PROJEKAT UNAPREĐENJA

POLJOPRIVREDNIH TRŢIŠTA
(FARMA)
ANALIZA

FEBRUAR 2010
OVA STRANICA JE NAMJERNO OSTAVLJENA PRAZNA
PROJEKAT UNAPREĐENJA
POLJOPRIVREDNIH TRŢIŠTA
(FARMA)

Ugovor br.168-C-00-09-00102-00
FARMA - Bosna i Hercegovina (BiH)

Američka agencija za meĎunarodni razvoj (USAID)/BiH Ured za ekonomsku rekonstrukciju

Švedska meĎunarodna agencija za razvoj (Sida)/Švedska ambasada

USAID Tehnički predstavnik projekta:

Amira Vejzagić-Ramhorst

Sluţbenik projekta Sida:

Natasa Miskin

Ova publikacija sačinjena je za Američku agenciju za međunarodni razvoj i Švedsku međunarodnu agenciju za razvoj.
FARMA PROJEKT

Urađena je od strane Chemonics International. Stajališta izražena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta
Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Američkih Država, Vlade Kraljevine Švedske ili Švedske
međunarodne agencije za razvoj.
3▪
 Uvod...................................................................................................................................... 5

Istorijska pozadina................................................................................................................. 5

Proizvodnja/prerada .............................................................................................................. 6

Lanac vrijednosti ljekovitog i aromatičnog bilja ...................................................................... 8

Snabdijevanje sirovinom.......................................................................................................10

Standardi i certifikacije..........................................................................................................14

Tehnologija/razvoj proizvoda/upravljanje/organizacija ..........................................................14

Regulativa ............................................................................................................................15

Organizacije u sektoru ljekovitog i aromatičnog bilja ............................................................16

Saţetak ................................................................................................................................16

Mogućnosti i ograničenja u sektoru ......................................................................................17

Zaključak ..............................................................................................................................18

Izvori ....................................................................................................................................21

Klijenti sa kojima je obavljen razgovor ..................................................................................22

ANALIZA SEKTORA vol.1 (2010)

▪4
U svakodnevnom ţivotu koristimo biljke, neke njihove dijelove ili biljne ekstrakte u različite svrhe:
u ishrani, medicini, kozmetičkoj industriji, za proizvodnju sredstava za farbanje, deterdţenata,
parfema i u mnoge druge svrhe. Svjetska zdravstvena organizacija (eng, World Health
Organization - WHO 2002) procjenjuje da se većina svjetske populacije, naročito one zemalja u
razvoju, oslanja na tradicionalan način brige o zdravlju zasnovanom na korištenju ljekovitog bilja.
Poznato je izmeĎu 40,000 i 50,000 biljnih vrsta (WHO sačinila je listu od preko 21.000 biljnih
vrsta) koje se koriste u tradicionalnoj i savremenoj medicini širom svijeta. Više od polovine
lijekova koji se koriste u svijetu pravi se od biljaka ili predstavljaju sintetičke kopije biljnih
hemikalija (Lange, 1998).

Većina ljekovitog bilja sakuplja se u prirodi. Bogati izvori ljekovitog i aromatičnog bilja unutar
Evrope su u mediteranskim zemljama, naročito u zemljama Jugoistočne i Juţne Evrope
(uključujući Bosnu i Hercegovinu). Osim prednosti za zdravlje, prikupljanje i uzgoj ljekovitog i
aromatičnog bilja ljudima predstavlja veoma vaţnu alternativu obezbjeĎenja sredstava za ţivot
kao i značajan izvor prihoda u ruralnim sredinama. Ovo je veoma vaţan izvor prihoda inače
marginaliziranim, siromašnim farmerima koji ne posjeduju zemlju, a posebno ţenama. Samoniklo
ljekovito i aromatično bilje je takoĎer usko povezano sa priorodnom biološkom raznovrsnošću i
naţalost sve više je pogoĎeno raznim ekološkim, socioekonomskim i institucionalnim
problemima.

Ljekovite biljne vrste još uvijek se u najvećoj mjeri sakupljaju u prirodi, a njihovo sakupljanje
uglavnom se karakteriše nekontrolisanim i neodrţivim korištenjem biološke raznovrsnosti, čime
se ugroţava prirodno nasljeĎe rijetkih vrsta. Baza podataka pod nazivom Natural Products Alert
(NAPRALERT) navodi da je u svijetu najmanje 20% ljekovitog bilja ugroţeno (Farnsworth &
Soejarto 1991; Leaman 1998).

Relativno mali broj ljekovitog i aromatičnog bilja se uzgaja (Kala, C. P. 2000). Stoga je
neophodno početi sa uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja kako bi se obezbijedila sirovinska
baza za industriju a i za ljude koji su vezani za tradicionalan sistem liječenja. Neke vrste mogle be
zauvijek nestati ukoliko se hitno ne poduzmu neophodni koraci za njihov uzgoj i očuvanje.

Konzervativna procjena vrijednosti ukupne godišnje trgovine ljekovitim biljem u svijetu, uraĎene
od strane Svjetske udruge za očuvanje prirode (eng. The World Conservation Union (IUCN)
kreće se izmeĎu 40 i 60 milijardi dolara. Kina je najveći svjetski proizvoĎač ljekovitog bilja i
lijekova, a nakon nje odmah slijedi Indija (Lambert 1997). Uz značajan porast potraţnje za
ljekovitim biljem na meĎunarodnom trţištu, očekuje se da će trgovina ljekovitim biljem porasti na
5 triliona do 2050. godine (Fondacija za revitalizaciju lokalne tradicije zdravlja – eng. Foundation
for revitalisation of Local Health Traditions - FRLHT, 1996). Ovaj sektor u BiH predstavlja
značajan udio u trgovini ljekovitim biljem u svijetu, a procjenjuje se da oko 8% izvoza ljekovitog i
aromatičnog bilja potječe sa Balkana.

Bosna i Hercegovina (BiH) je zemlja koja je biološki raznovrsna u svom bogatom i raznolikom
ambijentu krajolika. Istorijat sakupljanja ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH nije dovoljno istraţen i
dokumentovan, iako je vijekovima tradicionalo veoma značajan sektor. Ljudi su sakupljali
ljekovito bilje za svoju ličnu upotrebu ili za obezbjeĎenje prihoda svojim porodicama ili članovima
svoje zajednice koji se bave liječenjem ljekovitim travama.
FARMA PROJEKT

Vjeruje se da u Bosni i Hercegovini ima preko 700 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja, od čega
se eksploatiše oko 200 (Gatarić, Đ., 1988). Ova lista sadrţi i nekoliko ugroţenih vrsta koje

5▪
 spadaju u one kojima se najviše trguje (Gentiana lutea - lincura, Arnica montana- brĎanka,
Arctostaphyllos uva ursi – uva, Orchis spp. – kaćun itd.).

Za vrijeme bivše Socijalističke Republike Jugoslavije, a tako i danas, Bosna i Hercegovina je

snabdjevač, uglavnom, nepreraĎenog ljekovitog i aromatičnog bilja (Donnelly, R. et al. 2002).
Nemoguće je pronaći pouzdane podatke o količinama otkupljenog i prodatog ili izvezenog biljnog
materijala koje vodi porijeklo iz BiH. Čak i nakon raspada drţave i stvaranja nezavisne BiH, teško
je pribaviti detaljne i pouzdane podatke i statistike o sakupljanju i trgovini vezano uz ljekovito i
aromatično bilje.

Najsakupljanije vrste u BiH Ljekovito i aromatično bilje ima potencijal da značajno doprinese
Majčina dušica (Thymus serpyllum)
razvoju nacionalne i lokalne ekonomije u Bosni i Hercegovini.
Čak i danas, i pored postojećih naprednih poljoprivrednih
Matičnjak (Melissa officinalis) sistema, sakupljanje biljaka predstavlja još uvijek jedan od
Šipak (Rosa canina) glavnih ljudskih aktivnosti u BiH i značajan je ekonomski faktor u
Divlji bijeli luk (Alium ursinum) ruralnim područjima BiH.
Trenutno, oko 50 malih i srednjih preduzeća u BiH posluju u
Bršljan (Hedera helix)
ovom sektoru. Velika većina bavi se sakupljanjem i prodajom
Divlji kesten (Aesculushippocast samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja. Mnoge od ovih firmi se
anum) takoĎe bave sakupljanjem, preradom i prodajom samoniklog
Imela (Viscum album)
jagodičastog voća, gljiva i ostalih šumskih proizvoda.
Islandski lišaj (Cetraria islandica)
Jagorčevina (Primula veris)
Kadulja (Salvia officinalis)
Kantarion (Hypericum perforatum)
Kleka (Juniperus communis)
Kopriva (Urtica dioica)
Kunica (Achillea millefolium)
Srčanik / lincura (Gentiana lutea)
Lipa (Tilia sp.)
Macina trava (Nepeta cataria)
Maslačak (Taraxacum officinale)
Iris (Iris germanica)
Ruzmarin (Rosmarinus officinalis)
Smilje (Helichrysum italicum)
Uva (Arctostaphylos uva ursi)
Zova (Sambucus nigra)
ANALIZA SEKTORA vol.1 (2010)

Glavna mala i srednja preduzeća koja

se bave ljekovitim i aromatičnim
biljem u BiH

▪6
 Sakupljači, njih oko 100.000 (po procjenama
GTZ iz 2000. godine), povezani su sa ovim
firmama u BiH; sakupljaju sirovine uglavnom
na zemljištima koja su u vlasništvu drţave,
gdje imaju slobodan pristup. Samo mali dio
prikuplja se na privatnim posjedima i iz
uzgoja.

Prema podacima iz Finalnog izvještaja EU

(Analiza i prikaz rasprostranjenosti lanca
vrijednosti) godišnja količina sakupljenog
ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH kreće se
izmeĎu 1.500 i 9.000 tona (ovisno o potraţnji
i klimatskim uslovima). Pakuje se i prodaje,
Sirovine-rinfuzno pakovanje u vreće od 25 kg
uglavnom, kao sirovina, osušena i upakovana
u vreće od 25 kg.
Samoniklo jagodičasto voće koje se najviše Gljive koje se najviše sakupljaju i prodaju u
sakuplja i prodaje u BiH BiH
Borovnica (Vaccinium myrtillus) Vrganj (Boletus edulis)
Brusnica (Vaccinium vitis idaea) Lisičarka (Cantharellus cibarius)
Šumska jagoda (Fragaria vesca) Crna truba (Craterellus cornucopioides)
Malina (Rubus idaeus)
Smrčak (Morchella conica)
Blagva (Amanita caesarea)

Više vrijednosti moglo bi se dodati čak i na sušeni materijal! U tom slučaju prodajna cijena tih
proizvoda bi bila znatno veća (npr. sušeno lišče, odvojeni cvjetovi itd.)

Primjer iz jedne zadruge pokazuje da je kupovna cijena osušenog vrška kadulje 0.8 Euro/kg, dok je prodajna cijena 1.2
Euro/kg. Kupovna cijena osušenog lista kadulje je 1.75 Euro, a prodajna 2.4 Euro/kg.
Ova zadruga je otkupila 148 t raznih sirovina, od čega je 60% kadulja. S obzirom da postoiji velika potražnja za listom kadulje
ova firma mogla bi ostvariti značajan prihod kad bi imala neophodnu opremu za odvajanje lista od peteljke.

U poslijeratnom periodu značajan broj firmi se počinje baviti proizvodnjom i preradom ljekovitog i
aromatičnog bilja u proizvode sa dodanom vrijednošću, kao što su na primjer eterična ulja, razne
ljekovite aplikacije i kozmetički proizvodi, začini i čajevi. Naţalost, eterična ulja izvoze se na
meĎunarodno trţište uglavnom pakovana u aluminijske boce ili burad veličine od 0.1 – 50 kg.
Samo mali broj firmi u BiH izvozi eterična ulja kao finalni proizvod, upakovana u male bočice (od
10 ml). Količine koje se prodaju na ovaj način su neznatne.

Interesantno je da se odreĎene količine ulja uvoze u BiH, uprkos činjenici da bi domaće firme, uz
odgovarajuću reklamu i marketing, mogle u potpunosti snabdjeti domaće trţište sa svojim
proizvodima.
FARMA PROJEKT

Eterična ulja u malim bočicama Gotovi proizvodi od ljekovitog i aromatičnog bilja

7▪
 Veoma je vaţno naglasiti da postoji povećan interes kao i sve veći broj firmi ili organizacija koje
se zvanično bave uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH, posebno kamilice, nane,
matičnjaka, heljde, nevena, odoljena, artičoke (oko 10 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja) bilo na
svojim privatnim farmama ili kod farmera sa kojima imaju sklopljene ugovore. Zbog povećane
potraţnje za ljekovitim i aromatičnim biljem na meĎunarodnom trţištu, naročito za najosjetljivijim
dijelovima biljaka, neophodno je pokrenuti/intenzivirati sistematski uzgoj ljekovitog bilja u BiH
kako bi se očuvala biološka raznovrsnost i zaštitile ugroţene vrste.

Uzgoj matičnjaka

Glavni učesnici u tipičnom lancu vrijednosti ljekovitog i aromatičnog bilja i njihovih proizvoda u
BiH mobli bi se grupisati u sljedeće kategorije:

1. Berači – osobe koje sakupljaju samoniklo ljekovito i aromatično bilje i druge sekundarne
šumske proizvode (eng. skr. NTPF) . Sakupljanje je sezonski posao koji se odvija samo
tokom perioda vegetacije (od maja do septembra). Berači obično pripadaju veoma
siromašnim, socijalno ugroţenim skupinama, uglavnom ţena. Česta je situacija da u
domaćinstvu ne postoji niti jedan drugi izvor prihoda osim onoga koji se dobije od
sakupljanja i prodaje bilja. Pa ipak, broj ljudi koji su zainteresovani za sakupljanje bilja
značajno opada. Berači obično obave ono početno (osnovno) sušenje i čišćenje, a u
rijetkim slučajevima i sjeckanje biljnog materijala prije prodaje.

2. Farmeri – osobe koje uzgajaju bilje i koje su, uglavnom, upoznate sa tehnologijom i
ANALIZA SEKTORA vol.1 (2010)

tehnikama uzgoja. Farmeri obično rade uzgoj ljekobilja na osnovu ugovora sklopljenog sa
poznatim kupcem. To se naročito dešava sa organskom proizvodnjom, gdje farmeri
moraju biti registrovani i moraju dokumentovati cjelokupni proizvodni process (u skladu sa
standardima organske proizvodnje).

3. Travari – Travari su tradicionalno imali veoma značajnu ulogu u liječenju ljudi u Bosni i
Hercegovini. Ljudi, vrlo često i danas, posjećuju travare i koriste tradicionalnu medicine u

▪8
 liječenju bolesti. Travari spravljaju razne čajne mješavine, tinkture, prepisuju ih i prodaju
svojim pacijentima.

4. Posrednici – osobe koje kupuju osušeno ljekovito i aromatično bilje ili neke druge
proizvode sa dodanom vrijednošću od berača i preraĎivača, koje potom prodaju ostalim
učesnicima u lancu vrijednosti. Ti proizvodi se zatim pakuju u novu ambalaţu i potom
isporučuju sljedećem učesniku u lancu vrijednosti. Posrednici često trguju i direktno sa
stranim kupcima. Postoje dvije vrste kupaca: oni koji su registrovani i oni „nelegalni‟.

5. ProizvoĎači/PreraĎivači (proizvodne organizacije, PO) – firme koje obavljaju početnu

preradu sirovina ili rade kompleksniju preradu ljekovitog i aromatičnog bilja – mješavine
biljnih čajeva (rinfuzno ili u filter vrećicama) i čajeve u filter vrećicama, proizvodnju i
spravljanje kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda, ali i razne vrste hrane. Iako, današnja
proizvodnja u BiH se obično ograničava na sušenje, sjeckanje i ekstrakciju eteričnih ulja,
sa izuzetkom nekoliko velikih kompanija koje proizvode i već navedene finalne proizvode.
U većini slučajeva, proizvoĎači i preraĎivači se bave daljnjom preradom, pakovanjem,
dizajniranjem i razvojem proizvoda, prodajom, povezivanjem trţišta (posjeduju objekte i
opremu za sušenje).

6. Trgovci na malo – nije potrebno objašnjenje.

7. Veletrgovci – od trgovaca, proizvodnih organizacija ili ostalih (osim od sakupljača) kupuju

nepreraĎeno ili preraĎeno ljekovito i aromatično bilje koje je pakovano u veliku ambalaţu i
potom prodaju ostalim učesnicima u lancu vrijednosti ili izvoze.

8. Ostali – grupa malih “firmi” registrovanih kao samostalno trgovinsko preduzeće (STR),
koje sakupljaju i kupuju manje kolličine ljekovitog i aromatičnog bilja, pakuju
monokomponentne biljne čajeve ili čajne mješavine i prodaju ih na domaćem trţištu
(trgovine, zelene pijace i supermarketi).

Trgovci na malo
domaće trţište
BERAČI
Se bave sakupljanjem ljekovitog i
aromatičnog bilja, obično veoma PRERAĐIVAČI
siromašne, socijalno ugroţene Se bave početnom preradom sirovina ili
skupine, uglavnom ţene. Često obavljaju kompleksniju
nemaju drugi izvor prihoda. Obično preradu ljekovitog i aromatičnog bilja –
obave početno sušenje i čišćenje, biljnih čajeva, kozmetičkih i
Veletrgovci
bez bilo kakve dalje obrade/dorade. farmaceutskih proizvoda, ali i razne vrste
domaće ili
hrane. Proizvodnja se obično ograničava
meĎunarodno trţište
na sušenje, sjeckanje i ekstrakciju
eteričnih ulja. U većini slučajeva, bave se
daljnjom preradom, pakovanjem,
dizajniranjem i razvojem proizvoda,
FARMERI
prodajom, povezivanjem trţišta
Se bave uzgojem bilja. Farmeri
(posjeduju objekte za sušenje i opremu).
obično uzgajaju bilje na osnovu
sklopljenog ugovora za poznatog i
Posrednici
sigurnog kupca. U tom slučaju
domaće ili
isporučuju se veće i sigurne količine
meĎunarodno trţište
kupcu uz kontroliranu berbu.
FARMA PROJEKT

Razlike u cijeni na različitim nivoima lanca vrijednosti ljekovitog i aromatičnog bilja su značajne.
Berači uvijek dobiju najmanju cijenu u lancu vrijednosti – u prosjeku oko 1 - 2 €/kg isporučenog

9▪
 biljnog materijala. Veletrgovci dobiju, u prosjeku, cijenu koja je 2–3 puta veća od one koju dobiju
berači. Trgovci na malo postiţu najveću cijenu dok je maloprodajna cijena za preko 17 puta veća
od cijene koja se plaća beračima.

Iako je maloprodajno trţište u BiH ograničeno jer se samo mali dio sirovina ljekovitog i
aromatičnog bilja moţe prodati na domaćem trištu, mnoge firme odlučuju se za proizvodnju
polufinalnih ili finalnih proizvoda kao što su biljni čajevi ili kozmetika u maloprodajnom pakovanju.
Stoga firme teţe ka izvozu finalnih proizvoda, barem u zemlje iz regiona.

Glavna ograničenja koja su utvrdili proizvoĎači, osim troškova, kvaliteta i dostupnosti, su

sljedeća:

1. Nedostatak finansiranja, posebno obrtnog kapitala,

2. Naplata potraţivanja,
3. Poteškoće prilikom pribavljanja vize (u svrhu educiranja, raznih posjeta, učešća na
sajmovima, itd.),
4. Problemi vezani za proizvodnju, naročito organsku proizvodnju, koji se odnose na
sljedeće: teškoće u nabavci sirovina uzrokovane organizacijskim problemima na terenu,
problemi vezani za prevoz i nemogućnost nabavke visokokvalitetnog sjemena i sadnog
materijala, itd.

Berači samoniklog bilja i farmeri koji se bave uzgojem su glavni dobavljači sirovine. Kvalitet
gotovih proizvoda umnogome ovisi o ovom prvom koraku u procesu proizvodnje. Neki
proizvoĎači imaju vlastiti uzgoj te mogu nadgledati proizvodnju i tako obezbijediti dobar kvalitet
proizvedenih sirovina. Najčešće se susrećemo sa proizvoĎačima koji imaju vlastiti uzgoj i
snabdijevanje sirovinom u kombinaciji a sirovinom koju nabavljaju od berača i farmera.

Dok u prethodnim godinama nije bilo problema sa nabavkom sirovina, danas, većina preraĎivača
tvrdi kako ima problema prilikom nabavke sirovina jer su berači sve manje zainteresovani za
sakupljanje samoniklih biljaka i ostalih sekundarnih šumskih plodova iz raznih razloga.

Nabavka sirovina je usko vezana i za dole navedeno:

 Ekološka pitanja – suša, globalne klimatske promjene, rapidno nestajanje nekih biljnih
vrsta u nekim područjima, promjena vegetacije, itd.
 Društvena pitanja – neorganizovanost sektora, nepostojanje razumijevanja kod domaćih
organa vlasti, loša komunikacija izmeĎu domaćih firmi, crno trţište, poteškoće u nabavci
sredstava za zaštitu bilja koja su dozvoljena u organskoj proizvodnji.

Ovi problemi se djelimično mogu riješiti investiranjem u vlastitu proizvodnju (ukoliko je tehnologija
uzgoja poznata i moguća).
ANALIZA SEKTORA vol.1 (2010)

Ne postoje precizni statistički podaci niti za proizvodnju niti za izvoz ljekovitog bilja iz BiH.
Stručnjaci iz ove oblasti, ali i proizvodne organizacije sa kojima je obavljen razgovor tvrde da se u
BiH trguje sa samo oko 20, od ukupnog broja najvaţnijih biljaka koje sakupljaju. Oko 85% od ovih

▪ 10
 biljaka se izvozi, a uglavnom se isporučuju osušene i upakovane rinfuzno u platnene ili papirnate
vreće, ili kartonske kutije, najviše u evropske zemlje1.

MeĎunarodno trţište ima velike zahtjeve za značajnim količinama raznog ljekovitog i aromatičnog
bilja (ljekovite trave, ostali šumski plodovi, gljive, itd.). Uprkos činjenici da je većina ljekovitog i
aromatičnog bilja koja se sakuplja u BiH namijenjena za izvoz, vrlo često domaća proizvodnja ne
moţe zadovoljiti zahtjeve stranog trţišta u pogledu količine i kvaliteta/kontrole kvaliteta sirovina
ljekovitog i aromatičnog bilja ili bilo kojih drugih proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja.
Izvoz ljekovitog bilja i šumskih plodova
Vrsta Izvoz 2007 Izvoz 2008
Količina (kg) Vrijednost (KM) Količina (kg) Vrijednost (KM)
Svježe gljive Agaricus – karbolova g. 16,306 148,027 12,943 225,792
Lisičarka 171,130 1,779,506 65,601 841,088
Ostale svježe gljive 300,959 3,328,163 75,206 1,313,593
Smrznute gljive 105,724 1,175,110 81,322 979,364
Agaricus- konzervirana 24,634 259,345 12,653 174,604
Ostale konzervirane gljive 37,471 450,663 33,838 361,947
Agaricus sušena 6,656 307,935 1,886 122,685
Ostale sušene gljive 118,815 3,014,544 52,931 2,647,408
Voće iz porodice Vaccinium 118,070 645,005 41,483 246,648
Šumska brusnica 1,280 5,979 0 0
Šumska kupina 108,582 597,657 40,983 226,112
Ostalo 8,208 41,369 500 20,536
Smrznuta kupina 332,502 2,053,882 99,127 500,606
Smrznuta brusnica 1,830 17,180 0 0
Čaj 9,455 210,061 1,955 57,262
Ljekovite trave i njihovi dijelovi 540,577 3,259,930 655,968 4,195,830
Lincura- korijen 15,420 257,220 0 0
Eterična ulja 8,363 902,811 6,790 989,737
UKUPNO 1,792,489 17,552,162 1,141,702 12,656,562

Izvor –Vanjskotrgovinska komora BiH

FARMA PROJEKT

1
Tim projekta FARMA radit će na pronalaţenju mogućnosti pristupa trţištima EU, Srednjeg istoka i Azije i pruţit će pomoć
relevantnim lokalnim institucijama i udruţenjima u olakšavanju izvoza za ta trţišta tako što će unaprijediti proizvode i praksu
dodane vrijednosti, pakovanje, marketing i izgled proizvoda.

11 ▪
 Vrsta Uvoz 2007 Uvoz 2008
Količina (kg) Vrijednost (KM) Količina (kg) Vrijednost (KM)
Svježe gljive Agaricus – 1.097 3.306 558 1.193
karbolova g
Lisičarka 877 10.787 0 0
Ostale svježe gljive 0 0 595 1.488
Smrznute gljive 136 603 45 136
Agaricus- konzervirana 265 929 4.407 9.814
Ostale konzervirane gljive 1.939 4.267 17.408 32.095
Agaricus sušena 4.930 224.266 40 1.565
Ostale sušene gljive 28.856 465.309 33.321 631.255
Voće iz porodice Vaccinium 2.917 27.000 4.947 46.948
Šumska brusnica 2.177 19.946 2.733 26.825
Šumska kupina 5 52 31 579
Ostalo 735 7.002 2.183 19.544
Smrznuta kupina 22.403 132.152 5.081 35.277
Smrznuta brusnica 0 0
Čaj 29.815 508.209 47.161 738.495
Ljekovite trave i njihovi dijelovi 291.328 4.449.327 436.113 5.369.826
Lincura-korijen 506 2.037 0 0
Eterična ulja 14.255 321.261 14.897 326.153
UKUPNO 398.818 6.147.413 564.572 7.194.145
Izvor-Vanjskotrgovinska komora BiH

Stvarne cijene organskih proizvoda na EU trţištu

Sušeno ljekovito i aromatično bilje/sušene i gljive u salamuri /eterična ulja/ Cijena / kg (Euro)
šumsko jagodičasto voće
Kopriva 2,6 – 4,18
Jagorčevina 11
Malina list 2,6
Malina sušena 2
Kadulja list 3–4
Kadulja vrhovi 2
Brusnica suha 14
Zova 2,5
Lipa list 1,3
Breza list 1,3
Hajducka trava herba 1,9
Ljubičica 35
Maslačak cvijet 8
Glog list 5
Bokvica major list 4,5
Divlji bijeli luk smrznuti 1,5 – 1,7
Smilje esencijalno ulje 900 – 1100
Vrganj 61,5
Vrganj u salamuri 4
Borovnica 1,4 – 3,1
ANALIZA SEKTORA vol.1 (2010)

Kupina 1,3-1,6

Izvor – Razgovor sa proizvodnim organizacijama i internet

▪ 12
 CIJENE ETERIČNIH ULJA NA EU TRŢIŠTU (UGOVORENE)
Cijena Količina
Cijena 1 kg
plaćena (kg)sušenog/svježeg Cijena eteričnih ulja u
Samonikle biljke eteričnog ulja
beračima bilja za proizvodnju 1 malim bocama *
(EUR)
(BAM po kg) kg ulja
Kadulja, žalfija 1 60 70 18 $ (1/2 unca)2
Ruzmarin 85 10 $ (1 dram)3
16 $ (1/2 unca)4
Lavanda 40 – 100
1,5£ (10 ml)
Uzorak male boce 5 $
Smilje 1 700 - 1000 800 – 1000 40 $ (1 dram)
20£ (10 ml)
Kantarion 1 2000 2000
Izop, miloduh 80 3,5£ (10 ml)
Vrijesak 100
Menta 1 2500 500
10 $ (1 dram)
Kleka 1,10 120 110
3,5£ (10 ml)
Crni bor 0,30 300 70
Bijeli bor 0,30 300 45 – 70 12 $ (1 dram)
Bor krivulj 0,30 300 70
Kunica 1,20 2000 600 – 1100
Lovor 80 – 110
Srebrna jela 0,30 300 70 14 $ (1 dram)
Nana paprena 0,50 – 1 250 90
14 $ (1 dram)
Kamilica 600
16 £ (10 ml)
Matičnjak 30 & (1 dram)

Domaće trţište ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH još uvijek je u razvoju; potreba educiranja svih
učesnika u lancu vrijednosti i potrošača je jako izraţena. Tendencija je da se sektor sve više
razvija, uprkos činjenici da domaće trţište još uvijek nije dovoljno snaţno. Pogodan je trenutak da
se započne sa popularizacijom ljekovitog i aromatičnog bilja na domaćem trţištu; imajući u vidu
trend popularnosti aromaterapije i wellness tretmana kako u inostranstvu tako i u zemlji, naročito
je potrebno intenzivirati promoviranje eteričnih ulja u malim pakovanjima. Finalni proizvodi koji se
prodaju na domaćem trţištu su uglavnom monokomponentni čajevi, čajne mješavine, kozmetika,
tinkture, kapi, kapsule itd.

Čini se da je proizvodnja monokomponentnih čajeva i čajnih mješavina najprofitabilnija za

pojedine5 firme koje se bave proizvodnjom ljekovitog i aromatičnog bilja, i pored toga što je ovu
vrstu proizvoda, za sada, moguće prodati samo na domaćem trţištu.6

Primjer jedne firme iz Sarajeva:

Proizvodni troškovi za 1 kg čaja od kadulje iznose 5,92 KM, a prodajna cijena je 10,39 KM. (Bruto profit za ovu firmu
iznosi 2,96 KM). Za proizvodnju jedne kutije (50g) čajne mješavine (13 različitih biljaka) troškovi iznose 1,33 KM, dok je
prodajna cijena 3,218 KM (Bruto profit je 1,420 KM).

Zbog finansijske krize, u zadnjih 12 mjeseci proizvodnja i prodaja gotovih proizvoda je u blagom
opadanju. Jedno od mogućih rješenja za prevazilaţenje krize moglo bi biti uvoĎenje novih
tehnologija za nusprozivode koji se dobiju nakon destilacije ljekovitog i aromatičnog bilja (npr.

2
1½ unce je 15 ml
3
FARMA PROJEKT

1 dram je,74 ml
5
Ograničavajući faktor za ovu proizvodnju – samo farmaceuti i i osobe koje imaju tradicionalno znanje i recepture mogu
spravljati ove vrste čajnih mješavina
6
Zbog skupe i komplikovane procedure registracije ovih proizvoda nije ih moguće izvoziti

13 ▪
 hidrolati, biljna masa nakon destilacije). Uz adekvatnu tehnologiju7 hidrolati se mogu koristiti u
kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji ili u veterinarskoj i ljudskoj medicini. Danas to ostaje
neiskorišteno, firme te ostatke uglavnom bacaju ili prodaju vrlo jeftino (1 – 2 KM/litar). Uz
adekvatnu tehnologiju ovi bi se nus proizvodi mogli doraditi i prodati po visokim cijenama. Ostaci
bilja nakon destilacije mogu se iskoristiti za Ďubrenje zemljišta ili za proizvodnju briketa za
loţenje. Nuţno je upoznati domaće firme i proizvoĎače eteričnih ulja sa tehnologijom proizvodnje
briketa.

Postojanje crnog trţišta je dodatni i veoma ozbiljan problem kojeg vlasti moraju riješiti kako bi
podrţale domaću proizvodnju i razvoj domaćih firmi. Kupovina na crno uvijek kreira cijenu koja je
nešto veća od one koja je zagarantovana u zakonski registrovanim firmama.

Standardi i/ili certifikacije kojima bi firme u BiH trebale da se prilagode su sljedeći:

 Mikrobiološko i hemijsko testiranje i analize,

 Zahtjevi organske certifikacije (IMO, KRAV, OK, NOP, BIOSUISSE, ECO-CERT, Fair
Wild, itd.) i
 HACCP, ISO, HALAL, Global Gap standardi.

Svrha certifikacijske šeme je dvojaka; s jedne strane to je potvrda da poizvod udovoljava

odreĎenim standardima, a s druge strane omogućava proizvoĎaču da bude adekvatno plaćen za
takav proizvod. Zahtjevi se postavljaju od strane kupaca, trţišta (uglavnom za izvoz) ili su
zakonski regulisani.

Skoro 80% proizvodnih organizacija sa kojima je obavljen razgovor posjeduju organski certifikat
za svoje proizvode. U proteklom periodu firme nisu imale značajnih problema u ispunjavanju
uvjeta standarda za certificiranje. MeĎutim, većina proizvodnih organizacija sa kojima je obavljen
razgovor napominje da je ove godine teţe dobiti certifikate zbog visokih troškova, koji su često
višestruko uvećani, pa je u tom pogledu neophodno dodatno finansiranje8.

TakoĎer je vaţno napraviti odreĎene analize kako bi se obezbijedila kontrola kvaliteta proizvoda.
S obzirom da u BiH ne postoji ovlaštena i specijalizovana institucija za kontrolu kvaliteta, firme
koriste usluge/savjete koje pruţaju postojeće institucije/organizacije kao što su: poljoprivredni
zavodi, stručne sluţbe, meĎunarodne organizacije, NVO, certifikacijska tijela, koriste iskustva
ostalih firmi koje su prošle ove procedure te savjete iz literature.

Proizvodne organizacije sa kojima je do sada obavljen razgovor svjesne su da je neophodno

usavršavanje svakog aspekta njihovog poslovanja – počevši od opskrbe sirovinama, prerade, pa
do polufinalnih i finalnih proizvoda koje treba prodati na trţištu. U tom kontekstu firme bi trebale
usavršiti postojeću opremu, investirati u mašine, u razvoj novih proizvoda, razvoj marketinške
strategije, kontrole kvaliteta, uvoĎenje organske certifikacije (za one koji je nemaju), educiranje
ANALIZA SEKTORA vol.1 (2010)

osoblja.

7
Podrška projekta FARMA je ovdje neophodna kako bi se pronašli regionalni ili inostrani konsultanti koji posjeduju znanja iz ove
oblasti
8
Prema saznanjima dobivenim od jedne male firme cijena za HACCP, HALAL i organski certifikat u ovom trenutku bila bi oko
6.000 KM. Kaţu da prije divje godine za njih ne bi bio problem platiti ovaj iznos, ali danas to za njih predstavlja značajnu sumu
novca!

▪ 14
Većinu posla u oblasti osmišljavanja izgleda proizvoda, kupovine, proizvodnje, isporuke,
računovodstva, marketinga, rade sami vlasnici. Neke firme koriste stručne sluţbe za neke
specifične oblasti poput marketinga, osmišljavanja izgleda proizvoda i računovodstva.

Postoje mnoge vještine upravljanja koje bi proizvoĎači ţeljeli usavršiti kako bi unaprijedili svoje
poslovanje, kao na primjer marketinško znanje, uključujući i analizu trţišta, razvoj prodajnih
vještina, učenje stranih jezika kako bi bili u mogućnosti komunicirati sa stranim kupcima, stalna
edukacija, na koji način se prilagoditi zahtjevima trţišta, ispitati propise, itd.

Stalna edukacija nedostaje na polju:

 Novih proizvodnih tehnologija,
 Standarda,
 Kontrole kvaliteta/zahtjeva kvaliteta,
 Skladištenja i čuvanja proizvoda,
 Tehnologije uzgoja (sa naglaskom na nove usjeve),
 Edukacije berača,
 Zahtjevi trţišta itd.

Osnovna slabost ovog sektora jeste neorganizovanost, nedostatak podrške od strane institucija i
organa vlasti, neregulisan pravni okvir i slaba primjena postojećih propisa u praksi, nedefinisan
interes drţave, nepostojanje povjerenja meĎu proizvoĎačima, slabo poznavanje uzgoja ljekovitog
i aromatičnog bilja, nelojalna konkurencija, itd..

Većina firmi naglašava da loš zakonski okvir u sektorima9, nepostojanje smjernica, loša primjena
zakonskih propisa u praksi, nepostojanje Zakona o organskoj poljoprivredi u Federaciji BiH,
neuključivanje proizvodnih organizacija u kreiranje politike, nedefinisani meĎuentitetski odnosi,
nedostatak baze podataka, nepostojanje planova upravljanja koji ureĎuju šumarstvo i sekundarne
šumske proizvode – značajno utječu na unaprjeĎenje u proizvodnji i razvoj poslovanja u sektoru
ljekovitog i aromatičnog bilja.

MeĎutim, ono što dodatno doprinosi ovako teškoj situaciji svakako je i neprovoĎenje zakona -
vladinih inspektora. Pravilnik o sekundarnim šumskim proizvodima, koji uključuje i ljekovito i
aromatično bilje, spada pod nadleţnost ministarstava poljoprivrede svakog entiteta. Zbog njegove
slabe primjene10, firme koje se bave ljekovitim i aromatičnim biljem koriste ovu situaciju da
sakupljaju ljekovito i aromatično bilje širom BiH bez ikakvog ometanja od strane vlasti. Ljekovito i
aromatično bilje koje je ugroţeno zbog prekomjerne berbe često se prodaje na domaćem ali i
meĎunarodnom trţištu. Na granici ne postoji adekvatna carinska kontrola ugroţenih vrsta. Nema
obučenih carinskih sluţbenika koji su sposobni razlikovati ugroţene vrste od onih koje su
dozvoljene za izvoz. Kao primjer moţe posluţiti izvoz lincure, koja je ugroţena vrsta, ali se na
carinskoj i robnoj dokumentaciji lincura deklariše kao maslačak (koji nije ugroţena vrsta, moţe se
izvoziti).

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS obezbjeĎuje poticaje u iznosu od 200

KM/ha za proizvodnju bilja (bilo koje vrste bilja uključujući i uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja),
dok Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBIH obezbjeĎuje 300 KM/ha
za organsku proizvodnju/uzgoj (2008).
Imajući u vidu specifičnosti nekih gotovih proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja, naročito
razne čajne mješavine, kreme, itd. koje se koriste u zdravstvene svrhe, neophodno je izvršiti
FARMA PROJEKT

9
Sektor ljekovitog i aromatičnog bilja je u nadleţnosti dva ministarstva (poljoprivrede i zdravstva) ovisno o proizvodu
10
U Federaciji, Uprava za šumarstvo BiH nadleţna je za provedbu ovog pravilnika, dok je u RS-u nadleţna Sprske Šume i
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

15 ▪
 registraciju prije njihovog stavljanja u promet na trţištu11. U ovom trenutku je moguće registrovati
te proizvode kao lijekove (što je jako skupo i nije ekonomski odrţivo za firme) ili kao dijetetske
proizvode (to je puno jeftinije ali istovremeno nemoguće izvesti u zemlje EU.

Sektor ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH predstavljaju nacionalna udruţenja (najznačajnije i

najveće je Poslovno udruţenje za ljekovito i aromatično bilje u BiH12). Od udruţenja se očekuje
da ispune one ciljeve i zadatke od kojih će proizvoĎači imati koristi. Općenito, primjetno je da
proizvoĎači nisu u potpunosti zadovoljni aktivnostima koje provode ova udruţenja.

Firme/članovi mogli bi imati puno koristi od ovih udruţenja, ali čini se da to nije slučaj u BiH.
Razlozi su, izmeĎu ostalog, slab doprinos i podrška firmi/članova i nesavjestan rad udruţenja.
Umjesto da imaju neprestane kontakte sa proizvoĎačima (članovima) i da predstavljaju njihove
potrebe vlastima, udruţenja su neaktivna. Ovakva situacija traje već duţe vrijeme i teško je iznaći
rješenje da se ona promijeni.

o Sakupljanje samoniklog bilja još uvijek je jedna od glavnih ljudskih aktivnosti u BiH i predstavlja
značajan ekonomski faktor u ruralnim područjima BiH
o Firme se uglavnom bave sakupljanjem i prodajom sakupljenog samoniklog ljekovitog i
Proizvodnja/prerada
aromatičnog bilja /jagodičastog voća/gljiva
o Interes za uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja kao i za proizvodnju gotovih proizvoda od
ljekovitog aromatičnog bilja je u porastu

o Povećana je potražnja tržišta za certificiranim proizvodima

o Većina firmi koje se bave proizvodnjom ljekovitog i aromatičnog bilja u BH zainteresovana je
za dobivanje organskog/HACCP/HALAL certifikata, ali njih je teško pribaviti zbog velikih
Standardi i certifikacije troškova
o Certifikate je naročito važno imati zbog prodaje na stranom tržištu, ali još uvijek ne toliko
važno za domaće tržište

Tehnologija/razvoj proizvoda/
upravljanje/organizacija
o Bogati prirodni resursi i veliki broj različitih biljnih vrsta omogućuju proizvođačima da razviju
paletu raznih proizvoda
o Prerađivački kapaciteti proizvođača, visokokvalitetna oprema i njihovo ulaganje truda i
sredstava u razvoj tehnologije i proizvoda
o Firme imaju nedovoljne organizacijske i upravljačke vještine
o Izražena potreba za razvojem marketinške strategije i promoviranjem sektora prirodne i
organske proizvodnje unutar i izvan Bosne i Hercegovine
o Unutarnja organizacija sektora je slaba uz manjak povjerenja među firmama
o Neke firme imaju interes da koriste ostatke od destilacije ljekovitog i aromatičnog bilja kao
što su hidrolati, ali to zahtijeva nove tehnologije koje su često vrlo skupe

o Nacionalno tržište prirodnih proizvoda djelimično zadovoljava domaću ponudu, ali tržište
organskih proizvoda još uvijek je s jedne strane nerazvijeno, dok s druge strane, strano tržište
izražava veliku potražnju za prirodnim i organskim proizvodima zahtijevajući održivu
Pristup tržištu iskorištenost resursa
ANALIZA SEKTORA vol.1 (2010)

o Velik administrativni aparat i komplikovana i duga procedura izvoza umanjuje konkurentnost

proizvođača iz BiH na međunarodnom tržištu
o Nelegalno tržište stvara velike probleme proizvođačima, uključujući kriminal i korupciju kao

11
Ne postoji laboratorija koja je akreditovana za to. Firme vrše kontrolu svojih proizvoda u raznim laboratorijama i registruju te
proizvode kao dijetetske proizvode. Na taj način se ti proizvodi mogu prodati na lokalnom i regionalnom trţištu. MeĎutim, nije
moguće prodati te proizvode na stranom trţištu!
12
Ovo udruţenje nije nezavisno i ono je registrovano pri Vanjsko-trgovinskoj komori. Ostala udruţenja ljekovitog i aromatičnog
bilja su manja i nisu toliko značajna: Udruţenje graĎana FBiH, Udruţenje Zlatnica iz Bihaća itd.

▪ 16
 jedne od najvećih prepreka navedenih od strane firmi s kojima je obavljen razgovor.

o Relevantna ministarstva pružaju finansijku podršku proizvođačima u obliku subvencija,

Regulativa (politika)
poticaja, registrovane proizvodnje, itd.
o Nepostojanje zakona i propisa kao i nedostatak kapaciteta za provođenje predstavlja značajnu
prepreku u radnoj sredini BiH
o Manjak inspekcijske kontrole
o Nepostojanje planova upravljanja resursima omogućuje manipulacije u pogledu nabavke
sirovina
o Nedefinisani međuentiteski odnosi stvaraju probleme ovom sektoru.

o Nedostatak obrtnog kapitala je najizraženija potreba koju firme naglašavaju

o Banke daju nepovoljne kredite uz vrlo visoke kamatne stope; odgođena otplata daje se ili na
Finansiranje vrlo kratak period ili se uopće ne daje. Procedura podnošenja zahtjeva je vrlo komplikovana i
duga i zahtijeva obimnu dokumentaciju.

o Duga tradicija u sakupljanju, preradi i korištenju biljnih proizvoda

Snabdijevanje sirovinom
o Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja raste iz godine u godinu
o Berači nisu više zainteresovani za sakupljanje – iz raznih razloga (stari berači umiru, a mlađi
nisu zainteresovani itd.)
o Firme imaju poteškoće u obezbjeđenju sirovina (zbog klimatskih uslova,
finansiranja/nedostatka obrtnog kapitala, prodavaca na malo koji remete cijeli lanac opskrbe,
itd.)

o Mnoge proizvodne organizacije okupile su se u sklopu Poslovnog udruženja za ljekovito i

Organizacije u sektoru
ljekovitog i aromatičnog bilja
aromatično bilje (nažalost samo formalno)
o Unutrašnji okvir udruženja omogućava efikasnije kontakte sa ministarstvima, kontakte sa
ostalim sličnim organizacijama širom svijeta, promoviranje sektora i mogućnost lobiranja kod
vlasti
o Članovi udruženja (proizvodne organizacije) imaju mogućnost da besplatno učestvuju na
sajmovima (ili uz minimalne troškove), razmjenjuju iskustva, pohađaju edukativne treninge,
dobiju savjetodavne usluge, dobiju tumačenje postjećih zakona i propisa, itd.
o Firme smatraju da udruženja nisu dovoljno aktivna i da ne održavaju redovne kontakte sa
svojim članovima
o Nedovoljno razumijevanje i interes među članovima.

Rizike ili ograničenja sa kojima se proizvoĎači susreću moţemo podijeliti u dvije kategorije:

 Rizik u proizvodnji – sama poljoprivredna proizvodnja nosi sa sobom rizik – djelatnost

koja se obavlja „pod vedrim nebom“, gdje je snabdijevanje sirovinom uvijek pod znakom
pitanja, klimatske oscilacije, suša, bolesti, itd., poteškoće prilikom obezbjeĎenja sirovina,
kao i osiguranje kvaliteta sirovina itd.

 Finansijski rizici – nedostatak obrtnog kapitala, visoke kamatne stope, kratak rok otplate
bez grejs perioda; nedostatak marketinških vještina ili nedostatak opšteg znanja o tome
kako prodati proizvod, kako naplatiti dugove, kako organizovati poslovanje; nesigurno
trţište; nelegalno trţište; nestabilna ekonomska, politička i poslovna situacija u zemlji i
regionu, itd.

Ipak, ovaj sektor ima svoje prednosti i mogućnosti na lokalnom i meĎunarodnom nivou. Bosna i
Hercegovina je zemlja koja posjeduje različite genetske resurse; nezagaĎen okoliš; blizina EU;
ima kapacitete da obezbijedi sirovine visokog kvaliteta; nudi posebne i odlične proizvode (npr.
FARMA PROJEKT

ljekovite trave iz Hercegovine); organski certificirane proizvode; jeftinu radnu snagu; itd.

17 ▪
 Najveći izazovi sa kojima se ova industrija danas suočava su: odrţavanje “zdravih” proizvoda,
mogućnosti pronalaţenja novih proizvoda, promoviranje zdravog načina ţivota, uzgoj ljekovitog i
aromatičnog bilja i pronalaţenje proizvodnih tehnologija za ostale biljne vrste, kako ostati
konkurentan na trţištu, kako povećati proizvodnju, kako odrţati zadovoljstvo kod kupaca i kako
ubuduće obezbijediti sirovine.

Tradicionalno znanje o sakupljanju, sušenju i preradi ljekovitog i aromatičnog bilja dominantno je

u Bosni i Hercegovini. Projekat FARMA podrţat će proizvodne organizacije u naporima da
usklade svoju proizvodnju naspram trţišnih zahtjeva, standardi/certifikacije, i tako pokušaju
ostvarititi konkurentnost ne samo na domaćem nego i na inostranom trţištu.

Uzgoj nekih vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja je zastupljen, ali ne u velikom obimu. Firme su
prepoznale potrebu obezbijeĎenja proizvodnje na odrţiviji način, i radit će (uz podršku projekta
FARMA) na pronalaţenju tehničkih rješenja za odrţivo sakupljanje, preradu i uzgoj ekonomski
isplativih usjeva.

Za proizvoĎače je vaţno da osiguraju odrţivo snabdijevanje najvaţnijih sirovina u svojim

firmama. Iz tog razloga sve više firmi, naročito onih koje se bave izvozom, prepoznaju vaţnost
upravljanja odrţivim lancem snabdijevanja. Velike firme često pokazuju interes za poslovanje na
odrţiv način, jer to zahtijeva njihov poslovni model. Stoga sve više i više firmi, naročito na trţištu
izvoza, nastoji uspostaviti dugoročne trgovinske odnose sa dobavljačima. Takva sigurnost se
moţe postići putem odrţivog korištenja, što se odnosi na sve vrste, a naročito one koje su
ugroţene.
ANALIZA SEKTORA vol.1 (2010)

▪ 18
Identifikacija ograničenja/rješenja u lancu vrijednosti –intervencija projekta FARMA
Vrsta Ograničenja u lancu vrijednosti
o Prekomjerno sakupljanje samoniklog
ljekovitog i aromatičnog bilja usljed
nekontrolisanog i neodrživog korištenja
biološke raznovrstnosti,
Proizvodnja/prerada o Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja
zasnovan je na nekoliko usjeva/biljaka
o Mali broj firmi ljekovitog i aromatičnog
bilja proizvodi gotove i proizvode sa
dodanom vrijednošću
o Kvalitetno čuvanje sirovina
o Kvalitetna zaštita gotovih i proizvoda sa
dodanom vrijednošću
o Većina malih i srednjih preduzeća
(naročito ona koja trguju na domaćem
tržištu) smatraju da svi ti certifikati nisu
Standardi i certifikacije
toliko važni za njihovo poslovanje
o Postoji samo jedno certifikacijsko tijelo
za organsku proizvodnju (međutim,
strani kupci ne prepoznaju ovaj certifikat
zbog njegove nedovoljne promocije na
stranom tržištu)
o Nedostatak tehničkih vještina/znanja o
novim tehnologijama kod malih i
srednjih preduzeća za proizvodnju
proizvoda koji će zadovoljiti evropskog
kupca, što ograničava njihove
mogućnosti pristupa tržištima veće
vrijednosti
Tehnologija/razvoj o Mali farmeri nemaju pristup
proizvoda/ odgovarajućim alatima i mašinama
upravljanje/organizacija (tehnologijama) što smanjuje njihov
prinos
o Mala i srednja preduzeća nemaju
neophodne vještine za pravljenje
poslovnih planova i vođenje
računovodstva
o Nedovoljna povezanost sa velikim
kupcima umanjuje potencijal prodaje
/izvozni potencijal malih i srednjih
preduzeća
o Nedostatak informacija o standardima
umanjuje mogućnost malih i srednjih
preduzeća da proizvode u skladu sa
Pristup tržištu specifikacijama kupaca,
o Vještine marketinga/pakovanja proizvoda
malih i srednjih preduzeća treba
dodatno usavršiti
o Visoki troškovi prevoza povećavaju
cijenu proizvoda malih i srednjih
preduzeća
o Teškoće u pristupu lokalnom tržištu
19 ▪
Potencijalna rješenja /
moguća intervencija projekta FARMA
o Podržati i potaknuti proizvodne organizacije
da otpočnu sa uzgojem različitog ljekovitog i
aromatičnog bilja, posebno onog koje je
ugroženo
o Podržati proizvodne organizacije da
unaprijede svoju proizvodnju i počnu više
proizvoditi proizvode sa dodanom
vrijednošću
o Unaprijediti kvalitetno čuvanje proizvoda od
ljekovitog i aromatičnog bilja (edukacija i
uvođenje dobre poljoprivredne prakse (eng.
GAP) u sve nivoe lanca vrijednosti)
o Organizovati treninge i pripremiti
edukativne materijale za mala i srednja
preduzeća i berače – naglasiti važnost i
značaj standarda u proizvodnji ljekovitog i
aromatičnog bilja
o Pomoći i podržati domaća certifikacijska
tijela da osnaže i postanu prepoznatljivi na
međunarodnom tržištu
o Promovirati kultivaciju odabranih biljnih
vrsta koje su postale ugrožene i rijetke u
prirodi
o Organizovati studijska putovanja /treninge
za proizvodne organizacije kako bi
osavremenile svoju proizvodnju, osposobiti
ih da znaju sačiniti plan upravljanja,
marketinški plan, poslovni plan itd.
o Potaknuti firme da uvedu poslovne planove i
planove upravljanja i da uvedu dobru praksu
kako bi bile konkurentinije na tržištu
o Organizovati kurseve obuke za osoblje firmi
na temu kvaliteta, standarda, zahtjeva izvoza,
novih tehnoligja itd.
o Putem projektnih aktivnosti podržati
pružaoce usluga sektoru, kao što su
laboratorije, konsultantske firme,
istraživačke institucije kako bi se unaprijedili
njihovi uslužni kapaciteti
o Zajedno sa domaćim i stranim
konsultantima raditi na unapređenju
marketinga i pakovanja malih i srednjih
preduzeća.
o Organizovati studijska putovanja i izlaganje
na sajmovima
o Podržati promoviranje autentičnih
proizvoda (npr. eterična ulja u malim
bočicama iz BiH)
FARMA PROJEKT
 o Sektor ljekovitog i aromatičnog bilja nije
od velikog značaja za BH vlasti,
neophodno je prebaciti se sa
o Podržati razvoj državnog zakonodavstva u
tradicionalne proizvodnje
skladu sa propisima EU
o Propisi i zakoni koji se odnose na sektor
o Saradnja sa vladinim institucijama, naročito
ljekovitog i aromatičnog bilja još uvijek
sa odjelom za šumarstvo, u cilju provođenja
nisu usklađeni sa zakonima i propisima
relevantnih zakona i propisa
EU
o Uključiti predstavnike proizvođača i
o Postojeći propisi i zakoni se ne
udruženja u kreiranje politike
primjenjuju
o Obezbijediti više pažnje i podrške od strane
o Nemoguće je dobiti podatke vezano za
Regulativa (politika) vlasti; učiniti napore u cilju uključivanja
sektor ljekovitog i aromatičnog bilja
sektora ljekovitog i aromatičnog bilja u
(domaća i inostrana trgovina, vrste
vladine razvojne planove i izvještaje
usjeva koji se uzgajaju, broj ha uzgojenih
o Općenito poboljšati poslovno okruženje
usjeva itd.)
radeći zajedno sa finansijskim i državnim
o Uvozne takse na inpute povećavaju
institucijama u cilju prevazilaženja
troškove proizvođača
finansijskih i pravnih prepreka sa kojima se
o Izvozne tarife povećavaju troškove
ova djelatnost suočava
izvoza, a smanjuju globalnu
konkurentnost BH proizvoda

o Mala i srednja preduzeća često nisu u

mogućnosti finansirati inpute sirovina,
kupovinu mašina i objekata za o Sačiniti finansijske planove za proizvodne
proizvodnju i sušenje organizacije (i farmere sa kojima je sklopljen
o Izvoznici imaju poteškoća u pristupu ugovor)
Finansiranje komercijalnom finansiranju kako bi o Poboljšati pristup finansiranju proizvodnim
povećali nabavku od malih proizvođača organizacijama koje se bave izvozom
o Nemogućnost malih i srednjih
preduzeća da obezbijede adekvatan
pristup kreditima namijenjenim za obrtni
kapital

o Korištenje sirovina lošeg kvaliteta od o Unaprijediti i podržati uzgoj bilja naročito

strane malih i srednjih preduzeća onih vrsta koje su rijetke, ugrožene i
rezultira lošijim proizvodima koji ne zaštićene
mogu zadovoljitu potražnju tržišta o Podržati očuvanje tradicionalnih znanja i
Opskrba inputa o Korištenjem isključivo sirovina iz prakse
prirode ugrožava se prirodna biološka
raznovrsnost
o Visoke cijene inputa ograničava njihovo
korištenje od strane malih proizvođača

o Omogućiti studijska putovanja/kontakte sa

o Poslovno udruženje za proizvođače
ljekovitog i aromatičnog bilja na
državnom nivou upućeno je na
Vanjskotrgovinsku komoru, interes
Organizacije u sektoru
malih i srednjih preduzeća da postanu
ljekovitog i aromatičnog
članovi je veoma mali (ne vide značaj
bilja
jedne takve organizacije)
o Postojanje velikog broja udruženja na
svim nivoima koja nemaju značajan
utjecaj na prosperitet svojih članova
ANALIZA SEKTORA vol.1 (2010)
regionalnim i inostranim udruženjima
ljekovitog i aromatičnog bilja kako bi se
osnažio rad udruženja tako da postanu
atraktivniji svojim članovima i da se stvore
konkurentni predstavnici sektora na
državnom, regionalnom i međunarodnom
nivou
o Organizovati treninge i sačiniti razne
edukacijske materijale
o Podržati ih u prikupljanju i distribuiranju
tržišnih informacije svojim članovima

▪ 20
21 ▪
FARMA PROJEKT
 Proizvodne organizacije
ROING, Ljubuški
Econ d.o.o., Sarajevo
Faveda, Sarajevo
Halilović d.o.o., Vogošća
Ljekobilje, Trebinje
Mushroom, Čelinac
Neven, Rudo
Prirodno bilje, Banja Luka
Plantago, Laktaši
Natura Afgan, Sarajevo
Heljda eko, Sarajevo
Flores, G. Vakuf - Uskoplje
ZZ Radobolja, Mostar
ANALIZA SEKTORA vol.1 (2010)
Ministarstva/Institucije Fakulteti MO/NVO-E
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i Poljoprivredni Organsko u BiH
vodoprivrede RS fakultet, Sarajevo
Poslovno udruženje za
Federalno Ministarstvo poljoprivrede, Agromediteranski ljekovitoiI aromatično
vodoprivrede i šumarstva FBiH fakultet , Mostar bilje
Asocijacija organskih
Ured za veterinarstvo proizvođača ljekovitog
bilja i jagodičastog voća
Stručna služba Banja Luka Organska kontrola OK
Vanjskotrgovinska komora BiH Promocult
SIPPO
▪ 22
 ▪ PROJEKAT UNAPREĐENJA POLJOPRIVREDNIH TRŢIŠTA (FARMA) ▪

FARMA PROJEKT

FARMA Sarajevo FARMA Tuzla FARMA Banja Luka FARMA Mostar

Kolodvorska 12 Marsala Tita 34 A Krajiskog korpusa bb Buna bb

Phone. 033 722 090 Phone. 035 277 520 Phone. 051 327 530
Fax.033 661 562 Fax.035 277 521 Fax.051 327 532

23 ▪
www.bosniafarma.ba