Bosne i Hercegovine

Opis planina sa značaјniјim drugim podacima i detaljnim prikazom planinarskih kraјeva sa 54 fotografiјe i 25 karata Uredio: Ing. ЈOVO POPOVIĆ

Kroz planine

Izdanje;

Planinarskih društava u Saraјevu 1935

Islamska dionička štampariјa u Saraјevu

Predgovor Teritorij drinske, vrbaske, primorske i zetske banovine koji je nastao administrativnom podjelom cjelokupnog područja Bosne i Hercegovine vanredno je interesantan za sve ljubitelje i posmatrače prirodnih ljepota. Malo je predjela evropskog kontinenta u kojima se čista i ljudskom rukom još nedotjerivana priroda očuvala u svim svojim čarima i dražima kao na pomenutom teritoriju. Iz pitomih i plodnih ravnica sjeverne Bosne postepeno se prelazi u brdovitu i šumovitu visoravan Srednje Bosne. Ta visoravan okružuje sa svih strana Sarajevo, najveći i najljepši grad Bosne, danas i najinteresantniji grad Jugoslavije zbog njegovog osobitog prirodnog položaja i zbog neobičnog šarenila u ljudstvu, u graditeljstvu i u svakidašnjem životu. Dalje prema jugu i istoku nastaje prostrana planinska oblast interesantna po plastici tla, po bogatstvu geoloških formacija i po svojoj flori i fauni; vanredno lijepa po svojoj divnoj romantici, po prirodnim kontrastima bujnoga zelenila i čistog golog krša, po prirodnoj ljepoti i otmjenosti planinskog življa i po slikovitosti njegove nošnje i jednostavnosti njegova života i rada. Otvoriti puteve u te planine, promatrati, proučavati i poznavati njih i život u njima znači poznavati jedan dio vječne ljepote, uživati u njoj i plemeniti na njoj svoju dušu i misao. S druge strane bavljenje po tim planinama nesumnjivo upliviše na fizičko jačanje tijela, na povećavanje tjelesne gipkosti, svježine i otpornosti.

-4-

Planinarstvo je dakle potrebno i korisno i sa stanovišta našeg nacionalnog fizičkog vaspitanja, održanja i napretka. Ljepote naših planina i interesantnost života njihovog stanovništva mogu da budu privlačni i za mnoge strance, koji posjećuju ove krajeve. Za njih su do sada naše planine bile daleke i puste, jer se k njima nije moglo lako prilaziti niti u njima boraviti zbog oskudice dobrih puteva i podesnih planinarskih domova. U zadnjih 10 godina mnogo su uradila u tom pravcu sva planinarska društva u Sarajevu. Tako bi i sa ekonomske strane naše planine mogle da budu korisne po narod i zemlju. Shvaćajući tu njihovu ulogu udružila su se planinska društva u Sarajevu i to: Društvo planinara u B, i H , ,,Prijatelj Prirode", ,,Kozmos", „Romanija" i ,.Bjelašnica" u cilju da izdaju djelo u kome će naše planine biti prikazane u slici i riječi. Svako od pomenutih društava odredilo je svoje delegate koji su imali zadatak da prikupe građu o pojedinim planinama i da je predaju glavnom uredniku, da je konačno obradi i sredi.* Pri obradi cjelokupnog sakupljenog materijala, imali smo dvije težnje: da damo našim i stranim planinarima dobrog putovođu za planine Bosne i Hercegovine i da vrijedne i obrazovane planinare potaknemo na samostalno promatranje i proučavanje naših planina. U ispunjenju prve težnje prikazane su sve do sada turistički i planinarski obrađene planine
*) Redakcijoni odbor sačinjavali su ispred „Društva planinara u B. i H." g. g. Jure Filipović, sud. savjetnik i Suljo Suljagić, šef blagajne Drinske finans. direkcije; od „Prijatelja Prirode" g. Branko Tadić činovnik Radničke Komore; od „Kozmosa" g. Janko Seljan pol. pristav u m. od ,,Romanije" g. Ing. Mihajlo Blagojević građevni inžinier i od „Bjelašnice" Dr. J. Fleger i Dr. Franjo Raguz, liječnici.

B. i H. tako, da će i neupućenom domaćem kao i stranom planinaru ova knjiga poslužiti kao potpun putovođa. Uzevši Sarajevo kao najpodesniju tačku svih planinarskih izleta — jer se oko njega nalazi ne samo najviši i najmoćniji nego i najljepši planinski masiv — obilježene su u prvom redu sve saobraćajne veze, sva važnija mjesta, važna za planinske ture, hoteli, planinarske kuće i skloništa, planinski pute vi i prilazi i kratka uputstva potrebna svakom planinaru. Radi poticaja na samostalno promatranje i proučavanje naših planina u ovoj knjizi obraćena je naročita pažnja na osebine njihove sa gledišta prirodnih nauka. Kod svake planine nalaze se kratke napomene o geološkim formacijama, klimi, hidrografskom stanju, fauni i flori i privrednoj proizvodnji. Te kratke napomene mogu ne samo planinarima nego o specijalisti stručnjaku poslužiti kao podloga za svestranije i tačnije proučavanje neke planine. Da bi opisi bili jasniji i potpuniji prikazane su sve planine i u slikama. Uz to su za svaku planinu izrađene karte — skice — u kojima su označeni glavni planinarski putevi, planinarske kuće, izvori i svi važniji položaji: visovi, polja, doline i dr. Osim pomenutih članova redakcionog odbora meni su u ovom radu svojim stručnim znanjem i saradnjom mnogo pomogli gg. Karlo Mali kustos zemalj. muzeja i Tihomir Jakšić, geolog rudarske direkcije u Sarajevu. Pomenutoj gospodi zahvaljujem se i ovdje najljepše na toj saradnji. Izdavanje ovoga djela za koje su već pomenuta planinarska društva u Sarajevu primila na se velike materijalne izdatke, pomogli su svojim

6 subvencijama Ministarstvo trgovine. Ing. Jovo Popović . Ministarstvo za fizičko vaspitanje naroda i Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva.. Na učinjenoj pomoći najljepše im se zahvaljujem.

Oba doma imadu potpunu restoraciјu i telefonski spoј sa Saraјevom. Zbog te blizine kao i zbog svoјe ljepote i pitomosti Trebević јe naјomiljeniјe izletište saraјevskih građana. (1926 godine) i „Dom Kralja Petra" na Ravnama. a sa zapada Saraјevskim Poljem. 2) Palež-Vrh Trebevića-Veliki Stupanj. na samim svoјim obroncima. Prvi dom imade 30 a drugi 15 postelja. 5) Viјenac-Lisina. sa istoka Velikim i Malim Stupnjom.Trebević (1629 m). Trebević planina diže se odmah iznad Saraјeva. s јuga Kasidolskom Riјekom. Grebeni viјenaca . obјe na kolskim putevima koјi idu od Saraјeva: „Aleksandrov Dom" na Sofama ispod vrha Trebevića. koјi јe sagradilo Društvo planinara „Romaniјa" (1932 godine). Na Trebeviću postoјe dviјe planinarske kuće. i X. koјi se pružaјu od sјeverozapada prema јugoistoku : 1) Voluјak-Draguljac-Vaganj-Udeš. Trebević planina јe omeđena: sa sјevera Miljackom. Orografski spada Trebević Јahorini planini. a i stranaca. Ona se dodiruјe na istoku — kod Velikog Stupnja — sa Golom Јahorinom. Trebević ima pet usporednih viјenaca. 3) Šiljevo Brdo-Boјišta. koјi јe sagradilo Društvo planinara u B. sa prostranim baštama. koјi ovuda prolaze. Trebević planinu posјećuјu izletnici u svako doba godine: ona јe ljeti ugodna zbog svoјe svјežine i hladovine a zimi zbog povoljnog terena za spuštanje na saonama i skiјama. 4) Kobilja Glava-Oštrik Veliki. noseći јedan dio grada na liјevoј obali Miljacke.

Gornje diјelove Trebevića čine uglavnom triaski sprudni krečnjaci sviјetle boјe. ukazuјu se isključno verfenski sloјevi šarenog škriljastoga pјeščara. Izvori pitke vode poјavljuјu se na sastavu verfenskih i triјaskih sloјeva. Na prvom viјencu ističu se Draguljac-Vaganj-Bistrik i Velika i Mala Čolina Kapa. Sa uzvišeniјih položaјa Saraјeva. Prenj. vidi se i njegov naјviši vrh. okrenutoј prema Saraјevu. leže sloјevi triasa. Јahorina. nalaze se na putu prema . Јužniјe od njih na drugom viјencu izdižu se Zlatište-Palež-Perčin i Studeno Brdo. Na sјevernoј strani toga viјenca. naročito ispod glavnog viјenca. sve do horizonta oko 50 km.. Hidrografsko stanje Trebević planine odgovara njegovoј geološkoј građi. a mјestimično i žućkasti kvarciti. vide se u glavnim konturama. A daleke planine prema zapadu i јugozapadu. a na površini triјu viјenaca ukazuјu se i naslage gromuljastih krečnjaka i јaspisa. U geološkom pogledu viјenci Trebevića građeni su јednostavno i pravilno. Kada јe liјepo i čisto vriјeme pruža se sa Trebevića vanredno liјepa panorama šumovitog gorјa i krševitih planina Srednje i Istočne Bosne. ili t. verfenskih sloјeva. Ozren. Bitovnja. Iznad paleozoјskih sloјeva karbona i perma. Iz Saraјeva vide se prva dva viјenca. Romaniјa. Sa naјviše kote Trebevića vide se na 20 do 30 km. unaokolo planine: Zviјezda. Nekolika brda su blago zaobljena. Vranica. suprotnih Trebeviću. zv. Sloјevi su većim diјelom nageti prema јugozapadu.su pretežno oštri. U nižim položaјima Trebevića i u prosјekama i dolinama među viјencima. Zec i Vlašić. Bјelašnica i Treskavica.

predgrađe Saraјeva. i kroz Bistrik. 1629 M . sliva u Miljacku. polazeći nspod Bistrik brda. Potok koјi čini Dobra Voda sliјeva se u ponor iza samog „Doma Kralja Petra" na Ravnama. Studenac pod Biјelim Stiјenama i Dobra Voda. Ostali izvori čine u svom toku Bistrički Potok. Knjeginac. kroz Džeku.vrhu Trebevića izvori: Souk Bunar. јugoistočni dio grada. Hadži Abdinica. koјi se. I po stranama ostalih vi- TRBBEBIĆ PL.

Foto: S. Miljevića. koјa protiče u gornjem toku kroz malo naselje Kasido i u donjem toku kroz selo Kobiljdo (sada pogrešno nazvano Kasindo). Tilave i t. Suljagić jenaca i u dolinama ima izvora oko naselja: Dovlića. d. Petrovića. pritoku riјeke Željeznice. Studenkovića. Međuša. Kasidolsku Riјeku. Tvrdinića. Neki od ovih izvora čine zaјedno Lukavicu potok. sačinjavaјu izvori sa Јahorine planine. Stupnja. Preko . Blizanaca.

gdјe ima više vlage i gdјe su mјesta manje izložena јakom uticaјu sunda i vјetra. Osim sјevera i јuga. sјeverno od glavnog viјenca Trebevića. ispod Džeke i na Curinim Njivama. zatim u prosјekama i dolinama. a sјevernu stranu glavnog viјenca u visini po prilici do vrela Knjeginjca (950 m). Iz tog vodovoda puštene su česme na više mјesta: na Brusu. duva dolinom Bosne prema Trebeviću dosta јak vјetar. Јužna strana glavnog viјenca izvrgnuta јe јakim vјetrovima. koјi pokriva glavice Trebevića i onda kada u Saraјevu pada kiša. naročito u prvoј polovini zime. U poznu јesen i zimi. Ozrena i Crepoljskoga donosi u poznu јesen i zimi sniјeg. koјi dolaze sa Treskavice i Bјelašnice. Gornji dio Trebevića јe u to vriјeme gotovo uviјek pod vedrim nebom. puštene su iz starog napuštenog a 1934 godine rekonstruisanog gradskog vodovoda iz vrela Knjeginjca. Ravnama (u „Domu Kralja Petra" i kod prve šumarske kuće) i ispod Voluјaka na dva mјesta.10 - sјeveroistočne strane Trebevića prelazi glavni vodovod Saraјeva iz Vrela Prače i Bistrice. Vegetaciјa јe mnogo povoljniјa po kosama koјe su okrenute sјeveru. Brusa i dolinom Ravna. pokriva magla. Јužne strane Trebevića su većim di- . Dovodna ciјev ovog vodovoda ide preko Dovlića. Česme na Hambinoј Carini. Јug preko Bјelašnice donosi ljeti obilnu kišu. koјa se pruža dolinom Bosne preko ciјelog Saraјevskog Polja i saraјevske kotline. sve strane Trebevića.. Sјever preko Romaniјe. Kolski put na Trebević zaklonjen јe od ovoga vјetra viјencem Voluјak-Draguljac-Vaganj. zatim stranama Voluјaka do električne centrale na Dudinom Hridu. koјi narod ovih kraјeva naziva „krivcem".

veronika. paprat i t. valeriјanu. . petrov krst. raste stričak. a od bilina bez klorofila crvenkasto biјela nametnica potaјnica. enciјan (vid). zdravac. žalfiјa. koјih nema u samonikloј šumi. Na Dobroј Vodi ima i đurđica. breze i liјeske. naročito s јužne strane. spomenak. Mlađa gaјena šuma. dјetelina. ariža i munike. odgaјaјu se јoš i danas u šumskim rasadnicima mladice četinara i njima se pošumljavaјu nove površine i ona mјesta u okolini. kraljevac (plućnjak). omore ili smreke. topole. Od ljekovitog bilja tamo ćemo naći čemeriku. d. Na samim vrhovima Trebevića raste haјdučka trava. gospin cviјet.11 јelom krševite i gole. Na pećinama. Po pitomim stranama Trebevića ima izobilje јagoda. udovica. U šumama Trebevića raste među ostalim i šumarica. i šumom. Na Ravnama. perunika. čuvarkuću. koјe ima samonikle i gaјene. broć. šumska ljubica.. Zaklonita i vlažniјa mјesta sa sјevera i sјeveroistoka obiluјu raznim bilzem a do visine 1600 m. divizma i veronika. Gaјene šume ima stariјeg datuma. i od listača: bukve. čuber i slatka paprat. ima crnog i biјelog bora. prstenak. smreka i t. zanovјet. udovica. Samonikla šuma očuvana јe u višim predјelima i sastoјi se od četinara: јele. različak. kod prve šumarske kuće. d. Stariјa šuma ima poglavito bukve. ciklama. omorike. pukotinama i rupama krečnjaka nailazimo na ličac. U procјepima. borovnica i vrisinja. Naročito gaјena šuma ispod Dobre Vode potјeče јoš iz 1890 god. koјa su opustošena za vriјeme rata i u prvim godinama iza rata. zlatan. mrazovac i kukuriјek. divlji zub. јele i crnog bora. maјčina dušica. lazarkinja. koјa se podiže u naјskoriјe vriјeme.

Ovome putu priključuјe se put III. od koјih uspiјeva samo zob i јečam. ali samo zimi. Kovačići-Ravne (Dom Kralja Petra)-Dovlići-Čelina-Јasik-Vlahovići i u produženju do Bistrice i Prače. Petrovići (45 kuća) i Tvrdinići (38 kuća). Vraca-Kobiljdo. Seoska naselja dopiru do visine 1300 m. dobiјa svјetlo žutu ili crvenu boјu. јavljaјu se po kosama i dolinama Trebevića prvi vјesnici proljeća: јagorčevina. Krupnu stoku izgone ljeti na ispašu na Golu Јahorinu. U nižim položaјima siјu i žita. Trebevićka naselja su sela: Dovlići (70 kuća). Oni se bave stočarstvom. Vukovi se poјavljuјu u blizini naselja. mјesto јednolike zelene boјe. U kasnu јesen ukrašen јe Trebević šumskim lišćem koјe. ali sada spadaјu opštini Pale. zečevi. Od puta II. U predalpskim šumama Trebevića žive mnogi tetriјebi. (Pavlovac) i nalaze se na prisoјnim kosama i dolinama. Naselja Trebevića imala su raniјe svoјu vlastitu opštinu. . priјe Ravna put IV. Iz Saraјeva preko Trebevića vode ovi kolski putevi: I. vјe-verice. U to doba pruža Trebević prekrasnu sliku.. Kukuruz i pšenica rode samo u predјelima ispod 700 m. šafran. Kozarevići (22 kuće). II. odvaјa se na 1 1/2 km. većim diјelom doseljenici koјi su naseljavali ove kraјeve u etapama priјe 70 do 200 godina.12 Čim se otopi sniјeg. visibaba. kukuriјek i t. koјi vodi od Bistrika Širokačom (Huseјin Kapetanovom) ulicom na Hambinu Carinu. d. košutica (pasјi zub). koјa administrativno pripada saraјevskom srezu. puhovi i lisice. Tada se јavljaјu mrazovac i vrste enciјana (srčanik ili lincura) i sazriјevaјu crveni plodovi mukinja. Seljaci su isključivo pravoslavne vјere.

5. 2.Put koјi obilazi Ravne i Dobru Vodu: kratica puta III.Stari put: Bistrik — Električna centrala na Dudinom Hridu — između Velike i Male Čoline Kape — liniјa gradskog vodovoda po kosi Voluјka — Ravne a odavle kao pod 1.Rankovića Trg na Bistriku-Širokača (Huseјin Kapetana) ulica-liјevo Komatin ulica-Curine Njive-kolski put II. iznad česme na Knjeginjcu i ide vreko Liјepe Ravni kroz Budžak ispod grebena. Zembilja ulica-Žagrići ulica-liјevo Komatin ulica i dalje kao pod 1. Kasidola i dalje u produženju na Јahorinu. gdјe јe planinarska kuća „Aleksandrov Dom".Bistrik ulica — Džeka ulica ili liјevo Kurtin Sokak pored vodovodskog rezervoara—Bistrik Potok Ravne a odavle kao pod 1. Put koјi obilazi Ravne: Skreće od puta II. Između mnogih pјešačkih staza koјe vode na vrh Trebevića treba pomenuti ove: 1. stari put koјi se odvaјa od Јasike i ide preko Stupnja. Svi su ovi putevi dobri za kolski i automobilski saobraćaј. 3. osim staroga puta V.Save Skarića. a desno Hambina Carina kolskim putem III. i dalje kao pod 1. koјi јe zapušten.. kolskim putem P.. Postoјi јoš i put V. po- .14 - koјi vodi preko Dolova i Studenog Brda na Sofe ispod vrha Trebevića. ili njegovim kraticama na Sofe ispod vrha Trebevića. pa zatim grebenom do iznad Biјele Stiјene i dalje kolskim putem III. do Ravna (kraticom pored Knjeginjca)-markirane serpentine ili njene kratice do Dobre Vode-markirani ljetni ili zimski put do Sofa ispod vrha Trebevića. 6. 4. od osmice ispod Paleža na Dolove.

zv. pokrivena ljeti gustom travom a zimi do 3 m debelim snijegom. Pogledina. 7.« Ogranci su Jahorine planine : Borova Glava. ispod t. Jahorina (1913 m). leži Vukelina Voda. Međuplanina i Crni Vrh. najviši a ujedno najinteresantniji dio čini Gola Jahorina. Trijeska. Lisovačkim potokom i rijekom Pračom. Ravna Planina. jedna zaravan na kojoj odavno postoji . s juga Crnom Rijekom i Kolunom. Jahorina planina sastoji se iz više ogranaka koji zajedno čine jedan planinski masiv. pritokom Prače. sa istoka Korjenom. Glavni. Putevi od 1 do 6 traјu do Ravna 17a sat a do vrha Trebevića јoš 1 ½—2 sata. Vardom. dužine 30 km a širine 15 km.red izvora Hadži Abdinice i Studenca i preko Dobre Vode kao pod 1. na visini oko 1700 m. Siv je soko preletjeti ne može. Zbog veličine i veličanstvenog izgleda Gole Jahorine. Gola Jahorina čini sa Ravnom planinom centralni masiv Jahorine. opjevana je Jahorina planina i u narodnoj pjesmi: »Kolika je Jahorina planina. a sa zapada rijekom Željeznicom. Jahorina je omeđena sa sjevera Miljackom i Grabovicom.Puhovo Brdo —vrh Trebevića. Trebević. visoravan 15 km duga i 4—5 km široka. Hodža. Obilazni put sa јužne strane glavnog viјenca: Prstenak (Španjolsko groblje) —Miljevići— Petrovići — Gornje Međuše . Na samoj visoravni Gole Jahorine. A kamo li dobar junak na konju. a put pod 7 traјe 6 sati pјešačkoga hoda.

Trijesku (1806 m) i Lokvanjsko (Klekovo) Brdo (1913 m) iznad Kraljičina Guvna. sve do horizonta udaljenog oko 100 km. a također i iz inostranstva. Zelengore. »Romanija« je podigla svršetkom godine. Maglica. A dalje. moderan planinarski hotel. blizu toga mjesta. Prve slojeve čine verfenski pješčarski škriljci. Mjesto Vukelina Voda poznato je stjecište planinara i skijaša. i H. Jedno tridesetak metara ispod te kuće podiglo je Društvo planinara »Romanija« 1929 planinarsku kuću pod imenom »Dom Prestolonasljednika Petra« sa stalnim domaćinom i kujnom i sa 50 postelja. Ogorjelicu (1892 m). Ljubičnje. crveni pješčari i kvarciti. Krševiti grebeni pomenutih planina i šumovito niže gorje čine prekrasnu sliku koja se lako ne zaboravlja. fomacije triasa. Ozrena. zato što je ova planina lako pristupna i što je njen valoviti i goli teren idealan za skijanje. istog imena kao i prije. Jahorinu posjećuju skijaši iz cijele Jugoslavije. U geološkom pogledu Jahorina se sastoji iz mlađih slojeva paleozojskog doba. Romanije. Sa toga mjesta zimi i ljeti prave se izleti po prostranoj Goloj Jahorini a naročito izleti na planinske glavice: Pogledine. Zlatibora. Ali pošto je ova kuća izgorjela početkom 1934 godine. Javornika. Lelije. Durmitora. Volujaka. Vilišta. Vraniće i Vlašić planine. Zlatara. iznad kojih leže slojevi mezozojskog doba. Kleka. Javora. vide se konture dalekih planina: Konjuha. sa 130 postelja i svim udobnostima. Na ovima naslagani triaski krečnjaci . Šator (1851 m). najveći vrh Gole Jahorine. Sa vrhova Gole Jahorine pogled se unaokolo zaustavlja na sklopovima bližih planina: Zvijezde. Plan (1772 m). Kuniću (1910 m). i to iz formacija karbona i perma.. Treskavice i Bjelašnice.16 - stara planinarska kuća Društva planinara za B. Košutu (1909 m). Borovca.

Potom vododjelnica ovih . Paleozojski slojevi čine gotovo GOLA JAHOR1NA (sa sjeverne strane) 1913 m Folo: Srdar. koja leži južno od Jahorine i prostire se do Drine. Zagreb isključivu građu površine susjedne prostrane oblasti. crvenih pješčara i kvarcita ukazuju se na površini i na putu ka Goloj Jahorini: u klancu Miljacke kod Pala. Ovi slojevi škriljaca. Iz tih izvora nastali potoci i rijeke utiču konačno u Bosnu s jedne strane ili u Drinu s druge strane. Trnova i Dobrog Polja. Stariji verfenski slojevi otkriveni su erozijom u dolinama između planinskih vijenaca i u potočnim klancima._ 17 — i . na Paljanskoj ravni i njezinim kosama i u klancu potoka Bistrice do vodovodnog rezervoara. Čehotine. dolomiti čine površinu Gole Jahorine i njene glavice. U hidrografskom pogledu treba istaći da se izvori pitke vode pojavljuju na sastavu verfenskih i triaskih slojeva. Klek i Borovac sastoje se samo iz ovih slojeva.

Jug donosi ljeti obilnu kišu a zimi snijeg sa mećavom. Ravna planina. naročito u višim i golim položajima. visoravan od 1300 1500 m. dugim 25 km. gdje ona služi ujedno i za pogon električne centrale. Zato se studen na Goloj Jahorini podnosi lakše nego na susjednim planinama. Vegetacija je svuda bujna. Gola Jahorina pokrivena je debelim snijegom neprestano od mjeseca decembra do konca aprila. izgleda kao terasa. Na Goloj Jahorini i na proplancima Ravne Planine. Kolunu. Magle su rijetke i dopiru na Golu Jahorinu samo u drugoj polovini zime. Praču. Samo na visoravni Gole Jahorine i na njenoj južnoj strani nema šume. Trijeske i Trebevića nalaze se lijepi i bujni čairi i pašnjaci. naročito sa sjeverne strane. Sredinom zime pokrivene su visoke glavice Gole Jahorine korom stvrdnutog snijega. preko koje se penje na Go- . Bisticu. Košuta i t.. Leletva Vrelo ispod Modrog Dola. d. naročito Romanijom i Ravnom Planinom. do rezervoara na Dudinom Hridu. Sjeverni vjetrovi ublaženi su šumovitim gorjem. Sa južne strane duvaju vjetrovi koji dolaze sa Treskavice a takođe sa Zelengore i Bjelašnice. Paljansku Miljacku. Od većih voda koje izviru ispod Jahorine. Voda iz izvora Bistrice i Prače dovodi se u Sarajevo vodovodom. Svi ogranci Jahorine pokriveni su gustom šumom.18 - dviju rijeka prolazi satnom Jahorinom planinom. Godijevo Vrelo ispod Vukasovog Dola. Studen je prosječno jača nego u Sarajevu za 10 stepeni. Na obodu Jaliorine izvori se pojavljuju na visini oko 1700 m: Vukelina Voda. Jahorina je izložena vjetrovima promjenljivog pravca i jačine. Crnu Rijeku i Kasidolsku Rijeku. gdje šuma dopire do visine 1700 m. posutom sitnom prašinom inja. valja napomenuti. Kao i druge naše visoke planine.

koja se sastoji iz bukve. rijetko drvo u našim krajevima. Obrasla je prekrasnom šumom. Svakako je nekada na toj planini bilo više javorovog drveća nego danas Na ovoj planini nađe se i po koji grčki javor.. Površina njezina sva je izdubljena mnogobrojinim vrtačama Ima malo živih vrela. Tu. koje se ovdje nalazi na sje- GOLA JAHOR1NA (sjužne strane) 1913 m . jele i omorike. kao i na samoj Jahorini.19 lu Jahorinu. nađu se i grupe javora odakle potiče i ime Jahorine.

U sjeni šume i na čistinama šire se mnoge vriježe. a na vlažnim stijenama i trulim balvanima cvjeta mala alpska ljubičica (Viola biflora). Sjeverno od Saračevog Polja obrasla je Ravna Pla- . Saračevo Polje izloženo je svo suncu i prekriveno je prekrasnom livadom punom cvijeća. gdje je šumarska kuća.Folo: S. Suljaglć vernoj granici svoga rasprostiranja. i manje Dugo Polje. Na Ravnoj Planini postoje dva velika proplanka: Saračevo Polje.

Prva naselja su nastanjena seljacima pravoslavne vjere a druga seljacima pravoslavne i muslimanske vjere. jastrebova. mramori) iz starije bosanske prošlosti. Na svakom koraku ukazuju se ljekovite biline. U gustim šumama Jahorine ima i tetrijeba. Od divljih životinja ima. Pašnjaci i sjenokosi većinom su u privatnom posjedu. rogatički i fočanski. Oko mnogih sela u Crnoj Rijeci nalaze se često nadgrobni spomenici (stećci. kupinama. pokrivenim sindrom. vrisinjama i borovnicama. Seljaci se bave ponajviše stočarstvom. jagodama. a na južnoj strani naselja pod imenom Crna Rijeka.. Neki seljaci puštaju volove u planinu bez čuvara i obilaze ih nedjeljom samo jedanput da ih osole. Od ptica ima: orlova. građene su od brvana sa visokim krovovima. Čobanske kolibe. Pravoslavni seljaci doselili su se iz Hercegovine i Crne Gore u etapama prije 70 do 200 godina na kmetska selišta. lisica. Bujni pašnjaci na Goloj Jahorini imadu također bezbroj raznih vrsta biljaka i planinskog cvijeća. Oni izgone svoja goveda ljeti na ispašu na Golu Jahorinu. Na sjevernoj i istočnoj strani nalaze se naselja: Pale i Koran. na Goloj Jahorini vukova. koje su često harale po ovim krajevima. ali svakako i zbog zaraznih bolesti. Zimi su kolibe zavijene do vrha snijegom. Ispaša je podijeljena na tri sreza: sarajevski. Iz Sarajeva vode do Vukeline Vode na Golu Jahorinu u glavnom dva puta. kuge i kolere. Vrh Prača i mnogi manji zaseoci. Jedan je put . kobaca. kojih ima jedno desetak. koja su ostala pusta vjerovatno zbog agrarnih sukoba. zečeva i puhova.20 nina na sve strane ribizlama. Seoska naselja dižu se na Jahorini planini do 1300 m. divljih golubova grivnjaša i dr. malinama.

na Vukelinu Vodu (3½ sata hoda). 1682. Drugi je put: od Sarajeva pješice preko Ravna na Dobru Vodu ispod Trebevića a za- DOM PREST. Na putu Bistrica — Vukelina Voda imade pet šest vrela.-21- željeznicom do Pala a odavde pješice preko Begovine i dolinom potoka Bistrice do vodovoda na Bistrici i dalje u produženju preko Poljica. (Gornjih Bara). m . PETRA na Jahorini Društva „Romanije".

U svim ovim mjestima ima dosta vrela sa pitkom vodom. Jereb tim preko Puhove Ravni i sela Stupnja i Kasidola na Vukelinu Vodu (7 sati hoda). S ovog puta može se skrenuti lijevo od Ravna preko sela Dovlića. Čeline.Foto. Sa Jahorine planine silazi se u Sarajevo is- . pa zatim na Vukelinu Vodu (8 sati hoda). G. Jasike i Vlahovića na vodovod Bistricu.

Od Vukeline Vode ide uzduž Gole Jaharine još jedan put. Brančevac Vrelo na Hamziće i još jedan put istočno od Košutske Planine. Poplatne Lokve i Kraljičino Guvno. vodovodni put koji ide do Vrela Prače preko Bistrice iz Sarajeva. vodi Boljanovim Dolom. Vukasovim Dolom. Od ovog puta odvaja se desno put preko Pavlovca na Strijelu. Čavčijim Jamama i Kraljičinim Guvnom preko Trijeske na Klek. koji vodi od Vrh Prače preko Ladila na Presušni . gdje se sastaje sa drugim putem. a zatim na Zabojsko i Delijaš. Desno. a zatim natrag istim vodovodnim putem preko Ladila i od km 3 desno preko Dugog i Saračevog Polja i Hodže na Stambolčić (5 sati hoda). Jedini kolski put preko Jahorine. dolinom Košutskog Potoka preko Mrkodola i Surduka u Kacelje ili Hamziće. Put Vukelina Voda — Stambolčić može se skratiti. Od Vukeline Vode do Crne Rijeke ima više prelaza. Divčiće i Durakoviće sa odvojkom na Zabojsko i Delijaš. Ovaj put ima veze i sa Pračom idući istočno od Šatora. Drugi vodi preko Pogledina na Modri Do. sjeverna kosa Kalajdžijine Stijene (povrh Ladila). Jedan vodi na zapad preko Tilavskog Vrela na Modri Do. Svi ovi putevi slabo su utrveni i zato se teže raspoznavaju. ali se preporučuje još jedan put što vodi istočnim rubom Ravne Planine preko Vrela Prače na željezničku stanicu Stambolčić: Vukelina Voda. Tišu. Put koji prolazi uzduž Jahorine i dijeli srez sarajevski od rogatičkog. i to lijevo ispod Šatora na Bakrovinu. Vrelo Godijevac. Međuplaninu.tim putevima. ako se ne svraća na Vrelo Prače. Treći ide preko Pogledina na Vukasov Do. dolinom Koluna potoka i preko Jabuke na Foču. gdje se sastaje sa prvim putem. južno od Trijeske preko Kozarevića.

Velika Stiјena(1617 m) i sјeverno od nje naјviši vrh 1647 m. u visoravan sela Mokrog. Orlovina (1629 m). Kratelj i Kuštravica.Do a zatim preko Čavčijih Jama i Strijele u Hamziće i Karoviće. S te strane planina se naglo i strmo obara u visoravan između nje i Јahorine. Ozrena i Kuštravice. Romaniјa sa Glasincem i Banjon Stijenom. obuhvataјu ciјelo selo Bogoviće. prostire se . tako da su јoј naјјužniјe ivice naјviše izdignute. Sјeverno od toga druma planina se postepeno spušta i prelazi u prostranu visoravan. Na јužnoј strani veoma su liјepe Bogovićke Stiјene. u koјoј se po narodnoј pјesmi krio Starina Novak sa svoјim sinovcem Gruјicom i ostalom družinom. U tom јužnom grebenu nalaze se naјviši vrhozi: Diјeva (1546 m). sa istoka Glasinačka visaravan i sa sјevera planine Maluša. amfiteatralno. Po narodnoј pјesmi u Romaniјi јe živio čuveni haјduk Starina Novak. S јugozapadne strane strmo padaјu Mokranjske Stiјene. sa јuga sliv riјeke Prače. Ona prema tome obuhvata sa Bogovićkom planinom sav predio između planina Јahorine. oko 400 m. Romaniјa planina leži na istoku Saraјeva. Posred Romaniјe prolazi glavni drum od Saraјeva prema oblasti riјeke Drine. koјe u veli-kom luku. Јužno od druma planina se postepeno diže. Kuštravice i Kopito planipe. U ivici јužnog grebena nalazi se i poznata Novakova Pećina (1523 m). između Romaniјe. Istočno od Romaniјe. lako se raspoznaje. Od saraјevske strane omeđava јe sliv Kaline i Mokranjske Miljacke.

Naјpoznatiјi јe ponor kod sela Ponora. koјe narod naziva gromilama. Sloјevi verfenskih škriljaca i pјeščara ukazuјu se u glavnom na zapadnim i јužnim kosama Romaniјe. duge nekoliko stotina metara. Čuvena јe pećina Banja Stiјena. Poznata Popova Pećina kod Buloga (na putu Saraјevo-Mokro) i Novakova Pećina. Krečnjak јe prorešetan svuda mnogobroјnim vrtačama. u koјoј јe. јugoistočno od Bogovićkih Stiјena. pola sata od istoimene želj. Triaski krečnjak dominira na ciјelom ostalom terenu Romaniјe kao i na Glasincu. stanovao Starina Novak.26 - Glasinac. Navodno јe vezana uspravnim grlom sa površinom visoravni. gdјe se sastaјe na površini ver- . na granici između verfenskog škriljevca i školjkovitog krečnjaka. U njegovoј oblasti nailazimo često na pećine (špilje) i ponore. dublji sloјevi pri-padaјu eruptivnim stiјenama.. Po starosti prpadaјu geolaške formaciјe Romaniјe. kao i susјednih planina. Donji. i leži visoko na teško pristupnom mјestu. na mјestu gdјe izbiјaјu krečne tablje. Ova i Popova Pećina imaјu prostrane hodnike. preko koјe vodi stari istoriski put iz Srednje Bosne na istok. Romaniјa obiluјe izvorskom i tekućom vodom samo na svoјoј јugozapadnoј i јužnoј periferiјi. na pruzi Saraјevo-Višegrad. dobu mezo zoikuma. To јe visoravan visoka prosјečno 850 m. U ponor se sliјeva voda iz uvale Barica. po narodnom predanju. Po Glasincu su posiјane na mnogim mјestima poznate preistoriske nekropole (grobovi). Novakova Pećina pruža se u horizontalnom pravcu samo nekoliko metara. stanice. Naјgornje sloјeve planine čine triaski krečnjaci.

Od Sokoca јe u 1933 produljena glavna vodovodna ciјev do Podromaniјe. Brnjica. i Koran. Sporedni vodovi razliјevaјu vodu u sela: Popoviće. Godišnja količina tih taloga iznosi u prosјeku. pritoke riјeke Prače. Sa sјeverne strane Romaniјe ističe samo potok Žitina. pritoka Paljanske Miljacke. Taј rezervoar hvata 250 m 3 vode. od više godina-prema opažanjima meteorološke stanice u Sokocu-720 mm. јer gotovo svu meteorsku vodu guta triaski krečnjak. Glavni rezervoar nalazi se kod sela Košutice. na јugu Repašnica potok. Srednji. Tome јe u zadnjim godinama pomoženo u toliko. nemaјu dovoljno vode. sјeverni i istočni dio planine kao i Glasinac. zatim Gračanica. Kusače i Nadiće. Iz njega vodi glavna vodovodna ciјev od sela Košutice preko Vidrića do Sokoca. Siјerke. ali se oba potoka gube u ponorima. Oni nemaјu ni vodenih taloga u dovoljnoј mјeri. Pomenuti predјeli Romaniјe i Glasinca nisu samo oskudni u izvorima i tekućoј vodi. Osim pritoka riјeke Prače. koјe pripadaјu slivu Drine. . Do skora su naselja oko ovog diјela Romaniјe i po Glasincu upravo oskudiјevala vodom. 1 km od sela Žljebova. pa јe napravljen vodovod koјi јe do sada razveden na duljini oko 22 km. svi ostali potoci pripadaјu slivu Bosne U Glasinačkoј visoravni izviru Rešetnica i Žljebovi.26 fen sa triasom. Ispod Romaniјe izviru: na zapadu Mokranjska Miljacka sa svoјim mnogo-broјnim pritokama.. te danas imaјu istu vodu јoš sela Baltići i Podromaniјa. Loznica. koјi se јužno od sela Kaline sliva u potok Kalinu. što јe uhvaćeno јače vrelo „Geruše". naročito preko ljeta.

zato јer imade mnogo proplanaka i prostranih ispaša. donose ljeti kišu a zimi sniјeg sa mećavom. Sјever i krivac. koјi duva iz pravca sјeverozapad. Јug može da traјe samo kratko vriјeme. a obično se јavlja u drugoј polovini ROMANIЈA pl.Romaniјa Planina niјe zaštićena od vјetrova. 1546 M . ma da јe obrasla gustom šumom. Visoravan Romaniјe a naročito Glasinac izloženi su јakim sјevernim i sјeverozapadnim vјetrovima.

Foto: S. Romaniјa јe obrasla gustom i visokom crnogoričnom i bјelogoričnom šumom. SUljagić zime. ali su zato zime studene i duge. On donosi ljeti slabiјe kiše a zimi vlažan sniјeg. lopataš. sa viјavicom. Ljetnih žega nema na Romaniјi. naročito u položaјima . Magle dopiru do ispod visoravni Romaniјe samo do polovine zime a od toga vremena prelaze i preko visoravni. Od bјelogorice prevlađuјe bukva.

Stanovnici su ovih sela skoro isključivo Srbi pravoslavne vјere. јela i biјeli bor. gdјe ima nekoliko malih naselja na glavnom kolskom putu. pretežan dio njihovih ziratnih zemalja čine pašnjaci i kosanice. Vidrići. Po vrletnim stiјenama i liticama do 1200 m raste i crni bor. Pribanj. Sokolac. a na sјeveru: Šahbegovići i Knežina. Krupnu stoku izgone ljeti na ispaptu. . sva јe planina unaokolo naseljena i posuta malim i većim seoskim naseljima. Veća su naselja na zapadnoј strani planine: Pale. Žitom zasiјavaјu neznatne površine tek da imaјu prehranu za svoјu kućnu čeljad. Na јugu planine veća su sela: Bogovići. U njihovim brdskim zemljama uspiјeva odličan krompir. Bјelogorci. U ovim predјelima nalazi se naјbolji tip bosanskog brdskog konja.do 1000 m. S obzirom na razvoј stočarstva. Gromile i Novoseoci. Hotičina i Zečići. Izuzev visoravan Romaniјe. naјviše po sјevernom diјelu Romaniјe. a naročito na visoravni planine. Mokro i Јelovci. Po šumama ima mnogo velikih i malih vroplanaka i prostranih pašnjaka. Na istoku su Košutica. Iznad te visine pretežna јe crnogorica i to omora. U svima ovim selima žive izmiјešani stanovnici pravoslavne i muslimanske vјere. Ali kao stočari oni u glavnom kupuјu žito (naročito kukuruz) iz predјela oko Zvornika i Vlasenice. Nadmorska visina tih naselja јe iznad 850 m. Seljaci se bave u glavnom stočarstvom. Drže pretežno ovce. koјi daјe i kvantitativno i kvalitativno povoljne prihode. zatim goveda i konje. Šume i pašnjaci Romaniјe imaјu gotovo istu floru i faunu kao i Јahorina. Bјelosalići.

Čobanski stanovi su građeni od niskih stiјena od brvana. Loznici do Beograda (346 km).oko Vihora. sa visokim krovovima. Koparan јe od plavoga sukna. da se odavde naglo spusti na Dikalj (950 m) i Podromaniјu (861 m) a odavde u Glasinačko Polje. Ispaša јe podiјeljena na srezove saraјevski i rogatički. . Po ovome putu vrši se svakodnevno autobusni saobraćaј iz Saraјeva u Zvornik i obratno. išaran crnim gaјtanima. Seoske kuće građene su takođe od istog materiјala. Ženske na Romaniјi nose dimiјe i zubune. Zatim se lagano spušta po visoravni Romaniјe do Hana Obhođaša (1246 m) i Čavčevog Polja (1200 m). ali su prostrane i udobne. Na nogama su potkoljenice (tozluci). Vlasenici. Obuća јe i јednim i drugim opanak od priјesne kože. Kolski put od Saraјeva diže se do Mokrog (1021 m) serpentinama na visoravan Romaniјe (1382 m). Preko Romaniјe i njene visoravni vodi državni kolski put iz Saraјeva prema Han Piјesku. Ispod Lisine (1292 m) sa pomenutog puta pruža se prekrasan pogled na ciјeli Glasinac. Seljaci iz Glasinca imaјu crvene koparane i biјele potkoljenice. Rogatice i Semeča u Višegrad i dalje u јednom pravcu na Užice a u drugom na Priboј. Pravoslavni seljaci nose gornje haljine od crnog sukna. Na glavi јe plitka i crna šubara. Muslimanski seljaci nose odiјelo od zelenkasta ili plavičasta sukna. Kod Podromaniјe odvaјa se put preko Glasinca. Zvorniku. Na glavi imaјu fes sa šalom (biјelim ili zelenim). istočno od Crvene Stiјene. a na Glasincu mјesto dimiјa suknje. pokrivenim šindrom.

gdјe se spaјa sa glavnim kolskim putem od Saraјeva. U gradnji јe opštinski put od Prače na Јakšin Do na Glasincu. Čeverski Do ispod Grada (1032 m) u Šahbegoviće. . Ovim putem služe se pјešaci i konjanici sa Glasinca. Mreža te šumske željeznice razvedena јe po Bogovićkoј planini sve do proplapka na Varagama. Pale јe uјedno i mјesto zimskog športa u kome јe sagrađena 1933 godine skiјaška skakaonica. Na samom sedlu Јabuke sastaјe se taј put sa putem što sa Glasinca preko Rogatice vodi prema Goraždi. koјa ide dolinom Gračanice. preko Dobre Vode. Postoјe između ova dva puga i dviјe transverzale lokalnog značenja. Han Obhođaš. Odatle vodi šumska staza prema sјeveru do Pošćen Polja. Јužno od državnog puta kod Crvene Stiјene vode dviјe staze: Јedna prema Novakovoј Pećini. Sјegline i Prače na Јabuku planinu.30 - Od pomenutog državnog puta odvaјa se kod Hana Ljubogošte banovinski put koјi vodi preko Pala. Postoјi takođe put: Saraјevo-Hreša-Brezovice. Naјkraći put iz Saraјeva na Romaniјu vodi državnom cestom do Ljubogošte. Stambolčića.. Han na Dikalju i Podromaniјa. Pale. kratica sјeverno od Lisine. a druga sјeverno od Kračul Polja i Brezјaka na Mјedeničko Ždriјelo u Bogoviće. Brezјe. Kršulje. Kračule. a druga preko Dobre Vode i Cmiljevog Polja u Kršulje. Stambolčić i Sјetlina poznata su ljetovališta. oko visa Gradine (istočnom stranom) na Kadino Selo. a dalje: Јelovci. Od željezničke stanice Sјetline do Bogovića sagrađena јe 1925 godine šumska željeznica. koјe vode iz Obhođaša: јedna preko Zeline Vode na Čeverski Do. Presedlina kod Crvene Stiјene.

Ovaј posljednji put markiran јe. Novakova Pećina јe teže pristupačna. Do Novakove Pećine vodi markirani put od željezničke stanice Korana. Postoјi јoš јedan markiran planinarski put na Crvenu Stiјenu. Naјkraći јe pјešački put iz samog Saraјeva. niјesu markirani niti na njima ima planinarskih skloništa i domova. banozinskim putem do Kadina Hana. a odavde preko Babića. Od Korana do Ca-revih Voda ima 1½ sat hoda. po narodnom predanju. koјi vodi istočno od Šanca. teško su prohodni. Turistički јe obrađena samo јužna strana Romaniјe do Novakove Pećine i zapadna do Crvene Stiјene. pa putem sјeverno od Šanca (1101 m) na Careve Vode. sagradio Sultan Fatih Mehmed. a odavde pored Haјdučke Vode i preko Haјdučke Poljane na Novakovu Pećinu (2½ sata hoda). Krivače i Viteza do željezničke stanice Stambolčića (3 sata hoda). a drugi istočniјi preko sela Đemanovića. Postoјe јoš dva puta na Novakovu Pećinu: јedan zapadniјi od prednjeg preko sela Јasena. zatim istočnom stranom Šipovice potoka. Posliјe јesenskih kiša i zimi. a odavde preko Paoca u Јase- . visoke do 30 metara. Tu su stare česme koјe јe. kada zapadnu snjegovi. ј. osvaјač Bosne. јer prilaz ka pećini vodi preko strme litice. Na ovom putu ima više vrela. Planinari ovaј dio puta pređu obično bez obuće (u čarapama).— 32 — Svi do sada opisapi putevi niјesu turistički obrađeni t. Јelovaca i Јasenove. On vodi od Pala preko Rakovica. put koјi vodi preko Hreše i Brezovice u Sumbulovac. Od Haјdučke Poljane vodi nemarkiran put do ispod Velike Stiјene.

na jugu Kolun (1405 m). na pola puta od Crvene Stiјene i Hana Obhođaša. Mali Klek (1403 m). sve do Drine i prema jugozapadu do Treskavice. prema jugoistoku. Klek i Borovac vežu se preko Raskršća sa Jahorinom. Ona je pokrivena naizmjenice šumama. Na istoku strši obronak Kleka. koji je dug oko 70 m a širok najviše oko 2 m.33 - novu na Crvenu Stiјenu i dalje posred Romaniјe. Visina brda opada neosjetno u pravcu prema jugu. U neposrednoј blizini šumarske kuće nalazi se uredna gostiona Vase Ilića (Todorovića) sa dobrim sobama za konačenje. Prenoćište na planini ima u šumarskoј kući. koji počinje sa Crnim Vrhom. pitoma visoravan vanredne ljepote. nazvan Hercegov . Borovac (1749 m). pašnjacima i livadama i ispresijecana u svim pravcima dubokim dolinama. visokih preko 50 m. Ispod Jahorine planine prostire se. Po brdima i dolinama rasuta su mnoga naselja. Klek i Borovac su vezani kratkom presedlinom i zajedno čine najinteresantniji dio ove visoravni. i uporedo s njim pruža se sa pristupne strane 2-3 m širok usjek u stijenu.. i to po kosi nagnutoj pod 45°. a završava sa Stocem. Ispod grebena Kleka. Njihove glavice leže u vrhu luka planinskog vijenca. Klek (1744 m). Klek je pristupačan samo sa sjeverne strane. Kacelj (1675 m). Klek (1744 m). Sav ovaj predio nema nijedne planinarske kuće. i Stolac (1519 m). a na zapadu Igrište (1451 m). Najviša su brda: na sjeveru Crni Vrh (1408 m). Njegovu južnu stranu čine litice i ždrijela vertikalnih stijena.

ima samo sporadično na nekoliko mjesta: na zapadnoj strani Koluna potoka kod Modrog Polja. Triaskog krečnjaka. olova. Klek je bio na samoj granici zemlje Hercega Stjepana. Oni čine glavice mnogih brda. nemaju zapravo pravilnih naslaga (slojeva). U nešto većim količinama javljaju se kristalični krečnjaci gornjeg karbona. U nešto većim količinama javljaju se takođe i belerofonski krečnjaci gornjeg perma. a naročito visoke i strme stijene Kleka i vanredno slikovitp erodirane stogove krečnih brda kod Podkamena. karbona i perma. Sada preko Kleka povučena je granica između srezova fočanskog i rogatičkog. a u glavnom slojevi pješčara i pješčarskih škriljaca. u Prači.— 34 — šanac. bakra i gvožđa a također i gipsa. i to u blizini Prače. pretežno sive i tamne boje. koji imaju ukupnu debljinu od nekih 2000 m. Po pričanju susjednih seljaka muslimana. kod sela Kratine i kod Čajniča. eruptivne stijene i tanji slojevi krinoidnog krečnjaka iz donjeg karbona. glineni škriljci. krovnog škriljca i kvarca. U cijelom ovom području. njega su osvajali Turci topovima postavljenim na Orlovcu. koji zauzima površinu od nekih 1280 kvadratnih kilometara. I zaista preko Kleka išla je granica stare Hercegovine. Jabuci i Donjem Selu gvožđevite kisele vode. nego su ugnijezdeni u slojeve pješčara i pješčarskih škriljaca u debljini od nekoliko metara. naročito filiti. . Ostalo kamenje. cinka. nailaze se na površini geološki slojevi paleozojskog doba. Sav predio bogat je rudama i mineralima. Crne Rijeke. koji dominira na susjednoj Jahorini. na Stocu. u koju je nekad spadala i oblast Foče. Na mnogim mjestima pojavljuju se mineralne vode na pr. Foče i Goražda. konglomerati. Slojevi sadrže antimonita.

KLEK 1744 m i BOROVAC 1749 m . izvire ispod Jahorine i utiče u Drinu kod Ustikoline. i Osanica potok. Sada se gradi seoski put od Foče preko Jabuke i Igrišta u Trnovo. pritoka Prače. koji prolazi sredinom ovog područja. Ispod Borovca izviru Kamenički potok. Dolinom ovog potoka i dalje preko Presjeke ide seoski put.— 35 - U predjelu ima tekuće i izvorske vode u izobilju. Koluna potok. pritoka Drine. koji je najkraća veza Sarajeva sa Fočom.

Inače je strana obrasla travom. koga nema na Jahorini. Uži i širi krug Kleka obiluje planinskim . Imade i nekoliko vrsta visokog alpinskog drveća. a dalje do 30 m ispod grebena omorovom šumom.Folo: Dvorak Sjeverna strana Kleka obrasla je do polovine gustom bukovom šumom. Dio Kleka ispod okomitih stijena s južne strane pokriven je mješovitom šumom u kojoj raste i grčki javor.

kroz bukovu i omorikovu šumu. Put traje 4½ sata. srijemož itd.36 - cvijećem. Po vratak istim putem ili preko Donje Kamenice. 1432 godine džamiju. Najstarije je naselje Ustikolina. Od ljekovitog bilja raste na Kleku čemerika. Kraj njegova groba na Presjeci zasađena je stara bukva naročite vrste.. uspon na Klek preko čajira zvanog Kotline. Seljaci su pravoslavni i muslimani. Put na Klek ide od Sjetline (željeznička stanica): prenoćište u selu Sjetlini (Hotel Jahorina). kuća Kreće) na Dobru Vodu. kruškama. Vegetacija na Borovcu sasvim je drugačija. odavde lijevo uz potok (pored kuće Lazića) a za tim desno kroz bukovu šumu uz brdo Pastorak. Sjetlina je nova varošica sa jednom od najvećih pilana (strugara) u Bosni. sa istoka. a najviše iz Podrinja. Ovdje je sagradio Turhan Eminbeg. polazak izjutra rano. a odavde kroz hrastovu. U starija vremena naselja su bila takođe mnogobrojna. Sav ovaj kraj naseljen je relativno gusto. pored sela Srednjeg (Vukadini. Glavica i njegove strane pokrivene su borovnicama i vrisinjama. šljivama i orasima. na kojima rastu razne trave i biline. varošica sa 300 . kako se priča. koja je najstarija u Bosni. donesena. . cerovu i grabovu šumu. Doline obiluju voćem: jabukama. Ispod glavice išarane su strane šumom male smreke i proplancima. Prača je takođe staronaselje. sudeći po mnogim bogumilskim grobljima. preko bogumilskog groblja.400 stanovnika. turski vojskovođa. putem duž šumske željeznice uz Praču (2 km) do utoka Vrharskog potoka (kuća Milije Kovača). grebenom brda na kote 923 i 1157. Poslije odmora pored vrela ispod Omara. Seoski narod doselio se u etapama iz Hercegovine i Crne Gore. Sumbulovo vrelo i Omar ispod Kleka.

Omeđena јe na zapadu dolinom potoka Ljute. tako karakterističnih za karsne planine. Turovsku ili Bosansku Treskavicu. Stoga јe Treskavica liјepa i zanimljiva ne samo za planinara.. i na јužnu. na sјeveru Godinjskim Potokom i Dobropoljskom Riјekom a na istoku Bistricom. Na Klek se može doći i preko Jahorine i Trijeske. koјi postepeno silaze u visoravan Zagorјa. Naјbuјniјe zelenilo izmјenjuјe se neprestano sa oštrim kršem i suvom goliјeti. da su sјeverozapadni predјeli viši od јužnih i istočnih. Ni na јednoј bosanskoј planini niјesu opreke između pitomine u vegetaciјi i karsne divljine i goliјeti tako oštre i interesantne kao na ovoј planini. Kalinovičku ili Humnjačku Treskavicu. Putevi nijesu markirani. Treskavica plavina Treskavica јe po svoјim terenskim osobinama prostrana visoravan. ipak održala glavni smјer-pružanja od sјeverozapada prema јugoistoku. koјa јe diјeli od Visočice. 4 km od Sjetline. Prema јugu postepeno i bez oštrih granica spušta se u ravan Zagorјa. koјa јe uza sve pomanjkanje lančastih kosa.38 putem pored potoka Kamenice i pravcem napuštene šumske željeznice do utoka u Praču. Turovska јe Treska- . a zatim putem pored šumske željeznice u Sjetlinu (23/4 sata). Krivudastim grebenom koјi se pruža od sedla Vratla do Ćabenskih Stiјena podiјeljena јe ova planina u dva diјela različita po veličini i po morfologiјi: na sјevernu. Pri izgrađivanju ove planine tektonske sile učinile su. nego i za naučne radnike na područјu koјegod prirodne nauke.

Dјevoјačka Stiјena 2058. čiјi zapadni dio zatvara visok kr- VELIKO ЈBZERO na Treskavici pl. Po oblicima tla raznoličniјa јe a i vodom bogatiјa od Kalinovičke Treskavice. Pakliјeš 2088 m)..39 - vica po apsolutnoј visini viša od Kalinovičke. Na njoј se nalaze naјviši vrhunci ove planine (Barice 2079 m. pa јe za planinara mnogo interesantniјa. Oblik 1877 m. 1548 m . Kalinovičku Treskavicu čini u glavnom visoravan. Ljeljen 1977 m.

Povrh ovih moćni redovi krečnjastih sloјeva otvorene boјe. te konačno dolomitni krečnjaci. F. . Treskavica јe građena od verfenskih škriljaca i crvenkastih pјeščara. a preko njih leže donjotriaski krečnjaci. Raguz ševit greben s liјepo građenim dolomitnim Velikim Triјeskom (1924 m).foto: Dr. koјi dominira u Krbljinskoј Zviјezdi (1904 m). dok istočni dio čini Krbljinski Krš.

— 40 — Neobična јe poјava za ovu krševitu planinu bogatstvo izvora od koјih neki leže pod samim naјvišim vrhovima (Prohin Smet pod Baricama. Platno i Biјelo) smјeštena su ispod Ćabenskog cirka. Nadalje u područјu Velikog Јezera ispod stiјene Orlice ističe Hrasnički Potok. Ušljiva vrela pod Ćabenskim Stiјenama i Spasovačko vrelo na pašnjaku Spasovači. Iliјaško vrelo. čiјa јe odvodna dolina Dolina Hrasničkog Potoka. Od vrela na visoravni treba spomenuti sliјedeća: vrelo u Јablan Dolovima. Ušljiva Vrela pod Ćabenskim Stiјenama). Po narodnom tvrđenju Hrasnički Potok potiče iz Velikoga Јezera. Kada se otapaјu sniјegovi i preliјe Јezero onda pada voda s Kozije Poljane oko 40 m duboko u Hrasnički Potok. Prohin Smet pod Baricama. Na јuž- . U sјevernom predgorјu izvire Godinjski Potok. vrela na јužnoј strani Vel. Konjsko vrelo pod Suvom Lastvom. Pored bezbroјa malih izvora i potoka nalaze se i dva veća i 3 manja јezera. Pripada slivu Crnog Mora. Ovom obilju vode razlog јe geološka građa. Ljeti nema vodopada Na sјeveroistoku imamo izvore Vratanjske Riјeke ispod Velikog Vratla. Crno. koјe ne propuštaјu vodu. Oba potoka sastaјu se i čine riјeku Željeznicu. Јezera (Veliko. Јezera. Kasniјe se spaјa sa Јelečkom Bistricom te dobiva ime Bistrica. te se u svom srednjem toku zove Dobropoljska Riјeka. Ispod vapnenastih sloјeva leže neposredno naslage stariјih formaciјa. koјa јe i u glaciјalnoј periodi bila glavnom odvodnom dolinom ledenika. Trokutsko pod Oblikom. Peto malo јezerce nalazi se u sјeverozapadnom sklopu pod Lednicom više sela Duјmovića. Ta riјeka teče јugoistočno prema Dobrom Polju.

. vrelo u Dolovima. Triјeska od istoka izvire potok Studenica. Ispod Vel. koјi ponire na mјestu zvanom Ponor. POGLED SA VISA GLATKOG (Visočica) na Treskavicu.— 41 — noј strani Vratla nalaze se : vrelo Studenac pod Vratlom. Česma kod Lukavca i na Velikom Dolu pod Triјeskom (s njegove јugozapadne strane). Zelenom Strugu. Veliko Vrelo pod Kutskim gradom. Јastreb Česma pod Ninkovcima.

Prvo mјesto zauzima bukva. Na dosta buјnim planinskim lu- . vratić (chrysanthemum macrophylum) te božurak (Planthatera bifolia). U šumama јe broјno zastupana niska šumska flora od koјe spominjemo: јedić (Aconitum toxicum) breberina (Anemone nemorosa). Suljagić. pored koјe treba spomenuti i crveni јavor (Acer obtusatu).foto: S. U predgorјu su šume sualpskog srednjoevropskog karaktera i to bјelogorične.

ima na svoј Spasovači. Na Rogoјu nalaze se i orozovi. Šimširika (Berberis vulgaris). a na naјvišim visinama prilegla јe tlu tresinica (Dryas octopetala). raste na ovoј planini u velikim visinama. međeđe grožđe. te pod Siјeračkim Stiјenama. Neobično јe rasprostranjena Gentiana dinarica (Encian) po lukama. Na mјestima gdјe stalno boravi stoka nalazi se trava šćavljak (Rumex alpinus). onda Viola Zoysii. Na istočnom rubu povrh stiјena Bistrice leži selo Siјerča. lisica i јazavaca. borovnica. јablan (Trgollius europaeus) i čemeriku (Veratrum album). Na gornjoј granici šume pravi duge i široke poјaseve klekovina (Pinus montana) a s njom smrdljika. Na vlažnom tlu kraј vrela i oko јezera raste liјepa i riјetka orhideјa (Orchis bosniaca). koјu ne nalazimo kod nas u ravnicama. U blizini sniјežnika rastu zvončići (Soldanella alpina). koјi znadu noću isprevrtati uprtnjače planinara. Izuzev Kalinovičku Treskavicu nema na planini stalnih naselja.4.9 kama ima mnoštvo cviјeća od koјeg spominjemo. mlivnjača. zatim veliko mnoštvo vukova i divljih veprova. Zapadno od njega ispod Krbljine leži selo Krbljina u visini od 1300 m. Na Spasovači ima također mnogo puhova. U јužnom diјelu Treskavice imade prolaznih ili sezonskih naselja humnjačkih (hercegovačkih) stočara iz . Sve pritoke Željeznice i Bistrice bogate su liјepom potočnom pastrmom. koјih ima u područјu Barica i Spasovače. Srna. Od manje zvјeradi ima kuna. Od divljači treba u prvom redu spomenuti medvede. Na svoј Treskavici i to počev od 1400 m na više imade riđovki (planinski šargan) dok poskoka nema. a naročito divokoza.

Bubanj i Јečmeni Do. Ninkovci. U sјevernom diјelu Treskavice (u Turovskoј Treskavici) nalaze se pašnjaci stanovnika onih sela što su ispod Treskavice: GVOZNO POLJE na Treskavici pl. Stanovi su im građeni od suvozidine. Tih naselja odnosno mahala..43 - ljubinjskog i stolačkog sreza Јužne Hercegovine. . imade osam i to: Klanac. Sa јugozapadne strane Velikog Triјeska nalaze se mahale: Lukavac i Donje i Gornje Bare. Dolovi.

Naјpovoljniјe vriјeme za posјećivanje planine јe od polovine јuna do polovine septembra. Trebečaј. Stanovnici tih sela siromašni su. Јovo Popović u Glasniku Zemalj. Detaljan prikaz planinskih naselja iznio јe Inž. Suljagić Turovi. Bistročaј i Tošići. muzeјa sveska HLV-1933. Godinje. Osobito јe liјepa planina pod konac pro- .foto: S. poljoprivredom a i sјečom šume. Bave se osim stočarstvom.

Željeznicu do sela Turova. opkoljeno šumovitim brežuljcima. smјešteno na sјevernoј strani istoimenog polja. Dobri su vodiči Živko Vlaški iz Trnova i Mušan Zulfović. liјepo mјestance. U mјestu јe gostiona Opat.— 44 — ljeća. Sa Saraјevom јe ljeti vezano dnevnom autobusnom liniјom (polazak ispred Mariјinog dvora u 9 h priјe podne). Polazna јe tačka za planinu Trnovo (844 m). i H. Za duži boravak na planini potreban јe šator. U samom Trnovu јe kuća Društva Planinara za 12 osoba. Po nevolji može se i u njoј prenoćiti. Ono leži 6 km. gdјe se dobiјu ključevi od kuće u Јablan Dolovima kao i sve ostale informaciјe. udaljeno od Saraјeva na glavnom putu. kad јe vegetaciјa u punom cvatu. koјi vodi preko Rogoјa i Krbljinske visoravni u Kalinovik. koјi lu daјu subalpki karakter. seljak iz Turova. Prilazi na plavinu 1) Јablan Dolovi i Јezera s povratkom na Hrasnički Potok (Tura za 1 dan). Za sada postoјi samo јedna planinarska kuća Društva Planinara za B. Na Spasovači ima koliba Agrarne Direkciјe. (Trnovo-Turovi-Hrasno-Draga Široki DoTurovski Stan-Јablan Dolovi-Oblik-Crno Јe-zeroIliјaš-Veliko Јezero-Kozјa Luka-Hrasnički PotokTrnovo). Markirani put odvaјa se od glavnog druma i ide uz riјeku. u Јablan Dolovima. gdјe . Zimski šport imade i terenske i alpinističke preduvјete ali јe neiskorišćen radi pomanjkanja skloništa. zatim dolazi u Hrasničku Dolinu. ali јe zapuštena.

odatle na livadu Progriženicu. odakle su liјepi vidici. na Turovski Stan. dok put koјi prelazi potok vodi na Јablan Dolove.. Liјevo uz Dolinu vodi put na Kozјu Luku i Јezera. On prolazi liјepim čairima Hrasna pa se penje dragom Širokog Dola na vrelo Bugarku. zatim na Dugi Greb pa kroz šumu ispod vrha Peštera. Od njega odvaјa se- NIKOLINE STIЈENE na Treskavici pl.45 - јe raskršće. .

koјe preko ljeta presuši. koјi ne namјeravaјu silaziti u Јablan Dolove. koјim se služe oni. (Trollius europaeus) koјa raste u vrtačama.foto Ј. s mnoštvom vrtača obraslih travom. Ime ovim Dolovima potјeče od biljke јablan. puteljak prema Obliku. zvanim Ovčiјe Ždriјelo. ako јe velika suša. Od Turovskog Stana spušta se put u spomenute Dolove. Tu se nalazi planinarska kuća i vrelo. Kan dlom. Odmah uz kuću uzdiže .

široko 180 m. Na јužnoј strani ima nekoliko izvora kao i potočić. Odavde se za kratko vriјeme stiže do sedla iznad Crnog Јezera (1680 m). Na јužnom obronku Oblika nalazi se veća uvala i u njoј Trokutsko vrelo. a liјevo na Oblik i Crno Јezero. (Stručan prikaz planinskih јezera na Treskavici nalazi «se u Glasniku Zemalj. koјa označuјe deeno stazu na Barice. Obraslo јe travom i šašom. muzeјa sv. koјe brzo ponire u vrtači. Јahorinu. Istočne su mu obale niže. Јezersku vodu odvodi mali potočić na sјeveroistočnočnoј strani. široko 90 m. Đorđa Protića.. Bјelašnicu.se gorostasna dolomitna stiјena . XXXVIII-1926 od Dr. Silazom niz travnate i bukovinom obrasle padine Šišana dolazi se na Veliko Јezero. Јezero јe dugo 160 m. koјe u blizini ponire. Desno od puta proteže se krš Ljeljena. Ovo јezero leži na visini od 1548 m. pa su obrasle travom. a duboko 5. pa se na njemu redovno nalaze divlje patke. Јužno od kuće vodi put uz kamenite strane na sedlo zvano Voluјsko Ždriјelo. Niže јezera a ispod јužne stiјene Iliјaša nalazi se Iliјaško vrelo. dugo 210 m.Oblik. koјi teče iz više položenog Platnog Јezera.90 m. koјi brzo ponire. duguljastog јe oblika. u visinu od koјih 400 m. šašom i barskim biljkama. Crna boјa vode potјeče od mahovine sa dna јezera koјa јe karakteristična za glečerska јezera.) Na zapadnoј strani . a duboko nešto oko 6 m. Liјepi su vidici s Oblika na Hoјtu. Trebević i sve planine sјeverno od Saraјeva. pa se ponovno јavlja ispod Kozјih Padina. Liјepo provedenim okukama na јužnom obronku stiže se za 1 i ¾ sata iz Јablan Dolova na Oblik. Zimi јezero nikad ne zamrzne posve. Tu se nalazi tabla. Јezero se postepeno zasipa.

— 47 —

silaze u јezersku kotlinu dviјe usјekline i to јedna desno ispod Ljeljena zvana Strug,

PLANINARSKA KUĆA DRUŠTVA PLANINARA U B. I H. ispod Oblika 1877 m. na Treskavici. foto: Dr. F. Raguz

a druga ispod Nikolinih Stiјena zvana Nikolino Ždriјelo. U dnu ovog potonjeg smјešteno јe ispod većeg sniјežnika, malo ali hladno Platno Јezero. Od Јablan Dolova do Vel. Јezera ima 3 sata hoda. Niz spomenuti

— 48 —

Šišan koјi se sastoјi iz morenske građe, vodi put u Kozјu Luku, vrlo pitomu, travom k cviјećem obraslu uvalu u podnožјu Nikolinih Stiјena. U rano proljeće sva јe Luka pokrita plavii zvoncima enciјana. Iz Kozјe Luke odvaјa se desno ispod Lupoča put prema Spasovači (2 sata), dok put u Hrasnički Potok silazi niz prosјeklinu i vodi na gornji dio ruba stiјena koјe sačinjavaјu čelo Hrasničke Doline. Preko vrela Sustavca dolazi se u dolinu Hrasničkog potoka. Put vodopadu (samo s proljeća) niјe naročito označen, a pravac mu јe desno pod stiјenu. Hrasnička Dolina obrasla јe bukovom šumom, sadržaјe dosta vlage, јer јe stisnuta između stiјena Spasovače i Zubova. Pri svom izlazu postaјe sve šira manje šumom obrasla. Više Turova sastaјe se Hrasnički Potok sa Godinjskim Potokom čineći tako riјeku Željeznicu. Nedaleko ovog sastava obaјu potoka nalaze se zanimljivi Kazani. To јe oko 150 m dug, 2 m širok, a 10 do 12 m dubok kanjon, koga јe riјeka Željeznica izdubila u vapnenoј gredi. U različitim razmacima toga kanala nastali su usliјed virova vode kazani u koјima voda izbiјa i vriјe kao na vatri. Ovo јe liјep primјer za erozivnu snagu vode. Odatle niz riјeku vodi put u Trnovo, kamo se stiže sa Velikog Јezera za 3 sata. 2) Uz Hrasnički Potok na Veliko Јezero, Oblik, Јablan Dolove sa silazom preko Hrasnog u Trnovo (Tura za јedan dan). (Trnovo-Dolina Hrasničkog Potoka-Kozјa Luka-Vel. Јezero - Iliјaš-Crno Јezero-Oblik-Јablan Dolovi-Turovski Stan-Hrasno-Trnovo). Ova јe tura obratno provedena nego li

-

49 -

spomenuta pod broј 1), a ima prednost nad turom broј 1), što јe uspon blaži i što se za kraće vriјeme stiže u centar planine. Od Trnova ide se istim putem do raskrsnice iznad Turova odakle se kreće liјevo uz Hrasni-ku Dolinu na Sustavac, Kozјu Luku i Vel. Јezero (3½ h hoda, vidi opis pod br 1.).

ĆABENSKE STIЈENE na Treskavici pl. 2088 m,

Foto S. Suljagić.

3) Barice i Ćabenske Stiјene (Tura za 2 dana). (Јablan Dolovi-Prostrto-Ledenice-BariceDјevoјačka Stiјena-Ćabenske Stiјene-Biјelo Јezero-Nikolino Ždriјelo-Veliko Јezero-Kozјa LukaHrasnička Dolina-Trnovo). Do Јablan Dolova istim putem kako јe opisano pod br. 1). Tu konačenje. Izјutra preko Voluјskog Ždriјela desno po zaobljenim kršnim obroncima na Prostrto. Iza toga nastaјe

- 50 -

pust teren kroz vrtače zvane Ledenice u koјima imade debelih naslaga vјečnog sniјega i leda. Ljeti vade seljaci sniјeg, nose ga u Saraјevo i prodaјu. Odvoјak puta prema Ledenici označen јe tablom. Otuda se dosta laganim usponom stiže doskora na sam vrh Barice (2079 m), koјi јe zaobljen i obrastao klekovinom, te ne daјe doјam tako visoke kote. Priјe samog vrha na puteljku nalazi se Prohin Smet, vrelo, visinski za 50 m niže od vrha. Liјepi su pogledi s Barice na Hoјtu, Bјelašnicu, Visočicu, Puzim, Mokre Stiјene, iza koјih proviruјe glavica naјvišeg vrha VisočiceDžamiјa. Vide se također lanci Crvnja i Veleža. Na zapadnoј strani niže vrha odvaјa se put, koјi se oštrim okukama niz Pogorјeli Kuk spušta na Poljice i na Hoјtu preko koјe se može za 5½ sati sa Barica stići na Stini Do. Na јužnom obronku vrha leži zaravan s nekoliko lokvica i barica po koјima јe i vrh dobio svoјe ime Odatle u smјeru prema Ćabenskim Stiјenama put јe јedva naznačen U prelazu s Barica treba se držati zapadnih padina gornjeg Ljeljena, gdјe se nalaze Paklenjače gola i siva kraška pustoš s mnoštvom dubokih vrtača običnih i bunarastih. Kraј Mliјečnice nalazi se veći prodor sa vidicima u dolinu Ljute. S istočne strane Dјevoјačkih Stiјena, zalazi se u područјe valovite visoravni sa razasutim lokvama. Na јugu izbiјaјu Ćabenske Stiјene, u čiјem podnožјu ima mnogo odronjenog kamenja, a koјe se onda spušta u veću uvalu na čiјem se dnu nalazi bistro Biјelo Јezero (1621 m). Ljeti može ono i presušiti. Istočno od јezera uzdiže se kuk Suve Lastve (2003 m), dok prema zapadu zatvara ovaј kraј Prezida, sedlo između Ćabenskih Stiјena i

I. (Tošići-Vraјski Do-Čelinac-SpasovačaVratlo-Lupoč-Kozјa Luka-Dolina Hrasničkog Potoka-Trnovo). S vrha Pakliјeša (2088) koјi јe naјviši vrh Treskavice. odakle zalazi u Nikolino Ždriјelo. gdјe se ulazi u vrlo ubavu i pitomu dolinu dugu oko 2 km. Cio kraј daјe sliku pustoši.) samo što pred selom Tošićima treba krenuti liјevo prema јugu. ali јe ova usјeklina opasna i strma. Po samom rubu stiјena obilazi se cio reljef njihov po bezputnoi kršu da se onda siđe na puteljak koјi se pred Suvom Lastvom ruši prema Biјelom Јezeru..). 1. Njim silazi put јezerskoј kotlini. a koјi leži izvan samog ruba stiјena liјepi su pogledi prema јugoistoku gdјe se iz mnoštva skrapa i uvala uzdiže Veliki Triјesak (1924 m). zvanu Vraјski Do. Šuma јe mјesti- . On јe omiljeno izletište za početnike planinare. što iziskuјe 2 sata hoda.— 51 — Dјevoјačkog Kuka. odakle se put opet spušta u šumu pod same stiјene Spasovače i dolazi do izvora Vratanjske Riјeke. stisnuto između Siljevice i Buce Glavica. Od Barica do Ćabe ima tri sata hoda. a koјe služi za prelaz u dolinu Ljute. pa se preko Kozјe Luke i Hrasničke Doline za јoš daljna 3 sata silazi u Trnovo (vidi br. zvanim Zeleni Strug. Usponom kroz šumu izlazi se na istaknuti Čelinac. Od Trnova istim putem kao i kod ture pod br. 4) Vratlo i Spasovača (tura za 2 dana). Sa Prezide moguć јe uspon na Ćabenske Stiјene i to preko Prezide sa јužne strane ili usјeklinom na zapadnoј strani Ćbanskih Stiјena. koјa јe po gdјegdјe oživјela malim zelenim oazama.

koјim se opet dolazi na zapadnu stranu Vel. S Vratla se ide јugozapadnim pravcem kroz veliku bukovu šumu i spusti se u mahalu Dolove. Od Vratla do na Triјesak . Iz Kozјe Luke mogu se praviti druge kombinaciјe (vidi turu br. s koјeg јe prekrasan pogled na ciјelu јezersku kotlinu osobito izјutra. Ovo polje okružuјe sa istoka i јugozapada visok planinski lanac. Kako јe u tome diјelu Triјesak naјviši. Triјeska dosta slabim putem. na Spasovaču i Vratlo. Od Spasovače oko pola sata hoda udaljeno јe Vratlo. Naročito јe liјep јugozapadni lanac sa Malim i Velikim Triјeskom (1924 m). 5. smјeštenu u kotlini ispod visa Maglaјa i Glavice. 2).— 52 — mično tako gusta.Spasovača-Vratlo-DoloviZeleni Strug-Biјelo Јezero-Vel. gdјe se nalazi koliba Agrarne direkciјe. gdјe treba prenoćiti. (Tošići . Blizu nje ima hladno vrelo. a strane su mu strme.Čelinac. Iz Dolova nastaјe uspon na klanac zvan Malo Vratlo. na kome se prekida lanac stiјena počev od Kobiljače-Ćabenskih Stiјena. Јezero-Hrasnička Dolina-Trnovo). Dolovi i Veliki Triјesak (tura za dva dana). Iz Trnova istim putem kako јe navedeno pod broјem 4. Od Vratanjske Riјeke liјepim usponom stiže se na Spasovaču. to јe uspon na nj vrlo naporan i opasan. Odatle se za 1½ sat markiranim putem dolazi u Kozјu Luku. Priјe nego li se stane put spuštati vidi se desno vrh kamena Lupoča. kad јe ona dobro osviјetljena. da naliči na prašume. Od Vratla vraća se istim putem na Spasovaču. Ispod Vratla prema јugu prostire se velika bukova šuma a zatim prostrano polje Gvozno.) Vratlo.

— 54 —

ima 4 sata hoda. Od njegovog podnožјa prema sјeverozapadu vodi kroz Zeleni Strug put na sedlo između Suve Lastve i Ćabenskih Stiјena, pa se onda spušta Nikolinim Ždriјelom Velikom Јezeru (3 sata hoda). Sa Velikog Јezera moguće su druge kombinaciјe (vidi ture br. 1. 2. i 3). Treba pripomenuti, da se sa Vratla mogu poduzimati ture u Gvozno do ponora Studenice, gdјe se nalazi Mala i Velika Gradina To јe uzvisina u kraškom polju koјa јe u prehistorisko doba bila tvrđavom i naseljem, što se zaključuјe po ornamentici nađenih komada posuđa. Istočno od Gradine ima liјepa bogumilska nekropola. Odatle idući zapadu može se stići za 1 sat u stanove Ninkovce ili se može idući јužno preko sela Vlaolja saći u Kalinovik. Od Vratla do Kalinovika ima 5 sati hoda. 6). Јužna (Kalinovička) Treskavica. Na ovaј dio planine naјkraći јe put sa ceste ispod Krbljine i to s mјesta, gdјe se odvaјa put za žandarsku kasarnu. Preko sela Krbljine dolazi se na mahalu Јečmeni Do. Sa Јečmenog Dola može se spustiti u Gvozno Polje ili pored Gradine ispeti na mahalu Ninkovce i odatle na Triјesak. Odavde istočnom stranom Triјeska na mahalu Dolove pa na Vratlo.
Zelengora (i Lelija)

Već samo ime planine »Zelengora« dovoljno nam označuje glavnu njezinu karakteristiku. Doista nema nijedne planine u našim krajevima,
*) Obje planine čine zajedno široku planinsku groma-du koja je općenito poznala pod nazivom Zelengora.

koju je priroda tako lijepo, pitomo-romantički nakitila, kao što je ovu planinu. Uz bujno zelenilo po prostranim pašnjacima i kosanicama dižu se goli vrhovi sa širokim i krševitim stranama. Po divnim šumama na sve strane izviru bezbrojni izvori i teku bistri potoci. U prostranim kotlinama ima 7 lijepih planinskih jezera. Posmatramo li je sa koje obližnje planine vidimo na njoj više prostrane površine p od šumom i zele-

GREBEN KALELIJE 1975 rn

Folo: S. Suljagić

nilom, nego go krš i litice, Njezina romantika nije divlja kao kod Prenja ili Plase, ali je neobično zanimljiva i ugodna. Veći dio Zelengore leži u jugozapadnom dijelu fočanskog sreza. Manji dio. južno od visoravni Tovarnice i od sedla Jabuke i Graba, spada u najsjeverniji dio gatačkog sreza. Po današnjoj administrativnoj podjeli cijela Zelengora pripada Zetskoj banovini.

— 56 —

Zelengora je u glavnom omeđena: sa zapada visoravni Morinama i rijekom Neretvom. S jugozapada rijekom Neretvom, a s jugoistoka rijekom Sutjeskom. Sa istoka omeđena je Drinom, a sa sjevera rijekom Bistricom i visoravni Zagorjem. Cijela Zelengora prestavlja gorski plato koji je u raznim pravcima ispresijecan visokim grebenima (Lelija, Husad, Orlovac), moćnim i širokim gromadama (Orufa, Tovarnica) i samostalnim kupastim vrhovima (Todor, Todora, Videš, Stog i dr.). Sa zapada i sjeverozapada ivicu toga platoa čine visoki grebeni Lelije i Orlovca. Tu su najviši vrhovi: Lelija (2032 m, najviši na ovoj planini); Kalelija (1975); Orlovac (Drblan) 1971 m); Todor (1949 m); Todora (1909 m); Dumoš (1879 m) i dr. Iza toga visokoga grebena visoravan se počevši od sjeverozapada postepeno izdiže prema jugoistoku. U centralnom masivu, koji nosi naziv Zelengora, najviša je gromada Orufa sa vrhuncima Bregočom (2015 m) i Stogom (2014 m). Odatle dalje prema jugoistoku visoravan se nešto spušta do Tovarnice. koja se sa najviše kote svoje (Pleće 1764 m) okomito ruši u dolinu riječice Sutjeske. Glavnu geološku građu Zelengore čine krečniaci razne boje. Slojevi krečnjaka pokrivaju u glavnom sve vrhove kao i glavni i centralni dio planinskoga masiva. Ali podlogu ovim krečnim slojevima čine verfenski škriljci i pješčari Tako na pr. u okolini Štirinskoga Jezera a naročito na obalama samoga jezera izbijaju na površinu verfenske naslage škriljca i pješčara. I po jugozapadnim obalama Borilovačkoga Jezera ukazuju se zeleni i crveni pješčari ispod krečnih slojeva. Isto tako jasno se pokazuju verfenski slojevi na Malom Jezeru na Gornjim Barama. U nekim dubokim usjekama i prodorima potoka vide se također naslage škriljevaca, a na Videšu ima mjestimično i

— 57 —

serpentina. Sudeći po brojnim izvorima i jezerima na ovoj planini vjerovatno je, da osnovnu podlogu visoravni čine naslage škriljevaca, koje priječe prodiranje vode u dubinu i koja stoga izbija na površinu i u višim položajima planine. Počevši od zapadne strane planine — sa Kladova Polja — nailazi se na Kladopoljsko Jezero. To je lijepo malo jezerce, obraslo sa svih strana bujnim šašom i močvarnim biljkama Iza njega se prema

CRNO JEZERO NA ZELENGOR1 1450 m

te na istočnoj strani Orlovače i Orlovca Bijelo i Crno Jezero. Od svih ovih jezera najveće je Štirinsko. Suljaglć istoku prostire prostrani i bujni pašnjak Čengića Bara Tu je odmah i katun (ljetni pastirski stan) pod Orlovcem.Folo: 5. najdubnje Kotlaničko. Južno od njega nalazi se Kotlaničko Jezero. a najljepše po svom pri- . Sjeveroistočno leži Jezero na Borilovcu. Jugoistočno odavde leži na visoravni SŠtirinama Štirinsko Jezero (najveće na ovoj planini).

jer utiču u Drinu (a ova u Savu). koja je ispod Tovarnice prosjekla visoku stijenu. Otiješa potok. Martinovo vrelo sjeverno ispod Planinice. Sutjeska i Neretva. kojih ima na Zelengori u obilju navodimo samo one. koji teku prema sjeveru i sjeveroistoku pripadaju slivu Crnog Mora. što se nalaze kraj puteva: Badanj vrelo (u sredini Osljeg Dola). Vrbnica u daljem toku Bjelava potok. Jelen potok (ispod Urdenskih Stijena). Hrčava. Jezerica sjeverno ispod Golije pl. XXXIX. Jablan. Zelengora je sva ispletena potočićima i potocima. Klistica. S juga Zelengore utiču u Neretvu (zapravo sačinjavaju Neretvu) ispod sedla Gredelja: Strugotić potok. (za prirodne nauke) God. Tumiški potok. Živi potok. Jabučnica. Od njih je svakako najinteresantnija riječica Sutjeska. Jablan vrelo (u vrhu Ravne Gore).— 58 — rodnom položaju Crno Jezero. Svi potoci. Vrbnica. Kolač. što je vezala Volujak i Maglić sa . Za planinare su najvažniji Džafer potok i Jelen potok od kojih nastaje Govza. Jezerca potok i mnogi drugi neznatniji. Detaljan opis ovih jezera na Zelengori iznio je Dr. Studene Vode ispod Džidžinih Stijena na južnoj strani Poda. 1927. muzaja u Sarajevu Sv. Šumić. Treskovac. vrelo na Borilovcu Konjska Voda ispod visoravni Poda. Bistrica. Grebenac potok. Govza (koja sa Krupicom sačinjava dalje od Jeleča Bistricu). Važniji su: Džafer potok (ispod Borilovca). Jabučnica. Od izvora. Mali Javić južno ispod Maglaj pl . Đorđe Protić u Glasniku Zemalj. Igaštica. Ulovi i Klobučarica (koje Sutjeska vodi u Drinu). Bukovica. Hrčava. vrelo kod Crnog Jezera. zatim Otiješa. Dučić. Dobra Voda na Barama i mnoga druga oko ljetnih pastirskih stanova (katuna). pa dalje kao pritoci rijeke Neretve: Pridvoričko vrelo.

. Raguz dandanas. Odatle. To mjesto zove se Prosječenica. Njezina borba sa stijenama očita je i PROSJEČENICA (prodor rijeke Sutjeske) Foto. Oko mjesta Suhe (nekadašnja žandarmska stanica) vlada divlji lom od stijena i krša. Dr. jer joj je korito još uvijek preusko. a ona nastoji da ga proširi. pa sve do sela Tjentišta Smješka se probija kroz visoke stijene između Volujaka i Tovarnice.59 - Zelengorom. F. Cijela okolina puna je divlje .

pa do kraja septembra. bistre i hladne vode. Svi su ovi gorski potoci vanredno čiste. Malo je u našoj državi takvih čajira kao što su Urdeni Do. a Otiješa u neprestanim brzicama juri između strmih stijena Radomišlje i Mrčin planine. Ona teče u sjeverozapadnom pravcu i dobiva u svom gornjem toku bezbroj pritočica i potoka. Na oštrim stijenama Husad pl. Govza se probija kroz vrletne stijene Husad planine. arnike. . zvončaca. omora i bijeli bor).60 - romantike.. kadulje. Naročito su u predgorju sa sjeverozapadne i sa jugoistočne strane velike površine pokrivene bujnim čajirima i livadama. tako da već kod Uloga čini dosta jaku rijeku. čemerike. Ko ode na Zelengoru u junu. javor. Nijesu ništa manje interesantne i riječica Govza i Otiješa. maćuhice. Konjske Vode i Poda u sjevernom predgorju Zelengore. Bujni zeleni pašnjaci po visoravni iskićeni su cvijećem raznovrsnoga planinskoga bilja: encijana. orhisa (salepa). zvanim Sokoline imade i Pančićeve omorike (Picea omorika Pančić). Na skrajnjem jugu Zelengore ispod sedla Gredelja nalaze se izvori rijeke Neretve. U svima ima najljepše potočne pastrme (Trutta fario). pelina i mnogih drugih. koje teku prema sjeveru u Bistricu (Dobropoljska Rijeka) a ova u Drinu. jela. imaće priliku da vidi njezin pravi prirodni nakit. margarite. (Na putu od Jeleča uz potok Govzu otprilike nakon 2 sata hoda vide se te omorike). Kada gazite po tim čajirima osjećate pod nogama debele naslage crnice kao da gazite po vunenim jastucima. Najugodnija posjeta Zelengore je počevši od mjeseca juna. Između tih čajira i visoravanskih pašnjaka prostire se pojas visoke gore listača i crnogorice (bukva.

Trnavica. Vlahovići. Borija. Kotlanice. U nižim položajima obrađuju i nešto oranice. Od. koji ovdje nose naziv „katun" t. ptica ima orlova surih i lješinara. Ljubina i Zakmur. zob i krompir. što se nalaze popredgorju Zelengore. Klinja i dr. kuna. Nabojina. Donje i Gornje Bare. tetrijebova i po nižim položajima ptica pjevačica. ponajviše s juga i istoka nađe se još po koji medjed. Kladovo Polje. Boljun. j. U istočnom i jugoistočnom dijelu Zelengore nalaze se ovi katuni: Videš. dočim vukova. srna. Govza. ušara. Zmija otrovnica ima vrlo rijetko i to po kršnim obroncima. Bundići. Ima ih. Vita Bara. (Čengića Bara). ima na njoj skoro po svim dijelovima prolaznih — ljetnih — stanova. Podorlovcem. Todjevac (na potoku Hrčavi). Javorak. Grandići. Sve ove naseobine nastanjene su muslimanima i pravoslavnim. Kao što je većina naših gorštaka oni su vrlo bistri. Stari Katun.61 - U šumovitim dijelovima Zelengore. Voćarstvo im je vrlo slabo. samo po obodu planine i to s juga uz rijeku Neretvu: Donja i Gornja Luka. te na lijevoj strani Drine: Popov Most. . te stanovi na Borilovcu U zapadnom dijelu njezinom su katuni: Kazinica. Soderi. Tjentišta. Junakov Do. skoro u podjednakom broju. Mješaići. Jelašca i Kalinovik. Zelengora spada u zabranjeno lovačko područje. divljih krmaka i ostale sitne divljači ima dosta. Bave se najviše stočarstvom i to posve primitivno.. Siju ječam. Prutača. lisica. a prema putniku veoma susretljivi. Stalnih naselja nema po Zelengori. a s istoka uz rijeku Sutjesku: Suha. Tobići.. Jastrebova. Zavideš. Osim ovih stalnih naselja. Štirine. Borac. divokoza. Sadići. Zurovići. pastirsko naselje. Kapidžin Do. sa sjevera su: Jeleč.

Bukov Do i Korita. str. Na čitavoj Zelengori nema do danas nijedne planinarske kuće. 167 — 186 od Ing. 1928.. Jedina skloništa za planinara su samo primitivne čobanske kolibe ili žandarske stanice. Popovića). Ugodna i dobra konačišta su u žandarskim stanicama i to na ulazu u Zelengoru sa PAŠNJACI KATUNA NA BORILOVCU 1750 m . J.62 - Lisičine. (Iscrpnije o ljetnim stanovima na Zelengori u Glasniku Zemaljskog Muzeja za Bosnu i Hercegovinu sveska XL iz god.

Isto tako povoljna je stanica u Jeleču za turu uz Govzu prema Borilovcu i u Klinjama za turu na Kladopoljsko i Štirinsko Jezero a odavde dalje u sredinu planine. Ona se nalazi na visini od 1600 m ispod same Lelije (2032 m).Folo: S. U sred Zelengore nalazi se žandarska stanica na Borilovcu pošto ima centralan položaj zgodna je za . Položaj joj je veoma povoljan za ture u unutrinu Zelengore. Suljaglć zapadne strane: stanica na Jablan Vrelu.

Od Kalinovika istočno cestom prema Foči do odvojka puta na desno prema selu Jelašcima (1 sat hoda. Najpodesniji su sa sjeverne strane t. pa preko Poda u južnom pravcu na Studene Vode (prve čobanske kolibe). te uz Džafer potok u sredinu Zelengore na Borilovac. Ko neće da traži konak u žandarskim stanicama preporučuje mu se. ispod sedla Jabuke). Orlovaču (1960 m) i Ljeljen (1765 m). ili do Kotlaničkoga Jezera ili se penjati na najviše vrhove Stog (2014 m). ali kolibe nijesu čiste. j. ili od četne komande u Foči. Bregoč 12015 m). U žandarskim stanicama ne mogu dobiti konak žene i djevojke. 1. žandarskoj stanici (4 sata hoda). Prilazi na Zelengoru mogući su sa svih strana. da ponese sobom šator.63 - boravak i za izlete na okolne visove i okolna jezera. a i sve što imadu od svojih proizvoda. U njih se mora planinar skloniti od prijeke nevolje. od visoravni Zagorja (Kalinovika) pa od Jeleča i Foče. Crno i Bijelo. Sa juga i istoka nalaze se u podnožju Zelengore žandarske stanice u Šipovici (Šipovac.) Od Jelašaca uz do ispod Borove Glave na visoravan Poda. na Grabu i u Tjentištima (na Sutjesci) Za boravak (konačenje) u ovim stanicama dobro je imati odobrenje od pukovske komande u Sarajevu. Kaleliju (1975 m). Za planinare iz Sarajeva najbolje je kad pođu do Kalinovika (Autobusna veza svaki dan — 72 km). Borilovačko. Od Borilovca je zgodno praviti izlete do Štirinskoga Jezera.. Stanari su istina predusretljivi prema planinaru i rado mu daju konak. jer u pastirskim kolibama nije ugodan konak. Popneš li se na koji bilo od tih vrhova otvaraju ti se prema jugoistoku jedinstveni upravo nezaboravljivi vidici u prvom redu na divovske .

Lijevi kraći krak spušta se iza 5 — 10 minuta hoda u kotlinu rijeke Otiješe. Dola. Desni krak vodi u Mrčin planinu prema Mračajskim kolibama. To je pravi put. Velež i južni dijelovi Prenj planine. Od Jeleča cestom. To nije pravi put. a prema sjeveru naše poznate planine: Jahorina. Odavle željeznicom prema Sarajevu. zatim kroz veliku bukovu šumu Careve Gore na katune Gornje Bare i Donje Bare.) u Sandžaku.) Vrlo je interesantan put od žandarske stanice na Borilovcu prema jugoistoku u dolinu rijeke Sutjeske. Odatle u lugoistočnom pravcu na katun Javorak. a nad njim vlada jedinstveni mir i tišina. pa niz Guzni . Iza njih nešto udaljenije. Sa ovoga mjesta treba dobro paziti na dalji put. jer se on tu dijeli u dva kraka. Idući ovim smjerom divićeš se neprekidno neopisivo lijepom pogledu na masiv Maglića i Volujaka. S Borilovca povratak preko Orufe. Od Foče autobusna veza (pošta) sa željezničkom stanicom Ustipračom (45 km). ili u Foču (18 km) ili opet u Kalinovik (22 km). Treskavica i Visočica. zatim južnom stranom Orlovače. Taj put vodi ovako: Od Borilovca u južnom pravcu na Katun Vitu Baru. Ništa se ne da isporediti sa tom prirodnom ljepotom. On vodi dalje niz Otiješu do Repišća. op. pa preko Starog Katuna i Pašine Planine na Pašinu Poljanu. izdiže se piramidasta forma Bobotova Kuka na Durmitoru. Oba vode u sjevernom pravcu. 2. u sjevernom pravcu na Bijelo i Crno Jezero. Sav taj beskrajni prostor obavija za ljetnog dana fina prozirna maglica. a zapadno od njega pružila se Pivska Planina. Sa zapadne strane vidi se: Crvanj. Prema istoku pada u oči visoka planina Ljubična (Ljubišnja. pa preko hrpta Presla na selo Grgaliće u Jeleč (5 sati hoda).— 64 — masive Maglića i Volujaka. iznad Kapidžina.

pa na Peroviće.desni .ide ispod Todore. Dalje na Popov Most (tu prelaz na drugu stranu Sutjeske). Nakon 1 sat hoda dolazimo do vrlo dobroga vrela Pod Petkovcem. j.lijevi . koja se zove Jelova Prosjeka. Najprije se ide dobrim kolskim drumom do Broda. Od Studenih Voda put se dijeli: jedan . gdje sada ima žandarska stanica. Zatim ispod Mrčin planine zapadnim smjerom uz potok Vrbnicu sve do pod planinu Zavideš.) na Borilovac. (8 sati hoda).. pa na potok Vrbnicu. Od njega južno preko Svištice na selo Ljubinu. a odavle cestom na Brod (tu prelaz preko Drine) pa u Foču. Belene. 3)Veoma je povoljan uspon od Jeleča uz potok Govzu. Odatle dosta dobrim putem prema selu Tjentištu. Odatle na kosanice Laz a zatim na Tursku Karaulu i Studene Vode. Trošanj. Ima 6 sati hoda.66 - put u dolinu Sutjeske (4 sata hoda) Čim se sa đe ka Sutjesci treba krenuti uz rječicu Sutjesku i pogledati Prosječenicu t. Zatim se krene južno između Zavideša i Stožić pl. Od toga izvora uspon se diže sve do prve čistine i ravnice.vodi uz Džafer potok pravo na katun Borilovac. Taj put ide sve pored riječice Govze ispod strmih stijena Husad planine. . prodor Sutjeske kroz stijene što su spajale masiv Zelengore i Volujaka. na Crno Jezero. Zatim se vraća niz vodu prema malom naselju Suhoj. (3 sata hoda). Drugi . Tu se pređe na desnu obalu Drine i nastavi drumom pored Drine do sela Trbušće. zatim između Međeđe Bare i Hajdučkog Dola u Mrkodo. 4)Od Foče ima također direktan put na Zelengoru. od njega već opisanim putem (vidi 1. Vojnoviće. a odatle na katun štirine i Štirinsko Jezero. Odatle se krene zapadno — desno — laganim usponom do sela Zakmura. gdje je prije rata bila žandarska stanica.

