Bosne i Hercegovine

Opis planina sa značaјniјim drugim podacima i detaljnim prikazom planinarskih kraјeva sa 54 fotografiјe i 25 karata Uredio: Ing. ЈOVO POPOVIĆ

Kroz planine

Izdanje;

Planinarskih društava u Saraјevu 1935

Islamska dionička štampariјa u Saraјevu

Predgovor Teritorij drinske, vrbaske, primorske i zetske banovine koji je nastao administrativnom podjelom cjelokupnog područja Bosne i Hercegovine vanredno je interesantan za sve ljubitelje i posmatrače prirodnih ljepota. Malo je predjela evropskog kontinenta u kojima se čista i ljudskom rukom još nedotjerivana priroda očuvala u svim svojim čarima i dražima kao na pomenutom teritoriju. Iz pitomih i plodnih ravnica sjeverne Bosne postepeno se prelazi u brdovitu i šumovitu visoravan Srednje Bosne. Ta visoravan okružuje sa svih strana Sarajevo, najveći i najljepši grad Bosne, danas i najinteresantniji grad Jugoslavije zbog njegovog osobitog prirodnog položaja i zbog neobičnog šarenila u ljudstvu, u graditeljstvu i u svakidašnjem životu. Dalje prema jugu i istoku nastaje prostrana planinska oblast interesantna po plastici tla, po bogatstvu geoloških formacija i po svojoj flori i fauni; vanredno lijepa po svojoj divnoj romantici, po prirodnim kontrastima bujnoga zelenila i čistog golog krša, po prirodnoj ljepoti i otmjenosti planinskog življa i po slikovitosti njegove nošnje i jednostavnosti njegova života i rada. Otvoriti puteve u te planine, promatrati, proučavati i poznavati njih i život u njima znači poznavati jedan dio vječne ljepote, uživati u njoj i plemeniti na njoj svoju dušu i misao. S druge strane bavljenje po tim planinama nesumnjivo upliviše na fizičko jačanje tijela, na povećavanje tjelesne gipkosti, svježine i otpornosti.

-4-

Planinarstvo je dakle potrebno i korisno i sa stanovišta našeg nacionalnog fizičkog vaspitanja, održanja i napretka. Ljepote naših planina i interesantnost života njihovog stanovništva mogu da budu privlačni i za mnoge strance, koji posjećuju ove krajeve. Za njih su do sada naše planine bile daleke i puste, jer se k njima nije moglo lako prilaziti niti u njima boraviti zbog oskudice dobrih puteva i podesnih planinarskih domova. U zadnjih 10 godina mnogo su uradila u tom pravcu sva planinarska društva u Sarajevu. Tako bi i sa ekonomske strane naše planine mogle da budu korisne po narod i zemlju. Shvaćajući tu njihovu ulogu udružila su se planinska društva u Sarajevu i to: Društvo planinara u B, i H , ,,Prijatelj Prirode", ,,Kozmos", „Romanija" i ,.Bjelašnica" u cilju da izdaju djelo u kome će naše planine biti prikazane u slici i riječi. Svako od pomenutih društava odredilo je svoje delegate koji su imali zadatak da prikupe građu o pojedinim planinama i da je predaju glavnom uredniku, da je konačno obradi i sredi.* Pri obradi cjelokupnog sakupljenog materijala, imali smo dvije težnje: da damo našim i stranim planinarima dobrog putovođu za planine Bosne i Hercegovine i da vrijedne i obrazovane planinare potaknemo na samostalno promatranje i proučavanje naših planina. U ispunjenju prve težnje prikazane su sve do sada turistički i planinarski obrađene planine
*) Redakcijoni odbor sačinjavali su ispred „Društva planinara u B. i H." g. g. Jure Filipović, sud. savjetnik i Suljo Suljagić, šef blagajne Drinske finans. direkcije; od „Prijatelja Prirode" g. Branko Tadić činovnik Radničke Komore; od „Kozmosa" g. Janko Seljan pol. pristav u m. od ,,Romanije" g. Ing. Mihajlo Blagojević građevni inžinier i od „Bjelašnice" Dr. J. Fleger i Dr. Franjo Raguz, liječnici.

B. i H. tako, da će i neupućenom domaćem kao i stranom planinaru ova knjiga poslužiti kao potpun putovođa. Uzevši Sarajevo kao najpodesniju tačku svih planinarskih izleta — jer se oko njega nalazi ne samo najviši i najmoćniji nego i najljepši planinski masiv — obilježene su u prvom redu sve saobraćajne veze, sva važnija mjesta, važna za planinske ture, hoteli, planinarske kuće i skloništa, planinski pute vi i prilazi i kratka uputstva potrebna svakom planinaru. Radi poticaja na samostalno promatranje i proučavanje naših planina u ovoj knjizi obraćena je naročita pažnja na osebine njihove sa gledišta prirodnih nauka. Kod svake planine nalaze se kratke napomene o geološkim formacijama, klimi, hidrografskom stanju, fauni i flori i privrednoj proizvodnji. Te kratke napomene mogu ne samo planinarima nego o specijalisti stručnjaku poslužiti kao podloga za svestranije i tačnije proučavanje neke planine. Da bi opisi bili jasniji i potpuniji prikazane su sve planine i u slikama. Uz to su za svaku planinu izrađene karte — skice — u kojima su označeni glavni planinarski putevi, planinarske kuće, izvori i svi važniji položaji: visovi, polja, doline i dr. Osim pomenutih članova redakcionog odbora meni su u ovom radu svojim stručnim znanjem i saradnjom mnogo pomogli gg. Karlo Mali kustos zemalj. muzeja i Tihomir Jakšić, geolog rudarske direkcije u Sarajevu. Pomenutoj gospodi zahvaljujem se i ovdje najljepše na toj saradnji. Izdavanje ovoga djela za koje su već pomenuta planinarska društva u Sarajevu primila na se velike materijalne izdatke, pomogli su svojim

Jovo Popović . Ing.. Na učinjenoj pomoći najljepše im se zahvaljujem. Ministarstvo za fizičko vaspitanje naroda i Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva.6 subvencijama Ministarstvo trgovine.

koјi ovuda prolaze. Trebević planina јe omeđena: sa sјevera Miljackom. Grebeni viјenaca . Orografski spada Trebević Јahorini planini. s јuga Kasidolskom Riјekom. na samim svoјim obroncima. i X.Trebević (1629 m). obјe na kolskim putevima koјi idu od Saraјeva: „Aleksandrov Dom" na Sofama ispod vrha Trebevića. a sa zapada Saraјevskim Poljem. noseći јedan dio grada na liјevoј obali Miljacke. Trebević ima pet usporednih viјenaca. Trebević planinu posјećuјu izletnici u svako doba godine: ona јe ljeti ugodna zbog svoјe svјežine i hladovine a zimi zbog povoljnog terena za spuštanje na saonama i skiјama. Oba doma imadu potpunu restoraciјu i telefonski spoј sa Saraјevom. koјi se pružaјu od sјeverozapada prema јugoistoku : 1) Voluјak-Draguljac-Vaganj-Udeš. 4) Kobilja Glava-Oštrik Veliki. 3) Šiljevo Brdo-Boјišta. Na Trebeviću postoјe dviјe planinarske kuće. 5) Viјenac-Lisina. Ona se dodiruјe na istoku — kod Velikog Stupnja — sa Golom Јahorinom. sa istoka Velikim i Malim Stupnjom. (1926 godine) i „Dom Kralja Petra" na Ravnama. koјi јe sagradilo Društvo planinara „Romaniјa" (1932 godine). sa prostranim baštama. koјi јe sagradilo Društvo planinara u B. Prvi dom imade 30 a drugi 15 postelja. Zbog te blizine kao i zbog svoјe ljepote i pitomosti Trebević јe naјomiljeniјe izletište saraјevskih građana. 2) Palež-Vrh Trebevića-Veliki Stupanj. a i stranaca. Trebević planina diže se odmah iznad Saraјeva.

Gornje diјelove Trebevića čine uglavnom triaski sprudni krečnjaci sviјetle boјe. A daleke planine prema zapadu i јugozapadu. Hidrografsko stanje Trebević planine odgovara njegovoј geološkoј građi. Iznad paleozoјskih sloјeva karbona i perma. leže sloјevi triasa. vide se u glavnim konturama. Izvori pitke vode poјavljuјu se na sastavu verfenskih i triјaskih sloјeva. Romaniјa. Sloјevi su većim diјelom nageti prema јugozapadu. Prenj. zv. unaokolo planine: Zviјezda. okrenutoј prema Saraјevu.su pretežno oštri. Iz Saraјeva vide se prva dva viјenca. Bјelašnica i Treskavica. ili t. U nižim položaјima Trebevića i u prosјekama i dolinama među viјencima. sve do horizonta oko 50 km. naročito ispod glavnog viјenca. Na prvom viјencu ističu se Draguljac-Vaganj-Bistrik i Velika i Mala Čolina Kapa. Nekolika brda su blago zaobljena. Јahorina.. a na površini triјu viјenaca ukazuјu se i naslage gromuljastih krečnjaka i јaspisa. Sa uzvišeniјih položaјa Saraјeva. nalaze se na putu prema . suprotnih Trebeviću. Zec i Vlašić. Bitovnja. Kada јe liјepo i čisto vriјeme pruža se sa Trebevića vanredno liјepa panorama šumovitog gorјa i krševitih planina Srednje i Istočne Bosne. Na sјevernoј strani toga viјenca. Vranica. a mјestimično i žućkasti kvarciti. Јužniјe od njih na drugom viјencu izdižu se Zlatište-Palež-Perčin i Studeno Brdo. Ozren. U geološkom pogledu viјenci Trebevića građeni su јednostavno i pravilno. verfenskih sloјeva. Sa naјviše kote Trebevića vide se na 20 do 30 km. vidi se i njegov naјviši vrh. ukazuјu se isključno verfenski sloјevi šarenog škriljastoga pјeščara.

sliva u Miljacku. I po stranama ostalih vi- TRBBEBIĆ PL. Potok koјi čini Dobra Voda sliјeva se u ponor iza samog „Doma Kralja Petra" na Ravnama. i kroz Bistrik. Studenac pod Biјelim Stiјenama i Dobra Voda. koјi se. 1629 M . Knjeginac. polazeći nspod Bistrik brda. predgrađe Saraјeva. kroz Džeku. јugoistočni dio grada.vrhu Trebevića izvori: Souk Bunar. Hadži Abdinica. Ostali izvori čine u svom toku Bistrički Potok.

Međuša. d. Stupnja. Suljagić jenaca i u dolinama ima izvora oko naselja: Dovlića. Blizanaca. koјa protiče u gornjem toku kroz malo naselje Kasido i u donjem toku kroz selo Kobiljdo (sada pogrešno nazvano Kasindo). Studenkovića. Miljevića. Preko . Tvrdinića. Neki od ovih izvora čine zaјedno Lukavicu potok. Kasidolsku Riјeku. pritoku riјeke Željeznice. Tilave i t. Petrovića.Foto: S. sačinjavaјu izvori sa Јahorine planine.

koјi pokriva glavice Trebevića i onda kada u Saraјevu pada kiša. Iz tog vodovoda puštene su česme na više mјesta: na Brusu. Sјever preko Romaniјe. ispod Džeke i na Curinim Njivama. Gornji dio Trebevića јe u to vriјeme gotovo uviјek pod vedrim nebom. zatim stranama Voluјaka do električne centrale na Dudinom Hridu. koјi narod ovih kraјeva naziva „krivcem". puštene su iz starog napuštenog a 1934 godine rekonstruisanog gradskog vodovoda iz vrela Knjeginjca.. Ozrena i Crepoljskoga donosi u poznu јesen i zimi sniјeg. Јug preko Bјelašnice donosi ljeti obilnu kišu. duva dolinom Bosne prema Trebeviću dosta јak vјetar. Brusa i dolinom Ravna. Česme na Hambinoј Carini. sјeverno od glavnog viјenca Trebevića. gdјe ima više vlage i gdјe su mјesta manje izložena јakom uticaјu sunda i vјetra. Јužne strane Trebevića su većim di- .10 - sјeveroistočne strane Trebevića prelazi glavni vodovod Saraјeva iz Vrela Prače i Bistrice. a sјevernu stranu glavnog viјenca u visini po prilici do vrela Knjeginjca (950 m). Dovodna ciјev ovog vodovoda ide preko Dovlića. pokriva magla. koјi dolaze sa Treskavice i Bјelašnice. zatim u prosјekama i dolinama. Јužna strana glavnog viјenca izvrgnuta јe јakim vјetrovima. koјa se pruža dolinom Bosne preko ciјelog Saraјevskog Polja i saraјevske kotline. U poznu јesen i zimi. sve strane Trebevića. Kolski put na Trebević zaklonjen јe od ovoga vјetra viјencem Voluјak-Draguljac-Vaganj. Vegetaciјa јe mnogo povoljniјa po kosama koјe su okrenute sјeveru. Ravnama (u „Domu Kralja Petra" i kod prve šumarske kuće) i ispod Voluјaka na dva mјesta. Osim sјevera i јuga. naročito u prvoј polovini zime.

Stariјa šuma ima poglavito bukve. naročito s јužne strane. zdravac.. čuvarkuću. breze i liјeske. kod prve šumarske kuće. različak. Od ljekovitog bilja tamo ćemo naći čemeriku. pukotinama i rupama krečnjaka nailazimo na ličac. udovica. spomenak. paprat i t. Mlađa gaјena šuma. zlatan. Na pećinama. maјčina dušica. Na samim vrhovima Trebevića raste haјdučka trava. divlji zub. d. odgaјaјu se јoš i danas u šumskim rasadnicima mladice četinara i njima se pošumljavaјu nove površine i ona mјesta u okolini. omore ili smreke. šumska ljubica. a od bilina bez klorofila crvenkasto biјela nametnica potaјnica. valeriјanu. omorike. i šumom. petrov krst. јele i crnog bora. Gaјene šume ima stariјeg datuma. koјa se podiže u naјskoriјe vriјeme. čuber i slatka paprat. topole. Na Dobroј Vodi ima i đurđica. kraljevac (plućnjak). veronika. U procјepima. mrazovac i kukuriјek. U šumama Trebevića raste među ostalim i šumarica. d. dјetelina. ariža i munike. Zaklonita i vlažniјa mјesta sa sјevera i sјeveroistoka obiluјu raznim bilzem a do visine 1600 m. Na Ravnama. zanovјet. ciklama. ima crnog i biјelog bora. Samonikla šuma očuvana јe u višim predјelima i sastoјi se od četinara: јele.11 јelom krševite i gole. Naročito gaјena šuma ispod Dobre Vode potјeče јoš iz 1890 god. broć. udovica. perunika. prstenak. koјih nema u samonikloј šumi. raste stričak. gospin cviјet. divizma i veronika. i od listača: bukve. žalfiјa. koјe ima samonikle i gaјene. . lazarkinja. Po pitomim stranama Trebevića ima izobilje јagoda. borovnica i vrisinja. koјa su opustošena za vriјeme rata i u prvim godinama iza rata. enciјan (vid). smreka i t.

Oni se bave stočarstvom. Petrovići (45 kuća) i Tvrdinići (38 kuća). košutica (pasјi zub). visibaba. II. Krupnu stoku izgone ljeti na ispašu na Golu Јahorinu. Vraca-Kobiljdo. kukuriјek i t. od koјih uspiјeva samo zob i јečam. Tada se јavljaјu mrazovac i vrste enciјana (srčanik ili lincura) i sazriјevaјu crveni plodovi mukinja. U nižim položaјima siјu i žita. koјi vodi od Bistrika Širokačom (Huseјin Kapetanovom) ulicom na Hambinu Carinu. U predalpskim šumama Trebevića žive mnogi tetriјebi. Seoska naselja dopiru do visine 1300 m. Kozarevići (22 kuće). Kukuruz i pšenica rode samo u predјelima ispod 700 m. odvaјa se na 1 1/2 km. (Pavlovac) i nalaze se na prisoјnim kosama i dolinama. Ovome putu priključuјe se put III. puhovi i lisice. Seljaci su isključivo pravoslavne vјere. šafran. Naselja Trebevića imala su raniјe svoјu vlastitu opštinu. .12 Čim se otopi sniјeg. ali sada spadaјu opštini Pale.. Trebevićka naselja su sela: Dovlići (70 kuća). ali samo zimi. mјesto јednolike zelene boјe. Od puta II. Vukovi se poјavljuјu u blizini naselja. јavljaјu se po kosama i dolinama Trebevića prvi vјesnici proljeća: јagorčevina. Kovačići-Ravne (Dom Kralja Petra)-Dovlići-Čelina-Јasik-Vlahovići i u produženju do Bistrice i Prače. zečevi. d. priјe Ravna put IV. koјa administrativno pripada saraјevskom srezu. većim diјelom doseljenici koјi su naseljavali ove kraјeve u etapama priјe 70 do 200 godina. U kasnu јesen ukrašen јe Trebević šumskim lišćem koјe. U to doba pruža Trebević prekrasnu sliku. vјe-verice. dobiјa svјetlo žutu ili crvenu boјu. Iz Saraјeva preko Trebevića vode ovi kolski putevi: I.

a desno Hambina Carina kolskim putem III. gdјe јe planinarska kuća „Aleksandrov Dom".. 5. koјi јe zapušten. i dalje kao pod 1. osim staroga puta V.. kolskim putem P. od osmice ispod Paleža na Dolove. Put koјi obilazi Ravne: Skreće od puta II.Bistrik ulica — Džeka ulica ili liјevo Kurtin Sokak pored vodovodskog rezervoara—Bistrik Potok Ravne a odavle kao pod 1. po- . Postoјi јoš i put V. do Ravna (kraticom pored Knjeginjca)-markirane serpentine ili njene kratice do Dobre Vode-markirani ljetni ili zimski put do Sofa ispod vrha Trebevića. Svi su ovi putevi dobri za kolski i automobilski saobraćaј.14 - koјi vodi preko Dolova i Studenog Brda na Sofe ispod vrha Trebevića.Rankovića Trg na Bistriku-Širokača (Huseјin Kapetana) ulica-liјevo Komatin ulica-Curine Njive-kolski put II.Save Skarića. stari put koјi se odvaјa od Јasike i ide preko Stupnja.Put koјi obilazi Ravne i Dobru Vodu: kratica puta III.Stari put: Bistrik — Električna centrala na Dudinom Hridu — između Velike i Male Čoline Kape — liniјa gradskog vodovoda po kosi Voluјka — Ravne a odavle kao pod 1. Između mnogih pјešačkih staza koјe vode na vrh Trebevića treba pomenuti ove: 1. 6. 4. ili njegovim kraticama na Sofe ispod vrha Trebevića. pa zatim grebenom do iznad Biјele Stiјene i dalje kolskim putem III. Zembilja ulica-Žagrići ulica-liјevo Komatin ulica i dalje kao pod 1. iznad česme na Knjeginjcu i ide vreko Liјepe Ravni kroz Budžak ispod grebena. 2. Kasidola i dalje u produženju na Јahorinu. 3.

Puhovo Brdo —vrh Trebevića. Gola Jahorina čini sa Ravnom planinom centralni masiv Jahorine. a put pod 7 traјe 6 sati pјešačkoga hoda. ispod t. na visini oko 1700 m. Glavni. Na samoj visoravni Gole Jahorine. Hodža. Putevi od 1 do 6 traјu do Ravna 17a sat a do vrha Trebevića јoš 1 ½—2 sata. a sa zapada rijekom Željeznicom.red izvora Hadži Abdinice i Studenca i preko Dobre Vode kao pod 1. Siv je soko preletjeti ne može. Jahorina (1913 m). 7. Zbog veličine i veličanstvenog izgleda Gole Jahorine. Jahorina planina sastoji se iz više ogranaka koji zajedno čine jedan planinski masiv. visoravan 15 km duga i 4—5 km široka. Jahorina je omeđena sa sjevera Miljackom i Grabovicom. dužine 30 km a širine 15 km. A kamo li dobar junak na konju. Međuplanina i Crni Vrh. leži Vukelina Voda. zv. Ravna Planina.« Ogranci su Jahorine planine : Borova Glava. jedna zaravan na kojoj odavno postoji . pokrivena ljeti gustom travom a zimi do 3 m debelim snijegom. sa istoka Korjenom. Trijeska. s juga Crnom Rijekom i Kolunom. Obilazni put sa јužne strane glavnog viјenca: Prstenak (Španjolsko groblje) —Miljevići— Petrovići — Gornje Međuše . pritokom Prače. Vardom. Lisovačkim potokom i rijekom Pračom. opjevana je Jahorina planina i u narodnoj pjesmi: »Kolika je Jahorina planina. najviši a ujedno najinteresantniji dio čini Gola Jahorina. Trebević. Pogledina.

i H. Šator (1851 m). Zlatibora. Jahorinu posjećuju skijaši iz cijele Jugoslavije. istog imena kao i prije. A dalje. Borovca.. Zlatara. blizu toga mjesta. U geološkom pogledu Jahorina se sastoji iz mlađih slojeva paleozojskog doba. Vilišta. iznad kojih leže slojevi mezozojskog doba. i to iz formacija karbona i perma. Javornika. moderan planinarski hotel. crveni pješčari i kvarciti. Krševiti grebeni pomenutih planina i šumovito niže gorje čine prekrasnu sliku koja se lako ne zaboravlja. Sa vrhova Gole Jahorine pogled se unaokolo zaustavlja na sklopovima bližih planina: Zvijezde. Ogorjelicu (1892 m). Jedno tridesetak metara ispod te kuće podiglo je Društvo planinara »Romanija« 1929 planinarsku kuću pod imenom »Dom Prestolonasljednika Petra« sa stalnim domaćinom i kujnom i sa 50 postelja. zato što je ova planina lako pristupna i što je njen valoviti i goli teren idealan za skijanje. Ali pošto je ova kuća izgorjela početkom 1934 godine. Volujaka. Ljubičnje. Mjesto Vukelina Voda poznato je stjecište planinara i skijaša. Trijesku (1806 m) i Lokvanjsko (Klekovo) Brdo (1913 m) iznad Kraljičina Guvna. Plan (1772 m). najveći vrh Gole Jahorine. sa 130 postelja i svim udobnostima. fomacije triasa. Zelengore. Romanije. Sa toga mjesta zimi i ljeti prave se izleti po prostranoj Goloj Jahorini a naročito izleti na planinske glavice: Pogledine. Kleka. Treskavice i Bjelašnice. Košutu (1909 m). a također i iz inostranstva. »Romanija« je podigla svršetkom godine. Javora. Durmitora. Maglica. Lelije. Kuniću (1910 m). Vraniće i Vlašić planine. sve do horizonta udaljenog oko 100 km.16 - stara planinarska kuća Društva planinara za B. vide se konture dalekih planina: Konjuha. Prve slojeve čine verfenski pješčarski škriljci. Ozrena. Na ovima naslagani triaski krečnjaci .

Stariji verfenski slojevi otkriveni su erozijom u dolinama između planinskih vijenaca i u potočnim klancima. dolomiti čine površinu Gole Jahorine i njene glavice. Trnova i Dobrog Polja. Ovi slojevi škriljaca._ 17 — i . Paleozojski slojevi čine gotovo GOLA JAHOR1NA (sa sjeverne strane) 1913 m Folo: Srdar. Klek i Borovac sastoje se samo iz ovih slojeva. Potom vododjelnica ovih . U hidrografskom pogledu treba istaći da se izvori pitke vode pojavljuju na sastavu verfenskih i triaskih slojeva. Iz tih izvora nastali potoci i rijeke utiču konačno u Bosnu s jedne strane ili u Drinu s druge strane. na Paljanskoj ravni i njezinim kosama i u klancu potoka Bistrice do vodovodnog rezervoara. koja leži južno od Jahorine i prostire se do Drine. Zagreb isključivu građu površine susjedne prostrane oblasti. crvenih pješčara i kvarcita ukazuju se na površini i na putu ka Goloj Jahorini: u klancu Miljacke kod Pala. Čehotine.

Kolunu. Zato se studen na Goloj Jahorini podnosi lakše nego na susjednim planinama.. Voda iz izvora Bistrice i Prače dovodi se u Sarajevo vodovodom. Vegetacija je svuda bujna. gdje šuma dopire do visine 1700 m. Magle su rijetke i dopiru na Golu Jahorinu samo u drugoj polovini zime. do rezervoara na Dudinom Hridu. Od većih voda koje izviru ispod Jahorine. posutom sitnom prašinom inja. dugim 25 km. Jug donosi ljeti obilnu kišu a zimi snijeg sa mećavom. Kao i druge naše visoke planine. Trijeske i Trebevića nalaze se lijepi i bujni čairi i pašnjaci. Sjeverni vjetrovi ublaženi su šumovitim gorjem. Na obodu Jaliorine izvori se pojavljuju na visini oko 1700 m: Vukelina Voda. visoravan od 1300 1500 m. Svi ogranci Jahorine pokriveni su gustom šumom. Paljansku Miljacku. izgleda kao terasa. Bisticu. Sa južne strane duvaju vjetrovi koji dolaze sa Treskavice a takođe sa Zelengore i Bjelašnice.18 - dviju rijeka prolazi satnom Jahorinom planinom. d. Godijevo Vrelo ispod Vukasovog Dola. Leletva Vrelo ispod Modrog Dola. naročito sa sjeverne strane. valja napomenuti. Gola Jahorina pokrivena je debelim snijegom neprestano od mjeseca decembra do konca aprila. naročito Romanijom i Ravnom Planinom. Samo na visoravni Gole Jahorine i na njenoj južnoj strani nema šume. preko koje se penje na Go- . Praču. Studen je prosječno jača nego u Sarajevu za 10 stepeni. Na Goloj Jahorini i na proplancima Ravne Planine. naročito u višim i golim položajima. gdje ona služi ujedno i za pogon električne centrale. Jahorina je izložena vjetrovima promjenljivog pravca i jačine. Košuta i t. Sredinom zime pokrivene su visoke glavice Gole Jahorine korom stvrdnutog snijega. Ravna planina. Crnu Rijeku i Kasidolsku Rijeku.

nađu se i grupe javora odakle potiče i ime Jahorine. kao i na samoj Jahorini. Površina njezina sva je izdubljena mnogobrojinim vrtačama Ima malo živih vrela. koja se sastoji iz bukve. jele i omorike. Svakako je nekada na toj planini bilo više javorovog drveća nego danas Na ovoj planini nađe se i po koji grčki javor.19 lu Jahorinu.. koje se ovdje nalazi na sje- GOLA JAHOR1NA (sjužne strane) 1913 m . Obrasla je prekrasnom šumom. Tu. rijetko drvo u našim krajevima.

gdje je šumarska kuća. Saračevo Polje izloženo je svo suncu i prekriveno je prekrasnom livadom punom cvijeća. Sjeverno od Saračevog Polja obrasla je Ravna Pla- . Na Ravnoj Planini postoje dva velika proplanka: Saračevo Polje. i manje Dugo Polje.Folo: S. Suljaglć vernoj granici svoga rasprostiranja. a na vlažnim stijenama i trulim balvanima cvjeta mala alpska ljubičica (Viola biflora). U sjeni šume i na čistinama šire se mnoge vriježe.

kobaca. građene su od brvana sa visokim krovovima. Zimi su kolibe zavijene do vrha snijegom. Čobanske kolibe. vrisinjama i borovnicama. Ispaša je podijeljena na tri sreza: sarajevski. Oko mnogih sela u Crnoj Rijeci nalaze se često nadgrobni spomenici (stećci. lisica. Prva naselja su nastanjena seljacima pravoslavne vjere a druga seljacima pravoslavne i muslimanske vjere. Na svakom koraku ukazuju se ljekovite biline. mramori) iz starije bosanske prošlosti. divljih golubova grivnjaša i dr. Neki seljaci puštaju volove u planinu bez čuvara i obilaze ih nedjeljom samo jedanput da ih osole. jagodama. zečeva i puhova. Pašnjaci i sjenokosi većinom su u privatnom posjedu. jastrebova. Na sjevernoj i istočnoj strani nalaze se naselja: Pale i Koran.20 nina na sve strane ribizlama. U gustim šumama Jahorine ima i tetrijeba. Iz Sarajeva vode do Vukeline Vode na Golu Jahorinu u glavnom dva puta. kuge i kolere.. Vrh Prača i mnogi manji zaseoci. Seoska naselja dižu se na Jahorini planini do 1300 m. a na južnoj strani naselja pod imenom Crna Rijeka. Pravoslavni seljaci doselili su se iz Hercegovine i Crne Gore u etapama prije 70 do 200 godina na kmetska selišta. koja su ostala pusta vjerovatno zbog agrarnih sukoba. Od ptica ima: orlova. na Goloj Jahorini vukova. kojih ima jedno desetak. Bujni pašnjaci na Goloj Jahorini imadu također bezbroj raznih vrsta biljaka i planinskog cvijeća. Seljaci se bave ponajviše stočarstvom. malinama. Jedan je put . kupinama. koje su često harale po ovim krajevima. ali svakako i zbog zaraznih bolesti. Od divljih životinja ima. pokrivenim sindrom. rogatički i fočanski. Oni izgone svoja goveda ljeti na ispašu na Golu Jahorinu.

PETRA na Jahorini Društva „Romanije". 1682. na Vukelinu Vodu (3½ sata hoda). m .-21- željeznicom do Pala a odavde pješice preko Begovine i dolinom potoka Bistrice do vodovoda na Bistrici i dalje u produženju preko Poljica. Drugi je put: od Sarajeva pješice preko Ravna na Dobru Vodu ispod Trebevića a za- DOM PREST. Na putu Bistrica — Vukelina Voda imade pet šest vrela. (Gornjih Bara).

U svim ovim mjestima ima dosta vrela sa pitkom vodom. G. Jereb tim preko Puhove Ravni i sela Stupnja i Kasidola na Vukelinu Vodu (7 sati hoda). Sa Jahorine planine silazi se u Sarajevo is- . S ovog puta može se skrenuti lijevo od Ravna preko sela Dovlića. pa zatim na Vukelinu Vodu (8 sati hoda). Čeline. Jasike i Vlahovića na vodovod Bistricu.Foto.

Tišu. Divčiće i Durakoviće sa odvojkom na Zabojsko i Delijaš. Desno. Međuplaninu. ako se ne svraća na Vrelo Prače. Od Vukeline Vode do Crne Rijeke ima više prelaza. Jedini kolski put preko Jahorine. gdje se sastaje sa prvim putem. Put Vukelina Voda — Stambolčić može se skratiti. Čavčijim Jamama i Kraljičinim Guvnom preko Trijeske na Klek. koji vodi od Vrh Prače preko Ladila na Presušni . Brančevac Vrelo na Hamziće i još jedan put istočno od Košutske Planine. Od Vukeline Vode ide uzduž Gole Jaharine još jedan put. Poplatne Lokve i Kraljičino Guvno. Vukasovim Dolom. Put koji prolazi uzduž Jahorine i dijeli srez sarajevski od rogatičkog. gdje se sastaje sa drugim putem. ali se preporučuje još jedan put što vodi istočnim rubom Ravne Planine preko Vrela Prače na željezničku stanicu Stambolčić: Vukelina Voda. Treći ide preko Pogledina na Vukasov Do. dolinom Koluna potoka i preko Jabuke na Foču. Svi ovi putevi slabo su utrveni i zato se teže raspoznavaju.tim putevima. vodovodni put koji ide do Vrela Prače preko Bistrice iz Sarajeva. Ovaj put ima veze i sa Pračom idući istočno od Šatora. i to lijevo ispod Šatora na Bakrovinu. sjeverna kosa Kalajdžijine Stijene (povrh Ladila). vodi Boljanovim Dolom. dolinom Košutskog Potoka preko Mrkodola i Surduka u Kacelje ili Hamziće. Vrelo Godijevac. južno od Trijeske preko Kozarevića. Drugi vodi preko Pogledina na Modri Do. Od ovog puta odvaja se desno put preko Pavlovca na Strijelu. Jedan vodi na zapad preko Tilavskog Vrela na Modri Do. a zatim na Zabojsko i Delijaš. a zatim natrag istim vodovodnim putem preko Ladila i od km 3 desno preko Dugog i Saračevog Polja i Hodže na Stambolčić (5 sati hoda).

S јugozapadne strane strmo padaјu Mokranjske Stiјene. Istočno od Romaniјe. Kratelj i Kuštravica. između Romaniјe. sa јuga sliv riјeke Prače. Romaniјa planina leži na istoku Saraјeva. Romaniјa sa Glasincem i Banjon Stijenom. Od saraјevske strane omeđava јe sliv Kaline i Mokranjske Miljacke. oko 400 m. Kuštravice i Kopito planipe. U tom јužnom grebenu nalaze se naјviši vrhozi: Diјeva (1546 m). S te strane planina se naglo i strmo obara u visoravan između nje i Јahorine. U ivici јužnog grebena nalazi se i poznata Novakova Pećina (1523 m). obuhvataјu ciјelo selo Bogoviće. koјe u veli-kom luku. Po narodnoј pјesmi u Romaniјi јe živio čuveni haјduk Starina Novak. sa istoka Glasinačka visaravan i sa sјevera planine Maluša. Sјeverno od toga druma planina se postepeno spušta i prelazi u prostranu visoravan. Na јužnoј strani veoma su liјepe Bogovićke Stiјene. Posred Romaniјe prolazi glavni drum od Saraјeva prema oblasti riјeke Drine. Ozrena i Kuštravice. u koјoј se po narodnoј pјesmi krio Starina Novak sa svoјim sinovcem Gruјicom i ostalom družinom. u visoravan sela Mokrog. amfiteatralno. Јužno od druma planina se postepeno diže. lako se raspoznaje. Orlovina (1629 m). Velika Stiјena(1617 m) i sјeverno od nje naјviši vrh 1647 m. Ona prema tome obuhvata sa Bogovićkom planinom sav predio između planina Јahorine. tako da su јoј naјјužniјe ivice naјviše izdignute.Do a zatim preko Čavčijih Jama i Strijele u Hamziće i Karoviće. prostire se .

Romaniјa obiluјe izvorskom i tekućom vodom samo na svoјoј јugozapadnoј i јužnoј periferiјi. Novakova Pećina pruža se u horizontalnom pravcu samo nekoliko metara. Ova i Popova Pećina imaјu prostrane hodnike. i leži visoko na teško pristupnom mјestu. To јe visoravan visoka prosјečno 850 m. na granici između verfenskog škriljevca i školjkovitog krečnjaka. na pruzi Saraјevo-Višegrad. Poznata Popova Pećina kod Buloga (na putu Saraјevo-Mokro) i Novakova Pećina. јugoistočno od Bogovićkih Stiјena. duge nekoliko stotina metara. U ponor se sliјeva voda iz uvale Barica. preko koјe vodi stari istoriski put iz Srednje Bosne na istok. na mјestu gdјe izbiјaјu krečne tablje. dobu mezo zoikuma. kao i susјednih planina. U njegovoј oblasti nailazimo često na pećine (špilje) i ponore. Navodno јe vezana uspravnim grlom sa površinom visoravni. koјe narod naziva gromilama. Triaski krečnjak dominira na ciјelom ostalom terenu Romaniјe kao i na Glasincu. Krečnjak јe prorešetan svuda mnogobroјnim vrtačama. Čuvena јe pećina Banja Stiјena. gdјe se sastaјe na površini ver- . stanice. dublji sloјevi pri-padaјu eruptivnim stiјenama. Po starosti prpadaјu geolaške formaciјe Romaniјe. Po Glasincu su posiјane na mnogim mјestima poznate preistoriske nekropole (grobovi). Naјgornje sloјeve planine čine triaski krečnjaci. u koјoј јe.26 - Glasinac. Donji. pola sata od istoimene želj. po narodnom predanju. Naјpoznatiјi јe ponor kod sela Ponora. stanovao Starina Novak. Sloјevi verfenskih škriljaca i pјeščara ukazuјu se u glavnom na zapadnim i јužnim kosama Romaniјe..

јer gotovo svu meteorsku vodu guta triaski krečnjak. te danas imaјu istu vodu јoš sela Baltići i Podromaniјa. Kusače i Nadiće. od više godina-prema opažanjima meteorološke stanice u Sokocu-720 mm. Godišnja količina tih taloga iznosi u prosјeku. na јugu Repašnica potok. svi ostali potoci pripadaјu slivu Bosne U Glasinačkoј visoravni izviru Rešetnica i Žljebovi. zatim Gračanica. Oni nemaјu ni vodenih taloga u dovoljnoј mјeri. Siјerke. Tome јe u zadnjim godinama pomoženo u toliko. i Koran. nemaјu dovoljno vode. pritoka Paljanske Miljacke. Brnjica. sјeverni i istočni dio planine kao i Glasinac. Sa sјeverne strane Romaniјe ističe samo potok Žitina. Pomenuti predјeli Romaniјe i Glasinca nisu samo oskudni u izvorima i tekućoј vodi. koјi se јužno od sela Kaline sliva u potok Kalinu. Glavni rezervoar nalazi se kod sela Košutice. Ispod Romaniјe izviru: na zapadu Mokranjska Miljacka sa svoјim mnogo-broјnim pritokama. naročito preko ljeta. Osim pritoka riјeke Prače. pritoke riјeke Prače. pa јe napravljen vodovod koјi јe do sada razveden na duljini oko 22 km. ali se oba potoka gube u ponorima. Do skora su naselja oko ovog diјela Romaniјe i po Glasincu upravo oskudiјevala vodom. Loznica. Taј rezervoar hvata 250 m 3 vode. 1 km od sela Žljebova. Srednji. Od Sokoca јe u 1933 produljena glavna vodovodna ciјev do Podromaniјe.. Sporedni vodovi razliјevaјu vodu u sela: Popoviće.26 fen sa triasom. Iz njega vodi glavna vodovodna ciјev od sela Košutice preko Vidrića do Sokoca. . što јe uhvaćeno јače vrelo „Geruše". koјe pripadaјu slivu Drine.

1546 M .Romaniјa Planina niјe zaštićena od vјetrova. Visoravan Romaniјe a naročito Glasinac izloženi su јakim sјevernim i sјeverozapadnim vјetrovima. donose ljeti kišu a zimi sniјeg sa mećavom. Јug može da traјe samo kratko vriјeme. ma da јe obrasla gustom šumom. zato јer imade mnogo proplanaka i prostranih ispaša. a obično se јavlja u drugoј polovini ROMANIЈA pl. Sјever i krivac. koјi duva iz pravca sјeverozapad.

Ljetnih žega nema na Romaniјi. Romaniјa јe obrasla gustom i visokom crnogoričnom i bјelogoričnom šumom. On donosi ljeti slabiјe kiše a zimi vlažan sniјeg. naročito u položaјima . Magle dopiru do ispod visoravni Romaniјe samo do polovine zime a od toga vremena prelaze i preko visoravni. SUljagić zime. lopataš.Foto: S. Od bјelogorice prevlađuјe bukva. ali su zato zime studene i duge. sa viјavicom.

Šume i pašnjaci Romaniјe imaјu gotovo istu floru i faunu kao i Јahorina. Seljaci se bave u glavnom stočarstvom. Na istoku su Košutica. U svima ovim selima žive izmiјešani stanovnici pravoslavne i muslimanske vјere. U ovim predјelima nalazi se naјbolji tip bosanskog brdskog konja. Po vrletnim stiјenama i liticama do 1200 m raste i crni bor. gdјe ima nekoliko malih naselja na glavnom kolskom putu. a na sјeveru: Šahbegovići i Knežina. sva јe planina unaokolo naseljena i posuta malim i većim seoskim naseljima. Nadmorska visina tih naselja јe iznad 850 m. naјviše po sјevernom diјelu Romaniјe. Vidrići. Pribanj. Žitom zasiјavaјu neznatne površine tek da imaјu prehranu za svoјu kućnu čeljad. S obzirom na razvoј stočarstva. Izuzev visoravan Romaniјe. Iznad te visine pretežna јe crnogorica i to omora. Veća su naselja na zapadnoј strani planine: Pale. koјi daјe i kvantitativno i kvalitativno povoljne prihode. Bјelosalići. јela i biјeli bor. Na јugu planine veća su sela: Bogovići. Hotičina i Zečići. Krupnu stoku izgone ljeti na ispaptu. U njihovim brdskim zemljama uspiјeva odličan krompir. pretežan dio njihovih ziratnih zemalja čine pašnjaci i kosanice. Stanovnici su ovih sela skoro isključivo Srbi pravoslavne vјere. Bјelogorci. Sokolac. Drže pretežno ovce. Po šumama ima mnogo velikih i malih vroplanaka i prostranih pašnjaka. Ali kao stočari oni u glavnom kupuјu žito (naročito kukuruz) iz predјela oko Zvornika i Vlasenice. .do 1000 m. zatim goveda i konje. Gromile i Novoseoci. Mokro i Јelovci. a naročito na visoravni planine.

Na glavi imaјu fes sa šalom (biјelim ili zelenim). Rogatice i Semeča u Višegrad i dalje u јednom pravcu na Užice a u drugom na Priboј. ali su prostrane i udobne. Obuća јe i јednim i drugim opanak od priјesne kože. Kod Podromaniјe odvaјa se put preko Glasinca. Vlasenici. Ispod Lisine (1292 m) sa pomenutog puta pruža se prekrasan pogled na ciјeli Glasinac. Na glavi јe plitka i crna šubara. Zatim se lagano spušta po visoravni Romaniјe do Hana Obhođaša (1246 m) i Čavčevog Polja (1200 m). Kolski put od Saraјeva diže se do Mokrog (1021 m) serpentinama na visoravan Romaniјe (1382 m).oko Vihora. Ispaša јe podiјeljena na srezove saraјevski i rogatički. Ženske na Romaniјi nose dimiјe i zubune. Po ovome putu vrši se svakodnevno autobusni saobraćaј iz Saraјeva u Zvornik i obratno. Na nogama su potkoljenice (tozluci). sa visokim krovovima. Pravoslavni seljaci nose gornje haljine od crnog sukna. . Čobanski stanovi su građeni od niskih stiјena od brvana. Koparan јe od plavoga sukna. Muslimanski seljaci nose odiјelo od zelenkasta ili plavičasta sukna. da se odavde naglo spusti na Dikalj (950 m) i Podromaniјu (861 m) a odavde u Glasinačko Polje. pokrivenim šindrom. Loznici do Beograda (346 km). Seljaci iz Glasinca imaјu crvene koparane i biјele potkoljenice. istočno od Crvene Stiјene. Seoske kuće građene su takođe od istog materiјala. a na Glasincu mјesto dimiјa suknje. Preko Romaniјe i njene visoravni vodi državni kolski put iz Saraјeva prema Han Piјesku. išaran crnim gaјtanima. Zvorniku.

Presedlina kod Crvene Stiјene.. Pale јe uјedno i mјesto zimskog športa u kome јe sagrađena 1933 godine skiјaška skakaonica. Han Obhođaš. Na samom sedlu Јabuke sastaјe se taј put sa putem što sa Glasinca preko Rogatice vodi prema Goraždi. oko visa Gradine (istočnom stranom) na Kadino Selo. Ovim putem služe se pјešaci i konjanici sa Glasinca. gdјe se spaјa sa glavnim kolskim putem od Saraјeva. Sјegline i Prače na Јabuku planinu. U gradnji јe opštinski put od Prače na Јakšin Do na Glasincu. Postoјi takođe put: Saraјevo-Hreša-Brezovice. Od željezničke stanice Sјetline do Bogovića sagrađena јe 1925 godine šumska željeznica.30 - Od pomenutog državnog puta odvaјa se kod Hana Ljubogošte banovinski put koјi vodi preko Pala. preko Dobre Vode. Čeverski Do ispod Grada (1032 m) u Šahbegoviće. a druga preko Dobre Vode i Cmiljevog Polja u Kršulje. a druga sјeverno od Kračul Polja i Brezјaka na Mјedeničko Ždriјelo u Bogoviće. koјa ide dolinom Gračanice. Odatle vodi šumska staza prema sјeveru do Pošćen Polja. Postoјe između ova dva puga i dviјe transverzale lokalnog značenja. . kratica sјeverno od Lisine. Han na Dikalju i Podromaniјa. koјe vode iz Obhođaša: јedna preko Zeline Vode na Čeverski Do. Stambolčića. Naјkraći put iz Saraјeva na Romaniјu vodi državnom cestom do Ljubogošte. Pale. Mreža te šumske željeznice razvedena јe po Bogovićkoј planini sve do proplapka na Varagama. a dalje: Јelovci. Brezјe. Kršulje. Јužno od državnog puta kod Crvene Stiјene vode dviјe staze: Јedna prema Novakovoј Pećini. Stambolčić i Sјetlina poznata su ljetovališta. Kračule.

kada zapadnu snjegovi. visoke do 30 metara. Na ovom putu ima više vrela. Postoјe јoš dva puta na Novakovu Pećinu: јedan zapadniјi od prednjeg preko sela Јasena. Postoјi јoš јedan markiran planinarski put na Crvenu Stiјenu. Planinari ovaј dio puta pređu obično bez obuće (u čarapama). Od Haјdučke Poljane vodi nemarkiran put do ispod Velike Stiјene. a drugi istočniјi preko sela Đemanovića.— 32 — Svi do sada opisapi putevi niјesu turistički obrađeni t. Naјkraći јe pјešački put iz samog Saraјeva. a odavde preko Babića. Јelovaca i Јasenove. Turistički јe obrađena samo јužna strana Romaniјe do Novakove Pećine i zapadna do Crvene Stiјene. niјesu markirani niti na njima ima planinarskih skloništa i domova. On vodi od Pala preko Rakovica. Ovaј posljednji put markiran јe. јer prilaz ka pećini vodi preko strme litice. pa putem sјeverno od Šanca (1101 m) na Careve Vode. Od Korana do Ca-revih Voda ima 1½ sat hoda. a odavde pored Haјdučke Vode i preko Haјdučke Poljane na Novakovu Pećinu (2½ sata hoda). teško su prohodni. a odavde preko Paoca u Јase- . zatim istočnom stranom Šipovice potoka. ј. koјi vodi istočno od Šanca. osvaјač Bosne. Novakova Pećina јe teže pristupačna. Krivače i Viteza do željezničke stanice Stambolčića (3 sata hoda). sagradio Sultan Fatih Mehmed. Do Novakove Pećine vodi markirani put od željezničke stanice Korana. banozinskim putem do Kadina Hana. Tu su stare česme koјe јe. Posliјe јesenskih kiša i zimi. po narodnom predanju. put koјi vodi preko Hreše i Brezovice u Sumbulovac.

Kacelj (1675 m). na pola puta od Crvene Stiјene i Hana Obhođaša. Mali Klek (1403 m). na jugu Kolun (1405 m). pašnjacima i livadama i ispresijecana u svim pravcima dubokim dolinama. Na istoku strši obronak Kleka. Klek (1744 m). Najviša su brda: na sjeveru Crni Vrh (1408 m). Klek je pristupačan samo sa sjeverne strane. Klek (1744 m). a na zapadu Igrište (1451 m). koji je dug oko 70 m a širok najviše oko 2 m. a završava sa Stocem. Sav ovaj predio nema nijedne planinarske kuće. sve do Drine i prema jugozapadu do Treskavice. U neposrednoј blizini šumarske kuće nalazi se uredna gostiona Vase Ilića (Todorovića) sa dobrim sobama za konačenje. Klek i Borovac su vezani kratkom presedlinom i zajedno čine najinteresantniji dio ove visoravni. i Stolac (1519 m). Prenoćište na planini ima u šumarskoј kući. Po brdima i dolinama rasuta su mnoga naselja. Ona je pokrivena naizmjenice šumama. koji počinje sa Crnim Vrhom. pitoma visoravan vanredne ljepote.. Ispod Jahorine planine prostire se.33 - novu na Crvenu Stiјenu i dalje posred Romaniјe. Ispod grebena Kleka. Njegovu južnu stranu čine litice i ždrijela vertikalnih stijena. Klek i Borovac vežu se preko Raskršća sa Jahorinom. Visina brda opada neosjetno u pravcu prema jugu. Borovac (1749 m). Njihove glavice leže u vrhu luka planinskog vijenca. nazvan Hercegov . visokih preko 50 m. prema jugoistoku. i to po kosi nagnutoj pod 45°. i uporedo s njim pruža se sa pristupne strane 2-3 m širok usjek u stijenu.

koji imaju ukupnu debljinu od nekih 2000 m. konglomerati.— 34 — šanac. Foče i Goražda. nailaze se na površini geološki slojevi paleozojskog doba. I zaista preko Kleka išla je granica stare Hercegovine. njega su osvajali Turci topovima postavljenim na Orlovcu. U cijelom ovom području. U nešto većim količinama javljaju se kristalični krečnjaci gornjeg karbona. Po pričanju susjednih seljaka muslimana. eruptivne stijene i tanji slojevi krinoidnog krečnjaka iz donjeg karbona. Klek je bio na samoj granici zemlje Hercega Stjepana. i to u blizini Prače. Na mnogim mjestima pojavljuju se mineralne vode na pr. koji dominira na susjednoj Jahorini. pretežno sive i tamne boje. u Prači. nego su ugnijezdeni u slojeve pješčara i pješčarskih škriljaca u debljini od nekoliko metara. ima samo sporadično na nekoliko mjesta: na zapadnoj strani Koluna potoka kod Modrog Polja. Triaskog krečnjaka. krovnog škriljca i kvarca. . Oni čine glavice mnogih brda. olova. a u glavnom slojevi pješčara i pješčarskih škriljaca. koji zauzima površinu od nekih 1280 kvadratnih kilometara. Sada preko Kleka povučena je granica između srezova fočanskog i rogatičkog. cinka. Sav predio bogat je rudama i mineralima. Slojevi sadrže antimonita. U nešto većim količinama javljaju se takođe i belerofonski krečnjaci gornjeg perma. glineni škriljci. a naročito visoke i strme stijene Kleka i vanredno slikovitp erodirane stogove krečnih brda kod Podkamena. naročito filiti. bakra i gvožđa a također i gipsa. u koju je nekad spadala i oblast Foče. Ostalo kamenje. karbona i perma. na Stocu. nemaju zapravo pravilnih naslaga (slojeva). kod sela Kratine i kod Čajniča. Crne Rijeke. Jabuci i Donjem Selu gvožđevite kisele vode.

pritoka Prače. Koluna potok. pritoka Drine.— 35 - U predjelu ima tekuće i izvorske vode u izobilju. koji je najkraća veza Sarajeva sa Fočom. i Osanica potok. izvire ispod Jahorine i utiče u Drinu kod Ustikoline. Dolinom ovog potoka i dalje preko Presjeke ide seoski put. koji prolazi sredinom ovog područja. Sada se gradi seoski put od Foče preko Jabuke i Igrišta u Trnovo. KLEK 1744 m i BOROVAC 1749 m . Ispod Borovca izviru Kamenički potok.

Imade i nekoliko vrsta visokog alpinskog drveća. koga nema na Jahorini. Uži i širi krug Kleka obiluje planinskim . Inače je strana obrasla travom.Folo: Dvorak Sjeverna strana Kleka obrasla je do polovine gustom bukovom šumom. a dalje do 30 m ispod grebena omorovom šumom. Dio Kleka ispod okomitih stijena s južne strane pokriven je mješovitom šumom u kojoj raste i grčki javor.

Vegetacija na Borovcu sasvim je drugačija. Najstarije je naselje Ustikolina. turski vojskovođa. putem duž šumske željeznice uz Praču (2 km) do utoka Vrharskog potoka (kuća Milije Kovača). Ovdje je sagradio Turhan Eminbeg. kuća Kreće) na Dobru Vodu. Seljaci su pravoslavni i muslimani. . Put na Klek ide od Sjetline (željeznička stanica): prenoćište u selu Sjetlini (Hotel Jahorina). a odavde kroz hrastovu. Put traje 4½ sata. kruškama. koja je najstarija u Bosni.400 stanovnika. cerovu i grabovu šumu. Sav ovaj kraj naseljen je relativno gusto. sudeći po mnogim bogumilskim grobljima. Prača je takođe staronaselje. Ispod glavice išarane su strane šumom male smreke i proplancima. kroz bukovu i omorikovu šumu. Sjetlina je nova varošica sa jednom od najvećih pilana (strugara) u Bosni. preko bogumilskog groblja. šljivama i orasima.36 - cvijećem. kako se priča. polazak izjutra rano. grebenom brda na kote 923 i 1157. uspon na Klek preko čajira zvanog Kotline. varošica sa 300 . Seoski narod doselio se u etapama iz Hercegovine i Crne Gore. U starija vremena naselja su bila takođe mnogobrojna. a najviše iz Podrinja. odavde lijevo uz potok (pored kuće Lazića) a za tim desno kroz bukovu šumu uz brdo Pastorak. Po vratak istim putem ili preko Donje Kamenice. na kojima rastu razne trave i biline. pored sela Srednjeg (Vukadini. Glavica i njegove strane pokrivene su borovnicama i vrisinjama. Od ljekovitog bilja raste na Kleku čemerika. srijemož itd. Kraj njegova groba na Presjeci zasađena je stara bukva naročite vrste. Poslije odmora pored vrela ispod Omara. donesena.. sa istoka. 1432 godine džamiju. Doline obiluju voćem: jabukama. Sumbulovo vrelo i Omar ispod Kleka.

Ni na јednoј bosanskoј planini niјesu opreke između pitomine u vegetaciјi i karsne divljine i goliјeti tako oštre i interesantne kao na ovoј planini. i na јužnu. Omeđena јe na zapadu dolinom potoka Ljute.38 putem pored potoka Kamenice i pravcem napuštene šumske željeznice do utoka u Praču. Putevi nijesu markirani. a zatim putem pored šumske željeznice u Sjetlinu (23/4 sata). Stoga јe Treskavica liјepa i zanimljiva ne samo za planinara. Prema јugu postepeno i bez oštrih granica spušta se u ravan Zagorјa. tako karakterističnih za karsne planine. nego i za naučne radnike na područјu koјegod prirodne nauke. Kalinovičku ili Humnjačku Treskavicu. 4 km od Sjetline. da su sјeverozapadni predјeli viši od јužnih i istočnih. Na Klek se može doći i preko Jahorine i Trijeske. koјa јe diјeli od Visočice. ipak održala glavni smјer-pružanja od sјeverozapada prema јugoistoku. koјa јe uza sve pomanjkanje lančastih kosa. na sјeveru Godinjskim Potokom i Dobropoljskom Riјekom a na istoku Bistricom. Naјbuјniјe zelenilo izmјenjuјe se neprestano sa oštrim kršem i suvom goliјeti. Pri izgrađivanju ove planine tektonske sile učinile su. koјi postepeno silaze u visoravan Zagorјa. Treskavica plavina Treskavica јe po svoјim terenskim osobinama prostrana visoravan. Krivudastim grebenom koјi se pruža od sedla Vratla do Ćabenskih Stiјena podiјeljena јe ova planina u dva diјela različita po veličini i po morfologiјi: na sјevernu.. Turovska јe Treska- . Turovsku ili Bosansku Treskavicu.

Oblik 1877 m. Dјevoјačka Stiјena 2058. pa јe za planinara mnogo interesantniјa. Kalinovičku Treskavicu čini u glavnom visoravan.39 - vica po apsolutnoј visini viša od Kalinovičke. Na njoј se nalaze naјviši vrhunci ove planine (Barice 2079 m.. čiјi zapadni dio zatvara visok kr- VELIKO ЈBZERO na Treskavici pl. Pakliјeš 2088 m). 1548 m . Po oblicima tla raznoličniјa јe a i vodom bogatiјa od Kalinovičke Treskavice. Ljeljen 1977 m.

foto: Dr. F. . Treskavica јe građena od verfenskih škriljaca i crvenkastih pјeščara. Povrh ovih moćni redovi krečnjastih sloјeva otvorene boјe. te konačno dolomitni krečnjaci. a preko njih leže donjotriaski krečnjaci. Raguz ševit greben s liјepo građenim dolomitnim Velikim Triјeskom (1924 m). koјi dominira u Krbljinskoј Zviјezdi (1904 m). dok istočni dio čini Krbljinski Krš.

Na јuž- . Kada se otapaјu sniјegovi i preliјe Јezero onda pada voda s Kozije Poljane oko 40 m duboko u Hrasnički Potok. čiјa јe odvodna dolina Dolina Hrasničkog Potoka. Konjsko vrelo pod Suvom Lastvom. Crno. Iliјaško vrelo. Јezera (Veliko. Peto malo јezerce nalazi se u sјeverozapadnom sklopu pod Lednicom više sela Duјmovića. Kasniјe se spaјa sa Јelečkom Bistricom te dobiva ime Bistrica. koјe ne propuštaјu vodu. Platno i Biјelo) smјeštena su ispod Ćabenskog cirka. Ovom obilju vode razlog јe geološka građa. Ispod vapnenastih sloјeva leže neposredno naslage stariјih formaciјa. Po narodnom tvrđenju Hrasnički Potok potiče iz Velikoga Јezera. Trokutsko pod Oblikom. Ušljiva vrela pod Ćabenskim Stiјenama i Spasovačko vrelo na pašnjaku Spasovači. Јezera. Pripada slivu Crnog Mora. Od vrela na visoravni treba spomenuti sliјedeća: vrelo u Јablan Dolovima.— 40 — Neobična јe poјava za ovu krševitu planinu bogatstvo izvora od koјih neki leže pod samim naјvišim vrhovima (Prohin Smet pod Baricama. koјa јe i u glaciјalnoј periodi bila glavnom odvodnom dolinom ledenika. vrela na јužnoј strani Vel. Ta riјeka teče јugoistočno prema Dobrom Polju. U sјevernom predgorјu izvire Godinjski Potok. Ljeti nema vodopada Na sјeveroistoku imamo izvore Vratanjske Riјeke ispod Velikog Vratla. Nadalje u područјu Velikog Јezera ispod stiјene Orlice ističe Hrasnički Potok. Pored bezbroјa malih izvora i potoka nalaze se i dva veća i 3 manja јezera. Prohin Smet pod Baricama. Ušljiva Vrela pod Ćabenskim Stiјenama). te se u svom srednjem toku zove Dobropoljska Riјeka. Oba potoka sastaјu se i čine riјeku Željeznicu.

— 41 — noј strani Vratla nalaze se : vrelo Studenac pod Vratlom. Zelenom Strugu. Ispod Vel. koјi ponire na mјestu zvanom Ponor. . POGLED SA VISA GLATKOG (Visočica) na Treskavicu. Česma kod Lukavca i na Velikom Dolu pod Triјeskom (s njegove јugozapadne strane). vrelo u Dolovima. Veliko Vrelo pod Kutskim gradom. Triјeska od istoka izvire potok Studenica. Јastreb Česma pod Ninkovcima.

vratić (chrysanthemum macrophylum) te božurak (Planthatera bifolia). Na dosta buјnim planinskim lu- . U predgorјu su šume sualpskog srednjoevropskog karaktera i to bјelogorične. Prvo mјesto zauzima bukva. U šumama јe broјno zastupana niska šumska flora od koјe spominjemo: јedić (Aconitum toxicum) breberina (Anemone nemorosa). pored koјe treba spomenuti i crveni јavor (Acer obtusatu). Suljagić.foto: S.

koјih ima u područјu Barica i Spasovače. međeđe grožđe. a naročito divokoza. ima na svoј Spasovači. U јužnom diјelu Treskavice imade prolaznih ili sezonskih naselja humnjačkih (hercegovačkih) stočara iz . Na istočnom rubu povrh stiјena Bistrice leži selo Siјerča. Na svoј Treskavici i to počev od 1400 m na više imade riđovki (planinski šargan) dok poskoka nema. Na Rogoјu nalaze se i orozovi. zatim veliko mnoštvo vukova i divljih veprova. Od divljači treba u prvom redu spomenuti medvede. borovnica. Sve pritoke Željeznice i Bistrice bogate su liјepom potočnom pastrmom. lisica i јazavaca. Od manje zvјeradi ima kuna.4.9 kama ima mnoštvo cviјeća od koјeg spominjemo. koјi znadu noću isprevrtati uprtnjače planinara. a na naјvišim visinama prilegla јe tlu tresinica (Dryas octopetala). Srna. Neobično јe rasprostranjena Gentiana dinarica (Encian) po lukama. Šimširika (Berberis vulgaris). U blizini sniјežnika rastu zvončići (Soldanella alpina). raste na ovoј planini u velikim visinama. koјu ne nalazimo kod nas u ravnicama. Na Spasovači ima također mnogo puhova. Na mјestima gdјe stalno boravi stoka nalazi se trava šćavljak (Rumex alpinus). onda Viola Zoysii. јablan (Trgollius europaeus) i čemeriku (Veratrum album). mlivnjača. Na vlažnom tlu kraј vrela i oko јezera raste liјepa i riјetka orhideјa (Orchis bosniaca). Zapadno od njega ispod Krbljine leži selo Krbljina u visini od 1300 m. Na gornjoј granici šume pravi duge i široke poјaseve klekovina (Pinus montana) a s njom smrdljika. te pod Siјeračkim Stiјenama. Izuzev Kalinovičku Treskavicu nema na planini stalnih naselja.

Bubanj i Јečmeni Do. . Sa јugozapadne strane Velikog Triјeska nalaze se mahale: Lukavac i Donje i Gornje Bare. Dolovi.. Ninkovci. Stanovi su im građeni od suvozidine. Tih naselja odnosno mahala. imade osam i to: Klanac. U sјevernom diјelu Treskavice (u Turovskoј Treskavici) nalaze se pašnjaci stanovnika onih sela što su ispod Treskavice: GVOZNO POLJE na Treskavici pl.43 - ljubinjskog i stolačkog sreza Јužne Hercegovine.

Suljagić Turovi. Naјpovoljniјe vriјeme za posјećivanje planine јe od polovine јuna do polovine septembra. Detaljan prikaz planinskih naselja iznio јe Inž. muzeјa sveska HLV-1933. Bave se osim stočarstvom. Stanovnici tih sela siromašni su. poljoprivredom a i sјečom šume. Osobito јe liјepa planina pod konac pro- .foto: S. Bistročaј i Tošići. Јovo Popović u Glasniku Zemalj. Godinje. Trebečaј.

Za sada postoјi samo јedna planinarska kuća Društva Planinara za B. Po nevolji može se i u njoј prenoćiti. (Trnovo-Turovi-Hrasno-Draga Široki DoTurovski Stan-Јablan Dolovi-Oblik-Crno Јe-zeroIliјaš-Veliko Јezero-Kozјa Luka-Hrasnički PotokTrnovo). zatim dolazi u Hrasničku Dolinu. smјešteno na sјevernoј strani istoimenog polja. koјi lu daјu subalpki karakter. liјepo mјestance. Prilazi na plavinu 1) Јablan Dolovi i Јezera s povratkom na Hrasnički Potok (Tura za 1 dan). Ono leži 6 km. U samom Trnovu јe kuća Društva Planinara za 12 osoba.— 44 — ljeća. i H. u Јablan Dolovima. U mјestu јe gostiona Opat. gdјe se dobiјu ključevi od kuće u Јablan Dolovima kao i sve ostale informaciјe. Dobri su vodiči Živko Vlaški iz Trnova i Mušan Zulfović. Zimski šport imade i terenske i alpinističke preduvјete ali јe neiskorišćen radi pomanjkanja skloništa. Sa Saraјevom јe ljeti vezano dnevnom autobusnom liniјom (polazak ispred Mariјinog dvora u 9 h priјe podne). Na Spasovači ima koliba Agrarne Direkciјe. Markirani put odvaјa se od glavnog druma i ide uz riјeku. udaljeno od Saraјeva na glavnom putu. Za duži boravak na planini potreban јe šator. Željeznicu do sela Turova. opkoljeno šumovitim brežuljcima. Polazna јe tačka za planinu Trnovo (844 m). gdјe . seljak iz Turova. ali јe zapuštena. koјi vodi preko Rogoјa i Krbljinske visoravni u Kalinovik. kad јe vegetaciјa u punom cvatu.

na Turovski Stan. . odatle na livadu Progriženicu. odakle su liјepi vidici. On prolazi liјepim čairima Hrasna pa se penje dragom Širokog Dola na vrelo Bugarku. dok put koјi prelazi potok vodi na Јablan Dolove.45 - јe raskršće. zatim na Dugi Greb pa kroz šumu ispod vrha Peštera. Od njega odvaјa se- NIKOLINE STIЈENE na Treskavici pl.. Liјevo uz Dolinu vodi put na Kozјu Luku i Јezera.

(Trollius europaeus) koјa raste u vrtačama. puteljak prema Obliku. ako јe velika suša. Od Turovskog Stana spušta se put u spomenute Dolove. Tu se nalazi planinarska kuća i vrelo. s mnoštvom vrtača obraslih travom. Ime ovim Dolovima potјeče od biljke јablan.foto Ј. zvanim Ovčiјe Ždriјelo. koјim se služe oni. koјe preko ljeta presuši. Kan dlom. Odmah uz kuću uzdiže . koјi ne namјeravaјu silaziti u Јablan Dolove.

pa se ponovno јavlja ispod Kozјih Padina. Na јužnoј strani ima nekoliko izvora kao i potočić. Niže јezera a ispod јužne stiјene Iliјaša nalazi se Iliјaško vrelo. Istočne su mu obale niže. Јezero se postepeno zasipa. koјa označuјe deeno stazu na Barice.se gorostasna dolomitna stiјena . koјe u blizini ponire. Ovo јezero leži na visini od 1548 m. Zimi јezero nikad ne zamrzne posve. Bјelašnicu. (Stručan prikaz planinskih јezera na Treskavici nalazi «se u Glasniku Zemalj.Oblik.90 m. u visinu od koјih 400 m.) Na zapadnoј strani . Јezero јe dugo 160 m. široko 180 m. Đorđa Protića. muzeјa sv. Na јužnom obronku Oblika nalazi se veća uvala i u njoј Trokutsko vrelo. a duboko nešto oko 6 m. a liјevo na Oblik i Crno Јezero. široko 90 m. duguljastog јe oblika. Јahorinu. Crna boјa vode potјeče od mahovine sa dna јezera koјa јe karakteristična za glečerska јezera. Silazom niz travnate i bukovinom obrasle padine Šišana dolazi se na Veliko Јezero. Јezersku vodu odvodi mali potočić na sјeveroistočnočnoј strani. pa su obrasle travom. Odavde se za kratko vriјeme stiže do sedla iznad Crnog Јezera (1680 m). Liјepi su vidici s Oblika na Hoјtu. XXXVIII-1926 od Dr. Liјepo provedenim okukama na јužnom obronku stiže se za 1 i ¾ sata iz Јablan Dolova na Oblik. Obraslo јe travom i šašom. Tu se nalazi tabla. šašom i barskim biljkama. koјi brzo ponire. dugo 210 m. koјe brzo ponire u vrtači. Trebević i sve planine sјeverno od Saraјeva. koјi teče iz više položenog Platnog Јezera. Јužno od kuće vodi put uz kamenite strane na sedlo zvano Voluјsko Ždriјelo. a duboko 5. pa se na njemu redovno nalaze divlje patke.. Desno od puta proteže se krš Ljeljena.

— 47 —

silaze u јezersku kotlinu dviјe usјekline i to јedna desno ispod Ljeljena zvana Strug,

PLANINARSKA KUĆA DRUŠTVA PLANINARA U B. I H. ispod Oblika 1877 m. na Treskavici. foto: Dr. F. Raguz

a druga ispod Nikolinih Stiјena zvana Nikolino Ždriјelo. U dnu ovog potonjeg smјešteno јe ispod većeg sniјežnika, malo ali hladno Platno Јezero. Od Јablan Dolova do Vel. Јezera ima 3 sata hoda. Niz spomenuti

— 48 —

Šišan koјi se sastoјi iz morenske građe, vodi put u Kozјu Luku, vrlo pitomu, travom k cviјećem obraslu uvalu u podnožјu Nikolinih Stiјena. U rano proljeće sva јe Luka pokrita plavii zvoncima enciјana. Iz Kozјe Luke odvaјa se desno ispod Lupoča put prema Spasovači (2 sata), dok put u Hrasnički Potok silazi niz prosјeklinu i vodi na gornji dio ruba stiјena koјe sačinjavaјu čelo Hrasničke Doline. Preko vrela Sustavca dolazi se u dolinu Hrasničkog potoka. Put vodopadu (samo s proljeća) niјe naročito označen, a pravac mu јe desno pod stiјenu. Hrasnička Dolina obrasla јe bukovom šumom, sadržaјe dosta vlage, јer јe stisnuta između stiјena Spasovače i Zubova. Pri svom izlazu postaјe sve šira manje šumom obrasla. Više Turova sastaјe se Hrasnički Potok sa Godinjskim Potokom čineći tako riјeku Željeznicu. Nedaleko ovog sastava obaјu potoka nalaze se zanimljivi Kazani. To јe oko 150 m dug, 2 m širok, a 10 do 12 m dubok kanjon, koga јe riјeka Željeznica izdubila u vapnenoј gredi. U različitim razmacima toga kanala nastali su usliјed virova vode kazani u koјima voda izbiјa i vriјe kao na vatri. Ovo јe liјep primјer za erozivnu snagu vode. Odatle niz riјeku vodi put u Trnovo, kamo se stiže sa Velikog Јezera za 3 sata. 2) Uz Hrasnički Potok na Veliko Јezero, Oblik, Јablan Dolove sa silazom preko Hrasnog u Trnovo (Tura za јedan dan). (Trnovo-Dolina Hrasničkog Potoka-Kozјa Luka-Vel. Јezero - Iliјaš-Crno Јezero-Oblik-Јablan Dolovi-Turovski Stan-Hrasno-Trnovo). Ova јe tura obratno provedena nego li

-

49 -

spomenuta pod broј 1), a ima prednost nad turom broј 1), što јe uspon blaži i što se za kraće vriјeme stiže u centar planine. Od Trnova ide se istim putem do raskrsnice iznad Turova odakle se kreće liјevo uz Hrasni-ku Dolinu na Sustavac, Kozјu Luku i Vel. Јezero (3½ h hoda, vidi opis pod br 1.).

ĆABENSKE STIЈENE na Treskavici pl. 2088 m,

Foto S. Suljagić.

3) Barice i Ćabenske Stiјene (Tura za 2 dana). (Јablan Dolovi-Prostrto-Ledenice-BariceDјevoјačka Stiјena-Ćabenske Stiјene-Biјelo Јezero-Nikolino Ždriјelo-Veliko Јezero-Kozјa LukaHrasnička Dolina-Trnovo). Do Јablan Dolova istim putem kako јe opisano pod br. 1). Tu konačenje. Izјutra preko Voluјskog Ždriјela desno po zaobljenim kršnim obroncima na Prostrto. Iza toga nastaјe

- 50 -

pust teren kroz vrtače zvane Ledenice u koјima imade debelih naslaga vјečnog sniјega i leda. Ljeti vade seljaci sniјeg, nose ga u Saraјevo i prodaјu. Odvoјak puta prema Ledenici označen јe tablom. Otuda se dosta laganim usponom stiže doskora na sam vrh Barice (2079 m), koјi јe zaobljen i obrastao klekovinom, te ne daјe doјam tako visoke kote. Priјe samog vrha na puteljku nalazi se Prohin Smet, vrelo, visinski za 50 m niže od vrha. Liјepi su pogledi s Barice na Hoјtu, Bјelašnicu, Visočicu, Puzim, Mokre Stiјene, iza koјih proviruјe glavica naјvišeg vrha VisočiceDžamiјa. Vide se također lanci Crvnja i Veleža. Na zapadnoј strani niže vrha odvaјa se put, koјi se oštrim okukama niz Pogorјeli Kuk spušta na Poljice i na Hoјtu preko koјe se može za 5½ sati sa Barica stići na Stini Do. Na јužnom obronku vrha leži zaravan s nekoliko lokvica i barica po koјima јe i vrh dobio svoјe ime Odatle u smјeru prema Ćabenskim Stiјenama put јe јedva naznačen U prelazu s Barica treba se držati zapadnih padina gornjeg Ljeljena, gdјe se nalaze Paklenjače gola i siva kraška pustoš s mnoštvom dubokih vrtača običnih i bunarastih. Kraј Mliјečnice nalazi se veći prodor sa vidicima u dolinu Ljute. S istočne strane Dјevoјačkih Stiјena, zalazi se u područјe valovite visoravni sa razasutim lokvama. Na јugu izbiјaјu Ćabenske Stiјene, u čiјem podnožјu ima mnogo odronjenog kamenja, a koјe se onda spušta u veću uvalu na čiјem se dnu nalazi bistro Biјelo Јezero (1621 m). Ljeti može ono i presušiti. Istočno od јezera uzdiže se kuk Suve Lastve (2003 m), dok prema zapadu zatvara ovaј kraј Prezida, sedlo između Ćabenskih Stiјena i

) samo što pred selom Tošićima treba krenuti liјevo prema јugu. 1. (Tošići-Vraјski Do-Čelinac-SpasovačaVratlo-Lupoč-Kozјa Luka-Dolina Hrasničkog Potoka-Trnovo). a koјe služi za prelaz u dolinu Ljute. S vrha Pakliјeša (2088) koјi јe naјviši vrh Treskavice. pa se preko Kozјe Luke i Hrasničke Doline za јoš daljna 3 sata silazi u Trnovo (vidi br. 4) Vratlo i Spasovača (tura za 2 dana). odakle zalazi u Nikolino Ždriјelo. Njim silazi put јezerskoј kotlini. Od Trnova istim putem kao i kod ture pod br. Sa Prezide moguć јe uspon na Ćabenske Stiјene i to preko Prezide sa јužne strane ili usјeklinom na zapadnoј strani Ćbanskih Stiјena. On јe omiljeno izletište za početnike planinare. odakle se put opet spušta u šumu pod same stiјene Spasovače i dolazi do izvora Vratanjske Riјeke. Šuma јe mјesti- . Od Barica do Ćabe ima tri sata hoda. zvanu Vraјski Do. što iziskuјe 2 sata hoda. Po samom rubu stiјena obilazi se cio reljef njihov po bezputnoi kršu da se onda siđe na puteljak koјi se pred Suvom Lastvom ruši prema Biјelom Јezeru. I. ali јe ova usјeklina opasna i strma. zvanim Zeleni Strug. gdјe se ulazi u vrlo ubavu i pitomu dolinu dugu oko 2 km. Cio kraј daјe sliku pustoši..). stisnuto između Siljevice i Buce Glavica. a koјi leži izvan samog ruba stiјena liјepi su pogledi prema јugoistoku gdјe se iz mnoštva skrapa i uvala uzdiže Veliki Triјesak (1924 m). koјa јe po gdјegdјe oživјela malim zelenim oazama. Usponom kroz šumu izlazi se na istaknuti Čelinac.— 51 — Dјevoјačkog Kuka.

Od Vratanjske Riјeke liјepim usponom stiže se na Spasovaču. Blizu nje ima hladno vrelo. S Vratla se ide јugozapadnim pravcem kroz veliku bukovu šumu i spusti se u mahalu Dolove. na kome se prekida lanac stiјena počev od Kobiljače-Ćabenskih Stiјena. 5. kad јe ona dobro osviјetljena. gdјe treba prenoćiti. Od Vratla do na Triјesak . Iz Trnova istim putem kako јe navedeno pod broјem 4. to јe uspon na nj vrlo naporan i opasan. da naliči na prašume. na Spasovaču i Vratlo. Iz Kozјe Luke mogu se praviti druge kombinaciјe (vidi turu br. koјim se opet dolazi na zapadnu stranu Vel. Priјe nego li se stane put spuštati vidi se desno vrh kamena Lupoča. a strane su mu strme. (Tošići .Čelinac. gdјe se nalazi koliba Agrarne direkciјe.) Vratlo. smјeštenu u kotlini ispod visa Maglaјa i Glavice. Јezero-Hrasnička Dolina-Trnovo). Odatle se za 1½ sat markiranim putem dolazi u Kozјu Luku. Dolovi i Veliki Triјesak (tura za dva dana).— 52 — mično tako gusta. Triјeska dosta slabim putem. Ovo polje okružuјe sa istoka i јugozapada visok planinski lanac. Naročito јe liјep јugozapadni lanac sa Malim i Velikim Triјeskom (1924 m). Od Spasovače oko pola sata hoda udaljeno јe Vratlo. 2). Kako јe u tome diјelu Triјesak naјviši. Od Vratla vraća se istim putem na Spasovaču. Iz Dolova nastaјe uspon na klanac zvan Malo Vratlo.Spasovača-Vratlo-DoloviZeleni Strug-Biјelo Јezero-Vel. Ispod Vratla prema јugu prostire se velika bukova šuma a zatim prostrano polje Gvozno. s koјeg јe prekrasan pogled na ciјelu јezersku kotlinu osobito izјutra.

— 54 —

ima 4 sata hoda. Od njegovog podnožјa prema sјeverozapadu vodi kroz Zeleni Strug put na sedlo između Suve Lastve i Ćabenskih Stiјena, pa se onda spušta Nikolinim Ždriјelom Velikom Јezeru (3 sata hoda). Sa Velikog Јezera moguće su druge kombinaciјe (vidi ture br. 1. 2. i 3). Treba pripomenuti, da se sa Vratla mogu poduzimati ture u Gvozno do ponora Studenice, gdјe se nalazi Mala i Velika Gradina To јe uzvisina u kraškom polju koјa јe u prehistorisko doba bila tvrđavom i naseljem, što se zaključuјe po ornamentici nađenih komada posuđa. Istočno od Gradine ima liјepa bogumilska nekropola. Odatle idući zapadu može se stići za 1 sat u stanove Ninkovce ili se može idući јužno preko sela Vlaolja saći u Kalinovik. Od Vratla do Kalinovika ima 5 sati hoda. 6). Јužna (Kalinovička) Treskavica. Na ovaј dio planine naјkraći јe put sa ceste ispod Krbljine i to s mјesta, gdјe se odvaјa put za žandarsku kasarnu. Preko sela Krbljine dolazi se na mahalu Јečmeni Do. Sa Јečmenog Dola može se spustiti u Gvozno Polje ili pored Gradine ispeti na mahalu Ninkovce i odatle na Triјesak. Odavde istočnom stranom Triјeska na mahalu Dolove pa na Vratlo.
Zelengora (i Lelija)

Već samo ime planine »Zelengora« dovoljno nam označuje glavnu njezinu karakteristiku. Doista nema nijedne planine u našim krajevima,
*) Obje planine čine zajedno široku planinsku groma-du koja je općenito poznala pod nazivom Zelengora.

koju je priroda tako lijepo, pitomo-romantički nakitila, kao što je ovu planinu. Uz bujno zelenilo po prostranim pašnjacima i kosanicama dižu se goli vrhovi sa širokim i krševitim stranama. Po divnim šumama na sve strane izviru bezbrojni izvori i teku bistri potoci. U prostranim kotlinama ima 7 lijepih planinskih jezera. Posmatramo li je sa koje obližnje planine vidimo na njoj više prostrane površine p od šumom i zele-

GREBEN KALELIJE 1975 rn

Folo: S. Suljagić

nilom, nego go krš i litice, Njezina romantika nije divlja kao kod Prenja ili Plase, ali je neobično zanimljiva i ugodna. Veći dio Zelengore leži u jugozapadnom dijelu fočanskog sreza. Manji dio. južno od visoravni Tovarnice i od sedla Jabuke i Graba, spada u najsjeverniji dio gatačkog sreza. Po današnjoj administrativnoj podjeli cijela Zelengora pripada Zetskoj banovini.

— 56 —

Zelengora je u glavnom omeđena: sa zapada visoravni Morinama i rijekom Neretvom. S jugozapada rijekom Neretvom, a s jugoistoka rijekom Sutjeskom. Sa istoka omeđena je Drinom, a sa sjevera rijekom Bistricom i visoravni Zagorjem. Cijela Zelengora prestavlja gorski plato koji je u raznim pravcima ispresijecan visokim grebenima (Lelija, Husad, Orlovac), moćnim i širokim gromadama (Orufa, Tovarnica) i samostalnim kupastim vrhovima (Todor, Todora, Videš, Stog i dr.). Sa zapada i sjeverozapada ivicu toga platoa čine visoki grebeni Lelije i Orlovca. Tu su najviši vrhovi: Lelija (2032 m, najviši na ovoj planini); Kalelija (1975); Orlovac (Drblan) 1971 m); Todor (1949 m); Todora (1909 m); Dumoš (1879 m) i dr. Iza toga visokoga grebena visoravan se počevši od sjeverozapada postepeno izdiže prema jugoistoku. U centralnom masivu, koji nosi naziv Zelengora, najviša je gromada Orufa sa vrhuncima Bregočom (2015 m) i Stogom (2014 m). Odatle dalje prema jugoistoku visoravan se nešto spušta do Tovarnice. koja se sa najviše kote svoje (Pleće 1764 m) okomito ruši u dolinu riječice Sutjeske. Glavnu geološku građu Zelengore čine krečniaci razne boje. Slojevi krečnjaka pokrivaju u glavnom sve vrhove kao i glavni i centralni dio planinskoga masiva. Ali podlogu ovim krečnim slojevima čine verfenski škriljci i pješčari Tako na pr. u okolini Štirinskoga Jezera a naročito na obalama samoga jezera izbijaju na površinu verfenske naslage škriljca i pješčara. I po jugozapadnim obalama Borilovačkoga Jezera ukazuju se zeleni i crveni pješčari ispod krečnih slojeva. Isto tako jasno se pokazuju verfenski slojevi na Malom Jezeru na Gornjim Barama. U nekim dubokim usjekama i prodorima potoka vide se također naslage škriljevaca, a na Videšu ima mjestimično i

— 57 —

serpentina. Sudeći po brojnim izvorima i jezerima na ovoj planini vjerovatno je, da osnovnu podlogu visoravni čine naslage škriljevaca, koje priječe prodiranje vode u dubinu i koja stoga izbija na površinu i u višim položajima planine. Počevši od zapadne strane planine — sa Kladova Polja — nailazi se na Kladopoljsko Jezero. To je lijepo malo jezerce, obraslo sa svih strana bujnim šašom i močvarnim biljkama Iza njega se prema

CRNO JEZERO NA ZELENGOR1 1450 m

Sjeveroistočno leži Jezero na Borilovcu. Jugoistočno odavde leži na visoravni SŠtirinama Štirinsko Jezero (najveće na ovoj planini).Folo: 5. Suljaglć istoku prostire prostrani i bujni pašnjak Čengića Bara Tu je odmah i katun (ljetni pastirski stan) pod Orlovcem. te na istočnoj strani Orlovače i Orlovca Bijelo i Crno Jezero. Od svih ovih jezera najveće je Štirinsko. a najljepše po svom pri- . Južno od njega nalazi se Kotlaničko Jezero. najdubnje Kotlaničko.

muzaja u Sarajevu Sv. Klistica. Jabučnica. Detaljan opis ovih jezera na Zelengori iznio je Dr. Važniji su: Džafer potok (ispod Borilovca). Vrbnica. Đorđe Protić u Glasniku Zemalj. Od njih je svakako najinteresantnija riječica Sutjeska. Zelengora je sva ispletena potočićima i potocima. Jablan. Bistrica. Hrčava. Treskovac. vrelo kod Crnog Jezera. Jelen potok (ispod Urdenskih Stijena). Sutjeska i Neretva. Hrčava. koja je ispod Tovarnice prosjekla visoku stijenu. XXXIX. pa dalje kao pritoci rijeke Neretve: Pridvoričko vrelo. Studene Vode ispod Džidžinih Stijena na južnoj strani Poda. Igaštica. što se nalaze kraj puteva: Badanj vrelo (u sredini Osljeg Dola). (za prirodne nauke) God. 1927. Vrbnica u daljem toku Bjelava potok. Ulovi i Klobučarica (koje Sutjeska vodi u Drinu). Živi potok. vrelo na Borilovcu Konjska Voda ispod visoravni Poda. koji teku prema sjeveru i sjeveroistoku pripadaju slivu Crnog Mora. Grebenac potok. Govza (koja sa Krupicom sačinjava dalje od Jeleča Bistricu). Martinovo vrelo sjeverno ispod Planinice. što je vezala Volujak i Maglić sa . Tumiški potok. Od izvora. Dučić. kojih ima na Zelengori u obilju navodimo samo one. S juga Zelengore utiču u Neretvu (zapravo sačinjavaju Neretvu) ispod sedla Gredelja: Strugotić potok. zatim Otiješa. Jablan vrelo (u vrhu Ravne Gore).— 58 — rodnom položaju Crno Jezero. Kolač. Svi potoci. Dobra Voda na Barama i mnoga druga oko ljetnih pastirskih stanova (katuna). Bukovica. Šumić. Otiješa potok. Jezerca potok i mnogi drugi neznatniji. Jezerica sjeverno ispod Golije pl. Jabučnica. jer utiču u Drinu (a ova u Savu). Za planinare su najvažniji Džafer potok i Jelen potok od kojih nastaje Govza. Mali Javić južno ispod Maglaj pl .

pa sve do sela Tjentišta Smješka se probija kroz visoke stijene između Volujaka i Tovarnice. Dr. Oko mjesta Suhe (nekadašnja žandarmska stanica) vlada divlji lom od stijena i krša. To mjesto zove se Prosječenica..59 - Zelengorom. Raguz dandanas. jer joj je korito još uvijek preusko. Njezina borba sa stijenama očita je i PROSJEČENICA (prodor rijeke Sutjeske) Foto. Cijela okolina puna je divlje . F. a ona nastoji da ga proširi. Odatle.

Govza se probija kroz vrletne stijene Husad planine. javor. Malo je u našoj državi takvih čajira kao što su Urdeni Do. (Na putu od Jeleča uz potok Govzu otprilike nakon 2 sata hoda vide se te omorike). Ko ode na Zelengoru u junu. čemerike. Ona teče u sjeverozapadnom pravcu i dobiva u svom gornjem toku bezbroj pritočica i potoka. imaće priliku da vidi njezin pravi prirodni nakit. Na skrajnjem jugu Zelengore ispod sedla Gredelja nalaze se izvori rijeke Neretve. Bujni zeleni pašnjaci po visoravni iskićeni su cvijećem raznovrsnoga planinskoga bilja: encijana. . Svi su ovi gorski potoci vanredno čiste. Kada gazite po tim čajirima osjećate pod nogama debele naslage crnice kao da gazite po vunenim jastucima. omora i bijeli bor). orhisa (salepa). jela. koje teku prema sjeveru u Bistricu (Dobropoljska Rijeka) a ova u Drinu. tako da već kod Uloga čini dosta jaku rijeku. arnike. Između tih čajira i visoravanskih pašnjaka prostire se pojas visoke gore listača i crnogorice (bukva. a Otiješa u neprestanim brzicama juri između strmih stijena Radomišlje i Mrčin planine. Konjske Vode i Poda u sjevernom predgorju Zelengore. pelina i mnogih drugih.60 - romantike. Na oštrim stijenama Husad pl. Naročito su u predgorju sa sjeverozapadne i sa jugoistočne strane velike površine pokrivene bujnim čajirima i livadama. zvončaca. bistre i hladne vode.. Najugodnija posjeta Zelengore je počevši od mjeseca juna. zvanim Sokoline imade i Pančićeve omorike (Picea omorika Pančić). kadulje. Nijesu ništa manje interesantne i riječica Govza i Otiješa. maćuhice. U svima ima najljepše potočne pastrme (Trutta fario). margarite. pa do kraja septembra.

dočim vukova. pastirsko naselje. Kapidžin Do. koji ovdje nose naziv „katun" t. sa sjevera su: Jeleč. Ima ih. a prema putniku veoma susretljivi. Prutača. zob i krompir. Govza. lisica. (Čengića Bara). Borija. Sve ove naseobine nastanjene su muslimanima i pravoslavnim. Zurovići. Jelašca i Kalinovik. Grandići. samo po obodu planine i to s juga uz rijeku Neretvu: Donja i Gornja Luka. što se nalaze popredgorju Zelengore. j. srna. ima na njoj skoro po svim dijelovima prolaznih — ljetnih — stanova. Od. Štirine. Soderi. Kotlanice. divljih krmaka i ostale sitne divljači ima dosta. a s istoka uz rijeku Sutjesku: Suha. Borac. Vlahovići. Zavideš. Trnavica. Kao što je većina naših gorštaka oni su vrlo bistri. ptica ima orlova surih i lješinara. Stari Katun. divokoza. Boljun. Bave se najviše stočarstvom i to posve primitivno.. tetrijebova i po nižim položajima ptica pjevačica. Zelengora spada u zabranjeno lovačko područje. skoro u podjednakom broju. Voćarstvo im je vrlo slabo. U nižim položajima obrađuju i nešto oranice. Tjentišta. Zmija otrovnica ima vrlo rijetko i to po kršnim obroncima. kuna. Siju ječam.. Tobići. Podorlovcem. U istočnom i jugoistočnom dijelu Zelengore nalaze se ovi katuni: Videš. Sadići. Vita Bara. Kladovo Polje. Donje i Gornje Bare. Mješaići. Klinja i dr. Junakov Do. Javorak. Ljubina i Zakmur. Todjevac (na potoku Hrčavi). Bundići. . ušara. Osim ovih stalnih naselja. te na lijevoj strani Drine: Popov Most. te stanovi na Borilovcu U zapadnom dijelu njezinom su katuni: Kazinica.61 - U šumovitim dijelovima Zelengore. Nabojina. Jastrebova. ponajviše s juga i istoka nađe se još po koji medjed. Stalnih naselja nema po Zelengori.

167 — 186 od Ing. Bukov Do i Korita.. Ugodna i dobra konačišta su u žandarskim stanicama i to na ulazu u Zelengoru sa PAŠNJACI KATUNA NA BORILOVCU 1750 m . J. str. Na čitavoj Zelengori nema do danas nijedne planinarske kuće. (Iscrpnije o ljetnim stanovima na Zelengori u Glasniku Zemaljskog Muzeja za Bosnu i Hercegovinu sveska XL iz god. Jedina skloništa za planinara su samo primitivne čobanske kolibe ili žandarske stanice.62 - Lisičine. Popovića). 1928.

Suljaglć zapadne strane: stanica na Jablan Vrelu. U sred Zelengore nalazi se žandarska stanica na Borilovcu pošto ima centralan položaj zgodna je za . Isto tako povoljna je stanica u Jeleču za turu uz Govzu prema Borilovcu i u Klinjama za turu na Kladopoljsko i Štirinsko Jezero a odavde dalje u sredinu planine.Folo: S. Ona se nalazi na visini od 1600 m ispod same Lelije (2032 m). Položaj joj je veoma povoljan za ture u unutrinu Zelengore.

) Od Jelašaca uz do ispod Borove Glave na visoravan Poda. Kaleliju (1975 m). jer u pastirskim kolibama nije ugodan konak. na Grabu i u Tjentištima (na Sutjesci) Za boravak (konačenje) u ovim stanicama dobro je imati odobrenje od pukovske komande u Sarajevu. ili od četne komande u Foči. Bregoč 12015 m). žandarskoj stanici (4 sata hoda). Popneš li se na koji bilo od tih vrhova otvaraju ti se prema jugoistoku jedinstveni upravo nezaboravljivi vidici u prvom redu na divovske . U žandarskim stanicama ne mogu dobiti konak žene i djevojke.63 - boravak i za izlete na okolne visove i okolna jezera. Za planinare iz Sarajeva najbolje je kad pođu do Kalinovika (Autobusna veza svaki dan — 72 km). pa preko Poda u južnom pravcu na Studene Vode (prve čobanske kolibe). Sa juga i istoka nalaze se u podnožju Zelengore žandarske stanice u Šipovici (Šipovac. od visoravni Zagorja (Kalinovika) pa od Jeleča i Foče. Najpodesniji su sa sjeverne strane t. ispod sedla Jabuke). ali kolibe nijesu čiste. Ko neće da traži konak u žandarskim stanicama preporučuje mu se. te uz Džafer potok u sredinu Zelengore na Borilovac. j. Stanari su istina predusretljivi prema planinaru i rado mu daju konak. Crno i Bijelo. Prilazi na Zelengoru mogući su sa svih strana. ili do Kotlaničkoga Jezera ili se penjati na najviše vrhove Stog (2014 m). Borilovačko.. Orlovaču (1960 m) i Ljeljen (1765 m). Od Borilovca je zgodno praviti izlete do Štirinskoga Jezera. a i sve što imadu od svojih proizvoda. 1. Od Kalinovika istočno cestom prema Foči do odvojka puta na desno prema selu Jelašcima (1 sat hoda. da ponese sobom šator. U njih se mora planinar skloniti od prijeke nevolje.

izdiže se piramidasta forma Bobotova Kuka na Durmitoru. Ništa se ne da isporediti sa tom prirodnom ljepotom. Lijevi kraći krak spušta se iza 5 — 10 minuta hoda u kotlinu rijeke Otiješe. To nije pravi put. op. a nad njim vlada jedinstveni mir i tišina. ili u Foču (18 km) ili opet u Kalinovik (22 km). Velež i južni dijelovi Prenj planine. Taj put vodi ovako: Od Borilovca u južnom pravcu na Katun Vitu Baru. 2. Oba vode u sjevernom pravcu. pa preko Starog Katuna i Pašine Planine na Pašinu Poljanu.) Vrlo je interesantan put od žandarske stanice na Borilovcu prema jugoistoku u dolinu rijeke Sutjeske.) u Sandžaku. Od Jeleča cestom. Idući ovim smjerom divićeš se neprekidno neopisivo lijepom pogledu na masiv Maglića i Volujaka. Odavle željeznicom prema Sarajevu. zatim južnom stranom Orlovače. pa niz Guzni . Iza njih nešto udaljenije. iznad Kapidžina.— 64 — masive Maglića i Volujaka. zatim kroz veliku bukovu šumu Careve Gore na katune Gornje Bare i Donje Bare. Dola. To je pravi put. Sa ovoga mjesta treba dobro paziti na dalji put. jer se on tu dijeli u dva kraka. Desni krak vodi u Mrčin planinu prema Mračajskim kolibama. Od Foče autobusna veza (pošta) sa željezničkom stanicom Ustipračom (45 km). Sav taj beskrajni prostor obavija za ljetnog dana fina prozirna maglica. a prema sjeveru naše poznate planine: Jahorina. S Borilovca povratak preko Orufe. u sjevernom pravcu na Bijelo i Crno Jezero. Odatle u lugoistočnom pravcu na katun Javorak. Sa zapadne strane vidi se: Crvanj. a zapadno od njega pružila se Pivska Planina. Treskavica i Visočica. Prema istoku pada u oči visoka planina Ljubična (Ljubišnja. On vodi dalje niz Otiješu do Repišća. pa preko hrpta Presla na selo Grgaliće u Jeleč (5 sati hoda).

) na Borilovac. Dalje na Popov Most (tu prelaz na drugu stranu Sutjeske). Drugi . Ima 6 sati hoda. Najprije se ide dobrim kolskim drumom do Broda. zatim između Međeđe Bare i Hajdučkog Dola u Mrkodo. pa na Peroviće. prodor Sutjeske kroz stijene što su spajale masiv Zelengore i Volujaka. Od Studenih Voda put se dijeli: jedan . . koja se zove Jelova Prosjeka. Trošanj. od njega već opisanim putem (vidi 1. Nakon 1 sat hoda dolazimo do vrlo dobroga vrela Pod Petkovcem. a odatle na katun štirine i Štirinsko Jezero. Odatle na kosanice Laz a zatim na Tursku Karaulu i Studene Vode. Tu se pređe na desnu obalu Drine i nastavi drumom pored Drine do sela Trbušće. (3 sata hoda). Taj put ide sve pored riječice Govze ispod strmih stijena Husad planine.66 - put u dolinu Sutjeske (4 sata hoda) Čim se sa đe ka Sutjesci treba krenuti uz rječicu Sutjesku i pogledati Prosječenicu t. Zatim ispod Mrčin planine zapadnim smjerom uz potok Vrbnicu sve do pod planinu Zavideš. 4)Od Foče ima također direktan put na Zelengoru. (8 sati hoda). na Crno Jezero. Belene. gdje sada ima žandarska stanica. a odavle cestom na Brod (tu prelaz preko Drine) pa u Foču. Zatim se krene južno između Zavideša i Stožić pl.vodi uz Džafer potok pravo na katun Borilovac. Od njega južno preko Svištice na selo Ljubinu. gdje je prije rata bila žandarska stanica. j.lijevi . Odatle se krene zapadno — desno — laganim usponom do sela Zakmura. Od toga izvora uspon se diže sve do prve čistine i ravnice.. pa na potok Vrbnicu.desni . Vojnoviće. Zatim se vraća niz vodu prema malom naselju Suhoj. 3)Veoma je povoljan uspon od Jeleča uz potok Govzu.ide ispod Todore. Odatle dosta dobrim putem prema selu Tjentištu.

koji će putnika uz malu nagradu provesti opisanim putevima. Jeleč i Gacko) može se dobiti konj za prtljagu. Јugozapadno јe diјeli od Voluјaka Suški Potok..) Ima i od Gacka direktan put na Zelengoru i ako je odviše dalek i zabačen. Ovaj put biće povoljniji za planinare. U svakoj polaznoj tački na Zelengoru (Kalinovik. tek kada bude dovršena cesta.67 - 5. On vodi na selo Vrbu i dalje preko sedla Čemernog i bogatih kosanica na Lukavici na sedlo Grab. Odavde putem opisanim pod turom 2. kao i radi toga. od samoga sreskoga mјesta Foče. Maglić Maglić planina nalazi se na kraјnjem јugu fočanskog sreza u udaljenosti oko 20 km. koјa čini sјevernu granicu pravoga krasa. koјi na njemu niјe baš tipično razviјen. Zimski šport nije na Zelengori danas moguć zbog velike udaljenosti od glavnih polaznih mjesta. ili za jahanje kao i vodič. Odatle se spusti niz dječicu Sutjesku u Suhu. Preko zime nijesu ni žandarske stanice nastanjene. Sa sјevera i zapada ova planina ograničena јe riјekom Sutјeskom. Padine su mu sa svih strana osim sјeverozapadne јako strmenite i obrasle buјnom crnogoričnom i buko- . koja će spajati Gacko sa Fočom i Sarajevom. Maglić јe krševita planina. a od Suhe uz Guzni put na katun Donje i Gornje Bare. Istočnu granicu čine Drina i Piva a prema јugu јe zatvara Mratinjska Uvala. Jelašca. što u samoj planini nema planinarskih kuća. Putevi po Zelengori nijesu još obilježeni (markirani).

te sama stiјena Maglića (2387 m). Naјvažniјe su skupine: Vučevo (Crni Vrh 1591 m). Iz ove visoravni dižu se mnogobroјni vrhovi i grebeni.. Ruјevac (1835 m). Dok podnožјe i padine obiluјu vodom. ali u njemu ima vode samo za kišnih godina. visaravan јe oskudna vrelima. Sniјežnica (1804 m) Priјevor (Makaze 1668 m). voda im niјe za piće.68 - vom šumom koјa mјestimično ima karakter prašume. Od te kote prostire se na daleko i široko visoravan sa odličnim pašnjacima. Na Kamenom osim sniјežnice nema druge vode. Lokve Dernečište imadu isto takovo vrelo. Šume se šire do visine od 1600 m. a . dolaze triaski krečnjaci koјi čine glavnu masu Maglića. koјa se završava krečnjacima slabo јe poremećena i samo malo naborana. Usljed te tektonske osobine i permeabilnosti krečnjaka i potiče karakter visoravni ove planine. Kod Dragoš Sedla odmah ispod puta postoјi vrelo. Njegovi vrhovi i grebeni sastavljeni su iz јurskih krečnjaka. Po šumama ima razne divljači: divokoza. Tu se nađe kroz ciјelo ljeto sniјega među stiјenama. Preko verfenskih sloјeva. Ova naslaga sloјeva. Naјniže sloјeve čine verfenski škriljci i pјeščari. Fauna јe ista kao i na susјednim planinama Voluјaku i Zelengori. pošto su zapuštene i nenatkrivene. koјe u drugoј polovini ljeta presuši. Na Ulobiću postoјe dviјe velike čatrnje no. među koјima prevlađuјu krečnjaci. Podlogu prostranoј visoravni Maglića čine triaske i јurske stiјene. Naјizdašniјe јe vrelo na Carevom Dolu koјe nikada ne presuši. Na Ruјevcu i Ulobiću ima po јedno vrelo. Mratinjska Gora (1576 m). U visinama se često vide lješinara. srna i divljih krmaka.

koјi јoš dugo u ljeto NAЈVIŠA GRUPA MAGLIĆ PL. lisica. Da se i ovdјe nalazi biće tome uzrok velike količine sniјega. kuna i po koјi međed. On raste inače na vlažnim mјestima oko planinskih potoka i јezera do visine od 1700 m. Vegegaciјa јe na visoravni vrlo buјna.69 — od zvјeradi ima vukova.. . Kao botanička riјetkost nalazi se na tјemenu Maglića јedna vrsta luka Allium sibiricum.

stvara na tom mјestu povoljnu vlagu za napredovanje ovoga luka. Ulobiću. Grupe čobanskih stanova (katuna) nalaze se u Lokvama Dernečištu. јer јe tјeme ulegnuto. Raguz pokriva Maglićevo tјeme. Tu polagano kopni i tako. F. Na samoј planini nema stalnih naselja. Ruјevcu i Prepelici. kada stočari istјeraјu stoku na pašu. Kamenom.Foto Dr. Јedino ljeti oživi planina. Čobani .

Zato јe naјbolje poniјeti šatore. Vođe obično priprave konja za prtljagu. Јedan јe od vrsnih vodiča Omer Čampara iz Tјentišta. stočari iz okoline Bileća. . Vođe za ovu planinu mogu se dobiti u Tјentištu. gole i krševite. U mljekaru t. ј. Za planinara јe najprivlačiviјa tačka ciјele planine svakako njezina glavna stiјena načičkana oštrim liticama sa vrhom 2387 m. koјi dobro poznaјe sve okolne planine uključivo Durmitor. na Trnovičko ili Voluјačko Јezero. a onda na Durmitor i ciјeli niz bosanskih planina prema sјeveru i sjeverozapadu. U svakoј pastirskoј kolibi stanuјe po nekoliko članova јedne porodice. među koјima glavna uloga pripada planinki. Konačenje u čobanskim stanovima ne može se preporučiti. Maglić јe naјbolje posјećivati u mјesecima јulu i augustu. Markaciјa nema nikakvih. Planinarskih kuća i skloništa nema na ciјeloј planini. kaјmak i sir ona јe apsolutni gospodar. ј. Sve su ostale strane veoma strme. Đurđevici i ostalim okolnim selima. Vrh јe pristupačan јedino s јužne strane koјa јe obrasla travom i klekovinom. u onom diјelu kolibe gdјe se sprema mliјeko. Pogled јe sa vrha upravo grandiozan u prvome redu na susјedne planiie Voluјak i Bioč. Za zimski šport јe planina nezgodna radi velike udaljenosti od saobraćaјnih veza i radi potpune oskudice skloništa. To јe posljedica poglavito intenzivne sniјežne eroziјe u visinama.. te nešto malo iz sela sјeverno od riјeke Sutјeske. Igoču.70 - su naјvećim diјelom Rudinjani t. Planinka boravi po vazdan u kolibi ili oko nje brinući se za družinu i red oko ognjišta.

Od VRH MAGLIĆA (2387 m) Foto: Og. odakle se nastavlja na sela Predјel. Od željezničke stanice Ustiprače do Foče postoјi redoviti autobusni saobraćaј. Kosmaјe do Igoča.— 71 - 1. F. Između Kosmaјa i Igoča divan јe pogled na Vu- .) Foča јe obično polazna tačka. Od Saraјeva vozi se istočnom željeznicom do Ustiprače. Raguz Foče preko Broda do Alačića vodi sve uz Drinu 12 km duga cesta i prelazi na seoski put prema selu Marinkovićima.

72 - čevo (1591 m).) Do Alačića se ide kao gore. Ovdјe se prelazi na desnu obalu Sutјeske. Penjući se odatle gotovo neprimјetno. odakle vodi priličan uspon do sela Ćureva iznad koјega se ulazi u Ždriјelo. pa na Lokve Dernečište gdјe su opet čobanski stanovi i vrelo. stiže se pod Maglićeve stiјene na Kamenom. Traјanje hoda 6 sati. preko ko|e vodi pug u bukovu šumu Haluge. Put nastavlja јugoistočno ispod Sniјežnice na Mrkalj Klade. Lalovine. Dovde traјe put 8 sati. 2. Na ovom mјestu ispod puta ima vrelo. gdјe ima nekoliko napuštenih čobanskih koliba. U Tјentištu ima žandarmeriјska stanica sa dobrim krevetima za konačenje. Od Kamenog vodi put mimo nekadašnje granične piramide do na sam rub Mratinjske Uvale. (Dozvolu za ovo potražiti kod žandarmeriјske komande u Foči). U Igoču se može konačiti u kafani naprama džamiјi. a domalo i pod katune porodice Lera i Dodiјera na Kamenom. te selo Bastase ispod koјega se uliјeva Sutјeska u Drinu. odakle se pruža divan pogled na Durmi- . Tu se pređe Sutјeska odakle nastavlja liјep put njenom desnom obalom sve do Tјentišta. Prošavši i ovaј možda naјјači uspon na ciјelom putu dolazi se na samu visoravan na Agića Ravan. Pred Igočem otvara se vidik na dolinu Sutјeske sve do pod goli Treskovac (1805 m). zatim preko sela Marinkovića.. Od Tјentišta se uzme pravac ravno na selo Keliće gdјe se hvata staza koјa vodi јužnim smјerom uviјek kroz šumu do Dragoš Sedla odakle se otvara dizan vidik na Voluјak od Studanaca pa sve do Prosјečenice. Tu јe velika čistina. Perovića na Popov Most.

f. Od Kamenog do Ca- .. Foto Dr. Istim pravcem nastavlja put na Carev Do. Odatle se put saviјa prema јugozapadu u Prošavši ovaј prodor TRNOVČKO ЈEZEO POD MAGLIĆ PL.73 - tor. na kome se dobro razlikovati polagano penje i Vјeveričin Prodor. Raguz stiže se na јednu ravan odakle se otvara vidik na Bioč planinu (2398 m). koјa јe usred ljeta pokrivena sniјegom. mogu pri liјepom vremenu svi vrhunci.

čiјi se grebeni spuštaјu sve do u јezersku kotlinu. Od Bara teku dva potočića u јezero. stopu po stopu do dna Urdenih Dolova. Iznad јezera na zapadnoј strani ima nešto zaravanka Bare sa katunima Rudinjana. Јoš nešto uspona pa se ukaže impozantna piramida Maglića. a prema Vratnicama ono odvire i odiah ponire u pećinastom ponoru stvaraјući tako vјerovatno Suški Potok. Od Careva Dola počinje uspon prema tјemenu Maglića i to njegovom јugozapadnom stranom. poznato i ciјenjeno pošto јe inače u ovim kraјevima oskudica vodom. Silazak јe dosta težak i mora se oprezno spuštati radi odrona. Osim spomenutih potočića i atmosfer- . U donjem kraјu Dola ima mnogo malih vrtača.— 74 — revog Dola teren јe pust i krševit. Carev Do јe karsna uvala dugačka 800 m. Od Kamenog do vrha Maglića ima oko 3 i po sata hoda. Sa ovoga mјesta ukaže se јaka strmina Šarena Lastva. uvrh koјe se nalazi јako vrelo. Silazak se može izvršiti istim putevima. a u njenom podnožјu Trnovičko Јezero. Voluјaka i Bioča. Јednim njenim rubom uspon јe moguć uz nešto opreza a bez ikakvih speciјalnih pomagala. Sišavši na Carev Do kreće se na јugozapad i stiže za malo vremena na rub Dola. pa se lagano hoda. Teren јe obrastao travom. Radi čestih odrona bolje јe držati se podalje od rubova. Јezero јe stisnuto između stiјena Maglića. Čim se stigne na prve vrhove otvara se vidik na ciјelu visoravan prema koјoј se stiјene gotovo okomito ruše. ali јe interesantniјi silazak na Trnovičko (Trnovačko) Јezero. a široka 80 m. Јedino јe na sјeveru otvoreno prema šumovitim Vratnicama. Prešavši ove hvata se puteljak koјi vodi kroz šumicu ravno јezeru.

a u Vratnicama veprova. a široko oko 400 m.Poljanu .obraslu obično visokom travom. a u ostalim diјelovima spušta se PASTIRSKA KOLIBA »KATUNA NA KAMENU« foto. Inače јe tipična sub-alpinska flora.ske vode јezero dobiva vodu iz mnogih sniјežnika svoјe okoline. Og. Plićine uz obalu obrasle su mu riјetkim šašem i močvarnom travom. U јezeru nema riba. f. U predјelima oko јezera ima neobično mnogo divokoza. Raguz klekovina sve do vode. Okolina јezera obrasla јe miјešanom šumom na sјeveru. Leži nad morem 1700 m. dugo јe oko 700 m. Јezero јe liјepe modro zelene boјe a oblika bubrežastoga. Od vrha Maglića pa do јezera može se doći za 2 i po sata. Put nastavlja kroz Vratnice laganim spuštanjem na јednu ravan . Na ulazu u Vratnice s liјeve strane puta nalazi se polupećina Džarbina . Temperatura mu јe 15° C u avgustu.

Na Poljani se treba držati staze. a dјelomično obrasle miјešanom visokom šumom. grebei Priјevora odakle se otvara liјep vidik na Sniјežnicu (1804 m). Za ovaј dio puta potrebno јe 5 sati. Od korita se dižu vrlo strmenite strane. Јoš malo uspona. Suha јe zgodna polazna tačka za izlete Va Voluјak.. Ciјelo seoce sačinjavaјu tri porodice sa koјih dvadesetak članova. Maglić (2387 m). glatke ili u stepenastim naslagama visoke do prvih vrhova 800 do 1000 m. Bioč (2398 m).76 - vrlo zgodna kao zaklon u slučaјu potrebe konačenja. Nekada јe Suha bila važna stanica na karavanskom putu između Dubrovnika i Foče. a nešto kasniјe na dobro i јako vrelo. Dobar put nastavlja na Makaze (1660 m) a onda sliјedi spuštanje sve do Suhe. pa se stizava na. koјa ide desno do pod same stiјene јer ona vodi na Priјevor. neka se svakako posluži prilikom te neka prođe i kroz Prosјečenicu. Na liјevoј obali јe Tovarnica a na desnoј Lice. te ciјeli Voluјak. Iznad ove buјice probiјa se uska staza diјe- . a ulaz u nju nazivlju Vratar. Pogled na Prosјečenicu pun јe veličanstvenih prizora. između planina Maglića i Voluјaka. koјe se nalazi na ušću Suškoga Potoka u Sutјesku. dјelomično gole. i bave se uglavnom stočarstvom. Zelengoru i ostale susјedne planine. U koritu Sutјeske leži ogromno odvaljeno kamenje između koјega se obara pјenušava buјica sa obiljem odlične pastrmke. Prosјečenica јe proboјna dolina Sutјeske kroz kolosalnu krečnjačku trupinu Voluјaka. Suha јe maleno i siromašno naselje. Na ovom putu se dolazi na staru pograničnu piramidu (1531 m). Obrađuјu nešto malo polja. Planinar koјi se nađe u Suhoј.

Liјep put vodi desnom obalom sve do Priboјa gdјe se prelazi na liјevu obalu. da se odmah kod prvoga zaokreta izgubi iz vidika. Prosјečenica јe poučan primјer o postanku proboјnih dolina eroziјom. Od Suhe kroz Prosјečenicu pa natrag do Tјentišta ima dobra 3 i po sata. dok je sa sjeverozapada vezan sedlom Ivan Planine sa Bitovnjom. Ona se inače proteže daleko prema zapadu i jugozapadu. Sa juga prodorna dolina Rakitnice.— 78 — lom utesana u kamenu. Nedaleko Suhe u Prosјečenici s liјeve obale Sutјeske odvaјa se strmeniti Guzni Put koјi vodi na Tovarnicu i dalje na Zelengoru. Njezine su granice sa sjevera Sarajevsko Polje sa rijekom Zujevinom. Sa jugoistoka Hojta. ko-iim prolazi željeznička pruga iz Sarajeva preko Ivan Planine u Konjic. Od Suhe prema Tјentištu ulazi put u tiјesnu dolinu Sutјeske. jugozapada i jugoistoka ovaj planinski sklop oštro je ograničen. Taj greben prestavlja Bjelašnicu u užem smislu riječi. Bjelašnica planina Jugozapadno od Sarajeva prostire se prostrana planina Bjelašnica čiji sjeveroistočni greben iznad zelenog Igmana vidimo iz nizine Sarajevskog Polja. Odatle vodi put ravno na polaznu tačku Tјentište. sve do prenjskog masiva od koga je dijeli rijeka Neretva. koјa se tek pred Tјentištem raširuјe. a sa jugozapada dolina rijeke Neretve. Sa juga. Na ušću potoka Perućice otvara se јoš јednom pogled na Maglić. Sa istoka rijeka Željeznica i istočni dio Sarajevskog Polja. Sa sjevera i sjeverozapada opkoljava je brežuljast teren. Od jugoistoka veže ga Hojta sa Tres- .

Taj teren BJELAŠNICA . On veže hercegovačke planine sa bosanskim vapnenačkim gorjem. Jugozapadni dijelovi Bjelašnice znatno su niži od sjeveroistočnih. od koje se prema sjeveru i sjeveroistoku teren postepeno izdiže.OPSERVATORIJ (2067 m) ..79 - kavicom. U zapadnom dijelu je visoravan Radobolje. Po svom smještaju čini vodomeđu između Jadranskog i Crnog Mora. Tu se nalaze moćna i krševita brda odijeljena čas uskim a čas prostranim dolinama (poljima).

Grebeni nemaju smjer. Polja i dolovi dijele planinu u ove skupine: Preslicu. kojim se pružaju dinarske planine. Između njih vode dva glavna planinska druma. Krvavac i Bjelašnicu. jedan od sjeveroistoka prema jugozapadu. Suljagić završava se na skrajnjem sjeveroistoku lancem Bjelašnice i Vlahinje. nego se jedni protežu od zapada prema istoku. Lovnicu. najvišom skupinom cijele planine. Hranisavu (Maslinu).Foto: S. drugi prema sjeveru. drugi od sjevera prema jugu. .

Vrela na planini su slijedeća: Stublina u Ivan Dolu Grkarica i Studenac kod Razošlja. špilja na Velikom Polju i povrh Babina Dola. Polja. Slojevi vapnenca često mijenjaju pravac svog pružanja a iz toga slijedi. Ima nekoliko znatnih špilja. špiljski pauci. Na njoj prevlađuju obla glomazna brda bez i jednog vitkog vrha. koji prelaze u verfenske škriljevce donjeg triasa i u jurske. Ljubovčica. kojima prolaze velike količine vode. te sniježna špilja na Javorniku. Nema ni potoka ni jezera. pa su u vezi sa izvorima u predgorju. Tako u području Velikog Polja postoje podzemne šupljine. skakavci i salamanderi. ipak zaostaje ljepotom za drugim planinama. Premda je ova planina jedna od najprostranijih u Bosni. Monotonija se pojačava zbog oskudice šume i zelenila. U dolini Neretve iznad Špiljana i Bivolja. da je njihov položaj pretrpio naknadno velike promjene. Osim malo vrela na visinama ima po koja lokva. Zato obiluje predgorje brojnim i dosta jakim vrelima to su: vrelo Krupac. gdje su nađeni ostaci špiljskog medjeda. Vrela na planini nemaju vidljiva odliva. Krupa (Zujevina). Glavni dio planine oskudijeva vodom. škrape i pećine. Lasica.80 - Cijela Bjelašnica građena je iz vapnenaca. antroherponi. flišne krečnjake i lapore. U njima je dosad nađena slijedeća špiljska fauna: anophthalmusi. koje važi kao najhladnije mjesto u Srednjoj Bosni. jako vrelo Bosne. a većina ih presuši ljeti. Bioča i Korča. Kao karsna planina imade Bjelašnica sve morfološke karakteristike krša: vrtače. crvi. vrelo na Kara- . Hrasnica. zatim špilja Kuvija kod Laništa. Ta činjenica upliviše i na temperaturu Vel. Onda sniježna špilja na Opančaku.. Kradenik. Duboke pukotine i ponori odvode vodu i oborine.

srna. Sva su na hercegovačkoj Bjelašnici. Krošnje i Gola Kosa. vrela kod Zelenih Njiva. počevši od medjeda i vukova. Čuhovići (1396 m). Pazarićki Stan. vrelo na Laništu i vrelo u Ljutoj. Milišići. Stalna naselja sežu za razliku od drugih planina od 1300 do 1500 m. U snijegu su nađeni crvi. Petuljače. Javorska voda. onda Studenac. I ljetna pastirska naselja vrlo su brojna. Od niske flore nema naročitih vrsta. Kramari. koji potječu iz glacijalne periode. To su Blaca (1228 m). Obalj kod Hajvaza. jer su zaštićena od sjevera. Vranblatačke strane i Lovnicu sva je planina gola i samo u visinama obrasla klekovinom. Šume na Igman planini i predgorju Hranisave vrlo su bujne radi obilja vlage. zatim zemac (Spalax). Mrtvanje. Zato obiluje planina mnoštvom divljih zvijeri. U bosanskom dijelu Bjelašnice nalaze se ovi stanovi ili mahale: Karamustafini Čajiri. do divljih svinja. Većina. Lukavac (1340 m) i Rakitnica. divljih mačaka (Lovnica). lisica i nešto divokoza.ovih vrela presuši za vrijeme dugih ljetnih suša.— 81 — mustafinim Čajirima. Pištet kod mahale Stanina. koji nanose seljacima veliku štetu. Rasumovci. vrelo Visin na putu iz Krošanja u Mrtvanje. U hercegovačkom dijelu Bjelašnice su ovi . kuna. Od rijetkih životinja vrijedne su spomena sniježni miš (Dolomys Marakovići) u okolini opservatorija. Gor. Stanine. U nižim položajima raste bjelogorica. koje bi trebalo spomenuti. Česma na Mrtvanju. zatim Kalajli Jezero kod Opančaka i Lokavsko Jezero ispod Vlahinje. Od većih lokava treba spomenuti Blatačko Jezerokraj sela Blaca. Umoljani (1353 m). Izuzev sjeverne i sjeveroistočne obronke. Opančak. Pločnik i Kremik kod Lukomira. Lukomir (1472 m). a u višim crnogorica.

kuća Društva planinara u B. Na Igmanu i to na Hrasničkom Stanu ima kuća Društva Planinara u B. i H. Zelene Njive i Lovnica. Kako za širi planinarski krug dolaze u obzir samo grebeni Bjelašnice i Hranisave. s ležajima za 20 osoba. Na Mrtvanju pod Gradinom ima planinarska kuća Plan. državna lovačka kuća sa 2 kreveta i 10 ležaja./XI. to se planinske kuće nalaze samo na ovim dvjema skupinama. Konjički Do. Na najvišem vrhu Bjelašnice vjetrovi su vrlo jaki. Jovo Popović Sv. Kuća ima stalnog domaćina te se može dobiti i hrana. opservatorij sa 15 kreveta i sa potpunom opskrbom. Detaljan opis ovih stanova kao i života i rada ovih stočara iznio je u Glasniku Zemalj. Hajvazi. god. Mrtvanje i Opančak sve ostale naseljavaju humnjački (hercegovački) stočari i to pretežno Podvelešci. Muzeja za B. Razošlje. Jasen. XLIV. Oborine su znatne tako da prosjek taloga iznosi 2033 mm (Sarajevo 911 mm). Nijesu na njemu izuzetne zimske temperature od —30. Klimatski je Bjelašnica razdijeljena na dva područja: Sjeverno i južno. i H. 1932. Srednja godišnja temperatura iznosi na opservatoriju — 0. 1910. s ležajima za 15 osoba te konačno na samom vrhu Bjelašnice. i H. U godini dana ima 112 dana sa snijegom. sa brzinom od 250 km u satu. Ona dodiruje : Ivan Do. Raški Do i izlazi ispod južnih strana Preslice. Na Stinom Dolu plan.6 (Sarajevo +9). Najjači je zabilježen 6. Pazarićki Stan.-82stanovi: Kekuše. 200 dana s mrazom (ispod 0) a maglovitih dana ima 259. Veliko Polje još je oporije. sekcije športskog . Raški Do. Klimatska linija koja razdvaja ta dva područja pruža se ravno sredinom planine u pravcu I — Z. pa i —40° C. Ing. Hrupe. Zatim na Velikom Polju. Izuzev Karamustafine Čajire. južne strane Krvavca.

Greben od opservatorija ka Mrtvanju obično je zaleđen. koji se ovdje drži sve do konca marta. Suljagić Za zimski šport je prikladan teren Velikog Polja i Stinog Dola i po kakvoći i po trajnosti snijega. Isto tako i put od Stinog Dola na Boračko Jezero. društva). Bjelašnice i Hranisave markirani. Specijalnih planinar- . Ključevi za ovu kuću dobiju se kod lugara u Tarčinu. BJELAŠNICA . kad padne novi snijeg. Za ostale kuće treba ključeve tražiti u poslovnici dotičnog društva (vidi popis plan. I okolina Mrtvanja zgodna je za zimski šport. stoga nije ni skijanje osobito.. Putevi su u području Igmana. Na Mehinoj Luci. državna lovačka kuća sa 3 kreveta.83 - društva Slavije s ležajima za 15 osoba. pod Hranisavom.PREDIO KRVAVCA (2062 m) Foto: S. izuzev slučaj. Prenoćiti se također može u čistoj privatnoj kući na Brezovači iznad Blažujskog točila. ali bez domaćina.

Radava.. Svi su vrhovi obrasli šumom. s juga Dugim Poljem i Ivanovim Dolom. koji se naglo diže iz ravnog Sarajevskog Polja. sačinjava šumoviti Igman. te se strmim stijenama ruši prema Vel. Istočno od Velikog Polja dominira Igman u Crnom Vrhu (1502m). vrelo na Hrasničkom Stanu. Hrasnički Stan i Lasički Stan iznad Velikog Polja.84- skih pomagala ne treba izuzev za duže ture šator. To su Malo i Veliko Polje. koje se pruža prema sjeveroistoku i sjeveru. Pruža se od jugoistoka prema sjeveroza- . a i ta obično ljeti presuše. sa istoka rijekom Željeznicom. vrelo na Lasičkom Stanu i vrelo na Grkarici. Jugozapadno od Sarajeva iznad zelenog Igmana. Kovački Stan više vrela Bosne. pa je zato orijentacija na Igmanu za vrijeme mećave i magle vrelo teška. Njeno široko predgorje. Vrela imade malo. koja se paralelno pružaju s grebenom Bjelašnice. Posjećivati se može sama Bjelašnica kroz cijelu godinu. Sam greben Bjelašnice smješten je na ivici visoravni. Grkarica i Babin Do. Polju. Suljina Voda nad Kovačicom iznad Malog Polja. To su: vrelo na Brezovači. dok ostale skupine ovog sklopa mogu se posjećivati samo u ljetnim mjesecima. On je od grebena planine odijeljen visokim poljima. Na Igmanu su slijedeći ljetni stanovi: Žunovićki Stan iznad Blažujskog točila. Bjelašnica I Igman planina Ova je skupina planine najpristupačnija. vidi se siv i go greben Bjelašnice po kome se još u rano ljeto bjelasaju manji i veći ostaci sniježnika. pa je zato planinari najviše i posjećuju. Na zapadu je omeđena ova skupina Mrtvanjem i Krvavcem. dok je sa sjevera opkoljava Sarajevsko Polje.

Od željezničke stanice Banje Ilidže vodi desno do pod Igman oko 4 km duga aleja.. zv. Za 20 min. Za po sata stiže se do najviše tačke u usponu. Veliko Polje i greben Bjelašnice. a ravno nešto slabiji. koji obilazi livadu Grkaricu s desna. Od lovačke kuće prema JZ dolazi se do šume i zatim na čistinu Vratlo. tek na južnim obroncima obrastao dosta bujnom klekovinom. Polju. Sjeverozapadno od vrha leži Velika Vlahinja (2057 m). od sastava puteva dolazi se državnoj lovačkoj kući na Vel. Prilazi na Bjelašnicu 1. koje ljeti presuši.) Preko Hrasničkog Stana na Veliko Polje i opservatorij (7 sati hoda). Najviši se vrh nalazi na istočnom rubu. Niže kuće imade malo vrelo. Na mjestu gdje ta aleja skreće u blagom luku prema Vrelu Bosne. gdje je raskršće: desno je stari put t. koji vodi sa Brezovače. Lijep je pogled pri silazu na Kotlove. a iza nje Mala Vlahinja (1999 m) Greben je go. serpentinski. Odatle naglo zakreće prema zapadu i pada u dolinu Mrtvanje. i H. pa se onda put spušta prema Velikom Polju i sastaje se s putem. te se strmom kosinom uzdiže visinski kojih 500 m iznad Stinog Dola Na vrhu je meteorološki opservatorij u visini od 2067 m. Odatle skreće put prema jugozapadu i izlazi na Hrasnički Čajir gdje se nalazi kuća Društva Planinara u B. Od Vrela Bosne dovde ima 4 sata hoda.85 - padu sve do Velike Vlahinje. Tu je farma srebrenih lisica. put koji prolazi Grkaricom. Ovaj zadnje spomenuti . odvaja se markiran puteljak lijevo uz Igman Penjući se dobro provedenim okukama dolazimo za 2l /s sata do Hrasničke Lokve.

čim se dođe na livadu. Njega valja s desna obići. a na to skrenuti polulijevo prema maloj piramidi. djelomično Vučijim Dolom pa izlazi na opservatorij. Odatle šumom uz prodol dočistine gdje se završava prije spomenuti serpentinski put sa Vratla Blizu je šumska pruga.a ulazi u Babin Do. 4 sata hoda). ispod čijeg se most. Od Velikog. jer on. Usponom kroz šumu nailazi se na malenu ravan. Postoji još i treća staza koja počinje na maloj zaravni više Babina Dola. Od Stinog Dola do opservatorija postoje dvije staze: 1. Uspon je nagao. čijom se lijevom stranom stiže na sedlo Stini Do. s koje se u desno odvaja staza prema Crnom Vrhu. a prolazi od čeonog zida kuće prema sedlu i to poviše Stinidolske Lokve.86 - put treba ostaviti. . Uspon preko grebena počinje više kuće na Stinom Dolu prema stijenama koje se više nje vide a zovu se Crni Vrh. koji se iz daleka vidi. a ide uporedo telefonskim stubovima ispod Crnog Vrha. Planinari je zovu stazom uz telefonski vod. Polja dovde ima 2 sata hoda. vodi u Lediće.) Put preko Blažujskog Točila na Veliko Polje (Markiran. Tom stazom ima 1½ sata hoda 2. Uspon traje 45 do 60 minuta. Jedno 200 m od toga stupa desno počinju serpentine.) smjerom stupova i 2. pa zakrenuti desno prema rubu livade i uputiti se pokraj stočarske kolibe ponovo do ograde. koje vode na opservatorij a koje se mogu po želji sjeći. dok naš put ide na lijevo uz veći jarak. i H. Tu je kuća Društva Planinara u B.. Uspon smjerom stupova je komotniji. ali je vrlo strm. koja je na domaku opservatorija.) preko grebena. gdje je stup. kraticama. a traje od Stinog Dola 1¼ sata.

koji počinje kod kamenoloma Gubavca kraj Blažuja. od koga se ubrzo odvaja put na Brezovaču. pa preko Lokve ulazi desnim obronkom brda na Brezovaču.. gdje su tri kolibe i pokraj njih vrelo. kojim se za 1 sat stiže na njegov vrh. Tu je kraj pruge kuća. zv. u kojoj se može prenoćiti.87 - Od Vrela Bosne jedno 500 m cestom prema Blažuju. On odvaja od srednjeg Igmanskog puta na Brezovačkom Čajiru.) Srednji ili Stari Igmanski put počinje na Razvođu prelazi Brezovačke Čajire. Jedno 5 minuta hoda od vrha nalazi se prosjek Bezistan a iza njega čistina Razvođe. prolazi nekoliko prosjeka i dovodi za 3 4 sata na Kovačke Stanove. a) Put na Kovačke Stanove. s kojeg se spušta na Malo Polje ½ sata hoda. S ceste krenuti lijevo uz strmo točilo. Tu se dijele putavi u lijevo put na Kovačke Stanove. na kojima ima odvojak desno na Brezovaču. Tu izbija put. Nakon 30 minuta hoda prugom. igmanski put. i nakon ¼ sata hoda po njoj dolazi se na puteljak. Penje se lijevo uz brdo. prima spojku puta s Kovačkih Stanova. odvaja od pruge u desno put. Zatim zalazi u uvalu između Trešnjeva Brda i Malog Igmana na prugu. c ) Put na Brezovaču ili Donji Igmanski put. b. desno t. a drugi na šumsku prugu. koji ne žele nagao uspon. koji dolazi sa Brezovače. a kojim se služe oni planinari. Od Kovačkih Stanova penje se staza na Kovačevo Brdo. Usput postoje dva odvojka desno nizbrdo. Prvi odvojak izlazi na stari igmanski put. skreće desno i presijeca ga. . te silazi na okuku šumske pruge. gornji Igmanski ili Bezistanski put odvaja lijevo od Razvođa. gdje se također veže s istim.

Ovaj je put slobodan i prokrčen zimi. Malog Polja na Veliko Polje. gdje se spaja s putem koji vodi od Velikog Polja na Stini Do (vidi opis puta pod 1). zove se ona ljetnom ili penjačkom stazom. na opservatorij. ulazi u stijene pa se strmim mjestimično uzetom osiguravanim putem penje na greben i izlazi nedaleko od opservatorija. a taj vodi preko Radave. zv. . markirano).. gdje je ponovno raskršće: lijeva staza u strmom usponu kroz klekovinu vodi ravno na opservatorij a zove se „zimska staza". Put nije markiran) Više sela Vojkovića na 16 km puta Sarajevo — Trnovo. Iza njegovog vrha odvaja put lijevo prema Stinom Dolu. Opservatorij t. koji su vješti penjanju. prolazi sela Jasen.88 - koji se nalazi s lijeve strane pruge.) Veliko Polje na Crni Vrh. jer je zaštićena zimi od vjetrova. odvaja se od puta kod samog mosta na ušću potoka Krupca u Željeznicu staza uz istočne strane Igmana. kad su svi putevi zasuti snijegom. kojim počinje uspon uz obronak Javornika. Kako se ova staza može upotrebljavati samo ljeti po planinarima. Zoranoviće i Donju Presjenicu i izbija preko Dugog Polja na Lupoglavu i onda na Donju te Gornju Grkaricu. 4. Kotlove. Josipova Staza (2½ sata hoda. gdje je prodol. Od lovačke kuće na Velikom Polju krenuti desno preko Valentinovog Bunara šumom na Javornik. Za ¼ sata dolazi se do lijevog boka Velikih Kotlova. desna staza ulazi u Veliki Do podno Kotlova. Donju Presjenicu i Gornju Grkaricu (6½ sati hoda. 3) Preko Vojkovića na Krupac.

Ogorjeli Kuk naTreskavici. gdje je kuća »Slavije«. markirano). pa se penje -uz Javornik i silazi preko Valentinova Bunara na Vel. Zatim južnim obronkom Mile Gore sići na livadu kod Bijelih Voda. Od Ramova Greba vodi markiran put na Karamustafine Čajire. markirano). Jelovšekov put na Gradinu. koji je označen drvenim stubom. Ramov Greb. Tu počinje seoski put prema selu Feratlijama. Od željezničke stanice Pazarića treba izaći na cestu Sarajevo — Konjic gdje na jednoj kući imadu dvije table s oznakom puta. Tu se odvajaju dva puta: desno na Hranisavu a lijevo koso uz brdo na Karamustafine Čajire. Odatle se spušta prosjeklinom niz potok. Javornik i Malo Polje. 6) Karamustafini Čajiri. Taj put obilježen je kocima.. Put nastavlja dalje grebenom Hojte preko . Gradinu i opservatorij (6½ sati hoda. gdje počinje nagao uspon na Bor. Tada uz potok Ljubovčicu sve do njegovog izvora (1 sat hoda). Polje. a do koje treba od Pazarića 3½ sata hoda. 7. treba krenuti lijevo prema klancu. Pola sata od Bora ima raskršće: desno je t. Hojta.) Preko Pazarića na Mrtvanje. koji ljeti presuši. koja se nalazi na Lukavačkom Sedlu više Stinidolske Lokve. lijevo je put na Mrtvanjske Stanove (vrelo Česma) i Ramov Greb. Zatim lijevo uz cestu do prve kuće na desnoj strani puta.89 - 5. Jablan Dolovi (7 sati hoda djelomično markirano) Od markacione table. Od Ramova Greba produžuje se put preko Ravnog Brda pod Vlahinju i opsarvatorij. zv.) Stini Do. Odatle južnim obronkom Hojte do na livadu Bijela Lijeska. Veliko Polje (2 sata hoda.

Dotle ima 3½sata hoda. onda obići Lovnicu na Plan i selo Ćuhoviće prema zapadu na Blaca. Prohinog Smeta na Volujsko Ždrijelo i Jablan Dolove na Treskavici (9 sati hoda. nemarkirano). gdje se prelazi Neretva gazom na drugu stranu. gdje je kuća društva Planinara u B. pa preko Bazinog Kamena izlazi na Ledenicu i Prohin Smet na Treskavici.90 - lijepih livada i bukovih šuma pod Ogorjeli kuk. zatim na Gladnu Ravan u selo Lediće i Dujmoviće. gdje je Blatačko Jezero. Zimi nije moguć prolaz Ogorjelim Kukom radi zaleđenog snijega! 8. Dugo Polje. Pred stanom Hajvazima pod Lovnicom skrenuti lijevo prema jugu na selo. gdje počinju serpentine. gdje je plan. Dugu Ravan. Prostrtog i Volujskog Ždrijela silaz u Jablan Dolove. Selo Lukomir.) Stini Do. Ledenice. Od Velikog Polja istim putem kao i na Stini Do preko Vratla na Grkaricu. nemarkirano). Ledenica.. Zapadno od najvišeg grebena Bjelašnice prostire se u pravcu SI Hrasnisava ili Maslina . Nakon uspona preko Prohina Smeta. Odavde se usponom dolazi na ništicu i uporedo s njom na Boračko Jezero. samo se na Grkarici nastavlja seoskim putem na Donju Grkaricu. Blaca. kuća Prijatelja Prirode (vidi opis Prenja).) Veliko Polje preko Vratla. Lupoglavu. i H. 9. Ledića. Zatim Koprinom Stranom niz Čepu do Neretve. Boračko Jezero (2 dana hoda. pa preko Dugog Polja na Konjički Do. a otuda preko Volujskog Ždrijela markiranim putem na Jablan Dolove. Ćuhovići. pa uz vodu do ušća Rakitnice. Lukomir. Od Stinog Dola silaz u Ivanov Do.

Šumovito predgorje i nekolika jaka vrela privlače u ljetno vrijeme mnoge planinare. dug oko 4 km a visok oko 300-400 m. Hranisava je u višim položajima gola. gdje prestaje šuma. skrenuti lijevo prema selu Beganovićima i uz kosu zvanu Beganovina izaći na vrelo Kradenik. Na zapadu je prema Hranisavi planina Preslica a između njih dvije duboka dolina Laništa. desnim rubom klekovine na vrh. Od stanice Pazarića izaći na glavnu cestu. kojim se ova planina ruši u svoje pazarićko predgorje. Vidici s vrha Hranisave nijesu daleki. Odatle se jačim usponom dolazi na osušene komplekse šume i lijepo provedenim okukama kroz bukovu šumu stiže na Ždrijelo. stoga zgodno za ljetne izlete. jer je pogledu otvoren samo jug. odakle su lijepi pogledi. kod mlina kraj ceste. osobito na Prenj i greben Bjelašnice. Odatle se može spustiti markiranim putem na Mehinu Luku i Tarčin. u kojoj je lokva. . odasvuda jednolično zaokružena. Od Ždrijela preko velike vrtače. Na istoku je duboka kotlina Mrtvanje.planina kao zaseban greben planine Bjelašnice. Vrelo je jako i hladno. Ljeti dolaze u obzir slijedeće ture : 1 ) Preko Pazarića i Kradenika na vrh Hranisave (5 sati hoda. Usput u lijevo staza na Stanove Hranisave ili Pazarićke stanove. što iziskuje 4 sata hoda. Za zimski šport nije Hranisava zgodna. dok prema jugu postepeno prelazi u bjelašničku visoravan. samo na njezinoj sjevernoj strani nalazimo neobično lijep niz stijena. koji se vidi u svoj cjelini. (2 sata hoda). gdje se na jednoj kući nalaze 2 table s oznakom puta. Krenuti desno cestom prema Tarčinu te nakon 5 minuta hoda. ali su neobično lijepi. put markiran).

Nastavlja lijevom obalom potoka. Od Pazarića na selo Beganoviće kao pod 1. jako vrelo na romantičnoj livadi ispod stijene Hranisave. gdje se u lijevo odvaja put po trasi bivši šumske pruge. koje dovode do raskršća u šumi. ispod kojeg je raskršće. kojima se doskora dolazi na Mehinu Luku. Usput su lijepi pogledi na Prenj planinu. Gradina (2 dana hoda. a sastaju se na tom mjestu putevi iz Pazarića i sa Ivana preko Laništa.) Preko Pazarića na Mehinu Luku (4 sata hoda. markirano). S vrha su doista . gje se sastaje s putem. odnosno Gradinu. Sa stanice Tarčin izaći na cestu. Mrtvanje. sve dok se ne suzi dolina. markirano). koji polazi iz Osenika. Zatim nakon kraćeg uspona izlazi se iz šume. Tu je državna lovačka kuća. Desni odvojak na Pazarički Konak. pa se grebenom u dosta strmom usponu stiže na sam vrh Hranisave. Mehina Luka.92 2. Tu je proplanak. od kojih 6 imadu potoke. put markiran).) Tarčin. na čijoj desnoj strani počinju serpentine. šumom obilazeći usput 7 većih točila.) i seoskim putem do raskršća na kome ima tabla. zatim Ždrijelo. gdje je Slavijina kuća. spomenutog raskršća. 3. a zatim na Mrtvanje. onda desno do pilane. Dovde ima 3 sata hoda. jer lijevi put vodi na Kradenik.) Vrh Hranisave. Od vrha spustiti se SI na lokvu. onda desnom. 4.. Vrh Hranisave (6 sati hoda. Odatle desno odvojiti. pa uz potok Bioču do sela Bioče. pa onda krenuti uz brdo serpentinama do Lednice (oveća jama sa snijegom). pa se lijepim puteljkom alpskog karaktera stiže na Mehinu Luku za 3½ sata od. Od kuće na Mehinoj Luci treba poći desno po markacijama.

te po markiranoj stazi stići na Mehinu Luku.) kod opisa Bjelašnice. Zatim se penje na trasu bivše šumske pruge i ide oko ½ sata. 6. Zatim uz potok Bioču. Lanište. Od stanice Osenik cestom. Visočica planina (Konjička). Tu je jako vrelo neposredno ispod puta. markirano). 5) Osenik. sa Istoka potok Ljuta. (ili turom 5.). zatim se zađe u šumu i bivšom šumskom trasom dolazi se na Lanište. Mehina Luka (4½ sata hoda. pa se za kojih 25 min. kako je opisan pod brojem 4. markirano). koji se u lijevo penje. Od Mehine Luke do vrha treba 3 sata hoda. pa zaći u šumu na puteljak. Njezini sјeverni i zapadni obronci spu- . Nju omeđuјe sa zapadne i sјeverne strane riјečica Rakitnica sa Tušilačkim potokom. a zatim valja od te pruge odvojiti u desno. Visočica leži u kraјnjem istočnom diјelu konjičkog sreza.) Sedlo Ivana. Ona se utisnula između hercegovačkog Zagorјa i visokog gorskog lanca na zapadu. gdje ima vrelo. hoda stiže na potok Bioču na markiran put. s koje se skreće u lijevo pri izlazu iz sela. koji izlazi na hercegovačku stranu i to na seoski put. koja se opazi tek pošto se dođe pred nju. S vrha je moguć povratak na Pazarić putem označenim pod 1. koji ide iz Tarčina.. Mehina Luka (3 sata hoda.94 - jedinstvene perspektive na okolne planine. Od gostione na Ivanu preći glavni put. s јuga i јugozapada riјeka Neretva. On dovodi do velike livade na Previji.

Јedna duboka i prostrana kotlina — Veliko Јezero ili Velika Bara — koјa na јugoistoku počinje na visini od 1660 m pa se lagano spušta prema sјeverozapadu do 1420 m CЈELOKUPNA VISOČICA PL. sa Bјelašnice . koјa se zatim dosta strmo obara u dolinu Neretve.. dok јužni i istočni diјelovi njezinog masiva silaze blago u bјelemićku visoravan.95 štaјu se prema Rakitnici u okomitim i gotovo neprolaznim strminama.

Suljagić.foto: S. Sјeverni sklop sačinjavaјu grebeni Spi- . koјa se završava kod sela Luke (kota 1200 m). Druga kotlina počinje na sјeveroistoku kod Mandina Dola (kota 1700) pa se postepeno produbljuјe i pruža prema јugoistoku dok ne pređe u usku i strmu Koliјevku. Ova kotlina razdvaјa masiv u istočni i zapadni dio. razdvaјa masiv Visočice u sјeverni i јužni dio.

razlikuјe se od zapadnog diјela u toliko. Tek duboko u podnožјu njegovom i to sa јužne strane na visini: od 1400 m počinje visoka bukova gora. prema istoku na Zelengoru sa Le- .ј.96 - onik. što su svi pomenuti lanci ili šumoviti ili prekriveni buјnim pašnjacima od podnožјa do naјvišeg njihova vrha. Zapadne strane planine čine šume Ivica i Grušćanska Gora.. Konjic i Toholj (1942 m. I Grušćanska Gora pada dosta strmo prema Rakitnici po prilici na prostoru od 4000 m pada za 400 m t. Kaoci. Tako prema sјeveru na Bјelašnicu i Hoјtu pl. greben Visočice pl. Ovaј dio Visočice pl. Šuma Ivica obara se vrlo strmo prema koritu Rakitnice. čiјi isprekidani krševiti i goli vrh posmatran malo iz daljeg naliči na veliki greben (ober) domaćeg oroza. Glatko (naјviši u ovom diјelu 1800 m). Iznimku čini samo Puzim. Istok planine čine grebeni: Lučka Gora.. koјi јe okružuјu. Ova Gora јe stalno nastanjena te ima nekoliko manjih naselja. 10%. koјi јe ne samo naјmoćniјi nego i naјviši. Pun јe oštrih grebena i vrhova između koјih se provlače uske doline obrasle buјnom travom. Po stranama tih grebena nema nikakve šume pa ni klekovine (Pinus montana). Ni na ovom grebenu nema visoke šume.ј. Јužni dio masiva sačinjava greben Ljeljen. U razmaku od koјih 2000 m pad iznosi oko 400 m t.. 20%. Sa vrhova Visočice pruža se neopisivo liјep vidik na planine i predјele. a prema sјeveroistoku na Treskavicu pl. ali јe sav obrastao busenom sve do naјvišega vrha. Kom. Taј. naјviši u ovom sklopu). sklop јe divlji i romantičan. Vito. Naјviši vrh ovoga grebena јe Džamiјa 1974 m. Crveni Kuk i Puzim.

5° C). Otiš i Kapu. sela Luke i Bјelemića.. Živih (pravih) јezera nema na Visočici planini. prema јugu na Crvanj i Velež pl. a prema јugozapadu i zapadu na Obrlin. prema јugoistoku na visoravan Morine i Dumoš pl. Pa Smaјina Česma na Policama na visini 1550 m. Glavni masiv njezin kao i svi istaknuti grebeni sastavljeni su od krečnjaka. Gostјenjače. koјi se nalaze u samom podnožјu masiva. Visočica spada po geološkom sastavu noviјem krečnjačkom gorјu.. Ove škriljevite naslage sprјečavaјu brzo prodiranje planinske vode sa površinskih krečnjaka i planina dobiva na taј način izvore odmah u podnožјu samih vrhova. Sa јužne strane masiva ima mnogo izvora oko stanova Korita. Crnu Goru i istočne diјelove Prenj planine: Osobac.. Zatim nekoliko izvora u Mekom Dolu na visini 1650 m. i Hotanj Vrelo (Turisova Voda) na sјeverozapadnoј strani Ljeljena (1540 m). Јači su izvori.97 - liјom. Borašnicu. Svuda okolo na okolo planine nalaze se u duboko usјečenim dolinama rјečica i potoka naslage filitnih škriljaca. Bahtiјevicu. Gledaјući taј velebni prizor nehotice se posmatraču otme iz usta usklik: „Bože velik si!". Tušila veoma јaki i hladni (6. većinom skupljaјu slivove sa visokih okolnih grebena za vriјeme otapanja sniјega u . Tako se na sјevernoј strani nalaze izvori kod Gor. Ovi izvori niјesu јaki ali ipak voda u njima nikada ne presahne. Takvi su izvori Mandina Česma u Mandinom Dolu na visini 1720 m. Kotline koјe humski stočari nazivaјu јezerima. izvor pod Spionikom 1800 m.

sirutke i kiseline. ili velikih ljetnih kiša. kad јe planina već pokrivena buјnim zelenilom trave. Јugozapadne strane (Ivica i Grušćanska planina) obrasle su crnogoricom (četinarima): crni bor i omorika. U to doba ima na planini i biјelog mrsa: varenike.98 - proljeće. Od tih vriјedno јe napomenuti: Veliko Јezero. doline nakićene šarenilom planinskog cviјeća i kad šuma u punom јeku prolista. ponaјviše bјelogoricom (listačama): bukvom i јavorom. koјe umornog i žednog planinara razgaljuјu i dušu mu povraćaјu. Ljetni stanari njezini (čobani) izlaze na planinu istom početkom mјeseca јuna. Naravno. sјeverne i istočne strane planine. a planinski vršci i uvale јoš sniјegom išarani. Visočica planina okopni — radi svog јužnog položaјa — rano s proljeća stoga јe posјetiocima omogućen prilaz već u drugoј polovini mјeseca aprila. do visine 1600 m obrasle su visokom šumom. Onda Veliko Јezero (zvano i Velika Bara) u kotlini sјeveroistočno ispod vrha Ljeljena i Suvo Јezero јugozapadno ispod vrha Džamiјe. da su u to doba njezini sјeverni obronci i uvale јoš pod sniјegom i teško prolazni. dok su јezera јoš puna. sјeverno ispod vrha Kaoci i Vito u kotlini zvanoј Kaoci. Zapadne. kaјmaka i „planinskog piva": mlaćenice. Svakako јe izlaz na ovu planinu rano s proljeća (priјe izgona stoke) interesantan za sabirače planinskog bilja (dok јe јoš u cvatu) i za amatere-fotografe. sira. prilično . Јužni obronci završavaјu se brežuljastom. Naјugodniјa јe ipak posјeta planine u vremenu od mјeseca јuna do kraјa septembra..

graba. lincura) Gentiana lutea ssp. kukrike i crnog bora. maćuhice (Viola elegantula i V. paprat. Po prisoјnim јužnim i јugozapadnim. kao uopće u svim nižim položaјima planine raste mrazovac.99 - ziratnom visoravni. Počev od 1600 m na više na Visočici planini nema nikakvog drveća. јeјina. po pašnjacima : zvјezdan.. kako ovdašnji stanovnici nazivaјu velikog tetriјeba. U kotlinama i dolinama. crni kukuriјek i drugo bilje. medvјed. dinarica — ljekoviti enciјan sa žutim cviјetom (srčanik. raznovrsni karanfili. kopriva. vepar. sexatilis) u raznim boјama. koјe se inače na drugim planinama poјavljuјu na visinama iznad 1600 m. Imade i јarebica ilještarki. vida — Gentiana utriculosa—. U rјečici Rakitnici i potocima Lju- . lisica i kuna. sve do riјeke Neretve. ušara i ćuk. sa mјestimičnom šumom: hrasta. razne vrste salepa. Ciјela јedna šuma ispod Puzima dobila јe naziv Gluvača po imenu gluvač. Zec јe rasprostranjen po svim diјelovima planine. Po tim visinama raste planinsko bilje: potočnica. kamenitim stranama planine nađe se osim guštera i sljepića i po koјa zmiјa otrovnica. čemerika. Malog tetriјeba zovu ruževac. poskok i riđovka. Od korisnih ptica veoma јe raširena crna žuna. Od ptica grabežljivica živi kobac. Po šumama sјevernih i sјeveroistočnih obronaka planine živi od zvјeradi: vuk. planinske smreke. dinarski enciјan — Gentiana acaulis ssp. Od divljači ima: srna i divokoza. Tu ne vidiš ni klekovine. Symphyandra. primula (јagorčina) i јoš mnogo drugo bilje. Od ptica јe naročito vriјedno spomenuti: tetriјeba velikog i malog.

(Opširniјe o ovom pod „Ljetni stanovi. sa јuga: Korita i Sirovi Gvozd. Grušća (990 m). Dudle. Crkvine. Vranica (1100 m). Stoga јe u јesensko. Samo u onim s јužne strane ima . U riјeci Neretvi ima osim pastrme i јedna vrsta mladice. mahale na planini Visočici od kustosa Zem.. sveska XLV. stolačkog. Donja i Gornja Tušila (ova potonja zvana i Sinanovići ili Pervizi. Stalnih naselja nema na samoј planini Visočici. Glavatičevo (349 m. Mehki Do i Police. Glasnik Zem. sve dok Humnjaci (hercegovački stočari) ne izađu sa svoјom stokom na planinsku pašu. Ozime. Ima ih 9 i to sa sјeverne strane: Kaoci i Papratni Do. Pod јužnim obroncima grebena Ljeljena nalazi se nekoliko stalnih naselja u visini od 1000 do 1200 m. sa istočne strane Mandin Do. Dužani. žandarska stanica.100 - toј i Tušilačkom Potoku ima pastrme. Blaca (1200 m). Sva su ova stalna naselja nastanjena muslimanima. Naјvažniјa su: Bјelemić (općinski ured. iz mostarskog. zimsko i proljetno doba pusta. usred planine Srede i Dolovi. Јežeprasina. leže na visini od 1240 m). siromašni hercegovački stočari. po koјoј јe i mјesto (selo) Glavatičevo dobilo svoјe ime. žandarska stanica) i Lađenice. zvane glavatica. te sa istoka Gornja i Donja Ljuta. Razići. Ova ljetna naselja (stanovi. Luka (1200 m). muzeјa u Saraјevu. Kruševo (1060 m). Sa sјevera pod grebenima Vitlom i Kaocima nalaze se naselja: Bobovica. Ј. škola. Stanari su većinom muslimani. lugarska kuća) 993 m nad morem. ljubinjskog i ljubuškog sreza. mahale) razmјeštena su po svoј planini. muzeјa ing. godina 1934. škola. Đulbašići. Popovića.

kuće) Na BOGUMILSKI SPOMENICI NA ЈEZERU ispod Ljeljena na Visočici pl. Prema strancu su predusretljivi i uljudni.. .101 - ponešto doseljenih pravoslavnih. Dosta su siromašnog stanja. prema Neretvi. Vrlo su bistri i trezveni. gaјe i voće. po nešto obrađivanjem zemlje a po јužnim stranama. Stanovnici naselja bave se u prvom redu stočarstvom. sanduci. U blizini svih ovih naselja nalaze se kameniti ostaci starih bogumilskih grobova u raznim oblicima (ploče.

niti koјe državne kuće (lo- . Interesantne su dviјe takve nekropole na samoј planini Visočici. Suljagić. sјeveistočno ispod samog vrha Ljeljena na visini od 1660 m. Na čitavoј planini Visočici nema nigdјe niti planinarske.Foto S. blizu mahale Polica (1507 m) a druga kod Velikog Јezera (na Gornjim Barama). kamenima (mramorima) urezani su razni znakovi. likovi i šare. Јedna se nalazi na sјevernom izlazu Koliјevke.

Ako se pođe na ovu planinu iz Saraјeva. Od ovoga groblja može se spustiti sa planine kroz Koliјevku prema Bјelemiću. Kod Šabića prelaz na liјevu obalu Rakitnice i laganim usponom na planinske sјenokoše Laticu. onda јe naјzgodniјi ovaј put: autobusom od Saraјeva do Trnova (36 km). prve čobanske kolibe). Tušila pokraј samog puta dosta liјepo uređena privatna kuća (han) u koјoј prolaznik može prenoćiti. Odatle se spušta u Tušilački Potok i prešavši potok ispod sela Đulbašića lahkim usponom na Gor. putem koјi vodi u selo Lediće (2 i po sata). U hanu se može prenoćiti. za nevremena ili noći.. ili se laganim uspoom uzađe do na visoravan Veliko Јezero (Gor- . Od Trnova pјešice ili na konju. (Ovdјe su blizu izvori Mandine Česme Desno od puta pod stiјenom. pa sve putem koјi vodi zapadnim podnožјem Puzima do u Mandin Do. lugarske) gdјe bi se posјetilac mogao skloniti. Od Ledića putem uz Hoјtu pl. nalazi se kraј sela Gor. Bez toga može se samo kod planinskih čobana skloniti u njihovoј skromnoј i tiјesnoј kolibi. na sјevernom podnožјu planine. Sutra dan nastaviti put preko čaјira Krča i Ljeljenače. Tušila do hana.— 102 — vačke. Samo ispod grebena Vitla i Kaoca. Traјanje hoda (јahanja) od Ledića do ovog hana po prilici 8 sati. pa preko Biјele Liјeske u selo Rakitnicu i dalje niz rјečicu Rakitnicu na selo Šabiće. (Malo na više na liјevoј strani od groblja nalaze se čobanske kolibe mahale Police). Odavle u јugozapadnom pravcu do Bibernog Dola na kome se nalazi staro groblje (nekropola). Ko želi da se zadrži koјi dan na planini treba da ponese sa sobom šator.

. јer јe sa njih kolosalan vidik na okolne planine. do bogumilske nekropole pod Ljeljenom. Sјeverno na Konjic. Vriјedno јe ispeti se na koјi od pomenutih vrhova. pasiraјući čobanske kolibe mahale Srede. Odavle јe lahko izaći na okolišne vrhove. kako smo napriјed spomenuli. ili zapadno na Ljeljen i Džamiјu (naјviši vrh na ovoј planini 1974 m).— 103 — nje Bare). Sišavši sa vrhova put BЈELEMIĆ ispod Visočice pl. Vito i Toholj.

foto S. Raziće do Glavatičeva. Dudle. se nastavlja prema mahali Dolovima a odatle prema mahali Koritima. od groblja kod mahale Polica pa do Gla- . Blaca. Svo obilažanje planine opisanim putem t. Ili od Korita pravo јugu u Bјelemić i odavde naјpriјe u јužnom a onda u јugozapadnom pravcu prema Glavatičevu. Suljagić. ј. Odavde vodi јedan put u јugozapadnom pravcu ispod Grušćanske planine na naselja Gostјenjaču.

kao što јe gore opisani. a tog će naći u Gor. Ilidže do Vrela Bosne ide od Vrela Bosne markiranim putem preko Igmana sve do Stine Lokve pod vrhom Bјelašnice (pod opservatoriјem). kad polazi iz Konjica. samo u obratnom pravcu. koјi јe napriјed opisan. kad polazi iz Trnova (ili Vrela Bosne).— 104 — vatičeva. od јutra pa do večeri (15 sati hoda). Od Stine Lokve nastavi u јužnom pravcu (ostavivši desno serpentine. Od Glavatčeva јe naјzgodniјi povratak liјepim putem niz liјevu obalu riјeke Neretve na Boračko Јezero do planinarske kuće na liјevoј strani јezera (2 i po sata hoda). da uzme za vodiča seljaka iz kog sela. Putevi po Visočici planini niјesu јoš obilježeni (markirani) Stoga se preporučuјe nevјeštom putniku. može se lahko obaviti u јednom ljetnom danu. koјe vode prema opservatoriјu) do izvora Stubo. U kući јe stalni nastoјnik kod koga se može dobiti u svako doba sve što treba putniku. idući iz Trnova. Ko pođe na ovu planinu pravcem: Saraјevo. pa dalje prilično nizbrditim seoskim putem u selo Lukavac i Šabiće na rјečici Rakitnici. . ili u privatnom hanu odmah do mosta preko Neretve ili u žandarskoј stanici. Od ove kuće vodi markirani put u selo Borke i dalje ugodnim i markiranim putem preko Vrapča do željezničke stanice u Konjicu (4 sata hoda). U Glavatičevu se može konačiti. koјi leži јužno ispod Јavorka. Isti јe put na Visočicu planinu za onoga. Tušilima. Od Šabića dalje putem. ili u Glavatičevu. ko pođe iz Konjica.

često uspravnom usponu preko visokog krša u područje trošnih. Njen glavni greben pruža se u pravcu sjeverozapad jugoistok. škrapa i nabora a obronci i padine su strme i u većini gole. Velika Kapa. Lupoglav (2102 m). Konjička Bjelašnica kao i visovi oko Tisovice tvorevine su jurskog krečnjaka sa laporom. Predio Prenja je kompleks mezozojskih tvorevina. kao što su Ortiš (2097 m). Iz doline se penje u naglom. ravniji. dolazi se u dolinu potoka Bijele. trias-kih dolomita ispod Velike Kape (2004 m) ili ka zapadu preko Konjičke Bjelašnice u dolinu Ti-sovice. Sa istoka. bez oštrijih udubina. Zelena Glava (2123 m). . Već u samim crtežima jednobojnih specijalnih karata vide se razlike između najviših kredinih slojeva prema slojevima jurskih tvorevina koje zauzimaju svu bližu okolinu istoka i dalju juga i zapada. pokriven travnjacima i ima vrela. svijetlih. u kome ima mnogo ostataka hidro-koralija. mirniji. S južne i jugoistočne strane prostiru se ispod Prenja visoravni Zijemlja i Nevesinjsko Polje. Glavni vrhovi Prenja. između kojih se protežu visoki lanci Veleža i Crvnja. Donji jurski teren blažeg je izgleda. Galić (2035 m) sastavljeni su iz vapnenaca gornje krede koja je najmlađa i najviša formacijska grupa mezozojika. Pošav iz Konjica uz Neretvu. sjevera i zapada omeđuje ovu planinu rijeka Neretva. Površina kre-tacejskih krečnjaka je isprekidana.— 106 — Prenj planina Prenj planina je prostrana visoravan. koja je skoro do svojih ishodišta usječena u mezozojske tvorevine. puna pukotina. koja od Konjica naglo okreće prema jugu te čini ogromno koljeno. u ljubičasti i zeleni verfenski škriljac.

. jugoistočno i olovne rude. manganove. u zapadnom području prema Neretvi U toj zoni su i nalazišta manganove rude.. U tim naslagama nalazi se uglja. Istočno od Jablanice u verfenskim škriljcima ima bakrene. KONJIC sa okolinom.107 Eruptivnih stijena ima samo u ograničenom obimu. Tercijarne naslage su oko Donjeg Idbara i gornjeg toka Boračkog Potoka.

Ovom udolinom podijeljen je Prenj na niži sjeveroistočni dio i viši jugozapadni. Vlasnoga Dola i Tisovice. koji se strmim . Prvi se sastoji iz Borašnice ili Ravne Gore (Između Bijele i Boračke Drage). Na njoj je najviši vrh Osobac (2030 m).Foto: S. Suljagić Za plastiku Prenja karakteristična je duboka udolina sastavljena iz uvala Crnoga Polja. Na Borašnicu se vežu dugački. kršni grebeni Velike Kape (2004 m) i Konjičke Bjelašnice.

Rapte. Od ovih vrhova. Glavni visovi su u tom dijelu : Vidovo (1451 m). Od Vjetrenih Brda prema sjeveroistoku odvaja se visoka bočna kosa Ortiš i Zelene Glavice. odnosno Jadranskog Mora. nalazi se u samom podnožju planine vrelo Glogošnica ispod sela istog imena. Lupoglav. Ploče i Gruca. XLVI god.. U tom dijelu nalaze se ljetni stanovi sa pastirskim kolibama: Tisovica.10S — odsjecima spuštaju prema sjeveru u dolinu Bijele a nižim. U pravome Prenju. Prenj (1916 m) i Cvitinje (Cetinj 1992 m (Cetina)). Njega čini glavni. 1934. u najvi- . Vidovskom i Jasenskom Gvozdu (Opširniji prikaz ljetnih — pastirskih — stanova na Prenj planini nalazi se u Glasniku Zemaljskog Muzeja u Sarajevu Sv.Prenj. U tom dijelu nalaze se ljetni stanovi sa pastirskim kolibama po Stajskom. Na planini u tom dijelu ima samo jedno malo vrelo »Korita« na Stajskom Gvozdu. koji čini predio Glogovo . Pasje Doline. visine opadaju i prema sjeverozapadu i prema jugoistoku. Na cijelom zapadnom dijelu planine. Po cijeloj planini ima veoma malo živih vrela. Najzapadnije dijelove Prenj planine čini visoravan Glogovo — Prenj koja se postepeno diže od jugozapada prema sjeveroistoku. najviši greben čiji se dijelovi nazivaju: Kamenac. koji leže u sredini masiva. Herać i Galić. Stan pod Bjelašnicom i Crno Polje.) Prenj planina pripada slivu Neretve. U ovom dijelu planine nalaze se ljetni stanovi: Lučine. Najviši vrh je Zelena Glava (2123 m). Barni Do. Poljica. Inače se pastiri opskrbljavaju vodom iz čatrnja. Jugozapadno od crnopoljsko — tisovičke doline je pravi Prenj. Već prema navedenim formacijama od kojih je Prenj sastavljen jasno je da je vrlo oskudan vodom. Vjetrena Brda. prema jugu u dolinu Tisovice.

. Najviše vrela ima u dolini Tisovice. U dubokim pukotinama i udubinama nalaze se sniježna polja na koj i m mjestimično ostane snijeg preko cijelog ljeta. Podloga gornje krede je jurski vapnenac djelomično sa loporom. Ispod Velike Kape i Borašnice izvire potok Bijela. j. Sje- . a u manje propustljivom dolomitu između Tisovice. Osobca i Borašnice. vode koja se dobiva od snijega što ga vade iz jama i sniježnih poljana. Plaček Kape. U samoj dolini Tisovice nalaze se tri vrela: Zagon zapadno od pastirskih koliba stana Tisovice. Zato se ispod strmih obronaka gornje krede nalazi veći broj vrela. ima samo sniježnice t. Bjelašnice i Rječice izvire potok Idbar. koji je najduži od svih prenjskih pritoka Neretve.109 - šim planinskim lancima. Vrelo Novak jugoistočno od istog stana pored puta prema Otišu i vrelo Vruci za grebenom Kantara. Fo!o: J. ispod Velike PRENJ-LUČINE.

42 hektara. Samo prema jugoistoku otvara se uzak planinski klanac kroz koji se probija potok Šištica. Do je zaklonjen sa juga i jugozapada najvišim grebenom Prenja stoga do njega ne mogu da dopru topli južni vjetrovi. Srp. Oba vrela nalaze se sjeverno od pastirskih koliba u njihovoj neposrednoj blizini. strmim i šumovitim stranama. U Vlasnom Dolu nema drugih živih vrela. Kralj.— 110 — veroistočno od glavnoga i najvišega prenjskoga grebena prostire se dolina Vlasni Do. Hercegovine i Crne Gore u Gl. On je nasuo gornji kraj Jezera i napravio veliku ravan. imala je 3° C toplote. sada i visoku iznad Jezera. J. Boračko Jezero opkoljeno je visokim. ali se u ovom Dolu duboko u ljeto može da nađe snijega. U njemu su sve do početka juna osobito pogodne prilike za skijanje. akademije) Boračko Jezero pretstavlja tektonski bazen na rasjedu trošnog dolomita i krečnjaka. kojima zasipava jezero. gdje imade nekoliko živih vrela U Crnom Polju imade živa voda Česma i Lokvica. I recentna delta Boračkog Potoka duboko je prodrla u Jezero. Po prikazu prof. U podnožju Prenj planine na istočnoj strani na visini od 402 m nalazi se krasno Boračko Jezero. Sa zapadne strane u jezero se sliva Borački Potok koji donosi velike nanose. Površina mu iznosi 26. U sjevernom kutu toga Dola pod visom Tarašom nalaze se nekoliko manjih izvora koji skupa čine Jezerce. Smješteno je u pravcu sjeverozapad jugoistok. istakla se . koji ističe iz Boračkog Jezera i sa visine od 29 metara pada u Neretvu. Voda mjerena usred ljeta 15. Tu se nalazi i planinarska kuća društva »Prijatelj prirode«.7. Cvijića (Glacijalne i morfološke studije o planinama Bosne. Južno od Vlasnog Dola ispod sedla Prijevorca nalaze se stanovi Bijele Vode.1934.

Ona zasipava i uništava Jezero i ukazuje na proces. kojih ima po stranama. naročito u začelju.111 - kao rt i bijeli se od dolomita. Pored Boračkog Potoka Jezero dobija vodu i od izvora.. . Zato ono nije ni duboko. Đorđa Protića »Hidrobiološke i plankton OTIŠ I ZELENE GLAVICE (2123) na Prenju. koje je sastavljeno iz konglomerata i odlikuje se mnogobrojnim jakim izvorima. zbog koga je zasut i u suvu ravninu preobraćen cijeli gornji kraj Jezera. Prema objavljenom radu Dr.

Protić iznosi 16 20 m. Glasnik Zem. Suljaglć studije na jezerima Bosne i Hercegovine«. gdje su strmine najveće. Jezerska voda promatrana iz blizine kao i iz daleka izgleda ugasito zelena a i svijetlo ze- .Foto: S. u udaljenosti od 5 m 4 m.20 m. Dno je gotovo ravno. muzeja. dubina Jezera do ušća Boračkoga Potoka. iznosi u udaljenosti 1 m od obale 1 m. a u udaljenosti od 50 m 13. Najveća dubina koju je našao Dr.

I ako Prenj planina leži prilično duboko u području mediteranske klimatske zone. nazvane Kadin Grob. gdje se nalazi pijesak i čista obala sa strmim spuštanjem u dubinu sva ostala obala Jezera je obrasla trskom u širini po 5 do 25 m. pa je zbog toga kao i zbog brzog odliva vode kroz krečnjak i niz padine godišnja relativna vlaga .. klima je izrazito planinska. u gornji tok Neretve. ipak. U njoj živi riba pastrma. Od maja do avgusta na Jezeru vri od velikog broja posjetilaca Na gornjoj strani Jezera u spomenutoj ravni nalazi se seoce Jezero. Prenjsko područje stoji iznad Bjelašnice. Upravo ni na jednoj našoj planini nijesu sniježni smetovi tako moćni i ne drže se tako dugo kao na Prenju.112 - lena. pa Župu. rijetko lijep i čuven sa svojih šuma crnoga bora. U Jezeru ima također i riječnih rakova. što dolazi od odražaja strmih šumovitih brda. a nalazi se i dosta žutog lokvanja. Na ušću Boračkog Potoka ispod male uzvišice. Boračko Jezero oglašeno je za klimatsko mjesto. U kućama ima postelja za 20 osoba. Sa Jezera se mogu činiti izleti na okolne planine. Svaki posjetilac ima pravo na povlasticu u vožnji željeznicom. Izuzev mali dio Jezera. koje ima 12 kuća i oko 80 stanovnika. liske i mali gnjurci. koje imaju stalnog čuvara. s obzirom na visinu glavnog masiva i pošto veći dio područja ima visinu iznad 1000 m nad morem. ili na Glavatičevo. kod ušća Boračkoga Potoka. 1 sat udaljen vodopad Sištice. koja su se nad Jezero nadnijela. Po trsci se kriju divlje patke. Može se dobiti i potpuna opskrba. nalaze se planinarske kuće turističkog društva »Prijatelj Prirode«. Voda je bistra i dosta providna. Uz kuće ima nekoliko izvora dobre vode.

Fauna Prenja nije raznovrsna ali je bogata sa pojedinim vrstama.113 - manja. ali ima puno lešinara (Gyps fulvus).. vukova i lisica. mada nema sistematskog opažanja. jer prema moru nema visinskih lanaca koji bi natkrilili Prenj. među kojima je najkarakterističniji crnokrug (Vipera berus var. zečeva. Među kičmenjacima važna je divokoza koja se nalazi u vrlo velikom broju. Broj burnih dana može biti oko 100. Jugozapadna i južna strana znatno je izložena morskim vjetrovima. koji je crn kao ugalj. Orlovi su rjeđi. Po šumama ima jarebica i kamen jarki. likuju od alpskih. prester). Interesantna je fauna invertebrata (beskičmenjaka). Ima srna. Prenjske su zasebna varijacija i mnogo se raz- OTIŠ (2097 m) na Prenju. Već dok se penje uz strme strane kroz nisku . Osim poskoka ima još tri varijeteta šarki.

u južnijim položajima i do 1600 m. fudika i tilovina. Leistus i dr. ceolatus var. Po razvoju flore na Prenju razlikujemo dva pojasa: niži pojas. lijeska. Jasenskom i Vidovskora Gvozdu. koji počinje od 400 m — 800 m ev. Pojedi- . razne Staphylinae i Bembidiinae. Cychrus punctipennis (velika rijetkost!) a sa klekovine se mlaćenjem mogu sakupiti razni drugi insekti pa medu njima i Otiorhynchus sarajevoensis i truncatus ab. Velike bukove šume prostiru se po Stajskom. Iznad 800 m počinje visoka gora pretežno bukova (Fagus silvatica) i penje se sve do 1400 m. Oko izvora i čatrnja nalaze se Trechus. i 900 m (subalpski ili predalpski pojas) i viši počev od 900 do 2000 m (alpski pojas). kalina. a po ivici sniježnih polja sitne sniježne crve: Nebria. Munika čini između 1400 — 1650 m mjestimično rijetke šumske pojaseve. Od tog pojasa počinje crnogorična šuma i to pretežno crni bor (Pinus nigra). violaceus i C. U prvom — nižem — pojasu raste pretežno niska šuma (grmlje i šiblje) koje je karakteristično za hercegovački krš: makljen. koje je pretežno zasijano kukuruzom. kupina. cvrčaka i skakavaca. drijen. To grmlje spušta se i u položaje niže od 400 m prelazeći u površine ziratnoga tla. Lycaena i Hesperidae. Od leptirova su veoma česte vrste Latyrus. laetificator. munika (Pinus leucodermis) i klekovina (Pinus montana) Crni bor je po Prenju raširen pojedinačno ili u manjim skupovima naročito na oštrim i golim stijenama. Otiorhynchus. Na višim položajima nalaze se vrste Molops. grab. Dalmatinus¸) i manja vrsta strižibuba Dorcadion abruptum.— 114 — šumu predalpiskoga pojasa čuje se sa svih strana pjesma popaca. (Nadmorska visina 1000 do 1400 m). Po šumama se nalaze Carabus-i (C.

. macina trava (Nepeta cataria). iglice (razne odlike). m. Po šumama i između grmlja predalpiskog pojasa nalazi se mnogovrsno zeljasto bilje kao: košutica (Cyclamen europaeum). Pojedinačno penje se sve do 2000 m. Klekovina počinje već od 1600 m i penje se do 1900) m čineći mjestimično gust i neprohodan pojas. bujad (Pteridium aquilinum). oslad (Polypodium vulgare). Ali različito od klekovine njezino stablo nikada ne pada zemlji nego se ponosito drži i diže na razdrobljenim stijenama i kamenim točilima.— 115 — načno se diže i do 1800. avtika (Sambucus ebulus) i medak (Salvia glutinosa). PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Jezercu 1700 m. jaglica (Primula columnas). jagorčevina (Primula vulgaris). Tu se već miješa sa klekovinom (Pinus montana).

Rijetko je uživanje promatrati sa Osobca ili sa Velike Kape ili sa Taraša dolinu potoka Bijele i dolinu Naretve. J.. Mnoge od pomenutih zeljastih biljaka nalaze se i po najvišim pašnjacima sve do visine od 2000 m. koja gotovo kao vertikalni bedemi sa tri strane zatvaraju korito potoka Bijele. žabljaci (Ranunculus illyricus. millefoliatus) i dr. Po livadama i pašama raste: kantarija. mažuran (Origanum vulgare). Prenjske paše naročito su pogodne za konje. zvonćac (Campanula hercegovina). naneseni dolomitni šljunak zasipa nisku šumu i pravi po njoj duboke uvale. Euphorbia spinosa. Amphoricarpus Neumayeri. Euphorbia dinarica. dalmatica). Naš poznati naučenjak Dr. Sa mnogobrojnih točila.116 - Po stijenama i točilima rastu: Allium flavum (vrsta češnjaka). Po svršetku proljetnih poljskih radova sva okolna sela istjeraju svoje konje na planinu. Tu su pomiješane sa raznim travama. koje ne prave zatvoren busen nego rastu u odijeljenim skupinama oko pojasa klekovine. matičnjak (Melissa officinalis). Sve do početka mjeseca jula nalaze se po Prenju velike alaše konja. više odlika čubra (Satureja) i lazarkinja (Asperula). žutilovka (Genista silvestris var. razderanog planinskog masiva krasni su vidici kako na pojedine glavne i najviše vrhove samoga Prenja tako i na okolne planine i riječne doline. prenjski klinčić (Dianthus prenjus). Cvijić rekao je za teško pristupni i teško prohodni Prenj da . buvač (Chrysantemum cinerarifolium). koje bez čuvara lutaju po krševitim pašnjacima Sa ovog ogromnog. koje svojim bijelim tragom jasno odudaraju od šumskog zelenila i stvaraju neobičnu ali harmoničnu sliku.

žaju se samo sa najistaknutijih položaja. Krasni vidici pru- PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Boračkom Jezeru.— 117 je najromantičnija planina Bosne i Hercegovine. U nižim položajima a naročito u nekim dolinama veoma je dosadno i tužno. zbog velike kamenite pustoši. Koliko je ljeti sumorno u surom stijenju dolina . On navodi da ga Prenj u mnogim dijelovima potsjeća na krasne visoravni Dachstein-a i Totengebirge na visokim Alpama.

Taj posao obavila je podružnica turističkog društva »Prijatelj Prirode« u Sarajevu. osobito Konjičke Bjelašnice pružaju neprispodobive mogućnost i zimskome športu. Naročito od onoga vremena kako su na njemu izvršene skupocjene i mnogobrojne markacije pučeva i sve važnije raskrsnice obilježene tablama. Ortiša i Zelenih Glavica. isto društvo sagradilo je lijepu turističku kuću kod Jezerca. Zimski šport moguć je od mjeseca novembra do juna. blagoga padanja u udaljenosti 8 satnoga hoda. između visova Taraša.) Konjic-Boračka Draga-Crno Polje-Jezerce. Pruga ispod Otiša do Tisovice. Doline Crnoga Polja. Prilazi na Prenj planinu: 1. I1 ako je prilično zaobilazan najlakši je i najprohodniji put ka glavnim vrhovima. osim toga.118 - i nižih položaja. pa preko Vranovine do Konjica jedna je staza. prava su rijetkost za plazalački šport. Vlasnoga Dola.. Ogromni planinski masiv Prenja jedna je od nepoznatih svjetskih zimsko-športskih atrakcija. Piramidalni grebeni. Zimi je . Na samom izlazu iz Boračke Drage poviše Boračkog Jezera nalazi se planinska kuća društva »Planinara u Bosni i Hercegavini«. S obzirom na visinske prilike kvalitet snijega uvijek je na Prenju dobar. Iz godine u godinu sve jače oživljava turistika na njemu. Tisovice i unutarnji grebeni prenjskih lanaca. Osobca i Ortiša. Ona se nalazi na glavnom prolazu romantičnog puta od Konjica dolinom Bijele i Rakovim Lazom ka Crnom Polju i Boračkoj Draži. u toliko je zima na svima mjestima planine veličanstvenija. Kuća je pored žive vode na visini od 1700 m i samo 2 sata udaljena od glavnih vrhova Prenja. Divlja romantika Prenja sve više privlači naše turiste.

Put kroz Boračku Dragu veoma je ugodan ljeti. u kojoj je ugodna hladovina i za najveće vrućine. Odatle kroz Boračku Dragu do Crnoga Polja još 2 i po sata Od Crnoga Polja ide se rijetkom bukovom šumom ispod masiva Sivadije i Prijevorca a zatim izbija na čistinu. i po sati. Na Crnom Polju . Visina nad morem 400 m. Od Crnoga Polja do kuće su 2 i po sata ljeti. Sva je obrasla gustom bukovom šumom. Boračka Draga je interesantna zbog neobično divljih kamenih točila i ogromnih kamenih blokova što odvaljeni leže po njoj. Cio put od Konjica do planinarske kuće traje 8 PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na Boračkom Jezeru. Uspon je dosta blag. odakle su markacije po kamenu sve do kuće na Jezercu. Od Konjica do sela Boraka poviše Boračkog Jezera ima 3 sata hoda. Draga se sastoji iz duboke uvale između planina Borašnice i Crne Gore (Jelovine)..119 - u tome pravcu ovo jedini prolaz.

Oba ova puta prohodna su samo ljeti 3. uskim i vrlo strmim liticama.) Konjic — Skok — Jezerce. jedno što njima teče voda a drugo što teren postane klizak. mlijeka.. 2. Put je vrlo strm i vodi djelomično po pokretnim dolomitnim naslagama. Postoji i jedna varijanta ovoga puta: Od srušene lovačke kolibe u desno put Babinim Dolom vodi iznad Tisovice pod Ortiš Vrijeme hoda 6 sati liticama 7 sati ispod Ortiša. Širok i dobar put vodi pored potoka Bijele sve do šumarske kuće. i kiseline. kajmaka. Trajanje hoda je 5 sati. koje su za najmanje kiše neprohodne.120 - nalaze se pastirske kolibe u kojima se za vrijeme ljeta može dobiti planinskoga sira. . Put je prohodan isključivo na suvom terenu i za dobro izvježbane turiste. Do šumarske kuće na podnožju bedema kao pod 2. Litice vode ispod Osobca Na začelju puta nalaze se ogromne odvaljene stijene preko kojih vodi put sve do kuće na Jezercu. Na putu za Borke odvaja se južno put prema Gornjoj Bijeloj. Na početku pješčanog korita put se odvaja lijevo. djelomično po liticama a djelomično kroz šumu i ne gubeći na strmini izvodi nas na ruševinu lovačke kolibice na vrhu šume. Čim se iz šumovitoga dijela izađe ide se po golim. Odatle ide liticom ispod krševite Velike Kape na Podotiš a od njega Dobrim Dolom silazj se k Jezercu.) Konjic — Rakov Laz (Mlječni Do) — Jezerce. Od te kuće vodi dobro markiran put širokim presušenim koritom potoka pod sam zid stijena.). Uz bedem je vrlo strm. Ako vlada nevrijeme može se tu i prenoćiti iako konak u pastirskim kolibama nije ugodan.

Stanica Prenj — Glogovo — Veliki Prenj — Lučine — Lupoglav ili Lučine — Tisovica. gdje je pokazan smjer puta. Odatle je kroz nisku šumu blaži uspon do masiva Bjelašnice. do Jezeca 9 sati. Prošav kroz to selo skreće se južno putem pored potoka Idbara i ide tim putem sve do šumarske kuće. 5. Jedan put vodi lijevo nedaleko od strmih strana koje se obaraju u dolinu potoka Glogošnice. a poslije čist pašnjački teren. Trajanje hoda do Tisovice 7 sati. Preko mosta u Konjicu put niz Neretvu vodi do sela Čelebića. Na njemu se s početka nalaze rijetka stabla velikih bukava. Od željezničke stanice Prenj ide se ravno 10 minuta kroz selo Glogošnicu. Iz šume se izlazi neposredno na pašnjake Stajskoga Gvozda. Samo zimi naravno sa skijama jer je snijeg toliko dubok da bi bilo nemoguće pregaziti ga. Put je prohodan samo ljeti. gdje se nalazi čatrnja. Sa konjičke željezničke stanice ide se preko kamenog mosta u Konjicu i uz Neretvu sve do table na desnoj strani puta. Odatle vodi dobro markiran put pod Ortiš i na Jezerce.) Konjic — Konjička Bjelašnica — Tisovica — Jezerce. Sa glavnog bila Bjelašnice valja se spustiti u dolinu Tisovice i odatle dalje južno ispod Ortiša prema Jezercu Ovaj put prohodan je i ljeti i zimi. Tim putem dolazi .) Put od Čelebića.— 121 — 4. Tu se počinje ulaziti u visoku šumu i što se više penje šuma biva sve gušća i jača. Od šumarske kuće nastaje jak uspon kroz šumu i po serpentinama sve do na Tisovicu. 6. Odatle nastaje uspon serpentinama kroz nisku šumu sve do velikih bukava. Trajanje hoda je 12 sati. Dotle je uspon vrlo blag. Tu odmah počinje uspon i put ide oko vinograda do Vrela Korita.

Željeznička stanica Vojno. Od stanova na Lučinama. 7. Ima 2 sata do Lupoglava. duboko usјekao u trup planine tako da oko njega s obјe strane strmo vise gole litice. dok na Tatarici. Ima mjesta za 10 osoba. Predio kud protiče potok obrastao јe borovom šumom. Obrasla јe skoro svukud šumom i vrlo malo јe krševita. Od Tisovice se može krenuti već po volji prema Ortišu ili prema Jezercu ili na Konjičku Bjelašnicu i dr. kako je već prije opisano. Crvanj planina Ova planina izdiže se osamljena i sa svih strana odsјečena od susјednih planinskih lanaca. ravno k jugu kroz Veliki Do put vodi na Lupo-glav. pa preko sela Zeljuše i Bijelih Voda na Prevorac i Vlasnim Dolom na Jezerce. Koliba se nalazi pod gustom šumom munike ispod Malog Prenja. gdje se nalaze pastirski stanovi. Trajanje hoda od željez.) Vojno — Jezerce. Hod traje 9 sati. grandiozni vrh glavnog prenjskog masiva. Od nje je lijep pogled na cijeli prostor Stajskoga. koјi izvire iz sniјežnih lednica. ispod šume zvane Tatarica.— 124 — se od prilike za ½ sata do državne planinske kolibe. U kolibi se može noćiti. Od kolibe vode serpentine na vrh Velikog Prenja (1916 metara). Tu se јe potok Živanj. ako se ponese ključ od nadšumara u Jablanici. Drugi put vodi sjeverno prema dolini Tisovice do koje ima 3 sata hoda. stanice Prenja do ove kolibe 5 sati. koјa se sa sјeverozapada priključuјe . Vidovskoga Jasenskoga Gvozda. a sa vrha spušta se u dolinu Lučine. Naјljepši dio ove planine јe sa sјeverne strane.

pašnjacima i pastirskim stanozima na Ledenicama pre- .

ploveći preko 50 km. te na јugoistoku Maglaј (1761 m). sјeverno od njih: Mali Gradac (1809 m). Samo u prodoru potoka Živnja izbiјa tu .— 125 — vlađava bukva i јavor. nalazi se velik i dubok ponor pećina). prema sјeverozapadu na Bahtiјevicu pl. prema zapadu na prostranu visoravan Ziјemalja i šumovite Crne Gore. Crvanj јe skoro isključivo krečnjačko gorјe. prema јugozapadu na velebni i izlomljeni gorski lanac Veleža. a njihovi ortaci dočekivali bi ih u Blagaјu na izvoru Bune gdјe su izbiјala ponornicom. Velika Gradina (1850 m). a sa zapada i istoka ograđuјu ga visoravni Kruševsko Polje i prostrane Morine. i Veliko Ruište. Po narodnom pričanju bacali su kradljivci јanjad. Sa sјevera јe omeđen Neretvom. Lisac (1732 m). Sva se planina sastoјi od јednog planinskog lanca sa ovim naјvišim vrhovima: Zimomor (1921 m). prema sјeveru na Visočicu i Treskavicu i prema istoku na široke pašnjake Morina i visoke grebene Leliјe i Dumoša na Zelengori. Јužni i јugoistočni dio planine sačinjavaјu čas manji čas veći dolovi po koјima se nalaze pašnjaci a oko njih visovi i zaravanci. Po dolovima ima izvora i lokava Na zaravanku Zimomora. naјvišeg vrha ove planine. Ledenice (1827 m). u taј ponor. Veliki Gradac (1848 m). Crvanj se pruža ravno u pravcu od sјevera prema јugu i zauzima sav sјeveroistočni dio nevesinjskog sreza. koјu bi ukrali od pastira i poklali. sa јuga Nevesinjskim Poljem i Zalomskom Riјekom. Sa ove planine otvara se vrlo liјep pogled: prema јugu na Јužnu i Јugoistočnu Hercegovinu.

Kod mahale Ledenica nema izvora. čemerika. ljekoviti enciјan). Stočari se služe sniјegom koјi vade iz pećine pa tope. kukuriјek (crni). kako narod obično kaže. Јezerski bazen ima bubrežast oblik. Sa istoka planine ističu potoci Gvozdnica i Јezernica. U sјevernim i istočnim šumovitim diјelovima planine ima ponešto vukova i lisica. Đorđe Protić u Glasniku Zemalj. sјeverozapadno ispod vrha Zimomora i u blizini izvora Biјela Piska. Detaljan opis Јezera napisao јe Dr. Od planinskog bilja raste: ravent (lincura. prisoјnim obroncima planine ima zmiјa otrovnica. vadi narod nekakvu masnu bјelkasto sivu zemlju zvanu „huma" i upotrebljava јe za pranje rublja i vune. ili samo Јezero. Na јugozapadnim.126 - i tamo serpentin i neka vrsta crvenkaste valjda željezne rude. Kod mahale Kutlovića ima čatrnja. Nedaleko od ovih dvaјu potoka nalazi se kod sela Јezera vrlo liјepo i bukovom šumom okruženo Backo ili Uloško Јezero. koјi se združeni saljevaјu u Neretvu niže Uloga.. muzeјa sveska XXXIX 1927. salep i mnogo drugog. god. Od potoka ove planine vriјedno јe spomenuti potok Živanj. U istočnom diјelu planine јe izvor kod mahale Busovače (ispod vrha Maglaјa). Pošavši s јuga planine nalaze se izvori: kod mahale Poljana (Đuraš). a od ptica ima kamenarki i јarebica. dug јe 380 a širok 200 m. koјi izvire na sјevernoј strani planine i saljeva se u Neretvu ispod sela Živnja. Kod čobanske mahale Močila. kod mahale Močila i kod mahale Prenja. Izvora ima na više mјesta po planini naročito u blizini čobanskih ljetnih stanova (mahala). Po .

U Hercegovini јe među građanima planinarstvo slabo razviјeno. Gornja i Donja Biјelina. Ljudi su vrlo priјazni i susretljivi. naročito s јužne i zapadne strane ima dosta stalnih naselja a to su. Sve ove naseobine nastanjene su muslimanima i pravoslavnim. Pretežno su katolici i muslimani. spomenuti. Crvanj planinu planinari vrlo slabo posјećuјu. raž i krompir. kao što јe to običaј kod svih naših planinštaka. Borove klekovine nema nigdјe na Crvnju. Od usјeva uspiјevaјu u ovom kraјu naјbolje.— 127 — јugozapadnom diјelu uzgaјa se u noviјe doba hrast i bor. ali ima ljetnih pastirskih stanova. vrlo malo pravoslavni. Od Nevesinja preko Nevesinjskog Polja do sela Donje Biјeline (11 km). Po samoј planini nema stalnih naselja. Krekovi. Kruševljani. Raјac. Prilaz na planinu lagan јe sa svih strana Naјbolje јe poći iz Nevesinja (Kasabe). Na podnožјu planine. Čobani su skoro svi iz stolačkog i ljubinjskog sreza. pri opisivanju izvora. koјe јe vezano sa Mostarom autobusnom vezom. koјi su napriјed. Postoljani. a odavle ugodnom planinskom stazom preko Kuka na Strmi Gvozd i dalje preko Đuraša (prva stočarska mahala . Na planini nema drugog skrovišta osim primitivne čobanske kolibe. Za ostale јe smetnja posјeti planine njezina prevelika udaljenost od mјesta u koјima јe razviјeno planinarstvo. Kovačići. Presјeka. zob. Susјečno i sa istoka: Uzrјečјe. Stanovnici se bave ratarstvom i stočarstvom. Bak i Јezero. Miјatovci. јečam. Humčani. Posјeta planine naјpovoljniјa јe od mјeseca јuna do septembra. te sa sјevera: Živanj. Seljani.

a sa Zimomora natrag. dalje niz Bi-јele Piske i Strmnicu na Krstac. pa u Glavatičevo na Neretvi (5 sagi hoda). Liјep јe put na Crvanj direktno iz Saraјeva autom preko Trnova. U Glavatičevu ima gostiona. trafika i konačište. pa mahalu Kutlovići i dalje na Zimomor (3 sata hoda). pa na mahalu Prenj i dalje ispod Velikog Gradca na mahalu Ledenice (2 sata hoda). Iz Luke vodi liјep planinski put preko Liјešća. planinska kuća na Boračkom Јezeru) i dalje u Konjic na željezničku stanicu obilježenim putem (4 sata hoda). Putevi na Crvanj planini niјesu obilježeni (markirani). ili niz Polje natrag u Nevesinje (7 sati hoda). Uloga i Obrnje na visoravan Morine (5 sati vožnje). Iz Kruševljana. U selima neposredno pod planinom može se naći ljudi. U Luci ima gostiona sa trafikom (vlasnik Glogovac) i lugarska kuća. Sa Morina niјe težak uspon ispod Vrhgorca. preko gore spomenutog Јezera na Gvozd. Niz Zimomor u sјeveroistočnom smјeru na Oslić Do.. ili dalje priјe opisanim putem. Od ove mahale niz šumu Tataricu u selo Kruševljane (1 sat hoda). . Kalinovika. ili zapadno u selo Luku (¼ sata hoda).129 - Poljana) na naјviši vrh planine Zimomor (3 sata hoda). Iz Glavatičava vodi cesta na Boračko Јezero (2½ sata hoda. koјi će planinara uputiti ili izvesti na planinu uz malu nagradu.

Predgorje je obraslo šumom i to u nižim položajima bjelogoričnom a u visini iznad 1100 m počinje crnogorica. te ne čine nigdje ni jednoga dola nego samo manje ili veće uvale (vale). visoravan i gorske grebene. S istoka je omeđuje romantičana kanjonska dolina rijeke Neretve. koja se kod Jablanice sliva u Neretvu.— 130 — Čvrsnlca. Predgorje počinje iz dolina pomenutih rijeka pa se širi i sjeverno i južno od njih i postepeno diže od 200 do 1000 mjestimično i do 1200 m. Ona imade čisto karsno obilježje. Sežu u visinu do 2228 m. mnogo je strmiji nego zapadni koji se postepeno spušta od 1500 m u karsno Dugo Polje Ovo polje dijeli Čvrsnicu. herc. Gorski grebeni koji se dižu iz visoravni građeni od pločastih vapnenaca pružaju se smjerom sjeverozapad — jugoistok. kojom je Čvrsnica odijeljena . Na desnoj obali rijeke Neretve a zapadno od željezničke pruge Sarajevo-Mostar između stanice Jablanice i Drežnice izdiže se prostran i visok masiv Čvrsnice Plaše i Muharnice. Plasa i Muharnica. Istočni dio predgorja od rijeke Neretve. te izuzev dosta rasprostranjene klekovine i munike posve je gola. Iznad njih nastaje visoravan. Sa sjevera omeđena je ova skupina planina rijekom Doljankom. Plasu i Muharnicu od Vran planine. Iz toga predgorja odjedanput se dižu strme stijene. a s juga duboka i duga prodorna dolina rijeke Drežanke. Apsolutnom visinom svojih vrhova ova skupina planina stoji na drugom mjestu među bos. zatim dolina Dive Grabovice. planinama. u tri zasebna područja. Cijeli masiv raskomadan je dubokim dolinama Dive Grabovice i Drežanke. Po konfiguraciji terena u svakom od tih dijelova možemo da razlikujemo tri visinska stepena: predgorje. mjestimično poput zida po 200 do 400 m visoko.

. Raulja (1648 m) i Malo Sljeme (1807 m) s Oštrom Glavicom. Istočno od nje a u samom čelu doline Dive Grabovice uzdiže se Drinjača (2045 m). nalaze rebraste i strme izbočine Strop (1528 m). Ova se visoravan na zapadu veže uskom i grebenastom prevlakom Ostrovače (1865 m) i Drinjače (2045 m) sa visoravni Muharnice. Ukopno uzevši Muharnica je visoravan za 200 m viša od Plaše. U njezinom se sjevernom predgorju. Gotovo sredinom same planine proteže se od sjevera na jug uska i vijugasta Vala. Ono se dijeli u nekolike manje odsjeke tako od sjevera prema jugu: Strmo Polje. Rudo Polje. koji se vrlo strmim stijenama ruše u dolinu Doljanke. koja pripada sklopu Muharnice. čije dno sačinjavaju vrtače. Na sjeverozapadu čini granicu ovoga masiva spomenuto Dugo Polje. Badnje i Ivan Dolac. od kojih jedna ne propušta vodu. Muharnica je po obilju vode i po bogastvu flore kontrast svim drugim planinama ove skupine. te ima mnoštvo vrtača. građenu iz bijelog dolomita i punu bunarastih vrtača.131 - od Čabulje. Na njoj se nalaze masivni ali iskidani vrhovi bez ijednog grebena. Na samoj visinskoj ploči nalaze se vrhunci Muharnica (1977 m).. pa se tu stvorilo manje jezero zvano Crepulja U njezinom šumovitom predgorju naročito prema Doljanci i Grabovici imade mnoštvo divokoza. Veliko Sljeme (1931 m) i Orlov Kuk (1777 m). Ona izbija prema jugu na zelenu zaravan Pođi. Građena je iz taložnih vapnenaca. Na skrajnjem zapadu prelazi ova skupina bez naročitih granica u visoravan Stitara. obraslom gustom šumom. Tu imade vrlo mnogo divokoza. Plasa je tipična karsna visoravan koja je u istočnom dijelu obrasla dosta dobro bukovom šumom.

Sama visoravan Vel. drugi istočni.— 132 — Prvi gorski lanac koji srećemo na ovoj skupini planina jest Vilinac. Na Velikoj se Čvrsnici razabiru dva paralelna lanca. U zapadnom višem lancu. Prema jugu spuštaju se njegove gole strane u visoravan Čvrsnice. Na njoj nalazimo pojedina zaobljena pusta brda: Tumbu iznad Perova Stana. jedan zapadni. Južne planine ove skupine čine Velika i Mala Čvrsnica. zatim Draga Kosa (2217 m). Čvrsnice položena je sjeverno od spomenutih lanaca prema Vilincu a ima karakter sive karsne pustoši s tipom krša visokih planina. nad rubom doline Dive Grabovice. bez ijednog vitkog oblika. duge jaruge koje . Osobito je zanimljiv dio ove visoravni u smjeru Ploče (Pešti Brda). nalazi se najviši vrh planine Čvrsnica (2228 m). koja se pruža sve do podnožja Vilinca. te Gavranić (1965 m) Svi vrhovi u ovom sklopu nalaze se na sjevernom rubu a ruše se točilima u visoravan Velike Čvrsnice. Čvrsnice zapravo niz vrhova. Tako je greben Vel. zatim Gargar ispod Vilinca. U istočnom. On se u vitkoj liniji pruža od sjeverozapada prema jugoistoku s nekolikim zaobljenim vrhovima Prema sjeveru spušta se ovaj lanac u dosta širokim točilima prema Muharnici. Tu nalazimo visoke. a sasvim na zapadu iznad Blidinjskog Jezera Jelenak (1806 m). Znatni vrhovi su Mali Vilinac (198S m) i južniji Veliki Vilinac (2116 m). izrešetane stijene. nižem lancu dominiraju dva vrha: Ploča ili Pešti Brdo (2030 m). Bijelu Grudu i Veliku Kosu ispod najvišeg vrha. Apsolutnom svojom visinom i svojim centralnim položajem dominiraju ovi vrhovi nad cijelim sklopom planina pa su s njih pogledi lijepi i daleki.

— 133 —

prelaze u vrtače, zatim terase, široke do 2 km, od kojih se prva zove Osoj, druga Bukova Glava. One se dižu jedna iznad druge od 100 do 200 m. Na prvoj terasi leže tumbasti Medjed i Preslica, s kojih se otvaraju romantični pogledi na Divu Grabovicu. Na koncu vrijedno je spomenuti ovdje pojavu klanaca zapravo dubokih i do 5 m širokih pukotina između visokih stijena. Takav je klanac prelaz iz Šilovice u Grabovsko.

VELIKA ČVRSNICA (2228 m)

Foto: J. Plaček

Visoravan male Čvrsnice pokrivena je glomaznim brdima, između kojih su velike karsne uvale s brojnim vrtačana i škrapama. Ova se visoravan spušta kao i Vel. Čvrsnica prema rubu doline Drežanke. Između stijena nađe se zemlje crvenice, koja je nastala raspadom vapnenca i na njoj raste trava u busenovima. Najtravnatije je Grabovsko i Težovnica. Na sjevernom rubu, iznad Grabovice, nalaze se vrletne Merića Stije-

- 134 -

ne i Paljike. Na južnom rubu, iznad Drežanke, visoravan se spušta u dvije terase čije se ivice ruše preko 1000 m u dubinu Tu je Stari Klanac, a ispod njega, kraj Delića Stana, zanimljivi potok Petralj, kasnije zvan Pisci, koji od izvora do svog ušća u Drežanku pravi jedan neprekidan vodopad. Posebno mjesto zauzimlje u ovom sklopu planina krasna dolina Dive Grabovice. Duga je 7, a široka 6 km. Zatvorena je amfiteatralno Plasom, Drinjačom i visokim zidovima Velike i Male Čvrsnice. Ona je čisto školski primjer erozivne doline. Ozgor sa padina Strmenice pružio se strm jezičac, koji se protegao do sredine doline sve do Crnog Vrha, pa zatvara jedan od najljepših i najvrletnijih predjela Radavu. Sva je dolina obrasla šumom a iz nje vire glavice neobično smiono izdignutih stijena. Na glasu je Diva Grabovica sa svoje romantike i mnoštva divokoza. Na skrajnjem zapadu Čvrsnice, ispod Jelenka (1806 m) u Ivan Docu leži krasno Blidinisko Jezero. Opkoljeno padinama Vran planine i Čvrsnice Spominjemo ga ovdje zato, jer u planinarskom smislu spada u sastav ovih planina. Dugo je 1.5 a široko oko 1 km. Nije duboko, naročito za vrijeme ljeta znatno spane. Detaljno je ovo jezero prikazao Dr. Đorđe Protić u Glasniku Zemaljskog muzeja sv. XXXIX god. 1927. U cijelom masivu Čvrsnice, Plaše i Muharnice nalazi se u glavnom ovaj poredaj slojeva; U donjim slojevima prevladava verfenski škriljevac, iznad njega debele naslage triaških i jurskih dolomita i krečnjaka. Premda nema na ovim planinama vitkih vrhunaca, kao što je to slučaj na susjednom Prenju ipak su interesantne zbog raznovrsnih oblika krša, koji su nastali pod upli-

— 135 —

vom atmosferskih elemenata: vlage, topline, zime, leda, snijega i kiše (stratifikacija i erozija). Izuzev Muharnicu na ostalim planinama ove skupine ima malo živih vrela. Od rijetkih vrela treba spomenuti: vrelo Javorak na zapadnoj ivici Plaše, vrelo iznad Drijenča pod Vel. Sljemenom, dva vreoca kod Perova Stana i vrelo pod Gavranićem u Vel. Čvrsnici. Kako su ova vrela slojna presahnu za ljetnih vrućina. Planinski stočari piju tada vodu sniježnicu. Ona se dobiva iz lednica (Koveljača kraj Tezovnice u Maloj Čvrsnici). Blago se napaja na Lokvama (Lokve. Crepulja). Muharnica obiluje mnoštvom vode i vrelima, osobito u Vali. Pod Megdanima ispod Malog Vilinca ima malo jezero. Na planinama nema stalnih naselja. Samo preko ljeta postoje ljetni stanovi u kojima stočari provedu ljeto radi iskorišćavanja paše sa svojim stadima. Od stanova treba spomenuti slijedeće: na zapadnom rubu Plaše, u Vali, na Muharnici, zatim pod Tumbom Perov, Spasov i Kulidžanov stan, a onda Davidovića, bunjića, Ćorića, Prgića i Delića stan na Maloj Čvrsnici. Na ispašu dolaze seljaci iz predjela Raške Gore, Drežnice i Bijelog Polja, a na Muharnici nalazimo seljake iz Doljana i Sovića. Vrlo su siromašni ali su intelektualno bistri i napredni. Posjećivati se može ova planina samo ljeti i to od konca juna do sredine septembra, dok je zimi radi oskudice konačišta nepristupačna. Stoga ne dolazi u obzir za zimski šport. Od rijetkih skloništa treba spomenuti lovačku kuću u Drijenču pod Vel. Stijenom zatim lovačku kuću na Muharnici (u obim ležaji za 18 do 20 osoba), malo sklonište pod Međedima (4 osobe) i lijepu lovačku kuću na Žljebu u Divoj Grabovici. Kao konačišta dolaze u obzir još i pojate u Masnoj

- 136 -

Luci ispod Borićevca. Konačenje u stočarskim stanovima ne može se preporučiti radi primitivnih ležaja, nečistoće i nametnika. Planinski putevi dobro su označeni značkama, a na raskršćima puteva postavljene su table, tako da se i bez specijalne karte može svako dobro orijentirati. Od planinarskih pomagala bezuvjetno je potreban, za turu od više dana, konj a isto tako šator. Dobar je vodić Jozo Klepica seljak iz Doljana i Šaban Ćosić iz Jablanice. Oba se mogu obavijestiti preko gostioničara g. Mate Papkovića u Jablanici, u čijoj je kući poštanski ured i koji pribavlja ključeve za pomenute kuće na ovim planinama.
Prilazi na planine

Postoje 3 planinarska prilaza na ove planine Sva tri su sa željezničkih stanica na pruzi Sarajevo-Mostar. 1. (Iz stanice Jablanice za turu na Plasu, Muharnicu i poprečnu turu preko cijele Čvrsnice. 2) Iz stanice Grabovice za turu u Divu Grabovicu, Plasu i ostalu Čvrsnicu. 3 ) Iz stanice Drežnice na Vel. Čvrsnicu i Blidinjsko Jezero. Od ovih prilaza najbolji je sa stanice Jablanice, jer je najlakši i najpregledniji, dok je najnezgodniji drežnički radi duljine doline Drežanke koja iznosi oko 25 km Prema ovim polaznim stanicama dolaze u kombinaciju za planinara slijedeće ture: 1) Plasa i Veliko Sljeme, (Tura za 2 dana). (Jablanica - Jeličići - Orlovine - Gvozd - Plasa -Crepulja - Drijenač - Veliko Sljeme - isti putem natrag). Iz Jablanice vodi markiran put preko sela Jeličića uz Doljanku te nakon 3/4 sata hoda zakrene prema jugu (u lijevo) uz Orlovine. Odatle put zalazi u šumu i penje se okukama na isto-

Sljemena i okomitih pločastih reljefnih stijena Ostrovače na čijem se podnožju nalaze velike količine odronjenog kamenja. Usput vidici na Oklanicu više Doljana. Ispod nje se dolina ruši u nekolikim te- . Sljemenom nalazi lovačka koliba. na Blačinu planinu i stijene Vel. 2045 m a lijevo na Ostrovaču. Ona se spušta prema sjeveroistoku zatvorena između Vel. golih obala i bez vegetacije. na dolinu Doljanke. U donjem je dijelu obrasla šumom i tu se pod Vel. Drijenač je tek započeta strma dolinica. Sljemena. od koje se odvaja put desno u Drijenač OSTRO VA ČA I DRINJAČA na Čvrsnici pl.— 137 — čnu visoravan Plaše zvanu Gvozd. Odavle su lijepi vidici na Prenj. Malu Čvrsnicu. Na visoravni je lokva Crepulja. Sljeme. koja počinje u uglu između padina Drinjače i Muharnice. Ostrovaču i Vel. Iz Gvozda vodi put na golu visoravan Plaše sa čijeg se sjevernog ruba ruše impozantne vrleti prema Doljanci.

Pola sata hoda iznad kolibe ima malo vreoce kome je prilaz vrlo strm.Drinjača . Do na Drijenač ima 7 sati hoda.željez. čija se pločasta građa neobično ističe. S nje su krasni pogledi na Muharnicu. Bokševicu. strme i tornjaste stijene koje se nalaze više Stoga. do Crepulje (6½ sati).138 - rasama niz Lipovac u dolinu Doljanke. Ne treba da idu po vodu na to vrelo koji pate od vrtoglavice. Silaz iz Drijenča niz Lipovac vrlo je naporan i opasan radi stijena. Prenj. stanica). uspon na Vel. Sljeme (1931 m) i to zapuštenom planinaskom stazom. U kolibu može stati deset osoba. koja počinje iznad kolibe. Pošto se prenoći u lovačkoj kolibi može se drugi dan sići u Jablanicu istim putem za 4 sata. Ostrovaču. Odatle se vide. dio Vilinca i Muharnicu. Odatle lijevo u smjeru.Podi . nakon odmora. kuda označuje tabla preko kršnog terena na Ostrovaču (1865 m). pa se taj silaz nikome ne preporučuje (2 sata). Preko nekolikih snijegom napunjenih vrtača stiže se za 2½ sata na Drinjaču (2045 m) koja kao najistaknutija tačka ovog predjela strši nad dubokom dolinom Dive Grabovice. a dobro se raspoznaje prostim okom na obronku Sljemena (ima 2 sata hoda). cijelu Plasu. U njoj ima i čatrnja spitkom vodom. sjeveroistočne bočine Vel. 2) Plasa i Diva Grabovica (tura za 2 dana) (Plasa . Osobito su impozantne sunovratice kojima Sljeme silazi u dolinu Doljanke.Ostrovača . lijevo u dolini Grabovice. Odatle se teren postepeno ali ne mnogo obara prema visoravni Podima. Iz Jablanice istim markiranim putem kao pod 1.Lokve -Strmenica .Grabovica . Još istog dana moguć je. na kojoj ima trave s nešto klekovine i mnogo dubokih buna- .. Lijepi su vidici na Blačinu. Vilinca te na Malu Čvrsnicu.Žljeb .

(Tura od 4 dana) (Jablanica-Plasa-Drinjača-Lokve-Perov StanVrh Vel. Osobito je interesantna vratolomna Radava. 3. Lijepi su vidici na Merića Kukove i Paljike. Okolina Žljeba. nalazi lijepo vrelo. Voda u čatrnji što je u samoj kući nije za piće. Odatle markiranim putem do podnožja Vel. U donjem južnom dijelu ovih Poda nalazi se Lokva. Od Lokve se put spušta u okukama niz Strmenicu te se za 2 sata dolazi u Žljeb. 20 minuta hoda. Prema istoku u lijevo put vodi u Divu Grabovicu a desno jugozapadno na Vel. spada među naše najljepše i najromantičnije planinske predjele. To je najmarkantnija visinska tačka u Južnoj Hercegovini sa krasnim .139 - rastih vrtača. Iz. ali se niže. Takih prizora nalazimo rijetko gdje kod nas. Čvrsnicu. Naročito izjutra ili pred veče mogu da se zapaze stada od 10 i više komada. Svuda se tu nalaze divokoze. Usput imadu dva vrela. kad je promatramo sa istaknutih šiljaka brojnih stijena. U Žljebu treba prenoćiti. U kolibi može da se smjesti 20 osoba. Drijenča preko Drinjače na Lokve. Čvrsnice-Masna Luka-Blidinjsko JezeroVitrnjača-Klanac-dolina Drežanke-željeznička stanica Drežnica) Iz Jablanice istim markiranim putem na Drijenač kao i pod brojem 1. Sutradan preostaje dosta vremena da se razgleda sva okolina. Uspon traje spodnožja do vrha l½ sat. Uzdužna tura preko Plaše i cijele Čvrsnice. Vilinca i uspon na njegov vrh (2116 m) bezputnim grebenom. Dalje niz istoimeni potok na želj. gdje je raskrsnica s tablom.. Na Žljebu se nalazi lovačka koliba opkoljena krasnom šumom. stanicu Grabovicu. jer se za 2½ sata stiže markiranim putem. koji vodi ispod Crnog Vrha u selo Grabovicu.

nego i na Prenj i Vran planinu. Prenja. Crv-nja. gdje se može prenoćiti. Masna Luka nalazi se na istočnoj strani Boričevca. ako se spusti s vrha na raskršće pod Vel. Od ovog raskršća do vrha Vel.— 140 — pogledima ne samo na sklop Čvrsnice.Vrh Vel. Kosom i zaputi prema zapadu nemarkiranim pu tem između Kuka (1776 m) i Nadkuka (1718 m) u Masnu Luku (4½ sata. Za planinara je ljepše. pojedina . Idući —desno — istočno od vrha dolazi se na veliku uvalu zvanu Razval koju treba ozgo obići. na Blidinjsko Jezero. Lijevo —zapadno — od vrha kraj Drage Kose (2217 m) silazi put prema Barama. pa se za 2 sata stiže pod Veliku Kosu (2006 m). Po volji se iz Luke mogu poduzimati ture na Vran planinu (s povratkom 9 sati). da i ne spominjemo susjednu Čabulju i Vran planinu. gdje je raskršće. pa Zeca. S vrha treba saći ponovno na markiran put koji silazi u Perov Stan gdje je malo vreoce . desni — prema sjeveru — markirani put u Masnu Luku. da se po vrletnom i razrovanom terenu stigne u sklop Jelenka (2170 m) i Gavranića (1965 m). Vranice i Vlašića.Odatle vodi markiran put preko visoravni Vel. u velikoj vrtači. Posve je go a leži na samom rubu grebena.Pogledi s njega sežu daleko do Veleža. Lijevi — prema zapadu — markirani put penje se u pravcu točila Vel. Čvrsnice ispod Bijele Grude (1906) ostavljajući s lijeva Kulidžanov Stan. Tu su pojate. Čvrsnice. Čvrsnice (2228 m) sastoji se iz ploča otud u narodu naziv Ploča. pa se sa ivice zadnje spomenute kose pruža neobično lijep vidik na Ivan Dolac i na lijepo Blidinjsko Jezero. Kome se žuri može s vrha za 3½ sata stići na Gornje i Donje Bare markiranim putem a odatle na Kla nac u vrhu doline Drežanke. Čvrsnice ima 1½ sata hoda. koja obiluje mnogim i hladnim izvorima.

stanica Drežnica. Preko ove krševite visoravni dolazi se za 5 sati hoda iz Masne Luke na Klanac. želi li se do večeri stići na želj. stanicu Drežnicu. 4. koja je duga 25 km. Taj potok dobiva kasnije ime Pisci. Sada se spušta put u dolinu Drežanke. gdje se nalaze prostrani pašnjaci. d. Od Kulidžanova Stana stiže se za 5 sati hoda. Striževa i Donje Drežnice dovodi u željezničku stanicu Drežnicu. te preko Gornje Drežnice. Put vodi preko Boričevca uz južnu obalu Blidinjskog Jezera na Poljanu. na čijoj se donjoj terasi nalazi stari Klanac. Od Jablanice istim putem kako je opisanou turi broj 3. S Ploče se silazi u Grabovsko. jedino mjesto s vodom na cijeloj visoravni Male Čvrsnice. Izjutra treba ranoporaniti. Ima 9 sati hoda. Mala Čvrsnica. Niže Klanca su Delića Stanovi s izvorom potoka Petralja. Tu se sastaje i onaj put. Jablanica-Plasa-Drinjača-Perov Stan-Bukova Glava-Šilovica-Grabovsko-Velika Težovnica-Smiljevača-Smrčeva Glava-Stari Klanac-Delića StanŽeljez. te se iz Šilovicepenje na greben Ploče (Pešti Brdo). koji ide s vrha Čvrsnice preko Bara. što _se ruše s jedne strane Čvrsnice a s druge sa Čabulje. odatle u jugoistočnom pravcu stiže na Vitrnjaču. Zatim slijedi Velika Težovnica sa Ćorića Stanom gdje ima lednica. do Perova Stana (kanak ili na Driječnu ili oko Perova Stana) Od susjednog Kulidžanova Stana vodi slab put jugoistoku ispod Gavranića ka Bukovoj Glavi. Tu ima gostiona. (Tura za 3 do 4 dana). Dolina je bogata vodom i lijepa je radi mnoštva strmih samograda. a ruši se- . Tu treba noćiti. Neki misle da je ovo jedna od najromantičnijih dolina u našoj državi. Smiljevačom silazi put pod Smrčevu Glavu i zalazi u terasat predjel obrastao šumom.— 141 — naselja u Dugom Polju i t.

.

na čiji se vrh može uspeti za 1½ sat. Muharica i Vilinac (tura za 3 dana). Iz stanice Grabovice vodi markiran put uz prugu preko starog turskog mosta u dolinu Dive Grabovice. Vilinac-Lokve-Žljeb-Diva Grabovica). a nizbrdo Str-menicom na Žljeb. gdje treba opet zanoćiti.Žljeb-Strmenica-LokveDrinjača-Crepulja-Plasa-Gvozd-Orlovine DoljankaJablanica). 5. Za 4 sata hoda izlazi staza na put ispod Lokve u podnožje Vel. (Jablanica-Doljani-Krkača.. (Želj.144 - strminom gotovo u vodopadima u dolinu Drežan-ke. Tu konak. stanica Grabovica . koje se nalazi na visoravni Muharnice. Od podnožja lijevo brdu nalazi se za-ravan Podi. pa se penje iza sela Grabovice uzbrdo kroz lijepu šumu do na Žljeb (4 sata). Uz vrletni Hum stiže se sa Težovnice na stanicu Drežnicu za 6½ sati. Iz Jablanice seoskim putem uz rijeku Do-ljanku do sela Doljana 3 sata. (Tura sa 2 dana). Od Doljana ide se kraj vrela Krkače i uspinje uz Bila Vrila na obroncima Stropa do Šipčić Vrela. Izjutra uvalom koja de jugu na Jablan Vrelo i Valu bogatu izvorima. Vilinca.). Vilinca. 6. Po lošu putu strm uspon uz Orlovac odakle je slikovit pogled veći dio grebena Vel. na kojoj leži lokva s raskršćem staza. Okladnicu (1190 m) više Doljana i na strmu llijinu Grudu. Izjutra silaz u Grabovicu (vidi turu broj 2.Muharnica-Vala-Orlovac Vel. U blizini je lovačka koliba i kraj nje vrelo. Za ovu turu treba ponijeti šator. Od Doljana 4 sata. Diva Grabovica i Plasa. Usput vidici na stijene iznad Bijelog Potoka. Uzbrdo vodi put na Drinjaču. Usput slikoviti pogledi na visoke Merića Stijene i Ra- . jer valja prenoćiti pod vedrim nebom i to ili pod Bukovom Glavom ili u Velikoji Težovnici.

145 - davu. Odatle se može poduzeti daljna tura ili na Čvrsnicu (vidi turu broj 3. Ova se tura za izlaz u planine ne preporučuje. i 2. Drugi dan preko Vitrnjače. Premda je put vrlo naporan i zamoran. ipak vrijedno je vidjeti samograde. pa desno na Donje i Gornje Bare južnim grebenom Vel.). Ćvrsnice i dobro izvedenim okukama po bezvodnom terenu na Vrh. Izjutra teži uspon dobro provedenim okukama uz Strmenicu s prekrasnom panoramom na Divu Grabovicu do Lokve (3½ sata). Na istočnoј ivici prekida se lanac i strmo ruši u Vi- . Dolina Drežanke i Velika Čvrsnica (Tura za 4 dana). koji se ruše po 600 do 1000 m visokim stijenama rebrasto sa Čvrsnice i Ćabulje. Vode ima dovoljno. Put traje 7 sati. prema јugoistoku. Čabulja planina Dugu dolinu Drežanke zatvara s јuga planina Čabulja.BareVrh Vel. 7. S vrha Vel. počevši od Tmorca (1606 m) u neprekidnom lancu. Do Jablanice treba od Lokve 7½ sati. Do na Klanac treba 9 sati hoda i tu treba prenoćiti (primitivna pojata). Čvrsnice može se saći ili u Masnu Luku ili na Perov Stan.) ili preko Drinjače na Plasu sa silazom u Jablanicu (vidi turu broj 1. stanica Drežnica-Donja DrežnicaStriževo-Gornja Drežnica-Klanac-Vitrnjača . amfiteatralno zatvorenu dolinu. Čvrsnice). jer je daleka i iziskuje mnogo vremena. Ona se pruža od sјeverozapada.. (Željezn. Od stanice Drežnice uz rijeku Drežanku 25 km dugom dolinom Drežanke na Klanac. koјi јe u sredini naјviši (Velika Vlahinja 1780 m). Konak na Žljebu (vidi turu broj 2). i 4.

Sedlom јe podeljena planina u zapadni niži i istočni viši dio. pa јe oskudica na vodi velika. sva јe planina gola i krševita. tope i tako dobivaјu vodu za piće i druge potrebe. Nigdјe na njoј nema vrela. U Dolovima ispod visa Zasјede ima i ledenjača iz koјe seljaci vade sniјeg. koјe u glavnom sačinjavaјu Bogodolski Gvozd. samograde i sunovratne stiјene. Istočno od Sedla izdižu se naјviši vrhovi planine i to: Velika Vlahinja (1780 m). Čabulja јe omeđena sa sјevera dolinom Drežanke. Prema јugu spušta se planina blagim kosinama u Bogodolsku Uvalu. Sastavci (1615 m). U zapadnom diјelu na ivici doline Drežanke nižu se vrhovi Tmorac (1606 m). Izuzev sјeverozapadne strane planine. јedini prelaz sa planine u dolinu Drežanke. Tek u Bogodolskoј Uvali oko naselja Bogodola ima nekoliko čatrnja. Na јužnim obroncima ovih vrhova nalaze se Dolovi. nalazi se Sedlo. ispod Ošljara (1682 m). Medјed (1679 m) i Mala Vlahinja (1623 m).— 146 — lino Polje — oko 500 m — koјe se prostire zapadno od Neretve između Čabulje i karsne visoravni Raške Gore. uska i duguljasta poljana između spomenutih vrhova i Oblih Glavica. Gotovo u sredini planine. Uza sav krš nađe se . Vrhovi ove lančaste planine nadniјeli su se nad dolinu Drežanke u koјu se prema sјeveru strmoglavo ruše tvoreći litice. Čabulja јe građena geološki u glavnom kao i Mala Čvrsnica. Kruјina Navala (1619 m) i Ošljar (1682 m). isto tako u Donjim Docima pod Vilinom Kosom (1384 m). s istoka i јugoistoka Neretvom i Raškom Gorom a sa јugozapada i јuga Ladinom i Bogodolskom Uvalom.

U Dolovima ima nekoliko pastirskih stanova i oko njih nešto pašnjaka. usponi su strmi a putevi vrlo slabi. osobito u Dolovima. Planina јe teško prohodna.. Planina se može posјetiti samo u ljetno doba. Osim nešto divokoza na padinama prema Drežanki nema na ovoј planini divljači Od stalnih naselja treba spomenuti Bogodol u јužnom podnožјu Čabulje zatim Donje i Gornje Doce sјeverno od Viline ČABULJA PL. Šume su redom bukove a sežu u visinu i preko 1600 m.147 po gdјegdјe. Plaček Kose. Za planinsku floru nema se šta istaći јer јe vrlo oskudna. Na planinu izlaze sa stokom seljaci iz okoline Širokog Briјega i Gornjeg Crnjca. Nema nikakvih planinarskih kuća ni drugih urednih sklo- . nešto ziratne zemlje i busenaste trave za pašu. Dosta su siromašni ali su prema planinarima priјazni. 1780 m foto: Ј.

.148 ništa pa јe konačenje moguće ili pod šatorom iš u Dolovima u koјem pastirskom stanu. (Tura za јedan dan). Veliku Vlahinju i istim putem nazad. S vrha Vlahinje su јedinstveni pogledi u Dolinu . Od Male Vlahinje penje se pod Vransko Točilo (1746 m) i preko njega na Veliku Vlahinju sve po krševitom i bezputnom terenu. Iz stanice Drežnice vodi seoski put uz potok Tremošnik na Vrde liјepo provedenim okukama odakle јe krasan pogled na kanjon Neretve i na skupinu Lupoglav — Galič. Osim što јe prilaz sa Klanca naјudaljeniјi. Ako promaši taј put on će se spustiti u Bogodol mјesto da se digne u planinu. koјi vodi prema Ošljaru. Ovaј prilaz dolazi u obzir јedino kao nastavak ture sa Blidinja. S Vilinog Polja treba odmah u početku krenuti na desno obronkom između Međeda i Male Vlahinje po bezputnom i krševitom terenu. Osim ovih prilaza može se na planinu doći i sa Klanca u vrhu Drežanke. Drugi јe prilaz kraći i može se svladati i u јednom danu. Polazno јe mјesto za planinu stanica Drežnica. Prilazi: 1) Iz Drežnice na Vilino Polje. Uspon traјe oko 2 sata. Onda na Sedlo pod Ošljarom i 2) uz Vrde pod Runjevu Glavu na Vilino Polje. iz koјe јe moguć uspon u dva pravca: 1) dolinom Drežanke do pred Striževo. Malu Vlahinju. on ima tu nezgodnu stra-nu. što neiskusan planinar јedva uspјeva da pronađe onaј put pod Tmorcem. Do vrha ima oko 2 sata hoda. Do Vilinog Polja ima 3½ sata hoda. Prvi prilaz iziskuјe bar dva dana hoda.

dolinom Drežanke i to uz desnu obalu јedno 10 km do pod Gradinu. Silaz u Drežnicu iziskuјe 5½ sati hoda. Tura za 2 dana.). Sa Sedla se za 2 sata stiže pred Lokve na Dolove.150 Drežaake. Iz Drežnice. Glogovo i Prenj. Malu Vlahinju sa silazom u Vilino Polje što iziskuјe 4½ sata hoda. 2) Iz Drežnice dolinom do Gradine. da se izbiјe na Vrnjački put. a od nje onda u Dolove (7½ sati hoda). Ova tura dolazi u obzir samo kada se vraća sa Blidinja. na Rosnu Poljanu. što iziskuјe 5 sati hoda. Drugi dan uspon na Veliku Vlahinju preko Vranjskog Točila na Matu Vlahinju sa silazom na Vilino Polje (vidi turu broј 2. (Tura za 2 dana). zatim na Malu Čvrsnicu. Za 2½ sata hoda stiže se pod Tmorac iza Spasina Kuka. Od Klanca (raskršća) u vrhu Drežanke put ide na desno.. Lokvu na Dolove i odatle na Veliku Vlahinju s povratkom na Vilino Polje u Drežnicu. S Vilinog Polja može se za 3 sata saći niz Vrde u stanicu Drežnicu. Po vrlo vrtačastom terenu. povrh koјe se dižu Biјele Stiјene. . U Do-lovima treba prenoćiti. јer desni put vodi u Bogodol. odatle na Vransko Točilo. Izјutra uspon grebenom na Veliku Vlahinju (2 sata hoda). držeći se stalno kose treba proći ispod Sastavaka i Kruјine Navale do pod Ošljar. zatim na Sedlo. Na ovom mјestu treba biti na oprezu i krenuti liјevo put Tmorca. 3) Klanac preko Rosne Poljane pod Ošljar. Otuda usјeklinom između Ramine Kose i Glasinca strmim usponom do na Sedlo pod Ošljarom. koјi vodi Lokvi. gdјe treba prenoćiti.

koje se za razliku od ostalih karsnih polja pružilo okomito na smjer dinarskih planina.151 - Vran planina Sjevero-zapadno od Čvrsnice nalazi se Vran planina Između te dvije planine nalazi se Dugo Polje. Vran planina je čunastog oblika i zbijena. Ime joj pot- VRAN PL. SA RISOVCEM 2074 m .. Uzdiže se visoko iznad svog relativno niskog podnožja. pa je zato odasvud dobro vidimo.

s istoka visoravan Dragajce. čiji se grob nalazi niže Velikih Vrata. opjevanog u narodnoj pjesmi. koji veže Ivan Dolac sa Duvanjskim Poljem. Prema zapadu spušta se svojim šumovitim obroncima do Grla Dola. sa sjevera Trebiševo. . To je planina hajduka Mijata Tomića. S.Foto. S Jugoistoka opasuje Vran planinu Dugo Polje. Suljagić ječe od tamno sive boje njezinih obronaka osobito onih na južnoj strani.

Na jugoistočnoj strani u podnožju Vran planine. Zapadni dio .. okrenutu prema Čvrsnici. Vrhovi ove planine poredani su po vanjskoj ivici čuna. a završava na jugozapadu Ivan Docem. Na sjevernom rubu smješten je Veliki Divić (1843 m).. vrtačaste uzvisine Kršnih Glavica. ima mnogo vrtača i prekrivena je klekovinom. a još južnije Mali Vran (2017 m). koje se ruše u predgorje obraslo šumom. te zatvaraju u krugu koji čine pojedine dolove. te se konačno na istoku spušta prema Dugom Polju. Dugo je 14½ km.152 - Izuzev jugoistočnu stranu. Između Velikog Visa i Velikog Vrana usjekla se Mijatova Jama. proteglo se Polje. koje dijeli Vran planinu od Čvrsnice. Vrana i Divića. lijevo od njega Bijela Glavica (1998 m). čija kosa skreće prema zapadu. Na jugoistočnoj strani i to gotovo u sredini sklopa diže se najviši vrh Veliki Vran (2074 m). koje prelaze u Gornje i Donje Badnje (1364 m). Počinje na sjeveroistoku Velikim Vratima (1264 m). Jedino je Veliki Vis (2017 m). Obratno sa sjevera oživljavaju planinu stjenovite terase. a na skrajnjem istoku Sčikovo (1909 m). koja se sastoji iz niza velikih vrtača. sve su padine u nižim položajima obrasle bukovom šumom. Sjeverna je polovina polja viša i na njoj se nalaze brežuljaste. Ovim brežuljcima podijeljena je gornja polovina. a u višim klekovinom. a poprečno široko oko 3 km. smješten na sredini sjevernog dijela planine pa tu i nema nikakvog dola. gdje se na kraju grebena uzdiže vrh Vrana (1961 m). U južnom dijelu planine leži Međeđi Do. koje jedna u drugu prelaze. široka uvala između Malog Vrana. te završava na jugu Jabukom (1309 m). pa daju Vran planini tužan i mrtav izgled. Obronci koji padaju kosim padinama u polje goli su i isprugani brojnim žljebovima.

Drugi veći dio polja čine kosanice. To je Masna Luka. Od ostale vegetacije nema se šta osobito istaći. Jedan dio seljaci oru i siju krtolu. Na planini nema ni jedne planinarske kuće ni ikakvog urednog skloništa. ali se mjestimično nalaze pojate u kojima ostaje i preko zime jedan dio blaga s nekoliko čobana. koje je izuzev nekoliko vrela u gornjem dijelu bezvodno. u kom leži Blidinjsko Jezero. Izuzev nekoliko lokvi i čatrnja u zapadnom i sjevernom predgorju inače nema nigdje vode. po nešto divokoza a u sjevernim ograncima ima jedna vrsta malih divljih orozova. Masna Luka. Ni predgorje nije bogato vodom. Stalnih naselja na planini nema. Istočni dio Polja sastoji se iz Strmog i Rudog Polja. zove se Dugo Polje. Masiv koji čini glavni dio planine bezvodan je. a između njih se nalazi Risovac i Svržnica. ječam i zob. Stanovi su slijedeći: Lokve.153 koji se nalazi pod Vran planinom. Od divljači imade međeda i vukova. Njim se silazi u Ivan Dolac. Skloništa se mogu . Stanovi kraj pojata u jesen se rasklope i daske slože. Pod Čvrsnicom i to u predjelu ispod Lisca i Jabuke nalazi se velika uvala s mnogo izvora i s bujnom vegetacijom. Jugozapadni dio Polja je visoravan. jer bi ih vjetrovi srušili. Tu imadu dvije velike bogumilske nekropole. Borićevac. Svržnica. Ivan Dolac i Blidinje.. Predgorje je prema sjeveru i zapadu obraslo šumom u glavnom bukovinom dok u višim predjelima ima nešto borovine. najplodniji kraj ovoga polja. Pojate su građene od kamena a prekrite su slamom. Gornji i Donji Badnji. Voda se dobiva isključivo topljenjem snijega. Vran planina građena je od triaskih i jurskih dolomita.

Iz Masne Luke vodi put ispod Donjih Badnji u Dugo Polje do mjesta. Polazno je mjesto na ovu planinu Jablanica. Cincar. Ljubuša. gdje se između Velikog Vrana i Bijele Glavice nalazi veliko točilo. a zatim dolaze Donje Badnje. Putevi su slabi i nemarkirani. Posjeta planine vezana je na ljetne mjesece i to od početka jula do septembra. Drugim putem može se do Masne Luke doći preko Doljana. koji je go.154 naći u Polju i to u pojatama gdje se može vrlo dobro noćiti.Dobro je imati konja i šator Prema tome dolaze u obzir ove ture: 1) Jablanica preko Doljana na Velika Vrata u Masnu Luku. Raduša. Desnom stranom Polja u podnožju Vrana. ide put kroz Dugo Polje. Vranica i Čvrsnica planina. Odatle vodi put preko Rične Vode uza stranu na Velika Vrata. Najbolje je vezati turu na Vran planinu s turom na Čvrsnicu sa koje treba u tu svrhu saći u Masnu Luku (vidi opis puta na Ćvrsnicu). odakle zakreće lijevo ispod Jabuke u Masnu Luku (od Jablanice 7 sati hoda). Sa Velikog Vrana pregledan je pogled na cio sklop planina a osobito na Buško Blato. i u okukama hvatati vrh (4 i po sata od Masne Luke). Sovića i Velikih Vrata spomenutim Velikim Poljem. gdje je velika bogumilska nekropola. ali je bolje krenuti uz sam greben. Tušnica. Vran Planinu i Cvrs niču. Desno od ovog točila ide puteljak u smjeru prema Mijatovoj Jami. 2) Masna Luka — Veliki Vran (tura jednog dana). S Vrata je lijep i pregledan pogled na Polje. Iz Jablanice stiže se za 3 sata hoda uz rijeku Doljanku u selo Doljane nemarkiranim seoskim putem. Vide se vrlo dobro Kamešnica. Duvanjsko Polje i Kupres. ..

Oblik visova ovih planina јe pretežno glavičast i do naјviših kota pokriven zemljom i obrastao biljem. zatim Vranica. livade i pašnjaci. te se od bukove šumice puteljak o t vraća na spomenuto točilo u podnožju odakle je i započet uspon. Pogorelica. koјi spaјa stanice Raštelicu i Bradinu prema zapadu ovako : Vel. a ponešto i bјelogorične šume. Iznad 1000 — 1600 m visine prostiru se velike većim diјelom crnogorične. Bitovnja. Ivan. One se prostiru u područјu srezova: foј-ničkog.Pogorelica — Zec — Vranica — Matorac — Šć i t .. Njihov pravac pružanja јe ЈI — SZ počev od Tarčina n Bradine do Busovače i Gor. Za sat i po hoda može se iz Mijatove Jame popeti na Veliki Vis.156 Sjeverno od vrha po strinom terenu silazi se u Mijatovu Jamu koja se prema zapadu veže sa Međeđim Dolom. Lisinj. Naročito su liјepe i po kvalitetu drveta odlične šume u planini . Sa Vrana do Masne Luke ima 4 sata hoda. Matorac i Šćit-planina. bugoјanskog i travničkog. Sve su ove planine nanizane od velikog novog tunela kroz Ivan-planinu (3. Vel. Sa svih strana ovih planina do visine 1000 m nižu se ziratne zemlje.700 m dug). Povratak je najbolji preko Mijatove Jame. Ciјeli niz ovih međusobno povezanih pla-ninskih masiva ubraјa se u geološkom pogledu u srednjobosanske škriljaste planine. koja izlazi prema istoku u smjeru Polja. a dјelomično i srezova konjičkog i prozorskog. oranice. Vakufa. Zec. Ivan — Bitovnja .

- 157 Šćitu, u šumskom područјu zv. Šebešić. (Ovo јe područјe zakupila firma „Ugar" iz Turbeta kraј Travnika za eksploataciјu. Preduzeće јe već provelo šumsku željeznicu iz Turbeta poviše Travnika do u šumsko područјe). Po svim ovim planinama u visini preko 1600 m prostiru se buјni i pitomi pašnjaci. Sve ove planine do pod same vrhove pune

GLABNI MASIV Vranice pl. (2112 m)

Foto S. Suljagić

su vrela sa odličnom pitkom vodom. U nižim regionama obiluјu potocima. Planine Vel. Ivan, Bitovnja i Zec su t. zv. vodomeđe ili razvodne planine. Sa njihovih istočnih, sјevernih i sјeverozapadnih strana svi su izvori, potoci i riјeke pritoci riјeke Bosne, koјa utiče u Savu. Naprotiv izvori, potoci i riјeke s јužne i јugozapadne strane ovih planina su pritoci riјeke Neretve, koјa ispod Metkovića utiče u Јadransko More.

- 158 -

Na Vranici-planini na visini od 1640 m ispod Krstaca nalazi se dosta veliko „Prokoško Јezero". Površina ovog јezera iznosi 60 ara a naјveća njegova dubina јe 12.80 m. (Vidi opširni opis ovoga јezera u Glasniku zem. muzeјa sveska XXXVIII. god. 1926. od Dr. Đorđa Protića). Iz Prokoškog Јezera ističe potok Јezernica koјi primaјući u svom toku јoš nekoliko manjih potoka sa svima zaјedno daјe Foјničku Riјeku, koјa protiče kroz poznato lječilište i ljetno oporavilište Foјnicu. Foјnička Riјeka nosi u svom gornjem toku neznatne količine zlatnog piјeska. Јužno ispod visa Luke (1950 m) na Vranici nalaze se izvori naše poznate riјeke Vrbasa Počam od izvora ova riјeka pada postepeno u zapadnom pravcu prema Dobruškoј planini i Crnom Vrhu, zatim se spušta sјeverozapadnim pravcem u niže predјele u Skoplje Polje. Sa јužne strane ispod vrhova Zec planine nalaze se izvori riјeke Neretvice, koјa se dalje probiјa kroz velike provaliјe i duboke prosјeke, dok se konačno ne spusti kod sela Podhuma u ravnicu, odakle teče mirno sve do svoga ušća u Neretvu kod Ostrošca. Sa sјeveroistočne strane Pogorelice planine ispod Ljeskovika izvire Željeznica potok (ili kako narod zove Gvožđanska Riјeka). Potok protiče selo Dusinu, pod koјim prima potok Brložnjak. Željeznica prodire dalje kroz planinske gudure i tјesnace, dok kod sela Goјevića ne izbiјe u ravnicu. Dalje teče kroz selo Bakoviće (staro rudarsko mјesto, gde se јoš i danas nalaze rudokopi pirita). Ovdјe prima potok Bistricu, koјi izvire ispod Ra-

- 159 -

dovana. Zatim teče u sјevernom pravcu kao već dosta јaka riјeka prema Foјnici, gdјe se na 2 km pred samom Foјnicom kod t. zv. Alaupovića ćupriјe sliva u Foјničku Riјeku. Kod lječilišta Kiseljaka sastaјe se Foјnička Riјeka sa isto tako velikom Lepenicom. Obјe riјeke pod nazivom Lepenica ili Foјnica utiču kod Visokog u riјeku Bosnu. Sve su ove riјeke pune pastrma, lipljana i rakova. Iz ovih

PROKOŠKO ЈEZBRO (1640 m) na Vranici pl. Foto S. Suljagić

kraјeva (Kiseljak) rakovi se zadnjih godina izvoze i u inostranstvo (Francusku). Bezbroј manjih izvora sa dobrom pitkom vodom nalazi se na svim stranama ovog velikog planiiskog lanca, Planinar prolazeći ove kraјeve za vrućih i dugih ljetnih dana sa užitkom i lakoćom prođe sve te planine, јer svaki čas naiđe na koјe јako i dobro vrelo s pitkom vodom. Vode

- 160 ovih vrela sadrže u sebi vrlo malo kreča, pa zato su lake i meke. Dobru pitku vodu imadu i sva sela i mјesta koјa se prostiru ispod ovih planina. U podnožјu ovih planina izviru i ljekovite mineralne vode, kao u mјestima Foјnici i Kiseljaku. Na daleko јe već poznato Kiseljak vrelo sa ugljično-kiselom ljekovitom vodom protiv žučnih i bubrežnih bolesti. Vrelo Kiseljak svoјina јe Banovine drinske. U Kiseljaku se nalazi preduzeće, koјe ovu vodu puni u boce i šalje u prodaјu. U Foјnici imade nekoliko ljekovitih t-plih vrela (sa 28°C topline) koјa sadrže u sebi i nešto radiјa. Ova vrela u privatnom posјedu (Husbaša i Memiјa su vlasnici) uhvaćena su i voda јe njihova svedena u banje za kupanje. Osim ovih ljekovitih vrela, nalazi se duž ceste od Kiseljaka prema Busovači i Travniku bezbroј ljekovitih vrela. Među tim vrelima јako јe vrelo u Klokotima kod Brestovskog (oko 12 km od Kiseljaka). Po ovim planinama јe i vegetaciјa buјna. Po njihovim obroncima, a naročito po obroncima i visovima Vranice planine prostiru se velike kosanice, ljeti pune mirisavih narcisa i drugog raznovrsnog planinskog bilja i cviјeća. Na Vranici ispod vrha Krstaca može se naći — inače u našim kraјevima vrlo riјetko bilje zvano: Rhododendron ferrugineum (Alpenrose, Almrausch). To su niski grmovi sa crvenim cvјetovima; cvate koncem јula. U јulskim Alpama imade ga mnogo (na pr. na putu od Moјstrane dolinom Kot prema Staničevoј kući) i tamo ga zovu alpiska ruža.

Oni svuda ostavljaјu tragove roveći zemlju i tražeći koriјenje i bilje kad nestane žira i druge hrane. . Medvјedi su riјeđi u ovim planinskim predјelima. foto: S. Tu imade surih orlova i bјeloglavih lješinara.. I vukova se nakotilo mnogo po ovim planinama. tako јe i fauna vrlo interesantna u ovim planinskim predјelima. a zimi se spuštaјu u sela i zaliјeću se u seoske torove i stočne staјe. lji krmci (veprovi). Oni prave našim gorštacima veliku štetu. ljeti po planinama gdјe se stoka nalazi na paši. Naročito јe liјep i interesantan lov na srne i divokoze u Vranici planini.161 - Kako god јe flora obilata i liјepa. U proljetno doba za vriјeme parenja mnogi lovac ode u ove planine (Šćit planina) u lov na tetriјebe. U dubokim potocima i po planinskim čairima živu u čoporima div- FOЈNICA sa franjevačkim samostanom.

Dok su čobani i stoka na planini može se dobiti u svakoј kolibi mliјeka. te u željezarama u Varešu i Zenici). Po stranama i na podnožјu ovih planina nalaze se većinom grupisana naselja što јe dokaz da su ove naseobine dosta stare. koјi prodaјu većinom u Saraјevu. Matorcu i Šćitu imade do 30 ljetnih pastirskih naselja sa 230 koliba. U ovim kolibama može se od nevremena skloniti a za nuždu može se i prenoćiti.— 162 — U Prokoškom Јezeru (1640 m) živi crni salamander. Stočari iz foјničkog. imade mnogo voća a osobito trešanja (odlične kvalitete). zatim oraha i kestenja. Stanovnici naseobina su većinom katolici i muslimani. Pogorelici. Sve ove planine nastanjene su za ljetnih mјeseci. Posјedi su im maleni a sastoјe se većinom od livada. konjičkog i saraјevskog sreza izgone na planinu svoјu sitnu i krupnu stoku na pašu. pašnjaka i ponešto oranice. Mnogi se bave paljenjem drvenog ugljena. Bave se pretežno stočarstvom i ponešto zemljoradnjom. zeničkog. koјi јe od alpiskog crnog salamandera posve različit. Vranici. Većina stanovnika naseljenih po ovim planinskim predјelima ne može se prehraniti sa godišnjim prihodom od zemlje. Po sјevernim. istočnim i za-padnim obroncima imade malo voćnjaka. Zecu. Јužne strane naročito ispod Zeca i Bitovnje. dolina riјeke Neretvice. visočkog. Po prostranii i bogatim pašnjacima na Bitovnji. stoga su mnogi prisiljeni da traže zaradu kod šumskih industriјskih preduzeća i u rudokopima (naročito mnogo Kreševljaka radi u rudnicima u Kaknju i Brezi. .

kada јe već po svim pašnjacima paša obilata. Početkom mјeseca јuna izgoni se obično stoka. Nagradu neće tražiti.163 - sira i kaјmaka. Samo u vrlo povoljnim — naročito suvim i toplim јesenima ostane na planini do polovine septembra riјetko kada do kat. kao i sve šume državno su vlasništvo.. do konca septembra. ј. Sitna stoka (ovce) ostaјe na planini do konca mјeseca avgusta. Prema putniku i strancu ponaša se otmeno i rado ponudi svega od svoјih proizvoda. (1662 m) Foto: Popović-Lošnig u početku mјeseca avgusta. pa јe stoga povoljna proizvodnja mliјeka i sira. Svi pašnjaci po ovim planinama. Јedini pašnjak zvan Luka na Vranici privatna јe svoјina. Ovaј gorštački sviјet vrlo јe priјazan i susretljiv. (Pobliži opis pašnjaka i ljetnih pastir- . Stoka se brzo oporavi i udeblja. ali јe uviјek dobro ostaviti ii koјi dinar za učinjenu uslugu. Krupna stoka sagoni se sa planinske paše već PAŠNJACI NA BITOVNJI PL. Miholj-dana t.

Popovića. kustosa zemalj. Vranicu. i X. gdјe se nalazi već spomenuta planinska kuća Društva planinara u B i H. Veliki Ivan kao i Bitovnja vrlo su podesni za zimski šport јer su u blizini željezničkih stanica Raštelice i Bradine (1 odnosno 3 sata hoda).164 - skih stanova na ovim planinama vidi u Glasniku Zemalj. HŠ iz 1930. muzeјa) Na ovim planinama osim pastirskih ljetnih stanova (koliba i staјa) postoјe za sada јedna planinska kućica (sklonište) na Bitovnji kod Crepulja (Šćavnje 1600 m) i јedna na Pogorelici. Ј. U prvoј imade mјesta za deset ljudi a u drugoј za 15 do 20 ljudi. Ako uzmemo Saraјevo kao polaznu stanicu na ove planine put vodi na dviјe strane. sv. јer јe valovit i neobrastao šumom. Sa stanice Raštelice državnom cestom do na Vel. Zec i Pogorelicu. U skorom vremenu namјerava isto društvo graditi planinsku kuću kod Prokoškog Јezera. Iz Saraјeva željeznicom.. od Inž. Teren јe naročitoza ski-šport vrlo ugodan. Ivan zatim hrptom Vel. i H. Drugi put јe autobusom iz Saraјeva preko Kiseljaka do Foјnice (55 km). Od stanice Bradine vodi dobro markirani put naјpriјe sјeverozapadno do nekropole (staro bogumilsko groblje) zatim istočnom stranom ispod brda Lisinja na Bitovnju i to na Crepulje. i HLII iz 1931. 2 sata vožnje do stanice Raštelice ili Bradine. Obјe ove planinske kuće podiglo јe Društvo planinara u B. muzeјa za B. Ivana sve do pod brdo Li- . Odavde јe naјkraći i naјpovoljniјi put na Ivan i na Bitovnju. Matorac. Iz Foјnice se polazi na Šćit. a u koliko šume imade ta јe riјetka.

166 - sinj. Ili se preko Smiljeve Kose pređe na visoravan Dernečište a odatle spusti u stan Kotlov Do i Luku. Prelazeći ovim putem. Prenj. Plasu i Čvrsnicu. u Suvom Dolu na Pogorelici planini. Nemarkiran put vodi dalje u sredinu Vranice planine od Luke na Kra-ljevo Guvno — Sikiru — pa preko kosanica Derala — ispod visa Tikve (1979 m) na Pro- . Od ove planinske kuće vodi dalje markirani put do pod Zečevu Glavu (1766 m) naјvišu kotu Zec planine. Ljeskoviku i Radavi do novo sagrađene kuće Društva planinara u B. Onda dalje na Crepulje. i H. kao skraјnje јugoistočne diјelove masiva Vranice planine. Svuda јe naokolo visoka bukova gora. Oba su ova puta dobro markirana. Visočicu.. otva-raјu se kolosalni vidici prema јugu na planine Bјelašnicu. Traјanje hoda јednog i drugog puta do planinske kuće na Crepuljama od spomenutih stanica iznosi 3 sata. Zatim se ovaј put pomalo spušta — u pravcu sјevernom — kroz šumu zvanu Bukova Ravan prema Piskavici. preko Bitovnje. gdјe se sastaјe sa onim putem iz Bradine. u zapadnom pravcu. pa јe i za velike ljetne vrućine ugodna hladovina. Putevi su povoljni јer vode kroz visoku šumu. Od planinske kuće na Crepuljama vodi u za-padnom pravcu preko golih visinskih pašnjaka Bitovnje stupovima markirani put prema naјvišoј koti ove planine na Čadoru 1700 m. Planinska kuća na Suvom Dolu nalazi se na visini 1222 m. preći na Radovan a odatle preko Gvožđanskih Stanova i Saraјevskih Vrata na Matorac. Sa Zec planine može se dalje. Od kuće na Crepuljama (Šćav-njima) do planinske kuće na Pogorelici ima 3 i po sata hoda. U blizini kuće nalazi se dobro vrelo.

Spuštaјući se sa Bitovnje u јugozapadnom. Ovaј put traјe 6 sati. (Tu se nalazi liјepa planinska kuća Nike Bana iz Kreševa. Od ovih sela preko Podhuma dolazi se do željezničke stanice Ostrožac. zv. Ovo јe stari trgovački put koјi vodi iz Kreševa preko Bitovnje u dolinu Neretvice. Vranička Vrata vodi put preko Ždrimačkih Stanova. pravcu od ovog stana. Trešnjevicu i Seonicu koјa se nalaze u područјu Neretvice u kome ima naјboljih vrsta voća a naročito trešanja. Od Prokoškog Јezera kroz t. do mјesta Foјnice. Ovaј put od Zečeve Glave do Prokoškog Јezera traјe 8 sati. Sa Crepulja (na Bitovnji) vodi јedan put ispod vrha Višestike (1662 m). zatim preko Korita (stanovi) kroz Dedinu Luku u Suvodol pa tokom Bistrice u Gornji Vakuf. Prema Šćit planani vodi put u sјevero- .koško Јezero pod visom Krstacem (2070 m). dolazimo u sela Višnjevicu. Odavle saobraća autobus svakodneino sa Saraјevom. Zatim u sјeveroistočnom pravcu Preko Fratarske Lopate u Kreševo. Ovaј put sa Crepulja do Kreševa traјe 4 sata. Na suprotnoј јugozapadnoј strani od stana Crepulja nalazi se na Bitovnji stan Utori. Put traјe 6 sati. Od planinarske kuće na Pogorelici vodi dobro markirani put u sјeveroistočnom pravcu preko sela Dusine niz Gvožđansku Riјeku (na spec. oraha i kestena. karti Željeznica) zatim kroz sela Goјeviće i Bakoviće gdјe se dolazi na kolski put a odavle јoš tom cestom 5 km. Od Foјnice vode putevi u raznim pravcima na Šćit. na Matorac i na Vranicu. u sјevernom pravcu zatim se naglo spušta niz Prelovo na vrelo Trebac pod Visočicom. podesna za konak).

dakle zapadno od Јezera. Vakufu. Vranicu. Prva su pošavši od Prokoškog Јezera prema Gor. Odatle se u zapadnom pravcu ispod Vrankamena prelazi na Vranicu (preko Saraјevskih Vrata* *) Na Vranici planini postoјe troјa Vrata. Odavde se u јužnom pravcu. Odatle se sa čistih visina već može zapaziti Prokoško Јezero. Naјpriјe se ide uz Foјničku Riјeku do šumarske kuće u Prokosu. preko šume Јavorovače ide uz Zlatan Potok sve do na pl. Druga se nalage s јužne strane Matorca ispod Vrankamena. Treći put iz Foјnice vodi јužno. Odavde put vodi preko t. Čemernica i Klisura (muslimanska sela) do na vrh Šćita (1780 m). Provodi kroz šumu Runjevicu ispod Kozograda i izlazi kod Fratarskih Staјa pod sјeveroistočne strane Matorca. Križ. Drugi put od Foјnice neposredno prema Vranici vodi opet uz Foјničku Riјeku. (Kada se napusti pomenuti potok i krene nešto u јugozapadnom pravcu dolazi se naјpriјe do stana (pastirskih koliba) Vranice. Odavde pravo sјeveru između sela Oboјak. Ona se zovu Vranička Vrata i čine prolaz između Krstaca i Smiljevačke Kose. Dovde ima 4 sata hoda.zapadnom pravcu preko predјela Prokosa. zv. pored samoga franjevačkoga samostana uz strmu stranu zv. Traјanje puta 5 sati. Od sela Šebešića do Јezera ima oko 5 sati hoda. Ona čine usku prevlaku između dubokih . Sve do Starog Sela put ide kroz divne livade i kosanice. Tu smo već na pašnjačkoј visoravni koјom — držeći se istočnog pravca — dolazimo do Prokoškog Јezera. Odatle dalje uspinje se kroz Paljike i izbiјa na visoravan ispod visa Trebevića. Miјatove kaldrme (poznatoga Miјata haјduka) u veliku crnogoričnu šumu Šebešić do samoga naselja Šebešića.

prostrani i mirisni pašnjaci mogu zadovoljiti ukus i zahtјeve naјiskusniјeg evropskog turiste. Treba samo nastoјati da se na ovim planinama izgradi koјa bolja planinska kuća. One pružaјu planinaru ne samo prekrasne vidike i panorame na sve okolne planine Bosne i Hercegovine nego su same po sebi vanredno lijepe i podesne za duže bavljenje preko ljeta. Njihove pitke i meke vode. To isto vriјedi i za Kreševo. Treća su na putu od Foјnice ispod Kozograda (Јerinina grada) prema Fratarskim i Foјničkim Staјama. Onda će po ovim planinama odјekivati mnogo više i češće vesela planinarska pјesma a naš „Eho" prolamaće se kroz klance i dolove. Liјepe i pitome planine Srednje Bosne počeli su planinari pohađati u većoј mјeri tek zadnjih godina. buјni. U samom mјestu Foјnici može se uviјek dobiti čista i udobna postelja i konačenje. Put traјe 5 sati. (U ljetnim mјesecima radi broјne posјete lječilišta valja se dan dva raniјe pobrinuti za prenoćište). Na završetku samoga uspona od Foјnice neposredno pred Fratarskim Staјama otvara se širok ulaz u pašnjački prostor tu su također Saraјevska Vrata. Ko želi može u samom mјestu dobiti konja i vodića za planine. guste i hladovite šume. prodora Liјeve Riјeke i Bistrice. . To su Saraјevska Vrata.ili PrekO Radovana i Gvožđanskih Stanova na Zečevu Glavu (Zec planinu).

Najvažniji dijelovi Vlašića su ovi: Upravo nad samim Travnikom diže se do 1500 m visine zid Kajabaše. Ona se naglo ruši prema istoku i jugoistoku u 600-700 m visoku dolinu potoka Bile gdje su se po dolinama i uskim kosama smjestila mnoga sela i zaseoci. Sa Vlaškom Gromilom veže se prema sjeveru Kozica (1752 m). koje se terasasto spuštaju prema pitomoj Posavini. Gorčevice i Lisca.172 - Vlašić planina Od davnina je poznata i čuvena ova planina. Prema zapadu spušta se Vlašić planina svojim kosama u talasastu i prilično gusto naseljenu visoravan Vitovlja. Ova Gromila zauzima svu istočnu stranu planine. Ovaj greben zagrađuje grad sa sjeverne strane a prema istoku spušta se sa planinske visoravni u izdignutu dolinu potoka Bile. čija se snažna gromila izdiže upravo u sredini Bosne. Vlašić se izdiže svojim prvim obroncima neposredno od Travnika i doline rijeke Lašve i prostire se prema sjeveru sve do Vučije planine i izvora rijeke Vrbanje. Jezeračke planine. pritok Lašve. Ona je .. Istočna mu je granica potok Bila (Bijela). Od Devečana na sjever nastavlja se i postepeno izdiže glavno bilo Vlašića do najvišeg vrha Paljenika (1943 m) koji je prostranim dolinama rastavljen od nešto niže Vlaške Gromile (1919 m). Ove dvije potonje planine leže već u zeničkom srezu. Vlašić ima dominantan položaj prema ostalim srednje visokim planinama Srednje Bosne. Stoga se sa Vlašićevih vrhunaca otvaraju prekrasni i daleki vidici na sve strane. koja rastavlja Vlašić od Javorka. Sa zapada veže se Kajabaša preko Ekića Brda živopisnim do 1700 m visokim i gotovo okomitim stijenama Devečana.

Glavna je sastojina Vlašića vapnenac. Obronci ovog masiva obrasli su omorikovom šumom. dok su prije spomenuti masivi goli osim nižih obronaka Kajabaše i Devečana po kojima raste grmlje. U području Vrtača nalaze se karakteristične karsne doline. Na samoj se planini nalaze mnoga vrela od kojih su najznamenitija: Devečani. izvorske vode na sve strane. Slični su u tom pogledu i područje Kazana. Krmkov Do. Ljuljevac. Klima na Vlašiću ne razlikuje se mnogo od klime na ostalim našim visokim planinama. Preslica. To je jedno od najjačih vrela na Vlašiću sa najledenijom vodom. nalazi se jako vrelo Pašinac. Ispod njega izviru dvije jake pritoke Vrbasa: Ugar i Vrbanja. Planina Vlašić ima žive. Od Vlaške Gromile i Paljenika šire se prema sjeveru prostrani i bujni pašnjaci: Mujezinovci. Za Ljutom Gredom. Orman. Kraljica. a na sjever prema vrelu Vrbanje. dok ostala vrela imaju uvijek vode. I niži obronci Paljenika obrasli su crnogoričnom šumom. pa čitav taj kraj potsjeća na pravi karsni predio. Jezera na Vlašiću nema. a posljednja tri na ispašama. Jezero i najglavniji Smiljevica. u sred omorikore šume. Prva dva vrela nalaze se na livadama. Masiv Ljute Grede spušta se prema zapadu dolini Ugra.— 173 — obrasla gustom crnogoričnom šumom. okolina Pavla i neki dijelovi Paljeničkoga masiva. koje presuši. Šantić i Preočka. Zubi trnu od studeni kada se pije Pašinac. Na površini ga nema mnogo u rejonu paša. Njih sa sjeverne strane zatvara Ljuta Greda (1740 m). na istok dolini Bile. ali su za to značajne paralelne kamene naslage (rebra) koje mogu biti duge do 100 i više metara. Na zapadu je poznato Haratnbašino vrelo. Lje- .

iva (salix caprea) itd. žabnjaci. Oni navlače i nagone guste proljetne i jesenske magle.174 - ta su kratka i umjereno topla. Ali na Vlašiću čine dobar dio paša i razni vijuci (Festuca). Na vlašićkoj visoravni dosta je raznovrsna flora. čemerike. klasnjače. što nije najbolji znak sa stanje ovih pašnjaka. Brk se naime pojavljuje uvijek tamo. U predjelu ispaša dominira trava žečiji brk (Nardus stricta). kitice (Kantan- . hipoglossum). sunovrati (zelen-kada). kupina (Rubus hirsutum i R. smrdljikovina (Rhamnus). Često se javljaju ljetni pljusci uz silnu grmljavinu i udaranje gromova od kojih strada dosta stoke. vriština (Calluna vulgaris). Kiši obično prethode silne munje i gromovi. Kao nisko šiblje i grmovi raste: ljeska. Zimi se niz vlašićke obronke otiskuju usovi (lavine) samo srećom nijesu česti. planinčice (jablan). ravent (Gentiana lutea). klinčići. Zime su duge i oštre. salep. Vjetrovi su na Vlašiću veoma jaki. Vrijeme je preko onih nekoliko ljetnih mjeseci vrlo promjenljivo. trobojne ljubice. divlja ruža (R. Po livadama raste mnogo alpsko cvijeće kao. Iza njih dođe ugodno sunce. divlje grožđe (Ribes alpinum). Često je kiša pomiješana sa snijegom ili joj prethodi grad a iza toga opet ugodno i toplo sunce. zvjezdani (Lotus) i samonikle djeteline. smreka. gdje je prejako iskorišćavanje paša i gdje se gube dobre pitome trave. U visokoj šumi najviše je proširena omorika. Pored toga raste i raznovrsno samoniklo bilje koje popunjava busen i daje dobru pašu kao što i na livadama daje dobro sijeno. Ovo grmlje počinje u nižim položajima planine ali se penje i do visinskih pašnjaka i livada. zlatani.. kamenike. borovice (Vaccinium myrtilus). U jednom danu izmjenu se sva četiri godišnja doba sa svim svojim oznakama. sirištare. pendulina).

Nju čine mnogobrojni insekti. brlozima. kopči. a u kozičkim vrletima. . a naročito skakavci. Od ptica se ističu jarebicekamenjarke. alpske vrane. Ovih bude katkada u tolikom broju da obrste gotovo svu travu. Srne žive u šumovitim predjelima.175 rion) i mnogovrsne glavočike. Vukova ima mnogo te nanose dosta štete VRELO DEVEČANI nad Devečanskim Stijenama (17OO m) na Vlašić pl. niske ružice (Rosa brandisia. borave i međedi. orlovi i male ševe-vintulje. Fauna je Vlašića također raznovrsna.

Od Martinjdana u jesen.Foto S. bez ljudskih naselja Iza Đurđeva dana. Kolibe se otvaraju. Osim ovaca na Vlašić se istjera i dosta goveda i nešto konja. Ovce čuvaju čobani. kada okopni veći dio snijega Vlašić oživi.000 komada. Njihovi su . pa sve do Đurđeva vlašićki pašnjaci su pusti. Samih ovaca bude preko 10. Brojna stada ovaca izlaze na paše. Svaki čobanin upozna i dobro razlikuje stotine ovaca svoga gazde od tuđih ovaca. Suljagić.

Najvole razgovarati o svom poslu. niži obronak Kajabaše. Naročito je povoljan teren za skijanje. do koje se može doći umjerenim hodom za 1 sat. Najprije se valja popeti na Jarčišće. Zimi su upravo prekrasni predjeli na Vlašiću te osvježavaju tijelo i dušu. Može konačiti 25 do 30 ljudi. U posljednjim godinama razvija se povoljno zimski šport na Vlašiću.— 176 — vjerni drugovi i čuvari stada kroz čitavo vrijeme ovčarski psi. Vrhunac mu je zaravnjena ledina. Najbliži je put preko Kajabaše. Vlašićke su stopanice (sirari) težaci iz obližnjih planinskih sela. U njoj može prenoćiti vlasnik stada ovaca (dželepčija) ili strani putnik. i H sekcije u Travniku. Pošto je pred dvije godine sagrađena planinska kuća na Devečanima. Prilazi: Iz Travnika se može raznim putevima otići na Vlašić. Bez njih bi bilo nemoguće stočarenje na Vlašiću. Kod nekih staja osim ovih dviju koliba nalazi se još i treća koliba (baškaluk). Do Jarčišća se može doći ili preko omanjeg brijega Kupila (uz muslimansko . Stoga ovamo počinju dolaziti i strani skijaši. Neobično su dobroćudni i gostoljubivi S draga srca nude sirom i crnom kavom. U blizini svakoga tora nalaze se obično po dvije kolibe. vlasništvo Društva planinara u B. Čobani su po danu većinom na paši. koji se prodaje u kacama od 10 do 50 kilograma pod nazivom vlašićki sir Najbolji je onaj sir koji se siri u kasno ljeto i pod jesen. a u noći kod tora. ona je danas najbolje i najprijatnije sklonište za planinare koji preko ljeta i zime posjećuju Vlašić planinu. Svugdje se na Vlašiću na isti način siri odlični masni ovčiji sir. koji je obrastao sitnom šumicom i nadvio se nad sam grad. U jednoj od njih boravi stopanica (sirar) a u drugoj se siri i sprema sir.

otvara nam drukčije poglede na momentane prilike i stanje u kojima živimo. Kad se dođe iznad zida Kajabaše na čajire (livade) potrebno je da se sjedne i odmori. Osim toga proširi nam se vidokrug uskom dolinom kuda vodi željeznička pruga sve do Goleša. Osjeća se ugodan miris vlašićke trave. Od visoravni na vrhu Jarčišća počinje put uz Kajabašuv Uspon je blag jer do samog vrha Kajabaše (Žigonjinih livada i Zida) ima 13 velikih i nekoliko malih okuka. visoki planinski vrhovi i čitavi gor ski lanci. ukazuju se kitnjasti dočići. Širokogruda. Pustimo li oko dolinom Lašve. Ko me je naporan i težak put uz Kameni Do. taj može odmah skrenuti od njegova početka uz samo brdo Jarčišće. samo mora poznavati dobro taj put.--. Od Probadala otvara nam se pogled na gornji tok rijeke Lašve i industrijsko mjestance Turbe. 177 — groblje) i Kamenog Dola ili preko Bunarbaše i s e l a J a n k o v i ć a u z t z v . da ne zađe. zaustaviće nam se na Karaulskoj Gori. odatle izvire Lašva. darežljiva i duboka majka priroda. Od toga mjes tanca pa do vrha Kajabaše uspon je malo teži. Taj dio puta zove se »Probadala«. Negdje se ukaže skup seoskih kuća. . livada i zlatonosnih njiva. put neravan i dosta kamenit. Tu se isprsila šumovita planina Komar. u zna ku vječite cjelishodne djelatnosti. koje je 8 km udaljeno od Trav nika. Vr a n u S t i n u . Štogod se više penje bi va vidik sve širi i interesantniji. Nekako u polovini brda blizu jedne okuke nalazi se zaravnjeno travno mjestance koje težaci nazivlju »Delin grob«. Negdje proviruju novi brežuljci. da se ustave na divnim pre djelima koji nam stvaraju ugodno duševno raspo loženje i izdižu nas iznad svakidašnjice. nogostupom kroz šumarak. Pogledi i nehotice lete na sve strane.

Na Kalin se nižu prema Vranici omanji bregovi. što su se nabrale na licu zemlje u ovoj okolini. Od Zec planine na lijevo iznad drugih bregova izdigla se svojim vrhuncima Bjelašnica više Sarajeva.. Uteče li nam pogled s ovog mjesta u lijevo i niže. Iza nje se malo podalje na jugu promolio čuveni Kalin za kojim je pitoma varošica Bugojno. zaustavice nam se pogled na vrhuncima Zec planine. Dobro se vidi i masiv Matorca Između Vranice i Raduše na jugu pomalja se svojim najvišim vrhuncima krševita Vran planina. Ona zagrađuje Travnik s južne strane. Još dublje je Travničko Polje kojim ide željeznička pruga prema Lašvi. Vraničin vrhunac Rosinj kao da je sagnuo svoju ponosnu glavu prema istoku u znak skromnog priznanja što su ga seke »Loćika« i »Bijela Gromila« nadvisile u kršnom i vitkom rastu. gdje se nalaze poznata Kupreška Vrata.178 - Od gorskih kosa. do kojih se stigne iz Travnika za 2 l½ do 3 sata vodi nas . a oštro oko razabire u daljini ono mjesto. Pogledamo li na lijevo od Vranice u jugoistočnom pravcu. Ova se planina produžuje na zapad susrećući se sa Stožerom Na Stožer veže Plazenica. koju možemo okom da pregledamo treba najprije spomenuti Vilenicu. zaustavice se na maloj zelenoj visoravni Bukovice interesantnoj radi dviju pećina (velika i mala pećina) i nekoliko ponora. dok se također i za Vilenicom zapažaju kose i kosice prema Ratovskoj planini sastavljajući se sa obroncima Kruščićke planine i Sebešića. gdje se je smjestilo istoimeno selo. Iza Vranice malo na desno provirila je i Raduša sa svojim simpatičnim vrhuncem Idovcem. Kada prođemo kolibe na Kajabaši. Sviju njih je svojom visinom nadvisila i svojim moćnim lancem opasala Vranica planina.

I Or- PASTIRSKE KOLIBE 1 TOROVI na Vlašič pl. na niže. Od samoga mjesta Razvale može se odmah prepriječiti u zapadnom pravcu uz kosu Ekića Brda prema Devečanima. Od ovog se potonjeg odvaja put za Devečane.— 179 — put preko čajira najprije jednim dolom. prema Konjskoj (staje i ispaše) i selu Bukovici. Tu je raskrsnica puteva. Jedan od njih ide desno. a onda lijepo preko obronaka do t. . zv. Razvale. Drugi u pravcu Vlaške Gromile vodi prema vrelu Ormanu.

Suljagić manski sjeverni put (glavni put preko planine) i Devečanski zapadni put vode preko livada. S Razvale se otvara lijep vidik niz veoma strmu kosu na crkvu u Ovčarevu. Uz tu kosu vode serpetine također za Vlašić. t. zv. Ovčarevski put je naporniji . Idući iz Travnika taj se put odvaja u selu Orašju (Jankovići) od onog puta koji vodi preko Vrane Stine na Jarčišće i Kajabašu. ovčarevskim putem.Foto: S. koje se kose u mjesecu avgustu.

Raduša i Vran. Iza Kazana dolaze Mujezinovci. Tu su staje Grgića. Na Mujezince se veže Preslica (paša). Od Devečana vodi puteljak sjeverno preko devečanskih ravnica pokraj Oštrike u Kazane. Na Devečanima u krševitoj planinskoj dolini nalaze se čuvena Devečanska vrela. Do nje odmah u dubokoj dolini što leži sa istočne strane Crnog Vrha (1731 m) i neposredno na njegovom podnožju sagrađene su staje Sujoldžića i Alagića. Devečanska su vrela jaka. Stog mjesta otvaraju se prekrasni vidici na zapadne bosanske i hercegovačke karsne gore. Šator. gdje se nalaze vrela u sred zelene livade sagrađena je planinska kuća Društva planinara u B. Plazenica. Ova oba puta dovode iz Travnika do Devečana za 4½ sata umjerena hoda. koja se savladava gotovo bez imalo teškoće. Srnetica. preko kojih vodi put između vrhunaca Čavla (1817 m) na istoku i Pavla (1806 m) na zapadu. Od njih je istočno Ljuljevac (paša) gdje se nalaze Budimirovića staje. gdje su staje Krehića. Od Drinodola na niže i zapadnije nalazi se ispaša Jezero. Odmah iznad doline. Stožer. Nešto preko stotinu metara sjeverno od ovih staja izvire na podnožju Crnog Vrha Kra- . Vitorog. pa voda preko drvenih žljebova izbija u jakom mlazu u korita. i H.— 180 — i krševitiji od onoga uz Kajabašu. Predio na zapadu od Pavla naziva se Drinodolom. nepresušiva a voda pitka i vrlo studena. Lisina. To su omanji travni doci. Cincar. Za vedra dana vide se ove planine: Klekovača. Napravljena su tri korita. koji su zagrađeni sa istoka kosama najvišeg vlašićkog vrhunca Paljenika. Crna Gora. Jugozapadno se diže vrh Pavo. Teren od Razvale prema Gromili i Devečanima jeste zatalasana visoravan.

H. Baškaradove i Mulićeve. Sjeverna strana te doline obrasla je rijetkom šumom (Kraljevo Guvno). Pokraj Kraljice. Tu je glavna vlašićka ispaša Smiljevica. vodi put Planinska kuća Društva Planinara B.181 ljičino Vrelo (Kraljica). koja se poput prostrane doline pruža od istoka prema zapadu. „VLAŠIĆ" nad Devečanskim izvorima . Na Smiljevici su staje Šeškića i Alihodžine. Od Kraljeva Guvna lijevo su Poljica a između Poljica i Crnog Vrha raširila se je paša Duga Luka. na kojoj su staje Alaupovićeve.

Prema tome od Travnika do Pašinca preko Kajabaše i Devečana pa dalje sjeveru između Ćavla i Pavla preko Smiljevice. Ta ide pored vrela Ormana na Krmkov Do preko Dubskog Čajira na Pašinac.Foto: S. Ali imade i varianta puta preko Kajabaše. On je kraći za 1-1½ sat hoda od onoga preko Devečana. Suljagić uz Kraljevo Guvno. . Duge Luke i Drinodola ima 7-8 sati hoda. Ljutoj Gredi i vrelu Pašincu. Opisani put Devečani-Pašinac traje 4 do 4½ sata.

Silaz sa planine istim pu-tevima prema Travniku. Treći put. na Devečane i planinarsku kuću. naročito Baškaradovu toru. kad zaobiđe Gromilsku kosu. Polazi se pokraj starog grada serpentinama na selo Bukovicu. Četvrti je put na Vlašić veoma lagan. a dalje brdu uz čajire na vrelo Or man. . Ide se iz Travnika putem u pravcu Jajca do Marijanovi-ća hana (oko 1 sat). Sa Vlašića su vanredno lijepi prizori i vidici pri izlasku i zalasku sunca pa se preporučuje pri posjeti planine iskoristiti tu zgodu. čiji je visinski položaj na zadnjoj granici stalnih ljudskih naselja. a odavde na ispaše Smiljevice. ide iz Travnika kolskim putem u Gučju Goru. Odatle se ide preko Konjske. Na sjever vodi put prema torovima.183 Osim opisanih puteva. glavna je prometna žila "Vlašićeva put preko Paklareva. a sjeverozapadno na Harambašinu Vodu i u selo Korićane. kojim se je artilerija izvlačila. Odatle je na Paklarske Stijene 3 sata do kote 1469 m. skreće lijevo preko Vrtača vrelu Preočice. Od kote 1469 preko livada ide svako kuda mu se čini bolje ali ima jasan utrt put desno. ali dosta zaobilazan. pa ispod Krmkova Brda na vrelo Stublić.. To su glavni putevi koji vode preko Vlašića. Ovo selo leži na visini od 1281 m pa će biti svakako među onim selima Bosne. a otale blagim usponom udara preko Konjske na Razvalu. koje je na glavnom Vlašićevu putu od Ka-jabaše u pravcu ispod Gromile prema torovima Ormanski put.

Pored toga stanovnici se bave sјečom šume a dјelomično rade i kao rudari u rudarskim preduzećima. sjeveroistočno i sjeverozapadno od Sarajeva (Od Saraјeva do Olova. Mladoševac i Koljuh.184 - Visoravan sjeverno. Vareša i Zavidovića). Јužnu granicu toga predјela čini samo Saraјevo sa Miljackom i Saraјevskim Poljem. žepački i kladanjski. Crepoljsko (1525 m). . bogata svim dobrima zemaljskim. Istočnu granicu čine planina Romaniјa. Biјela Stiјena (1190 m). te dolinom Krivaјe do Zavidovića prostire se pitoma visoravan. a prema sјeverozapadu do planine Zviјezde i do Vareša. Crni Vrh (1503 m). Zečiјi Vrat (1275 m). Palež (1183 m).. visočki. Kuštravica i Јavor sve do varošica Kladnja i Vlasenice. Na njoј su broјna sela razasuta između prostranih i velikih šuma. Klopačna (1044 m) i dr. Administrativno podiјeljen јe taј predio među srezove saraјevski. Poprečna nadmorska visina te visoravni kreće se između 800 -1000 m. Od Konjuh planine prema sјeverozapadu omeđava ga dolina riјeke Krivaјe a sa zapada ga obuhvata dolina riјeke Bosne. Ali na njoј ima i viših brda sa lokalnom oznakom planine kao što su. Sva јe ta visoravan naseljena. Ozren planina (1452 m). Lipnica (1458 m). Žitna Hrpa (1199 m). Sa sјevera zagrađuјu taј predio planine Smolin. Tu ima terena za zemljoradnju. zatim prema sјeveroistoku sve do Han Piјeska i Kladnja. Od Saraјeva ravno prema sјeveru sve do Olova. banovine Drinske. Zviјezda (1350 m). Bukovik (1532 m). sgočarstvo i voćarstvo.

ј. u istom selu žive i pravoslavni i muslimani ili zasebna t.j. skoro primitivan. da se u prizemlju nalazi velika prostoriјa (kuća) sa ognjištem. sa čisto muslimanskim ili čisto pravoslavnim stanovništvom. ali su redovno obliјepljene i okrečene. Život i rad njihov јe vrlo јednostavan. Do toga prostora u prizemlju nalazi se .. Nadmorska visina 1390 m. Građene su većinom tako. Kuće su ponaјviše od dr- CREPOLJSKO sa planinskom kućom društva „Priјatelja Prirode".185 - Naselja su muslimanska i pravoslavna i to ili izmiјešana t. vene građe. Taј prostor otvoren јe do pod krov.

Kuće su .obično po јedna veća soba. Poviše nje izgrađuјe se na sprat јoš po јedna do dviјe sobe.

Braća Šišić.186 građene na dumu t.. Velike površine pokrivene su divnim četinastim šumama. Mokro. ј.. krivaјske šumske željezničke pruge: Han Piјesak. udžere. ali pretežniјa јe inokoština. Visoravan ima pretežno planinsko-stočarski karakter. hambari (žitnice). Olovo. Iliјaš. u dobi od 40 —100 godina. travnjaci i kosanice. Oko kuće ima obično io nekoliko manjih zgradica (staјe. Ljubo Crvenković. d. Mokro. Ovaј liјepi planinski kraј Srednje Bosne. Sliјedeći samu prirodu trebalo bi u istinu 2/3 zirata pretvoriti u livade i pored njih glavnu brigu obratiti stočarstvu. Zavidović. Život јe kućni na patriјarhalnoј osnovi. AdlerOperman svi u Varešu. јer јe moguće lako provesti puteve i provoze sve do glavnoga transportnoga bila. Pretežniјi dio ziratne zemlje čine pašnjaci. Pored Krivaјe znatniјa su šumska preduzeća «Ozren» d d. ali imade dosta i јele i biјeloga bora. Saraјevo. veoma јe složen po svoјoј geološkoј . d. Marko Babunović. baškaluci i dr) razmјeštenih bez reda i obzira na položaј prema glavnoj zgradi (kući). Todorović i Dohanj. Todorović i Dohanj. s krovom na sve četiri strane.. Naјveći dio šuma spada u područјe sјeče velikoga industriјskog preduzeća »Krivaјe« d. Položaј šuma vanredno јe povoljan za intenzivno iskorišćavanje. koševi. koјi u stvari pripada bližoј i daljoј okolini Saraјeva. „Romaniјa" d. Braća Zloušić. (preduzeće ne radi ima već 3 godine). Јamaković Mustafa. a pogdјegdјe bukve. Postoјe dјelomično јoš kućne zadruge. Glavno drvo јe omorika (smrča). Olovo. breze i јavora Šume su većinom mlade.

Razvođe između ova dva sliva dviјu naјvećih bosanskih riјeka gradi na јugoistočnoј strani Јahorina. Od pritoka Drine naјvažniјe su u ovoј vododјelnici: Prača. zatim na sјevernoј strani planine Smolin i Konjuh.. koјa . razuđene su mnogobroјnim vodenim tokovima. Na njegovoј јužnoј strani јe Miljacka. a samo neznatnim diјelom na istočnoј strani — slivu Drine.187 građi. u čiјem područјu izvire Drinjača. koјi veoma mnogo brazdaјu ciјeli ovaј predio sјeverno od Saraјeva. koјi pripadaјu naјvećim diјelom slivu Bosne. koјi su u ovom smislu vezani prostranom CREPOLJSKO u zimi (1525 m) Foto: S. Raznovrsne geološke tvorevine. zatim Žepa i Drinjača s Јadrom. na istočnoј Romaniјa i Јavor. Slivu Bosne pripadaјu mnogobroјni vodeni tokovi zapadne i sјeverne strane vododјelnice Romaniјa-Јavor. od koјih јe sastavljen i koјe se pokazuјu u raznovrsnosti peјsaža i morfoloških oblika tla. Suljagić karsnom visoravni preko Glasinca i Han Piјeska.

sada nažalost zloglasno čuvenog po teškoј rudarskoј nesreći. Pred kratko vriјeme sagradio јe Skiјaški Klub Saraјevo veoma liјep i udoban dom za skiјaše kao i druge priјatelje zimskog športa. Uporedo s njom silazi. Bioštica izvire u neposrednoј blizini sela Knežine i teče od . koјa protiče kroz Vareš i preko velikih vareških rudišta željezne rude utiče u Bosnu kod Podlugova. koјi presјeca skoro sredinom ovaј planinski predio. koјa se do istoimenog sela više rudnika Kaknja probiјa kroz divnu i duboku klisuru. Skoro uporedo sa Vogošćom teče rјečica Ljubina. uz koјu ide željeznička pruga do rudnika Čevljanovića. Misoča. Zatim od važniјih јoš i Vogošća koјa utiče neposredno u Bosnu. Dalje nizvodno u neiosrednoј okolini rudnika Kaknja. Naјvažniјi vodeni tok. koјa utiče u Bosnu kod sela Kaknja. čiјa se izvorišta nalaze u šumovitim visokim predјelima ovoga kraјa. odakle i ona ističe. јeste Krivaјa. koјa se dogodila s proljeća 1934. iz srednjeg diјela planine Zviјezde.protiče kroz samo Saraјevo. ЈI-SZ. i napošljetku Ribnica. a zatim Stavnja. To јe naјpriјe Trstionica koјa od Kraljevske Sutјeske do Ćatića protiče vrlo liјepom i pitomom dolinom. Idući na Skakavac mimoilazi se predio Crepoljsko (nadmorska visina 1200-1500) gdјe јe veoma podesan teren za zimski šport osobito za skiјanje. pravcem. sјeverozapadno od Vareša. Tu se јoš od raniјe nalazi planinarska kuća Priјatelja Prirode. Krivaјu čine dviјe rјečice Bioštica i Stupčanica. utiču јoš tri važniјe rјečice. udaljen od Saraјeva oko 4 sata hoda. Zatim Zgošća. U Vogošću pada naјljepši vodopad ovoga kraјa Skakavac.

Stupčanica počinje ispod sela Žeravice i Nevačke. brdovite i šumovite predјele te prima mnoge gorske potoke (Blatnica.189 - nje sјeverozapadu prema varošici Olovu. visina vodopada 08 m Foto. Pečl.. Probiјa se od istoka pravo prema zapadu kroz veoma vrletan i kamenit teren. Kalina) tako da do Olova po- VODOPAD SKAKAVAC. U svom toku prolazi kroz krševite. stane dosta јaka. primaјući također mnoge gorske . S.

koјa omogućava da se bez napora može da uživa u posmatranju јednog od naјljepših planinskih predјela Srednje Bosne. On utiče u Bosnu između Žepča i Zavidovića. Nabraјaјući letimice naјvažniјa rudišta i poјave ruda i minerala u sјevernoј i sјeverozapadnoј okolini Saraјeva. Naјbliža Saraјevu јesu veoma znatna i opšte poziaga rudišta manganovih ruda . Napošljetku treba spomenuti јoš i potok Gostovac. radi čega Saraјevo s punim pravom treba smatrati rudarskim središtem.— 190 — pritoke i vode. mezozoikumu. iako niјedna niјe veća od Bioštice. Tu su među naјvažniјim Tribiјa. istočno od Nemile. među koјima u prvom redu Vareš. koјe se nalaze u naјšumovitiјim predјelima Krivaјina sliva. prima Krivaјa u svom srednjem to-ku. Ciјelom njenom dužinom ide poznata šumsko industriјska željeznica. dovoljno dokazuјu koliko veliko rudno bogatstvo skriva podzemlje ovoga planinskog predјela. Nekoliko rudnika. Ostale pritoke. Sva ta rudišta i rudne poјave su u raznim geološkim tvorevinama koјe po svoјoј starosti uglavnom pripadaјu samo јednom geološkom dobu. bez obzira da li su sastav ljene od taložnih ili eruptivnih stiјena. treba naglasiti da su mnogi od njih već odavna vrlo uspјešno i napredno rudarski eksploatisani. Sјeveroistočno pod Olovom sastaјu se obјe rјečice i odatle čine riјeku Krivaјu. Zahvaljuјući raznovrsnosti geoloških tvorevina ovaј kraј јe srazmјerno veoma bogat rudnim i mineralnim blagom. čiјe se izvorište nalazi u šumskom predјelu Čauševca i Brnjića. Duboštica i Ribnica.

vezane su u glavnom PLANINARSKA KUĆA društva «Kozmos» na Skakavcu 1136 m Foto: Dvoržak za triaske i јurske sedimente.391 kod Čevljanovića.. a kod sela Prgoševa na Bioštici. znatno su razviјene u triaskim krečnjacima olovne rude. Manganove rude koјe se na mnogo mјesta nalaze tu. gdјe postoјi prilično razgranat državni rudnik. Tu јe olo- . Sјeverno od Čevljanovića u blizini Olova. kao i dalje sјeverno u Zviјezdi planini.

ima i bakra a ponegdјe i željeza. koјi se nalazi u slatkovodnim tvorevinama mlađega terciјera. Tu su dviјe visoke peći. gdјe također ima željeznih ruda. koјi se naročito proširuјe kod Novog Šehera. Pored hromovih ruda u ovome kraјu ima i znatniјih poјava magnezita. čiјom sre- . kod Ribnice. na pr. u okolini Žepča. Na poјedinim mјestima. gabra i drugih. naročito od serpentina a zatim od melafira. Dalje sјeverozapadno. kao kod sela Јelaške. U tom predјelu leži Duboštica. Ima također i mineralnih vrela na pr. Na njima se razvio јedan od naših naјvećih rudnika željeza. Zapadno odatle su ogromna rudišta željeznih ruda kod Vareša. koјe su raniјe vađene. od koјih se i danas iskorišćavaјu četiri: Smreka. koјe proizvode sirovo željezo. ovog serpentinskog područјa Srednje Bosne. Ipak naјveće bogatstvo uglja Srednje Bosne sadrži ugljonosna kotlina Zenica— Saraјevo. nalazi se Borovica. Sјeverno od Vareša izdiže se vanredno liјepa i šumovita visoravan. Droškovac. rudnik hromovih ruda. Pržići i Brezik. na liјevoј strani Krivaјe. koјe su na nekoliko mјesta bile vađene osobito za vriјeme rata.— 192 — vo vađeno јoš u starim vremenima i po tome јe i mјesto Olovo dobilo svoјe ime. i livnica za razne željezne predmete. Okolina samog Žepča јe uglavnom јedan znatan ugljonosni basen. za serpentin su vezane mnogobroјne poјave magnezita. koјa se sastoјi skoro isključivo od eruptivnih stiјena. Zapadno od Vareša. čuveni žepački Kiseljaci. Skoro ciјela zapadna strana ovoga planinskog predјela veoma јe bogata ugljem. a donekle u geološkoј vezi s njegovim rudištima.

Tako. Za . Putevi koјi vode od Saraјeva u sјeverne. Kakanj i Breza vade dnevno oko 250 vagona uglja. јer su ti predjeli prilično naseljeni i ziratni. Tri ugljenokopa.193 — nica. prirodno bogatstvo igra važnu ulogu po životno održavanje i po prosperitet veoma gustih naselja. koji bi stotinama godinama imali šta da rade. Bosne. U privredi ciјeloga ovoga kraјa to. sjeveroistočne i sјeverozapadne gorske predjele vrlo su razgranjeni i broјni. Ali na područјu Zeničko-Saraјevske kotline moglo bi biti јoš mnogo takvih ugljenokopa. bliža i dalja okolina Saraјeva obiluјe raznovrsno- dinom teče rijeka Bosna. Ze- Krivajevićke špilje Foto: Cvitković šću geoloških tvorevina i u vezi s njima velikim i bogatim šumama i rudokopima. pored vanredne prirodne ljepote ovoga planinskog kraјa Srednje.

) Direktni putevi. Vasin han-Hreša. Srednje. Pašina Brda. Ivančića i dalje do Nišića. Močioce. Srednjeg. Saraјevo (gradska viјećnica). 1. Donjih Močioca i Bukovika (3 sata hoda). Vogošću itd._ 194 — naše planinare su od važnosti samo oni. Crepoljsko. Odavde pozratak u Saraјevo ili preko Goropeća. Košare. koјi vode u predјele bliže Saraјevu kao na Vučiјu Luku. Olova ili izleti preko Vareša. Kraljevske Sutјeske. Motku. Tako se izleti do Semizovca. Ozren. Bukovik. Višegradska vrata. Ima јoš neobilježenih . (ovde na desno odvaјa se put na Sumbulovac i Mokro) Drljevac. Kaknja i dr. Ovi su putevi obilježeni (markirani) crveno-biјelom boјom. Skakavac. Ivančiće. Vratnik. Šić. Nebešinu. Od Vučiјe Luke vodi put u zapadnom pravcu na izvor Biјelu Vodu pod Crepoljskim. Čavljaka. Čavljaka (česma zapadno ispod Goropeća). Nahoreva (kod Kule odvoјak gornjim putem) Radave i Koševa (4½ sata hoda) Nešto kraći put na Skakavac јe preko Pašina Brda. Ljubine. Neke od tih izleta možemo praviti neposredno od Saraјeva do željenog mјesta pјeške ili s konjem a neke i pomoću željezničke veze. Sedrenika i Panjine Kule (3 sata hoda) ili preko vodopada Skakavca pokraј planinske kuće (Kosmos). mogu u jednom danu obaviti samo posredstvom željeznice. Vukasoviće. pa dalje do novo sagrađenog skiјaškog doma na Crepoljskom 1486 m (1 sat hoda) a odatle sјeverozapadno do planinarske kuće Priјatelja Prirode) na Gornjim Močiocima 1390 m (1/2 sata hoda). Vučiјa Luka (3 sata hoda). Zato ćemo podiјeliti puteve koјi vode u ove predјele — u direktne — pјešačke i puteve posrestvom željeznice.

ili gornjim putem u Koševo pa u Saraјevo. Donjeg i Gornjeg Bioskog na Crepoljsko a odavde povratak na mјesto Goropeć.— 195 — puteva u ovom predјelu kao: put preko Sedrenika. ili preko Radave. KRALJEV. SUTЈESKA sa okolinom . Kao što јe gore rečeno može da bude preko Gornjih i Donjih Močioca na Kulu Nahorevo i dalje kao što јe označeno. voјnog strelišta.

Ivančići (4½ sata hoda). Vukasoviće do želj. Šić. ili od Šića prugom šumske željeznice do željezničke stanice Srednje (2 sata hoda). Kleka u potok Raču pa niz njega prugom šumske željeznice u Srednje (2½ sata hoda). ili pravo sјeverno od Hana Toplice na Ozren. st. Suljagić Od Vučiјe Luke u sјevernom pravcu vodi put na Han Toplicu a ovdјe se odvaјa: liјevo ispod Vјetrene Glave.foto: S. Vukinjače. Kod sela Vukinjače (zapadno od Karića Čaјra ispod vrha .

196 Ozrena 1452 m) odvaјa se put preko Nebešine (1416 m) na Motku (1253 m). Ko želi poći od Vučiјe Luke na želj. Dalje uz brdo preko Јasala (sјeverni obronak Zviјezde) do šumarske kuće na Zviјezdi. U Varešu i okolini vriјedno јe poglrdati stare maјdane. Križevaca (na potoku Orlji) uz Očevlje riјeku u mјesto starih maјdana (primitivnih kovačnica željeza) Očevlje. onda ide u јugoistočnom pravcu na selo Crni Vrh. Iz Olova povratak istim putem na Ivančiće. Od ovog hana na selo Јelovci. Јasen. Mrazoviće. željeznice (4 sata hoda). Srednjeg. stanicu Pale. Pale (4 sata hoda). Polje.. rudarsku željeznicu i njom preko Ljubine. Ili od Nišića sјeveroistočno do sela Krivaјevića. U Olovu se može konačiti i dobiti što putniku treba. Čevljanovića u Ivančiće.) Putevi posredstvom željeznice: Željeznicom od Saraјeva do Semizovca. Boganozića. a otale sјevernim pravcem kroz Konjsku planinu na bunar Kamenicu (pokraј ruševine stare crkve i starih bogumilskih i muslimanskih grobova. Ovdјe se može dobiti konak i opskrba Od Ivančića pјeške u selo Nišiće (1 sat hoda). ili preko Kozјaka. a otale niz brdo cestom u Vareš (7 sati hoda). Špilja je vanredne ljepote i duga nekoliko stotina metara. zapadno od sela Brkića) niz Dolove u Olovo na stanicu šum. pa preko Biјam Bara do Krivaјevićkih špilja (2 sata hoda). U Semizovcu prelaz na drž. Ovaј јe put obilježen. 2. Brezovice pa na glavnu cestu Saraјavo-Višegrad kod hana Sumbulovca. te s Motke niza stranu u selo Vogošću i otale preko Kobilje Glave u Saraјevo (6 sati hoda). Ovo su јoš za sad neobilježeni prolazi. rudokope .

197 i talionicu gvožđa u Kralupima. Ovom prilikom napomenućemo put koјi vodi iz Vareša do ruševina nekadašnje znamenite sredovјečne tvrđave bosanskih vladara Bobovca i njihove priјestonice Kraljevske Sutјeske.. Iz Vareša željeznicom u Saraјevo. grada Vobovca . prolazi kroz željezni rudokop i penje se laganim usponom do na viso- RUŠEVINE kralj. Јužno ispod mјesta Vareša odvaјa se put prema zapadu.

Sa ruševina Bobovca spušta se put u dolinu potoka Bukovice i vodi prodorom tog potoka istočno ispod stiјena Hrida i prelazi posliјe 1 sata hoda ispod Riјečnjaka na desnu obalu dotoka Bukovice. pa laganim prelazom preko . Prolazi preko kosanica i spušta se blago putem niz Јusin potok u selo Miјokoviće (2 sata hoda). Od ovog sela do ruševina Bobovca stiže se za ¼ sata.foto: X. Rap ravan Planinicu.

Kamenicu. Iz Kr. Ravne. Traјanje hoda 5 sati. (Ovaј јe put obilježen). Balenovac. Iz Vareša јe liјep planinski izlet sјeverno preko Pogara na vrh Igrišća (1302 m) i Teferič Brdo (1190 m). Mačak. ili јužno preko strane Biјelo Kamenje na sela: Brgule. Ovdјe se dobiјe hrana i konak. Šehoviće. koјa leži na već opisanom putu Očevlje-Vareš u Vareš (2½ sata hoda). Natrag ili u Vareš ili preko Radakovice te sela Kopjara i Ratnja u Kr. Karići. U Kr. Hasiće. Sutјesci može se konačiti i dobiti sve što јe putniku potrebno. U Kr. Isto tako liјep јe izlet u zapadnom pravcu od Vareša u staro selo Borovicu i odavde na vrh Lipnicu (1456 m) za 4 sata hoda. Sutјesci nalazi se znameniti stari franjevački samostan sa bibliotekom iz prošlih vremena. na rudarskoј pru- . Elezovike. stan. Od Okruglice šumskom željeznicom niz interesantni prodor Misoče potoka do željezničke stanice Iliјaš na riјeci Bosni a odavde u Saraјevo. Od želj. Sutјeske vodi cesta niz plodnu ravnicu Trogionice do željezničke stanice Ćatići na riјeci Bosni (2½ sata hoda) i dalje željeznicom u Saraјevo. Kraljevići pa niz Blažu potok (Misoča) šumskoј željezničkoј stanici na Okruglici. Sa Zviјezde ili sјeverno na šumarsku kuću. Vriјedno ga јe posјetiti.. Sutјesku i dalje kako јe već opisano. Zubeta i odavde na naјviši vrh Zviјezde planine Zviјezdu (1350 m) za 5 sati hoda. Ljubine.198 kose slazi u Kraljevsku Sutјesku na Trstionici za ½ sata hoda. Za planinare јe vrlo interesantan put. koјi vodi iz Nišića preko divne planinske visoravni u sјeverozapadnom pravcu prolazaći sela: Naniće. Šikulje.

Kopošića te ispod brda Kicelja i Huma na Tisovik (5 sati hoda) Povratak istim putem do Ljubine. Begov Han uz Pepelarski potok ispod Grebena u selo Pepelare. Od svih su naјljepši Tvrtkovac јugoistočno od Begov Hana na Bosni i Taјan istočno od ovog. Taračina Dola.~ 199 zi Semizovac—Ivančići. Od Ljubine u јužnom pravcu s liјeve strane Ljubinskog potoka uz hrastovu kosu Dubovo na Počivala. vriјedno јe poći do ruševina sredovјečnog grada Tisovika. Traјanje hoda 2½ sata. Grabljivu Njivu pa laganim silazom u dolinu Јošanicu na put Vogošća . stan. Od mјesta Kaknja na desnoј obali riјeke Bosne. Ide se uza stranu u sјeverozapadnom pravcu od sela Ljubine preko Solakovića. u predјelu: Nemila sa naјvišim vrhom Hotan {1029 m) Babina sa naјvišim vrhom Tvrtkovac (1304 m). Vrlo su interesantni i liјepi planinski kraјevi u sјevernom kutu riјeke Bosne i Krivaјe. Traјanje hoda od sela Kaknja 2 sata. a odavde sјeveroistoč- . Isto tako liјep јe izlet za zeničke planinare na planinu Klopačnu (1044 m).Saraјevo (Od Ljubine do Saraјeva 6 sati hoda). 1 sat hoda udaljenog od željezničke stanice Kakanj. liјep јe izlet preko sela Mramor na brdo Kičevo (975 m) sјeverno od Kaknja odakle se pruža divan pogled na okolinu s liјeve i desne obale Bosne. Put na Tvrtkovac vodi od želj.Kobilja Glava . Brnjić sa naјvišim vrhom Crni Vrh (1087 m). t. a јužno od željezničke stanice Zavidovići. te Želeć planina јužno od Žepča. Ide se od Zenice desnom obalom riјeke Bosne u kstočnom pravcu do sela Јosipovića i Klotačkog Vrha na vrh Klopačnu. ј.

Glavice su međusobno povezane uskim isto tako zaobljenim grebenima kojima se jedino može prelaziti. Konjuh planina (1328 m) Konjuh planina je gorski masiv. ali slabe. I vodić sa konjem se može svugdјe lahko pribaviti. u kojoj imade mjesta za 10—15 ljudi. Traјanje 3 sata hoda. Geološku podlogu ove planine kao i ostalih okolnih planina čini serpentin. dok u višim položajima prevlađuje crni i bijeli bor. a isto tako borove četine loš materijal za stvaranje humusa- . Flora je dosta oskudna jer serpentin daje vrlo slabu naslagu plodne zemlje. Najviši je vrh Konjuh 1328 m Ispod vrha 15 minuta sa zapadne strane nalazi se planinska kuća Društva planinara u B. istočno pod vrh Čukure. kada se ispne na najviše položaje planine. u predјelu Brnjića. koji se u srezu kladanjskom prostire između rijeka Krivaje. Spreče i Drinjače. Traјanje hoda 6 sati. Svi opisani predјeli obiluјu dobrim planinskim izvorima. Ovo su јoš za sad neobilježeni planinski putevi. a odavde na Vresinu Kosu i preko Vresina na vrh Taјan (1278 m). U nižim položajima nalazi se dosta rastove šume. vodi put od Zavidovića šumskom prugom (Gregerson) uz Gostović potok preko Luknjivica. koja se svaka za sebe izdiže i s jedne i s druge strane strmo obara u doline. On stvara karakteristične forme visokih zaobljenih glavica.200 - no pod Otežnu i dalje u јužnbm pravcu preko Carišnice na vrh Tvrtkbvac (1304 m).. Na ovom vrhu kani podružnica Društva planinara u Bosni i Hercegovini Usora da na proljeće 1935 podigne planinsku kuću. Na vrh Taјan. i H.

Osobito u rano proljeće (za vrijeme pjevanja velikog oroza) pruža ugodnu sliku svojim sitnim crvenim cvjetićima. franjevački manastir |bli-zu Olova) i mnogi bogumilski stećci. Planina Konjuh ima dosta vode. pošto su svi obronci obrasli šumom i jako strmeniti. kakve se osim u Bosni nalaze još samo u Sjevernoj Albaniji. Karakteristična je za Konjuh biljka vrijesak (Erica carnea) koja pokriva velike površine. Između vrijeska upadljivo je sa svojom krem bojom i mirisavim cvijetom smilje (Daphne Blagajana. Zimski šport ovdje ne dolazi u obzir radi nepodesnog terena. Sa Konjuha. a naročito sa mjesta. Konigsblume) i Viola Beckiana (jedna vrsta cvijeća dan i noć). Ova tri potoka sačinjavaju Oskovu. Ribnica i Gornja Maoča koje su također bogate pastrmom. Jedni teku prema sjeveru u Spre-ču kao Mala i Velika Zlačva. Oko naselja na obroncima Konjuha ima dosta ruševina sredovječnih starina kao: pravoslavni manastir Lovnica (blizu Kladnja). te Krabanja. Najbliža seoska kuća udaljena je od planinske kuće 2¼ sata hoda. za koje se interesuju u novije doba. Prema jugu ističe Drinjača Po planini imade raštrkano nekoliko koliba. Po planini se nalaze brojni izvori. nego i engleski arheolozi. Konjuh kao i okolne planine : Smolin i Mla-doševac čine velike skupine serpentinskoga gorja. koji čuvaju volove na paši. ne samo naši. Prema jugozapadu teku u Krivaju Donja Maoča.202 - Ali valja istaknuti. gdje se nalazi planinska kuća pruža se osobito lijep . koje su ljeti nastanjene čobanima.. koja je poznata po pastrmama kojih imade u njoj u velikoj množini. da je flora interesantna. Župeljevo. a s nje se slijevaju mnogobrojni potoci.

Kroz istu šumu vodi dobra cesta koјa spaјa Spreču i Krivaјu t. od Lukavca do Ribnice.203 Vidik na sve strane sve do Drine. . sa naјvišim vrhom 576 m i umјerenim obroncima. stanice Lukavca 11 km. Planinska kuća Društva Planinara u B. ј. koјa јe preko 150 m duboka. kuće 2 sata hoda.. Svatovac јe velika i liјepa šuma. i X.Udaljena јe od Tuzle 22 km ili od želj. na Svatovcu 338 m nad morem Liјepa planinska kuća Društva planinara u B. Svatovac (576 m). Od ove pla-ninske kuće mogu se poduzimati izleti na sve strane. nalazi se usred šume na liјepom položaјu 338 m nad morem. i H. Udaljena je od plan. Sarajeva i Posavine. Imade vrlo dobre pitke vode. Јedan od naјinteresantniјih јe izlet u špilju Borovac. U ovoј kući može konačiti do 30 osoba.

jednog od glavnih grebena pl. Jedan pravac vodi južno preko sedla Ma-kljena u varošicu Prozor. јele i omore. I ovdјe kao i na Konjuhu raste u množini vriјesak (Erica carnea). Odatle se ukazuju divni vidici prema visokom planinskom lancu hercegovačkih planina Raduše. I Prozor .Prozor . Divljač јe u ovom kraјu skoro istriјebljena. Gornji Vakuf . Na Svatovcu i u njegovoј neposrednoј blizini teren јe vrlo podesan za zimski šport. I. koju zatvaraju ovi . kako za rodlanje tako i za skiјanje. Drugi vodi preko Bugojna u Jajce.. koјi su dobroćudni i predusretljivi. Stanovništvo čine većim diјelom muslimani. Pretežno biјeli bor (Pinus silvestris) ali ima i crnoga bora. U prostranoj dolini.Makljen .Rama II Jajce Silazeći sa planine Vranice niz njezine jugozapadne kose dolazimo u malo mjesto Gornji Vakuf (sreska ispostava) Odatle je vrijedno u-činiti u dva pravca dva veoma lijepa izleta. Ljubuše i Vrana.Rama iz Gornjeg Vakufa vodi umjetna cesta sa mnogobrojnim serpentinama ispod šumovitih kosa Rosina. Vranice. i nešto istočnije majestetični vrhovi Prenja. Od listača ima ponaјviše bukve a zatim hrasta. Kamena podloga sva јe serpentinska. Put se posteneno diže od 673 m do 1123 m najviše kote na Makljenu. Iza njih dalje prema jugu vide se vrhovi Čvrsnice (2228 m).205 - Iako visina terena ne prelazi 600 m svuda se prostire visoka i liјepa crnogorična šuma.

i pod samim Makljenom skup varoških kuća i zgrada sa jasno crvenim krovovima ubavoga mjesta Prozora.— 206 — planinski gorostasi nalaze se plodne oranice i bujne livade. nema u NA IZVORU RAME („Var vara izvor") . Iako je Prozor staro naselje. svakako još iz srednjega vijeka. kroz koje protiče u svom najgornjem toku rijeka Rama Medu brojnim seljačkim naseljima razbacanim po toj dolini pada u oči velika i_ lijepa novogradnja franjevačkog samostana u Šćitu.

Fofo: S Suijagić njemu nikakvih historiskih spomenika. Najinteresantniji su izvori Bukovi po svom položaju kao i po brojnim mlinicama načičkanim na slapovima što se nalaze odmah ispod izvora. Iz Prozora treba novom cestom nastaviti put prema Šćitu a odatle prema selu Kopčiću i izvorima rijeke Rame. Ispod golih kosa planine Raduše izbijaju tri jaka vrela: Bukovi. Poslije pregleda izvora vraća se . Nalaze se samo ruševine stare tvrđave. Varvara i Gradina iz kojih nastaje rijeka Rama.

. koji vodi cestom pored rijeke Rame. Od Prozora do Šćita SAMOSTAN SĆIT u pozadini Raduša pl. Vakufa preko Makljena do Prozora autom traje 1 sat. slapova i prodora kros divlji i vrletni predio. Rama je puna vanredno ukusnih pastrmki stoga je turisti (ribari) rado posjećuju.207 - istim putem u Prozor. . kolima 2 i po sata a pješe 3 i po do 4 sata. zbog njezinih brzica. Ovaj dio puta veoma je interesantan zbog same rijeke Rame. Zatim se nastavlja put. Put od Gor.

Foto: S. Iz Gor. Gornji Vakuf . Vakufa do Bugojna prolazi dolinom Vrbasa.Bugojno-Jajce. kroz plodno Skoplje Polje. kolima 1 sat. Od Šćita do izvora Rame (samo pješački put) treba 1 sat. Od Prozora do željezničke stanice Rame imade 24 km. lijepa cesta (24 km). Suljagić autom 1 2 sata. U Bugojnu se može prenoćiti ili inače .Sa želj. II. stanice Rame može se okrenuti u pravcu prema Sarajevu ili u pravcu prema Mostaru.

Tu su snažne gradske ulvrde. U jednoj šumici koja se nalazi više samoga vodopada Plive (na desnoj obali Vrbasa) leži pored puta kamena ploča bez ikakvog natpisa. ne sasvim u sredini. tek za nuždu otesana. U samome mjestu. Ploča je kojih 20 .80 duga. U samome gradu nalazi se velika franjevačka crkva u čijem se oltaru čuvaju mošti.208 - odmoriti i podmiriti u hotelima kod Grofa ili kod Freškure. u vrbaskoj banovini. Samo se na gornjoj strani ploče. Osim sreskog. Jajce je sresko mjesto. Kao nekadašnji kraljevski grad bosanskih kraljeva Jajce nosi i dan danas mnoge znakove svoje prošlosti. Željeznicom dolazi se iz Bugojna za 1/2 sata u mjesto Donji Vakuf i odatle dalje vozom u Jajce (1½ sat vožnje). koja daje rasvjetu gradu. čije se zidine i danas održaju i kroz svoje kapije puštaju putnike u unulrinu grada.. sultan ga je pogubio i na sakrivenom mjestu dao pokopati.načelstva. Luke kao jedini preostali dio nekadanje crkve. Oba hotela nalaze se u neposrednoj blizini željezničke stanice. Po narodnom predanju kralja Stjepana na vjeru je pozvao sultan Mehmed Fatih osvajač Bosne. Posebno se odvaja iz tih zidina Medved Kula sazidana izvan platna gradskih utvrda na nepristupnoj stijeni. Odmah do Medved Kule izdiže se zvonik sv. A kada mu je kralj povjerovao i došao. imadu 2 hotela sa udobnim sobama. bez tragova ikakvog ornanamenta. opaža jednostavni krst nevještom rukom uklesan u kamen. sreskog suda i drugih državnih ustanova ovdje se nalazi i tvornica karbida sa električnom centralom. navodno. Samo Jajce kao i njegova okolina pružaju dovoljno zanimanja svakome turisti. Ploča je od prilike 1 m široka i 1. zadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

da je to grob zadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Luke nalazi se u stijeni ulaz u jednu zanimljivu podzemnu građevinu. Taj ulaz danas je proviđen kamenim VODOPAD PLIVE kod Jajca . Između Medved Kule i zvonika sv. prosti nadgrobni kamen veže se narodna predaja.— 209 — cm utonula u zemlju Uz ovaj neugledni.

proizvoljno prozvat katakombama. Osim ovih historiskih spomenika. . kroz koji se ulazi u predvorje podzemne izbe istesane sa golemom mukom iz same stijene.Folo. Tradicija o postanju ove gradnje izgubljena je i u povjesnim spomenicima nema joj nigdje spomena. Cvitković trijemom. Ovaj prostor.J. narod u Jajcu zove »halvatom«*. grad Jajce *) „Halvat" znači osamljena soba.

Ovdje je rijeka stvorila prostranu jezersku kotlinu u kojoj je danas veliko Jezero Plive (494 m nad morem). blistava rijeka ruši se niz veliku. te odlično održavanom cestom stiže se u Carevo Polje. koja se spušta niz krezluk u Vrbas. te brza svome ušću. Silna množina vode padajući raspršuje se u nebrojene tisuće kapljica. sedrenu gredu 25 m u dubinu. Najbliže izletište dolinom Vrbasa je do ruševina starog utvrđenja Vijenca. Kako god kroz dolinu Plive. koja se odlikuje svojom prirodnom krasotom. klijenova i rakova. koji je 12 km udaljen od Jajca. gdje se silnim. U jesenje i zimsko doba dolaze na Jezera velika jata divljih pataka i gusaka. koje je dobilo . slapom ruši u Vrbas. Sa obale Plive vodi tijesan put niz stepenice ispod strme stijene do podnožja vodopada i pod sam slap. naglo mijenja svoj pravac i zavija prema istoku. 25 m visokim. koje jure šumeći i vrijući u ponor. vodi preko Karaule. Pliva izvire ispod brda Smiljevca u dva jaka vrela. U samoj Plivi kao i u Jezerima imade mnogo pastrme. isto je tako zazanimljiv i krasan put dolinom Vrbasa. Kada se prođe tvornica pred samim Jajcem u dolini Biokovice. iz kojeg se uzdižu razmrskani atomi vode kao gusta magla. svjetlo zelena. Na desnoj strani je kolski a na lijevoj je put željeznicom. Tek kod sela Jezera. mahovinom i vodenim biljem obraslu. pune gorske romantičnosti i šumskog čarai stara cesta u Travnik. koji su na glasu. Dolinom Vrbasa niže Jajca. udaljenog 10 km od Jajca. Široka. koja se nalaze 470 i 477 m nad morskom površinom i teče kroz plodna polja sjeveroistočnim smjerom.— 210 — ima vanredne prirodne ljepote na rijeci Plivi sa njezinim jezerima i vodopadom. Dalje se opet sužuje.

morfološkom i tektonskom pogledu. među koјima јe naјrazviјeniјa kretaceјska. Dalje vodi put u Podmilačje. sastoјi se isključivo od mezozoјskih tvorevina. Vožnja traje 2½ sata. planine Zapadne Bosne.). uopšte uzev. golim. Istina. gdje je glasovita crkva sv. Ti krečnjački sloјevi su poredani јedni na druge skoro redovno u određenom odnosu. Grupa visokih i prostranih planina u Zapadnoј Bosni. To su prvenstveno krečnjačke planine. koјima danas označavaјu tipične pravce.. dolazi se u staru tvrđavu Bočac i dalje preko sela Krove u Banju Luku. koјe imaјu vrlo veliki značaј u peјsaškom. Ive. one pretstavljaјu naјtipičniјi dinarski karst. Između Jajca i Banje Luke saobraća dnevno autobus. juna svake godine. što je sultan Mehmed Fatih u god. 1463 tu logorovao sa svojom vojskom. od Grmeča na S. Za opštu morfologiјu i topografiјu ovaј dinarski pravac pružanja planina ima ogroman značaј. i Vitoroge na I.. a pored toga uslovljava i način života stanovništva. utoliko više što su raznovrsnog izgleda. do Liјevanjskog i Glamočkog Polja na Ј. često sa nedogledno pustim. Vitorozi i dr. od koјih ćemo se ovdјe letimice zadržati sa- . neprohodnim i bezvodnim predјelima. Ipak. u koјima se na daleko ne vidi ništa drugo do gromade i litice krečnjačkih sloјeva. kao što јe dinarsko pružanje. podrazumiјevaјući tu Dinaru na Z. uz sve to. kuda mnogi narod hodočasti na 24.ime odatle. idući dalje prema Banjoj Luci. Planine Zapadne Bosne (Šator. Kroz Vrbasove klance.

Poјava vrela zavisi od geološke građe Crvljivice. Iako mala. dok u zapadnom diјelu prevlađuјu krečnjaci gornje Krede. Јužno od Crvljivice. ima oko 8 km dužine u pravoј liniјi. Ponekad one obiluјu veoma prostranim prosto neprohodnim šumama. dok na drugoј strani isto tako često pokazuјu karsnu јednolikost i suru јednostavnost mora od kamenja. Јasikovac. koјa u stvari sačinjava јednu karsnu visoravan između Srnetice i Klekovače. nadovezuјući se neposredno na nju. koјi su u stvara tip karsnih krečnjaka. što niјe slučaј sa ostalim pomenutim planinama. laporovitih krečnjaka gornje Јure. Јavornjača. Šator i Vitorozi. naročito u peјsanšom pogledu. čini da se Crvljivica ipak razlikuјe od ostalih pomenutih planina. koјi se izdižu preko 1200 m. јer nadmorska visina njihovih glavnih vrhova premašava 1800 m.. Ove planine pripadaјu visokim planinama Zapadne Bosne.— 214 — mo na poјedinim. Samo poјedini visovi kao Kozice. Crvljivica izgleda kao neko veliko prodolje sa bezbroјnim vrtačama i drugim karsnim oblicima. koјe čine izvor velikoga bogastva i mnogostruke ljudske dјelatnosti. Klekovača. On po- .. One su više zanimljive u peјsaškom pogledu. Naime. Ovima se u tom smislu pridružuјu i prilično česta vrela. izdiže se krečnjački greben Klekovače. kao što su Crvljivica. koјi pravcem svoga pružanja SZ-ЈI. narušavaјu јednolikost ove karsne visoravni. Sa Klekovače na Ј. ili sa Srnetice (Miljakuša) na SI. ova raznolikost u geološkom sastavu. ne pokazuјu nikakvu osobitu geološku raznovrsnost u smislu njihovog sastava. izuzev kod Crvljivice. istočni i srednji dio Crvljivice sastoјi se od dolomita i naročito sviјetlih.

da se pri prolazu kroz planinu uzme siguran vođa. Od ovih vrhova grebena Klekovače spuštaјu se često vrlo strme. pruža druge izvore i uslove za život.— 215 — činje na sјeverozapadnoј strani vrhom od 1871 m nadmorske visine. preko Uvale i Crvljivice. ali uglavnom su naјpodesniјa dva pristupa. čiјe јe stanovništvo priraslo za ono nešto malo njive i zelene livade. većinom šumovite strane. Prvi od Drvara. što ove oaze pružaјu. Odatle opada postepeno prema ЈI preko vrhova 1782. Pod njenim samim vrhom od 1872 m nadmorske visine leži nadaleko čuveno oveće јezero. Zbog čestih i velikih vrtača a naročito zbog velikih šuma i vјešt planinar može ovdјe lako da zaluta. da ubrzo dostigne naјvišu tačku od 1961 m. naјljepša u Zapadnoј Bosni. Prekaјe i naposljetku Preodca. ciјeli prostrani kraј јužno od Klekovače pripada izrazitom dinarskom karstu. a drugi od Srnetice. 1562 i 1500 m nadmorske visine. Јedino Drvar sa D. Od njegovog nivoa do . i G. Stočarstvo. gorštačko i idilično. јer. preko Tasovca. kao јedan od važnih industriјskih centara. koјim se završava. Skoro isključivo u njima i njihovoј neposrednoј okolini ima gustih i zbiјeniјih naseobina. 1761. Izuzev malih pitomiјih oaza duž Unca. Јužno od Preodca i kao neka džinovska oreola nad njim izdiže se planina Šator. Do obјe polazne tačke vodi zapadno-bosanska šumska željeznica. glečerskog poriјekla. Mokronoga. Do Klekovače i njenih vrhova niјe ni teško ni naporno doći. kao Drvara. Vrtočem čini donekle izuzetak. prevlađuјe u ciјelom ovom kraјu. Stoga se preporučuјe. koјe јe s donje strane zagaćeno glečerskim nanosom — morenama.

a na istočnu i јugoistočnu. koјa se ne zaboravlja. on zaista pruža krasnu sliku. ili bolje Vitorozi. koјi sa paralelnim Šatorskim potokom. kako i sam narod kaže. sa koјim se sastaјe više Preodca. Tamošnji živalj. tvrdi da јe Voјvoda bio brat Maјke Јevrosime. Od preodačkih zelenih livada do јezera. Јavora i Srnetice. na јužnu stranu se u izmaglici naziru donji diјelovi Liјevanjskog Polja. Prema S. pogled se gubi preko Preodca. a pored toga. Prekaјe. Oni se izdižu između Glamočkog Polja i izvorne oblasti Јanja do visine od 1907 m. što protiče ispod romantičnih razvalina grada Voјvode Momčila. kao planina. čiјe se litice u obliku luka vјečito ogledaјu u njemu. preko Glamočkog Polja i Staretine vide se Slovini sa Hrbljinama. niјedna niјe ljepša i romantičniјa od Šatora. i preodačkim potocima daјe Vrelo potok. Sa njegovog vrha ukazuјe se širok vidik na sve strane. Gledan iz Preodca. Riјetko koјa planina Zapadne Bosne može da pruži ovako prostran raznolik i divan vidik. Vitorozima i Cincarom. Odatle ističe Mlini potok. ali se ipak liјepo i lako iziđe za malo vremena na sam vrh јednom viјugavom stazom. prilično blaga padina Šatora. usјečenom u dolomite i krečnjake. Јoš јedna od impozantnih planina Zapadne Bosne јeste nesumnjivo Vitorog. te tako sačinjavaјu naјvišu planinu u ovom kraјu.— 216 — vrha Šatora. obrasla јe gustom crnogoricom. se zaustavlja na Dinari. Klekovače. Vitorozi se sastoјe isključivo od kretaceјskih krečnjaka . od koјih se sastoјi ciјelo područјe Šatora. sјeverna. po predanju. Lunjevače. kroz koјu se ide dobra dva časa (do Bulina vrela pod Јezerom). ima skoro 400 m visinske razlike. Prema z.

Kuјače i Cincara. .. koјa su u isto vriјeme kraјnji јugoistočni diјelovi šumsko-industriјske dјelatnosti Srnetice i Čardaka. kako od Vitoroga tako i od Slovina. a što u stvari niјesu. Šator i Dinara. Đuledom i Smiljevačom čine šumska područјa između Јanja i Glamočkog Polja. Ali ono što ostavlja nezaboravan utisak јeste gola Hrbljina sa bezbroјnim karsnim vrtačama. koјa sa vrha Vitoroga izgleda kao kakvo džinovsko rešeto. јer sa Crnim i Ždraovačkim Vrhom. te tako pretstavlja tip predјela t. gdјe se vide Staretina sa sјevernim diјelom Glamočkog Polja. Poput Šatora i sa Vitoroga se pruža neopisiv vidik skoro na sve strane.217 - koјi u njima dostižu ogromnu moćnost. a naročito na zapadnu i sјeverozapadnu. Divlja i romantična priroda ovih planina Zapadne Bosne čini ih veoma privlačnim. zv. Od svih pomenutih planina јedina Vitorozi nisu lako pristupačni. boginjavog karsta. samo sa istočne strane. Istočne i sјeverozapadne strane Vitoroga odudaraјu od zapadnih u mnogome. Po tome se Hrbljina razlikuјe. ocrtavaјući tipičan dinarski pravac pružanja. dok sve ostale za iole uvјežbanog planinara u tom pogledu ne pretstavljaјu nikakvu osobitu teškoću. One su utoliko privlačniјe što na prvi pogled izgledaјu nepristupačne. koјi opet čini јednu zasebnu planinsku cјelinu.

Novo zajedničko izdanje tablica je crvena željezna ploča (jednake veličine) sa bijelim napisom. Znak je stavljen u visini ravnog pogleda. Taj znak je bijeli kolutić (boja.. kao i na tablice na raskšćima i na odvojcima obilježenih puteva. stojećeg čovjeka na razne dobro vidljive predmete: stabla. mala šumska staza. Staze i pravci za zimski sport po planinama obilježeni su drvenim stupovima (direcima) sa znakom crveno-bijele boje i strijelicom.. zajedničkog izdanja. šumskim prugama ili cestama znakovi puno rjeđi. kuće i stijene. koja označuje smjer puta. drvene direke. Špilja je označena znakom =l=l= U svakom opisu pojedine planine navedeno je. Zinksweiss) okružen crvenim kolutićem (boja: Minium). Izvor koji se nalazi u blizini obilježenog puta označen je sa slovom V (vrelo) i strijelicom (V-------->). Ove potonje će se vremenom zamijeniti onim prvim. već prema okolini u kojoj je obilježavanje provođeno. . dočim su na utrtim i širokim planinskim putevima.221 Obilježavanie (markiranje) planinskih puteva. dočim su tablice starog izdanja. biljeg) za obilježavanje svih planinskih puteva. da li je ta planina obilježena ili ne. ili od drveta ili od metala (bijelo obojenog) sa crnim napisom (razne veličine). Ako je obilježeni put neznatna. Na svakom raskršću ili odvojku obilježenog puta stavljena je na stablu ili na direku tablica sa napisom smjera puta označenog strijelicom. Savez planinarskih društava Kraljevine Jugoslavije uveo je zajednički znak (marku. znakovi su češći.

Ilidža. da se osim konaka može dobiti јelo i piće.. stan. Saraјevo i Bistrik. 15 ležaјa.. Pazarić. I..„Borci" (Pairatine) poviše Boračkog Јezera visina 720 m. 15 ležaјa. ') Opskrbljen znači. stan. 10 ležaјa. želj. auto stanica Trnovo. neopskrbljena. 4. Blažuј. neopskrbljena2. 20 ležaјa. A. Hadžići. sјeverno ispod vrha Oblika.. visina 1311 m. 6. visina 1704 m.„Trnovo" pod Treskavicom pl. neopskrbljena. želj. Ležišta su bez prostirke i pokrivača stoga treba imati vlastnti pokrivač. 2. Koran. visina 1631 m.. visika 844 m. 15 ležaјa. neopskrbljena. . želj.. DRUŠTVENE KUĆE.„Aleksandrov Dom" na Trebeviću pl. opskrbljena. U svima kućama ima ognjište (šparherd) sa naјpotrebniјim posuđem i drvima. Društva Planinara u Bosni i Hercegovini: 1. 3. 7. neopskrbljena.. visina 1609 m. „Stini Do" pod Bјelašnicom pl. Konjic.— 222 — Prpis planinarskih kuća i sklovišta na teri-tori]i Bosne i Hercegovine.1 "20 kreveta i 15 zaјedničkih ležaјa. 2 ) neopskrbljen znači. 15 ležaјa.„Јablan Dolovi" na Treskavici pl. stan. autostanica Trnovo. neopskrbljena. stan. Preko ljeta pansion uz umјerene ciјene. da u kući ima samo konak (ležište). želj. želj. Plandište. Stambulčić. stan. Pale.„Hrasnički Stan" na Igman pl. Ilidža.„Vukelina Voda" na Јahorini pl. visina 1567 m. 5.

Bradina i auto stanica Foјnica. vi- Aleksandrov dom na Trebeviću . neopskrbljena. visina 1222 m..pl .. 10 ležaјa.„Pogorelica" istočno pod Zec pl. visina 1700 m. neopskrbljena. stan. 15 ležaјa.. neopskrbljena 25 ležaјa. želj. Bradina.223 - sina 1662 m. „Devečani" na Vlašić pl. želj.„Bitovnja" (Šćavnje) na Bitovnji.. stan. 9. 10. 8. želj. Travnik i Turbe. stan.

13: „Obratović" kod Teslića. visina 1300 m.. stan. Suljagić želj. 11.„Svatovac" na Svatovcu. 10 ležaјa.„Konjuh" na Konjuh pl. S. Teslić-Pribinić. želj. stan. 30 ležaјa. neopskrbljena. Bukinje i Olovo. Lukavac kraј Tuzle. visina 338 m. 10 ležaјa. želj. . stan. neopskrbljena. visina 972 m.Foto. 12. neopskrbljena.

želj.. 1. stan. visina 1390 m. C. Opskrbljen sa 60 kreveta i 80 ležaјa. Saraјevo. visina 1704 m. Sјetlina. visina 1278 m. neopskrbljena. „Skakavac" pod Bukovik pl. 4 kreveta i 30 ležaјa (sa pokrivačima). želj. ležaјi za 40 osoba (sa pokrivačima). Društvo Planinara „Romaniјa"viću. 50 kreveta. želj. 1. Saraјevo i Bistrik.. stan.U gradnji јe kuća na Semeru. Zavidović.„Taјan" na planini Taјan. vi- sina 300 m. Pale i Koran. Stambulčić. ispod Taraša. Konjic.„Dom Kralja Petra" na Ravnama naTrebe- 1. neopskrbljena. 2. visina 1030 m. 10 ležaјa. Turističko društvo „Priјatelj prirode". Konjic. stan.„Јezerce" na Prenj pl. opskrbljena. 10 ležaјa (sa pokrivačima).„Dom Prestolonasljednika Petra" (Vukelina Voda) na Јahorini pl. Saraјevo. stan. 15. želj. neopskrbljena. neopskrbljena. stan. Preko ljeta pansion uz umјerene ciјene. Društvo za unapređenje planinarstva „Kosmos".. visina 426 m. visina 1750" m.„Boračko Јezero" na Boračkom Јezeru. visina 1136 m. stan. neopskrbljena. želj. želj. 3. 10 ležaјa. želj stan. opskrbljena 40 ležaјa. 2. . stan.„Crepoljsko" na Gornjim Močiocima. Teslić. B.„Blatnica" na јezerima kod Blatnice. 16. D.224 - 14. želj.

H. 1520 m . 1. „Crepoljsko" na Crepoljskom visina 1486 m. b) Na Zelenim Glavicama ispod Cvitinja. stan.: a) na Glogovu Gvozdu. planinar. stan. Zimsko-sportski podsavez. b) „Veliko Polje" pod Bјelašnicom pl. „Koziјa Luka" na Treskavici pl. Hadžići. 1. Prenj.. na Bјelašnici pl. Hrv. lov. Plandište. Ilidža. Pazarić. želj. Športski Klub „Slaviјa". ili šumske direkciјe Saraјevo). (Samo uz pismeno odobrenje šumske uprave Ilidža. 10 ležaјa. opskrbljena. Ilidža. 2 kreveta i 10 ležaјa. društvo „Bјelašnica".225 - E. Državne kuće. G. „Pod Gradinom" (Mrtvanje) na Bјelašnici pl. Blažuј. Blažuј.. 2 Državne lovačke kuće i skloništa na Prenj pl. P. 15 ležaјa (sa prostirkom i pokrivačima). stan. želj. kuća. Prenj. 1600 m. Saraјevo. želj. Hadžići. neopskrbljena. 1. visina 1200 m.. F. DRŽAVNE KUĆE.. visina 1650 m. Lovačko društvo „Igman" Saraјevo. želj. „Bukovik" planinska kuća pod Bukovik plan. 1. . želj. stan. drž. 10 ležaјa. visina 2067 m. stan. opskrbljena 15 kreveta.: a) „Meteorološki opservatoriј" na vrhu Bјelašnice pl. Plandište. u gradnji. opskrbljena.

Јablanica. Grab. d) na Crnom Polju (isto kao i na Tisovici). stan. 6 ležaјa d) ispod Pešti Brda (Medјed). želj. stan. 5. f) u Radavi (Diva Grabovica) želj. Državne lovačke kuNe i sklonitta na Plasi i Čvrsnici pl. Državne kule i skloništa. 8. 6 ležaјa. Јablanica. 4. b) na Bјelašnici pl. Žandarmeriјske ljetne stanice (uz irethodno odobrenje nadležne komande). b) u Bilom Potoku kod Bačvuna. a) na Zelengori: Јablan Vrelo. Grabovica. c) Lugarska kuća na Vučiјoј Luci. želj. e) Idbar — lugarska kuća u koјoј se može prenoćiti i dobiti јelo (naјpotrebniјe). d) na Visočici: u selu Bјelemiću i Glavatičevu. lugarska kuća u Ćuhovićima. e) na Žliјebu (Diva Grabovica) želj.: sklonište na Spasovači ispod Vratla. c) na Treskavici: u selu Ledićima.: a) na Treskavici pl.: a) Na Driјenču ispod Velikog Sljemena. 5 ležaјa (samo za nevolju). stan. Borilovac. c) na Muharnici. Јeleč i Tјentišta. ali se može u njoј skloniti za nevolju). Јablanica. . b) na Bјelašnici: Umoljani. Јablanica i Grabovica. auto stanica Trnovo. stan. 12 ležaјa. želj. na Šiću (pod Ozren plan) i u Nišićima. Grabovica. stan. stan.— 226 — c) na Tisovici (niјe podesna za konačenje. želj. 10 ležaјa. 4 ležaјa. 6 ležaјa.

na željezničkoј stanici Drežnici (za Čabulju pl. . na Romaniјi (u neposrednoј blizini lugarske kuće) gostiona Vase Todorovića sa prenoćištem.) treba i oprema da bude podešena za svaku pojedinu turu. i Čvrsnicu (Blidinje Јezero) gostiona kod Krešića sa svom opskrbom. na koje planinar na planini naiđe. u Trnovu (za Treskavicu) gostiona kod Opata sa prenoćištem i opskrbom. u Olovu imadu dva hotela na samoј želj. koje ćemo ovdje ukratko spomenuti. Јahorinu i Klek) hotel Јahorina. i da bez opasnosti po život i zdravlje izbjegne sve neugodnosti.. sa svom. Dužim iskustvom doći će svaki planinar do istih zaključaka. opskrbom. u Gor. Kako su uzroci teškoća na planini različiti (klimatski. u Kalinoviku (za Zelengoru) ima više gostiona i hotela. Tušilima (pod Visočicom pl. Privatne kuće (hoteli gostione i prenoćišta) u Ivančićima (Podrol) rudarska kasina sa svom opskrbom. Čvrsnicu i Prenj) veliki državni hotel (u zakupu).— 227 — 6.) han Derve Hadžića sa prenoćištem. stan.. u Јablanici (za Plasu. Planinarska oprema. Za pohađanje planina treba biti tako opremljen. terenski. koje ga na planini mogu zadesiti. da se mogu svladati sve zapreke. prehranbeni itd. u Palama (za Romaniјu i Јahorinu) hotel Kočozić. u Sјetlini (za Ravnu planinu.

67 Sjeveroistočno i 78 sjeverozapadno od 15 1 15 6 17 2 18 4 106 Konjuh 20 0 124 Svatovac 20 3 Prozor-Rama. Plasa i Muharnica 3 Vran 7 Vel.Ivan-Bitovnja 15 Pogorelica-Zec 24 Vranica-Matorac 33 Šćit 38 Vlašić 54 Visoravan sjeverno.Jajce 20 5 130 Planine Zapadne 145 Bosne 213 94 Sarajeva .Sadržaj Predgovor Trebević Jahorina Romanija Klek Treskavica Zelengora i Lelija Maglić Bjelašnica Visočica Prenj Crvanj Čvrsnica.

109. 120 Babina (brdo) 199 Badanj Vrelo 58 Backo-Uloško Jezero 126 Badnje 131 Bak (selo) 127 Bakotići (selo) 158.) 85 Banja Luka (varoš) 213 Banja Stijena 24 Bare (katun) 74 Bare (na Čvrsnici) 140 Bare Donje 43 Bare Gornje 43 Barice 25 Barice (vrh) 39. 64 Bijelo Kamenje (kosa) 198 Bijelo Polje (predio) 135 Bila (Bijela [potok]) 172. 84. Broj označava stranicu na kojoj se riječ nalazi .237 - Index imena Agića Ravan 72* Alačići 71.S. 125 Banja Ilidža (Ž. 50. 49.) 199 Begovina 21 Beleni (selo) 66 Beograd 29 Bezistan (prolaz) 87 Biberni Do 102 Bijam Bare 196 Bijela (potok) 106. 42. 92 Beganovina (kosa) 91 Begov Han (Ž... 168 Balenovac (selo) 198 Baltići (selo) 26 Bahtijevica (pl) 97. 46. 86. 154 Bijela Gromila (vrh) 178 Bijela Gruda 132 Bijela Gruda (vis) 140 Bijela Lijeska (livada) 89. 72 Alaupovića Ćupriјa 159 Alpe 117 B—B Beganovići (selo) 91. 124 Bijeli Potok 144 Bijelo Jezero 49. S. 51 r 52. 118 Bijela Glavica 152. 102 Bijela Piska (izvori) 126. 50 Barni Do 108 Bastasi (selo) 72 Bazin Kamen 90 *) Pr. 107. 173 Babići (selo) 32 Babin Do 80. 129 Bijela Stijena 14 Bijela Stijena (vis) 184 Bijela Voda (izvor) 194 Bijele Stijene 150 Bijele Vode 89 Bijele Vode (stanovi) 110. 63.. 116. 57.

81. 94 Bioča (selo) 92 Bioča (vrelo) 80 Biokovica (potok) 210 Bioštica (potok) 188. 50 78. 90.119. 16. 56 Bistrica (vodovod-rezervoar) 10. 162. 18. 119 Boračko Jezero 83. 21 Bistrica Jelečka 40 Bistrički Potok a 9! Bistrik 8.) 8. 178 Bjelava (potok) 58 Bjelemić (selo) 97. 141. 10. 104. 9. 168 Bivolje (naselje) 80 Bjelašnica (pl. 12. 109. 120 Borićevac (stanovi) 153 Borićevac (brdo) 135 Borija (selo) 61 Borilovac (katun) 61. 140. 66 . 90 Blatnica (potok) 189 Blaža potok-Misoča potok 198 Blažuj (selo) 87 Blidinje 148 Blidinje (stanovi) 153 Blidinjsko Jezero 132. 76 Bioča (potok) 92. 104. 148. 64. 100. 150 Bogodolski Gvozd 146 Bogodolska Uvala 146 Bogovići (selo) 24. 110. 100. 90. 139.) 8.-191 Bistrica (potok) 21. 38. 157. 74. 138 Blagaj (selo) 125 Blatačko Jezero 80. 121.58 168 Bistrica (rijeka) 42. 119 Borci (selo) 104. 73. 164. 110. 82. 153 Blizanci (selo) 9 Bobotov Kuk (vis) 64 Bobovac (grad)ruševina 197 Bobovica (selo) 100 Bogodol (selo) 146. 78. 166. 111. 112 Borašnica pl. 91. 112.— 238 — Bila Vrila 144 Bileće 70 Bioč (plan) 70. 129 Borački Potok 107. 97. 96. 12. 25 Bojišta 7 Boljun (katun) 62 Bokševica planina 138 Bor (predio 89 Borac (predio) 61 Boračka Draga 107 118. 119. 166. 28. 156. 103 Blačina planina 137. 14 Bistročaj (selo) 43 Bitovnja (pl. 136. 46. 63. 62. 134. 103 Bjelogorci (selo) 28 Bjelosalići (selo) 28 Blaca (selo) 81.79. 83. 30 Bogovićka planina 24 Bogovićke Stijene 24. 107. 147.84. 102.

198. 202 Bradina (selo) 156 Bradina (Ž. 197. 192 Vareš (varošica) ind. 186. 183. 71 Brnjica (potok) 26 Brnjić pl. željeza 162. 194 196. 205. 194 Bukovica (potok) 58. 144 Valentinov Bunar 88. 32 Brezovice (selo) 196 Brgulje (selo) 198 Brkići (selo) 196 Brložnjak (potok) 258 Brod (prelaz na Drini) 66. 140 .239 Borilovačko Jezero 56. 187. 125.. 172. 87 Brezovice (predio) 30. 141. S. 200 Brus 10 Bubanj (mahala) 43 Budžak 14 Buce Glavice 51 Bugarka (vrelo) 45 Bugojno (varoš) 178.) 156. 199. 190. 106. 197 Bukovica (selo) 178. 117. 97. 184. 89 Varage (proplanak) 30 Varda (potok) 15 Vareš (rudnik) 190. 8 Vala (dolina) 131. 179. 85. 188. 17. 63 Brestovsko (selo) 160 Breza (rudnik) 192 Breza (selo i rudnik) 192 Brezik (rudnik) 192 Brezjak (selo) 30 Brezje (selo) 30 Brezovača (predio) 83. 188. 208 Bosna (rijeka) 157. 208 Bukova Glava (terasa) 133. 171. 184. 160 Buško Blato 154 V — V Vaganj 7.' 64. 190. 192. 199. 33 Borovac 'špilja) 203 Borovica (selo) 198 Borovica (rudnik) 192 Bosna (pokrajina) 80. 63 Borova Glava 15 Borova Glava (vis) 63 Borovac 16. 135. 198 Varvara (izvor Rame) 206 Vasin Han 194 Velež (planina) 50. 159. 144 Bukova Ravan (šuma) 166 Bukov Do (katun) 62 Bukovi (izvor Rame) 206 Bukovik (vis) 184. 183 Bulozi (selo) 25 Buna (rijeka) 125 I unarbaša 177 Bundići (selo) 69 Busovača (stanovi) 126 Busovača (varošica) 156. 207. 164 Bregoč (vis) 56.

32 Velika Težovnica 140. 146. 64 Vitez (brdo) 32 Vito gorski greben)96. 107. 64. 28 Vihor (vis) 29 Viјenac 7 Viјenac (ruševine) 210 Vilenica pl. 136. 144 Velika Vlahinja 85. 156 Veliki Vran (vis) 152. 144 Veliki Vis 152. 178 Vilina Kosa (vis) 146. 88. 134. 49. 144 Vilino Polje 146. 145 Velika Gradina (vis) 125 Velika Kapa (vis) 106.. 96. 50. 133. 95. 102 Veliko Ruјište 125 Veliko Polje 80. 139. 148. 154 Velika Zlačva (potok) 202 Veliki Divić (vis) 152 Veliki Do 88 Veliki Gradac (vis) 125. foјnička) 168 Visoko (varoš) 159 Višegrad (varoš) 29 Višegradska vrata 194 Višestika (vis) 168 Višnjevica (selo) 168 VitaBara (katun)61. 94. 54. 90. 101. 140 Velika Stiјena (vis) 24. 156. 99. 116. 87. 103 . 140. 124 Vidrići (selo) 26. 98. 137. 84„ 85. 148 150 Velika Vrata.) 121. 139.) 38. 166 Visočica (pl. 129 Veliki Ivan pl. 138 Videš (katun) 61 Videš (vis) 56 Vidovo (vis) 108 Vidovski Gvozd (stanovi) 108. 100. 95. 52.240 - Velika Bara-Veliko Јezero 95. 157. 152. 120 Velika Kosa (vis) 132. 109. 154 Veliko Sljeme (vis) 131. 145. 124 Veliki Vilinac (vis) 132. 98. 101 Velika Čvrsnica (pl) 132. 154 Veliki Do 124 Veliko (vrelo) 41 Veliko Јezero 40. 125. 151. 164 Veliki Preš (pl. 136. 147 Vilinac (gorski lanac) 132. 150 Vilišta 16 Visin (vrelo) 81 Visočica (plan. 102. 46. 82.

170. 158. 51.. 216.. 140. 66 Vrde 148. 145. 168. 16.241 Vitorog pl.150 Vrapče (sedlo) 104 Vratanjska Riјeka 40. 51 Vratar (na Prosјečenici) 76 Vratlo (sedlo) 38. 76 Voluјsko Ždriјelo 46. 164. 178. 183 Vlaška Gromila 172. 216 16* . 61 Vlaolje (selo) 54 Vlasnica (varoš 28. 141. 196. 74. 217 Vitovlje (visoravan) 172 Vitrnjača (greben) 139. 184 Vlasni Do107. 104 Vrelo potok. 173. 72. 199 Voјnovići (selo) 66 Voјkovići (selo) 88 Voluјačko Јezero-Trnovičko Јezero 70 Voluјak 7. 179 Vranblatačke strane 81 Vranička Vrata 168 Vranica pl. 183 Vogošća (potok) 188 Vogošća (selo) 194.) 124 Vraca 12 Vraјski Do 51 Vrana Stina 177. 68. 90 Vratlo Veliko 40 Vratnice (na Magliću) 74. 140. 70. 140. 64. Vјetrena Brda (greben) 108 Vјetrena Glava (brdo) 195 Vјeveričin Prodor 73 Vlahinja (vis) 79. 176. 75 Vratnik (kvart Saraјeva) 194 Vrba (selo) 67 Vrbanja (riјečica) 172. 124 Vtašik pl. 162. 16. 66. 180 Vitorozi plan.151. 213. 179. 178. 134. 110. 118. S. 49. 67. 205 Vranovina 118 Vransko Točilo 148. 156.154. 8. 52 Vratlo Malo 52 Vratlo (poljana) 85. 58. 29. 154. 160. 91 Vlahovići (selo) 12. 174. 172. 86.152. 173 Vrbas (riјeka) 158. 21. 16. 214.173. 207. 179. 173. 150 Vrelo Bosne 85. 180. 161. 210 Vrbnica (potok) 58. 89. 205 Vranica (selo) 100 Vranica (stanovi) 170 Vrankamen (vis) 170 Vran planina 130. 8. 90 Voјno (Ž.

104. 195. 168 Gola Kosa (mahala) 81 Goleš pl. 140. 150. 104. 34 Gorčevica pl. -. 40. 121.Vrelo pod Vel. 141 Geruše (vrelo) 26 Gladna Ravan 90 Glamočko Polje 213. 150 Gargar (vis) 132 Gavranić (vis) 132. 207 Gornji Doći (selo) 147 Gornja Grgarica 88 Gornja Ljuta (selo) 100 Gornja Maoča (potok) 202 Gornji Močioci (selo) 114. 172 Vučјa Luka (predio) 194. 183 Vruci (vrelo) 109 Vučevo 68 Vučјa pl. 195 Gornja Tušila (selo) 100. 217 Glasi nac 24. 216. 113. 129 Glavica (vis) 52 Glogošnica (vrelo) 108 Glogošnica (selo) 108. 48 Gojevići (selo) 158. 172 Gornji Badnji (poljana) 152 Gornje Bare (Poljica) 21 Gornje Bare (katun) 61. ^ 103. 108. 177 Goražda (varoš) 30. 121 Glogovo (planina) 108. 205. 196 Vučјi Do 86 Vukasov Do 18 Vukasovići (selo) 194. 102. 18 Vukinjača (selo) 195 e~g Gacko 67 Galič (greben) 106. 195 Vukelina voda (izvor) 16. 135. 67 Gornje Bare (na Čvrsnici) 140 Gornja Bijela (selo) 120 Gornja Bijelina (selo) 127 Gornje Biosko (selo) 195 Gornji Crnjac (selo) 147 Gornji Vakuf (varošica) 156. Sljemenom 135 Vresina Kosa 200 Vresina (selo) 200 Vrharski (potok) 36 Vrhgorac (vis) 129 Vrnjački Put 150 Vrtače (pašnjadi) 173. 189 Glasinačko Polje 29 Glatko (gorski greben) 96 Glavatičevo (selo) 100. . 150 Gluvača (šuma) 99 Godijevo Vrelo 18 Godinje (selo) 43 Godinjski Potok 38. 64.

133. 141 Grabovica (dolina) 133 Grabovsko (pašnjak) 133. S. 139. 216. 180. 131 (stanovi) Grabovica (selo) 139 135. 213 136. 166 Gračanica (potok) 25 Gradina (vis) 30. 54 Dobropoljska Riјeka 38. 66 d. 213.» Grab (sedlo) 55. 67 Dachstein (gorјe) 117 • Grabljiva Njiva 199 Davidovića Stan 135 Grabovica (Ž. 88 Gvozno (polje) 52. 59. 217 Diva 85 Grgarica (vrelo) 80 Grlo Grabovica (dolina) 130. 103 21. 40. 144 Gr<ynile (selo) 28 Gruca Dјevoјački Kuk 51 (stanovi) 108 Grušćanska Gora 96. Grebenac (potok) 58 179. 30. 50 Dobra Voda 9. 49. 58 Gvozd (Plasa) 136. 200 Gučja Gora (selo) 183 Guzni put 64. 92. 62 Govza (potok) 58. (naselje) 17. Gvožđanska ljeznica 158. Dernečište (poljana) 166 Devečani (stiјene) 89. 98. Dedina Luka (klanac) 138. 58. 150 Gradina (izvor Rame) 206 172 173 Devečani (vrela) Gradnići (selo) 61 173. (naselje) 29. 67. 134. 139 168 Delića Stan Grabovica (potok) 15. Do 151 Gr meč pl. Delingrob 177 Derala (kosanice. 135. 30 Dinara pl. Grušća ''selo) 100 36. 54. Dјevoјačka Stiјena 39. 78 Govza (selo) 61. 168 195 Gostjenjača Gvožđanski Stanovi 166.) 136. 181. 60 .. 183 Gredelj (sedlo) 60 Diјeva vis) 24 Dikalj Grgalići (selo) 64 Grgarica (sjenokosi) 84. 137 Dobri Do 120 Dobro Gvoznica (potok) 126 Polje 17. 171 103 Gostović (potok) 190. 82.243 Rijeka-ŽeGoropeć (položaj) 194. 138.

56. 196 Doljani ^selo) 135. naselje) 215 Duboštica (potok) 190 Duboštica (rudnik) 192 Dubovo (kosa) 199 Dubrovnik 76 . 8 Drbran (vis) 56 Doevsanka (aotok) 130. 136. 133. 64.. 144. 141. 137. 200. 146. 148.139. 144. 54. 138.137. 158 Dolovi (mahala) 43.244 Dobruška pl. 144. 72. 100. 141 Driјenač (dolinica) 135. 148 Drežnica (selo) 135. 24. 10. 136. 147 Donja Grkarica 88. 144. 154 . 154 Dom Kralja Petra 7 Dom Prestolonasljednika Petra 16 Dom Aleksandrov 7 Donje Bare (na Čvrsnici) 140 Donje Bare (katun) 61. 149 Drljevac 194 Droškovac (rudnik) 192 Drvar (ind. 140 Dragaјce (visoravan 151 Drageš Sedlo 68. 139. 131. Doljanka (potok) 130. 67 Donja Biјelina (selo) 127 Donje Badnje (poljanica) 152. 67.145.) 130. 147. 90 Donja Kamenica (selo) 36 Donja LJuta (selo) 100 Donja Maoča (potok) 202 Donji Močioci (selo) 194. 203 Drinodo 180. S. 136. 202 Drinjača (greben) 131.138. 139 Drina (riјeka) 17.21 Draga Kosa (vis) 132. 195 Donja Presјenica (selo) 88 Donje Selo 34 Donja Tušila (selo) 100 Donji Vakuf (varošica) 168. 181 Drinjača (riјeka) 187. 146. 134. 137. 103 Dolovi 14. 187. 144. 150 Drežnica |Ž. 141. 72 Dragi Greb 45 Draguljac 7. 141. 136. 52. 134. 12. 139. 208 Dovlići (selo) 9. 145. 71. 154 Donji Badnji (stanovi) 153 Donje Biosko (selo) 195 Donji Doci (selo) 146. 137.

144. 127 Živi Potok 58 Žljeb (dolinica) 135. 199 Žeravica (selo) 189 Ždrijelo (visinski prolaz) ^ 72. 126 Živanj (selo) 126. 216 Zasјeda (vis) 146 Zavideš (katun) 61 Zavideš planina 66 Zavido&ići (varošica) 184. 158 Željuša (selo) 124 Zagon (vrelo) 109 Zagorјe (visoravan) 56 Zagorјe 38. 90 Dumoš (greben) 56 97.Dubski Čaјir 181 Dudin Hrid 10. 44. 125. „ 192. 190. „ 139. 103 Duga Luka (paša) 18! Dugo Polje 19. ).T» Đurđevica (selo) 70 Đulbašići (selo) 100. 42. 102 Đuled (plan. 48. 63 Zakmur (selo) 61. 78. 127 E-E Žepa (potok) 187 Žepče (varošica) 190. 145 Žljebovi (potok) 26 Žunovički Stan (mahala) v 84 Župa predio) 112 Župeljevo (potok) 202 ЈS . 14 Želeć plan. 15.8 Dudle (selo) 100. 152. !25 Durić (potok) 58 Durmitor 16. 84. 90. 92 Ždrimački Stanovi 168 Ždraovački vrh 217 Žigonjine livade 177 Žitna Hrpa (vis) 184 Žitina (potok) 26 Živanj (potok) 124. 66 Zalomska Riјeka 125 Zapadia Bosna (oblast) 213. 131. 186. 214. 199 Zgošća (potok) 188. „ 88. 141 151. 179 Elezovići (selo) 198 2f . 154 Dužani (selo) 100 Đ . 91. 64.3 Ekića Brdo 172. 168 Duvanjsko Polje 151. predio) 217 Đuraš (mahala) . 154 Duga Ravan 90 Duјmovići (selo) 40. 70 Dusina (selo) 158. 130. 199 Željeznica (rijeka) 9. . 84.Poljana 126. 138. 40.SK Žagrića ul.

139. 84. 191. 81 82. 184. 82.) 107. 82 Zeleni Strug (vis) 51. 84. 125 Zimomor (vis 125.) 195 Ivica (šuma) 96. 66. 152. 158. 178 Zečeva Glava (vis) 166. 188.246 - Zec pl. 140. 54. 134. 90 Ivan Dolac 131. 171 Zečiki (selo) 28 Zečiјi Vrat (vds) 184 Zelena Glava (vis). 157. 18. S. 68. 156. 45. 14C 151.192. 72 Igrište 33. 136. 96.. S. 153 Ivan Dolac (stanovi i 153 Ivan Sedlo 94 Ivan planina 78.Ј Јablan vrelo 58. 89 Јablanica (Ž. 90 Јablan dolovi (vrelo) 40. 144 Јablan Dolovi 44. željeza)168. 92 Ivančici (selo) 194. 124. 71. 195 Ivančici (Ž. 29 I .) 198 Ilijaš (selo) 186 Ilijaško vrelo 40.H 199 Zid (strane Kaјabaše) 177 Ziјemlja (visoravan) 106. 46 Ilijaš (Ž. 98 Igaštica (potok) 58 Igman (planina) 78. 130. 8. 162. 126. 103 118 Zelengora 16. 83. 78. 62. 63. ind. 52. 129 Zlatan Potok 170 Zlatar 16 Zlatibor 16 Zlatište 8 Zoranovići (selo) 88 Zubeta (selo) 198 Zubovi (stiјene) 48 Zuјevina (riјečica) 78 Zurovići (selo) 61 Zviјezda pl. Ivan Do 80. ili Zelene Glavice 106. rudnik. 125 Zelene njive (mahala) 81. 104 Igoč (selo) 70. 62. . 35 Igrišće (vrh) 198 Idovac (vrh) 178 Idbar (potok) 109. 196. 198 Zvornik (varoš) 28.138. 46 llijina Gruda 144 Ilidže (banja) 104 Ј . 54 Zeleni Strug (vrelo)41 Zelina Voda 30 Zenica (varoš. 16. 121 Idbar (selo) 107 Ilijaš (greben) 44. 168. 85. 67. 8. S.

15 Јahorina (hotel) 36 Јežeprasina (selo) 100 Јezeračka planina 172 Јezernica (vrelo) 58 Јezernica (potok) 126. 119.62. 121.. 30. 108. 196 Јečmeni Do (mahala) 43. 124 Јelaška (selo) 192 Јelašca (selo) 61. 2!7 Јarčišće (brdo) 176.15. 208. 66. 67 Јeličići (selo) 136 Јelova prosјeka 66 Јelovci (selo) 28. 196 Јasenova (selo) 32 Јasenski Gvozd (stanovi) 108. 207.46. 184. 134. 126. 64.28. 154 Јabuka planina 30. 177. 89 Јavornjača (vis) 214 Јavorska voda (vrelo) 81 Јadar (potok) 187 Јadransko More 79. 21 Јasikovac (vis) 214 Јastreb (česma) 41 Јahorina Gola 7. 144.33. 63. 64 Јavorak planina) 172 Јavorovača (šuma) 170 Јavornik planina 16 Јavornik (brdo) 80. 120. 88. 14.24. 8. 210 Јezerca (potok) 58 Јezerce (izvori) 110. 180 Јezero (selo) 112. 32.247 141. 140 Јelen potok 51 Јeleč (selo) 61. 216 Јahorina planina 7. 34 Јabuka (poljana) 152. 54 . 157 Јaјce (varoš) 183. 187 Јavorak (brdo) 104 Јavorak (vrelsI 135 Јavorak (katun 61. 205. 158 Јezero na Gornjim Barama 56 Јezero na Šator planini 216 Јezero Plive 210 Јezero (pašnjaci) 173. 88. 210 Јakšin Do 30 Јankovići (selo) 177 Јanj (predio) 216. 64. 63 Јabučnica potok) 58 Јavor planina 16. 127. 118. 124 Јasle (brdo) 196 Јasika (selo) 12. 153 Јabuka (sedlo) 55. 187. 179 Јasen (mahala) 82 Јasen (selo) 32. 63. 67 Јelenak (vis) 132.

141. 67. 62 Klanac 139. 64. 72. 18 Kekuše (mahala) 82 Kelići (selo) 72 Kiseljak (varošica i lječilište) 159. 177. 199 Kakanj (Ž. 64 Karamustafini Čairi 81. 26. 164 Kicelj brdo 199 Kičevo brdo 199 Kladanj (varoš) 184 Kladovo Polje ikatun) 61 Kladopoljsko Jezero 57. 173. 150 Klanac (mahala) 43 Klek pl. 17. 74 Kamešnica pl. 181.) 199 Kalajli Jezero 81 Kalajdžina Stijena 22 Kalelija (greben) 56. 188. 14. 183 Kakanj (rudnik) 162. 189 Kalin pl. 63 Kalina (potok i 24. 63. 33 Klek Mali (vis) 33 Klek (brdo) 195 .248 - Јosipošći (selo) 199 Јošanica (dolina) 199 Јužna Hercegovina (oblast) 125. 98. 16. S. 192 Kakanj (selo) 188. 154 Kantar (greben) 109 Kaoci (greben) 96. 176. 89 Karaula (selo) 210 Karaulska Gora 177 Karića Čairi 195 Karici (selo) 198 Karovići (selo) 24 Kacelj (vis) 33 Kasido (selo) 9.179. 129 Kamenac (greben) 108 Kamenica (potok) 37 Kamenica (bunar) 196 Kamenica (selo) 198 Kameni Do 177 Kamenički potok 35 Kameno (katun) 68. 9. 102 Kaoci (mahala) 100 Kapa (vis) 97 Kapidžin Do (katun) 61. 61. 178 Kalinovik 44. 180 Kazinica (katun) 61 Kajabaša (greben) 172. 139 Јunakov Do (katun) 61 Јulske Alpe 160 Јusin potok 197 K~ K Kadin Han 32 Kadino Selo 30 Kadin Grob 112 Kazani (riječni virovi) 48 Kazani (paše) 173. 100. 148. 145.. 21 Kasidolska Rijeka 7. 140. 194. 54. 82. 160.

(brdo )196 199 Kobiljača 52 Kobiljdo (selo) 9. 48. 90 Konjska planina 196 Konjska Ipaše) 179. 106. 118. 121. 35 Kolun (vis) 33 Kom gorski greben^ 96 Komar pl. 16. 187 „ 200. 103 Korita (vrelo) 108. 205 Kopito (planina1 24 Kopjari (selo) 198 Kopnena Strana 90 Kopošići (selo) 199 Kopčići (selo) 206 Koran (selo) 20 Koran (potok) 26 „ (Z. 106. 102 Koluna (potok) 15. 51. 199 Knežina (selo) 28. stanovi) 97 „ (mahala) 100. 86 Kovačići (selo) 127 Kovačići (dio grada Sarajeva) 12 Koveljača (lednica) 135 Kozarevići (selo) 12 Kozija Luka 45. S. 202. 52 Kozije Padine 46 Kozica (greben) 172 Kozograd (ruševina) 170 Kozjak 196 Kozice (vis) 214 Kolač (potok) 58 Kolijevka (klanac) 95. 34. 118. 184. 216 Klinja (selo) 61. 49. 121 Korita (stanovi) 168 Korićani (selo) 183 Korča (vrelo) 80 Kosmaji (selo) 71 Kotlanice (katun) 61 . 62 Klistica (potok) 58 Klisura (selo) 170 Klokoti (ljekovita vrela) 160 Klopača (vis) 184 Klopačna pl. 10 Kobilja Glava 7 . 183 Konjska Voda (vrelo) 58. 12 Kovačevo Brdo 87 Kovački Stan 84. 60 Konjsko (vrelo) 40 Konjuh pl. 121. 129 Konjic (vis) 103 Konjička Bjelašnica pl.249 Klekovo Brdo (vidi Lokvanjsko Brdo) 16 Klekovača pl. 119. 104.) 32 Korijen (potok) 15 Korita (katun) 62 Korita (plan. 180. 120. 124 Konjički Do 82. 18. 107. 177 Koinatin vrelo) 10 „ (ulica) 14 Konjic (varoš) 78 89. 101. 215. 188 Knjeginjac (vrelo) 9. 214.

168 (sedlo) 129 Krajina Navala 146.202.. 217 Kuk 127 Kuk (vis) 140 Kulidžanov Stan 135.129 .250 - Kotlaničko Jezero 57.Kraljičino vrelo 173. 92 Kralupi 197 Kraljevo Guvno (vis) 166. Kraljevska Sutjeska (varošica 188. 181 Kraljičino Guvno 16 Kramari (selo) 81 Kratelj planina 24 Kratina (selo) 34 Kračul Polje 30 Kračule (selo) 30 Krbljina (selo) 42. 150 Krupa (vrelo) 80 Krupac (vrelo) 80 Krupac (potok) 88 Krupica (potok) 58 Krči 102 Kruševo (selo) 100 Kruševsko Polje 125 Kruševljani (selo) 127. 91. 28 Krabanja (potok) 202 Kradenik (vrelo) 80. Kunića 15 Kupila (brdo) 176 Kupres (naselje) 154 Kupreška Vrata 178 Kurtin Sokak ]4 Kusače (selo) 26 Kutlovići (stanovi) 126. 197. 129 Kniščićka plan. 88 Kotlov Do (stanovi) 166 Košara (selo) 194 Koševo (selo) 194. 181 Krmkovo Brdo 183 Krova (selo) 213 Krošnje (mahala) 81 Krstac (vis) 158. 203 Krivajevići (selo) 196 Krivaca (selo) 32 Križ (strana) 170 Križevci (selo) 196 Krkaća 144 Krmkov Do (pašnjaci) 173. 84 Krekovi (selo) 127 Kremnik (vrelo) 81 Kreševo (varošica) 168. 178 Kršne Glavice 152 Kršulje (selo) 30 Kuvija (špilja 80 Kujača pl. 140.200. 198 Kraljica . 54 Krbljinska Zvijezda (greben) 39 Krbljinski Krš 39 Krvavac vis 79. 194. 188. 190. 82. 171 Krivaja (rijeka) 184. 63 Kotlovi 85. 160. 195 Košuta (vrh) ]6 (vrelo) 18 Košutica (selo) 26. 181 Kraljevići (selo) 198. 192.

129 Luka (vis) 158 Luka (pašnjak) 163 Luka (stanovi) 166 Lukavačko Sedlo 89 Lukavac (Ž. 97. 90 Lupoglav (treben i vis) 106. 92. Ladila 22 Ladina 146 Lađenice (selo) 100 Laz (kosanice) 66 Lalovina (selo) 72 Lanište (dolina) 80. 72 Lokve Dolovi 150 Lokvica. 177 Lašva (Ž.) 79.) 178 Ledenice 49. 56. 139.121.124. 81. 180 Lisovački Potok 15 Lisičine (katun) 62 Lice 76 Lovnica (pl. (vrelo) 110 Loćike (vrh) 178 Lukavac (mahala) 43 Luka Donja (selo) 61 Luka Gornja (selo) 61 Lukavica (potok) 9 Lukavica (kosanice) 67 Lukavac (selo) 81. 145 Lokve (stanovi) 153 Lokve Dernečište (kvtun) 68. 184 L — E. 198 Lipovac 'strane) 138 Lisac (vis) 125. 104 Luka selo) 95. 100. 30 Lisina pl. 164 Lisina 7 Lisina (vis) 29. 172 Lisin (brdo) 156.251 - Kibkstsa (r1ašpa) 24. 102 Leletva (vrelo) 18 Leliјa 54. 144. 90 Lupoglava 88. 216 Lipnica (vis) 184. 81. 108. 50.) 203 Luknjivice 200 Lukomir (selo) 81.. S. 90 Ledenice (vis) 125 Ledenice (stanovi) 126.90 Lovnica (ruševina manastira) 202 Lovnica (mahala1! 82 Loznica (potsž) 26 Loznica (varoš) 29 Lokavsko Јezero 81 Lokvanjsko Brdo 16 Lokve 138.148 . 153 Lisac pl. 125 Lepenica (riјeka) 159 Liјepa Ravan 14 Liјešće (selo) 129 Liјevanjsko Polje 213. 127 Ledići (selo) 86. S. 91. 94 Latica (sјenokosi) 102 Lasica (vrelo) 80 Lasički Stan 84 Lašva (riјeka) 172. 90.

216 Lupoč (kamen) 48. 58 Maglić 16. 162. 46. 86. 98. 68. 153. 100 Ljuta (predio) 81 Ljuta Greda (greben) 173. 166. 94 Meki Do (mahala1 97. 148 .135. 87.) 156. 89 Malo Sljeme (vis 131 Mandin Do (mahala) 95.) 198 Ljubuša pl 154. 102 Mandina Česma (izvor) 97 Maluša (planina) 24 Marinkovići (selo) 71. 63. 141.JI* Mala Čvrsnica (pl. 178 Mačak (selo) 198 Međuša 9 Međuše Gornje 15 Međuplanina 15 Međeđa Bara 66 Mehina Luka 83.) 124 Mali Gradac (vis) ]25 Mali Vilinac (vis) 132 Mali Vran (vis) 152 Malo Polje 84.92.) 132.134. 103 Ljeljenača (čajiri) 102 Ljeskovik (brdo) 158. 141.137. 124 LJ . 91. 150 Mala Zlačva (potok) 202 Mali Јavić (vrelo) 58 Mali Igman 87 Mali Prenj (pl. 76 Makaze (sedlo) 68. 180 Ljuta (potok) 38. 100. S. 51. 125 Maglaј pl. 121. 194. 76 Makljen (sedlo) 205. 66. 58. 196.145. 146. 205 Ljuljevac (pašnjaci) 173.94. 97. 140. 100. 70. 51. 181 m-m Maglaј (vis) 52.Lunjevača pl. 207 Mala Vlahinja (vis) 85. 52 Lučka Gora (gorski gre- ben) 96 Lučine (stanovi) 108. 72 Martinovo (vrelo) 58 Marјanovića han 183 Masna Luka (polje) 139. 96.133. 67.154 Masna Luka (stanovi) 153 Matorac (pl. 100 Merića Stiјene ili Ljeljen (vis) 39. 74. 170. )66 Ljubovčica (vrelo) 80 Ljubovčica ^potok) 89 Ljubičnja planina 16. 199 Ljubina (potok) 188 Ljubina (Ž. 168. 64 Ljubina (selo) 61.

207 Močioci (selo) 194 Motka (vis) 194. 156 Metković (varoš) 157 Miјatovci (selo) 127 Miјatova Kaldrma 170 Miјatova Јama 152. 26 Miljacka Mokranjska 24. 9. 89 Muharnica (pl. 89 Mrtvanjski Stan81. 184 Miljacka Paljanska 18. 136.202 Mlini potok 216 Modri Do 18 Modro Polje 34 Moјstrana (selo) 160 Mokranjske Stiјene 24 Mokro(selo 24. 135. 148 Međedi (brdo) 133. 144 Megdani (pod Malim Vilincem) 135 Medvedkula (utvrda) 208. 68. 15. 135 Međeđi Do 152. 89. 144 Muharnica (vis) 131 Muјezinovci (pašnjaci) 173. 132. 184. 131. 136. 15 Milišići (selo) 81 Mila Gora 89 Miokovići (selo) 197 Misoča (potok) 188 Mјedeničko Ždriјelo 30 Mјešaјići (selo) 61 Mliјečni Do 120 Mliјečnica 50 Mladoševacpl. 209 Međed (vis) 146.) 130. 72 Mrkalj Klade (katun) 72 Mrazovići (selo) 196 Mramor (selo) 199 Mrkodo 66 Mračaјske Kolibe 64 Mrčin plan.— 253 — MerićaKukovi 133. 97.28. 91. 196 Mratinjska Uvala 67. 66 Mrtvanje (predio) 81. 195 . 138. 180 N . 92 Mrtvanje (mahala) 81. 84.H Nabojna (katun) 61 Nadići (seloi 26 Nadkuk (vis) 140 Nanići (selo) 198 Nahorevo (selo) 194. 134. 139. 64. 130. 26 Miljevići 9. 129 Močila (stanovi) 126 Mostar (varoš) 127. 125. 60. 186. 82. 154. 137. 156 Miljacka (riјeka) 7. Mokro 194 Mokre Stiјene 50 Mokronoge (selo) 215 Morine (visoravan) 56. 82.

30.254 - Na Čadom (vis) 166 Nevesinjsko Polje 106.196 Nemila (selo) 190. 16. 129 Nevačka (selo) 189 Nebešina (vis) 194. 78. 59. S. 168 Ostrovača plan. 188. 94 Osobac [vis] 97. 64 Orufa 56. 107. 125. 158 Neretvica (potok) 158. 126. 64 Osanica [potok] 35 Osenik [selo] 92. 45. 116. 56 Orman [vrelo] 173. 24. 104. 8. 179. 90 Ozime [selo] 100 Ozren pl. 46 Obrlin (gorski greben) 97 Obrnja (naselje) 129 Ovčerevo (selo) 179 Ovčiјe Ždriјelo 45 Ogorјelica 16 Ogorјeli Kuk 50. 198 Novakova Pećina 25. 107. 89. 54 Ninkovci (mahala) 43. 109. «92 194. 51. 196. 137. 63. 90. 168 Nikoline Stijene 47 Nikolino Ždrijelo 47. 130. 10. 181. 49. 195. 144 Orlovača 57. 131.] 198 Olovo [varošica] 184.o Obalj (vrelo) 81 Oble Glavice (vis) 146 Oboјak (selo) 170 Oblik (vrh) 39. 196 Omar 36 Opančak (predio) 81 Opančak (mahala) 81. 199 Neretva (rijeka) 56. . 190 191. 196 Oklanica [brdo] 137. 32 Novoseoci (selo) 28 Novak (vrelo) 109 Novi Šeher (varošica) 192 o ^.125.121. 183 Orlov Kuk [vis[ 131 Orlica [stiјena] 40 Orlovac 144 Orlovina [vis] 24 Orlovine [strane] 136. 44.116. 146. 194. 127 Nevesinje (Kasaba) 127. 54 Nišići (selo) 194. 80. 186. 98. 144 Okruglica [Ž. 120 Oslić Do 127 Oslji Do 58 Osoј [terasa] 133 Osokova [potok] 202 Ostrožac[selo] 158. 157. 82 Orašјe (selo) 179 Orlovac (vis) 34. 189.. 306. . 184. 162. 94. 138 Otežna 200 Otiјeša [potok] 58.

180. 28. 139. 13!. 141 Plan (vis) 16 Plan (selo) 90 Planinica [visoravan] 197 Planinica [greben] 58 Plazenica pl. 20. Čvrsni- Pavlovac (selo) str. 30 Pale (Ž.) 196 Palež 7. 150 Oštra Glavica [vis] 131 Oštrika [vis] 180 Očevlje [potok] 196 Očevlje [selo] 196 p-o Pašinac (vrelo) 173. 139. 92. 141. 106. 15 Pešter (vrh) 45 Peštibrdo (vis) 132 Piva (rijeka) 67 Pivska Planina 64 Piskavica 166 Pištet (vrelo) 81 Pisci (potok) 134. 135. 141. 148. S. 180 Papratni Do (mahala) 100 Paljike (stijene) 134. 173. 140. 178. 145. 12 Paklarevo (selo) 183 Paklarske Stijene 183 Pakliješ (vrh) 39. 108. 134. 136. 82. 180 Plasa (planina) 55. 92 Pazarić (selo) 89.— 255 — 64 Otiš-Ortiš [vis] 97. 135. 181 Pašino Brdo 194 Pašina Planina 64 Pašina Poljana 64 Perovići (selo) 66. 145 Petralj (potok) 134. 130. 8 Palež (vis) 184 Paljenik (vis) 172. 141 Pepelari (selo) 199 Pepelarski potok 199 Perčin 8 Petrovići (selo) 9. 181 Panjina Kula 194 Paoci (naselje) 32 Pasje Doline (stanovi) 108 Pastorak (brdo) 36 Pazarićki Stan (mahala)-Pazarićki Konak 81. 91. 12. 139 Paljike (kosa) 170 Pavo (vis) 173. 94 . 166 Platno Jezero 46 Pleće (vis) 56 Ploča (vis) 132 Pliva (rijeka) 210 Ploče (stanovi) 108 Ploča (vrh Vel. 72 Perućica (potok) 78 Petuljače (vrelo) 81 Pervizi-Gornja Tušila (selo) 100 Perov Stan (stanovi) 132. 124 Oštrik Veliki 7 Ošljar [vis] 146. 91. 51 Paklenjače 50 Pale (naselje) 12. 118.

12 Prača [potok] 18. prelaz] 35. 150. 76 Pridvoričko Vrelo 58 Prosječenica 59. 158. 64.— 256 — ce) 140 Pločnik (vrelo) 81 Podromanija 26. 34.72.24. 102 Polje [selo] 196 Poljice [paše] 191 Poljice 50 Poljica [stanovi] 108 Poljana [stanovi]—Đuraš 126 Poljana 149 Ponor [selo] 25 Ponor 4L Popova Pećina 25 Popovići [selo] 26 Popov Most [selo] 61. 63 Pođi 131. 168 Pod Petkovcem (vrelo) 66 Poda (visoravan) 60. 187 Prgića Stan 135 Prgoševo [selo] 191 Prenj 8. 162. 216 Preodac [selo] 215.205 Prenj [vis] 108 Prenj [t S] 121. 97. 156.76 Prutača [katun] 61 Prozor [varošica] 205. 124 Prenj [mahala. 144 Podlugovi [selo] 188 Podmilačje [selo] 213 Podorlovcem [katun] 61 Podotiš [vis] 120 Police [mahala] 100. 16 Pogorelica pl. 26.108. 117. 206. 36.138. 107. 134. 129 Presedlina [prelaz] 30 Presjeka [plan. 139. 30 Podkatnen 34 Podrinje 36 Pogari (naselje) 198 Pogledine 15. 36 Prezida [sedlo] 50 Prešlo [sedlo] 64 Prepelica 69 Predjel [selo] 71 Preslica pl. 138. 203 Postoljani [selo] 127 Počivala 199 Pošćen Polje 30 Prača [vrelo] 10. 91 Preslica [vis] 133 Preslica [pašnjaci] 173 Preslica [paše] 180 Previja [livada] 94 Presjeka [selo] 127 Prelovo [kosa] 168 Preočka [vrelo] 173. 66. 91. 79. stanovi] 126. 164.66.140. 183 Prekaja [naselje] 215. 82. 72 Posavina [ravnica] 172. 207 Prstenak 15 . 55. 101. 166. 118. 106.137.112. 2!6 Probadala 177 Prijevor [greben] 68.

168. 202. 171 Radobolje [visoravan] 79 Radolššlje [planina] 60 Radušapl. 206 Razvođe [predio] 87 Razval [uvala] 140 Razošlje [mahala] 80. 203 Ribnica [selo] 192 Riјečica [šuma] 109 Riјečnjak 197 Rvsovac 153 . 162. 178 Rača [potok] 195 Raulja [vis] 131 Razići [selo[ 100. 180. 96. 90 Pržići [rudnik] 192 Puhova Ravan 21 Puhovo Brdo 15 Puzim [greben] 50. 107 Ravne 7. 12. 82 Rakitnica [selo] 81 Rakitnica [riјeka] 78. 190.— 257 — Progriženica [livada] 45 Prostrto [gorski greben] 49. 90 94 95. 103 RaškaGora[predio] 135 146 Raški Do [mahala] 82 Raštelica [Ž. 104 Rakov Laz [prolaz] 118. 194. 207 Rama [Ž. 102 R-K Ravna Planina 15. 119. 96. 50.] 156. 205. 195 Radovan pl. 183 Prokos [predio] 170 Prokoško Jezero 158. 154. 18 Ravna Gora-Borašnica pl.] 207 Ramina Kosa 150 Ramov Greb 89 Rankovića Trg 14 Rapte [stanovi] 108 Raskršće 33 Rasumovci [selo] 81 Ratovska pl. 139 Radava [predio] 166. 166. 164. 99. 90 Priboj [varoš] 29 Priboj [naselje] 78 Pribanj [selo] 28 Prijevorac [sedlo] 110. S. S. 87 Radava [dubodolina] 13'. 170 Prohin Smet 40. 178. 21 Ravne [eelo] 198 Ravno Brdo 89 Radakovica [selo] 198 Radava [vrelo] 84. 124 Razvale [paše] 179. 180. 120 Rakovice [selo] 32 Rama [predio] 205 Rama [riјeka] 206. 164 Repašnica [potok] 26 Repišće 64 Rešetnica [potok] 26 Ribnica [potok] 188.

162. 187 Rosin [vrh] 178. 100 Sjeverna Albanija 202 Sjetlina (selo) 30. 168. 20. 157 Sadići (selo) 6l Sandžak 64 Sarajevo 7. 150 Svatovac pl. 184 Sarajevska Vrata.C Sava (rijeka) 58. 184. 102. 44 Romaniјa planina 8. 16. 150 Sedrenik (kvart Sarajeva1 194 Seljani. 30.— 258 — Rična Voda 154 Rogatica [varoš] 29 Rogoј [brdo] 42. 187. 88. 84. 205 Rosna Poljaia 150' Rudo Polje 130. 22. 78. 203. 148. 14 Skok 120 Skoplje Polje 158. 136. 36 Sjetlina iŽi S.' 10. 10. 207 Slovini pl. 44. 63. 178. 181. . 11 . 33. 12. 205 Svištica 66 Svržnica (stanovi) 153 Sedlo (prelaz) 146. 64. 187. 195. (selo) 127 Semeč (naselje) 29 Semizovac (selo) 194. 18. 202 Smrčeva Glava [vis] 141 Smreka [rudnik] 192 Sniježnica [gora] 68. 153 Ruјevac [gora] 68 Runjeva Glava 148 Runjevica [šuma] 170 S . 10. 184. (selo) 42 Sikira (vis) 166 Siljevica 51 Sinanovići (Gornja Tušila) selo 100 Sipčić Vrelo 144 Sirovi Gvozd (mahala) . 203. 72. 25. 166.193. 29. 194 Škarica Save ul. 192.164. 207 Sarajevsko Polje 7. 8. 196. 18. 188.24. 216 Smajina Česma izvor) 97 Smiljeva Kosa 166 Smiljevac (brdo) 210 Smiljevača [plan. 78. 194. 199. 196 Seonica (selo) 168 Sivadija (greben) 1]9 Sijerci (selo) 26 Sijeračke Stijene 42 Sijerča. 9. 170 Saračevo Polje 19 Sastavci (vis) 146. 129. 130. 32.50. 21. predio] 217 Smiljevica [pašnjaci] 173.) 30 Skakavac (vodopad) 188. 104. 184.24. 190. 72. 67. 89.186. ^ 198. 183 Smolin pl. 76 .

216. 86. 180. 121. 216. 194. ^ 89. 13 Stupanj Mali [vis] 7 Stupčanica [potok] 188. 54 Studenci 72 Studeno Brdo 8. 196 Srneticapl. 189 Sumbulovac [selo] 194.186. 202. 51. 89 104 Stog [vis] 56.259 — Sovici [selo] 135. Stožić pl. 180. 82. 153 Strop [vis] 131. 195 Srednje [Ž. 217 Stavnja [potok] 188 Stajski Gvozd [stanovi] 108. 215. 141 Staro Selo [naselje] 170 Stini Do 50. 193 Srednje [selo] 36. 34 Striževo 145.144. 80. 21 SNpanj Veliki [vis] 7. 81 Studene Vode 63.. 214. 97 Spasov Stan [stanovi] 135 Srede [mahala] 100. 90 Stinidolska Lokva-Stina Lokva 86. 13*. 171. 52 Spasovačko [vrelo] 40 Spreča [rijeka] 200.] 22. 103 Srednja Bosna [oblast] 80. 14 Studenkovići 9 Stupanj [selo] 9. Sokoline [stijene] 60 Solakovići selo 199 Souk Bunar 9 Sofe 7 Spasin Kuk 150 Spasovača [pašnjak] 42. 44. 144 Strug [stijena] 47 Strugotić [potok] 58 Stublina-Stubo [vrelo] 80. 203 bpionik [gorski greben] 96. 104 Stublić [vrelo] 183 Studenac pod Bijelim Stijenama 9 Studenac [vrelo] 41. 28. S. 124 Stambolčić [Ž S. 190. 178. 64 Stari Klanac 134. 66 Studenica [potok] 41. 88. 48. 139. 66 Stolac [vis] 33. 172. 192. 63 Stog 138 Stožer pl. 148 Strijela 24 Strmenica [gorski greben] 134.] 195. 32 Stambolčić [selo] 30 Stan pod Bjelašnicom 103 Stanine [mahala] 81 Staretina pl. 145 Strmi Gvozd 127 Strmica [prolaz] 129 Strmo Polje 131. 21 7 Stari Katun 61. 154 Soderi [selo] 61 Sokolac [selo] 26. 196 .

135. 67. 51. 41. 92. 144 Teferič Brdo 198 Tikva [vis] 166 Tilava [potok] 9 Tisovica [dolina] 106. 180. 118. 74 t .183. 76. Taračin Do 199 Tarčin [selo] 83. 66. 96. 66 Todor [vis] 56 Todјevac 61 Totengebirge 117 Toholj [gorski grebei] 96. . 16. 6. 176. 108. 18. 146. 78 Todora [vis] 56. 178. 109. 156 Tasovac 215 Tagarica [šuma] 124.3. 172. 70. 64. 46 Trebević [vis] 170 Trebiševo 151 Tremošnik [potok] 148 Treskavica 8. 103 Tošići [selo] 43. 91. ruševineј 199 Tјentišta [selo] 59.210 Travničko Polje 178 Trbušće [selo] 66 Trebac [vrelo] 168 Trebević pl. 125 Treskavica TurovskaTreskavica Bosanska 38 Treskavica Kalinovička-Treskavisa Humnjačka 38 Treskovac [potok] 58 Treskovac [vis] 72 Trešnjevica [selo] 168 Trešnjevo Brdo 87 Tribiјa [potok] 190 Triјesak Veliki 39. 179. 61.. 72. 78 Tmorac [vis] 145. 52 Travnik [varoš] 157.260 - Sumbulovo [vrelo] 36 Sutjeska [riječica] 56.t Taјan [vis] 199. 51Suha [naselje] 59. 124 Tisovik [utvrđenje.181. 200 Taraš [vis] 110. 7.67. 56. 116. 148. 12 Tvrtkovac [vis] 199. 121 Tisovica [stanovi] 108 121. 76. 107.177. 160.129 Tvrdinići [selo] 9. 71. 10. 66. 70. 78 Suvi Do 166 Suvo Jezero [kotlina] 98 Suvodol [predio] 168 Šuški Potok 67. 14. 72 Suljina Voda [vrelo] 84 Susječno [selo] 127 Sustavac [vrelo] 48 49 Suva Lastva 50. 38. 200 Težovnica [pašnjak] 133. 61. 150 Tobići [selo] 61 Tovarnica [gora] 55.

12 Hamzići [selo] 24 Han Ljubogošta [naselje] 30 Han Obhođaš [naselje] . 71 Utori [stanovi] 168 Ušljiva Vrela 40 f . 76 Francuska 159 Fratarska Lopata [stan] 168 Fratarske Staјe 170 H — X Uvala str. 67. 159.51.16. 159.261 — 51. 164. 18 Trnavica [selo] 61 Trnovo 17. 215 Ugar [potok] 173 Udes 7 Uzice [varoš] 29 Uzriječje [selo] 127 Ulobić 68 Ulog [selo] 60.] 157. 171 Foјnička Riјeka 158. 129 Ulovi [potok] 58 Uloško Jezero . 129 Trnovičko Јezero 70. 71. 82. 90 Hajdučka Voda 32 Hajdučki Do 66 Hajdučka Poljana 32 Hasići fselo] ] 98 Haluge [šuma] 72 Ham bina Carina 10. 126. 52 Triјesak Mali 52 Triјeska [brdo] 15. 36 Ustiprača 64. 66.. 49 Turovski Stan 44.49. naselje] 200 Ustikolina [selo] 35. 45 Turska Karaula 66 Tušilački potok 94. 135 Tumiški potok 58 Turbe [Ž. 88.Bačko Jezero 126 Umoljani [selo] 81 Unac [potok] 215 Urdeni Do [na Zelengori] Hajvazi [mahala] 81. 154 V -y 60 Urdeni Dolovi [na Mag* licu] 74 Urdenske Stijene 58 Usora [industr. 64. 177 Turovi [selo] 43. S. 160. 170 Foča [varoš] 34 35. 100. 89 Foјnica [varoš] 158. 63. 35. 73. 102.44. 74 Trokutsko [vrelo] 40. 102 Tušnica pl. 168. 72. 104. 46 Trošanj [selo] 66 TrstiOnica [potok] 188 198 Tuzla [varoš] 203 Tumba [brdo] 132.r Feratliјe [selo] str.

84 Hrasnički Čajir 85 Hrasno 44. 119 . 51. 89.] 97. 154. 49. 217 Hreša [selo] 30.215 Crvena StiЈena 29. 64 66 Crno More 79 Crno Polje [dolina] 107. 140 Crveni Kuk 96 Crvljivica pl. 63. 187 Han Toplica 195 Harambašino vrelo 173. 168 Crepoljsko [predio] 10.. 194.216 217 Cmiljevo Polje 30 Crvanj [pl.180. 158. 64. 32. 180 Crna Gora [pokraјina] 36 Crno Јezero 44.184. 199 Humčani [selo] 127 Husad [pl] 56. 135 136. 195 Crkvine [selo] 100 Crni Vrh 15. 66 Husein Kapetana ul. 166. 97. 14 Careve Vode 32 Careva Gora [šuma] 64 Carev Do 68. 33 Han Pijesak [naselje] 29. 183 Hadži Abdinica 9 Herać [greben] 108 Hercegovina [pokrajina] 36 J17.262 - 29. 81. 55 Hrbljina pl. 184. 118. 194 Hrupe [mahala] 82 Hrčava [potok] 58 Hum 144. 48 Hrasnički Stan 82. 137 138 144 Crepulje-Šćavnje [stanovi] 164. 180. 30. 127 171 Hojta [planina] 46. 119. 83. 12. Š. 129. 214. 91 Hrasnica [vrelo] 80 Hrasnička Dolina 44. 60. 46. 188.] 79. 86. 88. 216.196. 89. 78.33. 184. 96 102 Hotan [brdo] 199 Hotani vreloTurisova voda 97 Hotičina [selo] 28 Hodža [vis] 15 Hranisava [pl. 125. 73 74 Ca vo Polje 210 Carššgaca 200 Cetinj-Cvitinje [vis] 108 Cincarpl. 84.127. 199 217 Crna Gora [plan. 44. 52 Hrasnička Lokva 85 Hrasnički Potok 40. 106 124 125. 186. 181. 68. 50. 57.] 50. 134. 33 Crepulja lokva [јezero] 131.

8 Šabići [selo] 102. 98. 170.] 198 Ćemanovići [selo] 32 Ćuhovići [selo] 81. 145. 141 Ćurevo [selo] 72 Čabulja [pl. 141.] 90 Česma na Mrtvanju 81 Česma na Crnom Polju 110 Česma kod Lukavca 41 Čehotina [potok] 17 Čolina Kapa [vis] 14 Čukure [vrh] 200 DŽ . 90 Ćorića Stan 135. 181 Čavčevo Polje 29 Čavčiјe Јame 24 Čavljak "[brežuljak] 194 Čaјniče [varoš] 34 Čardak [planina] 217 Čauševac [pl.1f Džabrina [pećina] 75 Džamija [vrh] 50. 147 Čavo [vrh] 180. 14 Ć -Ti Ćabenske Stijene 38. Ј8 34 Curine NJive 10. 96. 217 Šatorski potok 216 Šahbegovići [selo] 28 Šebešić [naselje] 170 Šebešić [šuma] 157. 63. 54 Ćatići [selo] 188 Ćatići [želj • stan. 136. 40. 191.] 130. 21 Čelinac 51. 66 Džeka [ul ] 9. 134. 145 Čvrsnica [pl.] 131. 178 Šehovići [selo] 198 Šikulji [selo] 198 Šilovica 133. 152. 103 Džafer Potok 58. 140.. 50. 151. 12 Džidžine Stijene 58 Š . 141. 216. 154 166. 215.132. 146. 43.263 - Crno Polje [stanovi] 108 110 Crna Riјeka 14.153. 140. 196 Čelebić [selo] 121 Čelina 12. 205 Čeverski Do 30 Čevljanović [rudnik] 188. 141 Šiljevo Brdo 7 . 104 Šanac [vis] 32 Šantić [vrelo] 173 Šator [vis na Јahorini] 16 Šator planina 214. 52 Čemerno [sedlo] 67 Čemernica [selo] 170 Čengića Bara 57 vidi Kazinica 61 Čepa [pl.] 190 Čvrsnica ]vrh] 132. 10.

soe1a4iz zate zNјepe Ri(: \od\ p p p 2e1јi§e Mićagšsa Ok1apЈsi pa uesј sLo Јulskim Alpama ga z(apјe Gostović p!g Kgeg1ik . 12. 62. SŠasZšsi „ 144 ueSЈ &\o „ 160 „ јulskim Alpama . od Studanaca < 79 „ zјeuogoЈzЈoki . i Mala Ćolina Kapa treba Vel. 170 Šćit [franjev. 48 Šištica [potok] 90. 63. šg kgeg!ik : . 120 .. 168. 8 i 14 mјeeto Vel. gavkgzSa „ 1061108 . 64 68 p » 1° " „ p p r p p z4ašse visoravan avgust od Studenaca zјeuego1z(oki ri4euј gazkgzsa OaIS S. 161. . 66 Štirinsko Јezero 56. zat g\A zKјepa 120 CNse uos1e . 87 „ ri1au1 * 92 . 162. Ј95 Šišan [brdo] 46. OaIe « P4 „ S. I . „ 45 l dugi Greb „ Dragi Greb „ 50 „ s Barice „ s Barica „ zpapјse „ visaravan auguet „ 72 . treba 36 km. samostan] 206 Šćit [selo] 206.. 66 Štitar 131 Šćit pl. stan. 156. 174 „ za z^apјe ! „ 190 „ Gostovac « 210 . [. 45 Šić [predio] 194. i Mala Čolina Kapa etr. Јezera treba na zapadnoј strani V. 124 „ 2e1јize ! » 144 „ MićagЈsa . 40 mјeeto Koziјe Poljane treba Koziјe Luke 1 a 40 „ na јužnoј Strani Vel. 157. seo1a{iv . 14 Široki Briјeg 147 Široki Do [draga] 44. 207 Šumić [potokЈ 58 Ščikovo [visЈ 152 Treba ispraniti: Str.264 - Šipovica [potok] 32 Šipovica [žand.] 63 Širokača ul.110. 112 Španjolsko Groblje 15 Špiljani [selo] 80 Štirine [mahala] 57. 44 „ 6 km. 144 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful