TEHNIČKA I GOSPODARSKA LOGISTIKA

Dr. sc. ANICA HUNJET

OSNOVE EKONOMIJE TEMELJI EKONOMIJE
Varaždin, akademska 2010./2011. godina
1

LITERATURA
Babić, M.: “Makroekonomija”, 14. izdanje, “Mate”, Zagreb, 2004. Blanchard, O.: “Makroekonomija”, “Mate”, Zagreb, 2005. Počela ekonomije: prof. dr.sc. Ivan Ferenček, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet, 2003. Osnove ekonomije: Svetislav Polovina, ðuro Š. Medić, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2002.
2

STRUKTURA
Ekonomija i tri temeljna ekonomska pitanja Temeljna ekonomska načela Problem oskudnosti (rijetkosti) Mogući načini organiziranja ekonomske aktivnosti (tržište, država) Poslovni proces: ulazi, izlazi, tržišta ulaza i izlaza Granice proizvodnih mogućnosti itd.
3

budući da proučava društvenu stranu gospodarskog života Skup posebnih ekonomskih disciplina koje proučavaju različite sadržaje i aspekte društvenog materijalnog života Položaj. poduzeća. državna tijela. ponašanje. društvena znanost. povezanost i djelatnost svih gospodarskih subjekata u njihovoj gospodarskoj aktivnosti Pojedinci. nacionalne.OSNOVNI POJMOVI Ekonomska znanost. meñunarodne i svjetske organizacije 4 .

ekonomskih i društvenih promjena 5 .Suvremena ekonomska znanost se sve više bavi: Znanstvenim projiciranjem očekivanog Planiranjem budućih ponašanja i učinaka Znanstvenim predviñanjima tehnoloških.

ekonomika. ekonomika poduzeća.politička ekonomija. ekonomska matematika i ekonomska statistika i druge 6 . poslovna informatika. poslovna politika. meñunarodni ekonomski odnosi. financije. ekonomska politika.

EKONOMIJA 1. Opći naziv za ekonomsku znanost u cjelini kao generički pojam. u ekonomskoj se teoriji i znanstvenim istraživanjima izraz ekonomija odnosi na ukupno gospodarstvo kaka se misli na društvenu gospodarsku djelatnost i ukupni materijalni život ljudi 7 .

regionalna. nacionalna. meñunarodna i svjetska 3. ponekad izraz ekonomija znači poljoprivredno dobro 8 . kapitala. proizvodnih i prometnih djelovanja te učinaka na svim područjima ekonomije ovisno o razvijenosti tehničkih sredstava i radne snage govori se o nerazvijenim. organizacijskih oblika. ekonomija može biti lokalna. odnosno privredu misli se na cjelinu gospodarskih resursa.2. financijskih sredstava. razvijenim i visokorazvijenim ekonomijama s obzirom na područje koje zahvaća. Sinonim za gospodarstvo.

ZAŠTO UČITI EKONOMIJU? Da bi razumjeli: zašto je neko poduzeće uspješno dok drugo nije svakodnevne nastupe političara Da bi znali: spoznati način funkcioniranja društva (nacionalne ekonomije) u cjelini odrediti poziciju vlastite zemlje u meñunarodnom okruženju spoznati funkcioniranje svjetskog gospodarstva 9 .

ŠTO JE EKONOMIJA? Izvorno dolazi od grčke riječi oikonomia što znači onaj tko upravlja kućanstvom U kućanstvu/domaćinstvu se donose mnoge odluke: Tko kuha? Tko pere rublje? Tko i kada gleda koju TV emisiju?.. 10 ..

njihovim koordiniranjem. te političkim odnosima u društvu Ekonomija Hrvatske. društvenim običajima. kao i svijeta. reflektira ponašanje pojedinaca koji je čine 11 . mehanizmom donošenja odluka.ŠTO JE EKONOMIJA? Ekonomija je znanost koja se bavi proučavanjem ljudskih potreba i želja.

potrebno je naučiti i shvatiti: Ekonomski način razmišljanja Ekonomsku terminologiju Ekonomsku teoriju 12 .ŠTO JE EKONOMIJA? Da bi razumjeli ekonomiju.

potrebno je naučiti i znati: Informacije o ekonomskim institucijama Informacije o opcijama ekonomskih politika s kojima se društva susreću 13 .ŠTO JE EKONOMIJA? Da bi razumjeli ekonomiju.

ŠTO JE EKONOMIJA? Ekonomija proučava na koji način društva koriste oskudne resurse da bi proizvela korisne robe i raspodijelila ih meñu različitim ljudima Ekonomija je znanost izbora objašnjava na koji način vršimo izbor i njegovu promjenu u borbi s oskudnošću 14 .

ŠTO JE EKONOMIJA? Svaki ekonomski sustav mora riješiti tri temeljna koordinacijska pitanja: 1. Za koga proizvoditi? 15 . Na koji način proizvoditi? 3. Što proizvoditi i koliko? 2.

DVD ili graditi stambene objekte? Trebamo li ulagati više u obrazovanje ili zdravstvo ili u obranu zemlje? 16 . Što proizvoditi ? Ekonomija odgovara na pitanje: Što treba proizvoditi? Trebamo li proizvoditi brašno.1.

Na koji način proizvoditi ? Ekonomija daje odgovor na pitanje: Na koji način proizvoditi? Koristiti kapitalno ili radno intenzivnu tehniku proizvodnje Koju opremu ćemo koristiti ovisi o cijeni tehnologije i njezinoj dostupnosti (regulative vlasti) 17 .2.

3. Za koga proizvoditi ? Ekonomija odgovara na pitanje: Za koga proizvoditi? Tko će konzumirati proizvedena dobra i usluge? U tržišnoj ekonomiji dohodak pojedinca odreñuje što će on kupiti Dohodak pojedinca ovisi o brojnim čimbenicima 18 .

i kako se te cijene upotrebljavaju da bi se ta sredstva usporeñivala. Istraživanje ponašanja financijskih tržišta i analiziranje kako ona rasporeñuju kapital na ostatak ekonomije. Istraživanje razdiobe dohotka i predlaganje načina kako da se pomogne siromašnima bez narušavanja mogućnosti tržišne ekonomije. 19 . Analiziranje posljedica državnog reguliranja na efikasnost tržišta. kapitala i zemlje.ZADACI EKONOMIJE Proučavanje kako se odreñuju cijene rada.

poleta i padova nezaposlenosti i proizvodnje te donošenje ekonomske politike vlade za unapreñenje gospodarskog rasta. Proučavanje poslovnih ciklusa. Ispitivanje modela razmjene meñu državama i analiziranje utjecaja poretka toj razmjeni. 20 . tj. poreza i proračunskih deficita na rast.ZADACI EKONOMIJE Istraživanje utjecaja državne potrošnje. Istraživanje rasta u zemljama u razvoju i predlaganje načina za poticanje efikasne upotrebe oskudnih sredstva.

Dvije su ključne pretpostavke u ekonomiji: 1. Kako bi dobara u prirodi bilo u neograničenim količinama ekonomija ne bi niti trebala postojati.oskudnost je takvo stanje da su dobra u odnosu na želje ograničena. 2. Želja za efikasnošću (učinkovitosti) . te smanjenje rasipnosti u proizvodnji i potrošnji.upotreba oskudnih sredstava na najučinkovitiji mogući način u zadovoljenju ljudskih želja i potreba. Oskudnost dobara . 21 .

Povijest proučavanja ekonomije Izvori suvremene ekonomike datiraju iz 1776. poduzeća i domaćinstva. Adam Smith se stoga smatra utemeljiteljem MIKROEKONOMIJE. granom ekonomije koja se danas bavi ponašanjem pojedinačnih entiteta kao što su tržišta. 22 . godine kada je Adam Smith objavio svoju knjigu “Istraživanje prirode i bogatstva naroda”. u kojoj je proučavajući odnose cijene zemlje. rada i kapitala konkretno izložio osnovna načela tržišne ekonomije.

proučava ponašanje pojedinih ekonomskih i potrošačkih subjekata.MIKROEKONOMIJA Dio ekonomske znanosti. Mikroekonomija je uglavnom deskriptivna. a ne kako bi se ona trebala primjenjivati i funkcionirati u praksi. ona objašnjava i opisuje ono što je. Istražuje pojedinačnu opstojnost cijene. količine i tržišta. 23 . odnosno način na koji ekonomija funkcionira.

Jedan od osnovnih problema mikroekonomske analize je analiza ponašanja ponude i potražnje za odreñenim proizvodom na odreñenom tržištu i uvjeta njihove ravnoteže. reagiranja potrošača i proizvoñača na tržišna kretanja. 24 . potrošnja. ponašanje potrošača.Mikroekonomska analiza Istražuje pojave i zakonitosti odnosa pojedinih elemenata privrede: poslovanje poduzeća.

25 . npr. štednja. ND. potrošnja. zaposlenost. agregatna ponuda nekog proizvoda je zbroj ponuda svih proizvoñača tog istog proizvoda. izvoz. odnosno cjelokupnog nacionalnog gospodarstva i utvrñuje meñuovisnost izmeñu njezinih važnijih agregata kao što su ukupna razina proizvodnje. investicije. uvoz. Agregati su dobiveni zbrajanjem velikog broja manjih mikroekonomskih varijabli.MAKROEKONOMIJA Proučava problematiku gospodarstva kao cjeline.

godine objavio knjigu Opća teorija zaposlenosti. Ekonomija se od tada dijeli na mikro i makroekonomiju.Temeljno obilježje makroekonomije je meñuovisnost agregatne ponude i agregatne potražnje. kamata i novca. Začetnik makroekonomije je John Maynard Keynes koji je 1936. s tim da se svakom problemu u rješavanju pristupa u terminima opće ravnoteže cijeloga nacionalnog gospodarstva. 26 .

inflacija i neto izvoz (ND.MAKROEKONOMSKA ANALIZA Istražuje na način da brojne varijable gospodarskog života svodi na mali broj društvenih globalnih veličina . a najvažniji su: BDP. stopa nezaposlenosti.) 27 .agregata. ukupne investicije itd. ukupna potrošnja.

razmjenom i potrošnjom gospodari oskudnim resursima da bi se proizvela dobra. 28 .EKONOMIKA Posebna ekonomska znanost koja proučava kako najracionalnije i najefikasnije gospodariti raspoloživim proizvodnim resursima i proizvedenim dobrima te traži najpovoljnije oblike i metode njihove uporabe i unapreñenja. raspodjelom. Istražuje kako se proizvodnjom.

POLITIČKA EKONOMIJA
Posebna disciplina ekonomske znanosti koja proučava i objašnjava načela, oblike i zakone gospodarskog života i razvitka društva kroz različita povijesna razdoblja. Istražuje gospodarske činitelje i uvjete razvoja odreñenog društva Proučava načela i oblike ukupnog društvenog i gospodarskog života te odnose meñu ljudima koji iz toga proizlaze

29

EKONOMSKI ODNOSI
Predstavljaju društvene odnose u gospodarstvu, drugim riječima, odnos sudionika u gospodarskim aktivnostima Gospodarski život se definira kroz nekoliko ekonomskih odnosa: Izmeñu ljudi i prirode Meñu samim ljudima Meñu gospodarskim pojavama i procesima, ali u prvom redu odnose ljudi u gospodarskom procesu
30

Ekonomski odnosi
* svi su meñusobno povezani i uzajamno uvjetovani i imaju presudni utjecaj na razvoj društva. * promjenjivi su, odnosno dinamička su kategorija, jer prate paralelno se mijenjaju razvojem proizvodnih snaga.

31

EKONOMSKI ZAKONI Reguliraju gospodarske pojave i procese koji su uzajamno ovisni i jedni pretpostavljaju i izazivaju druge. Djeluju kao pravilnost. kao nužnosti koje se ostvaruju konkretnim odnosima. 32 . Kretanje jednih praćeno je i kretanjem drugih u istom ili obrnutom pravcu.

jer djeluju u povijesno odreñenim oblicima gospodarstva Objektivni su.Bitne karakteristike ekonomskih zakona: Nisu trajni i nepromjenjivi. jer snage ekonomskog mehanizma odreñuju ponašanje i usmjeravaju kretanja sudionicima gospodarskih djelatnosti Manifestiraju se u prosjeku. a ne u svakom konkretnom slučaju 33 . jer djeluju neovisno o ljudskoj volji Stihijski su.

djeluju samo u srodnim tipovima privreñivanja. jer ti sustavi imaju nešto zajedničko – robna proizvodnja 34 .Ekonomska teorija razlikuje sljedeće tipove i vrste ekonomskih zakona: Opći gospodarski zakoni. djeluju neograničeno u svim sredinama i svim oblicima društvenog privreñivanjaproizvodnja Posebni gospodarski zakoni.

zakon profita i kapitala Specifični gospodarski zakoni. djeluju samo u odreñenom sustavu privreñivanja-zakon rente. državna intervencija 35 .Ekonomska teorija razlikuje sljedeće tipove i vrste ekonomskih zakona: Pojedinačni gospodarski zakoni. djeluju u jednoj od etapa odreñenog tipa privreñivanja-slobodna konkurencija. monopol.

novac. stopa gospodarskog rasta. tržišna ravnoteža Do njih se dolazi analizom stvarnih odnosa meñu sudionicima privreñivanja 36 .EKONOMSKE KATEGORIJE Teoretski pojmovi kao izraz odreñenih odnosa gospodarenja –roba. tržište Imaju opće. cijena. a ne pojedinačno (konkretno) značenje-ND. BDP.

kao i odnosi koje teoretski izražavaju Mijenjaju se s promjenama društvenih odnosa i ustanova Prednost treba dati temeljnim odnosima i ekonomskim kategorijama koje ih izražavaju. jer od njihova objašnjenja zavisi razumijevanje drugih kategorija 37 .EKONOMSKE KATEGORIJE Imaju povijesni karakter.

instrumenata i konkretnih gospodarskih akcija države što ih ona uvodi i poduzima preko vlasti i uprave da bi osigurala svoje interese i gospodarski razvoj usmjerila njima 38 .EKONOMSKA POLITIKA Sustav gospodarskih mjera.

EKONOMSKA POLITIKA Sredstvo kojim država stvara institucionalno okruženje gospodarskim subjektima kako bi stimulirala njihovu aktivnost u cilju postizanja gospodarske ravnoteže. 39 . Suvremena ekonomska politika ima značajnu ulogu u uspješnom uključivanju nacionalnog gospodarstva u globalne gospodarske tokove.

Utrošci (inputi) su robe ili usluge koje poduzeća upotrebljavaju u svojim proizvodnim procesima. kako i za koga proizvoditi) ekonomija mora odlučiti o utrošcima i proizvodima.Tehnološke mogućnosti društva Da bi odgovorila na sva tri pitanja (što. 40 . Poduzeća pomoću svoje tehnologije kombiniraju utroške da bi proizvodila proizvode.

41 .Tehnološke mogućnosti društva Proizvodi (outputi) su različita proizvodna dobra ili usluge koji proizlaze iz proizvodnog procesa i koji se ili troše ili upotrebljavaju u daljnjoj proivodnji.

42 . U prirodne izvore ubrajaju se još i zrak. b) Energetske izvore za opskrbu gorivom automobila ili stanova c) Neenergetske izvore poput bakra ili željezne rude. rad i kapital. zemlja (tlo) i klima. tvornica i putova. 1. Zemlja .Faktori proizvodnje ……su još jedan pojam koji se koristi za utroške i u njih spadaju zemlja. voda.predstavlja: a) Prirodne izvore koji se upotrebljavaju za poljodjelstvo ili za gradnju kuća.

43 . na obrañivanju zemlje ili podučavanje u školama…) Rad je faktor procesa proizvodnje. dok su sredstva za rad i predmeti rada sredstva kojima se služimo u procesu proizvodnje. Rad. U procesu proizvodnje sjedinjuje se rad i sredstva za proizvodnju. Rad predstavlja utrošeno vrijeme u proizvodnji (rad utrošen u tvornici.svjesna i svrsishodna djelatnost čovjeka s ciljem proizvodnje proizvoda.2.

44 . proizvedena radi proizvodnje drugih dobara.3. Kapital . novac i znanja kojima raspolažu pojedinci. prodavati i razmjenjivati. organizacije i zajednice te se njima koriste u svojoj djelatnosti na način koji im donosi zaradu. Obuhvaća imovinu poduzeća sposobnu za voñenje poslovne aktivnosti usmjerene na zaradu. Može se kupovati. (sustav vlasničkih prava) Obuhvaća stvari.predstavljaju trajna dobra ekonomije.

objekte (zgrade). ceste. strojeve (opremu).) Intelektualni kapital – predstavljaju znanja i vještine zaposlenih. 45 . potraživanja i dr. te druga neopipljiva sredstva koja su akumulirana tijekom procesa proizvodnje. Financijski kapital – obuhvaća novčana sredstva u različitim pojavnim oblicima (gotovina u blagajni. vrijednosni papiri. sredstva na računu u banci. alate. kamione. automobile. i dr.Kapital dijelimo na: Fizički kapital -obuhvaća kapitalna dobra tj.

Tako se pojavljuju granice proizvodnih mogućnosti. poduzeća. države…) ne mogu proizvoditi sva dobra i usluge u svakoj količini u kojoj žele. Što se više sredstva koristi za proizvodnju jednog proizvoda to manje sredstva ostaje za proizvodnju nekog drugog proizvoda. Njih ograničavaju oskudna sredstva i dostupna tehnologija. 46 .Granica proizvodnih mogućnosti Zajednice (poduzetnici.

Granica proizvodnih mogućnosti Tablica 1: Parovi mogućih proizvoda hrane i strojeva ALTERNATIVNE PROIZVODNE MOGUĆNOSTI Mogućnosti A B V D E F Hrana 0 10 20 30 40 50 Strojevi 150 140 120 90 50 0 47 .

Granica proizvodnih mogućnosti države Slika 1: Šest mogućih parova proizvodnih razina hrane i strojeva Ova slika prikazuje podatke iz tablice 1 u grafičkom obliku. Podaci su potpuno isti. 150 A B 120 C Strojevi 90 D Strojevi 90 D 60 E 30 60 E 30 F 0 0 10 20 Hrana 30 40 50 0 0 10 20 Hrana 30 40 50 F 48 . ali je vidno prikazivanje podataka živopisnije 150 A B 120 C Slika 2: Glatka krivulja popunjava točke izmeñu ucrtanih parova točaka i tako tvori granicu proizvodnih mogućnosti.

stereo ureñaji…) (a) Siromašna zemlja (b) zemlja s visokim dohotkom per capita L B A A F Nužna dobra (hrana……) F Nužna dobra (hrana……) a) b) Prije nego što postane razvijena. Rast utroška i tehnološka promjena pokreću krivulju proizvodnih mogućnosti (PPF) dalje od ishodišta. Ekonomskim rastom. povećavajući potrošnju hrane malo u usporedbi s povećanom potrošnjom luksuznih dobara. stereo ureñaji…) L Luksuzna dobra (automobili.Slika 1-3: Pomaci granice proizvodnih mogućnosti (PPF) dalje od ishodišta zbog ekonomskog rasta Luksuzna dobra (automobili. zemlja prelazi iz A u B. zemlja je siromašna. Ona mora potrošiti gotovo sva svoja sredstva na hranu i uživa malo udobnosti. 49 . Ako želi ona može povećati potrošnju obaju dobara.

: Da bi dobili jednu stvar koju želite morate odustati od druge koja vam je isto tako draga Hoćete li učiti za ispit ili otići u disko? Hoćete li od novca koji ste dobili od roditelja kupiti knjigu ili potrošiti na provod? 50 .TEMELJNA EKONOMSKA NAČELA Načelo broj 1.

TEMELJNA EKONOMSKA NAČELA Temeljni zakon – Zakon oskudnosti Oskudnost postoji zato što pojedinci žele znatno više nego što mogu proizvesti Suočeni s oskudnošću moramo izabrati izmeñu raspoloživih alternativa Potrebe i želje pojedinaca su neograničene. a resursi su ograničeni 51 .

kao i upotrebljivih resursa ovisi o tehnologiji i ljudskim aktivnostima 52 .ZAKON OSKUDNOSTI Stupanj oskudnosti se stalno mijenja Količina proizvoda i usluga.

: Ekonomsko razmišljanje temelji se na načelu graničnosti. odnosno svaka se odluka donosi usporeñujući troškove i koristi Koliko će vas koštati dodatnih dvije godine studija i koliko će vam ono donijeti koristi? Koliko će vas koštati tečaj stranog jezika i koju korist će vam on donijeti? 53 .NAČELO GRANIČNOSTI Načelo broj 2.

NAČELO GRANIČNOSTI
U skladu sa pravilom ekonomskog razmišljanja načelo graničnosti možemo objasniti ovako: Ako vam nešto donosi više koristi, nego štete (nego što vas košta) sudjelujte u tome, činite to Ako vam je u nečemu više neugodno sudjelovati (košta vas više) nego ugodno, onda se suzdržavate od te aktivnosti

54

SLJEDEĆE NAČELO
Ekonomsko razmišljanje temelji se na pretpostavci da sve ima trošak i da svako djelovanje proizvodi odreñenu razinu koristi Zato kad smo suočeni sa donošenjem odluka potrebno je valorizirati pored stvarnih troškova i koristi i troškove aktivnosti za koje se nismo odlučili (izabrali)

55

EKONOMSKE ŠKOLE
ŠKOLA KANONISTA – prva ekonomska škola koju je osnovala grupa srednjevjekovnih crkvenih pisaca Ekonomika je za njih skup zakona u smislu moralnih pravila koja osiguravaju valjano upravljanje gospodarskom djelatnošću. T. Akvinski, N. Oresme i J. Buridan
56

st. trgovac se poistovjećuje s državom.ŠKOLA MERKANTILISTA – u doba nastajanja i širenja kapitalizma (kraj 15. E. Stafford. a to je bilo moguće samo putem trgovine. Misselden i dr.) Osnovna se svrha privreñivanja vidi u profitu. 57 . Novac ima presudnu ulogu. u stjecanju kapitala i njegovom stalnom oploñivanju. do druge polovice 17. W. pa otuda proizlazi ideja o novcu kao blagu i bogatstvu nacije.

-1780.ŠKOLA FIZIOKRATA (1748.) Pokazatelj su bogatstva materijalna dobra Izvor bogatstva je poljoprivredna proizvodnja koja stvara čisti proizvod Ljudskim društvom upravlja prirodni poredak Prirodni poredak je izraz Božje volje. a ostvaruje se posredstvom privatnog vlasništva i ekonomskih sloboda 58 .

KLASIČNA ŠKOLA POLITIČKE EKONOMIJE Adam Smith (1723. nevidljive ruke (tržišta).) Teorijski otac kapitalizma Izvor bogatstva je proizvodnja uopće Doktrina nenamjernih posljedica-čovjekova sebičnost.-1790. želja za isticanjem i stjecanjem je posredstvom tzv. stavljena u službu javnog interesa 59 .

kao teorijska reakcija na pojavu Marxovog “Kapitala” Alfred Marshall (1842.NEOKLASIČNA ŠKOLA Javlja se 1871.-1924. 1890. uvodi novo ime ekonomske teorije 60 .) Načela ekonomike.

ŠKOLA RACIONALNIH OČEKIVANJA Robert Lucas Racionalni ekonomski agregati u stanju su predvidjeti mjere makroekonomske politike Predvidivi potezi makroekonomskog autoritete nemaju nikakvog učinka na proizvodnju i zaposlenost 61 .NOVA KLASIČNA ŠKOLA .

uvijek moramo razmatrati kako potrošiti naše ograničene dohotke ili vrijeme.OPORTUNITETNI TROŠAK S obzirom da su svi resursi oskudni. 62 . Kada odlučujete hoćete li studirati ili kupiti automobil morate uzeti u obzir koliko će vas te odluke stajati u prilikama kojih se odričete Trošak prilike koje smo se odrekli je oportunitetni trošak odluke. Opurtunitetni trošak odluke je vrijednost robe ili usluge koje smo se odrekli.

oportunitetni trošak mora uvijek biti manji od koristi koju nosi aktivnost koju ste izabrali Koristi i troškovi aktivnosti su promjenjivi te se i odluke pojedinca. a time i društva u cjelini.OPORTUNITETNI TROŠAK U skladu sa ekonomskim razmišljanjem. usklañuju s novonastalom situacijom Ljudi reagiraju na promijenjenu situaciju 63 .

nego i države Koncept oportunitetnog troška može se primijeniti na sva područja života On je fundamentalan u razumijevanju kako društva reagiraju na problem oskudnosti 64 .OPORTUNITETNI TROŠAK Oportunitetni trošak se ne vezuje samo uz odluke pojedinca.

PROBLEM OSKUDNOSTI I OPORTUNITETNI TROŠAK Kad su proizvodi rijetki. mora postojati racionalno odlučivanje To podrazumijeva postojanje mehanizma koji će odrediti što će tko dobiti 65 .

SLJEDEĆE NAČELO Tržište je uvijek dobar put organiziranja ekonomske aktivnosti: Tržišne snage djeluju kroz promjenu cijene: Kad postoji manjak cijene idu gore Kad postoji višak cijene idu dolje 66 .

predstavlja profesionalnu opredijeljenost za trajno obavljanje odreñene djelatnosti Podjela rada pratila je razvoj društvasredstva za rad Prvi oblik podjele rada je prirodna podjela rada (obitelj. spol.PROIZVODNJA I REZULTATI DRUŠTVENE PROIZVODNJE PODJELA RADA . plemena. uzrast) 67 .

predstavlja profesionalnu orijentaciju pojedinca za trajno obavljanje posla Meñunarodna-svjetska gospodarska povezanost 68 . industrija: tekstilna. drvna… Pojedinačna-tehnička. industriju.ČETIRI VELIKE DRUŠTVENE PODJELE RADA Opća-ukupno se gospodarstvo dijeli na područja: poljodjelstvo. šumarstvo… Posebna-gospodarske grane. npr.

pijesak…) 69 .PROIZVODNJA-svjesna i svrsishodna djelatnost ljudi koji pomoću sredstava za rad oblikuju predmete rada stvarajući proizvode i usluge kako bi zadovoljili svoje potrebe OPTIMALNA PROIZVODNJA-proizlazi iz neograničenosti potreba s jedne strane i ograničenosti resursa s druge strane Resursi-sve osigurano od strane prirode ili prijašnjih generacija koji se koriste za zadovoljenje potreba (zemlja.

POTRAŽNJA I PONUDA 70 .

POTRAŽNJA DEFINICIJA POTRAŽNJE Potražnja je količina dobara i usluga koju su kupci spremni platiti po odreñenoj cijeni. Izmeñu te količine i tržišne cijene postoji veza koja se naziva funkcija potražnje 71 .

FUNKCIJA POTRAŽNJE Funkcija potražnje pokazuje odnos izmeñu tražene količine (Qd) i tržišne cijene (P) Matematički se funkcija potražnje izražava kao Qd = f (P) Qd = količina potražnje P= cijena na tržištu 72 .

Primjer tabličnog prikazivanja funkcije potražnje Cijena u kn A B C D E F 10 8 6 5 4 3 Tražena količina 2 6 10 12 14 18 73 .PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE Funkcija potražnje se može prikazati tablično i grafički.

GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE Iz tablice potražnje se može izvesti krivulja potražnje. Graf funkcije potražnje 74 . Na apscisi se prikazuje tražena količina a na ordinati tržišne cijene.

a parametar b označava nagib krivulje potražnje Graf linearne funkcije potražnje P Q 75 .GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE (2) Funkcija potražnje može biti nelinearna i linearna Graf nelinearne funkcije potražnje je krivulja dok je graf linearne funkcije pravac Graf linearne funkcije potražnje odreñen je jednadžbom Qd = a – bP gdje parametar a označava cijenu pri kojoj je tražena količina jednaka 0.

76 .NAGIB KRIVULJE POTRAŽNJE Krivulja potražnje ima negativan nagib približavajući se apscisnoj osi Ovakav oblik krivulja potražnje ima uslijed djelovanja zakona opadajuće potražnje. Prema tom zakonu porastom cijena tražena količina se smanjuje a njenim padom se tražena količina povećava.

Efekt supstitucije se očituje u preusmjeravanju potražnje na srodno ili slično dobro ako doñe do porasta cijena pri danom dohotku. Efekt dohotka se očituje u smanjenju tražene količine uslijed pada kupovne moći izazvane smanjenjem dohotka. 77 .EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT DOHOTKA Smanjenje tražene količine uslijed porasta cijena posljedica je djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka.

ODREDNICE POTRAŽNJE prosječan dohodak cijene supstituta i komplemenata veličina tržišta ukusi i preferencije posebni utjecaji 78 .

Grafički se to prikazuje kao pomak po krivulji potražnje. a ako se potražnja smanji krivulja će se pomaknuti u lijevo. Promjene li se nabrojene odrednice potražnje pri danim cijenama doći će do promjene potražnje.POMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE POTRAŽNJE Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene tražene količine. Poveća li se potražnja njena krivulja će se pomjeriti udesno. 79 .

POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE P D D’ Q 80 .

81 . Izmeñu ponuñene količine (Qs) i tržišne cijene (P) postoji odnos koji se naziva funkcijom ponude.DEFINICIJA PONUDE Ponuda je količina dobara i usluga koju su ekonomski subjekti spremni iznijeti na tržište pri odreñenoj cijeni.

FUNKCIJA PONUDE Funkcija ponude se može matematički izraziti kao Qs = f(P) Qs = ponuñena količina P = tržišna cijena 82 .

PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE Funkcija ponude se može prikazati tablično i grafički. Primjer tabličnog prikazivanja funkcije ponude Cijena u kn A B C D E F 10 8 6 5 4 3 Ponuñena količina 32 24 16 12 8 4 83 .

84 .GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE Iz tablice ponude se može izvesti krivulja ponude. Na apscisi se prikazuje nuñena količina a na ordinati tržišna cijena.

Graf linearne funkcije ponude odreñen je jednadžbom Qs = c + dP gdje parametar c označava cijenu pri kojoj je nuñena količina jednaka 0 a parametar d nagib krivulje ponude. Graf linearne funkcije ponude P S Q 85 . Graf nelinearne funkcije ponude je krivulja dok je graf linearne funkcije ponude pravac. Taj nagib je uvijek pozitivan uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa.GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE (2) Funkcija ponude može biti nelinearna i linearna.

ODREDNICE PONUDE troškovi proizvodnje (cijene inputa i tehnologija) cijene supstituta i komplemenata politika države posebni utjecaji 86 .

Promjene li se navedene odrednice ponude pri istim cijenama doći će do promjene ponude. njena krivulja će se pomjeriti udesno.POMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE PONUDE Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene nuñene količine. Poveća li se ponuda. Grafički će se to prikazati kao pomak po krivulji ponude. a ako se ponuda smanji njena krivulja će se pomjeriti ulijevo. 87 .

GRAFOVI POMAKA KRIVULJE PONUDE P S’ S S Q 88 .

TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Ako se na tržištu izjednače ponuda i potražnja dolazi do tržišne ravnoteže. 89 . Uvjet tržišne ravnoteže : S = D Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži je ravnotežna cijena a količina koja se prodaje pri toj cijeni je ravnotežna količina. U točki ravnoteže kupci su spremni kupiti toliko robe koliko su prodavači spremni ponuditi.

TABLICA PONUDE I POTRAŽNJE CIJENA (P) A B C D E F 10 8 6 5 4 3 Qd 2 6 10 12 14 18 Qs 32 24 16 12 8 4 Stanje na tržištu višak ponude višak ponude višak ponude ravnoteža višak potražnje višak potražnje 90 .

GRAF TRŽIŠNE RAVNOTEŽE 91 .

Javi li se višak ponude prodavači moraju sniziti cijene. Javi li se višak potražnje kupci moraju ponuditi više cijene.TRŽIŠNI AUTOMATIZAM Tržište djeluje automatski prilagoñavajući cijene i količine. 92 . Slobodno djelovanje tržišta kroz odreñivanje ravnotežne cijene obavlja alokaciju odnosno racioniranje oskudnih dobara i proizvodnih faktora.

UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA POTRAŽNJU supstitut je dobro koje može uspješno zamijeniti drugo. poveća li se cijena masti porast će potražnja za uljem jer će se dio potrošača masti preusmjeriti na potrošnju ulja. 93 .Na pr. benzin i automobil su komplementi. komplementi su dobra koja se u korištenju meñusobno nadopunjuju. Obrnuto. ulje i mast su supstituti. smanji li se cijena masti smanjit će se potražnja za uljem a povećati potražnja masti smanji li se cijena komplemenata to će izazvati porast potražnje obaju proizvoda kao i obrnuto. Na pr.

GRAFIČKI PRIKAZ UTJECAJA PROMJENE CIJENE SUPSTITUTA P D S P D’ S D’ mast je pojeftinila Q D Q mast je poskupila 94 .

UTJECAJ OČEKIVANIH BUDUĆIH CIJENA NA POTRAŽNJU Ako se očekuje porast cijena u budućnosti povećat će se tekuća potražnja. Na pr. ako očekujete da će cijene mesa u budućnosti skočiti vi ćete napuniti zamrzivač za što dulje vrijeme Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti smanjit će se tekuća potražnja 95 .

UTJECAJ DOHOTKA NA POTRAŽNJU Ako dohodak raste porast će i potražnja za dobrima i uslugama. Ovo pravilo nije univerzalno i ne vrijedi u svakom slučaju. Smanji li se dohodak opast će i potražnja. 96 .

Na pr. 97 .UTJECAJ STANOVNIŠTVA NA POTRAŽNJU Potražnja ovisi o veličini i dobnoj skupini stanovništva. Brojnije stanovništvo pretpostavlja veću potražnju i obrnuto. potražnja za kruhom veća je u Zagrebu nego u Gospiću ili Našicama. Stanovništvo RH je sve starije uslijed čega se povećava i potražnja za zdravstvenim uslugama.

Ako preferencije rastu povećat će se potražnja i obrnuto. 98 .UTJECAJ PREFERENCIJE NA POTRAŽNJU Pod preferencijom se podrazumijeva osobni stav prema nekom dobru ili usluzi.

99 . Zakon potražnje: Pri pretpostavci da su ostale odrednice dane.ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE Zakon ponude: Pri pretpostavci da su ootale odrednice dane. što su više cijene dobra to će biti veća nuñena količina i obrnuto. što su više cijene dobra to će biti manja tražena količina i obrnuto.

Krivulja ponude se pomiče udesno. smanjuju se troškovi proizvodnje pa se ponuda povećava. pa se ponuda smanjuje. 100 . Krivulja ponude se pomiče ulijevo. Ako cijene inputa padaju.UTJECAJ CIJENE INPUTA NA PONUDU Ako cijene inputa rastu povećavaju se troškovi proizvodnje.

ako cijene supstituta padaju ponuda se povećava.UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA PONUDU Ako cijene supstituta u proizvodnji rastu. 101 . ponuda se smanjuje. Obrnuto. Ako cijene komplemenata u proizvodnji opadaju smanjuje se ponuda i obrnuto.

102 .UTJECAJ OČEKIVANIH CIJENA NA PONUDU Ako se očekuje porast cijena dobara u budućnosti i time i profit. Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti i time i profit. smanjit će se tekuća ponuda. povećat će se tekuća ponuda.

UTJECAJ BROJA PONUðAČA NA PONUDU što je broj ponuñača veći i ponuda je veća što je broj ponuñača manji i ponuda je manja 103 .

UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA PONUDU Što je tehnologija suvremenija i efikasnija, troškovi će biti niži, a ponuda veća. Krivulja ponude pomiče se u desno. Što je tehnologija starija i manje efikasna, troškovi će biti veći, a ponuda manja. Krivulja ponude pomiče se ulijevo.
104

UTJECAJ PROMJENE PONUDE I POTRAŽNJE NA Q I P
Ako se pri danoj ponudi poveća potražnja doći će do porasta i Q i P. Ako se pri danoj ponudi smanji potražnja doći će do smanjenja Q i P. Ako se pri danoj potražnji poveća ponuda smanjit će se P dok će se Q povećati. Ako se pri danoj potražnji smanji ponuda povećat će se P a Q smanjiti.

105

UTJECAJ ISTOVREMENE PROMJENE D I S NA QE I PE Ako je porast potražnje manji od porasta ponude Pe će se smanjiti. Ako je porast potražnje proporcionalan porastu ponude Pe će ostati nepromijenjena. Ako je porast potražnje veći od istovremenog porasta ponude Pe će se povećati.
106

GRAFOVI ISTOVREMENOG PORASTA SID P S S’ D’ D Q P D D’ S S’ Q P D D’ S S’ Q 107 .

MATEMATIČKO RJEŠENJE PE I QE (1) Potražnja je odreñena linearnom jednadžbom P = 800 – 2 Qd Ponuda je odreñena linearnom jednadžbom P = 200 + 1 Qs Izjednačiti jednadžbe krivulje potražnje i ponude 800 – 2Q = 200 + 1Q Rješenje jednadžbe 800-200 = 1Q +2Q 600 = 3Q Q = 200 108 .

Jednadžba potražnje P = 800 – 2 Q P = 800 – 2*200 P = 400 Jednadžba ponude P = 200 + 1 Q P = 200 + 200 P = 400 Ravnotežna količina je 200 a ravnotežna cijena 400 109 .MATEMATIČKO RJEŠENJE PE I QE (2) Dobiveni Q uvrštavamo bilo u jednadžbu potražnje ili jednadžbu ponude. U oba slučaja dobiva se isti P.

110 .

PRIMJENA PONUDE I POTRAŽNJE 111 .

DEFINICIJA CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Cjenovna elastičnost potražnje je svojstvo potražnje da se mijenja pod utjecajem promjene cijena uz pretpostavku ceteris paribus Bilježimo je simbolom Ed.p = % promjena Qd/ % promjena P 112 .p (Price elasticity of demand) Izražavamo je kao odnos izmeñu postotne promjene tražene količine (Qd) i postotne promjene cijena (P) Ed.

jednak 1 i manji od 1 pa razlikujemo elastičnu.KOEFICIJENT CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Elastičnost potražnje izražavamo koeficijentom cjenovne elastičnosti potražnje Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje može biti veći od 1. jedinično elastičnu i neelastičnu potražnju. 113 .

114 .ELASTIČNA POTRAŽNJA Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje veći od 1 potražnja je elastična Kod elastične potražnje relativna promjena tražene količine je veća od relativne promjene cijena. PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji za recimo 3 % tada se radi o elastičnoj potražnji.

115 .JEDINIČNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje 1. tada se radi o jediničnoj elastičnosti potražnje Kod jedinične elastičnosti potražnje relativne promjene tražene količine i cijena su jednake. potražnja ima jediničnu elastičnost. PRIMJER : Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji takoñer za 1 %.

116 .3 % potražnja je neelastična.NEELASTIČNA POTRAŽNJA Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje manji od 1 a veći od 0. PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji za recimo 0. potražnja je neelastična. Kod neelastične potražnje relativna promjena tražene količine manja je od relativne promjene cijena.

GRAFOVI ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Ed>1 Ed=1 Ed<1 117 .

Vrijednost koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje uvijek se uzima kao pozitivna 118 .VAŽNO!!!!! Promjena cijena uzrokuje uvijek promjenu tražene količine u suprotnom pravcu pa bi uslijed toga vrijednost koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje trebala biti negativna.

p = (promjena Qd) / (prosjek Qd) / (promjena P) / (prosjek P) ∆Qd Ed.p = (Q1 + Q0) / 2 ∆P (P1 + P0) / 2 119 .FORMULA ZA IZRAČUNAVANJE CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE E d.

120 . Graf savršeno neelastične potražnje je pravac okomit na apscisu.SAVRŠENO NEELASTIČNA POTRAŽNJA Savršeno neelastična potražnja je ona gdje tražena količina ne reagira na promjene cijena bez obzira na to kolika ona bila Koeficijent savršeno neelastične potražnje jednak je 0.

Graf savršeno elastične potražnje je pravac paralelan s apscisom 121 . Koeficijent savršeno elastične potražnje jednak je plus beskonačno.SAVRŠENO ELASTIČNA POTRAŽNJA Savršeno elastična potražnja je ona kod koje beskonačno mala promjena cijena izaziva beskonačno veliko povećanje tražene količine.

GRAFOVI SAVRŠENO ELASTIČNE ODNOSNO NEELASTIČNE POTRAŽNJE 122 .

123 . što je krivulja potražnje strmija to je i elastičnost potražnje manja.V A Ž NO ! ! ! ! ! Što je krivulja potražnje položenija to je elastičnost potražnje veća i obrnuto.

RAZLIKOVANJE NAGIBA KRIVULJE OD ELASTIČNOSTI KRIVULJE Ne miješati nagib krivulje i elastičnost krivulje RAZLIKA : Nagib ovisi o apsolutnim promjenama cijena i količina dok elastičnost ovisi o relativnim (postotnim) promjenama. 124 .

Iznad polovišta pravca potražnja je elastična. Sve točke na pravcu imaju isti nagib ali različitu elastičnost. U samom polovištu pravca potražnja je jedinično elastična a ispod polovišta pravca potražnja je neelastična. 125 .POTVRDA TVRDNJE O RAZLICI IZMEðU NAGIBA I ELASTIČNOSTI KRIVULJE Potvrda je vidljiva na idućem slideu.

GRAF NAGIBA I ELASTIČNOSTI PRAVCA POTRAŽNJE 126 .

p u nekoj točki krivulje se odreñuje tako da se kroz točku povuče tangenta na krivulju.p. P KOD NELINEARNE FUNKCIJE POTRAŽNJE (1) Graf nelinearne funkcije potražnje je krivulja. E d.ODREðIVANJE E D. Omjer duljine segmenta ispod točke tangencije i duljine segmenta iznad točke tangencije odreñuje E d. 127 .

ODREðIVANJE E D. P KOD NELINEARNE FUNKCIJE POTRAŽNJE (2) 128 .

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I UKUPAN PRIHOD (TR) ELASTIČNOST POTRAŽNJE elastična elastična neelastična neelastična jedinično elastična jedinično elastična PROMJENA CIJENA porast smanjenje porast smanjenje porast smanjenje PROMJENA TR Smanjenje porast porast smanjenje bez promjena bez promjena 129 .

ODREDNICE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE 1. postojanje supstituta duljina vremena reakcije potrošača relativni udio dobra u ukupnim izdacima potrošača. 2. 3. 4. Intenzitet potreba. 130 . odnosno da li se radi o potrebnom ili luksuznom dobru.

INTENZITET POTREBA I ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Što je potreba za nekim dobrom veća to je i potražnja za takvim dobrom manje elastična i obrnuto. 131 .1. Luksuzna dobra imaju elastičnu potražnju. dok je potražnja nužnih dobara neelastična.

Obrnuto. 132 . ako neko dobro nema supstitute njegova potražnja je neelastična.2. POSTOJANJE SUPSTITUTA I ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE Ako neko dobro ima supstitute njegova potražnja je elastična.

133 .3. ako je vrijeme reakcije potrošača kraće potražnja će biti neelastična jer potrošači neće imati vremena da se prilagode promjenama cijena. Obrnuto. VRIJEME REAKCIJE POTROŠAČA I ELASTIČNOST POTRAŽNJE Ako je vrijeme reakcije potrošača duže potražnja će biti elastična jer će potrošači imati više vremena da se prilagode promjenama cijena.

134 . ako je relativni udio nekog dobra u ukupnim izdacima potrošača manji potražnja takvog dobra bit će neelastična.4. STRUKTURA IZDATAKA I ELASTIČNOST POTRAŽNJE Ako je relativni udio nekog dobra u ukupnim izdacima potrošača veći potražnja takvog dobra bit će elastična. Obrnuto.

Es = % promjena Qs / % promjena P 135 . Bilježimo je simbolom Es Izražava se kao odnos izmeñu postotne promjene nuñene količine i postotne promjene cijena.DEFINICIJA ELASTIČNOSTI PONUDE Elastičnost ponude je njeno svojstvo da se različitim intenzitetom mijenja na promjenu cijena.

jednak 1 i manji od 1 pa shodno tome ponuda može biti elastična.KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI PONUDE Elastičnost se ponude mjeri koeficijentom elastičnosti ponude. jedinično elastična i neelastična. Vrijednost koeficijenta elastičnosti ponude je pozitivna. Koeficijent elastičnosti ponude može biti veći od 1. 136 .

PRIMJER: Ako se cijena dobra poveća za 1 % a nuñena količina za recimo 3 %.ELASTIČNA PONUDA Ponuda je elastična ako je Es > 1. To će biti slučaj kada je postotna promjena nuñene količine veća od postotne promjene cijena. ponuda je elastična 137 .

To je slučaj kada su postotne promjene nuñene količine i cijena jednake.JEDINIČNA ELASTIČNOST PONUDE Ponuda je jedinično elastična ako je Es=1. ponuda je jedinično elastična. 138 . PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje isti toliki porast nuñene količine.

To će biti onda kada je relativna promjena nuñene količine manja od promjene cijena. 139 . PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje porast nuñene količine od recimo 0. ponuda je neelastična.NEELASTIČNA PONUDA Ponuda je neelastična ako je Es < 1.5 %.

Grafički je prikazana pravcem paralelnim s ordinatom dok je Es = 0. ◄ Savršeno neelastična ponuda je ona kod koje nuñena količina ne reagira na promjene cijena. ◄ Savršeno elastična ponuda je ona kod koje i najmanja promjena cijena uzrokuje beskonačno veliki porast ponude. 140 .POSEBNI SLUČAJEVI ELASTIČNOSTI PONUDE ◄ Posebni slučajevi elastičnosti ponude su savršeno elastična i savršeno neelastična ponuda. dok je Es plus beskonačno. Grafički se prikazuje pravcem paralelnim s apscisom.

GRAFOVI ELASTIČNOSTI PONUDE 141 .

142 . a neelastičnost veća. Što je krivulja ponude strmija tim je njena elastičnost manja.UPAMTITE!!!!! Što je krivulja ponude položenija tim je veća i njena elastičnost.

DETERMINANTE ELASTIČNOSTI PONUDE Raspoloživost proizvodnih kapaciteta Mobilnost proizvodnih faktora Stanje zaliha Vrijeme Dužina proizvodnog procesa 143 .

ako je vrijeme prilagodbe proizvoñača promjenama duže te ako je dužina proizvodnog procesa kraća. Ponuda će takoñer biti elastična ako su zalihe proizvodnih faktora i gotovih proizvoda velike. 144 .UTJECAJ DETERMINANTI NA ELASTIČNOST PONUDE (1) Ponuda će biti elastična ako su mogućnosti povećanja proizvodnje veće te ako je mobilnost proizvodnih faktora visoka.

ako je vrijeme prilagodbe proizvoñača promjenama kraće te ako je trajanje proizvodnog procesa dulje. Ponuda će takoñer biti neelastična ako su zalihe proizvodnih inputa i gotovih proizvoda male. 145 .UTJECAJ DETERMINANTI NA ELASTIČNOST PONUDE (2) Ponuda će biti neelastična ako su mogućnosti povećanja proizvodnje manje te ako je mobilnost proizvodnih faktora ograničena.

PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: POLJOPRIVREDA

Spektakularni tehnološki napredak u poljoprivredi nije donio i značajno poboljšanje položaja poljoprivrednika. Razlozi: 1. povećanje ponude poljoprivrednih proizvoda uzrokovano tehničkim napretkom, 2. neelastičnost potražnje. Sve je uzrokovalo pad cijena i smanjenje dohodaka poljoprivrednika.
146

GRAF ZAOSTAJANJA POLJOPRIVREDE

147

PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: POREZNO OPTEREĆENJE

Koliko će se od poreza prevaliti na potrošače odnosno proizvoñače ovisi o relativnoj elastičnosti ponude i potražnje. Porez se tim više prebacuje na potrošače što je potražnja relativno neelastičnija od ponude. Obrnuto, porez se tim više prebacuje na proizvoñače što je ponuda relativno neelastičnija od potražnje.

148

GRAF EFEKATA POREZNOG OPTEREĆENJA 149 .

PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE: CIJENE PROPISANE ZAKONOM Država može intervenirati na tržištu te odreñivati maksimalne i minimalne cijene. Iako država intervenira u dobroj namjeri posljedice njene intervencije su manjkovi i viškovi na tržištu. racioniranje i pojavu crnog tržišta. Slobodno djelovanje tržišta efikasnije i optimnalnije alocira proizvodne faktore od države. 150 . neefikasnost i neracionalnost Odreñivanje cijena povrh ravnotežnih dovest će do viškova ponude. dok će odreñivanje cijena ispod ravnotežnih uzrokovati viškove potražnje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful