P. 1
2tipovi Proizvodnje u Zatvorenom

2tipovi Proizvodnje u Zatvorenom

|Views: 2,440|Likes:
Published by Goran Lazarević

More info:

Published by: Goran Lazarević on Dec 08, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/05/2013

pdf

text

original

2.

TIPOVI PROIZVODNJE U ZATVORENOM PROSTORU
2.1 PLASTENICI
Proizvodnja povrća u plastenicima predstavlja jedan segment poljoprivredne proizvodnje u koju je u ranijim godinama veoma malo ulagano, iako je evidentan značaj ove, po svemu specifične proizvodnje. Specifičnost proizvodnje u plastenicima ogleda se u tome, što se za razliku od klasične ratarske proizvodnje (koja se odvija u prirodnim klimatskim uslovima), ova proizvodnja odvija u zatvorenom prostoru, tokom cele godine. Takođe ima veliki značaj, jer se putem ove proizvodnje obezbeđuje tržište sa određenim proizvodima (povrće i cveće) u periodu jesen - zima, tj. u periodu kada prirodni, odnosno klimatski uslovi ne omogućavaju proizvodnju ovih proizvoda na otvorenom prostoru.

OPIS PLASTENIKA -Visoki blok plastenici Visina do luka najmanje 3m, krovna,bočna i čeona ventilacija, sistem duple folije sa uduvavnjem vazduha, dogrijevanje toplom vodom i vazduhom,automatska kontrola klime u objektu. -Sezonski blok plastenici veronskog tipa Maksimalna dužina i širina 40m, bočna visina 1,5m- 1,8m i visina slemena minimalno 3m. Širina jednog broda maksimalno 5m, mreže za zasjenu.

1

2.2 STAKLENICI

OPIS STAKLENIKA -Moderni staklenici Visina iznad 6m, čak do 100% otvaranja krovne površina, cjevni sistem grijanja toplom vodom, termalne zavjese, dopunsko osvjetljenje, kompjuterizovan sistem kontrole klime, navodnjavanja i ishrane.

2

5m . visina do slemena 4-5.5m sistem duplih folija -Visoki tuneli bez bočnog otvaranja Visina 3. 3 .5-4m.5m. sistem duplih folija sa uduvavanjem vazduha ili sa unutrašnjom termičkom nekapajućom folijom debljine minimalno 80 mikrona. -Niski tuneli Visina slemena do 2. širina u osnovi do 5.2.3 TUNELI Opis tunela -Visoki tuneli sa bočnim i krovnim otvaranjem Visina do slemena za vertikalno vođenje biljaka najmanje 2.5m maksimalne dužine 20-25m. maksimalna dužina 30-40m . spoljašnja mreža za zasjenu.

2 TEMPEATURA Paradajz je biljka kojoj je potrebno mnogo toplote. 3. *Izmrzava na -1C *Paradajz usporava cvjetanje na temperaturi ispod 15C i iznad 35C.On najbolje uspjeva poslije jednogodisnjih i višegodišnji leguminoza. *Optimalna temperatura za rast i razviće je 15-29C. *Paradajz strada na temperaturuma ispod -1C. *Minimalna temperatura za klijanje i nicanje je 10-13C.strnih žita.Paradajz treba kajiti u plodoredu.3. plavi patlidžan. korijenastog povrća i dr. *Polen paradajza je osjetljiv na kolebanje temperature i ne klija ako je temperatura ispod 13C i iznad 30C *Optimalna temperatura zemljišta je oko 25C OPTIMALNA TEMPERATURA ZA PROIZVODNJU PARADAJZA U PLASTENICIMA Kultura Paradajz Optimalna temperatura danju 22C Optimalna temperatura noću 14-18C Minimalna temperatura za rast 10C Oštećenja od mraza . krompir.5C 4 . *Prestaje sa rastom ispod 9C i iznad 40C.Kao predusjevi izbjegavati papriku. *Optimalna temperatura klijanja sjemena kreće se između 22 i 24C.Područije na kojem se uzgaja paradajz treba biti udaljeno najmanje 500m od deponija smeća i prometnih sobraćajnica. PREDUSLOVI ZA GAJENJE PARADAJZA 3.5).5-7.0.1 ZEMLJIŠTE Može se gajiti na skoro svim tipovima zemljišta. *Njegovo seme počinje da klija na temperaturi oko 12C.Najbolji rezultati se postižu na strukturnim zemljištima sa visokim sadržajem humusa neutralne.blago kisele i slabo alkalne reakcije (pH 5. *Biljke se normalno razvijaju na temperaturi od 18-24C.

U uslovima nedovoljne osvjetljenosti usjev se lošije razvija. Ovo je bitno. 4.3 SVJTLOST Biljke paradajza imaju visoke zahtjeve prema svjetlosti. a često i onemogućena. jer u plasteničkoj proizvodnji ova vlažnost je obično veća te je i oplodnja otežana.plodovi se teško zameću i sporo sazrijevaju.4 VLAGA Najveće potrebe biljaka za vodom su u početnimfazama rasta (period rasada) i u fazi plodonošnje i tada vlažnost zemljišta treba da iznosi 80% PVK.plodova iznosi 9-10 sati što je u našim uslovima od kraja aprila do kraja septembra.3. PROIZVODNJA 5 . Problem nedostatka svjetlosti u zaštićenom prostoru može se ublžiti dopunskim (vještačkim) osvjetljenjem. 3. a štetne posljedice ne mogu se korigovati nikakvim kasnijim obilnijim zalivanjem. Idealna vlažnost vazduha za pucanje antera i rasipanje polena iznosi 60-70%. a ostalom periodu vegetacije 70% PVK. naročito u fazi rasada. Najmanja dužina dana za cvjetanje i zametanje. Duži nedostatak pristupačne vode u zemljištu ograničava porast i razvitak biljaka i smanjuje prinose. plodonošnja kasni.

Proizvodnja rasada se vrši u jednom plasteniku i to u posebnim kontejnerima u koje se pre setve stavljaju kocke od humusa. 4. Zaštita hemijskim preparatima je svedena na minimum i vrši se kod paradajza radi zaštite lisne mase u fazi preformiranja plodova.dobar supstrat. odvija se u dve osnovne faze: . Osnovni preduslovi za proizvodnju kvalitetnog rasada su: . kako bi se obezbedila zdrava hrana bez prisustva hemikalija. Umesto u kontejnerima rasad se može proizvesti i u toplim lejama ili na podu plastenika. jul. pre setve mora biti dezinfikovano (zaprašeno). juni. Temperatura u prvim danima zasada (mart) odnosno u ranom proleću postiže se prirodnim putem preko folije (duple) i preko termogena kojima se plastenici greju. zemljište u plasteniku mora biti očišćeno od prethodnog useva i dezinfikovano. avgust i septembar) obezbeđuje provetravanjem i orošavanjem odnosno hlađenjem takođe preko termogena pomoću kojih se skida i vlažnost vazduha u plasteniku. dok se snižavanje temperature.vlaga i . Za kvalitetnu negu i razvoj biljaka u proizvodnji od naročitog značaja su mikroklimatski uslovi u fazi razvoja i ovi uslovi se podešavaju za različite kulture. Zemljište se inače nađubri jedanput godišnje stajnjakom a. Odabrano seme. .sadnja rasada i vegetacija do zadnje berbe. koji se spravlja u sopstvenoj režiji. dok se pak snižavanje vlažnosti postiže još provetravanjem i osunčavanjem plastenika.temperatura. Vlažnost vazduha se još koriguje orošavanjem i zalivanjem. Zaštita povrća u plasteniku se odvija dvojako: .1 PROIZVODNJA RASADA 6 .setva i proizvodnja rasada i . maj. prihrana se vrši minimalnim količinama veštačkog đubriva. sa dovoljno hranljivih materija.Opis tehnološkog procesa u plasteniku Tehnološki proces proizvodnje povrća u plasteniku. u toplijim mesecima (april.zaštita povrća (izuzetno) u fazi vegetacije od gljivičnih bolesti (plamenjače i pepelnice).dezinfekcija zemljišta pre rasađivanja i . Pre rasađivanja.

4.1. 4. Klasična leja je prekrivena prozorskim oknima. Zemljišno đubrevita smjesa koja pokriva stajnjak i u koju se sije sjeme priprema se najčešće od nezaražene baštenske zemlje. Sjetvena norma je 6-8g/m2 sa pikiranjem (rana) i 1-1. Mogu se koristiti i gotovi supstrati.Rasad se može proizvoditi u svim oblicima zaštićenog prostora.Debljina supstrata za sjetvu se kreće od 15-25cm. kontejnerima.5g/m2 bez pikiranja rasada (kasna proizvodnja).Sjeme se sije u markirane redove ručno ili mašinski. kod srednjeg ranog do 25cm. Za zagrijavanje leje koristi se svjež stajnjak ( najbolje konjski a najčešće goveđi ) sabijen sa maksimalno 65kg tereta ili kod savremenih leja razni električni grijači.U objektima gdje se vrši grijanje vazduha i zemljišta odgaja se rasad najboljeg kvaliteta. sa stablom debljine oko 1cm. Postoji više načina proizvodnje rasada sa ili bez pikiranja. Supstrat i smjese u koje se sije sjeme i gaji rasad treba da su sterilisani i da ne sadrže patogene mikroorganizme i štetočine.tamno zelenim listovima i obrazovanim prvim cvjetovima. mada se može okriti i plastikom.1 Proizvodnja rasada u leji U zimski mesecima proizvodnja se obavlja u toploj .a duzina dana kratka (7-8 sati). zgorelog stajnjaka i pjeska ili treseta ( 2:2:1 ).1.u proljece u mlakoj a ljeti u hladnoj leji. Kvalitetan rasad kod ranog paradajza treba da je visine oko 30cm.2 KONTEJNERSKA PROIZVODNJA RASADA 7 . Pikiranje se obavlja u leji na 10x10 ili 12x12cm ili u saksiji(rana proizvodnja). Za proizvodnju u zaštićenom prostoru vrijeme sjetve određuje se prema cilju proizvodnje. a najčešći su: u leji.Optimum intenziteta (35000lux-a) i dužine osvjetljenja (12-14 sati ) treba obezbjediti dopunskim osvjetljenjem rasada. Kod nas se najčešće koriste jednostrane ( obične ) a rijetko dvostrane tople leje (holandski tip) . Jednostrane leje mogu biti nadzemne i ukopane.Pri proizvodnji rasada u zimskim mesecima (decembar-februar) intenzitet (6000-8000 lux-a).krupnim.Ova mjera ubrzava zrenje plodova i povecava ukupan prinos te snižava cijenu koštanja proizvoda posebno ranog paradajza i do 15%. saksijama ili tresetnim kockama.Za ranu zimsko proljecnu paradajza treba koristiti rasad sa zašticenim korijrnnovim sistemom proizvedenim u kontenjerima i saksijama gdje se sadi biljka sa busenom.

Rani i srednje kasni rasad se sije u kontejnere sa manjim otvorima i kasnije pikira. Pre pikiranja rasada treba zaliti (posebno proizveden u leji). Kocke se prave mašinski od odgovarajuće tresetne smjese.. obogaćenog treseta koji omogućava sadnju rasada sa saksijom u zemlji.saksiji ili kocki.. papira.. Faza razvijenih kotiledonih listića i začetaka prvih pravih listova je period kada treba izvršiti pikiranje rasada. ali u ranoj zimskoj i prolećnoj proizvodnji proizvodi se i rasad bez pikiranja. a temperatura vazduha se spušta na 16-18 0C. Zemlja se malo sabije i zalije.4 KALJENJE RASADA 8 . Najčešće se koriste tresetne kocke dimenzija 10x10cm. Utresetne kocke se rasad paradajza pikira iz leje ili kontejnera. Kod proizvodnje u zimskim mjesecima nedostatak svjetlosti se može ublažiti postavljanjem manjeg broja saksija i kocki po m2 . Poslije pikiranja vlažnost vazduha se povećava na 90%.keramike.1.. Na ovaj način se proizvodi rasad zaštićenog korijenovog sistema. Zbog malih otvora. Za najraniju proizvodnju koriste se saksije veće zapremine. Specijalnim izbijačem pred pikiranje biljčice se vade iz otvora uz minimalno oštećenje korijena. dok se za kasnu jesenju proizvodnju sjetva može vršiti u kontejnere sa većim otvorima i rasad se proizvodi bez pikiranja. Jiffy. ili malom sadiljkom. Formirane kocke se postavljaju u objekat za proizvodnju ( staklenik. Koriste se kontejneri od stiropora ili plastike sa različitim prečnikom otvora 3-4cm. saksije koje su izrađene od specijalnog.. treseta prečnika 10-12cm. Proizvodnja rasada u saksijama i tresetnim kockama – Koriste se saksije od plastike. 4. Od 1m dobije se oko 900 kocki. lagano vaditi iz supstrata sa dosta zemlje kako bi se korjenov sisem što manje oštetio. 4. Pikiranje se obavlja u saksije prečnika 10-12cm.3 PIKIRANJE Mjera kojom se reguliše i omogućava odgovarajući vegetacioni prostorza normalan i nesmetan rast i razvoj biljka.plastenik.Pikiranje u leji se izvodi . supstrat kojim se pune mora biti finestrukture i odgovarajuće plodnosti.U objektima sa grijanjem ili za kasnu jesenju proizvodnju rasad paradajza se posljednjih godina sve više sije u kontejnere..1. U te svrhe najčešće se koriste .) na stolove ili na tlo presvučeno plastičnom folijom. Služe da se u njih pikira rasad. pod prstom. Pikiranje se vrši i leji.

5 NJEGA RASADA Provjetravanjem održavati temperaturu u optimalnim granicama. Količinu svježeg stajnjaka za zagrijavanje leje pravilno odrediti. Ukoliko se leje u toku noći prekrivaju asurama potrbno ih je neposredno pre izlaska sunca skinuti. Pri proizvodnji u leji korevi se suzbijaju pljevljenjem. *Vazni momenti u proizodnji rasada.Supstrat za sjetvu i pikiranje treba da je dezinfikovan.Pikiranje vršiti u saksije odgovarajuce veličine (jogurt čaše su male i loše ). Dobro okaljen i odnjegovan rasad presađuje se na stalno mjesto gdje će se lako prilagoditi novo nastakim životnim uslovima.6 RASAĐIVANJE 9 . 4.1.Zaštitu rasada od bolesti i štetočina vršiti preventivno.Rasad se prije rasađivanja postepeno privikava na nove životne uslove pod kojim će nastaviti rast i razvoj. Prihranjivanje preko lista može se obavljati tečnimđubrivom na svakih 10-14 dana.Poslije prihranjivanja leju treba zaliti da se ne zadrže ostaci đubriva na lišću. Gotovi supstrat pri kontejnerskoj i saksijskoj proizvodnji treba da sadrže hraniva do kraja rasadničkog perioda. Kaljenje počinje 2 nedelje pred rasađivanje postepenim.posebno niske temperature.Provjetravati leju i kad je hladno (kratko i energicno). Prihranjvanje rasada koji se proizvodi u leji se obavlja sa 10l vode/m2 leje u kojoj se rastvoreno 20-30g NPK 15:15:15 ukoliko je rasad primjetno slab i svijetlozelen. pa zatim sve jačim provjetravanjem i snižavanjem temperature supstrata i vazduha.Zalivanje vršiti obolnije i rjeđe. 4.Pri formiranju tople leje sa svježim sjetvu sjemena u leji vrsiti tek kad se temperatuta u formiranoj leji stabilizuje (5-7 dana poslije formiranja).Kada biljke niknu spustiti temperature u trajanju 5-7 dana (i dnevne i nocne). kako bi voda stigla do donjeg dijela supstrata.1.Prihranjivanje kalijumovim đubrivima pojačaće otpornost na nepovoljne uslove.Staklo ili plastika moraju biti čisti i bez asura tokom dana.

prinosom od preko 1.plodnosti zemljišta. usjev paradajza iznese 4.Gustina sadnje moze biti manja ili veca.Stajnjak utice pozitivno na strukturu zemljišta.veličinu i kvalitet prinosa. cink. 2.Mineralna đubriva uticu na ranostasnost. tipa proizvodnje i bogatstva zemljišta .8 kg magnezijuma. a ukoliko on nije u odgovarajućoj ravnoteži sa ostalim elementima. najbolje je poštovati preporuke priizvođča za tu sortu /hibrid.2kg kalcijuma(čistih hraniva).Kalcijum i magnezijum ali i bor.molibden i mnogi drugi mikroelementi su takođe neophodni za normalan rast razviće.Rasad u saksijama kontenjerima vadi se sa cjelim busenom zemlje i tako sadi. 3.Obilna ishrana azotom potencira vegetativni porast.Fosfor utiče na bolje ukrjenjavanje.sadržaj hranjivih elemenata i aktivira mikrobiološkie procese u zemljištu.Sadnju je najbolje obavljati po oblačnom vremenu.Stajnjak se unosi sa osnovnom obradom zemljišta.Za pravilnu sadnju treba obezbjediti čvrstu vezu korijena i zemlje.Rasad u hranjivim kockama i dzifi saksijama sadi se direktno.U zavisnosti od planiranog prinosa. 7kg kalijuma. Prilikom utvrđivanja gustine.Prerastao rasad se sadi vertikalno uz dodatno polaganje u zemlju .Za rasađivanje paradjza temperatura zemljišta treba da bude 15-16oC.5 kg fosfora.8 kg azota. 10 .smanjenje kvaliteta plodova i njihovog težeg čuvanja.Đubri se stajnjakom i mineralnim đubrivima. u zavisnosti od sorte/hibrida.da bi se zemlja do sadnje slegla.Tako se korijen ne oštećuje i razvoj biljke ne dolazi do zastoja.kasnijeg sazrijevanja.7 ĐUBRENJE Visok prinos i kvalitet može da se postine samo u optimalnim prisustvu svih hranjivih elemenata. sompor. mangan.u večernjim ili jutarnjim časovima. 4.Zalivanje Izvršiti odmah nakon sadnje. gvožđe.5t po aru.Zemljište za sadnju treba dobro pripremiti (10-15 dana prije sadnje).sistema gajenja.1.Kod nas se pardajz najčešće sadi na razmak 80x30-40cm ili u dvostruke redove sa razmakom u leji 50-60x40-50cm i rastojanjem između centra leje 150-200cm-Za ranu prolecnu i kasnu jesenju proizvodnju u plastenicima i staklenicima preporučuju se maksimalne gustine usjeva od 25000 biljaka/ha.Prekomjerno đubrenje azotom u odnosu na kalijum dovodi do pojave unutrašnje šupljikavosti ploda. 2.dolazi do opadanja cvjetova.nešto iznad kotiledonih listova.ranije sazrevanje i bolji kvalitet plodova.

klimatskih prilika i smjera proizvodnje.Za đubrenje zemlišta koriste se organska i mineralna đubriva zavisi od prirodne plodnosti zemljišta. a za prihranjivanje azotna i kombinovana. 11 .Za osnovno đubrenje mkoriste se kombinovana đubriva.Stajsko đubrivo se unosi u količini od 300 do 400kg po 1 aru.Pre sjetve uraditi hemijsku analizu zemljišta da bi se utvrdila prava potreba za mineralnim hranivima.a mineralna od 4 do 7 kg.

nekapajuće. sa dobro razvijenim korijenovim sistemom i oformljenom prvom cvijetnom grančicom.12kg/m2 .IR blocking“ folije.2. Razmak sadnje je 70-80 x 30-40cm. Pri ovome neophodno sistematsko i pravovremeno uklanjanje svih zapreka prije nego što dostigne dužinu od 5cm.. Plodovi se beru sa peteljkom.pošubri i dezinfikuje. U staklenicima paradajz se gaji na jedno stablo.2 PROIZVODNJA PARADAJZA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Paradajz je značajan kao i staklenička kultura. Vrijeme sjetve je uslovljeno klimatskim prilikama regiona.čvrst. okopavanju.pri odabiru . Prvih nedelja berba se obavlja na svakih 6-8 dana.Za plasteničke objekte koristiti UV stabilizovane.koji se odgaja u toplim lejama ili staklenicima.crvene folije utiču na ranostasnost. 12 .4.NPK đubrivo. 4. glatkih. Dezinfekcija zemljišta obavlja se vodenom parom ili hemijskim sredstvima(bazamid granulat).kako bi se izjegla greška u proizvodnji paradajza i uštedio novac. Ono se obavlja na oko 50 dana prije planiranog završetka berbe. Neko vrijeme poslije sadnje(15-20 dana) uz biljke se postavlja oslonac ( kanap. srednje krupnih plodova. Rasađuju se biljke stare 50-60 dana. Zalamanje vrhova stabala pozitivno djeluje na krupnoću plodova i brzinu sazrijevanja. Paradajz daje najveću dobit u poređenju sa drugim vrstima povrća koje gaje u plastenicima.. prinosne i otporne prema bolestima. Koristi se pikirani rasad.prave“ folije treba konsultovati stručno lice.Bijele malč folije povećavaju količinu difuzne svijetlosti(dobre za zimsku proizvodnju).pritke i sl. Najviše se gaje sorte sa kraćim vegetacionim periodom.Dobar rasad treba da je nizak. visinom troškova zagrijavanja staklenika i planiranim rokovima pristizanja zrelih plodova. Za uslove kontinentalnr klime najprikladnije vrijeme sjetve je od polovine novembra do početka decembra.dok se čute koriste za proizvodnju na otvorenom polju(smanjuje štet od insekata). ) Njega usjeva sastoji se u zalijevanju.Obično se čiste jednom nedeljno. okruglih .1 MALČ FOLIJE I FOLIJE ZA PLASTENIKE Pri odabiru PE folije prsudan uticaj imatip i način proizvodnje. a kasnije se bere svakih 3-4 dana. Za 1 ar koristi se 400-500kg stajaskog đubriva i oko 100kg mineralnog đubriva. Zemljište se kvalitetno obradi. prihranjivanju(2-3 puta) i zaštiti od bolesti i štetočina. Iz ove sjetve paradajz stiže za berbu u drugoj polovini aprila mjeseca.antivirusne ili . Prosječan prinos paradajza u staklenicima kreće se od 8.

4.2 MJERE NJEGE Provjetravanje u zašrićenom prostoru.Plastenici sa krovniim otvaranjem(minimum 20%) su mnogo bolje rješenje u našim klimatskim uslovima od plastenika sa bočnim otvaranjem.rijeđe na dva stabla.Povećavanjem broja rodnih grana po boiiljci povećava se ukupan.sistemom dva i više tenziometara (zadovoljavajuća metoda) i električnim senzorima (najbolji.Ako se paradajz gaji na jedno stablo. 13 .Vrednosti na tenziometru od 0.Zbog toga moramo pomoći oplodnju i to na sljedeće načine po važnosti:Vještačkim košnicama sa bumbarima (3 košnice /1000m2.4 NAVODNJAVANJE Određivanje zalivnih normi i intervala između zalivanja je vrlo važan momenat u proiuvodnji.Najbolje je postaviti tenziometre na 20.ali se smanjuje rani prinos i pogoršava njegov kvalitet. cvjetanja i plodonošenja.4. 4.Protresanjem noseće konstrukcije (žice).Ventilatorima.formira se i odgovarajući uzgojni oblik biljke.Zalivanje se prekida kada skala na tenzimometru dođe do 0.Zbog toga se u ranoj proizvodnji paradajz gaji na jedno.vezivanje i formiranje uzgojnog oblika.2.do maksimalne dužine 5 cm.onda se kod ranih sorti vrh glavnog stabla zakida iznad četvrte ili šeste cvijetne grane. kao i poslije rasađivanja treba privremeno zasušiti biljke.Ukoliko se gaji na dva stabla ostavlja se prva bočna grana.3 SPECIFIČNE MJERE NJEGE Postavljanje oslonca.U fazi kaljenja rasada. ali i najskuplji metod).1 bar.2.Zavisno od cilja proizvodnje .2. Na nedostatak vlage u zemljištu paradajz je najosjetljiviji u fazi:poslije rasađivanja.Osnovni način održavanja optimalne temperarure i vlažnosti vazduha.Električnim zujalicama.40 i 60cm dubine.Ostali bočni izdanci(zaperci) se odstranjuju (pinciraju) u ranoj fazi.50 bara ukazuju da je potrebno krenuti sa zalivanjem .Na otvrenom polju oplodnju paradajza pomažu vjetar i insekti.U plastenicima i staklenicima njihovo djelovanje je smanjeno te se javlja problem nedovoljne oplodnje cvjetova i smanjen prinos.Izvodi se najčešće :vizuelnom metodom (nije pouzdana).a kod kasnih sorti krupnih plodova iznad šseste do osme cvasti. a kasnije u fazi intenzivnog porasta intenzivirati navodnjavanje.35 do 0.pinciranje je najbolje obaviti oštrim nožem ili makazama ukoliko su bočni izdanci preko 10 cm.Iznad poslednje cvasti ostavlja se maksimalan broj listova.

Obrazuje i do 40 plodova po biljci.6 SORTE PARADAJZA Bačka Spada u grupu srednje kasnih sorti.visine 70 do 75 cm.crvene boje.gladak.Od zametanja do prve berbe (4-5 nedelja)odnos NPK hranjiva treba da je 2:1:3.ali i iz rasada.zbog izbalansiranog sadržaja šećera i ukupnih kiselina.Plod je okrugao.visine stabla oko 65 cm.Poslije rasđivanja u periodu od 8 do 10 dana treba koristiti formulacije NPK u odnosu 1:2:1(istaknut fosfor).Stablo je visine oko 75 cm.Spada u grupu srednje ranih sorti.iznosi od 6.Plod ima prijatan.Zbog čistine ploda.Karakteristika ove sorte je visok sadržaj suve materije u plodu.čvrst.Biljka je srednje bujna.pogodan je za transport.Plod je blago izdužen.Od prve do poslednje berbe odnos NPK je 2:1:4.4.0 do 6..te stoga pored NPK i mikroelemenata posebno u drugoj polovini vegetacije dodatno treba dodati kalcijum i magnezijum i to prema uputam strčnog lica.tako i za svježu potrošnju. Knjaz Biljka je uspravna.gdje je kalijum još prisutniji.dužine i vegetacije 130 do 135 dana.Namjenjen je prerađivačkoj industriji i za svježu potrošnju.2.crven.mase oko 95 grama.2.Sva uvozna vodotopiva đubriva imaju odgovarajuće formulacije sa mikroelementima.osvježavajući ukus. 4. Alparac Spada u grupu veoma ranih sorti.prosječne mase od 160 do 170 grama.5 %.krupan.Može se gajiti direktno iz sjetve.Plod je crven.5 PRIHRANJIVANJE U savremenim sistemima gajenja paradajza (prije svega u zaštićenom prostoru)mineralna đubriva se dodaju preko sistema za navodnjavanje.Namjenjen je isključivo za industrijsku preradu.sa čvrstim razgranatim stablom.bez zelene zone oko drške ploda.mase od 140 do 160 grama.tj forsira se kalijum. 14 .U periodu intenzivnog vegetativnog porasta do momenta cvjetanja (3-4 nedelje )koristiti formulacije NPK u odnosu 1:1:1.U određenim fazama razvoja biljke zahtjevaju neka hranjiva u vecoj ili manjoj količini.Namjenje je kako za industrijsku.

Sadržaj suve materije u plodu iznosi od 5.glatki.Novosadski niski Spada u grupu ranih sorti.združenog zrenja.5 %.Plodovi su okrugli. 15 .mase od 100 do 120 grama.ali zbog oblika i boje ploda može i za svježu potrošnju.Koristi se u prerađivačkoj industriji.0 do 5.

ravnomjerno zrenje..). -Koristiti samo preparate koji imajudozvolu za upotrebu u paradajzu .bakar. -Poštovati karencu (period od poslednjeg tretiranja do berbe). -Primjena agrotehničkih mjera koje stvaraju nepovoljne uslove za razvoj bolesti i štetočina(plodored. -Tretmane ograničiti na najzaraženiju zonu u polju.lokalno navodnavnje itd. Korišćenje prirodnih hemijskih materija (sumpor. -U cilju sprečavanja rezistentnosti (otpornost parazita na pesticide ) koristiti mešavine preparata ili alternativne preparate sa različitim mehanizmima djelovanja.). -Korišćenje bioloških sredstava (insekti. ZAŠTITA PARADAJZA Prednost dati preventivnim – ne hemijskim mjerama -Izborom tolerantnih ili rezistentnih varijeteta. 16 . Pesticide treba primjenjivati samo u onim slučajevima kada pojava ili brojnost patogena ili štetočine dostigne ekonomski prag štetnosti. životinje i mikrobiološki antagonisti). -Momenat primjene i izbor preparata prilagoditi najosjetljivijim stadijumima razvića štetočine.5. -Korišćenjem zdravog i certifikovanog rasada. -Strogo poštovati upute proizvođačai primjeniti sve mjere lične zaštite.. -Primjena fizičkih mehaničkih mera i oruđa.

Prohladno i vlažno vrijeme pogoduju razvoju plemenjače.skoro redovno se mora izvoditi i hemijska mjera zaštite.Simptomi se kod paradajza javljaju na svim nadzemnim organima biljaka. Potpuna defolijacija i propadanje lista često dešava za 10-14 dana. Oboleli plodovi lako opadaju. 17 . Pored gajenja manje osjetljivih sorti paradajza.6.Prve zaraze se ostvaruju na donjim listovima odakle se bolest brzo širi i na pstale dijelove.1 Plemenjača( Phyztophthora infestans) Pričinjava velike štete u proizvodnji paradajza. Obzirom da se parazit pri povoljnim uslovima za razviće bolesti brzo širi uništavajući najveći dio lisne mase biljke. Na listu su pjege svijetlozelene i vodenaste.gubici prinosa i pogoršanje kvaliteta proizvodas su veliki.Ubrzo nakon pojave prvih simptoma obično cijeli list bude zahvaćen nekrozom. BOLESTI PARADAJZA 6.

Parazit napada i plodove biljaka. Prvi simptomi bolesti se pojavljuju na donjim. Na listu su pjege najprije sitne.predstavljaju osnovne preventivne mjere zaštite u suzbijanju ovog parazita.6. nepravilnog oblika.Sušeno lišće ostaje na stablu.Ukoliko pjege prstenasto obuhvata stablo. naročito nadzemni dio kod mladih biljaka paradajza.2 Crna pjegavost( Alternaria solani) Usljed sušenja jače zaraženih listova.Ovaj paradajz napada sve nadzemne organe paradajza. Slične pjege se obrazuju i na plodovima.Upotreba zdravog sjemena paradajza ili rasada. Jače zahvaćeni listovi požute i nekrotiraju.5cm i često su okružene hlorotičnim oreolima. Pjege su na početku sivomrke boje sa nekrozom tkiva i sa karakterističnim zonama raspoređenim u vidu koncentričnih krugova(kao godovi na presjeku stabla drveta).dolazi do uvenuća. pravilan plodored.najstarijim listovima. izbalansirano đubrenje. što može u znatnoj mjeri da pogorša kvalitet proizvoda.Kasnije one postaju manje-više okrugle.dostižu u prečniku 1-1.zatim dezinfekcija zemljišta u lejama. navodnjavanje i uništavanje zaraženih ostataka biljaka.štete mogu biti velike.Prohladno i vlažno vrijeme ne odgovara razvoju bolesti. Pjege na stablu su ovalnog oblika i znatno veće od onih na listovima i plodovima i zahvataju dublje slojeve tkiva. 18 .

Vlažno vrijeme sa čestim kišama i srednje dnevnim temperaturama između 16 i 27 C veoma pogoduje brzom širenju parazita. kada biljke mogu da ostanu skoro bez lisne mase . Prve zaraze mogu se nastati rano.Prvi simptomi se javljaju na donjem.prilikom proizvodnje rasada.Kao posljedica razvoja gljive na spoljnom mjestu ploda i petiljke dolazi do razmekšavanja tkiva i opadanja ploda.Mjestimično izaziva veće štete.U uslovima visoke vlažnosti na mjestima infekcije se obrazuje sivkasta navlaka micelija od organa za razmnožavanje. rijetko u pljskim uslovima.Za sjetvu treba koristiti nezaraženo sjeme i sijati ga u nezaraženi supstrat.kruničnim listićima posle oplodnje cvjetova.3 Siva pjegavost (Septoria lycopersici) Ispoljava se u vidu brojnih sirnih okruglastih pjega na površini lista.Posebno su štetne prizemnog dijela stabla ili na spoljnom mjestu petiljke i ploda.Često dolazi do spajanja pjega.(gdje izaziva simptome topljenje rasad) ova bolest se javlja na raznim djelovima odraslih biljaka.6.što jako nepovoljno utiče na prinos i kvalitet plodova. na petiljkama i tkivu zelenih plodova. Pjege su u središtu sive a po ivici zagasitomrke.Niže temperature i visoka vlažnost vazduha pogoduju razvoju ove bolesti.Adekvatnim zalijevanjem biljaka i urednim provjetravanjem smanjiti vlažnost vazduha u gajenom usijevu.4 Siva trulež(Botrytis cinerea) Siva trulež se javlja na pardajzu u plastenicima i staklenicima.U sredini pjege jasno se zapažaju crne tačke.Ostatke zaraženih biljaka iznositi iz zaštićenog prostora i uništavati ih.Iako se siva trulež može sresti na rasad.starijem lišću i šire na gore ka vršnom dijelu biljke. 19 .Zaraza se uočava na ostacima zakinutih zaperaka na stablu.jako zaraženo lišće najprije se uvija zatim suši opada. 6.Temperaturu u zaštićenomprostoru održavati na na nivou povoljnom za rast razvoj paradajza.Sa mjerama zaštite treba početi još tokom proizvodnje rasada.Zaraženo tkivo zahvata vlažna trulež i propada.

20 .7.Polaže jaja na naličiju lista iz kojih se pile zelenkaste larve.Potapanje rasada prije sadnje i zalijevanja biljaka do plodonošnje.Upotreba zaštitnih mreža na objektima.U toku godine ima veći broj generacija. Hemijske mjere( preparat na bazi Tiometoxama. 10 ploča po 500m2 .Maksimalno 2 puta godišnje može se primjenjivatina istoj površini).Veoma se teško hemijski suzbijaju.Hrane se sisajući sokove biljaka. ŠTETOČINE 7. Mjere zaštite: Upotreba žuti ljepljivih ploča u zaštićenom prostoru.Preparat na bazi Primifosmetila.1 Bijela leptirasta vaš (Trialeurodes vaporariorum) Odrastao insekt je bjeličaste boje dužine do 2mm.

Mospilan 20-SP 0.05-0.2 Lisna vaš(Myzus persicae) Mjera zaštite: upotreba žutih ploča u zaštićenom objektima.Actellic.10 ploča na 500m2 .1%.Preparat na bazi Fentrotiona + melation: samo primjeniti u trake.1%.05%.3% rastvora insekticida u trajanju dok izlaze mjehurići. Decis 2. 21 .%= u koncentraciji 0.otvorima Hemijske mjere primjeniti kada se na slučajnom uzorku od 100 listova vaši pojave na više od 10.) Mjera zaštite: višekratna obrada zemljišta.04%. Blagovremena sjetva.Lisne vaši redovno suzbijati od momenta čim se primjete a naredna prskanja obavljati u razmaku 7-10 dana naizmjeničnom primjenom sljedćih insekticida: Confidor 200-SL 0.Talstar 10-EC 0.3 Sovica imago( Agrotis spp.03%.Upotreba zaštitnih mreža na objektima.5-EC 0.7. 7. Preparati na bazi Trimetoxama: potapanje rasada prije rasašivanja u 0.Hemijske mjere primjeniti ako na 1m2 ima više od 1 gusjenice.

5g na 100m2 ) Na jako humoznim zemljištima ( preko 5 % humusa) uz trošak vode: 200-400 l/ha.5kg/ha ( 5g na 100m2 ) na jako humoznim zemljištima ( 3-5% humusa) ili 0. SUZBIJANJE KOROVA Što češće plitko obrađivati ( okopavanje ).8. Za suzbijanje širokolisnih korova u paradajzu koji se rasađuje( 8-10 dana poslije rasađivanja) može se primjeniti selektivni herbicid Lord 700-WDG ( metribuzin 700g/kg ) /vododisperzibilne granule/WG u količinama: 0.75kg/ha ( 7.Karenca za ovaj hebicid iznosi 42 dana. Korištenje plastičnih ili prirodnih materijala za pokrivanje zemljišta. Korištenje herbicida. 22 .

..kada postigne karakterističnu. Prinosi se kreću preko nekoliko kg. Ukoliko hocemo da postignemo ujednačeno i brže sazrijevanje plodova u skladište se unose zreli plodovi. hibrida 23 ..u vrijeme pojave ružićaste boje na vrhu ploda. najčešće crvenu boju ploda. Ovi genotipovi imaju čvrste plodove i pogodni su za transport na veće udaljenosti. 10C i RVV 80% ).što zavisi od načina gajenja. Na ovaj način u mogućnosti smo da iskoristimo usporeno sazrijevanje plodova i svježu robu duže imamo u ponudi na tržištu. BERBA.Gajenje ovakvih hibrida posebno ima smisla ukoliko se paradajz gaji u kasnoj plasteničkoj proizvodnji bez dopunskog zagrijavanja. Za udaljena tržišta plodovi se beru znatno ranije.9.vremena i dužine proizvodnje. tipovi paradajza mogu se poslije branja čuvati nekoliko nedelja u odgovarajućim uslovima ( temp.ČUVANJE I PAKOVANJE Za lokalno tržište paradajz se bere u punoj biološkoj i fiziološkoj zrelosti.Shelf life. .ukoliko prijeti opasnost od izmrzavanja.Postoje hibridi koji nose gensku predispoziciju za dugo čuvanje i naknadno sazrijevanje plodova. Do preko 50kg/m.Zreli plodovi se čuvaju 3-4 nedelje na temperaturama 15-20C pri relativnoj vlažnosti vazduha oko 85% . kada se plodovi moraju ubrati bez obzira što nisu fiziološki dostigli punu crvenu boju.

iskorišćenje postojećih iskustava na proizvodnji ranog povrća i iskorišćenje postojećih raspoloživih resursa. . na kome postoji velika zainteresovanost za ovim proizvodima. 24 .ZAKLJUČAK Proizvodnja u zatvorenom prostoru ima svoju punu društvenu i ekonomsku opravdanost.obezbeđenje veće ponude ranog povrća na tržište. . jer se: .mogućnost proizvodnje povrća tokom cijele godine.

LITERATURA 25 .

SADRŽAJ 26 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->