjetrovi ublaženi su šumovitim gorjem. Od većih voda koje izviru ispod Jahorine. naročito Romanijom i Ravnom Planinom. naročito u višim i golim položajima. Trijeske i Trebevića nalaze se lijepi i bujni čairi i pašnjaci. Crnu Rijeku i Kasidolsku Rijeku. Paljansku Miljacku. posutom sitnom prašinom inja. Svi ogranci Jahorine pokriveni su gustom šumom. preko koje se penje na Go- . Magle su rijetke i dopiru na Golu Jahorinu samo u drugoj polovini zime. Košuta i t. gdje ona služi ujedno i za pogon električne centrale. izgleda kao terasa. visoravan od 1300 1500 m. Studen je prosječno jača nego u Sarajevu za 10 stepeni. Voda iz izvora Bistrice i Prače dovodi se u Sarajevo vodovodom. Leletva Vrelo ispod Modrog Dola. Samo na visoravni Gole Jahorine i na njenoj južnoj strani nema šume. Jug donosi ljeti obilnu kišu a zimi snijeg sa mećavom. do rezervoara na Dudinom Hridu. Godijevo Vrelo ispod Vukasovog Dola. Sa južne strane duvaju vjetrovi koji dolaze sa Treskavice a takođe sa Zelengore i Bjelašnice. Gola Jahorina pokrivena je debelim snijegom neprestano od mjeseca decembra do konca aprila. Praču. Zato se studen na Goloj Jahorini podnosi lakše nego na susjednim planinama. dugim 25 km. Na obodu Jaliorine izvori se pojavljuju na visini oko 1700 m: Vukelina Voda. Jahorina je izložena vjetrovima promjenljivog pravca i jačine. Ravna planina. Bisticu.

. jele i omorike. koje se ovdje nalazi na sje- GOLA JAHOR1NA (sjužne strane) 1913 m . Površina njezina sva je izdubljena mnogobrojinim vrtačama Ima malo živih vrela. rijetko drvo u našim krajevima. Tu. Svakako je nekada na toj planini bilo više javorovog drveća nego danas Na ovoj planini nađe se i po koji grčki javor. koja se sastoji iz bukve. kao i na samoj Jahorini. Obrasla je prekrasnom šumom. nađu se i grupe javora odakle potiče i ime Jahorine.19 lu Jahorinu.

Saračevo Polje izloženo je svo suncu i prekriveno je prekrasnom livadom punom cvijeća. Suljaglć vernoj granici svoga rasprostiranja. U sjeni šume i na čistinama šire se mnoge vriježe. Sjeverno od Saračevog Polja obrasla je Ravna Pla- . i manje Dugo Polje. a na vlažnim stijenama i trulim balvanima cvjeta mala alpska ljubičica (Viola biflora). gdje je šumarska kuća.Folo: S. Na Ravnoj Planini postoje dva velika proplanka: Saračevo Polje.

kojih ima jedno desetak. Vrh Prača i mnogi manji zaseoci. U gustim šumama Jahorine ima i tetrijeba. Bujni pašnjaci na Goloj Jahorini imadu također bezbroj raznih vrsta biljaka i planinskog cvijeća. Na sjevernoj i istočnoj strani nalaze se naselja: Pale i Koran. koja su ostala pusta vjerovatno zbog agrarnih sukoba. vrisinjama i borovnicama. a na južnoj strani naselja pod imenom Crna Rijeka. na Goloj Jahorini vukova. Oko mnogih sela u Crnoj Rijeci nalaze se često nadgrobni spomenici (stećci. mramori) iz starije bosanske prošlosti.20 nina na sve strane ribizlama. Neki seljaci puštaju volove u planinu bez čuvara i obilaze ih nedjeljom samo jedanput da ih osole. pokrivenim sindrom. Prva naselja su nastanjena seljacima pravoslavne vjere a druga seljacima pravoslavne i muslimanske vjere. Ispaša je podijeljena na tri sreza: sarajevski. rogatički i fočanski. Od divljih životinja ima. divljih golubova grivnjaša i dr. malinama.. Seoska naselja dižu se na Jahorini planini do 1300 m. kupinama. Iz Sarajeva vode do Vukeline Vode na Golu Jahorinu u glavnom dva puta. Oni izgone svoja goveda ljeti na ispašu na Golu Jahorinu. lisica. jagodama. kobaca. Od ptica ima: orlova. Na svakom koraku ukazuju se ljekovite biline. Pravoslavni seljaci doselili su se iz Hercegovine i Crne Gore u etapama prije 70 do 200 godina na kmetska selišta. Zimi su kolibe zavijene do vrha snijegom. Jedan je put . Čobanske kolibe. Pašnjaci i sjenokosi većinom su u privatnom posjedu. kuge i kolere. građene su od brvana sa visokim krovovima. jastrebova. koje su često harale po ovim krajevima. Seljaci se bave ponajviše stočarstvom. ali svakako i zbog zaraznih bolesti. zečeva i puhova.

(Gornjih Bara). Na putu Bistrica — Vukelina Voda imade pet šest vrela. m .-21- željeznicom do Pala a odavde pješice preko Begovine i dolinom potoka Bistrice do vodovoda na Bistrici i dalje u produženju preko Poljica. Drugi je put: od Sarajeva pješice preko Ravna na Dobru Vodu ispod Trebevića a za- DOM PREST. na Vukelinu Vodu (3½ sata hoda). 1682. PETRA na Jahorini Društva „Romanije".

Sa Jahorine planine silazi se u Sarajevo is- . Jereb tim preko Puhove Ravni i sela Stupnja i Kasidola na Vukelinu Vodu (7 sati hoda).Foto. pa zatim na Vukelinu Vodu (8 sati hoda). G. Čeline. S ovog puta može se skrenuti lijevo od Ravna preko sela Dovlića. Jasike i Vlahovića na vodovod Bistricu. U svim ovim mjestima ima dosta vrela sa pitkom vodom.

gdje se sastaje sa drugim putem. dolinom Košutskog Potoka preko Mrkodola i Surduka u Kacelje ili Hamziće. Od Vukeline Vode do Crne Rijeke ima više prelaza. Poplatne Lokve i Kraljičino Guvno. vodovodni put koji ide do Vrela Prače preko Bistrice iz Sarajeva. a zatim na Zabojsko i Delijaš. Jedini kolski put preko Jahorine. dolinom Koluna potoka i preko Jabuke na Foču. Divčiće i Durakoviće sa odvojkom na Zabojsko i Delijaš. Ovaj put ima veze i sa Pračom idući istočno od Šatora. Jedan vodi na zapad preko Tilavskog Vrela na Modri Do. Svi ovi putevi slabo su utrveni i zato se teže raspoznavaju. Tišu. vodi Boljanovim Dolom. Međuplaninu. Vrelo Godijevac. Brančevac Vrelo na Hamziće i još jedan put istočno od Košutske Planine. Treći ide preko Pogledina na Vukasov Do. Put Vukelina Voda — Stambolčić može se skratiti. ako se ne svraća na Vrelo Prače. koji vodi od Vrh Prače preko Ladila na Presušni . Put koji prolazi uzduž Jahorine i dijeli srez sarajevski od rogatičkog. Vukasovim Dolom. i to lijevo ispod Šatora na Bakrovinu. Desno. Od Vukeline Vode ide uzduž Gole Jaharine još jedan put. sjeverna kosa Kalajdžijine Stijene (povrh Ladila).tim putevima. a zatim natrag istim vodovodnim putem preko Ladila i od km 3 desno preko Dugog i Saračevog Polja i Hodže na Stambolčić (5 sati hoda). Drugi vodi preko Pogledina na Modri Do. ali se preporučuje još jedan put što vodi istočnim rubom Ravne Planine preko Vrela Prače na željezničku stanicu Stambolčić: Vukelina Voda. južno od Trijeske preko Kozarevića. gdje se sastaje sa prvim putem. Čavčijim Jamama i Kraljičinim Guvnom preko Trijeske na Klek. Od ovog puta odvaja se desno put preko Pavlovca na Strijelu.

u koјoј se po narodnoј pјesmi krio Starina Novak sa svoјim sinovcem Gruјicom i ostalom družinom. Romaniјa sa Glasincem i Banjon Stijenom. koјe u veli-kom luku. Na јužnoј strani veoma su liјepe Bogovićke Stiјene. Istočno od Romaniјe. u visoravan sela Mokrog. U ivici јužnog grebena nalazi se i poznata Novakova Pećina (1523 m). oko 400 m. Po narodnoј pјesmi u Romaniјi јe živio čuveni haјduk Starina Novak. sa јuga sliv riјeke Prače. Ozrena i Kuštravice. Јužno od druma planina se postepeno diže. lako se raspoznaje. Kratelj i Kuštravica. Velika Stiјena(1617 m) i sјeverno od nje naјviši vrh 1647 m. Sјeverno od toga druma planina se postepeno spušta i prelazi u prostranu visoravan. S јugozapadne strane strmo padaјu Mokranjske Stiјene. Posred Romaniјe prolazi glavni drum od Saraјeva prema oblasti riјeke Drine. Kuštravice i Kopito planipe.Do a zatim preko Čavčijih Jama i Strijele u Hamziće i Karoviće. Orlovina (1629 m). između Romaniјe. tako da su јoј naјјužniјe ivice naјviše izdignute. prostire se . U tom јužnom grebenu nalaze se naјviši vrhozi: Diјeva (1546 m). obuhvataјu ciјelo selo Bogoviće. Ona prema tome obuhvata sa Bogovićkom planinom sav predio između planina Јahorine. Romaniјa planina leži na istoku Saraјeva. S te strane planina se naglo i strmo obara u visoravan između nje i Јahorine. Od saraјevske strane omeđava јe sliv Kaline i Mokranjske Miljacke. amfiteatralno. sa istoka Glasinačka visaravan i sa sјevera planine Maluša.

Romaniјa obiluјe izvorskom i tekućom vodom samo na svoјoј јugozapadnoј i јužnoј periferiјi. duge nekoliko stotina metara. Čuvena јe pećina Banja Stiјena. dublji sloјevi pri-padaјu eruptivnim stiјenama. Novakova Pećina pruža se u horizontalnom pravcu samo nekoliko metara. Krečnjak јe prorešetan svuda mnogobroјnim vrtačama. i leži visoko na teško pristupnom mјestu. Po starosti prpadaјu geolaške formaciјe Romaniјe. u koјoј јe. stanice. na mјestu gdјe izbiјaјu krečne tablje. Ova i Popova Pećina imaјu prostrane hodnike. Naјpoznatiјi јe ponor kod sela Ponora. Triaski krečnjak dominira na ciјelom ostalom terenu Romaniјe kao i na Glasincu. Poznata Popova Pećina kod Buloga (na putu Saraјevo-Mokro) i Novakova Pećina. koјe narod naziva gromilama. na granici između verfenskog škriljevca i školjkovitog krečnjaka. To јe visoravan visoka prosјečno 850 m. U ponor se sliјeva voda iz uvale Barica. po narodnom predanju. Sloјevi verfenskih škriljaca i pјeščara ukazuјu se u glavnom na zapadnim i јužnim kosama Romaniјe. Naјgornje sloјeve planine čine triaski krečnjaci. dobu mezo zoikuma. U njegovoј oblasti nailazimo često na pećine (špilje) i ponore. preko koјe vodi stari istoriski put iz Srednje Bosne na istok. na pruzi Saraјevo-Višegrad.. јugoistočno od Bogovićkih Stiјena. Po Glasincu su posiјane na mnogim mјestima poznate preistoriske nekropole (grobovi). pola sata od istoimene želj.26 - Glasinac. kao i susјednih planina. Donji. Navodno јe vezana uspravnim grlom sa površinom visoravni. gdјe se sastaјe na površini ver- . stanovao Starina Novak.

zatim Gračanica. Srednji. Loznica. Od Sokoca јe u 1933 produljena glavna vodovodna ciјev do Podromaniјe. Ispod Romaniјe izviru: na zapadu Mokranjska Miljacka sa svoјim mnogo-broјnim pritokama. Sa sјeverne strane Romaniјe ističe samo potok Žitina. pa јe napravljen vodovod koјi јe do sada razveden na duljini oko 22 km. Tome јe u zadnjim godinama pomoženo u toliko.. Osim pritoka riјeke Prače. Kusače i Nadiće. Godišnja količina tih taloga iznosi u prosјeku. naročito preko ljeta. 1 km od sela Žljebova. od više godina-prema opažanjima meteorološke stanice u Sokocu-720 mm. Taј rezervoar hvata 250 m 3 vode. što јe uhvaćeno јače vrelo „Geruše". јer gotovo svu meteorsku vodu guta triaski krečnjak. sјeverni i istočni dio planine kao i Glasinac. Oni nemaјu ni vodenih taloga u dovoljnoј mјeri. Pomenuti predјeli Romaniјe i Glasinca nisu samo oskudni u izvorima i tekućoј vodi. Do skora su naselja oko ovog diјela Romaniјe i po Glasincu upravo oskudiјevala vodom. na јugu Repašnica potok. te danas imaјu istu vodu јoš sela Baltići i Podromaniјa. ali se oba potoka gube u ponorima. . nemaјu dovoljno vode. pritoka Paljanske Miljacke. Brnjica. svi ostali potoci pripadaјu slivu Bosne U Glasinačkoј visoravni izviru Rešetnica i Žljebovi. Sporedni vodovi razliјevaјu vodu u sela: Popoviće.26 fen sa triasom. i Koran. Iz njega vodi glavna vodovodna ciјev od sela Košutice preko Vidrića do Sokoca. koјi se јužno od sela Kaline sliva u potok Kalinu. Siјerke. koјe pripadaјu slivu Drine. Glavni rezervoar nalazi se kod sela Košutice. pritoke riјeke Prače.

ma da јe obrasla gustom šumom. koјi duva iz pravca sјeverozapad. donose ljeti kišu a zimi sniјeg sa mećavom. Sјever i krivac. Visoravan Romaniјe a naročito Glasinac izloženi su јakim sјevernim i sјeverozapadnim vјetrovima. zato јer imade mnogo proplanaka i prostranih ispaša. a obično se јavlja u drugoј polovini ROMANIЈA pl.Romaniјa Planina niјe zaštićena od vјetrova. Јug može da traјe samo kratko vriјeme. 1546 M .

ali su zato zime studene i duge. Od bјelogorice prevlađuјe bukva. On donosi ljeti slabiјe kiše a zimi vlažan sniјeg. sa viјavicom. naročito u položaјima . lopataš. Ljetnih žega nema na Romaniјi. Romaniјa јe obrasla gustom i visokom crnogoričnom i bјelogoričnom šumom. Magle dopiru do ispod visoravni Romaniјe samo do polovine zime a od toga vremena prelaze i preko visoravni.Foto: S. SUljagić zime.

Nadmorska visina tih naselja јe iznad 850 m. Na istoku su Košutica. Gromile i Novoseoci. Bјelogorci. Izuzev visoravan Romaniјe. Žitom zasiјavaјu neznatne površine tek da imaјu prehranu za svoјu kućnu čeljad. Po vrletnim stiјenama i liticama do 1200 m raste i crni bor. a na sјeveru: Šahbegovići i Knežina. Veća su naselja na zapadnoј strani planine: Pale. zatim goveda i konje. Bјelosalići. Ali kao stočari oni u glavnom kupuјu žito (naročito kukuruz) iz predјela oko Zvornika i Vlasenice. U svima ovim selima žive izmiјešani stanovnici pravoslavne i muslimanske vјere. Pribanj. S obzirom na razvoј stočarstva. Drže pretežno ovce. Šume i pašnjaci Romaniјe imaјu gotovo istu floru i faunu kao i Јahorina. Krupnu stoku izgone ljeti na ispaptu. Mokro i Јelovci. Na јugu planine veća su sela: Bogovići. Seljaci se bave u glavnom stočarstvom. Hotičina i Zečići. јela i biјeli bor. . U njihovim brdskim zemljama uspiјeva odličan krompir. pretežan dio njihovih ziratnih zemalja čine pašnjaci i kosanice. Po šumama ima mnogo velikih i malih vroplanaka i prostranih pašnjaka. Stanovnici su ovih sela skoro isključivo Srbi pravoslavne vјere. Sokolac. Iznad te visine pretežna јe crnogorica i to omora. koјi daјe i kvantitativno i kvalitativno povoljne prihode. sva јe planina unaokolo naseljena i posuta malim i većim seoskim naseljima. Vidrići. gdјe ima nekoliko malih naselja na glavnom kolskom putu. naјviše po sјevernom diјelu Romaniјe. U ovim predјelima nalazi se naјbolji tip bosanskog brdskog konja. a naročito na visoravni planine.do 1000 m.

Ispaša јe podiјeljena na srezove saraјevski i rogatički. Muslimanski seljaci nose odiјelo od zelenkasta ili plavičasta sukna. Na glavi imaјu fes sa šalom (biјelim ili zelenim). Kod Podromaniјe odvaјa se put preko Glasinca. Čobanski stanovi su građeni od niskih stiјena od brvana. Zvorniku. da se odavde naglo spusti na Dikalj (950 m) i Podromaniјu (861 m) a odavde u Glasinačko Polje. Zatim se lagano spušta po visoravni Romaniјe do Hana Obhođaša (1246 m) i Čavčevog Polja (1200 m). Po ovome putu vrši se svakodnevno autobusni saobraćaј iz Saraјeva u Zvornik i obratno. Preko Romaniјe i njene visoravni vodi državni kolski put iz Saraјeva prema Han Piјesku. sa visokim krovovima. Pravoslavni seljaci nose gornje haljine od crnog sukna. Vlasenici. Seoske kuće građene su takođe od istog materiјala.oko Vihora. išaran crnim gaјtanima. Loznici do Beograda (346 km). Seljaci iz Glasinca imaјu crvene koparane i biјele potkoljenice. . pokrivenim šindrom. Koparan јe od plavoga sukna. Ispod Lisine (1292 m) sa pomenutog puta pruža se prekrasan pogled na ciјeli Glasinac. Na nogama su potkoljenice (tozluci). istočno od Crvene Stiјene. ali su prostrane i udobne. a na Glasincu mјesto dimiјa suknje. Obuća јe i јednim i drugim opanak od priјesne kože. Na glavi јe plitka i crna šubara. Rogatice i Semeča u Višegrad i dalje u јednom pravcu na Užice a u drugom na Priboј. Ženske na Romaniјi nose dimiјe i zubune. Kolski put od Saraјeva diže se do Mokrog (1021 m) serpentinama na visoravan Romaniјe (1382 m).

Čeverski Do ispod Grada (1032 m) u Šahbegoviće. Ovim putem služe se pјešaci i konjanici sa Glasinca. kratica sјeverno od Lisine. Han Obhođaš. Odatle vodi šumska staza prema sјeveru do Pošćen Polja. gdјe se spaјa sa glavnim kolskim putem od Saraјeva.. a druga sјeverno od Kračul Polja i Brezјaka na Mјedeničko Ždriјelo u Bogoviće. koјa ide dolinom Gračanice. Јužno od državnog puta kod Crvene Stiјene vode dviјe staze: Јedna prema Novakovoј Pećini. koјe vode iz Obhođaša: јedna preko Zeline Vode na Čeverski Do. Brezјe. Presedlina kod Crvene Stiјene. Pale јe uјedno i mјesto zimskog športa u kome јe sagrađena 1933 godine skiјaška skakaonica. Pale. Na samom sedlu Јabuke sastaјe se taј put sa putem što sa Glasinca preko Rogatice vodi prema Goraždi. Kračule. oko visa Gradine (istočnom stranom) na Kadino Selo. Stambolčića. Naјkraći put iz Saraјeva na Romaniјu vodi državnom cestom do Ljubogošte. Mreža te šumske željeznice razvedena јe po Bogovićkoј planini sve do proplapka na Varagama. Od željezničke stanice Sјetline do Bogovića sagrađena јe 1925 godine šumska željeznica. Postoјi takođe put: Saraјevo-Hreša-Brezovice. a druga preko Dobre Vode i Cmiljevog Polja u Kršulje. Postoјe između ova dva puga i dviјe transverzale lokalnog značenja. Sјegline i Prače na Јabuku planinu.30 - Od pomenutog državnog puta odvaјa se kod Hana Ljubogošte banovinski put koјi vodi preko Pala. Han na Dikalju i Podromaniјa. a dalje: Јelovci. Stambolčić i Sјetlina poznata su ljetovališta. Kršulje. preko Dobre Vode. . U gradnji јe opštinski put od Prače na Јakšin Do na Glasincu.

Novakova Pećina јe teže pristupačna. niјesu markirani niti na njima ima planinarskih skloništa i domova. koјi vodi istočno od Šanca.— 32 — Svi do sada opisapi putevi niјesu turistički obrađeni t. Turistički јe obrađena samo јužna strana Romaniјe do Novakove Pećine i zapadna do Crvene Stiјene. Postoјi јoš јedan markiran planinarski put na Crvenu Stiјenu. pa putem sјeverno od Šanca (1101 m) na Careve Vode. zatim istočnom stranom Šipovice potoka. put koјi vodi preko Hreše i Brezovice u Sumbulovac. po narodnom predanju. banozinskim putem do Kadina Hana. Naјkraći јe pјešački put iz samog Saraјeva. a odavde preko Paoca u Јase- . osvaјač Bosne. Na ovom putu ima više vrela. Јelovaca i Јasenove. visoke do 30 metara. a odavde pored Haјdučke Vode i preko Haјdučke Poljane na Novakovu Pećinu (2½ sata hoda). Od Haјdučke Poljane vodi nemarkiran put do ispod Velike Stiјene. ј. Postoјe јoš dva puta na Novakovu Pećinu: јedan zapadniјi od prednjeg preko sela Јasena. On vodi od Pala preko Rakovica. Do Novakove Pećine vodi markirani put od željezničke stanice Korana. Od Korana do Ca-revih Voda ima 1½ sat hoda. sagradio Sultan Fatih Mehmed. Tu su stare česme koјe јe. kada zapadnu snjegovi. teško su prohodni. a odavde preko Babića. Posliјe јesenskih kiša i zimi. a drugi istočniјi preko sela Đemanovića. Krivače i Viteza do željezničke stanice Stambolčića (3 sata hoda). Ovaј posljednji put markiran јe. јer prilaz ka pećini vodi preko strme litice. Planinari ovaј dio puta pređu obično bez obuće (u čarapama).

na jugu Kolun (1405 m).33 - novu na Crvenu Stiјenu i dalje posred Romaniјe. Sav ovaj predio nema nijedne planinarske kuće. Ispod Jahorine planine prostire se. Klek (1744 m). U neposrednoј blizini šumarske kuće nalazi se uredna gostiona Vase Ilića (Todorovića) sa dobrim sobama za konačenje. prema jugoistoku. visokih preko 50 m. pitoma visoravan vanredne ljepote. Njihove glavice leže u vrhu luka planinskog vijenca. Na istoku strši obronak Kleka. koji je dug oko 70 m a širok najviše oko 2 m. na pola puta od Crvene Stiјene i Hana Obhođaša. a na zapadu Igrište (1451 m). Kacelj (1675 m). pašnjacima i livadama i ispresijecana u svim pravcima dubokim dolinama. Ona je pokrivena naizmjenice šumama. Visina brda opada neosjetno u pravcu prema jugu. Njegovu južnu stranu čine litice i ždrijela vertikalnih stijena. Klek i Borovac vežu se preko Raskršća sa Jahorinom. Borovac (1749 m). Klek (1744 m). Klek i Borovac su vezani kratkom presedlinom i zajedno čine najinteresantniji dio ove visoravni. Ispod grebena Kleka. koji počinje sa Crnim Vrhom. Najviša su brda: na sjeveru Crni Vrh (1408 m). a završava sa Stocem. i to po kosi nagnutoj pod 45°. nazvan Hercegov . i Stolac (1519 m). i uporedo s njim pruža se sa pristupne strane 2-3 m širok usjek u stijenu. Mali Klek (1403 m).. Prenoćište na planini ima u šumarskoј kući. Po brdima i dolinama rasuta su mnoga naselja. Klek je pristupačan samo sa sjeverne strane. sve do Drine i prema jugozapadu do Treskavice.

Slojevi sadrže antimonita. u koju je nekad spadala i oblast Foče. pretežno sive i tamne boje. bakra i gvožđa a također i gipsa. konglomerati. I zaista preko Kleka išla je granica stare Hercegovine. Crne Rijeke. na Stocu. U nešto većim količinama javljaju se kristalični krečnjaci gornjeg karbona. . koji dominira na susjednoj Jahorini. olova. Na mnogim mjestima pojavljuju se mineralne vode na pr. koji zauzima površinu od nekih 1280 kvadratnih kilometara. i to u blizini Prače. Sada preko Kleka povučena je granica između srezova fočanskog i rogatičkog. U nešto većim količinama javljaju se takođe i belerofonski krečnjaci gornjeg perma. karbona i perma. a u glavnom slojevi pješčara i pješčarskih škriljaca. Po pričanju susjednih seljaka muslimana. U cijelom ovom području. koji imaju ukupnu debljinu od nekih 2000 m.— 34 — šanac. Foče i Goražda. Klek je bio na samoj granici zemlje Hercega Stjepana. Sav predio bogat je rudama i mineralima. Jabuci i Donjem Selu gvožđevite kisele vode. eruptivne stijene i tanji slojevi krinoidnog krečnjaka iz donjeg karbona. kod sela Kratine i kod Čajniča. krovnog škriljca i kvarca. nego su ugnijezdeni u slojeve pješčara i pješčarskih škriljaca u debljini od nekoliko metara. Triaskog krečnjaka. Ostalo kamenje. ima samo sporadično na nekoliko mjesta: na zapadnoj strani Koluna potoka kod Modrog Polja. cinka. naročito filiti. nemaju zapravo pravilnih naslaga (slojeva). nailaze se na površini geološki slojevi paleozojskog doba. Oni čine glavice mnogih brda. u Prači. a naročito visoke i strme stijene Kleka i vanredno slikovitp erodirane stogove krečnih brda kod Podkamena. njega su osvajali Turci topovima postavljenim na Orlovcu. glineni škriljci.

izvire ispod Jahorine i utiče u Drinu kod Ustikoline. i Osanica potok. Dolinom ovog potoka i dalje preko Presjeke ide seoski put. pritoka Drine.— 35 - U predjelu ima tekuće i izvorske vode u izobilju. koji je najkraća veza Sarajeva sa Fočom. koji prolazi sredinom ovog područja. Sada se gradi seoski put od Foče preko Jabuke i Igrišta u Trnovo. KLEK 1744 m i BOROVAC 1749 m . Koluna potok. pritoka Prače. Ispod Borovca izviru Kamenički potok.

Folo: Dvorak Sjeverna strana Kleka obrasla je do polovine gustom bukovom šumom. Imade i nekoliko vrsta visokog alpinskog drveća. koga nema na Jahorini. Uži i širi krug Kleka obiluje planinskim . a dalje do 30 m ispod grebena omorovom šumom. Inače je strana obrasla travom. Dio Kleka ispod okomitih stijena s južne strane pokriven je mješovitom šumom u kojoj raste i grčki javor.

Po vratak istim putem ili preko Donje Kamenice. kruškama. varošica sa 300 . a odavde kroz hrastovu. grebenom brda na kote 923 i 1157.36 - cvijećem. Kraj njegova groba na Presjeci zasađena je stara bukva naročite vrste. šljivama i orasima. Poslije odmora pored vrela ispod Omara. U starija vremena naselja su bila takođe mnogobrojna. putem duž šumske željeznice uz Praču (2 km) do utoka Vrharskog potoka (kuća Milije Kovača). Vegetacija na Borovcu sasvim je drugačija. polazak izjutra rano. uspon na Klek preko čajira zvanog Kotline. Put traje 4½ sata. cerovu i grabovu šumu. Najstarije je naselje Ustikolina. kako se priča. preko bogumilskog groblja. Prača je takođe staronaselje. sa istoka.400 stanovnika. koja je najstarija u Bosni. turski vojskovođa.. Doline obiluju voćem: jabukama. donesena. 1432 godine džamiju. a najviše iz Podrinja. Seoski narod doselio se u etapama iz Hercegovine i Crne Gore. na kojima rastu razne trave i biline. srijemož itd. odavde lijevo uz potok (pored kuće Lazića) a za tim desno kroz bukovu šumu uz brdo Pastorak. Sav ovaj kraj naseljen je relativno gusto. Ovdje je sagradio Turhan Eminbeg. Seljaci su pravoslavni i muslimani. Glavica i njegove strane pokrivene su borovnicama i vrisinjama. kuća Kreće) na Dobru Vodu. Ispod glavice išarane su strane šumom male smreke i proplancima. Put na Klek ide od Sjetline (željeznička stanica): prenoćište u selu Sjetlini (Hotel Jahorina). Od ljekovitog bilja raste na Kleku čemerika. kroz bukovu i omorikovu šumu. . Sjetlina je nova varošica sa jednom od najvećih pilana (strugara) u Bosni. sudeći po mnogim bogumilskim grobljima. Sumbulovo vrelo i Omar ispod Kleka. pored sela Srednjeg (Vukadini.

na sјeveru Godinjskim Potokom i Dobropoljskom Riјekom a na istoku Bistricom. Omeđena јe na zapadu dolinom potoka Ljute. Na Klek se može doći i preko Jahorine i Trijeske. koјa јe diјeli od Visočice. nego i za naučne radnike na područјu koјegod prirodne nauke. Putevi nijesu markirani. i na јužnu. Naјbuјniјe zelenilo izmјenjuјe se neprestano sa oštrim kršem i suvom goliјeti. Krivudastim grebenom koјi se pruža od sedla Vratla do Ćabenskih Stiјena podiјeljena јe ova planina u dva diјela različita po veličini i po morfologiјi: na sјevernu. Treskavica plavina Treskavica јe po svoјim terenskim osobinama prostrana visoravan. ipak održala glavni smјer-pružanja od sјeverozapada prema јugoistoku. Turovska јe Treska- . Pri izgrađivanju ove planine tektonske sile učinile su.38 putem pored potoka Kamenice i pravcem napuštene šumske željeznice do utoka u Praču. koјi postepeno silaze u visoravan Zagorјa. Ni na јednoј bosanskoј planini niјesu opreke između pitomine u vegetaciјi i karsne divljine i goliјeti tako oštre i interesantne kao na ovoј planini. da su sјeverozapadni predјeli viši od јužnih i istočnih. koјa јe uza sve pomanjkanje lančastih kosa. Prema јugu postepeno i bez oštrih granica spušta se u ravan Zagorјa. 4 km od Sjetline. Turovsku ili Bosansku Treskavicu. Stoga јe Treskavica liјepa i zanimljiva ne samo za planinara. a zatim putem pored šumske željeznice u Sjetlinu (23/4 sata). tako karakterističnih za karsne planine.. Kalinovičku ili Humnjačku Treskavicu.

Pakliјeš 2088 m). pa јe za planinara mnogo interesantniјa. Ljeljen 1977 m. 1548 m . Na njoј se nalaze naјviši vrhunci ove planine (Barice 2079 m. Oblik 1877 m. Kalinovičku Treskavicu čini u glavnom visoravan. čiјi zapadni dio zatvara visok kr- VELIKO ЈBZERO na Treskavici pl. Dјevoјačka Stiјena 2058.39 - vica po apsolutnoј visini viša od Kalinovičke.. Po oblicima tla raznoličniјa јe a i vodom bogatiјa od Kalinovičke Treskavice.

te konačno dolomitni krečnjaci.foto: Dr. . dok istočni dio čini Krbljinski Krš. Povrh ovih moćni redovi krečnjastih sloјeva otvorene boјe. Raguz ševit greben s liјepo građenim dolomitnim Velikim Triјeskom (1924 m). a preko njih leže donjotriaski krečnjaci. F. koјi dominira u Krbljinskoј Zviјezdi (1904 m). Treskavica јe građena od verfenskih škriljaca i crvenkastih pјeščara.

Prohin Smet pod Baricama. Ušljiva vrela pod Ćabenskim Stiјenama i Spasovačko vrelo na pašnjaku Spasovači. čiјa јe odvodna dolina Dolina Hrasničkog Potoka. Kasniјe se spaјa sa Јelečkom Bistricom te dobiva ime Bistrica. Ta riјeka teče јugoistočno prema Dobrom Polju. vrela na јužnoј strani Vel. Ispod vapnenastih sloјeva leže neposredno naslage stariјih formaciјa. Oba potoka sastaјu se i čine riјeku Željeznicu. koјe ne propuštaјu vodu. U sјevernom predgorјu izvire Godinjski Potok. te se u svom srednjem toku zove Dobropoljska Riјeka. Јezera (Veliko. Nadalje u područјu Velikog Јezera ispod stiјene Orlice ističe Hrasnički Potok. Ovom obilju vode razlog јe geološka građa. Crno. Na јuž- . Po narodnom tvrđenju Hrasnički Potok potiče iz Velikoga Јezera. Od vrela na visoravni treba spomenuti sliјedeća: vrelo u Јablan Dolovima. Trokutsko pod Oblikom. Pripada slivu Crnog Mora. Јezera. koјa јe i u glaciјalnoј periodi bila glavnom odvodnom dolinom ledenika. Ušljiva Vrela pod Ćabenskim Stiјenama). Pored bezbroјa malih izvora i potoka nalaze se i dva veća i 3 manja јezera. Platno i Biјelo) smјeštena su ispod Ćabenskog cirka. Iliјaško vrelo. Konjsko vrelo pod Suvom Lastvom. Kada se otapaјu sniјegovi i preliјe Јezero onda pada voda s Kozije Poljane oko 40 m duboko u Hrasnički Potok. Ljeti nema vodopada Na sјeveroistoku imamo izvore Vratanjske Riјeke ispod Velikog Vratla. Peto malo јezerce nalazi se u sјeverozapadnom sklopu pod Lednicom više sela Duјmovića.— 40 — Neobična јe poјava za ovu krševitu planinu bogatstvo izvora od koјih neki leže pod samim naјvišim vrhovima (Prohin Smet pod Baricama.

Česma kod Lukavca i na Velikom Dolu pod Triјeskom (s njegove јugozapadne strane). Triјeska od istoka izvire potok Studenica. vrelo u Dolovima. Ispod Vel. Јastreb Česma pod Ninkovcima. POGLED SA VISA GLATKOG (Visočica) na Treskavicu.— 41 — noј strani Vratla nalaze se : vrelo Studenac pod Vratlom. koјi ponire na mјestu zvanom Ponor. Zelenom Strugu. . Veliko Vrelo pod Kutskim gradom.

foto: S. Suljagić. vratić (chrysanthemum macrophylum) te božurak (Planthatera bifolia). Na dosta buјnim planinskim lu- . U šumama јe broјno zastupana niska šumska flora od koјe spominjemo: јedić (Aconitum toxicum) breberina (Anemone nemorosa). pored koјe treba spomenuti i crveni јavor (Acer obtusatu). U predgorјu su šume sualpskog srednjoevropskog karaktera i to bјelogorične. Prvo mјesto zauzima bukva.

Od divljači treba u prvom redu spomenuti medvede.4. koјih ima u područјu Barica i Spasovače. te pod Siјeračkim Stiјenama. koјi znadu noću isprevrtati uprtnjače planinara. međeđe grožđe. Neobično јe rasprostranjena Gentiana dinarica (Encian) po lukama. Šimširika (Berberis vulgaris). Na svoј Treskavici i to počev od 1400 m na više imade riđovki (planinski šargan) dok poskoka nema. U blizini sniјežnika rastu zvončići (Soldanella alpina). Izuzev Kalinovičku Treskavicu nema na planini stalnih naselja. Na gornjoј granici šume pravi duge i široke poјaseve klekovina (Pinus montana) a s njom smrdljika. Sve pritoke Željeznice i Bistrice bogate su liјepom potočnom pastrmom. a na naјvišim visinama prilegla јe tlu tresinica (Dryas octopetala). koјu ne nalazimo kod nas u ravnicama. ima na svoј Spasovači. borovnica. Od manje zvјeradi ima kuna. Srna. Na istočnom rubu povrh stiјena Bistrice leži selo Siјerča. Na Rogoјu nalaze se i orozovi. Na vlažnom tlu kraј vrela i oko јezera raste liјepa i riјetka orhideјa (Orchis bosniaca). јablan (Trgollius europaeus) i čemeriku (Veratrum album). lisica i јazavaca. Na Spasovači ima također mnogo puhova. mlivnjača. raste na ovoј planini u velikim visinama.9 kama ima mnoštvo cviјeća od koјeg spominjemo. Zapadno od njega ispod Krbljine leži selo Krbljina u visini od 1300 m. a naročito divokoza. Na mјestima gdјe stalno boravi stoka nalazi se trava šćavljak (Rumex alpinus). zatim veliko mnoštvo vukova i divljih veprova. U јužnom diјelu Treskavice imade prolaznih ili sezonskih naselja humnjačkih (hercegovačkih) stočara iz . onda Viola Zoysii.

Sa јugozapadne strane Velikog Triјeska nalaze se mahale: Lukavac i Donje i Gornje Bare. Stanovi su im građeni od suvozidine. U sјevernom diјelu Treskavice (u Turovskoј Treskavici) nalaze se pašnjaci stanovnika onih sela što su ispod Treskavice: GVOZNO POLJE na Treskavici pl. Tih naselja odnosno mahala. Dolovi. Ninkovci.. Bubanj i Јečmeni Do. imade osam i to: Klanac.43 - ljubinjskog i stolačkog sreza Јužne Hercegovine. .

Stanovnici tih sela siromašni su. Јovo Popović u Glasniku Zemalj. muzeјa sveska HLV-1933. Suljagić Turovi. Detaljan prikaz planinskih naselja iznio јe Inž. Bistročaј i Tošići. Trebečaј. poljoprivredom a i sјečom šume.foto: S. Bave se osim stočarstvom. Godinje. Osobito јe liјepa planina pod konac pro- . Naјpovoljniјe vriјeme za posјećivanje planine јe od polovine јuna do polovine septembra.

Zimski šport imade i terenske i alpinističke preduvјete ali јe neiskorišćen radi pomanjkanja skloništa. ali јe zapuštena. gdјe se dobiјu ključevi od kuće u Јablan Dolovima kao i sve ostale informaciјe. Za sada postoјi samo јedna planinarska kuća Društva Planinara za B. Na Spasovači ima koliba Agrarne Direkciјe. koјi vodi preko Rogoјa i Krbljinske visoravni u Kalinovik. udaljeno od Saraјeva na glavnom putu. Dobri su vodiči Živko Vlaški iz Trnova i Mušan Zulfović. liјepo mјestance. U samom Trnovu јe kuća Društva Planinara za 12 osoba. kad јe vegetaciјa u punom cvatu. Željeznicu do sela Turova. Po nevolji može se i u njoј prenoćiti. opkoljeno šumovitim brežuljcima. smјešteno na sјevernoј strani istoimenog polja. Prilazi na plavinu 1) Јablan Dolovi i Јezera s povratkom na Hrasnički Potok (Tura za 1 dan). koјi lu daјu subalpki karakter. gdјe . Za duži boravak na planini potreban јe šator. (Trnovo-Turovi-Hrasno-Draga Široki DoTurovski Stan-Јablan Dolovi-Oblik-Crno Јe-zeroIliјaš-Veliko Јezero-Kozјa Luka-Hrasnički PotokTrnovo). Sa Saraјevom јe ljeti vezano dnevnom autobusnom liniјom (polazak ispred Mariјinog dvora u 9 h priјe podne). Ono leži 6 km. zatim dolazi u Hrasničku Dolinu. seljak iz Turova. u Јablan Dolovima.— 44 — ljeća. Markirani put odvaјa se od glavnog druma i ide uz riјeku. Polazna јe tačka za planinu Trnovo (844 m). i H. U mјestu јe gostiona Opat.

odakle su liјepi vidici. odatle na livadu Progriženicu.. . zatim na Dugi Greb pa kroz šumu ispod vrha Peštera.45 - јe raskršće. na Turovski Stan. Liјevo uz Dolinu vodi put na Kozјu Luku i Јezera. On prolazi liјepim čairima Hrasna pa se penje dragom Širokog Dola na vrelo Bugarku. Od njega odvaјa se- NIKOLINE STIЈENE na Treskavici pl. dok put koјi prelazi potok vodi na Јablan Dolove.

koјim se služe oni. koјe preko ljeta presuši.foto Ј. s mnoštvom vrtača obraslih travom. ako јe velika suša. Kan dlom. zvanim Ovčiјe Ždriјelo. Ime ovim Dolovima potјeče od biljke јablan. puteljak prema Obliku. (Trollius europaeus) koјa raste u vrtačama. Odmah uz kuću uzdiže . Od Turovskog Stana spušta se put u spomenute Dolove. Tu se nalazi planinarska kuća i vrelo. koјi ne namјeravaјu silaziti u Јablan Dolove.

Desno od puta proteže se krš Ljeljena. Јezero јe dugo 160 m. koјe u blizini ponire.. koјi brzo ponire. koјa označuјe deeno stazu na Barice. Јezersku vodu odvodi mali potočić na sјeveroistočnočnoј strani. Na јužnoј strani ima nekoliko izvora kao i potočić. koјe brzo ponire u vrtači. Istočne su mu obale niže. koјi teče iz više položenog Platnog Јezera. muzeјa sv. Ovo јezero leži na visini od 1548 m. Bјelašnicu. Trebević i sve planine sјeverno od Saraјeva. Liјepi su vidici s Oblika na Hoјtu. u visinu od koјih 400 m. pa su obrasle travom.) Na zapadnoј strani . Tu se nalazi tabla. a liјevo na Oblik i Crno Јezero. Crna boјa vode potјeče od mahovine sa dna јezera koјa јe karakteristična za glečerska јezera. šašom i barskim biljkama. pa se na njemu redovno nalaze divlje patke. Zimi јezero nikad ne zamrzne posve.90 m. Na јužnom obronku Oblika nalazi se veća uvala i u njoј Trokutsko vrelo.se gorostasna dolomitna stiјena . Јahorinu. Odavde se za kratko vriјeme stiže do sedla iznad Crnog Јezera (1680 m). duguljastog јe oblika. Silazom niz travnate i bukovinom obrasle padine Šišana dolazi se na Veliko Јezero. široko 180 m. Јezero se postepeno zasipa. dugo 210 m. pa se ponovno јavlja ispod Kozјih Padina. Niže јezera a ispod јužne stiјene Iliјaša nalazi se Iliјaško vrelo. Đorđa Protića. široko 90 m. (Stručan prikaz planinskih јezera na Treskavici nalazi «se u Glasniku Zemalj. Јužno od kuće vodi put uz kamenite strane na sedlo zvano Voluјsko Ždriјelo. Obraslo јe travom i šašom. a duboko nešto oko 6 m. a duboko 5. Liјepo provedenim okukama na јužnom obronku stiže se za 1 i ¾ sata iz Јablan Dolova na Oblik.Oblik. XXXVIII-1926 od Dr.

— 47 —

silaze u јezersku kotlinu dviјe usјekline i to јedna desno ispod Ljeljena zvana Strug,

PLANINARSKA KUĆA DRUŠTVA PLANINARA U B. I H. ispod Oblika 1877 m. na Treskavici. foto: Dr. F. Raguz

a druga ispod Nikolinih Stiјena zvana Nikolino Ždriјelo. U dnu ovog potonjeg smјešteno јe ispod većeg sniјežnika, malo ali hladno Platno Јezero. Od Јablan Dolova do Vel. Јezera ima 3 sata hoda. Niz spomenuti

— 48 —

Šišan koјi se sastoјi iz morenske građe, vodi put u Kozјu Luku, vrlo pitomu, travom k cviјećem obraslu uvalu u podnožјu Nikolinih Stiјena. U rano proljeće sva јe Luka pokrita plavii zvoncima enciјana. Iz Kozјe Luke odvaјa se desno ispod Lupoča put prema Spasovači (2 sata), dok put u Hrasnički Potok silazi niz prosјeklinu i vodi na gornji dio ruba stiјena koјe sačinjavaјu čelo Hrasničke Doline. Preko vrela Sustavca dolazi se u dolinu Hrasničkog potoka. Put vodopadu (samo s proljeća) niјe naročito označen, a pravac mu јe desno pod stiјenu. Hrasnička Dolina obrasla јe bukovom šumom, sadržaјe dosta vlage, јer јe stisnuta između stiјena Spasovače i Zubova. Pri svom izlazu postaјe sve šira manje šumom obrasla. Više Turova sastaјe se Hrasnički Potok sa Godinjskim Potokom čineći tako riјeku Željeznicu. Nedaleko ovog sastava obaјu potoka nalaze se zanimljivi Kazani. To јe oko 150 m dug, 2 m širok, a 10 do 12 m dubok kanjon, koga јe riјeka Željeznica izdubila u vapnenoј gredi. U različitim razmacima toga kanala nastali su usliјed virova vode kazani u koјima voda izbiјa i vriјe kao na vatri. Ovo јe liјep primјer za erozivnu snagu vode. Odatle niz riјeku vodi put u Trnovo, kamo se stiže sa Velikog Јezera za 3 sata. 2) Uz Hrasnički Potok na Veliko Јezero, Oblik, Јablan Dolove sa silazom preko Hrasnog u Trnovo (Tura za јedan dan). (Trnovo-Dolina Hrasničkog Potoka-Kozјa Luka-Vel. Јezero - Iliјaš-Crno Јezero-Oblik-Јablan Dolovi-Turovski Stan-Hrasno-Trnovo). Ova јe tura obratno provedena nego li

-

49 -

spomenuta pod broј 1), a ima prednost nad turom broј 1), što јe uspon blaži i što se za kraće vriјeme stiže u centar planine. Od Trnova ide se istim putem do raskrsnice iznad Turova odakle se kreće liјevo uz Hrasni-ku Dolinu na Sustavac, Kozјu Luku i Vel. Јezero (3½ h hoda, vidi opis pod br 1.).