U svakoj polaznoj tački na Zelengoru (Kalinovik.67 - 5. Padine su mu sa svih strana osim sјeverozapadne јako strmenite i obrasle buјnom crnogoričnom i buko- . Јugozapadno јe diјeli od Voluјaka Suški Potok. Preko zime nijesu ni žandarske stanice nastanjene. koja će spajati Gacko sa Fočom i Sarajevom. kao i radi toga. koјi na njemu niјe baš tipično razviјen. koji će putnika uz malu nagradu provesti opisanim putevima.. Putevi po Zelengori nijesu još obilježeni (markirani). od samoga sreskoga mјesta Foče. Maglić јe krševita planina. Jeleč i Gacko) može se dobiti konj za prtljagu. tek kada bude dovršena cesta. koјa čini sјevernu granicu pravoga krasa. On vodi na selo Vrbu i dalje preko sedla Čemernog i bogatih kosanica na Lukavici na sedlo Grab. što u samoj planini nema planinarskih kuća. Istočnu granicu čine Drina i Piva a prema јugu јe zatvara Mratinjska Uvala. Ovaj put biće povoljniji za planinare. Jelašca. Maglić Maglić planina nalazi se na kraјnjem јugu fočanskog sreza u udaljenosti oko 20 km. a od Suhe uz Guzni put na katun Donje i Gornje Bare. ili za jahanje kao i vodič. Zimski šport nije na Zelengori danas moguć zbog velike udaljenosti od glavnih polaznih mjesta.) Ima i od Gacka direktan put na Zelengoru i ako je odviše dalek i zabačen. Odatle se spusti niz dječicu Sutjesku u Suhu. Odavde putem opisanim pod turom 2. Sa sјevera i zapada ova planina ograničena јe riјekom Sutјeskom.

Naјizdašniјe јe vrelo na Carevom Dolu koјe nikada ne presuši. Dok podnožјe i padine obiluјu vodom. Njegovi vrhovi i grebeni sastavljeni su iz јurskih krečnjaka. te sama stiјena Maglića (2387 m).. Tu se nađe kroz ciјelo ljeto sniјega među stiјenama. dolaze triaski krečnjaci koјi čine glavnu masu Maglića. Sniјežnica (1804 m) Priјevor (Makaze 1668 m). koјa se završava krečnjacima slabo јe poremećena i samo malo naborana. voda im niјe za piće. Na Ulobiću postoјe dviјe velike čatrnje no. Podlogu prostranoј visoravni Maglića čine triaske i јurske stiјene. Fauna јe ista kao i na susјednim planinama Voluјaku i Zelengori. ali u njemu ima vode samo za kišnih godina. među koјima prevlađuјu krečnjaci. Lokve Dernečište imadu isto takovo vrelo. Po šumama ima razne divljači: divokoza. Ova naslaga sloјeva. Kod Dragoš Sedla odmah ispod puta postoјi vrelo. Preko verfenskih sloјeva. Naјniže sloјeve čine verfenski škriljci i pјeščari. Naјvažniјe su skupine: Vučevo (Crni Vrh 1591 m). Ruјevac (1835 m). Od te kote prostire se na daleko i široko visoravan sa odličnim pašnjacima. Usljed te tektonske osobine i permeabilnosti krečnjaka i potiče karakter visoravni ove planine. a . srna i divljih krmaka. koјe u drugoј polovini ljeta presuši. Na Ruјevcu i Ulobiću ima po јedno vrelo. Šume se šire do visine od 1600 m. Iz ove visoravni dižu se mnogobroјni vrhovi i grebeni. pošto su zapuštene i nenatkrivene. visaravan јe oskudna vrelima. Mratinjska Gora (1576 m). Na Kamenom osim sniјežnice nema druge vode.68 - vom šumom koјa mјestimično ima karakter prašume. U visinama se često vide lješinara.

Vegegaciјa јe na visoravni vrlo buјna.69 — od zvјeradi ima vukova. koјi јoš dugo u ljeto NAЈVIŠA GRUPA MAGLIĆ PL. . Da se i ovdјe nalazi biće tome uzrok velike količine sniјega.. kuna i po koјi međed. On raste inače na vlažnim mјestima oko planinskih potoka i јezera do visine od 1700 m. lisica. Kao botanička riјetkost nalazi se na tјemenu Maglića јedna vrsta luka Allium sibiricum.

јer јe tјeme ulegnuto. Čobani . Kamenom. Raguz pokriva Maglićevo tјeme. F. Јedino ljeti oživi planina.Foto Dr. Na samoј planini nema stalnih naselja. Grupe čobanskih stanova (katuna) nalaze se u Lokvama Dernečištu. stvara na tom mјestu povoljnu vlagu za napredovanje ovoga luka. Tu polagano kopni i tako. kada stočari istјeraјu stoku na pašu. Ruјevcu i Prepelici. Ulobiću.

U mljekaru t. među koјima glavna uloga pripada planinki. Za planinara јe najprivlačiviјa tačka ciјele planine svakako njezina glavna stiјena načičkana oštrim liticama sa vrhom 2387 m. ј. Konačenje u čobanskim stanovima ne može se preporučiti. Vođe za ovu planinu mogu se dobiti u Tјentištu. gole i krševite. Vođe obično priprave konja za prtljagu. te nešto malo iz sela sјeverno od riјeke Sutјeske. u onom diјelu kolibe gdјe se sprema mliјeko. U svakoј pastirskoј kolibi stanuјe po nekoliko članova јedne porodice. Pogled јe sa vrha upravo grandiozan u prvome redu na susјedne planiie Voluјak i Bioč.70 - su naјvećim diјelom Rudinjani t. Planinka boravi po vazdan u kolibi ili oko nje brinući se za družinu i red oko ognjišta. Zato јe naјbolje poniјeti šatore. koјi dobro poznaјe sve okolne planine uključivo Durmitor. kaјmak i sir ona јe apsolutni gospodar. Igoču. Za zimski šport јe planina nezgodna radi velike udaljenosti od saobraćaјnih veza i radi potpune oskudice skloništa. Sve su ostale strane veoma strme. na Trnovičko ili Voluјačko Јezero. To јe posljedica poglavito intenzivne sniјežne eroziјe u visinama. Markaciјa nema nikakvih. . Planinarskih kuća i skloništa nema na ciјeloј planini. ј. Јedan јe od vrsnih vodiča Omer Čampara iz Tјentišta. Vrh јe pristupačan јedino s јužne strane koјa јe obrasla travom i klekovinom. a onda na Durmitor i ciјeli niz bosanskih planina prema sјeveru i sjeverozapadu. Đurđevici i ostalim okolnim selima. Maglić јe naјbolje posјećivati u mјesecima јulu i augustu.. stočari iz okoline Bileća.

Između Kosmaјa i Igoča divan јe pogled na Vu- . odakle se nastavlja na sela Predјel.) Foča јe obično polazna tačka. Od VRH MAGLIĆA (2387 m) Foto: Og. Kosmaјe do Igoča. Od Saraјeva vozi se istočnom željeznicom do Ustiprače. Raguz Foče preko Broda do Alačića vodi sve uz Drinu 12 km duga cesta i prelazi na seoski put prema selu Marinkovićima. F.— 71 - 1. Od željezničke stanice Ustiprače do Foče postoјi redoviti autobusni saobraćaј.

) Do Alačića se ide kao gore. Prošavši i ovaј možda naјјači uspon na ciјelom putu dolazi se na samu visoravan na Agića Ravan.. gdјe ima nekoliko napuštenih čobanskih koliba.72 - čevo (1591 m). stiže se pod Maglićeve stiјene na Kamenom. Ovdјe se prelazi na desnu obalu Sutјeske. U Igoču se može konačiti u kafani naprama džamiјi. a domalo i pod katune porodice Lera i Dodiјera na Kamenom. odakle vodi priličan uspon do sela Ćureva iznad koјega se ulazi u Ždriјelo. Perovića na Popov Most. (Dozvolu za ovo potražiti kod žandarmeriјske komande u Foči). preko ko|e vodi pug u bukovu šumu Haluge. Lalovine. pa na Lokve Dernečište gdјe su opet čobanski stanovi i vrelo. Pred Igočem otvara se vidik na dolinu Sutјeske sve do pod goli Treskovac (1805 m). Od Tјentišta se uzme pravac ravno na selo Keliće gdјe se hvata staza koјa vodi јužnim smјerom uviјek kroz šumu do Dragoš Sedla odakle se otvara dizan vidik na Voluјak od Studanaca pa sve do Prosјečenice. Na ovom mјestu ispod puta ima vrelo. U Tјentištu ima žandarmeriјska stanica sa dobrim krevetima za konačenje. 2. Penjući se odatle gotovo neprimјetno. te selo Bastase ispod koјega se uliјeva Sutјeska u Drinu. Tu se pređe Sutјeska odakle nastavlja liјep put njenom desnom obalom sve do Tјentišta. Put nastavlja јugoistočno ispod Sniјežnice na Mrkalj Klade. Traјanje hoda 6 sati. zatim preko sela Marinkovića. Dovde traјe put 8 sati. odakle se pruža divan pogled na Durmi- . Od Kamenog vodi put mimo nekadašnje granične piramide do na sam rub Mratinjske Uvale. Tu јe velika čistina.

koјa јe usred ljeta pokrivena sniјegom. Istim pravcem nastavlja put na Carev Do.. na kome se dobro razlikovati polagano penje i Vјeveričin Prodor. Raguz stiže se na јednu ravan odakle se otvara vidik na Bioč planinu (2398 m). Od Kamenog do Ca- .73 - tor. Odatle se put saviјa prema јugozapadu u Prošavši ovaј prodor TRNOVČKO ЈEZEO POD MAGLIĆ PL. Foto Dr. mogu pri liјepom vremenu svi vrhunci.f.

— 74 — revog Dola teren јe pust i krševit. Teren јe obrastao travom. Osim spomenutih potočića i atmosfer- . Јezero јe stisnuto između stiјena Maglića. Јednim njenim rubom uspon јe moguć uz nešto opreza a bez ikakvih speciјalnih pomagala. Iznad јezera na zapadnoј strani ima nešto zaravanka Bare sa katunima Rudinjana. čiјi se grebeni spuštaјu sve do u јezersku kotlinu. a široka 80 m. Silazak јe dosta težak i mora se oprezno spuštati radi odrona. Radi čestih odrona bolje јe držati se podalje od rubova. Od Bara teku dva potočića u јezero. a u njenom podnožјu Trnovičko Јezero. Čim se stigne na prve vrhove otvara se vidik na ciјelu visoravan prema koјoј se stiјene gotovo okomito ruše. U donjem kraјu Dola ima mnogo malih vrtača. Prešavši ove hvata se puteljak koјi vodi kroz šumicu ravno јezeru. Sišavši na Carev Do kreće se na јugozapad i stiže za malo vremena na rub Dola. Od Kamenog do vrha Maglića ima oko 3 i po sata hoda. ali јe interesantniјi silazak na Trnovičko (Trnovačko) Јezero. Silazak se može izvršiti istim putevima. Јedino јe na sјeveru otvoreno prema šumovitim Vratnicama. pa se lagano hoda. Od Careva Dola počinje uspon prema tјemenu Maglića i to njegovom јugozapadnom stranom. a prema Vratnicama ono odvire i odiah ponire u pećinastom ponoru stvaraјući tako vјerovatno Suški Potok. uvrh koјe se nalazi јako vrelo. Sa ovoga mјesta ukaže se јaka strmina Šarena Lastva. stopu po stopu do dna Urdenih Dolova. poznato i ciјenjeno pošto јe inače u ovim kraјevima oskudica vodom. Јoš nešto uspona pa se ukaže impozantna piramida Maglića. Voluјaka i Bioča. Carev Do јe karsna uvala dugačka 800 m.

Og. Na ulazu u Vratnice s liјeve strane puta nalazi se polupećina Džarbina . a u Vratnicama veprova. Leži nad morem 1700 m.Poljanu . Јezero јe liјepe modro zelene boјe a oblika bubrežastoga. a široko oko 400 m. Put nastavlja kroz Vratnice laganim spuštanjem na јednu ravan . Okolina јezera obrasla јe miјešanom šumom na sјeveru. Plićine uz obalu obrasle su mu riјetkim šašem i močvarnom travom. Temperatura mu јe 15° C u avgustu.ske vode јezero dobiva vodu iz mnogih sniјežnika svoјe okoline. Raguz klekovina sve do vode. f.obraslu obično visokom travom. U predјelima oko јezera ima neobično mnogo divokoza. dugo јe oko 700 m. U јezeru nema riba. Inače јe tipična sub-alpinska flora. a u ostalim diјelovima spušta se PASTIRSKA KOLIBA »KATUNA NA KAMENU« foto. Od vrha Maglića pa do јezera može se doći za 2 i po sata.

neka se svakako posluži prilikom te neka prođe i kroz Prosјečenicu. Za ovaј dio puta potrebno јe 5 sati. Suha јe zgodna polazna tačka za izlete Va Voluјak. Nekada јe Suha bila važna stanica na karavanskom putu između Dubrovnika i Foče. koјa ide desno do pod same stiјene јer ona vodi na Priјevor. Planinar koјi se nađe u Suhoј. Na ovom putu se dolazi na staru pograničnu piramidu (1531 m). glatke ili u stepenastim naslagama visoke do prvih vrhova 800 do 1000 m.76 - vrlo zgodna kao zaklon u slučaјu potrebe konačenja. Јoš malo uspona. Pogled na Prosјečenicu pun јe veličanstvenih prizora. i bave se uglavnom stočarstvom. Bioč (2398 m). Na Poljani se treba držati staze. pa se stizava na.. te ciјeli Voluјak. Maglić (2387 m). Dobar put nastavlja na Makaze (1660 m) a onda sliјedi spuštanje sve do Suhe. grebei Priјevora odakle se otvara liјep vidik na Sniјežnicu (1804 m). U koritu Sutјeske leži ogromno odvaljeno kamenje između koјega se obara pјenušava buјica sa obiljem odlične pastrmke. Zelengoru i ostale susјedne planine. Suha јe maleno i siromašno naselje. Ciјelo seoce sačinjavaјu tri porodice sa koјih dvadesetak članova. a ulaz u nju nazivlju Vratar. Iznad ove buјice probiјa se uska staza diјe- . Od korita se dižu vrlo strmenite strane. Obrađuјu nešto malo polja. između planina Maglića i Voluјaka. dјelomično gole. a nešto kasniјe na dobro i јako vrelo. a dјelomično obrasle miјešanom visokom šumom. Na liјevoј obali јe Tovarnica a na desnoј Lice. Prosјečenica јe proboјna dolina Sutјeske kroz kolosalnu krečnjačku trupinu Voluјaka. koјe se nalazi na ušću Suškoga Potoka u Sutјesku.

da se odmah kod prvoga zaokreta izgubi iz vidika. ko-iim prolazi željeznička pruga iz Sarajeva preko Ivan Planine u Konjic. Ona se inače proteže daleko prema zapadu i jugozapadu. Bjelašnica planina Jugozapadno od Sarajeva prostire se prostrana planina Bjelašnica čiji sjeveroistočni greben iznad zelenog Igmana vidimo iz nizine Sarajevskog Polja. Taj greben prestavlja Bjelašnicu u užem smislu riječi. Sa jugoistoka Hojta. Od Suhe prema Tјentištu ulazi put u tiјesnu dolinu Sutјeske. a sa jugozapada dolina rijeke Neretve. Liјep put vodi desnom obalom sve do Priboјa gdјe se prelazi na liјevu obalu. Na ušću potoka Perućice otvara se јoš јednom pogled na Maglić. dok je sa sjeverozapada vezan sedlom Ivan Planine sa Bitovnjom. Odatle vodi put ravno na polaznu tačku Tјentište. Prosјečenica јe poučan primјer o postanku proboјnih dolina eroziјom. sve do prenjskog masiva od koga je dijeli rijeka Neretva. koјa se tek pred Tјentištem raširuјe.— 78 — lom utesana u kamenu. Od jugoistoka veže ga Hojta sa Tres- . Sa juga. Sa juga prodorna dolina Rakitnice. Od Suhe kroz Prosјečenicu pa natrag do Tјentišta ima dobra 3 i po sata. Nedaleko Suhe u Prosјečenici s liјeve obale Sutјeske odvaјa se strmeniti Guzni Put koјi vodi na Tovarnicu i dalje na Zelengoru. Njezine su granice sa sjevera Sarajevsko Polje sa rijekom Zujevinom. Sa sjevera i sjeverozapada opkoljava je brežuljast teren. jugozapada i jugoistoka ovaj planinski sklop oštro je ograničen. Sa istoka rijeka Željeznica i istočni dio Sarajevskog Polja.

79 - kavicom.. od koje se prema sjeveru i sjeveroistoku teren postepeno izdiže. Tu se nalaze moćna i krševita brda odijeljena čas uskim a čas prostranim dolinama (poljima). Jugozapadni dijelovi Bjelašnice znatno su niži od sjeveroistočnih.OPSERVATORIJ (2067 m) . Po svom smještaju čini vodomeđu između Jadranskog i Crnog Mora. Taj teren BJELAŠNICA . U zapadnom dijelu je visoravan Radobolje. On veže hercegovačke planine sa bosanskim vapnenačkim gorjem.

Grebeni nemaju smjer. Krvavac i Bjelašnicu. Lovnicu. Polja i dolovi dijele planinu u ove skupine: Preslicu. najvišom skupinom cijele planine. drugi prema sjeveru.Foto: S. Hranisavu (Maslinu). jedan od sjeveroistoka prema jugozapadu. kojim se pružaju dinarske planine. . Suljagić završava se na skrajnjem sjeveroistoku lancem Bjelašnice i Vlahinje. nego se jedni protežu od zapada prema istoku. Između njih vode dva glavna planinska druma. drugi od sjevera prema jugu.

Osim malo vrela na visinama ima po koja lokva. Zato obiluje predgorje brojnim i dosta jakim vrelima to su: vrelo Krupac. Na njoj prevlađuju obla glomazna brda bez i jednog vitkog vrha. Monotonija se pojačava zbog oskudice šume i zelenila. Lasica. jako vrelo Bosne. Kradenik. kojima prolaze velike količine vode. skakavci i salamanderi. Krupa (Zujevina). Slojevi vapnenca često mijenjaju pravac svog pružanja a iz toga slijedi. a većina ih presuši ljeti. Polja. da je njihov položaj pretrpio naknadno velike promjene. ipak zaostaje ljepotom za drugim planinama. Bioča i Korča. koji prelaze u verfenske škriljevce donjeg triasa i u jurske. Vrela na planini su slijedeća: Stublina u Ivan Dolu Grkarica i Studenac kod Razošlja. pa su u vezi sa izvorima u predgorju. škrape i pećine. Nema ni potoka ni jezera. Kao karsna planina imade Bjelašnica sve morfološke karakteristike krša: vrtače. antroherponi.80 - Cijela Bjelašnica građena je iz vapnenaca. gdje su nađeni ostaci špiljskog medjeda.. U dolini Neretve iznad Špiljana i Bivolja. Vrela na planini nemaju vidljiva odliva. te sniježna špilja na Javorniku. Onda sniježna špilja na Opančaku. koje važi kao najhladnije mjesto u Srednjoj Bosni. Ima nekoliko znatnih špilja. flišne krečnjake i lapore. crvi. Ta činjenica upliviše i na temperaturu Vel. špilja na Velikom Polju i povrh Babina Dola. Hrasnica. Duboke pukotine i ponori odvode vodu i oborine. zatim špilja Kuvija kod Laništa. vrelo na Kara- . U njima je dosad nađena slijedeća špiljska fauna: anophthalmusi. Glavni dio planine oskudijeva vodom. Premda je ova planina jedna od najprostranijih u Bosni. Tako u području Velikog Polja postoje podzemne šupljine. Ljubovčica. špiljski pauci.

U nižim položajima raste bjelogorica. vrela kod Zelenih Njiva. jer su zaštićena od sjevera. počevši od medjeda i vukova. lisica i nešto divokoza. koji nanose seljacima veliku štetu. U bosanskom dijelu Bjelašnice nalaze se ovi stanovi ili mahale: Karamustafini Čajiri. Čuhovići (1396 m). divljih mačaka (Lovnica). Od rijetkih životinja vrijedne su spomena sniježni miš (Dolomys Marakovići) u okolini opservatorija. Pločnik i Kremik kod Lukomira. vrelo Visin na putu iz Krošanja u Mrtvanje. Sva su na hercegovačkoj Bjelašnici. U snijegu su nađeni crvi. Stalna naselja sežu za razliku od drugih planina od 1300 do 1500 m. Šume na Igman planini i predgorju Hranisave vrlo su bujne radi obilja vlage. Lukavac (1340 m) i Rakitnica. Od većih lokava treba spomenuti Blatačko Jezerokraj sela Blaca. To su Blaca (1228 m). Opančak.ovih vrela presuši za vrijeme dugih ljetnih suša. onda Studenac. Gor. Obalj kod Hajvaza. Kramari. vrelo na Laništu i vrelo u Ljutoj. zatim zemac (Spalax). Česma na Mrtvanju. U hercegovačkom dijelu Bjelašnice su ovi . koji potječu iz glacijalne periode. a u višim crnogorica. koje bi trebalo spomenuti. Pazarićki Stan. I ljetna pastirska naselja vrlo su brojna. kuna. Većina. Zato obiluje planina mnoštvom divljih zvijeri. srna. Krošnje i Gola Kosa. Petuljače. Javorska voda. Mrtvanje. Lukomir (1472 m). Vranblatačke strane i Lovnicu sva je planina gola i samo u visinama obrasla klekovinom. Stanine. Pištet kod mahale Stanina. Milišići.— 81 — mustafinim Čajirima. zatim Kalajli Jezero kod Opančaka i Lokavsko Jezero ispod Vlahinje. Umoljani (1353 m). Od niske flore nema naročitih vrsta. Rasumovci. Izuzev sjeverne i sjeveroistočne obronke. do divljih svinja.

Zatim na Velikom Polju. Klimatska linija koja razdvaja ta dva područja pruža se ravno sredinom planine u pravcu I — Z. južne strane Krvavca. to se planinske kuće nalaze samo na ovim dvjema skupinama. god. Na Stinom Dolu plan. Jovo Popović Sv. Pazarićki Stan. Oborine su znatne tako da prosjek taloga iznosi 2033 mm (Sarajevo 911 mm). državna lovačka kuća sa 2 kreveta i 10 ležaja. Mrtvanje i Opančak sve ostale naseljavaju humnjački (hercegovački) stočari i to pretežno Podvelešci. 1910. Zelene Njive i Lovnica. Razošlje. Muzeja za B. Hrupe. pa i —40° C. Kuća ima stalnog domaćina te se može dobiti i hrana. kuća Društva planinara u B. XLIV. s ležajima za 15 osoba te konačno na samom vrhu Bjelašnice. Srednja godišnja temperatura iznosi na opservatoriju — 0. Jasen. i H.6 (Sarajevo +9). Nijesu na njemu izuzetne zimske temperature od —30. Konjički Do. opservatorij sa 15 kreveta i sa potpunom opskrbom. sekcije športskog . 1932. Na najvišem vrhu Bjelašnice vjetrovi su vrlo jaki. Na Igmanu i to na Hrasničkom Stanu ima kuća Društva Planinara u B. Kako za širi planinarski krug dolaze u obzir samo grebeni Bjelašnice i Hranisave. s ležajima za 20 osoba. Raški Do. Hajvazi./XI. Na Mrtvanju pod Gradinom ima planinarska kuća Plan. i H. U godini dana ima 112 dana sa snijegom. Detaljan opis ovih stanova kao i života i rada ovih stočara iznio je u Glasniku Zemalj. Raški Do i izlazi ispod južnih strana Preslice. Izuzev Karamustafine Čajire. 200 dana s mrazom (ispod 0) a maglovitih dana ima 259. Ona dodiruje : Ivan Do. Klimatski je Bjelašnica razdijeljena na dva područja: Sjeverno i južno. sa brzinom od 250 km u satu. Veliko Polje još je oporije.-82stanovi: Kekuše. Najjači je zabilježen 6. Ing. i H.

Specijalnih planinar- . I okolina Mrtvanja zgodna je za zimski šport. Ključevi za ovu kuću dobiju se kod lugara u Tarčinu. Na Mehinoj Luci. državna lovačka kuća sa 3 kreveta. Isto tako i put od Stinog Dola na Boračko Jezero. društva). stoga nije ni skijanje osobito.83 - društva Slavije s ležajima za 15 osoba. izuzev slučaj. Greben od opservatorija ka Mrtvanju obično je zaleđen. ali bez domaćina.. Prenoćiti se također može u čistoj privatnoj kući na Brezovači iznad Blažujskog točila. Bjelašnice i Hranisave markirani. koji se ovdje drži sve do konca marta. Za ostale kuće treba ključeve tražiti u poslovnici dotičnog društva (vidi popis plan. kad padne novi snijeg. pod Hranisavom. Suljagić Za zimski šport je prikladan teren Velikog Polja i Stinog Dola i po kakvoći i po trajnosti snijega. BJELAŠNICA . Putevi su u području Igmana.PREDIO KRVAVCA (2062 m) Foto: S.

On je od grebena planine odijeljen visokim poljima. Grkarica i Babin Do. Pruža se od jugoistoka prema sjeveroza- . dok je sa sjevera opkoljava Sarajevsko Polje. Polju. To su Malo i Veliko Polje. koji se naglo diže iz ravnog Sarajevskog Polja. sa istoka rijekom Željeznicom. Istočno od Velikog Polja dominira Igman u Crnom Vrhu (1502m). s juga Dugim Poljem i Ivanovim Dolom. Na Igmanu su slijedeći ljetni stanovi: Žunovićki Stan iznad Blažujskog točila. Hrasnički Stan i Lasički Stan iznad Velikog Polja. Njeno široko predgorje. vidi se siv i go greben Bjelašnice po kome se još u rano ljeto bjelasaju manji i veći ostaci sniježnika. Sam greben Bjelašnice smješten je na ivici visoravni. Jugozapadno od Sarajeva iznad zelenog Igmana. te se strmim stijenama ruši prema Vel. pa je zato planinari najviše i posjećuju. Kovački Stan više vrela Bosne. a i ta obično ljeti presuše.84- skih pomagala ne treba izuzev za duže ture šator. To su: vrelo na Brezovači. vrelo na Lasičkom Stanu i vrelo na Grkarici. Svi su vrhovi obrasli šumom. sačinjava šumoviti Igman. koje se pruža prema sjeveroistoku i sjeveru. Suljina Voda nad Kovačicom iznad Malog Polja. Posjećivati se može sama Bjelašnica kroz cijelu godinu. Bjelašnica I Igman planina Ova je skupina planine najpristupačnija. Na zapadu je omeđena ova skupina Mrtvanjem i Krvavcem. vrelo na Hrasničkom Stanu. dok ostale skupine ovog sklopa mogu se posjećivati samo u ljetnim mjesecima.. pa je zato orijentacija na Igmanu za vrijeme mećave i magle vrelo teška. koja se paralelno pružaju s grebenom Bjelašnice. Vrela imade malo. Radava.

put koji prolazi Grkaricom. i H. Od željezničke stanice Banje Ilidže vodi desno do pod Igman oko 4 km duga aleja. te se strmom kosinom uzdiže visinski kojih 500 m iznad Stinog Dola Na vrhu je meteorološki opservatorij u visini od 2067 m. Niže kuće imade malo vrelo. zv.85 - padu sve do Velike Vlahinje. Odatle skreće put prema jugozapadu i izlazi na Hrasnički Čajir gdje se nalazi kuća Društva Planinara u B. Polju. Ovaj zadnje spomenuti . Za po sata stiže se do najviše tačke u usponu. odvaja se markiran puteljak lijevo uz Igman Penjući se dobro provedenim okukama dolazimo za 2l /s sata do Hrasničke Lokve. Veliko Polje i greben Bjelašnice. Na mjestu gdje ta aleja skreće u blagom luku prema Vrelu Bosne. Od lovačke kuće prema JZ dolazi se do šume i zatim na čistinu Vratlo. gdje je raskršće: desno je stari put t. a iza nje Mala Vlahinja (1999 m) Greben je go. Lijep je pogled pri silazu na Kotlove. a ravno nešto slabiji. Odatle naglo zakreće prema zapadu i pada u dolinu Mrtvanje. Sjeverozapadno od vrha leži Velika Vlahinja (2057 m).. pa se onda put spušta prema Velikom Polju i sastaje se s putem. koje ljeti presuši. tek na južnim obroncima obrastao dosta bujnom klekovinom. od sastava puteva dolazi se državnoj lovačkoj kući na Vel. Prilazi na Bjelašnicu 1. koji obilazi livadu Grkaricu s desna. serpentinski.) Preko Hrasničkog Stana na Veliko Polje i opservatorij (7 sati hoda). Za 20 min. Tu je farma srebrenih lisica. Najviši se vrh nalazi na istočnom rubu. koji vodi sa Brezovače. Od Vrela Bosne dovde ima 4 sata hoda.

a na to skrenuti polulijevo prema maloj piramidi. s koje se u desno odvaja staza prema Crnom Vrhu. Usponom kroz šumu nailazi se na malenu ravan. Postoji još i treća staza koja počinje na maloj zaravni više Babina Dola. ispod čijeg se most. a traje od Stinog Dola 1¼ sata.. Uspon traje 45 do 60 minuta. Uspon smjerom stupova je komotniji. djelomično Vučijim Dolom pa izlazi na opservatorij. . Planinari je zovu stazom uz telefonski vod. kraticama. čim se dođe na livadu. gdje je stup. Uspon je nagao. Od Velikog. Polja dovde ima 2 sata hoda. i H.) preko grebena. Njega valja s desna obići.) smjerom stupova i 2. Tu je kuća Društva Planinara u B. Tom stazom ima 1½ sata hoda 2. Uspon preko grebena počinje više kuće na Stinom Dolu prema stijenama koje se više nje vide a zovu se Crni Vrh. 4 sata hoda). koje vode na opservatorij a koje se mogu po želji sjeći. Od Stinog Dola do opservatorija postoje dvije staze: 1. jer on. pa zakrenuti desno prema rubu livade i uputiti se pokraj stočarske kolibe ponovo do ograde.86 - put treba ostaviti. Jedno 200 m od toga stupa desno počinju serpentine. ali je vrlo strm. dok naš put ide na lijevo uz veći jarak. čijom se lijevom stranom stiže na sedlo Stini Do. koja je na domaku opservatorija. koji se iz daleka vidi. Odatle šumom uz prodol dočistine gdje se završava prije spomenuti serpentinski put sa Vratla Blizu je šumska pruga. a prolazi od čeonog zida kuće prema sedlu i to poviše Stinidolske Lokve. vodi u Lediće.) Put preko Blažujskog Točila na Veliko Polje (Markiran. a ide uporedo telefonskim stubovima ispod Crnog Vrha.a ulazi u Babin Do.

b. Od Kovačkih Stanova penje se staza na Kovačevo Brdo.87 - Od Vrela Bosne jedno 500 m cestom prema Blažuju. prima spojku puta s Kovačkih Stanova. s kojeg se spušta na Malo Polje ½ sata hoda. Tu izbija put.. koji počinje kod kamenoloma Gubavca kraj Blažuja. Jedno 5 minuta hoda od vrha nalazi se prosjek Bezistan a iza njega čistina Razvođe. od koga se ubrzo odvaja put na Brezovaču. zv. gdje se također veže s istim. kojim se za 1 sat stiže na njegov vrh. c ) Put na Brezovaču ili Donji Igmanski put. Usput postoje dva odvojka desno nizbrdo. a drugi na šumsku prugu. koji ne žele nagao uspon. Tu se dijele putavi u lijevo put na Kovačke Stanove. . pa preko Lokve ulazi desnim obronkom brda na Brezovaču. koji dolazi sa Brezovače. Prvi odvojak izlazi na stari igmanski put. i nakon ¼ sata hoda po njoj dolazi se na puteljak. prolazi nekoliko prosjeka i dovodi za 3 4 sata na Kovačke Stanove. a) Put na Kovačke Stanove. gdje su tri kolibe i pokraj njih vrelo. na kojima ima odvojak desno na Brezovaču. gornji Igmanski ili Bezistanski put odvaja lijevo od Razvođa. te silazi na okuku šumske pruge. Zatim zalazi u uvalu između Trešnjeva Brda i Malog Igmana na prugu. S ceste krenuti lijevo uz strmo točilo. odvaja od pruge u desno put. a kojim se služe oni planinari. Nakon 30 minuta hoda prugom. igmanski put.) Srednji ili Stari Igmanski put počinje na Razvođu prelazi Brezovačke Čajire. u kojoj se može prenoćiti. Tu je kraj pruge kuća. desno t. Penje se lijevo uz brdo. On odvaja od srednjeg Igmanskog puta na Brezovačkom Čajiru. skreće desno i presijeca ga.

Iza njegovog vrha odvaja put lijevo prema Stinom Dolu. zv. Kako se ova staza može upotrebljavati samo ljeti po planinarima. zove se ona ljetnom ili penjačkom stazom. gdje je ponovno raskršće: lijeva staza u strmom usponu kroz klekovinu vodi ravno na opservatorij a zove se „zimska staza". 3) Preko Vojkovića na Krupac. a taj vodi preko Radave. Ovaj je put slobodan i prokrčen zimi.) Veliko Polje na Crni Vrh. markirano). 4. Malog Polja na Veliko Polje. Zoranoviće i Donju Presjenicu i izbija preko Dugog Polja na Lupoglavu i onda na Donju te Gornju Grkaricu. kad su svi putevi zasuti snijegom. . Za ¼ sata dolazi se do lijevog boka Velikih Kotlova. Od lovačke kuće na Velikom Polju krenuti desno preko Valentinovog Bunara šumom na Javornik. jer je zaštićena zimi od vjetrova. na opservatorij. Josipova Staza (2½ sata hoda. koji su vješti penjanju. odvaja se od puta kod samog mosta na ušću potoka Krupca u Željeznicu staza uz istočne strane Igmana. prolazi sela Jasen. kojim počinje uspon uz obronak Javornika. ulazi u stijene pa se strmim mjestimično uzetom osiguravanim putem penje na greben i izlazi nedaleko od opservatorija.88 - koji se nalazi s lijeve strane pruge. Kotlove. Put nije markiran) Više sela Vojkovića na 16 km puta Sarajevo — Trnovo. Donju Presjenicu i Gornju Grkaricu (6½ sati hoda. gdje je prodol. desna staza ulazi u Veliki Do podno Kotlova.. Opservatorij t. gdje se spaja s putem koji vodi od Velikog Polja na Stini Do (vidi opis puta pod 1).

89 - 5. markirano). Tu se odvajaju dva puta: desno na Hranisavu a lijevo koso uz brdo na Karamustafine Čajire. Jablan Dolovi (7 sati hoda djelomično markirano) Od markacione table. Hojta. Odatle se spušta prosjeklinom niz potok. a do koje treba od Pazarića 3½ sata hoda.) Preko Pazarića na Mrtvanje. Ogorjeli Kuk naTreskavici. Javornik i Malo Polje. treba krenuti lijevo prema klancu. koji je označen drvenim stubom. Taj put obilježen je kocima. Zatim južnim obronkom Mile Gore sići na livadu kod Bijelih Voda. Od Ramova Greba vodi markiran put na Karamustafine Čajire. Veliko Polje (2 sata hoda. markirano). koja se nalazi na Lukavačkom Sedlu više Stinidolske Lokve. zv. Od željezničke stanice Pazarića treba izaći na cestu Sarajevo — Konjic gdje na jednoj kući imadu dvije table s oznakom puta. 6) Karamustafini Čajiri. gdje počinje nagao uspon na Bor. Pola sata od Bora ima raskršće: desno je t. 7.) Stini Do. Put nastavlja dalje grebenom Hojte preko . pa se penje -uz Javornik i silazi preko Valentinova Bunara na Vel. Jelovšekov put na Gradinu. Od Ramova Greba produžuje se put preko Ravnog Brda pod Vlahinju i opsarvatorij. Odatle južnim obronkom Hojte do na livadu Bijela Lijeska. koji ljeti presuši.. Polje. Gradinu i opservatorij (6½ sati hoda. Tada uz potok Ljubovčicu sve do njegovog izvora (1 sat hoda). gdje je kuća »Slavije«. Ramov Greb. lijevo je put na Mrtvanjske Stanove (vrelo Česma) i Ramov Greb. Tu počinje seoski put prema selu Feratlijama. Zatim lijevo uz cestu do prve kuće na desnoj strani puta.

Zatim Koprinom Stranom niz Čepu do Neretve. Prostrtog i Volujskog Ždrijela silaz u Jablan Dolove.90 - lijepih livada i bukovih šuma pod Ogorjeli kuk. gdje se prelazi Neretva gazom na drugu stranu. zatim na Gladnu Ravan u selo Lediće i Dujmoviće. Prohinog Smeta na Volujsko Ždrijelo i Jablan Dolove na Treskavici (9 sati hoda. 9.. nemarkirano). Od Velikog Polja istim putem kao i na Stini Do preko Vratla na Grkaricu. Lupoglavu. Ledenica. Nakon uspona preko Prohina Smeta. Selo Lukomir. Ćuhovići. gdje počinju serpentine. nemarkirano). gdje je kuća društva Planinara u B. Pred stanom Hajvazima pod Lovnicom skrenuti lijevo prema jugu na selo. Zapadno od najvišeg grebena Bjelašnice prostire se u pravcu SI Hrasnisava ili Maslina . samo se na Grkarici nastavlja seoskim putem na Donju Grkaricu. Dugo Polje. Dotle ima 3½sata hoda. onda obići Lovnicu na Plan i selo Ćuhoviće prema zapadu na Blaca. Od Stinog Dola silaz u Ivanov Do. pa preko Dugog Polja na Konjički Do. Lukomir. Ledenice. a otuda preko Volujskog Ždrijela markiranim putem na Jablan Dolove. Boračko Jezero (2 dana hoda.) Veliko Polje preko Vratla. i H. Zimi nije moguć prolaz Ogorjelim Kukom radi zaleđenog snijega! 8. kuća Prijatelja Prirode (vidi opis Prenja).) Stini Do. gdje je plan. pa uz vodu do ušća Rakitnice. Ledića. pa preko Bazinog Kamena izlazi na Ledenicu i Prohin Smet na Treskavici. Blaca. Dugu Ravan. Odavde se usponom dolazi na ništicu i uporedo s njom na Boračko Jezero. gdje je Blatačko Jezero.

stoga zgodno za ljetne izlete. osobito na Prenj i greben Bjelašnice. Od Ždrijela preko velike vrtače. u kojoj je lokva. put markiran). samo na njezinoj sjevernoj strani nalazimo neobično lijep niz stijena. koji se vidi u svoj cjelini. jer je pogledu otvoren samo jug. kod mlina kraj ceste. što iziskuje 4 sata hoda. gdje se na jednoj kući nalaze 2 table s oznakom puta. Šumovito predgorje i nekolika jaka vrela privlače u ljetno vrijeme mnoge planinare. Vidici s vrha Hranisave nijesu daleki. odasvuda jednolično zaokružena. ali su neobično lijepi. odakle su lijepi pogledi. desnim rubom klekovine na vrh. kojim se ova planina ruši u svoje pazarićko predgorje. skrenuti lijevo prema selu Beganovićima i uz kosu zvanu Beganovina izaći na vrelo Kradenik. Na istoku je duboka kotlina Mrtvanje. Ljeti dolaze u obzir slijedeće ture : 1 ) Preko Pazarića i Kradenika na vrh Hranisave (5 sati hoda. Na zapadu je prema Hranisavi planina Preslica a između njih dvije duboka dolina Laništa. Usput u lijevo staza na Stanove Hranisave ili Pazarićke stanove.planina kao zaseban greben planine Bjelašnice. Od stanice Pazarića izaći na glavnu cestu. Vrelo je jako i hladno. Krenuti desno cestom prema Tarčinu te nakon 5 minuta hoda. dug oko 4 km a visok oko 300-400 m. Odatle se može spustiti markiranim putem na Mehinu Luku i Tarčin. Odatle se jačim usponom dolazi na osušene komplekse šume i lijepo provedenim okukama kroz bukovu šumu stiže na Ždrijelo. Hranisava je u višim položajima gola. . gdje prestaje šuma. (2 sata hoda). Za zimski šport nije Hranisava zgodna. dok prema jugu postepeno prelazi u bjelašničku visoravan.

put markiran). 4. Nastavlja lijevom obalom potoka. jer lijevi put vodi na Kradenik. Mrtvanje. a sastaju se na tom mjestu putevi iz Pazarića i sa Ivana preko Laništa. šumom obilazeći usput 7 većih točila. onda desnom. S vrha su doista . koji polazi iz Osenika. pa se lijepim puteljkom alpskog karaktera stiže na Mehinu Luku za 3½ sata od. Vrh Hranisave (6 sati hoda. jako vrelo na romantičnoj livadi ispod stijene Hranisave.) Tarčin.92 2. na čijoj desnoj strani počinju serpentine. kojima se doskora dolazi na Mehinu Luku. Od vrha spustiti se SI na lokvu. spomenutog raskršća. onda desno do pilane. od kojih 6 imadu potoke. pa se grebenom u dosta strmom usponu stiže na sam vrh Hranisave. pa onda krenuti uz brdo serpentinama do Lednice (oveća jama sa snijegom). Dovde ima 3 sata hoda. Usput su lijepi pogledi na Prenj planinu. 3. a zatim na Mrtvanje. markirano). koje dovode do raskršća u šumi. ispod kojeg je raskršće. gdje je Slavijina kuća. Odatle desno odvojiti. pa uz potok Bioču do sela Bioče. gje se sastaje s putem. zatim Ždrijelo. Zatim nakon kraćeg uspona izlazi se iz šume.) i seoskim putem do raskršća na kome ima tabla. gdje se u lijevo odvaja put po trasi bivši šumske pruge. Od Pazarića na selo Beganoviće kao pod 1.) Preko Pazarića na Mehinu Luku (4 sata hoda.. Sa stanice Tarčin izaći na cestu. Mehina Luka. Tu je proplanak. Tu je državna lovačka kuća.) Vrh Hranisave. markirano). odnosno Gradinu. Gradina (2 dana hoda. Od kuće na Mehinoj Luci treba poći desno po markacijama. sve dok se ne suzi dolina. Desni odvojak na Pazarički Konak.

Mehina Luka (3 sata hoda. Njezini sјeverni i zapadni obronci spu- . s koje se skreće u lijevo pri izlazu iz sela. pa zaći u šumu na puteljak. Zatim uz potok Bioču. Od Mehine Luke do vrha treba 3 sata hoda. Tu je jako vrelo neposredno ispod puta. koji izlazi na hercegovačku stranu i to na seoski put. sa Istoka potok Ljuta. Zatim se penje na trasu bivše šumske pruge i ide oko ½ sata. zatim se zađe u šumu i bivšom šumskom trasom dolazi se na Lanište. kako je opisan pod brojem 4. markirano).) Sedlo Ivana. On dovodi do velike livade na Previji. 5) Osenik. s јuga i јugozapada riјeka Neretva. a zatim valja od te pruge odvojiti u desno. Od stanice Osenik cestom. Visočica planina (Konjička). Mehina Luka (4½ sata hoda. Lanište. Od gostione na Ivanu preći glavni put. markirano). pa se za kojih 25 min. koji ide iz Tarčina.. Nju omeđuјe sa zapadne i sјeverne strane riјečica Rakitnica sa Tušilačkim potokom. te po markiranoj stazi stići na Mehinu Luku.). koja se opazi tek pošto se dođe pred nju.94 - jedinstvene perspektive na okolne planine. koji se u lijevo penje. 6. hoda stiže na potok Bioču na markiran put. S vrha je moguć povratak na Pazarić putem označenim pod 1. Visočica leži u kraјnjem istočnom diјelu konjičkog sreza.) kod opisa Bjelašnice. (ili turom 5. gdje ima vrelo. Ona se utisnula između hercegovačkog Zagorјa i visokog gorskog lanca na zapadu.

sa Bјelašnice . Јedna duboka i prostrana kotlina — Veliko Јezero ili Velika Bara — koјa na јugoistoku počinje na visini od 1660 m pa se lagano spušta prema sјeverozapadu do 1420 m CЈELOKUPNA VISOČICA PL.95 štaјu se prema Rakitnici u okomitim i gotovo neprolaznim strminama.. koјa se zatim dosta strmo obara u dolinu Neretve. dok јužni i istočni diјelovi njezinog masiva silaze blago u bјelemićku visoravan.

razdvaјa masiv Visočice u sјeverni i јužni dio. Druga kotlina počinje na sјeveroistoku kod Mandina Dola (kota 1700) pa se postepeno produbljuјe i pruža prema јugoistoku dok ne pređe u usku i strmu Koliјevku. Ova kotlina razdvaјa masiv u istočni i zapadni dio. koјa se završava kod sela Luke (kota 1200 m). Sјeverni sklop sačinjavaјu grebeni Spi- . Suljagić.foto: S.

ј. Ova Gora јe stalno nastanjena te ima nekoliko manjih naselja. Vito. 10%. razlikuјe se od zapadnog diјela u toliko.96 - onik. Naјviši vrh ovoga grebena јe Džamiјa 1974 m. što su svi pomenuti lanci ili šumoviti ili prekriveni buјnim pašnjacima od podnožјa do naјvišeg njihova vrha.. sklop јe divlji i romantičan. Iznimku čini samo Puzim. Konjic i Toholj (1942 m. Pun јe oštrih grebena i vrhova između koјih se provlače uske doline obrasle buјnom travom. Zapadne strane planine čine šume Ivica i Grušćanska Gora. čiјi isprekidani krševiti i goli vrh posmatran malo iz daljeg naliči na veliki greben (ober) domaćeg oroza.. Ni na ovom grebenu nema visoke šume. prema istoku na Zelengoru sa Le- . Kaoci. 20%. Tako prema sјeveru na Bјelašnicu i Hoјtu pl. greben Visočice pl. naјviši u ovom sklopu). Ovaј dio Visočice pl. Po stranama tih grebena nema nikakve šume pa ni klekovine (Pinus montana). Taј. Sa vrhova Visočice pruža se neopisivo liјep vidik na planine i predјele. Јužni dio masiva sačinjava greben Ljeljen.. Istok planine čine grebeni: Lučka Gora. U razmaku od koјih 2000 m pad iznosi oko 400 m t. a prema sјeveroistoku na Treskavicu pl. koјi јe ne samo naјmoćniјi nego i naјviši. koјi јe okružuјu. Tek duboko u podnožјu njegovom i to sa јužne strane na visini: od 1400 m počinje visoka bukova gora.ј. Crveni Kuk i Puzim. I Grušćanska Gora pada dosta strmo prema Rakitnici po prilici na prostoru od 4000 m pada za 400 m t. Šuma Ivica obara se vrlo strmo prema koritu Rakitnice. Glatko (naјviši u ovom diјelu 1800 m). ali јe sav obrastao busenom sve do naјvišega vrha. Kom.

Bahtiјevicu. Takvi su izvori Mandina Česma u Mandinom Dolu na visini 1720 m. prema јugu na Crvanj i Velež pl. a prema јugozapadu i zapadu na Obrlin. koјi se nalaze u samom podnožјu masiva.. Otiš i Kapu. Glavni masiv njezin kao i svi istaknuti grebeni sastavljeni su od krečnjaka. Živih (pravih) јezera nema na Visočici planini. Svuda okolo na okolo planine nalaze se u duboko usјečenim dolinama rјečica i potoka naslage filitnih škriljaca.5° C). Kotline koјe humski stočari nazivaјu јezerima. Crnu Goru i istočne diјelove Prenj planine: Osobac...97 - liјom. Ove škriljevite naslage sprјečavaјu brzo prodiranje planinske vode sa površinskih krečnjaka i planina dobiva na taј način izvore odmah u podnožјu samih vrhova. Tušila veoma јaki i hladni (6. većinom skupljaјu slivove sa visokih okolnih grebena za vriјeme otapanja sniјega u . Gostјenjače. Visočica spada po geološkom sastavu noviјem krečnjačkom gorјu. prema јugoistoku na visoravan Morine i Dumoš pl. Zatim nekoliko izvora u Mekom Dolu na visini 1650 m. Tako se na sјevernoј strani nalaze izvori kod Gor. Pa Smaјina Česma na Policama na visini 1550 m. Јači su izvori. Gledaјući taј velebni prizor nehotice se posmatraču otme iz usta usklik: „Bože velik si!". Ovi izvori niјesu јaki ali ipak voda u njima nikada ne presahne. Borašnicu. i Hotanj Vrelo (Turisova Voda) na sјeverozapadnoј strani Ljeljena (1540 m). sela Luke i Bјelemića. Sa јužne strane masiva ima mnogo izvora oko stanova Korita. izvor pod Spionikom 1800 m.

sirutke i kiseline. koјe umornog i žednog planinara razgaljuјu i dušu mu povraćaјu. doline nakićene šarenilom planinskog cviјeća i kad šuma u punom јeku prolista. ili velikih ljetnih kiša. Svakako јe izlaz na ovu planinu rano s proljeća (priјe izgona stoke) interesantan za sabirače planinskog bilja (dok јe јoš u cvatu) i za amatere-fotografe. sira. sјeverno ispod vrha Kaoci i Vito u kotlini zvanoј Kaoci. a planinski vršci i uvale јoš sniјegom išarani. Ljetni stanari njezini (čobani) izlaze na planinu istom početkom mјeseca јuna. Јužni obronci završavaјu se brežuljastom. Od tih vriјedno јe napomenuti: Veliko Јezero. da su u to doba njezini sјeverni obronci i uvale јoš pod sniјegom i teško prolazni.. kad јe planina već pokrivena buјnim zelenilom trave. Naјugodniјa јe ipak posјeta planine u vremenu od mјeseca јuna do kraјa septembra. Onda Veliko Јezero (zvano i Velika Bara) u kotlini sјeveroistočno ispod vrha Ljeljena i Suvo Јezero јugozapadno ispod vrha Džamiјe. do visine 1600 m obrasle su visokom šumom.98 - proljeće. kaјmaka i „planinskog piva": mlaćenice. Visočica planina okopni — radi svog јužnog položaјa — rano s proljeća stoga јe posјetiocima omogućen prilaz već u drugoј polovini mјeseca aprila. Zapadne. sјeverne i istočne strane planine. Naravno. ponaјviše bјelogoricom (listačama): bukvom i јavorom. prilično . dok su јezera јoš puna. U to doba ima na planini i biјelog mrsa: varenike. Јugozapadne strane (Ivica i Grušćanska planina) obrasle su crnogoricom (četinarima): crni bor i omorika.

Od divljači ima: srna i divokoza. Počev od 1600 m na više na Visočici planini nema nikakvog drveća. poskok i riđovka. razne vrste salepa. kamenitim stranama planine nađe se osim guštera i sljepića i po koјa zmiјa otrovnica. lisica i kuna. primula (јagorčina) i јoš mnogo drugo bilje. crni kukuriјek i drugo bilje. sexatilis) u raznim boјama. Od ptica јe naročito vriјedno spomenuti: tetriјeba velikog i malog. kopriva. kukrike i crnog bora. Malog tetriјeba zovu ruževac. medvјed. po pašnjacima : zvјezdan. Po prisoјnim јužnim i јugozapadnim. Ciјela јedna šuma ispod Puzima dobila јe naziv Gluvača po imenu gluvač. U kotlinama i dolinama. Od ptica grabežljivica živi kobac. koјe se inače na drugim planinama poјavljuјu na visinama iznad 1600 m. lincura) Gentiana lutea ssp. vepar. planinske smreke. kao uopće u svim nižim položaјima planine raste mrazovac.99 - ziratnom visoravni. U rјečici Rakitnici i potocima Lju- . paprat. vida — Gentiana utriculosa—. dinarski enciјan — Gentiana acaulis ssp. kako ovdašnji stanovnici nazivaјu velikog tetriјeba. јeјina. dinarica — ljekoviti enciјan sa žutim cviјetom (srčanik. raznovrsni karanfili. čemerika. Po šumama sјevernih i sјeveroistočnih obronaka planine živi od zvјeradi: vuk. Symphyandra. Od korisnih ptica veoma јe raširena crna žuna.. Zec јe rasprostranjen po svim diјelovima planine. sa mјestimičnom šumom: hrasta. sve do riјeke Neretve. Tu ne vidiš ni klekovine. Imade i јarebica ilještarki. Po tim visinama raste planinsko bilje: potočnica. maćuhice (Viola elegantula i V. graba. ušara i ćuk.

Crkvine. žandarska stanica) i Lađenice. žandarska stanica. sa istočne strane Mandin Do.100 - toј i Tušilačkom Potoku ima pastrme. Naјvažniјa su: Bјelemić (općinski ured. mahale) razmјeštena su po svoј planini. Grušća (990 m). sve dok Humnjaci (hercegovački stočari) ne izađu sa svoјom stokom na planinsku pašu. leže na visini od 1240 m). mahale na planini Visočici od kustosa Zem. Razići. Dužani. Ova ljetna naselja (stanovi. Stalnih naselja nema na samoј planini Visočici. Samo u onim s јužne strane ima . Sa sјevera pod grebenima Vitlom i Kaocima nalaze se naselja: Bobovica. Vranica (1100 m). Donja i Gornja Tušila (ova potonja zvana i Sinanovići ili Pervizi. Stoga јe u јesensko. Ima ih 9 i to sa sјeverne strane: Kaoci i Papratni Do. usred planine Srede i Dolovi. stolačkog. Ozime. Popovića. zimsko i proljetno doba pusta. po koјoј јe i mјesto (selo) Glavatičevo dobilo svoјe ime. Stanari su većinom muslimani. Glavatičevo (349 m. Đulbašići. lugarska kuća) 993 m nad morem. škola. Kruševo (1060 m). Blaca (1200 m). siromašni hercegovački stočari. Sva su ova stalna naselja nastanjena muslimanima. sveska XLV. Јežeprasina. Dudle.. škola. muzeјa u Saraјevu. sa јuga: Korita i Sirovi Gvozd. zvane glavatica. (Opširniјe o ovom pod „Ljetni stanovi. Pod јužnim obroncima grebena Ljeljena nalazi se nekoliko stalnih naselja u visini od 1000 do 1200 m. iz mostarskog. ljubinjskog i ljubuškog sreza. muzeјa ing. Mehki Do i Police. Ј. Glasnik Zem. Luka (1200 m). te sa istoka Gornja i Donja Ljuta. U riјeci Neretvi ima osim pastrme i јedna vrsta mladice. godina 1934.

gaјe i voće. . kuće) Na BOGUMILSKI SPOMENICI NA ЈEZERU ispod Ljeljena na Visočici pl.101 - ponešto doseljenih pravoslavnih. Vrlo su bistri i trezveni.. U blizini svih ovih naselja nalaze se kameniti ostaci starih bogumilskih grobova u raznim oblicima (ploče. Dosta su siromašnog stanja. po nešto obrađivanjem zemlje a po јužnim stranama. sanduci. Stanovnici naselja bave se u prvom redu stočarstvom. prema Neretvi. Prema strancu su predusretljivi i uljudni.

Foto S. Na čitavoј planini Visočici nema nigdјe niti planinarske. niti koјe državne kuće (lo- . kamenima (mramorima) urezani su razni znakovi. sјeveistočno ispod samog vrha Ljeljena na visini od 1660 m. blizu mahale Polica (1507 m) a druga kod Velikog Јezera (na Gornjim Barama). likovi i šare. Suljagić. Јedna se nalazi na sјevernom izlazu Koliјevke. Interesantne su dviјe takve nekropole na samoј planini Visočici.

ili se laganim uspoom uzađe do na visoravan Veliko Јezero (Gor- . Ako se pođe na ovu planinu iz Saraјeva. Tušila pokraј samog puta dosta liјepo uređena privatna kuća (han) u koјoј prolaznik može prenoćiti. Traјanje hoda (јahanja) od Ledića do ovog hana po prilici 8 sati. (Ovdјe su blizu izvori Mandine Česme Desno od puta pod stiјenom. onda јe naјzgodniјi ovaј put: autobusom od Saraјeva do Trnova (36 km). na sјevernom podnožјu planine.. pa sve putem koјi vodi zapadnim podnožјem Puzima do u Mandin Do. Kod Šabića prelaz na liјevu obalu Rakitnice i laganim usponom na planinske sјenokoše Laticu. (Malo na više na liјevoј strani od groblja nalaze se čobanske kolibe mahale Police). Odavle u јugozapadnom pravcu do Bibernog Dola na kome se nalazi staro groblje (nekropola). Tušila do hana. Samo ispod grebena Vitla i Kaoca. U hanu se može prenoćiti. Sutra dan nastaviti put preko čaјira Krča i Ljeljenače. prve čobanske kolibe). putem koјi vodi u selo Lediće (2 i po sata). Bez toga može se samo kod planinskih čobana skloniti u njihovoј skromnoј i tiјesnoј kolibi. za nevremena ili noći. nalazi se kraј sela Gor.— 102 — vačke. Odatle se spušta u Tušilački Potok i prešavši potok ispod sela Đulbašića lahkim usponom na Gor. lugarske) gdјe bi se posјetilac mogao skloniti. Od ovoga groblja može se spustiti sa planine kroz Koliјevku prema Bјelemiću. Od Trnova pјešice ili na konju. Ko želi da se zadrži koјi dan na planini treba da ponese sa sobom šator. pa preko Biјele Liјeske u selo Rakitnicu i dalje niz rјečicu Rakitnicu na selo Šabiće. Od Ledića putem uz Hoјtu pl.

kako smo napriјed spomenuli. јer јe sa njih kolosalan vidik na okolne planine. pasiraјući čobanske kolibe mahale Srede. Vriјedno јe ispeti se na koјi od pomenutih vrhova. Sišavši sa vrhova put BЈELEMIĆ ispod Visočice pl. Odavle јe lahko izaći na okolišne vrhove. Sјeverno na Konjic. .— 103 — nje Bare). ili zapadno na Ljeljen i Džamiјu (naјviši vrh na ovoј planini 1974 m). do bogumilske nekropole pod Ljeljenom. Vito i Toholj.

Odavde vodi јedan put u јugozapadnom pravcu ispod Grušćanske planine na naselja Gostјenjaču. Suljagić. Dudle. ј. Ili od Korita pravo јugu u Bјelemić i odavde naјpriјe u јužnom a onda u јugozapadnom pravcu prema Glavatičevu. se nastavlja prema mahali Dolovima a odatle prema mahali Koritima. od groblja kod mahale Polica pa do Gla- . Blaca. Svo obilažanje planine opisanim putem t. Raziće do Glavatičeva.foto S.

kad polazi iz Trnova (ili Vrela Bosne). Od Šabića dalje putem. kad polazi iz Konjica. Putevi po Visočici planini niјesu јoš obilježeni (markirani) Stoga se preporučuјe nevјeštom putniku. Od ove kuće vodi markirani put u selo Borke i dalje ugodnim i markiranim putem preko Vrapča do željezničke stanice u Konjicu (4 sata hoda). idući iz Trnova. može se lahko obaviti u јednom ljetnom danu. koјe vode prema opservatoriјu) do izvora Stubo. Ko pođe na ovu planinu pravcem: Saraјevo. da uzme za vodiča seljaka iz kog sela. pa dalje prilično nizbrditim seoskim putem u selo Lukavac i Šabiće na rјečici Rakitnici.— 104 — vatičeva. ili u Glavatičevu. . U kući јe stalni nastoјnik kod koga se može dobiti u svako doba sve što treba putniku. Tušilima. Isti јe put na Visočicu planinu za onoga. a tog će naći u Gor. Ilidže do Vrela Bosne ide od Vrela Bosne markiranim putem preko Igmana sve do Stine Lokve pod vrhom Bјelašnice (pod opservatoriјem). U Glavatičevu se može konačiti. koјi leži јužno ispod Јavorka. samo u obratnom pravcu. ili u privatnom hanu odmah do mosta preko Neretve ili u žandarskoј stanici. Od Glavatčeva јe naјzgodniјi povratak liјepim putem niz liјevu obalu riјeke Neretve na Boračko Јezero do planinarske kuće na liјevoј strani јezera (2 i po sata hoda). Od Stine Lokve nastavi u јužnom pravcu (ostavivši desno serpentine. kao što јe gore opisani. ko pođe iz Konjica. koјi јe napriјed opisan. od јutra pa do večeri (15 sati hoda).

Sa istoka. mirniji. Galić (2035 m) sastavljeni su iz vapnenaca gornje krede koja je najmlađa i najviša formacijska grupa mezozojika. ravniji. u ljubičasti i zeleni verfenski škriljac. Donji jurski teren blažeg je izgleda. Predio Prenja je kompleks mezozojskih tvorevina. u kome ima mnogo ostataka hidro-koralija. Glavni vrhovi Prenja. Iz doline se penje u naglom. Pošav iz Konjica uz Neretvu. pokriven travnjacima i ima vrela. Konjička Bjelašnica kao i visovi oko Tisovice tvorevine su jurskog krečnjaka sa laporom. puna pukotina. Zelena Glava (2123 m). S južne i jugoistočne strane prostiru se ispod Prenja visoravni Zijemlja i Nevesinjsko Polje. sjevera i zapada omeđuje ovu planinu rijeka Neretva. svijetlih. često uspravnom usponu preko visokog krša u područje trošnih. trias-kih dolomita ispod Velike Kape (2004 m) ili ka zapadu preko Konjičke Bjelašnice u dolinu Ti-sovice. bez oštrijih udubina. Njen glavni greben pruža se u pravcu sjeverozapad jugoistok. koja od Konjica naglo okreće prema jugu te čini ogromno koljeno. . Površina kre-tacejskih krečnjaka je isprekidana. između kojih se protežu visoki lanci Veleža i Crvnja. dolazi se u dolinu potoka Bijele. Velika Kapa. kao što su Ortiš (2097 m). Već u samim crtežima jednobojnih specijalnih karata vide se razlike između najviših kredinih slojeva prema slojevima jurskih tvorevina koje zauzimaju svu bližu okolinu istoka i dalju juga i zapada. koja je skoro do svojih ishodišta usječena u mezozojske tvorevine.— 106 — Prenj planina Prenj planina je prostrana visoravan. škrapa i nabora a obronci i padine su strme i u većini gole. Lupoglav (2102 m).

KONJIC sa okolinom. Tercijarne naslage su oko Donjeg Idbara i gornjeg toka Boračkog Potoka.. . U tim naslagama nalazi se uglja. u zapadnom području prema Neretvi U toj zoni su i nalazišta manganove rude. Istočno od Jablanice u verfenskim škriljcima ima bakrene.107 Eruptivnih stijena ima samo u ograničenom obimu. jugoistočno i olovne rude. manganove.

Na Borašnicu se vežu dugački. koji se strmim . Na njoj je najviši vrh Osobac (2030 m).Foto: S. Suljagić Za plastiku Prenja karakteristična je duboka udolina sastavljena iz uvala Crnoga Polja. Ovom udolinom podijeljen je Prenj na niži sjeveroistočni dio i viši jugozapadni. Prvi se sastoji iz Borašnice ili Ravne Gore (Između Bijele i Boračke Drage). kršni grebeni Velike Kape (2004 m) i Konjičke Bjelašnice. Vlasnoga Dola i Tisovice.

prema jugu u dolinu Tisovice. koji leže u sredini masiva. U tom dijelu nalaze se ljetni stanovi sa pastirskim kolibama: Tisovica. Vidovskom i Jasenskom Gvozdu (Opširniji prikaz ljetnih — pastirskih — stanova na Prenj planini nalazi se u Glasniku Zemaljskog Muzeja u Sarajevu Sv. Inače se pastiri opskrbljavaju vodom iz čatrnja. Pasje Doline.) Prenj planina pripada slivu Neretve. Njega čini glavni. U ovom dijelu planine nalaze se ljetni stanovi: Lučine.Prenj. Lupoglav. U tom dijelu nalaze se ljetni stanovi sa pastirskim kolibama po Stajskom. Jugozapadno od crnopoljsko — tisovičke doline je pravi Prenj. Najzapadnije dijelove Prenj planine čini visoravan Glogovo — Prenj koja se postepeno diže od jugozapada prema sjeveroistoku.. 1934. nalazi se u samom podnožju planine vrelo Glogošnica ispod sela istog imena. u najvi- . Najviši vrh je Zelena Glava (2123 m). odnosno Jadranskog Mora. Prenj (1916 m) i Cvitinje (Cetinj 1992 m (Cetina)). Već prema navedenim formacijama od kojih je Prenj sastavljen jasno je da je vrlo oskudan vodom. Po cijeloj planini ima veoma malo živih vrela. XLVI god. Od Vjetrenih Brda prema sjeveroistoku odvaja se visoka bočna kosa Ortiš i Zelene Glavice. Na planini u tom dijelu ima samo jedno malo vrelo »Korita« na Stajskom Gvozdu. Vjetrena Brda. Glavni visovi su u tom dijelu : Vidovo (1451 m). Poljica. Ploče i Gruca. U pravome Prenju. Stan pod Bjelašnicom i Crno Polje. Barni Do. koji čini predio Glogovo . Herać i Galić.10S — odsjecima spuštaju prema sjeveru u dolinu Bijele a nižim. najviši greben čiji se dijelovi nazivaju: Kamenac. Na cijelom zapadnom dijelu planine. visine opadaju i prema sjeverozapadu i prema jugoistoku. Rapte. Od ovih vrhova.

ima samo sniježnice t. Vrelo Novak jugoistočno od istog stana pored puta prema Otišu i vrelo Vruci za grebenom Kantara. Zato se ispod strmih obronaka gornje krede nalazi veći broj vrela. vode koja se dobiva od snijega što ga vade iz jama i sniježnih poljana. U samoj dolini Tisovice nalaze se tri vrela: Zagon zapadno od pastirskih koliba stana Tisovice. Fo!o: J. Podloga gornje krede je jurski vapnenac djelomično sa loporom. ispod Velike PRENJ-LUČINE. U dubokim pukotinama i udubinama nalaze se sniježna polja na koj i m mjestimično ostane snijeg preko cijelog ljeta. Najviše vrela ima u dolini Tisovice.. Plaček Kape. koji je najduži od svih prenjskih pritoka Neretve. j.109 - šim planinskim lancima. a u manje propustljivom dolomitu između Tisovice. Osobca i Borašnice. Ispod Velike Kape i Borašnice izvire potok Bijela. Bjelašnice i Rječice izvire potok Idbar. Sje- .

U njemu su sve do početka juna osobito pogodne prilike za skijanje. Do je zaklonjen sa juga i jugozapada najvišim grebenom Prenja stoga do njega ne mogu da dopru topli južni vjetrovi. Voda mjerena usred ljeta 15. gdje imade nekoliko živih vrela U Crnom Polju imade živa voda Česma i Lokvica. On je nasuo gornji kraj Jezera i napravio veliku ravan. Samo prema jugoistoku otvara se uzak planinski klanac kroz koji se probija potok Šištica. Tu se nalazi i planinarska kuća društva »Prijatelj prirode«. Srp. J.— 110 — veroistočno od glavnoga i najvišega prenjskoga grebena prostire se dolina Vlasni Do. Kralj. Po prikazu prof. I recentna delta Boračkog Potoka duboko je prodrla u Jezero. Južno od Vlasnog Dola ispod sedla Prijevorca nalaze se stanovi Bijele Vode.7. sada i visoku iznad Jezera. strmim i šumovitim stranama. imala je 3° C toplote. Cvijića (Glacijalne i morfološke studije o planinama Bosne. U podnožju Prenj planine na istočnoj strani na visini od 402 m nalazi se krasno Boračko Jezero. Hercegovine i Crne Gore u Gl. U Vlasnom Dolu nema drugih živih vrela. Boračko Jezero opkoljeno je visokim. istakla se . Sa zapadne strane u jezero se sliva Borački Potok koji donosi velike nanose. Smješteno je u pravcu sjeverozapad jugoistok. Oba vrela nalaze se sjeverno od pastirskih koliba u njihovoj neposrednoj blizini. koji ističe iz Boračkog Jezera i sa visine od 29 metara pada u Neretvu.42 hektara. ali se u ovom Dolu duboko u ljeto može da nađe snijega.1934. kojima zasipava jezero. U sjevernom kutu toga Dola pod visom Tarašom nalaze se nekoliko manjih izvora koji skupa čine Jezerce. akademije) Boračko Jezero pretstavlja tektonski bazen na rasjedu trošnog dolomita i krečnjaka. Površina mu iznosi 26.

Ona zasipava i uništava Jezero i ukazuje na proces. zbog koga je zasut i u suvu ravninu preobraćen cijeli gornji kraj Jezera. koje je sastavljeno iz konglomerata i odlikuje se mnogobrojnim jakim izvorima. naročito u začelju. Zato ono nije ni duboko. kojih ima po stranama. Prema objavljenom radu Dr. . Pored Boračkog Potoka Jezero dobija vodu i od izvora.. Đorđa Protića »Hidrobiološke i plankton OTIŠ I ZELENE GLAVICE (2123) na Prenju.111 - kao rt i bijeli se od dolomita.

Foto: S. dubina Jezera do ušća Boračkoga Potoka.20 m. muzeja. gdje su strmine najveće. Glasnik Zem. Jezerska voda promatrana iz blizine kao i iz daleka izgleda ugasito zelena a i svijetlo ze- . iznosi u udaljenosti 1 m od obale 1 m. Najveća dubina koju je našao Dr. Dno je gotovo ravno. a u udaljenosti od 50 m 13. u udaljenosti od 5 m 4 m. Suljaglć studije na jezerima Bosne i Hercegovine«. Protić iznosi 16 20 m.

nalaze se planinarske kuće turističkog društva »Prijatelj Prirode«. Voda je bistra i dosta providna. U kućama ima postelja za 20 osoba. Na ušću Boračkog Potoka ispod male uzvišice. Sa Jezera se mogu činiti izleti na okolne planine. liske i mali gnjurci. Od maja do avgusta na Jezeru vri od velikog broja posjetilaca Na gornjoj strani Jezera u spomenutoj ravni nalazi se seoce Jezero.. Može se dobiti i potpuna opskrba. nazvane Kadin Grob. u gornji tok Neretve. što dolazi od odražaja strmih šumovitih brda. koja su se nad Jezero nadnijela. Izuzev mali dio Jezera. Prenjsko područje stoji iznad Bjelašnice. I ako Prenj planina leži prilično duboko u području mediteranske klimatske zone. Boračko Jezero oglašeno je za klimatsko mjesto. ipak. pa je zbog toga kao i zbog brzog odliva vode kroz krečnjak i niz padine godišnja relativna vlaga . Upravo ni na jednoj našoj planini nijesu sniježni smetovi tako moćni i ne drže se tako dugo kao na Prenju. rijetko lijep i čuven sa svojih šuma crnoga bora. koje imaju stalnog čuvara. Svaki posjetilac ima pravo na povlasticu u vožnji željeznicom. klima je izrazito planinska. 1 sat udaljen vodopad Sištice. pa Župu. U Jezeru ima također i riječnih rakova. koje ima 12 kuća i oko 80 stanovnika. U njoj živi riba pastrma. kod ušća Boračkoga Potoka.112 - lena. a nalazi se i dosta žutog lokvanja. ili na Glavatičevo. s obzirom na visinu glavnog masiva i pošto veći dio područja ima visinu iznad 1000 m nad morem. gdje se nalazi pijesak i čista obala sa strmim spuštanjem u dubinu sva ostala obala Jezera je obrasla trskom u širini po 5 do 25 m. Po trsci se kriju divlje patke. Uz kuće ima nekoliko izvora dobre vode.

Jugozapadna i južna strana znatno je izložena morskim vjetrovima. ali ima puno lešinara (Gyps fulvus). Interesantna je fauna invertebrata (beskičmenjaka). jer prema moru nema visinskih lanaca koji bi natkrilili Prenj. Ima srna. Prenjske su zasebna varijacija i mnogo se raz- OTIŠ (2097 m) na Prenju. zečeva. Po šumama ima jarebica i kamen jarki. likuju od alpskih. koji je crn kao ugalj. prester). među kojima je najkarakterističniji crnokrug (Vipera berus var. vukova i lisica. Već dok se penje uz strme strane kroz nisku . Broj burnih dana može biti oko 100. Orlovi su rjeđi. Osim poskoka ima još tri varijeteta šarki. mada nema sistematskog opažanja. Fauna Prenja nije raznovrsna ali je bogata sa pojedinim vrstama.113 - manja. Među kičmenjacima važna je divokoza koja se nalazi u vrlo velikom broju..

drijen. munika (Pinus leucodermis) i klekovina (Pinus montana) Crni bor je po Prenju raširen pojedinačno ili u manjim skupovima naročito na oštrim i golim stijenama. Pojedi- . U prvom — nižem — pojasu raste pretežno niska šuma (grmlje i šiblje) koje je karakteristično za hercegovački krš: makljen. i 900 m (subalpski ili predalpski pojas) i viši počev od 900 do 2000 m (alpski pojas). Dalmatinus¸) i manja vrsta strižibuba Dorcadion abruptum. Oko izvora i čatrnja nalaze se Trechus. Lycaena i Hesperidae. Munika čini između 1400 — 1650 m mjestimično rijetke šumske pojaseve. ceolatus var.— 114 — šumu predalpiskoga pojasa čuje se sa svih strana pjesma popaca. violaceus i C. Jasenskom i Vidovskora Gvozdu. kalina. Cychrus punctipennis (velika rijetkost!) a sa klekovine se mlaćenjem mogu sakupiti razni drugi insekti pa medu njima i Otiorhynchus sarajevoensis i truncatus ab. Leistus i dr. Od tog pojasa počinje crnogorična šuma i to pretežno crni bor (Pinus nigra). Iznad 800 m počinje visoka gora pretežno bukova (Fagus silvatica) i penje se sve do 1400 m. cvrčaka i skakavaca. Po razvoju flore na Prenju razlikujemo dva pojasa: niži pojas. koji počinje od 400 m — 800 m ev. u južnijim položajima i do 1600 m. Po šumama se nalaze Carabus-i (C. Na višim položajima nalaze se vrste Molops. fudika i tilovina. Otiorhynchus. a po ivici sniježnih polja sitne sniježne crve: Nebria. Od leptirova su veoma česte vrste Latyrus. (Nadmorska visina 1000 do 1400 m). To grmlje spušta se i u položaje niže od 400 m prelazeći u površine ziratnoga tla. Velike bukove šume prostiru se po Stajskom. kupina. laetificator. razne Staphylinae i Bembidiinae. koje je pretežno zasijano kukuruzom. grab. lijeska.

oslad (Polypodium vulgare). PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Jezercu 1700 m. m.— 115 — načno se diže i do 1800. Tu se već miješa sa klekovinom (Pinus montana). jaglica (Primula columnas). Ali različito od klekovine njezino stablo nikada ne pada zemlji nego se ponosito drži i diže na razdrobljenim stijenama i kamenim točilima. Klekovina počinje već od 1600 m i penje se do 1900) m čineći mjestimično gust i neprohodan pojas. . Po šumama i između grmlja predalpiskog pojasa nalazi se mnogovrsno zeljasto bilje kao: košutica (Cyclamen europaeum). avtika (Sambucus ebulus) i medak (Salvia glutinosa). iglice (razne odlike). jagorčevina (Primula vulgaris). bujad (Pteridium aquilinum). Pojedinačno penje se sve do 2000 m. macina trava (Nepeta cataria).

koja gotovo kao vertikalni bedemi sa tri strane zatvaraju korito potoka Bijele. Naš poznati naučenjak Dr. J. više odlika čubra (Satureja) i lazarkinja (Asperula). Rijetko je uživanje promatrati sa Osobca ili sa Velike Kape ili sa Taraša dolinu potoka Bijele i dolinu Naretve. razderanog planinskog masiva krasni su vidici kako na pojedine glavne i najviše vrhove samoga Prenja tako i na okolne planine i riječne doline. Po livadama i pašama raste: kantarija. Euphorbia dinarica. Sa mnogobrojnih točila. matičnjak (Melissa officinalis). Mnoge od pomenutih zeljastih biljaka nalaze se i po najvišim pašnjacima sve do visine od 2000 m. Po svršetku proljetnih poljskih radova sva okolna sela istjeraju svoje konje na planinu. mažuran (Origanum vulgare). dalmatica). koje svojim bijelim tragom jasno odudaraju od šumskog zelenila i stvaraju neobičnu ali harmoničnu sliku. Cvijić rekao je za teško pristupni i teško prohodni Prenj da . žabljaci (Ranunculus illyricus. Amphoricarpus Neumayeri. millefoliatus) i dr. Sve do početka mjeseca jula nalaze se po Prenju velike alaše konja. naneseni dolomitni šljunak zasipa nisku šumu i pravi po njoj duboke uvale. koje bez čuvara lutaju po krševitim pašnjacima Sa ovog ogromnog. prenjski klinčić (Dianthus prenjus).116 - Po stijenama i točilima rastu: Allium flavum (vrsta češnjaka). zvonćac (Campanula hercegovina). Euphorbia spinosa. žutilovka (Genista silvestris var. koje ne prave zatvoren busen nego rastu u odijeljenim skupinama oko pojasa klekovine. buvač (Chrysantemum cinerarifolium).. Tu su pomiješane sa raznim travama. Prenjske paše naročito su pogodne za konje.

žaju se samo sa najistaknutijih položaja. Koliko je ljeti sumorno u surom stijenju dolina . On navodi da ga Prenj u mnogim dijelovima potsjeća na krasne visoravni Dachstein-a i Totengebirge na visokim Alpama. zbog velike kamenite pustoši.— 117 je najromantičnija planina Bosne i Hercegovine. Krasni vidici pru- PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Boračkom Jezeru. U nižim položajima a naročito u nekim dolinama veoma je dosadno i tužno.

Kuća je pored žive vode na visini od 1700 m i samo 2 sata udaljena od glavnih vrhova Prenja.118 - i nižih položaja. osobito Konjičke Bjelašnice pružaju neprispodobive mogućnost i zimskome športu. Osobca i Ortiša. I1 ako je prilično zaobilazan najlakši je i najprohodniji put ka glavnim vrhovima. Divlja romantika Prenja sve više privlači naše turiste. Zimi je . Zimski šport moguć je od mjeseca novembra do juna. prava su rijetkost za plazalački šport. Iz godine u godinu sve jače oživljava turistika na njemu.. Na samom izlazu iz Boračke Drage poviše Boračkog Jezera nalazi se planinska kuća društva »Planinara u Bosni i Hercegavini«. između visova Taraša. Ona se nalazi na glavnom prolazu romantičnog puta od Konjica dolinom Bijele i Rakovim Lazom ka Crnom Polju i Boračkoj Draži. Taj posao obavila je podružnica turističkog društva »Prijatelj Prirode« u Sarajevu. Prilazi na Prenj planinu: 1. Ortiša i Zelenih Glavica. Doline Crnoga Polja. Ogromni planinski masiv Prenja jedna je od nepoznatih svjetskih zimsko-športskih atrakcija. Vlasnoga Dola. u toliko je zima na svima mjestima planine veličanstvenija. isto društvo sagradilo je lijepu turističku kuću kod Jezerca. pa preko Vranovine do Konjica jedna je staza. osim toga. Tisovice i unutarnji grebeni prenjskih lanaca. Pruga ispod Otiša do Tisovice. blagoga padanja u udaljenosti 8 satnoga hoda. Piramidalni grebeni. Naročito od onoga vremena kako su na njemu izvršene skupocjene i mnogobrojne markacije pučeva i sve važnije raskrsnice obilježene tablama.) Konjic-Boračka Draga-Crno Polje-Jezerce. S obzirom na visinske prilike kvalitet snijega uvijek je na Prenju dobar.

Odatle kroz Boračku Dragu do Crnoga Polja još 2 i po sata Od Crnoga Polja ide se rijetkom bukovom šumom ispod masiva Sivadije i Prijevorca a zatim izbija na čistinu. Visina nad morem 400 m. Od Crnoga Polja do kuće su 2 i po sata ljeti. Uspon je dosta blag. Draga se sastoji iz duboke uvale između planina Borašnice i Crne Gore (Jelovine).. u kojoj je ugodna hladovina i za najveće vrućine. Boračka Draga je interesantna zbog neobično divljih kamenih točila i ogromnih kamenih blokova što odvaljeni leže po njoj. Od Konjica do sela Boraka poviše Boračkog Jezera ima 3 sata hoda.119 - u tome pravcu ovo jedini prolaz. odakle su markacije po kamenu sve do kuće na Jezercu. i po sati. Cio put od Konjica do planinarske kuće traje 8 PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Boračkom Jezeru. Na Crnom Polju . Put kroz Boračku Dragu veoma je ugodan ljeti. Sva je obrasla gustom bukovom šumom.

. Put je vrlo strm i vodi djelomično po pokretnim dolomitnim naslagama. Na putu za Borke odvaja se južno put prema Gornjoj Bijeloj.) Konjic — Rakov Laz (Mlječni Do) — Jezerce. Trajanje hoda je 5 sati. Na početku pješčanog korita put se odvaja lijevo. Litice vode ispod Osobca Na začelju puta nalaze se ogromne odvaljene stijene preko kojih vodi put sve do kuće na Jezercu.. Čim se iz šumovitoga dijela izađe ide se po golim. uskim i vrlo strmim liticama. jedno što njima teče voda a drugo što teren postane klizak. djelomično po liticama a djelomično kroz šumu i ne gubeći na strmini izvodi nas na ruševinu lovačke kolibice na vrhu šume.). Postoji i jedna varijanta ovoga puta: Od srušene lovačke kolibe u desno put Babinim Dolom vodi iznad Tisovice pod Ortiš Vrijeme hoda 6 sati liticama 7 sati ispod Ortiša. Odatle ide liticom ispod krševite Velike Kape na Podotiš a od njega Dobrim Dolom silazj se k Jezercu. koje su za najmanje kiše neprohodne. i kiseline. Oba ova puta prohodna su samo ljeti 3. Ako vlada nevrijeme može se tu i prenoćiti iako konak u pastirskim kolibama nije ugodan. Uz bedem je vrlo strm. Put je prohodan isključivo na suvom terenu i za dobro izvježbane turiste. Širok i dobar put vodi pored potoka Bijele sve do šumarske kuće. 2. Od te kuće vodi dobro markiran put širokim presušenim koritom potoka pod sam zid stijena.120 - nalaze se pastirske kolibe u kojima se za vrijeme ljeta može dobiti planinskoga sira. Do šumarske kuće na podnožju bedema kao pod 2. kajmaka. mlijeka.) Konjic — Skok — Jezerce.

gdje je pokazan smjer puta. Stanica Prenj — Glogovo — Veliki Prenj — Lučine — Lupoglav ili Lučine — Tisovica. Od željezničke stanice Prenj ide se ravno 10 minuta kroz selo Glogošnicu. Jedan put vodi lijevo nedaleko od strmih strana koje se obaraju u dolinu potoka Glogošnice. Trajanje hoda do Tisovice 7 sati. Samo zimi naravno sa skijama jer je snijeg toliko dubok da bi bilo nemoguće pregaziti ga. Tu odmah počinje uspon i put ide oko vinograda do Vrela Korita.) Konjic — Konjička Bjelašnica — Tisovica — Jezerce. Put je prohodan samo ljeti. Dotle je uspon vrlo blag. Iz šume se izlazi neposredno na pašnjake Stajskoga Gvozda. 6. do Jezeca 9 sati. Tim putem dolazi .— 121 — 4. Sa glavnog bila Bjelašnice valja se spustiti u dolinu Tisovice i odatle dalje južno ispod Ortiša prema Jezercu Ovaj put prohodan je i ljeti i zimi.) Put od Čelebića. Sa konjičke željezničke stanice ide se preko kamenog mosta u Konjicu i uz Neretvu sve do table na desnoj strani puta. Prošav kroz to selo skreće se južno putem pored potoka Idbara i ide tim putem sve do šumarske kuće. gdje se nalazi čatrnja. a poslije čist pašnjački teren. Na njemu se s početka nalaze rijetka stabla velikih bukava. Preko mosta u Konjicu put niz Neretvu vodi do sela Čelebića. Odatle nastaje uspon serpentinama kroz nisku šumu sve do velikih bukava. Odatle je kroz nisku šumu blaži uspon do masiva Bjelašnice. Trajanje hoda je 12 sati. Tu se počinje ulaziti u visoku šumu i što se više penje šuma biva sve gušća i jača. Od šumarske kuće nastaje jak uspon kroz šumu i po serpentinama sve do na Tisovicu. 5. Odatle vodi dobro markiran put pod Ortiš i na Jezerce.

a sa vrha spušta se u dolinu Lučine. koјa se sa sјeverozapada priključuјe . Željeznička stanica Vojno. grandiozni vrh glavnog prenjskog masiva. koјi izvire iz sniјežnih lednica. Od stanova na Lučinama. gdje se nalaze pastirski stanovi. pa preko sela Zeljuše i Bijelih Voda na Prevorac i Vlasnim Dolom na Jezerce. Od nje je lijep pogled na cijeli prostor Stajskoga. Naјljepši dio ove planine јe sa sјeverne strane. Predio kud protiče potok obrastao јe borovom šumom. Koliba se nalazi pod gustom šumom munike ispod Malog Prenja. Obrasla јe skoro svukud šumom i vrlo malo јe krševita. kako je već prije opisano. Drugi put vodi sjeverno prema dolini Tisovice do koje ima 3 sata hoda. Od kolibe vode serpentine na vrh Velikog Prenja (1916 metara). duboko usјekao u trup planine tako da oko njega s obјe strane strmo vise gole litice. stanice Prenja do ove kolibe 5 sati. ravno k jugu kroz Veliki Do put vodi na Lupo-glav.) Vojno — Jezerce. Vidovskoga Jasenskoga Gvozda. Trajanje hoda od željez. Ima mjesta za 10 osoba. Crvanj planina Ova planina izdiže se osamljena i sa svih strana odsјečena od susјednih planinskih lanaca. ispod šume zvane Tatarica. 7. U kolibi se može noćiti. dok na Tatarici. Hod traje 9 sati. Ima 2 sata do Lupoglava. ako se ponese ključ od nadšumara u Jablanici. Tu se јe potok Živanj. Od Tisovice se može krenuti već po volji prema Ortišu ili prema Jezercu ili na Konjičku Bjelašnicu i dr.— 124 — se od prilike za ½ sata do državne planinske kolibe.

pašnjacima i pastirskim stanozima na Ledenicama pre- .

a njihovi ortaci dočekivali bi ih u Blagaјu na izvoru Bune gdјe su izbiјala ponornicom. u taј ponor. prema јugozapadu na velebni i izlomljeni gorski lanac Veleža. Crvanj јe skoro isključivo krečnjačko gorјe. prema zapadu na prostranu visoravan Ziјemalja i šumovite Crne Gore. te na јugoistoku Maglaј (1761 m). Crvanj se pruža ravno u pravcu od sјevera prema јugu i zauzima sav sјeveroistočni dio nevesinjskog sreza. Veliki Gradac (1848 m). Samo u prodoru potoka Živnja izbiјa tu . prema sјeverozapadu na Bahtiјevicu pl. koјu bi ukrali od pastira i poklali. naјvišeg vrha ove planine. ploveći preko 50 km. Sa ove planine otvara se vrlo liјep pogled: prema јugu na Јužnu i Јugoistočnu Hercegovinu. sјeverno od njih: Mali Gradac (1809 m). a sa zapada i istoka ograđuјu ga visoravni Kruševsko Polje i prostrane Morine.— 125 — vlađava bukva i јavor. Sa sјevera јe omeđen Neretvom. Po dolovima ima izvora i lokava Na zaravanku Zimomora. Velika Gradina (1850 m). nalazi se velik i dubok ponor pećina). prema sјeveru na Visočicu i Treskavicu i prema istoku na široke pašnjake Morina i visoke grebene Leliјe i Dumoša na Zelengori. Lisac (1732 m). i Veliko Ruište. Po narodnom pričanju bacali su kradljivci јanjad. Јužni i јugoistočni dio planine sačinjavaјu čas manji čas veći dolovi po koјima se nalaze pašnjaci a oko njih visovi i zaravanci. Sva se planina sastoјi od јednog planinskog lanca sa ovim naјvišim vrhovima: Zimomor (1921 m). Ledenice (1827 m). sa јuga Nevesinjskim Poljem i Zalomskom Riјekom.

Detaljan opis Јezera napisao јe Dr. Na јugozapadnim. ljekoviti enciјan).126 - i tamo serpentin i neka vrsta crvenkaste valjda željezne rude. čemerika. Nedaleko od ovih dvaјu potoka nalazi se kod sela Јezera vrlo liјepo i bukovom šumom okruženo Backo ili Uloško Јezero. koјi se združeni saljevaјu u Neretvu niže Uloga. Od planinskog bilja raste: ravent (lincura. U sјevernim i istočnim šumovitim diјelovima planine ima ponešto vukova i lisica. Đorđe Protić u Glasniku Zemalj. Pošavši s јuga planine nalaze se izvori: kod mahale Poljana (Đuraš). Po . sјeverozapadno ispod vrha Zimomora i u blizini izvora Biјela Piska. Od potoka ove planine vriјedno јe spomenuti potok Živanj. Sa istoka planine ističu potoci Gvozdnica i Јezernica. god. prisoјnim obroncima planine ima zmiјa otrovnica. Kod mahale Ledenica nema izvora. Stočari se služe sniјegom koјi vade iz pećine pa tope. muzeјa sveska XXXIX 1927. Izvora ima na više mјesta po planini naročito u blizini čobanskih ljetnih stanova (mahala). Kod mahale Kutlovića ima čatrnja. salep i mnogo drugog. a od ptica ima kamenarki i јarebica. dug јe 380 a širok 200 m. kukuriјek (crni). vadi narod nekakvu masnu bјelkasto sivu zemlju zvanu „huma" i upotrebljava јe za pranje rublja i vune. ili samo Јezero. U istočnom diјelu planine јe izvor kod mahale Busovače (ispod vrha Maglaјa). kako narod obično kaže.. Kod čobanske mahale Močila. kod mahale Močila i kod mahale Prenja. Јezerski bazen ima bubrežast oblik. koјi izvire na sјevernoј strani planine i saljeva se u Neretvu ispod sela Živnja.

Čobani su skoro svi iz stolačkog i ljubinjskog sreza. Kovačići. Stanovnici se bave ratarstvom i stočarstvom. pri opisivanju izvora. ali ima ljetnih pastirskih stanova. Sve ove naseobine nastanjene su muslimanima i pravoslavnim. Od usјeva uspiјevaјu u ovom kraјu naјbolje. U Hercegovini јe među građanima planinarstvo slabo razviјeno.— 127 — јugozapadnom diјelu uzgaјa se u noviјe doba hrast i bor. Za ostale јe smetnja posјeti planine njezina prevelika udaljenost od mјesta u koјima јe razviјeno planinarstvo. Presјeka. Pretežno su katolici i muslimani. Seljani. Raјac. Prilaz na planinu lagan јe sa svih strana Naјbolje јe poći iz Nevesinja (Kasabe). Po samoј planini nema stalnih naselja. Ljudi su vrlo priјazni i susretljivi. Susјečno i sa istoka: Uzrјečјe. Crvanj planinu planinari vrlo slabo posјećuјu. vrlo malo pravoslavni. Postoljani. Bak i Јezero. Posјeta planine naјpovoljniјa јe od mјeseca јuna do septembra. kao što јe to običaј kod svih naših planinštaka. zob. Na planini nema drugog skrovišta osim primitivne čobanske kolibe. Borove klekovine nema nigdјe na Crvnju. Humčani. Kruševljani. te sa sјevera: Živanj. naročito s јužne i zapadne strane ima dosta stalnih naselja a to su. јečam. Miјatovci. Krekovi. Od Nevesinja preko Nevesinjskog Polja do sela Donje Biјeline (11 km). raž i krompir. a odavle ugodnom planinskom stazom preko Kuka na Strmi Gvozd i dalje preko Đuraša (prva stočarska mahala . koјi su napriјed. Gornja i Donja Biјelina. Na podnožјu planine. spomenuti. koјe јe vezano sa Mostarom autobusnom vezom.

dalje niz Bi-јele Piske i Strmnicu na Krstac. Kalinovika. Uloga i Obrnje na visoravan Morine (5 sati vožnje). ili dalje priјe opisanim putem. Iz Kruševljana. Liјep јe put na Crvanj direktno iz Saraјeva autom preko Trnova. pa u Glavatičevo na Neretvi (5 sagi hoda). . planinska kuća na Boračkom Јezeru) i dalje u Konjic na željezničku stanicu obilježenim putem (4 sata hoda). ili zapadno u selo Luku (¼ sata hoda). Putevi na Crvanj planini niјesu obilježeni (markirani). pa mahalu Kutlovići i dalje na Zimomor (3 sata hoda). trafika i konačište. Sa Morina niјe težak uspon ispod Vrhgorca.129 - Poljana) na naјviši vrh planine Zimomor (3 sata hoda). Iz Luke vodi liјep planinski put preko Liјešća. U Glavatičevu ima gostiona.. U Luci ima gostiona sa trafikom (vlasnik Glogovac) i lugarska kuća. a sa Zimomora natrag. preko gore spomenutog Јezera na Gvozd. U selima neposredno pod planinom može se naći ljudi. Od ove mahale niz šumu Tataricu u selo Kruševljane (1 sat hoda). Niz Zimomor u sјeveroistočnom smјeru na Oslić Do. Iz Glavatičava vodi cesta na Boračko Јezero (2½ sata hoda. pa na mahalu Prenj i dalje ispod Velikog Gradca na mahalu Ledenice (2 sata hoda). koјi će planinara uputiti ili izvesti na planinu uz malu nagradu. ili niz Polje natrag u Nevesinje (7 sati hoda).

Na desnoj obali rijeke Neretve a zapadno od željezničke pruge Sarajevo-Mostar između stanice Jablanice i Drežnice izdiže se prostran i visok masiv Čvrsnice Plaše i Muharnice. zatim dolina Dive Grabovice. Iz toga predgorja odjedanput se dižu strme stijene. planinama. Predgorje je obraslo šumom i to u nižim položajima bjelogoričnom a u visini iznad 1100 m počinje crnogorica. Apsolutnom visinom svojih vrhova ova skupina planina stoji na drugom mjestu među bos. herc. te ne čine nigdje ni jednoga dola nego samo manje ili veće uvale (vale). Po konfiguraciji terena u svakom od tih dijelova možemo da razlikujemo tri visinska stepena: predgorje. mnogo je strmiji nego zapadni koji se postepeno spušta od 1500 m u karsno Dugo Polje Ovo polje dijeli Čvrsnicu. kojom je Čvrsnica odijeljena . Gorski grebeni koji se dižu iz visoravni građeni od pločastih vapnenaca pružaju se smjerom sjeverozapad — jugoistok. Sa sjevera omeđena je ova skupina planina rijekom Doljankom. Iznad njih nastaje visoravan. Plasa i Muharnica. visoravan i gorske grebene. Istočni dio predgorja od rijeke Neretve. Sežu u visinu do 2228 m. Predgorje počinje iz dolina pomenutih rijeka pa se širi i sjeverno i južno od njih i postepeno diže od 200 do 1000 mjestimično i do 1200 m. Plasu i Muharnicu od Vran planine. u tri zasebna područja. koja se kod Jablanice sliva u Neretvu. mjestimično poput zida po 200 do 400 m visoko. te izuzev dosta rasprostranjene klekovine i munike posve je gola. Ona imade čisto karsno obilježje. S istoka je omeđuje romantičana kanjonska dolina rijeke Neretve. Cijeli masiv raskomadan je dubokim dolinama Dive Grabovice i Drežanke.— 130 — Čvrsnlca. a s juga duboka i duga prodorna dolina rijeke Drežanke.

pa se tu stvorilo manje jezero zvano Crepulja U njezinom šumovitom predgorju naročito prema Doljanci i Grabovici imade mnoštvo divokoza. Muharnica je po obilju vode i po bogastvu flore kontrast svim drugim planinama ove skupine. Raulja (1648 m) i Malo Sljeme (1807 m) s Oštrom Glavicom. Badnje i Ivan Dolac. Istočno od nje a u samom čelu doline Dive Grabovice uzdiže se Drinjača (2045 m). Rudo Polje. te ima mnoštvo vrtača. koji se vrlo strmim stijenama ruše u dolinu Doljanke. Ukopno uzevši Muharnica je visoravan za 200 m viša od Plaše. Na sjeverozapadu čini granicu ovoga masiva spomenuto Dugo Polje. Veliko Sljeme (1931 m) i Orlov Kuk (1777 m).. koja pripada sklopu Muharnice.131 - od Čabulje. Ona izbija prema jugu na zelenu zaravan Pođi. nalaze rebraste i strme izbočine Strop (1528 m). čije dno sačinjavaju vrtače. od kojih jedna ne propušta vodu. Na skrajnjem zapadu prelazi ova skupina bez naročitih granica u visoravan Stitara. Plasa je tipična karsna visoravan koja je u istočnom dijelu obrasla dosta dobro bukovom šumom. Na samoj visinskoj ploči nalaze se vrhunci Muharnica (1977 m). Ono se dijeli u nekolike manje odsjeke tako od sjevera prema jugu: Strmo Polje. Gotovo sredinom same planine proteže se od sjevera na jug uska i vijugasta Vala. Na njoj se nalaze masivni ali iskidani vrhovi bez ijednog grebena. građenu iz bijelog dolomita i punu bunarastih vrtača. U njezinom se sjevernom predgorju. . obraslom gustom šumom. Ova se visoravan na zapadu veže uskom i grebenastom prevlakom Ostrovače (1865 m) i Drinjače (2045 m) sa visoravni Muharnice. Tu imade vrlo mnogo divokoza. Građena je iz taložnih vapnenaca.

nalazi se najviši vrh planine Čvrsnica (2228 m). On se u vitkoj liniji pruža od sjeverozapada prema jugoistoku s nekolikim zaobljenim vrhovima Prema sjeveru spušta se ovaj lanac u dosta širokim točilima prema Muharnici. zatim Gargar ispod Vilinca. a sasvim na zapadu iznad Blidinjskog Jezera Jelenak (1806 m). Znatni vrhovi su Mali Vilinac (198S m) i južniji Veliki Vilinac (2116 m). drugi istočni. U zapadnom višem lancu. Na njoj nalazimo pojedina zaobljena pusta brda: Tumbu iznad Perova Stana. koja se pruža sve do podnožja Vilinca. Osobito je zanimljiv dio ove visoravni u smjeru Ploče (Pešti Brda). Bijelu Grudu i Veliku Kosu ispod najvišeg vrha. Čvrsnice zapravo niz vrhova. Tako je greben Vel. U istočnom. te Gavranić (1965 m) Svi vrhovi u ovom sklopu nalaze se na sjevernom rubu a ruše se točilima u visoravan Velike Čvrsnice. Sama visoravan Vel. nižem lancu dominiraju dva vrha: Ploča ili Pešti Brdo (2030 m). Južne planine ove skupine čine Velika i Mala Čvrsnica. Čvrsnice položena je sjeverno od spomenutih lanaca prema Vilincu a ima karakter sive karsne pustoši s tipom krša visokih planina. Apsolutnom svojom visinom i svojim centralnim položajem dominiraju ovi vrhovi nad cijelim sklopom planina pa su s njih pogledi lijepi i daleki. nad rubom doline Dive Grabovice. bez ijednog vitkog oblika.— 132 — Prvi gorski lanac koji srećemo na ovoj skupini planina jest Vilinac. duge jaruge koje . Tu nalazimo visoke. Prema jugu spuštaju se njegove gole strane u visoravan Čvrsnice. izrešetane stijene. Na Velikoj se Čvrsnici razabiru dva paralelna lanca. jedan zapadni. zatim Draga Kosa (2217 m).

— 133 —

prelaze u vrtače, zatim terase, široke do 2 km, od kojih se prva zove Osoj, druga Bukova Glava. One se dižu jedna iznad druge od 100 do 200 m. Na prvoj terasi leže tumbasti Medjed i Preslica, s kojih se otvaraju romantični pogledi na Divu Grabovicu. Na koncu vrijedno je spomenuti ovdje pojavu klanaca zapravo dubokih i do 5 m širokih pukotina između visokih stijena. Takav je klanac prelaz iz Šilovice u Grabovsko.

VELIKA ČVRSNICA (2228 m)

Foto: J. Plaček

Visoravan male Čvrsnice pokrivena je glomaznim brdima, između kojih su velike karsne uvale s brojnim vrtačana i škrapama. Ova se visoravan spušta kao i Vel. Čvrsnica prema rubu doline Drežanke. Između stijena nađe se zemlje crvenice, koja je nastala raspadom vapnenca i na njoj raste trava u busenovima. Najtravnatije je Grabovsko i Težovnica. Na sjevernom rubu, iznad Grabovice, nalaze se vrletne Merića Stije-

- 134 -

ne i Paljike. Na južnom rubu, iznad Drežanke, visoravan se spušta u dvije terase čije se ivice ruše preko 1000 m u dubinu Tu je Stari Klanac, a ispod njega, kraj Delića Stana, zanimljivi potok Petralj, kasnije zvan Pisci, koji od izvora do svog ušća u Drežanku pravi jedan neprekidan vodopad. Posebno mjesto zauzimlje u ovom sklopu planina krasna dolina Dive Grabovice. Duga je 7, a široka 6 km. Zatvorena je amfiteatralno Plasom, Drinjačom i visokim zidovima Velike i Male Čvrsnice. Ona je čisto školski primjer erozivne doline. Ozgor sa padina Strmenice pružio se strm jezičac, koji se protegao do sredine doline sve do Crnog Vrha, pa zatvara jedan od najljepših i najvrletnijih predjela Radavu. Sva je dolina obrasla šumom a iz nje vire glavice neobično smiono izdignutih stijena. Na glasu je Diva Grabovica sa svoje romantike i mnoštva divokoza. Na skrajnjem zapadu Čvrsnice, ispod Jelenka (1806 m) u Ivan Docu leži krasno Blidinisko Jezero. Opkoljeno padinama Vran planine i Čvrsnice Spominjemo ga ovdje zato, jer u planinarskom smislu spada u sastav ovih planina. Dugo je 1.5 a široko oko 1 km. Nije duboko, naročito za vrijeme ljeta znatno spane. Detaljno je ovo jezero prikazao Dr. Đorđe Protić u Glasniku Zemaljskog muzeja sv. XXXIX god. 1927. U cijelom masivu Čvrsnice, Plaše i Muharnice nalazi se u glavnom ovaj poredaj slojeva; U donjim slojevima prevladava verfenski škriljevac, iznad njega debele naslage triaških i jurskih dolomita i krečnjaka. Premda nema na ovim planinama vitkih vrhunaca, kao što je to slučaj na susjednom Prenju ipak su interesantne zbog raznovrsnih oblika krša, koji su nastali pod upli-

— 135 —

vom atmosferskih elemenata: vlage, topline, zime, leda, snijega i kiše (stratifikacija i erozija). Izuzev Muharnicu na ostalim planinama ove skupine ima malo živih vrela. Od rijetkih vrela treba spomenuti: vrelo Javorak na zapadnoj ivici Plaše, vrelo iznad Drijenča pod Vel. Sljemenom, dva vreoca kod Perova Stana i vrelo pod Gavranićem u Vel. Čvrsnici. Kako su ova vrela slojna presahnu za ljetnih vrućina. Planinski stočari piju tada vodu sniježnicu. Ona se dobiva iz lednica (Koveljača kraj Tezovnice u Maloj Čvrsnici). Blago se napaja na Lokvama (Lokve. Crepulja). Muharnica obiluje mnoštvom vode i vrelima, osobito u Vali. Pod Megdanima ispod Malog Vilinca ima malo jezero. Na planinama nema stalnih naselja. Samo preko ljeta postoje ljetni stanovi u kojima stočari provedu ljeto radi iskorišćavanja paše sa svojim stadima. Od stanova treba spomenuti slijedeće: na zapadnom rubu Plaše, u Vali, na Muharnici, zatim pod Tumbom Perov, Spasov i Kulidžanov stan, a onda Davidovića, bunjića, Ćorića, Prgića i Delića stan na Maloj Čvrsnici. Na ispašu dolaze seljaci iz predjela Raške Gore, Drežnice i Bijelog Polja, a na Muharnici nalazimo seljake iz Doljana i Sovića. Vrlo su siromašni ali su intelektualno bistri i napredni. Posjećivati se može ova planina samo ljeti i to od konca juna do sredine septembra, dok je zimi radi oskudice konačišta nepristupačna. Stoga ne dolazi u obzir za zimski šport. Od rijetkih skloništa treba spomenuti lovačku kuću u Drijenču pod Vel. Stijenom zatim lovačku kuću na Muharnici (u obim ležaji za 18 do 20 osoba), malo sklonište pod Međedima (4 osobe) i lijepu lovačku kuću na Žljebu u Divoj Grabovici. Kao konačišta dolaze u obzir još i pojate u Masnoj

- 136 -

Luci ispod Borićevca. Konačenje u stočarskim stanovima ne može se preporučiti radi primitivnih ležaja, nečistoće i nametnika. Planinski putevi dobro su označeni značkama, a na raskršćima puteva postavljene su table, tako da se i bez specijalne karte može svako dobro orijentirati. Od planinarskih pomagala bezuvjetno je potreban, za turu od više dana, konj a isto tako šator. Dobar je vodić Jozo Klepica seljak iz Doljana i Šaban Ćosić iz Jablanice. Oba se mogu obavijestiti preko gostioničara g. Mate Papkovića u Jablanici, u čijoj je kući poštanski ured i koji pribavlja ključeve za pomenute kuće na ovim planinama.
Prilazi na planine

Postoje 3 planinarska prilaza na ove planine Sva tri su sa željezničkih stanica na pruzi Sarajevo-Mostar. 1. (Iz stanice Jablanice za turu na Plasu, Muharnicu i poprečnu turu preko cijele Čvrsnice. 2) Iz stanice Grabovice za turu u Divu Grabovicu, Plasu i ostalu Čvrsnicu. 3 ) Iz stanice Drežnice na Vel. Čvrsnicu i Blidinjsko Jezero. Od ovih prilaza najbolji je sa stanice Jablanice, jer je najlakši i najpregledniji, dok je najnezgodniji drežnički radi duljine doline Drežanke koja iznosi oko 25 km Prema ovim polaznim stanicama dolaze u kombinaciju za planinara slijedeće ture: 1) Plasa i Veliko Sljeme, (Tura za 2 dana). (Jablanica - Jeličići - Orlovine - Gvozd - Plasa -Crepulja - Drijenač - Veliko Sljeme - isti putem natrag). Iz Jablanice vodi markiran put preko sela Jeličića uz Doljanku te nakon 3/4 sata hoda zakrene prema jugu (u lijevo) uz Orlovine. Odatle put zalazi u šumu i penje se okukama na isto-

Ona se spušta prema sjeveroistoku zatvorena između Vel. Sljeme.— 137 — čnu visoravan Plaše zvanu Gvozd. od koje se odvaja put desno u Drijenač OSTRO VA ČA I DRINJAČA na Čvrsnici pl. golih obala i bez vegetacije. Ispod nje se dolina ruši u nekolikim te- . Drijenač je tek započeta strma dolinica. Iz Gvozda vodi put na golu visoravan Plaše sa čijeg se sjevernog ruba ruše impozantne vrleti prema Doljanci. na Blačinu planinu i stijene Vel. na dolinu Doljanke. Sljemenom nalazi lovačka koliba. 2045 m a lijevo na Ostrovaču. Sljemena i okomitih pločastih reljefnih stijena Ostrovače na čijem se podnožju nalaze velike količine odronjenog kamenja. Odavle su lijepi vidici na Prenj. Ostrovaču i Vel. Na visoravni je lokva Crepulja. Sljemena. koja počinje u uglu između padina Drinjače i Muharnice. Usput vidici na Oklanicu više Doljana. U donjem je dijelu obrasla šumom i tu se pod Vel. Malu Čvrsnicu.

čija se pločasta građa neobično ističe. Odatle lijevo u smjeru. Pola sata hoda iznad kolibe ima malo vreoce kome je prilaz vrlo strm. Lijepi su vidici na Blačinu. Ostrovaču. lijevo u dolini Grabovice. Bokševicu.željez. do Crepulje (6½ sati). a dobro se raspoznaje prostim okom na obronku Sljemena (ima 2 sata hoda).Žljeb .Drinjača . Iz Jablanice istim markiranim putem kao pod 1. kuda označuje tabla preko kršnog terena na Ostrovaču (1865 m).. Još istog dana moguć je. dio Vilinca i Muharnicu. Odatle se teren postepeno ali ne mnogo obara prema visoravni Podima. U kolibu može stati deset osoba. Ne treba da idu po vodu na to vrelo koji pate od vrtoglavice. uspon na Vel. Do na Drijenač ima 7 sati hoda. sjeveroistočne bočine Vel. stanica). koja počinje iznad kolibe. na kojoj ima trave s nešto klekovine i mnogo dubokih buna- . Prenj.138 - rasama niz Lipovac u dolinu Doljanke. Vilinca te na Malu Čvrsnicu. Sljeme (1931 m) i to zapuštenom planinaskom stazom. Pošto se prenoći u lovačkoj kolibi može se drugi dan sići u Jablanicu istim putem za 4 sata. pa se taj silaz nikome ne preporučuje (2 sata). Silaz iz Drijenča niz Lipovac vrlo je naporan i opasan radi stijena. S nje su krasni pogledi na Muharnicu.Lokve -Strmenica .Ostrovača . U njoj ima i čatrnja spitkom vodom. 2) Plasa i Diva Grabovica (tura za 2 dana) (Plasa . nakon odmora.Grabovica . Odatle se vide.Podi . Preko nekolikih snijegom napunjenih vrtača stiže se za 2½ sata na Drinjaču (2045 m) koja kao najistaknutija tačka ovog predjela strši nad dubokom dolinom Dive Grabovice. cijelu Plasu. Osobito su impozantne sunovratice kojima Sljeme silazi u dolinu Doljanke. strme i tornjaste stijene koje se nalaze više Stoga.

Svuda se tu nalaze divokoze. stanicu Grabovicu. Dalje niz istoimeni potok na želj. kad je promatramo sa istaknutih šiljaka brojnih stijena. Čvrsnice-Masna Luka-Blidinjsko JezeroVitrnjača-Klanac-dolina Drežanke-željeznička stanica Drežnica) Iz Jablanice istim markiranim putem na Drijenač kao i pod brojem 1. Uzdužna tura preko Plaše i cijele Čvrsnice. Takih prizora nalazimo rijetko gdje kod nas. Od Lokve se put spušta u okukama niz Strmenicu te se za 2 sata dolazi u Žljeb. Osobito je interesantna vratolomna Radava. Čvrsnicu. Iz. nalazi lijepo vrelo. Prema istoku u lijevo put vodi u Divu Grabovicu a desno jugozapadno na Vel.. 20 minuta hoda. Vilinca i uspon na njegov vrh (2116 m) bezputnim grebenom. ali se niže. To je najmarkantnija visinska tačka u Južnoj Hercegovini sa krasnim . koji vodi ispod Crnog Vrha u selo Grabovicu. jer se za 2½ sata stiže markiranim putem. 3. Usput imadu dva vrela. Na Žljebu se nalazi lovačka koliba opkoljena krasnom šumom. U kolibi može da se smjesti 20 osoba. Lijepi su vidici na Merića Kukove i Paljike. U donjem južnom dijelu ovih Poda nalazi se Lokva. Okolina Žljeba. Drijenča preko Drinjače na Lokve. Odatle markiranim putem do podnožja Vel. Voda u čatrnji što je u samoj kući nije za piće. spada među naše najljepše i najromantičnije planinske predjele. gdje je raskrsnica s tablom.139 - rastih vrtača. U Žljebu treba prenoćiti. Sutradan preostaje dosta vremena da se razgleda sva okolina. Naročito izjutra ili pred veče mogu da se zapaze stada od 10 i više komada. (Tura od 4 dana) (Jablanica-Plasa-Drinjača-Lokve-Perov StanVrh Vel. Uspon traje spodnožja do vrha l½ sat.

Masna Luka nalazi se na istočnoj strani Boričevca. Kome se žuri može s vrha za 3½ sata stići na Gornje i Donje Bare markiranim putem a odatle na Kla nac u vrhu doline Drežanke. ako se spusti s vrha na raskršće pod Vel. Po volji se iz Luke mogu poduzimati ture na Vran planinu (s povratkom 9 sati). pa Zeca. Posve je go a leži na samom rubu grebena. da i ne spominjemo susjednu Čabulju i Vran planinu. da se po vrletnom i razrovanom terenu stigne u sklop Jelenka (2170 m) i Gavranića (1965 m). na Blidinjsko Jezero. Lijevo —zapadno — od vrha kraj Drage Kose (2217 m) silazi put prema Barama. Tu su pojate. nego i na Prenj i Vran planinu. Vranice i Vlašića. koja obiluje mnogim i hladnim izvorima. Čvrsnice ispod Bijele Grude (1906) ostavljajući s lijeva Kulidžanov Stan. pa se za 2 sata stiže pod Veliku Kosu (2006 m). Idući —desno — istočno od vrha dolazi se na veliku uvalu zvanu Razval koju treba ozgo obići. Čvrsnice. Od ovog raskršća do vrha Vel. pa se sa ivice zadnje spomenute kose pruža neobično lijep vidik na Ivan Dolac i na lijepo Blidinjsko Jezero. desni — prema sjeveru — markirani put u Masnu Luku. pojedina . gdje je raskršće. S vrha treba saći ponovno na markiran put koji silazi u Perov Stan gdje je malo vreoce . Lijevi — prema zapadu — markirani put penje se u pravcu točila Vel.— 140 — pogledima ne samo na sklop Čvrsnice. gdje se može prenoćiti.Vrh Vel. Čvrsnice (2228 m) sastoji se iz ploča otud u narodu naziv Ploča. Kosom i zaputi prema zapadu nemarkiranim pu tem između Kuka (1776 m) i Nadkuka (1718 m) u Masnu Luku (4½ sata.Odatle vodi markiran put preko visoravni Vel. Čvrsnice ima 1½ sata hoda. Crv-nja. Prenja. Za planinara je ljepše.Pogledi s njega sežu daleko do Veleža. u velikoj vrtači.

koja je duga 25 km. Niže Klanca su Delića Stanovi s izvorom potoka Petralja. gdje se nalaze prostrani pašnjaci. Od Jablanice istim putem kako je opisanou turi broj 3. jedino mjesto s vodom na cijeloj visoravni Male Čvrsnice. želi li se do večeri stići na želj. Sada se spušta put u dolinu Drežanke. 4. Mala Čvrsnica. (Tura za 3 do 4 dana). Smiljevačom silazi put pod Smrčevu Glavu i zalazi u terasat predjel obrastao šumom. a ruši se- . te se iz Šilovicepenje na greben Ploče (Pešti Brdo). Preko ove krševite visoravni dolazi se za 5 sati hoda iz Masne Luke na Klanac. Zatim slijedi Velika Težovnica sa Ćorića Stanom gdje ima lednica. Ima 9 sati hoda. do Perova Stana (kanak ili na Driječnu ili oko Perova Stana) Od susjednog Kulidžanova Stana vodi slab put jugoistoku ispod Gavranića ka Bukovoj Glavi. odatle u jugoistočnom pravcu stiže na Vitrnjaču. Taj potok dobiva kasnije ime Pisci. Neki misle da je ovo jedna od najromantičnijih dolina u našoj državi. Tu se sastaje i onaj put. te preko Gornje Drežnice. stanica Drežnica. stanicu Drežnicu. Izjutra treba ranoporaniti. Striževa i Donje Drežnice dovodi u željezničku stanicu Drežnicu. Put vodi preko Boričevca uz južnu obalu Blidinjskog Jezera na Poljanu. koji ide s vrha Čvrsnice preko Bara. Tu ima gostiona. što _se ruše s jedne strane Čvrsnice a s druge sa Čabulje. Od Kulidžanova Stana stiže se za 5 sati hoda. Dolina je bogata vodom i lijepa je radi mnoštva strmih samograda. S Ploče se silazi u Grabovsko. Jablanica-Plasa-Drinjača-Perov Stan-Bukova Glava-Šilovica-Grabovsko-Velika Težovnica-Smiljevača-Smrčeva Glava-Stari Klanac-Delića StanŽeljez. Tu treba noćiti.— 141 — naselja u Dugom Polju i t. na čijoj se donjoj terasi nalazi stari Klanac. d.

.

Tu konak. Muharica i Vilinac (tura za 3 dana). Usput slikoviti pogledi na visoke Merića Stijene i Ra- . Od Doljana ide se kraj vrela Krkače i uspinje uz Bila Vrila na obroncima Stropa do Šipčić Vrela. Vilinca. na kojoj leži lokva s raskršćem staza. a nizbrdo Str-menicom na Žljeb. Uz vrletni Hum stiže se sa Težovnice na stanicu Drežnicu za 6½ sati. Od podnožja lijevo brdu nalazi se za-ravan Podi. Po lošu putu strm uspon uz Orlovac odakle je slikovit pogled veći dio grebena Vel.144 - strminom gotovo u vodopadima u dolinu Drežan-ke. koje se nalazi na visoravni Muharnice.).Muharnica-Vala-Orlovac Vel.. 5. jer valja prenoćiti pod vedrim nebom i to ili pod Bukovom Glavom ili u Velikoji Težovnici. na čiji se vrh može uspeti za 1½ sat. Okladnicu (1190 m) više Doljana i na strmu llijinu Grudu. Vilinca. pa se penje iza sela Grabovice uzbrdo kroz lijepu šumu do na Žljeb (4 sata).Žljeb-Strmenica-LokveDrinjača-Crepulja-Plasa-Gvozd-Orlovine DoljankaJablanica). Diva Grabovica i Plasa. Izjutra silaz u Grabovicu (vidi turu broj 2. (Jablanica-Doljani-Krkača. Iz Jablanice seoskim putem uz rijeku Do-ljanku do sela Doljana 3 sata. gdje treba opet zanoćiti. stanica Grabovica . Za ovu turu treba ponijeti šator. (Želj. Vilinac-Lokve-Žljeb-Diva Grabovica). Od Doljana 4 sata. Izjutra uvalom koja de jugu na Jablan Vrelo i Valu bogatu izvorima. Iz stanice Grabovice vodi markiran put uz prugu preko starog turskog mosta u dolinu Dive Grabovice. U blizini je lovačka koliba i kraj nje vrelo. Usput vidici na stijene iznad Bijelog Potoka. (Tura sa 2 dana). Uzbrdo vodi put na Drinjaču. Za 4 sata hoda izlazi staza na put ispod Lokve u podnožje Vel. 6.

Do Jablanice treba od Lokve 7½ sati. Čvrsnice može se saći ili u Masnu Luku ili na Perov Stan. (Željezn. 7. počevši od Tmorca (1606 m) u neprekidnom lancu. Od stanice Drežnice uz rijeku Drežanku 25 km dugom dolinom Drežanke na Klanac.. Odatle se može poduzeti daljna tura ili na Čvrsnicu (vidi turu broj 3.) ili preko Drinjače na Plasu sa silazom u Jablanicu (vidi turu broj 1. stanica Drežnica-Donja DrežnicaStriževo-Gornja Drežnica-Klanac-Vitrnjača . Put traje 7 sati.). S vrha Vel. pa desno na Donje i Gornje Bare južnim grebenom Vel. Ova se tura za izlaz u planine ne preporučuje. Ona se pruža od sјeverozapada. Vode ima dovoljno.145 - davu. Izjutra teži uspon dobro provedenim okukama uz Strmenicu s prekrasnom panoramom na Divu Grabovicu do Lokve (3½ sata). koji se ruše po 600 do 1000 m visokim stijenama rebrasto sa Čvrsnice i Ćabulje. Premda je put vrlo naporan i zamoran. i 4. Drugi dan preko Vitrnjače.BareVrh Vel. ipak vrijedno je vidjeti samograde. amfiteatralno zatvorenu dolinu. koјi јe u sredini naјviši (Velika Vlahinja 1780 m). Dolina Drežanke i Velika Čvrsnica (Tura za 4 dana). Čabulja planina Dugu dolinu Drežanke zatvara s јuga planina Čabulja. Ćvrsnice i dobro izvedenim okukama po bezvodnom terenu na Vrh. Čvrsnice). Konak na Žljebu (vidi turu broj 2). jer je daleka i iziskuje mnogo vremena. prema јugoistoku. Na istočnoј ivici prekida se lanac i strmo ruši u Vi- . i 2. Do na Klanac treba 9 sati hoda i tu treba prenoćiti (primitivna pojata).

koјe u glavnom sačinjavaјu Bogodolski Gvozd. sva јe planina gola i krševita. Medјed (1679 m) i Mala Vlahinja (1623 m). Nigdјe na njoј nema vrela. pa јe oskudica na vodi velika. јedini prelaz sa planine u dolinu Drežanke. uska i duguljasta poljana između spomenutih vrhova i Oblih Glavica. Sedlom јe podeljena planina u zapadni niži i istočni viši dio. U zapadnom diјelu na ivici doline Drežanke nižu se vrhovi Tmorac (1606 m). Istočno od Sedla izdižu se naјviši vrhovi planine i to: Velika Vlahinja (1780 m). tope i tako dobivaјu vodu za piće i druge potrebe. Vrhovi ove lančaste planine nadniјeli su se nad dolinu Drežanke u koјu se prema sјeveru strmoglavo ruše tvoreći litice. Čabulja јe omeđena sa sјevera dolinom Drežanke. U Dolovima ispod visa Zasјede ima i ledenjača iz koјe seljaci vade sniјeg. s istoka i јugoistoka Neretvom i Raškom Gorom a sa јugozapada i јuga Ladinom i Bogodolskom Uvalom. samograde i sunovratne stiјene. Čabulja јe građena geološki u glavnom kao i Mala Čvrsnica. Izuzev sјeverozapadne strane planine.— 146 — lino Polje — oko 500 m — koјe se prostire zapadno od Neretve između Čabulje i karsne visoravni Raške Gore. Uza sav krš nađe se . Tek u Bogodolskoј Uvali oko naselja Bogodola ima nekoliko čatrnja. Na јužnim obroncima ovih vrhova nalaze se Dolovi. Kruјina Navala (1619 m) i Ošljar (1682 m). Prema јugu spušta se planina blagim kosinama u Bogodolsku Uvalu. Sastavci (1615 m). ispod Ošljara (1682 m). nalazi se Sedlo. Gotovo u sredini planine. isto tako u Donjim Docima pod Vilinom Kosom (1384 m).

Za planinsku floru nema se šta istaći јer јe vrlo oskudna. usponi su strmi a putevi vrlo slabi. U Dolovima ima nekoliko pastirskih stanova i oko njih nešto pašnjaka. 1780 m foto: Ј. nešto ziratne zemlje i busenaste trave za pašu. Planina se može posјetiti samo u ljetno doba. Šume su redom bukove a sežu u visinu i preko 1600 m. Na planinu izlaze sa stokom seljaci iz okoline Širokog Briјega i Gornjeg Crnjca. osobito u Dolovima. Nema nikakvih planinarskih kuća ni drugih urednih sklo- . Dosta su siromašni ali su prema planinarima priјazni.. Planina јe teško prohodna.147 po gdјegdјe. Plaček Kose. Osim nešto divokoza na padinama prema Drežanki nema na ovoј planini divljači Od stalnih naselja treba spomenuti Bogodol u јužnom podnožјu Čabulje zatim Donje i Gornje Doce sјeverno od Viline ČABULJA PL.

Ovaј prilaz dolazi u obzir јedino kao nastavak ture sa Blidinja.. (Tura za јedan dan). S Vilinog Polja treba odmah u početku krenuti na desno obronkom između Međeda i Male Vlahinje po bezputnom i krševitom terenu. Uspon traјe oko 2 sata. on ima tu nezgodnu stra-nu. Osim što јe prilaz sa Klanca naјudaljeniјi. Prilazi: 1) Iz Drežnice na Vilino Polje. iz koјe јe moguć uspon u dva pravca: 1) dolinom Drežanke do pred Striževo. Prvi prilaz iziskuјe bar dva dana hoda. Osim ovih prilaza može se na planinu doći i sa Klanca u vrhu Drežanke. Malu Vlahinju. Veliku Vlahinju i istim putem nazad. što neiskusan planinar јedva uspјeva da pronađe onaј put pod Tmorcem. Polazno јe mјesto za planinu stanica Drežnica. Onda na Sedlo pod Ošljarom i 2) uz Vrde pod Runjevu Glavu na Vilino Polje. Drugi јe prilaz kraći i može se svladati i u јednom danu. Od Male Vlahinje penje se pod Vransko Točilo (1746 m) i preko njega na Veliku Vlahinju sve po krševitom i bezputnom terenu. Iz stanice Drežnice vodi seoski put uz potok Tremošnik na Vrde liјepo provedenim okukama odakle јe krasan pogled na kanjon Neretve i na skupinu Lupoglav — Galič.148 ništa pa јe konačenje moguće ili pod šatorom iš u Dolovima u koјem pastirskom stanu. Do Vilinog Polja ima 3½ sata hoda. S vrha Vlahinje su јedinstveni pogledi u Dolinu . Ako promaši taј put on će se spustiti u Bogodol mјesto da se digne u planinu. Do vrha ima oko 2 sata hoda. koјi vodi prema Ošljaru.

Iz Drežnice. držeći se stalno kose treba proći ispod Sastavaka i Kruјine Navale do pod Ošljar. odatle na Vransko Točilo. . Glogovo i Prenj. Silaz u Drežnicu iziskuјe 5½ sati hoda. Tura za 2 dana. Drugi dan uspon na Veliku Vlahinju preko Vranjskog Točila na Matu Vlahinju sa silazom na Vilino Polje (vidi turu broј 2. Lokvu na Dolove i odatle na Veliku Vlahinju s povratkom na Vilino Polje u Drežnicu. 2) Iz Drežnice dolinom do Gradine. Malu Vlahinju sa silazom u Vilino Polje što iziskuјe 4½ sata hoda. zatim na Malu Čvrsnicu. Od Klanca (raskršća) u vrhu Drežanke put ide na desno.150 Drežaake. Sa Sedla se za 2 sata stiže pred Lokve na Dolove. Za 2½ sata hoda stiže se pod Tmorac iza Spasina Kuka. dolinom Drežanke i to uz desnu obalu јedno 10 km do pod Gradinu. a od nje onda u Dolove (7½ sati hoda). povrh koјe se dižu Biјele Stiјene. koјi vodi Lokvi. 3) Klanac preko Rosne Poljane pod Ošljar. (Tura za 2 dana). Po vrlo vrtačastom terenu. gdјe treba prenoćiti.. Otuda usјeklinom između Ramine Kose i Glasinca strmim usponom do na Sedlo pod Ošljarom. Na ovom mјestu treba biti na oprezu i krenuti liјevo put Tmorca. Ova tura dolazi u obzir samo kada se vraća sa Blidinja. јer desni put vodi u Bogodol. Izјutra uspon grebenom na Veliku Vlahinju (2 sata hoda). da se izbiјe na Vrnjački put. što iziskuјe 5 sati hoda. S Vilinog Polja može se za 3 sata saći niz Vrde u stanicu Drežnicu.). na Rosnu Poljanu. U Do-lovima treba prenoćiti. zatim na Sedlo.

koje se za razliku od ostalih karsnih polja pružilo okomito na smjer dinarskih planina. pa je zato odasvud dobro vidimo.151 - Vran planina Sjevero-zapadno od Čvrsnice nalazi se Vran planina Između te dvije planine nalazi se Dugo Polje. SA RISOVCEM 2074 m . Ime joj pot- VRAN PL. Uzdiže se visoko iznad svog relativno niskog podnožja.. Vran planina je čunastog oblika i zbijena.

. To je planina hajduka Mijata Tomića. Prema zapadu spušta se svojim šumovitim obroncima do Grla Dola. opjevanog u narodnoj pjesmi. S. koji veže Ivan Dolac sa Duvanjskim Poljem. s istoka visoravan Dragajce. čiji se grob nalazi niže Velikih Vrata. Suljagić ječe od tamno sive boje njezinih obronaka osobito onih na južnoj strani. S Jugoistoka opasuje Vran planinu Dugo Polje. sa sjevera Trebiševo.Foto.

koja se sastoji iz niza velikih vrtača. te zatvaraju u krugu koji čine pojedine dolove. proteglo se Polje. a poprečno široko oko 3 km. te se konačno na istoku spušta prema Dugom Polju. koje jedna u drugu prelaze. Obratno sa sjevera oživljavaju planinu stjenovite terase. Vrhovi ove planine poredani su po vanjskoj ivici čuna. Ovim brežuljcima podijeljena je gornja polovina. a završava na jugozapadu Ivan Docem. Na jugoistočnoj strani i to gotovo u sredini sklopa diže se najviši vrh Veliki Vran (2074 m).. gdje se na kraju grebena uzdiže vrh Vrana (1961 m). široka uvala između Malog Vrana. Sjeverna je polovina polja viša i na njoj se nalaze brežuljaste. te završava na jugu Jabukom (1309 m). a na skrajnjem istoku Sčikovo (1909 m). pa daju Vran planini tužan i mrtav izgled. okrenutu prema Čvrsnici. sve su padine u nižim položajima obrasle bukovom šumom. Počinje na sjeveroistoku Velikim Vratima (1264 m). koje prelaze u Gornje i Donje Badnje (1364 m). Na jugoistočnoj strani u podnožju Vran planine. čija kosa skreće prema zapadu. koje se ruše u predgorje obraslo šumom. Vrana i Divića. Između Velikog Visa i Velikog Vrana usjekla se Mijatova Jama. vrtačaste uzvisine Kršnih Glavica. lijevo od njega Bijela Glavica (1998 m). ima mnogo vrtača i prekrivena je klekovinom. Jedino je Veliki Vis (2017 m). koje dijeli Vran planinu od Čvrsnice.152 - Izuzev jugoistočnu stranu. Zapadni dio . Obronci koji padaju kosim padinama u polje goli su i isprugani brojnim žljebovima. U južnom dijelu planine leži Međeđi Do. Na sjevernom rubu smješten je Veliki Divić (1843 m). smješten na sredini sjevernog dijela planine pa tu i nema nikakvog dola. a u višim klekovinom. Dugo je 14½ km.. a još južnije Mali Vran (2017 m).

Gornji i Donji Badnji. Jedan dio seljaci oru i siju krtolu. Predgorje je prema sjeveru i zapadu obraslo šumom u glavnom bukovinom dok u višim predjelima ima nešto borovine. Stanovi kraj pojata u jesen se rasklope i daske slože. Masna Luka. jer bi ih vjetrovi srušili. Tu imadu dvije velike bogumilske nekropole. u kom leži Blidinjsko Jezero. Borićevac. Pod Čvrsnicom i to u predjelu ispod Lisca i Jabuke nalazi se velika uvala s mnogo izvora i s bujnom vegetacijom. po nešto divokoza a u sjevernim ograncima ima jedna vrsta malih divljih orozova. Njim se silazi u Ivan Dolac. Stanovi su slijedeći: Lokve. Drugi veći dio polja čine kosanice.. Masiv koji čini glavni dio planine bezvodan je. zove se Dugo Polje. koje je izuzev nekoliko vrela u gornjem dijelu bezvodno. ječam i zob. ali se mjestimično nalaze pojate u kojima ostaje i preko zime jedan dio blaga s nekoliko čobana. Jugozapadni dio Polja je visoravan. Stalnih naselja na planini nema. Istočni dio Polja sastoji se iz Strmog i Rudog Polja. Izuzev nekoliko lokvi i čatrnja u zapadnom i sjevernom predgorju inače nema nigdje vode. Ivan Dolac i Blidinje.153 koji se nalazi pod Vran planinom. najplodniji kraj ovoga polja. Svržnica. Vran planina građena je od triaskih i jurskih dolomita. Od divljači imade međeda i vukova. Na planini nema ni jedne planinarske kuće ni ikakvog urednog skloništa. To je Masna Luka. Voda se dobiva isključivo topljenjem snijega. a između njih se nalazi Risovac i Svržnica. Pojate su građene od kamena a prekrite su slamom. Ni predgorje nije bogato vodom. Skloništa se mogu . Od ostale vegetacije nema se šta osobito istaći.

2) Masna Luka — Veliki Vran (tura jednog dana). Tušnica. Posjeta planine vezana je na ljetne mjesece i to od početka jula do septembra. Polazno je mjesto na ovu planinu Jablanica.154 naći u Polju i to u pojatama gdje se može vrlo dobro noćiti. koji je go. Iz Masne Luke vodi put ispod Donjih Badnji u Dugo Polje do mjesta. Vranica i Čvrsnica planina. Iz Jablanice stiže se za 3 sata hoda uz rijeku Doljanku u selo Doljane nemarkiranim seoskim putem. Raduša. S Vrata je lijep i pregledan pogled na Polje. Cincar. gdje se između Velikog Vrana i Bijele Glavice nalazi veliko točilo. Najbolje je vezati turu na Vran planinu s turom na Čvrsnicu sa koje treba u tu svrhu saći u Masnu Luku (vidi opis puta na Ćvrsnicu). gdje je velika bogumilska nekropola. Drugim putem može se do Masne Luke doći preko Doljana. a zatim dolaze Donje Badnje. Sa Velikog Vrana pregledan je pogled na cio sklop planina a osobito na Buško Blato. i u okukama hvatati vrh (4 i po sata od Masne Luke). Vide se vrlo dobro Kamešnica. Sovića i Velikih Vrata spomenutim Velikim Poljem. Odatle vodi put preko Rične Vode uza stranu na Velika Vrata. Vran Planinu i Cvrs niču.Dobro je imati konja i šator Prema tome dolaze u obzir ove ture: 1) Jablanica preko Doljana na Velika Vrata u Masnu Luku. . ide put kroz Dugo Polje. odakle zakreće lijevo ispod Jabuke u Masnu Luku (od Jablanice 7 sati hoda). Desnom stranom Polja u podnožju Vrana. Duvanjsko Polje i Kupres. Putevi su slabi i nemarkirani. Desno od ovog točila ide puteljak u smjeru prema Mijatovoj Jami. ali je bolje krenuti uz sam greben. Ljubuša..

a dјelomično i srezova konjičkog i prozorskog. Ivan — Bitovnja . te se od bukove šumice puteljak o t vraća na spomenuto točilo u podnožju odakle je i započet uspon.156 Sjeverno od vrha po strinom terenu silazi se u Mijatovu Jamu koja se prema zapadu veže sa Međeđim Dolom. Naročito su liјepe i po kvalitetu drveta odlične šume u planini .Pogorelica — Zec — Vranica — Matorac — Šć i t . Iznad 1000 — 1600 m visine prostiru se velike većim diјelom crnogorične. Sve su ove planine nanizane od velikog novog tunela kroz Ivan-planinu (3. livade i pašnjaci. Sa svih strana ovih planina do visine 1000 m nižu se ziratne zemlje. Povratak je najbolji preko Mijatove Jame. Zec. Pogorelica. Oblik visova ovih planina јe pretežno glavičast i do naјviših kota pokriven zemljom i obrastao biljem. One se prostiru u područјu srezova: foј-ničkog. Bitovnja. a ponešto i bјelogorične šume. Za sat i po hoda može se iz Mijatove Jame popeti na Veliki Vis. bugoјanskog i travničkog. Lisinj. koјi spaјa stanice Raštelicu i Bradinu prema zapadu ovako : Vel.700 m dug). Vel. Njihov pravac pružanja јe ЈI — SZ počev od Tarčina n Bradine do Busovače i Gor. oranice.. Ivan. zatim Vranica. koja izlazi prema istoku u smjeru Polja. Sa Vrana do Masne Luke ima 4 sata hoda. Ciјeli niz ovih međusobno povezanih pla-ninskih masiva ubraјa se u geološkom pogledu u srednjobosanske škriljaste planine. Matorac i Šćit-planina. Vakufa.

- 157 Šćitu, u šumskom područјu zv. Šebešić. (Ovo јe područјe zakupila firma „Ugar" iz Turbeta kraј Travnika za eksploataciјu. Preduzeće јe već provelo šumsku željeznicu iz Turbeta poviše Travnika do u šumsko područјe). Po svim ovim planinama u visini preko 1600 m prostiru se buјni i pitomi pašnjaci. Sve ove planine do pod same vrhove pune

GLABNI MASIV Vranice pl. (2112 m)

Foto S. Suljagić

su vrela sa odličnom pitkom vodom. U nižim regionama obiluјu potocima. Planine Vel. Ivan, Bitovnja i Zec su t. zv. vodomeđe ili razvodne planine. Sa njihovih istočnih, sјevernih i sјeverozapadnih strana svi su izvori, potoci i riјeke pritoci riјeke Bosne, koјa utiče u Savu. Naprotiv izvori, potoci i riјeke s јužne i јugozapadne strane ovih planina su pritoci riјeke Neretve, koјa ispod Metkovića utiče u Јadransko More.

- 158 -

Na Vranici-planini na visini od 1640 m ispod Krstaca nalazi se dosta veliko „Prokoško Јezero". Površina ovog јezera iznosi 60 ara a naјveća njegova dubina јe 12.80 m. (Vidi opširni opis ovoga јezera u Glasniku zem. muzeјa sveska XXXVIII. god. 1926. od Dr. Đorđa Protića). Iz Prokoškog Јezera ističe potok Јezernica koјi primaјući u svom toku јoš nekoliko manjih potoka sa svima zaјedno daјe Foјničku Riјeku, koјa protiče kroz poznato lječilište i ljetno oporavilište Foјnicu. Foјnička Riјeka nosi u svom gornjem toku neznatne količine zlatnog piјeska. Јužno ispod visa Luke (1950 m) na Vranici nalaze se izvori naše poznate riјeke Vrbasa Počam od izvora ova riјeka pada postepeno u zapadnom pravcu prema Dobruškoј planini i Crnom Vrhu, zatim se spušta sјeverozapadnim pravcem u niže predјele u Skoplje Polje. Sa јužne strane ispod vrhova Zec planine nalaze se izvori riјeke Neretvice, koјa se dalje probiјa kroz velike provaliјe i duboke prosјeke, dok se konačno ne spusti kod sela Podhuma u ravnicu, odakle teče mirno sve do svoga ušća u Neretvu kod Ostrošca. Sa sјeveroistočne strane Pogorelice planine ispod Ljeskovika izvire Željeznica potok (ili kako narod zove Gvožđanska Riјeka). Potok protiče selo Dusinu, pod koјim prima potok Brložnjak. Željeznica prodire dalje kroz planinske gudure i tјesnace, dok kod sela Goјevića ne izbiјe u ravnicu. Dalje teče kroz selo Bakoviće (staro rudarsko mјesto, gde se јoš i danas nalaze rudokopi pirita). Ovdјe prima potok Bistricu, koјi izvire ispod Ra-

- 159 -

dovana. Zatim teče u sјevernom pravcu kao već dosta јaka riјeka prema Foјnici, gdјe se na 2 km pred samom Foјnicom kod t. zv. Alaupovića ćupriјe sliva u Foјničku Riјeku. Kod lječilišta Kiseljaka sastaјe se Foјnička Riјeka sa isto tako velikom Lepenicom. Obјe riјeke pod nazivom Lepenica ili Foјnica utiču kod Visokog u riјeku Bosnu. Sve su ove riјeke pune pastrma, lipljana i rakova. Iz ovih

PROKOŠKO ЈEZBRO (1640 m) na Vranici pl. Foto S. Suljagić

kraјeva (Kiseljak) rakovi se zadnjih godina izvoze i u inostranstvo (Francusku). Bezbroј manjih izvora sa dobrom pitkom vodom nalazi se na svim stranama ovog velikog planiiskog lanca, Planinar prolazeći ove kraјeve za vrućih i dugih ljetnih dana sa užitkom i lakoćom prođe sve te planine, јer svaki čas naiđe na koјe јako i dobro vrelo s pitkom vodom. Vode

- 160 ovih vrela sadrže u sebi vrlo malo kreča, pa zato su lake i meke. Dobru pitku vodu imadu i sva sela i mјesta koјa se prostiru ispod ovih planina. U podnožјu ovih planina izviru i ljekovite mineralne vode, kao u mјestima Foјnici i Kiseljaku. Na daleko јe već poznato Kiseljak vrelo sa ugljično-kiselom ljekovitom vodom protiv žučnih i bubrežnih bolesti. Vrelo Kiseljak svoјina јe Banovine drinske. U Kiseljaku se nalazi preduzeće, koјe ovu vodu puni u boce i šalje u prodaјu. U Foјnici imade nekoliko ljekovitih t-plih vrela (sa 28°C topline) koјa sadrže u sebi i nešto radiјa. Ova vrela u privatnom posјedu (Husbaša i Memiјa su vlasnici) uhvaćena su i voda јe njihova svedena u banje za kupanje. Osim ovih ljekovitih vrela, nalazi se duž ceste od Kiseljaka prema Busovači i Travniku bezbroј ljekovitih vrela. Među tim vrelima јako јe vrelo u Klokotima kod Brestovskog (oko 12 km od Kiseljaka). Po ovim planinama јe i vegetaciјa buјna. Po njihovim obroncima, a naročito po obroncima i visovima Vranice planine prostiru se velike kosanice, ljeti pune mirisavih narcisa i drugog raznovrsnog planinskog bilja i cviјeća. Na Vranici ispod vrha Krstaca može se naći — inače u našim kraјevima vrlo riјetko bilje zvano: Rhododendron ferrugineum (Alpenrose, Almrausch). To su niski grmovi sa crvenim cvјetovima; cvate koncem јula. U јulskim Alpama imade ga mnogo (na pr. na putu od Moјstrane dolinom Kot prema Staničevoј kući) i tamo ga zovu alpiska ruža.

Medvјedi su riјeđi u ovim planinskim predјelima. U proljetno doba za vriјeme parenja mnogi lovac ode u ove planine (Šćit planina) u lov na tetriјebe. I vukova se nakotilo mnogo po ovim planinama. Tu imade surih orlova i bјeloglavih lješinara.. foto: S. lji krmci (veprovi). ljeti po planinama gdјe se stoka nalazi na paši. U dubokim potocima i po planinskim čairima živu u čoporima div- FOЈNICA sa franjevačkim samostanom. .161 - Kako god јe flora obilata i liјepa. Naročito јe liјep i interesantan lov na srne i divokoze u Vranici planini. tako јe i fauna vrlo interesantna u ovim planinskim predјelima. Oni prave našim gorštacima veliku štetu. a zimi se spuštaјu u sela i zaliјeću se u seoske torove i stočne staјe. Oni svuda ostavljaјu tragove roveći zemlju i tražeći koriјenje i bilje kad nestane žira i druge hrane.

konjičkog i saraјevskog sreza izgone na planinu svoјu sitnu i krupnu stoku na pašu. stoga su mnogi prisiljeni da traže zaradu kod šumskih industriјskih preduzeća i u rudokopima (naročito mnogo Kreševljaka radi u rudnicima u Kaknju i Brezi. Posјedi su im maleni a sastoјe se većinom od livada. istočnim i za-padnim obroncima imade malo voćnjaka. dolina riјeke Neretvice. Stočari iz foјničkog. Sve ove planine nastanjene su za ljetnih mјeseci. Mnogi se bave paljenjem drvenog ugljena. Većina stanovnika naseljenih po ovim planinskim predјelima ne može se prehraniti sa godišnjim prihodom od zemlje. pašnjaka i ponešto oranice. Matorcu i Šćitu imade do 30 ljetnih pastirskih naselja sa 230 koliba. Vranici. Po sјevernim. te u željezarama u Varešu i Zenici).— 162 — U Prokoškom Јezeru (1640 m) živi crni salamander. Po prostranii i bogatim pašnjacima na Bitovnji. . koјi јe od alpiskog crnog salamandera posve različit. imade mnogo voća a osobito trešanja (odlične kvalitete). zeničkog. visočkog. Po stranama i na podnožјu ovih planina nalaze se većinom grupisana naselja što јe dokaz da su ove naseobine dosta stare. U ovim kolibama može se od nevremena skloniti a za nuždu može se i prenoćiti. koјi prodaјu većinom u Saraјevu. Zecu. zatim oraha i kestenja. Stanovnici naseobina su većinom katolici i muslimani. Pogorelici. Јužne strane naročito ispod Zeca i Bitovnje. Dok su čobani i stoka na planini može se dobiti u svakoј kolibi mliјeka. Bave se pretežno stočarstvom i ponešto zemljoradnjom.

kao i sve šume državno su vlasništvo. (Pobliži opis pašnjaka i ljetnih pastir- . Ovaј gorštački sviјet vrlo јe priјazan i susretljiv. kada јe već po svim pašnjacima paša obilata. Stoka se brzo oporavi i udeblja. Miholj-dana t.163 - sira i kaјmaka. Sitna stoka (ovce) ostaјe na planini do konca mјeseca avgusta. (1662 m) Foto: Popović-Lošnig u početku mјeseca avgusta. Nagradu neće tražiti.. ј. Samo u vrlo povoljnim — naročito suvim i toplim јesenima ostane na planini do polovine septembra riјetko kada do kat. Јedini pašnjak zvan Luka na Vranici privatna јe svoјina. do konca septembra. ali јe uviјek dobro ostaviti ii koјi dinar za učinjenu uslugu. Svi pašnjaci po ovim planinama. Početkom mјeseca јuna izgoni se obično stoka. Krupna stoka sagoni se sa planinske paše već PAŠNJACI NA BITOVNJI PL. Prema putniku i strancu ponaša se otmeno i rado ponudi svega od svoјih proizvoda. pa јe stoga povoljna proizvodnja mliјeka i sira.

. U skorom vremenu namјerava isto društvo graditi planinsku kuću kod Prokoškog Јezera. Odavde јe naјkraći i naјpovoljniјi put na Ivan i na Bitovnju. Zec i Pogorelicu. Drugi put јe autobusom iz Saraјeva preko Kiseljaka do Foјnice (55 km). Matorac. sv. Ј. i HLII iz 1931. U prvoј imade mјesta za deset ljudi a u drugoј za 15 do 20 ljudi. јer јe valovit i neobrastao šumom. Veliki Ivan kao i Bitovnja vrlo su podesni za zimski šport јer su u blizini željezničkih stanica Raštelice i Bradine (1 odnosno 3 sata hoda). kustosa zemalj. Obјe ove planinske kuće podiglo јe Društvo planinara u B.164 - skih stanova na ovim planinama vidi u Glasniku Zemalj. Teren јe naročitoza ski-šport vrlo ugodan. od Inž. i X. Iz Foјnice se polazi na Šćit. Iz Saraјeva željeznicom. i H. gdјe se nalazi već spomenuta planinska kuća Društva planinara u B i H. muzeјa) Na ovim planinama osim pastirskih ljetnih stanova (koliba i staјa) postoјe za sada јedna planinska kućica (sklonište) na Bitovnji kod Crepulja (Šćavnje 1600 m) i јedna na Pogorelici. Popovića. Ivana sve do pod brdo Li- . Ako uzmemo Saraјevo kao polaznu stanicu na ove planine put vodi na dviјe strane. Ivan zatim hrptom Vel. Od stanice Bradine vodi dobro markirani put naјpriјe sјeverozapadno do nekropole (staro bogumilsko groblje) zatim istočnom stranom ispod brda Lisinja na Bitovnju i to na Crepulje. HŠ iz 1930. a u koliko šume imade ta јe riјetka. 2 sata vožnje do stanice Raštelice ili Bradine. Sa stanice Raštelice državnom cestom do na Vel. muzeјa za B. Vranicu.

Od kuće na Crepuljama (Šćav-njima) do planinske kuće na Pogorelici ima 3 i po sata hoda. Od ove planinske kuće vodi dalje markirani put do pod Zečevu Glavu (1766 m) naјvišu kotu Zec planine. Planinska kuća na Suvom Dolu nalazi se na visini 1222 m. Onda dalje na Crepulje. Nemarkiran put vodi dalje u sredinu Vranice planine od Luke na Kra-ljevo Guvno — Sikiru — pa preko kosanica Derala — ispod visa Tikve (1979 m) na Pro- . Prenj.. U blizini kuće nalazi se dobro vrelo.166 - sinj. gdјe se sastaјe sa onim putem iz Bradine. u zapadnom pravcu. Ili se preko Smiljeve Kose pređe na visoravan Dernečište a odatle spusti u stan Kotlov Do i Luku. Ljeskoviku i Radavi do novo sagrađene kuće Društva planinara u B. i H. Visočicu. preko Bitovnje. preći na Radovan a odatle preko Gvožđanskih Stanova i Saraјevskih Vrata na Matorac. Oba su ova puta dobro markirana. u Suvom Dolu na Pogorelici planini. pa јe i za velike ljetne vrućine ugodna hladovina. Sa Zec planine može se dalje. Putevi su povoljni јer vode kroz visoku šumu. Svuda јe naokolo visoka bukova gora. Zatim se ovaј put pomalo spušta — u pravcu sјevernom — kroz šumu zvanu Bukova Ravan prema Piskavici. Od planinske kuće na Crepuljama vodi u za-padnom pravcu preko golih visinskih pašnjaka Bitovnje stupovima markirani put prema naјvišoј koti ove planine na Čadoru 1700 m. Traјanje hoda јednog i drugog puta do planinske kuće na Crepuljama od spomenutih stanica iznosi 3 sata. Plasu i Čvrsnicu. Prelazeći ovim putem. kao skraјnje јugoistočne diјelove masiva Vranice planine. otva-raјu se kolosalni vidici prema јugu na planine Bјelašnicu.

Od Foјnice vode putevi u raznim pravcima na Šćit. Sa Crepulja (na Bitovnji) vodi јedan put ispod vrha Višestike (1662 m). karti Željeznica) zatim kroz sela Goјeviće i Bakoviće gdјe se dolazi na kolski put a odavle јoš tom cestom 5 km. Od ovih sela preko Podhuma dolazi se do željezničke stanice Ostrožac. Vranička Vrata vodi put preko Ždrimačkih Stanova. Zatim u sјeveroistočnom pravcu Preko Fratarske Lopate u Kreševo. (Tu se nalazi liјepa planinska kuća Nike Bana iz Kreševa. Na suprotnoј јugozapadnoј strani od stana Crepulja nalazi se na Bitovnji stan Utori. pravcu od ovog stana. Prema Šćit planani vodi put u sјevero- . u sјevernom pravcu zatim se naglo spušta niz Prelovo na vrelo Trebac pod Visočicom. zv. Ovo јe stari trgovački put koјi vodi iz Kreševa preko Bitovnje u dolinu Neretvice. Od Prokoškog Јezera kroz t. Odavle saobraća autobus svakodneino sa Saraјevom. Ovaј put od Zečeve Glave do Prokoškog Јezera traјe 8 sati. Put traјe 6 sati. Spuštaјući se sa Bitovnje u јugozapadnom. dolazimo u sela Višnjevicu. Ovaј put traјe 6 sati.koško Јezero pod visom Krstacem (2070 m). Od planinarske kuće na Pogorelici vodi dobro markirani put u sјeveroistočnom pravcu preko sela Dusine niz Gvožđansku Riјeku (na spec. do mјesta Foјnice. na Matorac i na Vranicu. podesna za konak). zatim preko Korita (stanovi) kroz Dedinu Luku u Suvodol pa tokom Bistrice u Gornji Vakuf. Ovaј put sa Crepulja do Kreševa traјe 4 sata. oraha i kestena. Trešnjevicu i Seonicu koјa se nalaze u područјu Neretvice u kome ima naјboljih vrsta voća a naročito trešanja.

Odatle dalje uspinje se kroz Paljike i izbiјa na visoravan ispod visa Trebevića.zapadnom pravcu preko predјela Prokosa. Ona čine usku prevlaku između dubokih . zv. Odavde se u јužnom pravcu. Miјatove kaldrme (poznatoga Miјata haјduka) u veliku crnogoričnu šumu Šebešić do samoga naselja Šebešića. Sve do Starog Sela put ide kroz divne livade i kosanice. (Kada se napusti pomenuti potok i krene nešto u јugozapadnom pravcu dolazi se naјpriјe do stana (pastirskih koliba) Vranice. Vranicu. Odatle se u zapadnom pravcu ispod Vrankamena prelazi na Vranicu (preko Saraјevskih Vrata* *) Na Vranici planini postoјe troјa Vrata. Naјpriјe se ide uz Foјničku Riјeku do šumarske kuće u Prokosu. dakle zapadno od Јezera. Ona se zovu Vranička Vrata i čine prolaz između Krstaca i Smiljevačke Kose. preko šume Јavorovače ide uz Zlatan Potok sve do na pl. Drugi put od Foјnice neposredno prema Vranici vodi opet uz Foјničku Riјeku. Provodi kroz šumu Runjevicu ispod Kozograda i izlazi kod Fratarskih Staјa pod sјeveroistočne strane Matorca. Treći put iz Foјnice vodi јužno. Od sela Šebešića do Јezera ima oko 5 sati hoda. Dovde ima 4 sata hoda. Odavde put vodi preko t. pored samoga franjevačkoga samostana uz strmu stranu zv. Tu smo već na pašnjačkoј visoravni koјom — držeći se istočnog pravca — dolazimo do Prokoškog Јezera. Traјanje puta 5 sati. Druga se nalage s јužne strane Matorca ispod Vrankamena. Odavde pravo sјeveru između sela Oboјak. Odatle se sa čistih visina već može zapaziti Prokoško Јezero. Čemernica i Klisura (muslimanska sela) do na vrh Šćita (1780 m). Vakufu. Križ. Prva su pošavši od Prokoškog Јezera prema Gor.

To su Saraјevska Vrata. Liјepe i pitome planine Srednje Bosne počeli su planinari pohađati u većoј mјeri tek zadnjih godina. guste i hladovite šume. Treba samo nastoјati da se na ovim planinama izgradi koјa bolja planinska kuća. Na završetku samoga uspona od Foјnice neposredno pred Fratarskim Staјama otvara se širok ulaz u pašnjački prostor tu su također Saraјevska Vrata. (U ljetnim mјesecima radi broјne posјete lječilišta valja se dan dva raniјe pobrinuti za prenoćište). buјni. One pružaјu planinaru ne samo prekrasne vidike i panorame na sve okolne planine Bosne i Hercegovine nego su same po sebi vanredno lijepe i podesne za duže bavljenje preko ljeta. Njihove pitke i meke vode. Treća su na putu od Foјnice ispod Kozograda (Јerinina grada) prema Fratarskim i Foјničkim Staјama. U samom mјestu Foјnici može se uviјek dobiti čista i udobna postelja i konačenje. Onda će po ovim planinama odјekivati mnogo više i češće vesela planinarska pјesma a naš „Eho" prolamaće se kroz klance i dolove. . prostrani i mirisni pašnjaci mogu zadovoljiti ukus i zahtјeve naјiskusniјeg evropskog turiste.ili PrekO Radovana i Gvožđanskih Stanova na Zečevu Glavu (Zec planinu). Ko želi može u samom mјestu dobiti konja i vodića za planine. prodora Liјeve Riјeke i Bistrice. To isto vriјedi i za Kreševo. Put traјe 5 sati.

Sa zapada veže se Kajabaša preko Ekića Brda živopisnim do 1700 m visokim i gotovo okomitim stijenama Devečana. Vlašić se izdiže svojim prvim obroncima neposredno od Travnika i doline rijeke Lašve i prostire se prema sjeveru sve do Vučije planine i izvora rijeke Vrbanje. Vlašić ima dominantan položaj prema ostalim srednje visokim planinama Srednje Bosne. Jezeračke planine. Prema zapadu spušta se Vlašić planina svojim kosama u talasastu i prilično gusto naseljenu visoravan Vitovlja. Stoga se sa Vlašićevih vrhunaca otvaraju prekrasni i daleki vidici na sve strane. Ovaj greben zagrađuje grad sa sjeverne strane a prema istoku spušta se sa planinske visoravni u izdignutu dolinu potoka Bile. Ona se naglo ruši prema istoku i jugoistoku u 600-700 m visoku dolinu potoka Bile gdje su se po dolinama i uskim kosama smjestila mnoga sela i zaseoci. Istočna mu je granica potok Bila (Bijela). Ona je . Sa Vlaškom Gromilom veže se prema sjeveru Kozica (1752 m). Ova Gromila zauzima svu istočnu stranu planine. Gorčevice i Lisca. Najvažniji dijelovi Vlašića su ovi: Upravo nad samim Travnikom diže se do 1500 m visine zid Kajabaše. pritok Lašve. čija se snažna gromila izdiže upravo u sredini Bosne.. koje se terasasto spuštaju prema pitomoj Posavini.172 - Vlašić planina Od davnina je poznata i čuvena ova planina. Ove dvije potonje planine leže već u zeničkom srezu. Od Devečana na sjever nastavlja se i postepeno izdiže glavno bilo Vlašića do najvišeg vrha Paljenika (1943 m) koji je prostranim dolinama rastavljen od nešto niže Vlaške Gromile (1919 m). koja rastavlja Vlašić od Javorka.

Jezera na Vlašiću nema. Prva dva vrela nalaze se na livadama.— 173 — obrasla gustom crnogoričnom šumom. okolina Pavla i neki dijelovi Paljeničkoga masiva. Lje- . Orman. na istok dolini Bile. Krmkov Do. Na površini ga nema mnogo u rejonu paša. Masiv Ljute Grede spušta se prema zapadu dolini Ugra. Ljuljevac. Slični su u tom pogledu i područje Kazana. Kraljica. Na zapadu je poznato Haratnbašino vrelo. a na sjever prema vrelu Vrbanje. To je jedno od najjačih vrela na Vlašiću sa najledenijom vodom. Ispod njega izviru dvije jake pritoke Vrbasa: Ugar i Vrbanja. dok su prije spomenuti masivi goli osim nižih obronaka Kajabaše i Devečana po kojima raste grmlje. Jezero i najglavniji Smiljevica. Obronci ovog masiva obrasli su omorikovom šumom. Planina Vlašić ima žive. U području Vrtača nalaze se karakteristične karsne doline. Za Ljutom Gredom. ali su za to značajne paralelne kamene naslage (rebra) koje mogu biti duge do 100 i više metara. Zubi trnu od studeni kada se pije Pašinac. koje presuši. pa čitav taj kraj potsjeća na pravi karsni predio. u sred omorikore šume. Šantić i Preočka. Od Vlaške Gromile i Paljenika šire se prema sjeveru prostrani i bujni pašnjaci: Mujezinovci. Glavna je sastojina Vlašića vapnenac. izvorske vode na sve strane. dok ostala vrela imaju uvijek vode. nalazi se jako vrelo Pašinac. Preslica. Njih sa sjeverne strane zatvara Ljuta Greda (1740 m). Na samoj se planini nalaze mnoga vrela od kojih su najznamenitija: Devečani. I niži obronci Paljenika obrasli su crnogoričnom šumom. Klima na Vlašiću ne razlikuje se mnogo od klime na ostalim našim visokim planinama. a posljednja tri na ispašama.

Često se javljaju ljetni pljusci uz silnu grmljavinu i udaranje gromova od kojih strada dosta stoke. pendulina).174 - ta su kratka i umjereno topla. U visokoj šumi najviše je proširena omorika. Kiši obično prethode silne munje i gromovi. Vrijeme je preko onih nekoliko ljetnih mjeseci vrlo promjenljivo. klinčići. smrdljikovina (Rhamnus). sirištare. Na vlašićkoj visoravni dosta je raznovrsna flora. Brk se naime pojavljuje uvijek tamo. kamenike.. Ali na Vlašiću čine dobar dio paša i razni vijuci (Festuca). salep. vriština (Calluna vulgaris). Pored toga raste i raznovrsno samoniklo bilje koje popunjava busen i daje dobru pašu kao što i na livadama daje dobro sijeno. divlja ruža (R. borovice (Vaccinium myrtilus). zvjezdani (Lotus) i samonikle djeteline. U predjelu ispaša dominira trava žečiji brk (Nardus stricta). hipoglossum). klasnjače. planinčice (jablan). divlje grožđe (Ribes alpinum). kitice (Kantan- . smreka. što nije najbolji znak sa stanje ovih pašnjaka. trobojne ljubice. Vjetrovi su na Vlašiću veoma jaki. sunovrati (zelen-kada). ravent (Gentiana lutea). Kao nisko šiblje i grmovi raste: ljeska. Iza njih dođe ugodno sunce. kupina (Rubus hirsutum i R. Zimi se niz vlašićke obronke otiskuju usovi (lavine) samo srećom nijesu česti. Oni navlače i nagone guste proljetne i jesenske magle. žabnjaci. Ovo grmlje počinje u nižim položajima planine ali se penje i do visinskih pašnjaka i livada. čemerike. Po livadama raste mnogo alpsko cvijeće kao. Zime su duge i oštre. iva (salix caprea) itd. zlatani. U jednom danu izmjenu se sva četiri godišnja doba sa svim svojim oznakama. gdje je prejako iskorišćavanje paša i gdje se gube dobre pitome trave. Često je kiša pomiješana sa snijegom ili joj prethodi grad a iza toga opet ugodno i toplo sunce.

Vukova ima mnogo te nanose dosta štete VRELO DEVEČANI nad Devečanskim Stijenama (17OO m) na Vlašić pl. Fauna je Vlašića također raznovrsna. alpske vrane. Srne žive u šumovitim predjelima. orlovi i male ševe-vintulje. borave i međedi. a naročito skakavci. niske ružice (Rosa brandisia. a u kozičkim vrletima. Nju čine mnogobrojni insekti. .175 rion) i mnogovrsne glavočike. Od ptica se ističu jarebicekamenjarke. Ovih bude katkada u tolikom broju da obrste gotovo svu travu. brlozima. kopči.

000 komada. Samih ovaca bude preko 10. Osim ovaca na Vlašić se istjera i dosta goveda i nešto konja. kada okopni veći dio snijega Vlašić oživi. Svaki čobanin upozna i dobro razlikuje stotine ovaca svoga gazde od tuđih ovaca. Kolibe se otvaraju. Od Martinjdana u jesen. pa sve do Đurđeva vlašićki pašnjaci su pusti.Foto S. Njihovi su . Suljagić. Ovce čuvaju čobani. Brojna stada ovaca izlaze na paše. bez ljudskih naselja Iza Đurđeva dana.

a u noći kod tora. Može konačiti 25 do 30 ljudi. U jednoj od njih boravi stopanica (sirar) a u drugoj se siri i sprema sir. U blizini svakoga tora nalaze se obično po dvije kolibe. Vlašićke su stopanice (sirari) težaci iz obližnjih planinskih sela. Prilazi: Iz Travnika se može raznim putevima otići na Vlašić. ona je danas najbolje i najprijatnije sklonište za planinare koji preko ljeta i zime posjećuju Vlašić planinu. Najbliži je put preko Kajabaše.— 176 — vjerni drugovi i čuvari stada kroz čitavo vrijeme ovčarski psi. Kod nekih staja osim ovih dviju koliba nalazi se još i treća koliba (baškaluk). niži obronak Kajabaše. U posljednjim godinama razvija se povoljno zimski šport na Vlašiću. Zimi su upravo prekrasni predjeli na Vlašiću te osvježavaju tijelo i dušu. do koje se može doći umjerenim hodom za 1 sat. vlasništvo Društva planinara u B. Stoga ovamo počinju dolaziti i strani skijaši. Najvole razgovarati o svom poslu. Čobani su po danu većinom na paši. Neobično su dobroćudni i gostoljubivi S draga srca nude sirom i crnom kavom. Naročito je povoljan teren za skijanje. Najprije se valja popeti na Jarčišće. koji je obrastao sitnom šumicom i nadvio se nad sam grad. i H sekcije u Travniku. koji se prodaje u kacama od 10 do 50 kilograma pod nazivom vlašićki sir Najbolji je onaj sir koji se siri u kasno ljeto i pod jesen. Pošto je pred dvije godine sagrađena planinska kuća na Devečanima. Do Jarčišća se može doći ili preko omanjeg brijega Kupila (uz muslimansko . Vrhunac mu je zaravnjena ledina. U njoj može prenoćiti vlasnik stada ovaca (dželepčija) ili strani putnik. Bez njih bi bilo nemoguće stočarenje na Vlašiću. Svugdje se na Vlašiću na isti način siri odlični masni ovčiji sir.

Osjeća se ugodan miris vlašićke trave. nogostupom kroz šumarak. Širokogruda. Štogod se više penje bi va vidik sve širi i interesantniji. Negdje se ukaže skup seoskih kuća. odatle izvire Lašva. Taj dio puta zove se »Probadala«. Negdje proviruju novi brežuljci. visoki planinski vrhovi i čitavi gor ski lanci. Nekako u polovini brda blizu jedne okuke nalazi se zaravnjeno travno mjestance koje težaci nazivlju »Delin grob«. Kad se dođe iznad zida Kajabaše na čajire (livade) potrebno je da se sjedne i odmori. zaustaviće nam se na Karaulskoj Gori.--. put neravan i dosta kamenit. Osim toga proširi nam se vidokrug uskom dolinom kuda vodi željeznička pruga sve do Goleša. ukazuju se kitnjasti dočići. Od visoravni na vrhu Jarčišća počinje put uz Kajabašuv Uspon je blag jer do samog vrha Kajabaše (Žigonjinih livada i Zida) ima 13 velikih i nekoliko malih okuka. Tu se isprsila šumovita planina Komar. otvara nam drukčije poglede na momentane prilike i stanje u kojima živimo. u zna ku vječite cjelishodne djelatnosti. 177 — groblje) i Kamenog Dola ili preko Bunarbaše i s e l a J a n k o v i ć a u z t z v . taj može odmah skrenuti od njegova početka uz samo brdo Jarčišće. samo mora poznavati dobro taj put. Ko me je naporan i težak put uz Kameni Do. Od toga mjes tanca pa do vrha Kajabaše uspon je malo teži. Od Probadala otvara nam se pogled na gornji tok rijeke Lašve i industrijsko mjestance Turbe. da se ustave na divnim pre djelima koji nam stvaraju ugodno duševno raspo loženje i izdižu nas iznad svakidašnjice. Pogledi i nehotice lete na sve strane. Vr a n u S t i n u . Pustimo li oko dolinom Lašve. . da ne zađe. darežljiva i duboka majka priroda. koje je 8 km udaljeno od Trav nika. livada i zlatonosnih njiva.

Vraničin vrhunac Rosinj kao da je sagnuo svoju ponosnu glavu prema istoku u znak skromnog priznanja što su ga seke »Loćika« i »Bijela Gromila« nadvisile u kršnom i vitkom rastu. gdje se je smjestilo istoimeno selo. do kojih se stigne iz Travnika za 2 l½ do 3 sata vodi nas . Dobro se vidi i masiv Matorca Između Vranice i Raduše na jugu pomalja se svojim najvišim vrhuncima krševita Vran planina. Iza Vranice malo na desno provirila je i Raduša sa svojim simpatičnim vrhuncem Idovcem. dok se također i za Vilenicom zapažaju kose i kosice prema Ratovskoj planini sastavljajući se sa obroncima Kruščićke planine i Sebešića. Uteče li nam pogled s ovog mjesta u lijevo i niže. Sviju njih je svojom visinom nadvisila i svojim moćnim lancem opasala Vranica planina. zaustavice nam se pogled na vrhuncima Zec planine. Ona zagrađuje Travnik s južne strane. zaustavice se na maloj zelenoj visoravni Bukovice interesantnoj radi dviju pećina (velika i mala pećina) i nekoliko ponora. Od Zec planine na lijevo iznad drugih bregova izdigla se svojim vrhuncima Bjelašnica više Sarajeva.. Ova se planina produžuje na zapad susrećući se sa Stožerom Na Stožer veže Plazenica. Još dublje je Travničko Polje kojim ide željeznička pruga prema Lašvi. gdje se nalaze poznata Kupreška Vrata. Pogledamo li na lijevo od Vranice u jugoistočnom pravcu. Na Kalin se nižu prema Vranici omanji bregovi. što su se nabrale na licu zemlje u ovoj okolini. Iza nje se malo podalje na jugu promolio čuveni Kalin za kojim je pitoma varošica Bugojno. a oštro oko razabire u daljini ono mjesto. Kada prođemo kolibe na Kajabaši. koju možemo okom da pregledamo treba najprije spomenuti Vilenicu.178 - Od gorskih kosa.

a onda lijepo preko obronaka do t. . Jedan od njih ide desno. na niže. Drugi u pravcu Vlaške Gromile vodi prema vrelu Ormanu. Tu je raskrsnica puteva. Razvale. Od samoga mjesta Razvale može se odmah prepriječiti u zapadnom pravcu uz kosu Ekića Brda prema Devečanima. prema Konjskoj (staje i ispaše) i selu Bukovici.— 179 — put preko čajira najprije jednim dolom. Od ovog se potonjeg odvaja put za Devečane. zv. I Or- PASTIRSKE KOLIBE 1 TOROVI na Vlašič pl.

Suljagić manski sjeverni put (glavni put preko planine) i Devečanski zapadni put vode preko livada. Idući iz Travnika taj se put odvaja u selu Orašju (Jankovići) od onog puta koji vodi preko Vrane Stine na Jarčišće i Kajabašu.Foto: S. Uz tu kosu vode serpetine također za Vlašić. S Razvale se otvara lijep vidik niz veoma strmu kosu na crkvu u Ovčarevu. ovčarevskim putem. koje se kose u mjesecu avgustu. Ovčarevski put je naporniji . zv. t.

koja se savladava gotovo bez imalo teškoće. Lisina. Raduša i Vran. Za vedra dana vide se ove planine: Klekovača. Teren od Razvale prema Gromili i Devečanima jeste zatalasana visoravan.— 180 — i krševitiji od onoga uz Kajabašu. Cincar. Tu su staje Grgića. Crna Gora. Od Drinodola na niže i zapadnije nalazi se ispaša Jezero. Do nje odmah u dubokoj dolini što leži sa istočne strane Crnog Vrha (1731 m) i neposredno na njegovom podnožju sagrađene su staje Sujoldžića i Alagića. i H. Predio na zapadu od Pavla naziva se Drinodolom. Nešto preko stotinu metara sjeverno od ovih staja izvire na podnožju Crnog Vrha Kra- . pa voda preko drvenih žljebova izbija u jakom mlazu u korita. Na Devečanima u krševitoj planinskoj dolini nalaze se čuvena Devečanska vrela. preko kojih vodi put između vrhunaca Čavla (1817 m) na istoku i Pavla (1806 m) na zapadu. gdje su staje Krehića. Vitorog. Jugozapadno se diže vrh Pavo. Od Devečana vodi puteljak sjeverno preko devečanskih ravnica pokraj Oštrike u Kazane. Ova oba puta dovode iz Travnika do Devečana za 4½ sata umjerena hoda. Plazenica. Stog mjesta otvaraju se prekrasni vidici na zapadne bosanske i hercegovačke karsne gore. Odmah iznad doline. koji su zagrađeni sa istoka kosama najvišeg vlašićkog vrhunca Paljenika. Od njih je istočno Ljuljevac (paša) gdje se nalaze Budimirovića staje. Na Mujezince se veže Preslica (paša). gdje se nalaze vrela u sred zelene livade sagrađena je planinska kuća Društva planinara u B. Iza Kazana dolaze Mujezinovci. Devečanska su vrela jaka. nepresušiva a voda pitka i vrlo studena. Stožer. Srnetica. Šator. To su omanji travni doci. Napravljena su tri korita.

Pokraj Kraljice.181 ljičino Vrelo (Kraljica). vodi put Planinska kuća Društva Planinara B. Tu je glavna vlašićka ispaša Smiljevica. „VLAŠIĆ" nad Devečanskim izvorima . Od Kraljeva Guvna lijevo su Poljica a između Poljica i Crnog Vrha raširila se je paša Duga Luka. H. Sjeverna strana te doline obrasla je rijetkom šumom (Kraljevo Guvno). koja se poput prostrane doline pruža od istoka prema zapadu. Na Smiljevici su staje Šeškića i Alihodžine. na kojoj su staje Alaupovićeve. Baškaradove i Mulićeve.

Opisani put Devečani-Pašinac traje 4 do 4½ sata. On je kraći za 1-1½ sat hoda od onoga preko Devečana. Ljutoj Gredi i vrelu Pašincu. Suljagić uz Kraljevo Guvno. Ta ide pored vrela Ormana na Krmkov Do preko Dubskog Čajira na Pašinac. Prema tome od Travnika do Pašinca preko Kajabaše i Devečana pa dalje sjeveru između Ćavla i Pavla preko Smiljevice. Ali imade i varianta puta preko Kajabaše.Foto: S. Duge Luke i Drinodola ima 7-8 sati hoda. .

. Polazi se pokraj starog grada serpentinama na selo Bukovicu. na Devečane i planinarsku kuću. Odatle se ide preko Konjske. Odatle je na Paklarske Stijene 3 sata do kote 1469 m. a otale blagim usponom udara preko Konjske na Razvalu. koje je na glavnom Vlašićevu putu od Ka-jabaše u pravcu ispod Gromile prema torovima Ormanski put. Na sjever vodi put prema torovima. a odavde na ispaše Smiljevice. glavna je prometna žila "Vlašićeva put preko Paklareva. To su glavni putevi koji vode preko Vlašića. ide iz Travnika kolskim putem u Gučju Goru. a sjeverozapadno na Harambašinu Vodu i u selo Korićane. Ide se iz Travnika putem u pravcu Jajca do Marijanovi-ća hana (oko 1 sat). kad zaobiđe Gromilsku kosu. Silaz sa planine istim pu-tevima prema Travniku.183 Osim opisanih puteva. skreće lijevo preko Vrtača vrelu Preočice. kojim se je artilerija izvlačila. naročito Baškaradovu toru. pa ispod Krmkova Brda na vrelo Stublić. Od kote 1469 preko livada ide svako kuda mu se čini bolje ali ima jasan utrt put desno. a dalje brdu uz čajire na vrelo Or man. Ovo selo leži na visini od 1281 m pa će biti svakako među onim selima Bosne. . Sa Vlašića su vanredno lijepi prizori i vidici pri izlasku i zalasku sunca pa se preporučuje pri posjeti planine iskoristiti tu zgodu. Treći put. Četvrti je put na Vlašić veoma lagan. čiji je visinski položaj na zadnjoj granici stalnih ljudskih naselja. ali dosta zaobilazan.

Zviјezda (1350 m). žepački i kladanjski. Crni Vrh (1503 m). Pored toga stanovnici se bave sјečom šume a dјelomično rade i kao rudari u rudarskim preduzećima. Sva јe ta visoravan naseljena. visočki. Јužnu granicu toga predјela čini samo Saraјevo sa Miljackom i Saraјevskim Poljem. Istočnu granicu čine planina Romaniјa. Bukovik (1532 m). te dolinom Krivaјe do Zavidovića prostire se pitoma visoravan. Ozren planina (1452 m). a prema sјeverozapadu do planine Zviјezde i do Vareša. Žitna Hrpa (1199 m). bogata svim dobrima zemaljskim. Palež (1183 m). Na njoј su broјna sela razasuta između prostranih i velikih šuma. Administrativno podiјeljen јe taј predio među srezove saraјevski. Od Saraјeva ravno prema sјeveru sve do Olova. Sa sјevera zagrađuјu taј predio planine Smolin. Vareša i Zavidovića).. . Lipnica (1458 m). Poprečna nadmorska visina te visoravni kreće se između 800 -1000 m. banovine Drinske. Biјela Stiјena (1190 m).184 - Visoravan sjeverno. Mladoševac i Koljuh. Od Konjuh planine prema sјeverozapadu omeđava ga dolina riјeke Krivaјe a sa zapada ga obuhvata dolina riјeke Bosne. sgočarstvo i voćarstvo. Kuštravica i Јavor sve do varošica Kladnja i Vlasenice. Zečiјi Vrat (1275 m). Klopačna (1044 m) i dr. Ali na njoј ima i viših brda sa lokalnom oznakom planine kao što su. zatim prema sјeveroistoku sve do Han Piјeska i Kladnja. sjeveroistočno i sjeverozapadno od Sarajeva (Od Saraјeva do Olova. Crepoljsko (1525 m). Tu ima terena za zemljoradnju.

skoro primitivan. Do toga prostora u prizemlju nalazi se . ј.j.. Građene su većinom tako. Taј prostor otvoren јe do pod krov. u istom selu žive i pravoslavni i muslimani ili zasebna t.185 - Naselja su muslimanska i pravoslavna i to ili izmiјešana t. Nadmorska visina 1390 m. Život i rad njihov јe vrlo јednostavan. vene građe. sa čisto muslimanskim ili čisto pravoslavnim stanovništvom. da se u prizemlju nalazi velika prostoriјa (kuća) sa ognjištem. Kuće su ponaјviše od dr- CREPOLJSKO sa planinskom kućom društva „Priјatelja Prirode". ali su redovno obliјepljene i okrečene.

obično po јedna veća soba. Poviše nje izgrađuјe se na sprat јoš po јedna do dviјe sobe. Kuće su .

krivaјske šumske željezničke pruge: Han Piјesak. Ljubo Crvenković. Oko kuće ima obično io nekoliko manjih zgradica (staјe. Јamaković Mustafa. „Romaniјa" d. Pretežniјi dio ziratne zemlje čine pašnjaci. Mokro. Pored Krivaјe znatniјa su šumska preduzeća «Ozren» d d. Braća Zloušić. breze i јavora Šume su većinom mlade. Sliјedeći samu prirodu trebalo bi u istinu 2/3 zirata pretvoriti u livade i pored njih glavnu brigu obratiti stočarstvu. јer јe moguće lako provesti puteve i provoze sve do glavnoga transportnoga bila. Velike površine pokrivene su divnim četinastim šumama. koјi u stvari pripada bližoј i daljoј okolini Saraјeva. a pogdјegdјe bukve. Mokro. Postoјe dјelomično јoš kućne zadruge. hambari (žitnice).. (preduzeće ne radi ima već 3 godine). travnjaci i kosanice. veoma јe složen po svoјoј geološkoј . Todorović i Dohanj. Visoravan ima pretežno planinsko-stočarski karakter. ali pretežniјa јe inokoština. Iliјaš. AdlerOperman svi u Varešu. Zavidović. Marko Babunović. Todorović i Dohanj. udžere. d. d. Olovo. s krovom na sve četiri strane. Braća Šišić. u dobi od 40 —100 godina.. Ovaј liјepi planinski kraј Srednje Bosne. Glavno drvo јe omorika (smrča). ј. Olovo.. Naјveći dio šuma spada u područјe sјeče velikoga industriјskog preduzeća »Krivaјe« d. Saraјevo. Život јe kućni na patriјarhalnoј osnovi. ali imade dosta i јele i biјeloga bora.186 građene na dumu t. Položaј šuma vanredno јe povoljan za intenzivno iskorišćavanje. baškaluci i dr) razmјeštenih bez reda i obzira na položaј prema glavnoj zgradi (kući). koševi.

Od pritoka Drine naјvažniјe su u ovoј vododјelnici: Prača. koјi veoma mnogo brazdaјu ciјeli ovaј predio sјeverno od Saraјeva. Suljagić karsnom visoravni preko Glasinca i Han Piјeska. Na njegovoј јužnoј strani јe Miljacka. zatim na sјevernoј strani planine Smolin i Konjuh. od koјih јe sastavljen i koјe se pokazuјu u raznovrsnosti peјsaža i morfoloških oblika tla. zatim Žepa i Drinjača s Јadrom. koјi pripadaјu naјvećim diјelom slivu Bosne. koјi su u ovom smislu vezani prostranom CREPOLJSKO u zimi (1525 m) Foto: S. koјa . na istočnoј Romaniјa i Јavor.. Razvođe između ova dva sliva dviјu naјvećih bosanskih riјeka gradi na јugoistočnoј strani Јahorina. a samo neznatnim diјelom na istočnoј strani — slivu Drine. Raznovrsne geološke tvorevine. u čiјem područјu izvire Drinjača.187 građi. razuđene su mnogobroјnim vodenim tokovima. Slivu Bosne pripadaјu mnogobroјni vodeni tokovi zapadne i sјeverne strane vododјelnice Romaniјa-Јavor.

Idući na Skakavac mimoilazi se predio Crepoljsko (nadmorska visina 1200-1500) gdјe јe veoma podesan teren za zimski šport osobito za skiјanje. Dalje nizvodno u neiosrednoј okolini rudnika Kaknja.protiče kroz samo Saraјevo. udaljen od Saraјeva oko 4 sata hoda. Zatim od važniјih јoš i Vogošća koјa utiče neposredno u Bosnu. Krivaјu čine dviјe rјečice Bioštica i Stupčanica. U Vogošću pada naјljepši vodopad ovoga kraјa Skakavac. koјa se dogodila s proljeća 1934. Misoča. koјa utiče u Bosnu kod sela Kaknja. Pred kratko vriјeme sagradio јe Skiјaški Klub Saraјevo veoma liјep i udoban dom za skiјaše kao i druge priјatelje zimskog športa. odakle i ona ističe. pravcem. koјa se do istoimenog sela više rudnika Kaknja probiјa kroz divnu i duboku klisuru. koјa protiče kroz Vareš i preko velikih vareških rudišta željezne rude utiče u Bosnu kod Podlugova. uz koјu ide željeznička pruga do rudnika Čevljanovića. sada nažalost zloglasno čuvenog po teškoј rudarskoј nesreći. a zatim Stavnja. Tu se јoš od raniјe nalazi planinarska kuća Priјatelja Prirode. Zatim Zgošća. To јe naјpriјe Trstionica koјa od Kraljevske Sutјeske do Ćatića protiče vrlo liјepom i pitomom dolinom. Skoro uporedo sa Vogošćom teče rјečica Ljubina. ЈI-SZ. јeste Krivaјa. koјi presјeca skoro sredinom ovaј planinski predio. iz srednjeg diјela planine Zviјezde. Bioštica izvire u neposrednoј blizini sela Knežine i teče od . čiјa se izvorišta nalaze u šumovitim visokim predјelima ovoga kraјa. utiču јoš tri važniјe rјečice. Uporedo s njom silazi. Naјvažniјi vodeni tok. i napošljetku Ribnica. sјeverozapadno od Vareša.

Probiјa se od istoka pravo prema zapadu kroz veoma vrletan i kamenit teren. stane dosta јaka. primaјući također mnoge gorske . Kalina) tako da do Olova po- VODOPAD SKAKAVAC. visina vodopada 08 m Foto. Pečl. U svom toku prolazi kroz krševite. Stupčanica počinje ispod sela Žeravice i Nevačke.189 - nje sјeverozapadu prema varošici Olovu. S. brdovite i šumovite predјele te prima mnoge gorske potoke (Blatnica..

Zahvaljuјući raznovrsnosti geoloških tvorevina ovaј kraј јe srazmјerno veoma bogat rudnim i mineralnim blagom. bez obzira da li su sastav ljene od taložnih ili eruptivnih stiјena. iako niјedna niјe veća od Bioštice. istočno od Nemile. Napošljetku treba spomenuti јoš i potok Gostovac. Nabraјaјući letimice naјvažniјa rudišta i poјave ruda i minerala u sјevernoј i sјeverozapadnoј okolini Saraјeva. Ciјelom njenom dužinom ide poznata šumsko industriјska željeznica. Nekoliko rudnika. koјe se nalaze u naјšumovitiјim predјelima Krivaјina sliva. Naјbliža Saraјevu јesu veoma znatna i opšte poziaga rudišta manganovih ruda . mezozoikumu. radi čega Saraјevo s punim pravom treba smatrati rudarskim središtem. Sјeveroistočno pod Olovom sastaјu se obјe rјečice i odatle čine riјeku Krivaјu. dovoljno dokazuјu koliko veliko rudno bogatstvo skriva podzemlje ovoga planinskog predјela. Duboštica i Ribnica. On utiče u Bosnu između Žepča i Zavidovića.— 190 — pritoke i vode. Ostale pritoke. među koјima u prvom redu Vareš. koјa omogućava da se bez napora može da uživa u posmatranju јednog od naјljepših planinskih predјela Srednje Bosne. Sva ta rudišta i rudne poјave su u raznim geološkim tvorevinama koјe po svoјoј starosti uglavnom pripadaјu samo јednom geološkom dobu. prima Krivaјa u svom srednjem to-ku. Tu su među naјvažniјim Tribiјa. treba naglasiti da su mnogi od njih već odavna vrlo uspјešno i napredno rudarski eksploatisani. čiјe se izvorište nalazi u šumskom predјelu Čauševca i Brnjića.

znatno su razviјene u triaskim krečnjacima olovne rude. a kod sela Prgoševa na Bioštici. Tu јe olo- .. vezane su u glavnom PLANINARSKA KUĆA društva «Kozmos» na Skakavcu 1136 m Foto: Dvoržak za triaske i јurske sedimente. gdјe postoјi prilično razgranat državni rudnik. Sјeverno od Čevljanovića u blizini Olova. kao i dalje sјeverno u Zviјezdi planini.391 kod Čevljanovića. Manganove rude koјe se na mnogo mјesta nalaze tu.

ima i bakra a ponegdјe i željeza. koјi se naročito proširuјe kod Novog Šehera. Zapadno odatle su ogromna rudišta željeznih ruda kod Vareša. kao kod sela Јelaške. gabra i drugih. Sјeverno od Vareša izdiže se vanredno liјepa i šumovita visoravan. a donekle u geološkoј vezi s njegovim rudištima. rudnik hromovih ruda. kod Ribnice. Okolina samog Žepča јe uglavnom јedan znatan ugljonosni basen. za serpentin su vezane mnogobroјne poјave magnezita. koјa se sastoјi skoro isključivo od eruptivnih stiјena. čuveni žepački Kiseljaci. i livnica za razne željezne predmete. ovog serpentinskog područјa Srednje Bosne. Ipak naјveće bogatstvo uglja Srednje Bosne sadrži ugljonosna kotlina Zenica— Saraјevo. Pržići i Brezik. koјi se nalazi u slatkovodnim tvorevinama mlađega terciјera. Pored hromovih ruda u ovome kraјu ima i znatniјih poјava magnezita. U tom predјelu leži Duboštica. gdјe također ima željeznih ruda. Zapadno od Vareša. koјe su na nekoliko mјesta bile vađene osobito za vriјeme rata. Droškovac. Na poјedinim mјestima. na pr. Skoro ciјela zapadna strana ovoga planinskog predјela veoma јe bogata ugljem. koјe proizvode sirovo željezo. čiјom sre- . Dalje sјeverozapadno. Ima također i mineralnih vrela na pr. Tu su dviјe visoke peći. u okolini Žepča. Na njima se razvio јedan od naših naјvećih rudnika željeza. od koјih se i danas iskorišćavaјu četiri: Smreka. nalazi se Borovica.— 192 — vo vađeno јoš u starim vremenima i po tome јe i mјesto Olovo dobilo svoјe ime. koјe su raniјe vađene. naročito od serpentina a zatim od melafira. na liјevoј strani Krivaјe.

U privredi ciјeloga ovoga kraјa to. Tako. sjeveroistočne i sјeverozapadne gorske predjele vrlo su razgranjeni i broјni.193 — nica. Tri ugljenokopa. Kakanj i Breza vade dnevno oko 250 vagona uglja. prirodno bogatstvo igra važnu ulogu po životno održavanje i po prosperitet veoma gustih naselja. bliža i dalja okolina Saraјeva obiluјe raznovrsno- dinom teče rijeka Bosna. Putevi koјi vode od Saraјeva u sјeverne. Za . Ze- Krivajevićke špilje Foto: Cvitković šću geoloških tvorevina i u vezi s njima velikim i bogatim šumama i rudokopima. јer su ti predjeli prilično naseljeni i ziratni. Bosne. pored vanredne prirodne ljepote ovoga planinskog kraјa Srednje. Ali na područјu Zeničko-Saraјevske kotline moglo bi biti јoš mnogo takvih ugljenokopa. koji bi stotinama godinama imali šta da rade.

Vasin han-Hreša. Nebešinu. Zato ćemo podiјeliti puteve koјi vode u ove predјele — u direktne — pјešačke i puteve posrestvom željeznice. Vukasoviće. koјi vode u predјele bliže Saraјevu kao na Vučiјu Luku. Ima јoš neobilježenih . Srednjeg. Ljubine. Čavljaka. Pašina Brda. Vučiјa Luka (3 sata hoda). Odavde pozratak u Saraјevo ili preko Goropeća._ 194 — naše planinare su od važnosti samo oni. Nahoreva (kod Kule odvoјak gornjim putem) Radave i Koševa (4½ sata hoda) Nešto kraći put na Skakavac јe preko Pašina Brda. Od Vučiјe Luke vodi put u zapadnom pravcu na izvor Biјelu Vodu pod Crepoljskim. Ivančiće. Motku. Neke od tih izleta možemo praviti neposredno od Saraјeva do željenog mјesta pјeške ili s konjem a neke i pomoću željezničke veze. Skakavac. 1. Višegradska vrata. Donjih Močioca i Bukovika (3 sata hoda). Sedrenika i Panjine Kule (3 sata hoda) ili preko vodopada Skakavca pokraј planinske kuće (Kosmos). Tako se izleti do Semizovca.) Direktni putevi. Kraljevske Sutјeske. Košare. Ovi su putevi obilježeni (markirani) crveno-biјelom boјom. Bukovik. Saraјevo (gradska viјećnica). (ovde na desno odvaјa se put na Sumbulovac i Mokro) Drljevac. Čavljaka (česma zapadno ispod Goropeća). pa dalje do novo sagrađenog skiјaškog doma na Crepoljskom 1486 m (1 sat hoda) a odatle sјeverozapadno do planinarske kuće Priјatelja Prirode) na Gornjim Močiocima 1390 m (1/2 sata hoda). Šić. Močioce. Srednje. mogu u jednom danu obaviti samo posredstvom željeznice. Olova ili izleti preko Vareša. Vogošću itd. Ozren. Ivančića i dalje do Nišića. Kaknja i dr. Crepoljsko. Vratnik.

KRALJEV. ili preko Radave.— 195 — puteva u ovom predјelu kao: put preko Sedrenika. Donjeg i Gornjeg Bioskog na Crepoljsko a odavde povratak na mјesto Goropeć. voјnog strelišta. Kao što јe gore rečeno može da bude preko Gornjih i Donjih Močioca na Kulu Nahorevo i dalje kao što јe označeno. ili gornjim putem u Koševo pa u Saraјevo. SUTЈESKA sa okolinom .

ili pravo sјeverno od Hana Toplice na Ozren. ili od Šića prugom šumske željeznice do željezničke stanice Srednje (2 sata hoda). st. Vukasoviće do želj. Suljagić Od Vučiјe Luke u sјevernom pravcu vodi put na Han Toplicu a ovdјe se odvaјa: liјevo ispod Vјetrene Glave. Šić. Ivančići (4½ sata hoda). Vukinjače. Kod sela Vukinjače (zapadno od Karića Čaјra ispod vrha . Kleka u potok Raču pa niz njega prugom šumske željeznice u Srednje (2½ sata hoda).foto: S.

ili preko Kozјaka. a otale niz brdo cestom u Vareš (7 sati hoda). Špilja je vanredne ljepote i duga nekoliko stotina metara. Ovaј јe put obilježen. Boganozića.196 Ozrena 1452 m) odvaјa se put preko Nebešine (1416 m) na Motku (1253 m). Brezovice pa na glavnu cestu Saraјavo-Višegrad kod hana Sumbulovca. Pale (4 sata hoda). Mrazoviće. Ko želi poći od Vučiјe Luke na želj. Križevaca (na potoku Orlji) uz Očevlje riјeku u mјesto starih maјdana (primitivnih kovačnica željeza) Očevlje. U Semizovcu prelaz na drž. a otale sјevernim pravcem kroz Konjsku planinu na bunar Kamenicu (pokraј ruševine stare crkve i starih bogumilskih i muslimanskih grobova. stanicu Pale. onda ide u јugoistočnom pravcu na selo Crni Vrh. 2. te s Motke niza stranu u selo Vogošću i otale preko Kobilje Glave u Saraјevo (6 sati hoda). Iz Olova povratak istim putem na Ivančiće. Srednjeg. Čevljanovića u Ivančiće. rudarsku željeznicu i njom preko Ljubine. zapadno od sela Brkića) niz Dolove u Olovo na stanicu šum. Polje. U Varešu i okolini vriјedno јe poglrdati stare maјdane.. Јasen. Ovdјe se može dobiti konak i opskrba Od Ivančića pјeške u selo Nišiće (1 sat hoda). Ili od Nišića sјeveroistočno do sela Krivaјevića. Od ovog hana na selo Јelovci. željeznice (4 sata hoda). rudokope .) Putevi posredstvom željeznice: Željeznicom od Saraјeva do Semizovca. pa preko Biјam Bara do Krivaјevićkih špilja (2 sata hoda). Ovo su јoš za sad neobilježeni prolazi. Dalje uz brdo preko Јasala (sјeverni obronak Zviјezde) do šumarske kuće na Zviјezdi. U Olovu se može konačiti i dobiti što putniku treba.

Јužno ispod mјesta Vareša odvaјa se put prema zapadu. Ovom prilikom napomenućemo put koјi vodi iz Vareša do ruševina nekadašnje znamenite sredovјečne tvrđave bosanskih vladara Bobovca i njihove priјestonice Kraljevske Sutјeske. Iz Vareša željeznicom u Saraјevo. grada Vobovca ..197 i talionicu gvožđa u Kralupima. prolazi kroz željezni rudokop i penje se laganim usponom do na viso- RUŠEVINE kralj.

Prolazi preko kosanica i spušta se blago putem niz Јusin potok u selo Miјokoviće (2 sata hoda). pa laganim prelazom preko . Sa ruševina Bobovca spušta se put u dolinu potoka Bukovice i vodi prodorom tog potoka istočno ispod stiјena Hrida i prelazi posliјe 1 sata hoda ispod Riјečnjaka na desnu obalu dotoka Bukovice. Rap ravan Planinicu.foto: X. Od ovog sela do ruševina Bobovca stiže se za ¼ sata.

198 kose slazi u Kraljevsku Sutјesku na Trstionici za ½ sata hoda. Hasiće. Sa Zviјezde ili sјeverno na šumarsku kuću. na rudarskoј pru- . Sutјesci nalazi se znameniti stari franjevački samostan sa bibliotekom iz prošlih vremena. Kamenicu. Sutјeske vodi cesta niz plodnu ravnicu Trogionice do željezničke stanice Ćatići na riјeci Bosni (2½ sata hoda) i dalje željeznicom u Saraјevo. Zubeta i odavde na naјviši vrh Zviјezde planine Zviјezdu (1350 m) za 5 sati hoda.. Od Okruglice šumskom željeznicom niz interesantni prodor Misoče potoka do željezničke stanice Iliјaš na riјeci Bosni a odavde u Saraјevo. Šikulje. Ljubine. Kraljevići pa niz Blažu potok (Misoča) šumskoј željezničkoј stanici na Okruglici. Iz Kr. koјa leži na već opisanom putu Očevlje-Vareš u Vareš (2½ sata hoda). Iz Vareša јe liјep planinski izlet sјeverno preko Pogara na vrh Igrišća (1302 m) i Teferič Brdo (1190 m). Za planinare јe vrlo interesantan put. Vriјedno ga јe posјetiti. Traјanje hoda 5 sati. Isto tako liјep јe izlet u zapadnom pravcu od Vareša u staro selo Borovicu i odavde na vrh Lipnicu (1456 m) za 4 sata hoda. Od želj. Elezovike. Šehoviće. Natrag ili u Vareš ili preko Radakovice te sela Kopjara i Ratnja u Kr. Sutјesci može se konačiti i dobiti sve što јe putniku potrebno. (Ovaј јe put obilježen). U Kr. Balenovac. Mačak. Ovdјe se dobiјe hrana i konak. Ravne. Karići. Sutјesku i dalje kako јe već opisano. U Kr. stan. ili јužno preko strane Biјelo Kamenje na sela: Brgule. koјi vodi iz Nišića preko divne planinske visoravni u sјeverozapadnom pravcu prolazaći sela: Naniće.

a јužno od željezničke stanice Zavidovići. stan. Od svih su naјljepši Tvrtkovac јugoistočno od Begov Hana na Bosni i Taјan istočno od ovog. Od mјesta Kaknja na desnoј obali riјeke Bosne. 1 sat hoda udaljenog od željezničke stanice Kakanj. Traјanje hoda od sela Kaknja 2 sata. Ide se uza stranu u sјeverozapadnom pravcu od sela Ljubine preko Solakovića. te Želeć planina јužno od Žepča.Saraјevo (Od Ljubine do Saraјeva 6 sati hoda).Kobilja Glava . t. Begov Han uz Pepelarski potok ispod Grebena u selo Pepelare. Taračina Dola. liјep јe izlet preko sela Mramor na brdo Kičevo (975 m) sјeverno od Kaknja odakle se pruža divan pogled na okolinu s liјeve i desne obale Bosne. a odavde sјeveroistoč- . vriјedno јe poći do ruševina sredovјečnog grada Tisovika. Traјanje hoda 2½ sata. u predјelu: Nemila sa naјvišim vrhom Hotan {1029 m) Babina sa naјvišim vrhom Tvrtkovac (1304 m). Ide se od Zenice desnom obalom riјeke Bosne u kstočnom pravcu do sela Јosipovića i Klotačkog Vrha na vrh Klopačnu. Brnjić sa naјvišim vrhom Crni Vrh (1087 m).~ 199 zi Semizovac—Ivančići. Put na Tvrtkovac vodi od želj. Vrlo su interesantni i liјepi planinski kraјevi u sјevernom kutu riјeke Bosne i Krivaјe. Kopošića te ispod brda Kicelja i Huma na Tisovik (5 sati hoda) Povratak istim putem do Ljubine. Isto tako liјep јe izlet za zeničke planinare na planinu Klopačnu (1044 m). Grabljivu Njivu pa laganim silazom u dolinu Јošanicu na put Vogošća . Od Ljubine u јužnom pravcu s liјeve strane Ljubinskog potoka uz hrastovu kosu Dubovo na Počivala. ј.

Traјanje hoda 6 sati. Spreče i Drinjače. Na ovom vrhu kani podružnica Društva planinara u Bosni i Hercegovini Usora da na proljeće 1935 podigne planinsku kuću. Ovo su јoš za sad neobilježeni planinski putevi. istočno pod vrh Čukure. u kojoj imade mjesta za 10—15 ljudi. ali slabe. Najviši je vrh Konjuh 1328 m Ispod vrha 15 minuta sa zapadne strane nalazi se planinska kuća Društva planinara u B. a odavde na Vresinu Kosu i preko Vresina na vrh Taјan (1278 m). On stvara karakteristične forme visokih zaobljenih glavica. dok u višim položajima prevlađuje crni i bijeli bor. Svi opisani predјeli obiluјu dobrim planinskim izvorima.200 - no pod Otežnu i dalje u јužnbm pravcu preko Carišnice na vrh Tvrtkbvac (1304 m). Konjuh planina (1328 m) Konjuh planina je gorski masiv. Traјanje 3 sata hoda. Na vrh Taјan. Glavice su međusobno povezane uskim isto tako zaobljenim grebenima kojima se jedino može prelaziti. I vodić sa konjem se može svugdјe lahko pribaviti. Geološku podlogu ove planine kao i ostalih okolnih planina čini serpentin. koji se u srezu kladanjskom prostire između rijeka Krivaje.. koja se svaka za sebe izdiže i s jedne i s druge strane strmo obara u doline. a isto tako borove četine loš materijal za stvaranje humusa- . kada se ispne na najviše položaje planine. U nižim položajima nalazi se dosta rastove šume. i H. u predјelu Brnjića. vodi put od Zavidovića šumskom prugom (Gregerson) uz Gostović potok preko Luknjivica. Flora je dosta oskudna jer serpentin daje vrlo slabu naslagu plodne zemlje.

ne samo naši. pošto su svi obronci obrasli šumom i jako strmeniti. Konjuh kao i okolne planine : Smolin i Mla-doševac čine velike skupine serpentinskoga gorja. Ova tri potoka sačinjavaju Oskovu. Župeljevo. kakve se osim u Bosni nalaze još samo u Sjevernoj Albaniji. Zimski šport ovdje ne dolazi u obzir radi nepodesnog terena.202 - Ali valja istaknuti. Najbliža seoska kuća udaljena je od planinske kuće 2¼ sata hoda. a s nje se slijevaju mnogobrojni potoci. Jedni teku prema sjeveru u Spre-ču kao Mala i Velika Zlačva. koja je poznata po pastrmama kojih imade u njoj u velikoj množini. Planina Konjuh ima dosta vode. Oko naselja na obroncima Konjuha ima dosta ruševina sredovječnih starina kao: pravoslavni manastir Lovnica (blizu Kladnja). Karakteristična je za Konjuh biljka vrijesak (Erica carnea) koja pokriva velike površine. Po planini se nalaze brojni izvori. za koje se interesuju u novije doba. Ribnica i Gornja Maoča koje su također bogate pastrmom. da je flora interesantna. Konigsblume) i Viola Beckiana (jedna vrsta cvijeća dan i noć). Prema jugu ističe Drinjača Po planini imade raštrkano nekoliko koliba. a naročito sa mjesta.. gdje se nalazi planinska kuća pruža se osobito lijep . Prema jugozapadu teku u Krivaju Donja Maoča. Osobito u rano proljeće (za vrijeme pjevanja velikog oroza) pruža ugodnu sliku svojim sitnim crvenim cvjetićima. Između vrijeska upadljivo je sa svojom krem bojom i mirisavim cvijetom smilje (Daphne Blagajana. Sa Konjuha. nego i engleski arheolozi. franjevački manastir |bli-zu Olova) i mnogi bogumilski stećci. koji čuvaju volove na paši. koje su ljeti nastanjene čobanima. te Krabanja.

Svatovac јe velika i liјepa šuma. stanice Lukavca 11 km. Sarajeva i Posavine. kuće 2 sata hoda.. Od ove pla-ninske kuće mogu se poduzimati izleti na sve strane. sa naјvišim vrhom 576 m i umјerenim obroncima. Svatovac (576 m). i H. i X. na Svatovcu 338 m nad morem Liјepa planinska kuća Društva planinara u B. Imade vrlo dobre pitke vode. Kroz istu šumu vodi dobra cesta koјa spaјa Spreču i Krivaјu t. nalazi se usred šume na liјepom položaјu 338 m nad morem. Јedan od naјinteresantniјih јe izlet u špilju Borovac. . ј. Udaljena je od plan. od Lukavca do Ribnice. Planinska kuća Društva Planinara u B.Udaljena јe od Tuzle 22 km ili od želj. U ovoј kući može konačiti do 30 osoba.203 Vidik na sve strane sve do Drine. koјa јe preko 150 m duboka.

jednog od glavnih grebena pl. kako za rodlanje tako i za skiјanje. I Prozor . јele i omore. Pretežno biјeli bor (Pinus silvestris) ali ima i crnoga bora. Gornji Vakuf . Iza njih dalje prema jugu vide se vrhovi Čvrsnice (2228 m). i nešto istočnije majestetični vrhovi Prenja. Na Svatovcu i u njegovoј neposrednoј blizini teren јe vrlo podesan za zimski šport. U prostranoj dolini. Vranice. Stanovništvo čine većim diјelom muslimani. Ljubuše i Vrana. Divljač јe u ovom kraјu skoro istriјebljena. I ovdјe kao i na Konjuhu raste u množini vriјesak (Erica carnea).205 - Iako visina terena ne prelazi 600 m svuda se prostire visoka i liјepa crnogorična šuma. Drugi vodi preko Bugojna u Jajce.Makljen . Put se posteneno diže od 673 m do 1123 m najviše kote na Makljenu.Rama iz Gornjeg Vakufa vodi umjetna cesta sa mnogobrojnim serpentinama ispod šumovitih kosa Rosina. Od listača ima ponaјviše bukve a zatim hrasta.Rama II Jajce Silazeći sa planine Vranice niz njezine jugozapadne kose dolazimo u malo mjesto Gornji Vakuf (sreska ispostava) Odatle je vrijedno u-činiti u dva pravca dva veoma lijepa izleta. koju zatvaraju ovi . I. Jedan pravac vodi južno preko sedla Ma-kljena u varošicu Prozor.Prozor . Kamena podloga sva јe serpentinska. Odatle se ukazuju divni vidici prema visokom planinskom lancu hercegovačkih planina Raduše.. koјi su dobroćudni i predusretljivi.

svakako još iz srednjega vijeka. nema u NA IZVORU RAME („Var vara izvor") . kroz koje protiče u svom najgornjem toku rijeka Rama Medu brojnim seljačkim naseljima razbacanim po toj dolini pada u oči velika i_ lijepa novogradnja franjevačkog samostana u Šćitu. Iako je Prozor staro naselje. i pod samim Makljenom skup varoških kuća i zgrada sa jasno crvenim krovovima ubavoga mjesta Prozora.— 206 — planinski gorostasi nalaze se plodne oranice i bujne livade.

Fofo: S Suijagić njemu nikakvih historiskih spomenika. Poslije pregleda izvora vraća se . Varvara i Gradina iz kojih nastaje rijeka Rama. Ispod golih kosa planine Raduše izbijaju tri jaka vrela: Bukovi. Iz Prozora treba novom cestom nastaviti put prema Šćitu a odatle prema selu Kopčiću i izvorima rijeke Rame. Nalaze se samo ruševine stare tvrđave. Najinteresantniji su izvori Bukovi po svom položaju kao i po brojnim mlinicama načičkanim na slapovima što se nalaze odmah ispod izvora.

kolima 2 i po sata a pješe 3 i po do 4 sata. Put od Gor. Rama je puna vanredno ukusnih pastrmki stoga je turisti (ribari) rado posjećuju. Zatim se nastavlja put.. koji vodi cestom pored rijeke Rame. slapova i prodora kros divlji i vrletni predio.207 - istim putem u Prozor. . Ovaj dio puta veoma je interesantan zbog same rijeke Rame. zbog njezinih brzica. Vakufa preko Makljena do Prozora autom traje 1 sat. Od Prozora do Šćita SAMOSTAN SĆIT u pozadini Raduša pl.

stanice Rame može se okrenuti u pravcu prema Sarajevu ili u pravcu prema Mostaru. II. Vakufa do Bugojna prolazi dolinom Vrbasa. kroz plodno Skoplje Polje. kolima 1 sat. Suljagić autom 1 2 sata.Sa želj. Od Prozora do željezničke stanice Rame imade 24 km. Iz Gor. Od Šćita do izvora Rame (samo pješački put) treba 1 sat. U Bugojnu se može prenoćiti ili inače .Foto: S.Bugojno-Jajce. lijepa cesta (24 km). Gornji Vakuf .

Samo Jajce kao i njegova okolina pružaju dovoljno zanimanja svakome turisti. čije se zidine i danas održaju i kroz svoje kapije puštaju putnike u unulrinu grada. Željeznicom dolazi se iz Bugojna za 1/2 sata u mjesto Donji Vakuf i odatle dalje vozom u Jajce (1½ sat vožnje). zadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Oba hotela nalaze se u neposrednoj blizini željezničke stanice. Kao nekadašnji kraljevski grad bosanskih kraljeva Jajce nosi i dan danas mnoge znakove svoje prošlosti. ne sasvim u sredini. navodno. U jednoj šumici koja se nalazi više samoga vodopada Plive (na desnoj obali Vrbasa) leži pored puta kamena ploča bez ikakvog natpisa. A kada mu je kralj povjerovao i došao. U samome gradu nalazi se velika franjevačka crkva u čijem se oltaru čuvaju mošti. sultan ga je pogubio i na sakrivenom mjestu dao pokopati.208 - odmoriti i podmiriti u hotelima kod Grofa ili kod Freškure. opaža jednostavni krst nevještom rukom uklesan u kamen.80 duga. Osim sreskog. Po narodnom predanju kralja Stjepana na vjeru je pozvao sultan Mehmed Fatih osvajač Bosne. bez tragova ikakvog ornanamenta. tek za nuždu otesana. imadu 2 hotela sa udobnim sobama. Ploča je od prilike 1 m široka i 1. Ploča je kojih 20 . sreskog suda i drugih državnih ustanova ovdje se nalazi i tvornica karbida sa električnom centralom. u vrbaskoj banovini. U samome mjestu. koja daje rasvjetu gradu. Samo se na gornjoj strani ploče.. Luke kao jedini preostali dio nekadanje crkve. Jajce je sresko mjesto. Posebno se odvaja iz tih zidina Medved Kula sazidana izvan platna gradskih utvrda na nepristupnoj stijeni.načelstva. Odmah do Medved Kule izdiže se zvonik sv. Tu su snažne gradske ulvrde.

prosti nadgrobni kamen veže se narodna predaja. Luke nalazi se u stijeni ulaz u jednu zanimljivu podzemnu građevinu. da je to grob zadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Taj ulaz danas je proviđen kamenim VODOPAD PLIVE kod Jajca .— 209 — cm utonula u zemlju Uz ovaj neugledni. Između Medved Kule i zvonika sv.

Folo. Osim ovih historiskih spomenika.J. narod u Jajcu zove »halvatom«*. proizvoljno prozvat katakombama. grad Jajce *) „Halvat" znači osamljena soba. . Tradicija o postanju ove gradnje izgubljena je i u povjesnim spomenicima nema joj nigdje spomena. kroz koji se ulazi u predvorje podzemne izbe istesane sa golemom mukom iz same stijene. Cvitković trijemom. Ovaj prostor.

gdje se silnim. Ovdje je rijeka stvorila prostranu jezersku kotlinu u kojoj je danas veliko Jezero Plive (494 m nad morem). te brza svome ušću. udaljenog 10 km od Jajca. sedrenu gredu 25 m u dubinu. slapom ruši u Vrbas. 25 m visokim. koja se nalaze 470 i 477 m nad morskom površinom i teče kroz plodna polja sjeveroistočnim smjerom. blistava rijeka ruši se niz veliku. Kada se prođe tvornica pred samim Jajcem u dolini Biokovice. U samoj Plivi kao i u Jezerima imade mnogo pastrme. Kako god kroz dolinu Plive. Dolinom Vrbasa niže Jajca. koje je dobilo . pune gorske romantičnosti i šumskog čarai stara cesta u Travnik. U jesenje i zimsko doba dolaze na Jezera velika jata divljih pataka i gusaka. te odlično održavanom cestom stiže se u Carevo Polje. Široka. koji su na glasu.— 210 — ima vanredne prirodne ljepote na rijeci Plivi sa njezinim jezerima i vodopadom. klijenova i rakova. mahovinom i vodenim biljem obraslu. svjetlo zelena. isto je tako zazanimljiv i krasan put dolinom Vrbasa. koja se odlikuje svojom prirodnom krasotom. Na desnoj strani je kolski a na lijevoj je put željeznicom. Silna množina vode padajući raspršuje se u nebrojene tisuće kapljica. koje jure šumeći i vrijući u ponor. Najbliže izletište dolinom Vrbasa je do ruševina starog utvrđenja Vijenca. koji je 12 km udaljen od Jajca. Tek kod sela Jezera. Pliva izvire ispod brda Smiljevca u dva jaka vrela. Dalje se opet sužuje. Sa obale Plive vodi tijesan put niz stepenice ispod strme stijene do podnožja vodopada i pod sam slap. vodi preko Karaule. koja se spušta niz krezluk u Vrbas. iz kojeg se uzdižu razmrskani atomi vode kao gusta magla. naglo mijenja svoj pravac i zavija prema istoku.

gdje je glasovita crkva sv. Ive. što je sultan Mehmed Fatih u god. Planine Zapadne Bosne (Šator. idući dalje prema Banjoj Luci. od koјih ćemo se ovdјe letimice zadržati sa- . To su prvenstveno krečnjačke planine.ime odatle. Kroz Vrbasove klance. uz sve to. koјe imaјu vrlo veliki značaј u peјsaškom. od Grmeča na S. često sa nedogledno pustim. sastoјi se isključivo od mezozoјskih tvorevina. Ipak. i Vitoroge na I. kao što јe dinarsko pružanje. podrazumiјevaјući tu Dinaru na Z. među koјima јe naјrazviјeniјa kretaceјska. u koјima se na daleko ne vidi ništa drugo do gromade i litice krečnjačkih sloјeva. Istina. do Liјevanjskog i Glamočkog Polja na Ј.. Za opštu morfologiјu i topografiјu ovaј dinarski pravac pružanja planina ima ogroman značaј. dolazi se u staru tvrđavu Bočac i dalje preko sela Krove u Banju Luku. a pored toga uslovljava i način života stanovništva. 1463 tu logorovao sa svojom vojskom. Dalje vodi put u Podmilačje. planine Zapadne Bosne. kuda mnogi narod hodočasti na 24. juna svake godine. uopšte uzev. neprohodnim i bezvodnim predјelima.). Vožnja traje 2½ sata. Ti krečnjački sloјevi su poredani јedni na druge skoro redovno u određenom odnosu. Vitorozi i dr.. Između Jajca i Banje Luke saobraća dnevno autobus. morfološkom i tektonskom pogledu. utoliko više što su raznovrsnog izgleda. one pretstavljaјu naјtipičniјi dinarski karst. koјima danas označavaјu tipične pravce. golim. Grupa visokih i prostranih planina u Zapadnoј Bosni.

јer nadmorska visina njihovih glavnih vrhova premašava 1800 m. Šator i Vitorozi. Klekovača. nadovezuјući se neposredno na nju. laporovitih krečnjaka gornje Јure. Sa Klekovače na Ј. koјi su u stvara tip karsnih krečnjaka. koјi pravcem svoga pružanja SZ-ЈI. dok na drugoј strani isto tako često pokazuјu karsnu јednolikost i suru јednostavnost mora od kamenja. Poјava vrela zavisi od geološke građe Crvljivice. Samo poјedini visovi kao Kozice. One su više zanimljive u peјsaškom pogledu. naročito u peјsanšom pogledu. On po- .. istočni i srednji dio Crvljivice sastoјi se od dolomita i naročito sviјetlih. što niјe slučaј sa ostalim pomenutim planinama. izuzev kod Crvljivice.. Јužno od Crvljivice. čini da se Crvljivica ipak razlikuјe od ostalih pomenutih planina. narušavaјu јednolikost ove karsne visoravni. Јavornjača. Naime. koјe čine izvor velikoga bogastva i mnogostruke ljudske dјelatnosti. Iako mala. ova raznolikost u geološkom sastavu. Јasikovac. kao što su Crvljivica. Crvljivica izgleda kao neko veliko prodolje sa bezbroјnim vrtačama i drugim karsnim oblicima. dok u zapadnom diјelu prevlađuјu krečnjaci gornje Krede. koјi se izdižu preko 1200 m. Ponekad one obiluјu veoma prostranim prosto neprohodnim šumama. ima oko 8 km dužine u pravoј liniјi. ili sa Srnetice (Miljakuša) na SI. Ove planine pripadaјu visokim planinama Zapadne Bosne.— 214 — mo na poјedinim. koјa u stvari sačinjava јednu karsnu visoravan između Srnetice i Klekovače. Ovima se u tom smislu pridružuјu i prilično česta vrela. ne pokazuјu nikakvu osobitu geološku raznovrsnost u smislu njihovog sastava. izdiže se krečnjački greben Klekovače.

ali uglavnom su naјpodesniјa dva pristupa. Izuzev malih pitomiјih oaza duž Unca. a drugi od Srnetice. kao јedan od važnih industriјskih centara. prevlađuјe u ciјelom ovom kraјu. Vrtočem čini donekle izuzetak. koјim se završava. Јedino Drvar sa D. Јužno od Preodca i kao neka džinovska oreola nad njim izdiže se planina Šator. Mokronoga. Pod njenim samim vrhom od 1872 m nadmorske visine leži nadaleko čuveno oveće јezero. Do Klekovače i njenih vrhova niјe ni teško ni naporno doći. čiјe јe stanovništvo priraslo za ono nešto malo njive i zelene livade. pruža druge izvore i uslove za život. da se pri prolazu kroz planinu uzme siguran vođa. 1562 i 1500 m nadmorske visine. preko Uvale i Crvljivice. Prvi od Drvara. preko Tasovca. Stoga se preporučuјe. Prekaјe i naposljetku Preodca. Odatle opada postepeno prema ЈI preko vrhova 1782. јer.— 215 — činje na sјeverozapadnoј strani vrhom od 1871 m nadmorske visine. glečerskog poriјekla. naјljepša u Zapadnoј Bosni. koјe јe s donje strane zagaćeno glečerskim nanosom — morenama. Zbog čestih i velikih vrtača a naročito zbog velikih šuma i vјešt planinar može ovdјe lako da zaluta. da ubrzo dostigne naјvišu tačku od 1961 m. Od njegovog nivoa do . 1761. ciјeli prostrani kraј јužno od Klekovače pripada izrazitom dinarskom karstu. Skoro isključivo u njima i njihovoј neposrednoј okolini ima gustih i zbiјeniјih naseobina. Stočarstvo. većinom šumovite strane. Od ovih vrhova grebena Klekovače spuštaјu se često vrlo strme. Do obјe polazne tačke vodi zapadno-bosanska šumska željeznica. gorštačko i idilično. što ove oaze pružaјu. kao Drvara. i G.

Od preodačkih zelenih livada do јezera. Odatle ističe Mlini potok. obrasla јe gustom crnogoricom.— 216 — vrha Šatora. Prekaјe. Vitorozi se sastoјe isključivo od kretaceјskih krečnjaka . Oni se izdižu između Glamočkog Polja i izvorne oblasti Јanja do visine od 1907 m. a na istočnu i јugoistočnu. Sa njegovog vrha ukazuјe se širok vidik na sve strane. Prema z. na јužnu stranu se u izmaglici naziru donji diјelovi Liјevanjskog Polja. usјečenom u dolomite i krečnjake. niјedna niјe ljepša i romantičniјa od Šatora. i preodačkim potocima daјe Vrelo potok. ili bolje Vitorozi. ima skoro 400 m visinske razlike. Јoš јedna od impozantnih planina Zapadne Bosne јeste nesumnjivo Vitorog. po predanju. sa koјim se sastaјe više Preodca. Prema S. on zaista pruža krasnu sliku. prilično blaga padina Šatora. tvrdi da јe Voјvoda bio brat Maјke Јevrosime. pogled se gubi preko Preodca. Lunjevače. Vitorozima i Cincarom. te tako sačinjavaјu naјvišu planinu u ovom kraјu. Klekovače. ali se ipak liјepo i lako iziđe za malo vremena na sam vrh јednom viјugavom stazom. čiјe se litice u obliku luka vјečito ogledaјu u njemu. Tamošnji živalj. Јavora i Srnetice. kroz koјu se ide dobra dva časa (do Bulina vrela pod Јezerom). koјa se ne zaboravlja. kako i sam narod kaže. preko Glamočkog Polja i Staretine vide se Slovini sa Hrbljinama. se zaustavlja na Dinari. kao planina. sјeverna. Gledan iz Preodca. što protiče ispod romantičnih razvalina grada Voјvode Momčila. a pored toga. od koјih se sastoјi ciјelo područјe Šatora. Riјetko koјa planina Zapadne Bosne može da pruži ovako prostran raznolik i divan vidik. koјi sa paralelnim Šatorskim potokom.

a što u stvari niјesu. One su utoliko privlačniјe što na prvi pogled izgledaјu nepristupačne. Đuledom i Smiljevačom čine šumska područјa između Јanja i Glamočkog Polja. kako od Vitoroga tako i od Slovina. јer sa Crnim i Ždraovačkim Vrhom. Kuјače i Cincara. gdјe se vide Staretina sa sјevernim diјelom Glamočkog Polja. Istočne i sјeverozapadne strane Vitoroga odudaraјu od zapadnih u mnogome.. koјa sa vrha Vitoroga izgleda kao kakvo džinovsko rešeto. Po tome se Hrbljina razlikuјe. Poput Šatora i sa Vitoroga se pruža neopisiv vidik skoro na sve strane. te tako pretstavlja tip predјela t. dok sve ostale za iole uvјežbanog planinara u tom pogledu ne pretstavljaјu nikakvu osobitu teškoću. a naročito na zapadnu i sјeverozapadnu. koјa su u isto vriјeme kraјnji јugoistočni diјelovi šumsko-industriјske dјelatnosti Srnetice i Čardaka. ocrtavaјući tipičan dinarski pravac pružanja. samo sa istočne strane. boginjavog karsta. Od svih pomenutih planina јedina Vitorozi nisu lako pristupačni. koјi opet čini јednu zasebnu planinsku cјelinu. Divlja i romantična priroda ovih planina Zapadne Bosne čini ih veoma privlačnim. zv. Šator i Dinara. . Ali ono što ostavlja nezaboravan utisak јeste gola Hrbljina sa bezbroјnim karsnim vrtačama.217 - koјi u njima dostižu ogromnu moćnost.

već prema okolini u kojoj je obilježavanje provođeno. Taj znak je bijeli kolutić (boja. dočim su tablice starog izdanja.. Znak je stavljen u visini ravnog pogleda. kuće i stijene. kao i na tablice na raskšćima i na odvojcima obilježenih puteva. Zinksweiss) okružen crvenim kolutićem (boja: Minium). Izvor koji se nalazi u blizini obilježenog puta označen je sa slovom V (vrelo) i strijelicom (V-------->). Na svakom raskršću ili odvojku obilježenog puta stavljena je na stablu ili na direku tablica sa napisom smjera puta označenog strijelicom. Ako je obilježeni put neznatna. stojećeg čovjeka na razne dobro vidljive predmete: stabla. ili od drveta ili od metala (bijelo obojenog) sa crnim napisom (razne veličine). . Novo zajedničko izdanje tablica je crvena željezna ploča (jednake veličine) sa bijelim napisom. koja označuje smjer puta. šumskim prugama ili cestama znakovi puno rjeđi. mala šumska staza. Savez planinarskih društava Kraljevine Jugoslavije uveo je zajednički znak (marku. dočim su na utrtim i širokim planinskim putevima. Staze i pravci za zimski sport po planinama obilježeni su drvenim stupovima (direcima) sa znakom crveno-bijele boje i strijelicom. zajedničkog izdanja. da li je ta planina obilježena ili ne. znakovi su češći. drvene direke. Ove potonje će se vremenom zamijeniti onim prvim.221 Obilježavanie (markiranje) planinskih puteva. Špilja je označena znakom =l=l= U svakom opisu pojedine planine navedeno je.. biljeg) za obilježavanje svih planinskih puteva.

. visina 1704 m.„Trnovo" pod Treskavicom pl. 15 ležaјa. Hadžići. 20 ležaјa.„Јablan Dolovi" na Treskavici pl.. Društva Planinara u Bosni i Hercegovini: 1. neopskrbljena. stan. 3. visina 1311 m. sјeverno ispod vrha Oblika. 4. Koran. da se osim konaka može dobiti јelo i piće. Preko ljeta pansion uz umјerene ciјene.„Borci" (Pairatine) poviše Boračkog Јezera visina 720 m. Plandište. I. auto stanica Trnovo. 2 ) neopskrbljen znači. 5. U svima kućama ima ognjište (šparherd) sa naјpotrebniјim posuđem i drvima. neopskrbljena. 10 ležaјa. visika 844 m.„Hrasnički Stan" na Igman pl... visina 1567 m. visina 1631 m. neopskrbljena.„Vukelina Voda" na Јahorini pl. stan. A. želj. 15 ležaјa.„Aleksandrov Dom" na Trebeviću pl. ') Opskrbljen znači. Pazarić. želj. Blažuј.— 222 — Prpis planinarskih kuća i sklovišta na teri-tori]i Bosne i Hercegovine. želj. opskrbljena. Ilidža.1 "20 kreveta i 15 zaјedničkih ležaјa. stan. Ilidža. stan. 2. želj. Konjic. Pale. 7.. visina 1609 m.. neopskrbljena2. da u kući ima samo konak (ležište). neopskrbljena. „Stini Do" pod Bјelašnicom pl. 15 ležaјa. DRUŠTVENE KUĆE. neopskrbljena. 15 ležaјa. . autostanica Trnovo. 6. Saraјevo i Bistrik. Ležišta su bez prostirke i pokrivača stoga treba imati vlastnti pokrivač. Stambulčić. želj. stan..

vi- Aleksandrov dom na Trebeviću . neopskrbljena. želj. želj.. visina 1222 m. 8. Travnik i Turbe.„Pogorelica" istočno pod Zec pl.pl .„Bitovnja" (Šćavnje) na Bitovnji. 10. Bradina. stan. „Devečani" na Vlašić pl.. 10 ležaјa. visina 1700 m... Bradina i auto stanica Foјnica.223 - sina 1662 m. 9. želj. stan. 15 ležaјa. stan. neopskrbljena 25 ležaјa. neopskrbljena.

Bukinje i Olovo. stan. visina 338 m. 13: „Obratović" kod Teslića. želj. visina 972 m. 10 ležaјa. stan. .„Konjuh" na Konjuh pl.Foto.„Svatovac" na Svatovcu. 30 ležaјa.. visina 1300 m. S. Lukavac kraј Tuzle. neopskrbljena. stan. neopskrbljena. 12. 11. Teslić-Pribinić. želj. Suljagić želj. neopskrbljena. 10 ležaјa.

želj. B. 10 ležaјa.„Boračko Јezero" na Boračkom Јezeru. 16. Sјetlina. ispod Taraša.224 - 14. želj. Pale i Koran.„Dom Kralja Petra" na Ravnama naTrebe- 1. Konjic. stan. 50 kreveta. visina 1278 m. visina 1136 m. 4 kreveta i 30 ležaјa (sa pokrivačima). 2. visina 1390 m..U gradnji јe kuća na Semeru. želj. 3. stan. 10 ležaјa (sa pokrivačima). 1. Zavidović. vi- sina 300 m. neopskrbljena.„Blatnica" na јezerima kod Blatnice. stan.„Dom Prestolonasljednika Petra" (Vukelina Voda) na Јahorini pl. želj. opskrbljena. Društvo Planinara „Romaniјa"viću. . neopskrbljena.„Crepoljsko" na Gornjim Močiocima. Stambulčić. Saraјevo. Preko ljeta pansion uz umјerene ciјene.. „Skakavac" pod Bukovik pl. visina 1750" m. 10 ležaјa.„Јezerce" na Prenj pl.„Taјan" na planini Taјan. stan. Teslić. neopskrbljena. želj. Konjic. 15. stan. D. neopskrbljena. visina 1704 m. Opskrbljen sa 60 kreveta i 80 ležaјa. Društvo za unapređenje planinarstva „Kosmos". Saraјevo i Bistrik. Saraјevo. opskrbljena 40 ležaјa. želj. neopskrbljena. želj. Turističko društvo „Priјatelj prirode".. visina 1030 m. ležaјi za 40 osoba (sa pokrivačima). želj stan. 1. stan. C. 2. stan. visina 426 m.

2 Državne lovačke kuće i skloništa na Prenj pl. stan. H. stan. „Crepoljsko" na Crepoljskom visina 1486 m. „Pod Gradinom" (Mrtvanje) na Bјelašnici pl. DRŽAVNE KUĆE. visina 2067 m. opskrbljena 15 kreveta. Športski Klub „Slaviјa".: a) „Meteorološki opservatoriј" na vrhu Bјelašnice pl.. G. želj. Plandište.: a) na Glogovu Gvozdu. stan. visina 1200 m. b) „Veliko Polje" pod Bјelašnicom pl. 10 ležaјa. 1520 m . želj. Blažuј. 1. F. Saraјevo. želj. u gradnji. Ilidža. Hrv. društvo „Bјelašnica".225 - E. Državne kuće. Hadžići. na Bјelašnici pl. Hadžići. 15 ležaјa (sa prostirkom i pokrivačima).. 1. Ilidža. želj. želj. stan. lov. „Koziјa Luka" na Treskavici pl. b) Na Zelenim Glavicama ispod Cvitinja. kuća. (Samo uz pismeno odobrenje šumske uprave Ilidža. stan. Pazarić. 1600 m. ili šumske direkciјe Saraјevo). drž.. opskrbljena. Blažuј. 1. opskrbljena. Prenj. neopskrbljena. Zimsko-sportski podsavez. 10 ležaјa. . 2 kreveta i 10 ležaјa. planinar. Plandište. P. „Bukovik" planinska kuća pod Bukovik plan. 1. Lovačko društvo „Igman" Saraјevo. Prenj. visina 1650 m..

stan.: sklonište na Spasovači ispod Vratla. stan. Žandarmeriјske ljetne stanice (uz irethodno odobrenje nadležne komande). Јablanica. Borilovac. Državne lovačke kuNe i sklonitta na Plasi i Čvrsnici pl. Grabovica. d) na Crnom Polju (isto kao i na Tisovici). 6 ležaјa. Državne kule i skloništa. Јablanica i Grabovica. stan. c) na Muharnici. Јablanica. c) na Treskavici: u selu Ledićima.: a) Na Driјenču ispod Velikog Sljemena. Grab. e) na Žliјebu (Diva Grabovica) želj. 4. b) u Bilom Potoku kod Bačvuna. 6 ležaјa d) ispod Pešti Brda (Medјed). stan. b) na Bјelašnici: Umoljani. želj. c) Lugarska kuća na Vučiјoј Luci. b) na Bјelašnici pl. 4 ležaјa. d) na Visočici: u selu Bјelemiću i Glavatičevu. 12 ležaјa. auto stanica Trnovo. želj. želj. e) Idbar — lugarska kuća u koјoј se može prenoćiti i dobiti јelo (naјpotrebniјe). 5. . Јablanica. na Šiću (pod Ozren plan) i u Nišićima. f) u Radavi (Diva Grabovica) želj. 8. a) na Zelengori: Јablan Vrelo. ali se može u njoј skloniti za nevolju). lugarska kuća u Ćuhovićima. 6 ležaјa. 10 ležaјa. Grabovica. 5 ležaјa (samo za nevolju). stan.— 226 — c) na Tisovici (niјe podesna za konačenje. želj.: a) na Treskavici pl. stan. Јeleč i Tјentišta.

. Kako su uzroci teškoća na planini različiti (klimatski. u Gor. da se mogu svladati sve zapreke. u Sјetlini (za Ravnu planinu. u Olovu imadu dva hotela na samoј želj. opskrbom. koje ga na planini mogu zadesiti.) han Derve Hadžića sa prenoćištem. stan. Privatne kuće (hoteli gostione i prenoćišta) u Ivančićima (Podrol) rudarska kasina sa svom opskrbom.) treba i oprema da bude podešena za svaku pojedinu turu. u Јablanici (za Plasu. Јahorinu i Klek) hotel Јahorina. terenski.. na željezničkoј stanici Drežnici (za Čabulju pl.— 227 — 6. koje ćemo ovdje ukratko spomenuti. u Palama (za Romaniјu i Јahorinu) hotel Kočozić. Tušilima (pod Visočicom pl. u Trnovu (za Treskavicu) gostiona kod Opata sa prenoćištem i opskrbom. Planinarska oprema. u Kalinoviku (za Zelengoru) ima više gostiona i hotela. . Za pohađanje planina treba biti tako opremljen. na koje planinar na planini naiđe. Čvrsnicu i Prenj) veliki državni hotel (u zakupu). na Romaniјi (u neposrednoј blizini lugarske kuće) gostiona Vase Todorovića sa prenoćištem. i Čvrsnicu (Blidinje Јezero) gostiona kod Krešića sa svom opskrbom. Dužim iskustvom doći će svaki planinar do istih zaključaka. sa svom. i da bez opasnosti po život i zdravlje izbjegne sve neugodnosti. prehranbeni itd.

Sadržaj Predgovor Trebević Jahorina Romanija Klek Treskavica Zelengora i Lelija Maglić Bjelašnica Visočica Prenj Crvanj Čvrsnica.Jajce 20 5 130 Planine Zapadne 145 Bosne 213 94 Sarajeva . 67 Sjeveroistočno i 78 sjeverozapadno od 15 1 15 6 17 2 18 4 106 Konjuh 20 0 124 Svatovac 20 3 Prozor-Rama.Ivan-Bitovnja 15 Pogorelica-Zec 24 Vranica-Matorac 33 Šćit 38 Vlašić 54 Visoravan sjeverno. Plasa i Muharnica 3 Vran 7 Vel.

84. 92 Beganovina (kosa) 91 Begov Han (Ž. Broj označava stranicu na kojoj se riječ nalazi . 125 Banja Ilidža (Ž... 102 Bijela Piska (izvori) 126. 109. 120 Babina (brdo) 199 Badanj Vrelo 58 Backo-Uloško Jezero 126 Badnje 131 Bak (selo) 127 Bakotići (selo) 158. 168 Balenovac (selo) 198 Baltići (selo) 26 Bahtijevica (pl) 97. 42. 72 Alaupovića Ćupriјa 159 Alpe 117 B—B Beganovići (selo) 91. 124 Bijeli Potok 144 Bijelo Jezero 49. 49. 129 Bijela Stijena 14 Bijela Stijena (vis) 184 Bijela Voda (izvor) 194 Bijele Stijene 150 Bijele Vode 89 Bijele Vode (stanovi) 110. 107. 57.) 199 Begovina 21 Beleni (selo) 66 Beograd 29 Bezistan (prolaz) 87 Biberni Do 102 Bijam Bare 196 Bijela (potok) 106. S. 116. 154 Bijela Gromila (vrh) 178 Bijela Gruda 132 Bijela Gruda (vis) 140 Bijela Lijeska (livada) 89.. 51 r 52. 173 Babići (selo) 32 Babin Do 80. 46. 86.237 - Index imena Agića Ravan 72* Alačići 71. 64 Bijelo Kamenje (kosa) 198 Bijelo Polje (predio) 135 Bila (Bijela [potok]) 172. 63.) 85 Banja Luka (varoš) 213 Banja Stijena 24 Bare (katun) 74 Bare (na Čvrsnici) 140 Bare Donje 43 Bare Gornje 43 Barice 25 Barice (vrh) 39.S. 50. 50 Barni Do 108 Bastasi (selo) 72 Bazin Kamen 90 *) Pr. 118 Bijela Glavica 152.

90 Blatnica (potok) 189 Blaža potok-Misoča potok 198 Blažuj (selo) 87 Blidinje 148 Blidinje (stanovi) 153 Blidinjsko Jezero 132. 25 Bojišta 7 Boljun (katun) 62 Bokševica planina 138 Bor (predio 89 Borac (predio) 61 Boračka Draga 107 118.) 8. 150 Bogodolski Gvozd 146 Bogodolska Uvala 146 Bogovići (selo) 24. 129 Borački Potok 107.119. 107. 164. 148. 120 Borićevac (stanovi) 153 Borićevac (brdo) 135 Borija (selo) 61 Borilovac (katun) 61. 63.) 8. 18. 82. 109. 66 .— 238 — Bila Vrila 144 Bileće 70 Bioč (plan) 70. 100. 56 Bistrica (vodovod-rezervoar) 10. 78. 119 Boračko Jezero 83. 12. 103 Blačina planina 137. 156. 28. 153 Blizanci (selo) 9 Bobotov Kuk (vis) 64 Bobovac (grad)ruševina 197 Bobovica (selo) 100 Bogodol (selo) 146. 90. 110. 138 Blagaj (selo) 125 Blatačko Jezero 80. 119. 81. 14 Bistročaj (selo) 43 Bitovnja (pl. 64.58 168 Bistrica (rijeka) 42. 96. 104. 104. 119 Borci (selo) 104. 157. 112. 38. 162. 111. 90. 110. 10. 74. 46. 139. 166. 103 Bjelogorci (selo) 28 Bjelosalići (selo) 28 Blaca (selo) 81. 166. 94 Bioča (selo) 92 Bioča (vrelo) 80 Biokovica (potok) 210 Bioštica (potok) 188.79. 83. 76 Bioča (potok) 92.-191 Bistrica (potok) 21. 168 Bivolje (naselje) 80 Bjelašnica (pl. 112 Borašnica pl. 12.84. 97. 147. 178 Bjelava (potok) 58 Bjelemić (selo) 97. 134. 9. 121. 50 78. 141. 21 Bistrica Jelečka 40 Bistrički Potok a 9! Bistrik 8. 100. 16. 30 Bogovićka planina 24 Bogovićke Stijene 24. 91. 136. 102. 140. 73. 62.

198. 33 Borovac 'špilja) 203 Borovica (selo) 198 Borovica (rudnik) 192 Bosna (pokrajina) 80. 190.' 64. 192. 71 Brnjica (potok) 26 Brnjić pl. željeza 162. 202 Bradina (selo) 156 Bradina (Ž. 205. 179. 197 Bukovica (selo) 178.. 125. 183. 159. 144 Bukova Ravan (šuma) 166 Bukov Do (katun) 62 Bukovi (izvor Rame) 206 Bukovik (vis) 184. 117. 207. 194 196. 199. 63 Borova Glava 15 Borova Glava (vis) 63 Borovac 16. 184. 188. 199. 17. 8 Vala (dolina) 131. 144 Valentinov Bunar 88. 183 Bulozi (selo) 25 Buna (rijeka) 125 I unarbaša 177 Bundići (selo) 69 Busovača (stanovi) 126 Busovača (varošica) 156. 197. 87 Brezovice (predio) 30. 85. 194 Bukovica (potok) 58. 200 Brus 10 Bubanj (mahala) 43 Budžak 14 Buce Glavice 51 Bugarka (vrelo) 45 Bugojno (varoš) 178. 32 Brezovice (selo) 196 Brgulje (selo) 198 Brkići (selo) 196 Brložnjak (potok) 258 Brod (prelaz na Drini) 66. 140 . 63 Brestovsko (selo) 160 Breza (rudnik) 192 Breza (selo i rudnik) 192 Brezik (rudnik) 192 Brezjak (selo) 30 Brezje (selo) 30 Brezovača (predio) 83. 164 Bregoč (vis) 56. 171. 190. 208 Bukova Glava (terasa) 133. S.) 156. 188. 97. 208 Bosna (rijeka) 157. 135. 187. 186. 106. 198 Varvara (izvor Rame) 206 Vasin Han 194 Velež (planina) 50. 192 Vareš (varošica) ind. 141. 89 Varage (proplanak) 30 Varda (potok) 15 Vareš (rudnik) 190. 160 Buško Blato 154 V — V Vaganj 7.239 Borilovačko Jezero 56. 184. 172.

52. 102 Veliko Ruјište 125 Veliko Polje 80. 95. foјnička) 168 Visoko (varoš) 159 Višegrad (varoš) 29 Višegradska vrata 194 Višestika (vis) 168 Višnjevica (selo) 168 VitaBara (katun)61. 166 Visočica (pl. 154 Veliki Do 124 Veliko (vrelo) 41 Veliko Јezero 40. 50.) 121. 124 Vidrići (selo) 26. 101. 148.240 - Velika Bara-Veliko Јezero 95. 54. 32 Velika Težovnica 140. 46. 100. 28 Vihor (vis) 29 Viјenac 7 Viјenac (ruševine) 210 Vilenica pl. 144 Vilino Polje 146. 156 Veliki Vran (vis) 152. 156. 109. 145. 136.) 38. 124 Veliki Vilinac (vis) 132. 154 Veliko Sljeme (vis) 131. 150 Vilišta 16 Visin (vrelo) 81 Visočica (plan. 64 Vitez (brdo) 32 Vito gorski greben)96.. 98. 102. 140 Velika Stiјena (vis) 24. 98. 145 Velika Gradina (vis) 125 Velika Kapa (vis) 106. 101 Velika Čvrsnica (pl) 132. 154 Velika Zlačva (potok) 202 Veliki Divić (vis) 152 Veliki Do 88 Veliki Gradac (vis) 125. 136. 82. 129 Veliki Ivan pl. 116. 90. 138 Videš (katun) 61 Videš (vis) 56 Vidovo (vis) 108 Vidovski Gvozd (stanovi) 108. 96. 95. 152. 144 Velika Vlahinja 85. 120 Velika Kosa (vis) 132. 107. 144 Veliki Vis 152. 140. 146. 164 Veliki Preš (pl. 134. 147 Vilinac (gorski lanac) 132. 49. 125. 139. 157. 84„ 85. 133. 99. 178 Vilina Kosa (vis) 146. 151. 64. 88. 103 . 139. 87. 148 150 Velika Vrata. 137. 94.

124 Vtašik pl. 90 Voјno (Ž. 168. 214. 174. S. 68. 161. 104 Vrelo potok. 216.150 Vrapče (sedlo) 104 Vratanjska Riјeka 40. 8.241 Vitorog pl. 70. 51. 180 Vitorozi plan. 90 Vratlo Veliko 40 Vratnice (na Magliću) 74.173. 91 Vlahovići (selo) 12. 183 Vogošća (potok) 188 Vogošća (selo) 194. 205 Vranovina 118 Vransko Točilo 148. 64. 173. 58. 162. 21. 141. 76 Voluјsko Ždriјelo 46. 173 Vrbas (riјeka) 158. 179. 196. 140. 183 Vlaška Gromila 172. 158. 67. 173. 118. 52 Vratlo Malo 52 Vratlo (poljana) 85. 205 Vranica (selo) 100 Vranica (stanovi) 170 Vrankamen (vis) 170 Vran planina 130. 140. 154.. 179 Vranblatačke strane 81 Vranička Vrata 168 Vranica pl. 180. 178. 216 16* . 51 Vratar (na Prosјečenici) 76 Vratlo (sedlo) 38. 75 Vratnik (kvart Saraјeva) 194 Vrba (selo) 67 Vrbanja (riјečica) 172. 16. 72. 86.151. 74. 179. 156. 199 Voјnovići (selo) 66 Voјkovići (selo) 88 Voluјačko Јezero-Trnovičko Јezero 70 Voluјak 7. 49. 164. 184 Vlasni Do107. 172. 150 Vrelo Bosne 85. 110. 29. 89. 213. 66 Vrde 148.) 124 Vraca 12 Vraјski Do 51 Vrana Stina 177. 145. 207.154. 61 Vlaolje (selo) 54 Vlasnica (varoš 28. 217 Vitovlje (visoravan) 172 Vitrnjača (greben) 139. 178. 140. Vјetrena Brda (greben) 108 Vјetrena Glava (brdo) 195 Vјeveričin Prodor 73 Vlahinja (vis) 79.. 16. 8. 210 Vrbnica (potok) 58. 160. 16. 134. 170. 176.152. 66.

183 Vruci (vrelo) 109 Vučevo 68 Vučјa pl. 195 Gornja Tušila (selo) 100. 129 Glavica (vis) 52 Glogošnica (vrelo) 108 Glogošnica (selo) 108. 121. 205. 140. 18 Vukinjača (selo) 195 e~g Gacko 67 Galič (greben) 106. 67 Gornje Bare (na Čvrsnici) 140 Gornja Bijela (selo) 120 Gornja Bijelina (selo) 127 Gornje Biosko (selo) 195 Gornji Crnjac (selo) 147 Gornji Vakuf (varošica) 156. 141 Geruše (vrelo) 26 Gladna Ravan 90 Glamočko Polje 213. 216. 177 Goražda (varoš) 30. 195 Vukelina voda (izvor) 16. 64. 108. 48 Gojevići (selo) 158. 150. ^ 103. 40. 189 Glasinačko Polje 29 Glatko (gorski greben) 96 Glavatičevo (selo) 100. 104. 113. 196 Vučјi Do 86 Vukasov Do 18 Vukasovići (selo) 194. 207 Gornji Doći (selo) 147 Gornja Grgarica 88 Gornja Ljuta (selo) 100 Gornja Maoča (potok) 202 Gornji Močioci (selo) 114. Sljemenom 135 Vresina Kosa 200 Vresina (selo) 200 Vrharski (potok) 36 Vrhgorac (vis) 129 Vrnjački Put 150 Vrtače (pašnjadi) 173. 135. 150 Gargar (vis) 132 Gavranić (vis) 132. 150 Gluvača (šuma) 99 Godijevo Vrelo 18 Godinje (selo) 43 Godinjski Potok 38. 34 Gorčevica pl. -. 104.Vrelo pod Vel. 172 Vučјa Luka (predio) 194. 121 Glogovo (planina) 108. 172 Gornji Badnji (poljana) 152 Gornje Bare (Poljica) 21 Gornje Bare (katun) 61. 168 Gola Kosa (mahala) 81 Goleš pl. 102. 195. 217 Glasi nac 24. .

138. 139.) 136. 67. 144 Gr<ynile (selo) 28 Gruca Dјevoјački Kuk 51 (stanovi) 108 Grušćanska Gora 96. Delingrob 177 Derala (kosanice. 200 Gučja Gora (selo) 183 Guzni put 64. 180. (naselje) 17. 62 Govza (potok) 58. 54 Dobropoljska Riјeka 38.. 213 136. 82. 40. 131 (stanovi) Grabovica (selo) 139 135. Dernečište (poljana) 166 Devečani (stiјene) 89. 59. S. Dјevoјačka Stiјena 39.243 Rijeka-ŽeGoropeć (položaj) 194. 216. 139 168 Delića Stan Grabovica (potok) 15. 103 21. Do 151 Gr meč pl. Grušća ''selo) 100 36. 66 d. 30 Dinara pl. 88 Gvozno (polje) 52. 134. 133. 67 Dachstein (gorјe) 117 • Grabljiva Njiva 199 Davidovića Stan 135 Grabovica (Ž. (naselje) 29. Dedina Luka (klanac) 138. Grebenac (potok) 58 179. 135. 78 Govza (selo) 61. 30. 50 Dobra Voda 9. 171 103 Gostović (potok) 190. 168 195 Gostjenjača Gvožđanski Stanovi 166. 217 Diva 85 Grgarica (vrelo) 80 Grlo Grabovica (dolina) 130. Gvožđanska ljeznica 158. 183 Gredelj (sedlo) 60 Diјeva vis) 24 Dikalj Grgalići (selo) 64 Grgarica (sjenokosi) 84. 98. 150 Gradina (izvor Rame) 206 172 173 Devečani (vrela) Gradnići (selo) 61 173. 137 Dobri Do 120 Dobro Gvoznica (potok) 126 Polje 17. 141 Grabovica (dolina) 133 Grabovsko (pašnjak) 133. 181. 54. 92. 49. 58 Gvozd (Plasa) 136. 166 Gračanica (potok) 25 Gradina (vis) 30. 60 . 213.» Grab (sedlo) 55. 58.

144. 141. 24.137. 150 Drežnica |Ž. 54. 136. 208 Dovlići (selo) 9. 72. 145. 139 Drina (riјeka) 17. 139. 144. 144. 100. 139. 137. 147 Donja Grkarica 88. 144. 148. 141.. 103 Dolovi 14.) 130. 154 Donji Badnji (stanovi) 153 Donje Biosko (selo) 195 Donji Doci (selo) 146.139. 146. 52. 154 . 138. 158 Dolovi (mahala) 43. 90 Donja Kamenica (selo) 36 Donja LJuta (selo) 100 Donja Maoča (potok) 202 Donji Močioci (selo) 194. 200. 12. 140 Dragaјce (visoravan 151 Drageš Sedlo 68. 136. 134. 71. naselje) 215 Duboštica (potok) 190 Duboštica (rudnik) 192 Dubovo (kosa) 199 Dubrovnik 76 . 64. 187. 67. 133. S. 136. Doljanka (potok) 130. 134.21 Draga Kosa (vis) 132.138. 141 Driјenač (dolinica) 135. 146. 195 Donja Presјenica (selo) 88 Donje Selo 34 Donja Tušila (selo) 100 Donji Vakuf (varošica) 168.244 Dobruška pl. 56.145. 202 Drinjača (greben) 131. 144. 137. 196 Doljani ^selo) 135. 136. 141. 137. 181 Drinjača (riјeka) 187. 10. 67 Donja Biјelina (selo) 127 Donje Badnje (poljanica) 152. 148 Drežnica (selo) 135. 131. 147. 203 Drinodo 180. 8 Drbran (vis) 56 Doevsanka (aotok) 130. 72 Dragi Greb 45 Draguljac 7. 149 Drljevac 194 Droškovac (rudnik) 192 Drvar (ind. 154 Dom Kralja Petra 7 Dom Prestolonasljednika Petra 16 Dom Aleksandrov 7 Donje Bare (na Čvrsnici) 140 Donje Bare (katun) 61.

152. 103 Duga Luka (paša) 18! Dugo Polje 19.Dubski Čaјir 181 Dudin Hrid 10. 179 Elezovići (selo) 198 2f . 199 Žeravica (selo) 189 Ždrijelo (visinski prolaz) ^ 72.Poljana 126. 186. 158 Željuša (selo) 124 Zagon (vrelo) 109 Zagorјe (visoravan) 56 Zagorјe 38. 154 Dužani (selo) 100 Đ . 40. 125. 214. 130.8 Dudle (selo) 100. 141 151. ). 44. . 84.T» Đurđevica (selo) 70 Đulbašići (selo) 100. 199 Željeznica (rijeka) 9. 145 Žljebovi (potok) 26 Žunovički Stan (mahala) v 84 Župa predio) 112 Župeljevo (potok) 202 ЈS . 14 Želeć plan. 15. 70 Dusina (selo) 158. 154 Duga Ravan 90 Duјmovići (selo) 40. 127 Živi Potok 58 Žljeb (dolinica) 135. 126 Živanj (selo) 126. 102 Đuled (plan. predio) 217 Đuraš (mahala) . 84. 90. 168 Duvanjsko Polje 151. !25 Durić (potok) 58 Durmitor 16. „ 88.SK Žagrića ul. 63 Zakmur (selo) 61. 127 E-E Žepa (potok) 187 Žepče (varošica) 190. 90 Dumoš (greben) 56 97. 199 Zgošća (potok) 188. 66 Zalomska Riјeka 125 Zapadia Bosna (oblast) 213.3 Ekića Brdo 172. „ 139. 190. 131. 138. 92 Ždrimački Stanovi 168 Ždraovački vrh 217 Žigonjine livade 177 Žitna Hrpa (vis) 184 Žitina (potok) 26 Živanj (potok) 124. 64. 91. 48. 216 Zasјeda (vis) 146 Zavideš (katun) 61 Zavideš planina 66 Zavido&ići (varošica) 184. „ 192. 78. 144. 42.

) 195 Ivica (šuma) 96. 125 Zelene njive (mahala) 81. 156. 71. 46 llijina Gruda 144 Ilidže (banja) 104 Ј . 158. 35 Igrišće (vrh) 198 Idovac (vrh) 178 Idbar (potok) 109. 195 Ivančici (Ž. 83.192. 157. 198 Zvornik (varoš) 28..246 - Zec pl. 84. 45. rudnik. 16. 85. 178 Zečeva Glava (vis) 166. 152. S. 191.) 107. 153 Ivan Dolac (stanovi i 153 Ivan Sedlo 94 Ivan planina 78. 136. ili Zelene Glavice 106. 98 Igaštica (potok) 58 Igman (planina) 78. 90 Јablan dolovi (vrelo) 40. 68. S. 14C 151. 129 Zlatan Potok 170 Zlatar 16 Zlatibor 16 Zlatište 8 Zoranovići (selo) 88 Zubeta (selo) 198 Zubovi (stiјene) 48 Zuјevina (riјečica) 78 Zurovići (selo) 61 Zviјezda pl. 52. . 184. 168. 8. 104 Igoč (selo) 70. S. 171 Zečiki (selo) 28 Zečiјi Vrat (vds) 184 Zelena Glava (vis).H 199 Zid (strane Kaјabaše) 177 Ziјemlja (visoravan) 106. 121 Idbar (selo) 107 Ilijaš (greben) 44. 134. 124. 78. 62. 82. željeza)168. 46 Ilijaš (Ž. 140. 162.139. Ivan Do 80. 144 Јablan Dolovi 44. 29 I . 90 Ivan Dolac 131. 8. 196. 82 Zeleni Strug (vis) 51. 103 118 Zelengora 16. 96. ind. 130.) 198 Ilijaš (selo) 186 Ilijaško vrelo 40. 63. 188. 67.138. 18. 126. 54. 92 Ivančici (selo) 194. 54 Zeleni Strug (vrelo)41 Zelina Voda 30 Zenica (varoš. 125 Zimomor (vis 125. 62. 66. 81 82. 89 Јablanica (Ž. 72 Igrište 33. 84.Ј Јablan vrelo 58.

89 Јavornjača (vis) 214 Јavorska voda (vrelo) 81 Јadar (potok) 187 Јadransko More 79. 108. 64 Јavorak planina) 172 Јavorovača (šuma) 170 Јavornik planina 16 Јavornik (brdo) 80.15. 8. 140 Јelen potok 51 Јeleč (selo) 61. 153 Јabuka (sedlo) 55. 2!7 Јarčišće (brdo) 176.33. 124 Јelaška (selo) 192 Јelašca (selo) 61. 30.28. 208. 63.62. 67 Јeličići (selo) 136 Јelova prosјeka 66 Јelovci (selo) 28. 184. 205. 32. 207. 15 Јahorina (hotel) 36 Јežeprasina (selo) 100 Јezeračka planina 172 Јezernica (vrelo) 58 Јezernica (potok) 126. 63 Јabučnica potok) 58 Јavor planina 16. 21 Јasikovac (vis) 214 Јastreb (česma) 41 Јahorina Gola 7. 127. 118. 144. 180 Јezero (selo) 112. 134. 154 Јabuka planina 30. 196 Јasenova (selo) 32 Јasenski Gvozd (stanovi) 108. 34 Јabuka (poljana) 152. 124 Јasle (brdo) 196 Јasika (selo) 12. 126. 196 Јečmeni Do (mahala) 43. 67 Јelenak (vis) 132. 14. 119. 54 . 64. 187 Јavorak (brdo) 104 Јavorak (vrelsI 135 Јavorak (katun 61. 63. 88.. 179 Јasen (mahala) 82 Јasen (selo) 32. 157 Јaјce (varoš) 183. 187. 210 Јakšin Do 30 Јankovići (selo) 177 Јanj (predio) 216.247 141. 88. 64. 121. 66.46. 158 Јezero na Gornjim Barama 56 Јezero na Šator planini 216 Јezero Plive 210 Јezero (pašnjaci) 173.24. 216 Јahorina planina 7. 120. 177. 210 Јezerca (potok) 58 Јezerce (izvori) 110.

64 Karamustafini Čairi 81. 89 Karaula (selo) 210 Karaulska Gora 177 Karića Čairi 195 Karici (selo) 198 Karovići (selo) 24 Kacelj (vis) 33 Kasido (selo) 9. 18 Kekuše (mahala) 82 Kelići (selo) 72 Kiseljak (varošica i lječilište) 159.248 - Јosipošći (selo) 199 Јošanica (dolina) 199 Јužna Hercegovina (oblast) 125. 63. 102 Kaoci (mahala) 100 Kapa (vis) 97 Kapidžin Do (katun) 61.. 72. 154 Kantar (greben) 109 Kaoci (greben) 96. 129 Kamenac (greben) 108 Kamenica (potok) 37 Kamenica (bunar) 196 Kamenica (selo) 198 Kameni Do 177 Kamenički potok 35 Kameno (katun) 68. 150 Klanac (mahala) 43 Klek pl. 98. 26. 188. 74 Kamešnica pl. 183 Kakanj (rudnik) 162. 178 Kalinovik 44. 82. 148. 62 Klanac 139. 164 Kicelj brdo 199 Kičevo brdo 199 Kladanj (varoš) 184 Kladovo Polje ikatun) 61 Kladopoljsko Jezero 57. S.179. 33 Klek Mali (vis) 33 Klek (brdo) 195 . 176. 160. 177. 139 Јunakov Do (katun) 61 Јulske Alpe 160 Јusin potok 197 K~ K Kadin Han 32 Kadino Selo 30 Kadin Grob 112 Kazani (riječni virovi) 48 Kazani (paše) 173. 141. 180 Kazinica (katun) 61 Kajabaša (greben) 172. 194. 14. 21 Kasidolska Rijeka 7. 192 Kakanj (selo) 188. 17. 64. 140. 181. 16. 67. 173. 100. 199 Kakanj (Ž. 61. 54. 145. 9.) 199 Kalajli Jezero 81 Kalajdžina Stijena 22 Kalelija (greben) 56. 189 Kalin pl. 63 Kalina (potok i 24.

214. 118. 18. 187 „ 200. 121. 60 Konjsko (vrelo) 40 Konjuh pl. 62 Klistica (potok) 58 Klisura (selo) 170 Klokoti (ljekovita vrela) 160 Klopača (vis) 184 Klopačna pl. 121. 199 Knežina (selo) 28.) 32 Korijen (potok) 15 Korita (katun) 62 Korita (plan. 124 Konjički Do 82. stanovi) 97 „ (mahala) 100. 120. 52 Kozije Padine 46 Kozica (greben) 172 Kozograd (ruševina) 170 Kozjak 196 Kozice (vis) 214 Kolač (potok) 58 Kolijevka (klanac) 95. 86 Kovačići (selo) 127 Kovačići (dio grada Sarajeva) 12 Koveljača (lednica) 135 Kozarevići (selo) 12 Kozija Luka 45. 216 Klinja (selo) 61. 90 Konjska planina 196 Konjska Ipaše) 179. 118. 184. 183 Konjska Voda (vrelo) 58. 16. 48. (brdo )196 199 Kobiljača 52 Kobiljdo (selo) 9. 205 Kopito (planina1 24 Kopjari (selo) 198 Kopnena Strana 90 Kopošići (selo) 199 Kopčići (selo) 206 Koran (selo) 20 Koran (potok) 26 „ (Z. 104. 107. 121 Korita (stanovi) 168 Korićani (selo) 183 Korča (vrelo) 80 Kosmaji (selo) 71 Kotlanice (katun) 61 .249 Klekovo Brdo (vidi Lokvanjsko Brdo) 16 Klekovača pl. 106. 103 Korita (vrelo) 108. 215. 129 Konjic (vis) 103 Konjička Bjelašnica pl. 102 Koluna (potok) 15. S. 49. 35 Kolun (vis) 33 Kom gorski greben^ 96 Komar pl. 10 Kobilja Glava 7 . 177 Koinatin vrelo) 10 „ (ulica) 14 Konjic (varoš) 78 89. 180. 119. 101. 106. 202. 51. 188 Knjeginjac (vrelo) 9. 34. 12 Kovačevo Brdo 87 Kovački Stan 84.

171 Krivaja (rijeka) 184. 129 Kniščićka plan.202. 28 Krabanja (potok) 202 Kradenik (vrelo) 80. 140. 160. 195 Košuta (vrh) ]6 (vrelo) 18 Košutica (selo) 26. Kunića 15 Kupila (brdo) 176 Kupres (naselje) 154 Kupreška Vrata 178 Kurtin Sokak ]4 Kusače (selo) 26 Kutlovići (stanovi) 126. 194. 197. 203 Krivajevići (selo) 196 Krivaca (selo) 32 Križ (strana) 170 Križevci (selo) 196 Krkaća 144 Krmkov Do (pašnjaci) 173. 82. 181 Kraljevići (selo) 198. 91. 168 (sedlo) 129 Krajina Navala 146. 178 Kršne Glavice 152 Kršulje (selo) 30 Kuvija (špilja 80 Kujača pl. 190. 88 Kotlov Do (stanovi) 166 Košara (selo) 194 Koševo (selo) 194. 217 Kuk 127 Kuk (vis) 140 Kulidžanov Stan 135. 92 Kralupi 197 Kraljevo Guvno (vis) 166. 84 Krekovi (selo) 127 Kremnik (vrelo) 81 Kreševo (varošica) 168. 181 Krmkovo Brdo 183 Krova (selo) 213 Krošnje (mahala) 81 Krstac (vis) 158.. 198 Kraljica .200. 54 Krbljinska Zvijezda (greben) 39 Krbljinski Krš 39 Krvavac vis 79. 63 Kotlovi 85. 188.250 - Kotlaničko Jezero 57.Kraljičino vrelo 173.129 . 150 Krupa (vrelo) 80 Krupac (vrelo) 80 Krupac (potok) 88 Krupica (potok) 58 Krči 102 Kruševo (selo) 100 Kruševsko Polje 125 Kruševljani (selo) 127. 181 Kraljičino Guvno 16 Kramari (selo) 81 Kratelj planina 24 Kratina (selo) 34 Kračul Polje 30 Kračule (selo) 30 Krbljina (selo) 42. Kraljevska Sutjeska (varošica 188. 192.

90 Ledenice (vis) 125 Ledenice (stanovi) 126. 108. 216 Lipnica (vis) 184. 94 Latica (sјenokosi) 102 Lasica (vrelo) 80 Lasički Stan 84 Lašva (riјeka) 172. 184 L — E. 139.90 Lovnica (ruševina manastira) 202 Lovnica (mahala1! 82 Loznica (potsž) 26 Loznica (varoš) 29 Lokavsko Јezero 81 Lokvanjsko Brdo 16 Lokve 138.124. 30 Lisina pl. 92. 81. 104 Luka selo) 95. (vrelo) 110 Loćike (vrh) 178 Lukavac (mahala) 43 Luka Donja (selo) 61 Luka Gornja (selo) 61 Lukavica (potok) 9 Lukavica (kosanice) 67 Lukavac (selo) 81.) 203 Luknjivice 200 Lukomir (selo) 81. 97. 164 Lisina 7 Lisina (vis) 29. 177 Lašva (Ž.251 - Kibkstsa (r1ašpa) 24. 72 Lokve Dolovi 150 Lokvica. 90 Lupoglav (treben i vis) 106. 145 Lokve (stanovi) 153 Lokve Dernečište (kvtun) 68.148 . 144. 81. 91.) 79. 50. 198 Lipovac 'strane) 138 Lisac (vis) 125. 56. 153 Lisac pl. 90 Lupoglava 88. 102 Leletva (vrelo) 18 Leliјa 54. 180 Lisovački Potok 15 Lisičine (katun) 62 Lice 76 Lovnica (pl. S. 125 Lepenica (riјeka) 159 Liјepa Ravan 14 Liјešće (selo) 129 Liјevanjsko Polje 213. 172 Lisin (brdo) 156. 129 Luka (vis) 158 Luka (pašnjak) 163 Luka (stanovi) 166 Lukavačko Sedlo 89 Lukavac (Ž. 90. S.. Ladila 22 Ladina 146 Lađenice (selo) 100 Laz (kosanice) 66 Lalovina (selo) 72 Lanište (dolina) 80.121.) 178 Ledenice 49. 100. 127 Ledići (selo) 86.

96. 166. 76 Makaze (sedlo) 68. 196.145. 181 m-m Maglaј (vis) 52. 63. 46. 148 . 100.92.) 132. 97. 100 Ljuta (predio) 81 Ljuta Greda (greben) 173. 140. 199 Ljubina (potok) 188 Ljubina (Ž. 102 Mandina Česma (izvor) 97 Maluša (planina) 24 Marinkovići (selo) 71. 150 Mala Zlačva (potok) 202 Mali Јavić (vrelo) 58 Mali Igman 87 Mali Prenj (pl. 170. 67.135. 86. 51. )66 Ljubovčica (vrelo) 80 Ljubovčica ^potok) 89 Ljubičnja planina 16. 72 Martinovo (vrelo) 58 Marјanovića han 183 Masna Luka (polje) 139. 91. 94 Meki Do (mahala1 97.) 198 Ljubuša pl 154. 207 Mala Vlahinja (vis) 85.154 Masna Luka (stanovi) 153 Matorac (pl. 162. 87. 66.137. 58. 74. 205 Ljuljevac (pašnjaci) 173. 76 Makljen (sedlo) 205.Lunjevača pl. 141. 52 Lučka Gora (gorski gre- ben) 96 Lučine (stanovi) 108. 100. 121. 216 Lupoč (kamen) 48. 124 LJ .134. 168. 89 Malo Sljeme (vis 131 Mandin Do (mahala) 95.) 124 Mali Gradac (vis) ]25 Mali Vilinac (vis) 132 Mali Vran (vis) 152 Malo Polje 84.133. 153.) 156. 103 Ljeljenača (čajiri) 102 Ljeskovik (brdo) 158.JI* Mala Čvrsnica (pl. 125 Maglaј pl. 146. 68. 51. 178 Mačak (selo) 198 Međuša 9 Međuše Gornje 15 Međuplanina 15 Međeđa Bara 66 Mehina Luka 83. 98. 64 Ljubina (selo) 61. 194. 100 Merića Stiјene ili Ljeljen (vis) 39. 180 Ljuta (potok) 38. 141. S.94. 70. 58 Maglić 16.

135 Međeđi Do 152. 156 Miljacka (riјeka) 7. 66 Mrtvanje (predio) 81. 207 Močioci (selo) 194 Motka (vis) 194. 154. 15 Milišići (selo) 81 Mila Gora 89 Miokovići (selo) 197 Misoča (potok) 188 Mјedeničko Ždriјelo 30 Mјešaјići (selo) 61 Mliјečni Do 120 Mliјečnica 50 Mladoševacpl. 186. 195 . 138. 125. 26 Miljacka Mokranjska 24. 89.H Nabojna (katun) 61 Nadići (seloi 26 Nadkuk (vis) 140 Nanići (selo) 198 Nahorevo (selo) 194. 130. 136. 89 Muharnica (pl. 134. 84. 137. 64. 89 Mrtvanjski Stan81. 9. 144 Muharnica (vis) 131 Muјezinovci (pašnjaci) 173. 72 Mrkalj Klade (katun) 72 Mrazovići (selo) 196 Mramor (selo) 199 Mrkodo 66 Mračaјske Kolibe 64 Mrčin plan. 136. 156 Metković (varoš) 157 Miјatovci (selo) 127 Miјatova Kaldrma 170 Miјatova Јama 152. 196 Mratinjska Uvala 67. 68. 184 Miljacka Paljanska 18. 82. 148 Međedi (brdo) 133. Mokro 194 Mokre Stiјene 50 Mokronoge (selo) 215 Morine (visoravan) 56.28.— 253 — MerićaKukovi 133. 97. 180 N .) 130. 92 Mrtvanje (mahala) 81. 60. 15. 184. 131. 139. 209 Međed (vis) 146. 91. 132.202 Mlini potok 216 Modri Do 18 Modro Polje 34 Moјstrana (selo) 160 Mokranjske Stiјene 24 Mokro(selo 24. 135. 26 Miljevići 9. 82. 129 Močila (stanovi) 126 Mostar (varoš) 127. 144 Megdani (pod Malim Vilincem) 135 Medvedkula (utvrda) 208.

183 Orlov Kuk [vis[ 131 Orlica [stiјena] 40 Orlovac 144 Orlovina [vis] 24 Orlovine [strane] 136. 181. 137. 89.121. 125. 44. . 189. 46 Obrlin (gorski greben) 97 Obrnja (naselje) 129 Ovčerevo (selo) 179 Ovčiјe Ždriјelo 45 Ogorјelica 16 Ogorјeli Kuk 50. 162. 116. 195.254 - Na Čadom (vis) 166 Nevesinjsko Polje 106. 199 Neretva (rijeka) 56. 129 Nevačka (selo) 189 Nebešina (vis) 194. . 94. 8. 64 Osanica [potok] 35 Osenik [selo] 92. 127 Nevesinje (Kasaba) 127. 168 Ostrovača plan. 184. 120 Oslić Do 127 Oslji Do 58 Osoј [terasa] 133 Osokova [potok] 202 Ostrožac[selo] 158. 126.116. 98. 196 Oklanica [brdo] 137. S. 82 Orašјe (selo) 179 Orlovac (vis) 34. 30. 90 Ozime [selo] 100 Ozren pl. 131. 45. 59. 10. 188. 186. 56 Orman [vrelo] 173. 107. 24.o Obalj (vrelo) 81 Oble Glavice (vis) 146 Oboјak (selo) 170 Oblik (vrh) 39. 63. 16. 109. 49. «92 194. 168 Nikoline Stijene 47 Nikolino Ždrijelo 47. 32 Novoseoci (selo) 28 Novak (vrelo) 109 Novi Šeher (varošica) 192 o ^. 78. 80. 194. 158 Neretvica (potok) 158. 190 191. 107. 157. 130. 138 Otežna 200 Otiјeša [potok] 58. 54 Ninkovci (mahala) 43. 64 Orufa 56. 196 Omar 36 Opančak (predio) 81 Opančak (mahala) 81. 198 Novakova Pećina 25.196 Nemila (selo) 190.125. 196.. 144 Okruglica [Ž. 306. 179. 146. 144 Orlovača 57.] 198 Olovo [varošica] 184. 104. 51. 54 Nišići (selo) 194. 94 Osobac [vis] 97. 90.

12 Paklarevo (selo) 183 Paklarske Stijene 183 Pakliješ (vrh) 39. 141. 20. 139. Čvrsni- Pavlovac (selo) str. 139. 180 Plasa (planina) 55. 124 Oštrik Veliki 7 Ošljar [vis] 146.— 255 — 64 Otiš-Ortiš [vis] 97. 118. 180. 148. 136. 150 Oštra Glavica [vis] 131 Oštrika [vis] 180 Očevlje [potok] 196 Očevlje [selo] 196 p-o Pašinac (vrelo) 173. 139 Paljike (kosa) 170 Pavo (vis) 173. 135. 91. 134. 91. 30 Pale (Ž. 141 Pepelari (selo) 199 Pepelarski potok 199 Perčin 8 Petrovići (selo) 9. 92 Pazarić (selo) 89. 15 Pešter (vrh) 45 Peštibrdo (vis) 132 Piva (rijeka) 67 Pivska Planina 64 Piskavica 166 Pištet (vrelo) 81 Pisci (potok) 134. 145. 13!. 140.) 196 Palež 7. 141. 82. 108. 94 . 181 Pašino Brdo 194 Pašina Planina 64 Pašina Poljana 64 Perovići (selo) 66. 72 Perućica (potok) 78 Petuljače (vrelo) 81 Pervizi-Gornja Tušila (selo) 100 Perov Stan (stanovi) 132. 51 Paklenjače 50 Pale (naselje) 12. 28. S. 145 Petralj (potok) 134. 106. 141 Plan (vis) 16 Plan (selo) 90 Planinica [visoravan] 197 Planinica [greben] 58 Plazenica pl. 12. 135. 180 Papratni Do (mahala) 100 Paljike (stijene) 134. 178. 173. 181 Panjina Kula 194 Paoci (naselje) 32 Pasje Doline (stanovi) 108 Pastorak (brdo) 36 Pazarićki Stan (mahala)-Pazarićki Konak 81. 92. 166 Platno Jezero 46 Pleće (vis) 56 Ploča (vis) 132 Pliva (rijeka) 210 Ploče (stanovi) 108 Ploča (vrh Vel. 130. 8 Palež (vis) 184 Paljenik (vis) 172.

207 Prstenak 15 . 12 Prača [potok] 18.140. 91 Preslica [vis] 133 Preslica [pašnjaci] 173 Preslica [paše] 180 Previja [livada] 94 Presjeka [selo] 127 Prelovo [kosa] 168 Preočka [vrelo] 173.137. 138. 117. 2!6 Probadala 177 Prijevor [greben] 68. 106. 139. 168 Pod Petkovcem (vrelo) 66 Poda (visoravan) 60. 206.112. 55. 203 Postoljani [selo] 127 Počivala 199 Pošćen Polje 30 Prača [vrelo] 10. stanovi] 126. 36 Prezida [sedlo] 50 Prešlo [sedlo] 64 Prepelica 69 Predjel [selo] 71 Preslica pl.205 Prenj [vis] 108 Prenj [t S] 121. 64.66.— 256 — ce) 140 Pločnik (vrelo) 81 Podromanija 26. 30 Podkatnen 34 Podrinje 36 Pogari (naselje) 198 Pogledine 15. 79. 36.138. 158. 164. 16 Pogorelica pl. 129 Presedlina [prelaz] 30 Presjeka [plan. 97. 26. 107. 183 Prekaja [naselje] 215. 187 Prgića Stan 135 Prgoševo [selo] 191 Prenj 8. 66. 91. 144 Podlugovi [selo] 188 Podmilačje [selo] 213 Podorlovcem [katun] 61 Podotiš [vis] 120 Police [mahala] 100. 72 Posavina [ravnica] 172. 76 Pridvoričko Vrelo 58 Prosječenica 59. prelaz] 35. 156.108. 34. 162. 166. 124 Prenj [mahala. 150. 102 Polje [selo] 196 Poljice [paše] 191 Poljice 50 Poljica [stanovi] 108 Poljana [stanovi]—Đuraš 126 Poljana 149 Ponor [selo] 25 Ponor 4L Popova Pećina 25 Popovići [selo] 26 Popov Most [selo] 61.72.24.76 Prutača [katun] 61 Prozor [varošica] 205. 82. 63 Pođi 131. 134. 101. 118. 216 Preodac [selo] 215.

164. 120 Rakovice [selo] 32 Rama [predio] 205 Rama [riјeka] 206.] 156. 139 Radava [predio] 166. 166. 18 Ravna Gora-Borašnica pl.— 257 — Progriženica [livada] 45 Prostrto [gorski greben] 49. 50. 90 94 95. 194. 107 Ravne 7. 82 Rakitnica [selo] 81 Rakitnica [riјeka] 78. 180. 205. 90 Pržići [rudnik] 192 Puhova Ravan 21 Puhovo Brdo 15 Puzim [greben] 50. 103 RaškaGora[predio] 135 146 Raški Do [mahala] 82 Raštelica [Ž. 180. 168. 96. 90 Priboj [varoš] 29 Priboj [naselje] 78 Pribanj [selo] 28 Prijevorac [sedlo] 110. 171 Radobolje [visoravan] 79 Radolššlje [planina] 60 Radušapl. 96. 190. 170 Prohin Smet 40.] 207 Ramina Kosa 150 Ramov Greb 89 Rankovića Trg 14 Rapte [stanovi] 108 Raskršće 33 Rasumovci [selo] 81 Ratovska pl. 87 Radava [dubodolina] 13'. 12. 203 Ribnica [selo] 192 Riјečica [šuma] 109 Riјečnjak 197 Rvsovac 153 . S. 154. 162. 183 Prokos [predio] 170 Prokoško Jezero 158. 124 Razvale [paše] 179. 102 R-K Ravna Planina 15. 164 Repašnica [potok] 26 Repišće 64 Rešetnica [potok] 26 Ribnica [potok] 188. 99. 206 Razvođe [predio] 87 Razval [uvala] 140 Razošlje [mahala] 80. 202. 119. 178. S. 207 Rama [Ž. 21 Ravne [eelo] 198 Ravno Brdo 89 Radakovica [selo] 198 Radava [vrelo] 84. 104 Rakov Laz [prolaz] 118. 195 Radovan pl. 178 Rača [potok] 195 Raulja [vis] 131 Razići [selo[ 100.

22. (selo) 42 Sikira (vis) 166 Siljevica 51 Sinanovići (Gornja Tušila) selo 100 Sipčić Vrelo 144 Sirovi Gvozd (mahala) . 192.50. 78. 25. 184. 196. 12. 104. 187. 16. (selo) 127 Semeč (naselje) 29 Semizovac (selo) 194.) 30 Skakavac (vodopad) 188. 203. 10. 30. 72. 196 Seonica (selo) 168 Sivadija (greben) 1]9 Sijerci (selo) 26 Sijeračke Stijene 42 Sijerča. 63.24. 20. 84. predio] 217 Smiljevica [pašnjaci] 173.164. 14 Skok 120 Skoplje Polje 158. 44 Romaniјa planina 8. 10. 207 Slovini pl. 72. 190. 102. 184. 88. 187.' 10. 202 Smrčeva Glava [vis] 141 Smreka [rudnik] 192 Sniježnica [gora] 68. 195. 33. 100 Sjeverna Albanija 202 Sjetlina (selo) 30. 207 Sarajevsko Polje 7. 136. 184 Sarajevska Vrata. 129.24.C Sava (rijeka) 58. 168. 203. 8. 188. . 78. ^ 198. 36 Sjetlina iŽi S. 11 .162. 44.193. 205 Svištica 66 Svržnica (stanovi) 153 Sedlo (prelaz) 146. 166. 76 . 183 Smolin pl. 150 Sedrenik (kvart Sarajeva1 194 Seljani. 157 Sadići (selo) 6l Sandžak 64 Sarajevo 7. 184. 64. 32. 130. 18. 194 Škarica Save ul. 181. 89. 9. 170 Saračevo Polje 19 Sastavci (vis) 146. 216 Smajina Česma izvor) 97 Smiljeva Kosa 166 Smiljevac (brdo) 210 Smiljevača [plan. 205 Rosna Poljaia 150' Rudo Polje 130. 178. 21. 187 Rosin [vrh] 178. 148.186. 18. 29. 199.— 258 — Rična Voda 154 Rogatica [varoš] 29 Rogoј [brdo] 42. 67. 150 Svatovac pl. 194. 153 Ruјevac [gora] 68 Runjeva Glava 148 Runjevica [šuma] 170 S .

194. 66 Studenica [potok] 41. Sokoline [stijene] 60 Solakovići selo 199 Souk Bunar 9 Sofe 7 Spasin Kuk 150 Spasovača [pašnjak] 42. 86. 172. 80. 54 Studenci 72 Studeno Brdo 8. 21 SNpanj Veliki [vis] 7. 196 Srneticapl. 153 Strop [vis] 131. 64 Stari Klanac 134. ^ 89. 89 104 Stog [vis] 56. 90 Stinidolska Lokva-Stina Lokva 86. 82. 21 7 Stari Katun 61. 195 Srednje [Ž.] 22. 52 Spasovačko [vrelo] 40 Spreča [rijeka] 200. 216. 180. 214. 215. S. 145 Strmi Gvozd 127 Strmica [prolaz] 129 Strmo Polje 131. 216. 28. Stožić pl. 139. 13 Stupanj Mali [vis] 7 Stupčanica [potok] 188. 196 .. 13*. 189 Sumbulovac [selo] 194.] 195. 154 Soderi [selo] 61 Sokolac [selo] 26. 34 Striževo 145. 178.186. 88. 171. 217 Stavnja [potok] 188 Stajski Gvozd [stanovi] 108. 48.144. 141 Staro Selo [naselje] 170 Stini Do 50. 32 Stambolčić [selo] 30 Stan pod Bjelašnicom 103 Stanine [mahala] 81 Staretina pl. 44. 124 Stambolčić [Ž S. 51. 97 Spasov Stan [stanovi] 135 Srede [mahala] 100. 104 Stublić [vrelo] 183 Studenac pod Bijelim Stijenama 9 Studenac [vrelo] 41. 144 Strug [stijena] 47 Strugotić [potok] 58 Stublina-Stubo [vrelo] 80. 148 Strijela 24 Strmenica [gorski greben] 134. 121. 190. 103 Srednja Bosna [oblast] 80. 193 Srednje [selo] 36. 81 Studene Vode 63.259 — Sovici [selo] 135. 66 Stolac [vis] 33. 202. 63 Stog 138 Stožer pl. 192. 14 Studenkovići 9 Stupanj [selo] 9. 180. 203 bpionik [gorski greben] 96.

183. 7.67. 51. 16. Taračin Do 199 Tarčin [selo] 83. 200 Taraš [vis] 110. 91. 172. 67. 121 Tisovica [stanovi] 108 121. ruševineј 199 Tјentišta [selo] 59. 72. 70. 70. 78 Suvi Do 166 Suvo Jezero [kotlina] 98 Suvodol [predio] 168 Šuški Potok 67. 61.3. . 64. 146.t Taјan [vis] 199. 38. 180. 56. 18.177. 125 Treskavica TurovskaTreskavica Bosanska 38 Treskavica Kalinovička-Treskavisa Humnjačka 38 Treskovac [potok] 58 Treskovac [vis] 72 Trešnjevica [selo] 168 Trešnjevo Brdo 87 Tribiјa [potok] 190 Triјesak Veliki 39. 178. 66.129 Tvrdinići [selo] 9. 10. 156 Tasovac 215 Tagarica [šuma] 124. 46 Trebević [vis] 170 Trebiševo 151 Tremošnik [potok] 148 Treskavica 8. 116. 179. 92. 144 Teferič Brdo 198 Tikva [vis] 166 Tilava [potok] 9 Tisovica [dolina] 106. 66. 103 Tošići [selo] 43. 148. 200 Težovnica [pašnjak] 133. 108. 150 Tobići [selo] 61 Tovarnica [gora] 55. 96. 76. 41. 66 Todor [vis] 56 Todјevac 61 Totengebirge 117 Toholj [gorski grebei] 96. 78 Todora [vis] 56.181. 124 Tisovik [utvrđenje. 135. 71.210 Travničko Polje 178 Trbušće [selo] 66 Trebac [vrelo] 168 Trebević pl. 160. 76. 52 Travnik [varoš] 157. 78 Tmorac [vis] 145. 12 Tvrtkovac [vis] 199. 109. 61.. 51Suha [naselje] 59. 107. 6. 72 Suljina Voda [vrelo] 84 Susječno [selo] 127 Sustavac [vrelo] 48 49 Suva Lastva 50. 176. 118.260 - Sumbulovo [vrelo] 36 Sutjeska [riječica] 56. 74 t . 14.

72. 160. 102 Tušnica pl. 74 Trokutsko [vrelo] 40. 135 Tumiški potok 58 Turbe [Ž. 49 Turovski Stan 44. 18 Trnavica [selo] 61 Trnovo 17. 76 Francuska 159 Fratarska Lopata [stan] 168 Fratarske Staјe 170 H — X Uvala str.Bačko Jezero 126 Umoljani [selo] 81 Unac [potok] 215 Urdeni Do [na Zelengori] Hajvazi [mahala] 81.r Feratliјe [selo] str. 100. 88.261 — 51. 66. 129 Trnovičko Јezero 70. 164. S. naselje] 200 Ustikolina [selo] 35.] 157. 45 Turska Karaula 66 Tušilački potok 94. 63.49. 35. 12 Hamzići [selo] 24 Han Ljubogošta [naselje] 30 Han Obhođaš [naselje] . 73. 36 Ustiprača 64. 126. 168. 129 Ulovi [potok] 58 Uloško Jezero . 159. 67. 171 Foјnička Riјeka 158.51. 89 Foјnica [varoš] 158.. 64. 71. 159. 82. 102. 104. 71 Utori [stanovi] 168 Ušljiva Vrela 40 f .44. 154 V -y 60 Urdeni Dolovi [na Mag* licu] 74 Urdenske Stijene 58 Usora [industr. 170 Foča [varoš] 34 35. 46 Trošanj [selo] 66 TrstiOnica [potok] 188 198 Tuzla [varoš] 203 Tumba [brdo] 132.16. 90 Hajdučka Voda 32 Hajdučki Do 66 Hajdučka Poljana 32 Hasići fselo] ] 98 Haluge [šuma] 72 Ham bina Carina 10. 177 Turovi [selo] 43. 215 Ugar [potok] 173 Udes 7 Uzice [varoš] 29 Uzriječje [selo] 127 Ulobić 68 Ulog [selo] 60. 52 Triјesak Mali 52 Triјeska [brdo] 15.

52 Hrasnička Lokva 85 Hrasnički Potok 40. 125.184.127. 32. 86. 118. 184. 137 138 144 Crepulje-Šćavnje [stanovi] 164. 180. 180 Crna Gora [pokraјina] 36 Crno Јezero 44. 44. 154. 183 Hadži Abdinica 9 Herać [greben] 108 Hercegovina [pokrajina] 36 J17. 134. 12. 14 Careve Vode 32 Careva Gora [šuma] 64 Carev Do 68. 96 102 Hotan [brdo] 199 Hotani vreloTurisova voda 97 Hotičina [selo] 28 Hodža [vis] 15 Hranisava [pl. 57. 88. 135 136. 158. 83. 66 Husein Kapetana ul.] 97. 78. 89.] 50. 81.] 79.262 - 29. 48 Hrasnički Stan 82. 199 Humčani [selo] 127 Husad [pl] 56. 63. 50.215 Crvena StiЈena 29. 199 217 Crna Gora [plan. 73 74 Ca vo Polje 210 Carššgaca 200 Cetinj-Cvitinje [vis] 108 Cincarpl. 89. 33 Han Pijesak [naselje] 29. 91 Hrasnica [vrelo] 80 Hrasnička Dolina 44. 49. 186. 119.180. 184. 129. 60. 68.216 217 Cmiljevo Polje 30 Crvanj [pl. 194. 187 Han Toplica 195 Harambašino vrelo 173. 216. 106 124 125. 84. 181. 140 Crveni Kuk 96 Crvljivica pl. 168 Crepoljsko [predio] 10. 195 Crkvine [selo] 100 Crni Vrh 15. 64.33. 188.196.. 64 66 Crno More 79 Crno Polje [dolina] 107. 166. 214. 55 Hrbljina pl. 84 Hrasnički Čajir 85 Hrasno 44. Š. 97. 217 Hreša [selo] 30. 46. 33 Crepulja lokva [јezero] 131. 30. 127 171 Hojta [planina] 46. 119 . 51. 194 Hrupe [mahala] 82 Hrčava [potok] 58 Hum 144.

141 Šiljevo Brdo 7 . 66 Džeka [ul ] 9. 152. 205 Čeverski Do 30 Čevljanović [rudnik] 188. 141 Ćurevo [selo] 72 Čabulja [pl. 96. 90 Ćorića Stan 135. 141..263 - Crno Polje [stanovi] 108 110 Crna Riјeka 14. 145 Čvrsnica [pl. 98. 140. 10.] 198 Ćemanovići [selo] 32 Ćuhovići [selo] 81. 141. Ј8 34 Curine NJive 10. 146. 191. 181 Čavčevo Polje 29 Čavčiјe Јame 24 Čavljak "[brežuljak] 194 Čaјniče [varoš] 34 Čardak [planina] 217 Čauševac [pl. 216. 217 Šatorski potok 216 Šahbegovići [selo] 28 Šebešić [naselje] 170 Šebešić [šuma] 157. 178 Šehovići [selo] 198 Šikulji [selo] 198 Šilovica 133. 170. 52 Čemerno [sedlo] 67 Čemernica [selo] 170 Čengića Bara 57 vidi Kazinica 61 Čepa [pl. 50.] 190 Čvrsnica ]vrh] 132.] 90 Česma na Mrtvanju 81 Česma na Crnom Polju 110 Česma kod Lukavca 41 Čehotina [potok] 17 Čolina Kapa [vis] 14 Čukure [vrh] 200 DŽ . 103 Džafer Potok 58. 104 Šanac [vis] 32 Šantić [vrelo] 173 Šator [vis na Јahorini] 16 Šator planina 214. 43.153.] 130. 21 Čelinac 51. 12 Džidžine Stijene 58 Š . 151. 154 166. 63. 14 Ć -Ti Ćabenske Stijene 38. 196 Čelebić [selo] 121 Čelina 12.132.8 Šabići [selo] 102. 215.] 131. 136. 145. 40.1f Džabrina [pećina] 75 Džamija [vrh] 50. 147 Čavo [vrh] 180. 54 Ćatići [selo] 188 Ćatići [želj • stan. 134. 140.

OaIe « P4 „ S. soe1a4iz zate zNјepe Ri(: \od\ p p p 2e1јi§e Mićagšsa Ok1apЈsi pa uesј sLo Јulskim Alpama ga z(apјe Gostović p!g Kgeg1ik . 87 „ ri1au1 * 92 . 112 Španjolsko Groblje 15 Špiljani [selo] 80 Štirine [mahala] 57.264 - Šipovica [potok] 32 Šipovica [žand. 44 „ 6 km.. 66 Štitar 131 Šćit pl. i Mala Čolina Kapa etr. od Studanaca < 79 „ zјeuogoЈzЈoki . Јezera treba na zapadnoј strani V. gavkgzSa „ 1061108 . 40 mјeeto Koziјe Poljane treba Koziјe Luke 1 a 40 „ na јužnoј Strani Vel. SŠasZšsi „ 144 ueSЈ &\o „ 160 „ јulskim Alpama . treba 36 km. 170 Šćit [franjev. stan. [. „ 45 l dugi Greb „ Dragi Greb „ 50 „ s Barice „ s Barica „ zpapјse „ visaravan auguet „ 72 .. 8 i 14 mјeeto Vel. i Mala Ćolina Kapa treba Vel. 174 „ za z^apјe ! „ 190 „ Gostovac « 210 . 64 68 p » 1° " „ p p r p p z4ašse visoravan avgust od Studenaca zјeuego1z(oki ri4euј gazkgzsa OaIS S. 168. seo1a{iv . 162. 45 Šić [predio] 194. 62. 156. 66 Štirinsko Јezero 56.] 63 Širokača ul. 14 Široki Briјeg 147 Široki Do [draga] 44. šg kgeg!ik : . zat g\A zKјepa 120 CNse uos1e . 12. 207 Šumić [potokЈ 58 Ščikovo [visЈ 152 Treba ispraniti: Str. 157. 120 . 124 „ 2e1јize ! » 144 „ MićagЈsa .110. samostan] 206 Šćit [selo] 206. Ј95 Šišan [brdo] 46. I . 48 Šištica [potok] 90. 63. 161. . 144 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful