TEHNIČKA I GOSPODARSKA

LOGISTIKA

Dr. sc. ANICA HUNJET

OSNOVE EKONOMIJE
TEMELJI EKONOMIJE

Varaždin, akademska 2010./2011. godina

1
LITERATURA

Babić, M.: “Makroekonomija”, 14. izdanje,

“Mate”, Zagreb, 2004.

Blanchard, O.: “Makroekonomija”, “Mate”,
Zagreb, 2005.

Počela ekonomije: prof. dr.sc. Ivan Ferenček,
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku, Ekonomski fakultet, 2003.

Osnove ekonomije: Svetislav Polovina, ðuro

Š. Medić, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski
fakultet, 2002.

2
STRUKTURA

Ekonomija i tri temeljna ekonomska pitanja

Temeljna ekonomska načela

Problem oskudnosti (rijetkosti)

Mogući načini organiziranja ekonomske
aktivnosti (tržište, država)

Poslovni proces: ulazi, izlazi, tržišta ulaza i
izlaza

Granice proizvodnih mogućnosti itd.

3
OSNOVNI POJMOVI

Ekonomska znanost, društvena znanost,
budući da proučava društvenu stranu
gospodarskog života

Skup posebnih ekonomskih disciplina koje
proučavaju različite sadržaje i aspekte
društvenog materijalnog života

Položaj, ponašanje, povezanost i djelatnost
svih gospodarskih subjekata u njihovoj
gospodarskoj aktivnosti

Pojedinci, poduzeća, državna tijela,
nacionalne, meñunarodne i svjetske
organizacije
4
 Suvremena ekonomska znanost se
sve više bavi:

Znanstvenim projiciranjem očekivanog

Planiranjem budućih ponašanja i
učinaka

Znanstvenim predviñanjima
tehnoloških, ekonomskih i društvenih
promjena

5

politička ekonomija,

ekonomika,

ekonomska politika,
financije,

ekonomika poduzeća,

meñunarodni ekonomski odnosi,

poslovna informatika,

poslovna politika,

ekonomska matematika i

ekonomska statistika i druge

6
EKONOMIJA

1. Opći naziv za ekonomsku znanost u

cjelini kao generički pojam, u
ekonomskoj se teoriji i znanstvenim
istraživanjima izraz ekonomija odnosi
na ukupno gospodarstvo kaka se
misli na društvenu gospodarsku
djelatnost i ukupni materijalni život
ljudi

7
2. Sinonim za gospodarstvo, odnosno privredu
 misli se na cjelinu gospodarskih resursa,
kapitala, financijskih sredstava,
organizacijskih oblika, proizvodnih i
prometnih djelovanja te učinaka na svim
područjima ekonomije
 ovisno o razvijenosti tehničkih sredstava
i radne snage govori se o nerazvijenim,
razvijenim i visokorazvijenim ekonomijama
 s obzirom na područje koje zahvaća,
ekonomija može biti lokalna, regionalna,
nacionalna, meñunarodna i svjetska

3. ponekad izraz ekonomija znači

poljoprivredno dobro
8
 ZAŠTO UČITI EKONOMIJU?
Da bi razumjeli:

zašto je neko poduzeće uspješno dok drugo
nije

svakodnevne nastupe političara

Da bi znali:

spoznati način funkcioniranja društva
(nacionalne ekonomije) u cjelini

odrediti poziciju vlastite zemlje u
meñunarodnom okruženju

spoznati funkcioniranje svjetskog gospodarstva

9
 ŠTO JE EKONOMIJA?

Izvorno dolazi od grčke riječi oikonomia

što znači onaj tko upravlja kućanstvom

U kućanstvu/domaćinstvu se donose
mnoge odluke:

Tko kuha? Tko pere rublje?

Tko i kada gleda koju TV emisiju?...

10
 ŠTO JE EKONOMIJA?

Ekonomija je znanost koja se bavi
proučavanjem ljudskih potreba i želja,
njihovim koordiniranjem, mehanizmom
donošenja odluka, društvenim običajima,
te političkim odnosima u društvu

Ekonomija Hrvatske, kao i svijeta,
reflektira ponašanje pojedinaca koji je čine

11
 ŠTO JE EKONOMIJA?

Da bi razumjeli ekonomiju, potrebno je
naučiti i shvatiti:
 Ekonomski način razmišljanja
 Ekonomsku terminologiju
 Ekonomsku teoriju

12
ŠTO JE EKONOMIJA?

Da bi razumjeli ekonomiju, potrebno je

naučiti i znati:

Informacije o ekonomskim institucijama

Informacije o opcijama ekonomskih
politika s kojima se društva susreću

13
ŠTO JE EKONOMIJA?

Ekonomija proučava na koji način
društva koriste oskudne resurse da bi
proizvela korisne robe i raspodijelila ih
meñu različitim ljudima

Ekonomija je znanost izbora
objašnjava na koji način vršimo izbor i
njegovu promjenu u borbi s
oskudnošću
14
ŠTO JE EKONOMIJA?

Svaki ekonomski sustav mora riješiti tri

temeljna koordinacijska pitanja:
1. Što proizvoditi i koliko?
2. Na koji način proizvoditi?
3. Za koga proizvoditi?

15
 1. Što proizvoditi ?

Ekonomija odgovara na pitanje: Što treba
proizvoditi?

Trebamo li proizvoditi brašno, DVD ili graditi
stambene objekte?

Trebamo li ulagati više u obrazovanje ili
zdravstvo ili u obranu zemlje?

16
 2. Na koji način proizvoditi ?

Ekonomija daje odgovor na pitanje: Na koji

način proizvoditi?

Koristiti kapitalno ili radno intenzivnu
tehniku proizvodnje

Koju opremu ćemo koristiti ovisi o cijeni
tehnologije i njezinoj dostupnosti
(regulative vlasti)

17
3. Za koga proizvoditi ?

Ekonomija odgovara na pitanje: Za koga

proizvoditi?

Tko će konzumirati proizvedena dobra i
usluge?

U tržišnoj ekonomiji dohodak pojedinca
odreñuje što će on kupiti

Dohodak pojedinca ovisi o brojnim
čimbenicima

18
ZADACI EKONOMIJE

Proučavanje kako se odreñuju cijene rada,
kapitala i zemlje, i kako se te cijene
upotrebljavaju da bi se ta sredstva usporeñivala.

Istraživanje ponašanja financijskih tržišta i
analiziranje kako ona rasporeñuju kapital na
ostatak ekonomije.

Analiziranje posljedica državnog reguliranja na
efikasnost tržišta.

Istraživanje razdiobe dohotka i predlaganje
načina kako da se pomogne siromašnima bez
narušavanja mogućnosti tržišne ekonomije.

19
ZADACI EKONOMIJE

Istraživanje utjecaja državne potrošnje, poreza i
proračunskih deficita na rast.

Proučavanje poslovnih ciklusa, tj.poleta i padova
nezaposlenosti i proizvodnje te donošenje
ekonomske politike vlade za unapreñenje
gospodarskog rasta.

Ispitivanje modela razmjene meñu državama i
analiziranje utjecaja poretka toj razmjeni.

Istraživanje rasta u zemljama u razvoju i
predlaganje načina za poticanje efikasne
upotrebe oskudnih sredstva.

20
Dvije su ključne pretpostavke u
ekonomiji:
1. Oskudnost dobara - oskudnost je takvo stanje
da su dobra u odnosu na želje ograničena.
Kako bi dobara u prirodi bilo u neograničenim
količinama ekonomija ne bi niti trebala
postojati.
2. Želja za efikasnošću (učinkovitosti) - upotreba
oskudnih sredstava na najučinkovitiji mogući
način u zadovoljenju ljudskih želja i potreba, te
smanjenje rasipnosti u proizvodnji i potrošnji.

21
Povijest proučavanja ekonomije

Izvori suvremene ekonomike datiraju iz 1776.
godine kada je Adam Smith objavio svoju
knjigu “Istraživanje prirode i bogatstva
naroda”, u kojoj je proučavajući odnose cijene
zemlje, rada i kapitala konkretno izložio
osnovna načela tržišne ekonomije.

Adam Smith se stoga smatra utemeljiteljem
MIKROEKONOMIJE, granom ekonomije koja se
danas bavi ponašanjem pojedinačnih entiteta
kao što su tržišta, poduzeća i domaćinstva.

22
MIKROEKONOMIJA

Dio ekonomske znanosti, proučava ponašanje
pojedinih ekonomskih i potrošačkih subjekata.
Istražuje pojedinačnu opstojnost cijene,
količine i tržišta.

Mikroekonomija je uglavnom deskriptivna, ona
objašnjava i opisuje ono što je, odnosno način
na koji ekonomija funkcionira, a ne kako bi se
ona trebala primjenjivati i funkcionirati u
praksi.

23
Mikroekonomska analiza

Istražuje pojave i zakonitosti odnosa pojedinih
elemenata privrede: poslovanje poduzeća,
ponašanje potrošača, potrošnja, reagiranja
potrošača i proizvoñača na tržišna kretanja.

Jedan od osnovnih problema mikroekonomske
analize je analiza ponašanja ponude i potražnje
za odreñenim proizvodom na odreñenom
tržištu i uvjeta njihove ravnoteže.

24
MAKROEKONOMIJA

Proučava problematiku gospodarstva kao
cjeline, odnosno cjelokupnog nacionalnog
gospodarstva i utvrñuje meñuovisnost izmeñu
njezinih važnijih agregata kao što su ukupna
razina proizvodnje, ND, potrošnja,
zaposlenost, investicije, štednja, uvoz, izvoz.

Agregati su dobiveni zbrajanjem velikog broja
manjih mikroekonomskih varijabli, npr.
agregatna ponuda nekog proizvoda je zbroj
ponuda svih proizvoñača tog istog proizvoda.

25
Temeljno obilježje makroekonomije je
meñuovisnost agregatne ponude i agregatne
potražnje, s tim da se svakom problemu u
rješavanju pristupa u terminima opće
ravnoteže cijeloga nacionalnog gospodarstva.

Začetnik makroekonomije je John Maynard

Keynes koji je 1936. godine objavio knjigu
Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca.

Ekonomija se od tada dijeli na mikro i

makroekonomiju.

26
MAKROEKONOMSKA ANALIZA

Istražuje na način da brojne varijable

gospodarskog života svodi na mali broj
društvenih globalnih veličina - agregata, a
najvažniji su: BDP, stopa nezaposlenosti,
inflacija i neto izvoz (ND, ukupna potrošnja,
ukupne investicije itd.)

27
EKONOMIKA

Posebna ekonomska znanost koja proučava
kako najracionalnije i najefikasnije
gospodariti raspoloživim proizvodnim
resursima i proizvedenim dobrima te traži
najpovoljnije oblike i metode njihove
uporabe i unapreñenja.

Istražuje kako se proizvodnjom, raspodjelom,
razmjenom i potrošnjom gospodari
oskudnim resursima da bi se proizvela
dobra.

28
POLITIČKA EKONOMIJA

Posebna disciplina ekonomske znanosti koja
proučava i objašnjava načela, oblike i zakone
gospodarskog života i razvitka društva kroz
različita povijesna razdoblja.

Istražuje gospodarske činitelje i uvjete
razvoja odreñenog društva

Proučava načela i oblike ukupnog
društvenog i gospodarskog života te odnose
meñu ljudima koji iz toga proizlaze

29
EKONOMSKI ODNOSI

Predstavljaju društvene odnose u
gospodarstvu, drugim riječima, odnos
sudionika u gospodarskim aktivnostima

Gospodarski život se definira kroz nekoliko
ekonomskih odnosa:

Izmeñu ljudi i prirode

Meñu samim ljudima

Meñu gospodarskim pojavama i procesima,
ali u prvom redu odnose ljudi u
gospodarskom procesu

30
Ekonomski odnosi

* svi su meñusobno povezani i uzajamno

uvjetovani i imaju presudni utjecaj na razvoj
društva.

* promjenjivi su, odnosno dinamička su

kategorija, jer prate paralelno se mijenjaju
razvojem proizvodnih snaga.

31
EKONOMSKI ZAKONI

Reguliraju gospodarske pojave i procese koji
su uzajamno ovisni i jedni pretpostavljaju i
izazivaju druge. Kretanje jednih praćeno je i
kretanjem drugih u istom ili obrnutom
pravcu.

Djeluju kao pravilnost, kao nužnosti koje se
ostvaruju konkretnim odnosima.

32
Bitne karakteristike ekonomskih
zakona:

Nisu trajni i nepromjenjivi, jer djeluju u
povijesno odreñenim oblicima gospodarstva

Objektivni su, jer djeluju neovisno o ljudskoj
volji

Stihijski su, jer snage ekonomskog
mehanizma odreñuju ponašanje i
usmjeravaju kretanja sudionicima
gospodarskih djelatnosti

Manifestiraju se u prosjeku, a ne u svakom
konkretnom slučaju
33
Ekonomska teorija razlikuje sljedeće
tipove i vrste ekonomskih zakona:

Opći gospodarski zakoni, djeluju
neograničeno u svim sredinama i svim
oblicima društvenog privreñivanja-
proizvodnja

Posebni gospodarski zakoni, djeluju samo u
srodnim tipovima privreñivanja, jer ti sustavi
imaju nešto zajedničko – robna proizvodnja

34
Ekonomska teorija razlikuje sljedeće
tipove i vrste ekonomskih zakona:

Pojedinačni gospodarski zakoni,
djeluju samo u odreñenom sustavu
privreñivanja-zakon rente, zakon profita
i kapitala

Specifični gospodarski zakoni, djeluju
u jednoj od etapa odreñenog tipa
privreñivanja-slobodna konkurencija,
monopol, državna intervencija

35
EKONOMSKE KATEGORIJE

Teoretski pojmovi kao izraz odreñenih
odnosa gospodarenja –roba, novac, cijena,
tržište

Imaju opće, a ne pojedinačno (konkretno)
značenje-ND, BDP, stopa gospodarskog
rasta, tržišna ravnoteža

Do njih se dolazi analizom stvarnih odnosa
meñu sudionicima privreñivanja

36
EKONOMSKE KATEGORIJE

Imaju povijesni karakter, kao i odnosi koje
teoretski izražavaju

Mijenjaju se s promjenama društvenih
odnosa i ustanova

Prednost treba dati temeljnim odnosima i
ekonomskim kategorijama koje ih izražavaju,
jer od njihova objašnjenja zavisi
razumijevanje drugih kategorija

37
EKONOMSKA POLITIKA

Sustav gospodarskih mjera,

instrumenata i konkretnih
gospodarskih akcija države što ih ona
uvodi i poduzima preko vlasti i uprave
da bi osigurala svoje interese i
gospodarski razvoj usmjerila njima

38
EKONOMSKA POLITIKA

Sredstvo kojim država stvara institucionalno
okruženje gospodarskim subjektima kako bi
stimulirala njihovu aktivnost u cilju
postizanja gospodarske ravnoteže.

Suvremena ekonomska politika ima značajnu
ulogu u uspješnom uključivanju nacionalnog
gospodarstva u globalne gospodarske
tokove.

39
Tehnološke mogućnosti društva

Da bi odgovorila na sva tri pitanja (što, kako i

za koga proizvoditi) ekonomija mora odlučiti
o utrošcima i proizvodima.

Utrošci (inputi) su robe ili usluge koje
poduzeća upotrebljavaju u svojim
proizvodnim procesima. Poduzeća pomoću
svoje tehnologije kombiniraju utroške da bi
proizvodila proizvode.

40
Tehnološke mogućnosti društva

Proizvodi (outputi) su različita

proizvodna dobra ili usluge koji
proizlaze iz proizvodnog procesa i koji
se ili troše ili upotrebljavaju u daljnjoj
proivodnji.

41
Faktori proizvodnje
……su još jedan pojam koji se koristi za utroške i u njih
spadaju zemlja, rad i kapital.

1. Zemlja - predstavlja:
a) Prirodne izvore koji se upotrebljavaju za
poljodjelstvo ili za gradnju kuća, tvornica i putova.
U prirodne izvore ubrajaju se još i zrak, voda,
zemlja (tlo) i klima.
b) Energetske izvore za opskrbu gorivom automobila
ili stanova
c) Neenergetske izvore poput bakra ili željezne rude.

42
2. Rad- svjesna i svrsishodna djelatnost
čovjeka s ciljem proizvodnje proizvoda.

Rad predstavlja utrošeno vrijeme u proizvodnji (rad

utrošen u tvornici, na obrañivanju zemlje ili
podučavanje u školama…)

Rad je faktor procesa proizvodnje, dok su sredstva
za rad i predmeti rada sredstva kojima se služimo u
procesu proizvodnje.

U procesu proizvodnje sjedinjuje se rad i sredstva za
proizvodnju.

43
3. Kapital - predstavljaju trajna dobra
ekonomije, proizvedena radi proizvodnje
drugih dobara.

Obuhvaća imovinu poduzeća sposobnu za voñenje

poslovne aktivnosti usmjerene na zaradu.

Može se kupovati, prodavati i razmjenjivati. (sustav
vlasničkih prava)

Obuhvaća stvari, novac i znanja kojima raspolažu
pojedinci, organizacije i zajednice te se njima koriste
u svojoj djelatnosti na način koji im donosi zaradu.

44
Kapital dijelimo na:

Fizički kapital -obuhvaća kapitalna dobra tj.
objekte (zgrade), strojeve (opremu), alate,
ceste, kamione, automobile, i dr.

Financijski kapital – obuhvaća novčana
sredstva u različitim pojavnim oblicima
(gotovina u blagajni, sredstva na računu u
banci, vrijednosni papiri, potraživanja i dr.)

Intelektualni kapital – predstavljaju znanja i
vještine zaposlenih, te druga neopipljiva
sredstva koja su akumulirana tijekom procesa
proizvodnje.
45
Granica proizvodnih mogućnosti

Zajednice (poduzetnici, poduzeća, države…)

ne mogu proizvoditi sva dobra i usluge u
svakoj količini u kojoj žele.

Njih ograničavaju oskudna sredstva i
dostupna tehnologija.

Što se više sredstva koristi za proizvodnju
jednog proizvoda to manje sredstva ostaje za
proizvodnju nekog drugog proizvoda.

Tako se pojavljuju granice proizvodnih
mogućnosti.

46
Granica proizvodnih mogućnosti
Tablica 1: Parovi mogućih proizvoda hrane i strojeva

ALTERNATIVNE PROIZVODNE MOGUĆNOSTI

Mogućnosti Hrana Strojevi

A 0 150
B 10 140
V 20 120
D 30 90
E 40 50
F 50 0
47
 Granica proizvodnih mogućnosti države
Slika 1: Slika 2:
Šest mogućih parova proizvodnih razina Glatka krivulja popunjava točke izmeñu
hrane i strojeva ucrtanih parova točaka i tako tvori
Ova slika prikazuje podatke iz tablice 1 u granicu proizvodnih mogućnosti.
grafičkom obliku. Podaci su potpuno
isti, ali je vidno prikazivanje podataka
živopisnije

150 A 150
A
B B

120 C C
120
Strojevi

90 D D
90

Strojevi
60
E 60
E
30
30
F
0
F
0 10 20 30 40 50 0
Hrana 0 10 20 30 40 50
Hrana
48
 Slika 1-3: Pomaci granice proizvodnih mogućnosti (PPF)
dalje od ishodišta zbog ekonomskog rasta
(a) Siromašna zemlja (b) zemlja s visokim dohotkom per capita
Luksuzna dobra (automobili, stereo ureñaji…)

Luksuzna dobra (automobili, stereo ureñaji…)

L L

A A

F F
Nužna dobra (hrana……) Nužna dobra (hrana……)

a) Prije nego što postane razvijena, zemlja je siromašna. Ona mora potrošiti gotovo
sva svoja sredstva na hranu i uživa malo udobnosti.
b) Rast utroška i tehnološka promjena pokreću krivulju proizvodnih mogućnosti (PPF)
dalje od ishodišta. Ekonomskim rastom, zemlja prelazi iz A u B, povećavajući
potrošnju hrane malo u usporedbi s povećanom potrošnjom luksuznih dobara. Ako
želi ona može povećati potrošnju obaju dobara. 49
TEMELJNA EKONOMSKA
NAČELA

Načelo broj 1.: Da bi dobili jednu stvar

koju želite morate odustati od druge
koja vam je isto tako draga

Hoćete li učiti za ispit ili otići u disko?

Hoćete li od novca koji ste dobili od
roditelja kupiti knjigu ili potrošiti na
provod?

50
 TEMELJNA EKONOMSKA
NAČELA

Temeljni zakon – Zakon oskudnosti

Oskudnost postoji zato što pojedinci žele
znatno više nego što mogu proizvesti

Suočeni s oskudnošću moramo izabrati
izmeñu raspoloživih alternativa

Potrebe i želje pojedinaca su
neograničene, a resursi su ograničeni

51
ZAKON OSKUDNOSTI

Stupanj oskudnosti se stalno mijenja

Količina proizvoda i usluga, kao i
upotrebljivih resursa ovisi o tehnologiji
i ljudskim aktivnostima

52
 NAČELO GRANIČNOSTI

Načelo broj 2.: Ekonomsko razmišljanje

temelji se na načelu graničnosti, odnosno
svaka se odluka donosi usporeñujući
troškove i koristi

Koliko će vas koštati dodatnih dvije
godine studija i koliko će vam ono donijeti
koristi?

Koliko će vas koštati tečaj stranog jezika i
koju korist će vam on donijeti?
53
 NAČELO GRANIČNOSTI
U skladu sa pravilom ekonomskog razmišljanja
načelo graničnosti možemo objasniti ovako:

Ako vam nešto donosi više koristi, nego štete

(nego što vas košta) sudjelujte u tome, činite to

Ako vam je u nečemu više neugodno
sudjelovati (košta vas više) nego ugodno, onda
se suzdržavate od te aktivnosti

54
SLJEDEĆE NAČELO

Ekonomsko razmišljanje temelji se na

pretpostavci da sve ima trošak i da svako
djelovanje proizvodi odreñenu razinu koristi

Zato kad smo suočeni sa donošenjem odluka
potrebno je valorizirati pored stvarnih
troškova i koristi i troškove aktivnosti za koje
se nismo odlučili (izabrali)

55
EKONOMSKE ŠKOLE

ŠKOLA KANONISTA – prva ekonomska
škola koju je osnovala grupa
srednjevjekovnih crkvenih pisaca

Ekonomika je za njih skup zakona u
smislu moralnih pravila koja
osiguravaju valjano upravljanje
gospodarskom djelatnošću.
T. Akvinski, N. Oresme i J. Buridan

56
ŠKOLA MERKANTILISTA – u doba
nastajanja i širenja kapitalizma (kraj 15.
do druge polovice 17. st.)

Osnovna se svrha privreñivanja vidi u
profitu, u stjecanju kapitala i njegovom
stalnom oploñivanju, a to je bilo moguće
samo putem trgovine.

Novac ima presudnu ulogu, trgovac se
poistovjećuje s državom, pa otuda proizlazi
ideja o novcu kao blagu i bogatstvu nacije.
W. Stafford, E. Misselden i dr.
57
ŠKOLA FIZIOKRATA (1748.-1780.)

Pokazatelj su bogatstva materijalna
dobra

Izvor bogatstva je poljoprivredna
proizvodnja koja stvara čisti proizvod

Ljudskim društvom upravlja prirodni
poredak

Prirodni poredak je izraz Božje volje, a
ostvaruje se posredstvom privatnog
vlasništva i ekonomskih sloboda

58
KLASIČNA ŠKOLA POLITIČKE EKONOMIJE

Adam Smith (1723.-1790.)

Teorijski otac kapitalizma

Izvor bogatstva je proizvodnja uopće

Doktrina nenamjernih posljedica-čovjekova
sebičnost, želja za isticanjem i stjecanjem je
posredstvom tzv. nevidljive ruke (tržišta),
stavljena u službu javnog interesa

59
NEOKLASIČNA ŠKOLA

Javlja se 1871. kao teorijska reakcija na

pojavu Marxovog “Kapitala”

Alfred Marshall (1842.-1924.)

Načela ekonomike, 1890. uvodi novo
ime ekonomske teorije

60
NOVA KLASIČNA ŠKOLA - ŠKOLA
RACIONALNIH OČEKIVANJA

Robert Lucas

Racionalni ekonomski agregati u stanju
su predvidjeti mjere makroekonomske
politike

Predvidivi potezi makroekonomskog
autoritete nemaju nikakvog učinka na
proizvodnju i zaposlenost

61
 OPORTUNITETNI TROŠAK

S obzirom da su svi resursi oskudni, uvijek

moramo razmatrati kako potrošiti naše
ograničene dohotke ili vrijeme.

Kada odlučujete hoćete li studirati ili kupiti
automobil morate uzeti u obzir koliko će vas te
odluke stajati u prilikama kojih se odričete

Trošak prilike koje smo se odrekli je
oportunitetni trošak odluke.

Opurtunitetni trošak odluke je vrijednost robe
ili usluge koje smo se odrekli.
62
 OPORTUNITETNI TROŠAK

U skladu sa ekonomskim razmišljanjem,

oportunitetni trošak mora uvijek biti
manji od koristi koju nosi aktivnost koju
ste izabrali

Koristi i troškovi aktivnosti su
promjenjivi te se i odluke pojedinca, a
time i društva u cjelini, usklañuju s
novonastalom situacijom

Ljudi reagiraju na promijenjenu situaciju

63
 OPORTUNITETNI TROŠAK

Oportunitetni trošak se ne vezuje samo

uz odluke pojedinca, nego i države

Koncept oportunitetnog troška može se
primijeniti na sva područja života

On je fundamentalan u razumijevanju
kako društva reagiraju na problem
oskudnosti

64
PROBLEM OSKUDNOSTI I
OPORTUNITETNI TROŠAK

Kad su proizvodi rijetki, mora postojati
racionalno odlučivanje

To podrazumijeva postojanje
mehanizma koji će odrediti što će tko
dobiti

65
SLJEDEĆE NAČELO

Tržište je uvijek dobar put organiziranja

ekonomske aktivnosti:

Tržišne snage djeluju kroz promjenu
cijene:

Kad postoji manjak cijene idu gore

Kad postoji višak cijene idu dolje

66
 PROIZVODNJA I REZULTATI
DRUŠTVENE PROIZVODNJE

PODJELA RADA - predstavlja
profesionalnu opredijeljenost za trajno
obavljanje odreñene djelatnosti

Podjela rada pratila je razvoj društva-
sredstva za rad

Prvi oblik podjele rada je prirodna
podjela rada (obitelj, plemena, spol,
uzrast)

67
 ČETIRI VELIKE DRUŠTVENE
PODJELE RADA

Opća-ukupno se gospodarstvo dijeli na
područja: poljodjelstvo, industriju,
šumarstvo…

Posebna-gospodarske grane, npr. industrija:
tekstilna, drvna…

Pojedinačna-tehnička, predstavlja
profesionalnu orijentaciju pojedinca za trajno
obavljanje posla

Meñunarodna-svjetska gospodarska
povezanost
68
PROIZVODNJA-svjesna i svrsishodna
djelatnost ljudi koji pomoću sredstava za rad
oblikuju predmete rada stvarajući proizvode i
usluge kako bi zadovoljili svoje potrebe

OPTIMALNA PROIZVODNJA-proizlazi iz
neograničenosti potreba s jedne strane i
ograničenosti resursa s druge strane

Resursi-sve osigurano od strane prirode ili
prijašnjih generacija koji se koriste za
zadovoljenje potreba (zemlja, pijesak…)

69
POTRAŽNJA I PONUDA

70
 POTRAŽNJA
DEFINICIJA POTRAŽNJE

Potražnja je količina dobara i usluga koju

su kupci spremni platiti po odreñenoj
cijeni.

Izmeñu te količine i tržišne cijene postoji
veza koja se naziva funkcija potražnje

71
FUNKCIJA POTRAŽNJE

Funkcija potražnje pokazuje odnos izmeñu

tražene količine (Qd) i tržišne cijene (P)

Matematički se funkcija potražnje izražava
kao Qd = f (P)
 Qd = količina potražnje

 P= cijena na tržištu

72
PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE

Funkcija potražnje se može prikazati
tablično i grafički.

Primjer tabličnog prikazivanja funkcije
potražnje
Cijena u kn Tražena količina
A 10 2
B 8 6
C 6 10
D 5 12
E 4 14
F 3 18
73
GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE

 Iz tablice potražnje se
može izvesti krivulja
potražnje. Na apscisi
se prikazuje tražena
količina a na ordinati
tržišne cijene.
 Graf funkcije
potražnje

74
GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE
POTRAŽNJE (2)

Funkcija potražnje može biti
nelinearna i linearna

Graf nelinearne funkcije potražnje je P
krivulja dok je graf linearne funkcije
pravac

Graf linearne funkcije potražnje
odreñen je jednadžbom Qd = a – bP
gdje parametar a označava cijenu pri
kojoj je tražena količina jednaka 0, a
parametar b označava nagib krivulje Q
potražnje

Graf linearne funkcije potražnje

75
NAGIB KRIVULJE POTRAŽNJE

Krivulja potražnje ima negativan nagib

približavajući se apscisnoj osi

Ovakav oblik krivulja potražnje ima uslijed
djelovanja zakona opadajuće potražnje.

Prema tom zakonu porastom cijena
tražena količina se smanjuje a njenim
padom se tražena količina povećava.

76
EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT DOHOTKA

Smanjenje tražene količine uslijed porasta

cijena posljedica je djelovanja efekta
supstitucije i efekta dohotka.

Efekt supstitucije se očituje u
preusmjeravanju potražnje na srodno ili
slično dobro ako doñe do porasta cijena pri
danom dohotku.

Efekt dohotka se očituje u smanjenju
tražene količine uslijed pada kupovne moći
izazvane smanjenjem dohotka.
77
ODREDNICE POTRAŽNJE

prosječan dohodak

cijene supstituta i komplemenata

veličina tržišta

ukusi i preferencije

posebni utjecaji

78
POMAK PO KRIVULJI I
POMAK KRIVULJE POTRAŽNJE

Promjene li se tržišne cijene doći će do

promjene tražene količine. Grafički se to
prikazuje kao pomak po krivulji potražnje.

Promjene li se nabrojene odrednice potražnje
pri danim cijenama doći će do promjene
potražnje.

Poveća li se potražnja njena krivulja će se
pomjeriti udesno, a ako se potražnja smanji
krivulja će se pomaknuti u lijevo.
79
POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE

D
D’
Q

80
DEFINICIJA PONUDE

Ponuda je količina dobara i usluga koju su

ekonomski subjekti spremni iznijeti na tržište
pri odreñenoj cijeni.

Izmeñu ponuñene količine (Qs) i tržišne
cijene (P) postoji odnos koji se naziva
funkcijom ponude.

81
FUNKCIJA PONUDE

Funkcija ponude se može matematički

izraziti kao Qs = f(P)
 Qs = ponuñena količina
 P = tržišna cijena

82
PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE

Funkcija ponude se može prikazati tablično i

grafički.

Primjer tabličnog prikazivanja funkcije ponude

Cijena u kn Ponuñena količina

A 10 32
B 8 24
C 6 16
D 5 12
E 4 8
F 3 4
83
GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE

Iz tablice ponude se
može izvesti krivulja
ponude. Na apscisi se
prikazuje nuñena količina
a na ordinati tržišna
cijena.

84
GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE (2)

Funkcija ponude može biti nelinearna i
linearna.

Graf nelinearne funkcije ponude je P S
krivulja dok je graf linearne funkcije
ponude pravac.

Graf linearne funkcije ponude odreñen
je jednadžbom Qs = c + dP gdje
parametar c označava cijenu pri kojoj Q
je nuñena količina jednaka 0 a
parametar d nagib krivulje ponude. Taj
nagib je uvijek pozitivan uslijed
djelovanja zakona opadajućih prinosa.

Graf linearne funkcije ponude

85
ODREDNICE PONUDE

troškovi proizvodnje (cijene inputa i

tehnologija)

cijene supstituta i komplemenata

politika države

posebni utjecaji

86
POMAK PO KRIVULJI I POMAK
KRIVULJE PONUDE

Promjene li se tržišne cijene doći će do

promjene nuñene količine. Grafički će se to
prikazati kao pomak po krivulji ponude.

Promjene li se navedene odrednice ponude
pri istim cijenama doći će do promjene
ponude.

Poveća li se ponuda, njena krivulja će se
pomjeriti udesno, a ako se ponuda smanji
njena krivulja će se pomjeriti ulijevo.
87
GRAFOVI POMAKA KRIVULJE PONUDE

P
S’ S

S
Q

88
TRŽIŠNA RAVNOTEŽA

Ako se na tržištu izjednače ponuda i

potražnja dolazi do tržišne ravnoteže. U
točki ravnoteže kupci su spremni kupiti
toliko robe koliko su prodavači spremni
ponuditi.

Uvjet tržišne ravnoteže : S = D

Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži
je ravnotežna cijena a količina koja se
prodaje pri toj cijeni je ravnotežna količina.
89
TABLICA PONUDE I POTRAŽNJE

CIJENA (P) Qd Qs Stanje na tržištu

A 10 2 32 višak ponude
B 8 6 24 višak ponude
C 6 10 16 višak ponude
D 5 12 12 ravnoteža
E 4 14 8 višak potražnje
F 3 18 4 višak potražnje

90
GRAF TRŽIŠNE RAVNOTEŽE

91
TRŽIŠNI AUTOMATIZAM

Tržište djeluje automatski prilagoñavajući

cijene i količine.

Javi li se višak ponude prodavači moraju
sniziti cijene.

Javi li se višak potražnje kupci moraju
ponuditi više cijene.

Slobodno djelovanje tržišta kroz odreñivanje
ravnotežne cijene obavlja alokaciju odnosno
racioniranje oskudnih dobara i proizvodnih
faktora.

92
UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA
NA POTRAŽNJU

supstitut je dobro koje može uspješno zamijeniti
drugo. Na pr. ulje i mast su supstituti.

komplementi su dobra koja se u korištenju
meñusobno nadopunjuju.Na pr. benzin i
automobil su komplementi.

poveća li se cijena masti porast će potražnja za
uljem jer će se dio potrošača masti preusmjeriti
na potrošnju ulja. Obrnuto, smanji li se cijena
masti smanjit će se potražnja za uljem a
povećati potražnja masti

smanji li se cijena komplemenata to će izazvati
porast potražnje obaju proizvoda kao i obrnuto.
93
GRAFIČKI PRIKAZ UTJECAJA
PROMJENE CIJENE SUPSTITUTA

P P
D’ S
D
S

D’ D
Q
Q mast je poskupila
mast je pojeftinila

94
UTJECAJ OČEKIVANIH BUDUĆIH
CIJENA NA POTRAŽNJU

Ako se očekuje porast cijena u

budućnosti povećat će se tekuća
potražnja. Na pr. ako očekujete da će
cijene mesa u budućnosti skočiti vi ćete
napuniti zamrzivač za što dulje vrijeme

Ako se očekuje smanjenje cijena u
budućnosti smanjit će se tekuća
potražnja
95
UTJECAJ DOHOTKA NA POTRAŽNJU

Ako dohodak raste porast će i

potražnja za dobrima i uslugama.
Smanji li se dohodak opast će i
potražnja.

Ovo pravilo nije univerzalno i ne vrijedi
u svakom slučaju.

96
UTJECAJ STANOVNIŠTVA NA POTRAŽNJU

Potražnja ovisi o veličini i dobnoj

skupini stanovništva. Brojnije
stanovništvo pretpostavlja veću
potražnju i obrnuto. Na pr. potražnja za
kruhom veća je u Zagrebu nego u
Gospiću ili Našicama.

Stanovništvo RH je sve starije uslijed
čega se povećava i potražnja za
zdravstvenim uslugama.
97
UTJECAJ PREFERENCIJE NA POTRAŽNJU

Podpreferencijom se podrazumijeva
osobni stav prema nekom dobru ili
usluzi.

Ako preferencije rastu povećat će se
potražnja i obrnuto.

98
ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE

Zakon ponude: Pri pretpostavci da su

ootale odrednice dane, što su više
cijene dobra to će biti veća nuñena
količina i obrnuto.

Zakon potražnje: Pri pretpostavci da su
ostale odrednice dane, što su više
cijene dobra to će biti manja tražena
količina i obrnuto.

99
UTJECAJ CIJENE INPUTA NA PONUDU

Ako cijene inputa rastu povećavaju se

troškovi proizvodnje, pa se ponuda
smanjuje. Krivulja ponude se pomiče
ulijevo.

Ako cijene inputa padaju, smanjuju se
troškovi proizvodnje pa se ponuda
povećava. Krivulja ponude se pomiče
udesno.

100
UTJECAJ CIJENA POVEZANIH
DOBARA NA PONUDU

Ako cijene supstituta u proizvodnji

rastu, ponuda se smanjuje. Obrnuto,
ako cijene supstituta padaju ponuda se
povećava.

Ako cijene komplemenata u proizvodnji
opadaju smanjuje se ponuda i obrnuto.

101
UTJECAJ OČEKIVANIH CIJENA
NA PONUDU

Ako se očekuje porast cijena dobara u

budućnosti i time i profit, smanjit će se
tekuća ponuda.

Ako se očekuje smanjenje cijena u
budućnosti i time i profit, povećat će se
tekuća ponuda.

102
UTJECAJ BROJA PONUðAČA NA PONUDU

što je broj ponuñača veći i ponuda je

veća

što je broj ponuñača manji i ponuda je
manja

103
UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA PONUDU

Što je tehnologija suvremenija i

efikasnija, troškovi će biti niži, a ponuda
veća. Krivulja ponude pomiče se u
desno.

Što je tehnologija starija i manje
efikasna, troškovi će biti veći, a ponuda
manja. Krivulja ponude pomiče se
ulijevo.
104
UTJECAJ PROMJENE PONUDE I
POTRAŽNJE NA Q I P

Ako se pri danoj ponudi poveća potražnja
doći će do porasta i Q i P.

Ako se pri danoj ponudi smanji potražnja
doći će do smanjenja Q i P.

Ako se pri danoj potražnji poveća ponuda
smanjit će se P dok će se Q povećati.

Ako se pri danoj potražnji smanji ponuda
povećat će se P a Q smanjiti.

105
UTJECAJ ISTOVREMENE PROMJENE
D I S NA QE I PE

Ako je porast potražnje manji od porasta

ponude Pe će se smanjiti.

Ako je porast potražnje proporcionalan
porastu ponude Pe će ostati
nepromijenjena.

Ako je porast potražnje veći od
istovremenog porasta ponude Pe će se
povećati.
106
GRAFOVI ISTOVREMENOG PORASTA
SID
P S P
D D’
S
S’ S’

D’
D
Q Q

P D’
S
D S’

Q 107
MATEMATIČKO RJEŠENJE PE I QE (1)

Potražnja je odreñena linearnom
jednadžbom P = 800 – 2 Qd

Ponuda je odreñena linearnom
jednadžbom P = 200 + 1 Qs

Izjednačiti jednadžbe krivulje potražnje i
ponude 800 – 2Q = 200 + 1Q

Rješenje jednadžbe
800-200 = 1Q +2Q
600 = 3Q
Q = 200
108
MATEMATIČKO RJEŠENJE PE I QE (2)

Dobiveni Q uvrštavamo bilo u jednadžbu potražnje ili
jednadžbu ponude. U oba slučaja dobiva se isti P.

Jednadžba potražnje
P = 800 – 2 Q
P = 800 – 2*200
P = 400

Jednadžba ponude
P = 200 + 1 Q
P = 200 + 200
P = 400

Ravnotežna količina je 200 a ravnotežna cijena 400

109
110
PRIMJENA PONUDE I
POTRAŽNJE

111
DEFINICIJA CJENOVNE
ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE

Cjenovna elastičnost potražnje je svojstvo
potražnje da se mijenja pod utjecajem
promjene cijena uz pretpostavku ceteris
paribus

Bilježimo je simbolom Ed,p (Price elasticity of
demand)

Izražavamo je kao odnos izmeñu postotne
promjene tražene količine (Qd) i postotne
promjene cijena (P)

Ed,p = % promjena Qd/ % promjena P 112
KOEFICIJENT CJENOVNE
ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE

Elastičnost potražnje izražavamo
koeficijentom cjenovne elastičnosti
potražnje

Koeficijent cjenovne elastičnosti
potražnje može biti veći od 1, jednak 1
i manji od 1 pa razlikujemo elastičnu,
jedinično elastičnu i neelastičnu
potražnju.

113
ELASTIČNA POTRAŽNJA

Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti

potražnje veći od 1 potražnja je
elastična

Kod elastične potražnje relativna
promjena tražene količine je veća od
relativne promjene cijena.

PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od
1 % tražena količina smanji za recimo 3
% tada se radi o elastičnoj potražnji. 114
JEDINIČNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE

Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti

potražnje 1, tada se radi o jediničnoj
elastičnosti potražnje

Kod jedinične elastičnosti potražnje
relativne promjene tražene količine i
cijena su jednake.

PRIMJER : Ako se pri porastu cijena od
1 % tražena količina smanji takoñer za
1 %, potražnja ima jediničnu
elastičnost. 115
NEELASTIČNA POTRAŽNJA

Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti

potražnje manji od 1 a veći od 0,
potražnja je neelastična.

Kod neelastične potražnje relativna
promjena tražene količine manja je od
relativne promjene cijena.

PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1
% tražena količina smanji za recimo 0.3
% potražnja je neelastična.
116
GRAFOVI ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE

Ed>1 Ed=1 Ed<1

117
 VAŽNO!!!!!

Promjena cijena uzrokuje uvijek
promjenu tražene količine u suprotnom
pravcu pa bi uslijed toga vrijednost
koeficijenta cjenovne elastičnosti
potražnje trebala biti negativna.

Vrijednost koeficijenta cjenovne
elastičnosti potražnje uvijek se uzima
kao pozitivna

118
FORMULA ZA IZRAČUNAVANJE
CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE

E d,p = (promjena Qd) / (prosjek Qd) / (promjena P)

/ (prosjek P)
∆Qd

(Q1 + Q0) / 2
Ed,p =
∆P
(P1 + P0) / 2

119
SAVRŠENO NEELASTIČNA POTRAŽNJA

Savršeno neelastična potražnja je ona

gdje tražena količina ne reagira na
promjene cijena bez obzira na to kolika
ona bila

Koeficijent savršeno neelastične
potražnje jednak je 0.

Graf savršeno neelastične potražnje je
pravac okomit na apscisu.
120
SAVRŠENO ELASTIČNA POTRAŽNJA

Savršeno elastična potražnja je ona

kod koje beskonačno mala promjena
cijena izaziva beskonačno veliko
povećanje tražene količine.

Koeficijent savršeno elastične
potražnje jednak je plus beskonačno.

Graf savršeno elastične potražnje je
pravac paralelan s apscisom
121
GRAFOVI SAVRŠENO ELASTIČNE ODNOSNO
NEELASTIČNE POTRAŽNJE

122
V A Ž NO ! ! ! ! !

Što je krivulja potražnje položenija

to je elastičnost potražnje veća i
obrnuto, što je krivulja potražnje
strmija to je i elastičnost potražnje
manja.

123
RAZLIKOVANJE NAGIBA KRIVULJE OD
ELASTIČNOSTI KRIVULJE

Ne miješati nagib krivulje i elastičnost

krivulje

RAZLIKA : Nagib ovisi o apsolutnim
promjenama cijena i količina dok
elastičnost ovisi o relativnim (postotnim)
promjenama.

124
POTVRDA TVRDNJE O RAZLICI IZMEðU
NAGIBA I ELASTIČNOSTI KRIVULJE

Potvrda je vidljiva na idućem slideu.

Sve točke na pravcu imaju isti nagib ali
različitu elastičnost.

Iznad polovišta pravca potražnja je
elastična. U samom polovištu pravca
potražnja je jedinično elastična a ispod
polovišta pravca potražnja je
neelastična.
125
GRAF NAGIBA I ELASTIČNOSTI
PRAVCA POTRAŽNJE

126
ODREðIVANJE E D, P KOD NELINEARNE
FUNKCIJE POTRAŽNJE (1)

Graf nelinearne funkcije potražnje je
krivulja. E d,p u nekoj točki krivulje se
odreñuje tako da se kroz točku povuče
tangenta na krivulju.

Omjer duljine segmenta ispod točke
tangencije i duljine segmenta iznad
točke tangencije odreñuje E d,p.

127
ODREðIVANJE E D, P KOD
NELINEARNE FUNKCIJE POTRAŽNJE (2)

128
 ELASTIČNOST POTRAŽNJE I
UKUPAN PRIHOD (TR)
ELASTIČNOST PROMJENA
PROMJENA TR
POTRAŽNJE CIJENA

elastična porast Smanjenje

elastična smanjenje porast

neelastična porast porast

neelastična smanjenje smanjenje

jedinično elastična porast bez promjena

jedinično elastična smanjenje bez promjena

129
ODREDNICE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE

1. Intenzitet potreba, odnosno da li se

radi o potrebnom ili luksuznom dobru.
2. postojanje supstituta
3. duljina vremena reakcije potrošača
4. relativni udio dobra u ukupnim
izdacima potrošača.

130
1. INTENZITET POTREBA I
ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE

Što je potreba za nekim dobrom veća to

je i potražnja za takvim dobrom manje
elastična i obrnuto.

Luksuzna dobra imaju elastičnu
potražnju, dok je potražnja nužnih
dobara neelastična.

131
2. POSTOJANJE SUPSTITUTA I
ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE

Ako neko dobro ima supstitute njegova

potražnja je elastična.

Obrnuto, ako neko dobro nema
supstitute njegova potražnja je
neelastična.

132
3. VRIJEME REAKCIJE POTROŠAČA I
ELASTIČNOST POTRAŽNJE

Ako je vrijeme reakcije potrošača duže

potražnja će biti elastična jer će
potrošači imati više vremena da se
prilagode promjenama cijena.

Obrnuto, ako je vrijeme reakcije
potrošača kraće potražnja će biti
neelastična jer potrošači neće imati
vremena da se prilagode promjenama
cijena. 133
4. STRUKTURA IZDATAKA I
ELASTIČNOST POTRAŽNJE

Ako je relativni udio nekog dobra u

ukupnim izdacima potrošača veći
potražnja takvog dobra bit će elastična.

Obrnuto, ako je relativni udio nekog
dobra u ukupnim izdacima potrošača
manji potražnja takvog dobra bit će
neelastična.

134
 DEFINICIJA ELASTIČNOSTI PONUDE

Elastičnost ponude je njeno svojstvo

da se različitim intenzitetom mijenja na
promjenu cijena.

Bilježimo je simbolom Es

Izražava se kao odnos izmeñu postotne
promjene nuñene količine i postotne
promjene cijena.

Es = % promjena Qs / % promjena P
135
 KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI PONUDE

Elastičnost se ponude mjeri

koeficijentom elastičnosti ponude.

Koeficijent elastičnosti ponude može biti
veći od 1, jednak 1 i manji od 1 pa
shodno tome ponuda može biti elastična,
jedinično elastična i neelastična.

Vrijednost koeficijenta elastičnosti
ponude je pozitivna.
136
 ELASTIČNA PONUDA

Ponuda je elastična ako je Es > 1. To će

biti slučaj kada je postotna promjena
nuñene količine veća od postotne
promjene cijena.
PRIMJER: Ako se cijena dobra poveća za
1 % a nuñena količina za recimo 3 %,
ponuda je elastična

137
 JEDINIČNA ELASTIČNOST PONUDE

Ponuda je jedinično elastična ako je

Es=1. To je slučaj kada su postotne
promjene nuñene količine i cijena
jednake.

PRIMJER: Ako porast cijena od 1 %
uzrokuje isti toliki porast nuñene
količine, ponuda je jedinično elastična.

138
 NEELASTIČNA PONUDA

Ponuda je neelastična ako je Es < 1. To

će biti onda kada je relativna promjena
nuñene količine manja od promjene
cijena.

PRIMJER: Ako porast cijena od 1 %
uzrokuje porast nuñene količine od
recimo 0.5 %, ponuda je neelastična.

139
 POSEBNI SLUČAJEVI
ELASTIČNOSTI PONUDE
◄ Posebni slučajevi elastičnosti ponude su
savršeno elastična i savršeno neelastična
ponuda.
◄ Savršeno elastična ponuda je ona kod koje i
najmanja promjena cijena uzrokuje
beskonačno veliki porast ponude. Grafički se
prikazuje pravcem paralelnim s apscisom,
dok je Es plus beskonačno.
◄ Savršeno neelastična ponuda je ona kod koje
nuñena količina ne reagira na promjene
cijena. Grafički je prikazana pravcem
paralelnim s ordinatom dok je Es = 0.
140
GRAFOVI ELASTIČNOSTI PONUDE

141
UPAMTITE!!!!!

Što je krivulja ponude položenija tim

je veća i njena elastičnost.

Što je krivulja ponude strmija tim je
njena elastičnost manja, a
neelastičnost veća.

142
DETERMINANTE ELASTIČNOSTI PONUDE

Raspoloživost proizvodnih kapaciteta

Mobilnost proizvodnih faktora

Stanje zaliha

Vrijeme

Dužina proizvodnog procesa

143
 UTJECAJ DETERMINANTI NA
ELASTIČNOST PONUDE (1)

Ponuda će biti elastična ako su

mogućnosti povećanja proizvodnje
veće te ako je mobilnost proizvodnih
faktora visoka.

Ponuda će takoñer biti elastična ako su
zalihe proizvodnih faktora i gotovih
proizvoda velike, ako je vrijeme
prilagodbe proizvoñača promjenama
duže te ako je dužina proizvodnog
procesa kraća. 144
 UTJECAJ DETERMINANTI NA
ELASTIČNOST PONUDE (2)

Ponuda će biti neelastična ako su

mogućnosti povećanja proizvodnje
manje te ako je mobilnost proizvodnih
faktora ograničena.

Ponuda će takoñer biti neelastična ako
su zalihe proizvodnih inputa i gotovih
proizvoda male, ako je vrijeme
prilagodbe proizvoñača promjenama
kraće te ako je trajanje proizvodnog
procesa dulje. 145
PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE:
POLJOPRIVREDA

Spektakularni tehnološki napredak u

poljoprivredi nije donio i značajno
poboljšanje položaja poljoprivrednika.

Razlozi: 1. povećanje ponude
poljoprivrednih proizvoda uzrokovano
tehničkim napretkom, 2. neelastičnost
potražnje. Sve je uzrokovalo pad cijena i
smanjenje dohodaka poljoprivrednika.
146
GRAF ZAOSTAJANJA POLJOPRIVREDE

147
PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE:
POREZNO OPTEREĆENJE

Koliko će se od poreza prevaliti na

potrošače odnosno proizvoñače ovisi o
relativnoj elastičnosti ponude i
potražnje.

Porez se tim više prebacuje na
potrošače što je potražnja relativno
neelastičnija od ponude.

Obrnuto, porez se tim više prebacuje
na proizvoñače što je ponuda relativno
neelastičnija od potražnje. 148
GRAF EFEKATA POREZNOG OPTEREĆENJA

149
PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRAŽNJE:
CIJENE PROPISANE ZAKONOM

Država može intervenirati na tržištu te
odreñivati maksimalne i minimalne cijene.

Iako država intervenira u dobroj namjeri
posljedice njene intervencije su manjkovi i
viškovi na tržištu, neefikasnost i neracionalnost

Odreñivanje cijena povrh ravnotežnih dovest će
do viškova ponude, dok će odreñivanje cijena
ispod ravnotežnih uzrokovati viškove potražnje,
racioniranje i pojavu crnog tržišta.

Slobodno djelovanje tržišta efikasnije i
optimnalnije alocira proizvodne faktore od
države. 150