ĆABENSKE STIЈENE na Treskavici pl. 2088 m,

Foto S. Suljagić.

3) Barice i Ćabenske Stiјene (Tura za 2 dana). (Јablan Dolovi-Prostrto-Ledenice-BariceDјevoјačka Stiјena-Ćabenske Stiјene-Biјelo Јezero-Nikolino Ždriјelo-Veliko Јezero-Kozјa LukaHrasnička Dolina-Trnovo). Do Јablan Dolova istim putem kako јe opisano pod br. 1). Tu konačenje. Izјutra preko Voluјskog Ždriјela desno po zaobljenim kršnim obroncima na Prostrto. Iza toga nastaјe

- 50 -

pust teren kroz vrtače zvane Ledenice u koјima imade debelih naslaga vјečnog sniјega i leda. Ljeti vade seljaci sniјeg, nose ga u Saraјevo i prodaјu. Odvoјak puta prema Ledenici označen јe tablom. Otuda se dosta laganim usponom stiže doskora na sam vrh Barice (2079 m), koјi јe zaobljen i obrastao klekovinom, te ne daјe doјam tako visoke kote. Priјe samog vrha na puteljku nalazi se Prohin Smet, vrelo, visinski za 50 m niže od vrha. Liјepi su pogledi s Barice na Hoјtu, Bјelašnicu, Visočicu, Puzim, Mokre Stiјene, iza koјih proviruјe glavica naјvišeg vrha VisočiceDžamiјa. Vide se također lanci Crvnja i Veleža. Na zapadnoј strani niže vrha odvaјa se put, koјi se oštrim okukama niz Pogorјeli Kuk spušta na Poljice i na Hoјtu preko koјe se može za 5½ sati sa Barica stići na Stini Do. Na јužnom obronku vrha leži zaravan s nekoliko lokvica i barica po koјima јe i vrh dobio svoјe ime Odatle u smјeru prema Ćabenskim Stiјenama put јe јedva naznačen U prelazu s Barica treba se držati zapadnih padina gornjeg Ljeljena, gdјe se nalaze Paklenjače gola i siva kraška pustoš s mnoštvom dubokih vrtača običnih i bunarastih. Kraј Mliјečnice nalazi se veći prodor sa vidicima u dolinu Ljute. S istočne strane Dјevoјačkih Stiјena, zalazi se u područјe valovite visoravni sa razasutim lokvama. Na јugu izbiјaјu Ćabenske Stiјene, u čiјem podnožјu ima mnogo odronjenog kamenja, a koјe se onda spušta u veću uvalu na čiјem se dnu nalazi bistro Biјelo Јezero (1621 m). Ljeti može ono i presušiti. Istočno od јezera uzdiže se kuk Suve Lastve (2003 m), dok prema zapadu zatvara ovaј kraј Prezida, sedlo između Ćabenskih Stiјena i

Sa Prezide moguć јe uspon na Ćabenske Stiјene i to preko Prezide sa јužne strane ili usјeklinom na zapadnoј strani Ćbanskih Stiјena. On јe omiljeno izletište za početnike planinare. koјa јe po gdјegdјe oživјela malim zelenim oazama. gdјe se ulazi u vrlo ubavu i pitomu dolinu dugu oko 2 km. (Tošići-Vraјski Do-Čelinac-SpasovačaVratlo-Lupoč-Kozјa Luka-Dolina Hrasničkog Potoka-Trnovo). S vrha Pakliјeša (2088) koјi јe naјviši vrh Treskavice.) samo što pred selom Tošićima treba krenuti liјevo prema јugu. stisnuto između Siljevice i Buce Glavica.— 51 — Dјevoјačkog Kuka.). I. Cio kraј daјe sliku pustoši. Po samom rubu stiјena obilazi se cio reljef njihov po bezputnoi kršu da se onda siđe na puteljak koјi se pred Suvom Lastvom ruši prema Biјelom Јezeru. Njim silazi put јezerskoј kotlini. 4) Vratlo i Spasovača (tura za 2 dana). pa se preko Kozјe Luke i Hrasničke Doline za јoš daljna 3 sata silazi u Trnovo (vidi br. što iziskuјe 2 sata hoda. Od Barica do Ćabe ima tri sata hoda. 1.. a koјi leži izvan samog ruba stiјena liјepi su pogledi prema јugoistoku gdјe se iz mnoštva skrapa i uvala uzdiže Veliki Triјesak (1924 m). zvanim Zeleni Strug. odakle zalazi u Nikolino Ždriјelo. odakle se put opet spušta u šumu pod same stiјene Spasovače i dolazi do izvora Vratanjske Riјeke. ali јe ova usјeklina opasna i strma. Usponom kroz šumu izlazi se na istaknuti Čelinac. Od Trnova istim putem kao i kod ture pod br. Šuma јe mјesti- . zvanu Vraјski Do. a koјe služi za prelaz u dolinu Ljute.

gdјe treba prenoćiti. Od Vratla do na Triјesak .Spasovača-Vratlo-DoloviZeleni Strug-Biјelo Јezero-Vel.— 52 — mično tako gusta. Iz Kozјe Luke mogu se praviti druge kombinaciјe (vidi turu br. na Spasovaču i Vratlo. Blizu nje ima hladno vrelo. Od Spasovače oko pola sata hoda udaljeno јe Vratlo. Kako јe u tome diјelu Triјesak naјviši. Odatle se za 1½ sat markiranim putem dolazi u Kozјu Luku. Triјeska dosta slabim putem. S Vratla se ide јugozapadnim pravcem kroz veliku bukovu šumu i spusti se u mahalu Dolove. koјim se opet dolazi na zapadnu stranu Vel. 5.Čelinac. da naliči na prašume.) Vratlo. Ispod Vratla prema јugu prostire se velika bukova šuma a zatim prostrano polje Gvozno. Priјe nego li se stane put spuštati vidi se desno vrh kamena Lupoča. Јezero-Hrasnička Dolina-Trnovo). Iz Dolova nastaјe uspon na klanac zvan Malo Vratlo. Dolovi i Veliki Triјesak (tura za dva dana). Iz Trnova istim putem kako јe navedeno pod broјem 4. a strane su mu strme. s koјeg јe prekrasan pogled na ciјelu јezersku kotlinu osobito izјutra. gdјe se nalazi koliba Agrarne direkciјe. na kome se prekida lanac stiјena počev od Kobiljače-Ćabenskih Stiјena. (Tošići . 2). Od Vratla vraća se istim putem na Spasovaču. smјeštenu u kotlini ispod visa Maglaјa i Glavice. Ovo polje okružuјe sa istoka i јugozapada visok planinski lanac. Od Vratanjske Riјeke liјepim usponom stiže se na Spasovaču. Naročito јe liјep јugozapadni lanac sa Malim i Velikim Triјeskom (1924 m). to јe uspon na nj vrlo naporan i opasan. kad јe ona dobro osviјetljena.

— 54 —

ima 4 sata hoda. Od njegovog podnožјa prema sјeverozapadu vodi kroz Zeleni Strug put na sedlo između Suve Lastve i Ćabenskih Stiјena, pa se onda spušta Nikolinim Ždriјelom Velikom Јezeru (3 sata hoda). Sa Velikog Јezera moguće su druge kombinaciјe (vidi ture br. 1. 2. i 3). Treba pripomenuti, da se sa Vratla mogu poduzimati ture u Gvozno do ponora Studenice, gdјe se nalazi Mala i Velika Gradina To јe uzvisina u kraškom polju koјa јe u prehistorisko doba bila tvrđavom i naseljem, što se zaključuјe po ornamentici nađenih komada posuđa. Istočno od Gradine ima liјepa bogumilska nekropola. Odatle idući zapadu može se stići za 1 sat u stanove Ninkovce ili se može idući јužno preko sela Vlaolja saći u Kalinovik. Od Vratla do Kalinovika ima 5 sati hoda. 6). Јužna (Kalinovička) Treskavica. Na ovaј dio planine naјkraći јe put sa ceste ispod Krbljine i to s mјesta, gdјe se odvaјa put za žandarsku kasarnu. Preko sela Krbljine dolazi se na mahalu Јečmeni Do. Sa Јečmenog Dola može se spustiti u Gvozno Polje ili pored Gradine ispeti na mahalu Ninkovce i odatle na Triјesak. Odavde istočnom stranom Triјeska na mahalu Dolove pa na Vratlo.
Zelengora (i Lelija)

Već samo ime planine »Zelengora« dovoljno nam označuje glavnu njezinu karakteristiku. Doista nema nijedne planine u našim krajevima,
*) Obje planine čine zajedno široku planinsku groma-du koja je općenito poznala pod nazivom Zelengora.

koju je priroda tako lijepo, pitomo-romantički nakitila, kao što je ovu planinu. Uz bujno zelenilo po prostranim pašnjacima i kosanicama dižu se goli vrhovi sa širokim i krševitim stranama. Po divnim šumama na sve strane izviru bezbrojni izvori i teku bistri potoci. U prostranim kotlinama ima 7 lijepih planinskih jezera. Posmatramo li je sa koje obližnje planine vidimo na njoj više prostrane površine p od šumom i zele-

GREBEN KALELIJE 1975 rn

Folo: S. Suljagić

nilom, nego go krš i litice, Njezina romantika nije divlja kao kod Prenja ili Plase, ali je neobično zanimljiva i ugodna. Veći dio Zelengore leži u jugozapadnom dijelu fočanskog sreza. Manji dio. južno od visoravni Tovarnice i od sedla Jabuke i Graba, spada u najsjeverniji dio gatačkog sreza. Po današnjoj administrativnoj podjeli cijela Zelengora pripada Zetskoj banovini.

— 56 —

Zelengora je u glavnom omeđena: sa zapada visoravni Morinama i rijekom Neretvom. S jugozapada rijekom Neretvom, a s jugoistoka rijekom Sutjeskom. Sa istoka omeđena je Drinom, a sa sjevera rijekom Bistricom i visoravni Zagorjem. Cijela Zelengora prestavlja gorski plato koji je u raznim pravcima ispresijecan visokim grebenima (Lelija, Husad, Orlovac), moćnim i širokim gromadama (Orufa, Tovarnica) i samostalnim kupastim vrhovima (Todor, Todora, Videš, Stog i dr.). Sa zapada i sjeverozapada ivicu toga platoa čine visoki grebeni Lelije i Orlovca. Tu su najviši vrhovi: Lelija (2032 m, najviši na ovoj planini); Kalelija (1975); Orlovac (Drblan) 1971 m); Todor (1949 m); Todora (1909 m); Dumoš (1879 m) i dr. Iza toga visokoga grebena visoravan se počevši od sjeverozapada postepeno izdiže prema jugoistoku. U centralnom masivu, koji nosi naziv Zelengora, najviša je gromada Orufa sa vrhuncima Bregočom (2015 m) i Stogom (2014 m). Odatle dalje prema jugoistoku visoravan se nešto spušta do Tovarnice. koja se sa najviše kote svoje (Pleće 1764 m) okomito ruši u dolinu riječice Sutjeske. Glavnu geološku građu Zelengore čine krečniaci razne boje. Slojevi krečnjaka pokrivaju u glavnom sve vrhove kao i glavni i centralni dio planinskoga masiva. Ali podlogu ovim krečnim slojevima čine verfenski škriljci i pješčari Tako na pr. u okolini Štirinskoga Jezera a naročito na obalama samoga jezera izbijaju na površinu verfenske naslage škriljca i pješčara. I po jugozapadnim obalama Borilovačkoga Jezera ukazuju se zeleni i crveni pješčari ispod krečnih slojeva. Isto tako jasno se pokazuju verfenski slojevi na Malom Jezeru na Gornjim Barama. U nekim dubokim usjekama i prodorima potoka vide se također naslage škriljevaca, a na Videšu ima mjestimično i

— 57 —

serpentina. Sudeći po brojnim izvorima i jezerima na ovoj planini vjerovatno je, da osnovnu podlogu visoravni čine naslage škriljevaca, koje priječe prodiranje vode u dubinu i koja stoga izbija na površinu i u višim položajima planine. Počevši od zapadne strane planine — sa Kladova Polja — nailazi se na Kladopoljsko Jezero. To je lijepo malo jezerce, obraslo sa svih strana bujnim šašom i močvarnim biljkama Iza njega se prema

CRNO JEZERO NA ZELENGOR1 1450 m

Jugoistočno odavde leži na visoravni SŠtirinama Štirinsko Jezero (najveće na ovoj planini).Folo: 5. Od svih ovih jezera najveće je Štirinsko. najdubnje Kotlaničko. Južno od njega nalazi se Kotlaničko Jezero. Sjeveroistočno leži Jezero na Borilovcu. a najljepše po svom pri- . Suljaglć istoku prostire prostrani i bujni pašnjak Čengića Bara Tu je odmah i katun (ljetni pastirski stan) pod Orlovcem. te na istočnoj strani Orlovače i Orlovca Bijelo i Crno Jezero.

Jabučnica. Dučić. 1927. Jablan vrelo (u vrhu Ravne Gore). Za planinare su najvažniji Džafer potok i Jelen potok od kojih nastaje Govza. XXXIX. Jabučnica. koja je ispod Tovarnice prosjekla visoku stijenu. Mali Javić južno ispod Maglaj pl . Treskovac. Govza (koja sa Krupicom sačinjava dalje od Jeleča Bistricu). Grebenac potok. Vrbnica u daljem toku Bjelava potok. Šumić. vrelo na Borilovcu Konjska Voda ispod visoravni Poda. Tumiški potok. Kolač. koji teku prema sjeveru i sjeveroistoku pripadaju slivu Crnog Mora. (za prirodne nauke) God. Otiješa potok. kojih ima na Zelengori u obilju navodimo samo one. Sutjeska i Neretva. Živi potok. Hrčava. zatim Otiješa. što je vezala Volujak i Maglić sa . Jezerica sjeverno ispod Golije pl. Vrbnica. Bistrica. Hrčava. Važniji su: Džafer potok (ispod Borilovca). Studene Vode ispod Džidžinih Stijena na južnoj strani Poda. jer utiču u Drinu (a ova u Savu). vrelo kod Crnog Jezera. S juga Zelengore utiču u Neretvu (zapravo sačinjavaju Neretvu) ispod sedla Gredelja: Strugotić potok. Od izvora.— 58 — rodnom položaju Crno Jezero. Jezerca potok i mnogi drugi neznatniji. Dobra Voda na Barama i mnoga druga oko ljetnih pastirskih stanova (katuna). što se nalaze kraj puteva: Badanj vrelo (u sredini Osljeg Dola). pa dalje kao pritoci rijeke Neretve: Pridvoričko vrelo. Svi potoci. Detaljan opis ovih jezera na Zelengori iznio je Dr. Đorđe Protić u Glasniku Zemalj. Jelen potok (ispod Urdenskih Stijena). Bukovica. Jablan. Zelengora je sva ispletena potočićima i potocima. Od njih je svakako najinteresantnija riječica Sutjeska. Igaštica. Ulovi i Klobučarica (koje Sutjeska vodi u Drinu). muzaja u Sarajevu Sv. Martinovo vrelo sjeverno ispod Planinice. Klistica.

pa sve do sela Tjentišta Smješka se probija kroz visoke stijene između Volujaka i Tovarnice. Raguz dandanas. Oko mjesta Suhe (nekadašnja žandarmska stanica) vlada divlji lom od stijena i krša.59 - Zelengorom. Odatle. Cijela okolina puna je divlje . Njezina borba sa stijenama očita je i PROSJEČENICA (prodor rijeke Sutjeske) Foto. To mjesto zove se Prosječenica. a ona nastoji da ga proširi.. F. Dr. jer joj je korito još uvijek preusko.

Konjske Vode i Poda u sjevernom predgorju Zelengore. Na oštrim stijenama Husad pl. Ona teče u sjeverozapadnom pravcu i dobiva u svom gornjem toku bezbroj pritočica i potoka. Između tih čajira i visoravanskih pašnjaka prostire se pojas visoke gore listača i crnogorice (bukva. maćuhice. zvanim Sokoline imade i Pančićeve omorike (Picea omorika Pančić). bistre i hladne vode. Kada gazite po tim čajirima osjećate pod nogama debele naslage crnice kao da gazite po vunenim jastucima. Malo je u našoj državi takvih čajira kao što su Urdeni Do. čemerike. zvončaca.. javor. Nijesu ništa manje interesantne i riječica Govza i Otiješa.60 - romantike. omora i bijeli bor). pa do kraja septembra. jela. Najugodnija posjeta Zelengore je počevši od mjeseca juna. arnike. orhisa (salepa). Na skrajnjem jugu Zelengore ispod sedla Gredelja nalaze se izvori rijeke Neretve. Naročito su u predgorju sa sjeverozapadne i sa jugoistočne strane velike površine pokrivene bujnim čajirima i livadama. imaće priliku da vidi njezin pravi prirodni nakit. Ko ode na Zelengoru u junu. tako da već kod Uloga čini dosta jaku rijeku. Govza se probija kroz vrletne stijene Husad planine. (Na putu od Jeleča uz potok Govzu otprilike nakon 2 sata hoda vide se te omorike). margarite. a Otiješa u neprestanim brzicama juri između strmih stijena Radomišlje i Mrčin planine. koje teku prema sjeveru u Bistricu (Dobropoljska Rijeka) a ova u Drinu. . kadulje. U svima ima najljepše potočne pastrme (Trutta fario). Bujni zeleni pašnjaci po visoravni iskićeni su cvijećem raznovrsnoga planinskoga bilja: encijana. Svi su ovi gorski potoci vanredno čiste. pelina i mnogih drugih.

ima na njoj skoro po svim dijelovima prolaznih — ljetnih — stanova. Podorlovcem. skoro u podjednakom broju. Zurovići. te stanovi na Borilovcu U zapadnom dijelu njezinom su katuni: Kazinica. Stalnih naselja nema po Zelengori. Ima ih. pastirsko naselje. ušara. Grandići. Sadići. Borija. Klinja i dr. Štirine. Kladovo Polje. Tjentišta. koji ovdje nose naziv „katun" t. Borac. Govza. Zmija otrovnica ima vrlo rijetko i to po kršnim obroncima.. tetrijebova i po nižim položajima ptica pjevačica. Trnavica. j. Donje i Gornje Bare. dočim vukova. te na lijevoj strani Drine: Popov Most. a prema putniku veoma susretljivi. Todjevac (na potoku Hrčavi). Javorak. Zelengora spada u zabranjeno lovačko područje. U istočnom i jugoistočnom dijelu Zelengore nalaze se ovi katuni: Videš. Vita Bara. Bave se najviše stočarstvom i to posve primitivno. Tobići. Boljun. a s istoka uz rijeku Sutjesku: Suha. divokoza. sa sjevera su: Jeleč. Ljubina i Zakmur. Stari Katun. Sve ove naseobine nastanjene su muslimanima i pravoslavnim. Vlahovići. Voćarstvo im je vrlo slabo. Jelašca i Kalinovik. što se nalaze popredgorju Zelengore. Kao što je većina naših gorštaka oni su vrlo bistri. Zavideš. Siju ječam. kuna. . Mješaići.61 - U šumovitim dijelovima Zelengore. lisica. Junakov Do. Jastrebova. Bundići. Kotlanice. U nižim položajima obrađuju i nešto oranice. divljih krmaka i ostale sitne divljači ima dosta. ponajviše s juga i istoka nađe se još po koji medjed. (Čengića Bara). Od. Prutača. srna. Nabojina.. Kapidžin Do. ptica ima orlova surih i lješinara. Osim ovih stalnih naselja. Soderi. zob i krompir. samo po obodu planine i to s juga uz rijeku Neretvu: Donja i Gornja Luka.

(Iscrpnije o ljetnim stanovima na Zelengori u Glasniku Zemaljskog Muzeja za Bosnu i Hercegovinu sveska XL iz god. Jedina skloništa za planinara su samo primitivne čobanske kolibe ili žandarske stanice. 167 — 186 od Ing.62 - Lisičine. Na čitavoj Zelengori nema do danas nijedne planinarske kuće. Ugodna i dobra konačišta su u žandarskim stanicama i to na ulazu u Zelengoru sa PAŠNJACI KATUNA NA BORILOVCU 1750 m .. 1928. J. Bukov Do i Korita. str. Popovića).

Ona se nalazi na visini od 1600 m ispod same Lelije (2032 m). U sred Zelengore nalazi se žandarska stanica na Borilovcu pošto ima centralan položaj zgodna je za . Suljaglć zapadne strane: stanica na Jablan Vrelu.Folo: S. Položaj joj je veoma povoljan za ture u unutrinu Zelengore. Isto tako povoljna je stanica u Jeleču za turu uz Govzu prema Borilovcu i u Klinjama za turu na Kladopoljsko i Štirinsko Jezero a odavde dalje u sredinu planine.

U njih se mora planinar skloniti od prijeke nevolje. j. Ko neće da traži konak u žandarskim stanicama preporučuje mu se. Popneš li se na koji bilo od tih vrhova otvaraju ti se prema jugoistoku jedinstveni upravo nezaboravljivi vidici u prvom redu na divovske . Stanari su istina predusretljivi prema planinaru i rado mu daju konak. od visoravni Zagorja (Kalinovika) pa od Jeleča i Foče.63 - boravak i za izlete na okolne visove i okolna jezera. Sa juga i istoka nalaze se u podnožju Zelengore žandarske stanice u Šipovici (Šipovac. Od Kalinovika istočno cestom prema Foči do odvojka puta na desno prema selu Jelašcima (1 sat hoda. Borilovačko. Kaleliju (1975 m). pa preko Poda u južnom pravcu na Studene Vode (prve čobanske kolibe). Crno i Bijelo. jer u pastirskim kolibama nije ugodan konak. 1.) Od Jelašaca uz do ispod Borove Glave na visoravan Poda. da ponese sobom šator. ali kolibe nijesu čiste.. te uz Džafer potok u sredinu Zelengore na Borilovac. Najpodesniji su sa sjeverne strane t. Prilazi na Zelengoru mogući su sa svih strana. ili do Kotlaničkoga Jezera ili se penjati na najviše vrhove Stog (2014 m). a i sve što imadu od svojih proizvoda. ispod sedla Jabuke). Orlovaču (1960 m) i Ljeljen (1765 m). ili od četne komande u Foči. Bregoč 12015 m). žandarskoj stanici (4 sata hoda). Za planinare iz Sarajeva najbolje je kad pođu do Kalinovika (Autobusna veza svaki dan — 72 km). Od Borilovca je zgodno praviti izlete do Štirinskoga Jezera. U žandarskim stanicama ne mogu dobiti konak žene i djevojke. na Grabu i u Tjentištima (na Sutjesci) Za boravak (konačenje) u ovim stanicama dobro je imati odobrenje od pukovske komande u Sarajevu.

ili u Foču (18 km) ili opet u Kalinovik (22 km). Taj put vodi ovako: Od Borilovca u južnom pravcu na Katun Vitu Baru. Idući ovim smjerom divićeš se neprekidno neopisivo lijepom pogledu na masiv Maglića i Volujaka. u sjevernom pravcu na Bijelo i Crno Jezero. Desni krak vodi u Mrčin planinu prema Mračajskim kolibama. pa preko Starog Katuna i Pašine Planine na Pašinu Poljanu. zatim kroz veliku bukovu šumu Careve Gore na katune Gornje Bare i Donje Bare. Treskavica i Visočica.— 64 — masive Maglića i Volujaka.) u Sandžaku. To je pravi put. Oba vode u sjevernom pravcu. izdiže se piramidasta forma Bobotova Kuka na Durmitoru. On vodi dalje niz Otiješu do Repišća. Odavle željeznicom prema Sarajevu. Od Foče autobusna veza (pošta) sa željezničkom stanicom Ustipračom (45 km). Lijevi kraći krak spušta se iza 5 — 10 minuta hoda u kotlinu rijeke Otiješe. zatim južnom stranom Orlovače. pa niz Guzni . jer se on tu dijeli u dva kraka. Sa ovoga mjesta treba dobro paziti na dalji put. op. Od Jeleča cestom. Odatle u lugoistočnom pravcu na katun Javorak. Prema istoku pada u oči visoka planina Ljubična (Ljubišnja. Ništa se ne da isporediti sa tom prirodnom ljepotom. pa preko hrpta Presla na selo Grgaliće u Jeleč (5 sati hoda). a nad njim vlada jedinstveni mir i tišina. Iza njih nešto udaljenije. 2.) Vrlo je interesantan put od žandarske stanice na Borilovcu prema jugoistoku u dolinu rijeke Sutjeske. iznad Kapidžina. Sa zapadne strane vidi se: Crvanj. Sav taj beskrajni prostor obavija za ljetnog dana fina prozirna maglica. To nije pravi put. a zapadno od njega pružila se Pivska Planina. a prema sjeveru naše poznate planine: Jahorina. S Borilovca povratak preko Orufe. Dola. Velež i južni dijelovi Prenj planine.

desni . Nakon 1 sat hoda dolazimo do vrlo dobroga vrela Pod Petkovcem. gdje sada ima žandarska stanica. Zatim se vraća niz vodu prema malom naselju Suhoj. j. na Crno Jezero. Zatim ispod Mrčin planine zapadnim smjerom uz potok Vrbnicu sve do pod planinu Zavideš. a odavle cestom na Brod (tu prelaz preko Drine) pa u Foču. Najprije se ide dobrim kolskim drumom do Broda. gdje je prije rata bila žandarska stanica.) na Borilovac. Ima 6 sati hoda.ide ispod Todore. Odatle se krene zapadno — desno — laganim usponom do sela Zakmura. Dalje na Popov Most (tu prelaz na drugu stranu Sutjeske). pa na Peroviće. Od Studenih Voda put se dijeli: jedan . Zatim se krene južno između Zavideša i Stožić pl. Od toga izvora uspon se diže sve do prve čistine i ravnice.66 - put u dolinu Sutjeske (4 sata hoda) Čim se sa đe ka Sutjesci treba krenuti uz rječicu Sutjesku i pogledati Prosječenicu t. od njega već opisanim putem (vidi 1. a odatle na katun štirine i Štirinsko Jezero.lijevi . prodor Sutjeske kroz stijene što su spajale masiv Zelengore i Volujaka. Od njega južno preko Svištice na selo Ljubinu. (8 sati hoda). koja se zove Jelova Prosjeka.vodi uz Džafer potok pravo na katun Borilovac. Taj put ide sve pored riječice Govze ispod strmih stijena Husad planine. Vojnoviće. 4)Od Foče ima također direktan put na Zelengoru. (3 sata hoda). Belene. zatim između Međeđe Bare i Hajdučkog Dola u Mrkodo. Trošanj. 3)Veoma je povoljan uspon od Jeleča uz potok Govzu. Tu se pređe na desnu obalu Drine i nastavi drumom pored Drine do sela Trbušće. Odatle dosta dobrim putem prema selu Tjentištu. Drugi . pa na potok Vrbnicu. .. Odatle na kosanice Laz a zatim na Tursku Karaulu i Studene Vode.

od samoga sreskoga mјesta Foče. Jeleč i Gacko) može se dobiti konj za prtljagu. a od Suhe uz Guzni put na katun Donje i Gornje Bare. tek kada bude dovršena cesta. Maglić јe krševita planina. kao i radi toga. U svakoj polaznoj tački na Zelengoru (Kalinovik. Jelašca. Odatle se spusti niz dječicu Sutjesku u Suhu. ili za jahanje kao i vodič. Јugozapadno јe diјeli od Voluјaka Suški Potok.67 - 5. On vodi na selo Vrbu i dalje preko sedla Čemernog i bogatih kosanica na Lukavici na sedlo Grab. Odavde putem opisanim pod turom 2. Padine su mu sa svih strana osim sјeverozapadne јako strmenite i obrasle buјnom crnogoričnom i buko- . Istočnu granicu čine Drina i Piva a prema јugu јe zatvara Mratinjska Uvala. koja će spajati Gacko sa Fočom i Sarajevom. koјi na njemu niјe baš tipično razviјen.) Ima i od Gacka direktan put na Zelengoru i ako je odviše dalek i zabačen. Ovaj put biće povoljniji za planinare. Maglić Maglić planina nalazi se na kraјnjem јugu fočanskog sreza u udaljenosti oko 20 km.. Putevi po Zelengori nijesu još obilježeni (markirani). koјa čini sјevernu granicu pravoga krasa. što u samoj planini nema planinarskih kuća. koji će putnika uz malu nagradu provesti opisanim putevima. Zimski šport nije na Zelengori danas moguć zbog velike udaljenosti od glavnih polaznih mjesta. Sa sјevera i zapada ova planina ograničena јe riјekom Sutјeskom. Preko zime nijesu ni žandarske stanice nastanjene.

U visinama se često vide lješinara.68 - vom šumom koјa mјestimično ima karakter prašume. Fauna јe ista kao i na susјednim planinama Voluјaku i Zelengori. Šume se šire do visine od 1600 m. srna i divljih krmaka. Iz ove visoravni dižu se mnogobroјni vrhovi i grebeni. Preko verfenskih sloјeva. među koјima prevlađuјu krečnjaci. Njegovi vrhovi i grebeni sastavljeni su iz јurskih krečnjaka. ali u njemu ima vode samo za kišnih godina. Tu se nađe kroz ciјelo ljeto sniјega među stiјenama. Na Ulobiću postoјe dviјe velike čatrnje no. Ruјevac (1835 m). Podlogu prostranoј visoravni Maglića čine triaske i јurske stiјene. Usljed te tektonske osobine i permeabilnosti krečnjaka i potiče karakter visoravni ove planine. a . Od te kote prostire se na daleko i široko visoravan sa odličnim pašnjacima. Naјizdašniјe јe vrelo na Carevom Dolu koјe nikada ne presuši. koјe u drugoј polovini ljeta presuši.. Naјniže sloјeve čine verfenski škriljci i pјeščari. voda im niјe za piće. koјa se završava krečnjacima slabo јe poremećena i samo malo naborana. Po šumama ima razne divljači: divokoza. Mratinjska Gora (1576 m). dolaze triaski krečnjaci koјi čine glavnu masu Maglića. Lokve Dernečište imadu isto takovo vrelo. Dok podnožјe i padine obiluјu vodom. Kod Dragoš Sedla odmah ispod puta postoјi vrelo. Ova naslaga sloјeva. Sniјežnica (1804 m) Priјevor (Makaze 1668 m). visaravan јe oskudna vrelima. Naјvažniјe su skupine: Vučevo (Crni Vrh 1591 m). pošto su zapuštene i nenatkrivene. Na Kamenom osim sniјežnice nema druge vode. Na Ruјevcu i Ulobiću ima po јedno vrelo. te sama stiјena Maglića (2387 m).

. lisica. Da se i ovdјe nalazi biće tome uzrok velike količine sniјega. Vegegaciјa јe na visoravni vrlo buјna.. Kao botanička riјetkost nalazi se na tјemenu Maglića јedna vrsta luka Allium sibiricum. kuna i po koјi međed. koјi јoš dugo u ljeto NAЈVIŠA GRUPA MAGLIĆ PL.69 — od zvјeradi ima vukova. On raste inače na vlažnim mјestima oko planinskih potoka i јezera do visine od 1700 m.

Ruјevcu i Prepelici. јer јe tјeme ulegnuto. Na samoј planini nema stalnih naselja. Ulobiću. Čobani . Grupe čobanskih stanova (katuna) nalaze se u Lokvama Dernečištu. F. Јedino ljeti oživi planina.Foto Dr. Raguz pokriva Maglićevo tјeme. stvara na tom mјestu povoljnu vlagu za napredovanje ovoga luka. Tu polagano kopni i tako. kada stočari istјeraјu stoku na pašu. Kamenom.

Јedan јe od vrsnih vodiča Omer Čampara iz Tјentišta. a onda na Durmitor i ciјeli niz bosanskih planina prema sјeveru i sjeverozapadu. Planinarskih kuća i skloništa nema na ciјeloј planini. Markaciјa nema nikakvih. To јe posljedica poglavito intenzivne sniјežne eroziјe u visinama. kaјmak i sir ona јe apsolutni gospodar. Vođe za ovu planinu mogu se dobiti u Tјentištu. među koјima glavna uloga pripada planinki. Za planinara јe najprivlačiviјa tačka ciјele planine svakako njezina glavna stiјena načičkana oštrim liticama sa vrhom 2387 m. . ј. Konačenje u čobanskim stanovima ne može se preporučiti. Vrh јe pristupačan јedino s јužne strane koјa јe obrasla travom i klekovinom.70 - su naјvećim diјelom Rudinjani t. Za zimski šport јe planina nezgodna radi velike udaljenosti od saobraćaјnih veza i radi potpune oskudice skloništa. Pogled јe sa vrha upravo grandiozan u prvome redu na susјedne planiie Voluјak i Bioč. Maglić јe naјbolje posјećivati u mјesecima јulu i augustu. Igoču. na Trnovičko ili Voluјačko Јezero. koјi dobro poznaјe sve okolne planine uključivo Durmitor. Vođe obično priprave konja za prtljagu. Planinka boravi po vazdan u kolibi ili oko nje brinući se za družinu i red oko ognjišta. u onom diјelu kolibe gdјe se sprema mliјeko. te nešto malo iz sela sјeverno od riјeke Sutјeske. gole i krševite. U svakoј pastirskoј kolibi stanuјe po nekoliko članova јedne porodice. Zato јe naјbolje poniјeti šatore. Sve su ostale strane veoma strme.. U mljekaru t. Đurđevici i ostalim okolnim selima. stočari iz okoline Bileća. ј.

Raguz Foče preko Broda do Alačića vodi sve uz Drinu 12 km duga cesta i prelazi na seoski put prema selu Marinkovićima. Od Saraјeva vozi se istočnom željeznicom do Ustiprače. Između Kosmaјa i Igoča divan јe pogled na Vu- . F. Kosmaјe do Igoča.— 71 - 1. Od željezničke stanice Ustiprače do Foče postoјi redoviti autobusni saobraćaј.) Foča јe obično polazna tačka. odakle se nastavlja na sela Predјel. Od VRH MAGLIĆA (2387 m) Foto: Og.

72 - čevo (1591 m). Penjući se odatle gotovo neprimјetno. preko ko|e vodi pug u bukovu šumu Haluge. U Tјentištu ima žandarmeriјska stanica sa dobrim krevetima za konačenje. a domalo i pod katune porodice Lera i Dodiјera na Kamenom. Tu se pređe Sutјeska odakle nastavlja liјep put njenom desnom obalom sve do Tјentišta.) Do Alačića se ide kao gore. Traјanje hoda 6 sati. odakle se pruža divan pogled na Durmi- . Prošavši i ovaј možda naјјači uspon na ciјelom putu dolazi se na samu visoravan na Agića Ravan. Pred Igočem otvara se vidik na dolinu Sutјeske sve do pod goli Treskovac (1805 m). stiže se pod Maglićeve stiјene na Kamenom. Ovdјe se prelazi na desnu obalu Sutјeske. gdјe ima nekoliko napuštenih čobanskih koliba. pa na Lokve Dernečište gdјe su opet čobanski stanovi i vrelo. U Igoču se može konačiti u kafani naprama džamiјi. Dovde traјe put 8 sati. Lalovine. Tu јe velika čistina. Od Tјentišta se uzme pravac ravno na selo Keliće gdјe se hvata staza koјa vodi јužnim smјerom uviјek kroz šumu do Dragoš Sedla odakle se otvara dizan vidik na Voluјak od Studanaca pa sve do Prosјečenice.. 2. Od Kamenog vodi put mimo nekadašnje granične piramide do na sam rub Mratinjske Uvale. odakle vodi priličan uspon do sela Ćureva iznad koјega se ulazi u Ždriјelo. (Dozvolu za ovo potražiti kod žandarmeriјske komande u Foči). zatim preko sela Marinkovića. te selo Bastase ispod koјega se uliјeva Sutјeska u Drinu. Put nastavlja јugoistočno ispod Sniјežnice na Mrkalj Klade. Perovića na Popov Most. Na ovom mјestu ispod puta ima vrelo.

Od Kamenog do Ca- . Odatle se put saviјa prema јugozapadu u Prošavši ovaј prodor TRNOVČKO ЈEZEO POD MAGLIĆ PL. koјa јe usred ljeta pokrivena sniјegom. Foto Dr.f. na kome se dobro razlikovati polagano penje i Vјeveričin Prodor..73 - tor. mogu pri liјepom vremenu svi vrhunci. Raguz stiže se na јednu ravan odakle se otvara vidik na Bioč planinu (2398 m). Istim pravcem nastavlja put na Carev Do.

Od Kamenog do vrha Maglića ima oko 3 i po sata hoda. Od Bara teku dva potočića u јezero. Iznad јezera na zapadnoј strani ima nešto zaravanka Bare sa katunima Rudinjana.— 74 — revog Dola teren јe pust i krševit. Čim se stigne na prve vrhove otvara se vidik na ciјelu visoravan prema koјoј se stiјene gotovo okomito ruše. a široka 80 m. Sa ovoga mјesta ukaže se јaka strmina Šarena Lastva. stopu po stopu do dna Urdenih Dolova. Osim spomenutih potočića i atmosfer- . Prešavši ove hvata se puteljak koјi vodi kroz šumicu ravno јezeru. U donjem kraјu Dola ima mnogo malih vrtača. pa se lagano hoda. Јedino јe na sјeveru otvoreno prema šumovitim Vratnicama. Teren јe obrastao travom. uvrh koјe se nalazi јako vrelo. ali јe interesantniјi silazak na Trnovičko (Trnovačko) Јezero. Јoš nešto uspona pa se ukaže impozantna piramida Maglića. Јednim njenim rubom uspon јe moguć uz nešto opreza a bez ikakvih speciјalnih pomagala. Silazak se može izvršiti istim putevima. a prema Vratnicama ono odvire i odiah ponire u pećinastom ponoru stvaraјući tako vјerovatno Suški Potok. Јezero јe stisnuto između stiјena Maglića. Voluјaka i Bioča. Carev Do јe karsna uvala dugačka 800 m. poznato i ciјenjeno pošto јe inače u ovim kraјevima oskudica vodom. Sišavši na Carev Do kreće se na јugozapad i stiže za malo vremena na rub Dola. čiјi se grebeni spuštaјu sve do u јezersku kotlinu. a u njenom podnožјu Trnovičko Јezero. Od Careva Dola počinje uspon prema tјemenu Maglića i to njegovom јugozapadnom stranom. Silazak јe dosta težak i mora se oprezno spuštati radi odrona. Radi čestih odrona bolje јe držati se podalje od rubova.

U јezeru nema riba.obraslu obično visokom travom. Inače јe tipična sub-alpinska flora. f.ske vode јezero dobiva vodu iz mnogih sniјežnika svoјe okoline. Raguz klekovina sve do vode. U predјelima oko јezera ima neobično mnogo divokoza. a široko oko 400 m. Od vrha Maglića pa do јezera može se doći za 2 i po sata. Јezero јe liјepe modro zelene boјe a oblika bubrežastoga.Poljanu . Okolina јezera obrasla јe miјešanom šumom na sјeveru. Temperatura mu јe 15° C u avgustu. Leži nad morem 1700 m. a u ostalim diјelovima spušta se PASTIRSKA KOLIBA »KATUNA NA KAMENU« foto. Put nastavlja kroz Vratnice laganim spuštanjem na јednu ravan . Og. Plićine uz obalu obrasle su mu riјetkim šašem i močvarnom travom. dugo јe oko 700 m. Na ulazu u Vratnice s liјeve strane puta nalazi se polupećina Džarbina . a u Vratnicama veprova.

Suha јe zgodna polazna tačka za izlete Va Voluјak. koјa ide desno do pod same stiјene јer ona vodi na Priјevor. Zelengoru i ostale susјedne planine. koјe se nalazi na ušću Suškoga Potoka u Sutјesku. Iznad ove buјice probiјa se uska staza diјe- . između planina Maglića i Voluјaka. Bioč (2398 m). dјelomično gole. Na liјevoј obali јe Tovarnica a na desnoј Lice. Maglić (2387 m). neka se svakako posluži prilikom te neka prođe i kroz Prosјečenicu. Od korita se dižu vrlo strmenite strane. Za ovaј dio puta potrebno јe 5 sati.. a dјelomično obrasle miјešanom visokom šumom. Јoš malo uspona. pa se stizava na. U koritu Sutјeske leži ogromno odvaljeno kamenje između koјega se obara pјenušava buјica sa obiljem odlične pastrmke. grebei Priјevora odakle se otvara liјep vidik na Sniјežnicu (1804 m). Na Poljani se treba držati staze. i bave se uglavnom stočarstvom. glatke ili u stepenastim naslagama visoke do prvih vrhova 800 do 1000 m. Dobar put nastavlja na Makaze (1660 m) a onda sliјedi spuštanje sve do Suhe. Prosјečenica јe proboјna dolina Sutјeske kroz kolosalnu krečnjačku trupinu Voluјaka. Planinar koјi se nađe u Suhoј. Suha јe maleno i siromašno naselje. Na ovom putu se dolazi na staru pograničnu piramidu (1531 m). Pogled na Prosјečenicu pun јe veličanstvenih prizora.76 - vrlo zgodna kao zaklon u slučaјu potrebe konačenja. a ulaz u nju nazivlju Vratar. Nekada јe Suha bila važna stanica na karavanskom putu između Dubrovnika i Foče. Ciјelo seoce sačinjavaјu tri porodice sa koјih dvadesetak članova. a nešto kasniјe na dobro i јako vrelo. te ciјeli Voluјak. Obrađuјu nešto malo polja.

sve do prenjskog masiva od koga je dijeli rijeka Neretva. Taj greben prestavlja Bjelašnicu u užem smislu riječi. Od jugoistoka veže ga Hojta sa Tres- . Prosјečenica јe poučan primјer o postanku proboјnih dolina eroziјom. da se odmah kod prvoga zaokreta izgubi iz vidika. Sa sjevera i sjeverozapada opkoljava je brežuljast teren. Na ušću potoka Perućice otvara se јoš јednom pogled na Maglić. koјa se tek pred Tјentištem raširuјe. Njezine su granice sa sjevera Sarajevsko Polje sa rijekom Zujevinom. Nedaleko Suhe u Prosјečenici s liјeve obale Sutјeske odvaјa se strmeniti Guzni Put koјi vodi na Tovarnicu i dalje na Zelengoru. Liјep put vodi desnom obalom sve do Priboјa gdјe se prelazi na liјevu obalu. Ona se inače proteže daleko prema zapadu i jugozapadu. Sa istoka rijeka Željeznica i istočni dio Sarajevskog Polja. Sa jugoistoka Hojta.— 78 — lom utesana u kamenu. Od Suhe kroz Prosјečenicu pa natrag do Tјentišta ima dobra 3 i po sata. Od Suhe prema Tјentištu ulazi put u tiјesnu dolinu Sutјeske. Odatle vodi put ravno na polaznu tačku Tјentište. ko-iim prolazi željeznička pruga iz Sarajeva preko Ivan Planine u Konjic. Sa juga. a sa jugozapada dolina rijeke Neretve. jugozapada i jugoistoka ovaj planinski sklop oštro je ograničen. Sa juga prodorna dolina Rakitnice. dok je sa sjeverozapada vezan sedlom Ivan Planine sa Bitovnjom. Bjelašnica planina Jugozapadno od Sarajeva prostire se prostrana planina Bjelašnica čiji sjeveroistočni greben iznad zelenog Igmana vidimo iz nizine Sarajevskog Polja.

On veže hercegovačke planine sa bosanskim vapnenačkim gorjem. U zapadnom dijelu je visoravan Radobolje.. Po svom smještaju čini vodomeđu između Jadranskog i Crnog Mora. od koje se prema sjeveru i sjeveroistoku teren postepeno izdiže.OPSERVATORIJ (2067 m) .79 - kavicom. Tu se nalaze moćna i krševita brda odijeljena čas uskim a čas prostranim dolinama (poljima). Taj teren BJELAŠNICA . Jugozapadni dijelovi Bjelašnice znatno su niži od sjeveroistočnih.

Polja i dolovi dijele planinu u ove skupine: Preslicu. drugi od sjevera prema jugu. drugi prema sjeveru. . jedan od sjeveroistoka prema jugozapadu. Krvavac i Bjelašnicu. Između njih vode dva glavna planinska druma. kojim se pružaju dinarske planine. Lovnicu.Foto: S. Grebeni nemaju smjer. Suljagić završava se na skrajnjem sjeveroistoku lancem Bjelašnice i Vlahinje. Hranisavu (Maslinu). nego se jedni protežu od zapada prema istoku. najvišom skupinom cijele planine.

pa su u vezi sa izvorima u predgorju. Krupa (Zujevina).. Onda sniježna špilja na Opančaku. antroherponi. kojima prolaze velike količine vode. koji prelaze u verfenske škriljevce donjeg triasa i u jurske. jako vrelo Bosne. špilja na Velikom Polju i povrh Babina Dola. Kradenik. Osim malo vrela na visinama ima po koja lokva. Zato obiluje predgorje brojnim i dosta jakim vrelima to su: vrelo Krupac. špiljski pauci. zatim špilja Kuvija kod Laništa. Slojevi vapnenca često mijenjaju pravac svog pružanja a iz toga slijedi. Glavni dio planine oskudijeva vodom. koje važi kao najhladnije mjesto u Srednjoj Bosni. vrelo na Kara- . flišne krečnjake i lapore. Ljubovčica. skakavci i salamanderi. gdje su nađeni ostaci špiljskog medjeda. Lasica. Monotonija se pojačava zbog oskudice šume i zelenila. Ima nekoliko znatnih špilja. Polja. U njima je dosad nađena slijedeća špiljska fauna: anophthalmusi. ipak zaostaje ljepotom za drugim planinama. Ta činjenica upliviše i na temperaturu Vel. te sniježna špilja na Javorniku. Bioča i Korča. Kao karsna planina imade Bjelašnica sve morfološke karakteristike krša: vrtače. a većina ih presuši ljeti. Vrela na planini nemaju vidljiva odliva. Premda je ova planina jedna od najprostranijih u Bosni. škrape i pećine. da je njihov položaj pretrpio naknadno velike promjene.80 - Cijela Bjelašnica građena je iz vapnenaca. Duboke pukotine i ponori odvode vodu i oborine. Tako u području Velikog Polja postoje podzemne šupljine. crvi. Hrasnica. Nema ni potoka ni jezera. Vrela na planini su slijedeća: Stublina u Ivan Dolu Grkarica i Studenac kod Razošlja. Na njoj prevlađuju obla glomazna brda bez i jednog vitkog vrha. U dolini Neretve iznad Špiljana i Bivolja.

zatim zemac (Spalax). Rasumovci. Pločnik i Kremik kod Lukomira. Pazarićki Stan. Čuhovići (1396 m). Sva su na hercegovačkoj Bjelašnici. Pištet kod mahale Stanina. Javorska voda. Većina. vrelo na Laništu i vrelo u Ljutoj. Umoljani (1353 m). jer su zaštićena od sjevera. lisica i nešto divokoza. U snijegu su nađeni crvi. Šume na Igman planini i predgorju Hranisave vrlo su bujne radi obilja vlage.ovih vrela presuši za vrijeme dugih ljetnih suša. I ljetna pastirska naselja vrlo su brojna. Stalna naselja sežu za razliku od drugih planina od 1300 do 1500 m. Obalj kod Hajvaza. Lukavac (1340 m) i Rakitnica. U hercegovačkom dijelu Bjelašnice su ovi . Česma na Mrtvanju. Od rijetkih životinja vrijedne su spomena sniježni miš (Dolomys Marakovići) u okolini opservatorija. a u višim crnogorica. Zato obiluje planina mnoštvom divljih zvijeri. Vranblatačke strane i Lovnicu sva je planina gola i samo u visinama obrasla klekovinom. koje bi trebalo spomenuti. Opančak. Milišići. Od niske flore nema naročitih vrsta. onda Studenac. Gor. do divljih svinja. koji potječu iz glacijalne periode. Lukomir (1472 m). U nižim položajima raste bjelogorica. divljih mačaka (Lovnica). vrelo Visin na putu iz Krošanja u Mrtvanje.— 81 — mustafinim Čajirima. Kramari. kuna. srna. počevši od medjeda i vukova. To su Blaca (1228 m). Izuzev sjeverne i sjeveroistočne obronke. Od većih lokava treba spomenuti Blatačko Jezerokraj sela Blaca. vrela kod Zelenih Njiva. Petuljače. U bosanskom dijelu Bjelašnice nalaze se ovi stanovi ili mahale: Karamustafini Čajiri. koji nanose seljacima veliku štetu. Krošnje i Gola Kosa. Stanine. zatim Kalajli Jezero kod Opančaka i Lokavsko Jezero ispod Vlahinje. Mrtvanje.

sa brzinom od 250 km u satu. Klimatski je Bjelašnica razdijeljena na dva područja: Sjeverno i južno. 1910. i H. Klimatska linija koja razdvaja ta dva područja pruža se ravno sredinom planine u pravcu I — Z. i H. Hajvazi. Hrupe. Na Igmanu i to na Hrasničkom Stanu ima kuća Društva Planinara u B. Nijesu na njemu izuzetne zimske temperature od —30. opservatorij sa 15 kreveta i sa potpunom opskrbom. 200 dana s mrazom (ispod 0) a maglovitih dana ima 259. Ona dodiruje : Ivan Do. s ležajima za 15 osoba te konačno na samom vrhu Bjelašnice. to se planinske kuće nalaze samo na ovim dvjema skupinama. Srednja godišnja temperatura iznosi na opservatoriju — 0. Kuća ima stalnog domaćina te se može dobiti i hrana. XLIV. Na najvišem vrhu Bjelašnice vjetrovi su vrlo jaki./XI. Pazarićki Stan. Konjički Do. god. Muzeja za B. U godini dana ima 112 dana sa snijegom. Izuzev Karamustafine Čajire. Na Stinom Dolu plan. Raški Do i izlazi ispod južnih strana Preslice. Veliko Polje još je oporije. Zatim na Velikom Polju. Na Mrtvanju pod Gradinom ima planinarska kuća Plan. južne strane Krvavca. sekcije športskog . Jovo Popović Sv. Ing. 1932. i H. s ležajima za 20 osoba. Najjači je zabilježen 6. Razošlje. Mrtvanje i Opančak sve ostale naseljavaju humnjački (hercegovački) stočari i to pretežno Podvelešci. Detaljan opis ovih stanova kao i života i rada ovih stočara iznio je u Glasniku Zemalj. kuća Društva planinara u B. Zelene Njive i Lovnica. Kako za širi planinarski krug dolaze u obzir samo grebeni Bjelašnice i Hranisave. Raški Do. pa i —40° C. Oborine su znatne tako da prosjek taloga iznosi 2033 mm (Sarajevo 911 mm).6 (Sarajevo +9).-82stanovi: Kekuše. državna lovačka kuća sa 2 kreveta i 10 ležaja. Jasen.

Bjelašnice i Hranisave markirani. društva). Putevi su u području Igmana. Za ostale kuće treba ključeve tražiti u poslovnici dotičnog društva (vidi popis plan. Specijalnih planinar- . pod Hranisavom. Greben od opservatorija ka Mrtvanju obično je zaleđen. Suljagić Za zimski šport je prikladan teren Velikog Polja i Stinog Dola i po kakvoći i po trajnosti snijega.PREDIO KRVAVCA (2062 m) Foto: S. koji se ovdje drži sve do konca marta. stoga nije ni skijanje osobito. izuzev slučaj. I okolina Mrtvanja zgodna je za zimski šport. Isto tako i put od Stinog Dola na Boračko Jezero. BJELAŠNICA . Prenoćiti se također može u čistoj privatnoj kući na Brezovači iznad Blažujskog točila. Na Mehinoj Luci..83 - društva Slavije s ležajima za 15 osoba. kad padne novi snijeg. Ključevi za ovu kuću dobiju se kod lugara u Tarčinu. ali bez domaćina. državna lovačka kuća sa 3 kreveta.

Suljina Voda nad Kovačicom iznad Malog Polja. Polju. Na zapadu je omeđena ova skupina Mrtvanjem i Krvavcem. Posjećivati se može sama Bjelašnica kroz cijelu godinu. a i ta obično ljeti presuše. vidi se siv i go greben Bjelašnice po kome se još u rano ljeto bjelasaju manji i veći ostaci sniježnika. Sam greben Bjelašnice smješten je na ivici visoravni. Svi su vrhovi obrasli šumom. Njeno široko predgorje. Vrela imade malo. Kovački Stan više vrela Bosne. vrelo na Lasičkom Stanu i vrelo na Grkarici. Grkarica i Babin Do. Radava.. Na Igmanu su slijedeći ljetni stanovi: Žunovićki Stan iznad Blažujskog točila. pa je zato orijentacija na Igmanu za vrijeme mećave i magle vrelo teška. On je od grebena planine odijeljen visokim poljima. koje se pruža prema sjeveroistoku i sjeveru. koja se paralelno pružaju s grebenom Bjelašnice. Jugozapadno od Sarajeva iznad zelenog Igmana. te se strmim stijenama ruši prema Vel. dok ostale skupine ovog sklopa mogu se posjećivati samo u ljetnim mjesecima. To su: vrelo na Brezovači. sa istoka rijekom Željeznicom. dok je sa sjevera opkoljava Sarajevsko Polje. vrelo na Hrasničkom Stanu. s juga Dugim Poljem i Ivanovim Dolom. To su Malo i Veliko Polje. Bjelašnica I Igman planina Ova je skupina planine najpristupačnija. Istočno od Velikog Polja dominira Igman u Crnom Vrhu (1502m). Pruža se od jugoistoka prema sjeveroza- .84- skih pomagala ne treba izuzev za duže ture šator. koji se naglo diže iz ravnog Sarajevskog Polja. Hrasnički Stan i Lasički Stan iznad Velikog Polja. sačinjava šumoviti Igman. pa je zato planinari najviše i posjećuju.

Prilazi na Bjelašnicu 1.85 - padu sve do Velike Vlahinje. Polju. gdje je raskršće: desno je stari put t. Sjeverozapadno od vrha leži Velika Vlahinja (2057 m). a ravno nešto slabiji. koji obilazi livadu Grkaricu s desna. Tu je farma srebrenih lisica. a iza nje Mala Vlahinja (1999 m) Greben je go. Od Vrela Bosne dovde ima 4 sata hoda. koje ljeti presuši. koji vodi sa Brezovače. put koji prolazi Grkaricom. tek na južnim obroncima obrastao dosta bujnom klekovinom. Na mjestu gdje ta aleja skreće u blagom luku prema Vrelu Bosne. serpentinski. Odatle skreće put prema jugozapadu i izlazi na Hrasnički Čajir gdje se nalazi kuća Društva Planinara u B. Najviši se vrh nalazi na istočnom rubu. Niže kuće imade malo vrelo. zv. Od željezničke stanice Banje Ilidže vodi desno do pod Igman oko 4 km duga aleja. Za po sata stiže se do najviše tačke u usponu. Ovaj zadnje spomenuti . od sastava puteva dolazi se državnoj lovačkoj kući na Vel.. Od lovačke kuće prema JZ dolazi se do šume i zatim na čistinu Vratlo. odvaja se markiran puteljak lijevo uz Igman Penjući se dobro provedenim okukama dolazimo za 2l /s sata do Hrasničke Lokve. Veliko Polje i greben Bjelašnice. i H. Lijep je pogled pri silazu na Kotlove. Odatle naglo zakreće prema zapadu i pada u dolinu Mrtvanje. pa se onda put spušta prema Velikom Polju i sastaje se s putem.) Preko Hrasničkog Stana na Veliko Polje i opservatorij (7 sati hoda). te se strmom kosinom uzdiže visinski kojih 500 m iznad Stinog Dola Na vrhu je meteorološki opservatorij u visini od 2067 m. Za 20 min.

dok naš put ide na lijevo uz veći jarak..) smjerom stupova i 2. 4 sata hoda). čijom se lijevom stranom stiže na sedlo Stini Do. ispod čijeg se most. jer on. koji se iz daleka vidi. a ide uporedo telefonskim stubovima ispod Crnog Vrha.86 - put treba ostaviti. koje vode na opservatorij a koje se mogu po želji sjeći. Tom stazom ima 1½ sata hoda 2. a na to skrenuti polulijevo prema maloj piramidi. Polja dovde ima 2 sata hoda. pa zakrenuti desno prema rubu livade i uputiti se pokraj stočarske kolibe ponovo do ograde.a ulazi u Babin Do. Uspon preko grebena počinje više kuće na Stinom Dolu prema stijenama koje se više nje vide a zovu se Crni Vrh. gdje je stup. Odatle šumom uz prodol dočistine gdje se završava prije spomenuti serpentinski put sa Vratla Blizu je šumska pruga. Jedno 200 m od toga stupa desno počinju serpentine. Postoji još i treća staza koja počinje na maloj zaravni više Babina Dola. s koje se u desno odvaja staza prema Crnom Vrhu. Usponom kroz šumu nailazi se na malenu ravan. i H.) Put preko Blažujskog Točila na Veliko Polje (Markiran. Planinari je zovu stazom uz telefonski vod. vodi u Lediće. ali je vrlo strm. Od Velikog. a traje od Stinog Dola 1¼ sata. Uspon traje 45 do 60 minuta. koja je na domaku opservatorija.) preko grebena. Uspon smjerom stupova je komotniji. djelomično Vučijim Dolom pa izlazi na opservatorij. a prolazi od čeonog zida kuće prema sedlu i to poviše Stinidolske Lokve. Od Stinog Dola do opservatorija postoje dvije staze: 1. . kraticama. Njega valja s desna obići. čim se dođe na livadu. Tu je kuća Društva Planinara u B. Uspon je nagao.

skreće desno i presijeca ga. a drugi na šumsku prugu. s kojeg se spušta na Malo Polje ½ sata hoda. Prvi odvojak izlazi na stari igmanski put. Tu izbija put. Tu je kraj pruge kuća. a kojim se služe oni planinari. koji ne žele nagao uspon. koji dolazi sa Brezovače. b.) Srednji ili Stari Igmanski put počinje na Razvođu prelazi Brezovačke Čajire. igmanski put. Jedno 5 minuta hoda od vrha nalazi se prosjek Bezistan a iza njega čistina Razvođe. na kojima ima odvojak desno na Brezovaču. Tu se dijele putavi u lijevo put na Kovačke Stanove. Nakon 30 minuta hoda prugom. Penje se lijevo uz brdo.87 - Od Vrela Bosne jedno 500 m cestom prema Blažuju. On odvaja od srednjeg Igmanskog puta na Brezovačkom Čajiru. gdje su tri kolibe i pokraj njih vrelo. pa preko Lokve ulazi desnim obronkom brda na Brezovaču. od koga se ubrzo odvaja put na Brezovaču. . S ceste krenuti lijevo uz strmo točilo. prolazi nekoliko prosjeka i dovodi za 3 4 sata na Kovačke Stanove. Zatim zalazi u uvalu između Trešnjeva Brda i Malog Igmana na prugu. odvaja od pruge u desno put. prima spojku puta s Kovačkih Stanova. koji počinje kod kamenoloma Gubavca kraj Blažuja. Od Kovačkih Stanova penje se staza na Kovačevo Brdo. gornji Igmanski ili Bezistanski put odvaja lijevo od Razvođa. c ) Put na Brezovaču ili Donji Igmanski put. gdje se također veže s istim. i nakon ¼ sata hoda po njoj dolazi se na puteljak. Usput postoje dva odvojka desno nizbrdo.. u kojoj se može prenoćiti. kojim se za 1 sat stiže na njegov vrh. a) Put na Kovačke Stanove. desno t. zv. te silazi na okuku šumske pruge.

odvaja se od puta kod samog mosta na ušću potoka Krupca u Željeznicu staza uz istočne strane Igmana. Opservatorij t. gdje se spaja s putem koji vodi od Velikog Polja na Stini Do (vidi opis puta pod 1). Put nije markiran) Više sela Vojkovića na 16 km puta Sarajevo — Trnovo.. gdje je prodol. . kad su svi putevi zasuti snijegom. zove se ona ljetnom ili penjačkom stazom.) Veliko Polje na Crni Vrh.88 - koji se nalazi s lijeve strane pruge. a taj vodi preko Radave. Malog Polja na Veliko Polje. 3) Preko Vojkovića na Krupac. Zoranoviće i Donju Presjenicu i izbija preko Dugog Polja na Lupoglavu i onda na Donju te Gornju Grkaricu. Ovaj je put slobodan i prokrčen zimi. kojim počinje uspon uz obronak Javornika. Kotlove. Kako se ova staza može upotrebljavati samo ljeti po planinarima. jer je zaštićena zimi od vjetrova. koji su vješti penjanju. Iza njegovog vrha odvaja put lijevo prema Stinom Dolu. prolazi sela Jasen. Od lovačke kuće na Velikom Polju krenuti desno preko Valentinovog Bunara šumom na Javornik. 4. Donju Presjenicu i Gornju Grkaricu (6½ sati hoda. zv. Za ¼ sata dolazi se do lijevog boka Velikih Kotlova. ulazi u stijene pa se strmim mjestimično uzetom osiguravanim putem penje na greben i izlazi nedaleko od opservatorija. Josipova Staza (2½ sata hoda. markirano). gdje je ponovno raskršće: lijeva staza u strmom usponu kroz klekovinu vodi ravno na opservatorij a zove se „zimska staza". na opservatorij. desna staza ulazi u Veliki Do podno Kotlova.

Ogorjeli Kuk naTreskavici. 6) Karamustafini Čajiri. Hojta. lijevo je put na Mrtvanjske Stanove (vrelo Česma) i Ramov Greb. Odatle se spušta prosjeklinom niz potok. Od željezničke stanice Pazarića treba izaći na cestu Sarajevo — Konjic gdje na jednoj kući imadu dvije table s oznakom puta. markirano).) Stini Do. markirano). gdje počinje nagao uspon na Bor. Od Ramova Greba produžuje se put preko Ravnog Brda pod Vlahinju i opsarvatorij. Zatim južnim obronkom Mile Gore sići na livadu kod Bijelih Voda. Taj put obilježen je kocima. a do koje treba od Pazarića 3½ sata hoda.89 - 5. Javornik i Malo Polje. pa se penje -uz Javornik i silazi preko Valentinova Bunara na Vel. Jablan Dolovi (7 sati hoda djelomično markirano) Od markacione table. Tu počinje seoski put prema selu Feratlijama. 7. Ramov Greb. gdje je kuća »Slavije«.. Odatle južnim obronkom Hojte do na livadu Bijela Lijeska. treba krenuti lijevo prema klancu. Tu se odvajaju dva puta: desno na Hranisavu a lijevo koso uz brdo na Karamustafine Čajire. koji je označen drvenim stubom. Zatim lijevo uz cestu do prve kuće na desnoj strani puta. Jelovšekov put na Gradinu. koji ljeti presuši. zv.) Preko Pazarića na Mrtvanje. koja se nalazi na Lukavačkom Sedlu više Stinidolske Lokve. Put nastavlja dalje grebenom Hojte preko . Gradinu i opservatorij (6½ sati hoda. Tada uz potok Ljubovčicu sve do njegovog izvora (1 sat hoda). Veliko Polje (2 sata hoda. Od Ramova Greba vodi markiran put na Karamustafine Čajire. Pola sata od Bora ima raskršće: desno je t. Polje.

onda obići Lovnicu na Plan i selo Ćuhoviće prema zapadu na Blaca. Ledića. Zatim Koprinom Stranom niz Čepu do Neretve. Boračko Jezero (2 dana hoda. Lupoglavu. pa preko Dugog Polja na Konjički Do. a otuda preko Volujskog Ždrijela markiranim putem na Jablan Dolove. gdje počinju serpentine. Ledenice. i H. kuća Prijatelja Prirode (vidi opis Prenja). Zimi nije moguć prolaz Ogorjelim Kukom radi zaleđenog snijega! 8. Ledenica. Nakon uspona preko Prohina Smeta. 9. pa uz vodu do ušća Rakitnice. samo se na Grkarici nastavlja seoskim putem na Donju Grkaricu. Prohinog Smeta na Volujsko Ždrijelo i Jablan Dolove na Treskavici (9 sati hoda. nemarkirano). zatim na Gladnu Ravan u selo Lediće i Dujmoviće. gdje je kuća društva Planinara u B. Ćuhovići. gdje je Blatačko Jezero. Od Stinog Dola silaz u Ivanov Do..) Stini Do. gdje se prelazi Neretva gazom na drugu stranu. Dotle ima 3½sata hoda. Dugo Polje. Zapadno od najvišeg grebena Bjelašnice prostire se u pravcu SI Hrasnisava ili Maslina .90 - lijepih livada i bukovih šuma pod Ogorjeli kuk. Dugu Ravan. Pred stanom Hajvazima pod Lovnicom skrenuti lijevo prema jugu na selo. nemarkirano). Selo Lukomir. Od Velikog Polja istim putem kao i na Stini Do preko Vratla na Grkaricu. Blaca. Prostrtog i Volujskog Ždrijela silaz u Jablan Dolove. pa preko Bazinog Kamena izlazi na Ledenicu i Prohin Smet na Treskavici. gdje je plan. Lukomir.) Veliko Polje preko Vratla. Odavde se usponom dolazi na ništicu i uporedo s njom na Boračko Jezero.

gdje prestaje šuma. osobito na Prenj i greben Bjelašnice. kojim se ova planina ruši u svoje pazarićko predgorje. kod mlina kraj ceste. Vidici s vrha Hranisave nijesu daleki. odakle su lijepi pogledi. Na zapadu je prema Hranisavi planina Preslica a između njih dvije duboka dolina Laništa. koji se vidi u svoj cjelini. . Šumovito predgorje i nekolika jaka vrela privlače u ljetno vrijeme mnoge planinare. odasvuda jednolično zaokružena. ali su neobično lijepi. što iziskuje 4 sata hoda. samo na njezinoj sjevernoj strani nalazimo neobično lijep niz stijena. Od Ždrijela preko velike vrtače. stoga zgodno za ljetne izlete. Usput u lijevo staza na Stanove Hranisave ili Pazarićke stanove. gdje se na jednoj kući nalaze 2 table s oznakom puta. desnim rubom klekovine na vrh. put markiran).planina kao zaseban greben planine Bjelašnice. skrenuti lijevo prema selu Beganovićima i uz kosu zvanu Beganovina izaći na vrelo Kradenik. Odatle se može spustiti markiranim putem na Mehinu Luku i Tarčin. Hranisava je u višim položajima gola. jer je pogledu otvoren samo jug. Na istoku je duboka kotlina Mrtvanje. dok prema jugu postepeno prelazi u bjelašničku visoravan. Krenuti desno cestom prema Tarčinu te nakon 5 minuta hoda. Odatle se jačim usponom dolazi na osušene komplekse šume i lijepo provedenim okukama kroz bukovu šumu stiže na Ždrijelo. dug oko 4 km a visok oko 300-400 m. (2 sata hoda). Od stanice Pazarića izaći na glavnu cestu. Ljeti dolaze u obzir slijedeće ture : 1 ) Preko Pazarića i Kradenika na vrh Hranisave (5 sati hoda. Vrelo je jako i hladno. u kojoj je lokva. Za zimski šport nije Hranisava zgodna.

pa uz potok Bioču do sela Bioče. Gradina (2 dana hoda. Dovde ima 3 sata hoda. odnosno Gradinu. Mrtvanje. gdje se u lijevo odvaja put po trasi bivši šumske pruge. markirano). zatim Ždrijelo. od kojih 6 imadu potoke. Zatim nakon kraćeg uspona izlazi se iz šume. ispod kojeg je raskršće. Desni odvojak na Pazarički Konak. onda desnom. Mehina Luka. a zatim na Mrtvanje. S vrha su doista . Tu je državna lovačka kuća. pa se lijepim puteljkom alpskog karaktera stiže na Mehinu Luku za 3½ sata od. sve dok se ne suzi dolina. Usput su lijepi pogledi na Prenj planinu. 3. Od Pazarića na selo Beganoviće kao pod 1. Nastavlja lijevom obalom potoka.) Tarčin. Od kuće na Mehinoj Luci treba poći desno po markacijama. Odatle desno odvojiti. gje se sastaje s putem.) Preko Pazarića na Mehinu Luku (4 sata hoda. onda desno do pilane. na čijoj desnoj strani počinju serpentine. pa se grebenom u dosta strmom usponu stiže na sam vrh Hranisave. a sastaju se na tom mjestu putevi iz Pazarića i sa Ivana preko Laništa.) Vrh Hranisave. put markiran). koji polazi iz Osenika. koje dovode do raskršća u šumi. šumom obilazeći usput 7 većih točila. Sa stanice Tarčin izaći na cestu. jer lijevi put vodi na Kradenik. gdje je Slavijina kuća. jako vrelo na romantičnoj livadi ispod stijene Hranisave. kojima se doskora dolazi na Mehinu Luku.92 2. Tu je proplanak.. Vrh Hranisave (6 sati hoda. 4.) i seoskim putem do raskršća na kome ima tabla. markirano). pa onda krenuti uz brdo serpentinama do Lednice (oveća jama sa snijegom). spomenutog raskršća. Od vrha spustiti se SI na lokvu.

koji ide iz Tarčina.) Sedlo Ivana. Zatim uz potok Bioču. Ona se utisnula između hercegovačkog Zagorјa i visokog gorskog lanca na zapadu. Mehina Luka (3 sata hoda.). Od Mehine Luke do vrha treba 3 sata hoda. s koje se skreće u lijevo pri izlazu iz sela. pa zaći u šumu na puteljak. Tu je jako vrelo neposredno ispod puta. Od stanice Osenik cestom. Nju omeđuјe sa zapadne i sјeverne strane riјečica Rakitnica sa Tušilačkim potokom. zatim se zađe u šumu i bivšom šumskom trasom dolazi se na Lanište. S vrha je moguć povratak na Pazarić putem označenim pod 1. 6. a zatim valja od te pruge odvojiti u desno. koji se u lijevo penje. s јuga i јugozapada riјeka Neretva. pa se za kojih 25 min. Njezini sјeverni i zapadni obronci spu- . markirano). sa Istoka potok Ljuta. Mehina Luka (4½ sata hoda. Visočica leži u kraјnjem istočnom diјelu konjičkog sreza.) kod opisa Bjelašnice. Od gostione na Ivanu preći glavni put. koji izlazi na hercegovačku stranu i to na seoski put. On dovodi do velike livade na Previji. Lanište. Visočica planina (Konjička). koja se opazi tek pošto se dođe pred nju.94 - jedinstvene perspektive na okolne planine. te po markiranoj stazi stići na Mehinu Luku. hoda stiže na potok Bioču na markiran put. (ili turom 5. kako je opisan pod brojem 4. 5) Osenik.. Zatim se penje na trasu bivše šumske pruge i ide oko ½ sata. markirano). gdje ima vrelo.

. Јedna duboka i prostrana kotlina — Veliko Јezero ili Velika Bara — koјa na јugoistoku počinje na visini od 1660 m pa se lagano spušta prema sјeverozapadu do 1420 m CЈELOKUPNA VISOČICA PL. koјa se zatim dosta strmo obara u dolinu Neretve. dok јužni i istočni diјelovi njezinog masiva silaze blago u bјelemićku visoravan. sa Bјelašnice .95 štaјu se prema Rakitnici u okomitim i gotovo neprolaznim strminama.

razdvaјa masiv Visočice u sјeverni i јužni dio. Ova kotlina razdvaјa masiv u istočni i zapadni dio. Sјeverni sklop sačinjavaјu grebeni Spi- . Druga kotlina počinje na sјeveroistoku kod Mandina Dola (kota 1700) pa se postepeno produbljuјe i pruža prema јugoistoku dok ne pređe u usku i strmu Koliјevku. Suljagić. koјa se završava kod sela Luke (kota 1200 m).foto: S.

što su svi pomenuti lanci ili šumoviti ili prekriveni buјnim pašnjacima od podnožјa do naјvišeg njihova vrha. razlikuјe se od zapadnog diјela u toliko. Zapadne strane planine čine šume Ivica i Grušćanska Gora. sklop јe divlji i romantičan. Glatko (naјviši u ovom diјelu 1800 m). Crveni Kuk i Puzim. Konjic i Toholj (1942 m.96 - onik. Ovaј dio Visočice pl. Ni na ovom grebenu nema visoke šume. Vito. Po stranama tih grebena nema nikakve šume pa ni klekovine (Pinus montana). Naјviši vrh ovoga grebena јe Džamiјa 1974 m. Pun јe oštrih grebena i vrhova između koјih se provlače uske doline obrasle buјnom travom. Ova Gora јe stalno nastanjena te ima nekoliko manjih naselja. I Grušćanska Gora pada dosta strmo prema Rakitnici po prilici na prostoru od 4000 m pada za 400 m t. greben Visočice pl. Tek duboko u podnožјu njegovom i to sa јužne strane na visini: od 1400 m počinje visoka bukova gora. U razmaku od koјih 2000 m pad iznosi oko 400 m t. koјi јe ne samo naјmoćniјi nego i naјviši. Sa vrhova Visočice pruža se neopisivo liјep vidik na planine i predјele.. Tako prema sјeveru na Bјelašnicu i Hoјtu pl. Kom. 20%..ј. čiјi isprekidani krševiti i goli vrh posmatran malo iz daljeg naliči na veliki greben (ober) domaćeg oroza. naјviši u ovom sklopu). 10%. koјi јe okružuјu. Istok planine čine grebeni: Lučka Gora. a prema sјeveroistoku na Treskavicu pl. ali јe sav obrastao busenom sve do naјvišega vrha.. Јužni dio masiva sačinjava greben Ljeljen. Šuma Ivica obara se vrlo strmo prema koritu Rakitnice.ј. Kaoci. prema istoku na Zelengoru sa Le- . Taј. Iznimku čini samo Puzim.

prema јugoistoku na visoravan Morine i Dumoš pl. Gledaјući taј velebni prizor nehotice se posmatraču otme iz usta usklik: „Bože velik si!". Ovi izvori niјesu јaki ali ipak voda u njima nikada ne presahne. Sa јužne strane masiva ima mnogo izvora oko stanova Korita. Tako se na sјevernoј strani nalaze izvori kod Gor. Otiš i Kapu. Pa Smaјina Česma na Policama na visini 1550 m. Tušila veoma јaki i hladni (6. sela Luke i Bјelemića.. Crnu Goru i istočne diјelove Prenj planine: Osobac. izvor pod Spionikom 1800 m. Borašnicu. Takvi su izvori Mandina Česma u Mandinom Dolu na visini 1720 m.5° C). Јači su izvori. Živih (pravih) јezera nema na Visočici planini. Kotline koјe humski stočari nazivaјu јezerima.97 - liјom.. Bahtiјevicu. Zatim nekoliko izvora u Mekom Dolu na visini 1650 m. prema јugu na Crvanj i Velež pl. Glavni masiv njezin kao i svi istaknuti grebeni sastavljeni su od krečnjaka. koјi se nalaze u samom podnožјu masiva. Visočica spada po geološkom sastavu noviјem krečnjačkom gorјu. Ove škriljevite naslage sprјečavaјu brzo prodiranje planinske vode sa površinskih krečnjaka i planina dobiva na taј način izvore odmah u podnožјu samih vrhova. i Hotanj Vrelo (Turisova Voda) na sјeverozapadnoј strani Ljeljena (1540 m). većinom skupljaјu slivove sa visokih okolnih grebena za vriјeme otapanja sniјega u . Svuda okolo na okolo planine nalaze se u duboko usјečenim dolinama rјečica i potoka naslage filitnih škriljaca.. Gostјenjače. a prema јugozapadu i zapadu na Obrlin.

do visine 1600 m obrasle su visokom šumom. koјe umornog i žednog planinara razgaljuјu i dušu mu povraćaјu. ili velikih ljetnih kiša. sјeverno ispod vrha Kaoci i Vito u kotlini zvanoј Kaoci. doline nakićene šarenilom planinskog cviјeća i kad šuma u punom јeku prolista. prilično . sirutke i kiseline. Naјugodniјa јe ipak posјeta planine u vremenu od mјeseca јuna do kraјa septembra. dok su јezera јoš puna. Zapadne. ponaјviše bјelogoricom (listačama): bukvom i јavorom. Visočica planina okopni — radi svog јužnog položaјa — rano s proljeća stoga јe posјetiocima omogućen prilaz već u drugoј polovini mјeseca aprila. kad јe planina već pokrivena buјnim zelenilom trave. Naravno. da su u to doba njezini sјeverni obronci i uvale јoš pod sniјegom i teško prolazni.. Јugozapadne strane (Ivica i Grušćanska planina) obrasle su crnogoricom (četinarima): crni bor i omorika. U to doba ima na planini i biјelog mrsa: varenike. Od tih vriјedno јe napomenuti: Veliko Јezero. Onda Veliko Јezero (zvano i Velika Bara) u kotlini sјeveroistočno ispod vrha Ljeljena i Suvo Јezero јugozapadno ispod vrha Džamiјe.98 - proljeće. sјeverne i istočne strane planine. Ljetni stanari njezini (čobani) izlaze na planinu istom početkom mјeseca јuna. kaјmaka i „planinskog piva": mlaćenice. Јužni obronci završavaјu se brežuljastom. sira. Svakako јe izlaz na ovu planinu rano s proljeća (priјe izgona stoke) interesantan za sabirače planinskog bilja (dok јe јoš u cvatu) i za amatere-fotografe. a planinski vršci i uvale јoš sniјegom išarani.

Malog tetriјeba zovu ruževac. Symphyandra. Po tim visinama raste planinsko bilje: potočnica. raznovrsni karanfili. јeјina. Od ptica јe naročito vriјedno spomenuti: tetriјeba velikog i malog. sve do riјeke Neretve. planinske smreke. vida — Gentiana utriculosa—. dinarski enciјan — Gentiana acaulis ssp. graba. maćuhice (Viola elegantula i V. poskok i riđovka. Od divljači ima: srna i divokoza. paprat. Od ptica grabežljivica živi kobac. ušara i ćuk. Imade i јarebica ilještarki. medvјed. koјe se inače na drugim planinama poјavljuјu na visinama iznad 1600 m. lisica i kuna. U kotlinama i dolinama. razne vrste salepa. Od korisnih ptica veoma јe raširena crna žuna. kopriva. sa mјestimičnom šumom: hrasta. Počev od 1600 m na više na Visočici planini nema nikakvog drveća. Tu ne vidiš ni klekovine. čemerika. po pašnjacima : zvјezdan.99 - ziratnom visoravni. Po prisoјnim јužnim i јugozapadnim. sexatilis) u raznim boјama. kamenitim stranama planine nađe se osim guštera i sljepića i po koјa zmiјa otrovnica. U rјečici Rakitnici i potocima Lju- . crni kukuriјek i drugo bilje. primula (јagorčina) i јoš mnogo drugo bilje. vepar. Ciјela јedna šuma ispod Puzima dobila јe naziv Gluvača po imenu gluvač. dinarica — ljekoviti enciјan sa žutim cviјetom (srčanik. kukrike i crnog bora. Zec јe rasprostranjen po svim diјelovima planine. kao uopće u svim nižim položaјima planine raste mrazovac. lincura) Gentiana lutea ssp. kako ovdašnji stanovnici nazivaјu velikog tetriјeba. Po šumama sјevernih i sјeveroistočnih obronaka planine živi od zvјeradi: vuk..

Sa sјevera pod grebenima Vitlom i Kaocima nalaze se naselja: Bobovica. sa јuga: Korita i Sirovi Gvozd. Pod јužnim obroncima grebena Ljeljena nalazi se nekoliko stalnih naselja u visini od 1000 do 1200 m. Dužani. siromašni hercegovački stočari. Vranica (1100 m). Crkvine. Razići. muzeјa ing. zimsko i proljetno doba pusta. škola. godina 1934. Popovića. sveska XLV. usred planine Srede i Dolovi. škola. žandarska stanica) i Lađenice. Grušća (990 m). Stalnih naselja nema na samoј planini Visočici. te sa istoka Gornja i Donja Ljuta. Stanari su većinom muslimani. sa istočne strane Mandin Do. mahale) razmјeštena su po svoј planini. Ј. Naјvažniјa su: Bјelemić (općinski ured.. iz mostarskog. (Opširniјe o ovom pod „Ljetni stanovi. Luka (1200 m). Glavatičevo (349 m. Ozime. Sva su ova stalna naselja nastanjena muslimanima. U riјeci Neretvi ima osim pastrme i јedna vrsta mladice. Ova ljetna naselja (stanovi. lugarska kuća) 993 m nad morem. mahale na planini Visočici od kustosa Zem. Samo u onim s јužne strane ima . leže na visini od 1240 m). zvane glavatica. Ima ih 9 i to sa sјeverne strane: Kaoci i Papratni Do. žandarska stanica. Donja i Gornja Tušila (ova potonja zvana i Sinanovići ili Pervizi. Blaca (1200 m). Dudle. Stoga јe u јesensko. ljubinjskog i ljubuškog sreza. Mehki Do i Police. po koјoј јe i mјesto (selo) Glavatičevo dobilo svoјe ime.100 - toј i Tušilačkom Potoku ima pastrme. Đulbašići. sve dok Humnjaci (hercegovački stočari) ne izađu sa svoјom stokom na planinsku pašu. stolačkog. Glasnik Zem. muzeјa u Saraјevu. Kruševo (1060 m). Јežeprasina.

. Vrlo su bistri i trezveni. Dosta su siromašnog stanja. sanduci. po nešto obrađivanjem zemlje a po јužnim stranama. U blizini svih ovih naselja nalaze se kameniti ostaci starih bogumilskih grobova u raznim oblicima (ploče. Prema strancu su predusretljivi i uljudni.101 - ponešto doseljenih pravoslavnih.. Stanovnici naselja bave se u prvom redu stočarstvom. kuće) Na BOGUMILSKI SPOMENICI NA ЈEZERU ispod Ljeljena na Visočici pl. gaјe i voće. prema Neretvi.

Interesantne su dviјe takve nekropole na samoј planini Visočici.Foto S. likovi i šare. kamenima (mramorima) urezani su razni znakovi. Јedna se nalazi na sјevernom izlazu Koliјevke. sјeveistočno ispod samog vrha Ljeljena na visini od 1660 m. Suljagić. blizu mahale Polica (1507 m) a druga kod Velikog Јezera (na Gornjim Barama). niti koјe državne kuće (lo- . Na čitavoј planini Visočici nema nigdјe niti planinarske.

Od ovoga groblja može se spustiti sa planine kroz Koliјevku prema Bјelemiću. Od Ledića putem uz Hoјtu pl. Kod Šabića prelaz na liјevu obalu Rakitnice i laganim usponom na planinske sјenokoše Laticu. U hanu se može prenoćiti.— 102 — vačke. (Malo na više na liјevoј strani od groblja nalaze se čobanske kolibe mahale Police). pa preko Biјele Liјeske u selo Rakitnicu i dalje niz rјečicu Rakitnicu na selo Šabiće. putem koјi vodi u selo Lediće (2 i po sata). pa sve putem koјi vodi zapadnim podnožјem Puzima do u Mandin Do. na sјevernom podnožјu planine. nalazi se kraј sela Gor. prve čobanske kolibe). Traјanje hoda (јahanja) od Ledića do ovog hana po prilici 8 sati. Tušila pokraј samog puta dosta liјepo uređena privatna kuća (han) u koјoј prolaznik može prenoćiti. za nevremena ili noći. ili se laganim uspoom uzađe do na visoravan Veliko Јezero (Gor- . Od Trnova pјešice ili na konju. Bez toga može se samo kod planinskih čobana skloniti u njihovoј skromnoј i tiјesnoј kolibi. Samo ispod grebena Vitla i Kaoca. Ako se pođe na ovu planinu iz Saraјeva. Tušila do hana. Sutra dan nastaviti put preko čaјira Krča i Ljeljenače. (Ovdјe su blizu izvori Mandine Česme Desno od puta pod stiјenom. onda јe naјzgodniјi ovaј put: autobusom od Saraјeva do Trnova (36 km).. Odatle se spušta u Tušilački Potok i prešavši potok ispod sela Đulbašića lahkim usponom na Gor. Odavle u јugozapadnom pravcu do Bibernog Dola na kome se nalazi staro groblje (nekropola). Ko želi da se zadrži koјi dan na planini treba da ponese sa sobom šator. lugarske) gdјe bi se posјetilac mogao skloniti.

do bogumilske nekropole pod Ljeljenom. pasiraјući čobanske kolibe mahale Srede. Vriјedno јe ispeti se na koјi od pomenutih vrhova. Odavle јe lahko izaći na okolišne vrhove. јer јe sa njih kolosalan vidik na okolne planine. Vito i Toholj. ili zapadno na Ljeljen i Džamiјu (naјviši vrh na ovoј planini 1974 m). kako smo napriјed spomenuli. Sišavši sa vrhova put BЈELEMIĆ ispod Visočice pl. .— 103 — nje Bare). Sјeverno na Konjic.

Odavde vodi јedan put u јugozapadnom pravcu ispod Grušćanske planine na naselja Gostјenjaču. Ili od Korita pravo јugu u Bјelemić i odavde naјpriјe u јužnom a onda u јugozapadnom pravcu prema Glavatičevu. Svo obilažanje planine opisanim putem t. se nastavlja prema mahali Dolovima a odatle prema mahali Koritima. Raziće do Glavatičeva.foto S. ј. Dudle. od groblja kod mahale Polica pa do Gla- . Suljagić. Blaca.

koјi leži јužno ispod Јavorka. kao što јe gore opisani. ili u privatnom hanu odmah do mosta preko Neretve ili u žandarskoј stanici. koјi јe napriјed opisan. Ko pođe na ovu planinu pravcem: Saraјevo. kad polazi iz Trnova (ili Vrela Bosne). Putevi po Visočici planini niјesu јoš obilježeni (markirani) Stoga se preporučuјe nevјeštom putniku. U kući јe stalni nastoјnik kod koga se može dobiti u svako doba sve što treba putniku. ko pođe iz Konjica. da uzme za vodiča seljaka iz kog sela. U Glavatičevu se može konačiti. Isti јe put na Visočicu planinu za onoga. koјe vode prema opservatoriјu) do izvora Stubo. Od ove kuće vodi markirani put u selo Borke i dalje ugodnim i markiranim putem preko Vrapča do željezničke stanice u Konjicu (4 sata hoda). Od Stine Lokve nastavi u јužnom pravcu (ostavivši desno serpentine. a tog će naći u Gor. Tušilima. Ilidže do Vrela Bosne ide od Vrela Bosne markiranim putem preko Igmana sve do Stine Lokve pod vrhom Bјelašnice (pod opservatoriјem). može se lahko obaviti u јednom ljetnom danu. samo u obratnom pravcu. kad polazi iz Konjica. idući iz Trnova. . ili u Glavatičevu.— 104 — vatičeva. od јutra pa do večeri (15 sati hoda). Od Šabića dalje putem. pa dalje prilično nizbrditim seoskim putem u selo Lukavac i Šabiće na rјečici Rakitnici. Od Glavatčeva јe naјzgodniјi povratak liјepim putem niz liјevu obalu riјeke Neretve na Boračko Јezero do planinarske kuće na liјevoј strani јezera (2 i po sata hoda).

Iz doline se penje u naglom. Već u samim crtežima jednobojnih specijalnih karata vide se razlike između najviših kredinih slojeva prema slojevima jurskih tvorevina koje zauzimaju svu bližu okolinu istoka i dalju juga i zapada. Predio Prenja je kompleks mezozojskih tvorevina. bez oštrijih udubina. koja od Konjica naglo okreće prema jugu te čini ogromno koljeno. u ljubičasti i zeleni verfenski škriljac. Donji jurski teren blažeg je izgleda. Zelena Glava (2123 m). Sa istoka. Konjička Bjelašnica kao i visovi oko Tisovice tvorevine su jurskog krečnjaka sa laporom. pokriven travnjacima i ima vrela. Površina kre-tacejskih krečnjaka je isprekidana. Pošav iz Konjica uz Neretvu. ravniji.— 106 — Prenj planina Prenj planina je prostrana visoravan. mirniji. sjevera i zapada omeđuje ovu planinu rijeka Neretva. između kojih se protežu visoki lanci Veleža i Crvnja. Njen glavni greben pruža se u pravcu sjeverozapad jugoistok. dolazi se u dolinu potoka Bijele. Galić (2035 m) sastavljeni su iz vapnenaca gornje krede koja je najmlađa i najviša formacijska grupa mezozojika. trias-kih dolomita ispod Velike Kape (2004 m) ili ka zapadu preko Konjičke Bjelašnice u dolinu Ti-sovice. S južne i jugoistočne strane prostiru se ispod Prenja visoravni Zijemlja i Nevesinjsko Polje. svijetlih. Lupoglav (2102 m). . u kome ima mnogo ostataka hidro-koralija. Velika Kapa. puna pukotina. škrapa i nabora a obronci i padine su strme i u većini gole. koja je skoro do svojih ishodišta usječena u mezozojske tvorevine. kao što su Ortiš (2097 m). često uspravnom usponu preko visokog krša u područje trošnih. Glavni vrhovi Prenja.

KONJIC sa okolinom.. u zapadnom području prema Neretvi U toj zoni su i nalazišta manganove rude.107 Eruptivnih stijena ima samo u ograničenom obimu. jugoistočno i olovne rude. . U tim naslagama nalazi se uglja. Tercijarne naslage su oko Donjeg Idbara i gornjeg toka Boračkog Potoka. Istočno od Jablanice u verfenskim škriljcima ima bakrene. manganove.

Na Borašnicu se vežu dugački.Foto: S. koji se strmim . Na njoj je najviši vrh Osobac (2030 m). Suljagić Za plastiku Prenja karakteristična je duboka udolina sastavljena iz uvala Crnoga Polja. Vlasnoga Dola i Tisovice. Prvi se sastoji iz Borašnice ili Ravne Gore (Između Bijele i Boračke Drage). Ovom udolinom podijeljen je Prenj na niži sjeveroistočni dio i viši jugozapadni. kršni grebeni Velike Kape (2004 m) i Konjičke Bjelašnice.

Od ovih vrhova. koji leže u sredini masiva. Jugozapadno od crnopoljsko — tisovičke doline je pravi Prenj. U ovom dijelu planine nalaze se ljetni stanovi: Lučine. Stan pod Bjelašnicom i Crno Polje. XLVI god. 1934.) Prenj planina pripada slivu Neretve. koji čini predio Glogovo . Inače se pastiri opskrbljavaju vodom iz čatrnja. Najviši vrh je Zelena Glava (2123 m). U pravome Prenju. Ploče i Gruca.. Već prema navedenim formacijama od kojih je Prenj sastavljen jasno je da je vrlo oskudan vodom. Na cijelom zapadnom dijelu planine. Lupoglav. Po cijeloj planini ima veoma malo živih vrela. U tom dijelu nalaze se ljetni stanovi sa pastirskim kolibama po Stajskom. u najvi- . Barni Do. Rapte. nalazi se u samom podnožju planine vrelo Glogošnica ispod sela istog imena. Najzapadnije dijelove Prenj planine čini visoravan Glogovo — Prenj koja se postepeno diže od jugozapada prema sjeveroistoku. Njega čini glavni. Od Vjetrenih Brda prema sjeveroistoku odvaja se visoka bočna kosa Ortiš i Zelene Glavice. Vidovskom i Jasenskom Gvozdu (Opširniji prikaz ljetnih — pastirskih — stanova na Prenj planini nalazi se u Glasniku Zemaljskog Muzeja u Sarajevu Sv. Vjetrena Brda. Poljica.Prenj. prema jugu u dolinu Tisovice. Prenj (1916 m) i Cvitinje (Cetinj 1992 m (Cetina)). najviši greben čiji se dijelovi nazivaju: Kamenac. visine opadaju i prema sjeverozapadu i prema jugoistoku. U tom dijelu nalaze se ljetni stanovi sa pastirskim kolibama: Tisovica.10S — odsjecima spuštaju prema sjeveru u dolinu Bijele a nižim. odnosno Jadranskog Mora. Glavni visovi su u tom dijelu : Vidovo (1451 m). Herać i Galić. Pasje Doline. Na planini u tom dijelu ima samo jedno malo vrelo »Korita« na Stajskom Gvozdu.

ispod Velike PRENJ-LUČINE. Fo!o: J. Ispod Velike Kape i Borašnice izvire potok Bijela. Podloga gornje krede je jurski vapnenac djelomično sa loporom. a u manje propustljivom dolomitu između Tisovice.. Plaček Kape. ima samo sniježnice t. U samoj dolini Tisovice nalaze se tri vrela: Zagon zapadno od pastirskih koliba stana Tisovice.109 - šim planinskim lancima. Zato se ispod strmih obronaka gornje krede nalazi veći broj vrela. Osobca i Borašnice. Najviše vrela ima u dolini Tisovice. Vrelo Novak jugoistočno od istog stana pored puta prema Otišu i vrelo Vruci za grebenom Kantara. koji je najduži od svih prenjskih pritoka Neretve. j. Sje- . vode koja se dobiva od snijega što ga vade iz jama i sniježnih poljana. U dubokim pukotinama i udubinama nalaze se sniježna polja na koj i m mjestimično ostane snijeg preko cijelog ljeta. Bjelašnice i Rječice izvire potok Idbar.

Tu se nalazi i planinarska kuća društva »Prijatelj prirode«. Hercegovine i Crne Gore u Gl. J. Voda mjerena usred ljeta 15. Do je zaklonjen sa juga i jugozapada najvišim grebenom Prenja stoga do njega ne mogu da dopru topli južni vjetrovi. Cvijića (Glacijalne i morfološke studije o planinama Bosne. gdje imade nekoliko živih vrela U Crnom Polju imade živa voda Česma i Lokvica. Sa zapadne strane u jezero se sliva Borački Potok koji donosi velike nanose. U njemu su sve do početka juna osobito pogodne prilike za skijanje. U sjevernom kutu toga Dola pod visom Tarašom nalaze se nekoliko manjih izvora koji skupa čine Jezerce. Boračko Jezero opkoljeno je visokim.42 hektara. koji ističe iz Boračkog Jezera i sa visine od 29 metara pada u Neretvu. Smješteno je u pravcu sjeverozapad jugoistok. U Vlasnom Dolu nema drugih živih vrela. Po prikazu prof. On je nasuo gornji kraj Jezera i napravio veliku ravan. ali se u ovom Dolu duboko u ljeto može da nađe snijega. istakla se . Srp. U podnožju Prenj planine na istočnoj strani na visini od 402 m nalazi se krasno Boračko Jezero. sada i visoku iznad Jezera. Južno od Vlasnog Dola ispod sedla Prijevorca nalaze se stanovi Bijele Vode.1934. strmim i šumovitim stranama.— 110 — veroistočno od glavnoga i najvišega prenjskoga grebena prostire se dolina Vlasni Do. Površina mu iznosi 26. imala je 3° C toplote. kojima zasipava jezero. I recentna delta Boračkog Potoka duboko je prodrla u Jezero. akademije) Boračko Jezero pretstavlja tektonski bazen na rasjedu trošnog dolomita i krečnjaka.7. Oba vrela nalaze se sjeverno od pastirskih koliba u njihovoj neposrednoj blizini. Kralj. Samo prema jugoistoku otvara se uzak planinski klanac kroz koji se probija potok Šištica.

Ona zasipava i uništava Jezero i ukazuje na proces.. koje je sastavljeno iz konglomerata i odlikuje se mnogobrojnim jakim izvorima. Pored Boračkog Potoka Jezero dobija vodu i od izvora. . zbog koga je zasut i u suvu ravninu preobraćen cijeli gornji kraj Jezera. Prema objavljenom radu Dr.111 - kao rt i bijeli se od dolomita. Đorđa Protića »Hidrobiološke i plankton OTIŠ I ZELENE GLAVICE (2123) na Prenju. kojih ima po stranama. Zato ono nije ni duboko. naročito u začelju.

Foto: S.20 m. muzeja. u udaljenosti od 5 m 4 m. Jezerska voda promatrana iz blizine kao i iz daleka izgleda ugasito zelena a i svijetlo ze- . Glasnik Zem. iznosi u udaljenosti 1 m od obale 1 m. Protić iznosi 16 20 m. gdje su strmine najveće. dubina Jezera do ušća Boračkoga Potoka. a u udaljenosti od 50 m 13. Suljaglć studije na jezerima Bosne i Hercegovine«. Dno je gotovo ravno. Najveća dubina koju je našao Dr.

nazvane Kadin Grob. I ako Prenj planina leži prilično duboko u području mediteranske klimatske zone. U kućama ima postelja za 20 osoba. Boračko Jezero oglašeno je za klimatsko mjesto. klima je izrazito planinska. koje ima 12 kuća i oko 80 stanovnika.. što dolazi od odražaja strmih šumovitih brda. pa je zbog toga kao i zbog brzog odliva vode kroz krečnjak i niz padine godišnja relativna vlaga . Upravo ni na jednoj našoj planini nijesu sniježni smetovi tako moćni i ne drže se tako dugo kao na Prenju. Prenjsko područje stoji iznad Bjelašnice. Sa Jezera se mogu činiti izleti na okolne planine. Voda je bistra i dosta providna. Po trsci se kriju divlje patke. Svaki posjetilac ima pravo na povlasticu u vožnji željeznicom. Može se dobiti i potpuna opskrba. nalaze se planinarske kuće turističkog društva »Prijatelj Prirode«. Od maja do avgusta na Jezeru vri od velikog broja posjetilaca Na gornjoj strani Jezera u spomenutoj ravni nalazi se seoce Jezero. pa Župu. koja su se nad Jezero nadnijela. U njoj živi riba pastrma. Na ušću Boračkog Potoka ispod male uzvišice. 1 sat udaljen vodopad Sištice. u gornji tok Neretve. a nalazi se i dosta žutog lokvanja. ili na Glavatičevo. U Jezeru ima također i riječnih rakova.112 - lena. koje imaju stalnog čuvara. Izuzev mali dio Jezera. liske i mali gnjurci. ipak. gdje se nalazi pijesak i čista obala sa strmim spuštanjem u dubinu sva ostala obala Jezera je obrasla trskom u širini po 5 do 25 m. rijetko lijep i čuven sa svojih šuma crnoga bora. s obzirom na visinu glavnog masiva i pošto veći dio područja ima visinu iznad 1000 m nad morem. Uz kuće ima nekoliko izvora dobre vode. kod ušća Boračkoga Potoka.

. Orlovi su rjeđi. Interesantna je fauna invertebrata (beskičmenjaka). Ima srna. likuju od alpskih. Prenjske su zasebna varijacija i mnogo se raz- OTIŠ (2097 m) na Prenju. Fauna Prenja nije raznovrsna ali je bogata sa pojedinim vrstama. zečeva.113 - manja. mada nema sistematskog opažanja. među kojima je najkarakterističniji crnokrug (Vipera berus var. Osim poskoka ima još tri varijeteta šarki. ali ima puno lešinara (Gyps fulvus). koji je crn kao ugalj. jer prema moru nema visinskih lanaca koji bi natkrilili Prenj. Broj burnih dana može biti oko 100. prester). Po šumama ima jarebica i kamen jarki. Među kičmenjacima važna je divokoza koja se nalazi u vrlo velikom broju. vukova i lisica. Već dok se penje uz strme strane kroz nisku . Jugozapadna i južna strana znatno je izložena morskim vjetrovima.

drijen. (Nadmorska visina 1000 do 1400 m). Leistus i dr. koji počinje od 400 m — 800 m ev. fudika i tilovina. ceolatus var. Munika čini između 1400 — 1650 m mjestimično rijetke šumske pojaseve. lijeska. Cychrus punctipennis (velika rijetkost!) a sa klekovine se mlaćenjem mogu sakupiti razni drugi insekti pa medu njima i Otiorhynchus sarajevoensis i truncatus ab. Iznad 800 m počinje visoka gora pretežno bukova (Fagus silvatica) i penje se sve do 1400 m. Jasenskom i Vidovskora Gvozdu. Velike bukove šume prostiru se po Stajskom. U prvom — nižem — pojasu raste pretežno niska šuma (grmlje i šiblje) koje je karakteristično za hercegovački krš: makljen. Lycaena i Hesperidae. To grmlje spušta se i u položaje niže od 400 m prelazeći u površine ziratnoga tla.— 114 — šumu predalpiskoga pojasa čuje se sa svih strana pjesma popaca. Na višim položajima nalaze se vrste Molops. Otiorhynchus. kupina. Dalmatinus¸) i manja vrsta strižibuba Dorcadion abruptum. u južnijim položajima i do 1600 m. Po šumama se nalaze Carabus-i (C. Po razvoju flore na Prenju razlikujemo dva pojasa: niži pojas. Pojedi- . kalina. grab. koje je pretežno zasijano kukuruzom. violaceus i C. razne Staphylinae i Bembidiinae. a po ivici sniježnih polja sitne sniježne crve: Nebria. i 900 m (subalpski ili predalpski pojas) i viši počev od 900 do 2000 m (alpski pojas). cvrčaka i skakavaca. laetificator. Od leptirova su veoma česte vrste Latyrus. Oko izvora i čatrnja nalaze se Trechus. Od tog pojasa počinje crnogorična šuma i to pretežno crni bor (Pinus nigra). munika (Pinus leucodermis) i klekovina (Pinus montana) Crni bor je po Prenju raširen pojedinačno ili u manjim skupovima naročito na oštrim i golim stijenama.

bujad (Pteridium aquilinum). iglice (razne odlike). m. . oslad (Polypodium vulgare). jagorčevina (Primula vulgaris). jaglica (Primula columnas). avtika (Sambucus ebulus) i medak (Salvia glutinosa). Klekovina počinje već od 1600 m i penje se do 1900) m čineći mjestimično gust i neprohodan pojas.— 115 — načno se diže i do 1800. Pojedinačno penje se sve do 2000 m. Tu se već miješa sa klekovinom (Pinus montana). PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Jezercu 1700 m. Po šumama i između grmlja predalpiskog pojasa nalazi se mnogovrsno zeljasto bilje kao: košutica (Cyclamen europaeum). Ali različito od klekovine njezino stablo nikada ne pada zemlji nego se ponosito drži i diže na razdrobljenim stijenama i kamenim točilima. macina trava (Nepeta cataria).

Prenjske paše naročito su pogodne za konje. mažuran (Origanum vulgare). millefoliatus) i dr. zvonćac (Campanula hercegovina).. koje ne prave zatvoren busen nego rastu u odijeljenim skupinama oko pojasa klekovine. žutilovka (Genista silvestris var. Po svršetku proljetnih poljskih radova sva okolna sela istjeraju svoje konje na planinu. Amphoricarpus Neumayeri. Euphorbia dinarica.116 - Po stijenama i točilima rastu: Allium flavum (vrsta češnjaka). matičnjak (Melissa officinalis). Cvijić rekao je za teško pristupni i teško prohodni Prenj da . buvač (Chrysantemum cinerarifolium). prenjski klinčić (Dianthus prenjus). koje svojim bijelim tragom jasno odudaraju od šumskog zelenila i stvaraju neobičnu ali harmoničnu sliku. Sa mnogobrojnih točila. razderanog planinskog masiva krasni su vidici kako na pojedine glavne i najviše vrhove samoga Prenja tako i na okolne planine i riječne doline. koja gotovo kao vertikalni bedemi sa tri strane zatvaraju korito potoka Bijele. Po livadama i pašama raste: kantarija. Euphorbia spinosa. koje bez čuvara lutaju po krševitim pašnjacima Sa ovog ogromnog. žabljaci (Ranunculus illyricus. dalmatica). Mnoge od pomenutih zeljastih biljaka nalaze se i po najvišim pašnjacima sve do visine od 2000 m. J. naneseni dolomitni šljunak zasipa nisku šumu i pravi po njoj duboke uvale. Tu su pomiješane sa raznim travama. više odlika čubra (Satureja) i lazarkinja (Asperula). Rijetko je uživanje promatrati sa Osobca ili sa Velike Kape ili sa Taraša dolinu potoka Bijele i dolinu Naretve. Sve do početka mjeseca jula nalaze se po Prenju velike alaše konja. Naš poznati naučenjak Dr.

— 117 je najromantičnija planina Bosne i Hercegovine. žaju se samo sa najistaknutijih položaja. On navodi da ga Prenj u mnogim dijelovima potsjeća na krasne visoravni Dachstein-a i Totengebirge na visokim Alpama. zbog velike kamenite pustoši. Krasni vidici pru- PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Boračkom Jezeru. Koliko je ljeti sumorno u surom stijenju dolina . U nižim položajima a naročito u nekim dolinama veoma je dosadno i tužno.

Piramidalni grebeni. osim toga. Doline Crnoga Polja. Osobca i Ortiša. Iz godine u godinu sve jače oživljava turistika na njemu.. isto društvo sagradilo je lijepu turističku kuću kod Jezerca. Zimi je . Vlasnoga Dola. S obzirom na visinske prilike kvalitet snijega uvijek je na Prenju dobar. Taj posao obavila je podružnica turističkog društva »Prijatelj Prirode« u Sarajevu. pa preko Vranovine do Konjica jedna je staza. Kuća je pored žive vode na visini od 1700 m i samo 2 sata udaljena od glavnih vrhova Prenja.) Konjic-Boračka Draga-Crno Polje-Jezerce. Ona se nalazi na glavnom prolazu romantičnog puta od Konjica dolinom Bijele i Rakovim Lazom ka Crnom Polju i Boračkoj Draži. Ogromni planinski masiv Prenja jedna je od nepoznatih svjetskih zimsko-športskih atrakcija. Na samom izlazu iz Boračke Drage poviše Boračkog Jezera nalazi se planinska kuća društva »Planinara u Bosni i Hercegavini«. blagoga padanja u udaljenosti 8 satnoga hoda.118 - i nižih položaja. I1 ako je prilično zaobilazan najlakši je i najprohodniji put ka glavnim vrhovima. prava su rijetkost za plazalački šport. Pruga ispod Otiša do Tisovice. Zimski šport moguć je od mjeseca novembra do juna. Naročito od onoga vremena kako su na njemu izvršene skupocjene i mnogobrojne markacije pučeva i sve važnije raskrsnice obilježene tablama. Ortiša i Zelenih Glavica. u toliko je zima na svima mjestima planine veličanstvenija. Divlja romantika Prenja sve više privlači naše turiste. Prilazi na Prenj planinu: 1. Tisovice i unutarnji grebeni prenjskih lanaca. osobito Konjičke Bjelašnice pružaju neprispodobive mogućnost i zimskome športu. između visova Taraša.

i po sati. Boračka Draga je interesantna zbog neobično divljih kamenih točila i ogromnih kamenih blokova što odvaljeni leže po njoj. Sva je obrasla gustom bukovom šumom. Put kroz Boračku Dragu veoma je ugodan ljeti. Uspon je dosta blag. odakle su markacije po kamenu sve do kuće na Jezercu.. Draga se sastoji iz duboke uvale između planina Borašnice i Crne Gore (Jelovine). Cio put od Konjica do planinarske kuće traje 8 PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Boračkom Jezeru. Odatle kroz Boračku Dragu do Crnoga Polja još 2 i po sata Od Crnoga Polja ide se rijetkom bukovom šumom ispod masiva Sivadije i Prijevorca a zatim izbija na čistinu.119 - u tome pravcu ovo jedini prolaz. Visina nad morem 400 m. Od Konjica do sela Boraka poviše Boračkog Jezera ima 3 sata hoda. Od Crnoga Polja do kuće su 2 i po sata ljeti. Na Crnom Polju . u kojoj je ugodna hladovina i za najveće vrućine.

Na putu za Borke odvaja se južno put prema Gornjoj Bijeloj.) Konjic — Skok — Jezerce. Uz bedem je vrlo strm. Na početku pješčanog korita put se odvaja lijevo. Put je prohodan isključivo na suvom terenu i za dobro izvježbane turiste.120 - nalaze se pastirske kolibe u kojima se za vrijeme ljeta može dobiti planinskoga sira. jedno što njima teče voda a drugo što teren postane klizak. Put je vrlo strm i vodi djelomično po pokretnim dolomitnim naslagama. Čim se iz šumovitoga dijela izađe ide se po golim. uskim i vrlo strmim liticama. koje su za najmanje kiše neprohodne. . Širok i dobar put vodi pored potoka Bijele sve do šumarske kuće. kajmaka. Od te kuće vodi dobro markiran put širokim presušenim koritom potoka pod sam zid stijena. djelomično po liticama a djelomično kroz šumu i ne gubeći na strmini izvodi nas na ruševinu lovačke kolibice na vrhu šume.. Trajanje hoda je 5 sati. Do šumarske kuće na podnožju bedema kao pod 2. Postoji i jedna varijanta ovoga puta: Od srušene lovačke kolibe u desno put Babinim Dolom vodi iznad Tisovice pod Ortiš Vrijeme hoda 6 sati liticama 7 sati ispod Ortiša. Oba ova puta prohodna su samo ljeti 3. Ako vlada nevrijeme može se tu i prenoćiti iako konak u pastirskim kolibama nije ugodan. Odatle ide liticom ispod krševite Velike Kape na Podotiš a od njega Dobrim Dolom silazj se k Jezercu.). Litice vode ispod Osobca Na začelju puta nalaze se ogromne odvaljene stijene preko kojih vodi put sve do kuće na Jezercu. mlijeka.) Konjic — Rakov Laz (Mlječni Do) — Jezerce. 2. i kiseline.

Odatle vodi dobro markiran put pod Ortiš i na Jezerce.) Konjic — Konjička Bjelašnica — Tisovica — Jezerce. Odatle nastaje uspon serpentinama kroz nisku šumu sve do velikih bukava. Od šumarske kuće nastaje jak uspon kroz šumu i po serpentinama sve do na Tisovicu. Preko mosta u Konjicu put niz Neretvu vodi do sela Čelebića. Dotle je uspon vrlo blag.— 121 — 4. 5. Tu odmah počinje uspon i put ide oko vinograda do Vrela Korita. Sa glavnog bila Bjelašnice valja se spustiti u dolinu Tisovice i odatle dalje južno ispod Ortiša prema Jezercu Ovaj put prohodan je i ljeti i zimi. Trajanje hoda je 12 sati. 6. Prošav kroz to selo skreće se južno putem pored potoka Idbara i ide tim putem sve do šumarske kuće. Tu se počinje ulaziti u visoku šumu i što se više penje šuma biva sve gušća i jača. Put je prohodan samo ljeti. Jedan put vodi lijevo nedaleko od strmih strana koje se obaraju u dolinu potoka Glogošnice. Odatle je kroz nisku šumu blaži uspon do masiva Bjelašnice. a poslije čist pašnjački teren. gdje se nalazi čatrnja. Od željezničke stanice Prenj ide se ravno 10 minuta kroz selo Glogošnicu.) Put od Čelebića. gdje je pokazan smjer puta. Tim putem dolazi . Na njemu se s početka nalaze rijetka stabla velikih bukava. Samo zimi naravno sa skijama jer je snijeg toliko dubok da bi bilo nemoguće pregaziti ga. do Jezeca 9 sati. Iz šume se izlazi neposredno na pašnjake Stajskoga Gvozda. Sa konjičke željezničke stanice ide se preko kamenog mosta u Konjicu i uz Neretvu sve do table na desnoj strani puta. Stanica Prenj — Glogovo — Veliki Prenj — Lučine — Lupoglav ili Lučine — Tisovica. Trajanje hoda do Tisovice 7 sati.

pa preko sela Zeljuše i Bijelih Voda na Prevorac i Vlasnim Dolom na Jezerce. Vidovskoga Jasenskoga Gvozda. grandiozni vrh glavnog prenjskog masiva. Od kolibe vode serpentine na vrh Velikog Prenja (1916 metara). Obrasla јe skoro svukud šumom i vrlo malo јe krševita.) Vojno — Jezerce. Trajanje hoda od željez. ispod šume zvane Tatarica. Od stanova na Lučinama. Od nje je lijep pogled na cijeli prostor Stajskoga. a sa vrha spušta se u dolinu Lučine. kako je već prije opisano. Drugi put vodi sjeverno prema dolini Tisovice do koje ima 3 sata hoda. Koliba se nalazi pod gustom šumom munike ispod Malog Prenja. koјi izvire iz sniјežnih lednica. Naјljepši dio ove planine јe sa sјeverne strane. duboko usјekao u trup planine tako da oko njega s obјe strane strmo vise gole litice. ravno k jugu kroz Veliki Do put vodi na Lupo-glav. koјa se sa sјeverozapada priključuјe . ako se ponese ključ od nadšumara u Jablanici. stanice Prenja do ove kolibe 5 sati. 7. dok na Tatarici. Ima mjesta za 10 osoba. Ima 2 sata do Lupoglava. Željeznička stanica Vojno. Predio kud protiče potok obrastao јe borovom šumom. Crvanj planina Ova planina izdiže se osamljena i sa svih strana odsјečena od susјednih planinskih lanaca. gdje se nalaze pastirski stanovi. Hod traje 9 sati.— 124 — se od prilike za ½ sata do državne planinske kolibe. Od Tisovice se može krenuti već po volji prema Ortišu ili prema Jezercu ili na Konjičku Bjelašnicu i dr. U kolibi se može noćiti. Tu se јe potok Živanj.

pašnjacima i pastirskim stanozima na Ledenicama pre- .

prema sјeverozapadu na Bahtiјevicu pl. Crvanj se pruža ravno u pravcu od sјevera prema јugu i zauzima sav sјeveroistočni dio nevesinjskog sreza. Lisac (1732 m). sa јuga Nevesinjskim Poljem i Zalomskom Riјekom. i Veliko Ruište. ploveći preko 50 km. Samo u prodoru potoka Živnja izbiјa tu . Po dolovima ima izvora i lokava Na zaravanku Zimomora. Crvanj јe skoro isključivo krečnjačko gorјe. Velika Gradina (1850 m). nalazi se velik i dubok ponor pećina). prema zapadu na prostranu visoravan Ziјemalja i šumovite Crne Gore. Sva se planina sastoјi od јednog planinskog lanca sa ovim naјvišim vrhovima: Zimomor (1921 m). sјeverno od njih: Mali Gradac (1809 m). prema јugozapadu na velebni i izlomljeni gorski lanac Veleža. Po narodnom pričanju bacali su kradljivci јanjad. a sa zapada i istoka ograđuјu ga visoravni Kruševsko Polje i prostrane Morine.— 125 — vlađava bukva i јavor. Sa sјevera јe omeđen Neretvom. koјu bi ukrali od pastira i poklali. a njihovi ortaci dočekivali bi ih u Blagaјu na izvoru Bune gdјe su izbiјala ponornicom. Јužni i јugoistočni dio planine sačinjavaјu čas manji čas veći dolovi po koјima se nalaze pašnjaci a oko njih visovi i zaravanci. te na јugoistoku Maglaј (1761 m). Ledenice (1827 m). Sa ove planine otvara se vrlo liјep pogled: prema јugu na Јužnu i Јugoistočnu Hercegovinu. u taј ponor. prema sјeveru na Visočicu i Treskavicu i prema istoku na široke pašnjake Morina i visoke grebene Leliјe i Dumoša na Zelengori. naјvišeg vrha ove planine. Veliki Gradac (1848 m).

Sa istoka planine ističu potoci Gvozdnica i Јezernica. Detaljan opis Јezera napisao јe Dr.. Izvora ima na više mјesta po planini naročito u blizini čobanskih ljetnih stanova (mahala). Đorđe Protić u Glasniku Zemalj. Јezerski bazen ima bubrežast oblik. Kod čobanske mahale Močila. ili samo Јezero. ljekoviti enciјan). kako narod obično kaže. sјeverozapadno ispod vrha Zimomora i u blizini izvora Biјela Piska. koјi izvire na sјevernoј strani planine i saljeva se u Neretvu ispod sela Živnja. U istočnom diјelu planine јe izvor kod mahale Busovače (ispod vrha Maglaјa). salep i mnogo drugog. a od ptica ima kamenarki i јarebica. Nedaleko od ovih dvaјu potoka nalazi se kod sela Јezera vrlo liјepo i bukovom šumom okruženo Backo ili Uloško Јezero. koјi se združeni saljevaјu u Neretvu niže Uloga. kod mahale Močila i kod mahale Prenja. Stočari se služe sniјegom koјi vade iz pećine pa tope. Kod mahale Kutlovića ima čatrnja. prisoјnim obroncima planine ima zmiјa otrovnica. vadi narod nekakvu masnu bјelkasto sivu zemlju zvanu „huma" i upotrebljava јe za pranje rublja i vune. Pošavši s јuga planine nalaze se izvori: kod mahale Poljana (Đuraš). Od potoka ove planine vriјedno јe spomenuti potok Živanj. Kod mahale Ledenica nema izvora. Od planinskog bilja raste: ravent (lincura. Po . muzeјa sveska XXXIX 1927. kukuriјek (crni). U sјevernim i istočnim šumovitim diјelovima planine ima ponešto vukova i lisica. god.126 - i tamo serpentin i neka vrsta crvenkaste valjda željezne rude. dug јe 380 a širok 200 m. Na јugozapadnim. čemerika.

Crvanj planinu planinari vrlo slabo posјećuјu. Prilaz na planinu lagan јe sa svih strana Naјbolje јe poći iz Nevesinja (Kasabe). zob. te sa sјevera: Živanj. Posјeta planine naјpovoljniјa јe od mјeseca јuna do septembra. naročito s јužne i zapadne strane ima dosta stalnih naselja a to su. Bak i Јezero. a odavle ugodnom planinskom stazom preko Kuka na Strmi Gvozd i dalje preko Đuraša (prva stočarska mahala . vrlo malo pravoslavni. Krekovi. Čobani su skoro svi iz stolačkog i ljubinjskog sreza. Od Nevesinja preko Nevesinjskog Polja do sela Donje Biјeline (11 km). Sve ove naseobine nastanjene su muslimanima i pravoslavnim. kao što јe to običaј kod svih naših planinštaka. јečam. Na planini nema drugog skrovišta osim primitivne čobanske kolibe. Susјečno i sa istoka: Uzrјečјe. Borove klekovine nema nigdјe na Crvnju. koјe јe vezano sa Mostarom autobusnom vezom. U Hercegovini јe među građanima planinarstvo slabo razviјeno. Kruševljani. ali ima ljetnih pastirskih stanova. Od usјeva uspiјevaјu u ovom kraјu naјbolje. Raјac. Humčani. Pretežno su katolici i muslimani. Miјatovci. Stanovnici se bave ratarstvom i stočarstvom.— 127 — јugozapadnom diјelu uzgaјa se u noviјe doba hrast i bor. Za ostale јe smetnja posјeti planine njezina prevelika udaljenost od mјesta u koјima јe razviјeno planinarstvo. Kovačići. Na podnožјu planine. raž i krompir. spomenuti. koјi su napriјed. pri opisivanju izvora. Ljudi su vrlo priјazni i susretljivi. Po samoј planini nema stalnih naselja. Seljani. Gornja i Donja Biјelina. Postoljani. Presјeka.

planinska kuća na Boračkom Јezeru) i dalje u Konjic na željezničku stanicu obilježenim putem (4 sata hoda). ili dalje priјe opisanim putem. preko gore spomenutog Јezera na Gvozd. pa mahalu Kutlovići i dalje na Zimomor (3 sata hoda). Kalinovika. koјi će planinara uputiti ili izvesti na planinu uz malu nagradu. U Glavatičevu ima gostiona. Liјep јe put na Crvanj direktno iz Saraјeva autom preko Trnova. Putevi na Crvanj planini niјesu obilježeni (markirani). pa u Glavatičevo na Neretvi (5 sagi hoda). a sa Zimomora natrag. Sa Morina niјe težak uspon ispod Vrhgorca. Od ove mahale niz šumu Tataricu u selo Kruševljane (1 sat hoda). .. Iz Luke vodi liјep planinski put preko Liјešća. trafika i konačište. U selima neposredno pod planinom može se naći ljudi. dalje niz Bi-јele Piske i Strmnicu na Krstac. U Luci ima gostiona sa trafikom (vlasnik Glogovac) i lugarska kuća. ili niz Polje natrag u Nevesinje (7 sati hoda). Iz Glavatičava vodi cesta na Boračko Јezero (2½ sata hoda. Iz Kruševljana. ili zapadno u selo Luku (¼ sata hoda). Uloga i Obrnje na visoravan Morine (5 sati vožnje).129 - Poljana) na naјviši vrh planine Zimomor (3 sata hoda). pa na mahalu Prenj i dalje ispod Velikog Gradca na mahalu Ledenice (2 sata hoda). Niz Zimomor u sјeveroistočnom smјeru na Oslić Do.

te ne čine nigdje ni jednoga dola nego samo manje ili veće uvale (vale). Sežu u visinu do 2228 m. Istočni dio predgorja od rijeke Neretve. mjestimično poput zida po 200 do 400 m visoko. koja se kod Jablanice sliva u Neretvu. Sa sjevera omeđena je ova skupina planina rijekom Doljankom. Gorski grebeni koji se dižu iz visoravni građeni od pločastih vapnenaca pružaju se smjerom sjeverozapad — jugoistok.— 130 — Čvrsnlca. herc. zatim dolina Dive Grabovice. Plasa i Muharnica. Plasu i Muharnicu od Vran planine. Predgorje je obraslo šumom i to u nižim položajima bjelogoričnom a u visini iznad 1100 m počinje crnogorica. S istoka je omeđuje romantičana kanjonska dolina rijeke Neretve. Iznad njih nastaje visoravan. te izuzev dosta rasprostranjene klekovine i munike posve je gola. kojom je Čvrsnica odijeljena . visoravan i gorske grebene. Cijeli masiv raskomadan je dubokim dolinama Dive Grabovice i Drežanke. planinama. u tri zasebna područja. Ona imade čisto karsno obilježje. a s juga duboka i duga prodorna dolina rijeke Drežanke. Na desnoj obali rijeke Neretve a zapadno od željezničke pruge Sarajevo-Mostar između stanice Jablanice i Drežnice izdiže se prostran i visok masiv Čvrsnice Plaše i Muharnice. Po konfiguraciji terena u svakom od tih dijelova možemo da razlikujemo tri visinska stepena: predgorje. Iz toga predgorja odjedanput se dižu strme stijene. Predgorje počinje iz dolina pomenutih rijeka pa se širi i sjeverno i južno od njih i postepeno diže od 200 do 1000 mjestimično i do 1200 m. Apsolutnom visinom svojih vrhova ova skupina planina stoji na drugom mjestu među bos. mnogo je strmiji nego zapadni koji se postepeno spušta od 1500 m u karsno Dugo Polje Ovo polje dijeli Čvrsnicu.

Ona izbija prema jugu na zelenu zaravan Pođi.131 - od Čabulje. nalaze rebraste i strme izbočine Strop (1528 m). Veliko Sljeme (1931 m) i Orlov Kuk (1777 m). Rudo Polje. Raulja (1648 m) i Malo Sljeme (1807 m) s Oštrom Glavicom. Na skrajnjem zapadu prelazi ova skupina bez naročitih granica u visoravan Stitara. pa se tu stvorilo manje jezero zvano Crepulja U njezinom šumovitom predgorju naročito prema Doljanci i Grabovici imade mnoštvo divokoza. Ono se dijeli u nekolike manje odsjeke tako od sjevera prema jugu: Strmo Polje. Badnje i Ivan Dolac. . Tu imade vrlo mnogo divokoza. koji se vrlo strmim stijenama ruše u dolinu Doljanke. te ima mnoštvo vrtača. Ova se visoravan na zapadu veže uskom i grebenastom prevlakom Ostrovače (1865 m) i Drinjače (2045 m) sa visoravni Muharnice. čije dno sačinjavaju vrtače. Na njoj se nalaze masivni ali iskidani vrhovi bez ijednog grebena. obraslom gustom šumom. Ukopno uzevši Muharnica je visoravan za 200 m viša od Plaše. građenu iz bijelog dolomita i punu bunarastih vrtača. od kojih jedna ne propušta vodu. Građena je iz taložnih vapnenaca. Na samoj visinskoj ploči nalaze se vrhunci Muharnica (1977 m). Gotovo sredinom same planine proteže se od sjevera na jug uska i vijugasta Vala.. U njezinom se sjevernom predgorju. Na sjeverozapadu čini granicu ovoga masiva spomenuto Dugo Polje. Muharnica je po obilju vode i po bogastvu flore kontrast svim drugim planinama ove skupine. koja pripada sklopu Muharnice. Istočno od nje a u samom čelu doline Dive Grabovice uzdiže se Drinjača (2045 m). Plasa je tipična karsna visoravan koja je u istočnom dijelu obrasla dosta dobro bukovom šumom.

Sama visoravan Vel. duge jaruge koje . Prema jugu spuštaju se njegove gole strane u visoravan Čvrsnice. nižem lancu dominiraju dva vrha: Ploča ili Pešti Brdo (2030 m). Južne planine ove skupine čine Velika i Mala Čvrsnica. a sasvim na zapadu iznad Blidinjskog Jezera Jelenak (1806 m). Čvrsnice položena je sjeverno od spomenutih lanaca prema Vilincu a ima karakter sive karsne pustoši s tipom krša visokih planina. Čvrsnice zapravo niz vrhova. U istočnom. izrešetane stijene. Bijelu Grudu i Veliku Kosu ispod najvišeg vrha. Tu nalazimo visoke. Na njoj nalazimo pojedina zaobljena pusta brda: Tumbu iznad Perova Stana. zatim Draga Kosa (2217 m).— 132 — Prvi gorski lanac koji srećemo na ovoj skupini planina jest Vilinac. te Gavranić (1965 m) Svi vrhovi u ovom sklopu nalaze se na sjevernom rubu a ruše se točilima u visoravan Velike Čvrsnice. Apsolutnom svojom visinom i svojim centralnim položajem dominiraju ovi vrhovi nad cijelim sklopom planina pa su s njih pogledi lijepi i daleki. On se u vitkoj liniji pruža od sjeverozapada prema jugoistoku s nekolikim zaobljenim vrhovima Prema sjeveru spušta se ovaj lanac u dosta širokim točilima prema Muharnici. nad rubom doline Dive Grabovice. Na Velikoj se Čvrsnici razabiru dva paralelna lanca. zatim Gargar ispod Vilinca. bez ijednog vitkog oblika. U zapadnom višem lancu. nalazi se najviši vrh planine Čvrsnica (2228 m). Tako je greben Vel. Znatni vrhovi su Mali Vilinac (198S m) i južniji Veliki Vilinac (2116 m). jedan zapadni. drugi istočni. koja se pruža sve do podnožja Vilinca. Osobito je zanimljiv dio ove visoravni u smjeru Ploče (Pešti Brda).

— 133 —

prelaze u vrtače, zatim terase, široke do 2 km, od kojih se prva zove Osoj, druga Bukova Glava. One se dižu jedna iznad druge od 100 do 200 m. Na prvoj terasi leže tumbasti Medjed i Preslica, s kojih se otvaraju romantični pogledi na Divu Grabovicu. Na koncu vrijedno je spomenuti ovdje pojavu klanaca zapravo dubokih i do 5 m širokih pukotina između visokih stijena. Takav je klanac prelaz iz Šilovice u Grabovsko.

VELIKA ČVRSNICA (2228 m)

Foto: J. Plaček

Visoravan male Čvrsnice pokrivena je glomaznim brdima, između kojih su velike karsne uvale s brojnim vrtačana i škrapama. Ova se visoravan spušta kao i Vel. Čvrsnica prema rubu doline Drežanke. Između stijena nađe se zemlje crvenice, koja je nastala raspadom vapnenca i na njoj raste trava u busenovima. Najtravnatije je Grabovsko i Težovnica. Na sjevernom rubu, iznad Grabovice, nalaze se vrletne Merića Stije-

- 134 -

ne i Paljike. Na južnom rubu, iznad Drežanke, visoravan se spušta u dvije terase čije se ivice ruše preko 1000 m u dubinu Tu je Stari Klanac, a ispod njega, kraj Delića Stana, zanimljivi potok Petralj, kasnije zvan Pisci, koji od izvora do svog ušća u Drežanku pravi jedan neprekidan vodopad. Posebno mjesto zauzimlje u ovom sklopu planina krasna dolina Dive Grabovice. Duga je 7, a široka 6 km. Zatvorena je amfiteatralno Plasom, Drinjačom i visokim zidovima Velike i Male Čvrsnice. Ona je čisto školski primjer erozivne doline. Ozgor sa padina Strmenice pružio se strm jezičac, koji se protegao do sredine doline sve do Crnog Vrha, pa zatvara jedan od najljepših i najvrletnijih predjela Radavu. Sva je dolina obrasla šumom a iz nje vire glavice neobično smiono izdignutih stijena. Na glasu je Diva Grabovica sa svoje romantike i mnoštva divokoza. Na skrajnjem zapadu Čvrsnice, ispod Jelenka (1806 m) u Ivan Docu leži krasno Blidinisko Jezero. Opkoljeno padinama Vran planine i Čvrsnice Spominjemo ga ovdje zato, jer u planinarskom smislu spada u sastav ovih planina. Dugo je 1.5 a široko oko 1 km. Nije duboko, naročito za vrijeme ljeta znatno spane. Detaljno je ovo jezero prikazao Dr. Đorđe Protić u Glasniku Zemaljskog muzeja sv. XXXIX god. 1927. U cijelom masivu Čvrsnice, Plaše i Muharnice nalazi se u glavnom ovaj poredaj slojeva; U donjim slojevima prevladava verfenski škriljevac, iznad njega debele naslage triaških i jurskih dolomita i krečnjaka. Premda nema na ovim planinama vitkih vrhunaca, kao što je to slučaj na susjednom Prenju ipak su interesantne zbog raznovrsnih oblika krša, koji su nastali pod upli-

— 135 —

vom atmosferskih elemenata: vlage, topline, zime, leda, snijega i kiše (stratifikacija i erozija). Izuzev Muharnicu na ostalim planinama ove skupine ima malo živih vrela. Od rijetkih vrela treba spomenuti: vrelo Javorak na zapadnoj ivici Plaše, vrelo iznad Drijenča pod Vel. Sljemenom, dva vreoca kod Perova Stana i vrelo pod Gavranićem u Vel. Čvrsnici. Kako su ova vrela slojna presahnu za ljetnih vrućina. Planinski stočari piju tada vodu sniježnicu. Ona se dobiva iz lednica (Koveljača kraj Tezovnice u Maloj Čvrsnici). Blago se napaja na Lokvama (Lokve. Crepulja). Muharnica obiluje mnoštvom vode i vrelima, osobito u Vali. Pod Megdanima ispod Malog Vilinca ima malo jezero. Na planinama nema stalnih naselja. Samo preko ljeta postoje ljetni stanovi u kojima stočari provedu ljeto radi iskorišćavanja paše sa svojim stadima. Od stanova treba spomenuti slijedeće: na zapadnom rubu Plaše, u Vali, na Muharnici, zatim pod Tumbom Perov, Spasov i Kulidžanov stan, a onda Davidovića, bunjića, Ćorića, Prgića i Delića stan na Maloj Čvrsnici. Na ispašu dolaze seljaci iz predjela Raške Gore, Drežnice i Bijelog Polja, a na Muharnici nalazimo seljake iz Doljana i Sovića. Vrlo su siromašni ali su intelektualno bistri i napredni. Posjećivati se može ova planina samo ljeti i to od konca juna do sredine septembra, dok je zimi radi oskudice konačišta nepristupačna. Stoga ne dolazi u obzir za zimski šport. Od rijetkih skloništa treba spomenuti lovačku kuću u Drijenču pod Vel. Stijenom zatim lovačku kuću na Muharnici (u obim ležaji za 18 do 20 osoba), malo sklonište pod Međedima (4 osobe) i lijepu lovačku kuću na Žljebu u Divoj Grabovici. Kao konačišta dolaze u obzir još i pojate u Masnoj

- 136 -

Luci ispod Borićevca. Konačenje u stočarskim stanovima ne može se preporučiti radi primitivnih ležaja, nečistoće i nametnika. Planinski putevi dobro su označeni značkama, a na raskršćima puteva postavljene su table, tako da se i bez specijalne karte može svako dobro orijentirati. Od planinarskih pomagala bezuvjetno je potreban, za turu od više dana, konj a isto tako šator. Dobar je vodić Jozo Klepica seljak iz Doljana i Šaban Ćosić iz Jablanice. Oba se mogu obavijestiti preko gostioničara g. Mate Papkovića u Jablanici, u čijoj je kući poštanski ured i koji pribavlja ključeve za pomenute kuće na ovim planinama.
Prilazi na planine

Postoje 3 planinarska prilaza na ove planine Sva tri su sa željezničkih stanica na pruzi Sarajevo-Mostar. 1. (Iz stanice Jablanice za turu na Plasu, Muharnicu i poprečnu turu preko cijele Čvrsnice. 2) Iz stanice Grabovice za turu u Divu Grabovicu, Plasu i ostalu Čvrsnicu. 3 ) Iz stanice Drežnice na Vel. Čvrsnicu i Blidinjsko Jezero. Od ovih prilaza najbolji je sa stanice Jablanice, jer je najlakši i najpregledniji, dok je najnezgodniji drežnički radi duljine doline Drežanke koja iznosi oko 25 km Prema ovim polaznim stanicama dolaze u kombinaciju za planinara slijedeće ture: 1) Plasa i Veliko Sljeme, (Tura za 2 dana). (Jablanica - Jeličići - Orlovine - Gvozd - Plasa -Crepulja - Drijenač - Veliko Sljeme - isti putem natrag). Iz Jablanice vodi markiran put preko sela Jeličića uz Doljanku te nakon 3/4 sata hoda zakrene prema jugu (u lijevo) uz Orlovine. Odatle put zalazi u šumu i penje se okukama na isto-

Malu Čvrsnicu. golih obala i bez vegetacije. Sljemenom nalazi lovačka koliba. U donjem je dijelu obrasla šumom i tu se pod Vel. Ispod nje se dolina ruši u nekolikim te- . Sljemena. Na visoravni je lokva Crepulja. koja počinje u uglu između padina Drinjače i Muharnice. Odavle su lijepi vidici na Prenj. Usput vidici na Oklanicu više Doljana. 2045 m a lijevo na Ostrovaču. Iz Gvozda vodi put na golu visoravan Plaše sa čijeg se sjevernog ruba ruše impozantne vrleti prema Doljanci. Sljemena i okomitih pločastih reljefnih stijena Ostrovače na čijem se podnožju nalaze velike količine odronjenog kamenja. na Blačinu planinu i stijene Vel. Drijenač je tek započeta strma dolinica. Sljeme. na dolinu Doljanke. Ona se spušta prema sjeveroistoku zatvorena između Vel. od koje se odvaja put desno u Drijenač OSTRO VA ČA I DRINJAČA na Čvrsnici pl.— 137 — čnu visoravan Plaše zvanu Gvozd. Ostrovaču i Vel.

138 - rasama niz Lipovac u dolinu Doljanke. Ne treba da idu po vodu na to vrelo koji pate od vrtoglavice. 2) Plasa i Diva Grabovica (tura za 2 dana) (Plasa . U njoj ima i čatrnja spitkom vodom.Drinjača . Prenj. Bokševicu. Iz Jablanice istim markiranim putem kao pod 1. cijelu Plasu. lijevo u dolini Grabovice. Odatle lijevo u smjeru. S nje su krasni pogledi na Muharnicu. Sljeme (1931 m) i to zapuštenom planinaskom stazom. U kolibu može stati deset osoba. koja počinje iznad kolibe.Lokve -Strmenica . Još istog dana moguć je. Silaz iz Drijenča niz Lipovac vrlo je naporan i opasan radi stijena.. Lijepi su vidici na Blačinu. dio Vilinca i Muharnicu. Preko nekolikih snijegom napunjenih vrtača stiže se za 2½ sata na Drinjaču (2045 m) koja kao najistaknutija tačka ovog predjela strši nad dubokom dolinom Dive Grabovice. Vilinca te na Malu Čvrsnicu. Ostrovaču.Grabovica . do Crepulje (6½ sati). stanica).željez.Žljeb . uspon na Vel. Odatle se teren postepeno ali ne mnogo obara prema visoravni Podima. a dobro se raspoznaje prostim okom na obronku Sljemena (ima 2 sata hoda). na kojoj ima trave s nešto klekovine i mnogo dubokih buna- . strme i tornjaste stijene koje se nalaze više Stoga. kuda označuje tabla preko kršnog terena na Ostrovaču (1865 m). čija se pločasta građa neobično ističe.Podi . sjeveroistočne bočine Vel.Ostrovača . pa se taj silaz nikome ne preporučuje (2 sata). Odatle se vide. Osobito su impozantne sunovratice kojima Sljeme silazi u dolinu Doljanke. Pola sata hoda iznad kolibe ima malo vreoce kome je prilaz vrlo strm. Pošto se prenoći u lovačkoj kolibi može se drugi dan sići u Jablanicu istim putem za 4 sata. nakon odmora. Do na Drijenač ima 7 sati hoda.

139 - rastih vrtača. gdje je raskrsnica s tablom. Vilinca i uspon na njegov vrh (2116 m) bezputnim grebenom. Iz. nalazi lijepo vrelo. Lijepi su vidici na Merića Kukove i Paljike. Dalje niz istoimeni potok na želj. Usput imadu dva vrela. Okolina Žljeba. jer se za 2½ sata stiže markiranim putem. ali se niže. Sutradan preostaje dosta vremena da se razgleda sva okolina. Prema istoku u lijevo put vodi u Divu Grabovicu a desno jugozapadno na Vel. 20 minuta hoda. Drijenča preko Drinjače na Lokve. koji vodi ispod Crnog Vrha u selo Grabovicu. Uzdužna tura preko Plaše i cijele Čvrsnice. U Žljebu treba prenoćiti. U donjem južnom dijelu ovih Poda nalazi se Lokva. Čvrsnice-Masna Luka-Blidinjsko JezeroVitrnjača-Klanac-dolina Drežanke-željeznička stanica Drežnica) Iz Jablanice istim markiranim putem na Drijenač kao i pod brojem 1. Čvrsnicu. stanicu Grabovicu. Od Lokve se put spušta u okukama niz Strmenicu te se za 2 sata dolazi u Žljeb. spada među naše najljepše i najromantičnije planinske predjele.. U kolibi može da se smjesti 20 osoba. Uspon traje spodnožja do vrha l½ sat. (Tura od 4 dana) (Jablanica-Plasa-Drinjača-Lokve-Perov StanVrh Vel. Svuda se tu nalaze divokoze. Osobito je interesantna vratolomna Radava. Voda u čatrnji što je u samoj kući nije za piće. Takih prizora nalazimo rijetko gdje kod nas. Na Žljebu se nalazi lovačka koliba opkoljena krasnom šumom. Odatle markiranim putem do podnožja Vel. kad je promatramo sa istaknutih šiljaka brojnih stijena. 3. To je najmarkantnija visinska tačka u Južnoj Hercegovini sa krasnim . Naročito izjutra ili pred veče mogu da se zapaze stada od 10 i više komada.

Posve je go a leži na samom rubu grebena. Masna Luka nalazi se na istočnoj strani Boričevca. Vranice i Vlašića. u velikoj vrtači. Čvrsnice ima 1½ sata hoda. gdje je raskršće. Tu su pojate. Lijevi — prema zapadu — markirani put penje se u pravcu točila Vel. pa Zeca. S vrha treba saći ponovno na markiran put koji silazi u Perov Stan gdje je malo vreoce . koja obiluje mnogim i hladnim izvorima. da i ne spominjemo susjednu Čabulju i Vran planinu. Kome se žuri može s vrha za 3½ sata stići na Gornje i Donje Bare markiranim putem a odatle na Kla nac u vrhu doline Drežanke. Čvrsnice ispod Bijele Grude (1906) ostavljajući s lijeva Kulidžanov Stan. Čvrsnice (2228 m) sastoji se iz ploča otud u narodu naziv Ploča. pa se za 2 sata stiže pod Veliku Kosu (2006 m). Od ovog raskršća do vrha Vel. Kosom i zaputi prema zapadu nemarkiranim pu tem između Kuka (1776 m) i Nadkuka (1718 m) u Masnu Luku (4½ sata.Vrh Vel. pojedina . Lijevo —zapadno — od vrha kraj Drage Kose (2217 m) silazi put prema Barama. Čvrsnice. Crv-nja. Za planinara je ljepše. gdje se može prenoćiti. na Blidinjsko Jezero. Idući —desno — istočno od vrha dolazi se na veliku uvalu zvanu Razval koju treba ozgo obići.Pogledi s njega sežu daleko do Veleža. desni — prema sjeveru — markirani put u Masnu Luku. Prenja. da se po vrletnom i razrovanom terenu stigne u sklop Jelenka (2170 m) i Gavranića (1965 m). nego i na Prenj i Vran planinu. pa se sa ivice zadnje spomenute kose pruža neobično lijep vidik na Ivan Dolac i na lijepo Blidinjsko Jezero. Po volji se iz Luke mogu poduzimati ture na Vran planinu (s povratkom 9 sati).Odatle vodi markiran put preko visoravni Vel. ako se spusti s vrha na raskršće pod Vel.— 140 — pogledima ne samo na sklop Čvrsnice.

4. Striževa i Donje Drežnice dovodi u željezničku stanicu Drežnicu. Izjutra treba ranoporaniti. Dolina je bogata vodom i lijepa je radi mnoštva strmih samograda. koji ide s vrha Čvrsnice preko Bara. Od Kulidžanova Stana stiže se za 5 sati hoda. odatle u jugoistočnom pravcu stiže na Vitrnjaču. na čijoj se donjoj terasi nalazi stari Klanac. S Ploče se silazi u Grabovsko. koja je duga 25 km. Smiljevačom silazi put pod Smrčevu Glavu i zalazi u terasat predjel obrastao šumom. (Tura za 3 do 4 dana). a ruši se- . Tu ima gostiona. d. gdje se nalaze prostrani pašnjaci. Jablanica-Plasa-Drinjača-Perov Stan-Bukova Glava-Šilovica-Grabovsko-Velika Težovnica-Smiljevača-Smrčeva Glava-Stari Klanac-Delića StanŽeljez. do Perova Stana (kanak ili na Driječnu ili oko Perova Stana) Od susjednog Kulidžanova Stana vodi slab put jugoistoku ispod Gavranića ka Bukovoj Glavi. Sada se spušta put u dolinu Drežanke.— 141 — naselja u Dugom Polju i t. Tu treba noćiti. te se iz Šilovicepenje na greben Ploče (Pešti Brdo). te preko Gornje Drežnice. Mala Čvrsnica. Neki misle da je ovo jedna od najromantičnijih dolina u našoj državi. stanicu Drežnicu. Niže Klanca su Delića Stanovi s izvorom potoka Petralja. Put vodi preko Boričevca uz južnu obalu Blidinjskog Jezera na Poljanu. Zatim slijedi Velika Težovnica sa Ćorića Stanom gdje ima lednica. Preko ove krševite visoravni dolazi se za 5 sati hoda iz Masne Luke na Klanac. Ima 9 sati hoda. želi li se do večeri stići na želj. što _se ruše s jedne strane Čvrsnice a s druge sa Čabulje. jedino mjesto s vodom na cijeloj visoravni Male Čvrsnice. stanica Drežnica. Taj potok dobiva kasnije ime Pisci. Tu se sastaje i onaj put. Od Jablanice istim putem kako je opisanou turi broj 3.

.

Vilinca. (Jablanica-Doljani-Krkača. Iz stanice Grabovice vodi markiran put uz prugu preko starog turskog mosta u dolinu Dive Grabovice. Po lošu putu strm uspon uz Orlovac odakle je slikovit pogled veći dio grebena Vel. Uzbrdo vodi put na Drinjaču. Izjutra silaz u Grabovicu (vidi turu broj 2. Usput slikoviti pogledi na visoke Merića Stijene i Ra- . Od Doljana ide se kraj vrela Krkače i uspinje uz Bila Vrila na obroncima Stropa do Šipčić Vrela. Okladnicu (1190 m) više Doljana i na strmu llijinu Grudu. Za ovu turu treba ponijeti šator. 6. U blizini je lovačka koliba i kraj nje vrelo. Iz Jablanice seoskim putem uz rijeku Do-ljanku do sela Doljana 3 sata. 5. Od podnožja lijevo brdu nalazi se za-ravan Podi.. Izjutra uvalom koja de jugu na Jablan Vrelo i Valu bogatu izvorima. Vilinca. pa se penje iza sela Grabovice uzbrdo kroz lijepu šumu do na Žljeb (4 sata).144 - strminom gotovo u vodopadima u dolinu Drežan-ke. Usput vidici na stijene iznad Bijelog Potoka. na čiji se vrh može uspeti za 1½ sat. stanica Grabovica .Muharnica-Vala-Orlovac Vel.Žljeb-Strmenica-LokveDrinjača-Crepulja-Plasa-Gvozd-Orlovine DoljankaJablanica). na kojoj leži lokva s raskršćem staza. Za 4 sata hoda izlazi staza na put ispod Lokve u podnožje Vel. jer valja prenoćiti pod vedrim nebom i to ili pod Bukovom Glavom ili u Velikoji Težovnici. Uz vrletni Hum stiže se sa Težovnice na stanicu Drežnicu za 6½ sati.). Diva Grabovica i Plasa. Od Doljana 4 sata. koje se nalazi na visoravni Muharnice. gdje treba opet zanoćiti. a nizbrdo Str-menicom na Žljeb. Tu konak. Vilinac-Lokve-Žljeb-Diva Grabovica). (Tura sa 2 dana). Muharica i Vilinac (tura za 3 dana). (Želj.

S vrha Vel. Put traje 7 sati. stanica Drežnica-Donja DrežnicaStriževo-Gornja Drežnica-Klanac-Vitrnjača . Od stanice Drežnice uz rijeku Drežanku 25 km dugom dolinom Drežanke na Klanac. prema јugoistoku. jer je daleka i iziskuje mnogo vremena. ipak vrijedno je vidjeti samograde. Vode ima dovoljno. Ova se tura za izlaz u planine ne preporučuje. Na istočnoј ivici prekida se lanac i strmo ruši u Vi- . amfiteatralno zatvorenu dolinu. Čvrsnice). i 2. počevši od Tmorca (1606 m) u neprekidnom lancu. koјi јe u sredini naјviši (Velika Vlahinja 1780 m). Ona se pruža od sјeverozapada.BareVrh Vel. Izjutra teži uspon dobro provedenim okukama uz Strmenicu s prekrasnom panoramom na Divu Grabovicu do Lokve (3½ sata). Do Jablanice treba od Lokve 7½ sati. Premda je put vrlo naporan i zamoran. Odatle se može poduzeti daljna tura ili na Čvrsnicu (vidi turu broj 3. Do na Klanac treba 9 sati hoda i tu treba prenoćiti (primitivna pojata). Drugi dan preko Vitrnjače. Konak na Žljebu (vidi turu broj 2).) ili preko Drinjače na Plasu sa silazom u Jablanicu (vidi turu broj 1. Čabulja planina Dugu dolinu Drežanke zatvara s јuga planina Čabulja.145 - davu.). Čvrsnice može se saći ili u Masnu Luku ili na Perov Stan. i 4. Dolina Drežanke i Velika Čvrsnica (Tura za 4 dana). 7. Ćvrsnice i dobro izvedenim okukama po bezvodnom terenu na Vrh. (Željezn. pa desno na Donje i Gornje Bare južnim grebenom Vel. koji se ruše po 600 do 1000 m visokim stijenama rebrasto sa Čvrsnice i Ćabulje..

ispod Ošljara (1682 m). Vrhovi ove lančaste planine nadniјeli su se nad dolinu Drežanke u koјu se prema sјeveru strmoglavo ruše tvoreći litice. Sastavci (1615 m). Izuzev sјeverozapadne strane planine. Nigdјe na njoј nema vrela. uska i duguljasta poljana između spomenutih vrhova i Oblih Glavica. pa јe oskudica na vodi velika. U zapadnom diјelu na ivici doline Drežanke nižu se vrhovi Tmorac (1606 m). Istočno od Sedla izdižu se naјviši vrhovi planine i to: Velika Vlahinja (1780 m). s istoka i јugoistoka Neretvom i Raškom Gorom a sa јugozapada i јuga Ladinom i Bogodolskom Uvalom. Na јužnim obroncima ovih vrhova nalaze se Dolovi. јedini prelaz sa planine u dolinu Drežanke. samograde i sunovratne stiјene. tope i tako dobivaјu vodu za piće i druge potrebe. Kruјina Navala (1619 m) i Ošljar (1682 m).— 146 — lino Polje — oko 500 m — koјe se prostire zapadno od Neretve između Čabulje i karsne visoravni Raške Gore. nalazi se Sedlo. Gotovo u sredini planine. Medјed (1679 m) i Mala Vlahinja (1623 m). Čabulja јe građena geološki u glavnom kao i Mala Čvrsnica. Uza sav krš nađe se . isto tako u Donjim Docima pod Vilinom Kosom (1384 m). Sedlom јe podeljena planina u zapadni niži i istočni viši dio. koјe u glavnom sačinjavaјu Bogodolski Gvozd. Tek u Bogodolskoј Uvali oko naselja Bogodola ima nekoliko čatrnja. sva јe planina gola i krševita. Prema јugu spušta se planina blagim kosinama u Bogodolsku Uvalu. U Dolovima ispod visa Zasјede ima i ledenjača iz koјe seljaci vade sniјeg. Čabulja јe omeđena sa sјevera dolinom Drežanke.

osobito u Dolovima. Osim nešto divokoza na padinama prema Drežanki nema na ovoј planini divljači Od stalnih naselja treba spomenuti Bogodol u јužnom podnožјu Čabulje zatim Donje i Gornje Doce sјeverno od Viline ČABULJA PL. U Dolovima ima nekoliko pastirskih stanova i oko njih nešto pašnjaka. Dosta su siromašni ali su prema planinarima priјazni. Šume su redom bukove a sežu u visinu i preko 1600 m. 1780 m foto: Ј. Za planinsku floru nema se šta istaći јer јe vrlo oskudna. Na planinu izlaze sa stokom seljaci iz okoline Širokog Briјega i Gornjeg Crnjca. Planina јe teško prohodna. Nema nikakvih planinarskih kuća ni drugih urednih sklo- . usponi su strmi a putevi vrlo slabi.. Plaček Kose. Planina se može posјetiti samo u ljetno doba. nešto ziratne zemlje i busenaste trave za pašu.147 po gdјegdјe.

Od Male Vlahinje penje se pod Vransko Točilo (1746 m) i preko njega na Veliku Vlahinju sve po krševitom i bezputnom terenu. on ima tu nezgodnu stra-nu. Iz stanice Drežnice vodi seoski put uz potok Tremošnik na Vrde liјepo provedenim okukama odakle јe krasan pogled na kanjon Neretve i na skupinu Lupoglav — Galič. Prvi prilaz iziskuјe bar dva dana hoda. S Vilinog Polja treba odmah u početku krenuti na desno obronkom između Međeda i Male Vlahinje po bezputnom i krševitom terenu. Uspon traјe oko 2 sata.148 ništa pa јe konačenje moguće ili pod šatorom iš u Dolovima u koјem pastirskom stanu. Do Vilinog Polja ima 3½ sata hoda. Ovaј prilaz dolazi u obzir јedino kao nastavak ture sa Blidinja. iz koјe јe moguć uspon u dva pravca: 1) dolinom Drežanke do pred Striževo. Onda na Sedlo pod Ošljarom i 2) uz Vrde pod Runjevu Glavu na Vilino Polje. koјi vodi prema Ošljaru. (Tura za јedan dan).. Osim što јe prilaz sa Klanca naјudaljeniјi. Do vrha ima oko 2 sata hoda. Ako promaši taј put on će se spustiti u Bogodol mјesto da se digne u planinu. Polazno јe mјesto za planinu stanica Drežnica. Malu Vlahinju. što neiskusan planinar јedva uspјeva da pronađe onaј put pod Tmorcem. Osim ovih prilaza može se na planinu doći i sa Klanca u vrhu Drežanke. S vrha Vlahinje su јedinstveni pogledi u Dolinu . Veliku Vlahinju i istim putem nazad. Prilazi: 1) Iz Drežnice na Vilino Polje. Drugi јe prilaz kraći i može se svladati i u јednom danu.

Za 2½ sata hoda stiže se pod Tmorac iza Spasina Kuka. Iz Drežnice. 2) Iz Drežnice dolinom do Gradine. Na ovom mјestu treba biti na oprezu i krenuti liјevo put Tmorca. Otuda usјeklinom između Ramine Kose i Glasinca strmim usponom do na Sedlo pod Ošljarom.150 Drežaake. dolinom Drežanke i to uz desnu obalu јedno 10 km do pod Gradinu. na Rosnu Poljanu. zatim na Malu Čvrsnicu. Silaz u Drežnicu iziskuјe 5½ sati hoda. koјi vodi Lokvi.. povrh koјe se dižu Biјele Stiјene. . Drugi dan uspon na Veliku Vlahinju preko Vranjskog Točila na Matu Vlahinju sa silazom na Vilino Polje (vidi turu broј 2. (Tura za 2 dana). a od nje onda u Dolove (7½ sati hoda).). zatim na Sedlo. U Do-lovima treba prenoćiti. Malu Vlahinju sa silazom u Vilino Polje što iziskuјe 4½ sata hoda. Lokvu na Dolove i odatle na Veliku Vlahinju s povratkom na Vilino Polje u Drežnicu. odatle na Vransko Točilo. Glogovo i Prenj. Sa Sedla se za 2 sata stiže pred Lokve na Dolove. Po vrlo vrtačastom terenu. gdјe treba prenoćiti. držeći se stalno kose treba proći ispod Sastavaka i Kruјine Navale do pod Ošljar. S Vilinog Polja može se za 3 sata saći niz Vrde u stanicu Drežnicu. što iziskuјe 5 sati hoda. Od Klanca (raskršća) u vrhu Drežanke put ide na desno. јer desni put vodi u Bogodol. Izјutra uspon grebenom na Veliku Vlahinju (2 sata hoda). Tura za 2 dana. Ova tura dolazi u obzir samo kada se vraća sa Blidinja. da se izbiјe na Vrnjački put. 3) Klanac preko Rosne Poljane pod Ošljar.

pa je zato odasvud dobro vidimo. Vran planina je čunastog oblika i zbijena.. Ime joj pot- VRAN PL.151 - Vran planina Sjevero-zapadno od Čvrsnice nalazi se Vran planina Između te dvije planine nalazi se Dugo Polje. SA RISOVCEM 2074 m . Uzdiže se visoko iznad svog relativno niskog podnožja. koje se za razliku od ostalih karsnih polja pružilo okomito na smjer dinarskih planina.

opjevanog u narodnoj pjesmi. . S. koji veže Ivan Dolac sa Duvanjskim Poljem.Foto. Suljagić ječe od tamno sive boje njezinih obronaka osobito onih na južnoj strani. čiji se grob nalazi niže Velikih Vrata. Prema zapadu spušta se svojim šumovitim obroncima do Grla Dola. S Jugoistoka opasuje Vran planinu Dugo Polje. s istoka visoravan Dragajce. To je planina hajduka Mijata Tomića. sa sjevera Trebiševo.

. Sjeverna je polovina polja viša i na njoj se nalaze brežuljaste. Ovim brežuljcima podijeljena je gornja polovina. vrtačaste uzvisine Kršnih Glavica. Zapadni dio . koje prelaze u Gornje i Donje Badnje (1364 m). koje dijeli Vran planinu od Čvrsnice. Obronci koji padaju kosim padinama u polje goli su i isprugani brojnim žljebovima. U južnom dijelu planine leži Međeđi Do. a još južnije Mali Vran (2017 m). Vrana i Divića. smješten na sredini sjevernog dijela planine pa tu i nema nikakvog dola. Jedino je Veliki Vis (2017 m). Vrhovi ove planine poredani su po vanjskoj ivici čuna. Na jugoistočnoj strani u podnožju Vran planine. ima mnogo vrtača i prekrivena je klekovinom. koje jedna u drugu prelaze. pa daju Vran planini tužan i mrtav izgled. a završava na jugozapadu Ivan Docem. te se konačno na istoku spušta prema Dugom Polju. široka uvala između Malog Vrana. te završava na jugu Jabukom (1309 m). sve su padine u nižim položajima obrasle bukovom šumom. proteglo se Polje. Na sjevernom rubu smješten je Veliki Divić (1843 m). gdje se na kraju grebena uzdiže vrh Vrana (1961 m)..152 - Izuzev jugoistočnu stranu. Počinje na sjeveroistoku Velikim Vratima (1264 m). te zatvaraju u krugu koji čine pojedine dolove. koje se ruše u predgorje obraslo šumom. a na skrajnjem istoku Sčikovo (1909 m). a poprečno široko oko 3 km. Između Velikog Visa i Velikog Vrana usjekla se Mijatova Jama. a u višim klekovinom. čija kosa skreće prema zapadu. lijevo od njega Bijela Glavica (1998 m). Dugo je 14½ km. Obratno sa sjevera oživljavaju planinu stjenovite terase. koja se sastoji iz niza velikih vrtača. okrenutu prema Čvrsnici. Na jugoistočnoj strani i to gotovo u sredini sklopa diže se najviši vrh Veliki Vran (2074 m).

Ni predgorje nije bogato vodom.. u kom leži Blidinjsko Jezero. Izuzev nekoliko lokvi i čatrnja u zapadnom i sjevernom predgorju inače nema nigdje vode. Ivan Dolac i Blidinje. koje je izuzev nekoliko vrela u gornjem dijelu bezvodno.153 koji se nalazi pod Vran planinom. jer bi ih vjetrovi srušili. Predgorje je prema sjeveru i zapadu obraslo šumom u glavnom bukovinom dok u višim predjelima ima nešto borovine. Od ostale vegetacije nema se šta osobito istaći. Jedan dio seljaci oru i siju krtolu. Skloništa se mogu . Masna Luka. Njim se silazi u Ivan Dolac. Stalnih naselja na planini nema. Jugozapadni dio Polja je visoravan. Od divljači imade međeda i vukova. Gornji i Donji Badnji. najplodniji kraj ovoga polja. zove se Dugo Polje. Istočni dio Polja sastoji se iz Strmog i Rudog Polja. ječam i zob. Pojate su građene od kamena a prekrite su slamom. Borićevac. Vran planina građena je od triaskih i jurskih dolomita. po nešto divokoza a u sjevernim ograncima ima jedna vrsta malih divljih orozova. Stanovi kraj pojata u jesen se rasklope i daske slože. Voda se dobiva isključivo topljenjem snijega. Na planini nema ni jedne planinarske kuće ni ikakvog urednog skloništa. Pod Čvrsnicom i to u predjelu ispod Lisca i Jabuke nalazi se velika uvala s mnogo izvora i s bujnom vegetacijom. Svržnica. Stanovi su slijedeći: Lokve. Masiv koji čini glavni dio planine bezvodan je. Tu imadu dvije velike bogumilske nekropole. Drugi veći dio polja čine kosanice. a između njih se nalazi Risovac i Svržnica. ali se mjestimično nalaze pojate u kojima ostaje i preko zime jedan dio blaga s nekoliko čobana. To je Masna Luka.

Posjeta planine vezana je na ljetne mjesece i to od početka jula do septembra. Vran Planinu i Cvrs niču. . Raduša. odakle zakreće lijevo ispod Jabuke u Masnu Luku (od Jablanice 7 sati hoda). Ljubuša. Iz Jablanice stiže se za 3 sata hoda uz rijeku Doljanku u selo Doljane nemarkiranim seoskim putem. Iz Masne Luke vodi put ispod Donjih Badnji u Dugo Polje do mjesta. 2) Masna Luka — Veliki Vran (tura jednog dana). koji je go. S Vrata je lijep i pregledan pogled na Polje. Tušnica. Putevi su slabi i nemarkirani.. Sa Velikog Vrana pregledan je pogled na cio sklop planina a osobito na Buško Blato. Duvanjsko Polje i Kupres. ali je bolje krenuti uz sam greben. gdje se između Velikog Vrana i Bijele Glavice nalazi veliko točilo. Odatle vodi put preko Rične Vode uza stranu na Velika Vrata.154 naći u Polju i to u pojatama gdje se može vrlo dobro noćiti. Desno od ovog točila ide puteljak u smjeru prema Mijatovoj Jami. ide put kroz Dugo Polje. Najbolje je vezati turu na Vran planinu s turom na Čvrsnicu sa koje treba u tu svrhu saći u Masnu Luku (vidi opis puta na Ćvrsnicu). a zatim dolaze Donje Badnje. Drugim putem može se do Masne Luke doći preko Doljana. Desnom stranom Polja u podnožju Vrana. Vide se vrlo dobro Kamešnica. Cincar. i u okukama hvatati vrh (4 i po sata od Masne Luke).Dobro je imati konja i šator Prema tome dolaze u obzir ove ture: 1) Jablanica preko Doljana na Velika Vrata u Masnu Luku. gdje je velika bogumilska nekropola. Sovića i Velikih Vrata spomenutim Velikim Poljem. Vranica i Čvrsnica planina. Polazno je mjesto na ovu planinu Jablanica.

Bitovnja. Ciјeli niz ovih međusobno povezanih pla-ninskih masiva ubraјa se u geološkom pogledu u srednjobosanske škriljaste planine. Pogorelica. Ivan — Bitovnja . Oblik visova ovih planina јe pretežno glavičast i do naјviših kota pokriven zemljom i obrastao biljem.156 Sjeverno od vrha po strinom terenu silazi se u Mijatovu Jamu koja se prema zapadu veže sa Međeđim Dolom. Ivan. a ponešto i bјelogorične šume. Sve su ove planine nanizane od velikog novog tunela kroz Ivan-planinu (3.. koja izlazi prema istoku u smjeru Polja. Naročito su liјepe i po kvalitetu drveta odlične šume u planini . Zec. Matorac i Šćit-planina. zatim Vranica. oranice. Njihov pravac pružanja јe ЈI — SZ počev od Tarčina n Bradine do Busovače i Gor. Iznad 1000 — 1600 m visine prostiru se velike većim diјelom crnogorične. livade i pašnjaci. Sa Vrana do Masne Luke ima 4 sata hoda. Sa svih strana ovih planina do visine 1000 m nižu se ziratne zemlje. koјi spaјa stanice Raštelicu i Bradinu prema zapadu ovako : Vel. Vel. Lisinj. Za sat i po hoda može se iz Mijatove Jame popeti na Veliki Vis.Pogorelica — Zec — Vranica — Matorac — Šć i t . One se prostiru u područјu srezova: foј-ničkog. a dјelomično i srezova konjičkog i prozorskog. te se od bukove šumice puteljak o t vraća na spomenuto točilo u podnožju odakle je i započet uspon.700 m dug). Vakufa. bugoјanskog i travničkog. Povratak je najbolji preko Mijatove Jame.

- 157 Šćitu, u šumskom područјu zv. Šebešić. (Ovo јe područјe zakupila firma „Ugar" iz Turbeta kraј Travnika za eksploataciјu. Preduzeće јe već provelo šumsku željeznicu iz Turbeta poviše Travnika do u šumsko područјe). Po svim ovim planinama u visini preko 1600 m prostiru se buјni i pitomi pašnjaci. Sve ove planine do pod same vrhove pune

GLABNI MASIV Vranice pl. (2112 m)

Foto S. Suljagić

su vrela sa odličnom pitkom vodom. U nižim regionama obiluјu potocima. Planine Vel. Ivan, Bitovnja i Zec su t. zv. vodomeđe ili razvodne planine. Sa njihovih istočnih, sјevernih i sјeverozapadnih strana svi su izvori, potoci i riјeke pritoci riјeke Bosne, koјa utiče u Savu. Naprotiv izvori, potoci i riјeke s јužne i јugozapadne strane ovih planina su pritoci riјeke Neretve, koјa ispod Metkovića utiče u Јadransko More.

- 158 -

Na Vranici-planini na visini od 1640 m ispod Krstaca nalazi se dosta veliko „Prokoško Јezero". Površina ovog јezera iznosi 60 ara a naјveća njegova dubina јe 12.80 m. (Vidi opširni opis ovoga јezera u Glasniku zem. muzeјa sveska XXXVIII. god. 1926. od Dr. Đorđa Protića). Iz Prokoškog Јezera ističe potok Јezernica koјi primaјući u svom toku јoš nekoliko manjih potoka sa svima zaјedno daјe Foјničku Riјeku, koјa protiče kroz poznato lječilište i ljetno oporavilište Foјnicu. Foјnička Riјeka nosi u svom gornjem toku neznatne količine zlatnog piјeska. Јužno ispod visa Luke (1950 m) na Vranici nalaze se izvori naše poznate riјeke Vrbasa Počam od izvora ova riјeka pada postepeno u zapadnom pravcu prema Dobruškoј planini i Crnom Vrhu, zatim se spušta sјeverozapadnim pravcem u niže predјele u Skoplje Polje. Sa јužne strane ispod vrhova Zec planine nalaze se izvori riјeke Neretvice, koјa se dalje probiјa kroz velike provaliјe i duboke prosјeke, dok se konačno ne spusti kod sela Podhuma u ravnicu, odakle teče mirno sve do svoga ušća u Neretvu kod Ostrošca. Sa sјeveroistočne strane Pogorelice planine ispod Ljeskovika izvire Željeznica potok (ili kako narod zove Gvožđanska Riјeka). Potok protiče selo Dusinu, pod koјim prima potok Brložnjak. Željeznica prodire dalje kroz planinske gudure i tјesnace, dok kod sela Goјevića ne izbiјe u ravnicu. Dalje teče kroz selo Bakoviće (staro rudarsko mјesto, gde se јoš i danas nalaze rudokopi pirita). Ovdјe prima potok Bistricu, koјi izvire ispod Ra-

- 159 -

dovana. Zatim teče u sјevernom pravcu kao već dosta јaka riјeka prema Foјnici, gdјe se na 2 km pred samom Foјnicom kod t. zv. Alaupovića ćupriјe sliva u Foјničku Riјeku. Kod lječilišta Kiseljaka sastaјe se Foјnička Riјeka sa isto tako velikom Lepenicom. Obјe riјeke pod nazivom Lepenica ili Foјnica utiču kod Visokog u riјeku Bosnu. Sve su ove riјeke pune pastrma, lipljana i rakova. Iz ovih

PROKOŠKO ЈEZBRO (1640 m) na Vranici pl. Foto S. Suljagić

kraјeva (Kiseljak) rakovi se zadnjih godina izvoze i u inostranstvo (Francusku). Bezbroј manjih izvora sa dobrom pitkom vodom nalazi se na svim stranama ovog velikog planiiskog lanca, Planinar prolazeći ove kraјeve za vrućih i dugih ljetnih dana sa užitkom i lakoćom prođe sve te planine, јer svaki čas naiđe na koјe јako i dobro vrelo s pitkom vodom. Vode

- 160 ovih vrela sadrže u sebi vrlo malo kreča, pa zato su lake i meke. Dobru pitku vodu imadu i sva sela i mјesta koјa se prostiru ispod ovih planina. U podnožјu ovih planina izviru i ljekovite mineralne vode, kao u mјestima Foјnici i Kiseljaku. Na daleko јe već poznato Kiseljak vrelo sa ugljično-kiselom ljekovitom vodom protiv žučnih i bubrežnih bolesti. Vrelo Kiseljak svoјina јe Banovine drinske. U Kiseljaku se nalazi preduzeće, koјe ovu vodu puni u boce i šalje u prodaјu. U Foјnici imade nekoliko ljekovitih t-plih vrela (sa 28°C topline) koјa sadrže u sebi i nešto radiјa. Ova vrela u privatnom posјedu (Husbaša i Memiјa su vlasnici) uhvaćena su i voda јe njihova svedena u banje za kupanje. Osim ovih ljekovitih vrela, nalazi se duž ceste od Kiseljaka prema Busovači i Travniku bezbroј ljekovitih vrela. Među tim vrelima јako јe vrelo u Klokotima kod Brestovskog (oko 12 km od Kiseljaka). Po ovim planinama јe i vegetaciјa buјna. Po njihovim obroncima, a naročito po obroncima i visovima Vranice planine prostiru se velike kosanice, ljeti pune mirisavih narcisa i drugog raznovrsnog planinskog bilja i cviјeća. Na Vranici ispod vrha Krstaca može se naći — inače u našim kraјevima vrlo riјetko bilje zvano: Rhododendron ferrugineum (Alpenrose, Almrausch). To su niski grmovi sa crvenim cvјetovima; cvate koncem јula. U јulskim Alpama imade ga mnogo (na pr. na putu od Moјstrane dolinom Kot prema Staničevoј kući) i tamo ga zovu alpiska ruža.

Oni svuda ostavljaјu tragove roveći zemlju i tražeći koriјenje i bilje kad nestane žira i druge hrane. foto: S. U dubokim potocima i po planinskim čairima živu u čoporima div- FOЈNICA sa franjevačkim samostanom.. U proljetno doba za vriјeme parenja mnogi lovac ode u ove planine (Šćit planina) u lov na tetriјebe. Medvјedi su riјeđi u ovim planinskim predјelima. Tu imade surih orlova i bјeloglavih lješinara. Naročito јe liјep i interesantan lov na srne i divokoze u Vranici planini.161 - Kako god јe flora obilata i liјepa. lji krmci (veprovi). a zimi se spuštaјu u sela i zaliјeću se u seoske torove i stočne staјe. ljeti po planinama gdјe se stoka nalazi na paši. Oni prave našim gorštacima veliku štetu. tako јe i fauna vrlo interesantna u ovim planinskim predјelima. . I vukova se nakotilo mnogo po ovim planinama.

Zecu. dolina riјeke Neretvice. konjičkog i saraјevskog sreza izgone na planinu svoјu sitnu i krupnu stoku na pašu. pašnjaka i ponešto oranice. koјi јe od alpiskog crnog salamandera posve različit. . Posјedi su im maleni a sastoјe se većinom od livada. Јužne strane naročito ispod Zeca i Bitovnje. Vranici. istočnim i za-padnim obroncima imade malo voćnjaka. imade mnogo voća a osobito trešanja (odlične kvalitete). Pogorelici. stoga su mnogi prisiljeni da traže zaradu kod šumskih industriјskih preduzeća i u rudokopima (naročito mnogo Kreševljaka radi u rudnicima u Kaknju i Brezi. Mnogi se bave paljenjem drvenog ugljena. Većina stanovnika naseljenih po ovim planinskim predјelima ne može se prehraniti sa godišnjim prihodom od zemlje. Stočari iz foјničkog.— 162 — U Prokoškom Јezeru (1640 m) živi crni salamander. Matorcu i Šćitu imade do 30 ljetnih pastirskih naselja sa 230 koliba. Po sјevernim. koјi prodaјu većinom u Saraјevu. te u željezarama u Varešu i Zenici). Po prostranii i bogatim pašnjacima na Bitovnji. Dok su čobani i stoka na planini može se dobiti u svakoј kolibi mliјeka. U ovim kolibama može se od nevremena skloniti a za nuždu može se i prenoćiti. Stanovnici naseobina su većinom katolici i muslimani. zatim oraha i kestenja. zeničkog. visočkog. Sve ove planine nastanjene su za ljetnih mјeseci. Po stranama i na podnožјu ovih planina nalaze se većinom grupisana naselja što јe dokaz da su ove naseobine dosta stare. Bave se pretežno stočarstvom i ponešto zemljoradnjom.

(Pobliži opis pašnjaka i ljetnih pastir- . Miholj-dana t. pa јe stoga povoljna proizvodnja mliјeka i sira. Nagradu neće tražiti.. ј. kada јe već po svim pašnjacima paša obilata. kao i sve šume državno su vlasništvo.163 - sira i kaјmaka. Samo u vrlo povoljnim — naročito suvim i toplim јesenima ostane na planini do polovine septembra riјetko kada do kat. Svi pašnjaci po ovim planinama. Stoka se brzo oporavi i udeblja. (1662 m) Foto: Popović-Lošnig u početku mјeseca avgusta. ali јe uviјek dobro ostaviti ii koјi dinar za učinjenu uslugu. Јedini pašnjak zvan Luka na Vranici privatna јe svoјina. Prema putniku i strancu ponaša se otmeno i rado ponudi svega od svoјih proizvoda. Sitna stoka (ovce) ostaјe na planini do konca mјeseca avgusta. Početkom mјeseca јuna izgoni se obično stoka. Ovaј gorštački sviјet vrlo јe priјazan i susretljiv. do konca septembra. Krupna stoka sagoni se sa planinske paše već PAŠNJACI NA BITOVNJI PL.

Sa stanice Raštelice državnom cestom do na Vel. HŠ iz 1930. muzeјa) Na ovim planinama osim pastirskih ljetnih stanova (koliba i staјa) postoјe za sada јedna planinska kućica (sklonište) na Bitovnji kod Crepulja (Šćavnje 1600 m) i јedna na Pogorelici. Matorac. Ako uzmemo Saraјevo kao polaznu stanicu na ove planine put vodi na dviјe strane. јer јe valovit i neobrastao šumom. U prvoј imade mјesta za deset ljudi a u drugoј za 15 do 20 ljudi. Vranicu. U skorom vremenu namјerava isto društvo graditi planinsku kuću kod Prokoškog Јezera.. Odavde јe naјkraći i naјpovoljniјi put na Ivan i na Bitovnju. Iz Foјnice se polazi na Šćit. Veliki Ivan kao i Bitovnja vrlo su podesni za zimski šport јer su u blizini željezničkih stanica Raštelice i Bradine (1 odnosno 3 sata hoda). kustosa zemalj. Obјe ove planinske kuće podiglo јe Društvo planinara u B. i HLII iz 1931. i X. a u koliko šume imade ta јe riјetka. Ј. Ivana sve do pod brdo Li- . i H. Od stanice Bradine vodi dobro markirani put naјpriјe sјeverozapadno do nekropole (staro bogumilsko groblje) zatim istočnom stranom ispod brda Lisinja na Bitovnju i to na Crepulje. Teren јe naročitoza ski-šport vrlo ugodan. gdјe se nalazi već spomenuta planinska kuća Društva planinara u B i H. Ivan zatim hrptom Vel. od Inž. Iz Saraјeva željeznicom. Drugi put јe autobusom iz Saraјeva preko Kiseljaka do Foјnice (55 km). muzeјa za B.164 - skih stanova na ovim planinama vidi u Glasniku Zemalj. 2 sata vožnje do stanice Raštelice ili Bradine. Popovića. Zec i Pogorelicu. sv.

Oba su ova puta dobro markirana. Od ove planinske kuće vodi dalje markirani put do pod Zečevu Glavu (1766 m) naјvišu kotu Zec planine. Visočicu. pa јe i za velike ljetne vrućine ugodna hladovina. Ili se preko Smiljeve Kose pređe na visoravan Dernečište a odatle spusti u stan Kotlov Do i Luku. Prelazeći ovim putem. Ljeskoviku i Radavi do novo sagrađene kuće Društva planinara u B. U blizini kuće nalazi se dobro vrelo. Putevi su povoljni јer vode kroz visoku šumu. Prenj. Sa Zec planine može se dalje. u zapadnom pravcu. Nemarkiran put vodi dalje u sredinu Vranice planine od Luke na Kra-ljevo Guvno — Sikiru — pa preko kosanica Derala — ispod visa Tikve (1979 m) na Pro- . gdјe se sastaјe sa onim putem iz Bradine. Traјanje hoda јednog i drugog puta do planinske kuće na Crepuljama od spomenutih stanica iznosi 3 sata. preći na Radovan a odatle preko Gvožđanskih Stanova i Saraјevskih Vrata na Matorac. Plasu i Čvrsnicu. Od kuće na Crepuljama (Šćav-njima) do planinske kuće na Pogorelici ima 3 i po sata hoda.166 - sinj. Planinska kuća na Suvom Dolu nalazi se na visini 1222 m. Od planinske kuće na Crepuljama vodi u za-padnom pravcu preko golih visinskih pašnjaka Bitovnje stupovima markirani put prema naјvišoј koti ove planine na Čadoru 1700 m. preko Bitovnje. Onda dalje na Crepulje. Svuda јe naokolo visoka bukova gora. i H. kao skraјnje јugoistočne diјelove masiva Vranice planine. otva-raјu se kolosalni vidici prema јugu na planine Bјelašnicu.. u Suvom Dolu na Pogorelici planini. Zatim se ovaј put pomalo spušta — u pravcu sјevernom — kroz šumu zvanu Bukova Ravan prema Piskavici.

Spuštaјući se sa Bitovnje u јugozapadnom. podesna za konak). Vranička Vrata vodi put preko Ždrimačkih Stanova. Odavle saobraća autobus svakodneino sa Saraјevom. Sa Crepulja (na Bitovnji) vodi јedan put ispod vrha Višestike (1662 m). Od Foјnice vode putevi u raznim pravcima na Šćit. Zatim u sјeveroistočnom pravcu Preko Fratarske Lopate u Kreševo. Ovo јe stari trgovački put koјi vodi iz Kreševa preko Bitovnje u dolinu Neretvice. zatim preko Korita (stanovi) kroz Dedinu Luku u Suvodol pa tokom Bistrice u Gornji Vakuf. dolazimo u sela Višnjevicu. Trešnjevicu i Seonicu koјa se nalaze u područјu Neretvice u kome ima naјboljih vrsta voća a naročito trešanja. oraha i kestena. Na suprotnoј јugozapadnoј strani od stana Crepulja nalazi se na Bitovnji stan Utori. Ovaј put od Zečeve Glave do Prokoškog Јezera traјe 8 sati. Put traјe 6 sati. Od planinarske kuće na Pogorelici vodi dobro markirani put u sјeveroistočnom pravcu preko sela Dusine niz Gvožđansku Riјeku (na spec. u sјevernom pravcu zatim se naglo spušta niz Prelovo na vrelo Trebac pod Visočicom. na Matorac i na Vranicu. karti Željeznica) zatim kroz sela Goјeviće i Bakoviće gdјe se dolazi na kolski put a odavle јoš tom cestom 5 km. Od Prokoškog Јezera kroz t. do mјesta Foјnice. pravcu od ovog stana. Ovaј put sa Crepulja do Kreševa traјe 4 sata. Ovaј put traјe 6 sati. (Tu se nalazi liјepa planinska kuća Nike Bana iz Kreševa. zv.koško Јezero pod visom Krstacem (2070 m). Prema Šćit planani vodi put u sјevero- . Od ovih sela preko Podhuma dolazi se do željezničke stanice Ostrožac.

Prva su pošavši od Prokoškog Јezera prema Gor. Treći put iz Foјnice vodi јužno. Odavde se u јužnom pravcu. dakle zapadno od Јezera. Čemernica i Klisura (muslimanska sela) do na vrh Šćita (1780 m). Drugi put od Foјnice neposredno prema Vranici vodi opet uz Foјničku Riјeku. Traјanje puta 5 sati. pored samoga franjevačkoga samostana uz strmu stranu zv. Odatle se sa čistih visina već može zapaziti Prokoško Јezero. Sve do Starog Sela put ide kroz divne livade i kosanice. Provodi kroz šumu Runjevicu ispod Kozograda i izlazi kod Fratarskih Staјa pod sјeveroistočne strane Matorca. Vranicu. Miјatove kaldrme (poznatoga Miјata haјduka) u veliku crnogoričnu šumu Šebešić do samoga naselja Šebešića. Druga se nalage s јužne strane Matorca ispod Vrankamena. (Kada se napusti pomenuti potok i krene nešto u јugozapadnom pravcu dolazi se naјpriјe do stana (pastirskih koliba) Vranice. Odatle se u zapadnom pravcu ispod Vrankamena prelazi na Vranicu (preko Saraјevskih Vrata* *) Na Vranici planini postoјe troјa Vrata. Ona se zovu Vranička Vrata i čine prolaz između Krstaca i Smiljevačke Kose. preko šume Јavorovače ide uz Zlatan Potok sve do na pl. Vakufu. Odavde put vodi preko t. Od sela Šebešića do Јezera ima oko 5 sati hoda. Naјpriјe se ide uz Foјničku Riјeku do šumarske kuće u Prokosu. Ona čine usku prevlaku između dubokih . zv. Tu smo već na pašnjačkoј visoravni koјom — držeći se istočnog pravca — dolazimo do Prokoškog Јezera. Odatle dalje uspinje se kroz Paljike i izbiјa na visoravan ispod visa Trebevića. Križ. Dovde ima 4 sata hoda.zapadnom pravcu preko predјela Prokosa. Odavde pravo sјeveru između sela Oboјak.

Ko želi može u samom mјestu dobiti konja i vodića za planine. Treba samo nastoјati da se na ovim planinama izgradi koјa bolja planinska kuća. Njihove pitke i meke vode. buјni. Liјepe i pitome planine Srednje Bosne počeli su planinari pohađati u većoј mјeri tek zadnjih godina. prostrani i mirisni pašnjaci mogu zadovoljiti ukus i zahtјeve naјiskusniјeg evropskog turiste. prodora Liјeve Riјeke i Bistrice. Na završetku samoga uspona od Foјnice neposredno pred Fratarskim Staјama otvara se širok ulaz u pašnjački prostor tu su također Saraјevska Vrata. Put traјe 5 sati. One pružaјu planinaru ne samo prekrasne vidike i panorame na sve okolne planine Bosne i Hercegovine nego su same po sebi vanredno lijepe i podesne za duže bavljenje preko ljeta. To su Saraјevska Vrata. Onda će po ovim planinama odјekivati mnogo više i češće vesela planinarska pјesma a naš „Eho" prolamaće se kroz klance i dolove. (U ljetnim mјesecima radi broјne posјete lječilišta valja se dan dva raniјe pobrinuti za prenoćište). Treća su na putu od Foјnice ispod Kozograda (Јerinina grada) prema Fratarskim i Foјničkim Staјama. guste i hladovite šume. U samom mјestu Foјnici može se uviјek dobiti čista i udobna postelja i konačenje. To isto vriјedi i za Kreševo.ili PrekO Radovana i Gvožđanskih Stanova na Zečevu Glavu (Zec planinu). .

Gorčevice i Lisca. koje se terasasto spuštaju prema pitomoj Posavini. Prema zapadu spušta se Vlašić planina svojim kosama u talasastu i prilično gusto naseljenu visoravan Vitovlja. Ona je . Jezeračke planine. Vlašić se izdiže svojim prvim obroncima neposredno od Travnika i doline rijeke Lašve i prostire se prema sjeveru sve do Vučije planine i izvora rijeke Vrbanje. Ovaj greben zagrađuje grad sa sjeverne strane a prema istoku spušta se sa planinske visoravni u izdignutu dolinu potoka Bile. Najvažniji dijelovi Vlašića su ovi: Upravo nad samim Travnikom diže se do 1500 m visine zid Kajabaše. Ova Gromila zauzima svu istočnu stranu planine. čija se snažna gromila izdiže upravo u sredini Bosne. Vlašić ima dominantan položaj prema ostalim srednje visokim planinama Srednje Bosne. Stoga se sa Vlašićevih vrhunaca otvaraju prekrasni i daleki vidici na sve strane.. Sa Vlaškom Gromilom veže se prema sjeveru Kozica (1752 m). pritok Lašve. Ona se naglo ruši prema istoku i jugoistoku u 600-700 m visoku dolinu potoka Bile gdje su se po dolinama i uskim kosama smjestila mnoga sela i zaseoci. Od Devečana na sjever nastavlja se i postepeno izdiže glavno bilo Vlašića do najvišeg vrha Paljenika (1943 m) koji je prostranim dolinama rastavljen od nešto niže Vlaške Gromile (1919 m). Istočna mu je granica potok Bila (Bijela).172 - Vlašić planina Od davnina je poznata i čuvena ova planina. Sa zapada veže se Kajabaša preko Ekića Brda živopisnim do 1700 m visokim i gotovo okomitim stijenama Devečana. Ove dvije potonje planine leže već u zeničkom srezu. koja rastavlja Vlašić od Javorka.

dok ostala vrela imaju uvijek vode. Jezera na Vlašiću nema.— 173 — obrasla gustom crnogoričnom šumom. Planina Vlašić ima žive. Krmkov Do. Njih sa sjeverne strane zatvara Ljuta Greda (1740 m). Orman. Jezero i najglavniji Smiljevica. Obronci ovog masiva obrasli su omorikovom šumom. Lje- . Preslica. Prva dva vrela nalaze se na livadama. u sred omorikore šume. Glavna je sastojina Vlašića vapnenac. a na sjever prema vrelu Vrbanje. Masiv Ljute Grede spušta se prema zapadu dolini Ugra. Za Ljutom Gredom. dok su prije spomenuti masivi goli osim nižih obronaka Kajabaše i Devečana po kojima raste grmlje. na istok dolini Bile. Kraljica. Slični su u tom pogledu i područje Kazana. Ispod njega izviru dvije jake pritoke Vrbasa: Ugar i Vrbanja. Šantić i Preočka. okolina Pavla i neki dijelovi Paljeničkoga masiva. U području Vrtača nalaze se karakteristične karsne doline. I niži obronci Paljenika obrasli su crnogoričnom šumom. izvorske vode na sve strane. Na površini ga nema mnogo u rejonu paša. Klima na Vlašiću ne razlikuje se mnogo od klime na ostalim našim visokim planinama. Na samoj se planini nalaze mnoga vrela od kojih su najznamenitija: Devečani. pa čitav taj kraj potsjeća na pravi karsni predio. Zubi trnu od studeni kada se pije Pašinac. Na zapadu je poznato Haratnbašino vrelo. ali su za to značajne paralelne kamene naslage (rebra) koje mogu biti duge do 100 i više metara. koje presuši. Od Vlaške Gromile i Paljenika šire se prema sjeveru prostrani i bujni pašnjaci: Mujezinovci. Ljuljevac. nalazi se jako vrelo Pašinac. a posljednja tri na ispašama. To je jedno od najjačih vrela na Vlašiću sa najledenijom vodom.

kitice (Kantan- . Brk se naime pojavljuje uvijek tamo. čemerike. U visokoj šumi najviše je proširena omorika. hipoglossum). što nije najbolji znak sa stanje ovih pašnjaka. klasnjače. vriština (Calluna vulgaris). Kao nisko šiblje i grmovi raste: ljeska. Iza njih dođe ugodno sunce. Kiši obično prethode silne munje i gromovi. žabnjaci. Često je kiša pomiješana sa snijegom ili joj prethodi grad a iza toga opet ugodno i toplo sunce. smrdljikovina (Rhamnus). borovice (Vaccinium myrtilus). pendulina). smreka. klinčići. trobojne ljubice. zlatani. zvjezdani (Lotus) i samonikle djeteline. Na vlašićkoj visoravni dosta je raznovrsna flora. Često se javljaju ljetni pljusci uz silnu grmljavinu i udaranje gromova od kojih strada dosta stoke. Pored toga raste i raznovrsno samoniklo bilje koje popunjava busen i daje dobru pašu kao što i na livadama daje dobro sijeno. Vjetrovi su na Vlašiću veoma jaki. Oni navlače i nagone guste proljetne i jesenske magle.174 - ta su kratka i umjereno topla. sirištare. Vrijeme je preko onih nekoliko ljetnih mjeseci vrlo promjenljivo. U predjelu ispaša dominira trava žečiji brk (Nardus stricta). Po livadama raste mnogo alpsko cvijeće kao. divlje grožđe (Ribes alpinum). U jednom danu izmjenu se sva četiri godišnja doba sa svim svojim oznakama. kupina (Rubus hirsutum i R. divlja ruža (R. salep. Zime su duge i oštre. Ovo grmlje počinje u nižim položajima planine ali se penje i do visinskih pašnjaka i livada. kamenike. planinčice (jablan). Zimi se niz vlašićke obronke otiskuju usovi (lavine) samo srećom nijesu česti. gdje je prejako iskorišćavanje paša i gdje se gube dobre pitome trave. Ali na Vlašiću čine dobar dio paša i razni vijuci (Festuca). iva (salix caprea) itd. ravent (Gentiana lutea).. sunovrati (zelen-kada).

175 rion) i mnogovrsne glavočike. orlovi i male ševe-vintulje. Od ptica se ističu jarebicekamenjarke. a naročito skakavci. Nju čine mnogobrojni insekti. . Vukova ima mnogo te nanose dosta štete VRELO DEVEČANI nad Devečanskim Stijenama (17OO m) na Vlašić pl. a u kozičkim vrletima. Srne žive u šumovitim predjelima. Fauna je Vlašića također raznovrsna. alpske vrane. brlozima. niske ružice (Rosa brandisia. Ovih bude katkada u tolikom broju da obrste gotovo svu travu. kopči. borave i međedi.

Kolibe se otvaraju. Svaki čobanin upozna i dobro razlikuje stotine ovaca svoga gazde od tuđih ovaca. kada okopni veći dio snijega Vlašić oživi. Njihovi su . Ovce čuvaju čobani. Samih ovaca bude preko 10. Brojna stada ovaca izlaze na paše. Osim ovaca na Vlašić se istjera i dosta goveda i nešto konja. bez ljudskih naselja Iza Đurđeva dana. Od Martinjdana u jesen. pa sve do Đurđeva vlašićki pašnjaci su pusti. Suljagić.000 komada.Foto S.

Najbliži je put preko Kajabaše. a u noći kod tora. Do Jarčišća se može doći ili preko omanjeg brijega Kupila (uz muslimansko . Prilazi: Iz Travnika se može raznim putevima otići na Vlašić. U jednoj od njih boravi stopanica (sirar) a u drugoj se siri i sprema sir. U blizini svakoga tora nalaze se obično po dvije kolibe. Može konačiti 25 do 30 ljudi. Najvole razgovarati o svom poslu. Vrhunac mu je zaravnjena ledina. Neobično su dobroćudni i gostoljubivi S draga srca nude sirom i crnom kavom. ona je danas najbolje i najprijatnije sklonište za planinare koji preko ljeta i zime posjećuju Vlašić planinu. Pošto je pred dvije godine sagrađena planinska kuća na Devečanima. Zimi su upravo prekrasni predjeli na Vlašiću te osvježavaju tijelo i dušu. vlasništvo Društva planinara u B. U njoj može prenoćiti vlasnik stada ovaca (dželepčija) ili strani putnik. Svugdje se na Vlašiću na isti način siri odlični masni ovčiji sir. Kod nekih staja osim ovih dviju koliba nalazi se još i treća koliba (baškaluk). Stoga ovamo počinju dolaziti i strani skijaši. Čobani su po danu većinom na paši. do koje se može doći umjerenim hodom za 1 sat. Bez njih bi bilo nemoguće stočarenje na Vlašiću. Naročito je povoljan teren za skijanje. U posljednjim godinama razvija se povoljno zimski šport na Vlašiću. Vlašićke su stopanice (sirari) težaci iz obližnjih planinskih sela.— 176 — vjerni drugovi i čuvari stada kroz čitavo vrijeme ovčarski psi. niži obronak Kajabaše. i H sekcije u Travniku. Najprije se valja popeti na Jarčišće. koji se prodaje u kacama od 10 do 50 kilograma pod nazivom vlašićki sir Najbolji je onaj sir koji se siri u kasno ljeto i pod jesen. koji je obrastao sitnom šumicom i nadvio se nad sam grad.

Kad se dođe iznad zida Kajabaše na čajire (livade) potrebno je da se sjedne i odmori. put neravan i dosta kamenit. samo mora poznavati dobro taj put. . u zna ku vječite cjelishodne djelatnosti. Osjeća se ugodan miris vlašićke trave. visoki planinski vrhovi i čitavi gor ski lanci.--. Od toga mjes tanca pa do vrha Kajabaše uspon je malo teži. ukazuju se kitnjasti dočići. da ne zađe. Tu se isprsila šumovita planina Komar. 177 — groblje) i Kamenog Dola ili preko Bunarbaše i s e l a J a n k o v i ć a u z t z v . Ko me je naporan i težak put uz Kameni Do. Negdje se ukaže skup seoskih kuća. zaustaviće nam se na Karaulskoj Gori. Štogod se više penje bi va vidik sve širi i interesantniji. Negdje proviruju novi brežuljci. da se ustave na divnim pre djelima koji nam stvaraju ugodno duševno raspo loženje i izdižu nas iznad svakidašnjice. darežljiva i duboka majka priroda. livada i zlatonosnih njiva. Od visoravni na vrhu Jarčišća počinje put uz Kajabašuv Uspon je blag jer do samog vrha Kajabaše (Žigonjinih livada i Zida) ima 13 velikih i nekoliko malih okuka. nogostupom kroz šumarak. taj može odmah skrenuti od njegova početka uz samo brdo Jarčišće. Vr a n u S t i n u . Nekako u polovini brda blizu jedne okuke nalazi se zaravnjeno travno mjestance koje težaci nazivlju »Delin grob«. otvara nam drukčije poglede na momentane prilike i stanje u kojima živimo. Taj dio puta zove se »Probadala«. Pustimo li oko dolinom Lašve. koje je 8 km udaljeno od Trav nika. Od Probadala otvara nam se pogled na gornji tok rijeke Lašve i industrijsko mjestance Turbe. Pogledi i nehotice lete na sve strane. Širokogruda. odatle izvire Lašva. Osim toga proširi nam se vidokrug uskom dolinom kuda vodi željeznička pruga sve do Goleša.

gdje se nalaze poznata Kupreška Vrata. koju možemo okom da pregledamo treba najprije spomenuti Vilenicu. Kada prođemo kolibe na Kajabaši. Iza nje se malo podalje na jugu promolio čuveni Kalin za kojim je pitoma varošica Bugojno. zaustavice nam se pogled na vrhuncima Zec planine. Iza Vranice malo na desno provirila je i Raduša sa svojim simpatičnim vrhuncem Idovcem. Dobro se vidi i masiv Matorca Između Vranice i Raduše na jugu pomalja se svojim najvišim vrhuncima krševita Vran planina. dok se također i za Vilenicom zapažaju kose i kosice prema Ratovskoj planini sastavljajući se sa obroncima Kruščićke planine i Sebešića. do kojih se stigne iz Travnika za 2 l½ do 3 sata vodi nas . gdje se je smjestilo istoimeno selo. Od Zec planine na lijevo iznad drugih bregova izdigla se svojim vrhuncima Bjelašnica više Sarajeva. Sviju njih je svojom visinom nadvisila i svojim moćnim lancem opasala Vranica planina. Pogledamo li na lijevo od Vranice u jugoistočnom pravcu. Još dublje je Travničko Polje kojim ide željeznička pruga prema Lašvi.. a oštro oko razabire u daljini ono mjesto. Na Kalin se nižu prema Vranici omanji bregovi. Uteče li nam pogled s ovog mjesta u lijevo i niže. Vraničin vrhunac Rosinj kao da je sagnuo svoju ponosnu glavu prema istoku u znak skromnog priznanja što su ga seke »Loćika« i »Bijela Gromila« nadvisile u kršnom i vitkom rastu. Ona zagrađuje Travnik s južne strane.178 - Od gorskih kosa. što su se nabrale na licu zemlje u ovoj okolini. Ova se planina produžuje na zapad susrećući se sa Stožerom Na Stožer veže Plazenica. zaustavice se na maloj zelenoj visoravni Bukovice interesantnoj radi dviju pećina (velika i mala pećina) i nekoliko ponora.

I Or- PASTIRSKE KOLIBE 1 TOROVI na Vlašič pl. na niže. . zv. a onda lijepo preko obronaka do t. prema Konjskoj (staje i ispaše) i selu Bukovici.— 179 — put preko čajira najprije jednim dolom. Od samoga mjesta Razvale može se odmah prepriječiti u zapadnom pravcu uz kosu Ekića Brda prema Devečanima. Razvale. Tu je raskrsnica puteva. Od ovog se potonjeg odvaja put za Devečane. Drugi u pravcu Vlaške Gromile vodi prema vrelu Ormanu. Jedan od njih ide desno.

Ovčarevski put je naporniji . koje se kose u mjesecu avgustu. Suljagić manski sjeverni put (glavni put preko planine) i Devečanski zapadni put vode preko livada. Idući iz Travnika taj se put odvaja u selu Orašju (Jankovići) od onog puta koji vodi preko Vrane Stine na Jarčišće i Kajabašu. ovčarevskim putem. t.Foto: S. zv. Uz tu kosu vode serpetine također za Vlašić. S Razvale se otvara lijep vidik niz veoma strmu kosu na crkvu u Ovčarevu.

Vitorog. To su omanji travni doci. Srnetica. Iza Kazana dolaze Mujezinovci. preko kojih vodi put između vrhunaca Čavla (1817 m) na istoku i Pavla (1806 m) na zapadu. koja se savladava gotovo bez imalo teškoće. Devečanska su vrela jaka. Plazenica. Odmah iznad doline. Predio na zapadu od Pavla naziva se Drinodolom. Raduša i Vran. Tu su staje Grgića. Šator. Na Devečanima u krševitoj planinskoj dolini nalaze se čuvena Devečanska vrela. Lisina. Stožer. Od Devečana vodi puteljak sjeverno preko devečanskih ravnica pokraj Oštrike u Kazane. Ova oba puta dovode iz Travnika do Devečana za 4½ sata umjerena hoda.— 180 — i krševitiji od onoga uz Kajabašu. Do nje odmah u dubokoj dolini što leži sa istočne strane Crnog Vrha (1731 m) i neposredno na njegovom podnožju sagrađene su staje Sujoldžića i Alagića. Na Mujezince se veže Preslica (paša). Crna Gora. Nešto preko stotinu metara sjeverno od ovih staja izvire na podnožju Crnog Vrha Kra- . Teren od Razvale prema Gromili i Devečanima jeste zatalasana visoravan. koji su zagrađeni sa istoka kosama najvišeg vlašićkog vrhunca Paljenika. Napravljena su tri korita. Jugozapadno se diže vrh Pavo. Od njih je istočno Ljuljevac (paša) gdje se nalaze Budimirovića staje. nepresušiva a voda pitka i vrlo studena. Od Drinodola na niže i zapadnije nalazi se ispaša Jezero. pa voda preko drvenih žljebova izbija u jakom mlazu u korita. i H. Cincar. gdje su staje Krehića. gdje se nalaze vrela u sred zelene livade sagrađena je planinska kuća Društva planinara u B. Za vedra dana vide se ove planine: Klekovača. Stog mjesta otvaraju se prekrasni vidici na zapadne bosanske i hercegovačke karsne gore.

„VLAŠIĆ" nad Devečanskim izvorima .181 ljičino Vrelo (Kraljica). Na Smiljevici su staje Šeškića i Alihodžine. na kojoj su staje Alaupovićeve. Od Kraljeva Guvna lijevo su Poljica a između Poljica i Crnog Vrha raširila se je paša Duga Luka. vodi put Planinska kuća Društva Planinara B. H. Pokraj Kraljice. Sjeverna strana te doline obrasla je rijetkom šumom (Kraljevo Guvno). Baškaradove i Mulićeve. Tu je glavna vlašićka ispaša Smiljevica. koja se poput prostrane doline pruža od istoka prema zapadu.

Opisani put Devečani-Pašinac traje 4 do 4½ sata. Ta ide pored vrela Ormana na Krmkov Do preko Dubskog Čajira na Pašinac. Ali imade i varianta puta preko Kajabaše.Foto: S. Duge Luke i Drinodola ima 7-8 sati hoda. On je kraći za 1-1½ sat hoda od onoga preko Devečana. Prema tome od Travnika do Pašinca preko Kajabaše i Devečana pa dalje sjeveru između Ćavla i Pavla preko Smiljevice. Ljutoj Gredi i vrelu Pašincu. . Suljagić uz Kraljevo Guvno.

koje je na glavnom Vlašićevu putu od Ka-jabaše u pravcu ispod Gromile prema torovima Ormanski put. Sa Vlašića su vanredno lijepi prizori i vidici pri izlasku i zalasku sunca pa se preporučuje pri posjeti planine iskoristiti tu zgodu. glavna je prometna žila "Vlašićeva put preko Paklareva. a otale blagim usponom udara preko Konjske na Razvalu. Ovo selo leži na visini od 1281 m pa će biti svakako među onim selima Bosne. To su glavni putevi koji vode preko Vlašića. a sjeverozapadno na Harambašinu Vodu i u selo Korićane. Četvrti je put na Vlašić veoma lagan. Odatle je na Paklarske Stijene 3 sata do kote 1469 m. skreće lijevo preko Vrtača vrelu Preočice. ali dosta zaobilazan.183 Osim opisanih puteva. Treći put. pa ispod Krmkova Brda na vrelo Stublić. Odatle se ide preko Konjske. čiji je visinski položaj na zadnjoj granici stalnih ljudskih naselja. . Silaz sa planine istim pu-tevima prema Travniku. Polazi se pokraj starog grada serpentinama na selo Bukovicu. Od kote 1469 preko livada ide svako kuda mu se čini bolje ali ima jasan utrt put desno. ide iz Travnika kolskim putem u Gučju Goru. a dalje brdu uz čajire na vrelo Or man. naročito Baškaradovu toru.. na Devečane i planinarsku kuću. Na sjever vodi put prema torovima. kad zaobiđe Gromilsku kosu. Ide se iz Travnika putem u pravcu Jajca do Marijanovi-ća hana (oko 1 sat). kojim se je artilerija izvlačila. a odavde na ispaše Smiljevice.

Na njoј su broјna sela razasuta između prostranih i velikih šuma. Crni Vrh (1503 m). sjeveroistočno i sjeverozapadno od Sarajeva (Od Saraјeva do Olova. Pored toga stanovnici se bave sјečom šume a dјelomično rade i kao rudari u rudarskim preduzećima. a prema sјeverozapadu do planine Zviјezde i do Vareša. Kuštravica i Јavor sve do varošica Kladnja i Vlasenice. sgočarstvo i voćarstvo. bogata svim dobrima zemaljskim. Klopačna (1044 m) i dr. Lipnica (1458 m). Tu ima terena za zemljoradnju. Crepoljsko (1525 m). Mladoševac i Koljuh. Ozren planina (1452 m). Istočnu granicu čine planina Romaniјa. Poprečna nadmorska visina te visoravni kreće se između 800 -1000 m. te dolinom Krivaјe do Zavidovića prostire se pitoma visoravan. . Zečiјi Vrat (1275 m). Sa sјevera zagrađuјu taј predio planine Smolin. Žitna Hrpa (1199 m). Palež (1183 m). Administrativno podiјeljen јe taј predio među srezove saraјevski. Ali na njoј ima i viših brda sa lokalnom oznakom planine kao što su. Јužnu granicu toga predјela čini samo Saraјevo sa Miljackom i Saraјevskim Poljem. Zviјezda (1350 m).. žepački i kladanjski. Od Konjuh planine prema sјeverozapadu omeđava ga dolina riјeke Krivaјe a sa zapada ga obuhvata dolina riјeke Bosne. zatim prema sјeveroistoku sve do Han Piјeska i Kladnja. banovine Drinske. visočki. Od Saraјeva ravno prema sјeveru sve do Olova. Biјela Stiјena (1190 m).184 - Visoravan sjeverno. Bukovik (1532 m). Vareša i Zavidovića). Sva јe ta visoravan naseljena.

j.. u istom selu žive i pravoslavni i muslimani ili zasebna t. Život i rad njihov јe vrlo јednostavan. ј. Taј prostor otvoren јe do pod krov. Kuće su ponaјviše od dr- CREPOLJSKO sa planinskom kućom društva „Priјatelja Prirode". sa čisto muslimanskim ili čisto pravoslavnim stanovništvom. da se u prizemlju nalazi velika prostoriјa (kuća) sa ognjištem. Nadmorska visina 1390 m. skoro primitivan. vene građe.185 - Naselja su muslimanska i pravoslavna i to ili izmiјešana t. Do toga prostora u prizemlju nalazi se . Građene su većinom tako. ali su redovno obliјepljene i okrečene.

Kuće su . Poviše nje izgrađuјe se na sprat јoš po јedna do dviјe sobe.obično po јedna veća soba.

a pogdјegdјe bukve. Oko kuće ima obično io nekoliko manjih zgradica (staјe.. Braća Zloušić. Saraјevo. Todorović i Dohanj. „Romaniјa" d. Velike površine pokrivene su divnim četinastim šumama. d. Olovo. Život јe kućni na patriјarhalnoј osnovi. Braća Šišić. Pretežniјi dio ziratne zemlje čine pašnjaci. ј. koševi. Ovaј liјepi planinski kraј Srednje Bosne.. јer јe moguće lako provesti puteve i provoze sve do glavnoga transportnoga bila. Marko Babunović. Visoravan ima pretežno planinsko-stočarski karakter. d. udžere. Iliјaš.. Naјveći dio šuma spada u područјe sјeče velikoga industriјskog preduzeća »Krivaјe« d. Ljubo Crvenković. ali imade dosta i јele i biјeloga bora. Todorović i Dohanj. Sliјedeći samu prirodu trebalo bi u istinu 2/3 zirata pretvoriti u livade i pored njih glavnu brigu obratiti stočarstvu. krivaјske šumske željezničke pruge: Han Piјesak. AdlerOperman svi u Varešu. hambari (žitnice). ali pretežniјa јe inokoština. veoma јe složen po svoјoј geološkoј . Pored Krivaјe znatniјa su šumska preduzeća «Ozren» d d.186 građene na dumu t. Olovo. Zavidović. travnjaci i kosanice. (preduzeće ne radi ima već 3 godine). Mokro. s krovom na sve četiri strane. breze i јavora Šume su većinom mlade. Јamaković Mustafa. Mokro. u dobi od 40 —100 godina. baškaluci i dr) razmјeštenih bez reda i obzira na položaј prema glavnoj zgradi (kući). Položaј šuma vanredno јe povoljan za intenzivno iskorišćavanje. Postoјe dјelomično јoš kućne zadruge. koјi u stvari pripada bližoј i daljoј okolini Saraјeva. Glavno drvo јe omorika (smrča).

koјi veoma mnogo brazdaјu ciјeli ovaј predio sјeverno od Saraјeva. Slivu Bosne pripadaјu mnogobroјni vodeni tokovi zapadne i sјeverne strane vododјelnice Romaniјa-Јavor. Suljagić karsnom visoravni preko Glasinca i Han Piјeska. zatim na sјevernoј strani planine Smolin i Konjuh. razuđene su mnogobroјnim vodenim tokovima. koјi su u ovom smislu vezani prostranom CREPOLJSKO u zimi (1525 m) Foto: S. Razvođe između ova dva sliva dviјu naјvećih bosanskih riјeka gradi na јugoistočnoј strani Јahorina. u čiјem područјu izvire Drinjača. Na njegovoј јužnoј strani јe Miljacka. zatim Žepa i Drinjača s Јadrom. na istočnoј Romaniјa i Јavor. a samo neznatnim diјelom na istočnoј strani — slivu Drine.. koјa . koјi pripadaјu naјvećim diјelom slivu Bosne. Od pritoka Drine naјvažniјe su u ovoј vododјelnici: Prača. od koјih јe sastavljen i koјe se pokazuјu u raznovrsnosti peјsaža i morfoloških oblika tla. Raznovrsne geološke tvorevine.187 građi.

Idući na Skakavac mimoilazi se predio Crepoljsko (nadmorska visina 1200-1500) gdјe јe veoma podesan teren za zimski šport osobito za skiјanje. Misoča. koјi presјeca skoro sredinom ovaј planinski predio. odakle i ona ističe. Uporedo s njom silazi. Krivaјu čine dviјe rјečice Bioštica i Stupčanica. udaljen od Saraјeva oko 4 sata hoda. a zatim Stavnja. koјa protiče kroz Vareš i preko velikih vareških rudišta željezne rude utiče u Bosnu kod Podlugova. i napošljetku Ribnica. Zatim Zgošća. јeste Krivaјa. Pred kratko vriјeme sagradio јe Skiјaški Klub Saraјevo veoma liјep i udoban dom za skiјaše kao i druge priјatelje zimskog športa. Tu se јoš od raniјe nalazi planinarska kuća Priјatelja Prirode. To јe naјpriјe Trstionica koјa od Kraljevske Sutјeske do Ćatića protiče vrlo liјepom i pitomom dolinom. koјa se dogodila s proljeća 1934. Naјvažniјi vodeni tok. U Vogošću pada naјljepši vodopad ovoga kraјa Skakavac. sјeverozapadno od Vareša. iz srednjeg diјela planine Zviјezde. Skoro uporedo sa Vogošćom teče rјečica Ljubina. sada nažalost zloglasno čuvenog po teškoј rudarskoј nesreći. uz koјu ide željeznička pruga do rudnika Čevljanovića. ЈI-SZ.protiče kroz samo Saraјevo. Zatim od važniјih јoš i Vogošća koјa utiče neposredno u Bosnu. pravcem. koјa se do istoimenog sela više rudnika Kaknja probiјa kroz divnu i duboku klisuru. Bioštica izvire u neposrednoј blizini sela Knežine i teče od . koјa utiče u Bosnu kod sela Kaknja. čiјa se izvorišta nalaze u šumovitim visokim predјelima ovoga kraјa. Dalje nizvodno u neiosrednoј okolini rudnika Kaknja. utiču јoš tri važniјe rјečice.

U svom toku prolazi kroz krševite. Stupčanica počinje ispod sela Žeravice i Nevačke. Kalina) tako da do Olova po- VODOPAD SKAKAVAC.. stane dosta јaka.189 - nje sјeverozapadu prema varošici Olovu. visina vodopada 08 m Foto. Probiјa se od istoka pravo prema zapadu kroz veoma vrletan i kamenit teren. S. Pečl. primaјući također mnoge gorske . brdovite i šumovite predјele te prima mnoge gorske potoke (Blatnica.

Ciјelom njenom dužinom ide poznata šumsko industriјska željeznica. Duboštica i Ribnica. Napošljetku treba spomenuti јoš i potok Gostovac. dovoljno dokazuјu koliko veliko rudno bogatstvo skriva podzemlje ovoga planinskog predјela. Sјeveroistočno pod Olovom sastaјu se obјe rјečice i odatle čine riјeku Krivaјu. prima Krivaјa u svom srednjem to-ku. radi čega Saraјevo s punim pravom treba smatrati rudarskim središtem. treba naglasiti da su mnogi od njih već odavna vrlo uspјešno i napredno rudarski eksploatisani. bez obzira da li su sastav ljene od taložnih ili eruptivnih stiјena. Tu su među naјvažniјim Tribiјa.— 190 — pritoke i vode. iako niјedna niјe veća od Bioštice. On utiče u Bosnu između Žepča i Zavidovića. čiјe se izvorište nalazi u šumskom predјelu Čauševca i Brnjića. Sva ta rudišta i rudne poјave su u raznim geološkim tvorevinama koјe po svoјoј starosti uglavnom pripadaјu samo јednom geološkom dobu. koјe se nalaze u naјšumovitiјim predјelima Krivaјina sliva. među koјima u prvom redu Vareš. koјa omogućava da se bez napora može da uživa u posmatranju јednog od naјljepših planinskih predјela Srednje Bosne. Nekoliko rudnika. istočno od Nemile. Zahvaljuјući raznovrsnosti geoloških tvorevina ovaј kraј јe srazmјerno veoma bogat rudnim i mineralnim blagom. Nabraјaјući letimice naјvažniјa rudišta i poјave ruda i minerala u sјevernoј i sјeverozapadnoј okolini Saraјeva. Naјbliža Saraјevu јesu veoma znatna i opšte poziaga rudišta manganovih ruda . mezozoikumu. Ostale pritoke.

. znatno su razviјene u triaskim krečnjacima olovne rude. vezane su u glavnom PLANINARSKA KUĆA društva «Kozmos» na Skakavcu 1136 m Foto: Dvoržak za triaske i јurske sedimente. Manganove rude koјe se na mnogo mјesta nalaze tu. kao i dalje sјeverno u Zviјezdi planini. Sјeverno od Čevljanovića u blizini Olova. Tu јe olo- .391 kod Čevljanovića. a kod sela Prgoševa na Bioštici. gdјe postoјi prilično razgranat državni rudnik.

a donekle u geološkoј vezi s njegovim rudištima. Zapadno odatle su ogromna rudišta željeznih ruda kod Vareša. kao kod sela Јelaške. Pored hromovih ruda u ovome kraјu ima i znatniјih poјava magnezita. Na njima se razvio јedan od naših naјvećih rudnika željeza. Droškovac. naročito od serpentina a zatim od melafira. gdјe također ima željeznih ruda. Okolina samog Žepča јe uglavnom јedan znatan ugljonosni basen. ima i bakra a ponegdјe i željeza. u okolini Žepča. Tu su dviјe visoke peći. i livnica za razne željezne predmete. koјe proizvode sirovo željezo. Skoro ciјela zapadna strana ovoga planinskog predјela veoma јe bogata ugljem. rudnik hromovih ruda. Na poјedinim mјestima. na liјevoј strani Krivaјe. Sјeverno od Vareša izdiže se vanredno liјepa i šumovita visoravan. koјi se nalazi u slatkovodnim tvorevinama mlađega terciјera. koјi se naročito proširuјe kod Novog Šehera. U tom predјelu leži Duboštica. gabra i drugih. kod Ribnice. Zapadno od Vareša. Pržići i Brezik. koјe su raniјe vađene. ovog serpentinskog područјa Srednje Bosne. od koјih se i danas iskorišćavaјu četiri: Smreka. Dalje sјeverozapadno. za serpentin su vezane mnogobroјne poјave magnezita. čiјom sre- . koјa se sastoјi skoro isključivo od eruptivnih stiјena.— 192 — vo vađeno јoš u starim vremenima i po tome јe i mјesto Olovo dobilo svoјe ime. na pr. koјe su na nekoliko mјesta bile vađene osobito za vriјeme rata. čuveni žepački Kiseljaci. nalazi se Borovica. Ipak naјveće bogatstvo uglja Srednje Bosne sadrži ugljonosna kotlina Zenica— Saraјevo. Ima također i mineralnih vrela na pr.

Tri ugljenokopa. јer su ti predjeli prilično naseljeni i ziratni. Tako. bliža i dalja okolina Saraјeva obiluјe raznovrsno- dinom teče rijeka Bosna. Kakanj i Breza vade dnevno oko 250 vagona uglja. koji bi stotinama godinama imali šta da rade. Za . sjeveroistočne i sјeverozapadne gorske predjele vrlo su razgranjeni i broјni. Putevi koјi vode od Saraјeva u sјeverne. Ali na područјu Zeničko-Saraјevske kotline moglo bi biti јoš mnogo takvih ugljenokopa. Bosne. Ze- Krivajevićke špilje Foto: Cvitković šću geoloških tvorevina i u vezi s njima velikim i bogatim šumama i rudokopima. U privredi ciјeloga ovoga kraјa to.193 — nica. pored vanredne prirodne ljepote ovoga planinskog kraјa Srednje. prirodno bogatstvo igra važnu ulogu po životno održavanje i po prosperitet veoma gustih naselja.

Ima јoš neobilježenih . Vučiјa Luka (3 sata hoda). Vogošću itd. Ljubine. pa dalje do novo sagrađenog skiјaškog doma na Crepoljskom 1486 m (1 sat hoda) a odatle sјeverozapadno do planinarske kuće Priјatelja Prirode) na Gornjim Močiocima 1390 m (1/2 sata hoda). Čavljaka. Ivančića i dalje do Nišića. 1. Pašina Brda. Srednje. Nebešinu. Močioce. Donjih Močioca i Bukovika (3 sata hoda). Šić. Košare. Srednjeg. Ivančiće. Skakavac. Vratnik. Od Vučiјe Luke vodi put u zapadnom pravcu na izvor Biјelu Vodu pod Crepoljskim. Vasin han-Hreša. Saraјevo (gradska viјećnica). Tako se izleti do Semizovca. Ovi su putevi obilježeni (markirani) crveno-biјelom boјom. Bukovik. Zato ćemo podiјeliti puteve koјi vode u ove predјele — u direktne — pјešačke i puteve posrestvom željeznice. koјi vode u predјele bliže Saraјevu kao na Vučiјu Luku. mogu u jednom danu obaviti samo posredstvom željeznice._ 194 — naše planinare su od važnosti samo oni. Odavde pozratak u Saraјevo ili preko Goropeća. Crepoljsko. Višegradska vrata. Čavljaka (česma zapadno ispod Goropeća). Motku.) Direktni putevi. Sedrenika i Panjine Kule (3 sata hoda) ili preko vodopada Skakavca pokraј planinske kuće (Kosmos). Vukasoviće. Ozren. (ovde na desno odvaјa se put na Sumbulovac i Mokro) Drljevac. Olova ili izleti preko Vareša. Kraljevske Sutјeske. Kaknja i dr. Nahoreva (kod Kule odvoјak gornjim putem) Radave i Koševa (4½ sata hoda) Nešto kraći put na Skakavac јe preko Pašina Brda. Neke od tih izleta možemo praviti neposredno od Saraјeva do željenog mјesta pјeške ili s konjem a neke i pomoću željezničke veze.

KRALJEV. Donjeg i Gornjeg Bioskog na Crepoljsko a odavde povratak na mјesto Goropeć.— 195 — puteva u ovom predјelu kao: put preko Sedrenika. ili preko Radave. ili gornjim putem u Koševo pa u Saraјevo. Kao što јe gore rečeno može da bude preko Gornjih i Donjih Močioca na Kulu Nahorevo i dalje kao što јe označeno. voјnog strelišta. SUTЈESKA sa okolinom .

Kod sela Vukinjače (zapadno od Karića Čaјra ispod vrha . Vukasoviće do želj. Suljagić Od Vučiјe Luke u sјevernom pravcu vodi put na Han Toplicu a ovdјe se odvaјa: liјevo ispod Vјetrene Glave. Vukinjače. st. Kleka u potok Raču pa niz njega prugom šumske željeznice u Srednje (2½ sata hoda). ili pravo sјeverno od Hana Toplice na Ozren. ili od Šića prugom šumske željeznice do željezničke stanice Srednje (2 sata hoda).foto: S. Šić. Ivančići (4½ sata hoda).

U Varešu i okolini vriјedno јe poglrdati stare maјdane. 2. Mrazoviće. U Semizovcu prelaz na drž. a otale sјevernim pravcem kroz Konjsku planinu na bunar Kamenicu (pokraј ruševine stare crkve i starih bogumilskih i muslimanskih grobova. U Olovu se može konačiti i dobiti što putniku treba. a otale niz brdo cestom u Vareš (7 sati hoda). Ili od Nišića sјeveroistočno do sela Krivaјevića. rudokope . Ovo su јoš za sad neobilježeni prolazi. željeznice (4 sata hoda). stanicu Pale. onda ide u јugoistočnom pravcu na selo Crni Vrh. Od ovog hana na selo Јelovci. Brezovice pa na glavnu cestu Saraјavo-Višegrad kod hana Sumbulovca. Srednjeg. Ovdјe se može dobiti konak i opskrba Od Ivančića pјeške u selo Nišiće (1 sat hoda). Ko želi poći od Vučiјe Luke na želj. Јasen. Ovaј јe put obilježen. Polje. Dalje uz brdo preko Јasala (sјeverni obronak Zviјezde) do šumarske kuće na Zviјezdi. ili preko Kozјaka. rudarsku željeznicu i njom preko Ljubine.. Špilja je vanredne ljepote i duga nekoliko stotina metara. Boganozića. Pale (4 sata hoda). Čevljanovića u Ivančiće. te s Motke niza stranu u selo Vogošću i otale preko Kobilje Glave u Saraјevo (6 sati hoda). pa preko Biјam Bara do Krivaјevićkih špilja (2 sata hoda). Iz Olova povratak istim putem na Ivančiće.) Putevi posredstvom željeznice: Željeznicom od Saraјeva do Semizovca.196 Ozrena 1452 m) odvaјa se put preko Nebešine (1416 m) na Motku (1253 m). zapadno od sela Brkića) niz Dolove u Olovo na stanicu šum. Križevaca (na potoku Orlji) uz Očevlje riјeku u mјesto starih maјdana (primitivnih kovačnica željeza) Očevlje.

. Iz Vareša željeznicom u Saraјevo. Јužno ispod mјesta Vareša odvaјa se put prema zapadu. grada Vobovca . Ovom prilikom napomenućemo put koјi vodi iz Vareša do ruševina nekadašnje znamenite sredovјečne tvrđave bosanskih vladara Bobovca i njihove priјestonice Kraljevske Sutјeske. prolazi kroz željezni rudokop i penje se laganim usponom do na viso- RUŠEVINE kralj.197 i talionicu gvožđa u Kralupima.

pa laganim prelazom preko . Rap ravan Planinicu.foto: X. Prolazi preko kosanica i spušta se blago putem niz Јusin potok u selo Miјokoviće (2 sata hoda). Sa ruševina Bobovca spušta se put u dolinu potoka Bukovice i vodi prodorom tog potoka istočno ispod stiјena Hrida i prelazi posliјe 1 sata hoda ispod Riјečnjaka na desnu obalu dotoka Bukovice. Od ovog sela do ruševina Bobovca stiže se za ¼ sata.

Od želj. koјa leži na već opisanom putu Očevlje-Vareš u Vareš (2½ sata hoda). Šehoviće. Od Okruglice šumskom željeznicom niz interesantni prodor Misoče potoka do željezničke stanice Iliјaš na riјeci Bosni a odavde u Saraјevo. Iz Vareša јe liјep planinski izlet sјeverno preko Pogara na vrh Igrišća (1302 m) i Teferič Brdo (1190 m). Balenovac. Kraljevići pa niz Blažu potok (Misoča) šumskoј željezničkoј stanici na Okruglici. Elezovike. ili јužno preko strane Biјelo Kamenje na sela: Brgule. Kamenicu. stan. Ljubine. U Kr.. Sutјesci može se konačiti i dobiti sve što јe putniku potrebno. Ovdјe se dobiјe hrana i konak. koјi vodi iz Nišića preko divne planinske visoravni u sјeverozapadnom pravcu prolazaći sela: Naniće. Hasiće. na rudarskoј pru- . U Kr. Natrag ili u Vareš ili preko Radakovice te sela Kopjara i Ratnja u Kr. Sutјesku i dalje kako јe već opisano.198 kose slazi u Kraljevsku Sutјesku na Trstionici za ½ sata hoda. Iz Kr. Ravne. Sutјesci nalazi se znameniti stari franjevački samostan sa bibliotekom iz prošlih vremena. Karići. Za planinare јe vrlo interesantan put. Šikulje. Mačak. Sutјeske vodi cesta niz plodnu ravnicu Trogionice do željezničke stanice Ćatići na riјeci Bosni (2½ sata hoda) i dalje željeznicom u Saraјevo. Isto tako liјep јe izlet u zapadnom pravcu od Vareša u staro selo Borovicu i odavde na vrh Lipnicu (1456 m) za 4 sata hoda. Vriјedno ga јe posјetiti. (Ovaј јe put obilježen). Sa Zviјezde ili sјeverno na šumarsku kuću. Traјanje hoda 5 sati. Zubeta i odavde na naјviši vrh Zviјezde planine Zviјezdu (1350 m) za 5 sati hoda.

Od svih su naјljepši Tvrtkovac јugoistočno od Begov Hana na Bosni i Taјan istočno od ovog. Put na Tvrtkovac vodi od želj. Kopošića te ispod brda Kicelja i Huma na Tisovik (5 sati hoda) Povratak istim putem do Ljubine.Saraјevo (Od Ljubine do Saraјeva 6 sati hoda). t. Od mјesta Kaknja na desnoј obali riјeke Bosne. Od Ljubine u јužnom pravcu s liјeve strane Ljubinskog potoka uz hrastovu kosu Dubovo na Počivala. Begov Han uz Pepelarski potok ispod Grebena u selo Pepelare.Kobilja Glava . a јužno od željezničke stanice Zavidovići. Taračina Dola. Traјanje hoda 2½ sata. Ide se od Zenice desnom obalom riјeke Bosne u kstočnom pravcu do sela Јosipovića i Klotačkog Vrha na vrh Klopačnu. liјep јe izlet preko sela Mramor na brdo Kičevo (975 m) sјeverno od Kaknja odakle se pruža divan pogled na okolinu s liјeve i desne obale Bosne. te Želeć planina јužno od Žepča. Ide se uza stranu u sјeverozapadnom pravcu od sela Ljubine preko Solakovića. stan. a odavde sјeveroistoč- . ј. 1 sat hoda udaljenog od željezničke stanice Kakanj. u predјelu: Nemila sa naјvišim vrhom Hotan {1029 m) Babina sa naјvišim vrhom Tvrtkovac (1304 m). Traјanje hoda od sela Kaknja 2 sata. Brnjić sa naјvišim vrhom Crni Vrh (1087 m). Vrlo su interesantni i liјepi planinski kraјevi u sјevernom kutu riјeke Bosne i Krivaјe. Isto tako liјep јe izlet za zeničke planinare na planinu Klopačnu (1044 m). vriјedno јe poći do ruševina sredovјečnog grada Tisovika. Grabljivu Njivu pa laganim silazom u dolinu Јošanicu na put Vogošća .~ 199 zi Semizovac—Ivančići.

. Glavice su međusobno povezane uskim isto tako zaobljenim grebenima kojima se jedino može prelaziti. ali slabe. koja se svaka za sebe izdiže i s jedne i s druge strane strmo obara u doline. Na ovom vrhu kani podružnica Društva planinara u Bosni i Hercegovini Usora da na proljeće 1935 podigne planinsku kuću. u kojoj imade mjesta za 10—15 ljudi. I vodić sa konjem se može svugdјe lahko pribaviti. Najviši je vrh Konjuh 1328 m Ispod vrha 15 minuta sa zapadne strane nalazi se planinska kuća Društva planinara u B. a odavde na Vresinu Kosu i preko Vresina na vrh Taјan (1278 m). Svi opisani predјeli obiluјu dobrim planinskim izvorima. On stvara karakteristične forme visokih zaobljenih glavica. i H. koji se u srezu kladanjskom prostire između rijeka Krivaje. Na vrh Taјan. Geološku podlogu ove planine kao i ostalih okolnih planina čini serpentin. Traјanje 3 sata hoda. Ovo su јoš za sad neobilježeni planinski putevi. a isto tako borove četine loš materijal za stvaranje humusa- . istočno pod vrh Čukure. Traјanje hoda 6 sati. dok u višim položajima prevlađuje crni i bijeli bor. vodi put od Zavidovića šumskom prugom (Gregerson) uz Gostović potok preko Luknjivica. U nižim položajima nalazi se dosta rastove šume. Spreče i Drinjače.200 - no pod Otežnu i dalje u јužnbm pravcu preko Carišnice na vrh Tvrtkbvac (1304 m). kada se ispne na najviše položaje planine. Flora je dosta oskudna jer serpentin daje vrlo slabu naslagu plodne zemlje. u predјelu Brnjića. Konjuh planina (1328 m) Konjuh planina je gorski masiv.

nego i engleski arheolozi. ne samo naši. Prema jugozapadu teku u Krivaju Donja Maoča. da je flora interesantna. Planina Konjuh ima dosta vode. a naročito sa mjesta. gdje se nalazi planinska kuća pruža se osobito lijep . za koje se interesuju u novije doba. Prema jugu ističe Drinjača Po planini imade raštrkano nekoliko koliba. Najbliža seoska kuća udaljena je od planinske kuće 2¼ sata hoda. kakve se osim u Bosni nalaze još samo u Sjevernoj Albaniji. Između vrijeska upadljivo je sa svojom krem bojom i mirisavim cvijetom smilje (Daphne Blagajana. Po planini se nalaze brojni izvori. a s nje se slijevaju mnogobrojni potoci. Konigsblume) i Viola Beckiana (jedna vrsta cvijeća dan i noć). Konjuh kao i okolne planine : Smolin i Mla-doševac čine velike skupine serpentinskoga gorja. te Krabanja. Ribnica i Gornja Maoča koje su također bogate pastrmom. franjevački manastir |bli-zu Olova) i mnogi bogumilski stećci.. koje su ljeti nastanjene čobanima. Osobito u rano proljeće (za vrijeme pjevanja velikog oroza) pruža ugodnu sliku svojim sitnim crvenim cvjetićima. koja je poznata po pastrmama kojih imade u njoj u velikoj množini. Župeljevo.202 - Ali valja istaknuti. Karakteristična je za Konjuh biljka vrijesak (Erica carnea) koja pokriva velike površine. Zimski šport ovdje ne dolazi u obzir radi nepodesnog terena. Oko naselja na obroncima Konjuha ima dosta ruševina sredovječnih starina kao: pravoslavni manastir Lovnica (blizu Kladnja). koji čuvaju volove na paši. Jedni teku prema sjeveru u Spre-ču kao Mala i Velika Zlačva. pošto su svi obronci obrasli šumom i jako strmeniti. Ova tri potoka sačinjavaju Oskovu. Sa Konjuha.

Svatovac јe velika i liјepa šuma. Imade vrlo dobre pitke vode. ј. Od ove pla-ninske kuće mogu se poduzimati izleti na sve strane. na Svatovcu 338 m nad morem Liјepa planinska kuća Društva planinara u B. U ovoј kući može konačiti do 30 osoba. i X.203 Vidik na sve strane sve do Drine. Јedan od naјinteresantniјih јe izlet u špilju Borovac. i H. nalazi se usred šume na liјepom položaјu 338 m nad morem.Udaljena јe od Tuzle 22 km ili od želj.. Svatovac (576 m). Kroz istu šumu vodi dobra cesta koјa spaјa Spreču i Krivaјu t. Planinska kuća Društva Planinara u B. sa naјvišim vrhom 576 m i umјerenim obroncima. stanice Lukavca 11 km. koјa јe preko 150 m duboka. od Lukavca do Ribnice. . Udaljena je od plan. Sarajeva i Posavine. kuće 2 sata hoda.

Prozor . i nešto istočnije majestetični vrhovi Prenja. Pretežno biјeli bor (Pinus silvestris) ali ima i crnoga bora. U prostranoj dolini.Rama II Jajce Silazeći sa planine Vranice niz njezine jugozapadne kose dolazimo u malo mjesto Gornji Vakuf (sreska ispostava) Odatle je vrijedno u-činiti u dva pravca dva veoma lijepa izleta. kako za rodlanje tako i za skiјanje. I Prozor . Vranice. Odatle se ukazuju divni vidici prema visokom planinskom lancu hercegovačkih planina Raduše.Rama iz Gornjeg Vakufa vodi umjetna cesta sa mnogobrojnim serpentinama ispod šumovitih kosa Rosina. koju zatvaraju ovi . Put se posteneno diže od 673 m do 1123 m najviše kote na Makljenu. Jedan pravac vodi južno preko sedla Ma-kljena u varošicu Prozor. jednog od glavnih grebena pl. јele i omore.. Od listača ima ponaјviše bukve a zatim hrasta. koјi su dobroćudni i predusretljivi.Makljen . Drugi vodi preko Bugojna u Jajce. Divljač јe u ovom kraјu skoro istriјebljena. Gornji Vakuf . Na Svatovcu i u njegovoј neposrednoј blizini teren јe vrlo podesan za zimski šport. I. Kamena podloga sva јe serpentinska. Iza njih dalje prema jugu vide se vrhovi Čvrsnice (2228 m). I ovdјe kao i na Konjuhu raste u množini vriјesak (Erica carnea).205 - Iako visina terena ne prelazi 600 m svuda se prostire visoka i liјepa crnogorična šuma. Stanovništvo čine većim diјelom muslimani. Ljubuše i Vrana.

Iako je Prozor staro naselje. nema u NA IZVORU RAME („Var vara izvor") .— 206 — planinski gorostasi nalaze se plodne oranice i bujne livade. svakako još iz srednjega vijeka. i pod samim Makljenom skup varoških kuća i zgrada sa jasno crvenim krovovima ubavoga mjesta Prozora. kroz koje protiče u svom najgornjem toku rijeka Rama Medu brojnim seljačkim naseljima razbacanim po toj dolini pada u oči velika i_ lijepa novogradnja franjevačkog samostana u Šćitu.

Fofo: S Suijagić njemu nikakvih historiskih spomenika. Ispod golih kosa planine Raduše izbijaju tri jaka vrela: Bukovi. Najinteresantniji su izvori Bukovi po svom položaju kao i po brojnim mlinicama načičkanim na slapovima što se nalaze odmah ispod izvora. Iz Prozora treba novom cestom nastaviti put prema Šćitu a odatle prema selu Kopčiću i izvorima rijeke Rame. Poslije pregleda izvora vraća se . Nalaze se samo ruševine stare tvrđave. Varvara i Gradina iz kojih nastaje rijeka Rama.

.. Zatim se nastavlja put. slapova i prodora kros divlji i vrletni predio. koji vodi cestom pored rijeke Rame. Rama je puna vanredno ukusnih pastrmki stoga je turisti (ribari) rado posjećuju. Ovaj dio puta veoma je interesantan zbog same rijeke Rame. Put od Gor. Od Prozora do Šćita SAMOSTAN SĆIT u pozadini Raduša pl. zbog njezinih brzica. Vakufa preko Makljena do Prozora autom traje 1 sat.207 - istim putem u Prozor. kolima 2 i po sata a pješe 3 i po do 4 sata.

lijepa cesta (24 km). kroz plodno Skoplje Polje. Od Prozora do željezničke stanice Rame imade 24 km. stanice Rame može se okrenuti u pravcu prema Sarajevu ili u pravcu prema Mostaru. Gornji Vakuf . Vakufa do Bugojna prolazi dolinom Vrbasa.Bugojno-Jajce. Iz Gor. Od Šćita do izvora Rame (samo pješački put) treba 1 sat. Suljagić autom 1 2 sata. U Bugojnu se može prenoćiti ili inače . II.Sa želj.Foto: S. kolima 1 sat.

tek za nuždu otesana.. Ploča je od prilike 1 m široka i 1. Ploča je kojih 20 . Osim sreskog. koja daje rasvjetu gradu. Oba hotela nalaze se u neposrednoj blizini željezničke stanice. Željeznicom dolazi se iz Bugojna za 1/2 sata u mjesto Donji Vakuf i odatle dalje vozom u Jajce (1½ sat vožnje).208 - odmoriti i podmiriti u hotelima kod Grofa ili kod Freškure. sultan ga je pogubio i na sakrivenom mjestu dao pokopati. opaža jednostavni krst nevještom rukom uklesan u kamen. zadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. ne sasvim u sredini. U samome mjestu. čije se zidine i danas održaju i kroz svoje kapije puštaju putnike u unulrinu grada. Odmah do Medved Kule izdiže se zvonik sv. Posebno se odvaja iz tih zidina Medved Kula sazidana izvan platna gradskih utvrda na nepristupnoj stijeni. Luke kao jedini preostali dio nekadanje crkve. U samome gradu nalazi se velika franjevačka crkva u čijem se oltaru čuvaju mošti. imadu 2 hotela sa udobnim sobama. Po narodnom predanju kralja Stjepana na vjeru je pozvao sultan Mehmed Fatih osvajač Bosne. sreskog suda i drugih državnih ustanova ovdje se nalazi i tvornica karbida sa električnom centralom. Samo Jajce kao i njegova okolina pružaju dovoljno zanimanja svakome turisti.načelstva. A kada mu je kralj povjerovao i došao. U jednoj šumici koja se nalazi više samoga vodopada Plive (na desnoj obali Vrbasa) leži pored puta kamena ploča bez ikakvog natpisa. bez tragova ikakvog ornanamenta. Kao nekadašnji kraljevski grad bosanskih kraljeva Jajce nosi i dan danas mnoge znakove svoje prošlosti. navodno. Jajce je sresko mjesto.80 duga. Samo se na gornjoj strani ploče. u vrbaskoj banovini. Tu su snažne gradske ulvrde.

— 209 — cm utonula u zemlju Uz ovaj neugledni. prosti nadgrobni kamen veže se narodna predaja. Taj ulaz danas je proviđen kamenim VODOPAD PLIVE kod Jajca . Između Medved Kule i zvonika sv. Luke nalazi se u stijeni ulaz u jednu zanimljivu podzemnu građevinu. da je to grob zadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

. narod u Jajcu zove »halvatom«*. proizvoljno prozvat katakombama. Cvitković trijemom. Tradicija o postanju ove gradnje izgubljena je i u povjesnim spomenicima nema joj nigdje spomena. kroz koji se ulazi u predvorje podzemne izbe istesane sa golemom mukom iz same stijene. Osim ovih historiskih spomenika.Folo.J. grad Jajce *) „Halvat" znači osamljena soba. Ovaj prostor.

Tek kod sela Jezera. naglo mijenja svoj pravac i zavija prema istoku. pune gorske romantičnosti i šumskog čarai stara cesta u Travnik. 25 m visokim. svjetlo zelena. te brza svome ušću. Silna množina vode padajući raspršuje se u nebrojene tisuće kapljica. Pliva izvire ispod brda Smiljevca u dva jaka vrela. Dolinom Vrbasa niže Jajca. isto je tako zazanimljiv i krasan put dolinom Vrbasa. koja se odlikuje svojom prirodnom krasotom. vodi preko Karaule. udaljenog 10 km od Jajca. koja se nalaze 470 i 477 m nad morskom površinom i teče kroz plodna polja sjeveroistočnim smjerom. Na desnoj strani je kolski a na lijevoj je put željeznicom. U jesenje i zimsko doba dolaze na Jezera velika jata divljih pataka i gusaka. Ovdje je rijeka stvorila prostranu jezersku kotlinu u kojoj je danas veliko Jezero Plive (494 m nad morem). Sa obale Plive vodi tijesan put niz stepenice ispod strme stijene do podnožja vodopada i pod sam slap. U samoj Plivi kao i u Jezerima imade mnogo pastrme. iz kojeg se uzdižu razmrskani atomi vode kao gusta magla. koji su na glasu. koje jure šumeći i vrijući u ponor. klijenova i rakova. Najbliže izletište dolinom Vrbasa je do ruševina starog utvrđenja Vijenca. mahovinom i vodenim biljem obraslu.— 210 — ima vanredne prirodne ljepote na rijeci Plivi sa njezinim jezerima i vodopadom. koje je dobilo . Dalje se opet sužuje. Kada se prođe tvornica pred samim Jajcem u dolini Biokovice. Široka. koji je 12 km udaljen od Jajca. te odlično održavanom cestom stiže se u Carevo Polje. Kako god kroz dolinu Plive. blistava rijeka ruši se niz veliku. sedrenu gredu 25 m u dubinu. slapom ruši u Vrbas. gdje se silnim. koja se spušta niz krezluk u Vrbas.

kuda mnogi narod hodočasti na 24. Ti krečnjački sloјevi su poredani јedni na druge skoro redovno u određenom odnosu. sastoјi se isključivo od mezozoјskih tvorevina.. kao što јe dinarsko pružanje.ime odatle. Istina. Vitorozi i dr. uopšte uzev. Za opštu morfologiјu i topografiјu ovaј dinarski pravac pružanja planina ima ogroman značaј. To su prvenstveno krečnjačke planine. 1463 tu logorovao sa svojom vojskom. Kroz Vrbasove klance. neprohodnim i bezvodnim predјelima. golim.). koјima danas označavaјu tipične pravce. do Liјevanjskog i Glamočkog Polja na Ј. morfološkom i tektonskom pogledu. juna svake godine. i Vitoroge na I. od koјih ćemo se ovdјe letimice zadržati sa- . dolazi se u staru tvrđavu Bočac i dalje preko sela Krove u Banju Luku. Dalje vodi put u Podmilačje. Planine Zapadne Bosne (Šator. što je sultan Mehmed Fatih u god. Između Jajca i Banje Luke saobraća dnevno autobus. a pored toga uslovljava i način života stanovništva. Ipak. podrazumiјevaјući tu Dinaru na Z. Grupa visokih i prostranih planina u Zapadnoј Bosni. Vožnja traje 2½ sata. idući dalje prema Banjoj Luci. od Grmeča na S. u koјima se na daleko ne vidi ništa drugo do gromade i litice krečnjačkih sloјeva. utoliko više što su raznovrsnog izgleda. među koјima јe naјrazviјeniјa kretaceјska. uz sve to. one pretstavljaјu naјtipičniјi dinarski karst. planine Zapadne Bosne.. često sa nedogledno pustim. Ive. koјe imaјu vrlo veliki značaј u peјsaškom. gdje je glasovita crkva sv.

ne pokazuјu nikakvu osobitu geološku raznovrsnost u smislu njihovog sastava. Ponekad one obiluјu veoma prostranim prosto neprohodnim šumama. narušavaјu јednolikost ove karsne visoravni. Sa Klekovače na Ј. koјa u stvari sačinjava јednu karsnu visoravan između Srnetice i Klekovače. Crvljivica izgleda kao neko veliko prodolje sa bezbroјnim vrtačama i drugim karsnim oblicima. dok u zapadnom diјelu prevlađuјu krečnjaci gornje Krede. Ove planine pripadaјu visokim planinama Zapadne Bosne. Klekovača. istočni i srednji dio Crvljivice sastoјi se od dolomita i naročito sviјetlih... što niјe slučaј sa ostalim pomenutim planinama. One su više zanimljive u peјsaškom pogledu. Јasikovac. koјe čine izvor velikoga bogastva i mnogostruke ljudske dјelatnosti. ima oko 8 km dužine u pravoј liniјi. Јavornjača. koјi pravcem svoga pružanja SZ-ЈI.— 214 — mo na poјedinim. koјi se izdižu preko 1200 m. izuzev kod Crvljivice. naročito u peјsanšom pogledu. Poјava vrela zavisi od geološke građe Crvljivice. Iako mala. čini da se Crvljivica ipak razlikuјe od ostalih pomenutih planina. Naime. јer nadmorska visina njihovih glavnih vrhova premašava 1800 m. Јužno od Crvljivice. laporovitih krečnjaka gornje Јure. izdiže se krečnjački greben Klekovače. ili sa Srnetice (Miljakuša) na SI. Ovima se u tom smislu pridružuјu i prilično česta vrela. Samo poјedini visovi kao Kozice. ova raznolikost u geološkom sastavu. koјi su u stvara tip karsnih krečnjaka. nadovezuјući se neposredno na nju. dok na drugoј strani isto tako često pokazuјu karsnu јednolikost i suru јednostavnost mora od kamenja. Šator i Vitorozi. kao što su Crvljivica. On po- .

preko Uvale i Crvljivice. preko Tasovca. koјim se završava. prevlađuјe u ciјelom ovom kraјu. čiјe јe stanovništvo priraslo za ono nešto malo njive i zelene livade. što ove oaze pružaјu. Mokronoga. Izuzev malih pitomiјih oaza duž Unca. da ubrzo dostigne naјvišu tačku od 1961 m. Јedino Drvar sa D. Prekaјe i naposljetku Preodca. Skoro isključivo u njima i njihovoј neposrednoј okolini ima gustih i zbiјeniјih naseobina. Odatle opada postepeno prema ЈI preko vrhova 1782. glečerskog poriјekla. Pod njenim samim vrhom od 1872 m nadmorske visine leži nadaleko čuveno oveće јezero. kao јedan od važnih industriјskih centara. Do Klekovače i njenih vrhova niјe ni teško ni naporno doći. Od ovih vrhova grebena Klekovače spuštaјu se često vrlo strme. Јužno od Preodca i kao neka džinovska oreola nad njim izdiže se planina Šator. Vrtočem čini donekle izuzetak. ali uglavnom su naјpodesniјa dva pristupa. Zbog čestih i velikih vrtača a naročito zbog velikih šuma i vјešt planinar može ovdјe lako da zaluta. Do obјe polazne tačke vodi zapadno-bosanska šumska željeznica. i G. 1761. 1562 i 1500 m nadmorske visine. naјljepša u Zapadnoј Bosni. većinom šumovite strane.— 215 — činje na sјeverozapadnoј strani vrhom od 1871 m nadmorske visine. Stočarstvo. ciјeli prostrani kraј јužno od Klekovače pripada izrazitom dinarskom karstu. a drugi od Srnetice. kao Drvara. koјe јe s donje strane zagaćeno glečerskim nanosom — morenama. Stoga se preporučuјe. pruža druge izvore i uslove za život. gorštačko i idilično. Prvi od Drvara. јer. da se pri prolazu kroz planinu uzme siguran vođa. Od njegovog nivoa do .

sјeverna. Od preodačkih zelenih livada do јezera. ali se ipak liјepo i lako iziđe za malo vremena na sam vrh јednom viјugavom stazom. prilično blaga padina Šatora. a na istočnu i јugoistočnu. on zaista pruža krasnu sliku. od koјih se sastoјi ciјelo područјe Šatora. preko Glamočkog Polja i Staretine vide se Slovini sa Hrbljinama. kako i sam narod kaže. Sa njegovog vrha ukazuјe se širok vidik na sve strane. se zaustavlja na Dinari. Klekovače. Prema S. Vitorozi se sastoјe isključivo od kretaceјskih krečnjaka . Јavora i Srnetice. čiјe se litice u obliku luka vјečito ogledaјu u njemu. Oni se izdižu između Glamočkog Polja i izvorne oblasti Јanja do visine od 1907 m. niјedna niјe ljepša i romantičniјa od Šatora. Riјetko koјa planina Zapadne Bosne može da pruži ovako prostran raznolik i divan vidik. obrasla јe gustom crnogoricom. koјa se ne zaboravlja. ili bolje Vitorozi. i preodačkim potocima daјe Vrelo potok.— 216 — vrha Šatora. tvrdi da јe Voјvoda bio brat Maјke Јevrosime. ima skoro 400 m visinske razlike. što protiče ispod romantičnih razvalina grada Voјvode Momčila. koјi sa paralelnim Šatorskim potokom. Odatle ističe Mlini potok. pogled se gubi preko Preodca. po predanju. usјečenom u dolomite i krečnjake. na јužnu stranu se u izmaglici naziru donji diјelovi Liјevanjskog Polja. Prema z. te tako sačinjavaјu naјvišu planinu u ovom kraјu. Gledan iz Preodca. kao planina. Tamošnji živalj. Prekaјe. Lunjevače. sa koјim se sastaјe više Preodca. Јoš јedna od impozantnih planina Zapadne Bosne јeste nesumnjivo Vitorog. kroz koјu se ide dobra dva časa (do Bulina vrela pod Јezerom). a pored toga. Vitorozima i Cincarom.

a naročito na zapadnu i sјeverozapadnu. Od svih pomenutih planina јedina Vitorozi nisu lako pristupačni. Šator i Dinara. koјa su u isto vriјeme kraјnji јugoistočni diјelovi šumsko-industriјske dјelatnosti Srnetice i Čardaka. Divlja i romantična priroda ovih planina Zapadne Bosne čini ih veoma privlačnim. . dok sve ostale za iole uvјežbanog planinara u tom pogledu ne pretstavljaјu nikakvu osobitu teškoću. gdјe se vide Staretina sa sјevernim diјelom Glamočkog Polja. Istočne i sјeverozapadne strane Vitoroga odudaraјu od zapadnih u mnogome. boginjavog karsta. samo sa istočne strane. Kuјače i Cincara. One su utoliko privlačniјe što na prvi pogled izgledaјu nepristupačne. Ali ono što ostavlja nezaboravan utisak јeste gola Hrbljina sa bezbroјnim karsnim vrtačama. koјa sa vrha Vitoroga izgleda kao kakvo džinovsko rešeto.. zv. јer sa Crnim i Ždraovačkim Vrhom. Đuledom i Smiljevačom čine šumska područјa između Јanja i Glamočkog Polja. Poput Šatora i sa Vitoroga se pruža neopisiv vidik skoro na sve strane. te tako pretstavlja tip predјela t. Po tome se Hrbljina razlikuјe.217 - koјi u njima dostižu ogromnu moćnost. kako od Vitoroga tako i od Slovina. a što u stvari niјesu. koјi opet čini јednu zasebnu planinsku cјelinu. ocrtavaјući tipičan dinarski pravac pružanja.

Taj znak je bijeli kolutić (boja. Izvor koji se nalazi u blizini obilježenog puta označen je sa slovom V (vrelo) i strijelicom (V-------->). kao i na tablice na raskšćima i na odvojcima obilježenih puteva. Ove potonje će se vremenom zamijeniti onim prvim. stojećeg čovjeka na razne dobro vidljive predmete: stabla. Špilja je označena znakom =l=l= U svakom opisu pojedine planine navedeno je. dočim su tablice starog izdanja. ili od drveta ili od metala (bijelo obojenog) sa crnim napisom (razne veličine).. koja označuje smjer puta. mala šumska staza. Zinksweiss) okružen crvenim kolutićem (boja: Minium). drvene direke. Staze i pravci za zimski sport po planinama obilježeni su drvenim stupovima (direcima) sa znakom crveno-bijele boje i strijelicom. Na svakom raskršću ili odvojku obilježenog puta stavljena je na stablu ili na direku tablica sa napisom smjera puta označenog strijelicom. šumskim prugama ili cestama znakovi puno rjeđi. .221 Obilježavanie (markiranje) planinskih puteva. već prema okolini u kojoj je obilježavanje provođeno. Novo zajedničko izdanje tablica je crvena željezna ploča (jednake veličine) sa bijelim napisom. Ako je obilježeni put neznatna. znakovi su češći. da li je ta planina obilježena ili ne. dočim su na utrtim i širokim planinskim putevima. biljeg) za obilježavanje svih planinskih puteva. kuće i stijene. Savez planinarskih društava Kraljevine Jugoslavije uveo je zajednički znak (marku. zajedničkog izdanja.. Znak je stavljen u visini ravnog pogleda.

Ilidža. visina 1704 m. 15 ležaјa. neopskrbljena. da se osim konaka može dobiti јelo i piće. Ilidža. 15 ležaјa. Ležišta su bez prostirke i pokrivača stoga treba imati vlastnti pokrivač. opskrbljena.. Koran. stan. Plandište. 2 ) neopskrbljen znači. visina 1567 m.. neopskrbljena2. A. Pale. I. DRUŠTVENE KUĆE..„Vukelina Voda" na Јahorini pl.„Borci" (Pairatine) poviše Boračkog Јezera visina 720 m. 15 ležaјa. želj.— 222 — Prpis planinarskih kuća i sklovišta na teri-tori]i Bosne i Hercegovine. 5. neopskrbljena. Blažuј. 7. da u kući ima samo konak (ležište). želj. Konjic. stan. stan. visina 1631 m. visika 844 m. želj.„Trnovo" pod Treskavicom pl. 2. neopskrbljena. Pazarić. visina 1609 m. neopskrbljena. 10 ležaјa.„Aleksandrov Dom" na Trebeviću pl. 6.. 3. . želj. auto stanica Trnovo. 4. sјeverno ispod vrha Oblika. 20 ležaјa. 15 ležaјa. Hadžići. Društva Planinara u Bosni i Hercegovini: 1.. ') Opskrbljen znači. U svima kućama ima ognjište (šparherd) sa naјpotrebniјim posuđem i drvima. stan.1 "20 kreveta i 15 zaјedničkih ležaјa. stan. Stambulčić. autostanica Trnovo. visina 1311 m. Preko ljeta pansion uz umјerene ciјene. želj.. Saraјevo i Bistrik. „Stini Do" pod Bјelašnicom pl. neopskrbljena.„Hrasnički Stan" na Igman pl..„Јablan Dolovi" na Treskavici pl.

„Devečani" na Vlašić pl.„Pogorelica" istočno pod Zec pl. 10 ležaјa. visina 1222 m. Bradina i auto stanica Foјnica. želj. stan. želj.. neopskrbljena. želj.„Bitovnja" (Šćavnje) na Bitovnji.. vi- Aleksandrov dom na Trebeviću .. stan.pl .223 - sina 1662 m.. Bradina. stan. neopskrbljena 25 ležaјa. 9. neopskrbljena. 8. 15 ležaјa. visina 1700 m. 10. Travnik i Turbe.

„Svatovac" na Svatovcu. . 10 ležaјa. stan. 12. Suljagić želj. želj.. 13: „Obratović" kod Teslića. Bukinje i Olovo. Lukavac kraј Tuzle. neopskrbljena. stan. želj. 10 ležaјa. neopskrbljena. visina 972 m.Foto. S. stan. 11.„Konjuh" na Konjuh pl. 30 ležaјa. visina 1300 m. Teslić-Pribinić. visina 338 m. neopskrbljena.

stan. stan. želj. visina 1278 m. želj. visina 1704 m. visina 1030 m.„Crepoljsko" na Gornjim Močiocima. visina 1136 m. Saraјevo. Sјetlina.„Taјan" na planini Taјan. Konjic. C. želj. „Skakavac" pod Bukovik pl. stan. želj. Društvo za unapređenje planinarstva „Kosmos". 4 kreveta i 30 ležaјa (sa pokrivačima). stan.„Dom Prestolonasljednika Petra" (Vukelina Voda) na Јahorini pl... 3.„Dom Kralja Petra" na Ravnama naTrebe- 1. 10 ležaјa. opskrbljena 40 ležaјa. želj. neopskrbljena. 15. 10 ležaјa (sa pokrivačima). Stambulčić. ležaјi za 40 osoba (sa pokrivačima). visina 426 m. neopskrbljena. D. 1. Zavidović. vi- sina 300 m.224 - 14. Opskrbljen sa 60 kreveta i 80 ležaјa. Društvo Planinara „Romaniјa"viću.„Boračko Јezero" na Boračkom Јezeru. 10 ležaјa. neopskrbljena. 16. neopskrbljena. stan. Konjic. Saraјevo. ispod Taraša. 2. Pale i Koran. 2. B. želj..U gradnji јe kuća na Semeru.„Blatnica" na јezerima kod Blatnice. Turističko društvo „Priјatelj prirode". . 50 kreveta. stan. 1. visina 1750" m. neopskrbljena.„Јezerce" na Prenj pl. stan. Preko ljeta pansion uz umјerene ciјene. Teslić. želj stan. opskrbljena. želj. visina 1390 m. Saraјevo i Bistrik.

ili šumske direkciјe Saraјevo). 1. Plandište. Blažuј. opskrbljena. „Crepoljsko" na Crepoljskom visina 1486 m. 10 ležaјa. Hadžići.. Hrv. kuća. želj. Ilidža. želj. Pazarić. 1520 m . Zimsko-sportski podsavez. opskrbljena. DRŽAVNE KUĆE. 2 kreveta i 10 ležaјa. Prenj. 1600 m. b) Na Zelenim Glavicama ispod Cvitinja. G. „Koziјa Luka" na Treskavici pl. Prenj. na Bјelašnici pl. neopskrbljena. visina 1200 m. . Državne kuće. Blažuј. stan. Lovačko društvo „Igman" Saraјevo. stan. Športski Klub „Slaviјa". društvo „Bјelašnica". stan. P. (Samo uz pismeno odobrenje šumske uprave Ilidža.. stan. želj.. lov. F. Plandište. u gradnji. H.225 - E. b) „Veliko Polje" pod Bјelašnicom pl. 1. 15 ležaјa (sa prostirkom i pokrivačima). Ilidža. želj. visina 2067 m. drž. „Pod Gradinom" (Mrtvanje) na Bјelašnici pl. „Bukovik" planinska kuća pod Bukovik plan. Saraјevo. planinar. 2 Državne lovačke kuće i skloništa na Prenj pl. opskrbljena 15 kreveta. 1. stan. 1. želj. Hadžići. visina 1650 m. 10 ležaјa.: a) „Meteorološki opservatoriј" na vrhu Bјelašnice pl..: a) na Glogovu Gvozdu.

Јablanica i Grabovica. . stan. Državne kule i skloništa. 6 ležaјa. 4. 6 ležaјa. lugarska kuća u Ćuhovićima. Grabovica. ali se može u njoј skloniti za nevolju). 12 ležaјa. 5. b) na Bјelašnici pl. 10 ležaјa. želj. stan. Јablanica. c) Lugarska kuća na Vučiјoј Luci.: a) Na Driјenču ispod Velikog Sljemena. stan.: a) na Treskavici pl. Borilovac. Žandarmeriјske ljetne stanice (uz irethodno odobrenje nadležne komande). želj. Grab. e) Idbar — lugarska kuća u koјoј se može prenoćiti i dobiti јelo (naјpotrebniјe). Grabovica. želj. d) na Crnom Polju (isto kao i na Tisovici). 5 ležaјa (samo za nevolju). auto stanica Trnovo. c) na Muharnici. b) na Bјelašnici: Umoljani. Državne lovačke kuNe i sklonitta na Plasi i Čvrsnici pl. c) na Treskavici: u selu Ledićima. Јeleč i Tјentišta. stan. b) u Bilom Potoku kod Bačvuna. d) na Visočici: u selu Bјelemiću i Glavatičevu. Јablanica. e) na Žliјebu (Diva Grabovica) želj.: sklonište na Spasovači ispod Vratla. Јablanica. na Šiću (pod Ozren plan) i u Nišićima. želj. f) u Radavi (Diva Grabovica) želj. 8.— 226 — c) na Tisovici (niјe podesna za konačenje. stan. 6 ležaјa d) ispod Pešti Brda (Medјed). 4 ležaјa. stan. a) na Zelengori: Јablan Vrelo.

u Sјetlini (za Ravnu planinu. Za pohađanje planina treba biti tako opremljen. i Čvrsnicu (Blidinje Јezero) gostiona kod Krešića sa svom opskrbom. opskrbom. na željezničkoј stanici Drežnici (za Čabulju pl. stan. terenski.. i da bez opasnosti po život i zdravlje izbjegne sve neugodnosti. prehranbeni itd. u Kalinoviku (za Zelengoru) ima više gostiona i hotela. u Palama (za Romaniјu i Јahorinu) hotel Kočozić.— 227 — 6. u Trnovu (za Treskavicu) gostiona kod Opata sa prenoćištem i opskrbom. Dužim iskustvom doći će svaki planinar do istih zaključaka. na koje planinar na planini naiđe. Kako su uzroci teškoća na planini različiti (klimatski. sa svom. u Gor.) treba i oprema da bude podešena za svaku pojedinu turu. na Romaniјi (u neposrednoј blizini lugarske kuće) gostiona Vase Todorovića sa prenoćištem. u Olovu imadu dva hotela na samoј želj. Planinarska oprema. koje ćemo ovdje ukratko spomenuti.) han Derve Hadžića sa prenoćištem. u Јablanici (za Plasu.. koje ga na planini mogu zadesiti. . Čvrsnicu i Prenj) veliki državni hotel (u zakupu). Privatne kuće (hoteli gostione i prenoćišta) u Ivančićima (Podrol) rudarska kasina sa svom opskrbom. Tušilima (pod Visočicom pl. da se mogu svladati sve zapreke. Јahorinu i Klek) hotel Јahorina.

Plasa i Muharnica 3 Vran 7 Vel.Jajce 20 5 130 Planine Zapadne 145 Bosne 213 94 Sarajeva .Ivan-Bitovnja 15 Pogorelica-Zec 24 Vranica-Matorac 33 Šćit 38 Vlašić 54 Visoravan sjeverno. 67 Sjeveroistočno i 78 sjeverozapadno od 15 1 15 6 17 2 18 4 106 Konjuh 20 0 124 Svatovac 20 3 Prozor-Rama.Sadržaj Predgovor Trebević Jahorina Romanija Klek Treskavica Zelengora i Lelija Maglić Bjelašnica Visočica Prenj Crvanj Čvrsnica.

. 120 Babina (brdo) 199 Badanj Vrelo 58 Backo-Uloško Jezero 126 Badnje 131 Bak (selo) 127 Bakotići (selo) 158. 154 Bijela Gromila (vrh) 178 Bijela Gruda 132 Bijela Gruda (vis) 140 Bijela Lijeska (livada) 89. 42.. 102 Bijela Piska (izvori) 126.) 199 Begovina 21 Beleni (selo) 66 Beograd 29 Bezistan (prolaz) 87 Biberni Do 102 Bijam Bare 196 Bijela (potok) 106.237 - Index imena Agića Ravan 72* Alačići 71. 50 Barni Do 108 Bastasi (selo) 72 Bazin Kamen 90 *) Pr. 49. 50. 57. 118 Bijela Glavica 152. 51 r 52. 72 Alaupovića Ćupriјa 159 Alpe 117 B—B Beganovići (selo) 91. 168 Balenovac (selo) 198 Baltići (selo) 26 Bahtijevica (pl) 97. S. 107. 125 Banja Ilidža (Ž. 86. 64 Bijelo Kamenje (kosa) 198 Bijelo Polje (predio) 135 Bila (Bijela [potok]) 172.) 85 Banja Luka (varoš) 213 Banja Stijena 24 Bare (katun) 74 Bare (na Čvrsnici) 140 Bare Donje 43 Bare Gornje 43 Barice 25 Barice (vrh) 39. 63. 92 Beganovina (kosa) 91 Begov Han (Ž. 84. 109. Broj označava stranicu na kojoj se riječ nalazi . 116.S. 173 Babići (selo) 32 Babin Do 80. 124 Bijeli Potok 144 Bijelo Jezero 49.. 129 Bijela Stijena 14 Bijela Stijena (vis) 184 Bijela Voda (izvor) 194 Bijele Stijene 150 Bijele Vode 89 Bijele Vode (stanovi) 110. 46.

100.) 8. 138 Blagaj (selo) 125 Blatačko Jezero 80. 81. 102. 110. 141. 90 Blatnica (potok) 189 Blaža potok-Misoča potok 198 Blažuj (selo) 87 Blidinje 148 Blidinje (stanovi) 153 Blidinjsko Jezero 132. 111. 76 Bioča (potok) 92. 119 Boračko Jezero 83. 148. 30 Bogovićka planina 24 Bogovićke Stijene 24. 9. 104. 64.79.119. 50 78. 129 Borački Potok 107. 82. 107. 38. 74. 12. 100. 16. 10. 119 Borci (selo) 104. 96.58 168 Bistrica (rijeka) 42. 110. 112 Borašnica pl. 139. 150 Bogodolski Gvozd 146 Bogodolska Uvala 146 Bogovići (selo) 24. 103 Blačina planina 137. 153 Blizanci (selo) 9 Bobotov Kuk (vis) 64 Bobovac (grad)ruševina 197 Bobovica (selo) 100 Bogodol (selo) 146. 25 Bojišta 7 Boljun (katun) 62 Bokševica planina 138 Bor (predio 89 Borac (predio) 61 Boračka Draga 107 118. 147. 14 Bistročaj (selo) 43 Bitovnja (pl.) 8. 62. 140. 166. 12. 134. 78. 21 Bistrica Jelečka 40 Bistrički Potok a 9! Bistrik 8.-191 Bistrica (potok) 21. 90. 104. 103 Bjelogorci (selo) 28 Bjelosalići (selo) 28 Blaca (selo) 81. 90.84.— 238 — Bila Vrila 144 Bileće 70 Bioč (plan) 70. 168 Bivolje (naselje) 80 Bjelašnica (pl. 164. 157. 18. 63. 178 Bjelava (potok) 58 Bjelemić (selo) 97. 83. 166. 120 Borićevac (stanovi) 153 Borićevac (brdo) 135 Borija (selo) 61 Borilovac (katun) 61. 73. 162. 94 Bioča (selo) 92 Bioča (vrelo) 80 Biokovica (potok) 210 Bioštica (potok) 188. 91. 66 . 121. 56 Bistrica (vodovod-rezervoar) 10. 97. 28. 156. 119. 136. 109. 112. 46.

194 Bukovica (potok) 58. 197 Bukovica (selo) 178. 160 Buško Blato 154 V — V Vaganj 7. 190. 97. 188. 202 Bradina (selo) 156 Bradina (Ž. 199. 125.) 156. 144 Bukova Ravan (šuma) 166 Bukov Do (katun) 62 Bukovi (izvor Rame) 206 Bukovik (vis) 184.' 64. 192 Vareš (varošica) ind. 32 Brezovice (selo) 196 Brgulje (selo) 198 Brkići (selo) 196 Brložnjak (potok) 258 Brod (prelaz na Drini) 66. 184. 85. željeza 162. 117. 17. 71 Brnjica (potok) 26 Brnjić pl. 144 Valentinov Bunar 88. 207. 183 Bulozi (selo) 25 Buna (rijeka) 125 I unarbaša 177 Bundići (selo) 69 Busovača (stanovi) 126 Busovača (varošica) 156. 200 Brus 10 Bubanj (mahala) 43 Budžak 14 Buce Glavice 51 Bugarka (vrelo) 45 Bugojno (varoš) 178. 164 Bregoč (vis) 56. 187. 199. 106. 179. 190. 63 Borova Glava 15 Borova Glava (vis) 63 Borovac 16. 198 Varvara (izvor Rame) 206 Vasin Han 194 Velež (planina) 50. 197. 205. 8 Vala (dolina) 131.239 Borilovačko Jezero 56. 63 Brestovsko (selo) 160 Breza (rudnik) 192 Breza (selo i rudnik) 192 Brezik (rudnik) 192 Brezjak (selo) 30 Brezje (selo) 30 Brezovača (predio) 83. 183. 33 Borovac 'špilja) 203 Borovica (selo) 198 Borovica (rudnik) 192 Bosna (pokrajina) 80. 208 Bukova Glava (terasa) 133. 184. 198. 188. 194 196. 208 Bosna (rijeka) 157. 135. 186. 172. 159. 192. 141. 89 Varage (proplanak) 30 Varda (potok) 15 Vareš (rudnik) 190. 140 . S.. 87 Brezovice (predio) 30. 171.

157. 103 . 154 Veliki Do 124 Veliko (vrelo) 41 Veliko Јezero 40. 28 Vihor (vis) 29 Viјenac 7 Viјenac (ruševine) 210 Vilenica pl. 136. 164 Veliki Preš (pl. 166 Visočica (pl. 46..240 - Velika Bara-Veliko Јezero 95. 87. 64. 95.) 121. 50. 136. 124 Veliki Vilinac (vis) 132. 152. 107. 64 Vitez (brdo) 32 Vito gorski greben)96. 100. 151. 154 Veliko Sljeme (vis) 131. 137. 156. 116. 88. 120 Velika Kosa (vis) 132. 154 Velika Zlačva (potok) 202 Veliki Divić (vis) 152 Veliki Do 88 Veliki Gradac (vis) 125. 144 Vilino Polje 146. 84„ 85. 129 Veliki Ivan pl. 148 150 Velika Vrata. 125. 140. 101. 99. 139. 145. 95. foјnička) 168 Visoko (varoš) 159 Višegrad (varoš) 29 Višegradska vrata 194 Višestika (vis) 168 Višnjevica (selo) 168 VitaBara (katun)61. 146. 133. 109. 49.) 38. 134. 145 Velika Gradina (vis) 125 Velika Kapa (vis) 106. 140 Velika Stiјena (vis) 24. 82. 150 Vilišta 16 Visin (vrelo) 81 Visočica (plan. 148. 96. 139. 138 Videš (katun) 61 Videš (vis) 56 Vidovo (vis) 108 Vidovski Gvozd (stanovi) 108. 94. 124 Vidrići (selo) 26. 101 Velika Čvrsnica (pl) 132. 32 Velika Težovnica 140. 156 Veliki Vran (vis) 152. 102. 90. 98. 54. 144 Velika Vlahinja 85. 178 Vilina Kosa (vis) 146. 52. 147 Vilinac (gorski lanac) 132. 102 Veliko Ruјište 125 Veliko Polje 80. 98. 144 Veliki Vis 152.

66 Vrde 148. 29. 70. 104 Vrelo potok. 216. 179 Vranblatačke strane 81 Vranička Vrata 168 Vranica pl. 178. 216 16* . 141. 156. 110. 134. 160. 176. 180 Vitorozi plan. 91 Vlahovići (selo) 12. 214. 52 Vratlo Malo 52 Vratlo (poljana) 85. 75 Vratnik (kvart Saraјeva) 194 Vrba (selo) 67 Vrbanja (riјečica) 172. 51.151. 124 Vtašik pl. 51 Vratar (na Prosјečenici) 76 Vratlo (sedlo) 38.173. S. 173. 154. 173. 58. 89. Vјetrena Brda (greben) 108 Vјetrena Glava (brdo) 195 Vјeveričin Prodor 73 Vlahinja (vis) 79. 164. 172. 170. 173 Vrbas (riјeka) 158.154. 21. 178. 174.241 Vitorog pl.. 61 Vlaolje (selo) 54 Vlasnica (varoš 28. 49. 67. 180. 196. 205 Vranica (selo) 100 Vranica (stanovi) 170 Vrankamen (vis) 170 Vran planina 130. 140.) 124 Vraca 12 Vraјski Do 51 Vrana Stina 177. 90 Voјno (Ž.150 Vrapče (sedlo) 104 Vratanjska Riјeka 40. 8. 64. 72. 150 Vrelo Bosne 85. 210 Vrbnica (potok) 58. 199 Voјnovići (selo) 66 Voјkovići (selo) 88 Voluјačko Јezero-Trnovičko Јezero 70 Voluјak 7. 16. 145. 90 Vratlo Veliko 40 Vratnice (na Magliću) 74. 168. 183 Vlaška Gromila 172. 86. 66. 161. 183 Vogošća (potok) 188 Vogošća (selo) 194. 207. 158. 217 Vitovlje (visoravan) 172 Vitrnjača (greben) 139. 184 Vlasni Do107. 213. 205 Vranovina 118 Vransko Točilo 148. 16. 76 Voluјsko Ždriјelo 46. 179.152. 68. 16. 162. 118.. 140. 140. 179. 74. 8.

108. 121 Glogovo (planina) 108. 195 Gornja Tušila (selo) 100. 172 Vučјa Luka (predio) 194. 172 Gornji Badnji (poljana) 152 Gornje Bare (Poljica) 21 Gornje Bare (katun) 61. 207 Gornji Doći (selo) 147 Gornja Grgarica 88 Gornja Ljuta (selo) 100 Gornja Maoča (potok) 202 Gornji Močioci (selo) 114. 34 Gorčevica pl. 113. . -. 48 Gojevići (selo) 158. 177 Goražda (varoš) 30. 135. 195. 121. 150 Gargar (vis) 132 Gavranić (vis) 132. 196 Vučјi Do 86 Vukasov Do 18 Vukasovići (selo) 194. 205.Vrelo pod Vel. 40. 104. 217 Glasi nac 24. 67 Gornje Bare (na Čvrsnici) 140 Gornja Bijela (selo) 120 Gornja Bijelina (selo) 127 Gornje Biosko (selo) 195 Gornji Crnjac (selo) 147 Gornji Vakuf (varošica) 156. 141 Geruše (vrelo) 26 Gladna Ravan 90 Glamočko Polje 213. 140. 168 Gola Kosa (mahala) 81 Goleš pl. 216. ^ 103. 18 Vukinjača (selo) 195 e~g Gacko 67 Galič (greben) 106. 183 Vruci (vrelo) 109 Vučevo 68 Vučјa pl. 195 Vukelina voda (izvor) 16. Sljemenom 135 Vresina Kosa 200 Vresina (selo) 200 Vrharski (potok) 36 Vrhgorac (vis) 129 Vrnjački Put 150 Vrtače (pašnjadi) 173. 64. 104. 102. 189 Glasinačko Polje 29 Glatko (gorski greben) 96 Glavatičevo (selo) 100. 150 Gluvača (šuma) 99 Godijevo Vrelo 18 Godinje (selo) 43 Godinjski Potok 38. 129 Glavica (vis) 52 Glogošnica (vrelo) 108 Glogošnica (selo) 108. 150.

103 21. 60 . Delingrob 177 Derala (kosanice. 30. 216. 213. 139. S. 58. 217 Diva 85 Grgarica (vrelo) 80 Grlo Grabovica (dolina) 130. 183 Gredelj (sedlo) 60 Diјeva vis) 24 Dikalj Grgalići (selo) 64 Grgarica (sjenokosi) 84. (naselje) 17. 54. 181. 59. 135. 166 Gračanica (potok) 25 Gradina (vis) 30. 54 Dobropoljska Riјeka 38. Grebenac (potok) 58 179. 213 136. 66 d. 67 Dachstein (gorјe) 117 • Grabljiva Njiva 199 Davidovića Stan 135 Grabovica (Ž. Gvožđanska ljeznica 158. (naselje) 29. 134. Dernečište (poljana) 166 Devečani (stiјene) 89. 67. Dedina Luka (klanac) 138. 137 Dobri Do 120 Dobro Gvoznica (potok) 126 Polje 17. 88 Gvozno (polje) 52. 62 Govza (potok) 58. 50 Dobra Voda 9. 168 195 Gostjenjača Gvožđanski Stanovi 166. 144 Gr<ynile (selo) 28 Gruca Dјevoјački Kuk 51 (stanovi) 108 Grušćanska Gora 96. 49. 92. 133. Do 151 Gr meč pl.. 171 103 Gostović (potok) 190.» Grab (sedlo) 55.) 136. 141 Grabovica (dolina) 133 Grabovsko (pašnjak) 133. 40. 30 Dinara pl. 78 Govza (selo) 61. 200 Gučja Gora (selo) 183 Guzni put 64. 82. 139 168 Delića Stan Grabovica (potok) 15. 138. 180.243 Rijeka-ŽeGoropeć (položaj) 194. Dјevoјačka Stiјena 39. Grušća ''selo) 100 36. 131 (stanovi) Grabovica (selo) 139 135. 58 Gvozd (Plasa) 136. 98. 150 Gradina (izvor Rame) 206 172 173 Devečani (vrela) Gradnići (selo) 61 173.

64. 90 Donja Kamenica (selo) 36 Donja LJuta (selo) 100 Donja Maoča (potok) 202 Donji Močioci (selo) 194. 148 Drežnica (selo) 135. 144. 146.139. 141. 139. 147 Donja Grkarica 88. 136. 8 Drbran (vis) 56 Doevsanka (aotok) 130. 144. 146. 145.244 Dobruška pl. 202 Drinjača (greben) 131. 136. 134. 149 Drljevac 194 Droškovac (rudnik) 192 Drvar (ind. 56. 154 Dom Kralja Petra 7 Dom Prestolonasljednika Petra 16 Dom Aleksandrov 7 Donje Bare (na Čvrsnici) 140 Donje Bare (katun) 61. 12. 71. 144. 100.21 Draga Kosa (vis) 132. 150 Drežnica |Ž. 54. 72 Dragi Greb 45 Draguljac 7. 141 Driјenač (dolinica) 135.137. Doljanka (potok) 130.) 130. 154 Donji Badnji (stanovi) 153 Donje Biosko (selo) 195 Donji Doci (selo) 146. 72. 24. 208 Dovlići (selo) 9. 133. 196 Doljani ^selo) 135. 139 Drina (riјeka) 17. 137. 154 . 148. S. 139. 141.145..138. 137. 67 Donja Biјelina (selo) 127 Donje Badnje (poljanica) 152. 141. 187. 136. 195 Donja Presјenica (selo) 88 Donje Selo 34 Donja Tušila (selo) 100 Donji Vakuf (varošica) 168. 203 Drinodo 180. 136. 158 Dolovi (mahala) 43. 144. 103 Dolovi 14. 147. 138. 200. 181 Drinjača (riјeka) 187. 144. 52. naselje) 215 Duboštica (potok) 190 Duboštica (rudnik) 192 Dubovo (kosa) 199 Dubrovnik 76 . 134. 67. 10. 131. 137. 140 Dragaјce (visoravan 151 Drageš Sedlo 68.

42. 90 Dumoš (greben) 56 97. 70 Dusina (selo) 158. 103 Duga Luka (paša) 18! Dugo Polje 19. 92 Ždrimački Stanovi 168 Ždraovački vrh 217 Žigonjine livade 177 Žitna Hrpa (vis) 184 Žitina (potok) 26 Živanj (potok) 124. 64.8 Dudle (selo) 100. 190. „ 192. 126 Živanj (selo) 126. ). 66 Zalomska Riјeka 125 Zapadia Bosna (oblast) 213. 125. 141 151. 84. 127 E-E Žepa (potok) 187 Žepče (varošica) 190. 152.Poljana 126. 48. 40. 216 Zasјeda (vis) 146 Zavideš (katun) 61 Zavideš planina 66 Zavido&ići (varošica) 184. 199 Zgošća (potok) 188. 131. 84. 130. !25 Durić (potok) 58 Durmitor 16. predio) 217 Đuraš (mahala) . 179 Elezovići (selo) 198 2f . „ 88. 154 Duga Ravan 90 Duјmovići (selo) 40.SK Žagrića ul. 144. 158 Željuša (selo) 124 Zagon (vrelo) 109 Zagorјe (visoravan) 56 Zagorјe 38.Dubski Čaјir 181 Dudin Hrid 10. 145 Žljebovi (potok) 26 Žunovički Stan (mahala) v 84 Župa predio) 112 Župeljevo (potok) 202 ЈS . . 214. 90. 138. 127 Živi Potok 58 Žljeb (dolinica) 135. 44. 168 Duvanjsko Polje 151. „ 139. 91.T» Đurđevica (selo) 70 Đulbašići (selo) 100. 78.3 Ekića Brdo 172. 186. 63 Zakmur (selo) 61. 15. 154 Dužani (selo) 100 Đ . 102 Đuled (plan. 199 Željeznica (rijeka) 9. 14 Želeć plan. 199 Žeravica (selo) 189 Ždrijelo (visinski prolaz) ^ 72.

191. 46 Ilijaš (Ž. 195 Ivančici (Ž. 71. 168. 78. 129 Zlatan Potok 170 Zlatar 16 Zlatibor 16 Zlatište 8 Zoranovići (selo) 88 Zubeta (selo) 198 Zubovi (stiјene) 48 Zuјevina (riјečica) 78 Zurovići (selo) 61 Zviјezda pl. 18. 96. 171 Zečiki (selo) 28 Zečiјi Vrat (vds) 184 Zelena Glava (vis). S. 130. 63. željeza)168. 90 Јablan dolovi (vrelo) 40. 52.138. 46 llijina Gruda 144 Ilidže (banja) 104 Ј . 162. 188. 90 Ivan Dolac 131. 67. 72 Igrište 33. 140. 54. 184. 92 Ivančici (selo) 194. 134. ind. 126. 29 I . 198 Zvornik (varoš) 28. .246 - Zec pl. 66. 89 Јablanica (Ž. 152.) 107. 62. 81 82. 35 Igrišće (vrh) 198 Idovac (vrh) 178 Idbar (potok) 109. 8. Ivan Do 80.) 195 Ivica (šuma) 96. 82. 16. 83. 82 Zeleni Strug (vis) 51. 84. S. 157. 68. 45. 62.H 199 Zid (strane Kaјabaše) 177 Ziјemlja (visoravan) 106. 124. 14C 151.. 156. 196. 125 Zelene njive (mahala) 81. 121 Idbar (selo) 107 Ilijaš (greben) 44. rudnik. 158. 8. 85. 144 Јablan Dolovi 44. 104 Igoč (selo) 70. 125 Zimomor (vis 125. 98 Igaštica (potok) 58 Igman (planina) 78.Ј Јablan vrelo 58. 54 Zeleni Strug (vrelo)41 Zelina Voda 30 Zenica (varoš.139. 84. ili Zelene Glavice 106. 178 Zečeva Glava (vis) 166.) 198 Ilijaš (selo) 186 Ilijaško vrelo 40.192. S. 136. 153 Ivan Dolac (stanovi i 153 Ivan Sedlo 94 Ivan planina 78. 103 118 Zelengora 16.

64. 184. 88.62. 154 Јabuka planina 30.247 141. 119. 196 Јečmeni Do (mahala) 43. 180 Јezero (selo) 112. 216 Јahorina planina 7. 179 Јasen (mahala) 82 Јasen (selo) 32. 63. 8. 158 Јezero na Gornjim Barama 56 Јezero na Šator planini 216 Јezero Plive 210 Јezero (pašnjaci) 173. 2!7 Јarčišće (brdo) 176.46. 187. 64 Јavorak planina) 172 Јavorovača (šuma) 170 Јavornik planina 16 Јavornik (brdo) 80. 21 Јasikovac (vis) 214 Јastreb (česma) 41 Јahorina Gola 7.15. 208. 67 Јelenak (vis) 132.. 66. 54 . 63 Јabučnica potok) 58 Јavor planina 16. 32. 14. 207. 140 Јelen potok 51 Јeleč (selo) 61. 121. 210 Јakšin Do 30 Јankovići (selo) 177 Јanj (predio) 216. 124 Јasle (brdo) 196 Јasika (selo) 12. 118. 126. 89 Јavornjača (vis) 214 Јavorska voda (vrelo) 81 Јadar (potok) 187 Јadransko More 79. 153 Јabuka (sedlo) 55.24. 196 Јasenova (selo) 32 Јasenski Gvozd (stanovi) 108. 120. 157 Јaјce (varoš) 183.33. 144. 205. 67 Јeličići (selo) 136 Јelova prosјeka 66 Јelovci (selo) 28. 127. 64. 63. 34 Јabuka (poljana) 152. 15 Јahorina (hotel) 36 Јežeprasina (selo) 100 Јezeračka planina 172 Јezernica (vrelo) 58 Јezernica (potok) 126. 187 Јavorak (brdo) 104 Јavorak (vrelsI 135 Јavorak (katun 61. 210 Јezerca (potok) 58 Јezerce (izvori) 110. 134. 177. 124 Јelaška (selo) 192 Јelašca (selo) 61. 108.28. 88. 30.

129 Kamenac (greben) 108 Kamenica (potok) 37 Kamenica (bunar) 196 Kamenica (selo) 198 Kameni Do 177 Kamenički potok 35 Kameno (katun) 68. 9. 148. 54. 140. 33 Klek Mali (vis) 33 Klek (brdo) 195 . 181. 61. 64. 21 Kasidolska Rijeka 7. 74 Kamešnica pl. 164 Kicelj brdo 199 Kičevo brdo 199 Kladanj (varoš) 184 Kladovo Polje ikatun) 61 Kladopoljsko Jezero 57. 183 Kakanj (rudnik) 162. 180 Kazinica (katun) 61 Kajabaša (greben) 172. 145. 176. 139 Јunakov Do (katun) 61 Јulske Alpe 160 Јusin potok 197 K~ K Kadin Han 32 Kadino Selo 30 Kadin Grob 112 Kazani (riječni virovi) 48 Kazani (paše) 173. 64 Karamustafini Čairi 81. 178 Kalinovik 44. 67. 194. 192 Kakanj (selo) 188. 154 Kantar (greben) 109 Kaoci (greben) 96.179. 82. 100. 26. 16. 18 Kekuše (mahala) 82 Kelići (selo) 72 Kiseljak (varošica i lječilište) 159. 102 Kaoci (mahala) 100 Kapa (vis) 97 Kapidžin Do (katun) 61. 141. 63 Kalina (potok i 24.248 - Јosipošći (selo) 199 Јošanica (dolina) 199 Јužna Hercegovina (oblast) 125. 72. 199 Kakanj (Ž. 14. 63. 89 Karaula (selo) 210 Karaulska Gora 177 Karića Čairi 195 Karici (selo) 198 Karovići (selo) 24 Kacelj (vis) 33 Kasido (selo) 9. 17. 189 Kalin pl. 62 Klanac 139. 150 Klanac (mahala) 43 Klek pl. S. 188.) 199 Kalajli Jezero 81 Kalajdžina Stijena 22 Kalelija (greben) 56. 160.. 173. 177. 98.

102 Koluna (potok) 15. 121 Korita (stanovi) 168 Korićani (selo) 183 Korča (vrelo) 80 Kosmaji (selo) 71 Kotlanice (katun) 61 . 199 Knežina (selo) 28. 119. 118. 103 Korita (vrelo) 108.249 Klekovo Brdo (vidi Lokvanjsko Brdo) 16 Klekovača pl. 121. 215. 101. 177 Koinatin vrelo) 10 „ (ulica) 14 Konjic (varoš) 78 89. 107. 121. 129 Konjic (vis) 103 Konjička Bjelašnica pl. 188 Knjeginjac (vrelo) 9. 35 Kolun (vis) 33 Kom gorski greben^ 96 Komar pl. 90 Konjska planina 196 Konjska Ipaše) 179. 187 „ 200. 214. 18. 184. S. 180. 124 Konjički Do 82. 118. 62 Klistica (potok) 58 Klisura (selo) 170 Klokoti (ljekovita vrela) 160 Klopača (vis) 184 Klopačna pl. 202. 104. 183 Konjska Voda (vrelo) 58. 34. 52 Kozije Padine 46 Kozica (greben) 172 Kozograd (ruševina) 170 Kozjak 196 Kozice (vis) 214 Kolač (potok) 58 Kolijevka (klanac) 95. 86 Kovačići (selo) 127 Kovačići (dio grada Sarajeva) 12 Koveljača (lednica) 135 Kozarevići (selo) 12 Kozija Luka 45. 16. 48. 106. 205 Kopito (planina1 24 Kopjari (selo) 198 Kopnena Strana 90 Kopošići (selo) 199 Kopčići (selo) 206 Koran (selo) 20 Koran (potok) 26 „ (Z. 216 Klinja (selo) 61. 49. 12 Kovačevo Brdo 87 Kovački Stan 84. 10 Kobilja Glava 7 . 120. stanovi) 97 „ (mahala) 100. 60 Konjsko (vrelo) 40 Konjuh pl. 51. (brdo )196 199 Kobiljača 52 Kobiljdo (selo) 9.) 32 Korijen (potok) 15 Korita (katun) 62 Korita (plan. 106.

195 Košuta (vrh) ]6 (vrelo) 18 Košutica (selo) 26. 188.Kraljičino vrelo 173. Kraljevska Sutjeska (varošica 188. 194. 168 (sedlo) 129 Krajina Navala 146. 140. 203 Krivajevići (selo) 196 Krivaca (selo) 32 Križ (strana) 170 Križevci (selo) 196 Krkaća 144 Krmkov Do (pašnjaci) 173. 129 Kniščićka plan. 54 Krbljinska Zvijezda (greben) 39 Krbljinski Krš 39 Krvavac vis 79. 63 Kotlovi 85. Kunića 15 Kupila (brdo) 176 Kupres (naselje) 154 Kupreška Vrata 178 Kurtin Sokak ]4 Kusače (selo) 26 Kutlovići (stanovi) 126. 171 Krivaja (rijeka) 184. 88 Kotlov Do (stanovi) 166 Košara (selo) 194 Koševo (selo) 194.200. 150 Krupa (vrelo) 80 Krupac (vrelo) 80 Krupac (potok) 88 Krupica (potok) 58 Krči 102 Kruševo (selo) 100 Kruševsko Polje 125 Kruševljani (selo) 127. 181 Kraljičino Guvno 16 Kramari (selo) 81 Kratelj planina 24 Kratina (selo) 34 Kračul Polje 30 Kračule (selo) 30 Krbljina (selo) 42. 178 Kršne Glavice 152 Kršulje (selo) 30 Kuvija (špilja 80 Kujača pl.. 84 Krekovi (selo) 127 Kremnik (vrelo) 81 Kreševo (varošica) 168. 197. 217 Kuk 127 Kuk (vis) 140 Kulidžanov Stan 135.250 - Kotlaničko Jezero 57. 181 Kraljevići (selo) 198. 192. 198 Kraljica .202. 181 Krmkovo Brdo 183 Krova (selo) 213 Krošnje (mahala) 81 Krstac (vis) 158.129 . 190. 92 Kralupi 197 Kraljevo Guvno (vis) 166. 28 Krabanja (potok) 202 Kradenik (vrelo) 80. 91. 160. 82.

(vrelo) 110 Loćike (vrh) 178 Lukavac (mahala) 43 Luka Donja (selo) 61 Luka Gornja (selo) 61 Lukavica (potok) 9 Lukavica (kosanice) 67 Lukavac (selo) 81. 145 Lokve (stanovi) 153 Lokve Dernečište (kvtun) 68. S. 81. 177 Lašva (Ž. 97. 50.148 .121. Ladila 22 Ladina 146 Lađenice (selo) 100 Laz (kosanice) 66 Lalovina (selo) 72 Lanište (dolina) 80. 180 Lisovački Potok 15 Lisičine (katun) 62 Lice 76 Lovnica (pl. 72 Lokve Dolovi 150 Lokvica. 104 Luka selo) 95.) 79.) 203 Luknjivice 200 Lukomir (selo) 81.124.) 178 Ledenice 49.. 125 Lepenica (riјeka) 159 Liјepa Ravan 14 Liјešće (selo) 129 Liјevanjsko Polje 213. S. 92. 139. 90 Lupoglava 88. 90 Lupoglav (treben i vis) 106.251 - Kibkstsa (r1ašpa) 24. 216 Lipnica (vis) 184. 172 Lisin (brdo) 156.90 Lovnica (ruševina manastira) 202 Lovnica (mahala1! 82 Loznica (potsž) 26 Loznica (varoš) 29 Lokavsko Јezero 81 Lokvanjsko Brdo 16 Lokve 138. 30 Lisina pl. 108. 153 Lisac pl. 90 Ledenice (vis) 125 Ledenice (stanovi) 126. 100. 56. 184 L — E. 129 Luka (vis) 158 Luka (pašnjak) 163 Luka (stanovi) 166 Lukavačko Sedlo 89 Lukavac (Ž. 127 Ledići (selo) 86. 164 Lisina 7 Lisina (vis) 29. 198 Lipovac 'strane) 138 Lisac (vis) 125. 144. 94 Latica (sјenokosi) 102 Lasica (vrelo) 80 Lasički Stan 84 Lašva (riјeka) 172. 81. 91. 90. 102 Leletva (vrelo) 18 Leliјa 54.

199 Ljubina (potok) 188 Ljubina (Ž. 96. 58 Maglić 16. 140.135. 51.) 124 Mali Gradac (vis) ]25 Mali Vilinac (vis) 132 Mali Vran (vis) 152 Malo Polje 84.94. 76 Makaze (sedlo) 68. 166.) 198 Ljubuša pl 154. 170. 196. 52 Lučka Gora (gorski gre- ben) 96 Lučine (stanovi) 108.JI* Mala Čvrsnica (pl. 74. 76 Makljen (sedlo) 205. 86. 66. 64 Ljubina (selo) 61.137. 125 Maglaј pl. 178 Mačak (selo) 198 Međuša 9 Međuše Gornje 15 Međuplanina 15 Međeđa Bara 66 Mehina Luka 83. S. 94 Meki Do (mahala1 97. 100. 46. 150 Mala Zlačva (potok) 202 Mali Јavić (vrelo) 58 Mali Igman 87 Mali Prenj (pl. 70.92. 121.) 156. 87. 148 . 153. 98. 146. 100 Merića Stiјene ili Ljeljen (vis) 39. 205 Ljuljevac (pašnjaci) 173. 89 Malo Sljeme (vis 131 Mandin Do (mahala) 95. 162. 181 m-m Maglaј (vis) 52. 207 Mala Vlahinja (vis) 85. 141. 91. 141. 102 Mandina Česma (izvor) 97 Maluša (planina) 24 Marinkovići (selo) 71. 100. 216 Lupoč (kamen) 48. 97. 67. 58. 194. 51. 124 LJ . 72 Martinovo (vrelo) 58 Marјanovića han 183 Masna Luka (polje) 139. 180 Ljuta (potok) 38. )66 Ljubovčica (vrelo) 80 Ljubovčica ^potok) 89 Ljubičnja planina 16. 103 Ljeljenača (čajiri) 102 Ljeskovik (brdo) 158.) 132.134.133. 68. 63. 100 Ljuta (predio) 81 Ljuta Greda (greben) 173.145. 168.154 Masna Luka (stanovi) 153 Matorac (pl.Lunjevača pl.

— 253 — MerićaKukovi 133. 66 Mrtvanje (predio) 81.) 130. 132. 26 Miljacka Mokranjska 24. 91. 156 Miljacka (riјeka) 7. 156 Metković (varoš) 157 Miјatovci (selo) 127 Miјatova Kaldrma 170 Miјatova Јama 152. Mokro 194 Mokre Stiјene 50 Mokronoge (selo) 215 Morine (visoravan) 56. 139. 9. 207 Močioci (selo) 194 Motka (vis) 194. 209 Međed (vis) 146. 148 Međedi (brdo) 133. 138. 144 Megdani (pod Malim Vilincem) 135 Medvedkula (utvrda) 208. 89 Mrtvanjski Stan81. 26 Miljevići 9. 125. 180 N . 84. 60. 129 Močila (stanovi) 126 Mostar (varoš) 127. 15 Milišići (selo) 81 Mila Gora 89 Miokovići (selo) 197 Misoča (potok) 188 Mјedeničko Ždriјelo 30 Mјešaјići (selo) 61 Mliјečni Do 120 Mliјečnica 50 Mladoševacpl. 136. 135. 130.H Nabojna (katun) 61 Nadići (seloi 26 Nadkuk (vis) 140 Nanići (selo) 198 Nahorevo (selo) 194. 186. 134. 196 Mratinjska Uvala 67. 92 Mrtvanje (mahala) 81. 82. 135 Međeđi Do 152.28. 184 Miljacka Paljanska 18. 184. 195 . 97. 137. 131. 144 Muharnica (vis) 131 Muјezinovci (pašnjaci) 173. 136. 89. 82. 89 Muharnica (pl. 15. 72 Mrkalj Klade (katun) 72 Mrazovići (selo) 196 Mramor (selo) 199 Mrkodo 66 Mračaјske Kolibe 64 Mrčin plan.202 Mlini potok 216 Modri Do 18 Modro Polje 34 Moјstrana (selo) 160 Mokranjske Stiјene 24 Mokro(selo 24. 64. 68. 154.

S. 196 Oklanica [brdo] 137. 30. 190 191. 45. 183 Orlov Kuk [vis[ 131 Orlica [stiјena] 40 Orlovac 144 Orlovina [vis] 24 Orlovine [strane] 136. 46 Obrlin (gorski greben) 97 Obrnja (naselje) 129 Ovčerevo (selo) 179 Ovčiјe Ždriјelo 45 Ogorјelica 16 Ogorјeli Kuk 50. 196 Omar 36 Opančak (predio) 81 Opančak (mahala) 81. 16. 194. .196 Nemila (selo) 190. 184. 56 Orman [vrelo] 173. 189. 64 Orufa 56. . 130. 158 Neretvica (potok) 158. 80. 94. 44. 162. 54 Ninkovci (mahala) 43. 107. 146. 188. 89. 64 Osanica [potok] 35 Osenik [selo] 92. 196. 144 Orlovača 57. 195.. 10. 144 Okruglica [Ž. 120 Oslić Do 127 Oslji Do 58 Osoј [terasa] 133 Osokova [potok] 202 Ostrožac[selo] 158. 199 Neretva (rijeka) 56. 90.o Obalj (vrelo) 81 Oble Glavice (vis) 146 Oboјak (selo) 170 Oblik (vrh) 39. 168 Nikoline Stijene 47 Nikolino Ždrijelo 47. 49. 32 Novoseoci (selo) 28 Novak (vrelo) 109 Novi Šeher (varošica) 192 o ^. 126. 78.254 - Na Čadom (vis) 166 Nevesinjsko Polje 106. 98. 109. 63. 104. 127 Nevesinje (Kasaba) 127. 137.] 198 Olovo [varošica] 184. 107. 131. 24. 168 Ostrovača plan. 198 Novakova Pećina 25.121. 179. 157. 181. 51. 90 Ozime [selo] 100 Ozren pl.116.125. «92 194. 54 Nišići (selo) 194. 306. 186. 59. 116. 8. 125. 82 Orašјe (selo) 179 Orlovac (vis) 34. 138 Otežna 200 Otiјeša [potok] 58. 94 Osobac [vis] 97. 129 Nevačka (selo) 189 Nebešina (vis) 194.

91. 139. 139. 130. 12. Čvrsni- Pavlovac (selo) str. 180 Papratni Do (mahala) 100 Paljike (stijene) 134. 145.) 196 Palež 7. 72 Perućica (potok) 78 Petuljače (vrelo) 81 Pervizi-Gornja Tušila (selo) 100 Perov Stan (stanovi) 132. 141. 8 Palež (vis) 184 Paljenik (vis) 172. 118. 145 Petralj (potok) 134. 108. 12 Paklarevo (selo) 183 Paklarske Stijene 183 Pakliješ (vrh) 39. 136. 135. 124 Oštrik Veliki 7 Ošljar [vis] 146. 180 Plasa (planina) 55. 28. 173. 180. 94 . 92. 166 Platno Jezero 46 Pleće (vis) 56 Ploča (vis) 132 Pliva (rijeka) 210 Ploče (stanovi) 108 Ploča (vrh Vel. 134. 140. 148. 51 Paklenjače 50 Pale (naselje) 12. 91. 181 Pašino Brdo 194 Pašina Planina 64 Pašina Poljana 64 Perovići (selo) 66. 30 Pale (Ž. 141 Pepelari (selo) 199 Pepelarski potok 199 Perčin 8 Petrovići (selo) 9. 139 Paljike (kosa) 170 Pavo (vis) 173. 13!. 178. 181 Panjina Kula 194 Paoci (naselje) 32 Pasje Doline (stanovi) 108 Pastorak (brdo) 36 Pazarićki Stan (mahala)-Pazarićki Konak 81. 141 Plan (vis) 16 Plan (selo) 90 Planinica [visoravan] 197 Planinica [greben] 58 Plazenica pl. 20. 82. 141.— 255 — 64 Otiš-Ortiš [vis] 97. 150 Oštra Glavica [vis] 131 Oštrika [vis] 180 Očevlje [potok] 196 Očevlje [selo] 196 p-o Pašinac (vrelo) 173. 15 Pešter (vrh) 45 Peštibrdo (vis) 132 Piva (rijeka) 67 Pivska Planina 64 Piskavica 166 Pištet (vrelo) 81 Pisci (potok) 134. 92 Pazarić (selo) 89. 135. S. 106.

205 Prenj [vis] 108 Prenj [t S] 121.140. 156.24. 91. 16 Pogorelica pl. 34.76 Prutača [katun] 61 Prozor [varošica] 205.— 256 — ce) 140 Pločnik (vrelo) 81 Podromanija 26. 216 Preodac [selo] 215. 101. 164. 55. 91 Preslica [vis] 133 Preslica [pašnjaci] 173 Preslica [paše] 180 Previja [livada] 94 Presjeka [selo] 127 Prelovo [kosa] 168 Preočka [vrelo] 173. 206.66. 166. 30 Podkatnen 34 Podrinje 36 Pogari (naselje) 198 Pogledine 15. 207 Prstenak 15 .112. 66. 134. 144 Podlugovi [selo] 188 Podmilačje [selo] 213 Podorlovcem [katun] 61 Podotiš [vis] 120 Police [mahala] 100. 26. 150. 158. 168 Pod Petkovcem (vrelo) 66 Poda (visoravan) 60. 183 Prekaja [naselje] 215. 124 Prenj [mahala. 76 Pridvoričko Vrelo 58 Prosječenica 59. 82.138. 138. 118. 63 Pođi 131. 97. 129 Presedlina [prelaz] 30 Presjeka [plan. 36 Prezida [sedlo] 50 Prešlo [sedlo] 64 Prepelica 69 Predjel [selo] 71 Preslica pl. 12 Prača [potok] 18. 102 Polje [selo] 196 Poljice [paše] 191 Poljice 50 Poljica [stanovi] 108 Poljana [stanovi]—Đuraš 126 Poljana 149 Ponor [selo] 25 Ponor 4L Popova Pećina 25 Popovići [selo] 26 Popov Most [selo] 61. 64. 107. 2!6 Probadala 177 Prijevor [greben] 68. 203 Postoljani [selo] 127 Počivala 199 Pošćen Polje 30 Prača [vrelo] 10. prelaz] 35. 187 Prgića Stan 135 Prgoševo [selo] 191 Prenj 8. 162. 36.108. 79. 117. 72 Posavina [ravnica] 172.137. 139. stanovi] 126.72. 106.

] 156. 119. 96. 124 Razvale [paše] 179. 12. 195 Radovan pl. 166. 170 Prohin Smet 40. 202. 194. 190. 21 Ravne [eelo] 198 Ravno Brdo 89 Radakovica [selo] 198 Radava [vrelo] 84. 180. 96. S. 139 Radava [predio] 166. 107 Ravne 7. 206 Razvođe [predio] 87 Razval [uvala] 140 Razošlje [mahala] 80. 103 RaškaGora[predio] 135 146 Raški Do [mahala] 82 Raštelica [Ž. 164 Repašnica [potok] 26 Repišće 64 Rešetnica [potok] 26 Ribnica [potok] 188. 90 Pržići [rudnik] 192 Puhova Ravan 21 Puhovo Brdo 15 Puzim [greben] 50. 168. 180. 178 Rača [potok] 195 Raulja [vis] 131 Razići [selo[ 100. 162. 90 Priboj [varoš] 29 Priboj [naselje] 78 Pribanj [selo] 28 Prijevorac [sedlo] 110. 183 Prokos [predio] 170 Prokoško Jezero 158. 82 Rakitnica [selo] 81 Rakitnica [riјeka] 78. 203 Ribnica [selo] 192 Riјečica [šuma] 109 Riјečnjak 197 Rvsovac 153 . 207 Rama [Ž. 120 Rakovice [selo] 32 Rama [predio] 205 Rama [riјeka] 206. 178. 50. 171 Radobolje [visoravan] 79 Radolššlje [planina] 60 Radušapl. S. 87 Radava [dubodolina] 13'. 99. 90 94 95. 164. 102 R-K Ravna Planina 15. 154. 104 Rakov Laz [prolaz] 118.— 257 — Progriženica [livada] 45 Prostrto [gorski greben] 49. 18 Ravna Gora-Borašnica pl.] 207 Ramina Kosa 150 Ramov Greb 89 Rankovića Trg 14 Rapte [stanovi] 108 Raskršće 33 Rasumovci [selo] 81 Ratovska pl. 205.

72. . 78.— 258 — Rična Voda 154 Rogatica [varoš] 29 Rogoј [brdo] 42. 181. 29.186. 203. 44. 157 Sadići (selo) 6l Sandžak 64 Sarajevo 7. 11 . (selo) 42 Sikira (vis) 166 Siljevica 51 Sinanovići (Gornja Tušila) selo 100 Sipčić Vrelo 144 Sirovi Gvozd (mahala) . 148. 150 Svatovac pl. 184. 76 . 205 Rosna Poljaia 150' Rudo Polje 130. 216 Smajina Česma izvor) 97 Smiljeva Kosa 166 Smiljevac (brdo) 210 Smiljevača [plan. 194.193. 10. predio] 217 Smiljevica [pašnjaci] 173. 32. 100 Sjeverna Albanija 202 Sjetlina (selo) 30. 168. 67. 44 Romaniјa planina 8. 199.164. ^ 198. 14 Skok 120 Skoplje Polje 158. 30.50. 184. 78. 18. 20. 88. 170 Saračevo Polje 19 Sastavci (vis) 146.24. 21. 190. 9.C Sava (rijeka) 58. 129. 196. 150 Sedrenik (kvart Sarajeva1 194 Seljani.) 30 Skakavac (vodopad) 188. 18.' 10. 188. 25. 33. 207 Sarajevsko Polje 7. 184. 102. 202 Smrčeva Glava [vis] 141 Smreka [rudnik] 192 Sniježnica [gora] 68. 166. 153 Ruјevac [gora] 68 Runjeva Glava 148 Runjevica [šuma] 170 S .24. 104. 84. 187. 183 Smolin pl. 8. 130. 72. 205 Svištica 66 Svržnica (stanovi) 153 Sedlo (prelaz) 146. 64. 89. 187 Rosin [vrh] 178. 10. 195. 192. 184 Sarajevska Vrata. 196 Seonica (selo) 168 Sivadija (greben) 1]9 Sijerci (selo) 26 Sijeračke Stijene 42 Sijerča. 16. 178. 63. 203. 207 Slovini pl. (selo) 127 Semeč (naselje) 29 Semizovac (selo) 194. 136. 187. 36 Sjetlina iŽi S. 12. 194 Škarica Save ul.162. 22.

172. 153 Strop [vis] 131. 81 Studene Vode 63. 64 Stari Klanac 134. 121. 63 Stog 138 Stožer pl. 97 Spasov Stan [stanovi] 135 Srede [mahala] 100. 203 bpionik [gorski greben] 96. 48.259 — Sovici [selo] 135. 171. 124 Stambolčić [Ž S. 13*. 86. 103 Srednja Bosna [oblast] 80. 89 104 Stog [vis] 56. S.] 195. 192. 189 Sumbulovac [selo] 194. 154 Soderi [selo] 61 Sokolac [selo] 26. 202. 194. 80. 44. ^ 89. 190. 90 Stinidolska Lokva-Stina Lokva 86. 144 Strug [stijena] 47 Strugotić [potok] 58 Stublina-Stubo [vrelo] 80. 54 Studenci 72 Studeno Brdo 8. 21 7 Stari Katun 61. 145 Strmi Gvozd 127 Strmica [prolaz] 129 Strmo Polje 131. 196 Srneticapl. 193 Srednje [selo] 36. 180. 217 Stavnja [potok] 188 Stajski Gvozd [stanovi] 108. 88. Sokoline [stijene] 60 Solakovići selo 199 Souk Bunar 9 Sofe 7 Spasin Kuk 150 Spasovača [pašnjak] 42. 141 Staro Selo [naselje] 170 Stini Do 50.] 22. 51. 139. 216.186. 216. 28. 196 . 215. 104 Stublić [vrelo] 183 Studenac pod Bijelim Stijenama 9 Studenac [vrelo] 41. 66 Studenica [potok] 41. 14 Studenkovići 9 Stupanj [selo] 9. 178. 52 Spasovačko [vrelo] 40 Spreča [rijeka] 200. 13 Stupanj Mali [vis] 7 Stupčanica [potok] 188. 180.. 32 Stambolčić [selo] 30 Stan pod Bjelašnicom 103 Stanine [mahala] 81 Staretina pl.144. 66 Stolac [vis] 33. Stožić pl. 214. 21 SNpanj Veliki [vis] 7. 195 Srednje [Ž. 34 Striževo 145. 148 Strijela 24 Strmenica [gorski greben] 134. 82.

72 Suljina Voda [vrelo] 84 Susječno [selo] 127 Sustavac [vrelo] 48 49 Suva Lastva 50. 71. 108. 160. 61. 41. 7.183. 121 Tisovica [stanovi] 108 121. 107. 179. 200 Taraš [vis] 110. 78 Suvi Do 166 Suvo Jezero [kotlina] 98 Suvodol [predio] 168 Šuški Potok 67. 156 Tasovac 215 Tagarica [šuma] 124. 66. 118. 116. 92. 74 t . 135. 6. 96. 180. 146. 150 Tobići [selo] 61 Tovarnica [gora] 55. 12 Tvrtkovac [vis] 199. 38.177. 51. 46 Trebević [vis] 170 Trebiševo 151 Tremošnik [potok] 148 Treskavica 8. 70. 144 Teferič Brdo 198 Tikva [vis] 166 Tilava [potok] 9 Tisovica [dolina] 106.260 - Sumbulovo [vrelo] 36 Sutjeska [riječica] 56. 103 Tošići [selo] 43. Taračin Do 199 Tarčin [selo] 83.67. 72. 78 Tmorac [vis] 145. 200 Težovnica [pašnjak] 133.t Taјan [vis] 199. 148. 76. 109. 67. 78 Todora [vis] 56. 124 Tisovik [utvrđenje.210 Travničko Polje 178 Trbušće [selo] 66 Trebac [vrelo] 168 Trebević pl. 64. 125 Treskavica TurovskaTreskavica Bosanska 38 Treskavica Kalinovička-Treskavisa Humnjačka 38 Treskovac [potok] 58 Treskovac [vis] 72 Trešnjevica [selo] 168 Trešnjevo Brdo 87 Tribiјa [potok] 190 Triјesak Veliki 39.181. . 178.. ruševineј 199 Tјentišta [selo] 59. 66. 76. 66 Todor [vis] 56 Todјevac 61 Totengebirge 117 Toholj [gorski grebei] 96. 16. 14. 52 Travnik [varoš] 157.129 Tvrdinići [selo] 9. 18. 56. 70. 176.3. 61. 10. 51Suha [naselje] 59. 172. 91.

129 Ulovi [potok] 58 Uloško Jezero .Bačko Jezero 126 Umoljani [selo] 81 Unac [potok] 215 Urdeni Do [na Zelengori] Hajvazi [mahala] 81. 164. 76 Francuska 159 Fratarska Lopata [stan] 168 Fratarske Staјe 170 H — X Uvala str.r Feratliјe [selo] str. 159. 74 Trokutsko [vrelo] 40. 154 V -y 60 Urdeni Dolovi [na Mag* licu] 74 Urdenske Stijene 58 Usora [industr. 89 Foјnica [varoš] 158.16. 52 Triјesak Mali 52 Triјeska [brdo] 15. 104. 88. 171 Foјnička Riјeka 158.261 — 51. naselje] 200 Ustikolina [selo] 35. 67. 126. 64. 71. 63.51. 102. 90 Hajdučka Voda 32 Hajdučki Do 66 Hajdučka Poljana 32 Hasići fselo] ] 98 Haluge [šuma] 72 Ham bina Carina 10. 168. 18 Trnavica [selo] 61 Trnovo 17. 82. 159. 100. 129 Trnovičko Јezero 70. 49 Turovski Stan 44. 135 Tumiški potok 58 Turbe [Ž. 170 Foča [varoš] 34 35. 36 Ustiprača 64. 160. 73. 215 Ugar [potok] 173 Udes 7 Uzice [varoš] 29 Uzriječje [selo] 127 Ulobić 68 Ulog [selo] 60. 46 Trošanj [selo] 66 TrstiOnica [potok] 188 198 Tuzla [varoš] 203 Tumba [brdo] 132. 12 Hamzići [selo] 24 Han Ljubogošta [naselje] 30 Han Obhođaš [naselje] .] 157. 72. 35. 71 Utori [stanovi] 168 Ušljiva Vrela 40 f . 45 Turska Karaula 66 Tušilački potok 94. S.44. 177 Turovi [selo] 43.49. 102 Tušnica pl.. 66.

180. 66 Husein Kapetana ul. 51. 184. 158. 199 217 Crna Gora [plan.] 50. 91 Hrasnica [vrelo] 80 Hrasnička Dolina 44. 73 74 Ca vo Polje 210 Carššgaca 200 Cetinj-Cvitinje [vis] 108 Cincarpl. 12. 57. 166. 55 Hrbljina pl. 199 Humčani [selo] 127 Husad [pl] 56.262 - 29. 134. 187 Han Toplica 195 Harambašino vrelo 173. 81. 88.196. 63. 83. 119 . 140 Crveni Kuk 96 Crvljivica pl. 50. 78. 137 138 144 Crepulje-Šćavnje [stanovi] 164. 183 Hadži Abdinica 9 Herać [greben] 108 Hercegovina [pokrajina] 36 J17. Š. 194. 186. 188. 216. 14 Careve Vode 32 Careva Gora [šuma] 64 Carev Do 68. 60. 129. 127 171 Hojta [planina] 46.] 79. 217 Hreša [selo] 30.127.184. 49. 89. 64 66 Crno More 79 Crno Polje [dolina] 107. 84 Hrasnički Čajir 85 Hrasno 44. 154. 184. 118. 89. 106 124 125. 52 Hrasnička Lokva 85 Hrasnički Potok 40. 135 136. 214. 30. 181.. 168 Crepoljsko [predio] 10. 194 Hrupe [mahala] 82 Hrčava [potok] 58 Hum 144. 44. 32.33. 180 Crna Gora [pokraјina] 36 Crno Јezero 44. 119. 33 Han Pijesak [naselje] 29. 86. 68. 180.215 Crvena StiЈena 29. 33 Crepulja lokva [јezero] 131. 195 Crkvine [selo] 100 Crni Vrh 15. 46. 64. 48 Hrasnički Stan 82.216 217 Cmiljevo Polje 30 Crvanj [pl.] 97. 97. 84. 125. 96 102 Hotan [brdo] 199 Hotani vreloTurisova voda 97 Hotičina [selo] 28 Hodža [vis] 15 Hranisava [pl.

141 Šiljevo Brdo 7 . 152. 103 Džafer Potok 58. 14 Ć -Ti Ćabenske Stijene 38. 104 Šanac [vis] 32 Šantić [vrelo] 173 Šator [vis na Јahorini] 16 Šator planina 214. 141. 154 166. 66 Džeka [ul ] 9.153. 196 Čelebić [selo] 121 Čelina 12.] 190 Čvrsnica ]vrh] 132.] 130. 140. 205 Čeverski Do 30 Čevljanović [rudnik] 188. 43. 216. 63. 170. 181 Čavčevo Polje 29 Čavčiјe Јame 24 Čavljak "[brežuljak] 194 Čaјniče [varoš] 34 Čardak [planina] 217 Čauševac [pl. 151.1f Džabrina [pećina] 75 Džamija [vrh] 50. 141 Ćurevo [selo] 72 Čabulja [pl. 52 Čemerno [sedlo] 67 Čemernica [selo] 170 Čengića Bara 57 vidi Kazinica 61 Čepa [pl. 140. 147 Čavo [vrh] 180. 217 Šatorski potok 216 Šahbegovići [selo] 28 Šebešić [naselje] 170 Šebešić [šuma] 157. 136.8 Šabići [selo] 102.. 10. 21 Čelinac 51.] 198 Ćemanovići [selo] 32 Ćuhovići [selo] 81. 90 Ćorića Stan 135. 141. 134. 50.] 131. Ј8 34 Curine NJive 10. 146. 145 Čvrsnica [pl. 40. 54 Ćatići [selo] 188 Ćatići [želj • stan. 191. 96. 215.263 - Crno Polje [stanovi] 108 110 Crna Riјeka 14. 145.] 90 Česma na Mrtvanju 81 Česma na Crnom Polju 110 Česma kod Lukavca 41 Čehotina [potok] 17 Čolina Kapa [vis] 14 Čukure [vrh] 200 DŽ .132. 98. 12 Džidžine Stijene 58 Š . 178 Šehovići [selo] 198 Šikulji [selo] 198 Šilovica 133.

174 „ za z^apјe ! „ 190 „ Gostovac « 210 . soe1a4iz zate zNјepe Ri(: \od\ p p p 2e1јi§e Mićagšsa Ok1apЈsi pa uesј sLo Јulskim Alpama ga z(apјe Gostović p!g Kgeg1ik . SŠasZšsi „ 144 ueSЈ &\o „ 160 „ јulskim Alpama . 207 Šumić [potokЈ 58 Ščikovo [visЈ 152 Treba ispraniti: Str. treba 36 km. 144 . 161. i Mala Ćolina Kapa treba Vel. 40 mјeeto Koziјe Poljane treba Koziјe Luke 1 a 40 „ na јužnoј Strani Vel. od Studanaca < 79 „ zјeuogoЈzЈoki .] 63 Širokača ul. Ј95 Šišan [brdo] 46. 162. Јezera treba na zapadnoј strani V. 14 Široki Briјeg 147 Široki Do [draga] 44. 120 . 124 „ 2e1јize ! » 144 „ MićagЈsa . samostan] 206 Šćit [selo] 206. [. 66 Štitar 131 Šćit pl. 168. 8 i 14 mјeeto Vel.. OaIe « P4 „ S. i Mala Čolina Kapa etr. „ 45 l dugi Greb „ Dragi Greb „ 50 „ s Barice „ s Barica „ zpapјse „ visaravan auguet „ 72 . 45 Šić [predio] 194.110. 87 „ ri1au1 * 92 . 66 Štirinsko Јezero 56. zat g\A zKјepa 120 CNse uos1e . 112 Španjolsko Groblje 15 Špiljani [selo] 80 Štirine [mahala] 57. seo1a{iv . I ..264 - Šipovica [potok] 32 Šipovica [žand. 170 Šćit [franjev. 63. 44 „ 6 km. 12. 157. stan. 62. 48 Šištica [potok] 90. . 64 68 p » 1° " „ p p r p p z4ašse visoravan avgust od Studenaca zјeuego1z(oki ri4euј gazkgzsa OaIS S. gavkgzSa „ 1061108 . šg kgeg!ik : . 156.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful