TEHNIČKA I GOSPODARSKA LOGISTIKA

Dr. sc. ANICA HUNJET

OSNOVE EKONOMIJE TEMELJI EKONOMIJE
Varaždin, akademska 2010./2011. godina
1

LITERATURA
Babić, M.: “Makroekonomija”, 14. izdanje, “Mate”, Zagreb, 2004. Blanchard, O.: “Makroekonomija”, “Mate”, Zagreb, 2005. Počela ekonomije: prof. dr.sc. Ivan Ferenček, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet, 2003. Osnove ekonomije: Svetislav Polovina, ðuro Š. Medić, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2002.
2

STRUKTURA
Ekonomija i tri temeljna ekonomska pitanja Temeljna ekonomska načela Problem oskudnosti (rijetkosti) Mogući načini organiziranja ekonomske aktivnosti (tržište, država) Poslovni proces: ulazi, izlazi, tržišta ulaza i izlaza Granice proizvodnih mogućnosti itd.
3

meñunarodne i svjetske organizacije 4 . ponašanje. poduzeća. budući da proučava društvenu stranu gospodarskog života Skup posebnih ekonomskih disciplina koje proučavaju različite sadržaje i aspekte društvenog materijalnog života Položaj. državna tijela.OSNOVNI POJMOVI Ekonomska znanost. društvena znanost. nacionalne. povezanost i djelatnost svih gospodarskih subjekata u njihovoj gospodarskoj aktivnosti Pojedinci.

ekonomskih i društvenih promjena 5 .Suvremena ekonomska znanost se sve više bavi: Znanstvenim projiciranjem očekivanog Planiranjem budućih ponašanja i učinaka Znanstvenim predviñanjima tehnoloških.

politička ekonomija. ekonomika. ekonomska matematika i ekonomska statistika i druge 6 . financije. meñunarodni ekonomski odnosi. poslovna politika. ekonomika poduzeća. ekonomska politika. poslovna informatika.

Opći naziv za ekonomsku znanost u cjelini kao generički pojam. u ekonomskoj se teoriji i znanstvenim istraživanjima izraz ekonomija odnosi na ukupno gospodarstvo kaka se misli na društvenu gospodarsku djelatnost i ukupni materijalni život ljudi 7 .EKONOMIJA 1.

ponekad izraz ekonomija znači poljoprivredno dobro 8 . proizvodnih i prometnih djelovanja te učinaka na svim područjima ekonomije ovisno o razvijenosti tehničkih sredstava i radne snage govori se o nerazvijenim. financijskih sredstava. Sinonim za gospodarstvo. organizacijskih oblika. nacionalna. odnosno privredu misli se na cjelinu gospodarskih resursa. razvijenim i visokorazvijenim ekonomijama s obzirom na područje koje zahvaća. ekonomija može biti lokalna. meñunarodna i svjetska 3. kapitala.2. regionalna.

ZAŠTO UČITI EKONOMIJU? Da bi razumjeli: zašto je neko poduzeće uspješno dok drugo nije svakodnevne nastupe političara Da bi znali: spoznati način funkcioniranja društva (nacionalne ekonomije) u cjelini odrediti poziciju vlastite zemlje u meñunarodnom okruženju spoznati funkcioniranje svjetskog gospodarstva 9 .

ŠTO JE EKONOMIJA? Izvorno dolazi od grčke riječi oikonomia što znači onaj tko upravlja kućanstvom U kućanstvu/domaćinstvu se donose mnoge odluke: Tko kuha? Tko pere rublje? Tko i kada gleda koju TV emisiju?. 10 ...

kao i svijeta. društvenim običajima. reflektira ponašanje pojedinaca koji je čine 11 . te političkim odnosima u društvu Ekonomija Hrvatske. njihovim koordiniranjem.ŠTO JE EKONOMIJA? Ekonomija je znanost koja se bavi proučavanjem ljudskih potreba i želja. mehanizmom donošenja odluka.

potrebno je naučiti i shvatiti: Ekonomski način razmišljanja Ekonomsku terminologiju Ekonomsku teoriju 12 .ŠTO JE EKONOMIJA? Da bi razumjeli ekonomiju.

potrebno je naučiti i znati: Informacije o ekonomskim institucijama Informacije o opcijama ekonomskih politika s kojima se društva susreću 13 .ŠTO JE EKONOMIJA? Da bi razumjeli ekonomiju.

ŠTO JE EKONOMIJA? Ekonomija proučava na koji način društva koriste oskudne resurse da bi proizvela korisne robe i raspodijelila ih meñu različitim ljudima Ekonomija je znanost izbora objašnjava na koji način vršimo izbor i njegovu promjenu u borbi s oskudnošću 14 .

Što proizvoditi i koliko? 2. Za koga proizvoditi? 15 . Na koji način proizvoditi? 3.ŠTO JE EKONOMIJA? Svaki ekonomski sustav mora riješiti tri temeljna koordinacijska pitanja: 1.

Što proizvoditi ? Ekonomija odgovara na pitanje: Što treba proizvoditi? Trebamo li proizvoditi brašno. DVD ili graditi stambene objekte? Trebamo li ulagati više u obrazovanje ili zdravstvo ili u obranu zemlje? 16 .1.

2. Na koji način proizvoditi ? Ekonomija daje odgovor na pitanje: Na koji način proizvoditi? Koristiti kapitalno ili radno intenzivnu tehniku proizvodnje Koju opremu ćemo koristiti ovisi o cijeni tehnologije i njezinoj dostupnosti (regulative vlasti) 17 .

Za koga proizvoditi ? Ekonomija odgovara na pitanje: Za koga proizvoditi? Tko će konzumirati proizvedena dobra i usluge? U tržišnoj ekonomiji dohodak pojedinca odreñuje što će on kupiti Dohodak pojedinca ovisi o brojnim čimbenicima 18 .3.

Istraživanje ponašanja financijskih tržišta i analiziranje kako ona rasporeñuju kapital na ostatak ekonomije. i kako se te cijene upotrebljavaju da bi se ta sredstva usporeñivala. 19 .ZADACI EKONOMIJE Proučavanje kako se odreñuju cijene rada. kapitala i zemlje. Analiziranje posljedica državnog reguliranja na efikasnost tržišta. Istraživanje razdiobe dohotka i predlaganje načina kako da se pomogne siromašnima bez narušavanja mogućnosti tržišne ekonomije.

poleta i padova nezaposlenosti i proizvodnje te donošenje ekonomske politike vlade za unapreñenje gospodarskog rasta. Ispitivanje modela razmjene meñu državama i analiziranje utjecaja poretka toj razmjeni. 20 . Istraživanje rasta u zemljama u razvoju i predlaganje načina za poticanje efikasne upotrebe oskudnih sredstva. tj. poreza i proračunskih deficita na rast.ZADACI EKONOMIJE Istraživanje utjecaja državne potrošnje. Proučavanje poslovnih ciklusa.

21 . 2.oskudnost je takvo stanje da su dobra u odnosu na želje ograničena. te smanjenje rasipnosti u proizvodnji i potrošnji.Dvije su ključne pretpostavke u ekonomiji: 1.upotreba oskudnih sredstava na najučinkovitiji mogući način u zadovoljenju ljudskih želja i potreba. Oskudnost dobara . Želja za efikasnošću (učinkovitosti) . Kako bi dobara u prirodi bilo u neograničenim količinama ekonomija ne bi niti trebala postojati.

Povijest proučavanja ekonomije Izvori suvremene ekonomike datiraju iz 1776. Adam Smith se stoga smatra utemeljiteljem MIKROEKONOMIJE. 22 . rada i kapitala konkretno izložio osnovna načela tržišne ekonomije. u kojoj je proučavajući odnose cijene zemlje. poduzeća i domaćinstva. granom ekonomije koja se danas bavi ponašanjem pojedinačnih entiteta kao što su tržišta. godine kada je Adam Smith objavio svoju knjigu “Istraživanje prirode i bogatstva naroda”.

odnosno način na koji ekonomija funkcionira. 23 . proučava ponašanje pojedinih ekonomskih i potrošačkih subjekata. Istražuje pojedinačnu opstojnost cijene. a ne kako bi se ona trebala primjenjivati i funkcionirati u praksi. količine i tržišta. ona objašnjava i opisuje ono što je.MIKROEKONOMIJA Dio ekonomske znanosti. Mikroekonomija je uglavnom deskriptivna.

24 . reagiranja potrošača i proizvoñača na tržišna kretanja.Mikroekonomska analiza Istražuje pojave i zakonitosti odnosa pojedinih elemenata privrede: poslovanje poduzeća. potrošnja. Jedan od osnovnih problema mikroekonomske analize je analiza ponašanja ponude i potražnje za odreñenim proizvodom na odreñenom tržištu i uvjeta njihove ravnoteže. ponašanje potrošača.

MAKROEKONOMIJA Proučava problematiku gospodarstva kao cjeline. potrošnja. zaposlenost. 25 . investicije. ND. štednja. Agregati su dobiveni zbrajanjem velikog broja manjih mikroekonomskih varijabli. agregatna ponuda nekog proizvoda je zbroj ponuda svih proizvoñača tog istog proizvoda. npr. odnosno cjelokupnog nacionalnog gospodarstva i utvrñuje meñuovisnost izmeñu njezinih važnijih agregata kao što su ukupna razina proizvodnje. izvoz. uvoz.

26 . kamata i novca. godine objavio knjigu Opća teorija zaposlenosti. s tim da se svakom problemu u rješavanju pristupa u terminima opće ravnoteže cijeloga nacionalnog gospodarstva.Temeljno obilježje makroekonomije je meñuovisnost agregatne ponude i agregatne potražnje. Ekonomija se od tada dijeli na mikro i makroekonomiju. Začetnik makroekonomije je John Maynard Keynes koji je 1936.

ukupna potrošnja. inflacija i neto izvoz (ND. ukupne investicije itd.agregata.) 27 . a najvažniji su: BDP.MAKROEKONOMSKA ANALIZA Istražuje na način da brojne varijable gospodarskog života svodi na mali broj društvenih globalnih veličina . stopa nezaposlenosti.

raspodjelom. 28 . Istražuje kako se proizvodnjom.EKONOMIKA Posebna ekonomska znanost koja proučava kako najracionalnije i najefikasnije gospodariti raspoloživim proizvodnim resursima i proizvedenim dobrima te traži najpovoljnije oblike i metode njihove uporabe i unapreñenja. razmjenom i potrošnjom gospodari oskudnim resursima da bi se proizvela dobra.

POLITIČKA EKONOMIJA
Posebna disciplina ekonomske znanosti koja proučava i objašnjava načela, oblike i zakone gospodarskog života i razvitka društva kroz različita povijesna razdoblja. Istražuje gospodarske činitelje i uvjete razvoja odreñenog društva Proučava načela i oblike ukupnog društvenog i gospodarskog života te odnose meñu ljudima koji iz toga proizlaze

29

EKONOMSKI ODNOSI
Predstavljaju društvene odnose u gospodarstvu, drugim riječima, odnos sudionika u gospodarskim aktivnostima Gospodarski život se definira kroz nekoliko ekonomskih odnosa: Izmeñu ljudi i prirode Meñu samim ljudima Meñu gospodarskim pojavama i procesima, ali u prvom redu odnose ljudi u gospodarskom procesu
30

Ekonomski odnosi
* svi su meñusobno povezani i uzajamno uvjetovani i imaju presudni utjecaj na razvoj društva. * promjenjivi su, odnosno dinamička su kategorija, jer prate paralelno se mijenjaju razvojem proizvodnih snaga.

31

EKONOMSKI ZAKONI Reguliraju gospodarske pojave i procese koji su uzajamno ovisni i jedni pretpostavljaju i izazivaju druge. kao nužnosti koje se ostvaruju konkretnim odnosima. Kretanje jednih praćeno je i kretanjem drugih u istom ili obrnutom pravcu. 32 . Djeluju kao pravilnost.

jer djeluju u povijesno odreñenim oblicima gospodarstva Objektivni su. jer djeluju neovisno o ljudskoj volji Stihijski su. a ne u svakom konkretnom slučaju 33 . jer snage ekonomskog mehanizma odreñuju ponašanje i usmjeravaju kretanja sudionicima gospodarskih djelatnosti Manifestiraju se u prosjeku.Bitne karakteristike ekonomskih zakona: Nisu trajni i nepromjenjivi.

djeluju samo u srodnim tipovima privreñivanja.Ekonomska teorija razlikuje sljedeće tipove i vrste ekonomskih zakona: Opći gospodarski zakoni. djeluju neograničeno u svim sredinama i svim oblicima društvenog privreñivanjaproizvodnja Posebni gospodarski zakoni. jer ti sustavi imaju nešto zajedničko – robna proizvodnja 34 .

djeluju u jednoj od etapa odreñenog tipa privreñivanja-slobodna konkurencija. državna intervencija 35 .Ekonomska teorija razlikuje sljedeće tipove i vrste ekonomskih zakona: Pojedinačni gospodarski zakoni. monopol. djeluju samo u odreñenom sustavu privreñivanja-zakon rente. zakon profita i kapitala Specifični gospodarski zakoni.

cijena. tržišna ravnoteža Do njih se dolazi analizom stvarnih odnosa meñu sudionicima privreñivanja 36 . tržište Imaju opće.EKONOMSKE KATEGORIJE Teoretski pojmovi kao izraz odreñenih odnosa gospodarenja –roba. a ne pojedinačno (konkretno) značenje-ND. stopa gospodarskog rasta. BDP. novac.

EKONOMSKE KATEGORIJE Imaju povijesni karakter. jer od njihova objašnjenja zavisi razumijevanje drugih kategorija 37 . kao i odnosi koje teoretski izražavaju Mijenjaju se s promjenama društvenih odnosa i ustanova Prednost treba dati temeljnim odnosima i ekonomskim kategorijama koje ih izražavaju.

EKONOMSKA POLITIKA Sustav gospodarskih mjera. instrumenata i konkretnih gospodarskih akcija države što ih ona uvodi i poduzima preko vlasti i uprave da bi osigurala svoje interese i gospodarski razvoj usmjerila njima 38 .

EKONOMSKA POLITIKA Sredstvo kojim država stvara institucionalno okruženje gospodarskim subjektima kako bi stimulirala njihovu aktivnost u cilju postizanja gospodarske ravnoteže. Suvremena ekonomska politika ima značajnu ulogu u uspješnom uključivanju nacionalnog gospodarstva u globalne gospodarske tokove. 39 .

40 . kako i za koga proizvoditi) ekonomija mora odlučiti o utrošcima i proizvodima. Poduzeća pomoću svoje tehnologije kombiniraju utroške da bi proizvodila proizvode.Tehnološke mogućnosti društva Da bi odgovorila na sva tri pitanja (što. Utrošci (inputi) su robe ili usluge koje poduzeća upotrebljavaju u svojim proizvodnim procesima.

41 .Tehnološke mogućnosti društva Proizvodi (outputi) su različita proizvodna dobra ili usluge koji proizlaze iz proizvodnog procesa i koji se ili troše ili upotrebljavaju u daljnjoj proivodnji.

rad i kapital.Faktori proizvodnje ……su još jedan pojam koji se koristi za utroške i u njih spadaju zemlja. 1. Zemlja . voda. zemlja (tlo) i klima. tvornica i putova.predstavlja: a) Prirodne izvore koji se upotrebljavaju za poljodjelstvo ili za gradnju kuća. U prirodne izvore ubrajaju se još i zrak. 42 . b) Energetske izvore za opskrbu gorivom automobila ili stanova c) Neenergetske izvore poput bakra ili željezne rude.

2. Rad. Rad predstavlja utrošeno vrijeme u proizvodnji (rad utrošen u tvornici. U procesu proizvodnje sjedinjuje se rad i sredstva za proizvodnju. dok su sredstva za rad i predmeti rada sredstva kojima se služimo u procesu proizvodnje. 43 . na obrañivanju zemlje ili podučavanje u školama…) Rad je faktor procesa proizvodnje.svjesna i svrsishodna djelatnost čovjeka s ciljem proizvodnje proizvoda.

proizvedena radi proizvodnje drugih dobara. prodavati i razmjenjivati. Obuhvaća imovinu poduzeća sposobnu za voñenje poslovne aktivnosti usmjerene na zaradu.3. Kapital . organizacije i zajednice te se njima koriste u svojoj djelatnosti na način koji im donosi zaradu. Može se kupovati. 44 .predstavljaju trajna dobra ekonomije. (sustav vlasničkih prava) Obuhvaća stvari. novac i znanja kojima raspolažu pojedinci.

strojeve (opremu). alate. Financijski kapital – obuhvaća novčana sredstva u različitim pojavnim oblicima (gotovina u blagajni. i dr. kamione. sredstva na računu u banci. ceste. 45 . objekte (zgrade). te druga neopipljiva sredstva koja su akumulirana tijekom procesa proizvodnje. potraživanja i dr. automobile.Kapital dijelimo na: Fizički kapital -obuhvaća kapitalna dobra tj. vrijednosni papiri.) Intelektualni kapital – predstavljaju znanja i vještine zaposlenih.

poduzeća. 46 . države…) ne mogu proizvoditi sva dobra i usluge u svakoj količini u kojoj žele. Što se više sredstva koristi za proizvodnju jednog proizvoda to manje sredstva ostaje za proizvodnju nekog drugog proizvoda. Tako se pojavljuju granice proizvodnih mogućnosti.Granica proizvodnih mogućnosti Zajednice (poduzetnici. Njih ograničavaju oskudna sredstva i dostupna tehnologija.

Granica proizvodnih mogućnosti Tablica 1: Parovi mogućih proizvoda hrane i strojeva ALTERNATIVNE PROIZVODNE MOGUĆNOSTI Mogućnosti A B V D E F Hrana 0 10 20 30 40 50 Strojevi 150 140 120 90 50 0 47 .

150 A B 120 C Strojevi 90 D Strojevi 90 D 60 E 30 60 E 30 F 0 0 10 20 Hrana 30 40 50 0 0 10 20 Hrana 30 40 50 F 48 . Podaci su potpuno isti. ali je vidno prikazivanje podataka živopisnije 150 A B 120 C Slika 2: Glatka krivulja popunjava točke izmeñu ucrtanih parova točaka i tako tvori granicu proizvodnih mogućnosti.Granica proizvodnih mogućnosti države Slika 1: Šest mogućih parova proizvodnih razina hrane i strojeva Ova slika prikazuje podatke iz tablice 1 u grafičkom obliku.

Ona mora potrošiti gotovo sva svoja sredstva na hranu i uživa malo udobnosti. zemlja je siromašna. stereo ureñaji…) L Luksuzna dobra (automobili. Rast utroška i tehnološka promjena pokreću krivulju proizvodnih mogućnosti (PPF) dalje od ishodišta. povećavajući potrošnju hrane malo u usporedbi s povećanom potrošnjom luksuznih dobara. 49 . Ako želi ona može povećati potrošnju obaju dobara. Ekonomskim rastom.Slika 1-3: Pomaci granice proizvodnih mogućnosti (PPF) dalje od ishodišta zbog ekonomskog rasta Luksuzna dobra (automobili. zemlja prelazi iz A u B. stereo ureñaji…) (a) Siromašna zemlja (b) zemlja s visokim dohotkom per capita L B A A F Nužna dobra (hrana……) F Nužna dobra (hrana……) a) b) Prije nego što postane razvijena.

: Da bi dobili jednu stvar koju želite morate odustati od druge koja vam je isto tako draga Hoćete li učiti za ispit ili otići u disko? Hoćete li od novca koji ste dobili od roditelja kupiti knjigu ili potrošiti na provod? 50 .TEMELJNA EKONOMSKA NAČELA Načelo broj 1.

a resursi su ograničeni 51 .TEMELJNA EKONOMSKA NAČELA Temeljni zakon – Zakon oskudnosti Oskudnost postoji zato što pojedinci žele znatno više nego što mogu proizvesti Suočeni s oskudnošću moramo izabrati izmeñu raspoloživih alternativa Potrebe i želje pojedinaca su neograničene.

kao i upotrebljivih resursa ovisi o tehnologiji i ljudskim aktivnostima 52 .ZAKON OSKUDNOSTI Stupanj oskudnosti se stalno mijenja Količina proizvoda i usluga.

NAČELO GRANIČNOSTI Načelo broj 2. odnosno svaka se odluka donosi usporeñujući troškove i koristi Koliko će vas koštati dodatnih dvije godine studija i koliko će vam ono donijeti koristi? Koliko će vas koštati tečaj stranog jezika i koju korist će vam on donijeti? 53 .: Ekonomsko razmišljanje temelji se na načelu graničnosti.

NAČELO GRANIČNOSTI
U skladu sa pravilom ekonomskog razmišljanja načelo graničnosti možemo objasniti ovako: Ako vam nešto donosi više koristi, nego štete (nego što vas košta) sudjelujte u tome, činite to Ako vam je u nečemu više neugodno sudjelovati (košta vas više) nego ugodno, onda se suzdržavate od te aktivnosti

54

SLJEDEĆE NAČELO
Ekonomsko razmišljanje temelji se na pretpostavci da sve ima trošak i da svako djelovanje proizvodi odreñenu razinu koristi Zato kad smo suočeni sa donošenjem odluka potrebno je valorizirati pored stvarnih troškova i koristi i troškove aktivnosti za koje se nismo odlučili (izabrali)

55

EKONOMSKE ŠKOLE
ŠKOLA KANONISTA – prva ekonomska škola koju je osnovala grupa srednjevjekovnih crkvenih pisaca Ekonomika je za njih skup zakona u smislu moralnih pravila koja osiguravaju valjano upravljanje gospodarskom djelatnošću. T. Akvinski, N. Oresme i J. Buridan
56

57 .ŠKOLA MERKANTILISTA – u doba nastajanja i širenja kapitalizma (kraj 15. trgovac se poistovjećuje s državom.) Osnovna se svrha privreñivanja vidi u profitu. E. u stjecanju kapitala i njegovom stalnom oploñivanju. Novac ima presudnu ulogu. do druge polovice 17. Stafford. W. Misselden i dr. pa otuda proizlazi ideja o novcu kao blagu i bogatstvu nacije. st. a to je bilo moguće samo putem trgovine.

) Pokazatelj su bogatstva materijalna dobra Izvor bogatstva je poljoprivredna proizvodnja koja stvara čisti proizvod Ljudskim društvom upravlja prirodni poredak Prirodni poredak je izraz Božje volje.-1780.ŠKOLA FIZIOKRATA (1748. a ostvaruje se posredstvom privatnog vlasništva i ekonomskih sloboda 58 .

želja za isticanjem i stjecanjem je posredstvom tzv.) Teorijski otac kapitalizma Izvor bogatstva je proizvodnja uopće Doktrina nenamjernih posljedica-čovjekova sebičnost.-1790. nevidljive ruke (tržišta).KLASIČNA ŠKOLA POLITIČKE EKONOMIJE Adam Smith (1723. stavljena u službu javnog interesa 59 .

-1924. uvodi novo ime ekonomske teorije 60 . 1890.NEOKLASIČNA ŠKOLA Javlja se 1871.) Načela ekonomike. kao teorijska reakcija na pojavu Marxovog “Kapitala” Alfred Marshall (1842.

NOVA KLASIČNA ŠKOLA .ŠKOLA RACIONALNIH OČEKIVANJA Robert Lucas Racionalni ekonomski agregati u stanju su predvidjeti mjere makroekonomske politike Predvidivi potezi makroekonomskog autoritete nemaju nikakvog učinka na proizvodnju i zaposlenost 61 .

uvijek moramo razmatrati kako potrošiti naše ograničene dohotke ili vrijeme. Opurtunitetni trošak odluke je vrijednost robe ili usluge koje smo se odrekli.OPORTUNITETNI TROŠAK S obzirom da su svi resursi oskudni. 62 . Kada odlučujete hoćete li studirati ili kupiti automobil morate uzeti u obzir koliko će vas te odluke stajati u prilikama kojih se odričete Trošak prilike koje smo se odrekli je oportunitetni trošak odluke.

a time i društva u cjelini.OPORTUNITETNI TROŠAK U skladu sa ekonomskim razmišljanjem. usklañuju s novonastalom situacijom Ljudi reagiraju na promijenjenu situaciju 63 . oportunitetni trošak mora uvijek biti manji od koristi koju nosi aktivnost koju ste izabrali Koristi i troškovi aktivnosti su promjenjivi te se i odluke pojedinca.

nego i države Koncept oportunitetnog troška može se primijeniti na sva područja života On je fundamentalan u razumijevanju kako društva reagiraju na problem oskudnosti 64 .OPORTUNITETNI TROŠAK Oportunitetni trošak se ne vezuje samo uz odluke pojedinca.

PROBLEM OSKUDNOSTI I OPORTUNITETNI TROŠAK Kad su proizvodi rijetki. mora postojati racionalno odlučivanje To podrazumijeva postojanje mehanizma koji će odrediti što će tko dobiti 65 .

SLJEDEĆE NAČELO Tržište je uvijek dobar put organiziranja ekonomske aktivnosti: Tržišne snage djeluju kroz promjenu cijene: Kad postoji manjak cijene idu gore Kad postoji višak cijene idu dolje 66 .

uzrast) 67 .PROIZVODNJA I REZULTATI DRUŠTVENE PROIZVODNJE PODJELA RADA .predstavlja profesionalnu opredijeljenost za trajno obavljanje odreñene djelatnosti Podjela rada pratila je razvoj društvasredstva za rad Prvi oblik podjele rada je prirodna podjela rada (obitelj. spol. plemena.

ČETIRI VELIKE DRUŠTVENE PODJELE RADA Opća-ukupno se gospodarstvo dijeli na područja: poljodjelstvo. predstavlja profesionalnu orijentaciju pojedinca za trajno obavljanje posla Meñunarodna-svjetska gospodarska povezanost 68 . npr. šumarstvo… Posebna-gospodarske grane. drvna… Pojedinačna-tehnička. industriju. industrija: tekstilna.

pijesak…) 69 .PROIZVODNJA-svjesna i svrsishodna djelatnost ljudi koji pomoću sredstava za rad oblikuju predmete rada stvarajući proizvode i usluge kako bi zadovoljili svoje potrebe OPTIMALNA PROIZVODNJA-proizlazi iz neograničenosti potreba s jedne strane i ograničenosti resursa s druge strane Resursi-sve osigurano od strane prirode ili prijašnjih generacija koji se koriste za zadovoljenje potreba (zemlja.

POTRAŽNJA I PONUDA 70 .

Izmeñu te količine i tržišne cijene postoji veza koja se naziva funkcija potražnje 71 .POTRAŽNJA DEFINICIJA POTRAŽNJE Potražnja je količina dobara i usluga koju su kupci spremni platiti po odreñenoj cijeni.

FUNKCIJA POTRAŽNJE Funkcija potražnje pokazuje odnos izmeñu tražene količine (Qd) i tržišne cijene (P) Matematički se funkcija potražnje izražava kao Qd = f (P) Qd = količina potražnje P= cijena na tržištu 72 .

Primjer tabličnog prikazivanja funkcije potražnje Cijena u kn A B C D E F 10 8 6 5 4 3 Tražena količina 2 6 10 12 14 18 73 .PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE Funkcija potražnje se može prikazati tablično i grafički.

Na apscisi se prikazuje tražena količina a na ordinati tržišne cijene. Graf funkcije potražnje 74 .GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE Iz tablice potražnje se može izvesti krivulja potražnje.

a parametar b označava nagib krivulje potražnje Graf linearne funkcije potražnje P Q 75 .GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE (2) Funkcija potražnje može biti nelinearna i linearna Graf nelinearne funkcije potražnje je krivulja dok je graf linearne funkcije pravac Graf linearne funkcije potražnje odreñen je jednadžbom Qd = a – bP gdje parametar a označava cijenu pri kojoj je tražena količina jednaka 0.

NAGIB KRIVULJE POTRAŽNJE Krivulja potražnje ima negativan nagib približavajući se apscisnoj osi Ovakav oblik krivulja potražnje ima uslijed djelovanja zakona opadajuće potražnje. 76 . Prema tom zakonu porastom cijena tražena količina se smanjuje a njenim padom se tražena količina povećava.

EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT DOHOTKA Smanjenje tražene količine uslijed porasta cijena posljedica je djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka. Efekt dohotka se očituje u smanjenju tražene količine uslijed pada kupovne moći izazvane smanjenjem dohotka. 77 . Efekt supstitucije se očituje u preusmjeravanju potražnje na srodno ili slično dobro ako doñe do porasta cijena pri danom dohotku.

ODREDNICE POTRAŽNJE prosječan dohodak cijene supstituta i komplemenata veličina tržišta ukusi i preferencije posebni utjecaji 78 .

Promjene li se nabrojene odrednice potražnje pri danim cijenama doći će do promjene potražnje. Poveća li se potražnja njena krivulja će se pomjeriti udesno. Grafički se to prikazuje kao pomak po krivulji potražnje. a ako se potražnja smanji krivulja će se pomaknuti u lijevo.POMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE POTRAŽNJE Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene tražene količine. 79 .

POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE P D D’ Q 80 .

Izmeñu ponuñene količine (Qs) i tržišne cijene (P) postoji odnos koji se naziva funkcijom ponude.DEFINICIJA PONUDE Ponuda je količina dobara i usluga koju su ekonomski subjekti spremni iznijeti na tržište pri odreñenoj cijeni. 81 .

FUNKCIJA PONUDE Funkcija ponude se može matematički izraziti kao Qs = f(P) Qs = ponuñena količina P = tržišna cijena 82 .

Primjer tabličnog prikazivanja funkcije ponude Cijena u kn A B C D E F 10 8 6 5 4 3 Ponuñena količina 32 24 16 12 8 4 83 .PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE Funkcija ponude se može prikazati tablično i grafički.

GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE Iz tablice ponude se može izvesti krivulja ponude. 84 . Na apscisi se prikazuje nuñena količina a na ordinati tržišna cijena.

Graf linearne funkcije ponude odreñen je jednadžbom Qs = c + dP gdje parametar c označava cijenu pri kojoj je nuñena količina jednaka 0 a parametar d nagib krivulje ponude. Graf nelinearne funkcije ponude je krivulja dok je graf linearne funkcije ponude pravac.GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE (2) Funkcija ponude može biti nelinearna i linearna. Taj nagib je uvijek pozitivan uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa. Graf linearne funkcije ponude P S Q 85 .

ODREDNICE PONUDE troškovi proizvodnje (cijene inputa i tehnologija) cijene supstituta i komplemenata politika države posebni utjecaji 86 .

Grafički će se to prikazati kao pomak po krivulji ponude. Poveća li se ponuda. njena krivulja će se pomjeriti udesno. a ako se ponuda smanji njena krivulja će se pomjeriti ulijevo. 87 .POMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE PONUDE Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene nuñene količine. Promjene li se navedene odrednice ponude pri istim cijenama doći će do promjene ponude.

GRAFOVI POMAKA KRIVULJE PONUDE P S’ S S Q 88 .

89 . U točki ravnoteže kupci su spremni kupiti toliko robe koliko su prodavači spremni ponuditi.TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Ako se na tržištu izjednače ponuda i potražnja dolazi do tržišne ravnoteže. Uvjet tržišne ravnoteže : S = D Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži je ravnotežna cijena a količina koja se prodaje pri toj cijeni je ravnotežna količina.

TABLICA PONUDE I POTRAŽNJE CIJENA (P) A B C D E F 10 8 6 5 4 3 Qd 2 6 10 12 14 18 Qs 32 24 16 12 8 4 Stanje na tržištu višak ponude višak ponude višak ponude ravnoteža višak potražnje višak potražnje 90 .

GRAF TRŽIŠNE RAVNOTEŽE 91 .

TRŽIŠNI AUTOMATIZAM Tržište djeluje automatski prilagoñavajući cijene i količine. Javi li se višak ponude prodavači moraju sniziti cijene. Slobodno djelovanje tržišta kroz odreñivanje ravnotežne cijene obavlja alokaciju odnosno racioniranje oskudnih dobara i proizvodnih faktora. Javi li se višak potražnje kupci moraju ponuditi više cijene. 92 .

93 . smanji li se cijena masti smanjit će se potražnja za uljem a povećati potražnja masti smanji li se cijena komplemenata to će izazvati porast potražnje obaju proizvoda kao i obrnuto.UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA POTRAŽNJU supstitut je dobro koje može uspješno zamijeniti drugo. Na pr. poveća li se cijena masti porast će potražnja za uljem jer će se dio potrošača masti preusmjeriti na potrošnju ulja. komplementi su dobra koja se u korištenju meñusobno nadopunjuju. Obrnuto. benzin i automobil su komplementi.Na pr. ulje i mast su supstituti.

GRAFIČKI PRIKAZ UTJECAJA PROMJENE CIJENE SUPSTITUTA P D S P D’ S D’ mast je pojeftinila Q D Q mast je poskupila 94 .

Na pr. ako očekujete da će cijene mesa u budućnosti skočiti vi ćete napuniti zamrzivač za što dulje vrijeme Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti smanjit će se tekuća potražnja 95 .UTJECAJ OČEKIVANIH BUDUĆIH CIJENA NA POTRAŽNJU Ako se očekuje porast cijena u budućnosti povećat će se tekuća potražnja.

UTJECAJ DOHOTKA NA POTRAŽNJU Ako dohodak raste porast će i potražnja za dobrima i uslugama. 96 . Smanji li se dohodak opast će i potražnja. Ovo pravilo nije univerzalno i ne vrijedi u svakom slučaju.

potražnja za kruhom veća je u Zagrebu nego u Gospiću ili Našicama. 97 .UTJECAJ STANOVNIŠTVA NA POTRAŽNJU Potražnja ovisi o veličini i dobnoj skupini stanovništva. Stanovništvo RH je sve starije uslijed čega se povećava i potražnja za zdravstvenim uslugama. Na pr. Brojnije stanovništvo pretpostavlja veću potražnju i obrnuto.

UTJECAJ PREFERENCIJE NA POTRAŽNJU Pod preferencijom se podrazumijeva osobni stav prema nekom dobru ili usluzi. 98 . Ako preferencije rastu povećat će se potražnja i obrnuto.

ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE Zakon ponude: Pri pretpostavci da su ootale odrednice dane. što su više cijene dobra to će biti veća nuñena količina i obrnuto. 99 . što su više cijene dobra to će biti manja tražena količina i obrnuto. Zakon potražnje: Pri pretpostavci da su ostale odrednice dane.

UTJECAJ CIJENE INPUTA NA PONUDU Ako cijene inputa rastu povećavaju se troškovi proizvodnje. pa se ponuda smanjuje. Krivulja ponude se pomiče ulijevo. smanjuju se troškovi proizvodnje pa se ponuda povećava. Ako cijene inputa padaju. Krivulja ponude se pomiče udesno. 100 .

101 . ponuda se smanjuje. Obrnuto. Ako cijene komplemenata u proizvodnji opadaju smanjuje se ponuda i obrnuto.UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA PONUDU Ako cijene supstituta u proizvodnji rastu. ako cijene supstituta padaju ponuda se povećava.

Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti i time i profit. smanjit će se tekuća ponuda. povećat će se tekuća ponuda. 102 .UTJECAJ OČEKIVANIH CIJENA NA PONUDU Ako se očekuje porast cijena dobara u budućnosti i time i profit.

UTJECAJ BROJA PONUðAČA NA PONUDU što je broj ponuñača veći i ponuda je veća što je broj ponuñača manji i ponuda je manja 103 .

UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA PONUDU Što je tehnologija suvremenija i efikasnija, troškovi će biti niži, a ponuda veća. Krivulja ponude pomiče se u desno. Što je tehnologija starija i manje efikasna, troškovi će biti veći, a ponuda manja. Krivulja ponude pomiče se ulijevo.
104

UTJECAJ PROMJENE PONUDE I POTRAŽNJE NA Q I P
Ako se pri danoj ponudi poveća potražnja doći će do porasta i Q i P. Ako se pri danoj ponudi smanji potražnja doći će do smanjenja Q i P. Ako se pri danoj potražnji poveća ponuda smanjit će se P dok će se Q povećati. Ako se pri danoj potražnji smanji ponuda povećat će se P a Q smanjiti.

105

UTJECAJ ISTOVREMENE PROMJENE D I S NA QE I PE Ako je porast potražnje manji od porasta ponude Pe će se smanjiti. Ako je porast potražnje proporcionalan porastu ponude Pe će ostati nepromijenjena. Ako je porast potražnje veći od istovremenog porasta ponude Pe će se povećati.
106

GRAFOVI ISTOVREMENOG PORASTA SID P S S’ D’ D Q P D D’ S S’ Q P D D’ S S’ Q 107 .

MATEMATIČKO RJEŠENJE PE I QE (1) Potražnja je odreñena linearnom jednadžbom P = 800 – 2 Qd Ponuda je odreñena linearnom jednadžbom P = 200 + 1 Qs Izjednačiti jednadžbe krivulje potražnje i ponude 800 – 2Q = 200 + 1Q Rješenje jednadžbe 800-200 = 1Q +2Q 600 = 3Q Q = 200 108 .

Jednadžba potražnje P = 800 – 2 Q P = 800 – 2*200 P = 400 Jednadžba ponude P = 200 + 1 Q P = 200 + 200 P = 400 Ravnotežna količina je 200 a ravnotežna cijena 400 109 . U oba slučaja dobiva se isti P.MATEMATIČKO RJEŠENJE PE I QE (2) Dobiveni Q uvrštavamo bilo u jednadžbu potražnje ili jednadžbu ponude.

110 .

PRIMJENA PONUDE I POTRAŽNJE 111 .

p (Price elasticity of demand) Izražavamo je kao odnos izmeñu postotne promjene tražene količine (Qd) i postotne promjene cijena (P) Ed.p = % promjena Qd/ % promjena P 112 .DEFINICIJA CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Cjenovna elastičnost potražnje je svojstvo potražnje da se mijenja pod utjecajem promjene cijena uz pretpostavku ceteris paribus Bilježimo je simbolom Ed.

113 . jednak 1 i manji od 1 pa razlikujemo elastičnu. jedinično elastičnu i neelastičnu potražnju.KOEFICIJENT CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Elastičnost potražnje izražavamo koeficijentom cjenovne elastičnosti potražnje Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje može biti veći od 1.

114 . PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji za recimo 3 % tada se radi o elastičnoj potražnji.ELASTIČNA POTRAŽNJA Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje veći od 1 potražnja je elastična Kod elastične potražnje relativna promjena tražene količine je veća od relativne promjene cijena.

115 . tada se radi o jediničnoj elastičnosti potražnje Kod jedinične elastičnosti potražnje relativne promjene tražene količine i cijena su jednake.JEDINIČNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje 1. PRIMJER : Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji takoñer za 1 %. potražnja ima jediničnu elastičnost.

NEELASTIČNA POTRAŽNJA Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje manji od 1 a veći od 0.3 % potražnja je neelastična. Kod neelastične potražnje relativna promjena tražene količine manja je od relativne promjene cijena. potražnja je neelastična. PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji za recimo 0. 116 .

GRAFOVI ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Ed>1 Ed=1 Ed<1 117 .

Vrijednost koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje uvijek se uzima kao pozitivna 118 .VAŽNO!!!!! Promjena cijena uzrokuje uvijek promjenu tražene količine u suprotnom pravcu pa bi uslijed toga vrijednost koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje trebala biti negativna.

FORMULA ZA IZRAČUNAVANJE CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE E d.p = (Q1 + Q0) / 2 ∆P (P1 + P0) / 2 119 .p = (promjena Qd) / (prosjek Qd) / (promjena P) / (prosjek P) ∆Qd Ed.

Graf savršeno neelastične potražnje je pravac okomit na apscisu.SAVRŠENO NEELASTIČNA POTRAŽNJA Savršeno neelastična potražnja je ona gdje tražena količina ne reagira na promjene cijena bez obzira na to kolika ona bila Koeficijent savršeno neelastične potražnje jednak je 0. 120 .

Graf savršeno elastične potražnje je pravac paralelan s apscisom 121 .SAVRŠENO ELASTIČNA POTRAŽNJA Savršeno elastična potražnja je ona kod koje beskonačno mala promjena cijena izaziva beskonačno veliko povećanje tražene količine. Koeficijent savršeno elastične potražnje jednak je plus beskonačno.

GRAFOVI SAVRŠENO ELASTIČNE ODNOSNO NEELASTIČNE POTRAŽNJE 122 .

123 . što je krivulja potražnje strmija to je i elastičnost potražnje manja.V A Ž NO ! ! ! ! ! Što je krivulja potražnje položenija to je elastičnost potražnje veća i obrnuto.

RAZLIKOVANJE NAGIBA KRIVULJE OD ELASTIČNOSTI KRIVULJE Ne miješati nagib krivulje i elastičnost krivulje RAZLIKA : Nagib ovisi o apsolutnim promjenama cijena i količina dok elastičnost ovisi o relativnim (postotnim) promjenama. 124 .

U samom polovištu pravca potražnja je jedinično elastična a ispod polovišta pravca potražnja je neelastična. Iznad polovišta pravca potražnja je elastična. Sve točke na pravcu imaju isti nagib ali različitu elastičnost. 125 .POTVRDA TVRDNJE O RAZLICI IZMEðU NAGIBA I ELASTIČNOSTI KRIVULJE Potvrda je vidljiva na idućem slideu.

GRAF NAGIBA I ELASTIČNOSTI PRAVCA POTRAŽNJE 126 .

P KOD NELINEARNE FUNKCIJE POTRAŽNJE (1) Graf nelinearne funkcije potražnje je krivulja.p.p u nekoj točki krivulje se odreñuje tako da se kroz točku povuče tangenta na krivulju.ODREðIVANJE E D. E d. Omjer duljine segmenta ispod točke tangencije i duljine segmenta iznad točke tangencije odreñuje E d. 127 .

P KOD NELINEARNE FUNKCIJE POTRAŽNJE (2) 128 .ODREðIVANJE E D.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I UKUPAN PRIHOD (TR) ELASTIČNOST POTRAŽNJE elastična elastična neelastična neelastična jedinično elastična jedinično elastična PROMJENA CIJENA porast smanjenje porast smanjenje porast smanjenje PROMJENA TR Smanjenje porast porast smanjenje bez promjena bez promjena 129 .

Intenzitet potreba. 3. 2. odnosno da li se radi o potrebnom ili luksuznom dobru.ODREDNICE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE 1. 130 . postojanje supstituta duljina vremena reakcije potrošača relativni udio dobra u ukupnim izdacima potrošača. 4.

Luksuzna dobra imaju elastičnu potražnju. dok je potražnja nužnih dobara neelastična. INTENZITET POTREBA I ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Što je potreba za nekim dobrom veća to je i potražnja za takvim dobrom manje elastična i obrnuto.1. 131 .

132 .2. Obrnuto. POSTOJANJE SUPSTITUTA I ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Ako neko dobro ima supstitute njegova potražnja je elastična. ako neko dobro nema supstitute njegova potražnja je neelastična.

133 .3. ako je vrijeme reakcije potrošača kraće potražnja će biti neelastična jer potrošači neće imati vremena da se prilagode promjenama cijena. VRIJEME REAKCIJE POTROŠAČA I ELASTIČNOST POTRAŽNJE Ako je vrijeme reakcije potrošača duže potražnja će biti elastična jer će potrošači imati više vremena da se prilagode promjenama cijena. Obrnuto.

134 . ako je relativni udio nekog dobra u ukupnim izdacima potrošača manji potražnja takvog dobra bit će neelastična. Obrnuto.4. STRUKTURA IZDATAKA I ELASTIČNOST POTRAŽNJE Ako je relativni udio nekog dobra u ukupnim izdacima potrošača veći potražnja takvog dobra bit će elastična.

Bilježimo je simbolom Es Izražava se kao odnos izmeñu postotne promjene nuñene količine i postotne promjene cijena.DEFINICIJA ELASTIČNOSTI PONUDE Elastičnost ponude je njeno svojstvo da se različitim intenzitetom mijenja na promjenu cijena. Es = % promjena Qs / % promjena P 135 .

Koeficijent elastičnosti ponude može biti veći od 1. jednak 1 i manji od 1 pa shodno tome ponuda može biti elastična. jedinično elastična i neelastična.KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI PONUDE Elastičnost se ponude mjeri koeficijentom elastičnosti ponude. Vrijednost koeficijenta elastičnosti ponude je pozitivna. 136 .

ELASTIČNA PONUDA Ponuda je elastična ako je Es > 1. PRIMJER: Ako se cijena dobra poveća za 1 % a nuñena količina za recimo 3 %. ponuda je elastična 137 . To će biti slučaj kada je postotna promjena nuñene količine veća od postotne promjene cijena.

138 . ponuda je jedinično elastična. PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje isti toliki porast nuñene količine. To je slučaj kada su postotne promjene nuñene količine i cijena jednake.JEDINIČNA ELASTIČNOST PONUDE Ponuda je jedinično elastična ako je Es=1.

139 .NEELASTIČNA PONUDA Ponuda je neelastična ako je Es < 1. PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje porast nuñene količine od recimo 0.5 %. ponuda je neelastična. To će biti onda kada je relativna promjena nuñene količine manja od promjene cijena.

◄ Savršeno elastična ponuda je ona kod koje i najmanja promjena cijena uzrokuje beskonačno veliki porast ponude. Grafički je prikazana pravcem paralelnim s ordinatom dok je Es = 0. ◄ Savršeno neelastična ponuda je ona kod koje nuñena količina ne reagira na promjene cijena.POSEBNI SLUČAJEVI ELASTIČNOSTI PONUDE ◄ Posebni slučajevi elastičnosti ponude su savršeno elastična i savršeno neelastična ponuda. Grafički se prikazuje pravcem paralelnim s apscisom. dok je Es plus beskonačno. 140 .

GRAFOVI ELASTIČNOSTI PONUDE 141 .

142 . Što je krivulja ponude strmija tim je njena elastičnost manja.UPAMTITE!!!!! Što je krivulja ponude položenija tim je veća i njena elastičnost. a neelastičnost veća.

DETERMINANTE ELASTIČNOSTI PONUDE Raspoloživost proizvodnih kapaciteta Mobilnost proizvodnih faktora Stanje zaliha Vrijeme Dužina proizvodnog procesa 143 .

ako je vrijeme prilagodbe proizvoñača promjenama duže te ako je dužina proizvodnog procesa kraća. Ponuda će takoñer biti elastična ako su zalihe proizvodnih faktora i gotovih proizvoda velike.UTJECAJ DETERMINANTI NA ELASTIČNOST PONUDE (1) Ponuda će biti elastična ako su mogućnosti povećanja proizvodnje veće te ako je mobilnost proizvodnih faktora visoka. 144 .

Ponuda će takoñer biti neelastična ako su zalihe proizvodnih inputa i gotovih proizvoda male.UTJECAJ DETERMINANTI NA ELASTIČNOST PONUDE (2) Ponuda će biti neelastična ako su mogućnosti povećanja proizvodnje manje te ako je mobilnost proizvodnih faktora ograničena. 145 . ako je vrijeme prilagodbe proizvoñača promjenama kraće te ako je trajanje proizvodnog procesa dulje.

PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: POLJOPRIVREDA

Spektakularni tehnološki napredak u poljoprivredi nije donio i značajno poboljšanje položaja poljoprivrednika. Razlozi: 1. povećanje ponude poljoprivrednih proizvoda uzrokovano tehničkim napretkom, 2. neelastičnost potražnje. Sve je uzrokovalo pad cijena i smanjenje dohodaka poljoprivrednika.
146

GRAF ZAOSTAJANJA POLJOPRIVREDE

147

PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: POREZNO OPTEREĆENJE

Koliko će se od poreza prevaliti na potrošače odnosno proizvoñače ovisi o relativnoj elastičnosti ponude i potražnje. Porez se tim više prebacuje na potrošače što je potražnja relativno neelastičnija od ponude. Obrnuto, porez se tim više prebacuje na proizvoñače što je ponuda relativno neelastičnija od potražnje.

148

GRAF EFEKATA POREZNOG OPTEREĆENJA 149 .

neefikasnost i neracionalnost Odreñivanje cijena povrh ravnotežnih dovest će do viškova ponude. racioniranje i pojavu crnog tržišta.PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: CIJENE PROPISANE ZAKONOM Država može intervenirati na tržištu te odreñivati maksimalne i minimalne cijene. 150 . Iako država intervenira u dobroj namjeri posljedice njene intervencije su manjkovi i viškovi na tržištu. dok će odreñivanje cijena ispod ravnotežnih uzrokovati viškove potražnje. Slobodno djelovanje tržišta efikasnije i optimnalnije alocira proizvodne faktore od države.