P. 1
Oslobođenje [broj 22961, 27.11.2010]

Oslobođenje [broj 22961, 27.11.2010]

5.0

|Views: 165|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Nov 27, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/22/2013

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 27. 11. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.961

U ~etvrtak na sjednici Vlade FBiH

Mujezinovi} osloba|a
kardinalovu rezidenciju
4. strana

Lagumd`ija i Dodik u Banjoj Luci

Istraga protiv Adamira Jerkovi}a

Poku{a}emo zajedno!
Milorad Dodik: SDP je nezaobilazan Zlatko Lagumd`ija: Inventura stavova 2. str.
Nakon poku{aja ubistva Envera Suljagi}a

Sumnjiva diploma, nelegalno stjecanje novca
6-7. strana

Mirku Pejanovi}u nagrada i plaketa SGV-a

Otvorili sva vrata
2. strana

Policija provjerava videosnimke

8. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
Lagumd`ija i Dodik u Banjoj Luci

2

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Mirku Pejanovi}u nagrada i plaketa SGV-a

Otvorili sva vrata
Petnaest godina je Mirko Pejanovi} bio na ~elu SGV - PR-a u BiH koji je dao zna~ajan doprinos reintegraciji bh. dru{tva
„Mi smo otvorili sva vrata u BiH jer smo bili slo`ni“ kazao , je na ju~era{njoj sve~anoj sjednici pro{irenog Upravnog odbora Srpskog gra|anskog vije}a - Pokreta za ravnopravnost u BiH ~etvrti dobitnik povelje i nagrade SGV-a, prof. dr. Mirko Pejanovi}, objasniv{i da se to „mi“ odnosi na Vije}e kongresa bo{nja~kih intelektualaca, Hrvatsko narodno vije}e kao i na asocijaciju Krug 99, ~iji su predstavnici tako|e bili prisutni, kao i predstavnici Grada Sarajeva i op}ina.

Poku{a}emo zajedno!
Naju`a partijska rukovodstva SNSD-a i SDP-a BiH ju~er su u Banjoj Luci odr`ala pripremni sastanak, kako bi razmotrila mogu}nost dogovora oko otvorenih pitanja koja postoje izme|u ove dvije stranke. Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je kako je “neophodno {to prije formirativlast na nivou BiH, a {to podrazumjeva postizanje dogovora izme|u SNSD-a i SDP-a BiH o otvorenim pitanjima poput dr`avne imovine, popisa stanovni{tva, distrika Br~ko“ .

Pejanovi}: Ukidanje diskriminacije i povratak izbjeglica

Foto: A. KAJMOVI]

Dodik: SDP je nezaobilazan Lagumd`ija: Inventura stavova

Vra}anje ZAVNOBiH-u
Nimalo slu~ajno, dodjela visokog priznanja se i ovaj put vezala za obilje`avanje godi{njice Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, ~ije su i osnovne ideje, poruke i odluke (kao i Drugog zasjedanja), ugra|ene u temelje samoga Srpskog gra|anskog vije}a, ~iji je predsjednik Mirko Pejanovi} bio punih 15 godina, a koje je, kako je to ju~e vi{e puta nagla{eno, zahvaljuju}i i Pejanovi}evom liderstvu, prepoznato kao jedan od veoma uva`avanih faktora na bh. politi~koj sceni od marta 1994. do danas. I to ne samo od osoba srpske nacionalnosti nego od svih onih kojima su programske ideje SGVa, bile, i ostale bliske. A te ideje poti~u sa istorijskog skupa u Mrkonji}-Gradu od prije 67 godina kada se sastalo 247 antifa{ista iz bo{nja~kog, srpskog, hrvatskog i pripadnika jevrejskog naroda. Danas ih propagira Evropska unija i na{ put do EU jes-

Izazovi
“Odgovor na ta programska pitanja trebao bi biti dat na sastanku koji }e se u Sarajevu odr`ati krajem na-

“Nije nepoznato da se oni razlikuju u mnogo ~emu, ali ima i onih oko kojih se danas mo`emo na}i“ kazao , je Lagumd`ija. Lider SDP-a BiH istakao je da su i on i Dodik “svjesni ~injenice da su izazovi pred zemljom ve}i nego {to iko na njih danas mo`e dati odgovor“ . “Imamo puno ekonomskih i socijalnih problema, ali i veliku {ansu da ova zemlja krene ubrzano na put evropskih integracija, postane pozitivna politi~ka i regionalna pri~a i time ostvari preduslove za br`i ekonomski napredak“, naglasio je Lagumd`ija. “Mi }emo u~initi sve da u naredna godina bude bolja nego ova koja je iza nas. Poku{a}emo iz tih

IZBJEGLICE Drugi veliki anga`man SGV-a vezan je za povratak izbjeglica i raseljenih u predratna mjesta `ivljenja, posebno u op{tine zapadne Bosne, ali i u znatnoj mjeri i u dolinu Neretve
te, zapravo, samo vra}anje ZAVNOBiH-u. Pejanovi} je od svega {to je dosad uradio SGV izdvojio dva dru{tvena projekta. Jedan se odnosio na postizanje ustavne ravnopravnosti, pa je s tim u vezi i pokrenuta vo|ena aktivnost ukidanja diskriminacije gra|ana na etni~koj osnovi, u RS-u za Bo{njake i Hrvate, a u FBiH za Srbe. Rezultat? Odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijelom prostoru BiH iz jula 2000. godine. ma gra|ana i ravnopravnih naroda {to u njima `ive. Ovo su bile va`ne promjene u postdejtonskom razvoju BiH na polju ostvarivanja ljudskih prava, nakon kojih su vlade entiteta postale multietni~ke, kao i vo|stvo parlamenata, a formiran je i Klub srpskog naroda Parlamenta FBiH.“ Dru gi ve li ki an ga`man SGV-a vezan je za povratak izbjeglica i raseljenih u predratna mjesta `ivljenja, posebno u op{tine zapadne Bosne, „ali i u znatnoj mjeri i u do li nu Ne re tve“. Na ra vno, Pejanovi} nije zaboravio ni to da se naj~e{}e ne radi o odr`ivom povratku. No, to je ve} pitanje budu}ih akcija ove nevladine organizacije, i onih koji }e ba{tiniti dosad ste~eni njen ugled.
E. K.

Va`ne promjene
„U dono{enju ove odluke va`nu ulogu su imale sudije iz me|unarodne zajednice“ pri, mijetio je Pejanovi}, dodav{i da su potom izvedene promjene entitetskih ustava, „koje su entitete u~inile entiteti-

I dok je Dodik ponovio kako }e u formiranje vlasti na dr`avnom nivou i}i u koaliciji sa SDS-om, lider SDP-a BiH kazao je da se “kada je matematika u pitanju, svaka partija mo`e zaobi}i, osim SDSa, jer je on koalicioni partner SNSD-u”. “Matemati~ki gledano, neko mo`e zaobi}i SDP, ali mi ne vjerujemo u stabilnost toga. I kao realni ljudi, jedni druge posmatramo kao realno nezaobilazan faktor za formiranje vlasti“ pojasnio je svoj , stav Lagumd`ija. Kada su u pitanju odnosi sa SDA, Lagumd`ija je istakao da SDP nije zamjena za Stranku za BiH, niti je on zamjena za Harisa Silajd`i}a. “Na pitanje da li je mogu}akoalicija dva HDZ-a, SDA i SNSD-a sa SDSom, mogu}a je, ali bez SDP-a. Eto, vidite da se SDP mo`e zaobi}i“ za, klju~io je Lagumd`ija. Sastanku su prisustvovali i ~lanovi Predsjedni{tva BIH Neboj{a Radmanovi} i @eljko Kom{i} na ~iju je inicijativu, s ciljem priprema za po~etak razgovora o formiranju Vije}a ministar BIH, ovaj susret i organizovan. redne sedmice i to }e biti i osnov za formiranje Vije}a ministara“ kazao , je Dodik. Lider SNSD-a izjavio je da njegova partija uva`ava izborne rezultate shodno kojima je SDPBiH “nezaobilazan faktor pri formiranju vlasti na dr`avnom nivou“ . “Spremni smo stoga razgovarati, deblokirati neka do sada blokirana pitanja i bez odga|anja provesti presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi} - Finci“ do, dao je Dodik. Zlatko Lagumd`ija, predsjednik SDP-a BiH, rezimiraju}i sastanak u Banjoj Luci, rekao je da je na njemu “napravljenanekavrstainventurepoliti~kih stavova“ ovih dviju stranaka. razloga prona}i zajedni~ki programski imenitelj na kojem }emo raditi zajedno.“

Nisam zamjena za Silajd`i}a

Brzina
Govore}i o dinamici formiranja institucija na nivou BiH, Lagumd`ija je podsjetio da }e to zavisiti od brzine kojom }e se formirati vlast na nivou Federacije BiH. Dodao je da je kada su za Vije}e ministra kadrovska rje{enja u pitanju “stav SDP-a BiH poznat odranije“, ali i naglasio da je daleko va`nije od imena ljudi posti}i dogovor oko toga “na kojem }e se projektu praviti Vije}e ministara“ .
G. KATANA

V I J E S T I

Skandal u re`iji VSTV-a BiH

Tu`itelj, a osu|en za prevaru?
Milo{ Ratkovi}, kojeg je Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e nedavno imenovalo na mjesto tu`ioca Kantonalnog tu`ila{tva u Sa ra je vu, pri vre me no je uda ljen sa du`nosti, odlukom istog tog VSTV-a. Ova odluka, kako isti~u na{i sagovornici, prvostepena je pa samim tim i privremena, a donesena nakon informacija da pro{lost ovog tu`ioca i nije ba{ blistava. Naime, prema nepotvr|enim podacima, Ratkovi} je svojevremeno, navodno prije pet-{est godina, presudom suda u Vi{egradu osu|en na uslovnu kaznu zbog prevare i davanja neistinitih podataka. U me|uvremenu je pro{ao rok ku{nje u kojem, slovom zako na, ni je smio po~ini ti (a ni je ni po~inio) novo krivi~no djelo, te je presuda brisana. Prilikom konkurisanja za mjesto tu`ioca, nije zaboravio napisati, izme|u ostalog, da se neko vrijeme u Beogradu bavio advokaturom, ali je, kako se ispostavilo, izostavio navesti da je osu|ivan, pri ~emu se VSTV,

Predsjednik Milorad Novkovi}: VSTV nije provjeravao biografiju

o~ito, i nije potrudio da provjeri sve (ne)napisano. “Kazna jest brisana, ali sa jednim tu`iocem je nespojivo da je bio osu|ivan“ , prokomentarisao je jedan njegov kolega cijeli slu~aj, te se onako u {oku zapitao {ta bi bilo da se Ratkovi} na|e u poziciji da tu`i nekog iz Vi{egrada, ko zna da je on bio osu|en. Odluka o suspenziji je, kako saznajemo, dostavljena i Ratkovi}u, i on ima pravo `albe na nju. Zvani~nu potvrdu, pa tako ni demanti ove odluke o privremenoj suspenziji u VSTV-u nismo uspjeli dobiti jer se na telefon Vije}a od 16 sati ju~er, kada smo ih poku{ali kontaktirati, niko nije javljao.
L. S.

OSLOBO\ENJE godine subota, 27. novembar 2010.

U @I@I

3

ANALIZA OSLOBO\ENJA Mo`e li se vlast formirati bez oba HDZ-a

Odluka pada u
srednjoj Bosni?!
Borba za mandate izaslanika u Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH vodit }e se i u Skup{tini ZDK-a i USK-a gdje }e biti nu`no provesti sistem `rijebanja zbog identi~nog broja zastupnika
Kako }e u kona~nici izgledati Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, odnosno ko }e u njemu imati ve}inu, a samim tim i da li }e se vlast u tom entitetu mo}i formirati bez HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, kako se najavljuje, (pro)past }e u sredi{njoj Bosni. Naime, raspodjela mandata tri izaslanika iz reda hrvatskog naroda iz Srednjobosanskog kantona (ali i proces `rijebanja) mogli bi imati presudnu ulogu u tome da li }e eventualni savez SDP-a, NSRB-a i HSP-a BiH, te potporu HSS-NHI imati dovoljan broj od ukupno 17 izaslanika koliko ih je u Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. mjesto za Dom naroda. No, druga lista za drugi izaslani~ki mandat za Dom naroda trebala bi sa~injavati jednog kantonalnog zastupnika iz hrvatskog naroda u Skup{tini SBK-a iz HSS-NHI-ja, te oba zastupnika koje je dobila koalicija HDZ-a 1990 - HSP-a u raspadu. Naime, umnogome situacija zavisi od toga kome }e se prikloniti dva zastupnika (biv{e) koalicije. SDP, naime, ima dva hrvatska zastupnika u Skup{tini ZDK-a i trebat }e im potpora jednog zastupnika SDA iz tog naroda ka ko bi do bi li je dan iza sla ni~ki mandat, {to vjerojatno ne}e biti problem. No, ono {to bi moglo biti jeste ~injenica da i HDZBiH i NSRB imaju po dva zastupnika iz reda hrvatskog naroda, tako da }e se za drugo izaslani~ko mjesto morati primijeniti sistem `rijebanja - izvla~enjem kuglice sa imenima kandidata. Toliko `eljeni uspjeh mogu}eg saveza SDP-a, NSRB-a, HSP-a i HSS-NHI-ja mogao bi donekle pomutiti i DNZBiH. Naime, u Skup{tini Unsko-sanskog kantona, odakle se bira jedan izaslanik hrvatskog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH, imaju dva zastupnika koji su se izjasnili kao Hrvati. Dakle, i u ovom kantonu }e se morati primijeniti sistem `rijebanja ako SDP i NSRB sa po jednim zastupnikom hrvatskog naroda koje imaju u tamo{njoj kantonalnoj Skup{tini naprave zajedni~ke liste. Tako ako jedan mandat izaslanika dobije lista SDP-a - NSRB, onda bi DNZ mogao biti eliminiran u u~e{}u u Domu naroda Parlamenta FBiH, u suprotnom
Dom naroda Parlamenta FBiH: U Klubu hrvatskog naroda borba za svaki mandat

@RIJEBANJE I HDZBiH i NSRB imaju po dva zastupnika iz reda hrvatskog naroda, tako da }e se za drugo izaslani~ko mjesto morati primijeniti sistem `rijebanja - izvla~enjem kuglice sa imenima kandidata
ovom strana~kom savezu bit }e nu`na u tom federalnom zakonodavnom tijelu potpora i ove politi~ke partije. @rijebanje }e se morati primijeniti i za raspodjelu jednog izaslani~kog mandata iz reda hrvatskog naroda, a koliko se i bira za Dom naroda Parlamenta FBiH iz Skup{tine Bosanskopodrinjskog kantona. ma sada{njoj situaciji, samostalno mo`e ra~unati na tri izaslani~ka mjesta u Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, a NSRB dva (uz potporu HSP-a i HSS-NHI-ja). Dakle, sve }e zavisiti od raspodjele mandata u SBK, ZDK i USK, s obzirom na ~injenicu da jedan mandat iz BPK bilo da pripadne SDP-u ili NSRB-u ostaje u istom savezu. No, stvaranje mogu}e ve}ine bar kada je u pitanju Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH sastavljene od SDP-a, NSRB-a, HSP-a, HSSNHI-ja, te mogu}e i DNZ-a, ve} jasno ukazuje na njenu krajnju nes ta bil nost, odno sno pod sje}anje na nekada{nju Alijansu za promjene koja je zbog svoje brojnosti politi~kih subjekata koje je okupljala, te{ko funkcionirala, odnosno sastavljala ve}inu na sjednicama prilikom glasanja.
Almir TERZI]

Manje matematike - vi{e sre}e
Situacija u SBK-u je iznimno kompleksna. Sam HDZBiH ima sedam zastupnika hrvatskog naroda u Skup{tini SBK-a, {to mu izravno daje jedan mandat izaslanika za Dom naroda Parlamenta FBiH. Ostaje, dakle, pitanje da li }e SDP (ima jednog hrvatskog zastupnika u Skup{tini) i NSRB sa dva napraviti zajedni~ku listu, {to bi im bilo dovoljno za jedno izaslani~ko

NESTABILNOST Stvaranje mogu}e ve}ine bar kada je u pitanju Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH sastavljene od SDP-a, NSRB-a, HSP-a, HSS-NHI-ja, te mogu}e i DNZ-a ve} jasno ukazuje na njenu krajnju nestabilnost
Narodnoj stranci Radom za boljitak bit }e nu`na i sre}a u najvjerojatnijem `rijebanju za je dan iza sla ni~ki man dat u Klub hrvatskog naroda iz Zeni~ko - do boj skog kan to na.

Samo zdru`eno protiv
Da bi na dja~ali HDZBiH i HDZ 1990 koji zajedno imaju 11 mandata hrvatskih zastupnika u Skup{tini Kantona 10 (Livanjskom), NSRB-u i HSP-u sa po tri zastupnika, trebat }e zajedni~ka lista i potpora po jednog predstavnika tog naroda iz HSS-NHIja, te SDP-a. Ono {to je za sada sigurno jeste da bi zajedni~ke liste za Dom naroda Parlamenta FBiH HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 mogle izvjesno dobiti najmanje osam izaslani~kih mandata. SDP, pre-

Predsjedni{tvo BiH

Alkalaj - Wynne

Moore - Nikolaj

BiH - Rumunija

S Hrvatskom most preko Save
Predsjedni{tvo BiH odr`alo je sjednicu na kojoj je donijelo odluku o prihvatanju sporazuma izme|u Vije}a ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji me|udr`avnog mosta preko rijeke Save kod Gradi{ke i priklju~nih grani~nih dionica me|udr`avne ceste E-661. Predsjedni{tvo je donijelo odluku o prihvatanju dopune broj 3 sporazuma o finansiranju izme|u Bosne i Hercegovine i Komisije Evropskih zajednica u pogledu nacionalnog programa saradnje za 2007, u okviru IPA komponente za pomo} u tranziciji i izgradnji institucija, saop}ila je Slu`ba za odnose s javno{}u Predsjedni{tva BiH.

Doprinos Pakistana Istina i solidarnost
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj primio je u Sarajevu glavnokomanduju}eg Oru`anih snaga Pakistana Khalida Shameena Wynnea, koji predvodi delegaciju svoje zemlje u posjeti BiH. Alkalaj je zahvalio Wynneu za pomo} koju je Pakistan pru`ao za vrijeme rata u BiH i poslijeratnoj obnovi i izgradnji. Iskazao je zahvalnost i za besplatne kurseve oficira OSBiH u Pakistanu, te prenio izraze saosje}anja sa `rtvama nedavnih poplava i velikih `rtava teroristi~kih napada u Pakistanu. Wynne je informisao Alkalaja o situaciji u regionu, istaknuv{i veliki doprinos pakistanske vojske i policije u borbi protiv terorizma. Prvi zamjenik visokog predstavnika Roderick Moore ju~er se u Sarajevu sastao s mitropolitom Nikolajem. To je bio posljednji u nizu sastanaka koje je ambasador Moore imao s vjerskim liderima u BiH. Moore i mitropolit Nikolaj su razgovarali o doga|anjima u bh. dru{tvu, uklju~uju}i i pitanja od posebnog zna~aja za Srpsku pravoslavnu crkvu. Moore je naglasio da vjerske zajednice mogu imati va`nu ulogu u pomo}i u ponovnoj izgradnji BiH. Rekao je da ratno naslje|e bola i nepovjerenja mo`e biti olak{ano samo opredjeljenjem za istinu i stvarnu ljudsku solidarnost te da vjerske zajednice mogu dati primjer u tom smislu, saop}eno je iz OHR-a.

Bez dvostrukog oporezivanja
Usagla{eniugovorizme|u BiH i Rumunije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i spre~avanja fiskalne utaje u odnosu na poreze na dohodakparafirali su u ~etvrtak u Bukure{tu zamjenik ministra finansija i trezora Fuad Kasumovi} i dr`avni sekretar u Ministarstvujavnihfinansija Dan Lazar. Obostrano je izra`ena `elja da i postupak potpisivanja te ratifikacije do prakti~ne primjene ugovorabude{to prijezavr{en,da bi se stvorilipovoljnijiuslovi u poslovnomokru`enju za investitore iz obje zemlje, te samim tim i unapre|enjeekonomskihodnosa, saop}eno je iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

4

DOGA\AJI

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Izme|u Srbije i Hrvatske bratstvo i jedinstvo vi{e ne postoji, ali su ostali ve~ni zajedni~ki interesi dvije dr`ave

U ~etvrtak na sjednici Vlade FBiH

Mujezinovi} osloba|a
kardinalovu rezidenciju
Porodica Smaji} je, navodno, pristala na stan koji im je ponu|en u zamjenu za onaj na koji imaju sudsko rje{enje Kompletan materijal na}i }e se pred Vladom
Federalni premijer Mustafa Mujezinovi} zakazao je u ~etvrtak, 2. decembra, sjedni cu Vla de FBiH u te hni~kom mandatu na kojoj }e se, uz ostalo, na}i i prijedlog kona~nog rje{avanja problema delo`acije kardinala Vinka Pulji}a iz dijela stana u Ulici Kaptol 7 u Sarajevu. Federalni premijer je nedavno izdao nalog Harisu Ihtijarevi}u, direktoru Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijela FBiH, koja upravlja dijelom stambenog fonda koji je vra}en na raspolaganje Vladi, da poku{a prona}i stan za porodicu Smaji}. Ova porodica je odlukom Op}inskog suda u Sarajevu dobila pravo povrata u dio stana u kojem se nalazi sjedi{te Vrhbosanske nadbiskupije.

Boris Tadi}

predsjednik Srbije

DOBAR

LO[

ZAO

Vinko Pulji}: Kona~no bez znati`eljnih sustanara

Mustafa Mujezinovi}: Smaji}i sele u Vladin stan

Zamjenski stan
U ju~era{ njoj izja vi za Oslobo|enje Mujezinovi} je kazao kako jo{ ne zna kakvo je rje{enje na|eno, ali da ono postoji. - Slu`ba je bila u kontaktu sa porodicom Smaji} i, navodno, oni su pristali na stan koji im je ponu|en u zamjenu za onaj na koji imaju sudsko rje{enje. Kompletan materijal na}i }e se pred Vladom koja bi trebala sve razmotriti i utvrditi kona~nu odluku kojom }e ovo pitanje biti rije{eno, kazao je Mujezinovi}. Sjednica Vlade, prekinuta prije gotovo mjesec, zbog ne mo gu}nos ti pos ti za nja saglasnosti ministara u vezi sa pre dlo`enim ta~ka ma dnevnog reda, me|u kojima je bilo prijedloga imenovanja i smjena direktora nekih fe de ral nih pre du ze}a, po Mujezinovi}u, “zapravo nije ni zapo~eta“. On je naglasio da }e se na

IZETBEGOVI] I KOM[I]
^lanovi Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} i @eljko Kom{i}, na sve~anom prijemu koji su povodom 25. novembra — Dana dr`avnosti BiH organizirali u Sarajevu, podsjetili su na osnovna na~ela ZAVNOBiH-a. Jo{ prije 67 godina u Mrkonji}-Gradu je re~eno da BiH pripada jednako svim narodima i tako mora ostati.

PRLI] Na toj }e se sjednici na}i prijedlog ministra finansija Vjekoslava Bevande o povla~enju saglasnosti na odluku o imenovanju Stipe Prli}a za direktora HT-a Mostar i raspisivanju novog konkursa za ~elnika te kompanije
toj sjednici na}i prijedlog ministra finansija Vjekoslava Bevande o povla~enju saglasnosti na odluku o imenovanju Stipe Prli}a za direktora HT-a Mostar i raspisivanju novog konkursa za ~elnika te kompanije. Mujezinovi} nije odgovorio na pitanje da li je, u me|uvremenu, postignut me|ustrana~ki dogovor o ovome. NO Terminala FBiH prije nekoliko mjeseci donio je odluku o smjeni Be}irbegovi}a i zatra`io da je potvrdi Vla da. D`evad Pa rad`ik, predsjednik tog NO, nedavno se obra tio ~la no vi ma Vlade pismom u kojem je obrazlo`io razloge odluke o smjeni. Mujezinovi}, me|utim, tvrdi da nije dobio to pismo. Na sjednici }e se na}i i izvje{taj o radu nadle`ne komisije u vezi sa dodjelom stanova koji su zakonskim putem vra}eni na raspolaganje Vladi, {to je prijedlog federalnog dopremijera Gavrila Grahovca.
S. [e.

PORODILI[TE
Sarajevo je ponovo dobilo savremeno porodili{te na Jezeru, koje je razoreno u posljednjem ratu. Novac za obnovu su dali Kanton Sarajevo, vlada Turske i Zavod zdravstvenog osiguranja KSa. Tako su majke i bebe, ali i djeca s Pedijatrijske klinike, smje{tene u istoj zgradi, dobili bolju zdravstvenu za{titu.

Terminali na ~ekanju?
Kazao je kako }e Vlada, najvjerovatnije, odgoditi za naredno zasjedanje prijedlog ministra energetike, rudarstva i industrije Vahida He}e o smjeni direktora Terminala FBiH Ibrahima Be}irbegovi}a.
Foto: Senad GUBELI]

MOSTAR
Rijeke Jasenica i Radobolja poplavile su poljoprivredno zemlji{te u mjestu Ba~evi}i i staru gradsku jezgru u sredi{tu Mostara. Iz Agencije za vodno podru~je Jadranskog mora ~ude se kako je do{lo do poplava, a iz Gradske uprave poru~uju da }e reagirati samo u staroj jezgri grada.

MUHAMED SUBA[I]
Mladi nogometa{ sarajevskog Olimpica karijeru bi mogao nastaviti u Borussiji iz Dortmunda. Odli~ne igre Suba{i}a u Premijer ligi za oko su zapele brojnim klubovima u Turskoj, Belgiji i Njema~koj, koji ka`e da bi karijeru najradije nastavio u nekada{njem prvaku Evrope.

VIJEST U OBJEKTIVU Dijalogom protiv nasilja
U okviru obilje`avanja Me|unarodnog dana protiv nasilja nad `enama, ju~er je u Ameri~kom kutku u Sarajevu predstavljena kampanja pod nazivom “Testiraj se na dijalog“ Transkulturalna psihoso. cijalna obrazovna fondacija (TPO Fondacija) pokrenula je ovu kampanju s ciljem podizanja svijesti o pitanjima multireligijskog dijaloga i rodne ravnopravnosti. U okviru kampanje odr`ane su radionice {irom BiH.

VIJEST U

BROJU

miliona maraka potrebna su godi{nje za plate 10.700 bud`etskih korisnika u Kantonu Sarajevo.

222

OSLOBO\ENJE godine subota, 27. novembar 2010.

INTERVJU

5

Enver Buza, v. d. direktor Geodetskog zavoda

Dr`ava “zaboravila” instituciju

koja kontrolira prostor?
Zavod o~ekuje sudsku registraciju kako bi profunkcionirao kao federalno javno preduze}e Sa spiska Vije}a ministara brisani tek 2004, Vlada FBiH tri puta donosila odluku o preuzimanju prava osniva~a
Razgovarala: Senita [EHER^EHAJI]

• Ovih dana imate ro~i{te pred Op}inskim sudom Sarajevo u vezi sa registracijom preduze}a Geodetski zavod FBiH. [ta o~ekujete? - O~ekujem da sud ocijeni ~injenice, a one su da se, ~injenjem i ne~injenjem, sticajem okolnosti, nosilac prava osniva~a poodavno odrekao preduze}a i to napisao, istina, u dosta zavijenoj formi. Istovremeno je ovo preduze}e, nekakvim ludim slu~ajem, dr`ao godinama na spisku organa dr`ave BiH, dakle radi se o Vije}u ministara BiH. Ono je izvr{ni organ dr`ave koja je osnovala Zavod, koji sad treba da dobije novog osniva~a u skladu sa tre}om odlukom Vlade FBiH o preuzimanju prava osniva~a iz marta 2009.

dr`ave kao BiH, zemlje resursa, minerala, voda itd, zovu puniocima dr`avne kase. Konsolidacijom preduze}a mi bismo samo sa kamenoloma i {ljunkara donijeli bud`etu godi{nje pola milijarde KM. Osim toga, BiH ima vje{ta~ka jezera koja napajaju hidroelektrane dr`ava u okru`enju - naprimjer, Bu{ko jezero napaja HE na Cetini.

Adaptacija
Umjesto da isporu~imo ra~un za potro{ene milione kubika vode, dosad je to dvije ili tri milijarde KM, ta voda jednostavno oti~e. Ima slu~ajeva da kamenolomi nikako ne pla}aju koncesije, a vrlo jednostavno je utvrditi koliko je kubika kamena iskopano i u tom slu~aju ne bi nam trebali me|unarodni zajmovi za potporu bud`etu. Geodetski zavod uspio je sa~uvati sve podatke novog premjera zemlji{ta, koji je po~eo 1961. To zna~i da BiH ima novi premjer za razliku od ostalih ex-jugoslovenskih republika i u ovom momentu mo`emo rekonstruirati svaki kamenolom kakav je bio na po~etku i danas. • [ta je bilo s poku{ajem da se u zgradu Geodetskog zavoda useli nekoliko federalnih ministarstava? - Tri godine taj dio zgrade je adaptiran i prazan. U prvoj odluci o preuzimanju Geodetskog zavoda Zajedni~ke slu`be Vlade FBiH napravile su zapisnik sa tada{njim menad`mentom o primopredaji poslovnoproizvodnog prostora. Ne ide mi u glavu kako je tada{nji direktor to odobrio bez ikakvih daljih dokumenata. Jer, trebalo je imati, prvo, projekt gdje se vlasnik - Zavod, pita. Gdje je tada bilo VM, odnosno osniva~. Niko ih nije pitao. Izvr{ena je adaptacija. No, taj zapisnik, koji ne negiram, ima klauzulu koja ka`e da }e se uzajamne obaveze uzajamno regulirati, a to je najamnina. Zajedni~ke slu`be nisu htjele najamninu. Bili su i pregovori, i radnici su stupili u generalni {trajk i zabranili su useljenje. [trajk jo{ traje i sindikat mi je najavio da }e u ponedjeljak prije odluke Suda mirnim protestom pred zgradom iskazati svoje nezadovoljstvo odnosom prema Zavodu. Cilj nam je da Zavod, koji dogodine slavi 50 godina postojanja, dobije registraciju i po~ne raditi normalno.

Sud i zavod
Normalno bi bilo da se sud pona{ao prema Zavodu u smislu Zakona o privrednim dru{tvima FBiH gdje se ka`e da se preduze}a registruju u lokalnom sudu u skladu sa entitetskim zakonom. U tom slu~aju ne bi ni trebala saglasnost Vije}a ministara. Me|utim, desile su se neke ~udne odluke i o~ekujem da }e sad kona~no biti ocijenjene ~injenice i donijeto rje{enje koje je jedino normalno u skladu sa Vladinom odlukom. ^injenica je da se BiH odrekla prava osniva~a, mnogi poslovi koji nisu zavr{eni dati su privatnicima putem entitetskih uprava za geodetske poslove... • Prethodno je Op}inski sud odbio registraciju, `alili ste se Kantonalnom sudu koji je nalo`io ponavljanje postupka. - Registracijski sud je bez zakazanihrasprava odbio registraciju. @alili smo se jer smatramo da uni{titiovakvuinstitucijuzna~igodi{nje bud`et FBiH o{tetiti za oko pola milijarde KM. Znam da u zemljama tranzicije, kao {to je BiH, ima ovakvih, slu~ajevanesnala`enja i sumnjivihinteresa i posla s ljudima koji nemaju znanje, a na pozicijama su. Kantonalni sud je stavio do znanja Op}inskomda nijeuzeo u obzirmaterijalne~injenice i da, eto, nijesaslu{aoPravobranila{tvo BiH. Zavod je bio na spisku organa BiH od

RA^UN Bu{ko jezero napaja HE na Cetini. Umjesto da isporu~imo ra~un za potro{ene milione kubika vode, dosad su to dvije ili tri milijarde KM, ta voda jednostavno oti~e
dono{enjaZakonaVije}uministarado 2004. godine, kad je VM prvi put raspravljao o Zavodu i donijelozaklju~ak da ili VM preuzme prava osniva~a nad tim privrednim subjektom, jer mi jesmojavnopreduze}e, ili da ta prava preuzme Vlada FBiH. Ona je u to vrijeme ve} imala odluku o preuzimanju prava osniva~a. Obratio sam se VM-u da me imenuje za v.d. direktora. Sve to sud ima u spisima. Me|utim, VM nijeni{taradio, nijedavaoposloveZavodu, a odlukaVladenijerealizovana. Obratio sam se i predsjedniku Op}inskogsuda, jer su se ranijedesile~udne stvari: sudija u postupku je poni{tio jednu odluku na osnovupodneskadirektoraZajedni~kihslu`biorgana i tijelaFBiH. Registraciju mo`e podnijeti samo predlaga~, dakle v.d. direktora Zavoda. • Vje ro va tno je Slu`bu ovlas ti la Vlada... - Nemam nikakvih dokumenata o tome. Isti sud tra`i od predlaga~a, kad je do{la drugaodlukaVlade, da se donesepotvrda o izuzimanju privrednog subjekta sa spiska dr`avne imovine koju izdaje Komisija za dr`avnu imovinu pri VM-u. To mi nije bilo logi~no, te sam od predsjednika Suda zatra`io da se donese odluka u skladu sa zemlji{noknji`nim izvatkom i ugovorom o izgradnji objekta Geodetskog zavoda, gdje nije osniva~ investitor - BiH, nego preduze}e. Kad sam na prvom ro~i{tu insistirao na registraciji u skladu sa Zakonom i odlukom Vlade i odustajanjem i nezainteresiranosti VM-a, pravobranilac BiH je rekao da nezainteresiranost osniva~a ne mo`e biti ja~e od zakona. Kojim to zakonom BiH negira Zakon o privrednim dru{tvima FBiH? I to je zavr{eno, i ima dopis Ministarstva pravde BiH da je registracija privrednih subjekata u nadle`nosti entiteta. • RS ima geodetski zavod, dr`ava je pokazala nezainteresiranost za takvo preduze}e. [ta mislite, da li je FBiH uistinu zainteresirana za Zavod? - Najlogi~niji odgovor bi bio da FBiH vode ljudi koji ne znaju {ta je dr`ava. Ne znaju da je dr`ava, prije svega, prostor. Da bi se zaveo red u prostoru, morate imati instituciju koja to kontrolira. Svuda u svijetu

TAKORE]I... DEBELI
BiH je, prema broju gojaznih, na {estoj poziciji, samo dva mjesta iza SAD-a, pokazala su istra`ivanja Svjetske zdravstvene organizacije od 2000. do 2009. Prva na listi najdebljih je ameri~ka Samoa, pacifi~ko ostrvo na kojem 93,5% populacije ima prekomjernu te`inu. Stanovnici ostrva napustili su tradicionalnu hranu i zamijenili je za jeftinu sa Zapada. Drugi su Kiribati, pa SAD, Njema~ka i Egipat. BiH ima 62,9% gojaznih, a glavni uzro~nici su pu{enje, opijanje i nezdrava hrana. Slijede Novi Zeland, Izrael, Hrvatska i Velika Britanija.

6

DOGA\AJI

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Tu`ila{tvo KS-a pokrenulo istragu protiv

Sumnjiva dip
Uru~eni klju~evi povratnicima
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilovi}, direktor Fonda za povratak BiH Mla|en Bo`ovi} i na~elnik Op}ine Bosanski Brod Milovan ^erek, uru~ili su ju~er klju~eve za 24 obnovljene stambene jedinice povratnika op}ine Bosanski Brod, za ~iju je rekonstrukciju Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH izdvojilo 560.000 KM. ‘’Ministarstvo je u posljednje vrijeme za rekonstrukciju individualnih stambenih jedinica povratnika, obnovu komunalne i socijalne infrastrukture, elektrifikaciju povratni~kih naselja i odr`ivi povratak na podru~ju op}ine Bosanski Brod ulo`ilo vi{e od dva miliona KM’’, izjavio je Halilovi}. Povratnici su informisali Halilovi}a da je osnovni problem odr`ivosti povratka na podru~juop}ineBosanskiBrodnezaposlenost te nemogu}nostsamozapo{ljavanja, jer im nedostaju poljoprivredne ma{ine, sto~ni fond i pomo}ni objekti.

nelegalno stjecanj
Kolege iz arhivisti~kih udru`enja BiH, FBiH, ali i direktori arhiva u BiH, napisali da je direktor Arhiva FBiH vi{e novca potro{io na ure|enje kabineta no na za{titu arhivske gra|e, da je sve {to je uradio bilo na {tetu struke
Od kulturnih de{avanja u Sa ra je vu iz dva ja mo in for ma ci ju da je Kan to nal no tu`ila{tvo pokrenulo predistra`ne radnje protiv Adamira Jerkovi}a, direktora Arhiva Federacije BiH, biv{eg sa vje tni ka biv {eg pred sje dni ka Ali je Ize tbe go vi}a, autora trilogije “Alija izbliza - isto~no od Daytona“ i vakifa d`amije u Lastvi. zi Selimovi}u, biv{em komesaru MUP-a Sarajevskog kantona. Helem, u nepotpisanoj prijavi grupa arhivara sumnja kako je diploma njihovog direktora (Pravni fakultet u Sarajevu) “izuzetno upitna“. Grafi~kom provjerom ocjena u indeksu i prijava za ispit, misle oni, mo`e se utvrditi koliko je ispita Jerkovi} falsifikovao. Pi{u i kako je direktor Jerkovi} godinu dana (septembar 2007 - oktobar 2008), na crno u Arhivu “dr`ao privatnu sekretaricu Almu Ga-

Kolege o “kolegi“
Primjedbi na rad direktora Jerkovi}a imale su i kolege iz arhivisti~kih udru`enja BiH, FBiH, ali i direktori arhiva u BiH. U pismu kojega su mu poslali i potpisali, optu`uju ga da je vi{e novca potro{io na ure|enje kabineta no na za{titu arhivske gra|e, da mimo zakona, struke i obrazovanja uglavnom zapo{ljava “nestru~no, ali odano osoblje“ . Ukratko, optu`ili su Jerkovi}a da svojim radom skrnavi, uru{ava arhivsku djelatnost. I napisali da “sve {to je od dolaska u arhivsku djelatnost uradio bilo na {tetu arhivske struje, a zarad njegovih frustriraju}ih, nerazumljivih i nezaja`ljivih prohtjeva“ . {i“. Imala je potonja ugovor o djelu za tri mjeseca, a za ostalo vrijeme provedeno u Arhivu FBiH novci su joj ispla}ivani preko fiktivnih putnih naloga koje su morali da potpisuju uposlenici. Neophodno je, misle nepotpisani autori pisma, provjeriti javnu nabavku koja se ti~e zamjene parketa u kancelarijama Arhiva. Radove je izvodila firma Metal flex iz Zenice koja je prema specifikaciji radova trebalo da zamijeni betonsku i podlogu za parket, te stari parket zamijeni novim. Zamijenjene su, napisano je, lajsne, parket je prebru{en i lakiran, {to izno-

Deminiranje lokaliteta Jelah
Demineri B tima Federalne uprave Civilne za{tite rade na deminiranju lokaliteta Jelah u op}ini Gora`de. Kako saznaje Fena, rije~ je o jednoj od prioritetnih lokacija za deminiranje, s obzirom na to da se nalazi u blizini naseljenog podru~ja. Deminiranje je po~elo jo{ u augustu, a rije~ je o povr{ini 59.708 kvadratnih metara. “Uslovi rada su veoma te{ki jer je u pitanju nepristupa~an teren s bujnom vegetacijom koja ote`ava kori{tenje detektora. Do sada je prona|eno {est mina i radovi se nastavljaju, a s povr{ine koja je bez utvr|enog rizika bit }e uklonjena vegetacija“ kazao je za Fenu , vo|a tima Zijad Imamovi}.

Sekretarica i parket
Bi}e, uradili su to na osnovu prijave koju je grupa uposlenika Arhiva poslala Him-

Godinu nakon akcije tokom butmirskih pregovora

Po~elo su|enje

Akciji gra|ana
Policija RS-a podnijela je prijavu protiv aktivista Akcije gra|ana, koji su mirnim okupljanjem ispred baze EUFOR-a u~esnicima butmirskih pregovora htjeli poslati poruku
PredOsnovnimsudomSokolac(OdjeljenjeIsto~noSarajevo) ju~er je po~elo su|enje aktivistimaUdru`enjaAkcijagra|ana. Protiv njih je podnesena prijava zbog okupljanja u blizini vojne baze EUFOR-a tokom prve runde butmirskih pregovora. Podsje}amo, u oktobru pro{le godine aktivisti Akcije gra|ana namjeravali su se mirno okupiti ispred baze i izvesti performans kako bi sudionicima butmirskih pregovora poru~ili da gra|ani Bosne i Hercegovine `ele funkcionalnu i stabilnu dr`avu.
^lanovi Akcije gra|ana dolaze u Sud

Nasilje nad `enama u Bruxellesu
Zamjenica ministra odbrane BiH Marina Pende{ u~estvovala je u radu Evropske konferencije “Nasilje nad `enama“, koja je u ~etvrtak i petak odr`ana u Bruxellesu. Konferencija je odr`ana pod pokroviteljstvom EU, a u njenom radu u~estvovali su lideri, parlamentarci, stru~njaci, akademici i nevladine organizacije koji se bave spomenutom problematikom u zemljama EU. Pitanja o kojima je na skupu diskutovano odnose se na izvore nasilja nad `enama, na~in borbe protiv ovog problema, legalne aspekte borbe protiv nasilja nad `enama, te strategiju borbe protiv nasilja nad `enama na nivou EU.

Butmirski pregovori: Hap{enje aktivista

Foto: S. GUBELI]

Dobili saglasnost
U svemu tome sprije~ili su ih pripadnici Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpske, koji su uhapsili aktiviste, dva sata ih dr`ali u pritvoru, a potom i podnijeli prijavu. - Tokom razgovora predsta-

vnika doma}ih politi~kih partija i zvani~nikaEU i SAD-a u vojnoj bazi Butmir planirali smo mirno okupljanje unutar baze pod ingerencijom me|unarodnih snaga. Dan ranije posjetili smo vojnubazu i dobiliusmenu saglasnost za to. Me|utim, MUP RS-anijedozvoliogrupi da pri|e dogovorenoj lokaciji i na o~evid prisutnih medija, polici-

ja je privela aktiviste u stanicu Policijske uprave Kula radi uzimanja izjava i legitimacije, podsje}aju iz Akcije gra|ana. U Osnovnom sudu Sokolac (Odjeljenje Isto~no Sarajevo) ju~er su saslu{ani aktivisti Darjan Bili}, [emsudin Maljevi}, Zoka Ivan~i} i Muhidin [iljak. Ekipi Oslobo|enja nije bilo dozvoljeno da prisustvuju ro~i-

{tu. Nadle`na sutkinja nas je, putem uposlenice u pisarnici, obavijestila da za prisustvovanje ro~i{tu moramo imati dozvolu predsjednika Osnovnog suda Sokolac. Iako medijski stalno pratimo razli~ite sudske procese, na svimnivoima, nikada se nismo susreli sa praksom da moramo tra`iti dozvolu za to. Dozvolu ju~er nismo tra`ili, po{to je su|enjezapo~elonekoliko trenutaka kasnije. Osim toga, re~eno nam je kako je mogu}e da nam prisustvo ne bi bilo dozvoljeno ~ak i da smo podnijeli zahtjev. Aktivista Bili} nam je, po okon~anju ju~era{njeg ro~i{ta, kazao kako je sutkinja zakazala izricanjepresude za osamdana. O ishodu ovog, u najmanju ruku, iznena|uju}eg sudskog procesa, Bili} ne `eli govoriti. - Mogu samo re}i da smo iznena|eni da je do{lo do ovoga, jer mi tada nismo po-

OSLOBO\ENJE godine subota, 27. novembar 2010.

DOGA\AJI

7

Adamira Jerkovi}a

VIJESTI

loma,
e novca
Trosjed i fotelja - 3.650 KM

Sahranjen Branko Erbez
Branko Erbez (1961), pripadnik Armije RBiH, koji je `ivio i u smetljarniku, umro 15. novembra ove godine, sahranjen je ju~er, jedanaest dana nakon smrti, na sarajevskom groblju Vlakovo. Tijelo mu je, do ju~er, le`alo u mrtva~nici na Barama, ~ekaju}i da administracija napi{e potvrdu o smrti bez koje se Erbez nije mogao sahraniti. Branka su na onaj svijet ispratile kom{ije koje su za njegova `ivota brinule o njemu koliko su mogle. Sarajevska Op}ina Centar, na intervenciju na~elnika D`evada Be}irevi}a, platila je sahranu. O~ajni Erbez je prije smrti, za 7.500 KM, prodao svoj dvosoban stan slu`beniku Ministarstva vanjskih poslova BiH. A. B.

^etiri hiljade KM za }ilime
Prema na{im informacijama, kabinet Adamira Jerkovi}a opremljen je radnim stolom koji je kupljen za 1.000 KM (na sni`enju), te ku}nim kinom od 1.100 vati {to je poreske obveznike stajalo 1.100 KM (marka po vatu). Za zastave i stalak koji ih nosi pla}eno je 1.500 KM, trosjed i fotelju 3.560, klub - sto 700, ~etiri umjetni~ke slike 800, televiziju LCD 2.500 KM, zavjese 600, }ilime 4.200 i parket {est hiljada KM.
TV LCD - 2.500 KM

si samo 20 posto ukupnog predvi|enog posla. Pitaju, gdje zavr{i novi parket?!

Fiktivni nalozi
Iz pisma se da zaklju~iti kako uposlenici direktora Jerkovi}a optu`uju i da je u komisiji za polaganje stru~nog arhivisti~kog ispita neosnovano

uzimao novac. Naime, uredbom je re gu li sa no da, u slu~aju izostanka, svaki ~lan komisije ima svog zamjenika. Ve}inom je Jerkovi} pozivao samo tri ~lana i u takvom sazivu komisije bio u svojstvu predsjednika i ~etvrtog ~lana te je uzimao dupli honorar. Tako je, misle autori pred-

stavke, “priskrbio desetine hiljada maraka“. Navode i kako si je Jerkovi}, koriste}i fiktivne putne naloge, solidni sumu para stavio u svoj d`ep. Najmanje je, pi{u, 70 posto putnih naloga izdato na ime fiktivnih slu`benih pu to va nja. Na lo zi su slu`ili kao pokri}e za pre|enu

kilometra`u slu`benog vozila koje se vi{e koristi u privatne svrhe nego za potrebe Arhiva. Ispla}ivane su Jerkovi}u i dnevnice za privatne seminare koje je organizovao sa agencijom ZAM iako je od ove agencije dobivao i honorare i pla}ene putne tro{kove.
A. B.

Vlahovi}u produ`en pritvor
Sud BiH produ`io je za tri mjeseca pritvor Veselinu Vlahovi}u Batku, osumnji~enom za zlo~ine po~injene u sarajevskim naseljima Grbavica i Vraca. Prema odluci Suda BiH, pritvor Vlahovi}u mo`e trajati do 26. februara. Produ`enje pritvora Tu`ila{tvo BiH je zatra`ilo zbog sumnje da bi Vlahovi} boravkom na slobodi mogao utjecati na svjedoke i sau~esnike, naru{iti javni red i mir ili postati nedostupan organima gonjenja u BiH. Behaija Krnji}, tu`ilac Tu`ila{tva BiH, na ro~i{tu 24. novembra kazao je da se nisu promijenili raniji razlozi za odre|ivanje pritvora, istaknuv{i da }e u narednom periodu saslu{ati izme|u 30 i 50 svjedoka, te prikupiti nove materijalne dokaze.

Margot Wallstrom

Od 50.000 silovanja

tek 12 presu|eno
Wallstrom je u razgovoru s novinarima podvukla da }e u UN sa sobom ponijeti uzdahe silovanih `ena
Foto: D`. KRIJE[TORAC

zivali ljude na razbijanje, niti smo pravili bilo kakvu frku, govori Bili}.

Foto: S. GUBELI]

Potpuno nepotrebno
I drugi aktivisti “Akcije gra|ana“ napominju}i da je po, licija sa njima korektno postupala, smatraju da je pro{logodi{nje hap{enje bilo potpuno nepotrebno. - Devet aktivista i aktivistkinja Udru`enjanisuni~imnaru{avali javni red i mir niti je bilo indikacija da bi ta grupa mogla u tom smjeru djelovati, stoji u pismu, kojim je Akcija gra|ana pozvala medije da proprate po~etak su|enja u Osnovnom sudu Sokolac. Oni smatraju da to nije samo su|enje Akciji gra|ana, ve} smatraju da bi sutra isto mogle do`ivjeti i drugi pojedinci ili grupe, koji `ele iskazati svoje mi{ljenje.
J. FETAHOVI]

Ni 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog spo ra zu ma za `ene `rtve silovanja u ratu u BiH nema mira. Pravosudni procesi su bolno spori, mi{ljenje je specijalne predstavnice generalnog sekretara UN-a za pitanja seksualnog nasilja tokom rata Margot Wallstrom, koja ovih dana boravi u Sarajevu. Wallstrom je tokom trodnevnog boravka u BiH razgovarala s predstavnicima civilnog dru{tva, vladinim zvani~nicima, te `rtvama silovanja, prenosi Fena. Na konferenciji za novinare odr`anoj ju~er, Wallstrom je istakla da se osnovni pokazatelj veli~ine proble ma ogle da u ~inje ni ci da je od 50.000 silovanja koja su se desila u BiH sudski epi log do bi lo tek 12 slu~ajeva. - Sli je de}i pro ble mi odnose se na neadekvatnu za{titu svjedokinja na kan-

D`ombi}: Reforma sistema PIO
Mandatar Aleksandar D`ombi} nastavio je ju~er konsultacije o sastavu Vlade RS-a razgovorom s predstavnicima Udru`enja penzionera RS-a, Saveza sindikata i Narodne demokratske stranke. D`ombi} je izjavio da je reforma sistema penzijsko-invalidskog osiguranja prva kojoj }e se pristupiti u narednom periodu, jer sada{nji sistem nije odr`iv. On je rekao da }e u toj reformi biti odvojeni penzioneri koji su sa punim radnim sta`om oti{li u penziju, odnosno njima bi trebalo pobolj{ati status i obezbijediti odre|ena pove}anja. Ista kao je da je od pred sta vni ka Udru`enja penzionera dobijena i podr{ka za reformu javne uprave, koja }e tako|e uslijediti.

Wallstrom: Specijalna predstavnica generalnog sekretara UN-a

tonalnim sudovima. Nadalje, `ene na ulicama sre}u svoje mu~itelje, a neke od njih su mi potvrdile da se na putu za ili na povratku sa su|enja vrlo ~esto nalaze u istim prijevoznim sredstvi ma s po~ini te lji ma. @rtve silovanja su ~esto stigmatizirane i u rje{avanje ovih pro ble ma mo ra se uklju~iti ~itavo dru{tvo, kazala je Wallstrom. Dodala je da problem nije u nepostojanju zakona ve} u njihovoj implementaci ji. Ne dos ta tak ka dro va

(tu`itelja, sudija), neposto ja nje po se bne je di ni ce koja bi vodila istrage u ovim slu~ajevima te za{tite svjedokinja problemi su koje dr`ava mora rije{iti. Op ti mi zam, mi sli Wal lstrom, ulijeva i ~injenica da je na Sudu BiH, za krivi~no dje lo ra tnog zlo~ina ko ji uklju~uje silovanje, izre~ena najvi{a kazna za ovo djelo od 38 godina. Wallstrom je u razgovoru s novinarima podvukla da }e u UN sa sobom ponijeti uzdahe silovanih `ena.

8

CRNA HRONIKA
Pripadnicima Policijske stanice Banja Luka Lazarevo u ~etvrtak je prijavljeno da su sa dva vozila ukradene registarske tablice. U Ulici rakova~kih rudara tablice su, kako je saop{teno iz CJB-a Banja Luka, “nestale“ sa golfa 2, dok su druge registarske oznake ukradene sa citroena sakso, koji je bio parkiran u Ulici Mladena Olja~e. Policijski slu`benici su sa~inili zapisnik, te rade na rasvjetljavanju ovih kra|a.

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ukradene tablice sa golfa i citroena

Pretukli vlasnika i odnijeli 20 KM

Dva nepoznata razbojnika upala su preksino} u nezaklju~anu ku}u mje{tanina Dvorova S. L, fizi~ki ga na pa la i ote la novac koji su zatekla u ku}i, saop{teno je iz CJBa Bijeljina. Razbojnici su od vlasnika ku}e tra`ili novac, udarili ga pepeljarom po glavi i sa fri`idera pokupili 20 KM. Policija je nakon pri ja ve iz vr{i la uvi|aj i po~ela potragu za napada~ima.

Istraga poku{aja ubistva Envera Suljagi}a

Policija provjerava
videosnimke sa pumpe
Ashat \onko ka`e da zbog nanesene du{evne boli razmi{lja o podno{enju tu`be protiv Envera Suljagi}a, koji ga je osumnji~io za poku{aj ubistva
Tu`ila{tvo i sarajevska policija poduzimaju aktivnosti na pronala`enju osobe koja je u srijedu nave~er kod stadiona Ko{evo iz automatske pu{ke pucala na Envera Suljagi}a Dadu, predsjednika Udru`enja Sarajevotaxi. U Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo re~eno nam je da je nadle`ni tu`ilac nalo`io da se obave vje {ta~enja tra go va pro na|enih na mjestu doga|aja. U policiji poja{njavaju da su u okviru istrage ovog doga|aja obavljeni odre|eni pretresi te da je izuzet videomaterijal sa jedne pumpe.
\onko i Ku~evi} strahuju da }e biti izlo`eni maltretiranju

OTI[AO U POLICIJU ^im mi je sestra javila, oti{ao sam u policiju i prijavio se. Pristao sam da mi uzmu krv na analizu i ispitaju na poligrafu, nakon ~ega su me pustili
koji je vozio mercedes (TA 015476). Rasvjetljavaju}i ovaj doga|aj, u srijedu su uhap{eni Ashat \onko, koji je jedini zadr`an nekoliko sati, a pored njega privedeni su 32-godi{nji V. E. iz Sarajeva, 31-godi{nji R. I. iz Vogo{}e i F. K. (52). Ju~er je u re dakciju Oslobo|enja do{ao taksista \onko u pratnji kolege Filduza Ku~evi}a. Obojica taksista isti~u da policija treba pregledati videosnimak s OMV pumpe u naselju Bare kako bi se vidjelo ko je te ve~eri bio sa Suljagi}em i u koliko sati je oti{ao s pumpe. “Cesta prema Porodili{tu, kojom je Suljagi} krenuo prema ku}i, nije put ka njegovoj ku}i. Ta mo u ve~er njim sa ti ma obi~no skre}u parovi koji `ele biti sami. Moj sin, koji me ~ekao u policiji, ~uo je policajce kako govore da im ovaj slu~aj nije sasvim ~ist“, pri~a Ku~evi}, dodaju}i da mu je nakon hap{enja “{e}er sko~io na 17, a pritisak na 200” . S druge strane, Ashat \onko ka`e da zbog nanesene du{evne boli razmi{lja o podno{enju tu`be protiv Suljagi}a, koji ga je osumnji~io za poku{aj ubistva. On isti~e da je nakon pucnjave kod stadiona policija dolazila njegovoj ku}i, ali ga nije prona{la. “^im mi je sestra javila, oti{ao sam u Policijsku upravu u Novom Sarajevu i prijavio se. Pristao sam da mi uzmu krv na ana-

lizu, da me ispitaju na poligrafu, nakon ~ega su me pustili. Rekao sam da sam u vrijeme kad se to desilo bio van Sarajeva, {to su i provjerili. Ne znam {to je za pucnjavu nas osumnji~io. Ovo je neka igra, jer ~ovjek koji iz blizine, iz automatske pu{ke, rafalno ispali 10 metaka, te`e }e proma{iti nego pogoditi“, dodaje \onko.

Pla}anje mjesta zlatom
Ova dvojica taksista ukazala su na brojne nepravilnosti u funkcionisanju Udru`enja Sarajevotaxi od kada je Suljagi} na ~elu, i dodali da je stvorio mnogo neprijatelja. “Obra}am se kolegama, ~elnicima policije i ministru prometa i komunikacija u Vladi Kantona jer imamo problem sa sada{njim predsjednikom Udru`enja“ ka`e , \onko,izra`avaju}istrah da }e mu Suljagi}namjestiti da ga uhapse po izmi{ljenim optu`bama. Ku~evi} dodaje da je za mjes-

Neka igra?
Nakon pu{tanja iz pritvora sve ~etiri osobe koje su uhap{ene nedugo nakon pucnjave, policija nije privodila drugih osumnji~enih osoba. Podsjetimo, u srijedu predve~e u Ulici Betanija osoba u crvenoj jakni ispalila je 7-10 hitaca iz automatske pu{ke na Suljagi}a,

to na {tandu kod Pozori{ta Suljagi}u platio zlatnim lan~i}em, a kada je, zbog zdravstvenih razloga, zatra`io premje{taj na Grbavicu, Suljagi} je to, navodno, uslo vio jo{ je dnim zlatnim lan~i}em. “Pri tome sam tra`io da za drugi lan~i} dobijem mjesto na {tandu Ilid`a. Ovo mogu potvrditi i na poligrafu, pa, ako treba zbog toga da idem u zatvor, neka idem“ veli Ku~evi}. , On dodaje da je napadnut 17. avgusta, a da }e nakon ove izjave vjerovatno biti ponovo izlo`en maltretiranju, kao i drugi taksisti koji se budu dru`ili s njim. Predsjednik Udru`enja Sarajevotaxi, bez obzira na optu`be svojih kolega, ni ju~er se javio na pozive iz na{e redakcije, pa tako nije ni odgovorio na na{e telefonske pozive. No, u drugim medijima je izjavio da se bori protiv nelegalnih taksista, te da je ~esto meta napada~a.
D. PAVLOVI]

Pretresen “Las Vegas“ u Kladnju

Saobra}ajne nesre}e u Tuzli i Kalesiji

Supru`nici uhap{eni zbog navo|enja na prostituciju
Slu`benici policije MUP-a Tuzlanskog kantona prekju~er su pretresli ugostiteljski objekat “Las Vegas“ u Kladnju i priveli supru`nike Senaida (55) i Fatu Rustemovi} (58) zbog sumnje da su po~inili krivi~no djelo navo|enje na prostituciju. Pretres objekta, ~iji su vlasnici uhap{eni supru`nici, izvr{en je na zahtjev Kantonalnog tu`ila{tva Tuzla, a po naredbi Op}inskog suda u @ivinicama. “Postupaju}i tu`ilac je donio naredbu o provo|enju istrage, te nakon {to su osumnji~eni ispitani u prostorijama Tu`ila{tva, dostavio je prijedlog sudiji za prethodni postupak Op}inskog suda @ivinice da im se odredi pritvor“ kazao , nam je Admir Arnautovi}, portparol Tu`ila{tva Tuzlanskog kantona.
S. K.

Pasatom udario pje{aka
U saobra}ajnim nesre}ama koje su se ju~er i prekju~er dogodile u Tuzli i kalesijskom naselju Prnjavor povrije|ene su dvije osobe, koje su potom prevezene na Univerzitetsko-klini~ki centar Tuzla. U nesre}i koja se ju~er dogodila u tuzlanskoj Ulici Bosne srebrene, povrije|en je A. S. (52) iz ovog grada. Njega je pasatom udario D. M. (61). U nesre}i koja se u ~etvrtak dogodila u naselju Prnjavor kod Kalesije lak{e povrede je zadobio A. A. (20), koji je fordom eskortom (164-E-383) udario u autobus Gradskog i prigradskog

Voza~ forda lak{e povrije|en

saobra}ajnog preduze}a Tuzla, za ~ijim upravlja~em je bio M. M. (46) iz Tuzle. Uzrok nesre}e je, navodno, nepo{tivanje pravi-

la desne strane. Uvi|aje na mjestima ovih nesre}a izvr{ili su slu`benici tuzlanske i kalesijske policije. S. K.

OSLOBO\ENJE godine subota, 27. novembar 2010.

CRNA HRONIKA
Pripadnicimatesli}kepolicije u ~etvrtak su prijavljene dvije kra|e vozila. Kako je saop}eno iz CJB-a Doboj, sa parkinga u Ulici Svetog Save ukraden je pasat 5, vlasni{tvo J. T. iz Tesli}a. Isti automobil nestao je i sa parkinga u Kara|or|evoj ulici, a u vlasni{tvu je osobe iz Tesli}a ~iji su inicijali V. D. Policija je izvr{ila uvi|aje, o kra|ama obavijestila patrole na terenu te traga automobilima i po~iniocima.

9

Dva Tesli}anina ostala bez vozila

Kradljivac iz Srbije “pao” na granici

Policijski slu`benici Jedinice grani~ne policije Zvornik prekju~er su na ulazu u BiH, na Me|unarodnom grani~nom prelazu Karakaj, uhapsili dr`avljanina Republike Srbije @eljka Paunovi}a (28), ro|enog u Beogradu. Srbijanac je, prema informaciji GPBiH, uhap{en po potrazi FMUPa zbog krivi~nog djela te{ka kra|a, a policija ga je identifikovala u autobusu koji je saobra}ao na liniji Beograd - Sarajevo. Dk. O.

Istraga po`ara u sarajevskoj Ulici Hasana Brki}a

Stan zapaljen molotovljevim KOKTELOM

Bh. dr`avljanin osu|en u Idahu na 17 godina robije

13-godi{njakinju

silovao u autu
Semir Muratovi} (18) iz BiH mogao bi provesti 17 godina u zatvoru u ameri~koj dr`avi Idaho zbog silovanja 13-godi{nje djevoj~ice. Ovo krivi~no djelo po~inio je u aprilu sa jo{ jednim tinejd`erom i to u automobilu. Mu ra to vi} se to kom su|enja izjasnio krivim za silovanje koje se desilo 2. aprila, a kako su objavili tamo{nji mediji, uslovni otpust mo`e tra`iti poslije odle`ane ~etiri godine. Prije nekoliko dana vi{i sudija George Carey iz 4-tog distrikta rekao da je da je analizom njegovog psihosocijalnog profila ustanovljeno da postoji visok rizik da }e Muratovi} ponoviti krivi~no djelo, te se opredijelio za 17 godina kazne. Napomenuo je i to da Muratovi} treba da bude zatvoren radi za{tite dru{tva. Muratovi}ev advokat je rekao sudiji da je ovaj tinejd`er do{ao u ameri~ki grad Boise iz BiH kad je imao {est godina, te je verovatno bio pogo|en nasiljem u tom re gi onu, uklju~uju}i i ubistvo njegovih djeda i babe. Tu`ilac je naveo da postoje dokazi da je Muratovi} govorio ljudima da je pripadnik bande Bosanski originalni gangsteri i istakao da ima podu`i policijski dosje ovog maloljetnika koji
Foto: IdahoStatesman.com

Nakon po`ara iz stana istr~ale sestre Hubani} i jo{ nekoliko mu{karaca • Kom{ije pretpostavljaju da je rije~ o nekom obra~unu
Po`ar koji je buknuo preksino} u stanu u vlasni{tvu Mirsada Hubani}a, koji se nalazi na drugom spratu u Ulici Hasana Brki}a 23 u sarajevskom naselju Grbavica, podmetnut je, potvr|eno nam je u MUP-u KS-a.

Strah
Kako se navodi u policijskoj informaciji, nepoznate osobe su razbile staklo i u stan ubacile fla{u sa zapaljivom te~no{}u. Plamen je ubrzo zahvatio stan, a brzom intervencijom pripadnika Profesionalne vatrogasne brigade Sarajevo po`ar, u kojem nije bilo povrije|enih, uga{en je. U stanu je pri~injena {teta, a potraga za osobama koje su bacile molotovljev koktel je u toku. Tragom ove informacije ju~er smo razgovarali sa stanarom ulaza na broju 23 koji nam se zbog li~ne sigurnosti nije smio predstaviti: “Ovo nije prvi put da se ovako ne{to de{ava. Gotovo ista stvar se dogodila nedavno. Sve kom{ije su u strahu, a razmi{ljamo i o tome da odselimo odavde. Porodica Hubani} je prije posljednjeg rata slo vi la za mir nu po ro di cu. Me|utim, nakon smrti Mirsadove

Semir Muratovi}

U stanu pri~injena materijalna {teta

Foto: D. ]UMUROVI]

supruge, njegove k}erke Lejla i Zinaida, koje su u me|uvremenu postale punoljetne, po~ele su da se druga~ije pona{aju. U njihov stan stalno dolaze sumnjivi mu{karci, iz njega se stalno ~uje galama. Ti mu{karci ispred zgrade parkiraju skupocjene d`ipove, a po svemu sude}i tu nisu ~ista posla“, pri~a nam ovaj uznemireni kom{ija.

Poku{aj paljevine
Prema njegovim rije~ima, kom{ije su ubije|ene da je rije~ o obra~unu koji, navodno, ima veze i sa nekim krivi~nim djelima u koje su upetljane ili djevojke ili osobe koje ih posje}uju.

“Policija o njima mora povesti ra~una jer se bojim da bi sljede}i put mo glo do}i do obra~una izme|u iznerviranih kom{ija i neodgovornih stanara ovog stana“, dodaje na{ sagovornik. Kako smo saznali na Grbavici, u trenutku ubacivanja fla{e sa zapaljivom materijom, iz stana su istr~ale djevojke koje u njemu `ive, ali i nekoliko momaka. Ina~e, prije desetak dana, ta~nije 15. novembra, nepoznate osobe poku{ale da na isti na~in da zapale ovaj stan. Me|utim, fla{e sa zapaljivom te~no{}u su se odbile od prozorsko staklo i pale ispred zgrade, gdje ih je potom prona{la policija.
Dk. OMERAGI]

Kantonalni sud Sarajevo

Kajevi}u uslovna kazna
Kantonalni sud Sarajevo osudio je ju~er Fikreta Kajevi}a, vlasnika restorana Royal, na kaznu od dvije godine zatvora, koja ne}e biti izvr{ena ukoliko u naredne tri godine ne po~ini novo krivi~no djelo. Kajevi}u je presu|eno zbog napada na dr`avnusiluAustrije, odnosnonano{enjapovredadvojiciaustrijskih policajaca prilikom njegovog hap{enja u Be~u. Ova presuda je rezultat sporazuma o priznanju krivnje koji je sklopio sa Kantonalnim tu`ila{tvom Sarajevo. Kako smo i ranije pisali, Kajevi} je zbog nedostatka dokaza oslo bo|en kriv nje za po mo} po~iniocima nakon krivi~nog djela. Naime, on je bio optu`en da je nakon pucnjave u klubu Incognito u novembru 2008. godine, kada su Elvis Hod`i} i, kako se sumnja, Mersed Had`i}, zvani Mirso [vicarac, poku{ali da ubiju Fatmira Mujaja, ovoj dvojici pomagao u bjekstvu. Me|utim, Tu`ila{tvo je tokom su|enja Hod`i}u, Osmanu Vanti}u, Jasminu Kosi i njemu od ove optu`be odustalo zbog nedostatka dokaza. Ina~e, za poku{aj ubistva Muja-

uklju~uje hap{enja zbog kra|e... Drugooptu`eni, 16-godi{nji Sean Riley, koji se tereti kao odrasla osoba, tako|e je slu`io 17-godina zatvora za nepristojno pona{anje i trenutno je u pritvoru Odjeljenja za korekciju maloljetnika u dr`avi Idaho. Ina~e, policija u gradu Boise po~ela je istragu nakon {to je u automobilu parkiranom u blizini parka Vinstead 2. aprila zatekla dva tinejd`era i djevojku iz razli~itih dr`ava gole. Djevojka, koja je plakala rekla je da su je Muratovi} i Riley silovali u vozilu. Ispostavilo se da je djevojka Muratovi}a upoznala sat prije silovanja, a da je drugog mladi}a poznavala odranije. Carr je nagovijestio mogu}nost da Muratovi} bude deportovan u BiH nakon pu{tanja iz zatvora, s obzirom na to da nije ameri~ki dr`avljanin.
D. P.

Nakon hap{enja na Palama
Fikret Kajevi}

ja Elvis Hod`i} je osu|en na 22 mjeseca, a zbog izazivanja op}e opasnosti, odnosno pucnjave u Incognitu, Jasmin Koso na 15 mjeseci. ProtivVanti}a, koji je bio optu`en za poku{aj ubistva Fatmira Mujaja, postupak je obustavljen, tako|e, zbog nedostatka dokaza, dok je Had`i} i dalje u bjekstvu. Dk. O.

[uvalija upu}en na psihijatriju
Kenan [uvalija (36) iz Sarajeva, koji je uhap{en zbog sumnje da je u srijedu poku{ao da postavi bombu na Autobuskoj stanici na Palama, na prijedlog Okru`nog tu`ila{tva smje{ten je na Odjel neuropsihijatrije na Sokocu. Nakon {to je uhap{en u krugu Autobuske stanice, policija je prilikom pretresa ispod [uvalijine jakne uo~ila automatsku pu{ku, a kod njega su prona|eni i bomba, `ice, bejzbol-palica, sprej, plastika i drugi predmeti koji upu}uju na mogu}nost da mu je D. P. bio cilj da postavi minu.

10

REGION

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Me|u srpskim povratnicima i hrvatskim izbjeglicama

Tadi}: Razgovara}u
sa Dodikom o povratku
Mesi}: Jo{ nisam odlu~io
Biv{i hrvatski predsjednik Stjepan Mesi} rekao je ju~e kako jo{ nije odlu~io ho}e li se kandidirati za gradona~elnika Grada Zagreba, prenosi Fena. “Tu bi bile potrebne malo dublje analize, a na kraju ovisi i o mojoj odluci. Za sada to nisam odlu~io“, rekao je Mesi} na zagreba~kom Fakultetu politi~kih znanosti (FPZ) nakon skupa “Parlamentarni izbori u Hrvatskoj“. Do dao je ka ko mu to pre dla`u ve}inom nezavisni ljudi koji sada nisu izravno u politici, a ima nekih koji su i bili. Izjava biv{eg predsjednika Hrvatske nije se svidjela zastupniku HDZ-a Andriji Hebrangu. “Ako se to doista realizira, ja prestajem biti gra|anin Zagreba, selim iz Zagreba u neko drugo mjesto“, rekao je Hebrang.

HRVATA U RS
U hrvatskoj op}ini Krnjak mnogo je protjeranih s banjalu~kog podru~ja, koji `ive u neizvjesnosti i nemogu}nosti povratka
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

U aprilu popis na Kosovu
Kosovo je dobilo odobrenje evropskog zavoda za statistiku Eurostat da mo`e da po~ne popis stanovni{tva i doma}instava u aprilu sljede}e godine, pi{e pri{tinska {tampa. Direktor Eurotstata Piter Everers izjavio je u Pri{tini da je Kosovo spremno da provede popis u prolje}e sljede}e godine. On je dodao ja jo{ postoje neki tehni~ki problemi, koje kosovske vlasti treba da rije{e, ali da su glavne predpostavke za kvalitetno odr`avanje popisa “zasnovanog na najvi{im me|unarodnim standardima“, ve} pokrivene.

Zagreba~kim tulumom s LepomBrenom i ostalima, kako se navodi, iz dru{tvene, kulturne i sportskeeliteZagreba i Beograda, za{e}eren je dvodnevni slu`beniposjetsrbijanskogpredsjednikaBorisaTadi}aHrvatskoj. No, ovo sveop}eobostrano{armiranje na partyu usred Zagrebadonekle je zasjeniloprogram drugogdanaboravkasrbijanskog predsjednika, kada je zajedno sa svojim doma}inom, hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovi}em,u sklopublic-turneje po unutra{njosti zemlje posjetio i mjesto Krnjak kod Karlovca. Ondjedanas`ivesrpskipovratnici u Hrvatsku, ali i Hrvatiprotjerani iz Bosne i Hercegovine, preciznije, Hrvatinasilnoprotjerani 90-ih godina iz dana{njeg srpskog entiteta u BiH.

Boris Tadi} sa Kemalom Montenom i Lepom Brenom na partyu u Zagrebu

Te`a stvar
Prema dostupnim informacijama, u op}ini Krnjak sada `ivi otprilike polovina od 4,5 tisu}a stanovnika, koliko ih je ondje`ivjelo prije rata, a me|u dana{njim stanovnicima tre}ina je Hrvata iz BiH. Me|u njima, mnogo je protjeranih s banjalu~kog podru~ja, a ono {to ih ujedinjuje u njihovim sudbinama, to su o~aj, u`asno bijedni uvjeti `ivota, neizvjesnost i nemogu}nost povratka. U razgovoru s ovim ljudima, premamedijskimizvorima, Tadi} je rekaokako je svjestanproblemaHrvata iz BiH, najavljuju}i pritom da }e o njimarazgovarati s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Sa spomenutim politi~arom iz srpskogentiteta o istojovojtemirazgovarao je ne ba{ takodavno i hrvatski predsjednik Josipovi}, ali eventualni pomaci u procesu povratka Hrvata u RS u hrvatskojjavnostidosadnisuregistrirani. U jednomnovinskom intervjuu u avgustu, hrvatski predsjednik je rekao da je Dodik “izvr{io sve {to je obe}ao“, a to se vjerojatno odnosilo na obe}anje da }e Hrvatima olak{atiregistraciju za sudjelovanje na op}imparlamentarnimizborima u BiH. Povratak je ne{to te`a stvar, konstatirao je u istom razgovo-

Tulum sa Montenom, Brenom i jo{ 300 uzvanika
[to se ti~e zagreba~ke sada{njosti, mediji su mogli odahnuti: Tadi} i pjeva~ica Severina kona~no su se upoznali i popri~ali. Zbog izjave predsjednikaSrbije da se svakojutrobudi s pjesmama splitske pjeva~ice, fotoreporteri i tv snimatelji jurcali su k’o bez du{e po zagreba~kom Muzeju za umjetnost i obrt, mjestu odr`avanja sve~anog partya koji je u ~ast srbijanskog predsjednika Tadi}a priredio hrvatski predsjednik Josipovi}. Ali, moment upoznavanja predsjednika susjedne dr`ave i doma}e pjeva~ice dogodio se u dubokoj diskreciji, daleko od o~iju i objektiva paparazza. Na partyu, kojeg se nazivalo dru`enjem ili, u zagreba~koj {atri tuluru za novine Josipovi}, sugeriraju}i idu}i korak: izravni kontakt povratni~kih udruga s Vladom RS-a. No,o ovimkontaktimanijebilo rije~i u dramati~nim reporta`ama o Hrvatima protjeranim iz BiH, koje su se iste ve~eri odmah nakon posjeta predsjednika Hrvatske i Srbije Krnjaku moglevidjeti u programimapojedinih zagreba~kih televizija. Me|utim, u kontekstu najavljene me|unarodne donatorske konferencije koja bi se trebala odr`ati u prvoj polovici idu}e godine, protjerane Hrvate iz BiH zasad se uglavnom ne spominje. U fokusu je model rje{avanja stambenih problema onih srpskih izbjeglica koji se vi{e ne `ele vratiti u mom, tulumarilo je 300-njak probranih uzvanika, me|u ostalim, ve} spomenuta Fahreta Jahi}, alias Lepa Brena sa suprugom Bobom @ivojinovi}em, Kemal Monteno, direktor RTS-a Aleksandar Tijani}, Miki Manojlovi}, Sergej Trifunovi}, Voja Brajovi} i Sreten Mokrovi}, te zagreba~ki estradnjaci Nina Badri}, Damir Urban, Matija Dedi}, filma{i Dalibor Matani} i Hrvoje Hribar, biznismeni Ivica Mudrini}, Goranko Fi`uli}, Nadan Vido{evi}, atleti~arka Blanka Vla{i}, novinari Zoran [prajc, Denis Kulji{, unuka Josipa Broza Sa{a Broz i dr. uklju~uju}i i 70 biznismena iz Srbije koji su doputovali zajedno s Tadi}em. obe}anje srbijanskog predsjednika Tadi}a da }e o njihovom problemurazgovarati s predsjednikom srpskog BH entiteta. A ovog entitetskog politi~ara iz BiH na Tadi}evoj turneji po Hrvatskoj spomenuli su novinari. Na njihovu zamolbu da prokomentira fri{ku Dodikovu izjavu kako je “Bosna nepovratno podijeljena zemlja“ Ta, di} je odgovorio: “Tu izjavu ne shva}am kao osporavanjeintegriteta BiH, nego kao svjedo~anstvo o problemu te zemlje, da tri naroda nemaju dobru suradnju. Primam je kao podstrek da u~vr{}ujemo BiH i da poma`emotamo{njim narodima da najbolje sura|uju u budu}nosti.“
Jadranka DIZDAR

Za ru{enje 181 objekat
Prema najnovijim podacima drugostepenih komisija, od do sada pregledanih 675 objekata o{te}enih u zemljotresu u Kraljevu, za ru{enje je 181 ku}a, prenosi B92. Komisije za procjenu {tete do sada su pregledale 1.920 objekata od oko 15.000 prijavljenih sa o{te}enjem. [tab za vanredne situacije, koji je u konstantnom zasjedanju otkako je formiran poslije razornog zemljotresa koji je pogodio Kraljevo i okolinu u no}i 3. novembra, odlu~io je da Ministarstvu prosvjete uputi molbu da se u svim univerzitetskim centrima pri raspodjeli mjesta u studentskim domovima izna|u mogu}nosti da {to vi{e studenata sa ugro`enog podru~ja dobije mjesto u studentskom domu.

Hrvatsku, a koji smatraju da im Hrvatska mora kompenzirati izgubljenu imovinu.

Obe}anje
U okviru na~ela trajnog zbrinjavanjaSrbaizbjeglih iz Hrvatske upravo dogovorenih u Zagrebu za vrijeme Tadi}eva posjeta, najavljena je kupovina stanovaizbjeglimSrbima u Srbiji iz donatorskih fondova, a nakon me|unarodne konferencije koja }e se najvjerojatnije odr`ati u Srbiji. U svjetlu donatorske konferencije spominjan je i regionalniaspektovogtrajnogrje{avanja problema srpskih izbjeglica, no kakosadastvaristoje, Hrvatima protjeranim iz BiH ne ostaje ni{ta drugo nego pouzdati se u

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

11

12

SVIJET

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Pjongjang izvodi vje`be ga|anja i poru~uje

Duma: Staljin naredio masakr
Donji dom ruskog parlamenta Duma usvojio je deklaraciju kojom priznaje da je katinjski masakr oko 22.000 poljskih oficira i intelektualaca 1940. bio zlo~in koji je naredio Staljin. U tekstu se dodaje da je u sovjetskoj propagandi odgovornost za taj zlo~in pripisana nacistima {to je izazvalo “bijes i ogor~enje“ poljskog naroda. “Objavljeni dokumenti su bili u tajnim arhivama i otkrivaju razmeru te stra{ne tragedije, ali tako|e svedo~e o ~injenici da je katinjski zlo~in po~injen na li~nu naredbu Staljina i drugih sovjetskih rukovodilaca“ navodi se u deklara, ciji. Ruski parlament izra`ava “duboko `aljenje zbog svih `rtava te neopravdane represije, njihovim porodicama i njihovim bli`njim“ pi{e u tekstu. ,

Korejsko poluostrvo

klizi ka ivici rata
Ju~er odjekivala artiljerijska paljba, a granate padale sjeverno od morske granice • O~evici tvrde da su vidjeli dim kako se di`e sa sjevernokorejske teritorije
Ju`nokorejska vojska saop}ila je da se ju~er ~ula udaljena artiljerijska paljba na teritoriji Sjeverne Koreje, ali da smatra da ju`nokorejska teritorija nije bila meta, javile su agencije. Ju`nokorejska televizija YTN je javila da su granate izgleda pale sjeverno od granice u moru u oblasti sjevernokorejskih teritorijalnih voda, prenosi Reuters dodaju}i kako o~evici tvrde da su vidjeli dim kako se di`e sa sjevernokorejske teritorije.

Seul: Novi ministar odbrane
Ju`nokorejski predsjednik Lee Myung-bak imenovao je za novog ministra odbrane svog savjetnika za nacionalnu sigurnost. Vijest je to koju su objavili korejski mediji, u vrijeme rastu}ih napetosti nakon topni~kog napada Sjeverne Koreje i odr`avanja zajedni~ke vojne vje`be s ameri~kom vojskom. Novi ministar je vojni oficir koji se zala`e za pametnu vojsku sposobnu predvidjeti i brzo odgovoriti na nepredvidive poteze Sjeverne Koreje. On je na polo`aju zamijenio Kim Tae-younga koji je u ~etvrtak podnio ostavku zbog kritika na na~in na koji je Seulodgovorio na sjevernokorejsko bombardiranje ostrva u blizini sporne morske granice izme|u dvije zemlje u Ju`nom moru. Predsjednik je prihvatio njegovu ostavkukako bi se popravilaatmosfera u vojsci i odgovorilo na seriju incidenata. MedijiopisujuLeea kao oficira s iskustvom u vojnim operacijama, vrlo sklonog suradnji s vojnim snagama SAD-a, klju~nog saveznika Ju`ne Koreje, prenosi Hina. koji je trajao tri godine i koji tehni~ki jo{ nije okon~an, jer jo{ nije sklopljen mir. SjevernuKorejusadaposebnobrineplanirana zajedni~ka ~etvorodnevna vojna

Pakistan: Sprije~en samoubila~ki napad
Dva mu{karca, od kojih je jedan bio opasan eksplozivom, uhap{ena su u petak u Pakistanu u akciji kojom je sprije~eno miniranje d`amije i vladinih objekata u glavnom gradu Islamabadu. Po rije~ima policijskog zvani~nika, uhap{eni koji je imao eksploziv na sebi, i{ao je da napadne d`amiju, i to u vrijeme molitve. Sumnja se da su neuspjeli bomba{i samoubice povezani s pakistanskim talibanima u oblasti Ju`ni Waziristan, prenose agencije.

Manevri
Ju`nokorejska agencija Yonhap kasnije je javila da se izgleda radi o sjevernokorejskom manevarskom ga|anju. Na obje strane podijeljenog Korejskog poluostrva je pove}ana budnost zbog incidenta koji se dogodio u utorak kada je bilo razmjene artiljerijske vatre izme|u dvije Koreje. Ju`nokorejske vlasti su tada objavile da je sjevernokorejska vojska napala ju`no ko rej sko nas ta nje no os trvo Yeonpyeong, dok su sjevernokorejske vlasti tvrdile da je Ju`na Koreja prva po~ela s vatrom u toku manevarske vje`be, prenosi Fena. Seul je kasnije potvrdio da je bilo ispaljivanja tokom vje`be, ali da paljba nije bila usmjerena ka Sjeveru. ^etiri osobe su poginule, dva vojnika i dva civila, u napadu u utorak, koji je bio najozbiljniji otkad su dvije zemlje sklopile primirje 1953. na kraju Korejskog rata

vje`ba snaga Ju`ne Koreje i Sjedinjenih Dr`ava, koja treba da po~ne u nedjelju, uz u~e{}e ameri~kog nosa~a aviona na nuklearni pogon “George Washington“ ko, ji je na putu prema oblasti Korejskog poluostrva. “Situacija u oblasti Korejskog poluostrva polako se pribli`ava ivici rata zbog bezobzirnog plana elemenata brzih na obara~u da imaju ratne vje`be usmjerene prema Sjeveru“ ocijenila je u petak sjevernoko, rejska dr`avna novinska agencija KCNA, glasilo vlade u Pjongjangu.

Hap{enje
Ju`nokorejska policija je privela 22 osobe za koje ima dokaze da su u utorakpo~eli {iriti paniku, u vrijeme razmjene artiljerijske vatre izme|u dvije Koreje. Jedan dio osumnji~enih je posredstvom interneta i mobilne telefonije slao poruke, navodno u ime ministarstva odbrane i lokalnih vojnih kancelarija, pozivaju}i rezervni vojni sastav na mobilizaciju, javila je ju`nokorejska novinska agencija Yonhap, pozivaju}i se na Nacionalnu policijsku agenciju NPA. Drugi dio je na isti na~in {irio paniku i obavje{tavao da je Ju`na Koreja prva napala Sjevernu Koreju, navela je NPA. Odjeljenje NPA za cyber kriminal saop}ilo je da je uhvatilo 48 poruka kojima su {ireni panika i la`ne vijesti. Jedan zvani~nik tog odjeljenja je izjavio da je rije~ o cyberkriminalupremakojem}e bitipreduzete kontramjere.

NATO odbacio prijedlog Medvedeva
Dvadeset i osam lidera NATO-a odbacilo je prijedlog ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva o planu za evropski proturaketni {tit koji se odnosi na podjelu kontinenta na zone koje bi trebalo {tititi. Ponuda Medvedeva prezentirana je iza zatvorenih vrata, u okviru samita NATO-a. Prema tom prijedlogu, nazvanom “sektorska protuzra~na odbrana“ Rusija bi preuzela , odgovornost za proturaketnu odbranu za svaki projektil ispaljen u pravcu Evrope koji bi letio preko njene teritorije ili iznad zone njene odgovornosti. ^lanice NATO-a bi u~inile isto za svaki projektil ispaljen u pravcu Rusije. Lideri NATO-a su u~tivo odbacili prijedlog i uputili ga svojim stru~njacima na ispitivanje, objavio je u petak Wall Street Journal pozivaju}i se na u~esnike samita. Stru~njaci trebaju dati svoje izvje{taje na skupu ministara odbrane NATO-a i Rusije u Bruxellesu u junu.

WikiLeaks }e objaviti nove povjerljive dokumente

Prepiske koje mogu posva|ati

SAD i Rusiju
Ameri~ki State Department objavio da se priprema za WikiLeaksovo objavljivanje diplomatskih dokumenata o velikom broju pitanja i zemalja
Objavljivanje povjerljivih informacija iz ameri~ke diplomatskeprepiskeobuhva}anezgodna stajali{ta o ruskoj politici i ~elnicima i moglo bi neugodnoiznenaditiMoskvu, javljaFena. Objavljivanje prepiske o~ekuje se ovih dana na WikiLeaksovoj internetskoj stranici. Novaotkri}aWikiLeaksamogla bi posva|ati SAD i Rusiju, pa i polovinu zemalja u svijetu, pi{e Kommersant. Izvor blizak vodstvuinternetskeistranicerekao je za Kommersant da dokumenti, me|u ostalim, obuhva}aju ikomentare o ruskojpolitici i nezgodne izjave o nekim ~elnicima zemlje, pi{e list. Me|udokumentima su i transkript rasprave izme|u ameri~kih diplomata i ruskih politi~kih du`nosnika, izvje{taji o va`nim doga|ajima u Rusiji i analizanjeneunutarnje i vanjske politike, dodaje Kommersant.
State Department radi na pripremanju stranih vlada za objavljivanje dokumenata

Ameri~ki State Department objavio je da se priprema za WikiLeaksovo objavljivanje diplomatskih dokumenata o “velikom broju pitanja i zemalja“ . Ta je stranica postala poznata po objavljivanju 400.000 povjerljivih dokumenata o ratu u Iraku.

State Department je rekao da njegove slu`be rade na pripremanju vlada stranih zemalja za to objavljivanje. Po izvoru u ruskom ministarstvu vanjskih poslova, na koji se pozivaKommersant, u ~etvrtaknave~er s ruskom diplomacijom jo{ nitkonijekontaktirao, prenosi u petak Hina.

OSLOBO\ENJE godine subota, 27. novembar 2010.
Iako iz Lisabona sti`e demanti

SVIJET FINANSIJA

13

Portugal slijedi

BiH

EU

Gr~ku i Irsku
Ukoliko bi Portugal iskoristio finansijsku pomo} iz kriznog fonda Evropske unije, to bi bilo dobro po [paniju, jer je ta zemlja prili~no izlo`ena prema Portugalu
Portugal je ju~er negirao novinski izvje{taj Financial Timesa Deutschland da je pod pritiskom ve}ine ~lanova eurozone i Evropske centralne banke da zatra`i finansijsku pomo} iz kriznog fonda Evropske unije. - Taj novinski ~lanak je u potpunosti neta~an i nema nikakve osnove, rekao je glasnogovornik portugalske vlade. FTD je u izdanju od petka pisao da ve}ina ~lanica eurozone i ECB tra`e od Portugala da podnese zahtjev za finansijsku pomo} iz evropskog kriznog fonda. List, ne otkrivaju}i svoje izvore, navodi da ECB i ~lanice eurozone vr{e pritisak na Portugal da tra`i pomo} da to ne bi morala u~initi i [panija, ~ija je ekonomija mnogo ve}a.

Opada podr{ka u~lanjenju
Podr{ka u~lanjenju u Evropskuunijume|ugra|anima u zemljamazapadnogBalkanaopada, iako EU i dalje ima veliki zna~aj, a jedino je do{lo do porasta povjerenja u Republici Srpskoj i CrnojGori, pokazalo je istra`ivanje Gallup Balkan Monitora. Odnos zapadnog Balkana i EU prikazujenajboljekarikatura nazvana “Splav meduza“, na kojoj se vide gra|ani Srbije i zapadnog Balkana kako plutaju o~ajni na splavu, a u pomo} im sti`ebrod s oznakom EU koji nosi naziv Titanic.

Lisabon demantira FTD

Belgija na ~ekanju

Na ivici bankrota
- Ukoliko bi Portugal iskoristio sredstva, to bi bilo dobro po [paniju, jer je ta zemlja prili~no izlo`enapremaPortugalu, navodi izvor iz njema~kog Ministarstva finansija, prenosi list. Brojni analiti~ari smatraju da }e Portugal nakon Irske zatra`iti finansijsku pomo} iz evropskog kriznog fonda te da postoji bojazan da bi to isto mogla u~initi i [panija. Portugalski premijer Jose Socrates je u nekoliko navrata negirao da je Lisabonu potrebna finansijska pomo}. Daily Telegrapha izvje{tava da }e Portugal poku{ati izbje}i ozbiljnu du`ni~ku krizu poput one koja je pogodila Irsku. U parlamentu se odr`ava debata o drakonskimmjerama{tednje, koje }e, strahuju mnogi, zemlju dovesti na ivicu bankrota i uni{titi ekonomiju. Poslanici priznaju da su zamrzavanjepenzija i plata zaposlenih u javnom sektoru, pove}anje poreza i smanjenjeizdvajanja za socijalnu pomo} jedina nada da se me|unarodniinvestitoriuvjeri-

Londonski Independent pi{e u petak da je dugoro~na budu}nost zajedni~ke evropske valute ponovo dovedena u pitanje. Euro nastavlja gubiti vrijednost zbog i dalje prisutne zabrinutosti u pogledu irske ekonomije i sposobnosti vlade u Dublinu da prebrodi oluju u kojoj se zemlja trenutno nalazi. Pored toga, strahuje se da bi domino efekt du`ni~ke krize u eurozoni mogao biti nezaustavljiv. I dok se Portugal i [panija pominju kao sljede}i kandidati za dobijanje finansijske pomo}i od Me|unarodnog monetarnog fonda i EU, pa`nja se sve vi{e usmjerava ka Belgiji, ~iji je javni dug gotovo 100 posto bruto dru{tvenog proizvoda. Belgija je, pored toga, bez vlade jo{ od izbora odr`anih u junu, zbog spora izme|u flamanskih i valonskih stranaka u vezi s regionalnim reformama. List navodi stav jednog ekonomskog analiti~ara da je Belgija, poput Portugala, [panije i Italije, vrlo ranjiva, jer nije fiskalno zdrava, ali, dodaje on, u vremenima poput ovih bazi~ne ekonomske odrednice vi{e nisu va`ne - ako se, naime, o nekoj zemlji po~ne mnogo govoriti i zavlada panika, predskazanje se samim tim i ostvaruje. stanovni{tvo, o ekonomski iracionalnim mjerama koje se provode samo kako bi se udovoljilo me|unarodnom finansijskom tr`i{tu. Budu}i da su uslovi pod kojima vlasti pozajmljujunovac ove sedmicebitno pogor{ani, sve se vi{e spekulira da }e Portugal krenuti putem Gr~ke i Irske, odnosno da }e biti primoran zatra`iti me|unarodnu finansijsku pomo}.

Istra`iva~ Gallupa u Bruxellesu Andrzej Pirka je rekao da se pojavljuju izrazite sumnje u EU me|u gra|anima regiona. U Srbiji je to povjerenje opalo sa 61 na 44 posto, a pad procenata pozitivnog stava prema EU u zemljama regiona obja{njava se ekonomskom krizom koja je zahvatila Evropu. Najvi{e gra|ani u Hrvatskoj, 45 posto, smatraju da }e im ulazak u EU smanjiti plate, u Srbiji taj procenat iznosi 21 posto, dok su najmanje nepovjerljivi u Crnoj Gori 8 posto.

ti da Portugalu ne}e biti neophodna vanjska pomo}, ali da te mjere istovremeno mo`da nisu i u najboljem interesu naroda.

Delegacija Evropske unije u BiH }e danas od 10.30 do 16 sa ti u Mer ca tor shop ping centru u Mostaru organizirati manifestaciju za djecu i odrasle pod nazivom “Moj evropski vikend“. U okviru te ma ni fes ta ci je bit }e odr`ano takmi~enje ekipa roditelja i najmla|ih u slaganju puzzli te niz drugih zanimljivih sadr`aja. Delegacija EU u BiH organizira niz manifestacija povodom obilje`avanja Sedmice pro{irenja EU, u kojoj Evrop-

Moj evropski vikend

ska komisija usvaja tzv. paket pro{irenja, odnosno set dokumenata u kojima poja{njava svoju politiku pro{irenja.

Restriktivni bud`et
Rije~ je, kako je rekao jedan poslanik manjinske socijalisti~ke vlade, o najrestriktivnijem bud`etu u historiji demokratskog Portugala, koji }e imati katastrofalne posljedice po

TS: Tender do 10. decembra
Vlada Srbije produ`ila je do 10. decembra rok za otkup tenderske dokumentacije za prodaju 51 posto akcija Telekoma Srbija. Rok je produ`en zbog velikog interesa telekomunikacionih kompanija. Interes Vlade Srbije je da se u tr`i{nu utakmicu za TS uklju~i ve}i broj ozbiljnih konkurenata, da bi transparentno i po najpovoljnijim uslovima bila ostvarena najbolja cijena za ovu kompaniju, saop}eno je iz Ministarstva finansija Srbije. Tender za prodaju 51 posto akcija TS-a Vlada Srbije raspisala je u oktobru. Vlada posjeduje 80 posto akcija, a preostalih 20 posto su u vlasni{tvu gr~ke telekomunikacione kompanija OTE, ~iji je suvlasnik Detsche Telekom. Odluka Vlade o prodaji TS-a predvi|a i podjelu 15 procenata besplatnih dionica gra|anima, kao i 6,4 posto dionica sada{njim i biv{im radnicima TS-a.

Bugarski ministar vanjskih poslova Nikolaj Mladenov izjavio je da se Sofija zala`e da svi njeni susjedi sa zapadnog Balkana postanu dio Evropske unije. - Bu gar ska je po slje dnja dr`ava koja se pripojila EU i ne}e biti prva koja bi se suprotstavila ~lanstvu neke druge zemlje u EU, rekao je on i dodao da }e se njegova zemlja na bazi iskustva zalagati da svaki sljede}i ~lan bude u potpunosti pripremljen za ~lanstvo. - Najve}i izazov za zemlje Balkana je da doka`u ne{to {to je Bugarskoj oduzelo nekoliko godina, a to je da ne provode reforme tek toliko da se predstave pred Bruxellesom, ve} da su odr`ivi i poka`u realne rezultate, kazao je Mladenov.

Mladenov podr`ava susjede

Nikolaj Mladenov

Bugarski {ef diplomatije je rekao da je uloga Bugarske da uka`e susjednim zemljama da postoji potreba za jasnim reformama, regionalnom saradnjom i dobrosusjedskim odnosima.

14

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH

Iza{li iz recesije, ali smo jo{ u krizi
Od ukupnog broja nezaposlenih, 361.000 otpada na dob od 15 do 40 godina • Deficit do kraja godine oko 6,5 milijardi KM
Broj zaposlenih u Federaciji BiH prema posljednjim podacima iznosi 423.875 osoba, {to je u odnosu na prosjek 2009. godine manje za 6.870. To pokazuje da smo izi{li iz recesije, ali da smo jo{ u krizi, odnosno da ne ispunjavamo sve parametre ka kretanju naprijed, izjavio je ju~er za Oslobo|enje predsjednik Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasi}. - Prosje~an broj zaposlenih u privredi u protekloj godini iznosio je 302.814, na kraju prvog po lu go di {ta te ku}e go di ne 290.069 osoba, dok je broj zaposlenih u izvan privrednim djelatnostima pove}an sa 127.931 na 133.806 osoba, kazao je on. Prema njegovim rije~ima, u Federaciji BiH su 361.654 nezaposlene osobe, prvo zaposlenje tra`i 168.651 osoba, dok je oko 193.000 osoba koje su ranije bile u radnom odnosu. - Od ukupnog broja nezaposle-

DEFICIT 5,3 MILIJARDE KM U prvih deset mjeseci BiH je ostvarila 5,8 milijardi KM izvoza, uvezena je 11,1 milijarda KM, pa je deficit 5,3 milijarde KM
Kada su u pitanju djelatnosti, najve}i pad zaposlenosti je u gra|evinarstvu i prera|iva~koj industriji, a najve}i rast u finansijskom sektoru. Kad je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena u prvih deset mjeseci, BiH je ostvarila 5,8 milijardi KM izvoza, uvezena je 11,1 milijarda KM, pa je deficit 5,3 milijarde KM. - Do kraja godine izvoz bi trebao dosti}i izme|u 6,9 i sedam milijardi KM, uvoz ne bi trebao biti ve}i od 13,3 milijarde KM, a

Jago Lasi}: Mijenjati strukturu proizvodnje

nih, oko 361.000 otpada na dob od 15 do 40 godina, {to zna~i da rast ekonomije nije dovoljan da prihvati prirast novih ljudi koji se javljaju za zapo{ljavanje. Potrebno je mijenjati strukturu proizvodnje, odnosno usmjeravati se vi{e na one grane koje imaju

vi{i stupanj dorade, ve}u finalizaciju i ve}u dodanu vrijednost, a ujedno te grane vi{e i zapo{ljavaju. Mi trenutno imamo srednje {kole nakon kojih se mlade osobe ne mogu zaposliti, jer u BiH ne postoji potreba za takvim kadrom, kazao je Lasi}.

ostvareni deficit od 6,4 do 6,5 milijardi KM, istakao je Lasi}. On je dodao da su prema klasifikaciji djelatnosti aktivni izvoznici ribarstvo, drvo i proizvodi od drve ta (bez na mje {ta ja), proizvodnja baznih metala, namje{taj i proizvodnja i opskrba elektri~nom energijom. U ovih pet djelatnosti ostvarene su 2,3 milijarde KM izvoza ili 40,36 posto ukupnog izvoza, dok sve ostale djelatnosti imaju 60 posto izvoza. - Ukoliko dr`ava misli dobro sebi i svojim gra|anima, neophodno je da poti~e ove djelatnosti, ali i da ja~a ulaganje i poticaje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, naglasio je Lasi}. Prema njegovim rije~ima, BiH mora, ako misli zapo{ljavati ljude, poticati {to ve}i stupanj finalizacije, kako bi se broj nezaposlenih, posebice mladih, kona~no po~eo smanjivati.
A. Pe.

Predstavljanja

JOSD za BiH
Sa osniva~ke skup{tine u Sarajevu
Foto: D. ]UMUROVI]

Ju~er je u Sarajevu Jedinstvena organizacija za socijalizam i demokratiju predstavila medijima svoj ekonomski program
Iako postoje od maja ove godine i ve} su imali niz aktivnosti, od kojih je najzapa`enije pro{ao Prvi sarajevski antifa{isti~ki festival, za zajedni~ko predstavljanje medijima sa~ekali su Dan dr`avnosti, odnosno dan poslije njegovog zvani~nog obilje`avanja. Tim povodom Vuk Ba~anovi}, ~lan JOSD-a i ju~era{nji uvodni~ar, istakao je va`nost 25. novembra, skre}u}i pa`nju da se taj doga|aj ne smije koristiti za stjecanje jeftinih politi~kih poena niti omalova`avati. Konferencija je uprili~ena i povodom kona~ne izrade jednog od najva`nijih dokumenata JOSD-a: „Ekonomija Zadruge“, ~iji su autori Ba~anovi} i Goran Nedi}. U podnaslovu dokumenta pi{e: „Slobodna i samoodr`iva BiH“, a dokument je, ustvari, elaborat kako to posti}i. Prva ta~ka strategije je dokapitalizacija razvojnih banaka i njihova transformacija u industrijsko-komercijalne banke. Potom slijedi utvr|ivanje kriterija za dodjelu kredita, gdje je posebno interesantan prijedlog minimizacija kamatnih stopa, pod uslovom da gra|ani za u{te|eni kamatni iznos moraju kupovati doma}e proizvode ili {tedjeti i investirati taj novac lokalno. Tre}a ta~ka je utvr|ivanje kriterija za mjerenje progresa gdje

O~uvanje najva`nijeg resursa
Prihvataju}i principe odr`ivog razvoja, u Sarajevu je ju~er osnovano Udru`enje za za{titu voda u BiH, koje okuplja nau~nike, stru~njake, pravne osobe i gra|ane koji imaju interes za razvoj i unapre|enje ove djelatnosti. Na osniva~koj skup{tini istaknuti su ciljevi udru`enja, s posebnim akcentom na o~uvanje raspolo`ivih vodnih resursa kao osnove `ivota i privrednog razvoja. Za predsjednicu Udru`enja izabrana je Amra Serdarevi}, potpredsjednici su Violeta Jankovi} i @eljko Rozi}, funkcija predsjednika Upravnog odbora povjerena je Indiri Sulejmanovi}, a sekretara Mirsadu Nazifovi}u. Udru`enje priprema me|unarodnu konferenciju posve}enu vodama u osjetljivim za{ti}enim podru~jima, s posebnom pa`njom tretirat }e me|ugrani~ne vode. Prisustvom skupu, podr{ku ovom udru`enju dao je predsjednik Hrvatskih voda Zoran Naki}. H. A.

Sa ju~era{nje prezentacije u Sarajevu

Foto: S. GUBELI]

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 233 - 27. 11. 2010. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.422487 1.442683 26.286621 0.078905 0.261731 0.697013 1.758872 0.565032 0.238589 0.209621 1.472185 0.989973 2.309625 1.475191 0.046966 1.822190

1.955830 1.426052 1.446299 26.352502 0.079103 0.262387 0.698760 1.763280 0.566448 0.239187 0.210146 1.475875 0.992454 2.315414 1.478888 0.047084 1.826757 USD BAM

1.955830 1.429617 1.449915 26.418383 0.079301 0.263043 0.700507 1.767688 0.567864 0.239785 0.210671 1.479565 0.994935 2.321203 1.482585 0.047202 1.831324 1.54124 2.259844

SLOBODNA I SAMOODR@IVA BiH U podnaslovu dokumenta pi{e: „Slobodna i samoodr`iva BiH“, a dokument je, ustvari, elaborat kako to posti}i
relevantnu ulogu ne}e igrati bruto doma}i proizvod, nego stepen zadovoljstva stanovni{tva. Kao ilustraciju, Ne di} je na veo da je osamdesetih godina BDP bio trostruko manji nego danas, ali je stepen zadovoljstva (zaposlenost, kvalitet obrazovanja, zdravstvenih usluga...) bio trostruko ve}i.

SDR (Special Drawing Rights) na dan 24. 11. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 24. 11. 2010 =

^etvrta ta~ka je zabrana prodaje resursa i infrastrukturnih projekata i njihovo finansiranje putem javnih banaka; peta uvo|enje progresivnih poreskih stopa na dohodak (ko ima ve}a primanja - pla}a ve}i porez, a ljudi s minimalnim primanji ma bi li bi oslo bo|eni pla}anja); {esta osloba|anje od poreza na dodanu vrijednost za sve minimalne `ivotno neophodne potrebe; sedma rigoroznije ka`njavanje svake svjesne kra|e ili zloupotrebe. Predsjednik JOSD-a Damir Berilo je rekao da }e se JOSD zalagati za ukidanje upravnih i nadzornih odbora, za uvo|enje radni~kih savjeta, odnosno borbu protiv nepotizma.
A. TIKVE[A

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, u ime Op}ine Jablanica, objavljuje

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini Jablanica 2 / 297 01. Sekretar organa dr`avne slu`be ........................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 02. [ef Odjeljenja za prostorno ure|enje, gra|enje, za{titu okoline i stambeno-komunalne poslove u Slu`bi za upravu za prostorno ure|enje, gra|enje, za{titu okoline, stambeno - komunalne, geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina.............................................- 1 (jedan) izvr{ilac 03. Stru~ni saradnik za pravne poslove u Slu`bi za upravu za prostorno ure|enje, gra|enje, za{titu okoline, stambeno-komunalne, geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina.............................................- 1 (jedan) izvr{ilac 04. Urbanisti~ko-gra|evinski inspektor, inspektor saobra}aja i puteva u Slu`bi za op}u upravu, dru{tvene djelatnosti i socijalna pitanja ...................- 1 (jedan) izvr{ilac 05. Stru~ni saradnik za registracije i dozvole, za podr{ku i razvoj biznisa, te poslove statistike u Slu`bi za op}u upravu, dru{tvene djelatnosti i socijalna pitanja................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 06. Stru~ni saradnik za poljoprivredu i {umarstvo u Slu`bi za op}u upravu, dru{tvene djelatnosti i socijalna pitanja.............................................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova, za sve pozicije, sadr`an je u tekstu javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~l. 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uslove, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i to: Za poziciju 01: - VSS - VII stepen — zavr{en pravni ili ekonomski fakultet - najmanje 6 ({est) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 02: - VSS — VII stepen — zavr{en pravni fakultet - najmanje 4 (~etiri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 03: - VSS - VII stepen — zavr{en pravni fakultet - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 04: - VSS - VII stepen — zavr{en gra|evinski ili arhitektonski fakultet - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 05: - VSS - VII stepen — zavr{en ekonomski ili pravni fakultet - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 06: - VSS - VII stepen — zavr{en poljoprivredni ili {umarski fakultet - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Hercegova~ko-neretvanski i Zapadnohercegova~ki kanton ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrifikovana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastalih raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine) 2. dokaz/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru 4. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Hercegova~ko-neretvanski i Zapadnohercegova~ki kanton ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu, izuzimaju se od polaganja ispita op{teg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op{teg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bi}e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidati su du`ni u roku od 8 dana od prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente, treba dostaviti u roku od 15 dana od dana objave javnog konkursa u Slu`benim novinama Federacije BiH, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Hercegova~ko-neretvanski i Zapadnohercegova~ki kanton Stjepana Radi}a 3, 88000 Mostar sa naznakom: „Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini Jablanica” Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Dobro jutro uz

POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed
5% 10% 15% 20%
pretplata na 3 mjeseca pretplata na 6 mjeseci pretplata na 9 mjeseci pretplata na 12 mjeseci

TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Mar{ala Tita 163 (zgrada Pivare Tuzla) 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/252 023 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

u Va{em domu!

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

20

% POSEBAN POPUST
ZA PENZIONERE
OSLOBO\ENJE

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, ABS banke DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

16

OGLASI
Narodu treba vratiti optimizam, a ne Ku~ana!

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Sa gospodinom Ku~anom nije ~asno raditi: 1. On i njegova grupa u politi~kom vrhu SR Slovenije neustavno su izdvojili Sloveniju iz sastava SFR Jugoslavije. Urotni~ke mjere mogle su biti legalno materijalizirane; 2. Oni su Omladinu Slovenije gurnuli da zava|aju narode Jugoslavije. Ljubljanska {tampa je godinama potpaljivala politi~ke po`are u Jugoslaviji. Omladina je lansirala {tafetnu palicu na dan godi{njice smrti predsjednika Tita. Oblik {tafete podsje}ao je na penis. S njom su pravili izlo`be u nekim republikama SSSR-a. 3. Vojnici teritorijalne odbrane Slovenije, oru`ana komponenta zavjere, kasnije regularna armija Republike Slovenije, pobila je 2 desetine vojnika JNA koji jo{ nisu pro{li kasarnsku obuku. Ubijali su mladi}e s le|a, me|u njima jednog Sarajliju, kasnije sahranjenog na Barama. Ha{ki sud nije zlo~in kvalifikovao, ali su koristili gospodina Ku~ana za svjedoka protiv pokojnog Slobodana Milo{evi}a. Na kraju da podsjetim javnost da umrli Alija Izetbegovi}, predsjednik Predsjedni{tva RBiH, nije prihvatio da ga slu`beno posjeti gospodin Milan Ku~an. Predla`em da se predlaga~i Milana Ku~ana za evropskog komesara u RBiH predstave narodu! Sarajevo, 21. novembar 2010. K.A.

PO[TOVANI ^ITAOCI!

OSLOBO\ENJE
Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{it }e se preko web-stranice www.kagi.com, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije. Za uplate u bankama u BiH, kao i u inostranstvu, navesti sljede}e opcije:

UPLATE U INOSTRANSTVU:
- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W .I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT AM MAIN, S.W .I.F.T.: DEUTDEFF UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI:

Banka
Apoteka ICMS TEFARM Te{anj Na osnovu odluke direktora Apoteka ICMS Tefarm Te{anj raspisuje

Valuta
KM KM

Broj ra~una
3383202250044019 1990490005630121

UNICREDIT BANK d.d. SARAJEVO ABS BANKA DD SARAJEVO

O G L A S
za popunu radnog mjesta u Apoteci ICMS Tefarm Te{anj 1. Magistar farmacije ...............................................1 (jedan) izvr{ilac na neodre|eno vrijeme Uslovi: Pored op{tih uslova propisanih zakonom, kandidati moraju ispunjavati sljede}e uslove: - da imaju zvanje i stepen {kolske spreme magistra farmacije, - da ne postoje zakonom propisane smetnje u pogledu obavljanja poslova magistra farmacije. Uz prijavu zainteresovani kandidati du`ni su prilo`iti dokaze o ispunjenju uslova iz oglasa i kratku biografiju o kretanju u slu`bi. Oglas ostaje otvoren sedam (7) dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjenju uslova iz oglasa dostaviti na adresu: Apoteka ICMS Tefarm Te{anj, Ul. Titova br.1, 74 260 Te{anj, sa naznakom: Prijava na oglas. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 124865 10 Ps Sarajevo, 18. 11. 2010. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Kenan Tanovi}, u pravnoj stvari tu`ioca PROMING DOO PJ 1 SARAJEVO, protiv tu`enog MOTUS LOGISTIKA DOO SARAJEVO, radi isplate potra`ivanja, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06, u daljnjem tekstu: ZPP), budu}i da tu`eni ne stanuje na adresi posljednjeg poznatog boravi{ta, objavljuje: pod prijetnjom prinudnog izvr{enja, uz naknadu tro{kova postupka. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama i na oglasnoj tabli Suda te da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi Suda. Obavje{tava se tu`eni da je na osnovu ~lana 70. stav 1. ZPPa du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti Sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku Suda, ime i prezime, odnosno naziv pravnog lica, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnosioca (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu tu`eni }e istaknuti mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protutu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ukoliko tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, Sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu s prilozima predaje se Sudu, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta. Sudija Kenan Tanovi}

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE DNEVNI LIST OSLOBO\ENJE (svaki dan) 6 mjeseci 12 mjeseci KM 60,00 120,00 EUR 31,00 61,00

Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite. Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata. [aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 132986 10 Ps Sarajevo, 23. 11. 2010. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Neboj{a Joksimovi}, u pravnoj stvari tu`itelja "Proming" d.o.o. PJ 1 Sarajevo, ul. Bla`ujski drum bb, Sarajevo, protiv tu`enog "Domus" d.o.o., ul. Zdravstvenih radnika 20, Gora`de, radi nov~anog potra`ivanja v.sp. 30.149,18 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06, u daljnjem tekstu: ZPP), budu}i da tu`eni ne postoji vi{e na adresi iz tu`be, objavljuje: Iznos od 427,64 KM po RN 2656/09-25 od 30. 11. 2009. do kona~ne isplate, Iznos od 4.403,03 KM po RN 2673/09-25 od 14. 12. 2009. do kona~ne isplate, - Iznos od 4.114,18 KM po RN 2712/09-25 od 24. 12. 2009. do kona~ne isplate, - Iznos od 2.651,98 KM po RN 2746/09-25 od 30. 12. 2009. do kona~ne isplate, - Iznos od 1.012,44 KM po RN 2861/09-25 od 31. 12. 2009. do kona~ne isplate. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama i na oglasnoj tabli Suda te da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi Suda. Obavje{tava se tu`eni da je na osnovu ~l. 70. stav 1. ZPP-a du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti Sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku Suda, ime i prezime, odnosno naziv pravnog lica, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnosioca (~l. 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu tu`eni }e istaknuti mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protutu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ukoliko tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, Sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu s prilozima predaje se Sudu u dovoljnom broju primjeraka za Sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta. Sudija Neboj{a Joksimovi} -

OGLAS
Dana 26. 3. 2010. godine stvari tu`itelj Proming d.o.o. PJ 1 Sarajevo, ul. Bla`ujski drum bb, Sarajevo, podnio je tu`bu protiv tu`enog Domus d.o.o., ul. Zdravstvenih radnika 20, Gora`de, radi nov~anog potra`ivanja v.sp. 30.149,18 KM. Tu`bom tra`i da Sud donese presudu kojom se nala`e tu`enom da u roku od 30 dana isplati tu`itelju iznos od 30.149,18 KM sa pripadaju}om zakonskom zateznom kamatom i to: - Iznos od 2.753,00 KM po RN 2064-10/2009-25 od 20. 10. 2009. do kona~ne isplate, - Iznos od 3.348,79 KM po RN 2101-10/2009-25 od 29. 10. 2009. do kona~ne isplate, - Iznos od 2.002,75 KM po RN 2314-10/2009-25 od 31. 10. 2009. do kona~ne isplate, - Iznos od 6.047,12 KM po RN 2341/09-25 od 19. 11. 2009. do kona~ne isplate, - Iznos od 1.631,48 KM po RN 2421/09-25 od 30. 11. 2009. do kona~ne isplate, - Iznos od 1.409,42 KM po RN 2428/09-25 od 30. 11. 2009. do kona~ne isplate, - Iznos od 1.418,35 KM po RN 2485/09-25 od 30. 11. 2009. do kona~ne isplate,

OG L A S
Dana 26. 1. 2010. godine tu`ilac PROMING DOO PJ 1 Sarajevo je podnio tu`bu protiv tu`enog MOTUS LOGISTIKA DOO Sarajevo radi isplate potra`ivanja, v.s.p. 5.480,63 KM. Tu`bom tra`i da Sud donese presudu kojom }e nalo`iti tu`enom da u roku od 30 dana isplati tu`itelju iznos od 5.480,63 KM sa pripadaju}om zakonskom zateznom kamatom i to iznos: - iznos od 2.763,71 KM po RN 2266-09-4 od 18. 8. 2009. godine do isplate, - iznos od 2.448,56 KM po RN 2373-09-4 od 31. 8. 2009. godine do isplate, - iznos od 90,03 KM po RN 2486-09-4 od 31. 8. 2009. godine do isplate, - iznos od 108,42 KM po RN 1660-09-1 od 31. 8. 2009. godine do isplate, - iznos od 70,01 KM po RN 2716-09-4 od 31. 9. 2009. godine do isplate,

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
1.434,91
BIFX

BERZANSKI IZVJE[TAJI 17
906,94
SASX-10

884,00

SASX-30

905,66

BIRS

1.372,98

FIRS

683,74

ERS10

Trgovanje na Banjalu~koj berzi

Sarajevska berza

Vanberzanska transakcija

Energoinvest-TDS-a
U sklopu 57 transakcija ukupno su prometovana 334.133 vrijednosna papira
Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi – burzi ostvaren je ukupan promet od 200.966,28 KM (173.966,28 KM re do vne ber zan ske trgo vi ne i 27.000,00 KM prijavljenog vanberzanskog prometa). U sklopu 57 transakcija ukupno su prometovana 334.133 vrijednosna papira. Promet na kotaciji iznosio je 154.311,67 KM, u sklopu 33 transakcije prometovana su 326.352 vrijednosna papira. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 14.044,25 KM, u sklopu devet transakcija prometovano je 947 dionica. Na kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je iznosio 14,84 KM. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 4.195,60 KM, u sklopu ~etiri transakcije prometovane su 1.292 dionice. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF BIG investicione grupe d.d. Sarajevo u iznosu od 2.445,60 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 3,09 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 136.071,82 KM, u sklopu 20 transakcija prometovano je 324.113 obveznica. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu od 132.395,34 KM, dok je obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu od 3.676,48 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 18.622,61 KM, u sklopu 19 transakcija prometovano je 1.517 dionica. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet os-

Obavljeno 79 transakcija

Promet pola miliona KM
Od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu pad cijena zabilje`ile su akcije dva emitenta, od ~ega su akcije preduze}a Vitinka a.d. Kozluk ostvarile pad od -20,00 posto
Na Banjalu~koj berzi tokom ju~era{njeg trgovanja ostvaren je promet od 598.605,49 KM, kroz 79 transakcija. Od akcija na slu`benomberzanskomtr`i{tu, lista B, najve}i promet je ostvaren akcijama Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 246.201,09 KM, po prosje~noj cijeni od 1,43 KM po akciji. Ukupanprometobveznicama na ju~era{njemtrgovanjuiznosio je 79.781,50 KM. Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Republike Srpske - izmirenje ratne {tete 3 u vrijednosti od 35.723,05 KM. Prosje~nacijena ovih obveznica ostvarila je pad od -0,31 posto. Od akcijazatvorenihinvesticionihfondovanajve}ipromet je ostvarenakcijama ZIF Kristal invest fonda a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 61.952,00 KM, po prosje~noj cijeni od 5,50 KM, {to predstavlja rast cijene za 0,36 posto. Akcije tri fonda su ostvarile rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}irastimaleakcije ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,68 posto, ju~er se ovimakcijamatrgovalo po prosje~noj cijeni od 3,80 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskomtr`i{tunajve}ipromet je ostvaren akcijama @itoprometa d.d. Br~ko, trgovalo se u iznosu od 96.000,00 KM, po prosje~noj cijeni od 1,60 KM. Od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu pad cijenazabilje`ile su akcijedvaemitenta, od ~ega su akcijepreduze}aVitinka a.d. Kozluk ostvarile pad od -20,00 posto i trgovalo se po cijeni od 5,12 KM po akciji, u vrijednosti od 5.632,00 KM, saop{tila je berza.

Dnevni promet 200.966,28 KM

Banjalu~ka berza Kursna lista za 26. novembar 2010.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

tvaren je dionicama emitenta Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo u iznosu od 9.100,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 70,00 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 1.032,00 KM, u sklopu ~etiri transakcije prometovane su 264 dionice. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Krajinaputevi d.d. Biha} u iznosu od 540,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 5,40 KM. Na tr`i{tu za emitente u ste~aju nije bilo zaklju~enih transakcija. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su obveznice FBiH za ratna potra`ivanja serije E od 3,09 posto, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent Sparkasse Bank d.d. Sarajevo od 9,40 posto i dostigao cijenu od 134,99 KM. Na vanberzanskom tr`i{tu obavljena je transakcija dionicama emitenta Energoinvest-TDS d.d. Sarajevo, u okviru jedne transakcije prometovano je 6.000 dionica u vrijednosti od 27.000,00 KM, saop}io je SASE.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 26. novembar/studeni 2010.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Boksit a.d. Milici Elektrokrajina a.d. Banja Luka Elektro Doboj a.d. Doboj Hidroelektrane na Drini a.d. Visegrad Hidroelektrane na Trebiznjici a.d. Trebinje Nova banka a.d. Banja Luka RiTE Gacko a.d. Gacko RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka Trznica a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,05 5,5 2,95(A) 3,06 3,8 0 0,36 0 1,66 4,68 2,05 5,5 2,95 3,06 3,8 2,05 5,5 2,95 3,06 3,69 38 11.264 20 20 2.474 77,90 61.952,00 59,00 61,20 9.389,08 0,505 0,303 0,58 0,38 0,42 1,04(A) 0,16 0,21 1,43 1,5 0 0 0,52 0 2,19 2,97 0 5 0 0 0,505 0,303 0,58 0,38 0,42 1,04 0,16 0,21 1,45 1,5 0,505 0,302 0,58 0,38 0,4 1,04 0,16 0,21 1,43 1,5 560 13.750 5.500 4.302 126.627 3.918 90.540 10.000 172.163 459 282,80 4.160,95 3.190,00 1.634,76 53.159,04 4.074,72 14.486,40 2.100,00 246.201,09 688,50

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA I PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE SPARKASSE BANK DD BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO POBJEDA RUDET DD GORA@DE RMU BANOVICI DD BANOVICI [IPAD KOMERC DD SARAJEVO SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE FAMOS D.D. SARAJEVO KRAJINAPUTEVI D.D. BIHAC 3,00 5,40 0,00 -1,46 3,00 5,40 3,00 5,40 164 100 492,00 540,00 3 1 134,99 18,65 8,00 70,00 3,17 35,63 2,30 -9,40 134,99 -0,84 18,81 0,38 8,00 0,00 70,00 -1,06 3,20 1,80 36,50 0,00 2,30 134,99 18,52 8,00 70,00 3,10 35,50 2,30 2 205 178 130 500 38 464 269,98 3.824,43 1.424,00 9.100,00 1.583,00 1.354,00 1.067,20 1 5 1 7 2 2 1 43,57 42,00 39,71 38,50 38,00 92,63 1,33 1,20 -0,68 2,41 3,09 0,00 43,65 42,00 39,71 38,50 38,00 92,63 43,00 173.989 42,00 7.400 39,00 16.945 38,49 113.610 38,00 8.200 92,63 3.969 75.814,35 3.108,00 6.619,74 43.737,25 3.116,00 3.676,48 6 3 3 6 1 1 3,09 3,50 0,25 0,00 3,10 3,50 3,05 3,50 792 500 2.445,60 1.750,00 3 1 14,84 -0,06 14,95 14,80 947 14.044,25 9

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Modricanka no3 a.d. Modrica UniCredit Bank a.d. Banja Luka Promtes a.d. Teslic Vitinka a.d. Kozluk Zitopromet d.d. Brcko Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 MKD Sinergija plus d.o.o Banja Luka 0,15(A) 600 0,1 5,12 1,6 38 36,11 36,8767 36,9141 100(A) 0 -13,79 0 -20 0 0,04 0,3 -0,31 -0,22 0 0,15 600 0,1 5,12 1,6 38 36,11 37 37 100 0,15 600 0,1 5,12 1,6 38 36,11 36,5 36 100 4.497 20 30.000 1.100 60.000 11.405 5.800 97.116 64.014 210 674,55 12.000,00 3.000,00 5.632,00 96.000,00 4.333,90 2.094,38 35.723,05 23.630,17 14.000,00

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

85,05

$ 1,22 %

4,38

$ 0,09 %

1.363,10

$ 0,87 %

26,78

$ 2,96 %

2,272

$ 0,80 %

685,50

$ 0,04 %

549,25

$ 0,81 %

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Uskoro nastavak radova u Ulici Nedima Filipovi}a

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ka`njeni vije}nici Novog Grada i Novog Sarajeva

]esiru i Mili~evi}evoj
zabrana kandidovanja
Pored zabrane kandidovanja, ]esir i Mili~evi}eva ka`njeni i nov~ano • Otvoreni postupci za utvr|ivanje sukoba interesa protiv Ibrahima Kerle, vije}nika Vogo{}e, Irfana Hoze iz Starog Grada i Fuada Pekmeza iz Centra
Centralna izborna komisija BiH kaznila je vije}nika Novog Grada Husu ]esira iz SDA i SDP-ovu vije}nicu Novog Sarajeva Zoricu Mili~evi} zbog sukoba interesa. ]esiru i Mili~evi}evoj izre~ene su nov~ane kazne i zabrana kandidovanja na bilo koju poziciju izabranog du`nosnika, nosioca izvr{ne funkcije ili savjetnika u periodu od ~etiri godine nakon po~injenog prekr{aja. Naime, ]esir je od 3. decembra 2008. godine istovremeno obavljao funkciju vije}nika u Op}inskom vije}u Novi Grad i du`nost ovla{tenog lica privrednog preduze}a Bosnaplast d.o.o. Sarajevo koje je u 2009. sklapalo ugovore vrijednosti ve}e od pet hiljada maraka godi{nje sa organima koji se finansiraju iz bud`eta bilo kojeg nivoa vlasti. Pored zabrane kandidovanja ]esiru je izre~ena nov~ana kazna od 3.500 maraka.

Radnici za koji dan ponovo na gradili{tu

ViK uslovljavao Op}inu?!
Iz KJKP Vodovod i kanalizacija od nadle`nih iz Novog Sarajeva tra`ili da uz saobra}ajnicu izgrade i separatni kanalizacioni sistem, te vodovodnu mre`u u neposrednoj blizini
Izgradnja saobra}ajnice u Ulici Nedima Filipovi}a na DolacMalti, koja je po~ela polovinom septembra, a ~iji je krajnji cilj povezivanje IV i V transverzale, te rastere}enje saobra}aje u naseljima Malta i ^engi}-Vila, obustavljena je zato {to je KJKP Vodovod i kanalizacija nastavak radova uslovljavao gradnjom separatnog kanalizacionog sistema u trupu saobra}ajnice, kao i vodovodne mre`e u njenoj neposrednoj blizini. Ovo je za Oslobo|enje potvrdio pomo}nik na~elnika za komunalne poslove Op}ine Novo Sarajevo Nijaz Hromo. - Radi se o ne~emu za {ta nismo planirali sredstva u bud`etu za ovu godinu. Na osnovu razgovora koje smo imali sa predstavnicima KJKP ViK, dobili smo odgovor da ni oni nisu planirali njihovu gradnju. Me|utim, s obzirom na to da je gradnja po~ela i da je to ve} ugovoren posao, Op}ina je dala nalog izvo|a~u radova, firmi Euroasfalt da ih i nastavi. U ovom trenutku, izvo|a~ pribavlja neophodnu opremu i priprema teren i za nekoliko dana radovi }e biti nastavljeni. ^injenica je da smo u{li u period godine kada se radovi odvijaju usporeno, ali to, ipak, ne}e smetati da oni budu nastavljeni, naglasio je Hromo. Prema njegovim rije~ima, za ono {to je od Op}ine tra`io ViK bilo bi neophodno osigurati izme|u 120 i 150 hiljada KM, {to je uz vrijednost investicije izgradnje saobra}ajnice od 500 hiljada KM, bilo neizvodivo. E. H.

Kerla: Predsjednik NO Centrotras-prevoz putnika

Hozo: Predsjednik Udru`enja likovnih umjetnika

Pekmez: Sklapao ugovore ve}e o 5.000 KM

Bliski srodnik
Vije}nica Mili}evi} je sankcionirana jer njen bliski srodnik, mu` obavlja funkciju ~la na Nad zor nog odbo ra KJKP Pokop, ~ime je povrije|en Zakon o sukobu interesa. Mili~evi} je, pored navedene zabrane kandidovanja, ka`njena i sa hiljadu maraka. U skorije vrijeme, u zavisnosti od kona~ne odluke Apelacionog odjela suda BiH (po eventualnim `albama), o~ekuje se oduzimanje mandata ]esiru i Mili~evi}evoj, te njegovo dodjeljivanje slje-

Sedmica potpisivanja Konvencije UN-a o pravima djeteta

de}im verificiranim kandidatima sa liste. Tako bi u Novom Gradu mandat trebao dobiti Idriz Hod`i}, a novi vije}nik SDP-a u Novom Sarajevu bit }e Mustafa Polutak. Pored ka`njenih vije}nika otvoreni su i postupci utvr|iva nja su ko ba in te re sa protiv Ibrahima Kerle, vije}nika Vogo{}e, Irfana Hoze iz Starog Grada i vije}nika Centra Fuada Pekmeza. Protiv Kerle je pokrenut postupak, jer osim funkcije vije}nika od 13. novembra 2008, obavlja i du`nost predsjednika Nadzornog odbora privatnog preduze}a Centrotrans prevoz putnika d.d. Kakanj, a koje je u 2009. i 2010. godini sklapalo ugovore ve}e od pet hiljada maraka sa organima institucija koje se finansiraju iz bud`eta. Pe kmez je is to vre me no obavljao du`nost vije}nika i funkciju ovla{tene osobe (vlasnika) privatnog preduze}a Sam shop group d.o.o. koje je u 2008. i 2009. godini poslova-

lo sa institucijama koje se finansiraju iz bud`eta bilo kog nivoa vlasti u iznosu ve}em od pet hiljada maraka na godi{njem nivou.

Privatna preduze}a
Ako se u toku postupka potvrde navodi zbog kojih je on otvoren i njima prijeti sankcija ~etverogodi{nje nepodobnosti kandidovanja na bilo koju izabranu, imenovanu ili funkciju savjetnika, odnosno oduzimanje mandata. Njima slijedi i nov~ana kazna u zavisnosti od stepena po~injenog djela. U slu~aju Hoze isti~e se da od 29. novembra 2008, osim funkcije vije}nika obavlja i fun kci ju ovla {te ne oso be (predsjednika) Udru`enja likovnih umjetnika BiH, koje se na godi{njem nivou bilo kojeg nivoa vlasti finansira sa iznosom ve}im od 50 hiljada mraka. Za ovu povredu zakonskih odre dbi izri~e se sa mo nov~ana kazna.
S. HUREMOVI]

Edukacija mali{ana u vrti}ima
Novogradski u~enici izveli prigodan program

Socijalna za{tita najmla|ih
U op}ini Novi Grad obilje`ava se sedmica potpisivanja UN-ove Konvencije o pravima djeteta. Ova jedinstvena aktivnost provodi se u deset op}ina/op{tina uklju~enih u projekat Ja~anje sistema socijalne za{tite i inkluzije djece u BiH (SPIS). Tim povodom u~enici osnovnih i srednjih {kola Novog Grada izveli su ju~er prigodan program i uru~ili predsjedavaju}em Op}inskog vije}a Novi Grad Aneru [umanu “Zid `elja“ . Op}ina Novi Grad imenovala je op}inski upravni odbor u okviru projekta Uvo|enje referalnog modela socijalne za{tite i inkluzije na op}inskom nivou. Odbor je izvr{io mapiranje situacije i izradio dokumentProcjenasituacije u sferidje~ije za{tite u op}ini Novi Grad, koriste}i metodologije zasnovane na po{tivanju ljudskih/dje~ijih prava. “Cilj uspostave referalnog modela u Novom Gradu je pove}anje svijesti lokalne zajednice o socijalnoj isklju~enosti, potrebama i problemima nadarene djece, te uvo|enje referalnog modela pristupa socijalnoj za{titi i inkluziji nadarene djece u Op}ini Novi Grad kroz definiranje jasne suradnje izme|u institucija koje pru`aju navedene usluge u Novom Gradu“, istakao je na~elnik Damir Had`i}.
S. Hu.

Za zdravlje na{e djece
Pod sloganom “Za zdravlje na{e djece“ farmaceutska kompanija Salveo BiH, je u saradnji sa JU Djeca Sarajeva pokrenula niz edukativnih radionica sa djecom pred{kolske dobi i dru`enja sa roditeljima, koje }e se odr`ati u vrti}ima u Kantonu Sarajevo, uklju~uju}i i op}ine Had`i}i i Vogo{}a. “Edukacija roditelja, staratelja, odgajatelja u vrti}ima o va`nosti preventivnih mjera i odr`avanju op}e higijene uvijek donosi redukciju obolijevanja“ poru~ila je na dru`enju sa , roditeljima, ~ija djeca poha|aju vrti} Biseri u naselju Kova~i, dr. Amra Junuzovi} - Kalji}, specijalista za dje~ije bolesti i odgovorni ljekar dispanzera za pred{kolsku djecu Doma zdravlja Stari Grad. Direktorica kompanije mr. Lejla Ned`ibovi} i Amra Junuzovi} - Kalji} posjetile su i vrti} Ma{nica na Grbavici, u kojem su ih do~eka-

Predavanje o zdravstvenim navikama

li mali{ani sa svojim odgajateljicama. Uz osmijeh i razgovor djeca su u~ila o va`nosti dobrih zdravstvenih navika. Kihanje u maramicu, ispravna toaleta nosa, temeljno pranje ruku su dobre navike, koje se moraju nau~iti.

OSLOBO\ENJE godine subota, 27. novembar 2010.
Dirigent Dario Vu~i} dobio delo`aciju iz bakinog stana

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

Tu`ba Op}ini

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP

ne odga|a izvr{enje?!
Ulaz u ulici Edhema Mulabdi}a, u kojem se nalazi stan Vu~i}a
Foto: A. KAJMOVI]

Iako je sudski proces u toku, Vu~i}u je nalo`eno da u ponedjeljak iza|e iz doma u kojem `ivi ve} 16 godina
mi rekli, ne odga|a ni sudski proces koji je u toku, kazao nam je Vu~i}. Vu~i} je napomenuo kako se stanarsko pravo sti~e nakon pet godina boravka u stanu i kod osoba koje nisu u bilo kakvom srodstvu, te da je o~igledno kako je njegov stan nekome namijenjen. - Baka ima jo{ jednog unuka, ali ja sa bratom nemam nikakvih problema, a on ~ak ne `ivi ovdje i nije tra`io bilo kakva prava vezana za ovaj stan. Kazali su mi kako imam jo{ jedan stan, ali to nije njihova briga, naglasio je Vu~i}.
J. M.

Dario Vu~i}, dirigent Opere Narodnog pozori{ta Sarajevo i vi{i asistent na Muzi~koj akademiji, dobio je delo`aciju iz stana u kojem `ivi ve} 16 godina. Kako je kazao za Oslobo|enje, u stanu Ulice Edhema Mulabdi}a `ivio je sa bakom, koja je 2001. godine umrla ne stigav{i rije{iti stanarsko pravo. - ^itav `ivot sam proveo u Sarajevu, sa advokatom sam sve predao na sud, pa je pokrenuta i tu`ba protiv Op}ine Stari Grad. Oni su zajedno sa Upravom za stambena pitanja pri Ministarstvu stambene politike Kantona donijeli rje{enje o delo`aciji kojeg, kako su

Vu~i}: Stanarsko pravo dobije se nakon pet godina

Gras otvorio dispe~erski centar na Dobrinji

Unapre|enje obrazovnog rada na Ilid`i

Vije}nici prihvatili predlo`ene mjere
Raspravljaju}i o informaciji o uspjehu u u~enju i vladanju u~enika osnovnih i srednjih {kola na kraju {kolske 2009/2010. i po~etku {kolske 2010/2011. godine, vije}nici Ilid`e su u srijedu na 18. redovnoj sjednici prihvatili prijedloge mjera Slu`be za obrazovanje, kulturu, sport i informisanje za unapre|enje odgojno-obrazovnog rada u osnovnim {kolama. A predlo`eno je, pored ostalog, da se zavr{i izgradnja multifunkcionalne sale u Drugoj osnovnoj {koli, nastavi dogradnja i rekonstrukcija objekta i gradnja sale za tjelesni odgoj Sedme O[ Ilid`a, koja ima najlo{ije uslove za rad u KS-a, te po~ne dogradnja objekta Pete osnovne {kole.
A. S.

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

Ba{i} presjekao vrpcu sa gostima iz turske kompanije IETT

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Br`a i kvalitetnija usluga
Zajedno sa gostima iz Turske, predstavnicima kompanije IETT (gradskog saobra}aja Istanbula), direktor Grasa Hasan Ba{i} ju~er je otvorio novi dispe~erski centar ovog preduze}a na trolejbuskoj okretaljci Dobrinja. - Proslavljamo 125 godina preduze}a i ovo je prvi objekat ovakve vrste u Kantonu izgra|en nakon Olimpijade. Uz pomo} Vlade Kantona nadam se kako }emo infrastrukturu preduze}a pobolj{ati i u narednom periodu. Dosad su voza~i i dispe~eri morali koristiti monta`ne objekte, istakao je direktor Ba{i}. Gras je u gradnju prodajnog centra, u kojem }e stanovnici ovog dijela Novog Grada mo}i kupiti sve vrste kar ti za grad ski pre voz, ulo`io 140.000 KM. Objekat bi bio i skuplji, ali su ga sagradili sami grasovci, uz nadzor in`injera ovog preduze}a. Otvaranju centra, pored gostiju iz Turske, prisustvovali su savjetnik ministra saobra}aja Kantona Edib Pra{ovi}, predsjednik Skup{tine Grasa Hamdo Kari}, te sekretar Vlade i ujedno ~lan NO Grasa Tarik Huma~ki}.
J. M. - S. Hu. 13, Budimpe{ta 15.05, Keln 17.30 i 18.30, Istanbul 18

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja danas }e bez napajanja strujom biti trafopodru~ja: Bistrik potok i ^emerlina od 8.30 do 15 sati, zatim Poturovi}i od 8.30 do 15.30 i Hrasnica mejdan od 8 do 16 sati, saop}eno je iz Elektrodistribucije.

PORODILI[TA

3 3

DJEVOJ^ICE DJE^AKA
7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15.15 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55, a radnim danima u 5.30, Kiseljak radnim danima u 16.15.

VOZOVI

Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30) Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

Polasci iz Sarajeva:

Dolasci:

Istanbul 8.50, Minhen 12.25, Cirih 12.30, Be~ 14.10 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Amsterdam 15.45, Keln 17 i 18, Beograd 21.40 Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dortmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart

Dolasci u Sarajevo iz:

AUTOBUSI

AVIONI
Polasci:
BBeograd 6.20, Zagreb 6.30 i 16, Cirih 7.10, Be~ 7.15 i 14.55, Amsterdam 10.15, Minhen

i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u

5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te radnim danima u 9.30 sati, Travnik svaki dan u

20
Titef ka`e NE nasilju

KULTURA

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Prvo mjesto Tamari Luji}
Opro{taj od Titefa
Michele Parente iz Italije, koji je dvije godine volontirao u IK Publika, pozdravio je brojne ljubitelje stripa rije~ima: - Danas je dobar dan, jer slavimo Titefa na lijep na~in, ali istovremeno je i tu`an, jer odlazi iz BiH. Bio je sa nama dvije godine. Sad }e se vratiti ku}i u [vicarsku, gdje je njegov otac Filip Sapui, zvani Zep, koji ga je kreirao. Znam da dobro poznajete Titefa, pa onda znate da on nikada ne la`e: obe}ao je da }e se vratiti. Kada? To jo{ ne znamo, ali ga ~ekamo. Parente je zahvalio {vicarskoj ambasadi u BiH, koja je financirala cijeli projekt. Sino} su sve~anom programu, uz brojne mali{ane, prisustvovali Haris Lokvan~i}, predstavnik ove ambasade, zatim urednik ~asopisa 5 plus Emir Vu~jak, te Azra Pita iz IK Publika. Glumica Azra Ibrahimovi} izvela je performans pod nazivom “Narand`a“ koji je inspiriran Titefom , i programom NE nasilju.

Drugonagra|eni je Ajdin Salihovi} iz Kladnja, dok je tre}eplasirani Tarik Hebibovi} iz Sarajeva. Specijalna nagrada `irija za sna`nu poruku pripala je Emini Sinanovi} iz Tuzle
Sino} je u Youth house centru za mlade na ^engi}-Vili otvorena izlo`ba svih radova {to su pristiglih na konkurs “Titef ka`e NE nasilju“, koji je Izdava~ka ku}a Publika organizirala u suradnji s na{im listom i ~asopisom za mlade 5 plus, te uz podr{ku {vicarske ambasade u BiH. Za tri najbolje strip-table nagrade su osvojili: prvo mjesto pripalo je Tamari Luji} (Osnovna {kola “Vuk Karad`i}“) iz Doboja, drugonagra|eni je Ajdin Salihovi} (Osnovna {kola Kladanj), dok je tre}eplasirani Tarik Hebibovi} (Osnovna {kola ^engi}-Vila) iz Sarajeva. Specijalna nagrada `irija za sna`nu poruku pripala je Emini Sinanovi} iz Tuzle (Osnovna {kola Sjenjak). Tako je odlu~io `iri koji je bio sa~injen od {est ~lanova (predstavnici IK Publika, 5 plusa, {vicarske ambasade u BiH i diplomirani nastavnik likovnog iz Sarajeva). Na konkursu su u~estvovali u~enici brojnih osnovnih {kola iz cijele BiH: “Mak Dizdar“, ^engi} Vila i “Osman Naka{“ (Sarajevo), Prva osnovna {kola (Ilid`a), “Vuk Karad`i}“ (Doboj), Peta osnovna {kola (Br~ko), Sjenjak (Tuzla), Kladanj i Vitovlje (Travnik). Najuspje{niji crta~i dobili su vrijedne nagrade, a prvonagra|eni strip }e biti objavljen u Oslobo|enju i ~asopisu 5 plus. Autorica najboljeg rada (Tatjana

Sa sino}njeg sve~anog programa uz dodjelu nagrada

Foto: D. TORCHE

Luji}), bit }e pretpla}ena na {kolski ~asopis 5 plus u toku jedne godine. Svi pristigli radovi (61 strip-tabla) izlo`eni su u prostoru Youth house centra za mlade na ^engi}-Vili do 4. decembra. U okviru ovog projekta IK Publika objavila je preko 40 strip-tabli i deset pedago{kih vodi~a s avanturama Titefa, naj~itanijeg strip-junaka za djecu u zapadnoj Evropi i {ire. Titef je tako na stra-

nicama Oslobo|enja i 5 plusa, u{etao u skoro sve domove i ve} stekao svoju mladu ~itala~ku publiku. S ovim kon kur som, izlo`bom i sve~anim programom uz dodjelu nagrada, zavr{en je dvogodi{nji projekt “Titef u BiH” koji je realizirala Izdava~ka ku}a , Publika, u suradnji s ~asopisom 5 plus i dnevnim listom Oslobo|enje, a uz podr{ku {vicarske ambasade u BiH.
Mr. SEKULI]

Kosovo Film Festival

Tri nagrade „Cirkusu Columbia“
Film „Cirkus Columbia“ bh. redatelja Danisa Tanovi}a dobitnik je tri nagrade na Kosovo Film Festivalu. Filmu bh. oskarovca dodijeljene su nagrada za najbolji film, nagrada za najbolji scenarij i nagrada za najbolju ulogu (Mira Furlan). Nagrada na ovom festivalu, koji je odr`an u Gnjilanu od 20. do 25. novembra, predstavlja jo{ jednu potvrdu uspje{nog festivalskog `ivota Tanovi}evog filma. Podsje}amo, „Cirkus Columbia“ svjetsku premijeruimao je na 16. SarajevoFilmFestivalu, gdje je osvojio Nagradu publike. Potom je prikazan na presti`nom festivalu u Veneciji gdje mu je dodijeljena nagrada Film budu}nosti. Uslijedile su Nagrada za najbolji film na Antalya Golden Orange Film Festivalu i nagrada „Vesna“ za najbolju scenografiju na Festivalu slovenskog filma, ka`e se u saop}enju Obala Art Centra.

XXVII susreti pozori{ta/kazali{ta BiH Br~ko

Historija i sje}anje
Dva velika jubileja - stogodi{njicu ro|enja knji`evnika Me{e Selimovi}a i 80 godina vlastita postojanja i djelovanja - umjetni~ki kolektiv Narodnog pozori{ta RS-a iz Banje Luke obilje`io je postavkomdrame“Moj brat“ Neboj{eBradi}a, u re`iji Milana Karad`i}a. Rije~ je, ustvari, o Bradi}evom poku{aju da na temelju romana Me{e Selimovi}a, uglavnom “Dervi{a i smrti“ ali i nekihelemenata“Tvr|ave“ , , kao i memoarskih sje}anja tog autora, ispi{e novi dramski tekst, koji bi ostao na tragu Selimovi}evog fascinantnog knji`evnog djela, ali bi donio i neke, samo sebi svojstvene vrijednosti i poruke. Stoga zadr`ava neka klju~na lica koja vode dramu - prije svega glavni lik, {to neodoljivo podsje}a na Ahmeda Nurudina, a ovdje se zove Muharem, kao i njegovu protute`u, lik isljednika, odnosno pomo}nika ministra, kao negativca koji iz pozadine vu~e sve konce svoje perfidneigre. Tu je i Knez, licekojetako|ermo`emo prona}i, istina u tragovima, i kod Selimovi}a. Naravno, pomaknuto je i vrijeme radnje, sve se doga|a neposredno nakon Drugog svjetskog rata - ba{ kao u sjajnoj predstavi Egona Savina “Dervi{ i smrt“ - a dodana su i nova lica, jedan `enski lik i jo{ jedan mu{ki protagonist, engleski diplomat koji se zatekao u Jugoslaviji tog doba. Bradi}, uz redateljaKarad`i}a i vrlouigrangluma~ki ansambl - Aleksandar Blani} u ulozi Muharema, Nikolina Jelisavac kao Marija, te @eljko Stjepanovi}, diplomat, Aleksandar Stojkovi}, pomo}nik ministra i Branko Jovanovi}, u roli Kneza - to zrnce nada, slamku spasa pronalaze u odnosu Muharema i Marije, njihovim osje}anjima i ljubavi{to se ra|ame|unjima, dakle emociji koja bi mogla nadvladati svu surovost i gor~inu svakodnevice. Narodno pozori{te iz Sarajeva zatvorilo je br~anske pozori{ne/kazali{ne susrete predstavom “Sarajevska pozori{na tragedija“ prema ,

„Sarajevska pozori{na tragedija“

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU vr{i ispravku

konkursa za izbor akademskog osoblja, objavljenog 25. 11. 2010. godine. U naslovu konkursa bri{e se rije~ PONOVO.
IPSA Institut d.o.o. Put `ivota bb Sarajevo

za prijem dipl. ing. elektrotehnike sa iskustvom min. 10 godina na poslovima signalizacije i telekomunikacija sa aktivnim znanjem engleskog jezika. Oglas ostaje otvoren do popune radnog mjesta. Prijave sa dokazom o ispunjavanju uslova dostaviti na adresu Put `ivota bb, 71 000 Sarajevo.

OGLAS

tekstu Pe|e Kojovi}a, a u re`iji Gor~ina Stojanovi}a. Primjer je to anga`irane, sna`nom porukom nabijene, gotovo manifestne predstave. Autor to ovako sa`ima: - Cilj projekta je da prika`e kako je su`ivot i pomirenje me|u doju~era{njim neprijateljima mogu}e i da nade za mirnu i zajedni~ku budu}nost u BiH ipak ima... Komad je nastao u koprodukciji sarajevskog MESS-a i NP Sarajevo. I to je, zapravo, u sr`i predstave - to na{e osje}anje prohujalog vremena i doga|aja koji su nas obilje`ili, ta pro{lost koju svaki od nas vidi iz drugog ugla, onaj zaborav {to nam omogu}ava da pamtimo “samo sretne dane“ . “Sarajevska pozori{na tragedija“ pita se, a naravno, pita i nas - kako je bilo mogu}e da se, gotovo ju~er i potpuno neo~ekivano, dogodi to {to se desilo, {to je to u ~ovjeku {to ga u nekoj nemjerljivoj jedinici vremena pretvara od ljudskog bi}a u zvijer, gdje su korijeni tih preobra`aja? I poru~uje: “Sje}anje je selektivna fantazija o pro{losti“ Tu “gomilu o~ajnika u srcu Balkana“ vrlo . uvjerljivo donosi gluma~ki ansambl sarajevskog Narodnog pozori{ta: Aleksandar Seksan, Ermin Sijamija, Sabina Bambur, Aldin Omerovi}, Maja Izetbegovi}, Irma Alimanovi} i Muhamed Mladen BI]ANI] Had`ovi}.

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

3. dani bh. filma u Zagrebu

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine FBiH",broj 12/03), ~lana 3. Odluke o uslovima, kriterijima i postupku imenovanja u regulirane organe ("Sl. glasnik Op}ine Kladanj", broj 1/04, 2/08 i 3/09), ~lana 7. Zakona o javnim preduze}ima u FBiH, broj 8/05) u postupku imenovanja na pozicije u regulirane organe iz nadle`nosti Op}ine Kladanj, op}inski na~elnik objavljuje

P O N O V NI JAVNI O G LAS
ZA IZBOR I IMENOVANJE NA POZICIJE ^LANOVA UPRAVNIH ODBORA I Objavljuje se ponovni javni oglas za izbor i imenovanje na pozicije ~lanova upravnih odbora javnih preduze}a i ustanova kojima je Op}ina Kladanj osniva~- u JU Centar za socijalni rad Kladanj za ~lana Upravnog odbora ( ispred osniva~a); - u JP Veterinarska stanica Kladanj Za predsjednika Upravnog odbora (predstavnik osniva~a) 1 ~lan Upravnog odbora ( predstavnik osniva~a ) 1 ~lan Upravnog odbora ( iz reda uposlenika ); - u JU Biblioteka Kladanj 2 ~lan Upravnog odbora ( predstavnika osniva~a )

\elo Had`iselimovi}, Milan Bandi} i Enver Morali}

Foto: V. KLJAJO

Emocije i podr{ka
Me|u posjetiteljima je mnogo istinskih prijatelja BiH koji dolaskom u kino Europa `ele i javno demonstrirati svoju naklonost i prijateljske osje}aje
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Manifestacije Dani bh. filma u Zagrebu okupila je u elitnom kinu Europa ljubitelje bh. kinematografije, ali i brojna poznata zagreba~ka lica. Ova smotra najboljih filmskih ostvarenja iz susjedne BiH organizira se u glavnom gradu Hrvatske povodom Dana dr`avnosti BiH.

II Opis pozicije: upravni odbor - donosi pravila i druga akta ustanove, - imenuje i razrje{ava direktora ustanove, - utvr|uje planove rada i razvoja - utvr|uje godi{nji program rada, - donosi finansijski plan, - usvaja godi{nji obra~un, - usmjerava, kontroli{e i ocjenjuje rad direktora, - odlu~uje o prigovoru radnika na rje{enja o pravima obavezama i odogovornostima radnika u skladu sa zakonom i drugim op}im aktima ustanova, - odlu~uje o drugim pitanjima u skladu sa op}im aktima ustanove. Mandat predsjednika i ~lanova upravnog/nadzornog odbora je ~etiri godine sa mogu}no{}u ponovnog imenovanja u skladu sa zakonom. Imenovane osobe imaju pravo na naknadu za rad u skladu sa op}im aktima preduze}a/ ustanova i ista }e se ispla}ivati iz sredstava ustanove/preduze}a u koju budu imenovani. III Kandidati trebaju ispunjavati sljede}e op}e uslove: - da su dr`avljani Bosne i Hercegovine (dokaz: uvjerenje) - da su stariji od 18 godina, ali ne stariji od 70 godina (dokaz: uvjerenje) - da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH u periodu od 3 godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije (dokaz: uvjerenje ili ovjerena izjava) - da nisu osu|ivani za krivi~no djelo ili privredni prijestup koji predstavlja smetnju za imenovanje na upra`njenu poziciju u roku od 5 godina od dana izdr`ane, izvr{ene, zastarjele ili opro{tene kazne (dokaz:akt izdat od strane nadle`nog organa - suda) - da im odlukom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti na poziciji na koju se kandiduju (dokaz: akt izdat od strane nadle`nog organa - suda) - da se na njih ne odnosi ~lan IX.1. Ustava BiH (dokaz: Izjava kandidata potpisana i ovjerena od nadle`nog organa ili uvjerenje) - da nisu izabrani zvani~nici, nosioci izvr{nih funkcija ili savjetnici u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH ("Slu`beni glasnik BiH", broj 16/02) (dokaz: Izjava kandidata potpisana i ovjerena od nadle`nog organa). IV Pored op}ih uslova kandidati za ~lana Upravnog/nadzornog odbora treba da ispunjavaju slijede}e posebne uslove: - za imenovanje ~lanova upravnog odbora iz reda osniva~a kandidat treba imati VII ili VI stepen stru~ne spreme i radno iskustvo od najmanje 3 godine (dokaz: diploma, odnosno uvjerenje i potvrda o radnom iskustvu), - za imenovanje ~lanova nadzornog odbora kandidat treba imati VII ili VI stepen stru~ne spreme i radno iskustvo od najmanje 3 godine (dokaz: diploma, odnosno uvjerenje i potvrda o radnom iskustvu), - da nisu ~lanovi upravnog, izvr{nog ili drugog organa politi~ke stranke (dokaz: izjava kandidata potpisana i ovjerena od nadle`nog organa), - da nemaju privatni finansijski interes u reguliranom organu za koji se kandiduju (dokaz: izjava kandidata potpisana i ovjerena od nadle`nog organa); - da nije predsjednik ili ~lan nadzornog ili upravnog odbora dru{tva sa ve}inskim dr`avnim kapitalom ili u drugom reguliranom organu (dokaz: izjava kandidata potpisana i ovjerena od nadle`nog organa) - da nije dioni~ar dru{tva sa 50% i vi{e dionica, direktor i ~lan uprave bilo kojeg dioni~kog dru{tva kao i vlasnik sa 50% i vi{e vlasni{tva, diretor i ~lan uprave bilo kojeg dru{tva sa vi{e vlasni{tva, direktor i ~lan uprave bilo kojeg dru{tva sa ogrni~enom odgovorno{}u u dru{tvima sa ve}inskim dr`avnim kapitalom ili institucijama (dokaz: izjava kandidata potpisana i ovjerena od nadle`nog organa). Uz prijavu koja treba da sadr`i kra}u biografiju, adresu stana i kontak- telefon, kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispunjavanju uslova iz javnog oglasa. Dokumenti koji se prila`u uz prijavu za oglas moraju biti originali ili ovjerene kopije. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti razmatrane. Kandidati koji u|u u u`i izbor bit }e pozvani na intervju. Podnosioci prijava s kojima se ne stupi u kontaktu roku od 8 (osam) dana od isteka roka za podno{enje prijeve ne}e biti uzeti u razmatranje u daljem postupku imenovanja. Rok za podno{enje prijava ra~una se prema datumu objave oglasa u glasilu koje zadnje objavi ovaj oglas. Oglas za podno{enje prijava ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. U prijavi kandidati su du`ni nazna~iti na koju poziciju se kandidiraju i koju ustanovu ili preduze}e. Prednost za ~lanove upravnih i nadzornog odbora imaju kandidati srodne struke ustanova, preduze}a za koje se imenuju upravni/nadzorni odbori. Napomena: Kandidat mo`e imati srednju stru~nu spremu prilikom kandidovanja za ~lanove Upravnog odbora iz reda uposlenika ustanove. Prijavu sa potrebnim dokumentima treba dostaviti li~no ili preporu~eno po{tom sa naznakom “Prijava za javni oglas - ne otvarati” na adresu: Op}ina Kladanj — op}inski na~elnik, 75 280 Kladanj, Ulica kladanjske brigade broj 2. Broj: 02-05- 4190/10 Kladanj, 24. 11. 2010. g. Op}inski na~elnik Fuad Imamovi}, dipl. ing.

Po dvije projekcije
No osim ove sve~arske komponente ko ja po dra zu mi je va i u`iva nje u odli~nim filmovima, to je dru{tveni doga|aj u kojem se sudjeluje s puno sentimenta. “To je skroz BH pri~a“, ka`u organizatori iz Vije}a bo{nja~ke nacionalne manjine Grada Zagreba, sumiraju}i dojmove s ovogodi{njih Dana. Uz brojne fanove u Zagrebu vrlo voljene i cijenjene bh. kinematografije, te Zagrep~ane porijeklom iz BiH, me|u posjetiteljima je mnogo istinskih prijatelja BiH koji dolaskom u kino Europa `ele i javno demonstrirati svoju naklonost, podr{ku i prijateljske osje}aje. Zagreba~ke gradske vlasti, ~ija je financijska i svaka druga potpora u organizaciji ovog kulturnog doga|aja presudna, predstavljao je osobno gradona~elnik Grada Zagreba Milan Bandi}, ko ji je su dje lo vao u ce re mo ni ji sve~anog otvorenja. U kinu Europa u sredi{tu grada svakodnevno su se smjenjivale po dvije projekcije dugometra`nih filmova bh. kinematografije iz perioda 1961 - 2010, uklju~uju}i i dokumentarce iz serijala “Ulica pod opsadom“ autora Patrice Barrata i Ademi, ra Kenovi}a. Dani bh. filma u Zagrebu ove godine odvijali su se i uz potporu veleposlanika BiH u Hrvatskoj Vladimira Raspudi}a, {to je velika novost u odnosu na prija{nje godine jer je biv{i veleposlanik BiH u Zagrebu Aleksandar Dragi~evi} sustavno ignorirao ovu manifestaciju. Me|u vi|enijim ovogodi{njim posjetiteljima dominiraju poznate osobe iz filmskih i umjetni~kih krugova. Knji`evnik Predrag Matvejevi}, slikar i scenograf Ivica Propadalo, glumica Nada Rocco, samo su neka od poznatih imena koja su se ovih dana mogla vidjeti u kinu Europa. Ugledni zagreba~ki redatelj Krsto Papi} do{ao je na projekciju filma “Uzavreli grad“ Veljka Bulaji}a, a upu}eni ka`u da je s uzbu|enjem o~ekivao sekvencu ovog
Veliki interes publike

filma u kojoj se i sam pojavio prije gotovo pola stolje}a. Emocije su i motiv biznismena Envera Morali}a, porijeklom iz Banje Luke, da zna~ajnom privatnom donacijom financijski podr`i ovu smotru filmova iz BiH u glavnom gradu Hrvatske, a glavni koordinator manifestacije Ismet Efendi} iz zagreba~kog Vije}a bo{nja~ke nacionalne manjine ka`e da je usprkos recesiji taj mini festival bh. kinematografije uspje{no realiziran.

Doga|aj s du{om
Sredi{nji doga|aj ovog festivala s du{om bilo je obilje`avanje Dana dr`avnosti BiH, kada je na programu bio cjelove~ernji film “Ono malo du{e“ redatelja Kenovi}a, ovogodi{njeg specijalnog gosta zagreba~ke manifestacije. Dolazak atraktivne ekipe filma{a iz Sarajeva, producenta i redatelja Kenovi}a, redatelja Pjera @alice, kao i gosta iznena|enja ~ije se ime dr`i u strogoj tajnosti, a o~ekuje se ve~eras u spektakularnoj zavr{nici. Povodom uzbudljivog finala ovog kulturnog doga|aja organizatori su otkrili samo jednu: najavljeni dolazak biv{eg predsjednika RH Stjepana Mesi}a. U sklopu manifestacije Dani bh. kinematografije u Zagrebu ove godine prikazano je 10 dugometra`nih filmova bh. autora, “Sevdah“ Marine Andree [kop, “Uzavreli grad“ Veljka Bulaji}a, “Cirkus Columbia“ oskarovca Danisa Tanovi}a, “Valter brani Sarajevo“ Hajru di na Krvav ca, “Do bro u{ti ma ni mrtvaci“ Benjamina Filipovi}a, “Sasvim li~no“ Ned`ada Begovi}a, “Te{ko je biti fin“ Sr|ana Vuleti}a, te “Snijeg“ Aide Begi}, a u festivalski program selektora \ele Had`iselimovi}a, urednika na HTV-u, uvr{ten je i film “Dom za vje{anje“ Emira Kusturice.
Jadranka DIZDRAR

22

OGLASI
BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA BOSNIAN-PODRINJE CANTON GORA@DE MUNICIPALITY M U N I C I PA L I T Y M AY O R

subota, 27. novembar 2010. godine
BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA Na osnovu ~lana 8. stav 2. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10), ~lana 43. stav (2) Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Odluke o potrebi prijema u radni odnos zaposlenika broj 04-34-2-3515PD/10 od 15. 11. 2010. godine, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine r a s p i s u j e

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE BOSANSKOPODRINJSKI KANTON OP]INA GORA@DE NA^ELNIK OP]INE

Na osnovu ~lana 30. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH, broj 49/05), a na osnovu odredaba Protokola o bratimljenju gradova Gungoren Belediye Baskamiji iz Turske i Op}ine Gora`de od 29. 6. 2010. godine i odredaba Ugovora o saradnji izme|u ove dvije op}ine, na~elnik Op}ine Gora`de raspisuje

J AV N I O G L A S
za prijem zaposlenika u radni odnos na neodre|eno vrijeme 1. Referent — voza~ u Sektoru za finansijsko-materijalne poslove i unutra{nju podr{ku Odsjek za unutra{nju podr{ku i kontrolu ..................................................................................izvr{ilac 1 Opis poslova i zadataka: 1. Referent — voza~ u Sektoru za finansijsko-materijalne poslove i unutra{nju podr{ku - Odsjek za unutra{nju podr{ku i kontrolu obavlja poslove slu`benog prevoza motornim vozilom za potrebe organizacionih jedinica Ministarstva, stara se o odr`avanju, tehni~koj ispravnosti, registraciji i ~isto}i vozila, osigurava potrebna dokumenta za upotrebu vozila u saobra}aju, kao i druge poslove po nalogu pomo}nika ministra i {efa Odsjeka. Uslovi: Pored op}ih uslova propisanih ~lanom 10. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, stariji od 18 godina, da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak za krivi~no djelo za koje je predvi|ena kazna zatvora tri i vi{e godina ili da mu nije izre~ena zatvorska kazna za krivi~no djelo u~injeno s umi{ljajem u skladu sa krivi~nim zakonima u Bosni i Hercegovini, da nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine i da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavio), kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e: Posebne uslove: Za radno mjesto pod 1. Referent — voza~: - SSS/IV, zavr{ena srednja {kola dru{tvenog ili tehni~kog smjera; - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima voza~a; - polo`en voza~ki ispit B-kategorije; Potrebni dokumenti koje su kandidati obavezni dostaviti: 1. Prijava na javni oglas, 2. Diploma o zavr{enoj srednjoj {koli; 3. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od {est mjeseci); 4. Uvjerenje o dr`avljanstvu BiH (ne starije od {est mjeseci); 5. Uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (ne starije od tri mjeseca); 6. Izjavu kandidata da se na njega ne odnosi ~lan IX stav 1. Ustava BiH (ovjerenu od nadle`nog op}inskog organa); 7. Dokaz o tra`enom radnom iskustvu na poslovima voza~a; 8. Dokaz o polo`enom voza~kom ispitu B-kategorije - voza~ka dozvola i 9. Kratka biografija sa brojem telefona i adresom prebivali{ta. Dokumenti koji se prila`u uz prijavu moraju biti originali ili ovjerene kopije. Napomena za sve kandidate: Procedura izbora kandidata i prijem u radni odnos izvr{i}e se u skladu sa odredbama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine i Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Ministarstva civilnih poslova BiH. Svi kandidati koji se blagovremeno prijave i koji ispunjavaju uslove iz javnog oglasa podlije`u proceduri provjere osposobljenosti za obavljanje poslova radnog mjesta za koje su se prijavili (testiranje), koju provodi Komisija za sprovo|enje javnog oglasa. O mjestu i datumu testiranja kandidati }e biti blagovremeno obavije{teni. Ne mo`e se primiti u radni odnos niti biti u radnom odnosu lice koje u mjestu `ivljenja obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno koje ima zanatsku radnju ili vlastitu firmu. Prije potpisivanja ugovora o radu, primljeni kandidat je du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je primljen, ne starije od 30 dana. Javni oglas se objavljuje u dnevnim novinama: Oslobo|enje, Dnevni list i Euroblic i ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja. Prijave na javni oglas sa kompletnom dokumentacijom dostaviti, neposredno ili putem po{te preporu~eno, na adresu: Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Trg BiH broj 1, 71 000 Sarajevo, sa naznakom: "Javni oglas za zaposlenike". Nepotpune i neblagovremene prijave, kao i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene ne}e se razmatrati.

J AV N I O G L A S
za obavljanje izvanrednih poslova na realizaciji projekta osposobljavanja kulturno-edukativnog centra u gradskoj Art galeriji Gora`de Op}ina Gora`de raspisuje javni oglas za prijem namje{tenika u radni odnos na odre|eno vrijeme do 24 mjeseca. 1. Referent na realizaciji projekta kulturno-edukativnog centra u gradskoj Art galeriji Gora`de ...........................................................................................1 izvr{ilac radni odnos na odre|eno vrijeme do 24 mjeseca Opis poslova i radnih zadataka: - Pra}enje svih aktivnosti koje se odnose na projekt osposobljavanja i rada kulturno-edukativnog centra u gradskoj Art galeriji Gora`de, - Aktivnosti na realizaciji likovnih radionica raznih tehnika slikanja na vodi, platnu, svili, keramici kao i tehnike izrade nakita i sl. - Koordinacija rada osposobljenih volontera na obuci zainteresovanih gra|ana. - Posredovanje u komunikaciji na relaciji Op}ina Gungoren, Op}ina Gora`de i koordinator projekta. - Sve administrativno-tehni~ke poslove koji se odnose na kulturno-edukativni centar. - Obavlja i druge poslove i radne zadatke koje mu odredi rukovodilac slu`be za javne servise i tehni~ke poslove. USLOVI: Pored op}ih uslova predvi|enih u ~lanu 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji biH ("Slu`bene novine Federacije BiH, broj 49/05), kandidati trebaju ispunjavati slijede}e posebne uslove i to: - SSS/IV stepen dru{tvenog smjera ili tehni~kog, - 6 ({est) mjeseci radnog iskustva u struci Potrebni dokumenti (originali ili ovjerene kopije) - Prijava sa kra}om biografijom i broj telefona, - Diploma o zavr{enoj srednjoj {koli i svjedo~anstvo zavr{enog razreda, - Uvjerenje op}inskog i kantonalnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca); - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci); - Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) ili ovjerena kopija CIPS-ove li~ne karte, - Uvjerenje o radnom sta`u u struci, - Izjava kandidata da u posljednje dvije godine dana od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, - Izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Izabrani kandidati }e biti du`ni dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti namje{tenika. Javni oglas ostaje otvoren 15 (petnaest) dana ra~unaju}i od dana posljednjeg objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova predvi|enih javnim oglasom dostaviti na adresu: Op}ina Gora`de, Ul. mar{ala Tita br. 2, sa napomenom „Za Komisiju za provo|enje javnog oglasa za obavljanje izvanrednih poslova u gradskoj Art galeriji Gora`de“. Nepotpune i neblagovremene prijave se ne}e uzimati u razmatranje. NA^ELNIK OP]INE mr. Muhamed Ramovi}

raspisuje

KONKURS
za izbor i prijem {efa Odsjeka finansijskog knjigovodstva za potrebe Sektora za finansijske poslove, knjigovodstvo i plan KCUS-a 1. [ef Odsjeka finansijskog knjigovodstva ............................................................................1 Uslovi: Pored zakonom propisanih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati trebaju da ispunjavaju i slijede}e uslove: - VSS/V[S ekonomskog smjera - tri godine radnog iskustva u struci - certifikat ra~unovo|e ili ra~unovodstvenog tehni~ara - poznavanje rada na ra~unaru Prijem u radni odnos se vr{i na odre|eno vrijeme - 1 (jedna) godina. Prijave na konkurs sa dokazima o ispunjavanju uslova dostaviti na adresu: Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu Bolni~ka br. 25 Stru~na nemedicinska disciplina (protokol) Prijave se dostavljaju u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja konkursa. Napomena: Dokumentacija kojom se dokazuje ispunjavanje uslova konkursa mora biti u originalu ili ovjerena fotokopija. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

24 Pogledi

SEDMI^NI POLIGON

27. novembar/studeni 2010.

Obilje`en 25. novembar

Dr`ava u glavnom gradu
i {ta no vo: i ovaj Dan dr`avnosti Bosne i Hercegovine obilje`en je samo u jednom njenom dijelu. Uobi~ajeno stereotipno, reklo bi se. Svi politi~ari su se tiskali na Vje~noj vatri polo`iti vijence i sje}anje na partizane, ali i poginule branitelje glavnog grada dr`ave 92-95. Potom su {etali do Spomenika Djeci Sarajeva. Na Titinoj bisti malo ih je bilo. Desila se i sve~ana Akademija u Pozori{tu. Izreklo nekoliko prigodnih rije~i o ZAVNOBiHu i njegovoj va`nosti. Jer on je obnovio bosansku dr`avnost. Borbom bh. patriota koji su krvlju u~vrstili njene temelje. Danas, na`alost, mnogo je onih koji ih podrivaju...

N

Foto: D`. Krije{torac i A. Kajmovi}

vogodi{nji Susreti pozori{ta u Br~kom ostat }e u sjeni skandala koji se dogodio na posljednjem okruglom stolu u ~etvrtak na kojem se trebalo diskutirati o predstavi Gor~ina Stojanovi}a “Sarajevska pozori{na tragedija” Razlog skandala je ne. vjerovatan. Samo zbog spominja nja 25. no vem bra Da na dr`avnosti BiH. Naime, nekoliko prisutnih osoba se bukvalno unervozilo i po~elo dobacivati, kada je ovaj, jedan od najzna~ajinih datuma u historiji BiH, spomenuo voditelj Okruglog stola D`evdet Tuzli}, izvijestio je infobrcko.com. Tuzli} je na po~etku kazao da mu niko nije ~estitao Dan dr`avnosti, a da je za Bajram dobio dosta poruka, kako je kasnije objasnio to je u~inio metafori~ki poku{avaju}i prisutnima staviti do znanja da su se vremena promijenila jer bi ranije 25.novembar svi ~estitali, a rijetko ko Bajram. Nakon toga Ermin Sijamija je tako|er na po~etku razgovora “svima ~estitao Dan dr`avnosti BiH” {to su pojedinci proko,

O

BR^KO Ismijavanje praznika

mentirali “kako kome” Sijami. ja je zatra`io da mu ponove {to su kazali, na {ta je br~anski novinar Ne|o \urovi} rekao da “napolju pada snijeg” {to je is, provociralo glumca koji je demonstrativno napustio Okrugli sto. Gor~in Stojanovi} je odmah ustao i rekao da “po{to pada prvi ovogodi{nji snijeg, ode da ga vidi” a nakon toga cijeli glu, ma~ki ansambl NP Sarajevo je napustio okrugli sto koji je, i bez njihovog prisustva nastavljen. \urovi} se u nastavku, uz ~estitke za 25. novembar, izvinuo objasniv{i da nije `elio nikoga povrijediti, a nekoliko prisutnih je umjesto predstave komentiralo Dan dr`avnosti BiH, me|u kojima i profesor Aleksandar Grandi} koji je, izme|u ostalog, kazao da se pla{i “da `ivimo u svijetu la`i jer pojedinci u svojim glavama nisu ra{~istili ni sa detaljima iz Drugog svjetskog rata”!? Umjesto kulturnog doga|aja, umjetni~kog dojma i civilizacijskog pona{anja, pokazalo se, i na susretu pozori{ta, da smije{no-`alosnih stvari nema samo u teatru!

27. novembar/studeni 2010.

Pogledi 25 ZA PAM]ENJE

Par tizani se sreli u Sarajevu

ARISTOTEL Razum razmi{lja...

Smrt fa{izmu daleko, a ni sloboda nije bli`e!
re li su se jo{ je dnom. Ovom prigodom imali su povod - Dan dr`avnosti BiH. Iako u osamdesetim i devedesetim godinama, s pro{lo{}u na ple}ima, sje}anja su im bila jo{ uvijek bistra. I jo{ uvijek su za ono, a nimalo radosni ovome vremenu! Vide kako fa{izam nije posve o~i{}en s ovih prostora, odnosno, kako buja, samo je promijenio oblike i boje. U sarajevskom restoranu Felini, uz obnavljanje pri~a iz mladih dana, kada se ratovali i gradilo za sre}u sviju, kazali su poneku i o aktualnom trenutku na{e zemlje i dr`ave. U~esnik narodnooslobodila~kog rata i predsjednik Udru`enja antifa{ista i boraca NORa iz sarajevske op}ine Centar, [erif Biser, ispri~ao je kako se narodnooslobodila~kom pokretu protiv okupatora priklju~io jo{ kao 17-godi{njak, te da je 1942. dospio kao “ilegalista” u zloglasni logor Jasenovac, odakle ga je uz pomo} jednog prijatelja uspio izvu}i otac. Odmah po izlasku iz logora se priklju~io partizanima i osloba|anju zemlje. Priklju~io se, ka`e, borbi protiv neprijatelja, jer je vidio kako iz Sarajeva odvode nevine ljude, Srbe i Jevreje. “Boli me {to je danas na sceni fa{izam u RS, gdje je napravljena ~etni~ka dr`ava, samo za jedan narod, dok za druge nema ni posla ni bilo ~ega drugog. U zapadnoj Hercegovini se ponose ulicama koje su dobile ime po fa{istima Miletu Budaku i Juretu Franceti}u. Jo{ uvijek imamo mjesta u kojima su dvije {kole pod jednim krovom, ili situacije kad roditelji brane djeci da se dru`e s djecom druge nacionalnosti. BiH trebaju antifa{isti~ke snage koje }e se udru`iti protiv tog zla” kazao je Biser za saraje, vo-x.com. Petar Babi}, nekada{nji partizan i nosilac spomenice je dodao: “Mi smo se borili protiv Nije-

S

“ ...Ljudska sre}a se mo`e definirati funkcijom koja pripada svakom ~ovjeku. Svaki ~ovjek mora biti dio prakti~nog `ivota, a krajnje dobro bi trebalo proiza}i iz toga da se ta funkcija dobro obavlja i treba biti cijeli `ivot konstantna. Eti~ke vrline su one u skladu sa razumom, a intelektualne su superiornije jer razum razmi{lja, a mi{ljenje je najbolja ~ovjekova sposobnost. No, ~ovjek ne mo`e cijeli `ivot provesti neprekidno razmi{ljaju}i. Za sre}u ljudi su potrebne i neke vanjske stvari kao {to su zdravlje, zdrava djeca, hrana, skloni{te i sloboda...” (Aristotel, Nikomahova etika, knjiga deseta)

Dru`enje partizana u Feliniju

KANT Um slu`i shva}anju
“ ...Ali sam naziv pojma uma pokazuje ve} sada da se takav pojam ne}e mo}i ograni~iti na iskustvo, jer se on odnosi na jedno saznanje od koga je svako empirijsko saznanje samo jedan dio (mo`da na cjelinu mogu}eg iskustva ili njegove empirijske sinteze) i do koga, dodu{e, nikakvo stvarno iskustvo nikada ne dose`e potpuno, premda je uvijek jedan dio njegov. Pojmovi uma slu`e shva}anju, kao {to pojmovi razuma slu`e razumijevanju (opa`aja)...” (Immanuel Kant, Kritika ~istog uma)
Foto: Sarajevo-x

maca, usta{a i ~etnika, koji su bili na{i neprijatelji. Na na{oj, antifa{isti~koj strani su bili pripadnici svih naroda, i Srbi i Hrvati i Bo{njaci i ostali, nije se gledalo ko je ko. A danas, uspjeli su ~ak podijeliti i nas, nekada{nje saborce, napravili su razliku izme|u antifa{ista iz Banje Luke i Sarajeva” kazao je Babi}, do, dav{i kako je nekada{nja, socijalisti~ka vlast itekako vodila ra~una o svojim borcima. “O svakom od nas se vodilo ra~una, nijedan od nas nije mogao biti nezadovoljan. Za mene je bilo nezamislivo da {trajkujem protiv dr`ave za koju sam lio krv, na {to su borci iz proteklog rata bili prisiljeni” ka`e Babi}. ,

Borcima se pridru`io i Sulejman Tihi} predsjednik Stranke demokratske akcije, kao rijedak politi~ar: “ZAVNOBiH ima daleko ve}i utjecaj na dana{nju BiH, nego {to se to vidi u javnosti. Ovim ljudima treba odati du`nu pa`nju zbog njihove antifa{isti~ke borbe i borbe za na{u dr`avu” rekao , je Tihi}. Na ovome dru`enju potpredsjednik Saveza antifa{ista i boraca NOR-a Kantona Sarajevo, Ibrahim Durmo, iznio je podatak kako se sve vi{e mladih uklju~uje u antifa{isti~ka udru`enja, te da se samo SABNOR-u KS u posljednjih nekoliko dana pridru`ilo 150 mladih ~lanova.

NIETSCHE Voljeti pa umrijeti
“ Voljeti pa propasti, to ide jedno sa drugim od pamtivijeka. ... Volja za ljubavlju, to je ujedno biti spreman na smrt. To ja ka`em vama - kukavicama...” (Friedrich Wilhelm Nietsche, Tako je govorio Zaratustra)

26 Pogledi

27. novembar/studeni 2010.

ISTRA@IVANJE U ~emu se vozaju dr`avni du`nosnici BiH

[emsudin Mehmedovi}: Audi od 60.ooo maraka

@eljko Kuzmanovi}: Dva mercedesa, za svaki slu~aj

@eljkko Kom{i}: Narod ga nosi, ne treba mu auto

Predsjednici pjehe, zastupnici u mercedesu
Najskuplje automobile voze [emsudin Mehmedovi} (SDA) - audi A 6 vrijedan 60.000 KM, Mladen Ivani} (PDP)- mercedes ML 320 CDI od 50.000 KM, Jerko Ivankovi} Lijanovi} (NSRB) - mercedes C klase tako|er od 50.000 KM, dok mercedes obo`ava i odlaze}i zastupnik @eljko Kuzmanovi} (SNSD) - ima ih dva (E 220 CDI i E280 CDI), ukupne vrijednosti 50.000 KM

P

rivatni vozni park dr`avnihdu`nosnika, bar onih koji su se ponovno prijavili na netom odr`ane op}e izbore, a u skladu sa djelomi~nim informacijama koje su naveli u svojim imovinskim kartonima dostavljenim Centralnoj izbornoj komisiji BiH, vrijedan je preko 700.000 KM. No, treba imati na umu kako je dio du`nosnika nazna~io da ima vozilo, ali nisu naveli njihove iznose tako da se zasigurno radi o daleko ve}oj sumi. Iz analize se da vidjeti kako su najpopularnija vozila me|u politi~arima audi, {koda, prvenstveno octavia, te mercedes.

Zastupni~ki luksuz
Najskuplji automobil pojedina~no u svom vlasni{tvu ima [emsudinMehmedovi}, zamjenik predsjedavaju}eg Kluba poslanika SDA u Predstavni~kom domu (PD) PS BiH - audi A 6, vrijedan 60.000 KM. Delegat u Domu naroda PS BiH iz PDP-a Mladen Ivani} u svom posjedu ima mercedes ML 320 CDI, vrijedan 50.000 KM, a isto toliko staje i mercedes C klase zastupnika u PD PSBiH Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a iz NSRB-a. I odlaze}i zastupnik SNSD-a u PD PS BiH @eljko Kuzmanovi} obo`ava mercedese, pa ih tako ima dva - E 220 CDI (35.000), te E280 CDI (15.000 KM). Delegatkinja u Domu naroda

PS BiH Alma ^olo (SDA) vozi audi A 3 od 37.000, dok zastupnik u PD PS BiH iz HDZ-a 1990 Martin Ragu`, ima „obiteljski automobil“ za kojeg je naveo kako vrije, di 35.000 KM, ali ne i kojeg proizvo|a~a. Za razliku od njega njegov strana~ki {ef i izaslanik u Domu naroda PS BiH Bo`o Ljubi}, vlasnik je audia A 4 (35.000 KM). Poslanik SDS-a u PD PS BiH Mirko Okoli} tako|er vozi audi i to A 6, vrijedan 30.000 KM, a ista je i vrijednost onoga za ~ijim je volanom Niko Lozan~i}, jo{ nekoliko dana aktuelni predsjedavaju}i PD PS BiH, no ne navodi proizvo|a~a. Za upravlja~em BMW-a vrijednog 25.000 KM sjedi zastupnik SDA u PD PS BiH i predsjednik GO SDA, Halid Genjac. Zastupnik SDP-a u PD PSBiH Denis Be}irovi}, njegova odlaze}a koleginica, ali iz SBiH Azra Alajbegovi}, kao i njen sudrug iz HDZ-a BiH Slavko Mati}, vlasnici su {kode octavia vrijednih po 20.000 KM. I dosada{nji predsjedavaju}i Kluba zastupnika SDA u PD PS BiH, a novoizabrani ~lan Predsjedni{tva BiH, Bakir Izetbegovi} ima automobil vrijedan 20.000 KM, no nije naveo kojeg proizvo|a~a. [koda octavia dosada{njeg zamjenika predsjedavaju}eg PD PS BiH iz SBiH Beriza Belki}a vrijedna je 15.000 KM, isto kao i {koda fabia koja je u posjedu jo{ uvi-

^olakova gara`a
Najskuplji automobil u Vije}u ministara BiH, prema onom {to je navedeno, vozi predsjedavaju}i Nikola [piri} (SNSD) - audi A 6, vrijedan 30.000 KM, iako se pretpostavlja da je d`ip koji je u posjedu njegovog zamjenika i ministrafinancijaDraganaVranki}a (HDZ BiH)-VW tiguan- vrijedan daleko vi{e, iako za njega nije upisao procijenjeni iznos. Zamjenikministracivilnihposlova BiH iz SDA Senad[epi}vlasnik je forda focus vrijednog 24.000 KM, a njegovstrana~kikolega i ministar sigurnosti Sadik Ahmetovi} u posjedu je golfa IV procijenjene vrijednosti 15.000 maraka. Rudo Vidovi} ministar projek aktualne predsjedavaju}e Doma naroda PS BiH Du{anke Majki}. Renault clio (15.000 KM) vozi SDP-ova zastupnica u PD PS BiH Nermina Zaimovi} - Uzunovi}. Automobil passat odlaze}eg zastupnika SDA u PD PS BiH Huseina Nani}a vrijednosti je 13.000, a njegovog strana~kog kolege, ali delegata i predsjednika Kluba bo{nja~kog naroda u Domu naroda PS BiH, HazimaRan~i}a 12.000 KM (citroen C 5). I vozila koja su u posjedu samostalnog poslanika u PD PS BiH Mom~ila Novakovi}a (pristupio Demokratskoj partiji) vrijedan je 12.000 KM isto kao i predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a u PD PS BiH Velimira Juki}a. Auto mo bil (ni je na ve de na marka) koji je u posjedu predsjednika Kluba poslanika SNSD-a u PD PS BiH Drage Kalabi}a, vrijedan je 10.000 KM, dok je njemeta i komunikacija iz HDZ-a 1990, vozi se privatno u peugeotu 307 vrijednom 10.000, a zamjenica ministra odbrane Marina Pende{ (HDZ BiH) ima renault lagunu od 8.000 maraka. Zamjenik ministra finansija i trezora Fuad Kasumovi} iz SDA naveo je kako ima automobil ali ne i kolika je njegova vrijednost, dok je ministar pravde Bari{a ^olak (HDZ BiH) upisao kakonemavozila, ali daposjeduje gara`u vrijednu 20.000 KM. Ministar za ljudska prava i izbjeglice Safet Halilovi} (SBiH), prema onome {to je naveo u imovinskomkartonu, je bez automobila, iako je vi|an u prili~no skupom d`ipu. gov zamjenik i strana~ki kolega Lazar Prodanovi} naveo kako ima passata vrijednog 7.000 maraka.

Bari{a ^olak: Ima{ gara`u, kupi auto

Ima i skromnih
Opel astra koju vozi delegat u Domu naroda PS BiH (pripada Demokratskoj partiji) Slobodan [araba kako je naveo, vrijedi 6.000 KM, isto koliko i fiat punto odlaze}e SNSD-ove zastupnice u PD PS BiH Vesne [ain. Zastupnik SBiH u PDPS BiH na odlasku Ekrem Ajanovi} vlasnik je automobila {koda fabia za kojeg je naveo kako vrijedi tek 5.000 maraka, a isti iznos je i u autu, nepoznate marke, koji vozi zamjenik predsjedavaju}eg PD PS BiH iz SNSD-a Milorada @ivkovi}a. SDA-ov zastupnik u PD PS BiH [efik D`aferovi} “upisao“ je automobil renault megan sedan, ali ne i njegovu vrijednost,

Silajd`i} bez vozila
Dosada{nji, ali i novoizabrani, ~lanovi Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} (SDP) i Neboj{a Radmanovi} (SNSD), prema statusu koji su upisali u imovinskom kartonu, su pje{aci, odnosno u svom vlasni{tvu nemaju automobil. Isto se odnosi i na sada ve} biv{eg ~lana Predsjedni{tva BiH Harisa Silajd`i}a iz SBiH.

dok je odlaze}i poslanik SBiH Adem Huski} naveo da posjeduje sve isto kao 2006, no u tom imovinskom kartonu nema navedenog automobila, iako ga posjeduje. Naime, nakon nedavne kra|e jednog, Huski} je vrlo brzo nabavio drugi automobil. Lejla Kloki}, zastupnica SDA u PD PSBiH na odlasku, navela je kako posjeduje vozilo ali ne ni koje marke, kao ni koja je njegova vrijednost. ^ak devet zastupnika i delegata u Parlamentarnoj skup{tini BiH u dosada{njem sazivu naveli su kako ne posjeduju vozilo. To stoji u imovinskom kartonu Sadika Bahti}a i Azre Had`iahmetovi} (SBiH), Branka Zrne i Ilije Filipovi}a (HDZ BiH), Salke Sokolovi}a (SDA), Zlatka Lagumd`ije (SDP), Sefera Halilovi}a (BPS), Milice Markovi} i Slavka Jovi~i}a (SNSD).
Almir Terzi}

27. novembar/studeni 2010.

Pogledi 27

GRADSKI DANI TEKU

[ume, {ume, veliko vam hvala...

Avantura po{umljavanja
avno mi se javio biv{i kolega, sadazaposlenik BH Telecoma, MirzaPepi}. Zna da volimprirodu i poma`em joj koliko mogu, pa me zamolio da razmotrim njegovu, a naro~ito ideju kolege mu Nizara Za}iragi}a. Pokrenuli su, naimeakcijupo{umljavanjaBjela{nice i ostalihplanina u okru`enju. Uz to, po~eli su ipripreme za pokretanje udru`enja gra|ana koji bi se aktivirali na goletima na{ih planina. Ali avaj, jadiMirza, “prijevi{e od godineimali smo sastanak sa gosp. prof. Meki}em sa [umarskogfakulteta, te zapo~eli pri~u koja }e, ako Bog da, dovesti do famoznog po{umljavanja, a koji je trebao startati u subotu., 16. oktobra...“ Tako Mirza, uz mali dodatak: “Meki} je bio voljan da nam ustupi dokumentaciju, lokacije, savjete, pomo}institucijekoju on vodi, kao i njegovu li~nu. Potraja to do skora, a u me|uvremenu Telecom uplatio na ra~un {umara, a za raznorazne potrebe, kao sponzoraj 5.000 KM. Pred same izbore ~ovjek i institucija okre}u }urak, zamuknu i prestanu se javljati na mailove...” Inicijatori su napisali i pismo

D

“dragim roditeljima, dragim prijateljima prirode“ da im se jave, jer , 16. i 17. oktobra planira{e po{umljavati goleti - bijelim i crnim borom, bukvom i munikom... “ako dekan [umarskog fakulteta, Gospodin Meki}, bude raspolo`en da nam dodijeli ljude kao stru~ne konsultante...” Trebao se desiti sastanak s dobrovoljcima u re~enu subotu, na Bjela{nici, kod hotela Mar{al i gara`e za ratrake. Tu je ~ovjek trebao donijeti sadnice... Ali! [umarski fakultet se dugo nije javljao...Kona~no je uslijedio odgovor dekana Za}iragi}u: “ Po{tovani gospodine Zaciragi}u [umarski fakultet i Dekan ove ustanove podr`ava Va{u ideju od po~etka (od prije ~etiri godine kada smo bili kod Gradona~elnice), napravili smo Projekat koji je finasiran od strane SARAJEVO [UMA, kao i iskazana njihova spremnost za implementaciju istog. To zna~i da povr{ine koje su povjerene ovom javnom preduze}u trebaju biti tretirane pod njihovim pokroviteljstvom. Molim Vas ne upu{tajte se u avanture oko radova koji nisu podr`ani od Sarajevo {uma. Koristim se prilikom da Vas is-

kreno pozdravim Prof.dr Faruk MEKI]...” Slijedi Za}iragi}ev odgovor: “Dragi moj profesore, U dr`avi, gdje je boljeimatigram vlastinegotonuzlata, gdjestranke kupuju glasove za 10 dekagrama kahve, gdje je strana~kaelitaraspolo`ena za sje~u a ne zasa|enje{ume, gdjemi, iskreniljubiteljiprirodenemamokome da seobratimo! Pomislite da milionima godina ljudi piju vodu sa izvora rijeke Bosne a za samo 15 godina, koliko su pojedinestranke na vlasti, zbogizdatih hiljade nelegalnih gra|evinskih dozvola, voda je zaga|ena! I Vi, moj dragiprofesore, ovajprojekat nazivate avanturom! Dvije godine ~ekam da [umarski Fakultet i [ume KSorganizirajusa|enje. Jel treba komentar? Zaboravljate, da projekat koji ste napravili je dijelomfinansirao i BH Telecom (5.000 KM)! Naravno, niko zato ne zna jer se nije postavio baner na PRESS konferenciji na kojoj nije bilo nikog! Zato Vas selamimo ja i moj radni kolega Pepi} i vi{e Vas ne}u bihuzuriti sa mojim mailovima o avanturama! Predpostavljam da ste u opho|enju samnom pre{li sa pertu na persi poslije razgovora sa strana~kom kolegicom Durmo, koja, kao “iskrena vjernica“ po iftarima , pri~a da sam ukrao pare u marketingu i kupio apartman na Bjela-

{nici! Nekoliko ljudi mi je to prenijelo i niko ne}e da bude svjedok na sudu kako bih imao osnova za tu`bu. Maksuz Selam Nizar...” [to bi rekao citirani Nizar: Zar stvarno treba komentar??!!

Uranio Dan dr`avnosti
Taman se zajutrilo, a masa politi~ara, novoizabranih, po`urila je do Vje~ne vatre, iskazati privr`enost dr`avi i njenom Danu. Cvije}e se (pro)davalo ko ludo u obli`njoj cvje}ari, ulicu su zakr~ili sjajni, zatamnjeni automobili. Izlazili su prili~no smrznuti, ozbiljnih lica, stavljali vijence i naklanjali se vatri. Preko puta, pjehe, dolazio je Jure Gali}, prvi me|u bh. (preostalim) partizanima. Bez rukavica, sve~ano obu~en, svje`e izbrijan.

se u`ivo ]uski} koji je cijeli projekt vodio, prezadovoljan odzivom Kraji{nika na promocijama. Dostasjajnihboraca i ljudi iz ove brigade, mojih drugara, sam sreo ovih dana u glavnom gradu. Svi o~ekuju promociju knjige u Sarajevu. Najavljena je za prolje}e...

Muzej parking
Dotle, dr`avne tzv. institucije propadaju. Kao Zemaljski muzej, jedan od temeljnih svjedoka dr`avnosti BiH. To {to proki{njava, znamo. [to nema novaca ni za kakve aktivnosti, pjevu{e ve} i ptice na malobrojnim sarajevskim granama. E, sad je pretvoren u parkirali{te, pa mu se posjetitelj, i da ho}e, ne mo`e pribli`iti, kamo li u}i. Kad je ve} tako smije{no`alosno, nadati se da }e napla}eno parkiranje i}i u kasu siromahmuzeja?!

Sedamnaesta kraji{ka...
Ne hodam nigdje, postao sam maksimalni lokalac. Zato mi je Suljo Halalki} donio knjigu-monografiju “17 Vite{ka kraji{ka brdska brigada ARBiH“ koja je promovirana u Travniku. On je mogao iz [vedske do}i, ja nisam iz Sarajeva! Ina~e knjiga o ponajboljoj jedinici Armije RBiH, slavnoj i vite{koj, koju su priredili mr Amir Kliko i general Fikret ]uski}, odli~no izgleda. Gutao sam je do ranih jutarnjih sati. S promocije iz Klju~a i Sanskog Mosta, javio nam

Policija (ne)radi
Policija je u nas, ka`u, ostala bez nadle`nosti. Ne znam, ali mi nekako nejasno kad ih vidim kako prolaze pored o~evidinih prekr{aja i okre}u glavu. Al sretnem Adina Hebiba, slikara, kojemu je neko nedavno opuho atelje i digao slike. Veli, da nije bilo sarajevskih policajaca i Predraga Kurte{a Koke, naro~ito, ne bi ih prona{li u rekordnom roku, kao {to jesu!
Ramo Kolar

28 Pogledi

27. novembar/studeni 2010.

Nad Bijelom knjigom Stipe [uvara iz 1984. godine

Kad su cvjetale tikve i o glavu se razbijale
Stipe [uvar je 1984. godine naru~io analizu–dokument pod nazivom “O nekim idejnim i politi~kim tendencijama u umjetni~kom stvarala{tvu, knji`evnoj, kazali{noj i filmskoj kritici, te o javnim istupima jednog broja kulturnih stvaralaca u kojima su sadr`ane politi~ki neprihvatljive poruke”, koju su sastavili ozbiljni i intelektualno potkovani ~lanovi idejne komisije CK Hrvatske Tekst “Bijele knjige”, cjelovito tiskan nedavno u nakladi Ve~ernjeg lista, te njene odjeke u vremenu poslije, analizira na{ suradnik
e} sredinom 60-tih godina pro{log stolje}a u jugoslavenskom dru{tvu su po~ela propitivanja o istinama iz rata1941 – 1945, postratnom razdoblju 1945–1950, kolektivizaciji i njenim pogubnim u~incima, Informbirou i Golom otoku, te kona~no poku{aju druga~ijeg pristupa ~ovjeku i njegovim traumama u odnosu na sve prisutno glorificiranja kolektiva. Tendencije }e u promatranju ~ovjeka i}i u obrnutom smjeru u odnosu na slabljenje represije, gubitak vjere u vlast, starenjem vo|e kao centra centrifugalnih mo}i, jer kona~no njegova smrt }e nazna~iti po~etak kraja vi{enacionalne zajednice. Stipe [uvar, poznati intelektualac i ~lan Predsjedni{tva CK Hrvatske, ljevi~ar po vokaciji, gor{tak iz Like `eljan vlasti, naru~uje 1984. godine analizu – dokument pod nazivom „O nekim idejnim i

V

politi~kim tendencijama u umjetni~kom stvarala{tvu, knji`evnoj, kazali{noj i filmskoj kritici, te o javnim istupima jednog broja kulturnih stvaralaca u kojima su sadr`ane politi~ki neprihvatljive poruke“ koju su sastavili ozbiljni , i intelektualno potkovani ~lanovi idejne komisije CK Hrvatske. Ova analiza na preko300 stranica je dala izuzetan sa`etak svih intelektualnih uradaka u knji`evnosti, filmu, kazali{tu, likovnom stvarala{tvu, ~asopisima koji po mi{ljenju komisije imaju idejna skretanja u okviru projektiranog socijalisti~ko – komunisti~kog sustava. Naziv „Bijela knjiga“ ovaj materijal je dobio po [uvarovim rije~ima, jer su {apirografirane korice bile bijele boje.

Bijela boja - crna stvarnost
Na temelju izra|enog materijala odr`ano je 23. svibnja 1984. godine savjetovanje Komisije za

idejna pitanja i informiranje CK Hrvatske. Ovu komisiju su ~inili 37 ~lanova, me|u koje isti~emo Veljka Bulaji}a, Vicu Zaninovi}a, Vanju Sutli}a, Ivu Dru`ijani}a, Jo`u Horvata, Vatroslava Mimicu, Lordana Zafranovi}a, Gorana Babi}a, Miru Ljubi} Lorger i dr. Mnogo puta je ovaj dokument od 1984. do danas citiran, ali je cjelovit tiskan tek ovih dana u biblioteci „Ve~ernja edicija“ Ve~ernjih , novina iz Zagreba. Po prirodi svih procesa koji su vi|eni u povijesti mnogo puta, zaklju~ci ove komisije nisu polu~ili nikakav u~inak, nego se ubrzano i{lo ka jo{ vi{em udaljavanju dru{tava u Jugoslaviji, {to }e prouzro~iti u kasnijem periodu, najprije porast nacionalizma, potom politi~ke konflikte, disoluciju republika i stvaranje dr`ava, te kona~no zastra{u ju}i rat od Tri gla va do

\ev|elije sa vi{e od 100.000 mrtvih, razorene gradove i sela, uni {te no go spo dar stvo i smrvljen u prah vi{estoljetni osje}aj multikulturalnosti, te

Vitomil Zupan: Pi{e slobodno o neslobodi

Dragoslav Mihailovi}: Nisu cvetale samo tikve

Aleksandar Sa{a Petrovi} (desno): Dio “crnog talasa”

REZULTAT Po prirodi svih procesa koji su vi|eni u povijesti mnogo puta, zaklju~ci ove komisije nisu polu~ili nikakav u~inak, nego se ubrzano i{lo ka jo{ vi{em udaljavanju dru{tava u Jugoslaviji, {to }e prouzro~iti u kasnijem periodu, najprije porast nacionalizma, potom politi~ke konflikte, disoluciju republika i stvaranje dr`ava, te kona~no zastra{uju}i rat od Triglava do \ev|elije sa vi{e od 100.000 mrtvih, razorene gradove i sela, uni{teno gospodarstvo i smrvljen u prah vi{estoljetni osje}aj multikulturalnosti, te posvema{nju krizu odnosa za dugo vremena

posvema{nju krizu odnosa za dugo vremena. Nakon {to je zavr{ena revolucija 1941–1945, uveden jednopartijski sustav sa totalitarnim usmjerenim programskim djelovanjem, u svim, pa i umjetni~kim, sferama `ivota javili su se pojedinci tra`e}i pravo na slobo dno izno {e nje mi{ lje nja i umjetni~kog izra`avanja, koje nije moglo zaobi}i niti jednu temu poput demokratizacije odnosa, svrhe ve}ine poteza vlasti, odnos iste prema ~ovjeku, odnos prema slobodi, te kona~no otvorena pitanja me|unacionalnih odnosa. Kako se dru{tvo razvijalo i kako su pogledi na pro{lost i budu}nost bivali razli~iti, u zavisnosti odakle su upu}ivani, da li iz Beograda, Zagreba, Ljubljane ili iz Sarajeva, nesporazumi su rasli. U po~etku nakon {to su iz javnog `ivota uklonjeni Milovan \ilas, Edvard Kocbek i jo{ nekolicina intelektualaca koji su smjeli progovoriti druga~ije, u intelektualnim krugovima je prividno trajalo zati{je, ali se ~ekalo vrijeme kada }e zagrmjeti. Poslije 1968. godine i u osvitu 1970. godine Hrvatskog prolje}a sa paralelnim gibanjem u Beogradu i Zagrebu, se represijom zatvaraju ili uklanjaju iz javnog `ivota akteri koji su bili nosioci tih „opasnih ideja“ Najprije se pojavljuju dje. la koja obra|uju traume Golog otoka, koji je bio tabu tema i

27. novembar/studeni 2010.

Pogledi 29

Stipe [uvar, ljevi~ar: Bijela knjiga i usmjereno obrazovanje

izvor mnogostrukih nerazumijevanja, od toga tko je zamislio i proveo ideju o Golom otoku do predstavljanja javnosti nevi|enih psihi~ki i fizi~kih tortura zato~enika koji su isklju~ivo bili politi~ke naravi. Redaju se djela „Kad su cvetale tikve“ Dragoslava Mihailovi}a, „Nedovr{eni krug“ Jare Ribnikar, „U potrazi za Mesijom“ Eriha Ko{a, „Zadat `ivot“ Pavla Ugrinova i dr. Po~inje propitivanje doga|aja iz minulog rata, pa se postavlja na kazali{ne daske scensko djelo „Golubnja~a“ koje tretira probleme Srba u Dalmatinskoj zagori, gdje se evociraju uspomene na jame u koje su usta{e bacale Srbe. Objavljuje se zbirka pjesama Gojka \oge „Vunena vremena“ gdje pjesnik u aluzijama vidi i govori o staljinizmu, komunizmu, o stradanjima poslije rata, o umrlom vo|i, nazivaju}i ga metafori~ki medvjedom, o zabludama o ratu i pora}u.

Ponovno se tiska knjiga proze Edvarda Kocbeka, nakon {to je prvi put objavljena 1951. godine u Ljubljani, pa potom do`ivjela o{tre kritike i nije vi{e {tampana do 1982. godine. Sa velikim interesom se objavljuje roman Vitomila Zupana „Levitan“ u kome se problematizira `ivot glavnog junaka koji je bio mornar, boksa~, in`enjer i partizan koji je poslije rata proveo 7 godina u zatvoru kao politi~ki zatvorenik. Na pozornici nastupa pjesnik Matija Be}kovi} koji }e obilje`iti budu}e razdoblje. Raste broj aforizama objavljivanih u glasilima „Politici“ „Dugi“ „Nedjeljnoj Dal, , maciji“ omladinskim i studen, tskim listovima. U mno{tvu isti~emo samo dva: „Sve ma{ine su

taciju i da je kao takav tek pomogao da se napokoninstaliraideologija za koju se toliko borio“ U ovo . vrijeme pojavljuje se anga`iranost knji`evnika Predraga Matvejevi}a koji se u svojim otvorenim pismima sna`no zala`e za otvaranje prostora slobode, daju}i ~ak podr{ku osu|enom Gojku \ogi, a posebice Vladi Gotovcu i svim osu|enicima za grijehe politi~ke naravi.

TERET Prostori slobode se nevi|eno otvaraju, intelektualci postaju snaga i moda i vode javno akcije prema slomu jednog totalitarnog sustava, ali nerije{ena pitanja nacionalnih odnosa ostaju i za njih teret koji nisu mogli nositi. U vrijeme ovih polemika svaki nacionalisti~ki istup iz Beograda nailazi na kontra odgovor iz Zagreba i Ljubljane, o{tre se pera i prelazi najprije u grubu polemiku pa potom na intelektualne podjele koje }e zavr{iti apsolutnom ignorancijom i nikakvim kontaktima
za njih teret koji nisu mogli nositi. U vrijeme ovih polemika svaki nacionalisti~ki istup iz Beograda nailazi na kontra odgovor iz Zagreba i Ljubljane, o{tre se pera i prelazi najprije u grubu polemiku pa potom na intelektualne podjele koje }e zavr{iti apsolutnom ignorancijom i nikakvim kontaktima. Zavla~e se svi, sa ~asnim izuzetcima, u nacionalne ko{ulje i pripremaju idejnu potku za rat. U svim polemikama pa i borbi za stvarala~ke slobode, uglavnom prednja~e oni iz Beograda, Zagreba i Ljubljane dok tisak i tribine u ostalim republikama uglavnom prenose njihove stavove. Jedini koji se pojavljuje u ocjenama proskribiranih djela iz BiH je Ivan Lovrenovi} u povodu izlaska iz tiska romana Stjepana ^ui}a „Orden“, o kojem je izrekao veoma pozitivna mi{ljenja. U ukupnoj analizi prikazani su stavovi 458 intelektualaca {to kroz knji`evno umjetni~ka djela ili kroz javne nastupe onih koje su podr`avali ili sa kojima su polemizirali. Na krilima osvojene a ne samo–kontrolirane slobode, pripremala se javnost za nadolaze}e vrijeme. Politi~ke eliti }e i te kako biti no{ene iznijansiranim idejama iz mno{tva objavljenih djela i preuzeti samo ono {to }e odgovarati njihovim projektima. Ovakav trend }e stvoriti ~uveni nikad slu`beno objavljeni „Memorandum“ Srpske akademije nauka i umjetnosti i od knji`evnika Dobrice ]osi}a stvoriti oca nacije, dok }e ostali polemi~ari i knji`evnici Gojko \ogo, Momo Kapor, Vuk Dra{kovi} i dalje podr`avati projekt koji }e dovesti do sraza odnosa, ratova, sveop}e omraze koju treba desetlje}ima lije~iti. Ovo me podsje}a na doba Francuske revolucije koja je pripremljena na idejama prosvjeti telj stva na `aru na sil nog i opravdanog uklanjanja prevazi|enog stale{kog feudalnog ure|enja i afirmaciji ~ovjeka gra|anina, koju su pripremili intelektualci Robespijerre, Mara, Danton i koji su u~estvovali u dono{enju veoma progresivnih zakona, ali su na kraju bili pogubljeni od onih istih revolucionara kojim su bili na ~elu.

Yugo-Leviatan
Slijedi pregled filmova i djelovanja filmskih stvaratelja pripadnika tzv. „Crnogvala“ u filmukojina{u ratnu, poratnu i aktualnu situaciju predstavljaju druga~ije od uobi~ajenog koji na sve {to se desilo i de{ava imaju druga~iji crnji uklon pa samim tim idejno provo-

Nedovr{eni krug
Knjiga je objavljena 1981. godine odmah nakon Titove smrti. Knji`evnik je osu|en na 2 godine zatvora, a ujedno se podigla nevi|ena obrana{ka hajka od strane intelektualaca sa svih strana. U stvari, po~ela je duhovna polemika protiv totalitarnog sustava. Tiska se roman „No`“ Vuka Dra{kovi}a. Ovaj roman problematizira ~etni{tvo kao legitimnu borbu srpskog samo-organiziranog naroda u odnosu na usta{tvo i partizane, te lamentira nad nejedinstvom Srba koji se nisu organizirali i ujedinili u borbi protiv drugih. Pojavljuje se knjiga Dobrice ]osi}a „Stvarno i mogu}e“ kao zbirka 14 ~lanaka i eseja koja veoma uvredljivo govori o metamorfozi pogleda na dru{tvo i revoluciju znamenitog pripadnika komunisti~kog pokreta i uglednog knji`evnog pera, metamorfozu koja zapo~inje i zavr{ava sa suprotstavljanjem politici Saveza komunista.

Nacionalne ko{ulje
Ideja koju su intelektualci Francuske revolucije nosili i iznijeli je bila potpuno opravdana i njene rezultate, i pored ogromnog broja `rtava, ba{tini ~itav svijet tijekom nadolaze}eg XIX i XX stolje}a. Nacionalisti~ka ideja kod na{ih intelektualaca je totalitarna ideologija nacije i nazire joj se kraj, a neki protagonisti su u ~udnim okolnostima zavr{ili `ivot (\ogo, Nikola Koljevi}). Ovaj uradak CK Hrvatske je izuzetan kompendij intelektualnog stvarala{tva posljednje faze komunisti~kog sustava i slika odnosa, te bi bilo dobro da ga temeljito prou~e svi oni koji se bave problematikom kraja Jugoslavije, i koji }e ozna~iti potpuno novo nepredvidivo razdoblje u budu}nosti novonastalih zemalja.
Ivan An|eli}

Vuk Dra{kovi}: Nacionalisti~ka ko{ulja, pa tek onda druge

u rukama radnika osim glasa~ke“ i „Goli otok – to je ~ista pornografija na{eg puta u komunizam“ U . javnim istupima Mome Kapora, Brane Crn~evi}a, Vuka Dra{kovi}a, a posebice Igora Mandi}a i Stanka Lasi}a uo~avaju se sve pobrojane tendencije, a potonja dvojica posebno propituju intelektualni i knji`evni profil Miroslava Krle`e. Igor Mandi} }e na tribini o Lasi}evoj knjizi o Krle`i izjaviti „To {to je Krle`a tada postao suputnik vlasti dosljedno je potvrdio svoju izvornu bolj{evi~ku orijen-

ciraju javnost. Me|u te stvaratelje svrstavaju se @ivojin Pavlovi}, Mi}a Popovi}, @elimir @ilnik, Aleksandar Petrovi}, Du{an Makavejev i Rajko Grli}. Akcentiraju se uticaji nepo|udnih knji`evnika izvan kulturno jezi~nog kruga u Jugoslaviji poput Nade`de Mandelj{tajm, Milana Kundere i Jurija Pelikana. Prostori slobode se nevi|eno otvaraju, intelektualci postaju snaga i moda i vode javno akcije prema slomu jednog totalitarnog sustava, ali nerije{ena pitanja nacionalnih odnosa ostaju i

30 Pogledi
ako je ko (pro)slavio i je li uop{te slavio 25. novembar, Dan dr`avnosti Bosne i Hercegovine, nije izgleda vi{e nekakva vijest, bez obzira na historijski zna~aj ovog datuma, niti je stvar za analizu, jer u ovoj zemlji ni{ta nema posve pouzdano. Jedni su radili, drugi praznovali, tre}i (oni bez posla, a takvih je ogromna armija u ovoj zemlji) uknji`ili jo{ jedan kalendarski dan bezna|a. Pouzdane su i va`ne samo ~injenice, {to se ne mo`e izvrdavati i pobijati, mada bi mnogi i to htjeli. ^injenica jeste da je BiH prije 67 godina udarila sna`ne temelje dr`avnosti, i ~injenica jeste da je u izgradnji tih i takvih temelja u Varcar Vakufu (dana{njem Mrkonji} Gradu) sudjelovao i Mitar Suboti}, jedini `ivu}i svjedok tih doga|aja. Njegova pri~a i danas, bez obzira {to mu je skoro 97 godina, i {to kao vuk samotnjak, bez obzira na nacionalni doprinos i ponos kojeg su mu htjeli uzeti, djeluje istinski i jako uvjerljivo. Za nekoga je starost nagrada, a za nekoga kazna. A ako (i ako) u ovom vremenu, i sre}om, ~ovjek do|e u Mitrove godine, ka`u da se radije prisje}a detalja iz mladosti, nego onoga {to je ju~er bilo. Mitar ni ono ju~er ne zaboravlja, jer se,ka`e, hvala bogu, jo{o sebibrine, mada ga pomalo noge izdaju. Redovno slu{a radio, gleda tv (najvi{e voli gledati emisiju FTV politi~ki magazin 60 minuta, jer veli, sve je istina {to objavljuju). A ako mu se ne svi|aju teme, radije voli le}i rano (iza osam uve~er), jer se rano i budi. Hrani koko{ke, iza|e na svje` zrak, pa onda ~ita novine, ali ne redovno, jer vi{e ne mo`e voziti i i}i do Doboja (imao je yugu), pa se obraduje kada mu neko, poput kolege urednika Na{ih Novina Fahrudina Kapetanovi}a, donese koji primjerak.

27. novembar/studeni 2010.

K

REPORTA@A Mitar Suboti}, jedini `ivu}i vje}nik ZAVNOBiH-a

Mitru navrati k}er pa mu malo pomogne

[ta nam uradi{e od dr`ave, bo`e sa~uvaj
Jedinog `ivu}eg vije}nika ZAVNOBiH-a, Mitra Suboti}a, u selu Osredak, kraj Doboja, i ovoga je praznika - Dana d`avnosti, posjetio na{ novinar i zabilje`io njegovo vrlo aktualno razmi{ljanje o zemlji, dr`avi i ljudima...

Sje}anje i TV
Mitar `ivi na obroncima Vu~ijaka, u omalenom selu Osredak kod Stanara u Op{tini Doboj. Prisje}a se 1943. godine i novembarskih dana, kada su u Prnjavoru do~ekali nekakvu delegaciju iz Sjeverne Bosne (od Bijeljine), te zajedno putovali, nakon vi{ednevnog pje{a~enja od Prnjavora, Kula{a, ^e~ave, sve do Jajca. Tu su u nekom muslimanskom selu uspjeli sa jednim zarobljenim kamionom talijanske vojske putovati do Mrkonji}a. Ka`e da je kod svih kolega vije}nika ZAVNOIBIH-a, a bilo ih je 173, vladalo izuzetno jedinstvo u dono{enju va`nih odluka. Svi su bili dobri borci i ratnici, borili su se za slobodu. Borili su se za goli `ivot, za opstanak, za pravdu i pravednost. @eljeli su normalan `ivot i normalnu dr`avu. Kivan je na aktuelne politi~are koji na jednojstranihvale i {titeratne zlo~ince, a tobo`e se bore protiv fa{izma.

Spomenik poginulima za “srpsku stvar”

Spomen-plo~a osloboditeljima BiH

“To dvoje ne ide zajedno, izri~it je Mitar. Dodaje da su se bosanskohercegova~ki antifa{isti izborili za me|unarodni status dr`ave, ali i da su udarili najdemokrati~nije osnovne principe koje su potrebne jednoj modernoj zemlji. Odluke ZAVNOBIH-a su i danas mnogo bolje nego nekakav Deytonski sporazum. Mitar je izri~it kada ka`e da bi svakog kaznio ko ne obilje`ava 25. novembar. “Znate li vi {ta je taj dan za mene? Svetinja. I ja se toga nikada ne}u odre}i. S njim se pri~a nastavlja uz ~a{i-

PENZIJA Posebno mi je drago {to nisam zaboravljen od obi~nih ljudi, ali bogami jesam od ovijeh vlasti. Moja penzija je mogla biti iha-ha... i bila je u Titino vrijeme. Ali ovi mi je smanjili. [to su oni meni smanjili, ne znam, ali ne daju ni narodu koji je ~asno gradio ovo {to oni rasturaju

cu ljute {ljive koju redovno, ali po malo, ku{a. “Ne smijem mnogo, valja koke nahraniti, drva unijeti... ostarjelo se, pa se sve treba raditi pomalo. Kre}em se oko ku}e, dok se mo`e, unesem koji naramak drva...ali bogami i onemo}alo se. Hvala ljudima koji me posjete i obi|u, a ima ih.Posebno mi je drago {to nisam zaboravljen od obi~nih ljudi, ali bogami jesam od ovijeh vlasti. Moja penzija je mogla biti iha-ha... i bila je u Titino vrijeme. Ali ovi mi je smanjili. [to su oni meni smanjili, ne znam, ali ne daju ni narodu koji je ~asno gradio ovo {to oni rasturaju. “Molim te lijepo, ja sam u onoj dr`avi znao {ta mi pripada, a u ovoj mi nema ko to re}i. Redovno mi od penzije uzimaju dvije marke za nekakvu ~lanarinu, ali ja ne znam kuda to sve ide. I ono prava {to sam imao, ukinuli su mi. Mene je Dobojposebnorazo~arao, jer

se slabo interesuju za mene i slabo me obilaze, a pogotovo ne nude mi da idem u banju, a ona mi je sada potrebnija nego ikada. Kada je u pitanju obilje`avanje zna~ajnih datuma iz NOR-a, Mitar je posebno ogor~en.

Penzija ona i ova
“Nigdje u svijetu nemate takvu situaciju da imate dr`avu, a da joj ne priznate ro|endan i njeno postojanje. A to mu ga zna~i da ne priznajete ni same sebe. Jedinom `ivu}em vije}niku ZAVNOBIH-a Mitru Suboti}u stara~ki dani su kao godina. Jo{ se mnogo toga mo`e ~uti i nau~iti od ovog gor{taka iz Osretka, sela koje je dalo u NOR-u ~etrdeset boraca. Danas je Osredak zaboravljeno selo, kako od lokalnih, tako i od entitetskih vlasti. Na staroj i praznoj ~itaonici spomen plo~a borcima NOR-.a iz 1987.godine. No na ulasku u selo dominira

PRIZNANJA Nigdje u svijetu nemate takvu situaciju da imate dr`avu, a da joj ne priznate ro|endan i njeno postojanje. A to mu ga zna~i da ne priznajete ni same sebe
spomenik dvoglavog orla na kome su imena i fotografije osamnaestorice mje{tana koji su ginuli za „srpsku stvar“ u periodu od 1992. do 1995.godine. Mitar, koji je i sam predeverao sva{ta o tom periodu, jer je bio pod posebnim re`imom (~ak mu je bio jedno vrijeme zabranjen izlazak iz sela) ne mo`e da shvati dana{nje vrijeme i dana{nje ljude. Preporu~io je da se tekovine NOR-a, pa tako i odluke ZAVNOBIH-a, nikada ne zaboravljaju.
Miralem Begi}

27. novembar/studeni 2010.

Pogledi 31

POGLED IZ BIJELJINE [ta sve u~initi mo`e mo}ni Ka~avenda

Pjesnika spremio u selo, vladiku ustoli~io u gradu
Glavni razlog uklanjanja imena Ulice Du~i}a Jovana jeste Pajo iliti po~iv{i patrijarh Pavle, poznat za `ivota kao “svetac koji hoda“. Ali, poznat i kao patrijarh koji je blagosiljao, na Palama, politiku zla Karad`i} Radovana

U

Bijeljini ovih dana izbrisana je ulica Du~i}a Jovana! Ulica u centru grada koja vodi u gradski park. Poznata je po tome {to je u njoj, u toku vremena zla, 19921995.godine, bilo sjedi{te Kriznog {taba, Srpske demokratske/demonske stranke, kao i Arkanovog divljanja i ubijanja. Poznata je i po Bijelom dvoru Vase Ka~avende, koji se kao vladika uselio, 1992.godine, u zgradu Op{tinskog komiteta Saveza komunista i za renoviranje utro{io stotine hiljada njema~kih maraka. Bog mu dao! Istovremeno, u toj istoj ulici, poru{io je jedanaest muslimanskih ku}a i sagradio manastir i dvorce u zlatu. Poznata je ta ulica i po Atik-d`amiji, koja je, po `elji Vladike, sravnjena sa zemljom. [ut je odvezen, a preko dana postavljena je trava i zasa|eno drve}e. Umjesto d`amije nikao je park. Radove su izveli Muslimani na dobrovoljnoj osnovi.

Bijeljina: mjesto gdje {efuje svemo}ni Ka~avenda

Sumnjiva istorija
Jednostavno re~eno, postala je istorijska ulica iz novije i sumnjive srpske istorije. Jeste da se Jovan Du~i} tu ne uklapa. On je bio i ostao neprevazi|eni pisac u jugoslovenskoj knji`evnosti. Bio je pjesnik me|u diplomatama i doplomata me|upjesnicima. Bio je i ostaoneprevazi|eni stilista u jugoslovenskoj knji`evnosti. Ali, kao takav nije ba{ ljubio boga. - Nema ni jedne religije, zapisao je Du~i}, koja nije bezbo`no ru{ila. To se posebno dokazalo devedesetih godina pro{loga vijeka u vremenu zla. Kao takvog, Du~i}a crkva i popovi nisu ni obo`avali ni uva`avali. Kad su popovi voljeli pjesnike i pjesme, jer jedina duhovnost je ono {to oni naglabaju. A opet kad se uzme da su se u toj ulici Jovana Du~i}a de{avala velika zla nad nesrpskim narodom, i {to se i danas u njoj nalaze crkvena zdanja izgra|ena

na otetoj zemlji i temeljima poru{enih muslimanskih ku}a, i nije red da ulica nosi ime knji`evnog velikana i kosmopolite Du~i}a Jovana. Shvatio je to i vladika Ka~avenda, pravoslavni episkop Eparhije zvorni~ko-tuzlanske, koja stoluje i u Bijeljini i u Tuzli, pa uputio Skup{tini op{tine Bijeljina, Komisiji za odre|ivanje imena trgova, ulica i javnih ustanova, zahtjev da se na godi{njicu smrti patrijarha srpskog Pavla, Ulica Du~i}a Jovana preimenuje u ulicu patrijarha Pavla.

PJESNI^KE NJIVE Napomenuto je da }e Du~i} dobiti neku novu ulicu, vjerovatno na njivi, na periferiji. Kao {to je u~injeno sa Andri}em, ]opi}em, Ki{om i drugim velikanima jugoslovenske knji`evnosti
kada Ka~avenda tra`i onda nema dvojbe da se sastanu i u pola dana izbri{u ime Du~i}a Jovana. Napomenuto je da }e Du~i} dobiti neku novu ulicu, vjerovatno, na njivi, na periferiji, kao {to je u~injeno sa Andri}em, ]opi}em, Ki{om i drugim velikanima jugoslovenske knji`evnosti. Na istoj sjednici, istoga dana, nikla je nova Ulica Du~i}a Jovana u selu Velika Obarska, na biv{oj ekonomiji gdje su osvaja~i semberskih oranica, 1992-1995. svili svoje gnijezdo i osamdeset doma}instava dobilo je trinaest ulica umjesto tri (sic), me|u njima i Du~i}a Jovana. Istina, u

Vladika Ka~avenda u elementu: Krojio pro{lost, odre|uje sada{njost

Jovan u Obarskoj
Komisija, ~iji je predsjednik Dragan \ur|evi}, ortodoksni pristalica [e{eljevih radikala i ujedno predsjednik Skup{tine op{tine Bijeljina, jednoglasno je prihvatila vladikin prijedlog i `elju pretvorila u stvarnost. Uzgred re~eno, ta ista Komisija godinama se ne sastaje kako bi izbrisala sva sporna imena u nazivima ulica, trgova i ustanova, koja vrve od zlih imena. Ali

tom selu, u tom naselju, jo{ devet ve li ka na ju go slo ven ske knji`evnosti ima svoje ulice, a niko knjige u ku}i nema. Za Riplija, dotle cijela Velika Obarska (ime joj datira od 1548.godine) ima osam zaselaka sa 1000 doma}instava, a nema imena ni jedne ulice. Novo naselje je selo usred sela?!?

Blagosiljao Karad`i}a!
Glavni razlog uklanjanja imena Ulice Du~i}a Jovana jeste Pa-

POPOVI To se posebno dokazalo devedesetih godina pro{loga vijeka u vremenu zla. Kao takvog, Du~i}a crkva i popovi nisu ni obo`avali ni uva`avali. Kad su popovi voljeli pjesnike i pjesme, jer jedina duhovnost je ono {to oni naglabaju
Dvori Ka~avendini izgra|eni na mjestu sru{enih bo{nja~kih ku}a

jo iliti po~iv{i patrijarh Pavle, poznat za `ivota kao svetac koji hoda. Ali, poznat i kao patrijarh koji je blagosiljao, na Palama, politiku zla Karad`i} Radovana. Tako }e od 17. novembra 2010. godine ulica Du~i}a Jovana nositi ime patrijarha Pavla...Tako je odlu~ila Skup{tina op{tine Bijeljina usli{iv{i molbu Vase Ka~avende. S obzirom na pjesni~ku i knji`evnu veli~inu Du~i}a Jovana - on je patrijarh me|u knji`evnim velikanima - i nije mu mjesto u ulici zla iz vremena zla. Skup{tina op{tine mu je samo u~inila uslugu, a na sebi ostavila te{ku mrlju ubijaju}i mrtve pjesnike. Bolje mu je i na njivi nego u centru grada, gdje su se zbivala sva crkvena i politi~ka zla, u vremenu zla... Bolje je da ulica nosi ime patrijarha Pavla, jer mu odgovara po onome {to je ~inio. [ta ima Du~i} tu da tra`i! Tako u Bijeljini, u pola dana, izbrisa{e ime Du~i}a Jovana. A po nalogu Vase Ka~avende. Da se zna!
Lazar Manojlovi}

32 Pogledi

27. novembar/studeni 2010.

Pogledi 33 Mali i veliki
Veliki broj kupaca sa odu{evljenjem je do~ekao dolazak svakog velikog trgova~kog lanca koji su na svoje rafove iznijeli sve „od igle do lokomotive“ Nasuprotnjima~elo su, uglavnom, mr{ti. li vlasnici prodavnica snabdjevenih osnovnim `ivotnim namirnicama i tek pokojim artiklom robe {iroke potro{nje. Njihove zle slutnje brzo su se obistinile i nije pro{lo mnogo vremena kada su jedan po jedan po~eli da zatvaraju radnje. Dolazak Merkatora, Konzuma, DM, Interexa... podstakao je konkurenciju i kupcima omogu}io da biraju jeftinije proizvode, ali na drugoj, gubitni~koj strani ove tr`i{ne utakmice ostalo je mnogo trgovaca kojima su porodi~ne radnje bile jedini izvor prihoda. Istovremeno, veliki broj radnika koji nisu uspjeli da do|u do mjesta za kasom nekog od megamarketa, zavr{io je na evidenciji slu`bi za zapo{ljavanje. Sve je ~e{}a pojava zatvaranja malih trgova~kih radnji ~iji vlasnici, prije nego {to na nju stave katanac, otpu{taju zaposlene, ili izbacuju iz rafova sve {to nema zadovoljavaju}u dinamiku prodaje. A to automatski zna~i jo{ manje kupaca. Konkurenciju velikih trgovinskih kompanija gotovo je nemogu}e izdr`ati, prije svega zato {to posluju po daleko povoljnijim uslovima nego male radnje. Veliki od dobavlja~a dobijaju ni`u cijenu, po{to nabavljaju ve}e koli~ine robe, a mali tu ne mogu da im pariraju. Istovremeno, megamarketima je dozvoljeno da pla}aju na odlo`eno, dat im je rok od dva ili tri mjeseca da izmire svoje obaveze. Malima dobavlja~i taj rok smanjuju ~ak sa trideset na sedam dana, a ~esto zahtjevaju da avansno plate svu robu. Dakle, malim trgovcima gotovo ni{ta ne ide u prilog, osim, mo`da, nostalgije kupaca za du}anima u kojima se mo`e pazariti i na veresiju, uz prijatno }askanje sa vlasnikom ili prodavcem iz kom{iluka. Da li }e ih megamarketi u potpunosti „odpuhati“ ili }e opstati na tr`i{tu, zavisi i od dubine d`epa kupaca. U tome vlasnici du}ana vide svoju {ansu, budu}i da pojedine kategorije kupaca imaju sve manje vremena za velike nabavke i odlazak u trgovinske centre.

ISTRA@UJEMO [ta nude strani {oping centri u BiH

Trgova~ki lanac oko vrata
M
ediji nas svakodnevno bombarduju stotinama reklama ~ime nam name}u misao kako nedovoljno konzumiramo proizvode koje reklamiraju i kako smo manje vrijedni od onih koji to rade u ve}oj mjeri te sti~emoutisak da zaista«nedovoljno» kupujemo. Ukoliko bismo se trgli iz globalne hipnoze, shvatili bismo da smo ve} previ{e zavisni potro{a~i. Ta zavisnost se manifestuje i ovih dana. Po~elo je uno{enje robe u novoizgra|eni ameri~ki {oping centar Alta u centru Sarajeva, {to je nagovje{taj za njegovo skoro otvaranje. Ono }e se sigurno dogoditi prije bo`i}nih i novogodi{njih praznika, dakle u vrijeme kada potro{a~i uobi~ajeno hrle u trgovine ne gledaju}i ni ~ije su ni kakve su. Pri tom kupuju i tro{e vi{e nego {to su planirali, nerijetko pose`u}i i za gotovinom ostavljenom za “crne dane“ . ^ekaju}i taj trenutak trgovci u Alta centru rafove pune i ovog vikenda kada se u svijetu obilje`ava Dan bez kupovine ustanovljen u Americi 1992. godine kao reakcija aktivista na Dan zahvalnosti kada potro{a~ka groznica zahvata u potpunosti Sjevernu Ameriku. Godinu dana kasnije po~eo se
Merkur: Doma}e ipak najbolje

Inostrani trgovci na svojim policama prete`no promovi{u proizvode zemalja iz kojih dolaze, dok doma}u robu u prodaju pu{taju pod vrlo strogim kriterijima I pored krize, raste promet u trgovini
OPASNOSTI Doma}i proizvo|a~i s druge strane moraju pla}ati rabat za dobru poslovnu saradnju, davati gratis punjenja za svaki novootvoreni objekat i pla}ati visoke cijene za ulazak, {to na kraju poskupljuje njihove proizvode i ~ini ih nekonkurentnim. Opasnost dolazi i od stvaranja vlastitih tr`i{nih marki raznih trgova~kih lanaca koje se sve vi{e plasiraju na neza{ti}eno tr`i{te BiH

Gradi se jo{... u sredi{tu grada

[oping-centri nude sve - od igle do lokomotive

obilje`avati u vi{e od 55 zemalja u svijetu. Glavni cilj obilje`avanja nije samo bojkot kupovanja na jedan dan ve} apel da se zapitamo o posljedicama na{eg svakodnevnog kupovanja. U su{tini je skretanje pa`nje stanovni{tvu na neophodnu promjenu potro{a~kog mentaliteta i izazov da se tog dana

[ta ka`e statistika
Promet u trgovini na malo (sa PDV-om), koji je na podru~ju Kantona Sarajevo ostvaren u periodu januar-avgust 2010.godine ve}i je za 1,8 posto u odnosu na isti period prethodne godine i iznosio je 1,7 milijardi KM. Vrijednost zaliha na kraju mjeseca avgusta u trgovini na malo je pribli`no jednaka onoj iz jula, te je iznosila 387 miliona KM. Krajem avgusta na podru~ju sarajevskog kantona registrovano je 12.343 zaposlenih lica u trgovini na malo, {to je za 0,3%. vi{e nego na kraju prethodnog (jula) mjeseca. U periodu I-VII na nivou Federacije BiH ostvareni ukupni promet od trgovine na malo iznosio je 3,4 milijarde KM, odnosno 4,8% vi{e od prometa ostvarenog u istom periodu prethodne godine.

novac vi{e tro{i na porodicu i prijatelje nego u {opinzima i supermarketima. Proteklih godina potro{a~i u Bosni i Hercegovini nisu iskazali nikakav aktivitet u obilje`avanju Dana bez kupovine, a ne}e ni ove godine, tvrdi Mesud Lakota predsjednik Udru`enja potro{a~a u Sarajevu. Obrazla`e to ~injenicom da zna~ajan procent doma}eg stanovni{tva `ivi na granici socijalnog minimuma, te nema ni novca ni potro{a~kog manira da svakog dana ide u {oping, bilo na zelenu pijacu ili u supermarkete i trgova~ke centre. Da bi toj kategoriji ljudi omogu}ilo da pre`ive i ono {to im je za to potrebno plate po {to je mogu}e ni`im cijenama Udru`enje }e u najskorije vrijeme otvoriti potro{a~ku zadrugu. Njene rafove uglavnom }e popuniti robama doma}e proizvodnje. To je dobra vijest i za doma}e proizvo|a~e (hrane, tekstila, namje{taja, sredstava za higijenu...)

kojima su dolaskom i sve ve}om ekspanzijom stranih trgova~kih lanaca (Merkator, Interex, Konzum...) smanjene {anse za plasman vlastitih brendova na policama velikih prodajnih centara. Inostrani trgovci na svojim policama prete`no promovi{u proizvode zemalja iz kojih dolaze, dok doma}u robu u prodaju pu{taju pod vrlo strogim kriterijima. Oni su, kako tvrdi Mesud Lakota iznevjerili obe}anja data prilikom dolaska na ovo tr`i{te da }e u svojim prodajnim objektima nuditi i najmanje 30 posto doma}ih proizvoda.

Iznevjerena obe}anja
Zato se ni na policama ameri~kog Alta centra ne}e na}i ni rublje Alme Ras (ima ga u buticima Pariza, Be~a, Londona... ali i u marketima doma}eg Merkura) niti odijela travni~ke konfekcije Borac kakva se prodaju po Americi i zapadnoj Evropi, niti ~arape Klju~ i jo{ neke doma}e marke.

Sli~no je i sa proizvodima Vegafruita najzna~ajnijeg prera|iva~a vo}a i povr}a i svih vrsta sokova za koje, s obzirom na veliki broj uvoznih artikala ima malo prostora. Ovaj doma}i proizvo|a~ stalno se susre}e sa ovim problemom jer su uslovi za ulazak u centre trgova~kih lanaca skupi. Da bi u takvim prodajnim centrima ostvarili bolju poziciju trgovcima moraju davati dodatne popuste. Pri tom najatraktivnije police - one u visini o~iju potro{a~a obavezno su zauzete. Veliki trgova~ki maloprodajni lanci su sve ve}a konkurencija i doma}em ugostiteljstvu jer osim trgova~kih artikala nude i gotovu hranu. Primjera radi Konzum svakodnevno reklamira prodaju 50 gotovih jela. To je jak udar na ugostiteljstvo koje zbog sve te`e ekonomske situacije stanovni{tva ima pad u obrtu. Ovo je pitanje s kojim bi se i dr`ava morala pozabaviti na na~in da analizira praksu i primjenu zakona o

trgovini i sprije~i nelojalnu konkurenciju. Uz sve to uvozni~kilobi i stranikapital diktiraju pravila igre na tr`i{tu, tako da pozicija doma}eg proizvo|a~a ima neizvjesnu budu}nost. Minule sedmice pristigla je vijest o tome da je sarajevski trgova~ki centar BBI nominovan za nagradu ICSC-a (International Council of Shopping Centers) u kategoriji malih objekata no nije nai{la na reakcije kakve je laureat mo`da o~ekivao. Osim BBI Centra, za titulu najboljeg u ovojkategorijiborit}e se shopping centar iz Istanbula - Kozzy Alisveris Ve Kultur Merkezi. U obrazlo`enju nagrade se, uz ostalo isti~e da je ovaj centar zamijenio robnu ku}u Sarajka, koja je nekad predstavljala simbol ovog grada. Za Razliku od BBI-a asortiman i zastupljenost doma}ih proizvoda u Sarajci bili su mnogo ve}i, dok su police dana{njeg objekta uglavnom pune tekstilom i obu}om uvoznih marki {to je nedostupno za d`ep prosje~nog potro{a~a. Oni ovdje

dolaze da bi “naparili“ o~i, a potom u restoranu jeftine hrane naru~ili grah, makarone ili ~orbu, {to je znatno jeftinije nego u klasi~nim restoranima da bi potom iza{li - siti i zadovoljni. Sve se na bosanskohercegova~komtr`i{tuodvijaonakokako su svojevremeno pretpostavili u~esnici Maloprodajnog foruma odr`anog u Sarajevu pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Tom je prilikom posebno ukazano na put koji je pro{la maloprodaja u Hrvatskoj i na tome }e se i u narednimgodinamatemeljiti i razvojovda{nje maloprodaje. Startna postavka svih izlaganja temeljila se na podacima do kojih su do{liistra`iva~i GfK, a kojima je ilustrirano stanje na tr`i{tu BiH i Hrvatske, kao i put promjena kojim je Hrvatska maloprodaja prolazila od po~etka desetlje}a. Dominantan kanal distribucije u BiH i dalje su male trgovine, a nije zanemariv ni utjecaj uli~nih prodava~a i tr`nica.

Sljede}i hrvatska iskustva, o~ekivati je da }e utjecaj hipermarketa i supermarketa ja~ati u godinama kojeslijede. Shodnotomu, i utjecajpojedinih trgova~kih lanaca u BiH daleko je slabiji nego u Hrvatskoj.

Skupe ulaznice
Na usitnjenom i raspr{enom bosanskom tr`i{tu, uz zanemariv utjecaj regionalnih odstupanja, ne ~udi {to prvi maloprodajni lider ima tek nepunih 6% tr`i{nog udjela. Prvih sedam maloprodajnih lanaca nije uspjelo osvojiti ni 20% udjela. U Hrvatskoj je desetak najve}ih trgova~kih lanaca imalo 2000. godine 16,6% tr`i{nog udjela u maloprodaji, koje je u 2005. naraslo na 54,9%. To zna~i da bi Interex, dio internacionalne grupe Intermarche, danas najve}i lanac u BiH, mogao postati jo{ ve}i, a strani lanci prisutniji, {to potvr|uje i dolazak Metroa i “DM-a” Vjerojatno }e uslijediti ra. zna spajanja i udru`ivanja te smanjenje broja malih trgovina na ra~un velikih, hiper i super-marke-

ta. I dok }e maloprodaja u BiH slijediti Hrvatsku, ni hrvatsko tr`i{te ne}e mirovati. Pretpostavlja se dolazak novih te daljnja udru`ivanja regionalnih trgovaca, a nisu isklju~ena ni preuzimanja doma}ih lanaca od strane me|unarodnih. Prema analizi napravljenoj u Udru`enju Kupujmo i koristimo doma}e plasman doma}ih proizvoda u centrima pod stranim kapitalom trenutno ovisi o pregovara~koj mo}i firme. Oni imaju misiju plasirati svoje proizvode. Doma}i proizvo|a~i s drugestranemorajupla}atirabat za dobru poslovnu saradnju, davati gratis punjenja za svaki novootvoreniobjekat i pla}ativisokecijene za ulazak, {to na kraju poskupljuje njihoveproizvode i ~ini ih nekonkurentnim. Opasnost dolazi i od stvaranja vlastitih tr`i{nih marki raznih trgova~kih lanaca koje se sve vi{e plasiraju na neza{ti}eno tr`i{te BiH. Sve je to upozorenje da }e tr`i{na utakmica u nastavku biti `estoka. Doma}i proizvo|a~i }e u igri opsta-

TR@I[TE Na usitnjenom i raspr{enom bosanskom tr`i{tu, uz zanemariv utjecaj regionalnih odstupanja, ne ~udi {to prvi maloprodajni lider ima tek nepunih 6% tr`i{nog udjela. Prvih sedam maloprodajnih lanaca nije uspjelo osvojiti ni 20% udjela
ti onoliko koliko ih dr`ava bude bodrila vlastitim mjerama: subvencijama ili drugim podsticajima, {to posebno o~ekuje poljoprivreda i prehrambena industrija. Upravo te grane su zahvaljuju}i takvoj podr{ci u razvijenim zemljama, uspjele osvojiti prvo doma}e a potom i inostrano tr`i{te i na njemu diktirati uslove prodaje, ne samo na veliko nego i na malo. Takav smi{ljen projekt o~ekuje se upravo od novih vlasti.
Hajdar Arifagi}

34 Pogledi

27. novembar/studeni 2010.

ANALIZE Parlamentarni izbori na Kosovu

Mo`e li Thaci, uz pomo} srpskih stranaka, ponovo postati premijer?
Na Kosovu }e se 12.decembra/prosinca 2010. godine odr`ati prvi parlamentarni (izvanredni) izbori Me|unarodni institut za bliskoisto~ne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, napravio je, tim povodom, analizu aktualne politi~ke situacije na Kosovu, iz koje smo izdvojili najzanimljivije dijelove

P

redstoje}i izbori na Koso vu bi}e spe ci fi~ni zbog brojnih predizbornih koalicija. Od trenutka kada je bilo jasno, da }e se izbori odr`ati u decembru 2010, a ne u februaru 2011, skoro sve stranke (velike i male) su nastojale da ubrzano sklapaju predizborne koalicije. Najbrojnija je koalicija Behgjeta Pacollija (Alijansa za novo Kosovo-AKR), koja ima ukupno sedam koalicionih partnera. Ono {to je nekada bilo nemogu}e na kosovskoj politi~koj sceni postalo je mogu}e. Pacolli je u koaliciji sa biv{im premijerom i predsjednikom kosovskih socijaldemokra ta Agi mom Çeku om. Sin Ibrahima Rugove Uke Rugova je u koaliciji sa Ramushom Haradinajem, biv{im premijerom i predsjednikom opozicione Alijan se za bu du}nost Ko so va (AAK). Vjerojatno najnevjerojatnija kombinacija je, da se na listi PDK nalazi biv{i kosovski premijer iz redova AAK Bajram Kosumi.

ja na Kosovu ne `ele praviti koaliciju sa Thaçijem i PDK izuzev pojedinih srpskih stranaka, koje otvoreno najavljuju koaliranje sa Thaçijem.

Isa Mustafa i Uke Rugova
Odlazak Fatmira Sejdiua sa pozicije predsjednika Kosova oslabio je njegov uticaj unutar stranke LDK {to je rezultiralo i porazom na strana~kom Kongresu kada je uvjerljivo izgubio od gradona~elnika Pri{tine Isa Mustafe, koji je vatreni politi~ki protivnik Hashima Thaçija. Izbor Isa Mustafe za predsjednika LDK pove}ao je entuzijazam i pozitivnu energiju ne sa-

osnivanja, kao {to su Sabri Hamiti, Eqrem Kryeziu i drugi od kojih su kosovski gra|ani umorni i koji nemaju ni{ta novo ponuditi. O~ito, Isa Mustafa nije imao hrabrosti da ponudi ne{to novo gra|anima Kosova ili neko novo lice na politi~koj sceni. Druga strate{ka gre{ka Isa Mustafe je {to nije uspio zadr`ati Uke Rugovu u LDK. Procjene su da, ukoliko bi se Uke Rugova vratio u LDK na poziciju potpredsjednika, velika vjerojatno}a je, da bi oni bili pobjedni~ki tandem. Poslije odlaska Sejdiua u LDK se mo`e re}i da je sve isto samo vi{e nema Fatmira Sejdiua i Uke Rugove.

Haradinaja u kampanji predstavlja veliki hendikep za AAK i taj prazni prostor }e popuniti Uke Rugova. Izbori su velika {ansa za AAK. U aktualnoj konstelaciji politi~kih odnosa na Kosovu optimizam ulijeva pojava dvije nove politi~ke stranke, koje su formirali mladi ljudi, koji do sada nisu bili uklju~eni u kosovsku politiku. Prva politi~ka stranka je „Novi duh“ (Fryma e Re – FER), koju su osnovala dvojica aktivista civilnog dru{tva Kosova, Ilir Deda i Shpend Ahmeti. Obojica su obrazovana na ameri~kim i britanskim univerzitetima. Druga politi~ka stranka je Pokret

Kosova ponudi neku drugu viziju budu}nosti Kosova. U kojoj mjeri }e gra|ani Kosova podr`ati FER i Vetvendosje pokazat }e izbori. Sasvim sigurno novu kosovsku vladu te{ko }e biti sastaviti bez ove dvije politi~ke stranke. Promjene se o~ekuju u regijama koje su tradicionalno naklonjene PDK, u Drenici, a AAK u regionu Dukagjin (Metohija). Izborna utrka bi}e klju~na u velikim urbanim sredinama, koje }e imati ozbiljan utjecaj na dekompoziciju vlasti. Izlaznost bira~a na izbore imat }e zna~ajan utjecaj na kona~ne rezultate izbora, ali tako|er i na konsolidaciju demokracije na Kosova, kako na unutarnjem tako i na me|unarodnom planu.

Srbi (ne)}e na izbore
Na pred sto je}im izbo ri ma zna~ajno bi bilo da predstavnici manjinskih zajednica na Kosovu sudjeluju na izborima, prije svega Srbi koji `ive na Kosovu i raseljena lica. Iako zvani~ni Beograd ne preporu~uje Srbima sudjelovanje na izborima, jer se prema mi{ljenju Beograda nisu ispunili uvjeti za sudjelovanje, zna~ajan broj Srba ipak }e sudjelovati na izborima i prema najavama namjeravaju poslije izbora koalirati sa Hashimom Thaçijem i PDK, tako bi omogu}ili Thaçiju da ponovno postane predsjednik vlade Kosova. Nadgledanje izbora bi}e zahtjevno. O~ekuje se, da izbore nadzire 4800 doma}ih promatra~a, uglavnom iz nevladine organizacije „Demokracija na djelu“ od toga 2400 promatra~a , bi}e na bira~kim mjestima, a druga polovina 2400 promatra~a na mjestima gdje }e se brojati glasovi. Da li }e kampanja biti fer i po{tena umnogome zavisi od pona{anja medija. Analiti~ari smatraju da gotovo iza svakog medija na Kosovu, direktno ili indirektno, stoji neka politi~ka partija. Na Kosovu su trenutno registrirana 104 emitera, 21 televizija, a ostalo predstavljaju radio stanice. Pored javnog servisa RTV Kosova, postoje jo{ dvije privatne televizije na nacionalnoj razini, Televizija 21 i TV Kohavision. Analiti~ari smatraju da je potrebno uspostaviti monitoring nad medijima na Kosovu tokom predizborne kampanje i sankcionirati medije, koji pristrasno izvje{tavaju o kampanji i favoriziju pojedine politi~ke subjekte...
Bakhtyar Aljaf/mr.sc. Zijad Be}irovi}

Pad Fatmira Sejdiua
Odluka Ustavnog suda Kosova, prema kojoj je predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu kr{io kosovski Ustav, jer je istovremeno zauzimao dvije pozicije, predsjednika Republike Kosovo i Predsjednika Demokratskog saveza Kosova (LDK), koju je bio navodno za mrznuo pred stav lja po~etak raspleta. Fatmir Sejdiu je poslije odluke Ustavnog suda odlu~io da se povu~e sa pozicije predsjednika Kosova i da aktivira svoju poziciju predsjednika LDK, koju je 7. novembra 2010. na Kongresu LDK izgubio. Sve se doga|alo u re`iji Hashima Thaçija, koji je preko svojih zastupnika u Skup{tini Kosova, pokrenuo inicijativu, da se poslije tri godine vr{enja funkcije predsjednika Kosova, utvrdi da li Sejdiu kr{i ustav po{to istovremeno obna{a obje funkcije, predsjednika dr`ave i stranke. To „otkri}e“ imalo je za cilj da se oslabi LDK i stvori ambijent za vanredne izbore. Hashim Thaçi i njegova PDK smatrali su da je ovo najbolje vrijeme za izbore, jer je LDK oslabljena, dok je lider opozicije Ramush Haradinaj u pritvorskoj jedinici haa{kog Tribunala. Time su pove}ali svoje {anse da PDK bude pobjednik izbora. Analiti~ari postavljaju pitanje, da li }e se takvo pona{anje Thaçiju i PDK isplatiti. Odgovor }e biti poznat 12.decembra. Me|utim, analiti~ari upozoravaju da ve}ina politi~kih parti-

Ha{im Thaci: Mnogo kombinacija do premijerske fotelje

Fatmir Sejdiu: Kr{io ustav, vratio se stranci

Uke Rugova: Otac kao zamajac

Zastupnici i stranke
Skup{tinu Kosova sa~injava 120 zastupnika, od toga 100 zastupnika se bira neposredno, dok je 10 zastupnika rezervirano za pripadnike srpske manjine, ~etiri za predstavnike Roma, tri za predstavnike Bo{njaka, Crnogoraca, Hrvata i Ma|ara , dva mjesta za Turke i jedno mjesto za Gorance. Srbi u Skup{tini Kosova imaju 10 rezerviranih mjesta, a taj broj bi se pove}ao ukoliko pre|u izborni prag od pet posto. Pravo glasa na predstoje}im izborima ima oko 1.600.000 bira~a. Na zakazanim izborima, u~estvovat }e ukupno 29 politi~kih subjekata. Iz srpske zajednice na izborima u~estvuje {est stranaka i dvije inicijative, a to su: Savez nezavisnih Socijaldemokrata (SNSD), Srpska demokratska stranka KiM (SDSKIM), Srpska kosovsko-metohijska stranka (SKMS), Srpska narodna Stranka (SNS), Samostalna liberalna stranka (SLS), Srpska socijaldemokratska stranka (SSDS) i dvije gra|anske inicijative - Jedinstvena srpska lista (JSL) i Krilo Naroda. mo u LDK nego i kosovskoj javnosti. Karakteristika Isa Mustafe je da „dva puta mjeri“ i jednom „sje~e“. Euforija izborom Isa Mustafe kratko je trajala. Razo~arenje se pojavilo poslije izbora novog Predsjedni{tva LDK i predstavljanjem liste za Skup{tinu Kosova. Analiti~ari smatraju, da je Isa Mustafa napravio dvije strate{ke gre{ke. Prva, o~ekivalo se da }e napraviti zna~ajnije promjene u stranci, me|utim, promjene su bile samo kozmeti~ke. U novom Predsjedni{tvu LDK zadr`ao je pojedince koji su vje~ito na pozicijama u stranci od njenog Uspjeh AAK je, da je u svoje redove privukla kao partnera Uke Rugovu, sina historijskog lidera kosovskih Albanaca Ibrahima Rugove, ocjenjuje se kao ~injenica, koja }e imati pozitivan uticaj na izborni rezultat AAK. „Samoopredjeljenje“ (Vetvendosje) na ~elu sa radikalnim liderom Albinom Kurtijem. Energija i entuzijazam, koju je pokazala novoosnovana partija FER u mnogome mo`e pozitivno uticati na gra|ane Kosova i izvan njega. Njihova liberalno demokratska orijentacija privukla je puno mladih ljudi, koji ~ine ve}insku populaciju na Kosovu i koji u stranci FER vide nadu koja }e promijeniti politi~ko, ekonomsko i dru{tveno sivilo, koje je ve} godinama prisutno na Kosovu. Osniva~i FER su pokazali, da civilno dru{tvo ima kapaciteta da gra|anima

Nova lica
Analiti~ari smatraju, da je odluka AAK bila strate{ka imaju}i u vidu, da je Ramush Haradinaj u Haagu iako }e biti nosilac liste, a Uke Rugova drugi. Ipak }e kampanju na svojim le|ima nositi Uke Rugova sa ostalim bliskim suradnicima Ramusha Haradinaja. Neu~e{}e

27. novembar/studeni 2010.

Pogledi 35

GORA@DE [ta sve mogu vrijedne ruke Izeta Herende

D`inovske tikve iz ba{~e Izeta Herende

TIKVESTAN Par kilometara od grada, u Zup~i}ima, postoji “Izetov tikvestan”. Ibrete se prolaznici, zastajkuju i posmatraju putnici namjernici. Zar je mogu}e ne{to ovako u gradu na Drini? Jeste, polje d`inovskih tikava je na imanju Izeta Herende

ivilo gora`danskih ulica u novembru je izra`enije od ostalih mjeseci. Snijega ozbiljnoga jo{ nema, a ki{e su prili~no ~este. I nerijetko nanose {tete. Zabavili se njima i oni u gradu koji svakoga dana iz prikrajka promatraju nabujalu Drinu koja prelijeva {etali{te, ali i oni na selima, jer ih brine ho}e li neke naredne ki{e donijeti poplave, uni{titi imanja, nekima ~ak i odnijeti ku}e, poput Fadile Mujagi} u Ilova~i, koja u dalekom Kopenhagenu u Danskoj. I ne sanja da joj je posljednja poplava odnijela dom u ovom malom mjestu. Putne komunikacije prili~no su o{te}ene pa i povratnici strahuju da }e im nabujali potoci odnijeti bri`ljivo ~uvane oranice ili ugroziti {tale u koje su smjestili stoku. Kisnulo je sa svih strana, a brige ne silaze s lica Jusu Od`akovi}u i drugima u Potkozari nadomak Gora`da gdje su se vratili u vlastite domove, ~ekaju}i da ih obi|u zvani~nici…

S

Bostan-~udo
tikvi i karpuza
Prolaznicima zastaje dah dok prolaze pored d`inovskih tikava koje je u svom polju u Zup~i}ima uzgojio Izet Herenda, penzionisani op}inski ~inovnik Uz njih, u bostanu su bile i lubenice, kraj njih kikiriki!
Zup~i}ima, postoji “Izetov tikvestan” Ibrete se prolaznici, . zastajkuju i posmatraju putnici namjernici. Zar je mogu}e ne{to ovako u gradu na Drini? Jeste, polje d`inovskih tikava je na imanju Izeta Herende. Bi}e da nije gre{ka kad o Gora`du govore kao o mjestu koje raspola`e takvim poljoprivrednim potencijalima kakvi se rijetko sre}u u BiH. Grad ~ije je ime, prema predanju, nastalo zbog ~injenice da je ovdje nekada uspijevalo gro`|e. Danas je grad poznatiji po jabukama i sajmu Dani jabuke, koji svake godine u oktobru okupi najpoznatije bh. proizvo|a~e. Odnedavno je poznat i po Izetovom tikvestanu. To je pak nesvakida{nje lijep prizor jesenje idile u Zup~i}ima, jer je poznati gora`danski poljoprivrednik na svom imanju uzgojio tikve ~ija je te`ina dostigla i 54 kilograma! Da ne bi bilo zabune, nisu to misteriozne kugle iz srednje Bosne ve} tikve ~iji je impozantan obim i te`inu ovaj poljoprivrednik postigao uvo|enjem sistema navodnjavanja „kap po kap“, koji je prvenstveno slu`io za planta`u autohtonih jabuka. Uzgojem ove vi{estruko korisne biljke Izet se bavio i prethodnih godina, ali je njihovom sadnjom u vo}njaku sa novim sistemom navodnjavanja, proizveo primjerke rekordne veli~ine, a samo jedna od njih dovoljna je da cijela mjesna zajednica okusi pitu od tikve zvane tikvenica.

kojih dvorane ne bi bile pune sme}a. Sjemenke samo ispr`ite i cijele konzumirate, bez bacanja ljuski, dodaje. Sjemena je dobio od prijatelja iz Turske, podlogu pripremio sa stajskim |ubrivom, a uz kvalitetan dotok izvorske vode, rezultati nisu mogli izostati. Herenda ka`e da uzgoj ove sorte povr}a nije puno te`ak, ali problemi dolaze na kraju, kada se proizvo|a~ suo~i sa nemogu}no{}u plasmana. – Da imam kupca sa ove parcele od tri duluma, ja bih sada imao 15 tona kvalitetne bundeve. Ovako, proizvodim sok. Potrebno je pet kilograma bundeve i deset litara soka od jabuke. Dobro se ispe~e bundeva pa se propasira i onda se dolijeva sok i kuha. Tako dobijete pravi |us, puno kvalitetniji od onog iz tr`nih centara – ka`e Herenda.

Lubenice i kikiriki
U Zup~i}kom polju proizvodio je i lubenice koje su dostizale te`inu od 22 kilograma, pa ~ak i kikiriki. – Sjeme kikirikija iz Makedonije je prije rata donio moj brat. Nisam mogao da vjerujem da se, kada uzraste poput gra{ka i obehara, sav behar mora zatrpati zemljom. Nisam vjerovao da }e to i{ta roditi, ali kada je do{la jesen iznenadio sam se koli~inom, pri~a Herenda. -U predizbornim kampanjama svim politi~kim partijama puna su usta poljoprivrede, ali ~im izbori pro|u seljaka niko i ne gleda. Od zemlje se mo`e `ivjeti samo treba osigurati tr`i{te, da ovdje do|u kamioni na njivu, a ovako sve {to radimo radimo bez cilja, jer trgova~ki lobiji ubijaju na{u proizvodnju, zaklju~uje na kraju Izet Herenda.
Arijana Hamzi}

Pita za cijelo selo
Vrijeme kao da je stalo za neke. Drugima se mili pa su vrijedno zavratili rukave, uveliko se spremaju}i za jo{ jednu te{ku, gora`dansku zimu. Ogrijeva je sre}om napretek, a ponajvi{e u Titinoj, glavnoj gradskoj ulici. Nek se ima, mi{ljenja su gra|ani, jer hladno}a je opipljivija od estetskog izgleda i ugo|aja koji te{ko da mogu osjetiti oni koji sti`u u posjetu Gora`du u novembru. I u ovo vrijeme nekako je najmanji broj onih koji svra}aju, prije bi se reklo da je vi{e onih koji odlaze, opasnim putevima prema glavnom gradu ili nekim drugim. U ovom gradskom sivilu ipak ne{to neobi~no. Par kilometara od grada, u

Tikvin |us
-Za njih je potrebno puno vode. Njihova te`ina je u prosjeku oko 40 kilograma, ali par komada ima preko 50, rekorderka je te{ka 54 kilograma, ka`e Herenda. Nadomak parcele d`inovskih, Izet uzgaja i posebnu vrstu tikava sa sjemenkama bez ljuske. – Ona je i kvalitetnija za pitu tikvenicu, a dobra je i za ove sportske manifestacije nakon

SOK Da imam kupca sa ove parcele od tri duluma, ja bih sada imao 15 tona kvalitetne bundeve. Ovako, proizvodim sok. Potrebno je pet kilograma bundeve i deset litara soka od jabuke. Dobro se ispe~e bundeva pa se propasira i onda se dolijeva sok i kuha. Tako dobijete pravi |us, puno kvalitetniji od onog iz tr`nih centara – ka`e Herenda

36 Pogledi

27. novembar/studeni 2010.

Globalni festival astronomije i popularizacija nauke

Ovo je prilika za uvo|enje u~enika u nau~ni rad u oblasti fundamentalnih nauka preko atraktivne i danas veoma propulzivne discipline kao {to je astronomija kojoj je temelje udario Galileo
vemir, to nepregledno i jo{ nedovoljnoistra`enoprostranstvo postaje nova u~ionica za stotine hiljada u~enika osnovnih i srednjih {kola i u Bosni i Hercegovini. Minulog utorka u Sarajevu je uprili~ena promocija projekta 1.000 galileoskopa(teleskopa) za hiljadu{kola u okvirukoje}e svaka od njihdobiti to neophodno u~ilo za osmatranjenebeskihtijela i prostranstava. Tom doga|aju prisustvovali su i Jan Braathu ambasador kraljevine Norve{ke u BiH, te komandant NATO{taba u BiH, brigadnigeneral David Enyeart. Pri~a o “jednom nebu za sve” po~ela je nakon {to je Generalna skup{tinaUjedinjenihnacijadonijelarezolucijukojom je 2009. godina progla{ena Me|unarodnom godinom astronomije (International Year of Astronomy -IYA2009) pod sloganom Svemir: na vama je da ga otkrijete. Ovajglobalnifestivalastronomije bio je proveden kroz saradnju UNESCO-a i Me|unarodneastronomske unije, a lokalno, kroz nacionalne centre. U BiH, Nacionalni centar za IYA2009 bio je pri Astronomskom dru{tvu Orion iz Sarajeva. Dio aktivnosti prenesen je i 2010. godinu. Globalno, u okviru IYA2009, porednizarazli~itihaktivnosti, realiziran je i projekat izrade velikog broja malih teleskopa, njih stotine hiljada, koji slave prvi Galilejev durbin.

Nebu u pohode iz hiljadu {kola
S
sne i Hercegovine sa ciljem da se kod mladihljudipromovi{esvijest o nauci, da se ponovopokrenuastronomskeaktivnosti u na{ojzemlji, da se mladi usmjere ka korisnim aktivnostima, sklone sa ulica. Uz pomo}AmbasadeKraljevineNorve{ke u Sarajevu, koja koordinira i aktivnosti NATO-a u BiH, Astronomsko dru{tvo Orion je kupilo 1.000 Galileoskopa i besplatno }e ih podijeliti{kolama, ravnomjerno u svim regijama na{e dr`ave. Implementacijuprojektapomoglo je i Ministarstvocivilnihposlova BiH. Galileoskopiimajupre~nik od 50 mm i uve}anja25, odnosno50 puta. . Galileoskop omogu}ava da se videkrateri na Mjesecu, fazeVenere, veliki sateliti Jupitera i Saturnovi prstenovi. Ovaj teleskop se ta-

te doprinijetipodizanju i promicanju nau~ne svijesti u javnosti, a posebno kod mladih i promociji novih znanja/otkri}a u astronomiji. Ovo je i prilika za uvo|enje u~enika u nau~ni rad u oblastifundamentalnihnaukaprekoatraktivne i danas veoma propulzivne discipline kao {to je astronomija. O~ekuje se da }e projektom biti obuhva}eno direktno i indirektno najmanje100.000 u~enika i nastavnika. Evo i prvih reakcija:

Obnova opservatorije
“Svaka ~ast, a sve }e biti jo{ veli~anstvenije ako u raspodjeli galileoskopa jedan dospije u „dvije {kole pod jednim krovom“ u Prozoru. Ovdje odvojeno rade O[ „AlijaIsakovi}“ i O[ „MarkoMaru-

Prvi durbin
Prvi durbin se pojavio u Nizozemskoj 1608.godine, a Galilej je ve} 1609. usmjerio taj opti~ki ure|aj ka no}nom nebu i do{ao do nevjerovatnih otkri}a koja su zauvijek promijenila ~ovjekovo shvatanje svijeta: otkrio je planine i kratere na Mjesecu, ~etiri Jupiterova satelita (Io, Europa, Ganimed i Kalisto), kao i ~injenicu da je traka Mlije~nog puta sastavljena od ogromnog broja zvijezda koje ne vidimo golim okom kao pojedina~ne ta~kice, ve} kao magli~astu svjetle}u stazu. U historiji astronomije 1609. godina ozna~ava po~etak modernog doba u astronomiji, tj. po~etak teleskopske ere.

Otvorena vrata neba
Me|unarodna godina astronomije pokrenuta je sa ciljem da se obilje`i 400 godina od kada je Galileo Galilej usmjerio svoj teleskop ka nebu i timezauvijekpromijenio na{eshvatanjesvijetaotvoriv{inovunau~nurevolucijukoja je promijenilana{ucivilizaciju. Iako se ovaj renesansni nau~nik proslavio sa nizom va`nih otkri}a u fizici, ipak ga najvi{epamtimo kao ~ovjekakoji nam je otvorio vrata neba U svjetlu ovih globalnih aktivnostiAstronomskodru{tvoOrion je osmislilo projekat pod nazivom “1000 Galileoskopa za 1000 {kola u BiH – jedno nebo za sve” Projekat . se realizuje na cijeloj teritoriji Bo-

RADIONICE Volonteri Astronomskog dru{tva Orion iz Sarajeva, planiraju da u saradnji sa {kolama i lokalnim zajednicama odr`e predavanja i astronomske radionice. Tako }e prakti~no biti ispunjena trenutna obrazovna i institucionalnu praznina koja postoji u oblasti astronomije, a prije svega prakti~ne astronomije. Trenutni broj teleskopa koji su na raspolaganju {kolama i drugim obrazovnim institucijama je simboli~an i nedovoljan
ko|ermo`ekorisititi za posmatranjasjajnijihdvojnihzvijezda, zvjezdanih skupova, pa i nekih sjajnijih galaksija. Najve}ibrojosmogodi{njih {kola u BiH po prvi put }e me|uu~ilimaimati i osnovniteleskop{to }e biti i prilika za {irokupopularizaciju astronomije i srodnih prirodnihnauka. U Astronomskom dru{tvuOrionMuhamedMiminovi} jedan od njegovih osniva~a uvjeren je da }e to ponovo pokrenutiastronomskeaktivnosti u BiH li}“ u jednojzgradi. Malo je toga, zaslugama njihovih odgajatelja i politi~ara, {to ovu djecu spaja a galileoskop bi mogabitiizazov za djecu da posmatraju}i kosmos zaklju~e da je jo{ manje onoga {to ih razdvaja. Ja sam u~itelj u O[ „Alija Isakovi}“ i s novom godinom odlazim u penziju. Vjerujte, koliko bi to obradovalodjecu, mene bi jo{ vi{e“ poruka je Hamida Manova! , Iz drugeosnovne{kole u Pruscu smatraju da se radi o hvalevrijednoj

akciji i na tome od srca~estitajunjenim realizatorima. Me|unarodna godina astronomije bila je posve}ena Galileo Galileju, velikom renesansnom nau~niku. Iako se proslavio sa nizomva`nihotkri}a u fizici, ipak ga najvi{e pamtimo kao ~ovjeka koji nam je otvorio vrata neba. VolonteriAstronomskogdru{tva Orion iz Sarajeva, planiraju da u saradnji sa {kolama i lokalnim zajednicamaodr`epredavanja iastronomske radionice. Tako }e prakti~nobitiispunjenatrenutnaobrazovna i institucionalnu praznina koja postoji u oblasti astronomije, a prijesvegaprakti~neastronomije. Trenutni broj teleskopa koji su na raspolaganju {kolama i drugim obrazovnim institucijama je simboli~an i nedovoljan.

RealizacijomovogprojektaAstronomsko dru{tvo Orion iz Sarajeva populariziraastronomijuskre}u}i fokusjavnosti na ~injenicu da smo, {to se ti~e ove nauke, na samom evropskom dnu, za razliku od predratnog perioda. Ve} dvije godine se radi na predradnjama za po~etak obnoveAstronomskeopservatorije na Trebevi}u. Nedavno su kona~norazrje{enaadministrativnopravna pitanja koja se odnose na objekat austrougarske tvr|ave. IstovremenoGradskaupravaSarajeva je u svom bud`etu za 2011. godinu predvidjela izvjesna sredstva za ovu svrhu, a o~ekuje se pomo} i od drugih. To je pouzdannagovje{taj da }e Astronomskaopservatorija na Trebevi}u ponovo biti u funkciji.
Hajdar Arifagi}

27. novembar/studeni 2010.

Pogledi 37

OSVRT Knjiga o razmjeni stanovni{ta izme|u Gr~ke i Turske

Dva puta stranac
Bruce Clark, Twice a Stranger: The Mass Expulsions that Forged Modern Greece and Turkey (Dva puta stranac: masovna protjerivanja koja su formirala modernu Gr~ku i Tursku), Harvard University Press
“Tourkosporoi” govorili su pripadnicilokalnoggr~kogstanovni{tvanedavnopristiglimizbjeglicama iz Anadolije i svojimbudu}imsunarodnjacima. S drugestraneEgejskommora, yarigavur bio je pe`orativniepitet za muslimane iz Gr~ke i novestanovnikenoverepublike. PogrdninaziviTourkosporoi(sjemeTuraka) i yarigavur(polunevjernik) upu}enirazmjenjenim ko-religionistima i budu}nim sunarodnjacima od stranedomicilnogstanovni{tva, samo su jedna od prizmi krozkojemo`emoposmatratimikroefekterazmjenestanovni{tva izme|u Gr~ke i Turske dogovorenog u januaru 1923. godine u Lozani. Upravodirektniefekatpoliti~kogdogovora iz Lozane na sudbine, prema procjenama, oko dva milionaljudi, predmet je knjigenovinarasedmi~nika The Economist-a Bruce Clark-a. statusa i po~etak procesa adaptacije u novoj zemlji, kojoj su iseljenici sada formalno i prirodno pripadali. Clark vrlo ~esto ukazuje da {to je za zvani~ne historiografije predstavljalo romantizirani proces ujedinjenja i homogenizacije nacije, za pojedince je zna~ilo po~etak izgradnje novih `ivota uz nerijetkou~enjenovogmaternjegjezika. Kao i u slu~ajudrugihkriza i dru{tvenihtransformacija, i u ovomperiodu se pojavljujekategorijaprofitera(preciznijeprofiterarazmjenestanovni{tva) vrloagilnih da otu|eimovinuimu}nihpravoslavnih Grka koji su donedavno `ivjeli u Izmiru ili bogatih muslimana koji su iseljeni iz Soluna.

Nacionalni in`injering
Dva putastranac je zanimljivopisnacionalnogin`injeringa u kojem autor isti~e mnoge paradokse. Razmjena stanovni{tva drasti~no je promijenila mnoge sudbine kao i strukturu gr~kog i turskog dru{tva, uz znatnu finansijsku i psiholo{kucijenu za kategorijedirektnoafektiraneovimdogovorom. Dugoro~no, smanjen je potencijal za tenzije i sukobe zbog ‘vlastitih’ manjina na drugoj strani. Ovo je o~ito i iz ~injenice da su uzrocitenzija u gr~ko-turskimodnosimaposlije 1923. godine prete`no bili izuzetci Lozanskog dogovora (pitanje istanbulskih Grka ili trakijskih muslimana) ili pitanja nerije{ena u Lozani (Kipar). Sam naziv knjige je najbolje sumirao stanje iseljenih – bili su stranci u biv{im domovinama jer su pripadalidrugojreligiji,ali su tako|erpostalistranci u novimdomovinamazbogdruga~ijegporijekla, slabijeg poznavanja zvani~nog jezika nove domovine, obi~aja i uz epitete Tourkosporoi ili yari gavur. Knjiga Bruce Clarka mo`e se ~itati kao studija jednog dalekose`nog politi~kog dogovora ali i kao zna~ajna komponenta historije Balkana i modernih dr`ava Turske i Gr~ke.
Hamza Kar~i}

Dalekose`ne posljedice
Lozanskidogovor iz januara1923. izri~ito je propisaoobaveznurazmjenupravoslavnihGrka sa turskihteritorija i muslimana iz Gr~ke sa izuzetkom gr~kih stanovnika Istanbula i muslimana u Zapadnoj Trakiji. Potreba za ovom vrstom rje{enja ukazala se zbog procesa transfera stanovni{tva koji je ve} bio u toku uslijed poraza gr~ke vojske u Anadoliji i konsolidacije gr~kih teritorija gdje je prisustvo muslimanskogstanovni{tva u Trakijipredstavljaloproblem. Lozanska razmjena stanovni{tva imala je stoga za cilj regulisanje ovogprocesa i samim tim rje{enjepitanjamanjinama s druge strane granice. Razmjena stanovni{tva dovela je do nacionale i vjerskehomogenizacijeGr~ke i Turske i omogu}ila svakoj da energiju dr`ave usmjeri u izgradnju vlastite nacije-dr`ave. Za pojedince, porodice i zajednice, obuhva}ene dogovorom iz Lozane, uslijedile su dalekose`ne posljedice. Iseljavanje je zna~ilo napu{tanje domova, imovine, i dru{tvenog

Bilje{ka

Pjesnik pla~e za cvije}em
a raskrsnici ulica Had`i Idrizove i Josipa Vanca{a u Sarajevu ugledah Stanka, pjesnika, kako se duboko nadnio nad kontejner za sme}e. Prepoznah ga po dugoj, sijedoj kosi i {irokom, ko`natom, banatskom {e{iru. Ne{to je `urno ~eprkao, prebirao po dnu i poluglasno psovao. Zar i Stanko? Uz strmi D`id`ikovac zastadoh da se malo odmorim, a i da vi dim {ta to on tra`i - ko mad ubu|alog hljeba, ustajalo meso, natruhlu jabuku ili kru{ku, omek{alu narand`u, mandarinu ili... ? Ni{ta od toga. Uz veliki trud, a i veliko zadovoljstvo, on izvadi jednu veliku saksiju zgnje~enog i izlomljenog cvije}a - fikusa. Buljio je u to cvije}e kao u neku veliku dragocjenost, kao u neki trofej koji je dugo pri`eljkivao da dr`i u ruci, i evo ga sad. To njegovo divljenje ubrzo se pretopi u sjetu i `alopojku {to cvijet nije uspravan, zdrav i zelen. Kad me ugleda malo se Stanko iznenadi, a bi mu i drago da ga neko slu{a, pa po~e glasnije i u~estalije da prekorava i psuje: - Eto, vidi, ko je imao takvo srce da ovo baci, majku mu ...! Ko je taj ~ovjek? To nije ~ovjek. Ovo baciti! Ko ne voli cvi je}e!?Kakav je onda taj ~o vjek? Stanko po~e ~istiti cvijet - skidati

N

pra{inu, brisati masne mrlje, odbacivati polomljene, sasu{ene, `u}kaste listi}e, ~upkati oslabljene, tamne niti korijena... Sve je to li~ilo kao da u naru~ju dr`i malo, nejako, pla~no dijete, pa mu tepa, tje{i ga, hrabri, da prestane plakati, da se {to prije razveseli i o`ivi. Na vrhu je bio jedan mali, zeleni, savijeni list. Po~e ga Stanko odmotavati. Njegov bijes se tada poja~a: -... Ko je imao obraza da ovo savije, da ga gnje~i, da mu ne da rasti, `iviti. Oh, Bo`e, dragi Bo`e!.. Kad se uka za je dna ze len kas ta, zdrava klica, koja je jedva ~ekala da vidi svjetlo dana i da se nasmije{i `ivotu, tada mi se pjesnik u velikom ushi}enju i uz veliku radost jo{ vi{e pribli`i i prinese “novoro|en~e“ da ga i ja {to bolje vidim. Stajao sam uko~eno i {utio. A kao da sam sa Stankom stalno pri~ao, tako je to pjesnik, pravi pjesnik, i razumio. - Ja imam kod ku}e dvadeset saksija sa cvije}em, ne{to u ku}i, a ne{to ispred. Ima mjesta i za ovo. To Stanko re~e i ode ku}i. Po`uri da novoro|en~e ugrije, nahrani i za{titi. A ja horniji i daleko lak{i produ`ih uz D`id`ikovac...
Sulejman Festi}

38 Pogledi

27. novembar/studeni 2010.

Sport u Bosni i Hercegovini: stanje i perspektive

Uspjeh karate reprezentacije BiH na Svjetskom prvenstvu

Dr`ava sportiste dr`i na strogoj dijeti
Dono{enjem Zakona o sportu BiH vidljivo da je dr`ava elegantno prebacila nadle`nost za sport na ni`e nivoe vlasti, postalo je jasno da od ove na{e bh. vlasti sportisti ne trebaju previ{e o~ekivati. Ministarstvo civilnih poslova je na sebe samo preuzelo obavezu da sufinansira sportske manifestacije, naravno, koliko mo`e. U 2008. i 2009. godini ta su sredstva iznosila 1.300.000 KM, dok su u ovoj godini recesije ona smanjena za 150 hiljada maraka
ada se na kraju kalendarskegodinepo~nepraviti sa`etak svega onoga {to su na{isportistiuradili na me|unarodnomplanu, uspjesi se mogubrzopobrojati. Nema ih puno. Me|utim, kada se zna koliko ova na{a Bosna i Hercegovina brine o sportu i sportistima, onda je svaki nastup, a ne samo uspjeh, podvih vrijedan pa`nje, pa ~ak i divljenja. Kao {to je poznato, za sport na dr`avnomnivoubrine se Ministarstvo civilnih poslova BiH. Kako zvani~no pi{e “Ministarstvo je nadle`no za: poslove dr`avljanstva, upis i evidenciju gra|ana, za{titu li~nihpodataka, prijavljivanjeprebivali{ta i boravi{ta, li~ne isprave, putneisprave, postupakevidencije registracije vozila, deminiranje. Tako|er je nadle`no za obavljanje poslova i izvr{avanje zadataka koji su u nadle`nosti Bosne i Hercegovine i koji se odnose na utvr|ivanjeosnovnihprincipakoordiniranja aktivnosti, uskla|ivanja planova entitetskih tijela vlasti i definiranje strategije na me|unarodnom planu u podru~jima: zdravstva i socijalneza{tite, penzija, nauke i obrazovanja, rada i zapo{ljavanja, kulture i sporta, geodetskim, geolo{kim i meteorolo{kim poslovima” .

K

dmana (koje su predlagali oni koji nemaju ama ba{ nikakve veze sa sportom, ali su smatrali da i oni treba da se uklju~e u njegovo dono{enje jer se nalazio u `i`ijavnosti) i preglasavanja, ve}inom glasova u Predstavni~kom domu 16. januara 2008. i Domu naroda Parlamentarne skup{tine BiH 25. februara 2008. godine, a stupio je na snagu, nije {ala mada pojedincima tako djeluje, 1. aprila iste godine nakon {to je objavljen u Slu`benom glasniku BiH. Mada je ovajZakondaleko od toga da bi bio idealan, bolje je imati bilo kakav zakon nego nikakav. Jer kada postoji, mo`e se nadopunja-

vnih principa koordinacije aktivnosti, uskla|ivanja planova entitetskih tijela vlasti i definiranje strategije na me|unarodnom planu u podru~ju sporta, u~estvuje u radu me|unarodnih organizacija iz oblasti sporta i obezbje|uje izvr{avanje me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine iz ove oblasti, u~estvuje u postupku pripreme me|unarodnih sporazuma/ugovora iz oblasti sporta; organiziranje i rukovo|enje poslovima izrade strategije razvoja sporta u Bosni i Hercegovini, pripremanje prijedloga dugoro~nih i godi{njih programa razvoja sporta u Bosni i Hercegovini, predlaganje

ali problemi nastaju kada je sa rije~i trebalo pre}i na djela, a za djela su potrebna sredstva. Kako je ve} u ~lanu 5 Zakona o sportu, koji govori o decentralizaciji, vidljivo da je dr`ava elegantno prebacila nadle`nost za sport na ni`e nivoe vlasti, postalo je jasno da od ove na{e bh. vlasti sportisti ne trebaju previ{e o~ekivati. Ministarstvo civilnih poslova je na sebe samo preuzelo obavezu da sufinansira sportske manifestacije, naravno, koliko mo`e. U 2008. i 2009. godini ta su sredstva iznosila 1.300.000 KM, dok su u ovoj godini recesije ona smanjena za 150 hiljada.

158. Kako li je samo “izvagano” da [kolamalogfudbala u Trebinjuvrijedi osam hiljada, koliko su dobili i ~lanovi Plesnog kluba Ritam iz Srpca za organizaciju Me|unarodnog takmi~enja u plesu, a da, recimo, @enskiko{arka{kiklub@eljezni~ar dobije za nastup u Evrokupusamo tri hiljada, kada se zna da su samo karte za avion do Litvanije, gdje su plave pro{le nedjelje igra~esvoj me~sa ekipomLeminkainena, daleko vi{e. A to je samo jedno od putovanja.

Ipak, ima nade
No, tako su odlu~ilina{ipredstavnici koje smo birali na pro{lim

Taktika je razra|ena
Ima i nekihdobrihstvarikoji se de{avajukada je u pitanjuperspektivasporta u BiH. Mora se priznati sa je Sektor za sport pokrenuo inicijativu da se izradi strategija razvoja sporta u BiH i da je nakon zaista serioznog rada stru~na ekipakoju su sa~injavali: IzetRa|o, MustafaDemir, DejanTravar, DejanVra~i}, NazifHasanbegovi}, Sne`anaBijeli}, RadenkoDobra{, IvanHmjelovjec, @arko Bili}, Suvad D`afi} i Velibor Lazarevi}, sa~inila dokument Strategija razvoja sporta u BiH, koji je po svom sadr`aju, stru~nom prepoznavanju i prijedlogu rje{enja, mo`da i zna~ajniji od samog Zakona o sportu. On je usvojen u julu mjesecu ove godine, a sada je samo ostalo da ga ljudi koji su za to pla}eni dobro pro~itaju i po~nu primjenjivati u praksi. Sportski re~eno, taktika je razra|ena, treba je primijeniti na terenu.
Foto: D. ]UMUROVI]

Malo se sredstava izdvaja za ekipne spor tove

Zakon i sport
Kako se sport u njihovom zaista obimnom djelokrugu poslova nalazi negdje pri kraju, mada ne znamo jesu li poslovi nabrojani prema prioritetu ili samo onako kako je sastavlja~u opisa poslova palo na pamet, tako se i na zakon koji bi regulisao pravila pona{anja u ovoj oblasti ~ekalo vi{e od deset godina. Napokon, Zakon o sportu BiH je usvojen, nakon, po na{em obi~aju, niza dopuna, aman-

vati, mijenjati na bolje. Zakonom je, {to je dobro, bilopredvi|eno da se oformi Sektor za spor, naravno pri Ministarstvu civilnih poslova BiH, i Agencija za antidoping kontrolu BiH, koja se moralaoformiti kao jedan od uslova prema me|unardnom sportskim organizacijama, kako bi na{itakmi~ariuop{tenastupili na najve}im svjetskim sportskim priredbama. Kako je navedeno, u “ Sektoru za sport obavljaju se poslovi: pripremanje i izvr{avanje propisa, poslovi i zadaci koji su u nadle`nostiBosne i Hercegovine i koji se odnose na utvr|ivanje osno-

bud`eta sektora za sport, pripremanje prijedloga pravilnika o kategorizaciji sportista i sportskih objekata, pripremanje pravilnika o vo|enju registra pravnih i fizi~kihlica u oblastisporta na nivou Bosne i Hercegovine; utvr|ivanje sadr`aja i oblika informacijskih sistema o sportu u Bosni i Hercegovini, ostvarivanje saradnje sa sportskimsavezima i drugimorganizacijama i institucijama, obavljanje administrativnih, stru~nih i drugih poslova u oblasti sporta u skladu s Zakonom o sportu u BiH” . Zaista lijepo napisano kao skup obaveza, mada pomalo parola{ki,

Jasno je ve}na prvipogled da su mrvice do{le do krajnih potro{a~a, kada se zna da su podijeljena ~ak na 158 korisnika. Najvi{e je dobioOlimpijskikomitet BiH smije{nih 90 hiljada za sufinansiranje aktivnosti na ~ak ~etiri velika takmi~enja, zatim Ko{arka{ki savez 40, Rukometni 27, Odbojka{ki 24. Skija{ki18 hiljada KM, da ne nabrajamo dalje. Minimalne cifre za velike me|unarodne obaveze. Zaista bi bilo zanimljivo saznati i kako se i na osnovu kojih kriterija dijele ova sredstva. Sigurno je da je broj projekataupu}enih na adresuMinistarstva i daleko ve}i od ovih

izborima, tako}e najvjerovatnijebiti i narednihgodina jer su mnogi od njih izabrani i na ovim nedavnim izborima. Jednostavno, para za sport, bar za sada, nema. Ni na dr`avnom, a ni na ni`im nivoima. Zato }e biti lak{e finansirati pojedina~ne od onihekipnihsportova. O tomenajboljesvjedo~epropadanje nekada giganta Ko{arka{kog kluba Bosna, ili Rukometnog kluba @eljezni~ar. Ipak, ima i svijetlih primjera, najsvje`iji je uspjesi karatista i karatistkinja i osvajanje bronzanih medalja na Svjetskom prvenstvu u Beogradu.
Branko Majstorovi}

27. novembar/studeni 2010.

Pogledi 39

KUDA ZA VIKEND

U selo Stani{i}e kraj Bijeljine
jo{ malo o na{im etno selima, privla~nim turisti~kim odredi{tima, koje sve ~e{}e posje}uju strani turisti. Za namjernike koji i ovih dana krenu put istoka, pa se na|u u blizini Bosanske Ra~e, prijelaza za Srbiju, malo prije Pavlovi}a mosta, mogu posjetiti prvo etno selo u na{oj zemlji Stani{i}e (na tre}em kilometru na izlazu iz Bijeljine). Ovdje se odmaraju o~i i du{a, ~ovjek postaje plemenitiji ali opu{teniji, slu{aju}i `uborenje

I

potoka i rad vodenice, re}i }e dobrodo{licu doma}ini. Najbolji anti-stres program je do}i, vidjeti i u`ivati. Etno selo “Stani{i}i” otvoreno je 2003. godine, zahvaljuju}i inspiraciji Borisa Stani{i}a, ~ovjeka koji je imao priliku raditi i vidjeti olimpijske dosege Sarajeva i njegovu turisti~ku sliku iz najboljih dana. Vi{e godina je putovao po selima srednje Bosne u potrazi za starim ku}ama i predmetima koji }e sa~uvati predstavu o jednom vremenu i

kulturi `ivljenja sa kraja 19. i po~etka 20. vijeka. Rezultat je autenti~no planinsko selo u sred semberske ravnice. U selu se danas izdvajaju dvije cjeline. Jedna prikazuje svjetovni `ivot i izgra|ena je od drveta. ^ine je drvene ku}e – brvnare sa poku}stvom koje im je vjekovima pripadalo. Ku}e povezuju poplo~ane kamene staze, a u centru sela su dva jezera. Druga cjelina je duhovnog karaktera i predstavljena je srednjevjekovnom arhitekturom gra|enom u kamenu, koja je u stvari skup replika historijskog i religijskog zna~aja. Selo ~ine vodenice, mljekarnik, kova~nica, kameni bunar, hambar i autenti~ne drvene ku}e, sa prikazom poku}stva i narodnih no{nji. Duhovna cjelina sela je sa svjetovnim dijelom povezano velikim kamenim mostom koji je replika Kozje }uprije iz Sarajeva. U sklopu Etno sela “Stani{i}i” otvoren je hotel “Pirg” Hotel . “Pirg” je replika kule sa Svete Gore, odnosno replika pirga Svetog Save. Njegova kamena spolja-

{nost oduzima dah, a prefinjena unutra{njost pru`a izvanredan ugo|aj gostoljubivosti. Vrhunski prate}i sadr`aji ~ine da se gosti osje}aju prijatno i opu{teno, ~ak i ako ovdje borave poslovno. Na raspolaganju su im: spa centar, teretana, kafe sa pogledom na etno selo, internetkafe kao i otvoreno-zatvoreni bazen (u izgradnji). Za sve ostale sitnice i informacije, najbolje je pogledati finu web stranicu (www.etno-selo.com).

Pogled u Evropsku uniju

Riga

Nijaz Dizdarevi} (1910-1989)

Vizija darovitog diplomate
Mr. sc. Amra Re{idbegovi}, predsjednica Asocijacije BAM

Bez ba{tine nema budu}nosti

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

27. novembar/studeni 2010.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Sjevernokorejski napad
Dva civila i dva vojnika su poginula, a 15 vojnika i tri civila su ranjeni na ju`nokorejskom ostrvu Yoenpyeongu prilikom raketnog napada raketama koji je izvela sjevernokorejska vojska. Sjeverna Koreja ispalila je 80 granata, nakon ~ega je slijedio odgovor ju`nokorejske vojske. Ovo je do sada najte`i incident od prekida Korejskog rata okon~anog 1953. godine. (Reuters)

Putin za za{titu tigrova
Situacija u kojoj se nalaze tigrovi u divljini je blizu katastrofe, izjavio je ruski premijer Vladimir Putin na samitu u Sankt Petersburgu posve}enom spasavanju ove `ivotinjske vrste od istrebljenja. Putin je rekao da je svjetska populacija tigrova u divljini opala u posljednjem vijeku za 30 puta, na 3.200 `ivotinja, dok njihovo prirodno stani{te danas zauzima samo sedam posto nekada{nje povr{ine. Putin je u Usuri rezervatu li~no pri~vrstio oko vrata ogrlicu sa radijskim oda{ilja~em jednom tigru. (Reuters)

Suu Kyi vidjela sina
Nakon vi{e od 10 godina razdvojenosti, ~elnica mijanmarske opozicije Aung San Suu Kyi susrela se s mla|im sinom. Kim Aris (33), koji `ivi u Londonu, kona~no je dobio vizu kako bi otputovao u Mijanmar nakon nekoliko dana ~ekanja u Bangkoku. Kako javljaju mediji, susret je bio vrlo emotivan. Suu Kyi, dobitnica Nobelove nagrade za mir, oslobo|ena je 13. novembra nakon vi{e od sedam godina ku}nog zatvora. (Reuters)

Tadi} u Zagrebu
Uz najvi{e dr`avni~ke po~asti, predsjednik Srbije Boris Tadi} do~ekan je u Zagrebu, gdje se susreo s predsjednikom Ivom Josipovi}em i premijerkom Jadrankom Kosor. Dva predsjednika, kako je saop{teno, razgovarala su o daljoj normalizaciji odnosa Srbije i Hrvat-

27. novembar/studeni 2010.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Kolera na Haitiju
Kolera je na Haitiju odnijela vi{e 1.500 `ivota od po~etka izbijanja epidemije polovinom oktobra, a 25.000 ljudi je hospitalizirano, prema novom bilansu koji je objavilo hai}ansko ministarstvo zdravstva. U glavnom gradu Port-au-Prince, u kojem se nalaze brojni kampovi sa stradalima u potresu 12. januara, koji `ive u vrlo lo{im higijenskim uslovima, umrlo je vi{e od sto ljudi. (Reuters)

Katastrofa u Pnom Penu
Prema najnovijim podacima, 456 ljudi poginulo je u stampedu koji se dogodio tokom obilje`avanja praznika vode u Pnom Penu, glavnom gradu Kambod`e, izjavio je ministar za socijalna pitanja It Samheng. Nesre}a se dogodila na mostu koji povezuje Pnom Pen sa malim ostrvom na kojem su odr`avane proslave na kraju trodnevnog festivala. Ve}ina `rtava izga`ena je nasmrt ili se utopila poslije pada u vodu kada je hiljade ljudi zahvatila panika zbog strujnog udara koji je pogodio nekoliko osoba. (Reuters)

Teroristi~ka prijetnja
Njema~ka policija je oko zgrade parlamenta u Berlinu poja~ala sigurnosne mjere zbog najnovijih teroristi~kih prijetnji. Kancelarka Angela Merkel je u generalnoj debati na sjednici Bundestaga pozvala na ve}u budnost, ocijeniv{i da su prijetnje na`alost, realne. Kupola na zgradi njema~kog parlamenta zatvorena je za posjetioce, a njema~ki politi~ari ukazuju da nema razloga za paniku i histeriju. (Reuters)

ske, uklju~uju}i rje{avanje preostalih otvorenih pitanja. Tadi} je razgovarao i sa predstavnicima Srpskog narodnog vije}a i Srpskog kulturnog dru{tva Prosveta. S Tadi}em je, pored saradnika, u Hrvatsku do{la i brojna skupina privrednika. (Reuters)

42 Oglasi

27. novembar/studeni 2010.

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

POMO] U KU]I
Za{to ste depresivni?

43

Va`nost namaza u prehrani

NOVOSTI I PREPORUKE

Dragocjen izvor dopunske hrane
Kao podloga mogu vam poslu`iti hljeb od svih vrsta bra{na, poga~e, poga~ice, krekeri, tost, lepinje...
Namaz je bio i ostao jedan od glavnih izvora energije za doru~ak ili za me|uobrok. Kalorijska vrijednost takvih namaza uveliko oscilira, prije svega, ovisno o koli~ini masno}a. Od namaza se tra`i da je so~an, ukusan i dobre mazivosti. Maslac i pa{teta su kod toga kalorijski najja~i, a slijede razni drugi namazi mlije~ni (sirni), vo}ni, povrtni... Postavlja se pitanje za{to koristimo namaze i kakva je njihova svrha? Hljeb koji je podloga za mazanje ne mo`e se jesti sam za sebe, zbog toga dodajemo drugu komponentu koja zadovoljava okus, olak{ava gutanje, a to je namaz. Nekada se osim namaza stavlja kri{ka paradajza, komad zelene salate ili narezani luk. Ako se nekom djetetu hljeb nama`e ajvarom, dru{tvo}e se u ~udugledati, me|utim, ajvar je ne samo vrlo ukusan ve} je kalori~an i zdrav jer potje~e od povr}a. Neki od dje~aka vole na hljeb namazati majonezu. Za mladi organizam u razvoju to i nije tako lo{e, ali za starije osobe jeste zbog holesterola. Sve mo`e postati namaz ako se dovoljno poznaju namirnice i njihova

tehnolo{ka obrada. Imate li nekoliko limenki sardina, a dolazi vam dru{tvo u ku}u, ubacite sardine u elektri~nu mije{alicu, dodate malo senfa i za ~as napravite riblju pa{tetu koja }e im se sigurnosvidjeti kao namaz za sendvi~e. U takvuribljupa{tetuizvrsno}e se uklopiti i neki od za~ina kao {to je per{un.Da li }e namaz preko hljeba biti slan ili sladak ili }e hljeb kao podloga biti od bijelog ili integralnog bra{na, stvar je ukusa. Namazi bez obzira kako i od ~ega bili napravljeni zasigurno zajedno s hljebom predstavljaju dragocjen izvor dopunske hrane koja se mo`e relativno brzo pripremiti, a kao podloga za razne vrste namaza mogu poslu`iti hljeb od svih vrsta bra{na, poga~e, poga~ice, krekeri, tost, lepinje...

Spavanje uz upaljeno svjetlo se mo`e jako negativno odraziti na va{e zdravlje i raspolo`enje, tvrde nau~nici. U istra`ivanju koje su proveli ameri~ki nau~nici sa Univerziteta u Ohiou navodi se da no}no svjetlo mo`e utjecati na strukturu mozga i pove}ati rizik od depresije. Jezivi odsjaj koji emituje TV prijemnik i umiruju}e svjetlo lampe ima utjecaj na mentalno zdravlje ~ovjeka. I ranija istra`ivanja pokazala su da no}no svjetlo ima opasne posljedice na zdravlje, a ~ak dovodi i to debljanja. ^ak i prigu{eno svjetlo lampe je dovoljno da izazove depresivno pona{anje, ustvrdili su nau~nici. Stoga, kada krenete spavati, obavezno ugasite svjetlo i isklju~ite TV prijemnik.

Svje`i korijen |umbira
Svje`i |umbir, ovaj korjenasti za~in, nariban ili oguljen, da}e ljutkastu aromu va{im jelima. Stoga oprezno s njegovim koli~inama. Kako biste pripremili svje`i korijen |umbira, laganim potezima no`a za povr}e i vo}e ogulite korijen.

Korijen |umbira mo`ete naribati na jednostranom ribe`u, ili ga pomo}u no`a narezati na kri{ke i koristiti za pripremu jela.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

RECEPT DANA

Pantalone u svakoj prilici
Ukoliko `elite da kamuflirate {ire kukove, izaberite model ravne pantalone, ali sa ve}im, na{ivenim d`epovima pozadi, ili manjim sa prednje strane. Ne zaboravite kai{, jer ba{ on nagla{ava `enstvenost va{eg struka. “Cigaret“ kroj odgovara samo djevojkama sa perfektnom figurom. Najbolje bi bilo da ih kombinujete sa uzanom bluzom, vunenim prslukom i udobnim ~izmicama do ~lanaka. Za razliku od {irokih pantalona sa visokim strukom, izuzetno pripijene, “skini“ pantalone dobro stoje samo mr{avim djevojkama sa dugim nogama. Uske pantalone, sje~ene iznad ~lanaka, namijenjene su visokim djevojkama, mogu da se nose i u sportskim varijantama, sa {irokim d`emperima i ravnim cipelama, ili uve~er, sa du`im ko{uljama i cipelama sa platformom.

Magi~na {minka ispod nao~ala
[to je okvir nao~ala upadljiviji, to je {minka jednostavnija. Boje sjene uvijek birajte prema okviru. Ako nosite okvir u ja~oj nijansi, boje na licu treba da budu diskretnije i obrnuto. Korektor ispod o~iju svjetlije nijanse je neophodan i njega prvo nanesite. Cijelom povr{inom kapka nanesite neutralnu svijetlu boju, najbolje bijelu. Od sredine kapka ka unu tra{ njem ru bu oka ka pak oivi~ite be`, zlatnim, ljubi~astim ili srebrenim tonovima. Tamnije nijanse istih boja ostavite za spolja{nji ugao oka. Jako tamne sjene izbjegavajte ispod nao~ala, jer vizuelno smanjuju o~i. Nanesite jedan do dva sloja maskare, pritom paze}i da se na trepavicama ne stvaraju grudvice. Nao~ale }e uve}ati svaku gre{ku i vi{ak {minke, zato ne pretjerujte s maskarom.

Schwarzwald torta
Potrebno:
100 g maslaca 100 g {e}era 1 vanilin-{e}er 4 jaja 70 g samljevenih badema 100 g ~okolade u prahu 50 g bra{na 50 g {krobnog bra{na 2 ka{i~ice pra{ka za pecivo 7 ka{ika tre{njeva~e 1 l slatkog vrhnja 750 g vi{anja iz kompota 1 ka{ika ~okolade za dekoraciju za kalup maslac i malo bra{na

Priprema:
Nama`ite maslacem dno kalupa i pobra{nite. Zagrijte pe}nicu 180 stupnjeva. Pjenu{avo izmije{ajte maslac, {e}er, vanilin-{e}er pa dodajte jaja, badem i ~okoladu u prahu. Prosijte bra{no, dodajte {krobno bra{no i pra{ak za pecivo, te izmije{ajte drvenom ka{ikom. Tijesto izlijte na kalup i pecite na 180 stupnjeva 30-40 minuta. Neka torta odle`i 12 sati. Razre`ite je dva puta horizontalno da dobijete 3 dijela. Donji sloj navla`ite tre{njeva~om. ^vrsto istucite vrhnje ili {lag. Ocijedite vi{nje. Prema`ite dva sloja vrhnjem da bude 2 cm debelo, pa po njemu posla`ite vi{nje. Gornju koru prema`ite samo vrhnjem i pospite nastru ga nom ~oko la dom. De ko ri raj te vrhnjem i vi{njama.

44

FELJTON

subota,srijeda, 5. maj 2010. godine 27. novembar

OSLOBO\ENJE

Duhovna biografija (28)

Unutarnji orijentalizam
Orijentalizam je zaista ~udo: javlja se i tamo gdje ga ne o~ekujete, mimikrijski, temeljito preru{en, ali uvijek na istome ideolo{kom zadatku. On je uspio izgraditi vlastiti, poseban identitet
Pi{e: Esad DURAKOVI]

ili autoorijentalizam
Vrlo rado pristajem da zasitimo ovu temu. Moram najprije precizirati ne{to, da ne bih bio krivo shva}en, iako sam to obrazlagao u nekim svojim objavljenim radovima. Orijentalistika nije sva crna, negativna. U njenim rezultatima ima izvanrednih doma{aja i u njenomekrilu ima briljantnihpojedinaca. Ona je dobra u onom dijelu kojim se predstavlja kao orijentalna filologija, i kada govorim o pozitivnim stranama i rezultatima orijentalistike ja zapravomislim na orijentalnu filologiju. Ona je zaslu`na za otkrivanje ~itave riznice djela iz svih oblasti nauke i umjetnosti, za njihova kriti~ka izdanja i predstavljanjesvijetu. To je orijentalna filologija koja je ideolo{ki neutralna, nau~ni~ki dostojanstvena i odgovorna. Nije mali broj nau~nika koji su sagorijevali afirmiraju}i vrijednosti orijentalnoislamske kulture. Primjera radi, najvi{inivopozitivitetanosi rad Eve Vitrej de Mejerovi~, ili Anemari [imel... Me|utim, magistralnipravac orijentalizma je onaj o kome sam do sada govorio. Ovi drugi, izvrsni poslenici su tek izuzeci. [to se ti~e moje preokupacije metodologijom i doma{ajima orijentalizma, kao i moje potrebe da to ovom prilikom {iroko ekspliciram, to se ~ini prirodnim. Naime, rije~ je - kao {to ste i sami kazali o mome temeljnom opredjeljenju te je stoganu`nokriti~kipropitivati nauku kojom se ~ovjek bavi, njenu metodu, njene rezultate, jer bez toga ne mo`ete i sami djelovati u toj oblasti. Sada}u Vam re}i ne{to o jednom ~udovi{nom licu orijentalizma. Poku{at }u sa`eti svoje zapa`anje, a zapravo bi se o tome mogla napisati barem jedna knjiga.
Posljednja knjiga profesora doktora Esada Durakovi}a „Duhovna biografija“ uskoro }e iza}i iz {tampe, a izdava~ je sarajevska „Dobra knjiga“ Izedina [ikala. ^itaoci Oslobo|enja imaju jedinstvenu priliku pro~itati dijelove knjige jednog od najplodonosnijih autora u BiH i regionu. Autor je ro|en 1948. godine u Glavicama kod Bugojna; osnovno i srednje obrazovanje zavr{io u Sarajevu; 1972. diplomirao arapski jezik i knji`evnost na Filolo{kom fakultetu u Beogradu, gdje je 1976. zavr{io postdiplomski studij; 1982. odbranio doktorsku disertaciju na Filolo{kom fakultetu u Beogradu; 1991. zasnovao stalni radni odnos u Orijentalnom institutu u Sarajevu kao vi{i nau~ni saradnik; 1994. izabran u zvanje vanrednog profesora za predmet Arapski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu; 1996. godine izabran u zvanje redovnog profesora za predmet Arapski jezik na ovom fakultetu; 1996. izabran u zvanje nau~nog savjetnika u Orijentalnom institutu u Sarajevu; 1998. povjerena mu je nastava za predmet Arapska knji`evnost na Filozofskom fakultetu; 1999. prevod „Hiljadu i jedne no}i“ progla{en Kulturnim doga|ajem godine; 2000. izabran za ~lana PEN-centra BiH; 2002. izabran za dopisnog ~lana Arapske akademije nauka u Damasku, Sirija; 2002. godine izabran za predsjednika Nau~nog vije}a Orijentalnog instituta u Sarajevu; 2003. dobitnik UNESCO me|unarodne nagrade Sharjah Prize for Arab Culture; 2004. izabran u zvanje redovnog profesora za oblast arapska knji`evnost; 2007. izabran za ~lana Dru{tva pisaca BiH; 2007. Udru`enje izdava~a i knji`ara BiH dodijelilo mu je priznanje Autor godine za nau~no djelo Orijentologija; 2008. izabran za dopisnog ~lana Akademije nauka i umjetnosti BiH. Objavio je veliki broj radova, prevodio sa arapskog jezika, pisao za mnoge medije u BiH i svijetu, gostovao na brojnim medijima...

U svim oblastima
Orijentalizam je zaista ~udo: javlja se i tamo gdje ga ne o~ekujete, mimikrijski, temeljito preru{en, ali uvijek na istome ideolo{kom zadatku. On je uspio izgraditi vlastiti, poseban identitet, ko-

ji uslovno mogu nazvati unutarnjimorijentalizmom, ili autoorijentalizmom. [ta podrazumijevam pod tim? U orijentalno-islamskom svijetu, ili iz orijentalno-islamskoga svijeta, afirmiraju se na Zapadu autori, odnosno ideje i djela pojedinihautorakojiiznutradjeluju na ideolo{kom frontu orijentalizma.

Toga ima u svim oblastima: u nauci, umjetnosti, politici. Kada sam rekao da se ti autoriafirmiraju u orijentalno-islamskomsvijetu, ili iz toga svijeta, `elio sam time naglasiti da autori na koje mislim nekada `ive i djeluju u orijentalno-islamskomsvijetu, a nekada su samoporijeklom iz togasvijeta a `ive na Zapadu, gdjepi{uuzimaju}igra|u za

svoja djela iz orijentalno-islamskogasvijeta, kao svogaduhovnog zavi~aja. To stanje je izuzetno, jer plodove toga rada orijentalizam uzima kao krunske argumente. Autori autoorijentalizma - u tome je poanta - pi{u negativisti~ki o Istoku (ne kriti~ki, nego negativisti~ki) kao o takvome, nastoje}i ga predstavitipremao~ekivanjima

Ram za sliku apokalipse dana{njice (11)

Stabla s “li~nom kartom”
Nevjerovatno je s kakvom ljubavlju se Nijemci odnose prema jedinoj planini u pokrajini Hessen, Taunusu, i njenim stanovnicima. Za rijetka stabla utvr|ena je „li~na karta“, a stara stabla, jedino gnjezdi{te ptica sjenica, za{titnika ostalih stabala od {teto~ina, ne uklanjaju se
Pi{e: Besim AVDAGI]

Kad sam se doselio s porodicom u Frankfurt, prvo na {to me je ku}epazitelj zgrade u kojoj sam iznajmio stan upozorio bilo je da se ku}nosme}emorabacatisamo na za to predvi|eno mjesto. Papir i tekstil se odla`u u posebnoj podrumskoj prostoriji, ili se bacaju u velike uli~ne kontejnere svijetlih boja, ~iji pravougaoni otvori sa strane slu`e da se ubaci otpad, ali ne dozvoljavaju ni prolaz vode, niti se kroz njih mo`e preturati ili izvla~iti pojedini predmeti. O zbrinjavanju otpadnog papira se vodi posebno ra~una, jer je va`na sirovina za recikla`u, s obzirom na to da se u uobi~ajenojproizvodnjipapira iz celuloze obavezno koristi najmanje 30 posto starog papira. U ovimpodrumskimprostorima ku}epazitelj mi je pokazao zelene kante za organski otpad, koji se ne mo`e pretvoriti u kompost, i crne kante za sve ostalo sme}e, za koje ne postoje posebni, zbirni kontejneri. U ove druge se ustvari

odla`e otpadni materijal koji se jakospororazla`e, odnosnokome je potrebno du`e vremena da se ponovo uklju~i u proces kru`enja u prirodi. U njih se, recimo, odla`u aluminijske konzerve, koje se razla`u 50 godina, limenke piva i coca-cole, ~ije je vrijeme razlaganja 10 godina, ali i porculan, kome je potrebno oko 4.000 godina da se razlo`i, ili ambala`a od stiropora, koja je do te mjereneuni{tiva da se ni poslije 5.000 godina ne}e razlo`iti.

Su`ivot s ekologijom
Ku}epazitelj Kincl, izbjeglica iz tada{nje Isto~ne Njema~ke, ljubazno me je zamolio da odemo i u jedan zaba~eni ugao vrta koji je pridodat toj ku}i. Tu mi je pokazao plasti~no bure zapremine oko 50 litara u koje se odla`e sve {to se mo`e pretvoriti u |ubrivo. Bure je sa gornje strane imalo poklopac, kao i svako drugo, ali donjom, tako|er otvorenom stranom, bilo je naslonjeno na zemlju. Sa strane su napravljena vratanca pre~nika

Frankfurt

oko 20 centimetara kako bi se eko-otpad u oblikukompostamogao vaditi i raznositi po ba{ti. S obzirom na to da smo bili na otvorenomprostoru, popu{io sam cigaretu, a opu{ak bacio. Pedantni Prus mi je rekao da kada idu}i put odlu~im ~ik baciti na zemlju dva puta razmislim, jer }e se on tu ra-

zlagati tri do ~etiri mjeseca, a ako ga bacim na beton ~ak 10 godina. Nakon toga odveo me je ispred zgrade i pokazao mi uredno slo`ene, elegantne kontejnere od tvrde plastike uo~ljivih boja, s profiliranim otvorima i jasno istaknutim natpisima koje vrste fla{a i kojih profila se u njih bacaju.

Nekoliko godina kasnije u gradu su nikle i specijalne kante za istro{ene baterije i za izmet ku}nih ljubimaca. Postavljanju prvih prethodilo je upoznavanje gra|ana s opasnostima otrova iz baterija i njegovoj sposobnosti da zaga|uje okolinu, posebno podzemne vode, na du`i rok.

OSLOBO\ENJE godine subota, 27. novembar 2010.
talac - pogotovu nau~nik ili intelektualac - ima mogu}nost da ide u dva smjera. Naime, on mo`e intelektualno prezirati (ne: imati kriti~ki odnos, nego: prezirati) vlastitu kulturu, {to zna~i i vlastiti kulturalni identitet, a to je pogubna vrsta kompleksa, jer se u tomeslu~ajunjegova kultura prikazuje kao inferiorna, a ranije sam govorio kako se ona u ekstremnim i savremenim prilikama, u svojoj razli~itosti, prikazuje i kao protivni~ka kultura. Druga mogu}nost koju ima orijentalisti~ki „osvije{teni“ intelektualac zapravo je komplementarnaprvoj: te`e}i da psihologijomiskompleksiranaintelektualca i sam obezvrje|uje svoju kulturu, on }e napu{tati njene elemente i po{to-poto prihva}ati elemente zapadnja~ke kulture kao, navodno, neuporedivo superiorne vrijednosti. Takonastajekulturalno„neosvije{teni subjekt“ koji je trajno za, to~en u vlastitikompleks i nedefiniranost. Njegova (samo)svijest je obogaljena; on je od subjekta pretvoren u objekt, a njegovo djelovanje u dva navedena smjera koje mu kao jedine mogu}nosti ostavlja orijentalizam zapravo je samo {tetna iluzija o svome subjektivitetu. [tete su ozbiljne i trajne. Takav orijentalac je orijentaliziran. Ilustrirat }u to nekim znamenitim imenima u razli~itim oblastima.
(Sutra: [okantne tvrdnje Tahe Huseina)

FELJTON
pr.n.e. Umro Flak Kvint Horacije, jedan od najve}ih pjesnika anti~kog Rima. Njegova poezija imala veoma zna~ajan uticaj na evropsko pjesni{tvo.

45

8.

NA DANA[NJI DAN

1570. 1701. 1879. 1895. 1919. 1926.
ski protektorat.

Umro italijanski arhitekta i vajar Jakopo Sansovino, graditelj biblioteke Svetog Marka i Lo|ete u Veneciji, statua Neptun i Mars na stepeni{tu Du`deve palate i reljefa u mermeru u lo|i crkve Svetog Marka. Ro|en {vedski fizi~ar i astronom Anders Celzijus, tvorac skale za mjerenje temperature koja je po njemu dobila naziv. Bio profesor astronomije u Upsali i direktor prve {vedske opservatorije. Francuska skup{tina iz Versaja premje{tena u Pariz.

Albert Nobel

Umro francuski pisac Aleksandar Dima Sin. Proslavio se romanom “Dama s kamelijama“, prema kojem je napisan libreto za Verdijevu operu “Travijata“. U okviru Versajske mirovne konferencije poslije Prvog svjetskog rata Bugarska potpisala dokument kojim je ju`ni dio Dobrud`e pripao Rumuniji, isto~na Trakija Gr~koj, a gradovi Dimitrovgrad, Bosilegrad i Strumica Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Ahmed Ben Zogu potpisao u Tirani ugovor sa Italijom kojim je Albanija stavljena pod italijan-

Jurij Lotman

orijentalizma u {irokomsaidovskomzna~enju, nipo{tosamo u zna~enju bavljenja arapskim jezikom i knji`evno{}u, ve} cjelokupnom tom semiosferom da upotrijebim termin Jurija Lotmana. Oni podilaze ideologijiorijentalizmazbog dva razloga, koji mogu djelovati i simultano: zbog kompleksa koji im je nametnula vi{evjekovna praksaorijentalizma, i/ili zbogvlastitogaprobitka, jer znaju da }e ih to optimalnoafirmirati na Zapadu. Njihovo djelo na najbolji na~in svjedo~i o izvanrednom uspjehu orijentalizma. Naime, primarni cilj orijentalizma jest kao {to sam ve} kazao - da uvjeri kako Orijent nije u stanju valjanoartikuliratisvijest o sebisamome, ve} su zapadnja~ki orijentalisti kompetentni i pozva-

ni da taj svijet definiraju i da artikuliraju svijest o njemu; inferiornost se tako dokazuje na najbolji na~in, odnosno superiornost na drugoj strani.

„Osvije{teni“ intelektualac
Orijentalizam djeluje i dalje i du`e od postkolonijalne svijesti i postkolonijalne kritike. Konsekventno, pokazuju}i kako Orijent (pod Orijentom mislim na njegov u`i pojam - na orijentalno-islamski svijet) nije u stanju izraziti svijest o sebi, orijentalizam ne samo {to artikulira tu svijest o Orijentu, nego te`i - kao svome izuzetnom cilju - da tako izra`enu svijest o Orijentu prihvati i Orijent sam - kao svijest o sebi samome. To je trijumf, jer sa te ta~ke orijen-

1940. 1940. 1941. 1942. 1942. 1953. 1968. 1989. 1991. 1991. 1996. 1996. 1997. 2000. 2000. 2001.

U Rumuniji profa{isti~ka “Gvozdena garda“ ubila vi{e od 60 saradnika izbjeglog kralja Karola II, me|u kojima biv{eg premijera Nikolaea Jorgu. Njema~ka u Drugom svjetskom ratu anektirala francusku pokrajinu Lorenu.

Posljednje italijanske jedinice predale se savezni~kim snagama u tvr|avi Gonder u Etiopiji. Saveznici zarobili 23.000 italijanskih vojnika. Francuzi u Drugom svjetskom ratu potopili ve}i dio ratne flote u tulonskoj luci kako bi sprije~ili da brodovi padnu u ruke Nijemcima, koji su tog dana u{li u Tulon. Ro|en ameri~ki pjeva~, gitarista i pisac pjesama D`imi Hendriks, jedan od najpopularnijih muzi~ara u svijetu {ezdesetih godina 20. vijeka. Umro 1970. od prekomjerne doze droge. , Umro ameri~ki pisac Jud`in Gledston O Nil, tvorac moderne ameri~ke drame i prvi ameri~ki dobitnik Nobelove nagrade za knji`evnost. Pripadnici jugoslovenske vojske i policije ugu{ili masovne demonstracije Albanaca na Kosovu na kojima je zahtijevano da ta pokrajina Srbije dobije status republike. Demonstracije odr`ane na Dan zastave, dr`avnog praznika Albanije. U eksploziji u vazduhu kolumbijskog “boinga 727”, koji je letio na liniji Bogota-Kali, poginulo svih 107 putnika i ~lanova posade. Pretpostavlja se da je u avionu bila bomba. Masa u Pnom Penu napala nominalnog lidera Crvenih Kmera Kije Sampana, koji je evakuisan u Bangkok da ne bi bio lin~ovan. Vije}e sigurnosti Ujedinjenih nacija odobrilo slanje mirovnih snaga u Jugoslaviju.

1895. [vedski pronalaza~ i proizvo|a~ eksploziva, milijarder Albert Nobel, u Parizu ostavio plemenitu oporuku. Dio svog velikog imetka namijenio je kao nagradu svima koji su se istakli na polju fizike, hemije, medicine i filozofije. Ta opruka i danas se izvr{ava svake godine na dan Nobelovog ro|enja – 10. decembra (1883), dodjeljivanjem Nobelove nagrade.

Autor je ~etvrtinu vijeka obna{ao neke od najodgovornijih rukovodnih funkcija u Oslobo|enju, najve}oj novinsko-izdava~koj ku}i u istoriji BiH. Bio je stalni dopisnik ovog lista iz Njema~ke. Ostatak radnog vijeka proveo je kao direktor, glavni i odgovorni urednik Zadrugara ~ije su novine i knjige desetlje}ima bile jedini „u~itelj i agronom“ u BH selu. S obzirom da je ova vrsta pisane rije~i bila usmjerena na odnos prirode i ~ovjeka, autor se u svijim reporta`ama i feljtonima bavi zaga|iva~ima prirode ali i ljudske svijesti savremenog ~ovjeka koji su poremetili vjekovni su`ivot planete Zemlje i ljudi do tolike mjere da ozbiljno zadiru u biolo{ki opstanak ~ovjeka. U feljtonu koji je pred vama autor se bavi najrasprostranjenijim i najopasnijim zaga|iva~em – otpadom. On ovog zaga|iva~a, koga naziva modernim Bord`ijem, dovodi u vezu sa sve u~estalijim klimatskim promjenama i incidentnim slu~ajevima zaga|ivanja zraka, zemlje i vode. Na bazi egzaktnih podataka i nekih vlastitih saznanja i iskustava on za to optu`uje ljudski nemar i njegovu neekolo{ku etiku, ali, prije svega, globalni kapitalizam koji u trci za profitom sve vi{e i sa sve opasnijim otpadom zaga|uje siroma{ne i nerazvijene zemlje koje su, ina~e, ranjive na prirodne promjene.

Postavljanje onih drugih pratilo je upozorenje vlasnicima pasa da su obavezni sa sobom no si ti me tlu i lo pa ti cu da po~iste izmet iza svojih mezimaca, izru~e ih u kesu koja uvijek visi sa strane iz kante, s uputstvom kako se kanta koristi i upozorenjem da kesu treba vratiti i spustiti u otvor kutije. Tih dana ekolozi su optu`ili automobil da je najve}i zaga|iva~ i glavni krivac {to je svako drugo stablo uz auto-puteve {irom Njema~ke na izdisaju. Vlada je odmah reagirala i donijela odluku da sva vozila u mirovanju moraju isklju~iti rad motora, uklju~uju}i i prva tri vo-

zila na semaforu kad se pojavi crveno svjetlo. Zbog toga {to sam na `uto svjetlo uklju~io automobil platio sam kaznu. Ova odluka je ukinutaubrzonakon {to je ispunjen zahtjev partije Zelenih o obaveznoj ugradnji pre~ista~a u automobile, katalizatora i kori{tenju bezolovnog benzina.

Pazite na gu{tera
Ekolo{ka svijest Nijemaca je na visokom nivou i u njihovom svakodnevnompona{anjuprema prirodi. Nevjerovatno je, recimo, s kakvom ljubavlju se Nijemci odnose prema jedinoj planini u pokrajini Hessen, Taunusu, i njenim stanovnicima.

Za rijetka stabla utvr|ena je „li~na karta“ a stara stabla, jedi, no gnjezdi{te ptica sjenica, za{titnika ostalih stabala od {teto~ina, ne uklanjaju se. Upozorenja za za{titu {umskih poto~i}a i divlja~i su na svakomkoraku, me|u kojima se mo`e na}i i ovakva: „Pazite da ne povrijedite gu{tera“ . Bio sam svjedokkada su mladi}i i djevojke izazvali ozbiljan incident bore}i se protiv pro{irenja sletno-uzletne piste frankfurtskog aerodroma sje~om stabala Wald {ume, koju su sadili njihovi o~evi i djedovi. Oni su danima i no}ima, spavaju}i bukvalno na granama stabala koja imaju svoj „pedigre“ one, mogu}ilioperacijuplu}nogkrila Frankfurta. Kad sam se dvadesetak godinaposlijeponovoobreo u ovom gradu, na obale mrtve rijeke Rajnevratio se svijet. Osimogromnihtankera i te{kihteretnihteglja~a, njenim vodama ponovo su plivali i elegantni izletni~ki i turisti~ki brodovi, a ribari su ponovo zabacivali udice. Sli~no kao {to su Englezi, nakon dvadesetgodinamukotrpnihnapora, vratili `ivot Temzi, tako su i Nijemci vratili iz mrtvih Rajnu. Danas u ovim rijekama ima oko 50 vrsta riba.
(Sutra: Preventivom protiv zaga|iva~a)

Laza Kosti}

1910. U Be~u umro knji`evnik, pjesnik, dramski pisac i esteti~ar Laza Kosti}.

U jeku protesta zbog kra|e glasova na lokalnim izborima u Srbiji vlasti prekinule rad Radija B92 Radio Indeksa, dvije najslu{anije beogradske radiostanice koje su stalno i detaljno izvje{tavale o gra|anskom protestu. Radiostanice nastavile rad 5. decembra. U eksploziji gasa u rudniku uglja u kineskoj provinciji [ansi poginulo vi{e od 90 rudara. Ivo Lola Ribar

U sukobima srpskih snaga bezbjednosti i kosovskih Albanaca kod mjesta Srbica i u selu Rezni}e poginula dva policajca i jedan Albanac, ~etiri policajca povrije|ena. Agencija Ujedinjenih nacija za sidu objavila da je od po~etka pandemije side prije 20 godina od te bolesti umrlo vi{e od 21 milion ljudi {irom svijeta. Norve{ki kralj Herold otvorio, u zapadnoj Norve{koj, najdu`i tunel za drumski saobra}aj na svijetu. Tunel duga~ak 16.900 metara potukao rekord St. Gotard tunela u [vajcarskoj, koji je pu{ten u promet 1980, a duga~ak je 16.300 metara. NASA saop{tila da je Habl, svemirski teleskop, otkrio atmosferu planete udaljenu od Zemlje 150 svjetlosnih godina. To je prvi put da je atmosfera planete koja se nalazi van Sun~evog sistema direktno opa`ena.

1943. Na aerodromu u Glamo~kom polju u Drugom svjetskom ratu poginuo Ivo Lola Ribar, generalni sekretar Saveza komunisti~ke omladine Jugoslavije, kada je kao {ef vojne misije krenuo u Kairo.

46
NJEMA^KA

SPORT
Bundesliga

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Me|unarodni nogomet
Subota: Bayern - Eintracht, Hamburg - Stuttgart, Hoffenheim - Bayer, Hannover - Freiburg, Kaiserslautern - Schalke, Borussia (D) - Borussia (M). Nedjelja: Werder - St. Pauli, Köln - Wolfsburg.
ITALIJA Serie A

Subota: Sampdoria - Milan, Juventus - Fiorentina. Nedjelja: Inter - Parma, Brescia - Genoa, Bologna - Chievo, Udinese - Napoli, Cagliari - Lecce, Lazio - Catania, Bari - Cesena, Palermo - Roma.
ENGLESKA Premiership

Subota: Aston Villa - Arsenal, Bolton - Blackpool, Everton - WBA, Fulham - Birmingham, Manchester United - Blackburn, Stoke - Manchester City, West Ham - Wigan, Wolverhampton - Sunderland. Nedjelja: Newcastle - Chelsea, Tottenham - Liverpool.
[PANIJA Primera

Subota: Zaragoza - Villarreal, Sevilla - Getafe, Atletico - Espanyol. Nedjelja: Sporting - Sociedad, Hercules - Levante, Racing - Deportivo, Mallorca - Malaga, Athletic - Osasuna, Valencia - Almeria. Ponedjeljak: Barcelona - Real.
FRANCUSKA Le Championnat

Subota: Brest - Lens, Lorient Rennes, Marseille - Montpellier, Monaco - Nice, Nancy - St. Etienne, Valenciennes - Arles, Bordeaux - Lille. Nedjelja: Auxerre - Toulouse, Caen - Sochaux, Lyon - PSG.

eljezni~ar }e 30. novembra u Ljubljani odigrati prijateljski susret protiv ljubljanske Olimpije. Na put ka Sloveniji kre}e delegacija od ~ak 40 ~lanova, me|u kojima su svoje mjesto, uz igra~e, na{li i premijer Vlade Federacije BiH Mustafa Mujezinovi}, te Kemal Kozari} i Alija Behmen, deklarisani navija~i tima sa Grbavice. Ina~e, plavu delegaciju predvodi legendarni Ivica Osim, koji }e u Sloveniju do}i iz Graza, gdje se trenutno nalazi. Susret izme|u Olimpije i @eljezni~ara igra}e se na novoizgra|enom stadionu Sto`ice, na kojem su do sada odigrana samo dva susreta (oba igrala reprezentacija Slovenije), a povod putovanja u Ljubljanu je mogu}nost izgradnje stadiona Grbavica. “Da, postoji zainteresovanost jedne slovena~ke kompanije za izgradnjom na{eg stadiona i nadamo se da }emo uspjeti posti}i dogovor. U Sloveniju putuje zaista jaka i respektabilna delegacija @elje i vjerujem da }emo se iz Ljubljane vratiti sa povoljnim vijestima“ kazao nam je Amar Osim. , Ivica Osim dodaje kako je lijepo to {to @eljezni~ar putuje u Ljubljanu, te da se raduje susretima sa prijateljima Kapid`i}em i Kokotom, koji su svojevremeno iz @eljezni~ara pre{li u Olimpiju. “Oni su u biv{oj Jugoslaviji napravili prve transfere i @eljo i Olimpija su oduvijek bili prijateljski klubovi. Drago mi je da se i dalje gaje prijateljski odnosi, te da postoji zainteresovanost za izgradnju Grbavice. Sarajevu su potrebna dva velika stadiona i nadam se da }e se posti}i dogovor“, kazao nam je Ivica Osim.

@

@eljezni~ar gostuje u Ljubljani

Putuju [vabo, Me{a,

[kija, Had`ija...
Povod putovanja u Ljubljanu je zainteresovanost Slovenaca za izgradnju stadiona Grbavica, a utakmica je usputni doga|aj • Ivica Osim se raduje susretu sa Kokotom, Kapid`i}em...

Ivica Osim: Sarajevo zaslu`uje dva velika stadiona

IVICA OSIM @eljo i Olimpija su oduvijek bili prijateljski klubovi. Drago mi je da se i dalje gaje prijateljski odnosi, te da postoji zainteresovanost za izgradnju Grbavice. Nadam se da }e se posti}i dogovor, kazao nam je Ivica Osim
Ina~e, u Ljubljanu putuju ve} pomenuti premijer Vlade Federacije BiH Mustafa Mujezinovi}, zatim guverner Centralne banke Kemal Kozari}, gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen, na~elnik op{tine Novo Sarajevo Ned`ad Kold`o, predsjednik @eljezni~ara Sabahudin @ujo, potpredsjednik Nijaz Brkovi}, direktor D`elaludin Muharemovi}, te ~lanovi uprave D`emal Bisi}, Zoran ]uk, kao i legende kluba Ivica Osim, Mi{o Smajlovi}, Josip Katalinski, Enver Had`iabdi}, Branimir Jelu{i}, Mehmed Ba`darevi} i Refik [abanad`ovi}.

Tako|er, u autobusu }e biti i ~lanovi stru~nog {taba Amar Osim, Hajrudin \urbuzovi}, Rusmir Cviko, Almir Memi}, Halim Lojo, te ekonom Erdijan Peki}, kao i igra~i Ibrahim [ehi}, Elvis Kari}, Goran Markovi}, Sr|an Stani}, Mirko Radovanovi}, Elvis Me{i}, Velibor Vasili}, Sr|an Savi}, Milan ]ulum, Muamer Svraka, Lazar Popovi}, Zajko Zeba, Mirsad Be{lija, Edin Vi{}a, Benjamin ^oli}, Elvir ^oli}, Goran Perak i Goran Gan~ev. U Sarajevu ostaju Damir Rov~anin, Omar Balji} i Haris Be{lija.
J. LIGATA

Nakon {to su odustali od Edina D`eke...

Borussia (D) pred rekordom
Nikada do sada u njema~koj nogometnoj Bundesligi nije se dogodilo da jesenski prvak bude poznat tri kola prije kraja prvog dijela sezone. Ba{ taj rekord mogao bi pripasti dortmundskoj Borussiji. Trenutno vode}a ekipa njema~kog prvenstva ima sedam bodova prednosti pred drugoplasiranim Mainzom i devet u odnosu na Bayer, koji se nalazi na tre}emu mjestu. Poklope li se rezultati 14. kola u korist sastava Jürgena Kloppa, ti iz Dortmunda mo`e po~eti slaviti jesenski naslov. Za o~ekivati je pritom da lider iz Dortmunda u 14. kolu nadja~a imenjaka iz Mönchengladbacha, dok Ma inz ~eka ogled pro tiv Nürnberga, a Leverkusen gostovanje kod Hoffenheima. Kaiserslautern (u sezoni 1997/98) i Freiburg (1993/94) bili su jesenjski prvaci dva kola prije kraja uvodnog dijela lige i to su aktualni rekordi Bundeslige. Ukupno 31 od 47 puta jesenski prvak osvajao je krajem sezone bundesliga{ke naslove.

Rooney se izvinio navija~ima Manchestera
Prije no {to je potpisao produ`enje ugovora za ManchesterUnited, napada~WayneRooneydugo je na vatridr`aonavija~eklubakoji su mu poprili~no zamjerili odugovla~enje. Navija~e Uniteda posebno je naljutila mogu}nost da Rooney poja~a gradskog rivala City, koji se najglasnije spominjao u kombinacijama pri mogu}em transferu.

Juventus sada `eli Marija Gomeza
Prema pisanju italijanskog lista Il Corriere Dello Sport, Juventus planira poku{ati u zimskom prelaznom roku u svoje redove dovesti napada~a minhenskog Bayerna Maria Gomeza, koji je u posljednje vrijeme po~eo pokazivati znakove dobre forme. Iako je u nekoliko posljednjih utakmica Gomez dobivao priliku za igru od prve minute, vjeruje se kako je nezadovoljan svojim odnosom sa trenerom Louisom van Gaalom, budu}i da mu je Holan|anin ukazao priliku samo zato {to je bio primoran. Sportski direktor Juventusa Beppe Marrotta se ve} ove sedmice u Baselu sreo sa Gomezovim menad`erom, a odmah su se po~ele {iriti i glasine kako je transfer s njim dogovoren. Cijena za njema~kog reprezentativca }e biti najmanje 20 miliona eura, s obzirom na to da su ga prilikom dolaska iz Stuttgarta platili i vi{e, ali Juventusu to ne bi trebala biti prepreka, jer su ~ak i ne{to ve}i iznos bili spremni platiti za na{eg Edina D`eku, od kojega su, ~ini se, odustali.
Wayne Rooney slavi pogodak protiv Glasgowa

Poigravanje s njihovim emocijama, kako su to navija~i kluba s Old Trafforda shva}ali, prije potpisivanje saradnje na dodatnih pet godina ostala je otvorena rana koju je Rooney, napokon, odlu~io sanirati izjavom koja je trebala biti uobli~ena u izvinjenje. “Osje}am potrebu da se izvinim svima koji tvrde da to nisam napravio. “[to se ti~e Citya, za kojeg su svi tvrdili da }u im pristupiti, vjerujte mi na rije~ - da sam oti{ao iz Uniteda, oti{ao bih u inostranstvo. Odu{evljen sam ostankom“, kazao je Rooney.

OSLOBO\ENJE godine subota, 27. novembar 2010. Slavija dovodi dva nova igra~a?

SPORT
Wenger o treneru Reala
Arsene Wenger indirektno je poru~io Joseu Mourinhu i njegovim igra~ima da su prevaranti i da bi Real kao jedan od najve}ih klubova svijeta morao da bude primjer fair playa ostalim timovima. Mourinho se tereti da je nakon vodstva Reala od 4:0 pozvao Alonsa i naredio mu da on i Ramos namjerno dobiju drugi `uti, odnosno crveni karton. U narednih par minuta njih dvojica su bili isklju~eni. “Ovakve stvari u fudbalu ne `elimo da gledamo. Svako od nas trenera pomisli na tako ne{to, ali onda se zamisli jer zna koliko to bijedno izgleda. To je nepo{tivanje ove igre i navija~a koji su platili karte. Jo{ gore je {to je u pitanju Real, veliki klub, koji upravo zbog toga i treba da bude pozitivan primjer svima ostalima“, rekao je Wenger.

47

Mourinho je prevarant!

Dragan Bjelica: Prioritet je zadr`ati sada{nji igra~ki kadar

Kokotu istekao ugovor
Zoran Kokot mnogo zna~i na{em timu, pa }emo sve uraditi kako bismo i dalje mogli ra~unati na njegove usluge, rije~i su trenera Slavije Dragana Bjelice
Slavija je jesenju polsezonu zavr{ila na {estom mjestu sa 22 osvojena boda, {to joj je i bio cilj. Zadovoljni dobrim plasmanom nogometa{i iz Lukavice nastavili su tre ni ra ti, a na za slu`eni odmor oti}i }e tek za sedam dana. [ef stru~nog {taba Lukavi~ana Dragan Bjelica ka`e da je zadovoljan igrom svoje ekipe u prvom djelu premijerliga{kog takmi~enja... “Na pro lje}e `elim zadr`ati postoje}i igra~ki kadar. Radimo na tome. Ima[iroki Brijeg je okon~ao aktivnosti u prvom dijelu sezone ubjedljivom pobjedom nad jesenjim prvakom Prve lige FBiH, GO[K-om sa 5:1 u prijateljskoj utakmici u kampu Musa/Kara~i}. Strijelci su bili Ante Pinjuh (2), Dino ]ori}, Jure Glavina i Goran Zakari}. Ovaj susret bio je prilika [irokobrije`anima da isprobaju nove varijante u ekipi i igrali su mla|i nogometa{i me|u kojima su Mikuli}, Kukavica, I. Kvesi}, M. Kvesi}, Mari}, te dva igra~a koja su do{la na probu iz Hajduka, Matas i Peni}. U [irokom Brijegu smatraju da je jesenja polusezona donijela dosta oscilacija i nisu zadovoljni sa brojem osvojenih bodova - 25. Posebno se to odnosi na utakmice kod ku}e, gdje su poraz od Rudara i nerije{en rezultat sa ^elikom odvojili [iroki Brijeg od samog vrha. Napad je najefikasniji u Premijer ligi, postigav{i 31 gol, dok je odbrana kapitulirala 23 puta. [iroki Brijeg se plali smo sjednicu Upravnog odbora gdje smo se slo`ili da je to prioritet, pa }emo tek on da mo}i ra zmi{ lja ti o igra~ima koji bi mogli biti poja~anje za na{u ekipu“, kazao je Bjelica. Tako|er, tim iz Lukavice bi drugu polusezonu trebao zapo~eti sa dvojicom novih igra~a. “Nismo jo{ razgovarali o imenima, me|utim istina je da nam u timu nedostaju jo{ jedan veznjak, te napada~“, smatra Bjelica, koji se nada da }e uspjeti zadr`ati Zorana Kokota, koji je po isteku jesenjeg dijela postao slobodan igra~. “Na da mo se da }emo zadr`ati Kokota, koji mnogo zna~i na {em ti mu. Ura di}emo sve kako bismo i dalje mogli ra~unati na njegove usluge“, dodao je Bjelica. Kvalitete ovog sjajnog napada~a Slavije prepoznao je i selektor na{e reprezentacije Safet Su{i}, koji ga je pozvao da zaigra u dresu BiH, 10. decembra protiv Poljske.
Al. BE[IREVI]

Milito ponovo na terenu
Argentinski napada~ Intera Diego Milito (31) oporavio se od povrede zadnje lo`e zadobivene u gradskom derbiju protiv Milana 14. novembra (pobjeda Milana 1:0). Milito je zbog povrede propustio susrete protiv Chieva u Seriji A i Twentea u Ligi prvaka, a sada bi mogao biti spreman za nedjeljni susret protiv Parme na San Siru. U ~etvrtak je Argentinac odradio trening prema posebnom programu, a italijanski mediji navode da bi trener Rafa Benitez mogao riskirati i koristiti ga protiv Parme, ~ak i u slu~aju nedovoljne pripremljenosti, budu}i da ne mo`e ra~unati na usluge najboljeg napada~a Samuela Eto’a koji je suspendiran. Milito je pro{le sezone zabio 22 gola u Seriji A i {est u Ligi prvaka, a ove sezone mu~i se s formom. Postigao je dosad tek tri gola u devet nastupa u Seriji A.

[iroki Brijeg nezadovoljan u~inkom

Zakazali na Pecari
Poraz od Rudara i nerije{en rezultat sa ^elikom odvojili [irokobrije`ane od samog vrha Premijer lige BiH • Sporazumni raskid ugovora sa Josipom ]utukom
koji ima nekoliko inostranih po nu da. Na re dnih da na o~ekuje se jo{ nekoliko promjena u ekipi sa Pecare. Brazilci Wagner Santos Lago, Diogo i Renato Alves Gomindes otputovali su ku}i, a dio mla|ih igra~a nastavi}e trenirati do Bo`i}a po posebnom programu. Po~etak priprema za nastavak sezone planiran je oko 10. januara naredne godine. Dio priprema }e biti obavljen u kampu [irokog Brijega, koji }e igrati u Gabeli na turniru u ~ast Andrije Ankovi}a. Od 2 do 5. februara ekipa }e boraviti u Be~u, gdje }e odmjeriti snage sa Austrijom, kojoj }e ovo biti generalka pred po~etak E. M. prvenstva.

Tom Werner uskoro novi predsjednik Liverpoola
Engleski nogometni prvoliga{ Liverpool objavio je da }e Tom Werner sljede}e srijede zamijeniti Martina Broughtona na funkciji predsjednika kluba. Werner je predsjednik kompanije New England Sports Ventures, koja u vlasni{tvu ima bejzbolsku ekipu Boston Red Soxe, a pro{log mjeseca je kupila Liverpool za 480 miliona dolara. Broughton, koji obna{a du`nost privremenog predsjednika u klubu, posredovao je prilikom prodaje kluba NESV-u, uprkos velikom protivljenju biv{ih vlasnika, tako|er Amerikanaca, Toma Hicksa i Georgea Gilletta. Vlasnik NESV-a John Henry, koji ima Red Soxe u vlasni{tvu zajedno s Wernerom, poru~io je kako je bilo zadovoljstvo sara|ivati s Broughtonom.

Strijelac u pobjedi nad GO[K-om: Goran Zakari} (u sredini)

sirao u polufinale Kupa. Najavljena promjena igra~kog kadra u pauzi po~ela je

sporazumnim raskidom ugovo ra sa od bram be nim igra~em Josipom ]utukom,

48

SPORT

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Biznis liga, 4. kolo

Promovisana knjiga \evdeta Sara~a

Plava

krv
Ekipa Amadeusa iznenadila novinare
Skuter i Lutrija BiH u grupi bez M2 obrasca jedini sa maksimalnim u~inkom, dok su to u grupi sa M2 obrascem Pokop, Teloptic i Bosnalijek
Ekipe Skutera i Lutrije BiH ostale su jedine sa maksimalnim u~inkom i nakon 4. odigranog kola Bizinis lige u grupi bez M2 obrasca. Skuter je slavio protiv TVSA sa ubjedljivih 5:0, dok je Lutrija nadigrala tim Zamma sa 6:2. U derbiju kola Marmex je sa ubjedljivh 6:1 savladao, do ovog kola nepora`ene, Tr`nice, dok su igra~i Amadeusa sa dva pogotka u posljednjihminutu i pol savladalinovinare rezultatom 4:3. U grupi sa M2 obrascem, maksimalan u~inak imaju timovi Teloptic-Sinalca, Bosnalijeka i Pokopa, koji su u ovom kolu savladali timove Turkish Zirat banke, ASA grupe, te Toplana. Derbi su odigrali Bosnalijek i ASA Group, a slavili su apotekari sa visokih 5:1. Za iznena|enje kolapobrinula se ekipaSparkase, koja je savladala favorizovane grani~are sa 5:4. Rezultati grupe bez M2 obrasca: Skuter - TVSA 5:0 (Haski} 2, Suljevi}, Nezirevi}, Kadri}), RSG - Solazur 6:2 (Ali} 2, Osmanagi}, Fejzagi}, D. [ehovi}, Kadri} Ohran, Ku~era), SC Caffe - KimTec 3:9 (Cviko, Hrapovi}, Letuka - Hase~i} 4, [abanovi} 2, Omerovi}, Ja{arevi}, Jusi}), Amadeus Sportski novinari 3:4 (Nik{i} 2, Asoti}, Imamovi} - [ahmanija 2, ^akal), VGT Remis - Exit Liberty 4:6 (Rok{a 2, E. Mahovac, M. Mahovac - U{}upli} 4, Gogali}, Selimovi}), Marmex - Tr`nice 6:1 (Radmilovi} 3, Bekan 2, Kova~ Ho{i}), ZammMC - Lutrija BiH 2:6 (Pajt, Juhera - [i{i} 2, Musi} 2, Hod`i} 2), Lamper- CityPark2:3 (D. Pervan, \uderija - Gali} 2, Kozina). Poredak: 1. Skuter 12, 2. Lutrija BiH 12, 3. Marmex 10, 4. Tr`nice 9, 5. KimTec 9, 6. City Park 7, 7. Sportskinovinari 6, 8. RSG 6, 9. Exit Liberty 4, 10. VGT-Remis 3, 11. ZAMMmC 3, 12. Solazur 3, 13. Amadeus 3, 14. TVSA 1, 15. Lamper 0, 16. SC Caffe 0. Rezultatigrupe sa M2 obrascem: Technomarket - R&S 3:4 (Me. [ljivo 3 - Hala}, Kahriman 3), ASA Group - Bosnalijek 1:5 (Provali} - Erm. Mrguda 2, Sipovi}, Mand`ka, Hasanovi}), Procaffe Orbico 2:2 (Prutina 2 - Otajagi}, @uni}), Toplane - Pokop 3:7 (Sadikovi}, Baru~ija, Gaski} - ^av~i} 3, Korda2, Ra{~i}, Kosovac), Sparkase - Grani~na policija 5:4 ([kandro3, Mili{i}2 - Livaja2, Mutap~i}, Ivankovi}), Messer - Sarajevo gas 3:8 (Butigan 3 - ^i{o 4, Uglje{a 2, Hujdur, Kadri}), Teloptic-Sinalco - Turkish Zirat bank 3:1 (Okica 2, Granilo - Murtezi}), FDS - McCann 5:2 (Aljuki} 4, Hasanspahi} - Puzi} 2). Poredak: 1. Teloptic-Sinalco 12, 2. Bosnalijek 12, 3. Pokop 12, 4. ASA Group 9, 5. FDS 6, 6. Grani~na policija 6, 7. Sparkase 6, 8. Toplane 6, 9. Orbico 4, 10. Sarajevo gas 4, 11. Messer 3, 12. R&S 3, 13. McCann 3, 14. Procaffe 2, 15. Turkish Zirat bank 0, 16. TechnoJ. Li. market 0. [esta knjiga novinara i publiciste, a prije svega istinskog zaljubljenika u sport, \evdeta Sara~a “Plava krv” promovisana je ju~e u sarajevskom hotelu Evropa. Pred brojnim poklonicima sporta, biv{im i sada{njim fudbalerima i navija~ima tima sa Grbavice, jer o njemu je u ovom djelu rije~, promotori su bili Gradimir Gojer i Branko Majstorovi}. Knjiga je svojevrsno svjedo~enje vatrenog navija~a @eljezni~ara o pedeset i kusur godina `ivljenja uz klub, radoSa promocije u sarajevskom hotelu Evropa
Foto: A. KAJMOVI]

vanja svakom uspjehu i tugovanja nakon poraza. Iz svake rije~i autora izvire istinska ljubav prema plavoj boji, posebno opisuje najbolje i fudbalere koje je on najvi{e volio, ali i daje upe~atljiv prikaz de{avanja u tako dragoj dolini }upova. Ovo djelo je ujedno

prilog historiji bh. sporta, jer su izneseni brojni podaci za upo tpu nja va nje de ce ni ja `ivota FK @eljezni~ar, ali i prva ~estitka za ro|endan voljenom klubu, koji naredne godine slavi 90 godina od osnivanja.
B. M.

Najbolji bh. K-1 borac pozvan u Tokio

Ramsey na posudbi u Nottinghamu
Na slu`benoj web stranici Arsenala potvrdili su vijest da je Aaron Ramsey poslan na posudbu u Nottingham Forrest. Ramsey se u utorak vratio takmi~arskom nogometu nakon te{ke povrede, odigrav{i45 minuta u susreturezervneArsenaloveekipeprotiv Wolverhamptona. Podsje}amo, u januaru ove godine na utakmici protiv Stokea

Poturak protiv Gergesa
U japanskoj prijestolnici 10. decembra odr`at }e se finale K1 Grand Prixa na kojem }e se za titulu boriti osam najboljih svjetskih K-1 boraca. Svoj nastup u Tokiju izborili su Mighty Mo, Peter Aerts, Semmy Schilt, Kyotaro, Alistair Overeem, Tyrone Spong, Gokhan Saki i Daniel Ghita, a me|u ovim velikanima na}i }e se i najbolji bh. borac D`evad Poturak. Naime, Poturak je dobio poziv iz Japana da nastupi u rezervnoj borbi protiv Egip}anina Hesdya Gergesa, koji je svojevremeno slavio protiv Badr Harija, a u posljednjoj K-1 borbi izgubio je od Semmya Schilta. ‘’Iznena|en sam bio nakon {to sam dobio poziv iz Japana. Pitali su me da li sam spreman da se borim protiv Gergesa na {to sam ja dao potvrdan odgovor. Velika je ~ast nastupiti u Japanu i to u finalu Grand Prixa. U nerednim danima }u obaviti lije~ni~ki pregled i nadam se da }u dobiti dozvolu za nastup od ljudi koji se brinu za moje zdravstveno stanje. Poznato je da od 2. oktobra vu~em povredu desne {ake, ali sam sa takvom rukom slavio u Skenderiji protiv Wendella Rochea, a to je bila borba koja je odu{evila organizatore manifestacije u Japanu. Gerges je pravi {ampion, bi}e to izuzetno jaka borba za koju se nadam da }u je zavr{iti nokautom“ rije~i su Po, turka. A. M.

Ramsey se vratio na teren nakon te{ke povrede

Vel{aninu je brutalnim startom Ryan Showcross slomio desnu nogu na dva mjesta. Sada su u Arsenalu procijenili da su vel{komreprezentativcu potrebne utakmice da bi se vratio u pravi ritam i formu, pa su ga odlu~iliposuditi engleskom drugoliga{u do 3. januaranarednegodine.

Nigerijci optu`uju

Igra~ice Ekvatorijalne Gvineje su mu{karci
Nogometni savez Nigerije optu`io je Ekvatorijalnu Gvineju da su dvije igra~ice iz njihove reprezentacije zapravo mu{karci. Prije Nigerije sumnju u spol nogometa{ica Gvineje izrazili su i nogometni savezi Gane i Kameruna. “Zbog toga smo uputili protest Afri~koj nogometnoj konfederaciji, te sada ~ekamo rezultate istrage“ kazao je glasnogovornik nigerijske , reprezentacije Robinson Okosun. Nogometa{ice Ekvatorijalne Gvineje ove su godine na op}e iznena|enje dogurale do finala Afri~kog kupa nacija, no titulu su ponijele Nigerijke pobijediv{i ih u zavr{nici 4:2. Gvineja je odbacila sve optu`be da su kapiten ekipe Genoveva Anonma i njena suigra~ica Salimata Simpore mu{kog spola. “Ove izmi{ljotine su rezultat kompleksa manje vrijednosti na{ih protivnica“, stoji u saop{tenju Saveza Ekvatorijalne Gvineje.

NBA: Pobjede Clippersa i Hawksa
U dvije utakmice odigrane na NBA parketima, a do pobjede su do{le doma}e ekipe. Los An ge les Clip per si, omjerom (3-13) najslabija ekipa lige, svladali su Sacramento Kingse 100:82 i tako upisali drugu uzastopnu pobjedu nakon slavlja protiv New Orleans Hornetsa. Uz izostanak Chirsa Kamana i Barona Davisa, najve}i teret na sebe preuzeli su raspolo`eni Blake Griffin (25 poena, 15 skokova, pet asistencija) i Eric Gordon (28 ko{eotvorili omjerom 3-1, Carl Landry je ubacio 18 poena i uhvatio {est lopti. Niz od tri poraza prekinuli su Atlanta Hawksi pobjedom pro tiv Was hin gton Wizardsa u svojoj Philips Areni sa 116:96. Joe Johnson ubacio je 21 poen, a Josh Smith 20, uz 14 skokova. Za Washington je najvi{e pokazao Gilbert Arenas koji je ubacio 21 ko{. Rezultati: Atlanta - Washington 116:96, LA Clippers - Sacramento 100:82.

Josh Smith blokira Alonza Geea

va, {est asistencija). Za Sacramento, kojem je ovo deveti poraz u posljednjih deset utakmica u sezoni koju su

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
EUROLIGA

SPORT

49

EP za igra~e do 20 godina u BiH

Pobjeda \edovi}a,

poraz Teletovi}a
Caja Laboral izgubila od Maccabija 70:81, dok je Virtus trojkom Smitha uzeo bodove protiv Brose Basketa 68:67
Derbi-susret {estog kola Eurolige su u Tel Avivu odigrali Maccabi i Caja Laboral, a pobjeda je pripala doma}inu rezultatom 81:70. Reprezentativac BiH u redovima {panskog prvaka Mirza Teletovi} ubacio je 15 poena. Caja Laboral je ~etiri kola prije kraja grupne faze na petom mjestu u grupi A. Vi{e uspjeha imao je Nihad \edovi} koji je sa Virtusom do{ao do tijesne gostuju}e pobjede nad Brose Basketom 68:67. Odlu~uju}u trojku za Rimljane koji su ovom pobjedom vrlo blizu plasmanu u Top 16 postigao je Charles Smith sa zvukom sirene, skoro sa zvukom sirene. \edovi} je za 23 minute na parketu ubacio tri poena. Rezultati, grupa A: Maccabi - Caja Laboral 81:70, Partizan - @algiris 68:62, Prokom - Khimki 71:67. Poredak: 1. Maccabi 11 bodova, 2. @algiris 10, 3. Partizan 10, 4. Himki 8, 5. Caja Laboral 8, 6. Prokom 7; grupa B: Spirou Charleroi Unicaja 79:74, Brose Baskets - Virtus 67:68, Real Madrid - Olympiacos 82:68. Poredak: 1. Olympiacos 10, 2. Real Madrid 10, 3. Unicaja 9, 4. Virtus 9, 5. Brose 8, 6. Spirou 8; grupa C: Cibona - Barcelona 75:94, Lietuvos Rytas - Fenerbah~e Ulker 75:81, Cholet Basket - Montepaschi 61:70. Poredak: 1. Fenerbah~e 11, 2. Montepaschi 11, 3. Barcelona 10, 4. Cholet 9, 5. Lietuvos Rytas 7, 6. Cibona 6; grupa D: Panathinaikos - Valencia 69:73, Efes Pilsen - Union Olimpija 84:78, Armani Jeans - CSKA 71:65. Poredak: 1. Panathinaikos 10, 2. Efes Pilsen 10, 3. Olimpija 10, 4. ArmaM. I. ni Jeans 9, 5. Valencia 8, 6. CSKA 7.
Harun Mahmutovi}: Velika ~ast za BiH

Mahmutovi}: ^eka se potvrda Boarda FIBA
Ko{arka{i savez BiH veliki je favorit za organizaciju Evropskog prvenstva B divizije za igra~e do 20 godina. Iako odluka jo{ nije verifikovana od Boarda FIBA Europe, generalni sekretar KSBiH Harun Mahmutovi} kazao je da se ve} sada mo`e govoriti o BiH kao doma}inu prvenstva koji treba da po~ne 14. jula naredne godine. “U prin ci pu pri je dlog Ta kmi~arske komisije FIBA Europe }e Board kao krovno tijelo samo verifikovati. Stoga se ve} sada mo`emo po~eti pripremati kako bi na vrijeme obavili sve {to se od nas tra`i. Organizacija ovakvog takmi~enja velika je ~ast za na{u zemlju“ kazao , je Mahmutovi} osvrnuv{i se i na ~injenicu da KSBiH do sada nikada nije imao U-20 selekciju, tim koji na neki na~in predstavlja B reprezentaciju. “KSBiH }e posve}ivati ve}u pa`nju omladinskim selekcijama koje su u pro{losti bile prili~no zapostavljene. Na{ zadatak u narednom periodu bi}e formiranje reprezentacije do 20 godina, no ne}emo zaboraviti ni U-18 i U-16 selekcije“, zaklju~io je Mahmutovi}.
M. I.

OKI Fantomi na turniru Eurolige u sjede}oj odbojci

U Ma|arsku po deveti

naslov

Ko{arka{ka prvenstva BiH

O~ekujem fantasti~nu igru i osvajanje titule, kazao je igra~ i direktor OKI Fantomi Godinjak

Igra~i OKI Fantomi otputovali su autobusom u petak u ma|arski grad Szombataly, gdje }e danas poku{ati izboriti deveti naslov pobjednika na zavr{nom turniru Eurolige u sjede}oj odbojci. Ekipa Fantoma itekako je istro{ena brojnim ovosezonskim nastupima po{to je odigrala vi{e od 100 utakmica. Me|utim, prema rije~ima trenera OKI Fantomi [evke Nuhanovi}a i igra~a Mirsada Mirojevi}a i Ismeta Godinjaka, ogromni umor uzrokovan velikim brojem me~eva ne bi trebalo da bude nepremostiva prepreka trofejnom timu za pru`anje dobrih igara na kraju sezone. OKI Fantomi nisu izgubili nijednu utakmicu u prethodnih osam turnira Eurolige. Ovog puta uz OKI Fantomi nastupi}e Zagreb, doma}in Sprint i predstavnik Srbije, ekipa Banje Luke. “O~ekujem fantasti~nu igru

^apljina do~ekuje Zrinjski
OKI Fantomi `ele osvajanjem trofeja krunisati kraj sezone

i osvajanje nove titule. @elimo pokazati kvalitet, odnosno za{to smo najbolji tim u Evropi“, kazao je Ismet Godinjak, dok je trener [evko Nuhanovi} istakao: “Ne}e biti lako. Euroliga iz godine u godinu postaje sve kvalitetnije takmi~enje. Ipak, u~ini}emo sve da osvojimo novi trofej. Ekipa je u dobroj

formi {to dokazuje i nedavni trijumf na turniru Mira i prijateljstva u Zagrebu.“ Direktor kluba i igra~ Mirsad Mirojevi} zahvalio je Vladi Kantona Sarajevo, Op}ini Novi Grad, Vije}u ministara BiH, sponzorima BH Telecomu i Fabrici duhana Sarajevo na podr{ci klubu.
G. V.

Federer i Murray u polufinalu
[vicarski teniser Roger Federer ostvario je i tre}u pobjedu na zavr{nom ATP Masters tur ni ru u Lon do nu. Po bje dom pro tiv [ve|anina Robina Soderlinga 7:6(5), 6:3 plasirao se u polufinale kao prvoplasirani u

grupi B. Me~ je bio gotov za 88 minuta, a bila je to ~ak 15. Federerova pobjeda u 16 dvoboja sa [ve|aninom. U polufinale se plasirao i [kot Andy Murray s omjerom pobjeda i poraza 2:1. Murray je u drugom susretu grupe B bio bolji od [panca Davida Ferrera s dva puta po 6:2. Grupa B: 1. Federer 3-0, 2. Murray 2-1, 3. Soderling 1-2, 4. Ferrer 0-3.

Ovog vikenda igraju se utakmice prvenstva BiH u ko{arci u obje konkurencije. U Ligi 13 ve~eras su na rasporedu tri utakmice, a jedan od derbija osmog kola }e se odigravati u ^apljini, gdje }e gostovati mostarski Zrinjski. Drugoplasirani Leotar }e u Trebinju do~ekati Vardu, dok }e u Mrkonji}-Gradu Mladost ugostiti Kakanj. U nedjelju }e u tuzlanskom Mejdanu seriju pobjeda poku{ati nastaviti Bosna ASA BHT. Nakon po~etnog poraza od Zrinjskog, studenti su nanizali pet

uzastopnih pobjeda. Ko{arka{i, osmo kolo, subota: SL IAT Leotar - Varda HE (19.00), Mladost - Kakanj (19.00), ^apljina Lasta - Zrinjski HTM (19.00). Nedjelja: Sloboda - Bosna ASA BHT (14:00), Slavija Brotnjo (18.30), Hercegovac ^elik (19.00). Ko{arka{ice, {esto kolo, subota: Jedinstvo BHT Sloboda (18.00). Nedjelja: Rudar - Tomislav (14.30), Mladi Kraji{nik - RMU Banovi}i (18.00), Borac ML-IEFK - Igman (20.00). Ponedjeljak: Trebinje 03 - @eljezni~ar.

Mira doma}in Jedinstvu
U subotnjim utakmicama 11. kola Premijer lige BiH za rukometa{ice sastaju se: Lokomotiva - Kne`opoljka (17 sati) i Mira - Jedinstvo (18). Nedjelja: Zrinjski - Borac (17). Slobodna ekipa: Ilid`a.

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM jednosoban prazan stan u Hrasnici, bra~nom paru, povoljno. tel. 061/497-350, 033/513-439. IZDAJEM poslovni prostor 74m2 na Ko{evskom brdu, 5 izloga, 2 mokra ~vora, mini kuhinja. Tel. 061/259831, 061/183-645. IZDAJEM poslovni prostor na Marin Dvoru, ul. Valtera Peri}a 30m2 + podrum. Tel. 061/205-235. IZDAJEM kompletno namje{ten dvosoban stan, Dobrinja-Trg sar. olim. 470 KM sa re`ijama. Mob. 061/205235. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, sa mi ci ili bra~nom pa ru. Mob. 061/358-772. POSLOVNI prostor 80m2, centar, stan namje{ten 80m2 kod Vje~ne vatre. Mob. 061/460-150. IZDAJEM poslovni prostor 65m2 Papagajka. Tel. 061/205-235. IZDAJEM atraktivnu lokaciju, Ul. Zmaja od Bosne super opremljen dvosoban, centralno, lift, zaposlenom paru. tel. 061/214-852. IZDAJEM konfornu garsonjeru u centru, blizu parlamenta, samcu, samici. Tel. 033/200-720 i 061/101-097. IZDAJEM gara`u na Marijin dvoru u blizini Sarajevostana. Mob. 061/101097. IZDAJEM kompletno namje{ten stan 71m2, Marindvor, 2 sprat, plinsko grijanje, inter. kab. TV, dnevni boravak, svije spava}e sobe, kupatilo. Mob. 061/072-845, 062/649-370. IZDAJEM gara`u, Ul. ^ekalu{a, u blizini Doma policije. Mob. 061/106532. IZDAJEM pos. prostor 56m2, na Sokolju, sa parking prostorom. Mob. 061/906-761. POFALI]I, kod tramvajske stanice, jednokrevetna soba, studentu. Mob. 066/208-596. ILID@A-Lu`ani, izdajem stan 65m2, (bez djece), 350 KM. Mob. 066/324343. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini hotela Bristol, centralno grijanje, kablovska TV. Tel. 033/652-293. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, sa cen. grijanjem, na Alipa{inom polju-B faza. Mob. 061/439-379. IZDAJEM super namje{ten trosoban stan,f na Marindvoru. Mob. 061/812-046. TRA@IM cimerku u dvosobnom stanu, Grada~a~ka, ^engi} Vila. Tel. 442-331. IZDAJEM pod najam gara`u kod mosta Drvenija, iza nebodera Zvijezda. Mob. 061/268-858. IZ DA JEM pod na jam ga ra`u u Kranj~evi}a ulici, blizu `eljezni~ke stanice. Mob. 061/268-858. IZDAJEM kancelariski prostor u Hrasnom, preko puta Robota. Tel. 535-052. IZDAJEM namje{ten stan 65m2, poseban ulaz, cen. grija<nje, internet. Mob. 062/527-254. IZDAJEM petosoban stan/poslovni prostor, 120m2, 1 sprat, kod Vje~ne vatre. Mob. 061/537-739. ILID@A-Pejton, izdajem trosoban stan/ku}u u nizu sa ba{tom. Mob. 061/537-739. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM jednosoban stan, poseban ulaz, Ul. Balibegovica 22, Bistrik, samo za studente. Tel. 410-331. IZDAJEM gara`u na du`i period, Ul. Dolina-Marindvor. Mob. 062/253712, 667-994. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za bro di ce, ja hte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM komfornu namje{tenu garsonjeru u zasebnom objektu, centar, Mejta{, plin, za jednu ili dvije osobe. Mob. 061/869-396. IZDAJEM gara`u u Kranj~evi}evoj ulici (za manje auto). Tel. 612-956. IZ DA JEM ga ra`u 15m2, Ma rin dvor-Te{anjska< ulica, zgrada (Viza za budu}nost). Mob. 061/273-995. IZDAJEM u centru jednokrevetnu sobu i dvokrevetnu. Mob. 061/514-301. GRBAVICA, jednosoban renoviran, namje{ten stan, 400 KM pla}anje unaprijed. Mob. 061/550-916. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZNAJMLJUJEM dvosoban stan sa eta`nim grijanjem kod katedrale, 600 KM. Tel. 810-716. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZDAJEM vi{e stanova u centru, Branilaca Sarajeva, zgrada lOrisa, zgrada Vize, svi su veliki i adaptirani. Mob. 065/819-136. IZDAJEM pos. prostor 189m2 kod bolnice Jezero, pogodno za sve namjene, ima 15 parking mjesta, povoljno. Mob. 061/170-254. POSLOVNI prostor kod Predsjedni{tva BiH, Ul. B. \ur|eva, prizemlje, 33m2, sve novo, kirija 650 KM. Mob. 062/907-831. IZDAJEM gara`u ispod tranzita, Grbavica I. Mob. 063/639-213. IZDAJEM namje{tenu sobu sa centralnim grijanjem, studentici, Soukbunar — Centar. Tel. 033/225-909. CENTAR strogi, izdajem poslovni prostor 110m2, II kat, renoviran, eta`no, po vi|enju. Mob. 061/350448. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, kuhinja i kupatilo, strogi centar. Tel. 445306. IZDAJEM ili prodajem radnju na Siranu. tel. 062/917-009. JEDNOKREVETNA namje{tena soba, kuhinja, kupatilo, u strogom centru. Tel. 445-306. IZDAJEM garsonjeru 30m2 na Vrbanju{i, privatna ku}a, samo zaposlenim osobama ili studentima, obavezno dvije kirije unaprijed, cijena 200 KM. Mob. 063/374-707. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. STRANIM dr`avljanima izdajem namje {te ne sta no ve, Sa ra je vo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokre ve tne so be, za stu den te. Tel. 033/225-074, 061/252-782. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM poslovni prostor 17,5m2 na platou Skenderija. Mob. 061/365-563. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205-043. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544.

subota, 27. novembar 2010. godine
VELE[I]I, novogradnja 48m2, prizemlje (klasi~no stanje) Rau-Bau), 50.000 KM, nije uknji}eno. Mob. 062/156-882. OTOKA, stan 72m2, 12 sprat, 2 balkona, adaptiran. Mob. 061/079-751. OBALA Kulina Bana, stan 59m2, 3 sprat, bez lifta, potpuno adaptiran, 135.000 KM. Mob. 062/156-882. PRO DA JEM stan 48m2, ci je na 65.000KM, Dobrinja 2, Omladinskih radnih brigada 5. Tel. 452-230. PRODAJEMO 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM stan-ku}u u Lu`anima na Ilid`i-nizovi, prizemlje i sprat, gara`a, ba{ta prednja i zadnja. Tel. 061/222-465. SKENDERIJA — prodajem nov stan u zgradi I sprat 42m2, ogra|en balkon, eta`no grijanje. Tel. 061/352112. PRODAJEM vikendicu na Baricama — ^avljak. Tel. 033/241-841, 061/132781. POFALI]I 76m2, Novo S. 41m2, Dobrinja 49, 55, 68m2, ^engi} vila 64m2, Grbavica 54, 131m2, Mojmilo 68m2, Centar-Odoba{ina 37m2, Alipa{ino 53m2, 64m2. Mob. 061/375-787. KU]A Vratnik (kod Hendek d`amije), Vasin Han (Sor. gazija), vikendku}e Pale (Kriva~e, potoci, donji Pribanj, Brezi}i), zemlji{te 4.000 m2 Kasindo-Ukovice. Mob. 066/488-818. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM {umu za sje}u. Mob. 061/030-280. PRO DA JEM stan na Ba{~ar {i ji 118m2, vl. 1/1, stan kod Stomatolo{ke klinike, 127m2, vl. 1/1. Mob. 063/374707. PRODAJEM jednosoban stan, Centar-Sarajevska pivara, 29m2, garsonjera na Marindvoru 22m2+gara`a 12m2, 1/1, stan na Marindvoru 69m2, mo`e biti i pos. prostor. Mob. 063/374707. PRODAJEM staru devastiranu bosansku ku}u 95m2, u Mosta}ima kod Trebinja, oku}nica 140m2, ukupno 235m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM zemlju na Baricama. mob. 066/892-112. PRODAJEM pos. prostor u centru Had`i}a kod srednje {kole, novoizgra|en objekat cca 250m2 i zemlji{te oko prostora 1600m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM jednosoban stan 40m2 centar, M. Dvor. Tel. 061/132-327, 061/715-543. PRODAJEM manju ku}u, 150m2 oku}nice. tel. 061/358-772. PRODAJEM stan na Dobrinji 67m2 sa centralnim grijanjem. Tel. 061/323524. GRBAVI CA Ul. Grba vi~ka, stan 90m2, VII sprat, lift, luksuzno adaptiran. tel. 061/205-235. PRODAJEM vikendicu u Tilavi, Tomino brdo, 65m2 + 1500m2 oku~nice, struja, voda, 25.000 eura. Tel. 061/205235. CENTAR kod dr`avne bolnice, garsonjera 27m2, I sprat, exstra sre|en, sve novo, 63.000KM. Tel. 061/205-235. DOPBRINJA Aerodromsko naselje 56m2 I sprat, ul. Franca Pre{erna, plin sko eta`no, 1600KM/m2. tel. 061/205-235. CENTAR, Bolni~ka 90m2, vp, 114m2 I sprat. tel. 061/205-235. PRODAJEM poslovni prostor 33m2 dva nivoa, Kemala Kapetanovi}a 48 — Grba vi ca, 1300 eura/m2. tel. 061/205-235. PRODAJEM vikendicu, Ilid`a-Osjek, ul. Hendeku{a 50m2 + 600m2 oku~nice, gara`a, ekstra sre|eno sve novo, 32.000 eura. Tel. 061/205-235.

OSLOBO\ENJE

POFALI]I, blizu FDS, ku}a s dva trosobna stana, posebni ulazi, dvije gara`e, sve komunalije, oku}nice 441m2. Tel. 645-156, 066/430-574. PRODAJEM na M. Dvoru Valtera Peri}a 3, 100m2, IV sprat, potkrovlje, odli~no sta nje, 80.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru, Petrakijina kod Lovca 106m2, II sprat, odli~an. Tel. 061/205-235. PRODAJEM na Grbavici, Behd`eta Muteveli}a 53m2, III sprat, cg, 45.000 eura. Tel. 061/205-235. GRBAVICA — [oping 80m2 + gara`a, 15 sprat dva lifta, odli~an, 80.000 eura. Tel. 061/205-235. POSLOVNI prostor 70m2, Nova Breka, ul. Himze polovine br. 5, mo`e i iznajmljivanje. Mob. 061/911-324. NA BA[^AR[IJI, prodajem ku}u i poslovni prostor, 187m2, 1/1. Mob. 061/745-525. PRODAJEM u Hrasnom, Aleja Lipa 53m2, su per sre|en sve no vo, 110.000KM. tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru, Kotromani}eva 116m2, II sprat, odli~an parking. tel. 061/205-235. PRODAJEM su centru 40m2 dvosoban I sprat ekstra sre|en sve novo, 60.000 eura. tel. 061/205-235. PRODAJEM vikendicu u Kiseljaku-Lepenica 70m2 + 1400m2 oku}nice + bazen, eta`no grijanje, 35.000 eura. tel. 061/205-235. PRODAJEM na Ciglanama kod Robota 83m2 troiposoban, II sprat + gara`a, 220.000 KM. tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru, ul. Ko{evo 53m2, II sprat. tel. 061/205-235. PRODAJEM stan 48m2 centar Ferhadija. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru Bolni~ka 78m2, 69m2, 90m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM vi{e placeva za gradnju na podru~ju grada od 500m2 do 5000m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru H. Idrizova 57m2 i 62m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, M. Tita 123m2 i 147m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM parcelu 520m2 na Pelje{cu-Dra~e, 200 m od mora, dozvoljena gradnja, vl. 1/1, cijena povoljna. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}u sa dva stana i dva pos. prostora, ekstra sre|eno, ba{ta, gara`a, ukupno 450m2. Mob. 063/374707. PRODAJEM 27 dunuma {ume hrast i 48 dunuma njive-pa{njak kod Rogatice. Mob. 063/374-707. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. PRODAJEM u centru dvosoban stan. Mob. 061/514-301. PRODAJEM povoljno gara`u u novogradnji, prizemlje, strogi centar, 12m2, vl. 1/1. Mob. 061/869-396. STUP, Ba~i}i, dvosoban stan 52m2, balkon+terasa, VII sprat, lift, povoljno. Mob. 061/208-760, 061/199-312. NAHORAVSKA iza Pionirske, prodajem ku}u 10x11 sa tri trosobna stana na tri eta`e, poseban ulaz za svaki stan. Mob. 061/304-599 i 033/665-419. GRBAVICA 1, kod Kapu}ina, funkcuonalan, 73m2, 9 sprat, odli~na lokacija. Mob. 061/214-856. PRODAJEM-mijenjam ku}u za sta u Bla`uju, oku}nica i ba{ta od 2 dunuma. Tel. 636-244, 061/703-280. PRODAJEM dvije devastirane ku}e sa oku}nicom i vo}njakom u Fo~i. Mob. 061/703-280 i 633-244. PRODAJEM stan 46m2, prizemno, Sepetarovac 44. Tel. 220-187, 062/681078. PRODAJEM stan 64m2, Ul. Senada Mandi}a Dende 3, 3 sprat, Vojni~ko polje, cijena 1.950 KM/m2. Mob. 061/241-582. STARI Grad, Franjeva~ka, 37m2, 3 sprat, lift, grijanje, 2 balkona, novija gradnja, 50.000 eura. Mob. 061/205235.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM garsonjeru ili prodajem u Sarajevu — Mejta{, ul. Nikole Ka{ikovi}a br. 7/II, drugi sprat, centralno grijanje, 24m2, s balkonom za stan u Banja Luci. Tel. 065/589-171. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM na ^. Vili jednosoban 35m2 renoviran za Alipa{ino MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM ku}u iznad OHR-a, Borak, za stan u Sarajevu ili prodajem. Mob. 061/864-651. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892323. MIJENJAM dvosoban stan, 60m2 u Vranicinom neboderu na VII spratu. Tel. 061/864-651.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova do 60m2 namje{tenih i praznih za iznajmljivanje i prodaju za poznate klijente, agencije. Tel. 062/465-466.

PONUDA
IZDAJEMO poslovni prostor veli~ine 60+50m2, uz mogu~nost spajanja i pro{irenja do cca 250m2+200m2 u {oping centru Koreja u Sarajevu. Tel. 061/237-039 ili 061/531-357. IZDAJEM jednoiposoban stan kod stanice, namje{ten. Mob. 061/211945. IZDAJEM pos. prostor 40m2, prizemlje, Ferhadija 15. Tel. 033/202-611, 061/219-464. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, centralno, ulica Bjelave. Mob. 061/356535. IZDAJEM namje{tenu sobu, studentici, 200 KM. Tel. 646-434. IZDAJEM gara`u kod Doma zdravlja Stari grad. Tel. 061/377-196. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789206. IZDAJEM gara`u, stambena zgrada, Kranj~evi}a (blizu @eljezni~ke stanice). Tel. 033/225-457, iza 16 sati. IZDAJEM trosoban stan, VP, Grbavica, 80m2, eta`no grijanje, namje{ten, zaposlenim osobama i studentima, cijena 400 KM. Mob. 063/374-707. IZDAJEM dvije gara`e po 12m2 na Marijin dvoru, pored @GP-a. Mob. 061/101-097. GORNJE Ciglane, A. Hume, ~etverosoban, namje{ten, a mo`e i za vi{e studenata, 600 KM. Mob. 061/899-209. IZDAJEM pos. prostor u CentruObala Kulina Bana, 1 sprat, 76m2, prostor kompletno renoviran, klimatiziran, video nadzor, cijena 1.300 KM. Mob. 063/374-707.

PRODAJA
PRODAJEM zemlju za vikendice na Mojmilu, sa pogledom na Dobrinju. Mob. 062/823-739, 061/172-518. Prodajem ugostiteljski objekat u okolini Ljubljane, kapaciteta oko 200 sedi{ta + ba{ta, savremeno opremljena kuhinja, doma}a pivovara, veliko parkirali{te. Informacije radnim danom 7-15h. Tel. +386 51 353 004, www. pivnicaanton.si PRODAJEM jednosoban stan u centru Sa ra je va. Tel. 033/201-873 i 062/204-717, zvati od 7-18 sati. PRODAJEM stan 45m2 u Hrasnom, Trg heroja, 85.000 KM. Mob. 065/021556. STAN 36m2 u Hrasnom, trg heroja, 68.000 KM. Mob. 065/021-556. STAN 52m2, Grbavica-B.Muteveli}a, 3 sprat, useljiv ili mijenjam za jednosoban. Mob. 065/021-556. STAN u Hrasnom 71m2, kod Robota. Mob. 065/021-556. POSLOVNI prostor 80m2, na Ba{~ar{iji, Ul. Bravad`iluk. Mob. 065/021556. STAN 58m2 u Hrasnom kod Lorisa, adaptiran. Mob. 065/021-556. KU]A u Resniku kod Pazari}a, ukupno placa 750m2, uz autoput prema Mostaru, 70.000 KM. Mob. 065/021556. STAN 65m2, Alipa{ino-Trg me|unar. prijateljstva, 6 sprat. Mob. 065/021556. PRO DA JEM ku}u u Po fa li}imaIvanjska, u dupleksu, 95.000 eura. Mob. 062/156-882.

subota, 27. august 2010. godine nedjelja, 8. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
PRODAJA

MALI OGLASI
PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lu ka vi ca, 1.000m2, po vo ljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, ci je na 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469697. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443-939, 061/274062. PRODAJEM trosoban stan 95m2, kod Doma armije, I sprat. Tel. 445371, iza 15 sati. POFALI]I blizu FDS i OBN-a, ku}a p+s, dva trosobna stana, posebni ulazi, sve komunalije, 2 gara`e, oku~nica 441m2. Tel. 033/645-156 i Mob. 062/439-329 i 061/437-719. PRODAJEM stan 58m2, Hrasno, Trg heroja 29, 4 sprat. Tel. 649-602. STAN na Socijalnom-Zmaja od Bosne, prizemlje, adaptiran, 41m2/2.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN, Vojni~ko Polje-H. Su}eske, 6 sprat, 61m2, 115.000 KM. Mob. 065/819-136. JEDNOSOBAN stan, A. [anti}a, 3 kat, 39m2, 50.000 eura. Mob. 061/320439. KU]A, Vraca-Samoborska, 4 eta`e, gara`a, ba{ta, ljetnikovac, 300.000 KM, grijanje. Mob. 062/907-831. STAN na Skenderiji-Podgaj, 3 sprat, potrebna adaptacija, 60m2, balkon, 2.500 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN u Vogo{}i-B. Kr{o, 77m2, 1 sprat, cen. grij. useljiv, 120.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN u Vogo{}i-B. Kr{o, 55m2, 5 sprat, adaptiran, cen. grij. balkon, parking, 78.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN, Vraca, kod Tranzita, A. Smailovi}a, 92m2, 1 sprat, plin, potrebna adap ta ci ja, 1.550 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN, K. Tvrtka, 3 sprat, 94m2, useljiv, 2.600 KM/m2. Mob. 062/907831. STAN, Grbavi~ka, 5 sprat, nema lift, 69m2+2 balkon, potrebna adaptacija, 1.800 KM/m2. Mob. 062/907-831. ^ETIRI ku}e sa 2 pos. prostora, 12 dunuma zemlje, kod glavne ceste u donjoj Vo go{}i, 600.000 KM. Mob. 062/907-831. NED@ARI]I, novogradnja, 8 sprat, 58m2, 1.700 KM/m2. Mob. 061/702881. LOGAVINA, 1 sprat, 29m2, kuhinja, zasebno+soba, kupatilo, 66.500 KM. Mob. 061/702-881. GRBAVICA, K. Kapetanovi}a, zgrada, adaptirana, stan komplet ura|en, 54m2, 112.000 KM. Mob. 066/801-711. NOVOGRADNJA, malta, zgrada Uniprometa, dajemo popust 5%+agencija Sigenx daje popust 1%, extra kvalitet. Mob. 061/170-254. NED@ARI]I, novogradnja 32m2, 1700 KM7m2, 59m2, 52m2, 1.700 KM/m2. Mob. 061/702-881. MARINDVOR, 48m2, 3 sprat, 2.400 KM/m2, 171. Mob. 0617702-881. STARA bosanska ku}a, Bjelave, Derebent 21, ku}a za ru{enje. Mob. 066/801-711. PRU[^AKOVA, 1 sprat, 85m2, adaptiran, 2.700 KM7m2. Mob. 066/801711. OTES, stan 49m2, adaptiran, 3 sprat, 69.000 KM. Mob. 061/702-881. ILID@A-Pejton, stan u nizu, 2 nivoa+ba {ta, 145.000 KM. Mob. 066/801-711. GLADNO polje, ku}a 3 nivoa, grubi radovi, uknji`ena, gra|e. dozvola, 2 dunuma zemlje, 50.000 KM. Mob. 061/702-881. DVOIPOSOBAN stan u Vogo{}i, VP, 50m2, cijena 70.000 KM, Omladinska. Mob. 061/320-439. TROSOBAN stan, A. [a~irbegovi}, 68m2, 143.000 KM. Mob. 066/801-737. TROSOBAN stan, ^. Vila, 82m2, 2 kat, 82.000 eura. Mob. 061/320-439. DVO SO BAN stan, D`. Bi je di}a^.Vila, 1 kat, 52m2, 92.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan, Ljubljanska, VP, novogradnja, 55m2, 100.000 KM. Mob. 061/320-439. JEDNOSOBAN stan u vili Had`iidrizova, 3 kat, potkrovni, 32m2, (mogu}nost pro{irenja), 50.000 eura. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan, Vrazova, 2 kat, 59m2, parking mjesto, 150.000 KM. Mob. 061/320-439. TROIPOSOBAN stan, Alipa{ino-Trg me|. pri ja telj stva, 2 kat, 77m2, 125.000 KM. Mob. 066/801-737. GARSONJERA adaptirana, sve novo, 2 kat, 21m2, 62.000 KM. Mob. 061/320-439. DVOIPOSOBAN stan u A. Smailbegovi}a, Vraca, 1 kat, 68m2, 68.000 eura. Mob. 066/801-737. TROSOBAN stan u ^ekalu{i, 1 kat, 90m2, eta`no grijanje, 260.000 KM. Mob. 061/320-439. NOV ekstra ura|en stan, D. Ozme, 136m2, 1.700 eura/m2. Mob. 061/320439. TROIPOSOBAN stan, Alipa{ino-B faza, N. Smailagi}a, 6 kat, 77m2, 125.000 KM. Mob. 066/801-737. TROSOBAN stan, vrazova, VP, 84m2, pogodan za pos. prostor, 250.000 KM. Mob. 066/801-737. TROSOBAN stan, M. ^. ]ati}a, 1 kat, adaptiran, 74m2, 208.000 KM. Mob. 061/320-439. DVOSOBAN stan, ^. Vila-B.M.Selimovi}a, 54m2, 12 kat, 105.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan, Hrasno-P.Ribar, VP, 58m2+2 balkona, 123.000 KM. Mob. 061/320-439. TROSOBAN stan, Alipa{ino-Trg me|. prijat. 70m2, fiksno 105.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan, A. [a~irbegovi}, 58m2+2 balkona, 110.000 KM. Mob. 061/320-439. ^E TVE RO SO BAN stan, Ma rin dvor-H. Dizdara, 1 kat, 123m2, pogodan za pos. prostor, 260.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan, L. Patera, Dobrinja C5, 2 kat, 68m2, 103.000 KM. Mob. 061/320-439. DVOSOBAN stan, ^. Vila-B.M. Selimovi}a, 56m2, Vrani~in neboder, 105.000 KM. Mob. 066/801-737. STARI Grad, manja bosanska ku}a, sa po mo}nim obje kti ma, 300m2 oku}nice, 60.000 KM. Mob. 061/415787. VRATNIK, objekat 131m2+160m2 ba{te, 1/1, 150.000 KM. Mob. 061/415787. HRASNO, P. Ribar, 38m2+balkon, 2 sprat, 83.000 KM. Mob. 061/415-787. VOGO[]A, Olimpijska, 67m2, trosoban+2 balkona, 105.000 KM. Mob. 061/415-787. DOBRINJA-Kunovska, 1 sprat, 42m2, jednoiposoban, 1/1, 70.000 KM. Mob. 061/415-787. AVDE Jabu~ice, stan 25m2, potpuno adaptiran, 2 prostorije, 60.000 KM. Mob. 061/415-787. POSLOVNI prosor 190m2 kod tunela Vele{i}i, sa oku}nicom 500m2, momentalno izdat 4.000 KM, prodaja za 550.000 KM, 1/1. Mob. 061/415-787. RAKOVICA, zemlji{te 2800m2, nedaleko od d`amije, uz potok, povoljno za vikendice, 30 KM/m2. Mob. 061/415787. POFALI]I, ku}a 2 sprata, 300m2 oku}nice, useljiva, Orlova~ka, 120.000 KM. Mob. 061/415-787.

51

VRA CA, ga ra`a, A. Smaj lo vi}a, 13m2, 8.500 KM. Mob. 062/295-919. GRBAVICA, 33m2, Nevesinjska, suteren, jednosoban, renoviran, sa stvarima, 56.000 KM. Mob. 061/899-209. GRBAVICA, 35m2, M. Brki}a, VP, jednosoban, 70.000 KM. Mob. 061/526243. ^. VILA, B.M.Selimovi}a, 16 sprat, jednosoban, potpuno renoviran, cen. grij. komplet opremljen i namje{ten. Mob. 061/247-777. KO[EVSKO Brdo, 37m2, N.[.Dede, 1 sprat, jednosoban, 1.850 KM/m2. Mob. 061/899-209. STROGI centar, B. Sarajeva, 38m2, 2 sprat, jednoiposoban, pogodan za kancelarije. Mob. 061/899-209. POFALI]I, 38m2, Drinska, 4 sprat, jednosoban, zastakljena lo|a, 69.000 KM. Mob. 066/340-748. GRBAVICA I, 53m2, D. Numi}a, 4 sprat, dvosoban, balkon, dvostran, 108.000 KM. Mob. 061/899-209. CENTAR, 96m2, H. Kre{evljakovi}a, 14 sprat, troiposoban, 2 mok. ~vora, balkon, 2.200 KM/m2. Mob. 061/899209. M. DVOR, 84m2, V.Peri}a, 3 sprat, troiposoban, veliki balkon, 2.300 KM/m2. Mob. 061/899-209. DOLAC Malta, 82m2, Zmaja od Bosne, 2 sprat, zgrada [ipada, trosoban, 2.400 KM/m2. Mob. 061/899-209. KO[EVO, Bolni~ka, 78m2, 11 sprat, zgrada apoteke, trosoban, balkon, 179.000 KM. Mob. 061/159-519. MARIN Dvor, titova, 2 sprat, 74m2, dvoiposoban, pogodan za kancelarije. Mob. 061/150-519. K. BRDO, N. [i{i}a Dede, 1 sprat, 72m2, trosoban, 2 balkona, dvostran, 1.850 KM/m2. Mob. 061/899-209. DOBRINJA I, O. Sarajeva, 4 sprat, dvoiposoban, balkon, 1.350 KM/m2. Mob. 061/150-519. VOGO[]A, 59m2, Bra}e Kr{o, 3 sprat, dvosoban, balkon, dvostran, 1.400 KM/m2. Mob. 061/247-777. MOJMILO, Olimpijska, 61m2, 2 sprat, dvosoban, parno, balkon, lift, 1.650 KM/m2. Mob. 061/899-209. HRASNO, 58m2, Olovska, 1 sprat, dvosoban, plin, balkon. Mob. 061/526243. CENTAR, 57m2, A. Jabu~ice, dvosoban, alu gradnja, plin, 1.700 KM/m2. Mob. 061/247-777. GRBAVICA, 54m2, K. Kapetanovi}a, 4 sprat, dvosoban, renoviran, adaptiran, ugrad. plakari, kuhinja, 120.000 KM. Mob. 0617899-209. PRODAJEM parcelu 1.350m2 uz cestu Otes — Ilid`a, svi priklju~ci, dozvoljena gradnja. Mob. 061/749-442. FALERI]I, zbog selidbe prodajem ku}u 10x12 sa oku~nicom 1.200m2 uz rijeku Mo{}anicu. Bob. 061/304-599 i 033/665-419. VJE^NA vatra, stan 63m2, 180.000 KM, pogodan i za poslovni prostor. Mob. 061/902-827. STAN 60m2/2.000 KM, dvoiposoban, nov, na do gra|en, III sprat, kod Vje~nice. Mob. 062/202-305. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. PRODAJEM stan 94m2, II sprat, 2 banje, 2wc, 3 balkona, Ul. I. Mujezinovi}a, nova Breka, odli~na lokacija. tel. 033/612-077. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546246. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM stan 64m2, Alipa{ino polje-B faza, uz trolejbusku stanicu, mo`e i sa stvarima. Mob. 061/373-217. CENTAR — Dalmatinsk, stan 121m2, V.P. upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033/221-533.

KU]A 3 eta`e, Travni~ka, kod Jevrej skog gro blja, 400m2 oku}ni ce, 180.000 KM. Mob. 061/415-787. DONJA Vogo{}a, ku}a sa oku}nicom 1500m2, uz rijeku Bosnu, 160.000 KM. Mob. 061/415-787. ZEMLJI[TE 1700m2 kod porodili{ta Je ze ro, do zvo lje na gra dnja,170 KM/m2. Mob. 061/170-254. ZEMLJI[TE kod d`amije na Plandi{tu 1360m2, 80.000 KM. Mob. 061/170-254. STAN 57m2+balkon, 3 sprat, Lu`aniIlid`a, 95.000 KM. Mob. 061/177556. PRO DA JEM stan 103m2, 1 kat, Had`iidrizova, pogodan za pos. prostor, cijena po dogovoru. Mob. 061/268858. PRODAJEM stan 57m2, 15 kat, D`. Bijedi}a. Mob. 061/268-858. BEOGRAD-Avala, prodajem plac 9 ari, do zvo lje na gra dnja. Tel. 00381113919322, 00381642257932. U CENTRU Ba{~ar{ije prodajem ku}u 100m2, dvori{te 220m2. Tel. 033/447-940, radnim danom. LOGAVINA, stan 50m2, 1 sprat, 2.700 KM/M2. mOB. 065/061-966. AVDE Smajilovi}a, 3 sprat, 64m2, potrebna adaptacija, 100.000 KM. Mob. 061/177-556. DRVENIJA, 96m2, 2 sprat, 2.500 KM/m2. Mob. 065/061-966. S. Kolonija, stan 43m2, novija+balkon+gara`a, adaptiran, 120.000 KM. Mob. 061/177-556. JO SI PA Van ca {a, 84m2+ga ra`a, 240.000 KM. Mob. 065/061-966. LU@ANI, iza stare op{tine, ku}a sa 700m2 oku}nice, 1/1, 300.000 KM. Mob. 061/177-556. RA KO VI CA, ku}a, 2 spra ta sa 1300m2 oku}nice, nedaleko od d`amije, 110.000 KM. Mob. 061/177-556. PLAC 6500m2 u Rajlovcu, uz glavnu cestu-industrijska zona+ku}a, 700.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u strogom centru, dvoeta`ni, kod hotela Evropa, 3 sprat, 67m2, adaptiran, 230.000 KM. Mob. 819-136. STAN na Malti, A. Benca, 5 sprat, 56m2/1.800 KM. Mob. 065/819-136. STAN 68m2, Titova, 5 sprat, ima lift, pot kro vni, uknji`en, fi zi~ki ima 100m2, 200.000 KM. Mob. 065/819136. STAN na Dobrinji 5, S. Filipovi}a, 77m2/1.600 KM, 7 sprat. Mob. 065/819-136. STAN na Otesu, Trg ote{. batalj. 6 sprat, 77m2+gara`a 17m2, 112.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Grbavici-Radni~ka, VP, potrebna adaptacija, 46m2/1.800 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Kova~i}ima-Ljubljanska, 2 sprat, potrebna adaptacija, 39m2+2 balkona, 78.000 KM. Mob. 065/819136.

PRODAJEM dvoiposoban stan 68m2, u strogom centru. Mob. 061/817-523. PRODAJEM super luksuzan stan 84m2+gara`a (Vrtovi rivijere). Mob. 061/139-469. GRBAVICA, troiposoban stan, renovi ran, sa ga ra`om. Tel. 617-742, 061/964-797. PRODAJEM-izdajem lijepu ku}u, sa vrtom i gara`om, kod TVOBN. Mob. 061/546-246. PRODAJEM lijepu ku}u sa gara`om i oku}nicom od 420m2 i vrtom. Mob. 061/546-246. BA[^AR[IJA-Budakovi}i, ¼ ku}e, tj. stan 49m2, gara`a 15m2, odvojen ulaz i komunalije, sve 1/1, 45.000 KM. Mob. 061/365-690, 653-311. STANOVI: Centar 123m2, 80m2, 34m2, 106m2, Hrasno 51m2, Grbavica 67m2. Mob. 061/460-150. CENTAR, dvoiposoban stan 66m2, dva balkona, sun~an, gara`a, kod med. fakulteta. Mob. 062/841-390. POLJINE 2847m2 kompletna infrastruktura-projektna, dokumentacija sa gra|. dozvolom. Tel. 204-119. NI[I]I, prodajem 21.000m2 {ume, 300m od regionalnog puta Semizovac-Olovo. Mob. 061/166-612. PRODAJEM ku}u u Tuzli-Soline, p+s, pomo}ni objekat, gara`a, oku}nica 850m2, 58.000 KM. Mob. 062/266665, 035/315-400. KU]A S. Grad, Kova~i, 200m2 na 300m2 placa. Mob. 061/299-911. STAN centar, Marijin dvor, 85m2, 80m2. Mob. 061/299-911. PRODAJEM devastiranu ku}u u centru Mostara, Bra}e Kne`i}a 5, cijena po dogovoru. Tel. 062/600-318. BARICE, zemlji{e za vikendice 3.000 m2, pristupni put, infrastruktura, cijena po dogovoru. Mob. 061/819-308. PRODAJEM stan ili mijenjam za Beograd, ul. Zagreba~ka 2D, drugi sprat, 64m2, centralno grijanje, sa 2 balkona i podrumom. Mob. 065/495660. PRODAJEM gara`u 12m2 na Marijin dvo ru u Do li noj uli ci. Mob. 061/101-097. PRODAJEM stambeno poslovni objekat 12x8, 422m2 oku}nice, novogradnja, 1/1, Ilija{. Tel. 061/552-547. PRODAJEM jednosoban stan 41m2. Tel. 033/646-261. STAN na Skenderiji, 115m2 i pos. prostor s 1 dulumom zemlje na Stupu. Mob. 061/533-262. HITNO prodajem ~etvorosoban stan, ul. Zagreba~ka br. 51, Sarajevo, Mob. 061/272-209 i 061/802-650. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. VRATNIK, ul. Nevjestina, ku}a 3 eta`e, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM garsonjeru 23m2 u centru, u zgra di. Tel. 033/200-720 i 061/101-097. PRODAJEM stan 58m2, Hrasno, Trg heroja 29, cijena po dogovoru. tel. 033/649-602. PRODAJEM nov luksuzno opremljen jednoiposoban stan u ul. nedima Filipovi}a, na ^engi} Vili. Mob. 061/357961. stan 100M2 kod op}ine Stari grad idealan za po slo vni pros tor. Mob. 061/215-033. DOBRINJA I, 53m2, Trg zlatnih ljiljana, 2 sprat, balkon, 82.000 KM. Mob. 062/295-919. GRBAVICA, 51m2, K. Kapetanovi}a, 3 sprat, dvosoban, balkon, dvostrano orjentisan, 110.000 KM. Mob. 0617899-209. GRBAVICA, 50m2, K. Kapetanovi}a, 4 sprat, dvosoban, renoviran, balkon, 109.000 KM. Mob. 062/295-919. BU]A POTOK, 33m2, A. Bu}e, 6 sprat, novija gradnja, lift, 63.000 KM. Mob. 061/247-777.

52 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
NAMJE[TAJ
PRODAJEM vje{alicu sa ogledalom. Mob. 033/229-827. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje-stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624560. POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196-800. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. KAMION korpa 12m Iveco 35-10, god. 99. plava. Tel. 553-865, 061/895017. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290. PRODAJEM print ma{inu Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180cm. Tel. 033/553-865 i 061/895-017. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRINT ma{ina rodin Solvent 6184 A, {irine {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRO DA JEM apa rat za mje re nje {e}era u krvi, nov Bajerov. Tel. 545776. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342-150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

subota, 27. novembar 2010. godine IN MEMORIAM

OSLOBO\ENJE

[EFIK KRESO
dipl. ing. {umarstva u penziji 27. 11. 2003. - 27. 11. 2010.

TEHNIKA
PRODAJEM pica pe} ja~ine 3 KW. Mob. 061/828-301. PRODAJEM foto aparat Nikon-FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

OSTALO
PRODAJEM harmonika vrata “marley“ sa ugradnjom, ve} od 60 KM/m2. Tel. 225-227, 061/516-910. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM vrlo povoljno duplo gro bno mjes to na Ba ra ma.Tel. 061/905-156. HITNO prodajem lavirint 5,0mx3,0 mx2,8m i drugu opremu za igraonu. Mob. 061/192-293. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM `enske bunde duga od bi zo na i srde nja od ra ku na. tel. 062/525-981. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138855. PRODAJEM 300 kom. trogodi{njih sadnica {im{ira za `ivu ogradu. Tel. 466-568. VE]I broj elektro sklopki od 10 ampera minel, cijena 10 KM komad. Mob. 062/315-540. INHALATOR original bronhoforton njema~ki, 20 KM. Mob. 062/315-540. URAMLJENO ogledalo 75x60cm, cijena 30 KM. Mob. 062/315-540,. PRODAJEM pelene za odrasle, velike i srednje br. 3 i 2. Mob. 061/364-663. PLINSKA pe}, plinski re{o, plinske fla{e, {poret na ~vrsto gorivo i ostalo. Tel. 665-258, od 19-23 sata. PRODAJEM povoljno troje vrata i 5 prozora, standardnih dimenzija, iz novogradnje, sa {tokovima i staklom. Mob. 061/869-396. PRODAJEM mu{ka odjela C. Clain i Gucci, sakoe Gucci i Moschino, sve broj 52, pantalone Prada i Beneton. Mob. 061/149-228. PRODAJEM `enske suknje, ko{ulje, blize, pantalone Beneton-Zara, mantil Cerutti, sve iz Italije. Mob. 062/062445. PRODAJEM {trika~u ma{inu, plinsko kuhalo, stari bakreni le|en, ne{to veza. Tel. 202-917. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651556. PRODAJEM nove mre`ice br.M101, 260, 330, 346, 370, 383, 410, 420, 424, 596, 628, za elek. brija~e Braun, Iskra i Ruske. Tel. 651-556. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM ma{inice (koturove) za ribolov. Mob. 062/525-981. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570826.

supruga Hatid`a, k}erka Vesna, sin Zlatko
7501

VOZILA
PRODAJEM Peugeot 406, 1.8 benzin, 2000. god, gara`iran, fiksno 7000KM. Tel. 061/488-817. PRODAJEM Polo 1.4, 2005. god. pre{ao 55.000 km, ful oprema, metalik sivi. Mob. 061/200-393. PRODAJEM kamion korpa 12m, Iveco 35-10, 1999 godina, plavi. Tel. 033/553-865 i 061/895-017. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. tel. 063/317-923. [KODA Fabija karavan, 1,2 HTP, 2005. godina, 72.000 km, 1. vlasnim, servisirana, registrovana 9/2011, 8.900 KM. Mob. 061/216-639. PRODAJEM reno megan coupe 2001. god. gara`iran, dobro o~uvan, ful oprema. Mob. 061/338-433. NOV Citroen kombi 8+1, 2010. godina, registrovan, turbo dizel, cijena 47.000 KM. Mob. 061/130-258. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537-949. PRODAJEM Reno Megan II, 1.9 dizel, maj 2003. god, prvi vlasnik, servisna knjiga. tel. 063/894-689. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877008. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRO DA JEM o~uvan i ge ne ral no ura|en reno 4 GTL, 89. god. Mob. 062/682-690. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700.

KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. MOLERSKO-farbarski radovi, farbanje radijatora, stolarije, itd. povoljno, ~is to, efi ka sno, po uz da no. Mob. 061/030-280. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije. Mob. 061/654941. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone izrada tel. in sta la ci ja. Tel. 061/141-676, 033/204-805. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. CERTIFICIRANI ra~unovo|a vodi poslovne knjige pravnim i fizi~kim licima. tel. 033/237-878, 061/482-045. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519-685. MOLER radi sve vrste moleraja + fasade, ~isto, povoljno, kvalitetno. Mob. 062/672-258 i 061/274-872. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764, 061/108779. ELEKTRI^AR — vodoinstalater radi nove i popravljamo stare instalacije, eko plastika, sanitarije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd). Tel. 061/132-149. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. tel. 062/256-376. ELEKTRI^AR radi sve vrste opravki, bojlera, pe}i, osigura~a, indikatora, instalacija i ostalo. Mob. 061/222228. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007-522. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na more i druge destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. NJEMA^KI advokat iz BiH zastupa u svim pravnim stvarima u Njema~koj. Mob. 061/537-739. VR[IM prevoz putnika na sve destinacije, kombi vozila sa klimom. Mob. 061/222-310. KLIMATIZIRANIM kombi vozilima, prevozim putnike na svim destinacijama. Mob. 062/205-740. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila, kao i opravke. Mob. 061/073-285. PROFESORICA francuskog i latinskog jezika daje instrukcije. Tel. 645307.

TEPSER s.o.d. savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone i kamene podove. Mob. 061/524461, 200-003. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466-093. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica, itd. Mob. 062/466-093. VODOINSTALATER 30. godina iskustva, vr{i opravke instalacija, monta`u i pro~epljena. tel. 033/535-659, 062/139-034. MATEMATIKA, profesionalno. Mob. 061/800-259. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356. SERVI SI RA NJE i umre`ava nje ra~una ra, in sta la ci ja win dowsa, ~i{}enje od virusa, antivirusna za{tita. Mob. 062/654-140. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. KLIMATIZIRANIM i udobnim kombijem vr{im prevoz na sve destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519-449. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. BRU[ENJE i lakiranje parketa, podova, bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Mob. 061/359-500. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. KERAMI^AR postavlja sve vrste plo~ica, garancija kvaliteta. Mob. 062/117-905. KERAMI^AR, ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Mob. 061/930-315. ^UVALA bih iznemogle i starije osobe i opslu`ivala. Mob. 062/569-444. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465. POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku~anskih aparata, dolaazak besplatan. Tel. 061/551-035.

ZAPOSLENJE
POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel. 033/644-178 i 061/225-424. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ra tna od {te ta, ob ve zni ce, is pla ta odmah, do la zim na adre su. Tel. 061/517-897. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. mob. 061/526918. KUPUJEM manji stan, SkenderijaBa{~ar{ija, u ra~un dajem auto i doplatu. Mob. 061/338-433. AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz proviziju od 3%. Tel. 654-793. KUPUJEM zastarjela Zastavina vozila, Z-128, Z-101, Lada itd. Mob. 062/316-911. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM ratnu {tetu i deviznu {tednju, do la zak na adre su. Mob. 066/723-731. KUPUJEM obveznice devizne {tednje i ratne od{tete, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM dionice firmi fondovapifova, devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 061/271-935. KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu {tetetu, dionice, obveznice, isplata odmah. Mob. 061/268-892. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2 alu i pvc roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767995, 061/131-447. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KOMBI prevoz: selidbe, klaviri, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. SUDSKI tuma~ za {panski daje ~asove jezika pojedina~ne ili u grupi do 3 polaznika. Mogu}i i intenzivni kursevi. Prostorije u u`em centru. Mob. 061/252-880. STUDIO 8, izrada ameri~kih plakara, kliznih kuhinja, uredskog i ostalog plo~astog namje{taja, po mjeri, alu vanjske roletne. D`. Bijedi}a 20, mob. 061/578-959. www.studio8.ba e-mail: neno-m@web.de BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233078.

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
Dvadeset sedmog novembra 2010. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage

SLOBODANKE GA[I], ro|. SPARAVALO

Hvala svima koji su nam pomogli u na{oj boli. O`alo{}ena porodica

7505

TU@NO SJE]ANJE

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

na na{u dragu

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

teta BOBU

FATIMA (MEHMED) ]OSO, ro|. HELA]
preselila na ahiret u petak, 26. novembra 2010, u 98. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 27. novembra 2010. godine, u 13 sati na mezarju Vlakovo.
7503

MU[A (ABID) OGLE^EVAC, ro|. D@ANKO

Navr{ava se ~etrdeset dana od va{e prerane smrti. Uvijek }ete biti dijelom na{ih `ivota. S tugom i po{tovanjem, Ami, Mimi i Mada

preselila na ahiret u petak, 26. novembra 2010, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 27. novembra 2010. godine, u 13 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Aziz, sinovi Edhem, Mesud, Sanel i Ned`ad, k}erke Mersida i Mevlida, snahe Zuhra, Naza, Mirsada i Jasmina, zetovi Aziz i Ra{id, unu~ad Mirzet, Admir, Adnan, Edisa, Edin, Mersida, Jasmina, Jasmin, Rusmir, Azerina, Emina, Rijad i Eldin, praunuke Adna i Sumeja, sestre ]amila i Sabaheta sa porodicama, djeveri Bego i Kemo sa porodicama, zaove Fahra, Behka i Mina sa porodicama, te porodice: Ogle~evac, D`anko, Muhi}, Kadi}, Huji}, Fati}, Svraka, ]ato, Str{evi}, D`aferovi}, Kla~ar, Trgo, Salkanovi}, Islamagi}, Dizdarevi}, Be}irevi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati, Ul. Vlakovo 244, ILID@A. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

USLUGE
STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. TAPETAR dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas uz garanciju. tel. 033/718-405 i 061/156728. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889-246, 033/213-040. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, ~as 6KM. Tel. 033/621-976. VODOINSTALATER vr{i opravke i ugradnju novih instalacija i novih sanitarija. Mob. 061/389-112. NAJPOVOLJNIJA registracija vozila uz besplatan tehni~ki pregled. Mob. 062/316-911. MOLERI profesionalno nude usluge: gletovanje, moleraj, stolariju, radijatore i sve drugo po dogovoru. Tel. 456979, 061/219-768. VR[IM prevoz robe, selidbe, povoljno, kombi iveco, nosivost 1,5 t, na svim destinacijama sa i bez radnika. Mob. 061/811-115.

^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. U^ENICIMA, srednjo{kolcima, instrukcije iz matematike, fizike, mehani ke, ma {in skih ele me na ta. Tel. 033/625-196, Ilid`a. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668. ADAPTACIJA stanova i ku}a, postavljanje plo~ica, laminata, kre~enje i drugo. Mob. 061/510-373. VODOINSTALATER, opravka ~esme, vodokotli}a, ventila, sifona, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205803, 066/973-793. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803255, 066/889-246, 033/213-040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po do go vo ru, po vo ljno. Tel. 066/205-151. VR[IM prevoz, selidbe, veliki kombi, sa ra dnom sna gom i bez. Mob. 062/226-665. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak beesplatan. Tel. 061/551-035. UERE\UJEM ba{te, re`em drva i ostalo. Mob. 062/332-230. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970. MOLERSKI radovi na potpuno za{titu li je plji vim tra ka ma, ure dnost 100%. Mob. 061/606-441. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

O`alo{}eni: k}erka Fata, zetovi Edhem i Jusuf, snahe Nezira, Izeta i Amira, unu~ad Senada, Suad, Ismeta i Osman, praunu~ad Aldin i Anida, brat Im{ir sa porodicom, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, te porodice: ]oso, Hela}, \ip, Mujezinovi}, Kaltak, Me{evi}, Kla~ar, Haskovi}, Hod`i}, Peljto, Bekrija, Be~kovi}, Kurtovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sati, Ul. Mahmuta Bu{atlije 115, Boljakov Potok. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred d`amije Boljakov potok sa polaskom u 12.15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH 000

POSLJEDNJI POZDRAV

po{tovanom

SAFETU ^I^I]U
prof. emeritus

Kolektiv Rudarskog-geolo{kog-gra|evinskog fakulteta Tuzla
030

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom radnom kolegi

subota, 27. novembar 2010. godine Sa velikim bolom i tugom u srcu obavje{tavamo rodbinu, kumove, kom{ije i prijatelje da je na{a draga majka i tetka

OSLOBO\ENJE

BRACO (SALKE) KAROVI]
Od radnih kolega iz Slu`be za stambene i komunalne poslove, poslove obnove, razvoja i za{tite okoli{a Op}ine Novo Sarajevo: Nijaz, Azra, Haris, Zina, Mensura, Amela, Sini{a, Nevenka, Jelena, Adisa, Alisa, Nevresa, Vesna, Majda, Mesud, Almira, Emira, Nefija i Sejo
PA

SOFIJA (DU[AN) @DRALI], ro|. [U[I]
nakon kratke i te{ke bolesti preminula 24. novembra 2010. u 86. godini. Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 27. novembra 2010. godine u 14 ~asova na porodi~nom groblju Brestovnik — Domanovi}i — ^apljina. Hvala ti na svemu {to si nam podarila. Osta}e{ zauvijek u na{im srcima i neka ti dragi Bog podari vje~ni mir. O`alo{}eni: k}erka Biljana, sin Borislav, snaha Gorana, unu~ad Boran i Borana, te porodice @drali}, [u{i}, Janjetovi}, Janji}, Pecelj, Vida~i}, Brklja~a, Pajo, Karadegli}, Kandi} i ostala mnogobrojna rodbina, kumovi, kom{ije i prijatelji
090

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom prijatelju

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom, jedinom bratu i daid`i

SJE]ANJE na na{eg voljenog

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom prijatelju

BRACI KAROVI]U

Kruno, Rusmir, Amir, Nijaz, Ivan, Slavi{a, Slavko i Paja
7497

EROLU (SAFETA) HAD@IALI]U
Sa ljubavlju i beskrajnom tugom, ~uva}emo te u na{im srcima od zaborava. Sestra Amra Beba, Gorana i Goran
7499

SENADA SEJU SPAHI]A
27. 11. 1993 — 27. 11. 2010.

BRACO KAROVI]
S ljubavlju i po{tovanjem, @eljko, Sabina i Lana Kom{i}, Senad, Helena i Vanja Kapo
7495

U nedjelju, 28. novembra 2010, navr{i}e se dvije tu`ne godine od kada nas je napustio na{ dragi, voljeni i nikad pre`aljeni

Godine koje su pro{le nisu umanjile bol za tobom. S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
26402

MIRKO (ALEKSE) SOKNI]
Tog dana u 12 sati posjeti}emo njegov grob na groblju Vrelo Bosne, zapaliti svije}e i polo`iti cvije}e. Njegov plemeniti lik i dobrota zauvijek }e ostati u na{im mislima i srcima. Njegovi najmiliji
26403

Dvadeset sedmog novembra 2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana otkako nije sa nama na{ dragi suprug, tata i brat

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

ALMASA (MUSTAFA) NICEVI], ro|. HELA]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 25. novembra 2010, u 83. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 27. novembra 2010. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: suprug Sabit, k}erka Fadila, sin Elmedin, zetovi Mirsad i Vlado, snaha Vesna, unu~ad Damir, Dijana, Davor, Blanka, Ilma i Berin, te porodice Nicevi}, Hela}, [ahbegovi}, Kne`evi}, Simjanovi}, Zul~i}, [ahbegovi}, Hamidovi}, Sefer, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u d`amiji Nadmlini. Ku}a `alosti: Nerkeza Smailagi}a br. 12/VI.

BORISLAV FATUR
S ljubavlju i sjetom zauvijek }e{ biti u na{im mislima i srcima. Tvoji dragi: Rada, Branka, Vera i Keka
7493

U subotu, 27. novembra 2010. godine, navr{ava se 7 najtu`nijih dana otkako nas je napustio na{ suprug i otaca

POSLJEDNJI POZDRAV

ALIJA (SALIH) BEGANOVI]
1938 - 2010.

NIKOLA \OR\I]
Srculence, put ka nebeskim visinama je pred tobom. Budi nam hrabar kao svih ovih godina. Vole te tvoja sestra Mileva i sestri~na Bedrana!
030

Dani prolaze, a bol je sve ja~a. Tvoja Mad`a i Amela
7502

000

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
SJE]ANJE
POSLJEDNJI POZDRAV na{em radnom kolegi

prof. dr. ZAIM FILIPOVI]
27. 11. 1985 - 27. 11. 2010.

BRACO KAROVI]

S ljubavlju i po{tovanjem, supruga Minka i k}erka Snje`ana Nevjesti} sa obitelji
7479

Op}inski na~elnik i uposlenici Op}ine Novo Sarajevo
001

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo prijatelje da je na{a draga

BRACO (SALKO) KAROVI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 25. novembra 2010, u 50. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 27. novembra 2010. godine, u 13 sati na mezarju Ni{an Jar~edoli. O`alo{}eni: supruga Mad`ida, sin Samir, k}erke Aldijana i Samira, zetovi Mirza i Muamer, unuke Sara i Lajla, bra}a Meho, Mirsad i Senad sa porodicama, sestre Jasmina, Enisa, Bisera, Alma, Amela i Emila sa porodicama, svastika Sad`ida sa porodicom, te porodice Karovi}, Karkin, Kadi}, Pr{e{, Deli}, Deli}, Herak, Garaplija, Suljevi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici d`amijska br. 9/V.
000

SELMA IMAMOVI]
1983 - 2008.

MILA MEDENICA, ro|. TACOVI]
preminula 25. novembra 2010. godine. Sahrana }e se obaviti 27. novembra u Kola{inu.

U znak sje}anja na na{u Selmu. Prijatelji
7487

O`alo{}eni: suprug Rajko, k}i Nada, sinovi Miodrag i Mili} sa porodicama
7489

SJE]ANJE

SJE]ANJE pro{le su dvije godine od kada smo ostali bez na{e drage mame

JOSIP PEHAR
27. 11. 2010.

SJE]ANJE na na{u dragu tetku
Na prvu godi{njicu.

RU@ICE HRKA[
27. 11. 2008 - 27. 11. 2010.

NADU LAKI]
27. 11. 2005 - 27. 11. 2010.

Na{ dedo, ovu prazninu i bol koju nosimo od kada te nema, nikada ne}e prestati. Na{ dedo, prolazi godina bez tvog savjeta, osmijeha i zagrljaja. Na{ dedo, neopisivo nedostaje{. Tvoji unuci Sanita i Damir
26400

U na{im srcima i mislima ~uvamo najljep{a sje}anja. S ljubavlju, njeni @eljko i Dilista
7491

POSLJEDNJI POZDRAV po{tovanoj kom{inici Prolazi jo{ jedan Novembar. Sje}anja i uspomene na Tebe su, posebno sada, sveprisutna. Ponovo pro`ivljavamo na{e zajedni~ke ru~kove, velike akcije, godi{njice, proslave, duge razgovore. Bila si neizostavni dio na{e svakodnevnice. U na{im novim `ivotnim ulogama majki, o~eva, tetki, baka i djedova poku{avamo se voditi vrijednostima nau~enim od Tebe, u nadi da }e nova mlada bi}a u nama jednog dana vidjeti i imati sve ono {to smo mi vidjeli, imali i imamo u Tebi. Uvijek s Tobom Tvoji mali i veliki Jovanovi}i sa porodicama.
030

SJE]ANJE Danas se navr{avaju pune dvije godine od odlaska na{e drage

CVIJETI (DAMJAN) MARKOVI]
1931 - 2010.

RU@ICE HRKA[
27. 11. 2008 - 27. 11. 2010.

S po{tovanjem i ljubavlju, Kom{ije iz Hamze Hume br. 2
7488

njeni: Zvonimir i Nada Hrka{ sa obitelji
7491

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Dvadeset sedmog novembra 2010. navr{avaju se dvije godine od kada nije s nama na{ dragi suprug, otac, svekar i djed
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

NEZIRA (IBRI[IM) KATICA, ro|. KARI]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 25. novembra 2010, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 27. novembra 2010. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sin Enver, unuci Enis i Mirza, snahe Mujesira, Melisa i Sada, praunuk Adin, bra}a D`emal i Sinan, sestre Devla, Mevlida, Remza i Subhija, daid`a Ibro, daid`inica Mina, sestri} Edo, zaova \ulsa, jetrva Devlija, brati}, brati~ne, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, te porodice Katica, Kari}, Korman, Maslo, [etki}, Memi}, Spahi}, Suljagi}, Rada~a, Feriz, Kova~, Bajraktarevi}, Hod`i}, Zimi}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u ku}i `alosti u Ulici branilaca [ipa br. 22/prizemlje. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

MUJO (RAMO) KOVA^EVI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 25. novembra 2010, u 83. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 27. novembra 2010. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Fata, sinovi Ramo i Ned`ad, k}erke Vezira i D`emila, snahe Halima, Ifeta, Sanela i Jasmina, zetovi Fehim, Latif i Mirza, unu~ad Irmin, Kenan, Adnan, Eldar, Kenana, Irma, Indira, Aldina, Almira i Ilda, praunu~ad Sarah i D`eno, brati} Mirsad sa porodicom, brati~ne Ismeta, Razija, Safeta, E{efa i Esma sa porodicama, sestri}i Pa{aga, Hasan, Mehmedalija, Muhamed, [efik i Izet sa porodicama, te porodice Kova~evi}, Musli}, Berber, Sajtovi}, ^orbo, Duri}, Lendo, Kamber, Dugonji}, Ro|akovi}, Ajanovi} ^ustovi}, ^elik, Buhi}, Islamba{i}, Kolubara, Hod`i}, Durgut, Karup, Andelija, Kajgana, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji Kova~i - Hrasnica. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

ZIJAD GRA^I]
Vrijeme prolazi, tuga i uspomene ostaju. Tvoji: supruga Ra{ida, sinovi Fikret i Senaid sa porodicama
7485

IN MEMORIAM Danas se navr{ava sedam dana otkako je samo prestalo da kuca veliko srce na{e majke i bake

Navr{ava se {est mjeseci od gubitka dragog zeta

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

JELENE NIKI]
ali }e ona vje~no ostati da `ivi u na{im srcima. Ovom prilikom `elimo jo{ jednom da zahvalimo prije svega Magi, a onda i \ani, na njihovoj pa`nji i ljubavi koju su uvijek imali prema na{oj majci i baki. O`alo{}ena familija
7430

E[REFA RESI]A
Uvijek si sa nama. Porodica Ga~anin
7484

SAFA (OSMAN) ISI], ro|. MUHI]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 25. novembra 2010, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 27. novembra 2010. godine, u 14.30 sati na mezarju Musala u Dobrunu. Prevoz obezbije|en ispred Plavog granapa u Gladnom Polju u 9.30 sati sa zaustavljanjima na autobuskim stajali{tima Ilid`a, Ned`ari}i i Vije}nica, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: suprug Jakuf, k}erka Fadila sa porodicom, sinovi Fadil i Samir sa porodicama, sestre Zlata, [uhra, Hanumica, Zineta i Hankija sa porodicama, bra}a Islam i Zijad sa porodicama, te porodice Isi}, Muhi}, Rov~anin, Demir, Ba{i}, Tahirovi}, Karaica, D`ombi}, Dizdarevi}, Hajdarevi}, Muratovi}, Memi{evi}, Kasapovi}, Saki}, Ali}, Kulovi}, Ja{arevi}, Ajanovi}, Mira{~i} i ostala rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i `alosti u Ulici Planta`a br. 15 - Gladno Polje.
000

SJE]ANJE na dragu

IN MEMORIAM

MILICU MICU VRZI], ro|. MLINAREVI]
27. 11. 1997 - 27. 11. 2010. Tvoj osmijeh budi drage uspomene, lijepa sje}anja i ljubav koju si nam pru`ala. Porodica
7486

JEZDIMIR \OR\EVI]
27. 11. 1997 - 27. 11. 2010.

MILOSLAVA \OR\EVI]
10. 12. 1986 - 10. 12. 2010.

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

S ljubavlju i po{tovanjem, uvijek va{i: Goran, Gorana, Tanja, Mirjana i Braco
7436

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
Danas se navr{ava 40 dana od kada je preminula na{a draga

Povodom ~etrdeset dana SJE]ANJE

BOBA
REMZIJA (OSMANA) COKOJA
iz Konjica 1945 - 2010.

Sa ljubavlju, Mara i Marko
7371

Nedostaje{. Tugujemo. Spominjemo. I volimo. Tvoji: Sadeta, Lejla, Dada i Omer
001 A

Prije 40 dana preminula je moja draga

POSLJEDNJI POZDRAV kolegici i prijateljici

Danas se navr{ava godina od smrti na{eg dragog supruga, oca i dede

BOBA SLOBODANKA SPARAVALO - GA[I]

Sa ljubavlju i tugom, Dara sa porodicom
7371

JELENI DIZDAREVI]

JOSIP (ILIJA) PEHAR
Vje~no }e{ `ivjeti u na{im mislima i srcima.

U subotu, 27. novembra 2010, navr{ava se godina otkako nije sa nama na{ dragi

Maida Nametak s porodicom
7480

Tvoji najmiliji: Ru`a, Snje`ana, Mirjana i Emilija, Sani, Dado, Nina, Ena i Merica
7190

RIFAT (KEMALA) HAD@I]
Mili na{ TAJO, Tvojim iznenadnim odlaskom ostala je ogromna praznina i nenadoknadiv gubitak. Sje}anje na tebe ~ini tugu lak{om i `ivot ljep{im. Nismo te mogli sa~uvati od smrti, ali ~uvat }emo te od zaborava. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet koji i zaslu`uje{. Supruga Amira, k}erka Arnela, sin Adnan, unuci Faris i Haris, snaha Zedina
7454

SJE]ANJE na

[estog oktobra 2010. godine u Kanadi je preminuo moj zet

Dvadeset sedmog novembra 2010. godina je od smrti mog tate

SJE]ANJE

VLADIMIRA VRETA
dipl. el. ing. 27. 11. 2000 - 27. 11. 2010.

RE[AD LU^KIN

JOSIP PEHAR

dr. prof. STEVICA KRSMANOVI]
1946 - 2007.

Sve prolazi, al ljubav i sje}anje na tebe nikada. Tvoji najmiliji
26404

Imao si srce puno dobrote i plemenitosti, ali smrt je ja~a od `ivota. Ostaju lijepa sje}anja. Snje`a
7457

U svojim tugama nosim lijepa sje}anja na oca, prijatelja i onoga ko je uvijek bio tu kada treba. S ljubavlju i po{tovanjem, Snje`a
7457

Sa ljubavlju, porodica
7429

58

PREDAH

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Ula`ete veliki napor, ali neko nema dovoljno po{tovanja za va{e poslovne rezultate. Ipak, vi ste osoba koja ne}e dozvoliti da vas nepravedno ka`njavaju ili da osporavaju va{u ulogu u saradni~kim redovima. U emotivnom smislu, prihvatite partnerovu ideju ili rje{enje. Nema potrebe da se nadmudrujete u mrtvoj trci u kojoj nema pobjednika. Va`no je da osje}ate pozitivnu inspiraciju. Ukoliko vam je stalo da zavr{ite zapo~eti posao, promijenite uobi~ajenu taktiku. Prihvatite savremenije metode rada kako biste odgovorili na razli~ite izazove. Da li je ne{to nu`no ili neizbje`no, sazna}ete na pravom mjestu i u dru{tvu osobe koju dobro poznajete. Va`no je da ostvarite emotivnu bliskost u ne~ijem dru{tvu. Prija}e vam izlazak ili {etnja, relaksirajte se. Nesporazum koji vas prati u susretu sa saradnicima name}e nova pitanja o zajedni~kom povjerenju i poslovnim interesima. Ne mo`ete da kontroli{ete nezadovoljstvo, a nekom drugom ne polazi za rukom da ograni~i va{ uticaj. Djelujete uznemireno, poga|a vas partnerovo pona{anje ili izgovori koje uporno koristi. Ne vjerujete u sve ono {to ~ujete. Prija}e vam relaksacija ili boravak u prirodi. Djelujete aktivno na razli~itim stranama, ali ne mo`ete da ostvarite sve {to biste `eljeli. Negdje morate da podvu~ete crtu i da se zadovoljite prosje~nim rezultatima. Potrudite se da pravilno uskladite `elje i mogu}nosti. Nema potrebe da optere}ujete voljenu osobu novim planovima i idejama koje mogu da sa~ekaju na neko bolje vrijeme. Primijenite neku od tehnika psiholo{kog opu{tanja. Va{a osnovna prednost je u tome {to saradnici nemaju dovoljno znanja, iskustva ili hrabrosti da vam se suprotstave. Ipak, uspjeh u poslovno-finansijskom smislu ne donosi veliko olak{anje u porodi~nom `ivotu ili u odnosu sa bliskom osobom. Mimo svoje volje morate da se suo~ite sa osobom koja vas uporno kritikuje ili optu`uje za razli~ite propuste. Priu{tite sebi pravilniju njegu i kvalitetnije uslove. Vama nedostaje strpljenje i popustljivost, a va{im saradnicima dovoljno hrabrosti da u potpunosti ostvarite zajedni~ke poslovne planove. Svoj neuspjeh mo`ete obja{njavati na razli~ite na~ine, ali krivica je zajedni~ka. Nema razloga da se pona{ate suvi{e sujetno u susretu sa bliskom osobom. Pa`ljivije analizirajte ne~iju pri~u i emotivne namjere. Priu{tite sebi neke lijepe sitnice, kao recept za dobro raspolo`enje. Va{i saradnici i prijatelji imaju dobre namjere, tako da vas o~ekuju pozitivni doga|aji i uspje{ni rezultati na razli~itim stranama. Na kraju, poka`ite iskrenu zahvalnost prema svima koji zaslu`uju gest pa`nje ili emotivnu naklonost. Ukoliko ste mladi ili slobodni, nemojte oklijevati pred osobom koja vam upu}uje emotivne signale i iskrene komplimente. Sa~uvajte pozitivno raspolo`enje i dobar odnos sa okolinom. Vi imate dobre ideje, ali neko drugi odlu~uje o glavnim aspektima u poslovno-finansijskoj saradnji. Preostaje vam da se pomirite ulogom koju dobijate i da ispunite svoje obaveze. Nemojte gubiti samopouzdanje. Samo na prvi pogled, partner djeluje nezainteresovano za va{e ideje. Na vrijeme otklonite svoje emotivne slutnje i »negativne misli«. Posvetite pa`nju nekom omiljenom hobiju, uljep{ajte raspolo`enje. Neko vam predla`e neobi~nu ideju ili lagodniji na~in poslovanja. Me|utim, na prvi pogled sve djeluje vrlo rizi~no i nepouzdano. Nema razloga da se pona{ate nadmeno ili rasipno u susretu sa saradnicima. Partner odre|uje pravila emotivnog pona{anja, a vama preostaje da se pomirite sa zadatom ulogom. Naravno, vama se to ne dopada. Izbjegavajte stresne situacije i neke naporne obaveze. Podsti~ete kod sebe optimisti~ko raspolo`enje. Djelujete aktivno i prikupljate nove informacije, sa ciljem da obogatite saznanje o novim doga|ajima na poslovnoj sceni. Prihvatite ponudu koja obe}ava perspektivnu saradnju. Nema razloga za la`nu skromnost, insistirajte na dobrom ukusu i na doga|ajima koji imaju pozitivan ljubavni predznak. Prija}e vam izlazak ili neka omiljena zabava, kao podsticaj za dobro raspolo`enje. Ukoliko imate lo{ predosje}aj u susretu sa saradnicima, izbjegavajte svaki vid rizika u poslovnim pregovorima. Nema razloga da se suvi{e isti~ete u situacijama kada postoje ote`avaju}i uslovi i sumnjive okolnosti. Ponekad naivnost ili popustljivost prema voljenoj osobi donosi lo{ efekt. Potrebno je da se glasno ~uje i va{a rije~. Prija}e vam vi{e sati zdravog sna, obratite pa`nju na snove. Suvi{e ste zaokupljeni poslovno-finansijskim ambicijama, tako da ne primje}ujete nove doga|aje koji zabrinjavaju va{u porodicu. Sve ima svoju cijenu, stoga nemojte zaboraviti da dobitak na jednoj strani lako mo`e da prouzrokuje nove komplikacije. Pa`ljivo preispitajte emotivnu vezu sa jednom dragom osobom. Ponekad nije lako sagledati istinu i pomiriti razli~ite stavove.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: start, n, cer, ose, o, piton, rid, sandra bulok, onomatopeja, bar, mel, nal, osmo, sda, kk, staretina, u, lanolin, ral, iz, barikada, kitina, opat, ajet, torino, radilica, ar.

Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri ra~un broj: 1872000000045887 (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja Zorica Pand`i}, {ef DTP-a novina (FIEJ), Nagradu “Premio [tampa: Unioninvestplastika dd, Giornalistico Paolo Borsellino” Semizovac bb koju listovima koji se bore za istinu Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom kvalitetu” (SAD). predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim Vije}e za {tampu vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu u Bosni i Hercegovini je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. Za sve eventualne primjedbe na pisanje U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u lista, obratite se VZ[ u BiH Velikoj Britaniji progla{eno za list godine e-mail: info@vzs.ba, u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271 Nagradu slobode (u Skandinaviji),

Jutros prete`no obla~no, u zapadnim i ju`nim predjelima sa ki{om i susnje`icom, a tokom dana razvedravanje. Puha}e umjeren jugozapadni vjetar, poslije podne u slabljenju. Minimalna temperatura od -2 do 6, maksimalna dnevna od 4 do 10°C. U no}i naobla~enje sa ki{om, prvo u Hercegovini. Danas obla~no sa ki{om. Poslije podne u isto~nim predjelima prestanak padavina, a ju`ni vjetar u poja~anju. U no}i na jugu obilne padavine. Narednih dana vjetrovito. U ponedjeljak ujutro obla~no sa ki{om, a tokom dana umjereno obla~no sa sun~anim periodima. U utorak umjereno obla~no, na zapadu i sjeveru sa ki{om. U Sarajevu sun~ano. Puha}e umjeren, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura 0, maksimalna dnevna 6° C.

Danas se snijeg o~ekuje u zapadnoj, centralnoj i sjevernoj Evropi, a ki{a na jugu [panije i u Ukrajini. U ostalim predjelima kontinenta malo do umjereno obla~no. Maksimalna temperatura u ve}em dijelu Evrope kreta}e se od -2 do 6, a najhladnije }e biti u Norve{koj i Finskoj, od -20 do -8°C. Danas na ve}em dijelu Balkana ujutro obla~no, u Bosni mjestimi~no sa ki{om i susnje`icom, a tokom dana prete`no sun~ano. Obla~no }e se zadr`ati samo u ju`nim i isto~nim predjelima poluostrva, a u no}i }e padati ki{a. U oblasti Egejskog mora puha}e jak ju`ni, a u Srbiji prije podne umjeren zapadni vjetar. Maksimalna temperatura od 5 u Zagrebu, do 23°C u Atini.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
GALERIJE
ASA ART
Likovna izlo`ba IN THE MEANTIME, u organizaciji Udru`enja gra|ana FRIENDS OF ART, otvorena je za posjete do 30. novembra. Izlaga~i su: Adela Nurkovi}, Admira Bradari}, Boris Hodak, Edin Dugali}, Ira Skopljak, Jasna ^oli}, Lea Jerlagi}, Kemal Konakovi}, Maja Skenderovi}, Narcis Babi}, Nino Berbi}, Pavel Pavelka i Safet Begi}.

subota, 27. novembar 2010. godine ne

OSLOBO\ENJE

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

VISOKO

BANJA LUKA

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

BORIS SMOJE

DANI ZAIMA MUZAFERIJE GRADSKO KINO
PRI^A O IGRA^KAMA 3
animirani film za djecu, po~etak u 11 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO
akcija, avantura, fantazija, re`ija: David Yates, uloge: Daniel Rodcliffe, Emma Watson... po~etak u 12, 15, 18 i 21 sat.

KINA
MEETING POINT
CIRKUS COLUMBIA
drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler... po~etak u 21 sat.

Izlo`ba STUDENTSKI DANI 2010, u saradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti Sarajevo i nevladinom organizacijom GLOBAL Development & Consulting Inc. na temu PORTRET GRADA. Izlo`ba obuhvata radove u tehnikama: slikarstvo, grafika, crte` i fotografija.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

NA ^IJOJ STRANI
premijera predstave Teatra Total po~etak u 20 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Revijalna izlo`ba radova ~lanova Udru`enja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, kojom se tradicionalno obilje`ava 25. novembar, Dan dr`avnosti BiH. Izlo`ba je otvorena za posjete do 8. decembra.

ZENICA

BIHA]

DRU[TVENA MRE@A
istorijski, drama, komedija, re`ija: David Fincher, uloge: Jesse Eisenberg, Bryan Bar ter... po~etak u 17.45, 20 i 22.20 sati.

CINEMA CITY
PIRAHNA
3D, akcija, horor, re`ija: Alexandre Aja, uloge: Richard Dreyfuss, Ving Rhames... po~etak u 19.30 i 23.30 sati.

RUPA STRAHA 3D

BLACKBOX
Izlo`ba autora: Amer Kapetanovi}, Alija Kamber, Dra`en Gruji}, Edin Pa{ovi} i Elvis Doli}. Autori prvi put izla`u svoja djela koriste}i tehniku printa na slikarsko platno. Galerija se nalazi u Vrazovoj ulici 5.

LEGENDA O ^UVARIMA
3D, SF spektakl, re`ija: Zack Snyder, uloge: Hugo Weaving, Hellen Mirren... po~etak u 14 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
RUPA STRAHA
3D, horor, re`ija: Joe Dante, uloge: Teri Polo, Chris Massoglia, po~etak u 18.30 sati.

KINA
UNA
\AVO
horor, triler, re`ija: John Erick Dowdle, uloge: Chriss Messina, Bajana Novakovi}... po~etak u 19 i 21 sat.

misterija, triler, horor, re`ija: Joe Dante, uloge: Ali Cobrin, Chelsea Ricket ts, Chris Massoglia, Haley Bennet.. . po~etak u 16, 20.30 i 22.30 sati.

JEDI MOLI VOLI
romanti~na pri~a, re`ija: Ryan Murphy, uloge: Julia Rober ts, Javier Bardem, po~etak u 18 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo sa Nastavni~kog i odsjeka Slikarstvo Galerija je otvorena za posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ulica Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

ALPHA I OMEGA 3D
animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Christina Ricci, Dennis Hopper, Chris Carmack, Justin Long... po~etak u 12 sati.

ALPHA I OMEGA 3D
animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Christina Ricci, Dennis Hopper, Chris Carmack, Justin Long... po~etak u 10.30 sati.

SVIJET OKEANA 3D
dokumentarni, re`ija: Jean-Jacques Mantello, po~etak u 11.15 i 14.30 sati.

PIRAN PIRANO
re`ija: Goran Vojnovi}, uloge: Mustafa Nadarevi}, Moamer Kasumovi}, Nina Ivani{in... po~etak u 18 i 20 sati.

SLAGALICA STRAVE
3D, horor, re`ija: Kevin Greutert, uloge: Tobin Bell, Costas Mandylor... po~etak 21.30 sati.

NOVI HRAM
Prva samostalna izlo`ba akademskog slikara Vedrana Babi}a, otvorena je do 28. novembra, od 15 do 19 sati, svakim danom osim subote.

ALPHA I OMEGA 3D
animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Christina Ricci, Dennis Hopper, Chris Carmack, Justin Long... po~etak u 13 sati.

SVIJET OKEANA
dokumentarni, re`ija: Jean-Jacques Mantello, po~etak u 12.15 sati.

TUZLA

WALL STREET: NOVAC NIKAD NE SPAVA
drama, triler, re`ija: Oliver Stone, uloge: Shia LaBeouf, Michael Douglas, Charlie Sheen, Susan Sarandon... po~etak u 13.30 i 16.10 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

@ENA SA SLOMLJENIM NOSEM
drama, romansa, re`ija: Sr|an Koljevi}, igraju: Neboj{a Glogovac, Anica Dobra... po~etak u 19.30 i 21.30 sati.

POZORI[TA
NARODNO RS
NARODNI POSLANIK

DUPLEX 10m2
Izlo`ba Echoes of Tragovi umjetnika Guillerma Carreras-Candia, koja je otvorena do 17. novembra. Izlo`ba je sastavni dio 5. izdanja filmskog festivala o ljudskim pravima Pravo ljudski.

CURA NA LO[EM GLASU
komedija, re`ija: Will Gluck, uloge: Emma Stone, Penn Badgley, Amanda Bynes, Dan Byrd, Lisa Kudrow, Stanley Tucci... po~etak u 12.30, 16.20 i 18.15 sati.

HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

AVATAR
avantura, re`ija: James Cameron, uloge: Sam Wor thington, Zoe Saldana, Sigourney Weaver... po~etak u 16.15 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati. avantura, re`ija: David Yates, uloge: Daniel Radcliffe, Rupert Grint... po~etak u11.30, 14.30, 17.30, i 20.15 sati.

POZORI[TA
NARODNO
USAMLJENI ZAPAD
predstava Mostarskog teatra mladih, autor: Mar tin McDonagh, re`ija: Selma Spahi}, po~etak u 19.30 sati.

HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO
avantura, re`ija: David Yates, uloge: Daniel Radclif fe... po~etak u 11.15, 14.10, 17.05, 20 i 22.55 sati.

MUZEJI
OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

JEDI, MOLI, VOLI
komedija, drama, re`ija: Ryan Murphy, uloge: Julia Rober ts, James Franco po~etak u 17 sati.

ARTHUR I RAT DVAJU SVJETOVA
animirana avantura, re`ija: Luc Besson, glasovi: Filip Grladinovi}, Marija [kari~i}... po~etak u 11.45, 13.50 i 16 sati.

ALISA U ZEMLJI ^UDESA (3D)
fantazija, avantura, re`ija: Tim Bur ton, uloge: Johnny Depp, Anne Hathaway, Helena Bonham Car ter, Crispin Glover... po~etak u 14, 16.15 i 20.30 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni, a u Bosanskoj ku}i u Vranduku stalna etno-postavka. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjete cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

autor: Branislav Nu{i}, re`ija: Nikola Pejakovi}, dramaturgija: Radmila Smiljani}, scenografija: Dragana Purkovi}-Macan, kostimografija: Ivana Jovanovi}, muzika: Petar Bilbija, igraju: @eljko Stjepanovi}, Nikolina \or|evi}, Boris [avija, Ljubi{a Savanovi}, Anja Stani}, @eljko Erki}, Aleksandar Stojkovi}, \ur|a Vuka{inovi}, Nata{a Ivan~evi}, Zlatan Vidovi}, po~etak u 20 sati.

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika Neboj{e Bosni}a - “Hotel Splendid“, {to je ujedno i njegova ~etvrta samostalna izlo`ba u ovoj galeriji. Izlo`ba }e trajati do 5. decembra 2010. godine.

CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan... po~etak u 18.45 i 21 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
ARAPSKA NO]
autor: Roland Schimmelpfennig, re`ija: Filip Grinvald, igraju: Edhem Husi}, D`enana D`ani}, An|ela Ili}, Sini{a Udovi~i}, Adnan Omerovi}, po~etak u 19.30 sati.

DRU[TVENA MRE@A
socijalna drama, re`ija: David Fincher, uloge: Rooney Mara, Jesse Eisenberg... po~etak u 18, 20.30 i 23 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Zimovanje u Jakobsfeldu
RATNI
Re`ija: Branko Bauer Uloge: Slavko [timac, Svetislav Gonci}, Slobodan Perovi}, Ljubica Kovi}, Milan Srdo~, Mihajlo Mi{a Janketi}

HIT
23.45
BHT

DANA

KOMEDIJA/DRAMA
Re`ija: Jason Reitman Uloge: Aaron Eckhart, Maria Bello, David Koechner, Robert Duvall, Katie Holmes, William H. Macy, Rob Lowe, Sam Elliott

17.00
FTV

Dva dje~aka upu}ena su iz partizanskog odreda u selo da prezime. Jedan se usput razboli, a drugi odlazi u obli`nje njema~ko selo gdje uspijeva da se zaposli kao sluga. No}u kri{om njeguje druga sakrivenog u obli`njoj mo~vari da bi ga, najzad, sakrio u gazdinoj {tali. Zimovanje traje sve dok ih ilegalna oslobodila~ka organizacija ne otkrije i izvede iz sela.

Bri`ni vrtlar
DRAMA
Re`ija: Fernando Meirelles Uloge: Ralph Fiennes, Rachel Weisz, Danny Huston, Bill Nighy, Archie Panjabi, Hubert Kounde

21.35
FTV

U dalekoj Keniji je prona|ena ubijena aktivistica Tessa Quayle. ^ini se da je Tessin saputnik, doktor, pobjegao s mjesta doga|aja, tako da sve upu}uje na zlo~in iz strasti. Povu~eni udovac, diplomata Justin Quayle, progonjen tugom i raznim teorijama o `eninoj nevjeri odlu~uje stvar uzeti u svoje ruke. Tako saznajemo da je Tessa bila upletena u borbu protiv AIDSA i kompanije koja distribuira opasan lijek Dypraxa.

Nick Naylor je glasnogovornik velike duhanske tvrtke ~iji posao je {titi interese duhanske industrije i pu{a~a te promovirati pu{enje. Posao mu je sve te`i i te`i s obzirom da se nalazi pod konstantnom paljbom raznih zdravstvenih organizacija, a sada se na 'krivoj' strani na{ao i senator koji nastoji skupiti politi~ke bodove naljepnicama na kutijama koje ukazuju da su cigarete otrov. Nick odgovara velikom kampanjom nastoje}i pobiti argumente protiv pu{enja u talk show emisijama te koriste}i se Hollywoodom gdje uz pomo} insajdera uspjeva dodatno reklamirati pu{enje u filmovima. Njegove aktivnosti ne prolaze nezapa`eno kako kod ljudi iz bran{e tako i kod medija. Za Nickov }e se rad izme|u ostalih zainteresirati i novinarka Washington Posta Heather Holloway iz ne u potpunosti profesionalnih interesa. Nick se trudi istaknuti kako sve to ~ini da bi otplatio hipoteku bez pogleda na {iru sliku i posljedice njegova rada. Na to }e mu ukazati tek mla|ahni sin kojem nastoji biti uzor dok }e mu bliski susret sa smr}u dodatno ote`ati situaciju.

FILMOVI

Kuka
AVANTURISTI^KI
Re`ija: Steven Spielberg Uloge: Dustin Hoffman, Robin Williams, Julia Roberts

El aura
KRIMI/DRAMA
Re`ija: Fabián Bielinsky

Bo`i}no darivanje
20.10 TV1
DRAMA
Re`ija: Peter Svatek

Crna mo~vara
AVANTURA Re`ija: D. Nerlich, A. Traucki
Tijekom praznika u Australiji, Grace, njezin mu` Adam i njezina mla|a sestra Lee odlu~uju oti}i na razgledavanje i u ribolov. Njihov vodi~ Jim ih u ~amcu vodi po rijeci, kad ih iznenada napadne ogromni krokodil koji prevrne ~amac i ubije Jima. Tri pre`ivjela turista se tada popnu na stablo i odlu~e poku{ati pobje}i. Me|utim...

08.00
PINK

Petar Pan je sada ve} odrastao ~ovjek, ta~nije advokat Petar Bening koji nema vremena za djecu, ali za posao i dobru ~a{icu ima. Petar je potpuno zaboravio svoje avanture u Nedo|iji, ali to se ne mo`e re}i za kapetana Kuku, koji ve} dugo sprema osvetu. Kako bi privukao Petrovu pa`nju, Kuka otima njegovu djecu. Tad na scenu stupa Zvon~ica, koja Petra ubacuje u d`ak i kroz londonsku no} odvla~i u Nedo|iju kako bi spasio mali{ane.

Tih i cini~an, voza~ taksija koji pati od epilepti~ih napada, opsjednut je idejom da napravi savr{en zlo~in. Smatra da su policajci isuvi{e glupi da ga otkriju, a da lopovi nisu dovoljno spretni da takav zlo~in obave. On }e ga izvr{iti besprijekorno zahvaljuju}i svom fotografskom pam}enju i odli~noj strategiji...

Iako Peter ima uspje{nu karijeru, on nije sretan. Otu|io se od oca, ostavila ga je zaru~nica, a radi posao koji ne voli. Ogor~en i iscrpljen, svra}a u kafi} i tu upoznaje Boba. Misle}i kako on ima razumijevanja za njegove probleme, Peter odlu~uje oti}i kod Boba da nastavi razgovor, no ostane zapanjen kada shvati da je Bob besku}nik...

13.50 NOVA

22.00 NOVA

SPORT

Ne tako obi~an `ivot
DRAMA
Re`ija: John McNaughton Uloge: Ashley Judd, Luke Perry, Jim True-Frost

01.15
PINK

Kris je mlad policajac pun ideala koji se zaljubio i o`enio sa Pem, ljepom, ali emotivno nestabilnom `enom koja je alkoholi~arka i zavisnik od droge. Dok Kris radi naporno i poku{ava da zaradi novac za normalan `ivot, Pam je veliki tro{kad`ija. Najve}i udar do`ivljavaju kada Kris ostaje bez posla. U o~ajanju Kris odlu~uje da iskoristi svoju policijsku umije{nost da plja~ka banke…

Manchester United Blackburn Rovers
Engleska Premier liga Nogomet

[iroki TT Kabeli CEZ Nymburk
NLB liga

15.55 BHT Ko{arka

20.10 BHT

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
08.00 Vijesti 08.05 Gospo|a Barbara, igrana serija, 63. epizoda (r) 09.00 ZIZ Bo u pokretu Graditelj Bob Zagonetka - Ispeci pa reci Angelina balerina Tomica i prijatelji Hranoljupci Pingu, 13. epizoda [oni i njegovo stado Mali lete}i medvjedi}i 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gospo|a Barbara, igrana serija, 64. epizoda 13.00 Novi `ivot, igrana serija, 3. epizoda 13.50 Beverly Hills 90210, igrana serija, 21. epizoda 14.40 Vijesti 14.50 Jadni Joe, ameri~ki igrani film /RP/ 16.35 Sarajevska hronika

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.50 07.00 08.00 08.15 09.00 09.25 09.45 10.00 10.25 10.30 10.35 11.00 12.00 12.20 12.30 12.35 13.00 14.00 15.00 16.00 [arene ka`e Jutarnji program Vijesti Program plus Mala TV Nodi, crtana serija Medo Rupert, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Mali dnevnik Miniskule, program za djecu Svijet divljine, program za djecu Moja {pijunska porodica, serija Kvizolog, kviz za djecu Dnevnik 1 Po~etak bo`i}nog posta RTRS preporu~uje Mu{ki centar u Modri~i, reporta`a [arene ka`e Tajne rata, dok. program Kraj dinastije Obrenovi}, serija Moj ro|ak sa sela, serija Banjalu~ka panorama

HAYAT
06.10 Timmy, crtani filmovi 15, 16,17,18, 19. ep. 07.00 Mali crveni traktor, crtani film 07.30 Bumba i Pocojo, crtani filmovi 08.00 Graditelj Bob, crtani film 08.15 Tractor Tom, crtani film 08.35 @ablja patrola, 6. ep. (r) 09.00 Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtani film, 16,17,18,19. ep. 10.00 Ben 10: Alien force, crtani film, 20. ep. (r) 10.30 Ben 10: Alien force, crtani film, 21. ep. 11.00 Winx, crtani film, 6. i 7. ep. 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Indija, serija, 75. ep. 13.00 Autoklub 13.25 Dokumentarni program 14.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, show 16.00 1001 no}, serija, 77. ep. 16.50 Indija, serija, 76. ep.

OBN
07.00 Nimboli, crtani film 07.15 Oggy i `ohari, crtani film 07.35 Gusarska akademija, crtani film 07.55 An|eli i prijatelji, crtani film 08.15 Bilo jednom u Turskoj, serija 09.05 Bilo jednom u Turskoj, serija 09.55 Bilo jednom u Turskoj, serija 10.45 Bilo jednom u Turskoj, serija 11.35 Bilo jednom u Turskoj, serija 12.25 Lonci i poklopci, kulinarski show

PINK
06.00 Pink jubox 07.00 Valentina, serija (r) 08.00 Kuka, film 10.00 Farma reality show, u`ivo 11.00 Birajte svoj hit, zabavna muzika 12.00 Info top, info-program 12.20 Gold music, muzi~ki program 14.00 Info top, info-program 14.05 Gazda u ku}i, film 15.50 Info top, info-program 16.00 Valentina, serija 16.50 Gusto TV kulinarstvo (r)

07.10 Ju`ni Pacifik, strana dokumentarna serija, 2/6 08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.10 Be Ha Te bebe 08.15 Ozie Boo, animirana serija 08.20 Muzi~ki program 08.40 Tajna Nind`e, avanture iz [uriken {kole, animirani film 10.00 BHT vijesti 10.05 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 11.00 Pe~at, doma}a igrana serija, 7/36 (r) 11.30 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) 12.00 BHT vijesti 12.10 Tribunal 12.40 Obalska stra`a, igrana serija, 15/61 13.30 No}i i jutra, doma}i igrani film (r) 15.00 BHT vijesti 15.05 Festival crikusa, revijalni program 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Nogomet, engleska Premier liga: Manchester United Blackburn Rovers, prijenos 18.00 Divljina Rusije, strana dokumentarna serija, 1/7 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 London Live, muzi~ki program 20.10 Ko{arka: NLB liga: [iroki TT Kabeli CEZ Nymburk, prijenos 22.05 BHT vijesti 22.15 20 godina s Vama, glazbeno-scenski spektakl, 2/2 23.15 Susreti pozori{ta/kazali{ta BiH Br~ko 2010, hronika 23.45 Hvala {to pu{ite, ameri~ki igrani film 01.15 Obalska stra`a, igrana serija, 15/61 (r) 02.00 London Live, muzi~ki program (r)

Novi `ivot
SERIJA

13.00

Brojevi
SERIJA

23.15

Zvijezda mo`e{ biti ti
ZABAVNA EMISIJA

21.00

Lonci i poklopci
KULINARSKI SHOW

Farma
REALITY SHOW

12.25

20.00

17.00 Zimovanje u Jakobsfeldu, jugoslavenski igrani film /RP/ 17.50 Dnevnik, najava 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.30 Dnevnik 2 20.10 Ko`e, doma}a igrana serija, 4. epizoda 21.35 Bri`ni vrtlar, britanski igrani film /RP/ 22.30 Dnevnik, najava 23.56 Loto, dobitna kombinacija brojeva 00.00 Dnevnik 3 00.20 Oktoberfest, film /RP/ 02.10 Novi `ivot, igrana serija, 3. epizoda (r) 02.50 Beverly Hills 90210, igrana serija, 21. epizoda (r)

17.00 17.05 17.07 17.10 18.00 18.25 18.55 19.30 20.02 20.10 21.45 22.50 23.10 23.15 00.00 00.45 01.01 01.40 02.10 02.30 04.20 05.05

Vijesti Vremenska prognoza RTRS preporu~uje Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, reality show Za.druga TNT, serija Ah, ta planeta ! Dnevnik 2 Sport Film Prislu{kivanje, serija Dnevnik 3 Vremenska prognoza Brojevi, serija Prvi talas, serija Dnevnik 2 Za.druga Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, reality show Ah, ta planeta! Film Turizam plus Tajne rata, dok. program

17.45 Vremenska prognoza 17.47 Otka~eni telefon Osmana D`ihe, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Horizonti 20.00 1001 no}, serija, 78. ep. 21.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije - u`ivo 23.00 Duboko u {umi, igrani film 01.00 Vremenska prognoza Reprizni program Hayat TV-a 01.02 Otka~eni telefon Osmana D`ihe, zabavni program 02.00 Vijesti u 7 03.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije 05.00 Autoklub 05.25 Dokumentarni program 05.50 Muzi~ki program

13.15 Ke~eri, sportski program 14.05 Lanina vremenska prognoza 14.10 Rat bendova, muzi~ki spektakl 16.10 Vrhovi sjevera, film 17.50 Red Carpet, showbiz magazin 18.50 Lanina vremenska prognoza 18.55 OBN Info 19.00 V.I.P Survivor, reality show 20.00 Filmski maraton: Policijska pri~a 2 21.30 Filmski maraton: Zmija, film 23.00 Policijska pri~a 2, film 00.30 Zmija, film 02.00 Policijska pri~a 2, film 03.30 Zmija, film

17.00 Show time, zabavna emisija 18.30 Info top, infoprogram 18.55 Gusto TV kulinarstvo 19.00 Neobi~ne metode, serija 20.00 Farma: VTR 21.00 Farma izbor dueliste, reality show 21.15 Zvijezde Granda, zabavna emisija 23.15 Farma u`ivo 01.15 Ne tako obi~an `ivot, film

RTS
11.00 Hronika Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema 11.30 Knjiga utisaka 12.10 Vrijeme odluke 12.30 Svijet zdravlja 13.00 Dnevnik 13.15 Sport plus 13.25 Vrijeme 13.30 Leti, leti pjesmo moja mila 14.15 Vi i Mira Adanja Polak 15.00 Vijesti 15.10 Medijska mre`a srpske dijaspore Datum 16.00 Vijesti 16.03 Selo gori a baba se ~e{lja, serija (r) 17.00 Kosmos 17.55 Muzi~ki program 18.30 Kvadratura kruga 19.00 Slagalica, kviz 19.17 Vrijeme 19.30 Dnevnik 20.05 Selo gori a baba se ~e{lja, serija 21.05 TV lica 22.00 Trend setter 22.55 Vijesti 23.00 Svijet sporta 23.25 Total tenis 23.45 Muzi~ki program 00.55 Selo gori a baba se ~e{lja, serija (r)

RTCG
12.00 12.05 12.45 13.15 14.00 15.00 15.20 15.30 15.45 16.00 16.45 17.00 17.25 18.35 19.20 19.30 20.00 20.45 21.15 21.30 22.05 22.50 23.00 23.30 00.00 Vijesti Argument (r) Obrazovna emisija (r) Etno muzika Emisija za djecu Obrazovna emisija Kalendar Dnevnik 1 Muzi~ki mix Mozaiku Albanska muzika u Crnoj Gori Obrazovna emisija Vaterpolo, Jadranska liga: Budva - Jadran, direktno Dok. emisija Kalendar Dnevnik 2 Ko{arka, NLB liga: Olimpija - Budu}nost, uklju~enje Sat TV Muzi~ki mix Pe~at Fudbal, Prva liga: Mogren-Grbalj, Lov}en-Rudar, reporta`a (r) Kalendar Dnevnik 3 Sportska subota Crno-bijeli svijet, no}ni program

FOX LIFE
07.05 @ivot po D`imu, serija 07.55 Allo! Allo!, serija 08.55 Uvod u anatomiju, serija 11.20 @ivot po D`imu, serija 12.05 D`oi, serija 12.30 Bratstva i sestrinstva, serija 13.20 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 14.10 Sofi Parker, serija 18.00 Da, draga, serija 18.50 Razvedeni Gari, serija 19.35 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 20.25 Uvod u anatomiju, serija 21.10 Kao slu~ajno, serija 22.00 [kola za parove, serija 22.50 D`oi, serija 23.15 Privatna praksa, serija 00.05 Sestra Jackie, serija 00.55 Uvod u anatomiju, serija 01.40 Allo! Allo!, serija

UNIVERSAL
06.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 08.00 Ne{ Brid`is, serija 11.00 Doma}ice iz okruga Orind`, serija 13.00 Sestra me izlu|uje, film 15.00 Dah `ivota, film 17.00 Bra}a i sestre, serija 19.00 Misterija Hejvena, serija 21.00 Danteov vrh, film 23.10 Opijena ljubavlju, film 01.00 Bra}a i sestre, serija 03.00 Kona~na presuda, film 05.00 Ne{ Brid`is, serija 06.00 Sudija Ejmi, serija

TV1000
08.40 Nikson, film 12.00 Svi pravi potezi, film 14.00 Pe~ Adams 16.00 Kviz, film 18.10 Hamlet 20.00 Premijera: Kockari, film

EUROSPORT
09.30 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Kuusamo, Finska, live 10.15 Cross-country skijanje, SK 11.00 Cross-country skijanje, SK Kuusamo, Finska, live 11.30 Sanke, SK Igls, Austrija, live 12.30 Cross-country skijanje, SK Kuusamo, Finska, live 13.30 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Kuusamo, Finska 14.00 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Kuusamo, Finska, live 14.45 Zimski sportovi, Breaking the Ice 15.00 Ski-skokovi, SK Kuusamo, Finska, live 16.45 Plivanje, E[ u malim bazenima Eindhoven, Holandija, live 18.00 Alpsko skijanje, SK Aspen, USA, live 19.00 Plivanje, E[ u malim bazenima Eindhoven, Holandija 19.30 Alpsko skijanje, SK Lake Louise, Kanada, live 21.00 Alpsko skijanje, SK Aspen, USA, live 22.00 Fight Club 00.30 Ski-skokovi, SK

Kockari
FILM

20.00

22.00 Hofa, film 00.20 Djevojke iz katoli~ke {kole 3, film 02.00 @udnja, film 04.00 Manje od nule, film 06.00 Kockari, film

subota, 27. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
NOVA
08.00 Bra~ne vode, serija 08.30 Peppa, crtana serija 08.45 Timmy Time, crtana serija 08.55 Winx, crtana serija 09.20 Chuggington, crtana serija 09.35 Ben 10: Alien Force, crtana serija 10.05 Dog stories memori kviz 10.20 Televizijska posla, serija 10.50 Frikovi, serija 11.50 Smallville, serija 12.50 Zbogom, biv{i, serija 13.50 Bo`i}no darivanje, film 15.30 50 prvih poljubaca, film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 50 prvih poljubaca, film nastavak 17.40 Lud, zbunjen, normalan, serija (r) 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Posejdon, film 22.00 Crna mo~vara, film 23.40 Zora o~ajnika, film 01.40 Djevoja~ki klub, film 03.10 Ezo TV, tarot show 04.40 Crna mo~vara, film (r)

63
Vijesti Iz dana u dan... Bestseller tv ^etiri `ene, serija (r) Bestseller TV Iz dana u dan... Vijesti Bestseller TV Bestseller TV Vijesti Moj dom, magazin Dnevnik RTV TK Bestseller TV Film Vijesti Film Dnevnik RTV TK (r)

HRT2
07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.30 Najava programa 07.35 Garfield i prijatelji, crtana serija 08.00 Plesne note, serija za djecu 08.30 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.20 Pustolovine Sare Jane 2, serija za djecu 09.50 Ni da ni ne: Internetske dru{tvene mre`e (r) 10.45 Tjorven i Skrallan, {vedski film za djecu (r)

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.12 Denijeve mozgalice, crtani film 07.16 Dodlez, crtani film 07.17 Pera Pjetli}, crtani film 07.20 Music box 07.25 Veseli autobusi, crtani film 07.30 Music box 08.10 Duboko u {umi, dje~iji film 10.10 Kapri, serija 11. 00 Biznis vijesti 12.00 Vijesti plus 15.30 Conevresation with other women, film (r) 17.00 Vijesti plus 17.20 Svjedo~anstva o genijima, obrazovni igrani serijal 18.00 Biznis vijesti 18.45 Face to face/ Had`ifejs 19.30 Centralni dnevnik sa Senadom Had`ifejzovi}em 20.10 El aura, film (r) 21.00 Biznis vijesti 22.15 U potrazi za poslom, serija 00.00 Vijesti plus 00.15 Reprizni program

TVSA
07.00 Zelena, zelena trava, serija (r) 07.30 Zelena, zelena trava, serija (r) 08.00 Program za djecu 10.00 Kike tike ta~ke, u`ivo 11.06 Barimba 11.15 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu 11.45 @ivot, BBC dok. program (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Rebus, politi~ki magazin (r) 14.30 Sumorna ku}a, serija (r) 14.55 Vijesti TVSA 15.00 Tribunal 15.30 Robin Hood, 1/39 16.15 Charlie Chaplin, i grana serija (r) 17.00 Vijesti TVSA 17.05 Biznis magazin 17.55 Crna Guja, serija 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike ta~ke (r) 20.00 Pri~a o film: Ljeto u zlatnoj dolini 20.05 Sarajevska {kola filma: Ljeto u zlatnoj dolini, doma}i igrani film 21.50 Vijesti TVSA 22.00 Riko{et, igrani film 00.00 Reprizni program

TV TK
07.05 07.10 08.50 09.00 09.55 11.55 12.00 12.10 13.55 16.00 17.30 19.00 19.30 20.00 22.30 23.15 00.15

06.40 TV kalendar 06.55 Iza ekrana (r) 07.20 Tra~ - samo za tvoje u{i, emisija pu~ke i predajne kulture (r) 07.55 Hrvatska kronika BiH 08.05 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Bitka u Apa{kome klancu, ameri~ki film 09.30 Jelovnici izgubljenog vremena: Jegulje iz Krke, Cetine i Neretve (r) 09.50 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.12 Ku}ni ljubimci 10.43 Normalan `ivot, emisija o obitelji (r) 11.23 Opera box 11.53 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) 12.18 TV kalendar (r) 12.30 Veterani mira, emisija za branitelje 13.15 Prizma, multinacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Fotografija u Hrvatskoj: Joso [pralja 14.50 Eko zona 15.20 @ivot: Stvorenja morskih dubina, dokumentarna serija 16.12 Euromagazin 16.42 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 16.50 Vijesti 16.55 Vrijeme sutra 17.00 Reporteri: Pod nadzorom 18.05 U istom loncu, kulinarski show 18.45 Potro{a~ki kod 19.15 LOTO 7/39 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.15 Ples sa zvijezdama, 1. dio 21.35 Ples sa zvijezdama, 2. dio 22.00 Momci s Madisona 3, serija 23.00 Vijesti 23.20 Vijesti iz kulture 23.30 Povratak, ameri~ki film 01.00 Filmski maraton: Klijent, ameri~ki film (r) 02.55 Filmski maraton: Knji`ni~ar: Potraga za blagom kralja Salomona, ameri~ki film (r) 04.25 Potro{a~ki kod (r) 04.55 U istom loncu, kulinarski show (r)

MRE@A PLUS
10.30 Ben 10, Alien Force, crtani film 12.00 Indija, serija, 75. ep. 16.00 1001 no}, serija, 77.ep. 16.50 Indija, 76. ep. 20.00 1001 no}, 78.epizoda 23.00 Duboko u {umi, film 01.00 Sport centar

Pustolovine Sare Jane 2
SERIJA

Smallville
SERIJA

09.20

11.50

12.15 Hrvatski dje~ji festival 2010. - Djeca nose svjetove na dlanu 13.45 Paulina tajna, njema~ki film 15.25 Sve}eni~ki poziv diza~a utega, dokumentarni film (r) 15.55 Eindhoven: EP u plivanju (25m), prijenos 17.25 Vaterpolo, Jadranska liga: Mladost - Jug, prijenos 18.35 Ve~eras... 18.40 Eindhoven: EP u plivanju (25m), prijenos 19.20 Lake Louise: Svjetski skija{ki kup (M) - spust, prijenos 20.10 HNL: Rijeka - Dinamo, prijenos 22.05 HNL - emisija 22.55 Nebo - japanska ratnica, serija 00.25 Vrijeme je za jazz: Denis Razz Quartet 01.20 Kraj programa

TV MOSTAR
10.30 Ben 10, Alien force, crtani film 12.00 Indija, serija, 75. ep.13.00 Bistro, 7. ep.16.00 1001 no}, serija, 77. ep. 16.50 Indija, serija, 76. ep.18.45 Face to face 19.30 Centralni dnevnik sa Senadom Had`ifejzovi}em, info-program 20.00 1001 no}, serija, 78. ep. 21.00 Koncert To{e Proeski, muzi~ki program 23.00 Duboko u {umi, film 01.00 Sport centar

TV KAKANJ
09.10 U~enje Kur ana 09.20 Program TV Sahar 10.00 Na{a realnost 11.00 Melissa, serija 12.00 Flash vijesti 12.05 Gostiona 13.00 Bonaventura 13.30 Intervju 14.00 Lo{i momci, film 15.30 Svi vole Rejmonda, serija 16.00 Crna Gora 17.00 Flash vijesti 17.05 Prahistorijski park 18.00 ADS kviz 18.30 Vjera i `ivot 19.00 Bra}a koale 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.00 Sportske legende 21.30 Proces i kazna, film 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Svjedok prirode 00.00 Vijesti IC

RTV USK
12.00 Vijesti 12.05 Meraklije (r) 13.05 Pismo glava, 11/14 14.10 Za{tita `ivotne sredine, 22/45 14.30 Vijesti 14.35 Glave koje govore: Madrid, dok. program 15.10 Meri, Kejt i E{li u akciji, 19/28 15.40 Velikani pro{losti: Dega 16.40 Autoshop magazin 17.10 Bonaventura 17.45 Za svaku bolest trava raste 18.00 Duhovni svijet 18.00 Bajke iz cijelog svijeta, 3.ep. 19.00 Dnevnik TVUSK 19.30 Muzi~ki program 20.00 Hronika kraji{kih gradova 20.45 Razmi{ljaj zeleno 21.15 TV poster: Dona Ares 21.30 Vijesti 21.35 Tajanstvene pri~e, 9/26 22.20 Igrani film

TV SLON
13.02 Sto~ar, serija (r) 15.00 Super Zvijezda Slona 2010. 17.22 Marketing 17.25 Sms centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo, info- program, vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 18.50 Extra DJ, muzi~ka emisija (r) 20.00 Kviz - Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 SMS centrala, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info

TV ZENICA
09.30 Animirani film za djecu 11.00 Selu u pohode (r) 12.00 Klinika, serija 14.55 Mali oglasi 15.00 Vijesti 15.10 Klinika, serija (r) TV izlog 17.00 Bonaventura 17.30 Sfera, emisija iz kulture (r) 18.00 Me|u nama (r) 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Vijesti 20.00 Muzi~ki program Obavje{tenja 21.00 Igrani film 22.30 Tu`na sje}anja 23.00 Vijesti (r) 23.15 Iz razmjene 00.00 Biografije (r)

RTV VOGO[]A
09.00 Pred~as 09.30 Bajke iz cijelog svijeta 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Autoshop magazin 11.30 ^etiri `ene, serija (r) 16.00 Video`urnal Srebrenica 16.30 Zavidovi}ka hronika TV Maglaj 17.00 Info IC NTV IC Kakanj 17.30 Sense: Ha{ki tribunal (r) 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Turizam plus 21.00 Sportski program 22.45 Video`urnal Srebrenica 23.15 Veliki susret, film 00.30 Divlja ostrva, dok. serijal (r)

RTV BN
06.30 Jutarnji program 09.00 Jelena, serija 12.00 Autoshop magazin 13.00 BN koktel (r) 14.30 Bela la|a, serija 16.00 Dnevnik 1 16.25 Tu|e sla|e (r) 17.20 Preljubnici (r) 17.45 Kao kod svoje ku}e 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vitafon 20.35 BN music 21.30 Tu|e sla|e 22.30 Dnevnik 3 23.00 Dr`ava mrtvih, film 00.30 Na ni~ijoj zemlji, film 02.30 Ejmin orgazam, film

ATV
07.02 Ben Ten, crtani film 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Ben Ten Allien Force 10.30 WINX 11.00Spektakularni Spajdermen, 11.30 Sporti}i, dje~iji program 11.55 Vijesti 12.00 Indija, serija 13.00 Autoshop 13.30 Sex i grad, serija (r4)16.00 1001. no}, serija 16.50 Indija, serija 18.00 Odmori se zaslu`io si, serija 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 1001. no}, serija 21.00 Hoda~ po vatri, film 23.00 Ameri~ki `igolo, film 01.00 Sport centar

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga, pregled kola 08.30 Fudbal, Bundesliga 10.00 Sanke, SK Igls, Austrija, live 10.45 Freestyle motocross 12.00 Fudbal, Japanska J. League, live 14.00 Sanke, SK Igls, Austrija, live 14.30 Fudbal, Bundesliga 15.30 Fudbal, Bundesliga, live 17.30 Fudbal, Bundesliga 18.30 Fudbal, Bundesliga, live 21.00 Freestyle motocross Live 22.30 Alpsko skijanje, SK Lake Louise, Kanada 00.30 Fudbal, Bundesliga 02.00 Alpsko skijanje, SK Aspen, USA 03.30 Fudbal, Bundesliga 05.30 Freestyle motocross

SPORT KLUB
06.30 Ajax TV 07.00 Liga {ampiona: Chelsea Zilina 10.00 Pregled Euroelague 11.00 Najava Premier League 11.30 ATP Masters finaleLondon 14.30 Real NBA 15.00 ATP Masters finaleLondon, polufinale, direktno 17.00 Premier League: Fulham - Birmingham, direktno,uklju~enje 18.00 NBA: Utah - LA Lakers 19.45 NBA Live 20.00 NBA Action 20.20 Pregled Euroelague 21.00 ATP Masters finaleLondon, polufinale, direktno 23.00 Premier League: Manchester United Blackburn 01.00 Portugalska liga: Sporting - Porto 03.00 Premier League: Aston Villa - Arsenal

DICROVERY
06.00 Trgovci automobilima 06.25 Limarska radionica 07.15 Borba sa silama prirode 08.10 Opasan lov 09.05 Pre`ivljavanje 10.00 Ljudskih ruku djelo 10.55 Na temelju iskustva 11.50 Ekstremne eksplozije 12.45 Grad motora 13.40 Limarska radionica 14.35 Peta brzina - 2 epizode 15.25 Kako se to pravi 15.55 Kako to rade? 17.20 U srcu ma{ine 18.15 Ljudskih ruku djelo 19.10 Ekstremne eksplozije 20.05 Takmi~enje u izradi automobila 21.00 Trgovci automobilima 21.55 Grad motora 22.50 Pre`ivljavanje udvoje 23.45 Opasan lov

N. GEOGRAPHIC
06.00 Najbolje britanske ma{ine 07.00 Predator CSI 08.00 Velike migracije 09.00 Megafabrike 10.00 Ru{enje 11.00 Granica 12.00 Istra`ivanje planete Zemlje 13.00 [impanze 14.00 Poslednja lavica 15.00 Plemenska odiseja 16.00 Plemenska odiseja, 2 epizode 18.00 Amazonski lovci na glave 19.00 Sekunde do katastrofe, 2 epizode 20.00 Tabu 21.00 Granica, 2 epizode 23.00 Tabu 00.00 Sekunde do katastrofe, 2 epizode 01.00 Tabu

VIASAT HISTORY
09.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 00.30 01.00 01.30 02.00 03.00 04.00 05.00 Najgori poslovi u istoriji Tijelo… Krakatau - posljednji dani Tajm tim godina X Kolonija Azijski mu{karci na platnu i ekranu Nebeski put ~aja Raj na zemlji Velike britanske vojskovo|e [ta je donijela industrijska revolucija Misterije mumija Putovanja i otkri}a Su|enje nacistima u Nirnbergu Ostvo minotaura Kolonija Genije fotografije Nebeski put ~aja Raj na zemlji Velike britanske vojskovo|e [ta je donijela industrijska revolucija Misterije mumija Putovanja i otkri}a Su|enje nacistima u Nirnbergu Ostvo minotaura Kolonija

ANIMAL PLANET
06.00 Dnevnik lovca na krokodile 06.50 Najsmje{nije `ivotinje na planeti 07.40 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 08.35 Divlja planeta 09.00 Sve o psima 09.55 [kola za gorile 10.20 SSPCA 10.50 Policija za `ivotinje 11.45 Veterinari sta`isti 12.10 Spa{avanje ljubimaca 12.40 Policija za `ivotinje 13.35 Spa{avanje divljih `ivotinja 14.00 SSPCA 14.30 @ivot u niskom rastinju /sa Dejvidom Atenborom, 5 epizoda 19.10 Sve o psima 20.05 Nepredvidiva priroda sa Dejvom Salmonijem 21.00 Ljudo`deri 21.55 Ta prelijepa Afrika 22.50 Pre`ivjeti napad ajkule 00.40 Najekstremniji

@eljezni~ar gostuje u Ljubljani

Putuju [vabo, Me{a,

OSLOBO\ENJE
PRVO IZDANJE
46. strana

[KIJA, HAD@IJA...

subota, 27. novembar 2010. godine

TUZLA: Konferencija o pomirenju BiH i Srbije

Odnosi dvije zemlje

u uzlaznoj putanji
Sve u svemu, te{ko da ~ovjek mo`e da bude zadovoljan trenutnim stanjem odnosa i iskreno se nadam da }e vrlo brzo ti odnosi krenuti nabolje, kazao je Spasovi}, nadaju}i se da }e vrlo brzo Predsjedni{tvo BiH pozvati Borisa Tadi}a u posjetu Sarajevu
Osloba|anje Ilije Juri{i}a iz beogradskog zatvora i izvinjenje ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a za sve nevine `rtve Armije BiH jedine su pozitivne stvari koje su se u posljednjih nekoliko godina desile kada je u pitanju odnos izme|u na{e zemlje i Srbije, zaklju~ili su ju~er u~esnici Me|unarodne konferencije Pomirenje Sarajeva i Beograda, odr`ane u Tuzli u re`iji Fondacije “Istina, pravda, pomirenje“ . ju}i se da }e vrlo brzo Predsjedni{tvo BiH pozvati Borisa Tadi}a da do|e u posjetu Sarajevu.

Bosanka zara`ena superbakterijom
Ta ko zva na su per ba kte ri ja NDM-1 otkrivena je u Danskoj kod `ene porijeklom iz BiH, {to je prvi takav slu~aj u toj skandinavskoj zemlji. Kako navode mediji, 57-godi{nja `ena iz BiH zara`ena je u julu ove godine tokom boravka u na{oj zemlji, nakon ~ega je doputovala u Dansku, te smje{tena u bolnicu u blizini Aarhusa, javlja agencija Xinhua. “Postoji veliki rizik da NDM-1 postane svjetski zdravstveni problem te je potreban globalni i koordinirani nadzor“ navedeno je , u akademskom ~asopisu The Lancet u vezi sa superbakterijom. Ina~e, NDM-1 je dobio naziv superbakterija jer je gotovo nemogu}e lije~iti ga antibioticima, prenosi Sarajevo-x.com.

Nerije{eni problemi
Ipak, izme|u dvije zemlje ostaje jo{ niz nerije{enih problema. Ju~er je spomenuto i ime Jasmina Rendi}a, Tuzlaka koji se ve} sedam mjeseci nalazi u pritvoru u Sremskoj Mitrovici, pod sumnjom da je po~inio prevaru u Afganistanu. “Tu ima nekih problema o~igledno u BiH. Dok se to ne razrije{i, dok se jednim glasom ne bude razgovaralo o problemima pravosu|a i pripremama za taj bilateralni sporazum, na`alost, bit }e i dupliranja istraga i nesporazuma i doga|at }e se {to se do sada doga|alo“ kazao je , Spasovi}. S druge strane, ambasador Arnaut smatra da je sedmomjese~no zadr`avanje Rendi}a nedopustivo, te se nada da }e se ovaj problem vrlo brzo biti rije{en i da }e on biti slobodan ~ovjek.
S. K. - A. [e.

Evropski put
O grani~nim problemima, procesuiranju ratnih zlo~ina, te zajedni~kom evropskom putu govorilo je dvadesetak u~e sni ka iz BiH, Srbi je i Hrvatske, no izostali su, najavljeni, ~lanovi Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} i Bakir Izetbegovi}, predstavnici srbijanskog Ministarstva pravde i Tu`ila{tva, ali i njihove kolege iz BiH. Zbog toga su najvi{e pa`nje izazvali Grujica Spasovi}, ambasador Srbije u BiH, te Bori{a Arnaut, ambasador BiH u Srbiji. “Vezano za odnose izme|u Srbije i BiH, prema mom mi{ljenju, u uzlaznoj su putanji. Op}enito, ne bi trebalo samo gle da ti odno se dvi je dr`ave, jer o~ito trebamo rje{avati probleme u regionu. Ovo sa da {to se de {a va izme|u Srbije i Hrvatske, vrlo brzo }e do}i do razgovora u regionu“ optimisti~an je Ar, naut, navode}i da je to jedini put da sve zemlje zajedno krenu u EU. Optimisti~an je i srbijanski ambasador u BiH Spasovi}. On navodi da su odnosi mnogo bolji, nego {to bi moglo da se zaklju~i na osnovu tekstova u medijima. “Ali daleko su ispod onog nivoa, koji zahtijeva odnos na{ih naroda i na{ih dr`ava. Ima tu jako puno ekonomskih interesa, porodi~nih veza, prijateljskih... i tako dalje. Sve u svemu, te{ko da ~ovjek mo`e da bude zadovoljan trenutnim stanjem odnosa i iskreno se nadam da }e vrlo brzo ti odnosi krenuti nabolje“ kazao je Spasovi}, nada,

Economist: Uskoro hap{enje Sanadera
U tekstu pod nazivom “Kordon Sanader“ i nadnaslovom “Hrvatska i korupcija“ The Economist pi{e kako }e Sanader uskoro biti uhap{en. “Atmosfera u Zagrebu ovih dana je usijana jer se o~ekuje skoro hap{enje biv{eg premijer Ive Sanadera“ pi{e ugle, dni list, pozivaju}i se na napise oko slu~aja biv{eg rizni~ara HDZa Mladena Bari{i}a, koji je nakon privo|enja policiji priznao kako je Sanaderu nosio vre}e s novcem. Economist pi{e kako je Sanader opovrgnuo sve optu`be te da se `alio predsjedniku EK-a Jose Manuelu Barrosu kako ga u Hrvatskoj “politi~ki progone.“ “No, to mu ne}e pomo}i“ pi{e list. ,

POSLJEDNJE VIJESTI
ELEZU DEVET GODINA ZATVORA - Specijalni sud u Beogradu osudio je ju~er Darka Eleza iz Sarajeva na devet godina zatvora, kao organizatora kriminalne grupe koja je 2009. na teritoriji Srbije i BiH trgovala drogom, vr{ila iznude i ~inila druga krivi~na djela. Istom presudom kao pripadnici Elezove grupe osu|eni su Vladimir Pandurevi} na {est godina zatvora, Vasa Ljubibrati} na pet godina i jedan mjesec, Aleksandar Lu~i} na ~etiri godine, Branko \uri} na godinu i po, a Slobodan Pjevac na godinu zatvora. NOVA EKSPLOZIJA U RUDNIKU - Nova eksplozija odjeknula je ju~er u rudniku na Novom Zelandu u kojem je prije sedmicu poginulo 29 rudara, saop{tio je ju~er John Gow, zvani~nik uprave rudnika. On je potvrdio da nema povrije|enih, jer u trenutku eksplozije nije bilo nikog u rudniku. Zbog smrtonosnog otrovnog gasa i bojazni od novih eksplozija spasila~ke ekipe nisu mogle da u|u u rudnik, uprkos molbama rodbine rudara. VODOSTAJ SAVE U PORASTU - Vodostaj Save du` podru~ja Posavskog kantona i dalje je u porastu, saop}ila je Federalna uprava Civilne za{tite. Visina vodostaja izmjerena ju~er u 12 sati na vodomjernoj postaji Slavonski Brod - Brod iznosila je 570 cm. Redovne mjere od poplava su na 750 cm.

Dubrovnik Film Meeting

Pro{irenje aktivnosti
Na poziv ministra turizma RH Damira Bajsa u Zagrebu je uprili~en prijem i radni sastanak sa Mirsadom Purivatrom, direktorom Sarajevo Film Festivala, Goranom [trokom, predsjednikom Uprave Jadranskih luksuznih hotela i Nikolinom Viceli}, ~lanicom Uprave JLH, te ministrom kulture RH Bo`om Bi{kupi}em. Tema zajedni~kog sastanka, nakon kojeg je u Zagrebu uprili~ena i konferencija za medije, bila je unapre|enje suradnje dva ministarstva sa organizatorima SFF-a i Dubrovnik Film Meetinga. Ovom prilikom Purivatra i [trok predstavili su planove za novi koncept organizacije ovog zna~ajnog kulturnog doga|aja koji se odr`ava u Dubrovniku nakon SFF-a. DFM do sada je bio dvodnevni doga|aj, a ideja je da se od 2011. organiziraju i brojni drugi sadr`aji tokom cijele godine. O~ekuje se da }e se od idu}e godine u Dubrovniku projekcije odabranih filmova regionalnih reditelja odr`avati od marta do juna, te od oktobra do decembra; ovdje }e se tako|er odr`avati radionice za razvoj fil-

Ambasador Gr~ke zasadio 102. lipu
Ambasador Gr~ke u BiH Procopios D. Mantzouranis ju~er je zasadio 102. lipu u Aleji ambasadora u Starom Gradu. Na ovaj na~in ambasador Gr~ke pridru`io se brojnim zvani~nicima i drugim ambasadorima koji su podr`ali ovaj projekt Op}ine Stari Grad. Nakon sadnje, op}inski na~elnik IbrahimHad`ibajri} je Mantzouranisu uru~io graviranu plaketucertifikat sa imenom ambasadora i zemlje iz kojedolazi, {to ostaje kao trajna podsjetnica na ovaj dan, saop}eno je iz Op}ine Stari Grad.

mskih projekata koprodukcijskog marketa SFF Cine Linka, a o~ekuje se da }e se u organizaciju ovih radionica kao pokrovitelj uklju~iti i HAVC; te brojne filmske radionice za mlade glumce, reditelje i scenariste, ka`e se, izme|u ostalog u saop}enju presslu`be SFF-a. Ministarstvo turizma i Ministarstvo kulture RH spremni su pru`iti podr{ku cjelokupnom projektu i aktivno se uklju~iti u njegovu organizaciju.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->