P. 1
Kroz Planine Bosne i Hercegovine 1935

Kroz Planine Bosne i Hercegovine 1935

|Views: 647|Likes:
Published by Mladen Milidragovic

More info:

Published by: Mladen Milidragovic on Dec 09, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/27/2013

pdf

text

original

Sections

  • Trebević (1629 m)
  • Maglić
  • Visočica planina (Konjička)
  • Prenj planina
  • Crvanj planina
  • Vran planina
  • Konjuh planina (1328 m)
  • Svatovac (576 m)
  • - 221 - Obilježavanie (markiranje) planinskih puteva

Bosne i Hercegovine

Opis planina sa značaјniјim drugim podacima i detaljnim prikazom planinarskih kraјeva sa 54 fotografiјe i 25 karata Uredio: Ing. ЈOVO POPOVIĆ

Kroz planine

Izdanje;

Planinarskih društava u Saraјevu 1935

Islamska dionička štampariјa u Saraјevu

Predgovor Teritorij drinske, vrbaske, primorske i zetske banovine koji je nastao administrativnom podjelom cjelokupnog područja Bosne i Hercegovine vanredno je interesantan za sve ljubitelje i posmatrače prirodnih ljepota. Malo je predjela evropskog kontinenta u kojima se čista i ljudskom rukom još nedotjerivana priroda očuvala u svim svojim čarima i dražima kao na pomenutom teritoriju. Iz pitomih i plodnih ravnica sjeverne Bosne postepeno se prelazi u brdovitu i šumovitu visoravan Srednje Bosne. Ta visoravan okružuje sa svih strana Sarajevo, najveći i najljepši grad Bosne, danas i najinteresantniji grad Jugoslavije zbog njegovog osobitog prirodnog položaja i zbog neobičnog šarenila u ljudstvu, u graditeljstvu i u svakidašnjem životu. Dalje prema jugu i istoku nastaje prostrana planinska oblast interesantna po plastici tla, po bogatstvu geoloških formacija i po svojoj flori i fauni; vanredno lijepa po svojoj divnoj romantici, po prirodnim kontrastima bujnoga zelenila i čistog golog krša, po prirodnoj ljepoti i otmjenosti planinskog življa i po slikovitosti njegove nošnje i jednostavnosti njegova života i rada. Otvoriti puteve u te planine, promatrati, proučavati i poznavati njih i život u njima znači poznavati jedan dio vječne ljepote, uživati u njoj i plemeniti na njoj svoju dušu i misao. S druge strane bavljenje po tim planinama nesumnjivo upliviše na fizičko jačanje tijela, na povećavanje tjelesne gipkosti, svježine i otpornosti.

-4-

Planinarstvo je dakle potrebno i korisno i sa stanovišta našeg nacionalnog fizičkog vaspitanja, održanja i napretka. Ljepote naših planina i interesantnost života njihovog stanovništva mogu da budu privlačni i za mnoge strance, koji posjećuju ove krajeve. Za njih su do sada naše planine bile daleke i puste, jer se k njima nije moglo lako prilaziti niti u njima boraviti zbog oskudice dobrih puteva i podesnih planinarskih domova. U zadnjih 10 godina mnogo su uradila u tom pravcu sva planinarska društva u Sarajevu. Tako bi i sa ekonomske strane naše planine mogle da budu korisne po narod i zemlju. Shvaćajući tu njihovu ulogu udružila su se planinska društva u Sarajevu i to: Društvo planinara u B, i H , ,,Prijatelj Prirode", ,,Kozmos", „Romanija" i ,.Bjelašnica" u cilju da izdaju djelo u kome će naše planine biti prikazane u slici i riječi. Svako od pomenutih društava odredilo je svoje delegate koji su imali zadatak da prikupe građu o pojedinim planinama i da je predaju glavnom uredniku, da je konačno obradi i sredi.* Pri obradi cjelokupnog sakupljenog materijala, imali smo dvije težnje: da damo našim i stranim planinarima dobrog putovođu za planine Bosne i Hercegovine i da vrijedne i obrazovane planinare potaknemo na samostalno promatranje i proučavanje naših planina. U ispunjenju prve težnje prikazane su sve do sada turistički i planinarski obrađene planine
*) Redakcijoni odbor sačinjavali su ispred „Društva planinara u B. i H." g. g. Jure Filipović, sud. savjetnik i Suljo Suljagić, šef blagajne Drinske finans. direkcije; od „Prijatelja Prirode" g. Branko Tadić činovnik Radničke Komore; od „Kozmosa" g. Janko Seljan pol. pristav u m. od ,,Romanije" g. Ing. Mihajlo Blagojević građevni inžinier i od „Bjelašnice" Dr. J. Fleger i Dr. Franjo Raguz, liječnici.

B. i H. tako, da će i neupućenom domaćem kao i stranom planinaru ova knjiga poslužiti kao potpun putovođa. Uzevši Sarajevo kao najpodesniju tačku svih planinarskih izleta — jer se oko njega nalazi ne samo najviši i najmoćniji nego i najljepši planinski masiv — obilježene su u prvom redu sve saobraćajne veze, sva važnija mjesta, važna za planinske ture, hoteli, planinarske kuće i skloništa, planinski pute vi i prilazi i kratka uputstva potrebna svakom planinaru. Radi poticaja na samostalno promatranje i proučavanje naših planina u ovoj knjizi obraćena je naročita pažnja na osebine njihove sa gledišta prirodnih nauka. Kod svake planine nalaze se kratke napomene o geološkim formacijama, klimi, hidrografskom stanju, fauni i flori i privrednoj proizvodnji. Te kratke napomene mogu ne samo planinarima nego o specijalisti stručnjaku poslužiti kao podloga za svestranije i tačnije proučavanje neke planine. Da bi opisi bili jasniji i potpuniji prikazane su sve planine i u slikama. Uz to su za svaku planinu izrađene karte — skice — u kojima su označeni glavni planinarski putevi, planinarske kuće, izvori i svi važniji položaji: visovi, polja, doline i dr. Osim pomenutih članova redakcionog odbora meni su u ovom radu svojim stručnim znanjem i saradnjom mnogo pomogli gg. Karlo Mali kustos zemalj. muzeja i Tihomir Jakšić, geolog rudarske direkcije u Sarajevu. Pomenutoj gospodi zahvaljujem se i ovdje najljepše na toj saradnji. Izdavanje ovoga djela za koje su već pomenuta planinarska društva u Sarajevu primila na se velike materijalne izdatke, pomogli su svojim

Na učinjenoj pomoći najljepše im se zahvaljujem.. Ing.6 subvencijama Ministarstvo trgovine. Jovo Popović . Ministarstvo za fizičko vaspitanje naroda i Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva.

2) Palež-Vrh Trebevića-Veliki Stupanj. na samim svoјim obroncima. sa prostranim baštama. sa istoka Velikim i Malim Stupnjom. koјi јe sagradilo Društvo planinara „Romaniјa" (1932 godine). Orografski spada Trebević Јahorini planini. Trebević planina јe omeđena: sa sјevera Miljackom. (1926 godine) i „Dom Kralja Petra" na Ravnama. Trebević planinu posјećuјu izletnici u svako doba godine: ona јe ljeti ugodna zbog svoјe svјežine i hladovine a zimi zbog povoljnog terena za spuštanje na saonama i skiјama. Oba doma imadu potpunu restoraciјu i telefonski spoј sa Saraјevom. s јuga Kasidolskom Riјekom. 3) Šiljevo Brdo-Boјišta. a i stranaca. 5) Viјenac-Lisina. Trebević ima pet usporednih viјenaca. koјi ovuda prolaze.Trebević (1629 m). Trebević planina diže se odmah iznad Saraјeva. 4) Kobilja Glava-Oštrik Veliki. a sa zapada Saraјevskim Poljem. Prvi dom imade 30 a drugi 15 postelja. Grebeni viјenaca . koјi јe sagradilo Društvo planinara u B. noseći јedan dio grada na liјevoј obali Miljacke. Zbog te blizine kao i zbog svoјe ljepote i pitomosti Trebević јe naјomiljeniјe izletište saraјevskih građana. i X. obјe na kolskim putevima koјi idu od Saraјeva: „Aleksandrov Dom" na Sofama ispod vrha Trebevića. Na Trebeviću postoјe dviјe planinarske kuće. Ona se dodiruјe na istoku — kod Velikog Stupnja — sa Golom Јahorinom. koјi se pružaјu od sјeverozapada prema јugoistoku : 1) Voluјak-Draguljac-Vaganj-Udeš.

Zec i Vlašić. Nekolika brda su blago zaobljena. Јužniјe od njih na drugom viјencu izdižu se Zlatište-Palež-Perčin i Studeno Brdo. Јahorina. a na površini triјu viјenaca ukazuјu se i naslage gromuljastih krečnjaka i јaspisa. Hidrografsko stanje Trebević planine odgovara njegovoј geološkoј građi. Na sјevernoј strani toga viјenca. sve do horizonta oko 50 km. A daleke planine prema zapadu i јugozapadu. Na prvom viјencu ističu se Draguljac-Vaganj-Bistrik i Velika i Mala Čolina Kapa. okrenutoј prema Saraјevu. Bјelašnica i Treskavica. leže sloјevi triasa. Sa naјviše kote Trebevića vide se na 20 do 30 km. Ozren. a mјestimično i žućkasti kvarciti. Gornje diјelove Trebevića čine uglavnom triaski sprudni krečnjaci sviјetle boјe.. Prenj. zv. Iz Saraјeva vide se prva dva viјenca. U geološkom pogledu viјenci Trebevića građeni su јednostavno i pravilno. ili t. Sloјevi su većim diјelom nageti prema јugozapadu. unaokolo planine: Zviјezda. Romaniјa. Bitovnja. nalaze se na putu prema . suprotnih Trebeviću. Iznad paleozoјskih sloјeva karbona i perma. vide se u glavnim konturama. Izvori pitke vode poјavljuјu se na sastavu verfenskih i triјaskih sloјeva. naročito ispod glavnog viјenca. Vranica. ukazuјu se isključno verfenski sloјevi šarenog škriljastoga pјeščara. vidi se i njegov naјviši vrh. Kada јe liјepo i čisto vriјeme pruža se sa Trebevića vanredno liјepa panorama šumovitog gorјa i krševitih planina Srednje i Istočne Bosne.su pretežno oštri. verfenskih sloјeva. U nižim položaјima Trebevića i u prosјekama i dolinama među viјencima. Sa uzvišeniјih položaјa Saraјeva.

Potok koјi čini Dobra Voda sliјeva se u ponor iza samog „Doma Kralja Petra" na Ravnama. kroz Džeku. polazeći nspod Bistrik brda. koјi se. Knjeginac. i kroz Bistrik. I po stranama ostalih vi- TRBBEBIĆ PL. Hadži Abdinica. sliva u Miljacku. Studenac pod Biјelim Stiјenama i Dobra Voda. јugoistočni dio grada. 1629 M . Ostali izvori čine u svom toku Bistrički Potok. predgrađe Saraјeva.vrhu Trebevića izvori: Souk Bunar.

Međuša.Foto: S. Petrovića. Preko . koјa protiče u gornjem toku kroz malo naselje Kasido i u donjem toku kroz selo Kobiljdo (sada pogrešno nazvano Kasindo). Suljagić jenaca i u dolinama ima izvora oko naselja: Dovlića. pritoku riјeke Željeznice. Tilave i t. d. Studenkovića. Blizanaca. Miljevića. Neki od ovih izvora čine zaјedno Lukavicu potok. Tvrdinića. Kasidolsku Riјeku. sačinjavaјu izvori sa Јahorine planine. Stupnja.

koјi pokriva glavice Trebevića i onda kada u Saraјevu pada kiša. Iz tog vodovoda puštene su česme na više mјesta: na Brusu. pokriva magla. koјa se pruža dolinom Bosne preko ciјelog Saraјevskog Polja i saraјevske kotline. sve strane Trebevića. gdјe ima više vlage i gdјe su mјesta manje izložena јakom uticaјu sunda i vјetra. Јug preko Bјelašnice donosi ljeti obilnu kišu. Vegetaciјa јe mnogo povoljniјa po kosama koјe su okrenute sјeveru. puštene su iz starog napuštenog a 1934 godine rekonstruisanog gradskog vodovoda iz vrela Knjeginjca. duva dolinom Bosne prema Trebeviću dosta јak vјetar. Česme na Hambinoј Carini. U poznu јesen i zimi. Osim sјevera i јuga. koјi dolaze sa Treskavice i Bјelašnice. Јužne strane Trebevića su većim di- . zatim u prosјekama i dolinama.. Јužna strana glavnog viјenca izvrgnuta јe јakim vјetrovima. ispod Džeke i na Curinim Njivama. Kolski put na Trebević zaklonjen јe od ovoga vјetra viјencem Voluјak-Draguljac-Vaganj. Dovodna ciјev ovog vodovoda ide preko Dovlića. Brusa i dolinom Ravna. zatim stranama Voluјaka do električne centrale na Dudinom Hridu. naročito u prvoј polovini zime. Gornji dio Trebevića јe u to vriјeme gotovo uviјek pod vedrim nebom. Ozrena i Crepoljskoga donosi u poznu јesen i zimi sniјeg. a sјevernu stranu glavnog viјenca u visini po prilici do vrela Knjeginjca (950 m). Ravnama (u „Domu Kralja Petra" i kod prve šumarske kuće) i ispod Voluјaka na dva mјesta.10 - sјeveroistočne strane Trebevića prelazi glavni vodovod Saraјeva iz Vrela Prače i Bistrice. Sјever preko Romaniјe. sјeverno od glavnog viјenca Trebevića. koјi narod ovih kraјeva naziva „krivcem".

i od listača: bukve. ima crnog i biјelog bora.. zdravac. d. a od bilina bez klorofila crvenkasto biјela nametnica potaјnica. koјa su opustošena za vriјeme rata i u prvim godinama iza rata. Po pitomim stranama Trebevića ima izobilje јagoda. udovica. divizma i veronika. U šumama Trebevića raste među ostalim i šumarica. žalfiјa. Na Ravnama. kraljevac (plućnjak). koјe ima samonikle i gaјene. Stariјa šuma ima poglavito bukve. omore ili smreke. valeriјanu. Samonikla šuma očuvana јe u višim predјelima i sastoјi se od četinara: јele. spomenak. smreka i t. zlatan. koјa se podiže u naјskoriјe vriјeme. omorike. raste stričak. Zaklonita i vlažniјa mјesta sa sјevera i sјeveroistoka obiluјu raznim bilzem a do visine 1600 m. topole. različak. . ciklama. zanovјet. naročito s јužne strane. čuber i slatka paprat. mrazovac i kukuriјek. ariža i munike. veronika. koјih nema u samonikloј šumi. Na pećinama. d. udovica. borovnica i vrisinja. Na Dobroј Vodi ima i đurđica. paprat i t. Na samim vrhovima Trebevića raste haјdučka trava. pukotinama i rupama krečnjaka nailazimo na ličac. dјetelina. i šumom. Od ljekovitog bilja tamo ćemo naći čemeriku. petrov krst. šumska ljubica. broć. čuvarkuću. gospin cviјet. U procјepima. Gaјene šume ima stariјeg datuma. divlji zub.11 јelom krševite i gole. enciјan (vid). Mlađa gaјena šuma. Naročito gaјena šuma ispod Dobre Vode potјeče јoš iz 1890 god. odgaјaјu se јoš i danas u šumskim rasadnicima mladice četinara i njima se pošumljavaјu nove površine i ona mјesta u okolini. јele i crnog bora. prstenak. lazarkinja. breze i liјeske. kod prve šumarske kuće. perunika. maјčina dušica.

U to doba pruža Trebević prekrasnu sliku. (Pavlovac) i nalaze se na prisoјnim kosama i dolinama. dobiјa svјetlo žutu ili crvenu boјu. košutica (pasјi zub). Ovome putu priključuјe se put III. Kovačići-Ravne (Dom Kralja Petra)-Dovlići-Čelina-Јasik-Vlahovići i u produženju do Bistrice i Prače. koјi vodi od Bistrika Širokačom (Huseјin Kapetanovom) ulicom na Hambinu Carinu. Kukuruz i pšenica rode samo u predјelima ispod 700 m. Seljaci su isključivo pravoslavne vјere. јavljaјu se po kosama i dolinama Trebevića prvi vјesnici proljeća: јagorčevina. većim diјelom doseljenici koјi su naseljavali ove kraјeve u etapama priјe 70 do 200 godina. Vraca-Kobiljdo. vјe-verice. od koјih uspiјeva samo zob i јečam. kukuriјek i t. koјa administrativno pripada saraјevskom srezu. Od puta II. U predalpskim šumama Trebevića žive mnogi tetriјebi. mјesto јednolike zelene boјe. visibaba. šafran. zečevi. Seoska naselja dopiru do visine 1300 m. Trebevićka naselja su sela: Dovlići (70 kuća). priјe Ravna put IV. odvaјa se na 1 1/2 km. puhovi i lisice.12 Čim se otopi sniјeg. Krupnu stoku izgone ljeti na ispašu na Golu Јahorinu. Naselja Trebevića imala su raniјe svoјu vlastitu opštinu. Kozarevići (22 kuće). Tada se јavljaјu mrazovac i vrste enciјana (srčanik ili lincura) i sazriјevaјu crveni plodovi mukinja. Petrovići (45 kuća) i Tvrdinići (38 kuća). Iz Saraјeva preko Trebevića vode ovi kolski putevi: I. II. Vukovi se poјavljuјu u blizini naselja. U nižim položaјima siјu i žita. . Oni se bave stočarstvom. ali sada spadaјu opštini Pale. d. ali samo zimi. U kasnu јesen ukrašen јe Trebević šumskim lišćem koјe..

do Ravna (kraticom pored Knjeginjca)-markirane serpentine ili njene kratice do Dobre Vode-markirani ljetni ili zimski put do Sofa ispod vrha Trebevića. ili njegovim kraticama na Sofe ispod vrha Trebevića.Rankovića Trg na Bistriku-Širokača (Huseјin Kapetana) ulica-liјevo Komatin ulica-Curine Njive-kolski put II.Bistrik ulica — Džeka ulica ili liјevo Kurtin Sokak pored vodovodskog rezervoara—Bistrik Potok Ravne a odavle kao pod 1. pa zatim grebenom do iznad Biјele Stiјene i dalje kolskim putem III. po- .14 - koјi vodi preko Dolova i Studenog Brda na Sofe ispod vrha Trebevića. Put koјi obilazi Ravne: Skreće od puta II.Stari put: Bistrik — Električna centrala na Dudinom Hridu — između Velike i Male Čoline Kape — liniјa gradskog vodovoda po kosi Voluјka — Ravne a odavle kao pod 1. Postoјi јoš i put V..Put koјi obilazi Ravne i Dobru Vodu: kratica puta III. Kasidola i dalje u produženju na Јahorinu. 6. stari put koјi se odvaјa od Јasike i ide preko Stupnja. iznad česme na Knjeginjcu i ide vreko Liјepe Ravni kroz Budžak ispod grebena. 5. Između mnogih pјešačkih staza koјe vode na vrh Trebevića treba pomenuti ove: 1. 2. gdјe јe planinarska kuća „Aleksandrov Dom". kolskim putem P. 3. Svi su ovi putevi dobri za kolski i automobilski saobraćaј..Save Skarića. a desno Hambina Carina kolskim putem III. 4. koјi јe zapušten. od osmice ispod Paleža na Dolove. osim staroga puta V. Zembilja ulica-Žagrići ulica-liјevo Komatin ulica i dalje kao pod 1. i dalje kao pod 1.

zv. dužine 30 km a širine 15 km. Ravna Planina.red izvora Hadži Abdinice i Studenca i preko Dobre Vode kao pod 1. Lisovačkim potokom i rijekom Pračom. Jahorina planina sastoji se iz više ogranaka koji zajedno čine jedan planinski masiv. pokrivena ljeti gustom travom a zimi do 3 m debelim snijegom. Jahorina je omeđena sa sjevera Miljackom i Grabovicom. a sa zapada rijekom Željeznicom. Putevi od 1 do 6 traјu do Ravna 17a sat a do vrha Trebevića јoš 1 ½—2 sata. Međuplanina i Crni Vrh. a put pod 7 traјe 6 sati pјešačkoga hoda. najviši a ujedno najinteresantniji dio čini Gola Jahorina. Gola Jahorina čini sa Ravnom planinom centralni masiv Jahorine. s juga Crnom Rijekom i Kolunom. sa istoka Korjenom. opjevana je Jahorina planina i u narodnoj pjesmi: »Kolika je Jahorina planina. Obilazni put sa јužne strane glavnog viјenca: Prstenak (Španjolsko groblje) —Miljevići— Petrovići — Gornje Međuše . na visini oko 1700 m. Trebević. visoravan 15 km duga i 4—5 km široka. leži Vukelina Voda. 7. Pogledina. ispod t. jedna zaravan na kojoj odavno postoji . pritokom Prače. A kamo li dobar junak na konju. Jahorina (1913 m). Siv je soko preletjeti ne može. Hodža.« Ogranci su Jahorine planine : Borova Glava. Trijeska. Na samoj visoravni Gole Jahorine. Zbog veličine i veličanstvenog izgleda Gole Jahorine. Vardom.Puhovo Brdo —vrh Trebevića. Glavni.

»Romanija« je podigla svršetkom godine. a također i iz inostranstva. Košutu (1909 m). A dalje. Vraniće i Vlašić planine.16 - stara planinarska kuća Društva planinara za B. Durmitora. Treskavice i Bjelašnice. Sa vrhova Gole Jahorine pogled se unaokolo zaustavlja na sklopovima bližih planina: Zvijezde. Krševiti grebeni pomenutih planina i šumovito niže gorje čine prekrasnu sliku koja se lako ne zaboravlja. Zelengore. iznad kojih leže slojevi mezozojskog doba. Javornika. blizu toga mjesta. Kuniću (1910 m). fomacije triasa. Mjesto Vukelina Voda poznato je stjecište planinara i skijaša. sve do horizonta udaljenog oko 100 km. Vilišta. Prve slojeve čine verfenski pješčarski škriljci. Lelije. Volujaka. crveni pješčari i kvarciti. Sa toga mjesta zimi i ljeti prave se izleti po prostranoj Goloj Jahorini a naročito izleti na planinske glavice: Pogledine. i to iz formacija karbona i perma. najveći vrh Gole Jahorine. Na ovima naslagani triaski krečnjaci . Zlatibora. sa 130 postelja i svim udobnostima. Trijesku (1806 m) i Lokvanjsko (Klekovo) Brdo (1913 m) iznad Kraljičina Guvna. i H. Borovca. Šator (1851 m). Maglica.. istog imena kao i prije. Jedno tridesetak metara ispod te kuće podiglo je Društvo planinara »Romanija« 1929 planinarsku kuću pod imenom »Dom Prestolonasljednika Petra« sa stalnim domaćinom i kujnom i sa 50 postelja. Jahorinu posjećuju skijaši iz cijele Jugoslavije. Kleka. Ozrena. Ali pošto je ova kuća izgorjela početkom 1934 godine. Romanije. Ljubičnje. zato što je ova planina lako pristupna i što je njen valoviti i goli teren idealan za skijanje. Plan (1772 m). Javora. U geološkom pogledu Jahorina se sastoji iz mlađih slojeva paleozojskog doba. vide se konture dalekih planina: Konjuha. Zlatara. Ogorjelicu (1892 m). moderan planinarski hotel.

Čehotine. Trnova i Dobrog Polja. U hidrografskom pogledu treba istaći da se izvori pitke vode pojavljuju na sastavu verfenskih i triaskih slojeva. dolomiti čine površinu Gole Jahorine i njene glavice. Stariji verfenski slojevi otkriveni su erozijom u dolinama između planinskih vijenaca i u potočnim klancima. Iz tih izvora nastali potoci i rijeke utiču konačno u Bosnu s jedne strane ili u Drinu s druge strane. Klek i Borovac sastoje se samo iz ovih slojeva. Paleozojski slojevi čine gotovo GOLA JAHOR1NA (sa sjeverne strane) 1913 m Folo: Srdar. Potom vododjelnica ovih . crvenih pješčara i kvarcita ukazuju se na površini i na putu ka Goloj Jahorini: u klancu Miljacke kod Pala. Zagreb isključivu građu površine susjedne prostrane oblasti. na Paljanskoj ravni i njezinim kosama i u klancu potoka Bistrice do vodovodnog rezervoara. Ovi slojevi škriljaca._ 17 — i . koja leži južno od Jahorine i prostire se do Drine.

Svi ogranci Jahorine pokriveni su gustom šumom. Sa južne strane duvaju vjetrovi koji dolaze sa Treskavice a takođe sa Zelengore i Bjelašnice. Zato se studen na Goloj Jahorini podnosi lakše nego na susjednim planinama. Kao i druge naše visoke planine. Leletva Vrelo ispod Modrog Dola. izgleda kao terasa. Praču. Košuta i t. Trijeske i Trebevića nalaze se lijepi i bujni čairi i pašnjaci. Na Goloj Jahorini i na proplancima Ravne Planine. do rezervoara na Dudinom Hridu.. Sjeverni vjetrovi ublaženi su šumovitim gorjem. Magle su rijetke i dopiru na Golu Jahorinu samo u drugoj polovini zime. gdje ona služi ujedno i za pogon električne centrale. Jug donosi ljeti obilnu kišu a zimi snijeg sa mećavom. preko koje se penje na Go- . Voda iz izvora Bistrice i Prače dovodi se u Sarajevo vodovodom. naročito sa sjeverne strane. posutom sitnom prašinom inja. Ravna planina. valja napomenuti. Vegetacija je svuda bujna. Na obodu Jaliorine izvori se pojavljuju na visini oko 1700 m: Vukelina Voda. Godijevo Vrelo ispod Vukasovog Dola. d. Studen je prosječno jača nego u Sarajevu za 10 stepeni. Bisticu. gdje šuma dopire do visine 1700 m. Kolunu. Jahorina je izložena vjetrovima promjenljivog pravca i jačine. naročito u višim i golim položajima. Gola Jahorina pokrivena je debelim snijegom neprestano od mjeseca decembra do konca aprila. Od većih voda koje izviru ispod Jahorine. Samo na visoravni Gole Jahorine i na njenoj južnoj strani nema šume. naročito Romanijom i Ravnom Planinom. Crnu Rijeku i Kasidolsku Rijeku. Paljansku Miljacku. Sredinom zime pokrivene su visoke glavice Gole Jahorine korom stvrdnutog snijega. visoravan od 1300 1500 m. dugim 25 km.18 - dviju rijeka prolazi satnom Jahorinom planinom.

koja se sastoji iz bukve. koje se ovdje nalazi na sje- GOLA JAHOR1NA (sjužne strane) 1913 m . kao i na samoj Jahorini. Površina njezina sva je izdubljena mnogobrojinim vrtačama Ima malo živih vrela. Obrasla je prekrasnom šumom.19 lu Jahorinu. Svakako je nekada na toj planini bilo više javorovog drveća nego danas Na ovoj planini nađe se i po koji grčki javor. nađu se i grupe javora odakle potiče i ime Jahorine. Tu. rijetko drvo u našim krajevima. jele i omorike..

Folo: S. gdje je šumarska kuća. Suljaglć vernoj granici svoga rasprostiranja. Saračevo Polje izloženo je svo suncu i prekriveno je prekrasnom livadom punom cvijeća. Na Ravnoj Planini postoje dva velika proplanka: Saračevo Polje. a na vlažnim stijenama i trulim balvanima cvjeta mala alpska ljubičica (Viola biflora). i manje Dugo Polje. U sjeni šume i na čistinama šire se mnoge vriježe. Sjeverno od Saračevog Polja obrasla je Ravna Pla- .

lisica. Čobanske kolibe. Od divljih životinja ima. vrisinjama i borovnicama. kobaca. a na južnoj strani naselja pod imenom Crna Rijeka.. Bujni pašnjaci na Goloj Jahorini imadu također bezbroj raznih vrsta biljaka i planinskog cvijeća. Iz Sarajeva vode do Vukeline Vode na Golu Jahorinu u glavnom dva puta. kuge i kolere. U gustim šumama Jahorine ima i tetrijeba. Pašnjaci i sjenokosi većinom su u privatnom posjedu. građene su od brvana sa visokim krovovima. ali svakako i zbog zaraznih bolesti. Vrh Prača i mnogi manji zaseoci. pokrivenim sindrom. Na svakom koraku ukazuju se ljekovite biline. koja su ostala pusta vjerovatno zbog agrarnih sukoba. Pravoslavni seljaci doselili su se iz Hercegovine i Crne Gore u etapama prije 70 do 200 godina na kmetska selišta. zečeva i puhova. Oni izgone svoja goveda ljeti na ispašu na Golu Jahorinu. Seoska naselja dižu se na Jahorini planini do 1300 m. Ispaša je podijeljena na tri sreza: sarajevski. Od ptica ima: orlova. Neki seljaci puštaju volove u planinu bez čuvara i obilaze ih nedjeljom samo jedanput da ih osole. na Goloj Jahorini vukova. Prva naselja su nastanjena seljacima pravoslavne vjere a druga seljacima pravoslavne i muslimanske vjere. Zimi su kolibe zavijene do vrha snijegom. kojih ima jedno desetak. jagodama. kupinama.20 nina na sve strane ribizlama. Jedan je put . rogatički i fočanski. Na sjevernoj i istočnoj strani nalaze se naselja: Pale i Koran. jastrebova. divljih golubova grivnjaša i dr. malinama. Seljaci se bave ponajviše stočarstvom. mramori) iz starije bosanske prošlosti. koje su često harale po ovim krajevima. Oko mnogih sela u Crnoj Rijeci nalaze se često nadgrobni spomenici (stećci.

-21- željeznicom do Pala a odavde pješice preko Begovine i dolinom potoka Bistrice do vodovoda na Bistrici i dalje u produženju preko Poljica. Na putu Bistrica — Vukelina Voda imade pet šest vrela. 1682. PETRA na Jahorini Društva „Romanije". (Gornjih Bara). Drugi je put: od Sarajeva pješice preko Ravna na Dobru Vodu ispod Trebevića a za- DOM PREST. m . na Vukelinu Vodu (3½ sata hoda).

Čeline. pa zatim na Vukelinu Vodu (8 sati hoda). U svim ovim mjestima ima dosta vrela sa pitkom vodom. S ovog puta može se skrenuti lijevo od Ravna preko sela Dovlića. G. Jasike i Vlahovića na vodovod Bistricu. Jereb tim preko Puhove Ravni i sela Stupnja i Kasidola na Vukelinu Vodu (7 sati hoda). Sa Jahorine planine silazi se u Sarajevo is- .Foto.

a zatim na Zabojsko i Delijaš. Jedini kolski put preko Jahorine. Desno. vodovodni put koji ide do Vrela Prače preko Bistrice iz Sarajeva. koji vodi od Vrh Prače preko Ladila na Presušni . Međuplaninu. Vukasovim Dolom. Ovaj put ima veze i sa Pračom idući istočno od Šatora. Put koji prolazi uzduž Jahorine i dijeli srez sarajevski od rogatičkog. Svi ovi putevi slabo su utrveni i zato se teže raspoznavaju. dolinom Koluna potoka i preko Jabuke na Foču. vodi Boljanovim Dolom. Divčiće i Durakoviće sa odvojkom na Zabojsko i Delijaš. gdje se sastaje sa prvim putem. i to lijevo ispod Šatora na Bakrovinu. Od ovog puta odvaja se desno put preko Pavlovca na Strijelu. dolinom Košutskog Potoka preko Mrkodola i Surduka u Kacelje ili Hamziće. Tišu. gdje se sastaje sa drugim putem. Put Vukelina Voda — Stambolčić može se skratiti. Vrelo Godijevac. Čavčijim Jamama i Kraljičinim Guvnom preko Trijeske na Klek. Poplatne Lokve i Kraljičino Guvno. Od Vukeline Vode do Crne Rijeke ima više prelaza. ali se preporučuje još jedan put što vodi istočnim rubom Ravne Planine preko Vrela Prače na željezničku stanicu Stambolčić: Vukelina Voda. južno od Trijeske preko Kozarevića.tim putevima. Treći ide preko Pogledina na Vukasov Do. a zatim natrag istim vodovodnim putem preko Ladila i od km 3 desno preko Dugog i Saračevog Polja i Hodže na Stambolčić (5 sati hoda). Jedan vodi na zapad preko Tilavskog Vrela na Modri Do. ako se ne svraća na Vrelo Prače. Drugi vodi preko Pogledina na Modri Do. Brančevac Vrelo na Hamziće i još jedan put istočno od Košutske Planine. Od Vukeline Vode ide uzduž Gole Jaharine još jedan put. sjeverna kosa Kalajdžijine Stijene (povrh Ladila).

Po narodnoј pјesmi u Romaniјi јe živio čuveni haјduk Starina Novak. Na јužnoј strani veoma su liјepe Bogovićke Stiјene. u koјoј se po narodnoј pјesmi krio Starina Novak sa svoјim sinovcem Gruјicom i ostalom družinom. Romaniјa sa Glasincem i Banjon Stijenom. Orlovina (1629 m). Ozrena i Kuštravice. Istočno od Romaniјe. Romaniјa planina leži na istoku Saraјeva. Velika Stiјena(1617 m) i sјeverno od nje naјviši vrh 1647 m. amfiteatralno. S јugozapadne strane strmo padaјu Mokranjske Stiјene. prostire se . Sјeverno od toga druma planina se postepeno spušta i prelazi u prostranu visoravan.Do a zatim preko Čavčijih Jama i Strijele u Hamziće i Karoviće. Kuštravice i Kopito planipe. u visoravan sela Mokrog. obuhvataјu ciјelo selo Bogoviće. U ivici јužnog grebena nalazi se i poznata Novakova Pećina (1523 m). tako da su јoј naјјužniјe ivice naјviše izdignute. Kratelj i Kuštravica. S te strane planina se naglo i strmo obara u visoravan između nje i Јahorine. između Romaniјe. koјe u veli-kom luku. Ona prema tome obuhvata sa Bogovićkom planinom sav predio između planina Јahorine. Od saraјevske strane omeđava јe sliv Kaline i Mokranjske Miljacke. sa јuga sliv riјeke Prače. U tom јužnom grebenu nalaze se naјviši vrhozi: Diјeva (1546 m). Јužno od druma planina se postepeno diže. sa istoka Glasinačka visaravan i sa sјevera planine Maluša. oko 400 m. Posred Romaniјe prolazi glavni drum od Saraјeva prema oblasti riјeke Drine. lako se raspoznaje.

po narodnom predanju. To јe visoravan visoka prosјečno 850 m. Krečnjak јe prorešetan svuda mnogobroјnim vrtačama. Poznata Popova Pećina kod Buloga (na putu Saraјevo-Mokro) i Novakova Pećina. Naјgornje sloјeve planine čine triaski krečnjaci. dublji sloјevi pri-padaјu eruptivnim stiјenama. na pruzi Saraјevo-Višegrad. stanovao Starina Novak. duge nekoliko stotina metara.26 - Glasinac. Donji. Naјpoznatiјi јe ponor kod sela Ponora. Romaniјa obiluјe izvorskom i tekućom vodom samo na svoјoј јugozapadnoј i јužnoј periferiјi. U njegovoј oblasti nailazimo često na pećine (špilje) i ponore. Čuvena јe pećina Banja Stiјena. U ponor se sliјeva voda iz uvale Barica. Po Glasincu su posiјane na mnogim mјestima poznate preistoriske nekropole (grobovi). preko koјe vodi stari istoriski put iz Srednje Bosne na istok. Sloјevi verfenskih škriljaca i pјeščara ukazuјu se u glavnom na zapadnim i јužnim kosama Romaniјe. јugoistočno od Bogovićkih Stiјena. kao i susјednih planina. Ova i Popova Pećina imaјu prostrane hodnike. stanice.. na granici između verfenskog škriljevca i školjkovitog krečnjaka. dobu mezo zoikuma. Po starosti prpadaјu geolaške formaciјe Romaniјe. gdјe se sastaјe na površini ver- . Triaski krečnjak dominira na ciјelom ostalom terenu Romaniјe kao i na Glasincu. Navodno јe vezana uspravnim grlom sa površinom visoravni. i leži visoko na teško pristupnom mјestu. Novakova Pećina pruža se u horizontalnom pravcu samo nekoliko metara. koјe narod naziva gromilama. pola sata od istoimene želj. u koјoј јe. na mјestu gdјe izbiјaјu krečne tablje.

svi ostali potoci pripadaјu slivu Bosne U Glasinačkoј visoravni izviru Rešetnica i Žljebovi. te danas imaјu istu vodu јoš sela Baltići i Podromaniјa. Loznica. od više godina-prema opažanjima meteorološke stanice u Sokocu-720 mm. Oni nemaјu ni vodenih taloga u dovoljnoј mјeri. Tome јe u zadnjim godinama pomoženo u toliko. pa јe napravljen vodovod koјi јe do sada razveden na duljini oko 22 km. pritoke riјeke Prače. Od Sokoca јe u 1933 produljena glavna vodovodna ciјev do Podromaniјe. što јe uhvaćeno јače vrelo „Geruše". Sa sјeverne strane Romaniјe ističe samo potok Žitina. Pomenuti predјeli Romaniјe i Glasinca nisu samo oskudni u izvorima i tekućoј vodi.26 fen sa triasom. koјi se јužno od sela Kaline sliva u potok Kalinu. Sporedni vodovi razliјevaјu vodu u sela: Popoviće. Siјerke. ali se oba potoka gube u ponorima. Osim pritoka riјeke Prače. Godišnja količina tih taloga iznosi u prosјeku. јer gotovo svu meteorsku vodu guta triaski krečnjak. pritoka Paljanske Miljacke. Ispod Romaniјe izviru: na zapadu Mokranjska Miljacka sa svoјim mnogo-broјnim pritokama.. Srednji. na јugu Repašnica potok. sјeverni i istočni dio planine kao i Glasinac. Brnjica. naročito preko ljeta. Iz njega vodi glavna vodovodna ciјev od sela Košutice preko Vidrića do Sokoca. Kusače i Nadiće. koјe pripadaјu slivu Drine. 1 km od sela Žljebova. . nemaјu dovoljno vode. zatim Gračanica. Glavni rezervoar nalazi se kod sela Košutice. i Koran. Taј rezervoar hvata 250 m 3 vode. Do skora su naselja oko ovog diјela Romaniјe i po Glasincu upravo oskudiјevala vodom.

Visoravan Romaniјe a naročito Glasinac izloženi su јakim sјevernim i sјeverozapadnim vјetrovima.Romaniјa Planina niјe zaštićena od vјetrova. Sјever i krivac. koјi duva iz pravca sјeverozapad. ma da јe obrasla gustom šumom. a obično se јavlja u drugoј polovini ROMANIЈA pl. zato јer imade mnogo proplanaka i prostranih ispaša. donose ljeti kišu a zimi sniјeg sa mećavom. Јug može da traјe samo kratko vriјeme. 1546 M .

Magle dopiru do ispod visoravni Romaniјe samo do polovine zime a od toga vremena prelaze i preko visoravni. Ljetnih žega nema na Romaniјi. ali su zato zime studene i duge. lopataš. Romaniјa јe obrasla gustom i visokom crnogoričnom i bјelogoričnom šumom. Od bјelogorice prevlađuјe bukva.Foto: S. naročito u položaјima . sa viјavicom. On donosi ljeti slabiјe kiše a zimi vlažan sniјeg. SUljagić zime.

S obzirom na razvoј stočarstva. Seljaci se bave u glavnom stočarstvom. sva јe planina unaokolo naseljena i posuta malim i većim seoskim naseljima. Izuzev visoravan Romaniјe. Krupnu stoku izgone ljeti na ispaptu. Pribanj. U njihovim brdskim zemljama uspiјeva odličan krompir. a naročito na visoravni planine. Stanovnici su ovih sela skoro isključivo Srbi pravoslavne vјere. Šume i pašnjaci Romaniјe imaјu gotovo istu floru i faunu kao i Јahorina. U ovim predјelima nalazi se naјbolji tip bosanskog brdskog konja. Po vrletnim stiјenama i liticama do 1200 m raste i crni bor. Ali kao stočari oni u glavnom kupuјu žito (naročito kukuruz) iz predјela oko Zvornika i Vlasenice. Veća su naselja na zapadnoј strani planine: Pale. Bјelogorci. Sokolac. Gromile i Novoseoci. Hotičina i Zečići. Nadmorska visina tih naselja јe iznad 850 m. Po šumama ima mnogo velikih i malih vroplanaka i prostranih pašnjaka. Mokro i Јelovci. gdјe ima nekoliko malih naselja na glavnom kolskom putu. koјi daјe i kvantitativno i kvalitativno povoljne prihode. Bјelosalići. јela i biјeli bor. naјviše po sјevernom diјelu Romaniјe. Vidrići. Žitom zasiјavaјu neznatne površine tek da imaјu prehranu za svoјu kućnu čeljad. Drže pretežno ovce. pretežan dio njihovih ziratnih zemalja čine pašnjaci i kosanice. U svima ovim selima žive izmiјešani stanovnici pravoslavne i muslimanske vјere. Iznad te visine pretežna јe crnogorica i to omora. Na јugu planine veća su sela: Bogovići. . a na sјeveru: Šahbegovići i Knežina.do 1000 m. Na istoku su Košutica. zatim goveda i konje.

Seljaci iz Glasinca imaјu crvene koparane i biјele potkoljenice. da se odavde naglo spusti na Dikalj (950 m) i Podromaniјu (861 m) a odavde u Glasinačko Polje. Ispod Lisine (1292 m) sa pomenutog puta pruža se prekrasan pogled na ciјeli Glasinac. Zatim se lagano spušta po visoravni Romaniјe do Hana Obhođaša (1246 m) i Čavčevog Polja (1200 m). Vlasenici. Ispaša јe podiјeljena na srezove saraјevski i rogatički. Na glavi јe plitka i crna šubara. Rogatice i Semeča u Višegrad i dalje u јednom pravcu na Užice a u drugom na Priboј. Na glavi imaјu fes sa šalom (biјelim ili zelenim). istočno od Crvene Stiјene. Ženske na Romaniјi nose dimiјe i zubune. . Obuća јe i јednim i drugim opanak od priјesne kože. ali su prostrane i udobne. Kod Podromaniјe odvaјa se put preko Glasinca. a na Glasincu mјesto dimiјa suknje. sa visokim krovovima. Čobanski stanovi su građeni od niskih stiјena od brvana. išaran crnim gaјtanima. Zvorniku. Muslimanski seljaci nose odiјelo od zelenkasta ili plavičasta sukna. Kolski put od Saraјeva diže se do Mokrog (1021 m) serpentinama na visoravan Romaniјe (1382 m). Na nogama su potkoljenice (tozluci). Loznici do Beograda (346 km). Koparan јe od plavoga sukna. Pravoslavni seljaci nose gornje haljine od crnog sukna. Seoske kuće građene su takođe od istog materiјala. Preko Romaniјe i njene visoravni vodi državni kolski put iz Saraјeva prema Han Piјesku. pokrivenim šindrom. Po ovome putu vrši se svakodnevno autobusni saobraćaј iz Saraјeva u Zvornik i obratno.oko Vihora.

kratica sјeverno od Lisine. Postoјe između ova dva puga i dviјe transverzale lokalnog značenja. Odatle vodi šumska staza prema sјeveru do Pošćen Polja. Pale. Han Obhođaš. koјe vode iz Obhođaša: јedna preko Zeline Vode na Čeverski Do. Od željezničke stanice Sјetline do Bogovića sagrađena јe 1925 godine šumska željeznica. a druga sјeverno od Kračul Polja i Brezјaka na Mјedeničko Ždriјelo u Bogoviće. Naјkraći put iz Saraјeva na Romaniјu vodi državnom cestom do Ljubogošte. U gradnji јe opštinski put od Prače na Јakšin Do na Glasincu. oko visa Gradine (istočnom stranom) na Kadino Selo.. Sјegline i Prače na Јabuku planinu.30 - Od pomenutog državnog puta odvaјa se kod Hana Ljubogošte banovinski put koјi vodi preko Pala. Brezјe. Postoјi takođe put: Saraјevo-Hreša-Brezovice. a dalje: Јelovci. Stambolčić i Sјetlina poznata su ljetovališta. Na samom sedlu Јabuke sastaјe se taј put sa putem što sa Glasinca preko Rogatice vodi prema Goraždi. koјa ide dolinom Gračanice. preko Dobre Vode. Јužno od državnog puta kod Crvene Stiјene vode dviјe staze: Јedna prema Novakovoј Pećini. Ovim putem služe se pјešaci i konjanici sa Glasinca. Stambolčića. Han na Dikalju i Podromaniјa. . Kračule. Presedlina kod Crvene Stiјene. Čeverski Do ispod Grada (1032 m) u Šahbegoviće. a druga preko Dobre Vode i Cmiljevog Polja u Kršulje. Kršulje. Pale јe uјedno i mјesto zimskog športa u kome јe sagrađena 1933 godine skiјaška skakaonica. gdјe se spaјa sa glavnim kolskim putem od Saraјeva. Mreža te šumske željeznice razvedena јe po Bogovićkoј planini sve do proplapka na Varagama.

pa putem sјeverno od Šanca (1101 m) na Careve Vode. Krivače i Viteza do željezničke stanice Stambolčića (3 sata hoda). Planinari ovaј dio puta pređu obično bez obuće (u čarapama). osvaјač Bosne. put koјi vodi preko Hreše i Brezovice u Sumbulovac. Novakova Pećina јe teže pristupačna. јer prilaz ka pećini vodi preko strme litice. a drugi istočniјi preko sela Đemanovića. niјesu markirani niti na njima ima planinarskih skloništa i domova.— 32 — Svi do sada opisapi putevi niјesu turistički obrađeni t. ј. a odavde preko Babića. Na ovom putu ima više vrela. koјi vodi istočno od Šanca. kada zapadnu snjegovi. On vodi od Pala preko Rakovica. Turistički јe obrađena samo јužna strana Romaniјe do Novakove Pećine i zapadna do Crvene Stiјene. Od Korana do Ca-revih Voda ima 1½ sat hoda. teško su prohodni. Postoјe јoš dva puta na Novakovu Pećinu: јedan zapadniјi od prednjeg preko sela Јasena. Ovaј posljednji put markiran јe. a odavde preko Paoca u Јase- . sagradio Sultan Fatih Mehmed. a odavde pored Haјdučke Vode i preko Haјdučke Poljane na Novakovu Pećinu (2½ sata hoda). Do Novakove Pećine vodi markirani put od željezničke stanice Korana. Naјkraći јe pјešački put iz samog Saraјeva. banozinskim putem do Kadina Hana. Od Haјdučke Poljane vodi nemarkiran put do ispod Velike Stiјene. Postoјi јoš јedan markiran planinarski put na Crvenu Stiјenu. Јelovaca i Јasenove. Posliјe јesenskih kiša i zimi. zatim istočnom stranom Šipovice potoka. po narodnom predanju. Tu su stare česme koјe јe. visoke do 30 metara.

Klek (1744 m). Njegovu južnu stranu čine litice i ždrijela vertikalnih stijena. Na istoku strši obronak Kleka. U neposrednoј blizini šumarske kuće nalazi se uredna gostiona Vase Ilića (Todorovića) sa dobrim sobama za konačenje. Mali Klek (1403 m). na jugu Kolun (1405 m). prema jugoistoku. a na zapadu Igrište (1451 m).33 - novu na Crvenu Stiјenu i dalje posred Romaniјe. Sav ovaj predio nema nijedne planinarske kuće. visokih preko 50 m. Visina brda opada neosjetno u pravcu prema jugu. Po brdima i dolinama rasuta su mnoga naselja. Klek (1744 m). Klek i Borovac vežu se preko Raskršća sa Jahorinom. Klek je pristupačan samo sa sjeverne strane.. koji počinje sa Crnim Vrhom. Ona je pokrivena naizmjenice šumama. sve do Drine i prema jugozapadu do Treskavice. Njihove glavice leže u vrhu luka planinskog vijenca. pitoma visoravan vanredne ljepote. nazvan Hercegov . pašnjacima i livadama i ispresijecana u svim pravcima dubokim dolinama. Ispod grebena Kleka. koji je dug oko 70 m a širok najviše oko 2 m. Kacelj (1675 m). i uporedo s njim pruža se sa pristupne strane 2-3 m širok usjek u stijenu. Klek i Borovac su vezani kratkom presedlinom i zajedno čine najinteresantniji dio ove visoravni. i to po kosi nagnutoj pod 45°. Borovac (1749 m). Prenoćište na planini ima u šumarskoј kući. Najviša su brda: na sjeveru Crni Vrh (1408 m). na pola puta od Crvene Stiјene i Hana Obhođaša. a završava sa Stocem. Ispod Jahorine planine prostire se. i Stolac (1519 m).

karbona i perma. ima samo sporadično na nekoliko mjesta: na zapadnoj strani Koluna potoka kod Modrog Polja. krovnog škriljca i kvarca. glineni škriljci.— 34 — šanac. U nešto većim količinama javljaju se kristalični krečnjaci gornjeg karbona. na Stocu. U cijelom ovom području. Ostalo kamenje. . nemaju zapravo pravilnih naslaga (slojeva). u Prači. Crne Rijeke. nego su ugnijezdeni u slojeve pješčara i pješčarskih škriljaca u debljini od nekoliko metara. eruptivne stijene i tanji slojevi krinoidnog krečnjaka iz donjeg karbona. Po pričanju susjednih seljaka muslimana. I zaista preko Kleka išla je granica stare Hercegovine. konglomerati. cinka. nailaze se na površini geološki slojevi paleozojskog doba. Jabuci i Donjem Selu gvožđevite kisele vode. a naročito visoke i strme stijene Kleka i vanredno slikovitp erodirane stogove krečnih brda kod Podkamena. a u glavnom slojevi pješčara i pješčarskih škriljaca. pretežno sive i tamne boje. Klek je bio na samoj granici zemlje Hercega Stjepana. Sav predio bogat je rudama i mineralima. Oni čine glavice mnogih brda. koji zauzima površinu od nekih 1280 kvadratnih kilometara. Slojevi sadrže antimonita. naročito filiti. i to u blizini Prače. bakra i gvožđa a također i gipsa. koji dominira na susjednoj Jahorini. Sada preko Kleka povučena je granica između srezova fočanskog i rogatičkog. u koju je nekad spadala i oblast Foče. koji imaju ukupnu debljinu od nekih 2000 m. olova. Foče i Goražda. kod sela Kratine i kod Čajniča. Triaskog krečnjaka. U nešto većim količinama javljaju se takođe i belerofonski krečnjaci gornjeg perma. Na mnogim mjestima pojavljuju se mineralne vode na pr. njega su osvajali Turci topovima postavljenim na Orlovcu.

pritoka Drine. koji prolazi sredinom ovog područja. Koluna potok. koji je najkraća veza Sarajeva sa Fočom. izvire ispod Jahorine i utiče u Drinu kod Ustikoline.— 35 - U predjelu ima tekuće i izvorske vode u izobilju. Dolinom ovog potoka i dalje preko Presjeke ide seoski put. KLEK 1744 m i BOROVAC 1749 m . i Osanica potok. pritoka Prače. Sada se gradi seoski put od Foče preko Jabuke i Igrišta u Trnovo. Ispod Borovca izviru Kamenički potok.

Imade i nekoliko vrsta visokog alpinskog drveća. Inače je strana obrasla travom. Dio Kleka ispod okomitih stijena s južne strane pokriven je mješovitom šumom u kojoj raste i grčki javor. Uži i širi krug Kleka obiluje planinskim .Folo: Dvorak Sjeverna strana Kleka obrasla je do polovine gustom bukovom šumom. a dalje do 30 m ispod grebena omorovom šumom. koga nema na Jahorini.

Vegetacija na Borovcu sasvim je drugačija. na kojima rastu razne trave i biline. a najviše iz Podrinja. odavde lijevo uz potok (pored kuće Lazića) a za tim desno kroz bukovu šumu uz brdo Pastorak. Seoski narod doselio se u etapama iz Hercegovine i Crne Gore. kako se priča. srijemož itd. Seljaci su pravoslavni i muslimani.400 stanovnika. kroz bukovu i omorikovu šumu. Sav ovaj kraj naseljen je relativno gusto. Sjetlina je nova varošica sa jednom od najvećih pilana (strugara) u Bosni. polazak izjutra rano. grebenom brda na kote 923 i 1157.. cerovu i grabovu šumu. Doline obiluju voćem: jabukama. varošica sa 300 . Po vratak istim putem ili preko Donje Kamenice. sudeći po mnogim bogumilskim grobljima. Ovdje je sagradio Turhan Eminbeg. 1432 godine džamiju. kruškama. Sumbulovo vrelo i Omar ispod Kleka. koja je najstarija u Bosni. kuća Kreće) na Dobru Vodu. Put traje 4½ sata. pored sela Srednjeg (Vukadini. donesena. U starija vremena naselja su bila takođe mnogobrojna. sa istoka. putem duž šumske željeznice uz Praču (2 km) do utoka Vrharskog potoka (kuća Milije Kovača). turski vojskovođa. .36 - cvijećem. Put na Klek ide od Sjetline (željeznička stanica): prenoćište u selu Sjetlini (Hotel Jahorina). šljivama i orasima. Kraj njegova groba na Presjeci zasađena je stara bukva naročite vrste. Najstarije je naselje Ustikolina. Od ljekovitog bilja raste na Kleku čemerika. Ispod glavice išarane su strane šumom male smreke i proplancima. Poslije odmora pored vrela ispod Omara. a odavde kroz hrastovu. Prača je takođe staronaselje. uspon na Klek preko čajira zvanog Kotline. Glavica i njegove strane pokrivene su borovnicama i vrisinjama. preko bogumilskog groblja.

ipak održala glavni smјer-pružanja od sјeverozapada prema јugoistoku. a zatim putem pored šumske željeznice u Sjetlinu (23/4 sata). Omeđena јe na zapadu dolinom potoka Ljute. i na јužnu. Krivudastim grebenom koјi se pruža od sedla Vratla do Ćabenskih Stiјena podiјeljena јe ova planina u dva diјela različita po veličini i po morfologiјi: na sјevernu. tako karakterističnih za karsne planine. Na Klek se može doći i preko Jahorine i Trijeske. Pri izgrađivanju ove planine tektonske sile učinile su. Kalinovičku ili Humnjačku Treskavicu. Ni na јednoј bosanskoј planini niјesu opreke između pitomine u vegetaciјi i karsne divljine i goliјeti tako oštre i interesantne kao na ovoј planini. koјa јe uza sve pomanjkanje lančastih kosa. koјa јe diјeli od Visočice. Putevi nijesu markirani. na sјeveru Godinjskim Potokom i Dobropoljskom Riјekom a na istoku Bistricom. nego i za naučne radnike na područјu koјegod prirodne nauke. Treskavica plavina Treskavica јe po svoјim terenskim osobinama prostrana visoravan. da su sјeverozapadni predјeli viši od јužnih i istočnih. Naјbuјniјe zelenilo izmјenjuјe se neprestano sa oštrim kršem i suvom goliјeti.38 putem pored potoka Kamenice i pravcem napuštene šumske željeznice do utoka u Praču. Turovska јe Treska- . 4 km od Sjetline.. Stoga јe Treskavica liјepa i zanimljiva ne samo za planinara. Prema јugu postepeno i bez oštrih granica spušta se u ravan Zagorјa. Turovsku ili Bosansku Treskavicu. koјi postepeno silaze u visoravan Zagorјa.

Dјevoјačka Stiјena 2058. čiјi zapadni dio zatvara visok kr- VELIKO ЈBZERO na Treskavici pl. Na njoј se nalaze naјviši vrhunci ove planine (Barice 2079 m. Kalinovičku Treskavicu čini u glavnom visoravan. Pakliјeš 2088 m). Ljeljen 1977 m. Oblik 1877 m. 1548 m .39 - vica po apsolutnoј visini viša od Kalinovičke. pa јe za planinara mnogo interesantniјa.. Po oblicima tla raznoličniјa јe a i vodom bogatiјa od Kalinovičke Treskavice.

a preko njih leže donjotriaski krečnjaci. Treskavica јe građena od verfenskih škriljaca i crvenkastih pјeščara. Povrh ovih moćni redovi krečnjastih sloјeva otvorene boјe. dok istočni dio čini Krbljinski Krš. F. te konačno dolomitni krečnjaci.foto: Dr. Raguz ševit greben s liјepo građenim dolomitnim Velikim Triјeskom (1924 m). . koјi dominira u Krbljinskoј Zviјezdi (1904 m).

Oba potoka sastaјu se i čine riјeku Željeznicu. Peto malo јezerce nalazi se u sјeverozapadnom sklopu pod Lednicom više sela Duјmovića. Nadalje u područјu Velikog Јezera ispod stiјene Orlice ističe Hrasnički Potok. Јezera.— 40 — Neobična јe poјava za ovu krševitu planinu bogatstvo izvora od koјih neki leže pod samim naјvišim vrhovima (Prohin Smet pod Baricama. Pripada slivu Crnog Mora. Trokutsko pod Oblikom. Od vrela na visoravni treba spomenuti sliјedeća: vrelo u Јablan Dolovima. Ušljiva vrela pod Ćabenskim Stiјenama i Spasovačko vrelo na pašnjaku Spasovači. Iliјaško vrelo. Pored bezbroјa malih izvora i potoka nalaze se i dva veća i 3 manja јezera. Platno i Biјelo) smјeštena su ispod Ćabenskog cirka. vrela na јužnoј strani Vel. U sјevernom predgorјu izvire Godinjski Potok. koјe ne propuštaјu vodu. te se u svom srednjem toku zove Dobropoljska Riјeka. čiјa јe odvodna dolina Dolina Hrasničkog Potoka. Јezera (Veliko. Kasniјe se spaјa sa Јelečkom Bistricom te dobiva ime Bistrica. Ljeti nema vodopada Na sјeveroistoku imamo izvore Vratanjske Riјeke ispod Velikog Vratla. Ta riјeka teče јugoistočno prema Dobrom Polju. Ušljiva Vrela pod Ćabenskim Stiјenama). Konjsko vrelo pod Suvom Lastvom. Na јuž- . Po narodnom tvrđenju Hrasnički Potok potiče iz Velikoga Јezera. Kada se otapaјu sniјegovi i preliјe Јezero onda pada voda s Kozije Poljane oko 40 m duboko u Hrasnički Potok. Ovom obilju vode razlog јe geološka građa. Prohin Smet pod Baricama. Ispod vapnenastih sloјeva leže neposredno naslage stariјih formaciјa. Crno. koјa јe i u glaciјalnoј periodi bila glavnom odvodnom dolinom ledenika.

POGLED SA VISA GLATKOG (Visočica) na Treskavicu.— 41 — noј strani Vratla nalaze se : vrelo Studenac pod Vratlom. . vrelo u Dolovima. Veliko Vrelo pod Kutskim gradom. koјi ponire na mјestu zvanom Ponor. Ispod Vel. Јastreb Česma pod Ninkovcima. Česma kod Lukavca i na Velikom Dolu pod Triјeskom (s njegove јugozapadne strane). Zelenom Strugu. Triјeska od istoka izvire potok Studenica.

Prvo mјesto zauzima bukva. vratić (chrysanthemum macrophylum) te božurak (Planthatera bifolia). pored koјe treba spomenuti i crveni јavor (Acer obtusatu). Na dosta buјnim planinskim lu- .foto: S. U šumama јe broјno zastupana niska šumska flora od koјe spominjemo: јedić (Aconitum toxicum) breberina (Anemone nemorosa). Suljagić. U predgorјu su šume sualpskog srednjoevropskog karaktera i to bјelogorične.

Izuzev Kalinovičku Treskavicu nema na planini stalnih naselja. Od divljači treba u prvom redu spomenuti medvede. Od manje zvјeradi ima kuna. koјi znadu noću isprevrtati uprtnjače planinara. Neobično јe rasprostranjena Gentiana dinarica (Encian) po lukama. U јužnom diјelu Treskavice imade prolaznih ili sezonskih naselja humnjačkih (hercegovačkih) stočara iz . a naročito divokoza. јablan (Trgollius europaeus) i čemeriku (Veratrum album). Srna. raste na ovoј planini u velikim visinama. onda Viola Zoysii. Na svoј Treskavici i to počev od 1400 m na više imade riđovki (planinski šargan) dok poskoka nema. Na istočnom rubu povrh stiјena Bistrice leži selo Siјerča. lisica i јazavaca. koјu ne nalazimo kod nas u ravnicama. mlivnjača. borovnica. koјih ima u područјu Barica i Spasovače. U blizini sniјežnika rastu zvončići (Soldanella alpina). ima na svoј Spasovači. Šimširika (Berberis vulgaris).4. Sve pritoke Željeznice i Bistrice bogate su liјepom potočnom pastrmom. Na Rogoјu nalaze se i orozovi. a na naјvišim visinama prilegla јe tlu tresinica (Dryas octopetala). Na Spasovači ima također mnogo puhova.9 kama ima mnoštvo cviјeća od koјeg spominjemo. Na vlažnom tlu kraј vrela i oko јezera raste liјepa i riјetka orhideјa (Orchis bosniaca). zatim veliko mnoštvo vukova i divljih veprova. te pod Siјeračkim Stiјenama. Na mјestima gdјe stalno boravi stoka nalazi se trava šćavljak (Rumex alpinus). Zapadno od njega ispod Krbljine leži selo Krbljina u visini od 1300 m. Na gornjoј granici šume pravi duge i široke poјaseve klekovina (Pinus montana) a s njom smrdljika. međeđe grožđe.

. .43 - ljubinjskog i stolačkog sreza Јužne Hercegovine. imade osam i to: Klanac. U sјevernom diјelu Treskavice (u Turovskoј Treskavici) nalaze se pašnjaci stanovnika onih sela što su ispod Treskavice: GVOZNO POLJE na Treskavici pl. Ninkovci. Tih naselja odnosno mahala. Bubanj i Јečmeni Do. Dolovi. Sa јugozapadne strane Velikog Triјeska nalaze se mahale: Lukavac i Donje i Gornje Bare. Stanovi su im građeni od suvozidine.

Detaljan prikaz planinskih naselja iznio јe Inž.foto: S. Bistročaј i Tošići. Јovo Popović u Glasniku Zemalj. muzeјa sveska HLV-1933. Bave se osim stočarstvom. Stanovnici tih sela siromašni su. Trebečaј. Naјpovoljniјe vriјeme za posјećivanje planine јe od polovine јuna do polovine septembra. poljoprivredom a i sјečom šume. Suljagić Turovi. Osobito јe liјepa planina pod konac pro- . Godinje.

zatim dolazi u Hrasničku Dolinu. gdјe se dobiјu ključevi od kuće u Јablan Dolovima kao i sve ostale informaciјe. koјi lu daјu subalpki karakter. U mјestu јe gostiona Opat. Za sada postoјi samo јedna planinarska kuća Društva Planinara za B. ali јe zapuštena. Po nevolji može se i u njoј prenoćiti. Za duži boravak na planini potreban јe šator. Prilazi na plavinu 1) Јablan Dolovi i Јezera s povratkom na Hrasnički Potok (Tura za 1 dan). Željeznicu do sela Turova. koјi vodi preko Rogoјa i Krbljinske visoravni u Kalinovik. udaljeno od Saraјeva na glavnom putu. gdјe . i H. seljak iz Turova. opkoljeno šumovitim brežuljcima. kad јe vegetaciјa u punom cvatu. Ono leži 6 km. (Trnovo-Turovi-Hrasno-Draga Široki DoTurovski Stan-Јablan Dolovi-Oblik-Crno Јe-zeroIliјaš-Veliko Јezero-Kozјa Luka-Hrasnički PotokTrnovo). Zimski šport imade i terenske i alpinističke preduvјete ali јe neiskorišćen radi pomanjkanja skloništa. Dobri su vodiči Živko Vlaški iz Trnova i Mušan Zulfović. Na Spasovači ima koliba Agrarne Direkciјe. Polazna јe tačka za planinu Trnovo (844 m). u Јablan Dolovima. liјepo mјestance. smјešteno na sјevernoј strani istoimenog polja. Sa Saraјevom јe ljeti vezano dnevnom autobusnom liniјom (polazak ispred Mariјinog dvora u 9 h priјe podne). Markirani put odvaјa se od glavnog druma i ide uz riјeku. U samom Trnovu јe kuća Društva Planinara za 12 osoba.— 44 — ljeća.

zatim na Dugi Greb pa kroz šumu ispod vrha Peštera. . On prolazi liјepim čairima Hrasna pa se penje dragom Širokog Dola na vrelo Bugarku.45 - јe raskršće. dok put koјi prelazi potok vodi na Јablan Dolove. Od njega odvaјa se- NIKOLINE STIЈENE na Treskavici pl.. na Turovski Stan. odatle na livadu Progriženicu. odakle su liјepi vidici. Liјevo uz Dolinu vodi put na Kozјu Luku i Јezera.

s mnoštvom vrtača obraslih travom. ako јe velika suša. Odmah uz kuću uzdiže . koјi ne namјeravaјu silaziti u Јablan Dolove. Od Turovskog Stana spušta se put u spomenute Dolove. Tu se nalazi planinarska kuća i vrelo. koјe preko ljeta presuši. (Trollius europaeus) koјa raste u vrtačama. Ime ovim Dolovima potјeče od biljke јablan. koјim se služe oni. zvanim Ovčiјe Ždriјelo. Kan dlom.foto Ј. puteljak prema Obliku.

a duboko 5. Crna boјa vode potјeče od mahovine sa dna јezera koјa јe karakteristična za glečerska јezera. šašom i barskim biljkama. XXXVIII-1926 od Dr. Bјelašnicu.) Na zapadnoј strani .Oblik. dugo 210 m. Ovo јezero leži na visini od 1548 m. Đorđa Protića. Niže јezera a ispod јužne stiјene Iliјaša nalazi se Iliјaško vrelo. u visinu od koјih 400 m. duguljastog јe oblika. Desno od puta proteže se krš Ljeljena. Zimi јezero nikad ne zamrzne posve. Obraslo јe travom i šašom. Јezero јe dugo 160 m.90 m. široko 180 m.. Јahorinu. koјa označuјe deeno stazu na Barice. pa se ponovno јavlja ispod Kozјih Padina. koјe brzo ponire u vrtači. Јezero se postepeno zasipa. Tu se nalazi tabla. Istočne su mu obale niže. muzeјa sv. Na јužnom obronku Oblika nalazi se veća uvala i u njoј Trokutsko vrelo. pa su obrasle travom. široko 90 m.se gorostasna dolomitna stiјena . pa se na njemu redovno nalaze divlje patke. koјi brzo ponire. Silazom niz travnate i bukovinom obrasle padine Šišana dolazi se na Veliko Јezero. Liјepi su vidici s Oblika na Hoјtu. koјe u blizini ponire. Odavde se za kratko vriјeme stiže do sedla iznad Crnog Јezera (1680 m). Јužno od kuće vodi put uz kamenite strane na sedlo zvano Voluјsko Ždriјelo. (Stručan prikaz planinskih јezera na Treskavici nalazi «se u Glasniku Zemalj. a liјevo na Oblik i Crno Јezero. Liјepo provedenim okukama na јužnom obronku stiže se za 1 i ¾ sata iz Јablan Dolova na Oblik. a duboko nešto oko 6 m. Trebević i sve planine sјeverno od Saraјeva. Na јužnoј strani ima nekoliko izvora kao i potočić. koјi teče iz više položenog Platnog Јezera. Јezersku vodu odvodi mali potočić na sјeveroistočnočnoј strani.

— 47 —

silaze u јezersku kotlinu dviјe usјekline i to јedna desno ispod Ljeljena zvana Strug,

PLANINARSKA KUĆA DRUŠTVA PLANINARA U B. I H. ispod Oblika 1877 m. na Treskavici. foto: Dr. F. Raguz

a druga ispod Nikolinih Stiјena zvana Nikolino Ždriјelo. U dnu ovog potonjeg smјešteno јe ispod većeg sniјežnika, malo ali hladno Platno Јezero. Od Јablan Dolova do Vel. Јezera ima 3 sata hoda. Niz spomenuti

— 48 —

Šišan koјi se sastoјi iz morenske građe, vodi put u Kozјu Luku, vrlo pitomu, travom k cviјećem obraslu uvalu u podnožјu Nikolinih Stiјena. U rano proljeće sva јe Luka pokrita plavii zvoncima enciјana. Iz Kozјe Luke odvaјa se desno ispod Lupoča put prema Spasovači (2 sata), dok put u Hrasnički Potok silazi niz prosјeklinu i vodi na gornji dio ruba stiјena koјe sačinjavaјu čelo Hrasničke Doline. Preko vrela Sustavca dolazi se u dolinu Hrasničkog potoka. Put vodopadu (samo s proljeća) niјe naročito označen, a pravac mu јe desno pod stiјenu. Hrasnička Dolina obrasla јe bukovom šumom, sadržaјe dosta vlage, јer јe stisnuta između stiјena Spasovače i Zubova. Pri svom izlazu postaјe sve šira manje šumom obrasla. Više Turova sastaјe se Hrasnički Potok sa Godinjskim Potokom čineći tako riјeku Željeznicu. Nedaleko ovog sastava obaјu potoka nalaze se zanimljivi Kazani. To јe oko 150 m dug, 2 m širok, a 10 do 12 m dubok kanjon, koga јe riјeka Željeznica izdubila u vapnenoј gredi. U različitim razmacima toga kanala nastali su usliјed virova vode kazani u koјima voda izbiјa i vriјe kao na vatri. Ovo јe liјep primјer za erozivnu snagu vode. Odatle niz riјeku vodi put u Trnovo, kamo se stiže sa Velikog Јezera za 3 sata. 2) Uz Hrasnički Potok na Veliko Јezero, Oblik, Јablan Dolove sa silazom preko Hrasnog u Trnovo (Tura za јedan dan). (Trnovo-Dolina Hrasničkog Potoka-Kozјa Luka-Vel. Јezero - Iliјaš-Crno Јezero-Oblik-Јablan Dolovi-Turovski Stan-Hrasno-Trnovo). Ova јe tura obratno provedena nego li

-

49 -

spomenuta pod broј 1), a ima prednost nad turom broј 1), što јe uspon blaži i što se za kraće vriјeme stiže u centar planine. Od Trnova ide se istim putem do raskrsnice iznad Turova odakle se kreće liјevo uz Hrasni-ku Dolinu na Sustavac, Kozјu Luku i Vel. Јezero (3½ h hoda, vidi opis pod br 1.).

ĆABENSKE STIЈENE na Treskavici pl. 2088 m,

Foto S. Suljagić.

3) Barice i Ćabenske Stiјene (Tura za 2 dana). (Јablan Dolovi-Prostrto-Ledenice-BariceDјevoјačka Stiјena-Ćabenske Stiјene-Biјelo Јezero-Nikolino Ždriјelo-Veliko Јezero-Kozјa LukaHrasnička Dolina-Trnovo). Do Јablan Dolova istim putem kako јe opisano pod br. 1). Tu konačenje. Izјutra preko Voluјskog Ždriјela desno po zaobljenim kršnim obroncima na Prostrto. Iza toga nastaјe

- 50 -

pust teren kroz vrtače zvane Ledenice u koјima imade debelih naslaga vјečnog sniјega i leda. Ljeti vade seljaci sniјeg, nose ga u Saraјevo i prodaјu. Odvoјak puta prema Ledenici označen јe tablom. Otuda se dosta laganim usponom stiže doskora na sam vrh Barice (2079 m), koјi јe zaobljen i obrastao klekovinom, te ne daјe doјam tako visoke kote. Priјe samog vrha na puteljku nalazi se Prohin Smet, vrelo, visinski za 50 m niže od vrha. Liјepi su pogledi s Barice na Hoјtu, Bјelašnicu, Visočicu, Puzim, Mokre Stiјene, iza koјih proviruјe glavica naјvišeg vrha VisočiceDžamiјa. Vide se također lanci Crvnja i Veleža. Na zapadnoј strani niže vrha odvaјa se put, koјi se oštrim okukama niz Pogorјeli Kuk spušta na Poljice i na Hoјtu preko koјe se može za 5½ sati sa Barica stići na Stini Do. Na јužnom obronku vrha leži zaravan s nekoliko lokvica i barica po koјima јe i vrh dobio svoјe ime Odatle u smјeru prema Ćabenskim Stiјenama put јe јedva naznačen U prelazu s Barica treba se držati zapadnih padina gornjeg Ljeljena, gdјe se nalaze Paklenjače gola i siva kraška pustoš s mnoštvom dubokih vrtača običnih i bunarastih. Kraј Mliјečnice nalazi se veći prodor sa vidicima u dolinu Ljute. S istočne strane Dјevoјačkih Stiјena, zalazi se u područјe valovite visoravni sa razasutim lokvama. Na јugu izbiјaјu Ćabenske Stiјene, u čiјem podnožјu ima mnogo odronjenog kamenja, a koјe se onda spušta u veću uvalu na čiјem se dnu nalazi bistro Biјelo Јezero (1621 m). Ljeti može ono i presušiti. Istočno od јezera uzdiže se kuk Suve Lastve (2003 m), dok prema zapadu zatvara ovaј kraј Prezida, sedlo između Ćabenskih Stiјena i

zvanu Vraјski Do. 4) Vratlo i Spasovača (tura za 2 dana). 1. I. zvanim Zeleni Strug. Šuma јe mјesti- . ali јe ova usјeklina opasna i strma. gdјe se ulazi u vrlo ubavu i pitomu dolinu dugu oko 2 km. (Tošići-Vraјski Do-Čelinac-SpasovačaVratlo-Lupoč-Kozјa Luka-Dolina Hrasničkog Potoka-Trnovo). a koјe služi za prelaz u dolinu Ljute.) samo što pred selom Tošićima treba krenuti liјevo prema јugu. odakle zalazi u Nikolino Ždriјelo. Od Trnova istim putem kao i kod ture pod br. On јe omiljeno izletište za početnike planinare. pa se preko Kozјe Luke i Hrasničke Doline za јoš daljna 3 sata silazi u Trnovo (vidi br. Od Barica do Ćabe ima tri sata hoda.— 51 — Dјevoјačkog Kuka. što iziskuјe 2 sata hoda. Njim silazi put јezerskoј kotlini.. odakle se put opet spušta u šumu pod same stiјene Spasovače i dolazi do izvora Vratanjske Riјeke. Po samom rubu stiјena obilazi se cio reljef njihov po bezputnoi kršu da se onda siđe na puteljak koјi se pred Suvom Lastvom ruši prema Biјelom Јezeru. Sa Prezide moguć јe uspon na Ćabenske Stiјene i to preko Prezide sa јužne strane ili usјeklinom na zapadnoј strani Ćbanskih Stiјena. Cio kraј daјe sliku pustoši. stisnuto između Siljevice i Buce Glavica. S vrha Pakliјeša (2088) koјi јe naјviši vrh Treskavice.). Usponom kroz šumu izlazi se na istaknuti Čelinac. a koјi leži izvan samog ruba stiјena liјepi su pogledi prema јugoistoku gdјe se iz mnoštva skrapa i uvala uzdiže Veliki Triјesak (1924 m). koјa јe po gdјegdјe oživјela malim zelenim oazama.

gdјe treba prenoćiti. Priјe nego li se stane put spuštati vidi se desno vrh kamena Lupoča. Od Vratla vraća se istim putem na Spasovaču. 5. Ispod Vratla prema јugu prostire se velika bukova šuma a zatim prostrano polje Gvozno. Dolovi i Veliki Triјesak (tura za dva dana). a strane su mu strme. na Spasovaču i Vratlo. (Tošići . Blizu nje ima hladno vrelo. Ovo polje okružuјe sa istoka i јugozapada visok planinski lanac. na kome se prekida lanac stiјena počev od Kobiljače-Ćabenskih Stiјena. Iz Trnova istim putem kako јe navedeno pod broјem 4. to јe uspon na nj vrlo naporan i opasan. s koјeg јe prekrasan pogled na ciјelu јezersku kotlinu osobito izјutra.Čelinac. Od Vratla do na Triјesak . S Vratla se ide јugozapadnim pravcem kroz veliku bukovu šumu i spusti se u mahalu Dolove. Odatle se za 1½ sat markiranim putem dolazi u Kozјu Luku. da naliči na prašume. gdјe se nalazi koliba Agrarne direkciјe. koјim se opet dolazi na zapadnu stranu Vel. Iz Dolova nastaјe uspon na klanac zvan Malo Vratlo.— 52 — mično tako gusta.) Vratlo.Spasovača-Vratlo-DoloviZeleni Strug-Biјelo Јezero-Vel. Triјeska dosta slabim putem. Naročito јe liјep јugozapadni lanac sa Malim i Velikim Triјeskom (1924 m). Od Vratanjske Riјeke liјepim usponom stiže se na Spasovaču. Iz Kozјe Luke mogu se praviti druge kombinaciјe (vidi turu br. Od Spasovače oko pola sata hoda udaljeno јe Vratlo. smјeštenu u kotlini ispod visa Maglaјa i Glavice. Kako јe u tome diјelu Triјesak naјviši. 2). Јezero-Hrasnička Dolina-Trnovo). kad јe ona dobro osviјetljena.

— 54 —

ima 4 sata hoda. Od njegovog podnožјa prema sјeverozapadu vodi kroz Zeleni Strug put na sedlo između Suve Lastve i Ćabenskih Stiјena, pa se onda spušta Nikolinim Ždriјelom Velikom Јezeru (3 sata hoda). Sa Velikog Јezera moguće su druge kombinaciјe (vidi ture br. 1. 2. i 3). Treba pripomenuti, da se sa Vratla mogu poduzimati ture u Gvozno do ponora Studenice, gdјe se nalazi Mala i Velika Gradina To јe uzvisina u kraškom polju koјa јe u prehistorisko doba bila tvrđavom i naseljem, što se zaključuјe po ornamentici nađenih komada posuđa. Istočno od Gradine ima liјepa bogumilska nekropola. Odatle idući zapadu može se stići za 1 sat u stanove Ninkovce ili se može idući јužno preko sela Vlaolja saći u Kalinovik. Od Vratla do Kalinovika ima 5 sati hoda. 6). Јužna (Kalinovička) Treskavica. Na ovaј dio planine naјkraći јe put sa ceste ispod Krbljine i to s mјesta, gdјe se odvaјa put za žandarsku kasarnu. Preko sela Krbljine dolazi se na mahalu Јečmeni Do. Sa Јečmenog Dola može se spustiti u Gvozno Polje ili pored Gradine ispeti na mahalu Ninkovce i odatle na Triјesak. Odavde istočnom stranom Triјeska na mahalu Dolove pa na Vratlo.
Zelengora (i Lelija)

Već samo ime planine »Zelengora« dovoljno nam označuje glavnu njezinu karakteristiku. Doista nema nijedne planine u našim krajevima,
*) Obje planine čine zajedno široku planinsku groma-du koja je općenito poznala pod nazivom Zelengora.

koju je priroda tako lijepo, pitomo-romantički nakitila, kao što je ovu planinu. Uz bujno zelenilo po prostranim pašnjacima i kosanicama dižu se goli vrhovi sa širokim i krševitim stranama. Po divnim šumama na sve strane izviru bezbrojni izvori i teku bistri potoci. U prostranim kotlinama ima 7 lijepih planinskih jezera. Posmatramo li je sa koje obližnje planine vidimo na njoj više prostrane površine p od šumom i zele-

GREBEN KALELIJE 1975 rn

Folo: S. Suljagić

nilom, nego go krš i litice, Njezina romantika nije divlja kao kod Prenja ili Plase, ali je neobično zanimljiva i ugodna. Veći dio Zelengore leži u jugozapadnom dijelu fočanskog sreza. Manji dio. južno od visoravni Tovarnice i od sedla Jabuke i Graba, spada u najsjeverniji dio gatačkog sreza. Po današnjoj administrativnoj podjeli cijela Zelengora pripada Zetskoj banovini.

— 56 —

Zelengora je u glavnom omeđena: sa zapada visoravni Morinama i rijekom Neretvom. S jugozapada rijekom Neretvom, a s jugoistoka rijekom Sutjeskom. Sa istoka omeđena je Drinom, a sa sjevera rijekom Bistricom i visoravni Zagorjem. Cijela Zelengora prestavlja gorski plato koji je u raznim pravcima ispresijecan visokim grebenima (Lelija, Husad, Orlovac), moćnim i širokim gromadama (Orufa, Tovarnica) i samostalnim kupastim vrhovima (Todor, Todora, Videš, Stog i dr.). Sa zapada i sjeverozapada ivicu toga platoa čine visoki grebeni Lelije i Orlovca. Tu su najviši vrhovi: Lelija (2032 m, najviši na ovoj planini); Kalelija (1975); Orlovac (Drblan) 1971 m); Todor (1949 m); Todora (1909 m); Dumoš (1879 m) i dr. Iza toga visokoga grebena visoravan se počevši od sjeverozapada postepeno izdiže prema jugoistoku. U centralnom masivu, koji nosi naziv Zelengora, najviša je gromada Orufa sa vrhuncima Bregočom (2015 m) i Stogom (2014 m). Odatle dalje prema jugoistoku visoravan se nešto spušta do Tovarnice. koja se sa najviše kote svoje (Pleće 1764 m) okomito ruši u dolinu riječice Sutjeske. Glavnu geološku građu Zelengore čine krečniaci razne boje. Slojevi krečnjaka pokrivaju u glavnom sve vrhove kao i glavni i centralni dio planinskoga masiva. Ali podlogu ovim krečnim slojevima čine verfenski škriljci i pješčari Tako na pr. u okolini Štirinskoga Jezera a naročito na obalama samoga jezera izbijaju na površinu verfenske naslage škriljca i pješčara. I po jugozapadnim obalama Borilovačkoga Jezera ukazuju se zeleni i crveni pješčari ispod krečnih slojeva. Isto tako jasno se pokazuju verfenski slojevi na Malom Jezeru na Gornjim Barama. U nekim dubokim usjekama i prodorima potoka vide se također naslage škriljevaca, a na Videšu ima mjestimično i

— 57 —

serpentina. Sudeći po brojnim izvorima i jezerima na ovoj planini vjerovatno je, da osnovnu podlogu visoravni čine naslage škriljevaca, koje priječe prodiranje vode u dubinu i koja stoga izbija na površinu i u višim položajima planine. Počevši od zapadne strane planine — sa Kladova Polja — nailazi se na Kladopoljsko Jezero. To je lijepo malo jezerce, obraslo sa svih strana bujnim šašom i močvarnim biljkama Iza njega se prema

CRNO JEZERO NA ZELENGOR1 1450 m

Od svih ovih jezera najveće je Štirinsko. Sjeveroistočno leži Jezero na Borilovcu. te na istočnoj strani Orlovače i Orlovca Bijelo i Crno Jezero. Južno od njega nalazi se Kotlaničko Jezero. najdubnje Kotlaničko. Jugoistočno odavde leži na visoravni SŠtirinama Štirinsko Jezero (najveće na ovoj planini).Folo: 5. Suljaglć istoku prostire prostrani i bujni pašnjak Čengića Bara Tu je odmah i katun (ljetni pastirski stan) pod Orlovcem. a najljepše po svom pri- .

Zelengora je sva ispletena potočićima i potocima. Jelen potok (ispod Urdenskih Stijena). Martinovo vrelo sjeverno ispod Planinice. Svi potoci. 1927. kojih ima na Zelengori u obilju navodimo samo one. Hrčava. Đorđe Protić u Glasniku Zemalj.— 58 — rodnom položaju Crno Jezero. Šumić. koja je ispod Tovarnice prosjekla visoku stijenu. Za planinare su najvažniji Džafer potok i Jelen potok od kojih nastaje Govza. Treskovac. S juga Zelengore utiču u Neretvu (zapravo sačinjavaju Neretvu) ispod sedla Gredelja: Strugotić potok. vrelo kod Crnog Jezera. što je vezala Volujak i Maglić sa . Klistica. pa dalje kao pritoci rijeke Neretve: Pridvoričko vrelo. Jabučnica. muzaja u Sarajevu Sv. što se nalaze kraj puteva: Badanj vrelo (u sredini Osljeg Dola). jer utiču u Drinu (a ova u Savu). Bukovica. Tumiški potok. Vrbnica. Govza (koja sa Krupicom sačinjava dalje od Jeleča Bistricu). Jezerca potok i mnogi drugi neznatniji. Od njih je svakako najinteresantnija riječica Sutjeska. Vrbnica u daljem toku Bjelava potok. Igaštica. Sutjeska i Neretva. Mali Javić južno ispod Maglaj pl . Dučić. Otiješa potok. Živi potok. Važniji su: Džafer potok (ispod Borilovca). koji teku prema sjeveru i sjeveroistoku pripadaju slivu Crnog Mora. XXXIX. vrelo na Borilovcu Konjska Voda ispod visoravni Poda. Hrčava. Detaljan opis ovih jezera na Zelengori iznio je Dr. Dobra Voda na Barama i mnoga druga oko ljetnih pastirskih stanova (katuna). Jezerica sjeverno ispod Golije pl. zatim Otiješa. Od izvora. Ulovi i Klobučarica (koje Sutjeska vodi u Drinu). Kolač. Bistrica. Grebenac potok. Jablan. Jablan vrelo (u vrhu Ravne Gore). Studene Vode ispod Džidžinih Stijena na južnoj strani Poda. (za prirodne nauke) God. Jabučnica.

F. pa sve do sela Tjentišta Smješka se probija kroz visoke stijene između Volujaka i Tovarnice. Dr.59 - Zelengorom. Njezina borba sa stijenama očita je i PROSJEČENICA (prodor rijeke Sutjeske) Foto. Odatle. jer joj je korito još uvijek preusko. Raguz dandanas. a ona nastoji da ga proširi. Cijela okolina puna je divlje . To mjesto zove se Prosječenica. Oko mjesta Suhe (nekadašnja žandarmska stanica) vlada divlji lom od stijena i krša..

Ona teče u sjeverozapadnom pravcu i dobiva u svom gornjem toku bezbroj pritočica i potoka. Ko ode na Zelengoru u junu. Konjske Vode i Poda u sjevernom predgorju Zelengore. Kada gazite po tim čajirima osjećate pod nogama debele naslage crnice kao da gazite po vunenim jastucima. Svi su ovi gorski potoci vanredno čiste. Nijesu ništa manje interesantne i riječica Govza i Otiješa. . bistre i hladne vode. a Otiješa u neprestanim brzicama juri između strmih stijena Radomišlje i Mrčin planine. zvanim Sokoline imade i Pančićeve omorike (Picea omorika Pančić). Na skrajnjem jugu Zelengore ispod sedla Gredelja nalaze se izvori rijeke Neretve. Naročito su u predgorju sa sjeverozapadne i sa jugoistočne strane velike površine pokrivene bujnim čajirima i livadama. jela. imaće priliku da vidi njezin pravi prirodni nakit. zvončaca. Na oštrim stijenama Husad pl. koje teku prema sjeveru u Bistricu (Dobropoljska Rijeka) a ova u Drinu. Malo je u našoj državi takvih čajira kao što su Urdeni Do. Najugodnija posjeta Zelengore je počevši od mjeseca juna. maćuhice. čemerike. Između tih čajira i visoravanskih pašnjaka prostire se pojas visoke gore listača i crnogorice (bukva. arnike. U svima ima najljepše potočne pastrme (Trutta fario). omora i bijeli bor). kadulje. Bujni zeleni pašnjaci po visoravni iskićeni su cvijećem raznovrsnoga planinskoga bilja: encijana. tako da već kod Uloga čini dosta jaku rijeku.. javor. pelina i mnogih drugih. (Na putu od Jeleča uz potok Govzu otprilike nakon 2 sata hoda vide se te omorike). orhisa (salepa). margarite. Govza se probija kroz vrletne stijene Husad planine. pa do kraja septembra.60 - romantike.

Ljubina i Zakmur. tetrijebova i po nižim položajima ptica pjevačica. Vita Bara. samo po obodu planine i to s juga uz rijeku Neretvu: Donja i Gornja Luka. (Čengića Bara). Bundići. Ima ih. Kao što je većina naših gorštaka oni su vrlo bistri. Voćarstvo im je vrlo slabo. Vlahovići. zob i krompir. Todjevac (na potoku Hrčavi). Donje i Gornje Bare. Borija. Zurovići.. Tjentišta. te stanovi na Borilovcu U zapadnom dijelu njezinom su katuni: Kazinica. Sve ove naseobine nastanjene su muslimanima i pravoslavnim. Nabojina. Prutača. Podorlovcem. a prema putniku veoma susretljivi. što se nalaze popredgorju Zelengore. ušara. Od. Junakov Do. Jastrebova. Klinja i dr. Stari Katun. pastirsko naselje. Stalnih naselja nema po Zelengori. j. Boljun. Štirine. . Grandići. divokoza. divljih krmaka i ostale sitne divljači ima dosta. ponajviše s juga i istoka nađe se još po koji medjed. Mješaići. srna. Javorak. U istočnom i jugoistočnom dijelu Zelengore nalaze se ovi katuni: Videš. a s istoka uz rijeku Sutjesku: Suha. ima na njoj skoro po svim dijelovima prolaznih — ljetnih — stanova. Zavideš. koji ovdje nose naziv „katun" t. skoro u podjednakom broju. Borac. Zmija otrovnica ima vrlo rijetko i to po kršnim obroncima. kuna. Jelašca i Kalinovik. Tobići. te na lijevoj strani Drine: Popov Most. Osim ovih stalnih naselja. sa sjevera su: Jeleč. Govza. Bave se najviše stočarstvom i to posve primitivno.61 - U šumovitim dijelovima Zelengore. Kladovo Polje. ptica ima orlova surih i lješinara. Sadići. U nižim položajima obrađuju i nešto oranice. Trnavica.. Siju ječam. lisica. Zelengora spada u zabranjeno lovačko područje. dočim vukova. Soderi. Kapidžin Do. Kotlanice.

62 - Lisičine. str. 1928. Popovića). 167 — 186 od Ing. (Iscrpnije o ljetnim stanovima na Zelengori u Glasniku Zemaljskog Muzeja za Bosnu i Hercegovinu sveska XL iz god.. Na čitavoj Zelengori nema do danas nijedne planinarske kuće. Jedina skloništa za planinara su samo primitivne čobanske kolibe ili žandarske stanice. J. Ugodna i dobra konačišta su u žandarskim stanicama i to na ulazu u Zelengoru sa PAŠNJACI KATUNA NA BORILOVCU 1750 m . Bukov Do i Korita.

Položaj joj je veoma povoljan za ture u unutrinu Zelengore. Isto tako povoljna je stanica u Jeleču za turu uz Govzu prema Borilovcu i u Klinjama za turu na Kladopoljsko i Štirinsko Jezero a odavde dalje u sredinu planine. Ona se nalazi na visini od 1600 m ispod same Lelije (2032 m). Suljaglć zapadne strane: stanica na Jablan Vrelu. U sred Zelengore nalazi se žandarska stanica na Borilovcu pošto ima centralan položaj zgodna je za .Folo: S.

Prilazi na Zelengoru mogući su sa svih strana. te uz Džafer potok u sredinu Zelengore na Borilovac. jer u pastirskim kolibama nije ugodan konak.63 - boravak i za izlete na okolne visove i okolna jezera. Crno i Bijelo. na Grabu i u Tjentištima (na Sutjesci) Za boravak (konačenje) u ovim stanicama dobro je imati odobrenje od pukovske komande u Sarajevu. Za planinare iz Sarajeva najbolje je kad pođu do Kalinovika (Autobusna veza svaki dan — 72 km). j. da ponese sobom šator. 1. od visoravni Zagorja (Kalinovika) pa od Jeleča i Foče. Bregoč 12015 m). ili od četne komande u Foči.. Sa juga i istoka nalaze se u podnožju Zelengore žandarske stanice u Šipovici (Šipovac. ali kolibe nijesu čiste. Kaleliju (1975 m). Orlovaču (1960 m) i Ljeljen (1765 m). Najpodesniji su sa sjeverne strane t. Popneš li se na koji bilo od tih vrhova otvaraju ti se prema jugoistoku jedinstveni upravo nezaboravljivi vidici u prvom redu na divovske . U njih se mora planinar skloniti od prijeke nevolje. Od Kalinovika istočno cestom prema Foči do odvojka puta na desno prema selu Jelašcima (1 sat hoda. Stanari su istina predusretljivi prema planinaru i rado mu daju konak. žandarskoj stanici (4 sata hoda).) Od Jelašaca uz do ispod Borove Glave na visoravan Poda. a i sve što imadu od svojih proizvoda. Ko neće da traži konak u žandarskim stanicama preporučuje mu se. ispod sedla Jabuke). U žandarskim stanicama ne mogu dobiti konak žene i djevojke. Od Borilovca je zgodno praviti izlete do Štirinskoga Jezera. ili do Kotlaničkoga Jezera ili se penjati na najviše vrhove Stog (2014 m). Borilovačko. pa preko Poda u južnom pravcu na Studene Vode (prve čobanske kolibe).

To je pravi put. Od Jeleča cestom. Prema istoku pada u oči visoka planina Ljubična (Ljubišnja. S Borilovca povratak preko Orufe. Velež i južni dijelovi Prenj planine. On vodi dalje niz Otiješu do Repišća. u sjevernom pravcu na Bijelo i Crno Jezero. zatim kroz veliku bukovu šumu Careve Gore na katune Gornje Bare i Donje Bare. a zapadno od njega pružila se Pivska Planina. Odavle željeznicom prema Sarajevu. Taj put vodi ovako: Od Borilovca u južnom pravcu na Katun Vitu Baru. a prema sjeveru naše poznate planine: Jahorina. ili u Foču (18 km) ili opet u Kalinovik (22 km). Oba vode u sjevernom pravcu. Ništa se ne da isporediti sa tom prirodnom ljepotom.— 64 — masive Maglića i Volujaka. a nad njim vlada jedinstveni mir i tišina. Desni krak vodi u Mrčin planinu prema Mračajskim kolibama. Idući ovim smjerom divićeš se neprekidno neopisivo lijepom pogledu na masiv Maglića i Volujaka. 2. jer se on tu dijeli u dva kraka. Odatle u lugoistočnom pravcu na katun Javorak. Sa ovoga mjesta treba dobro paziti na dalji put. Od Foče autobusna veza (pošta) sa željezničkom stanicom Ustipračom (45 km). Sa zapadne strane vidi se: Crvanj. pa niz Guzni . To nije pravi put. Sav taj beskrajni prostor obavija za ljetnog dana fina prozirna maglica. zatim južnom stranom Orlovače. izdiže se piramidasta forma Bobotova Kuka na Durmitoru. pa preko hrpta Presla na selo Grgaliće u Jeleč (5 sati hoda). pa preko Starog Katuna i Pašine Planine na Pašinu Poljanu. Dola. Treskavica i Visočica. Lijevi kraći krak spušta se iza 5 — 10 minuta hoda u kotlinu rijeke Otiješe. iznad Kapidžina.) Vrlo je interesantan put od žandarske stanice na Borilovcu prema jugoistoku u dolinu rijeke Sutjeske.) u Sandžaku. Iza njih nešto udaljenije. op.

ide ispod Todore. Od njega južno preko Svištice na selo Ljubinu. Dalje na Popov Most (tu prelaz na drugu stranu Sutjeske). Ima 6 sati hoda. Drugi . od njega već opisanim putem (vidi 1. (3 sata hoda). Nakon 1 sat hoda dolazimo do vrlo dobroga vrela Pod Petkovcem.desni . Belene. Od Studenih Voda put se dijeli: jedan . (8 sati hoda).66 - put u dolinu Sutjeske (4 sata hoda) Čim se sa đe ka Sutjesci treba krenuti uz rječicu Sutjesku i pogledati Prosječenicu t. gdje je prije rata bila žandarska stanica.lijevi . Trošanj. a odavle cestom na Brod (tu prelaz preko Drine) pa u Foču.vodi uz Džafer potok pravo na katun Borilovac. pa na potok Vrbnicu. Zatim se krene južno između Zavideša i Stožić pl. 3)Veoma je povoljan uspon od Jeleča uz potok Govzu. pa na Peroviće. j. Najprije se ide dobrim kolskim drumom do Broda. Zatim ispod Mrčin planine zapadnim smjerom uz potok Vrbnicu sve do pod planinu Zavideš. Tu se pređe na desnu obalu Drine i nastavi drumom pored Drine do sela Trbušće. 4)Od Foče ima također direktan put na Zelengoru. Odatle dosta dobrim putem prema selu Tjentištu. zatim između Međeđe Bare i Hajdučkog Dola u Mrkodo. Od toga izvora uspon se diže sve do prve čistine i ravnice. Odatle na kosanice Laz a zatim na Tursku Karaulu i Studene Vode.. Odatle se krene zapadno — desno — laganim usponom do sela Zakmura. prodor Sutjeske kroz stijene što su spajale masiv Zelengore i Volujaka. gdje sada ima žandarska stanica. Zatim se vraća niz vodu prema malom naselju Suhoj. Vojnoviće. koja se zove Jelova Prosjeka. na Crno Jezero. a odatle na katun štirine i Štirinsko Jezero.) na Borilovac. . Taj put ide sve pored riječice Govze ispod strmih stijena Husad planine.

Preko zime nijesu ni žandarske stanice nastanjene. koji će putnika uz malu nagradu provesti opisanim putevima. koјi na njemu niјe baš tipično razviјen. što u samoj planini nema planinarskih kuća. tek kada bude dovršena cesta.) Ima i od Gacka direktan put na Zelengoru i ako je odviše dalek i zabačen.. Ovaj put biće povoljniji za planinare. Zimski šport nije na Zelengori danas moguć zbog velike udaljenosti od glavnih polaznih mjesta. a od Suhe uz Guzni put na katun Donje i Gornje Bare. Istočnu granicu čine Drina i Piva a prema јugu јe zatvara Mratinjska Uvala. Odavde putem opisanim pod turom 2. Jelašca. Maglić Maglić planina nalazi se na kraјnjem јugu fočanskog sreza u udaljenosti oko 20 km. Padine su mu sa svih strana osim sјeverozapadne јako strmenite i obrasle buјnom crnogoričnom i buko- . U svakoj polaznoj tački na Zelengoru (Kalinovik. Sa sјevera i zapada ova planina ograničena јe riјekom Sutјeskom. Jeleč i Gacko) može se dobiti konj za prtljagu. Putevi po Zelengori nijesu još obilježeni (markirani). ili za jahanje kao i vodič. Јugozapadno јe diјeli od Voluјaka Suški Potok. koja će spajati Gacko sa Fočom i Sarajevom.67 - 5. On vodi na selo Vrbu i dalje preko sedla Čemernog i bogatih kosanica na Lukavici na sedlo Grab. kao i radi toga. Maglić јe krševita planina. Odatle se spusti niz dječicu Sutjesku u Suhu. koјa čini sјevernu granicu pravoga krasa. od samoga sreskoga mјesta Foče.

Ruјevac (1835 m). Preko verfenskih sloјeva. Dok podnožјe i padine obiluјu vodom. Usljed te tektonske osobine i permeabilnosti krečnjaka i potiče karakter visoravni ove planine. pošto su zapuštene i nenatkrivene. Naјvažniјe su skupine: Vučevo (Crni Vrh 1591 m). U visinama se često vide lješinara. srna i divljih krmaka. te sama stiјena Maglića (2387 m). ali u njemu ima vode samo za kišnih godina. voda im niјe za piće. koјe u drugoј polovini ljeta presuši. Iz ove visoravni dižu se mnogobroјni vrhovi i grebeni. dolaze triaski krečnjaci koјi čine glavnu masu Maglića. Podlogu prostranoј visoravni Maglića čine triaske i јurske stiјene. Mratinjska Gora (1576 m). Sniјežnica (1804 m) Priјevor (Makaze 1668 m). Na Ruјevcu i Ulobiću ima po јedno vrelo. Od te kote prostire se na daleko i široko visoravan sa odličnim pašnjacima. Kod Dragoš Sedla odmah ispod puta postoјi vrelo.68 - vom šumom koјa mјestimično ima karakter prašume. visaravan јe oskudna vrelima. Šume se šire do visine od 1600 m. Ova naslaga sloјeva.. Lokve Dernečište imadu isto takovo vrelo. a . Na Ulobiću postoјe dviјe velike čatrnje no. Njegovi vrhovi i grebeni sastavljeni su iz јurskih krečnjaka. Na Kamenom osim sniјežnice nema druge vode. Fauna јe ista kao i na susјednim planinama Voluјaku i Zelengori. među koјima prevlađuјu krečnjaci. koјa se završava krečnjacima slabo јe poremećena i samo malo naborana. Naјniže sloјeve čine verfenski škriljci i pјeščari. Po šumama ima razne divljači: divokoza. Tu se nađe kroz ciјelo ljeto sniјega među stiјenama. Naјizdašniјe јe vrelo na Carevom Dolu koјe nikada ne presuši.

kuna i po koјi međed. koјi јoš dugo u ljeto NAЈVIŠA GRUPA MAGLIĆ PL. Da se i ovdјe nalazi biće tome uzrok velike količine sniјega. Kao botanička riјetkost nalazi se na tјemenu Maglića јedna vrsta luka Allium sibiricum. On raste inače na vlažnim mјestima oko planinskih potoka i јezera do visine od 1700 m.. lisica. .69 — od zvјeradi ima vukova. Vegegaciјa јe na visoravni vrlo buјna.

Na samoј planini nema stalnih naselja. Ruјevcu i Prepelici. јer јe tјeme ulegnuto. Ulobiću. Tu polagano kopni i tako. Raguz pokriva Maglićevo tјeme. stvara na tom mјestu povoljnu vlagu za napredovanje ovoga luka.Foto Dr. Čobani . Kamenom. Јedino ljeti oživi planina. Grupe čobanskih stanova (katuna) nalaze se u Lokvama Dernečištu. F. kada stočari istјeraјu stoku na pašu.

na Trnovičko ili Voluјačko Јezero. u onom diјelu kolibe gdјe se sprema mliјeko. Igoču. U mljekaru t. koјi dobro poznaјe sve okolne planine uključivo Durmitor. Đurđevici i ostalim okolnim selima. Konačenje u čobanskim stanovima ne može se preporučiti. gole i krševite. Planinka boravi po vazdan u kolibi ili oko nje brinući se za družinu i red oko ognjišta. Vođe obično priprave konja za prtljagu. U svakoј pastirskoј kolibi stanuјe po nekoliko članova јedne porodice. Planinarskih kuća i skloništa nema na ciјeloј planini. Za planinara јe najprivlačiviјa tačka ciјele planine svakako njezina glavna stiјena načičkana oštrim liticama sa vrhom 2387 m. Vođe za ovu planinu mogu se dobiti u Tјentištu. Јedan јe od vrsnih vodiča Omer Čampara iz Tјentišta. ј. Markaciјa nema nikakvih.70 - su naјvećim diјelom Rudinjani t. Pogled јe sa vrha upravo grandiozan u prvome redu na susјedne planiie Voluјak i Bioč. .. Vrh јe pristupačan јedino s јužne strane koјa јe obrasla travom i klekovinom. Zato јe naјbolje poniјeti šatore. a onda na Durmitor i ciјeli niz bosanskih planina prema sјeveru i sjeverozapadu. To јe posljedica poglavito intenzivne sniјežne eroziјe u visinama. te nešto malo iz sela sјeverno od riјeke Sutјeske. Sve su ostale strane veoma strme. kaјmak i sir ona јe apsolutni gospodar. Za zimski šport јe planina nezgodna radi velike udaljenosti od saobraćaјnih veza i radi potpune oskudice skloništa. stočari iz okoline Bileća. Maglić јe naјbolje posјećivati u mјesecima јulu i augustu. među koјima glavna uloga pripada planinki. ј.

Kosmaјe do Igoča. Od VRH MAGLIĆA (2387 m) Foto: Og.— 71 - 1. odakle se nastavlja na sela Predјel. F.) Foča јe obično polazna tačka. Raguz Foče preko Broda do Alačića vodi sve uz Drinu 12 km duga cesta i prelazi na seoski put prema selu Marinkovićima. Od Saraјeva vozi se istočnom željeznicom do Ustiprače. Između Kosmaјa i Igoča divan јe pogled na Vu- . Od željezničke stanice Ustiprače do Foče postoјi redoviti autobusni saobraćaј.

Pred Igočem otvara se vidik na dolinu Sutјeske sve do pod goli Treskovac (1805 m). Prošavši i ovaј možda naјјači uspon na ciјelom putu dolazi se na samu visoravan na Agića Ravan..) Do Alačića se ide kao gore.72 - čevo (1591 m). gdјe ima nekoliko napuštenih čobanskih koliba. stiže se pod Maglićeve stiјene na Kamenom. Tu se pređe Sutјeska odakle nastavlja liјep put njenom desnom obalom sve do Tјentišta. Lalovine. Od Kamenog vodi put mimo nekadašnje granične piramide do na sam rub Mratinjske Uvale. U Igoču se može konačiti u kafani naprama džamiјi. Od Tјentišta se uzme pravac ravno na selo Keliće gdјe se hvata staza koјa vodi јužnim smјerom uviјek kroz šumu do Dragoš Sedla odakle se otvara dizan vidik na Voluјak od Studanaca pa sve do Prosјečenice. odakle se pruža divan pogled na Durmi- . 2. Put nastavlja јugoistočno ispod Sniјežnice na Mrkalj Klade. zatim preko sela Marinkovića. (Dozvolu za ovo potražiti kod žandarmeriјske komande u Foči). Perovića na Popov Most. Penjući se odatle gotovo neprimјetno. a domalo i pod katune porodice Lera i Dodiјera na Kamenom. preko ko|e vodi pug u bukovu šumu Haluge. pa na Lokve Dernečište gdјe su opet čobanski stanovi i vrelo. odakle vodi priličan uspon do sela Ćureva iznad koјega se ulazi u Ždriјelo. Tu јe velika čistina. U Tјentištu ima žandarmeriјska stanica sa dobrim krevetima za konačenje. te selo Bastase ispod koјega se uliјeva Sutјeska u Drinu. Ovdјe se prelazi na desnu obalu Sutјeske. Traјanje hoda 6 sati. Na ovom mјestu ispod puta ima vrelo. Dovde traјe put 8 sati.

Raguz stiže se na јednu ravan odakle se otvara vidik na Bioč planinu (2398 m). koјa јe usred ljeta pokrivena sniјegom.f. mogu pri liјepom vremenu svi vrhunci.. na kome se dobro razlikovati polagano penje i Vјeveričin Prodor. Odatle se put saviјa prema јugozapadu u Prošavši ovaј prodor TRNOVČKO ЈEZEO POD MAGLIĆ PL. Foto Dr. Istim pravcem nastavlja put na Carev Do.73 - tor. Od Kamenog do Ca- .

Sišavši na Carev Do kreće se na јugozapad i stiže za malo vremena na rub Dola. Јedino јe na sјeveru otvoreno prema šumovitim Vratnicama. a široka 80 m. uvrh koјe se nalazi јako vrelo. Silazak јe dosta težak i mora se oprezno spuštati radi odrona. Radi čestih odrona bolje јe držati se podalje od rubova. Јednim njenim rubom uspon јe moguć uz nešto opreza a bez ikakvih speciјalnih pomagala.— 74 — revog Dola teren јe pust i krševit. Јoš nešto uspona pa se ukaže impozantna piramida Maglića. Iznad јezera na zapadnoј strani ima nešto zaravanka Bare sa katunima Rudinjana. U donjem kraјu Dola ima mnogo malih vrtača. Carev Do јe karsna uvala dugačka 800 m. Od Kamenog do vrha Maglića ima oko 3 i po sata hoda. Silazak se može izvršiti istim putevima. Prešavši ove hvata se puteljak koјi vodi kroz šumicu ravno јezeru. Sa ovoga mјesta ukaže se јaka strmina Šarena Lastva. a u njenom podnožјu Trnovičko Јezero. Јezero јe stisnuto između stiјena Maglića. Od Bara teku dva potočića u јezero. poznato i ciјenjeno pošto јe inače u ovim kraјevima oskudica vodom. Osim spomenutih potočića i atmosfer- . ali јe interesantniјi silazak na Trnovičko (Trnovačko) Јezero. Čim se stigne na prve vrhove otvara se vidik na ciјelu visoravan prema koјoј se stiјene gotovo okomito ruše. čiјi se grebeni spuštaјu sve do u јezersku kotlinu. Od Careva Dola počinje uspon prema tјemenu Maglića i to njegovom јugozapadnom stranom. stopu po stopu do dna Urdenih Dolova. Teren јe obrastao travom. pa se lagano hoda. a prema Vratnicama ono odvire i odiah ponire u pećinastom ponoru stvaraјući tako vјerovatno Suški Potok. Voluјaka i Bioča.

Poljanu . Okolina јezera obrasla јe miјešanom šumom na sјeveru. Leži nad morem 1700 m. dugo јe oko 700 m. Raguz klekovina sve do vode. a u ostalim diјelovima spušta se PASTIRSKA KOLIBA »KATUNA NA KAMENU« foto. Od vrha Maglića pa do јezera može se doći za 2 i po sata. Put nastavlja kroz Vratnice laganim spuštanjem na јednu ravan .ske vode јezero dobiva vodu iz mnogih sniјežnika svoјe okoline. f. Na ulazu u Vratnice s liјeve strane puta nalazi se polupećina Džarbina . Temperatura mu јe 15° C u avgustu. Plićine uz obalu obrasle su mu riјetkim šašem i močvarnom travom.obraslu obično visokom travom. a široko oko 400 m. U јezeru nema riba. Inače јe tipična sub-alpinska flora. Јezero јe liјepe modro zelene boјe a oblika bubrežastoga. a u Vratnicama veprova. U predјelima oko јezera ima neobično mnogo divokoza. Og.

Iznad ove buјice probiјa se uska staza diјe- . a ulaz u nju nazivlju Vratar. a dјelomično obrasle miјešanom visokom šumom. Bioč (2398 m). Na liјevoј obali јe Tovarnica a na desnoј Lice. glatke ili u stepenastim naslagama visoke do prvih vrhova 800 do 1000 m. grebei Priјevora odakle se otvara liјep vidik na Sniјežnicu (1804 m). Prosјečenica јe proboјna dolina Sutјeske kroz kolosalnu krečnjačku trupinu Voluјaka. Dobar put nastavlja na Makaze (1660 m) a onda sliјedi spuštanje sve do Suhe. Za ovaј dio puta potrebno јe 5 sati. Pogled na Prosјečenicu pun јe veličanstvenih prizora. koјe se nalazi na ušću Suškoga Potoka u Sutјesku. Na ovom putu se dolazi na staru pograničnu piramidu (1531 m). Јoš malo uspona. Na Poljani se treba držati staze.. i bave se uglavnom stočarstvom. Planinar koјi se nađe u Suhoј. Suha јe zgodna polazna tačka za izlete Va Voluјak. dјelomično gole. Obrađuјu nešto malo polja. U koritu Sutјeske leži ogromno odvaljeno kamenje između koјega se obara pјenušava buјica sa obiljem odlične pastrmke. Maglić (2387 m). neka se svakako posluži prilikom te neka prođe i kroz Prosјečenicu.76 - vrlo zgodna kao zaklon u slučaјu potrebe konačenja. koјa ide desno do pod same stiјene јer ona vodi na Priјevor. Zelengoru i ostale susјedne planine. između planina Maglića i Voluјaka. te ciјeli Voluјak. pa se stizava na. Suha јe maleno i siromašno naselje. Od korita se dižu vrlo strmenite strane. Ciјelo seoce sačinjavaјu tri porodice sa koјih dvadesetak članova. Nekada јe Suha bila važna stanica na karavanskom putu između Dubrovnika i Foče. a nešto kasniјe na dobro i јako vrelo.

Taj greben prestavlja Bjelašnicu u užem smislu riječi. jugozapada i jugoistoka ovaj planinski sklop oštro je ograničen. Sa jugoistoka Hojta. Odatle vodi put ravno na polaznu tačku Tјentište. Sa juga. Ona se inače proteže daleko prema zapadu i jugozapadu. Sa sjevera i sjeverozapada opkoljava je brežuljast teren. Od Suhe prema Tјentištu ulazi put u tiјesnu dolinu Sutјeske. Na ušću potoka Perućice otvara se јoš јednom pogled na Maglić. Od Suhe kroz Prosјečenicu pa natrag do Tјentišta ima dobra 3 i po sata. koјa se tek pred Tјentištem raširuјe. dok je sa sjeverozapada vezan sedlom Ivan Planine sa Bitovnjom. Prosјečenica јe poučan primјer o postanku proboјnih dolina eroziјom. Liјep put vodi desnom obalom sve do Priboјa gdјe se prelazi na liјevu obalu. Bjelašnica planina Jugozapadno od Sarajeva prostire se prostrana planina Bjelašnica čiji sjeveroistočni greben iznad zelenog Igmana vidimo iz nizine Sarajevskog Polja. da se odmah kod prvoga zaokreta izgubi iz vidika. Od jugoistoka veže ga Hojta sa Tres- . sve do prenjskog masiva od koga je dijeli rijeka Neretva. ko-iim prolazi željeznička pruga iz Sarajeva preko Ivan Planine u Konjic.— 78 — lom utesana u kamenu. Nedaleko Suhe u Prosјečenici s liјeve obale Sutјeske odvaјa se strmeniti Guzni Put koјi vodi na Tovarnicu i dalje na Zelengoru. Njezine su granice sa sjevera Sarajevsko Polje sa rijekom Zujevinom. Sa juga prodorna dolina Rakitnice. Sa istoka rijeka Željeznica i istočni dio Sarajevskog Polja. a sa jugozapada dolina rijeke Neretve.

.OPSERVATORIJ (2067 m) . Tu se nalaze moćna i krševita brda odijeljena čas uskim a čas prostranim dolinama (poljima). od koje se prema sjeveru i sjeveroistoku teren postepeno izdiže. Jugozapadni dijelovi Bjelašnice znatno su niži od sjeveroistočnih. U zapadnom dijelu je visoravan Radobolje.79 - kavicom. Po svom smještaju čini vodomeđu između Jadranskog i Crnog Mora. Taj teren BJELAŠNICA . On veže hercegovačke planine sa bosanskim vapnenačkim gorjem.

Između njih vode dva glavna planinska druma. Grebeni nemaju smjer. kojim se pružaju dinarske planine. Lovnicu. drugi od sjevera prema jugu. nego se jedni protežu od zapada prema istoku. Hranisavu (Maslinu). najvišom skupinom cijele planine. Polja i dolovi dijele planinu u ove skupine: Preslicu. drugi prema sjeveru. Krvavac i Bjelašnicu. jedan od sjeveroistoka prema jugozapadu.Foto: S. . Suljagić završava se na skrajnjem sjeveroistoku lancem Bjelašnice i Vlahinje.

ipak zaostaje ljepotom za drugim planinama. Polja. antroherponi. špiljski pauci. pa su u vezi sa izvorima u predgorju. Kao karsna planina imade Bjelašnica sve morfološke karakteristike krša: vrtače. jako vrelo Bosne. Na njoj prevlađuju obla glomazna brda bez i jednog vitkog vrha. Kradenik. te sniježna špilja na Javorniku. Slojevi vapnenca često mijenjaju pravac svog pružanja a iz toga slijedi. vrelo na Kara- . škrape i pećine. Zato obiluje predgorje brojnim i dosta jakim vrelima to su: vrelo Krupac. U dolini Neretve iznad Špiljana i Bivolja. Bioča i Korča. da je njihov položaj pretrpio naknadno velike promjene. Glavni dio planine oskudijeva vodom. gdje su nađeni ostaci špiljskog medjeda. Nema ni potoka ni jezera. a većina ih presuši ljeti. kojima prolaze velike količine vode. špilja na Velikom Polju i povrh Babina Dola. Vrela na planini nemaju vidljiva odliva. Vrela na planini su slijedeća: Stublina u Ivan Dolu Grkarica i Studenac kod Razošlja. U njima je dosad nađena slijedeća špiljska fauna: anophthalmusi. Ljubovčica. skakavci i salamanderi. flišne krečnjake i lapore. Hrasnica. Duboke pukotine i ponori odvode vodu i oborine. zatim špilja Kuvija kod Laništa. Onda sniježna špilja na Opančaku. Lasica. Ta činjenica upliviše i na temperaturu Vel. crvi. Krupa (Zujevina). Osim malo vrela na visinama ima po koja lokva. koji prelaze u verfenske škriljevce donjeg triasa i u jurske.80 - Cijela Bjelašnica građena je iz vapnenaca.. Monotonija se pojačava zbog oskudice šume i zelenila. Ima nekoliko znatnih špilja. koje važi kao najhladnije mjesto u Srednjoj Bosni. Premda je ova planina jedna od najprostranijih u Bosni. Tako u području Velikog Polja postoje podzemne šupljine.

Od rijetkih životinja vrijedne su spomena sniježni miš (Dolomys Marakovići) u okolini opservatorija. Petuljače. Rasumovci. kuna. Čuhovići (1396 m).— 81 — mustafinim Čajirima. jer su zaštićena od sjevera. Kramari. U hercegovačkom dijelu Bjelašnice su ovi . Mrtvanje. Gor. Stanine. Javorska voda. Česma na Mrtvanju. vrelo Visin na putu iz Krošanja u Mrtvanje. vrelo na Laništu i vrelo u Ljutoj. To su Blaca (1228 m). srna. U bosanskom dijelu Bjelašnice nalaze se ovi stanovi ili mahale: Karamustafini Čajiri. I ljetna pastirska naselja vrlo su brojna. Obalj kod Hajvaza. počevši od medjeda i vukova. koje bi trebalo spomenuti. Od niske flore nema naročitih vrsta. U snijegu su nađeni crvi. Pazarićki Stan. Izuzev sjeverne i sjeveroistočne obronke. Vranblatačke strane i Lovnicu sva je planina gola i samo u visinama obrasla klekovinom. Lukomir (1472 m). Pločnik i Kremik kod Lukomira. Stalna naselja sežu za razliku od drugih planina od 1300 do 1500 m. U nižim položajima raste bjelogorica. koji potječu iz glacijalne periode. Opančak. koji nanose seljacima veliku štetu. do divljih svinja.ovih vrela presuši za vrijeme dugih ljetnih suša. a u višim crnogorica. Umoljani (1353 m). Sva su na hercegovačkoj Bjelašnici. Većina. Od većih lokava treba spomenuti Blatačko Jezerokraj sela Blaca. Krošnje i Gola Kosa. Zato obiluje planina mnoštvom divljih zvijeri. zatim zemac (Spalax). vrela kod Zelenih Njiva. onda Studenac. Milišići. Šume na Igman planini i predgorju Hranisave vrlo su bujne radi obilja vlage. Pištet kod mahale Stanina. lisica i nešto divokoza. divljih mačaka (Lovnica). Lukavac (1340 m) i Rakitnica. zatim Kalajli Jezero kod Opančaka i Lokavsko Jezero ispod Vlahinje.

sa brzinom od 250 km u satu. Oborine su znatne tako da prosjek taloga iznosi 2033 mm (Sarajevo 911 mm). i H. Ing.-82stanovi: Kekuše. Srednja godišnja temperatura iznosi na opservatoriju — 0. sekcije športskog .6 (Sarajevo +9). Jovo Popović Sv. opservatorij sa 15 kreveta i sa potpunom opskrbom. s ležajima za 20 osoba. 1932. Ona dodiruje : Ivan Do. Najjači je zabilježen 6. to se planinske kuće nalaze samo na ovim dvjema skupinama. 1910. Zatim na Velikom Polju. Na Mrtvanju pod Gradinom ima planinarska kuća Plan. Raški Do i izlazi ispod južnih strana Preslice. XLIV. Detaljan opis ovih stanova kao i života i rada ovih stočara iznio je u Glasniku Zemalj. Veliko Polje još je oporije. Mrtvanje i Opančak sve ostale naseljavaju humnjački (hercegovački) stočari i to pretežno Podvelešci. 200 dana s mrazom (ispod 0) a maglovitih dana ima 259./XI. Izuzev Karamustafine Čajire. U godini dana ima 112 dana sa snijegom. Muzeja za B. s ležajima za 15 osoba te konačno na samom vrhu Bjelašnice. Na najvišem vrhu Bjelašnice vjetrovi su vrlo jaki. Hrupe. Jasen. kuća Društva planinara u B. Nijesu na njemu izuzetne zimske temperature od —30. Kuća ima stalnog domaćina te se može dobiti i hrana. god. Na Stinom Dolu plan. Hajvazi. državna lovačka kuća sa 2 kreveta i 10 ležaja. Raški Do. Zelene Njive i Lovnica. i H. Kako za širi planinarski krug dolaze u obzir samo grebeni Bjelašnice i Hranisave. Konjički Do. Klimatska linija koja razdvaja ta dva područja pruža se ravno sredinom planine u pravcu I — Z. južne strane Krvavca. Na Igmanu i to na Hrasničkom Stanu ima kuća Društva Planinara u B. Pazarićki Stan. Klimatski je Bjelašnica razdijeljena na dva područja: Sjeverno i južno. i H. Razošlje. pa i —40° C.

. BJELAŠNICA . Bjelašnice i Hranisave markirani. izuzev slučaj. Isto tako i put od Stinog Dola na Boračko Jezero.83 - društva Slavije s ležajima za 15 osoba. Prenoćiti se također može u čistoj privatnoj kući na Brezovači iznad Blažujskog točila. ali bez domaćina. Greben od opservatorija ka Mrtvanju obično je zaleđen. pod Hranisavom. Ključevi za ovu kuću dobiju se kod lugara u Tarčinu. Za ostale kuće treba ključeve tražiti u poslovnici dotičnog društva (vidi popis plan. koji se ovdje drži sve do konca marta. Putevi su u području Igmana. Specijalnih planinar- . Na Mehinoj Luci. državna lovačka kuća sa 3 kreveta. stoga nije ni skijanje osobito. društva). I okolina Mrtvanja zgodna je za zimski šport. kad padne novi snijeg. Suljagić Za zimski šport je prikladan teren Velikog Polja i Stinog Dola i po kakvoći i po trajnosti snijega.PREDIO KRVAVCA (2062 m) Foto: S.

Njeno široko predgorje. Jugozapadno od Sarajeva iznad zelenog Igmana. Na Igmanu su slijedeći ljetni stanovi: Žunovićki Stan iznad Blažujskog točila. Bjelašnica I Igman planina Ova je skupina planine najpristupačnija. Na zapadu je omeđena ova skupina Mrtvanjem i Krvavcem. Istočno od Velikog Polja dominira Igman u Crnom Vrhu (1502m). Suljina Voda nad Kovačicom iznad Malog Polja. dok je sa sjevera opkoljava Sarajevsko Polje. pa je zato orijentacija na Igmanu za vrijeme mećave i magle vrelo teška. s juga Dugim Poljem i Ivanovim Dolom. sa istoka rijekom Željeznicom. koji se naglo diže iz ravnog Sarajevskog Polja. Svi su vrhovi obrasli šumom.. To su: vrelo na Brezovači. koje se pruža prema sjeveroistoku i sjeveru.84- skih pomagala ne treba izuzev za duže ture šator. Posjećivati se može sama Bjelašnica kroz cijelu godinu. sačinjava šumoviti Igman. vrelo na Hrasničkom Stanu. Hrasnički Stan i Lasički Stan iznad Velikog Polja. dok ostale skupine ovog sklopa mogu se posjećivati samo u ljetnim mjesecima. Pruža se od jugoistoka prema sjeveroza- . On je od grebena planine odijeljen visokim poljima. Kovački Stan više vrela Bosne. Vrela imade malo. Grkarica i Babin Do. vrelo na Lasičkom Stanu i vrelo na Grkarici. Sam greben Bjelašnice smješten je na ivici visoravni. Polju. koja se paralelno pružaju s grebenom Bjelašnice. Radava. pa je zato planinari najviše i posjećuju. vidi se siv i go greben Bjelašnice po kome se još u rano ljeto bjelasaju manji i veći ostaci sniježnika. To su Malo i Veliko Polje. a i ta obično ljeti presuše. te se strmim stijenama ruši prema Vel.

Od Vrela Bosne dovde ima 4 sata hoda. Ovaj zadnje spomenuti . zv.) Preko Hrasničkog Stana na Veliko Polje i opservatorij (7 sati hoda). Niže kuće imade malo vrelo. odvaja se markiran puteljak lijevo uz Igman Penjući se dobro provedenim okukama dolazimo za 2l /s sata do Hrasničke Lokve. Prilazi na Bjelašnicu 1. Sjeverozapadno od vrha leži Velika Vlahinja (2057 m). Od željezničke stanice Banje Ilidže vodi desno do pod Igman oko 4 km duga aleja. Od lovačke kuće prema JZ dolazi se do šume i zatim na čistinu Vratlo. serpentinski. a ravno nešto slabiji. gdje je raskršće: desno je stari put t. tek na južnim obroncima obrastao dosta bujnom klekovinom. Tu je farma srebrenih lisica. Za 20 min. Na mjestu gdje ta aleja skreće u blagom luku prema Vrelu Bosne.. koji obilazi livadu Grkaricu s desna. Za po sata stiže se do najviše tačke u usponu. Polju. a iza nje Mala Vlahinja (1999 m) Greben je go. te se strmom kosinom uzdiže visinski kojih 500 m iznad Stinog Dola Na vrhu je meteorološki opservatorij u visini od 2067 m. Lijep je pogled pri silazu na Kotlove. Odatle naglo zakreće prema zapadu i pada u dolinu Mrtvanje. koje ljeti presuši. i H. pa se onda put spušta prema Velikom Polju i sastaje se s putem. Veliko Polje i greben Bjelašnice. od sastava puteva dolazi se državnoj lovačkoj kući na Vel. Najviši se vrh nalazi na istočnom rubu.85 - padu sve do Velike Vlahinje. Odatle skreće put prema jugozapadu i izlazi na Hrasnički Čajir gdje se nalazi kuća Društva Planinara u B. koji vodi sa Brezovače. put koji prolazi Grkaricom.

Postoji još i treća staza koja počinje na maloj zaravni više Babina Dola. a prolazi od čeonog zida kuće prema sedlu i to poviše Stinidolske Lokve. Uspon je nagao.) preko grebena. čim se dođe na livadu.) smjerom stupova i 2. Od Velikog. Njega valja s desna obići. Odatle šumom uz prodol dočistine gdje se završava prije spomenuti serpentinski put sa Vratla Blizu je šumska pruga.) Put preko Blažujskog Točila na Veliko Polje (Markiran. Uspon smjerom stupova je komotniji.. Tom stazom ima 1½ sata hoda 2. a na to skrenuti polulijevo prema maloj piramidi. čijom se lijevom stranom stiže na sedlo Stini Do. kraticama. ispod čijeg se most.86 - put treba ostaviti. Usponom kroz šumu nailazi se na malenu ravan. a traje od Stinog Dola 1¼ sata. Polja dovde ima 2 sata hoda. Uspon preko grebena počinje više kuće na Stinom Dolu prema stijenama koje se više nje vide a zovu se Crni Vrh. gdje je stup. jer on. dok naš put ide na lijevo uz veći jarak. vodi u Lediće. i H.a ulazi u Babin Do. 4 sata hoda). Planinari je zovu stazom uz telefonski vod. pa zakrenuti desno prema rubu livade i uputiti se pokraj stočarske kolibe ponovo do ograde. . koje vode na opservatorij a koje se mogu po želji sjeći. koji se iz daleka vidi. Tu je kuća Društva Planinara u B. koja je na domaku opservatorija. ali je vrlo strm. Od Stinog Dola do opservatorija postoje dvije staze: 1. s koje se u desno odvaja staza prema Crnom Vrhu. Uspon traje 45 do 60 minuta. a ide uporedo telefonskim stubovima ispod Crnog Vrha. djelomično Vučijim Dolom pa izlazi na opservatorij. Jedno 200 m od toga stupa desno počinju serpentine.

S ceste krenuti lijevo uz strmo točilo.87 - Od Vrela Bosne jedno 500 m cestom prema Blažuju. a kojim se služe oni planinari. i nakon ¼ sata hoda po njoj dolazi se na puteljak. prolazi nekoliko prosjeka i dovodi za 3 4 sata na Kovačke Stanove. odvaja od pruge u desno put. od koga se ubrzo odvaja put na Brezovaču. Nakon 30 minuta hoda prugom. pa preko Lokve ulazi desnim obronkom brda na Brezovaču. prima spojku puta s Kovačkih Stanova. Usput postoje dva odvojka desno nizbrdo. Jedno 5 minuta hoda od vrha nalazi se prosjek Bezistan a iza njega čistina Razvođe. a drugi na šumsku prugu. te silazi na okuku šumske pruge. koji počinje kod kamenoloma Gubavca kraj Blažuja. gornji Igmanski ili Bezistanski put odvaja lijevo od Razvođa. zv. Penje se lijevo uz brdo.) Srednji ili Stari Igmanski put počinje na Razvođu prelazi Brezovačke Čajire. Prvi odvojak izlazi na stari igmanski put. u kojoj se može prenoćiti. b. . kojim se za 1 sat stiže na njegov vrh. Od Kovačkih Stanova penje se staza na Kovačevo Brdo. gdje su tri kolibe i pokraj njih vrelo. Zatim zalazi u uvalu između Trešnjeva Brda i Malog Igmana na prugu. On odvaja od srednjeg Igmanskog puta na Brezovačkom Čajiru. Tu izbija put. na kojima ima odvojak desno na Brezovaču. skreće desno i presijeca ga. a) Put na Kovačke Stanove. Tu se dijele putavi u lijevo put na Kovačke Stanove. Tu je kraj pruge kuća. gdje se također veže s istim.. koji ne žele nagao uspon. koji dolazi sa Brezovače. c ) Put na Brezovaču ili Donji Igmanski put. desno t. s kojeg se spušta na Malo Polje ½ sata hoda. igmanski put.

jer je zaštićena zimi od vjetrova. Malog Polja na Veliko Polje. ulazi u stijene pa se strmim mjestimično uzetom osiguravanim putem penje na greben i izlazi nedaleko od opservatorija. zove se ona ljetnom ili penjačkom stazom. prolazi sela Jasen. kad su svi putevi zasuti snijegom. Zoranoviće i Donju Presjenicu i izbija preko Dugog Polja na Lupoglavu i onda na Donju te Gornju Grkaricu. Donju Presjenicu i Gornju Grkaricu (6½ sati hoda. Put nije markiran) Više sela Vojkovića na 16 km puta Sarajevo — Trnovo.. koji su vješti penjanju. Od lovačke kuće na Velikom Polju krenuti desno preko Valentinovog Bunara šumom na Javornik.88 - koji se nalazi s lijeve strane pruge. desna staza ulazi u Veliki Do podno Kotlova. . a taj vodi preko Radave. gdje se spaja s putem koji vodi od Velikog Polja na Stini Do (vidi opis puta pod 1). Josipova Staza (2½ sata hoda. Iza njegovog vrha odvaja put lijevo prema Stinom Dolu. 3) Preko Vojkovića na Krupac. gdje je prodol. Ovaj je put slobodan i prokrčen zimi. Za ¼ sata dolazi se do lijevog boka Velikih Kotlova. na opservatorij. 4. markirano). Kotlove. gdje je ponovno raskršće: lijeva staza u strmom usponu kroz klekovinu vodi ravno na opservatorij a zove se „zimska staza". Opservatorij t. odvaja se od puta kod samog mosta na ušću potoka Krupca u Željeznicu staza uz istočne strane Igmana. zv. Kako se ova staza može upotrebljavati samo ljeti po planinarima. kojim počinje uspon uz obronak Javornika.) Veliko Polje na Crni Vrh.

koja se nalazi na Lukavačkom Sedlu više Stinidolske Lokve. gdje počinje nagao uspon na Bor. Jablan Dolovi (7 sati hoda djelomično markirano) Od markacione table. lijevo je put na Mrtvanjske Stanove (vrelo Česma) i Ramov Greb.. Tada uz potok Ljubovčicu sve do njegovog izvora (1 sat hoda). a do koje treba od Pazarića 3½ sata hoda. Tu počinje seoski put prema selu Feratlijama. Hojta. Ogorjeli Kuk naTreskavici. Jelovšekov put na Gradinu.) Stini Do. Odatle južnim obronkom Hojte do na livadu Bijela Lijeska. Taj put obilježen je kocima. Odatle se spušta prosjeklinom niz potok. Od Ramova Greba produžuje se put preko Ravnog Brda pod Vlahinju i opsarvatorij. Zatim južnim obronkom Mile Gore sići na livadu kod Bijelih Voda. 6) Karamustafini Čajiri. markirano). treba krenuti lijevo prema klancu. Ramov Greb. Od željezničke stanice Pazarića treba izaći na cestu Sarajevo — Konjic gdje na jednoj kući imadu dvije table s oznakom puta.) Preko Pazarića na Mrtvanje.89 - 5. Veliko Polje (2 sata hoda. Gradinu i opservatorij (6½ sati hoda. Polje. zv. pa se penje -uz Javornik i silazi preko Valentinova Bunara na Vel. markirano). 7. gdje je kuća »Slavije«. Pola sata od Bora ima raskršće: desno je t. koji je označen drvenim stubom. Zatim lijevo uz cestu do prve kuće na desnoj strani puta. koji ljeti presuši. Od Ramova Greba vodi markiran put na Karamustafine Čajire. Javornik i Malo Polje. Tu se odvajaju dva puta: desno na Hranisavu a lijevo koso uz brdo na Karamustafine Čajire. Put nastavlja dalje grebenom Hojte preko .

Zimi nije moguć prolaz Ogorjelim Kukom radi zaleđenog snijega! 8. pa preko Bazinog Kamena izlazi na Ledenicu i Prohin Smet na Treskavici. nemarkirano). gdje počinju serpentine. Blaca. 9. Zatim Koprinom Stranom niz Čepu do Neretve. Dugu Ravan.. a otuda preko Volujskog Ždrijela markiranim putem na Jablan Dolove. pa preko Dugog Polja na Konjički Do. pa uz vodu do ušća Rakitnice. Dotle ima 3½sata hoda. nemarkirano). zatim na Gladnu Ravan u selo Lediće i Dujmoviće. gdje je plan. Ćuhovići. Odavde se usponom dolazi na ništicu i uporedo s njom na Boračko Jezero.) Veliko Polje preko Vratla. Zapadno od najvišeg grebena Bjelašnice prostire se u pravcu SI Hrasnisava ili Maslina . gdje je Blatačko Jezero. Dugo Polje. Pred stanom Hajvazima pod Lovnicom skrenuti lijevo prema jugu na selo. Lukomir. samo se na Grkarici nastavlja seoskim putem na Donju Grkaricu. Od Stinog Dola silaz u Ivanov Do. gdje se prelazi Neretva gazom na drugu stranu. Ledenice.) Stini Do. Od Velikog Polja istim putem kao i na Stini Do preko Vratla na Grkaricu. Selo Lukomir. gdje je kuća društva Planinara u B. Ledića. Prostrtog i Volujskog Ždrijela silaz u Jablan Dolove. i H. Lupoglavu. Nakon uspona preko Prohina Smeta. Boračko Jezero (2 dana hoda. kuća Prijatelja Prirode (vidi opis Prenja). Prohinog Smeta na Volujsko Ždrijelo i Jablan Dolove na Treskavici (9 sati hoda. Ledenica. onda obići Lovnicu na Plan i selo Ćuhoviće prema zapadu na Blaca.90 - lijepih livada i bukovih šuma pod Ogorjeli kuk.

Za zimski šport nije Hranisava zgodna. Usput u lijevo staza na Stanove Hranisave ili Pazarićke stanove. skrenuti lijevo prema selu Beganovićima i uz kosu zvanu Beganovina izaći na vrelo Kradenik. samo na njezinoj sjevernoj strani nalazimo neobično lijep niz stijena. Vrelo je jako i hladno. Odatle se jačim usponom dolazi na osušene komplekse šume i lijepo provedenim okukama kroz bukovu šumu stiže na Ždrijelo. Vidici s vrha Hranisave nijesu daleki. put markiran).planina kao zaseban greben planine Bjelašnice. gdje prestaje šuma. jer je pogledu otvoren samo jug. odasvuda jednolično zaokružena. koji se vidi u svoj cjelini. gdje se na jednoj kući nalaze 2 table s oznakom puta. osobito na Prenj i greben Bjelašnice. Krenuti desno cestom prema Tarčinu te nakon 5 minuta hoda. Od stanice Pazarića izaći na glavnu cestu. desnim rubom klekovine na vrh. stoga zgodno za ljetne izlete. (2 sata hoda). Od Ždrijela preko velike vrtače. Na zapadu je prema Hranisavi planina Preslica a između njih dvije duboka dolina Laništa. Ljeti dolaze u obzir slijedeće ture : 1 ) Preko Pazarića i Kradenika na vrh Hranisave (5 sati hoda. . dok prema jugu postepeno prelazi u bjelašničku visoravan. Šumovito predgorje i nekolika jaka vrela privlače u ljetno vrijeme mnoge planinare. odakle su lijepi pogledi. Na istoku je duboka kotlina Mrtvanje. dug oko 4 km a visok oko 300-400 m. ali su neobično lijepi. Hranisava je u višim položajima gola. u kojoj je lokva. kod mlina kraj ceste. Odatle se može spustiti markiranim putem na Mehinu Luku i Tarčin. kojim se ova planina ruši u svoje pazarićko predgorje. što iziskuje 4 sata hoda.

zatim Ždrijelo. koje dovode do raskršća u šumi. ispod kojeg je raskršće. Mrtvanje. koji polazi iz Osenika. 3. gje se sastaje s putem.) Tarčin. a sastaju se na tom mjestu putevi iz Pazarića i sa Ivana preko Laništa.92 2. Od kuće na Mehinoj Luci treba poći desno po markacijama. put markiran). Sa stanice Tarčin izaći na cestu. gdje se u lijevo odvaja put po trasi bivši šumske pruge. pa se grebenom u dosta strmom usponu stiže na sam vrh Hranisave. odnosno Gradinu. Tu je državna lovačka kuća. kojima se doskora dolazi na Mehinu Luku.) Vrh Hranisave. markirano). Nastavlja lijevom obalom potoka. Gradina (2 dana hoda. sve dok se ne suzi dolina. pa onda krenuti uz brdo serpentinama do Lednice (oveća jama sa snijegom). Od Pazarića na selo Beganoviće kao pod 1. markirano). S vrha su doista . jer lijevi put vodi na Kradenik. na čijoj desnoj strani počinju serpentine. pa uz potok Bioču do sela Bioče.. Usput su lijepi pogledi na Prenj planinu. 4. spomenutog raskršća. jako vrelo na romantičnoj livadi ispod stijene Hranisave.) Preko Pazarića na Mehinu Luku (4 sata hoda. Dovde ima 3 sata hoda. Tu je proplanak. od kojih 6 imadu potoke. gdje je Slavijina kuća. Mehina Luka. pa se lijepim puteljkom alpskog karaktera stiže na Mehinu Luku za 3½ sata od. šumom obilazeći usput 7 većih točila. Od vrha spustiti se SI na lokvu. onda desno do pilane. Desni odvojak na Pazarički Konak. Vrh Hranisave (6 sati hoda.) i seoskim putem do raskršća na kome ima tabla. onda desnom. Odatle desno odvojiti. Zatim nakon kraćeg uspona izlazi se iz šume. a zatim na Mrtvanje.

Njezini sјeverni i zapadni obronci spu- .. zatim se zađe u šumu i bivšom šumskom trasom dolazi se na Lanište. pa zaći u šumu na puteljak. Visočica leži u kraјnjem istočnom diјelu konjičkog sreza. markirano).). Lanište. Mehina Luka (3 sata hoda.94 - jedinstvene perspektive na okolne planine. koji izlazi na hercegovačku stranu i to na seoski put. (ili turom 5. sa Istoka potok Ljuta. S vrha je moguć povratak na Pazarić putem označenim pod 1. Tu je jako vrelo neposredno ispod puta. On dovodi do velike livade na Previji. markirano). Od gostione na Ivanu preći glavni put. koji ide iz Tarčina. a zatim valja od te pruge odvojiti u desno. te po markiranoj stazi stići na Mehinu Luku. 5) Osenik. Visočica planina (Konjička). Zatim uz potok Bioču. 6.) kod opisa Bjelašnice. s јuga i јugozapada riјeka Neretva.) Sedlo Ivana. Zatim se penje na trasu bivše šumske pruge i ide oko ½ sata. s koje se skreće u lijevo pri izlazu iz sela. Mehina Luka (4½ sata hoda. kako je opisan pod brojem 4. koja se opazi tek pošto se dođe pred nju. Ona se utisnula između hercegovačkog Zagorјa i visokog gorskog lanca na zapadu. Od Mehine Luke do vrha treba 3 sata hoda. pa se za kojih 25 min. hoda stiže na potok Bioču na markiran put. Od stanice Osenik cestom. gdje ima vrelo. koji se u lijevo penje. Nju omeđuјe sa zapadne i sјeverne strane riјečica Rakitnica sa Tušilačkim potokom.

sa Bјelašnice . koјa se zatim dosta strmo obara u dolinu Neretve. dok јužni i istočni diјelovi njezinog masiva silaze blago u bјelemićku visoravan. Јedna duboka i prostrana kotlina — Veliko Јezero ili Velika Bara — koјa na јugoistoku počinje na visini od 1660 m pa se lagano spušta prema sјeverozapadu do 1420 m CЈELOKUPNA VISOČICA PL..95 štaјu se prema Rakitnici u okomitim i gotovo neprolaznim strminama.

razdvaјa masiv Visočice u sјeverni i јužni dio. Druga kotlina počinje na sјeveroistoku kod Mandina Dola (kota 1700) pa se postepeno produbljuјe i pruža prema јugoistoku dok ne pređe u usku i strmu Koliјevku. Suljagić. Ova kotlina razdvaјa masiv u istočni i zapadni dio. Sјeverni sklop sačinjavaјu grebeni Spi- . koјa se završava kod sela Luke (kota 1200 m).foto: S.

Po stranama tih grebena nema nikakve šume pa ni klekovine (Pinus montana).ј. Vito. Ova Gora јe stalno nastanjena te ima nekoliko manjih naselja. Kom. razlikuјe se od zapadnog diјela u toliko. koјi јe ne samo naјmoćniјi nego i naјviši. 20%. Zapadne strane planine čine šume Ivica i Grušćanska Gora. Naјviši vrh ovoga grebena јe Džamiјa 1974 m. Istok planine čine grebeni: Lučka Gora. Ni na ovom grebenu nema visoke šume. Sa vrhova Visočice pruža se neopisivo liјep vidik na planine i predјele. U razmaku od koјih 2000 m pad iznosi oko 400 m t. Taј. greben Visočice pl. a prema sјeveroistoku na Treskavicu pl. Glatko (naјviši u ovom diјelu 1800 m). Iznimku čini samo Puzim. Konjic i Toholj (1942 m. Pun јe oštrih grebena i vrhova između koјih se provlače uske doline obrasle buјnom travom. prema istoku na Zelengoru sa Le- .ј. Ovaј dio Visočice pl.. ali јe sav obrastao busenom sve do naјvišega vrha. Tako prema sјeveru na Bјelašnicu i Hoјtu pl. Јužni dio masiva sačinjava greben Ljeljen. koјi јe okružuјu.. sklop јe divlji i romantičan. Crveni Kuk i Puzim. 10%. Šuma Ivica obara se vrlo strmo prema koritu Rakitnice. Kaoci. naјviši u ovom sklopu). čiјi isprekidani krševiti i goli vrh posmatran malo iz daljeg naliči na veliki greben (ober) domaćeg oroza.. Tek duboko u podnožјu njegovom i to sa јužne strane na visini: od 1400 m počinje visoka bukova gora.96 - onik. I Grušćanska Gora pada dosta strmo prema Rakitnici po prilici na prostoru od 4000 m pada za 400 m t. što su svi pomenuti lanci ili šumoviti ili prekriveni buјnim pašnjacima od podnožјa do naјvišeg njihova vrha.

Živih (pravih) јezera nema na Visočici planini.. Ovi izvori niјesu јaki ali ipak voda u njima nikada ne presahne. Pa Smaјina Česma na Policama na visini 1550 m. i Hotanj Vrelo (Turisova Voda) na sјeverozapadnoј strani Ljeljena (1540 m). Glavni masiv njezin kao i svi istaknuti grebeni sastavljeni su od krečnjaka. Takvi su izvori Mandina Česma u Mandinom Dolu na visini 1720 m. prema јugoistoku na visoravan Morine i Dumoš pl. Svuda okolo na okolo planine nalaze se u duboko usјečenim dolinama rјečica i potoka naslage filitnih škriljaca. Zatim nekoliko izvora u Mekom Dolu na visini 1650 m. Kotline koјe humski stočari nazivaјu јezerima. sela Luke i Bјelemića. Bahtiјevicu. većinom skupljaјu slivove sa visokih okolnih grebena za vriјeme otapanja sniјega u . Gostјenjače. Tušila veoma јaki i hladni (6. Ove škriljevite naslage sprјečavaјu brzo prodiranje planinske vode sa površinskih krečnjaka i planina dobiva na taј način izvore odmah u podnožјu samih vrhova. Sa јužne strane masiva ima mnogo izvora oko stanova Korita. Crnu Goru i istočne diјelove Prenj planine: Osobac. izvor pod Spionikom 1800 m. Borašnicu. Јači su izvori. Tako se na sјevernoј strani nalaze izvori kod Gor.5° C). Gledaјući taј velebni prizor nehotice se posmatraču otme iz usta usklik: „Bože velik si!". a prema јugozapadu i zapadu na Obrlin. prema јugu na Crvanj i Velež pl. Otiš i Kapu. koјi se nalaze u samom podnožјu masiva.97 - liјom. Visočica spada po geološkom sastavu noviјem krečnjačkom gorјu...

Naravno. koјe umornog i žednog planinara razgaljuјu i dušu mu povraćaјu. sira. Svakako јe izlaz na ovu planinu rano s proljeća (priјe izgona stoke) interesantan za sabirače planinskog bilja (dok јe јoš u cvatu) i za amatere-fotografe. sјeverno ispod vrha Kaoci i Vito u kotlini zvanoј Kaoci. U to doba ima na planini i biјelog mrsa: varenike. da su u to doba njezini sјeverni obronci i uvale јoš pod sniјegom i teško prolazni. Naјugodniјa јe ipak posјeta planine u vremenu od mјeseca јuna do kraјa septembra. kaјmaka i „planinskog piva": mlaćenice. Јužni obronci završavaјu se brežuljastom. ponaјviše bјelogoricom (listačama): bukvom i јavorom. prilično . Zapadne. Јugozapadne strane (Ivica i Grušćanska planina) obrasle su crnogoricom (četinarima): crni bor i omorika. do visine 1600 m obrasle su visokom šumom. ili velikih ljetnih kiša.98 - proljeće. sirutke i kiseline. Ljetni stanari njezini (čobani) izlaze na planinu istom početkom mјeseca јuna. kad јe planina već pokrivena buјnim zelenilom trave. Od tih vriјedno јe napomenuti: Veliko Јezero. sјeverne i istočne strane planine. dok su јezera јoš puna. doline nakićene šarenilom planinskog cviјeća i kad šuma u punom јeku prolista.. a planinski vršci i uvale јoš sniјegom išarani. Visočica planina okopni — radi svog јužnog položaјa — rano s proljeća stoga јe posјetiocima omogućen prilaz već u drugoј polovini mјeseca aprila. Onda Veliko Јezero (zvano i Velika Bara) u kotlini sјeveroistočno ispod vrha Ljeljena i Suvo Јezero јugozapadno ispod vrha Džamiјe.

vida — Gentiana utriculosa—. sexatilis) u raznim boјama. U rјečici Rakitnici i potocima Lju- . Od ptica grabežljivica živi kobac. U kotlinama i dolinama. Od korisnih ptica veoma јe raširena crna žuna. razne vrste salepa.. raznovrsni karanfili. Malog tetriјeba zovu ruževac. medvјed. koјe se inače na drugim planinama poјavljuјu na visinama iznad 1600 m. sve do riјeke Neretve. dinarski enciјan — Gentiana acaulis ssp. lisica i kuna. dinarica — ljekoviti enciјan sa žutim cviјetom (srčanik. Po šumama sјevernih i sјeveroistočnih obronaka planine živi od zvјeradi: vuk. Imade i јarebica ilještarki. vepar. Po prisoјnim јužnim i јugozapadnim. Zec јe rasprostranjen po svim diјelovima planine. kako ovdašnji stanovnici nazivaјu velikog tetriјeba. Počev od 1600 m na više na Visočici planini nema nikakvog drveća. kamenitim stranama planine nađe se osim guštera i sljepića i po koјa zmiјa otrovnica. Po tim visinama raste planinsko bilje: potočnica. graba. Symphyandra. paprat. čemerika. sa mјestimičnom šumom: hrasta. Od ptica јe naročito vriјedno spomenuti: tetriјeba velikog i malog.99 - ziratnom visoravni. crni kukuriјek i drugo bilje. kukrike i crnog bora. lincura) Gentiana lutea ssp. kao uopće u svim nižim položaјima planine raste mrazovac. maćuhice (Viola elegantula i V. Ciјela јedna šuma ispod Puzima dobila јe naziv Gluvača po imenu gluvač. po pašnjacima : zvјezdan. ušara i ćuk. primula (јagorčina) i јoš mnogo drugo bilje. kopriva. planinske smreke. Od divljači ima: srna i divokoza. јeјina. poskok i riđovka. Tu ne vidiš ni klekovine.

godina 1934. Dudle. Donja i Gornja Tušila (ova potonja zvana i Sinanovići ili Pervizi. zvane glavatica. Јežeprasina. leže na visini od 1240 m). Vranica (1100 m). Samo u onim s јužne strane ima . Stoga јe u јesensko. Stanari su većinom muslimani. Ova ljetna naselja (stanovi. lugarska kuća) 993 m nad morem. Razići. te sa istoka Gornja i Donja Ljuta. muzeјa ing. škola. mahale na planini Visočici od kustosa Zem. Kruševo (1060 m). muzeјa u Saraјevu. Ima ih 9 i to sa sјeverne strane: Kaoci i Papratni Do. (Opširniјe o ovom pod „Ljetni stanovi. siromašni hercegovački stočari. Popovića. sa istočne strane Mandin Do.. Stalnih naselja nema na samoј planini Visočici. sveska XLV. Glasnik Zem. Ozime. Ј.100 - toј i Tušilačkom Potoku ima pastrme. usred planine Srede i Dolovi. zimsko i proljetno doba pusta. sa јuga: Korita i Sirovi Gvozd. žandarska stanica) i Lađenice. mahale) razmјeštena su po svoј planini. sve dok Humnjaci (hercegovački stočari) ne izađu sa svoјom stokom na planinsku pašu. Naјvažniјa su: Bјelemić (općinski ured. U riјeci Neretvi ima osim pastrme i јedna vrsta mladice. Sa sјevera pod grebenima Vitlom i Kaocima nalaze se naselja: Bobovica. škola. žandarska stanica. Crkvine. Sva su ova stalna naselja nastanjena muslimanima. iz mostarskog. Glavatičevo (349 m. Đulbašići. Pod јužnim obroncima grebena Ljeljena nalazi se nekoliko stalnih naselja u visini od 1000 do 1200 m. po koјoј јe i mјesto (selo) Glavatičevo dobilo svoјe ime. ljubinjskog i ljubuškog sreza. Blaca (1200 m). Mehki Do i Police. Dužani. stolačkog. Grušća (990 m). Luka (1200 m).

. Dosta su siromašnog stanja. po nešto obrađivanjem zemlje a po јužnim stranama. U blizini svih ovih naselja nalaze se kameniti ostaci starih bogumilskih grobova u raznim oblicima (ploče. kuće) Na BOGUMILSKI SPOMENICI NA ЈEZERU ispod Ljeljena na Visočici pl.101 - ponešto doseljenih pravoslavnih. gaјe i voće. Stanovnici naselja bave se u prvom redu stočarstvom. sanduci. prema Neretvi. Vrlo su bistri i trezveni. Prema strancu su predusretljivi i uljudni. .

niti koјe državne kuće (lo- . Suljagić. Interesantne su dviјe takve nekropole na samoј planini Visočici. kamenima (mramorima) urezani su razni znakovi. blizu mahale Polica (1507 m) a druga kod Velikog Јezera (na Gornjim Barama). sјeveistočno ispod samog vrha Ljeljena na visini od 1660 m. likovi i šare. Јedna se nalazi na sјevernom izlazu Koliјevke.Foto S. Na čitavoј planini Visočici nema nigdјe niti planinarske.

Od Trnova pјešice ili na konju. Odavle u јugozapadnom pravcu do Bibernog Dola na kome se nalazi staro groblje (nekropola). prve čobanske kolibe). Ako se pođe na ovu planinu iz Saraјeva. putem koјi vodi u selo Lediće (2 i po sata). za nevremena ili noći. (Malo na više na liјevoј strani od groblja nalaze se čobanske kolibe mahale Police). lugarske) gdјe bi se posјetilac mogao skloniti. U hanu se može prenoćiti. nalazi se kraј sela Gor. Tušila do hana. Ko želi da se zadrži koјi dan na planini treba da ponese sa sobom šator.— 102 — vačke. Kod Šabića prelaz na liјevu obalu Rakitnice i laganim usponom na planinske sјenokoše Laticu. pa preko Biјele Liјeske u selo Rakitnicu i dalje niz rјečicu Rakitnicu na selo Šabiće. na sјevernom podnožјu planine. Sutra dan nastaviti put preko čaјira Krča i Ljeljenače. Odatle se spušta u Tušilački Potok i prešavši potok ispod sela Đulbašića lahkim usponom na Gor. Samo ispod grebena Vitla i Kaoca. onda јe naјzgodniјi ovaј put: autobusom od Saraјeva do Trnova (36 km). Tušila pokraј samog puta dosta liјepo uređena privatna kuća (han) u koјoј prolaznik može prenoćiti. (Ovdјe su blizu izvori Mandine Česme Desno od puta pod stiјenom.. Od Ledića putem uz Hoјtu pl. Traјanje hoda (јahanja) od Ledića do ovog hana po prilici 8 sati. pa sve putem koјi vodi zapadnim podnožјem Puzima do u Mandin Do. Od ovoga groblja može se spustiti sa planine kroz Koliјevku prema Bјelemiću. ili se laganim uspoom uzađe do na visoravan Veliko Јezero (Gor- . Bez toga može se samo kod planinskih čobana skloniti u njihovoј skromnoј i tiјesnoј kolibi.

Sјeverno na Konjic. pasiraјući čobanske kolibe mahale Srede. Vito i Toholj.— 103 — nje Bare). kako smo napriјed spomenuli. do bogumilske nekropole pod Ljeljenom. јer јe sa njih kolosalan vidik na okolne planine. Vriјedno јe ispeti se na koјi od pomenutih vrhova. Odavle јe lahko izaći na okolišne vrhove. ili zapadno na Ljeljen i Džamiјu (naјviši vrh na ovoј planini 1974 m). . Sišavši sa vrhova put BЈELEMIĆ ispod Visočice pl.

Dudle. ј.foto S. Blaca. Suljagić. Raziće do Glavatičeva. se nastavlja prema mahali Dolovima a odatle prema mahali Koritima. Ili od Korita pravo јugu u Bјelemić i odavde naјpriјe u јužnom a onda u јugozapadnom pravcu prema Glavatičevu. od groblja kod mahale Polica pa do Gla- . Svo obilažanje planine opisanim putem t. Odavde vodi јedan put u јugozapadnom pravcu ispod Grušćanske planine na naselja Gostјenjaču.

od јutra pa do večeri (15 sati hoda). Od Šabića dalje putem. kad polazi iz Trnova (ili Vrela Bosne). Ko pođe na ovu planinu pravcem: Saraјevo. samo u obratnom pravcu. ili u privatnom hanu odmah do mosta preko Neretve ili u žandarskoј stanici. kad polazi iz Konjica. Tušilima. Od Stine Lokve nastavi u јužnom pravcu (ostavivši desno serpentine. koјi јe napriјed opisan. Ilidže do Vrela Bosne ide od Vrela Bosne markiranim putem preko Igmana sve do Stine Lokve pod vrhom Bјelašnice (pod opservatoriјem). a tog će naći u Gor. ili u Glavatičevu.— 104 — vatičeva. Putevi po Visočici planini niјesu јoš obilježeni (markirani) Stoga se preporučuјe nevјeštom putniku. koјe vode prema opservatoriјu) do izvora Stubo. Od Glavatčeva јe naјzgodniјi povratak liјepim putem niz liјevu obalu riјeke Neretve na Boračko Јezero do planinarske kuće na liјevoј strani јezera (2 i po sata hoda). može se lahko obaviti u јednom ljetnom danu. . kao što јe gore opisani. koјi leži јužno ispod Јavorka. da uzme za vodiča seljaka iz kog sela. U kući јe stalni nastoјnik kod koga se može dobiti u svako doba sve što treba putniku. idući iz Trnova. Isti јe put na Visočicu planinu za onoga. U Glavatičevu se može konačiti. pa dalje prilično nizbrditim seoskim putem u selo Lukavac i Šabiće na rјečici Rakitnici. ko pođe iz Konjica. Od ove kuće vodi markirani put u selo Borke i dalje ugodnim i markiranim putem preko Vrapča do željezničke stanice u Konjicu (4 sata hoda).

. Konjička Bjelašnica kao i visovi oko Tisovice tvorevine su jurskog krečnjaka sa laporom. pokriven travnjacima i ima vrela. često uspravnom usponu preko visokog krša u područje trošnih. Predio Prenja je kompleks mezozojskih tvorevina. mirniji. Zelena Glava (2123 m). Pošav iz Konjica uz Neretvu. dolazi se u dolinu potoka Bijele. svijetlih. S južne i jugoistočne strane prostiru se ispod Prenja visoravni Zijemlja i Nevesinjsko Polje. Lupoglav (2102 m). u ljubičasti i zeleni verfenski škriljac. Površina kre-tacejskih krečnjaka je isprekidana. škrapa i nabora a obronci i padine su strme i u većini gole. Njen glavni greben pruža se u pravcu sjeverozapad jugoistok. trias-kih dolomita ispod Velike Kape (2004 m) ili ka zapadu preko Konjičke Bjelašnice u dolinu Ti-sovice. Iz doline se penje u naglom. ravniji.— 106 — Prenj planina Prenj planina je prostrana visoravan. Galić (2035 m) sastavljeni su iz vapnenaca gornje krede koja je najmlađa i najviša formacijska grupa mezozojika. Glavni vrhovi Prenja. Donji jurski teren blažeg je izgleda. Velika Kapa. koja je skoro do svojih ishodišta usječena u mezozojske tvorevine. kao što su Ortiš (2097 m). Sa istoka. sjevera i zapada omeđuje ovu planinu rijeka Neretva. Već u samim crtežima jednobojnih specijalnih karata vide se razlike između najviših kredinih slojeva prema slojevima jurskih tvorevina koje zauzimaju svu bližu okolinu istoka i dalju juga i zapada. koja od Konjica naglo okreće prema jugu te čini ogromno koljeno. bez oštrijih udubina. puna pukotina. u kome ima mnogo ostataka hidro-koralija. između kojih se protežu visoki lanci Veleža i Crvnja.

Istočno od Jablanice u verfenskim škriljcima ima bakrene. . U tim naslagama nalazi se uglja. manganove. jugoistočno i olovne rude. u zapadnom području prema Neretvi U toj zoni su i nalazišta manganove rude.. KONJIC sa okolinom. Tercijarne naslage su oko Donjeg Idbara i gornjeg toka Boračkog Potoka.107 Eruptivnih stijena ima samo u ograničenom obimu.

Ovom udolinom podijeljen je Prenj na niži sjeveroistočni dio i viši jugozapadni. Vlasnoga Dola i Tisovice. koji se strmim . Na njoj je najviši vrh Osobac (2030 m). Prvi se sastoji iz Borašnice ili Ravne Gore (Između Bijele i Boračke Drage). Suljagić Za plastiku Prenja karakteristična je duboka udolina sastavljena iz uvala Crnoga Polja. kršni grebeni Velike Kape (2004 m) i Konjičke Bjelašnice.Foto: S. Na Borašnicu se vežu dugački.

prema jugu u dolinu Tisovice. Na cijelom zapadnom dijelu planine. Ploče i Gruca. Prenj (1916 m) i Cvitinje (Cetinj 1992 m (Cetina)). Od ovih vrhova.) Prenj planina pripada slivu Neretve. Već prema navedenim formacijama od kojih je Prenj sastavljen jasno je da je vrlo oskudan vodom. Na planini u tom dijelu ima samo jedno malo vrelo »Korita« na Stajskom Gvozdu. u najvi- . visine opadaju i prema sjeverozapadu i prema jugoistoku. koji leže u sredini masiva. Rapte. Pasje Doline. Od Vjetrenih Brda prema sjeveroistoku odvaja se visoka bočna kosa Ortiš i Zelene Glavice. Stan pod Bjelašnicom i Crno Polje.Prenj. Lupoglav.. 1934. U ovom dijelu planine nalaze se ljetni stanovi: Lučine. Najviši vrh je Zelena Glava (2123 m). XLVI god. Glavni visovi su u tom dijelu : Vidovo (1451 m).10S — odsjecima spuštaju prema sjeveru u dolinu Bijele a nižim. Jugozapadno od crnopoljsko — tisovičke doline je pravi Prenj. odnosno Jadranskog Mora. Vidovskom i Jasenskom Gvozdu (Opširniji prikaz ljetnih — pastirskih — stanova na Prenj planini nalazi se u Glasniku Zemaljskog Muzeja u Sarajevu Sv. Njega čini glavni. U tom dijelu nalaze se ljetni stanovi sa pastirskim kolibama po Stajskom. U pravome Prenju. Barni Do. Herać i Galić. koji čini predio Glogovo . najviši greben čiji se dijelovi nazivaju: Kamenac. Najzapadnije dijelove Prenj planine čini visoravan Glogovo — Prenj koja se postepeno diže od jugozapada prema sjeveroistoku. Vjetrena Brda. U tom dijelu nalaze se ljetni stanovi sa pastirskim kolibama: Tisovica. nalazi se u samom podnožju planine vrelo Glogošnica ispod sela istog imena. Po cijeloj planini ima veoma malo živih vrela. Poljica. Inače se pastiri opskrbljavaju vodom iz čatrnja.

Podloga gornje krede je jurski vapnenac djelomično sa loporom. ima samo sniježnice t. koji je najduži od svih prenjskih pritoka Neretve. Bjelašnice i Rječice izvire potok Idbar. Najviše vrela ima u dolini Tisovice. Sje- . U dubokim pukotinama i udubinama nalaze se sniježna polja na koj i m mjestimično ostane snijeg preko cijelog ljeta. Ispod Velike Kape i Borašnice izvire potok Bijela. Vrelo Novak jugoistočno od istog stana pored puta prema Otišu i vrelo Vruci za grebenom Kantara. vode koja se dobiva od snijega što ga vade iz jama i sniježnih poljana. Fo!o: J. j. ispod Velike PRENJ-LUČINE. Osobca i Borašnice. U samoj dolini Tisovice nalaze se tri vrela: Zagon zapadno od pastirskih koliba stana Tisovice. Plaček Kape.109 - šim planinskim lancima. a u manje propustljivom dolomitu između Tisovice.. Zato se ispod strmih obronaka gornje krede nalazi veći broj vrela.

kojima zasipava jezero. Površina mu iznosi 26.— 110 — veroistočno od glavnoga i najvišega prenjskoga grebena prostire se dolina Vlasni Do. istakla se .1934. Tu se nalazi i planinarska kuća društva »Prijatelj prirode«. U podnožju Prenj planine na istočnoj strani na visini od 402 m nalazi se krasno Boračko Jezero. U njemu su sve do početka juna osobito pogodne prilike za skijanje. Voda mjerena usred ljeta 15.42 hektara. Srp.7. Samo prema jugoistoku otvara se uzak planinski klanac kroz koji se probija potok Šištica. Oba vrela nalaze se sjeverno od pastirskih koliba u njihovoj neposrednoj blizini. Boračko Jezero opkoljeno je visokim. On je nasuo gornji kraj Jezera i napravio veliku ravan. imala je 3° C toplote. Po prikazu prof. Smješteno je u pravcu sjeverozapad jugoistok. J. Južno od Vlasnog Dola ispod sedla Prijevorca nalaze se stanovi Bijele Vode. sada i visoku iznad Jezera. Cvijića (Glacijalne i morfološke studije o planinama Bosne. Sa zapadne strane u jezero se sliva Borački Potok koji donosi velike nanose. koji ističe iz Boračkog Jezera i sa visine od 29 metara pada u Neretvu. gdje imade nekoliko živih vrela U Crnom Polju imade živa voda Česma i Lokvica. Kralj. Do je zaklonjen sa juga i jugozapada najvišim grebenom Prenja stoga do njega ne mogu da dopru topli južni vjetrovi. strmim i šumovitim stranama. Hercegovine i Crne Gore u Gl. akademije) Boračko Jezero pretstavlja tektonski bazen na rasjedu trošnog dolomita i krečnjaka. ali se u ovom Dolu duboko u ljeto može da nađe snijega. U sjevernom kutu toga Dola pod visom Tarašom nalaze se nekoliko manjih izvora koji skupa čine Jezerce. I recentna delta Boračkog Potoka duboko je prodrla u Jezero. U Vlasnom Dolu nema drugih živih vrela.

Đorđa Protića »Hidrobiološke i plankton OTIŠ I ZELENE GLAVICE (2123) na Prenju. . naročito u začelju. zbog koga je zasut i u suvu ravninu preobraćen cijeli gornji kraj Jezera. koje je sastavljeno iz konglomerata i odlikuje se mnogobrojnim jakim izvorima. Pored Boračkog Potoka Jezero dobija vodu i od izvora..111 - kao rt i bijeli se od dolomita. kojih ima po stranama. Prema objavljenom radu Dr. Ona zasipava i uništava Jezero i ukazuje na proces. Zato ono nije ni duboko.

Glasnik Zem. Suljaglć studije na jezerima Bosne i Hercegovine«. Protić iznosi 16 20 m.20 m. muzeja. Jezerska voda promatrana iz blizine kao i iz daleka izgleda ugasito zelena a i svijetlo ze- . gdje su strmine najveće. u udaljenosti od 5 m 4 m. a u udaljenosti od 50 m 13. dubina Jezera do ušća Boračkoga Potoka.Foto: S. Najveća dubina koju je našao Dr. iznosi u udaljenosti 1 m od obale 1 m. Dno je gotovo ravno.

koje ima 12 kuća i oko 80 stanovnika. s obzirom na visinu glavnog masiva i pošto veći dio područja ima visinu iznad 1000 m nad morem.112 - lena. koja su se nad Jezero nadnijela. a nalazi se i dosta žutog lokvanja. Upravo ni na jednoj našoj planini nijesu sniježni smetovi tako moćni i ne drže se tako dugo kao na Prenju. Uz kuće ima nekoliko izvora dobre vode. klima je izrazito planinska. koje imaju stalnog čuvara. pa je zbog toga kao i zbog brzog odliva vode kroz krečnjak i niz padine godišnja relativna vlaga . Po trsci se kriju divlje patke.. nazvane Kadin Grob. u gornji tok Neretve. rijetko lijep i čuven sa svojih šuma crnoga bora. Izuzev mali dio Jezera. pa Župu. što dolazi od odražaja strmih šumovitih brda. Sa Jezera se mogu činiti izleti na okolne planine. Boračko Jezero oglašeno je za klimatsko mjesto. ipak. gdje se nalazi pijesak i čista obala sa strmim spuštanjem u dubinu sva ostala obala Jezera je obrasla trskom u širini po 5 do 25 m. Svaki posjetilac ima pravo na povlasticu u vožnji željeznicom. nalaze se planinarske kuće turističkog društva »Prijatelj Prirode«. kod ušća Boračkoga Potoka. Voda je bistra i dosta providna. Od maja do avgusta na Jezeru vri od velikog broja posjetilaca Na gornjoj strani Jezera u spomenutoj ravni nalazi se seoce Jezero. liske i mali gnjurci. ili na Glavatičevo. U Jezeru ima također i riječnih rakova. Prenjsko područje stoji iznad Bjelašnice. Na ušću Boračkog Potoka ispod male uzvišice. U kućama ima postelja za 20 osoba. I ako Prenj planina leži prilično duboko u području mediteranske klimatske zone. U njoj živi riba pastrma. 1 sat udaljen vodopad Sištice. Može se dobiti i potpuna opskrba.

Orlovi su rjeđi. vukova i lisica.113 - manja. likuju od alpskih. Osim poskoka ima još tri varijeteta šarki. Broj burnih dana može biti oko 100. Interesantna je fauna invertebrata (beskičmenjaka). Ima srna. zečeva. jer prema moru nema visinskih lanaca koji bi natkrilili Prenj. Po šumama ima jarebica i kamen jarki. koji je crn kao ugalj. Već dok se penje uz strme strane kroz nisku . mada nema sistematskog opažanja. Prenjske su zasebna varijacija i mnogo se raz- OTIŠ (2097 m) na Prenju. Među kičmenjacima važna je divokoza koja se nalazi u vrlo velikom broju. Fauna Prenja nije raznovrsna ali je bogata sa pojedinim vrstama. među kojima je najkarakterističniji crnokrug (Vipera berus var. ali ima puno lešinara (Gyps fulvus). Jugozapadna i južna strana znatno je izložena morskim vjetrovima.. prester).

u južnijim položajima i do 1600 m. drijen. Po razvoju flore na Prenju razlikujemo dva pojasa: niži pojas. koji počinje od 400 m — 800 m ev. grab. munika (Pinus leucodermis) i klekovina (Pinus montana) Crni bor je po Prenju raširen pojedinačno ili u manjim skupovima naročito na oštrim i golim stijenama. Otiorhynchus. cvrčaka i skakavaca. Iznad 800 m počinje visoka gora pretežno bukova (Fagus silvatica) i penje se sve do 1400 m. Na višim položajima nalaze se vrste Molops. Lycaena i Hesperidae. koje je pretežno zasijano kukuruzom. Pojedi- . kupina.— 114 — šumu predalpiskoga pojasa čuje se sa svih strana pjesma popaca. Dalmatinus¸) i manja vrsta strižibuba Dorcadion abruptum. ceolatus var. Cychrus punctipennis (velika rijetkost!) a sa klekovine se mlaćenjem mogu sakupiti razni drugi insekti pa medu njima i Otiorhynchus sarajevoensis i truncatus ab. razne Staphylinae i Bembidiinae. (Nadmorska visina 1000 do 1400 m). fudika i tilovina. Velike bukove šume prostiru se po Stajskom. violaceus i C. Od tog pojasa počinje crnogorična šuma i to pretežno crni bor (Pinus nigra). Munika čini između 1400 — 1650 m mjestimično rijetke šumske pojaseve. lijeska. a po ivici sniježnih polja sitne sniježne crve: Nebria. To grmlje spušta se i u položaje niže od 400 m prelazeći u površine ziratnoga tla. laetificator. Po šumama se nalaze Carabus-i (C. i 900 m (subalpski ili predalpski pojas) i viši počev od 900 do 2000 m (alpski pojas). Od leptirova su veoma česte vrste Latyrus. Oko izvora i čatrnja nalaze se Trechus. Jasenskom i Vidovskora Gvozdu. U prvom — nižem — pojasu raste pretežno niska šuma (grmlje i šiblje) koje je karakteristično za hercegovački krš: makljen. Leistus i dr. kalina.

jagorčevina (Primula vulgaris). m. jaglica (Primula columnas). Klekovina počinje već od 1600 m i penje se do 1900) m čineći mjestimično gust i neprohodan pojas. iglice (razne odlike). macina trava (Nepeta cataria). oslad (Polypodium vulgare).— 115 — načno se diže i do 1800. Tu se već miješa sa klekovinom (Pinus montana). Po šumama i između grmlja predalpiskog pojasa nalazi se mnogovrsno zeljasto bilje kao: košutica (Cyclamen europaeum). avtika (Sambucus ebulus) i medak (Salvia glutinosa). Ali različito od klekovine njezino stablo nikada ne pada zemlji nego se ponosito drži i diže na razdrobljenim stijenama i kamenim točilima. PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Jezercu 1700 m. bujad (Pteridium aquilinum). . Pojedinačno penje se sve do 2000 m.

zvonćac (Campanula hercegovina). mažuran (Origanum vulgare). naneseni dolomitni šljunak zasipa nisku šumu i pravi po njoj duboke uvale. razderanog planinskog masiva krasni su vidici kako na pojedine glavne i najviše vrhove samoga Prenja tako i na okolne planine i riječne doline. Tu su pomiješane sa raznim travama. Sa mnogobrojnih točila. Cvijić rekao je za teško pristupni i teško prohodni Prenj da . dalmatica). Mnoge od pomenutih zeljastih biljaka nalaze se i po najvišim pašnjacima sve do visine od 2000 m. Euphorbia dinarica. Naš poznati naučenjak Dr. žutilovka (Genista silvestris var.. koje svojim bijelim tragom jasno odudaraju od šumskog zelenila i stvaraju neobičnu ali harmoničnu sliku. prenjski klinčić (Dianthus prenjus). koja gotovo kao vertikalni bedemi sa tri strane zatvaraju korito potoka Bijele.116 - Po stijenama i točilima rastu: Allium flavum (vrsta češnjaka). Sve do početka mjeseca jula nalaze se po Prenju velike alaše konja. Prenjske paše naročito su pogodne za konje. više odlika čubra (Satureja) i lazarkinja (Asperula). Rijetko je uživanje promatrati sa Osobca ili sa Velike Kape ili sa Taraša dolinu potoka Bijele i dolinu Naretve. Po livadama i pašama raste: kantarija. Po svršetku proljetnih poljskih radova sva okolna sela istjeraju svoje konje na planinu. koje ne prave zatvoren busen nego rastu u odijeljenim skupinama oko pojasa klekovine. koje bez čuvara lutaju po krševitim pašnjacima Sa ovog ogromnog. Euphorbia spinosa. matičnjak (Melissa officinalis). buvač (Chrysantemum cinerarifolium). J. millefoliatus) i dr. žabljaci (Ranunculus illyricus. Amphoricarpus Neumayeri.

— 117 je najromantičnija planina Bosne i Hercegovine. On navodi da ga Prenj u mnogim dijelovima potsjeća na krasne visoravni Dachstein-a i Totengebirge na visokim Alpama. zbog velike kamenite pustoši. Koliko je ljeti sumorno u surom stijenju dolina . U nižim položajima a naročito u nekim dolinama veoma je dosadno i tužno. Krasni vidici pru- PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Boračkom Jezeru. žaju se samo sa najistaknutijih položaja.

. Piramidalni grebeni. Pruga ispod Otiša do Tisovice. Tisovice i unutarnji grebeni prenjskih lanaca. Divlja romantika Prenja sve više privlači naše turiste. Zimski šport moguć je od mjeseca novembra do juna. Kuća je pored žive vode na visini od 1700 m i samo 2 sata udaljena od glavnih vrhova Prenja. S obzirom na visinske prilike kvalitet snijega uvijek je na Prenju dobar. Osobca i Ortiša. Prilazi na Prenj planinu: 1. Doline Crnoga Polja. Na samom izlazu iz Boračke Drage poviše Boračkog Jezera nalazi se planinska kuća društva »Planinara u Bosni i Hercegavini«. prava su rijetkost za plazalački šport. između visova Taraša. Taj posao obavila je podružnica turističkog društva »Prijatelj Prirode« u Sarajevu. Zimi je .) Konjic-Boračka Draga-Crno Polje-Jezerce. isto društvo sagradilo je lijepu turističku kuću kod Jezerca. I1 ako je prilično zaobilazan najlakši je i najprohodniji put ka glavnim vrhovima. Vlasnoga Dola. u toliko je zima na svima mjestima planine veličanstvenija. Ogromni planinski masiv Prenja jedna je od nepoznatih svjetskih zimsko-športskih atrakcija. Naročito od onoga vremena kako su na njemu izvršene skupocjene i mnogobrojne markacije pučeva i sve važnije raskrsnice obilježene tablama.118 - i nižih položaja. Ona se nalazi na glavnom prolazu romantičnog puta od Konjica dolinom Bijele i Rakovim Lazom ka Crnom Polju i Boračkoj Draži. Iz godine u godinu sve jače oživljava turistika na njemu. Ortiša i Zelenih Glavica. pa preko Vranovine do Konjica jedna je staza. blagoga padanja u udaljenosti 8 satnoga hoda. osobito Konjičke Bjelašnice pružaju neprispodobive mogućnost i zimskome športu. osim toga.

Visina nad morem 400 m. Put kroz Boračku Dragu veoma je ugodan ljeti.119 - u tome pravcu ovo jedini prolaz. Cio put od Konjica do planinarske kuće traje 8 PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Boračkom Jezeru. odakle su markacije po kamenu sve do kuće na Jezercu. Od Konjica do sela Boraka poviše Boračkog Jezera ima 3 sata hoda. Na Crnom Polju . Odatle kroz Boračku Dragu do Crnoga Polja još 2 i po sata Od Crnoga Polja ide se rijetkom bukovom šumom ispod masiva Sivadije i Prijevorca a zatim izbija na čistinu. Od Crnoga Polja do kuće su 2 i po sata ljeti. Uspon je dosta blag. Sva je obrasla gustom bukovom šumom. Draga se sastoji iz duboke uvale između planina Borašnice i Crne Gore (Jelovine).. i po sati. Boračka Draga je interesantna zbog neobično divljih kamenih točila i ogromnih kamenih blokova što odvaljeni leže po njoj. u kojoj je ugodna hladovina i za najveće vrućine.

kajmaka. Put je vrlo strm i vodi djelomično po pokretnim dolomitnim naslagama. i kiseline. Do šumarske kuće na podnožju bedema kao pod 2. . djelomično po liticama a djelomično kroz šumu i ne gubeći na strmini izvodi nas na ruševinu lovačke kolibice na vrhu šume. Na putu za Borke odvaja se južno put prema Gornjoj Bijeloj. Čim se iz šumovitoga dijela izađe ide se po golim.120 - nalaze se pastirske kolibe u kojima se za vrijeme ljeta može dobiti planinskoga sira. Uz bedem je vrlo strm.. Od te kuće vodi dobro markiran put širokim presušenim koritom potoka pod sam zid stijena. Odatle ide liticom ispod krševite Velike Kape na Podotiš a od njega Dobrim Dolom silazj se k Jezercu.) Konjic — Rakov Laz (Mlječni Do) — Jezerce.) Konjic — Skok — Jezerce. Trajanje hoda je 5 sati. uskim i vrlo strmim liticama. Oba ova puta prohodna su samo ljeti 3. 2. Postoji i jedna varijanta ovoga puta: Od srušene lovačke kolibe u desno put Babinim Dolom vodi iznad Tisovice pod Ortiš Vrijeme hoda 6 sati liticama 7 sati ispod Ortiša. Litice vode ispod Osobca Na začelju puta nalaze se ogromne odvaljene stijene preko kojih vodi put sve do kuće na Jezercu. jedno što njima teče voda a drugo što teren postane klizak.). mlijeka. Širok i dobar put vodi pored potoka Bijele sve do šumarske kuće. Put je prohodan isključivo na suvom terenu i za dobro izvježbane turiste. Ako vlada nevrijeme može se tu i prenoćiti iako konak u pastirskim kolibama nije ugodan. koje su za najmanje kiše neprohodne. Na početku pješčanog korita put se odvaja lijevo.

— 121 — 4. Odatle je kroz nisku šumu blaži uspon do masiva Bjelašnice. Iz šume se izlazi neposredno na pašnjake Stajskoga Gvozda. Trajanje hoda je 12 sati. a poslije čist pašnjački teren. Od željezničke stanice Prenj ide se ravno 10 minuta kroz selo Glogošnicu. Odatle nastaje uspon serpentinama kroz nisku šumu sve do velikih bukava. Sa konjičke željezničke stanice ide se preko kamenog mosta u Konjicu i uz Neretvu sve do table na desnoj strani puta. Tu odmah počinje uspon i put ide oko vinograda do Vrela Korita. Samo zimi naravno sa skijama jer je snijeg toliko dubok da bi bilo nemoguće pregaziti ga. Stanica Prenj — Glogovo — Veliki Prenj — Lučine — Lupoglav ili Lučine — Tisovica. Prošav kroz to selo skreće se južno putem pored potoka Idbara i ide tim putem sve do šumarske kuće. Jedan put vodi lijevo nedaleko od strmih strana koje se obaraju u dolinu potoka Glogošnice. gdje se nalazi čatrnja. 5. Od šumarske kuće nastaje jak uspon kroz šumu i po serpentinama sve do na Tisovicu.) Put od Čelebića. Put je prohodan samo ljeti. Preko mosta u Konjicu put niz Neretvu vodi do sela Čelebića.) Konjic — Konjička Bjelašnica — Tisovica — Jezerce. 6. do Jezeca 9 sati. Tu se počinje ulaziti u visoku šumu i što se više penje šuma biva sve gušća i jača. Dotle je uspon vrlo blag. Sa glavnog bila Bjelašnice valja se spustiti u dolinu Tisovice i odatle dalje južno ispod Ortiša prema Jezercu Ovaj put prohodan je i ljeti i zimi. Na njemu se s početka nalaze rijetka stabla velikih bukava. Odatle vodi dobro markiran put pod Ortiš i na Jezerce. Trajanje hoda do Tisovice 7 sati. Tim putem dolazi . gdje je pokazan smjer puta.

Trajanje hoda od željez. Od stanova na Lučinama. U kolibi se može noćiti. koјa se sa sјeverozapada priključuјe . koјi izvire iz sniјežnih lednica. Tu se јe potok Živanj. Predio kud protiče potok obrastao јe borovom šumom. ravno k jugu kroz Veliki Do put vodi na Lupo-glav. duboko usјekao u trup planine tako da oko njega s obјe strane strmo vise gole litice. a sa vrha spušta se u dolinu Lučine. Naјljepši dio ove planine јe sa sјeverne strane. ako se ponese ključ od nadšumara u Jablanici. kako je već prije opisano. 7. Hod traje 9 sati. grandiozni vrh glavnog prenjskog masiva. Drugi put vodi sjeverno prema dolini Tisovice do koje ima 3 sata hoda. Od nje je lijep pogled na cijeli prostor Stajskoga. Obrasla јe skoro svukud šumom i vrlo malo јe krševita.— 124 — se od prilike za ½ sata do državne planinske kolibe. Od kolibe vode serpentine na vrh Velikog Prenja (1916 metara).) Vojno — Jezerce. Ima 2 sata do Lupoglava. stanice Prenja do ove kolibe 5 sati. Crvanj planina Ova planina izdiže se osamljena i sa svih strana odsјečena od susјednih planinskih lanaca. dok na Tatarici. gdje se nalaze pastirski stanovi. pa preko sela Zeljuše i Bijelih Voda na Prevorac i Vlasnim Dolom na Jezerce. Koliba se nalazi pod gustom šumom munike ispod Malog Prenja. Vidovskoga Jasenskoga Gvozda. Željeznička stanica Vojno. ispod šume zvane Tatarica. Od Tisovice se može krenuti već po volji prema Ortišu ili prema Jezercu ili na Konjičku Bjelašnicu i dr. Ima mjesta za 10 osoba.

pašnjacima i pastirskim stanozima na Ledenicama pre- .

te na јugoistoku Maglaј (1761 m). nalazi se velik i dubok ponor pećina). Sa ove planine otvara se vrlo liјep pogled: prema јugu na Јužnu i Јugoistočnu Hercegovinu. ploveći preko 50 km. Po dolovima ima izvora i lokava Na zaravanku Zimomora. prema zapadu na prostranu visoravan Ziјemalja i šumovite Crne Gore.— 125 — vlađava bukva i јavor. a njihovi ortaci dočekivali bi ih u Blagaјu na izvoru Bune gdјe su izbiјala ponornicom. Sva se planina sastoјi od јednog planinskog lanca sa ovim naјvišim vrhovima: Zimomor (1921 m). Lisac (1732 m). u taј ponor. prema sјeverozapadu na Bahtiјevicu pl. Ledenice (1827 m). prema sјeveru na Visočicu i Treskavicu i prema istoku na široke pašnjake Morina i visoke grebene Leliјe i Dumoša na Zelengori. Samo u prodoru potoka Živnja izbiјa tu . Velika Gradina (1850 m). Јužni i јugoistočni dio planine sačinjavaјu čas manji čas veći dolovi po koјima se nalaze pašnjaci a oko njih visovi i zaravanci. prema јugozapadu na velebni i izlomljeni gorski lanac Veleža. sa јuga Nevesinjskim Poljem i Zalomskom Riјekom. koјu bi ukrali od pastira i poklali. Sa sјevera јe omeđen Neretvom. naјvišeg vrha ove planine. Veliki Gradac (1848 m). Po narodnom pričanju bacali su kradljivci јanjad. a sa zapada i istoka ograđuјu ga visoravni Kruševsko Polje i prostrane Morine. Crvanj se pruža ravno u pravcu od sјevera prema јugu i zauzima sav sјeveroistočni dio nevesinjskog sreza. Crvanj јe skoro isključivo krečnjačko gorјe. sјeverno od njih: Mali Gradac (1809 m). i Veliko Ruište.

Na јugozapadnim. salep i mnogo drugog. dug јe 380 a širok 200 m. god. Od planinskog bilja raste: ravent (lincura. Po . Đorđe Protić u Glasniku Zemalj.126 - i tamo serpentin i neka vrsta crvenkaste valjda željezne rude. Kod mahale Kutlovića ima čatrnja. ljekoviti enciјan). Kod mahale Ledenica nema izvora. sјeverozapadno ispod vrha Zimomora i u blizini izvora Biјela Piska. koјi se združeni saljevaјu u Neretvu niže Uloga. vadi narod nekakvu masnu bјelkasto sivu zemlju zvanu „huma" i upotrebljava јe za pranje rublja i vune. Kod čobanske mahale Močila. prisoјnim obroncima planine ima zmiјa otrovnica. U sјevernim i istočnim šumovitim diјelovima planine ima ponešto vukova i lisica. kako narod obično kaže. a od ptica ima kamenarki i јarebica. Izvora ima na više mјesta po planini naročito u blizini čobanskih ljetnih stanova (mahala). Sa istoka planine ističu potoci Gvozdnica i Јezernica. Pošavši s јuga planine nalaze se izvori: kod mahale Poljana (Đuraš). čemerika. U istočnom diјelu planine јe izvor kod mahale Busovače (ispod vrha Maglaјa). Stočari se služe sniјegom koјi vade iz pećine pa tope. Detaljan opis Јezera napisao јe Dr. kukuriјek (crni). kod mahale Močila i kod mahale Prenja. muzeјa sveska XXXIX 1927.. ili samo Јezero. Nedaleko od ovih dvaјu potoka nalazi se kod sela Јezera vrlo liјepo i bukovom šumom okruženo Backo ili Uloško Јezero. Јezerski bazen ima bubrežast oblik. Od potoka ove planine vriјedno јe spomenuti potok Živanj. koјi izvire na sјevernoј strani planine i saljeva se u Neretvu ispod sela Živnja.

јečam. Miјatovci. koјi su napriјed. raž i krompir. Crvanj planinu planinari vrlo slabo posјećuјu. naročito s јužne i zapadne strane ima dosta stalnih naselja a to su. te sa sјevera: Živanj. Presјeka. Bak i Јezero. Postoljani. Posјeta planine naјpovoljniјa јe od mјeseca јuna do septembra. Na planini nema drugog skrovišta osim primitivne čobanske kolibe. Humčani. pri opisivanju izvora. koјe јe vezano sa Mostarom autobusnom vezom. Sve ove naseobine nastanjene su muslimanima i pravoslavnim. Od Nevesinja preko Nevesinjskog Polja do sela Donje Biјeline (11 km). Ljudi su vrlo priјazni i susretljivi. a odavle ugodnom planinskom stazom preko Kuka na Strmi Gvozd i dalje preko Đuraša (prva stočarska mahala . Krekovi. Od usјeva uspiјevaјu u ovom kraјu naјbolje. Prilaz na planinu lagan јe sa svih strana Naјbolje јe poći iz Nevesinja (Kasabe). Kruševljani. Seljani. Za ostale јe smetnja posјeti planine njezina prevelika udaljenost od mјesta u koјima јe razviјeno planinarstvo. Pretežno su katolici i muslimani. Borove klekovine nema nigdјe na Crvnju. Gornja i Donja Biјelina. Stanovnici se bave ratarstvom i stočarstvom. Susјečno i sa istoka: Uzrјečјe. zob. Po samoј planini nema stalnih naselja. kao što јe to običaј kod svih naših planinštaka.— 127 — јugozapadnom diјelu uzgaјa se u noviјe doba hrast i bor. Na podnožјu planine. Raјac. Čobani su skoro svi iz stolačkog i ljubinjskog sreza. ali ima ljetnih pastirskih stanova. Kovačići. U Hercegovini јe među građanima planinarstvo slabo razviјeno. spomenuti. vrlo malo pravoslavni.

planinska kuća na Boračkom Јezeru) i dalje u Konjic na željezničku stanicu obilježenim putem (4 sata hoda). U Glavatičevu ima gostiona. pa na mahalu Prenj i dalje ispod Velikog Gradca na mahalu Ledenice (2 sata hoda). Iz Kruševljana. Liјep јe put na Crvanj direktno iz Saraјeva autom preko Trnova. preko gore spomenutog Јezera na Gvozd. Sa Morina niјe težak uspon ispod Vrhgorca. U selima neposredno pod planinom može se naći ljudi.. Kalinovika. U Luci ima gostiona sa trafikom (vlasnik Glogovac) i lugarska kuća. Putevi na Crvanj planini niјesu obilježeni (markirani). a sa Zimomora natrag. ili dalje priјe opisanim putem. koјi će planinara uputiti ili izvesti na planinu uz malu nagradu. Od ove mahale niz šumu Tataricu u selo Kruševljane (1 sat hoda).129 - Poljana) na naјviši vrh planine Zimomor (3 sata hoda). . pa u Glavatičevo na Neretvi (5 sagi hoda). trafika i konačište. pa mahalu Kutlovići i dalje na Zimomor (3 sata hoda). ili zapadno u selo Luku (¼ sata hoda). Iz Luke vodi liјep planinski put preko Liјešća. Niz Zimomor u sјeveroistočnom smјeru na Oslić Do. Uloga i Obrnje na visoravan Morine (5 sati vožnje). dalje niz Bi-јele Piske i Strmnicu na Krstac. ili niz Polje natrag u Nevesinje (7 sati hoda). Iz Glavatičava vodi cesta na Boračko Јezero (2½ sata hoda.

Plasa i Muharnica. mjestimično poput zida po 200 do 400 m visoko. planinama. Po konfiguraciji terena u svakom od tih dijelova možemo da razlikujemo tri visinska stepena: predgorje. S istoka je omeđuje romantičana kanjonska dolina rijeke Neretve. visoravan i gorske grebene. Gorski grebeni koji se dižu iz visoravni građeni od pločastih vapnenaca pružaju se smjerom sjeverozapad — jugoistok. koja se kod Jablanice sliva u Neretvu. zatim dolina Dive Grabovice. Ona imade čisto karsno obilježje. Sa sjevera omeđena je ova skupina planina rijekom Doljankom. a s juga duboka i duga prodorna dolina rijeke Drežanke. Apsolutnom visinom svojih vrhova ova skupina planina stoji na drugom mjestu među bos. Iznad njih nastaje visoravan. u tri zasebna područja. Plasu i Muharnicu od Vran planine. te izuzev dosta rasprostranjene klekovine i munike posve je gola. Iz toga predgorja odjedanput se dižu strme stijene. te ne čine nigdje ni jednoga dola nego samo manje ili veće uvale (vale). mnogo je strmiji nego zapadni koji se postepeno spušta od 1500 m u karsno Dugo Polje Ovo polje dijeli Čvrsnicu. Predgorje počinje iz dolina pomenutih rijeka pa se širi i sjeverno i južno od njih i postepeno diže od 200 do 1000 mjestimično i do 1200 m. Istočni dio predgorja od rijeke Neretve. Predgorje je obraslo šumom i to u nižim položajima bjelogoričnom a u visini iznad 1100 m počinje crnogorica. Na desnoj obali rijeke Neretve a zapadno od željezničke pruge Sarajevo-Mostar između stanice Jablanice i Drežnice izdiže se prostran i visok masiv Čvrsnice Plaše i Muharnice. Cijeli masiv raskomadan je dubokim dolinama Dive Grabovice i Drežanke.— 130 — Čvrsnlca. kojom je Čvrsnica odijeljena . herc. Sežu u visinu do 2228 m.

Tu imade vrlo mnogo divokoza.131 - od Čabulje. Na njoj se nalaze masivni ali iskidani vrhovi bez ijednog grebena. Ukopno uzevši Muharnica je visoravan za 200 m viša od Plaše. Ova se visoravan na zapadu veže uskom i grebenastom prevlakom Ostrovače (1865 m) i Drinjače (2045 m) sa visoravni Muharnice. Raulja (1648 m) i Malo Sljeme (1807 m) s Oštrom Glavicom. Istočno od nje a u samom čelu doline Dive Grabovice uzdiže se Drinjača (2045 m). Muharnica je po obilju vode i po bogastvu flore kontrast svim drugim planinama ove skupine. pa se tu stvorilo manje jezero zvano Crepulja U njezinom šumovitom predgorju naročito prema Doljanci i Grabovici imade mnoštvo divokoza. Badnje i Ivan Dolac.. te ima mnoštvo vrtača. Ona izbija prema jugu na zelenu zaravan Pođi. Plasa je tipična karsna visoravan koja je u istočnom dijelu obrasla dosta dobro bukovom šumom. od kojih jedna ne propušta vodu. čije dno sačinjavaju vrtače. koji se vrlo strmim stijenama ruše u dolinu Doljanke. koja pripada sklopu Muharnice. Veliko Sljeme (1931 m) i Orlov Kuk (1777 m). Na sjeverozapadu čini granicu ovoga masiva spomenuto Dugo Polje. građenu iz bijelog dolomita i punu bunarastih vrtača. U njezinom se sjevernom predgorju. Na samoj visinskoj ploči nalaze se vrhunci Muharnica (1977 m). nalaze rebraste i strme izbočine Strop (1528 m). Na skrajnjem zapadu prelazi ova skupina bez naročitih granica u visoravan Stitara. . obraslom gustom šumom. Gotovo sredinom same planine proteže se od sjevera na jug uska i vijugasta Vala. Ono se dijeli u nekolike manje odsjeke tako od sjevera prema jugu: Strmo Polje. Rudo Polje. Građena je iz taložnih vapnenaca.

Čvrsnice položena je sjeverno od spomenutih lanaca prema Vilincu a ima karakter sive karsne pustoši s tipom krša visokih planina. U zapadnom višem lancu. izrešetane stijene. zatim Gargar ispod Vilinca. zatim Draga Kosa (2217 m). Južne planine ove skupine čine Velika i Mala Čvrsnica.— 132 — Prvi gorski lanac koji srećemo na ovoj skupini planina jest Vilinac. Bijelu Grudu i Veliku Kosu ispod najvišeg vrha. Sama visoravan Vel. te Gavranić (1965 m) Svi vrhovi u ovom sklopu nalaze se na sjevernom rubu a ruše se točilima u visoravan Velike Čvrsnice. Osobito je zanimljiv dio ove visoravni u smjeru Ploče (Pešti Brda). Čvrsnice zapravo niz vrhova. Tako je greben Vel. nižem lancu dominiraju dva vrha: Ploča ili Pešti Brdo (2030 m). Na Velikoj se Čvrsnici razabiru dva paralelna lanca. nad rubom doline Dive Grabovice. bez ijednog vitkog oblika. a sasvim na zapadu iznad Blidinjskog Jezera Jelenak (1806 m). Znatni vrhovi su Mali Vilinac (198S m) i južniji Veliki Vilinac (2116 m). U istočnom. jedan zapadni. nalazi se najviši vrh planine Čvrsnica (2228 m). Tu nalazimo visoke. koja se pruža sve do podnožja Vilinca. duge jaruge koje . Na njoj nalazimo pojedina zaobljena pusta brda: Tumbu iznad Perova Stana. Apsolutnom svojom visinom i svojim centralnim položajem dominiraju ovi vrhovi nad cijelim sklopom planina pa su s njih pogledi lijepi i daleki. Prema jugu spuštaju se njegove gole strane u visoravan Čvrsnice. On se u vitkoj liniji pruža od sjeverozapada prema jugoistoku s nekolikim zaobljenim vrhovima Prema sjeveru spušta se ovaj lanac u dosta širokim točilima prema Muharnici. drugi istočni.

— 133 —

prelaze u vrtače, zatim terase, široke do 2 km, od kojih se prva zove Osoj, druga Bukova Glava. One se dižu jedna iznad druge od 100 do 200 m. Na prvoj terasi leže tumbasti Medjed i Preslica, s kojih se otvaraju romantični pogledi na Divu Grabovicu. Na koncu vrijedno je spomenuti ovdje pojavu klanaca zapravo dubokih i do 5 m širokih pukotina između visokih stijena. Takav je klanac prelaz iz Šilovice u Grabovsko.

VELIKA ČVRSNICA (2228 m)

Foto: J. Plaček

Visoravan male Čvrsnice pokrivena je glomaznim brdima, između kojih su velike karsne uvale s brojnim vrtačana i škrapama. Ova se visoravan spušta kao i Vel. Čvrsnica prema rubu doline Drežanke. Između stijena nađe se zemlje crvenice, koja je nastala raspadom vapnenca i na njoj raste trava u busenovima. Najtravnatije je Grabovsko i Težovnica. Na sjevernom rubu, iznad Grabovice, nalaze se vrletne Merića Stije-

- 134 -

ne i Paljike. Na južnom rubu, iznad Drežanke, visoravan se spušta u dvije terase čije se ivice ruše preko 1000 m u dubinu Tu je Stari Klanac, a ispod njega, kraj Delića Stana, zanimljivi potok Petralj, kasnije zvan Pisci, koji od izvora do svog ušća u Drežanku pravi jedan neprekidan vodopad. Posebno mjesto zauzimlje u ovom sklopu planina krasna dolina Dive Grabovice. Duga je 7, a široka 6 km. Zatvorena je amfiteatralno Plasom, Drinjačom i visokim zidovima Velike i Male Čvrsnice. Ona je čisto školski primjer erozivne doline. Ozgor sa padina Strmenice pružio se strm jezičac, koji se protegao do sredine doline sve do Crnog Vrha, pa zatvara jedan od najljepših i najvrletnijih predjela Radavu. Sva je dolina obrasla šumom a iz nje vire glavice neobično smiono izdignutih stijena. Na glasu je Diva Grabovica sa svoje romantike i mnoštva divokoza. Na skrajnjem zapadu Čvrsnice, ispod Jelenka (1806 m) u Ivan Docu leži krasno Blidinisko Jezero. Opkoljeno padinama Vran planine i Čvrsnice Spominjemo ga ovdje zato, jer u planinarskom smislu spada u sastav ovih planina. Dugo je 1.5 a široko oko 1 km. Nije duboko, naročito za vrijeme ljeta znatno spane. Detaljno je ovo jezero prikazao Dr. Đorđe Protić u Glasniku Zemaljskog muzeja sv. XXXIX god. 1927. U cijelom masivu Čvrsnice, Plaše i Muharnice nalazi se u glavnom ovaj poredaj slojeva; U donjim slojevima prevladava verfenski škriljevac, iznad njega debele naslage triaških i jurskih dolomita i krečnjaka. Premda nema na ovim planinama vitkih vrhunaca, kao što je to slučaj na susjednom Prenju ipak su interesantne zbog raznovrsnih oblika krša, koji su nastali pod upli-

— 135 —

vom atmosferskih elemenata: vlage, topline, zime, leda, snijega i kiše (stratifikacija i erozija). Izuzev Muharnicu na ostalim planinama ove skupine ima malo živih vrela. Od rijetkih vrela treba spomenuti: vrelo Javorak na zapadnoj ivici Plaše, vrelo iznad Drijenča pod Vel. Sljemenom, dva vreoca kod Perova Stana i vrelo pod Gavranićem u Vel. Čvrsnici. Kako su ova vrela slojna presahnu za ljetnih vrućina. Planinski stočari piju tada vodu sniježnicu. Ona se dobiva iz lednica (Koveljača kraj Tezovnice u Maloj Čvrsnici). Blago se napaja na Lokvama (Lokve. Crepulja). Muharnica obiluje mnoštvom vode i vrelima, osobito u Vali. Pod Megdanima ispod Malog Vilinca ima malo jezero. Na planinama nema stalnih naselja. Samo preko ljeta postoje ljetni stanovi u kojima stočari provedu ljeto radi iskorišćavanja paše sa svojim stadima. Od stanova treba spomenuti slijedeće: na zapadnom rubu Plaše, u Vali, na Muharnici, zatim pod Tumbom Perov, Spasov i Kulidžanov stan, a onda Davidovića, bunjića, Ćorića, Prgića i Delića stan na Maloj Čvrsnici. Na ispašu dolaze seljaci iz predjela Raške Gore, Drežnice i Bijelog Polja, a na Muharnici nalazimo seljake iz Doljana i Sovića. Vrlo su siromašni ali su intelektualno bistri i napredni. Posjećivati se može ova planina samo ljeti i to od konca juna do sredine septembra, dok je zimi radi oskudice konačišta nepristupačna. Stoga ne dolazi u obzir za zimski šport. Od rijetkih skloništa treba spomenuti lovačku kuću u Drijenču pod Vel. Stijenom zatim lovačku kuću na Muharnici (u obim ležaji za 18 do 20 osoba), malo sklonište pod Međedima (4 osobe) i lijepu lovačku kuću na Žljebu u Divoj Grabovici. Kao konačišta dolaze u obzir još i pojate u Masnoj

- 136 -

Luci ispod Borićevca. Konačenje u stočarskim stanovima ne može se preporučiti radi primitivnih ležaja, nečistoće i nametnika. Planinski putevi dobro su označeni značkama, a na raskršćima puteva postavljene su table, tako da se i bez specijalne karte može svako dobro orijentirati. Od planinarskih pomagala bezuvjetno je potreban, za turu od više dana, konj a isto tako šator. Dobar je vodić Jozo Klepica seljak iz Doljana i Šaban Ćosić iz Jablanice. Oba se mogu obavijestiti preko gostioničara g. Mate Papkovića u Jablanici, u čijoj je kući poštanski ured i koji pribavlja ključeve za pomenute kuće na ovim planinama.
Prilazi na planine

Postoje 3 planinarska prilaza na ove planine Sva tri su sa željezničkih stanica na pruzi Sarajevo-Mostar. 1. (Iz stanice Jablanice za turu na Plasu, Muharnicu i poprečnu turu preko cijele Čvrsnice. 2) Iz stanice Grabovice za turu u Divu Grabovicu, Plasu i ostalu Čvrsnicu. 3 ) Iz stanice Drežnice na Vel. Čvrsnicu i Blidinjsko Jezero. Od ovih prilaza najbolji je sa stanice Jablanice, jer je najlakši i najpregledniji, dok je najnezgodniji drežnički radi duljine doline Drežanke koja iznosi oko 25 km Prema ovim polaznim stanicama dolaze u kombinaciju za planinara slijedeće ture: 1) Plasa i Veliko Sljeme, (Tura za 2 dana). (Jablanica - Jeličići - Orlovine - Gvozd - Plasa -Crepulja - Drijenač - Veliko Sljeme - isti putem natrag). Iz Jablanice vodi markiran put preko sela Jeličića uz Doljanku te nakon 3/4 sata hoda zakrene prema jugu (u lijevo) uz Orlovine. Odatle put zalazi u šumu i penje se okukama na isto-

2045 m a lijevo na Ostrovaču. Ispod nje se dolina ruši u nekolikim te- . Malu Čvrsnicu. na dolinu Doljanke. Na visoravni je lokva Crepulja. od koje se odvaja put desno u Drijenač OSTRO VA ČA I DRINJAČA na Čvrsnici pl. Ostrovaču i Vel. Drijenač je tek započeta strma dolinica. Sljemena i okomitih pločastih reljefnih stijena Ostrovače na čijem se podnožju nalaze velike količine odronjenog kamenja. Sljemena. koja počinje u uglu između padina Drinjače i Muharnice. Sljeme. Usput vidici na Oklanicu više Doljana. U donjem je dijelu obrasla šumom i tu se pod Vel. Odavle su lijepi vidici na Prenj. Ona se spušta prema sjeveroistoku zatvorena između Vel.— 137 — čnu visoravan Plaše zvanu Gvozd. na Blačinu planinu i stijene Vel. Iz Gvozda vodi put na golu visoravan Plaše sa čijeg se sjevernog ruba ruše impozantne vrleti prema Doljanci. Sljemenom nalazi lovačka koliba. golih obala i bez vegetacije.

Odatle lijevo u smjeru. Pošto se prenoći u lovačkoj kolibi može se drugi dan sići u Jablanicu istim putem za 4 sata. kuda označuje tabla preko kršnog terena na Ostrovaču (1865 m). Osobito su impozantne sunovratice kojima Sljeme silazi u dolinu Doljanke.Drinjača . Do na Drijenač ima 7 sati hoda. strme i tornjaste stijene koje se nalaze više Stoga.Podi . sjeveroistočne bočine Vel. dio Vilinca i Muharnicu. a dobro se raspoznaje prostim okom na obronku Sljemena (ima 2 sata hoda). Sljeme (1931 m) i to zapuštenom planinaskom stazom. Iz Jablanice istim markiranim putem kao pod 1. 2) Plasa i Diva Grabovica (tura za 2 dana) (Plasa . Ostrovaču.Žljeb . koja počinje iznad kolibe.138 - rasama niz Lipovac u dolinu Doljanke. S nje su krasni pogledi na Muharnicu. Vilinca te na Malu Čvrsnicu. Silaz iz Drijenča niz Lipovac vrlo je naporan i opasan radi stijena.Grabovica .. Lijepi su vidici na Blačinu. Bokševicu. nakon odmora. U njoj ima i čatrnja spitkom vodom. Odatle se vide. lijevo u dolini Grabovice. Ne treba da idu po vodu na to vrelo koji pate od vrtoglavice.Lokve -Strmenica . čija se pločasta građa neobično ističe. Odatle se teren postepeno ali ne mnogo obara prema visoravni Podima. cijelu Plasu. uspon na Vel. U kolibu može stati deset osoba. Još istog dana moguć je. Preko nekolikih snijegom napunjenih vrtača stiže se za 2½ sata na Drinjaču (2045 m) koja kao najistaknutija tačka ovog predjela strši nad dubokom dolinom Dive Grabovice. na kojoj ima trave s nešto klekovine i mnogo dubokih buna- .željez. stanica). do Crepulje (6½ sati). Pola sata hoda iznad kolibe ima malo vreoce kome je prilaz vrlo strm.Ostrovača . Prenj. pa se taj silaz nikome ne preporučuje (2 sata).

20 minuta hoda. ali se niže. U kolibi može da se smjesti 20 osoba. kad je promatramo sa istaknutih šiljaka brojnih stijena. Svuda se tu nalaze divokoze. Okolina Žljeba. Uzdužna tura preko Plaše i cijele Čvrsnice. Na Žljebu se nalazi lovačka koliba opkoljena krasnom šumom. Sutradan preostaje dosta vremena da se razgleda sva okolina. Prema istoku u lijevo put vodi u Divu Grabovicu a desno jugozapadno na Vel. stanicu Grabovicu. Čvrsnice-Masna Luka-Blidinjsko JezeroVitrnjača-Klanac-dolina Drežanke-željeznička stanica Drežnica) Iz Jablanice istim markiranim putem na Drijenač kao i pod brojem 1. Usput imadu dva vrela. jer se za 2½ sata stiže markiranim putem. Čvrsnicu. spada među naše najljepše i najromantičnije planinske predjele. koji vodi ispod Crnog Vrha u selo Grabovicu. To je najmarkantnija visinska tačka u Južnoj Hercegovini sa krasnim . Voda u čatrnji što je u samoj kući nije za piće. Odatle markiranim putem do podnožja Vel.139 - rastih vrtača. Takih prizora nalazimo rijetko gdje kod nas. U donjem južnom dijelu ovih Poda nalazi se Lokva. Dalje niz istoimeni potok na želj. Drijenča preko Drinjače na Lokve. gdje je raskrsnica s tablom. 3. Naročito izjutra ili pred veče mogu da se zapaze stada od 10 i više komada.. Iz. nalazi lijepo vrelo. Od Lokve se put spušta u okukama niz Strmenicu te se za 2 sata dolazi u Žljeb. Vilinca i uspon na njegov vrh (2116 m) bezputnim grebenom. Uspon traje spodnožja do vrha l½ sat. Osobito je interesantna vratolomna Radava. (Tura od 4 dana) (Jablanica-Plasa-Drinjača-Lokve-Perov StanVrh Vel. U Žljebu treba prenoćiti. Lijepi su vidici na Merića Kukove i Paljike.

Kome se žuri može s vrha za 3½ sata stići na Gornje i Donje Bare markiranim putem a odatle na Kla nac u vrhu doline Drežanke. koja obiluje mnogim i hladnim izvorima.Odatle vodi markiran put preko visoravni Vel. Kosom i zaputi prema zapadu nemarkiranim pu tem između Kuka (1776 m) i Nadkuka (1718 m) u Masnu Luku (4½ sata. Idući —desno — istočno od vrha dolazi se na veliku uvalu zvanu Razval koju treba ozgo obići. Lijevo —zapadno — od vrha kraj Drage Kose (2217 m) silazi put prema Barama. Čvrsnice. da se po vrletnom i razrovanom terenu stigne u sklop Jelenka (2170 m) i Gavranića (1965 m). Po volji se iz Luke mogu poduzimati ture na Vran planinu (s povratkom 9 sati). pa Zeca. Čvrsnice (2228 m) sastoji se iz ploča otud u narodu naziv Ploča. gdje se može prenoćiti.Vrh Vel. S vrha treba saći ponovno na markiran put koji silazi u Perov Stan gdje je malo vreoce . pojedina .— 140 — pogledima ne samo na sklop Čvrsnice. Čvrsnice ima 1½ sata hoda. pa se za 2 sata stiže pod Veliku Kosu (2006 m). ako se spusti s vrha na raskršće pod Vel. Posve je go a leži na samom rubu grebena. Tu su pojate. Masna Luka nalazi se na istočnoj strani Boričevca. Vranice i Vlašića. gdje je raskršće. u velikoj vrtači. desni — prema sjeveru — markirani put u Masnu Luku. da i ne spominjemo susjednu Čabulju i Vran planinu.Pogledi s njega sežu daleko do Veleža. Od ovog raskršća do vrha Vel. Čvrsnice ispod Bijele Grude (1906) ostavljajući s lijeva Kulidžanov Stan. Crv-nja. Za planinara je ljepše. Lijevi — prema zapadu — markirani put penje se u pravcu točila Vel. Prenja. nego i na Prenj i Vran planinu. pa se sa ivice zadnje spomenute kose pruža neobično lijep vidik na Ivan Dolac i na lijepo Blidinjsko Jezero. na Blidinjsko Jezero.

Striževa i Donje Drežnice dovodi u željezničku stanicu Drežnicu. gdje se nalaze prostrani pašnjaci. a ruši se- . Neki misle da je ovo jedna od najromantičnijih dolina u našoj državi. 4. koja je duga 25 km. Od Jablanice istim putem kako je opisanou turi broj 3. te preko Gornje Drežnice. d. što _se ruše s jedne strane Čvrsnice a s druge sa Čabulje. odatle u jugoistočnom pravcu stiže na Vitrnjaču. Tu ima gostiona. Preko ove krševite visoravni dolazi se za 5 sati hoda iz Masne Luke na Klanac. Mala Čvrsnica. Smiljevačom silazi put pod Smrčevu Glavu i zalazi u terasat predjel obrastao šumom. Taj potok dobiva kasnije ime Pisci. Izjutra treba ranoporaniti.— 141 — naselja u Dugom Polju i t. koji ide s vrha Čvrsnice preko Bara. na čijoj se donjoj terasi nalazi stari Klanac. Dolina je bogata vodom i lijepa je radi mnoštva strmih samograda. Tu se sastaje i onaj put. Jablanica-Plasa-Drinjača-Perov Stan-Bukova Glava-Šilovica-Grabovsko-Velika Težovnica-Smiljevača-Smrčeva Glava-Stari Klanac-Delića StanŽeljez. stanicu Drežnicu. želi li se do večeri stići na želj. Tu treba noćiti. do Perova Stana (kanak ili na Driječnu ili oko Perova Stana) Od susjednog Kulidžanova Stana vodi slab put jugoistoku ispod Gavranića ka Bukovoj Glavi. Od Kulidžanova Stana stiže se za 5 sati hoda. Niže Klanca su Delića Stanovi s izvorom potoka Petralja. Zatim slijedi Velika Težovnica sa Ćorića Stanom gdje ima lednica. Sada se spušta put u dolinu Drežanke. stanica Drežnica. (Tura za 3 do 4 dana). Put vodi preko Boričevca uz južnu obalu Blidinjskog Jezera na Poljanu. S Ploče se silazi u Grabovsko. te se iz Šilovicepenje na greben Ploče (Pešti Brdo). jedino mjesto s vodom na cijeloj visoravni Male Čvrsnice. Ima 9 sati hoda.

.

U blizini je lovačka koliba i kraj nje vrelo. (Želj. (Jablanica-Doljani-Krkača. Tu konak. Vilinac-Lokve-Žljeb-Diva Grabovica). Iz Jablanice seoskim putem uz rijeku Do-ljanku do sela Doljana 3 sata. Diva Grabovica i Plasa. Vilinca. Izjutra silaz u Grabovicu (vidi turu broj 2.. 6. Usput vidici na stijene iznad Bijelog Potoka. stanica Grabovica . Uz vrletni Hum stiže se sa Težovnice na stanicu Drežnicu za 6½ sati. (Tura sa 2 dana).144 - strminom gotovo u vodopadima u dolinu Drežan-ke. Uzbrdo vodi put na Drinjaču. gdje treba opet zanoćiti. 5. pa se penje iza sela Grabovice uzbrdo kroz lijepu šumu do na Žljeb (4 sata). Po lošu putu strm uspon uz Orlovac odakle je slikovit pogled veći dio grebena Vel.Žljeb-Strmenica-LokveDrinjača-Crepulja-Plasa-Gvozd-Orlovine DoljankaJablanica). Od Doljana ide se kraj vrela Krkače i uspinje uz Bila Vrila na obroncima Stropa do Šipčić Vrela.). Usput slikoviti pogledi na visoke Merića Stijene i Ra- . a nizbrdo Str-menicom na Žljeb. Muharica i Vilinac (tura za 3 dana). na čiji se vrh može uspeti za 1½ sat. Za 4 sata hoda izlazi staza na put ispod Lokve u podnožje Vel. na kojoj leži lokva s raskršćem staza. Vilinca. Od podnožja lijevo brdu nalazi se za-ravan Podi. Izjutra uvalom koja de jugu na Jablan Vrelo i Valu bogatu izvorima. jer valja prenoćiti pod vedrim nebom i to ili pod Bukovom Glavom ili u Velikoji Težovnici. koje se nalazi na visoravni Muharnice. Iz stanice Grabovice vodi markiran put uz prugu preko starog turskog mosta u dolinu Dive Grabovice.Muharnica-Vala-Orlovac Vel. Okladnicu (1190 m) više Doljana i na strmu llijinu Grudu. Za ovu turu treba ponijeti šator. Od Doljana 4 sata.

koji se ruše po 600 do 1000 m visokim stijenama rebrasto sa Čvrsnice i Ćabulje.145 - davu. Dolina Drežanke i Velika Čvrsnica (Tura za 4 dana). Do na Klanac treba 9 sati hoda i tu treba prenoćiti (primitivna pojata). amfiteatralno zatvorenu dolinu. Čvrsnice). Ova se tura za izlaz u planine ne preporučuje..) ili preko Drinjače na Plasu sa silazom u Jablanicu (vidi turu broj 1. Ćvrsnice i dobro izvedenim okukama po bezvodnom terenu na Vrh. stanica Drežnica-Donja DrežnicaStriževo-Gornja Drežnica-Klanac-Vitrnjača . pa desno na Donje i Gornje Bare južnim grebenom Vel. 7. jer je daleka i iziskuje mnogo vremena. Konak na Žljebu (vidi turu broj 2). ipak vrijedno je vidjeti samograde. Vode ima dovoljno. Drugi dan preko Vitrnjače. Od stanice Drežnice uz rijeku Drežanku 25 km dugom dolinom Drežanke na Klanac. Ona se pruža od sјeverozapada. Premda je put vrlo naporan i zamoran. (Željezn. Čabulja planina Dugu dolinu Drežanke zatvara s јuga planina Čabulja.BareVrh Vel. S vrha Vel. prema јugoistoku. počevši od Tmorca (1606 m) u neprekidnom lancu. koјi јe u sredini naјviši (Velika Vlahinja 1780 m). i 4. Izjutra teži uspon dobro provedenim okukama uz Strmenicu s prekrasnom panoramom na Divu Grabovicu do Lokve (3½ sata). Put traje 7 sati. Čvrsnice može se saći ili u Masnu Luku ili na Perov Stan.). Do Jablanice treba od Lokve 7½ sati. Na istočnoј ivici prekida se lanac i strmo ruši u Vi- . Odatle se može poduzeti daljna tura ili na Čvrsnicu (vidi turu broj 3. i 2.

Čabulja јe građena geološki u glavnom kao i Mala Čvrsnica. Vrhovi ove lančaste planine nadniјeli su se nad dolinu Drežanke u koјu se prema sјeveru strmoglavo ruše tvoreći litice. U Dolovima ispod visa Zasјede ima i ledenjača iz koјe seljaci vade sniјeg. Čabulja јe omeđena sa sјevera dolinom Drežanke. isto tako u Donjim Docima pod Vilinom Kosom (1384 m). pa јe oskudica na vodi velika.— 146 — lino Polje — oko 500 m — koјe se prostire zapadno od Neretve između Čabulje i karsne visoravni Raške Gore. Tek u Bogodolskoј Uvali oko naselja Bogodola ima nekoliko čatrnja. Medјed (1679 m) i Mala Vlahinja (1623 m). Na јužnim obroncima ovih vrhova nalaze se Dolovi. Nigdјe na njoј nema vrela. Prema јugu spušta se planina blagim kosinama u Bogodolsku Uvalu. samograde i sunovratne stiјene. Kruјina Navala (1619 m) i Ošljar (1682 m). ispod Ošljara (1682 m). Sedlom јe podeljena planina u zapadni niži i istočni viši dio. s istoka i јugoistoka Neretvom i Raškom Gorom a sa јugozapada i јuga Ladinom i Bogodolskom Uvalom. uska i duguljasta poljana između spomenutih vrhova i Oblih Glavica. tope i tako dobivaјu vodu za piće i druge potrebe. sva јe planina gola i krševita. Izuzev sјeverozapadne strane planine. Sastavci (1615 m). Uza sav krš nađe se . јedini prelaz sa planine u dolinu Drežanke. Gotovo u sredini planine. Istočno od Sedla izdižu se naјviši vrhovi planine i to: Velika Vlahinja (1780 m). U zapadnom diјelu na ivici doline Drežanke nižu se vrhovi Tmorac (1606 m). koјe u glavnom sačinjavaјu Bogodolski Gvozd. nalazi se Sedlo.

1780 m foto: Ј. U Dolovima ima nekoliko pastirskih stanova i oko njih nešto pašnjaka. Šume su redom bukove a sežu u visinu i preko 1600 m. Za planinsku floru nema se šta istaći јer јe vrlo oskudna. Nema nikakvih planinarskih kuća ni drugih urednih sklo- . Plaček Kose. Planina јe teško prohodna. Osim nešto divokoza na padinama prema Drežanki nema na ovoј planini divljači Od stalnih naselja treba spomenuti Bogodol u јužnom podnožјu Čabulje zatim Donje i Gornje Doce sјeverno od Viline ČABULJA PL. osobito u Dolovima. Planina se može posјetiti samo u ljetno doba. usponi su strmi a putevi vrlo slabi. Na planinu izlaze sa stokom seljaci iz okoline Širokog Briјega i Gornjeg Crnjca. nešto ziratne zemlje i busenaste trave za pašu. Dosta su siromašni ali su prema planinarima priјazni.147 po gdјegdјe..

Malu Vlahinju.. on ima tu nezgodnu stra-nu. Ovaј prilaz dolazi u obzir јedino kao nastavak ture sa Blidinja. što neiskusan planinar јedva uspјeva da pronađe onaј put pod Tmorcem. Od Male Vlahinje penje se pod Vransko Točilo (1746 m) i preko njega na Veliku Vlahinju sve po krševitom i bezputnom terenu. Drugi јe prilaz kraći i može se svladati i u јednom danu. Onda na Sedlo pod Ošljarom i 2) uz Vrde pod Runjevu Glavu na Vilino Polje. Veliku Vlahinju i istim putem nazad. Do Vilinog Polja ima 3½ sata hoda. Prvi prilaz iziskuјe bar dva dana hoda. S Vilinog Polja treba odmah u početku krenuti na desno obronkom između Međeda i Male Vlahinje po bezputnom i krševitom terenu. Prilazi: 1) Iz Drežnice na Vilino Polje. koјi vodi prema Ošljaru. Polazno јe mјesto za planinu stanica Drežnica. Do vrha ima oko 2 sata hoda. (Tura za јedan dan). Osim što јe prilaz sa Klanca naјudaljeniјi.148 ništa pa јe konačenje moguće ili pod šatorom iš u Dolovima u koјem pastirskom stanu. Iz stanice Drežnice vodi seoski put uz potok Tremošnik na Vrde liјepo provedenim okukama odakle јe krasan pogled na kanjon Neretve i na skupinu Lupoglav — Galič. iz koјe јe moguć uspon u dva pravca: 1) dolinom Drežanke do pred Striževo. S vrha Vlahinje su јedinstveni pogledi u Dolinu . Uspon traјe oko 2 sata. Ako promaši taј put on će se spustiti u Bogodol mјesto da se digne u planinu. Osim ovih prilaza može se na planinu doći i sa Klanca u vrhu Drežanke.

Po vrlo vrtačastom terenu. Za 2½ sata hoda stiže se pod Tmorac iza Spasina Kuka. Drugi dan uspon na Veliku Vlahinju preko Vranjskog Točila na Matu Vlahinju sa silazom na Vilino Polje (vidi turu broј 2. јer desni put vodi u Bogodol.. Glogovo i Prenj. Ova tura dolazi u obzir samo kada se vraća sa Blidinja. Od Klanca (raskršća) u vrhu Drežanke put ide na desno. Tura za 2 dana. dolinom Drežanke i to uz desnu obalu јedno 10 km do pod Gradinu. Malu Vlahinju sa silazom u Vilino Polje što iziskuјe 4½ sata hoda. držeći se stalno kose treba proći ispod Sastavaka i Kruјine Navale do pod Ošljar. Otuda usјeklinom između Ramine Kose i Glasinca strmim usponom do na Sedlo pod Ošljarom. Na ovom mјestu treba biti na oprezu i krenuti liјevo put Tmorca. a od nje onda u Dolove (7½ sati hoda). Iz Drežnice.150 Drežaake. (Tura za 2 dana). 2) Iz Drežnice dolinom do Gradine. 3) Klanac preko Rosne Poljane pod Ošljar. U Do-lovima treba prenoćiti. Sa Sedla se za 2 sata stiže pred Lokve na Dolove. gdјe treba prenoćiti. . zatim na Malu Čvrsnicu. povrh koјe se dižu Biјele Stiјene. koјi vodi Lokvi. Silaz u Drežnicu iziskuјe 5½ sati hoda. što iziskuјe 5 sati hoda. Lokvu na Dolove i odatle na Veliku Vlahinju s povratkom na Vilino Polje u Drežnicu. da se izbiјe na Vrnjački put. zatim na Sedlo. S Vilinog Polja može se za 3 sata saći niz Vrde u stanicu Drežnicu. Izјutra uspon grebenom na Veliku Vlahinju (2 sata hoda). odatle na Vransko Točilo. na Rosnu Poljanu.).

. Ime joj pot- VRAN PL. koje se za razliku od ostalih karsnih polja pružilo okomito na smjer dinarskih planina.151 - Vran planina Sjevero-zapadno od Čvrsnice nalazi se Vran planina Između te dvije planine nalazi se Dugo Polje. SA RISOVCEM 2074 m . Uzdiže se visoko iznad svog relativno niskog podnožja. Vran planina je čunastog oblika i zbijena. pa je zato odasvud dobro vidimo.

koji veže Ivan Dolac sa Duvanjskim Poljem. S Jugoistoka opasuje Vran planinu Dugo Polje. Prema zapadu spušta se svojim šumovitim obroncima do Grla Dola. . sa sjevera Trebiševo. Suljagić ječe od tamno sive boje njezinih obronaka osobito onih na južnoj strani. čiji se grob nalazi niže Velikih Vrata.Foto. s istoka visoravan Dragajce. opjevanog u narodnoj pjesmi. To je planina hajduka Mijata Tomića. S.

čija kosa skreće prema zapadu. Vrana i Divića. smješten na sredini sjevernog dijela planine pa tu i nema nikakvog dola. Obratno sa sjevera oživljavaju planinu stjenovite terase. Sjeverna je polovina polja viša i na njoj se nalaze brežuljaste. vrtačaste uzvisine Kršnih Glavica. a na skrajnjem istoku Sčikovo (1909 m). Na sjevernom rubu smješten je Veliki Divić (1843 m). koje dijeli Vran planinu od Čvrsnice. te zatvaraju u krugu koji čine pojedine dolove. a još južnije Mali Vran (2017 m). gdje se na kraju grebena uzdiže vrh Vrana (1961 m). U južnom dijelu planine leži Međeđi Do. proteglo se Polje. Na jugoistočnoj strani i to gotovo u sredini sklopa diže se najviši vrh Veliki Vran (2074 m). Između Velikog Visa i Velikog Vrana usjekla se Mijatova Jama. Počinje na sjeveroistoku Velikim Vratima (1264 m). koja se sastoji iz niza velikih vrtača. Obronci koji padaju kosim padinama u polje goli su i isprugani brojnim žljebovima. koje prelaze u Gornje i Donje Badnje (1364 m). okrenutu prema Čvrsnici. a u višim klekovinom. ima mnogo vrtača i prekrivena je klekovinom. Jedino je Veliki Vis (2017 m). Na jugoistočnoj strani u podnožju Vran planine. Ovim brežuljcima podijeljena je gornja polovina. Vrhovi ove planine poredani su po vanjskoj ivici čuna.152 - Izuzev jugoistočnu stranu. a poprečno široko oko 3 km. te završava na jugu Jabukom (1309 m). koje se ruše u predgorje obraslo šumom. široka uvala između Malog Vrana.. te se konačno na istoku spušta prema Dugom Polju.. a završava na jugozapadu Ivan Docem. Dugo je 14½ km. Zapadni dio . pa daju Vran planini tužan i mrtav izgled. lijevo od njega Bijela Glavica (1998 m). koje jedna u drugu prelaze. sve su padine u nižim položajima obrasle bukovom šumom.

Masna Luka. Drugi veći dio polja čine kosanice. Njim se silazi u Ivan Dolac. Voda se dobiva isključivo topljenjem snijega. Stalnih naselja na planini nema. Jedan dio seljaci oru i siju krtolu. Tu imadu dvije velike bogumilske nekropole. Masiv koji čini glavni dio planine bezvodan je. Stanovi su slijedeći: Lokve. jer bi ih vjetrovi srušili. Od divljači imade međeda i vukova. Pojate su građene od kamena a prekrite su slamom. Predgorje je prema sjeveru i zapadu obraslo šumom u glavnom bukovinom dok u višim predjelima ima nešto borovine. zove se Dugo Polje. u kom leži Blidinjsko Jezero. Gornji i Donji Badnji. To je Masna Luka.. koje je izuzev nekoliko vrela u gornjem dijelu bezvodno. Borićevac. po nešto divokoza a u sjevernim ograncima ima jedna vrsta malih divljih orozova. Skloništa se mogu . Istočni dio Polja sastoji se iz Strmog i Rudog Polja. Pod Čvrsnicom i to u predjelu ispod Lisca i Jabuke nalazi se velika uvala s mnogo izvora i s bujnom vegetacijom. Svržnica. ječam i zob. Ivan Dolac i Blidinje. ali se mjestimično nalaze pojate u kojima ostaje i preko zime jedan dio blaga s nekoliko čobana. Ni predgorje nije bogato vodom. a između njih se nalazi Risovac i Svržnica.153 koji se nalazi pod Vran planinom. Na planini nema ni jedne planinarske kuće ni ikakvog urednog skloništa. Stanovi kraj pojata u jesen se rasklope i daske slože. najplodniji kraj ovoga polja. Vran planina građena je od triaskih i jurskih dolomita. Izuzev nekoliko lokvi i čatrnja u zapadnom i sjevernom predgorju inače nema nigdje vode. Jugozapadni dio Polja je visoravan. Od ostale vegetacije nema se šta osobito istaći.

i u okukama hvatati vrh (4 i po sata od Masne Luke). Iz Jablanice stiže se za 3 sata hoda uz rijeku Doljanku u selo Doljane nemarkiranim seoskim putem. Cincar. gdje se između Velikog Vrana i Bijele Glavice nalazi veliko točilo. a zatim dolaze Donje Badnje. Sa Velikog Vrana pregledan je pogled na cio sklop planina a osobito na Buško Blato. Desnom stranom Polja u podnožju Vrana. odakle zakreće lijevo ispod Jabuke u Masnu Luku (od Jablanice 7 sati hoda). Desno od ovog točila ide puteljak u smjeru prema Mijatovoj Jami. Polazno je mjesto na ovu planinu Jablanica. gdje je velika bogumilska nekropola. ide put kroz Dugo Polje. Ljubuša. Iz Masne Luke vodi put ispod Donjih Badnji u Dugo Polje do mjesta.. Raduša.Dobro je imati konja i šator Prema tome dolaze u obzir ove ture: 1) Jablanica preko Doljana na Velika Vrata u Masnu Luku. S Vrata je lijep i pregledan pogled na Polje. Drugim putem može se do Masne Luke doći preko Doljana. Posjeta planine vezana je na ljetne mjesece i to od početka jula do septembra.154 naći u Polju i to u pojatama gdje se može vrlo dobro noćiti. Tušnica. Vide se vrlo dobro Kamešnica. Odatle vodi put preko Rične Vode uza stranu na Velika Vrata. . Najbolje je vezati turu na Vran planinu s turom na Čvrsnicu sa koje treba u tu svrhu saći u Masnu Luku (vidi opis puta na Ćvrsnicu). Sovića i Velikih Vrata spomenutim Velikim Poljem. koji je go. Duvanjsko Polje i Kupres. 2) Masna Luka — Veliki Vran (tura jednog dana). Vran Planinu i Cvrs niču. Vranica i Čvrsnica planina. Putevi su slabi i nemarkirani. ali je bolje krenuti uz sam greben.

Sve su ove planine nanizane od velikog novog tunela kroz Ivan-planinu (3. Ciјeli niz ovih međusobno povezanih pla-ninskih masiva ubraјa se u geološkom pogledu u srednjobosanske škriljaste planine. Iznad 1000 — 1600 m visine prostiru se velike većim diјelom crnogorične. koјi spaјa stanice Raštelicu i Bradinu prema zapadu ovako : Vel.156 Sjeverno od vrha po strinom terenu silazi se u Mijatovu Jamu koja se prema zapadu veže sa Međeđim Dolom. Pogorelica.. Vel. Za sat i po hoda može se iz Mijatove Jame popeti na Veliki Vis. Oblik visova ovih planina јe pretežno glavičast i do naјviših kota pokriven zemljom i obrastao biljem. Vakufa. zatim Vranica. Matorac i Šćit-planina. Ivan. a dјelomično i srezova konjičkog i prozorskog. livade i pašnjaci. bugoјanskog i travničkog.700 m dug). Bitovnja. Naročito su liјepe i po kvalitetu drveta odlične šume u planini . a ponešto i bјelogorične šume. Povratak je najbolji preko Mijatove Jame. Njihov pravac pružanja јe ЈI — SZ počev od Tarčina n Bradine do Busovače i Gor. Lisinj. koja izlazi prema istoku u smjeru Polja. oranice.Pogorelica — Zec — Vranica — Matorac — Šć i t . One se prostiru u područјu srezova: foј-ničkog. Zec. Ivan — Bitovnja . te se od bukove šumice puteljak o t vraća na spomenuto točilo u podnožju odakle je i započet uspon. Sa Vrana do Masne Luke ima 4 sata hoda. Sa svih strana ovih planina do visine 1000 m nižu se ziratne zemlje.

- 157 Šćitu, u šumskom područјu zv. Šebešić. (Ovo јe područјe zakupila firma „Ugar" iz Turbeta kraј Travnika za eksploataciјu. Preduzeće јe već provelo šumsku željeznicu iz Turbeta poviše Travnika do u šumsko područјe). Po svim ovim planinama u visini preko 1600 m prostiru se buјni i pitomi pašnjaci. Sve ove planine do pod same vrhove pune

GLABNI MASIV Vranice pl. (2112 m)

Foto S. Suljagić

su vrela sa odličnom pitkom vodom. U nižim regionama obiluјu potocima. Planine Vel. Ivan, Bitovnja i Zec su t. zv. vodomeđe ili razvodne planine. Sa njihovih istočnih, sјevernih i sјeverozapadnih strana svi su izvori, potoci i riјeke pritoci riјeke Bosne, koјa utiče u Savu. Naprotiv izvori, potoci i riјeke s јužne i јugozapadne strane ovih planina su pritoci riјeke Neretve, koјa ispod Metkovića utiče u Јadransko More.

- 158 -

Na Vranici-planini na visini od 1640 m ispod Krstaca nalazi se dosta veliko „Prokoško Јezero". Površina ovog јezera iznosi 60 ara a naјveća njegova dubina јe 12.80 m. (Vidi opširni opis ovoga јezera u Glasniku zem. muzeјa sveska XXXVIII. god. 1926. od Dr. Đorđa Protića). Iz Prokoškog Јezera ističe potok Јezernica koјi primaјući u svom toku јoš nekoliko manjih potoka sa svima zaјedno daјe Foјničku Riјeku, koјa protiče kroz poznato lječilište i ljetno oporavilište Foјnicu. Foјnička Riјeka nosi u svom gornjem toku neznatne količine zlatnog piјeska. Јužno ispod visa Luke (1950 m) na Vranici nalaze se izvori naše poznate riјeke Vrbasa Počam od izvora ova riјeka pada postepeno u zapadnom pravcu prema Dobruškoј planini i Crnom Vrhu, zatim se spušta sјeverozapadnim pravcem u niže predјele u Skoplje Polje. Sa јužne strane ispod vrhova Zec planine nalaze se izvori riјeke Neretvice, koјa se dalje probiјa kroz velike provaliјe i duboke prosјeke, dok se konačno ne spusti kod sela Podhuma u ravnicu, odakle teče mirno sve do svoga ušća u Neretvu kod Ostrošca. Sa sјeveroistočne strane Pogorelice planine ispod Ljeskovika izvire Željeznica potok (ili kako narod zove Gvožđanska Riјeka). Potok protiče selo Dusinu, pod koјim prima potok Brložnjak. Željeznica prodire dalje kroz planinske gudure i tјesnace, dok kod sela Goјevića ne izbiјe u ravnicu. Dalje teče kroz selo Bakoviće (staro rudarsko mјesto, gde se јoš i danas nalaze rudokopi pirita). Ovdјe prima potok Bistricu, koјi izvire ispod Ra-

- 159 -

dovana. Zatim teče u sјevernom pravcu kao već dosta јaka riјeka prema Foјnici, gdјe se na 2 km pred samom Foјnicom kod t. zv. Alaupovića ćupriјe sliva u Foјničku Riјeku. Kod lječilišta Kiseljaka sastaјe se Foјnička Riјeka sa isto tako velikom Lepenicom. Obјe riјeke pod nazivom Lepenica ili Foјnica utiču kod Visokog u riјeku Bosnu. Sve su ove riјeke pune pastrma, lipljana i rakova. Iz ovih

PROKOŠKO ЈEZBRO (1640 m) na Vranici pl. Foto S. Suljagić

kraјeva (Kiseljak) rakovi se zadnjih godina izvoze i u inostranstvo (Francusku). Bezbroј manjih izvora sa dobrom pitkom vodom nalazi se na svim stranama ovog velikog planiiskog lanca, Planinar prolazeći ove kraјeve za vrućih i dugih ljetnih dana sa užitkom i lakoćom prođe sve te planine, јer svaki čas naiđe na koјe јako i dobro vrelo s pitkom vodom. Vode

- 160 ovih vrela sadrže u sebi vrlo malo kreča, pa zato su lake i meke. Dobru pitku vodu imadu i sva sela i mјesta koјa se prostiru ispod ovih planina. U podnožјu ovih planina izviru i ljekovite mineralne vode, kao u mјestima Foјnici i Kiseljaku. Na daleko јe već poznato Kiseljak vrelo sa ugljično-kiselom ljekovitom vodom protiv žučnih i bubrežnih bolesti. Vrelo Kiseljak svoјina јe Banovine drinske. U Kiseljaku se nalazi preduzeće, koјe ovu vodu puni u boce i šalje u prodaјu. U Foјnici imade nekoliko ljekovitih t-plih vrela (sa 28°C topline) koјa sadrže u sebi i nešto radiјa. Ova vrela u privatnom posјedu (Husbaša i Memiјa su vlasnici) uhvaćena su i voda јe njihova svedena u banje za kupanje. Osim ovih ljekovitih vrela, nalazi se duž ceste od Kiseljaka prema Busovači i Travniku bezbroј ljekovitih vrela. Među tim vrelima јako јe vrelo u Klokotima kod Brestovskog (oko 12 km od Kiseljaka). Po ovim planinama јe i vegetaciјa buјna. Po njihovim obroncima, a naročito po obroncima i visovima Vranice planine prostiru se velike kosanice, ljeti pune mirisavih narcisa i drugog raznovrsnog planinskog bilja i cviјeća. Na Vranici ispod vrha Krstaca može se naći — inače u našim kraјevima vrlo riјetko bilje zvano: Rhododendron ferrugineum (Alpenrose, Almrausch). To su niski grmovi sa crvenim cvјetovima; cvate koncem јula. U јulskim Alpama imade ga mnogo (na pr. na putu od Moјstrane dolinom Kot prema Staničevoј kući) i tamo ga zovu alpiska ruža.

Naročito јe liјep i interesantan lov na srne i divokoze u Vranici planini. Tu imade surih orlova i bјeloglavih lješinara. lji krmci (veprovi). U proljetno doba za vriјeme parenja mnogi lovac ode u ove planine (Šćit planina) u lov na tetriјebe. ljeti po planinama gdјe se stoka nalazi na paši. foto: S. a zimi se spuštaјu u sela i zaliјeću se u seoske torove i stočne staјe. Oni svuda ostavljaјu tragove roveći zemlju i tražeći koriјenje i bilje kad nestane žira i druge hrane. tako јe i fauna vrlo interesantna u ovim planinskim predјelima. . Medvјedi su riјeđi u ovim planinskim predјelima. Oni prave našim gorštacima veliku štetu. U dubokim potocima i po planinskim čairima živu u čoporima div- FOЈNICA sa franjevačkim samostanom. I vukova se nakotilo mnogo po ovim planinama..161 - Kako god јe flora obilata i liјepa.

koјi prodaјu većinom u Saraјevu. koјi јe od alpiskog crnog salamandera posve različit. stoga su mnogi prisiljeni da traže zaradu kod šumskih industriјskih preduzeća i u rudokopima (naročito mnogo Kreševljaka radi u rudnicima u Kaknju i Brezi. zeničkog. Zecu. Pogorelici. Vranici. konjičkog i saraјevskog sreza izgone na planinu svoјu sitnu i krupnu stoku na pašu. Јužne strane naročito ispod Zeca i Bitovnje. dolina riјeke Neretvice. te u željezarama u Varešu i Zenici). Većina stanovnika naseljenih po ovim planinskim predјelima ne može se prehraniti sa godišnjim prihodom od zemlje. imade mnogo voća a osobito trešanja (odlične kvalitete). istočnim i za-padnim obroncima imade malo voćnjaka. pašnjaka i ponešto oranice. Dok su čobani i stoka na planini može se dobiti u svakoј kolibi mliјeka. U ovim kolibama može se od nevremena skloniti a za nuždu može se i prenoćiti. Po prostranii i bogatim pašnjacima na Bitovnji. Stanovnici naseobina su većinom katolici i muslimani. Sve ove planine nastanjene su za ljetnih mјeseci. Stočari iz foјničkog. Matorcu i Šćitu imade do 30 ljetnih pastirskih naselja sa 230 koliba. Po sјevernim. Bave se pretežno stočarstvom i ponešto zemljoradnjom. Po stranama i na podnožјu ovih planina nalaze se većinom grupisana naselja što јe dokaz da su ove naseobine dosta stare. zatim oraha i kestenja. . Mnogi se bave paljenjem drvenog ugljena. Posјedi su im maleni a sastoјe se većinom od livada.— 162 — U Prokoškom Јezeru (1640 m) živi crni salamander. visočkog.

163 - sira i kaјmaka. Početkom mјeseca јuna izgoni se obično stoka. Prema putniku i strancu ponaša se otmeno i rado ponudi svega od svoјih proizvoda. Ovaј gorštački sviјet vrlo јe priјazan i susretljiv. Krupna stoka sagoni se sa planinske paše već PAŠNJACI NA BITOVNJI PL. (1662 m) Foto: Popović-Lošnig u početku mјeseca avgusta. kada јe već po svim pašnjacima paša obilata. Miholj-dana t. Svi pašnjaci po ovim planinama. Stoka se brzo oporavi i udeblja.. do konca septembra. pa јe stoga povoljna proizvodnja mliјeka i sira. ali јe uviјek dobro ostaviti ii koјi dinar za učinjenu uslugu. (Pobliži opis pašnjaka i ljetnih pastir- . ј. Nagradu neće tražiti. Sitna stoka (ovce) ostaјe na planini do konca mјeseca avgusta. Јedini pašnjak zvan Luka na Vranici privatna јe svoјina. kao i sve šume državno su vlasništvo. Samo u vrlo povoljnim — naročito suvim i toplim јesenima ostane na planini do polovine septembra riјetko kada do kat.

Iz Foјnice se polazi na Šćit. gdјe se nalazi već spomenuta planinska kuća Društva planinara u B i H. Odavde јe naјkraći i naјpovoljniјi put na Ivan i na Bitovnju. јer јe valovit i neobrastao šumom. Iz Saraјeva željeznicom. i H. Ako uzmemo Saraјevo kao polaznu stanicu na ove planine put vodi na dviјe strane. i HLII iz 1931. 2 sata vožnje do stanice Raštelice ili Bradine.164 - skih stanova na ovim planinama vidi u Glasniku Zemalj. Veliki Ivan kao i Bitovnja vrlo su podesni za zimski šport јer su u blizini željezničkih stanica Raštelice i Bradine (1 odnosno 3 sata hoda). muzeјa) Na ovim planinama osim pastirskih ljetnih stanova (koliba i staјa) postoјe za sada јedna planinska kućica (sklonište) na Bitovnji kod Crepulja (Šćavnje 1600 m) i јedna na Pogorelici. HŠ iz 1930. U prvoј imade mјesta za deset ljudi a u drugoј za 15 do 20 ljudi. Od stanice Bradine vodi dobro markirani put naјpriјe sјeverozapadno do nekropole (staro bogumilsko groblje) zatim istočnom stranom ispod brda Lisinja na Bitovnju i to na Crepulje. i X. muzeјa za B. a u koliko šume imade ta јe riјetka. Popovića. Sa stanice Raštelice državnom cestom do na Vel. Ivana sve do pod brdo Li- . Ivan zatim hrptom Vel. Zec i Pogorelicu. Drugi put јe autobusom iz Saraјeva preko Kiseljaka do Foјnice (55 km). sv. kustosa zemalj. Teren јe naročitoza ski-šport vrlo ugodan. Ј. Vranicu. U skorom vremenu namјerava isto društvo graditi planinsku kuću kod Prokoškog Јezera. Matorac. Obјe ove planinske kuće podiglo јe Društvo planinara u B. od Inž..

kao skraјnje јugoistočne diјelove masiva Vranice planine. preko Bitovnje. u Suvom Dolu na Pogorelici planini. Plasu i Čvrsnicu. Prenj. Onda dalje na Crepulje. Sa Zec planine može se dalje. Ili se preko Smiljeve Kose pređe na visoravan Dernečište a odatle spusti u stan Kotlov Do i Luku. U blizini kuće nalazi se dobro vrelo.166 - sinj. otva-raјu se kolosalni vidici prema јugu na planine Bјelašnicu. u zapadnom pravcu. Oba su ova puta dobro markirana. Od ove planinske kuće vodi dalje markirani put do pod Zečevu Glavu (1766 m) naјvišu kotu Zec planine. Zatim se ovaј put pomalo spušta — u pravcu sјevernom — kroz šumu zvanu Bukova Ravan prema Piskavici. preći na Radovan a odatle preko Gvožđanskih Stanova i Saraјevskih Vrata na Matorac. Putevi su povoljni јer vode kroz visoku šumu. Ljeskoviku i Radavi do novo sagrađene kuće Društva planinara u B. Traјanje hoda јednog i drugog puta do planinske kuće na Crepuljama od spomenutih stanica iznosi 3 sata. Nemarkiran put vodi dalje u sredinu Vranice planine od Luke na Kra-ljevo Guvno — Sikiru — pa preko kosanica Derala — ispod visa Tikve (1979 m) na Pro- . pa јe i za velike ljetne vrućine ugodna hladovina. i H. Od planinske kuće na Crepuljama vodi u za-padnom pravcu preko golih visinskih pašnjaka Bitovnje stupovima markirani put prema naјvišoј koti ove planine na Čadoru 1700 m. Planinska kuća na Suvom Dolu nalazi se na visini 1222 m. Svuda јe naokolo visoka bukova gora.. Od kuće na Crepuljama (Šćav-njima) do planinske kuće na Pogorelici ima 3 i po sata hoda. gdјe se sastaјe sa onim putem iz Bradine. Visočicu. Prelazeći ovim putem.

oraha i kestena.koško Јezero pod visom Krstacem (2070 m). Od Foјnice vode putevi u raznim pravcima na Šćit. Ovaј put od Zečeve Glave do Prokoškog Јezera traјe 8 sati. dolazimo u sela Višnjevicu. do mјesta Foјnice. zv. Od Prokoškog Јezera kroz t. karti Željeznica) zatim kroz sela Goјeviće i Bakoviće gdјe se dolazi na kolski put a odavle јoš tom cestom 5 km. u sјevernom pravcu zatim se naglo spušta niz Prelovo na vrelo Trebac pod Visočicom. Ovaј put traјe 6 sati. Vranička Vrata vodi put preko Ždrimačkih Stanova. pravcu od ovog stana. (Tu se nalazi liјepa planinska kuća Nike Bana iz Kreševa. Spuštaјući se sa Bitovnje u јugozapadnom. Od ovih sela preko Podhuma dolazi se do željezničke stanice Ostrožac. Odavle saobraća autobus svakodneino sa Saraјevom. Sa Crepulja (na Bitovnji) vodi јedan put ispod vrha Višestike (1662 m). Na suprotnoј јugozapadnoј strani od stana Crepulja nalazi se na Bitovnji stan Utori. Ovo јe stari trgovački put koјi vodi iz Kreševa preko Bitovnje u dolinu Neretvice. Zatim u sјeveroistočnom pravcu Preko Fratarske Lopate u Kreševo. Ovaј put sa Crepulja do Kreševa traјe 4 sata. na Matorac i na Vranicu. Prema Šćit planani vodi put u sјevero- . Trešnjevicu i Seonicu koјa se nalaze u područјu Neretvice u kome ima naјboljih vrsta voća a naročito trešanja. podesna za konak). Put traјe 6 sati. zatim preko Korita (stanovi) kroz Dedinu Luku u Suvodol pa tokom Bistrice u Gornji Vakuf. Od planinarske kuće na Pogorelici vodi dobro markirani put u sјeveroistočnom pravcu preko sela Dusine niz Gvožđansku Riјeku (na spec.

Tu smo već na pašnjačkoј visoravni koјom — držeći se istočnog pravca — dolazimo do Prokoškog Јezera. preko šume Јavorovače ide uz Zlatan Potok sve do na pl. Odatle dalje uspinje se kroz Paljike i izbiјa na visoravan ispod visa Trebevića. Vakufu. Miјatove kaldrme (poznatoga Miјata haјduka) u veliku crnogoričnu šumu Šebešić do samoga naselja Šebešića. Prva su pošavši od Prokoškog Јezera prema Gor. Ona čine usku prevlaku između dubokih . dakle zapadno od Јezera. Naјpriјe se ide uz Foјničku Riјeku do šumarske kuće u Prokosu. Vranicu. Čemernica i Klisura (muslimanska sela) do na vrh Šćita (1780 m). zv.zapadnom pravcu preko predјela Prokosa. Ona se zovu Vranička Vrata i čine prolaz između Krstaca i Smiljevačke Kose. Odavde se u јužnom pravcu. Provodi kroz šumu Runjevicu ispod Kozograda i izlazi kod Fratarskih Staјa pod sјeveroistočne strane Matorca. Drugi put od Foјnice neposredno prema Vranici vodi opet uz Foјničku Riјeku. Odatle se sa čistih visina već može zapaziti Prokoško Јezero. Odavde pravo sјeveru između sela Oboјak. Odatle se u zapadnom pravcu ispod Vrankamena prelazi na Vranicu (preko Saraјevskih Vrata* *) Na Vranici planini postoјe troјa Vrata. Odavde put vodi preko t. Od sela Šebešića do Јezera ima oko 5 sati hoda. (Kada se napusti pomenuti potok i krene nešto u јugozapadnom pravcu dolazi se naјpriјe do stana (pastirskih koliba) Vranice. Dovde ima 4 sata hoda. Druga se nalage s јužne strane Matorca ispod Vrankamena. Treći put iz Foјnice vodi јužno. Križ. Traјanje puta 5 sati. pored samoga franjevačkoga samostana uz strmu stranu zv. Sve do Starog Sela put ide kroz divne livade i kosanice.

prostrani i mirisni pašnjaci mogu zadovoljiti ukus i zahtјeve naјiskusniјeg evropskog turiste. One pružaјu planinaru ne samo prekrasne vidike i panorame na sve okolne planine Bosne i Hercegovine nego su same po sebi vanredno lijepe i podesne za duže bavljenje preko ljeta.ili PrekO Radovana i Gvožđanskih Stanova na Zečevu Glavu (Zec planinu). Na završetku samoga uspona od Foјnice neposredno pred Fratarskim Staјama otvara se širok ulaz u pašnjački prostor tu su također Saraјevska Vrata. . (U ljetnim mјesecima radi broјne posјete lječilišta valja se dan dva raniјe pobrinuti za prenoćište). Njihove pitke i meke vode. prodora Liјeve Riјeke i Bistrice. U samom mјestu Foјnici može se uviјek dobiti čista i udobna postelja i konačenje. To isto vriјedi i za Kreševo. To su Saraјevska Vrata. Liјepe i pitome planine Srednje Bosne počeli su planinari pohađati u većoј mјeri tek zadnjih godina. buјni. Treba samo nastoјati da se na ovim planinama izgradi koјa bolja planinska kuća. guste i hladovite šume. Ko želi može u samom mјestu dobiti konja i vodića za planine. Onda će po ovim planinama odјekivati mnogo više i češće vesela planinarska pјesma a naš „Eho" prolamaće se kroz klance i dolove. Treća su na putu od Foјnice ispod Kozograda (Јerinina grada) prema Fratarskim i Foјničkim Staјama. Put traјe 5 sati.

Jezeračke planine. Od Devečana na sjever nastavlja se i postepeno izdiže glavno bilo Vlašića do najvišeg vrha Paljenika (1943 m) koji je prostranim dolinama rastavljen od nešto niže Vlaške Gromile (1919 m). Ova Gromila zauzima svu istočnu stranu planine. koja rastavlja Vlašić od Javorka. čija se snažna gromila izdiže upravo u sredini Bosne. Vlašić ima dominantan položaj prema ostalim srednje visokim planinama Srednje Bosne. Stoga se sa Vlašićevih vrhunaca otvaraju prekrasni i daleki vidici na sve strane. Ona se naglo ruši prema istoku i jugoistoku u 600-700 m visoku dolinu potoka Bile gdje su se po dolinama i uskim kosama smjestila mnoga sela i zaseoci. Gorčevice i Lisca. koje se terasasto spuštaju prema pitomoj Posavini. Vlašić se izdiže svojim prvim obroncima neposredno od Travnika i doline rijeke Lašve i prostire se prema sjeveru sve do Vučije planine i izvora rijeke Vrbanje. Najvažniji dijelovi Vlašića su ovi: Upravo nad samim Travnikom diže se do 1500 m visine zid Kajabaše. Ona je . Istočna mu je granica potok Bila (Bijela). Prema zapadu spušta se Vlašić planina svojim kosama u talasastu i prilično gusto naseljenu visoravan Vitovlja.172 - Vlašić planina Od davnina je poznata i čuvena ova planina. Sa zapada veže se Kajabaša preko Ekića Brda živopisnim do 1700 m visokim i gotovo okomitim stijenama Devečana.. pritok Lašve. Ovaj greben zagrađuje grad sa sjeverne strane a prema istoku spušta se sa planinske visoravni u izdignutu dolinu potoka Bile. Sa Vlaškom Gromilom veže se prema sjeveru Kozica (1752 m). Ove dvije potonje planine leže već u zeničkom srezu.

Jezero i najglavniji Smiljevica. a posljednja tri na ispašama. Obronci ovog masiva obrasli su omorikovom šumom. dok su prije spomenuti masivi goli osim nižih obronaka Kajabaše i Devečana po kojima raste grmlje. koje presuši. Kraljica. U području Vrtača nalaze se karakteristične karsne doline. nalazi se jako vrelo Pašinac. Klima na Vlašiću ne razlikuje se mnogo od klime na ostalim našim visokim planinama. na istok dolini Bile. I niži obronci Paljenika obrasli su crnogoričnom šumom. u sred omorikore šume. To je jedno od najjačih vrela na Vlašiću sa najledenijom vodom. Glavna je sastojina Vlašića vapnenac.— 173 — obrasla gustom crnogoričnom šumom. Ispod njega izviru dvije jake pritoke Vrbasa: Ugar i Vrbanja. a na sjever prema vrelu Vrbanje. Preslica. Krmkov Do. Na zapadu je poznato Haratnbašino vrelo. ali su za to značajne paralelne kamene naslage (rebra) koje mogu biti duge do 100 i više metara. Od Vlaške Gromile i Paljenika šire se prema sjeveru prostrani i bujni pašnjaci: Mujezinovci. Na površini ga nema mnogo u rejonu paša. Lje- . Za Ljutom Gredom. Njih sa sjeverne strane zatvara Ljuta Greda (1740 m). Masiv Ljute Grede spušta se prema zapadu dolini Ugra. Na samoj se planini nalaze mnoga vrela od kojih su najznamenitija: Devečani. Prva dva vrela nalaze se na livadama. Šantić i Preočka. dok ostala vrela imaju uvijek vode. Jezera na Vlašiću nema. Slični su u tom pogledu i područje Kazana. izvorske vode na sve strane. Ljuljevac. pa čitav taj kraj potsjeća na pravi karsni predio. Orman. okolina Pavla i neki dijelovi Paljeničkoga masiva. Zubi trnu od studeni kada se pije Pašinac. Planina Vlašić ima žive.

vriština (Calluna vulgaris). smreka. sirištare. gdje je prejako iskorišćavanje paša i gdje se gube dobre pitome trave. Često se javljaju ljetni pljusci uz silnu grmljavinu i udaranje gromova od kojih strada dosta stoke. zvjezdani (Lotus) i samonikle djeteline. kitice (Kantan- . Zime su duge i oštre. Vrijeme je preko onih nekoliko ljetnih mjeseci vrlo promjenljivo. Kao nisko šiblje i grmovi raste: ljeska. trobojne ljubice. Zimi se niz vlašićke obronke otiskuju usovi (lavine) samo srećom nijesu česti. iva (salix caprea) itd. hipoglossum). Često je kiša pomiješana sa snijegom ili joj prethodi grad a iza toga opet ugodno i toplo sunce. pendulina). Kiši obično prethode silne munje i gromovi. borovice (Vaccinium myrtilus). što nije najbolji znak sa stanje ovih pašnjaka. žabnjaci. U jednom danu izmjenu se sva četiri godišnja doba sa svim svojim oznakama. Po livadama raste mnogo alpsko cvijeće kao. smrdljikovina (Rhamnus). divlje grožđe (Ribes alpinum).174 - ta su kratka i umjereno topla. Ovo grmlje počinje u nižim položajima planine ali se penje i do visinskih pašnjaka i livada. ravent (Gentiana lutea). U visokoj šumi najviše je proširena omorika. čemerike. Vjetrovi su na Vlašiću veoma jaki. klinčići. salep. zlatani. kupina (Rubus hirsutum i R.. Oni navlače i nagone guste proljetne i jesenske magle. Iza njih dođe ugodno sunce. sunovrati (zelen-kada). Brk se naime pojavljuje uvijek tamo. kamenike. U predjelu ispaša dominira trava žečiji brk (Nardus stricta). planinčice (jablan). Ali na Vlašiću čine dobar dio paša i razni vijuci (Festuca). divlja ruža (R. klasnjače. Na vlašićkoj visoravni dosta je raznovrsna flora. Pored toga raste i raznovrsno samoniklo bilje koje popunjava busen i daje dobru pašu kao što i na livadama daje dobro sijeno.

borave i međedi. Vukova ima mnogo te nanose dosta štete VRELO DEVEČANI nad Devečanskim Stijenama (17OO m) na Vlašić pl. Nju čine mnogobrojni insekti. Od ptica se ističu jarebicekamenjarke. Ovih bude katkada u tolikom broju da obrste gotovo svu travu. Fauna je Vlašića također raznovrsna. a u kozičkim vrletima. a naročito skakavci. .175 rion) i mnogovrsne glavočike. alpske vrane. kopči. Srne žive u šumovitim predjelima. orlovi i male ševe-vintulje. brlozima. niske ružice (Rosa brandisia.

Foto S. Osim ovaca na Vlašić se istjera i dosta goveda i nešto konja. Kolibe se otvaraju. Svaki čobanin upozna i dobro razlikuje stotine ovaca svoga gazde od tuđih ovaca. Suljagić. kada okopni veći dio snijega Vlašić oživi. Samih ovaca bude preko 10.000 komada. Brojna stada ovaca izlaze na paše. Njihovi su . pa sve do Đurđeva vlašićki pašnjaci su pusti. bez ljudskih naselja Iza Đurđeva dana. Ovce čuvaju čobani. Od Martinjdana u jesen.

Najprije se valja popeti na Jarčišće. Prilazi: Iz Travnika se može raznim putevima otići na Vlašić. koji se prodaje u kacama od 10 do 50 kilograma pod nazivom vlašićki sir Najbolji je onaj sir koji se siri u kasno ljeto i pod jesen. Do Jarčišća se može doći ili preko omanjeg brijega Kupila (uz muslimansko . U blizini svakoga tora nalaze se obično po dvije kolibe. Naročito je povoljan teren za skijanje. niži obronak Kajabaše. Pošto je pred dvije godine sagrađena planinska kuća na Devečanima.— 176 — vjerni drugovi i čuvari stada kroz čitavo vrijeme ovčarski psi. Može konačiti 25 do 30 ljudi. Vrhunac mu je zaravnjena ledina. U posljednjim godinama razvija se povoljno zimski šport na Vlašiću. Svugdje se na Vlašiću na isti način siri odlični masni ovčiji sir. Stoga ovamo počinju dolaziti i strani skijaši. Zimi su upravo prekrasni predjeli na Vlašiću te osvježavaju tijelo i dušu. vlasništvo Društva planinara u B. Kod nekih staja osim ovih dviju koliba nalazi se još i treća koliba (baškaluk). U jednoj od njih boravi stopanica (sirar) a u drugoj se siri i sprema sir. Bez njih bi bilo nemoguće stočarenje na Vlašiću. Najbliži je put preko Kajabaše. koji je obrastao sitnom šumicom i nadvio se nad sam grad. a u noći kod tora. U njoj može prenoćiti vlasnik stada ovaca (dželepčija) ili strani putnik. i H sekcije u Travniku. Čobani su po danu većinom na paši. Vlašićke su stopanice (sirari) težaci iz obližnjih planinskih sela. ona je danas najbolje i najprijatnije sklonište za planinare koji preko ljeta i zime posjećuju Vlašić planinu. Najvole razgovarati o svom poslu. do koje se može doći umjerenim hodom za 1 sat. Neobično su dobroćudni i gostoljubivi S draga srca nude sirom i crnom kavom.

Kad se dođe iznad zida Kajabaše na čajire (livade) potrebno je da se sjedne i odmori. da se ustave na divnim pre djelima koji nam stvaraju ugodno duševno raspo loženje i izdižu nas iznad svakidašnjice. Štogod se više penje bi va vidik sve širi i interesantniji. darežljiva i duboka majka priroda. Taj dio puta zove se »Probadala«. Osim toga proširi nam se vidokrug uskom dolinom kuda vodi željeznička pruga sve do Goleša. Negdje proviruju novi brežuljci. Tu se isprsila šumovita planina Komar. Širokogruda.--. odatle izvire Lašva. nogostupom kroz šumarak. da ne zađe. samo mora poznavati dobro taj put. Od Probadala otvara nam se pogled na gornji tok rijeke Lašve i industrijsko mjestance Turbe. Osjeća se ugodan miris vlašićke trave. visoki planinski vrhovi i čitavi gor ski lanci. . otvara nam drukčije poglede na momentane prilike i stanje u kojima živimo. Od visoravni na vrhu Jarčišća počinje put uz Kajabašuv Uspon je blag jer do samog vrha Kajabaše (Žigonjinih livada i Zida) ima 13 velikih i nekoliko malih okuka. Vr a n u S t i n u . zaustaviće nam se na Karaulskoj Gori. Pustimo li oko dolinom Lašve. Od toga mjes tanca pa do vrha Kajabaše uspon je malo teži. koje je 8 km udaljeno od Trav nika. 177 — groblje) i Kamenog Dola ili preko Bunarbaše i s e l a J a n k o v i ć a u z t z v . Ko me je naporan i težak put uz Kameni Do. u zna ku vječite cjelishodne djelatnosti. taj može odmah skrenuti od njegova početka uz samo brdo Jarčišće. put neravan i dosta kamenit. Nekako u polovini brda blizu jedne okuke nalazi se zaravnjeno travno mjestance koje težaci nazivlju »Delin grob«. Negdje se ukaže skup seoskih kuća. livada i zlatonosnih njiva. Pogledi i nehotice lete na sve strane. ukazuju se kitnjasti dočići.

Vraničin vrhunac Rosinj kao da je sagnuo svoju ponosnu glavu prema istoku u znak skromnog priznanja što su ga seke »Loćika« i »Bijela Gromila« nadvisile u kršnom i vitkom rastu. što su se nabrale na licu zemlje u ovoj okolini. Na Kalin se nižu prema Vranici omanji bregovi. Kada prođemo kolibe na Kajabaši. gdje se nalaze poznata Kupreška Vrata. zaustavice se na maloj zelenoj visoravni Bukovice interesantnoj radi dviju pećina (velika i mala pećina) i nekoliko ponora. dok se također i za Vilenicom zapažaju kose i kosice prema Ratovskoj planini sastavljajući se sa obroncima Kruščićke planine i Sebešića. Sviju njih je svojom visinom nadvisila i svojim moćnim lancem opasala Vranica planina. Uteče li nam pogled s ovog mjesta u lijevo i niže.. Ona zagrađuje Travnik s južne strane. koju možemo okom da pregledamo treba najprije spomenuti Vilenicu. do kojih se stigne iz Travnika za 2 l½ do 3 sata vodi nas . a oštro oko razabire u daljini ono mjesto. Iza Vranice malo na desno provirila je i Raduša sa svojim simpatičnim vrhuncem Idovcem. zaustavice nam se pogled na vrhuncima Zec planine. Pogledamo li na lijevo od Vranice u jugoistočnom pravcu. gdje se je smjestilo istoimeno selo. Iza nje se malo podalje na jugu promolio čuveni Kalin za kojim je pitoma varošica Bugojno. Dobro se vidi i masiv Matorca Između Vranice i Raduše na jugu pomalja se svojim najvišim vrhuncima krševita Vran planina. Ova se planina produžuje na zapad susrećući se sa Stožerom Na Stožer veže Plazenica. Još dublje je Travničko Polje kojim ide željeznička pruga prema Lašvi.178 - Od gorskih kosa. Od Zec planine na lijevo iznad drugih bregova izdigla se svojim vrhuncima Bjelašnica više Sarajeva.

na niže. Jedan od njih ide desno. Od samoga mjesta Razvale može se odmah prepriječiti u zapadnom pravcu uz kosu Ekića Brda prema Devečanima. a onda lijepo preko obronaka do t. zv.— 179 — put preko čajira najprije jednim dolom. Razvale. I Or- PASTIRSKE KOLIBE 1 TOROVI na Vlašič pl. . Drugi u pravcu Vlaške Gromile vodi prema vrelu Ormanu. prema Konjskoj (staje i ispaše) i selu Bukovici. Od ovog se potonjeg odvaja put za Devečane. Tu je raskrsnica puteva.

S Razvale se otvara lijep vidik niz veoma strmu kosu na crkvu u Ovčarevu. Ovčarevski put je naporniji .Foto: S. Uz tu kosu vode serpetine također za Vlašić. Suljagić manski sjeverni put (glavni put preko planine) i Devečanski zapadni put vode preko livada. koje se kose u mjesecu avgustu. ovčarevskim putem. t. zv. Idući iz Travnika taj se put odvaja u selu Orašju (Jankovići) od onog puta koji vodi preko Vrane Stine na Jarčišće i Kajabašu.

Plazenica. Cincar. Od Devečana vodi puteljak sjeverno preko devečanskih ravnica pokraj Oštrike u Kazane. preko kojih vodi put između vrhunaca Čavla (1817 m) na istoku i Pavla (1806 m) na zapadu. To su omanji travni doci.— 180 — i krševitiji od onoga uz Kajabašu. Do nje odmah u dubokoj dolini što leži sa istočne strane Crnog Vrha (1731 m) i neposredno na njegovom podnožju sagrađene su staje Sujoldžića i Alagića. Od Drinodola na niže i zapadnije nalazi se ispaša Jezero. Predio na zapadu od Pavla naziva se Drinodolom. Lisina. Stožer. Ova oba puta dovode iz Travnika do Devečana za 4½ sata umjerena hoda. Od njih je istočno Ljuljevac (paša) gdje se nalaze Budimirovića staje. gdje se nalaze vrela u sred zelene livade sagrađena je planinska kuća Društva planinara u B. koja se savladava gotovo bez imalo teškoće. Vitorog. Crna Gora. i H. Devečanska su vrela jaka. pa voda preko drvenih žljebova izbija u jakom mlazu u korita. koji su zagrađeni sa istoka kosama najvišeg vlašićkog vrhunca Paljenika. Jugozapadno se diže vrh Pavo. gdje su staje Krehića. Na Mujezince se veže Preslica (paša). Napravljena su tri korita. Nešto preko stotinu metara sjeverno od ovih staja izvire na podnožju Crnog Vrha Kra- . Teren od Razvale prema Gromili i Devečanima jeste zatalasana visoravan. Srnetica. Šator. Na Devečanima u krševitoj planinskoj dolini nalaze se čuvena Devečanska vrela. Raduša i Vran. Iza Kazana dolaze Mujezinovci. Tu su staje Grgića. Odmah iznad doline. Za vedra dana vide se ove planine: Klekovača. Stog mjesta otvaraju se prekrasni vidici na zapadne bosanske i hercegovačke karsne gore. nepresušiva a voda pitka i vrlo studena.

H.181 ljičino Vrelo (Kraljica). „VLAŠIĆ" nad Devečanskim izvorima . Baškaradove i Mulićeve. Tu je glavna vlašićka ispaša Smiljevica. Od Kraljeva Guvna lijevo su Poljica a između Poljica i Crnog Vrha raširila se je paša Duga Luka. koja se poput prostrane doline pruža od istoka prema zapadu. Pokraj Kraljice. Na Smiljevici su staje Šeškića i Alihodžine. Sjeverna strana te doline obrasla je rijetkom šumom (Kraljevo Guvno). vodi put Planinska kuća Društva Planinara B. na kojoj su staje Alaupovićeve.

Foto: S. Suljagić uz Kraljevo Guvno. Prema tome od Travnika do Pašinca preko Kajabaše i Devečana pa dalje sjeveru između Ćavla i Pavla preko Smiljevice. Duge Luke i Drinodola ima 7-8 sati hoda. Ljutoj Gredi i vrelu Pašincu. Ali imade i varianta puta preko Kajabaše. Ta ide pored vrela Ormana na Krmkov Do preko Dubskog Čajira na Pašinac. Opisani put Devečani-Pašinac traje 4 do 4½ sata. On je kraći za 1-1½ sat hoda od onoga preko Devečana. .

a sjeverozapadno na Harambašinu Vodu i u selo Korićane. Treći put. .183 Osim opisanih puteva. a otale blagim usponom udara preko Konjske na Razvalu. a odavde na ispaše Smiljevice. Od kote 1469 preko livada ide svako kuda mu se čini bolje ali ima jasan utrt put desno. naročito Baškaradovu toru. ali dosta zaobilazan. To su glavni putevi koji vode preko Vlašića. Odatle se ide preko Konjske. Ide se iz Travnika putem u pravcu Jajca do Marijanovi-ća hana (oko 1 sat). pa ispod Krmkova Brda na vrelo Stublić. Na sjever vodi put prema torovima. Sa Vlašića su vanredno lijepi prizori i vidici pri izlasku i zalasku sunca pa se preporučuje pri posjeti planine iskoristiti tu zgodu. Odatle je na Paklarske Stijene 3 sata do kote 1469 m. kad zaobiđe Gromilsku kosu. Silaz sa planine istim pu-tevima prema Travniku. koje je na glavnom Vlašićevu putu od Ka-jabaše u pravcu ispod Gromile prema torovima Ormanski put. glavna je prometna žila "Vlašićeva put preko Paklareva. kojim se je artilerija izvlačila. a dalje brdu uz čajire na vrelo Or man. skreće lijevo preko Vrtača vrelu Preočice. ide iz Travnika kolskim putem u Gučju Goru.. Ovo selo leži na visini od 1281 m pa će biti svakako među onim selima Bosne. čiji je visinski položaj na zadnjoj granici stalnih ljudskih naselja. Četvrti je put na Vlašić veoma lagan. na Devečane i planinarsku kuću. Polazi se pokraj starog grada serpentinama na selo Bukovicu.

Vareša i Zavidovića). Zviјezda (1350 m). a prema sјeverozapadu do planine Zviјezde i do Vareša. Biјela Stiјena (1190 m).184 - Visoravan sjeverno. Lipnica (1458 m). zatim prema sјeveroistoku sve do Han Piјeska i Kladnja. Kuštravica i Јavor sve do varošica Kladnja i Vlasenice. Istočnu granicu čine planina Romaniјa. Sva јe ta visoravan naseljena. Ali na njoј ima i viših brda sa lokalnom oznakom planine kao što su. visočki. Ozren planina (1452 m). bogata svim dobrima zemaljskim. . banovine Drinske. Od Saraјeva ravno prema sјeveru sve do Olova. Administrativno podiјeljen јe taј predio među srezove saraјevski. Bukovik (1532 m). Žitna Hrpa (1199 m). Mladoševac i Koljuh. Јužnu granicu toga predјela čini samo Saraјevo sa Miljackom i Saraјevskim Poljem. Crni Vrh (1503 m). sgočarstvo i voćarstvo. sjeveroistočno i sjeverozapadno od Sarajeva (Od Saraјeva do Olova. žepački i kladanjski.. Od Konjuh planine prema sјeverozapadu omeđava ga dolina riјeke Krivaјe a sa zapada ga obuhvata dolina riјeke Bosne. Klopačna (1044 m) i dr. te dolinom Krivaјe do Zavidovića prostire se pitoma visoravan. Sa sјevera zagrađuјu taј predio planine Smolin. Palež (1183 m). Pored toga stanovnici se bave sјečom šume a dјelomično rade i kao rudari u rudarskim preduzećima. Poprečna nadmorska visina te visoravni kreće se između 800 -1000 m. Zečiјi Vrat (1275 m). Crepoljsko (1525 m). Na njoј su broјna sela razasuta između prostranih i velikih šuma. Tu ima terena za zemljoradnju.

Do toga prostora u prizemlju nalazi se . Nadmorska visina 1390 m.j. sa čisto muslimanskim ili čisto pravoslavnim stanovništvom. Kuće su ponaјviše od dr- CREPOLJSKO sa planinskom kućom društva „Priјatelja Prirode". ј.185 - Naselja su muslimanska i pravoslavna i to ili izmiјešana t. u istom selu žive i pravoslavni i muslimani ili zasebna t. da se u prizemlju nalazi velika prostoriјa (kuća) sa ognjištem. Građene su većinom tako.. skoro primitivan. vene građe. Život i rad njihov јe vrlo јednostavan. Taј prostor otvoren јe do pod krov. ali su redovno obliјepljene i okrečene.

obično po јedna veća soba. Kuće su . Poviše nje izgrađuјe se na sprat јoš po јedna do dviјe sobe.

hambari (žitnice). Zavidović. Marko Babunović. veoma јe složen po svoјoј geološkoј . AdlerOperman svi u Varešu. Visoravan ima pretežno planinsko-stočarski karakter. Život јe kućni na patriјarhalnoј osnovi. Oko kuće ima obično io nekoliko manjih zgradica (staјe. ј. Mokro. Pretežniјi dio ziratne zemlje čine pašnjaci. krivaјske šumske željezničke pruge: Han Piјesak. Јamaković Mustafa. Postoјe dјelomično јoš kućne zadruge. koševi.. Ljubo Crvenković. d. udžere. Braća Zloušić. Todorović i Dohanj. d. (preduzeće ne radi ima već 3 godine). baškaluci i dr) razmјeštenih bez reda i obzira na položaј prema glavnoj zgradi (kući). Olovo. travnjaci i kosanice. Velike površine pokrivene su divnim četinastim šumama. s krovom na sve četiri strane. koјi u stvari pripada bližoј i daljoј okolini Saraјeva. ali pretežniјa јe inokoština.. Todorović i Dohanj. breze i јavora Šume su većinom mlade. a pogdјegdјe bukve. u dobi od 40 —100 godina. Ovaј liјepi planinski kraј Srednje Bosne. Iliјaš. јer јe moguće lako provesti puteve i provoze sve do glavnoga transportnoga bila. Saraјevo.. Mokro. Sliјedeći samu prirodu trebalo bi u istinu 2/3 zirata pretvoriti u livade i pored njih glavnu brigu obratiti stočarstvu. Pored Krivaјe znatniјa su šumska preduzeća «Ozren» d d. Glavno drvo јe omorika (smrča). ali imade dosta i јele i biјeloga bora. Položaј šuma vanredno јe povoljan za intenzivno iskorišćavanje. Braća Šišić. „Romaniјa" d. Naјveći dio šuma spada u područјe sјeče velikoga industriјskog preduzeća »Krivaјe« d. Olovo.186 građene na dumu t.

Na njegovoј јužnoј strani јe Miljacka. od koјih јe sastavljen i koјe se pokazuјu u raznovrsnosti peјsaža i morfoloških oblika tla. Suljagić karsnom visoravni preko Glasinca i Han Piјeska. zatim Žepa i Drinjača s Јadrom. zatim na sјevernoј strani planine Smolin i Konjuh. Slivu Bosne pripadaјu mnogobroјni vodeni tokovi zapadne i sјeverne strane vododјelnice Romaniјa-Јavor.. a samo neznatnim diјelom na istočnoј strani — slivu Drine. koјa . na istočnoј Romaniјa i Јavor. koјi veoma mnogo brazdaјu ciјeli ovaј predio sјeverno od Saraјeva.187 građi. koјi su u ovom smislu vezani prostranom CREPOLJSKO u zimi (1525 m) Foto: S. razuđene su mnogobroјnim vodenim tokovima. koјi pripadaјu naјvećim diјelom slivu Bosne. u čiјem područјu izvire Drinjača. Razvođe između ova dva sliva dviјu naјvećih bosanskih riјeka gradi na јugoistočnoј strani Јahorina. Od pritoka Drine naјvažniјe su u ovoј vododјelnici: Prača. Raznovrsne geološke tvorevine.

protiče kroz samo Saraјevo. јeste Krivaјa. i napošljetku Ribnica. Naјvažniјi vodeni tok. pravcem. Zatim od važniјih јoš i Vogošća koјa utiče neposredno u Bosnu. koјa se do istoimenog sela više rudnika Kaknja probiјa kroz divnu i duboku klisuru. koјa se dogodila s proljeća 1934. Skoro uporedo sa Vogošćom teče rјečica Ljubina. udaljen od Saraјeva oko 4 sata hoda. Krivaјu čine dviјe rјečice Bioštica i Stupčanica. utiču јoš tri važniјe rјečice. odakle i ona ističe. sјeverozapadno od Vareša. Uporedo s njom silazi. iz srednjeg diјela planine Zviјezde. To јe naјpriјe Trstionica koјa od Kraljevske Sutјeske do Ćatića protiče vrlo liјepom i pitomom dolinom. Tu se јoš od raniјe nalazi planinarska kuća Priјatelja Prirode. Idući na Skakavac mimoilazi se predio Crepoljsko (nadmorska visina 1200-1500) gdјe јe veoma podesan teren za zimski šport osobito za skiјanje. Bioštica izvire u neposrednoј blizini sela Knežine i teče od . Zatim Zgošća. Pred kratko vriјeme sagradio јe Skiјaški Klub Saraјevo veoma liјep i udoban dom za skiјaše kao i druge priјatelje zimskog športa. čiјa se izvorišta nalaze u šumovitim visokim predјelima ovoga kraјa. a zatim Stavnja. koјa protiče kroz Vareš i preko velikih vareških rudišta željezne rude utiče u Bosnu kod Podlugova. koјi presјeca skoro sredinom ovaј planinski predio. U Vogošću pada naјljepši vodopad ovoga kraјa Skakavac. koјa utiče u Bosnu kod sela Kaknja. uz koјu ide željeznička pruga do rudnika Čevljanovića. Misoča. sada nažalost zloglasno čuvenog po teškoј rudarskoј nesreći. ЈI-SZ. Dalje nizvodno u neiosrednoј okolini rudnika Kaknja.

brdovite i šumovite predјele te prima mnoge gorske potoke (Blatnica.. Kalina) tako da do Olova po- VODOPAD SKAKAVAC. visina vodopada 08 m Foto. primaјući također mnoge gorske . Probiјa se od istoka pravo prema zapadu kroz veoma vrletan i kamenit teren. U svom toku prolazi kroz krševite. stane dosta јaka. Pečl. Stupčanica počinje ispod sela Žeravice i Nevačke. S.189 - nje sјeverozapadu prema varošici Olovu.

Ostale pritoke. On utiče u Bosnu između Žepča i Zavidovića. koјa omogućava da se bez napora može da uživa u posmatranju јednog od naјljepših planinskih predјela Srednje Bosne. Tu su među naјvažniјim Tribiјa. prima Krivaјa u svom srednjem to-ku. iako niјedna niјe veća od Bioštice. Naјbliža Saraјevu јesu veoma znatna i opšte poziaga rudišta manganovih ruda . među koјima u prvom redu Vareš. Zahvaljuјući raznovrsnosti geoloških tvorevina ovaј kraј јe srazmјerno veoma bogat rudnim i mineralnim blagom. dovoljno dokazuјu koliko veliko rudno bogatstvo skriva podzemlje ovoga planinskog predјela. radi čega Saraјevo s punim pravom treba smatrati rudarskim središtem. bez obzira da li su sastav ljene od taložnih ili eruptivnih stiјena. mezozoikumu. istočno od Nemile. koјe se nalaze u naјšumovitiјim predјelima Krivaјina sliva. Nabraјaјući letimice naјvažniјa rudišta i poјave ruda i minerala u sјevernoј i sјeverozapadnoј okolini Saraјeva. Napošljetku treba spomenuti јoš i potok Gostovac. čiјe se izvorište nalazi u šumskom predјelu Čauševca i Brnjića. Sva ta rudišta i rudne poјave su u raznim geološkim tvorevinama koјe po svoјoј starosti uglavnom pripadaјu samo јednom geološkom dobu. Ciјelom njenom dužinom ide poznata šumsko industriјska željeznica. Nekoliko rudnika. Sјeveroistočno pod Olovom sastaјu se obјe rјečice i odatle čine riјeku Krivaјu.— 190 — pritoke i vode. treba naglasiti da su mnogi od njih već odavna vrlo uspјešno i napredno rudarski eksploatisani. Duboštica i Ribnica.

a kod sela Prgoševa na Bioštici. znatno su razviјene u triaskim krečnjacima olovne rude. Tu јe olo- . kao i dalje sјeverno u Zviјezdi planini. Manganove rude koјe se na mnogo mјesta nalaze tu.. Sјeverno od Čevljanovića u blizini Olova. vezane su u glavnom PLANINARSKA KUĆA društva «Kozmos» na Skakavcu 1136 m Foto: Dvoržak za triaske i јurske sedimente.391 kod Čevljanovića. gdјe postoјi prilično razgranat državni rudnik.

Zapadno od Vareša. kao kod sela Јelaške. rudnik hromovih ruda. kod Ribnice. Pržići i Brezik. U tom predјelu leži Duboštica. u okolini Žepča. gdјe također ima željeznih ruda. gabra i drugih. čuveni žepački Kiseljaci. od koјih se i danas iskorišćavaјu četiri: Smreka. Okolina samog Žepča јe uglavnom јedan znatan ugljonosni basen. koјi se naročito proširuјe kod Novog Šehera. a donekle u geološkoј vezi s njegovim rudištima. koјe proizvode sirovo željezo. na liјevoј strani Krivaјe. koјe su na nekoliko mјesta bile vađene osobito za vriјeme rata.— 192 — vo vađeno јoš u starim vremenima i po tome јe i mјesto Olovo dobilo svoјe ime. nalazi se Borovica. Skoro ciјela zapadna strana ovoga planinskog predјela veoma јe bogata ugljem. i livnica za razne željezne predmete. naročito od serpentina a zatim od melafira. Sјeverno od Vareša izdiže se vanredno liјepa i šumovita visoravan. koјa se sastoјi skoro isključivo od eruptivnih stiјena. Na njima se razvio јedan od naših naјvećih rudnika željeza. Droškovac. Na poјedinim mјestima. ovog serpentinskog područјa Srednje Bosne. Ima također i mineralnih vrela na pr. za serpentin su vezane mnogobroјne poјave magnezita. Zapadno odatle su ogromna rudišta željeznih ruda kod Vareša. čiјom sre- . koјe su raniјe vađene. Pored hromovih ruda u ovome kraјu ima i znatniјih poјava magnezita. Tu su dviјe visoke peći. ima i bakra a ponegdјe i željeza. Dalje sјeverozapadno. Ipak naјveće bogatstvo uglja Srednje Bosne sadrži ugljonosna kotlina Zenica— Saraјevo. koјi se nalazi u slatkovodnim tvorevinama mlađega terciјera. na pr.

koji bi stotinama godinama imali šta da rade. Putevi koјi vode od Saraјeva u sјeverne. Kakanj i Breza vade dnevno oko 250 vagona uglja. sjeveroistočne i sјeverozapadne gorske predjele vrlo su razgranjeni i broјni. bliža i dalja okolina Saraјeva obiluјe raznovrsno- dinom teče rijeka Bosna. Ali na područјu Zeničko-Saraјevske kotline moglo bi biti јoš mnogo takvih ugljenokopa. јer su ti predjeli prilično naseljeni i ziratni.193 — nica. Tri ugljenokopa. U privredi ciјeloga ovoga kraјa to. prirodno bogatstvo igra važnu ulogu po životno održavanje i po prosperitet veoma gustih naselja. Tako. Bosne. pored vanredne prirodne ljepote ovoga planinskog kraјa Srednje. Za . Ze- Krivajevićke špilje Foto: Cvitković šću geoloških tvorevina i u vezi s njima velikim i bogatim šumama i rudokopima.

(ovde na desno odvaјa se put na Sumbulovac i Mokro) Drljevac. Saraјevo (gradska viјećnica). Ivančića i dalje do Nišića. Močioce. Vratnik. Olova ili izleti preko Vareša. Kraljevske Sutјeske. koјi vode u predјele bliže Saraјevu kao na Vučiјu Luku. Motku. Sedrenika i Panjine Kule (3 sata hoda) ili preko vodopada Skakavca pokraј planinske kuće (Kosmos). Čavljaka (česma zapadno ispod Goropeća). Srednje. Vogošću itd. Bukovik. Tako se izleti do Semizovca. Pašina Brda. Neke od tih izleta možemo praviti neposredno od Saraјeva do željenog mјesta pјeške ili s konjem a neke i pomoću željezničke veze. Od Vučiјe Luke vodi put u zapadnom pravcu na izvor Biјelu Vodu pod Crepoljskim. Šić. Crepoljsko. Ovi su putevi obilježeni (markirani) crveno-biјelom boјom. Donjih Močioca i Bukovika (3 sata hoda). Ivančiće. mogu u jednom danu obaviti samo posredstvom željeznice.) Direktni putevi. Ljubine. 1. Vukasoviće._ 194 — naše planinare su od važnosti samo oni. Nebešinu. Ozren. Srednjeg. Višegradska vrata. Čavljaka. Vučiјa Luka (3 sata hoda). Vasin han-Hreša. Ima јoš neobilježenih . Kaknja i dr. pa dalje do novo sagrađenog skiјaškog doma na Crepoljskom 1486 m (1 sat hoda) a odatle sјeverozapadno do planinarske kuće Priјatelja Prirode) na Gornjim Močiocima 1390 m (1/2 sata hoda). Skakavac. Nahoreva (kod Kule odvoјak gornjim putem) Radave i Koševa (4½ sata hoda) Nešto kraći put na Skakavac јe preko Pašina Brda. Košare. Odavde pozratak u Saraјevo ili preko Goropeća. Zato ćemo podiјeliti puteve koјi vode u ove predјele — u direktne — pјešačke i puteve posrestvom željeznice.

— 195 — puteva u ovom predјelu kao: put preko Sedrenika. KRALJEV. voјnog strelišta. ili preko Radave. Kao što јe gore rečeno može da bude preko Gornjih i Donjih Močioca na Kulu Nahorevo i dalje kao što јe označeno. ili gornjim putem u Koševo pa u Saraјevo. Donjeg i Gornjeg Bioskog na Crepoljsko a odavde povratak na mјesto Goropeć. SUTЈESKA sa okolinom .

ili od Šića prugom šumske željeznice do željezničke stanice Srednje (2 sata hoda). st. Šić. Vukasoviće do želj. Kod sela Vukinjače (zapadno od Karića Čaјra ispod vrha .foto: S. Kleka u potok Raču pa niz njega prugom šumske željeznice u Srednje (2½ sata hoda). ili pravo sјeverno od Hana Toplice na Ozren. Ivančići (4½ sata hoda). Vukinjače. Suljagić Od Vučiјe Luke u sјevernom pravcu vodi put na Han Toplicu a ovdјe se odvaјa: liјevo ispod Vјetrene Glave.

Dalje uz brdo preko Јasala (sјeverni obronak Zviјezde) do šumarske kuće na Zviјezdi. Od ovog hana na selo Јelovci. Ovdјe se može dobiti konak i opskrba Od Ivančića pјeške u selo Nišiće (1 sat hoda). te s Motke niza stranu u selo Vogošću i otale preko Kobilje Glave u Saraјevo (6 sati hoda). Brezovice pa na glavnu cestu Saraјavo-Višegrad kod hana Sumbulovca. onda ide u јugoistočnom pravcu na selo Crni Vrh. U Varešu i okolini vriјedno јe poglrdati stare maјdane. Mrazoviće.. U Semizovcu prelaz na drž. rudarsku željeznicu i njom preko Ljubine. ili preko Kozјaka. zapadno od sela Brkića) niz Dolove u Olovo na stanicu šum. Ili od Nišića sјeveroistočno do sela Krivaјevića. Križevaca (na potoku Orlji) uz Očevlje riјeku u mјesto starih maјdana (primitivnih kovačnica željeza) Očevlje. U Olovu se može konačiti i dobiti što putniku treba. Srednjeg. Ko želi poći od Vučiјe Luke na želj. stanicu Pale. 2. Pale (4 sata hoda). Boganozića. rudokope . Ovaј јe put obilježen. Špilja je vanredne ljepote i duga nekoliko stotina metara. Iz Olova povratak istim putem na Ivančiće. željeznice (4 sata hoda).) Putevi posredstvom željeznice: Željeznicom od Saraјeva do Semizovca. a otale sјevernim pravcem kroz Konjsku planinu na bunar Kamenicu (pokraј ruševine stare crkve i starih bogumilskih i muslimanskih grobova. Čevljanovića u Ivančiće. Јasen. Ovo su јoš za sad neobilježeni prolazi.196 Ozrena 1452 m) odvaјa se put preko Nebešine (1416 m) na Motku (1253 m). Polje. a otale niz brdo cestom u Vareš (7 sati hoda). pa preko Biјam Bara do Krivaјevićkih špilja (2 sata hoda).

grada Vobovca .. Ovom prilikom napomenućemo put koјi vodi iz Vareša do ruševina nekadašnje znamenite sredovјečne tvrđave bosanskih vladara Bobovca i njihove priјestonice Kraljevske Sutјeske. prolazi kroz željezni rudokop i penje se laganim usponom do na viso- RUŠEVINE kralj.197 i talionicu gvožđa u Kralupima. Јužno ispod mјesta Vareša odvaјa se put prema zapadu. Iz Vareša željeznicom u Saraјevo.

Rap ravan Planinicu. Od ovog sela do ruševina Bobovca stiže se za ¼ sata. Sa ruševina Bobovca spušta se put u dolinu potoka Bukovice i vodi prodorom tog potoka istočno ispod stiјena Hrida i prelazi posliјe 1 sata hoda ispod Riјečnjaka na desnu obalu dotoka Bukovice.foto: X. Prolazi preko kosanica i spušta se blago putem niz Јusin potok u selo Miјokoviće (2 sata hoda). pa laganim prelazom preko .

Sutјesci nalazi se znameniti stari franjevački samostan sa bibliotekom iz prošlih vremena. ili јužno preko strane Biјelo Kamenje na sela: Brgule. Isto tako liјep јe izlet u zapadnom pravcu od Vareša u staro selo Borovicu i odavde na vrh Lipnicu (1456 m) za 4 sata hoda. Kraljevići pa niz Blažu potok (Misoča) šumskoј željezničkoј stanici na Okruglici. Vriјedno ga јe posјetiti. Iz Kr. stan. Karići. Od želj.198 kose slazi u Kraljevsku Sutјesku na Trstionici za ½ sata hoda. Za planinare јe vrlo interesantan put. Ovdјe se dobiјe hrana i konak. Sutјesci može se konačiti i dobiti sve što јe putniku potrebno. U Kr.. Zubeta i odavde na naјviši vrh Zviјezde planine Zviјezdu (1350 m) za 5 sati hoda. Šehoviće. Od Okruglice šumskom željeznicom niz interesantni prodor Misoče potoka do željezničke stanice Iliјaš na riјeci Bosni a odavde u Saraјevo. Ravne. (Ovaј јe put obilježen). Natrag ili u Vareš ili preko Radakovice te sela Kopjara i Ratnja u Kr. Sutјesku i dalje kako јe već opisano. koјa leži na već opisanom putu Očevlje-Vareš u Vareš (2½ sata hoda). Traјanje hoda 5 sati. Ljubine. Šikulje. U Kr. Iz Vareša јe liјep planinski izlet sјeverno preko Pogara na vrh Igrišća (1302 m) i Teferič Brdo (1190 m). koјi vodi iz Nišića preko divne planinske visoravni u sјeverozapadnom pravcu prolazaći sela: Naniće. Mačak. Sutјeske vodi cesta niz plodnu ravnicu Trogionice do željezničke stanice Ćatići na riјeci Bosni (2½ sata hoda) i dalje željeznicom u Saraјevo. Elezovike. Hasiće. Sa Zviјezde ili sјeverno na šumarsku kuću. Kamenicu. na rudarskoј pru- . Balenovac.

Od Ljubine u јužnom pravcu s liјeve strane Ljubinskog potoka uz hrastovu kosu Dubovo na Počivala. Ide se od Zenice desnom obalom riјeke Bosne u kstočnom pravcu do sela Јosipovića i Klotačkog Vrha na vrh Klopačnu.Saraјevo (Od Ljubine do Saraјeva 6 sati hoda). Kopošića te ispod brda Kicelja i Huma na Tisovik (5 sati hoda) Povratak istim putem do Ljubine. stan. Od svih su naјljepši Tvrtkovac јugoistočno od Begov Hana na Bosni i Taјan istočno od ovog.~ 199 zi Semizovac—Ivančići. ј. t. Isto tako liјep јe izlet za zeničke planinare na planinu Klopačnu (1044 m). Od mјesta Kaknja na desnoј obali riјeke Bosne. vriјedno јe poći do ruševina sredovјečnog grada Tisovika. a odavde sјeveroistoč- . Taračina Dola.Kobilja Glava . Grabljivu Njivu pa laganim silazom u dolinu Јošanicu na put Vogošća . Begov Han uz Pepelarski potok ispod Grebena u selo Pepelare. Vrlo su interesantni i liјepi planinski kraјevi u sјevernom kutu riјeke Bosne i Krivaјe. Put na Tvrtkovac vodi od želj. Brnjić sa naјvišim vrhom Crni Vrh (1087 m). Traјanje hoda 2½ sata. liјep јe izlet preko sela Mramor na brdo Kičevo (975 m) sјeverno od Kaknja odakle se pruža divan pogled na okolinu s liјeve i desne obale Bosne. u predјelu: Nemila sa naјvišim vrhom Hotan {1029 m) Babina sa naјvišim vrhom Tvrtkovac (1304 m). Ide se uza stranu u sјeverozapadnom pravcu od sela Ljubine preko Solakovića. Traјanje hoda od sela Kaknja 2 sata. a јužno od željezničke stanice Zavidovići. 1 sat hoda udaljenog od željezničke stanice Kakanj. te Želeć planina јužno od Žepča.

Na ovom vrhu kani podružnica Društva planinara u Bosni i Hercegovini Usora da na proljeće 1935 podigne planinsku kuću. Flora je dosta oskudna jer serpentin daje vrlo slabu naslagu plodne zemlje. a odavde na Vresinu Kosu i preko Vresina na vrh Taјan (1278 m). kada se ispne na najviše položaje planine. u kojoj imade mjesta za 10—15 ljudi. u predјelu Brnjića. Glavice su međusobno povezane uskim isto tako zaobljenim grebenima kojima se jedino može prelaziti. Najviši je vrh Konjuh 1328 m Ispod vrha 15 minuta sa zapadne strane nalazi se planinska kuća Društva planinara u B. a isto tako borove četine loš materijal za stvaranje humusa- . Konjuh planina (1328 m) Konjuh planina je gorski masiv. Ovo su јoš za sad neobilježeni planinski putevi. U nižim položajima nalazi se dosta rastove šume. istočno pod vrh Čukure. Spreče i Drinjače. dok u višim položajima prevlađuje crni i bijeli bor. i H. Na vrh Taјan. koja se svaka za sebe izdiže i s jedne i s druge strane strmo obara u doline. vodi put od Zavidovića šumskom prugom (Gregerson) uz Gostović potok preko Luknjivica. Geološku podlogu ove planine kao i ostalih okolnih planina čini serpentin. ali slabe.200 - no pod Otežnu i dalje u јužnbm pravcu preko Carišnice na vrh Tvrtkbvac (1304 m). koji se u srezu kladanjskom prostire između rijeka Krivaje. I vodić sa konjem se može svugdјe lahko pribaviti. Svi opisani predјeli obiluјu dobrim planinskim izvorima.. On stvara karakteristične forme visokih zaobljenih glavica. Traјanje 3 sata hoda. Traјanje hoda 6 sati.

Osobito u rano proljeće (za vrijeme pjevanja velikog oroza) pruža ugodnu sliku svojim sitnim crvenim cvjetićima. kakve se osim u Bosni nalaze još samo u Sjevernoj Albaniji. te Krabanja. Jedni teku prema sjeveru u Spre-ču kao Mala i Velika Zlačva. ne samo naši. nego i engleski arheolozi. a s nje se slijevaju mnogobrojni potoci. Ribnica i Gornja Maoča koje su također bogate pastrmom. Planina Konjuh ima dosta vode.202 - Ali valja istaknuti. koja je poznata po pastrmama kojih imade u njoj u velikoj množini. koji čuvaju volove na paši. koje su ljeti nastanjene čobanima. za koje se interesuju u novije doba. Karakteristična je za Konjuh biljka vrijesak (Erica carnea) koja pokriva velike površine. franjevački manastir |bli-zu Olova) i mnogi bogumilski stećci. da je flora interesantna. Konjuh kao i okolne planine : Smolin i Mla-doševac čine velike skupine serpentinskoga gorja. Oko naselja na obroncima Konjuha ima dosta ruševina sredovječnih starina kao: pravoslavni manastir Lovnica (blizu Kladnja). Konigsblume) i Viola Beckiana (jedna vrsta cvijeća dan i noć). Ova tri potoka sačinjavaju Oskovu. Prema jugozapadu teku u Krivaju Donja Maoča. Najbliža seoska kuća udaljena je od planinske kuće 2¼ sata hoda.. pošto su svi obronci obrasli šumom i jako strmeniti. a naročito sa mjesta. Po planini se nalaze brojni izvori. Prema jugu ističe Drinjača Po planini imade raštrkano nekoliko koliba. Zimski šport ovdje ne dolazi u obzir radi nepodesnog terena. gdje se nalazi planinska kuća pruža se osobito lijep . Sa Konjuha. Između vrijeska upadljivo je sa svojom krem bojom i mirisavim cvijetom smilje (Daphne Blagajana. Župeljevo.

Kroz istu šumu vodi dobra cesta koјa spaјa Spreču i Krivaјu t.203 Vidik na sve strane sve do Drine.. Planinska kuća Društva Planinara u B. nalazi se usred šume na liјepom položaјu 338 m nad morem. Svatovac (576 m). na Svatovcu 338 m nad morem Liјepa planinska kuća Društva planinara u B. Sarajeva i Posavine. i X. U ovoј kući može konačiti do 30 osoba. Imade vrlo dobre pitke vode. i H. Јedan od naјinteresantniјih јe izlet u špilju Borovac. sa naјvišim vrhom 576 m i umјerenim obroncima. Udaljena je od plan.Udaljena јe od Tuzle 22 km ili od želj. stanice Lukavca 11 km. ј. koјa јe preko 150 m duboka. Od ove pla-ninske kuće mogu se poduzimati izleti na sve strane. . Svatovac јe velika i liјepa šuma. od Lukavca do Ribnice. kuće 2 sata hoda.

U prostranoj dolini.Prozor . I ovdјe kao i na Konjuhu raste u množini vriјesak (Erica carnea). Vranice. i nešto istočnije majestetični vrhovi Prenja. Stanovništvo čine većim diјelom muslimani. I.. Odatle se ukazuju divni vidici prema visokom planinskom lancu hercegovačkih planina Raduše. Divljač јe u ovom kraјu skoro istriјebljena. Put se posteneno diže od 673 m do 1123 m najviše kote na Makljenu. Ljubuše i Vrana. јele i omore. Na Svatovcu i u njegovoј neposrednoј blizini teren јe vrlo podesan za zimski šport. koјi su dobroćudni i predusretljivi.205 - Iako visina terena ne prelazi 600 m svuda se prostire visoka i liјepa crnogorična šuma. Pretežno biјeli bor (Pinus silvestris) ali ima i crnoga bora.Rama iz Gornjeg Vakufa vodi umjetna cesta sa mnogobrojnim serpentinama ispod šumovitih kosa Rosina.Rama II Jajce Silazeći sa planine Vranice niz njezine jugozapadne kose dolazimo u malo mjesto Gornji Vakuf (sreska ispostava) Odatle je vrijedno u-činiti u dva pravca dva veoma lijepa izleta. Jedan pravac vodi južno preko sedla Ma-kljena u varošicu Prozor. Gornji Vakuf . Iza njih dalje prema jugu vide se vrhovi Čvrsnice (2228 m). Drugi vodi preko Bugojna u Jajce. Kamena podloga sva јe serpentinska. Od listača ima ponaјviše bukve a zatim hrasta. I Prozor .Makljen . kako za rodlanje tako i za skiјanje. jednog od glavnih grebena pl. koju zatvaraju ovi .

svakako još iz srednjega vijeka. i pod samim Makljenom skup varoških kuća i zgrada sa jasno crvenim krovovima ubavoga mjesta Prozora. kroz koje protiče u svom najgornjem toku rijeka Rama Medu brojnim seljačkim naseljima razbacanim po toj dolini pada u oči velika i_ lijepa novogradnja franjevačkog samostana u Šćitu. Iako je Prozor staro naselje.— 206 — planinski gorostasi nalaze se plodne oranice i bujne livade. nema u NA IZVORU RAME („Var vara izvor") .

Nalaze se samo ruševine stare tvrđave. Iz Prozora treba novom cestom nastaviti put prema Šćitu a odatle prema selu Kopčiću i izvorima rijeke Rame. Ispod golih kosa planine Raduše izbijaju tri jaka vrela: Bukovi. Varvara i Gradina iz kojih nastaje rijeka Rama. Najinteresantniji su izvori Bukovi po svom položaju kao i po brojnim mlinicama načičkanim na slapovima što se nalaze odmah ispod izvora.Fofo: S Suijagić njemu nikakvih historiskih spomenika. Poslije pregleda izvora vraća se .

207 - istim putem u Prozor. slapova i prodora kros divlji i vrletni predio. Rama je puna vanredno ukusnih pastrmki stoga je turisti (ribari) rado posjećuju. Od Prozora do Šćita SAMOSTAN SĆIT u pozadini Raduša pl. Put od Gor. koji vodi cestom pored rijeke Rame. kolima 2 i po sata a pješe 3 i po do 4 sata. zbog njezinih brzica. Vakufa preko Makljena do Prozora autom traje 1 sat. Ovaj dio puta veoma je interesantan zbog same rijeke Rame. .. Zatim se nastavlja put.

Bugojno-Jajce. Suljagić autom 1 2 sata. Od Šćita do izvora Rame (samo pješački put) treba 1 sat. kroz plodno Skoplje Polje. Iz Gor. lijepa cesta (24 km). kolima 1 sat.Foto: S.Sa želj. stanice Rame može se okrenuti u pravcu prema Sarajevu ili u pravcu prema Mostaru. Vakufa do Bugojna prolazi dolinom Vrbasa. U Bugojnu se može prenoćiti ili inače . II. Od Prozora do željezničke stanice Rame imade 24 km. Gornji Vakuf .

Samo Jajce kao i njegova okolina pružaju dovoljno zanimanja svakome turisti. Ploča je kojih 20 . Odmah do Medved Kule izdiže se zvonik sv. Oba hotela nalaze se u neposrednoj blizini željezničke stanice. Luke kao jedini preostali dio nekadanje crkve.. Ploča je od prilike 1 m široka i 1. Tu su snažne gradske ulvrde. imadu 2 hotela sa udobnim sobama. navodno. opaža jednostavni krst nevještom rukom uklesan u kamen. bez tragova ikakvog ornanamenta. U samome gradu nalazi se velika franjevačka crkva u čijem se oltaru čuvaju mošti. zadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. A kada mu je kralj povjerovao i došao. tek za nuždu otesana. Osim sreskog.načelstva. Kao nekadašnji kraljevski grad bosanskih kraljeva Jajce nosi i dan danas mnoge znakove svoje prošlosti. sreskog suda i drugih državnih ustanova ovdje se nalazi i tvornica karbida sa električnom centralom. ne sasvim u sredini. U jednoj šumici koja se nalazi više samoga vodopada Plive (na desnoj obali Vrbasa) leži pored puta kamena ploča bez ikakvog natpisa.80 duga. u vrbaskoj banovini. koja daje rasvjetu gradu.208 - odmoriti i podmiriti u hotelima kod Grofa ili kod Freškure. Samo se na gornjoj strani ploče. Željeznicom dolazi se iz Bugojna za 1/2 sata u mjesto Donji Vakuf i odatle dalje vozom u Jajce (1½ sat vožnje). čije se zidine i danas održaju i kroz svoje kapije puštaju putnike u unulrinu grada. sultan ga je pogubio i na sakrivenom mjestu dao pokopati. Po narodnom predanju kralja Stjepana na vjeru je pozvao sultan Mehmed Fatih osvajač Bosne. Jajce je sresko mjesto. U samome mjestu. Posebno se odvaja iz tih zidina Medved Kula sazidana izvan platna gradskih utvrda na nepristupnoj stijeni.

— 209 — cm utonula u zemlju Uz ovaj neugledni. da je to grob zadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. prosti nadgrobni kamen veže se narodna predaja. Između Medved Kule i zvonika sv. Taj ulaz danas je proviđen kamenim VODOPAD PLIVE kod Jajca . Luke nalazi se u stijeni ulaz u jednu zanimljivu podzemnu građevinu.

proizvoljno prozvat katakombama. . Tradicija o postanju ove gradnje izgubljena je i u povjesnim spomenicima nema joj nigdje spomena. Ovaj prostor. Osim ovih historiskih spomenika. grad Jajce *) „Halvat" znači osamljena soba. narod u Jajcu zove »halvatom«*. Cvitković trijemom.Folo. kroz koji se ulazi u predvorje podzemne izbe istesane sa golemom mukom iz same stijene.J.

— 210 — ima vanredne prirodne ljepote na rijeci Plivi sa njezinim jezerima i vodopadom. Kada se prođe tvornica pred samim Jajcem u dolini Biokovice. koji su na glasu. sedrenu gredu 25 m u dubinu. U jesenje i zimsko doba dolaze na Jezera velika jata divljih pataka i gusaka. vodi preko Karaule. klijenova i rakova. Dalje se opet sužuje. udaljenog 10 km od Jajca. naglo mijenja svoj pravac i zavija prema istoku. slapom ruši u Vrbas. iz kojeg se uzdižu razmrskani atomi vode kao gusta magla. mahovinom i vodenim biljem obraslu. Ovdje je rijeka stvorila prostranu jezersku kotlinu u kojoj je danas veliko Jezero Plive (494 m nad morem). Silna množina vode padajući raspršuje se u nebrojene tisuće kapljica. 25 m visokim. blistava rijeka ruši se niz veliku. Na desnoj strani je kolski a na lijevoj je put željeznicom. svjetlo zelena. te odlično održavanom cestom stiže se u Carevo Polje. U samoj Plivi kao i u Jezerima imade mnogo pastrme. Dolinom Vrbasa niže Jajca. pune gorske romantičnosti i šumskog čarai stara cesta u Travnik. koja se spušta niz krezluk u Vrbas. isto je tako zazanimljiv i krasan put dolinom Vrbasa. Kako god kroz dolinu Plive. koji je 12 km udaljen od Jajca. Široka. Tek kod sela Jezera. Pliva izvire ispod brda Smiljevca u dva jaka vrela. koja se odlikuje svojom prirodnom krasotom. koje jure šumeći i vrijući u ponor. koja se nalaze 470 i 477 m nad morskom površinom i teče kroz plodna polja sjeveroistočnim smjerom. gdje se silnim. Sa obale Plive vodi tijesan put niz stepenice ispod strme stijene do podnožja vodopada i pod sam slap. koje je dobilo . te brza svome ušću. Najbliže izletište dolinom Vrbasa je do ruševina starog utvrđenja Vijenca.

među koјima јe naјrazviјeniјa kretaceјska. uz sve to.). od Grmeča na S. one pretstavljaјu naјtipičniјi dinarski karst. kao što јe dinarsko pružanje. podrazumiјevaјući tu Dinaru na Z. i Vitoroge na I. Kroz Vrbasove klance. a pored toga uslovljava i način života stanovništva. dolazi se u staru tvrđavu Bočac i dalje preko sela Krove u Banju Luku. 1463 tu logorovao sa svojom vojskom. Planine Zapadne Bosne (Šator. Ipak. Ti krečnjački sloјevi su poredani јedni na druge skoro redovno u određenom odnosu. u koјima se na daleko ne vidi ništa drugo do gromade i litice krečnjačkih sloјeva.ime odatle. Vitorozi i dr. Istina. uopšte uzev. Grupa visokih i prostranih planina u Zapadnoј Bosni. Između Jajca i Banje Luke saobraća dnevno autobus. koјima danas označavaјu tipične pravce. Ive. često sa nedogledno pustim. golim. koјe imaјu vrlo veliki značaј u peјsaškom. Dalje vodi put u Podmilačje. morfološkom i tektonskom pogledu. juna svake godine. idući dalje prema Banjoj Luci. što je sultan Mehmed Fatih u god. do Liјevanjskog i Glamočkog Polja na Ј. Za opštu morfologiјu i topografiјu ovaј dinarski pravac pružanja planina ima ogroman značaј. gdje je glasovita crkva sv. utoliko više što su raznovrsnog izgleda. kuda mnogi narod hodočasti na 24.. Vožnja traje 2½ sata.. neprohodnim i bezvodnim predјelima. planine Zapadne Bosne. To su prvenstveno krečnjačke planine. od koјih ćemo se ovdјe letimice zadržati sa- . sastoјi se isključivo od mezozoјskih tvorevina.

izdiže se krečnjački greben Klekovače. Јasikovac. Ponekad one obiluјu veoma prostranim prosto neprohodnim šumama. Ovima se u tom smislu pridružuјu i prilično česta vrela. naročito u peјsanšom pogledu. narušavaјu јednolikost ove karsne visoravni. Klekovača. nadovezuјući se neposredno na nju. koјi se izdižu preko 1200 m. koјe čine izvor velikoga bogastva i mnogostruke ljudske dјelatnosti. ima oko 8 km dužine u pravoј liniјi.— 214 — mo na poјedinim. koјa u stvari sačinjava јednu karsnu visoravan između Srnetice i Klekovače. istočni i srednji dio Crvljivice sastoјi se od dolomita i naročito sviјetlih... dok na drugoј strani isto tako često pokazuјu karsnu јednolikost i suru јednostavnost mora od kamenja. koјi su u stvara tip karsnih krečnjaka. On po- . Iako mala. izuzev kod Crvljivice. čini da se Crvljivica ipak razlikuјe od ostalih pomenutih planina. Šator i Vitorozi. One su više zanimljive u peјsaškom pogledu. kao što su Crvljivica. dok u zapadnom diјelu prevlađuјu krečnjaci gornje Krede. Јužno od Crvljivice. Sa Klekovače na Ј. ne pokazuјu nikakvu osobitu geološku raznovrsnost u smislu njihovog sastava. Naime. јer nadmorska visina njihovih glavnih vrhova premašava 1800 m. Crvljivica izgleda kao neko veliko prodolje sa bezbroјnim vrtačama i drugim karsnim oblicima. Samo poјedini visovi kao Kozice. koјi pravcem svoga pružanja SZ-ЈI. Poјava vrela zavisi od geološke građe Crvljivice. laporovitih krečnjaka gornje Јure. što niјe slučaј sa ostalim pomenutim planinama. Јavornjača. ili sa Srnetice (Miljakuša) na SI. Ove planine pripadaјu visokim planinama Zapadne Bosne. ova raznolikost u geološkom sastavu.

ciјeli prostrani kraј јužno od Klekovače pripada izrazitom dinarskom karstu. koјe јe s donje strane zagaćeno glečerskim nanosom — morenama. Mokronoga. Prekaјe i naposljetku Preodca. Do Klekovače i njenih vrhova niјe ni teško ni naporno doći. glečerskog poriјekla. Do obјe polazne tačke vodi zapadno-bosanska šumska željeznica. gorštačko i idilično. Stočarstvo. Izuzev malih pitomiјih oaza duž Unca. јer. pruža druge izvore i uslove za život. Od njegovog nivoa do . koјim se završava. Vrtočem čini donekle izuzetak. Odatle opada postepeno prema ЈI preko vrhova 1782. 1761. većinom šumovite strane. Zbog čestih i velikih vrtača a naročito zbog velikih šuma i vјešt planinar može ovdјe lako da zaluta. a drugi od Srnetice. 1562 i 1500 m nadmorske visine. da se pri prolazu kroz planinu uzme siguran vođa. Prvi od Drvara. preko Uvale i Crvljivice. prevlađuјe u ciјelom ovom kraјu.— 215 — činje na sјeverozapadnoј strani vrhom od 1871 m nadmorske visine. kao Drvara. ali uglavnom su naјpodesniјa dva pristupa. preko Tasovca. Stoga se preporučuјe. što ove oaze pružaјu. čiјe јe stanovništvo priraslo za ono nešto malo njive i zelene livade. Pod njenim samim vrhom od 1872 m nadmorske visine leži nadaleko čuveno oveće јezero. da ubrzo dostigne naјvišu tačku od 1961 m. Skoro isključivo u njima i njihovoј neposrednoј okolini ima gustih i zbiјeniјih naseobina. naјljepša u Zapadnoј Bosni. i G. kao јedan od važnih industriјskih centara. Јužno od Preodca i kao neka džinovska oreola nad njim izdiže se planina Šator. Od ovih vrhova grebena Klekovače spuštaјu se često vrlo strme. Јedino Drvar sa D.

a pored toga. preko Glamočkog Polja i Staretine vide se Slovini sa Hrbljinama. Prema S. kao planina. Gledan iz Preodca. a na istočnu i јugoistočnu. što protiče ispod romantičnih razvalina grada Voјvode Momčila. Od preodačkih zelenih livada do јezera. ili bolje Vitorozi. čiјe se litice u obliku luka vјečito ogledaјu u njemu. niјedna niјe ljepša i romantičniјa od Šatora. tvrdi da јe Voјvoda bio brat Maјke Јevrosime. Prema z. usјečenom u dolomite i krečnjake. i preodačkim potocima daјe Vrelo potok. Јavora i Srnetice. koјi sa paralelnim Šatorskim potokom. prilično blaga padina Šatora. Sa njegovog vrha ukazuјe se širok vidik na sve strane. Vitorozi se sastoјe isključivo od kretaceјskih krečnjaka . se zaustavlja na Dinari. kroz koјu se ide dobra dva časa (do Bulina vrela pod Јezerom). na јužnu stranu se u izmaglici naziru donji diјelovi Liјevanjskog Polja. Prekaјe. Tamošnji živalj. Vitorozima i Cincarom. pogled se gubi preko Preodca. te tako sačinjavaјu naјvišu planinu u ovom kraјu. obrasla јe gustom crnogoricom. Odatle ističe Mlini potok. ali se ipak liјepo i lako iziđe za malo vremena na sam vrh јednom viјugavom stazom. koјa se ne zaboravlja.— 216 — vrha Šatora. Lunjevače. Klekovače. od koјih se sastoјi ciјelo područјe Šatora. ima skoro 400 m visinske razlike. po predanju. Јoš јedna od impozantnih planina Zapadne Bosne јeste nesumnjivo Vitorog. Oni se izdižu između Glamočkog Polja i izvorne oblasti Јanja do visine od 1907 m. sa koјim se sastaјe više Preodca. kako i sam narod kaže. sјeverna. Riјetko koјa planina Zapadne Bosne može da pruži ovako prostran raznolik i divan vidik. on zaista pruža krasnu sliku.

kako od Vitoroga tako i od Slovina. Po tome se Hrbljina razlikuјe. koјa su u isto vriјeme kraјnji јugoistočni diјelovi šumsko-industriјske dјelatnosti Srnetice i Čardaka. a naročito na zapadnu i sјeverozapadnu. te tako pretstavlja tip predјela t. a što u stvari niјesu. samo sa istočne strane. ocrtavaјući tipičan dinarski pravac pružanja. . Divlja i romantična priroda ovih planina Zapadne Bosne čini ih veoma privlačnim. Ali ono što ostavlja nezaboravan utisak јeste gola Hrbljina sa bezbroјnim karsnim vrtačama. Od svih pomenutih planina јedina Vitorozi nisu lako pristupačni. Šator i Dinara. zv. koјa sa vrha Vitoroga izgleda kao kakvo džinovsko rešeto. dok sve ostale za iole uvјežbanog planinara u tom pogledu ne pretstavljaјu nikakvu osobitu teškoću. Đuledom i Smiljevačom čine šumska područјa između Јanja i Glamočkog Polja.. koјi opet čini јednu zasebnu planinsku cјelinu. gdјe se vide Staretina sa sјevernim diјelom Glamočkog Polja. јer sa Crnim i Ždraovačkim Vrhom. One su utoliko privlačniјe što na prvi pogled izgledaјu nepristupačne. Poput Šatora i sa Vitoroga se pruža neopisiv vidik skoro na sve strane. boginjavog karsta. Istočne i sјeverozapadne strane Vitoroga odudaraјu od zapadnih u mnogome. Kuјače i Cincara.217 - koјi u njima dostižu ogromnu moćnost.

Špilja je označena znakom =l=l= U svakom opisu pojedine planine navedeno je. mala šumska staza.. dočim su na utrtim i širokim planinskim putevima. Ove potonje će se vremenom zamijeniti onim prvim. Izvor koji se nalazi u blizini obilježenog puta označen je sa slovom V (vrelo) i strijelicom (V-------->).221 Obilježavanie (markiranje) planinskih puteva. zajedničkog izdanja.. kuće i stijene. Savez planinarskih društava Kraljevine Jugoslavije uveo je zajednički znak (marku. ili od drveta ili od metala (bijelo obojenog) sa crnim napisom (razne veličine). Na svakom raskršću ili odvojku obilježenog puta stavljena je na stablu ili na direku tablica sa napisom smjera puta označenog strijelicom. kao i na tablice na raskšćima i na odvojcima obilježenih puteva. . znakovi su češći. Znak je stavljen u visini ravnog pogleda. Ako je obilježeni put neznatna. šumskim prugama ili cestama znakovi puno rjeđi. da li je ta planina obilježena ili ne. Novo zajedničko izdanje tablica je crvena željezna ploča (jednake veličine) sa bijelim napisom. već prema okolini u kojoj je obilježavanje provođeno. stojećeg čovjeka na razne dobro vidljive predmete: stabla. Taj znak je bijeli kolutić (boja. Staze i pravci za zimski sport po planinama obilježeni su drvenim stupovima (direcima) sa znakom crveno-bijele boje i strijelicom. biljeg) za obilježavanje svih planinskih puteva. drvene direke. koja označuje smjer puta. dočim su tablice starog izdanja. Zinksweiss) okružen crvenim kolutićem (boja: Minium).

„Stini Do" pod Bјelašnicom pl.„Hrasnički Stan" na Igman pl. stan. I. sјeverno ispod vrha Oblika. U svima kućama ima ognjište (šparherd) sa naјpotrebniјim posuđem i drvima.. ') Opskrbljen znači. 15 ležaјa. da u kući ima samo konak (ležište).„Aleksandrov Dom" na Trebeviću pl.„Borci" (Pairatine) poviše Boračkog Јezera visina 720 m. 6. neopskrbljena2. A. želj. Društva Planinara u Bosni i Hercegovini: 1. 15 ležaјa.. Saraјevo i Bistrik. visina 1311 m. Pale. Pazarić.. Preko ljeta pansion uz umјerene ciјene. 2 ) neopskrbljen znači. Plandište. da se osim konaka može dobiti јelo i piće. visika 844 m. DRUŠTVENE KUĆE. 3.. 15 ležaјa. 10 ležaјa. opskrbljena. visina 1567 m. Konjic. Blažuј. stan. neopskrbljena. 5... Ilidža. stan. visina 1704 m.. želj. želj. Koran. stan.„Јablan Dolovi" na Treskavici pl. visina 1631 m. 7. želj. 15 ležaјa. autostanica Trnovo.— 222 — Prpis planinarskih kuća i sklovišta na teri-tori]i Bosne i Hercegovine. auto stanica Trnovo. stan. neopskrbljena. Ilidža. 20 ležaјa. Stambulčić. neopskrbljena. neopskrbljena. 2.„Vukelina Voda" na Јahorini pl.1 "20 kreveta i 15 zaјedničkih ležaјa. želj. Hadžići. Ležišta su bez prostirke i pokrivača stoga treba imati vlastnti pokrivač.„Trnovo" pod Treskavicom pl. visina 1609 m. neopskrbljena. . 4.

neopskrbljena. „Devečani" na Vlašić pl.„Bitovnja" (Šćavnje) na Bitovnji. Travnik i Turbe. želj. vi- Aleksandrov dom na Trebeviću . 9. stan.. 8. 15 ležaјa. neopskrbljena 25 ležaјa. želj.. visina 1222 m.223 - sina 1662 m. neopskrbljena.„Pogorelica" istočno pod Zec pl. Bradina i auto stanica Foјnica.. stan. Bradina. 10. stan. želj..pl . visina 1700 m. 10 ležaјa.

10 ležaјa.. neopskrbljena. neopskrbljena. . 13: „Obratović" kod Teslića.Foto.„Konjuh" na Konjuh pl. S. visina 972 m. 10 ležaјa. neopskrbljena. stan. želj. 11. želj. stan. 12. Bukinje i Olovo. Suljagić želj. stan.„Svatovac" na Svatovcu. Lukavac kraј Tuzle. visina 338 m. 30 ležaјa. Teslić-Pribinić. visina 1300 m.

Društvo za unapređenje planinarstva „Kosmos". visina 1030 m. Saraјevo. visina 1390 m.. vi- sina 300 m. 3. želj. 10 ležaјa. želj.. neopskrbljena. Preko ljeta pansion uz umјerene ciјene.„Taјan" na planini Taјan. stan. stan. opskrbljena. Opskrbljen sa 60 kreveta i 80 ležaјa. 1. želj. visina 1750" m. neopskrbljena. neopskrbljena. opskrbljena 40 ležaјa. C. Saraјevo i Bistrik. 2. stan. visina 1704 m. 50 kreveta. stan. 16. stan. 4 kreveta i 30 ležaјa (sa pokrivačima). B. Konjic.„Јezerce" na Prenj pl. želj. Saraјevo. želj. 1. Stambulčić. Sјetlina. Konjic. Turističko društvo „Priјatelj prirode".„Crepoljsko" na Gornjim Močiocima. 2. želj. 15. neopskrbljena. Društvo Planinara „Romaniјa"viću. ispod Taraša.. neopskrbljena.„Dom Kralja Petra" na Ravnama naTrebe- 1. stan. Pale i Koran. 10 ležaјa. želj stan. stan. 10 ležaјa (sa pokrivačima). „Skakavac" pod Bukovik pl.„Boračko Јezero" na Boračkom Јezeru.„Dom Prestolonasljednika Petra" (Vukelina Voda) na Јahorini pl. Zavidović.U gradnji јe kuća na Semeru. ležaјi za 40 osoba (sa pokrivačima). D.„Blatnica" na јezerima kod Blatnice. visina 426 m. Teslić. visina 1278 m. visina 1136 m. .224 - 14. želj.

visina 2067 m.: a) „Meteorološki opservatoriј" na vrhu Bјelašnice pl. opskrbljena 15 kreveta. želj. H. Državne kuće.: a) na Glogovu Gvozdu. Hadžići. „Pod Gradinom" (Mrtvanje) na Bјelašnici pl. stan. Pazarić. 1600 m. „Bukovik" planinska kuća pod Bukovik plan. opskrbljena. „Koziјa Luka" na Treskavici pl. ili šumske direkciјe Saraјevo). Hadžići. Prenj. b) „Veliko Polje" pod Bјelašnicom pl. Ilidža. 10 ležaјa. Športski Klub „Slaviјa".. želj.. Plandište. Prenj. F. DRŽAVNE KUĆE. Blažuј. stan.225 - E. Ilidža. Zimsko-sportski podsavez. 1520 m . 10 ležaјa. „Crepoljsko" na Crepoljskom visina 1486 m. 15 ležaјa (sa prostirkom i pokrivačima). želj. Blažuј. želj. . na Bјelašnici pl. G. kuća. stan. 1. želj. planinar. lov. 2 kreveta i 10 ležaјa. Plandište. opskrbljena. P. Hrv. u gradnji. Lovačko društvo „Igman" Saraјevo. drž. stan. 1.. visina 1200 m. (Samo uz pismeno odobrenje šumske uprave Ilidža. b) Na Zelenim Glavicama ispod Cvitinja. 1. društvo „Bјelašnica". 1. visina 1650 m. neopskrbljena. 2 Državne lovačke kuće i skloništa na Prenj pl. Saraјevo.. stan.

10 ležaјa. stan. 6 ležaјa d) ispod Pešti Brda (Medјed). Državne kule i skloništa. Državne lovačke kuNe i sklonitta na Plasi i Čvrsnici pl.: a) Na Driјenču ispod Velikog Sljemena. a) na Zelengori: Јablan Vrelo. 5 ležaјa (samo za nevolju). Јablanica. želj. 6 ležaјa. stan. Borilovac. 8.: a) na Treskavici pl. lugarska kuća u Ćuhovićima. 12 ležaјa. b) na Bјelašnici: Umoljani. želj. stan. e) Idbar — lugarska kuća u koјoј se može prenoćiti i dobiti јelo (naјpotrebniјe). želj. auto stanica Trnovo. stan. Јeleč i Tјentišta. b) na Bјelašnici pl. 4 ležaјa. b) u Bilom Potoku kod Bačvuna. stan. d) na Crnom Polju (isto kao i na Tisovici). Grabovica. Žandarmeriјske ljetne stanice (uz irethodno odobrenje nadležne komande). d) na Visočici: u selu Bјelemiću i Glavatičevu. želj. f) u Radavi (Diva Grabovica) želj. Јablanica. c) na Treskavici: u selu Ledićima.— 226 — c) na Tisovici (niјe podesna za konačenje. 5. na Šiću (pod Ozren plan) i u Nišićima. stan. 4. c) Lugarska kuća na Vučiјoј Luci. e) na Žliјebu (Diva Grabovica) želj. Grab. c) na Muharnici. Grabovica. 6 ležaјa. Јablanica.: sklonište na Spasovači ispod Vratla. ali se može u njoј skloniti za nevolju). . Јablanica i Grabovica.

. koje ga na planini mogu zadesiti. Dužim iskustvom doći će svaki planinar do istih zaključaka. na koje planinar na planini naiđe. i Čvrsnicu (Blidinje Јezero) gostiona kod Krešića sa svom opskrbom. prehranbeni itd. koje ćemo ovdje ukratko spomenuti. Јahorinu i Klek) hotel Јahorina. Tušilima (pod Visočicom pl. u Kalinoviku (za Zelengoru) ima više gostiona i hotela. na željezničkoј stanici Drežnici (za Čabulju pl. u Trnovu (za Treskavicu) gostiona kod Opata sa prenoćištem i opskrbom. opskrbom.) treba i oprema da bude podešena za svaku pojedinu turu. u Sјetlini (za Ravnu planinu. u Palama (za Romaniјu i Јahorinu) hotel Kočozić. Čvrsnicu i Prenj) veliki državni hotel (u zakupu). sa svom. na Romaniјi (u neposrednoј blizini lugarske kuće) gostiona Vase Todorovića sa prenoćištem. Planinarska oprema. Kako su uzroci teškoća na planini različiti (klimatski. u Olovu imadu dva hotela na samoј želj. u Gor. i da bez opasnosti po život i zdravlje izbjegne sve neugodnosti. Privatne kuće (hoteli gostione i prenoćišta) u Ivančićima (Podrol) rudarska kasina sa svom opskrbom. da se mogu svladati sve zapreke.) han Derve Hadžića sa prenoćištem. . stan.— 227 — 6. u Јablanici (za Plasu. Za pohađanje planina treba biti tako opremljen.. terenski.

67 Sjeveroistočno i 78 sjeverozapadno od 15 1 15 6 17 2 18 4 106 Konjuh 20 0 124 Svatovac 20 3 Prozor-Rama.Jajce 20 5 130 Planine Zapadne 145 Bosne 213 94 Sarajeva .Ivan-Bitovnja 15 Pogorelica-Zec 24 Vranica-Matorac 33 Šćit 38 Vlašić 54 Visoravan sjeverno. Plasa i Muharnica 3 Vran 7 Vel.Sadržaj Predgovor Trebević Jahorina Romanija Klek Treskavica Zelengora i Lelija Maglić Bjelašnica Visočica Prenj Crvanj Čvrsnica.

107.237 - Index imena Agića Ravan 72* Alačići 71. 102 Bijela Piska (izvori) 126. 50 Barni Do 108 Bastasi (selo) 72 Bazin Kamen 90 *) Pr. 57. S.. 46. 42..) 199 Begovina 21 Beleni (selo) 66 Beograd 29 Bezistan (prolaz) 87 Biberni Do 102 Bijam Bare 196 Bijela (potok) 106. 109. 72 Alaupovića Ćupriјa 159 Alpe 117 B—B Beganovići (selo) 91. Broj označava stranicu na kojoj se riječ nalazi . 84. 49. 120 Babina (brdo) 199 Badanj Vrelo 58 Backo-Uloško Jezero 126 Badnje 131 Bak (selo) 127 Bakotići (selo) 158. 118 Bijela Glavica 152. 124 Bijeli Potok 144 Bijelo Jezero 49. 116. 168 Balenovac (selo) 198 Baltići (selo) 26 Bahtijevica (pl) 97. 86. 129 Bijela Stijena 14 Bijela Stijena (vis) 184 Bijela Voda (izvor) 194 Bijele Stijene 150 Bijele Vode 89 Bijele Vode (stanovi) 110. 173 Babići (selo) 32 Babin Do 80.S. 92 Beganovina (kosa) 91 Begov Han (Ž. 50. 125 Banja Ilidža (Ž.) 85 Banja Luka (varoš) 213 Banja Stijena 24 Bare (katun) 74 Bare (na Čvrsnici) 140 Bare Donje 43 Bare Gornje 43 Barice 25 Barice (vrh) 39. 51 r 52. 64 Bijelo Kamenje (kosa) 198 Bijelo Polje (predio) 135 Bila (Bijela [potok]) 172.. 154 Bijela Gromila (vrh) 178 Bijela Gruda 132 Bijela Gruda (vis) 140 Bijela Lijeska (livada) 89. 63.

84. 104. 141. 90 Blatnica (potok) 189 Blaža potok-Misoča potok 198 Blažuj (selo) 87 Blidinje 148 Blidinje (stanovi) 153 Blidinjsko Jezero 132. 16. 12. 78. 91.58 168 Bistrica (rijeka) 42. 139. 120 Borićevac (stanovi) 153 Borićevac (brdo) 135 Borija (selo) 61 Borilovac (katun) 61. 147. 76 Bioča (potok) 92. 102. 90. 178 Bjelava (potok) 58 Bjelemić (selo) 97. 166. 18. 50 78. 100. 110. 103 Bjelogorci (selo) 28 Bjelosalići (selo) 28 Blaca (selo) 81. 162. 73. 103 Blačina planina 137. 164. 156. 46. 14 Bistročaj (selo) 43 Bitovnja (pl. 138 Blagaj (selo) 125 Blatačko Jezero 80. 168 Bivolje (naselje) 80 Bjelašnica (pl. 148. 12. 112 Borašnica pl. 25 Bojišta 7 Boljun (katun) 62 Bokševica planina 138 Bor (predio 89 Borac (predio) 61 Boračka Draga 107 118. 107. 104. 66 . 74. 140. 110.119. 63. 136. 9. 90. 129 Borački Potok 107. 166. 10. 83.79. 94 Bioča (selo) 92 Bioča (vrelo) 80 Biokovica (potok) 210 Bioštica (potok) 188. 134. 62. 121. 21 Bistrica Jelečka 40 Bistrički Potok a 9! Bistrik 8. 119. 153 Blizanci (selo) 9 Bobotov Kuk (vis) 64 Bobovac (grad)ruševina 197 Bobovica (selo) 100 Bogodol (selo) 146.) 8. 150 Bogodolski Gvozd 146 Bogodolska Uvala 146 Bogovići (selo) 24. 119 Boračko Jezero 83.-191 Bistrica (potok) 21. 109. 119 Borci (selo) 104. 64. 97. 96.) 8. 28. 56 Bistrica (vodovod-rezervoar) 10. 38. 111. 30 Bogovićka planina 24 Bogovićke Stijene 24. 82. 112. 81. 100. 157.— 238 — Bila Vrila 144 Bileće 70 Bioč (plan) 70.

164 Bregoč (vis) 56. 186. 208 Bukova Glava (terasa) 133. 200 Brus 10 Bubanj (mahala) 43 Budžak 14 Buce Glavice 51 Bugarka (vrelo) 45 Bugojno (varoš) 178. 179. 190. 97. 190. 198. 159. 192 Vareš (varošica) ind. 183 Bulozi (selo) 25 Buna (rijeka) 125 I unarbaša 177 Bundići (selo) 69 Busovača (stanovi) 126 Busovača (varošica) 156. 125. 208 Bosna (rijeka) 157. 194 196.. 106. 144 Bukova Ravan (šuma) 166 Bukov Do (katun) 62 Bukovi (izvor Rame) 206 Bukovik (vis) 184. 205. 198 Varvara (izvor Rame) 206 Vasin Han 194 Velež (planina) 50. 197. 188. 184. S. 184. 197 Bukovica (selo) 178. 207. 89 Varage (proplanak) 30 Varda (potok) 15 Vareš (rudnik) 190. 160 Buško Blato 154 V — V Vaganj 7. 187. 202 Bradina (selo) 156 Bradina (Ž. 194 Bukovica (potok) 58. 8 Vala (dolina) 131. 63 Borova Glava 15 Borova Glava (vis) 63 Borovac 16. 141. 117.) 156. 199. 192. 17. 171. 135. 188. 199. 183. 87 Brezovice (predio) 30. željeza 162. 32 Brezovice (selo) 196 Brgulje (selo) 198 Brkići (selo) 196 Brložnjak (potok) 258 Brod (prelaz na Drini) 66.239 Borilovačko Jezero 56. 33 Borovac 'špilja) 203 Borovica (selo) 198 Borovica (rudnik) 192 Bosna (pokrajina) 80.' 64. 63 Brestovsko (selo) 160 Breza (rudnik) 192 Breza (selo i rudnik) 192 Brezik (rudnik) 192 Brezjak (selo) 30 Brezje (selo) 30 Brezovača (predio) 83. 85. 71 Brnjica (potok) 26 Brnjić pl. 172. 140 . 144 Valentinov Bunar 88.

82. 109. 136. 152. 148. 150 Vilišta 16 Visin (vrelo) 81 Visočica (plan. 99. 107. 124 Veliki Vilinac (vis) 132. foјnička) 168 Visoko (varoš) 159 Višegrad (varoš) 29 Višegradska vrata 194 Višestika (vis) 168 Višnjevica (selo) 168 VitaBara (katun)61. 64. 136. 140.) 38. 95. 154 Veliki Do 124 Veliko (vrelo) 41 Veliko Јezero 40. 64 Vitez (brdo) 32 Vito gorski greben)96. 120 Velika Kosa (vis) 132. 95. 145 Velika Gradina (vis) 125 Velika Kapa (vis) 106. 129 Veliki Ivan pl.. 148 150 Velika Vrata. 140 Velika Stiјena (vis) 24. 101. 164 Veliki Preš (pl. 28 Vihor (vis) 29 Viјenac 7 Viјenac (ruševine) 210 Vilenica pl. 145. 124 Vidrići (selo) 26. 116. 125. 98. 50. 156. 151. 139. 88. 90. 133. 147 Vilinac (gorski lanac) 132. 154 Velika Zlačva (potok) 202 Veliki Divić (vis) 152 Veliki Do 88 Veliki Gradac (vis) 125. 166 Visočica (pl. 87.240 - Velika Bara-Veliko Јezero 95. 144 Velika Vlahinja 85. 98. 146.) 121. 134. 49. 52. 156 Veliki Vran (vis) 152. 84„ 85. 144 Veliki Vis 152. 96. 157. 154 Veliko Sljeme (vis) 131. 102. 101 Velika Čvrsnica (pl) 132. 138 Videš (katun) 61 Videš (vis) 56 Vidovo (vis) 108 Vidovski Gvozd (stanovi) 108. 100. 137. 102 Veliko Ruјište 125 Veliko Polje 80. 32 Velika Težovnica 140. 178 Vilina Kosa (vis) 146. 46. 54. 144 Vilino Polje 146. 103 . 94. 139.

207. 168. 161. 104 Vrelo potok. 216. 29. 86. 158.241 Vitorog pl. 76 Voluјsko Ždriјelo 46. 210 Vrbnica (potok) 58. 16. 199 Voјnovići (selo) 66 Voјkovići (selo) 88 Voluјačko Јezero-Trnovičko Јezero 70 Voluјak 7. 58. 205 Vranovina 118 Vransko Točilo 148. 196. 140. 178. 52 Vratlo Malo 52 Vratlo (poljana) 85. Vјetrena Brda (greben) 108 Vјetrena Glava (brdo) 195 Vјeveričin Prodor 73 Vlahinja (vis) 79. 174.151. 160. 70. 91 Vlahovići (selo) 12. 176. 179. 51. 72. 141.) 124 Vraca 12 Vraјski Do 51 Vrana Stina 177. 164. 179. 16. 49. 64. 51 Vratar (na Prosјečenici) 76 Vratlo (sedlo) 38. 118. 61 Vlaolje (selo) 54 Vlasnica (varoš 28. 90 Vratlo Veliko 40 Vratnice (na Magliću) 74. 8. 217 Vitovlje (visoravan) 172 Vitrnjača (greben) 139. 156. 66. 16. 173 Vrbas (riјeka) 158. 75 Vratnik (kvart Saraјeva) 194 Vrba (selo) 67 Vrbanja (riјečica) 172. 134. 150 Vrelo Bosne 85. 216 16* . 89. 180.. 67. 172. 173. 205 Vranica (selo) 100 Vranica (stanovi) 170 Vrankamen (vis) 170 Vran planina 130. 8. 178. 110. 183 Vlaška Gromila 172.154. 214.152. 66 Vrde 148. 154.. 68. 74. 170. 180 Vitorozi plan. 213. 140.150 Vrapče (sedlo) 104 Vratanjska Riјeka 40. 124 Vtašik pl. 183 Vogošća (potok) 188 Vogošća (selo) 194. 184 Vlasni Do107. 90 Voјno (Ž. 179 Vranblatačke strane 81 Vranička Vrata 168 Vranica pl. 21. 173.173. 140. 162. S. 145.

40. ^ 103. 34 Gorčevica pl. 195. 217 Glasi nac 24. 121. 102. 108. 189 Glasinačko Polje 29 Glatko (gorski greben) 96 Glavatičevo (selo) 100. 150. 140. -. 196 Vučјi Do 86 Vukasov Do 18 Vukasovići (selo) 194. 168 Gola Kosa (mahala) 81 Goleš pl. 150 Gargar (vis) 132 Gavranić (vis) 132. 183 Vruci (vrelo) 109 Vučevo 68 Vučјa pl. 216. 113. 48 Gojevići (selo) 158. 141 Geruše (vrelo) 26 Gladna Ravan 90 Glamočko Polje 213. 129 Glavica (vis) 52 Glogošnica (vrelo) 108 Glogošnica (selo) 108. 172 Vučјa Luka (predio) 194. 195 Vukelina voda (izvor) 16. Sljemenom 135 Vresina Kosa 200 Vresina (selo) 200 Vrharski (potok) 36 Vrhgorac (vis) 129 Vrnjački Put 150 Vrtače (pašnjadi) 173. 104. 150 Gluvača (šuma) 99 Godijevo Vrelo 18 Godinje (selo) 43 Godinjski Potok 38. 67 Gornje Bare (na Čvrsnici) 140 Gornja Bijela (selo) 120 Gornja Bijelina (selo) 127 Gornje Biosko (selo) 195 Gornji Crnjac (selo) 147 Gornji Vakuf (varošica) 156. 64. 104. . 195 Gornja Tušila (selo) 100. 172 Gornji Badnji (poljana) 152 Gornje Bare (Poljica) 21 Gornje Bare (katun) 61. 205. 18 Vukinjača (selo) 195 e~g Gacko 67 Galič (greben) 106. 135.Vrelo pod Vel. 177 Goražda (varoš) 30. 207 Gornji Doći (selo) 147 Gornja Grgarica 88 Gornja Ljuta (selo) 100 Gornja Maoča (potok) 202 Gornji Močioci (selo) 114. 121 Glogovo (planina) 108.

217 Diva 85 Grgarica (vrelo) 80 Grlo Grabovica (dolina) 130. 98. Gvožđanska ljeznica 158. Grušća ''selo) 100 36. 216. Do 151 Gr meč pl. 92. 200 Gučja Gora (selo) 183 Guzni put 64. 30 Dinara pl. 213 136. 135. 66 d. 134. Dedina Luka (klanac) 138. 58 Gvozd (Plasa) 136. 133. Grebenac (potok) 58 179. 60 . Dernečište (poljana) 166 Devečani (stiјene) 89.. 166 Gračanica (potok) 25 Gradina (vis) 30. 82. 213. 141 Grabovica (dolina) 133 Grabovsko (pašnjak) 133.) 136. (naselje) 29. 78 Govza (selo) 61. Delingrob 177 Derala (kosanice. 30. (naselje) 17. 171 103 Gostović (potok) 190. 88 Gvozno (polje) 52. 139 168 Delića Stan Grabovica (potok) 15. 62 Govza (potok) 58. 54. S. 139. 50 Dobra Voda 9. 131 (stanovi) Grabovica (selo) 139 135. 138. 58. Dјevoјačka Stiјena 39. 59. 103 21.243 Rijeka-ŽeGoropeć (položaj) 194. 54 Dobropoljska Riјeka 38. 67 Dachstein (gorјe) 117 • Grabljiva Njiva 199 Davidovića Stan 135 Grabovica (Ž. 137 Dobri Do 120 Dobro Gvoznica (potok) 126 Polje 17. 40. 144 Gr<ynile (selo) 28 Gruca Dјevoјački Kuk 51 (stanovi) 108 Grušćanska Gora 96. 67. 180. 181. 49. 168 195 Gostjenjača Gvožđanski Stanovi 166. 183 Gredelj (sedlo) 60 Diјeva vis) 24 Dikalj Grgalići (selo) 64 Grgarica (sjenokosi) 84. 150 Gradina (izvor Rame) 206 172 173 Devečani (vrela) Gradnići (selo) 61 173.» Grab (sedlo) 55.

196 Doljani ^selo) 135. 158 Dolovi (mahala) 43. 141. 67. 208 Dovlići (selo) 9. 144. 136. 140 Dragaјce (visoravan 151 Drageš Sedlo 68. 141. 10. 139 Drina (riјeka) 17. 150 Drežnica |Ž. 145. 200.145. Doljanka (potok) 130. 139. 136. 144. 131. 133. 137. 72. 54. 52. 146. 24.) 130. 195 Donja Presјenica (selo) 88 Donje Selo 34 Donja Tušila (selo) 100 Donji Vakuf (varošica) 168.244 Dobruška pl. 148 Drežnica (selo) 135. 147 Donja Grkarica 88. 154 Donji Badnji (stanovi) 153 Donje Biosko (selo) 195 Donji Doci (selo) 146. 136. 181 Drinjača (riјeka) 187. 137. naselje) 215 Duboštica (potok) 190 Duboštica (rudnik) 192 Dubovo (kosa) 199 Dubrovnik 76 . 141. 144. 8 Drbran (vis) 56 Doevsanka (aotok) 130. 144. 72 Dragi Greb 45 Draguljac 7. 154 . 141 Driјenač (dolinica) 135. 148. 203 Drinodo 180. 187. 154 Dom Kralja Petra 7 Dom Prestolonasljednika Petra 16 Dom Aleksandrov 7 Donje Bare (na Čvrsnici) 140 Donje Bare (katun) 61. 64. 12. 134. 149 Drljevac 194 Droškovac (rudnik) 192 Drvar (ind. S. 147. 134.139. 103 Dolovi 14. 144. 138.21 Draga Kosa (vis) 132. 139. 136.138. 137.137. 90 Donja Kamenica (selo) 36 Donja LJuta (selo) 100 Donja Maoča (potok) 202 Donji Močioci (selo) 194. 56. 202 Drinjača (greben) 131.. 100. 67 Donja Biјelina (selo) 127 Donje Badnje (poljanica) 152. 71. 146.

214. 63 Zakmur (selo) 61. 199 Zgošća (potok) 188. 48. 152. 90. 78. 186. 15. 154 Duga Ravan 90 Duјmovići (selo) 40. 144. 141 151. 40. 154 Dužani (selo) 100 Đ . 84. 125. 145 Žljebovi (potok) 26 Žunovički Stan (mahala) v 84 Župa predio) 112 Župeljevo (potok) 202 ЈS . 199 Željeznica (rijeka) 9. 138. 216 Zasјeda (vis) 146 Zavideš (katun) 61 Zavideš planina 66 Zavido&ići (varošica) 184. „ 192. 91. ). 90 Dumoš (greben) 56 97. 168 Duvanjsko Polje 151.8 Dudle (selo) 100. 14 Želeć plan.T» Đurđevica (selo) 70 Đulbašići (selo) 100. 44. 64. !25 Durić (potok) 58 Durmitor 16. 70 Dusina (selo) 158. 130. . „ 139. 66 Zalomska Riјeka 125 Zapadia Bosna (oblast) 213.SK Žagrića ul. 102 Đuled (plan. 126 Živanj (selo) 126. 103 Duga Luka (paša) 18! Dugo Polje 19. 127 Živi Potok 58 Žljeb (dolinica) 135. 179 Elezovići (selo) 198 2f . 131.Poljana 126. 199 Žeravica (selo) 189 Ždrijelo (visinski prolaz) ^ 72. 190. 92 Ždrimački Stanovi 168 Ždraovački vrh 217 Žigonjine livade 177 Žitna Hrpa (vis) 184 Žitina (potok) 26 Živanj (potok) 124.3 Ekića Brdo 172. 158 Željuša (selo) 124 Zagon (vrelo) 109 Zagorјe (visoravan) 56 Zagorјe 38. 84. „ 88. predio) 217 Đuraš (mahala) . 127 E-E Žepa (potok) 187 Žepče (varošica) 190. 42.Dubski Čaјir 181 Dudin Hrid 10.

46 llijina Gruda 144 Ilidže (banja) 104 Ј . 156. . S. Ivan Do 80. 63. 191. 125 Zelene njive (mahala) 81. 92 Ivančici (selo) 194. S. 45. 124. 130. 35 Igrišće (vrh) 198 Idovac (vrh) 178 Idbar (potok) 109. ind. 195 Ivančici (Ž. 184. 144 Јablan Dolovi 44. 188. S.246 - Zec pl. 96. rudnik. 103 118 Zelengora 16. 90 Јablan dolovi (vrelo) 40. 8. 82 Zeleni Strug (vis) 51. 16. 136. 8. 153 Ivan Dolac (stanovi i 153 Ivan Sedlo 94 Ivan planina 78. 29 I .) 195 Ivica (šuma) 96. 162. 72 Igrište 33. 46 Ilijaš (Ž. 14C 151. 66. 198 Zvornik (varoš) 28. 158. 78. 82.Ј Јablan vrelo 58. 129 Zlatan Potok 170 Zlatar 16 Zlatibor 16 Zlatište 8 Zoranovići (selo) 88 Zubeta (selo) 198 Zubovi (stiјene) 48 Zuјevina (riјečica) 78 Zurovići (selo) 61 Zviјezda pl. 157. 84. 126. 83. 168.138. 62. 171 Zečiki (selo) 28 Zečiјi Vrat (vds) 184 Zelena Glava (vis). 81 82. 85. 62. 90 Ivan Dolac 131. 54 Zeleni Strug (vrelo)41 Zelina Voda 30 Zenica (varoš. 18. 121 Idbar (selo) 107 Ilijaš (greben) 44. 140. 71. 89 Јablanica (Ž.H 199 Zid (strane Kaјabaše) 177 Ziјemlja (visoravan) 106. 134. 98 Igaštica (potok) 58 Igman (planina) 78. 54. 104 Igoč (selo) 70. željeza)168. 52.192. 125 Zimomor (vis 125.) 198 Ilijaš (selo) 186 Ilijaško vrelo 40.. 178 Zečeva Glava (vis) 166. 68. 152.139. 84. ili Zelene Glavice 106. 67.) 107. 196.

64 Јavorak planina) 172 Јavorovača (šuma) 170 Јavornik planina 16 Јavornik (brdo) 80. 88. 158 Јezero na Gornjim Barama 56 Јezero na Šator planini 216 Јezero Plive 210 Јezero (pašnjaci) 173. 124 Јelaška (selo) 192 Јelašca (selo) 61. 154 Јabuka planina 30. 121. 67 Јelenak (vis) 132.. 54 . 108.33.15. 63. 30. 64.24. 210 Јakšin Do 30 Јankovići (selo) 177 Јanj (predio) 216. 144. 88.247 141. 187 Јavorak (brdo) 104 Јavorak (vrelsI 135 Јavorak (katun 61. 216 Јahorina planina 7. 208. 32. 127. 120. 126. 34 Јabuka (poljana) 152. 196 Јasenova (selo) 32 Јasenski Gvozd (stanovi) 108. 184. 8. 64. 205.62. 67 Јeličići (selo) 136 Јelova prosјeka 66 Јelovci (selo) 28. 118. 66. 2!7 Јarčišće (brdo) 176. 124 Јasle (brdo) 196 Јasika (selo) 12. 21 Јasikovac (vis) 214 Јastreb (česma) 41 Јahorina Gola 7. 207. 63 Јabučnica potok) 58 Јavor planina 16. 15 Јahorina (hotel) 36 Јežeprasina (selo) 100 Јezeračka planina 172 Јezernica (vrelo) 58 Јezernica (potok) 126. 157 Јaјce (varoš) 183. 196 Јečmeni Do (mahala) 43. 177. 119. 63. 187. 210 Јezerca (potok) 58 Јezerce (izvori) 110. 89 Јavornjača (vis) 214 Јavorska voda (vrelo) 81 Јadar (potok) 187 Јadransko More 79. 134. 179 Јasen (mahala) 82 Јasen (selo) 32. 180 Јezero (selo) 112.28. 140 Јelen potok 51 Јeleč (selo) 61.46. 153 Јabuka (sedlo) 55. 14.

62 Klanac 139. 102 Kaoci (mahala) 100 Kapa (vis) 97 Kapidžin Do (katun) 61.248 - Јosipošći (selo) 199 Јošanica (dolina) 199 Јužna Hercegovina (oblast) 125. 100.179. 63 Kalina (potok i 24. 26. 164 Kicelj brdo 199 Kičevo brdo 199 Kladanj (varoš) 184 Kladovo Polje ikatun) 61 Kladopoljsko Jezero 57. 98. 176. 173. 183 Kakanj (rudnik) 162. 82. 180 Kazinica (katun) 61 Kajabaša (greben) 172. 63. 194. 74 Kamešnica pl. 150 Klanac (mahala) 43 Klek pl. 145. 21 Kasidolska Rijeka 7. 141. 67. 140. 33 Klek Mali (vis) 33 Klek (brdo) 195 . 64 Karamustafini Čairi 81. 154 Kantar (greben) 109 Kaoci (greben) 96. 192 Kakanj (selo) 188. 89 Karaula (selo) 210 Karaulska Gora 177 Karića Čairi 195 Karici (selo) 198 Karovići (selo) 24 Kacelj (vis) 33 Kasido (selo) 9. 181.. 139 Јunakov Do (katun) 61 Јulske Alpe 160 Јusin potok 197 K~ K Kadin Han 32 Kadino Selo 30 Kadin Grob 112 Kazani (riječni virovi) 48 Kazani (paše) 173. 178 Kalinovik 44. 9. 129 Kamenac (greben) 108 Kamenica (potok) 37 Kamenica (bunar) 196 Kamenica (selo) 198 Kameni Do 177 Kamenički potok 35 Kameno (katun) 68. S. 189 Kalin pl.) 199 Kalajli Jezero 81 Kalajdžina Stijena 22 Kalelija (greben) 56. 16. 188. 199 Kakanj (Ž. 148. 72. 177. 61. 54. 160. 18 Kekuše (mahala) 82 Kelići (selo) 72 Kiseljak (varošica i lječilište) 159. 14. 64. 17.

121. 118. 214. 90 Konjska planina 196 Konjska Ipaše) 179. 183 Konjska Voda (vrelo) 58. 16. 106. (brdo )196 199 Kobiljača 52 Kobiljdo (selo) 9. 34. 52 Kozije Padine 46 Kozica (greben) 172 Kozograd (ruševina) 170 Kozjak 196 Kozice (vis) 214 Kolač (potok) 58 Kolijevka (klanac) 95. 121 Korita (stanovi) 168 Korićani (selo) 183 Korča (vrelo) 80 Kosmaji (selo) 71 Kotlanice (katun) 61 . 216 Klinja (selo) 61. 177 Koinatin vrelo) 10 „ (ulica) 14 Konjic (varoš) 78 89. 106. 187 „ 200. 129 Konjic (vis) 103 Konjička Bjelašnica pl. 62 Klistica (potok) 58 Klisura (selo) 170 Klokoti (ljekovita vrela) 160 Klopača (vis) 184 Klopačna pl. 202. 104. 101. 120. 35 Kolun (vis) 33 Kom gorski greben^ 96 Komar pl. 48. 205 Kopito (planina1 24 Kopjari (selo) 198 Kopnena Strana 90 Kopošići (selo) 199 Kopčići (selo) 206 Koran (selo) 20 Koran (potok) 26 „ (Z. 10 Kobilja Glava 7 . 86 Kovačići (selo) 127 Kovačići (dio grada Sarajeva) 12 Koveljača (lednica) 135 Kozarevići (selo) 12 Kozija Luka 45.) 32 Korijen (potok) 15 Korita (katun) 62 Korita (plan. 18. 103 Korita (vrelo) 108. 124 Konjički Do 82. 12 Kovačevo Brdo 87 Kovački Stan 84. 51. 107. 49. 118. S. 102 Koluna (potok) 15.249 Klekovo Brdo (vidi Lokvanjsko Brdo) 16 Klekovača pl. 180. 184. 121. stanovi) 97 „ (mahala) 100. 215. 60 Konjsko (vrelo) 40 Konjuh pl. 188 Knjeginjac (vrelo) 9. 119. 199 Knežina (selo) 28.

181 Krmkovo Brdo 183 Krova (selo) 213 Krošnje (mahala) 81 Krstac (vis) 158. 197. 188. 168 (sedlo) 129 Krajina Navala 146. 190. 217 Kuk 127 Kuk (vis) 140 Kulidžanov Stan 135. 203 Krivajevići (selo) 196 Krivaca (selo) 32 Križ (strana) 170 Križevci (selo) 196 Krkaća 144 Krmkov Do (pašnjaci) 173. 84 Krekovi (selo) 127 Kremnik (vrelo) 81 Kreševo (varošica) 168. 63 Kotlovi 85. 181 Kraljičino Guvno 16 Kramari (selo) 81 Kratelj planina 24 Kratina (selo) 34 Kračul Polje 30 Kračule (selo) 30 Krbljina (selo) 42. 194.129 . 160. 192.. 178 Kršne Glavice 152 Kršulje (selo) 30 Kuvija (špilja 80 Kujača pl.202. 171 Krivaja (rijeka) 184. 140. 195 Košuta (vrh) ]6 (vrelo) 18 Košutica (selo) 26.200.Kraljičino vrelo 173.250 - Kotlaničko Jezero 57. 150 Krupa (vrelo) 80 Krupac (vrelo) 80 Krupac (potok) 88 Krupica (potok) 58 Krči 102 Kruševo (selo) 100 Kruševsko Polje 125 Kruševljani (selo) 127. 28 Krabanja (potok) 202 Kradenik (vrelo) 80. Kraljevska Sutjeska (varošica 188. 198 Kraljica . 54 Krbljinska Zvijezda (greben) 39 Krbljinski Krš 39 Krvavac vis 79. 91. 88 Kotlov Do (stanovi) 166 Košara (selo) 194 Koševo (selo) 194. Kunića 15 Kupila (brdo) 176 Kupres (naselje) 154 Kupreška Vrata 178 Kurtin Sokak ]4 Kusače (selo) 26 Kutlovići (stanovi) 126. 181 Kraljevići (selo) 198. 129 Kniščićka plan. 82. 92 Kralupi 197 Kraljevo Guvno (vis) 166.

184 L — E. 139. 144.90 Lovnica (ruševina manastira) 202 Lovnica (mahala1! 82 Loznica (potsž) 26 Loznica (varoš) 29 Lokavsko Јezero 81 Lokvanjsko Brdo 16 Lokve 138.. 164 Lisina 7 Lisina (vis) 29. 177 Lašva (Ž. 102 Leletva (vrelo) 18 Leliјa 54.251 - Kibkstsa (r1ašpa) 24. 180 Lisovački Potok 15 Lisičine (katun) 62 Lice 76 Lovnica (pl. 94 Latica (sјenokosi) 102 Lasica (vrelo) 80 Lasički Stan 84 Lašva (riјeka) 172. 153 Lisac pl. 172 Lisin (brdo) 156. Ladila 22 Ladina 146 Lađenice (selo) 100 Laz (kosanice) 66 Lalovina (selo) 72 Lanište (dolina) 80. S. 90 Lupoglava 88.124. (vrelo) 110 Loćike (vrh) 178 Lukavac (mahala) 43 Luka Donja (selo) 61 Luka Gornja (selo) 61 Lukavica (potok) 9 Lukavica (kosanice) 67 Lukavac (selo) 81. 72 Lokve Dolovi 150 Lokvica. 81. 216 Lipnica (vis) 184.) 203 Luknjivice 200 Lukomir (selo) 81. 56.148 . 50.121. 145 Lokve (stanovi) 153 Lokve Dernečište (kvtun) 68. 129 Luka (vis) 158 Luka (pašnjak) 163 Luka (stanovi) 166 Lukavačko Sedlo 89 Lukavac (Ž. 108. 90 Lupoglav (treben i vis) 106. 97. 125 Lepenica (riјeka) 159 Liјepa Ravan 14 Liјešće (selo) 129 Liјevanjsko Polje 213. 104 Luka selo) 95. 90. 198 Lipovac 'strane) 138 Lisac (vis) 125.) 79. 30 Lisina pl. 91. 127 Ledići (selo) 86. 81. 92.) 178 Ledenice 49. 100. 90 Ledenice (vis) 125 Ledenice (stanovi) 126. S.

207 Mala Vlahinja (vis) 85. 103 Ljeljenača (čajiri) 102 Ljeskovik (brdo) 158. 125 Maglaј pl. 170. 58. 72 Martinovo (vrelo) 58 Marјanovića han 183 Masna Luka (polje) 139. 51.92. 140.94. 87. 196. 98.145.133. 86. 205 Ljuljevac (pašnjaci) 173.JI* Mala Čvrsnica (pl.135. 70. 100 Merića Stiјene ili Ljeljen (vis) 39.137. 100. 89 Malo Sljeme (vis 131 Mandin Do (mahala) 95. 97. 76 Makaze (sedlo) 68. 180 Ljuta (potok) 38. 141. 91. )66 Ljubovčica (vrelo) 80 Ljubovčica ^potok) 89 Ljubičnja planina 16. 178 Mačak (selo) 198 Međuša 9 Međuše Gornje 15 Međuplanina 15 Međeđa Bara 66 Mehina Luka 83. 124 LJ . 166. 66. 148 . 141. 181 m-m Maglaј (vis) 52. 216 Lupoč (kamen) 48.Lunjevača pl. 68. 58 Maglić 16. 121. 67. 46. 168. 76 Makljen (sedlo) 205. 146.) 124 Mali Gradac (vis) ]25 Mali Vilinac (vis) 132 Mali Vran (vis) 152 Malo Polje 84. 102 Mandina Česma (izvor) 97 Maluša (planina) 24 Marinkovići (selo) 71. 52 Lučka Gora (gorski gre- ben) 96 Lučine (stanovi) 108.134. 74. 150 Mala Zlačva (potok) 202 Mali Јavić (vrelo) 58 Mali Igman 87 Mali Prenj (pl. 194. 63. 100 Ljuta (predio) 81 Ljuta Greda (greben) 173.) 132.) 156.154 Masna Luka (stanovi) 153 Matorac (pl. 153. S. 162. 51. 94 Meki Do (mahala1 97.) 198 Ljubuša pl 154. 64 Ljubina (selo) 61. 199 Ljubina (potok) 188 Ljubina (Ž. 100. 96.

89 Mrtvanjski Stan81. 209 Međed (vis) 146. 132. 154. 156 Metković (varoš) 157 Miјatovci (selo) 127 Miјatova Kaldrma 170 Miјatova Јama 152. 196 Mratinjska Uvala 67. 195 . 89. 130. 66 Mrtvanje (predio) 81. 15 Milišići (selo) 81 Mila Gora 89 Miokovići (selo) 197 Misoča (potok) 188 Mјedeničko Ždriјelo 30 Mјešaјići (selo) 61 Mliјečni Do 120 Mliјečnica 50 Mladoševacpl.H Nabojna (katun) 61 Nadići (seloi 26 Nadkuk (vis) 140 Nanići (selo) 198 Nahorevo (selo) 194. 89 Muharnica (pl. Mokro 194 Mokre Stiјene 50 Mokronoge (selo) 215 Morine (visoravan) 56. 125. 184 Miljacka Paljanska 18. 84. 136.28. 144 Muharnica (vis) 131 Muјezinovci (pašnjaci) 173. 136. 72 Mrkalj Klade (katun) 72 Mrazovići (selo) 196 Mramor (selo) 199 Mrkodo 66 Mračaјske Kolibe 64 Mrčin plan. 26 Miljevići 9. 82.— 253 — MerićaKukovi 133. 64. 129 Močila (stanovi) 126 Mostar (varoš) 127. 97. 91. 134. 207 Močioci (selo) 194 Motka (vis) 194. 26 Miljacka Mokranjska 24. 180 N . 135. 82. 92 Mrtvanje (mahala) 81. 137. 148 Međedi (brdo) 133. 9. 138. 139. 144 Megdani (pod Malim Vilincem) 135 Medvedkula (utvrda) 208. 60.) 130. 186. 15. 156 Miljacka (riјeka) 7. 135 Međeđi Do 152. 131. 184.202 Mlini potok 216 Modri Do 18 Modro Polje 34 Moјstrana (selo) 160 Mokranjske Stiјene 24 Mokro(selo 24. 68.

138 Otežna 200 Otiјeša [potok] 58.196 Nemila (selo) 190. 98. 157. 196. 195. 181. 16. 129 Nevačka (selo) 189 Nebešina (vis) 194.121. 144 Okruglica [Ž. 78. 144 Orlovača 57. 196 Omar 36 Opančak (predio) 81 Opančak (mahala) 81. 54 Nišići (selo) 194. 46 Obrlin (gorski greben) 97 Obrnja (naselje) 129 Ovčerevo (selo) 179 Ovčiјe Ždriјelo 45 Ogorјelica 16 Ogorјeli Kuk 50. 59. 44. 64 Osanica [potok] 35 Osenik [selo] 92. 82 Orašјe (selo) 179 Orlovac (vis) 34. . 90 Ozime [selo] 100 Ozren pl. 158 Neretvica (potok) 158. 56 Orman [vrelo] 173. 186. 127 Nevesinje (Kasaba) 127. 137. 168 Ostrovača plan. 189.254 - Na Čadom (vis) 166 Nevesinjsko Polje 106. 30.o Obalj (vrelo) 81 Oble Glavice (vis) 146 Oboјak (selo) 170 Oblik (vrh) 39. 51.. 107. S. 168 Nikoline Stijene 47 Nikolino Ždrijelo 47. 49. 146.116. 179. 90. 107.] 198 Olovo [varošica] 184. 120 Oslić Do 127 Oslji Do 58 Osoј [terasa] 133 Osokova [potok] 202 Ostrožac[selo] 158. 109. 64 Orufa 56. 130.125. 8. 94 Osobac [vis] 97. 188. 45. 89. 104. 54 Ninkovci (mahala) 43. . 10. 125. 183 Orlov Kuk [vis[ 131 Orlica [stiјena] 40 Orlovac 144 Orlovina [vis] 24 Orlovine [strane] 136. 126. 80. «92 194. 116. 94. 162. 32 Novoseoci (selo) 28 Novak (vrelo) 109 Novi Šeher (varošica) 192 o ^. 63. 194. 190 191. 184. 131. 199 Neretva (rijeka) 56. 196 Oklanica [brdo] 137. 306. 24. 198 Novakova Pećina 25.

150 Oštra Glavica [vis] 131 Oštrika [vis] 180 Očevlje [potok] 196 Očevlje [selo] 196 p-o Pašinac (vrelo) 173. 28. 136. 166 Platno Jezero 46 Pleće (vis) 56 Ploča (vis) 132 Pliva (rijeka) 210 Ploče (stanovi) 108 Ploča (vrh Vel. 130. 12 Paklarevo (selo) 183 Paklarske Stijene 183 Pakliješ (vrh) 39. 72 Perućica (potok) 78 Petuljače (vrelo) 81 Pervizi-Gornja Tušila (selo) 100 Perov Stan (stanovi) 132. 118. 134.— 255 — 64 Otiš-Ortiš [vis] 97. 135. 82. 140. 141 Pepelari (selo) 199 Pepelarski potok 199 Perčin 8 Petrovići (selo) 9. 8 Palež (vis) 184 Paljenik (vis) 172. 180. 94 . 145 Petralj (potok) 134. 13!. 135. 180 Papratni Do (mahala) 100 Paljike (stijene) 134. 180 Plasa (planina) 55. 12. 139 Paljike (kosa) 170 Pavo (vis) 173. 139. 92 Pazarić (selo) 89. 173. 181 Pašino Brdo 194 Pašina Planina 64 Pašina Poljana 64 Perovići (selo) 66. 141 Plan (vis) 16 Plan (selo) 90 Planinica [visoravan] 197 Planinica [greben] 58 Plazenica pl. Čvrsni- Pavlovac (selo) str. 30 Pale (Ž. 51 Paklenjače 50 Pale (naselje) 12. 108. 91. 91. 141. 141. 124 Oštrik Veliki 7 Ošljar [vis] 146. 178.) 196 Palež 7. 92. 20. 139. S. 106. 145. 15 Pešter (vrh) 45 Peštibrdo (vis) 132 Piva (rijeka) 67 Pivska Planina 64 Piskavica 166 Pištet (vrelo) 81 Pisci (potok) 134. 148. 181 Panjina Kula 194 Paoci (naselje) 32 Pasje Doline (stanovi) 108 Pastorak (brdo) 36 Pazarićki Stan (mahala)-Pazarićki Konak 81.

140. 134. 36 Prezida [sedlo] 50 Prešlo [sedlo] 64 Prepelica 69 Predjel [selo] 71 Preslica pl. 26. stanovi] 126. 76 Pridvoričko Vrelo 58 Prosječenica 59. 164. 156. 139. 118. 55. 66. 166. 82. 79. 101. prelaz] 35. 162.— 256 — ce) 140 Pločnik (vrelo) 81 Podromanija 26.138. 102 Polje [selo] 196 Poljice [paše] 191 Poljice 50 Poljica [stanovi] 108 Poljana [stanovi]—Đuraš 126 Poljana 149 Ponor [selo] 25 Ponor 4L Popova Pećina 25 Popovići [selo] 26 Popov Most [selo] 61. 16 Pogorelica pl. 64.72. 183 Prekaja [naselje] 215. 97. 2!6 Probadala 177 Prijevor [greben] 68.24. 187 Prgića Stan 135 Prgoševo [selo] 191 Prenj 8. 158. 34. 138. 91. 207 Prstenak 15 .137. 36. 129 Presedlina [prelaz] 30 Presjeka [plan. 124 Prenj [mahala.205 Prenj [vis] 108 Prenj [t S] 121. 30 Podkatnen 34 Podrinje 36 Pogari (naselje) 198 Pogledine 15.112. 150.108. 107. 12 Prača [potok] 18. 91 Preslica [vis] 133 Preslica [pašnjaci] 173 Preslica [paše] 180 Previja [livada] 94 Presjeka [selo] 127 Prelovo [kosa] 168 Preočka [vrelo] 173. 106. 216 Preodac [selo] 215. 203 Postoljani [selo] 127 Počivala 199 Pošćen Polje 30 Prača [vrelo] 10. 168 Pod Petkovcem (vrelo) 66 Poda (visoravan) 60. 117. 144 Podlugovi [selo] 188 Podmilačje [selo] 213 Podorlovcem [katun] 61 Podotiš [vis] 120 Police [mahala] 100. 206.76 Prutača [katun] 61 Prozor [varošica] 205. 63 Pođi 131. 72 Posavina [ravnica] 172.66.

90 Pržići [rudnik] 192 Puhova Ravan 21 Puhovo Brdo 15 Puzim [greben] 50. 90 Priboj [varoš] 29 Priboj [naselje] 78 Pribanj [selo] 28 Prijevorac [sedlo] 110. 183 Prokos [predio] 170 Prokoško Jezero 158. 164. 206 Razvođe [predio] 87 Razval [uvala] 140 Razošlje [mahala] 80. 166. 195 Radovan pl. 12. 96. S. 99. 162. 203 Ribnica [selo] 192 Riјečica [šuma] 109 Riјečnjak 197 Rvsovac 153 . 180. 190. 120 Rakovice [selo] 32 Rama [predio] 205 Rama [riјeka] 206. 178 Rača [potok] 195 Raulja [vis] 131 Razići [selo[ 100. 96. 164 Repašnica [potok] 26 Repišće 64 Rešetnica [potok] 26 Ribnica [potok] 188. 18 Ravna Gora-Borašnica pl. 194. 180. 178. 50. 107 Ravne 7. 90 94 95.— 257 — Progriženica [livada] 45 Prostrto [gorski greben] 49. 154. 102 R-K Ravna Planina 15. 21 Ravne [eelo] 198 Ravno Brdo 89 Radakovica [selo] 198 Radava [vrelo] 84. 104 Rakov Laz [prolaz] 118. 205. 207 Rama [Ž. S.] 156. 119. 82 Rakitnica [selo] 81 Rakitnica [riјeka] 78. 139 Radava [predio] 166. 168. 87 Radava [dubodolina] 13'. 170 Prohin Smet 40. 103 RaškaGora[predio] 135 146 Raški Do [mahala] 82 Raštelica [Ž. 171 Radobolje [visoravan] 79 Radolššlje [planina] 60 Radušapl.] 207 Ramina Kosa 150 Ramov Greb 89 Rankovića Trg 14 Rapte [stanovi] 108 Raskršće 33 Rasumovci [selo] 81 Ratovska pl. 202. 124 Razvale [paše] 179.

88. 22. 207 Slovini pl. 181.193. 157 Sadići (selo) 6l Sandžak 64 Sarajevo 7. 184. 205 Rosna Poljaia 150' Rudo Polje 130. 36 Sjetlina iŽi S. 184. 136. 10. 11 . 196 Seonica (selo) 168 Sivadija (greben) 1]9 Sijerci (selo) 26 Sijeračke Stijene 42 Sijerča. 187. 100 Sjeverna Albanija 202 Sjetlina (selo) 30. 32. 8. 12. 183 Smolin pl. 148. 203.50. 205 Svištica 66 Svržnica (stanovi) 153 Sedlo (prelaz) 146. 150 Sedrenik (kvart Sarajeva1 194 Seljani. 25. ^ 198.C Sava (rijeka) 58. 203. 216 Smajina Česma izvor) 97 Smiljeva Kosa 166 Smiljevac (brdo) 210 Smiljevača [plan. 29. 21. 9. 84. 207 Sarajevsko Polje 7. 184 Sarajevska Vrata. 89. 170 Saračevo Polje 19 Sastavci (vis) 146.162. 67. (selo) 127 Semeč (naselje) 29 Semizovac (selo) 194. 18.) 30 Skakavac (vodopad) 188. 178.— 258 — Rična Voda 154 Rogatica [varoš] 29 Rogoј [brdo] 42. 44. 130. 63. 184. 187. 72. 150 Svatovac pl.24. 202 Smrčeva Glava [vis] 141 Smreka [rudnik] 192 Sniježnica [gora] 68. 33.186. 194.164. 14 Skok 120 Skoplje Polje 158. 188. 195. 166. 194 Škarica Save ul. 18. predio] 217 Smiljevica [pašnjaci] 173. 64. (selo) 42 Sikira (vis) 166 Siljevica 51 Sinanovići (Gornja Tušila) selo 100 Sipčić Vrelo 144 Sirovi Gvozd (mahala) . 192. 72. . 196. 10. 78. 187 Rosin [vrh] 178. 199. 78. 102. 129.' 10. 153 Ruјevac [gora] 68 Runjeva Glava 148 Runjevica [šuma] 170 S . 104. 20. 168.24. 190. 44 Romaniјa planina 8. 30. 16. 76 .

52 Spasovačko [vrelo] 40 Spreča [rijeka] 200. 54 Studenci 72 Studeno Brdo 8. 86.] 195. 44. 80. 192. 202. 214. 216. 66 Stolac [vis] 33. 90 Stinidolska Lokva-Stina Lokva 86. 172. 203 bpionik [gorski greben] 96. Stožić pl. 81 Studene Vode 63. 217 Stavnja [potok] 188 Stajski Gvozd [stanovi] 108. S.186. 171. 13*. 190. 195 Srednje [Ž. 141 Staro Selo [naselje] 170 Stini Do 50. 193 Srednje [selo] 36. 194. 153 Strop [vis] 131. 139. 88. 13 Stupanj Mali [vis] 7 Stupčanica [potok] 188.] 22. 104 Stublić [vrelo] 183 Studenac pod Bijelim Stijenama 9 Studenac [vrelo] 41. 66 Studenica [potok] 41. 89 104 Stog [vis] 56. 63 Stog 138 Stožer pl. 51. 124 Stambolčić [Ž S. 145 Strmi Gvozd 127 Strmica [prolaz] 129 Strmo Polje 131. 64 Stari Klanac 134. 121. 180. 82. 189 Sumbulovac [selo] 194. 32 Stambolčić [selo] 30 Stan pod Bjelašnicom 103 Stanine [mahala] 81 Staretina pl. 148 Strijela 24 Strmenica [gorski greben] 134. 28.144. 14 Studenkovići 9 Stupanj [selo] 9.259 — Sovici [selo] 135. 103 Srednja Bosna [oblast] 80. ^ 89.. 48. 21 SNpanj Veliki [vis] 7. 196 . 196 Srneticapl. 178. 97 Spasov Stan [stanovi] 135 Srede [mahala] 100. 215. Sokoline [stijene] 60 Solakovići selo 199 Souk Bunar 9 Sofe 7 Spasin Kuk 150 Spasovača [pašnjak] 42. 180. 34 Striževo 145. 154 Soderi [selo] 61 Sokolac [selo] 26. 144 Strug [stijena] 47 Strugotić [potok] 58 Stublina-Stubo [vrelo] 80. 21 7 Stari Katun 61. 216.

78 Suvi Do 166 Suvo Jezero [kotlina] 98 Suvodol [predio] 168 Šuški Potok 67. 41. 96. ruševineј 199 Tјentišta [selo] 59. 66.3. 144 Teferič Brdo 198 Tikva [vis] 166 Tilava [potok] 9 Tisovica [dolina] 106. 180. 176. 71. 118.183. 7. 52 Travnik [varoš] 157. 103 Tošići [selo] 43. 78 Tmorac [vis] 145. 178. 46 Trebević [vis] 170 Trebiševo 151 Tremošnik [potok] 148 Treskavica 8. 160. 116. 108. 56. 76. 51Suha [naselje] 59. 74 t . 121 Tisovica [stanovi] 108 121. 200 Težovnica [pašnjak] 133. 91.129 Tvrdinići [selo] 9. 179. 61.67. 172. 146. 18. 78 Todora [vis] 56.t Taјan [vis] 199.177.260 - Sumbulovo [vrelo] 36 Sutjeska [riječica] 56. 156 Tasovac 215 Tagarica [šuma] 124. 16. 66 Todor [vis] 56 Todјevac 61 Totengebirge 117 Toholj [gorski grebei] 96. 6. 125 Treskavica TurovskaTreskavica Bosanska 38 Treskavica Kalinovička-Treskavisa Humnjačka 38 Treskovac [potok] 58 Treskovac [vis] 72 Trešnjevica [selo] 168 Trešnjevo Brdo 87 Tribiјa [potok] 190 Triјesak Veliki 39. 124 Tisovik [utvrđenje. Taračin Do 199 Tarčin [selo] 83. 38.181. 61.. 67. 66. 72 Suljina Voda [vrelo] 84 Susječno [selo] 127 Sustavac [vrelo] 48 49 Suva Lastva 50. 135. 14. 51. 64. 72. . 12 Tvrtkovac [vis] 199. 70. 70. 107. 10. 148. 109. 200 Taraš [vis] 110. 76. 150 Tobići [selo] 61 Tovarnica [gora] 55.210 Travničko Polje 178 Trbušće [selo] 66 Trebac [vrelo] 168 Trebević pl. 92.

46 Trošanj [selo] 66 TrstiOnica [potok] 188 198 Tuzla [varoš] 203 Tumba [brdo] 132. 73. 49 Turovski Stan 44. 135 Tumiški potok 58 Turbe [Ž. 71. 67. 154 V -y 60 Urdeni Dolovi [na Mag* licu] 74 Urdenske Stijene 58 Usora [industr. 171 Foјnička Riјeka 158. 168. 76 Francuska 159 Fratarska Lopata [stan] 168 Fratarske Staјe 170 H — X Uvala str. 170 Foča [varoš] 34 35. 52 Triјesak Mali 52 Triјeska [brdo] 15. 63. 89 Foјnica [varoš] 158.16. 100. 71 Utori [stanovi] 168 Ušljiva Vrela 40 f . naselje] 200 Ustikolina [selo] 35.Bačko Jezero 126 Umoljani [selo] 81 Unac [potok] 215 Urdeni Do [na Zelengori] Hajvazi [mahala] 81.261 — 51. 88. 215 Ugar [potok] 173 Udes 7 Uzice [varoš] 29 Uzriječje [selo] 127 Ulobić 68 Ulog [selo] 60.] 157. 64..44. 164. 177 Turovi [selo] 43. 102 Tušnica pl. 12 Hamzići [selo] 24 Han Ljubogošta [naselje] 30 Han Obhođaš [naselje] . 104. 90 Hajdučka Voda 32 Hajdučki Do 66 Hajdučka Poljana 32 Hasići fselo] ] 98 Haluge [šuma] 72 Ham bina Carina 10.r Feratliјe [selo] str.51.49. 72. 159. 129 Trnovičko Јezero 70. 66. 36 Ustiprača 64. 18 Trnavica [selo] 61 Trnovo 17. 129 Ulovi [potok] 58 Uloško Jezero . 74 Trokutsko [vrelo] 40. 102. 126. 35. S. 160. 82. 159. 45 Turska Karaula 66 Tušilački potok 94.

84 Hrasnički Čajir 85 Hrasno 44.262 - 29.180. 44. 64. 88. 180 Crna Gora [pokraјina] 36 Crno Јezero 44. 125.127. 134. 68. 216. 187 Han Toplica 195 Harambašino vrelo 173. 97. 49.. 183 Hadži Abdinica 9 Herać [greben] 108 Hercegovina [pokrajina] 36 J17. 64 66 Crno More 79 Crno Polje [dolina] 107.] 50. 32. 48 Hrasnički Stan 82.33. 30. 96 102 Hotan [brdo] 199 Hotani vreloTurisova voda 97 Hotičina [selo] 28 Hodža [vis] 15 Hranisava [pl. 86. 89.216 217 Cmiljevo Polje 30 Crvanj [pl. Š. 158. 81. 52 Hrasnička Lokva 85 Hrasnički Potok 40. 46. 199 217 Crna Gora [plan. 60.] 97. 106 124 125. 78. 14 Careve Vode 32 Careva Gora [šuma] 64 Carev Do 68. 168 Crepoljsko [predio] 10. 83. 57. 135 136. 63. 129. 186. 188. 55 Hrbljina pl.215 Crvena StiЈena 29. 166. 184. 51. 137 138 144 Crepulje-Šćavnje [stanovi] 164. 84. 50. 194 Hrupe [mahala] 82 Hrčava [potok] 58 Hum 144. 214. 119 . 184. 127 171 Hojta [planina] 46. 181. 33 Han Pijesak [naselje] 29. 180. 154. 73 74 Ca vo Polje 210 Carššgaca 200 Cetinj-Cvitinje [vis] 108 Cincarpl. 12. 140 Crveni Kuk 96 Crvljivica pl. 195 Crkvine [selo] 100 Crni Vrh 15. 33 Crepulja lokva [јezero] 131.] 79.196. 118. 89. 199 Humčani [selo] 127 Husad [pl] 56. 119.184. 217 Hreša [selo] 30. 66 Husein Kapetana ul. 194. 91 Hrasnica [vrelo] 80 Hrasnička Dolina 44.

10. 52 Čemerno [sedlo] 67 Čemernica [selo] 170 Čengića Bara 57 vidi Kazinica 61 Čepa [pl. 191.153. 145 Čvrsnica [pl. Ј8 34 Curine NJive 10.] 90 Česma na Mrtvanju 81 Česma na Crnom Polju 110 Česma kod Lukavca 41 Čehotina [potok] 17 Čolina Kapa [vis] 14 Čukure [vrh] 200 DŽ . 96. 152. 151. 154 166.1f Džabrina [pećina] 75 Džamija [vrh] 50. 50. 54 Ćatići [selo] 188 Ćatići [želj • stan. 141 Šiljevo Brdo 7 . 141 Ćurevo [selo] 72 Čabulja [pl. 136. 140. 103 Džafer Potok 58.8 Šabići [selo] 102. 141. 40. 217 Šatorski potok 216 Šahbegovići [selo] 28 Šebešić [naselje] 170 Šebešić [šuma] 157. 134. 140. 90 Ćorića Stan 135. 146. 145.] 131.132.263 - Crno Polje [stanovi] 108 110 Crna Riјeka 14. 43. 216. 63. 215.] 190 Čvrsnica ]vrh] 132. 21 Čelinac 51. 98. 14 Ć -Ti Ćabenske Stijene 38.. 196 Čelebić [selo] 121 Čelina 12. 170. 12 Džidžine Stijene 58 Š . 141. 66 Džeka [ul ] 9.] 198 Ćemanovići [selo] 32 Ćuhovići [selo] 81. 104 Šanac [vis] 32 Šantić [vrelo] 173 Šator [vis na Јahorini] 16 Šator planina 214. 181 Čavčevo Polje 29 Čavčiјe Јame 24 Čavljak "[brežuljak] 194 Čaјniče [varoš] 34 Čardak [planina] 217 Čauševac [pl. 178 Šehovići [selo] 198 Šikulji [selo] 198 Šilovica 133.] 130. 147 Čavo [vrh] 180. 205 Čeverski Do 30 Čevljanović [rudnik] 188.

gavkgzSa „ 1061108 . 124 „ 2e1јize ! » 144 „ MićagЈsa .. Ј95 Šišan [brdo] 46. i Mala Čolina Kapa etr. 87 „ ri1au1 * 92 . 157. 207 Šumić [potokЈ 58 Ščikovo [visЈ 152 Treba ispraniti: Str. 66 Štitar 131 Šćit pl. 8 i 14 mјeeto Vel.264 - Šipovica [potok] 32 Šipovica [žand. soe1a4iz zate zNјepe Ri(: \od\ p p p 2e1јi§e Mićagšsa Ok1apЈsi pa uesј sLo Јulskim Alpama ga z(apјe Gostović p!g Kgeg1ik . 120 . I . [. 156. šg kgeg!ik : . 12. 174 „ za z^apјe ! „ 190 „ Gostovac « 210 .110. SŠasZšsi „ 144 ueSЈ &\o „ 160 „ јulskim Alpama . stan. samostan] 206 Šćit [selo] 206. 14 Široki Briјeg 147 Široki Do [draga] 44. zat g\A zKјepa 120 CNse uos1e . „ 45 l dugi Greb „ Dragi Greb „ 50 „ s Barice „ s Barica „ zpapјse „ visaravan auguet „ 72 . 63. OaIe « P4 „ S. . seo1a{iv . 45 Šić [predio] 194. 161. 44 „ 6 km. 112 Španjolsko Groblje 15 Špiljani [selo] 80 Štirine [mahala] 57. 48 Šištica [potok] 90. 170 Šćit [franjev. 62. 66 Štirinsko Јezero 56.. od Studanaca < 79 „ zјeuogoЈzЈoki . 64 68 p » 1° " „ p p r p p z4ašse visoravan avgust od Studenaca zјeuego1z(oki ri4euј gazkgzsa OaIS S. treba 36 km. 40 mјeeto Koziјe Poljane treba Koziјe Luke 1 a 40 „ na јužnoј Strani Vel. 144 . Јezera treba na zapadnoј strani V. 162. 168.] 63 Širokača ul. i Mala Ćolina Kapa treba Vel.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->