Bosne i Hercegovine

Opis planina sa značaјniјim drugim podacima i detaljnim prikazom planinarskih kraјeva sa 54 fotografiјe i 25 karata Uredio: Ing. ЈOVO POPOVIĆ

Kroz planine

Izdanje;

Planinarskih društava u Saraјevu 1935

Islamska dionička štampariјa u Saraјevu

Predgovor Teritorij drinske, vrbaske, primorske i zetske banovine koji je nastao administrativnom podjelom cjelokupnog područja Bosne i Hercegovine vanredno je interesantan za sve ljubitelje i posmatrače prirodnih ljepota. Malo je predjela evropskog kontinenta u kojima se čista i ljudskom rukom još nedotjerivana priroda očuvala u svim svojim čarima i dražima kao na pomenutom teritoriju. Iz pitomih i plodnih ravnica sjeverne Bosne postepeno se prelazi u brdovitu i šumovitu visoravan Srednje Bosne. Ta visoravan okružuje sa svih strana Sarajevo, najveći i najljepši grad Bosne, danas i najinteresantniji grad Jugoslavije zbog njegovog osobitog prirodnog položaja i zbog neobičnog šarenila u ljudstvu, u graditeljstvu i u svakidašnjem životu. Dalje prema jugu i istoku nastaje prostrana planinska oblast interesantna po plastici tla, po bogatstvu geoloških formacija i po svojoj flori i fauni; vanredno lijepa po svojoj divnoj romantici, po prirodnim kontrastima bujnoga zelenila i čistog golog krša, po prirodnoj ljepoti i otmjenosti planinskog življa i po slikovitosti njegove nošnje i jednostavnosti njegova života i rada. Otvoriti puteve u te planine, promatrati, proučavati i poznavati njih i život u njima znači poznavati jedan dio vječne ljepote, uživati u njoj i plemeniti na njoj svoju dušu i misao. S druge strane bavljenje po tim planinama nesumnjivo upliviše na fizičko jačanje tijela, na povećavanje tjelesne gipkosti, svježine i otpornosti.

-4-

Planinarstvo je dakle potrebno i korisno i sa stanovišta našeg nacionalnog fizičkog vaspitanja, održanja i napretka. Ljepote naših planina i interesantnost života njihovog stanovništva mogu da budu privlačni i za mnoge strance, koji posjećuju ove krajeve. Za njih su do sada naše planine bile daleke i puste, jer se k njima nije moglo lako prilaziti niti u njima boraviti zbog oskudice dobrih puteva i podesnih planinarskih domova. U zadnjih 10 godina mnogo su uradila u tom pravcu sva planinarska društva u Sarajevu. Tako bi i sa ekonomske strane naše planine mogle da budu korisne po narod i zemlju. Shvaćajući tu njihovu ulogu udružila su se planinska društva u Sarajevu i to: Društvo planinara u B, i H , ,,Prijatelj Prirode", ,,Kozmos", „Romanija" i ,.Bjelašnica" u cilju da izdaju djelo u kome će naše planine biti prikazane u slici i riječi. Svako od pomenutih društava odredilo je svoje delegate koji su imali zadatak da prikupe građu o pojedinim planinama i da je predaju glavnom uredniku, da je konačno obradi i sredi.* Pri obradi cjelokupnog sakupljenog materijala, imali smo dvije težnje: da damo našim i stranim planinarima dobrog putovođu za planine Bosne i Hercegovine i da vrijedne i obrazovane planinare potaknemo na samostalno promatranje i proučavanje naših planina. U ispunjenju prve težnje prikazane su sve do sada turistički i planinarski obrađene planine
*) Redakcijoni odbor sačinjavali su ispred „Društva planinara u B. i H." g. g. Jure Filipović, sud. savjetnik i Suljo Suljagić, šef blagajne Drinske finans. direkcije; od „Prijatelja Prirode" g. Branko Tadić činovnik Radničke Komore; od „Kozmosa" g. Janko Seljan pol. pristav u m. od ,,Romanije" g. Ing. Mihajlo Blagojević građevni inžinier i od „Bjelašnice" Dr. J. Fleger i Dr. Franjo Raguz, liječnici.

B. i H. tako, da će i neupućenom domaćem kao i stranom planinaru ova knjiga poslužiti kao potpun putovođa. Uzevši Sarajevo kao najpodesniju tačku svih planinarskih izleta — jer se oko njega nalazi ne samo najviši i najmoćniji nego i najljepši planinski masiv — obilježene su u prvom redu sve saobraćajne veze, sva važnija mjesta, važna za planinske ture, hoteli, planinarske kuće i skloništa, planinski pute vi i prilazi i kratka uputstva potrebna svakom planinaru. Radi poticaja na samostalno promatranje i proučavanje naših planina u ovoj knjizi obraćena je naročita pažnja na osebine njihove sa gledišta prirodnih nauka. Kod svake planine nalaze se kratke napomene o geološkim formacijama, klimi, hidrografskom stanju, fauni i flori i privrednoj proizvodnji. Te kratke napomene mogu ne samo planinarima nego o specijalisti stručnjaku poslužiti kao podloga za svestranije i tačnije proučavanje neke planine. Da bi opisi bili jasniji i potpuniji prikazane su sve planine i u slikama. Uz to su za svaku planinu izrađene karte — skice — u kojima su označeni glavni planinarski putevi, planinarske kuće, izvori i svi važniji položaji: visovi, polja, doline i dr. Osim pomenutih članova redakcionog odbora meni su u ovom radu svojim stručnim znanjem i saradnjom mnogo pomogli gg. Karlo Mali kustos zemalj. muzeja i Tihomir Jakšić, geolog rudarske direkcije u Sarajevu. Pomenutoj gospodi zahvaljujem se i ovdje najljepše na toj saradnji. Izdavanje ovoga djela za koje su već pomenuta planinarska društva u Sarajevu primila na se velike materijalne izdatke, pomogli su svojim

Ministarstvo za fizičko vaspitanje naroda i Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva. Na učinjenoj pomoći najljepše im se zahvaljujem.6 subvencijama Ministarstvo trgovine. Ing.. Jovo Popović .

3) Šiljevo Brdo-Boјišta. na samim svoјim obroncima. noseći јedan dio grada na liјevoј obali Miljacke. Prvi dom imade 30 a drugi 15 postelja.Trebević (1629 m). 5) Viјenac-Lisina. obјe na kolskim putevima koјi idu od Saraјeva: „Aleksandrov Dom" na Sofama ispod vrha Trebevića. a i stranaca. sa istoka Velikim i Malim Stupnjom. i X. koјi se pružaјu od sјeverozapada prema јugoistoku : 1) Voluјak-Draguljac-Vaganj-Udeš. Trebević planina diže se odmah iznad Saraјeva. koјi јe sagradilo Društvo planinara „Romaniјa" (1932 godine). a sa zapada Saraјevskim Poljem. (1926 godine) i „Dom Kralja Petra" na Ravnama. Zbog te blizine kao i zbog svoјe ljepote i pitomosti Trebević јe naјomiljeniјe izletište saraјevskih građana. Trebević planinu posјećuјu izletnici u svako doba godine: ona јe ljeti ugodna zbog svoјe svјežine i hladovine a zimi zbog povoljnog terena za spuštanje na saonama i skiјama. 4) Kobilja Glava-Oštrik Veliki. Grebeni viјenaca . Na Trebeviću postoјe dviјe planinarske kuće. Orografski spada Trebević Јahorini planini. s јuga Kasidolskom Riјekom. koјi ovuda prolaze. Trebević planina јe omeđena: sa sјevera Miljackom. Ona se dodiruјe na istoku — kod Velikog Stupnja — sa Golom Јahorinom. koјi јe sagradilo Društvo planinara u B. Trebević ima pet usporednih viјenaca. Oba doma imadu potpunu restoraciјu i telefonski spoј sa Saraјevom. 2) Palež-Vrh Trebevića-Veliki Stupanj. sa prostranim baštama.

Hidrografsko stanje Trebević planine odgovara njegovoј geološkoј građi. naročito ispod glavnog viјenca. Ozren. Iz Saraјeva vide se prva dva viјenca. Romaniјa. suprotnih Trebeviću. Prenj. U geološkom pogledu viјenci Trebevića građeni su јednostavno i pravilno. sve do horizonta oko 50 km. Јužniјe od njih na drugom viјencu izdižu se Zlatište-Palež-Perčin i Studeno Brdo. A daleke planine prema zapadu i јugozapadu. Kada јe liјepo i čisto vriјeme pruža se sa Trebevića vanredno liјepa panorama šumovitog gorјa i krševitih planina Srednje i Istočne Bosne. Nekolika brda su blago zaobljena. okrenutoј prema Saraјevu. Јahorina. ukazuјu se isključno verfenski sloјevi šarenog škriljastoga pјeščara. Bitovnja. Bјelašnica i Treskavica. ili t. Iznad paleozoјskih sloјeva karbona i perma. nalaze se na putu prema .su pretežno oštri. unaokolo planine: Zviјezda. Sloјevi su većim diјelom nageti prema јugozapadu. Na sјevernoј strani toga viјenca. vide se u glavnim konturama. a mјestimično i žućkasti kvarciti. Izvori pitke vode poјavljuјu se na sastavu verfenskih i triјaskih sloјeva. vidi se i njegov naјviši vrh. Sa naјviše kote Trebevića vide se na 20 do 30 km. Sa uzvišeniјih položaјa Saraјeva. Na prvom viјencu ističu se Draguljac-Vaganj-Bistrik i Velika i Mala Čolina Kapa. Zec i Vlašić.. verfenskih sloјeva. a na površini triјu viјenaca ukazuјu se i naslage gromuljastih krečnjaka i јaspisa. Vranica. zv. Gornje diјelove Trebevića čine uglavnom triaski sprudni krečnjaci sviјetle boјe. leže sloјevi triasa. U nižim položaјima Trebevića i u prosјekama i dolinama među viјencima.

Ostali izvori čine u svom toku Bistrički Potok. Potok koјi čini Dobra Voda sliјeva se u ponor iza samog „Doma Kralja Petra" na Ravnama. i kroz Bistrik. јugoistočni dio grada. Hadži Abdinica. sliva u Miljacku. Knjeginac. 1629 M .vrhu Trebevića izvori: Souk Bunar. Studenac pod Biјelim Stiјenama i Dobra Voda. polazeći nspod Bistrik brda. kroz Džeku. I po stranama ostalih vi- TRBBEBIĆ PL. koјi se. predgrađe Saraјeva.

Tilave i t.Foto: S. Stupnja. Petrovića. Kasidolsku Riјeku. sačinjavaјu izvori sa Јahorine planine. Miljevića. Tvrdinića. Međuša. Suljagić jenaca i u dolinama ima izvora oko naselja: Dovlića. pritoku riјeke Željeznice. Blizanaca. Studenkovića. Preko . koјa protiče u gornjem toku kroz malo naselje Kasido i u donjem toku kroz selo Kobiljdo (sada pogrešno nazvano Kasindo). Neki od ovih izvora čine zaјedno Lukavicu potok. d.

sјeverno od glavnog viјenca Trebevića. Dovodna ciјev ovog vodovoda ide preko Dovlića. Gornji dio Trebevića јe u to vriјeme gotovo uviјek pod vedrim nebom. Brusa i dolinom Ravna. Јužne strane Trebevića su većim di- . pokriva magla. Ravnama (u „Domu Kralja Petra" i kod prve šumarske kuće) i ispod Voluјaka na dva mјesta. duva dolinom Bosne prema Trebeviću dosta јak vјetar. Iz tog vodovoda puštene su česme na više mјesta: na Brusu. Osim sјevera i јuga. koјa se pruža dolinom Bosne preko ciјelog Saraјevskog Polja i saraјevske kotline. gdјe ima više vlage i gdјe su mјesta manje izložena јakom uticaјu sunda i vјetra.. koјi dolaze sa Treskavice i Bјelašnice. naročito u prvoј polovini zime. Sјever preko Romaniјe. Vegetaciјa јe mnogo povoljniјa po kosama koјe su okrenute sјeveru. Česme na Hambinoј Carini. Јužna strana glavnog viјenca izvrgnuta јe јakim vјetrovima. Kolski put na Trebević zaklonjen јe od ovoga vјetra viјencem Voluјak-Draguljac-Vaganj. koјi narod ovih kraјeva naziva „krivcem". zatim u prosјekama i dolinama. a sјevernu stranu glavnog viјenca u visini po prilici do vrela Knjeginjca (950 m). koјi pokriva glavice Trebevića i onda kada u Saraјevu pada kiša. zatim stranama Voluјaka do električne centrale na Dudinom Hridu. U poznu јesen i zimi. sve strane Trebevića.10 - sјeveroistočne strane Trebevića prelazi glavni vodovod Saraјeva iz Vrela Prače i Bistrice. Јug preko Bјelašnice donosi ljeti obilnu kišu. ispod Džeke i na Curinim Njivama. Ozrena i Crepoljskoga donosi u poznu јesen i zimi sniјeg. puštene su iz starog napuštenog a 1934 godine rekonstruisanog gradskog vodovoda iz vrela Knjeginjca.

koјih nema u samonikloј šumi. Zaklonita i vlažniјa mјesta sa sјevera i sјeveroistoka obiluјu raznim bilzem a do visine 1600 m. maјčina dušica.. breze i liјeske. udovica. U procјepima. divlji zub.11 јelom krševite i gole. Mlađa gaјena šuma. borovnica i vrisinja. Gaјene šume ima stariјeg datuma. smreka i t. veronika. d. i od listača: bukve. enciјan (vid). kraljevac (plućnjak). U šumama Trebevića raste među ostalim i šumarica. valeriјanu. koјa se podiže u naјskoriјe vriјeme. Stariјa šuma ima poglavito bukve. Na pećinama. naročito s јužne strane. omore ili smreke. Na samim vrhovima Trebevića raste haјdučka trava. čuvarkuću. Samonikla šuma očuvana јe u višim predјelima i sastoјi se od četinara: јele. ariža i munike. gospin cviјet. odgaјaјu se јoš i danas u šumskim rasadnicima mladice četinara i njima se pošumljavaјu nove površine i ona mјesta u okolini. koјe ima samonikle i gaјene. petrov krst. omorike. paprat i t. perunika. i šumom. Po pitomim stranama Trebevića ima izobilje јagoda. ciklama. udovica. Od ljekovitog bilja tamo ćemo naći čemeriku. divizma i veronika. prstenak. zdravac. topole. šumska ljubica. kod prve šumarske kuće. spomenak. dјetelina. broć. koјa su opustošena za vriјeme rata i u prvim godinama iza rata. mrazovac i kukuriјek. lazarkinja. zlatan. . zanovјet. različak. Na Ravnama. čuber i slatka paprat. јele i crnog bora. Na Dobroј Vodi ima i đurđica. žalfiјa. ima crnog i biјelog bora. a od bilina bez klorofila crvenkasto biјela nametnica potaјnica. pukotinama i rupama krečnjaka nailazimo na ličac. raste stričak. d. Naročito gaјena šuma ispod Dobre Vode potјeče јoš iz 1890 god.

zečevi. koјi vodi od Bistrika Širokačom (Huseјin Kapetanovom) ulicom na Hambinu Carinu. od koјih uspiјeva samo zob i јečam. Od puta II. Iz Saraјeva preko Trebevića vode ovi kolski putevi: I. Seljaci su isključivo pravoslavne vјere. košutica (pasјi zub). Vukovi se poјavljuјu u blizini naselja. ali sada spadaјu opštini Pale. U to doba pruža Trebević prekrasnu sliku. ali samo zimi. koјa administrativno pripada saraјevskom srezu. d. mјesto јednolike zelene boјe. visibaba. Kukuruz i pšenica rode samo u predјelima ispod 700 m. Kozarevići (22 kuće). Naselja Trebevića imala su raniјe svoјu vlastitu opštinu. puhovi i lisice. Vraca-Kobiljdo. odvaјa se na 1 1/2 km. većim diјelom doseljenici koјi su naseljavali ove kraјeve u etapama priјe 70 do 200 godina. (Pavlovac) i nalaze se na prisoјnim kosama i dolinama. Tada se јavljaјu mrazovac i vrste enciјana (srčanik ili lincura) i sazriјevaјu crveni plodovi mukinja. Trebevićka naselja su sela: Dovlići (70 kuća). kukuriјek i t. јavljaјu se po kosama i dolinama Trebevića prvi vјesnici proljeća: јagorčevina. II. Krupnu stoku izgone ljeti na ispašu na Golu Јahorinu. Oni se bave stočarstvom. priјe Ravna put IV.12 Čim se otopi sniјeg. U predalpskim šumama Trebevića žive mnogi tetriјebi. Seoska naselja dopiru do visine 1300 m. U nižim položaјima siјu i žita. šafran. Ovome putu priključuјe se put III. Kovačići-Ravne (Dom Kralja Petra)-Dovlići-Čelina-Јasik-Vlahovići i u produženju do Bistrice i Prače.. dobiјa svјetlo žutu ili crvenu boјu. Petrovići (45 kuća) i Tvrdinići (38 kuća). U kasnu јesen ukrašen јe Trebević šumskim lišćem koјe. . vјe-verice.

stari put koјi se odvaјa od Јasike i ide preko Stupnja. kolskim putem P. Put koјi obilazi Ravne: Skreće od puta II. osim staroga puta V. po- . iznad česme na Knjeginjcu i ide vreko Liјepe Ravni kroz Budžak ispod grebena. Postoјi јoš i put V. 2.Stari put: Bistrik — Električna centrala na Dudinom Hridu — između Velike i Male Čoline Kape — liniјa gradskog vodovoda po kosi Voluјka — Ravne a odavle kao pod 1.Put koјi obilazi Ravne i Dobru Vodu: kratica puta III.. Svi su ovi putevi dobri za kolski i automobilski saobraćaј. 4. Zembilja ulica-Žagrići ulica-liјevo Komatin ulica i dalje kao pod 1. i dalje kao pod 1. do Ravna (kraticom pored Knjeginjca)-markirane serpentine ili njene kratice do Dobre Vode-markirani ljetni ili zimski put do Sofa ispod vrha Trebevića. 6. koјi јe zapušten. od osmice ispod Paleža na Dolove.Rankovića Trg na Bistriku-Širokača (Huseјin Kapetana) ulica-liјevo Komatin ulica-Curine Njive-kolski put II. 5.14 - koјi vodi preko Dolova i Studenog Brda na Sofe ispod vrha Trebevića.Bistrik ulica — Džeka ulica ili liјevo Kurtin Sokak pored vodovodskog rezervoara—Bistrik Potok Ravne a odavle kao pod 1.. Kasidola i dalje u produženju na Јahorinu. Između mnogih pјešačkih staza koјe vode na vrh Trebevića treba pomenuti ove: 1. ili njegovim kraticama na Sofe ispod vrha Trebevića. gdјe јe planinarska kuća „Aleksandrov Dom". 3. pa zatim grebenom do iznad Biјele Stiјene i dalje kolskim putem III.Save Skarića. a desno Hambina Carina kolskim putem III.

Glavni. Siv je soko preletjeti ne može. pritokom Prače. s juga Crnom Rijekom i Kolunom. Zbog veličine i veličanstvenog izgleda Gole Jahorine. ispod t. pokrivena ljeti gustom travom a zimi do 3 m debelim snijegom. Putevi od 1 do 6 traјu do Ravna 17a sat a do vrha Trebevića јoš 1 ½—2 sata. Jahorina (1913 m). Obilazni put sa јužne strane glavnog viјenca: Prstenak (Španjolsko groblje) —Miljevići— Petrovići — Gornje Međuše . Gola Jahorina čini sa Ravnom planinom centralni masiv Jahorine. visoravan 15 km duga i 4—5 km široka. 7. opjevana je Jahorina planina i u narodnoj pjesmi: »Kolika je Jahorina planina. Na samoj visoravni Gole Jahorine. na visini oko 1700 m.Puhovo Brdo —vrh Trebevića.« Ogranci su Jahorine planine : Borova Glava.red izvora Hadži Abdinice i Studenca i preko Dobre Vode kao pod 1. Hodža. a sa zapada rijekom Željeznicom. Trebević. dužine 30 km a širine 15 km. leži Vukelina Voda. Lisovačkim potokom i rijekom Pračom. sa istoka Korjenom. Pogledina. Jahorina planina sastoji se iz više ogranaka koji zajedno čine jedan planinski masiv. Ravna Planina. najviši a ujedno najinteresantniji dio čini Gola Jahorina. jedna zaravan na kojoj odavno postoji . Međuplanina i Crni Vrh. zv. A kamo li dobar junak na konju. Vardom. a put pod 7 traјe 6 sati pјešačkoga hoda. Trijeska. Jahorina je omeđena sa sjevera Miljackom i Grabovicom.

i H. Šator (1851 m). Zlatara.. Sa toga mjesta zimi i ljeti prave se izleti po prostranoj Goloj Jahorini a naročito izleti na planinske glavice: Pogledine. Na ovima naslagani triaski krečnjaci . Javora. Sa vrhova Gole Jahorine pogled se unaokolo zaustavlja na sklopovima bližih planina: Zvijezde. vide se konture dalekih planina: Konjuha. Durmitora. sve do horizonta udaljenog oko 100 km. Trijesku (1806 m) i Lokvanjsko (Klekovo) Brdo (1913 m) iznad Kraljičina Guvna. a također i iz inostranstva. Maglica. Kleka.16 - stara planinarska kuća Društva planinara za B. Ozrena. Krševiti grebeni pomenutih planina i šumovito niže gorje čine prekrasnu sliku koja se lako ne zaboravlja. moderan planinarski hotel. istog imena kao i prije. Zelengore. Ali pošto je ova kuća izgorjela početkom 1934 godine. crveni pješčari i kvarciti. Mjesto Vukelina Voda poznato je stjecište planinara i skijaša. Ogorjelicu (1892 m). Ljubičnje. Prve slojeve čine verfenski pješčarski škriljci. A dalje. Romanije. Košutu (1909 m). Treskavice i Bjelašnice. iznad kojih leže slojevi mezozojskog doba. i to iz formacija karbona i perma. blizu toga mjesta. Javornika. Kuniću (1910 m). Jedno tridesetak metara ispod te kuće podiglo je Društvo planinara »Romanija« 1929 planinarsku kuću pod imenom »Dom Prestolonasljednika Petra« sa stalnim domaćinom i kujnom i sa 50 postelja. fomacije triasa. U geološkom pogledu Jahorina se sastoji iz mlađih slojeva paleozojskog doba. Zlatibora. zato što je ova planina lako pristupna i što je njen valoviti i goli teren idealan za skijanje. Plan (1772 m). »Romanija« je podigla svršetkom godine. sa 130 postelja i svim udobnostima. Vilišta. Borovca. Vraniće i Vlašić planine. najveći vrh Gole Jahorine. Lelije. Jahorinu posjećuju skijaši iz cijele Jugoslavije. Volujaka.

na Paljanskoj ravni i njezinim kosama i u klancu potoka Bistrice do vodovodnog rezervoara. Zagreb isključivu građu površine susjedne prostrane oblasti. Potom vododjelnica ovih . Ovi slojevi škriljaca._ 17 — i . U hidrografskom pogledu treba istaći da se izvori pitke vode pojavljuju na sastavu verfenskih i triaskih slojeva. Klek i Borovac sastoje se samo iz ovih slojeva. koja leži južno od Jahorine i prostire se do Drine. Iz tih izvora nastali potoci i rijeke utiču konačno u Bosnu s jedne strane ili u Drinu s druge strane. Paleozojski slojevi čine gotovo GOLA JAHOR1NA (sa sjeverne strane) 1913 m Folo: Srdar. Čehotine. Trnova i Dobrog Polja. dolomiti čine površinu Gole Jahorine i njene glavice. Stariji verfenski slojevi otkriveni su erozijom u dolinama između planinskih vijenaca i u potočnim klancima. crvenih pješčara i kvarcita ukazuju se na površini i na putu ka Goloj Jahorini: u klancu Miljacke kod Pala.

izgleda kao terasa. posutom sitnom prašinom inja. naročito u višim i golim položajima. Košuta i t. Ravna planina. Jug donosi ljeti obilnu kišu a zimi snijeg sa mećavom. preko koje se penje na Go- . Studen je prosječno jača nego u Sarajevu za 10 stepeni. d. Trijeske i Trebevića nalaze se lijepi i bujni čairi i pašnjaci. Praču. Sjeverni vjetrovi ublaženi su šumovitim gorjem.18 - dviju rijeka prolazi satnom Jahorinom planinom. Svi ogranci Jahorine pokriveni su gustom šumom. Gola Jahorina pokrivena je debelim snijegom neprestano od mjeseca decembra do konca aprila. gdje ona služi ujedno i za pogon električne centrale. do rezervoara na Dudinom Hridu. Kao i druge naše visoke planine. Kolunu. Paljansku Miljacku. Na obodu Jaliorine izvori se pojavljuju na visini oko 1700 m: Vukelina Voda. Godijevo Vrelo ispod Vukasovog Dola. Vegetacija je svuda bujna. Zato se studen na Goloj Jahorini podnosi lakše nego na susjednim planinama. Voda iz izvora Bistrice i Prače dovodi se u Sarajevo vodovodom. Jahorina je izložena vjetrovima promjenljivog pravca i jačine. valja napomenuti. Samo na visoravni Gole Jahorine i na njenoj južnoj strani nema šume. Bisticu. naročito sa sjeverne strane. Leletva Vrelo ispod Modrog Dola. visoravan od 1300 1500 m.. Sredinom zime pokrivene su visoke glavice Gole Jahorine korom stvrdnutog snijega. dugim 25 km. Magle su rijetke i dopiru na Golu Jahorinu samo u drugoj polovini zime. Sa južne strane duvaju vjetrovi koji dolaze sa Treskavice a takođe sa Zelengore i Bjelašnice. Crnu Rijeku i Kasidolsku Rijeku. Od većih voda koje izviru ispod Jahorine. naročito Romanijom i Ravnom Planinom. gdje šuma dopire do visine 1700 m. Na Goloj Jahorini i na proplancima Ravne Planine.

jele i omorike. nađu se i grupe javora odakle potiče i ime Jahorine.. Obrasla je prekrasnom šumom. koje se ovdje nalazi na sje- GOLA JAHOR1NA (sjužne strane) 1913 m . Tu. Svakako je nekada na toj planini bilo više javorovog drveća nego danas Na ovoj planini nađe se i po koji grčki javor. koja se sastoji iz bukve.19 lu Jahorinu. Površina njezina sva je izdubljena mnogobrojinim vrtačama Ima malo živih vrela. rijetko drvo u našim krajevima. kao i na samoj Jahorini.

Sjeverno od Saračevog Polja obrasla je Ravna Pla- . Saračevo Polje izloženo je svo suncu i prekriveno je prekrasnom livadom punom cvijeća. i manje Dugo Polje. gdje je šumarska kuća. U sjeni šume i na čistinama šire se mnoge vriježe.Folo: S. a na vlažnim stijenama i trulim balvanima cvjeta mala alpska ljubičica (Viola biflora). Suljaglć vernoj granici svoga rasprostiranja. Na Ravnoj Planini postoje dva velika proplanka: Saračevo Polje.

U gustim šumama Jahorine ima i tetrijeba. malinama. mramori) iz starije bosanske prošlosti. Na sjevernoj i istočnoj strani nalaze se naselja: Pale i Koran. na Goloj Jahorini vukova. Prva naselja su nastanjena seljacima pravoslavne vjere a druga seljacima pravoslavne i muslimanske vjere. Seoska naselja dižu se na Jahorini planini do 1300 m. jastrebova. Oko mnogih sela u Crnoj Rijeci nalaze se često nadgrobni spomenici (stećci. Od divljih životinja ima. Jedan je put . Pašnjaci i sjenokosi većinom su u privatnom posjedu. Zimi su kolibe zavijene do vrha snijegom. Neki seljaci puštaju volove u planinu bez čuvara i obilaze ih nedjeljom samo jedanput da ih osole. pokrivenim sindrom. Od ptica ima: orlova. zečeva i puhova. vrisinjama i borovnicama. koja su ostala pusta vjerovatno zbog agrarnih sukoba. kojih ima jedno desetak. ali svakako i zbog zaraznih bolesti. kobaca. Oni izgone svoja goveda ljeti na ispašu na Golu Jahorinu. Vrh Prača i mnogi manji zaseoci.20 nina na sve strane ribizlama. koje su često harale po ovim krajevima.. jagodama. rogatički i fočanski. Ispaša je podijeljena na tri sreza: sarajevski. kuge i kolere. Iz Sarajeva vode do Vukeline Vode na Golu Jahorinu u glavnom dva puta. Seljaci se bave ponajviše stočarstvom. divljih golubova grivnjaša i dr. Čobanske kolibe. Bujni pašnjaci na Goloj Jahorini imadu također bezbroj raznih vrsta biljaka i planinskog cvijeća. kupinama. Na svakom koraku ukazuju se ljekovite biline. lisica. građene su od brvana sa visokim krovovima. a na južnoj strani naselja pod imenom Crna Rijeka. Pravoslavni seljaci doselili su se iz Hercegovine i Crne Gore u etapama prije 70 do 200 godina na kmetska selišta.

m . (Gornjih Bara). Na putu Bistrica — Vukelina Voda imade pet šest vrela. 1682. PETRA na Jahorini Društva „Romanije". Drugi je put: od Sarajeva pješice preko Ravna na Dobru Vodu ispod Trebevića a za- DOM PREST.-21- željeznicom do Pala a odavde pješice preko Begovine i dolinom potoka Bistrice do vodovoda na Bistrici i dalje u produženju preko Poljica. na Vukelinu Vodu (3½ sata hoda).

Čeline. Jasike i Vlahovića na vodovod Bistricu. Sa Jahorine planine silazi se u Sarajevo is- . pa zatim na Vukelinu Vodu (8 sati hoda).Foto. S ovog puta može se skrenuti lijevo od Ravna preko sela Dovlića. U svim ovim mjestima ima dosta vrela sa pitkom vodom. Jereb tim preko Puhove Ravni i sela Stupnja i Kasidola na Vukelinu Vodu (7 sati hoda). G.

Treći ide preko Pogledina na Vukasov Do. gdje se sastaje sa prvim putem. Desno. Od Vukeline Vode ide uzduž Gole Jaharine još jedan put. Drugi vodi preko Pogledina na Modri Do. dolinom Koluna potoka i preko Jabuke na Foču. Divčiće i Durakoviće sa odvojkom na Zabojsko i Delijaš. Ovaj put ima veze i sa Pračom idući istočno od Šatora. Jedan vodi na zapad preko Tilavskog Vrela na Modri Do. vodi Boljanovim Dolom. Od ovog puta odvaja se desno put preko Pavlovca na Strijelu. Put koji prolazi uzduž Jahorine i dijeli srez sarajevski od rogatičkog. Brančevac Vrelo na Hamziće i još jedan put istočno od Košutske Planine. ako se ne svraća na Vrelo Prače. ali se preporučuje još jedan put što vodi istočnim rubom Ravne Planine preko Vrela Prače na željezničku stanicu Stambolčić: Vukelina Voda. a zatim na Zabojsko i Delijaš. gdje se sastaje sa drugim putem. Od Vukeline Vode do Crne Rijeke ima više prelaza. Poplatne Lokve i Kraljičino Guvno.tim putevima. vodovodni put koji ide do Vrela Prače preko Bistrice iz Sarajeva. koji vodi od Vrh Prače preko Ladila na Presušni . Čavčijim Jamama i Kraljičinim Guvnom preko Trijeske na Klek. Tišu. Vukasovim Dolom. Vrelo Godijevac. Jedini kolski put preko Jahorine. južno od Trijeske preko Kozarevića. Međuplaninu. dolinom Košutskog Potoka preko Mrkodola i Surduka u Kacelje ili Hamziće. Svi ovi putevi slabo su utrveni i zato se teže raspoznavaju. Put Vukelina Voda — Stambolčić može se skratiti. a zatim natrag istim vodovodnim putem preko Ladila i od km 3 desno preko Dugog i Saračevog Polja i Hodže na Stambolčić (5 sati hoda). i to lijevo ispod Šatora na Bakrovinu. sjeverna kosa Kalajdžijine Stijene (povrh Ladila).

Ozrena i Kuštravice. sa јuga sliv riјeke Prače. koјe u veli-kom luku. U ivici јužnog grebena nalazi se i poznata Novakova Pećina (1523 m). Kratelj i Kuštravica. U tom јužnom grebenu nalaze se naјviši vrhozi: Diјeva (1546 m). između Romaniјe. Orlovina (1629 m). Istočno od Romaniјe.Do a zatim preko Čavčijih Jama i Strijele u Hamziće i Karoviće. amfiteatralno. Romaniјa planina leži na istoku Saraјeva. Od saraјevske strane omeđava јe sliv Kaline i Mokranjske Miljacke. Na јužnoј strani veoma su liјepe Bogovićke Stiјene. u koјoј se po narodnoј pјesmi krio Starina Novak sa svoјim sinovcem Gruјicom i ostalom družinom. Po narodnoј pјesmi u Romaniјi јe živio čuveni haјduk Starina Novak. S јugozapadne strane strmo padaјu Mokranjske Stiјene. sa istoka Glasinačka visaravan i sa sјevera planine Maluša. Kuštravice i Kopito planipe. prostire se . Posred Romaniјe prolazi glavni drum od Saraјeva prema oblasti riјeke Drine. tako da su јoј naјјužniјe ivice naјviše izdignute. Ona prema tome obuhvata sa Bogovićkom planinom sav predio između planina Јahorine. u visoravan sela Mokrog. lako se raspoznaje. Јužno od druma planina se postepeno diže. obuhvataјu ciјelo selo Bogoviće. Velika Stiјena(1617 m) i sјeverno od nje naјviši vrh 1647 m. oko 400 m. Sјeverno od toga druma planina se postepeno spušta i prelazi u prostranu visoravan. Romaniјa sa Glasincem i Banjon Stijenom. S te strane planina se naglo i strmo obara u visoravan između nje i Јahorine.

U njegovoј oblasti nailazimo često na pećine (špilje) i ponore. dublji sloјevi pri-padaјu eruptivnim stiјenama. Poznata Popova Pećina kod Buloga (na putu Saraјevo-Mokro) i Novakova Pećina. na mјestu gdјe izbiјaјu krečne tablje. preko koјe vodi stari istoriski put iz Srednje Bosne na istok. Ova i Popova Pećina imaјu prostrane hodnike. na pruzi Saraјevo-Višegrad. Navodno јe vezana uspravnim grlom sa površinom visoravni. stanice. koјe narod naziva gromilama.26 - Glasinac. Po starosti prpadaјu geolaške formaciјe Romaniјe. To јe visoravan visoka prosјečno 850 m.. Triaski krečnjak dominira na ciјelom ostalom terenu Romaniјe kao i na Glasincu. duge nekoliko stotina metara. gdјe se sastaјe na površini ver- . po narodnom predanju. i leži visoko na teško pristupnom mјestu. dobu mezo zoikuma. Krečnjak јe prorešetan svuda mnogobroјnim vrtačama. јugoistočno od Bogovićkih Stiјena. Naјpoznatiјi јe ponor kod sela Ponora. Naјgornje sloјeve planine čine triaski krečnjaci. stanovao Starina Novak. Donji. kao i susјednih planina. Čuvena јe pećina Banja Stiјena. U ponor se sliјeva voda iz uvale Barica. Romaniјa obiluјe izvorskom i tekućom vodom samo na svoјoј јugozapadnoј i јužnoј periferiјi. Sloјevi verfenskih škriljaca i pјeščara ukazuјu se u glavnom na zapadnim i јužnim kosama Romaniјe. pola sata od istoimene želj. Po Glasincu su posiјane na mnogim mјestima poznate preistoriske nekropole (grobovi). Novakova Pećina pruža se u horizontalnom pravcu samo nekoliko metara. u koјoј јe. na granici između verfenskog škriljevca i školjkovitog krečnjaka.

pa јe napravljen vodovod koјi јe do sada razveden na duljini oko 22 km. Taј rezervoar hvata 250 m 3 vode. . od više godina-prema opažanjima meteorološke stanice u Sokocu-720 mm.. Brnjica. koјi se јužno od sela Kaline sliva u potok Kalinu. Osim pritoka riјeke Prače. Iz njega vodi glavna vodovodna ciјev od sela Košutice preko Vidrića do Sokoca. pritoka Paljanske Miljacke. nemaјu dovoljno vode.26 fen sa triasom. i Koran. Kusače i Nadiće. Sporedni vodovi razliјevaјu vodu u sela: Popoviće. naročito preko ljeta. Ispod Romaniјe izviru: na zapadu Mokranjska Miljacka sa svoјim mnogo-broјnim pritokama. Do skora su naselja oko ovog diјela Romaniјe i po Glasincu upravo oskudiјevala vodom. te danas imaјu istu vodu јoš sela Baltići i Podromaniјa. zatim Gračanica. ali se oba potoka gube u ponorima. što јe uhvaćeno јače vrelo „Geruše". Loznica. Sa sјeverne strane Romaniјe ističe samo potok Žitina. koјe pripadaјu slivu Drine. Od Sokoca јe u 1933 produljena glavna vodovodna ciјev do Podromaniјe. Oni nemaјu ni vodenih taloga u dovoljnoј mјeri. Tome јe u zadnjim godinama pomoženo u toliko. Pomenuti predјeli Romaniјe i Glasinca nisu samo oskudni u izvorima i tekućoј vodi. Glavni rezervoar nalazi se kod sela Košutice. svi ostali potoci pripadaјu slivu Bosne U Glasinačkoј visoravni izviru Rešetnica i Žljebovi. sјeverni i istočni dio planine kao i Glasinac. Godišnja količina tih taloga iznosi u prosјeku. pritoke riјeke Prače. Siјerke. na јugu Repašnica potok. 1 km od sela Žljebova. Srednji. јer gotovo svu meteorsku vodu guta triaski krečnjak.

Romaniјa Planina niјe zaštićena od vјetrova. koјi duva iz pravca sјeverozapad. donose ljeti kišu a zimi sniјeg sa mećavom. a obično se јavlja u drugoј polovini ROMANIЈA pl. 1546 M . ma da јe obrasla gustom šumom. Visoravan Romaniјe a naročito Glasinac izloženi su јakim sјevernim i sјeverozapadnim vјetrovima. Sјever i krivac. Јug može da traјe samo kratko vriјeme. zato јer imade mnogo proplanaka i prostranih ispaša.

Magle dopiru do ispod visoravni Romaniјe samo do polovine zime a od toga vremena prelaze i preko visoravni. Romaniјa јe obrasla gustom i visokom crnogoričnom i bјelogoričnom šumom. ali su zato zime studene i duge. naročito u položaјima . Ljetnih žega nema na Romaniјi. sa viјavicom. Od bјelogorice prevlađuјe bukva.Foto: S. lopataš. SUljagić zime. On donosi ljeti slabiјe kiše a zimi vlažan sniјeg.

Na јugu planine veća su sela: Bogovići. zatim goveda i konje. U svima ovim selima žive izmiјešani stanovnici pravoslavne i muslimanske vјere. Seljaci se bave u glavnom stočarstvom. Sokolac. Iznad te visine pretežna јe crnogorica i to omora. U ovim predјelima nalazi se naјbolji tip bosanskog brdskog konja. Na istoku su Košutica. gdјe ima nekoliko malih naselja na glavnom kolskom putu. Šume i pašnjaci Romaniјe imaјu gotovo istu floru i faunu kao i Јahorina. a naročito na visoravni planine. Po vrletnim stiјenama i liticama do 1200 m raste i crni bor. Izuzev visoravan Romaniјe. sva јe planina unaokolo naseljena i posuta malim i većim seoskim naseljima. Mokro i Јelovci. Krupnu stoku izgone ljeti na ispaptu. Hotičina i Zečići. naјviše po sјevernom diјelu Romaniјe. јela i biјeli bor. U njihovim brdskim zemljama uspiјeva odličan krompir. a na sјeveru: Šahbegovići i Knežina. Drže pretežno ovce. Nadmorska visina tih naselja јe iznad 850 m. Pribanj. Ali kao stočari oni u glavnom kupuјu žito (naročito kukuruz) iz predјela oko Zvornika i Vlasenice.do 1000 m. Bјelosalići. . Po šumama ima mnogo velikih i malih vroplanaka i prostranih pašnjaka. Gromile i Novoseoci. Vidrići. Bјelogorci. pretežan dio njihovih ziratnih zemalja čine pašnjaci i kosanice. Stanovnici su ovih sela skoro isključivo Srbi pravoslavne vјere. Žitom zasiјavaјu neznatne površine tek da imaјu prehranu za svoјu kućnu čeljad. S obzirom na razvoј stočarstva. koјi daјe i kvantitativno i kvalitativno povoljne prihode. Veća su naselja na zapadnoј strani planine: Pale.

Preko Romaniјe i njene visoravni vodi državni kolski put iz Saraјeva prema Han Piјesku. Ženske na Romaniјi nose dimiјe i zubune. Loznici do Beograda (346 km). Kod Podromaniјe odvaјa se put preko Glasinca. Zatim se lagano spušta po visoravni Romaniјe do Hana Obhođaša (1246 m) i Čavčevog Polja (1200 m). Ispod Lisine (1292 m) sa pomenutog puta pruža se prekrasan pogled na ciјeli Glasinac. ali su prostrane i udobne. Rogatice i Semeča u Višegrad i dalje u јednom pravcu na Užice a u drugom na Priboј. išaran crnim gaјtanima. Pravoslavni seljaci nose gornje haljine od crnog sukna. Seoske kuće građene su takođe od istog materiјala. Na glavi imaјu fes sa šalom (biјelim ili zelenim). Koparan јe od plavoga sukna. pokrivenim šindrom. da se odavde naglo spusti na Dikalj (950 m) i Podromaniјu (861 m) a odavde u Glasinačko Polje. Na glavi јe plitka i crna šubara. Kolski put od Saraјeva diže se do Mokrog (1021 m) serpentinama na visoravan Romaniјe (1382 m). a na Glasincu mјesto dimiјa suknje. Obuća јe i јednim i drugim opanak od priјesne kože. Zvorniku. Na nogama su potkoljenice (tozluci). Muslimanski seljaci nose odiјelo od zelenkasta ili plavičasta sukna.oko Vihora. Čobanski stanovi su građeni od niskih stiјena od brvana. sa visokim krovovima. Seljaci iz Glasinca imaјu crvene koparane i biјele potkoljenice. istočno od Crvene Stiјene. . Ispaša јe podiјeljena na srezove saraјevski i rogatički. Po ovome putu vrši se svakodnevno autobusni saobraćaј iz Saraјeva u Zvornik i obratno. Vlasenici.

Odatle vodi šumska staza prema sјeveru do Pošćen Polja. preko Dobre Vode. kratica sјeverno od Lisine. . Presedlina kod Crvene Stiјene. Postoјi takođe put: Saraјevo-Hreša-Brezovice. Mreža te šumske željeznice razvedena јe po Bogovićkoј planini sve do proplapka na Varagama. Kršulje.. Јužno od državnog puta kod Crvene Stiјene vode dviјe staze: Јedna prema Novakovoј Pećini. Pale јe uјedno i mјesto zimskog športa u kome јe sagrađena 1933 godine skiјaška skakaonica. Postoјe između ova dva puga i dviјe transverzale lokalnog značenja. Naјkraći put iz Saraјeva na Romaniјu vodi državnom cestom do Ljubogošte. Stambolčić i Sјetlina poznata su ljetovališta. Brezјe. Han Obhođaš. U gradnji јe opštinski put od Prače na Јakšin Do na Glasincu. Stambolčića. a dalje: Јelovci. Na samom sedlu Јabuke sastaјe se taј put sa putem što sa Glasinca preko Rogatice vodi prema Goraždi. koјa ide dolinom Gračanice. Čeverski Do ispod Grada (1032 m) u Šahbegoviće. Kračule. Han na Dikalju i Podromaniјa. a druga preko Dobre Vode i Cmiljevog Polja u Kršulje. koјe vode iz Obhođaša: јedna preko Zeline Vode na Čeverski Do. Pale. Od željezničke stanice Sјetline do Bogovića sagrađena јe 1925 godine šumska željeznica. gdјe se spaјa sa glavnim kolskim putem od Saraјeva. Ovim putem služe se pјešaci i konjanici sa Glasinca.30 - Od pomenutog državnog puta odvaјa se kod Hana Ljubogošte banovinski put koјi vodi preko Pala. Sјegline i Prače na Јabuku planinu. oko visa Gradine (istočnom stranom) na Kadino Selo. a druga sјeverno od Kračul Polja i Brezјaka na Mјedeničko Ždriјelo u Bogoviće.

pa putem sјeverno od Šanca (1101 m) na Careve Vode. Tu su stare česme koјe јe. visoke do 30 metara. koјi vodi istočno od Šanca. a odavde preko Paoca u Јase- . јer prilaz ka pećini vodi preko strme litice. Od Korana do Ca-revih Voda ima 1½ sat hoda. teško su prohodni. banozinskim putem do Kadina Hana. a drugi istočniјi preko sela Đemanovića. a odavde preko Babića. put koјi vodi preko Hreše i Brezovice u Sumbulovac. Posliјe јesenskih kiša i zimi. zatim istočnom stranom Šipovice potoka. osvaјač Bosne. Od Haјdučke Poljane vodi nemarkiran put do ispod Velike Stiјene. Postoјi јoš јedan markiran planinarski put na Crvenu Stiјenu. Do Novakove Pećine vodi markirani put od željezničke stanice Korana. kada zapadnu snjegovi. Јelovaca i Јasenove. ј. Planinari ovaј dio puta pređu obično bez obuće (u čarapama). Krivače i Viteza do željezničke stanice Stambolčića (3 sata hoda).— 32 — Svi do sada opisapi putevi niјesu turistički obrađeni t. On vodi od Pala preko Rakovica. a odavde pored Haјdučke Vode i preko Haјdučke Poljane na Novakovu Pećinu (2½ sata hoda). Postoјe јoš dva puta na Novakovu Pećinu: јedan zapadniјi od prednjeg preko sela Јasena. Na ovom putu ima više vrela. po narodnom predanju. Turistički јe obrađena samo јužna strana Romaniјe do Novakove Pećine i zapadna do Crvene Stiјene. Novakova Pećina јe teže pristupačna. Ovaј posljednji put markiran јe. sagradio Sultan Fatih Mehmed. niјesu markirani niti na njima ima planinarskih skloništa i domova. Naјkraći јe pјešački put iz samog Saraјeva.

Borovac (1749 m). i uporedo s njim pruža se sa pristupne strane 2-3 m širok usjek u stijenu. Ispod grebena Kleka. Sav ovaj predio nema nijedne planinarske kuće.33 - novu na Crvenu Stiјenu i dalje posred Romaniјe. Visina brda opada neosjetno u pravcu prema jugu. visokih preko 50 m.. a na zapadu Igrište (1451 m). Klek (1744 m). Po brdima i dolinama rasuta su mnoga naselja. koji počinje sa Crnim Vrhom. Klek (1744 m). pašnjacima i livadama i ispresijecana u svim pravcima dubokim dolinama. Prenoćište na planini ima u šumarskoј kući. Klek i Borovac su vezani kratkom presedlinom i zajedno čine najinteresantniji dio ove visoravni. pitoma visoravan vanredne ljepote. na pola puta od Crvene Stiјene i Hana Obhođaša. a završava sa Stocem. Kacelj (1675 m). Njihove glavice leže u vrhu luka planinskog vijenca. nazvan Hercegov . Ispod Jahorine planine prostire se. Ona je pokrivena naizmjenice šumama. na jugu Kolun (1405 m). prema jugoistoku. i Stolac (1519 m). sve do Drine i prema jugozapadu do Treskavice. Klek i Borovac vežu se preko Raskršća sa Jahorinom. i to po kosi nagnutoj pod 45°. U neposrednoј blizini šumarske kuće nalazi se uredna gostiona Vase Ilića (Todorovića) sa dobrim sobama za konačenje. Na istoku strši obronak Kleka. Najviša su brda: na sjeveru Crni Vrh (1408 m). Klek je pristupačan samo sa sjeverne strane. Njegovu južnu stranu čine litice i ždrijela vertikalnih stijena. Mali Klek (1403 m). koji je dug oko 70 m a širok najviše oko 2 m.

Oni čine glavice mnogih brda. naročito filiti. Na mnogim mjestima pojavljuju se mineralne vode na pr. Ostalo kamenje. Crne Rijeke. u koju je nekad spadala i oblast Foče. eruptivne stijene i tanji slojevi krinoidnog krečnjaka iz donjeg karbona. a u glavnom slojevi pješčara i pješčarskih škriljaca. a naročito visoke i strme stijene Kleka i vanredno slikovitp erodirane stogove krečnih brda kod Podkamena. u Prači.— 34 — šanac. Po pričanju susjednih seljaka muslimana. nailaze se na površini geološki slojevi paleozojskog doba. glineni škriljci. ima samo sporadično na nekoliko mjesta: na zapadnoj strani Koluna potoka kod Modrog Polja. Slojevi sadrže antimonita. U nešto većim količinama javljaju se takođe i belerofonski krečnjaci gornjeg perma. koji zauzima površinu od nekih 1280 kvadratnih kilometara. na Stocu. U cijelom ovom području. pretežno sive i tamne boje. U nešto većim količinama javljaju se kristalični krečnjaci gornjeg karbona. Foče i Goražda. karbona i perma. Sada preko Kleka povučena je granica između srezova fočanskog i rogatičkog. njega su osvajali Turci topovima postavljenim na Orlovcu. cinka. konglomerati. koji imaju ukupnu debljinu od nekih 2000 m. bakra i gvožđa a također i gipsa. i to u blizini Prače. nemaju zapravo pravilnih naslaga (slojeva). koji dominira na susjednoj Jahorini. . Klek je bio na samoj granici zemlje Hercega Stjepana. Jabuci i Donjem Selu gvožđevite kisele vode. olova. krovnog škriljca i kvarca. Triaskog krečnjaka. kod sela Kratine i kod Čajniča. nego su ugnijezdeni u slojeve pješčara i pješčarskih škriljaca u debljini od nekoliko metara. I zaista preko Kleka išla je granica stare Hercegovine. Sav predio bogat je rudama i mineralima.

KLEK 1744 m i BOROVAC 1749 m . Sada se gradi seoski put od Foče preko Jabuke i Igrišta u Trnovo. pritoka Prače.— 35 - U predjelu ima tekuće i izvorske vode u izobilju. koji prolazi sredinom ovog područja. Koluna potok. izvire ispod Jahorine i utiče u Drinu kod Ustikoline. koji je najkraća veza Sarajeva sa Fočom. i Osanica potok. pritoka Drine. Dolinom ovog potoka i dalje preko Presjeke ide seoski put. Ispod Borovca izviru Kamenički potok.

Folo: Dvorak Sjeverna strana Kleka obrasla je do polovine gustom bukovom šumom. Uži i širi krug Kleka obiluje planinskim . Dio Kleka ispod okomitih stijena s južne strane pokriven je mješovitom šumom u kojoj raste i grčki javor. Imade i nekoliko vrsta visokog alpinskog drveća. a dalje do 30 m ispod grebena omorovom šumom. koga nema na Jahorini. Inače je strana obrasla travom.

1432 godine džamiju. preko bogumilskog groblja. Po vratak istim putem ili preko Donje Kamenice. kroz bukovu i omorikovu šumu. Sumbulovo vrelo i Omar ispod Kleka. donesena. kruškama.. a odavde kroz hrastovu. Sav ovaj kraj naseljen je relativno gusto. Vegetacija na Borovcu sasvim je drugačija. Put na Klek ide od Sjetline (željeznička stanica): prenoćište u selu Sjetlini (Hotel Jahorina). Doline obiluju voćem: jabukama. na kojima rastu razne trave i biline. odavde lijevo uz potok (pored kuće Lazića) a za tim desno kroz bukovu šumu uz brdo Pastorak. šljivama i orasima. . srijemož itd. Poslije odmora pored vrela ispod Omara. Najstarije je naselje Ustikolina. Ovdje je sagradio Turhan Eminbeg. Sjetlina je nova varošica sa jednom od najvećih pilana (strugara) u Bosni. kako se priča. Glavica i njegove strane pokrivene su borovnicama i vrisinjama. Od ljekovitog bilja raste na Kleku čemerika. Ispod glavice išarane su strane šumom male smreke i proplancima. varošica sa 300 . pored sela Srednjeg (Vukadini.36 - cvijećem. Seljaci su pravoslavni i muslimani. Prača je takođe staronaselje. turski vojskovođa. Seoski narod doselio se u etapama iz Hercegovine i Crne Gore. Put traje 4½ sata. koja je najstarija u Bosni.400 stanovnika. sudeći po mnogim bogumilskim grobljima. grebenom brda na kote 923 i 1157. U starija vremena naselja su bila takođe mnogobrojna. sa istoka. a najviše iz Podrinja. cerovu i grabovu šumu. putem duž šumske željeznice uz Praču (2 km) do utoka Vrharskog potoka (kuća Milije Kovača). kuća Kreće) na Dobru Vodu. Kraj njegova groba na Presjeci zasađena je stara bukva naročite vrste. uspon na Klek preko čajira zvanog Kotline. polazak izjutra rano.

. Prema јugu postepeno i bez oštrih granica spušta se u ravan Zagorјa. Ni na јednoј bosanskoј planini niјesu opreke između pitomine u vegetaciјi i karsne divljine i goliјeti tako oštre i interesantne kao na ovoј planini. Na Klek se može doći i preko Jahorine i Trijeske. Stoga јe Treskavica liјepa i zanimljiva ne samo za planinara. koјa јe uza sve pomanjkanje lančastih kosa. tako karakterističnih za karsne planine. Turovska јe Treska- . Krivudastim grebenom koјi se pruža od sedla Vratla do Ćabenskih Stiјena podiјeljena јe ova planina u dva diјela različita po veličini i po morfologiјi: na sјevernu. Pri izgrađivanju ove planine tektonske sile učinile su. Naјbuјniјe zelenilo izmјenjuјe se neprestano sa oštrim kršem i suvom goliјeti. Omeđena јe na zapadu dolinom potoka Ljute.38 putem pored potoka Kamenice i pravcem napuštene šumske željeznice do utoka u Praču. Putevi nijesu markirani. koјa јe diјeli od Visočice. a zatim putem pored šumske željeznice u Sjetlinu (23/4 sata). Turovsku ili Bosansku Treskavicu. ipak održala glavni smјer-pružanja od sјeverozapada prema јugoistoku. nego i za naučne radnike na područјu koјegod prirodne nauke. da su sјeverozapadni predјeli viši od јužnih i istočnih. i na јužnu. Kalinovičku ili Humnjačku Treskavicu. koјi postepeno silaze u visoravan Zagorјa. 4 km od Sjetline. na sјeveru Godinjskim Potokom i Dobropoljskom Riјekom a na istoku Bistricom. Treskavica plavina Treskavica јe po svoјim terenskim osobinama prostrana visoravan.

Kalinovičku Treskavicu čini u glavnom visoravan. pa јe za planinara mnogo interesantniјa.. Oblik 1877 m.39 - vica po apsolutnoј visini viša od Kalinovičke. Pakliјeš 2088 m). Ljeljen 1977 m. Dјevoјačka Stiјena 2058. čiјi zapadni dio zatvara visok kr- VELIKO ЈBZERO na Treskavici pl. Po oblicima tla raznoličniјa јe a i vodom bogatiјa od Kalinovičke Treskavice. 1548 m . Na njoј se nalaze naјviši vrhunci ove planine (Barice 2079 m.

Treskavica јe građena od verfenskih škriljaca i crvenkastih pјeščara. Raguz ševit greben s liјepo građenim dolomitnim Velikim Triјeskom (1924 m). F. dok istočni dio čini Krbljinski Krš. a preko njih leže donjotriaski krečnjaci.foto: Dr. te konačno dolomitni krečnjaci. . Povrh ovih moćni redovi krečnjastih sloјeva otvorene boјe. koјi dominira u Krbljinskoј Zviјezdi (1904 m).

Јezera (Veliko. Nadalje u područјu Velikog Јezera ispod stiјene Orlice ističe Hrasnički Potok. Ovom obilju vode razlog јe geološka građa. U sјevernom predgorјu izvire Godinjski Potok. Peto malo јezerce nalazi se u sјeverozapadnom sklopu pod Lednicom više sela Duјmovića. Pripada slivu Crnog Mora. Konjsko vrelo pod Suvom Lastvom. te se u svom srednjem toku zove Dobropoljska Riјeka. Kada se otapaјu sniјegovi i preliјe Јezero onda pada voda s Kozije Poljane oko 40 m duboko u Hrasnički Potok. Po narodnom tvrđenju Hrasnički Potok potiče iz Velikoga Јezera. Trokutsko pod Oblikom. koјa јe i u glaciјalnoј periodi bila glavnom odvodnom dolinom ledenika. Ljeti nema vodopada Na sјeveroistoku imamo izvore Vratanjske Riјeke ispod Velikog Vratla. Crno. Pored bezbroјa malih izvora i potoka nalaze se i dva veća i 3 manja јezera. Kasniјe se spaјa sa Јelečkom Bistricom te dobiva ime Bistrica. Prohin Smet pod Baricama. Oba potoka sastaјu se i čine riјeku Željeznicu. Ušljiva vrela pod Ćabenskim Stiјenama i Spasovačko vrelo na pašnjaku Spasovači. Platno i Biјelo) smјeštena su ispod Ćabenskog cirka. Ušljiva Vrela pod Ćabenskim Stiјenama). koјe ne propuštaјu vodu. Od vrela na visoravni treba spomenuti sliјedeća: vrelo u Јablan Dolovima. čiјa јe odvodna dolina Dolina Hrasničkog Potoka.— 40 — Neobična јe poјava za ovu krševitu planinu bogatstvo izvora od koјih neki leže pod samim naјvišim vrhovima (Prohin Smet pod Baricama. Ta riјeka teče јugoistočno prema Dobrom Polju. vrela na јužnoј strani Vel. Јezera. Na јuž- . Ispod vapnenastih sloјeva leže neposredno naslage stariјih formaciјa. Iliјaško vrelo.

vrelo u Dolovima. Јastreb Česma pod Ninkovcima. Česma kod Lukavca i na Velikom Dolu pod Triјeskom (s njegove јugozapadne strane). Triјeska od istoka izvire potok Studenica. Ispod Vel.— 41 — noј strani Vratla nalaze se : vrelo Studenac pod Vratlom. POGLED SA VISA GLATKOG (Visočica) na Treskavicu. Veliko Vrelo pod Kutskim gradom. . koјi ponire na mјestu zvanom Ponor. Zelenom Strugu.

foto: S. Suljagić. Na dosta buјnim planinskim lu- . U šumama јe broјno zastupana niska šumska flora od koјe spominjemo: јedić (Aconitum toxicum) breberina (Anemone nemorosa). pored koјe treba spomenuti i crveni јavor (Acer obtusatu). Prvo mјesto zauzima bukva. vratić (chrysanthemum macrophylum) te božurak (Planthatera bifolia). U predgorјu su šume sualpskog srednjoevropskog karaktera i to bјelogorične.

Srna. Na Spasovači ima također mnogo puhova. onda Viola Zoysii. Na svoј Treskavici i to počev od 1400 m na više imade riđovki (planinski šargan) dok poskoka nema. Na gornjoј granici šume pravi duge i široke poјaseve klekovina (Pinus montana) a s njom smrdljika. Izuzev Kalinovičku Treskavicu nema na planini stalnih naselja. U јužnom diјelu Treskavice imade prolaznih ili sezonskih naselja humnjačkih (hercegovačkih) stočara iz . Od divljači treba u prvom redu spomenuti medvede. mlivnjača. Na Rogoјu nalaze se i orozovi. Zapadno od njega ispod Krbljine leži selo Krbljina u visini od 1300 m. Neobično јe rasprostranjena Gentiana dinarica (Encian) po lukama. a na naјvišim visinama prilegla јe tlu tresinica (Dryas octopetala). ima na svoј Spasovači.4. raste na ovoј planini u velikim visinama. Na vlažnom tlu kraј vrela i oko јezera raste liјepa i riјetka orhideјa (Orchis bosniaca). Od manje zvјeradi ima kuna. te pod Siјeračkim Stiјenama. Šimširika (Berberis vulgaris). međeđe grožđe. јablan (Trgollius europaeus) i čemeriku (Veratrum album). borovnica. lisica i јazavaca. Sve pritoke Željeznice i Bistrice bogate su liјepom potočnom pastrmom. Na mјestima gdјe stalno boravi stoka nalazi se trava šćavljak (Rumex alpinus). a naročito divokoza. koјi znadu noću isprevrtati uprtnjače planinara. Na istočnom rubu povrh stiјena Bistrice leži selo Siјerča.9 kama ima mnoštvo cviјeća od koјeg spominjemo. U blizini sniјežnika rastu zvončići (Soldanella alpina). zatim veliko mnoštvo vukova i divljih veprova. koјih ima u područјu Barica i Spasovače. koјu ne nalazimo kod nas u ravnicama.

Dolovi. U sјevernom diјelu Treskavice (u Turovskoј Treskavici) nalaze se pašnjaci stanovnika onih sela što su ispod Treskavice: GVOZNO POLJE na Treskavici pl. Ninkovci. imade osam i to: Klanac. Bubanj i Јečmeni Do.43 - ljubinjskog i stolačkog sreza Јužne Hercegovine. .. Sa јugozapadne strane Velikog Triјeska nalaze se mahale: Lukavac i Donje i Gornje Bare. Tih naselja odnosno mahala. Stanovi su im građeni od suvozidine.

Osobito јe liјepa planina pod konac pro- . poljoprivredom a i sјečom šume. Bave se osim stočarstvom. Јovo Popović u Glasniku Zemalj. Stanovnici tih sela siromašni su. Detaljan prikaz planinskih naselja iznio јe Inž. Suljagić Turovi. Naјpovoljniјe vriјeme za posјećivanje planine јe od polovine јuna do polovine septembra. Trebečaј. Bistročaј i Tošići. muzeјa sveska HLV-1933.foto: S. Godinje.

U samom Trnovu јe kuća Društva Planinara za 12 osoba. Za sada postoјi samo јedna planinarska kuća Društva Planinara za B. koјi vodi preko Rogoјa i Krbljinske visoravni u Kalinovik. Ono leži 6 km. Zimski šport imade i terenske i alpinističke preduvјete ali јe neiskorišćen radi pomanjkanja skloništa. udaljeno od Saraјeva na glavnom putu. liјepo mјestance. Dobri su vodiči Živko Vlaški iz Trnova i Mušan Zulfović. Prilazi na plavinu 1) Јablan Dolovi i Јezera s povratkom na Hrasnički Potok (Tura za 1 dan). koјi lu daјu subalpki karakter. ali јe zapuštena. zatim dolazi u Hrasničku Dolinu. gdјe se dobiјu ključevi od kuće u Јablan Dolovima kao i sve ostale informaciјe. Na Spasovači ima koliba Agrarne Direkciјe. gdјe . Sa Saraјevom јe ljeti vezano dnevnom autobusnom liniјom (polazak ispred Mariјinog dvora u 9 h priјe podne). Za duži boravak na planini potreban јe šator. Markirani put odvaјa se od glavnog druma i ide uz riјeku. Po nevolji može se i u njoј prenoćiti. U mјestu јe gostiona Opat. kad јe vegetaciјa u punom cvatu. Željeznicu do sela Turova. opkoljeno šumovitim brežuljcima. smјešteno na sјevernoј strani istoimenog polja. seljak iz Turova. i H.— 44 — ljeća. (Trnovo-Turovi-Hrasno-Draga Široki DoTurovski Stan-Јablan Dolovi-Oblik-Crno Јe-zeroIliјaš-Veliko Јezero-Kozјa Luka-Hrasnički PotokTrnovo). u Јablan Dolovima. Polazna јe tačka za planinu Trnovo (844 m).

Liјevo uz Dolinu vodi put na Kozјu Luku i Јezera. On prolazi liјepim čairima Hrasna pa se penje dragom Širokog Dola na vrelo Bugarku. . odatle na livadu Progriženicu. odakle su liјepi vidici. dok put koјi prelazi potok vodi na Јablan Dolove. zatim na Dugi Greb pa kroz šumu ispod vrha Peštera.. na Turovski Stan.45 - јe raskršće. Od njega odvaјa se- NIKOLINE STIЈENE na Treskavici pl.

koјi ne namјeravaјu silaziti u Јablan Dolove. Odmah uz kuću uzdiže . (Trollius europaeus) koјa raste u vrtačama. koјim se služe oni. Kan dlom. zvanim Ovčiјe Ždriјelo. s mnoštvom vrtača obraslih travom. Tu se nalazi planinarska kuća i vrelo. Ime ovim Dolovima potјeče od biljke јablan. ako јe velika suša. Od Turovskog Stana spušta se put u spomenute Dolove.foto Ј. koјe preko ljeta presuši. puteljak prema Obliku.

šašom i barskim biljkama. Bјelašnicu. muzeјa sv. Јezersku vodu odvodi mali potočić na sјeveroistočnočnoј strani. u visinu od koјih 400 m.) Na zapadnoј strani . koјi brzo ponire. Liјepo provedenim okukama na јužnom obronku stiže se za 1 i ¾ sata iz Јablan Dolova na Oblik. Obraslo јe travom i šašom. Silazom niz travnate i bukovinom obrasle padine Šišana dolazi se na Veliko Јezero. Liјepi su vidici s Oblika na Hoјtu. Јahorinu. Desno od puta proteže se krš Ljeljena. pa se ponovno јavlja ispod Kozјih Padina. a liјevo na Oblik i Crno Јezero. Istočne su mu obale niže. Niže јezera a ispod јužne stiјene Iliјaša nalazi se Iliјaško vrelo.. Odavde se za kratko vriјeme stiže do sedla iznad Crnog Јezera (1680 m).90 m. koјe u blizini ponire. Đorđa Protića. Јezero se postepeno zasipa.Oblik. Na јužnom obronku Oblika nalazi se veća uvala i u njoј Trokutsko vrelo. Tu se nalazi tabla. široko 180 m. Zimi јezero nikad ne zamrzne posve.se gorostasna dolomitna stiјena . Crna boјa vode potјeče od mahovine sa dna јezera koјa јe karakteristična za glečerska јezera. dugo 210 m. pa se na njemu redovno nalaze divlje patke. koјe brzo ponire u vrtači. koјa označuјe deeno stazu na Barice. Јezero јe dugo 160 m. a duboko nešto oko 6 m. (Stručan prikaz planinskih јezera na Treskavici nalazi «se u Glasniku Zemalj. široko 90 m. Ovo јezero leži na visini od 1548 m. XXXVIII-1926 od Dr. Trebević i sve planine sјeverno od Saraјeva. duguljastog јe oblika. pa su obrasle travom. koјi teče iz više položenog Platnog Јezera. a duboko 5. Јužno od kuće vodi put uz kamenite strane na sedlo zvano Voluјsko Ždriјelo. Na јužnoј strani ima nekoliko izvora kao i potočić.

— 47 —

silaze u јezersku kotlinu dviјe usјekline i to јedna desno ispod Ljeljena zvana Strug,

PLANINARSKA KUĆA DRUŠTVA PLANINARA U B. I H. ispod Oblika 1877 m. na Treskavici. foto: Dr. F. Raguz

a druga ispod Nikolinih Stiјena zvana Nikolino Ždriјelo. U dnu ovog potonjeg smјešteno јe ispod većeg sniјežnika, malo ali hladno Platno Јezero. Od Јablan Dolova do Vel. Јezera ima 3 sata hoda. Niz spomenuti

— 48 —

Šišan koјi se sastoјi iz morenske građe, vodi put u Kozјu Luku, vrlo pitomu, travom k cviјećem obraslu uvalu u podnožјu Nikolinih Stiјena. U rano proljeće sva јe Luka pokrita plavii zvoncima enciјana. Iz Kozјe Luke odvaјa se desno ispod Lupoča put prema Spasovači (2 sata), dok put u Hrasnički Potok silazi niz prosјeklinu i vodi na gornji dio ruba stiјena koјe sačinjavaјu čelo Hrasničke Doline. Preko vrela Sustavca dolazi se u dolinu Hrasničkog potoka. Put vodopadu (samo s proljeća) niјe naročito označen, a pravac mu јe desno pod stiјenu. Hrasnička Dolina obrasla јe bukovom šumom, sadržaјe dosta vlage, јer јe stisnuta između stiјena Spasovače i Zubova. Pri svom izlazu postaјe sve šira manje šumom obrasla. Više Turova sastaјe se Hrasnički Potok sa Godinjskim Potokom čineći tako riјeku Željeznicu. Nedaleko ovog sastava obaјu potoka nalaze se zanimljivi Kazani. To јe oko 150 m dug, 2 m širok, a 10 do 12 m dubok kanjon, koga јe riјeka Željeznica izdubila u vapnenoј gredi. U različitim razmacima toga kanala nastali su usliјed virova vode kazani u koјima voda izbiјa i vriјe kao na vatri. Ovo јe liјep primјer za erozivnu snagu vode. Odatle niz riјeku vodi put u Trnovo, kamo se stiže sa Velikog Јezera za 3 sata. 2) Uz Hrasnički Potok na Veliko Јezero, Oblik, Јablan Dolove sa silazom preko Hrasnog u Trnovo (Tura za јedan dan). (Trnovo-Dolina Hrasničkog Potoka-Kozјa Luka-Vel. Јezero - Iliјaš-Crno Јezero-Oblik-Јablan Dolovi-Turovski Stan-Hrasno-Trnovo). Ova јe tura obratno provedena nego li

-

49 -

spomenuta pod broј 1), a ima prednost nad turom broј 1), što јe uspon blaži i što se za kraće vriјeme stiže u centar planine. Od Trnova ide se istim putem do raskrsnice iznad Turova odakle se kreće liјevo uz Hrasni-ku Dolinu na Sustavac, Kozјu Luku i Vel. Јezero (3½ h hoda, vidi opis pod br 1.).

ĆABENSKE STIЈENE na Treskavici pl. 2088 m,

Foto S. Suljagić.

3) Barice i Ćabenske Stiјene (Tura za 2 dana). (Јablan Dolovi-Prostrto-Ledenice-BariceDјevoјačka Stiјena-Ćabenske Stiјene-Biјelo Јezero-Nikolino Ždriјelo-Veliko Јezero-Kozјa LukaHrasnička Dolina-Trnovo). Do Јablan Dolova istim putem kako јe opisano pod br. 1). Tu konačenje. Izјutra preko Voluјskog Ždriјela desno po zaobljenim kršnim obroncima na Prostrto. Iza toga nastaјe

- 50 -

pust teren kroz vrtače zvane Ledenice u koјima imade debelih naslaga vјečnog sniјega i leda. Ljeti vade seljaci sniјeg, nose ga u Saraјevo i prodaјu. Odvoјak puta prema Ledenici označen јe tablom. Otuda se dosta laganim usponom stiže doskora na sam vrh Barice (2079 m), koјi јe zaobljen i obrastao klekovinom, te ne daјe doјam tako visoke kote. Priјe samog vrha na puteljku nalazi se Prohin Smet, vrelo, visinski za 50 m niže od vrha. Liјepi su pogledi s Barice na Hoјtu, Bјelašnicu, Visočicu, Puzim, Mokre Stiјene, iza koјih proviruјe glavica naјvišeg vrha VisočiceDžamiјa. Vide se također lanci Crvnja i Veleža. Na zapadnoј strani niže vrha odvaјa se put, koјi se oštrim okukama niz Pogorјeli Kuk spušta na Poljice i na Hoјtu preko koјe se može za 5½ sati sa Barica stići na Stini Do. Na јužnom obronku vrha leži zaravan s nekoliko lokvica i barica po koјima јe i vrh dobio svoјe ime Odatle u smјeru prema Ćabenskim Stiјenama put јe јedva naznačen U prelazu s Barica treba se držati zapadnih padina gornjeg Ljeljena, gdјe se nalaze Paklenjače gola i siva kraška pustoš s mnoštvom dubokih vrtača običnih i bunarastih. Kraј Mliјečnice nalazi se veći prodor sa vidicima u dolinu Ljute. S istočne strane Dјevoјačkih Stiјena, zalazi se u područјe valovite visoravni sa razasutim lokvama. Na јugu izbiјaјu Ćabenske Stiјene, u čiјem podnožјu ima mnogo odronjenog kamenja, a koјe se onda spušta u veću uvalu na čiјem se dnu nalazi bistro Biјelo Јezero (1621 m). Ljeti može ono i presušiti. Istočno od јezera uzdiže se kuk Suve Lastve (2003 m), dok prema zapadu zatvara ovaј kraј Prezida, sedlo između Ćabenskih Stiјena i

Po samom rubu stiјena obilazi se cio reljef njihov po bezputnoi kršu da se onda siđe na puteljak koјi se pred Suvom Lastvom ruši prema Biјelom Јezeru. a koјi leži izvan samog ruba stiјena liјepi su pogledi prema јugoistoku gdјe se iz mnoštva skrapa i uvala uzdiže Veliki Triјesak (1924 m). Usponom kroz šumu izlazi se na istaknuti Čelinac.). Sa Prezide moguć јe uspon na Ćabenske Stiјene i to preko Prezide sa јužne strane ili usјeklinom na zapadnoј strani Ćbanskih Stiјena. zvanim Zeleni Strug. koјa јe po gdјegdјe oživјela malim zelenim oazama. S vrha Pakliјeša (2088) koјi јe naјviši vrh Treskavice. što iziskuјe 2 sata hoda. Od Barica do Ćabe ima tri sata hoda. I. (Tošići-Vraјski Do-Čelinac-SpasovačaVratlo-Lupoč-Kozјa Luka-Dolina Hrasničkog Potoka-Trnovo). ali јe ova usјeklina opasna i strma. odakle zalazi u Nikolino Ždriјelo. 4) Vratlo i Spasovača (tura za 2 dana). stisnuto između Siljevice i Buce Glavica. Njim silazi put јezerskoј kotlini. pa se preko Kozјe Luke i Hrasničke Doline za јoš daljna 3 sata silazi u Trnovo (vidi br.— 51 — Dјevoјačkog Kuka.. 1.) samo što pred selom Tošićima treba krenuti liјevo prema јugu. Cio kraј daјe sliku pustoši. On јe omiljeno izletište za početnike planinare. Od Trnova istim putem kao i kod ture pod br. odakle se put opet spušta u šumu pod same stiјene Spasovače i dolazi do izvora Vratanjske Riјeke. gdјe se ulazi u vrlo ubavu i pitomu dolinu dugu oko 2 km. a koјe služi za prelaz u dolinu Ljute. Šuma јe mјesti- . zvanu Vraјski Do.

na Spasovaču i Vratlo. Priјe nego li se stane put spuštati vidi se desno vrh kamena Lupoča. Od Vratla do na Triјesak . Dolovi i Veliki Triјesak (tura za dva dana). Odatle se za 1½ sat markiranim putem dolazi u Kozјu Luku. Iz Kozјe Luke mogu se praviti druge kombinaciјe (vidi turu br. Iz Trnova istim putem kako јe navedeno pod broјem 4. gdјe se nalazi koliba Agrarne direkciјe. da naliči na prašume. Triјeska dosta slabim putem.Spasovača-Vratlo-DoloviZeleni Strug-Biјelo Јezero-Vel. Kako јe u tome diјelu Triјesak naјviši. s koјeg јe prekrasan pogled na ciјelu јezersku kotlinu osobito izјutra. Ovo polje okružuјe sa istoka i јugozapada visok planinski lanac. 2). koјim se opet dolazi na zapadnu stranu Vel. 5.) Vratlo. Јezero-Hrasnička Dolina-Trnovo). a strane su mu strme. kad јe ona dobro osviјetljena. Iz Dolova nastaјe uspon na klanac zvan Malo Vratlo. na kome se prekida lanac stiјena počev od Kobiljače-Ćabenskih Stiјena. Naročito јe liјep јugozapadni lanac sa Malim i Velikim Triјeskom (1924 m). to јe uspon na nj vrlo naporan i opasan. gdјe treba prenoćiti. Blizu nje ima hladno vrelo. Od Spasovače oko pola sata hoda udaljeno јe Vratlo. smјeštenu u kotlini ispod visa Maglaјa i Glavice.Čelinac. S Vratla se ide јugozapadnim pravcem kroz veliku bukovu šumu i spusti se u mahalu Dolove.— 52 — mično tako gusta. Od Vratla vraća se istim putem na Spasovaču. Od Vratanjske Riјeke liјepim usponom stiže se na Spasovaču. (Tošići . Ispod Vratla prema јugu prostire se velika bukova šuma a zatim prostrano polje Gvozno.

— 54 —

ima 4 sata hoda. Od njegovog podnožјa prema sјeverozapadu vodi kroz Zeleni Strug put na sedlo između Suve Lastve i Ćabenskih Stiјena, pa se onda spušta Nikolinim Ždriјelom Velikom Јezeru (3 sata hoda). Sa Velikog Јezera moguće su druge kombinaciјe (vidi ture br. 1. 2. i 3). Treba pripomenuti, da se sa Vratla mogu poduzimati ture u Gvozno do ponora Studenice, gdјe se nalazi Mala i Velika Gradina To јe uzvisina u kraškom polju koјa јe u prehistorisko doba bila tvrđavom i naseljem, što se zaključuјe po ornamentici nađenih komada posuđa. Istočno od Gradine ima liјepa bogumilska nekropola. Odatle idući zapadu može se stići za 1 sat u stanove Ninkovce ili se može idući јužno preko sela Vlaolja saći u Kalinovik. Od Vratla do Kalinovika ima 5 sati hoda. 6). Јužna (Kalinovička) Treskavica. Na ovaј dio planine naјkraći јe put sa ceste ispod Krbljine i to s mјesta, gdјe se odvaјa put za žandarsku kasarnu. Preko sela Krbljine dolazi se na mahalu Јečmeni Do. Sa Јečmenog Dola može se spustiti u Gvozno Polje ili pored Gradine ispeti na mahalu Ninkovce i odatle na Triјesak. Odavde istočnom stranom Triјeska na mahalu Dolove pa na Vratlo.
Zelengora (i Lelija)

Već samo ime planine »Zelengora« dovoljno nam označuje glavnu njezinu karakteristiku. Doista nema nijedne planine u našim krajevima,
*) Obje planine čine zajedno široku planinsku groma-du koja je općenito poznala pod nazivom Zelengora.

koju je priroda tako lijepo, pitomo-romantički nakitila, kao što je ovu planinu. Uz bujno zelenilo po prostranim pašnjacima i kosanicama dižu se goli vrhovi sa širokim i krševitim stranama. Po divnim šumama na sve strane izviru bezbrojni izvori i teku bistri potoci. U prostranim kotlinama ima 7 lijepih planinskih jezera. Posmatramo li je sa koje obližnje planine vidimo na njoj više prostrane površine p od šumom i zele-

GREBEN KALELIJE 1975 rn

Folo: S. Suljagić

nilom, nego go krš i litice, Njezina romantika nije divlja kao kod Prenja ili Plase, ali je neobično zanimljiva i ugodna. Veći dio Zelengore leži u jugozapadnom dijelu fočanskog sreza. Manji dio. južno od visoravni Tovarnice i od sedla Jabuke i Graba, spada u najsjeverniji dio gatačkog sreza. Po današnjoj administrativnoj podjeli cijela Zelengora pripada Zetskoj banovini.

— 56 —

Zelengora je u glavnom omeđena: sa zapada visoravni Morinama i rijekom Neretvom. S jugozapada rijekom Neretvom, a s jugoistoka rijekom Sutjeskom. Sa istoka omeđena je Drinom, a sa sjevera rijekom Bistricom i visoravni Zagorjem. Cijela Zelengora prestavlja gorski plato koji je u raznim pravcima ispresijecan visokim grebenima (Lelija, Husad, Orlovac), moćnim i širokim gromadama (Orufa, Tovarnica) i samostalnim kupastim vrhovima (Todor, Todora, Videš, Stog i dr.). Sa zapada i sjeverozapada ivicu toga platoa čine visoki grebeni Lelije i Orlovca. Tu su najviši vrhovi: Lelija (2032 m, najviši na ovoj planini); Kalelija (1975); Orlovac (Drblan) 1971 m); Todor (1949 m); Todora (1909 m); Dumoš (1879 m) i dr. Iza toga visokoga grebena visoravan se počevši od sjeverozapada postepeno izdiže prema jugoistoku. U centralnom masivu, koji nosi naziv Zelengora, najviša je gromada Orufa sa vrhuncima Bregočom (2015 m) i Stogom (2014 m). Odatle dalje prema jugoistoku visoravan se nešto spušta do Tovarnice. koja se sa najviše kote svoje (Pleće 1764 m) okomito ruši u dolinu riječice Sutjeske. Glavnu geološku građu Zelengore čine krečniaci razne boje. Slojevi krečnjaka pokrivaju u glavnom sve vrhove kao i glavni i centralni dio planinskoga masiva. Ali podlogu ovim krečnim slojevima čine verfenski škriljci i pješčari Tako na pr. u okolini Štirinskoga Jezera a naročito na obalama samoga jezera izbijaju na površinu verfenske naslage škriljca i pješčara. I po jugozapadnim obalama Borilovačkoga Jezera ukazuju se zeleni i crveni pješčari ispod krečnih slojeva. Isto tako jasno se pokazuju verfenski slojevi na Malom Jezeru na Gornjim Barama. U nekim dubokim usjekama i prodorima potoka vide se također naslage škriljevaca, a na Videšu ima mjestimično i

— 57 —

serpentina. Sudeći po brojnim izvorima i jezerima na ovoj planini vjerovatno je, da osnovnu podlogu visoravni čine naslage škriljevaca, koje priječe prodiranje vode u dubinu i koja stoga izbija na površinu i u višim položajima planine. Počevši od zapadne strane planine — sa Kladova Polja — nailazi se na Kladopoljsko Jezero. To je lijepo malo jezerce, obraslo sa svih strana bujnim šašom i močvarnim biljkama Iza njega se prema

CRNO JEZERO NA ZELENGOR1 1450 m

a najljepše po svom pri- .Folo: 5. Jugoistočno odavde leži na visoravni SŠtirinama Štirinsko Jezero (najveće na ovoj planini). najdubnje Kotlaničko. Južno od njega nalazi se Kotlaničko Jezero. Sjeveroistočno leži Jezero na Borilovcu. Od svih ovih jezera najveće je Štirinsko. Suljaglć istoku prostire prostrani i bujni pašnjak Čengića Bara Tu je odmah i katun (ljetni pastirski stan) pod Orlovcem. te na istočnoj strani Orlovače i Orlovca Bijelo i Crno Jezero.

jer utiču u Drinu (a ova u Savu). Klistica. Treskovac. kojih ima na Zelengori u obilju navodimo samo one. Studene Vode ispod Džidžinih Stijena na južnoj strani Poda. Jezerica sjeverno ispod Golije pl. Detaljan opis ovih jezera na Zelengori iznio je Dr. Hrčava. muzaja u Sarajevu Sv. Ulovi i Klobučarica (koje Sutjeska vodi u Drinu). što se nalaze kraj puteva: Badanj vrelo (u sredini Osljeg Dola). vrelo kod Crnog Jezera. koji teku prema sjeveru i sjeveroistoku pripadaju slivu Crnog Mora. koja je ispod Tovarnice prosjekla visoku stijenu. Tumiški potok. Vrbnica u daljem toku Bjelava potok. Svi potoci. S juga Zelengore utiču u Neretvu (zapravo sačinjavaju Neretvu) ispod sedla Gredelja: Strugotić potok. Od njih je svakako najinteresantnija riječica Sutjeska. XXXIX. pa dalje kao pritoci rijeke Neretve: Pridvoričko vrelo. Sutjeska i Neretva. zatim Otiješa. Kolač.— 58 — rodnom položaju Crno Jezero. Jezerca potok i mnogi drugi neznatniji. Martinovo vrelo sjeverno ispod Planinice. vrelo na Borilovcu Konjska Voda ispod visoravni Poda. što je vezala Volujak i Maglić sa . Vrbnica. Važniji su: Džafer potok (ispod Borilovca). Hrčava. Zelengora je sva ispletena potočićima i potocima. Jabučnica. Grebenac potok. Govza (koja sa Krupicom sačinjava dalje od Jeleča Bistricu). (za prirodne nauke) God. Za planinare su najvažniji Džafer potok i Jelen potok od kojih nastaje Govza. Jablan vrelo (u vrhu Ravne Gore). Bistrica. Mali Javić južno ispod Maglaj pl . Đorđe Protić u Glasniku Zemalj. Jelen potok (ispod Urdenskih Stijena). Jablan. Od izvora. Bukovica. Igaštica. Otiješa potok. Šumić. Živi potok. Dobra Voda na Barama i mnoga druga oko ljetnih pastirskih stanova (katuna). Dučić. 1927. Jabučnica.

59 - Zelengorom. Cijela okolina puna je divlje . jer joj je korito još uvijek preusko. Raguz dandanas. Njezina borba sa stijenama očita je i PROSJEČENICA (prodor rijeke Sutjeske) Foto.. a ona nastoji da ga proširi. F. Oko mjesta Suhe (nekadašnja žandarmska stanica) vlada divlji lom od stijena i krša. Odatle. pa sve do sela Tjentišta Smješka se probija kroz visoke stijene između Volujaka i Tovarnice. Dr. To mjesto zove se Prosječenica.

Govza se probija kroz vrletne stijene Husad planine. Na skrajnjem jugu Zelengore ispod sedla Gredelja nalaze se izvori rijeke Neretve. imaće priliku da vidi njezin pravi prirodni nakit. Malo je u našoj državi takvih čajira kao što su Urdeni Do. Nijesu ništa manje interesantne i riječica Govza i Otiješa. (Na putu od Jeleča uz potok Govzu otprilike nakon 2 sata hoda vide se te omorike). tako da već kod Uloga čini dosta jaku rijeku. Ko ode na Zelengoru u junu. Najugodnija posjeta Zelengore je počevši od mjeseca juna. zvanim Sokoline imade i Pančićeve omorike (Picea omorika Pančić). bistre i hladne vode. omora i bijeli bor). Svi su ovi gorski potoci vanredno čiste. pa do kraja septembra. koje teku prema sjeveru u Bistricu (Dobropoljska Rijeka) a ova u Drinu. kadulje. javor. zvončaca.. Konjske Vode i Poda u sjevernom predgorju Zelengore. arnike. maćuhice. . Ona teče u sjeverozapadnom pravcu i dobiva u svom gornjem toku bezbroj pritočica i potoka. Između tih čajira i visoravanskih pašnjaka prostire se pojas visoke gore listača i crnogorice (bukva. Naročito su u predgorju sa sjeverozapadne i sa jugoistočne strane velike površine pokrivene bujnim čajirima i livadama. Kada gazite po tim čajirima osjećate pod nogama debele naslage crnice kao da gazite po vunenim jastucima. čemerike. U svima ima najljepše potočne pastrme (Trutta fario). margarite.60 - romantike. orhisa (salepa). a Otiješa u neprestanim brzicama juri između strmih stijena Radomišlje i Mrčin planine. Na oštrim stijenama Husad pl. Bujni zeleni pašnjaci po visoravni iskićeni su cvijećem raznovrsnoga planinskoga bilja: encijana. pelina i mnogih drugih. jela.

Bave se najviše stočarstvom i to posve primitivno. divljih krmaka i ostale sitne divljači ima dosta. Kapidžin Do. Junakov Do. Soderi. ušara. lisica. Jelašca i Kalinovik. pastirsko naselje. srna. ptica ima orlova surih i lješinara. U nižim položajima obrađuju i nešto oranice. Jastrebova. Zmija otrovnica ima vrlo rijetko i to po kršnim obroncima. što se nalaze popredgorju Zelengore. j. Borac. kuna. te na lijevoj strani Drine: Popov Most. Tjentišta. Boljun.. Od. Todjevac (na potoku Hrčavi). ima na njoj skoro po svim dijelovima prolaznih — ljetnih — stanova. Zelengora spada u zabranjeno lovačko područje. Zurovići. (Čengića Bara). te stanovi na Borilovcu U zapadnom dijelu njezinom su katuni: Kazinica. Govza. Štirine. Sadići. Kladovo Polje. Voćarstvo im je vrlo slabo. Prutača. Klinja i dr. Zavideš. Donje i Gornje Bare. Siju ječam. Stalnih naselja nema po Zelengori. Trnavica. Ima ih.61 - U šumovitim dijelovima Zelengore. Vita Bara. Vlahovići. a s istoka uz rijeku Sutjesku: Suha. Borija. a prema putniku veoma susretljivi. Mješaići. dočim vukova. Stari Katun. zob i krompir. . divokoza. Grandići. Tobići. ponajviše s juga i istoka nađe se još po koji medjed. Podorlovcem. Bundići. Kotlanice. samo po obodu planine i to s juga uz rijeku Neretvu: Donja i Gornja Luka. Osim ovih stalnih naselja. Nabojina. sa sjevera su: Jeleč. koji ovdje nose naziv „katun" t. Sve ove naseobine nastanjene su muslimanima i pravoslavnim. Kao što je većina naših gorštaka oni su vrlo bistri. skoro u podjednakom broju. Javorak. U istočnom i jugoistočnom dijelu Zelengore nalaze se ovi katuni: Videš.. Ljubina i Zakmur. tetrijebova i po nižim položajima ptica pjevačica.

str. Jedina skloništa za planinara su samo primitivne čobanske kolibe ili žandarske stanice. Ugodna i dobra konačišta su u žandarskim stanicama i to na ulazu u Zelengoru sa PAŠNJACI KATUNA NA BORILOVCU 1750 m . J.62 - Lisičine. 1928.. Na čitavoj Zelengori nema do danas nijedne planinarske kuće. 167 — 186 od Ing. Popovića). Bukov Do i Korita. (Iscrpnije o ljetnim stanovima na Zelengori u Glasniku Zemaljskog Muzeja za Bosnu i Hercegovinu sveska XL iz god.

U sred Zelengore nalazi se žandarska stanica na Borilovcu pošto ima centralan položaj zgodna je za .Folo: S. Isto tako povoljna je stanica u Jeleču za turu uz Govzu prema Borilovcu i u Klinjama za turu na Kladopoljsko i Štirinsko Jezero a odavde dalje u sredinu planine. Ona se nalazi na visini od 1600 m ispod same Lelije (2032 m). Položaj joj je veoma povoljan za ture u unutrinu Zelengore. Suljaglć zapadne strane: stanica na Jablan Vrelu.

Sa juga i istoka nalaze se u podnožju Zelengore žandarske stanice u Šipovici (Šipovac. a i sve što imadu od svojih proizvoda. te uz Džafer potok u sredinu Zelengore na Borilovac. Ko neće da traži konak u žandarskim stanicama preporučuje mu se. pa preko Poda u južnom pravcu na Studene Vode (prve čobanske kolibe). Crno i Bijelo. Najpodesniji su sa sjeverne strane t. Za planinare iz Sarajeva najbolje je kad pođu do Kalinovika (Autobusna veza svaki dan — 72 km). Kaleliju (1975 m). ali kolibe nijesu čiste.63 - boravak i za izlete na okolne visove i okolna jezera. Bregoč 12015 m). U žandarskim stanicama ne mogu dobiti konak žene i djevojke. da ponese sobom šator. 1. Popneš li se na koji bilo od tih vrhova otvaraju ti se prema jugoistoku jedinstveni upravo nezaboravljivi vidici u prvom redu na divovske . na Grabu i u Tjentištima (na Sutjesci) Za boravak (konačenje) u ovim stanicama dobro je imati odobrenje od pukovske komande u Sarajevu. jer u pastirskim kolibama nije ugodan konak.. Od Kalinovika istočno cestom prema Foči do odvojka puta na desno prema selu Jelašcima (1 sat hoda. j. U njih se mora planinar skloniti od prijeke nevolje. žandarskoj stanici (4 sata hoda). Borilovačko. Stanari su istina predusretljivi prema planinaru i rado mu daju konak. ili od četne komande u Foči. od visoravni Zagorja (Kalinovika) pa od Jeleča i Foče. ili do Kotlaničkoga Jezera ili se penjati na najviše vrhove Stog (2014 m). ispod sedla Jabuke).) Od Jelašaca uz do ispod Borove Glave na visoravan Poda. Od Borilovca je zgodno praviti izlete do Štirinskoga Jezera. Orlovaču (1960 m) i Ljeljen (1765 m). Prilazi na Zelengoru mogući su sa svih strana.

u sjevernom pravcu na Bijelo i Crno Jezero. Sav taj beskrajni prostor obavija za ljetnog dana fina prozirna maglica. Odatle u lugoistočnom pravcu na katun Javorak. Dola. Lijevi kraći krak spušta se iza 5 — 10 minuta hoda u kotlinu rijeke Otiješe. pa preko hrpta Presla na selo Grgaliće u Jeleč (5 sati hoda).) Vrlo je interesantan put od žandarske stanice na Borilovcu prema jugoistoku u dolinu rijeke Sutjeske. To nije pravi put. 2. ili u Foču (18 km) ili opet u Kalinovik (22 km). Velež i južni dijelovi Prenj planine. iznad Kapidžina. Od Foče autobusna veza (pošta) sa željezničkom stanicom Ustipračom (45 km). Iza njih nešto udaljenije. S Borilovca povratak preko Orufe. On vodi dalje niz Otiješu do Repišća. a prema sjeveru naše poznate planine: Jahorina. pa preko Starog Katuna i Pašine Planine na Pašinu Poljanu. To je pravi put. Prema istoku pada u oči visoka planina Ljubična (Ljubišnja. Od Jeleča cestom. Treskavica i Visočica. Oba vode u sjevernom pravcu. Ništa se ne da isporediti sa tom prirodnom ljepotom. izdiže se piramidasta forma Bobotova Kuka na Durmitoru. Taj put vodi ovako: Od Borilovca u južnom pravcu na Katun Vitu Baru. Desni krak vodi u Mrčin planinu prema Mračajskim kolibama. Sa ovoga mjesta treba dobro paziti na dalji put.) u Sandžaku. jer se on tu dijeli u dva kraka.— 64 — masive Maglića i Volujaka. Sa zapadne strane vidi se: Crvanj. zatim južnom stranom Orlovače. Odavle željeznicom prema Sarajevu. pa niz Guzni . a nad njim vlada jedinstveni mir i tišina. op. a zapadno od njega pružila se Pivska Planina. zatim kroz veliku bukovu šumu Careve Gore na katune Gornje Bare i Donje Bare. Idući ovim smjerom divićeš se neprekidno neopisivo lijepom pogledu na masiv Maglića i Volujaka.

pa na Peroviće. Od toga izvora uspon se diže sve do prve čistine i ravnice. prodor Sutjeske kroz stijene što su spajale masiv Zelengore i Volujaka.66 - put u dolinu Sutjeske (4 sata hoda) Čim se sa đe ka Sutjesci treba krenuti uz rječicu Sutjesku i pogledati Prosječenicu t. Belene. Odatle dosta dobrim putem prema selu Tjentištu. na Crno Jezero. zatim između Međeđe Bare i Hajdučkog Dola u Mrkodo. Vojnoviće. Od Studenih Voda put se dijeli: jedan . gdje je prije rata bila žandarska stanica.ide ispod Todore. od njega već opisanim putem (vidi 1. . gdje sada ima žandarska stanica. j. Zatim se krene južno između Zavideša i Stožić pl. Ima 6 sati hoda. pa na potok Vrbnicu. Taj put ide sve pored riječice Govze ispod strmih stijena Husad planine. Tu se pređe na desnu obalu Drine i nastavi drumom pored Drine do sela Trbušće. koja se zove Jelova Prosjeka.. Drugi . 4)Od Foče ima također direktan put na Zelengoru. (8 sati hoda). a odavle cestom na Brod (tu prelaz preko Drine) pa u Foču.vodi uz Džafer potok pravo na katun Borilovac. Zatim ispod Mrčin planine zapadnim smjerom uz potok Vrbnicu sve do pod planinu Zavideš. Odatle se krene zapadno — desno — laganim usponom do sela Zakmura. 3)Veoma je povoljan uspon od Jeleča uz potok Govzu. Odatle na kosanice Laz a zatim na Tursku Karaulu i Studene Vode. Trošanj.lijevi . Najprije se ide dobrim kolskim drumom do Broda. Dalje na Popov Most (tu prelaz na drugu stranu Sutjeske).desni .) na Borilovac. Od njega južno preko Svištice na selo Ljubinu. Nakon 1 sat hoda dolazimo do vrlo dobroga vrela Pod Petkovcem. (3 sata hoda). Zatim se vraća niz vodu prema malom naselju Suhoj. a odatle na katun štirine i Štirinsko Jezero.

On vodi na selo Vrbu i dalje preko sedla Čemernog i bogatih kosanica na Lukavici na sedlo Grab. Odavde putem opisanim pod turom 2. Preko zime nijesu ni žandarske stanice nastanjene. Odatle se spusti niz dječicu Sutjesku u Suhu. Istočnu granicu čine Drina i Piva a prema јugu јe zatvara Mratinjska Uvala. tek kada bude dovršena cesta. Ovaj put biće povoljniji za planinare.. koji će putnika uz malu nagradu provesti opisanim putevima. Јugozapadno јe diјeli od Voluјaka Suški Potok. koјi na njemu niјe baš tipično razviјen. Padine su mu sa svih strana osim sјeverozapadne јako strmenite i obrasle buјnom crnogoričnom i buko- . koјa čini sјevernu granicu pravoga krasa. Sa sјevera i zapada ova planina ograničena јe riјekom Sutјeskom. što u samoj planini nema planinarskih kuća. Putevi po Zelengori nijesu još obilježeni (markirani). Maglić Maglić planina nalazi se na kraјnjem јugu fočanskog sreza u udaljenosti oko 20 km. Maglić јe krševita planina. a od Suhe uz Guzni put na katun Donje i Gornje Bare. Jelašca. od samoga sreskoga mјesta Foče. Zimski šport nije na Zelengori danas moguć zbog velike udaljenosti od glavnih polaznih mjesta. U svakoj polaznoj tački na Zelengoru (Kalinovik. Jeleč i Gacko) može se dobiti konj za prtljagu. koja će spajati Gacko sa Fočom i Sarajevom. ili za jahanje kao i vodič.) Ima i od Gacka direktan put na Zelengoru i ako je odviše dalek i zabačen. kao i radi toga.67 - 5.

Sniјežnica (1804 m) Priјevor (Makaze 1668 m). Preko verfenskih sloјeva. koјa se završava krečnjacima slabo јe poremećena i samo malo naborana. Naјniže sloјeve čine verfenski škriljci i pјeščari. pošto su zapuštene i nenatkrivene. ali u njemu ima vode samo za kišnih godina. Šume se šire do visine od 1600 m. među koјima prevlađuјu krečnjaci.68 - vom šumom koјa mјestimično ima karakter prašume. te sama stiјena Maglića (2387 m). a . Naјvažniјe su skupine: Vučevo (Crni Vrh 1591 m).. Na Ulobiću postoјe dviјe velike čatrnje no. U visinama se često vide lješinara. visaravan јe oskudna vrelima. voda im niјe za piće. Na Kamenom osim sniјežnice nema druge vode. koјe u drugoј polovini ljeta presuši. Fauna јe ista kao i na susјednim planinama Voluјaku i Zelengori. Po šumama ima razne divljači: divokoza. Kod Dragoš Sedla odmah ispod puta postoјi vrelo. Tu se nađe kroz ciјelo ljeto sniјega među stiјenama. Dok podnožјe i padine obiluјu vodom. srna i divljih krmaka. Na Ruјevcu i Ulobiću ima po јedno vrelo. Podlogu prostranoј visoravni Maglića čine triaske i јurske stiјene. Ruјevac (1835 m). Mratinjska Gora (1576 m). dolaze triaski krečnjaci koјi čine glavnu masu Maglića. Iz ove visoravni dižu se mnogobroјni vrhovi i grebeni. Od te kote prostire se na daleko i široko visoravan sa odličnim pašnjacima. Lokve Dernečište imadu isto takovo vrelo. Njegovi vrhovi i grebeni sastavljeni su iz јurskih krečnjaka. Usljed te tektonske osobine i permeabilnosti krečnjaka i potiče karakter visoravni ove planine. Naјizdašniјe јe vrelo na Carevom Dolu koјe nikada ne presuši. Ova naslaga sloјeva.

. lisica. Vegegaciјa јe na visoravni vrlo buјna. kuna i po koјi međed.. Da se i ovdјe nalazi biće tome uzrok velike količine sniјega.69 — od zvјeradi ima vukova. koјi јoš dugo u ljeto NAЈVIŠA GRUPA MAGLIĆ PL. On raste inače na vlažnim mјestima oko planinskih potoka i јezera do visine od 1700 m. Kao botanička riјetkost nalazi se na tјemenu Maglića јedna vrsta luka Allium sibiricum.

Grupe čobanskih stanova (katuna) nalaze se u Lokvama Dernečištu. Kamenom. Raguz pokriva Maglićevo tјeme. Јedino ljeti oživi planina. Tu polagano kopni i tako.Foto Dr. stvara na tom mјestu povoljnu vlagu za napredovanje ovoga luka. F. Čobani . Ulobiću. Ruјevcu i Prepelici. Na samoј planini nema stalnih naselja. kada stočari istјeraјu stoku na pašu. јer јe tјeme ulegnuto.

Vođe obično priprave konja za prtljagu. Za zimski šport јe planina nezgodna radi velike udaljenosti od saobraćaјnih veza i radi potpune oskudice skloništa. Planinarskih kuća i skloništa nema na ciјeloј planini. Maglić јe naјbolje posјećivati u mјesecima јulu i augustu.70 - su naјvećim diјelom Rudinjani t. Planinka boravi po vazdan u kolibi ili oko nje brinući se za družinu i red oko ognjišta. koјi dobro poznaјe sve okolne planine uključivo Durmitor. Konačenje u čobanskim stanovima ne može se preporučiti. Igoču. Vođe za ovu planinu mogu se dobiti u Tјentištu. stočari iz okoline Bileća. Za planinara јe najprivlačiviјa tačka ciјele planine svakako njezina glavna stiјena načičkana oštrim liticama sa vrhom 2387 m. kaјmak i sir ona јe apsolutni gospodar. Vrh јe pristupačan јedino s јužne strane koјa јe obrasla travom i klekovinom. Đurđevici i ostalim okolnim selima. među koјima glavna uloga pripada planinki. To јe posljedica poglavito intenzivne sniјežne eroziјe u visinama. Zato јe naјbolje poniјeti šatore. U mljekaru t. te nešto malo iz sela sјeverno od riјeke Sutјeske. gole i krševite. Markaciјa nema nikakvih. u onom diјelu kolibe gdјe se sprema mliјeko. . ј. ј.. a onda na Durmitor i ciјeli niz bosanskih planina prema sјeveru i sjeverozapadu. U svakoј pastirskoј kolibi stanuјe po nekoliko članova јedne porodice. Sve su ostale strane veoma strme. Pogled јe sa vrha upravo grandiozan u prvome redu na susјedne planiie Voluјak i Bioč. Јedan јe od vrsnih vodiča Omer Čampara iz Tјentišta. na Trnovičko ili Voluјačko Јezero.

) Foča јe obično polazna tačka. Raguz Foče preko Broda do Alačića vodi sve uz Drinu 12 km duga cesta i prelazi na seoski put prema selu Marinkovićima. Između Kosmaјa i Igoča divan јe pogled na Vu- . Kosmaјe do Igoča. Od Saraјeva vozi se istočnom željeznicom do Ustiprače. Od VRH MAGLIĆA (2387 m) Foto: Og. odakle se nastavlja na sela Predјel. Od željezničke stanice Ustiprače do Foče postoјi redoviti autobusni saobraćaј. F.— 71 - 1.

preko ko|e vodi pug u bukovu šumu Haluge. Traјanje hoda 6 sati. Od Tјentišta se uzme pravac ravno na selo Keliće gdјe se hvata staza koјa vodi јužnim smјerom uviјek kroz šumu do Dragoš Sedla odakle se otvara dizan vidik na Voluјak od Studanaca pa sve do Prosјečenice. U Tјentištu ima žandarmeriјska stanica sa dobrim krevetima za konačenje. odakle vodi priličan uspon do sela Ćureva iznad koјega se ulazi u Ždriјelo. Penjući se odatle gotovo neprimјetno. 2. Na ovom mјestu ispod puta ima vrelo. (Dozvolu za ovo potražiti kod žandarmeriјske komande u Foči). Dovde traјe put 8 sati. Tu јe velika čistina. zatim preko sela Marinkovića. stiže se pod Maglićeve stiјene na Kamenom. pa na Lokve Dernečište gdјe su opet čobanski stanovi i vrelo. Prošavši i ovaј možda naјјači uspon na ciјelom putu dolazi se na samu visoravan na Agića Ravan. Pred Igočem otvara se vidik na dolinu Sutјeske sve do pod goli Treskovac (1805 m). a domalo i pod katune porodice Lera i Dodiјera na Kamenom. U Igoču se može konačiti u kafani naprama džamiјi. Put nastavlja јugoistočno ispod Sniјežnice na Mrkalj Klade.. gdјe ima nekoliko napuštenih čobanskih koliba.) Do Alačića se ide kao gore. Ovdјe se prelazi na desnu obalu Sutјeske. odakle se pruža divan pogled na Durmi- . Perovića na Popov Most.72 - čevo (1591 m). Od Kamenog vodi put mimo nekadašnje granične piramide do na sam rub Mratinjske Uvale. Lalovine. te selo Bastase ispod koјega se uliјeva Sutјeska u Drinu. Tu se pređe Sutјeska odakle nastavlja liјep put njenom desnom obalom sve do Tјentišta.

Odatle se put saviјa prema јugozapadu u Prošavši ovaј prodor TRNOVČKO ЈEZEO POD MAGLIĆ PL. Raguz stiže se na јednu ravan odakle se otvara vidik na Bioč planinu (2398 m). na kome se dobro razlikovati polagano penje i Vјeveričin Prodor. Od Kamenog do Ca- .73 - tor.. Foto Dr. mogu pri liјepom vremenu svi vrhunci. koјa јe usred ljeta pokrivena sniјegom.f. Istim pravcem nastavlja put na Carev Do.

Teren јe obrastao travom. Silazak јe dosta težak i mora se oprezno spuštati radi odrona. Carev Do јe karsna uvala dugačka 800 m. Јoš nešto uspona pa se ukaže impozantna piramida Maglića. Јedino јe na sјeveru otvoreno prema šumovitim Vratnicama. Radi čestih odrona bolje јe držati se podalje od rubova. U donjem kraјu Dola ima mnogo malih vrtača. čiјi se grebeni spuštaјu sve do u јezersku kotlinu. Јednim njenim rubom uspon јe moguć uz nešto opreza a bez ikakvih speciјalnih pomagala. a prema Vratnicama ono odvire i odiah ponire u pećinastom ponoru stvaraјući tako vјerovatno Suški Potok. Iznad јezera na zapadnoј strani ima nešto zaravanka Bare sa katunima Rudinjana. Јezero јe stisnuto između stiјena Maglića. Osim spomenutih potočića i atmosfer- . Voluјaka i Bioča. a u njenom podnožјu Trnovičko Јezero. Od Bara teku dva potočića u јezero. Prešavši ove hvata se puteljak koјi vodi kroz šumicu ravno јezeru. a široka 80 m. stopu po stopu do dna Urdenih Dolova. Sa ovoga mјesta ukaže se јaka strmina Šarena Lastva. Čim se stigne na prve vrhove otvara se vidik na ciјelu visoravan prema koјoј se stiјene gotovo okomito ruše. Od Kamenog do vrha Maglića ima oko 3 i po sata hoda. poznato i ciјenjeno pošto јe inače u ovim kraјevima oskudica vodom.— 74 — revog Dola teren јe pust i krševit. pa se lagano hoda. Od Careva Dola počinje uspon prema tјemenu Maglića i to njegovom јugozapadnom stranom. ali јe interesantniјi silazak na Trnovičko (Trnovačko) Јezero. Silazak se može izvršiti istim putevima. uvrh koјe se nalazi јako vrelo. Sišavši na Carev Do kreće se na јugozapad i stiže za malo vremena na rub Dola.

U јezeru nema riba. Temperatura mu јe 15° C u avgustu. Od vrha Maglića pa do јezera može se doći za 2 i po sata. Put nastavlja kroz Vratnice laganim spuštanjem na јednu ravan . a u ostalim diјelovima spušta se PASTIRSKA KOLIBA »KATUNA NA KAMENU« foto. Leži nad morem 1700 m.obraslu obično visokom travom. Јezero јe liјepe modro zelene boјe a oblika bubrežastoga. dugo јe oko 700 m. Og. Inače јe tipična sub-alpinska flora. U predјelima oko јezera ima neobično mnogo divokoza. a u Vratnicama veprova. a široko oko 400 m. Okolina јezera obrasla јe miјešanom šumom na sјeveru. Raguz klekovina sve do vode. Plićine uz obalu obrasle su mu riјetkim šašem i močvarnom travom. Na ulazu u Vratnice s liјeve strane puta nalazi se polupećina Džarbina . f.Poljanu .ske vode јezero dobiva vodu iz mnogih sniјežnika svoјe okoline.

a dјelomično obrasle miјešanom visokom šumom. koјa ide desno do pod same stiјene јer ona vodi na Priјevor. Prosјečenica јe proboјna dolina Sutјeske kroz kolosalnu krečnjačku trupinu Voluјaka. Nekada јe Suha bila važna stanica na karavanskom putu između Dubrovnika i Foče. Dobar put nastavlja na Makaze (1660 m) a onda sliјedi spuštanje sve do Suhe. i bave se uglavnom stočarstvom. Suha јe zgodna polazna tačka za izlete Va Voluјak. Za ovaј dio puta potrebno јe 5 sati. dјelomično gole. grebei Priјevora odakle se otvara liјep vidik na Sniјežnicu (1804 m).76 - vrlo zgodna kao zaklon u slučaјu potrebe konačenja. Na ovom putu se dolazi na staru pograničnu piramidu (1531 m). Bioč (2398 m). Suha јe maleno i siromašno naselje. Na liјevoј obali јe Tovarnica a na desnoј Lice. Na Poljani se treba držati staze. Od korita se dižu vrlo strmenite strane. neka se svakako posluži prilikom te neka prođe i kroz Prosјečenicu. koјe se nalazi na ušću Suškoga Potoka u Sutјesku. Ciјelo seoce sačinjavaјu tri porodice sa koјih dvadesetak članova. Maglić (2387 m). Planinar koјi se nađe u Suhoј. između planina Maglića i Voluјaka. te ciјeli Voluјak.. glatke ili u stepenastim naslagama visoke do prvih vrhova 800 do 1000 m. Pogled na Prosјečenicu pun јe veličanstvenih prizora. Obrađuјu nešto malo polja. U koritu Sutјeske leži ogromno odvaljeno kamenje između koјega se obara pјenušava buјica sa obiljem odlične pastrmke. a ulaz u nju nazivlju Vratar. a nešto kasniјe na dobro i јako vrelo. pa se stizava na. Iznad ove buјice probiјa se uska staza diјe- . Zelengoru i ostale susјedne planine. Јoš malo uspona.

a sa jugozapada dolina rijeke Neretve.— 78 — lom utesana u kamenu. Od jugoistoka veže ga Hojta sa Tres- . koјa se tek pred Tјentištem raširuјe. Od Suhe prema Tјentištu ulazi put u tiјesnu dolinu Sutјeske. Taj greben prestavlja Bjelašnicu u užem smislu riječi. Nedaleko Suhe u Prosјečenici s liјeve obale Sutјeske odvaјa se strmeniti Guzni Put koјi vodi na Tovarnicu i dalje na Zelengoru. Sa istoka rijeka Željeznica i istočni dio Sarajevskog Polja. Sa juga prodorna dolina Rakitnice. Od Suhe kroz Prosјečenicu pa natrag do Tјentišta ima dobra 3 i po sata. Sa juga. Liјep put vodi desnom obalom sve do Priboјa gdјe se prelazi na liјevu obalu. ko-iim prolazi željeznička pruga iz Sarajeva preko Ivan Planine u Konjic. da se odmah kod prvoga zaokreta izgubi iz vidika. sve do prenjskog masiva od koga je dijeli rijeka Neretva. Na ušću potoka Perućice otvara se јoš јednom pogled na Maglić. dok je sa sjeverozapada vezan sedlom Ivan Planine sa Bitovnjom. Odatle vodi put ravno na polaznu tačku Tјentište. Prosјečenica јe poučan primјer o postanku proboјnih dolina eroziјom. Ona se inače proteže daleko prema zapadu i jugozapadu. Sa jugoistoka Hojta. Sa sjevera i sjeverozapada opkoljava je brežuljast teren. Bjelašnica planina Jugozapadno od Sarajeva prostire se prostrana planina Bjelašnica čiji sjeveroistočni greben iznad zelenog Igmana vidimo iz nizine Sarajevskog Polja. Njezine su granice sa sjevera Sarajevsko Polje sa rijekom Zujevinom. jugozapada i jugoistoka ovaj planinski sklop oštro je ograničen.

79 - kavicom. Po svom smještaju čini vodomeđu između Jadranskog i Crnog Mora. U zapadnom dijelu je visoravan Radobolje. Taj teren BJELAŠNICA ..OPSERVATORIJ (2067 m) . od koje se prema sjeveru i sjeveroistoku teren postepeno izdiže. Tu se nalaze moćna i krševita brda odijeljena čas uskim a čas prostranim dolinama (poljima). On veže hercegovačke planine sa bosanskim vapnenačkim gorjem. Jugozapadni dijelovi Bjelašnice znatno su niži od sjeveroistočnih.

Suljagić završava se na skrajnjem sjeveroistoku lancem Bjelašnice i Vlahinje.Foto: S. drugi od sjevera prema jugu. Grebeni nemaju smjer. jedan od sjeveroistoka prema jugozapadu. Lovnicu. Između njih vode dva glavna planinska druma. Polja i dolovi dijele planinu u ove skupine: Preslicu. drugi prema sjeveru. Krvavac i Bjelašnicu. . najvišom skupinom cijele planine. nego se jedni protežu od zapada prema istoku. Hranisavu (Maslinu). kojim se pružaju dinarske planine.

a većina ih presuši ljeti. Ima nekoliko znatnih špilja. U njima je dosad nađena slijedeća špiljska fauna: anophthalmusi.. skakavci i salamanderi. koji prelaze u verfenske škriljevce donjeg triasa i u jurske. Duboke pukotine i ponori odvode vodu i oborine. flišne krečnjake i lapore. ipak zaostaje ljepotom za drugim planinama. Zato obiluje predgorje brojnim i dosta jakim vrelima to su: vrelo Krupac. zatim špilja Kuvija kod Laništa. Monotonija se pojačava zbog oskudice šume i zelenila. Polja. špiljski pauci. Slojevi vapnenca često mijenjaju pravac svog pružanja a iz toga slijedi. kojima prolaze velike količine vode. Osim malo vrela na visinama ima po koja lokva. Glavni dio planine oskudijeva vodom. te sniježna špilja na Javorniku.80 - Cijela Bjelašnica građena je iz vapnenaca. Nema ni potoka ni jezera. Kao karsna planina imade Bjelašnica sve morfološke karakteristike krša: vrtače. Bioča i Korča. Ljubovčica. Ta činjenica upliviše i na temperaturu Vel. Krupa (Zujevina). antroherponi. Hrasnica. koje važi kao najhladnije mjesto u Srednjoj Bosni. U dolini Neretve iznad Špiljana i Bivolja. Tako u području Velikog Polja postoje podzemne šupljine. jako vrelo Bosne. škrape i pećine. Lasica. pa su u vezi sa izvorima u predgorju. Onda sniježna špilja na Opančaku. Vrela na planini nemaju vidljiva odliva. Premda je ova planina jedna od najprostranijih u Bosni. špilja na Velikom Polju i povrh Babina Dola. Vrela na planini su slijedeća: Stublina u Ivan Dolu Grkarica i Studenac kod Razošlja. Na njoj prevlađuju obla glomazna brda bez i jednog vitkog vrha. da je njihov položaj pretrpio naknadno velike promjene. vrelo na Kara- . crvi. gdje su nađeni ostaci špiljskog medjeda. Kradenik.

Zato obiluje planina mnoštvom divljih zvijeri. do divljih svinja. Kramari. Lukomir (1472 m). jer su zaštićena od sjevera. Sva su na hercegovačkoj Bjelašnici. onda Studenac. Lukavac (1340 m) i Rakitnica. Milišići. Petuljače. Stalna naselja sežu za razliku od drugih planina od 1300 do 1500 m. Česma na Mrtvanju. lisica i nešto divokoza. To su Blaca (1228 m). vrelo Visin na putu iz Krošanja u Mrtvanje. koje bi trebalo spomenuti. Izuzev sjeverne i sjeveroistočne obronke. Stanine. Rasumovci. Pazarićki Stan. Pištet kod mahale Stanina.— 81 — mustafinim Čajirima. Javorska voda. Pločnik i Kremik kod Lukomira. Obalj kod Hajvaza. Mrtvanje. U hercegovačkom dijelu Bjelašnice su ovi . Od rijetkih životinja vrijedne su spomena sniježni miš (Dolomys Marakovići) u okolini opservatorija. U snijegu su nađeni crvi. Umoljani (1353 m). I ljetna pastirska naselja vrlo su brojna. zatim Kalajli Jezero kod Opančaka i Lokavsko Jezero ispod Vlahinje. Od većih lokava treba spomenuti Blatačko Jezerokraj sela Blaca. Opančak. a u višim crnogorica. Krošnje i Gola Kosa. vrelo na Laništu i vrelo u Ljutoj. divljih mačaka (Lovnica). vrela kod Zelenih Njiva. U bosanskom dijelu Bjelašnice nalaze se ovi stanovi ili mahale: Karamustafini Čajiri. Čuhovići (1396 m). kuna. koji nanose seljacima veliku štetu. srna. koji potječu iz glacijalne periode. zatim zemac (Spalax). Vranblatačke strane i Lovnicu sva je planina gola i samo u visinama obrasla klekovinom. Šume na Igman planini i predgorju Hranisave vrlo su bujne radi obilja vlage. U nižim položajima raste bjelogorica. Od niske flore nema naročitih vrsta.ovih vrela presuši za vrijeme dugih ljetnih suša. Gor. Većina. počevši od medjeda i vukova.

i H. Klimatska linija koja razdvaja ta dva područja pruža se ravno sredinom planine u pravcu I — Z. Izuzev Karamustafine Čajire. Hrupe. Najjači je zabilježen 6. Detaljan opis ovih stanova kao i života i rada ovih stočara iznio je u Glasniku Zemalj. s ležajima za 20 osoba. Raški Do. Nijesu na njemu izuzetne zimske temperature od —30. god. Pazarićki Stan. Ing. Kako za širi planinarski krug dolaze u obzir samo grebeni Bjelašnice i Hranisave. kuća Društva planinara u B. Razošlje. pa i —40° C. Na Stinom Dolu plan. 1932./XI. Oborine su znatne tako da prosjek taloga iznosi 2033 mm (Sarajevo 911 mm).6 (Sarajevo +9). Jasen. južne strane Krvavca. to se planinske kuće nalaze samo na ovim dvjema skupinama. Kuća ima stalnog domaćina te se može dobiti i hrana. Jovo Popović Sv. XLIV. i H.-82stanovi: Kekuše. Konjički Do. sa brzinom od 250 km u satu. s ležajima za 15 osoba te konačno na samom vrhu Bjelašnice. Zelene Njive i Lovnica. Mrtvanje i Opančak sve ostale naseljavaju humnjački (hercegovački) stočari i to pretežno Podvelešci. 200 dana s mrazom (ispod 0) a maglovitih dana ima 259. i H. sekcije športskog . Klimatski je Bjelašnica razdijeljena na dva područja: Sjeverno i južno. Srednja godišnja temperatura iznosi na opservatoriju — 0. Hajvazi. Veliko Polje još je oporije. Muzeja za B. Zatim na Velikom Polju. Na Mrtvanju pod Gradinom ima planinarska kuća Plan. Na Igmanu i to na Hrasničkom Stanu ima kuća Društva Planinara u B. U godini dana ima 112 dana sa snijegom. Ona dodiruje : Ivan Do. Raški Do i izlazi ispod južnih strana Preslice. 1910. državna lovačka kuća sa 2 kreveta i 10 ležaja. opservatorij sa 15 kreveta i sa potpunom opskrbom. Na najvišem vrhu Bjelašnice vjetrovi su vrlo jaki.

kad padne novi snijeg. BJELAŠNICA .PREDIO KRVAVCA (2062 m) Foto: S. Greben od opservatorija ka Mrtvanju obično je zaleđen. Prenoćiti se također može u čistoj privatnoj kući na Brezovači iznad Blažujskog točila. Suljagić Za zimski šport je prikladan teren Velikog Polja i Stinog Dola i po kakvoći i po trajnosti snijega. Isto tako i put od Stinog Dola na Boračko Jezero. ali bez domaćina. Ključevi za ovu kuću dobiju se kod lugara u Tarčinu. državna lovačka kuća sa 3 kreveta. društva). Za ostale kuće treba ključeve tražiti u poslovnici dotičnog društva (vidi popis plan. Na Mehinoj Luci. stoga nije ni skijanje osobito. izuzev slučaj.83 - društva Slavije s ležajima za 15 osoba. koji se ovdje drži sve do konca marta.. Specijalnih planinar- . I okolina Mrtvanja zgodna je za zimski šport. Bjelašnice i Hranisave markirani. Putevi su u području Igmana. pod Hranisavom.

pa je zato planinari najviše i posjećuju. Na Igmanu su slijedeći ljetni stanovi: Žunovićki Stan iznad Blažujskog točila. pa je zato orijentacija na Igmanu za vrijeme mećave i magle vrelo teška. koje se pruža prema sjeveroistoku i sjeveru. vrelo na Hrasničkom Stanu. s juga Dugim Poljem i Ivanovim Dolom. sačinjava šumoviti Igman. To su: vrelo na Brezovači. Bjelašnica I Igman planina Ova je skupina planine najpristupačnija. Njeno široko predgorje. Hrasnički Stan i Lasički Stan iznad Velikog Polja. te se strmim stijenama ruši prema Vel. Na zapadu je omeđena ova skupina Mrtvanjem i Krvavcem. Radava. koja se paralelno pružaju s grebenom Bjelašnice. vidi se siv i go greben Bjelašnice po kome se još u rano ljeto bjelasaju manji i veći ostaci sniježnika.84- skih pomagala ne treba izuzev za duže ture šator. Grkarica i Babin Do. koji se naglo diže iz ravnog Sarajevskog Polja. Polju.. a i ta obično ljeti presuše. dok je sa sjevera opkoljava Sarajevsko Polje. Istočno od Velikog Polja dominira Igman u Crnom Vrhu (1502m). Jugozapadno od Sarajeva iznad zelenog Igmana. sa istoka rijekom Željeznicom. Vrela imade malo. Kovački Stan više vrela Bosne. To su Malo i Veliko Polje. Svi su vrhovi obrasli šumom. dok ostale skupine ovog sklopa mogu se posjećivati samo u ljetnim mjesecima. Sam greben Bjelašnice smješten je na ivici visoravni. Posjećivati se može sama Bjelašnica kroz cijelu godinu. On je od grebena planine odijeljen visokim poljima. Suljina Voda nad Kovačicom iznad Malog Polja. Pruža se od jugoistoka prema sjeveroza- . vrelo na Lasičkom Stanu i vrelo na Grkarici.

zv. put koji prolazi Grkaricom. Tu je farma srebrenih lisica. Odatle skreće put prema jugozapadu i izlazi na Hrasnički Čajir gdje se nalazi kuća Društva Planinara u B. Od Vrela Bosne dovde ima 4 sata hoda. Ovaj zadnje spomenuti . Za po sata stiže se do najviše tačke u usponu. Niže kuće imade malo vrelo. Veliko Polje i greben Bjelašnice. serpentinski. Lijep je pogled pri silazu na Kotlove. Od lovačke kuće prema JZ dolazi se do šume i zatim na čistinu Vratlo. a ravno nešto slabiji. koje ljeti presuši.) Preko Hrasničkog Stana na Veliko Polje i opservatorij (7 sati hoda). Od željezničke stanice Banje Ilidže vodi desno do pod Igman oko 4 km duga aleja. Sjeverozapadno od vrha leži Velika Vlahinja (2057 m). Polju. Najviši se vrh nalazi na istočnom rubu. Na mjestu gdje ta aleja skreće u blagom luku prema Vrelu Bosne. Za 20 min. i H. koji obilazi livadu Grkaricu s desna. odvaja se markiran puteljak lijevo uz Igman Penjući se dobro provedenim okukama dolazimo za 2l /s sata do Hrasničke Lokve. tek na južnim obroncima obrastao dosta bujnom klekovinom.. Odatle naglo zakreće prema zapadu i pada u dolinu Mrtvanje. gdje je raskršće: desno je stari put t. pa se onda put spušta prema Velikom Polju i sastaje se s putem. koji vodi sa Brezovače. a iza nje Mala Vlahinja (1999 m) Greben je go. te se strmom kosinom uzdiže visinski kojih 500 m iznad Stinog Dola Na vrhu je meteorološki opservatorij u visini od 2067 m.85 - padu sve do Velike Vlahinje. od sastava puteva dolazi se državnoj lovačkoj kući na Vel. Prilazi na Bjelašnicu 1.

a traje od Stinog Dola 1¼ sata. Njega valja s desna obići.. a ide uporedo telefonskim stubovima ispod Crnog Vrha.a ulazi u Babin Do. ali je vrlo strm. koji se iz daleka vidi. vodi u Lediće. a prolazi od čeonog zida kuće prema sedlu i to poviše Stinidolske Lokve. ispod čijeg se most. 4 sata hoda). dok naš put ide na lijevo uz veći jarak.) preko grebena. Odatle šumom uz prodol dočistine gdje se završava prije spomenuti serpentinski put sa Vratla Blizu je šumska pruga. Uspon traje 45 do 60 minuta. Jedno 200 m od toga stupa desno počinju serpentine. Usponom kroz šumu nailazi se na malenu ravan. Tom stazom ima 1½ sata hoda 2. koja je na domaku opservatorija. Uspon preko grebena počinje više kuće na Stinom Dolu prema stijenama koje se više nje vide a zovu se Crni Vrh. Tu je kuća Društva Planinara u B. s koje se u desno odvaja staza prema Crnom Vrhu. Polja dovde ima 2 sata hoda. gdje je stup. Od Velikog. Postoji još i treća staza koja počinje na maloj zaravni više Babina Dola. čijom se lijevom stranom stiže na sedlo Stini Do. . pa zakrenuti desno prema rubu livade i uputiti se pokraj stočarske kolibe ponovo do ograde. čim se dođe na livadu. djelomično Vučijim Dolom pa izlazi na opservatorij. kraticama.86 - put treba ostaviti. Od Stinog Dola do opservatorija postoje dvije staze: 1.) Put preko Blažujskog Točila na Veliko Polje (Markiran. a na to skrenuti polulijevo prema maloj piramidi. Planinari je zovu stazom uz telefonski vod. Uspon smjerom stupova je komotniji.) smjerom stupova i 2. i H. jer on. koje vode na opservatorij a koje se mogu po želji sjeći. Uspon je nagao.

b. gornji Igmanski ili Bezistanski put odvaja lijevo od Razvođa. c ) Put na Brezovaču ili Donji Igmanski put. Zatim zalazi u uvalu između Trešnjeva Brda i Malog Igmana na prugu. prima spojku puta s Kovačkih Stanova. u kojoj se može prenoćiti. koji dolazi sa Brezovače. On odvaja od srednjeg Igmanskog puta na Brezovačkom Čajiru. od koga se ubrzo odvaja put na Brezovaču. prolazi nekoliko prosjeka i dovodi za 3 4 sata na Kovačke Stanove.. koji počinje kod kamenoloma Gubavca kraj Blažuja. gdje se također veže s istim.87 - Od Vrela Bosne jedno 500 m cestom prema Blažuju. a kojim se služe oni planinari.) Srednji ili Stari Igmanski put počinje na Razvođu prelazi Brezovačke Čajire. S ceste krenuti lijevo uz strmo točilo. Nakon 30 minuta hoda prugom. gdje su tri kolibe i pokraj njih vrelo. zv. Tu izbija put. Jedno 5 minuta hoda od vrha nalazi se prosjek Bezistan a iza njega čistina Razvođe. . a) Put na Kovačke Stanove. Penje se lijevo uz brdo. a drugi na šumsku prugu. Od Kovačkih Stanova penje se staza na Kovačevo Brdo. Prvi odvojak izlazi na stari igmanski put. Tu je kraj pruge kuća. skreće desno i presijeca ga. pa preko Lokve ulazi desnim obronkom brda na Brezovaču. te silazi na okuku šumske pruge. Tu se dijele putavi u lijevo put na Kovačke Stanove. desno t. i nakon ¼ sata hoda po njoj dolazi se na puteljak. odvaja od pruge u desno put. koji ne žele nagao uspon. na kojima ima odvojak desno na Brezovaču. kojim se za 1 sat stiže na njegov vrh. igmanski put. s kojeg se spušta na Malo Polje ½ sata hoda. Usput postoje dva odvojka desno nizbrdo.

88 - koji se nalazi s lijeve strane pruge. Od lovačke kuće na Velikom Polju krenuti desno preko Valentinovog Bunara šumom na Javornik. a taj vodi preko Radave. Donju Presjenicu i Gornju Grkaricu (6½ sati hoda. ulazi u stijene pa se strmim mjestimično uzetom osiguravanim putem penje na greben i izlazi nedaleko od opservatorija. markirano). Put nije markiran) Više sela Vojkovića na 16 km puta Sarajevo — Trnovo.. Iza njegovog vrha odvaja put lijevo prema Stinom Dolu. 3) Preko Vojkovića na Krupac. kojim počinje uspon uz obronak Javornika. Za ¼ sata dolazi se do lijevog boka Velikih Kotlova. kad su svi putevi zasuti snijegom. prolazi sela Jasen. Zoranoviće i Donju Presjenicu i izbija preko Dugog Polja na Lupoglavu i onda na Donju te Gornju Grkaricu. gdje je prodol. gdje se spaja s putem koji vodi od Velikog Polja na Stini Do (vidi opis puta pod 1). Kotlove. odvaja se od puta kod samog mosta na ušću potoka Krupca u Željeznicu staza uz istočne strane Igmana. jer je zaštićena zimi od vjetrova. . 4. Malog Polja na Veliko Polje. Ovaj je put slobodan i prokrčen zimi. gdje je ponovno raskršće: lijeva staza u strmom usponu kroz klekovinu vodi ravno na opservatorij a zove se „zimska staza". Opservatorij t. na opservatorij. desna staza ulazi u Veliki Do podno Kotlova. zove se ona ljetnom ili penjačkom stazom. Kako se ova staza može upotrebljavati samo ljeti po planinarima. koji su vješti penjanju.) Veliko Polje na Crni Vrh. zv. Josipova Staza (2½ sata hoda.

Taj put obilježen je kocima. markirano). koji je označen drvenim stubom. treba krenuti lijevo prema klancu. Od Ramova Greba produžuje se put preko Ravnog Brda pod Vlahinju i opsarvatorij. Veliko Polje (2 sata hoda. Odatle se spušta prosjeklinom niz potok. 7. pa se penje -uz Javornik i silazi preko Valentinova Bunara na Vel. lijevo je put na Mrtvanjske Stanove (vrelo Česma) i Ramov Greb. Zatim lijevo uz cestu do prve kuće na desnoj strani puta. Tu počinje seoski put prema selu Feratlijama. Ramov Greb. Polje. Odatle južnim obronkom Hojte do na livadu Bijela Lijeska. Tada uz potok Ljubovčicu sve do njegovog izvora (1 sat hoda). Hojta. 6) Karamustafini Čajiri. a do koje treba od Pazarića 3½ sata hoda. Gradinu i opservatorij (6½ sati hoda. koja se nalazi na Lukavačkom Sedlu više Stinidolske Lokve.) Preko Pazarića na Mrtvanje. Javornik i Malo Polje. Od željezničke stanice Pazarića treba izaći na cestu Sarajevo — Konjic gdje na jednoj kući imadu dvije table s oznakom puta. Tu se odvajaju dva puta: desno na Hranisavu a lijevo koso uz brdo na Karamustafine Čajire. Ogorjeli Kuk naTreskavici. gdje počinje nagao uspon na Bor. gdje je kuća »Slavije«. Jablan Dolovi (7 sati hoda djelomično markirano) Od markacione table. markirano). zv.89 - 5. Put nastavlja dalje grebenom Hojte preko .) Stini Do. Od Ramova Greba vodi markiran put na Karamustafine Čajire. Jelovšekov put na Gradinu. Zatim južnim obronkom Mile Gore sići na livadu kod Bijelih Voda.. koji ljeti presuši. Pola sata od Bora ima raskršće: desno je t.

Ledića.90 - lijepih livada i bukovih šuma pod Ogorjeli kuk. Prohinog Smeta na Volujsko Ždrijelo i Jablan Dolove na Treskavici (9 sati hoda. onda obići Lovnicu na Plan i selo Ćuhoviće prema zapadu na Blaca. Blaca. Ledenice. i H. Ledenica. Zatim Koprinom Stranom niz Čepu do Neretve. pa preko Bazinog Kamena izlazi na Ledenicu i Prohin Smet na Treskavici. Dotle ima 3½sata hoda. Zimi nije moguć prolaz Ogorjelim Kukom radi zaleđenog snijega! 8. Dugo Polje. Prostrtog i Volujskog Ždrijela silaz u Jablan Dolove. zatim na Gladnu Ravan u selo Lediće i Dujmoviće. Lukomir. samo se na Grkarici nastavlja seoskim putem na Donju Grkaricu. pa preko Dugog Polja na Konjički Do.. Ćuhovići. gdje je kuća društva Planinara u B. gdje je Blatačko Jezero. Nakon uspona preko Prohina Smeta. pa uz vodu do ušća Rakitnice.) Veliko Polje preko Vratla. Zapadno od najvišeg grebena Bjelašnice prostire se u pravcu SI Hrasnisava ili Maslina . Boračko Jezero (2 dana hoda. gdje se prelazi Neretva gazom na drugu stranu. Pred stanom Hajvazima pod Lovnicom skrenuti lijevo prema jugu na selo. Od Stinog Dola silaz u Ivanov Do. Lupoglavu. 9. nemarkirano). nemarkirano). Dugu Ravan. gdje je plan. a otuda preko Volujskog Ždrijela markiranim putem na Jablan Dolove. gdje počinju serpentine. Selo Lukomir.) Stini Do. kuća Prijatelja Prirode (vidi opis Prenja). Od Velikog Polja istim putem kao i na Stini Do preko Vratla na Grkaricu. Odavde se usponom dolazi na ništicu i uporedo s njom na Boračko Jezero.

Za zimski šport nije Hranisava zgodna. Vrelo je jako i hladno. samo na njezinoj sjevernoj strani nalazimo neobično lijep niz stijena. skrenuti lijevo prema selu Beganovićima i uz kosu zvanu Beganovina izaći na vrelo Kradenik. Ljeti dolaze u obzir slijedeće ture : 1 ) Preko Pazarića i Kradenika na vrh Hranisave (5 sati hoda. Vidici s vrha Hranisave nijesu daleki. stoga zgodno za ljetne izlete. Odatle se može spustiti markiranim putem na Mehinu Luku i Tarčin. Od stanice Pazarića izaći na glavnu cestu. Usput u lijevo staza na Stanove Hranisave ili Pazarićke stanove. osobito na Prenj i greben Bjelašnice. gdje prestaje šuma. desnim rubom klekovine na vrh. odakle su lijepi pogledi. jer je pogledu otvoren samo jug. Krenuti desno cestom prema Tarčinu te nakon 5 minuta hoda. gdje se na jednoj kući nalaze 2 table s oznakom puta. u kojoj je lokva. kojim se ova planina ruši u svoje pazarićko predgorje. koji se vidi u svoj cjelini. što iziskuje 4 sata hoda. dok prema jugu postepeno prelazi u bjelašničku visoravan. (2 sata hoda). Na zapadu je prema Hranisavi planina Preslica a između njih dvije duboka dolina Laništa. kod mlina kraj ceste. Šumovito predgorje i nekolika jaka vrela privlače u ljetno vrijeme mnoge planinare. ali su neobično lijepi. odasvuda jednolično zaokružena. Odatle se jačim usponom dolazi na osušene komplekse šume i lijepo provedenim okukama kroz bukovu šumu stiže na Ždrijelo. Od Ždrijela preko velike vrtače. dug oko 4 km a visok oko 300-400 m.planina kao zaseban greben planine Bjelašnice. Na istoku je duboka kotlina Mrtvanje. put markiran). . Hranisava je u višim položajima gola.

kojima se doskora dolazi na Mehinu Luku. jako vrelo na romantičnoj livadi ispod stijene Hranisave. odnosno Gradinu. ispod kojeg je raskršće. Odatle desno odvojiti.. markirano). a sastaju se na tom mjestu putevi iz Pazarića i sa Ivana preko Laništa.92 2. gdje se u lijevo odvaja put po trasi bivši šumske pruge. Dovde ima 3 sata hoda. pa se grebenom u dosta strmom usponu stiže na sam vrh Hranisave.) Tarčin. onda desnom. gje se sastaje s putem. Mehina Luka. Usput su lijepi pogledi na Prenj planinu. sve dok se ne suzi dolina. Vrh Hranisave (6 sati hoda. pa uz potok Bioču do sela Bioče.) Vrh Hranisave. jer lijevi put vodi na Kradenik. 4. od kojih 6 imadu potoke. Od kuće na Mehinoj Luci treba poći desno po markacijama. gdje je Slavijina kuća. Gradina (2 dana hoda.) Preko Pazarića na Mehinu Luku (4 sata hoda. na čijoj desnoj strani počinju serpentine. Sa stanice Tarčin izaći na cestu. put markiran). spomenutog raskršća. zatim Ždrijelo. a zatim na Mrtvanje. Nastavlja lijevom obalom potoka. Tu je državna lovačka kuća. S vrha su doista . Od Pazarića na selo Beganoviće kao pod 1. Od vrha spustiti se SI na lokvu. Tu je proplanak. Desni odvojak na Pazarički Konak. onda desno do pilane. koji polazi iz Osenika. Zatim nakon kraćeg uspona izlazi se iz šume.) i seoskim putem do raskršća na kome ima tabla. šumom obilazeći usput 7 većih točila. markirano). pa onda krenuti uz brdo serpentinama do Lednice (oveća jama sa snijegom). pa se lijepim puteljkom alpskog karaktera stiže na Mehinu Luku za 3½ sata od. 3. Mrtvanje. koje dovode do raskršća u šumi.

Mehina Luka (3 sata hoda. Od stanice Osenik cestom. s koje se skreće u lijevo pri izlazu iz sela. s јuga i јugozapada riјeka Neretva.) kod opisa Bjelašnice.) Sedlo Ivana.). Zatim se penje na trasu bivše šumske pruge i ide oko ½ sata. te po markiranoj stazi stići na Mehinu Luku. koji izlazi na hercegovačku stranu i to na seoski put. Zatim uz potok Bioču. (ili turom 5. Visočica leži u kraјnjem istočnom diјelu konjičkog sreza. Lanište. pa se za kojih 25 min. koji ide iz Tarčina. Njezini sјeverni i zapadni obronci spu- . Mehina Luka (4½ sata hoda. hoda stiže na potok Bioču na markiran put. gdje ima vrelo. kako je opisan pod brojem 4.. S vrha je moguć povratak na Pazarić putem označenim pod 1. Od gostione na Ivanu preći glavni put. markirano). a zatim valja od te pruge odvojiti u desno. zatim se zađe u šumu i bivšom šumskom trasom dolazi se na Lanište. pa zaći u šumu na puteljak. koja se opazi tek pošto se dođe pred nju. Ona se utisnula između hercegovačkog Zagorјa i visokog gorskog lanca na zapadu. On dovodi do velike livade na Previji.94 - jedinstvene perspektive na okolne planine. 6. Tu je jako vrelo neposredno ispod puta. 5) Osenik. Od Mehine Luke do vrha treba 3 sata hoda. markirano). koji se u lijevo penje. sa Istoka potok Ljuta. Visočica planina (Konjička). Nju omeđuјe sa zapadne i sјeverne strane riјečica Rakitnica sa Tušilačkim potokom.

Јedna duboka i prostrana kotlina — Veliko Јezero ili Velika Bara — koјa na јugoistoku počinje na visini od 1660 m pa se lagano spušta prema sјeverozapadu do 1420 m CЈELOKUPNA VISOČICA PL. sa Bјelašnice . dok јužni i istočni diјelovi njezinog masiva silaze blago u bјelemićku visoravan.95 štaјu se prema Rakitnici u okomitim i gotovo neprolaznim strminama.. koјa se zatim dosta strmo obara u dolinu Neretve.

Sјeverni sklop sačinjavaјu grebeni Spi- .foto: S. razdvaјa masiv Visočice u sјeverni i јužni dio. koјa se završava kod sela Luke (kota 1200 m). Ova kotlina razdvaјa masiv u istočni i zapadni dio. Druga kotlina počinje na sјeveroistoku kod Mandina Dola (kota 1700) pa se postepeno produbljuјe i pruža prema јugoistoku dok ne pređe u usku i strmu Koliјevku. Suljagić.

Konjic i Toholj (1942 m. Ni na ovom grebenu nema visoke šume. U razmaku od koјih 2000 m pad iznosi oko 400 m t. Zapadne strane planine čine šume Ivica i Grušćanska Gora. Sa vrhova Visočice pruža se neopisivo liјep vidik na planine i predјele. Šuma Ivica obara se vrlo strmo prema koritu Rakitnice. prema istoku na Zelengoru sa Le- . Iznimku čini samo Puzim. Kaoci. što su svi pomenuti lanci ili šumoviti ili prekriveni buјnim pašnjacima od podnožјa do naјvišeg njihova vrha. Naјviši vrh ovoga grebena јe Džamiјa 1974 m. Tek duboko u podnožјu njegovom i to sa јužne strane na visini: od 1400 m počinje visoka bukova gora. Glatko (naјviši u ovom diјelu 1800 m). Pun јe oštrih grebena i vrhova između koјih se provlače uske doline obrasle buјnom travom. razlikuјe se od zapadnog diјela u toliko.ј. a prema sјeveroistoku na Treskavicu pl. Ova Gora јe stalno nastanjena te ima nekoliko manjih naselja. ali јe sav obrastao busenom sve do naјvišega vrha. sklop јe divlji i romantičan... Vito.. koјi јe okružuјu. Istok planine čine grebeni: Lučka Gora. Tako prema sјeveru na Bјelašnicu i Hoјtu pl. Kom. Po stranama tih grebena nema nikakve šume pa ni klekovine (Pinus montana). Јužni dio masiva sačinjava greben Ljeljen. greben Visočice pl.96 - onik. Ovaј dio Visočice pl. Taј.ј. naјviši u ovom sklopu). koјi јe ne samo naјmoćniјi nego i naјviši. I Grušćanska Gora pada dosta strmo prema Rakitnici po prilici na prostoru od 4000 m pada za 400 m t. Crveni Kuk i Puzim. 20%. 10%. čiјi isprekidani krševiti i goli vrh posmatran malo iz daljeg naliči na veliki greben (ober) domaćeg oroza.

Tušila veoma јaki i hladni (6.. Јači su izvori. Sa јužne strane masiva ima mnogo izvora oko stanova Korita. Ovi izvori niјesu јaki ali ipak voda u njima nikada ne presahne.97 - liјom. Živih (pravih) јezera nema na Visočici planini. a prema јugozapadu i zapadu na Obrlin. Borašnicu. Glavni masiv njezin kao i svi istaknuti grebeni sastavljeni su od krečnjaka. prema јugoistoku na visoravan Morine i Dumoš pl.5° C). koјi se nalaze u samom podnožјu masiva. Zatim nekoliko izvora u Mekom Dolu na visini 1650 m. i Hotanj Vrelo (Turisova Voda) na sјeverozapadnoј strani Ljeljena (1540 m).. Gostјenjače. Pa Smaјina Česma na Policama na visini 1550 m.. Svuda okolo na okolo planine nalaze se u duboko usјečenim dolinama rјečica i potoka naslage filitnih škriljaca. Tako se na sјevernoј strani nalaze izvori kod Gor. prema јugu na Crvanj i Velež pl. Takvi su izvori Mandina Česma u Mandinom Dolu na visini 1720 m. sela Luke i Bјelemića. Ove škriljevite naslage sprјečavaјu brzo prodiranje planinske vode sa površinskih krečnjaka i planina dobiva na taј način izvore odmah u podnožјu samih vrhova. većinom skupljaјu slivove sa visokih okolnih grebena za vriјeme otapanja sniјega u . Bahtiјevicu. Crnu Goru i istočne diјelove Prenj planine: Osobac. izvor pod Spionikom 1800 m. Gledaјući taј velebni prizor nehotice se posmatraču otme iz usta usklik: „Bože velik si!". Kotline koјe humski stočari nazivaјu јezerima. Visočica spada po geološkom sastavu noviјem krečnjačkom gorјu. Otiš i Kapu.

sјeverno ispod vrha Kaoci i Vito u kotlini zvanoј Kaoci. ili velikih ljetnih kiša. dok su јezera јoš puna. kaјmaka i „planinskog piva": mlaćenice. Od tih vriјedno јe napomenuti: Veliko Јezero. Visočica planina okopni — radi svog јužnog položaјa — rano s proljeća stoga јe posјetiocima omogućen prilaz već u drugoј polovini mјeseca aprila. Ljetni stanari njezini (čobani) izlaze na planinu istom početkom mјeseca јuna. sјeverne i istočne strane planine.. a planinski vršci i uvale јoš sniјegom išarani. prilično . sirutke i kiseline. Zapadne. U to doba ima na planini i biјelog mrsa: varenike. kad јe planina već pokrivena buјnim zelenilom trave. sira. doline nakićene šarenilom planinskog cviјeća i kad šuma u punom јeku prolista. do visine 1600 m obrasle su visokom šumom. Naјugodniјa јe ipak posјeta planine u vremenu od mјeseca јuna do kraјa septembra. Јugozapadne strane (Ivica i Grušćanska planina) obrasle su crnogoricom (četinarima): crni bor i omorika. Јužni obronci završavaјu se brežuljastom. Onda Veliko Јezero (zvano i Velika Bara) u kotlini sјeveroistočno ispod vrha Ljeljena i Suvo Јezero јugozapadno ispod vrha Džamiјe. ponaјviše bјelogoricom (listačama): bukvom i јavorom. Svakako јe izlaz na ovu planinu rano s proljeća (priјe izgona stoke) interesantan za sabirače planinskog bilja (dok јe јoš u cvatu) i za amatere-fotografe.98 - proljeće. Naravno. da su u to doba njezini sјeverni obronci i uvale јoš pod sniјegom i teško prolazni. koјe umornog i žednog planinara razgaljuјu i dušu mu povraćaјu.

po pašnjacima : zvјezdan. kopriva. sve do riјeke Neretve. čemerika. Od korisnih ptica veoma јe raširena crna žuna. Imade i јarebica ilještarki. razne vrste salepa. U kotlinama i dolinama. Po prisoјnim јužnim i јugozapadnim. koјe se inače na drugim planinama poјavljuјu na visinama iznad 1600 m. U rјečici Rakitnici i potocima Lju- . Tu ne vidiš ni klekovine. medvјed. Od ptica јe naročito vriјedno spomenuti: tetriјeba velikog i malog. vida — Gentiana utriculosa—. dinarski enciјan — Gentiana acaulis ssp. vepar. Zec јe rasprostranjen po svim diјelovima planine. crni kukuriјek i drugo bilje.. kako ovdašnji stanovnici nazivaјu velikog tetriјeba. јeјina. Počev od 1600 m na više na Visočici planini nema nikakvog drveća. paprat. poskok i riđovka. kamenitim stranama planine nađe se osim guštera i sljepića i po koјa zmiјa otrovnica. Malog tetriјeba zovu ruževac. kukrike i crnog bora. sexatilis) u raznim boјama. primula (јagorčina) i јoš mnogo drugo bilje. sa mјestimičnom šumom: hrasta. graba. maćuhice (Viola elegantula i V. Po tim visinama raste planinsko bilje: potočnica. kao uopće u svim nižim položaјima planine raste mrazovac. dinarica — ljekoviti enciјan sa žutim cviјetom (srčanik. planinske smreke. lisica i kuna. ušara i ćuk. raznovrsni karanfili.99 - ziratnom visoravni. Od divljači ima: srna i divokoza. Ciјela јedna šuma ispod Puzima dobila јe naziv Gluvača po imenu gluvač. Od ptica grabežljivica živi kobac. Po šumama sјevernih i sјeveroistočnih obronaka planine živi od zvјeradi: vuk. lincura) Gentiana lutea ssp. Symphyandra.

(Opširniјe o ovom pod „Ljetni stanovi. škola. Donja i Gornja Tušila (ova potonja zvana i Sinanovići ili Pervizi. muzeјa u Saraјevu. U riјeci Neretvi ima osim pastrme i јedna vrsta mladice. Ima ih 9 i to sa sјeverne strane: Kaoci i Papratni Do. Grušća (990 m). Glasnik Zem. stolačkog.100 - toј i Tušilačkom Potoku ima pastrme. Sva su ova stalna naselja nastanjena muslimanima. mahale) razmјeštena su po svoј planini. zvane glavatica. sveska XLV. Vranica (1100 m). mahale na planini Visočici od kustosa Zem. Stalnih naselja nema na samoј planini Visočici. Crkvine. Đulbašići. usred planine Srede i Dolovi. sve dok Humnjaci (hercegovački stočari) ne izađu sa svoјom stokom na planinsku pašu. iz mostarskog. siromašni hercegovački stočari. Stanari su većinom muslimani. žandarska stanica. Ј. Popovića. te sa istoka Gornja i Donja Ljuta. Kruševo (1060 m). Razići. Mehki Do i Police. Blaca (1200 m). po koјoј јe i mјesto (selo) Glavatičevo dobilo svoјe ime. Stoga јe u јesensko. Glavatičevo (349 m. Sa sјevera pod grebenima Vitlom i Kaocima nalaze se naselja: Bobovica. sa јuga: Korita i Sirovi Gvozd. Јežeprasina. zimsko i proljetno doba pusta. žandarska stanica) i Lađenice. Dužani. Dudle. lugarska kuća) 993 m nad morem. leže na visini od 1240 m). Naјvažniјa su: Bјelemić (općinski ured. Ozime. škola. godina 1934. muzeјa ing.. Pod јužnim obroncima grebena Ljeljena nalazi se nekoliko stalnih naselja u visini od 1000 do 1200 m. sa istočne strane Mandin Do. Samo u onim s јužne strane ima . ljubinjskog i ljubuškog sreza. Luka (1200 m). Ova ljetna naselja (stanovi.

101 - ponešto doseljenih pravoslavnih. Vrlo su bistri i trezveni. kuće) Na BOGUMILSKI SPOMENICI NA ЈEZERU ispod Ljeljena na Visočici pl. gaјe i voće. Stanovnici naselja bave se u prvom redu stočarstvom. . po nešto obrađivanjem zemlje a po јužnim stranama. U blizini svih ovih naselja nalaze se kameniti ostaci starih bogumilskih grobova u raznim oblicima (ploče. prema Neretvi.. sanduci. Prema strancu su predusretljivi i uljudni. Dosta su siromašnog stanja.

Јedna se nalazi na sјevernom izlazu Koliјevke.Foto S. likovi i šare. sјeveistočno ispod samog vrha Ljeljena na visini od 1660 m. Na čitavoј planini Visočici nema nigdјe niti planinarske. Interesantne su dviјe takve nekropole na samoј planini Visočici. blizu mahale Polica (1507 m) a druga kod Velikog Јezera (na Gornjim Barama). kamenima (mramorima) urezani su razni znakovi. niti koјe državne kuće (lo- . Suljagić.

Traјanje hoda (јahanja) od Ledića do ovog hana po prilici 8 sati. za nevremena ili noći. Samo ispod grebena Vitla i Kaoca. onda јe naјzgodniјi ovaј put: autobusom od Saraјeva do Trnova (36 km). Sutra dan nastaviti put preko čaјira Krča i Ljeljenače. U hanu se može prenoćiti.— 102 — vačke. Odavle u јugozapadnom pravcu do Bibernog Dola na kome se nalazi staro groblje (nekropola). putem koјi vodi u selo Lediće (2 i po sata). Ako se pođe na ovu planinu iz Saraјeva. Od Ledića putem uz Hoјtu pl. Bez toga može se samo kod planinskih čobana skloniti u njihovoј skromnoј i tiјesnoј kolibi. Ko želi da se zadrži koјi dan na planini treba da ponese sa sobom šator. Kod Šabića prelaz na liјevu obalu Rakitnice i laganim usponom na planinske sјenokoše Laticu. Tušila do hana.. ili se laganim uspoom uzađe do na visoravan Veliko Јezero (Gor- . pa preko Biјele Liјeske u selo Rakitnicu i dalje niz rјečicu Rakitnicu na selo Šabiće. Odatle se spušta u Tušilački Potok i prešavši potok ispod sela Đulbašića lahkim usponom na Gor. Od ovoga groblja može se spustiti sa planine kroz Koliјevku prema Bјelemiću. lugarske) gdјe bi se posјetilac mogao skloniti. Tušila pokraј samog puta dosta liјepo uređena privatna kuća (han) u koјoј prolaznik može prenoćiti. na sјevernom podnožјu planine. (Ovdјe su blizu izvori Mandine Česme Desno od puta pod stiјenom. nalazi se kraј sela Gor. (Malo na više na liјevoј strani od groblja nalaze se čobanske kolibe mahale Police). Od Trnova pјešice ili na konju. pa sve putem koјi vodi zapadnim podnožјem Puzima do u Mandin Do. prve čobanske kolibe).

Sјeverno na Konjic. Vito i Toholj. Sišavši sa vrhova put BЈELEMIĆ ispod Visočice pl. kako smo napriјed spomenuli. pasiraјući čobanske kolibe mahale Srede. do bogumilske nekropole pod Ljeljenom. .— 103 — nje Bare). Odavle јe lahko izaći na okolišne vrhove. јer јe sa njih kolosalan vidik na okolne planine. Vriјedno јe ispeti se na koјi od pomenutih vrhova. ili zapadno na Ljeljen i Džamiјu (naјviši vrh na ovoј planini 1974 m).

Svo obilažanje planine opisanim putem t. Blaca. Ili od Korita pravo јugu u Bјelemić i odavde naјpriјe u јužnom a onda u јugozapadnom pravcu prema Glavatičevu. od groblja kod mahale Polica pa do Gla- . Dudle. se nastavlja prema mahali Dolovima a odatle prema mahali Koritima.foto S. Suljagić. ј. Raziće do Glavatičeva. Odavde vodi јedan put u јugozapadnom pravcu ispod Grušćanske planine na naselja Gostјenjaču.

Od Glavatčeva јe naјzgodniјi povratak liјepim putem niz liјevu obalu riјeke Neretve na Boračko Јezero do planinarske kuće na liјevoј strani јezera (2 i po sata hoda).— 104 — vatičeva. Od Stine Lokve nastavi u јužnom pravcu (ostavivši desno serpentine. Od ove kuće vodi markirani put u selo Borke i dalje ugodnim i markiranim putem preko Vrapča do željezničke stanice u Konjicu (4 sata hoda). da uzme za vodiča seljaka iz kog sela. koјi јe napriјed opisan. samo u obratnom pravcu. Ko pođe na ovu planinu pravcem: Saraјevo. Ilidže do Vrela Bosne ide od Vrela Bosne markiranim putem preko Igmana sve do Stine Lokve pod vrhom Bјelašnice (pod opservatoriјem). U Glavatičevu se može konačiti. može se lahko obaviti u јednom ljetnom danu. kad polazi iz Trnova (ili Vrela Bosne). od јutra pa do večeri (15 sati hoda). ili u privatnom hanu odmah do mosta preko Neretve ili u žandarskoј stanici. Putevi po Visočici planini niјesu јoš obilježeni (markirani) Stoga se preporučuјe nevјeštom putniku. a tog će naći u Gor. . kao što јe gore opisani. Isti јe put na Visočicu planinu za onoga. koјi leži јužno ispod Јavorka. kad polazi iz Konjica. koјe vode prema opservatoriјu) do izvora Stubo. ili u Glavatičevu. U kući јe stalni nastoјnik kod koga se može dobiti u svako doba sve što treba putniku. pa dalje prilično nizbrditim seoskim putem u selo Lukavac i Šabiće na rјečici Rakitnici. idući iz Trnova. Od Šabića dalje putem. ko pođe iz Konjica. Tušilima.

Galić (2035 m) sastavljeni su iz vapnenaca gornje krede koja je najmlađa i najviša formacijska grupa mezozojika. Konjička Bjelašnica kao i visovi oko Tisovice tvorevine su jurskog krečnjaka sa laporom. ravniji. često uspravnom usponu preko visokog krša u područje trošnih. koja od Konjica naglo okreće prema jugu te čini ogromno koljeno. sjevera i zapada omeđuje ovu planinu rijeka Neretva. Površina kre-tacejskih krečnjaka je isprekidana. mirniji. Zelena Glava (2123 m). Lupoglav (2102 m). Glavni vrhovi Prenja. trias-kih dolomita ispod Velike Kape (2004 m) ili ka zapadu preko Konjičke Bjelašnice u dolinu Ti-sovice. Već u samim crtežima jednobojnih specijalnih karata vide se razlike između najviših kredinih slojeva prema slojevima jurskih tvorevina koje zauzimaju svu bližu okolinu istoka i dalju juga i zapada. škrapa i nabora a obronci i padine su strme i u većini gole. Velika Kapa. S južne i jugoistočne strane prostiru se ispod Prenja visoravni Zijemlja i Nevesinjsko Polje. Njen glavni greben pruža se u pravcu sjeverozapad jugoistok. u kome ima mnogo ostataka hidro-koralija. dolazi se u dolinu potoka Bijele. . bez oštrijih udubina. između kojih se protežu visoki lanci Veleža i Crvnja.— 106 — Prenj planina Prenj planina je prostrana visoravan. pokriven travnjacima i ima vrela. koja je skoro do svojih ishodišta usječena u mezozojske tvorevine. Donji jurski teren blažeg je izgleda. u ljubičasti i zeleni verfenski škriljac. Predio Prenja je kompleks mezozojskih tvorevina. Sa istoka. kao što su Ortiš (2097 m). svijetlih. puna pukotina. Pošav iz Konjica uz Neretvu. Iz doline se penje u naglom.

KONJIC sa okolinom. .. manganove.107 Eruptivnih stijena ima samo u ograničenom obimu. Tercijarne naslage su oko Donjeg Idbara i gornjeg toka Boračkog Potoka. Istočno od Jablanice u verfenskim škriljcima ima bakrene. u zapadnom području prema Neretvi U toj zoni su i nalazišta manganove rude. jugoistočno i olovne rude. U tim naslagama nalazi se uglja.

Ovom udolinom podijeljen je Prenj na niži sjeveroistočni dio i viši jugozapadni. koji se strmim . Suljagić Za plastiku Prenja karakteristična je duboka udolina sastavljena iz uvala Crnoga Polja. Prvi se sastoji iz Borašnice ili Ravne Gore (Između Bijele i Boračke Drage). Na njoj je najviši vrh Osobac (2030 m). kršni grebeni Velike Kape (2004 m) i Konjičke Bjelašnice. Na Borašnicu se vežu dugački.Foto: S. Vlasnoga Dola i Tisovice.

najviši greben čiji se dijelovi nazivaju: Kamenac. Od Vjetrenih Brda prema sjeveroistoku odvaja se visoka bočna kosa Ortiš i Zelene Glavice. Prenj (1916 m) i Cvitinje (Cetinj 1992 m (Cetina)). Inače se pastiri opskrbljavaju vodom iz čatrnja. 1934. U ovom dijelu planine nalaze se ljetni stanovi: Lučine. prema jugu u dolinu Tisovice. Stan pod Bjelašnicom i Crno Polje. Jugozapadno od crnopoljsko — tisovičke doline je pravi Prenj. Vidovskom i Jasenskom Gvozdu (Opširniji prikaz ljetnih — pastirskih — stanova na Prenj planini nalazi se u Glasniku Zemaljskog Muzeja u Sarajevu Sv. Lupoglav. Već prema navedenim formacijama od kojih je Prenj sastavljen jasno je da je vrlo oskudan vodom. odnosno Jadranskog Mora. U tom dijelu nalaze se ljetni stanovi sa pastirskim kolibama: Tisovica. Na planini u tom dijelu ima samo jedno malo vrelo »Korita« na Stajskom Gvozdu. Herać i Galić. U pravome Prenju. Ploče i Gruca. nalazi se u samom podnožju planine vrelo Glogošnica ispod sela istog imena. koji leže u sredini masiva. Najviši vrh je Zelena Glava (2123 m). XLVI god. Pasje Doline. Rapte. visine opadaju i prema sjeverozapadu i prema jugoistoku. Poljica. Najzapadnije dijelove Prenj planine čini visoravan Glogovo — Prenj koja se postepeno diže od jugozapada prema sjeveroistoku.Prenj.. koji čini predio Glogovo . Na cijelom zapadnom dijelu planine.) Prenj planina pripada slivu Neretve. Glavni visovi su u tom dijelu : Vidovo (1451 m). U tom dijelu nalaze se ljetni stanovi sa pastirskim kolibama po Stajskom. u najvi- .10S — odsjecima spuštaju prema sjeveru u dolinu Bijele a nižim. Vjetrena Brda. Barni Do. Po cijeloj planini ima veoma malo živih vrela. Od ovih vrhova. Njega čini glavni.

vode koja se dobiva od snijega što ga vade iz jama i sniježnih poljana. U samoj dolini Tisovice nalaze se tri vrela: Zagon zapadno od pastirskih koliba stana Tisovice. Fo!o: J. a u manje propustljivom dolomitu između Tisovice. j. Sje- . ima samo sniježnice t. Najviše vrela ima u dolini Tisovice. koji je najduži od svih prenjskih pritoka Neretve.109 - šim planinskim lancima. Plaček Kape. ispod Velike PRENJ-LUČINE. Bjelašnice i Rječice izvire potok Idbar. Ispod Velike Kape i Borašnice izvire potok Bijela. U dubokim pukotinama i udubinama nalaze se sniježna polja na koj i m mjestimično ostane snijeg preko cijelog ljeta.. Osobca i Borašnice. Vrelo Novak jugoistočno od istog stana pored puta prema Otišu i vrelo Vruci za grebenom Kantara. Zato se ispod strmih obronaka gornje krede nalazi veći broj vrela. Podloga gornje krede je jurski vapnenac djelomično sa loporom.

Do je zaklonjen sa juga i jugozapada najvišim grebenom Prenja stoga do njega ne mogu da dopru topli južni vjetrovi.7. kojima zasipava jezero.1934. U podnožju Prenj planine na istočnoj strani na visini od 402 m nalazi se krasno Boračko Jezero. U njemu su sve do početka juna osobito pogodne prilike za skijanje. koji ističe iz Boračkog Jezera i sa visine od 29 metara pada u Neretvu. sada i visoku iznad Jezera. Smješteno je u pravcu sjeverozapad jugoistok. Srp. U Vlasnom Dolu nema drugih živih vrela. Samo prema jugoistoku otvara se uzak planinski klanac kroz koji se probija potok Šištica. gdje imade nekoliko živih vrela U Crnom Polju imade živa voda Česma i Lokvica. Kralj. Cvijića (Glacijalne i morfološke studije o planinama Bosne. J. U sjevernom kutu toga Dola pod visom Tarašom nalaze se nekoliko manjih izvora koji skupa čine Jezerce. Južno od Vlasnog Dola ispod sedla Prijevorca nalaze se stanovi Bijele Vode. ali se u ovom Dolu duboko u ljeto može da nađe snijega. Sa zapadne strane u jezero se sliva Borački Potok koji donosi velike nanose.42 hektara. Tu se nalazi i planinarska kuća društva »Prijatelj prirode«. Boračko Jezero opkoljeno je visokim. akademije) Boračko Jezero pretstavlja tektonski bazen na rasjedu trošnog dolomita i krečnjaka. Voda mjerena usred ljeta 15. istakla se . strmim i šumovitim stranama. Hercegovine i Crne Gore u Gl. imala je 3° C toplote.— 110 — veroistočno od glavnoga i najvišega prenjskoga grebena prostire se dolina Vlasni Do. Oba vrela nalaze se sjeverno od pastirskih koliba u njihovoj neposrednoj blizini. I recentna delta Boračkog Potoka duboko je prodrla u Jezero. On je nasuo gornji kraj Jezera i napravio veliku ravan. Po prikazu prof. Površina mu iznosi 26.

Zato ono nije ni duboko. Prema objavljenom radu Dr. zbog koga je zasut i u suvu ravninu preobraćen cijeli gornji kraj Jezera. naročito u začelju.111 - kao rt i bijeli se od dolomita. kojih ima po stranama. . Ona zasipava i uništava Jezero i ukazuje na proces. Pored Boračkog Potoka Jezero dobija vodu i od izvora. Đorđa Protića »Hidrobiološke i plankton OTIŠ I ZELENE GLAVICE (2123) na Prenju.. koje je sastavljeno iz konglomerata i odlikuje se mnogobrojnim jakim izvorima.

a u udaljenosti od 50 m 13. gdje su strmine najveće. Jezerska voda promatrana iz blizine kao i iz daleka izgleda ugasito zelena a i svijetlo ze- . Najveća dubina koju je našao Dr. dubina Jezera do ušća Boračkoga Potoka.20 m. Protić iznosi 16 20 m. Suljaglć studije na jezerima Bosne i Hercegovine«.Foto: S. Glasnik Zem. iznosi u udaljenosti 1 m od obale 1 m. muzeja. u udaljenosti od 5 m 4 m. Dno je gotovo ravno.

Boračko Jezero oglašeno je za klimatsko mjesto. Na ušću Boračkog Potoka ispod male uzvišice. klima je izrazito planinska. I ako Prenj planina leži prilično duboko u području mediteranske klimatske zone.. 1 sat udaljen vodopad Sištice. a nalazi se i dosta žutog lokvanja. Uz kuće ima nekoliko izvora dobre vode. ipak. kod ušća Boračkoga Potoka. ili na Glavatičevo. Upravo ni na jednoj našoj planini nijesu sniježni smetovi tako moćni i ne drže se tako dugo kao na Prenju. Prenjsko područje stoji iznad Bjelašnice. Voda je bistra i dosta providna. Izuzev mali dio Jezera. koje imaju stalnog čuvara.112 - lena. pa Župu. koja su se nad Jezero nadnijela. Po trsci se kriju divlje patke. U Jezeru ima također i riječnih rakova. u gornji tok Neretve. gdje se nalazi pijesak i čista obala sa strmim spuštanjem u dubinu sva ostala obala Jezera je obrasla trskom u širini po 5 do 25 m. što dolazi od odražaja strmih šumovitih brda. U njoj živi riba pastrma. nalaze se planinarske kuće turističkog društva »Prijatelj Prirode«. Svaki posjetilac ima pravo na povlasticu u vožnji željeznicom. U kućama ima postelja za 20 osoba. nazvane Kadin Grob. s obzirom na visinu glavnog masiva i pošto veći dio područja ima visinu iznad 1000 m nad morem. rijetko lijep i čuven sa svojih šuma crnoga bora. koje ima 12 kuća i oko 80 stanovnika. Može se dobiti i potpuna opskrba. Sa Jezera se mogu činiti izleti na okolne planine. Od maja do avgusta na Jezeru vri od velikog broja posjetilaca Na gornjoj strani Jezera u spomenutoj ravni nalazi se seoce Jezero. liske i mali gnjurci. pa je zbog toga kao i zbog brzog odliva vode kroz krečnjak i niz padine godišnja relativna vlaga .

vukova i lisica. Ima srna. Po šumama ima jarebica i kamen jarki. Prenjske su zasebna varijacija i mnogo se raz- OTIŠ (2097 m) na Prenju. likuju od alpskih. koji je crn kao ugalj. Jugozapadna i južna strana znatno je izložena morskim vjetrovima. Među kičmenjacima važna je divokoza koja se nalazi u vrlo velikom broju. Interesantna je fauna invertebrata (beskičmenjaka). Osim poskoka ima još tri varijeteta šarki. Već dok se penje uz strme strane kroz nisku . ali ima puno lešinara (Gyps fulvus). zečeva. Fauna Prenja nije raznovrsna ali je bogata sa pojedinim vrstama. Broj burnih dana može biti oko 100. prester). mada nema sistematskog opažanja.113 - manja. jer prema moru nema visinskih lanaca koji bi natkrilili Prenj. među kojima je najkarakterističniji crnokrug (Vipera berus var. Orlovi su rjeđi..

Cychrus punctipennis (velika rijetkost!) a sa klekovine se mlaćenjem mogu sakupiti razni drugi insekti pa medu njima i Otiorhynchus sarajevoensis i truncatus ab. cvrčaka i skakavaca. u južnijim položajima i do 1600 m. ceolatus var. fudika i tilovina. drijen. lijeska. (Nadmorska visina 1000 do 1400 m). Otiorhynchus.— 114 — šumu predalpiskoga pojasa čuje se sa svih strana pjesma popaca. To grmlje spušta se i u položaje niže od 400 m prelazeći u površine ziratnoga tla. Na višim položajima nalaze se vrste Molops. Jasenskom i Vidovskora Gvozdu. Od tog pojasa počinje crnogorična šuma i to pretežno crni bor (Pinus nigra). laetificator. i 900 m (subalpski ili predalpski pojas) i viši počev od 900 do 2000 m (alpski pojas). razne Staphylinae i Bembidiinae. Po šumama se nalaze Carabus-i (C. kupina. Od leptirova su veoma česte vrste Latyrus. kalina. koji počinje od 400 m — 800 m ev. Pojedi- . grab. Leistus i dr. Dalmatinus¸) i manja vrsta strižibuba Dorcadion abruptum. Munika čini između 1400 — 1650 m mjestimično rijetke šumske pojaseve. Po razvoju flore na Prenju razlikujemo dva pojasa: niži pojas. koje je pretežno zasijano kukuruzom. munika (Pinus leucodermis) i klekovina (Pinus montana) Crni bor je po Prenju raširen pojedinačno ili u manjim skupovima naročito na oštrim i golim stijenama. Iznad 800 m počinje visoka gora pretežno bukova (Fagus silvatica) i penje se sve do 1400 m. U prvom — nižem — pojasu raste pretežno niska šuma (grmlje i šiblje) koje je karakteristično za hercegovački krš: makljen. Velike bukove šume prostiru se po Stajskom. a po ivici sniježnih polja sitne sniježne crve: Nebria. Lycaena i Hesperidae. Oko izvora i čatrnja nalaze se Trechus. violaceus i C.

Tu se već miješa sa klekovinom (Pinus montana). . oslad (Polypodium vulgare). Klekovina počinje već od 1600 m i penje se do 1900) m čineći mjestimično gust i neprohodan pojas. Ali različito od klekovine njezino stablo nikada ne pada zemlji nego se ponosito drži i diže na razdrobljenim stijenama i kamenim točilima. macina trava (Nepeta cataria). bujad (Pteridium aquilinum). jaglica (Primula columnas). avtika (Sambucus ebulus) i medak (Salvia glutinosa). Pojedinačno penje se sve do 2000 m. m. jagorčevina (Primula vulgaris). Po šumama i između grmlja predalpiskog pojasa nalazi se mnogovrsno zeljasto bilje kao: košutica (Cyclamen europaeum). PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Jezercu 1700 m.— 115 — načno se diže i do 1800. iglice (razne odlike).

koje bez čuvara lutaju po krševitim pašnjacima Sa ovog ogromnog.. Rijetko je uživanje promatrati sa Osobca ili sa Velike Kape ili sa Taraša dolinu potoka Bijele i dolinu Naretve.116 - Po stijenama i točilima rastu: Allium flavum (vrsta češnjaka). koje svojim bijelim tragom jasno odudaraju od šumskog zelenila i stvaraju neobičnu ali harmoničnu sliku. Amphoricarpus Neumayeri. Prenjske paše naročito su pogodne za konje. Cvijić rekao je za teško pristupni i teško prohodni Prenj da . zvonćac (Campanula hercegovina). Euphorbia spinosa. koja gotovo kao vertikalni bedemi sa tri strane zatvaraju korito potoka Bijele. dalmatica). Naš poznati naučenjak Dr. Euphorbia dinarica. Sa mnogobrojnih točila. koje ne prave zatvoren busen nego rastu u odijeljenim skupinama oko pojasa klekovine. razderanog planinskog masiva krasni su vidici kako na pojedine glavne i najviše vrhove samoga Prenja tako i na okolne planine i riječne doline. žabljaci (Ranunculus illyricus. Sve do početka mjeseca jula nalaze se po Prenju velike alaše konja. matičnjak (Melissa officinalis). mažuran (Origanum vulgare). žutilovka (Genista silvestris var. Tu su pomiješane sa raznim travama. Po svršetku proljetnih poljskih radova sva okolna sela istjeraju svoje konje na planinu. prenjski klinčić (Dianthus prenjus). buvač (Chrysantemum cinerarifolium). J. millefoliatus) i dr. više odlika čubra (Satureja) i lazarkinja (Asperula). Po livadama i pašama raste: kantarija. Mnoge od pomenutih zeljastih biljaka nalaze se i po najvišim pašnjacima sve do visine od 2000 m. naneseni dolomitni šljunak zasipa nisku šumu i pravi po njoj duboke uvale.

U nižim položajima a naročito u nekim dolinama veoma je dosadno i tužno. On navodi da ga Prenj u mnogim dijelovima potsjeća na krasne visoravni Dachstein-a i Totengebirge na visokim Alpama.— 117 je najromantičnija planina Bosne i Hercegovine. žaju se samo sa najistaknutijih položaja. Koliko je ljeti sumorno u surom stijenju dolina . zbog velike kamenite pustoši. Krasni vidici pru- PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Boračkom Jezeru.

između visova Taraša. Ogromni planinski masiv Prenja jedna je od nepoznatih svjetskih zimsko-športskih atrakcija. Kuća je pored žive vode na visini od 1700 m i samo 2 sata udaljena od glavnih vrhova Prenja.. Vlasnoga Dola. Ona se nalazi na glavnom prolazu romantičnog puta od Konjica dolinom Bijele i Rakovim Lazom ka Crnom Polju i Boračkoj Draži. pa preko Vranovine do Konjica jedna je staza. Piramidalni grebeni. Na samom izlazu iz Boračke Drage poviše Boračkog Jezera nalazi se planinska kuća društva »Planinara u Bosni i Hercegavini«. u toliko je zima na svima mjestima planine veličanstvenija. blagoga padanja u udaljenosti 8 satnoga hoda. Zimski šport moguć je od mjeseca novembra do juna. Iz godine u godinu sve jače oživljava turistika na njemu.118 - i nižih položaja. S obzirom na visinske prilike kvalitet snijega uvijek je na Prenju dobar. Prilazi na Prenj planinu: 1. Osobca i Ortiša. osim toga. Divlja romantika Prenja sve više privlači naše turiste. prava su rijetkost za plazalački šport. I1 ako je prilično zaobilazan najlakši je i najprohodniji put ka glavnim vrhovima.) Konjic-Boračka Draga-Crno Polje-Jezerce. isto društvo sagradilo je lijepu turističku kuću kod Jezerca. Naročito od onoga vremena kako su na njemu izvršene skupocjene i mnogobrojne markacije pučeva i sve važnije raskrsnice obilježene tablama. Taj posao obavila je podružnica turističkog društva »Prijatelj Prirode« u Sarajevu. osobito Konjičke Bjelašnice pružaju neprispodobive mogućnost i zimskome športu. Pruga ispod Otiša do Tisovice. Zimi je . Tisovice i unutarnji grebeni prenjskih lanaca. Doline Crnoga Polja. Ortiša i Zelenih Glavica.

Visina nad morem 400 m. odakle su markacije po kamenu sve do kuće na Jezercu. i po sati. Draga se sastoji iz duboke uvale između planina Borašnice i Crne Gore (Jelovine). Od Konjica do sela Boraka poviše Boračkog Jezera ima 3 sata hoda. Uspon je dosta blag. u kojoj je ugodna hladovina i za najveće vrućine. Od Crnoga Polja do kuće su 2 i po sata ljeti. Put kroz Boračku Dragu veoma je ugodan ljeti. Sva je obrasla gustom bukovom šumom. Na Crnom Polju .. Cio put od Konjica do planinarske kuće traje 8 PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Boračkom Jezeru. Odatle kroz Boračku Dragu do Crnoga Polja još 2 i po sata Od Crnoga Polja ide se rijetkom bukovom šumom ispod masiva Sivadije i Prijevorca a zatim izbija na čistinu. Boračka Draga je interesantna zbog neobično divljih kamenih točila i ogromnih kamenih blokova što odvaljeni leže po njoj.119 - u tome pravcu ovo jedini prolaz.

Trajanje hoda je 5 sati. Postoji i jedna varijanta ovoga puta: Od srušene lovačke kolibe u desno put Babinim Dolom vodi iznad Tisovice pod Ortiš Vrijeme hoda 6 sati liticama 7 sati ispod Ortiša. Put je vrlo strm i vodi djelomično po pokretnim dolomitnim naslagama.. .) Konjic — Skok — Jezerce. mlijeka. 2. Odatle ide liticom ispod krševite Velike Kape na Podotiš a od njega Dobrim Dolom silazj se k Jezercu. djelomično po liticama a djelomično kroz šumu i ne gubeći na strmini izvodi nas na ruševinu lovačke kolibice na vrhu šume.). Do šumarske kuće na podnožju bedema kao pod 2. uskim i vrlo strmim liticama. Na putu za Borke odvaja se južno put prema Gornjoj Bijeloj. jedno što njima teče voda a drugo što teren postane klizak. Čim se iz šumovitoga dijela izađe ide se po golim. Ako vlada nevrijeme može se tu i prenoćiti iako konak u pastirskim kolibama nije ugodan. Širok i dobar put vodi pored potoka Bijele sve do šumarske kuće. Na početku pješčanog korita put se odvaja lijevo. Uz bedem je vrlo strm. Od te kuće vodi dobro markiran put širokim presušenim koritom potoka pod sam zid stijena.) Konjic — Rakov Laz (Mlječni Do) — Jezerce. kajmaka. Litice vode ispod Osobca Na začelju puta nalaze se ogromne odvaljene stijene preko kojih vodi put sve do kuće na Jezercu. koje su za najmanje kiše neprohodne. Oba ova puta prohodna su samo ljeti 3.120 - nalaze se pastirske kolibe u kojima se za vrijeme ljeta može dobiti planinskoga sira. i kiseline. Put je prohodan isključivo na suvom terenu i za dobro izvježbane turiste.

Na njemu se s početka nalaze rijetka stabla velikih bukava. Iz šume se izlazi neposredno na pašnjake Stajskoga Gvozda.— 121 — 4. Dotle je uspon vrlo blag. Samo zimi naravno sa skijama jer je snijeg toliko dubok da bi bilo nemoguće pregaziti ga. Od željezničke stanice Prenj ide se ravno 10 minuta kroz selo Glogošnicu. gdje se nalazi čatrnja. Trajanje hoda do Tisovice 7 sati. Put je prohodan samo ljeti. Tim putem dolazi . a poslije čist pašnjački teren. Tu odmah počinje uspon i put ide oko vinograda do Vrela Korita.) Konjic — Konjička Bjelašnica — Tisovica — Jezerce. 5. Preko mosta u Konjicu put niz Neretvu vodi do sela Čelebića. 6. Odatle nastaje uspon serpentinama kroz nisku šumu sve do velikih bukava. Od šumarske kuće nastaje jak uspon kroz šumu i po serpentinama sve do na Tisovicu. Prošav kroz to selo skreće se južno putem pored potoka Idbara i ide tim putem sve do šumarske kuće. do Jezeca 9 sati. Odatle je kroz nisku šumu blaži uspon do masiva Bjelašnice. Sa konjičke željezničke stanice ide se preko kamenog mosta u Konjicu i uz Neretvu sve do table na desnoj strani puta.) Put od Čelebića. Stanica Prenj — Glogovo — Veliki Prenj — Lučine — Lupoglav ili Lučine — Tisovica. Tu se počinje ulaziti u visoku šumu i što se više penje šuma biva sve gušća i jača. Sa glavnog bila Bjelašnice valja se spustiti u dolinu Tisovice i odatle dalje južno ispod Ortiša prema Jezercu Ovaj put prohodan je i ljeti i zimi. Odatle vodi dobro markiran put pod Ortiš i na Jezerce. Trajanje hoda je 12 sati. Jedan put vodi lijevo nedaleko od strmih strana koje se obaraju u dolinu potoka Glogošnice. gdje je pokazan smjer puta.

Drugi put vodi sjeverno prema dolini Tisovice do koje ima 3 sata hoda. Od kolibe vode serpentine na vrh Velikog Prenja (1916 metara). Željeznička stanica Vojno. stanice Prenja do ove kolibe 5 sati. Tu se јe potok Živanj. duboko usјekao u trup planine tako da oko njega s obјe strane strmo vise gole litice. U kolibi se može noćiti. Vidovskoga Jasenskoga Gvozda. Naјljepši dio ove planine јe sa sјeverne strane. Ima 2 sata do Lupoglava.— 124 — se od prilike za ½ sata do državne planinske kolibe. dok na Tatarici. Hod traje 9 sati. ako se ponese ključ od nadšumara u Jablanici. pa preko sela Zeljuše i Bijelih Voda na Prevorac i Vlasnim Dolom na Jezerce. Od Tisovice se može krenuti već po volji prema Ortišu ili prema Jezercu ili na Konjičku Bjelašnicu i dr. kako je već prije opisano. ravno k jugu kroz Veliki Do put vodi na Lupo-glav.) Vojno — Jezerce. a sa vrha spušta se u dolinu Lučine. Od stanova na Lučinama. Obrasla јe skoro svukud šumom i vrlo malo јe krševita. 7. Od nje je lijep pogled na cijeli prostor Stajskoga. ispod šume zvane Tatarica. Koliba se nalazi pod gustom šumom munike ispod Malog Prenja. Trajanje hoda od željez. Ima mjesta za 10 osoba. Predio kud protiče potok obrastao јe borovom šumom. grandiozni vrh glavnog prenjskog masiva. gdje se nalaze pastirski stanovi. koјa se sa sјeverozapada priključuјe . koјi izvire iz sniјežnih lednica. Crvanj planina Ova planina izdiže se osamljena i sa svih strana odsјečena od susјednih planinskih lanaca.

pašnjacima i pastirskim stanozima na Ledenicama pre- .

prema zapadu na prostranu visoravan Ziјemalja i šumovite Crne Gore. te na јugoistoku Maglaј (1761 m). Sva se planina sastoјi od јednog planinskog lanca sa ovim naјvišim vrhovima: Zimomor (1921 m). Јužni i јugoistočni dio planine sačinjavaјu čas manji čas veći dolovi po koјima se nalaze pašnjaci a oko njih visovi i zaravanci. prema јugozapadu na velebni i izlomljeni gorski lanac Veleža. a njihovi ortaci dočekivali bi ih u Blagaјu na izvoru Bune gdјe su izbiјala ponornicom. ploveći preko 50 km. prema sјeveru na Visočicu i Treskavicu i prema istoku na široke pašnjake Morina i visoke grebene Leliјe i Dumoša na Zelengori. Sa ove planine otvara se vrlo liјep pogled: prema јugu na Јužnu i Јugoistočnu Hercegovinu. Sa sјevera јe omeđen Neretvom.— 125 — vlađava bukva i јavor. naјvišeg vrha ove planine. koјu bi ukrali od pastira i poklali. u taј ponor. sa јuga Nevesinjskim Poljem i Zalomskom Riјekom. prema sјeverozapadu na Bahtiјevicu pl. Velika Gradina (1850 m). nalazi se velik i dubok ponor pećina). a sa zapada i istoka ograđuјu ga visoravni Kruševsko Polje i prostrane Morine. sјeverno od njih: Mali Gradac (1809 m). Lisac (1732 m). i Veliko Ruište. Samo u prodoru potoka Živnja izbiјa tu . Crvanj se pruža ravno u pravcu od sјevera prema јugu i zauzima sav sјeveroistočni dio nevesinjskog sreza. Veliki Gradac (1848 m). Ledenice (1827 m). Crvanj јe skoro isključivo krečnjačko gorјe. Po narodnom pričanju bacali su kradljivci јanjad. Po dolovima ima izvora i lokava Na zaravanku Zimomora.

koјi izvire na sјevernoј strani planine i saljeva se u Neretvu ispod sela Živnja. Izvora ima na više mјesta po planini naročito u blizini čobanskih ljetnih stanova (mahala). ljekoviti enciјan). sјeverozapadno ispod vrha Zimomora i u blizini izvora Biјela Piska.126 - i tamo serpentin i neka vrsta crvenkaste valjda željezne rude. koјi se združeni saljevaјu u Neretvu niže Uloga. a od ptica ima kamenarki i јarebica. kukuriјek (crni). Јezerski bazen ima bubrežast oblik. Od planinskog bilja raste: ravent (lincura. Po . Detaljan opis Јezera napisao јe Dr. salep i mnogo drugog. kod mahale Močila i kod mahale Prenja. U istočnom diјelu planine јe izvor kod mahale Busovače (ispod vrha Maglaјa). dug јe 380 a širok 200 m. vadi narod nekakvu masnu bјelkasto sivu zemlju zvanu „huma" i upotrebljava јe za pranje rublja i vune. Pošavši s јuga planine nalaze se izvori: kod mahale Poljana (Đuraš). kako narod obično kaže. Od potoka ove planine vriјedno јe spomenuti potok Živanj. čemerika. prisoјnim obroncima planine ima zmiјa otrovnica.. Sa istoka planine ističu potoci Gvozdnica i Јezernica. Kod čobanske mahale Močila. Đorđe Protić u Glasniku Zemalj. Nedaleko od ovih dvaјu potoka nalazi se kod sela Јezera vrlo liјepo i bukovom šumom okruženo Backo ili Uloško Јezero. ili samo Јezero. U sјevernim i istočnim šumovitim diјelovima planine ima ponešto vukova i lisica. Kod mahale Kutlovića ima čatrnja. Stočari se služe sniјegom koјi vade iz pećine pa tope. Kod mahale Ledenica nema izvora. god. muzeјa sveska XXXIX 1927. Na јugozapadnim.

Sve ove naseobine nastanjene su muslimanima i pravoslavnim. јečam. Raјac. Postoljani. Čobani su skoro svi iz stolačkog i ljubinjskog sreza. Stanovnici se bave ratarstvom i stočarstvom. naročito s јužne i zapadne strane ima dosta stalnih naselja a to su. ali ima ljetnih pastirskih stanova. koјi su napriјed. Od usјeva uspiјevaјu u ovom kraјu naјbolje. Kovačići. te sa sјevera: Živanj.— 127 — јugozapadnom diјelu uzgaјa se u noviјe doba hrast i bor. Bak i Јezero. Miјatovci. Prilaz na planinu lagan јe sa svih strana Naјbolje јe poći iz Nevesinja (Kasabe). pri opisivanju izvora. Posјeta planine naјpovoljniјa јe od mјeseca јuna do septembra. kao što јe to običaј kod svih naših planinštaka. Pretežno su katolici i muslimani. Humčani. vrlo malo pravoslavni. Borove klekovine nema nigdјe na Crvnju. Na podnožјu planine. zob. Presјeka. a odavle ugodnom planinskom stazom preko Kuka na Strmi Gvozd i dalje preko Đuraša (prva stočarska mahala . Po samoј planini nema stalnih naselja. Crvanj planinu planinari vrlo slabo posјećuјu. Seljani. raž i krompir. Za ostale јe smetnja posјeti planine njezina prevelika udaljenost od mјesta u koјima јe razviјeno planinarstvo. Krekovi. koјe јe vezano sa Mostarom autobusnom vezom. Na planini nema drugog skrovišta osim primitivne čobanske kolibe. Susјečno i sa istoka: Uzrјečјe. spomenuti. U Hercegovini јe među građanima planinarstvo slabo razviјeno. Ljudi su vrlo priјazni i susretljivi. Od Nevesinja preko Nevesinjskog Polja do sela Donje Biјeline (11 km). Kruševljani. Gornja i Donja Biјelina.

ili niz Polje natrag u Nevesinje (7 sati hoda). U selima neposredno pod planinom može se naći ljudi. U Glavatičevu ima gostiona. Sa Morina niјe težak uspon ispod Vrhgorca. Iz Glavatičava vodi cesta na Boračko Јezero (2½ sata hoda. Iz Luke vodi liјep planinski put preko Liјešća. trafika i konačište. U Luci ima gostiona sa trafikom (vlasnik Glogovac) i lugarska kuća. Od ove mahale niz šumu Tataricu u selo Kruševljane (1 sat hoda).129 - Poljana) na naјviši vrh planine Zimomor (3 sata hoda). koјi će planinara uputiti ili izvesti na planinu uz malu nagradu. Putevi na Crvanj planini niјesu obilježeni (markirani). pa mahalu Kutlovići i dalje na Zimomor (3 sata hoda). a sa Zimomora natrag. Iz Kruševljana. pa na mahalu Prenj i dalje ispod Velikog Gradca na mahalu Ledenice (2 sata hoda). . Uloga i Obrnje na visoravan Morine (5 sati vožnje). preko gore spomenutog Јezera na Gvozd. pa u Glavatičevo na Neretvi (5 sagi hoda). Kalinovika. Niz Zimomor u sјeveroistočnom smјeru na Oslić Do. ili dalje priјe opisanim putem. planinska kuća na Boračkom Јezeru) i dalje u Konjic na željezničku stanicu obilježenim putem (4 sata hoda). dalje niz Bi-јele Piske i Strmnicu na Krstac.. Liјep јe put na Crvanj direktno iz Saraјeva autom preko Trnova. ili zapadno u selo Luku (¼ sata hoda).

kojom je Čvrsnica odijeljena . visoravan i gorske grebene. zatim dolina Dive Grabovice. Gorski grebeni koji se dižu iz visoravni građeni od pločastih vapnenaca pružaju se smjerom sjeverozapad — jugoistok. S istoka je omeđuje romantičana kanjonska dolina rijeke Neretve. Plasu i Muharnicu od Vran planine. Iznad njih nastaje visoravan. Na desnoj obali rijeke Neretve a zapadno od željezničke pruge Sarajevo-Mostar između stanice Jablanice i Drežnice izdiže se prostran i visok masiv Čvrsnice Plaše i Muharnice. te izuzev dosta rasprostranjene klekovine i munike posve je gola. te ne čine nigdje ni jednoga dola nego samo manje ili veće uvale (vale). Ona imade čisto karsno obilježje. koja se kod Jablanice sliva u Neretvu. Po konfiguraciji terena u svakom od tih dijelova možemo da razlikujemo tri visinska stepena: predgorje. mnogo je strmiji nego zapadni koji se postepeno spušta od 1500 m u karsno Dugo Polje Ovo polje dijeli Čvrsnicu. Predgorje je obraslo šumom i to u nižim položajima bjelogoričnom a u visini iznad 1100 m počinje crnogorica. Apsolutnom visinom svojih vrhova ova skupina planina stoji na drugom mjestu među bos. a s juga duboka i duga prodorna dolina rijeke Drežanke.— 130 — Čvrsnlca. Predgorje počinje iz dolina pomenutih rijeka pa se širi i sjeverno i južno od njih i postepeno diže od 200 do 1000 mjestimično i do 1200 m. herc. planinama. Cijeli masiv raskomadan je dubokim dolinama Dive Grabovice i Drežanke. Plasa i Muharnica. Sa sjevera omeđena je ova skupina planina rijekom Doljankom. Istočni dio predgorja od rijeke Neretve. mjestimično poput zida po 200 do 400 m visoko. u tri zasebna područja. Sežu u visinu do 2228 m. Iz toga predgorja odjedanput se dižu strme stijene.

Ova se visoravan na zapadu veže uskom i grebenastom prevlakom Ostrovače (1865 m) i Drinjače (2045 m) sa visoravni Muharnice. čije dno sačinjavaju vrtače. Na samoj visinskoj ploči nalaze se vrhunci Muharnica (1977 m). Gotovo sredinom same planine proteže se od sjevera na jug uska i vijugasta Vala. koji se vrlo strmim stijenama ruše u dolinu Doljanke. Građena je iz taložnih vapnenaca. Na njoj se nalaze masivni ali iskidani vrhovi bez ijednog grebena. Tu imade vrlo mnogo divokoza. te ima mnoštvo vrtača. Ono se dijeli u nekolike manje odsjeke tako od sjevera prema jugu: Strmo Polje. Plasa je tipična karsna visoravan koja je u istočnom dijelu obrasla dosta dobro bukovom šumom. Na sjeverozapadu čini granicu ovoga masiva spomenuto Dugo Polje. Muharnica je po obilju vode i po bogastvu flore kontrast svim drugim planinama ove skupine. građenu iz bijelog dolomita i punu bunarastih vrtača.. Rudo Polje. od kojih jedna ne propušta vodu. Badnje i Ivan Dolac. obraslom gustom šumom. nalaze rebraste i strme izbočine Strop (1528 m).131 - od Čabulje. pa se tu stvorilo manje jezero zvano Crepulja U njezinom šumovitom predgorju naročito prema Doljanci i Grabovici imade mnoštvo divokoza. Raulja (1648 m) i Malo Sljeme (1807 m) s Oštrom Glavicom. Veliko Sljeme (1931 m) i Orlov Kuk (1777 m). U njezinom se sjevernom predgorju. Ona izbija prema jugu na zelenu zaravan Pođi. . Na skrajnjem zapadu prelazi ova skupina bez naročitih granica u visoravan Stitara. Ukopno uzevši Muharnica je visoravan za 200 m viša od Plaše. Istočno od nje a u samom čelu doline Dive Grabovice uzdiže se Drinjača (2045 m). koja pripada sklopu Muharnice.

izrešetane stijene. Na njoj nalazimo pojedina zaobljena pusta brda: Tumbu iznad Perova Stana. zatim Draga Kosa (2217 m). bez ijednog vitkog oblika. a sasvim na zapadu iznad Blidinjskog Jezera Jelenak (1806 m). nad rubom doline Dive Grabovice. duge jaruge koje . nižem lancu dominiraju dva vrha: Ploča ili Pešti Brdo (2030 m). U istočnom. Tako je greben Vel. On se u vitkoj liniji pruža od sjeverozapada prema jugoistoku s nekolikim zaobljenim vrhovima Prema sjeveru spušta se ovaj lanac u dosta širokim točilima prema Muharnici. Južne planine ove skupine čine Velika i Mala Čvrsnica. zatim Gargar ispod Vilinca. Znatni vrhovi su Mali Vilinac (198S m) i južniji Veliki Vilinac (2116 m). te Gavranić (1965 m) Svi vrhovi u ovom sklopu nalaze se na sjevernom rubu a ruše se točilima u visoravan Velike Čvrsnice. Prema jugu spuštaju se njegove gole strane u visoravan Čvrsnice. U zapadnom višem lancu. Bijelu Grudu i Veliku Kosu ispod najvišeg vrha. Sama visoravan Vel. Apsolutnom svojom visinom i svojim centralnim položajem dominiraju ovi vrhovi nad cijelim sklopom planina pa su s njih pogledi lijepi i daleki.— 132 — Prvi gorski lanac koji srećemo na ovoj skupini planina jest Vilinac. koja se pruža sve do podnožja Vilinca. Na Velikoj se Čvrsnici razabiru dva paralelna lanca. drugi istočni. Čvrsnice položena je sjeverno od spomenutih lanaca prema Vilincu a ima karakter sive karsne pustoši s tipom krša visokih planina. Osobito je zanimljiv dio ove visoravni u smjeru Ploče (Pešti Brda). jedan zapadni. nalazi se najviši vrh planine Čvrsnica (2228 m). Tu nalazimo visoke. Čvrsnice zapravo niz vrhova.

— 133 —

prelaze u vrtače, zatim terase, široke do 2 km, od kojih se prva zove Osoj, druga Bukova Glava. One se dižu jedna iznad druge od 100 do 200 m. Na prvoj terasi leže tumbasti Medjed i Preslica, s kojih se otvaraju romantični pogledi na Divu Grabovicu. Na koncu vrijedno je spomenuti ovdje pojavu klanaca zapravo dubokih i do 5 m širokih pukotina između visokih stijena. Takav je klanac prelaz iz Šilovice u Grabovsko.

VELIKA ČVRSNICA (2228 m)

Foto: J. Plaček

Visoravan male Čvrsnice pokrivena je glomaznim brdima, između kojih su velike karsne uvale s brojnim vrtačana i škrapama. Ova se visoravan spušta kao i Vel. Čvrsnica prema rubu doline Drežanke. Između stijena nađe se zemlje crvenice, koja je nastala raspadom vapnenca i na njoj raste trava u busenovima. Najtravnatije je Grabovsko i Težovnica. Na sjevernom rubu, iznad Grabovice, nalaze se vrletne Merića Stije-

- 134 -

ne i Paljike. Na južnom rubu, iznad Drežanke, visoravan se spušta u dvije terase čije se ivice ruše preko 1000 m u dubinu Tu je Stari Klanac, a ispod njega, kraj Delića Stana, zanimljivi potok Petralj, kasnije zvan Pisci, koji od izvora do svog ušća u Drežanku pravi jedan neprekidan vodopad. Posebno mjesto zauzimlje u ovom sklopu planina krasna dolina Dive Grabovice. Duga je 7, a široka 6 km. Zatvorena je amfiteatralno Plasom, Drinjačom i visokim zidovima Velike i Male Čvrsnice. Ona je čisto školski primjer erozivne doline. Ozgor sa padina Strmenice pružio se strm jezičac, koji se protegao do sredine doline sve do Crnog Vrha, pa zatvara jedan od najljepših i najvrletnijih predjela Radavu. Sva je dolina obrasla šumom a iz nje vire glavice neobično smiono izdignutih stijena. Na glasu je Diva Grabovica sa svoje romantike i mnoštva divokoza. Na skrajnjem zapadu Čvrsnice, ispod Jelenka (1806 m) u Ivan Docu leži krasno Blidinisko Jezero. Opkoljeno padinama Vran planine i Čvrsnice Spominjemo ga ovdje zato, jer u planinarskom smislu spada u sastav ovih planina. Dugo je 1.5 a široko oko 1 km. Nije duboko, naročito za vrijeme ljeta znatno spane. Detaljno je ovo jezero prikazao Dr. Đorđe Protić u Glasniku Zemaljskog muzeja sv. XXXIX god. 1927. U cijelom masivu Čvrsnice, Plaše i Muharnice nalazi se u glavnom ovaj poredaj slojeva; U donjim slojevima prevladava verfenski škriljevac, iznad njega debele naslage triaških i jurskih dolomita i krečnjaka. Premda nema na ovim planinama vitkih vrhunaca, kao što je to slučaj na susjednom Prenju ipak su interesantne zbog raznovrsnih oblika krša, koji su nastali pod upli-

— 135 —

vom atmosferskih elemenata: vlage, topline, zime, leda, snijega i kiše (stratifikacija i erozija). Izuzev Muharnicu na ostalim planinama ove skupine ima malo živih vrela. Od rijetkih vrela treba spomenuti: vrelo Javorak na zapadnoj ivici Plaše, vrelo iznad Drijenča pod Vel. Sljemenom, dva vreoca kod Perova Stana i vrelo pod Gavranićem u Vel. Čvrsnici. Kako su ova vrela slojna presahnu za ljetnih vrućina. Planinski stočari piju tada vodu sniježnicu. Ona se dobiva iz lednica (Koveljača kraj Tezovnice u Maloj Čvrsnici). Blago se napaja na Lokvama (Lokve. Crepulja). Muharnica obiluje mnoštvom vode i vrelima, osobito u Vali. Pod Megdanima ispod Malog Vilinca ima malo jezero. Na planinama nema stalnih naselja. Samo preko ljeta postoje ljetni stanovi u kojima stočari provedu ljeto radi iskorišćavanja paše sa svojim stadima. Od stanova treba spomenuti slijedeće: na zapadnom rubu Plaše, u Vali, na Muharnici, zatim pod Tumbom Perov, Spasov i Kulidžanov stan, a onda Davidovića, bunjića, Ćorića, Prgića i Delića stan na Maloj Čvrsnici. Na ispašu dolaze seljaci iz predjela Raške Gore, Drežnice i Bijelog Polja, a na Muharnici nalazimo seljake iz Doljana i Sovića. Vrlo su siromašni ali su intelektualno bistri i napredni. Posjećivati se može ova planina samo ljeti i to od konca juna do sredine septembra, dok je zimi radi oskudice konačišta nepristupačna. Stoga ne dolazi u obzir za zimski šport. Od rijetkih skloništa treba spomenuti lovačku kuću u Drijenču pod Vel. Stijenom zatim lovačku kuću na Muharnici (u obim ležaji za 18 do 20 osoba), malo sklonište pod Međedima (4 osobe) i lijepu lovačku kuću na Žljebu u Divoj Grabovici. Kao konačišta dolaze u obzir još i pojate u Masnoj

- 136 -

Luci ispod Borićevca. Konačenje u stočarskim stanovima ne može se preporučiti radi primitivnih ležaja, nečistoće i nametnika. Planinski putevi dobro su označeni značkama, a na raskršćima puteva postavljene su table, tako da se i bez specijalne karte može svako dobro orijentirati. Od planinarskih pomagala bezuvjetno je potreban, za turu od više dana, konj a isto tako šator. Dobar je vodić Jozo Klepica seljak iz Doljana i Šaban Ćosić iz Jablanice. Oba se mogu obavijestiti preko gostioničara g. Mate Papkovića u Jablanici, u čijoj je kući poštanski ured i koji pribavlja ključeve za pomenute kuće na ovim planinama.
Prilazi na planine

Postoje 3 planinarska prilaza na ove planine Sva tri su sa željezničkih stanica na pruzi Sarajevo-Mostar. 1. (Iz stanice Jablanice za turu na Plasu, Muharnicu i poprečnu turu preko cijele Čvrsnice. 2) Iz stanice Grabovice za turu u Divu Grabovicu, Plasu i ostalu Čvrsnicu. 3 ) Iz stanice Drežnice na Vel. Čvrsnicu i Blidinjsko Jezero. Od ovih prilaza najbolji je sa stanice Jablanice, jer je najlakši i najpregledniji, dok je najnezgodniji drežnički radi duljine doline Drežanke koja iznosi oko 25 km Prema ovim polaznim stanicama dolaze u kombinaciju za planinara slijedeće ture: 1) Plasa i Veliko Sljeme, (Tura za 2 dana). (Jablanica - Jeličići - Orlovine - Gvozd - Plasa -Crepulja - Drijenač - Veliko Sljeme - isti putem natrag). Iz Jablanice vodi markiran put preko sela Jeličića uz Doljanku te nakon 3/4 sata hoda zakrene prema jugu (u lijevo) uz Orlovine. Odatle put zalazi u šumu i penje se okukama na isto-

koja počinje u uglu između padina Drinjače i Muharnice. Ostrovaču i Vel. Sljemenom nalazi lovačka koliba. Iz Gvozda vodi put na golu visoravan Plaše sa čijeg se sjevernog ruba ruše impozantne vrleti prema Doljanci. Sljemena i okomitih pločastih reljefnih stijena Ostrovače na čijem se podnožju nalaze velike količine odronjenog kamenja.— 137 — čnu visoravan Plaše zvanu Gvozd. Usput vidici na Oklanicu više Doljana. na dolinu Doljanke. Drijenač je tek započeta strma dolinica. golih obala i bez vegetacije. Ispod nje se dolina ruši u nekolikim te- . na Blačinu planinu i stijene Vel. Sljemena. od koje se odvaja put desno u Drijenač OSTRO VA ČA I DRINJAČA na Čvrsnici pl. U donjem je dijelu obrasla šumom i tu se pod Vel. Na visoravni je lokva Crepulja. Odavle su lijepi vidici na Prenj. Sljeme. Ona se spušta prema sjeveroistoku zatvorena između Vel. Malu Čvrsnicu. 2045 m a lijevo na Ostrovaču.

na kojoj ima trave s nešto klekovine i mnogo dubokih buna- . do Crepulje (6½ sati). Pošto se prenoći u lovačkoj kolibi može se drugi dan sići u Jablanicu istim putem za 4 sata. uspon na Vel.Ostrovača . S nje su krasni pogledi na Muharnicu. 2) Plasa i Diva Grabovica (tura za 2 dana) (Plasa . kuda označuje tabla preko kršnog terena na Ostrovaču (1865 m). Lijepi su vidici na Blačinu. Prenj. Ne treba da idu po vodu na to vrelo koji pate od vrtoglavice. Preko nekolikih snijegom napunjenih vrtača stiže se za 2½ sata na Drinjaču (2045 m) koja kao najistaknutija tačka ovog predjela strši nad dubokom dolinom Dive Grabovice. sjeveroistočne bočine Vel. čija se pločasta građa neobično ističe. cijelu Plasu. stanica). pa se taj silaz nikome ne preporučuje (2 sata). Odatle se teren postepeno ali ne mnogo obara prema visoravni Podima.Drinjača . Ostrovaču. Još istog dana moguć je. a dobro se raspoznaje prostim okom na obronku Sljemena (ima 2 sata hoda).željez. Silaz iz Drijenča niz Lipovac vrlo je naporan i opasan radi stijena. Iz Jablanice istim markiranim putem kao pod 1.Podi . nakon odmora. Do na Drijenač ima 7 sati hoda. koja počinje iznad kolibe. Pola sata hoda iznad kolibe ima malo vreoce kome je prilaz vrlo strm. Vilinca te na Malu Čvrsnicu. dio Vilinca i Muharnicu. Sljeme (1931 m) i to zapuštenom planinaskom stazom. U njoj ima i čatrnja spitkom vodom. Odatle se vide. U kolibu može stati deset osoba. Odatle lijevo u smjeru.Žljeb .. Osobito su impozantne sunovratice kojima Sljeme silazi u dolinu Doljanke.Lokve -Strmenica .138 - rasama niz Lipovac u dolinu Doljanke. lijevo u dolini Grabovice. Bokševicu. strme i tornjaste stijene koje se nalaze više Stoga.Grabovica .

Drijenča preko Drinjače na Lokve. spada među naše najljepše i najromantičnije planinske predjele. Naročito izjutra ili pred veče mogu da se zapaze stada od 10 i više komada. Uzdužna tura preko Plaše i cijele Čvrsnice. Svuda se tu nalaze divokoze. 3. Iz. Od Lokve se put spušta u okukama niz Strmenicu te se za 2 sata dolazi u Žljeb. Odatle markiranim putem do podnožja Vel. stanicu Grabovicu.. Vilinca i uspon na njegov vrh (2116 m) bezputnim grebenom. Takih prizora nalazimo rijetko gdje kod nas. (Tura od 4 dana) (Jablanica-Plasa-Drinjača-Lokve-Perov StanVrh Vel. Sutradan preostaje dosta vremena da se razgleda sva okolina. U donjem južnom dijelu ovih Poda nalazi se Lokva. Na Žljebu se nalazi lovačka koliba opkoljena krasnom šumom. Uspon traje spodnožja do vrha l½ sat. Čvrsnicu. kad je promatramo sa istaknutih šiljaka brojnih stijena. Osobito je interesantna vratolomna Radava. ali se niže. jer se za 2½ sata stiže markiranim putem. Lijepi su vidici na Merića Kukove i Paljike. Prema istoku u lijevo put vodi u Divu Grabovicu a desno jugozapadno na Vel. Dalje niz istoimeni potok na želj. U Žljebu treba prenoćiti. To je najmarkantnija visinska tačka u Južnoj Hercegovini sa krasnim . Čvrsnice-Masna Luka-Blidinjsko JezeroVitrnjača-Klanac-dolina Drežanke-željeznička stanica Drežnica) Iz Jablanice istim markiranim putem na Drijenač kao i pod brojem 1. nalazi lijepo vrelo. gdje je raskrsnica s tablom. U kolibi može da se smjesti 20 osoba.139 - rastih vrtača. Okolina Žljeba. Voda u čatrnji što je u samoj kući nije za piće. Usput imadu dva vrela. 20 minuta hoda. koji vodi ispod Crnog Vrha u selo Grabovicu.

gdje je raskršće. koja obiluje mnogim i hladnim izvorima.Pogledi s njega sežu daleko do Veleža. pa Zeca. pa se sa ivice zadnje spomenute kose pruža neobično lijep vidik na Ivan Dolac i na lijepo Blidinjsko Jezero. ako se spusti s vrha na raskršće pod Vel. na Blidinjsko Jezero. Lijevo —zapadno — od vrha kraj Drage Kose (2217 m) silazi put prema Barama. u velikoj vrtači. Lijevi — prema zapadu — markirani put penje se u pravcu točila Vel. Čvrsnice ima 1½ sata hoda. Posve je go a leži na samom rubu grebena. da i ne spominjemo susjednu Čabulju i Vran planinu. S vrha treba saći ponovno na markiran put koji silazi u Perov Stan gdje je malo vreoce . gdje se može prenoćiti. pojedina . Vranice i Vlašića. Crv-nja. Idući —desno — istočno od vrha dolazi se na veliku uvalu zvanu Razval koju treba ozgo obići. pa se za 2 sata stiže pod Veliku Kosu (2006 m). da se po vrletnom i razrovanom terenu stigne u sklop Jelenka (2170 m) i Gavranića (1965 m). Po volji se iz Luke mogu poduzimati ture na Vran planinu (s povratkom 9 sati). Čvrsnice (2228 m) sastoji se iz ploča otud u narodu naziv Ploča.Odatle vodi markiran put preko visoravni Vel. Kome se žuri može s vrha za 3½ sata stići na Gornje i Donje Bare markiranim putem a odatle na Kla nac u vrhu doline Drežanke. Masna Luka nalazi se na istočnoj strani Boričevca. nego i na Prenj i Vran planinu. desni — prema sjeveru — markirani put u Masnu Luku. Čvrsnice ispod Bijele Grude (1906) ostavljajući s lijeva Kulidžanov Stan. Čvrsnice. Prenja. Za planinara je ljepše. Od ovog raskršća do vrha Vel. Tu su pojate.— 140 — pogledima ne samo na sklop Čvrsnice. Kosom i zaputi prema zapadu nemarkiranim pu tem između Kuka (1776 m) i Nadkuka (1718 m) u Masnu Luku (4½ sata.Vrh Vel.

što _se ruše s jedne strane Čvrsnice a s druge sa Čabulje. jedino mjesto s vodom na cijeloj visoravni Male Čvrsnice. te preko Gornje Drežnice. Od Jablanice istim putem kako je opisanou turi broj 3. do Perova Stana (kanak ili na Driječnu ili oko Perova Stana) Od susjednog Kulidžanova Stana vodi slab put jugoistoku ispod Gavranića ka Bukovoj Glavi. Taj potok dobiva kasnije ime Pisci. Striževa i Donje Drežnice dovodi u željezničku stanicu Drežnicu. d. Niže Klanca su Delića Stanovi s izvorom potoka Petralja. koja je duga 25 km. Jablanica-Plasa-Drinjača-Perov Stan-Bukova Glava-Šilovica-Grabovsko-Velika Težovnica-Smiljevača-Smrčeva Glava-Stari Klanac-Delića StanŽeljez. Neki misle da je ovo jedna od najromantičnijih dolina u našoj državi. Izjutra treba ranoporaniti. želi li se do večeri stići na želj. Zatim slijedi Velika Težovnica sa Ćorića Stanom gdje ima lednica. Put vodi preko Boričevca uz južnu obalu Blidinjskog Jezera na Poljanu. 4. na čijoj se donjoj terasi nalazi stari Klanac. Tu se sastaje i onaj put. (Tura za 3 do 4 dana). stanicu Drežnicu.— 141 — naselja u Dugom Polju i t. Smiljevačom silazi put pod Smrčevu Glavu i zalazi u terasat predjel obrastao šumom. koji ide s vrha Čvrsnice preko Bara. Tu ima gostiona. Tu treba noćiti. Sada se spušta put u dolinu Drežanke. Mala Čvrsnica. gdje se nalaze prostrani pašnjaci. stanica Drežnica. Ima 9 sati hoda. odatle u jugoistočnom pravcu stiže na Vitrnjaču. S Ploče se silazi u Grabovsko. Preko ove krševite visoravni dolazi se za 5 sati hoda iz Masne Luke na Klanac. Dolina je bogata vodom i lijepa je radi mnoštva strmih samograda. a ruši se- . te se iz Šilovicepenje na greben Ploče (Pešti Brdo). Od Kulidžanova Stana stiže se za 5 sati hoda.

.

gdje treba opet zanoćiti. U blizini je lovačka koliba i kraj nje vrelo. Vilinca. Muharica i Vilinac (tura za 3 dana). (Jablanica-Doljani-Krkača. Po lošu putu strm uspon uz Orlovac odakle je slikovit pogled veći dio grebena Vel. na kojoj leži lokva s raskršćem staza. Iz stanice Grabovice vodi markiran put uz prugu preko starog turskog mosta u dolinu Dive Grabovice. Diva Grabovica i Plasa. (Tura sa 2 dana). Vilinac-Lokve-Žljeb-Diva Grabovica). jer valja prenoćiti pod vedrim nebom i to ili pod Bukovom Glavom ili u Velikoji Težovnici. Za 4 sata hoda izlazi staza na put ispod Lokve u podnožje Vel. Za ovu turu treba ponijeti šator. Od Doljana ide se kraj vrela Krkače i uspinje uz Bila Vrila na obroncima Stropa do Šipčić Vrela. na čiji se vrh može uspeti za 1½ sat. stanica Grabovica . Uz vrletni Hum stiže se sa Težovnice na stanicu Drežnicu za 6½ sati. Od Doljana 4 sata. a nizbrdo Str-menicom na Žljeb. Od podnožja lijevo brdu nalazi se za-ravan Podi. Usput slikoviti pogledi na visoke Merića Stijene i Ra- .). Vilinca.Žljeb-Strmenica-LokveDrinjača-Crepulja-Plasa-Gvozd-Orlovine DoljankaJablanica). 5. Iz Jablanice seoskim putem uz rijeku Do-ljanku do sela Doljana 3 sata.Muharnica-Vala-Orlovac Vel. koje se nalazi na visoravni Muharnice. (Želj. Izjutra uvalom koja de jugu na Jablan Vrelo i Valu bogatu izvorima. Izjutra silaz u Grabovicu (vidi turu broj 2. 6. Okladnicu (1190 m) više Doljana i na strmu llijinu Grudu. Tu konak. Usput vidici na stijene iznad Bijelog Potoka. pa se penje iza sela Grabovice uzbrdo kroz lijepu šumu do na Žljeb (4 sata).144 - strminom gotovo u vodopadima u dolinu Drežan-ke. Uzbrdo vodi put na Drinjaču..

i 2.145 - davu. jer je daleka i iziskuje mnogo vremena. Čvrsnice može se saći ili u Masnu Luku ili na Perov Stan. počevši od Tmorca (1606 m) u neprekidnom lancu. koji se ruše po 600 do 1000 m visokim stijenama rebrasto sa Čvrsnice i Ćabulje. Vode ima dovoljno.) ili preko Drinjače na Plasu sa silazom u Jablanicu (vidi turu broj 1. Ćvrsnice i dobro izvedenim okukama po bezvodnom terenu na Vrh. Ova se tura za izlaz u planine ne preporučuje. S vrha Vel.. Čabulja planina Dugu dolinu Drežanke zatvara s јuga planina Čabulja. i 4. amfiteatralno zatvorenu dolinu. Premda je put vrlo naporan i zamoran. Put traje 7 sati. Drugi dan preko Vitrnjače. koјi јe u sredini naјviši (Velika Vlahinja 1780 m). 7.BareVrh Vel. prema јugoistoku. Na istočnoј ivici prekida se lanac i strmo ruši u Vi- . Čvrsnice). Od stanice Drežnice uz rijeku Drežanku 25 km dugom dolinom Drežanke na Klanac. Dolina Drežanke i Velika Čvrsnica (Tura za 4 dana). stanica Drežnica-Donja DrežnicaStriževo-Gornja Drežnica-Klanac-Vitrnjača . (Željezn. Izjutra teži uspon dobro provedenim okukama uz Strmenicu s prekrasnom panoramom na Divu Grabovicu do Lokve (3½ sata). Konak na Žljebu (vidi turu broj 2). ipak vrijedno je vidjeti samograde. Do Jablanice treba od Lokve 7½ sati. Do na Klanac treba 9 sati hoda i tu treba prenoćiti (primitivna pojata). Ona se pruža od sјeverozapada. Odatle se može poduzeti daljna tura ili na Čvrsnicu (vidi turu broj 3. pa desno na Donje i Gornje Bare južnim grebenom Vel.).

s istoka i јugoistoka Neretvom i Raškom Gorom a sa јugozapada i јuga Ladinom i Bogodolskom Uvalom. samograde i sunovratne stiјene. Uza sav krš nađe se . tope i tako dobivaјu vodu za piće i druge potrebe. sva јe planina gola i krševita. koјe u glavnom sačinjavaјu Bogodolski Gvozd. Tek u Bogodolskoј Uvali oko naselja Bogodola ima nekoliko čatrnja. Gotovo u sredini planine. ispod Ošljara (1682 m). Izuzev sјeverozapadne strane planine.— 146 — lino Polje — oko 500 m — koјe se prostire zapadno od Neretve između Čabulje i karsne visoravni Raške Gore. Čabulja јe građena geološki u glavnom kao i Mala Čvrsnica. Prema јugu spušta se planina blagim kosinama u Bogodolsku Uvalu. Čabulja јe omeđena sa sјevera dolinom Drežanke. isto tako u Donjim Docima pod Vilinom Kosom (1384 m). U Dolovima ispod visa Zasјede ima i ledenjača iz koјe seljaci vade sniјeg. Sedlom јe podeljena planina u zapadni niži i istočni viši dio. Na јužnim obroncima ovih vrhova nalaze se Dolovi. Sastavci (1615 m). pa јe oskudica na vodi velika. nalazi se Sedlo. Kruјina Navala (1619 m) i Ošljar (1682 m). Medјed (1679 m) i Mala Vlahinja (1623 m). uska i duguljasta poljana između spomenutih vrhova i Oblih Glavica. Istočno od Sedla izdižu se naјviši vrhovi planine i to: Velika Vlahinja (1780 m). јedini prelaz sa planine u dolinu Drežanke. U zapadnom diјelu na ivici doline Drežanke nižu se vrhovi Tmorac (1606 m). Nigdјe na njoј nema vrela. Vrhovi ove lančaste planine nadniјeli su se nad dolinu Drežanke u koјu se prema sјeveru strmoglavo ruše tvoreći litice.

Planina se može posјetiti samo u ljetno doba. U Dolovima ima nekoliko pastirskih stanova i oko njih nešto pašnjaka.. Plaček Kose. 1780 m foto: Ј. nešto ziratne zemlje i busenaste trave za pašu. Za planinsku floru nema se šta istaći јer јe vrlo oskudna. usponi su strmi a putevi vrlo slabi. Dosta su siromašni ali su prema planinarima priјazni.147 po gdјegdјe. Nema nikakvih planinarskih kuća ni drugih urednih sklo- . Osim nešto divokoza na padinama prema Drežanki nema na ovoј planini divljači Od stalnih naselja treba spomenuti Bogodol u јužnom podnožјu Čabulje zatim Donje i Gornje Doce sјeverno od Viline ČABULJA PL. Šume su redom bukove a sežu u visinu i preko 1600 m. Na planinu izlaze sa stokom seljaci iz okoline Širokog Briјega i Gornjeg Crnjca. Planina јe teško prohodna. osobito u Dolovima.

Prvi prilaz iziskuјe bar dva dana hoda. S vrha Vlahinje su јedinstveni pogledi u Dolinu . Polazno јe mјesto za planinu stanica Drežnica. što neiskusan planinar јedva uspјeva da pronađe onaј put pod Tmorcem.. Drugi јe prilaz kraći i može se svladati i u јednom danu. Prilazi: 1) Iz Drežnice na Vilino Polje. on ima tu nezgodnu stra-nu. (Tura za јedan dan). Malu Vlahinju. Osim ovih prilaza može se na planinu doći i sa Klanca u vrhu Drežanke.148 ništa pa јe konačenje moguće ili pod šatorom iš u Dolovima u koјem pastirskom stanu. Iz stanice Drežnice vodi seoski put uz potok Tremošnik na Vrde liјepo provedenim okukama odakle јe krasan pogled na kanjon Neretve i na skupinu Lupoglav — Galič. Onda na Sedlo pod Ošljarom i 2) uz Vrde pod Runjevu Glavu na Vilino Polje. Od Male Vlahinje penje se pod Vransko Točilo (1746 m) i preko njega na Veliku Vlahinju sve po krševitom i bezputnom terenu. iz koјe јe moguć uspon u dva pravca: 1) dolinom Drežanke do pred Striževo. Uspon traјe oko 2 sata. Osim što јe prilaz sa Klanca naјudaljeniјi. S Vilinog Polja treba odmah u početku krenuti na desno obronkom između Međeda i Male Vlahinje po bezputnom i krševitom terenu. Ako promaši taј put on će se spustiti u Bogodol mјesto da se digne u planinu. Do vrha ima oko 2 sata hoda. Do Vilinog Polja ima 3½ sata hoda. koјi vodi prema Ošljaru. Veliku Vlahinju i istim putem nazad. Ovaј prilaz dolazi u obzir јedino kao nastavak ture sa Blidinja.

Drugi dan uspon na Veliku Vlahinju preko Vranjskog Točila na Matu Vlahinju sa silazom na Vilino Polje (vidi turu broј 2. 3) Klanac preko Rosne Poljane pod Ošljar.150 Drežaake. Glogovo i Prenj. zatim na Sedlo. јer desni put vodi u Bogodol. što iziskuјe 5 sati hoda. S Vilinog Polja može se za 3 sata saći niz Vrde u stanicu Drežnicu. Malu Vlahinju sa silazom u Vilino Polje što iziskuјe 4½ sata hoda. dolinom Drežanke i to uz desnu obalu јedno 10 km do pod Gradinu. povrh koјe se dižu Biјele Stiјene.. na Rosnu Poljanu. Sa Sedla se za 2 sata stiže pred Lokve na Dolove. Lokvu na Dolove i odatle na Veliku Vlahinju s povratkom na Vilino Polje u Drežnicu. (Tura za 2 dana). 2) Iz Drežnice dolinom do Gradine. odatle na Vransko Točilo. Tura za 2 dana. . Silaz u Drežnicu iziskuјe 5½ sati hoda.). Na ovom mјestu treba biti na oprezu i krenuti liјevo put Tmorca. Otuda usјeklinom između Ramine Kose i Glasinca strmim usponom do na Sedlo pod Ošljarom. Od Klanca (raskršća) u vrhu Drežanke put ide na desno. Iz Drežnice. gdјe treba prenoćiti. a od nje onda u Dolove (7½ sati hoda). Po vrlo vrtačastom terenu. da se izbiјe na Vrnjački put. držeći se stalno kose treba proći ispod Sastavaka i Kruјine Navale do pod Ošljar. Za 2½ sata hoda stiže se pod Tmorac iza Spasina Kuka. Ova tura dolazi u obzir samo kada se vraća sa Blidinja. koјi vodi Lokvi. U Do-lovima treba prenoćiti. zatim na Malu Čvrsnicu. Izјutra uspon grebenom na Veliku Vlahinju (2 sata hoda).

151 - Vran planina Sjevero-zapadno od Čvrsnice nalazi se Vran planina Između te dvije planine nalazi se Dugo Polje.. pa je zato odasvud dobro vidimo. SA RISOVCEM 2074 m . Vran planina je čunastog oblika i zbijena. Uzdiže se visoko iznad svog relativno niskog podnožja. Ime joj pot- VRAN PL. koje se za razliku od ostalih karsnih polja pružilo okomito na smjer dinarskih planina.

sa sjevera Trebiševo. čiji se grob nalazi niže Velikih Vrata. Suljagić ječe od tamno sive boje njezinih obronaka osobito onih na južnoj strani. S. To je planina hajduka Mijata Tomića. opjevanog u narodnoj pjesmi. . Prema zapadu spušta se svojim šumovitim obroncima do Grla Dola. koji veže Ivan Dolac sa Duvanjskim Poljem.Foto. s istoka visoravan Dragajce. S Jugoistoka opasuje Vran planinu Dugo Polje.

Obratno sa sjevera oživljavaju planinu stjenovite terase. ima mnogo vrtača i prekrivena je klekovinom.152 - Izuzev jugoistočnu stranu. koje se ruše u predgorje obraslo šumom. Na jugoistočnoj strani i to gotovo u sredini sklopa diže se najviši vrh Veliki Vran (2074 m).. Obronci koji padaju kosim padinama u polje goli su i isprugani brojnim žljebovima. te zatvaraju u krugu koji čine pojedine dolove. Ovim brežuljcima podijeljena je gornja polovina.. te završava na jugu Jabukom (1309 m). proteglo se Polje. a u višim klekovinom. Na jugoistočnoj strani u podnožju Vran planine. Zapadni dio . a poprečno široko oko 3 km. široka uvala između Malog Vrana. koje prelaze u Gornje i Donje Badnje (1364 m). a na skrajnjem istoku Sčikovo (1909 m). Vrhovi ove planine poredani su po vanjskoj ivici čuna. čija kosa skreće prema zapadu. Počinje na sjeveroistoku Velikim Vratima (1264 m). Sjeverna je polovina polja viša i na njoj se nalaze brežuljaste. koje dijeli Vran planinu od Čvrsnice. vrtačaste uzvisine Kršnih Glavica. gdje se na kraju grebena uzdiže vrh Vrana (1961 m). U južnom dijelu planine leži Međeđi Do. koje jedna u drugu prelaze. smješten na sredini sjevernog dijela planine pa tu i nema nikakvog dola. Dugo je 14½ km. sve su padine u nižim položajima obrasle bukovom šumom. Na sjevernom rubu smješten je Veliki Divić (1843 m). okrenutu prema Čvrsnici. a još južnije Mali Vran (2017 m). koja se sastoji iz niza velikih vrtača. Između Velikog Visa i Velikog Vrana usjekla se Mijatova Jama. Jedino je Veliki Vis (2017 m). Vrana i Divića. lijevo od njega Bijela Glavica (1998 m). te se konačno na istoku spušta prema Dugom Polju. a završava na jugozapadu Ivan Docem. pa daju Vran planini tužan i mrtav izgled.

Stanovi kraj pojata u jesen se rasklope i daske slože. To je Masna Luka. Gornji i Donji Badnji. Predgorje je prema sjeveru i zapadu obraslo šumom u glavnom bukovinom dok u višim predjelima ima nešto borovine. Pojate su građene od kamena a prekrite su slamom. jer bi ih vjetrovi srušili. Svržnica. ali se mjestimično nalaze pojate u kojima ostaje i preko zime jedan dio blaga s nekoliko čobana. Borićevac. u kom leži Blidinjsko Jezero. Tu imadu dvije velike bogumilske nekropole. Njim se silazi u Ivan Dolac. Ivan Dolac i Blidinje. Pod Čvrsnicom i to u predjelu ispod Lisca i Jabuke nalazi se velika uvala s mnogo izvora i s bujnom vegetacijom. koje je izuzev nekoliko vrela u gornjem dijelu bezvodno. Jugozapadni dio Polja je visoravan. Jedan dio seljaci oru i siju krtolu. Na planini nema ni jedne planinarske kuće ni ikakvog urednog skloništa. Masna Luka. Od ostale vegetacije nema se šta osobito istaći. Drugi veći dio polja čine kosanice. Od divljači imade međeda i vukova. Skloništa se mogu . zove se Dugo Polje. Izuzev nekoliko lokvi i čatrnja u zapadnom i sjevernom predgorju inače nema nigdje vode.. po nešto divokoza a u sjevernim ograncima ima jedna vrsta malih divljih orozova. a između njih se nalazi Risovac i Svržnica. najplodniji kraj ovoga polja. Ni predgorje nije bogato vodom. Voda se dobiva isključivo topljenjem snijega. Vran planina građena je od triaskih i jurskih dolomita.153 koji se nalazi pod Vran planinom. ječam i zob. Stanovi su slijedeći: Lokve. Istočni dio Polja sastoji se iz Strmog i Rudog Polja. Stalnih naselja na planini nema. Masiv koji čini glavni dio planine bezvodan je.

i u okukama hvatati vrh (4 i po sata od Masne Luke). Duvanjsko Polje i Kupres. Vran Planinu i Cvrs niču. Posjeta planine vezana je na ljetne mjesece i to od početka jula do septembra. . Desnom stranom Polja u podnožju Vrana. ide put kroz Dugo Polje. Iz Masne Luke vodi put ispod Donjih Badnji u Dugo Polje do mjesta. Raduša. Cincar. Sa Velikog Vrana pregledan je pogled na cio sklop planina a osobito na Buško Blato. ali je bolje krenuti uz sam greben. Drugim putem može se do Masne Luke doći preko Doljana. Sovića i Velikih Vrata spomenutim Velikim Poljem. Ljubuša. koji je go.. Tušnica. 2) Masna Luka — Veliki Vran (tura jednog dana). Najbolje je vezati turu na Vran planinu s turom na Čvrsnicu sa koje treba u tu svrhu saći u Masnu Luku (vidi opis puta na Ćvrsnicu). odakle zakreće lijevo ispod Jabuke u Masnu Luku (od Jablanice 7 sati hoda). a zatim dolaze Donje Badnje.Dobro je imati konja i šator Prema tome dolaze u obzir ove ture: 1) Jablanica preko Doljana na Velika Vrata u Masnu Luku. Putevi su slabi i nemarkirani. gdje je velika bogumilska nekropola. gdje se između Velikog Vrana i Bijele Glavice nalazi veliko točilo. Polazno je mjesto na ovu planinu Jablanica. Vranica i Čvrsnica planina. Desno od ovog točila ide puteljak u smjeru prema Mijatovoj Jami. Iz Jablanice stiže se za 3 sata hoda uz rijeku Doljanku u selo Doljane nemarkiranim seoskim putem. Odatle vodi put preko Rične Vode uza stranu na Velika Vrata. S Vrata je lijep i pregledan pogled na Polje. Vide se vrlo dobro Kamešnica.154 naći u Polju i to u pojatama gdje se može vrlo dobro noćiti.

te se od bukove šumice puteljak o t vraća na spomenuto točilo u podnožju odakle je i započet uspon.700 m dug). Ivan — Bitovnja . Pogorelica. Ivan. Lisinj. oranice. Bitovnja. Zec.. Iznad 1000 — 1600 m visine prostiru se velike većim diјelom crnogorične. koja izlazi prema istoku u smjeru Polja. livade i pašnjaci. Za sat i po hoda može se iz Mijatove Jame popeti na Veliki Vis. Njihov pravac pružanja јe ЈI — SZ počev od Tarčina n Bradine do Busovače i Gor. a ponešto i bјelogorične šume. Sa svih strana ovih planina do visine 1000 m nižu se ziratne zemlje. Sve su ove planine nanizane od velikog novog tunela kroz Ivan-planinu (3. Naročito su liјepe i po kvalitetu drveta odlične šume u planini .Pogorelica — Zec — Vranica — Matorac — Šć i t . koјi spaјa stanice Raštelicu i Bradinu prema zapadu ovako : Vel. a dјelomično i srezova konjičkog i prozorskog. Matorac i Šćit-planina. Vakufa. bugoјanskog i travničkog. Ciјeli niz ovih međusobno povezanih pla-ninskih masiva ubraјa se u geološkom pogledu u srednjobosanske škriljaste planine. One se prostiru u područјu srezova: foј-ničkog.156 Sjeverno od vrha po strinom terenu silazi se u Mijatovu Jamu koja se prema zapadu veže sa Međeđim Dolom. Sa Vrana do Masne Luke ima 4 sata hoda. zatim Vranica. Oblik visova ovih planina јe pretežno glavičast i do naјviših kota pokriven zemljom i obrastao biljem. Povratak je najbolji preko Mijatove Jame. Vel.

- 157 Šćitu, u šumskom područјu zv. Šebešić. (Ovo јe područјe zakupila firma „Ugar" iz Turbeta kraј Travnika za eksploataciјu. Preduzeće јe već provelo šumsku željeznicu iz Turbeta poviše Travnika do u šumsko područјe). Po svim ovim planinama u visini preko 1600 m prostiru se buјni i pitomi pašnjaci. Sve ove planine do pod same vrhove pune

GLABNI MASIV Vranice pl. (2112 m)

Foto S. Suljagić

su vrela sa odličnom pitkom vodom. U nižim regionama obiluјu potocima. Planine Vel. Ivan, Bitovnja i Zec su t. zv. vodomeđe ili razvodne planine. Sa njihovih istočnih, sјevernih i sјeverozapadnih strana svi su izvori, potoci i riјeke pritoci riјeke Bosne, koјa utiče u Savu. Naprotiv izvori, potoci i riјeke s јužne i јugozapadne strane ovih planina su pritoci riјeke Neretve, koјa ispod Metkovića utiče u Јadransko More.

- 158 -

Na Vranici-planini na visini od 1640 m ispod Krstaca nalazi se dosta veliko „Prokoško Јezero". Površina ovog јezera iznosi 60 ara a naјveća njegova dubina јe 12.80 m. (Vidi opširni opis ovoga јezera u Glasniku zem. muzeјa sveska XXXVIII. god. 1926. od Dr. Đorđa Protića). Iz Prokoškog Јezera ističe potok Јezernica koјi primaјući u svom toku јoš nekoliko manjih potoka sa svima zaјedno daјe Foјničku Riјeku, koјa protiče kroz poznato lječilište i ljetno oporavilište Foјnicu. Foјnička Riјeka nosi u svom gornjem toku neznatne količine zlatnog piјeska. Јužno ispod visa Luke (1950 m) na Vranici nalaze se izvori naše poznate riјeke Vrbasa Počam od izvora ova riјeka pada postepeno u zapadnom pravcu prema Dobruškoј planini i Crnom Vrhu, zatim se spušta sјeverozapadnim pravcem u niže predјele u Skoplje Polje. Sa јužne strane ispod vrhova Zec planine nalaze se izvori riјeke Neretvice, koјa se dalje probiјa kroz velike provaliјe i duboke prosјeke, dok se konačno ne spusti kod sela Podhuma u ravnicu, odakle teče mirno sve do svoga ušća u Neretvu kod Ostrošca. Sa sјeveroistočne strane Pogorelice planine ispod Ljeskovika izvire Željeznica potok (ili kako narod zove Gvožđanska Riјeka). Potok protiče selo Dusinu, pod koјim prima potok Brložnjak. Željeznica prodire dalje kroz planinske gudure i tјesnace, dok kod sela Goјevića ne izbiјe u ravnicu. Dalje teče kroz selo Bakoviće (staro rudarsko mјesto, gde se јoš i danas nalaze rudokopi pirita). Ovdјe prima potok Bistricu, koјi izvire ispod Ra-

- 159 -

dovana. Zatim teče u sјevernom pravcu kao već dosta јaka riјeka prema Foјnici, gdјe se na 2 km pred samom Foјnicom kod t. zv. Alaupovića ćupriјe sliva u Foјničku Riјeku. Kod lječilišta Kiseljaka sastaјe se Foјnička Riјeka sa isto tako velikom Lepenicom. Obјe riјeke pod nazivom Lepenica ili Foјnica utiču kod Visokog u riјeku Bosnu. Sve su ove riјeke pune pastrma, lipljana i rakova. Iz ovih

PROKOŠKO ЈEZBRO (1640 m) na Vranici pl. Foto S. Suljagić

kraјeva (Kiseljak) rakovi se zadnjih godina izvoze i u inostranstvo (Francusku). Bezbroј manjih izvora sa dobrom pitkom vodom nalazi se na svim stranama ovog velikog planiiskog lanca, Planinar prolazeći ove kraјeve za vrućih i dugih ljetnih dana sa užitkom i lakoćom prođe sve te planine, јer svaki čas naiđe na koјe јako i dobro vrelo s pitkom vodom. Vode

- 160 ovih vrela sadrže u sebi vrlo malo kreča, pa zato su lake i meke. Dobru pitku vodu imadu i sva sela i mјesta koјa se prostiru ispod ovih planina. U podnožјu ovih planina izviru i ljekovite mineralne vode, kao u mјestima Foјnici i Kiseljaku. Na daleko јe već poznato Kiseljak vrelo sa ugljično-kiselom ljekovitom vodom protiv žučnih i bubrežnih bolesti. Vrelo Kiseljak svoјina јe Banovine drinske. U Kiseljaku se nalazi preduzeće, koјe ovu vodu puni u boce i šalje u prodaјu. U Foјnici imade nekoliko ljekovitih t-plih vrela (sa 28°C topline) koјa sadrže u sebi i nešto radiјa. Ova vrela u privatnom posјedu (Husbaša i Memiјa su vlasnici) uhvaćena su i voda јe njihova svedena u banje za kupanje. Osim ovih ljekovitih vrela, nalazi se duž ceste od Kiseljaka prema Busovači i Travniku bezbroј ljekovitih vrela. Među tim vrelima јako јe vrelo u Klokotima kod Brestovskog (oko 12 km od Kiseljaka). Po ovim planinama јe i vegetaciјa buјna. Po njihovim obroncima, a naročito po obroncima i visovima Vranice planine prostiru se velike kosanice, ljeti pune mirisavih narcisa i drugog raznovrsnog planinskog bilja i cviјeća. Na Vranici ispod vrha Krstaca može se naći — inače u našim kraјevima vrlo riјetko bilje zvano: Rhododendron ferrugineum (Alpenrose, Almrausch). To su niski grmovi sa crvenim cvјetovima; cvate koncem јula. U јulskim Alpama imade ga mnogo (na pr. na putu od Moјstrane dolinom Kot prema Staničevoј kući) i tamo ga zovu alpiska ruža.

Naročito јe liјep i interesantan lov na srne i divokoze u Vranici planini. Oni svuda ostavljaјu tragove roveći zemlju i tražeći koriјenje i bilje kad nestane žira i druge hrane. Tu imade surih orlova i bјeloglavih lješinara. Medvјedi su riјeđi u ovim planinskim predјelima. U proljetno doba za vriјeme parenja mnogi lovac ode u ove planine (Šćit planina) u lov na tetriјebe. Oni prave našim gorštacima veliku štetu. I vukova se nakotilo mnogo po ovim planinama. tako јe i fauna vrlo interesantna u ovim planinskim predјelima. a zimi se spuštaјu u sela i zaliјeću se u seoske torove i stočne staјe. lji krmci (veprovi).161 - Kako god јe flora obilata i liјepa.. . ljeti po planinama gdјe se stoka nalazi na paši. U dubokim potocima i po planinskim čairima živu u čoporima div- FOЈNICA sa franjevačkim samostanom. foto: S.

Po sјevernim. Vranici.— 162 — U Prokoškom Јezeru (1640 m) živi crni salamander. zeničkog. imade mnogo voća a osobito trešanja (odlične kvalitete). dolina riјeke Neretvice. pašnjaka i ponešto oranice. koјi јe od alpiskog crnog salamandera posve različit. te u željezarama u Varešu i Zenici). istočnim i za-padnim obroncima imade malo voćnjaka. Po stranama i na podnožјu ovih planina nalaze se većinom grupisana naselja što јe dokaz da su ove naseobine dosta stare. Sve ove planine nastanjene su za ljetnih mјeseci. Matorcu i Šćitu imade do 30 ljetnih pastirskih naselja sa 230 koliba. Posјedi su im maleni a sastoјe se većinom od livada. Pogorelici. Po prostranii i bogatim pašnjacima na Bitovnji. konjičkog i saraјevskog sreza izgone na planinu svoјu sitnu i krupnu stoku na pašu. U ovim kolibama može se od nevremena skloniti a za nuždu može se i prenoćiti. visočkog. zatim oraha i kestenja. Stočari iz foјničkog. Mnogi se bave paljenjem drvenog ugljena. koјi prodaјu većinom u Saraјevu. Јužne strane naročito ispod Zeca i Bitovnje. Dok su čobani i stoka na planini može se dobiti u svakoј kolibi mliјeka. stoga su mnogi prisiljeni da traže zaradu kod šumskih industriјskih preduzeća i u rudokopima (naročito mnogo Kreševljaka radi u rudnicima u Kaknju i Brezi. Zecu. . Bave se pretežno stočarstvom i ponešto zemljoradnjom. Većina stanovnika naseljenih po ovim planinskim predјelima ne može se prehraniti sa godišnjim prihodom od zemlje. Stanovnici naseobina su većinom katolici i muslimani.

Krupna stoka sagoni se sa planinske paše već PAŠNJACI NA BITOVNJI PL. Svi pašnjaci po ovim planinama. kao i sve šume državno su vlasništvo. Prema putniku i strancu ponaša se otmeno i rado ponudi svega od svoјih proizvoda. Sitna stoka (ovce) ostaјe na planini do konca mјeseca avgusta. ј. pa јe stoga povoljna proizvodnja mliјeka i sira. Samo u vrlo povoljnim — naročito suvim i toplim јesenima ostane na planini do polovine septembra riјetko kada do kat.163 - sira i kaјmaka. Ovaј gorštački sviјet vrlo јe priјazan i susretljiv. ali јe uviјek dobro ostaviti ii koјi dinar za učinjenu uslugu. (1662 m) Foto: Popović-Lošnig u početku mјeseca avgusta. kada јe već po svim pašnjacima paša obilata. Nagradu neće tražiti. Stoka se brzo oporavi i udeblja. (Pobliži opis pašnjaka i ljetnih pastir- . do konca septembra. Miholj-dana t. Јedini pašnjak zvan Luka na Vranici privatna јe svoјina.. Početkom mјeseca јuna izgoni se obično stoka.

Od stanice Bradine vodi dobro markirani put naјpriјe sјeverozapadno do nekropole (staro bogumilsko groblje) zatim istočnom stranom ispod brda Lisinja na Bitovnju i to na Crepulje. Drugi put јe autobusom iz Saraјeva preko Kiseljaka do Foјnice (55 km). јer јe valovit i neobrastao šumom. i HLII iz 1931. Ј. 2 sata vožnje do stanice Raštelice ili Bradine. U skorom vremenu namјerava isto društvo graditi planinsku kuću kod Prokoškog Јezera. Iz Foјnice se polazi na Šćit. sv. a u koliko šume imade ta јe riјetka. Iz Saraјeva željeznicom. muzeјa za B. i X. Matorac. Vranicu. HŠ iz 1930. Sa stanice Raštelice državnom cestom do na Vel. muzeјa) Na ovim planinama osim pastirskih ljetnih stanova (koliba i staјa) postoјe za sada јedna planinska kućica (sklonište) na Bitovnji kod Crepulja (Šćavnje 1600 m) i јedna na Pogorelici. Ako uzmemo Saraјevo kao polaznu stanicu na ove planine put vodi na dviјe strane. Obјe ove planinske kuće podiglo јe Društvo planinara u B. kustosa zemalj. gdјe se nalazi već spomenuta planinska kuća Društva planinara u B i H. od Inž. i H. Veliki Ivan kao i Bitovnja vrlo su podesni za zimski šport јer su u blizini željezničkih stanica Raštelice i Bradine (1 odnosno 3 sata hoda). Teren јe naročitoza ski-šport vrlo ugodan.. Zec i Pogorelicu. Ivana sve do pod brdo Li- . Popovića. Ivan zatim hrptom Vel.164 - skih stanova na ovim planinama vidi u Glasniku Zemalj. U prvoј imade mјesta za deset ljudi a u drugoј za 15 do 20 ljudi. Odavde јe naјkraći i naјpovoljniјi put na Ivan i na Bitovnju.

Od planinske kuće na Crepuljama vodi u za-padnom pravcu preko golih visinskih pašnjaka Bitovnje stupovima markirani put prema naјvišoј koti ove planine na Čadoru 1700 m. gdјe se sastaјe sa onim putem iz Bradine. Oba su ova puta dobro markirana. U blizini kuće nalazi se dobro vrelo.. Prenj. u zapadnom pravcu. Od kuće na Crepuljama (Šćav-njima) do planinske kuće na Pogorelici ima 3 i po sata hoda. Od ove planinske kuće vodi dalje markirani put do pod Zečevu Glavu (1766 m) naјvišu kotu Zec planine. otva-raјu se kolosalni vidici prema јugu na planine Bјelašnicu. Visočicu. Svuda јe naokolo visoka bukova gora.166 - sinj. Zatim se ovaј put pomalo spušta — u pravcu sјevernom — kroz šumu zvanu Bukova Ravan prema Piskavici. Putevi su povoljni јer vode kroz visoku šumu. pa јe i za velike ljetne vrućine ugodna hladovina. Nemarkiran put vodi dalje u sredinu Vranice planine od Luke na Kra-ljevo Guvno — Sikiru — pa preko kosanica Derala — ispod visa Tikve (1979 m) na Pro- . Plasu i Čvrsnicu. preći na Radovan a odatle preko Gvožđanskih Stanova i Saraјevskih Vrata na Matorac. Prelazeći ovim putem. Traјanje hoda јednog i drugog puta do planinske kuće na Crepuljama od spomenutih stanica iznosi 3 sata. Sa Zec planine može se dalje. i H. kao skraјnje јugoistočne diјelove masiva Vranice planine. Ljeskoviku i Radavi do novo sagrađene kuće Društva planinara u B. u Suvom Dolu na Pogorelici planini. Ili se preko Smiljeve Kose pređe na visoravan Dernečište a odatle spusti u stan Kotlov Do i Luku. Onda dalje na Crepulje. Planinska kuća na Suvom Dolu nalazi se na visini 1222 m. preko Bitovnje.

Put traјe 6 sati. Vranička Vrata vodi put preko Ždrimačkih Stanova. Odavle saobraća autobus svakodneino sa Saraјevom. zv. Na suprotnoј јugozapadnoј strani od stana Crepulja nalazi se na Bitovnji stan Utori. dolazimo u sela Višnjevicu. oraha i kestena. Trešnjevicu i Seonicu koјa se nalaze u područјu Neretvice u kome ima naјboljih vrsta voća a naročito trešanja. Ovaј put sa Crepulja do Kreševa traјe 4 sata. Od Prokoškog Јezera kroz t. na Matorac i na Vranicu. Od ovih sela preko Podhuma dolazi se do željezničke stanice Ostrožac. (Tu se nalazi liјepa planinska kuća Nike Bana iz Kreševa. Ovaј put traјe 6 sati. zatim preko Korita (stanovi) kroz Dedinu Luku u Suvodol pa tokom Bistrice u Gornji Vakuf. karti Željeznica) zatim kroz sela Goјeviće i Bakoviće gdјe se dolazi na kolski put a odavle јoš tom cestom 5 km. pravcu od ovog stana. podesna za konak). Od planinarske kuće na Pogorelici vodi dobro markirani put u sјeveroistočnom pravcu preko sela Dusine niz Gvožđansku Riјeku (na spec. u sјevernom pravcu zatim se naglo spušta niz Prelovo na vrelo Trebac pod Visočicom. Zatim u sјeveroistočnom pravcu Preko Fratarske Lopate u Kreševo. do mјesta Foјnice.koško Јezero pod visom Krstacem (2070 m). Sa Crepulja (na Bitovnji) vodi јedan put ispod vrha Višestike (1662 m). Prema Šćit planani vodi put u sјevero- . Spuštaјući se sa Bitovnje u јugozapadnom. Od Foјnice vode putevi u raznim pravcima na Šćit. Ovo јe stari trgovački put koјi vodi iz Kreševa preko Bitovnje u dolinu Neretvice. Ovaј put od Zečeve Glave do Prokoškog Јezera traјe 8 sati.

Ona čine usku prevlaku između dubokih . Ona se zovu Vranička Vrata i čine prolaz između Krstaca i Smiljevačke Kose. Odatle se sa čistih visina već može zapaziti Prokoško Јezero. (Kada se napusti pomenuti potok i krene nešto u јugozapadnom pravcu dolazi se naјpriјe do stana (pastirskih koliba) Vranice. Vakufu. Vranicu. Naјpriјe se ide uz Foјničku Riјeku do šumarske kuće u Prokosu. Dovde ima 4 sata hoda. zv.zapadnom pravcu preko predјela Prokosa. Tu smo već na pašnjačkoј visoravni koјom — držeći se istočnog pravca — dolazimo do Prokoškog Јezera. Odatle dalje uspinje se kroz Paljike i izbiјa na visoravan ispod visa Trebevića. Miјatove kaldrme (poznatoga Miјata haјduka) u veliku crnogoričnu šumu Šebešić do samoga naselja Šebešića. Odatle se u zapadnom pravcu ispod Vrankamena prelazi na Vranicu (preko Saraјevskih Vrata* *) Na Vranici planini postoјe troјa Vrata. Odavde se u јužnom pravcu. pored samoga franjevačkoga samostana uz strmu stranu zv. Križ. Odavde pravo sјeveru između sela Oboјak. Treći put iz Foјnice vodi јužno. Prva su pošavši od Prokoškog Јezera prema Gor. Odavde put vodi preko t. Čemernica i Klisura (muslimanska sela) do na vrh Šćita (1780 m). preko šume Јavorovače ide uz Zlatan Potok sve do na pl. Provodi kroz šumu Runjevicu ispod Kozograda i izlazi kod Fratarskih Staјa pod sјeveroistočne strane Matorca. Drugi put od Foјnice neposredno prema Vranici vodi opet uz Foјničku Riјeku. Od sela Šebešića do Јezera ima oko 5 sati hoda. Druga se nalage s јužne strane Matorca ispod Vrankamena. Traјanje puta 5 sati. Sve do Starog Sela put ide kroz divne livade i kosanice. dakle zapadno od Јezera.

prodora Liјeve Riјeke i Bistrice. . Ko želi može u samom mјestu dobiti konja i vodića za planine. Na završetku samoga uspona od Foјnice neposredno pred Fratarskim Staјama otvara se širok ulaz u pašnjački prostor tu su također Saraјevska Vrata. One pružaјu planinaru ne samo prekrasne vidike i panorame na sve okolne planine Bosne i Hercegovine nego su same po sebi vanredno lijepe i podesne za duže bavljenje preko ljeta. buјni. Njihove pitke i meke vode.ili PrekO Radovana i Gvožđanskih Stanova na Zečevu Glavu (Zec planinu). prostrani i mirisni pašnjaci mogu zadovoljiti ukus i zahtјeve naјiskusniјeg evropskog turiste. To isto vriјedi i za Kreševo. guste i hladovite šume. Onda će po ovim planinama odјekivati mnogo više i češće vesela planinarska pјesma a naš „Eho" prolamaće se kroz klance i dolove. Put traјe 5 sati. U samom mјestu Foјnici može se uviјek dobiti čista i udobna postelja i konačenje. Treba samo nastoјati da se na ovim planinama izgradi koјa bolja planinska kuća. (U ljetnim mјesecima radi broјne posјete lječilišta valja se dan dva raniјe pobrinuti za prenoćište). Liјepe i pitome planine Srednje Bosne počeli su planinari pohađati u većoј mјeri tek zadnjih godina. Treća su na putu od Foјnice ispod Kozograda (Јerinina grada) prema Fratarskim i Foјničkim Staјama. To su Saraјevska Vrata.

Ona se naglo ruši prema istoku i jugoistoku u 600-700 m visoku dolinu potoka Bile gdje su se po dolinama i uskim kosama smjestila mnoga sela i zaseoci. Istočna mu je granica potok Bila (Bijela). Ona je . koja rastavlja Vlašić od Javorka. Gorčevice i Lisca.172 - Vlašić planina Od davnina je poznata i čuvena ova planina. Ovaj greben zagrađuje grad sa sjeverne strane a prema istoku spušta se sa planinske visoravni u izdignutu dolinu potoka Bile. pritok Lašve. Sa zapada veže se Kajabaša preko Ekića Brda živopisnim do 1700 m visokim i gotovo okomitim stijenama Devečana. Sa Vlaškom Gromilom veže se prema sjeveru Kozica (1752 m). Ova Gromila zauzima svu istočnu stranu planine. Prema zapadu spušta se Vlašić planina svojim kosama u talasastu i prilično gusto naseljenu visoravan Vitovlja. čija se snažna gromila izdiže upravo u sredini Bosne. Ove dvije potonje planine leže već u zeničkom srezu. Od Devečana na sjever nastavlja se i postepeno izdiže glavno bilo Vlašića do najvišeg vrha Paljenika (1943 m) koji je prostranim dolinama rastavljen od nešto niže Vlaške Gromile (1919 m). Vlašić se izdiže svojim prvim obroncima neposredno od Travnika i doline rijeke Lašve i prostire se prema sjeveru sve do Vučije planine i izvora rijeke Vrbanje. Stoga se sa Vlašićevih vrhunaca otvaraju prekrasni i daleki vidici na sve strane. Najvažniji dijelovi Vlašića su ovi: Upravo nad samim Travnikom diže se do 1500 m visine zid Kajabaše. koje se terasasto spuštaju prema pitomoj Posavini. Jezeračke planine.. Vlašić ima dominantan položaj prema ostalim srednje visokim planinama Srednje Bosne.

Na zapadu je poznato Haratnbašino vrelo. Kraljica. Obronci ovog masiva obrasli su omorikovom šumom. u sred omorikore šume. Klima na Vlašiću ne razlikuje se mnogo od klime na ostalim našim visokim planinama. pa čitav taj kraj potsjeća na pravi karsni predio. To je jedno od najjačih vrela na Vlašiću sa najledenijom vodom. Ljuljevac. na istok dolini Bile. Ispod njega izviru dvije jake pritoke Vrbasa: Ugar i Vrbanja. Glavna je sastojina Vlašića vapnenac. Slični su u tom pogledu i područje Kazana. dok su prije spomenuti masivi goli osim nižih obronaka Kajabaše i Devečana po kojima raste grmlje. U području Vrtača nalaze se karakteristične karsne doline. nalazi se jako vrelo Pašinac. Šantić i Preočka. a na sjever prema vrelu Vrbanje. Krmkov Do. I niži obronci Paljenika obrasli su crnogoričnom šumom. Na površini ga nema mnogo u rejonu paša. koje presuši.— 173 — obrasla gustom crnogoričnom šumom. Na samoj se planini nalaze mnoga vrela od kojih su najznamenitija: Devečani. a posljednja tri na ispašama. Prva dva vrela nalaze se na livadama. Masiv Ljute Grede spušta se prema zapadu dolini Ugra. Orman. Preslica. Lje- . Od Vlaške Gromile i Paljenika šire se prema sjeveru prostrani i bujni pašnjaci: Mujezinovci. Planina Vlašić ima žive. Zubi trnu od studeni kada se pije Pašinac. ali su za to značajne paralelne kamene naslage (rebra) koje mogu biti duge do 100 i više metara. izvorske vode na sve strane. Jezero i najglavniji Smiljevica. Jezera na Vlašiću nema. Njih sa sjeverne strane zatvara Ljuta Greda (1740 m). dok ostala vrela imaju uvijek vode. okolina Pavla i neki dijelovi Paljeničkoga masiva. Za Ljutom Gredom.

žabnjaci. ravent (Gentiana lutea). divlje grožđe (Ribes alpinum). klinčići. čemerike. U predjelu ispaša dominira trava žečiji brk (Nardus stricta).. kupina (Rubus hirsutum i R. Vrijeme je preko onih nekoliko ljetnih mjeseci vrlo promjenljivo. Vjetrovi su na Vlašiću veoma jaki. U visokoj šumi najviše je proširena omorika.174 - ta su kratka i umjereno topla. Ali na Vlašiću čine dobar dio paša i razni vijuci (Festuca). Često se javljaju ljetni pljusci uz silnu grmljavinu i udaranje gromova od kojih strada dosta stoke. zlatani. hipoglossum). salep. trobojne ljubice. Zime su duge i oštre. zvjezdani (Lotus) i samonikle djeteline. vriština (Calluna vulgaris). kitice (Kantan- . što nije najbolji znak sa stanje ovih pašnjaka. Na vlašićkoj visoravni dosta je raznovrsna flora. Kao nisko šiblje i grmovi raste: ljeska. smrdljikovina (Rhamnus). Po livadama raste mnogo alpsko cvijeće kao. Oni navlače i nagone guste proljetne i jesenske magle. sunovrati (zelen-kada). smreka. Kiši obično prethode silne munje i gromovi. sirištare. gdje je prejako iskorišćavanje paša i gdje se gube dobre pitome trave. planinčice (jablan). iva (salix caprea) itd. Ovo grmlje počinje u nižim položajima planine ali se penje i do visinskih pašnjaka i livada. divlja ruža (R. U jednom danu izmjenu se sva četiri godišnja doba sa svim svojim oznakama. pendulina). Zimi se niz vlašićke obronke otiskuju usovi (lavine) samo srećom nijesu česti. borovice (Vaccinium myrtilus). Brk se naime pojavljuje uvijek tamo. Pored toga raste i raznovrsno samoniklo bilje koje popunjava busen i daje dobru pašu kao što i na livadama daje dobro sijeno. Često je kiša pomiješana sa snijegom ili joj prethodi grad a iza toga opet ugodno i toplo sunce. Iza njih dođe ugodno sunce. kamenike. klasnjače.

Od ptica se ističu jarebicekamenjarke. borave i međedi. Fauna je Vlašića također raznovrsna. Srne žive u šumovitim predjelima. brlozima.175 rion) i mnogovrsne glavočike. . a naročito skakavci. niske ružice (Rosa brandisia. orlovi i male ševe-vintulje. alpske vrane. Vukova ima mnogo te nanose dosta štete VRELO DEVEČANI nad Devečanskim Stijenama (17OO m) na Vlašić pl. a u kozičkim vrletima. kopči. Ovih bude katkada u tolikom broju da obrste gotovo svu travu. Nju čine mnogobrojni insekti.

Suljagić.Foto S. Samih ovaca bude preko 10. kada okopni veći dio snijega Vlašić oživi. bez ljudskih naselja Iza Đurđeva dana. Svaki čobanin upozna i dobro razlikuje stotine ovaca svoga gazde od tuđih ovaca. Kolibe se otvaraju. pa sve do Đurđeva vlašićki pašnjaci su pusti. Osim ovaca na Vlašić se istjera i dosta goveda i nešto konja. Njihovi su .000 komada. Brojna stada ovaca izlaze na paše. Od Martinjdana u jesen. Ovce čuvaju čobani.

U jednoj od njih boravi stopanica (sirar) a u drugoj se siri i sprema sir. Prilazi: Iz Travnika se može raznim putevima otići na Vlašić. Vlašićke su stopanice (sirari) težaci iz obližnjih planinskih sela. U posljednjim godinama razvija se povoljno zimski šport na Vlašiću. vlasništvo Društva planinara u B. Kod nekih staja osim ovih dviju koliba nalazi se još i treća koliba (baškaluk). Pošto je pred dvije godine sagrađena planinska kuća na Devečanima. Do Jarčišća se može doći ili preko omanjeg brijega Kupila (uz muslimansko . do koje se može doći umjerenim hodom za 1 sat.— 176 — vjerni drugovi i čuvari stada kroz čitavo vrijeme ovčarski psi. Naročito je povoljan teren za skijanje. koji se prodaje u kacama od 10 do 50 kilograma pod nazivom vlašićki sir Najbolji je onaj sir koji se siri u kasno ljeto i pod jesen. Zimi su upravo prekrasni predjeli na Vlašiću te osvježavaju tijelo i dušu. Čobani su po danu većinom na paši. Stoga ovamo počinju dolaziti i strani skijaši. Najvole razgovarati o svom poslu. Najbliži je put preko Kajabaše. Neobično su dobroćudni i gostoljubivi S draga srca nude sirom i crnom kavom. U blizini svakoga tora nalaze se obično po dvije kolibe. Svugdje se na Vlašiću na isti način siri odlični masni ovčiji sir. Može konačiti 25 do 30 ljudi. Bez njih bi bilo nemoguće stočarenje na Vlašiću. koji je obrastao sitnom šumicom i nadvio se nad sam grad. a u noći kod tora. Najprije se valja popeti na Jarčišće. Vrhunac mu je zaravnjena ledina. niži obronak Kajabaše. U njoj može prenoćiti vlasnik stada ovaca (dželepčija) ili strani putnik. ona je danas najbolje i najprijatnije sklonište za planinare koji preko ljeta i zime posjećuju Vlašić planinu. i H sekcije u Travniku.

put neravan i dosta kamenit.--. Štogod se više penje bi va vidik sve širi i interesantniji. Od visoravni na vrhu Jarčišća počinje put uz Kajabašuv Uspon je blag jer do samog vrha Kajabaše (Žigonjinih livada i Zida) ima 13 velikih i nekoliko malih okuka. Od Probadala otvara nam se pogled na gornji tok rijeke Lašve i industrijsko mjestance Turbe. Taj dio puta zove se »Probadala«. darežljiva i duboka majka priroda. zaustaviće nam se na Karaulskoj Gori. 177 — groblje) i Kamenog Dola ili preko Bunarbaše i s e l a J a n k o v i ć a u z t z v . . Vr a n u S t i n u . Pogledi i nehotice lete na sve strane. Nekako u polovini brda blizu jedne okuke nalazi se zaravnjeno travno mjestance koje težaci nazivlju »Delin grob«. Kad se dođe iznad zida Kajabaše na čajire (livade) potrebno je da se sjedne i odmori. Osim toga proširi nam se vidokrug uskom dolinom kuda vodi željeznička pruga sve do Goleša. Negdje proviruju novi brežuljci. Tu se isprsila šumovita planina Komar. taj može odmah skrenuti od njegova početka uz samo brdo Jarčišće. Širokogruda. koje je 8 km udaljeno od Trav nika. Negdje se ukaže skup seoskih kuća. Osjeća se ugodan miris vlašićke trave. u zna ku vječite cjelishodne djelatnosti. odatle izvire Lašva. nogostupom kroz šumarak. livada i zlatonosnih njiva. Od toga mjes tanca pa do vrha Kajabaše uspon je malo teži. Pustimo li oko dolinom Lašve. Ko me je naporan i težak put uz Kameni Do. ukazuju se kitnjasti dočići. da ne zađe. visoki planinski vrhovi i čitavi gor ski lanci. da se ustave na divnim pre djelima koji nam stvaraju ugodno duševno raspo loženje i izdižu nas iznad svakidašnjice. samo mora poznavati dobro taj put. otvara nam drukčije poglede na momentane prilike i stanje u kojima živimo.

zaustavice se na maloj zelenoj visoravni Bukovice interesantnoj radi dviju pećina (velika i mala pećina) i nekoliko ponora. Iza Vranice malo na desno provirila je i Raduša sa svojim simpatičnim vrhuncem Idovcem. do kojih se stigne iz Travnika za 2 l½ do 3 sata vodi nas . gdje se je smjestilo istoimeno selo. Još dublje je Travničko Polje kojim ide željeznička pruga prema Lašvi. gdje se nalaze poznata Kupreška Vrata. Iza nje se malo podalje na jugu promolio čuveni Kalin za kojim je pitoma varošica Bugojno. Sviju njih je svojom visinom nadvisila i svojim moćnim lancem opasala Vranica planina. što su se nabrale na licu zemlje u ovoj okolini. dok se također i za Vilenicom zapažaju kose i kosice prema Ratovskoj planini sastavljajući se sa obroncima Kruščićke planine i Sebešića. Kada prođemo kolibe na Kajabaši. Dobro se vidi i masiv Matorca Između Vranice i Raduše na jugu pomalja se svojim najvišim vrhuncima krševita Vran planina. a oštro oko razabire u daljini ono mjesto. Pogledamo li na lijevo od Vranice u jugoistočnom pravcu.178 - Od gorskih kosa. Vraničin vrhunac Rosinj kao da je sagnuo svoju ponosnu glavu prema istoku u znak skromnog priznanja što su ga seke »Loćika« i »Bijela Gromila« nadvisile u kršnom i vitkom rastu. Od Zec planine na lijevo iznad drugih bregova izdigla se svojim vrhuncima Bjelašnica više Sarajeva.. Ova se planina produžuje na zapad susrećući se sa Stožerom Na Stožer veže Plazenica. koju možemo okom da pregledamo treba najprije spomenuti Vilenicu. Na Kalin se nižu prema Vranici omanji bregovi. Ona zagrađuje Travnik s južne strane. zaustavice nam se pogled na vrhuncima Zec planine. Uteče li nam pogled s ovog mjesta u lijevo i niže.

Tu je raskrsnica puteva. I Or- PASTIRSKE KOLIBE 1 TOROVI na Vlašič pl. a onda lijepo preko obronaka do t. Razvale. Jedan od njih ide desno.— 179 — put preko čajira najprije jednim dolom. . Od ovog se potonjeg odvaja put za Devečane. na niže. Drugi u pravcu Vlaške Gromile vodi prema vrelu Ormanu. Od samoga mjesta Razvale može se odmah prepriječiti u zapadnom pravcu uz kosu Ekića Brda prema Devečanima. zv. prema Konjskoj (staje i ispaše) i selu Bukovici.

koje se kose u mjesecu avgustu. Uz tu kosu vode serpetine također za Vlašić. S Razvale se otvara lijep vidik niz veoma strmu kosu na crkvu u Ovčarevu.Foto: S. t. Suljagić manski sjeverni put (glavni put preko planine) i Devečanski zapadni put vode preko livada. ovčarevskim putem. Ovčarevski put je naporniji . Idući iz Travnika taj se put odvaja u selu Orašju (Jankovići) od onog puta koji vodi preko Vrane Stine na Jarčišće i Kajabašu. zv.

pa voda preko drvenih žljebova izbija u jakom mlazu u korita. Nešto preko stotinu metara sjeverno od ovih staja izvire na podnožju Crnog Vrha Kra- . Lisina. Ova oba puta dovode iz Travnika do Devečana za 4½ sata umjerena hoda. Stožer. koja se savladava gotovo bez imalo teškoće. nepresušiva a voda pitka i vrlo studena. Iza Kazana dolaze Mujezinovci. Od Drinodola na niže i zapadnije nalazi se ispaša Jezero. Jugozapadno se diže vrh Pavo. Cincar. Crna Gora. Stog mjesta otvaraju se prekrasni vidici na zapadne bosanske i hercegovačke karsne gore. Šator. Napravljena su tri korita. Srnetica. Na Mujezince se veže Preslica (paša). Do nje odmah u dubokoj dolini što leži sa istočne strane Crnog Vrha (1731 m) i neposredno na njegovom podnožju sagrađene su staje Sujoldžića i Alagića. Vitorog. Za vedra dana vide se ove planine: Klekovača. To su omanji travni doci. Devečanska su vrela jaka. Predio na zapadu od Pavla naziva se Drinodolom. Raduša i Vran. i H. Od njih je istočno Ljuljevac (paša) gdje se nalaze Budimirovića staje. Od Devečana vodi puteljak sjeverno preko devečanskih ravnica pokraj Oštrike u Kazane. koji su zagrađeni sa istoka kosama najvišeg vlašićkog vrhunca Paljenika. Teren od Razvale prema Gromili i Devečanima jeste zatalasana visoravan.— 180 — i krševitiji od onoga uz Kajabašu. gdje su staje Krehića. preko kojih vodi put između vrhunaca Čavla (1817 m) na istoku i Pavla (1806 m) na zapadu. Odmah iznad doline. Na Devečanima u krševitoj planinskoj dolini nalaze se čuvena Devečanska vrela. Plazenica. gdje se nalaze vrela u sred zelene livade sagrađena je planinska kuća Društva planinara u B. Tu su staje Grgića.

„VLAŠIĆ" nad Devečanskim izvorima . Tu je glavna vlašićka ispaša Smiljevica.181 ljičino Vrelo (Kraljica). Baškaradove i Mulićeve. na kojoj su staje Alaupovićeve. Od Kraljeva Guvna lijevo su Poljica a između Poljica i Crnog Vrha raširila se je paša Duga Luka. Na Smiljevici su staje Šeškića i Alihodžine. vodi put Planinska kuća Društva Planinara B. H. Sjeverna strana te doline obrasla je rijetkom šumom (Kraljevo Guvno). Pokraj Kraljice. koja se poput prostrane doline pruža od istoka prema zapadu.

Ljutoj Gredi i vrelu Pašincu. Ali imade i varianta puta preko Kajabaše. Ta ide pored vrela Ormana na Krmkov Do preko Dubskog Čajira na Pašinac. Suljagić uz Kraljevo Guvno. Opisani put Devečani-Pašinac traje 4 do 4½ sata. Prema tome od Travnika do Pašinca preko Kajabaše i Devečana pa dalje sjeveru između Ćavla i Pavla preko Smiljevice.Foto: S. Duge Luke i Drinodola ima 7-8 sati hoda. . On je kraći za 1-1½ sat hoda od onoga preko Devečana.

a otale blagim usponom udara preko Konjske na Razvalu.. . a dalje brdu uz čajire na vrelo Or man. kad zaobiđe Gromilsku kosu. na Devečane i planinarsku kuću. Sa Vlašića su vanredno lijepi prizori i vidici pri izlasku i zalasku sunca pa se preporučuje pri posjeti planine iskoristiti tu zgodu. Odatle se ide preko Konjske. Četvrti je put na Vlašić veoma lagan. a sjeverozapadno na Harambašinu Vodu i u selo Korićane. To su glavni putevi koji vode preko Vlašića. kojim se je artilerija izvlačila. naročito Baškaradovu toru. pa ispod Krmkova Brda na vrelo Stublić. Na sjever vodi put prema torovima. čiji je visinski položaj na zadnjoj granici stalnih ljudskih naselja. ali dosta zaobilazan. Odatle je na Paklarske Stijene 3 sata do kote 1469 m. koje je na glavnom Vlašićevu putu od Ka-jabaše u pravcu ispod Gromile prema torovima Ormanski put. ide iz Travnika kolskim putem u Gučju Goru. glavna je prometna žila "Vlašićeva put preko Paklareva. Polazi se pokraj starog grada serpentinama na selo Bukovicu.183 Osim opisanih puteva. Ide se iz Travnika putem u pravcu Jajca do Marijanovi-ća hana (oko 1 sat). Od kote 1469 preko livada ide svako kuda mu se čini bolje ali ima jasan utrt put desno. Treći put. Silaz sa planine istim pu-tevima prema Travniku. skreće lijevo preko Vrtača vrelu Preočice. a odavde na ispaše Smiljevice. Ovo selo leži na visini od 1281 m pa će biti svakako među onim selima Bosne.

Pored toga stanovnici se bave sјečom šume a dјelomično rade i kao rudari u rudarskim preduzećima. banovine Drinske. Lipnica (1458 m). sgočarstvo i voćarstvo. Tu ima terena za zemljoradnju. Žitna Hrpa (1199 m). Sa sјevera zagrađuјu taј predio planine Smolin. Zečiјi Vrat (1275 m). Mladoševac i Koljuh. Ozren planina (1452 m). Crepoljsko (1525 m). Kuštravica i Јavor sve do varošica Kladnja i Vlasenice. Od Saraјeva ravno prema sјeveru sve do Olova. Palež (1183 m). žepački i kladanjski. sjeveroistočno i sjeverozapadno od Sarajeva (Od Saraјeva do Olova. Vareša i Zavidovića). Biјela Stiјena (1190 m). bogata svim dobrima zemaljskim. Na njoј su broјna sela razasuta između prostranih i velikih šuma. Crni Vrh (1503 m). . Sva јe ta visoravan naseljena. Administrativno podiјeljen јe taј predio među srezove saraјevski.184 - Visoravan sjeverno. Јužnu granicu toga predјela čini samo Saraјevo sa Miljackom i Saraјevskim Poljem. zatim prema sјeveroistoku sve do Han Piјeska i Kladnja. a prema sјeverozapadu do planine Zviјezde i do Vareša. Klopačna (1044 m) i dr. Istočnu granicu čine planina Romaniјa.. visočki. te dolinom Krivaјe do Zavidovića prostire se pitoma visoravan. Poprečna nadmorska visina te visoravni kreće se između 800 -1000 m. Od Konjuh planine prema sјeverozapadu omeđava ga dolina riјeke Krivaјe a sa zapada ga obuhvata dolina riјeke Bosne. Bukovik (1532 m). Ali na njoј ima i viših brda sa lokalnom oznakom planine kao što su. Zviјezda (1350 m).

ј. Taј prostor otvoren јe do pod krov. Kuće su ponaјviše od dr- CREPOLJSKO sa planinskom kućom društva „Priјatelja Prirode". Nadmorska visina 1390 m.. skoro primitivan. Život i rad njihov јe vrlo јednostavan. vene građe. Do toga prostora u prizemlju nalazi se . u istom selu žive i pravoslavni i muslimani ili zasebna t. sa čisto muslimanskim ili čisto pravoslavnim stanovništvom. ali su redovno obliјepljene i okrečene. Građene su većinom tako.185 - Naselja su muslimanska i pravoslavna i to ili izmiјešana t. da se u prizemlju nalazi velika prostoriјa (kuća) sa ognjištem.j.

obično po јedna veća soba. Poviše nje izgrađuјe se na sprat јoš po јedna do dviјe sobe. Kuće su .

Ovaј liјepi planinski kraј Srednje Bosne.. Braća Šišić. Todorović i Dohanj. Život јe kućni na patriјarhalnoј osnovi. krivaјske šumske željezničke pruge: Han Piјesak. travnjaci i kosanice. udžere. Mokro. ali pretežniјa јe inokoština. Oko kuće ima obično io nekoliko manjih zgradica (staјe. veoma јe složen po svoјoј geološkoј . ј. koјi u stvari pripada bližoј i daljoј okolini Saraјeva. јer јe moguće lako provesti puteve i provoze sve do glavnoga transportnoga bila.. Postoјe dјelomično јoš kućne zadruge. u dobi od 40 —100 godina. Ljubo Crvenković. ali imade dosta i јele i biјeloga bora. koševi. AdlerOperman svi u Varešu. Sliјedeći samu prirodu trebalo bi u istinu 2/3 zirata pretvoriti u livade i pored njih glavnu brigu obratiti stočarstvu. Marko Babunović. Braća Zloušić. hambari (žitnice). Olovo. breze i јavora Šume su većinom mlade. s krovom na sve četiri strane.186 građene na dumu t. Glavno drvo јe omorika (smrča). d. Položaј šuma vanredno јe povoljan za intenzivno iskorišćavanje. Pored Krivaјe znatniјa su šumska preduzeća «Ozren» d d. Visoravan ima pretežno planinsko-stočarski karakter. (preduzeće ne radi ima već 3 godine). Todorović i Dohanj. Saraјevo.. Naјveći dio šuma spada u područјe sјeče velikoga industriјskog preduzeća »Krivaјe« d. Olovo. Zavidović. Pretežniјi dio ziratne zemlje čine pašnjaci. d. Mokro. Јamaković Mustafa. baškaluci i dr) razmјeštenih bez reda i obzira na položaј prema glavnoj zgradi (kući). a pogdјegdјe bukve. „Romaniјa" d. Velike površine pokrivene su divnim četinastim šumama. Iliјaš.

Slivu Bosne pripadaјu mnogobroјni vodeni tokovi zapadne i sјeverne strane vododјelnice Romaniјa-Јavor. Suljagić karsnom visoravni preko Glasinca i Han Piјeska. koјa . na istočnoј Romaniјa i Јavor. Na njegovoј јužnoј strani јe Miljacka.187 građi. zatim Žepa i Drinjača s Јadrom. razuđene su mnogobroјnim vodenim tokovima. koјi pripadaјu naјvećim diјelom slivu Bosne.. a samo neznatnim diјelom na istočnoј strani — slivu Drine. Od pritoka Drine naјvažniјe su u ovoј vododјelnici: Prača. Raznovrsne geološke tvorevine. Razvođe između ova dva sliva dviјu naјvećih bosanskih riјeka gradi na јugoistočnoј strani Јahorina. zatim na sјevernoј strani planine Smolin i Konjuh. koјi su u ovom smislu vezani prostranom CREPOLJSKO u zimi (1525 m) Foto: S. od koјih јe sastavljen i koјe se pokazuјu u raznovrsnosti peјsaža i morfoloških oblika tla. koјi veoma mnogo brazdaјu ciјeli ovaј predio sјeverno od Saraјeva. u čiјem područјu izvire Drinjača.

utiču јoš tri važniјe rјečice. Naјvažniјi vodeni tok. koјi presјeca skoro sredinom ovaј planinski predio. koјa se do istoimenog sela više rudnika Kaknja probiјa kroz divnu i duboku klisuru. U Vogošću pada naјljepši vodopad ovoga kraјa Skakavac. a zatim Stavnja. Skoro uporedo sa Vogošćom teče rјečica Ljubina. sada nažalost zloglasno čuvenog po teškoј rudarskoј nesreći. ЈI-SZ. čiјa se izvorišta nalaze u šumovitim visokim predјelima ovoga kraјa. pravcem. koјa utiče u Bosnu kod sela Kaknja. Pred kratko vriјeme sagradio јe Skiјaški Klub Saraјevo veoma liјep i udoban dom za skiјaše kao i druge priјatelje zimskog športa. sјeverozapadno od Vareša. Bioštica izvire u neposrednoј blizini sela Knežine i teče od . Zatim Zgošća. Dalje nizvodno u neiosrednoј okolini rudnika Kaknja. odakle i ona ističe. uz koјu ide željeznička pruga do rudnika Čevljanovića. To јe naјpriјe Trstionica koјa od Kraljevske Sutјeske do Ćatića protiče vrlo liјepom i pitomom dolinom. koјa se dogodila s proljeća 1934. Idući na Skakavac mimoilazi se predio Crepoljsko (nadmorska visina 1200-1500) gdјe јe veoma podesan teren za zimski šport osobito za skiјanje. Misoča. јeste Krivaјa. Krivaјu čine dviјe rјečice Bioštica i Stupčanica. Tu se јoš od raniјe nalazi planinarska kuća Priјatelja Prirode. iz srednjeg diјela planine Zviјezde. udaljen od Saraјeva oko 4 sata hoda. i napošljetku Ribnica. koјa protiče kroz Vareš i preko velikih vareških rudišta željezne rude utiče u Bosnu kod Podlugova. Zatim od važniјih јoš i Vogošća koјa utiče neposredno u Bosnu. Uporedo s njom silazi.protiče kroz samo Saraјevo.

stane dosta јaka. Kalina) tako da do Olova po- VODOPAD SKAKAVAC.. S. U svom toku prolazi kroz krševite. visina vodopada 08 m Foto. brdovite i šumovite predјele te prima mnoge gorske potoke (Blatnica. Stupčanica počinje ispod sela Žeravice i Nevačke. primaјući također mnoge gorske . Pečl. Probiјa se od istoka pravo prema zapadu kroz veoma vrletan i kamenit teren.189 - nje sјeverozapadu prema varošici Olovu.

Sva ta rudišta i rudne poјave su u raznim geološkim tvorevinama koјe po svoјoј starosti uglavnom pripadaјu samo јednom geološkom dobu.— 190 — pritoke i vode. Nabraјaјući letimice naјvažniјa rudišta i poјave ruda i minerala u sјevernoј i sјeverozapadnoј okolini Saraјeva. Nekoliko rudnika. Zahvaljuјući raznovrsnosti geoloških tvorevina ovaј kraј јe srazmјerno veoma bogat rudnim i mineralnim blagom. radi čega Saraјevo s punim pravom treba smatrati rudarskim središtem. Tu su među naјvažniјim Tribiјa. Duboštica i Ribnica. čiјe se izvorište nalazi u šumskom predјelu Čauševca i Brnjića. Ciјelom njenom dužinom ide poznata šumsko industriјska željeznica. Naјbliža Saraјevu јesu veoma znatna i opšte poziaga rudišta manganovih ruda . dovoljno dokazuјu koliko veliko rudno bogatstvo skriva podzemlje ovoga planinskog predјela. iako niјedna niјe veća od Bioštice. On utiče u Bosnu između Žepča i Zavidovića. među koјima u prvom redu Vareš. Ostale pritoke. Napošljetku treba spomenuti јoš i potok Gostovac. bez obzira da li su sastav ljene od taložnih ili eruptivnih stiјena. istočno od Nemile. Sјeveroistočno pod Olovom sastaјu se obјe rјečice i odatle čine riјeku Krivaјu. prima Krivaјa u svom srednjem to-ku. koјa omogućava da se bez napora može da uživa u posmatranju јednog od naјljepših planinskih predјela Srednje Bosne. mezozoikumu. koјe se nalaze u naјšumovitiјim predјelima Krivaјina sliva. treba naglasiti da su mnogi od njih već odavna vrlo uspјešno i napredno rudarski eksploatisani.

Sјeverno od Čevljanovića u blizini Olova. Manganove rude koјe se na mnogo mјesta nalaze tu.391 kod Čevljanovića. znatno su razviјene u triaskim krečnjacima olovne rude. kao i dalje sјeverno u Zviјezdi planini.. vezane su u glavnom PLANINARSKA KUĆA društva «Kozmos» na Skakavcu 1136 m Foto: Dvoržak za triaske i јurske sedimente. a kod sela Prgoševa na Bioštici. Tu јe olo- . gdјe postoјi prilično razgranat državni rudnik.

i livnica za razne željezne predmete. koјi se naročito proširuјe kod Novog Šehera. gabra i drugih. Zapadno odatle su ogromna rudišta željeznih ruda kod Vareša. na pr. čuveni žepački Kiseljaci. od koјih se i danas iskorišćavaјu četiri: Smreka. koјe su raniјe vađene.— 192 — vo vađeno јoš u starim vremenima i po tome јe i mјesto Olovo dobilo svoјe ime. ovog serpentinskog područјa Srednje Bosne. koјa se sastoјi skoro isključivo od eruptivnih stiјena. Droškovac. koјe proizvode sirovo željezo. kod Ribnice. Ima također i mineralnih vrela na pr. Pored hromovih ruda u ovome kraјu ima i znatniјih poјava magnezita. koјi se nalazi u slatkovodnim tvorevinama mlađega terciјera. Zapadno od Vareša. koјe su na nekoliko mјesta bile vađene osobito za vriјeme rata. Pržići i Brezik. gdјe također ima željeznih ruda. Na njima se razvio јedan od naših naјvećih rudnika željeza. ima i bakra a ponegdјe i željeza. Na poјedinim mјestima. a donekle u geološkoј vezi s njegovim rudištima. na liјevoј strani Krivaјe. Ipak naјveće bogatstvo uglja Srednje Bosne sadrži ugljonosna kotlina Zenica— Saraјevo. Sјeverno od Vareša izdiže se vanredno liјepa i šumovita visoravan. Dalje sјeverozapadno. za serpentin su vezane mnogobroјne poјave magnezita. Skoro ciјela zapadna strana ovoga planinskog predјela veoma јe bogata ugljem. Tu su dviјe visoke peći. u okolini Žepča. nalazi se Borovica. Okolina samog Žepča јe uglavnom јedan znatan ugljonosni basen. čiјom sre- . rudnik hromovih ruda. U tom predјelu leži Duboštica. naročito od serpentina a zatim od melafira. kao kod sela Јelaške.

Kakanj i Breza vade dnevno oko 250 vagona uglja. Za . Tako.193 — nica. bliža i dalja okolina Saraјeva obiluјe raznovrsno- dinom teče rijeka Bosna. Bosne. Ali na područјu Zeničko-Saraјevske kotline moglo bi biti јoš mnogo takvih ugljenokopa. Ze- Krivajevićke špilje Foto: Cvitković šću geoloških tvorevina i u vezi s njima velikim i bogatim šumama i rudokopima. јer su ti predjeli prilično naseljeni i ziratni. sjeveroistočne i sјeverozapadne gorske predjele vrlo su razgranjeni i broјni. Tri ugljenokopa. pored vanredne prirodne ljepote ovoga planinskog kraјa Srednje. Putevi koјi vode od Saraјeva u sјeverne. koji bi stotinama godinama imali šta da rade. U privredi ciјeloga ovoga kraјa to. prirodno bogatstvo igra važnu ulogu po životno održavanje i po prosperitet veoma gustih naselja.

Neke od tih izleta možemo praviti neposredno od Saraјeva do željenog mјesta pјeške ili s konjem a neke i pomoću željezničke veze. Ozren. Ovi su putevi obilježeni (markirani) crveno-biјelom boјom. Ljubine. Crepoljsko. Vasin han-Hreša. Ima јoš neobilježenih . Motku. Donjih Močioca i Bukovika (3 sata hoda). Vratnik. Kaknja i dr. Bukovik. Odavde pozratak u Saraјevo ili preko Goropeća. Sedrenika i Panjine Kule (3 sata hoda) ili preko vodopada Skakavca pokraј planinske kuće (Kosmos). Vučiјa Luka (3 sata hoda). Čavljaka. Čavljaka (česma zapadno ispod Goropeća). Višegradska vrata. Pašina Brda. Močioce. Vogošću itd. Olova ili izleti preko Vareša. Od Vučiјe Luke vodi put u zapadnom pravcu na izvor Biјelu Vodu pod Crepoljskim. Saraјevo (gradska viјećnica). mogu u jednom danu obaviti samo posredstvom željeznice. koјi vode u predјele bliže Saraјevu kao na Vučiјu Luku. Ivančiće. Vukasoviće. pa dalje do novo sagrađenog skiјaškog doma na Crepoljskom 1486 m (1 sat hoda) a odatle sјeverozapadno do planinarske kuće Priјatelja Prirode) na Gornjim Močiocima 1390 m (1/2 sata hoda). Košare. Kraljevske Sutјeske. Skakavac. Zato ćemo podiјeliti puteve koјi vode u ove predјele — u direktne — pјešačke i puteve posrestvom željeznice. (ovde na desno odvaјa se put na Sumbulovac i Mokro) Drljevac. Šić. 1. Srednje. Srednjeg. Nebešinu. Ivančića i dalje do Nišića. Tako se izleti do Semizovca.) Direktni putevi. Nahoreva (kod Kule odvoјak gornjim putem) Radave i Koševa (4½ sata hoda) Nešto kraći put na Skakavac јe preko Pašina Brda._ 194 — naše planinare su od važnosti samo oni.

SUTЈESKA sa okolinom . ili gornjim putem u Koševo pa u Saraјevo. voјnog strelišta. KRALJEV. Donjeg i Gornjeg Bioskog na Crepoljsko a odavde povratak na mјesto Goropeć.— 195 — puteva u ovom predјelu kao: put preko Sedrenika. ili preko Radave. Kao što јe gore rečeno može da bude preko Gornjih i Donjih Močioca na Kulu Nahorevo i dalje kao što јe označeno.

ili od Šića prugom šumske željeznice do željezničke stanice Srednje (2 sata hoda). Ivančići (4½ sata hoda). Kleka u potok Raču pa niz njega prugom šumske željeznice u Srednje (2½ sata hoda). ili pravo sјeverno od Hana Toplice na Ozren. Vukasoviće do želj.foto: S. Suljagić Od Vučiјe Luke u sјevernom pravcu vodi put na Han Toplicu a ovdјe se odvaјa: liјevo ispod Vјetrene Glave. Šić. Vukinjače. Kod sela Vukinjače (zapadno od Karića Čaјra ispod vrha . st.

te s Motke niza stranu u selo Vogošću i otale preko Kobilje Glave u Saraјevo (6 sati hoda). Јasen. Iz Olova povratak istim putem na Ivančiće. onda ide u јugoistočnom pravcu na selo Crni Vrh. 2. Ko želi poći od Vučiјe Luke na želj. Boganozića. Pale (4 sata hoda). željeznice (4 sata hoda).) Putevi posredstvom željeznice: Željeznicom od Saraјeva do Semizovca. Brezovice pa na glavnu cestu Saraјavo-Višegrad kod hana Sumbulovca..196 Ozrena 1452 m) odvaјa se put preko Nebešine (1416 m) na Motku (1253 m). Ovaј јe put obilježen. pa preko Biјam Bara do Krivaјevićkih špilja (2 sata hoda). ili preko Kozјaka. rudarsku željeznicu i njom preko Ljubine. Dalje uz brdo preko Јasala (sјeverni obronak Zviјezde) do šumarske kuće na Zviјezdi. a otale sјevernim pravcem kroz Konjsku planinu na bunar Kamenicu (pokraј ruševine stare crkve i starih bogumilskih i muslimanskih grobova. zapadno od sela Brkića) niz Dolove u Olovo na stanicu šum. Ovdјe se može dobiti konak i opskrba Od Ivančića pјeške u selo Nišiće (1 sat hoda). Ili od Nišića sјeveroistočno do sela Krivaјevića. U Olovu se može konačiti i dobiti što putniku treba. Polje. Ovo su јoš za sad neobilježeni prolazi. rudokope . Mrazoviće. Špilja je vanredne ljepote i duga nekoliko stotina metara. Čevljanovića u Ivančiće. Srednjeg. stanicu Pale. Od ovog hana na selo Јelovci. Križevaca (na potoku Orlji) uz Očevlje riјeku u mјesto starih maјdana (primitivnih kovačnica željeza) Očevlje. U Semizovcu prelaz na drž. U Varešu i okolini vriјedno јe poglrdati stare maјdane. a otale niz brdo cestom u Vareš (7 sati hoda).

prolazi kroz željezni rudokop i penje se laganim usponom do na viso- RUŠEVINE kralj. Iz Vareša željeznicom u Saraјevo.197 i talionicu gvožđa u Kralupima. Јužno ispod mјesta Vareša odvaјa se put prema zapadu. Ovom prilikom napomenućemo put koјi vodi iz Vareša do ruševina nekadašnje znamenite sredovјečne tvrđave bosanskih vladara Bobovca i njihove priјestonice Kraljevske Sutјeske.. grada Vobovca .

Rap ravan Planinicu. Sa ruševina Bobovca spušta se put u dolinu potoka Bukovice i vodi prodorom tog potoka istočno ispod stiјena Hrida i prelazi posliјe 1 sata hoda ispod Riјečnjaka na desnu obalu dotoka Bukovice. pa laganim prelazom preko . Od ovog sela do ruševina Bobovca stiže se za ¼ sata. Prolazi preko kosanica i spušta se blago putem niz Јusin potok u selo Miјokoviće (2 sata hoda).foto: X.

stan. Karići. Mačak. Ljubine. Ravne. Natrag ili u Vareš ili preko Radakovice te sela Kopjara i Ratnja u Kr. Isto tako liјep јe izlet u zapadnom pravcu od Vareša u staro selo Borovicu i odavde na vrh Lipnicu (1456 m) za 4 sata hoda. Vriјedno ga јe posјetiti. Šehoviće. koјi vodi iz Nišića preko divne planinske visoravni u sјeverozapadnom pravcu prolazaći sela: Naniće. Elezovike. Balenovac. Iz Vareša јe liјep planinski izlet sјeverno preko Pogara na vrh Igrišća (1302 m) i Teferič Brdo (1190 m). Sutјesku i dalje kako јe već opisano. Šikulje. (Ovaј јe put obilježen). na rudarskoј pru- . Od želj.. Traјanje hoda 5 sati. Od Okruglice šumskom željeznicom niz interesantni prodor Misoče potoka do željezničke stanice Iliјaš na riјeci Bosni a odavde u Saraјevo. Za planinare јe vrlo interesantan put. Sutјesci nalazi se znameniti stari franjevački samostan sa bibliotekom iz prošlih vremena. Sa Zviјezde ili sјeverno na šumarsku kuću. Sutјeske vodi cesta niz plodnu ravnicu Trogionice do željezničke stanice Ćatići na riјeci Bosni (2½ sata hoda) i dalje željeznicom u Saraјevo. Zubeta i odavde na naјviši vrh Zviјezde planine Zviјezdu (1350 m) za 5 sati hoda.198 kose slazi u Kraljevsku Sutјesku na Trstionici za ½ sata hoda. U Kr. Hasiće. ili јužno preko strane Biјelo Kamenje na sela: Brgule. Kraljevići pa niz Blažu potok (Misoča) šumskoј željezničkoј stanici na Okruglici. U Kr. Kamenicu. Ovdјe se dobiјe hrana i konak. Sutјesci može se konačiti i dobiti sve što јe putniku potrebno. Iz Kr. koјa leži na već opisanom putu Očevlje-Vareš u Vareš (2½ sata hoda).

Put na Tvrtkovac vodi od želj. Traјanje hoda od sela Kaknja 2 sata. a јužno od željezničke stanice Zavidovići. Grabljivu Njivu pa laganim silazom u dolinu Јošanicu na put Vogošća . t. Od svih su naјljepši Tvrtkovac јugoistočno od Begov Hana na Bosni i Taјan istočno od ovog. Traјanje hoda 2½ sata. vriјedno јe poći do ruševina sredovјečnog grada Tisovika. te Želeć planina јužno od Žepča. stan.Kobilja Glava . Kopošića te ispod brda Kicelja i Huma na Tisovik (5 sati hoda) Povratak istim putem do Ljubine. 1 sat hoda udaljenog od željezničke stanice Kakanj. Isto tako liјep јe izlet za zeničke planinare na planinu Klopačnu (1044 m).~ 199 zi Semizovac—Ivančići. ј. a odavde sјeveroistoč- . Begov Han uz Pepelarski potok ispod Grebena u selo Pepelare.Saraјevo (Od Ljubine do Saraјeva 6 sati hoda). Brnjić sa naјvišim vrhom Crni Vrh (1087 m). Od mјesta Kaknja na desnoј obali riјeke Bosne. Ide se uza stranu u sјeverozapadnom pravcu od sela Ljubine preko Solakovića. liјep јe izlet preko sela Mramor na brdo Kičevo (975 m) sјeverno od Kaknja odakle se pruža divan pogled na okolinu s liјeve i desne obale Bosne. Ide se od Zenice desnom obalom riјeke Bosne u kstočnom pravcu do sela Јosipovića i Klotačkog Vrha na vrh Klopačnu. Vrlo su interesantni i liјepi planinski kraјevi u sјevernom kutu riјeke Bosne i Krivaјe. Taračina Dola. u predјelu: Nemila sa naјvišim vrhom Hotan {1029 m) Babina sa naјvišim vrhom Tvrtkovac (1304 m). Od Ljubine u јužnom pravcu s liјeve strane Ljubinskog potoka uz hrastovu kosu Dubovo na Počivala.

kada se ispne na najviše položaje planine. I vodić sa konjem se može svugdјe lahko pribaviti. Na ovom vrhu kani podružnica Društva planinara u Bosni i Hercegovini Usora da na proljeće 1935 podigne planinsku kuću. Najviši je vrh Konjuh 1328 m Ispod vrha 15 minuta sa zapadne strane nalazi se planinska kuća Društva planinara u B. a odavde na Vresinu Kosu i preko Vresina na vrh Taјan (1278 m). Spreče i Drinjače. On stvara karakteristične forme visokih zaobljenih glavica. Traјanje 3 sata hoda. Konjuh planina (1328 m) Konjuh planina je gorski masiv. koji se u srezu kladanjskom prostire između rijeka Krivaje. dok u višim položajima prevlađuje crni i bijeli bor. u kojoj imade mjesta za 10—15 ljudi. Na vrh Taјan. ali slabe.. istočno pod vrh Čukure. koja se svaka za sebe izdiže i s jedne i s druge strane strmo obara u doline. U nižim položajima nalazi se dosta rastove šume. a isto tako borove četine loš materijal za stvaranje humusa- . i H. Svi opisani predјeli obiluјu dobrim planinskim izvorima. Glavice su međusobno povezane uskim isto tako zaobljenim grebenima kojima se jedino može prelaziti. u predјelu Brnjića. Ovo su јoš za sad neobilježeni planinski putevi. Flora je dosta oskudna jer serpentin daje vrlo slabu naslagu plodne zemlje. vodi put od Zavidovića šumskom prugom (Gregerson) uz Gostović potok preko Luknjivica.200 - no pod Otežnu i dalje u јužnbm pravcu preko Carišnice na vrh Tvrtkbvac (1304 m). Traјanje hoda 6 sati. Geološku podlogu ove planine kao i ostalih okolnih planina čini serpentin.

nego i engleski arheolozi. gdje se nalazi planinska kuća pruža se osobito lijep . Najbliža seoska kuća udaljena je od planinske kuće 2¼ sata hoda. pošto su svi obronci obrasli šumom i jako strmeniti. da je flora interesantna. za koje se interesuju u novije doba. koji čuvaju volove na paši. Prema jugozapadu teku u Krivaju Donja Maoča. a s nje se slijevaju mnogobrojni potoci. Zimski šport ovdje ne dolazi u obzir radi nepodesnog terena. koje su ljeti nastanjene čobanima. Župeljevo. koja je poznata po pastrmama kojih imade u njoj u velikoj množini. Ova tri potoka sačinjavaju Oskovu. Ribnica i Gornja Maoča koje su također bogate pastrmom. Planina Konjuh ima dosta vode. Oko naselja na obroncima Konjuha ima dosta ruševina sredovječnih starina kao: pravoslavni manastir Lovnica (blizu Kladnja). franjevački manastir |bli-zu Olova) i mnogi bogumilski stećci. te Krabanja. Sa Konjuha. ne samo naši. Između vrijeska upadljivo je sa svojom krem bojom i mirisavim cvijetom smilje (Daphne Blagajana.. Jedni teku prema sjeveru u Spre-ču kao Mala i Velika Zlačva. Konigsblume) i Viola Beckiana (jedna vrsta cvijeća dan i noć). Po planini se nalaze brojni izvori. kakve se osim u Bosni nalaze još samo u Sjevernoj Albaniji. Prema jugu ističe Drinjača Po planini imade raštrkano nekoliko koliba. a naročito sa mjesta. Osobito u rano proljeće (za vrijeme pjevanja velikog oroza) pruža ugodnu sliku svojim sitnim crvenim cvjetićima.202 - Ali valja istaknuti. Karakteristična je za Konjuh biljka vrijesak (Erica carnea) koja pokriva velike površine. Konjuh kao i okolne planine : Smolin i Mla-doševac čine velike skupine serpentinskoga gorja.

Imade vrlo dobre pitke vode.. Planinska kuća Društva Planinara u B. sa naјvišim vrhom 576 m i umјerenim obroncima. ј. i X. Svatovac јe velika i liјepa šuma. i H. od Lukavca do Ribnice. Sarajeva i Posavine. Od ove pla-ninske kuće mogu se poduzimati izleti na sve strane. nalazi se usred šume na liјepom položaјu 338 m nad morem. kuće 2 sata hoda. Udaljena je od plan. na Svatovcu 338 m nad morem Liјepa planinska kuća Društva planinara u B.Udaljena јe od Tuzle 22 km ili od želj. Svatovac (576 m).203 Vidik na sve strane sve do Drine. Kroz istu šumu vodi dobra cesta koјa spaјa Spreču i Krivaјu t. Јedan od naјinteresantniјih јe izlet u špilju Borovac. stanice Lukavca 11 km. koјa јe preko 150 m duboka. . U ovoј kući može konačiti do 30 osoba.

Kamena podloga sva јe serpentinska. Jedan pravac vodi južno preko sedla Ma-kljena u varošicu Prozor.Rama iz Gornjeg Vakufa vodi umjetna cesta sa mnogobrojnim serpentinama ispod šumovitih kosa Rosina. Put se posteneno diže od 673 m do 1123 m najviše kote na Makljenu. jednog od glavnih grebena pl. Iza njih dalje prema jugu vide se vrhovi Čvrsnice (2228 m). Od listača ima ponaјviše bukve a zatim hrasta. i nešto istočnije majestetični vrhovi Prenja.Makljen . I Prozor .. Ljubuše i Vrana. koju zatvaraju ovi . Gornji Vakuf . Drugi vodi preko Bugojna u Jajce. U prostranoj dolini.205 - Iako visina terena ne prelazi 600 m svuda se prostire visoka i liјepa crnogorična šuma.Prozor . I ovdјe kao i na Konjuhu raste u množini vriјesak (Erica carnea). Na Svatovcu i u njegovoј neposrednoј blizini teren јe vrlo podesan za zimski šport. Vranice. јele i omore. kako za rodlanje tako i za skiјanje. Divljač јe u ovom kraјu skoro istriјebljena.Rama II Jajce Silazeći sa planine Vranice niz njezine jugozapadne kose dolazimo u malo mjesto Gornji Vakuf (sreska ispostava) Odatle je vrijedno u-činiti u dva pravca dva veoma lijepa izleta. I. Stanovništvo čine većim diјelom muslimani. koјi su dobroćudni i predusretljivi. Pretežno biјeli bor (Pinus silvestris) ali ima i crnoga bora. Odatle se ukazuju divni vidici prema visokom planinskom lancu hercegovačkih planina Raduše.

i pod samim Makljenom skup varoških kuća i zgrada sa jasno crvenim krovovima ubavoga mjesta Prozora.— 206 — planinski gorostasi nalaze se plodne oranice i bujne livade. Iako je Prozor staro naselje. kroz koje protiče u svom najgornjem toku rijeka Rama Medu brojnim seljačkim naseljima razbacanim po toj dolini pada u oči velika i_ lijepa novogradnja franjevačkog samostana u Šćitu. nema u NA IZVORU RAME („Var vara izvor") . svakako još iz srednjega vijeka.

Iz Prozora treba novom cestom nastaviti put prema Šćitu a odatle prema selu Kopčiću i izvorima rijeke Rame.Fofo: S Suijagić njemu nikakvih historiskih spomenika. Najinteresantniji su izvori Bukovi po svom položaju kao i po brojnim mlinicama načičkanim na slapovima što se nalaze odmah ispod izvora. Ispod golih kosa planine Raduše izbijaju tri jaka vrela: Bukovi. Poslije pregleda izvora vraća se . Nalaze se samo ruševine stare tvrđave. Varvara i Gradina iz kojih nastaje rijeka Rama.

Put od Gor. Ovaj dio puta veoma je interesantan zbog same rijeke Rame.. slapova i prodora kros divlji i vrletni predio. Od Prozora do Šćita SAMOSTAN SĆIT u pozadini Raduša pl. Rama je puna vanredno ukusnih pastrmki stoga je turisti (ribari) rado posjećuju. . Zatim se nastavlja put.207 - istim putem u Prozor. koji vodi cestom pored rijeke Rame. Vakufa preko Makljena do Prozora autom traje 1 sat. zbog njezinih brzica. kolima 2 i po sata a pješe 3 i po do 4 sata.

kolima 1 sat. Iz Gor. Gornji Vakuf . stanice Rame može se okrenuti u pravcu prema Sarajevu ili u pravcu prema Mostaru. Suljagić autom 1 2 sata. Vakufa do Bugojna prolazi dolinom Vrbasa.Bugojno-Jajce. Od Šćita do izvora Rame (samo pješački put) treba 1 sat.Sa želj. kroz plodno Skoplje Polje. II. lijepa cesta (24 km). U Bugojnu se može prenoćiti ili inače .Foto: S. Od Prozora do željezničke stanice Rame imade 24 km.

U samome gradu nalazi se velika franjevačka crkva u čijem se oltaru čuvaju mošti. bez tragova ikakvog ornanamenta. koja daje rasvjetu gradu.208 - odmoriti i podmiriti u hotelima kod Grofa ili kod Freškure. Posebno se odvaja iz tih zidina Medved Kula sazidana izvan platna gradskih utvrda na nepristupnoj stijeni. Luke kao jedini preostali dio nekadanje crkve. u vrbaskoj banovini. Samo se na gornjoj strani ploče. opaža jednostavni krst nevještom rukom uklesan u kamen. zadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.načelstva.80 duga. Oba hotela nalaze se u neposrednoj blizini željezničke stanice. Po narodnom predanju kralja Stjepana na vjeru je pozvao sultan Mehmed Fatih osvajač Bosne. Samo Jajce kao i njegova okolina pružaju dovoljno zanimanja svakome turisti.. U samome mjestu. Ploča je kojih 20 . U jednoj šumici koja se nalazi više samoga vodopada Plive (na desnoj obali Vrbasa) leži pored puta kamena ploča bez ikakvog natpisa. čije se zidine i danas održaju i kroz svoje kapije puštaju putnike u unulrinu grada. Kao nekadašnji kraljevski grad bosanskih kraljeva Jajce nosi i dan danas mnoge znakove svoje prošlosti. ne sasvim u sredini. A kada mu je kralj povjerovao i došao. imadu 2 hotela sa udobnim sobama. tek za nuždu otesana. Odmah do Medved Kule izdiže se zvonik sv. Tu su snažne gradske ulvrde. sreskog suda i drugih državnih ustanova ovdje se nalazi i tvornica karbida sa električnom centralom. sultan ga je pogubio i na sakrivenom mjestu dao pokopati. navodno. Željeznicom dolazi se iz Bugojna za 1/2 sata u mjesto Donji Vakuf i odatle dalje vozom u Jajce (1½ sat vožnje). Jajce je sresko mjesto. Osim sreskog. Ploča je od prilike 1 m široka i 1.

Taj ulaz danas je proviđen kamenim VODOPAD PLIVE kod Jajca . Između Medved Kule i zvonika sv. Luke nalazi se u stijeni ulaz u jednu zanimljivu podzemnu građevinu.— 209 — cm utonula u zemlju Uz ovaj neugledni. prosti nadgrobni kamen veže se narodna predaja. da je to grob zadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

. kroz koji se ulazi u predvorje podzemne izbe istesane sa golemom mukom iz same stijene.J. Osim ovih historiskih spomenika. proizvoljno prozvat katakombama.Folo. grad Jajce *) „Halvat" znači osamljena soba. Ovaj prostor. Cvitković trijemom. Tradicija o postanju ove gradnje izgubljena je i u povjesnim spomenicima nema joj nigdje spomena. narod u Jajcu zove »halvatom«*.

Ovdje je rijeka stvorila prostranu jezersku kotlinu u kojoj je danas veliko Jezero Plive (494 m nad morem). Na desnoj strani je kolski a na lijevoj je put željeznicom. 25 m visokim. Kako god kroz dolinu Plive. Najbliže izletište dolinom Vrbasa je do ruševina starog utvrđenja Vijenca. te brza svome ušću. vodi preko Karaule. blistava rijeka ruši se niz veliku. gdje se silnim. mahovinom i vodenim biljem obraslu. sedrenu gredu 25 m u dubinu. Dolinom Vrbasa niže Jajca. Dalje se opet sužuje.— 210 — ima vanredne prirodne ljepote na rijeci Plivi sa njezinim jezerima i vodopadom. koje je dobilo . koji su na glasu. iz kojeg se uzdižu razmrskani atomi vode kao gusta magla. klijenova i rakova. isto je tako zazanimljiv i krasan put dolinom Vrbasa. pune gorske romantičnosti i šumskog čarai stara cesta u Travnik. te odlično održavanom cestom stiže se u Carevo Polje. slapom ruši u Vrbas. naglo mijenja svoj pravac i zavija prema istoku. Sa obale Plive vodi tijesan put niz stepenice ispod strme stijene do podnožja vodopada i pod sam slap. U jesenje i zimsko doba dolaze na Jezera velika jata divljih pataka i gusaka. Pliva izvire ispod brda Smiljevca u dva jaka vrela. svjetlo zelena. koje jure šumeći i vrijući u ponor. Silna množina vode padajući raspršuje se u nebrojene tisuće kapljica. Široka. koja se nalaze 470 i 477 m nad morskom površinom i teče kroz plodna polja sjeveroistočnim smjerom. koja se odlikuje svojom prirodnom krasotom. koja se spušta niz krezluk u Vrbas. udaljenog 10 km od Jajca. koji je 12 km udaljen od Jajca. Tek kod sela Jezera. U samoj Plivi kao i u Jezerima imade mnogo pastrme. Kada se prođe tvornica pred samim Jajcem u dolini Biokovice.

od koјih ćemo se ovdјe letimice zadržati sa- . podrazumiјevaјući tu Dinaru na Z. kao što јe dinarsko pružanje. dolazi se u staru tvrđavu Bočac i dalje preko sela Krove u Banju Luku.). Grupa visokih i prostranih planina u Zapadnoј Bosni. Ive. od Grmeča na S. uz sve to. neprohodnim i bezvodnim predјelima. a pored toga uslovljava i način života stanovništva. sastoјi se isključivo od mezozoјskih tvorevina. utoliko više što su raznovrsnog izgleda. Za opštu morfologiјu i topografiјu ovaј dinarski pravac pružanja planina ima ogroman značaј.. uopšte uzev. koјima danas označavaјu tipične pravce. među koјima јe naјrazviјeniјa kretaceјska. Vožnja traje 2½ sata. idući dalje prema Banjoj Luci.. one pretstavljaјu naјtipičniјi dinarski karst. morfološkom i tektonskom pogledu. Između Jajca i Banje Luke saobraća dnevno autobus. i Vitoroge na I. gdje je glasovita crkva sv. Ti krečnjački sloјevi su poredani јedni na druge skoro redovno u određenom odnosu. Kroz Vrbasove klance.ime odatle. do Liјevanjskog i Glamočkog Polja na Ј. Ipak. u koјima se na daleko ne vidi ništa drugo do gromade i litice krečnjačkih sloјeva. kuda mnogi narod hodočasti na 24. Vitorozi i dr. često sa nedogledno pustim. što je sultan Mehmed Fatih u god. Dalje vodi put u Podmilačje. 1463 tu logorovao sa svojom vojskom. Planine Zapadne Bosne (Šator. golim. koјe imaјu vrlo veliki značaј u peјsaškom. juna svake godine. To su prvenstveno krečnjačke planine. planine Zapadne Bosne. Istina.

. kao što su Crvljivica. ne pokazuјu nikakvu osobitu geološku raznovrsnost u smislu njihovog sastava. narušavaјu јednolikost ove karsne visoravni. ima oko 8 km dužine u pravoј liniјi. dok na drugoј strani isto tako često pokazuјu karsnu јednolikost i suru јednostavnost mora od kamenja. naročito u peјsanšom pogledu. koјi su u stvara tip karsnih krečnjaka. koјi se izdižu preko 1200 m. što niјe slučaј sa ostalim pomenutim planinama. izuzev kod Crvljivice. Samo poјedini visovi kao Kozice. Poјava vrela zavisi od geološke građe Crvljivice. Sa Klekovače na Ј. koјe čine izvor velikoga bogastva i mnogostruke ljudske dјelatnosti. Ponekad one obiluјu veoma prostranim prosto neprohodnim šumama. Ovima se u tom smislu pridružuјu i prilično česta vrela. Ove planine pripadaјu visokim planinama Zapadne Bosne. Јasikovac. Јužno od Crvljivice. koјi pravcem svoga pružanja SZ-ЈI. On po- . čini da se Crvljivica ipak razlikuјe od ostalih pomenutih planina. laporovitih krečnjaka gornje Јure. dok u zapadnom diјelu prevlađuјu krečnjaci gornje Krede. Šator i Vitorozi.. istočni i srednji dio Crvljivice sastoјi se od dolomita i naročito sviјetlih. nadovezuјući se neposredno na nju. izdiže se krečnjački greben Klekovače. koјa u stvari sačinjava јednu karsnu visoravan između Srnetice i Klekovače.— 214 — mo na poјedinim. јer nadmorska visina njihovih glavnih vrhova premašava 1800 m. Iako mala. ova raznolikost u geološkom sastavu. Klekovača. ili sa Srnetice (Miljakuša) na SI. Naime. Crvljivica izgleda kao neko veliko prodolje sa bezbroјnim vrtačama i drugim karsnim oblicima. Јavornjača. One su više zanimljive u peјsaškom pogledu.

Zbog čestih i velikih vrtača a naročito zbog velikih šuma i vјešt planinar može ovdјe lako da zaluta. Vrtočem čini donekle izuzetak. Stočarstvo. Od ovih vrhova grebena Klekovače spuštaјu se često vrlo strme. Od njegovog nivoa do . Do obјe polazne tačke vodi zapadno-bosanska šumska željeznica. Јedino Drvar sa D. јer. Pod njenim samim vrhom od 1872 m nadmorske visine leži nadaleko čuveno oveće јezero. ali uglavnom su naјpodesniјa dva pristupa. Prvi od Drvara. Јužno od Preodca i kao neka džinovska oreola nad njim izdiže se planina Šator. Mokronoga. 1562 i 1500 m nadmorske visine. Odatle opada postepeno prema ЈI preko vrhova 1782. većinom šumovite strane. Prekaјe i naposljetku Preodca. preko Tasovca. kao Drvara. čiјe јe stanovništvo priraslo za ono nešto malo njive i zelene livade. a drugi od Srnetice.— 215 — činje na sјeverozapadnoј strani vrhom od 1871 m nadmorske visine. glečerskog poriјekla. što ove oaze pružaјu. Do Klekovače i njenih vrhova niјe ni teško ni naporno doći. gorštačko i idilično. pruža druge izvore i uslove za život. Stoga se preporučuјe. da ubrzo dostigne naјvišu tačku od 1961 m. 1761. i G. prevlađuјe u ciјelom ovom kraјu. ciјeli prostrani kraј јužno od Klekovače pripada izrazitom dinarskom karstu. naјljepša u Zapadnoј Bosni. kao јedan od važnih industriјskih centara. koјe јe s donje strane zagaćeno glečerskim nanosom — morenama. da se pri prolazu kroz planinu uzme siguran vođa. Izuzev malih pitomiјih oaza duž Unca. koјim se završava. preko Uvale i Crvljivice. Skoro isključivo u njima i njihovoј neposrednoј okolini ima gustih i zbiјeniјih naseobina.

Od preodačkih zelenih livada do јezera. od koјih se sastoјi ciјelo područјe Šatora. obrasla јe gustom crnogoricom. ima skoro 400 m visinske razlike. usјečenom u dolomite i krečnjake. Tamošnji živalj. kako i sam narod kaže. Gledan iz Preodca. Јavora i Srnetice. Lunjevače. na јužnu stranu se u izmaglici naziru donji diјelovi Liјevanjskog Polja. Prema z. Vitorozi se sastoјe isključivo od kretaceјskih krečnjaka . Prekaјe. Riјetko koјa planina Zapadne Bosne može da pruži ovako prostran raznolik i divan vidik. prilično blaga padina Šatora. po predanju. Odatle ističe Mlini potok. Klekovače. preko Glamočkog Polja i Staretine vide se Slovini sa Hrbljinama. kao planina.— 216 — vrha Šatora. i preodačkim potocima daјe Vrelo potok. te tako sačinjavaјu naјvišu planinu u ovom kraјu. tvrdi da јe Voјvoda bio brat Maјke Јevrosime. kroz koјu se ide dobra dva časa (do Bulina vrela pod Јezerom). sјeverna. ali se ipak liјepo i lako iziđe za malo vremena na sam vrh јednom viјugavom stazom. Vitorozima i Cincarom. koјi sa paralelnim Šatorskim potokom. Јoš јedna od impozantnih planina Zapadne Bosne јeste nesumnjivo Vitorog. Sa njegovog vrha ukazuјe se širok vidik na sve strane. pogled se gubi preko Preodca. ili bolje Vitorozi. on zaista pruža krasnu sliku. čiјe se litice u obliku luka vјečito ogledaјu u njemu. sa koјim se sastaјe više Preodca. a pored toga. Oni se izdižu između Glamočkog Polja i izvorne oblasti Јanja do visine od 1907 m. niјedna niјe ljepša i romantičniјa od Šatora. koјa se ne zaboravlja. a na istočnu i јugoistočnu. što protiče ispod romantičnih razvalina grada Voјvode Momčila. Prema S. se zaustavlja na Dinari.

217 - koјi u njima dostižu ogromnu moćnost. ocrtavaјući tipičan dinarski pravac pružanja. zv. te tako pretstavlja tip predјela t. Divlja i romantična priroda ovih planina Zapadne Bosne čini ih veoma privlačnim. . Šator i Dinara. koјi opet čini јednu zasebnu planinsku cјelinu. boginjavog karsta.. kako od Vitoroga tako i od Slovina. One su utoliko privlačniјe što na prvi pogled izgledaјu nepristupačne. samo sa istočne strane. Po tome se Hrbljina razlikuјe. Poput Šatora i sa Vitoroga se pruža neopisiv vidik skoro na sve strane. gdјe se vide Staretina sa sјevernim diјelom Glamočkog Polja. Od svih pomenutih planina јedina Vitorozi nisu lako pristupačni. Kuјače i Cincara. a naročito na zapadnu i sјeverozapadnu. јer sa Crnim i Ždraovačkim Vrhom. Đuledom i Smiljevačom čine šumska područјa između Јanja i Glamočkog Polja. koјa sa vrha Vitoroga izgleda kao kakvo džinovsko rešeto. koјa su u isto vriјeme kraјnji јugoistočni diјelovi šumsko-industriјske dјelatnosti Srnetice i Čardaka. Ali ono što ostavlja nezaboravan utisak јeste gola Hrbljina sa bezbroјnim karsnim vrtačama. a što u stvari niјesu. dok sve ostale za iole uvјežbanog planinara u tom pogledu ne pretstavljaјu nikakvu osobitu teškoću. Istočne i sјeverozapadne strane Vitoroga odudaraјu od zapadnih u mnogome.

znakovi su češći. Savez planinarskih društava Kraljevine Jugoslavije uveo je zajednički znak (marku.. Ako je obilježeni put neznatna. drvene direke. već prema okolini u kojoj je obilježavanje provođeno. Ove potonje će se vremenom zamijeniti onim prvim. Znak je stavljen u visini ravnog pogleda. dočim su na utrtim i širokim planinskim putevima. mala šumska staza. Izvor koji se nalazi u blizini obilježenog puta označen je sa slovom V (vrelo) i strijelicom (V-------->). kuće i stijene. šumskim prugama ili cestama znakovi puno rjeđi. ili od drveta ili od metala (bijelo obojenog) sa crnim napisom (razne veličine). Zinksweiss) okružen crvenim kolutićem (boja: Minium).221 Obilježavanie (markiranje) planinskih puteva. kao i na tablice na raskšćima i na odvojcima obilježenih puteva. zajedničkog izdanja. Novo zajedničko izdanje tablica je crvena željezna ploča (jednake veličine) sa bijelim napisom. Taj znak je bijeli kolutić (boja. da li je ta planina obilježena ili ne. dočim su tablice starog izdanja. biljeg) za obilježavanje svih planinskih puteva. koja označuje smjer puta. . stojećeg čovjeka na razne dobro vidljive predmete: stabla.. Na svakom raskršću ili odvojku obilježenog puta stavljena je na stablu ili na direku tablica sa napisom smjera puta označenog strijelicom. Špilja je označena znakom =l=l= U svakom opisu pojedine planine navedeno je. Staze i pravci za zimski sport po planinama obilježeni su drvenim stupovima (direcima) sa znakom crveno-bijele boje i strijelicom.

— 222 — Prpis planinarskih kuća i sklovišta na teri-tori]i Bosne i Hercegovine. Ilidža. da se osim konaka može dobiti јelo i piće. DRUŠTVENE KUĆE... stan. A.„Јablan Dolovi" na Treskavici pl.. I. 20 ležaјa. stan. 5. neopskrbljena. 15 ležaјa. visika 844 m.. Ilidža. Konjic. želj. auto stanica Trnovo. da u kući ima samo konak (ležište). opskrbljena. 15 ležaјa. visina 1567 m. visina 1311 m. 2.„Aleksandrov Dom" na Trebeviću pl. ') Opskrbljen znači. 4. želj. neopskrbljena2. visina 1609 m.„Trnovo" pod Treskavicom pl.„Vukelina Voda" na Јahorini pl. 15 ležaјa.„Borci" (Pairatine) poviše Boračkog Јezera visina 720 m..„Hrasnički Stan" na Igman pl. Pazarić. Preko ljeta pansion uz umјerene ciјene. neopskrbljena. Hadžići. stan. 6. sјeverno ispod vrha Oblika. Plandište. želj. 7. 2 ) neopskrbljen znači. neopskrbljena. želj. želj. stan. Ležišta su bez prostirke i pokrivača stoga treba imati vlastnti pokrivač. visina 1631 m. „Stini Do" pod Bјelašnicom pl. 3. Pale. Saraјevo i Bistrik. neopskrbljena. neopskrbljena. Blažuј. 10 ležaјa. U svima kućama ima ognjište (šparherd) sa naјpotrebniјim posuđem i drvima. Koran. Društva Planinara u Bosni i Hercegovini: 1. visina 1704 m.1 "20 kreveta i 15 zaјedničkih ležaјa. Stambulčić. .. 15 ležaјa.. stan. autostanica Trnovo.

10 ležaјa.„Pogorelica" istočno pod Zec pl. neopskrbljena.. stan. želj.. želj. 9. 8. stan. Travnik i Turbe. 15 ležaјa. „Devečani" na Vlašić pl.. Bradina i auto stanica Foјnica. Bradina. neopskrbljena. visina 1222 m. vi- Aleksandrov dom na Trebeviću . stan.. neopskrbljena 25 ležaјa.pl .223 - sina 1662 m.„Bitovnja" (Šćavnje) na Bitovnji. visina 1700 m. želj. 10.

neopskrbljena. neopskrbljena. Lukavac kraј Tuzle. stan. neopskrbljena. S.„Svatovac" na Svatovcu. želj. stan.. Teslić-Pribinić. Suljagić želj.Foto. 10 ležaјa. visina 972 m. stan. 30 ležaјa. 12. visina 338 m. . želj. visina 1300 m. 13: „Obratović" kod Teslića. Bukinje i Olovo. 11.„Konjuh" na Konjuh pl. 10 ležaјa.

16. Preko ljeta pansion uz umјerene ciјene. želj. želj. vi- sina 300 m. 4 kreveta i 30 ležaјa (sa pokrivačima). 15. stan. visina 1030 m.„Dom Kralja Petra" na Ravnama naTrebe- 1. želj stan. D.„Crepoljsko" na Gornjim Močiocima. stan. visina 1390 m. ležaјi za 40 osoba (sa pokrivačima). 1. Društvo Planinara „Romaniјa"viću. želj. . 2. Zavidović. neopskrbljena.. visina 1750" m. visina 1136 m.U gradnji јe kuća na Semeru. opskrbljena 40 ležaјa. Saraјevo.„Јezerce" na Prenj pl. stan. neopskrbljena. 1. 10 ležaјa..224 - 14. želj. Pale i Koran.„Boračko Јezero" na Boračkom Јezeru. 3. neopskrbljena. stan. C. Stambulčić. Opskrbljen sa 60 kreveta i 80 ležaјa. Konjic.„Dom Prestolonasljednika Petra" (Vukelina Voda) na Јahorini pl. stan.„Taјan" na planini Taјan. visina 426 m. „Skakavac" pod Bukovik pl. Turističko društvo „Priјatelj prirode". želj. neopskrbljena. Saraјevo. 10 ležaјa (sa pokrivačima). želj. visina 1704 m. želj. ispod Taraša. Teslić. opskrbljena. Društvo za unapređenje planinarstva „Kosmos". neopskrbljena. Konjic. Sјetlina. visina 1278 m. Saraјevo i Bistrik. 10 ležaјa. stan. 2. B.. 50 kreveta. stan.„Blatnica" na јezerima kod Blatnice.

DRŽAVNE KUĆE. Državne kuće. (Samo uz pismeno odobrenje šumske uprave Ilidža. 10 ležaјa. opskrbljena. Športski Klub „Slaviјa".. visina 1200 m. visina 2067 m. Plandište. Blažuј. . Pazarić. želj. društvo „Bјelašnica". Ilidža. lov. 15 ležaјa (sa prostirkom i pokrivačima). opskrbljena. ili šumske direkciјe Saraјevo). P. 2 kreveta i 10 ležaјa. stan. Ilidža. želj. stan. „Crepoljsko" na Crepoljskom visina 1486 m. opskrbljena 15 kreveta. neopskrbljena. „Koziјa Luka" na Treskavici pl. G. stan. 1. kuća. u gradnji. želj. b) „Veliko Polje" pod Bјelašnicom pl. H. stan. Prenj. drž.. Hadžići. 1. Hrv. 1600 m. 1. Lovačko društvo „Igman" Saraјevo. b) Na Zelenim Glavicama ispod Cvitinja. 1520 m . Prenj.: a) na Glogovu Gvozdu. F. želj. Blažuј.: a) „Meteorološki opservatoriј" na vrhu Bјelašnice pl. planinar. Hadžići. visina 1650 m.. Plandište. na Bјelašnici pl. „Bukovik" planinska kuća pod Bukovik plan. 10 ležaјa. „Pod Gradinom" (Mrtvanje) na Bјelašnici pl. Saraјevo.225 - E. 1. stan. želj.. 2 Državne lovačke kuće i skloništa na Prenj pl. Zimsko-sportski podsavez.

a) na Zelengori: Јablan Vrelo.: a) na Treskavici pl. Grab. Јablanica i Grabovica. 4 ležaјa.: a) Na Driјenču ispod Velikog Sljemena. c) Lugarska kuća na Vučiјoј Luci. . Јablanica. Grabovica. Državne kule i skloništa. Јablanica. d) na Crnom Polju (isto kao i na Tisovici). želj. stan. želj. Žandarmeriјske ljetne stanice (uz irethodno odobrenje nadležne komande). f) u Radavi (Diva Grabovica) želj. Grabovica. lugarska kuća u Ćuhovićima. stan. 6 ležaјa. 10 ležaјa. 4. 8. Јeleč i Tјentišta. ali se može u njoј skloniti za nevolju). auto stanica Trnovo. c) na Muharnici. stan. b) na Bјelašnici: Umoljani.— 226 — c) na Tisovici (niјe podesna za konačenje. 5. stan. b) u Bilom Potoku kod Bačvuna. c) na Treskavici: u selu Ledićima. 12 ležaјa. Državne lovačke kuNe i sklonitta na Plasi i Čvrsnici pl. želj.: sklonište na Spasovači ispod Vratla. stan. Borilovac. 6 ležaјa. 6 ležaјa d) ispod Pešti Brda (Medјed). želj. na Šiću (pod Ozren plan) i u Nišićima. e) na Žliјebu (Diva Grabovica) želj. e) Idbar — lugarska kuća u koјoј se može prenoćiti i dobiti јelo (naјpotrebniјe). d) na Visočici: u selu Bјelemiću i Glavatičevu. b) na Bјelašnici pl. Јablanica. stan. 5 ležaјa (samo za nevolju).

na koje planinar na planini naiđe. Za pohađanje planina treba biti tako opremljen. u Јablanici (za Plasu. da se mogu svladati sve zapreke. sa svom. Planinarska oprema.) treba i oprema da bude podešena za svaku pojedinu turu. koje ga na planini mogu zadesiti. u Gor. u Kalinoviku (za Zelengoru) ima više gostiona i hotela. Dužim iskustvom doći će svaki planinar do istih zaključaka. opskrbom. Tušilima (pod Visočicom pl. na Romaniјi (u neposrednoј blizini lugarske kuće) gostiona Vase Todorovića sa prenoćištem. . u Palama (za Romaniјu i Јahorinu) hotel Kočozić.— 227 — 6. Kako su uzroci teškoća na planini različiti (klimatski. Јahorinu i Klek) hotel Јahorina. u Sјetlini (za Ravnu planinu. u Olovu imadu dva hotela na samoј želj. terenski. u Trnovu (za Treskavicu) gostiona kod Opata sa prenoćištem i opskrbom. i da bez opasnosti po život i zdravlje izbjegne sve neugodnosti. prehranbeni itd.) han Derve Hadžića sa prenoćištem. Privatne kuće (hoteli gostione i prenoćišta) u Ivančićima (Podrol) rudarska kasina sa svom opskrbom. na željezničkoј stanici Drežnici (za Čabulju pl.. koje ćemo ovdje ukratko spomenuti. Čvrsnicu i Prenj) veliki državni hotel (u zakupu). i Čvrsnicu (Blidinje Јezero) gostiona kod Krešića sa svom opskrbom.. stan.

Ivan-Bitovnja 15 Pogorelica-Zec 24 Vranica-Matorac 33 Šćit 38 Vlašić 54 Visoravan sjeverno.Jajce 20 5 130 Planine Zapadne 145 Bosne 213 94 Sarajeva . Plasa i Muharnica 3 Vran 7 Vel.Sadržaj Predgovor Trebević Jahorina Romanija Klek Treskavica Zelengora i Lelija Maglić Bjelašnica Visočica Prenj Crvanj Čvrsnica. 67 Sjeveroistočno i 78 sjeverozapadno od 15 1 15 6 17 2 18 4 106 Konjuh 20 0 124 Svatovac 20 3 Prozor-Rama.

50. 109. 84. 46. 120 Babina (brdo) 199 Badanj Vrelo 58 Backo-Uloško Jezero 126 Badnje 131 Bak (selo) 127 Bakotići (selo) 158.. 64 Bijelo Kamenje (kosa) 198 Bijelo Polje (predio) 135 Bila (Bijela [potok]) 172. 57.) 85 Banja Luka (varoš) 213 Banja Stijena 24 Bare (katun) 74 Bare (na Čvrsnici) 140 Bare Donje 43 Bare Gornje 43 Barice 25 Barice (vrh) 39. 168 Balenovac (selo) 198 Baltići (selo) 26 Bahtijevica (pl) 97. 118 Bijela Glavica 152.S. 116. 72 Alaupovića Ćupriјa 159 Alpe 117 B—B Beganovići (selo) 91. 124 Bijeli Potok 144 Bijelo Jezero 49.. 42. 63.. 51 r 52. 107.) 199 Begovina 21 Beleni (selo) 66 Beograd 29 Bezistan (prolaz) 87 Biberni Do 102 Bijam Bare 196 Bijela (potok) 106. 129 Bijela Stijena 14 Bijela Stijena (vis) 184 Bijela Voda (izvor) 194 Bijele Stijene 150 Bijele Vode 89 Bijele Vode (stanovi) 110. 102 Bijela Piska (izvori) 126. 92 Beganovina (kosa) 91 Begov Han (Ž.237 - Index imena Agića Ravan 72* Alačići 71. S. 86. Broj označava stranicu na kojoj se riječ nalazi . 154 Bijela Gromila (vrh) 178 Bijela Gruda 132 Bijela Gruda (vis) 140 Bijela Lijeska (livada) 89. 49. 50 Barni Do 108 Bastasi (selo) 72 Bazin Kamen 90 *) Pr. 125 Banja Ilidža (Ž. 173 Babići (selo) 32 Babin Do 80.

166. 14 Bistročaj (selo) 43 Bitovnja (pl. 46. 82. 96. 94 Bioča (selo) 92 Bioča (vrelo) 80 Biokovica (potok) 210 Bioštica (potok) 188. 121. 62. 63. 138 Blagaj (selo) 125 Blatačko Jezero 80. 28. 178 Bjelava (potok) 58 Bjelemić (selo) 97. 9. 104. 139. 100. 136. 18. 100. 50 78. 112. 109.) 8. 129 Borački Potok 107. 110. 164. 157. 119 Borci (selo) 104. 10. 38. 16. 112 Borašnica pl. 162. 140. 74. 73. 103 Bjelogorci (selo) 28 Bjelosalići (selo) 28 Blaca (selo) 81. 83. 168 Bivolje (naselje) 80 Bjelašnica (pl. 91. 103 Blačina planina 137. 150 Bogodolski Gvozd 146 Bogodolska Uvala 146 Bogovići (selo) 24.) 8. 156. 90 Blatnica (potok) 189 Blaža potok-Misoča potok 198 Blažuj (selo) 87 Blidinje 148 Blidinje (stanovi) 153 Blidinjsko Jezero 132. 141. 12.84. 153 Blizanci (selo) 9 Bobotov Kuk (vis) 64 Bobovac (grad)ruševina 197 Bobovica (selo) 100 Bogodol (selo) 146.-191 Bistrica (potok) 21. 21 Bistrica Jelečka 40 Bistrički Potok a 9! Bistrik 8. 107. 25 Bojišta 7 Boljun (katun) 62 Bokševica planina 138 Bor (predio 89 Borac (predio) 61 Boračka Draga 107 118. 166. 56 Bistrica (vodovod-rezervoar) 10. 119 Boračko Jezero 83.— 238 — Bila Vrila 144 Bileće 70 Bioč (plan) 70. 110. 111. 81. 120 Borićevac (stanovi) 153 Borićevac (brdo) 135 Borija (selo) 61 Borilovac (katun) 61. 78. 76 Bioča (potok) 92. 90. 90.119. 148. 30 Bogovićka planina 24 Bogovićke Stijene 24. 119.79. 66 . 97. 134.58 168 Bistrica (rijeka) 42. 147. 12. 104. 64. 102.

' 64.. 208 Bosna (rijeka) 157. 192 Vareš (varošica) ind. 198 Varvara (izvor Rame) 206 Vasin Han 194 Velež (planina) 50. 188. 192. 63 Borova Glava 15 Borova Glava (vis) 63 Borovac 16. 183 Bulozi (selo) 25 Buna (rijeka) 125 I unarbaša 177 Bundići (selo) 69 Busovača (stanovi) 126 Busovača (varošica) 156. 117. 159. 85. 144 Bukova Ravan (šuma) 166 Bukov Do (katun) 62 Bukovi (izvor Rame) 206 Bukovik (vis) 184. 190. 33 Borovac 'špilja) 203 Borovica (selo) 198 Borovica (rudnik) 192 Bosna (pokrajina) 80. 184. 188. 205.239 Borilovačko Jezero 56. 197 Bukovica (selo) 178. 144 Valentinov Bunar 88.) 156. 171. 184. 199. 97. 199. 194 Bukovica (potok) 58. 208 Bukova Glava (terasa) 133. 140 . 32 Brezovice (selo) 196 Brgulje (selo) 198 Brkići (selo) 196 Brložnjak (potok) 258 Brod (prelaz na Drini) 66. 164 Bregoč (vis) 56. 160 Buško Blato 154 V — V Vaganj 7. S. 183. željeza 162. 187. 202 Bradina (selo) 156 Bradina (Ž. 106. 179. 207. 172. 186. 63 Brestovsko (selo) 160 Breza (rudnik) 192 Breza (selo i rudnik) 192 Brezik (rudnik) 192 Brezjak (selo) 30 Brezje (selo) 30 Brezovača (predio) 83. 198. 17. 200 Brus 10 Bubanj (mahala) 43 Budžak 14 Buce Glavice 51 Bugarka (vrelo) 45 Bugojno (varoš) 178. 197. 141. 89 Varage (proplanak) 30 Varda (potok) 15 Vareš (rudnik) 190. 135. 87 Brezovice (predio) 30. 125. 71 Brnjica (potok) 26 Brnjić pl. 8 Vala (dolina) 131. 194 196. 190.

144 Vilino Polje 146. 145.) 121. 125. 54. 98. 144 Veliki Vis 152.) 38. 109. 124 Vidrići (selo) 26. 32 Velika Težovnica 140. 129 Veliki Ivan pl. 84„ 85. 154 Velika Zlačva (potok) 202 Veliki Divić (vis) 152 Veliki Do 88 Veliki Gradac (vis) 125.240 - Velika Bara-Veliko Јezero 95. 178 Vilina Kosa (vis) 146. 88. 124 Veliki Vilinac (vis) 132. 164 Veliki Preš (pl. 102. 120 Velika Kosa (vis) 132. 136. 50. 144 Velika Vlahinja 85. 145 Velika Gradina (vis) 125 Velika Kapa (vis) 106. 156. 82. 64. 87. 139. 147 Vilinac (gorski lanac) 132. 96. 152. 140. 98. 64 Vitez (brdo) 32 Vito gorski greben)96. 100. 103 . 49. 151. 148. 137. 154 Veliko Sljeme (vis) 131. foјnička) 168 Visoko (varoš) 159 Višegrad (varoš) 29 Višegradska vrata 194 Višestika (vis) 168 Višnjevica (selo) 168 VitaBara (katun)61. 146. 150 Vilišta 16 Visin (vrelo) 81 Visočica (plan. 94. 52. 99. 46. 95. 90. 116. 157. 107. 156 Veliki Vran (vis) 152. 133. 28 Vihor (vis) 29 Viјenac 7 Viјenac (ruševine) 210 Vilenica pl. 102 Veliko Ruјište 125 Veliko Polje 80. 101. 139.. 154 Veliki Do 124 Veliko (vrelo) 41 Veliko Јezero 40. 136. 138 Videš (katun) 61 Videš (vis) 56 Vidovo (vis) 108 Vidovski Gvozd (stanovi) 108. 134. 140 Velika Stiјena (vis) 24. 95. 148 150 Velika Vrata. 101 Velika Čvrsnica (pl) 132. 166 Visočica (pl.

164. 66. 173. 216 16* . 205 Vranica (selo) 100 Vranica (stanovi) 170 Vrankamen (vis) 170 Vran planina 130.173. 199 Voјnovići (selo) 66 Voјkovići (selo) 88 Voluјačko Јezero-Trnovičko Јezero 70 Voluјak 7. 207.154. 8. 161. 76 Voluјsko Ždriјelo 46. 174. 183 Vogošća (potok) 188 Vogošća (selo) 194. 213. 179. 214. 16. 104 Vrelo potok. 180 Vitorozi plan.. Vјetrena Brda (greben) 108 Vјetrena Glava (brdo) 195 Vјeveričin Prodor 73 Vlahinja (vis) 79. 16. 179 Vranblatačke strane 81 Vranička Vrata 168 Vranica pl. 49. 75 Vratnik (kvart Saraјeva) 194 Vrba (selo) 67 Vrbanja (riјečica) 172. 86. 68. 210 Vrbnica (potok) 58. 179. 176. 16. 205 Vranovina 118 Vransko Točilo 148. 140.. 216. 140. 51 Vratar (na Prosјečenici) 76 Vratlo (sedlo) 38. 154. 67. 90 Vratlo Veliko 40 Vratnice (na Magliću) 74.151. 66 Vrde 148. 178. 8.150 Vrapče (sedlo) 104 Vratanjska Riјeka 40. S. 178. 21. 172. 74. 160. 61 Vlaolje (selo) 54 Vlasnica (varoš 28. 118. 90 Voјno (Ž. 89. 110. 29. 173 Vrbas (riјeka) 158.152. 217 Vitovlje (visoravan) 172 Vitrnjača (greben) 139. 162. 196. 51. 134. 158. 170. 168. 183 Vlaška Gromila 172. 52 Vratlo Malo 52 Vratlo (poljana) 85. 180. 91 Vlahovići (selo) 12.241 Vitorog pl. 184 Vlasni Do107. 124 Vtašik pl. 173. 145. 141. 140.) 124 Vraca 12 Vraјski Do 51 Vrana Stina 177. 58. 70. 64. 156. 150 Vrelo Bosne 85. 72.

189 Glasinačko Polje 29 Glatko (gorski greben) 96 Glavatičevo (selo) 100. 129 Glavica (vis) 52 Glogošnica (vrelo) 108 Glogošnica (selo) 108. 102. 172 Gornji Badnji (poljana) 152 Gornje Bare (Poljica) 21 Gornje Bare (katun) 61. 104. 150 Gluvača (šuma) 99 Godijevo Vrelo 18 Godinje (selo) 43 Godinjski Potok 38. 34 Gorčevica pl. 205. 196 Vučјi Do 86 Vukasov Do 18 Vukasovići (selo) 194. . 141 Geruše (vrelo) 26 Gladna Ravan 90 Glamočko Polje 213. 195 Gornja Tušila (selo) 100. 18 Vukinjača (selo) 195 e~g Gacko 67 Galič (greben) 106. 64. 172 Vučјa Luka (predio) 194. 183 Vruci (vrelo) 109 Vučevo 68 Vučјa pl. 217 Glasi nac 24. 168 Gola Kosa (mahala) 81 Goleš pl. 67 Gornje Bare (na Čvrsnici) 140 Gornja Bijela (selo) 120 Gornja Bijelina (selo) 127 Gornje Biosko (selo) 195 Gornji Crnjac (selo) 147 Gornji Vakuf (varošica) 156. 48 Gojevići (selo) 158. 140. Sljemenom 135 Vresina Kosa 200 Vresina (selo) 200 Vrharski (potok) 36 Vrhgorac (vis) 129 Vrnjački Put 150 Vrtače (pašnjadi) 173. 108. 104. 121. 195 Vukelina voda (izvor) 16. -. 113. ^ 103. 216.Vrelo pod Vel. 177 Goražda (varoš) 30. 121 Glogovo (planina) 108. 207 Gornji Doći (selo) 147 Gornja Grgarica 88 Gornja Ljuta (selo) 100 Gornja Maoča (potok) 202 Gornji Močioci (selo) 114. 150. 40. 135. 150 Gargar (vis) 132 Gavranić (vis) 132. 195.

131 (stanovi) Grabovica (selo) 139 135. 103 21. 59. Grebenac (potok) 58 179. 200 Gučja Gora (selo) 183 Guzni put 64. 144 Gr<ynile (selo) 28 Gruca Dјevoјački Kuk 51 (stanovi) 108 Grušćanska Gora 96. 217 Diva 85 Grgarica (vrelo) 80 Grlo Grabovica (dolina) 130. S. 92. Dernečište (poljana) 166 Devečani (stiјene) 89. Grušća ''selo) 100 36. Dedina Luka (klanac) 138. 66 d. 137 Dobri Do 120 Dobro Gvoznica (potok) 126 Polje 17. 58 Gvozd (Plasa) 136. 30. 60 . 134. 139 168 Delića Stan Grabovica (potok) 15. 183 Gredelj (sedlo) 60 Diјeva vis) 24 Dikalj Grgalići (selo) 64 Grgarica (sjenokosi) 84. 138. 141 Grabovica (dolina) 133 Grabovsko (pašnjak) 133. 166 Gračanica (potok) 25 Gradina (vis) 30. 139. 168 195 Gostjenjača Gvožđanski Stanovi 166. Delingrob 177 Derala (kosanice. 49.. 98. 150 Gradina (izvor Rame) 206 172 173 Devečani (vrela) Gradnići (selo) 61 173. 78 Govza (selo) 61. 30 Dinara pl. 171 103 Gostović (potok) 190. 40. Do 151 Gr meč pl. 67. 54 Dobropoljska Riјeka 38. Dјevoјačka Stiјena 39.243 Rijeka-ŽeGoropeć (položaj) 194.» Grab (sedlo) 55. 54. 62 Govza (potok) 58. 181. 67 Dachstein (gorјe) 117 • Grabljiva Njiva 199 Davidovića Stan 135 Grabovica (Ž. 88 Gvozno (polje) 52. 213 136. 133.) 136. (naselje) 29. (naselje) 17. 135. 213. 50 Dobra Voda 9. 216. 180. 82. Gvožđanska ljeznica 158. 58.

56. 146. 181 Drinjača (riјeka) 187. 144. 54.244 Dobruška pl. 136. 140 Dragaјce (visoravan 151 Drageš Sedlo 68. 131. 52. 144.145. 141.138. 146. 149 Drljevac 194 Droškovac (rudnik) 192 Drvar (ind. 141. 150 Drežnica |Ž. 141 Driјenač (dolinica) 135. 154 Dom Kralja Petra 7 Dom Prestolonasljednika Petra 16 Dom Aleksandrov 7 Donje Bare (na Čvrsnici) 140 Donje Bare (katun) 61. 196 Doljani ^selo) 135. 187. 200. 90 Donja Kamenica (selo) 36 Donja LJuta (selo) 100 Donja Maoča (potok) 202 Donji Močioci (selo) 194. 8 Drbran (vis) 56 Doevsanka (aotok) 130. 145. 137. 139. 133. 12. 64.137.. 137. 71. 158 Dolovi (mahala) 43. 67 Donja Biјelina (selo) 127 Donje Badnje (poljanica) 152. 137. 144. 141. 138. 154 . 10. S. 136. Doljanka (potok) 130. 144. 139 Drina (riјeka) 17. naselje) 215 Duboštica (potok) 190 Duboštica (rudnik) 192 Dubovo (kosa) 199 Dubrovnik 76 . 136. 203 Drinodo 180. 67.) 130. 72. 154 Donji Badnji (stanovi) 153 Donje Biosko (selo) 195 Donji Doci (selo) 146. 103 Dolovi 14. 134. 100. 144.139. 136. 139. 147 Donja Grkarica 88.21 Draga Kosa (vis) 132. 208 Dovlići (selo) 9. 134. 72 Dragi Greb 45 Draguljac 7. 148 Drežnica (selo) 135. 195 Donja Presјenica (selo) 88 Donje Selo 34 Donja Tušila (selo) 100 Donji Vakuf (varošica) 168. 24. 202 Drinjača (greben) 131. 147. 148.

). 199 Žeravica (selo) 189 Ždrijelo (visinski prolaz) ^ 72. 214. 42. 127 Živi Potok 58 Žljeb (dolinica) 135. 168 Duvanjsko Polje 151. 14 Želeć plan.T» Đurđevica (selo) 70 Đulbašići (selo) 100. 92 Ždrimački Stanovi 168 Ždraovački vrh 217 Žigonjine livade 177 Žitna Hrpa (vis) 184 Žitina (potok) 26 Živanj (potok) 124. „ 139. 90 Dumoš (greben) 56 97. predio) 217 Đuraš (mahala) . „ 88. „ 192. 102 Đuled (plan. 70 Dusina (selo) 158. 145 Žljebovi (potok) 26 Žunovički Stan (mahala) v 84 Župa predio) 112 Župeljevo (potok) 202 ЈS . 84. 15. 78. !25 Durić (potok) 58 Durmitor 16. 44. 179 Elezovići (selo) 198 2f .Dubski Čaјir 181 Dudin Hrid 10.Poljana 126.SK Žagrića ul. 125. 63 Zakmur (selo) 61. 190. 48.8 Dudle (selo) 100. 64. 127 E-E Žepa (potok) 187 Žepče (varošica) 190. 199 Željeznica (rijeka) 9. 154 Duga Ravan 90 Duјmovići (selo) 40. 152. 131. 141 151. . 103 Duga Luka (paša) 18! Dugo Polje 19. 144. 216 Zasјeda (vis) 146 Zavideš (katun) 61 Zavideš planina 66 Zavido&ići (varošica) 184. 84. 158 Željuša (selo) 124 Zagon (vrelo) 109 Zagorјe (visoravan) 56 Zagorјe 38. 186. 138. 40. 199 Zgošća (potok) 188. 66 Zalomska Riјeka 125 Zapadia Bosna (oblast) 213. 90. 154 Dužani (selo) 100 Đ .3 Ekića Brdo 172. 91. 126 Živanj (selo) 126. 130.

195 Ivančici (Ž. 144 Јablan Dolovi 44. 96. 62. S. 83.Ј Јablan vrelo 58. željeza)168. 188. 45. 92 Ivančici (selo) 194. 82 Zeleni Strug (vis) 51. 153 Ivan Dolac (stanovi i 153 Ivan Sedlo 94 Ivan planina 78. 140. 18. 72 Igrište 33. 52. ili Zelene Glavice 106. 8. 29 I . 125 Zimomor (vis 125. 14C 151. 178 Zečeva Glava (vis) 166. . 162. 90 Јablan dolovi (vrelo) 40. 158. 81 82. 82. 121 Idbar (selo) 107 Ilijaš (greben) 44. 156.) 198 Ilijaš (selo) 186 Ilijaško vrelo 40.192. 84.138. 63. 8. 78. 98 Igaštica (potok) 58 Igman (planina) 78. 89 Јablanica (Ž. 85.) 195 Ivica (šuma) 96. 198 Zvornik (varoš) 28. 168. S. 46 llijina Gruda 144 Ilidže (banja) 104 Ј . 191. 68. 62. Ivan Do 80. 171 Zečiki (selo) 28 Zečiјi Vrat (vds) 184 Zelena Glava (vis). 103 118 Zelengora 16.) 107. 54 Zeleni Strug (vrelo)41 Zelina Voda 30 Zenica (varoš. 66. 90 Ivan Dolac 131. 129 Zlatan Potok 170 Zlatar 16 Zlatibor 16 Zlatište 8 Zoranovići (selo) 88 Zubeta (selo) 198 Zubovi (stiјene) 48 Zuјevina (riјečica) 78 Zurovići (selo) 61 Zviјezda pl. 124. 54. 46 Ilijaš (Ž. S.139. 157.H 199 Zid (strane Kaјabaše) 177 Ziјemlja (visoravan) 106. rudnik. 130. 152. 84. 104 Igoč (selo) 70. 67. 196. ind. 35 Igrišće (vrh) 198 Idovac (vrh) 178 Idbar (potok) 109. 126. 136.246 - Zec pl. 71. 134.. 184. 125 Zelene njive (mahala) 81. 16.

63. 66. 127. 15 Јahorina (hotel) 36 Јežeprasina (selo) 100 Јezeračka planina 172 Јezernica (vrelo) 58 Јezernica (potok) 126. 124 Јasle (brdo) 196 Јasika (selo) 12. 210 Јezerca (potok) 58 Јezerce (izvori) 110. 63 Јabučnica potok) 58 Јavor planina 16. 63. 21 Јasikovac (vis) 214 Јastreb (česma) 41 Јahorina Gola 7. 2!7 Јarčišće (brdo) 176. 32. 153 Јabuka (sedlo) 55. 158 Јezero na Gornjim Barama 56 Јezero na Šator planini 216 Јezero Plive 210 Јezero (pašnjaci) 173. 140 Јelen potok 51 Јeleč (selo) 61. 120. 30. 196 Јečmeni Do (mahala) 43. 187.62.247 141. 144. 89 Јavornjača (vis) 214 Јavorska voda (vrelo) 81 Јadar (potok) 187 Јadransko More 79. 118. 179 Јasen (mahala) 82 Јasen (selo) 32.46. 64 Јavorak planina) 172 Јavorovača (šuma) 170 Јavornik planina 16 Јavornik (brdo) 80. 121. 108. 34 Јabuka (poljana) 152. 180 Јezero (selo) 112. 154 Јabuka planina 30. 216 Јahorina planina 7.28. 119. 207. 88. 134. 187 Јavorak (brdo) 104 Јavorak (vrelsI 135 Јavorak (katun 61. 184. 210 Јakšin Do 30 Јankovići (selo) 177 Јanj (predio) 216. 54 . 157 Јaјce (varoš) 183.. 67 Јelenak (vis) 132. 205. 67 Јeličići (selo) 136 Јelova prosјeka 66 Јelovci (selo) 28. 64.24. 208. 64.33. 196 Јasenova (selo) 32 Јasenski Gvozd (stanovi) 108.15. 14. 126. 88. 177. 8. 124 Јelaška (selo) 192 Јelašca (selo) 61.

248 - Јosipošći (selo) 199 Јošanica (dolina) 199 Јužna Hercegovina (oblast) 125. 194. 74 Kamešnica pl. 17. 177. 181. 62 Klanac 139. 102 Kaoci (mahala) 100 Kapa (vis) 97 Kapidžin Do (katun) 61. 14. 164 Kicelj brdo 199 Kičevo brdo 199 Kladanj (varoš) 184 Kladovo Polje ikatun) 61 Kladopoljsko Jezero 57. 54. 188. 176.179. 154 Kantar (greben) 109 Kaoci (greben) 96. 72. S. 89 Karaula (selo) 210 Karaulska Gora 177 Karića Čairi 195 Karici (selo) 198 Karovići (selo) 24 Kacelj (vis) 33 Kasido (selo) 9. 150 Klanac (mahala) 43 Klek pl. 141. 140. 180 Kazinica (katun) 61 Kajabaša (greben) 172. 192 Kakanj (selo) 188. 26. 63. 100. 139 Јunakov Do (katun) 61 Јulske Alpe 160 Јusin potok 197 K~ K Kadin Han 32 Kadino Selo 30 Kadin Grob 112 Kazani (riječni virovi) 48 Kazani (paše) 173. 183 Kakanj (rudnik) 162. 64.) 199 Kalajli Jezero 81 Kalajdžina Stijena 22 Kalelija (greben) 56. 173. 16. 82.. 64 Karamustafini Čairi 81. 148. 178 Kalinovik 44. 98. 21 Kasidolska Rijeka 7. 129 Kamenac (greben) 108 Kamenica (potok) 37 Kamenica (bunar) 196 Kamenica (selo) 198 Kameni Do 177 Kamenički potok 35 Kameno (katun) 68. 61. 199 Kakanj (Ž. 160. 145. 33 Klek Mali (vis) 33 Klek (brdo) 195 . 67. 9. 189 Kalin pl. 63 Kalina (potok i 24. 18 Kekuše (mahala) 82 Kelići (selo) 72 Kiseljak (varošica i lječilište) 159.

62 Klistica (potok) 58 Klisura (selo) 170 Klokoti (ljekovita vrela) 160 Klopača (vis) 184 Klopačna pl. 106. 119. 12 Kovačevo Brdo 87 Kovački Stan 84. 49. 52 Kozije Padine 46 Kozica (greben) 172 Kozograd (ruševina) 170 Kozjak 196 Kozice (vis) 214 Kolač (potok) 58 Kolijevka (klanac) 95. stanovi) 97 „ (mahala) 100. 48. 216 Klinja (selo) 61. 102 Koluna (potok) 15. 129 Konjic (vis) 103 Konjička Bjelašnica pl. 202. 214. 18. 101. 121. 34. 205 Kopito (planina1 24 Kopjari (selo) 198 Kopnena Strana 90 Kopošići (selo) 199 Kopčići (selo) 206 Koran (selo) 20 Koran (potok) 26 „ (Z. 51.) 32 Korijen (potok) 15 Korita (katun) 62 Korita (plan. (brdo )196 199 Kobiljača 52 Kobiljdo (selo) 9. 35 Kolun (vis) 33 Kom gorski greben^ 96 Komar pl. 121. 90 Konjska planina 196 Konjska Ipaše) 179. 177 Koinatin vrelo) 10 „ (ulica) 14 Konjic (varoš) 78 89. 60 Konjsko (vrelo) 40 Konjuh pl. 104. 16. 183 Konjska Voda (vrelo) 58. S.249 Klekovo Brdo (vidi Lokvanjsko Brdo) 16 Klekovača pl. 121 Korita (stanovi) 168 Korićani (selo) 183 Korča (vrelo) 80 Kosmaji (selo) 71 Kotlanice (katun) 61 . 184. 118. 10 Kobilja Glava 7 . 199 Knežina (selo) 28. 124 Konjički Do 82. 86 Kovačići (selo) 127 Kovačići (dio grada Sarajeva) 12 Koveljača (lednica) 135 Kozarevići (selo) 12 Kozija Luka 45. 187 „ 200. 118. 180. 106. 103 Korita (vrelo) 108. 188 Knjeginjac (vrelo) 9. 215. 107. 120.

188. 54 Krbljinska Zvijezda (greben) 39 Krbljinski Krš 39 Krvavac vis 79. 92 Kralupi 197 Kraljevo Guvno (vis) 166.Kraljičino vrelo 173. 160.. 82. 181 Krmkovo Brdo 183 Krova (selo) 213 Krošnje (mahala) 81 Krstac (vis) 158. 63 Kotlovi 85. 203 Krivajevići (selo) 196 Krivaca (selo) 32 Križ (strana) 170 Križevci (selo) 196 Krkaća 144 Krmkov Do (pašnjaci) 173. 171 Krivaja (rijeka) 184. 129 Kniščićka plan. 198 Kraljica . 195 Košuta (vrh) ]6 (vrelo) 18 Košutica (selo) 26. 217 Kuk 127 Kuk (vis) 140 Kulidžanov Stan 135.200. 140. Kraljevska Sutjeska (varošica 188.250 - Kotlaničko Jezero 57. 181 Kraljevići (selo) 198. 190. 91. 197.129 . 181 Kraljičino Guvno 16 Kramari (selo) 81 Kratelj planina 24 Kratina (selo) 34 Kračul Polje 30 Kračule (selo) 30 Krbljina (selo) 42. 178 Kršne Glavice 152 Kršulje (selo) 30 Kuvija (špilja 80 Kujača pl. 84 Krekovi (selo) 127 Kremnik (vrelo) 81 Kreševo (varošica) 168. 192. 150 Krupa (vrelo) 80 Krupac (vrelo) 80 Krupac (potok) 88 Krupica (potok) 58 Krči 102 Kruševo (selo) 100 Kruševsko Polje 125 Kruševljani (selo) 127. 168 (sedlo) 129 Krajina Navala 146.202. 88 Kotlov Do (stanovi) 166 Košara (selo) 194 Koševo (selo) 194. 28 Krabanja (potok) 202 Kradenik (vrelo) 80. Kunića 15 Kupila (brdo) 176 Kupres (naselje) 154 Kupreška Vrata 178 Kurtin Sokak ]4 Kusače (selo) 26 Kutlovići (stanovi) 126. 194.

121. 127 Ledići (selo) 86. 94 Latica (sјenokosi) 102 Lasica (vrelo) 80 Lasički Stan 84 Lašva (riјeka) 172.) 178 Ledenice 49. 180 Lisovački Potok 15 Lisičine (katun) 62 Lice 76 Lovnica (pl. 72 Lokve Dolovi 150 Lokvica.90 Lovnica (ruševina manastira) 202 Lovnica (mahala1! 82 Loznica (potsž) 26 Loznica (varoš) 29 Lokavsko Јezero 81 Lokvanjsko Brdo 16 Lokve 138. 153 Lisac pl. 90 Lupoglav (treben i vis) 106. 198 Lipovac 'strane) 138 Lisac (vis) 125. 92. 144. 90.251 - Kibkstsa (r1ašpa) 24. 139.) 79. 91.148 .) 203 Luknjivice 200 Lukomir (selo) 81. 125 Lepenica (riјeka) 159 Liјepa Ravan 14 Liјešće (selo) 129 Liјevanjsko Polje 213. 56. 177 Lašva (Ž. 104 Luka selo) 95. 164 Lisina 7 Lisina (vis) 29. S. Ladila 22 Ladina 146 Lađenice (selo) 100 Laz (kosanice) 66 Lalovina (selo) 72 Lanište (dolina) 80. 184 L — E. 90 Ledenice (vis) 125 Ledenice (stanovi) 126. 145 Lokve (stanovi) 153 Lokve Dernečište (kvtun) 68. 108. 81. 100. 97. 102 Leletva (vrelo) 18 Leliјa 54. S. 172 Lisin (brdo) 156. 129 Luka (vis) 158 Luka (pašnjak) 163 Luka (stanovi) 166 Lukavačko Sedlo 89 Lukavac (Ž. 30 Lisina pl. 81. 50. 216 Lipnica (vis) 184. 90 Lupoglava 88.124.. (vrelo) 110 Loćike (vrh) 178 Lukavac (mahala) 43 Luka Donja (selo) 61 Luka Gornja (selo) 61 Lukavica (potok) 9 Lukavica (kosanice) 67 Lukavac (selo) 81.

52 Lučka Gora (gorski gre- ben) 96 Lučine (stanovi) 108.JI* Mala Čvrsnica (pl. 125 Maglaј pl. 140. 51. 91. 146. 72 Martinovo (vrelo) 58 Marјanovića han 183 Masna Luka (polje) 139. 162. 199 Ljubina (potok) 188 Ljubina (Ž. 205 Ljuljevac (pašnjaci) 173.154 Masna Luka (stanovi) 153 Matorac (pl. 170. S. 148 . 178 Mačak (selo) 198 Međuša 9 Međuše Gornje 15 Međuplanina 15 Međeđa Bara 66 Mehina Luka 83. 166. 153. 207 Mala Vlahinja (vis) 85. 124 LJ .Lunjevača pl. 141. 86. 100 Merića Stiјene ili Ljeljen (vis) 39. 94 Meki Do (mahala1 97. 180 Ljuta (potok) 38. 181 m-m Maglaј (vis) 52.) 198 Ljubuša pl 154.133. 51. 68. 194. 141. )66 Ljubovčica (vrelo) 80 Ljubovčica ^potok) 89 Ljubičnja planina 16.134.) 156. 67. 97. 96. 196. 100. 64 Ljubina (selo) 61. 63. 121. 74. 168. 89 Malo Sljeme (vis 131 Mandin Do (mahala) 95.137.92.94. 70. 150 Mala Zlačva (potok) 202 Mali Јavić (vrelo) 58 Mali Igman 87 Mali Prenj (pl. 76 Makaze (sedlo) 68. 58 Maglić 16. 103 Ljeljenača (čajiri) 102 Ljeskovik (brdo) 158.135. 66. 58. 87. 102 Mandina Česma (izvor) 97 Maluša (planina) 24 Marinkovići (selo) 71. 216 Lupoč (kamen) 48. 100. 46.) 132. 98.145. 100 Ljuta (predio) 81 Ljuta Greda (greben) 173.) 124 Mali Gradac (vis) ]25 Mali Vilinac (vis) 132 Mali Vran (vis) 152 Malo Polje 84. 76 Makljen (sedlo) 205.

184 Miljacka Paljanska 18. 64. Mokro 194 Mokre Stiјene 50 Mokronoge (selo) 215 Morine (visoravan) 56. 136. 148 Međedi (brdo) 133. 144 Megdani (pod Malim Vilincem) 135 Medvedkula (utvrda) 208. 9. 139. 89. 26 Miljacka Mokranjska 24. 135 Međeđi Do 152. 156 Miljacka (riјeka) 7. 130. 91. 156 Metković (varoš) 157 Miјatovci (selo) 127 Miјatova Kaldrma 170 Miјatova Јama 152. 15 Milišići (selo) 81 Mila Gora 89 Miokovići (selo) 197 Misoča (potok) 188 Mјedeničko Ždriјelo 30 Mјešaјići (selo) 61 Mliјečni Do 120 Mliјečnica 50 Mladoševacpl.) 130. 26 Miljevići 9. 89 Mrtvanjski Stan81. 15. 138. 92 Mrtvanje (mahala) 81. 82. 154. 144 Muharnica (vis) 131 Muјezinovci (pašnjaci) 173. 97. 135. 180 N . 68. 209 Međed (vis) 146. 137. 207 Močioci (selo) 194 Motka (vis) 194. 84. 196 Mratinjska Uvala 67. 129 Močila (stanovi) 126 Mostar (varoš) 127. 125.H Nabojna (katun) 61 Nadići (seloi 26 Nadkuk (vis) 140 Nanići (selo) 198 Nahorevo (selo) 194. 186.— 253 — MerićaKukovi 133. 131. 82. 89 Muharnica (pl. 60. 72 Mrkalj Klade (katun) 72 Mrazovići (selo) 196 Mramor (selo) 199 Mrkodo 66 Mračaјske Kolibe 64 Mrčin plan. 134.202 Mlini potok 216 Modri Do 18 Modro Polje 34 Moјstrana (selo) 160 Mokranjske Stiјene 24 Mokro(selo 24.28. 184. 66 Mrtvanje (predio) 81. 195 . 132. 136.

56 Orman [vrelo] 173.o Obalj (vrelo) 81 Oble Glavice (vis) 146 Oboјak (selo) 170 Oblik (vrh) 39. 168 Nikoline Stijene 47 Nikolino Ždrijelo 47. 189. 94. 181. 32 Novoseoci (selo) 28 Novak (vrelo) 109 Novi Šeher (varošica) 192 o ^. 131. 125. 179. 82 Orašјe (selo) 179 Orlovac (vis) 34. 195. 137. 158 Neretvica (potok) 158. 46 Obrlin (gorski greben) 97 Obrnja (naselje) 129 Ovčerevo (selo) 179 Ovčiјe Ždriјelo 45 Ogorјelica 16 Ogorјeli Kuk 50. 30. . 199 Neretva (rijeka) 56. 94 Osobac [vis] 97. 198 Novakova Pećina 25. 129 Nevačka (selo) 189 Nebešina (vis) 194. 168 Ostrovača plan. 104. 157. 190 191. «92 194. 144 Okruglica [Ž.] 198 Olovo [varošica] 184.. 80. 144 Orlovača 57. 146. 116. 183 Orlov Kuk [vis[ 131 Orlica [stiјena] 40 Orlovac 144 Orlovina [vis] 24 Orlovine [strane] 136. 98. 107. 162. 89. 90. 196. 120 Oslić Do 127 Oslji Do 58 Osoј [terasa] 133 Osokova [potok] 202 Ostrožac[selo] 158. 109. 49. 194.121. 126. 127 Nevesinje (Kasaba) 127. 196 Oklanica [brdo] 137.116. 64 Osanica [potok] 35 Osenik [selo] 92. 54 Ninkovci (mahala) 43. 8. 10. 16. 138 Otežna 200 Otiјeša [potok] 58. 306.125. 63. 184. . 51.196 Nemila (selo) 190. 64 Orufa 56. 130. 59. 44.254 - Na Čadom (vis) 166 Nevesinjsko Polje 106. 196 Omar 36 Opančak (predio) 81 Opančak (mahala) 81. 90 Ozime [selo] 100 Ozren pl. 54 Nišići (selo) 194. 186. 78. 24. 188. 45. 107. S.

12. 178. 166 Platno Jezero 46 Pleće (vis) 56 Ploča (vis) 132 Pliva (rijeka) 210 Ploče (stanovi) 108 Ploča (vrh Vel. 106. 150 Oštra Glavica [vis] 131 Oštrika [vis] 180 Očevlje [potok] 196 Očevlje [selo] 196 p-o Pašinac (vrelo) 173. 15 Pešter (vrh) 45 Peštibrdo (vis) 132 Piva (rijeka) 67 Pivska Planina 64 Piskavica 166 Pištet (vrelo) 81 Pisci (potok) 134. 92 Pazarić (selo) 89. 91. 8 Palež (vis) 184 Paljenik (vis) 172. 180 Plasa (planina) 55. 136. 141 Plan (vis) 16 Plan (selo) 90 Planinica [visoravan] 197 Planinica [greben] 58 Plazenica pl. 20. 12 Paklarevo (selo) 183 Paklarske Stijene 183 Pakliješ (vrh) 39. 135. 180 Papratni Do (mahala) 100 Paljike (stijene) 134. 141 Pepelari (selo) 199 Pepelarski potok 199 Perčin 8 Petrovići (selo) 9.) 196 Palež 7. 139. 181 Pašino Brdo 194 Pašina Planina 64 Pašina Poljana 64 Perovići (selo) 66. 82. 173. 72 Perućica (potok) 78 Petuljače (vrelo) 81 Pervizi-Gornja Tušila (selo) 100 Perov Stan (stanovi) 132. 145. 118. Čvrsni- Pavlovac (selo) str. 91. 135. 141. 94 . 130. 92. 148. 140. 139 Paljike (kosa) 170 Pavo (vis) 173.— 255 — 64 Otiš-Ortiš [vis] 97. S. 141. 124 Oštrik Veliki 7 Ošljar [vis] 146. 108. 13!. 145 Petralj (potok) 134. 28. 51 Paklenjače 50 Pale (naselje) 12. 134. 30 Pale (Ž. 180. 181 Panjina Kula 194 Paoci (naselje) 32 Pasje Doline (stanovi) 108 Pastorak (brdo) 36 Pazarićki Stan (mahala)-Pazarićki Konak 81. 139.

166. 117. 139.72.137. 101. 72 Posavina [ravnica] 172. 36. 30 Podkatnen 34 Podrinje 36 Pogari (naselje) 198 Pogledine 15. 102 Polje [selo] 196 Poljice [paše] 191 Poljice 50 Poljica [stanovi] 108 Poljana [stanovi]—Đuraš 126 Poljana 149 Ponor [selo] 25 Ponor 4L Popova Pećina 25 Popovići [selo] 26 Popov Most [selo] 61. 79. 162. 124 Prenj [mahala. 129 Presedlina [prelaz] 30 Presjeka [plan. 66. 156. 106. 168 Pod Petkovcem (vrelo) 66 Poda (visoravan) 60.138.76 Prutača [katun] 61 Prozor [varošica] 205. 150. 34.112. 91 Preslica [vis] 133 Preslica [pašnjaci] 173 Preslica [paše] 180 Previja [livada] 94 Presjeka [selo] 127 Prelovo [kosa] 168 Preočka [vrelo] 173.205 Prenj [vis] 108 Prenj [t S] 121. stanovi] 126. 76 Pridvoričko Vrelo 58 Prosječenica 59. 63 Pođi 131.24. 91. 144 Podlugovi [selo] 188 Podmilačje [selo] 213 Podorlovcem [katun] 61 Podotiš [vis] 120 Police [mahala] 100. 36 Prezida [sedlo] 50 Prešlo [sedlo] 64 Prepelica 69 Predjel [selo] 71 Preslica pl. 12 Prača [potok] 18. 97. 2!6 Probadala 177 Prijevor [greben] 68. 138. 164. 118. 216 Preodac [selo] 215. 187 Prgića Stan 135 Prgoševo [selo] 191 Prenj 8. 82. 64. 26. 203 Postoljani [selo] 127 Počivala 199 Pošćen Polje 30 Prača [vrelo] 10. 55. prelaz] 35. 158. 134.140. 16 Pogorelica pl. 206. 107.108. 183 Prekaja [naselje] 215.— 256 — ce) 140 Pločnik (vrelo) 81 Podromanija 26. 207 Prstenak 15 .66.

168. 104 Rakov Laz [prolaz] 118. 164 Repašnica [potok] 26 Repišće 64 Rešetnica [potok] 26 Ribnica [potok] 188. 180. 96. 119. 162. S. 178 Rača [potok] 195 Raulja [vis] 131 Razići [selo[ 100. 180. 103 RaškaGora[predio] 135 146 Raški Do [mahala] 82 Raštelica [Ž. 124 Razvale [paše] 179. 170 Prohin Smet 40. 99. 12. 87 Radava [dubodolina] 13'. 205. 206 Razvođe [predio] 87 Razval [uvala] 140 Razošlje [mahala] 80. 171 Radobolje [visoravan] 79 Radolššlje [planina] 60 Radušapl.— 257 — Progriženica [livada] 45 Prostrto [gorski greben] 49. 18 Ravna Gora-Borašnica pl. 202. 207 Rama [Ž. 21 Ravne [eelo] 198 Ravno Brdo 89 Radakovica [selo] 198 Radava [vrelo] 84.] 156. 107 Ravne 7. 183 Prokos [predio] 170 Prokoško Jezero 158. 102 R-K Ravna Planina 15.] 207 Ramina Kosa 150 Ramov Greb 89 Rankovića Trg 14 Rapte [stanovi] 108 Raskršće 33 Rasumovci [selo] 81 Ratovska pl. 178. 96. 50. 166. 195 Radovan pl. 139 Radava [predio] 166. 203 Ribnica [selo] 192 Riјečica [šuma] 109 Riјečnjak 197 Rvsovac 153 . 190. 194. 154. 164. 120 Rakovice [selo] 32 Rama [predio] 205 Rama [riјeka] 206. 82 Rakitnica [selo] 81 Rakitnica [riјeka] 78. 90 Priboj [varoš] 29 Priboj [naselje] 78 Pribanj [selo] 28 Prijevorac [sedlo] 110. 90 Pržići [rudnik] 192 Puhova Ravan 21 Puhovo Brdo 15 Puzim [greben] 50. S. 90 94 95.

187 Rosin [vrh] 178. 195. 192. 203. predio] 217 Smiljevica [pašnjaci] 173. 150 Sedrenik (kvart Sarajeva1 194 Seljani. 18. 136.C Sava (rijeka) 58. 100 Sjeverna Albanija 202 Sjetlina (selo) 30. 33. 63. 194. 76 . 184. 84. 148. 150 Svatovac pl. 166. 9. 104. 207 Slovini pl. 184. 170 Saračevo Polje 19 Sastavci (vis) 146. 190. 25.— 258 — Rična Voda 154 Rogatica [varoš] 29 Rogoј [brdo] 42. 129. 183 Smolin pl. 184 Sarajevska Vrata.' 10. 30. 216 Smajina Česma izvor) 97 Smiljeva Kosa 166 Smiljevac (brdo) 210 Smiljevača [plan. 12.193. 205 Svištica 66 Svržnica (stanovi) 153 Sedlo (prelaz) 146. 14 Skok 120 Skoplje Polje 158. . 44.) 30 Skakavac (vodopad) 188. 16. 88. 181. 36 Sjetlina iŽi S. 196. 20. 102. 64. 196 Seonica (selo) 168 Sivadija (greben) 1]9 Sijerci (selo) 26 Sijeračke Stijene 42 Sijerča. 168. 72. 32. 89.186. (selo) 42 Sikira (vis) 166 Siljevica 51 Sinanovići (Gornja Tušila) selo 100 Sipčić Vrelo 144 Sirovi Gvozd (mahala) . 8. 72. 67.50. 10.24.162. 21. 29. 44 Romaniјa planina 8. 199. 184. 78. 157 Sadići (selo) 6l Sandžak 64 Sarajevo 7. 178. 22.24. 11 . (selo) 127 Semeč (naselje) 29 Semizovac (selo) 194. 18. ^ 198. 187. 207 Sarajevsko Polje 7. 194 Škarica Save ul. 188. 10. 153 Ruјevac [gora] 68 Runjeva Glava 148 Runjevica [šuma] 170 S . 202 Smrčeva Glava [vis] 141 Smreka [rudnik] 192 Sniježnica [gora] 68. 203. 205 Rosna Poljaia 150' Rudo Polje 130. 78. 130. 187.164.

13 Stupanj Mali [vis] 7 Stupčanica [potok] 188. 195 Srednje [Ž.] 22. Sokoline [stijene] 60 Solakovići selo 199 Souk Bunar 9 Sofe 7 Spasin Kuk 150 Spasovača [pašnjak] 42. 193 Srednje [selo] 36. 13*. 203 bpionik [gorski greben] 96. 48. 216. 21 SNpanj Veliki [vis] 7. 141 Staro Selo [naselje] 170 Stini Do 50. 54 Studenci 72 Studeno Brdo 8.259 — Sovici [selo] 135. 66 Stolac [vis] 33. 80. 190. 189 Sumbulovac [selo] 194. 124 Stambolčić [Ž S. 51. 178. 214. 97 Spasov Stan [stanovi] 135 Srede [mahala] 100.144. 63 Stog 138 Stožer pl. 103 Srednja Bosna [oblast] 80. 145 Strmi Gvozd 127 Strmica [prolaz] 129 Strmo Polje 131. S. 82. 180.. 154 Soderi [selo] 61 Sokolac [selo] 26. 52 Spasovačko [vrelo] 40 Spreča [rijeka] 200. 32 Stambolčić [selo] 30 Stan pod Bjelašnicom 103 Stanine [mahala] 81 Staretina pl. 81 Studene Vode 63. 215. 104 Stublić [vrelo] 183 Studenac pod Bijelim Stijenama 9 Studenac [vrelo] 41. 64 Stari Klanac 134. 171.186. Stožić pl. 216.] 195. 194. 202. 89 104 Stog [vis] 56. 121. 196 . 139. 14 Studenkovići 9 Stupanj [selo] 9. 86. 180. 90 Stinidolska Lokva-Stina Lokva 86. 217 Stavnja [potok] 188 Stajski Gvozd [stanovi] 108. 44. 66 Studenica [potok] 41. 21 7 Stari Katun 61. 148 Strijela 24 Strmenica [gorski greben] 134. 144 Strug [stijena] 47 Strugotić [potok] 58 Stublina-Stubo [vrelo] 80. 153 Strop [vis] 131. 196 Srneticapl. 88. 192. 28. ^ 89. 172. 34 Striževo 145.

103 Tošići [selo] 43. 150 Tobići [selo] 61 Tovarnica [gora] 55. 118. 51Suha [naselje] 59. 160. 78 Tmorac [vis] 145.260 - Sumbulovo [vrelo] 36 Sutjeska [riječica] 56. 108.3. 176.177. 135. 107. 121 Tisovica [stanovi] 108 121. 72 Suljina Voda [vrelo] 84 Susječno [selo] 127 Sustavac [vrelo] 48 49 Suva Lastva 50. 109. ruševineј 199 Tјentišta [selo] 59. 64. 14. 146. 91.181. 78 Suvi Do 166 Suvo Jezero [kotlina] 98 Suvodol [predio] 168 Šuški Potok 67. 144 Teferič Brdo 198 Tikva [vis] 166 Tilava [potok] 9 Tisovica [dolina] 106. 18. 51. 56.t Taјan [vis] 199. 96. 61.129 Tvrdinići [selo] 9. Taračin Do 199 Tarčin [selo] 83. 172. 66 Todor [vis] 56 Todјevac 61 Totengebirge 117 Toholj [gorski grebei] 96. 200 Težovnica [pašnjak] 133. . 70.67. 12 Tvrtkovac [vis] 199. 179. 78 Todora [vis] 56. 16. 46 Trebević [vis] 170 Trebiševo 151 Tremošnik [potok] 148 Treskavica 8.210 Travničko Polje 178 Trbušće [selo] 66 Trebac [vrelo] 168 Trebević pl.. 72. 125 Treskavica TurovskaTreskavica Bosanska 38 Treskavica Kalinovička-Treskavisa Humnjačka 38 Treskovac [potok] 58 Treskovac [vis] 72 Trešnjevica [selo] 168 Trešnjevo Brdo 87 Tribiјa [potok] 190 Triјesak Veliki 39. 38. 124 Tisovik [utvrđenje. 180. 7. 76. 71. 200 Taraš [vis] 110. 156 Tasovac 215 Tagarica [šuma] 124. 74 t . 67. 61. 52 Travnik [varoš] 157. 66. 116. 70. 92. 76. 148. 6. 41. 66. 10. 178.183.

71 Utori [stanovi] 168 Ušljiva Vrela 40 f . 160. 73.261 — 51. 159. 67. 49 Turovski Stan 44. naselje] 200 Ustikolina [selo] 35. 64. 168. 102. 129 Trnovičko Јezero 70. 89 Foјnica [varoš] 158. 12 Hamzići [selo] 24 Han Ljubogošta [naselje] 30 Han Obhođaš [naselje] . 82. 177 Turovi [selo] 43. 88. 159. 170 Foča [varoš] 34 35. 72.r Feratliјe [selo] str.Bačko Jezero 126 Umoljani [selo] 81 Unac [potok] 215 Urdeni Do [na Zelengori] Hajvazi [mahala] 81. 71. 90 Hajdučka Voda 32 Hajdučki Do 66 Hajdučka Poljana 32 Hasići fselo] ] 98 Haluge [šuma] 72 Ham bina Carina 10. 36 Ustiprača 64. 52 Triјesak Mali 52 Triјeska [brdo] 15. 18 Trnavica [selo] 61 Trnovo 17. 66. 215 Ugar [potok] 173 Udes 7 Uzice [varoš] 29 Uzriječje [selo] 127 Ulobić 68 Ulog [selo] 60. 102 Tušnica pl. 129 Ulovi [potok] 58 Uloško Jezero . 46 Trošanj [selo] 66 TrstiOnica [potok] 188 198 Tuzla [varoš] 203 Tumba [brdo] 132. 164.16. 100. S.44. 171 Foјnička Riјeka 158. 135 Tumiški potok 58 Turbe [Ž. 45 Turska Karaula 66 Tušilački potok 94. 74 Trokutsko [vrelo] 40.] 157.49. 35. 154 V -y 60 Urdeni Dolovi [na Mag* licu] 74 Urdenske Stijene 58 Usora [industr. 63. 76 Francuska 159 Fratarska Lopata [stan] 168 Fratarske Staјe 170 H — X Uvala str..51. 104. 126.

119 . 73 74 Ca vo Polje 210 Carššgaca 200 Cetinj-Cvitinje [vis] 108 Cincarpl. 84. 188. 30. 14 Careve Vode 32 Careva Gora [šuma] 64 Carev Do 68. 68. 44. 12. 84 Hrasnički Čajir 85 Hrasno 44. 180 Crna Gora [pokraјina] 36 Crno Јezero 44. 33 Crepulja lokva [јezero] 131. 78. 63.. 194 Hrupe [mahala] 82 Hrčava [potok] 58 Hum 144. 183 Hadži Abdinica 9 Herać [greben] 108 Hercegovina [pokrajina] 36 J17. 55 Hrbljina pl.184. 184.] 97.215 Crvena StiЈena 29. 88. 33 Han Pijesak [naselje] 29. 199 217 Crna Gora [plan. 64 66 Crno More 79 Crno Polje [dolina] 107. 89. 135 136. 118. 180. 125. 127 171 Hojta [planina] 46.] 50. 97. 49.127. 86. 106 124 125. 194. 64. 57. 217 Hreša [selo] 30. 166. 199 Humčani [selo] 127 Husad [pl] 56. 154.262 - 29. 158. 119. 32. 214.216 217 Cmiljevo Polje 30 Crvanj [pl. 181. Š. 187 Han Toplica 195 Harambašino vrelo 173. 51.33. 216. 195 Crkvine [selo] 100 Crni Vrh 15. 129.] 79. 184. 89. 48 Hrasnički Stan 82. 66 Husein Kapetana ul. 168 Crepoljsko [predio] 10. 52 Hrasnička Lokva 85 Hrasnički Potok 40. 46. 137 138 144 Crepulje-Šćavnje [stanovi] 164. 60. 134.196. 186. 140 Crveni Kuk 96 Crvljivica pl. 83. 96 102 Hotan [brdo] 199 Hotani vreloTurisova voda 97 Hotičina [selo] 28 Hodža [vis] 15 Hranisava [pl. 81. 91 Hrasnica [vrelo] 80 Hrasnička Dolina 44. 50.180.

140.153. 12 Džidžine Stijene 58 Š . 178 Šehovići [selo] 198 Šikulji [selo] 198 Šilovica 133.] 90 Česma na Mrtvanju 81 Česma na Crnom Polju 110 Česma kod Lukavca 41 Čehotina [potok] 17 Čolina Kapa [vis] 14 Čukure [vrh] 200 DŽ . 181 Čavčevo Polje 29 Čavčiјe Јame 24 Čavljak "[brežuljak] 194 Čaјniče [varoš] 34 Čardak [planina] 217 Čauševac [pl. 145.132. 205 Čeverski Do 30 Čevljanović [rudnik] 188.] 190 Čvrsnica ]vrh] 132.] 130. 66 Džeka [ul ] 9. 141 Ćurevo [selo] 72 Čabulja [pl.] 131. 152.1f Džabrina [pećina] 75 Džamija [vrh] 50. 141. 154 166. 147 Čavo [vrh] 180.263 - Crno Polje [stanovi] 108 110 Crna Riјeka 14. 191. 141 Šiljevo Brdo 7 . 170. 10. 63. 140. 50. 103 Džafer Potok 58. Ј8 34 Curine NJive 10. 216. 21 Čelinac 51. 52 Čemerno [sedlo] 67 Čemernica [selo] 170 Čengića Bara 57 vidi Kazinica 61 Čepa [pl. 145 Čvrsnica [pl.8 Šabići [selo] 102. 215. 136. 98. 217 Šatorski potok 216 Šahbegovići [selo] 28 Šebešić [naselje] 170 Šebešić [šuma] 157. 134.. 43. 104 Šanac [vis] 32 Šantić [vrelo] 173 Šator [vis na Јahorini] 16 Šator planina 214. 40. 90 Ćorića Stan 135. 151. 96.] 198 Ćemanovići [selo] 32 Ćuhovići [selo] 81. 146. 14 Ć -Ti Ćabenske Stijene 38. 196 Čelebić [selo] 121 Čelina 12. 54 Ćatići [selo] 188 Ćatići [želj • stan. 141.

. „ 45 l dugi Greb „ Dragi Greb „ 50 „ s Barice „ s Barica „ zpapјse „ visaravan auguet „ 72 . zat g\A zKјepa 120 CNse uos1e . 112 Španjolsko Groblje 15 Špiljani [selo] 80 Štirine [mahala] 57. I . 161. 162. SŠasZšsi „ 144 ueSЈ &\o „ 160 „ јulskim Alpama .] 63 Širokača ul. 45 Šić [predio] 194. 144 . [. 174 „ za z^apјe ! „ 190 „ Gostovac « 210 . 62. seo1a{iv . gavkgzSa „ 1061108 . 66 Štitar 131 Šćit pl.110. šg kgeg!ik : . 12. samostan] 206 Šćit [selo] 206. 8 i 14 mјeeto Vel. stan. 63. 156. 14 Široki Briјeg 147 Široki Do [draga] 44. OaIe « P4 „ S. 124 „ 2e1јize ! » 144 „ MićagЈsa . i Mala Ćolina Kapa treba Vel.264 - Šipovica [potok] 32 Šipovica [žand. 168. 66 Štirinsko Јezero 56. 207 Šumić [potokЈ 58 Ščikovo [visЈ 152 Treba ispraniti: Str. Ј95 Šišan [brdo] 46. od Studanaca < 79 „ zјeuogoЈzЈoki . soe1a4iz zate zNјepe Ri(: \od\ p p p 2e1јi§e Mićagšsa Ok1apЈsi pa uesј sLo Јulskim Alpama ga z(apјe Gostović p!g Kgeg1ik . treba 36 km.. 44 „ 6 km. 48 Šištica [potok] 90. 157. 40 mјeeto Koziјe Poljane treba Koziјe Luke 1 a 40 „ na јužnoј Strani Vel. 87 „ ri1au1 * 92 . 170 Šćit [franjev. Јezera treba na zapadnoј strani V.. i Mala Čolina Kapa etr. 120 . 64 68 p » 1° " „ p p r p p z4ašse visoravan avgust od Studenaca zјeuego1z(oki ri4euј gazkgzsa OaIS S.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful