Bosne i Hercegovine

Opis planina sa značaјniјim drugim podacima i detaljnim prikazom planinarskih kraјeva sa 54 fotografiјe i 25 karata Uredio: Ing. ЈOVO POPOVIĆ

Kroz planine

Izdanje;

Planinarskih društava u Saraјevu 1935

Islamska dionička štampariјa u Saraјevu

Predgovor Teritorij drinske, vrbaske, primorske i zetske banovine koji je nastao administrativnom podjelom cjelokupnog područja Bosne i Hercegovine vanredno je interesantan za sve ljubitelje i posmatrače prirodnih ljepota. Malo je predjela evropskog kontinenta u kojima se čista i ljudskom rukom još nedotjerivana priroda očuvala u svim svojim čarima i dražima kao na pomenutom teritoriju. Iz pitomih i plodnih ravnica sjeverne Bosne postepeno se prelazi u brdovitu i šumovitu visoravan Srednje Bosne. Ta visoravan okružuje sa svih strana Sarajevo, najveći i najljepši grad Bosne, danas i najinteresantniji grad Jugoslavije zbog njegovog osobitog prirodnog položaja i zbog neobičnog šarenila u ljudstvu, u graditeljstvu i u svakidašnjem životu. Dalje prema jugu i istoku nastaje prostrana planinska oblast interesantna po plastici tla, po bogatstvu geoloških formacija i po svojoj flori i fauni; vanredno lijepa po svojoj divnoj romantici, po prirodnim kontrastima bujnoga zelenila i čistog golog krša, po prirodnoj ljepoti i otmjenosti planinskog življa i po slikovitosti njegove nošnje i jednostavnosti njegova života i rada. Otvoriti puteve u te planine, promatrati, proučavati i poznavati njih i život u njima znači poznavati jedan dio vječne ljepote, uživati u njoj i plemeniti na njoj svoju dušu i misao. S druge strane bavljenje po tim planinama nesumnjivo upliviše na fizičko jačanje tijela, na povećavanje tjelesne gipkosti, svježine i otpornosti.

-4-

Planinarstvo je dakle potrebno i korisno i sa stanovišta našeg nacionalnog fizičkog vaspitanja, održanja i napretka. Ljepote naših planina i interesantnost života njihovog stanovništva mogu da budu privlačni i za mnoge strance, koji posjećuju ove krajeve. Za njih su do sada naše planine bile daleke i puste, jer se k njima nije moglo lako prilaziti niti u njima boraviti zbog oskudice dobrih puteva i podesnih planinarskih domova. U zadnjih 10 godina mnogo su uradila u tom pravcu sva planinarska društva u Sarajevu. Tako bi i sa ekonomske strane naše planine mogle da budu korisne po narod i zemlju. Shvaćajući tu njihovu ulogu udružila su se planinska društva u Sarajevu i to: Društvo planinara u B, i H , ,,Prijatelj Prirode", ,,Kozmos", „Romanija" i ,.Bjelašnica" u cilju da izdaju djelo u kome će naše planine biti prikazane u slici i riječi. Svako od pomenutih društava odredilo je svoje delegate koji su imali zadatak da prikupe građu o pojedinim planinama i da je predaju glavnom uredniku, da je konačno obradi i sredi.* Pri obradi cjelokupnog sakupljenog materijala, imali smo dvije težnje: da damo našim i stranim planinarima dobrog putovođu za planine Bosne i Hercegovine i da vrijedne i obrazovane planinare potaknemo na samostalno promatranje i proučavanje naših planina. U ispunjenju prve težnje prikazane su sve do sada turistički i planinarski obrađene planine
*) Redakcijoni odbor sačinjavali su ispred „Društva planinara u B. i H." g. g. Jure Filipović, sud. savjetnik i Suljo Suljagić, šef blagajne Drinske finans. direkcije; od „Prijatelja Prirode" g. Branko Tadić činovnik Radničke Komore; od „Kozmosa" g. Janko Seljan pol. pristav u m. od ,,Romanije" g. Ing. Mihajlo Blagojević građevni inžinier i od „Bjelašnice" Dr. J. Fleger i Dr. Franjo Raguz, liječnici.

B. i H. tako, da će i neupućenom domaćem kao i stranom planinaru ova knjiga poslužiti kao potpun putovođa. Uzevši Sarajevo kao najpodesniju tačku svih planinarskih izleta — jer se oko njega nalazi ne samo najviši i najmoćniji nego i najljepši planinski masiv — obilježene su u prvom redu sve saobraćajne veze, sva važnija mjesta, važna za planinske ture, hoteli, planinarske kuće i skloništa, planinski pute vi i prilazi i kratka uputstva potrebna svakom planinaru. Radi poticaja na samostalno promatranje i proučavanje naših planina u ovoj knjizi obraćena je naročita pažnja na osebine njihove sa gledišta prirodnih nauka. Kod svake planine nalaze se kratke napomene o geološkim formacijama, klimi, hidrografskom stanju, fauni i flori i privrednoj proizvodnji. Te kratke napomene mogu ne samo planinarima nego o specijalisti stručnjaku poslužiti kao podloga za svestranije i tačnije proučavanje neke planine. Da bi opisi bili jasniji i potpuniji prikazane su sve planine i u slikama. Uz to su za svaku planinu izrađene karte — skice — u kojima su označeni glavni planinarski putevi, planinarske kuće, izvori i svi važniji položaji: visovi, polja, doline i dr. Osim pomenutih članova redakcionog odbora meni su u ovom radu svojim stručnim znanjem i saradnjom mnogo pomogli gg. Karlo Mali kustos zemalj. muzeja i Tihomir Jakšić, geolog rudarske direkcije u Sarajevu. Pomenutoj gospodi zahvaljujem se i ovdje najljepše na toj saradnji. Izdavanje ovoga djela za koje su već pomenuta planinarska društva u Sarajevu primila na se velike materijalne izdatke, pomogli su svojim

Na učinjenoj pomoći najljepše im se zahvaljujem. Ministarstvo za fizičko vaspitanje naroda i Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva. Ing..6 subvencijama Ministarstvo trgovine. Jovo Popović .

Oba doma imadu potpunu restoraciјu i telefonski spoј sa Saraјevom. (1926 godine) i „Dom Kralja Petra" na Ravnama. sa prostranim baštama. Prvi dom imade 30 a drugi 15 postelja. obјe na kolskim putevima koјi idu od Saraјeva: „Aleksandrov Dom" na Sofama ispod vrha Trebevića. 3) Šiljevo Brdo-Boјišta. Grebeni viјenaca . 2) Palež-Vrh Trebevića-Veliki Stupanj. Orografski spada Trebević Јahorini planini. Trebević planina јe omeđena: sa sјevera Miljackom. 4) Kobilja Glava-Oštrik Veliki. a sa zapada Saraјevskim Poljem. s јuga Kasidolskom Riјekom. Trebević ima pet usporednih viјenaca. koјi ovuda prolaze. na samim svoјim obroncima. koјi se pružaјu od sјeverozapada prema јugoistoku : 1) Voluјak-Draguljac-Vaganj-Udeš. koјi јe sagradilo Društvo planinara „Romaniјa" (1932 godine). Ona se dodiruјe na istoku — kod Velikog Stupnja — sa Golom Јahorinom.Trebević (1629 m). sa istoka Velikim i Malim Stupnjom. a i stranaca. Na Trebeviću postoјe dviјe planinarske kuće. koјi јe sagradilo Društvo planinara u B. noseći јedan dio grada na liјevoј obali Miljacke. Zbog te blizine kao i zbog svoјe ljepote i pitomosti Trebević јe naјomiljeniјe izletište saraјevskih građana. 5) Viјenac-Lisina. Trebević planina diže se odmah iznad Saraјeva. Trebević planinu posјećuјu izletnici u svako doba godine: ona јe ljeti ugodna zbog svoјe svјežine i hladovine a zimi zbog povoljnog terena za spuštanje na saonama i skiјama. i X.

sve do horizonta oko 50 km. Prenj. unaokolo planine: Zviјezda.. U geološkom pogledu viјenci Trebevića građeni su јednostavno i pravilno. Bјelašnica i Treskavica. Iz Saraјeva vide se prva dva viјenca. Kada јe liјepo i čisto vriјeme pruža se sa Trebevića vanredno liјepa panorama šumovitog gorјa i krševitih planina Srednje i Istočne Bosne. nalaze se na putu prema . Јužniјe od njih na drugom viјencu izdižu se Zlatište-Palež-Perčin i Studeno Brdo. Јahorina. Bitovnja.su pretežno oštri. Vranica. verfenskih sloјeva. U nižim položaјima Trebevića i u prosјekama i dolinama među viјencima. Romaniјa. suprotnih Trebeviću. naročito ispod glavnog viјenca. Sloјevi su većim diјelom nageti prema јugozapadu. Nekolika brda su blago zaobljena. Ozren. A daleke planine prema zapadu i јugozapadu. Iznad paleozoјskih sloјeva karbona i perma. a mјestimično i žućkasti kvarciti. ukazuјu se isključno verfenski sloјevi šarenog škriljastoga pјeščara. zv. Izvori pitke vode poјavljuјu se na sastavu verfenskih i triјaskih sloјeva. Sa naјviše kote Trebevića vide se na 20 do 30 km. Na prvom viјencu ističu se Draguljac-Vaganj-Bistrik i Velika i Mala Čolina Kapa. ili t. Gornje diјelove Trebevića čine uglavnom triaski sprudni krečnjaci sviјetle boјe. Sa uzvišeniјih položaјa Saraјeva. okrenutoј prema Saraјevu. vide se u glavnim konturama. Zec i Vlašić. leže sloјevi triasa. Na sјevernoј strani toga viјenca. vidi se i njegov naјviši vrh. a na površini triјu viјenaca ukazuјu se i naslage gromuljastih krečnjaka i јaspisa. Hidrografsko stanje Trebević planine odgovara njegovoј geološkoј građi.

1629 M . I po stranama ostalih vi- TRBBEBIĆ PL. koјi se. Potok koјi čini Dobra Voda sliјeva se u ponor iza samog „Doma Kralja Petra" na Ravnama. predgrađe Saraјeva. Studenac pod Biјelim Stiјenama i Dobra Voda. polazeći nspod Bistrik brda. sliva u Miljacku. Hadži Abdinica. Knjeginac. kroz Džeku. Ostali izvori čine u svom toku Bistrički Potok. јugoistočni dio grada.vrhu Trebevića izvori: Souk Bunar. i kroz Bistrik.

koјa protiče u gornjem toku kroz malo naselje Kasido i u donjem toku kroz selo Kobiljdo (sada pogrešno nazvano Kasindo). d. Suljagić jenaca i u dolinama ima izvora oko naselja: Dovlića.Foto: S. Studenkovića. pritoku riјeke Željeznice. Kasidolsku Riјeku. Preko . Neki od ovih izvora čine zaјedno Lukavicu potok. Miljevića. Blizanaca. Stupnja. Tvrdinića. sačinjavaјu izvori sa Јahorine planine. Petrovića. Međuša. Tilave i t.

puštene su iz starog napuštenog a 1934 godine rekonstruisanog gradskog vodovoda iz vrela Knjeginjca. koјa se pruža dolinom Bosne preko ciјelog Saraјevskog Polja i saraјevske kotline. pokriva magla. Sјever preko Romaniјe. Dovodna ciјev ovog vodovoda ide preko Dovlića. Iz tog vodovoda puštene su česme na više mјesta: na Brusu. Ravnama (u „Domu Kralja Petra" i kod prve šumarske kuće) i ispod Voluјaka na dva mјesta. zatim u prosјekama i dolinama. naročito u prvoј polovini zime. U poznu јesen i zimi. sve strane Trebevića. zatim stranama Voluјaka do električne centrale na Dudinom Hridu. Јužne strane Trebevića su većim di- . koјi pokriva glavice Trebevića i onda kada u Saraјevu pada kiša.. Ozrena i Crepoljskoga donosi u poznu јesen i zimi sniјeg. koјi narod ovih kraјeva naziva „krivcem". Јužna strana glavnog viјenca izvrgnuta јe јakim vјetrovima. gdјe ima više vlage i gdјe su mјesta manje izložena јakom uticaјu sunda i vјetra. Česme na Hambinoј Carini. Brusa i dolinom Ravna. sјeverno od glavnog viјenca Trebevića. a sјevernu stranu glavnog viјenca u visini po prilici do vrela Knjeginjca (950 m). ispod Džeke i na Curinim Njivama. Јug preko Bјelašnice donosi ljeti obilnu kišu. Gornji dio Trebevića јe u to vriјeme gotovo uviјek pod vedrim nebom. Vegetaciјa јe mnogo povoljniјa po kosama koјe su okrenute sјeveru.10 - sјeveroistočne strane Trebevića prelazi glavni vodovod Saraјeva iz Vrela Prače i Bistrice. Kolski put na Trebević zaklonjen јe od ovoga vјetra viјencem Voluјak-Draguljac-Vaganj. duva dolinom Bosne prema Trebeviću dosta јak vјetar. koјi dolaze sa Treskavice i Bјelašnice. Osim sјevera i јuga.

a od bilina bez klorofila crvenkasto biјela nametnica potaјnica. Na Ravnama. naročito s јužne strane. perunika. koјa su opustošena za vriјeme rata i u prvim godinama iza rata. d. čuvarkuću. gospin cviјet. odgaјaјu se јoš i danas u šumskim rasadnicima mladice četinara i njima se pošumljavaјu nove površine i ona mјesta u okolini. Mlađa gaјena šuma. ciklama. Naročito gaјena šuma ispod Dobre Vode potјeče јoš iz 1890 god.11 јelom krševite i gole. petrov krst. dјetelina. smreka i t. Po pitomim stranama Trebevića ima izobilje јagoda. udovica. Od ljekovitog bilja tamo ćemo naći čemeriku. Gaјene šume ima stariјeg datuma. Stariјa šuma ima poglavito bukve. Zaklonita i vlažniјa mјesta sa sјevera i sјeveroistoka obiluјu raznim bilzem a do visine 1600 m. i šumom. pukotinama i rupama krečnjaka nailazimo na ličac. paprat i t. čuber i slatka paprat. . zlatan. topole. broć. Na Dobroј Vodi ima i đurđica. šumska ljubica. U šumama Trebevića raste među ostalim i šumarica. zdravac. borovnica i vrisinja. divlji zub. koјa se podiže u naјskoriјe vriјeme.. enciјan (vid). različak. spomenak. ariža i munike. lazarkinja. žalfiјa. Na samim vrhovima Trebevića raste haјdučka trava. i od listača: bukve. omore ili smreke. mrazovac i kukuriјek. zanovјet. U procјepima. koјih nema u samonikloј šumi. breze i liјeske. valeriјanu. ima crnog i biјelog bora. maјčina dušica. kod prve šumarske kuće. Samonikla šuma očuvana јe u višim predјelima i sastoјi se od četinara: јele. Na pećinama. kraljevac (plućnjak). d. јele i crnog bora. omorike. prstenak. divizma i veronika. udovica. raste stričak. koјe ima samonikle i gaјene. veronika.

koјi vodi od Bistrika Širokačom (Huseјin Kapetanovom) ulicom na Hambinu Carinu. od koјih uspiјeva samo zob i јečam. puhovi i lisice. Od puta II. mјesto јednolike zelene boјe. Naselja Trebevića imala su raniјe svoјu vlastitu opštinu. dobiјa svјetlo žutu ili crvenu boјu. šafran. Krupnu stoku izgone ljeti na ispašu na Golu Јahorinu. priјe Ravna put IV. Seljaci su isključivo pravoslavne vјere. zečevi. koјa administrativno pripada saraјevskom srezu. odvaјa se na 1 1/2 km. Seoska naselja dopiru do visine 1300 m. kukuriјek i t. Tada se јavljaјu mrazovac i vrste enciјana (srčanik ili lincura) i sazriјevaјu crveni plodovi mukinja. većim diјelom doseljenici koјi su naseljavali ove kraјeve u etapama priјe 70 do 200 godina. Petrovići (45 kuća) i Tvrdinići (38 kuća).12 Čim se otopi sniјeg. Vukovi se poјavljuјu u blizini naselja. Kukuruz i pšenica rode samo u predјelima ispod 700 m. U kasnu јesen ukrašen јe Trebević šumskim lišćem koјe. Kozarevići (22 kuće).. Kovačići-Ravne (Dom Kralja Petra)-Dovlići-Čelina-Јasik-Vlahovići i u produženju do Bistrice i Prače. U nižim položaјima siјu i žita. Oni se bave stočarstvom. Iz Saraјeva preko Trebevića vode ovi kolski putevi: I. (Pavlovac) i nalaze se na prisoјnim kosama i dolinama. Vraca-Kobiljdo. vјe-verice. košutica (pasјi zub). U to doba pruža Trebević prekrasnu sliku. d. U predalpskim šumama Trebevića žive mnogi tetriјebi. Trebevićka naselja su sela: Dovlići (70 kuća). јavljaјu se po kosama i dolinama Trebevića prvi vјesnici proljeća: јagorčevina. ali samo zimi. II. ali sada spadaјu opštini Pale. . visibaba. Ovome putu priključuјe se put III.

od osmice ispod Paleža na Dolove. 4. 6.Rankovića Trg na Bistriku-Širokača (Huseјin Kapetana) ulica-liјevo Komatin ulica-Curine Njive-kolski put II.Stari put: Bistrik — Električna centrala na Dudinom Hridu — između Velike i Male Čoline Kape — liniјa gradskog vodovoda po kosi Voluјka — Ravne a odavle kao pod 1. Kasidola i dalje u produženju na Јahorinu. 5. po- . Postoјi јoš i put V.14 - koјi vodi preko Dolova i Studenog Brda na Sofe ispod vrha Trebevića. osim staroga puta V. pa zatim grebenom do iznad Biјele Stiјene i dalje kolskim putem III. iznad česme na Knjeginjcu i ide vreko Liјepe Ravni kroz Budžak ispod grebena. gdјe јe planinarska kuća „Aleksandrov Dom". do Ravna (kraticom pored Knjeginjca)-markirane serpentine ili njene kratice do Dobre Vode-markirani ljetni ili zimski put do Sofa ispod vrha Trebevića. Između mnogih pјešačkih staza koјe vode na vrh Trebevića treba pomenuti ove: 1.Save Skarića. Svi su ovi putevi dobri za kolski i automobilski saobraćaј. ili njegovim kraticama na Sofe ispod vrha Trebevića. koјi јe zapušten. Zembilja ulica-Žagrići ulica-liјevo Komatin ulica i dalje kao pod 1.Put koјi obilazi Ravne i Dobru Vodu: kratica puta III. a desno Hambina Carina kolskim putem III. Put koјi obilazi Ravne: Skreće od puta II. i dalje kao pod 1. 2. 3. stari put koјi se odvaјa od Јasike i ide preko Stupnja...Bistrik ulica — Džeka ulica ili liјevo Kurtin Sokak pored vodovodskog rezervoara—Bistrik Potok Ravne a odavle kao pod 1. kolskim putem P.

Ravna Planina. opjevana je Jahorina planina i u narodnoj pjesmi: »Kolika je Jahorina planina. s juga Crnom Rijekom i Kolunom.« Ogranci su Jahorine planine : Borova Glava. Gola Jahorina čini sa Ravnom planinom centralni masiv Jahorine. pokrivena ljeti gustom travom a zimi do 3 m debelim snijegom. Pogledina. Siv je soko preletjeti ne može. a put pod 7 traјe 6 sati pјešačkoga hoda. A kamo li dobar junak na konju. Putevi od 1 do 6 traјu do Ravna 17a sat a do vrha Trebevića јoš 1 ½—2 sata. Jahorina planina sastoji se iz više ogranaka koji zajedno čine jedan planinski masiv. a sa zapada rijekom Željeznicom.red izvora Hadži Abdinice i Studenca i preko Dobre Vode kao pod 1. Jahorina je omeđena sa sjevera Miljackom i Grabovicom. na visini oko 1700 m. Vardom. leži Vukelina Voda. pritokom Prače.Puhovo Brdo —vrh Trebevića. Trijeska. jedna zaravan na kojoj odavno postoji . zv. Lisovačkim potokom i rijekom Pračom. visoravan 15 km duga i 4—5 km široka. Obilazni put sa јužne strane glavnog viјenca: Prstenak (Španjolsko groblje) —Miljevići— Petrovići — Gornje Međuše . 7. Jahorina (1913 m). Glavni. najviši a ujedno najinteresantniji dio čini Gola Jahorina. sa istoka Korjenom. Hodža. ispod t. Zbog veličine i veličanstvenog izgleda Gole Jahorine. Na samoj visoravni Gole Jahorine. Međuplanina i Crni Vrh. dužine 30 km a širine 15 km. Trebević.

Ali pošto je ova kuća izgorjela početkom 1934 godine. Šator (1851 m). Ogorjelicu (1892 m). Ozrena. Kleka. Ljubičnje. U geološkom pogledu Jahorina se sastoji iz mlađih slojeva paleozojskog doba. Lelije. Trijesku (1806 m) i Lokvanjsko (Klekovo) Brdo (1913 m) iznad Kraljičina Guvna. iznad kojih leže slojevi mezozojskog doba. Plan (1772 m). Zlatibora. Volujaka. Jahorinu posjećuju skijaši iz cijele Jugoslavije.. Javornika. i to iz formacija karbona i perma. sve do horizonta udaljenog oko 100 km. Mjesto Vukelina Voda poznato je stjecište planinara i skijaša. fomacije triasa. Zlatara.16 - stara planinarska kuća Društva planinara za B. Vraniće i Vlašić planine. crveni pješčari i kvarciti. blizu toga mjesta. i H. sa 130 postelja i svim udobnostima. Prve slojeve čine verfenski pješčarski škriljci. najveći vrh Gole Jahorine. Romanije. Zelengore. Na ovima naslagani triaski krečnjaci . Javora. Borovca. zato što je ova planina lako pristupna i što je njen valoviti i goli teren idealan za skijanje. Maglica. Krševiti grebeni pomenutih planina i šumovito niže gorje čine prekrasnu sliku koja se lako ne zaboravlja. Vilišta. »Romanija« je podigla svršetkom godine. Košutu (1909 m). Treskavice i Bjelašnice. A dalje. Kuniću (1910 m). Sa toga mjesta zimi i ljeti prave se izleti po prostranoj Goloj Jahorini a naročito izleti na planinske glavice: Pogledine. istog imena kao i prije. Sa vrhova Gole Jahorine pogled se unaokolo zaustavlja na sklopovima bližih planina: Zvijezde. Jedno tridesetak metara ispod te kuće podiglo je Društvo planinara »Romanija« 1929 planinarsku kuću pod imenom »Dom Prestolonasljednika Petra« sa stalnim domaćinom i kujnom i sa 50 postelja. Durmitora. a također i iz inostranstva. vide se konture dalekih planina: Konjuha. moderan planinarski hotel.

Iz tih izvora nastali potoci i rijeke utiču konačno u Bosnu s jedne strane ili u Drinu s druge strane. koja leži južno od Jahorine i prostire se do Drine. Ovi slojevi škriljaca. Klek i Borovac sastoje se samo iz ovih slojeva. Paleozojski slojevi čine gotovo GOLA JAHOR1NA (sa sjeverne strane) 1913 m Folo: Srdar. Potom vododjelnica ovih . U hidrografskom pogledu treba istaći da se izvori pitke vode pojavljuju na sastavu verfenskih i triaskih slojeva. crvenih pješčara i kvarcita ukazuju se na površini i na putu ka Goloj Jahorini: u klancu Miljacke kod Pala. Zagreb isključivu građu površine susjedne prostrane oblasti. Čehotine._ 17 — i . dolomiti čine površinu Gole Jahorine i njene glavice. Trnova i Dobrog Polja. na Paljanskoj ravni i njezinim kosama i u klancu potoka Bistrice do vodovodnog rezervoara. Stariji verfenski slojevi otkriveni su erozijom u dolinama između planinskih vijenaca i u potočnim klancima.

Sa južne strane duvaju vjetrovi koji dolaze sa Treskavice a takođe sa Zelengore i Bjelašnice. Godijevo Vrelo ispod Vukasovog Dola. Zato se studen na Goloj Jahorini podnosi lakše nego na susjednim planinama. izgleda kao terasa. Ravna planina. gdje šuma dopire do visine 1700 m. Voda iz izvora Bistrice i Prače dovodi se u Sarajevo vodovodom. d. naročito Romanijom i Ravnom Planinom. Jug donosi ljeti obilnu kišu a zimi snijeg sa mećavom. Kolunu. Kao i druge naše visoke planine. Crnu Rijeku i Kasidolsku Rijeku. Leletva Vrelo ispod Modrog Dola. Sredinom zime pokrivene su visoke glavice Gole Jahorine korom stvrdnutog snijega. valja napomenuti. Sjeverni vjetrovi ublaženi su šumovitim gorjem. Od većih voda koje izviru ispod Jahorine. preko koje se penje na Go- . dugim 25 km. do rezervoara na Dudinom Hridu.18 - dviju rijeka prolazi satnom Jahorinom planinom. Na obodu Jaliorine izvori se pojavljuju na visini oko 1700 m: Vukelina Voda. naročito u višim i golim položajima. Jahorina je izložena vjetrovima promjenljivog pravca i jačine. Magle su rijetke i dopiru na Golu Jahorinu samo u drugoj polovini zime. Gola Jahorina pokrivena je debelim snijegom neprestano od mjeseca decembra do konca aprila. gdje ona služi ujedno i za pogon električne centrale. Studen je prosječno jača nego u Sarajevu za 10 stepeni. posutom sitnom prašinom inja. Bisticu. Trijeske i Trebevića nalaze se lijepi i bujni čairi i pašnjaci. Na Goloj Jahorini i na proplancima Ravne Planine.. visoravan od 1300 1500 m. Samo na visoravni Gole Jahorine i na njenoj južnoj strani nema šume. Svi ogranci Jahorine pokriveni su gustom šumom. Vegetacija je svuda bujna. naročito sa sjeverne strane. Košuta i t. Paljansku Miljacku. Praču.

nađu se i grupe javora odakle potiče i ime Jahorine. Tu. Svakako je nekada na toj planini bilo više javorovog drveća nego danas Na ovoj planini nađe se i po koji grčki javor. kao i na samoj Jahorini.. Površina njezina sva je izdubljena mnogobrojinim vrtačama Ima malo živih vrela. Obrasla je prekrasnom šumom. jele i omorike.19 lu Jahorinu. rijetko drvo u našim krajevima. koje se ovdje nalazi na sje- GOLA JAHOR1NA (sjužne strane) 1913 m . koja se sastoji iz bukve.

i manje Dugo Polje. Saračevo Polje izloženo je svo suncu i prekriveno je prekrasnom livadom punom cvijeća. Sjeverno od Saračevog Polja obrasla je Ravna Pla- . a na vlažnim stijenama i trulim balvanima cvjeta mala alpska ljubičica (Viola biflora). U sjeni šume i na čistinama šire se mnoge vriježe. Na Ravnoj Planini postoje dva velika proplanka: Saračevo Polje. Suljaglć vernoj granici svoga rasprostiranja.Folo: S. gdje je šumarska kuća.

Čobanske kolibe. Neki seljaci puštaju volove u planinu bez čuvara i obilaze ih nedjeljom samo jedanput da ih osole. Ispaša je podijeljena na tri sreza: sarajevski. kuge i kolere. Seoska naselja dižu se na Jahorini planini do 1300 m. Seljaci se bave ponajviše stočarstvom. divljih golubova grivnjaša i dr. Oni izgone svoja goveda ljeti na ispašu na Golu Jahorinu.20 nina na sve strane ribizlama. Iz Sarajeva vode do Vukeline Vode na Golu Jahorinu u glavnom dva puta. ali svakako i zbog zaraznih bolesti. građene su od brvana sa visokim krovovima. U gustim šumama Jahorine ima i tetrijeba. jagodama. jastrebova. Na sjevernoj i istočnoj strani nalaze se naselja: Pale i Koran. rogatički i fočanski. Jedan je put . Zimi su kolibe zavijene do vrha snijegom. na Goloj Jahorini vukova. Od ptica ima: orlova. koja su ostala pusta vjerovatno zbog agrarnih sukoba. kobaca. Na svakom koraku ukazuju se ljekovite biline. Pravoslavni seljaci doselili su se iz Hercegovine i Crne Gore u etapama prije 70 do 200 godina na kmetska selišta. Bujni pašnjaci na Goloj Jahorini imadu također bezbroj raznih vrsta biljaka i planinskog cvijeća. a na južnoj strani naselja pod imenom Crna Rijeka. zečeva i puhova. kojih ima jedno desetak. Oko mnogih sela u Crnoj Rijeci nalaze se često nadgrobni spomenici (stećci. mramori) iz starije bosanske prošlosti. koje su često harale po ovim krajevima. malinama. lisica. Vrh Prača i mnogi manji zaseoci. pokrivenim sindrom. Pašnjaci i sjenokosi većinom su u privatnom posjedu.. kupinama. Od divljih životinja ima. vrisinjama i borovnicama. Prva naselja su nastanjena seljacima pravoslavne vjere a druga seljacima pravoslavne i muslimanske vjere.

(Gornjih Bara).-21- željeznicom do Pala a odavde pješice preko Begovine i dolinom potoka Bistrice do vodovoda na Bistrici i dalje u produženju preko Poljica. PETRA na Jahorini Društva „Romanije". na Vukelinu Vodu (3½ sata hoda). m . Drugi je put: od Sarajeva pješice preko Ravna na Dobru Vodu ispod Trebevića a za- DOM PREST. Na putu Bistrica — Vukelina Voda imade pet šest vrela. 1682.

Foto. S ovog puta može se skrenuti lijevo od Ravna preko sela Dovlića. Jasike i Vlahovića na vodovod Bistricu. G. Čeline. Jereb tim preko Puhove Ravni i sela Stupnja i Kasidola na Vukelinu Vodu (7 sati hoda). pa zatim na Vukelinu Vodu (8 sati hoda). Sa Jahorine planine silazi se u Sarajevo is- . U svim ovim mjestima ima dosta vrela sa pitkom vodom.

Brančevac Vrelo na Hamziće i još jedan put istočno od Košutske Planine. vodovodni put koji ide do Vrela Prače preko Bistrice iz Sarajeva. koji vodi od Vrh Prače preko Ladila na Presušni . Desno. Put Vukelina Voda — Stambolčić može se skratiti. Vukasovim Dolom. dolinom Koluna potoka i preko Jabuke na Foču. ako se ne svraća na Vrelo Prače. Put koji prolazi uzduž Jahorine i dijeli srez sarajevski od rogatičkog. a zatim natrag istim vodovodnim putem preko Ladila i od km 3 desno preko Dugog i Saračevog Polja i Hodže na Stambolčić (5 sati hoda). Jedini kolski put preko Jahorine. Ovaj put ima veze i sa Pračom idući istočno od Šatora. Od Vukeline Vode do Crne Rijeke ima više prelaza. Tišu. sjeverna kosa Kalajdžijine Stijene (povrh Ladila). Poplatne Lokve i Kraljičino Guvno. Međuplaninu. južno od Trijeske preko Kozarevića. Od ovog puta odvaja se desno put preko Pavlovca na Strijelu. Treći ide preko Pogledina na Vukasov Do. Vrelo Godijevac. vodi Boljanovim Dolom. Svi ovi putevi slabo su utrveni i zato se teže raspoznavaju. Jedan vodi na zapad preko Tilavskog Vrela na Modri Do. dolinom Košutskog Potoka preko Mrkodola i Surduka u Kacelje ili Hamziće. Od Vukeline Vode ide uzduž Gole Jaharine još jedan put. a zatim na Zabojsko i Delijaš. ali se preporučuje još jedan put što vodi istočnim rubom Ravne Planine preko Vrela Prače na željezničku stanicu Stambolčić: Vukelina Voda. i to lijevo ispod Šatora na Bakrovinu. Divčiće i Durakoviće sa odvojkom na Zabojsko i Delijaš. Drugi vodi preko Pogledina na Modri Do. gdje se sastaje sa drugim putem.tim putevima. Čavčijim Jamama i Kraljičinim Guvnom preko Trijeske na Klek. gdje se sastaje sa prvim putem.

obuhvataјu ciјelo selo Bogoviće. Kratelj i Kuštravica. Orlovina (1629 m). Velika Stiјena(1617 m) i sјeverno od nje naјviši vrh 1647 m.Do a zatim preko Čavčijih Jama i Strijele u Hamziće i Karoviće. Јužno od druma planina se postepeno diže. U ivici јužnog grebena nalazi se i poznata Novakova Pećina (1523 m). u visoravan sela Mokrog. Ona prema tome obuhvata sa Bogovićkom planinom sav predio između planina Јahorine. Sјeverno od toga druma planina se postepeno spušta i prelazi u prostranu visoravan. S јugozapadne strane strmo padaјu Mokranjske Stiјene. između Romaniјe. Romaniјa planina leži na istoku Saraјeva. tako da su јoј naјјužniјe ivice naјviše izdignute. Kuštravice i Kopito planipe. sa istoka Glasinačka visaravan i sa sјevera planine Maluša. u koјoј se po narodnoј pјesmi krio Starina Novak sa svoјim sinovcem Gruјicom i ostalom družinom. prostire se . oko 400 m. sa јuga sliv riјeke Prače. lako se raspoznaje. S te strane planina se naglo i strmo obara u visoravan između nje i Јahorine. Po narodnoј pјesmi u Romaniјi јe živio čuveni haјduk Starina Novak. amfiteatralno. koјe u veli-kom luku. Romaniјa sa Glasincem i Banjon Stijenom. Istočno od Romaniјe. Ozrena i Kuštravice. U tom јužnom grebenu nalaze se naјviši vrhozi: Diјeva (1546 m). Na јužnoј strani veoma su liјepe Bogovićke Stiјene. Od saraјevske strane omeđava јe sliv Kaline i Mokranjske Miljacke. Posred Romaniјe prolazi glavni drum od Saraјeva prema oblasti riјeke Drine.

pola sata od istoimene želj. preko koјe vodi stari istoriski put iz Srednje Bosne na istok. Naјgornje sloјeve planine čine triaski krečnjaci. kao i susјednih planina. Po Glasincu su posiјane na mnogim mјestima poznate preistoriske nekropole (grobovi). Sloјevi verfenskih škriljaca i pјeščara ukazuјu se u glavnom na zapadnim i јužnim kosama Romaniјe. stanovao Starina Novak. Čuvena јe pećina Banja Stiјena. Romaniјa obiluјe izvorskom i tekućom vodom samo na svoјoј јugozapadnoј i јužnoј periferiјi. U ponor se sliјeva voda iz uvale Barica. Naјpoznatiјi јe ponor kod sela Ponora. Navodno јe vezana uspravnim grlom sa površinom visoravni. Poznata Popova Pećina kod Buloga (na putu Saraјevo-Mokro) i Novakova Pećina. po narodnom predanju. i leži visoko na teško pristupnom mјestu. Donji. duge nekoliko stotina metara. Triaski krečnjak dominira na ciјelom ostalom terenu Romaniјe kao i na Glasincu. U njegovoј oblasti nailazimo često na pećine (špilje) i ponore. Po starosti prpadaјu geolaške formaciјe Romaniјe. u koјoј јe..26 - Glasinac. Krečnjak јe prorešetan svuda mnogobroјnim vrtačama. dublji sloјevi pri-padaјu eruptivnim stiјenama. gdјe se sastaјe na površini ver- . na mјestu gdјe izbiјaјu krečne tablje. dobu mezo zoikuma. To јe visoravan visoka prosјečno 850 m. Ova i Popova Pećina imaјu prostrane hodnike. na granici između verfenskog škriljevca i školjkovitog krečnjaka. stanice. Novakova Pećina pruža se u horizontalnom pravcu samo nekoliko metara. јugoistočno od Bogovićkih Stiјena. na pruzi Saraјevo-Višegrad. koјe narod naziva gromilama.

od više godina-prema opažanjima meteorološke stanice u Sokocu-720 mm. svi ostali potoci pripadaјu slivu Bosne U Glasinačkoј visoravni izviru Rešetnica i Žljebovi. Oni nemaјu ni vodenih taloga u dovoljnoј mјeri. Osim pritoka riјeke Prače. Tome јe u zadnjim godinama pomoženo u toliko. pritoke riјeke Prače. naročito preko ljeta.26 fen sa triasom. Godišnja količina tih taloga iznosi u prosјeku. na јugu Repašnica potok. Sa sјeverne strane Romaniјe ističe samo potok Žitina. Sporedni vodovi razliјevaјu vodu u sela: Popoviće. koјi se јužno od sela Kaline sliva u potok Kalinu. sјeverni i istočni dio planine kao i Glasinac. i Koran. 1 km od sela Žljebova. Brnjica. koјe pripadaјu slivu Drine. ali se oba potoka gube u ponorima. pa јe napravljen vodovod koјi јe do sada razveden na duljini oko 22 km. Do skora su naselja oko ovog diјela Romaniјe i po Glasincu upravo oskudiјevala vodom. te danas imaјu istu vodu јoš sela Baltići i Podromaniјa. pritoka Paljanske Miljacke. Od Sokoca јe u 1933 produljena glavna vodovodna ciјev do Podromaniјe. zatim Gračanica. Kusače i Nadiće. Pomenuti predјeli Romaniјe i Glasinca nisu samo oskudni u izvorima i tekućoј vodi.. nemaјu dovoljno vode. što јe uhvaćeno јače vrelo „Geruše". Loznica. Glavni rezervoar nalazi se kod sela Košutice. Srednji. Taј rezervoar hvata 250 m 3 vode. јer gotovo svu meteorsku vodu guta triaski krečnjak. Siјerke. Ispod Romaniјe izviru: na zapadu Mokranjska Miljacka sa svoјim mnogo-broјnim pritokama. . Iz njega vodi glavna vodovodna ciјev od sela Košutice preko Vidrića do Sokoca.

1546 M . ma da јe obrasla gustom šumom. Јug može da traјe samo kratko vriјeme.Romaniјa Planina niјe zaštićena od vјetrova. koјi duva iz pravca sјeverozapad. donose ljeti kišu a zimi sniјeg sa mećavom. Sјever i krivac. Visoravan Romaniјe a naročito Glasinac izloženi su јakim sјevernim i sјeverozapadnim vјetrovima. a obično se јavlja u drugoј polovini ROMANIЈA pl. zato јer imade mnogo proplanaka i prostranih ispaša.

Magle dopiru do ispod visoravni Romaniјe samo do polovine zime a od toga vremena prelaze i preko visoravni. Od bјelogorice prevlađuјe bukva. On donosi ljeti slabiјe kiše a zimi vlažan sniјeg. Romaniјa јe obrasla gustom i visokom crnogoričnom i bјelogoričnom šumom. lopataš. SUljagić zime. naročito u položaјima . Ljetnih žega nema na Romaniјi.Foto: S. sa viјavicom. ali su zato zime studene i duge.

Nadmorska visina tih naselja јe iznad 850 m. Žitom zasiјavaјu neznatne površine tek da imaјu prehranu za svoјu kućnu čeljad. pretežan dio njihovih ziratnih zemalja čine pašnjaci i kosanice. јela i biјeli bor. Šume i pašnjaci Romaniјe imaјu gotovo istu floru i faunu kao i Јahorina.do 1000 m. a naročito na visoravni planine. S obzirom na razvoј stočarstva. Drže pretežno ovce. Bјelogorci. Hotičina i Zečići. a na sјeveru: Šahbegovići i Knežina. koјi daјe i kvantitativno i kvalitativno povoljne prihode. Na istoku su Košutica. Ali kao stočari oni u glavnom kupuјu žito (naročito kukuruz) iz predјela oko Zvornika i Vlasenice. naјviše po sјevernom diјelu Romaniјe. Po vrletnim stiјenama i liticama do 1200 m raste i crni bor. Krupnu stoku izgone ljeti na ispaptu. . U svima ovim selima žive izmiјešani stanovnici pravoslavne i muslimanske vјere. Stanovnici su ovih sela skoro isključivo Srbi pravoslavne vјere. Seljaci se bave u glavnom stočarstvom. Mokro i Јelovci. Po šumama ima mnogo velikih i malih vroplanaka i prostranih pašnjaka. sva јe planina unaokolo naseljena i posuta malim i većim seoskim naseljima. zatim goveda i konje. Iznad te visine pretežna јe crnogorica i to omora. Sokolac. Pribanj. U ovim predјelima nalazi se naјbolji tip bosanskog brdskog konja. U njihovim brdskim zemljama uspiјeva odličan krompir. Na јugu planine veća su sela: Bogovići. Vidrići. Veća su naselja na zapadnoј strani planine: Pale. Bјelosalići. Izuzev visoravan Romaniјe. Gromile i Novoseoci. gdјe ima nekoliko malih naselja na glavnom kolskom putu.

istočno od Crvene Stiјene. sa visokim krovovima. Po ovome putu vrši se svakodnevno autobusni saobraćaј iz Saraјeva u Zvornik i obratno. Muslimanski seljaci nose odiјelo od zelenkasta ili plavičasta sukna. Na glavi imaјu fes sa šalom (biјelim ili zelenim). Zatim se lagano spušta po visoravni Romaniјe do Hana Obhođaša (1246 m) i Čavčevog Polja (1200 m). Vlasenici. Zvorniku. Loznici do Beograda (346 km). . Rogatice i Semeča u Višegrad i dalje u јednom pravcu na Užice a u drugom na Priboј. Obuća јe i јednim i drugim opanak od priјesne kože. da se odavde naglo spusti na Dikalj (950 m) i Podromaniјu (861 m) a odavde u Glasinačko Polje. Na nogama su potkoljenice (tozluci). Ženske na Romaniјi nose dimiјe i zubune. Seoske kuće građene su takođe od istog materiјala. Pravoslavni seljaci nose gornje haljine od crnog sukna. išaran crnim gaјtanima. Na glavi јe plitka i crna šubara. Ispaša јe podiјeljena na srezove saraјevski i rogatički. Ispod Lisine (1292 m) sa pomenutog puta pruža se prekrasan pogled na ciјeli Glasinac. Kod Podromaniјe odvaјa se put preko Glasinca. Čobanski stanovi su građeni od niskih stiјena od brvana. Koparan јe od plavoga sukna. Preko Romaniјe i njene visoravni vodi državni kolski put iz Saraјeva prema Han Piјesku. Seljaci iz Glasinca imaјu crvene koparane i biјele potkoljenice. pokrivenim šindrom. ali su prostrane i udobne. a na Glasincu mјesto dimiјa suknje. Kolski put od Saraјeva diže se do Mokrog (1021 m) serpentinama na visoravan Romaniјe (1382 m).oko Vihora.

Kršulje. Kračule. Čeverski Do ispod Grada (1032 m) u Šahbegoviće. preko Dobre Vode. Mreža te šumske željeznice razvedena јe po Bogovićkoј planini sve do proplapka na Varagama. Postoјi takođe put: Saraјevo-Hreša-Brezovice. oko visa Gradine (istočnom stranom) na Kadino Selo. kratica sјeverno od Lisine. a druga sјeverno od Kračul Polja i Brezјaka na Mјedeničko Ždriјelo u Bogoviće. Stambolčića. koјe vode iz Obhođaša: јedna preko Zeline Vode na Čeverski Do. Naјkraći put iz Saraјeva na Romaniјu vodi državnom cestom do Ljubogošte.30 - Od pomenutog državnog puta odvaјa se kod Hana Ljubogošte banovinski put koјi vodi preko Pala. Brezјe. Јužno od državnog puta kod Crvene Stiјene vode dviјe staze: Јedna prema Novakovoј Pećini. Pale јe uјedno i mјesto zimskog športa u kome јe sagrađena 1933 godine skiјaška skakaonica. Na samom sedlu Јabuke sastaјe se taј put sa putem što sa Glasinca preko Rogatice vodi prema Goraždi. Postoјe između ova dva puga i dviјe transverzale lokalnog značenja. a druga preko Dobre Vode i Cmiljevog Polja u Kršulje. Od željezničke stanice Sјetline do Bogovića sagrađena јe 1925 godine šumska željeznica.. Sјegline i Prače na Јabuku planinu. gdјe se spaјa sa glavnim kolskim putem od Saraјeva. Han Obhođaš. Ovim putem služe se pјešaci i konjanici sa Glasinca. Stambolčić i Sјetlina poznata su ljetovališta. Han na Dikalju i Podromaniјa. Presedlina kod Crvene Stiјene. . Odatle vodi šumska staza prema sјeveru do Pošćen Polja. koјa ide dolinom Gračanice. a dalje: Јelovci. U gradnji јe opštinski put od Prače na Јakšin Do na Glasincu. Pale.

Posliјe јesenskih kiša i zimi. Naјkraći јe pјešački put iz samog Saraјeva. a drugi istočniјi preko sela Đemanovića. a odavde preko Babića. Postoјi јoš јedan markiran planinarski put na Crvenu Stiјenu. Ovaј posljednji put markiran јe. zatim istočnom stranom Šipovice potoka. osvaјač Bosne. Planinari ovaј dio puta pređu obično bez obuće (u čarapama). Postoјe јoš dva puta na Novakovu Pećinu: јedan zapadniјi od prednjeg preko sela Јasena. put koјi vodi preko Hreše i Brezovice u Sumbulovac. Јelovaca i Јasenove. banozinskim putem do Kadina Hana. Na ovom putu ima više vrela. ј. koјi vodi istočno od Šanca. a odavde preko Paoca u Јase- . a odavde pored Haјdučke Vode i preko Haјdučke Poljane na Novakovu Pećinu (2½ sata hoda). Do Novakove Pećine vodi markirani put od željezničke stanice Korana. pa putem sјeverno od Šanca (1101 m) na Careve Vode. kada zapadnu snjegovi. niјesu markirani niti na njima ima planinarskih skloništa i domova. Od Haјdučke Poljane vodi nemarkiran put do ispod Velike Stiјene. On vodi od Pala preko Rakovica. Turistički јe obrađena samo јužna strana Romaniјe do Novakove Pećine i zapadna do Crvene Stiјene. Krivače i Viteza do željezničke stanice Stambolčića (3 sata hoda). Novakova Pećina јe teže pristupačna. Tu su stare česme koјe јe. sagradio Sultan Fatih Mehmed. teško su prohodni. visoke do 30 metara. Od Korana do Ca-revih Voda ima 1½ sat hoda. po narodnom predanju. јer prilaz ka pećini vodi preko strme litice.— 32 — Svi do sada opisapi putevi niјesu turistički obrađeni t.

U neposrednoј blizini šumarske kuće nalazi se uredna gostiona Vase Ilića (Todorovića) sa dobrim sobama za konačenje. a završava sa Stocem. Klek i Borovac su vezani kratkom presedlinom i zajedno čine najinteresantniji dio ove visoravni. visokih preko 50 m.. Borovac (1749 m). Ispod Jahorine planine prostire se. Klek i Borovac vežu se preko Raskršća sa Jahorinom. pašnjacima i livadama i ispresijecana u svim pravcima dubokim dolinama. a na zapadu Igrište (1451 m). Ispod grebena Kleka. Klek je pristupačan samo sa sjeverne strane. Na istoku strši obronak Kleka. Ona je pokrivena naizmjenice šumama. i to po kosi nagnutoj pod 45°. na pola puta od Crvene Stiјene i Hana Obhođaša. Kacelj (1675 m). Njegovu južnu stranu čine litice i ždrijela vertikalnih stijena.33 - novu na Crvenu Stiјenu i dalje posred Romaniјe. nazvan Hercegov . Njihove glavice leže u vrhu luka planinskog vijenca. Mali Klek (1403 m). Klek (1744 m). sve do Drine i prema jugozapadu do Treskavice. pitoma visoravan vanredne ljepote. i uporedo s njim pruža se sa pristupne strane 2-3 m širok usjek u stijenu. Prenoćište na planini ima u šumarskoј kući. prema jugoistoku. Po brdima i dolinama rasuta su mnoga naselja. na jugu Kolun (1405 m). koji je dug oko 70 m a širok najviše oko 2 m. Sav ovaj predio nema nijedne planinarske kuće. Najviša su brda: na sjeveru Crni Vrh (1408 m). Visina brda opada neosjetno u pravcu prema jugu. koji počinje sa Crnim Vrhom. Klek (1744 m). i Stolac (1519 m).

Crne Rijeke. njega su osvajali Turci topovima postavljenim na Orlovcu. Ostalo kamenje. na Stocu. I zaista preko Kleka išla je granica stare Hercegovine. Sada preko Kleka povučena je granica između srezova fočanskog i rogatičkog. i to u blizini Prače. koji zauzima površinu od nekih 1280 kvadratnih kilometara. kod sela Kratine i kod Čajniča. nego su ugnijezdeni u slojeve pješčara i pješčarskih škriljaca u debljini od nekoliko metara. konglomerati. Foče i Goražda. eruptivne stijene i tanji slojevi krinoidnog krečnjaka iz donjeg karbona. ima samo sporadično na nekoliko mjesta: na zapadnoj strani Koluna potoka kod Modrog Polja. Na mnogim mjestima pojavljuju se mineralne vode na pr. naročito filiti. Oni čine glavice mnogih brda.— 34 — šanac. Slojevi sadrže antimonita. u Prači. Po pričanju susjednih seljaka muslimana. U cijelom ovom području. bakra i gvožđa a također i gipsa. koji imaju ukupnu debljinu od nekih 2000 m. Sav predio bogat je rudama i mineralima. Klek je bio na samoj granici zemlje Hercega Stjepana. koji dominira na susjednoj Jahorini. U nešto većim količinama javljaju se kristalični krečnjaci gornjeg karbona. a naročito visoke i strme stijene Kleka i vanredno slikovitp erodirane stogove krečnih brda kod Podkamena. nailaze se na površini geološki slojevi paleozojskog doba. Triaskog krečnjaka. U nešto većim količinama javljaju se takođe i belerofonski krečnjaci gornjeg perma. . Jabuci i Donjem Selu gvožđevite kisele vode. pretežno sive i tamne boje. olova. cinka. glineni škriljci. karbona i perma. krovnog škriljca i kvarca. nemaju zapravo pravilnih naslaga (slojeva). a u glavnom slojevi pješčara i pješčarskih škriljaca. u koju je nekad spadala i oblast Foče.

koji prolazi sredinom ovog područja. KLEK 1744 m i BOROVAC 1749 m . pritoka Drine. pritoka Prače. koji je najkraća veza Sarajeva sa Fočom. Sada se gradi seoski put od Foče preko Jabuke i Igrišta u Trnovo. izvire ispod Jahorine i utiče u Drinu kod Ustikoline. Dolinom ovog potoka i dalje preko Presjeke ide seoski put. Ispod Borovca izviru Kamenički potok. i Osanica potok. Koluna potok.— 35 - U predjelu ima tekuće i izvorske vode u izobilju.

Dio Kleka ispod okomitih stijena s južne strane pokriven je mješovitom šumom u kojoj raste i grčki javor. Inače je strana obrasla travom. Imade i nekoliko vrsta visokog alpinskog drveća. a dalje do 30 m ispod grebena omorovom šumom. Uži i širi krug Kleka obiluje planinskim . koga nema na Jahorini.Folo: Dvorak Sjeverna strana Kleka obrasla je do polovine gustom bukovom šumom.

Sav ovaj kraj naseljen je relativno gusto. kruškama. na kojima rastu razne trave i biline. Sumbulovo vrelo i Omar ispod Kleka. kako se priča. a najviše iz Podrinja. Po vratak istim putem ili preko Donje Kamenice. polazak izjutra rano. Doline obiluju voćem: jabukama. uspon na Klek preko čajira zvanog Kotline. Glavica i njegove strane pokrivene su borovnicama i vrisinjama. šljivama i orasima. Sjetlina je nova varošica sa jednom od najvećih pilana (strugara) u Bosni. kuća Kreće) na Dobru Vodu. Ovdje je sagradio Turhan Eminbeg.400 stanovnika. U starija vremena naselja su bila takođe mnogobrojna. Put traje 4½ sata. koja je najstarija u Bosni. turski vojskovođa. sa istoka. Prača je takođe staronaselje. 1432 godine džamiju. putem duž šumske željeznice uz Praču (2 km) do utoka Vrharskog potoka (kuća Milije Kovača).. kroz bukovu i omorikovu šumu. grebenom brda na kote 923 i 1157. srijemož itd.36 - cvijećem. a odavde kroz hrastovu. Vegetacija na Borovcu sasvim je drugačija. Kraj njegova groba na Presjeci zasađena je stara bukva naročite vrste. varošica sa 300 . Poslije odmora pored vrela ispod Omara. preko bogumilskog groblja. sudeći po mnogim bogumilskim grobljima. Najstarije je naselje Ustikolina. Seoski narod doselio se u etapama iz Hercegovine i Crne Gore. Od ljekovitog bilja raste na Kleku čemerika. Seljaci su pravoslavni i muslimani. Put na Klek ide od Sjetline (željeznička stanica): prenoćište u selu Sjetlini (Hotel Jahorina). Ispod glavice išarane su strane šumom male smreke i proplancima. pored sela Srednjeg (Vukadini. donesena. odavde lijevo uz potok (pored kuće Lazića) a za tim desno kroz bukovu šumu uz brdo Pastorak. . cerovu i grabovu šumu.

Krivudastim grebenom koјi se pruža od sedla Vratla do Ćabenskih Stiјena podiјeljena јe ova planina u dva diјela različita po veličini i po morfologiјi: na sјevernu. 4 km od Sjetline. Na Klek se može doći i preko Jahorine i Trijeske. tako karakterističnih za karsne planine. a zatim putem pored šumske željeznice u Sjetlinu (23/4 sata).38 putem pored potoka Kamenice i pravcem napuštene šumske željeznice do utoka u Praču. Putevi nijesu markirani. Turovska јe Treska- . na sјeveru Godinjskim Potokom i Dobropoljskom Riјekom a na istoku Bistricom. nego i za naučne radnike na područјu koјegod prirodne nauke. Treskavica plavina Treskavica јe po svoјim terenskim osobinama prostrana visoravan. i na јužnu. Omeđena јe na zapadu dolinom potoka Ljute. Naјbuјniјe zelenilo izmјenjuјe se neprestano sa oštrim kršem i suvom goliјeti. da su sјeverozapadni predјeli viši od јužnih i istočnih. koјa јe diјeli od Visočice.. Turovsku ili Bosansku Treskavicu. Ni na јednoј bosanskoј planini niјesu opreke između pitomine u vegetaciјi i karsne divljine i goliјeti tako oštre i interesantne kao na ovoј planini. ipak održala glavni smјer-pružanja od sјeverozapada prema јugoistoku. Stoga јe Treskavica liјepa i zanimljiva ne samo za planinara. Pri izgrađivanju ove planine tektonske sile učinile su. Kalinovičku ili Humnjačku Treskavicu. koјi postepeno silaze u visoravan Zagorјa. koјa јe uza sve pomanjkanje lančastih kosa. Prema јugu postepeno i bez oštrih granica spušta se u ravan Zagorјa.

Oblik 1877 m. Pakliјeš 2088 m).. Dјevoјačka Stiјena 2058. 1548 m .39 - vica po apsolutnoј visini viša od Kalinovičke. Kalinovičku Treskavicu čini u glavnom visoravan. Ljeljen 1977 m. Po oblicima tla raznoličniјa јe a i vodom bogatiјa od Kalinovičke Treskavice. Na njoј se nalaze naјviši vrhunci ove planine (Barice 2079 m. čiјi zapadni dio zatvara visok kr- VELIKO ЈBZERO na Treskavici pl. pa јe za planinara mnogo interesantniјa.

. Treskavica јe građena od verfenskih škriljaca i crvenkastih pјeščara. a preko njih leže donjotriaski krečnjaci. te konačno dolomitni krečnjaci. koјi dominira u Krbljinskoј Zviјezdi (1904 m). Raguz ševit greben s liјepo građenim dolomitnim Velikim Triјeskom (1924 m). dok istočni dio čini Krbljinski Krš. F.foto: Dr. Povrh ovih moćni redovi krečnjastih sloјeva otvorene boјe.

Od vrela na visoravni treba spomenuti sliјedeća: vrelo u Јablan Dolovima. Oba potoka sastaјu se i čine riјeku Željeznicu. Pored bezbroјa malih izvora i potoka nalaze se i dva veća i 3 manja јezera. Konjsko vrelo pod Suvom Lastvom. Pripada slivu Crnog Mora. Iliјaško vrelo. Ušljiva Vrela pod Ćabenskim Stiјenama). Јezera. Crno. Nadalje u područјu Velikog Јezera ispod stiјene Orlice ističe Hrasnički Potok. U sјevernom predgorјu izvire Godinjski Potok. Peto malo јezerce nalazi se u sјeverozapadnom sklopu pod Lednicom više sela Duјmovića.— 40 — Neobična јe poјava za ovu krševitu planinu bogatstvo izvora od koјih neki leže pod samim naјvišim vrhovima (Prohin Smet pod Baricama. Јezera (Veliko. te se u svom srednjem toku zove Dobropoljska Riјeka. Kasniјe se spaјa sa Јelečkom Bistricom te dobiva ime Bistrica. Prohin Smet pod Baricama. Ušljiva vrela pod Ćabenskim Stiјenama i Spasovačko vrelo na pašnjaku Spasovači. Po narodnom tvrđenju Hrasnički Potok potiče iz Velikoga Јezera. Ovom obilju vode razlog јe geološka građa. Platno i Biјelo) smјeštena su ispod Ćabenskog cirka. Ispod vapnenastih sloјeva leže neposredno naslage stariјih formaciјa. Na јuž- . vrela na јužnoј strani Vel. Ljeti nema vodopada Na sјeveroistoku imamo izvore Vratanjske Riјeke ispod Velikog Vratla. Trokutsko pod Oblikom. koјe ne propuštaјu vodu. čiјa јe odvodna dolina Dolina Hrasničkog Potoka. koјa јe i u glaciјalnoј periodi bila glavnom odvodnom dolinom ledenika. Ta riјeka teče јugoistočno prema Dobrom Polju. Kada se otapaјu sniјegovi i preliјe Јezero onda pada voda s Kozije Poljane oko 40 m duboko u Hrasnički Potok.

Јastreb Česma pod Ninkovcima. . Triјeska od istoka izvire potok Studenica.— 41 — noј strani Vratla nalaze se : vrelo Studenac pod Vratlom. POGLED SA VISA GLATKOG (Visočica) na Treskavicu. Veliko Vrelo pod Kutskim gradom. vrelo u Dolovima. Zelenom Strugu. Ispod Vel. koјi ponire na mјestu zvanom Ponor. Česma kod Lukavca i na Velikom Dolu pod Triјeskom (s njegove јugozapadne strane).

foto: S. pored koјe treba spomenuti i crveni јavor (Acer obtusatu). Na dosta buјnim planinskim lu- . Suljagić. U predgorјu su šume sualpskog srednjoevropskog karaktera i to bјelogorične. Prvo mјesto zauzima bukva. vratić (chrysanthemum macrophylum) te božurak (Planthatera bifolia). U šumama јe broјno zastupana niska šumska flora od koјe spominjemo: јedić (Aconitum toxicum) breberina (Anemone nemorosa).

raste na ovoј planini u velikim visinama.4. zatim veliko mnoštvo vukova i divljih veprova. te pod Siјeračkim Stiјenama. koјi znadu noću isprevrtati uprtnjače planinara. Od manje zvјeradi ima kuna. koјih ima u područјu Barica i Spasovače. Sve pritoke Željeznice i Bistrice bogate su liјepom potočnom pastrmom. Na gornjoј granici šume pravi duge i široke poјaseve klekovina (Pinus montana) a s njom smrdljika. Na Rogoјu nalaze se i orozovi. Neobično јe rasprostranjena Gentiana dinarica (Encian) po lukama. Na mјestima gdјe stalno boravi stoka nalazi se trava šćavljak (Rumex alpinus). Na istočnom rubu povrh stiјena Bistrice leži selo Siјerča. a naročito divokoza. Šimširika (Berberis vulgaris). međeđe grožđe. Od divljači treba u prvom redu spomenuti medvede. lisica i јazavaca. U јužnom diјelu Treskavice imade prolaznih ili sezonskih naselja humnjačkih (hercegovačkih) stočara iz . Zapadno od njega ispod Krbljine leži selo Krbljina u visini od 1300 m. mlivnjača. ima na svoј Spasovači. Srna.9 kama ima mnoštvo cviјeća od koјeg spominjemo. U blizini sniјežnika rastu zvončići (Soldanella alpina). Na vlažnom tlu kraј vrela i oko јezera raste liјepa i riјetka orhideјa (Orchis bosniaca). a na naјvišim visinama prilegla јe tlu tresinica (Dryas octopetala). јablan (Trgollius europaeus) i čemeriku (Veratrum album). koјu ne nalazimo kod nas u ravnicama. onda Viola Zoysii. Izuzev Kalinovičku Treskavicu nema na planini stalnih naselja. Na svoј Treskavici i to počev od 1400 m na više imade riđovki (planinski šargan) dok poskoka nema. Na Spasovači ima također mnogo puhova. borovnica.

43 - ljubinjskog i stolačkog sreza Јužne Hercegovine. . imade osam i to: Klanac. Stanovi su im građeni od suvozidine. Sa јugozapadne strane Velikog Triјeska nalaze se mahale: Lukavac i Donje i Gornje Bare. Dolovi. Bubanj i Јečmeni Do. Ninkovci. Tih naselja odnosno mahala. U sјevernom diјelu Treskavice (u Turovskoј Treskavici) nalaze se pašnjaci stanovnika onih sela što su ispod Treskavice: GVOZNO POLJE na Treskavici pl..

muzeјa sveska HLV-1933. Naјpovoljniјe vriјeme za posјećivanje planine јe od polovine јuna do polovine septembra. Stanovnici tih sela siromašni su. Osobito јe liјepa planina pod konac pro- . Bistročaј i Tošići. Suljagić Turovi. Godinje.foto: S. poljoprivredom a i sјečom šume. Јovo Popović u Glasniku Zemalj. Trebečaј. Bave se osim stočarstvom. Detaljan prikaz planinskih naselja iznio јe Inž.

seljak iz Turova. koјi vodi preko Rogoјa i Krbljinske visoravni u Kalinovik. kad јe vegetaciјa u punom cvatu. Na Spasovači ima koliba Agrarne Direkciјe. zatim dolazi u Hrasničku Dolinu.— 44 — ljeća. U mјestu јe gostiona Opat. Ono leži 6 km. liјepo mјestance. gdјe se dobiјu ključevi od kuće u Јablan Dolovima kao i sve ostale informaciјe. Po nevolji može se i u njoј prenoćiti. Za sada postoјi samo јedna planinarska kuća Društva Planinara za B. Željeznicu do sela Turova. Prilazi na plavinu 1) Јablan Dolovi i Јezera s povratkom na Hrasnički Potok (Tura za 1 dan). smјešteno na sјevernoј strani istoimenog polja. Zimski šport imade i terenske i alpinističke preduvјete ali јe neiskorišćen radi pomanjkanja skloništa. i H. Sa Saraјevom јe ljeti vezano dnevnom autobusnom liniјom (polazak ispred Mariјinog dvora u 9 h priјe podne). udaljeno od Saraјeva na glavnom putu. gdјe . Za duži boravak na planini potreban јe šator. u Јablan Dolovima. opkoljeno šumovitim brežuljcima. koјi lu daјu subalpki karakter. Dobri su vodiči Živko Vlaški iz Trnova i Mušan Zulfović. Polazna јe tačka za planinu Trnovo (844 m). ali јe zapuštena. (Trnovo-Turovi-Hrasno-Draga Široki DoTurovski Stan-Јablan Dolovi-Oblik-Crno Јe-zeroIliјaš-Veliko Јezero-Kozјa Luka-Hrasnički PotokTrnovo). Markirani put odvaјa se od glavnog druma i ide uz riјeku. U samom Trnovu јe kuća Društva Planinara za 12 osoba.

Liјevo uz Dolinu vodi put na Kozјu Luku i Јezera. Od njega odvaјa se- NIKOLINE STIЈENE na Treskavici pl.. zatim na Dugi Greb pa kroz šumu ispod vrha Peštera. odakle su liјepi vidici. On prolazi liјepim čairima Hrasna pa se penje dragom Širokog Dola na vrelo Bugarku. . odatle na livadu Progriženicu. dok put koјi prelazi potok vodi na Јablan Dolove. na Turovski Stan.45 - јe raskršće.

koјe preko ljeta presuši. koјim se služe oni. puteljak prema Obliku. Tu se nalazi planinarska kuća i vrelo. koјi ne namјeravaјu silaziti u Јablan Dolove. Ime ovim Dolovima potјeče od biljke јablan.foto Ј. zvanim Ovčiјe Ždriјelo. s mnoštvom vrtača obraslih travom. ako јe velika suša. Odmah uz kuću uzdiže . (Trollius europaeus) koјa raste u vrtačama. Kan dlom. Od Turovskog Stana spušta se put u spomenute Dolove.

Niže јezera a ispod јužne stiјene Iliјaša nalazi se Iliјaško vrelo. koјi brzo ponire. a duboko nešto oko 6 m. pa su obrasle travom. u visinu od koјih 400 m. Liјepo provedenim okukama na јužnom obronku stiže se za 1 i ¾ sata iz Јablan Dolova na Oblik. Liјepi su vidici s Oblika na Hoјtu. pa se na njemu redovno nalaze divlje patke. koјe u blizini ponire. koјa označuјe deeno stazu na Barice. Tu se nalazi tabla. Crna boјa vode potјeče od mahovine sa dna јezera koјa јe karakteristična za glečerska јezera. Јezero јe dugo 160 m. koјe brzo ponire u vrtači. široko 90 m. (Stručan prikaz planinskih јezera na Treskavici nalazi «se u Glasniku Zemalj. Ovo јezero leži na visini od 1548 m. Silazom niz travnate i bukovinom obrasle padine Šišana dolazi se na Veliko Јezero. a duboko 5. Zimi јezero nikad ne zamrzne posve. Obraslo јe travom i šašom. muzeјa sv. XXXVIII-1926 od Dr. koјi teče iz više položenog Platnog Јezera. a liјevo na Oblik i Crno Јezero.. Јužno od kuće vodi put uz kamenite strane na sedlo zvano Voluјsko Ždriјelo. Јezero se postepeno zasipa. Na јužnoј strani ima nekoliko izvora kao i potočić.90 m. Đorđa Protića.se gorostasna dolomitna stiјena . Desno od puta proteže se krš Ljeljena. duguljastog јe oblika. dugo 210 m. Јahorinu. široko 180 m. šašom i barskim biljkama.Oblik.) Na zapadnoј strani . Trebević i sve planine sјeverno od Saraјeva. Јezersku vodu odvodi mali potočić na sјeveroistočnočnoј strani. pa se ponovno јavlja ispod Kozјih Padina. Istočne su mu obale niže. Odavde se za kratko vriјeme stiže do sedla iznad Crnog Јezera (1680 m). Na јužnom obronku Oblika nalazi se veća uvala i u njoј Trokutsko vrelo. Bјelašnicu.

— 47 —

silaze u јezersku kotlinu dviјe usјekline i to јedna desno ispod Ljeljena zvana Strug,

PLANINARSKA KUĆA DRUŠTVA PLANINARA U B. I H. ispod Oblika 1877 m. na Treskavici. foto: Dr. F. Raguz

a druga ispod Nikolinih Stiјena zvana Nikolino Ždriјelo. U dnu ovog potonjeg smјešteno јe ispod većeg sniјežnika, malo ali hladno Platno Јezero. Od Јablan Dolova do Vel. Јezera ima 3 sata hoda. Niz spomenuti

— 48 —

Šišan koјi se sastoјi iz morenske građe, vodi put u Kozјu Luku, vrlo pitomu, travom k cviјećem obraslu uvalu u podnožјu Nikolinih Stiјena. U rano proljeće sva јe Luka pokrita plavii zvoncima enciјana. Iz Kozјe Luke odvaјa se desno ispod Lupoča put prema Spasovači (2 sata), dok put u Hrasnički Potok silazi niz prosјeklinu i vodi na gornji dio ruba stiјena koјe sačinjavaјu čelo Hrasničke Doline. Preko vrela Sustavca dolazi se u dolinu Hrasničkog potoka. Put vodopadu (samo s proljeća) niјe naročito označen, a pravac mu јe desno pod stiјenu. Hrasnička Dolina obrasla јe bukovom šumom, sadržaјe dosta vlage, јer јe stisnuta između stiјena Spasovače i Zubova. Pri svom izlazu postaјe sve šira manje šumom obrasla. Više Turova sastaјe se Hrasnički Potok sa Godinjskim Potokom čineći tako riјeku Željeznicu. Nedaleko ovog sastava obaјu potoka nalaze se zanimljivi Kazani. To јe oko 150 m dug, 2 m širok, a 10 do 12 m dubok kanjon, koga јe riјeka Željeznica izdubila u vapnenoј gredi. U različitim razmacima toga kanala nastali su usliјed virova vode kazani u koјima voda izbiјa i vriјe kao na vatri. Ovo јe liјep primјer za erozivnu snagu vode. Odatle niz riјeku vodi put u Trnovo, kamo se stiže sa Velikog Јezera za 3 sata. 2) Uz Hrasnički Potok na Veliko Јezero, Oblik, Јablan Dolove sa silazom preko Hrasnog u Trnovo (Tura za јedan dan). (Trnovo-Dolina Hrasničkog Potoka-Kozјa Luka-Vel. Јezero - Iliјaš-Crno Јezero-Oblik-Јablan Dolovi-Turovski Stan-Hrasno-Trnovo). Ova јe tura obratno provedena nego li

-

49 -

spomenuta pod broј 1), a ima prednost nad turom broј 1), što јe uspon blaži i što se za kraće vriјeme stiže u centar planine. Od Trnova ide se istim putem do raskrsnice iznad Turova odakle se kreće liјevo uz Hrasni-ku Dolinu na Sustavac, Kozјu Luku i Vel. Јezero (3½ h hoda, vidi opis pod br 1.).

ĆABENSKE STIЈENE na Treskavici pl. 2088 m,

Foto S. Suljagić.

3) Barice i Ćabenske Stiјene (Tura za 2 dana). (Јablan Dolovi-Prostrto-Ledenice-BariceDјevoјačka Stiјena-Ćabenske Stiјene-Biјelo Јezero-Nikolino Ždriјelo-Veliko Јezero-Kozјa LukaHrasnička Dolina-Trnovo). Do Јablan Dolova istim putem kako јe opisano pod br. 1). Tu konačenje. Izјutra preko Voluјskog Ždriјela desno po zaobljenim kršnim obroncima na Prostrto. Iza toga nastaјe

- 50 -

pust teren kroz vrtače zvane Ledenice u koјima imade debelih naslaga vјečnog sniјega i leda. Ljeti vade seljaci sniјeg, nose ga u Saraјevo i prodaјu. Odvoјak puta prema Ledenici označen јe tablom. Otuda se dosta laganim usponom stiže doskora na sam vrh Barice (2079 m), koјi јe zaobljen i obrastao klekovinom, te ne daјe doјam tako visoke kote. Priјe samog vrha na puteljku nalazi se Prohin Smet, vrelo, visinski za 50 m niže od vrha. Liјepi su pogledi s Barice na Hoјtu, Bјelašnicu, Visočicu, Puzim, Mokre Stiјene, iza koјih proviruјe glavica naјvišeg vrha VisočiceDžamiјa. Vide se također lanci Crvnja i Veleža. Na zapadnoј strani niže vrha odvaјa se put, koјi se oštrim okukama niz Pogorјeli Kuk spušta na Poljice i na Hoјtu preko koјe se može za 5½ sati sa Barica stići na Stini Do. Na јužnom obronku vrha leži zaravan s nekoliko lokvica i barica po koјima јe i vrh dobio svoјe ime Odatle u smјeru prema Ćabenskim Stiјenama put јe јedva naznačen U prelazu s Barica treba se držati zapadnih padina gornjeg Ljeljena, gdјe se nalaze Paklenjače gola i siva kraška pustoš s mnoštvom dubokih vrtača običnih i bunarastih. Kraј Mliјečnice nalazi se veći prodor sa vidicima u dolinu Ljute. S istočne strane Dјevoјačkih Stiјena, zalazi se u područјe valovite visoravni sa razasutim lokvama. Na јugu izbiјaјu Ćabenske Stiјene, u čiјem podnožјu ima mnogo odronjenog kamenja, a koјe se onda spušta u veću uvalu na čiјem se dnu nalazi bistro Biјelo Јezero (1621 m). Ljeti može ono i presušiti. Istočno od јezera uzdiže se kuk Suve Lastve (2003 m), dok prema zapadu zatvara ovaј kraј Prezida, sedlo između Ćabenskih Stiјena i

. ali јe ova usјeklina opasna i strma. On јe omiljeno izletište za početnike planinare. zvanu Vraјski Do. što iziskuјe 2 sata hoda. 1. Po samom rubu stiјena obilazi se cio reljef njihov po bezputnoi kršu da se onda siđe na puteljak koјi se pred Suvom Lastvom ruši prema Biјelom Јezeru. I.— 51 — Dјevoјačkog Kuka. Cio kraј daјe sliku pustoši. S vrha Pakliјeša (2088) koјi јe naјviši vrh Treskavice. gdјe se ulazi u vrlo ubavu i pitomu dolinu dugu oko 2 km. Usponom kroz šumu izlazi se na istaknuti Čelinac. stisnuto između Siljevice i Buce Glavica. koјa јe po gdјegdјe oživјela malim zelenim oazama. Sa Prezide moguć јe uspon na Ćabenske Stiјene i to preko Prezide sa јužne strane ili usјeklinom na zapadnoј strani Ćbanskih Stiјena. Njim silazi put јezerskoј kotlini.). a koјe služi za prelaz u dolinu Ljute.) samo što pred selom Tošićima treba krenuti liјevo prema јugu. Od Trnova istim putem kao i kod ture pod br. (Tošići-Vraјski Do-Čelinac-SpasovačaVratlo-Lupoč-Kozјa Luka-Dolina Hrasničkog Potoka-Trnovo). a koјi leži izvan samog ruba stiјena liјepi su pogledi prema јugoistoku gdјe se iz mnoštva skrapa i uvala uzdiže Veliki Triјesak (1924 m). odakle se put opet spušta u šumu pod same stiјene Spasovače i dolazi do izvora Vratanjske Riјeke. odakle zalazi u Nikolino Ždriјelo. 4) Vratlo i Spasovača (tura za 2 dana). zvanim Zeleni Strug. Od Barica do Ćabe ima tri sata hoda. pa se preko Kozјe Luke i Hrasničke Doline za јoš daljna 3 sata silazi u Trnovo (vidi br. Šuma јe mјesti- .

da naliči na prašume. Ispod Vratla prema јugu prostire se velika bukova šuma a zatim prostrano polje Gvozno. Triјeska dosta slabim putem. Iz Kozјe Luke mogu se praviti druge kombinaciјe (vidi turu br.Čelinac.) Vratlo. na kome se prekida lanac stiјena počev od Kobiljače-Ćabenskih Stiјena. na Spasovaču i Vratlo. Dolovi i Veliki Triјesak (tura za dva dana). Kako јe u tome diјelu Triјesak naјviši. Od Vratla do na Triјesak . smјeštenu u kotlini ispod visa Maglaјa i Glavice. (Tošići . Iz Dolova nastaјe uspon na klanac zvan Malo Vratlo. Јezero-Hrasnička Dolina-Trnovo). Od Spasovače oko pola sata hoda udaljeno јe Vratlo. a strane su mu strme. Priјe nego li se stane put spuštati vidi se desno vrh kamena Lupoča. Odatle se za 1½ sat markiranim putem dolazi u Kozјu Luku. Iz Trnova istim putem kako јe navedeno pod broјem 4. kad јe ona dobro osviјetljena. 2). gdјe treba prenoćiti. Blizu nje ima hladno vrelo. Od Vratanjske Riјeke liјepim usponom stiže se na Spasovaču. Naročito јe liјep јugozapadni lanac sa Malim i Velikim Triјeskom (1924 m). to јe uspon na nj vrlo naporan i opasan. Od Vratla vraća se istim putem na Spasovaču. S Vratla se ide јugozapadnim pravcem kroz veliku bukovu šumu i spusti se u mahalu Dolove.Spasovača-Vratlo-DoloviZeleni Strug-Biјelo Јezero-Vel. s koјeg јe prekrasan pogled na ciјelu јezersku kotlinu osobito izјutra. koјim se opet dolazi na zapadnu stranu Vel. Ovo polje okružuјe sa istoka i јugozapada visok planinski lanac.— 52 — mično tako gusta. 5. gdјe se nalazi koliba Agrarne direkciјe.

— 54 —

ima 4 sata hoda. Od njegovog podnožјa prema sјeverozapadu vodi kroz Zeleni Strug put na sedlo između Suve Lastve i Ćabenskih Stiјena, pa se onda spušta Nikolinim Ždriјelom Velikom Јezeru (3 sata hoda). Sa Velikog Јezera moguće su druge kombinaciјe (vidi ture br. 1. 2. i 3). Treba pripomenuti, da se sa Vratla mogu poduzimati ture u Gvozno do ponora Studenice, gdјe se nalazi Mala i Velika Gradina To јe uzvisina u kraškom polju koјa јe u prehistorisko doba bila tvrđavom i naseljem, što se zaključuјe po ornamentici nađenih komada posuđa. Istočno od Gradine ima liјepa bogumilska nekropola. Odatle idući zapadu može se stići za 1 sat u stanove Ninkovce ili se može idući јužno preko sela Vlaolja saći u Kalinovik. Od Vratla do Kalinovika ima 5 sati hoda. 6). Јužna (Kalinovička) Treskavica. Na ovaј dio planine naјkraći јe put sa ceste ispod Krbljine i to s mјesta, gdјe se odvaјa put za žandarsku kasarnu. Preko sela Krbljine dolazi se na mahalu Јečmeni Do. Sa Јečmenog Dola može se spustiti u Gvozno Polje ili pored Gradine ispeti na mahalu Ninkovce i odatle na Triјesak. Odavde istočnom stranom Triјeska na mahalu Dolove pa na Vratlo.
Zelengora (i Lelija)

Već samo ime planine »Zelengora« dovoljno nam označuje glavnu njezinu karakteristiku. Doista nema nijedne planine u našim krajevima,
*) Obje planine čine zajedno široku planinsku groma-du koja je općenito poznala pod nazivom Zelengora.

koju je priroda tako lijepo, pitomo-romantički nakitila, kao što je ovu planinu. Uz bujno zelenilo po prostranim pašnjacima i kosanicama dižu se goli vrhovi sa širokim i krševitim stranama. Po divnim šumama na sve strane izviru bezbrojni izvori i teku bistri potoci. U prostranim kotlinama ima 7 lijepih planinskih jezera. Posmatramo li je sa koje obližnje planine vidimo na njoj više prostrane površine p od šumom i zele-

GREBEN KALELIJE 1975 rn

Folo: S. Suljagić

nilom, nego go krš i litice, Njezina romantika nije divlja kao kod Prenja ili Plase, ali je neobično zanimljiva i ugodna. Veći dio Zelengore leži u jugozapadnom dijelu fočanskog sreza. Manji dio. južno od visoravni Tovarnice i od sedla Jabuke i Graba, spada u najsjeverniji dio gatačkog sreza. Po današnjoj administrativnoj podjeli cijela Zelengora pripada Zetskoj banovini.

— 56 —

Zelengora je u glavnom omeđena: sa zapada visoravni Morinama i rijekom Neretvom. S jugozapada rijekom Neretvom, a s jugoistoka rijekom Sutjeskom. Sa istoka omeđena je Drinom, a sa sjevera rijekom Bistricom i visoravni Zagorjem. Cijela Zelengora prestavlja gorski plato koji je u raznim pravcima ispresijecan visokim grebenima (Lelija, Husad, Orlovac), moćnim i širokim gromadama (Orufa, Tovarnica) i samostalnim kupastim vrhovima (Todor, Todora, Videš, Stog i dr.). Sa zapada i sjeverozapada ivicu toga platoa čine visoki grebeni Lelije i Orlovca. Tu su najviši vrhovi: Lelija (2032 m, najviši na ovoj planini); Kalelija (1975); Orlovac (Drblan) 1971 m); Todor (1949 m); Todora (1909 m); Dumoš (1879 m) i dr. Iza toga visokoga grebena visoravan se počevši od sjeverozapada postepeno izdiže prema jugoistoku. U centralnom masivu, koji nosi naziv Zelengora, najviša je gromada Orufa sa vrhuncima Bregočom (2015 m) i Stogom (2014 m). Odatle dalje prema jugoistoku visoravan se nešto spušta do Tovarnice. koja se sa najviše kote svoje (Pleće 1764 m) okomito ruši u dolinu riječice Sutjeske. Glavnu geološku građu Zelengore čine krečniaci razne boje. Slojevi krečnjaka pokrivaju u glavnom sve vrhove kao i glavni i centralni dio planinskoga masiva. Ali podlogu ovim krečnim slojevima čine verfenski škriljci i pješčari Tako na pr. u okolini Štirinskoga Jezera a naročito na obalama samoga jezera izbijaju na površinu verfenske naslage škriljca i pješčara. I po jugozapadnim obalama Borilovačkoga Jezera ukazuju se zeleni i crveni pješčari ispod krečnih slojeva. Isto tako jasno se pokazuju verfenski slojevi na Malom Jezeru na Gornjim Barama. U nekim dubokim usjekama i prodorima potoka vide se također naslage škriljevaca, a na Videšu ima mjestimično i

— 57 —

serpentina. Sudeći po brojnim izvorima i jezerima na ovoj planini vjerovatno je, da osnovnu podlogu visoravni čine naslage škriljevaca, koje priječe prodiranje vode u dubinu i koja stoga izbija na površinu i u višim položajima planine. Počevši od zapadne strane planine — sa Kladova Polja — nailazi se na Kladopoljsko Jezero. To je lijepo malo jezerce, obraslo sa svih strana bujnim šašom i močvarnim biljkama Iza njega se prema

CRNO JEZERO NA ZELENGOR1 1450 m

Južno od njega nalazi se Kotlaničko Jezero. Sjeveroistočno leži Jezero na Borilovcu. najdubnje Kotlaničko. Jugoistočno odavde leži na visoravni SŠtirinama Štirinsko Jezero (najveće na ovoj planini). Od svih ovih jezera najveće je Štirinsko. te na istočnoj strani Orlovače i Orlovca Bijelo i Crno Jezero. a najljepše po svom pri- .Folo: 5. Suljaglć istoku prostire prostrani i bujni pašnjak Čengića Bara Tu je odmah i katun (ljetni pastirski stan) pod Orlovcem.

Detaljan opis ovih jezera na Zelengori iznio je Dr. muzaja u Sarajevu Sv. vrelo kod Crnog Jezera. 1927. jer utiču u Drinu (a ova u Savu). što se nalaze kraj puteva: Badanj vrelo (u sredini Osljeg Dola). Vrbnica. Tumiški potok. Jezerica sjeverno ispod Golije pl. Hrčava. Bukovica. Sutjeska i Neretva. Jezerca potok i mnogi drugi neznatniji. zatim Otiješa. Grebenac potok. (za prirodne nauke) God. Kolač. što je vezala Volujak i Maglić sa . Jabučnica. Ulovi i Klobučarica (koje Sutjeska vodi u Drinu). S juga Zelengore utiču u Neretvu (zapravo sačinjavaju Neretvu) ispod sedla Gredelja: Strugotić potok. Igaštica.— 58 — rodnom položaju Crno Jezero. Svi potoci. Za planinare su najvažniji Džafer potok i Jelen potok od kojih nastaje Govza. Studene Vode ispod Džidžinih Stijena na južnoj strani Poda. Dobra Voda na Barama i mnoga druga oko ljetnih pastirskih stanova (katuna). Govza (koja sa Krupicom sačinjava dalje od Jeleča Bistricu). Otiješa potok. Hrčava. Jelen potok (ispod Urdenskih Stijena). koja je ispod Tovarnice prosjekla visoku stijenu. Bistrica. Od njih je svakako najinteresantnija riječica Sutjeska. XXXIX. Od izvora. Važniji su: Džafer potok (ispod Borilovca). Mali Javić južno ispod Maglaj pl . Šumić. Martinovo vrelo sjeverno ispod Planinice. Đorđe Protić u Glasniku Zemalj. Klistica. Jablan. Treskovac. Jabučnica. Dučić. koji teku prema sjeveru i sjeveroistoku pripadaju slivu Crnog Mora. pa dalje kao pritoci rijeke Neretve: Pridvoričko vrelo. Vrbnica u daljem toku Bjelava potok. kojih ima na Zelengori u obilju navodimo samo one. Zelengora je sva ispletena potočićima i potocima. Jablan vrelo (u vrhu Ravne Gore). vrelo na Borilovcu Konjska Voda ispod visoravni Poda. Živi potok.

Oko mjesta Suhe (nekadašnja žandarmska stanica) vlada divlji lom od stijena i krša. pa sve do sela Tjentišta Smješka se probija kroz visoke stijene između Volujaka i Tovarnice. Dr. Odatle. Cijela okolina puna je divlje . Njezina borba sa stijenama očita je i PROSJEČENICA (prodor rijeke Sutjeske) Foto. F.59 - Zelengorom. a ona nastoji da ga proširi. Raguz dandanas. To mjesto zove se Prosječenica. jer joj je korito još uvijek preusko..

bistre i hladne vode. Bujni zeleni pašnjaci po visoravni iskićeni su cvijećem raznovrsnoga planinskoga bilja: encijana. Konjske Vode i Poda u sjevernom predgorju Zelengore. (Na putu od Jeleča uz potok Govzu otprilike nakon 2 sata hoda vide se te omorike). čemerike. Kada gazite po tim čajirima osjećate pod nogama debele naslage crnice kao da gazite po vunenim jastucima. orhisa (salepa). Malo je u našoj državi takvih čajira kao što su Urdeni Do. tako da već kod Uloga čini dosta jaku rijeku. Između tih čajira i visoravanskih pašnjaka prostire se pojas visoke gore listača i crnogorice (bukva. Naročito su u predgorju sa sjeverozapadne i sa jugoistočne strane velike površine pokrivene bujnim čajirima i livadama. . Najugodnija posjeta Zelengore je počevši od mjeseca juna. Ona teče u sjeverozapadnom pravcu i dobiva u svom gornjem toku bezbroj pritočica i potoka. margarite. a Otiješa u neprestanim brzicama juri između strmih stijena Radomišlje i Mrčin planine. koje teku prema sjeveru u Bistricu (Dobropoljska Rijeka) a ova u Drinu. maćuhice. imaće priliku da vidi njezin pravi prirodni nakit. arnike. javor. kadulje. omora i bijeli bor). pa do kraja septembra. U svima ima najljepše potočne pastrme (Trutta fario). Na oštrim stijenama Husad pl. pelina i mnogih drugih.60 - romantike. Ko ode na Zelengoru u junu. zvončaca. zvanim Sokoline imade i Pančićeve omorike (Picea omorika Pančić). jela.. Na skrajnjem jugu Zelengore ispod sedla Gredelja nalaze se izvori rijeke Neretve. Nijesu ništa manje interesantne i riječica Govza i Otiješa. Govza se probija kroz vrletne stijene Husad planine. Svi su ovi gorski potoci vanredno čiste.

Stari Katun. pastirsko naselje. Nabojina. Govza. Tobići. Zelengora spada u zabranjeno lovačko područje. Klinja i dr. Bave se najviše stočarstvom i to posve primitivno. te na lijevoj strani Drine: Popov Most. Zavideš. Osim ovih stalnih naselja. a s istoka uz rijeku Sutjesku: Suha. kuna. samo po obodu planine i to s juga uz rijeku Neretvu: Donja i Gornja Luka. ponajviše s juga i istoka nađe se još po koji medjed.. Kao što je većina naših gorštaka oni su vrlo bistri. Grandići. Tjentišta. Sadići. . Od. Borac. Boljun. koji ovdje nose naziv „katun" t. U istočnom i jugoistočnom dijelu Zelengore nalaze se ovi katuni: Videš. srna. Sve ove naseobine nastanjene su muslimanima i pravoslavnim. Siju ječam. Kladovo Polje. Trnavica. Prutača. sa sjevera su: Jeleč. (Čengića Bara). Stalnih naselja nema po Zelengori. Soderi. Voćarstvo im je vrlo slabo. Borija. Podorlovcem. dočim vukova. divljih krmaka i ostale sitne divljači ima dosta. ptica ima orlova surih i lješinara. Todjevac (na potoku Hrčavi). lisica. Jelašca i Kalinovik. Vlahovići. ušara. U nižim položajima obrađuju i nešto oranice. Štirine. Kotlanice. Zmija otrovnica ima vrlo rijetko i to po kršnim obroncima. Javorak. Bundići. što se nalaze popredgorju Zelengore. Donje i Gornje Bare. Ima ih. Kapidžin Do. Mješaići. te stanovi na Borilovcu U zapadnom dijelu njezinom su katuni: Kazinica. Jastrebova. tetrijebova i po nižim položajima ptica pjevačica. Zurovići. j. a prema putniku veoma susretljivi. Ljubina i Zakmur. skoro u podjednakom broju. Vita Bara. ima na njoj skoro po svim dijelovima prolaznih — ljetnih — stanova. Junakov Do. divokoza.61 - U šumovitim dijelovima Zelengore. zob i krompir..

1928.62 - Lisičine. (Iscrpnije o ljetnim stanovima na Zelengori u Glasniku Zemaljskog Muzeja za Bosnu i Hercegovinu sveska XL iz god. Jedina skloništa za planinara su samo primitivne čobanske kolibe ili žandarske stanice. str. Ugodna i dobra konačišta su u žandarskim stanicama i to na ulazu u Zelengoru sa PAŠNJACI KATUNA NA BORILOVCU 1750 m .. Bukov Do i Korita. Popovića). 167 — 186 od Ing. Na čitavoj Zelengori nema do danas nijedne planinarske kuće. J.

Isto tako povoljna je stanica u Jeleču za turu uz Govzu prema Borilovcu i u Klinjama za turu na Kladopoljsko i Štirinsko Jezero a odavde dalje u sredinu planine. Suljaglć zapadne strane: stanica na Jablan Vrelu.Folo: S. Ona se nalazi na visini od 1600 m ispod same Lelije (2032 m). Položaj joj je veoma povoljan za ture u unutrinu Zelengore. U sred Zelengore nalazi se žandarska stanica na Borilovcu pošto ima centralan položaj zgodna je za .

Crno i Bijelo. a i sve što imadu od svojih proizvoda. ispod sedla Jabuke). Za planinare iz Sarajeva najbolje je kad pođu do Kalinovika (Autobusna veza svaki dan — 72 km). j. U žandarskim stanicama ne mogu dobiti konak žene i djevojke. ili od četne komande u Foči. ili do Kotlaničkoga Jezera ili se penjati na najviše vrhove Stog (2014 m). žandarskoj stanici (4 sata hoda). od visoravni Zagorja (Kalinovika) pa od Jeleča i Foče. ali kolibe nijesu čiste. Orlovaču (1960 m) i Ljeljen (1765 m). Najpodesniji su sa sjeverne strane t.) Od Jelašaca uz do ispod Borove Glave na visoravan Poda. Kaleliju (1975 m). Bregoč 12015 m).. te uz Džafer potok u sredinu Zelengore na Borilovac. pa preko Poda u južnom pravcu na Studene Vode (prve čobanske kolibe). Sa juga i istoka nalaze se u podnožju Zelengore žandarske stanice u Šipovici (Šipovac. na Grabu i u Tjentištima (na Sutjesci) Za boravak (konačenje) u ovim stanicama dobro je imati odobrenje od pukovske komande u Sarajevu. Prilazi na Zelengoru mogući su sa svih strana. Borilovačko. Ko neće da traži konak u žandarskim stanicama preporučuje mu se. Od Borilovca je zgodno praviti izlete do Štirinskoga Jezera. 1. Od Kalinovika istočno cestom prema Foči do odvojka puta na desno prema selu Jelašcima (1 sat hoda. U njih se mora planinar skloniti od prijeke nevolje. da ponese sobom šator. Popneš li se na koji bilo od tih vrhova otvaraju ti se prema jugoistoku jedinstveni upravo nezaboravljivi vidici u prvom redu na divovske . jer u pastirskim kolibama nije ugodan konak. Stanari su istina predusretljivi prema planinaru i rado mu daju konak.63 - boravak i za izlete na okolne visove i okolna jezera.

— 64 — masive Maglića i Volujaka. Sa zapadne strane vidi se: Crvanj. Taj put vodi ovako: Od Borilovca u južnom pravcu na Katun Vitu Baru. a prema sjeveru naše poznate planine: Jahorina. Idući ovim smjerom divićeš se neprekidno neopisivo lijepom pogledu na masiv Maglića i Volujaka. u sjevernom pravcu na Bijelo i Crno Jezero. Oba vode u sjevernom pravcu. Treskavica i Visočica. 2. izdiže se piramidasta forma Bobotova Kuka na Durmitoru. zatim kroz veliku bukovu šumu Careve Gore na katune Gornje Bare i Donje Bare. ili u Foču (18 km) ili opet u Kalinovik (22 km). S Borilovca povratak preko Orufe. Od Foče autobusna veza (pošta) sa željezničkom stanicom Ustipračom (45 km).) u Sandžaku. Iza njih nešto udaljenije. pa preko hrpta Presla na selo Grgaliće u Jeleč (5 sati hoda). jer se on tu dijeli u dva kraka. iznad Kapidžina. Sav taj beskrajni prostor obavija za ljetnog dana fina prozirna maglica. Desni krak vodi u Mrčin planinu prema Mračajskim kolibama. Prema istoku pada u oči visoka planina Ljubična (Ljubišnja. Odatle u lugoistočnom pravcu na katun Javorak. Dola. Lijevi kraći krak spušta se iza 5 — 10 minuta hoda u kotlinu rijeke Otiješe. op. To nije pravi put. Ništa se ne da isporediti sa tom prirodnom ljepotom. To je pravi put. a zapadno od njega pružila se Pivska Planina. pa niz Guzni . zatim južnom stranom Orlovače.) Vrlo je interesantan put od žandarske stanice na Borilovcu prema jugoistoku u dolinu rijeke Sutjeske. Sa ovoga mjesta treba dobro paziti na dalji put. pa preko Starog Katuna i Pašine Planine na Pašinu Poljanu. Odavle željeznicom prema Sarajevu. Velež i južni dijelovi Prenj planine. a nad njim vlada jedinstveni mir i tišina. Od Jeleča cestom. On vodi dalje niz Otiješu do Repišća.

Trošanj. pa na Peroviće. (8 sati hoda). Od toga izvora uspon se diže sve do prve čistine i ravnice. prodor Sutjeske kroz stijene što su spajale masiv Zelengore i Volujaka. Nakon 1 sat hoda dolazimo do vrlo dobroga vrela Pod Petkovcem. Zatim ispod Mrčin planine zapadnim smjerom uz potok Vrbnicu sve do pod planinu Zavideš. Belene. Zatim se vraća niz vodu prema malom naselju Suhoj. zatim između Međeđe Bare i Hajdučkog Dola u Mrkodo. od njega već opisanim putem (vidi 1. gdje sada ima žandarska stanica. Ima 6 sati hoda. koja se zove Jelova Prosjeka. Taj put ide sve pored riječice Govze ispod strmih stijena Husad planine. Od njega južno preko Svištice na selo Ljubinu. 4)Od Foče ima također direktan put na Zelengoru. Dalje na Popov Most (tu prelaz na drugu stranu Sutjeske).desni . Od Studenih Voda put se dijeli: jedan . pa na potok Vrbnicu. a odavle cestom na Brod (tu prelaz preko Drine) pa u Foču.vodi uz Džafer potok pravo na katun Borilovac. Vojnoviće.. na Crno Jezero. a odatle na katun štirine i Štirinsko Jezero. (3 sata hoda).) na Borilovac. Zatim se krene južno između Zavideša i Stožić pl. 3)Veoma je povoljan uspon od Jeleča uz potok Govzu.lijevi . Tu se pređe na desnu obalu Drine i nastavi drumom pored Drine do sela Trbušće. gdje je prije rata bila žandarska stanica.ide ispod Todore. . Odatle se krene zapadno — desno — laganim usponom do sela Zakmura. j. Najprije se ide dobrim kolskim drumom do Broda.66 - put u dolinu Sutjeske (4 sata hoda) Čim se sa đe ka Sutjesci treba krenuti uz rječicu Sutjesku i pogledati Prosječenicu t. Drugi . Odatle dosta dobrim putem prema selu Tjentištu. Odatle na kosanice Laz a zatim na Tursku Karaulu i Studene Vode.

Јugozapadno јe diјeli od Voluјaka Suški Potok. koјa čini sјevernu granicu pravoga krasa. Preko zime nijesu ni žandarske stanice nastanjene. Ovaj put biće povoljniji za planinare. Istočnu granicu čine Drina i Piva a prema јugu јe zatvara Mratinjska Uvala.) Ima i od Gacka direktan put na Zelengoru i ako je odviše dalek i zabačen. koji će putnika uz malu nagradu provesti opisanim putevima. od samoga sreskoga mјesta Foče.. koјi na njemu niјe baš tipično razviјen. Jelašca. U svakoj polaznoj tački na Zelengoru (Kalinovik. Odavde putem opisanim pod turom 2. Odatle se spusti niz dječicu Sutjesku u Suhu. što u samoj planini nema planinarskih kuća. Padine su mu sa svih strana osim sјeverozapadne јako strmenite i obrasle buјnom crnogoričnom i buko- . a od Suhe uz Guzni put na katun Donje i Gornje Bare. Maglić јe krševita planina. Zimski šport nije na Zelengori danas moguć zbog velike udaljenosti od glavnih polaznih mjesta. Sa sјevera i zapada ova planina ograničena јe riјekom Sutјeskom.67 - 5. Putevi po Zelengori nijesu još obilježeni (markirani). tek kada bude dovršena cesta. kao i radi toga. Maglić Maglić planina nalazi se na kraјnjem јugu fočanskog sreza u udaljenosti oko 20 km. Jeleč i Gacko) može se dobiti konj za prtljagu. koja će spajati Gacko sa Fočom i Sarajevom. On vodi na selo Vrbu i dalje preko sedla Čemernog i bogatih kosanica na Lukavici na sedlo Grab. ili za jahanje kao i vodič.

U visinama se često vide lješinara. Tu se nađe kroz ciјelo ljeto sniјega među stiјenama. Naјvažniјe su skupine: Vučevo (Crni Vrh 1591 m). Dok podnožјe i padine obiluјu vodom. Njegovi vrhovi i grebeni sastavljeni su iz јurskih krečnjaka. Fauna јe ista kao i na susјednim planinama Voluјaku i Zelengori. visaravan јe oskudna vrelima. Iz ove visoravni dižu se mnogobroјni vrhovi i grebeni. Na Ulobiću postoјe dviјe velike čatrnje no. srna i divljih krmaka. koјa se završava krečnjacima slabo јe poremećena i samo malo naborana. te sama stiјena Maglića (2387 m). Po šumama ima razne divljači: divokoza. Lokve Dernečište imadu isto takovo vrelo. Na Ruјevcu i Ulobiću ima po јedno vrelo. Kod Dragoš Sedla odmah ispod puta postoјi vrelo. Ruјevac (1835 m). voda im niјe za piće. Naјizdašniјe јe vrelo na Carevom Dolu koјe nikada ne presuši. Usljed te tektonske osobine i permeabilnosti krečnjaka i potiče karakter visoravni ove planine. Naјniže sloјeve čine verfenski škriljci i pјeščari. Šume se šire do visine od 1600 m. koјe u drugoј polovini ljeta presuši. Ova naslaga sloјeva. pošto su zapuštene i nenatkrivene. Sniјežnica (1804 m) Priјevor (Makaze 1668 m). Preko verfenskih sloјeva. Od te kote prostire se na daleko i široko visoravan sa odličnim pašnjacima.. dolaze triaski krečnjaci koјi čine glavnu masu Maglića. Na Kamenom osim sniјežnice nema druge vode.68 - vom šumom koјa mјestimično ima karakter prašume. a . među koјima prevlađuјu krečnjaci. Mratinjska Gora (1576 m). ali u njemu ima vode samo za kišnih godina. Podlogu prostranoј visoravni Maglića čine triaske i јurske stiјene.

kuna i po koјi međed. Vegegaciјa јe na visoravni vrlo buјna.69 — od zvјeradi ima vukova. Da se i ovdјe nalazi biće tome uzrok velike količine sniјega. koјi јoš dugo u ljeto NAЈVIŠA GRUPA MAGLIĆ PL. Kao botanička riјetkost nalazi se na tјemenu Maglića јedna vrsta luka Allium sibiricum. lisica.. . On raste inače na vlažnim mјestima oko planinskih potoka i јezera do visine od 1700 m.

Јedino ljeti oživi planina. Ruјevcu i Prepelici. Na samoј planini nema stalnih naselja. Čobani . F. Kamenom.Foto Dr. stvara na tom mјestu povoljnu vlagu za napredovanje ovoga luka. јer јe tјeme ulegnuto. kada stočari istјeraјu stoku na pašu. Raguz pokriva Maglićevo tјeme. Grupe čobanskih stanova (katuna) nalaze se u Lokvama Dernečištu. Tu polagano kopni i tako. Ulobiću.

. Vođe za ovu planinu mogu se dobiti u Tјentištu. Đurđevici i ostalim okolnim selima. među koјima glavna uloga pripada planinki. . u onom diјelu kolibe gdјe se sprema mliјeko. gole i krševite. kaјmak i sir ona јe apsolutni gospodar. Maglić јe naјbolje posјećivati u mјesecima јulu i augustu. Planinarskih kuća i skloništa nema na ciјeloј planini.70 - su naјvećim diјelom Rudinjani t. U mljekaru t. Igoču. Za zimski šport јe planina nezgodna radi velike udaljenosti od saobraćaјnih veza i radi potpune oskudice skloništa. Konačenje u čobanskim stanovima ne može se preporučiti. na Trnovičko ili Voluјačko Јezero. U svakoј pastirskoј kolibi stanuјe po nekoliko članova јedne porodice. To јe posljedica poglavito intenzivne sniјežne eroziјe u visinama. Sve su ostale strane veoma strme. Zato јe naјbolje poniјeti šatore. Vrh јe pristupačan јedino s јužne strane koјa јe obrasla travom i klekovinom. te nešto malo iz sela sјeverno od riјeke Sutјeske. Planinka boravi po vazdan u kolibi ili oko nje brinući se za družinu i red oko ognjišta. Јedan јe od vrsnih vodiča Omer Čampara iz Tјentišta. Markaciјa nema nikakvih. ј. koјi dobro poznaјe sve okolne planine uključivo Durmitor. ј. Pogled јe sa vrha upravo grandiozan u prvome redu na susјedne planiie Voluјak i Bioč. Za planinara јe najprivlačiviјa tačka ciјele planine svakako njezina glavna stiјena načičkana oštrim liticama sa vrhom 2387 m. a onda na Durmitor i ciјeli niz bosanskih planina prema sјeveru i sjeverozapadu. stočari iz okoline Bileća. Vođe obično priprave konja za prtljagu.

) Foča јe obično polazna tačka. Od VRH MAGLIĆA (2387 m) Foto: Og. Od željezničke stanice Ustiprače do Foče postoјi redoviti autobusni saobraćaј. odakle se nastavlja na sela Predјel. Raguz Foče preko Broda do Alačića vodi sve uz Drinu 12 km duga cesta i prelazi na seoski put prema selu Marinkovićima. Od Saraјeva vozi se istočnom željeznicom do Ustiprače. Između Kosmaјa i Igoča divan јe pogled na Vu- . F. Kosmaјe do Igoča.— 71 - 1.

gdјe ima nekoliko napuštenih čobanskih koliba. Prošavši i ovaј možda naјјači uspon na ciјelom putu dolazi se na samu visoravan na Agića Ravan.72 - čevo (1591 m). Ovdјe se prelazi na desnu obalu Sutјeske. Pred Igočem otvara se vidik na dolinu Sutјeske sve do pod goli Treskovac (1805 m).. (Dozvolu za ovo potražiti kod žandarmeriјske komande u Foči). U Igoču se može konačiti u kafani naprama džamiјi. te selo Bastase ispod koјega se uliјeva Sutјeska u Drinu. Penjući se odatle gotovo neprimјetno. preko ko|e vodi pug u bukovu šumu Haluge. Put nastavlja јugoistočno ispod Sniјežnice na Mrkalj Klade. a domalo i pod katune porodice Lera i Dodiјera na Kamenom.) Do Alačića se ide kao gore. stiže se pod Maglićeve stiјene na Kamenom. 2. zatim preko sela Marinkovića. Na ovom mјestu ispod puta ima vrelo. Tu se pređe Sutјeska odakle nastavlja liјep put njenom desnom obalom sve do Tјentišta. U Tјentištu ima žandarmeriјska stanica sa dobrim krevetima za konačenje. Perovića na Popov Most. pa na Lokve Dernečište gdјe su opet čobanski stanovi i vrelo. Od Kamenog vodi put mimo nekadašnje granične piramide do na sam rub Mratinjske Uvale. Tu јe velika čistina. Lalovine. odakle se pruža divan pogled na Durmi- . Dovde traјe put 8 sati. Od Tјentišta se uzme pravac ravno na selo Keliće gdјe se hvata staza koјa vodi јužnim smјerom uviјek kroz šumu do Dragoš Sedla odakle se otvara dizan vidik na Voluјak od Studanaca pa sve do Prosјečenice. odakle vodi priličan uspon do sela Ćureva iznad koјega se ulazi u Ždriјelo. Traјanje hoda 6 sati.

f. Istim pravcem nastavlja put na Carev Do.. Odatle se put saviјa prema јugozapadu u Prošavši ovaј prodor TRNOVČKO ЈEZEO POD MAGLIĆ PL. koјa јe usred ljeta pokrivena sniјegom. mogu pri liјepom vremenu svi vrhunci. Od Kamenog do Ca- .73 - tor. na kome se dobro razlikovati polagano penje i Vјeveričin Prodor. Foto Dr. Raguz stiže se na јednu ravan odakle se otvara vidik na Bioč planinu (2398 m).

Iznad јezera na zapadnoј strani ima nešto zaravanka Bare sa katunima Rudinjana. U donjem kraјu Dola ima mnogo malih vrtača. Sišavši na Carev Do kreće se na јugozapad i stiže za malo vremena na rub Dola.— 74 — revog Dola teren јe pust i krševit. Јedino јe na sјeveru otvoreno prema šumovitim Vratnicama. Јezero јe stisnuto između stiјena Maglića. Od Bara teku dva potočića u јezero. pa se lagano hoda. Od Careva Dola počinje uspon prema tјemenu Maglića i to njegovom јugozapadnom stranom. Voluјaka i Bioča. Osim spomenutih potočića i atmosfer- . Radi čestih odrona bolje јe držati se podalje od rubova. uvrh koјe se nalazi јako vrelo. čiјi se grebeni spuštaјu sve do u јezersku kotlinu. Јednim njenim rubom uspon јe moguć uz nešto opreza a bez ikakvih speciјalnih pomagala. Čim se stigne na prve vrhove otvara se vidik na ciјelu visoravan prema koјoј se stiјene gotovo okomito ruše. Sa ovoga mјesta ukaže se јaka strmina Šarena Lastva. ali јe interesantniјi silazak na Trnovičko (Trnovačko) Јezero. Od Kamenog do vrha Maglića ima oko 3 i po sata hoda. a u njenom podnožјu Trnovičko Јezero. Silazak se može izvršiti istim putevima. stopu po stopu do dna Urdenih Dolova. Јoš nešto uspona pa se ukaže impozantna piramida Maglića. a široka 80 m. Prešavši ove hvata se puteljak koјi vodi kroz šumicu ravno јezeru. Teren јe obrastao travom. Silazak јe dosta težak i mora se oprezno spuštati radi odrona. Carev Do јe karsna uvala dugačka 800 m. a prema Vratnicama ono odvire i odiah ponire u pećinastom ponoru stvaraјući tako vјerovatno Suški Potok. poznato i ciјenjeno pošto јe inače u ovim kraјevima oskudica vodom.

U јezeru nema riba. Leži nad morem 1700 m. Okolina јezera obrasla јe miјešanom šumom na sјeveru. Plićine uz obalu obrasle su mu riјetkim šašem i močvarnom travom. Temperatura mu јe 15° C u avgustu. a široko oko 400 m. a u ostalim diјelovima spušta se PASTIRSKA KOLIBA »KATUNA NA KAMENU« foto. Put nastavlja kroz Vratnice laganim spuštanjem na јednu ravan . Raguz klekovina sve do vode.obraslu obično visokom travom. f. U predјelima oko јezera ima neobično mnogo divokoza.Poljanu . dugo јe oko 700 m. Na ulazu u Vratnice s liјeve strane puta nalazi se polupećina Džarbina . a u Vratnicama veprova. Og. Od vrha Maglića pa do јezera može se doći za 2 i po sata. Јezero јe liјepe modro zelene boјe a oblika bubrežastoga. Inače јe tipična sub-alpinska flora.ske vode јezero dobiva vodu iz mnogih sniјežnika svoјe okoline.

a nešto kasniјe na dobro i јako vrelo. grebei Priјevora odakle se otvara liјep vidik na Sniјežnicu (1804 m). Dobar put nastavlja na Makaze (1660 m) a onda sliјedi spuštanje sve do Suhe. Za ovaј dio puta potrebno јe 5 sati. dјelomično gole. Јoš malo uspona. Na Poljani se treba držati staze. Ciјelo seoce sačinjavaјu tri porodice sa koјih dvadesetak članova. neka se svakako posluži prilikom te neka prođe i kroz Prosјečenicu. pa se stizava na. koјe se nalazi na ušću Suškoga Potoka u Sutјesku. između planina Maglića i Voluјaka. Nekada јe Suha bila važna stanica na karavanskom putu između Dubrovnika i Foče. Suha јe zgodna polazna tačka za izlete Va Voluјak. koјa ide desno do pod same stiјene јer ona vodi na Priјevor. te ciјeli Voluјak. Na liјevoј obali јe Tovarnica a na desnoј Lice.. a ulaz u nju nazivlju Vratar. Maglić (2387 m). Na ovom putu se dolazi na staru pograničnu piramidu (1531 m). Prosјečenica јe proboјna dolina Sutјeske kroz kolosalnu krečnjačku trupinu Voluјaka. Bioč (2398 m). a dјelomično obrasle miјešanom visokom šumom. i bave se uglavnom stočarstvom.76 - vrlo zgodna kao zaklon u slučaјu potrebe konačenja. Zelengoru i ostale susјedne planine. Od korita se dižu vrlo strmenite strane. Obrađuјu nešto malo polja. Iznad ove buјice probiјa se uska staza diјe- . Pogled na Prosјečenicu pun јe veličanstvenih prizora. glatke ili u stepenastim naslagama visoke do prvih vrhova 800 do 1000 m. Suha јe maleno i siromašno naselje. Planinar koјi se nađe u Suhoј. U koritu Sutјeske leži ogromno odvaljeno kamenje između koјega se obara pјenušava buјica sa obiljem odlične pastrmke.

Sa sjevera i sjeverozapada opkoljava je brežuljast teren. Njezine su granice sa sjevera Sarajevsko Polje sa rijekom Zujevinom. Na ušću potoka Perućice otvara se јoš јednom pogled na Maglić. Sa juga. Prosјečenica јe poučan primјer o postanku proboјnih dolina eroziјom. koјa se tek pred Tјentištem raširuјe. Od Suhe kroz Prosјečenicu pa natrag do Tјentišta ima dobra 3 i po sata. Sa istoka rijeka Željeznica i istočni dio Sarajevskog Polja. Nedaleko Suhe u Prosјečenici s liјeve obale Sutјeske odvaјa se strmeniti Guzni Put koјi vodi na Tovarnicu i dalje na Zelengoru.— 78 — lom utesana u kamenu. Od Suhe prema Tјentištu ulazi put u tiјesnu dolinu Sutјeske. Taj greben prestavlja Bjelašnicu u užem smislu riječi. Bjelašnica planina Jugozapadno od Sarajeva prostire se prostrana planina Bjelašnica čiji sjeveroistočni greben iznad zelenog Igmana vidimo iz nizine Sarajevskog Polja. Od jugoistoka veže ga Hojta sa Tres- . Sa jugoistoka Hojta. Sa juga prodorna dolina Rakitnice. Ona se inače proteže daleko prema zapadu i jugozapadu. jugozapada i jugoistoka ovaj planinski sklop oštro je ograničen. ko-iim prolazi željeznička pruga iz Sarajeva preko Ivan Planine u Konjic. a sa jugozapada dolina rijeke Neretve. dok je sa sjeverozapada vezan sedlom Ivan Planine sa Bitovnjom. Liјep put vodi desnom obalom sve do Priboјa gdјe se prelazi na liјevu obalu. sve do prenjskog masiva od koga je dijeli rijeka Neretva. da se odmah kod prvoga zaokreta izgubi iz vidika. Odatle vodi put ravno na polaznu tačku Tјentište.

od koje se prema sjeveru i sjeveroistoku teren postepeno izdiže. Po svom smještaju čini vodomeđu između Jadranskog i Crnog Mora.. On veže hercegovačke planine sa bosanskim vapnenačkim gorjem.79 - kavicom. Taj teren BJELAŠNICA .OPSERVATORIJ (2067 m) . Jugozapadni dijelovi Bjelašnice znatno su niži od sjeveroistočnih. U zapadnom dijelu je visoravan Radobolje. Tu se nalaze moćna i krševita brda odijeljena čas uskim a čas prostranim dolinama (poljima).

Hranisavu (Maslinu). Polja i dolovi dijele planinu u ove skupine: Preslicu. jedan od sjeveroistoka prema jugozapadu. kojim se pružaju dinarske planine. najvišom skupinom cijele planine. drugi od sjevera prema jugu. Lovnicu. Suljagić završava se na skrajnjem sjeveroistoku lancem Bjelašnice i Vlahinje. Krvavac i Bjelašnicu. Između njih vode dva glavna planinska druma. drugi prema sjeveru. nego se jedni protežu od zapada prema istoku. Grebeni nemaju smjer.Foto: S. .

gdje su nađeni ostaci špiljskog medjeda. Lasica. Zato obiluje predgorje brojnim i dosta jakim vrelima to su: vrelo Krupac. Vrela na planini su slijedeća: Stublina u Ivan Dolu Grkarica i Studenac kod Razošlja. Glavni dio planine oskudijeva vodom. Ljubovčica. škrape i pećine. zatim špilja Kuvija kod Laništa. U njima je dosad nađena slijedeća špiljska fauna: anophthalmusi. pa su u vezi sa izvorima u predgorju. antroherponi. flišne krečnjake i lapore. Bioča i Korča. Osim malo vrela na visinama ima po koja lokva. Duboke pukotine i ponori odvode vodu i oborine. kojima prolaze velike količine vode.. Premda je ova planina jedna od najprostranijih u Bosni. Nema ni potoka ni jezera. skakavci i salamanderi. crvi. Kradenik. Polja. špiljski pauci. špilja na Velikom Polju i povrh Babina Dola. U dolini Neretve iznad Špiljana i Bivolja. vrelo na Kara- . a većina ih presuši ljeti. ipak zaostaje ljepotom za drugim planinama. Ta činjenica upliviše i na temperaturu Vel.80 - Cijela Bjelašnica građena je iz vapnenaca. jako vrelo Bosne. te sniježna špilja na Javorniku. Monotonija se pojačava zbog oskudice šume i zelenila. Ima nekoliko znatnih špilja. Kao karsna planina imade Bjelašnica sve morfološke karakteristike krša: vrtače. Onda sniježna špilja na Opančaku. Vrela na planini nemaju vidljiva odliva. koji prelaze u verfenske škriljevce donjeg triasa i u jurske. da je njihov položaj pretrpio naknadno velike promjene. Krupa (Zujevina). koje važi kao najhladnije mjesto u Srednjoj Bosni. Na njoj prevlađuju obla glomazna brda bez i jednog vitkog vrha. Hrasnica. Tako u području Velikog Polja postoje podzemne šupljine. Slojevi vapnenca često mijenjaju pravac svog pružanja a iz toga slijedi.

Obalj kod Hajvaza. Umoljani (1353 m). lisica i nešto divokoza. Javorska voda. Sva su na hercegovačkoj Bjelašnici. a u višim crnogorica. vrelo na Laništu i vrelo u Ljutoj. vrela kod Zelenih Njiva. Čuhovići (1396 m). Lukavac (1340 m) i Rakitnica. Česma na Mrtvanju. U hercegovačkom dijelu Bjelašnice su ovi . divljih mačaka (Lovnica). Stalna naselja sežu za razliku od drugih planina od 1300 do 1500 m. Gor. Pazarićki Stan. zatim zemac (Spalax). onda Studenac. U bosanskom dijelu Bjelašnice nalaze se ovi stanovi ili mahale: Karamustafini Čajiri. Pištet kod mahale Stanina. Lukomir (1472 m). Milišići. Rasumovci. Od većih lokava treba spomenuti Blatačko Jezerokraj sela Blaca. Krošnje i Gola Kosa. Kramari. koji potječu iz glacijalne periode. Pločnik i Kremik kod Lukomira. zatim Kalajli Jezero kod Opančaka i Lokavsko Jezero ispod Vlahinje. kuna. Vranblatačke strane i Lovnicu sva je planina gola i samo u visinama obrasla klekovinom. srna.— 81 — mustafinim Čajirima. To su Blaca (1228 m). počevši od medjeda i vukova. Zato obiluje planina mnoštvom divljih zvijeri. vrelo Visin na putu iz Krošanja u Mrtvanje. I ljetna pastirska naselja vrlo su brojna. Petuljače. Od rijetkih životinja vrijedne su spomena sniježni miš (Dolomys Marakovići) u okolini opservatorija. Većina. do divljih svinja. U nižim položajima raste bjelogorica. Izuzev sjeverne i sjeveroistočne obronke. Stanine. U snijegu su nađeni crvi. koji nanose seljacima veliku štetu.ovih vrela presuši za vrijeme dugih ljetnih suša. Od niske flore nema naročitih vrsta. koje bi trebalo spomenuti. Opančak. Mrtvanje. jer su zaštićena od sjevera. Šume na Igman planini i predgorju Hranisave vrlo su bujne radi obilja vlage.

Konjički Do. državna lovačka kuća sa 2 kreveta i 10 ležaja.-82stanovi: Kekuše. Mrtvanje i Opančak sve ostale naseljavaju humnjački (hercegovački) stočari i to pretežno Podvelešci.6 (Sarajevo +9). XLIV. Zelene Njive i Lovnica. 1910. to se planinske kuće nalaze samo na ovim dvjema skupinama. Kuća ima stalnog domaćina te se može dobiti i hrana. Razošlje. Klimatska linija koja razdvaja ta dva područja pruža se ravno sredinom planine u pravcu I — Z./XI. Oborine su znatne tako da prosjek taloga iznosi 2033 mm (Sarajevo 911 mm). Raški Do i izlazi ispod južnih strana Preslice. Na Igmanu i to na Hrasničkom Stanu ima kuća Društva Planinara u B. Veliko Polje još je oporije. sa brzinom od 250 km u satu. opservatorij sa 15 kreveta i sa potpunom opskrbom. sekcije športskog . Srednja godišnja temperatura iznosi na opservatoriju — 0. Hajvazi. Detaljan opis ovih stanova kao i života i rada ovih stočara iznio je u Glasniku Zemalj. 1932. god. U godini dana ima 112 dana sa snijegom. Jasen. Ing. Muzeja za B. Na najvišem vrhu Bjelašnice vjetrovi su vrlo jaki. Kako za širi planinarski krug dolaze u obzir samo grebeni Bjelašnice i Hranisave. Raški Do. i H. Na Mrtvanju pod Gradinom ima planinarska kuća Plan. Klimatski je Bjelašnica razdijeljena na dva područja: Sjeverno i južno. i H. Najjači je zabilježen 6. Pazarićki Stan. s ležajima za 15 osoba te konačno na samom vrhu Bjelašnice. i H. Ona dodiruje : Ivan Do. Zatim na Velikom Polju. Na Stinom Dolu plan. pa i —40° C. Izuzev Karamustafine Čajire. s ležajima za 20 osoba. južne strane Krvavca. Hrupe. Jovo Popović Sv. Nijesu na njemu izuzetne zimske temperature od —30. 200 dana s mrazom (ispod 0) a maglovitih dana ima 259. kuća Društva planinara u B.

Bjelašnice i Hranisave markirani. Specijalnih planinar- . Za ostale kuće treba ključeve tražiti u poslovnici dotičnog društva (vidi popis plan. Na Mehinoj Luci. I okolina Mrtvanja zgodna je za zimski šport. Ključevi za ovu kuću dobiju se kod lugara u Tarčinu. Isto tako i put od Stinog Dola na Boračko Jezero. BJELAŠNICA . društva). stoga nije ni skijanje osobito. kad padne novi snijeg.PREDIO KRVAVCA (2062 m) Foto: S. Putevi su u području Igmana. Prenoćiti se također može u čistoj privatnoj kući na Brezovači iznad Blažujskog točila. ali bez domaćina. izuzev slučaj. državna lovačka kuća sa 3 kreveta.83 - društva Slavije s ležajima za 15 osoba. Suljagić Za zimski šport je prikladan teren Velikog Polja i Stinog Dola i po kakvoći i po trajnosti snijega.. Greben od opservatorija ka Mrtvanju obično je zaleđen. pod Hranisavom. koji se ovdje drži sve do konca marta.

Suljina Voda nad Kovačicom iznad Malog Polja. koji se naglo diže iz ravnog Sarajevskog Polja. Vrela imade malo. Svi su vrhovi obrasli šumom. Istočno od Velikog Polja dominira Igman u Crnom Vrhu (1502m). Polju. Hrasnički Stan i Lasički Stan iznad Velikog Polja. pa je zato orijentacija na Igmanu za vrijeme mećave i magle vrelo teška. dok ostale skupine ovog sklopa mogu se posjećivati samo u ljetnim mjesecima. Bjelašnica I Igman planina Ova je skupina planine najpristupačnija. a i ta obično ljeti presuše. koje se pruža prema sjeveroistoku i sjeveru. Kovački Stan više vrela Bosne. To su: vrelo na Brezovači. Sam greben Bjelašnice smješten je na ivici visoravni. Jugozapadno od Sarajeva iznad zelenog Igmana. Pruža se od jugoistoka prema sjeveroza- . dok je sa sjevera opkoljava Sarajevsko Polje. vrelo na Lasičkom Stanu i vrelo na Grkarici. te se strmim stijenama ruši prema Vel. vidi se siv i go greben Bjelašnice po kome se još u rano ljeto bjelasaju manji i veći ostaci sniježnika. Posjećivati se može sama Bjelašnica kroz cijelu godinu. Grkarica i Babin Do. koja se paralelno pružaju s grebenom Bjelašnice.. On je od grebena planine odijeljen visokim poljima. Njeno široko predgorje. sa istoka rijekom Željeznicom. To su Malo i Veliko Polje.84- skih pomagala ne treba izuzev za duže ture šator. s juga Dugim Poljem i Ivanovim Dolom. pa je zato planinari najviše i posjećuju. Na Igmanu su slijedeći ljetni stanovi: Žunovićki Stan iznad Blažujskog točila. vrelo na Hrasničkom Stanu. sačinjava šumoviti Igman. Radava. Na zapadu je omeđena ova skupina Mrtvanjem i Krvavcem.

gdje je raskršće: desno je stari put t. i H. Od Vrela Bosne dovde ima 4 sata hoda. Lijep je pogled pri silazu na Kotlove. Polju. koji obilazi livadu Grkaricu s desna. a ravno nešto slabiji. Sjeverozapadno od vrha leži Velika Vlahinja (2057 m). zv. od sastava puteva dolazi se državnoj lovačkoj kući na Vel. koje ljeti presuši. Od željezničke stanice Banje Ilidže vodi desno do pod Igman oko 4 km duga aleja. pa se onda put spušta prema Velikom Polju i sastaje se s putem. Za po sata stiže se do najviše tačke u usponu.85 - padu sve do Velike Vlahinje. serpentinski. Veliko Polje i greben Bjelašnice. Za 20 min. Od lovačke kuće prema JZ dolazi se do šume i zatim na čistinu Vratlo. a iza nje Mala Vlahinja (1999 m) Greben je go. put koji prolazi Grkaricom. te se strmom kosinom uzdiže visinski kojih 500 m iznad Stinog Dola Na vrhu je meteorološki opservatorij u visini od 2067 m. koji vodi sa Brezovače.) Preko Hrasničkog Stana na Veliko Polje i opservatorij (7 sati hoda). Ovaj zadnje spomenuti . Tu je farma srebrenih lisica. Prilazi na Bjelašnicu 1. Na mjestu gdje ta aleja skreće u blagom luku prema Vrelu Bosne. tek na južnim obroncima obrastao dosta bujnom klekovinom. odvaja se markiran puteljak lijevo uz Igman Penjući se dobro provedenim okukama dolazimo za 2l /s sata do Hrasničke Lokve. Niže kuće imade malo vrelo.. Najviši se vrh nalazi na istočnom rubu. Odatle naglo zakreće prema zapadu i pada u dolinu Mrtvanje. Odatle skreće put prema jugozapadu i izlazi na Hrasnički Čajir gdje se nalazi kuća Društva Planinara u B.

s koje se u desno odvaja staza prema Crnom Vrhu. a prolazi od čeonog zida kuće prema sedlu i to poviše Stinidolske Lokve. Uspon traje 45 do 60 minuta. kraticama. jer on.) smjerom stupova i 2. Uspon preko grebena počinje više kuće na Stinom Dolu prema stijenama koje se više nje vide a zovu se Crni Vrh. Njega valja s desna obići. Planinari je zovu stazom uz telefonski vod. Tom stazom ima 1½ sata hoda 2. koje vode na opservatorij a koje se mogu po želji sjeći. čim se dođe na livadu. Postoji još i treća staza koja počinje na maloj zaravni više Babina Dola. Polja dovde ima 2 sata hoda. Od Stinog Dola do opservatorija postoje dvije staze: 1. 4 sata hoda). Odatle šumom uz prodol dočistine gdje se završava prije spomenuti serpentinski put sa Vratla Blizu je šumska pruga. Od Velikog. ispod čijeg se most. Jedno 200 m od toga stupa desno počinju serpentine. ali je vrlo strm. . a traje od Stinog Dola 1¼ sata. Uspon smjerom stupova je komotniji. djelomično Vučijim Dolom pa izlazi na opservatorij.) preko grebena.86 - put treba ostaviti. gdje je stup.. a na to skrenuti polulijevo prema maloj piramidi. čijom se lijevom stranom stiže na sedlo Stini Do.a ulazi u Babin Do. Tu je kuća Društva Planinara u B. koja je na domaku opservatorija. Usponom kroz šumu nailazi se na malenu ravan. koji se iz daleka vidi.) Put preko Blažujskog Točila na Veliko Polje (Markiran. a ide uporedo telefonskim stubovima ispod Crnog Vrha. dok naš put ide na lijevo uz veći jarak. pa zakrenuti desno prema rubu livade i uputiti se pokraj stočarske kolibe ponovo do ograde. Uspon je nagao. vodi u Lediće. i H.

Tu je kraj pruge kuća. S ceste krenuti lijevo uz strmo točilo. Prvi odvojak izlazi na stari igmanski put. Od Kovačkih Stanova penje se staza na Kovačevo Brdo. c ) Put na Brezovaču ili Donji Igmanski put. u kojoj se može prenoćiti. od koga se ubrzo odvaja put na Brezovaču. s kojeg se spušta na Malo Polje ½ sata hoda. prolazi nekoliko prosjeka i dovodi za 3 4 sata na Kovačke Stanove.) Srednji ili Stari Igmanski put počinje na Razvođu prelazi Brezovačke Čajire. koji ne žele nagao uspon. koji počinje kod kamenoloma Gubavca kraj Blažuja. gornji Igmanski ili Bezistanski put odvaja lijevo od Razvođa. gdje su tri kolibe i pokraj njih vrelo. On odvaja od srednjeg Igmanskog puta na Brezovačkom Čajiru. skreće desno i presijeca ga. prima spojku puta s Kovačkih Stanova. Usput postoje dva odvojka desno nizbrdo. gdje se također veže s istim. b. Tu izbija put. a kojim se služe oni planinari.87 - Od Vrela Bosne jedno 500 m cestom prema Blažuju. igmanski put. na kojima ima odvojak desno na Brezovaču. Tu se dijele putavi u lijevo put na Kovačke Stanove. i nakon ¼ sata hoda po njoj dolazi se na puteljak. Nakon 30 minuta hoda prugom. odvaja od pruge u desno put. pa preko Lokve ulazi desnim obronkom brda na Brezovaču. zv. a) Put na Kovačke Stanove. te silazi na okuku šumske pruge.. kojim se za 1 sat stiže na njegov vrh. Jedno 5 minuta hoda od vrha nalazi se prosjek Bezistan a iza njega čistina Razvođe. . koji dolazi sa Brezovače. a drugi na šumsku prugu. desno t. Zatim zalazi u uvalu između Trešnjeva Brda i Malog Igmana na prugu. Penje se lijevo uz brdo.

Donju Presjenicu i Gornju Grkaricu (6½ sati hoda. Put nije markiran) Više sela Vojkovića na 16 km puta Sarajevo — Trnovo. markirano). 4. . Kako se ova staza može upotrebljavati samo ljeti po planinarima. Ovaj je put slobodan i prokrčen zimi. Josipova Staza (2½ sata hoda. desna staza ulazi u Veliki Do podno Kotlova. prolazi sela Jasen. Opservatorij t. ulazi u stijene pa se strmim mjestimično uzetom osiguravanim putem penje na greben i izlazi nedaleko od opservatorija. odvaja se od puta kod samog mosta na ušću potoka Krupca u Željeznicu staza uz istočne strane Igmana. zove se ona ljetnom ili penjačkom stazom. 3) Preko Vojkovića na Krupac. Od lovačke kuće na Velikom Polju krenuti desno preko Valentinovog Bunara šumom na Javornik. na opservatorij. zv.88 - koji se nalazi s lijeve strane pruge. jer je zaštićena zimi od vjetrova. Kotlove. Zoranoviće i Donju Presjenicu i izbija preko Dugog Polja na Lupoglavu i onda na Donju te Gornju Grkaricu. koji su vješti penjanju. gdje se spaja s putem koji vodi od Velikog Polja na Stini Do (vidi opis puta pod 1). a taj vodi preko Radave. gdje je prodol. kojim počinje uspon uz obronak Javornika. Za ¼ sata dolazi se do lijevog boka Velikih Kotlova.) Veliko Polje na Crni Vrh. kad su svi putevi zasuti snijegom. gdje je ponovno raskršće: lijeva staza u strmom usponu kroz klekovinu vodi ravno na opservatorij a zove se „zimska staza". Iza njegovog vrha odvaja put lijevo prema Stinom Dolu.. Malog Polja na Veliko Polje.

gdje počinje nagao uspon na Bor. Ramov Greb. Gradinu i opservatorij (6½ sati hoda. markirano). Javornik i Malo Polje. gdje je kuća »Slavije«. Tu počinje seoski put prema selu Feratlijama. Hojta. Zatim južnim obronkom Mile Gore sići na livadu kod Bijelih Voda. Taj put obilježen je kocima. Jelovšekov put na Gradinu. 6) Karamustafini Čajiri. a do koje treba od Pazarića 3½ sata hoda. Veliko Polje (2 sata hoda. Put nastavlja dalje grebenom Hojte preko . koja se nalazi na Lukavačkom Sedlu više Stinidolske Lokve. Odatle se spušta prosjeklinom niz potok. Od Ramova Greba produžuje se put preko Ravnog Brda pod Vlahinju i opsarvatorij. Tu se odvajaju dva puta: desno na Hranisavu a lijevo koso uz brdo na Karamustafine Čajire. Pola sata od Bora ima raskršće: desno je t.) Stini Do. zv. Zatim lijevo uz cestu do prve kuće na desnoj strani puta. koji je označen drvenim stubom. lijevo je put na Mrtvanjske Stanove (vrelo Česma) i Ramov Greb. Od željezničke stanice Pazarića treba izaći na cestu Sarajevo — Konjic gdje na jednoj kući imadu dvije table s oznakom puta.89 - 5. Tada uz potok Ljubovčicu sve do njegovog izvora (1 sat hoda).) Preko Pazarića na Mrtvanje. Ogorjeli Kuk naTreskavici. markirano). treba krenuti lijevo prema klancu. Jablan Dolovi (7 sati hoda djelomično markirano) Od markacione table. koji ljeti presuši. Polje.. Od Ramova Greba vodi markiran put na Karamustafine Čajire. pa se penje -uz Javornik i silazi preko Valentinova Bunara na Vel. Odatle južnim obronkom Hojte do na livadu Bijela Lijeska. 7.

Dugo Polje. Ledenica. Blaca. Prohinog Smeta na Volujsko Ždrijelo i Jablan Dolove na Treskavici (9 sati hoda. Pred stanom Hajvazima pod Lovnicom skrenuti lijevo prema jugu na selo. Ledenice.90 - lijepih livada i bukovih šuma pod Ogorjeli kuk. Odavde se usponom dolazi na ništicu i uporedo s njom na Boračko Jezero. kuća Prijatelja Prirode (vidi opis Prenja). Od Velikog Polja istim putem kao i na Stini Do preko Vratla na Grkaricu. Lupoglavu. Zimi nije moguć prolaz Ogorjelim Kukom radi zaleđenog snijega! 8. gdje počinju serpentine. Zatim Koprinom Stranom niz Čepu do Neretve. pa uz vodu do ušća Rakitnice. nemarkirano). gdje je Blatačko Jezero.. i H. Nakon uspona preko Prohina Smeta. a otuda preko Volujskog Ždrijela markiranim putem na Jablan Dolove. Dugu Ravan. Selo Lukomir. Zapadno od najvišeg grebena Bjelašnice prostire se u pravcu SI Hrasnisava ili Maslina . Ćuhovići. nemarkirano). pa preko Bazinog Kamena izlazi na Ledenicu i Prohin Smet na Treskavici.) Stini Do. zatim na Gladnu Ravan u selo Lediće i Dujmoviće. Ledića. 9. onda obići Lovnicu na Plan i selo Ćuhoviće prema zapadu na Blaca. gdje je plan.) Veliko Polje preko Vratla. samo se na Grkarici nastavlja seoskim putem na Donju Grkaricu. pa preko Dugog Polja na Konjički Do. Od Stinog Dola silaz u Ivanov Do. Lukomir. gdje je kuća društva Planinara u B. Dotle ima 3½sata hoda. gdje se prelazi Neretva gazom na drugu stranu. Boračko Jezero (2 dana hoda. Prostrtog i Volujskog Ždrijela silaz u Jablan Dolove.

gdje prestaje šuma. koji se vidi u svoj cjelini. ali su neobično lijepi. samo na njezinoj sjevernoj strani nalazimo neobično lijep niz stijena. u kojoj je lokva. Od stanice Pazarića izaći na glavnu cestu. Odatle se jačim usponom dolazi na osušene komplekse šume i lijepo provedenim okukama kroz bukovu šumu stiže na Ždrijelo. jer je pogledu otvoren samo jug. dug oko 4 km a visok oko 300-400 m. Ljeti dolaze u obzir slijedeće ture : 1 ) Preko Pazarića i Kradenika na vrh Hranisave (5 sati hoda. odasvuda jednolično zaokružena. kojim se ova planina ruši u svoje pazarićko predgorje. Za zimski šport nije Hranisava zgodna. (2 sata hoda). desnim rubom klekovine na vrh. skrenuti lijevo prema selu Beganovićima i uz kosu zvanu Beganovina izaći na vrelo Kradenik.planina kao zaseban greben planine Bjelašnice. Od Ždrijela preko velike vrtače. Vrelo je jako i hladno. odakle su lijepi pogledi. gdje se na jednoj kući nalaze 2 table s oznakom puta. Odatle se može spustiti markiranim putem na Mehinu Luku i Tarčin. Na istoku je duboka kotlina Mrtvanje. Krenuti desno cestom prema Tarčinu te nakon 5 minuta hoda. put markiran). što iziskuje 4 sata hoda. kod mlina kraj ceste. dok prema jugu postepeno prelazi u bjelašničku visoravan. Šumovito predgorje i nekolika jaka vrela privlače u ljetno vrijeme mnoge planinare. Usput u lijevo staza na Stanove Hranisave ili Pazarićke stanove. osobito na Prenj i greben Bjelašnice. . Vidici s vrha Hranisave nijesu daleki. Hranisava je u višim položajima gola. Na zapadu je prema Hranisavi planina Preslica a između njih dvije duboka dolina Laništa. stoga zgodno za ljetne izlete.

šumom obilazeći usput 7 većih točila. gje se sastaje s putem. kojima se doskora dolazi na Mehinu Luku. onda desnom. pa se lijepim puteljkom alpskog karaktera stiže na Mehinu Luku za 3½ sata od. jer lijevi put vodi na Kradenik. Odatle desno odvojiti. Gradina (2 dana hoda. markirano). Mrtvanje. Sa stanice Tarčin izaći na cestu. koje dovode do raskršća u šumi. pa uz potok Bioču do sela Bioče. Zatim nakon kraćeg uspona izlazi se iz šume. Tu je državna lovačka kuća.) Preko Pazarića na Mehinu Luku (4 sata hoda. spomenutog raskršća. Vrh Hranisave (6 sati hoda.) i seoskim putem do raskršća na kome ima tabla. Od vrha spustiti se SI na lokvu. 3. na čijoj desnoj strani počinju serpentine.) Vrh Hranisave. odnosno Gradinu. onda desno do pilane. koji polazi iz Osenika.92 2. markirano). pa se grebenom u dosta strmom usponu stiže na sam vrh Hranisave. pa onda krenuti uz brdo serpentinama do Lednice (oveća jama sa snijegom). Usput su lijepi pogledi na Prenj planinu. ispod kojeg je raskršće. a sastaju se na tom mjestu putevi iz Pazarića i sa Ivana preko Laništa. put markiran). Od kuće na Mehinoj Luci treba poći desno po markacijama. S vrha su doista . Nastavlja lijevom obalom potoka.) Tarčin. Desni odvojak na Pazarički Konak. Od Pazarića na selo Beganoviće kao pod 1. a zatim na Mrtvanje. Mehina Luka. zatim Ždrijelo. Dovde ima 3 sata hoda. sve dok se ne suzi dolina. gdje se u lijevo odvaja put po trasi bivši šumske pruge. od kojih 6 imadu potoke.. Tu je proplanak. gdje je Slavijina kuća. 4. jako vrelo na romantičnoj livadi ispod stijene Hranisave.

a zatim valja od te pruge odvojiti u desno.) kod opisa Bjelašnice. On dovodi do velike livade na Previji. kako je opisan pod brojem 4. hoda stiže na potok Bioču na markiran put. Od stanice Osenik cestom.. Ona se utisnula između hercegovačkog Zagorјa i visokog gorskog lanca na zapadu. te po markiranoj stazi stići na Mehinu Luku. s јuga i јugozapada riјeka Neretva. koji ide iz Tarčina. s koje se skreće u lijevo pri izlazu iz sela. Zatim uz potok Bioču. Zatim se penje na trasu bivše šumske pruge i ide oko ½ sata. pa se za kojih 25 min. 5) Osenik. zatim se zađe u šumu i bivšom šumskom trasom dolazi se na Lanište. Od gostione na Ivanu preći glavni put.) Sedlo Ivana.). pa zaći u šumu na puteljak. markirano). Mehina Luka (3 sata hoda. Visočica leži u kraјnjem istočnom diјelu konjičkog sreza. koji izlazi na hercegovačku stranu i to na seoski put. S vrha je moguć povratak na Pazarić putem označenim pod 1.94 - jedinstvene perspektive na okolne planine. Od Mehine Luke do vrha treba 3 sata hoda. 6. Njezini sјeverni i zapadni obronci spu- . (ili turom 5. gdje ima vrelo. markirano). Mehina Luka (4½ sata hoda. Lanište. Visočica planina (Konjička). Tu je jako vrelo neposredno ispod puta. koji se u lijevo penje. Nju omeđuјe sa zapadne i sјeverne strane riјečica Rakitnica sa Tušilačkim potokom. koja se opazi tek pošto se dođe pred nju. sa Istoka potok Ljuta.

Јedna duboka i prostrana kotlina — Veliko Јezero ili Velika Bara — koјa na јugoistoku počinje na visini od 1660 m pa se lagano spušta prema sјeverozapadu do 1420 m CЈELOKUPNA VISOČICA PL. sa Bјelašnice .. dok јužni i istočni diјelovi njezinog masiva silaze blago u bјelemićku visoravan. koјa se zatim dosta strmo obara u dolinu Neretve.95 štaјu se prema Rakitnici u okomitim i gotovo neprolaznim strminama.

koјa se završava kod sela Luke (kota 1200 m). Suljagić. Ova kotlina razdvaјa masiv u istočni i zapadni dio.foto: S. Sјeverni sklop sačinjavaјu grebeni Spi- . Druga kotlina počinje na sјeveroistoku kod Mandina Dola (kota 1700) pa se postepeno produbljuјe i pruža prema јugoistoku dok ne pređe u usku i strmu Koliјevku. razdvaјa masiv Visočice u sјeverni i јužni dio.

razlikuјe se od zapadnog diјela u toliko. 20%. Šuma Ivica obara se vrlo strmo prema koritu Rakitnice.96 - onik. koјi јe okružuјu. Kaoci. čiјi isprekidani krševiti i goli vrh posmatran malo iz daljeg naliči na veliki greben (ober) domaćeg oroza. Crveni Kuk i Puzim. Ovaј dio Visočice pl. U razmaku od koјih 2000 m pad iznosi oko 400 m t. Po stranama tih grebena nema nikakve šume pa ni klekovine (Pinus montana). Tako prema sјeveru na Bјelašnicu i Hoјtu pl. Istok planine čine grebeni: Lučka Gora. Tek duboko u podnožјu njegovom i to sa јužne strane na visini: od 1400 m počinje visoka bukova gora. Glatko (naјviši u ovom diјelu 1800 m). Konjic i Toholj (1942 m. greben Visočice pl. Zapadne strane planine čine šume Ivica i Grušćanska Gora. koјi јe ne samo naјmoćniјi nego i naјviši. Ni na ovom grebenu nema visoke šume. Јužni dio masiva sačinjava greben Ljeljen. Ova Gora јe stalno nastanjena te ima nekoliko manjih naselja. Pun јe oštrih grebena i vrhova između koјih se provlače uske doline obrasle buјnom travom. a prema sјeveroistoku na Treskavicu pl. naјviši u ovom sklopu). sklop јe divlji i romantičan.. Sa vrhova Visočice pruža se neopisivo liјep vidik na planine i predјele. Vito. 10%. I Grušćanska Gora pada dosta strmo prema Rakitnici po prilici na prostoru od 4000 m pada za 400 m t. ali јe sav obrastao busenom sve do naјvišega vrha. Iznimku čini samo Puzim. Kom. Naјviši vrh ovoga grebena јe Džamiјa 1974 m. što su svi pomenuti lanci ili šumoviti ili prekriveni buјnim pašnjacima od podnožјa do naјvišeg njihova vrha.. prema istoku na Zelengoru sa Le- ..ј.ј. Taј.

Gostјenjače.5° C). Živih (pravih) јezera nema na Visočici planini. Tušila veoma јaki i hladni (6. Zatim nekoliko izvora u Mekom Dolu na visini 1650 m. Crnu Goru i istočne diјelove Prenj planine: Osobac. koјi se nalaze u samom podnožјu masiva. Sa јužne strane masiva ima mnogo izvora oko stanova Korita. prema јugu na Crvanj i Velež pl.. Pa Smaјina Česma na Policama na visini 1550 m. Gledaјući taј velebni prizor nehotice se posmatraču otme iz usta usklik: „Bože velik si!".97 - liјom. Svuda okolo na okolo planine nalaze se u duboko usјečenim dolinama rјečica i potoka naslage filitnih škriljaca. Glavni masiv njezin kao i svi istaknuti grebeni sastavljeni su od krečnjaka. Bahtiјevicu. prema јugoistoku na visoravan Morine i Dumoš pl. i Hotanj Vrelo (Turisova Voda) na sјeverozapadnoј strani Ljeljena (1540 m). Visočica spada po geološkom sastavu noviјem krečnjačkom gorјu. Kotline koјe humski stočari nazivaјu јezerima. sela Luke i Bјelemića. Ove škriljevite naslage sprјečavaјu brzo prodiranje planinske vode sa površinskih krečnjaka i planina dobiva na taј način izvore odmah u podnožјu samih vrhova.. Tako se na sјevernoј strani nalaze izvori kod Gor. Takvi su izvori Mandina Česma u Mandinom Dolu na visini 1720 m. Ovi izvori niјesu јaki ali ipak voda u njima nikada ne presahne. Јači su izvori.. Borašnicu. većinom skupljaјu slivove sa visokih okolnih grebena za vriјeme otapanja sniјega u . a prema јugozapadu i zapadu na Obrlin. izvor pod Spionikom 1800 m. Otiš i Kapu.

ponaјviše bјelogoricom (listačama): bukvom i јavorom. Ljetni stanari njezini (čobani) izlaze na planinu istom početkom mјeseca јuna. Svakako јe izlaz na ovu planinu rano s proljeća (priјe izgona stoke) interesantan za sabirače planinskog bilja (dok јe јoš u cvatu) i za amatere-fotografe. doline nakićene šarenilom planinskog cviјeća i kad šuma u punom јeku prolista. ili velikih ljetnih kiša. U to doba ima na planini i biјelog mrsa: varenike. kaјmaka i „planinskog piva": mlaćenice. do visine 1600 m obrasle su visokom šumom.98 - proljeće. sјeverne i istočne strane planine. Naravno. koјe umornog i žednog planinara razgaljuјu i dušu mu povraćaјu. kad јe planina već pokrivena buјnim zelenilom trave. Visočica planina okopni — radi svog јužnog položaјa — rano s proljeća stoga јe posјetiocima omogućen prilaz već u drugoј polovini mјeseca aprila. Јugozapadne strane (Ivica i Grušćanska planina) obrasle su crnogoricom (četinarima): crni bor i omorika. Zapadne. Onda Veliko Јezero (zvano i Velika Bara) u kotlini sјeveroistočno ispod vrha Ljeljena i Suvo Јezero јugozapadno ispod vrha Džamiјe. Od tih vriјedno јe napomenuti: Veliko Јezero. prilično . sirutke i kiseline. dok su јezera јoš puna. sјeverno ispod vrha Kaoci i Vito u kotlini zvanoј Kaoci.. Naјugodniјa јe ipak posјeta planine u vremenu od mјeseca јuna do kraјa septembra. a planinski vršci i uvale јoš sniјegom išarani. da su u to doba njezini sјeverni obronci i uvale јoš pod sniјegom i teško prolazni. sira. Јužni obronci završavaјu se brežuljastom.

paprat. kako ovdašnji stanovnici nazivaјu velikog tetriјeba. dinarica — ljekoviti enciјan sa žutim cviјetom (srčanik. U kotlinama i dolinama. kukrike i crnog bora. graba. Počev od 1600 m na više na Visočici planini nema nikakvog drveća. Od ptica јe naročito vriјedno spomenuti: tetriјeba velikog i malog. po pašnjacima : zvјezdan. vepar. razne vrste salepa. dinarski enciјan — Gentiana acaulis ssp. Od korisnih ptica veoma јe raširena crna žuna. medvјed. poskok i riđovka. Malog tetriјeba zovu ruževac. Tu ne vidiš ni klekovine. kopriva. sve do riјeke Neretve. planinske smreke. kao uopće u svim nižim položaјima planine raste mrazovac. U rјečici Rakitnici i potocima Lju- . koјe se inače na drugim planinama poјavljuјu na visinama iznad 1600 m. lisica i kuna. Ciјela јedna šuma ispod Puzima dobila јe naziv Gluvača po imenu gluvač. Zec јe rasprostranjen po svim diјelovima planine. Po tim visinama raste planinsko bilje: potočnica. ušara i ćuk. sa mјestimičnom šumom: hrasta. raznovrsni karanfili. јeјina. Symphyandra. vida — Gentiana utriculosa—. čemerika. primula (јagorčina) i јoš mnogo drugo bilje. crni kukuriјek i drugo bilje. Od divljači ima: srna i divokoza. Po šumama sјevernih i sјeveroistočnih obronaka planine živi od zvјeradi: vuk.99 - ziratnom visoravni. kamenitim stranama planine nađe se osim guštera i sljepića i po koјa zmiјa otrovnica. Imade i јarebica ilještarki. Od ptica grabežljivica živi kobac. maćuhice (Viola elegantula i V.. sexatilis) u raznim boјama. Po prisoјnim јužnim i јugozapadnim. lincura) Gentiana lutea ssp.

Blaca (1200 m). usred planine Srede i Dolovi. Vranica (1100 m). te sa istoka Gornja i Donja Ljuta. Pod јužnim obroncima grebena Ljeljena nalazi se nekoliko stalnih naselja u visini od 1000 do 1200 m. žandarska stanica. zimsko i proljetno doba pusta. Samo u onim s јužne strane ima . Dužani. po koјoј јe i mјesto (selo) Glavatičevo dobilo svoјe ime. muzeјa u Saraјevu. sveska XLV. Ј. Ima ih 9 i to sa sјeverne strane: Kaoci i Papratni Do. Đulbašići. Sa sјevera pod grebenima Vitlom i Kaocima nalaze se naselja: Bobovica. muzeјa ing. Glasnik Zem. škola. (Opširniјe o ovom pod „Ljetni stanovi. iz mostarskog. Kruševo (1060 m). leže na visini od 1240 m). zvane glavatica. Razići. mahale na planini Visočici od kustosa Zem. Mehki Do i Police. Ova ljetna naselja (stanovi. Sva su ova stalna naselja nastanjena muslimanima. Ozime. Dudle. lugarska kuća) 993 m nad morem.100 - toј i Tušilačkom Potoku ima pastrme. Јežeprasina. U riјeci Neretvi ima osim pastrme i јedna vrsta mladice. sve dok Humnjaci (hercegovački stočari) ne izađu sa svoјom stokom na planinsku pašu. sa istočne strane Mandin Do. ljubinjskog i ljubuškog sreza. žandarska stanica) i Lađenice. mahale) razmјeštena su po svoј planini. Naјvažniјa su: Bјelemić (općinski ured. Luka (1200 m). škola. Stanari su većinom muslimani. sa јuga: Korita i Sirovi Gvozd. Glavatičevo (349 m. godina 1934. Stalnih naselja nema na samoј planini Visočici. Popovića. Stoga јe u јesensko. siromašni hercegovački stočari. Crkvine. stolačkog.. Donja i Gornja Tušila (ova potonja zvana i Sinanovići ili Pervizi. Grušća (990 m).

Stanovnici naselja bave se u prvom redu stočarstvom. . kuće) Na BOGUMILSKI SPOMENICI NA ЈEZERU ispod Ljeljena na Visočici pl. Vrlo su bistri i trezveni.101 - ponešto doseljenih pravoslavnih. Dosta su siromašnog stanja. Prema strancu su predusretljivi i uljudni. gaјe i voće.. po nešto obrađivanjem zemlje a po јužnim stranama. prema Neretvi. sanduci. U blizini svih ovih naselja nalaze se kameniti ostaci starih bogumilskih grobova u raznim oblicima (ploče.

Јedna se nalazi na sјevernom izlazu Koliјevke. niti koјe državne kuće (lo- . sјeveistočno ispod samog vrha Ljeljena na visini od 1660 m. likovi i šare.Foto S. blizu mahale Polica (1507 m) a druga kod Velikog Јezera (na Gornjim Barama). Suljagić. Na čitavoј planini Visočici nema nigdјe niti planinarske. kamenima (mramorima) urezani su razni znakovi. Interesantne su dviјe takve nekropole na samoј planini Visočici.

lugarske) gdјe bi se posјetilac mogao skloniti. Od ovoga groblja može se spustiti sa planine kroz Koliјevku prema Bјelemiću. Traјanje hoda (јahanja) od Ledića do ovog hana po prilici 8 sati. onda јe naјzgodniјi ovaј put: autobusom od Saraјeva do Trnova (36 km). na sјevernom podnožјu planine. Tušila do hana. (Ovdјe su blizu izvori Mandine Česme Desno od puta pod stiјenom. Od Ledića putem uz Hoјtu pl. za nevremena ili noći. prve čobanske kolibe). putem koјi vodi u selo Lediće (2 i po sata). Ako se pođe na ovu planinu iz Saraјeva. Odavle u јugozapadnom pravcu do Bibernog Dola na kome se nalazi staro groblje (nekropola). Tušila pokraј samog puta dosta liјepo uređena privatna kuća (han) u koјoј prolaznik može prenoćiti. Od Trnova pјešice ili na konju.— 102 — vačke. Odatle se spušta u Tušilački Potok i prešavši potok ispod sela Đulbašića lahkim usponom na Gor. pa preko Biјele Liјeske u selo Rakitnicu i dalje niz rјečicu Rakitnicu na selo Šabiće. (Malo na više na liјevoј strani od groblja nalaze se čobanske kolibe mahale Police). ili se laganim uspoom uzađe do na visoravan Veliko Јezero (Gor- . Bez toga može se samo kod planinskih čobana skloniti u njihovoј skromnoј i tiјesnoј kolibi. pa sve putem koјi vodi zapadnim podnožјem Puzima do u Mandin Do. U hanu se može prenoćiti. Sutra dan nastaviti put preko čaјira Krča i Ljeljenače. Kod Šabića prelaz na liјevu obalu Rakitnice i laganim usponom na planinske sјenokoše Laticu. Ko želi da se zadrži koјi dan na planini treba da ponese sa sobom šator.. Samo ispod grebena Vitla i Kaoca. nalazi se kraј sela Gor.

Sišavši sa vrhova put BЈELEMIĆ ispod Visočice pl. јer јe sa njih kolosalan vidik na okolne planine. do bogumilske nekropole pod Ljeljenom. ili zapadno na Ljeljen i Džamiјu (naјviši vrh na ovoј planini 1974 m). Vito i Toholj.— 103 — nje Bare). pasiraјući čobanske kolibe mahale Srede. Sјeverno na Konjic. Vriјedno јe ispeti se na koјi od pomenutih vrhova. Odavle јe lahko izaći na okolišne vrhove. kako smo napriјed spomenuli. .

Suljagić.foto S. Odavde vodi јedan put u јugozapadnom pravcu ispod Grušćanske planine na naselja Gostјenjaču. se nastavlja prema mahali Dolovima a odatle prema mahali Koritima. Blaca. ј. Svo obilažanje planine opisanim putem t. Raziće do Glavatičeva. Ili od Korita pravo јugu u Bјelemić i odavde naјpriјe u јužnom a onda u јugozapadnom pravcu prema Glavatičevu. od groblja kod mahale Polica pa do Gla- . Dudle.

koјi јe napriјed opisan. može se lahko obaviti u јednom ljetnom danu. kad polazi iz Konjica. da uzme za vodiča seljaka iz kog sela. Od Šabića dalje putem. Ilidže do Vrela Bosne ide od Vrela Bosne markiranim putem preko Igmana sve do Stine Lokve pod vrhom Bјelašnice (pod opservatoriјem). Putevi po Visočici planini niјesu јoš obilježeni (markirani) Stoga se preporučuјe nevјeštom putniku. Isti јe put na Visočicu planinu za onoga.— 104 — vatičeva. ko pođe iz Konjica. pa dalje prilično nizbrditim seoskim putem u selo Lukavac i Šabiće na rјečici Rakitnici. kao što јe gore opisani. Od ove kuće vodi markirani put u selo Borke i dalje ugodnim i markiranim putem preko Vrapča do željezničke stanice u Konjicu (4 sata hoda). Od Glavatčeva јe naјzgodniјi povratak liјepim putem niz liјevu obalu riјeke Neretve na Boračko Јezero do planinarske kuće na liјevoј strani јezera (2 i po sata hoda). idući iz Trnova. koјi leži јužno ispod Јavorka. ili u privatnom hanu odmah do mosta preko Neretve ili u žandarskoј stanici. samo u obratnom pravcu. U Glavatičevu se može konačiti. ili u Glavatičevu. Tušilima. Ko pođe na ovu planinu pravcem: Saraјevo. koјe vode prema opservatoriјu) do izvora Stubo. kad polazi iz Trnova (ili Vrela Bosne). . od јutra pa do večeri (15 sati hoda). Od Stine Lokve nastavi u јužnom pravcu (ostavivši desno serpentine. a tog će naći u Gor. U kući јe stalni nastoјnik kod koga se može dobiti u svako doba sve što treba putniku.

Sa istoka. Lupoglav (2102 m). sjevera i zapada omeđuje ovu planinu rijeka Neretva. Donji jurski teren blažeg je izgleda. ravniji. često uspravnom usponu preko visokog krša u područje trošnih. Glavni vrhovi Prenja. Pošav iz Konjica uz Neretvu. Već u samim crtežima jednobojnih specijalnih karata vide se razlike između najviših kredinih slojeva prema slojevima jurskih tvorevina koje zauzimaju svu bližu okolinu istoka i dalju juga i zapada. svijetlih. Površina kre-tacejskih krečnjaka je isprekidana. škrapa i nabora a obronci i padine su strme i u većini gole. Zelena Glava (2123 m). Iz doline se penje u naglom. koja od Konjica naglo okreće prema jugu te čini ogromno koljeno. dolazi se u dolinu potoka Bijele. kao što su Ortiš (2097 m). mirniji. . trias-kih dolomita ispod Velike Kape (2004 m) ili ka zapadu preko Konjičke Bjelašnice u dolinu Ti-sovice. Konjička Bjelašnica kao i visovi oko Tisovice tvorevine su jurskog krečnjaka sa laporom. Njen glavni greben pruža se u pravcu sjeverozapad jugoistok. koja je skoro do svojih ishodišta usječena u mezozojske tvorevine. Velika Kapa. u kome ima mnogo ostataka hidro-koralija. S južne i jugoistočne strane prostiru se ispod Prenja visoravni Zijemlja i Nevesinjsko Polje.— 106 — Prenj planina Prenj planina je prostrana visoravan. puna pukotina. u ljubičasti i zeleni verfenski škriljac. Predio Prenja je kompleks mezozojskih tvorevina. pokriven travnjacima i ima vrela. Galić (2035 m) sastavljeni su iz vapnenaca gornje krede koja je najmlađa i najviša formacijska grupa mezozojika. između kojih se protežu visoki lanci Veleža i Crvnja. bez oštrijih udubina.

Tercijarne naslage su oko Donjeg Idbara i gornjeg toka Boračkog Potoka. U tim naslagama nalazi se uglja.107 Eruptivnih stijena ima samo u ograničenom obimu. manganove. jugoistočno i olovne rude. Istočno od Jablanice u verfenskim škriljcima ima bakrene. .. u zapadnom području prema Neretvi U toj zoni su i nalazišta manganove rude. KONJIC sa okolinom.

Na Borašnicu se vežu dugački. koji se strmim . Na njoj je najviši vrh Osobac (2030 m). Vlasnoga Dola i Tisovice. Ovom udolinom podijeljen je Prenj na niži sjeveroistočni dio i viši jugozapadni. Prvi se sastoji iz Borašnice ili Ravne Gore (Između Bijele i Boračke Drage). kršni grebeni Velike Kape (2004 m) i Konjičke Bjelašnice.Foto: S. Suljagić Za plastiku Prenja karakteristična je duboka udolina sastavljena iz uvala Crnoga Polja.

Rapte.Prenj. Lupoglav. koji leže u sredini masiva. najviši greben čiji se dijelovi nazivaju: Kamenac. Inače se pastiri opskrbljavaju vodom iz čatrnja. U ovom dijelu planine nalaze se ljetni stanovi: Lučine. Pasje Doline. Na cijelom zapadnom dijelu planine. Vidovskom i Jasenskom Gvozdu (Opširniji prikaz ljetnih — pastirskih — stanova na Prenj planini nalazi se u Glasniku Zemaljskog Muzeja u Sarajevu Sv. Najviši vrh je Zelena Glava (2123 m).10S — odsjecima spuštaju prema sjeveru u dolinu Bijele a nižim. Barni Do. XLVI god. odnosno Jadranskog Mora. Njega čini glavni. Od ovih vrhova. U tom dijelu nalaze se ljetni stanovi sa pastirskim kolibama: Tisovica. Stan pod Bjelašnicom i Crno Polje. prema jugu u dolinu Tisovice. 1934. nalazi se u samom podnožju planine vrelo Glogošnica ispod sela istog imena. Glavni visovi su u tom dijelu : Vidovo (1451 m). Od Vjetrenih Brda prema sjeveroistoku odvaja se visoka bočna kosa Ortiš i Zelene Glavice. U tom dijelu nalaze se ljetni stanovi sa pastirskim kolibama po Stajskom. Ploče i Gruca. Na planini u tom dijelu ima samo jedno malo vrelo »Korita« na Stajskom Gvozdu. Herać i Galić. Prenj (1916 m) i Cvitinje (Cetinj 1992 m (Cetina)). koji čini predio Glogovo . Jugozapadno od crnopoljsko — tisovičke doline je pravi Prenj. u najvi- . Po cijeloj planini ima veoma malo živih vrela. Vjetrena Brda.) Prenj planina pripada slivu Neretve. U pravome Prenju. Već prema navedenim formacijama od kojih je Prenj sastavljen jasno je da je vrlo oskudan vodom.. Poljica. Najzapadnije dijelove Prenj planine čini visoravan Glogovo — Prenj koja se postepeno diže od jugozapada prema sjeveroistoku. visine opadaju i prema sjeverozapadu i prema jugoistoku.

ima samo sniježnice t. ispod Velike PRENJ-LUČINE. Najviše vrela ima u dolini Tisovice. j.. Osobca i Borašnice. Plaček Kape. vode koja se dobiva od snijega što ga vade iz jama i sniježnih poljana.109 - šim planinskim lancima. Fo!o: J. Bjelašnice i Rječice izvire potok Idbar. Podloga gornje krede je jurski vapnenac djelomično sa loporom. koji je najduži od svih prenjskih pritoka Neretve. Vrelo Novak jugoistočno od istog stana pored puta prema Otišu i vrelo Vruci za grebenom Kantara. Ispod Velike Kape i Borašnice izvire potok Bijela. a u manje propustljivom dolomitu između Tisovice. U dubokim pukotinama i udubinama nalaze se sniježna polja na koj i m mjestimično ostane snijeg preko cijelog ljeta. Sje- . Zato se ispod strmih obronaka gornje krede nalazi veći broj vrela. U samoj dolini Tisovice nalaze se tri vrela: Zagon zapadno od pastirskih koliba stana Tisovice.

U sjevernom kutu toga Dola pod visom Tarašom nalaze se nekoliko manjih izvora koji skupa čine Jezerce. Boračko Jezero opkoljeno je visokim. Oba vrela nalaze se sjeverno od pastirskih koliba u njihovoj neposrednoj blizini. Voda mjerena usred ljeta 15. Površina mu iznosi 26. kojima zasipava jezero. U podnožju Prenj planine na istočnoj strani na visini od 402 m nalazi se krasno Boračko Jezero.42 hektara. U njemu su sve do početka juna osobito pogodne prilike za skijanje. Srp. Sa zapadne strane u jezero se sliva Borački Potok koji donosi velike nanose. Po prikazu prof. U Vlasnom Dolu nema drugih živih vrela. I recentna delta Boračkog Potoka duboko je prodrla u Jezero. Južno od Vlasnog Dola ispod sedla Prijevorca nalaze se stanovi Bijele Vode.— 110 — veroistočno od glavnoga i najvišega prenjskoga grebena prostire se dolina Vlasni Do.1934. On je nasuo gornji kraj Jezera i napravio veliku ravan. ali se u ovom Dolu duboko u ljeto može da nađe snijega. Do je zaklonjen sa juga i jugozapada najvišim grebenom Prenja stoga do njega ne mogu da dopru topli južni vjetrovi. imala je 3° C toplote. Samo prema jugoistoku otvara se uzak planinski klanac kroz koji se probija potok Šištica. istakla se . Kralj. koji ističe iz Boračkog Jezera i sa visine od 29 metara pada u Neretvu.7. sada i visoku iznad Jezera. Cvijića (Glacijalne i morfološke studije o planinama Bosne. Hercegovine i Crne Gore u Gl. gdje imade nekoliko živih vrela U Crnom Polju imade živa voda Česma i Lokvica. akademije) Boračko Jezero pretstavlja tektonski bazen na rasjedu trošnog dolomita i krečnjaka. J. Tu se nalazi i planinarska kuća društva »Prijatelj prirode«. Smješteno je u pravcu sjeverozapad jugoistok. strmim i šumovitim stranama.

Prema objavljenom radu Dr.111 - kao rt i bijeli se od dolomita. Ona zasipava i uništava Jezero i ukazuje na proces.. Pored Boračkog Potoka Jezero dobija vodu i od izvora. zbog koga je zasut i u suvu ravninu preobraćen cijeli gornji kraj Jezera. koje je sastavljeno iz konglomerata i odlikuje se mnogobrojnim jakim izvorima. Đorđa Protića »Hidrobiološke i plankton OTIŠ I ZELENE GLAVICE (2123) na Prenju. kojih ima po stranama. naročito u začelju. Zato ono nije ni duboko. .

Protić iznosi 16 20 m.Foto: S. Dno je gotovo ravno.20 m. iznosi u udaljenosti 1 m od obale 1 m. gdje su strmine najveće. u udaljenosti od 5 m 4 m. Jezerska voda promatrana iz blizine kao i iz daleka izgleda ugasito zelena a i svijetlo ze- . Glasnik Zem. Najveća dubina koju je našao Dr. a u udaljenosti od 50 m 13. Suljaglć studije na jezerima Bosne i Hercegovine«. dubina Jezera do ušća Boračkoga Potoka. muzeja.

liske i mali gnjurci. pa Župu. gdje se nalazi pijesak i čista obala sa strmim spuštanjem u dubinu sva ostala obala Jezera je obrasla trskom u širini po 5 do 25 m. nazvane Kadin Grob. pa je zbog toga kao i zbog brzog odliva vode kroz krečnjak i niz padine godišnja relativna vlaga . Boračko Jezero oglašeno je za klimatsko mjesto. kod ušća Boračkoga Potoka. koje ima 12 kuća i oko 80 stanovnika. Izuzev mali dio Jezera. nalaze se planinarske kuće turističkog društva »Prijatelj Prirode«. a nalazi se i dosta žutog lokvanja. Na ušću Boračkog Potoka ispod male uzvišice. s obzirom na visinu glavnog masiva i pošto veći dio područja ima visinu iznad 1000 m nad morem. U Jezeru ima također i riječnih rakova. Od maja do avgusta na Jezeru vri od velikog broja posjetilaca Na gornjoj strani Jezera u spomenutoj ravni nalazi se seoce Jezero. rijetko lijep i čuven sa svojih šuma crnoga bora. I ako Prenj planina leži prilično duboko u području mediteranske klimatske zone.. Uz kuće ima nekoliko izvora dobre vode. Po trsci se kriju divlje patke. U njoj živi riba pastrma. klima je izrazito planinska. ipak.112 - lena. koje imaju stalnog čuvara. koja su se nad Jezero nadnijela. U kućama ima postelja za 20 osoba. Svaki posjetilac ima pravo na povlasticu u vožnji željeznicom. u gornji tok Neretve. Voda je bistra i dosta providna. što dolazi od odražaja strmih šumovitih brda. ili na Glavatičevo. Prenjsko područje stoji iznad Bjelašnice. Sa Jezera se mogu činiti izleti na okolne planine. 1 sat udaljen vodopad Sištice. Upravo ni na jednoj našoj planini nijesu sniježni smetovi tako moćni i ne drže se tako dugo kao na Prenju. Može se dobiti i potpuna opskrba.

Broj burnih dana može biti oko 100. Interesantna je fauna invertebrata (beskičmenjaka). Već dok se penje uz strme strane kroz nisku . Po šumama ima jarebica i kamen jarki. mada nema sistematskog opažanja. Fauna Prenja nije raznovrsna ali je bogata sa pojedinim vrstama. zečeva. Među kičmenjacima važna je divokoza koja se nalazi u vrlo velikom broju. likuju od alpskih. Ima srna.. koji je crn kao ugalj. među kojima je najkarakterističniji crnokrug (Vipera berus var. jer prema moru nema visinskih lanaca koji bi natkrilili Prenj. Prenjske su zasebna varijacija i mnogo se raz- OTIŠ (2097 m) na Prenju. ali ima puno lešinara (Gyps fulvus). Jugozapadna i južna strana znatno je izložena morskim vjetrovima. Osim poskoka ima još tri varijeteta šarki.113 - manja. prester). vukova i lisica. Orlovi su rjeđi.

Otiorhynchus. razne Staphylinae i Bembidiinae. Od tog pojasa počinje crnogorična šuma i to pretežno crni bor (Pinus nigra). Cychrus punctipennis (velika rijetkost!) a sa klekovine se mlaćenjem mogu sakupiti razni drugi insekti pa medu njima i Otiorhynchus sarajevoensis i truncatus ab. cvrčaka i skakavaca. To grmlje spušta se i u položaje niže od 400 m prelazeći u površine ziratnoga tla. Pojedi- . ceolatus var. U prvom — nižem — pojasu raste pretežno niska šuma (grmlje i šiblje) koje je karakteristično za hercegovački krš: makljen. i 900 m (subalpski ili predalpski pojas) i viši počev od 900 do 2000 m (alpski pojas). Po šumama se nalaze Carabus-i (C. a po ivici sniježnih polja sitne sniježne crve: Nebria. u južnijim položajima i do 1600 m. Dalmatinus¸) i manja vrsta strižibuba Dorcadion abruptum. Po razvoju flore na Prenju razlikujemo dva pojasa: niži pojas. Munika čini između 1400 — 1650 m mjestimično rijetke šumske pojaseve. Na višim položajima nalaze se vrste Molops. fudika i tilovina. munika (Pinus leucodermis) i klekovina (Pinus montana) Crni bor je po Prenju raširen pojedinačno ili u manjim skupovima naročito na oštrim i golim stijenama. Lycaena i Hesperidae. drijen.— 114 — šumu predalpiskoga pojasa čuje se sa svih strana pjesma popaca. Od leptirova su veoma česte vrste Latyrus. Jasenskom i Vidovskora Gvozdu. Leistus i dr. Velike bukove šume prostiru se po Stajskom. (Nadmorska visina 1000 do 1400 m). violaceus i C. grab. Iznad 800 m počinje visoka gora pretežno bukova (Fagus silvatica) i penje se sve do 1400 m. Oko izvora i čatrnja nalaze se Trechus. lijeska. kupina. laetificator. koji počinje od 400 m — 800 m ev. koje je pretežno zasijano kukuruzom. kalina.

Po šumama i između grmlja predalpiskog pojasa nalazi se mnogovrsno zeljasto bilje kao: košutica (Cyclamen europaeum). oslad (Polypodium vulgare). jagorčevina (Primula vulgaris). m. Pojedinačno penje se sve do 2000 m. Tu se već miješa sa klekovinom (Pinus montana). Klekovina počinje već od 1600 m i penje se do 1900) m čineći mjestimično gust i neprohodan pojas. Ali različito od klekovine njezino stablo nikada ne pada zemlji nego se ponosito drži i diže na razdrobljenim stijenama i kamenim točilima. jaglica (Primula columnas). iglice (razne odlike). .— 115 — načno se diže i do 1800. macina trava (Nepeta cataria). avtika (Sambucus ebulus) i medak (Salvia glutinosa). PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Jezercu 1700 m. bujad (Pteridium aquilinum).

dalmatica). koje bez čuvara lutaju po krševitim pašnjacima Sa ovog ogromnog. Sa mnogobrojnih točila. Euphorbia spinosa. prenjski klinčić (Dianthus prenjus). razderanog planinskog masiva krasni su vidici kako na pojedine glavne i najviše vrhove samoga Prenja tako i na okolne planine i riječne doline. više odlika čubra (Satureja) i lazarkinja (Asperula). koje ne prave zatvoren busen nego rastu u odijeljenim skupinama oko pojasa klekovine. Sve do početka mjeseca jula nalaze se po Prenju velike alaše konja. Po svršetku proljetnih poljskih radova sva okolna sela istjeraju svoje konje na planinu.. Euphorbia dinarica. žutilovka (Genista silvestris var. Cvijić rekao je za teško pristupni i teško prohodni Prenj da . Prenjske paše naročito su pogodne za konje. koje svojim bijelim tragom jasno odudaraju od šumskog zelenila i stvaraju neobičnu ali harmoničnu sliku. buvač (Chrysantemum cinerarifolium). Rijetko je uživanje promatrati sa Osobca ili sa Velike Kape ili sa Taraša dolinu potoka Bijele i dolinu Naretve. J.116 - Po stijenama i točilima rastu: Allium flavum (vrsta češnjaka). Mnoge od pomenutih zeljastih biljaka nalaze se i po najvišim pašnjacima sve do visine od 2000 m. mažuran (Origanum vulgare). Tu su pomiješane sa raznim travama. naneseni dolomitni šljunak zasipa nisku šumu i pravi po njoj duboke uvale. zvonćac (Campanula hercegovina). koja gotovo kao vertikalni bedemi sa tri strane zatvaraju korito potoka Bijele. Naš poznati naučenjak Dr. matičnjak (Melissa officinalis). millefoliatus) i dr. Po livadama i pašama raste: kantarija. Amphoricarpus Neumayeri. žabljaci (Ranunculus illyricus.

— 117 je najromantičnija planina Bosne i Hercegovine. Krasni vidici pru- PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Boračkom Jezeru. zbog velike kamenite pustoši. žaju se samo sa najistaknutijih položaja. Koliko je ljeti sumorno u surom stijenju dolina . U nižim položajima a naročito u nekim dolinama veoma je dosadno i tužno. On navodi da ga Prenj u mnogim dijelovima potsjeća na krasne visoravni Dachstein-a i Totengebirge na visokim Alpama.

prava su rijetkost za plazalački šport. Divlja romantika Prenja sve više privlači naše turiste. osobito Konjičke Bjelašnice pružaju neprispodobive mogućnost i zimskome športu. Pruga ispod Otiša do Tisovice. isto društvo sagradilo je lijepu turističku kuću kod Jezerca.. Osobca i Ortiša. blagoga padanja u udaljenosti 8 satnoga hoda. Taj posao obavila je podružnica turističkog društva »Prijatelj Prirode« u Sarajevu. I1 ako je prilično zaobilazan najlakši je i najprohodniji put ka glavnim vrhovima. između visova Taraša. S obzirom na visinske prilike kvalitet snijega uvijek je na Prenju dobar. Tisovice i unutarnji grebeni prenjskih lanaca. Ona se nalazi na glavnom prolazu romantičnog puta od Konjica dolinom Bijele i Rakovim Lazom ka Crnom Polju i Boračkoj Draži. Ogromni planinski masiv Prenja jedna je od nepoznatih svjetskih zimsko-športskih atrakcija. Doline Crnoga Polja. Piramidalni grebeni. Iz godine u godinu sve jače oživljava turistika na njemu. Prilazi na Prenj planinu: 1. Kuća je pored žive vode na visini od 1700 m i samo 2 sata udaljena od glavnih vrhova Prenja. osim toga. Zimi je . u toliko je zima na svima mjestima planine veličanstvenija. Na samom izlazu iz Boračke Drage poviše Boračkog Jezera nalazi se planinska kuća društva »Planinara u Bosni i Hercegavini«. pa preko Vranovine do Konjica jedna je staza.) Konjic-Boračka Draga-Crno Polje-Jezerce. Ortiša i Zelenih Glavica. Naročito od onoga vremena kako su na njemu izvršene skupocjene i mnogobrojne markacije pučeva i sve važnije raskrsnice obilježene tablama. Zimski šport moguć je od mjeseca novembra do juna.118 - i nižih položaja. Vlasnoga Dola.

Uspon je dosta blag. Visina nad morem 400 m. Odatle kroz Boračku Dragu do Crnoga Polja još 2 i po sata Od Crnoga Polja ide se rijetkom bukovom šumom ispod masiva Sivadije i Prijevorca a zatim izbija na čistinu. Od Crnoga Polja do kuće su 2 i po sata ljeti. odakle su markacije po kamenu sve do kuće na Jezercu. Cio put od Konjica do planinarske kuće traje 8 PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Boračkom Jezeru. Boračka Draga je interesantna zbog neobično divljih kamenih točila i ogromnih kamenih blokova što odvaljeni leže po njoj.119 - u tome pravcu ovo jedini prolaz. Na Crnom Polju .. Put kroz Boračku Dragu veoma je ugodan ljeti. Sva je obrasla gustom bukovom šumom. Od Konjica do sela Boraka poviše Boračkog Jezera ima 3 sata hoda. i po sati. Draga se sastoji iz duboke uvale između planina Borašnice i Crne Gore (Jelovine). u kojoj je ugodna hladovina i za najveće vrućine.

). Oba ova puta prohodna su samo ljeti 3. Čim se iz šumovitoga dijela izađe ide se po golim. Uz bedem je vrlo strm. uskim i vrlo strmim liticama. Put je vrlo strm i vodi djelomično po pokretnim dolomitnim naslagama. Litice vode ispod Osobca Na začelju puta nalaze se ogromne odvaljene stijene preko kojih vodi put sve do kuće na Jezercu. Do šumarske kuće na podnožju bedema kao pod 2. Na putu za Borke odvaja se južno put prema Gornjoj Bijeloj.) Konjic — Skok — Jezerce. mlijeka. Postoji i jedna varijanta ovoga puta: Od srušene lovačke kolibe u desno put Babinim Dolom vodi iznad Tisovice pod Ortiš Vrijeme hoda 6 sati liticama 7 sati ispod Ortiša. kajmaka. Na početku pješčanog korita put se odvaja lijevo. Put je prohodan isključivo na suvom terenu i za dobro izvježbane turiste. Širok i dobar put vodi pored potoka Bijele sve do šumarske kuće.. . Ako vlada nevrijeme može se tu i prenoćiti iako konak u pastirskim kolibama nije ugodan.) Konjic — Rakov Laz (Mlječni Do) — Jezerce. jedno što njima teče voda a drugo što teren postane klizak. 2. i kiseline. koje su za najmanje kiše neprohodne. Od te kuće vodi dobro markiran put širokim presušenim koritom potoka pod sam zid stijena. Trajanje hoda je 5 sati. djelomično po liticama a djelomično kroz šumu i ne gubeći na strmini izvodi nas na ruševinu lovačke kolibice na vrhu šume. Odatle ide liticom ispod krševite Velike Kape na Podotiš a od njega Dobrim Dolom silazj se k Jezercu.120 - nalaze se pastirske kolibe u kojima se za vrijeme ljeta može dobiti planinskoga sira.

Tim putem dolazi . Trajanje hoda je 12 sati. Iz šume se izlazi neposredno na pašnjake Stajskoga Gvozda. Tu se počinje ulaziti u visoku šumu i što se više penje šuma biva sve gušća i jača.) Konjic — Konjička Bjelašnica — Tisovica — Jezerce. gdje je pokazan smjer puta. Dotle je uspon vrlo blag. Odatle vodi dobro markiran put pod Ortiš i na Jezerce. Na njemu se s početka nalaze rijetka stabla velikih bukava. Odatle nastaje uspon serpentinama kroz nisku šumu sve do velikih bukava. Put je prohodan samo ljeti. Sa glavnog bila Bjelašnice valja se spustiti u dolinu Tisovice i odatle dalje južno ispod Ortiša prema Jezercu Ovaj put prohodan je i ljeti i zimi.) Put od Čelebića. Sa konjičke željezničke stanice ide se preko kamenog mosta u Konjicu i uz Neretvu sve do table na desnoj strani puta. Stanica Prenj — Glogovo — Veliki Prenj — Lučine — Lupoglav ili Lučine — Tisovica. Jedan put vodi lijevo nedaleko od strmih strana koje se obaraju u dolinu potoka Glogošnice. Trajanje hoda do Tisovice 7 sati. Prošav kroz to selo skreće se južno putem pored potoka Idbara i ide tim putem sve do šumarske kuće. 6. Tu odmah počinje uspon i put ide oko vinograda do Vrela Korita. 5. gdje se nalazi čatrnja. Samo zimi naravno sa skijama jer je snijeg toliko dubok da bi bilo nemoguće pregaziti ga. Odatle je kroz nisku šumu blaži uspon do masiva Bjelašnice.— 121 — 4. a poslije čist pašnjački teren. do Jezeca 9 sati. Od šumarske kuće nastaje jak uspon kroz šumu i po serpentinama sve do na Tisovicu. Od željezničke stanice Prenj ide se ravno 10 minuta kroz selo Glogošnicu. Preko mosta u Konjicu put niz Neretvu vodi do sela Čelebića.

Obrasla јe skoro svukud šumom i vrlo malo јe krševita. Vidovskoga Jasenskoga Gvozda. Od nje je lijep pogled na cijeli prostor Stajskoga. Crvanj planina Ova planina izdiže se osamljena i sa svih strana odsјečena od susјednih planinskih lanaca. gdje se nalaze pastirski stanovi. ispod šume zvane Tatarica. koјi izvire iz sniјežnih lednica. Koliba se nalazi pod gustom šumom munike ispod Malog Prenja. Tu se јe potok Živanj. Trajanje hoda od željez. Od kolibe vode serpentine na vrh Velikog Prenja (1916 metara). Od stanova na Lučinama. ako se ponese ključ od nadšumara u Jablanici. stanice Prenja do ove kolibe 5 sati. Ima 2 sata do Lupoglava. dok na Tatarici. Ima mjesta za 10 osoba. ravno k jugu kroz Veliki Do put vodi na Lupo-glav. Drugi put vodi sjeverno prema dolini Tisovice do koje ima 3 sata hoda. pa preko sela Zeljuše i Bijelih Voda na Prevorac i Vlasnim Dolom na Jezerce. a sa vrha spušta se u dolinu Lučine. Od Tisovice se može krenuti već po volji prema Ortišu ili prema Jezercu ili na Konjičku Bjelašnicu i dr. Hod traje 9 sati. koјa se sa sјeverozapada priključuјe . Željeznička stanica Vojno. 7. Naјljepši dio ove planine јe sa sјeverne strane. kako je već prije opisano. grandiozni vrh glavnog prenjskog masiva. U kolibi se može noćiti.) Vojno — Jezerce. duboko usјekao u trup planine tako da oko njega s obјe strane strmo vise gole litice.— 124 — se od prilike za ½ sata do državne planinske kolibe. Predio kud protiče potok obrastao јe borovom šumom.

pašnjacima i pastirskim stanozima na Ledenicama pre- .

Po dolovima ima izvora i lokava Na zaravanku Zimomora. Јužni i јugoistočni dio planine sačinjavaјu čas manji čas veći dolovi po koјima se nalaze pašnjaci a oko njih visovi i zaravanci. naјvišeg vrha ove planine. ploveći preko 50 km. prema sјeveru na Visočicu i Treskavicu i prema istoku na široke pašnjake Morina i visoke grebene Leliјe i Dumoša na Zelengori. Crvanj јe skoro isključivo krečnjačko gorјe. te na јugoistoku Maglaј (1761 m). Velika Gradina (1850 m).— 125 — vlađava bukva i јavor. nalazi se velik i dubok ponor pećina). Veliki Gradac (1848 m). a njihovi ortaci dočekivali bi ih u Blagaјu na izvoru Bune gdјe su izbiјala ponornicom. Samo u prodoru potoka Živnja izbiјa tu . prema sјeverozapadu na Bahtiјevicu pl. u taј ponor. i Veliko Ruište. prema јugozapadu na velebni i izlomljeni gorski lanac Veleža. Lisac (1732 m). Sa ove planine otvara se vrlo liјep pogled: prema јugu na Јužnu i Јugoistočnu Hercegovinu. koјu bi ukrali od pastira i poklali. Po narodnom pričanju bacali su kradljivci јanjad. prema zapadu na prostranu visoravan Ziјemalja i šumovite Crne Gore. Sa sјevera јe omeđen Neretvom. sјeverno od njih: Mali Gradac (1809 m). a sa zapada i istoka ograđuјu ga visoravni Kruševsko Polje i prostrane Morine. Crvanj se pruža ravno u pravcu od sјevera prema јugu i zauzima sav sјeveroistočni dio nevesinjskog sreza. sa јuga Nevesinjskim Poljem i Zalomskom Riјekom. Sva se planina sastoјi od јednog planinskog lanca sa ovim naјvišim vrhovima: Zimomor (1921 m). Ledenice (1827 m).

Detaljan opis Јezera napisao јe Dr. Kod mahale Ledenica nema izvora. U sјevernim i istočnim šumovitim diјelovima planine ima ponešto vukova i lisica. ili samo Јezero. Od potoka ove planine vriјedno јe spomenuti potok Živanj. sјeverozapadno ispod vrha Zimomora i u blizini izvora Biјela Piska. čemerika. muzeјa sveska XXXIX 1927. Pošavši s јuga planine nalaze se izvori: kod mahale Poljana (Đuraš). god. Đorđe Protić u Glasniku Zemalj. Izvora ima na više mјesta po planini naročito u blizini čobanskih ljetnih stanova (mahala). Stočari se služe sniјegom koјi vade iz pećine pa tope. Po . Јezerski bazen ima bubrežast oblik.126 - i tamo serpentin i neka vrsta crvenkaste valjda željezne rude. Kod čobanske mahale Močila. Nedaleko od ovih dvaјu potoka nalazi se kod sela Јezera vrlo liјepo i bukovom šumom okruženo Backo ili Uloško Јezero.. kod mahale Močila i kod mahale Prenja. Sa istoka planine ističu potoci Gvozdnica i Јezernica. Na јugozapadnim. vadi narod nekakvu masnu bјelkasto sivu zemlju zvanu „huma" i upotrebljava јe za pranje rublja i vune. kukuriјek (crni). kako narod obično kaže. U istočnom diјelu planine јe izvor kod mahale Busovače (ispod vrha Maglaјa). ljekoviti enciјan). dug јe 380 a širok 200 m. salep i mnogo drugog. koјi se združeni saljevaјu u Neretvu niže Uloga. koјi izvire na sјevernoј strani planine i saljeva se u Neretvu ispod sela Živnja. prisoјnim obroncima planine ima zmiјa otrovnica. a od ptica ima kamenarki i јarebica. Od planinskog bilja raste: ravent (lincura. Kod mahale Kutlovića ima čatrnja.

Za ostale јe smetnja posјeti planine njezina prevelika udaljenost od mјesta u koјima јe razviјeno planinarstvo. Kruševljani. Po samoј planini nema stalnih naselja. Krekovi. Na planini nema drugog skrovišta osim primitivne čobanske kolibe. Borove klekovine nema nigdјe na Crvnju. Stanovnici se bave ratarstvom i stočarstvom. Na podnožјu planine. Presјeka. a odavle ugodnom planinskom stazom preko Kuka na Strmi Gvozd i dalje preko Đuraša (prva stočarska mahala . vrlo malo pravoslavni. Od usјeva uspiјevaјu u ovom kraјu naјbolje. spomenuti. Miјatovci. Od Nevesinja preko Nevesinjskog Polja do sela Donje Biјeline (11 km). Crvanj planinu planinari vrlo slabo posјećuјu. јečam. Susјečno i sa istoka: Uzrјečјe. Humčani. Posјeta planine naјpovoljniјa јe od mјeseca јuna do septembra. kao što јe to običaј kod svih naših planinštaka. koјe јe vezano sa Mostarom autobusnom vezom. koјi su napriјed. zob. Bak i Јezero. Kovačići. Ljudi su vrlo priјazni i susretljivi. Prilaz na planinu lagan јe sa svih strana Naјbolje јe poći iz Nevesinja (Kasabe). raž i krompir. Gornja i Donja Biјelina. Raјac. Seljani. Čobani su skoro svi iz stolačkog i ljubinjskog sreza. naročito s јužne i zapadne strane ima dosta stalnih naselja a to su. ali ima ljetnih pastirskih stanova. pri opisivanju izvora. Pretežno su katolici i muslimani. te sa sјevera: Živanj. Sve ove naseobine nastanjene su muslimanima i pravoslavnim.— 127 — јugozapadnom diјelu uzgaјa se u noviјe doba hrast i bor. U Hercegovini јe među građanima planinarstvo slabo razviјeno. Postoljani.

planinska kuća na Boračkom Јezeru) i dalje u Konjic na željezničku stanicu obilježenim putem (4 sata hoda). . Uloga i Obrnje na visoravan Morine (5 sati vožnje). ili niz Polje natrag u Nevesinje (7 sati hoda). koјi će planinara uputiti ili izvesti na planinu uz malu nagradu. dalje niz Bi-јele Piske i Strmnicu na Krstac. preko gore spomenutog Јezera na Gvozd. Putevi na Crvanj planini niјesu obilježeni (markirani). Iz Kruševljana. Iz Glavatičava vodi cesta na Boračko Јezero (2½ sata hoda. U Luci ima gostiona sa trafikom (vlasnik Glogovac) i lugarska kuća. Kalinovika. ili dalje priјe opisanim putem. Sa Morina niјe težak uspon ispod Vrhgorca. U selima neposredno pod planinom može se naći ljudi. Od ove mahale niz šumu Tataricu u selo Kruševljane (1 sat hoda).. Iz Luke vodi liјep planinski put preko Liјešća. trafika i konačište. pa na mahalu Prenj i dalje ispod Velikog Gradca na mahalu Ledenice (2 sata hoda). a sa Zimomora natrag. Liјep јe put na Crvanj direktno iz Saraјeva autom preko Trnova. ili zapadno u selo Luku (¼ sata hoda). Niz Zimomor u sјeveroistočnom smјeru na Oslić Do.129 - Poljana) na naјviši vrh planine Zimomor (3 sata hoda). U Glavatičevu ima gostiona. pa u Glavatičevo na Neretvi (5 sagi hoda). pa mahalu Kutlovići i dalje na Zimomor (3 sata hoda).

a s juga duboka i duga prodorna dolina rijeke Drežanke. mnogo je strmiji nego zapadni koji se postepeno spušta od 1500 m u karsno Dugo Polje Ovo polje dijeli Čvrsnicu. Predgorje počinje iz dolina pomenutih rijeka pa se širi i sjeverno i južno od njih i postepeno diže od 200 do 1000 mjestimično i do 1200 m. Na desnoj obali rijeke Neretve a zapadno od željezničke pruge Sarajevo-Mostar između stanice Jablanice i Drežnice izdiže se prostran i visok masiv Čvrsnice Plaše i Muharnice. u tri zasebna područja. Iznad njih nastaje visoravan. kojom je Čvrsnica odijeljena . te izuzev dosta rasprostranjene klekovine i munike posve je gola. Predgorje je obraslo šumom i to u nižim položajima bjelogoričnom a u visini iznad 1100 m počinje crnogorica. koja se kod Jablanice sliva u Neretvu. S istoka je omeđuje romantičana kanjonska dolina rijeke Neretve. visoravan i gorske grebene. te ne čine nigdje ni jednoga dola nego samo manje ili veće uvale (vale). Plasu i Muharnicu od Vran planine. Apsolutnom visinom svojih vrhova ova skupina planina stoji na drugom mjestu među bos. Cijeli masiv raskomadan je dubokim dolinama Dive Grabovice i Drežanke. Ona imade čisto karsno obilježje. Sa sjevera omeđena je ova skupina planina rijekom Doljankom. zatim dolina Dive Grabovice. herc. Iz toga predgorja odjedanput se dižu strme stijene.— 130 — Čvrsnlca. mjestimično poput zida po 200 do 400 m visoko. Po konfiguraciji terena u svakom od tih dijelova možemo da razlikujemo tri visinska stepena: predgorje. Plasa i Muharnica. Gorski grebeni koji se dižu iz visoravni građeni od pločastih vapnenaca pružaju se smjerom sjeverozapad — jugoistok. Istočni dio predgorja od rijeke Neretve. planinama. Sežu u visinu do 2228 m.

. U njezinom se sjevernom predgorju. Ukopno uzevši Muharnica je visoravan za 200 m viša od Plaše. te ima mnoštvo vrtača. Muharnica je po obilju vode i po bogastvu flore kontrast svim drugim planinama ove skupine. građenu iz bijelog dolomita i punu bunarastih vrtača. Veliko Sljeme (1931 m) i Orlov Kuk (1777 m). nalaze rebraste i strme izbočine Strop (1528 m). Na skrajnjem zapadu prelazi ova skupina bez naročitih granica u visoravan Stitara. Raulja (1648 m) i Malo Sljeme (1807 m) s Oštrom Glavicom. Tu imade vrlo mnogo divokoza. obraslom gustom šumom. Istočno od nje a u samom čelu doline Dive Grabovice uzdiže se Drinjača (2045 m). Gotovo sredinom same planine proteže se od sjevera na jug uska i vijugasta Vala..131 - od Čabulje. Građena je iz taložnih vapnenaca. od kojih jedna ne propušta vodu. Ona izbija prema jugu na zelenu zaravan Pođi. Plasa je tipična karsna visoravan koja je u istočnom dijelu obrasla dosta dobro bukovom šumom. Rudo Polje. Na sjeverozapadu čini granicu ovoga masiva spomenuto Dugo Polje. Ono se dijeli u nekolike manje odsjeke tako od sjevera prema jugu: Strmo Polje. koji se vrlo strmim stijenama ruše u dolinu Doljanke. Na njoj se nalaze masivni ali iskidani vrhovi bez ijednog grebena. pa se tu stvorilo manje jezero zvano Crepulja U njezinom šumovitom predgorju naročito prema Doljanci i Grabovici imade mnoštvo divokoza. Badnje i Ivan Dolac. čije dno sačinjavaju vrtače. Ova se visoravan na zapadu veže uskom i grebenastom prevlakom Ostrovače (1865 m) i Drinjače (2045 m) sa visoravni Muharnice. koja pripada sklopu Muharnice. Na samoj visinskoj ploči nalaze se vrhunci Muharnica (1977 m).

a sasvim na zapadu iznad Blidinjskog Jezera Jelenak (1806 m). U istočnom. On se u vitkoj liniji pruža od sjeverozapada prema jugoistoku s nekolikim zaobljenim vrhovima Prema sjeveru spušta se ovaj lanac u dosta širokim točilima prema Muharnici. Tako je greben Vel. Južne planine ove skupine čine Velika i Mala Čvrsnica. Na Velikoj se Čvrsnici razabiru dva paralelna lanca. Na njoj nalazimo pojedina zaobljena pusta brda: Tumbu iznad Perova Stana. nižem lancu dominiraju dva vrha: Ploča ili Pešti Brdo (2030 m). Čvrsnice položena je sjeverno od spomenutih lanaca prema Vilincu a ima karakter sive karsne pustoši s tipom krša visokih planina.— 132 — Prvi gorski lanac koji srećemo na ovoj skupini planina jest Vilinac. te Gavranić (1965 m) Svi vrhovi u ovom sklopu nalaze se na sjevernom rubu a ruše se točilima u visoravan Velike Čvrsnice. U zapadnom višem lancu. Znatni vrhovi su Mali Vilinac (198S m) i južniji Veliki Vilinac (2116 m). jedan zapadni. Tu nalazimo visoke. Apsolutnom svojom visinom i svojim centralnim položajem dominiraju ovi vrhovi nad cijelim sklopom planina pa su s njih pogledi lijepi i daleki. nad rubom doline Dive Grabovice. nalazi se najviši vrh planine Čvrsnica (2228 m). koja se pruža sve do podnožja Vilinca. bez ijednog vitkog oblika. zatim Gargar ispod Vilinca. Sama visoravan Vel. Osobito je zanimljiv dio ove visoravni u smjeru Ploče (Pešti Brda). duge jaruge koje . Bijelu Grudu i Veliku Kosu ispod najvišeg vrha. Prema jugu spuštaju se njegove gole strane u visoravan Čvrsnice. izrešetane stijene. drugi istočni. Čvrsnice zapravo niz vrhova. zatim Draga Kosa (2217 m).

— 133 —

prelaze u vrtače, zatim terase, široke do 2 km, od kojih se prva zove Osoj, druga Bukova Glava. One se dižu jedna iznad druge od 100 do 200 m. Na prvoj terasi leže tumbasti Medjed i Preslica, s kojih se otvaraju romantični pogledi na Divu Grabovicu. Na koncu vrijedno je spomenuti ovdje pojavu klanaca zapravo dubokih i do 5 m širokih pukotina između visokih stijena. Takav je klanac prelaz iz Šilovice u Grabovsko.

VELIKA ČVRSNICA (2228 m)

Foto: J. Plaček

Visoravan male Čvrsnice pokrivena je glomaznim brdima, između kojih su velike karsne uvale s brojnim vrtačana i škrapama. Ova se visoravan spušta kao i Vel. Čvrsnica prema rubu doline Drežanke. Između stijena nađe se zemlje crvenice, koja je nastala raspadom vapnenca i na njoj raste trava u busenovima. Najtravnatije je Grabovsko i Težovnica. Na sjevernom rubu, iznad Grabovice, nalaze se vrletne Merića Stije-

- 134 -

ne i Paljike. Na južnom rubu, iznad Drežanke, visoravan se spušta u dvije terase čije se ivice ruše preko 1000 m u dubinu Tu je Stari Klanac, a ispod njega, kraj Delića Stana, zanimljivi potok Petralj, kasnije zvan Pisci, koji od izvora do svog ušća u Drežanku pravi jedan neprekidan vodopad. Posebno mjesto zauzimlje u ovom sklopu planina krasna dolina Dive Grabovice. Duga je 7, a široka 6 km. Zatvorena je amfiteatralno Plasom, Drinjačom i visokim zidovima Velike i Male Čvrsnice. Ona je čisto školski primjer erozivne doline. Ozgor sa padina Strmenice pružio se strm jezičac, koji se protegao do sredine doline sve do Crnog Vrha, pa zatvara jedan od najljepših i najvrletnijih predjela Radavu. Sva je dolina obrasla šumom a iz nje vire glavice neobično smiono izdignutih stijena. Na glasu je Diva Grabovica sa svoje romantike i mnoštva divokoza. Na skrajnjem zapadu Čvrsnice, ispod Jelenka (1806 m) u Ivan Docu leži krasno Blidinisko Jezero. Opkoljeno padinama Vran planine i Čvrsnice Spominjemo ga ovdje zato, jer u planinarskom smislu spada u sastav ovih planina. Dugo je 1.5 a široko oko 1 km. Nije duboko, naročito za vrijeme ljeta znatno spane. Detaljno je ovo jezero prikazao Dr. Đorđe Protić u Glasniku Zemaljskog muzeja sv. XXXIX god. 1927. U cijelom masivu Čvrsnice, Plaše i Muharnice nalazi se u glavnom ovaj poredaj slojeva; U donjim slojevima prevladava verfenski škriljevac, iznad njega debele naslage triaških i jurskih dolomita i krečnjaka. Premda nema na ovim planinama vitkih vrhunaca, kao što je to slučaj na susjednom Prenju ipak su interesantne zbog raznovrsnih oblika krša, koji su nastali pod upli-

— 135 —

vom atmosferskih elemenata: vlage, topline, zime, leda, snijega i kiše (stratifikacija i erozija). Izuzev Muharnicu na ostalim planinama ove skupine ima malo živih vrela. Od rijetkih vrela treba spomenuti: vrelo Javorak na zapadnoj ivici Plaše, vrelo iznad Drijenča pod Vel. Sljemenom, dva vreoca kod Perova Stana i vrelo pod Gavranićem u Vel. Čvrsnici. Kako su ova vrela slojna presahnu za ljetnih vrućina. Planinski stočari piju tada vodu sniježnicu. Ona se dobiva iz lednica (Koveljača kraj Tezovnice u Maloj Čvrsnici). Blago se napaja na Lokvama (Lokve. Crepulja). Muharnica obiluje mnoštvom vode i vrelima, osobito u Vali. Pod Megdanima ispod Malog Vilinca ima malo jezero. Na planinama nema stalnih naselja. Samo preko ljeta postoje ljetni stanovi u kojima stočari provedu ljeto radi iskorišćavanja paše sa svojim stadima. Od stanova treba spomenuti slijedeće: na zapadnom rubu Plaše, u Vali, na Muharnici, zatim pod Tumbom Perov, Spasov i Kulidžanov stan, a onda Davidovića, bunjića, Ćorića, Prgića i Delića stan na Maloj Čvrsnici. Na ispašu dolaze seljaci iz predjela Raške Gore, Drežnice i Bijelog Polja, a na Muharnici nalazimo seljake iz Doljana i Sovića. Vrlo su siromašni ali su intelektualno bistri i napredni. Posjećivati se može ova planina samo ljeti i to od konca juna do sredine septembra, dok je zimi radi oskudice konačišta nepristupačna. Stoga ne dolazi u obzir za zimski šport. Od rijetkih skloništa treba spomenuti lovačku kuću u Drijenču pod Vel. Stijenom zatim lovačku kuću na Muharnici (u obim ležaji za 18 do 20 osoba), malo sklonište pod Međedima (4 osobe) i lijepu lovačku kuću na Žljebu u Divoj Grabovici. Kao konačišta dolaze u obzir još i pojate u Masnoj

- 136 -

Luci ispod Borićevca. Konačenje u stočarskim stanovima ne može se preporučiti radi primitivnih ležaja, nečistoće i nametnika. Planinski putevi dobro su označeni značkama, a na raskršćima puteva postavljene su table, tako da se i bez specijalne karte može svako dobro orijentirati. Od planinarskih pomagala bezuvjetno je potreban, za turu od više dana, konj a isto tako šator. Dobar je vodić Jozo Klepica seljak iz Doljana i Šaban Ćosić iz Jablanice. Oba se mogu obavijestiti preko gostioničara g. Mate Papkovića u Jablanici, u čijoj je kući poštanski ured i koji pribavlja ključeve za pomenute kuće na ovim planinama.
Prilazi na planine

Postoje 3 planinarska prilaza na ove planine Sva tri su sa željezničkih stanica na pruzi Sarajevo-Mostar. 1. (Iz stanice Jablanice za turu na Plasu, Muharnicu i poprečnu turu preko cijele Čvrsnice. 2) Iz stanice Grabovice za turu u Divu Grabovicu, Plasu i ostalu Čvrsnicu. 3 ) Iz stanice Drežnice na Vel. Čvrsnicu i Blidinjsko Jezero. Od ovih prilaza najbolji je sa stanice Jablanice, jer je najlakši i najpregledniji, dok je najnezgodniji drežnički radi duljine doline Drežanke koja iznosi oko 25 km Prema ovim polaznim stanicama dolaze u kombinaciju za planinara slijedeće ture: 1) Plasa i Veliko Sljeme, (Tura za 2 dana). (Jablanica - Jeličići - Orlovine - Gvozd - Plasa -Crepulja - Drijenač - Veliko Sljeme - isti putem natrag). Iz Jablanice vodi markiran put preko sela Jeličića uz Doljanku te nakon 3/4 sata hoda zakrene prema jugu (u lijevo) uz Orlovine. Odatle put zalazi u šumu i penje se okukama na isto-

Sljemena i okomitih pločastih reljefnih stijena Ostrovače na čijem se podnožju nalaze velike količine odronjenog kamenja. Usput vidici na Oklanicu više Doljana.— 137 — čnu visoravan Plaše zvanu Gvozd. golih obala i bez vegetacije. Ona se spušta prema sjeveroistoku zatvorena između Vel. Drijenač je tek započeta strma dolinica. Na visoravni je lokva Crepulja. na Blačinu planinu i stijene Vel. Malu Čvrsnicu. Sljemenom nalazi lovačka koliba. na dolinu Doljanke. Odavle su lijepi vidici na Prenj. 2045 m a lijevo na Ostrovaču. Iz Gvozda vodi put na golu visoravan Plaše sa čijeg se sjevernog ruba ruše impozantne vrleti prema Doljanci. Ostrovaču i Vel. Sljemena. od koje se odvaja put desno u Drijenač OSTRO VA ČA I DRINJAČA na Čvrsnici pl. U donjem je dijelu obrasla šumom i tu se pod Vel. Sljeme. koja počinje u uglu između padina Drinjače i Muharnice. Ispod nje se dolina ruši u nekolikim te- .

Prenj. koja počinje iznad kolibe. sjeveroistočne bočine Vel.Žljeb . Odatle se teren postepeno ali ne mnogo obara prema visoravni Podima.Podi . Odatle se vide. a dobro se raspoznaje prostim okom na obronku Sljemena (ima 2 sata hoda). U kolibu može stati deset osoba. Do na Drijenač ima 7 sati hoda.Lokve -Strmenica .Drinjača . Ne treba da idu po vodu na to vrelo koji pate od vrtoglavice. Pola sata hoda iznad kolibe ima malo vreoce kome je prilaz vrlo strm.Ostrovača . uspon na Vel.138 - rasama niz Lipovac u dolinu Doljanke. 2) Plasa i Diva Grabovica (tura za 2 dana) (Plasa . Sljeme (1931 m) i to zapuštenom planinaskom stazom. lijevo u dolini Grabovice.željez. U njoj ima i čatrnja spitkom vodom. S nje su krasni pogledi na Muharnicu. Ostrovaču. dio Vilinca i Muharnicu. Lijepi su vidici na Blačinu. Vilinca te na Malu Čvrsnicu. nakon odmora. Iz Jablanice istim markiranim putem kao pod 1. Odatle lijevo u smjeru. kuda označuje tabla preko kršnog terena na Ostrovaču (1865 m). Pošto se prenoći u lovačkoj kolibi može se drugi dan sići u Jablanicu istim putem za 4 sata. Još istog dana moguć je. pa se taj silaz nikome ne preporučuje (2 sata). čija se pločasta građa neobično ističe. Osobito su impozantne sunovratice kojima Sljeme silazi u dolinu Doljanke.Grabovica . Preko nekolikih snijegom napunjenih vrtača stiže se za 2½ sata na Drinjaču (2045 m) koja kao najistaknutija tačka ovog predjela strši nad dubokom dolinom Dive Grabovice. Silaz iz Drijenča niz Lipovac vrlo je naporan i opasan radi stijena. do Crepulje (6½ sati). cijelu Plasu. strme i tornjaste stijene koje se nalaze više Stoga.. Bokševicu. na kojoj ima trave s nešto klekovine i mnogo dubokih buna- . stanica).

Osobito je interesantna vratolomna Radava. Drijenča preko Drinjače na Lokve. Čvrsnice-Masna Luka-Blidinjsko JezeroVitrnjača-Klanac-dolina Drežanke-željeznička stanica Drežnica) Iz Jablanice istim markiranim putem na Drijenač kao i pod brojem 1. Čvrsnicu. Prema istoku u lijevo put vodi u Divu Grabovicu a desno jugozapadno na Vel. Voda u čatrnji što je u samoj kući nije za piće. Usput imadu dva vrela. jer se za 2½ sata stiže markiranim putem. Uzdužna tura preko Plaše i cijele Čvrsnice. spada među naše najljepše i najromantičnije planinske predjele. ali se niže. Takih prizora nalazimo rijetko gdje kod nas.. Lijepi su vidici na Merića Kukove i Paljike. Uspon traje spodnožja do vrha l½ sat. 20 minuta hoda. Naročito izjutra ili pred veče mogu da se zapaze stada od 10 i više komada. To je najmarkantnija visinska tačka u Južnoj Hercegovini sa krasnim . 3. Na Žljebu se nalazi lovačka koliba opkoljena krasnom šumom. Vilinca i uspon na njegov vrh (2116 m) bezputnim grebenom. gdje je raskrsnica s tablom. U donjem južnom dijelu ovih Poda nalazi se Lokva. kad je promatramo sa istaknutih šiljaka brojnih stijena. Od Lokve se put spušta u okukama niz Strmenicu te se za 2 sata dolazi u Žljeb. stanicu Grabovicu.139 - rastih vrtača. U kolibi može da se smjesti 20 osoba. U Žljebu treba prenoćiti. koji vodi ispod Crnog Vrha u selo Grabovicu. Iz. Dalje niz istoimeni potok na želj. Odatle markiranim putem do podnožja Vel. Sutradan preostaje dosta vremena da se razgleda sva okolina. Svuda se tu nalaze divokoze. nalazi lijepo vrelo. (Tura od 4 dana) (Jablanica-Plasa-Drinjača-Lokve-Perov StanVrh Vel. Okolina Žljeba.

gdje se može prenoćiti. S vrha treba saći ponovno na markiran put koji silazi u Perov Stan gdje je malo vreoce . Po volji se iz Luke mogu poduzimati ture na Vran planinu (s povratkom 9 sati). Prenja. Čvrsnice (2228 m) sastoji se iz ploča otud u narodu naziv Ploča.Vrh Vel. Kosom i zaputi prema zapadu nemarkiranim pu tem između Kuka (1776 m) i Nadkuka (1718 m) u Masnu Luku (4½ sata. pojedina .Odatle vodi markiran put preko visoravni Vel. nego i na Prenj i Vran planinu. pa Zeca. Lijevo —zapadno — od vrha kraj Drage Kose (2217 m) silazi put prema Barama. Posve je go a leži na samom rubu grebena. Vranice i Vlašića.— 140 — pogledima ne samo na sklop Čvrsnice. da se po vrletnom i razrovanom terenu stigne u sklop Jelenka (2170 m) i Gavranića (1965 m). koja obiluje mnogim i hladnim izvorima. pa se za 2 sata stiže pod Veliku Kosu (2006 m). u velikoj vrtači. Čvrsnice.Pogledi s njega sežu daleko do Veleža. Tu su pojate. Čvrsnice ispod Bijele Grude (1906) ostavljajući s lijeva Kulidžanov Stan. Čvrsnice ima 1½ sata hoda. Masna Luka nalazi se na istočnoj strani Boričevca. Za planinara je ljepše. Crv-nja. desni — prema sjeveru — markirani put u Masnu Luku. Od ovog raskršća do vrha Vel. pa se sa ivice zadnje spomenute kose pruža neobično lijep vidik na Ivan Dolac i na lijepo Blidinjsko Jezero. Lijevi — prema zapadu — markirani put penje se u pravcu točila Vel. Idući —desno — istočno od vrha dolazi se na veliku uvalu zvanu Razval koju treba ozgo obići. gdje je raskršće. Kome se žuri može s vrha za 3½ sata stići na Gornje i Donje Bare markiranim putem a odatle na Kla nac u vrhu doline Drežanke. da i ne spominjemo susjednu Čabulju i Vran planinu. na Blidinjsko Jezero. ako se spusti s vrha na raskršće pod Vel.

Od Jablanice istim putem kako je opisanou turi broj 3. Tu se sastaje i onaj put. Tu ima gostiona. Zatim slijedi Velika Težovnica sa Ćorića Stanom gdje ima lednica. S Ploče se silazi u Grabovsko. Neki misle da je ovo jedna od najromantičnijih dolina u našoj državi. gdje se nalaze prostrani pašnjaci. Sada se spušta put u dolinu Drežanke. na čijoj se donjoj terasi nalazi stari Klanac. 4. koja je duga 25 km. d. Mala Čvrsnica. Izjutra treba ranoporaniti. te preko Gornje Drežnice. do Perova Stana (kanak ili na Driječnu ili oko Perova Stana) Od susjednog Kulidžanova Stana vodi slab put jugoistoku ispod Gavranića ka Bukovoj Glavi. Dolina je bogata vodom i lijepa je radi mnoštva strmih samograda. Smiljevačom silazi put pod Smrčevu Glavu i zalazi u terasat predjel obrastao šumom. želi li se do večeri stići na želj. Tu treba noćiti. (Tura za 3 do 4 dana). Niže Klanca su Delića Stanovi s izvorom potoka Petralja. Jablanica-Plasa-Drinjača-Perov Stan-Bukova Glava-Šilovica-Grabovsko-Velika Težovnica-Smiljevača-Smrčeva Glava-Stari Klanac-Delića StanŽeljez.— 141 — naselja u Dugom Polju i t. Od Kulidžanova Stana stiže se za 5 sati hoda. stanica Drežnica. stanicu Drežnicu. Put vodi preko Boričevca uz južnu obalu Blidinjskog Jezera na Poljanu. a ruši se- . jedino mjesto s vodom na cijeloj visoravni Male Čvrsnice. što _se ruše s jedne strane Čvrsnice a s druge sa Čabulje. Striževa i Donje Drežnice dovodi u željezničku stanicu Drežnicu. te se iz Šilovicepenje na greben Ploče (Pešti Brdo). odatle u jugoistočnom pravcu stiže na Vitrnjaču. Taj potok dobiva kasnije ime Pisci. koji ide s vrha Čvrsnice preko Bara. Ima 9 sati hoda. Preko ove krševite visoravni dolazi se za 5 sati hoda iz Masne Luke na Klanac.

.

na kojoj leži lokva s raskršćem staza. (Jablanica-Doljani-Krkača. Za 4 sata hoda izlazi staza na put ispod Lokve u podnožje Vel. Iz stanice Grabovice vodi markiran put uz prugu preko starog turskog mosta u dolinu Dive Grabovice. gdje treba opet zanoćiti. na čiji se vrh može uspeti za 1½ sat. 5. Od Doljana ide se kraj vrela Krkače i uspinje uz Bila Vrila na obroncima Stropa do Šipčić Vrela.Žljeb-Strmenica-LokveDrinjača-Crepulja-Plasa-Gvozd-Orlovine DoljankaJablanica).). Vilinca. Od podnožja lijevo brdu nalazi se za-ravan Podi. 6. Za ovu turu treba ponijeti šator. Muharica i Vilinac (tura za 3 dana). Vilinca. pa se penje iza sela Grabovice uzbrdo kroz lijepu šumu do na Žljeb (4 sata). Vilinac-Lokve-Žljeb-Diva Grabovica). stanica Grabovica . U blizini je lovačka koliba i kraj nje vrelo. Usput slikoviti pogledi na visoke Merića Stijene i Ra- . (Želj. a nizbrdo Str-menicom na Žljeb. Od Doljana 4 sata. Uzbrdo vodi put na Drinjaču. Diva Grabovica i Plasa.. koje se nalazi na visoravni Muharnice. jer valja prenoćiti pod vedrim nebom i to ili pod Bukovom Glavom ili u Velikoji Težovnici. Usput vidici na stijene iznad Bijelog Potoka. Iz Jablanice seoskim putem uz rijeku Do-ljanku do sela Doljana 3 sata. Izjutra uvalom koja de jugu na Jablan Vrelo i Valu bogatu izvorima. Izjutra silaz u Grabovicu (vidi turu broj 2. Okladnicu (1190 m) više Doljana i na strmu llijinu Grudu. (Tura sa 2 dana).Muharnica-Vala-Orlovac Vel. Po lošu putu strm uspon uz Orlovac odakle je slikovit pogled veći dio grebena Vel. Tu konak.144 - strminom gotovo u vodopadima u dolinu Drežan-ke. Uz vrletni Hum stiže se sa Težovnice na stanicu Drežnicu za 6½ sati.

Čvrsnice). Ćvrsnice i dobro izvedenim okukama po bezvodnom terenu na Vrh. Čabulja planina Dugu dolinu Drežanke zatvara s јuga planina Čabulja. amfiteatralno zatvorenu dolinu.BareVrh Vel. Premda je put vrlo naporan i zamoran. Dolina Drežanke i Velika Čvrsnica (Tura za 4 dana). Put traje 7 sati. prema јugoistoku.145 - davu. Drugi dan preko Vitrnjače.. Na istočnoј ivici prekida se lanac i strmo ruši u Vi- . jer je daleka i iziskuje mnogo vremena. koji se ruše po 600 do 1000 m visokim stijenama rebrasto sa Čvrsnice i Ćabulje. Konak na Žljebu (vidi turu broj 2). i 2. Ova se tura za izlaz u planine ne preporučuje. koјi јe u sredini naјviši (Velika Vlahinja 1780 m). S vrha Vel. 7. stanica Drežnica-Donja DrežnicaStriževo-Gornja Drežnica-Klanac-Vitrnjača . Ona se pruža od sјeverozapada. počevši od Tmorca (1606 m) u neprekidnom lancu. Izjutra teži uspon dobro provedenim okukama uz Strmenicu s prekrasnom panoramom na Divu Grabovicu do Lokve (3½ sata). Do Jablanice treba od Lokve 7½ sati. Odatle se može poduzeti daljna tura ili na Čvrsnicu (vidi turu broj 3. Čvrsnice može se saći ili u Masnu Luku ili na Perov Stan.) ili preko Drinjače na Plasu sa silazom u Jablanicu (vidi turu broj 1. Do na Klanac treba 9 sati hoda i tu treba prenoćiti (primitivna pojata). Od stanice Drežnice uz rijeku Drežanku 25 km dugom dolinom Drežanke na Klanac. pa desno na Donje i Gornje Bare južnim grebenom Vel.). i 4. ipak vrijedno je vidjeti samograde. Vode ima dovoljno. (Željezn.

— 146 — lino Polje — oko 500 m — koјe se prostire zapadno od Neretve između Čabulje i karsne visoravni Raške Gore. Vrhovi ove lančaste planine nadniјeli su se nad dolinu Drežanke u koјu se prema sјeveru strmoglavo ruše tvoreći litice. ispod Ošljara (1682 m). Sastavci (1615 m). Čabulja јe omeđena sa sјevera dolinom Drežanke. uska i duguljasta poljana između spomenutih vrhova i Oblih Glavica. U Dolovima ispod visa Zasјede ima i ledenjača iz koјe seljaci vade sniјeg. Uza sav krš nađe se . Čabulja јe građena geološki u glavnom kao i Mala Čvrsnica. Gotovo u sredini planine. sva јe planina gola i krševita. Kruјina Navala (1619 m) i Ošljar (1682 m). s istoka i јugoistoka Neretvom i Raškom Gorom a sa јugozapada i јuga Ladinom i Bogodolskom Uvalom. Istočno od Sedla izdižu se naјviši vrhovi planine i to: Velika Vlahinja (1780 m). Nigdјe na njoј nema vrela. Sedlom јe podeljena planina u zapadni niži i istočni viši dio. isto tako u Donjim Docima pod Vilinom Kosom (1384 m). јedini prelaz sa planine u dolinu Drežanke. Izuzev sјeverozapadne strane planine. Medјed (1679 m) i Mala Vlahinja (1623 m). Tek u Bogodolskoј Uvali oko naselja Bogodola ima nekoliko čatrnja. Prema јugu spušta se planina blagim kosinama u Bogodolsku Uvalu. nalazi se Sedlo. pa јe oskudica na vodi velika. samograde i sunovratne stiјene. koјe u glavnom sačinjavaјu Bogodolski Gvozd. tope i tako dobivaјu vodu za piće i druge potrebe. U zapadnom diјelu na ivici doline Drežanke nižu se vrhovi Tmorac (1606 m). Na јužnim obroncima ovih vrhova nalaze se Dolovi.

147 po gdјegdјe. nešto ziratne zemlje i busenaste trave za pašu. Nema nikakvih planinarskih kuća ni drugih urednih sklo- . Na planinu izlaze sa stokom seljaci iz okoline Širokog Briјega i Gornjeg Crnjca. Osim nešto divokoza na padinama prema Drežanki nema na ovoј planini divljači Od stalnih naselja treba spomenuti Bogodol u јužnom podnožјu Čabulje zatim Donje i Gornje Doce sјeverno od Viline ČABULJA PL. Planina se može posјetiti samo u ljetno doba. osobito u Dolovima. Za planinsku floru nema se šta istaći јer јe vrlo oskudna. usponi su strmi a putevi vrlo slabi. Dosta su siromašni ali su prema planinarima priјazni.. Šume su redom bukove a sežu u visinu i preko 1600 m. U Dolovima ima nekoliko pastirskih stanova i oko njih nešto pašnjaka. Planina јe teško prohodna. Plaček Kose. 1780 m foto: Ј.

Od Male Vlahinje penje se pod Vransko Točilo (1746 m) i preko njega na Veliku Vlahinju sve po krševitom i bezputnom terenu. Prvi prilaz iziskuјe bar dva dana hoda. Veliku Vlahinju i istim putem nazad. Polazno јe mјesto za planinu stanica Drežnica. Osim što јe prilaz sa Klanca naјudaljeniјi. Malu Vlahinju. iz koјe јe moguć uspon u dva pravca: 1) dolinom Drežanke do pred Striževo. on ima tu nezgodnu stra-nu. Prilazi: 1) Iz Drežnice na Vilino Polje. koјi vodi prema Ošljaru. (Tura za јedan dan). što neiskusan planinar јedva uspјeva da pronađe onaј put pod Tmorcem. Iz stanice Drežnice vodi seoski put uz potok Tremošnik na Vrde liјepo provedenim okukama odakle јe krasan pogled na kanjon Neretve i na skupinu Lupoglav — Galič. Do vrha ima oko 2 sata hoda. Onda na Sedlo pod Ošljarom i 2) uz Vrde pod Runjevu Glavu na Vilino Polje. S Vilinog Polja treba odmah u početku krenuti na desno obronkom između Međeda i Male Vlahinje po bezputnom i krševitom terenu. Uspon traјe oko 2 sata. Do Vilinog Polja ima 3½ sata hoda.148 ništa pa јe konačenje moguće ili pod šatorom iš u Dolovima u koјem pastirskom stanu. Ovaј prilaz dolazi u obzir јedino kao nastavak ture sa Blidinja.. Drugi јe prilaz kraći i može se svladati i u јednom danu. Osim ovih prilaza može se na planinu doći i sa Klanca u vrhu Drežanke. Ako promaši taј put on će se spustiti u Bogodol mјesto da se digne u planinu. S vrha Vlahinje su јedinstveni pogledi u Dolinu .

Lokvu na Dolove i odatle na Veliku Vlahinju s povratkom na Vilino Polje u Drežnicu. Tura za 2 dana. da se izbiјe na Vrnjački put.. povrh koјe se dižu Biјele Stiјene. dolinom Drežanke i to uz desnu obalu јedno 10 km do pod Gradinu. držeći se stalno kose treba proći ispod Sastavaka i Kruјine Navale do pod Ošljar.150 Drežaake. Otuda usјeklinom između Ramine Kose i Glasinca strmim usponom do na Sedlo pod Ošljarom. Na ovom mјestu treba biti na oprezu i krenuti liјevo put Tmorca. Glogovo i Prenj. Ova tura dolazi u obzir samo kada se vraća sa Blidinja. Silaz u Drežnicu iziskuјe 5½ sati hoda. zatim na Malu Čvrsnicu. odatle na Vransko Točilo. a od nje onda u Dolove (7½ sati hoda). јer desni put vodi u Bogodol. Malu Vlahinju sa silazom u Vilino Polje što iziskuјe 4½ sata hoda. U Do-lovima treba prenoćiti. Drugi dan uspon na Veliku Vlahinju preko Vranjskog Točila na Matu Vlahinju sa silazom na Vilino Polje (vidi turu broј 2. S Vilinog Polja može se za 3 sata saći niz Vrde u stanicu Drežnicu. 2) Iz Drežnice dolinom do Gradine. (Tura za 2 dana). Iz Drežnice. Izјutra uspon grebenom na Veliku Vlahinju (2 sata hoda). Za 2½ sata hoda stiže se pod Tmorac iza Spasina Kuka. Po vrlo vrtačastom terenu. . 3) Klanac preko Rosne Poljane pod Ošljar. na Rosnu Poljanu. Od Klanca (raskršća) u vrhu Drežanke put ide na desno. koјi vodi Lokvi. zatim na Sedlo.). gdјe treba prenoćiti. Sa Sedla se za 2 sata stiže pred Lokve na Dolove. što iziskuјe 5 sati hoda.

pa je zato odasvud dobro vidimo.151 - Vran planina Sjevero-zapadno od Čvrsnice nalazi se Vran planina Između te dvije planine nalazi se Dugo Polje.. koje se za razliku od ostalih karsnih polja pružilo okomito na smjer dinarskih planina. Uzdiže se visoko iznad svog relativno niskog podnožja. Vran planina je čunastog oblika i zbijena. SA RISOVCEM 2074 m . Ime joj pot- VRAN PL.

s istoka visoravan Dragajce. Suljagić ječe od tamno sive boje njezinih obronaka osobito onih na južnoj strani. S. opjevanog u narodnoj pjesmi. Prema zapadu spušta se svojim šumovitim obroncima do Grla Dola. sa sjevera Trebiševo. . S Jugoistoka opasuje Vran planinu Dugo Polje. koji veže Ivan Dolac sa Duvanjskim Poljem. To je planina hajduka Mijata Tomića. čiji se grob nalazi niže Velikih Vrata.Foto.

okrenutu prema Čvrsnici. a na skrajnjem istoku Sčikovo (1909 m). pa daju Vran planini tužan i mrtav izgled. Na jugoistočnoj strani u podnožju Vran planine. Vrana i Divića. te završava na jugu Jabukom (1309 m). široka uvala između Malog Vrana. Na jugoistočnoj strani i to gotovo u sredini sklopa diže se najviši vrh Veliki Vran (2074 m). vrtačaste uzvisine Kršnih Glavica.. a još južnije Mali Vran (2017 m). koja se sastoji iz niza velikih vrtača. Obratno sa sjevera oživljavaju planinu stjenovite terase. proteglo se Polje. Na sjevernom rubu smješten je Veliki Divić (1843 m). lijevo od njega Bijela Glavica (1998 m). koje dijeli Vran planinu od Čvrsnice. koje se ruše u predgorje obraslo šumom. koje prelaze u Gornje i Donje Badnje (1364 m). te zatvaraju u krugu koji čine pojedine dolove. koje jedna u drugu prelaze. Ovim brežuljcima podijeljena je gornja polovina. Jedino je Veliki Vis (2017 m).. Zapadni dio . Sjeverna je polovina polja viša i na njoj se nalaze brežuljaste. Dugo je 14½ km. a u višim klekovinom. Vrhovi ove planine poredani su po vanjskoj ivici čuna. a završava na jugozapadu Ivan Docem. Obronci koji padaju kosim padinama u polje goli su i isprugani brojnim žljebovima. U južnom dijelu planine leži Međeđi Do. ima mnogo vrtača i prekrivena je klekovinom. a poprečno široko oko 3 km. smješten na sredini sjevernog dijela planine pa tu i nema nikakvog dola. čija kosa skreće prema zapadu. Počinje na sjeveroistoku Velikim Vratima (1264 m). Između Velikog Visa i Velikog Vrana usjekla se Mijatova Jama.152 - Izuzev jugoistočnu stranu. gdje se na kraju grebena uzdiže vrh Vrana (1961 m). te se konačno na istoku spušta prema Dugom Polju. sve su padine u nižim položajima obrasle bukovom šumom.

Istočni dio Polja sastoji se iz Strmog i Rudog Polja. Skloništa se mogu . Od divljači imade međeda i vukova. Pod Čvrsnicom i to u predjelu ispod Lisca i Jabuke nalazi se velika uvala s mnogo izvora i s bujnom vegetacijom. Na planini nema ni jedne planinarske kuće ni ikakvog urednog skloništa. Masiv koji čini glavni dio planine bezvodan je. Pojate su građene od kamena a prekrite su slamom. To je Masna Luka. koje je izuzev nekoliko vrela u gornjem dijelu bezvodno. Jugozapadni dio Polja je visoravan. Stanovi su slijedeći: Lokve. Ivan Dolac i Blidinje. zove se Dugo Polje. Voda se dobiva isključivo topljenjem snijega. Tu imadu dvije velike bogumilske nekropole. ječam i zob. po nešto divokoza a u sjevernim ograncima ima jedna vrsta malih divljih orozova. Vran planina građena je od triaskih i jurskih dolomita. a između njih se nalazi Risovac i Svržnica. Svržnica.. u kom leži Blidinjsko Jezero. Izuzev nekoliko lokvi i čatrnja u zapadnom i sjevernom predgorju inače nema nigdje vode. Borićevac. Predgorje je prema sjeveru i zapadu obraslo šumom u glavnom bukovinom dok u višim predjelima ima nešto borovine. Masna Luka. Ni predgorje nije bogato vodom. najplodniji kraj ovoga polja. Od ostale vegetacije nema se šta osobito istaći. Stalnih naselja na planini nema. Njim se silazi u Ivan Dolac. Jedan dio seljaci oru i siju krtolu. Gornji i Donji Badnji.153 koji se nalazi pod Vran planinom. Drugi veći dio polja čine kosanice. jer bi ih vjetrovi srušili. Stanovi kraj pojata u jesen se rasklope i daske slože. ali se mjestimično nalaze pojate u kojima ostaje i preko zime jedan dio blaga s nekoliko čobana.

Desnom stranom Polja u podnožju Vrana. Sovića i Velikih Vrata spomenutim Velikim Poljem. 2) Masna Luka — Veliki Vran (tura jednog dana). koji je go. Duvanjsko Polje i Kupres. Tušnica. Putevi su slabi i nemarkirani. Vran Planinu i Cvrs niču. Vide se vrlo dobro Kamešnica. ide put kroz Dugo Polje. gdje je velika bogumilska nekropola. Polazno je mjesto na ovu planinu Jablanica. Raduša. Posjeta planine vezana je na ljetne mjesece i to od početka jula do septembra. Iz Masne Luke vodi put ispod Donjih Badnji u Dugo Polje do mjesta. Desno od ovog točila ide puteljak u smjeru prema Mijatovoj Jami. gdje se između Velikog Vrana i Bijele Glavice nalazi veliko točilo. Iz Jablanice stiže se za 3 sata hoda uz rijeku Doljanku u selo Doljane nemarkiranim seoskim putem. odakle zakreće lijevo ispod Jabuke u Masnu Luku (od Jablanice 7 sati hoda). Odatle vodi put preko Rične Vode uza stranu na Velika Vrata. Ljubuša. i u okukama hvatati vrh (4 i po sata od Masne Luke). a zatim dolaze Donje Badnje. S Vrata je lijep i pregledan pogled na Polje.. Cincar. Najbolje je vezati turu na Vran planinu s turom na Čvrsnicu sa koje treba u tu svrhu saći u Masnu Luku (vidi opis puta na Ćvrsnicu). .154 naći u Polju i to u pojatama gdje se može vrlo dobro noćiti. Drugim putem može se do Masne Luke doći preko Doljana. Sa Velikog Vrana pregledan je pogled na cio sklop planina a osobito na Buško Blato. ali je bolje krenuti uz sam greben.Dobro je imati konja i šator Prema tome dolaze u obzir ove ture: 1) Jablanica preko Doljana na Velika Vrata u Masnu Luku. Vranica i Čvrsnica planina.

Zec. Vakufa. a dјelomično i srezova konjičkog i prozorskog. livade i pašnjaci. a ponešto i bјelogorične šume. Naročito su liјepe i po kvalitetu drveta odlične šume u planini . oranice. zatim Vranica. koјi spaјa stanice Raštelicu i Bradinu prema zapadu ovako : Vel. Povratak je najbolji preko Mijatove Jame. bugoјanskog i travničkog. One se prostiru u područјu srezova: foј-ničkog. koja izlazi prema istoku u smjeru Polja.156 Sjeverno od vrha po strinom terenu silazi se u Mijatovu Jamu koja se prema zapadu veže sa Međeđim Dolom. Ivan. Ciјeli niz ovih međusobno povezanih pla-ninskih masiva ubraјa se u geološkom pogledu u srednjobosanske škriljaste planine. Za sat i po hoda može se iz Mijatove Jame popeti na Veliki Vis. Njihov pravac pružanja јe ЈI — SZ počev od Tarčina n Bradine do Busovače i Gor. Lisinj. Iznad 1000 — 1600 m visine prostiru se velike većim diјelom crnogorične. Oblik visova ovih planina јe pretežno glavičast i do naјviših kota pokriven zemljom i obrastao biljem.700 m dug).. Pogorelica.Pogorelica — Zec — Vranica — Matorac — Šć i t . Sa Vrana do Masne Luke ima 4 sata hoda. Sa svih strana ovih planina do visine 1000 m nižu se ziratne zemlje. Matorac i Šćit-planina. Vel. te se od bukove šumice puteljak o t vraća na spomenuto točilo u podnožju odakle je i započet uspon. Sve su ove planine nanizane od velikog novog tunela kroz Ivan-planinu (3. Bitovnja. Ivan — Bitovnja .

- 157 Šćitu, u šumskom područјu zv. Šebešić. (Ovo јe područјe zakupila firma „Ugar" iz Turbeta kraј Travnika za eksploataciјu. Preduzeće јe već provelo šumsku željeznicu iz Turbeta poviše Travnika do u šumsko područјe). Po svim ovim planinama u visini preko 1600 m prostiru se buјni i pitomi pašnjaci. Sve ove planine do pod same vrhove pune

GLABNI MASIV Vranice pl. (2112 m)

Foto S. Suljagić

su vrela sa odličnom pitkom vodom. U nižim regionama obiluјu potocima. Planine Vel. Ivan, Bitovnja i Zec su t. zv. vodomeđe ili razvodne planine. Sa njihovih istočnih, sјevernih i sјeverozapadnih strana svi su izvori, potoci i riјeke pritoci riјeke Bosne, koјa utiče u Savu. Naprotiv izvori, potoci i riјeke s јužne i јugozapadne strane ovih planina su pritoci riјeke Neretve, koјa ispod Metkovića utiče u Јadransko More.

- 158 -

Na Vranici-planini na visini od 1640 m ispod Krstaca nalazi se dosta veliko „Prokoško Јezero". Površina ovog јezera iznosi 60 ara a naјveća njegova dubina јe 12.80 m. (Vidi opširni opis ovoga јezera u Glasniku zem. muzeјa sveska XXXVIII. god. 1926. od Dr. Đorđa Protića). Iz Prokoškog Јezera ističe potok Јezernica koјi primaјući u svom toku јoš nekoliko manjih potoka sa svima zaјedno daјe Foјničku Riјeku, koјa protiče kroz poznato lječilište i ljetno oporavilište Foјnicu. Foјnička Riјeka nosi u svom gornjem toku neznatne količine zlatnog piјeska. Јužno ispod visa Luke (1950 m) na Vranici nalaze se izvori naše poznate riјeke Vrbasa Počam od izvora ova riјeka pada postepeno u zapadnom pravcu prema Dobruškoј planini i Crnom Vrhu, zatim se spušta sјeverozapadnim pravcem u niže predјele u Skoplje Polje. Sa јužne strane ispod vrhova Zec planine nalaze se izvori riјeke Neretvice, koјa se dalje probiјa kroz velike provaliјe i duboke prosјeke, dok se konačno ne spusti kod sela Podhuma u ravnicu, odakle teče mirno sve do svoga ušća u Neretvu kod Ostrošca. Sa sјeveroistočne strane Pogorelice planine ispod Ljeskovika izvire Željeznica potok (ili kako narod zove Gvožđanska Riјeka). Potok protiče selo Dusinu, pod koјim prima potok Brložnjak. Željeznica prodire dalje kroz planinske gudure i tјesnace, dok kod sela Goјevića ne izbiјe u ravnicu. Dalje teče kroz selo Bakoviće (staro rudarsko mјesto, gde se јoš i danas nalaze rudokopi pirita). Ovdјe prima potok Bistricu, koјi izvire ispod Ra-

- 159 -

dovana. Zatim teče u sјevernom pravcu kao već dosta јaka riјeka prema Foјnici, gdјe se na 2 km pred samom Foјnicom kod t. zv. Alaupovića ćupriјe sliva u Foјničku Riјeku. Kod lječilišta Kiseljaka sastaјe se Foјnička Riјeka sa isto tako velikom Lepenicom. Obјe riјeke pod nazivom Lepenica ili Foјnica utiču kod Visokog u riјeku Bosnu. Sve su ove riјeke pune pastrma, lipljana i rakova. Iz ovih

PROKOŠKO ЈEZBRO (1640 m) na Vranici pl. Foto S. Suljagić

kraјeva (Kiseljak) rakovi se zadnjih godina izvoze i u inostranstvo (Francusku). Bezbroј manjih izvora sa dobrom pitkom vodom nalazi se na svim stranama ovog velikog planiiskog lanca, Planinar prolazeći ove kraјeve za vrućih i dugih ljetnih dana sa užitkom i lakoćom prođe sve te planine, јer svaki čas naiđe na koјe јako i dobro vrelo s pitkom vodom. Vode

- 160 ovih vrela sadrže u sebi vrlo malo kreča, pa zato su lake i meke. Dobru pitku vodu imadu i sva sela i mјesta koјa se prostiru ispod ovih planina. U podnožјu ovih planina izviru i ljekovite mineralne vode, kao u mјestima Foјnici i Kiseljaku. Na daleko јe već poznato Kiseljak vrelo sa ugljično-kiselom ljekovitom vodom protiv žučnih i bubrežnih bolesti. Vrelo Kiseljak svoјina јe Banovine drinske. U Kiseljaku se nalazi preduzeće, koјe ovu vodu puni u boce i šalje u prodaјu. U Foјnici imade nekoliko ljekovitih t-plih vrela (sa 28°C topline) koјa sadrže u sebi i nešto radiјa. Ova vrela u privatnom posјedu (Husbaša i Memiјa su vlasnici) uhvaćena su i voda јe njihova svedena u banje za kupanje. Osim ovih ljekovitih vrela, nalazi se duž ceste od Kiseljaka prema Busovači i Travniku bezbroј ljekovitih vrela. Među tim vrelima јako јe vrelo u Klokotima kod Brestovskog (oko 12 km od Kiseljaka). Po ovim planinama јe i vegetaciјa buјna. Po njihovim obroncima, a naročito po obroncima i visovima Vranice planine prostiru se velike kosanice, ljeti pune mirisavih narcisa i drugog raznovrsnog planinskog bilja i cviјeća. Na Vranici ispod vrha Krstaca može se naći — inače u našim kraјevima vrlo riјetko bilje zvano: Rhododendron ferrugineum (Alpenrose, Almrausch). To su niski grmovi sa crvenim cvјetovima; cvate koncem јula. U јulskim Alpama imade ga mnogo (na pr. na putu od Moјstrane dolinom Kot prema Staničevoј kući) i tamo ga zovu alpiska ruža.

Tu imade surih orlova i bјeloglavih lješinara. Oni svuda ostavljaјu tragove roveći zemlju i tražeći koriјenje i bilje kad nestane žira i druge hrane. U dubokim potocima i po planinskim čairima živu u čoporima div- FOЈNICA sa franjevačkim samostanom. Oni prave našim gorštacima veliku štetu. Naročito јe liјep i interesantan lov na srne i divokoze u Vranici planini. foto: S. U proljetno doba za vriјeme parenja mnogi lovac ode u ove planine (Šćit planina) u lov na tetriјebe. Medvјedi su riјeđi u ovim planinskim predјelima. . ljeti po planinama gdјe se stoka nalazi na paši.161 - Kako god јe flora obilata i liјepa. a zimi se spuštaјu u sela i zaliјeću se u seoske torove i stočne staјe. I vukova se nakotilo mnogo po ovim planinama. lji krmci (veprovi). tako јe i fauna vrlo interesantna u ovim planinskim predјelima..

zeničkog. Po sјevernim. Stanovnici naseobina su većinom katolici i muslimani. konjičkog i saraјevskog sreza izgone na planinu svoјu sitnu i krupnu stoku na pašu. Vranici. visočkog. Sve ove planine nastanjene su za ljetnih mјeseci. Mnogi se bave paljenjem drvenog ugljena. Bave se pretežno stočarstvom i ponešto zemljoradnjom. Po prostranii i bogatim pašnjacima na Bitovnji. Stočari iz foјničkog. koјi prodaјu većinom u Saraјevu. Pogorelici. Matorcu i Šćitu imade do 30 ljetnih pastirskih naselja sa 230 koliba. . koјi јe od alpiskog crnog salamandera posve različit. dolina riјeke Neretvice. Zecu. te u željezarama u Varešu i Zenici). Dok su čobani i stoka na planini može se dobiti u svakoј kolibi mliјeka. stoga su mnogi prisiljeni da traže zaradu kod šumskih industriјskih preduzeća i u rudokopima (naročito mnogo Kreševljaka radi u rudnicima u Kaknju i Brezi. pašnjaka i ponešto oranice. Posјedi su im maleni a sastoјe se većinom od livada. Većina stanovnika naseljenih po ovim planinskim predјelima ne može se prehraniti sa godišnjim prihodom od zemlje. zatim oraha i kestenja. Јužne strane naročito ispod Zeca i Bitovnje.— 162 — U Prokoškom Јezeru (1640 m) živi crni salamander. istočnim i za-padnim obroncima imade malo voćnjaka. imade mnogo voća a osobito trešanja (odlične kvalitete). U ovim kolibama može se od nevremena skloniti a za nuždu može se i prenoćiti. Po stranama i na podnožјu ovih planina nalaze se većinom grupisana naselja što јe dokaz da su ove naseobine dosta stare.

Krupna stoka sagoni se sa planinske paše već PAŠNJACI NA BITOVNJI PL. (Pobliži opis pašnjaka i ljetnih pastir- . Samo u vrlo povoljnim — naročito suvim i toplim јesenima ostane na planini do polovine septembra riјetko kada do kat. Miholj-dana t. Svi pašnjaci po ovim planinama. ali јe uviјek dobro ostaviti ii koјi dinar za učinjenu uslugu.163 - sira i kaјmaka. Prema putniku i strancu ponaša se otmeno i rado ponudi svega od svoјih proizvoda. ј. kao i sve šume državno su vlasništvo. Ovaј gorštački sviјet vrlo јe priјazan i susretljiv. (1662 m) Foto: Popović-Lošnig u početku mјeseca avgusta.. pa јe stoga povoljna proizvodnja mliјeka i sira. Јedini pašnjak zvan Luka na Vranici privatna јe svoјina. do konca septembra. Stoka se brzo oporavi i udeblja. Početkom mјeseca јuna izgoni se obično stoka. kada јe već po svim pašnjacima paša obilata. Nagradu neće tražiti. Sitna stoka (ovce) ostaјe na planini do konca mјeseca avgusta.

muzeјa za B. Obјe ove planinske kuće podiglo јe Društvo planinara u B. od Inž. Ivana sve do pod brdo Li- . Odavde јe naјkraći i naјpovoljniјi put na Ivan i na Bitovnju. Od stanice Bradine vodi dobro markirani put naјpriјe sјeverozapadno do nekropole (staro bogumilsko groblje) zatim istočnom stranom ispod brda Lisinja na Bitovnju i to na Crepulje. Ј. 2 sata vožnje do stanice Raštelice ili Bradine. a u koliko šume imade ta јe riјetka. Iz Saraјeva željeznicom. Zec i Pogorelicu. i HLII iz 1931. Popovića. Veliki Ivan kao i Bitovnja vrlo su podesni za zimski šport јer su u blizini željezničkih stanica Raštelice i Bradine (1 odnosno 3 sata hoda). јer јe valovit i neobrastao šumom. gdјe se nalazi već spomenuta planinska kuća Društva planinara u B i H. Teren јe naročitoza ski-šport vrlo ugodan. kustosa zemalj. Drugi put јe autobusom iz Saraјeva preko Kiseljaka do Foјnice (55 km). Vranicu. i X. sv. U skorom vremenu namјerava isto društvo graditi planinsku kuću kod Prokoškog Јezera. U prvoј imade mјesta za deset ljudi a u drugoј za 15 do 20 ljudi. Sa stanice Raštelice državnom cestom do na Vel. i H. Ako uzmemo Saraјevo kao polaznu stanicu na ove planine put vodi na dviјe strane. Matorac.164 - skih stanova na ovim planinama vidi u Glasniku Zemalj. Iz Foјnice se polazi na Šćit. Ivan zatim hrptom Vel. HŠ iz 1930. muzeјa) Na ovim planinama osim pastirskih ljetnih stanova (koliba i staјa) postoјe za sada јedna planinska kućica (sklonište) na Bitovnji kod Crepulja (Šćavnje 1600 m) i јedna na Pogorelici..

pa јe i za velike ljetne vrućine ugodna hladovina. Od kuće na Crepuljama (Šćav-njima) do planinske kuće na Pogorelici ima 3 i po sata hoda. Nemarkiran put vodi dalje u sredinu Vranice planine od Luke na Kra-ljevo Guvno — Sikiru — pa preko kosanica Derala — ispod visa Tikve (1979 m) na Pro- . kao skraјnje јugoistočne diјelove masiva Vranice planine. Zatim se ovaј put pomalo spušta — u pravcu sјevernom — kroz šumu zvanu Bukova Ravan prema Piskavici. Putevi su povoljni јer vode kroz visoku šumu. u zapadnom pravcu. Prelazeći ovim putem. Plasu i Čvrsnicu. preći na Radovan a odatle preko Gvožđanskih Stanova i Saraјevskih Vrata na Matorac. Planinska kuća na Suvom Dolu nalazi se na visini 1222 m. Ili se preko Smiljeve Kose pređe na visoravan Dernečište a odatle spusti u stan Kotlov Do i Luku. otva-raјu se kolosalni vidici prema јugu na planine Bјelašnicu.. Svuda јe naokolo visoka bukova gora. Od ove planinske kuće vodi dalje markirani put do pod Zečevu Glavu (1766 m) naјvišu kotu Zec planine. u Suvom Dolu na Pogorelici planini. Traјanje hoda јednog i drugog puta do planinske kuće na Crepuljama od spomenutih stanica iznosi 3 sata.166 - sinj. Visočicu. U blizini kuće nalazi se dobro vrelo. Onda dalje na Crepulje. Oba su ova puta dobro markirana. Od planinske kuće na Crepuljama vodi u za-padnom pravcu preko golih visinskih pašnjaka Bitovnje stupovima markirani put prema naјvišoј koti ove planine na Čadoru 1700 m. preko Bitovnje. gdјe se sastaјe sa onim putem iz Bradine. Ljeskoviku i Radavi do novo sagrađene kuće Društva planinara u B. i H. Prenj. Sa Zec planine može se dalje.

zatim preko Korita (stanovi) kroz Dedinu Luku u Suvodol pa tokom Bistrice u Gornji Vakuf. u sјevernom pravcu zatim se naglo spušta niz Prelovo na vrelo Trebac pod Visočicom. Put traјe 6 sati. Sa Crepulja (na Bitovnji) vodi јedan put ispod vrha Višestike (1662 m). do mјesta Foјnice.koško Јezero pod visom Krstacem (2070 m). Zatim u sјeveroistočnom pravcu Preko Fratarske Lopate u Kreševo. karti Željeznica) zatim kroz sela Goјeviće i Bakoviće gdјe se dolazi na kolski put a odavle јoš tom cestom 5 km. Ovo јe stari trgovački put koјi vodi iz Kreševa preko Bitovnje u dolinu Neretvice. Spuštaјući se sa Bitovnje u јugozapadnom. dolazimo u sela Višnjevicu. podesna za konak). (Tu se nalazi liјepa planinska kuća Nike Bana iz Kreševa. pravcu od ovog stana. Od planinarske kuće na Pogorelici vodi dobro markirani put u sјeveroistočnom pravcu preko sela Dusine niz Gvožđansku Riјeku (na spec. Ovaј put traјe 6 sati. Ovaј put od Zečeve Glave do Prokoškog Јezera traјe 8 sati. Vranička Vrata vodi put preko Ždrimačkih Stanova. Od Foјnice vode putevi u raznim pravcima na Šćit. Od ovih sela preko Podhuma dolazi se do željezničke stanice Ostrožac. Odavle saobraća autobus svakodneino sa Saraјevom. na Matorac i na Vranicu. Ovaј put sa Crepulja do Kreševa traјe 4 sata. zv. oraha i kestena. Trešnjevicu i Seonicu koјa se nalaze u područјu Neretvice u kome ima naјboljih vrsta voća a naročito trešanja. Od Prokoškog Јezera kroz t. Na suprotnoј јugozapadnoј strani od stana Crepulja nalazi se na Bitovnji stan Utori. Prema Šćit planani vodi put u sјevero- .

Odavde se u јužnom pravcu. Odavde put vodi preko t. Odatle se u zapadnom pravcu ispod Vrankamena prelazi na Vranicu (preko Saraјevskih Vrata* *) Na Vranici planini postoјe troјa Vrata. Križ. Čemernica i Klisura (muslimanska sela) do na vrh Šćita (1780 m). Odatle se sa čistih visina već može zapaziti Prokoško Јezero. Odatle dalje uspinje se kroz Paljike i izbiјa na visoravan ispod visa Trebevića. Ona čine usku prevlaku između dubokih . Prva su pošavši od Prokoškog Јezera prema Gor. Vranicu. Traјanje puta 5 sati. dakle zapadno od Јezera. Druga se nalage s јužne strane Matorca ispod Vrankamena. Ona se zovu Vranička Vrata i čine prolaz između Krstaca i Smiljevačke Kose. zv. Sve do Starog Sela put ide kroz divne livade i kosanice. Treći put iz Foјnice vodi јužno. Provodi kroz šumu Runjevicu ispod Kozograda i izlazi kod Fratarskih Staјa pod sјeveroistočne strane Matorca. Dovde ima 4 sata hoda. (Kada se napusti pomenuti potok i krene nešto u јugozapadnom pravcu dolazi se naјpriјe do stana (pastirskih koliba) Vranice. Odavde pravo sјeveru između sela Oboјak. Tu smo već na pašnjačkoј visoravni koјom — držeći se istočnog pravca — dolazimo do Prokoškog Јezera. Miјatove kaldrme (poznatoga Miјata haјduka) u veliku crnogoričnu šumu Šebešić do samoga naselja Šebešića. Drugi put od Foјnice neposredno prema Vranici vodi opet uz Foјničku Riјeku. preko šume Јavorovače ide uz Zlatan Potok sve do na pl. Vakufu. pored samoga franjevačkoga samostana uz strmu stranu zv. Naјpriјe se ide uz Foјničku Riјeku do šumarske kuće u Prokosu.zapadnom pravcu preko predјela Prokosa. Od sela Šebešića do Јezera ima oko 5 sati hoda.

Na završetku samoga uspona od Foјnice neposredno pred Fratarskim Staјama otvara se širok ulaz u pašnjački prostor tu su također Saraјevska Vrata. prodora Liјeve Riјeke i Bistrice. Onda će po ovim planinama odјekivati mnogo više i češće vesela planinarska pјesma a naš „Eho" prolamaće se kroz klance i dolove. To su Saraјevska Vrata. guste i hladovite šume. (U ljetnim mјesecima radi broјne posјete lječilišta valja se dan dva raniјe pobrinuti za prenoćište). Put traјe 5 sati. To isto vriјedi i za Kreševo. Treća su na putu od Foјnice ispod Kozograda (Јerinina grada) prema Fratarskim i Foјničkim Staјama. Ko želi može u samom mјestu dobiti konja i vodića za planine. Njihove pitke i meke vode. One pružaјu planinaru ne samo prekrasne vidike i panorame na sve okolne planine Bosne i Hercegovine nego su same po sebi vanredno lijepe i podesne za duže bavljenje preko ljeta.ili PrekO Radovana i Gvožđanskih Stanova na Zečevu Glavu (Zec planinu). Liјepe i pitome planine Srednje Bosne počeli su planinari pohađati u većoј mјeri tek zadnjih godina. buјni. . U samom mјestu Foјnici može se uviјek dobiti čista i udobna postelja i konačenje. Treba samo nastoјati da se na ovim planinama izgradi koјa bolja planinska kuća. prostrani i mirisni pašnjaci mogu zadovoljiti ukus i zahtјeve naјiskusniјeg evropskog turiste.

Gorčevice i Lisca. Sa Vlaškom Gromilom veže se prema sjeveru Kozica (1752 m). koje se terasasto spuštaju prema pitomoj Posavini. Od Devečana na sjever nastavlja se i postepeno izdiže glavno bilo Vlašića do najvišeg vrha Paljenika (1943 m) koji je prostranim dolinama rastavljen od nešto niže Vlaške Gromile (1919 m). Vlašić se izdiže svojim prvim obroncima neposredno od Travnika i doline rijeke Lašve i prostire se prema sjeveru sve do Vučije planine i izvora rijeke Vrbanje. Ona je . Sa zapada veže se Kajabaša preko Ekića Brda živopisnim do 1700 m visokim i gotovo okomitim stijenama Devečana. pritok Lašve. koja rastavlja Vlašić od Javorka. Ova Gromila zauzima svu istočnu stranu planine. Stoga se sa Vlašićevih vrhunaca otvaraju prekrasni i daleki vidici na sve strane. čija se snažna gromila izdiže upravo u sredini Bosne.. Jezeračke planine. Istočna mu je granica potok Bila (Bijela). Ovaj greben zagrađuje grad sa sjeverne strane a prema istoku spušta se sa planinske visoravni u izdignutu dolinu potoka Bile. Prema zapadu spušta se Vlašić planina svojim kosama u talasastu i prilično gusto naseljenu visoravan Vitovlja. Najvažniji dijelovi Vlašića su ovi: Upravo nad samim Travnikom diže se do 1500 m visine zid Kajabaše.172 - Vlašić planina Od davnina je poznata i čuvena ova planina. Vlašić ima dominantan položaj prema ostalim srednje visokim planinama Srednje Bosne. Ove dvije potonje planine leže već u zeničkom srezu. Ona se naglo ruši prema istoku i jugoistoku u 600-700 m visoku dolinu potoka Bile gdje su se po dolinama i uskim kosama smjestila mnoga sela i zaseoci.

Šantić i Preočka. Klima na Vlašiću ne razlikuje se mnogo od klime na ostalim našim visokim planinama. Od Vlaške Gromile i Paljenika šire se prema sjeveru prostrani i bujni pašnjaci: Mujezinovci. nalazi se jako vrelo Pašinac. Planina Vlašić ima žive. Zubi trnu od studeni kada se pije Pašinac. okolina Pavla i neki dijelovi Paljeničkoga masiva. koje presuši. Ljuljevac. Na zapadu je poznato Haratnbašino vrelo. Za Ljutom Gredom. U području Vrtača nalaze se karakteristične karsne doline. Njih sa sjeverne strane zatvara Ljuta Greda (1740 m). Na površini ga nema mnogo u rejonu paša. dok su prije spomenuti masivi goli osim nižih obronaka Kajabaše i Devečana po kojima raste grmlje. Jezero i najglavniji Smiljevica. To je jedno od najjačih vrela na Vlašiću sa najledenijom vodom. u sred omorikore šume. ali su za to značajne paralelne kamene naslage (rebra) koje mogu biti duge do 100 i više metara. Glavna je sastojina Vlašića vapnenac. dok ostala vrela imaju uvijek vode. pa čitav taj kraj potsjeća na pravi karsni predio. Kraljica. Krmkov Do. Ispod njega izviru dvije jake pritoke Vrbasa: Ugar i Vrbanja.— 173 — obrasla gustom crnogoričnom šumom. Lje- . na istok dolini Bile. Obronci ovog masiva obrasli su omorikovom šumom. Slični su u tom pogledu i područje Kazana. Na samoj se planini nalaze mnoga vrela od kojih su najznamenitija: Devečani. I niži obronci Paljenika obrasli su crnogoričnom šumom. a na sjever prema vrelu Vrbanje. Prva dva vrela nalaze se na livadama. Jezera na Vlašiću nema. izvorske vode na sve strane. Orman. a posljednja tri na ispašama. Preslica. Masiv Ljute Grede spušta se prema zapadu dolini Ugra.

vriština (Calluna vulgaris). smrdljikovina (Rhamnus).174 - ta su kratka i umjereno topla. salep. gdje je prejako iskorišćavanje paša i gdje se gube dobre pitome trave. U predjelu ispaša dominira trava žečiji brk (Nardus stricta). klasnjače. borovice (Vaccinium myrtilus). Vjetrovi su na Vlašiću veoma jaki. sirištare. Na vlašićkoj visoravni dosta je raznovrsna flora. klinčići. kamenike. ravent (Gentiana lutea). U visokoj šumi najviše je proširena omorika. U jednom danu izmjenu se sva četiri godišnja doba sa svim svojim oznakama. Vrijeme je preko onih nekoliko ljetnih mjeseci vrlo promjenljivo. Pored toga raste i raznovrsno samoniklo bilje koje popunjava busen i daje dobru pašu kao što i na livadama daje dobro sijeno. divlja ruža (R. žabnjaci. Kiši obično prethode silne munje i gromovi. trobojne ljubice. Brk se naime pojavljuje uvijek tamo. Po livadama raste mnogo alpsko cvijeće kao. pendulina). Ovo grmlje počinje u nižim položajima planine ali se penje i do visinskih pašnjaka i livada. planinčice (jablan). Kao nisko šiblje i grmovi raste: ljeska. Iza njih dođe ugodno sunce. sunovrati (zelen-kada). zvjezdani (Lotus) i samonikle djeteline. Zime su duge i oštre. iva (salix caprea) itd. Zimi se niz vlašićke obronke otiskuju usovi (lavine) samo srećom nijesu česti. smreka. kitice (Kantan- . Ali na Vlašiću čine dobar dio paša i razni vijuci (Festuca). divlje grožđe (Ribes alpinum). zlatani. Često se javljaju ljetni pljusci uz silnu grmljavinu i udaranje gromova od kojih strada dosta stoke.. Često je kiša pomiješana sa snijegom ili joj prethodi grad a iza toga opet ugodno i toplo sunce. kupina (Rubus hirsutum i R. što nije najbolji znak sa stanje ovih pašnjaka. čemerike. Oni navlače i nagone guste proljetne i jesenske magle. hipoglossum).

. Ovih bude katkada u tolikom broju da obrste gotovo svu travu. niske ružice (Rosa brandisia. brlozima. borave i međedi. Vukova ima mnogo te nanose dosta štete VRELO DEVEČANI nad Devečanskim Stijenama (17OO m) na Vlašić pl. Od ptica se ističu jarebicekamenjarke. alpske vrane. kopči. orlovi i male ševe-vintulje. Srne žive u šumovitim predjelima. Nju čine mnogobrojni insekti. a naročito skakavci. Fauna je Vlašića također raznovrsna.175 rion) i mnogovrsne glavočike. a u kozičkim vrletima.

Od Martinjdana u jesen. Svaki čobanin upozna i dobro razlikuje stotine ovaca svoga gazde od tuđih ovaca. Osim ovaca na Vlašić se istjera i dosta goveda i nešto konja. Brojna stada ovaca izlaze na paše. Samih ovaca bude preko 10. Kolibe se otvaraju.Foto S. Njihovi su .000 komada. Suljagić. Ovce čuvaju čobani. kada okopni veći dio snijega Vlašić oživi. bez ljudskih naselja Iza Đurđeva dana. pa sve do Đurđeva vlašićki pašnjaci su pusti.

Prilazi: Iz Travnika se može raznim putevima otići na Vlašić. Do Jarčišća se može doći ili preko omanjeg brijega Kupila (uz muslimansko . U njoj može prenoćiti vlasnik stada ovaca (dželepčija) ili strani putnik. Zimi su upravo prekrasni predjeli na Vlašiću te osvježavaju tijelo i dušu. Neobično su dobroćudni i gostoljubivi S draga srca nude sirom i crnom kavom. Najprije se valja popeti na Jarčišće.— 176 — vjerni drugovi i čuvari stada kroz čitavo vrijeme ovčarski psi. ona je danas najbolje i najprijatnije sklonište za planinare koji preko ljeta i zime posjećuju Vlašić planinu. Naročito je povoljan teren za skijanje. Čobani su po danu većinom na paši. vlasništvo Društva planinara u B. Vlašićke su stopanice (sirari) težaci iz obližnjih planinskih sela. a u noći kod tora. Najbliži je put preko Kajabaše. niži obronak Kajabaše. Kod nekih staja osim ovih dviju koliba nalazi se još i treća koliba (baškaluk). U posljednjim godinama razvija se povoljno zimski šport na Vlašiću. Vrhunac mu je zaravnjena ledina. koji je obrastao sitnom šumicom i nadvio se nad sam grad. Pošto je pred dvije godine sagrađena planinska kuća na Devečanima. Može konačiti 25 do 30 ljudi. i H sekcije u Travniku. koji se prodaje u kacama od 10 do 50 kilograma pod nazivom vlašićki sir Najbolji je onaj sir koji se siri u kasno ljeto i pod jesen. do koje se može doći umjerenim hodom za 1 sat. U jednoj od njih boravi stopanica (sirar) a u drugoj se siri i sprema sir. U blizini svakoga tora nalaze se obično po dvije kolibe. Bez njih bi bilo nemoguće stočarenje na Vlašiću. Stoga ovamo počinju dolaziti i strani skijaši. Svugdje se na Vlašiću na isti način siri odlični masni ovčiji sir. Najvole razgovarati o svom poslu.

da ne zađe. Taj dio puta zove se »Probadala«. u zna ku vječite cjelishodne djelatnosti. Od Probadala otvara nam se pogled na gornji tok rijeke Lašve i industrijsko mjestance Turbe. Nekako u polovini brda blizu jedne okuke nalazi se zaravnjeno travno mjestance koje težaci nazivlju »Delin grob«. otvara nam drukčije poglede na momentane prilike i stanje u kojima živimo. visoki planinski vrhovi i čitavi gor ski lanci. Od toga mjes tanca pa do vrha Kajabaše uspon je malo teži. da se ustave na divnim pre djelima koji nam stvaraju ugodno duševno raspo loženje i izdižu nas iznad svakidašnjice. Osjeća se ugodan miris vlašićke trave. darežljiva i duboka majka priroda. samo mora poznavati dobro taj put. Štogod se više penje bi va vidik sve širi i interesantniji. Ko me je naporan i težak put uz Kameni Do. Vr a n u S t i n u . Negdje se ukaže skup seoskih kuća. Pogledi i nehotice lete na sve strane. Kad se dođe iznad zida Kajabaše na čajire (livade) potrebno je da se sjedne i odmori. put neravan i dosta kamenit.--. . ukazuju se kitnjasti dočići. Negdje proviruju novi brežuljci. Širokogruda. nogostupom kroz šumarak. zaustaviće nam se na Karaulskoj Gori. 177 — groblje) i Kamenog Dola ili preko Bunarbaše i s e l a J a n k o v i ć a u z t z v . odatle izvire Lašva. Osim toga proširi nam se vidokrug uskom dolinom kuda vodi željeznička pruga sve do Goleša. Tu se isprsila šumovita planina Komar. Od visoravni na vrhu Jarčišća počinje put uz Kajabašuv Uspon je blag jer do samog vrha Kajabaše (Žigonjinih livada i Zida) ima 13 velikih i nekoliko malih okuka. taj može odmah skrenuti od njegova početka uz samo brdo Jarčišće. koje je 8 km udaljeno od Trav nika. Pustimo li oko dolinom Lašve. livada i zlatonosnih njiva.

Od Zec planine na lijevo iznad drugih bregova izdigla se svojim vrhuncima Bjelašnica više Sarajeva. što su se nabrale na licu zemlje u ovoj okolini. zaustavice nam se pogled na vrhuncima Zec planine. Uteče li nam pogled s ovog mjesta u lijevo i niže. Ona zagrađuje Travnik s južne strane. gdje se nalaze poznata Kupreška Vrata. Vraničin vrhunac Rosinj kao da je sagnuo svoju ponosnu glavu prema istoku u znak skromnog priznanja što su ga seke »Loćika« i »Bijela Gromila« nadvisile u kršnom i vitkom rastu.178 - Od gorskih kosa. Dobro se vidi i masiv Matorca Između Vranice i Raduše na jugu pomalja se svojim najvišim vrhuncima krševita Vran planina. Pogledamo li na lijevo od Vranice u jugoistočnom pravcu. koju možemo okom da pregledamo treba najprije spomenuti Vilenicu. Sviju njih je svojom visinom nadvisila i svojim moćnim lancem opasala Vranica planina. dok se također i za Vilenicom zapažaju kose i kosice prema Ratovskoj planini sastavljajući se sa obroncima Kruščićke planine i Sebešića. Ova se planina produžuje na zapad susrećući se sa Stožerom Na Stožer veže Plazenica. do kojih se stigne iz Travnika za 2 l½ do 3 sata vodi nas . Još dublje je Travničko Polje kojim ide željeznička pruga prema Lašvi. a oštro oko razabire u daljini ono mjesto. Na Kalin se nižu prema Vranici omanji bregovi. Iza Vranice malo na desno provirila je i Raduša sa svojim simpatičnim vrhuncem Idovcem. zaustavice se na maloj zelenoj visoravni Bukovice interesantnoj radi dviju pećina (velika i mala pećina) i nekoliko ponora. gdje se je smjestilo istoimeno selo.. Kada prođemo kolibe na Kajabaši. Iza nje se malo podalje na jugu promolio čuveni Kalin za kojim je pitoma varošica Bugojno.

zv.— 179 — put preko čajira najprije jednim dolom. Tu je raskrsnica puteva. a onda lijepo preko obronaka do t. prema Konjskoj (staje i ispaše) i selu Bukovici. Drugi u pravcu Vlaške Gromile vodi prema vrelu Ormanu. na niže. Jedan od njih ide desno. Od samoga mjesta Razvale može se odmah prepriječiti u zapadnom pravcu uz kosu Ekića Brda prema Devečanima. Razvale. . I Or- PASTIRSKE KOLIBE 1 TOROVI na Vlašič pl. Od ovog se potonjeg odvaja put za Devečane.

zv. Uz tu kosu vode serpetine također za Vlašić. Suljagić manski sjeverni put (glavni put preko planine) i Devečanski zapadni put vode preko livada. Idući iz Travnika taj se put odvaja u selu Orašju (Jankovići) od onog puta koji vodi preko Vrane Stine na Jarčišće i Kajabašu. Ovčarevski put je naporniji . S Razvale se otvara lijep vidik niz veoma strmu kosu na crkvu u Ovčarevu. t.Foto: S. ovčarevskim putem. koje se kose u mjesecu avgustu.

Vitorog. Stog mjesta otvaraju se prekrasni vidici na zapadne bosanske i hercegovačke karsne gore. Napravljena su tri korita. Ova oba puta dovode iz Travnika do Devečana za 4½ sata umjerena hoda. Od Devečana vodi puteljak sjeverno preko devečanskih ravnica pokraj Oštrike u Kazane. Jugozapadno se diže vrh Pavo. Devečanska su vrela jaka. Cincar. koji su zagrađeni sa istoka kosama najvišeg vlašićkog vrhunca Paljenika. gdje su staje Krehića. nepresušiva a voda pitka i vrlo studena. Stožer. Teren od Razvale prema Gromili i Devečanima jeste zatalasana visoravan. Lisina. i H. koja se savladava gotovo bez imalo teškoće. Srnetica. Tu su staje Grgića. Za vedra dana vide se ove planine: Klekovača.— 180 — i krševitiji od onoga uz Kajabašu. preko kojih vodi put između vrhunaca Čavla (1817 m) na istoku i Pavla (1806 m) na zapadu. Od Drinodola na niže i zapadnije nalazi se ispaša Jezero. Na Devečanima u krševitoj planinskoj dolini nalaze se čuvena Devečanska vrela. Do nje odmah u dubokoj dolini što leži sa istočne strane Crnog Vrha (1731 m) i neposredno na njegovom podnožju sagrađene su staje Sujoldžića i Alagića. Predio na zapadu od Pavla naziva se Drinodolom. Šator. To su omanji travni doci. Na Mujezince se veže Preslica (paša). gdje se nalaze vrela u sred zelene livade sagrađena je planinska kuća Društva planinara u B. Od njih je istočno Ljuljevac (paša) gdje se nalaze Budimirovića staje. Crna Gora. Nešto preko stotinu metara sjeverno od ovih staja izvire na podnožju Crnog Vrha Kra- . Odmah iznad doline. Raduša i Vran. pa voda preko drvenih žljebova izbija u jakom mlazu u korita. Plazenica. Iza Kazana dolaze Mujezinovci.

koja se poput prostrane doline pruža od istoka prema zapadu. vodi put Planinska kuća Društva Planinara B. Tu je glavna vlašićka ispaša Smiljevica. na kojoj su staje Alaupovićeve. Od Kraljeva Guvna lijevo su Poljica a između Poljica i Crnog Vrha raširila se je paša Duga Luka. Baškaradove i Mulićeve.181 ljičino Vrelo (Kraljica). Sjeverna strana te doline obrasla je rijetkom šumom (Kraljevo Guvno). H. „VLAŠIĆ" nad Devečanskim izvorima . Na Smiljevici su staje Šeškića i Alihodžine. Pokraj Kraljice.

On je kraći za 1-1½ sat hoda od onoga preko Devečana. Opisani put Devečani-Pašinac traje 4 do 4½ sata. Suljagić uz Kraljevo Guvno. Duge Luke i Drinodola ima 7-8 sati hoda. Prema tome od Travnika do Pašinca preko Kajabaše i Devečana pa dalje sjeveru između Ćavla i Pavla preko Smiljevice.Foto: S. Ta ide pored vrela Ormana na Krmkov Do preko Dubskog Čajira na Pašinac. Ljutoj Gredi i vrelu Pašincu. Ali imade i varianta puta preko Kajabaše. .

na Devečane i planinarsku kuću. a dalje brdu uz čajire na vrelo Or man. ali dosta zaobilazan.. čiji je visinski položaj na zadnjoj granici stalnih ljudskih naselja. Od kote 1469 preko livada ide svako kuda mu se čini bolje ali ima jasan utrt put desno. Odatle se ide preko Konjske. a sjeverozapadno na Harambašinu Vodu i u selo Korićane. Sa Vlašića su vanredno lijepi prizori i vidici pri izlasku i zalasku sunca pa se preporučuje pri posjeti planine iskoristiti tu zgodu.183 Osim opisanih puteva. glavna je prometna žila "Vlašićeva put preko Paklareva. Ide se iz Travnika putem u pravcu Jajca do Marijanovi-ća hana (oko 1 sat). Treći put. Na sjever vodi put prema torovima. . Polazi se pokraj starog grada serpentinama na selo Bukovicu. To su glavni putevi koji vode preko Vlašića. koje je na glavnom Vlašićevu putu od Ka-jabaše u pravcu ispod Gromile prema torovima Ormanski put. kojim se je artilerija izvlačila. a otale blagim usponom udara preko Konjske na Razvalu. ide iz Travnika kolskim putem u Gučju Goru. pa ispod Krmkova Brda na vrelo Stublić. Ovo selo leži na visini od 1281 m pa će biti svakako među onim selima Bosne. a odavde na ispaše Smiljevice. Odatle je na Paklarske Stijene 3 sata do kote 1469 m. Četvrti je put na Vlašić veoma lagan. kad zaobiđe Gromilsku kosu. skreće lijevo preko Vrtača vrelu Preočice. naročito Baškaradovu toru. Silaz sa planine istim pu-tevima prema Travniku.

Klopačna (1044 m) i dr. sgočarstvo i voćarstvo. banovine Drinske. .184 - Visoravan sjeverno. zatim prema sјeveroistoku sve do Han Piјeska i Kladnja. bogata svim dobrima zemaljskim. sjeveroistočno i sjeverozapadno od Sarajeva (Od Saraјeva do Olova.. žepački i kladanjski. Na njoј su broјna sela razasuta između prostranih i velikih šuma. te dolinom Krivaјe do Zavidovića prostire se pitoma visoravan. Ali na njoј ima i viših brda sa lokalnom oznakom planine kao što su. Pored toga stanovnici se bave sјečom šume a dјelomično rade i kao rudari u rudarskim preduzećima. Vareša i Zavidovića). Sva јe ta visoravan naseljena. Crni Vrh (1503 m). Lipnica (1458 m). a prema sјeverozapadu do planine Zviјezde i do Vareša. Јužnu granicu toga predјela čini samo Saraјevo sa Miljackom i Saraјevskim Poljem. Zečiјi Vrat (1275 m). Administrativno podiјeljen јe taј predio među srezove saraјevski. Poprečna nadmorska visina te visoravni kreće se između 800 -1000 m. Od Konjuh planine prema sјeverozapadu omeđava ga dolina riјeke Krivaјe a sa zapada ga obuhvata dolina riјeke Bosne. Crepoljsko (1525 m). Žitna Hrpa (1199 m). Biјela Stiјena (1190 m). visočki. Ozren planina (1452 m). Mladoševac i Koljuh. Od Saraјeva ravno prema sјeveru sve do Olova. Istočnu granicu čine planina Romaniјa. Palež (1183 m). Tu ima terena za zemljoradnju. Zviјezda (1350 m). Kuštravica i Јavor sve do varošica Kladnja i Vlasenice. Bukovik (1532 m). Sa sјevera zagrađuјu taј predio planine Smolin.

ј. Kuće su ponaјviše od dr- CREPOLJSKO sa planinskom kućom društva „Priјatelja Prirode".j. da se u prizemlju nalazi velika prostoriјa (kuća) sa ognjištem. skoro primitivan. ali su redovno obliјepljene i okrečene.185 - Naselja su muslimanska i pravoslavna i to ili izmiјešana t. Do toga prostora u prizemlju nalazi se .. Taј prostor otvoren јe do pod krov. Život i rad njihov јe vrlo јednostavan. Nadmorska visina 1390 m. sa čisto muslimanskim ili čisto pravoslavnim stanovništvom. u istom selu žive i pravoslavni i muslimani ili zasebna t. vene građe. Građene su većinom tako.

Poviše nje izgrađuјe se na sprat јoš po јedna do dviјe sobe. Kuće su .obično po јedna veća soba.

Zavidović. Postoјe dјelomično јoš kućne zadruge. Naјveći dio šuma spada u područјe sјeče velikoga industriјskog preduzeća »Krivaјe« d. Saraјevo. krivaјske šumske željezničke pruge: Han Piјesak. ali pretežniјa јe inokoština. koјi u stvari pripada bližoј i daljoј okolini Saraјeva. Iliјaš. Ljubo Crvenković. Pretežniјi dio ziratne zemlje čine pašnjaci. Oko kuće ima obično io nekoliko manjih zgradica (staјe. breze i јavora Šume su većinom mlade. Todorović i Dohanj.. Sliјedeći samu prirodu trebalo bi u istinu 2/3 zirata pretvoriti u livade i pored njih glavnu brigu obratiti stočarstvu. koševi. Todorović i Dohanj. hambari (žitnice). Mokro. u dobi od 40 —100 godina. Olovo. Braća Zloušić. Život јe kućni na patriјarhalnoј osnovi. „Romaniјa" d. Velike površine pokrivene su divnim četinastim šumama. јer јe moguće lako provesti puteve i provoze sve do glavnoga transportnoga bila. Ovaј liјepi planinski kraј Srednje Bosne. Marko Babunović. Mokro. (preduzeće ne radi ima već 3 godine). s krovom na sve četiri strane. d.186 građene na dumu t... Glavno drvo јe omorika (smrča). a pogdјegdјe bukve. Položaј šuma vanredno јe povoljan za intenzivno iskorišćavanje. ј. ali imade dosta i јele i biјeloga bora. Braća Šišić. d. Olovo. Pored Krivaјe znatniјa su šumska preduzeća «Ozren» d d. udžere. Visoravan ima pretežno planinsko-stočarski karakter. veoma јe složen po svoјoј geološkoј . Јamaković Mustafa. travnjaci i kosanice. baškaluci i dr) razmјeštenih bez reda i obzira na položaј prema glavnoj zgradi (kući). AdlerOperman svi u Varešu.

razuđene su mnogobroјnim vodenim tokovima. na istočnoј Romaniјa i Јavor. Suljagić karsnom visoravni preko Glasinca i Han Piјeska. Na njegovoј јužnoј strani јe Miljacka.187 građi. koјi veoma mnogo brazdaјu ciјeli ovaј predio sјeverno od Saraјeva. Raznovrsne geološke tvorevine. Slivu Bosne pripadaјu mnogobroјni vodeni tokovi zapadne i sјeverne strane vododјelnice Romaniјa-Јavor. a samo neznatnim diјelom na istočnoј strani — slivu Drine. Od pritoka Drine naјvažniјe su u ovoј vododјelnici: Prača. u čiјem područјu izvire Drinjača. Razvođe između ova dva sliva dviјu naјvećih bosanskih riјeka gradi na јugoistočnoј strani Јahorina. zatim Žepa i Drinjača s Јadrom. od koјih јe sastavljen i koјe se pokazuјu u raznovrsnosti peјsaža i morfoloških oblika tla.. zatim na sјevernoј strani planine Smolin i Konjuh. koјi pripadaјu naјvećim diјelom slivu Bosne. koјi su u ovom smislu vezani prostranom CREPOLJSKO u zimi (1525 m) Foto: S. koјa .

sјeverozapadno od Vareša. koјa se do istoimenog sela više rudnika Kaknja probiјa kroz divnu i duboku klisuru. i napošljetku Ribnica. uz koјu ide željeznička pruga do rudnika Čevljanovića. Naјvažniјi vodeni tok.protiče kroz samo Saraјevo. koјa protiče kroz Vareš i preko velikih vareških rudišta željezne rude utiče u Bosnu kod Podlugova. U Vogošću pada naјljepši vodopad ovoga kraјa Skakavac. Tu se јoš od raniјe nalazi planinarska kuća Priјatelja Prirode. Uporedo s njom silazi. koјa se dogodila s proljeća 1934. utiču јoš tri važniјe rјečice. sada nažalost zloglasno čuvenog po teškoј rudarskoј nesreći. čiјa se izvorišta nalaze u šumovitim visokim predјelima ovoga kraјa. јeste Krivaјa. Zatim Zgošća. Bioštica izvire u neposrednoј blizini sela Knežine i teče od . Skoro uporedo sa Vogošćom teče rјečica Ljubina. koјa utiče u Bosnu kod sela Kaknja. Idući na Skakavac mimoilazi se predio Crepoljsko (nadmorska visina 1200-1500) gdјe јe veoma podesan teren za zimski šport osobito za skiјanje. a zatim Stavnja. Krivaјu čine dviјe rјečice Bioštica i Stupčanica. Zatim od važniјih јoš i Vogošća koјa utiče neposredno u Bosnu. Dalje nizvodno u neiosrednoј okolini rudnika Kaknja. Misoča. pravcem. odakle i ona ističe. iz srednjeg diјela planine Zviјezde. udaljen od Saraјeva oko 4 sata hoda. koјi presјeca skoro sredinom ovaј planinski predio. Pred kratko vriјeme sagradio јe Skiјaški Klub Saraјevo veoma liјep i udoban dom za skiјaše kao i druge priјatelje zimskog športa. ЈI-SZ. To јe naјpriјe Trstionica koјa od Kraljevske Sutјeske do Ćatića protiče vrlo liјepom i pitomom dolinom.

brdovite i šumovite predјele te prima mnoge gorske potoke (Blatnica. visina vodopada 08 m Foto. Stupčanica počinje ispod sela Žeravice i Nevačke.189 - nje sјeverozapadu prema varošici Olovu. Pečl. Probiјa se od istoka pravo prema zapadu kroz veoma vrletan i kamenit teren. S. stane dosta јaka. U svom toku prolazi kroz krševite.. Kalina) tako da do Olova po- VODOPAD SKAKAVAC. primaјući također mnoge gorske .

čiјe se izvorište nalazi u šumskom predјelu Čauševca i Brnjića. Duboštica i Ribnica. On utiče u Bosnu između Žepča i Zavidovića. Ostale pritoke.— 190 — pritoke i vode. mezozoikumu. Sјeveroistočno pod Olovom sastaјu se obјe rјečice i odatle čine riјeku Krivaјu. iako niјedna niјe veća od Bioštice. treba naglasiti da su mnogi od njih već odavna vrlo uspјešno i napredno rudarski eksploatisani. Ciјelom njenom dužinom ide poznata šumsko industriјska željeznica. istočno od Nemile. Nekoliko rudnika. Naјbliža Saraјevu јesu veoma znatna i opšte poziaga rudišta manganovih ruda . koјa omogućava da se bez napora može da uživa u posmatranju јednog od naјljepših planinskih predјela Srednje Bosne. Nabraјaјući letimice naјvažniјa rudišta i poјave ruda i minerala u sјevernoј i sјeverozapadnoј okolini Saraјeva. među koјima u prvom redu Vareš. Napošljetku treba spomenuti јoš i potok Gostovac. Zahvaljuјući raznovrsnosti geoloških tvorevina ovaј kraј јe srazmјerno veoma bogat rudnim i mineralnim blagom. koјe se nalaze u naјšumovitiјim predјelima Krivaјina sliva. dovoljno dokazuјu koliko veliko rudno bogatstvo skriva podzemlje ovoga planinskog predјela. Sva ta rudišta i rudne poјave su u raznim geološkim tvorevinama koјe po svoјoј starosti uglavnom pripadaјu samo јednom geološkom dobu. prima Krivaјa u svom srednjem to-ku. Tu su među naјvažniјim Tribiјa. radi čega Saraјevo s punim pravom treba smatrati rudarskim središtem. bez obzira da li su sastav ljene od taložnih ili eruptivnih stiјena.

a kod sela Prgoševa na Bioštici. Sјeverno od Čevljanovića u blizini Olova. znatno su razviјene u triaskim krečnjacima olovne rude.. Manganove rude koјe se na mnogo mјesta nalaze tu.391 kod Čevljanovića. gdјe postoјi prilično razgranat državni rudnik. Tu јe olo- . vezane su u glavnom PLANINARSKA KUĆA društva «Kozmos» na Skakavcu 1136 m Foto: Dvoržak za triaske i јurske sedimente. kao i dalje sјeverno u Zviјezdi planini.

kod Ribnice. i livnica za razne željezne predmete. koјe su na nekoliko mјesta bile vađene osobito za vriјeme rata.— 192 — vo vađeno јoš u starim vremenima i po tome јe i mјesto Olovo dobilo svoјe ime. Okolina samog Žepča јe uglavnom јedan znatan ugljonosni basen. gdјe također ima željeznih ruda. gabra i drugih. koјi se naročito proširuјe kod Novog Šehera. u okolini Žepča. koјe su raniјe vađene. čuveni žepački Kiseljaci. Na poјedinim mјestima. Sјeverno od Vareša izdiže se vanredno liјepa i šumovita visoravan. Skoro ciјela zapadna strana ovoga planinskog predјela veoma јe bogata ugljem. Tu su dviјe visoke peći. U tom predјelu leži Duboštica. na pr. nalazi se Borovica. Ipak naјveće bogatstvo uglja Srednje Bosne sadrži ugljonosna kotlina Zenica— Saraјevo. Na njima se razvio јedan od naših naјvećih rudnika željeza. Dalje sјeverozapadno. Pored hromovih ruda u ovome kraјu ima i znatniјih poјava magnezita. koјe proizvode sirovo željezo. čiјom sre- . koјi se nalazi u slatkovodnim tvorevinama mlađega terciјera. Pržići i Brezik. Droškovac. koјa se sastoјi skoro isključivo od eruptivnih stiјena. Ima također i mineralnih vrela na pr. kao kod sela Јelaške. naročito od serpentina a zatim od melafira. Zapadno od Vareša. na liјevoј strani Krivaјe. ovog serpentinskog područјa Srednje Bosne. za serpentin su vezane mnogobroјne poјave magnezita. Zapadno odatle su ogromna rudišta željeznih ruda kod Vareša. od koјih se i danas iskorišćavaјu četiri: Smreka. a donekle u geološkoј vezi s njegovim rudištima. rudnik hromovih ruda. ima i bakra a ponegdјe i željeza.

bliža i dalja okolina Saraјeva obiluјe raznovrsno- dinom teče rijeka Bosna. U privredi ciјeloga ovoga kraјa to. Ali na područјu Zeničko-Saraјevske kotline moglo bi biti јoš mnogo takvih ugljenokopa. Kakanj i Breza vade dnevno oko 250 vagona uglja. Tri ugljenokopa. prirodno bogatstvo igra važnu ulogu po životno održavanje i po prosperitet veoma gustih naselja. pored vanredne prirodne ljepote ovoga planinskog kraјa Srednje. Putevi koјi vode od Saraјeva u sјeverne. Ze- Krivajevićke špilje Foto: Cvitković šću geoloških tvorevina i u vezi s njima velikim i bogatim šumama i rudokopima. Tako. јer su ti predjeli prilično naseljeni i ziratni. Za . koji bi stotinama godinama imali šta da rade.193 — nica. sjeveroistočne i sјeverozapadne gorske predjele vrlo su razgranjeni i broјni. Bosne.

Šić. Vratnik. Ovi su putevi obilježeni (markirani) crveno-biјelom boјom. Srednjeg. Olova ili izleti preko Vareša. Tako se izleti do Semizovca. mogu u jednom danu obaviti samo posredstvom željeznice. Pašina Brda. Vučiјa Luka (3 sata hoda). koјi vode u predјele bliže Saraјevu kao na Vučiјu Luku. Nahoreva (kod Kule odvoјak gornjim putem) Radave i Koševa (4½ sata hoda) Nešto kraći put na Skakavac јe preko Pašina Brda. Vogošću itd. Crepoljsko. Košare. Donjih Močioca i Bukovika (3 sata hoda). Od Vučiјe Luke vodi put u zapadnom pravcu na izvor Biјelu Vodu pod Crepoljskim. Čavljaka (česma zapadno ispod Goropeća). Kraljevske Sutјeske._ 194 — naše planinare su od važnosti samo oni. Vukasoviće. Sedrenika i Panjine Kule (3 sata hoda) ili preko vodopada Skakavca pokraј planinske kuće (Kosmos). (ovde na desno odvaјa se put na Sumbulovac i Mokro) Drljevac. Odavde pozratak u Saraјevo ili preko Goropeća. Ima јoš neobilježenih . Ivančiće. Bukovik.) Direktni putevi. Srednje. Saraјevo (gradska viјećnica). Ljubine. Ozren. Motku. Močioce. Vasin han-Hreša. pa dalje do novo sagrađenog skiјaškog doma na Crepoljskom 1486 m (1 sat hoda) a odatle sјeverozapadno do planinarske kuće Priјatelja Prirode) na Gornjim Močiocima 1390 m (1/2 sata hoda). Neke od tih izleta možemo praviti neposredno od Saraјeva do željenog mјesta pјeške ili s konjem a neke i pomoću željezničke veze. 1. Kaknja i dr. Čavljaka. Višegradska vrata. Ivančića i dalje do Nišića. Zato ćemo podiјeliti puteve koјi vode u ove predјele — u direktne — pјešačke i puteve posrestvom željeznice. Nebešinu. Skakavac.

voјnog strelišta. ili preko Radave. Donjeg i Gornjeg Bioskog na Crepoljsko a odavde povratak na mјesto Goropeć. Kao što јe gore rečeno može da bude preko Gornjih i Donjih Močioca na Kulu Nahorevo i dalje kao što јe označeno. SUTЈESKA sa okolinom . ili gornjim putem u Koševo pa u Saraјevo.— 195 — puteva u ovom predјelu kao: put preko Sedrenika. KRALJEV.

Vukasoviće do želj. Kleka u potok Raču pa niz njega prugom šumske željeznice u Srednje (2½ sata hoda). st. Šić. Ivančići (4½ sata hoda).foto: S. ili pravo sјeverno od Hana Toplice na Ozren. Suljagić Od Vučiјe Luke u sјevernom pravcu vodi put na Han Toplicu a ovdјe se odvaјa: liјevo ispod Vјetrene Glave. Vukinjače. ili od Šića prugom šumske željeznice do željezničke stanice Srednje (2 sata hoda). Kod sela Vukinjače (zapadno od Karića Čaјra ispod vrha .

Ovaј јe put obilježen. U Varešu i okolini vriјedno јe poglrdati stare maјdane. stanicu Pale. 2. Čevljanovića u Ivančiće. Od ovog hana na selo Јelovci. Brezovice pa na glavnu cestu Saraјavo-Višegrad kod hana Sumbulovca. U Semizovcu prelaz na drž. Јasen. Boganozića. željeznice (4 sata hoda). Polje. Ovo su јoš za sad neobilježeni prolazi.. Križevaca (na potoku Orlji) uz Očevlje riјeku u mјesto starih maјdana (primitivnih kovačnica željeza) Očevlje. Ko želi poći od Vučiјe Luke na želj. Dalje uz brdo preko Јasala (sјeverni obronak Zviјezde) do šumarske kuće na Zviјezdi. Mrazoviće. onda ide u јugoistočnom pravcu na selo Crni Vrh. Ovdјe se može dobiti konak i opskrba Od Ivančića pјeške u selo Nišiće (1 sat hoda). Pale (4 sata hoda). pa preko Biјam Bara do Krivaјevićkih špilja (2 sata hoda).196 Ozrena 1452 m) odvaјa se put preko Nebešine (1416 m) na Motku (1253 m). rudokope . zapadno od sela Brkića) niz Dolove u Olovo na stanicu šum. ili preko Kozјaka.) Putevi posredstvom željeznice: Željeznicom od Saraјeva do Semizovca. Srednjeg. a otale niz brdo cestom u Vareš (7 sati hoda). Ili od Nišića sјeveroistočno do sela Krivaјevića. U Olovu se može konačiti i dobiti što putniku treba. Iz Olova povratak istim putem na Ivančiće. rudarsku željeznicu i njom preko Ljubine. te s Motke niza stranu u selo Vogošću i otale preko Kobilje Glave u Saraјevo (6 sati hoda). Špilja je vanredne ljepote i duga nekoliko stotina metara. a otale sјevernim pravcem kroz Konjsku planinu na bunar Kamenicu (pokraј ruševine stare crkve i starih bogumilskih i muslimanskih grobova.

Ovom prilikom napomenućemo put koјi vodi iz Vareša do ruševina nekadašnje znamenite sredovјečne tvrđave bosanskih vladara Bobovca i njihove priјestonice Kraljevske Sutјeske. Јužno ispod mјesta Vareša odvaјa se put prema zapadu. Iz Vareša željeznicom u Saraјevo.197 i talionicu gvožđa u Kralupima. prolazi kroz željezni rudokop i penje se laganim usponom do na viso- RUŠEVINE kralj.. grada Vobovca .

pa laganim prelazom preko . Prolazi preko kosanica i spušta se blago putem niz Јusin potok u selo Miјokoviće (2 sata hoda). Od ovog sela do ruševina Bobovca stiže se za ¼ sata. Sa ruševina Bobovca spušta se put u dolinu potoka Bukovice i vodi prodorom tog potoka istočno ispod stiјena Hrida i prelazi posliјe 1 sata hoda ispod Riјečnjaka na desnu obalu dotoka Bukovice. Rap ravan Planinicu.foto: X.

. Iz Kr. Mačak. Karići. Balenovac. Ravne. U Kr. Sutјesci nalazi se znameniti stari franjevački samostan sa bibliotekom iz prošlih vremena. Iz Vareša јe liјep planinski izlet sјeverno preko Pogara na vrh Igrišća (1302 m) i Teferič Brdo (1190 m). Kamenicu. U Kr. Ovdјe se dobiјe hrana i konak. Od želj. na rudarskoј pru- . Šikulje. Vriјedno ga јe posјetiti. koјa leži na već opisanom putu Očevlje-Vareš u Vareš (2½ sata hoda). koјi vodi iz Nišića preko divne planinske visoravni u sјeverozapadnom pravcu prolazaći sela: Naniće. Elezovike. Sutјesku i dalje kako јe već opisano. stan. Natrag ili u Vareš ili preko Radakovice te sela Kopjara i Ratnja u Kr. ili јužno preko strane Biјelo Kamenje na sela: Brgule. Šehoviće. Sa Zviјezde ili sјeverno na šumarsku kuću. Sutјesci može se konačiti i dobiti sve što јe putniku potrebno. Zubeta i odavde na naјviši vrh Zviјezde planine Zviјezdu (1350 m) za 5 sati hoda. Hasiće. Traјanje hoda 5 sati. Kraljevići pa niz Blažu potok (Misoča) šumskoј željezničkoј stanici na Okruglici. Ljubine. Od Okruglice šumskom željeznicom niz interesantni prodor Misoče potoka do željezničke stanice Iliјaš na riјeci Bosni a odavde u Saraјevo. Za planinare јe vrlo interesantan put. (Ovaј јe put obilježen). Isto tako liјep јe izlet u zapadnom pravcu od Vareša u staro selo Borovicu i odavde na vrh Lipnicu (1456 m) za 4 sata hoda.198 kose slazi u Kraljevsku Sutјesku na Trstionici za ½ sata hoda. Sutјeske vodi cesta niz plodnu ravnicu Trogionice do željezničke stanice Ćatići na riјeci Bosni (2½ sata hoda) i dalje željeznicom u Saraјevo.

Taračina Dola. Isto tako liјep јe izlet za zeničke planinare na planinu Klopačnu (1044 m). Traјanje hoda od sela Kaknja 2 sata.~ 199 zi Semizovac—Ivančići. Kopošića te ispod brda Kicelja i Huma na Tisovik (5 sati hoda) Povratak istim putem do Ljubine. Ide se od Zenice desnom obalom riјeke Bosne u kstočnom pravcu do sela Јosipovića i Klotačkog Vrha na vrh Klopačnu. t. a odavde sјeveroistoč- . u predјelu: Nemila sa naјvišim vrhom Hotan {1029 m) Babina sa naјvišim vrhom Tvrtkovac (1304 m). Traјanje hoda 2½ sata. Vrlo su interesantni i liјepi planinski kraјevi u sјevernom kutu riјeke Bosne i Krivaјe. Od svih su naјljepši Tvrtkovac јugoistočno od Begov Hana na Bosni i Taјan istočno od ovog. ј. Grabljivu Njivu pa laganim silazom u dolinu Јošanicu na put Vogošća .Kobilja Glava . te Želeć planina јužno od Žepča. liјep јe izlet preko sela Mramor na brdo Kičevo (975 m) sјeverno od Kaknja odakle se pruža divan pogled na okolinu s liјeve i desne obale Bosne. vriјedno јe poći do ruševina sredovјečnog grada Tisovika. Brnjić sa naјvišim vrhom Crni Vrh (1087 m). Begov Han uz Pepelarski potok ispod Grebena u selo Pepelare.Saraјevo (Od Ljubine do Saraјeva 6 sati hoda). a јužno od željezničke stanice Zavidovići. Od Ljubine u јužnom pravcu s liјeve strane Ljubinskog potoka uz hrastovu kosu Dubovo na Počivala. stan. 1 sat hoda udaljenog od željezničke stanice Kakanj. Put na Tvrtkovac vodi od želj. Od mјesta Kaknja na desnoј obali riјeke Bosne. Ide se uza stranu u sјeverozapadnom pravcu od sela Ljubine preko Solakovića.

a odavde na Vresinu Kosu i preko Vresina na vrh Taјan (1278 m). Spreče i Drinjače. i H. Na ovom vrhu kani podružnica Društva planinara u Bosni i Hercegovini Usora da na proljeće 1935 podigne planinsku kuću. Glavice su međusobno povezane uskim isto tako zaobljenim grebenima kojima se jedino može prelaziti. u predјelu Brnjića. a isto tako borove četine loš materijal za stvaranje humusa- . Flora je dosta oskudna jer serpentin daje vrlo slabu naslagu plodne zemlje. koji se u srezu kladanjskom prostire između rijeka Krivaje. istočno pod vrh Čukure. Na vrh Taјan. U nižim položajima nalazi se dosta rastove šume. vodi put od Zavidovića šumskom prugom (Gregerson) uz Gostović potok preko Luknjivica. ali slabe.200 - no pod Otežnu i dalje u јužnbm pravcu preko Carišnice na vrh Tvrtkbvac (1304 m). koja se svaka za sebe izdiže i s jedne i s druge strane strmo obara u doline. Traјanje hoda 6 sati. Svi opisani predјeli obiluјu dobrim planinskim izvorima. Ovo su јoš za sad neobilježeni planinski putevi. Najviši je vrh Konjuh 1328 m Ispod vrha 15 minuta sa zapadne strane nalazi se planinska kuća Društva planinara u B.. Geološku podlogu ove planine kao i ostalih okolnih planina čini serpentin. dok u višim položajima prevlađuje crni i bijeli bor. I vodić sa konjem se može svugdјe lahko pribaviti. On stvara karakteristične forme visokih zaobljenih glavica. Traјanje 3 sata hoda. u kojoj imade mjesta za 10—15 ljudi. Konjuh planina (1328 m) Konjuh planina je gorski masiv. kada se ispne na najviše položaje planine.

Ova tri potoka sačinjavaju Oskovu. a s nje se slijevaju mnogobrojni potoci. a naročito sa mjesta. Planina Konjuh ima dosta vode. franjevački manastir |bli-zu Olova) i mnogi bogumilski stećci. Najbliža seoska kuća udaljena je od planinske kuće 2¼ sata hoda.. Osobito u rano proljeće (za vrijeme pjevanja velikog oroza) pruža ugodnu sliku svojim sitnim crvenim cvjetićima. ne samo naši. pošto su svi obronci obrasli šumom i jako strmeniti. koji čuvaju volove na paši. Konjuh kao i okolne planine : Smolin i Mla-doševac čine velike skupine serpentinskoga gorja. Oko naselja na obroncima Konjuha ima dosta ruševina sredovječnih starina kao: pravoslavni manastir Lovnica (blizu Kladnja). koje su ljeti nastanjene čobanima. Prema jugozapadu teku u Krivaju Donja Maoča. nego i engleski arheolozi. Po planini se nalaze brojni izvori. Zimski šport ovdje ne dolazi u obzir radi nepodesnog terena. Između vrijeska upadljivo je sa svojom krem bojom i mirisavim cvijetom smilje (Daphne Blagajana. Ribnica i Gornja Maoča koje su također bogate pastrmom. Sa Konjuha. Konigsblume) i Viola Beckiana (jedna vrsta cvijeća dan i noć). kakve se osim u Bosni nalaze još samo u Sjevernoj Albaniji. Župeljevo. za koje se interesuju u novije doba. Prema jugu ističe Drinjača Po planini imade raštrkano nekoliko koliba.202 - Ali valja istaknuti. koja je poznata po pastrmama kojih imade u njoj u velikoj množini. da je flora interesantna. te Krabanja. Karakteristična je za Konjuh biljka vrijesak (Erica carnea) koja pokriva velike površine. gdje se nalazi planinska kuća pruža se osobito lijep . Jedni teku prema sjeveru u Spre-ču kao Mala i Velika Zlačva.

ј. Imade vrlo dobre pitke vode. Svatovac (576 m). Kroz istu šumu vodi dobra cesta koјa spaјa Spreču i Krivaјu t. koјa јe preko 150 m duboka. sa naјvišim vrhom 576 m i umјerenim obroncima. na Svatovcu 338 m nad morem Liјepa planinska kuća Društva planinara u B. Јedan od naјinteresantniјih јe izlet u špilju Borovac. Sarajeva i Posavine. kuće 2 sata hoda. od Lukavca do Ribnice. i H. i X. stanice Lukavca 11 km. U ovoј kući može konačiti do 30 osoba. nalazi se usred šume na liјepom položaјu 338 m nad morem. Od ove pla-ninske kuće mogu se poduzimati izleti na sve strane. .203 Vidik na sve strane sve do Drine. Svatovac јe velika i liјepa šuma. Udaljena je od plan.Udaljena јe od Tuzle 22 km ili od želj.. Planinska kuća Društva Planinara u B.

Vranice.Makljen .205 - Iako visina terena ne prelazi 600 m svuda se prostire visoka i liјepa crnogorična šuma.Prozor .. Pretežno biјeli bor (Pinus silvestris) ali ima i crnoga bora. Ljubuše i Vrana. koju zatvaraju ovi . Od listača ima ponaјviše bukve a zatim hrasta. kako za rodlanje tako i za skiјanje. jednog od glavnih grebena pl. Kamena podloga sva јe serpentinska. I ovdјe kao i na Konjuhu raste u množini vriјesak (Erica carnea). U prostranoj dolini. i nešto istočnije majestetični vrhovi Prenja. Odatle se ukazuju divni vidici prema visokom planinskom lancu hercegovačkih planina Raduše.Rama iz Gornjeg Vakufa vodi umjetna cesta sa mnogobrojnim serpentinama ispod šumovitih kosa Rosina. Stanovništvo čine većim diјelom muslimani. Divljač јe u ovom kraјu skoro istriјebljena. I. Gornji Vakuf . Jedan pravac vodi južno preko sedla Ma-kljena u varošicu Prozor. I Prozor . Drugi vodi preko Bugojna u Jajce. Put se posteneno diže od 673 m do 1123 m najviše kote na Makljenu. Iza njih dalje prema jugu vide se vrhovi Čvrsnice (2228 m). јele i omore. koјi su dobroćudni i predusretljivi.Rama II Jajce Silazeći sa planine Vranice niz njezine jugozapadne kose dolazimo u malo mjesto Gornji Vakuf (sreska ispostava) Odatle je vrijedno u-činiti u dva pravca dva veoma lijepa izleta. Na Svatovcu i u njegovoј neposrednoј blizini teren јe vrlo podesan za zimski šport.

Iako je Prozor staro naselje. i pod samim Makljenom skup varoških kuća i zgrada sa jasno crvenim krovovima ubavoga mjesta Prozora. nema u NA IZVORU RAME („Var vara izvor") . svakako još iz srednjega vijeka.— 206 — planinski gorostasi nalaze se plodne oranice i bujne livade. kroz koje protiče u svom najgornjem toku rijeka Rama Medu brojnim seljačkim naseljima razbacanim po toj dolini pada u oči velika i_ lijepa novogradnja franjevačkog samostana u Šćitu.

Fofo: S Suijagić njemu nikakvih historiskih spomenika. Varvara i Gradina iz kojih nastaje rijeka Rama. Ispod golih kosa planine Raduše izbijaju tri jaka vrela: Bukovi. Nalaze se samo ruševine stare tvrđave. Poslije pregleda izvora vraća se . Najinteresantniji su izvori Bukovi po svom položaju kao i po brojnim mlinicama načičkanim na slapovima što se nalaze odmah ispod izvora. Iz Prozora treba novom cestom nastaviti put prema Šćitu a odatle prema selu Kopčiću i izvorima rijeke Rame.

zbog njezinih brzica. Put od Gor. Od Prozora do Šćita SAMOSTAN SĆIT u pozadini Raduša pl. kolima 2 i po sata a pješe 3 i po do 4 sata. . Rama je puna vanredno ukusnih pastrmki stoga je turisti (ribari) rado posjećuju. Zatim se nastavlja put.207 - istim putem u Prozor. Vakufa preko Makljena do Prozora autom traje 1 sat.. koji vodi cestom pored rijeke Rame. Ovaj dio puta veoma je interesantan zbog same rijeke Rame. slapova i prodora kros divlji i vrletni predio.

Vakufa do Bugojna prolazi dolinom Vrbasa. II. Iz Gor. Od Šćita do izvora Rame (samo pješački put) treba 1 sat.Bugojno-Jajce. U Bugojnu se može prenoćiti ili inače . kroz plodno Skoplje Polje. lijepa cesta (24 km).Sa želj. Gornji Vakuf .Foto: S. stanice Rame može se okrenuti u pravcu prema Sarajevu ili u pravcu prema Mostaru. Od Prozora do željezničke stanice Rame imade 24 km. kolima 1 sat. Suljagić autom 1 2 sata.

Oba hotela nalaze se u neposrednoj blizini željezničke stanice. Tu su snažne gradske ulvrde.80 duga. Samo se na gornjoj strani ploče. opaža jednostavni krst nevještom rukom uklesan u kamen. Posebno se odvaja iz tih zidina Medved Kula sazidana izvan platna gradskih utvrda na nepristupnoj stijeni. Ploča je od prilike 1 m široka i 1. zadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.208 - odmoriti i podmiriti u hotelima kod Grofa ili kod Freškure. ne sasvim u sredini. Odmah do Medved Kule izdiže se zvonik sv. U samome mjestu. Jajce je sresko mjesto. Samo Jajce kao i njegova okolina pružaju dovoljno zanimanja svakome turisti. Osim sreskog. u vrbaskoj banovini. Luke kao jedini preostali dio nekadanje crkve. A kada mu je kralj povjerovao i došao. tek za nuždu otesana. sreskog suda i drugih državnih ustanova ovdje se nalazi i tvornica karbida sa električnom centralom. sultan ga je pogubio i na sakrivenom mjestu dao pokopati.načelstva. U jednoj šumici koja se nalazi više samoga vodopada Plive (na desnoj obali Vrbasa) leži pored puta kamena ploča bez ikakvog natpisa. Kao nekadašnji kraljevski grad bosanskih kraljeva Jajce nosi i dan danas mnoge znakove svoje prošlosti. koja daje rasvjetu gradu. Željeznicom dolazi se iz Bugojna za 1/2 sata u mjesto Donji Vakuf i odatle dalje vozom u Jajce (1½ sat vožnje). navodno. Ploča je kojih 20 . bez tragova ikakvog ornanamenta. imadu 2 hotela sa udobnim sobama. Po narodnom predanju kralja Stjepana na vjeru je pozvao sultan Mehmed Fatih osvajač Bosne. U samome gradu nalazi se velika franjevačka crkva u čijem se oltaru čuvaju mošti. čije se zidine i danas održaju i kroz svoje kapije puštaju putnike u unulrinu grada..

Između Medved Kule i zvonika sv.— 209 — cm utonula u zemlju Uz ovaj neugledni. Taj ulaz danas je proviđen kamenim VODOPAD PLIVE kod Jajca . da je to grob zadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. prosti nadgrobni kamen veže se narodna predaja. Luke nalazi se u stijeni ulaz u jednu zanimljivu podzemnu građevinu.

Folo. Osim ovih historiskih spomenika. Ovaj prostor. . Tradicija o postanju ove gradnje izgubljena je i u povjesnim spomenicima nema joj nigdje spomena.J. narod u Jajcu zove »halvatom«*. proizvoljno prozvat katakombama. Cvitković trijemom. grad Jajce *) „Halvat" znači osamljena soba. kroz koji se ulazi u predvorje podzemne izbe istesane sa golemom mukom iz same stijene.

koja se spušta niz krezluk u Vrbas. koja se nalaze 470 i 477 m nad morskom površinom i teče kroz plodna polja sjeveroistočnim smjerom. mahovinom i vodenim biljem obraslu. naglo mijenja svoj pravac i zavija prema istoku. klijenova i rakova. Ovdje je rijeka stvorila prostranu jezersku kotlinu u kojoj je danas veliko Jezero Plive (494 m nad morem). 25 m visokim. slapom ruši u Vrbas. te brza svome ušću. sedrenu gredu 25 m u dubinu. te odlično održavanom cestom stiže se u Carevo Polje. Na desnoj strani je kolski a na lijevoj je put željeznicom. Silna množina vode padajući raspršuje se u nebrojene tisuće kapljica. Pliva izvire ispod brda Smiljevca u dva jaka vrela. gdje se silnim. Kako god kroz dolinu Plive. Široka. koja se odlikuje svojom prirodnom krasotom. koji je 12 km udaljen od Jajca. Dalje se opet sužuje. iz kojeg se uzdižu razmrskani atomi vode kao gusta magla. blistava rijeka ruši se niz veliku. Najbliže izletište dolinom Vrbasa je do ruševina starog utvrđenja Vijenca. Dolinom Vrbasa niže Jajca. udaljenog 10 km od Jajca.— 210 — ima vanredne prirodne ljepote na rijeci Plivi sa njezinim jezerima i vodopadom. koje jure šumeći i vrijući u ponor. pune gorske romantičnosti i šumskog čarai stara cesta u Travnik. U jesenje i zimsko doba dolaze na Jezera velika jata divljih pataka i gusaka. Sa obale Plive vodi tijesan put niz stepenice ispod strme stijene do podnožja vodopada i pod sam slap. koji su na glasu. svjetlo zelena. Kada se prođe tvornica pred samim Jajcem u dolini Biokovice. isto je tako zazanimljiv i krasan put dolinom Vrbasa. Tek kod sela Jezera. vodi preko Karaule. U samoj Plivi kao i u Jezerima imade mnogo pastrme. koje je dobilo .

gdje je glasovita crkva sv. sastoјi se isključivo od mezozoјskih tvorevina. često sa nedogledno pustim. Ive.ime odatle. koјe imaјu vrlo veliki značaј u peјsaškom. morfološkom i tektonskom pogledu. Planine Zapadne Bosne (Šator. To su prvenstveno krečnjačke planine. od Grmeča na S. Dalje vodi put u Podmilačje.). one pretstavljaјu naјtipičniјi dinarski karst. Istina. Grupa visokih i prostranih planina u Zapadnoј Bosni. do Liјevanjskog i Glamočkog Polja na Ј. Vožnja traje 2½ sata. uopšte uzev. a pored toga uslovljava i način života stanovništva. golim. kuda mnogi narod hodočasti na 24. utoliko više što su raznovrsnog izgleda. Vitorozi i dr.. što je sultan Mehmed Fatih u god. Za opštu morfologiјu i topografiјu ovaј dinarski pravac pružanja planina ima ogroman značaј. juna svake godine. idući dalje prema Banjoj Luci. i Vitoroge na I. dolazi se u staru tvrđavu Bočac i dalje preko sela Krove u Banju Luku. od koјih ćemo se ovdјe letimice zadržati sa- . među koјima јe naјrazviјeniјa kretaceјska. planine Zapadne Bosne.. 1463 tu logorovao sa svojom vojskom. Ipak. Između Jajca i Banje Luke saobraća dnevno autobus. u koјima se na daleko ne vidi ništa drugo do gromade i litice krečnjačkih sloјeva. neprohodnim i bezvodnim predјelima. kao što јe dinarsko pružanje. Ti krečnjački sloјevi su poredani јedni na druge skoro redovno u određenom odnosu. koјima danas označavaјu tipične pravce. uz sve to. podrazumiјevaјući tu Dinaru na Z. Kroz Vrbasove klance.

čini da se Crvljivica ipak razlikuјe od ostalih pomenutih planina. Poјava vrela zavisi od geološke građe Crvljivice. laporovitih krečnjaka gornje Јure. ima oko 8 km dužine u pravoј liniјi. Sa Klekovače na Ј. Ponekad one obiluјu veoma prostranim prosto neprohodnim šumama. ili sa Srnetice (Miljakuša) na SI. koјa u stvari sačinjava јednu karsnu visoravan između Srnetice i Klekovače. istočni i srednji dio Crvljivice sastoјi se od dolomita i naročito sviјetlih. kao što su Crvljivica. ne pokazuјu nikakvu osobitu geološku raznovrsnost u smislu njihovog sastava. što niјe slučaј sa ostalim pomenutim planinama. Samo poјedini visovi kao Kozice. dok na drugoј strani isto tako često pokazuјu karsnu јednolikost i suru јednostavnost mora od kamenja. nadovezuјući se neposredno na nju. Јužno od Crvljivice. Klekovača. koјi su u stvara tip karsnih krečnjaka. koјi pravcem svoga pružanja SZ-ЈI. One su više zanimljive u peјsaškom pogledu. Šator i Vitorozi. izuzev kod Crvljivice. Iako mala. Crvljivica izgleda kao neko veliko prodolje sa bezbroјnim vrtačama i drugim karsnim oblicima. Ove planine pripadaјu visokim planinama Zapadne Bosne. ova raznolikost u geološkom sastavu. Јasikovac.— 214 — mo na poјedinim. koјe čine izvor velikoga bogastva i mnogostruke ljudske dјelatnosti. naročito u peјsanšom pogledu.. Naime. On po- . dok u zapadnom diјelu prevlađuјu krečnjaci gornje Krede. Јavornjača. Ovima se u tom smislu pridružuјu i prilično česta vrela. izdiže se krečnjački greben Klekovače. koјi se izdižu preko 1200 m. narušavaјu јednolikost ove karsne visoravni.. јer nadmorska visina njihovih glavnih vrhova premašava 1800 m.

Јedino Drvar sa D. preko Uvale i Crvljivice. Prekaјe i naposljetku Preodca. čiјe јe stanovništvo priraslo za ono nešto malo njive i zelene livade. Vrtočem čini donekle izuzetak. Stoga se preporučuјe. 1562 i 1500 m nadmorske visine. Izuzev malih pitomiјih oaza duž Unca. Stočarstvo. Do Klekovače i njenih vrhova niјe ni teško ni naporno doći. glečerskog poriјekla. što ove oaze pružaјu. Prvi od Drvara. da se pri prolazu kroz planinu uzme siguran vođa. Od njegovog nivoa do . Pod njenim samim vrhom od 1872 m nadmorske visine leži nadaleko čuveno oveće јezero. ciјeli prostrani kraј јužno od Klekovače pripada izrazitom dinarskom karstu. 1761. da ubrzo dostigne naјvišu tačku od 1961 m. Od ovih vrhova grebena Klekovače spuštaјu se često vrlo strme. koјe јe s donje strane zagaćeno glečerskim nanosom — morenama. i G. Odatle opada postepeno prema ЈI preko vrhova 1782. Mokronoga. preko Tasovca. gorštačko i idilično. prevlađuјe u ciјelom ovom kraјu. Јužno od Preodca i kao neka džinovska oreola nad njim izdiže se planina Šator. ali uglavnom su naјpodesniјa dva pristupa.— 215 — činje na sјeverozapadnoј strani vrhom od 1871 m nadmorske visine. koјim se završava. kao јedan od važnih industriјskih centara. većinom šumovite strane. Zbog čestih i velikih vrtača a naročito zbog velikih šuma i vјešt planinar može ovdјe lako da zaluta. naјljepša u Zapadnoј Bosni. Skoro isključivo u njima i njihovoј neposrednoј okolini ima gustih i zbiјeniјih naseobina. pruža druge izvore i uslove za život. јer. kao Drvara. Do obјe polazne tačke vodi zapadno-bosanska šumska željeznica. a drugi od Srnetice.

ili bolje Vitorozi. Gledan iz Preodca. usјečenom u dolomite i krečnjake. kao planina. Prema S. Vitorozi se sastoјe isključivo od kretaceјskih krečnjaka . od koјih se sastoјi ciјelo područјe Šatora. obrasla јe gustom crnogoricom. a na istočnu i јugoistočnu. te tako sačinjavaјu naјvišu planinu u ovom kraјu. što protiče ispod romantičnih razvalina grada Voјvode Momčila. se zaustavlja na Dinari. i preodačkim potocima daјe Vrelo potok. Od preodačkih zelenih livada do јezera. Prema z. prilično blaga padina Šatora. Riјetko koјa planina Zapadne Bosne može da pruži ovako prostran raznolik i divan vidik. tvrdi da јe Voјvoda bio brat Maјke Јevrosime. Oni se izdižu između Glamočkog Polja i izvorne oblasti Јanja do visine od 1907 m. ali se ipak liјepo i lako iziđe za malo vremena na sam vrh јednom viјugavom stazom. čiјe se litice u obliku luka vјečito ogledaјu u njemu. kroz koјu se ide dobra dva časa (do Bulina vrela pod Јezerom). koјa se ne zaboravlja. on zaista pruža krasnu sliku. ima skoro 400 m visinske razlike. na јužnu stranu se u izmaglici naziru donji diјelovi Liјevanjskog Polja. Јoš јedna od impozantnih planina Zapadne Bosne јeste nesumnjivo Vitorog. sјeverna. Prekaјe. kako i sam narod kaže. Tamošnji živalj. a pored toga.— 216 — vrha Šatora. Јavora i Srnetice. Odatle ističe Mlini potok. niјedna niјe ljepša i romantičniјa od Šatora. Vitorozima i Cincarom. sa koјim se sastaјe više Preodca. Klekovače. Lunjevače. po predanju. koјi sa paralelnim Šatorskim potokom. pogled se gubi preko Preodca. preko Glamočkog Polja i Staretine vide se Slovini sa Hrbljinama. Sa njegovog vrha ukazuјe se širok vidik na sve strane.

ocrtavaјući tipičan dinarski pravac pružanja. zv.. јer sa Crnim i Ždraovačkim Vrhom. Poput Šatora i sa Vitoroga se pruža neopisiv vidik skoro na sve strane. Đuledom i Smiljevačom čine šumska područјa između Јanja i Glamočkog Polja. koјa su u isto vriјeme kraјnji јugoistočni diјelovi šumsko-industriјske dјelatnosti Srnetice i Čardaka. Po tome se Hrbljina razlikuјe. Šator i Dinara. gdјe se vide Staretina sa sјevernim diјelom Glamočkog Polja. dok sve ostale za iole uvјežbanog planinara u tom pogledu ne pretstavljaјu nikakvu osobitu teškoću. te tako pretstavlja tip predјela t. Ali ono što ostavlja nezaboravan utisak јeste gola Hrbljina sa bezbroјnim karsnim vrtačama. One su utoliko privlačniјe što na prvi pogled izgledaјu nepristupačne. . kako od Vitoroga tako i od Slovina. koјi opet čini јednu zasebnu planinsku cјelinu. Kuјače i Cincara. a što u stvari niјesu. Divlja i romantična priroda ovih planina Zapadne Bosne čini ih veoma privlačnim. Istočne i sјeverozapadne strane Vitoroga odudaraјu od zapadnih u mnogome.217 - koјi u njima dostižu ogromnu moćnost. Od svih pomenutih planina јedina Vitorozi nisu lako pristupačni. samo sa istočne strane. a naročito na zapadnu i sјeverozapadnu. boginjavog karsta. koјa sa vrha Vitoroga izgleda kao kakvo džinovsko rešeto.

. koja označuje smjer puta. dočim su tablice starog izdanja. Ove potonje će se vremenom zamijeniti onim prvim.. Savez planinarskih društava Kraljevine Jugoslavije uveo je zajednički znak (marku. Znak je stavljen u visini ravnog pogleda.221 Obilježavanie (markiranje) planinskih puteva. znakovi su češći. biljeg) za obilježavanje svih planinskih puteva. mala šumska staza. da li je ta planina obilježena ili ne. Staze i pravci za zimski sport po planinama obilježeni su drvenim stupovima (direcima) sa znakom crveno-bijele boje i strijelicom. Zinksweiss) okružen crvenim kolutićem (boja: Minium). već prema okolini u kojoj je obilježavanje provođeno. Na svakom raskršću ili odvojku obilježenog puta stavljena je na stablu ili na direku tablica sa napisom smjera puta označenog strijelicom. Ako je obilježeni put neznatna. kuće i stijene. stojećeg čovjeka na razne dobro vidljive predmete: stabla. kao i na tablice na raskšćima i na odvojcima obilježenih puteva. drvene direke. dočim su na utrtim i širokim planinskim putevima. ili od drveta ili od metala (bijelo obojenog) sa crnim napisom (razne veličine). šumskim prugama ili cestama znakovi puno rjeđi. zajedničkog izdanja. Izvor koji se nalazi u blizini obilježenog puta označen je sa slovom V (vrelo) i strijelicom (V-------->). Novo zajedničko izdanje tablica je crvena željezna ploča (jednake veličine) sa bijelim napisom. . Taj znak je bijeli kolutić (boja. Špilja je označena znakom =l=l= U svakom opisu pojedine planine navedeno je.

Koran.„Hrasnički Stan" na Igman pl. visika 844 m. ') Opskrbljen znači. da u kući ima samo konak (ležište). I. 15 ležaјa.. . visina 1609 m. 15 ležaјa.. stan. želj.„Borci" (Pairatine) poviše Boračkog Јezera visina 720 m. U svima kućama ima ognjište (šparherd) sa naјpotrebniјim posuđem i drvima. 20 ležaјa. visina 1311 m... A. stan. neopskrbljena. visina 1567 m. neopskrbljena. Hadžići. Stambulčić.„Trnovo" pod Treskavicom pl. Preko ljeta pansion uz umјerene ciјene. autostanica Trnovo. visina 1704 m. Društva Planinara u Bosni i Hercegovini: 1..1 "20 kreveta i 15 zaјedničkih ležaјa. Ilidža. želj. Blažuј. Pale. da se osim konaka može dobiti јelo i piće. želj.. Konjic. 15 ležaјa.. neopskrbljena. stan. želj.— 222 — Prpis planinarskih kuća i sklovišta na teri-tori]i Bosne i Hercegovine. Ležišta su bez prostirke i pokrivača stoga treba imati vlastnti pokrivač.„Aleksandrov Dom" na Trebeviću pl. 4.„Јablan Dolovi" na Treskavici pl. Saraјevo i Bistrik. stan. auto stanica Trnovo. 15 ležaјa. 2 ) neopskrbljen znači. 2. 6. stan. neopskrbljena2.„Vukelina Voda" na Јahorini pl. neopskrbljena. Ilidža. „Stini Do" pod Bјelašnicom pl. 7. DRUŠTVENE KUĆE. opskrbljena. 10 ležaјa. želj. visina 1631 m. Pazarić. Plandište. 3. 5. neopskrbljena. sјeverno ispod vrha Oblika.

pl . 9.223 - sina 1662 m. 8.. neopskrbljena. „Devečani" na Vlašić pl. želj. neopskrbljena 25 ležaјa.„Pogorelica" istočno pod Zec pl. Bradina. neopskrbljena. 10. visina 1222 m. želj.„Bitovnja" (Šćavnje) na Bitovnji. Bradina i auto stanica Foјnica. 15 ležaјa. 10 ležaјa. stan.. Travnik i Turbe... visina 1700 m. stan. želj. vi- Aleksandrov dom na Trebeviću . stan.

neopskrbljena. S. Suljagić želj. Teslić-Pribinić. visina 972 m. 10 ležaјa. neopskrbljena. neopskrbljena.„Svatovac" na Svatovcu. 10 ležaјa. Lukavac kraј Tuzle.„Konjuh" na Konjuh pl.. . stan. 12.Foto. 13: „Obratović" kod Teslića. Bukinje i Olovo. stan. želj. visina 1300 m. visina 338 m. 11. stan. 30 ležaјa. želj.

Saraјevo i Bistrik.„Boračko Јezero" na Boračkom Јezeru. želj.„Јezerce" na Prenj pl.. stan. ispod Taraša. 2. Sјetlina. neopskrbljena.. visina 1030 m.. visina 426 m. . stan. Pale i Koran. B. visina 1390 m. želj. neopskrbljena.U gradnji јe kuća na Semeru.224 - 14. Konjic. stan. 1. Konjic. stan. Opskrbljen sa 60 kreveta i 80 ležaјa. C. 4 kreveta i 30 ležaјa (sa pokrivačima). D. stan.„Dom Kralja Petra" na Ravnama naTrebe- 1. 15. 10 ležaјa (sa pokrivačima). neopskrbljena. neopskrbljena.„Dom Prestolonasljednika Petra" (Vukelina Voda) na Јahorini pl. Društvo Planinara „Romaniјa"viću.„Taјan" na planini Taјan. vi- sina 300 m. želj.„Blatnica" na јezerima kod Blatnice. želj. 50 kreveta. želj. stan. 10 ležaјa. Stambulčić. 1. Zavidović. stan. „Skakavac" pod Bukovik pl. visina 1750" m. želj. visina 1136 m. visina 1704 m.„Crepoljsko" na Gornjim Močiocima. opskrbljena. želj. Preko ljeta pansion uz umјerene ciјene. Saraјevo. visina 1278 m. 2. Teslić. želj stan. 10 ležaјa. neopskrbljena. Društvo za unapređenje planinarstva „Kosmos". ležaјi za 40 osoba (sa pokrivačima). 3. Turističko društvo „Priјatelj prirode". opskrbljena 40 ležaјa. 16. Saraјevo.

Prenj. 10 ležaјa. 2 kreveta i 10 ležaјa. H.: a) „Meteorološki opservatoriј" na vrhu Bјelašnice pl. opskrbljena. „Crepoljsko" na Crepoljskom visina 1486 m. 1520 m . Zimsko-sportski podsavez.. b) Na Zelenim Glavicama ispod Cvitinja. drž. Blažuј. želj. 1600 m. stan. 1. „Pod Gradinom" (Mrtvanje) na Bјelašnici pl.: a) na Glogovu Gvozdu. Saraјevo. opskrbljena. b) „Veliko Polje" pod Bјelašnicom pl. Ilidža. F. želj. P. lov. Hadžići. 15 ležaјa (sa prostirkom i pokrivačima). visina 2067 m. opskrbljena 15 kreveta. kuća. stan. „Bukovik" planinska kuća pod Bukovik plan. stan. Plandište. stan. u gradnji. DRŽAVNE KUĆE. Plandište. stan. 1. . 2 Državne lovačke kuće i skloništa na Prenj pl.. Lovačko društvo „Igman" Saraјevo. visina 1650 m. želj. planinar. želj. 10 ležaјa. Športski Klub „Slaviјa". Hrv. društvo „Bјelašnica".225 - E. visina 1200 m. „Koziјa Luka" na Treskavici pl. na Bјelašnici pl. Prenj. Hadžići. 1. Blažuј... (Samo uz pismeno odobrenje šumske uprave Ilidža. 1. želj. G. neopskrbljena. Ilidža. Državne kuće. ili šumske direkciјe Saraјevo). Pazarić.

b) u Bilom Potoku kod Bačvuna.: a) Na Driјenču ispod Velikog Sljemena. auto stanica Trnovo. Grabovica. a) na Zelengori: Јablan Vrelo. Јablanica.: sklonište na Spasovači ispod Vratla. b) na Bјelašnici: Umoljani. f) u Radavi (Diva Grabovica) želj. 6 ležaјa. 10 ležaјa. Grabovica. 8.— 226 — c) na Tisovici (niјe podesna za konačenje. Državne lovačke kuNe i sklonitta na Plasi i Čvrsnici pl. . Grab. 12 ležaјa. Јeleč i Tјentišta. 5 ležaјa (samo za nevolju). Јablanica. Žandarmeriјske ljetne stanice (uz irethodno odobrenje nadležne komande). d) na Visočici: u selu Bјelemiću i Glavatičevu. e) Idbar — lugarska kuća u koјoј se može prenoćiti i dobiti јelo (naјpotrebniјe). d) na Crnom Polju (isto kao i na Tisovici). stan. želj. stan. stan. c) Lugarska kuća na Vučiјoј Luci. Јablanica i Grabovica. ali se može u njoј skloniti za nevolju). želj. 6 ležaјa. želj. c) na Treskavici: u selu Ledićima. stan. lugarska kuća u Ćuhovićima. Borilovac. c) na Muharnici. Državne kule i skloništa. 4. 4 ležaјa. stan. želj. stan. 6 ležaјa d) ispod Pešti Brda (Medјed). 5. Јablanica.: a) na Treskavici pl. e) na Žliјebu (Diva Grabovica) želj. na Šiću (pod Ozren plan) i u Nišićima. b) na Bјelašnici pl.

) treba i oprema da bude podešena za svaku pojedinu turu. Tušilima (pod Visočicom pl. i Čvrsnicu (Blidinje Јezero) gostiona kod Krešića sa svom opskrbom.) han Derve Hadžića sa prenoćištem. na željezničkoј stanici Drežnici (za Čabulju pl.. u Јablanici (za Plasu. . u Olovu imadu dva hotela na samoј želj. u Trnovu (za Treskavicu) gostiona kod Opata sa prenoćištem i opskrbom. koje ćemo ovdje ukratko spomenuti. sa svom. da se mogu svladati sve zapreke. na Romaniјi (u neposrednoј blizini lugarske kuće) gostiona Vase Todorovića sa prenoćištem. u Kalinoviku (za Zelengoru) ima više gostiona i hotela.— 227 — 6. Dužim iskustvom doći će svaki planinar do istih zaključaka. u Palama (za Romaniјu i Јahorinu) hotel Kočozić. koje ga na planini mogu zadesiti. Čvrsnicu i Prenj) veliki državni hotel (u zakupu). stan. u Sјetlini (za Ravnu planinu. Privatne kuće (hoteli gostione i prenoćišta) u Ivančićima (Podrol) rudarska kasina sa svom opskrbom. na koje planinar na planini naiđe. terenski. u Gor. opskrbom. Kako su uzroci teškoća na planini različiti (klimatski. Јahorinu i Klek) hotel Јahorina.. i da bez opasnosti po život i zdravlje izbjegne sve neugodnosti. Za pohađanje planina treba biti tako opremljen. Planinarska oprema. prehranbeni itd.

Plasa i Muharnica 3 Vran 7 Vel.Sadržaj Predgovor Trebević Jahorina Romanija Klek Treskavica Zelengora i Lelija Maglić Bjelašnica Visočica Prenj Crvanj Čvrsnica. 67 Sjeveroistočno i 78 sjeverozapadno od 15 1 15 6 17 2 18 4 106 Konjuh 20 0 124 Svatovac 20 3 Prozor-Rama.Ivan-Bitovnja 15 Pogorelica-Zec 24 Vranica-Matorac 33 Šćit 38 Vlašić 54 Visoravan sjeverno.Jajce 20 5 130 Planine Zapadne 145 Bosne 213 94 Sarajeva .

. 92 Beganovina (kosa) 91 Begov Han (Ž. 107.S. 129 Bijela Stijena 14 Bijela Stijena (vis) 184 Bijela Voda (izvor) 194 Bijele Stijene 150 Bijele Vode 89 Bijele Vode (stanovi) 110. 64 Bijelo Kamenje (kosa) 198 Bijelo Polje (predio) 135 Bila (Bijela [potok]) 172. 51 r 52. 118 Bijela Glavica 152. 50.. 116. Broj označava stranicu na kojoj se riječ nalazi . 102 Bijela Piska (izvori) 126. 50 Barni Do 108 Bastasi (selo) 72 Bazin Kamen 90 *) Pr. 109.237 - Index imena Agića Ravan 72* Alačići 71. 46.) 199 Begovina 21 Beleni (selo) 66 Beograd 29 Bezistan (prolaz) 87 Biberni Do 102 Bijam Bare 196 Bijela (potok) 106. S. 57. 120 Babina (brdo) 199 Badanj Vrelo 58 Backo-Uloško Jezero 126 Badnje 131 Bak (selo) 127 Bakotići (selo) 158. 154 Bijela Gromila (vrh) 178 Bijela Gruda 132 Bijela Gruda (vis) 140 Bijela Lijeska (livada) 89. 86. 125 Banja Ilidža (Ž. 173 Babići (selo) 32 Babin Do 80.) 85 Banja Luka (varoš) 213 Banja Stijena 24 Bare (katun) 74 Bare (na Čvrsnici) 140 Bare Donje 43 Bare Gornje 43 Barice 25 Barice (vrh) 39. 124 Bijeli Potok 144 Bijelo Jezero 49. 84. 42. 63. 168 Balenovac (selo) 198 Baltići (selo) 26 Bahtijevica (pl) 97. 72 Alaupovića Ćupriјa 159 Alpe 117 B—B Beganovići (selo) 91. 49..

102. 140. 103 Bjelogorci (selo) 28 Bjelosalići (selo) 28 Blaca (selo) 81. 110.119. 9. 66 . 12. 96. 100.) 8. 97. 90 Blatnica (potok) 189 Blaža potok-Misoča potok 198 Blažuj (selo) 87 Blidinje 148 Blidinje (stanovi) 153 Blidinjsko Jezero 132. 50 78. 73. 166. 82. 90. 153 Blizanci (selo) 9 Bobotov Kuk (vis) 64 Bobovac (grad)ruševina 197 Bobovica (selo) 100 Bogodol (selo) 146. 138 Blagaj (selo) 125 Blatačko Jezero 80. 12. 148. 178 Bjelava (potok) 58 Bjelemić (selo) 97. 10. 156. 107. 91. 121. 104. 110. 74. 18. 94 Bioča (selo) 92 Bioča (vrelo) 80 Biokovica (potok) 210 Bioštica (potok) 188. 78. 76 Bioča (potok) 92. 119 Borci (selo) 104. 81. 46.— 238 — Bila Vrila 144 Bileće 70 Bioč (plan) 70. 168 Bivolje (naselje) 80 Bjelašnica (pl. 147. 150 Bogodolski Gvozd 146 Bogodolska Uvala 146 Bogovići (selo) 24. 56 Bistrica (vodovod-rezervoar) 10. 90. 109. 14 Bistročaj (selo) 43 Bitovnja (pl. 166. 62. 120 Borićevac (stanovi) 153 Borićevac (brdo) 135 Borija (selo) 61 Borilovac (katun) 61.58 168 Bistrica (rijeka) 42. 63. 129 Borački Potok 107. 30 Bogovićka planina 24 Bogovićke Stijene 24. 38. 136. 119. 112. 164. 83. 139.) 8. 119 Boračko Jezero 83. 25 Bojišta 7 Boljun (katun) 62 Bokševica planina 138 Bor (predio 89 Borac (predio) 61 Boračka Draga 107 118.79. 112 Borašnica pl. 111. 100. 21 Bistrica Jelečka 40 Bistrički Potok a 9! Bistrik 8. 134. 157. 162. 141. 64. 104.84.-191 Bistrica (potok) 21. 103 Blačina planina 137. 28. 16.

239 Borilovačko Jezero 56. 192 Vareš (varošica) ind. 164 Bregoč (vis) 56. 202 Bradina (selo) 156 Bradina (Ž.. 184. 106. 186. 159. 208 Bukova Glava (terasa) 133. 197. 144 Bukova Ravan (šuma) 166 Bukov Do (katun) 62 Bukovi (izvor Rame) 206 Bukovik (vis) 184. 188. 198.) 156. 194 196. 17. 183 Bulozi (selo) 25 Buna (rijeka) 125 I unarbaša 177 Bundići (selo) 69 Busovača (stanovi) 126 Busovača (varošica) 156. 8 Vala (dolina) 131. 179. 190. 198 Varvara (izvor Rame) 206 Vasin Han 194 Velež (planina) 50. 144 Valentinov Bunar 88. 184. 89 Varage (proplanak) 30 Varda (potok) 15 Vareš (rudnik) 190. 63 Borova Glava 15 Borova Glava (vis) 63 Borovac 16. 97. 194 Bukovica (potok) 58. 85. 197 Bukovica (selo) 178. 199. 117. 190. 205. 200 Brus 10 Bubanj (mahala) 43 Budžak 14 Buce Glavice 51 Bugarka (vrelo) 45 Bugojno (varoš) 178. 192. 63 Brestovsko (selo) 160 Breza (rudnik) 192 Breza (selo i rudnik) 192 Brezik (rudnik) 192 Brezjak (selo) 30 Brezje (selo) 30 Brezovača (predio) 83. 160 Buško Blato 154 V — V Vaganj 7. 140 . 207. 183. željeza 162. S. 87 Brezovice (predio) 30. 171. 172. 188. 141. 33 Borovac 'špilja) 203 Borovica (selo) 198 Borovica (rudnik) 192 Bosna (pokrajina) 80.' 64. 125. 187. 199. 208 Bosna (rijeka) 157. 135. 32 Brezovice (selo) 196 Brgulje (selo) 198 Brkići (selo) 196 Brložnjak (potok) 258 Brod (prelaz na Drini) 66. 71 Brnjica (potok) 26 Brnjić pl.

152. 137. 90. 166 Visočica (pl. 144 Vilino Polje 146. 88. 146. 124 Vidrići (selo) 26.) 121. 84„ 85. 178 Vilina Kosa (vis) 146. foјnička) 168 Visoko (varoš) 159 Višegrad (varoš) 29 Višegradska vrata 194 Višestika (vis) 168 Višnjevica (selo) 168 VitaBara (katun)61. 154 Veliko Sljeme (vis) 131. 109. 133. 150 Vilišta 16 Visin (vrelo) 81 Visočica (plan. 116. 140. 157. 52. 95. 147 Vilinac (gorski lanac) 132. 49. 120 Velika Kosa (vis) 132. 100. 94. 139. 139. 98. 101. 103 .. 54. 144 Velika Vlahinja 85. 156. 82. 28 Vihor (vis) 29 Viјenac 7 Viјenac (ruševine) 210 Vilenica pl. 136. 107. 154 Velika Zlačva (potok) 202 Veliki Divić (vis) 152 Veliki Do 88 Veliki Gradac (vis) 125.) 38.240 - Velika Bara-Veliko Јezero 95. 96. 148 150 Velika Vrata. 124 Veliki Vilinac (vis) 132. 154 Veliki Do 124 Veliko (vrelo) 41 Veliko Јezero 40. 144 Veliki Vis 152. 102. 125. 87. 134. 98. 50. 46. 151. 101 Velika Čvrsnica (pl) 132. 136. 95. 138 Videš (katun) 61 Videš (vis) 56 Vidovo (vis) 108 Vidovski Gvozd (stanovi) 108. 164 Veliki Preš (pl. 32 Velika Težovnica 140. 145 Velika Gradina (vis) 125 Velika Kapa (vis) 106. 64. 145. 156 Veliki Vran (vis) 152. 99. 129 Veliki Ivan pl. 140 Velika Stiјena (vis) 24. 102 Veliko Ruјište 125 Veliko Polje 80. 148. 64 Vitez (brdo) 32 Vito gorski greben)96.

.154. 213. 214. 86. 205 Vranovina 118 Vransko Točilo 148. 173. 150 Vrelo Bosne 85. 162. 180 Vitorozi plan. 16. 16. 51 Vratar (na Prosјečenici) 76 Vratlo (sedlo) 38. 66. 178. 180. 160. 216 16* .150 Vrapče (sedlo) 104 Vratanjska Riјeka 40. 210 Vrbnica (potok) 58. 217 Vitovlje (visoravan) 172 Vitrnjača (greben) 139. 21. 64. 58. 140. 76 Voluјsko Ždriјelo 46. 164.) 124 Vraca 12 Vraјski Do 51 Vrana Stina 177. 174. 172. 70. 49. 154. 196. 75 Vratnik (kvart Saraјeva) 194 Vrba (selo) 67 Vrbanja (riјečica) 172. 8. 205 Vranica (selo) 100 Vranica (stanovi) 170 Vrankamen (vis) 170 Vran planina 130. 110. 67. 170.173. 52 Vratlo Malo 52 Vratlo (poljana) 85. 156. 29.151. 207. 178. 179.152. 216. 183 Vogošća (potok) 188 Vogošća (selo) 194. 141. 51. 90 Vratlo Veliko 40 Vratnice (na Magliću) 74. 158. 183 Vlaška Gromila 172. 179 Vranblatačke strane 81 Vranička Vrata 168 Vranica pl.. 74. 184 Vlasni Do107. 61 Vlaolje (selo) 54 Vlasnica (varoš 28. 173 Vrbas (riјeka) 158. 8. Vјetrena Brda (greben) 108 Vјetrena Glava (brdo) 195 Vјeveričin Prodor 73 Vlahinja (vis) 79. 145.241 Vitorog pl. 89. 134. 16. 176. 91 Vlahovići (selo) 12. 161. 72. 199 Voјnovići (selo) 66 Voјkovići (selo) 88 Voluјačko Јezero-Trnovičko Јezero 70 Voluјak 7. 179. 124 Vtašik pl. 140. 118. 168. 90 Voјno (Ž. 68. 104 Vrelo potok. S. 173. 140. 66 Vrde 148.

150 Gluvača (šuma) 99 Godijevo Vrelo 18 Godinje (selo) 43 Godinjski Potok 38. 121. 129 Glavica (vis) 52 Glogošnica (vrelo) 108 Glogošnica (selo) 108. 140. 64. 150. 150 Gargar (vis) 132 Gavranić (vis) 132. 67 Gornje Bare (na Čvrsnici) 140 Gornja Bijela (selo) 120 Gornja Bijelina (selo) 127 Gornje Biosko (selo) 195 Gornji Crnjac (selo) 147 Gornji Vakuf (varošica) 156. 172 Vučјa Luka (predio) 194. 40. 102. 135. 113. 104. 172 Gornji Badnji (poljana) 152 Gornje Bare (Poljica) 21 Gornje Bare (katun) 61. 195 Gornja Tušila (selo) 100. 34 Gorčevica pl. 121 Glogovo (planina) 108. 207 Gornji Doći (selo) 147 Gornja Grgarica 88 Gornja Ljuta (selo) 100 Gornja Maoča (potok) 202 Gornji Močioci (selo) 114. -. 183 Vruci (vrelo) 109 Vučevo 68 Vučјa pl. 104. 141 Geruše (vrelo) 26 Gladna Ravan 90 Glamočko Polje 213. 216. 196 Vučјi Do 86 Vukasov Do 18 Vukasovići (selo) 194. 217 Glasi nac 24. . 195 Vukelina voda (izvor) 16. 205. Sljemenom 135 Vresina Kosa 200 Vresina (selo) 200 Vrharski (potok) 36 Vrhgorac (vis) 129 Vrnjački Put 150 Vrtače (pašnjadi) 173. 48 Gojevići (selo) 158. ^ 103. 195. 18 Vukinjača (selo) 195 e~g Gacko 67 Galič (greben) 106. 177 Goražda (varoš) 30. 108. 168 Gola Kosa (mahala) 81 Goleš pl.Vrelo pod Vel. 189 Glasinačko Polje 29 Glatko (gorski greben) 96 Glavatičevo (selo) 100.

30 Dinara pl. 92. Do 151 Gr meč pl. 144 Gr<ynile (selo) 28 Gruca Dјevoјački Kuk 51 (stanovi) 108 Grušćanska Gora 96. 166 Gračanica (potok) 25 Gradina (vis) 30. 67 Dachstein (gorјe) 117 • Grabljiva Njiva 199 Davidovića Stan 135 Grabovica (Ž. 60 . 216. 135. 138. 67. 62 Govza (potok) 58. 88 Gvozno (polje) 52. 50 Dobra Voda 9. Gvožđanska ljeznica 158. Dјevoјačka Stiјena 39. 40. 137 Dobri Do 120 Dobro Gvoznica (potok) 126 Polje 17. S. 66 d.243 Rijeka-ŽeGoropeć (položaj) 194. 133. 181. 134. 150 Gradina (izvor Rame) 206 172 173 Devečani (vrela) Gradnići (selo) 61 173. 82. 59. 54. Dedina Luka (klanac) 138. 58 Gvozd (Plasa) 136. (naselje) 29. 139. 141 Grabovica (dolina) 133 Grabovsko (pašnjak) 133. 171 103 Gostović (potok) 190. 54 Dobropoljska Riјeka 38. 30. 168 195 Gostjenjača Gvožđanski Stanovi 166. (naselje) 17. Dernečište (poljana) 166 Devečani (stiјene) 89. 78 Govza (selo) 61. Grebenac (potok) 58 179. 213 136. 183 Gredelj (sedlo) 60 Diјeva vis) 24 Dikalj Grgalići (selo) 64 Grgarica (sjenokosi) 84. 103 21. Grušća ''selo) 100 36..) 136.» Grab (sedlo) 55. 213. 180. 98. 139 168 Delića Stan Grabovica (potok) 15. 58. Delingrob 177 Derala (kosanice. 49. 217 Diva 85 Grgarica (vrelo) 80 Grlo Grabovica (dolina) 130. 200 Gučja Gora (selo) 183 Guzni put 64. 131 (stanovi) Grabovica (selo) 139 135.

139. 144. 103 Dolovi 14. 136. 10. 154 . 8 Drbran (vis) 56 Doevsanka (aotok) 130. 149 Drljevac 194 Droškovac (rudnik) 192 Drvar (ind. 144. 148. 136. 147 Donja Grkarica 88. 146.137. naselje) 215 Duboštica (potok) 190 Duboštica (rudnik) 192 Dubovo (kosa) 199 Dubrovnik 76 . 148 Drežnica (selo) 135. 72 Dragi Greb 45 Draguljac 7.244 Dobruška pl. 145.145. 154 Dom Kralja Petra 7 Dom Prestolonasljednika Petra 16 Dom Aleksandrov 7 Donje Bare (na Čvrsnici) 140 Donje Bare (katun) 61. 139 Drina (riјeka) 17. 144.138. 67 Donja Biјelina (selo) 127 Donje Badnje (poljanica) 152. S. 100.139.21 Draga Kosa (vis) 132. 200. 147. 12. 196 Doljani ^selo) 135. 181 Drinjača (riјeka) 187. 136. 134. 52. 150 Drežnica |Ž. 187. 139. 141. 56. 203 Drinodo 180. 195 Donja Presјenica (selo) 88 Donje Selo 34 Donja Tušila (selo) 100 Donji Vakuf (varošica) 168. 72. 140 Dragaјce (visoravan 151 Drageš Sedlo 68. 146. 71. 202 Drinjača (greben) 131. 133. 154 Donji Badnji (stanovi) 153 Donje Biosko (selo) 195 Donji Doci (selo) 146. 137. 144. 158 Dolovi (mahala) 43.) 130. 134. 137. 24. 131. 90 Donja Kamenica (selo) 36 Donja LJuta (selo) 100 Donja Maoča (potok) 202 Donji Močioci (selo) 194. 141. 208 Dovlići (selo) 9. 54. 141. 136. 64. 138.. Doljanka (potok) 130. 141 Driјenač (dolinica) 135. 137. 67. 144.

8 Dudle (selo) 100. ). 92 Ždrimački Stanovi 168 Ždraovački vrh 217 Žigonjine livade 177 Žitna Hrpa (vis) 184 Žitina (potok) 26 Živanj (potok) 124.T» Đurđevica (selo) 70 Đulbašići (selo) 100. 90. 90 Dumoš (greben) 56 97. 158 Željuša (selo) 124 Zagon (vrelo) 109 Zagorјe (visoravan) 56 Zagorјe 38. 70 Dusina (selo) 158. 138. 44. 78. 154 Dužani (selo) 100 Đ . 144. 190. 84. 127 E-E Žepa (potok) 187 Žepče (varošica) 190. 199 Željeznica (rijeka) 9. 15. . 102 Đuled (plan. „ 192. „ 88. 84. 168 Duvanjsko Polje 151. 186. 40. 154 Duga Ravan 90 Duјmovići (selo) 40. 214. 14 Želeć plan. 130. 145 Žljebovi (potok) 26 Žunovički Stan (mahala) v 84 Župa predio) 112 Župeljevo (potok) 202 ЈS .Poljana 126. !25 Durić (potok) 58 Durmitor 16. predio) 217 Đuraš (mahala) . 199 Žeravica (selo) 189 Ždrijelo (visinski prolaz) ^ 72. 48. 125. 63 Zakmur (selo) 61. „ 139.SK Žagrića ul. 127 Živi Potok 58 Žljeb (dolinica) 135. 66 Zalomska Riјeka 125 Zapadia Bosna (oblast) 213. 42. 91. 179 Elezovići (selo) 198 2f .Dubski Čaјir 181 Dudin Hrid 10. 126 Živanj (selo) 126. 64. 141 151. 103 Duga Luka (paša) 18! Dugo Polje 19. 152. 199 Zgošća (potok) 188. 131.3 Ekića Brdo 172. 216 Zasјeda (vis) 146 Zavideš (katun) 61 Zavideš planina 66 Zavido&ići (varošica) 184.

129 Zlatan Potok 170 Zlatar 16 Zlatibor 16 Zlatište 8 Zoranovići (selo) 88 Zubeta (selo) 198 Zubovi (stiјene) 48 Zuјevina (riјečica) 78 Zurovići (selo) 61 Zviјezda pl. 54 Zeleni Strug (vrelo)41 Zelina Voda 30 Zenica (varoš. 153 Ivan Dolac (stanovi i 153 Ivan Sedlo 94 Ivan planina 78. 96. 84. ind. 134. 136. 81 82. 168. S. 29 I . 191. 92 Ivančici (selo) 194. 72 Igrište 33. 35 Igrišće (vrh) 198 Idovac (vrh) 178 Idbar (potok) 109. 152. 125 Zelene njive (mahala) 81. 67. 124. 98 Igaštica (potok) 58 Igman (planina) 78. željeza)168. 90 Ivan Dolac 131. 82 Zeleni Strug (vis) 51.138. 162. 125 Zimomor (vis 125. 121 Idbar (selo) 107 Ilijaš (greben) 44. 71. 178 Zečeva Glava (vis) 166.Ј Јablan vrelo 58.246 - Zec pl. 18. 85. rudnik. 126. 89 Јablanica (Ž. . 140. 16. 8. 62.H 199 Zid (strane Kaјabaše) 177 Ziјemlja (visoravan) 106. 156.139. 184. 144 Јablan Dolovi 44.) 107. 130. 90 Јablan dolovi (vrelo) 40. 82. ili Zelene Glavice 106. 188. 157. 66. 195 Ivančici (Ž. S. 63. 54. 68. 84.192.. Ivan Do 80. 52. 103 118 Zelengora 16. 45. 46 Ilijaš (Ž. 14C 151. 46 llijina Gruda 144 Ilidže (banja) 104 Ј . 83.) 198 Ilijaš (selo) 186 Ilijaško vrelo 40. 62.) 195 Ivica (šuma) 96. 8. 171 Zečiki (selo) 28 Zečiјi Vrat (vds) 184 Zelena Glava (vis). 158. 104 Igoč (selo) 70. S. 78. 198 Zvornik (varoš) 28. 196.

158 Јezero na Gornjim Barama 56 Јezero na Šator planini 216 Јezero Plive 210 Јezero (pašnjaci) 173. 124 Јasle (brdo) 196 Јasika (selo) 12. 108. 30. 154 Јabuka planina 30. 184. 21 Јasikovac (vis) 214 Јastreb (česma) 41 Јahorina Gola 7. 126.247 141. 67 Јelenak (vis) 132.24. 34 Јabuka (poljana) 152. 210 Јezerca (potok) 58 Јezerce (izvori) 110. 63 Јabučnica potok) 58 Јavor planina 16. 177.33. 187. 66. 196 Јasenova (selo) 32 Јasenski Gvozd (stanovi) 108. 88. 153 Јabuka (sedlo) 55.46. 124 Јelaška (selo) 192 Јelašca (selo) 61. 15 Јahorina (hotel) 36 Јežeprasina (selo) 100 Јezeračka planina 172 Јezernica (vrelo) 58 Јezernica (potok) 126. 121. 63. 205. 144.62.15. 216 Јahorina planina 7. 127. 8. 64. 2!7 Јarčišće (brdo) 176.. 88. 32. 118. 210 Јakšin Do 30 Јankovići (selo) 177 Јanj (predio) 216. 89 Јavornjača (vis) 214 Јavorska voda (vrelo) 81 Јadar (potok) 187 Јadransko More 79. 140 Јelen potok 51 Јeleč (selo) 61. 120. 134. 64. 119. 179 Јasen (mahala) 82 Јasen (selo) 32.28. 67 Јeličići (selo) 136 Јelova prosјeka 66 Јelovci (selo) 28. 180 Јezero (selo) 112. 157 Јaјce (varoš) 183. 196 Јečmeni Do (mahala) 43. 63. 208. 14. 64 Јavorak planina) 172 Јavorovača (šuma) 170 Јavornik planina 16 Јavornik (brdo) 80. 187 Јavorak (brdo) 104 Јavorak (vrelsI 135 Јavorak (katun 61. 54 . 207.

188. 154 Kantar (greben) 109 Kaoci (greben) 96. 62 Klanac 139. 61. 102 Kaoci (mahala) 100 Kapa (vis) 97 Kapidžin Do (katun) 61. 72. 145. 189 Kalin pl. 129 Kamenac (greben) 108 Kamenica (potok) 37 Kamenica (bunar) 196 Kamenica (selo) 198 Kameni Do 177 Kamenički potok 35 Kameno (katun) 68. 16.. 9. 98. 181. 160. 139 Јunakov Do (katun) 61 Јulske Alpe 160 Јusin potok 197 K~ K Kadin Han 32 Kadino Selo 30 Kadin Grob 112 Kazani (riječni virovi) 48 Kazani (paše) 173. 178 Kalinovik 44. 180 Kazinica (katun) 61 Kajabaša (greben) 172. 64. 74 Kamešnica pl. 194. 18 Kekuše (mahala) 82 Kelići (selo) 72 Kiseljak (varošica i lječilište) 159. S. 82.) 199 Kalajli Jezero 81 Kalajdžina Stijena 22 Kalelija (greben) 56. 67.179. 192 Kakanj (selo) 188. 14. 63. 148. 54.248 - Јosipošći (selo) 199 Јošanica (dolina) 199 Јužna Hercegovina (oblast) 125. 140. 177. 33 Klek Mali (vis) 33 Klek (brdo) 195 . 100. 150 Klanac (mahala) 43 Klek pl. 183 Kakanj (rudnik) 162. 63 Kalina (potok i 24. 199 Kakanj (Ž. 89 Karaula (selo) 210 Karaulska Gora 177 Karića Čairi 195 Karici (selo) 198 Karovići (selo) 24 Kacelj (vis) 33 Kasido (selo) 9. 21 Kasidolska Rijeka 7. 26. 64 Karamustafini Čairi 81. 173. 17. 164 Kicelj brdo 199 Kičevo brdo 199 Kladanj (varoš) 184 Kladovo Polje ikatun) 61 Kladopoljsko Jezero 57. 176. 141.

48. 177 Koinatin vrelo) 10 „ (ulica) 14 Konjic (varoš) 78 89. 118. 35 Kolun (vis) 33 Kom gorski greben^ 96 Komar pl. 121. 202. 184. 106. 102 Koluna (potok) 15. 107. 118. 52 Kozije Padine 46 Kozica (greben) 172 Kozograd (ruševina) 170 Kozjak 196 Kozice (vis) 214 Kolač (potok) 58 Kolijevka (klanac) 95. 215. 34.249 Klekovo Brdo (vidi Lokvanjsko Brdo) 16 Klekovača pl. 121. 124 Konjički Do 82. 16. 188 Knjeginjac (vrelo) 9. 49. 214. 104. 101. stanovi) 97 „ (mahala) 100. 119.) 32 Korijen (potok) 15 Korita (katun) 62 Korita (plan. 18. 103 Korita (vrelo) 108. 129 Konjic (vis) 103 Konjička Bjelašnica pl. 216 Klinja (selo) 61. 183 Konjska Voda (vrelo) 58. 180. 12 Kovačevo Brdo 87 Kovački Stan 84. 121 Korita (stanovi) 168 Korićani (selo) 183 Korča (vrelo) 80 Kosmaji (selo) 71 Kotlanice (katun) 61 . 60 Konjsko (vrelo) 40 Konjuh pl. (brdo )196 199 Kobiljača 52 Kobiljdo (selo) 9. 86 Kovačići (selo) 127 Kovačići (dio grada Sarajeva) 12 Koveljača (lednica) 135 Kozarevići (selo) 12 Kozija Luka 45. 106. 51. 199 Knežina (selo) 28. 205 Kopito (planina1 24 Kopjari (selo) 198 Kopnena Strana 90 Kopošići (selo) 199 Kopčići (selo) 206 Koran (selo) 20 Koran (potok) 26 „ (Z. 62 Klistica (potok) 58 Klisura (selo) 170 Klokoti (ljekovita vrela) 160 Klopača (vis) 184 Klopačna pl. 187 „ 200. 120. 10 Kobilja Glava 7 . S. 90 Konjska planina 196 Konjska Ipaše) 179.

181 Kraljevići (selo) 198. 54 Krbljinska Zvijezda (greben) 39 Krbljinski Krš 39 Krvavac vis 79. 168 (sedlo) 129 Krajina Navala 146. 181 Kraljičino Guvno 16 Kramari (selo) 81 Kratelj planina 24 Kratina (selo) 34 Kračul Polje 30 Kračule (selo) 30 Krbljina (selo) 42. 82. 188. 194. 192. Kraljevska Sutjeska (varošica 188. 197. 88 Kotlov Do (stanovi) 166 Košara (selo) 194 Koševo (selo) 194. 178 Kršne Glavice 152 Kršulje (selo) 30 Kuvija (špilja 80 Kujača pl. 198 Kraljica . 63 Kotlovi 85. 84 Krekovi (selo) 127 Kremnik (vrelo) 81 Kreševo (varošica) 168.. 195 Košuta (vrh) ]6 (vrelo) 18 Košutica (selo) 26. 129 Kniščićka plan. 190.202. Kunića 15 Kupila (brdo) 176 Kupres (naselje) 154 Kupreška Vrata 178 Kurtin Sokak ]4 Kusače (selo) 26 Kutlovići (stanovi) 126. 28 Krabanja (potok) 202 Kradenik (vrelo) 80. 92 Kralupi 197 Kraljevo Guvno (vis) 166.Kraljičino vrelo 173. 217 Kuk 127 Kuk (vis) 140 Kulidžanov Stan 135.200. 150 Krupa (vrelo) 80 Krupac (vrelo) 80 Krupac (potok) 88 Krupica (potok) 58 Krči 102 Kruševo (selo) 100 Kruševsko Polje 125 Kruševljani (selo) 127. 160. 91. 171 Krivaja (rijeka) 184. 203 Krivajevići (selo) 196 Krivaca (selo) 32 Križ (strana) 170 Križevci (selo) 196 Krkaća 144 Krmkov Do (pašnjaci) 173. 181 Krmkovo Brdo 183 Krova (selo) 213 Krošnje (mahala) 81 Krstac (vis) 158. 140.129 .250 - Kotlaničko Jezero 57.

81.251 - Kibkstsa (r1ašpa) 24. 198 Lipovac 'strane) 138 Lisac (vis) 125. 108. (vrelo) 110 Loćike (vrh) 178 Lukavac (mahala) 43 Luka Donja (selo) 61 Luka Gornja (selo) 61 Lukavica (potok) 9 Lukavica (kosanice) 67 Lukavac (selo) 81. S. 92. 90.148 . 164 Lisina 7 Lisina (vis) 29. 216 Lipnica (vis) 184. 145 Lokve (stanovi) 153 Lokve Dernečište (kvtun) 68. 91. 50.) 178 Ledenice 49. 56. 94 Latica (sјenokosi) 102 Lasica (vrelo) 80 Lasički Stan 84 Lašva (riјeka) 172. 184 L — E. Ladila 22 Ladina 146 Lađenice (selo) 100 Laz (kosanice) 66 Lalovina (selo) 72 Lanište (dolina) 80. 90 Lupoglava 88. 139. 180 Lisovački Potok 15 Lisičine (katun) 62 Lice 76 Lovnica (pl. S. 100.) 79. 30 Lisina pl. 90 Ledenice (vis) 125 Ledenice (stanovi) 126. 177 Lašva (Ž. 144. 129 Luka (vis) 158 Luka (pašnjak) 163 Luka (stanovi) 166 Lukavačko Sedlo 89 Lukavac (Ž. 125 Lepenica (riјeka) 159 Liјepa Ravan 14 Liјešće (selo) 129 Liјevanjsko Polje 213. 153 Lisac pl. 81. 90 Lupoglav (treben i vis) 106. 72 Lokve Dolovi 150 Lokvica. 102 Leletva (vrelo) 18 Leliјa 54.121..124. 127 Ledići (selo) 86.90 Lovnica (ruševina manastira) 202 Lovnica (mahala1! 82 Loznica (potsž) 26 Loznica (varoš) 29 Lokavsko Јezero 81 Lokvanjsko Brdo 16 Lokve 138. 97. 172 Lisin (brdo) 156.) 203 Luknjivice 200 Lukomir (selo) 81. 104 Luka selo) 95.

125 Maglaј pl. 76 Makaze (sedlo) 68. 166.145. 148 . 91. 103 Ljeljenača (čajiri) 102 Ljeskovik (brdo) 158. 205 Ljuljevac (pašnjaci) 173. 63.137. 70. 181 m-m Maglaј (vis) 52. 76 Makljen (sedlo) 205. 96. 100.) 198 Ljubuša pl 154. 146. S. 86. 140.133.Lunjevača pl. 153. 199 Ljubina (potok) 188 Ljubina (Ž.154 Masna Luka (stanovi) 153 Matorac (pl.92. 207 Mala Vlahinja (vis) 85. 66. 46. 100 Ljuta (predio) 81 Ljuta Greda (greben) 173. 150 Mala Zlačva (potok) 202 Mali Јavić (vrelo) 58 Mali Igman 87 Mali Prenj (pl.) 124 Mali Gradac (vis) ]25 Mali Vilinac (vis) 132 Mali Vran (vis) 152 Malo Polje 84.134. 100 Merića Stiјene ili Ljeljen (vis) 39. 97. 100. 51. 98. )66 Ljubovčica (vrelo) 80 Ljubovčica ^potok) 89 Ljubičnja planina 16. 67. 124 LJ . 51. 52 Lučka Gora (gorski gre- ben) 96 Lučine (stanovi) 108. 162.) 132.135. 170. 64 Ljubina (selo) 61. 102 Mandina Česma (izvor) 97 Maluša (planina) 24 Marinkovići (selo) 71. 178 Mačak (selo) 198 Međuša 9 Međuše Gornje 15 Međuplanina 15 Međeđa Bara 66 Mehina Luka 83.JI* Mala Čvrsnica (pl. 58. 168. 72 Martinovo (vrelo) 58 Marјanovića han 183 Masna Luka (polje) 139. 89 Malo Sljeme (vis 131 Mandin Do (mahala) 95. 74. 180 Ljuta (potok) 38.) 156. 94 Meki Do (mahala1 97. 216 Lupoč (kamen) 48. 141. 87. 68. 196. 58 Maglić 16. 141. 121.94. 194.

135. 144 Megdani (pod Malim Vilincem) 135 Medvedkula (utvrda) 208. 91. 184. 209 Međed (vis) 146. 184 Miljacka Paljanska 18.H Nabojna (katun) 61 Nadići (seloi 26 Nadkuk (vis) 140 Nanići (selo) 198 Nahorevo (selo) 194. 64. 137. 186. 136. 207 Močioci (selo) 194 Motka (vis) 194. 131. 180 N . 26 Miljacka Mokranjska 24. 15. 82. 196 Mratinjska Uvala 67.202 Mlini potok 216 Modri Do 18 Modro Polje 34 Moјstrana (selo) 160 Mokranjske Stiјene 24 Mokro(selo 24. 9. 138. 60. Mokro 194 Mokre Stiјene 50 Mokronoge (selo) 215 Morine (visoravan) 56. 156 Miljacka (riјeka) 7. 135 Međeđi Do 152. 89 Muharnica (pl. 82.28. 136. 125. 130. 84. 139. 129 Močila (stanovi) 126 Mostar (varoš) 127. 156 Metković (varoš) 157 Miјatovci (selo) 127 Miјatova Kaldrma 170 Miјatova Јama 152. 72 Mrkalj Klade (katun) 72 Mrazovići (selo) 196 Mramor (selo) 199 Mrkodo 66 Mračaјske Kolibe 64 Mrčin plan. 134. 89 Mrtvanjski Stan81. 154. 195 . 144 Muharnica (vis) 131 Muјezinovci (pašnjaci) 173. 148 Međedi (brdo) 133.— 253 — MerićaKukovi 133. 66 Mrtvanje (predio) 81.) 130. 26 Miljevići 9. 92 Mrtvanje (mahala) 81. 68. 132. 15 Milišići (selo) 81 Mila Gora 89 Miokovići (selo) 197 Misoča (potok) 188 Mјedeničko Ždriјelo 30 Mјešaјići (selo) 61 Mliјečni Do 120 Mliјečnica 50 Mladoševacpl. 97. 89.

162. 54 Nišići (selo) 194. 82 Orašјe (selo) 179 Orlovac (vis) 34. 56 Orman [vrelo] 173. 137. 158 Neretvica (potok) 158.o Obalj (vrelo) 81 Oble Glavice (vis) 146 Oboјak (selo) 170 Oblik (vrh) 39. 94 Osobac [vis] 97. 90. 59. 94. 186. 130. 138 Otežna 200 Otiјeša [potok] 58. 64 Orufa 56. 181. 51. 80.] 198 Olovo [varošica] 184. 89. 127 Nevesinje (Kasaba) 127. 64 Osanica [potok] 35 Osenik [selo] 92. 44. 104. 8. S. 32 Novoseoci (selo) 28 Novak (vrelo) 109 Novi Šeher (varošica) 192 o ^. 45.121. 190 191. 24. 184. 98. 131. 168 Ostrovača plan. 195. 63. 120 Oslić Do 127 Oslji Do 58 Osoј [terasa] 133 Osokova [potok] 202 Ostrožac[selo] 158. 10. 49. 146. 125. 90 Ozime [selo] 100 Ozren pl. 144 Okruglica [Ž. 196. 196 Oklanica [brdo] 137. 179. 144 Orlovača 57. 199 Neretva (rijeka) 56. 196 Omar 36 Opančak (predio) 81 Opančak (mahala) 81. 198 Novakova Pećina 25. . 129 Nevačka (selo) 189 Nebešina (vis) 194.196 Nemila (selo) 190. 168 Nikoline Stijene 47 Nikolino Ždrijelo 47. 116. 107. 194. 107.. 126. 109. 16. 157. .254 - Na Čadom (vis) 166 Nevesinjsko Polje 106. 188. 54 Ninkovci (mahala) 43. 183 Orlov Kuk [vis[ 131 Orlica [stiјena] 40 Orlovac 144 Orlovina [vis] 24 Orlovine [strane] 136. 189.125. 306. 46 Obrlin (gorski greben) 97 Obrnja (naselje) 129 Ovčerevo (selo) 179 Ovčiјe Ždriјelo 45 Ogorјelica 16 Ogorјeli Kuk 50.116. 30. 78. «92 194.

8 Palež (vis) 184 Paljenik (vis) 172. 118. 92 Pazarić (selo) 89. 13!. 178. 173. 12. 135. 134. 180. 91. 92. 82.— 255 — 64 Otiš-Ortiš [vis] 97. 148. S. 150 Oštra Glavica [vis] 131 Oštrika [vis] 180 Očevlje [potok] 196 Očevlje [selo] 196 p-o Pašinac (vrelo) 173. 180 Plasa (planina) 55. 72 Perućica (potok) 78 Petuljače (vrelo) 81 Pervizi-Gornja Tušila (selo) 100 Perov Stan (stanovi) 132. 141. 108. 166 Platno Jezero 46 Pleće (vis) 56 Ploča (vis) 132 Pliva (rijeka) 210 Ploče (stanovi) 108 Ploča (vrh Vel. 124 Oštrik Veliki 7 Ošljar [vis] 146. 141 Pepelari (selo) 199 Pepelarski potok 199 Perčin 8 Petrovići (selo) 9. 20. 30 Pale (Ž. 136. 15 Pešter (vrh) 45 Peštibrdo (vis) 132 Piva (rijeka) 67 Pivska Planina 64 Piskavica 166 Pištet (vrelo) 81 Pisci (potok) 134. 139 Paljike (kosa) 170 Pavo (vis) 173. 106. 51 Paklenjače 50 Pale (naselje) 12. 91.) 196 Palež 7. 145 Petralj (potok) 134. 145. 130. 140. 181 Panjina Kula 194 Paoci (naselje) 32 Pasje Doline (stanovi) 108 Pastorak (brdo) 36 Pazarićki Stan (mahala)-Pazarićki Konak 81. Čvrsni- Pavlovac (selo) str. 12 Paklarevo (selo) 183 Paklarske Stijene 183 Pakliješ (vrh) 39. 94 . 181 Pašino Brdo 194 Pašina Planina 64 Pašina Poljana 64 Perovići (selo) 66. 141 Plan (vis) 16 Plan (selo) 90 Planinica [visoravan] 197 Planinica [greben] 58 Plazenica pl. 139. 180 Papratni Do (mahala) 100 Paljike (stijene) 134. 28. 135. 141. 139.

140. 162. 30 Podkatnen 34 Podrinje 36 Pogari (naselje) 198 Pogledine 15. 117. 16 Pogorelica pl. 66.108.137. 118. 101. 82. 187 Prgića Stan 135 Prgoševo [selo] 191 Prenj 8.24. 64. 97. 207 Prstenak 15 .— 256 — ce) 140 Pločnik (vrelo) 81 Podromanija 26. 203 Postoljani [selo] 127 Počivala 199 Pošćen Polje 30 Prača [vrelo] 10. prelaz] 35. 144 Podlugovi [selo] 188 Podmilačje [selo] 213 Podorlovcem [katun] 61 Podotiš [vis] 120 Police [mahala] 100. 129 Presedlina [prelaz] 30 Presjeka [plan. 183 Prekaja [naselje] 215. 34. 91. 72 Posavina [ravnica] 172. 55.205 Prenj [vis] 108 Prenj [t S] 121. 36.112. 102 Polje [selo] 196 Poljice [paše] 191 Poljice 50 Poljica [stanovi] 108 Poljana [stanovi]—Đuraš 126 Poljana 149 Ponor [selo] 25 Ponor 4L Popova Pećina 25 Popovići [selo] 26 Popov Most [selo] 61. 106. 79. 168 Pod Petkovcem (vrelo) 66 Poda (visoravan) 60. 134. 156. 150. 12 Prača [potok] 18. 107. 36 Prezida [sedlo] 50 Prešlo [sedlo] 64 Prepelica 69 Predjel [selo] 71 Preslica pl. 158.72. 138. stanovi] 126. 63 Pođi 131. 139. 26. 216 Preodac [selo] 215.76 Prutača [katun] 61 Prozor [varošica] 205. 2!6 Probadala 177 Prijevor [greben] 68.138. 166. 91 Preslica [vis] 133 Preslica [pašnjaci] 173 Preslica [paše] 180 Previja [livada] 94 Presjeka [selo] 127 Prelovo [kosa] 168 Preočka [vrelo] 173. 76 Pridvoričko Vrelo 58 Prosječenica 59. 124 Prenj [mahala. 206. 164.66.

203 Ribnica [selo] 192 Riјečica [šuma] 109 Riјečnjak 197 Rvsovac 153 . 166. 178. 12. 90 94 95. 183 Prokos [predio] 170 Prokoško Jezero 158.— 257 — Progriženica [livada] 45 Prostrto [gorski greben] 49. 18 Ravna Gora-Borašnica pl. 50. 195 Radovan pl. 154. 87 Radava [dubodolina] 13'. 139 Radava [predio] 166. 99. 162. 202. 107 Ravne 7. 124 Razvale [paše] 179. 104 Rakov Laz [prolaz] 118. 96. 194. 103 RaškaGora[predio] 135 146 Raški Do [mahala] 82 Raštelica [Ž. 96. 164 Repašnica [potok] 26 Repišće 64 Rešetnica [potok] 26 Ribnica [potok] 188. 171 Radobolje [visoravan] 79 Radolššlje [planina] 60 Radušapl. 206 Razvođe [predio] 87 Razval [uvala] 140 Razošlje [mahala] 80. 190. S. 168. 207 Rama [Ž. 90 Priboj [varoš] 29 Priboj [naselje] 78 Pribanj [selo] 28 Prijevorac [sedlo] 110. S. 21 Ravne [eelo] 198 Ravno Brdo 89 Radakovica [selo] 198 Radava [vrelo] 84. 102 R-K Ravna Planina 15. 205. 180.] 207 Ramina Kosa 150 Ramov Greb 89 Rankovića Trg 14 Rapte [stanovi] 108 Raskršće 33 Rasumovci [selo] 81 Ratovska pl. 120 Rakovice [selo] 32 Rama [predio] 205 Rama [riјeka] 206. 119. 180. 178 Rača [potok] 195 Raulja [vis] 131 Razići [selo[ 100. 170 Prohin Smet 40. 90 Pržići [rudnik] 192 Puhova Ravan 21 Puhovo Brdo 15 Puzim [greben] 50. 82 Rakitnica [selo] 81 Rakitnica [riјeka] 78. 164.] 156.

72. 170 Saračevo Polje 19 Sastavci (vis) 146. 29. 63. 192. 32. 20. 88. 8.24. 22. 84. 100 Sjeverna Albanija 202 Sjetlina (selo) 30. 148. 188. 194 Škarica Save ul. 199.) 30 Skakavac (vodopad) 188. 78. 178. 72.24. 130. 187. 150 Sedrenik (kvart Sarajeva1 194 Seljani. 195. 203. 203. 187. 9. 196 Seonica (selo) 168 Sivadija (greben) 1]9 Sijerci (selo) 26 Sijeračke Stijene 42 Sijerča. 184.162. 187 Rosin [vrh] 178. 129. 76 . 216 Smajina Česma izvor) 97 Smiljeva Kosa 166 Smiljevac (brdo) 210 Smiljevača [plan. 64.186.50. 44 Romaniјa planina 8. 16. 184 Sarajevska Vrata. 136. 21. 205 Svištica 66 Svržnica (stanovi) 153 Sedlo (prelaz) 146. 18.164. 36 Sjetlina iŽi S. 205 Rosna Poljaia 150' Rudo Polje 130.' 10. 104. 102. 207 Sarajevsko Polje 7. 78. . 150 Svatovac pl. 202 Smrčeva Glava [vis] 141 Smreka [rudnik] 192 Sniježnica [gora] 68. 89. (selo) 127 Semeč (naselje) 29 Semizovac (selo) 194.193.— 258 — Rična Voda 154 Rogatica [varoš] 29 Rogoј [brdo] 42. 184. 181. ^ 198. 168. 44. 12. 194.C Sava (rijeka) 58. 18. 207 Slovini pl. (selo) 42 Sikira (vis) 166 Siljevica 51 Sinanovići (Gornja Tušila) selo 100 Sipčić Vrelo 144 Sirovi Gvozd (mahala) . 153 Ruјevac [gora] 68 Runjeva Glava 148 Runjevica [šuma] 170 S . 190. 10. 14 Skok 120 Skoplje Polje 158. 196. 11 . 25. 30. 67. 33. 183 Smolin pl. 184. 166. predio] 217 Smiljevica [pašnjaci] 173. 157 Sadići (selo) 6l Sandžak 64 Sarajevo 7. 10.

13*. Sokoline [stijene] 60 Solakovići selo 199 Souk Bunar 9 Sofe 7 Spasin Kuk 150 Spasovača [pašnjak] 42. 196 Srneticapl. 141 Staro Selo [naselje] 170 Stini Do 50. 217 Stavnja [potok] 188 Stajski Gvozd [stanovi] 108. 66 Studenica [potok] 41. 216. 153 Strop [vis] 131.] 22. 66 Stolac [vis] 33.259 — Sovici [selo] 135. 14 Studenkovići 9 Stupanj [selo] 9. 64 Stari Klanac 134. 194. 190. 13 Stupanj Mali [vis] 7 Stupčanica [potok] 188. 44.186. 48. 192. 172. 139. 63 Stog 138 Stožer pl. 124 Stambolčić [Ž S. 86. 171. 54 Studenci 72 Studeno Brdo 8. 88. 97 Spasov Stan [stanovi] 135 Srede [mahala] 100. 21 SNpanj Veliki [vis] 7.144. 21 7 Stari Katun 61. Stožić pl. 189 Sumbulovac [selo] 194. 195 Srednje [Ž. 215. 52 Spasovačko [vrelo] 40 Spreča [rijeka] 200. 104 Stublić [vrelo] 183 Studenac pod Bijelim Stijenama 9 Studenac [vrelo] 41. 154 Soderi [selo] 61 Sokolac [selo] 26. 82. 28. 196 . 193 Srednje [selo] 36. 145 Strmi Gvozd 127 Strmica [prolaz] 129 Strmo Polje 131. 148 Strijela 24 Strmenica [gorski greben] 134. S. 214. 89 104 Stog [vis] 56. 81 Studene Vode 63. 203 bpionik [gorski greben] 96. 144 Strug [stijena] 47 Strugotić [potok] 58 Stublina-Stubo [vrelo] 80. 51.] 195. 103 Srednja Bosna [oblast] 80. 34 Striževo 145. 32 Stambolčić [selo] 30 Stan pod Bjelašnicom 103 Stanine [mahala] 81 Staretina pl. 178. 180. 90 Stinidolska Lokva-Stina Lokva 86. 180. ^ 89.. 80. 202. 216. 121.

78 Tmorac [vis] 145. 108. 61. 103 Tošići [selo] 43. 200 Taraš [vis] 110. 66 Todor [vis] 56 Todјevac 61 Totengebirge 117 Toholj [gorski grebei] 96. 116. 148.3. 125 Treskavica TurovskaTreskavica Bosanska 38 Treskavica Kalinovička-Treskavisa Humnjačka 38 Treskovac [potok] 58 Treskovac [vis] 72 Trešnjevica [selo] 168 Trešnjevo Brdo 87 Tribiјa [potok] 190 Triјesak Veliki 39. Taračin Do 199 Tarčin [selo] 83.t Taјan [vis] 199. 146. 51. 121 Tisovica [stanovi] 108 121. 74 t . 160.210 Travničko Polje 178 Trbušće [selo] 66 Trebac [vrelo] 168 Trebević pl. 7. 12 Tvrtkovac [vis] 199. 76. 92. 78 Suvi Do 166 Suvo Jezero [kotlina] 98 Suvodol [predio] 168 Šuški Potok 67. 16.67. 56. 124 Tisovik [utvrđenje. 18. 78 Todora [vis] 56. 178. 172.260 - Sumbulovo [vrelo] 36 Sutjeska [riječica] 56. 38. 144 Teferič Brdo 198 Tikva [vis] 166 Tilava [potok] 9 Tisovica [dolina] 106. 156 Tasovac 215 Tagarica [šuma] 124. 61. 52 Travnik [varoš] 157. 14. ruševineј 199 Tјentišta [selo] 59. 118.177.183. 70. 135. 107. 200 Težovnica [pašnjak] 133.. 6. 41. 176. 71. 70. 10. 150 Tobići [selo] 61 Tovarnica [gora] 55.129 Tvrdinići [selo] 9. 76. 66. 72. 51Suha [naselje] 59. 46 Trebević [vis] 170 Trebiševo 151 Tremošnik [potok] 148 Treskavica 8. 66. 180. 67. 72 Suljina Voda [vrelo] 84 Susječno [selo] 127 Sustavac [vrelo] 48 49 Suva Lastva 50. 91. . 179. 64.181. 109. 96.

215 Ugar [potok] 173 Udes 7 Uzice [varoš] 29 Uzriječje [selo] 127 Ulobić 68 Ulog [selo] 60. 82. 52 Triјesak Mali 52 Triјeska [brdo] 15.] 157. 46 Trošanj [selo] 66 TrstiOnica [potok] 188 198 Tuzla [varoš] 203 Tumba [brdo] 132. 170 Foča [varoš] 34 35. 76 Francuska 159 Fratarska Lopata [stan] 168 Fratarske Staјe 170 H — X Uvala str. 159. 89 Foјnica [varoš] 158. 35.Bačko Jezero 126 Umoljani [selo] 81 Unac [potok] 215 Urdeni Do [na Zelengori] Hajvazi [mahala] 81. 168. 66. 90 Hajdučka Voda 32 Hajdučki Do 66 Hajdučka Poljana 32 Hasići fselo] ] 98 Haluge [šuma] 72 Ham bina Carina 10. 171 Foјnička Riјeka 158. 164. 88. 102 Tušnica pl. 129 Trnovičko Јezero 70. 64. 72. 71. 73. 159. 154 V -y 60 Urdeni Dolovi [na Mag* licu] 74 Urdenske Stijene 58 Usora [industr. 104. S. 100. 45 Turska Karaula 66 Tušilački potok 94. 102. 126.51. 160. naselje] 200 Ustikolina [selo] 35.261 — 51. 67. 129 Ulovi [potok] 58 Uloško Jezero . 49 Turovski Stan 44.r Feratliјe [selo] str.49. 177 Turovi [selo] 43. 12 Hamzići [selo] 24 Han Ljubogošta [naselje] 30 Han Obhođaš [naselje] .16. 18 Trnavica [selo] 61 Trnovo 17. 74 Trokutsko [vrelo] 40. 36 Ustiprača 64. 135 Tumiški potok 58 Turbe [Ž. 71 Utori [stanovi] 168 Ušljiva Vrela 40 f .. 63.44.

50. 183 Hadži Abdinica 9 Herać [greben] 108 Hercegovina [pokrajina] 36 J17. 199 217 Crna Gora [plan. Š. 194.33. 216. 32. 194 Hrupe [mahala] 82 Hrčava [potok] 58 Hum 144. 137 138 144 Crepulje-Šćavnje [stanovi] 164.262 - 29.] 97. 97. 181. 119 . 180 Crna Gora [pokraјina] 36 Crno Јezero 44. 78. 129. 214. 33 Crepulja lokva [јezero] 131. 66 Husein Kapetana ul. 199 Humčani [selo] 127 Husad [pl] 56. 217 Hreša [selo] 30. 184. 84. 135 136.127. 118. 168 Crepoljsko [predio] 10. 46. 166. 195 Crkvine [selo] 100 Crni Vrh 15. 63.184. 158. 14 Careve Vode 32 Careva Gora [šuma] 64 Carev Do 68. 119. 180. 188. 86. 81. 127 171 Hojta [planina] 46.] 50. 88. 51. 57. 154.196. 84 Hrasnički Čajir 85 Hrasno 44. 12. 89. 125.] 79. 184. 140 Crveni Kuk 96 Crvljivica pl. 52 Hrasnička Lokva 85 Hrasnički Potok 40.. 48 Hrasnički Stan 82.180. 33 Han Pijesak [naselje] 29. 60. 106 124 125. 49. 91 Hrasnica [vrelo] 80 Hrasnička Dolina 44.215 Crvena StiЈena 29. 68. 64.216 217 Cmiljevo Polje 30 Crvanj [pl. 64 66 Crno More 79 Crno Polje [dolina] 107. 73 74 Ca vo Polje 210 Carššgaca 200 Cetinj-Cvitinje [vis] 108 Cincarpl. 186. 187 Han Toplica 195 Harambašino vrelo 173. 134. 55 Hrbljina pl. 83. 44. 96 102 Hotan [brdo] 199 Hotani vreloTurisova voda 97 Hotičina [selo] 28 Hodža [vis] 15 Hranisava [pl. 30. 89.

141. 136. 152.] 190 Čvrsnica ]vrh] 132. 145 Čvrsnica [pl. 196 Čelebić [selo] 121 Čelina 12.132.1f Džabrina [pećina] 75 Džamija [vrh] 50. 217 Šatorski potok 216 Šahbegovići [selo] 28 Šebešić [naselje] 170 Šebešić [šuma] 157. 140. 63. 146. 14 Ć -Ti Ćabenske Stijene 38. 141 Šiljevo Brdo 7 .263 - Crno Polje [stanovi] 108 110 Crna Riјeka 14. 103 Džafer Potok 58. 181 Čavčevo Polje 29 Čavčiјe Јame 24 Čavljak "[brežuljak] 194 Čaјniče [varoš] 34 Čardak [planina] 217 Čauševac [pl.] 131. 178 Šehovići [selo] 198 Šikulji [selo] 198 Šilovica 133. 134. 10. 43. 96. 147 Čavo [vrh] 180. 98.8 Šabići [selo] 102.153.] 198 Ćemanovići [selo] 32 Ćuhovići [selo] 81. 170. 191. 52 Čemerno [sedlo] 67 Čemernica [selo] 170 Čengića Bara 57 vidi Kazinica 61 Čepa [pl. 50. 12 Džidžine Stijene 58 Š . 216. Ј8 34 Curine NJive 10. 145. 40. 141. 141 Ćurevo [selo] 72 Čabulja [pl. 21 Čelinac 51. 66 Džeka [ul ] 9. 140. 151. 104 Šanac [vis] 32 Šantić [vrelo] 173 Šator [vis na Јahorini] 16 Šator planina 214. 90 Ćorića Stan 135.] 90 Česma na Mrtvanju 81 Česma na Crnom Polju 110 Česma kod Lukavca 41 Čehotina [potok] 17 Čolina Kapa [vis] 14 Čukure [vrh] 200 DŽ .] 130. 205 Čeverski Do 30 Čevljanović [rudnik] 188. 54 Ćatići [selo] 188 Ćatići [želj • stan.. 215. 154 166.

170 Šćit [franjev. 157. Ј95 Šišan [brdo] 46. 120 . OaIe « P4 „ S. 62. 45 Šić [predio] 194. zat g\A zKјepa 120 CNse uos1e . 112 Španjolsko Groblje 15 Špiljani [selo] 80 Štirine [mahala] 57. soe1a4iz zate zNјepe Ri(: \od\ p p p 2e1јi§e Mićagšsa Ok1apЈsi pa uesј sLo Јulskim Alpama ga z(apјe Gostović p!g Kgeg1ik . treba 36 km. 14 Široki Briјeg 147 Široki Do [draga] 44. „ 45 l dugi Greb „ Dragi Greb „ 50 „ s Barice „ s Barica „ zpapјse „ visaravan auguet „ 72 . SŠasZšsi „ 144 ueSЈ &\o „ 160 „ јulskim Alpama .] 63 Širokača ul. gavkgzSa „ 1061108 . šg kgeg!ik : . 66 Štitar 131 Šćit pl. 44 „ 6 km. 144 .110. 161. I . 87 „ ri1au1 * 92 . 8 i 14 mјeeto Vel. 168.264 - Šipovica [potok] 32 Šipovica [žand. i Mala Čolina Kapa etr. samostan] 206 Šćit [selo] 206. stan.. 156.. 162. 63. seo1a{iv . [. 174 „ za z^apјe ! „ 190 „ Gostovac « 210 . 40 mјeeto Koziјe Poljane treba Koziјe Luke 1 a 40 „ na јužnoј Strani Vel. 12. 207 Šumić [potokЈ 58 Ščikovo [visЈ 152 Treba ispraniti: Str. 66 Štirinsko Јezero 56. Јezera treba na zapadnoј strani V. 124 „ 2e1јize ! » 144 „ MićagЈsa . . 64 68 p » 1° " „ p p r p p z4ašse visoravan avgust od Studenaca zјeuego1z(oki ri4euј gazkgzsa OaIS S. od Studanaca < 79 „ zјeuogoЈzЈoki . i Mala Ćolina Kapa treba Vel. 48 Šištica [potok] 90.