TEHNIČKA I GOSPODARSKA LOGISTIKA

Dr. sc. ANICA HUNJET

OSNOVE EKONOMIJE TEMELJI EKONOMIJE
Varaždin, akademska 2010./2011. godina
1

LITERATURA
Babić, M.: “Makroekonomija”, 14. izdanje, “Mate”, Zagreb, 2004. Blanchard, O.: “Makroekonomija”, “Mate”, Zagreb, 2005. Počela ekonomije: prof. dr.sc. Ivan Ferenček, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet, 2003. Osnove ekonomije: Svetislav Polovina, ðuro Š. Medić, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2002.
2

STRUKTURA
Ekonomija i tri temeljna ekonomska pitanja Temeljna ekonomska načela Problem oskudnosti (rijetkosti) Mogući načini organiziranja ekonomske aktivnosti (tržište, država) Poslovni proces: ulazi, izlazi, tržišta ulaza i izlaza Granice proizvodnih mogućnosti itd.
3

OSNOVNI POJMOVI Ekonomska znanost. poduzeća. nacionalne. povezanost i djelatnost svih gospodarskih subjekata u njihovoj gospodarskoj aktivnosti Pojedinci. budući da proučava društvenu stranu gospodarskog života Skup posebnih ekonomskih disciplina koje proučavaju različite sadržaje i aspekte društvenog materijalnog života Položaj. ponašanje. meñunarodne i svjetske organizacije 4 . državna tijela. društvena znanost.

ekonomskih i društvenih promjena 5 .Suvremena ekonomska znanost se sve više bavi: Znanstvenim projiciranjem očekivanog Planiranjem budućih ponašanja i učinaka Znanstvenim predviñanjima tehnoloških.

poslovna politika. ekonomska politika. ekonomska matematika i ekonomska statistika i druge 6 .politička ekonomija. meñunarodni ekonomski odnosi. financije. ekonomika. poslovna informatika. ekonomika poduzeća.

Opći naziv za ekonomsku znanost u cjelini kao generički pojam. u ekonomskoj se teoriji i znanstvenim istraživanjima izraz ekonomija odnosi na ukupno gospodarstvo kaka se misli na društvenu gospodarsku djelatnost i ukupni materijalni život ljudi 7 .EKONOMIJA 1.

kapitala. proizvodnih i prometnih djelovanja te učinaka na svim područjima ekonomije ovisno o razvijenosti tehničkih sredstava i radne snage govori se o nerazvijenim. meñunarodna i svjetska 3. nacionalna. regionalna. Sinonim za gospodarstvo. ekonomija može biti lokalna. ponekad izraz ekonomija znači poljoprivredno dobro 8 . odnosno privredu misli se na cjelinu gospodarskih resursa. financijskih sredstava.2. razvijenim i visokorazvijenim ekonomijama s obzirom na područje koje zahvaća. organizacijskih oblika.

ZAŠTO UČITI EKONOMIJU? Da bi razumjeli: zašto je neko poduzeće uspješno dok drugo nije svakodnevne nastupe političara Da bi znali: spoznati način funkcioniranja društva (nacionalne ekonomije) u cjelini odrediti poziciju vlastite zemlje u meñunarodnom okruženju spoznati funkcioniranje svjetskog gospodarstva 9 .

.. 10 .ŠTO JE EKONOMIJA? Izvorno dolazi od grčke riječi oikonomia što znači onaj tko upravlja kućanstvom U kućanstvu/domaćinstvu se donose mnoge odluke: Tko kuha? Tko pere rublje? Tko i kada gleda koju TV emisiju?.

ŠTO JE EKONOMIJA? Ekonomija je znanost koja se bavi proučavanjem ljudskih potreba i želja. njihovim koordiniranjem. te političkim odnosima u društvu Ekonomija Hrvatske. kao i svijeta. reflektira ponašanje pojedinaca koji je čine 11 . društvenim običajima. mehanizmom donošenja odluka.

potrebno je naučiti i shvatiti: Ekonomski način razmišljanja Ekonomsku terminologiju Ekonomsku teoriju 12 .ŠTO JE EKONOMIJA? Da bi razumjeli ekonomiju.

ŠTO JE EKONOMIJA? Da bi razumjeli ekonomiju. potrebno je naučiti i znati: Informacije o ekonomskim institucijama Informacije o opcijama ekonomskih politika s kojima se društva susreću 13 .

ŠTO JE EKONOMIJA? Ekonomija proučava na koji način društva koriste oskudne resurse da bi proizvela korisne robe i raspodijelila ih meñu različitim ljudima Ekonomija je znanost izbora objašnjava na koji način vršimo izbor i njegovu promjenu u borbi s oskudnošću 14 .

Što proizvoditi i koliko? 2. Na koji način proizvoditi? 3. Za koga proizvoditi? 15 .ŠTO JE EKONOMIJA? Svaki ekonomski sustav mora riješiti tri temeljna koordinacijska pitanja: 1.

Što proizvoditi ? Ekonomija odgovara na pitanje: Što treba proizvoditi? Trebamo li proizvoditi brašno. DVD ili graditi stambene objekte? Trebamo li ulagati više u obrazovanje ili zdravstvo ili u obranu zemlje? 16 .1.

Na koji način proizvoditi ? Ekonomija daje odgovor na pitanje: Na koji način proizvoditi? Koristiti kapitalno ili radno intenzivnu tehniku proizvodnje Koju opremu ćemo koristiti ovisi o cijeni tehnologije i njezinoj dostupnosti (regulative vlasti) 17 .2.

Za koga proizvoditi ? Ekonomija odgovara na pitanje: Za koga proizvoditi? Tko će konzumirati proizvedena dobra i usluge? U tržišnoj ekonomiji dohodak pojedinca odreñuje što će on kupiti Dohodak pojedinca ovisi o brojnim čimbenicima 18 .3.

i kako se te cijene upotrebljavaju da bi se ta sredstva usporeñivala. Istraživanje ponašanja financijskih tržišta i analiziranje kako ona rasporeñuju kapital na ostatak ekonomije. Analiziranje posljedica državnog reguliranja na efikasnost tržišta. 19 .ZADACI EKONOMIJE Proučavanje kako se odreñuju cijene rada. Istraživanje razdiobe dohotka i predlaganje načina kako da se pomogne siromašnima bez narušavanja mogućnosti tržišne ekonomije. kapitala i zemlje.

tj. 20 .ZADACI EKONOMIJE Istraživanje utjecaja državne potrošnje. Proučavanje poslovnih ciklusa.poleta i padova nezaposlenosti i proizvodnje te donošenje ekonomske politike vlade za unapreñenje gospodarskog rasta. poreza i proračunskih deficita na rast. Ispitivanje modela razmjene meñu državama i analiziranje utjecaja poretka toj razmjeni. Istraživanje rasta u zemljama u razvoju i predlaganje načina za poticanje efikasne upotrebe oskudnih sredstva.

te smanjenje rasipnosti u proizvodnji i potrošnji. Kako bi dobara u prirodi bilo u neograničenim količinama ekonomija ne bi niti trebala postojati. 21 . 2.Dvije su ključne pretpostavke u ekonomiji: 1. Oskudnost dobara .upotreba oskudnih sredstava na najučinkovitiji mogući način u zadovoljenju ljudskih želja i potreba. Želja za efikasnošću (učinkovitosti) .oskudnost je takvo stanje da su dobra u odnosu na želje ograničena.

godine kada je Adam Smith objavio svoju knjigu “Istraživanje prirode i bogatstva naroda”. granom ekonomije koja se danas bavi ponašanjem pojedinačnih entiteta kao što su tržišta. 22 . poduzeća i domaćinstva.Povijest proučavanja ekonomije Izvori suvremene ekonomike datiraju iz 1776. Adam Smith se stoga smatra utemeljiteljem MIKROEKONOMIJE. rada i kapitala konkretno izložio osnovna načela tržišne ekonomije. u kojoj je proučavajući odnose cijene zemlje.

23 . Istražuje pojedinačnu opstojnost cijene. ona objašnjava i opisuje ono što je. proučava ponašanje pojedinih ekonomskih i potrošačkih subjekata. a ne kako bi se ona trebala primjenjivati i funkcionirati u praksi.MIKROEKONOMIJA Dio ekonomske znanosti. Mikroekonomija je uglavnom deskriptivna. količine i tržišta. odnosno način na koji ekonomija funkcionira.

ponašanje potrošača.Mikroekonomska analiza Istražuje pojave i zakonitosti odnosa pojedinih elemenata privrede: poslovanje poduzeća. 24 . potrošnja. reagiranja potrošača i proizvoñača na tržišna kretanja. Jedan od osnovnih problema mikroekonomske analize je analiza ponašanja ponude i potražnje za odreñenim proizvodom na odreñenom tržištu i uvjeta njihove ravnoteže.

Agregati su dobiveni zbrajanjem velikog broja manjih mikroekonomskih varijabli. agregatna ponuda nekog proizvoda je zbroj ponuda svih proizvoñača tog istog proizvoda. investicije. odnosno cjelokupnog nacionalnog gospodarstva i utvrñuje meñuovisnost izmeñu njezinih važnijih agregata kao što su ukupna razina proizvodnje. npr. uvoz. potrošnja. 25 . izvoz. zaposlenost.MAKROEKONOMIJA Proučava problematiku gospodarstva kao cjeline. štednja. ND.

26 . kamata i novca. Ekonomija se od tada dijeli na mikro i makroekonomiju. godine objavio knjigu Opća teorija zaposlenosti. s tim da se svakom problemu u rješavanju pristupa u terminima opće ravnoteže cijeloga nacionalnog gospodarstva.Temeljno obilježje makroekonomije je meñuovisnost agregatne ponude i agregatne potražnje. Začetnik makroekonomije je John Maynard Keynes koji je 1936.

a najvažniji su: BDP.MAKROEKONOMSKA ANALIZA Istražuje na način da brojne varijable gospodarskog života svodi na mali broj društvenih globalnih veličina . ukupna potrošnja. stopa nezaposlenosti. ukupne investicije itd.agregata. inflacija i neto izvoz (ND.) 27 .

EKONOMIKA Posebna ekonomska znanost koja proučava kako najracionalnije i najefikasnije gospodariti raspoloživim proizvodnim resursima i proizvedenim dobrima te traži najpovoljnije oblike i metode njihove uporabe i unapreñenja. raspodjelom. 28 . razmjenom i potrošnjom gospodari oskudnim resursima da bi se proizvela dobra. Istražuje kako se proizvodnjom.

POLITIČKA EKONOMIJA
Posebna disciplina ekonomske znanosti koja proučava i objašnjava načela, oblike i zakone gospodarskog života i razvitka društva kroz različita povijesna razdoblja. Istražuje gospodarske činitelje i uvjete razvoja odreñenog društva Proučava načela i oblike ukupnog društvenog i gospodarskog života te odnose meñu ljudima koji iz toga proizlaze

29

EKONOMSKI ODNOSI
Predstavljaju društvene odnose u gospodarstvu, drugim riječima, odnos sudionika u gospodarskim aktivnostima Gospodarski život se definira kroz nekoliko ekonomskih odnosa: Izmeñu ljudi i prirode Meñu samim ljudima Meñu gospodarskim pojavama i procesima, ali u prvom redu odnose ljudi u gospodarskom procesu
30

Ekonomski odnosi
* svi su meñusobno povezani i uzajamno uvjetovani i imaju presudni utjecaj na razvoj društva. * promjenjivi su, odnosno dinamička su kategorija, jer prate paralelno se mijenjaju razvojem proizvodnih snaga.

31

Djeluju kao pravilnost. 32 . kao nužnosti koje se ostvaruju konkretnim odnosima. Kretanje jednih praćeno je i kretanjem drugih u istom ili obrnutom pravcu.EKONOMSKI ZAKONI Reguliraju gospodarske pojave i procese koji su uzajamno ovisni i jedni pretpostavljaju i izazivaju druge.

jer djeluju neovisno o ljudskoj volji Stihijski su. jer snage ekonomskog mehanizma odreñuju ponašanje i usmjeravaju kretanja sudionicima gospodarskih djelatnosti Manifestiraju se u prosjeku.Bitne karakteristike ekonomskih zakona: Nisu trajni i nepromjenjivi. a ne u svakom konkretnom slučaju 33 . jer djeluju u povijesno odreñenim oblicima gospodarstva Objektivni su.

jer ti sustavi imaju nešto zajedničko – robna proizvodnja 34 . djeluju neograničeno u svim sredinama i svim oblicima društvenog privreñivanjaproizvodnja Posebni gospodarski zakoni. djeluju samo u srodnim tipovima privreñivanja.Ekonomska teorija razlikuje sljedeće tipove i vrste ekonomskih zakona: Opći gospodarski zakoni.

državna intervencija 35 . djeluju samo u odreñenom sustavu privreñivanja-zakon rente. djeluju u jednoj od etapa odreñenog tipa privreñivanja-slobodna konkurencija.Ekonomska teorija razlikuje sljedeće tipove i vrste ekonomskih zakona: Pojedinačni gospodarski zakoni. monopol. zakon profita i kapitala Specifični gospodarski zakoni.

tržište Imaju opće. stopa gospodarskog rasta. tržišna ravnoteža Do njih se dolazi analizom stvarnih odnosa meñu sudionicima privreñivanja 36 . cijena.EKONOMSKE KATEGORIJE Teoretski pojmovi kao izraz odreñenih odnosa gospodarenja –roba. novac. a ne pojedinačno (konkretno) značenje-ND. BDP.

EKONOMSKE KATEGORIJE Imaju povijesni karakter. kao i odnosi koje teoretski izražavaju Mijenjaju se s promjenama društvenih odnosa i ustanova Prednost treba dati temeljnim odnosima i ekonomskim kategorijama koje ih izražavaju. jer od njihova objašnjenja zavisi razumijevanje drugih kategorija 37 .

instrumenata i konkretnih gospodarskih akcija države što ih ona uvodi i poduzima preko vlasti i uprave da bi osigurala svoje interese i gospodarski razvoj usmjerila njima 38 .EKONOMSKA POLITIKA Sustav gospodarskih mjera.

Suvremena ekonomska politika ima značajnu ulogu u uspješnom uključivanju nacionalnog gospodarstva u globalne gospodarske tokove.EKONOMSKA POLITIKA Sredstvo kojim država stvara institucionalno okruženje gospodarskim subjektima kako bi stimulirala njihovu aktivnost u cilju postizanja gospodarske ravnoteže. 39 .

Utrošci (inputi) su robe ili usluge koje poduzeća upotrebljavaju u svojim proizvodnim procesima. Poduzeća pomoću svoje tehnologije kombiniraju utroške da bi proizvodila proizvode. kako i za koga proizvoditi) ekonomija mora odlučiti o utrošcima i proizvodima.Tehnološke mogućnosti društva Da bi odgovorila na sva tri pitanja (što. 40 .

41 .Tehnološke mogućnosti društva Proizvodi (outputi) su različita proizvodna dobra ili usluge koji proizlaze iz proizvodnog procesa i koji se ili troše ili upotrebljavaju u daljnjoj proivodnji.

1. tvornica i putova. U prirodne izvore ubrajaju se još i zrak. voda.Faktori proizvodnje ……su još jedan pojam koji se koristi za utroške i u njih spadaju zemlja. 42 .predstavlja: a) Prirodne izvore koji se upotrebljavaju za poljodjelstvo ili za gradnju kuća. zemlja (tlo) i klima. rad i kapital. b) Energetske izvore za opskrbu gorivom automobila ili stanova c) Neenergetske izvore poput bakra ili željezne rude. Zemlja .

Rad. na obrañivanju zemlje ili podučavanje u školama…) Rad je faktor procesa proizvodnje. Rad predstavlja utrošeno vrijeme u proizvodnji (rad utrošen u tvornici. 43 .2. dok su sredstva za rad i predmeti rada sredstva kojima se služimo u procesu proizvodnje.svjesna i svrsishodna djelatnost čovjeka s ciljem proizvodnje proizvoda. U procesu proizvodnje sjedinjuje se rad i sredstva za proizvodnju.

3. organizacije i zajednice te se njima koriste u svojoj djelatnosti na način koji im donosi zaradu. 44 . Obuhvaća imovinu poduzeća sposobnu za voñenje poslovne aktivnosti usmjerene na zaradu.predstavljaju trajna dobra ekonomije. proizvedena radi proizvodnje drugih dobara. Kapital . Može se kupovati. prodavati i razmjenjivati. novac i znanja kojima raspolažu pojedinci. (sustav vlasničkih prava) Obuhvaća stvari.

alate. strojeve (opremu). 45 . objekte (zgrade).) Intelektualni kapital – predstavljaju znanja i vještine zaposlenih. sredstva na računu u banci.Kapital dijelimo na: Fizički kapital -obuhvaća kapitalna dobra tj. kamione. i dr. vrijednosni papiri. Financijski kapital – obuhvaća novčana sredstva u različitim pojavnim oblicima (gotovina u blagajni. ceste. te druga neopipljiva sredstva koja su akumulirana tijekom procesa proizvodnje. automobile. potraživanja i dr.

poduzeća. Tako se pojavljuju granice proizvodnih mogućnosti. države…) ne mogu proizvoditi sva dobra i usluge u svakoj količini u kojoj žele. Što se više sredstva koristi za proizvodnju jednog proizvoda to manje sredstva ostaje za proizvodnju nekog drugog proizvoda. Njih ograničavaju oskudna sredstva i dostupna tehnologija. 46 .Granica proizvodnih mogućnosti Zajednice (poduzetnici.

Granica proizvodnih mogućnosti Tablica 1: Parovi mogućih proizvoda hrane i strojeva ALTERNATIVNE PROIZVODNE MOGUĆNOSTI Mogućnosti A B V D E F Hrana 0 10 20 30 40 50 Strojevi 150 140 120 90 50 0 47 .

150 A B 120 C Strojevi 90 D Strojevi 90 D 60 E 30 60 E 30 F 0 0 10 20 Hrana 30 40 50 0 0 10 20 Hrana 30 40 50 F 48 . ali je vidno prikazivanje podataka živopisnije 150 A B 120 C Slika 2: Glatka krivulja popunjava točke izmeñu ucrtanih parova točaka i tako tvori granicu proizvodnih mogućnosti.Granica proizvodnih mogućnosti države Slika 1: Šest mogućih parova proizvodnih razina hrane i strojeva Ova slika prikazuje podatke iz tablice 1 u grafičkom obliku. Podaci su potpuno isti.

povećavajući potrošnju hrane malo u usporedbi s povećanom potrošnjom luksuznih dobara. Ekonomskim rastom. stereo ureñaji…) (a) Siromašna zemlja (b) zemlja s visokim dohotkom per capita L B A A F Nužna dobra (hrana……) F Nužna dobra (hrana……) a) b) Prije nego što postane razvijena. Ako želi ona može povećati potrošnju obaju dobara. zemlja je siromašna. 49 . Ona mora potrošiti gotovo sva svoja sredstva na hranu i uživa malo udobnosti. stereo ureñaji…) L Luksuzna dobra (automobili. Rast utroška i tehnološka promjena pokreću krivulju proizvodnih mogućnosti (PPF) dalje od ishodišta.Slika 1-3: Pomaci granice proizvodnih mogućnosti (PPF) dalje od ishodišta zbog ekonomskog rasta Luksuzna dobra (automobili. zemlja prelazi iz A u B.

: Da bi dobili jednu stvar koju želite morate odustati od druge koja vam je isto tako draga Hoćete li učiti za ispit ili otići u disko? Hoćete li od novca koji ste dobili od roditelja kupiti knjigu ili potrošiti na provod? 50 .TEMELJNA EKONOMSKA NAČELA Načelo broj 1.

a resursi su ograničeni 51 .TEMELJNA EKONOMSKA NAČELA Temeljni zakon – Zakon oskudnosti Oskudnost postoji zato što pojedinci žele znatno više nego što mogu proizvesti Suočeni s oskudnošću moramo izabrati izmeñu raspoloživih alternativa Potrebe i želje pojedinaca su neograničene.

ZAKON OSKUDNOSTI Stupanj oskudnosti se stalno mijenja Količina proizvoda i usluga. kao i upotrebljivih resursa ovisi o tehnologiji i ljudskim aktivnostima 52 .

odnosno svaka se odluka donosi usporeñujući troškove i koristi Koliko će vas koštati dodatnih dvije godine studija i koliko će vam ono donijeti koristi? Koliko će vas koštati tečaj stranog jezika i koju korist će vam on donijeti? 53 .: Ekonomsko razmišljanje temelji se na načelu graničnosti.NAČELO GRANIČNOSTI Načelo broj 2.

NAČELO GRANIČNOSTI
U skladu sa pravilom ekonomskog razmišljanja načelo graničnosti možemo objasniti ovako: Ako vam nešto donosi više koristi, nego štete (nego što vas košta) sudjelujte u tome, činite to Ako vam je u nečemu više neugodno sudjelovati (košta vas više) nego ugodno, onda se suzdržavate od te aktivnosti

54

SLJEDEĆE NAČELO
Ekonomsko razmišljanje temelji se na pretpostavci da sve ima trošak i da svako djelovanje proizvodi odreñenu razinu koristi Zato kad smo suočeni sa donošenjem odluka potrebno je valorizirati pored stvarnih troškova i koristi i troškove aktivnosti za koje se nismo odlučili (izabrali)

55

EKONOMSKE ŠKOLE
ŠKOLA KANONISTA – prva ekonomska škola koju je osnovala grupa srednjevjekovnih crkvenih pisaca Ekonomika je za njih skup zakona u smislu moralnih pravila koja osiguravaju valjano upravljanje gospodarskom djelatnošću. T. Akvinski, N. Oresme i J. Buridan
56

u stjecanju kapitala i njegovom stalnom oploñivanju. trgovac se poistovjećuje s državom. Misselden i dr.) Osnovna se svrha privreñivanja vidi u profitu. E. 57 . a to je bilo moguće samo putem trgovine. st.ŠKOLA MERKANTILISTA – u doba nastajanja i širenja kapitalizma (kraj 15. Novac ima presudnu ulogu. Stafford. do druge polovice 17. pa otuda proizlazi ideja o novcu kao blagu i bogatstvu nacije. W.

-1780.ŠKOLA FIZIOKRATA (1748.) Pokazatelj su bogatstva materijalna dobra Izvor bogatstva je poljoprivredna proizvodnja koja stvara čisti proizvod Ljudskim društvom upravlja prirodni poredak Prirodni poredak je izraz Božje volje. a ostvaruje se posredstvom privatnog vlasništva i ekonomskih sloboda 58 .

-1790. stavljena u službu javnog interesa 59 . želja za isticanjem i stjecanjem je posredstvom tzv.) Teorijski otac kapitalizma Izvor bogatstva je proizvodnja uopće Doktrina nenamjernih posljedica-čovjekova sebičnost. nevidljive ruke (tržišta).KLASIČNA ŠKOLA POLITIČKE EKONOMIJE Adam Smith (1723.

1890.) Načela ekonomike. kao teorijska reakcija na pojavu Marxovog “Kapitala” Alfred Marshall (1842. uvodi novo ime ekonomske teorije 60 .-1924.NEOKLASIČNA ŠKOLA Javlja se 1871.

NOVA KLASIČNA ŠKOLA .ŠKOLA RACIONALNIH OČEKIVANJA Robert Lucas Racionalni ekonomski agregati u stanju su predvidjeti mjere makroekonomske politike Predvidivi potezi makroekonomskog autoritete nemaju nikakvog učinka na proizvodnju i zaposlenost 61 .

62 . Opurtunitetni trošak odluke je vrijednost robe ili usluge koje smo se odrekli. uvijek moramo razmatrati kako potrošiti naše ograničene dohotke ili vrijeme. Kada odlučujete hoćete li studirati ili kupiti automobil morate uzeti u obzir koliko će vas te odluke stajati u prilikama kojih se odričete Trošak prilike koje smo se odrekli je oportunitetni trošak odluke.OPORTUNITETNI TROŠAK S obzirom da su svi resursi oskudni.

oportunitetni trošak mora uvijek biti manji od koristi koju nosi aktivnost koju ste izabrali Koristi i troškovi aktivnosti su promjenjivi te se i odluke pojedinca. a time i društva u cjelini. usklañuju s novonastalom situacijom Ljudi reagiraju na promijenjenu situaciju 63 .OPORTUNITETNI TROŠAK U skladu sa ekonomskim razmišljanjem.

nego i države Koncept oportunitetnog troška može se primijeniti na sva područja života On je fundamentalan u razumijevanju kako društva reagiraju na problem oskudnosti 64 .OPORTUNITETNI TROŠAK Oportunitetni trošak se ne vezuje samo uz odluke pojedinca.

PROBLEM OSKUDNOSTI I OPORTUNITETNI TROŠAK Kad su proizvodi rijetki. mora postojati racionalno odlučivanje To podrazumijeva postojanje mehanizma koji će odrediti što će tko dobiti 65 .

SLJEDEĆE NAČELO Tržište je uvijek dobar put organiziranja ekonomske aktivnosti: Tržišne snage djeluju kroz promjenu cijene: Kad postoji manjak cijene idu gore Kad postoji višak cijene idu dolje 66 .

predstavlja profesionalnu opredijeljenost za trajno obavljanje odreñene djelatnosti Podjela rada pratila je razvoj društvasredstva za rad Prvi oblik podjele rada je prirodna podjela rada (obitelj.PROIZVODNJA I REZULTATI DRUŠTVENE PROIZVODNJE PODJELA RADA . spol. uzrast) 67 . plemena.

šumarstvo… Posebna-gospodarske grane. industriju. npr. predstavlja profesionalnu orijentaciju pojedinca za trajno obavljanje posla Meñunarodna-svjetska gospodarska povezanost 68 .ČETIRI VELIKE DRUŠTVENE PODJELE RADA Opća-ukupno se gospodarstvo dijeli na područja: poljodjelstvo. drvna… Pojedinačna-tehnička. industrija: tekstilna.

PROIZVODNJA-svjesna i svrsishodna djelatnost ljudi koji pomoću sredstava za rad oblikuju predmete rada stvarajući proizvode i usluge kako bi zadovoljili svoje potrebe OPTIMALNA PROIZVODNJA-proizlazi iz neograničenosti potreba s jedne strane i ograničenosti resursa s druge strane Resursi-sve osigurano od strane prirode ili prijašnjih generacija koji se koriste za zadovoljenje potreba (zemlja. pijesak…) 69 .

POTRAŽNJA I PONUDA 70 .

Izmeñu te količine i tržišne cijene postoji veza koja se naziva funkcija potražnje 71 .POTRAŽNJA DEFINICIJA POTRAŽNJE Potražnja je količina dobara i usluga koju su kupci spremni platiti po odreñenoj cijeni.

FUNKCIJA POTRAŽNJE Funkcija potražnje pokazuje odnos izmeñu tražene količine (Qd) i tržišne cijene (P) Matematički se funkcija potražnje izražava kao Qd = f (P) Qd = količina potražnje P= cijena na tržištu 72 .

PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE Funkcija potražnje se može prikazati tablično i grafički. Primjer tabličnog prikazivanja funkcije potražnje Cijena u kn A B C D E F 10 8 6 5 4 3 Tražena količina 2 6 10 12 14 18 73 .

Graf funkcije potražnje 74 . Na apscisi se prikazuje tražena količina a na ordinati tržišne cijene.GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE Iz tablice potražnje se može izvesti krivulja potražnje.

a parametar b označava nagib krivulje potražnje Graf linearne funkcije potražnje P Q 75 .GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE (2) Funkcija potražnje može biti nelinearna i linearna Graf nelinearne funkcije potražnje je krivulja dok je graf linearne funkcije pravac Graf linearne funkcije potražnje odreñen je jednadžbom Qd = a – bP gdje parametar a označava cijenu pri kojoj je tražena količina jednaka 0.

NAGIB KRIVULJE POTRAŽNJE Krivulja potražnje ima negativan nagib približavajući se apscisnoj osi Ovakav oblik krivulja potražnje ima uslijed djelovanja zakona opadajuće potražnje. 76 . Prema tom zakonu porastom cijena tražena količina se smanjuje a njenim padom se tražena količina povećava.

77 .EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT DOHOTKA Smanjenje tražene količine uslijed porasta cijena posljedica je djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka. Efekt dohotka se očituje u smanjenju tražene količine uslijed pada kupovne moći izazvane smanjenjem dohotka. Efekt supstitucije se očituje u preusmjeravanju potražnje na srodno ili slično dobro ako doñe do porasta cijena pri danom dohotku.

ODREDNICE POTRAŽNJE prosječan dohodak cijene supstituta i komplemenata veličina tržišta ukusi i preferencije posebni utjecaji 78 .

POMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE POTRAŽNJE Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene tražene količine. Poveća li se potražnja njena krivulja će se pomjeriti udesno. Promjene li se nabrojene odrednice potražnje pri danim cijenama doći će do promjene potražnje. Grafički se to prikazuje kao pomak po krivulji potražnje. 79 . a ako se potražnja smanji krivulja će se pomaknuti u lijevo.

POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE P D D’ Q 80 .

DEFINICIJA PONUDE Ponuda je količina dobara i usluga koju su ekonomski subjekti spremni iznijeti na tržište pri odreñenoj cijeni. Izmeñu ponuñene količine (Qs) i tržišne cijene (P) postoji odnos koji se naziva funkcijom ponude. 81 .

FUNKCIJA PONUDE Funkcija ponude se može matematički izraziti kao Qs = f(P) Qs = ponuñena količina P = tržišna cijena 82 .

PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE Funkcija ponude se može prikazati tablično i grafički. Primjer tabličnog prikazivanja funkcije ponude Cijena u kn A B C D E F 10 8 6 5 4 3 Ponuñena količina 32 24 16 12 8 4 83 .

84 . Na apscisi se prikazuje nuñena količina a na ordinati tržišna cijena.GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE Iz tablice ponude se može izvesti krivulja ponude.

Graf linearne funkcije ponude odreñen je jednadžbom Qs = c + dP gdje parametar c označava cijenu pri kojoj je nuñena količina jednaka 0 a parametar d nagib krivulje ponude. Graf nelinearne funkcije ponude je krivulja dok je graf linearne funkcije ponude pravac. Taj nagib je uvijek pozitivan uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa. Graf linearne funkcije ponude P S Q 85 .GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE (2) Funkcija ponude može biti nelinearna i linearna.

ODREDNICE PONUDE troškovi proizvodnje (cijene inputa i tehnologija) cijene supstituta i komplemenata politika države posebni utjecaji 86 .

87 . Poveća li se ponuda. njena krivulja će se pomjeriti udesno. Promjene li se navedene odrednice ponude pri istim cijenama doći će do promjene ponude. Grafički će se to prikazati kao pomak po krivulji ponude. a ako se ponuda smanji njena krivulja će se pomjeriti ulijevo.POMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE PONUDE Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene nuñene količine.

GRAFOVI POMAKA KRIVULJE PONUDE P S’ S S Q 88 .

Uvjet tržišne ravnoteže : S = D Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži je ravnotežna cijena a količina koja se prodaje pri toj cijeni je ravnotežna količina. U točki ravnoteže kupci su spremni kupiti toliko robe koliko su prodavači spremni ponuditi. 89 .TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Ako se na tržištu izjednače ponuda i potražnja dolazi do tržišne ravnoteže.

TABLICA PONUDE I POTRAŽNJE CIJENA (P) A B C D E F 10 8 6 5 4 3 Qd 2 6 10 12 14 18 Qs 32 24 16 12 8 4 Stanje na tržištu višak ponude višak ponude višak ponude ravnoteža višak potražnje višak potražnje 90 .

GRAF TRŽIŠNE RAVNOTEŽE 91 .

Javi li se višak potražnje kupci moraju ponuditi više cijene. Javi li se višak ponude prodavači moraju sniziti cijene.TRŽIŠNI AUTOMATIZAM Tržište djeluje automatski prilagoñavajući cijene i količine. Slobodno djelovanje tržišta kroz odreñivanje ravnotežne cijene obavlja alokaciju odnosno racioniranje oskudnih dobara i proizvodnih faktora. 92 .

komplementi su dobra koja se u korištenju meñusobno nadopunjuju. smanji li se cijena masti smanjit će se potražnja za uljem a povećati potražnja masti smanji li se cijena komplemenata to će izazvati porast potražnje obaju proizvoda kao i obrnuto. benzin i automobil su komplementi. 93 . Na pr. poveća li se cijena masti porast će potražnja za uljem jer će se dio potrošača masti preusmjeriti na potrošnju ulja.Na pr. ulje i mast su supstituti.UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA POTRAŽNJU supstitut je dobro koje može uspješno zamijeniti drugo. Obrnuto.

GRAFIČKI PRIKAZ UTJECAJA PROMJENE CIJENE SUPSTITUTA P D S P D’ S D’ mast je pojeftinila Q D Q mast je poskupila 94 .

UTJECAJ OČEKIVANIH BUDUĆIH CIJENA NA POTRAŽNJU Ako se očekuje porast cijena u budućnosti povećat će se tekuća potražnja. ako očekujete da će cijene mesa u budućnosti skočiti vi ćete napuniti zamrzivač za što dulje vrijeme Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti smanjit će se tekuća potražnja 95 . Na pr.

96 . Ovo pravilo nije univerzalno i ne vrijedi u svakom slučaju.UTJECAJ DOHOTKA NA POTRAŽNJU Ako dohodak raste porast će i potražnja za dobrima i uslugama. Smanji li se dohodak opast će i potražnja.

97 .UTJECAJ STANOVNIŠTVA NA POTRAŽNJU Potražnja ovisi o veličini i dobnoj skupini stanovništva. Stanovništvo RH je sve starije uslijed čega se povećava i potražnja za zdravstvenim uslugama. Na pr. Brojnije stanovništvo pretpostavlja veću potražnju i obrnuto. potražnja za kruhom veća je u Zagrebu nego u Gospiću ili Našicama.

98 . Ako preferencije rastu povećat će se potražnja i obrnuto.UTJECAJ PREFERENCIJE NA POTRAŽNJU Pod preferencijom se podrazumijeva osobni stav prema nekom dobru ili usluzi.

što su više cijene dobra to će biti veća nuñena količina i obrnuto. Zakon potražnje: Pri pretpostavci da su ostale odrednice dane. što su više cijene dobra to će biti manja tražena količina i obrnuto.ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE Zakon ponude: Pri pretpostavci da su ootale odrednice dane. 99 .

Krivulja ponude se pomiče ulijevo.UTJECAJ CIJENE INPUTA NA PONUDU Ako cijene inputa rastu povećavaju se troškovi proizvodnje. smanjuju se troškovi proizvodnje pa se ponuda povećava. 100 . Krivulja ponude se pomiče udesno. Ako cijene inputa padaju. pa se ponuda smanjuje.

ponuda se smanjuje. ako cijene supstituta padaju ponuda se povećava. Ako cijene komplemenata u proizvodnji opadaju smanjuje se ponuda i obrnuto. 101 .UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA PONUDU Ako cijene supstituta u proizvodnji rastu. Obrnuto.

Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti i time i profit. povećat će se tekuća ponuda. 102 .UTJECAJ OČEKIVANIH CIJENA NA PONUDU Ako se očekuje porast cijena dobara u budućnosti i time i profit. smanjit će se tekuća ponuda.

UTJECAJ BROJA PONUðAČA NA PONUDU što je broj ponuñača veći i ponuda je veća što je broj ponuñača manji i ponuda je manja 103 .

UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA PONUDU Što je tehnologija suvremenija i efikasnija, troškovi će biti niži, a ponuda veća. Krivulja ponude pomiče se u desno. Što je tehnologija starija i manje efikasna, troškovi će biti veći, a ponuda manja. Krivulja ponude pomiče se ulijevo.
104

UTJECAJ PROMJENE PONUDE I POTRAŽNJE NA Q I P
Ako se pri danoj ponudi poveća potražnja doći će do porasta i Q i P. Ako se pri danoj ponudi smanji potražnja doći će do smanjenja Q i P. Ako se pri danoj potražnji poveća ponuda smanjit će se P dok će se Q povećati. Ako se pri danoj potražnji smanji ponuda povećat će se P a Q smanjiti.

105

UTJECAJ ISTOVREMENE PROMJENE D I S NA QE I PE Ako je porast potražnje manji od porasta ponude Pe će se smanjiti. Ako je porast potražnje proporcionalan porastu ponude Pe će ostati nepromijenjena. Ako je porast potražnje veći od istovremenog porasta ponude Pe će se povećati.
106

GRAFOVI ISTOVREMENOG PORASTA SID P S S’ D’ D Q P D D’ S S’ Q P D D’ S S’ Q 107 .

MATEMATIČKO RJEŠENJE PE I QE (1) Potražnja je odreñena linearnom jednadžbom P = 800 – 2 Qd Ponuda je odreñena linearnom jednadžbom P = 200 + 1 Qs Izjednačiti jednadžbe krivulje potražnje i ponude 800 – 2Q = 200 + 1Q Rješenje jednadžbe 800-200 = 1Q +2Q 600 = 3Q Q = 200 108 .

MATEMATIČKO RJEŠENJE PE I QE (2) Dobiveni Q uvrštavamo bilo u jednadžbu potražnje ili jednadžbu ponude. Jednadžba potražnje P = 800 – 2 Q P = 800 – 2*200 P = 400 Jednadžba ponude P = 200 + 1 Q P = 200 + 200 P = 400 Ravnotežna količina je 200 a ravnotežna cijena 400 109 . U oba slučaja dobiva se isti P.

110 .

PRIMJENA PONUDE I POTRAŽNJE 111 .

DEFINICIJA CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Cjenovna elastičnost potražnje je svojstvo potražnje da se mijenja pod utjecajem promjene cijena uz pretpostavku ceteris paribus Bilježimo je simbolom Ed.p (Price elasticity of demand) Izražavamo je kao odnos izmeñu postotne promjene tražene količine (Qd) i postotne promjene cijena (P) Ed.p = % promjena Qd/ % promjena P 112 .

KOEFICIJENT CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Elastičnost potražnje izražavamo koeficijentom cjenovne elastičnosti potražnje Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje može biti veći od 1. jednak 1 i manji od 1 pa razlikujemo elastičnu. jedinično elastičnu i neelastičnu potražnju. 113 .

ELASTIČNA POTRAŽNJA Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje veći od 1 potražnja je elastična Kod elastične potražnje relativna promjena tražene količine je veća od relativne promjene cijena. PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji za recimo 3 % tada se radi o elastičnoj potražnji. 114 .

tada se radi o jediničnoj elastičnosti potražnje Kod jedinične elastičnosti potražnje relativne promjene tražene količine i cijena su jednake.JEDINIČNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje 1. 115 . potražnja ima jediničnu elastičnost. PRIMJER : Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji takoñer za 1 %.

potražnja je neelastična. PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji za recimo 0.NEELASTIČNA POTRAŽNJA Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje manji od 1 a veći od 0.3 % potražnja je neelastična. 116 . Kod neelastične potražnje relativna promjena tražene količine manja je od relativne promjene cijena.

GRAFOVI ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Ed>1 Ed=1 Ed<1 117 .

Vrijednost koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje uvijek se uzima kao pozitivna 118 .VAŽNO!!!!! Promjena cijena uzrokuje uvijek promjenu tražene količine u suprotnom pravcu pa bi uslijed toga vrijednost koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje trebala biti negativna.

FORMULA ZA IZRAČUNAVANJE CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE E d.p = (Q1 + Q0) / 2 ∆P (P1 + P0) / 2 119 .p = (promjena Qd) / (prosjek Qd) / (promjena P) / (prosjek P) ∆Qd Ed.

120 .SAVRŠENO NEELASTIČNA POTRAŽNJA Savršeno neelastična potražnja je ona gdje tražena količina ne reagira na promjene cijena bez obzira na to kolika ona bila Koeficijent savršeno neelastične potražnje jednak je 0. Graf savršeno neelastične potražnje je pravac okomit na apscisu.

SAVRŠENO ELASTIČNA POTRAŽNJA Savršeno elastična potražnja je ona kod koje beskonačno mala promjena cijena izaziva beskonačno veliko povećanje tražene količine. Koeficijent savršeno elastične potražnje jednak je plus beskonačno. Graf savršeno elastične potražnje je pravac paralelan s apscisom 121 .

GRAFOVI SAVRŠENO ELASTIČNE ODNOSNO NEELASTIČNE POTRAŽNJE 122 .

što je krivulja potražnje strmija to je i elastičnost potražnje manja. 123 .V A Ž NO ! ! ! ! ! Što je krivulja potražnje položenija to je elastičnost potražnje veća i obrnuto.

RAZLIKOVANJE NAGIBA KRIVULJE OD ELASTIČNOSTI KRIVULJE Ne miješati nagib krivulje i elastičnost krivulje RAZLIKA : Nagib ovisi o apsolutnim promjenama cijena i količina dok elastičnost ovisi o relativnim (postotnim) promjenama. 124 .

U samom polovištu pravca potražnja je jedinično elastična a ispod polovišta pravca potražnja je neelastična. Iznad polovišta pravca potražnja je elastična. 125 .POTVRDA TVRDNJE O RAZLICI IZMEðU NAGIBA I ELASTIČNOSTI KRIVULJE Potvrda je vidljiva na idućem slideu. Sve točke na pravcu imaju isti nagib ali različitu elastičnost.

GRAF NAGIBA I ELASTIČNOSTI PRAVCA POTRAŽNJE 126 .

E d. 127 .p u nekoj točki krivulje se odreñuje tako da se kroz točku povuče tangenta na krivulju.p. P KOD NELINEARNE FUNKCIJE POTRAŽNJE (1) Graf nelinearne funkcije potražnje je krivulja. Omjer duljine segmenta ispod točke tangencije i duljine segmenta iznad točke tangencije odreñuje E d.ODREðIVANJE E D.

P KOD NELINEARNE FUNKCIJE POTRAŽNJE (2) 128 .ODREðIVANJE E D.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I UKUPAN PRIHOD (TR) ELASTIČNOST POTRAŽNJE elastična elastična neelastična neelastična jedinično elastična jedinično elastična PROMJENA CIJENA porast smanjenje porast smanjenje porast smanjenje PROMJENA TR Smanjenje porast porast smanjenje bez promjena bez promjena 129 .

130 .ODREDNICE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE 1. 4. postojanje supstituta duljina vremena reakcije potrošača relativni udio dobra u ukupnim izdacima potrošača. odnosno da li se radi o potrebnom ili luksuznom dobru. Intenzitet potreba. 3. 2.

1. INTENZITET POTREBA I ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Što je potreba za nekim dobrom veća to je i potražnja za takvim dobrom manje elastična i obrnuto. dok je potražnja nužnih dobara neelastična. 131 . Luksuzna dobra imaju elastičnu potražnju.

POSTOJANJE SUPSTITUTA I ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Ako neko dobro ima supstitute njegova potražnja je elastična.2. Obrnuto. ako neko dobro nema supstitute njegova potražnja je neelastična. 132 .

VRIJEME REAKCIJE POTROŠAČA I ELASTIČNOST POTRAŽNJE Ako je vrijeme reakcije potrošača duže potražnja će biti elastična jer će potrošači imati više vremena da se prilagode promjenama cijena. 133 . ako je vrijeme reakcije potrošača kraće potražnja će biti neelastična jer potrošači neće imati vremena da se prilagode promjenama cijena.3. Obrnuto.

134 .4. STRUKTURA IZDATAKA I ELASTIČNOST POTRAŽNJE Ako je relativni udio nekog dobra u ukupnim izdacima potrošača veći potražnja takvog dobra bit će elastična. Obrnuto. ako je relativni udio nekog dobra u ukupnim izdacima potrošača manji potražnja takvog dobra bit će neelastična.

DEFINICIJA ELASTIČNOSTI PONUDE Elastičnost ponude je njeno svojstvo da se različitim intenzitetom mijenja na promjenu cijena. Bilježimo je simbolom Es Izražava se kao odnos izmeñu postotne promjene nuñene količine i postotne promjene cijena. Es = % promjena Qs / % promjena P 135 .

136 . Koeficijent elastičnosti ponude može biti veći od 1. jedinično elastična i neelastična. jednak 1 i manji od 1 pa shodno tome ponuda može biti elastična. Vrijednost koeficijenta elastičnosti ponude je pozitivna.KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI PONUDE Elastičnost se ponude mjeri koeficijentom elastičnosti ponude.

ponuda je elastična 137 . PRIMJER: Ako se cijena dobra poveća za 1 % a nuñena količina za recimo 3 %. To će biti slučaj kada je postotna promjena nuñene količine veća od postotne promjene cijena.ELASTIČNA PONUDA Ponuda je elastična ako je Es > 1.

PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje isti toliki porast nuñene količine. To je slučaj kada su postotne promjene nuñene količine i cijena jednake. 138 . ponuda je jedinično elastična.JEDINIČNA ELASTIČNOST PONUDE Ponuda je jedinično elastična ako je Es=1.

To će biti onda kada je relativna promjena nuñene količine manja od promjene cijena. PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje porast nuñene količine od recimo 0.5 %.NEELASTIČNA PONUDA Ponuda je neelastična ako je Es < 1. 139 . ponuda je neelastična.

◄ Savršeno elastična ponuda je ona kod koje i najmanja promjena cijena uzrokuje beskonačno veliki porast ponude. ◄ Savršeno neelastična ponuda je ona kod koje nuñena količina ne reagira na promjene cijena. Grafički je prikazana pravcem paralelnim s ordinatom dok je Es = 0. 140 . Grafički se prikazuje pravcem paralelnim s apscisom.POSEBNI SLUČAJEVI ELASTIČNOSTI PONUDE ◄ Posebni slučajevi elastičnosti ponude su savršeno elastična i savršeno neelastična ponuda. dok je Es plus beskonačno.

GRAFOVI ELASTIČNOSTI PONUDE 141 .

142 . a neelastičnost veća. Što je krivulja ponude strmija tim je njena elastičnost manja.UPAMTITE!!!!! Što je krivulja ponude položenija tim je veća i njena elastičnost.

DETERMINANTE ELASTIČNOSTI PONUDE Raspoloživost proizvodnih kapaciteta Mobilnost proizvodnih faktora Stanje zaliha Vrijeme Dužina proizvodnog procesa 143 .

ako je vrijeme prilagodbe proizvoñača promjenama duže te ako je dužina proizvodnog procesa kraća.UTJECAJ DETERMINANTI NA ELASTIČNOST PONUDE (1) Ponuda će biti elastična ako su mogućnosti povećanja proizvodnje veće te ako je mobilnost proizvodnih faktora visoka. Ponuda će takoñer biti elastična ako su zalihe proizvodnih faktora i gotovih proizvoda velike. 144 .

145 . ako je vrijeme prilagodbe proizvoñača promjenama kraće te ako je trajanje proizvodnog procesa dulje. Ponuda će takoñer biti neelastična ako su zalihe proizvodnih inputa i gotovih proizvoda male.UTJECAJ DETERMINANTI NA ELASTIČNOST PONUDE (2) Ponuda će biti neelastična ako su mogućnosti povećanja proizvodnje manje te ako je mobilnost proizvodnih faktora ograničena.

PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: POLJOPRIVREDA

Spektakularni tehnološki napredak u poljoprivredi nije donio i značajno poboljšanje položaja poljoprivrednika. Razlozi: 1. povećanje ponude poljoprivrednih proizvoda uzrokovano tehničkim napretkom, 2. neelastičnost potražnje. Sve je uzrokovalo pad cijena i smanjenje dohodaka poljoprivrednika.
146

GRAF ZAOSTAJANJA POLJOPRIVREDE

147

PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: POREZNO OPTEREĆENJE

Koliko će se od poreza prevaliti na potrošače odnosno proizvoñače ovisi o relativnoj elastičnosti ponude i potražnje. Porez se tim više prebacuje na potrošače što je potražnja relativno neelastičnija od ponude. Obrnuto, porez se tim više prebacuje na proizvoñače što je ponuda relativno neelastičnija od potražnje.

148

GRAF EFEKATA POREZNOG OPTEREĆENJA 149 .

neefikasnost i neracionalnost Odreñivanje cijena povrh ravnotežnih dovest će do viškova ponude. 150 . Slobodno djelovanje tržišta efikasnije i optimnalnije alocira proizvodne faktore od države. Iako država intervenira u dobroj namjeri posljedice njene intervencije su manjkovi i viškovi na tržištu. racioniranje i pojavu crnog tržišta. dok će odreñivanje cijena ispod ravnotežnih uzrokovati viškove potražnje.PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: CIJENE PROPISANE ZAKONOM Država može intervenirati na tržištu te odreñivati maksimalne i minimalne cijene.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful