P. 1
Oslobođenje [broj 22954, 20.11.2010]

Oslobođenje [broj 22954, 20.11.2010]

|Views: 329|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Nov 22, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/13/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 20. 11. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.954

SKANDAL Tuma~enje CIK-a BiH izazvalo novu pomutnju

Dva razli~ita uputstva u sedam dana?!
Bevanda mo`e u dvije fotelje Dva posla, jedna pla}a
3. strana

SDA i HDZ 1990

Najve}a odgovornost na Lagumd`iji i Dodiku Barack Obama o samitu NATO-a u Lisabonu Sat je stao 26. juna, tri dana nakon smrti
5 i 13. strana

2. strana

Potraga za nestalim u Had`i}ima

Evropa i Amerika Zatra`eno pritvaranje trojice osumnji~enih za {verc oru`ja

Reuters

Zajedno za budu}nost Agentu SIPA
poku{ali prodati
9. str.

6. strana

naoru`anje

DANAS PRILOG

U @I@I
Prvi zvani~ni postizborni susret SDA i HDZ-a 1990
Foto: D`. KRIJE[TORAC

2 Prije odluke CIK-a

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Tri ministra u
poslani~kim klupama
Trojica od petorice federalnih ministara u aktuelnom sazivu Vlade FBiH ju~er su, prije nego {to je Centralna izborna komisija BiH dala tuma~enje kojim im je dozvoljeno da obavljaju i ministarsku i poslani~ku du`nost do formiranja novog saziva Vlade FBiH, dostavili potpisane izjave o prihvatanju mandata novom sazivu Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH, saznaje Oslobo|enje od {efa radnih tijela Predstavni~kog doma FBiH Seada Dizdarevi}a.

Rok za dostavljanje potpisanih izjava o prihvatanju mandata istekao ju~er u 16 sati Konstituiraju}a sjednica u ponedjeljak

SDA - HDZ 1990: Druga~ija teritorijalna organizacija podrazumijeva cijelu BiH

Federalni Parlament: Dolaze (zasad) tri ministra

Najve}a odgovornost na Lagumd`iji i Dodiku
Ustavna reforma treba otko~iti put ka EU i NATO-u Razli~iti stavovi o teritorijalnom preustroju i kandidatu za ~elnika Vije}a ministara
Delegacije SDA i HDZ-a 1990, predvo|ene predsjednicima strana ka Su lej ma nom Ti hi}em i Bo`om Ljubi}em, ju~er su u Sarajevu odr`ale prvi konsultativni sastanak o implementaciji rezultata oktobarskih izbora u BiH. Ustavna reforma i ostala pitanja ~ije rje{avanje zna~i ubrzani put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji i NATO-u ocijenjeni su kao prioriteti u djelovanju obje politi~ke stranke, ali i kao klju~na pitanja ~ije rje{avanje bi otklonilo broj ne pro ble me s ko ji ma se suo~ava na{a zemlja, re~eno je nakon sastanka. smatra da teritorijalni preustroj treba provesti na cijeloj teritoriji BiH, {to bi rezultiralo formiranjem jedne ili vi{e federalnih jedinica sa hrvatskom ve}inom, dok su predstavnici SDA ponovili kako ustavna reforma treba donijeti organizaciju zasnovanu na ekonomskim regijama. Doma}in sastanka Sulejman Tihi} jo{ jednom je ponovio da se njegova stranka protivi formiranju tre}eg entiteta i federalizaciji BiH, te naglasio da podr`ava zahtjeve stranaka sa hrvatskim predznakom da se osigura puna jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH. - Podr`avamo i zahtjeve za druga~ijom teritorijalnom organizacijom, posebno kad je u pitanju HDZ 1990, koji govori o cijeloj BiH. To zna~i druga~ija teritorijalna organizacija koja podrazumijeva cijelu teritoriju BiH, a ne da svodi pitanje teritorijalne organizacije i pozicije Hrvata samo na Federaciju, kazao je Tihi}, dodaju}i da je za to potrebna suglasnosti i partnera iz RS-a.

Halilovi}eve ostavka i izjava
U Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH ju~er ujutro dostavljen je i pisani primjerak ostavke dr`avnog ministra ljudskih prava i izbjeglica Safeta Halilovi}a. - Halilovi}, koji je ispred Stranke za BiH izabran na proteklim izborima za federalnog poslanika, dostavio je ostavku na ministarsko mjesto u Vije}u ministara BiH, kao i izjavu o prihvatanju mandata federalnog poslanika, kazao je Dizdarevi}. mentarnih politi~kih stranaka za njihove poslanike, isti~e danas (petak, op. a) u 16 sati. Nakon toga }emo izjave koje smo dobili dostaviti CIK-u koji }e na osnovu toga pripremiti certifikate za novoizabrane poslanike, naglasio je Dizdarevi}. Certifikate }e poslanicima na konstituiraju}oj sjednici novog saziva Predstavni~kog doma, zakazanoj za ponedjeljak 22. novembra, uru~iti predstavnik CIK-a BiH. jilimandate u federalnomPredstavni~kom domu, novoizabraniposlanici}e na konstituiraju}oj sjednici polo`iti zakletvu, nakon ~ega }e ona biti prekinuta. Dnevnimredomsjednicepredvi|en je izborrukovodstvaPredstavni~kog doma, ali do toga ne mo`e do}i sve dok ne bude poznatokojestranke}e u FBiH~initiparlamentarnuve}inu. Predsjedavanje tom sjednicom do izbora novog rukovodstva prepu{teno je dosada{njempredsjedavaju}em Safetu Softi}u. Mandate u novom sazivu Predstavni~kog doma su osvojili: SDP, SDA, HDZBiH, SBB, SBiH, HDZ 1990 - HSP, NSRB, aS. [e. SDA, SNSD i DNZ.

Certifikati
Potpisane izjave kojima prihvataju poslani~ki mandat u sazivu 2010 - 2014. dostavili su ministar unutra{njih poslova Muhidin Ali} (SBiH), ministar izbjeglica i raseljenih osoba Edin Mu{i} (SDA) i ministar obrta i poduzetni{tva Velimir Kuni} (SNSD). U Predstavni~ki dom FBiH ju~er ujutro, kad smo razgovarali s Dizdarevi}em, jo{ nije bio dostavio izjavu o prihvatanju mandata federalni ministar finansija Vjekoslav Bevanda (HDZBiH). Osim pomenute ~etvorice, na izborima je i federalni ministar zdravstva Safet Omerovi} ispred Stranke za BiH izabran u Skup{tinu HNK-a. - Rok za dostavljanje potpisanih izjava o prihvatanju mandata u novom sazivu Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH, a koje su pro{le sedmice predate predstavnicima parla-

Parlamentarna ve}ina
Kako je ranije dogovoreno na sastankupredstavnikadesetpoliti~kih subjekata (devet stranaka i jednakoalicija) koji su osvo-

SDP i SNSD najodgovorniji
Predsjednici SDA i HDZ-a 1990 saglasni su da je izborne rezultate potrebno implementirati {to prije, no kad je rije~ o konkretnim rje{enjima, naveli su da i dalje postoje razlike u odre|enim stajali{tima. Tihi} i Ljubi} su se slo`ili da su odgovornost za provo|enje izbornih rezultata i formiranja vlasti u prvom redu na SDP-u BiH i SNSDu, s tim da i ostale stranke treba da preuzmu svoj dio odgovornosti. - Slo`ili smo se da treba {to prije konstituirati vlast da bismo mogli krenuti s procesom ustavne reforme, kazao je predsjednik HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi}. On je u ju~era{njoj izjavi za Oslo bo|enje na gla sio ka ko je predsjedniku SDA prenio stav svoje stranke, prema kojemu je na dr`avnom nivou potrebno formirati parlamentarnu ve}inu koja bi trebala imati {to {iri kapacitet sa mogu}no{}u usvajanja ustavne reforme i {to ja~om reprezentacijom sva tri konstitutivna naroda. Dvije stranke sla`u se i u tome da ustavna reforma treba donijeti novu teritorijalnu organizaciju BiH, ali ni ju~er nisu pribli`ili stavove u vezi sa na~inom na koji bi ona bila provedena. HDZ 1990

Lagumd`ija ili ^ovi}
Dvije stranke nisu pribli`ile stavove glede kandidata za predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH. HDZ 1990, koji je nedavno sklopio spo ra zum s HDZ-om BiH, podr`ava kandidata te stranke Dragana ^ovi}a. - To je na{a obveza glede sporazuma sa HDZ-om, ali i iz razloga {to su dvojica predsjedavaju}ih u prethodnim mandatima, Adnan Terzi} i Nikola [piri}, bili iz bo{nja~kog, odnosno srpskog naroda, tako da je red da Hrvati preuzmu tu poziciju, kazao je Ljubi}. Tihi} je ostao pri stavu da predsjedavaju}eg Vije}a ministara treba da kandidira stranka koja je osvojila najvi{e mandata u Parlamentu, a to je SDP.
S. [e.

V I J E S T I

Predsjedni{tvo BiH

Lisabon

Izetbegovi} i Kom{i} Delegacija BiH na primili Countrymana samitu NATO-a
^lanovi Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} i @eljko Kom{i} primili su ju~er u odvojenim posjetama zamjenika pomo}nika dr`avnog sekretara za ju`nu i centralnu Evropu Thomasa Countrymana, u pratnji ambasadora SAD-a u BiH Patricka Moona. Countryman je prenio ohrabruju}e utiske dr`avne sekretarke SAD-a Hillary Clinton, vezane za njenu posljednju posjetu na{oj zemlji. Razgovarano je o trenutnoj politi~koj situaciji u BiH. Sagovornici su se slo`ili da su politi~ki dogovor i saradnja va`an segment funkcionisanja na{e zemlje. Delegacija BiH na samitu NATO-a u Lisabonu, koju predvodi predsjedavaju}i Predsjedni{tva Neboj{a Radmanovi}, u~estvova}e danas u debati o Afganistanu. On }e govoriti u dijelu debate u kojoj u~estvuju zemlje partneri NATO-a u misiji ISAF. Delegaciju BiH jo{ ~ine ministar inostranih poslova Sven Alkalaj, ministar odbrane Selmo Cikoti} i zamjenik ministra inostranih poslova, koja je i koordinator za odnose sa NATO-om Ana Tri{i} - Babi}. Danas }e biti odr`an i sastanak ~lanica Adriatik grupe, koja okuplja Albaniju, Hrvatsku, Makedoniju, BiH i Crnu Goru.

OSLOBO\ENJE godine subota, 20. novembar 2010.

U @I@I

3

SKANDAL Tuma~enje CIK-a BiH izazvalo novu pomutnju

Dva razli~ita uputstva u sedam dana?!
CIKBiH dao (novo) tuma~enje da federalni ministar financija mo`e ostati na toj poziciji do izbora nove Vlade FBiH, te istovremeno potpisati i izjavu o prihvatanju zastupni~kog mandata u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH
Razmatraju}izahtjevfederalnog ministra financija Vjekoslava Bevande, koji je na oktobarskim op}im izborima osvojio mandat zastupnika u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH, o tome kojekoraketrebapoduzeti s tim u vezi, na ju~era{njoj sjednici Centralnaizbornakomisija BiH svojimtuma~enjem unijela je novu, potpunu zabunu. Naime, CIK je ukazao da se u ovom, ali ni svim drugim sli~nim situacijama na bilo kojoj razini “ne radi o sukobu interesa, ve} nespojivostima funkcija!“ pau{ale i druge naknade u Parlamentu FBiH, odnosno zasnovati paralelni radno - pravni odnos“ . Tako|er, zabrana u smislu“konzumiranja“ mandata poslanika odnosi se i na onemogu}avanje u~e{}a u radu i djelovanju Parlamenta FBiH prilikom glasanja i odlu~ivanja. Glasnogovornica CIK-a navela je da slijedom toga ni predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri}, koji je nakon sjednice u ~etvrtak najavio svoju ostavku na tu poziciju krajem mjeseca zbog preuzimanja manda ta po sla ni ka u Pred sta vni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH, ako ne dobije druga~iji stav te dr`avne institucije, “ne mora to ~initi“. Interesantno je da je samo prije sedam dana u izjavi za na{ list Vedran Had`ovi}, ~lan CIK-a BiH, istakao kako }e izabrani zvani~nici koji “budu obna{ali dvojne funkcije biti u sukobu interesa, te da je uputstvo iz 2006. kojim se propisivala mogu}nost ostanka na ranijoj du`nosti (u tehni~kom mandatu) i preuzimanje nove, poslani~ke osvojene na izborima - ukinuto.” O~ito da ne{to (odavno) nije kako treba u CIK-u ili su ~lanovi te dr`avne institucije u me|uvremenu odlu~ili da vrate suspendirano uputstvo?! No, kako bilo da
O~ito da ne{to nije kako treba u CIK-u

bilo, (novi) stav CIK-a vezano za “slu~aj“ Bevanda koji ima da se primjenjuje na sve ostale du`nosnike izazvao je pravu smutnju me|u zvani~nicima. Naime, iz straha da ne do|u pod udar Zakona o sukobu interesa - u institucijama vlasti BiH ili organima vlasti FBiH zbog preuzimanja zastupni~kih mandata, neki od izabranih zvani~nika ve} su podnijeli ostavke.

Nespojivost i sukob
To je jo{ u ~etvrtak u~inio ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vije}u ministara BiH Safet Halilovi}, koji je obavijestio predsjedavaju}eg [piri}a da podnosi ostavku na tu du`nost jer prihvata mandat poslanika u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH. Kako bi izbjegao isto (sukob interesa), jer je preuzeo mandat zastupnika u kantonalnoj Skup{tini, i doskora{nji premijer Kantona Sarajevo Besim Mehmedi} prenio je svoja ovla{tenja na ministra pravde Zlatka Mesi}a da vodi Vladu do izbora one u novom sazivu. Isto je u~inio i dosada{njipremijer RS-a Milorad Dodik zbog izbora na funkcijupredsjednika tog entiteta, ovlastiv{i ministra prosvjete i kulture Antona Kasipovi}a da do izbora nove vodi dosada{nji saziv Vlade RS-a.

Dvije pozicije - jedna pla}a
- Izborni zakon BiH je jasan i on propisuje da je nespojivo obavljanje funkcija ministra i poslanika. No, Bevanda, ali i svi drugi koji su u istoj situaciji, mo`e ostati na poziciji federalnog ministra financija do izbora nove Vlade Federacije BiH, a istovremeno mo`e potpisati i izjavu o prihvatanju ponu|enog zastupni~kog mandata u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH, naglasila je Maksida Piri}, glasnogovornica CIK-a BiH. Ona je navela kako Bevanda, ali i svi oni koji u~ine isto, “ne mogu konzumirati mandat poslanika u zakonodavnom tijelu“. To prakti~no zna~i da kako poja{njavaju iz CIK-a “ne mo`eprimatipla}u,

Vjekoslav Bevanda: Dva posla, jedna pla}a

KONZUMACIJA PRAVA Iz CIK-a poja{njavaju da Bevanda, ali i svi sa sli~nim situacijama, “ne mogu konzumirati mandat poslanika u zakonodavnom tijelu“ ako ostaju (i) ministri. To prakti~no zna~i da “ne mo`e primati pla}u, pau{ale i druge naknade u Parlamentu FBiH, odnosno zasnovati paralelni radno - pravni odnos“

Na konstataciju novinara Oslobo|enja da je ju~era{nje (novo) tuma~enje CIK-a BiH druga~ije u odnosu na ono koje je prije sedam dana dala ta dr`avna institucija postupaju}i po zahtjevu federalnog premijera Mustafe Mujezinovi}a, koji je tra`io o~itovanje da li }e pet ministara iz Vlade FBiH biti u sukobu interesa ako preuzmu poslani~ke mandate u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH (Velimir Kuni}, Vjekoslav Bevanda, Muhidin Ali} i Edin Mu{i}) te Skup{tini Her ce go va~ko-ne re tvan skog kantona (Safet Omerovi}), glasnogovornica Maksida Piri} navela je da “nije“ . - Mi smo premijeru FBiH u dopisu ukazali na odredbe ~lana 1.8. stav4 Izbornogzakona BiH kojim je propisano da jedno lice mo`e obavljati samo jednu neposredno izabranu javnu du`nost ili najvi{e jednu neposrednu i jednu posredno izabranu du`nost (slu~aj Doma naroda Parlamenta FBiH), osim ako zakonom nije druga~ije propisano. Nespojivim se u skladu sa zakonskim odredbama smatra i vr{enje ovih (navedenih) funkcija sa obna{anjem istih u izvr{nim organima vlasti, navela je Piri}, poja{njavaju}i da je to ono {to su uputili kao dopis federalnom premijeru.
Almir TERZI]

Vije}e sigurnosti UN-a

Ministarstvo sigurnosti

BiH - Norve{ka

Roderick Moore

Produ`en mandat EUFOR-u i NATO-u
Vije}e sigurnosti UN-a produ`ilo je mandat operacije ALTHEA i [taba NATO-a u Sarajevu na jo{ 12 mjeseci. “Mi }emo nastaviti blisku saradnju s vlastima BiH radi osiguranja stabilnog okru`enja za narode ove zemlje“ izjavio je ovim povodom koman, dant EUFOR-a, general-major Bernhard Bair. Nakon nedavnih op}ih izbora, EUFOR je obavio plansko smanjenje snaga, pa je sada u BiH stacionirano oko 1.600 vojnika iz 27 zemalja, od kojih su neke ~lanice EU, a neke ne. “Tako|er, o~ekujem nastavak misije osposobljavanja i obuke koju smo u julu 2010. zapo~eli s OSBiH“ kazao je Bair. ,

Informisanje o bijelom Schengenu
Ministarstvo sigurnosti BiH }e, u skladu s odlukom Vije}a ministara, a u saradnji s Delegacijom EU u BiH, provesti informativnu kampanju kako bi gra|anima na{e zemlje prenijelo sve klju~ne informacije u vezi sa stupanjem na snagu odluke o liberalizaciji viznog re`ima za gra|ane BiH. To je na ju~er u Sarajevu izjavio ministar sigurnosti Sadik Ahmetovi}. Prvi korak kampanje zapo~eo je kada je 100.000 informativnih letaka dostavljeno IDDEEA, kao i 500 informativnih plakata koji }e biti postavljeni na svim mjestima u BiH na kojima se izdaju paso{i.

Vojna saradnja
Zamjenica ministra odbrane BiH Marina Pende{ sa saradnicima primila je ju~er delegaciju Ministarstva odbrane Kraljevine Norve{ke koju je predvodio dr`avni sekretar Roger Ingebrigtsen. Razgovaralo se o bilateralnoj odbrambenoj saradnji izme|u dvije zemlje, regionalnoj saradnji te aktivnostima za pribli`avanje BiH NATO-u i EU. Pende{ je informirala norve{ku delegaciju o procesima u MO i OSBiH, osvrnuv{i se na pitanje neperspektivnih lokacija OSBiH koje su uvjet za po~etak primjene MAPa. Susretu su prisustvovali i norve{ki ambasador u BiH Jan Braathu i vojni ata{e Morten Ringheim.

Komplimenti Grani~noj policiji
Prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Roderick Moore pohvalio je ju~er anga`man pripadnika Grani~ne policije BiH u procesuvizneliberalizacije za bh. gra|ane. “GPBiH obavlja izuzetno va`nu funkciju u ovoj zemlji“ izjavio je Moore nakon razgo, vora s direktorom te policijske agencije Vinkom Duman~i}em. Potcrtao je da se radi o dr`avnoj instituciji ~iji su pripadnici “na prvim linijama u borbi protiv svih oblika kriminaliteta“ Ocijenio je da se radi o institu. cijikoja je ostvarilaizuzetnusaradnju s OHRom, me|unarodnim organizacijama i agencijama za provedbu zakona.

4

DOGA\AJI

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
O~ekujemo da Republika Srpska kona~no postane pravna dr`ava

Konsultacije o formiranju Vlade RS-a

Dodik }e postaviti

svog ~ovjeka
Budu}i predsjednik Vlade i ne}e biti ne{to posebno bitan jer }e i dalje glavna politi~ka figura u RS-u biti Milorad Dodik, ocjenjuje Ivani}
Pred sje dnik Re pu bli ke Srpske Milorad Dodik sastan ci ma s pred sta vni ci ma parlamentarnih stranaka, te Saveza sindikata RS-a, u petak je u Banjoj Luci nastavio razgovore oko imenovanja mandatara za sastav Vlade RS-a. Lideri DNS-a i Socijalisti~ke partije Marko Pavi} i Petar \oki} u izjavi novinarima kazali su da smatraju da SNSD, kao najve}a i pobjedni~ka partija u RS-u, treba da predlo`i mandatara.

Mladen Bosi}

predsjednik SDS-a

DNS-u tri ministarstva

DOBAR

LO[
SDP i SDA

ZAO

Najvi{i zvani~nici dvije stranke, predvo|eni predsjednicima Zlatkom Lagumd`ijom i Sulejmanom Tihi}em, po~eli su u Sarajevu zvani~ne razgovore o provo|enju izbornih rezultata i platformi za formiranje vlasti. Najavili su da }e im prvi i najva`niji zadatak biti dogovor o ustavnoj reformi, koja bi se zasnivala na ubrzanju ispunjavanja uvjeta BiH na putu ka EU i NATO-u.

HUSEIN ef. SMAJI]
Muftija sarajevski i trenutni predsjednik Me|ureligijskog vije}a BiH u intervjuu za Oslobo|enje ukazao na nedopustivi nastavak otimanja privatne imovine. Za slu~aj najavljene pa odgo|ene delo`acije dijela rezidencije kardinala Vinka Pulji}a ka`e da je “dobrodo{ao“ da bi se vidjelo kako ne treba rje{avati pitanje svih zadu`bina u na{em dru{tvu.

DRAGAN ^OVI]
Propali dr`avni koncept Herceg-Bosne, na obilje`avanju 19. godi{njice H-B, ocijenjen je kao upori{na ta~ka opstanka Bosne i Hercegovine?! Na istom skupu predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} je ponovio pozdrav iz izborne no}i iz Mostara “prijestolnice budu}e federalne jedinice s hrvatskom ve}inom“. Njegov govor nai{ao je na mlaku reakciju ~ak i kod {tovatelja Herceg-Bosne.

I dok Pavi} nije `elio da spekuli{e o imenu budu}eg premijera RS-a, \oki} je izjavio kako }e SP podr`ati izbor aktuelnog ministra finansija RS-a Aleksandra D`ombi}a na toj poziciji. Ovaj stav obrazlo`io je rije~ima da budu}i predsjednik Vlade RS-a treba da bude li~nost koja ima menad`erske sposobnost, koja je kompetentna i dobro upu}ena u poslove Vlade i izvr{ne vlasti. “Socijalisti~ka partija smatra da prioriteti Vlade u narednom periodu treba da bu du eko nom ska pi ta nja, ekonomski razvoj i socijalna za{tita gra|ana RS-a“, dodao je \oki}.. Iako na sastanku s predsjednikom RS-a koalicioni partneri SNSD-a nisu razgova ra li o po dje li mi nis tar skih mjesta u novoj Vladi, Pa vi} je ka zao da DNS o~ekuje, shodno postignutim izbornim rezultatima, ~elne pozicije u tri ministarstva, dok je \oki} izja vio kako }e o tome rije~i biti tek nakon {to mandatar bude ime no van, ali da SP

Premijer (ni)je va`an

o~ekuje deset posto u~e{}a u izvr{noj vlasti. \oki} je naglasio da }e Soci ja lis ti~ka par ti ja, DNS i SNSD formirati vladu i da bi ulazak drugih partija u izvr{nu vlast bilo kr{enje ranije potpisanog sporazuma ove tri stranke, ali da je uvjeren da do toga ne}e ni do}i. Lider PDP-a Mladen Ivani} izjavio je, nakon konsultacija sa Miloradom Dodikom, da ta stranka kao opoziciona partija nije imala ambiciju da daje svoj prijedlog za mandatara, a da ni predsjednik Dodik nije ta~no rekao ko }e biti mandatar.

PDP lojalan
“[to se ti~e na{eg stava prema mandataru, koji }e biti neko iz redova SNSD-a, mi }emo biti vrlo kriti~ni. Vidje}emo {ta }e on ponuditi“ rekao je Iva, ni}. „Budu}i predsjednik Vlade i ne}e biti ne{to posebno bitan jer }e i dalje glavna politi~ka figura u RS-u biti Milorad Dodik“ ocijenio je Ivani}. ,
Foto: Damir ]UMUROVI]

Lider PDP-a kazao je da se tokom sastanka s Dodikom razgovaralo i o funkcioniranju vlasti na nivou BiH, te da }e PDP na nivou BiH po{tivati zaklju~ke Narodne skup{tine. “Kad Narodna skup{tina bude imala zaklju~ak, ~ak i ako on bude suprotan mi{ljenju PDP-a, mi }emo taj zaklju~ak po{tivati zbog digniteta institucija“ najavio je Iva, ni}, ali i zaklju~io da PDP ne}e biti dio koalicije SDS-a i SNSD-a. Predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mi{i} saop{tila je novinarima da je SSRS predsjedniku RS-a predlo`io mandatara, ali je odbila re}i o kome je rije~. Predsjednik RS-a trebao bi do ponedjeljka okon~ati konsultacije i sa ostalim parlamentarnim strankama, jer je za ponedjeljak uve~er zakazana sjednica Izvr{nog odbra SNSD-a na kojoj }e biti potvr|en mandatar za sastav Vlade RS-a.
G. KATANA

VIJEST U OBJEKTIVU
Turisti~ka saradnja
Turisti~ka agencija ZOITOURS Sarajevo ju~er je uprili~ila dru`enje i prezentaciju ponude turisti~kih agencija, hotela i pansiona iz BiH, Hrvatske i Crne Gore. Na skupu u Olimpijskoj dvorani “Juan A. Samaranch“ - Zetra u Sarajevu ponudu su trebali predstaviti i turisti~ki radnici Srbije, ali je njihov nastup otkazan. Oko 20 davalaca turisti~kih usluga iz BiH, Hrvatske i Crne Gore ocijenili su da se o budu}oj saradnji i razmjeni turista najbolje mo`e govoriti direktno, pa je iskazan interes da ovo dru`enje preraste u tradiciju.

IGOR JEREMI]
Stru~njak za lije~enje radiotalasnom terapijom iz Beograda i specijalista radiotalasne dermatohirurgije ovih dana lije~i pacijente u Sarajevu. Pri uklanjanju benignih tumora na ko`i i vise}ih bradavica koristi najsavremeniju tehniku. Zbog svojih izuzetnih rezultata, dr. Jeremi} je dobio zvanje instruktora iz radiotalasne hirurgije za cijelu Evropu.

VIJEST U

BROJU

Roma u Bosni i Hercegovini nema krov nad glavom.

40.000

OSLOBO\ENJE godine subota, 20. novembar 2010.

DOGA\AJI

5

Predsjednik Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava
Pi{e: Barack OBAMA

Evropa i Amerika Zajedno za budu}nost
zadr`i zna~aj u ovom stolje}u kao {to ga je imao i u pro{lom. Zato u Lisabonu imamo tako iscrpan dnevni red. Prvo, kada je rije~ o Afganistanu, mo`emo uskladiti na{a nastojanja da Afganistanci preuzmu vode}u ulogu, a da mi istovremeno ostanemo trajno posve}eni afganistanskom narodu. U na{oj koaliciji u Afganistanu koju predvodi NATO u~estvuje 48 zemalja, uklju~uju}i doprinos svih 28 NATO-ovih saveznika i 40.000 vojnika iz savezni~kih i par tner skih ze ma lja ~iji an ga`man i `rtvu po{tujemo. Na{a zajedni~ka nastojanja klju~na su u onemogu}avanju da teroristi na|u sigurno uto~i{te, a istovremeno su neophodna kako bi se pobolj{ao `ivot afganistanskog naroda. Uz razmje{tanje dodatnih koalicijskih snaga u protekle dvije godine, kona~no imamo strategiju i resurse da zaustavimo aktivnosti talibana, onemogu}imo pobunjenike da formiraju upori{ta, obu~imo ve}i broj afganistanskih sigurnosnih snaga i da poma`emo afganistanskom narodu. U Lisabonu }emo uskladiti pristup da bismo mogli po~eti prenositi odgovornost na Afganistance po~etkom naredne godine i usvojiti cilj predsjednika Karzaia da afganistanske snage preuzmu odgovornost za sigurnost u cijelom Afganistanu do kraja 2014. I pored ~injenice da }e u julu naredne godine do}i do tranzicije i smanjenja broja ameri~kih vojnika, NATO, ba{ kao i SAD, mo`e izgraditi trajno partnerstvo sa Afganistanom sa jasnom porukom da kada Afganistanci preuzmu odgovornost, oni ne}e biti sami. I dok posti`emo napredak u Afganistanu, NATO }e se, tako|er, transformisati u Lisabonu sa novim strate{kim konceptom koji prepoznaje kapacitete i partnere Kona~no, u Lisabonu mo`emo nastaviti graditi partnerstva izvan NATO-a koja poma`u da na{a alijansa postane stub globalne sigurnosti. Moramo dr`ati otvorena vrata evropskim demokratijama koje zadovoljavaju standarde za ~lanstvo u NATOu. Moramo produbiti saradnju sa organizacijama koje su komplementarne kapacitetima NATO-a, poput EU, Ujedinjenih naroda i Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi. I uz prisustvo predsjednika Dmitrija Medvedeva na samitu Vije}a NATO - Rusija, mo`emo nastaviti prakti~nu saradnju izme|u NATO-a i Rusije koja je korisna za obje strane.

Samit u Lisabonu, na kojem {efovi dr`ava ~lanica NATO-a planiraju usvojiti novi strate{ki koncept Alijanse, bio je povod za komentar predsjednika Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava namijenjen i gra|anima BiH
Borave}i na ovosedmi~nom samitu NATO-a i samitu SAD EU, ponosan sam {to sam u Evropi, u svojstvu predsjednika, ve} {esti put. To odra`ava trajnu karakteristiku ameri~ke spoljne politike, jer su odnosi sa na{im evropskim saveznicima i partneri ma ka men te me ljac na {ih odnosa sa svijetom i katalizator su globalne saradnje. Ni sa jednim drugim dijelom svijeta Sjedinjene Dr`ave nemaju toliko zajedni~kog kada je rije~ o vrijednostima, interesima, potencijalima i ciljevima. Uz najja~e privredne veze na svijetu, transatlantska trgovina osigurava milione radnih mjesta u SAD-u i Evropi i osnova je na{ih nastojanja da odr`imo globalni ekonomski oporavak.

Najuspje{nija Alijansa
Kao savez demokratskih zemalja, NATO nam osigurava kole kti vnu od bra nu i po ma`e ja~anje mladih demokratija. Evropa i SAD rade zajedno na spre~avanju {irenja nuklearnog naoru`anja, promoviranju mira na Bliskom istoku i rje{avanju problema vezanih za klimatske promjene. Kao {to smo mogli vidjeti nakon nedavnih sigurnosnih prijetnji u Evropi i osuje}enih planova da se koristi eksploziv na transatlantskim avionskim teretnim po{iljkama, svakodnevno blisko sara|ujemo da bismo sprije~ili teroristi~ke napade i brinuli za sigurnost na{ih gra|ana. Jednostavno re~eno, mi smo jedni drugima najbli`i partneri. Ni Evropa ni SAD ne bi se mogle jedna bez druge suo~iti sa izazovima na{eg vremena. Ovi samiti su zato prilika da se dalje produbi na{a saradnja i da se osigura da NATO - najuspje{nija alijansa u historiji ~ovje~anstva -

NOVI KONCEPT NATO }e se transformisati u Lisabonu sa novim strate{kim konceptom koji prepoznaje kapacitete i partnere koji su nam potrebni da bismo se suo~ili sa prijetnjama 21. stolje}a. To mora po~eti reafirmisanjem `ile kucavice ove alijanse - opredjeljenja prema kojem je napad na jednu zemlju ~lanicu napad na sve ~lanice
koji su nam potrebni da bismo se suo~ili sa prijetnjama 21. stolje}a. To mora po~eti reafirmisanjem `ile kucavice ove alijanse opredjeljenja iz ~lana 5 prema kojem je napad na jednu zemlju ~lanicu napad na sve ~lanice. Da bismo osigurali da to opredjeljenje ne{to zna~i, moramo oja~ati sve kapacitete neophodne za za{titu na{ih gra|ana danas i pripremati se za nove zadatke koje donosi sutra. I dok moderniziramo na{e konvencionalne snage, moramo reformisati komandne strukture Alijanse i u~initi ih djelotvornijim i efikasnijim, moramo investirati u tehnologije koje }e omogu}iti djelotvornije razmje{tanje i bolju operativnost savezni~kih snaga, te razviti nove metode odbrane protiv prijetnji kao {to su kompjuterski napadi. Jo{ jedan neophodan kapacitet Alijanse je raketna odbrana teritorija NATO-a koja je neophodna da bismo se suo~ili sa stvarnom i

Foto: Reuters

NATO i Rusija
Jer, ba{ kao {to su SAD i Rusija ponovno uspostavili svoje odnose, to mogu uraditi i NATO i Rusija. U Lisabonu mo`emo jasno kazati da NATO vidi Rusiju kao partnera, ne kao protivnika. Mo`emo produbiti saradnju po pitanju Afganistana, borbe protiv trgovine narkoticima i sigurnosnih izazova 21. stolje}a - od {irenja nuklearnog naoru`anja do {irenja nasilnog ekstremizma. Postizanjem napretka u saradnji po pitanju raketne odbrane, mo`emo pretvoriti ne{to {to je bilo uzrokom tenzija u pro{losti u ne{to {to je izvor saradnje u borbi protiv zajedni~ke prijetnje. Vi{e od {est decenija Evropljani i Amerikanci stoje rame uz rame, jer na{ zajedni~ki rad unapre|uje na{e interese i {titi slobode koje njegujemo kao demokratska dru{tva. I kao {to se svijet promijenio, promijenio se i na{ savez, a kao rezultat toga, mi smo ja~i, sigurniji i prosperitetniji. To je na{ zadatak u Lisabonu - da jo{ jednom revitaliziramo na{u alijansu i da osiguramo bezbjednost i prosperitet za naredne decenije.

sve ve}om prijetnjom koju predstavljaju balisti~ki projektili. Postepeni adaptivni pristup evropskoj raketnoj odbrani koji sam najavio pro{le godine osigura}e jaku i djelotvornu odbranu evropskih teritorija i gra|ana u Evropi, te na{ih snaga koje su tu stacionirane. [tavi{e, on je osnov za bolju saradnju - uz ulogu za sve saveznike, za{titu svih saveznika i mogu}nost saradnje sa Rusijom kojoj balisti~ki projektili, tako|er, predstavljaju opasnost. Pored toga, mo`emo raditi na stvaranju uslova za smanjenje nuklearnih arsenala i pribli`avanju viziji koju sam izlo`io u Pragu pro{le godine - svijetu bez nuklearnog naoru`anja. Ali, sve dok to naoru`anje postoji, NATO bi trebao ostati nuklearna alijansa i jasno sam rekao da }e SAD zadr`ati siguran, bezbjedan i djelotvoran nuklearni arsenal kako bi odvratio bilo kojeg neprijatelja i garantovao odbranu na{ih saveznika.

TAKORE]I... LOTO
Pred sje dnik Vla de Srbi je Mirko Cvetkovi} je, govore}i o izru~enju Ratka Mladi}a, naglasio da u prvom elementu saradnje sa Haagom, odlu~nosti i volji da se na|e, Srbija vi{e ni{ta ne mo`e da pobolj{a i ~ini sve {to mo`e. “Drugi ugao je rezultat. ^ovek mo`e da se satre, ali rezultata ne}e biti“ , kazao je Cvetkovi}. “To kada }e do}i taj ~as, zavisi od velikog broja stvari. I to ne samo od na{ih aktivnosti ve} i od sre}e“ , zaklju~io je on.

6

DOGA\AJI

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

I ju~e se tragalo za nestalim u had`i}koj \ur|eva~i

Inzko: Ne{to se mijenja
Strana~ki lideri u BiH zaostaju u davanju doprinosa, kao i iskori{tavanju prednosti pobolj{anog diplomatskog okru`enja na zapadnom Balkanu, izjavio je visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko na mini balkanskom samitu u Portoro`u u Sloveniji. “Gra|ani BiH, koji mo`da mogu i najvi{e dobiti od regionalnog zbli`avanja, do sada su dobili najmanje“ rekao je In, zko, te naglasio da se gra|anima BiH ne mo`e uskratiti {ansa da se pridru`e ostatku regiona na putu ka prosperitetu i sigurnosti zbog nedostatka volje i saradnje me|u njihovim izabranim liderima. Kako je saop}eno iz OHR-a, Inzko je naglasio da postoje znakovi da se politi~ki establi{ment u BiH mijenja.
[ljun~ana udubljenja su puna ljudskih tijela
Foto: Didier TORCHE

Neizvjesnost je dio njihovih `ivota

Sat je stao 26. juna, tri dana nakon smrti
Prema pouzdanom svjedo~enju osobe koja je otkrila dvije grobnice na tom prostoru, tamo se nalaze posmrtni ostaci jo{ najmanje dvadesetak osoba
Ju~era{nje traganje za nestalim osobama na podru~ju had`i}ke \ur|eva~e nije bilo uspje{no, mo`da i zbog ki{e, koja je lila ve}im dijelom dana. Livada, na kojoj potragu za posmrtnim ostacima vr{e specijalne ekipe pod vo|stvom Instituta za nestale BiH, zapravo je prostor na kojem je godinama prije rata eksploatisan {ljunak. “Zlo~inci su u udubljenja bacali tijela, te na kraju bagerom sve poravnali. No, 14 osoba prona|enih u prethodna dva poku{aja, daje nam nadu da }e i ostali na{i bli`nji biti otkriveni“ govori Ni{i}, od koje sazna, jemo detalje u vezi sa prona|enim skeletnim ostacima 15. i 18. novembra: “Sin Jahi} Osmana, a koji je tako|e na listi nestalih, nema dileme da sat marke seico, na|en uz jedan kostur s ugraviranim Jahi} O, bez sumnje pripada njegovom ocu. Osmanov sin }e u Visoko, na identifikaciju, i}i u ponedjeljak“ govori Ferida, , dodaju}i da je jedna `ena, gledaju}i televizijski prilog sarajevske Kantonalne televizije, prepoznala odje}u svoga supruga. Druga porodica je, opet, sigurna, zbog karakteristi~nog prstena, da je ekshumiran i njihov bli`nji.

[ta je interna korupcija?
Kolegij tu`ilaca Tu`ila{tva BiH zatra`io je od direktora za politiku pro{irenja i komunikacije u Generalnoj direkciji za pro{irenje Dimitrisa Kourkoulasa, kao i Direkcije za evropske integracije BiH, poja{njenje sintagme “interna korupcija“ u dr`avnom Tu`ila{tvu u kontekstu posljednjeg izvje{taja o napretku BiH. Tako|er se tra`i da se obrazlo`i na osnovu kojih istra`ivanja i podataka se do{lo do ove konstatacije za koju se vjeruje da se odnosi na Tu`ila{tvo BiH, a s obzirom na to da tu`ioci ovog tu`ila{tva nisu upoznati o slu~ajevima curenja informacija, kao ni o postojanju bilo koje vrste korupcije u Tu`ila{tvu BiH. Kolegij tu`ilaca je od VSTV-a zatra`io da u skladu sa svojim nadle`nostima i Zakonom o VSTV-u ispita osnovanost ove konstatacije i poduzme mjere iz svoje nadle`nosti.

Jo{ 113 nestalih
“Nas to ne}e obeshrabriti“ , kazala je Ferida Ni{i} iz Udru`enja za tra`enje zarobljenih i nestalih iz Had`i}a, nagla{avaju}i da se prema pouzdanom svjedo~enju osobe koja ih je dovela do dvije prona|ene grobnice na tom prostoru, tamo jo{ nalaze posmrtni ostaci najmanje dvadesetak osoba. “Rije~ je o had`i}kim civilima, koji su poku{ali iza}i na slobodnu teritoriju, ali su ih srpski vojnici uhvatili i ubili. Tragamo za jo{ 113 osoba“, kazala nam je Ni{i}.

Sedamdeset i dva dana samo}e
“Otac slasti~ara iz Had`i}a je imao zlatni zubni most, i njegov sin je uvjeren da je prona|en i njegovotac, utolikoprije{to je otkopana isme|ajaknakoju je njegov otac nosio. Mirsad Ba{i} je“ , nastavljaNi{i}, “premafrancuzici, ljubi~astom d`emperu, i ko`nojtabakeriprepoznaoodjevne predmete svoga oca.“

Ina~e, na prona|enim ru~nim satovima zaustavljeni datumi se odnose na 26. i na 27. juni 1992. godine. “Amor Ma{ovi} nam je rekao da bi se, s obzirom na to da ti satovimoguraditi i bez navijanjatri dana, moglo odrediti vrijeme smrti njihovih vlasnika, a ono se poklapa s odvo|enjem ljudi za kojima mi tragamo“ nagla{ava , Ni{i}, informi{u}i nas i o tome da je tridesetakju~eprisutnih~lanova porodica na \ur|eva~i okolnostanovni{tvopo~astilojelom, kafama, sokovima. “Svi mi iz ovih krajeva di{emo samo za trenutak da kosti na{ih nestalih na|u smiraj“ , ka`e Ferida Ni{i}. Ekshumacija se na istom terenu nastavlja u ponedjeljak.
E. KAMENICA

Nakon incidenta u Doboju

Hitno uhvatiti vandale
Ovo su djela vandala koji poku{avaju unijeti nemir me|u vjernike i izazvati mr`nju i nacionalnu netrpeljivost, poru~uje na~elnik Petrovi}
U ~etvrtak uve~er izme|u 19 i 20 sati na zgradi Jevrejske op{tine i kulturnog centra Ku}a mira u Doboju nepoznata osoba, ili vi{e njih, ispi sa la je crnim spre jem nacisti~ke grafite sa oznakom “SS“, “Sieg Heil“, te iznad grafita nacrtala kukasti krst. Istu ve~er o ovom doga|aju su oba vi je {te ni de`ur ni tu`ilac Okru`nog tu`ila{tva Doboj i dobojska policija koja radi na rasvjetljavanju ovog kaznenog djela, te Komunalna policija, koja je izdala nalog za uklanjanje spomenutih natpisa. Ovim povodom u petak se oglasio i na~elnik Op{tine Doboj Obren Petrovi} u ~ijem

Uvreda
Jevrejski kulturni centar sa sinagogom otvoren je 2003, nakon obnove porodi~ne ku}e Aleksandra Vrhovskog i Ota Kalmara koja je izgra|ena 1922. godine. Nalazi se iznad gradske zelene pijace pedesetak metara od donje gradske d`amije. Ispisivanje nacisti~kih simbola i grafita je velika uvreda za Jevreje Doboja.

HDZBiH ~eka Lagumd`ijin poziv
Na ju~era{njim sjednicama Predsjedni{tva, Sredi{njegodbora i Nacionalnog vije}a HDZ-a BiH jednoglasno je podr`an sporazum o zajedni~kom djelovanju, potpisan prije nekoliko dana s HDZ-om 1990. Po rije~ima predsjednika HDZ-a BiH Dragana ^ovi}a, bilo je rije~i o detaljnim aktivnostima koje se provode s drugim strankama, kao i s predstavnicima me|unarodne zajednice. “[to se ti~e SDP-a, nismo imali izravan i javan kontakt i mislim da je red da ~elnik SDP-a zatra`i taj sastanak, ili da se ~ujemo i dogovorimotermin. O~ekujemnajdalje do krajaidu}egtjedna da bi do tog sastankamoglo do}i“ kazao je ^ovi}. ,

Skrnavljenje izazvalo op{tu osudu

Foto: M. BEGI]

saop{tenju stoji da ovo nije ni{ta drugo nego skrnavljenje dru{tvenih i duhovnih vrijednosti. Ovo su djela vandala koji poku{avaju unijeti nemir me|u vjernike i izazvati mr`nju i nacionalnu netrpeljivost. O~ito je da ovakvi i

sli~ni napadi imaju za cilj ru{enje vrijednosti koje ima Doboj kao multietni~ka, multikulturna i multikonfesionalna lokalna zajednica i njen grad koji je otvoren za sve dobronamjerne ljude koji u njemu `ele da `ive, rade, stvaraju, in-

vestiraju i doprinose njegovom razvoju. O~ekujemo brzu reakciju nadle`nih organa u razotkrivanju i ka`njavanju po~inilaca ovih nedjela, stoji u Petrovi}evom saop{tenju.
M. BEGI]

OSLOBO\ENJE godine subota, 20. novembar 2010.

DOGA\AJI

7

Nakon obilje`avanja obljetnice Herceg-Bosne

^ovi}eva manipulacija

VIJESTI

Hrvatima
Stvaranje tre}eg entiteta te uspostavljanje kanala na hrvatskom jeziku i stolnog grada Mostara stalna su obe}anja HDZ-a BiH. Ne mogu da shvatim kako uvijek na tako manipulativan na~in ^ovi} zavodi bira~e, rekao je @uljevi}
Obe}anja Dragana ^ovi}a, predsjednika HDZ-a BiH, o stvaranju federalne jedinice s hrvatskom ve}inom kojoj bi glavni (stolni) grad bio Mostar, imaju za svrhu manipulirati hrvatskim narodom u BiH, mi{ljenja su u mostarskim organizacijama SDP-a i SDA. Aner @uljevi}, predsjednik @upanijskog odbora SDP-a HN@-a, smatra kako ^ovi} pose`e za radikalnim izjavama kada mu oslabi pregovara~ka pozicija.

Izbjeglice ne interesuju stranke
Unija za odr`ivi povratak i integracije u BiH organizirala je ju~er sastanak svih nadle`nih za rje{avanje pitanja povratka izbjeglih i raseljenih. Sastanku su se odazvali predstavnici diplomatskog kora i me|unarodnih organizacija u BiH te predstavnici dr`avnih i entitetskih institucija. Iako su bili pozvani, pozivu se nisu odazvali predstavnici politi~kih partija, posebno onih koje su na izborima dobile najve}e povjerenje gra|ana. “Petnaest godina nakon Daytona jo{ imamo veliki broj onih koji se nisu vratili u svoje domove. Za obnovu je ostalo jo{ 145.000 ku}a i stanova, a u kolektivnim centrima jo{ boravi oko 7.000 osoba“ kazala je predsjednica Mirhu, nisa Zuki}. Istakla je da je od 2006. do 2010, od predvi|enih 40.000 stambenih jedinica, obnovljeno tek 3.450.

ve}ina onih koji mu daju glasove `ivi jako lo{e i jedva sastavljaju kraj s krajem, isti~e @uljevi}. Tako|er, dodaje kako ^ovi} svjesno obmanjuje svoje bira~ko tijelo. - On je 15 godina imao stabilnu ve}inu kojom je mogao uraditi sve ono {to je la`no obe}avao svome bira~kom tijelu. Kona~no je vrijeme da se ka`e kako ^ovi} ve} 15 godina obmanjuje svo-

Mostar: Pitanja stara 15 godina

van na~in ^ovi} zavodi bira~e, rekao je @uljevi}. Adil [uta, du`nosnik mostarske organizacije SDA i vije}nik u Gradskom vije}u Mostara, ka`e kako ^ovi}eve izjave o Mostaru kao stolnom gradu hrvatske federalne jedinice u BiH, nisu dobre za hrvatski narod, ali ni za ostale gra|ane BiH.

biti ravnopravnost s druga dva naroda, ali prvo moramo imati ravnopravnost i naroda i gra|ana na cijelom prostoru BiH. Za to nam je potrebnajakadr`ava, a ne entiteti, a to je nu`no i za ulazak u EU, smatra [uta.

Ja~anje dr`ave
Dodaje i kako vo|enje realne politike zna~i okretanje Europskoj uniji i NATO-u kako bi se stvorile pretpostavke za strana ulaganja. - Sasvim je sigurno kako nam kapital ne}e do}i dok god imamo pri~e tre}em entitetu ili o otcjepljenju RS-a. Kapital sebi tra`i uvjete kako bi se investirano moglo vratiti, rekao je [uta, te dodao kako Ustav BiH treba urediti po europskim odredbama, a one ne tra`e entitet nego ja~anje dr`avnih institucija. @uljevi} tvrdi kako su pri~e o tre}em entitetu samo dobar ma ni pu la ti vni alat za bo ga}enja ^ovi}a osobno i ljudi oko njega. J. GUDELJ

Pitanja bez odgovora
- Kada mu pregovara~ka pozicija oslabi, onda ^ovi} povla~i radikalne poteze koji, pak, ne doprinose stabilizaciji stanja u dr`avi. S druge strane, on ne daje odgovore za{to je ovoliko nezaposlenih u posljednjih 15 godina koliko je HDZBiH bio na vlasti? Za{to je propao proces privatizacije u kojem je on bio klju~ni faktor, dok su se u isto vrijeme politi~ke elite bliske njemu obogatile i `ive na ra zi ni vi so kog sta le`a iz Europske unije? Istovremeno,

MATEMATIKA Matematika je jasna i pokazuje kako je u BiH dvostruko manje Hrvata otkad ^ovi} vodi sto`ernu hrvatsku stranku. Politika HDZ-a i Dragana ^ovi}a je prepolovila Hrvate u BiH, jer se nisu bavili onime ~ime su trebali
je bira~e. Na`alost, vrlo je veliko pitanje za{to gra|ani na svakim izborima nasjedaju na ista obe}anja. Stvaranje tre}eg entiteta te uspostavljanje kanala na hrvatskom jeziku i stolnog grada Mostara su stalna obe}anja HDZ-a BiH. Ne mogu da shvatim kako uvijek na tako manipulati- Tre}i entitet zasigurno nije put kojim }emo se priklju~iti euroatlantskim integracijama. To {to je zami{ljeno, ne bi bilo dobro za Hrvate Posavine i Bosne,te smatramkako se ovdjeradi o praznim balonima i iluzijama koje na`alost najvi{e {tete hrvatskome narodu. Nitko ne spori da Hrvati u BiH morajudo-

U BiH 170.000 siroma{ne djece
BiH treba usvojiti pristup pravi~nosti, odnosno koncentrirati napore na najranjivije grupe da bi se premostili postoje}i jazovi u dru{tvu, izjavila je ju~er u razgovoru za Fenu, a povodom 20. novembra, Me|unarodnog dana djeteta, {efica misije Dje~ijeg fonda UN-a (UNICEF) u BiH Florance Bauer. UN je usvojio 20. novembra 1959. godine Deklaraciju o pravima djeteta, a 1989. Konvenciju o pravima djeteta. Bauer je navela da u BiH oko 170.000 djece `ivi u siroma{tvu, a djeca koja `ive u ruralnim oblastima imaju dvostruko ve}u {ansu da `ive u siroma{tvu. Naglasila je da UNICEF u BiH ima za cilj da pomogne u ispravljanju nedostataka sistema i usluga za za{titu djece i njihovih porodica.

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Dnevni avaz kr{i sve postulate profesije
Kvalifikacije izre~ene u tekstu, poput „klozetska krpa“, „obi~no novinarsko roblje“, „potkupljivi {ljam koji slu`i za jednokratnu upotrebu“ i druge sli~ne kvalifikacije iz teksta, o~igledan su primjer kr{enja Kodeksa za {tampu BiH u ~lanu 2 – Uredni~ka odgovornost. ^la no vi/ce @al be ne ko mi si je: pred sje da va ju}i, advokat Dra`en Zubak; novinar Fuad Kova~evi}; psihologinja prof. dr. Nada Ler - Sofroni}; dr. sc. Enes Osman~evi}, docent; advokatica Nada Dalipagi}, sutkinja Nada Arseni}, prof. dr. Miodrag @ivanovi} i komunikolog/aka dem ski sli kar mr. Goran Jankovi}.

Povodom jednog od tekstova Dnevnog avaza, kojima su novinari i urednici Oslobo|enja omiljene teme, oglasila se i @albena komisija Vije}a za {tampu
U okviru svoje nadle`nosti, @albena komisija Vije}a za {tampu u BiH reaguje na tekst “Hilmin ~ista~“ objavljen u Dnevnom avazu 4. 11. 2010. godine, koji se odnosi na glavnu i odgovornu urednicu lista Oslobo|enje g|u Vildanu Selimbegovi}. @albena komisija utvr|uje da je u tekstu evidentno kr{enje elementarne pristojnosti i profesionalne novinarske etike, koja je sadr`ana u ~lanu 2 – Uredni~ka odgovornost Kodeksa za {tampu BiH: “Najva`nija odgovornost novinara i urednika je osigurati da njihov rad bude usmjeren ka po{tivanju istine, kao i prava javnosti da sazna istinu. Novinari }e u svakom

Sahranjen dr. Naim Kadi}
Komemoracija povodom smrti doc. dr. Naima Kadi}a odr`ana je ju~er u velikom amfiteatru KCU-a Sarajevo. Generalni direktor KCUS-a prof. dr. Faris Gavrankapetanovi} biranim rije~ima oprostio se od dr. Naima Kadi}a i istakao njegovu stru~nost u oblasti neurologije te ljudske vrijednosti i dobrotu. Kazao je da je Naim Kadi} bio prvi ratni direktor KCUS-a, bio je anga`iran u politici, jedno vrijeme obavljao funkciju bh. ambasadora u Kuvajtu, ali je radni vijek ponajvi{e posvetio medicinskoj struci - neurohirurgiji, a dugo je obavljao funkciju {efa Neurolo{ke klinike. Dr. Kadi} je sahranjen u haremu d`amije Vrbanju{a.

trenutku obavljati svoj posao u duhu pravednosti, istinitosti i pristojnosti pri sakupljanju informacija, izvje{ta va nju i pred stav lja nju mi{ljenja. Plagijati, falsifi-

kovanje, namjerno prikrivanje va`nih ~injenica, primanje mita ili usluga koje bi uticale na rad izvje{ta~a ili urednika, najte`i su moralni prekr{aji ove profesije” .

8

CRNA HRONIKA
Na osnovu sudske naredbe, policija iz Bosanske Gradi{ke je u Romanovcima izvr{ila pretres ku}e i prate}ih objekata u vlasni{tvu Kosane Todoranovi}, te prona{la i oduzela oru`je i municiju, za koje je vlasnica re kla da je pri pa da lo njenom pokojnom suprugu. Tom prilikom oduzeti su lova~ki karabin i pu{ka, pi{tolj bereta te 80ak metaka.

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Pretres u Bosanskoj Gradi{ci

Maloljetnik provalio u reno klio

[irokobrije{ka policija je rasvijetlila provalnu kra|u u reno klio prilikom koje je prije nekoliko dana u mjestu Donji Gradac razbijeno staklo na vozilu i ukraden CD player, te privela 16-godi{njaka iz mjesta Gostu{a. Nad maloljetnikom je, u prisustvu roditelja, izvr{ena krim-obrada tokom koje je on priznao te{ku kra|u. Ukradeni CD player je prona|en i bi}e vra}en vlasniku.

Potvr|ena prvostepena presuda

Sud BiH

AMARU
Zuli}u 64

Negirali krivnju za

{verc marihuane
Milorad Birner, Ibrahim [efitagi}, Ranko \urovi} i Bo`idar Vukoti} izjavili da se ne osje}aju krivima, dok Indira Muslija i Slavenko Ko~evi} nisu do{li na ro~i{te
Sa privo|enja Zuli}a u Vrhovni sud FBiH

mjeseca
Apelaciono vije}e Vrhovnog suda FBiH odbacilo je `albe tu`ila{tva i odbrane, te Amaru Zuli}u (25) potvrdilo prvostepenu jedinstvenu kaznu od pet godina i ~etiri mjeseca zatvora zbog poku{aja ubistva Armina Alikadi}a, koju mu je izrekao Kantonalni sud Sarajevo. Podsje}amo, Zuli}a je Kantonalni sud u aprilu nepravomo}no osudio na tu kaznu zbog poku{aja ubistva Alikadi}a, 9. februara 2008, u kafi}u Sa klub u Sarajevu, te izazivanja op}e opasnosti, nedozvoljenog dr`anja oru`ja i ugro`avanja sigurnosti, odnosno prijetnje radnicima Energopetrolove pumpe. Zuli} je na `albenoj sjednici u Vrhovnom sudu FBiH izjavio da se kaje, te istakao da je u njegovom slu~aju ve} postignuta svrha ka`njavanja. Njegov advokat Kemo Kapur je tada rekao kako je njegov klijent u no}i pucnjave popio dvije boce viskija, te konzumirao i drogu. Kapur je tada od Apelacionog vije}a Vrhovnog suda FBiH tra`io da se `alba tu`ila{tva odbije, te da se njegovom branjeniku izrekne bla`a kazna. Federalna tu`iteljica Hajrija Mufti} - Had`iomerovi} je tra`ila za Zuli}a stro`iju kaznu.
Dk. O.

Milorad Birner

Ibrahim [efitagi}

Ranko \urovi}

Bo`idar Vukoti}

CJB Doboj

Krivotvoreni dokumenti diplome i svjedo~anstva u CJB-u Doboj

Otkriveni falsifikatori svjedo~anstava i diploma
Pripadnici CJB-a Doboj oduzeli su od T. T. i S. M. ve}u koli~inu krivotvorenih i bjanko-obrazaca diploma i svjedo~anstava o zavr{enom srednjem obrazovanju, te predmete za koje postoji sumnja da su kori{teni prilikom falsifikovanja isprava, saop{teno je ju~er iz CJB-a Doboj. Ve}i broj “ovjerenih“ la`nih diploma i svjedo~anstava srednjih {kola iz Doboja, bjanko-obrazaca diploma i svjedo~anstava o zavr{enom srednjem obrazovanju, pe~ati s otiskom srednjih {kola iz Doboja, pe~at za ovjeru duplikata dokumenata, indigovano jastu~e, komplet numerator za ukucavanje brojeva i slovni numerator prona|eni su kod T. T. Od S. M. je izuzet ve}i broj bjanko-diploma i svjedo~anstava za srednju {kolu, vi{e “ovjerenih“ punomo}i, uvjerenja o zavr{enim srednjim {kolama iz Doboja i Dervente, bjanko-uvjerenja s memorandumom jedne mjesne zajednice iz Doboja, indigovano jastu~e i tinta za pe~at, te odre|ena koli~ina vojne municije. Svi predmeti su prona|eni u pretresu ku}a, pomo}nih objekata i automobila ove dvojice osumnji~enih.

Milorad Birner, Ibrahim [efitagi}, Ranko \urovi} i Bo`idar Vukoti} ju~er su u Sudu BiH izjavili da se ne osje}aju krivima po optu`nici koja ih tereti za organizovani kriminal u vezi sa neovla{tenim prometom opojnih droga. Preostalih dvoje optu`enih u istom predmetu In di ra Mu sli ja i Sla ven ko Ko~evi} nisu do{li na zakazano ro~i{te, te }e novi datum, kada bi se oni trebali izjasniti, biti naknadno zakazan. Optu`nica protiv ove grupe potvr|ena je 6. septembra 2010, a u njoj se navodi da su njih {estero od 27. februara do 12. aprila ove godine i to [efitagi} kao organizator i rukovodilac zlo~ina~ke organizaci-

DROGA Droga je prona|ena u mercedesu, kojim je upravljao \urovi}, a na konferenciji za novinare je saop}eno da je marihuana bila zapakovana u 15 paketa
je, a ostali kao ~lanovi, vr{ili me|unarodnu prodaju, prenos i promet marihuane - skank. Drogu su, naime, radi sticanja finansijske koristi, prebacivali iz Crne Gore u na{u zemlju, pri ~emu su stupali u

kontakte sa drugim, njima poznatim osobama iz inostranstva, uz ~iju pomo} su u vi{e navrata organizovali krijum~arenje droge u BiH, te dalju preprodaju u Sarajevu i Isto~nom Sarajevu. Birner, \urovi} i [efitagi} su uhap{eni 12. aprila zbog sumnje da su u~estvovali u preprodaji oko osam kilograma skanka koji je zaplijenjen u akciji CJB-a Isto~no Sarajevo i Grani~ne policije BiH. Droga je, kako smo tada objavili, prona|ena u mercedesu, kojim je upravljao \urovi}, a na konferenciji za novinare odr`anoj na Palama je saop}eno da je marihuana bila zapakovana u 15 paketa.
L. S.

TUZLA Napad ili nesre}a?

Mu{karac na|en u besvjesnom stanju
Spasoje D`. (59) iz Tuzle preksino} je u besvjesnom stanju i sa povredama glave i nogu prona|en na plo~niku u Ulici Trnovac. Prolaznici koji su ga tu zatekli pozvali su policiju i Hitnu pomo}, te je povrije|eni odmah prevezen na Odjel intenzivne njege Univerzitetsko-klini~kog centra u Tuzli. Ustanovljeno je da se radi o povredi unutra{njih struktura mozga, koje su izazvale stanje kome. Kako nam je re~eno iz UKC-a Tuzla, njegovo zdravstveno stanje je izuzetno te{ko i priklju~en je na aparate za disanje. O doga|aju su obavije{teni slu`benici tuzlanske policije, ali i de`urni kantonalni tu`ilac. “Radi rasvjetljavanja okolnosti pod kojima je do{lo do povreda, razlu~ivanja da li se radi o mogu}im posljedicama izvr{enja nekog krivi~nog djela ili nesretnom slu~aju, de`urni tu`ilac je izdao naredbe za vanjski pregled povrije|enog i uzimanje krvi i urina od njega“ kazao nam je Admir Arnautovi}, portpa, rol Tu`ila{tva Tuzlanskog kantona.
S. K.

Foto: Arhiv Suda BiH

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
Zdrav stve no sta nje motocikliste Rijada Velagi}a (28), ko ji je pre kju~er te{ko povrije|en u udesu na Marindvoru, kada se sudario sa taksijem kojim je upravljao Nedim Potogija (37), i dalje je vrlo te{ko. Prema rije~ima glasnogovornice KCUSa Biljane Jandri}, Velagi} je uspavan. Njemu su, slomljene sljepoo~ne kosti, te gornja i donja vilica, a Potogija je lak{e povrije|en. Dk. O.

9

Motociklista i dalje u te{kom stanju

Potraga za kradljivcima vozila?

Dobojska policija ju~er je provela akciju s ciljem pronalaska osoba i predmeta koji poti~u iz krivi~nih djela po~injenih protiv imovine, potvrdila nam je portparol CJB-a Doboj Ljerka Stanimirovi}. Upravo zbog toga bili su blokirani prilazi Doboju, jer je policija vr{ila detaljnu kontrolu kretanja vozila. Nezvani~nosaznajemo da je posljednjih dana u ovom gradu ukradeno nekoliko vozila. M. B.

Zatra`eno pritvaranje trojice osumnji~enih za {verc oru`ja

Agentu SIPA
poku{ali prodati

NAORU@ANJE
Kli~i} u svom spotu

Uporedo sa akcijom u BiH, italijanska policija izvela akciju u Trstu, ~ime je razbijena organizovana kriminalna grupa • Ned`ad Kli~i}, Senad Zahirovi} i Zlatko Murti} zadr`ani u Tu`ila{tvu BiH
Pretresima na 17 lokacija kod ~etrnaest osoba prona|eno je i oduzeto 39 kg eksploziva, osam automatskih pu{aka i 18 razli~itih pi{tolja, dvije lova~ke pu{ke, 30 mobitela sa SIM-karticama, 85 detonatorskih kapisli, dva sporogore}a {tapina za eksploziv, dvije ru~ne bombe, dva trotilska metka od po 250 grama, pet prigu{iva~a za oru`je, 12 okvira za razne vrste oru`ja, oko 1.600 eura, 3.700 kuna, manja koli~ina ameri~kih dolara, {vedskih kruna i konvertibilnih maraka, pet no`eva vrsta, automobil mercedes za koji se sumnja da je ukraden, nekoliko ra~unara, laptopa, memorijskih kartica, adaptera, dvogleda, laserskih pokaziva~a, lisica, vojnih uniformi, motorola, manja koli~ina kokaina, te ve}a koli~ina dokumentacije i ostale opreme. Policijski slu`benici SIPA ju~er su, nakon kriminalisti~ke obrade u prostorijama SIPA, uz izvje{taj o po~injenom krivi~nom djelu predali Tu`ila{tvu BiH pet osoba kod kojih je prona|eno navedeno oru`je. Nakon saslu{anja u Tu`ila{tvu,

Tu`ilacTu`ila{tva BiH uputio je prijedlog za odre|ivanje pritvora cazinskom Rambu - Ned`adu Kli~i}u (32), te njegovom sugra|aninu Senadu Zahirovi}u (43) i Zlatku Murti}u (33) iz Velike Kladu{e, koji su u ~etvrtak uhap{eni u okviru opse`ne akcijepripadnikaSIPA i italijanskepolicije. Njih trojica osumnji~eni su za organizovani kriminal, te {verc oru`ja, vojne opreme i droge.

Dvoje na slobodi
Akcija je izvedena po nalogu tu`ioca Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tu`ila{tva BiH, a u njoj je u~estvovalo vi{e desetina slu`benika SIPA, koji su pretresli 17 lokacija u Travniku, Bugojnu, Velikoj Kladi{i, Cazinu, Mostaru, [irokom Brijegu i Ljubu{kom. Istovremeno, italijanska policija izvela je akciju u Trstu, ~ime je razbijena organizovana kriminalna grupa kod koje je prona|ena ve}a koli~ina oru`ja i vojne opreme. [verceri oru`jem pali su nakon {to su oru`je prodali prikrivenom agentu SIPA.

Oduzeti eksploziv, novac, oru`je, bombe, mobiteli i kompjuteri

Foto: SIPA

osobe sa inicijalima M. B. i B. I. su pu{tene da se brane sa slobode, dok je za Kli~i}a, Zahirovi}a i Murti}a pritvor zatra`en zbog opasnosti da bi boravkom na slobodimogliometatiistragu, prikrivati dokaze i vr{iti uticaj na svjedoke ili sau~esnike, te ponoviti djela koja im se stavljaju na teret. Podsjetimo, Ned`ad Kli~i} i prije je bio meta policije, jer je prije 34 mjeseca na YouTubeu postavio videospot pod nazivom Born for Action (Ro|en za akciju). “Razmi{ljao sam da ne{to snimim {to niko do sada nije, i to

sam uradio. Prvo sam se 3-4 mjeseca pripremao u teretani i trenirao“ rekao je Kli~i} u razgo, voru sa novinarima, dodaju}i da je spot sam finansirao.

Posudio oru`je
Ovaj 32-godi{njak priznao je da je od djetinjstva lud za oru`jem, ali da oru`je koje je koristio u spotu nije njegovo. Pred kamerama je pojasnio da je razgovarao s prijateljima iz RS-a u vezi sa nabavkom oru`ja, te da su mu rekli da imaju sve, i da }e mu posuditi da zavr{i spot.

Kli~i} je otkrio da je u Cazinu nadimakTerordobionakon{to je osumnji~en za dizanje u zrak vi{e lokala, vozila, ku}a. Zbog toga je privo|en, ispitivan, vo|en na poligraf, ali mu, prema njegovim rije~ima, policija ni{ta nije prona{la. Prije tri godineradioje kao za{titar u kafi}u, a prestao se baviti tim poslom nakon {to ga je neki gost hicem iz pi{tolja ranio u glavu. Ina~e, spot koji je postavio na YouTube za prve dvije sedmice pregledan je vi{e od 100.000 puta, a do sada je ta cifra narasla na D. PAVLOVI] 262.684.

Istraga eksplozije u [irokom Brijegu
Dvadeset{estogodi{nji Boris Bo{njak i 12 godina stariji Ivan Maru{i} povrije|eni su u srijedu popodne u mjestu Dobri~ kod [irokog Brijega u eksploziji ru~ne bombe ka{ikare. Boris Bo{njak iz Donjeg Graca o ovom incidentu policiju u [irokom Brijegu obavijestio je u srijedu putem telefona rekav{i da je, na lokalnoj cesti Dobri~ - Grabova Draga, Ivan Maru{i} iz Dobri~a na njega bacio ru~nu bombu od

Bombu bacio zbog duga?
~ije eksplozija su obojica zadobili povrede, zbog kojih su, naknadno, hospitalizovani u Klini~koj bolnici Mostar. Iz Ureda za odnose s javno{}u mostarske bolnice re~eno nam je da je Bo{njak zadr`an na lije~enju na Odjelu traumatologije, dok je Maru{i}, kojeg je pogodio jedan geler, smje{ten na Odjel abdominalne kirurgije. Tokom ju~era{njeg dana Bo{njak, kojeg su geleri bombe pogodili u ruku i le|a, pu{ten je na ku}no lije~enje, po{to je sino} trebao zaprositi djevojku. On ju~er nije bio spreman pri~ati o detaljima niti navesti zbog ~ega se sukobio sa Maru{i}em. Nezvani~no se moglo ~uti da je do sukoba do{lo, navodno, zbog Maru{i}evih dugovanja Bo{njaku. Na osnovu naredbe Op}inskog suda u [irokom Brijegu policijski slu`benici su pretresli obiteljsku ku}u, prate}e objekte i vozila koje koristi Ivan Maru{i} te su prona{li i oduzeli ru~nu bombu, zolju, lova~ku pu{ku, 11 patrona kalibra 12 mm, tri okvira za metke za automatsku pu{ku, jedan okvir za municiju kalibra 9 mm, 222 metka kalibra 7,62 mm. Zbog osnovane bojazni da bi moglo do}i do novih sukoba, Bo{njaka i Maru{i}a u bolnici su osiguravali policijski slu`benici PU Mostar. D. P.

10

OGLASI

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

11

Kolona sje}anja pro{la je ju~er ulicama Borova Naselja

Ogor~enje {to su
zlo~inci na slobodi
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

VIJESTI

Dan nakon obilje`avanja godi{njice tragedije Vukovara, sli~na tu`na i dostojanstvena kolona sje}anja pro{la je ju~er i ulicama Borova Naselja, gdje je obilje`ena 19. godi{njica stradanja hrvatskih ranjenika i civila iz ratnog stacionara vukovarske bolnice smje{tenog u zgradi nekada{njeg BorovoCommerca. Komemoracija je odr`ana pod geslom “@rtve Borova Naselja za domovinu“, a hrvatska javnost je jo{ jednom mogla ~uti potresna svjedo~anstva o masakru po~injenom u Borovo-Commercu za koji do danas nitko nije procesuiran niti ka`njen.

Potresna svjedo~anstva o masakru po~injenom u Borovo-Commercu za koji do danas nitko nije procesuiran niti ka`njen

Potraga za ve}inom ljudi iz stacionara bolnice u Borovo-Commercu je uzaludna

Sini{a - zaustavljeni glas

Komemoracija
Odmah nakon okupacije Vukovara pripadnici JNA i ~etni~kih paravojnih postrojbi krenuli su prema Borovu Naselju i zgradi Borovo-Commerca. U tom tada najve}em ratnom stacionaru vukovarske bolnice bilo je smje{teno oko 800 ranjenika i civilakoji su ondjepotra`ili skloni{te. U agoniji gotovo smrtno ranjenog grada posljednju no} proveli su u i{~ekivanju{to }e se dogoditikada u stacionar u|e agresorska vojska. A kada su JNA i srpske paravojne ~etni~ke snage 19. 11. 1991. u{li u ovu improviziranu bolnicu, u podrumima su odmah poubijali dio ljudi, 100-njak mje{tana ubili su u samom centru Borova Naselja, a dio ljudi odveden je na obalu Dunava u Borovo Selo (danas Borovo), gdje su pogubljeni i ba~eni u rijeku.

Dio zlo~inaca iz JNA i KOS-a koji su po okupiranom Vukovaru sijali smrt i stravu imenom i prezimenom identificirani su u dokumentarnom filmu “Sini{a - zaustavljeni glas“ autorice Vi{nje Stare{ine koji je premijerno emitirao HTV. Na temeljunizaiskaza i podataka, filmpokazuje da su zlo~ini u Vukovaru bili unaprijed precizno organizirani, poja{njava organizacijsku strukturu KOS-a koja je formirana radi likvidacije branitelja i civila, a u toj planiranoj odmazdi svaki od izvr{itelja imao je svoju jasno formuliranu zada}u. U ovoj monstruoznoj strukturi zlo~ina, na ~ijem je vrhu bio general JNA Aleksandar Vasiljevi}, djelovao je i KOS-ovac zadu`en za koordiniranje s paravojnim ~etni~kim skupinama itd. Ovaj dramati~ni dokumentarac svjedo~i da je ljude likvidirane na Ov~ari iz vukovarskebolniceodvelaobavje{tajnastruktura JNA, koja je isplanirala i pripremala egzekuciju, a u tome su im pomagali i lije~nici dovedeni iz Novog Sada. No} sa 20. na 21. 11. 1991. u okupiranom Vukovaru bila je no} velikih i organiziranih likvidacija, uklju~uju}i i brutalnu likvidaciju ranjenika, medicinskog osoblja i civila iz BorovoCommerca, poruka je iz filma. se pretpostavlja da je upravo Dunav grobnica mnogih Vukovaraca za kojima Hrvatska i danas traga.

Nakon svih ovih godina, potraga za ve}inom ljudi iz stacionara vukovarske bolnice u Borovo-Commercu je uzaludna. Mu{karce i `ene koje su JNA i srpske paravojne ~etni~ke skupine ondje zatekle, a me|u njima je bilo i medicinsko osoblje koje se brinulo o ranjenicima, ukoliko ih nisuodmahlikvidirali, odveli su u koncentracijske logore, prvo u Dalj, a potom i u logore na teritoriju Srbije. Dio posmrtnih ostataka `rtava prona|en je i u jednoj od masovnih grobnica na farmi Lovas. “Cijeli Vukovar je Ov~ara.“ To je natpis s transparenata koji su se mogli vidjeti na vukovarskim ulicama i vozilima na dan nedavnog posjeta srbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a Vukovaru i Ov~ari.

Srbija i Crna Gora protiv kriminala
PredsjedniciSrbije i CrneGoreBorisTadi} i Filip Vujanovi} ocijenili su ju~e da su dvije zemlje u posljednje vrijeme postigle zna~ajne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala, javlja Blic online. Vujanovi} je rekao da Sporazum o ekstradiciji, koji je nedavnopotpisan, pokazuje spremnost dvije dr`ave da se bez kompromisa obra~unaju sa organizovanim kriminalom. Tadi} je rekao da je napredak u borbi protiv organizovanog kriminala pokazan u praksi i da je to primjer efikasne saradnje dvije zemlje. On je istakao da to predstavlja i doprinos sigurnostigra|ana i ekonomijadvijezemlje. Tadi} se jo{ jednom zalo`io za ideju skandinavskog modela, odnosno zajedni~ka diplomatsko-konzularna predstavni{tva zemalja biv{e Jugoslavije.

Simbol patnji
Masovna egzekucija ranjenika i medicinskog osoblja iz vukovarske bolnice na Ov~ari je simbol patnji Vukovara. Mada i masakr nad stotinama ranjenika i civila u zgradi BorovoCommerca u Borovu Naselju govori o grozotama koje su po~inili JNA i srpska paravojska nakon okupacije grada. Majke, o~evi i djeca nestalih iz Borovo-Commerca u dnu du{e znaju da njihovi najmiliji vi{e nisu me|u `ivima, ali `ele doznati {to se s njima dogodilo, prona}i posmrtne ostatke i dostojno ih pokopati. Tako|er, nadaju se da }e do danas neka`njeni po~initelji jednog dana ipak biti dovedeni pred lice pravde. Ogor~enje jer su krvnici jo{ na slobodi je ogromno
Jadranka DIZDAR

Krvava plja~ka u Beogradu
Policajac, plja~ka{ i slu~ajniprolaznikranjeni su u razmjenivatreprilikompotjere poslije plja~ke banke u Beogradu, nakon ~ega su uhap{ene dvije osobe. Poslije plja~kebanke, policajci su krenuli u potjeru za razbojnicima i stigli ih, nakon~ega je do{lo do razmjenevatre. Sva trojicaranjenihpreba~ena su u Urgentnicentar dok je drugi plja~ka{ uhap{en, saznaje B92. U bijeguposlijeplja~keBankeInteza, jedan od plja~ka{a je iz automobila pucao i raniopolicajcaDejanaZastavnikovi}a, a tokomrazmjenevatrepovrije|en je jedan od razbojnika, kao i slu~ajniprolaznikSlobodan Vu~i}, saop{tilo je Ministarstvo unutra{njih poslova. Policija je uhapsila obojicuplja~ka{a, a u njihovomvoziluprona{la novac i oru`je. Policajac Dejan Zastavnikovi} je, vidjev{i plja~ka{e banke kako bje`e, u{ao u svojprivatniautomobil, jurio ih, naletio na vozilokojim su bje`ali i u razmjenivatreranjen, ali je sa kolegicomJulijomVukadinovi}uspio da savladarazbojnike i uhapsi ih.

U sklopu sredi{nje komemoracije `rtvama ovog masakra ju~er je u Dunav ba~en vijenac od svje`eg cvije}a, jer

Lider SDA Sand`aka Sulejman Ugljanin poru~io

Bo{njaci se moraju ujediniti
Neprihvatljivo je da Bo{njaci budu ne~ija sirovina za raspolaganje • Ugljanin ponudio Vladi Srbije program mjera za ekonomski razvoj Sand`aka
Ministar bez portfelja Sulejman Ugljanin ponudio je Vladi Srbije program mjera za ekonomski razvoj Sand`aka i stabilizaciju politi~kih prilika. “Problemi koji se javljaju u Sand`aku, bez obzira na to da li su politi~ke ili socijalne prirode, proizilaze iz lo{e ekonomske situacije gra|ana“ izjavio je ministar , i lider SDA Sand`aka Sulejman Ugljanin. Ugljanin je ponudio Vladi Srbije program mjera za ekonomski razvoj Sand`aka i stabilizaciju politi~kih prilika. Prema njegovim rije~ima, premijer Srbije Mirko Cvetkovi}je ve} podijelioplanministrima, koji bi trebalo da se izjasne kako mogu da doprinesu tom programu. Gostuju}i u DnevnikuRadio-televizije Srbije, Ugljanin je ocijenio da svi problemi u Sand`aku proizilaze iz ekonomskih problema i da je ekonomski odgovor rje{enje. Govore}i o inicijativi za ujedinjenje Bo{njaka koju je uputio uo~i Kurban-bajrama, Ugljanin je istakao da je bo{nja~ko nacionalno jedinstvo neophodno, kako bi Bo{njaci bili zna~ajniji politi~ki faktor u zemlji. “Bo{njaci se moraju ujediniti, po uzoru na ma|arske politi~ke partije. Neprihvatljivo je da Bo{njaci budu ne~ija sirovina za raspolaganje“ ocijenio je ministar. , Ugljanin je dodao i da je najva`nije da lideri bo{nja~kih politi~kih partija i nevladinih organizacija na terenu poka`u volju za ujedinjenje Bo{njaka. Rekao je da je njegov rad u Vladi usmjeren na nerazvijene op{tine, odnosno na finansiranje izrade planske dokumentacije i prostornih planova, koji su preduslov za stvaranje stimulativnog ambijenta za stranaulaganja u tim podru~jima.

Rekonstrukcija Vlade do kraja januara
Radikalna rekonstrukcija Vlade Srbije treba da bude zavr{ena do kraja januara ili ne treba ni da se provodi, jer bi kasnije izgubila smisao, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mla|an Dinki}. On je kazao da kadrovske promjene zavise, prije svega, od inicijative najve}e stranke u koaliciji, a to je Demokratska stranka. “Oni su formirali ovu vladu i treba da pokrenu i provedu rekonstrukciju. Spremni smo za razgovore, a vidimo da je i (Boris) Tadi}. Pokaza}e vrijeme da li takva spremnost postoji i kod ostalih partnera“ rekao je Dinki}. ,

12

OGLASI

subota, 20. novembar 2010. godine
Na osnovu ~lana 7. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH, broj 12/03 i 34/03) i na osnovu ~lana 40. Zakona o pred{kolskom odgoju i obrazovanju ZDK (Sl. novine ZDK broj 7/10) i odluke Upravnog odbora broj 306 od 15. 11. 2010. godine raspisuje se

OSLOBO\ENJE

SREDNJOBOSANSKI KANTON / KANTON SREDI[NJA BOSNA MINISTARSTVO PRIVREDE / GOSPODARSTVA TRAVNIK Na osnovu ~lana 6. stav 2. Zakona o koncesijama FBiH (Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 40/02 i 61/06), ~lanova 5. i 6. Zakona o koncesijama SBK (Slu`bene novine Srednjobosanskog kantona, broj 8/09) i Odluke Vlade Srednjobosanskog kantona o pokretanju postupka dodjele koncesije za pretvaranje energije vjetra u elektri~nu energiju — vjetroelektrane na lokalitetu Plato Vla{i}, op}ina Travnik, broj: 01-02-296/2010 od 24. 8. 2010. g., Ministarstvo privrede objavljuje

KONKURS
za izbor i imenovanje direktora JU za pred{kolski odgoj i obrazovanje "Mladost" u Kaknju Opis pozicije direktora pred{kolske ustanove 1. Predla`e Upravnom odboru program rada pred{kolske ustanove, 2. Podnosi Upravnom odboru izvje{taj o radu pred{kolske ustanove, 3. Odlu~uje o raspore|ivanju stru~nih radnika unutar pred{kolske ustanove i prijem i raspore|ivanje ostalih radnika u ustanovi, 4. Rukovodi radom Stru~nog vije}a, 5. Obavlja i druge poslove i zadatke predvi|ene zakonom i Pravilima pred{kolske ustanove. Op}i uslovi: • Da je dr`avljanin BiH, • Da je stariji od 18 godina, • Da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u FBiH u periodu od 3 godine prije objavljivanja upra`njene pozicije, • Da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH, • Da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana V Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH (Sl. novine FBiH, br. 12/03 i 34/03), • Da nije ~lan organa zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa (Sl. glasnik BiH, broj 16/02), • Da nema privatni finansijski interes u instituciji u kojoj se kandiduje, • Da nije osu|ivan za krivi~no djelo za privredni prestup nespojiv sa du`no{}u u instituciji u koju se kandiduje pet godina od dana pravosna`ne presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, • Da nije lice kojem je pravosna`nom presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`noj instituciji u koju se kandiduje. Posebni uslovi: • Da ima visoku stru~nu spremu, odnosno najmanje zavr{en prvi studijski ciklus u podru~ju pred{kolskog odgoja, pedagogije, specijalne pedagogije ili psihologije, • Da ima najmanje pet godina rada na poslovima odgoja i obrazovanja, • Da se naro~ito isti~e svojim radom u organizaciji odgojno-obrazovne djelatnosti u teoriji i u praksi, • Da ima polo`en stru~ni ispit, • Da ima sposobnost nepristrasnog dono{enja odluka, • Izuzetno, za direktora pred{kolske ustanove mo`e biti imenovan nastavnik pred{kolskog odgoja i obrazovanja. Potrebna dokumentacija: • Prijava uz kra}u biografiju, adresa i kontakt-telefon, • Uvjerenje da je dr`avljanin BiH (ne starije od 6 mjeseci), • Uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak u vezi sa ~lanom 9. ta~ka 1. Ustava BiH, • Izjava da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine biv{e Jugoslavije (~lan IX Ustava BiH), • Izjava da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH (Sl. novine FBiH, broj 12/03), • Izjava da nije ~lan organa zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa (Sl. glasnik BiH, broj 16/02), • Potvrda da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za privredni prestup nespojiv sa du`no{}u u instituciji u kojoj se kandiduje, u posljednjih pet godina od dana pravosna`ne presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, • Potvrda da nije lice kojem je pravosna`nom presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`noj instituciji u kojoj se kandiduje, • Ovjerena kopija diplome, • Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, • Dokaz o radnom iskustvu. Podno{enje prijava: Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Kandidati koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom bi}e pozvani na intervju pred Komisijom koju obrazuje Upravni odbor. Kandidat kojeg preporu~i Komisija bit }e preporu~en Upravnom odboru radi kona~nog imenovanja uz prethodno dobivenu saglasnost osniva~a. Prijave se dostavljaju na adresu ustanove, 72 240 Kakanj, Ul. zeni~kog partizanskog odreda broj 66.

POZIV NA JAVNI NATJE^AJ
za podno{enje ponuda za dodjelu koncesije za pretvaranje energije vjetra u elektri~nu energiju — vjetroelektrane na lokalitetu Plato Vla{i}, op}ina Travnik 1. Predmet koncesije Predmet koncesije je izgradnja i/ili kori{tenje postrojenja za pretvaranje energije vjetra u elektri~nu energiju — vjetroelektrane, snage do 5 MW po lokaciji, za 20 lokacija, na lokalitetu Platoa Vla{i} op}ina Travnik. 2. Vrijeme dodjele koncesije Koncesija za eksploataciju se dodjeljuje na period do 30 godina. 3. Lokalitet eksploatacije Plato Vla{i}, op}ina Travnik. U`u lokaciju za VE-ne sa oznakom parcela i pripadaju}im povr{inama definira ponu|a~ u ponudi. 4. Pravo sudjelovanja Pravo sudjelovanja na javnom pozivu imaju sva doma}a i strana pravna lica koje su registrovana za obavljanje djelatnosti koja je predmet javnog poziva, te imaju odgovaraju}a stru~na lica i opremu. 5. Obaveze koncesionara i rok za rje{avanje imovinsko-pravnih odnosa Koncesionar se obavezuje slijede}e: - Po dobivanju koncesije koncesionar se obavezuje da }e projektovati i izgraditi vjetroelektrane, koje }e koristiti u skladu sa odredbama va`e}ih propisa kojima je regulisana oblast kori{tenja OIE i da }e rije{iti imovinsko-pravne odnose prije ulaska u posjed, pribaviti propisane dozvole i saglasnosti u skladu sa va`e}im propisima. 6. Naknada za koncesiju Koncesija se dodjeljuje uz naknadu za koncesiju najmanje 1,5% ukupne vrijednosti proizvedene elektri~ne energije obra~unate na osnovu trenutno va`e}e otkupne cijene za OIE. 7. Obavezni uslovi i standardi za vr{enje djelatnosti Po dobijanju koncesije koncesionar se obavezuje da }e se prilikom projektovanja, gra|enja i eksploatacije VE-na, pridr`avati svih zakonskih propisa i standarda kojima je regulisana oblast kori{tenja OIE, prostornog ure|enja i gra|enja, kori{tenja zemlji{ta, vodoprivrede, {umarstva za{tite okoline i za{tite na radu i dr. 8. Uslovi raskida ugovora o koncesiji Raskid ugovora o koncesiji regulisan je ~lanom 21. i 22. Zakona o koncesijama (Slu`bene novine Srednjobosanskog kantona, broj 9/09) kao i drugim pozitivnim zakonskim propisima koji ure|uju ovu oblast.

9. Informacija o pravu nadzora nadle`nih organa o izvr{enju koncesije Nadzor u izvr{avanju ugovora o koncesiji kao i odredbi Zakona o koncesijama vr{e nadle`na Ministarstvo privrede i Ministarstvo finansija davaoca koncesije u okviru svojih nadle`nosti. 10. Sadr`aj ponude Ponuda treba da sadr`i tehni~ki dio ponude i finansijski dio ponude. Tehni~ki dio ponude treba da sadr`i: - naziv i ta~nu adresu ponu|a~a (mjesto, ulica, broj, telefon, kontakt-osoba i drugi podaci koji mogu poslu`iti za efikasniju komunikaciju) - ovjerenu kopiju rje{enja o upisu u sudski registar sa ovjerenim prilozima ili drugog akta kojim se dokazuje da ponu|a~ ima pravo obavljati djelatnost pretvaranja energije vjetra u elektri~nu energiju — vjetroelektrane - verificirana mjerenja u minimalnom trajanju od 3 mjeseca - ovjerenu kopiju uvjerenja o poreznoj registraciji / uvjerenja o registraciji obaveznika poreza na dodanu vrijednost - potvrda nadle`nog organa o redovnom pla}anju poreza - potvrda nadle`nih organa o redovnom pla}anju doprinosa za PIO/MIO i zdravstveno osiguranje - izjava ponu|a~a da nije bio neuspje{an u izvr{avanju ugovora o koncesiji u protekle tri godine do momenta objavljivanja ovog javnog poziva odnosno za korisnike koncesija potvrda kantonalnog Ministarstva finansija o redovnom pla}anju naknade za koncesiju - uvjerenje nadle`nog suda da odgovorno lice nije u posljednjih 5 godina osu|ivano zbog kr{enja propisa kojim se sankcioni{u krivi~na djela vezana za privredu - uvjerenje nadle`nog suda da ponu|a~ nije pod ste~ajem ili likvidacijom - reference lista ponu|a~a (lista glavnih usluga pru`enih u posljednje 3 godine sa ukupnom vrijednosnim iznosima, datumima i primateljima) - kvalifikaciona struktura zaposlenih kadrova i njihove reference - popis raspolo`ive opreme ponu|a~a Finansijski dio ponude treba da sadr`i: Studija o ekonomskoj opravdanosti u sklopu koje }e biti sadr`ane procjene za{tite okoli{a, - ponuda visine i na~ina pla}anja naknade za koncesiju pretvaranja energije vjetra u elektri~nu energiju — vjetroelektrane, - pismo poslovne banke da je bonitet firme takav da mo`e obezbijediti kreditna sredstva u iznosu ukupne vrijednosti projekta, - ovjerena kopija bilansa stanja i uspjeha za zadnja dva izvje{tajna perioda, - dokaz o uplati naknade za sudjelovanje u javnom pozivu. Napomena: Sve cijene i naknade moraju biti izra`ene u konvertibilnim markama (KM). 11. Na~in dodjele koncesije Koncesija se dodjeljuje prema sistemu D.B.O.T. (Desing, Build, Operate, Transfer-Projektuj, Izgradi, Upravljaj, Prenesi) tako da }e koncesionar, nakon proteka vremena na koje je dodijeljena koncesija, prenijeti izgra|ene objekte i postrojenja u funkcionalnom stanju na Srednjobosanski kanton sa pripadaju}om dokumentacijom. 12. Kriterij za izbor najpovoljnije ponude: Ocjenjivat }e se samo one ponude koje u potpunosti udovoljavaju svim uslovima natje~aja, a na osnovu ukupnog broja bodova — maksimalan broj bodova je 100: - tehni~ka ponuda koja uklju~uje verificirana mjerenja u minimalnom trajanju od 3 mjeseca, sa idejnim rje{enjem vjetroparka u kojem }e biti definisani svi tehni~ki parametri i dana procjena instalisane snage i procjena cijene ko{tanja vjetroparka, kao i prora~un opravdanosti gra|enja (iznos i vrsta investicije u programu) do 50 bodova - pismo poslovne banke da je bonitet firme takav da mo`e obezbijediti kreditna sredstva u iznosu ukupne vrijednosti projekta-pokazatelj finansijskog stanja ponu|a~a do 25 bodova - ponu|ena visina naknade za koncesiju do 20 bodova - da firma ima najmanje jedan izgra|en objekat na teritoriji FBiH za proizvodnju elektri~ne energije iz obnovljivih izvora u zadnje 3 godine do 5 bodova 13. Podno{enje ponuda Naknada za sudjelovanje u javnom natje~aju je 3.000,00 KM bez prava povrata. Naknada se upla}uje na ra~un bud`eta SBK broj 3380002210020912 kod UniCredit Bank, vrsta prihoda 721119. Pisana ponuda se za sve lokacije pojedina~no podnosi na jednom od slu`benih jezika u BiH, u zape~a}enoj koverti, na kojoj je nazna~ena {ifra javnog poziva (S 01/10) i naznakom „PONUDA — NE OTVARAJ“ na adresu: Ministarstvo privrede, Ul. stani~na 43, 72 270 Travnik. U zatvorenoj koverti sa ponudom dostavljaju se dvije zatvorene koverte sa naznakom „Tehni~ki dio ponude“ i “Finansijski dio ponude“. Ponuda se podnosi Ministarstvu neposredno ili preporu~enom po{tom. Rok za podno{enje ponuda je 30 (trideset) dana od dana objavljivanja javnog natje~aja. Prijave podnesene preporu~enom po{tom smatrat }e se valjanim ukoliko je datum otpreme po{te u skladu sa rokom iz prethodnog stava. Bilo koja ponuda koju naru~itelj primi nakon propisanog roka bi}e vra}ena ponu|a~u neotvorena. Nepotpune ponude ne}e se razmatrati. 14. Postupak izbora najpovoljnije ponude Postupak izbora najpovoljnije ponude vr{it }e komisija u skladu sa Pravilnikom o na~inu procjene najpovoljnije ponude za dodjelu koncesije iz nadle`nosti Ministarstva privrede te o dokumentaciji potrebnoj za postupak procjene (Sl. novine SBK, br. 12/09). O datumu, mjestu i vremenu otvaranja ponuda ponuditelji }e biti pisano obavije{teni. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ovla{tena lica ispred u~esnika u javnom natje~aju ili njihovi zastupnici uz predo~enje pisanog ovla{tenja. Sve dodatne informacije i uvid u dokumentaciju zainteresovani mogu dobiti u Ministarstvu privrede Travnik, Ulica Prnjavor br. 16, tel: ++387/30 511-217; fax: ++387/30 511-729, e-mail: min.priv@bih.net.ba. Travnik, 18. 11. 2010. godine Broj: 04 — 17 — 2003/10 MINISTAR Bajro Maki}, dipl. ing.

"Agrokomerc" d.d. Velika Kladu{a Broj: 2226/10 Dana 19. 11. 2010. godine Na osnovu ~lana 241, st. 2 i ~l. 242. i 246. Zakona o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09), i ~l. 128. Statuta "Agrokomerc" d.d., Nadzorni odbor Dioni~kog dru{tva "Agrokomerc" Velika Kladu{a objavljuje o ponovnom sazivanju i odr`avanju XI (jedanaeste) Skup{tine "Agrokomerc" d.d. Velika Kladu{a XI Skup{tina dioni~ara Dru{tva "Agrokomerc", Velika Kladu{a, odr`at }e se 17. 12. 2010. godine u prostorijama Dru{tva u Velikoj Kladu{i, Trg mladih br. 1, sa po~etkom u 10 h.

OBAVJE [TE NJE
Dnevni red

1) Izbor radnih tijela Skup{tine 2) Dono{enje odluke o usvajanju godi{njeg izvje{taja "Agrokomerc" d.d., Velika Kladu{a, za 2009. godinu, koji uklju~uje finansijske izvje{taje Dru{tva, izvje{taje revizora i Nadzornog odbora, 3) Dono{enje odluke po zahtjevu Op{tine Bu`im o izuzimanju peradarske farme "Vare{ka Rijeka". Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju u Skup{tini ima dioni~ar koji je kod RVP FBiH bio evidentiran 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine. Skup{tini mogu prisustvovati dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara koji su se prijavili Odboru za glasanje prije po~etka rada Skup{tine najkasnije (30) dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Osim svakog poslovno-sposobnog lica, punomo}nik mo`e biti pravno lice registrovan za poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira i udru`enja sa svojstvom pravnog lica osnovano i registrovano radi udru`ivanja i zastupanja dioni~ara u kojim slu~ajevima ovla{tenja iz punomo}i vr{i zakonski zastupnik takvog pravnog lica. Punomo} za zastupanje dioni~ara u radu i odlu~ivanju na Skup{tini daje se u obliku pisane izjave, potpisane od dioni~ara-vlastodavca i punomo}nika. Punomo} mo`e sadr`avati obavezuju}a uputstva za punomo}nika, ako upustva nije dobio, punomo}nik je du`an postupati sa razumnom prosudbom i u najboljem interesu dioni~ara-vlastodavca. Prijava uz koju se prila`e kopija isprave za identifikaciju (li~na karta ili paso{) podnosi se na propisanom obrascu koji je dostupan u sjedi{tu Dru{tva. Po predaji prijave i kopije identifikacionog dokumenta, a za punomo}nika i original uredne izjave, punomo}i potpisane od dioni~aravlastodavca i punomo}nika. Odbor za glasanje je du`an provjeriti valjanost punomo}i i identiteta punomo}nika, potom dioni~aru ili punomo}niku izdati potvrdu o prijavi koja je obavezna isprava za u~e{}e u radu i odlu~ivanju na skup{tini po predlo`enom dnevnom redu. Potvrda o prijavi se predaje Odboru za glasanje 30 minuta prije po~etka rada Skup{tine. Glasanje na Skup{tini se vr{i zaokru`ivanjem na glasa~kom listi}u odgovor ZA ili PROTIV prijedloga odluke. Rezultate glasanja utvr|uje Odbor za glasanje. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa ima pravo pismeno predlo`iti izmjene dnevnog reda i prijedloge odluka Skup{tine najkasnije osam dana od objavljivanja obavje{tenja koje se uz pismeno obrazlo`enje podnosi Nadzornom odboru. Uvid u materijale iz dnevnog reda Skup{tine mo`e se izvr{iti u prostorijama Dru{tva svakim radnim danom. Sve informacije zainteresirani mogu dobiti na tel. 037 770 060. Predsjednik Nadzornog odbora Fadil Bihorac

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

13

Samit u Lisabonu

NATO-a i Rusije
Samit NATO-a u Lisabonu jedan je od najva`nijih od 2002. godine jer bi ~elnici zemalja ~lanica Sjevernoatlantskog saveza trebalo da dogovore strategiju za povla~enje iz Afganistana i definiraju nove, bolje odnose s Rusijom, javlja The Guardian. No samit Saveza mogao bi i propasti, i to zbog neslaganja koje postoji izme|u Njema~ke i Francuske oko toga koliko sna`no bi NATO trebalo da se zala`e za nuklearno razoru`anje. Nijemci, naro~ito ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle, pi{e Guardian, `ele da se iz Evrope ukloni preostalih 200 ameri~kih nuklearnih bojevih glava, prenosi Fena. Francuzi, pak, ljubomorno ~uvaju svoj nuklearni arsenal.

Partnerstvo
ne. Tokom nedavnog puta u Moskvu, glavni tajnik NATOa Anders Fogh Rasmussen izjavio je da }e sastanak s predsjednikom Medvedevim u Lisabonu biti prilika da se okrene nova stranica i pokopaju duhovi pro{losti. Jedno od klju~nih pitanja je raketna odbrana. Administracija biv{eg predsjednika Georgea W. Busha predlo`ila je razmje{tanje raketa presreta~a u Poljskoj te povezane radarske postaje u ^e{koj. Rusija se sna`no usprotivila takvom planu, kazav{i da je usmjeren protiv Mos kve, {to su ame ri~ki du`nosnici negirali. Stru~njak za NA TO pri sveu~ili{tu Ohio Wesyleyan Sean Kay kazao je za Glas Amerike da je predsjednik Barack Obama rekonfigurirao plan raketne odbrane u Evropi.

VIJESTI

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je da }e sastanak s predsjednikom Medvedevim u Lisabonu biti prilika da se okrene nova stranica i pokopaju duhovi pro{losti

Castro se povukao s ~ela partije
Biv{i kubanski predsjednik Fidel Castro (84) zbog zdravstvenog stanja i formalno se povukao sa funkcije {efa Komunisti~ke partije. Ovo je jedina funkcija koju je Castro bio zadr`ao nakon {to je vlast predao mla|em bratu Raulu 2008. Castro je informaciju o povla~enju saop{tio prilikom susreta sa studentima kada im je objasnio da im se ne obra}a u svojstvu prvog sekretara vladaju}e partije. “Razbolio sam se i uradio ono {to sam morao - prenio sam svoju funkciju. Ne mogu da radim ne{to ako nisam u stanju da tome posvetim sve svoje vrijeme“ dodao je Castro. Njegov odlazak , sa ~ela Komunisti~ke partije vi{e je simboli~ne prirode, jer se zbog bolesti ~etiri godine nije pojavljivao u javnosti i malo je u~estvovao u partijskim aktivnostima, navodi Reuters.

Rasmussen i Merkel pred po~etak samita

Reuters

Rusija ubla`ava stajali{te

Odlu~uju}i korak
“Samit NATO-a u Lisabonu mogao bi otvoriti novo poglavlje saradnje Alijanse i Rusije“ ocijenila je ju~e njema~ka , kancelarka Angela Merkel. Okupljanje ovog vikenda “moglo bi da se poka`e kao odlu~uju}ikorak u na{imodnosima s Rusijom“ izjavila je Mer, kel za {tampu, prenio je AFP. “Samit bi mogao otvoriti novo poglavlje“ u odnosima izme|u starih neprijatelja iz hladnog rata, kazala je ona. Samit, kojem treba da prisustvuje ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, namjerava dobiti podr{ku Moskve za postavljanje proturaketnog {tita u Evropi, kako bi se ona {titila od prijetnji zemalja kao {to je Iran.

Biv{i ameri~ki ambasador pri Sjevernoatlantskom savezu u doba administracije predsjednika Billa Clintona, koji je sada stru~njak organizacije Rand Corporation, ka`e da Rusija ubla`ava svoje stajali{te. “Rusi su uvidjeli da se svojim potezima izoliraju, a sada vide da bi mogli imati i nekakve koristi u smislu sigurnosti i industrije. Tako|er mo`emo vidjeti da se Medvedev udaljava od biv{eg predsjednika kroz poruku da je Rusima bolje da sara|uju sa Zapadom, posebno Evropljanima, umjesto da stoje izdvojeno i uvijek se protive.” a za sada je zaustavljeno. Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev razgovarat }e s ~elnicima Sjevernoatlantskog saveza prilikom zasjedanja tijela poznatog kao Vije}e Rusije i NATO-a. Radi se o sastanku koji se odr`ava paralelno sa slu`benim samitom NATO-a i mjestu na kojem se razgovara o pitanjima va`nima za obje stra-

Rudarska nesre}a na Novom Zelandu
Dva rudara pre`ivjela su eksploziju u rudniku ugljena na zapadnom dijelu Novog Zelanda, ali nije uspostavljen kontakt s 36 rudara koji su u nesre}i ostali pod zemljom, izjavio je direktor rudarske kompanije. “Dva rudara su iza{la iz rudnika“ izjavio je Peter Whit, tall. Nismo do sada imali nikakvu komunikaciju s ostalima na dnu rudnika“ dodao je on za televiziju TV-3, pre, nio je AFP. Eksplozija se dogodila u rudniku ugljena Pike River.

Mudrost
“Administracija predsjednika Obame, po mom mi{ljenju vrlo mudro, promijenila je fokus na regionalne raketne odbrane, kapacitete raketne odbrane i slojeve raketne odbrane koji ve} postoje za za{titu vojnika, unutar NATO-a.” Reakcija Moskve na najnoviji plan raketne odbrane, premda ne u potpunosti pozitivna, daleko je ti{a od protivljenja prijedlogu administracije predsjednika Busha. To je navelo du`nosnike NATO-a da tra`e saradnju s Rusijom i o tome }e se razgovarati na samitu.

“Voljela bih da se Rusija uklju~i u te razgovore“, kazala je Angela Merkel. Analiti~ari ka`u da je jedno od klju~nih prijepornih pitanja rije{eno, a to je daljnje {irenje Saveza na istok ~emu se Moskva sna`no usprotivila. Na samitu u Lisabonu ne}e do}i do primanja novih ~lanica u Savez. Kako izgleda, {irenje NATO-

@estoke borbe u Afganistanu

Ameri~ka vojska raspore|uje oklopna vozila
Raspore|ivanje oklopnih vozila nakon devet godina rata mnogi Afganistanci i Amerikanci bi mogli interpretirati kao znak o~aja
Prvi put za devet godina rata SAD }e rasporediti te{ka oklopna vozila u Afganistanu, {to predstavlja eskalaciju borbe protiv talibana, objavio je Washinton Post. Tenkovska jedinica M-1 Abrams bit }e u po~etku stacionirana u pokrajini Helmand, gdje su marinci anga`irani u intenzivnim borba ma pro tiv te {ko na oru`anih talibanskih grupa. “Oklopna vozila donose strah, efekat {oka i mo} vatre“ , izjavio je jedan oficir koji ima saznanja o planovima za raspore|ivanje oklopnih vozila. Raspore|ivanje oklopnih vozila nakon devet godina rata mnogi Afganistanci i Amerikanci bi mogli interpretirati kao znak o~aja, kazao je oficir, prenosi Fena. Ispaljivanja tenkovskih granata su preciznija od artiljerijskih i omogu}it }e

Do`ivotni zatvor zbog korupcije
Biv{i direktor Nacionalne kineske nuklearne kompanije (CNNC) Kang Rixin osu|en je u petak na do`ivotni zatvor zbog korupcije, prenijela je Xinhua. Sud je tako|e naredio pljenidbu cjelokupne imovine biv{eg direktora. Kang (57) je bio generalni direktor CNNC-a, koji je vodio vojne i civilne programe kao {to su proizvodnja nuklearnog oru`ja, proizvodnja struje i upravljanje otpadom. Bio je i {ef ogranka Komunisti~ke partije u toj kompaniji od septembra 2003. Optu`en je da je od 2004. do 2009. primio mito u vrijednosti od oko 970.000 dolara, navodi se u presudi. Kang je 2002. izabran za ~lana partijske Centralne komisije za disciplinu i inspekciju, glavno tijelo za borbu protiv korupcije. Podnio je ostavku na sve funkcije, a u decembru 2009. je isklju~en iz Komunisti~ke partije zbog ozbiljnog kr{enja zakona i disciplinskih pravila.

Oklopna vozila donose strah, efekat {oka i mo} vatre

kopnenim snagama da pogode pobunjenike iz daljine, s vi{e preciznosti nego bilo koje drugo vojno vozilo. M1M1 je borbeno vozilo s

topom od 120 mm koje mo`e da postigne brzinu od 70 km/h. Ovo vozilo se dokazalo u borbi za vrijeme prvog rata u Zalivu 1991. godine.

14

SVIJET FINANSIJA

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

BiH
Delegacije Evropske unije u BiH i Srbiji, Zajedni~ki tehni~ki sekretarijati Programa prekograni~ne saradnje Srbija - BiH i Programa prekograni~ne saradnje Srbija - Crna Gora potpisat }e u nedjelju u Srbiji ugovor s korisnicima pretpristupnih fondova EU. Rije~ je o fondovima iz Prvog poziva za podno{enje prijedloga projekata, a ugovor }e biti potpisan uz podr{ku Ureda za evropske integracije Srbije, Direkcije za evropske integracije BiH i Ministarstva za evropske integracijeCrneGore. Ujedno bit }e organiziran i Forum za tra`enje partnera u okviru dva programa prekograni~ne saradnje: Srbija - BiH i Srbija - Crna Gora.

EU

Prognoze Svjetske banke

Prekograni~na saradnja
Zlatibor

Br`i rast u centralnoj

i isto~noj Evropi
Evropskim privredama koristio je uzlet u trgovini, povratak povjerenja u finansijska tr`i{ta, te pozitivni povratni u~inci izme|u stvarnog i finansijskog sektora
Pola godine nakon {to je Evropu uzdrmala kriza dr`avnih dugova, oporavak u 10 ~lanica Evropske unije iz centralne i isto~ne Evrope nastavljen je u 2010. godini, a trebao bi oja~ati u 2011. godini, pi{e, izme|u ostalog, u redovnom ekonomskom izvje{taju EU10 Svjetske banke. U izvje{taju se ka`e da je u odnosu na prethodnu godinu rast proizvodnje u EU10 pove}an sa 0,6 posto u prvom tromjese~ju 2010. godine na 2,2 posto u drugom tromjese~ju 2010. Rast se, me|u ostalim, pobolj{ao zbog jake privredne dinamike, s rastom od 0,4 posto do 0,8 posto od tromjese~ja do tromjese~ja. Skok u globalnoj trgovini i industrijskoj proizvodnji pove}ao je privredne aktivnosti. Evropskim privredama koristio je uzlet u trgovini, povratak povjerenja u finansijska tr`i{ta, kao odgovor na odlu~ne politi~ke akcije i niske kamatne stope, te pozitivni povratni u~inci izme|u stvarnog i fi-

Skupovi }e biti odr`ani na Zlatiboru, a u~estvovat }e, izme|u ostalih, potpredsjednik Vlade za evropske integracije i ministar za nauku i tehnolo{ki razvoj Srbije Bo`idar \eli}, {ef Delegacije EU u Srbiji ambasador Vencan Deger, otpravnik poslova Delegacije EU u BiH BorisLaro~evi~, direktoricaDEIBiH Nevenka Savi}, pomo}nik ministra za evropskeintegracije Crne Gore Vanja Grgurovi}...

Negativan rast u Rumuniji u 2010.

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ „EVROPSKE STUDIJE“

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 23. 12. 2010. godine u 18 sati odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidatkinje MELIHE ZULOVI] na temu:

“EVROPSKI STANDARDI ZA[TITE PRAVA DJECE I DJELOVANJE U NAJBOLJEM INTERESU DJETETA”
Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

nancijskog sektora, navodi SB. Uzlet uzima maha u cijeloj regiji. U 2010. godini Slova~ka i Poljska su vode}e u regiji, s rastom od 3,5 posto ili vi{e, uz pomo} skromnih prilago|avanja tokom krize, normalizaciji globalne trgovine i tokova kapitala, te u slu~aju Poljske solidne doma}e potro{nje. Estonija i Litva, koje su poduzele velika prilago|avanja tokom krize, stvorile su uvjete za preokret od stezanja privrede za oko 15 posto u 2009. godi-

ni, do rasta od 2 posto u ovoj godini. Rast u ^e{koj, Bugarskoj, Ma|arskoj i Sloveniji vjerovatno }e biti skromniji, u rasponu 0 do 2 posto, jer doma}a potra`nja ostaje slaba. Samo za Latviju i Rumuniju se predvi|a negativan rast u 2010. godini, {to odra`ava potrebu za velikim prilagodbama zbog neodr`ivog doma}eg buma u tim zemljama uo~i krize. Rast bi trebao biti pozitivan u svim zemljama EU10 u 2011. godini.

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ „EVROPSKE STUDIJE“

Fed odbacuje kritike
Predsjednik ameri~ke Uprave federalnih rezervi Ben Bernanke odbacio je u ~etvrtak kritike Fedovog 600 milijardi dolara vrijednog plana za kupovinu obveznica, tvrde}i da je on potreban za poticaj oporavka ekonomije i smanjenje nezaposlenosti. U svom prvom govoru od kada je 3. novembra Fed najaviospomenuti plan, on je upozorio da bi bez dodatnog ekonomskog stimulansa nezaposlenost u SAD-u mogla ostati visoka jo{ godinama, kao i da Fedov plan ne mo`e posti}i uspjeh sam. Prvi ~ovjek Feda je istaknuo da bi globalna privresni`enja kamatnih stopa, rasta vrijednosti dionica i poticaja ve}e potro{nje. - Ni`e kamatne stope na zajmove }e navesti kompanije da di`u kredite i {ire se, vi {a vri je dnost akci ja }e uve}ati bogatstvo i samouvjerenost pojedinaca i tvrtki, dok }e dodatna potro{nja pove}ati primanja, profit i rast, objasnio je Bernanke. Kriti~ari Fedovog programa navode sumnju da }e on pomo}i ekonomiji, a strahuju i da bi mogao nanijeti {tetu time {to }e potaknuti rast inflacije i spekulativnu kupnju na Wall Streetu.

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 23. 12. 2010. godine u 15 sati odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidatkinje SANELE KOVA^ - GRABONJI] na temu:

“ZA[TITA PRAVA NA NEOMETANO U@IVANJE IMOVINE U OKVIRU EVROPSKE KONVENCIJE O LJUDSKIM PRAVIMA SA OSVRTOM NA STANJE U BOSNI I HERCEGOVINI”
Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ „EVROPSKE STUDIJE“

Ben Bernanke

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 23. 12. 2010. godine u 13 sati odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidatkinje NERMINE SULJEVI] na temu:

“HID@AB U EVROPI — PITANJE KULTURE, VJERE ILI POLITIKE?”
Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

da mogla posustati ako prezadu`ene svjetske zemlje ne dobiju dovoljnu pomo}. Program Feda za kupnju obveznica ima za cilj potaknuti oporavak ekonomije putem

Direktorica Pepsija najuspje{nija

POSLOVNA @ENA
Glavna izvr{na direktorica Pepsija Indra Nooyi opet je zasjela na prvo mjesto liste 50 najuspje{nijih poslovnih `ena na svijetu, koju svake godine sastavlja Financial Times. Andrea Jung iz Avona je na drugom, Güler Sabanci iz Sabanci Group na tre}em, a Irene Rosenfeld iz Kraft Foodsa na ~etvrtom mjestu. Na peto mjesto je u{la Kineskinja Dong Mingzhu iz Gree Electrica, a slijedi Kineskinja Cheung Yan iz kompanije Nine Dragons. I jedna od najbogatijih Kineskinja Wu Yajun uspjela je u}i u prvih 50. Indra Nooyi je glavna izvr{na direktorica Pepsija od 2006. godine, ali efektivno vodi njihovu strategiju razvoja od 2001. godine, kada je postala predsjednica i glavna finansijska direktoricagrupe. Danasona ima te`ak posao: Pepsi je vje~no druga kompanija iza Coca-Cole, ali In-

Bosna i Hercegovina Federacija BiH Srednjobosanski kanton Op}ina Travnik Osnovna {kola Gu~a Gora U Gu~oj Gori Tel/fax 030/560-019 Broj: 334/10. Na osnovu Odluke Upravnog odbora Osnovne {kole Gu~a Gora iz Gu~e Gore sa sjednice odr`ane 22. 9. 2010. godine, raspisuje se za upra`njeno radno mjesto 1. Nastavnik bosanskog jezika i knji`evnosti - 5 sati sedmi~no na odre|eno vrijeme do kraja {kolske 2010/11. godine

KONKURS

bodovati po kriterijima koje je donijelo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Uz prijavu dostaviti slijede}a dokumenta: 1. Dokaz o stru~noj spremi, 2. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, 3. Uvjerenje o dr`avljanstvu BiH, 4. Uvjerenje o neka`njavanju, 5. Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, 6. Dokaz o prosjeku ocjena tokom studija, 7. Potvrdu o du`ini radnog sta`a u obrazovanju, 8. Potvrdu o ~ekanju na posao. Prijave sa potrebnom dokumentacijom slati po{tom na adresu {kole: O[ Gu~a Gora 72277 Gu~a Gora. Upravni odbor

Indra Nooyi

Kandidati trebaju ispunjavati uslove propisane Zakonom o osnovnoj {koli, a svi prijavljeni kandidati }e se

dra Nooyi se trudi i uspijeva iz kvartala u kvartal pobolj{avati poslovne rezultate.

subota, 20. novembar 2010. godine
CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE o b j a v lj u j e
Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU SARAJEVO

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

Bosnia and Herzegovina FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL OFFICE OF STATISTICS SARAJEVO

OTVORENI JAVNI POZIV
za dostavljanje ponuda za izbor najpovoljnijeg ponu|a~a za nabavku uniformi i prate}e opreme za slu`benike sigurnosti u CBBiH 1. PREDMET PONUDE Predmet otvorenog javnog poziva je prikupljanje ponuda za izbor najpovoljnijeg ponu|a~a za nabavku uniformi i prate}e opreme za slu`benike sigurnosti u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Mar{ala Tita 25 (u daljem tekstu: Centralna banka). PRAVO U^E[]A Pravo u~e{}a na otvoreni javni poziv imaju sva pravna lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti koja je predmet javnog poziva (u daljem tekstu: ponu|a~/i). SADR@AJ PONUDE Ponuda treba da sadr`i dokaze tra`ene na na~in i u skladu s tenderskom dokumentacijom. PODNO[ENJE I OTVARANJE PONUDA Ponudu obra|enu u skladu sa ovim otvorenim javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom ponu|a~ je obavezan dostaviti do 20. decembra 2010. godine do 12 sati, po lokalnom vremenu, u jednom orginalnom primjerku na kojem je svaka stranica ponude obavezno numerisana i parafirana od ovla{tenog lica ponu|a~a, na jednom od jezika u slu`benoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. U razmatranje }e se uzeti ponude predate li~no na protokol ili pristigle preporu~enom po{iljkom do 20. decembra 2010. godine do 12 sati, u zatvorenoj i na sastavima zape~a}enoj koverti. Na prednjoj strani koverte ponu|a~ je du`an nazna~iti naziv otvorenog javnog poziva na koji se podnosi ponuda s naznakom „NE OTVARATI - OTVARA KOMISIJA“. Na pole|ini koverte ponu|a~ je du`an nazna~iti: ta~an naziv i adresu ponu|a~a, broj telefona. Ponude dostaviti na adresu: Centralna banka Bosne i Hercegovine - PROTOKOL Mar{ala Tita broj 25 71 000 Sarajevo Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i ponude koje ne budu dostavljene na opisani na~in, ne}e se razmatrati i bi}e neotvorene vra}ene ponu|a~u. Centralna banka ne}e vra}ati ponu|a~u ponudu koja nakon otvaranja ponude nije prihva}ena u razmatranju od komisije. 5. TRO[KOVI PONUDE Centralna banka ne snosi nikakve tro{kove ponu|a~a u postupku nadmetanja, te zadr`ava pravo da prihvati ili odbije u potpunosti ili djelimi~no svaku ponudu, poni{ti nadmetanje ili odbije sve ponude u bilo koje vrijeme prije sklapanja ugovora i pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu|a~ima, niti je u obavezi objasniti razloge takve odluke. VREDNOVANJE PONUDA Vrednovanje ponuda }e se izvr{iti u skladu s Pravilnikom o nabavkama i materijalnom poslovanju u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, UV broj 205/06 od 31. maja 2006. godine i UV: broj 239/06 od 30. novembra 2006. godine i tenderskom dokumentacijom. Ekonomski je najpovoljnija ponuda u smislu ni`enavedenih kriterija: 1. cijena 45% 2. rok isporuke 35% 3. uslovi pla}anja 20% Centralna banka zadr`ava pravo da naknadno pisanim putem zatra`i dodatne informacije u cilju olak{anja procesa ispitivanja, ocjene i pore|enja ponuda. 7. OSTALE ODREDBE Svi zainteresovani ponu|a~i mogu podi}i tendersku dokumentaciju od 22. novembra do 3. decembra 2010. godine na protokolu Centralne banke Bosne i Hercegovine, Mar{ala Tita 25, Sarajevo, u vremenu od 9 do 15 sati. Osoba za kontakt je: Sehid Ibi{evi} e-mail: sibisevic@cbbh.ba O izboru ponu|a~a u~esnici }e biti obavije{teni nakon {to nadle`ni organ Centralne banke donese odluku o izboru najpovoljnijeg ponu|a~a.

Broj: 01-341-1094/10 Datum: 18. 11. 2010. Na osnovu ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 49/05) i Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Federalnog zavoda za statistiku, br. 01-02-1036/08 od 12. 9. 2008. godine, direktor Federalnog zavoda za statistiku objavljuje

2.

J AV N I O G L A S
za popunu radnih mjesta namje{tenika u Federalnom zavodu za statistiku 1. Vi{i samostalni referent za poslove iz oblasti registra poslovnih i drugih subjekata u Slu`bi za statistiku u Biha}u 2. Vi{i referent za arhivske poslove u Sarajevu Uslovi: Pored op}ih uvjeta predvi|enih u ~lanu 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH (dr`avljanstvo BiH, punoljetstvo, op}a zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, vrsta i stepen {kolske spreme potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta, da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno BiH i da nije obuhva}en ~lanom IX 1. Ustava BiH), kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, i to: Za poziciju broj 1. - V[S - Vi{a upravna ili vi{a ekonomska {kola, polo`en stru~ni ispit i najmanje jedna godina radnog sta`a. Za poziciju broj 2. - SSS - Srednja upravna {kola, ekonomska {kola ili gimnazija, polo`en stru~ni ispit, arhivisti~ki ispit i najmanje deset mjeseci radnog sta`a. Uz prijavu na javni oglas prila`u se sljede}i dokumenti (originali ili ovjerene kopije): 1. diploma o zavr{enoj {koli 2. uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca) 3. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) ili kopija CIPS-ove li~ne karte 4. potvrda o radnom sta`u u struci nakon zavr{ene {kole 5. ovjerena izjava kandidata da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno BiH, 6. ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lana IX. 1. Ustava BiH 7. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu 8. uvjerenje o polo`enom arhivisti~kom ispitu (za poziciju 2.) Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti namje{tenika. Sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja, putem po{te, preporu~eno na adresu: BiH, FBiH, Federalni zavod za statistiku Ul. Zelenih beretki br. 26, Sarajevo, sa naznakom "prijava na javni oglas" Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. PO OVLA[TENJU DIREKTORA SEKRETAR ZAVODA Kara~i} Galiba
Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo Tel/Phone: +387 33 44 38 66, Fax: +387 33 226 705

3.

4.

6.

16

BIZNIS I EKONOMIJA Priznanje za BBI Centar
Prodajni za devize

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 229 - 20. 11. 2010. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize

Me|u dva

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.403251 1.397822 26.380816 0.078925 0.261681 0.711373 1.710001 0.565032 0.237920 0.207669 1.433777 0.986071 2.281269 1.426752 0.045945 1.826511

1.955830 1.406768 1.401325 26.446933 0.079123 0.262337 0.713156 1.714287 0.566448 0.238516 0.208189 1.437370 0.988542 2.286986 1.430328 0.046060 1.831089 USD BAM

1.955830 1.410285 1.404828 26.513050 0.079321 0.262993 0.714939 1.718573 0.567864 0.239112 0.208709 1.440963 0.991013 2.292703 1.433904 0.046175 1.835667 1.55680 2.231133

najbolja u Evropi
Osim BBI Centra, za titulu najboljeg borit }e se shopping centar iz Istanbula Kozzy Alisveris Ve Kultur Merkezi
Sarajevska shopping galerija BBI Centar jedna je od dva najbolja shopping centra u Evropi u kategoriji malih objekata. Osim BBI Centra, za titulu najboljeg u ovoj kategoriji borit }e se shopping centar iz Istanbula Kozzy Alisveris Ve Kultur Merkezi. U dokumentu koji predstavlja finaliste navodi se da je BBI Centar zamijenio robnu ku}u Sarajka, koja je nekada predstavljala simbol Sarajeva. Otvoren u aprilu 2009. godine, moderni shopping centar ima impresivnu arhitekturu iznutra i izvana. Inspiriran pulsom gradskog `ivota, Centar je dizajniran da bude transparentan, kako bi i pje{aci i kupci do`ivjeli galerijski koncept dizajna, navodi se u dokumentu International Council of Shopping Centersa. Ponosni smo na ovaj ishod takmi~enja, posebno jer nije bilo nimalo jednostavno odgovoriti na sva pitanja koje je ICSC zahtijevao u aplikaciji. Bilo koja nagrada, prva ili druga, predstavlja veliko dostignu}e za BBI Centar, ali i na{ grad, isti~u u odjelu korporativnih komunikacija BBI Centra. ICSC European Shopping Centre Awards bit }e dodijeljene u junu 2011. godine. Radi se o najve}em takmi~enju maloprodajnih objekata u Evropi, a nagrade se dodjeljuju za nove i revitalizirane ili pro{irene projekte. Biti odabran kao finalista ICSC nagrada za najbolji shopping centar, zna~i postaviti izvrstan standard u ve}ini va`nih aspekata projekta: izbor lokacije i brandova, planiranje, arhitektura, prodajni rezultati, prihvatanje od kupaca i ostvarena finansijska dobit. BBI Centar je najavio da }e tokom posjete ~lanova `irija, najavljene za mart idu}e godine, ulo`iti maksimalan napor da u najboljem svjetlu predstavi svoj projekt i grad Sarajevo. Za izgradnju i koncept BBI Centra zaslu`na je kompanija BBI Real Estate iz Sarajeva, ~iji su osniva~i Islamic Development Bank (53,94 posto kapitala), Abu Dhabi Islamic Bank (32,37), Dubai Islamic Bank (13,66) i Bosna Bank International iz Sarajeva (0,03 posto).

SDR (Special Drawing Rights) na dan 18. 11. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 18. 11. 2010 =

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ „EVROPSKE STUDIJE“

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 21. 12. 2010. godine u 13 sati odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidatkinje LARE LARISE ABAD@I] na temu:

“GLOBALIZACIJA U FUNKCIJI ODR@IVOG RAZVOJA — EVROPSKI KONTEKST ”
Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

Mostar: Mladi - snaga

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ „EVROPSKE STUDIJE“

poduzetni{tva
U sklopu Globalne sedmice poduzetni{tva, ju~er je u Mostaru odr`ana konferencija o temi “Mladi - snaga poduzetni{tva“. Konferencija je odr`ana s ciljem poticanje mladih ljudi da svoja znanja, ideje i kreativnost iskoriste za pokretanje vlastitog biznisa. Prema rije~ima federalnog ministra razvoja, poduzetni{tva i obrata Velimira Kuni}a, obaveza je svih nadle`nih institucija, od lokalnog do dr`avnog nivoa, da stvore pozitivan ambijent za razvoj poduzetni~kog duha. - Mislim da to danas nama nedostaje, kazao je on, dodav{i kako je jo{ potrebno smanjiti vrijeme za registriranje poduze}a te osigurati odre|ena finansijska sredstva kao podr{ku razvoju poduzetni{tva. Govore}i o mnogobrojnim administrativnim zaprekama prilikom osnivanja poduze}a, Kuni} je rekao kako su te procedure dosta slo`ene i da ih mladi ljudi i ne razumiju, ali da }e se neka zakonska rje{enja u vezi s tim uskoro mijenjati. [to se ti~e smanjenja vremena za registriranja poduze}a, on je kazao kako vlast `eli da to bude pet dana, u odnosu na trenutnih 30 do 40 dana. Za razvoj poduzetni{tva potrebno je da sve nadle`ne institucije daju podr{ku novim idejama, jer je to uvjet za pove}anje broja novoosnovanih pravnih subjekata. S tim u vezi, resorno federalno ministarstvo u sljede}oj }e godini
Velimir Kuni}

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 21. 12. 2010. godine u 15 sati odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidatkinje JASMINE SALIHBA[I] na temu:

“REGULACIJA I NADZOR BANAKA U FUNKCIJI SPRJE^AVANJA FINANSIJSKE KRIZE — KOMPARACIJA EVROPSKE UNIJE I BOSNE I HERCEGOVINE”
Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ „EVROPSKE STUDIJE“

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 22. 12. 2010. godine u 13 sati odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidatkinje IVONE ORE^ na temu:

“RAZVOJ OKOLINSKE POLITIKE U BOSNI I HERCEGOVINI — USKLA\ENOST SA EU STANDARDIMA”
Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

podr`ati mlade u poduzetni{tvu ve}im nov~anim iznosima i po~eti s provo|enjem projekta o tome kako se povezati s mladim ljudima u srednjim {kolama i na fakultetima. Globalna sedmica poduzetni{tva realizira se u 87 zemlja, a konferenciju u Mostaru organiziralo je resorno federalno ministarstvo, u saradnji s Republi~kom agencijom za razvoj malih i srednjih poduze}a Republike Srpske.

Dani BH Telecoma

Progla{eni najbolji projekti
Na centralnojsve~anostiobilje`avanja Dana BH Telecoma progla{ena su tri najuspje{nija projektakompanije u ovojgodini te dodijeljena priznanja zaslu`nimzaposlenicima i organizacionim jedinicama za ostvarene radne i poslovne rezultate. Za najuspje{niji je progla{en projekt Integrirana IPTV&VoIP platforma - moja TV. Priznanja sudobileIzvr{nadirekcija BH Line (nosilac projekta), Izvr{na direkcija za marketing i prodaju i Centar za poslovnupodr{ku. Projekt Jedinstveni registar korisnika/jedinstvenaponuda i prodajazauzeo jedrugomjesto. PriznanjasudobiliCentar za poslovnu podr{ku (nosilac projekta), i Izvr{na direkcija za marketing i prodaju. Tre}emjesto je pripaloprojektuUvo|enjesistemaelektronskedistribucijemobilnogprepaidsaobra}aja/ e-Ultra. Priznanja su dobili Izvr{na direkcija za marketing i prodaju(nosilacprojekta), Izvr{nadirekcija BH Mobile iIzvr{nadirekcija za ekonomsko-finansijske poslove. Na sve~anosti su uru~ena i priznanja za rezultate u prodaji usluga i podr{ci korisnicima usluga; zlatne plakete BH Telecoma za doprinos razvoju kompanije; specijalna priznanja za ukupan razvoj i ja~anje pozicije kompanije na tr`i{tu; te progla{eno 10 dobitnika nagrade za doprinos razvoju BH Telecoma.

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ „EVROPSKE STUDIJE“

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 22. 12. 2010. godine u 11 sati odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidatkinje ELMIDE SARI] na temu:

“INSTITUCIONALNE PROMJENE U BOSNI I HERCEGOVINI KAO ZAHTJEV KORI[TENJA POMO]I EVROPSKE UNIJE ”
Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
1.458,19
BIFX

BERZANSKI IZVJE[TAJI 17
928,54
SASX-10

891,11

SASX-30

899,71

BIRS

1.368,29

FIRS

679,50

ERS10

Banjalu~ka berza

Trgovanje na SASE

Najve}i promet dionicama

Energoinvesta DVI
Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 266.088,40 KM. U sklopu 73 transakcije ukupno je prometovano 213.236 vrijednosnih papira. Promet na kotacijiiznosio je 164.613,84 KM, u sklopu44 transakcije prometovano je 203.048 vrijednosnihpapira. Na kotacijikompanijatrgovalo se dionicamaBosnalijek d.d. Sarajevo od 11.522,50 KM, u sklopu osam transakcijaprometovano je 767 dionica. Kursovogemitenta je iznosio 15,02 KM. Na kotacijifondovaostvaren je promet od 64.271,17 KM, u sklopu 12 transakcija prometovano je 16.857 dionica. Na kotacijifondovanajve}i dnevniprometostvaren je dionicama ZIF Big investiciona grupa d.d. Sarajevo od 32.724,32 KM. Kursovogfonda iznosio je 3,04 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 88.820,17 KM, u sklopu 24 transakcije pro-

Na kotaciji fondova promet 64.271,17 KM

Ostvaren promet od 246.267,80 KM

Gubitnik dana

ZIF VIB fond
Na Banjalu~kojberziju~er je ostvarenpromet od 246.267,80 KM, kroz 72 transakcije. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet je ostvaren akcijama RiTE Gacko a.d. Gacko, trgovalo se od 25.915,81 KM, po prosje~noj cijeni od 0,156 KM, ~ime je ostvaren pad u odnosu na pro{lo trgovanje za -2,50 posto. Ukupan promet obveznicama iznosio je 125.098,04 KM. Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Republika Srpska stara devizna {tednja 3 u vrijednosti od 90.892,87 KM. Nije bilo promjene prosje~ne cijene. Od akcija zatvorenih investicionih fondova najve}i promet je ostvaren akcijama ZIF Zepter fonda a.d. Banja Luka, trgovalo se od

Ukupan promet obveznicama iznosio je 125.098,04 KM
744,60 KM, po prosje~noj cijeni od 3,69 KM, {to predstavlja rast cijene za 0,82 posto. Akcije jednog fonda su ostvarile rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije ZIF Zepter fonda a.d. Banja Luka (0,82 posto), i ovim se akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 3,69 KM. Akcije jednog fonda su ostvarile pad prosje~ne cijene, a gubitnik dana me|u fondovima su akcije ZIF VIB fonda a.d. Banja Luka (-1,63 posto), i ovim akcijama se trgovalo po prosje~noj cijeni od 3,01 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet je ostvaren akcijama Bonel a.d. Banja Luka, trgovalo se od 54.000,00 KM, po prosje~noj cijeni od 0,18 KM.

metovano je 185.424 obveznice. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se od 57.340,82 KM, dok je obveznicama stare devizne{tednjeFBiHostvaren ukupan promet od 31.479,35 KM. Na primarnom slobodnomtr`i{tuostvaren je promet od 39.227,43 KM, u sklopu22 transakcijeprometovano je 1.478 dionica. Na primarnomslobodnomtr`i{tu najve}idnevniprometostvaren je dionicama emitenta FabrikaduhanaSarajevo od 13.642,62 KM. Kursovogemitenta iznosio je 70,69 KM. Na sekundarnom slobo-

dnomtr`i{tuostvaren je promet od 62.247,13 KM, u sklopusedamtransakcijaprometovano je 8.710 dionica. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tunajve}idnevnipromet ostvaren je dionicama emitenta Energoinvest DVI d.d. Sarajevo od 33.140,19 KM. Kursovogemitentaiznosio je 12,89 KM. Najve}idnevniporastvrijednostizabilje`ile su dioniceemitenta JP HT d.d. Mostar od 5,85 posto i dostigle su cijenu od8,50 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent KTK Visoko od 18,82 posto i dostigao cijenu od 0,69 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 19. novembar/studeni 2010.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH 3,04 4,75 5,65 5,67 -0,63 -3,06 -2,59 1,23 3,10 4,75 5,65 5,67 3,02 4,75 5,65 5,60 10.762 3.229 2.000 866 32.724,32 15.337,75 11.300,00 4.909,10 8 1 1 2 15,02 -0,91 15,10 14,90 767 11.522,50 8

Banjalu~ka berza Kursna lista za 19. novembar 2010.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Autoprevoz a.d. Banja Luka Elektro - Bijeljina a.d. Bijeljina Hidroelektrane na Drini a.d. Visegrad Rafinerija ulja a.d. Modrica RiTE Gacko a.d. Gacko Telekom Srpske a.d. Banja Luka Trznica a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,05 2,7 1,5 3,01 3,69 0 0 0 -1,63 0,82 2,05 2,7 1,5 3,01 3,7 2,05 2,7 1,5 3,01 3,66 92 246 250 20 202 188,60 664,20 375,00 60,20 744,60 0,0014 0,301 0,38 0,1 0,156 1,43 1,5 0 0,33 0 2,04 -2,5 -1,38 0 0,0014 0,301 0,38 0,1 0,156 1,45 1,51 0,0014 0,301 0,38 0,098 0,156 1,4 1,5 873.371 3.000 2.302 26.457 166.127 12.806 8.378 1.222,72 903,00 874,76 2.642,60 25.915,81 18.533,40 12.637,00

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA E PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP HT DD MOSTAR IK BANKA DD ZENICA SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE

41,71 39,95 38,48 36,23 36,75 97,01 93,00 88,00

-0,70 0,73 2,33 -0,70 3,70 0,00 0,00 0,01

42,00 40,00 38,50 36,48 37,00 97,01 93,00 88,00

41,46 2.048 39,66 11.696 37,61 71.571 36,01 1.571 35,44 64.500 97,01 8.080 93,00 15.958 88,00 10.000

854,18 4.672,42 27.544,17 569,10 23.700,95 7.838,41 14.840,94 8.800,00

3 5 4 3 5 1 2 1

19,00 3,85 70,69 8,50 63,00

-1,22 3,77 0,94 5,85 -0,16

19,31 3,85 71,00 8,50 63,00

18,99 3,85 69,50 8,50 63,00

146 400 193 50 19

2.773,31 1.540,00 13.642,62 425,00 1.197,00

4 1 7 1 1

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Bonel a.d. Banja Luka Put GP a.d. Istocno Sarajevo Rafinerija nafte a.d. Brod Termomontaza a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna stednja 1 Republika Srpska - stara devizna stednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 0,18(A) 0,4 0,063 0,64 91,51 81,5 38,1185 36 36,9744 37,058 0 0 0 0 0,01 0 -0,04 -2,64 -0,78 0,11 0,18 0,4 0,063 0,64 91,51 81,5 38,2 36 37,2 37,1 0,18 300.000 0,4 2.316 0,063 3.198 0,64 2.000 91,51 500 81,5 111.525 38 16.633 36 5.160 36,7 44.932 37 24.732 54.000,00 926,40 201,47 1.280,00 228,78 90.892,87 6.340,25 1.857,60 16.613,36 9.165,18

JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ ENERGOINVEST DVI D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST TAT D.D. SARAJEVO FAMOS D.D. SARAJEVO KTK VISOKO DD VISOKO METALNO DD ZENICA NAMJEsTAJ DD GRADACAC [UME TK DD KLADANJ

55,15 4,06 27,99 -0,02 23,71 0,88 12,89 -7,86 0,99 4,21 3,01 0,33 0,69 -18,82 8,00 0,00 8,00 0,00 21,00 0,00

55,15 28,00 24,00 12,89 0,99 3,01 0,69 8,00 8,00 21,00

55,15 27,99 23,50 12,89 0,99 3,01 0,69 8,00 8,00 21,00

100 145 425 2.571 2.000 34 840 740 2.500 25

5.515,00 4.059,00 10.075,50 33.140,19 1.980,00 102,34 579,60 5.920,00 20.000,00 525,00

1 2 5 1 1 1 1 1 1 1

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

85,12

$ 0,08 %

4,03

$ 0,75 %

1.348,80

$ 0,31 %

26,75

$ 0,31 %

2,286

$ 0,91 %

679,00

$ 0,80 %

549,00

$ 1,21 %

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Musi}i `edni, gladni, bolesni…

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

U ku}i ni trunke hljeba
Na{a sugra|anka Marija Musi}, o ~ijoj je te{koj sudbini Oslobo|enje nekoliko puta pisalo, ove zimske dane zajedno sa k}erkom Senadom provodi bukvalno bez trunke hljeba u ku}i. - Nemam ni marke da kupim hljeb, a u ku}i nemam ni{ta za jesti. Evo ima sad kurbanskog mesa, al‘ organizam mi meso ne podnosi, valjda zato {to ga nikad ne jedem, pa kad ga i okusim, bude mi zlo. Najvi{e me brine {to nemam drva, pa ne znam kako }u predeverati ovu zimu. K}erka Senada je tako|er bolesna i ne radi nigdje. Bila sam na nekoliko tretmana kemoterapije, jer su mi doktori na{li ne{to na plu}ima. Nalazi su sada u Ljubljani, a {ta }e biti, ne znam..., isti~e Marija. Prije devet godina u samo nekoliko mjeseci Mariji su umrli suprug i sin, dok je ona operisala`u~, a na srcu

Zamjenik komandira Policijske stanice Novo Sarajevo Safet Gagula

Dosko~ili
ugostiteljima za miran san
Musi}: Borba za opstanak

su joj ugra|ena tri bajpasa. Njena k}erkaboluje od diskushernije, spondiloze i osteoporoze. @ive kao podstanari u Ned`ari}ima. Svi kojiMariji`ele i mogu pomo}i neka se jave na broj 066/162-298. Uplate se mogu vr{iti putem transakcijskog broja UniCredit banke 3383202544215919, na `iro-ra~un 45205516000 i IBAN: E. H. BA393383202894750930.

gra|ana
U narednom periodu nastavi}e se zajedni~ki rad policije i kantonalne Uprave za inspekcijski nadzor na provjeri ugostiteljskih objekata, odnosno da li rade bez odobrenja, a samo 7. novembra u Novom Sarajevu su zbog ovog razloga zape~a}ena tri UO, saznajemo od zamjenika komandira Policijske stanice Novo Sarajevo Safeta Gagule. Dobra vijest za gra|ane ove op}ine, nastanjene u blizini kafi}a i kafe-klubova, koji im konstantno remete mir prekora~enjemradnogvremena i glasnom muzikom, a uz to nemaju dozvolu za rad. Naime, dosko~eno je vlasnicima takvih objekata jednostavnim i nadamo se efikasnim rje{enjem koje su proteklesedmice na sastanku u Op}ini Novo Sarajevo dogovorili predstavnici Op}ine, MUP-a KS-a i kantonalneUprave za inspekcijski nadzor.

Za razli~ite prekr{aje ugostitelji }e odgovarati pred sudom

Kada vlasnik nekog kafi}a u Op}ini izjavi da zatvara objekat, primjerak rje{enja o prestanku rada bi}e dostavljen policiji, kako vlasnici ne bi izbjegavali obaveze prema dr`avi

Radar u Binje`evu

Gagula: Te{ko je utvrditi broj kafi}a bez dozvole za rad

Foto: D. TORCHE

Vozite sporije po novom asfaltu
Saobra}ajnica od zapadnog prilaza gradu prema Had`i}ima u proteklihnekolikomjesecije rekonstruisana. Postavljen je novi sloj asfalta, tako da voza~i sada mogu ugodnijeputovati. Me|utim, nakon pomenutih radova, u proteklim danima nadle`ni iz kantonalnog MUP-a postavili su i instalaciju za kameru koja }e bilje`iti sve voza~e koji u prevelikoj mjeri poku{aju S. Hu. iskoristiti novi asfalt.

Fiktivni prekidi rada
“Dogovoreno je da kada vlasnik nekog ugostiteljskog objekta izjavi u Op}ini da zatvara prostor, jedanprimjerakrje{enja o prestanku rada bude dostavljennadle`noj PU”kazao nam je , Gagula. Pojasnio je da Op}inarje{enje za rad nekom UO izdaje odre|enogdatuma, ali bez roka va`enja. Poslijeizvjesnogvremena vlasnik nekog objekta preko op}inskogorganaponi{ti to rje{enje i ka`e da zatvaraprostor, a

]enanovi} primio bh. reprezentativca

Potur ponos Ilid`e
Na{ karatista Nermin Potur osvojio je bronzanu medalju na 20. svjetskom prvenstvu, odr`anom u Beogradu, {to je bio povod za prijem kod na~elnika Ilid`e Amera ]enanovi}a, koji mu je uru~io i nagradu od hiljadu maraka. Prijemu su prisustvovali i Poturov trener Ramiz Potur, predsjednik Sportskog saveza BiH Omer Stamboli} i predsjednik KK Ilid`a Hase Tiri}. “Vi, mladisportisti, najbolji ste primjer kako se predstavlja dr`ava. Ilid`a je rasadnik talenata i ponosni smo na tu ~injenicu. Zadovoljstvo je i moje, jer simboli~na sredstva koja smo vam uru~ili najbolje ste vratili, medaljom oko vrata“ kazao je , ]enanovi}. Dvadesetjednogodi{nji ~lan Karate kluba Ilid`a do jednog od najve}ih uspjeha bh. karatea do{ao je u kate-

policiji kada 2-3 mjeseca poslije do|e u kontrolu rada istog objekta vlasnik pokazuje rje{enje Op}ine za rad. Dakle, pojedini vlasnici UO fiktivno prekidaju rad da ne bi pla}ali obaveze prema dr`avi te, iako Op}ina uredno izda rje{enje o zatvaranju, nastavljaju s poslom, a policajcima pokazuju prvobitno rje{enje o dozvoli za rad. Zamjenik komandira PS Novo Sarajevo tako|er je razjasnio dilemu oko objekata za koje se zna da su dobili rje{enje o skra}enju radnog vremena, a sugra|anima i dalje ometaju san i mir. “Ugostiteljskimobjektimakoji konstantno vr{e razli~ite prekr{aje(prekora~enjeradnogvremena, preglasnamuzika...) ne izdaje se prekr{ajni nalog, ve} se podnosi zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka nadle`nom sudu, jer jedino sud u takvom slu~aju mo`e izre}i za{titnumjeruzabraneobavljanja

odre|ene djelatnosti do {est mjeseci“ naglasio je Gagula. ,

Skidanje pe~ata
Tek u slu~ajurecimoova tri, 7. novembra zape~a}ena UO koji su radili bez odobrenja, mo`e se govoriti o krivi~nom djelu ukolikoih vlasniciponovootvore, tj. skinu pe~at. “To }e bitikrivi~nodjelo- povreda slu`benog pe~ata i protiv takvih vlasnika policija {alje slu`beniizvje{tajKantonalnom tu`ila{tvuzbogizvr{enja KD“ na, glasio je Gagula. U NovomSarajevu, premarije~ima na~elnika Druge PU dr. Halida Ganije, bez dozvole radi oko 30 UO, a Gagulaje istakao da je te{ko govoriti koliko ih ta~no ima i koji su to prostori jer od Op}ine, koja dnevno ima po desetakzahtjeva za otvaranje ili zatvaranje UO, do sadanisudobivalirje{enjakojiod njihnemaju odobrenje.
A. SMAJOVI]

Vije}e roditelja i udru`enja Down sy i Duga

Radionice socijalne pravde
Simboli~na nagrada za uspjehe

goriji do 75 kilograma, pobjedama u pet me~eva, uz jedan poraz u polufinalu. Ina~e je student medicine, a u svojoj kolekciji ima i bronzane medalje sa Evropskog seniorskog prvenstva u Atini i Svjetskog univerzitetskog {ampionata u Podgorici.
A. S.

U Osnovnoj {koli Kova~i}i odr`ana je prva od tri radionice socijalne pravde u organizaciji udru`enja Vije}a roditelja osnovnih {kola Kantona Sarajevo @ivot sa Down sindromom i Duga. Radionica je obuka 25-30 u~esnika, od 16 do 19 sati, prema programu obrazovanja za dru{tvenupravdu, usmjerenomna razvijanjeproaktivnog pristupa u borbi protiv predrasuda i stereotipa. Svrha programa je podizanje nivoa znanja i kompetencija kod svih relevantnih faktora dru{tva (onih koji imaju mo} i privilegije, kao i mogu}nost formiranja javnog mnijenja) te gra|ana

s ciljem razvijanja atmosfere jednakosti i uzajamnog po{tovanja i, aplicirano na {kolski sistem, modelaobrazovanjazasnovanog na pravu na kvalitetno obrazovanje za sve. Prema rije~ima organizatora, djeca naj~e{}e i prihvate da zajedno u klupi sjede sa vr{njacima koji imaju neki poreme}aj u razvoju, ali njihovi roditelji ne. Stoga i jeste jedan od ciljeva upravo djelovati na svijest i uticati na uvrije`ene predrasude i stereotipe. Radionice planirane za 21. i 23. novembar bi}e odr`ane u istom terminu, ali u O[ “Vladislav Skari}“ . A. S.

OSLOBO\ENJE godine subota, 20. novembar 2010.
Klinika za ginekologiju i aku{erstvo KCUS-a

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

Po~elo preseljenje na Jezero
Sve~ano otvorenje GAK-a uslijedi}e 25. novembra, na Dan dr`avnosti BiH
Kako smo saznali u Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu, ju~er je po~elo preseljenje Klinike za ginekologiju i aku{erstvo (nekada{nja Klinika “Zehra Muidovi}“) iz zgrade biv{e O~ne klinike na Ko{evu, u obnovljenu zgradu na Jezeru, koja }e predstavljati jedan od referalnih centara u regionu. Preseljenje je po~elo prvo transportominventara iz stare klinike, potom }e uslijediti prevoz medicinske opreme kamionima, koja}e bitiposebnosterilisana dok bi na kraju, nekoliko dana prije zvani~nogotvorenja, 25. novembra ove godine,na Dan dr`avnosKlinika ima pet poro|ajnih i ~etiri operacione sale

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP

ti BiH, kada bude sva oprema kompletirana, uslijediotransport inkubatora i na kraju pacijenata u zgradu GAK-a na Jezeru, saznali smo u KCUS-u. Projekat obnove Klinike za ginekologiju i aku{erstvo finansirao je Zavodzdravstvenogosiguranja KS-a, kantonalnaVlada, ali i Vlada Turske u ukupnom iznosu od 28 milionamaraka. U ovoj godini Ministarstvo zdravstva KS-a je za zavr{etak gra|evinskih radova izdvojilo

devetmiliona KM, dok je Zavod zdravstvenogosiguranjaKantona obezbijedio 12 miliona KM za opremanje klinike, ~ija je obnovapo~ela jo{ 2002. godine. Novo porodili{te bi}e smje{teno na 5.650 kvadratnih metara. Klinika }e raspolagati sa 120 kreveta, uklju~uju}i pet poro|ajnih sala, intenzivnu njegu i ~etiri operacione sale sa najsavremenijom opremom i endoskopskom hirurgijom.
Mr. BABI]

Pal~ica za

mali{ane
U Mjesnojzajednici Trg oslobo|enja - Centar nastavljaju se aktivnosti brige o djeci iz porodica sa slabijim imovinskim stanjem, putem projekta saradnje sa razli~itimustanovama iz oblasti kulture, u okviru kojeg se organiziraju besplatno prisustvovanje mali{ana koncertima, predstavama i projekcijama, kao i posjete raznim institucijama. Tako je desetmali{ana od pet do ~etrnaestgodinanastanjenih u ovomMZ, prisustvovalobaletnojpredstavi„Pal~ica“ u Narodnom pozori{tu. Djecaiz ove mjesnezajednice do sada su besplatnoprisustvovalakoncertu Sarajevskefilharmonije i vidjelabaletnu predstavu „Pepeljuga“ u Narodnom pozori{tu, posjetilaZemaljskimuzej i prisustvovalaprojekcijamadje~ijihfilmoS. Hu. va u Cinema Cityu.

U organizaciji MZ Trg oslobo|enja - Centar

Akcija Paketi}i za sve

Prikupljanje
stvaritruista Dodanas organiod bro i ove godine Udru`enje al
zuje akciju pod nazivom Paketi}i za sve, koja ima za cilj da barem na jedan dan usre}i djecu iz socijalno ugro`enih porodica cijele BiH. Prvo prikupljanje stvari za paketi}e bi}e organizovano sutra, od 12 do 14 sati, u zgradi Unionkomerca. Iz Udru`enja Dobro isti~u kako }e prikupljati slatki{e, igra~ke, nove i polovne ali o~uvane, {kolski pribor, knjige, slikovnice, kape, {alove, rukavice, stvari za bebe, kao i novac za kupovinu stvari za paketi}e. Za sada odje}a se ne}e prikupljati, dok u Udru`enju ne dobiju potvrdu od centara za socijalni rad, {kola i organizacija sa kojima sara|uju u akciji, da `ele preuzeti i odjevne predmete.

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja danas }e bez napajanja elekti~nom energijom ostati trafopodru~ja: od 8 do 16 sati Hrasnica mejdan, a od 8.30 do 15 sati Bistrik potok.
Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, HercegNovi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5

PORODILI[TA

5 9

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15.15 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55, a radnim danima u 5.30, Kiseljak radnim danima u 16.15.

VOZOVI

Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30) Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

Polasci iz Sarajeva:

Dolasci:

Budimpe{ta 15.05, Keln 17.30 i 18.30, Istanbul 18

Istanbul 8.50, Minhen 12.25, Cirih 12.30, Be~ 14.10 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Amsterdam 15.45, Keln 17 i 18, Beograd 21.40 Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rot terdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam,

Dolasci u Sarajevo iz:

AUTOBUSI

AVIONI
Polasci:
Beograd 6.20, Zagreb 6.30 i 16, Cirih 7.10, Be~ 7. 5 i 14.55, Amsterdam 10. 5, Minhen 13, 1 1

sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te radnim danima u 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30,

20

KULTURA

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Japanski filmovi i muzika

Po~inju Tuzlanski pozori{ni susreti

Spahi} s drugim tajnikom japanske ambasade u BiH Maikom Hamakawa

Umjetnost ljubavi
Direktor Me|unarodnog festivala Sarajevo Sarajevska zima IbrahimSpahi}susreo se ju~er s drugim sekretarom Ambasade Japana u BiHMaikomHamakawa, koja ga je upoznala s prijedlogom da se na narednom Festivalu Sarajevska zima 2011 pod motom „Art of love“ predstavisedamsavremenihjapanskih filmova. Tako }e od 21. do 27. februara 2011. godine biti prikazani filmovi „Scena na moru“ redatelja Takeshi Kitanoa, „Ranjeni an|eli“ i „Bu|enje“ Junji Sakamotoa, „Kamuijev bode`“ Haruki Kadokawe, „Hotel Hibiskus“ Nakae Yujia, „Cvjetanje Etsuko Kamiya“ Kuroki Kazuoa i „Planinarske visine“ Masato Harade. Najavljena je i mogu}nost nastupa japanskog ansambla Wariki koji izvodi japansku tradicionalnu muziku.

Osam dana u znaku teatra
Publika }e u`ivati u predstavama, u izvedbi gostuju}ih pozori{ta iz na{e zemlje, Srbije i Ma|arske
Predstavom “Gospo|a ministarka“u re`ijiSulejmanaKupusovi}a i izvedbi ansambla Narodnog pozori{ta Tuzla, ve~eras u 19.30 sati po~inju 17. Tuzlanskipozori{nidani, koji}e trajatinarednihdesetdana. Pored “Gospo|e ministarke“ tu, zlanska pozori{na publika imat }e priliku u`ivati u jo{ sedam predstava, u izvedbi gostuju}ih pozori{ta iz na{e zemlje, Srbije i Ma|arske. Naime, Tuzlacima }e se predstaviti gosti iz Sarajeva, BanjeLuke, Beograda, Mostara, Pe~uha i Novog Sada. - Ovogodi{njipozori{nisusreti nisu razli~iti od ranijih. I dalje su bogati, dobri i `anrovski raznovrsni. Uvijek tu imamona{e prijatelje iz Sarajeva, Banje Luke, Pe~uha, NovogSada, Beograda, Mostara... koji do|u sa svojim najboljim predstavama. Ne biramo tematiku, nego jednostavno zamolimo na{e prijatelje iz tih pozori{ta da do|u sa svojimnajboljimpredstavama, koje su u njihovimsredinamapostigleizuzetanuspjeh, kazao nam je Armin ]ati}, v.d. direktor Narodnog pozori{ta Tuzla, isti~u}i da }e tuzlanska publika u`ivati u `anrovskojraznovrnosti, od mjuzikla do komedije. ]ati} je naglasio da je Narodno pozori{te Tuzla i ove godine imalo finansijskih problema prilikomorganizovanjasusreta, ali su uspjeli u{tedjeti na nekim drugimstvarima, kako bi se tradicija nastavila. - Ukoliko pogledamo druga festivale, koji su dobropodr`ani, onda mi ispadamopoputvje{tih ma|ioni~ara. Svake godine napravimo dobre susrete, uz najmanje finansija. No, izgleda da je to na{ usud i da tako trebamo raditi. Ovu manifestacijumoramoodr`ati, zaklju~io je ]ati}, koji je ve} nekoliko godina, zahvaljuju}i nemaru kantonalnih vlasti, sa titulom v.d. direktora, {to dovoljno govori o odnosu vlasti spram najstarijeg pozori{ta u sjeveroisto~noj Bosni. Prema rasporedu Tuzlanskih pozori{nih dana nakon “Gospo|e ministarke“ dan poslije, , na daske izlaze glumci iz beogradskogNarodnogpozori{ta, a odigrat }e predstavu “Pokondirena tikva“ u re`iji Jago{a Mar, kovi}a. U ponedjeljak }e nastupiti Hrvatsko kazali{te Pe~uh sa predstavom “Rogonje“ koju je , re`irao @elimir Ore{kovi}, a u utorak}e glumciNarodnogpozori{ta Sarajevo odigrati “Gra|aninplemi}“ re`ijiLarya ,u Zappia. Nakontrodnevnepauze, u narednu subotu na scenu }e Mostarskiteatarmladih sa predstavom “Usamljeni zapad“ u , re`ijiSelmeSpahi}. U nedjelju}e nastupitiNarodnopozori{te RSa sa predstavom “Zvijezda je ro|ena“ Milo{a Paunovi}a, a u , ponedjeljakSrpskonarodnopozori{te Novi Sad sa izvedbom “Painkillers“u re`iji Ive Milo{evi}. ^ast da zatvore ovogodi{nje susretedobili su glumciKamernog teatra 55 sa predstavom“Bjesnilo“ Sulejmana Kupusovi}a. ,
A. [E]KANOVI]

“Gospo|a ministarka“ otvara Susrete

31. festival evropskog filma u Vitronu

Najbolji film “Na putu”
Film „Na putu“ rediteljice Jasmile @bani} je na 31. festivalu evropskog filma u belgijskom gradu Vitronu dobio nagradu za najbolji film. Nagradu je uru~io gradona~lnik grada Vitrona, Michel Thiry. Prilikom dodjele nagrade, ka`e se u saop}enju „Deblokade“ redatelji, ca Jasmila @bani} je izjavila: “Veoma sam sretna zbog uru~ene nagrade. Pravljenje ovog filma je bio moj vlastiti put u nepoznato. Poku{ala sam kroz moje likove ukazati da klerikalizacija Evrope i svijeta postaje sve vi{e zabrinjavaju}a. Desni~ari i netolerancija danas dominirajuEvropom. Umjestoljubavi i razumijevanja razli~itosti, mi ru{imo mostove jedni prema drugima i nemamo me|usobni dijalog... Poput Lune i Amara, mi ne znamo kako da razgovaramo i kako da postanemo bolji ljudi. Ako ovaj film pokrenebilokakavdijalog, ja }u bitisretna i zahvalna, a festivali i nagrade dosta poma`u. Hvala `iriju, organizatorima a posebno zahvaljujem gledateljima i publici iz Virtona.“

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 082078 09 P Sarajevo, 20. 10. 2010. godine

POZIV ZA DOSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA U^E[]E U POSTUPKU ODABIRA NAJPOVOLJNIJEG PONU\A^A ZA POSTAVLJANJE APARATA ZA SLU@ENJE TOPLIH NAPITAKA U OBJEKTIMA UNIVERZITETA U TUZLI
Univerzitet u Tuzli poziva sve zainteresirane subjekte koji su registrovani za pru`anje usluga postavljanja aparata za slu`enje toplih napitaka, da dostave zahtjev za u~e{}e u postupku odabira najpovoljnijeg ponu|a~a za postavljanje aparata u objektima Univerziteta u Tuzli na pisarnicu Univerziteta, na adresi: Ul. dr. Tihomila Markovi}a broj 1, 75 000 Tuzla ili na fax. broj: 035/300-544, najkasnije do srijede 24. 11. 2010. godine do 14 h. Sve informacije zainteresovani mogu dobiti na broj telefona 035/300-515. Ugovor }e se zaklju~iti sa onim ponu|a~em koji dostavi najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu koju }e vrednovati posebno formirana komisija Univerziteta na bazi utvr|enih kriterija definisanih u zahtjevu za dostavu ponuda koji }e biti naknadno dostavljen zainteresiranim u~esnicima koji blagovremeno dostave zahtjev za u~e{}e. Postupak odabira ne}e se provoditi prema Pravilima Zakona o javnim nabavkama BiH.

Na osnovu odredbe ~lana 348. stav 3, 4 i 5. Zakona o parni~nom postupku (Slu`bene novine FBiH broj 53/03), Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Mahi} Amela, u pravnoj stvari tu`itelja "Labudovi}" DOO Zagreb, zastupan po punomo}niku Ibrahimpa{i} Zlatanu, advokatu iz Sarajeva, protiv tu`enog Suada Kova~evi}a, Bulevar Me{e Selimovi}a br. 65, Sarajevo, radi duga, V.SP. 4.000,00 KM. OBJAVLJUJE SLIJEDE]I

OGLAS
Poziva se tu`eni Kova~evi} Suad, Bulevar Me{e Selimovi}a br. 65, Sarajevo, da u roku od 30 dana dostavi odgovor na tu`bu od 31. 3. 2009. godine, kojom je predlo`eno da sud nakon provedenog postupka donese slijede}u presudu: "Nala`e se tu`enom KOVA^EVI] SUADU iz Sarajeva, Bulevar Me{e Selimovi}a br. 65, da tu`itelju "Labudovi}" d.o.o. za trgovinu i usluge Zagreb, Zagreb, Ul. zadvorska br. 44, Republika Hrvatska, isplati iznos od EUR 2.000,00 u protuvrijednosti KM, sa pripadaju}om zateznom kamatom, po~ev od 31. 10. 2007. godine, pa do isplate, kao i da mu nadoknadi tro{kove spora, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom izvr{enja." Na osnovu ~l. 70. stav 1. ZPP-a, tu`eni je du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1 ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Kad tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Dostava se smatra obavljenom protekom 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA Amela Mahi}, s.r.

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA Igra na rubu realnosti i sna

21

XXVII susreti kazali{ta/pozori{ta u Br~kom

@ivot je negdje drugdje
“Drama o Mirjani i ovima oko nje” drama je koja se doga|a nekom drugom, odnosno kao da se ve} sve to odavno dogodilo i zavr{ilo, a preostali su samo neki ostaci, neki repovi {to se vuku
Mladen BI]ANI]

Sve~ani, ceremonijalni ~in otvorenja pozori{nih/kazali{nih susreta u Br~kom, po tradiciji, pripada gradona~elniku, ono su{tinsko, po ~emu su prepoznatljivi, naravno, teatrima. Tako je bilo i u ~etvrtak - XVII festival teatra, temeljenog na dramskom tekstu autora poniklih sa ovog podneblja, a pi{u na nekom od jezika sa ovih prostora - bosanskom, srpskom ili hrvatskom otvorio je dr. Dragan Paji}, gradona~elnik Br~kog, a u zvani~ni program Susreta, {to traju do 26. novembra, uveo nas je umjetni~ki ansambl Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz Beograda. Selektor Sr|an Vukadinovi} odabrao je njihovu predstavu “Drama o Mirjani i ovima oko nje“ , autora iz Hrvatske, mladoga apsolventa na zagreba~koj Akademiji dramske umjetnosti Ivora Martini}a, komad {to je i praizveden na njihovoj sceni “Bojan Stupica“, a u re`iji Ive Milo{evi}, u februaru ove godine. Martini}, koji ina~e pi{e, osim dramskih tekstova, poeziju, prozu i filmske scenarije, u teatru se pojavljuje prije par godina, paradoksalno vi{e vani nego ovdje, dosta je prevo|en, pa ~ak ve} i na gra|ivan. Vezan je, sude}i po dosada{njem radu, dosta sa zagreba~kim festivalom novoga kazali{ta Eurokazom i tamo{njim teatrom ZeKaEm, a i komad {to smo ga vidjeli na otvorenju

Iz predstave beogradskog JDP-a

br~anskog festivala premijerno je izveden kao radio-drama, na Hrvatskom radiju 2009. godine. Jedna od karakteristika pristupa Martini}a dramskom tekstu, pomno je biranje naslova djela, o ~emu sam ka`e:

O~i u o~i
- Naslovu posvetim dosta vremena, on mi mora re}i ne{to o strukturi drame i temi. Koliko god banalno ti naslovi izgledali, ~ini mi se da to~no ukazuju na ono {to se u drami doga|a. I to mi je jako potrebno, da znam to~no {to `elim ispri~ati. Ja ne pi{em stvarni `ivot, nitimislim da je `ivotkazali{te. Prikazujem `ivot i imam potrebu stalno shva}ati kojim ja to mehanizmima radim. Ta imitacija `ivota me impresionira. I zbog toga su

upravo ovakvi moji naslovi, gotovo pa radni, da me stalno upozoravaju da to {to pi{em jest drama. - Komad kreira svet koji je potpuno irealan, sastavljen od beketovskih ose}anja nedostatka smisla `ivljenja. Ono ~ime glumci i ja operi{emo je uo~avanje ekstremnog u naizgled nedramati~nim `ivotima. Mi na{e likove zovemo „mali ljudi“ Oni pristaju na ume. renost `ivota koja vodi u potpunu mehanizaciju i postvarenje bi}a {to za posledicu ima zaboravljanje ume}a komunikacije s drugim bi}ima, tonjenje u repeticiju, u `ivot kao podra`avanje niza svakodnevnih rituala po scenariju koji je nametnut. Kopira{, a da sam ne zna{ za{to to radi{, ka`e Iva Milo{evi}, redateljica. Odista, ~itava drama kao da se

doga|a nekom drugom i negdje drugdje, odnosno kao da se ve} sve to odavno dogodilo i zavr{ilo, a preostali su samo neki ostaci, neki repovi {to se vuku iza djelovanja junaka komada, ne{to {to samo mo`e podsjetiti na ono {to su nekada bili i zna~ili.

Brisanje pra{ine
Ta banalnost svakodnevice i njenih rituala, poput neke male enciklopedije trivijalnih ku}nih poslova i uobi~ajenih radnji-peglanja, brisanja pra{ine i pau~ine, pranja prozora, pe~enja kola~a koje nikako ne uspijeva, vo|enja razgovora koji nikuda ne vode i ni{ta ne zna~e, uz beskrajno pu{enje i ispijanjekafe- kulminira u povremenim ispadima tih Martini}evih anti-junaka koji su neka is-

Gluma~ki ansambl JDP-a iz Beograda, predvo|ensjajnom Mirjanom Karanovi}, u naslovnoj roli, tu igru na rubu stvarnosti i fikcije, realnosti i sna, vodi vrlo uspje{no. Jelena Petrovi}, kao najmla|a, uz Branku Petri}, Cvijetu Mesi} i An|eliku Simi}, uz suigru Marka Ba}ovi}a, Fe|e Stojanovi}a i Bojana Lazarova, kao mu{kog dijela ekipe, Martini}ev komad, u inscenaciji Ive Milo{evi} (sukladno scenografskorje{enjeGor~inaStojanovi}a, kostimograf Maja Mirkovi}, kompozitor Vladimir Pejkovi}) donose upravo na na~in kako to dramski tekst tog tipa zahtijeva - bez velikih gesta, suzdr`ano, ali zato sa`eto i koprimirano, tako da se ni{ta ne zaboravi. Veliki Robert Wilson rekao je za Samuela Becketta: “To je pisac koji je pun vremena“ Ta punina vremena . {to je mo`e zahvatiti jedan dramati~ar mogla se osjetiti i u najboljim trenucima predstave “Drama o Mirjani i ovima oko nje“ Ivora Martini}a, u re`iji Ive Milo{evi} i izvedbi JDP iz Beograda, kojom su otvoreni XVII susreti pozori{ta/kazali{ta u Br~kom. kra pobune i revolta, poput egzaltiranog pjeva~kog nastupa najmla|eg lika, k}eri Veronike, ili verbalnog napada na mu`a frustrirane, bijesne doma}ice Ankice - ali sve to odmah biva zaboravljeno, sve nestaje duboko pokopano u njihovoj nemogu}nosti da spoznaju {to su i tko su.

Jedinstven doga|aj u BiH

No} teatra
Prvi put u na{ojzemljijedan projektokupljazajednonacionalne, entitetske, kantonalne, regionalne, gradske, op}inske, privatne i javne teatre, centre za kulturu, institute, ustanove, udru`enja, muzeje, umjetni~keorganizacije. Naime, Bosanskonarodnopozori{te Zenica pokrenulo je ove godineme|unarodnipozori{ni projekt No} teatra za BiH. Ovaj jedinstveni jednodnevni doga|aj ostvarit }e se danas. Obuhvatit }e teatarske predstave, te ostale oblike scenskihumjetnosti: me|unarodnekoprodukcije i gostovanja, ~itanja i uprizorenja tekstova suvremenih evropskih autora, vi{ejezi~nost, okrugle stolove i susrete s direktniminternetskim uklju~ivanjem, koncerte, izlo`be, igraonice i radionice za djecu, te prigodnu gastronomsku ponudu. BNP Zenica u suradnji sa hrvatskimpartneromkoordinirali su zajedni~kimprogramom u BiH i Hrvatskoj i time doprinosime|unarodnojsuradnji i promocijimultikulturalnosti na ovim prostorima. Svojeu~e{}epotvrdilo je 30 teatara iz 15 bh. gradova. (Banja Luka, Bugojno, Kakanj, Konjic, Lakta{i, Mostar, Mrkonji}-Grad, NoviGrad, Prijedor, Sarajevo, Travnik, Tuzla, Zavidovi}i, Zenica, Zvornik). U Banjoj Luci na sceni Gradskogpozori{taJazavac bit }e odigrana predstava “Mr. Bean“ a Narodno pozori{te , Republike Srpske }e ugostiti dramsku sekciju banjalu~ke Gimnazije sa predstavom“Jedinica sa suncobranom“ i diplomskom predstavom Andrije Dani~i}a i Vladimira Ni}iforovi}a“Zoolo{kapri~a“ . Na Velikojsceniovogteatra bit }e izvedene dvije predstave: “Sa smijehom kroz“ i “Divlje meso“ Studentsko pozori{te . BanjaLukaodigrat}e predstave“To~ak“ i “Ho}uku}i“ . DIS teatar}e imatikabare “No}za pam}enje“ iteatar party, dj, vj, stand up komi~ari. U Sarajevu}e u Narodnom pozori{tu biti odigrana predstava “Caligula“ zatim u Ka, mernom teatru 55 izvedena monodrama Hasije Bori} “Ovo je zemlja u kojoj utjehe nema“ i izlo`ba pozori{nih plakata. Na Akademiji scenskih umjetnosti }e publika mo}i pogledati predstavu “Plastelin“ a u Centru za kul, turuSarajevogostovat}e Narodno pozori{te Mostar sa

Od jutra do ve~eri

predstavom “Nije ~ovjek ko ne umre“ Tanzelarija }e na . prostoru ispred Vje~ne vatre izvesti suvremenu plesnu ta~ku “Put your face on!” (Lea Jerlagi}). U Zenici}e bitiodigrane tri predstave. Na scenu Bosanskognarodnogpozori{taiza}i }e glumci sa predstavama “Mladi princ i istina“ “^etiri , princeze i jedan zmaj“ i “Sex, la`i i divlje guske“ U foajeu . BNP-a bit }e otvoreneizlo`be.
Mr. S.

Mostar je, naravno, va`na kazali{na adresa na mapi ovog jedinstvenoga doga|aja, i prvi program po~inje ve} danas, u 11 sati na Maloj sceni HNKa Mostar, kada }e biti izvedena dje~ija predstava „Ivica i Marica“ bra}e Grimm, u re`iji Sande Krgo - Soldo, a u 20 sati bit }e izvedena najnovija predstava ovog kazali{ta „Romanca o tri ljubavi“ u re`iji Jo{ka Juvan~i}a. Narodno pozori{te Mostar gostovat }e u Sarajevu, u Centru za kulturu, gdje }e izvesti predstavu „Nije ~ovjek ko ne umre“ Lutkarsko kazali{te . Mostar u 20 sati }e izvesti predstavu “Acipaknevrc” po bajci „Crvenkapica“ bra}e Grimm, u re`ijiEdijaMajarona, dok su za 21 sat planirali~itanje poezije bh. autora za djecu. Mostarski teatar mladih u 11 sati na Gradskoj sceni „Toni Pehar“ izvest }e predstavu „Ru`no pa~e“, u 20 sati izvest }e predstavu “Balada o lososu i zga`enoj travi” a s predstavom „Kako sam , nau~ila da vozim“ u re`iji Selme Spahi}, gostovat , }e u BNP-u Zenica. Kad je o cijenama ulaznica rije~, barem po onome {to je navedeno u programu, ve}ina kazali{ta je omogu}ila besplatan ulaz posjetiteljima (jer cilj manifestacije i jest privu}i publiku u {to ve}em broju), dok }e MTM ulaznicu za jutarnju predstavu „Ru`no pa~e“ naplatiti dvije marke, a za „Baladu o lososu i zga`enoj travi“ {est maraka. Lutkarsko kazali{te i HNK Mostar su u programu ve} stavili napomenu da je kod njih ulaz besplatan.
D. MARIJANOVI]

22

OGLASI

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

24 Pogledi

SEDMI^NI POLIGON

20. novembar/studeni 2010.

[ejla Kameri} na ulicama Sarajeva

U CINEMAS KLUBU SLOGA

1395 dana bez crvene
Posao oko snimanja jednog dijela prvog dugo me tra`nog igra nog fil ma is ta knu te bh. umjetnice [ejle Kameri} pod nazivom“1.395 dana bez crvene“, privodi se kraju na ulicama Sarajeva. Na{ fotoreporter ih je zatekao u radnoj atmosferi, a kako saznajemo, snimanje filma koji je inspiriran ratnom pri~om, po~elo je prije desetak dana. Glavnu ulogu u ovome filmu (kao jedina) igra [panjolka Maribel Verdu. Ekipa na ~elu s redateljicom na ulice glavnog grada vra}a se ponovo u decembru. Zanimljivo je da se skoro cijeli film snima na ulicama! Uz [ejlu Kameri} sure`iser je Anri Sala iz Albanije. Premijera filma o~ekuje se polovicom idu}e godine.

Koncert Emira &Frozen Camels
Bend Emir & Frozen Camels odr`ao je koncert u petak nave~er, u Cinemas klubu - Sloga. Interesovanje za ovaj koncert je bilo veliko, pa su Emir i ekipa nastupili pred punom dvoranom ovog sarajevskog kultnog kluba. Nakon uspje{nih koncerata u Mostaru i Zenici u sklopu svoje bh. turneje i sarajevska publika je u`ivala u pjesmama sa dosada{nja tri albuma ovog benda. Po prvi put Emir & Frozen Camels su u Sarajevu predstavili i pjesme sa svog posljednjeg albuma “No pasaran“, dobitnika ovogodi{nje regionalne muzi~ke nagrade “Indexi“ u kategoriji za najbolji rock album godine.

BEZIMENA LJUBAVNA PRI^A

Angeline nema u Sarajevu!
Trakavica oko snimanja filma Angeline Jolie, Bezimena ljubavna pri~a, koja tretira rat u BiH, se nastavlja. Ne{to malo pasa`a za ovaj, ve} sada kontroverzni uradak, snimljeno je na nekoliko lokacija u Sarajevu i Vare{u, ali i pored najava i o~ekivanja, do trenutka pisanja ovoga teksta (petak u podne) slavna holivudska diva se nije pojavila u glavnom gradu BiH!? Da li zbog peripetija i bruke oko “izdavanja dozvole“, ili obaveza u Budimpe{ti, koja joj je {irom otvorila vrata da radi, tek Angeline nema - jo{? Da li }e do}i i kada, ne zna se, kao ni to da li }e se odigrati obe}ani susret i razgovor s udrugom @ene `rtve rata, koja je prva potegla probleme s ovim filmom. Dotle, evo nekoliko fotki s lokacija u Sarajevu...

20. novembar/studeni 2010.

Pogledi 25 ZA PAM]ENJE

Energija urbane muzike

POPPER Vlastiti sustav predrasuda
“ Doista, moramo na neki na~in biti skepti~niji od sociologije spo... znaje; jer nema sumnje da svi trpimo od vlastitog sustava predrasuda (ili “totalnih ideologija“); da svi mi mnoge stvari dr`imo samorazumljivima, da ih prihva}amo nekriti~no, ~ak s naivnim i oholim uvjerenjem da je kritika posve suvi{na. A znanstvenici nisu iznimka od tog pravila, premda su se mo`da rije{ili nekih svojih predrasuda na vlastitom podru~ju. Ali to nisu postigli pomo}u socio-analize niti ikakve sli~ne metode; oni se nisu poku{ali uspeti na vi{u razinu s koje bi mogli razumjeti, socioanalizirati i ukloniti svoje ideolo{ke ludosti... (Karl Popper, Sociologija spoznaje)

Alenova podloga ljepoti Rija!
Za kantautora Alena Had`i} - Morrisa ~uli su u Brazilu i Francuskoj, nakon {to se ovda{njoj muzi~koj javnosti sa ansamblom Bassett predstavio i u TV emisiji Dobri ljudi
a prvom muzi~kom CD mladog francuskog inter pre ta to ra Mat thieu Gaudin, koji }e uskoro biti promovisan na}i }e se i pjesma Enfuir (Ja~i) koja je nastala u saradnji sa sarajevskim kantautorom Alenom Had`i}em Morrisom. Do saradnje je do{lo nakon {to je na internet stranici You Tube objavio nekoliko obrada poznatih pjesama u vlastitoj interpretaciji. To je samo jedan od Morrisovih muzi~kih uspjeha van granica BiH. Prije nekoliko mjeseci njegova muzika bila je podloga za modnu reviju u Rio de Jeneriu (Brazil). Nakon {to su sasvim slu~ajno ~uli interpretaciju jedne od Morrisovih melodija organizatori se vi{e nisu dvoumili {ta }e biti muzi~ka podloga za prezentaciju novih modnih ekskluzi vi te ta. Na kon {to je re vi ja okon~ana, stigle su laskave pohvale muzi~kih znalaca.

N

HESSE Zadovoljstvo i ljubav
“ kustvo nas uvjerava da nijedan odnos, nijedno prijateljstvo, …Is nijedno osje}anje ne mo`e opstati ako u njega unesemo krv na{e krvi, ljubav, zajedni{tvo, `rtve i borbu. Svako zna i iskusio je kako je lako zaljubiti se i kako je te{ko lijepo i iskreno voljeti. Ljubav se, kao i sve prave vrijednosti, ne mo`e kupiti. Kroz va{e vene mo`e prostrujati zadovoljstvo, ali ne i ljubav… Uostalom, ni{ta nije uzaludnije od razmi{ljanja o onom ko se voli… (Hermann Hesse, Sretan je ko umije voljeti)

Prvi singl
Bosanskohercegova~ka muzi~ka javnost sa nestrpljenjem o~ekuje njegov singl sa pjesmom “Pribli`i se” nastalom u saradnji Denisom Mehmedovi}em koji `ivi i stvara u Sloveniji. Singl }e biti “upakovan“ i u muzi~ki TV spot Alen Morris je glas {kolovao kod profesorice Gordane Topi}. ^lan je mu{kog vokalnog ansambla Bassett a ve} nekoliko godina intenzivno komponuje i pi{e tekstove “za svoju du{u“ . Nastupio je i na nekoliko muzi~kih festivala u BiH. [iroj bosanskohercegova~koj javnosti uspje{no se predstavio u serijalu Federalne televizije “Do bri lju di“ pje va ju}i sa Femm&Bassett ali i u solo numerama. Drgocjeno scensko i interpretativno iskustvo stekao je i u

nastupima u Kamernom teatru 55 u predstavi Svjedok Mikija Trifunova, gdje su Bassett i grupa Konvoj izvodili nekoliko muzi~kih numera.

Glasovi i plagijati
Glas mu se ~uje i na CD Jasne Gospi} nastalom u saradnji ove poznate interpretatorke pop muzike i Bassetta. Za pjesmu “Eto tebe da me razo~ara{“ sni, mljen je i video spot. Pri kraju je studija `urnaliistike na Fakultetu politi~kih nauka

u Sarajevu. Priznaje da ga vi{e ga interesuju odnosi s javno{}u nego klasi~an novinarski rad u redakciji te da }e u budu}nosti ipak vi{e biti prisutan u svijetu muzike nego novinarstvu. Ve} je zapo~eo bri`ljivi odabir nota i stihove za prvi CD. Opredijelio se za urbani pop s namjerom da uti~e na sada{nji repertoar medijske i muzi~ke scene prezasi}ene folkom i nekvalitetnim glasom njihovih interpretatora i nota “ukradenih“ s juga.
H. Arifagi}

USPENSKI Vje{ta~ke sklonosti
“...Li~nost je sve {to je nau~eno, na ovaj ili onaj na~in, “svjesno“ ili “nesvjesno“ u uobi~ajenom zna~enju ovih pojmova. U ve}ini slu~ajeva “nesvjesno“ zna~i opona{anje, koje zapravo igra veoma va`nu ulogu u formiranju li~nosti. ^ak i u instinktivnim funkcijama, koje bi po prirodi trebalo da budu slobodne od li~nosti, obi~no postoji puno takozvanih “ste~enih ukusa“ to jest , svih vrsta sklonosti ili nesklonosti ste~enih opona{anjem i fantazijom. Ove vje{ta~ke sklonosti i nesklonosti igraju veoma va`nu i vrlo pogubnu ulogu u ljudskom `ivotu... (Pyotr Demianovich Uspenskii, Psihologija mogu}e evolucije ~ovje~anstva)

26 Pogledi

20. novembar/studeni 2010.

P

ostizborni dani u Bosni i Hercegovini ubrzano teku, a u zemlji osim konstituisanja Predsjedni{tva dr`ave, ni{ta novog {to bi ukazalo na to da }e ubrzo uslijediti i formiranje ostalih organa zakonodavne i izvr{ne vlasti na dr`avnom i ostalim nivoima, posebno u Federaciji BiH i njenim kantonima. Ovaj proces za sada ne{to br`e ide rs. Politi~ke partije jo{ se nadmudruju oko formiranja ve}ine neophodne za konstituisanje dr`avnog parlamenta i izbor prvog ~elnog ~ovjeka Vije}a ministara, a iz Federacije BiH i ve}ine njenih kantona jo{ nema pouzdanih naznaka o strukturi i mogu}im nosiocima najodgovornijih predsjedni~kih i ministarskih funkcija.

^ekaju}i novu vlast svi misle na ekonomiju

Rastanak sa pro{lo{}u
Iz politi~kih razloga usporene su i odre|ene privredno-ekonomske aktivnosti u zemlji (poput zapo~etog investiranja u nove elektroenergetske objekte) jer i veliki broj privrednika o~ekuje {ta }e re}i i ponuditi nova vlast. A od nje se prema rije~ima Mladena Pandurevi}a, direktora Udru`enja poslodavaca FBiH, o~ekuje da odmah preduzmu mjere na rastere}enju privrede, obezbijede poticaje proizvodnim i izvozno orijentisanim kompanijama i onima koje obezbje|uju otvaranje novih radnih mjesta. Jedan od pioriteta trebalo bi da bude ubrzavanje i pokretanje investicionih poduhvata, naro~ito u sektoru energetike, gra|evinarstva i saobra}aja. I na kraju, ali ne najmanje va`no, vlada odmah mora iskoristiti sve svoje ovlasti na stavljanju sive ekonomije u realne okvire i obezbijediti jednake uslove poslovanja za sve privredne subjekte, na principima slobodne i ravnopravne tr`i{ne utakmice. Poslodavci dakle tra`e sistemske mjere a ne {minku i kozmetiku za kojom }e nove vlade posegnuti kako bi u prvih sto dana vlasti privrednicima i narodu zamazale o~i da su se ozbiljno uhvatile u ko{tac sa nagomilanim ekonomskim i sve dramati~nijim socijalnim problemima. U BiH nije napravljena ozbiljna dijagnoza stanja u ekonomiji a bez nje ne mo`e biti ni pravih mjera. Dr. Anto Domazet, profesor sarajevskog Ekonom-

BiH je u dubokoj strukturalnoj krizi
Mogu}e je da BiH u kratkom periodu zabilje`i ekonomski rast, ali }emo izlaz iz duboke politi~ke i ekonomske krize jo{ dugo tra`iti
kturalnih promjena i novih politika. Sve bi politike morale imati krajnji kriterij validnosti i prihvatljivosti u efektima produktivnog zapo{ljavanja. Ako se tome okrenemo, onda }e i makroekonomske politike, i politike unapre|enja poslovne okoline, i fiskalne politike i industrijske i trgovinske i politike javne potro{nje, i politike promocije stranih direktnih investicija, javno-privatnog partnerstva, politike privatizacije, politike obrazovanja i zdravstva, socijalnog sektora i penzijskog sistema, imati jasan smisao i test djelotencijale za ve}u ekonomsku efikasnost i bogatiji materijalni `ivot. Socijalna dr`ava za koju se on bori nije samo dr`ava koja dijeli socijalne kompenzacije gra|anima. To je dr`ava koja gradi efikasan sistem tr`i{nog poduzetni{tva uz regulirana tr`i{ta i jedinstvo privatnog i javnog kapitala i visoku kvalitetu javnih servisa dostupnih svim gra|anima pod jednakim uvjetima. To je dr`ava koja izravno stva ra uvje te za no va ra dna mjesta – i kroz obrazovni sistem, i kroz makroekonomski i politi~ki sistem i kroz svoj odnos pre-

HE Grabovica

Anto Domazet

Mladen Pandurevi}

skog fakulteta i direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu, kao predsjednik Savjeta za ekonom ski ra zvoj So ci jal de mo kratske partije BiH, sudjelovao je u kreiranju ekonomske politike ove partije za ovogodi{nje izbore. Upitan {ta smatra prioritetima kazao je da se upravo zbog nedostatka prave slike o nacionalnoj ekonomiji u na{im uslovima primjenuju parcijalne mjere, pri ~emu se sporo napu{taju lo{e politike iz pro{losti. - BiH je u dubokoj strukturalnoj krizi koja se ti~e samih osnova konkurentnosti. Ona se ne mo`e rje{avati bez dubokih stru-

KRITERIJ BiH je u dubokoj strukturalnoj krizi koja se ti~e samih osnova konkurentnosti. Ona se ne mo`e rje{avati bez dubokih strukturalnih promjena i novih politika. Sve bi politike morale imati krajnji kriterij validnosti i prihvatljivosti u efektima produktivnog zapo{ljavanja
tvornosti, kazao je za Poglede. U svojim ekonomskim politikama SDP tretira ekonomiju kao oblast koja slu`i ostvarenju blagostanja gra|ana BiH. Konkurentna ekonomija stvara poma organiziranom kriminalu i korupciji i kroz raspolaganje javnim resursima i kroz poticanje poduzetni{tva i kroz funkcije pravne dr`ave. Ekonomija je da nas ta lac lo {ih po li ti ka i klju~no je pitanje promijeniti te politike i kreirati nove za novi na~in vo|enja ekonomije.

Racionalni i ofanzivni
Poslovna zajednica je poprili~no svjesna ~injenice da ne mo`e o~ekivati brza rje{enja koja bi kako to ponekad ~ine ljekari i “mrtve dizala na noge“. Iz tog razloga potez vrijedan pa`nje napravili su Udru`enje poslodavaca FBiH i Privredna/Gospodarska komora FBiH kada su prije nekoliko sedmica potpisali sporazum o saradnji. Prepoznali su interes svojih ~lanica da organizovanije i agresivnije nastupe prema institucijama izvr{ne i zakonodavne vlasti, u cilju za{tite interesa poslodavca, {to do sada nije uvijek bio slu~aj. ^ak {ta vi{e, bilo je primjera da su i Komora i poslodavci prema institucijama vlasti nastupali bez koordinacije i sa razli~itih pozicija. “Veoma nam je va`no da racionalno koristimo kadrovske, tehni~ke i stru~ne potencijale. Za{to bi po-

slodvaci dva puta nepotrebno pla}ali paralelne aktivnosti, kada mo`emo rade}i svako svoj dio posla, iste efekte posti}i razmjenom informacija i dostignu}a ova dva subjekta ili ~ak izradom zajedni~ke baze podataka“ komentari{e Mladen Pandurevi}, , direktor Udru`enja poslodavaca FBiH. Pri tom je siguran da imaju vi{e {ansi za uspjeh ako zajedno budu radili na izradi i lobiranju na usvajanju prijedloga koji idu u pravcu izgradnje adekvatnog poslovnog okru`enja. Nije neva`no i to da sporazum predvi|a i zajedni~ku izradu projekta i zajedni~ki nastup prema donatorima, prvenstvena prema IPA fondovima Evropske unije. Nije neva`no da je ovo prvi potpisani sporazum nakon potpisivanja sporazuma izme|u evropske asocijacije komora i evropskog udru`enja poslodavaca, koji sadr`i iste principe kao i na{ sporazum.

Urgentnih 100 dana
Rije~ je dakle o potrebi velikih preokreta koji tra`e i dugo vremena, no za dr. Domazeta je i problem kako o njima posti}i politi~ki konsenzus u okviru politi~kih koalicija koje }e formirati budu}e vlade. Svih pet politika pripremljenih za izbore stvaraju konzistentan politi~ki okvir za ekonomsko-socijalni preokret u zemlji i oni su u neraskidivoj vezi. No na prvom mjestu je ipak borba protiv korupcije, jer }e to imati pozitivne

znakove u ja~anju povjerenja investitora. Oni }e biti ohrabreni da krenu u nove projekte. Sa reformama javne administracije i javnog sektora, kako smatra Anto Domazet, imat }emo pozitivne odjeke u poslovnom sektoru i refleksije na makroekonomsku stabilnost. Naravno, mjere iz oblasti ekonomskog upravljanja moraju imati svoju urgentnu (do 100 dana), kratkoro~nu (do godinu dana) i srednjoro~nu dimenziju koja pokriva mandatni period novih vlada. Iako su u znaku nastojanja izvo|enja zemlje iz recesije, politike moraju izvesti zemlju na put reformi koje imaju svoju refleksiju u konkurentnosti, izmijenjenoj strukturi stvaranja i potro{nje GDP i motiviranju ljudi na stvarala{tvo. BiH u kratkom periodu mo`e zabilje`iti ekonomski rast kakav je ve} nagovije{ten u skicama pojedinih ekonomskih politika doma}ih analiti~ara i me|unarodnih financijskih institucija. Ali za BiH nema izlaska iz duboke politi~ke i ekonomske krize dok se kroz odr`ive politike ne postigne stabilan rast investicija i zaposlenosti, koji normalno treba da vodi i rastu dohotka, pla}a, penzija i `ivotnog standarda Hajdar Arifagi} gra|ana.

20. novembar/studeni 2010.

Pogledi 27

GRADSKI DANI TEKU

Nema nam lijeka - treba jo{ vi{e ljubiti!
“Kakva bi ti{ina nastala kad bi ljudi govorili samo ono {to znaju.” (K. Capek) onome {to gradskom ~ovjeku treba...al u crtanom filmu!

Saobra}aj-haos
Ovo se vi{e izdr`ati ne da! Saobra}ajni haos po ulicama, trgovima, ba{~ama, ulazima, prolazima, parkovima, trotoarima, zabranjenim zonama. Samo {to nam jo{ u spava}u sobu direkt ne u|u. [ta rade ispod prozora - ne vrijedi nikome ni pri~ati, ne bi vjerovo. Il bi ga suze obljevale. Naro~ito ako je do{o iz neke {irine. Sa ra je vo su, dok se jo{ pla ni ra lo, pra vi li za maks pe de set hi lja da vo zi la. Da nas ih je, ka`u, vi {e od 150.000. Pa gdje to sta ne? Gdje god vide zgodno mjesto, po sa de li me nog lju bim ca. [ta ra de vlas ti, ili na dle`ni, ka ko ih vo le zva ti po mno gim televizijama? Eno ih prave podzemnu gara`u pod Pozo ri {tem. Kad ve} ne mo gu ovu je din stve nu us ta no vu, va`nu za dr`avu i gra|ane, osoviti kako bi trebalo, na noge, mo gu joj pot ko pa ti te me lje i bu kval no ba{. Jer, {to ne bi, re zo ni ra ju in te resd`ije kan to nal ne, jo{ vi {e op}in ske. Kad smo mo gli otvo ri ti di vnu, bu hlju pi ja cu u srcu grada, {to ga ne bi mogli zagadi ti do da tno. Umjes to da za bra ne sao bra}aj u u`em grad skom jez gru, os ta ve ga lju di ma-{e ta~ima-pje {a ci ma-tu ris ti ma, a ogromne gara`e svake vrste, pra ve od Ma ri jin dvo ra na ni`e, oni za trpa va ju, pro da ju i za ti ru sve grad sko. Da ov dje politi~ari odgovaraju gra|anima, i sami bi to vidjeli. Bar u vrijeme dok ih posje}uju i s njima diskutiraju o

Jaja na pijaci
@ali mi se trgovkinja i vrijedni individualni poljoprivredni proizvo|a~, Vahida, na Markalama, kako joj inspekcija ne da oka otvoriti. -[toooo? - Prodajem jaja! - I? - Pa, inspekcija nam to ne da, mada to radimo ja i moja kom{inica...par {koljki. - Pa zabranjeno je, zar ne? - Jeste...Ali nije zabranjeno prodavati po ulicama, trotoarima, i ne znam gdje sve ne, i jaja, sir, kajmak, povr}e, ribu...od kojih se svijet truje. Tamo inspekcija ne ide...Dok mi pla}amo sve da}e, treba jo{ i kazne. To nigdje nema. Nepravda, brate...

ternet-mre`ama. Helem, tako ti je u Sarajevu ljeta gospodnjeg 2010, mjeseca studenog. A ni ostali nisu mnogo topliji!

Izapono}na ulica
Prostrane, ~iste, tihe, otvorene. Gradske ulice oko jedan ujutro. Mo`e{ dihati duboko i hodati {iroko. Ako te ne zasko~e otima~i mobitela, nov~anika, torbi. Ili nedofiksani. Propuste li te pak, ~uvaj se jure}eg, polovnog auta, koje }e te sti}i i na kraj nogostupa.

Dijalog prvi
Usred grada, restoran~i}, kafanica, onako za gu{t. Dru{tvo u susjedstvu je malo “zamaglilo“. Jednom su zapeli maligani, pa je na{ao prvi zid. - Ti, kako god, uvijek padne{ na kamen, ka`e mu drug za stolom. - Ama, pusti me, vidi{ da sam razbio glavu, odgovara udareni. - Jah...To ti ka`em...

Nema vi{e privatnosti
Odem na pi}e u (biv{u) Slogu. Sad joj ime Cinemas!? Sretnem poznanice, “emancipirane“ `ene koje izlaze same petkom nave~er! Pod gasom, grak}u da se fotografiramo. Hajde, de. I odem, preglasna muzika, za moje staromodne u{ me o}era ranije. Kad, da vidi{ sutra. Na famoznom Facebooku, kojega sre}om ne upra`njavam, sve same, drugarske, privatne fotke, i uz njih namontirana pri~a po izboru onih koje sam vidio tri minute! Tako ti ne preostaje ni{ta drugo, do se kriti i kad ulicom ide{, u prodavnici pazaruje{, kafu pije{ ili se tu{ira{! Hoda{ li ulicom, ima{ odli~ne izglede da te zgazi auto. Zaluta{ li pred kakva posttraumatski na~etog, te{ko tebi. Ako i to pre`ivi{, prodat }e te ve} neko bjelosvjetskim besposli~arima po mnogobrojnim in-

Dijalog, posve drugi
- Du{e, ti kakav si to ~ovjek? - Onaj koji ka`e kako nema sunca bez svjetlosti ni ~ovjeka bez ljubavi. - Ali ti mi nanosi{ zlo! - Ljubav se nikada ne ra|a u zloj du{i. - Godinama, ~ini mi se, ti me ne voli{? - Ljubav nema godina. Ona se uvijek ra|a. - Ma{tovit si, po obi~aju... - Jadna je ljubav, ako je ne prati ma{ta. - Ne vidim da me voli{? - Jezik ljubavi je u o~ima. - Mu~i{ me, ostavit }u te, tako mi moga boga, reci ne{to... - U ljubavi nema lijeka, nego treba jo{ vi{e ljubiti...
Ramo Kolar

28 Pogledi

20. novembar/studeni 2010.

ISTRA@IVANJE Na Istoku `ene unajmljuju maternicu

Pu{enje isklju~eno, euri obavezni
U potrazi za surogatskim majkama neplodne `ene putuju ~ak u Ukrajinu jer je u njihovim zemljama zabranjeno platiti da druga osoba rodi dijete za njih
i}e, pu{enje i droge su isklju~eni; zdrava prehrana je obavezna. Dok RumijanaNen~eva(34), zubarica iz bugarskoga grada Varne nabraja kojih se pravila ima pridr`avati majkakoju}e odabrati kao surogatsku, glas joj postaje sve slabiji i ti{i. U potrazi za surogatskom majkom Nen~eva je doputovala u Ukrajinu. Zbograkamaternicekoji joj je dijagnosticiran u lipnju 2008. ne mo`eimativlastitodijete. Ona je dio sve ra{irenijegfenomena: zbog zabrane surogatske trudno}e u svojimzemljama, `enekoje ne mogu zatrudnjeti putuju tisu}amakilometara u Ukrajinu i ondje unajmljuju maternicu neke druge `ene.

P

˘Liberalni zakoni
U biv{u sovjetsku republiku Ukrajinuprivla~e ih tamo{njiliberalnizakoni o surogatskommaj~instvu na komercijalnoj osnovi, razmjerno razvijena zdravstvena infrastruktura - i cijena. Ve}ina `enâ koje se upu}uju u Ukrajinu dolazi iz zapadneEurope i obijuAmerikâ - samo {to si one te cijene obi~no mogupriu{titi. No sve je vi{ezaposlenih pripadnicâ srednje klase s Balkana, poputNen~eve, za koje taj iznos jo{ uvijek zna~i veliku `rtvu. Osoblje Me|unarodnog centra za surogatskomaj~instvo u ukrajinskomgraduHarkovu(International SurrogateMotherhoodCenter/ISMC/- http://www.surrogate-mother.ru/eng/) govori Nen~evoj da ona nije jedina `ena iz Bugarske s tim prezimenomkoja je do Harkova pre{la preko 2 000 km. “Imamo mnogo pacijentica s Balkana“ povjerljivo joj ka`e `ena , koja radi u Centru. Nen~eva zamje}uje tu drugu putnicu s Balkana, Sne`anu, bucmastuMakedonku ~etrdesetih godina. @ena iza pulta poslovnim tonom obja{njava Nen~evoj da se surmama (surogatska majka na ruskom) mo`e odabrati na dva na~ina. @enu koja }e nositi dijete mogu odabrati lije~nici klinike

ETI^KE DILEME @enama koje ne `ele biti tabuizirane zato {to nemaju djece, a ne `ele ih posvojiti, jedino je rje{enje prona}i surogatsku majku koja }e njihovu jajnu stanicu donijeti do zrelosti. Pred ve}inu vladâ, me|utim, surogatsko maj~instvo postavlja ozbiljne eti~ke dileme, u prvom redu vezane uz to {to su `ene pla}ene da nose dijete za nekoga drugog
“Feskov“ - u kojoj se izvode potrebni medicinski zahvati - ili ju ona samamo`eodabrati s dugogpopisa ISMC-a. “Imamobogatudatotekukandidatkinjâ“ nastavlja`ena, “plavu{e, brinete, plavooke, slavenskitipovi, one tamnijeputi, one s vi{omnaobrazbom. Ako se ispostavi da njeni zdravstveni pokazatelji nisu kompatibilni s va{ima, odabir se mo`e ponoviti.” @enamakoje ne `elebititabuizirane zato {to nemaju djece, a ne `ele ih posvojiti, jedino je rje{enje prona}i surogatsku majku koja }e njihovu jajnu stanicu donijeti do zrelosti. Pred ve}inu vladâ, me|utim, surogatsko maj~instvo postavlja ozbiljneeti~kedileme, u prvomreduvezane uz to {to su `enepla}ene da nose dijete za nekoga drugog. To je razlog {to nijedna zemlja Europske Unije ne dopu{ta surogatskomaj~instvo na komercijalnoj osnovi i {to se `ene koje `ele unajmiti maternicu moraju uputiti u Ukrajinu, Rusiju, Gruziju, Kazahstan ili ~ak jo{ dalje, u Indiju. U EU, Austrija, Njema~ka, [vicarska, Francuska, Ma|arska i Italija zabranjuju sve oblike surogatskog maj~instva, i pla}enog i nepla}enog. Velika Britanija, Nizozemska, Belgija, Danska i Gr~ka dopu{taju surogatsko maj~instvo, ali ono ne smije uklju~iti komercijalne elemente. Suprotnutomu, ukrajinskizakon

STRANKINJE Oko polovine `enâ koje unajmljuju maternice ukrajinskih `ena su strankinje,

20. novembar/studeni 2010.

Pogledi 29

CIJENA Zakon nije jedini razlog {to `ene koje tra`e maternicu u najam dolaze u Ukrajinu. “Glavni razlog... je cijena“, tvrdi Marina Vasiljeva, koordinatorica za pacijentice u Novom `ivotu, centru za surogatsko maj~instvo koji je ove godine u o`ujku otvorio stalni ured u Kijevu
u zemljiodvija150-200 pla}enihciklusa surogatskog maj~instva. Oko polovine `enâ koje unajmljuju maternice ukrajinskih `ena su strankinje, obi~no iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske, [vedske i Italije, ali i iz balkanskih zemalja. “Tako|er pla}aju lije~ni~ke tro{kove za vrijeme trudno}e i za pra}enjetrudno}e“ obja{njavaVa, siljeva. “Za na{e surogatske majke ti su uvjeti prili~no dobri za Ukrajinu“ ka`e ona, ali nagla{ava da su, rogatsko maj~instvo nije putovnica za brzo bogatstvo. Dvosobni stan u Kijevu, glavnomgradu, stoji oko 80 000 dolara (oko 58 000 eura). Vasiljeva napominje da je to najmanje {est puta ve}i iznos od prosje~ne naknade surogatskoj majci. Me|utim, ukrajinski zakon ne ograni~ava broj suragatskih trudno}a pojedine `ene. Sve ako nedavna financijska kriza i jest podiglabrojpotencijalnihmaternica za iznajmljivanje, Vasiljevainzistira na tome da su mnoge `ene koje `ele biti surogatske majke jo{ uvijek motivirane, baremdjelomi~no, jednostavnim altruizmom. Kandidatkinje za surogatske majke uglavnom se regrutiraju preko interneta i posredovanjem regionalnih predstavnika agencije Novi `ivot u raznim dijelovima Ukrajine. “DatotekaNovog`ivota u svakom trenutkuobuhva}a20-25 kandidatkinjâ i sve su rodile barem jedno vlastitodijete“ ka`eVasiljeva. “Me|u , njima su `ene sa zavr{enomgimnazijom ili stru~nom{kolom, kao i studentice i osobe s visoko{kolskomdiplomom“ nastavlja ona. , Osim stupnja naobrazbe, profil kandidatkinje u datoteci sadr`i podatke o visini, te`ini, zaposlenju i poslodavcu. Kona~an odabir obavlja psiholog...
(Dio iz op{irnijeg teksta koji je rezultat programa Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost, inicijative fondacija Robert Bosch i ERSTE, u saradnji sa Balkanskom istra`iva~kom mre`om, BIRN)

Jeftinije u Kijevu
Zakonnijejedinirazlog{to `ene koje tra`e maternicu u najam dolaze u Ukrajinu. “Glavnirazlog... je cijena“ tvrdi Marina Vasiljeva, ko, ordinatorica za pacijentice u Novom `ivotu, centru za surogatsko maj~instvo koji je ove godine u o`ujkuotvoriostalniured u Kijevu. ISMC u Harkovuizdao je Rumijani Nen~evoj predra~un za svoje usluge u iznosu od oko 21 760 eura. Cijene ovise o stanju jajnikâ biolo{ke majke i o tome jesu li joj potrebni spermiji davatelja ili nije. Novi `ivot u Kijevu napla}uje u ameri~kimdolarima. Njegova je cijenavi{a, oko 35 000 dolara(26 000 eura) - http://www.ukraine-surrogacy.com/Financial - zajedno s donacijom jajne stanice. Jo{ uvijek je to samo otprilike tre}ina cijene koja se napla}uje u onimdr`avama SAD-a u kojima je dopu{teno surogatsko maj~instvo na komercijalnoj osnovi (Florida, Nevada, New Hampshire, Vird`inija, Kalifornija). http://legaldictionary.thefreedictionary.com/Surrogate+Motherhood Agencije u Ukrajinipla}ajusurogatskim majkama iznajmljivanje maternice od 7 000 dolara (5 080 dolara) u Harkovu do 12 000 dolara (oko 8 700) u Kijevu. Uz to, djeteta `eljni roditelji trebaju `enama pla}ati oko 200 eura mjese~no za izdr`avanje ili ukupno oko 1 500 eura za cijelu trudno}u.

Prokletstvo na Balkanu
U balkanskim dru{tvima osobe bez djece bivaju posebno intenzivnotabuizirane. “Nesposobnost da se dijeteza~ne i donese do zrelosti smatra se dokazom abnormalnosti“ ka`e bugarska psihologinja Ja, na Pa~olova. “Ako okolina za to dozna, `ena se ima sramiti, dobacuju joj prijekornepoglede, negativno se odnosepremanjoj, {apu}u joj iza le|a i dru{tvo ju obilje`uje“ dodaje ona. , Strah od jalovih `enâ u Bugarskoj se prenosi s generacije na generaciju. Folklor u~i da nemati djecu zna~i prokletstvo i bolest. Ako neki zanatnik dotakne jalovu `enu, posao }e mu usahnuti. I mlade djevojkemoraju ih izbjegavati. Dodiruju}i`enu bez djeceugro`avajuvlastitu plodnost, jer je zarazno nemati djecu. U tradicionalno patrijarhalnim kulturama dijete i produkcija djece legitimiraju polo`aj `ene i odre|uju njen status u dru{tvu, smatra bugarski socijalni antropolog Haralan Alexandrov. “Vrijednost `ene ovisi o produljivanju loze i kontinuiteta obitelji“ ka`e on. , “Te{ko je zamislitiu`as{to ga do`ivljavanekiklan kad se suo~i sa ~injenicom da njegovapripadnica ne mo`eimatidjece“ napominjeantro, pologinja Antonina @eljazkova iz Sofije. U nekimdijelovimaBalkana - na Kosovu, u Makedoniji, u zapadnoj Rumunjskoj - obitelji `ene bez djece s tom }e se dilemom nositi tako {to }e joj dati da dijete neke ro|akinje odgaja kao svoje, navodi Violeta Stan, dje~ja psihijatrica iz Temi{vara u zapadnoj Rumunjskoj. Me|u Romima, me|utim, zbog `ene koja ne mo`e za~eti, taj brak mo`e biti poni{ten. U zajednici Vla{kih Cigana u Bugarskoj, dapa~e, svekrva ~ak mo`e otjerati neplodnu snahu...

je najpovoljniji u Europi za surogatsko maj~instvo. ^lanak 23.2 ukrajinskog Obiteljskog zakona http://www.ukra ine-sur ro gacy.com/legislation - odre|uje da `ene mogu primiti financijsku naknadu za no{enje djeteta druge osobe, a ni visinaiznosanijezakonski ograni~ena. Taj zakon tako|er jam~i biolo{koj majci zakonsko pravo na dijete ili djecu ro|enu u maternici surogatske majke. Nije propisan nikakavpostupakposvojenja ili bilokakavsudskinalog. Cijeluprocedurureguliraugovorkoji potpisuju agencija ili klinika, biolo{ka majka i surogatska majka.

Za{to Ukrajina?
Njime se surogatska majka odri~e svih prava na dijete koje je nosila u svojoj maternici. U rodni list se unosesamoimenabiolo{kih roditelja. Valerij Zukin, potpredsjednik Ukrajinskogudru`enja za reproduktivnumedicinu(UkrainianAssociation of Reproductive Medicine /UARM/), ka`e da se svakegodine

obi~no iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske, [vedske i Italije, ali i iz balkanskih zemalja

30 Pogledi

20. novembar/studeni 2010.

MA\ARSKA Prava i obaveze nacionalnih manjina

Garantiranih mjesta nema, pa nema
Iako je Ustavni sud Ma|arske zatra`io da se izmijene odredbe, te osiguraju garantirana mjesta za pripadnike nacionalnih manjina u ma|arskom parlamentu, od toga nema jo{ ni{ta • Politi~ke partije bez prava kandidiranja predstavnika na liste za manjinske lokalne skup{tine • Nacionalnim manjinama na izborima u Ma|arskoj dvojno bira~ko pravo

Predstavnici medija iz BiH u obilasku znamenitosti Szentendrea

Foto: Aleksandar Trifunovi}

P

ripadnicinacionalnihmanjina ni nakon proljetnih (aprilskih) op}ih izbora u Republici Ma|arskoj, nisu u dr`avnom Parlamentu dobili svoje predstavnike kao zastupnike. To nije u~injeno iako je Ustavni sud Ma|arske zatra`io da se izmijene odredbe, te osiguraju garantirana mjesta za pripadnike nacionalnih manjina u ma|arskom parlamentu. Vladaju}a desnica koja je dobila dvotre}inski broj zastupnika u Parlamentu , obe}ala je tek da }e se donijeti izmjene ustava kojim }e se osigurati da pripadnici nacionalnih manjina koji `ive u Ma|arskoj, a takvih je 13, ubudu}e u to zakonodavno tijelo mogu biti zastupljeni sa svojim poslanicima tako {to }e se samo smanjiti broj potrebnih glasova za njihov ulazak, ali ne i zagarantirani mandati.

predstavnici u manjinska lokalna tijela. No, da se vratimo izborima lokalnih zajednica, koji su eto odr`ani na dan kada i op}i izbori u BiH. Pripadnici nacionalnih manjina, odnosno oni koji su se tako izjasnili - izja{njavaju, imaju mogu}nost da sastave manjinsku izbornulisti do 15. jula, nakon~ega im dr`avna izborna komisija daje potvrdu (ovjeru) za u~e{}e na izborima za manjinske skup{tine koji se odr`avaju paralelno sa lokalnim izborima (lokalnim skup{tinama) u Ma|arskoj.

Stop politi~kim par tijama
Interesantno je da politi~ke partije ne mogu da kandidiraju predstavnike za manjinske liste, ve} da to isklju~ivo rade predstavnici -

kaBudai, slu`benica za pitanjenacionalnih manjina, te Koszta Vukovics, predsjedniksrpskezajednice u manjinskoj skup{tini. - Nakon {to se sazove osniva~ka sjednica i izabraniposlanicipolo`e zakletvu, mogu da po~nu da koriste svoja prava. Njihova du`nost je da se najmanje ~etiri puta godi{nje okupe na sjednicama i razmatraju pitanja iz domena samouprave, odnosno da li ona djeluje u skladu sa zakonima. Odluke koje donose su javne, a usvajaju se ve}inom glasova prisutnih, naglasila je Budai. Manjinska lokalna samouprava koja se finansira iz bud`eta mo`e, ukoliko to `eli, da uspostavi i svoje simbole i nagrade, odredi praznike na tom podru~ju za predstavnike nacionalnih manjina, te sprovodi konkurse i dodjele sti-

-Gradski odbor ima funkciju usagla{avanja prije dono{enja odluka. Manjinska skup{tina mo`e da zaustavi dono{enje neke odluke, odnosno na nju u prvom krugu ne da saglasnost, ali „velika“ lokalna samouprava u drugomkrugumo`eusvojiti to bez pozitivnog stava manjinske zajednice. No, radi se sve na tome kako bi se takve situacije izbjegle, odnosno svele na minimum, navela je Budai. Tako bez obzira na ~injenicu da nacionalnemanjine u Republici Ma|arskoj nemaju poslanike u tamo{njem dr`avnom Parlamentu, za razliku od Bosne i Hercegovine, na lokalnoj razini su bolje organizirani. Naime, u na{oj zemlji prvi puta izbor predstavnika nacionalnih manjina u skladu sa Izbornim za-

EU - demokracija
Svako}e se zapitati- kako to? Pa, Ma|arska je punopravna ~lanice Europske unije. Zar, se smije ne{to tako? Ne samo da smije, ve} i mo`e. Koliko se po{tuju odluke Ustavnog suda najbolje govori podatak da je nakon {to je ta pravosudna institucija suspendirala zakon koji je donio parlament, jer je bio {tetan za razvoj demokrati~nosti, a {to se nije svidjelo ma|arskoj desnici, ista `urno uputila u proceduru odluku kojom se su`ava mo} djelovanja Suda. Ove informacije, a kako bi napravili paralele sa stanjem u na{oj zemlji dobro su do{le predstavnicima deset medijskih ku}a printanih ({tampanih), elektronskih kao i web portala iz Bosne i Hercegovine koji su nedavno u organizaciji UNDP-a, odnosno MDG-F - projekt Kultura za razvoj te uz pomo} agencije HUNIDA boravili u Republici Ma|arskoj. Nakon {to su 3. oktobra u Ma|arskoj obavljeni izbori za lokalna manjinska tijela u januaru naredne godine u toj dr`avi }e se sprovesti i izbori za zemaljske- pokrajinske skup{tine. Izbor zemaljskih skup{tina vr{it }e se putem elektora, a koji su postali izabrani

DVOJNO PRAVO No, ono {to je tako|er, veoma znakovito jeste da u Ma|arskoj va`i sistem dvojnog bira~kog prava koji va`i za pripadnike nacionalnih manjina, a prema kojem oni glasaju za svoje predstavnike u manjinske, ali i kandidate politi~kih par tija za lokalne skup{tine i vije}a, te gradona~elnike
grupe bira~a nacionalnih manjina kojim i pripadaju. No, ono {to je tako|er, veoma znakovito jeste da u Ma|arskoj va`i sistem dvojnog bira~kog prava koji va`i za pripadnike nacionalnih manjina, a prema kojem oni glasaju za svoje predstavnike u manjinske, ali i kandidate politi~kih partija za lokalne skup{tine i vije}a, te gradona~elnike. Predstavnici medija iz BiH imali su priliku da tokom boravka u Ma|arskoj tako posjete jednu od lokalnih zajednica - grad Szentendre, u kojoj djeluje ~ak pet manjinskih zajednica - hrvatska, srpska, rumunjska, gr~ka i romska. U Gradskoj vije}nici Szentendrea o djelovanju manjinskih lokalnih skup{tina govorila je Monipendija za obrazovanje predstavnikamanjinskihzajednica, ako za to postoje sredstva. Ukoliko takva lokalna samouprava ima dovoljno sredstava mo`e organizirati i nastavu za pripadnike nacionalnih manjina na maternjem jeziku. konom BiH obavljen je tek 2008. godine s obzirom na ~injenicu da su zakonske izmjene koje su tretirale ova pitanja usvojene u Parlamentarnoj skup{tini BiH nekoliko dana nakon {to je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku o raspisivanju lokalnih izbora 2004. godine, te se na tim odredbe nisu mogle (ili nisu `eljele) primijeniti. Da apsurd bude ve}i ~ak je do stupanja na snagu izmjene Izbornog zakona BiH koji tretira pitanje izbora predstavnika nacionalnih manjina u op}inska vije}a i skup{tine op}ina, naknadno, dodatno izmijenjen, naravno na {tetu onih koji se to ti~e - manjine. Tako je u kona~nici, kada su prije ne{to vi{e od dvije godine i

SIMBOLI Manjinska lokalna samouprava mo`e, ukoliko to `eli, da uspostavi i svoje simbole i nagrade, odredi praznike na tom podru~ju za predstavnike nacionalnih manjina, te sprovodi konkurse i dodjele stipendija za obrazovanje predstavnika manjinskih zajednica, ako za to postoje sredstva. Ukoliko takva lokalna samouprava ima dovoljno sredstava, mo`e organizirati i nastavu za pripadnike nacionalnih manjina na maternjem jeziku
odr`ani prvi izbori za predstavnike nacionalnih manjina za lokalne samouprave, to bilo izvedeno sa dosta komplikacija. Bilo je niz situacija u kojima su op}inska vije}a i skup{tine op}ina gotovo pred same izbore mijenjali svoje statute kako bi „izbacili“ ranije predvi|ena mjesta za pripadnike nacionalnih manjina jer ih dopunjene zakonske odredbe vi{e nisu na to obavezivale.

Lo{ primjer BiH
Kona~na verzija zakonskih izmjena Izbornog zakona BiH, naime prema kojoj su i izabrani predstavnici nacionalnih manjina utvr|ena je tako da se jedno garantirano mjesto u op}inskom vije}u ili skup{tini op}ine, propisuje ukoliko je u toj lokalnoj zajednici - upravi/samoupravi prema popisu iz 1991. godine `ivjelo vi{e od tri posto stanovni{tva koji je pripadalo manjinama. Ina~e, prema ranijim, prvim, izmjenama Izbornog zakona BiH, jedno garantirano mjesto u lokalnim parlamentima trebale su da imaju nacionalne manjine, ako je na njihovompodru~ju`ivjelo do tri posto predstavnika manjinskih zajednica, a dva ako ih je bilo vi{e od toga.
Almir Terzi}

Preglasavanje i veto
Na pitanjenovinaraOslobo|enja da li manjinska skup{tinska zajednica mo`e zaustaviti dono{enje odlukalokalnogparlamenta, ako su odluke koje „vi{e“ tijelo donosi {tetne za predstavnikenacionalnih manjina, slu`benica za pitanjenacionalnih manjina u Gradskoj upraviSzentendreaMonikaBudai navodi da „lokalna samouprava tra`i mi{ljenje manjinskog tijela“ .

20. novembar/studeni 2010.

Pogledi 31

POGLED IZ BIJELJINE Koga (ne)spajaju mostovi?

Gdje se dvoje “vole”, suvi{an je tre}i?!
Dodik je dovoljno stekao da mo`e da bira gdje }e biti sre}an, a sirotinja, koju je stvorio, nema tu privilegiju

M

ogao je Boris /Tadi}/ bar ne{to da nau~i od Ive /Josipovi}a/, ali nije. Boris voli da ga grli Mile /Dodik/. To su ti politi~ki zagrljaji kao oni u Kozanostri. Dugo traju i ne prestaju. Sve su ~vr{}i i sve su ~e{}i. Gotovosvakodnevno. Pogotovokako je Kosovo i u Organizacijiujedinjenihnacija i Evropskojunijiizgubljeno. Ma ko i ma {ta sada pri~ao. Tadi} sada od Republike Srpske `eli da stvori novo Kosovo ili novudramukakvu je Milo{evi} pravio na Kosovu. To je pokazao i posljednji boravak Ivice Da~i}a, potpredsjednika Vlade Srbije i aktuelnogministraunutra{njih poslova. Donio Da~i} u Banja Luku duh SlobodanaMilo{evi}a~iji slogan“Srbija~uvaDejton, a Srpska Republika Kosovo“ jo{ uvijek gro, znozvu~i...TrebaDa~i}, i ostali, da zna da nigdje ne pi{e da Srbija ~uvaRepublikuSrpsku, jer, kako}e pora`ena Srbija ~uvati ne{to {to je u ratu izgubila na svim poljima.

^UVAR Treba Da~i}, i ostali, da zna da nigdje ne pi{e da Srbija ~uva Republiku Srpsku, jer, kako }e pora`ena Srbija ~uvati ne{to {to je u ratu izgubila na svim poljima
di{tem u Sarajevu ili ambasador u bh entitetu RS sa sjedi{tem u Banja Luci. Har~enko je stalno kod Dodika, kao i Tadi}, i podr`ava Dodikovu politiku. Kad PIK, Upravni odbor za implementaciju mira u BiH raspravlja o Dodikovom pogubnom djelovanju ambasador Rusije je uvijek protiv (kao nekada Andrej Gromiko u Ujedinjenim nacijama). I on i Putin znaju za{to to rade. /Dok ovo pi{em, nedjelja, 19.septembar 2010. u zvani~nu dvodnevnu posjetu RS stigao je punomo}ni predstavnik predsjednika Ruske Federacije, koji predvodi politi~ko-privrednu delegaciju, Georgij Poltav~enko/. Nigdje se ne spominje BiH. Treba to Dodiku.

Grani~ni prelaz na Bosanskoj/Sremskoj Ra~i

Ne na|e ga!
Isto to, a stalno, iskazujeBorisTadi}, predsjednik Republike Srbije. Malo, malo pa susret sa Miloradom Dodikom. Grle se. Ljube se sve u slavu RS. Ne mnogoobrazovan i informisan gra|anin zna da je entitet sastavni dio cjeline u ovom slu~aju Bosne i Hercegovine. U BiH bi vjerovali Tadi}u da je on za cjelovitu BiH, ali znaju{ta Borisradi. Pona{anje i djelovanjepredsjednika Republike Srbije stalno demantujenjegasamog. Evo, mjesecipro|o{e od neuspjeleposjete Dr Harisa Silajd`i}a, predsjedavaju}egPredsjedni{tva BiH, Srbiji i susretu sa Tadi}em. Od tog danaBoris Tadi}, stalno izjavljuje da nema slobodnogtermina i ~im ga NA\E da }e se susresti sa Silajd`i}em u Beogradu na dr`avnomnivou. Ne na|e ga! Ali za Dodika iz entiteta BiH, predsjednik Tadi} ima uvijek vremena, i za utakmice, i za otvaranjeinat{kole“Srbija“ na Palama, i za pu{tanje u saobra}ajpruge, i za otvaranje mosta “EVROPA“ u Sremskoj i Bosanskoj Ra~i. Za sve to Boris vremena ima, a uz stalno prisustvo Dodika, samo za zvani~no BiH nema.

Holbruk i Blok
Prije godinu dana priznao je Ri~ard Holbruk, otac Me|unarodnogmirovnogsporazuma u Dejtonu,da mu je RepublikaSrpskabilanajve}agre{ka i da sada`ali. Vjerovatno je do{ao do saznanja da je jo{ Gaj Julije Cezar u Rimskom senatu rekao: “Republika ne postoji. To je samo ime bez glave i tijela.” Tako i Republika Srpska je jedina republika u svijetu koja nije dr`ava. Dotle je Dejton kaznio gra|ane BiH, jer je jedino BiH od svih ex republika u ex Jugoslaviji oduzeo prefiks republika. Tako je Bosna i Hercegovinajedinazemlja bez adrese u kojoj ima tri ~lana Predsjedni{tva, ~etrnaest vlada, {esnaest parlamenata, {esto i pedeset poslanika, stotinu i dvadeset ministara sa stotinu ~etrdeset i dvijeop{tine. Takvuzemljunapravio je Holbruk sa saradnicima. Uzor mu je bio, vjerovatno ameri~kipisacArturBlok i njegovMarfijevzakon. U tom zakonu, izme|u ostalog, pi{e: “Napravisistem za budale, pa }e ga budale i htjeti koristiti.” A Ivo Josipovi}, predsjednikRepublike Hrvatske, je u pravu{to priznaje Bosnu i Hercegovinu sa glavnimgradomSarajevom i da }e se Hrvatska brinuti o Hrvatima u toj i takvoj dr`avi. Mogao bi Boris/Tadi}/ da nau~i ne{to od Ive /Josipovi}a/. Neka ostavi Dodika. Tada }e Srbima u BiH biti bolje. Jer, nigdje nije napisano da pora`ene zemlje, Srbija i Hrvatska, mogu biti garancija mira u BiH. To su samo pri~e za masu. Dok Dodik ~vrsto stoji izme|u Srbije i Rusije.
Lazar Manojlovi}

Richard Holbrooke

Boris Tadi} i Milorad Dodik

Dodikova bahatost
I Tadi}, i Pajti} i Dodik su, na otvaranjunovogmosta u Sremskoj i BosanskojRa~i, se utrkivali u lijepim rije~ima i dodvoravanju. U normalnom svijetu, a mi to nismo du`e od osamnaest godina, most izme|u dvije zemlje, dr`ave, zna~idr`avnusve~anost. Na otvaranju mosta “Evropa“ nije niko bio, jer nije ni pozvan, na nivou BiH, a nijebilo ni zastave BiH, a posebno doju~era{njeg, aktuelnogpredsjednika Predsjedni{tva. Naravno, predsjednik Tadi} je prihvatio bahatost i prostakluk Dodika da BiH za njega ne postoji, da on nju i Sarajevo ne priznaje i da BiH treba ukinuti, jer je nakaradna dr`ava, a

SAMO IME Prije godinu dana priznao je Ri~ard Holbruk, otac Me|unarodnog mirovnog sporazuma u Dejtonu, da mu je Republika Srpska bila najve}a gre{ka i da sada `ali. Vjerovatno je do{ao do saznanja da je jo{ Gaj Julije Cezar u Rimskom senatu rekao: “Republika ne postoji. To je samo ime bez glave i tijela.”
da RS treba da postojizauvijek. Potvrdi to Tadi} i u svom zvani~nom govoru: “...Ovaj trenutak je veoma zna~ajan, jer predstavlja krunu vi{egodi{njih napora, koje smo Milorad Dodik i ja ulagali kako bi se ekonomska saradnja Srbije i RS materijalizovala da ne bi postoja-

la samo u dobrim namjerama...” Re~e to Tadi} bez imalo stida u odnosu na BiH. Nakon Tadi}a govorio je Bojan Pajti}, predsjednik Vlade Vojvodine naglasiv{i da su veze izme|u Srbije, Vojvodine i RS veoma dobre, te u to ime MiloraduDodikupoklonivelikumaketu mosta za uspomenu i trajno sje}anje. O Bosni i Hercegovini ne re~eni{ta. Valjda su zaboraviligeografiju. O tome{to je Dodikpri~ao suvi{no je pisati. Najvi{e je bulaznio o tzv specijalnim vezama i posebnim odnosima istog naroda u dvije zemlje, ali ne spomenu BiH. Dan poslije Dodik je u Beogradu otvorionajve}iinformati~kisajam Kom-trejdove“Fabrikeznanja“ uz prisustvo ministara Vlade Srbije i gradona~elnika \ilasa. (sic) Normalna je ta nenormalnost koju Milorad Dodik ispoljava, jer BiH je talac Milorada Dodika i njegovih evet efendija koje je postavio i u Sarajevu i u Banja Luci. Mile rastura BiH, a osiroma{uje entitet RS i njene gra|ane. Dodik je

dovoljno stekao da mo`e da bira gdje }e biti sre}an, a sirotinja, koju je stvorio, nema tu privilegiju. Mo`e Mile sebi dozvoliti svu bahatost, prostakluk, primitivizam, naci-{ovinizam i rje~nik koji je ispod kafanskog nivoa. Takav vo|a odgovara rulji i gomili. On je za njih junak i veliki Srbin. Takvi ne vide da je Dodik op{ta opasnost za na{u otad`binu i domovinu BiH, za Evropu, jer njega Evropska Unija ne zanima, a Amerika nema {ta da tra`i u RS.

Izmedju Tadi}a i Har~enka
Lako je Miloradu Dodiku da se dr~i i vrijedja sve mogu}e strane i bh institucije. Lako mu je, a dokle }e trajati ne zna se, kad ga {tite, i drsko i otvoreno, predsjednik Republike Srbije i ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, Aleksandar Bocan Har~enko. Nama, koji pratimo njegov javni posao, nije jasno da li je on ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini sa sje-

32 Pogledi

20. novembar/studeni 2010.

Pogledi 33

REPORTA@A Vla{i} - svjedok vremena, nekada{njeg I dana{njeg

Prije rata se i skakalo,
Ostala jo{ dolina u koju su slijetali skaka~i na kojoj se sada nalazi parking i nekako se ~ini kada bi sada skija{ poletio sa skakaonice da bi sko~io na sami ulaz obli`njeg hotela

a onda su ljudi oti{li s planine
LJUDI DOLAZE Danas je sve druga~ije, mje{tana je vrlo malo, ali ljudi stalno dolaze na Vla{i} tokom cijele godine. Neki dolaze radi skijanja, neki samo da tu provedu praznike i malo se odmore, a neki da planinare i u`ivaju u ljepotama planine

S

imon Ammann, najbolji svjetski skaka~ je na zaleti{tu skakaonice Babanovac na Vla{i}u. Trener {vicarske reprezentacije skija{a skaka~a je mahnuo zastavicom i Ammann je krenuo, sjajan let, potpuno miran u zraku, savr{en telemark...sko~io je preko 120 metara i on je novi osvaja~ Pokala Vla{i}... Na`alost, to se nikada nije dogodilo i {to je jo{ gore, vjerovatno nikada i ne}e. Zaljubljenici u skija{ke skokove osta}e uskra}eni za u`ivanje gledanja najboljih svjetskih skaka~a na Babanovcu. Nekada prije rata, ka`u oni koji se jo{ sje}aju tih lijepih vremena, na 90-metarskoj skakaonici na Babanovcu odr`avalo se me|unarodno takmi~enje u skija{kim skokovima Pokal Vla{i} i kroz to takmi~enje afirmirali su se mnogi veliki svjetski skaka~i.

Skakaonica na Babanovcu je jedna od najprirodnijih skakaonica, a danas je od nje ostao samo dio zaleti{ta da podsje}a da je ona nekada bila tu i da je sjajila svojim punim sjajem. Tu je jo{ ostala i dolina u koju su slijetali skaka~i na kojoj se sada nalazi parking i nekako se ~ini kada bi sada skija{ poletio sa skakaonice, sko~io bi na sami ulaz obli`njeg hotela.

TARTUFI Na jednoj poljani zaustavljamo se i vodi~ nam obja{njava da su izrovljene rupe djelo divljih svinja. Ka`e da na tim mjestima svinje tra`e tar tufe. Ve}ina nas nije znala da te, najbolje i najskuplje gljive na svijetu, rastu i u na{im krajevima
pljenja, znaju da ni zime vi{e ne}e biti tako surove kao nekada. Snijega je sve manje na planini, a sve vi{e toplijih dana. Priroda nam vra}a onako kako smo zaslu`ili. U {etnji kroz planinu od hotela Blanca na Babanovcu do vodopada na rijeci Ugar, nekih sedam-osam kilometara, na{ vodi~, direktor jednog vla{i}kog hotela Sulejman Spahi} - Haler, pokazuje nam poru{ene i zapu{tene ku}e i groblja koja su ostala da svjedo~e o ljudima koji su tu nekada `ivjeli. - Prije rata je sve bilo naseljeno, a onda su ljudi oti{li sa planine i nikada se vi{e nisu vratili. Danas je te{ko zamisliti da neko u ovim planinskim selima mo`e `ivjeti kao {to se to nekada `ivjelo. Mje{tani vla{i}kih sela sa prvim snjegovima krajem novembra zatvarali su se u svoje domove i tu ostajali do prolje}a. Nije se moglo izlaziti i hodati po planini, ono {to se tokom lijepih dana pripremi, to se jede do prolje}a, pri~a Haler o `ivotu ovdje. Danas je sve druga~ije, mje{tana je vrlo malo, ali ljudi stalno dolaze na Vla{i} tokom cijele godine. Neki dolaze radi skijanja, neki samo da tu provedu praznike i malo se odmore, a neki da planinare i u`ivaju u ljepotama planine. Haler pri~a da naj~e{}e dolaze planinari iz Slovenije i Hrvatske i unajmljuju lokalne vodi~e da im poka`u planinu, a nerijetko se i kompanije odlu~e dovesti svoje zaposlenike na razne seminare i usput im organizovati {etnju planinom. Na jednoj poljani zaustavljamo se i vodi~ nam obja{njava da su izrovljene rupe djelo divljih svinja. Ka`e da na tim mjestima svinje tra`e tartufe. Ve}ina nas nije znala da te, najbolje i najskuplje gljive na svijetu, rastu i u na{im krajevima. Jo{ nam pri~a da nije rijedak slu~aj da se u planini sretne vuk ili medvjed, ali oni rijetko, skoro nikad, ne napadaju ljude. Ponekad porazbijaju nekoliko ovaca, ali nije to ni{ta opasno.

ra visine, osje}aj te ljepote kvari ~injenica da ni ovaj vodopad, duboko u planini, nije po{te|en ljudskog zla. Naime, pored vodopada prona{li smo tromblon, jo{ jedno podsje}anje na zlo koje su nam napravili agresori, a potom i mi sebi i sebi i prirodi.

Mali grad
Povratak do Babanovca ide malo te`e, sa malo manje entuzijazma zbog umora, naviknuti na sjedenje ispred monitora i vo`nju od ku}e do posla, svi se `ale na umor i bolove u mi{i}ima. Ali vrijedilo je, svi se sla`u. Povratak na Babanovac daje ne{to druga~iju sliku planine od one u “divljini“. Babanovac je sada pravi mali grad sa mnogo hotela, pansiona i ~ega sve ne. Mje{tani ka`u da se ovdje daleko br`e razvijaju smje{tajni kapaciteti i ponuda nego infrastruktura poput ski liftova, staza itd. Osim ve} ure|enih smje{tajnih kapaciteta trenutno je u izgradnji veliki broj novih objekata za koje ka`u da }e biti u funkciji do po~etka zimske sezone. Na Vla{i}u sada ima samo jedan hotel koji se ne obnavlja nego stoji poru{en, u vlasni{tvu je jedne banjalu~ke firme, a niko ga ne mo`e kupiti zbog nerije{enih imovinskih odnosa. U ovom zimskom centru trenutno su u funkciji samo dva ski lifta, a u planu je postavljanje jo{ jednog lifta i ure|enje novih staza, me|utim i to je dobro poznata bosanskohercegova~ka pri~a o administraciji i dozvolama, od op}ine, preko kantona pa do entiteta...
Jakub Salki}

Ljudi, zviri i be{timje
Sve {to je ostalo je pri~a o slavi i sjaju nekada{nje skakaonice, pri~a o slavi i sjaju Vla{i}a iz “onog“ vremena. Pored ~injenice da nisu obnovljene sve skija{ke staze na ovoj planini i da nisu svi liftovi u funkciji, Vla{i} se ipak razvija, Vla{i} ponovo ima svoj prepoznatljivi sjaj. Za ljubitelje prirode, a posebno one koji nezdravo `ive i malo se kre}u, kakvih je danas mnogo, {etnja ovom planinom mo`e donijeti mnogo dobra. To su pro{log vikenda imali priliku isprobati novinari bh. medija koji su na Vla{i}u prisustvovali obilje`avanju 200 godina postojanja kompanije Peugeot. A bio je doista lijep dan za {etnju planinom, iako je jesen vrije me je bi lo pra vo pro lje tno, sun~ano i toplo. Iako je na planini bilo malo i snijega, topli jesenji dani izmamili su i prve proljetne cvjetove koji kao da se jo{ ne `ele odre}i posljednjih lijepih dana prije surove vla{i}ke zime. Ipak, poznavaoci vremenskih prilika, ekologije i globalnog zato-

Vodenice i harmonija
U na {em po ho du pre ma rijeci Ugar nailazimo na stare vodenice, napu{tene i oronule, njihova pri~a je pri~a o mi nu lom vre me nu ka da je ~o vjek `ivio u har mo ni ji sa pri ro dom i sa dru gim lju di ma, a pre ko pu ta njih je ne {to mo der ni ja pri~a, pri~a o ~o vje ku ko ji je na ru {io har mo ni ju sa pri ro dom i sa lju di ma. @ute tra ke upo zo ra va ju da mi ne jo{ ni su o~i {}ene, znak da smo bli zu li ni ja raz gra ni~enja iz pro te klog ra ta. Lu di lju di! Ubi ja ju se izme|u sebe, u nastojanju da po bi je de, da do ka`u ne {to...Bog zna {ta, uni {ta va ju sve oko se be, za ga|uju ri je ke, ze mlju, zrak...i opet ubi ja ju se be, uni {ta va ju ono od ~ega `ive.

Vodopad i tromblon
- Nikada medvjed ne na|e ~ovjeka, uvijek ~ovjek na|e medvjeda i ne napadaju medvjedi ljude nego ljudi medvjede, zato su medvjedi danas skoro istrijebljeni, pri~a Haler. ^ovjek je najgora `ivotinja, {to jest, jest. Blatnjavim planinskim putem sti`emo do cilja, vodopada na Ugru. Dok se odmaramo okupani jesenjim suncem i u`ivamo u ljepoti netaknute prirode uz {um vode koja pada sa desetak meta-

SKAKAONICA Na Babanovcu je jedna od najprirodnijih skakaonica, a danas je od nje ostao samo dio zaleti{ta da podsje}a da je ona nekada bila tu i da je sjajila svojim punim sjajem. Tu je jo{ ostala i dolina u koju su slijetali skaka~i na kojoj se sada nalazi parking i nekako se ~ini kada bi sada skija{ poletio sa skakaonice, sko~io bi na sami ulaz obli`njeg hotela

34 Pogledi

20. novembar/studeni 2010.

HRASNI^KI OSNOVCI U POZORI[TU MLADIH

Crvenkapica na ta~ke naopa~ke
U~enici Druge osnovne {kole iz Hrasnice su u ~etvrtak i petak imali poseban dan. Neki od njih su prvi put bili u pozori{tu i pogledali predstavu

^

etvrtak i petak ove sedmice bili su zasigurno dani koje }e u~enici Druge osnovne {kole iz Hrasnice dugo pamtiti. Oti{li su, organizirano, u pozori {te i po gle da li le gen dar nu Crvenkapicu. Za svaku je pohva lu ini ci ja ti va {ko le, ali i spremnost Pozori{ta mladih da svoje ~arobne dveri otvori najmla|ima. To i jeste jedini put na kojemu se mogu sresti mladi i kultura, na najjeftiniji na~in da se, kada najvi{e treba, djeci ponudi ono {to }e ih pravilno usmjeriti u `ivot, koji danas nikoga ne mazi... Zahvaljuju}i webu sarajevo-x. com i susretljivosti njegova glavnog urednika Faruka Bori}a, na{im ~itateljima prenosimo njihovu bilje{ku i fotografije koje su napravili tom prigodom. “U okviru redovne nastave, 216 u~enika prvog, drugog i tre}eg razreda, kao i odjeljenja za djecu sa posebnim potrebama u ~etvrtak su posjetili Pozori{te mladih u Sarajevu i gleda-

li pred sta vu pod na zi vom “Crven ka pi ca na ta~ke na opa~ke“. ^ekaju}i prijevoz do {kole nakon predstave, djeca su u veselom `amoru i sa odu{evljenjem na licu spremno pozirala na{em fotoreporteru, prenio je sarajevo-x. com. Jo{ uvijek su me|u sobom prepri~avali detalje iz predstave, a na njihovim licima se vidjelo koliko su zadovoljni te da se puni utisaka vra}aju ku}i u Hrasnicu. Pre ma ri je~ima pe da go ga, Kornelije Stefanovi}, posjeta Pozori{tu mladih je organizovana u sklopu redovnih nastavnih aktivnosti koje se realizuju svakog novembra, kako bi se djeca upoznala sa medijskom kulturom, u okviru predmeta Bosanski jezik. U petak je 220 u~enika ~etvrtih, petih i {estih razreda ove {kole tako|er posjetilo Pozori{te mladih. Aktivnosti ove {kole su svakako za pohvalu i trebaju poslu`iti kao primjer drugim osnovnim {kolama u BiH.“

Radost pred susret s Crvenkapicom...

Ne zna se ko je sretniji - u~itelji ili u~enici...

Foto: Sarajevo-x

20. novembar/studeni 2010.

Pogledi 35

SPORTSKA 2010. U BiH Zavr{en reprezentativni nogometni ciklus

Su{i}ev stil rada
Lo {oj kli mi oko vo|enja re pre zen ta ci je do pri no si le i ne ke na {e ko le ge iz svih me di ja ko je ni su mo gle, ili ni su htje le, da shva te da Su {i} ima po tpu no dru ga~iji stil rada od otvorenog i uvi jek za raz go vor spre mnog Bla`evi}a. Za bra nje na je promenada kroz hotel u kome se nalaze reprezentativci na pripremama, konferencije za {tampu su strogo do zi ra ne, a in for ma ci je su po~ele do la zi ti na ka {i~icu. To ni ka ko ni je go di lo su je ti onih ko ju su sma tra li da sa ]irom kre ira ju tim i ~ine ve li ke stva ri za na{ fu dbal.

^eka ga jo{ mnogo posla: Safet Su{i}

Od Slova~ke, prolje}e na na{e terene slije}e
Dosada{nji susreti pokazali su da je grupa D, u kojoj se osim na{e selekcije nalaze jo{ i Francuska, Bjelorusija, Rumunija, Albanija i Luksemburg, prili~no izjedna~ena, osim, naravno, autsajdera Luksemburga • Dosada{nji susreti pokazali su da svako mo`e pobijediti svakog i zato se u nastavku kvalifikacija mo`e o~ekivati otvorena borba
ako je samo malo potrebno da se promijeni raspolo`enje cjelokupne javnostikada su u pitanju njihovi ljubimci, reprezentativci Bosne i Hercegovine u fudbalu. Nakon srijede, 17. novembra i utakmice sa Slova~kom u Bratislavi ponovo su puna usta pohvala za sve, pa dobro, gotovo sve izabranike Safeta Su{i}a. Lepr{ava i efikasna igra, a {to je jo{ va`nije puna po`rtvovanja i `elje za trijumfom daju nadu da ova selekcija mo`e igrati jo{ bolje i u nastavku kvalifikacija ostvariti rezultat koji svi pri`eljkujemo - plasman na Evropsko prvenstvo koje se 2012. godine igra u Poljskoj i Ukrajini. BiH bi prema ve}ini prognoza to trebala izboriti zajedno sa Francuskom, da li kao prva u grupi ili dodatni bara`. No, da li se prognoze i `elje poklapaju sa onim {to je u oba tri kola kvalifikacija vi|eno na terenu.

K

golu nakon igranja rukom Thierrya Henrya postignutom u bara`u protiv Republike Irske ipak otputovali u Ju`nu Afriku. Mnogi su od njih nakon debakla koji su tamo do`ivjeli po`eljeli da tamo nisu ni otputovali. Izbila je prava pobuna protiv selektora, a ~elnici Francuske fudbalske federacije (FFF) su kaznili, po njihovom mi{ljenju, kolovo|e pobune zbog rasprodaje ugleda francuskog fudbala. Tradicionalisti u FFF-u su smatrali da igra~i ne trebaju da misle, nego da igraju kako selektor svira. A {to su te notepogre{ne I {to su oni postavili lo{eg dirigenta, neko je morao biti kriv. Pa igra~i, na-

dnji trenutak izmislili da i u bara`u imaju ~etvoro povla{tenih koji se nisu me|u sobom mogli sastati, onda je uvjerenje o nedostatku sre}e upotpunjeno. Ipak, da je rejting ove selekcije itekako porastao pod vodstvom starog {armera Miroslava ]ire Bla`evi}apotvrdila je i ~injenica da je Safet Su{i} pristao da bude selektor. Legendarni Pape, najbolji igra~ po izborunavija~a u pro{lom stolje}u, samo dvije godine ranije nije ni pomi{ljao da poka`edomoljublje, zasu~e rukave i stvara tim. Znao je da se u trenerskom pozivu ugled se te{ko sti~e a veoma lako gubi, No, sada je situacija bila

nam je i{ao na ruku, a apetiti su porasli poslije startne pobjede nad Luksemburgom u gostima. Dolazili su uzdrmani Francuzi koji su do`ivjeli neo~ekivani, pomalo i nesretni poraz od Bjelorusa na svom Stad de Franceu. Iako je Su{i} upozoravao da je francuska selekcija izuzetno opasna, bez obzira ko za nju igra jer su mladi}i `eljni dokazivanja u stanju pobijediti svakog, mnogi su u svojim glavama ve} uknji`ili nova tri boda. Nakon surovog otre`njenja na Ko{evu i poraza, kada se, ruku na srce, izabranici Safeta Su{i}a nisu ni po{teno sastali sa loptom, po~ela su prva negodo-

bao bi biti pozitivan za nastavak kvalifikacija. Ovih dana nakon Tirane Su{i} je sigurno grozni~avo smi{ljao kako da popuni vezu, jer pokazalo se kao utopija da se igra sa dva ili tri napada~a, jer tada je nastajala promaha na sredini terena, a bilo je i previ{e rupa u obrani.

Nada u mladima
Susret sa Slova~kom i, {to je veoma va`no pobjeda, pokazao je da se na neke nove snage mora ra~unati. Vi{e trke, borbenosti donijeli su uspjeh, a ~ini su da je najve}i dobitak smjelost Su{i}a da u igru uvodi nove mlade snage. Da je to potpuno ispravna orijentacija pokazalo se u mnogim slu~ajevima, najsvje`iji je svakako na{ih konkurenata u grupi Francuza, koji su mo`da ne toliko rezultatski koliko igrom, potopili Engleze na Wembleyu. Mlada Blancova selekcija naprosto je vezla terenom. I ocjena igre izabranika Safeta Su{i}a u Bratislavi mo`e dobiti visoku ocjenu, pogotovo onaj dio koji se odnosi na kombinatoriku. Sigurno je da ima jo{ nedostataka, ali do prolje}a i nastavka kvalifikacija ima jo{ dosta vremena za ispravke. Treba i}i iz utakmice u utakmicu i ispravljati nedostatke, ali i neprestano tragati za novim snagama. Pokazalo se da ih ima i ovdje u BiH (Ibrahim [ehi} i Muhamed Suba{i}), dodu{e malo ali ih ima, samo treba u njih vjerovati i pru`iti im priliku. Francuska i BiH i dalje ostaju glavni favoriti, no i ostale selekcije imaju svoje ra~unice, {to je najbolje pokazala ova reprezentativna srijeda kada su Rumuni remizirali sa Italijanima (1:1), Albanci sa Makedoncima (0:0), Bjelorusija je demontirala Oman (4:0), a da mogu nekoga i iznenaditi potvrdili su i Luksembur`ani odigrav{i bez golova sa jakim Al`ircima.
Branko Majstorovi}

Francuzi i mi
Dosada{nji susreti pokazali su da je grupa D, u kojoj se osim na{e selekcije nalaze jo{ i Francuska, Bjelorusija, Rumunija, Albanija i Luksemburg, prili~noizjedna~ena, osim, naravno, autsajdera Luksemburga. Iako su prije po~etka takmi~enja u ovom kvalifikacionom ciklusu Francuze progla{avali za apsolutne favorite, pokazalo se da ni oni nisu neranjivi. Ve} na startu oni su posrnuli protiv Bjelorusije, da bi odmah zatim nama pokazali zube i potpuno nas nadigrali na Ko{evu. Albanija umalo nije pobijedila Rumuniju, a zmajevi su trebali slaviti u Tirani… Da ne nabrajamo dalje, izgleda da svako mo`e pobijediti svakog. Zato se u nastavku kvalifikacija mo`e o~ekivati otvorena borba, {to bi rekli - prsa u prsa. Nakon turbulentnih kvalifikacija za Mundijal, u kojima su Francuzi zahvaljuju}i neregularnom
Predvodnik novog talasa: Miralem Pjani} Centar for o koga se otimaju najbogatiji: Edin D`eko

ravno. Uslijedila je zatim smjena selektora. Raymona Domenecha su poslali na biro za nezaposlene, do{ao je Laurent Blanc, renovirao je tim, uveo mlade snage i pobjedom protiv selekcije BiH u Sarajevu vratio nadu u bolje sutra. Sa selekcijom BiH situacija je bila potpuno druga~ija. Mnogi su smatrali da nismo imali sre}e u kvalifikacijama, pogotovo na prvom susretu u Portugalu, ali stvorena je takva klima, po dobrom starom obi~aju na{eg pretjerivanja, da imamo kvalitetnu reprezentaciju koja je sposobna i za ve}e domete od pukog u~estvovanja u bara`u. Kada se jo{ tome doda ~injenica da su za neuspjeh bili djelomi~no krivi i ~elnici Svjetske i Evropske fudbalske federacije (FIFA i UEFA) koji su u poslje-

druga~ija. D`eko i Misimovi} su postali sa Wolfsburgom prvaci Njema~ke, Spahi} je je u Montpellieru postao prva violina, Pjani} je u Lyonusvojimgolomdoprinio da se elimini{e skup Realovih zvijezda u Ligi prvaka. Znao je Su{i} sigurno da ima tu jo{ dosta posla da se napravi kvalitetan tim, ali osnova je bila tu. U to su ga uvjerile ve} prve prijateljske utakmice a pogotovo porazi protiv [vedske i Njema~ke, ali se moglo na}i opravdanja da su na{i reprezentativci ve} zavr{ili sezonu, da ne treniraju, opustili su se, a na terenu nisu izgledali lo{e dok je bilo snage u nogama i zraka u plu}ima. Po~etak kvalifikacija pokazao je, ipak, koliko nedostataka ima u svim redovima ove selekcije. Raspored na po~etku kvalifikacija

vanja u na{em stilu: [ta je to Pape u svojoj trenerskoj karijeri uradio? Jeste da je bio dobar igra~, ali nije on kalibar da vodi reprezentaciju…

Puno nedostataka
Mada su to bilavi{egun|anjavi{e nego otvoreno nezadovoljstvo, atmosfera o vjerovanju u uspjeh na{e najbolje selekcije po~ela se kvariti. Negativan naboj se poja~ao pogotovo nakon remija protiv Albanije u Tirani. Zaboravljaju}i na ~injenicu da Albanci imaju niz od sedam susreta bez poraza, bod u gostima je ocijenjen kao neuspjeh i po~eli su javljati prvi pozivi na smjenu. Iako niko nije predlagao ni{ta novo, {ta nakon smjene, va`no je u~initi ne{to radikalno, sistem {ok terapije tre-

36 Pogledi

20. novembar/studeni 2010.

ZAPIS Od Vrsara do Doboja
SABLASNO Dana{nje Putnikovo brdo koje je ve}im dijelom nakon Daytonskog sporazuma pripalo Op}ini Usora, djeluje sablasno, jer osim par povratni~kih porodica, uglavnom starih ljudi i na desetine poru{enih domova, uz to i na stotine kvadratnih metara neo~i{}enog prostora od mina, ne nude za `ivot ni{ta dobro

Vratio se u~o s Putnikova brda
Nakon 60 godina u~itelj Bo`o [tifani} iz Istre do{ao je posjetiti mjesto gdje je dobio prvi posao, upoznao Bosance, koji su mu ostali u sje}anju i o kojima i danas pri~a s ushi}enjem...

U~o Bo`o [tifani} u dru{tvu s na~elnikom Antom ^i~kom i Usoranima

B

o`e [tifani} iz Vrsara, Istra, kao 21-godi{njak prvi je posao, nakon u~iteljske {kole, 1951. godine dobio na Putnikovom brdu kod Doboja, u {koli koja odavno ne postoji. Ovo je kratak zapis o Bo`inom sje}anju, {krto istina, ali iz srca, njegovoj posjeti nakon dugo vremena {koli koje danas nema, susretu s izbjeglicama u Istri, uspomenama... U {koli na Putnikovu brdu radio je nepunih osam mjeseci! To ga nije sprije~ilo da se, nakon {ezdeset godina, sjeti kako je {ko lu ta da po ha|alo 160 u~enika!

DETALJI Dojmovi s prvog u~iteljskog postavljenja (tada su u~itelji postavljani dekretom) su i dan danas kod U~e s Putnikova brda toliki, da se sje}a puno detalja i doga|aja koje su ovda{nji ljudi davno zaboravili
dani uveliko odredili daljnju radnu sudbinu. Dugo vrijeme u~itelja Bo`u vukla je `elja da posjeti svoju {kolu, ali su ga vrijeme i naro~ito prostor, podsje}ali da je ona predaleko, sve dalje i dalje. ^esto je znao pomisliti ili izgovoriti sebi u bradu: “Bo`e, ho}u li je ikada vidjeti, posjetiti? Od njegove Istre, zbog onda{njeg na~ina putovanja uskotra~nom prugom, valjalo je u Bosnu, u Doboj, dugo putovati. A onda je, {to bi se kazalo, `ivot stupio na scenu! Za vrijeme rata Bo`o je, sasvim slu~ajno, u Vrsaru sreo izbjeglicu Marka Krajinu, svog biv{eg u~enika s Putnikova brda. Potom se upoznao s Markovim bratom Mijatom i njegovom suprugom Tonkom. Sjeli, popri~ali, obnovili stare uspomene i, odlu~ili. I}i }e zajedno do Bo`ine i njihove {kole. I bi tako. Nakon 60 godina prvi puta se vratio na Putnikovo brdo i Makljenovac, gdje je kao u~itelj stanovao. Iako prili~no rje~it, u~o je ovaj put te{ko pronalazio prave rije~i da opi{e iskrene dojmove i zbog uspomena koje su navirale svakim korakom. Stare slike su izblijedile, nove nekako nije prepoznavao. Osim u svojoj du{i, vra}aju}i film natrag, cijeli jedan vijek, pronalaze}i u njemu draga lica i likove. O tome nije zborio, samo je uspomene slagao duboko u du{i... Obe}ao je ponovno do}i. S novim iskustvima, kazao je, u Istri i Hrvatskoj }e govoriti istinu o Bosni, Usori, ovda{njem kra-

Vrsar: Povezan ljudima s Bosnom

ju, svojim u~enicima i drugim ljudima.

Ambasador ljubavi
Jedan od razloga je i taj {to ga je, na koncu njegove nezvani~ne posjete, primio i op}inski na~elnik Usore Anto ^i~ak. S njim je cijeli sat ostao u prijateljskom razgovoru i dru`enju. Ovdje treba kazati kako je u~ina obitelj u Istri iznjedrila vrsne ljude. Sin mu je gradona~elnik Vrsara, a brati} Pore~a! Kako su Bo`u povukle emocije za ovim krajem, nadati se kako }e se u budu}nosti ostvariti jo{ bli`a saradnja op}ina Usora,

Svje`a sje}anja
Dojmovi s prvog u~iteljskog postavljenja (tada su u~itelji postavljani dekretom) su i dan danas kod U~e s Putnikova brda toliki, da se sje}a puno detalja i doga|aja koje su ovda{nji ljudi davno zaboravili. Isti~e da ga je ovaj kraj toliko vezao za sebe, a prvi u~iteljski

Vrsar i Pore~... Dana{nje Putnikovo brdo koje je ve}im dijelom nakon Daytonskog sporazuma pripalo Op}ini Usora, djeluje sablasno, jer osim par povratni~kih porodica, uglavnom starih ljudi i na desetine poru{enih domova, uz to i na stotine kvadratnih metara neo~i{}enog prostora od mina, ne nude za `ivot ni{ta dobro. Ipak, u~i Bo`i [tifani}u je srce prepuno sre}e zbog dolaska u mjesto svoga prvog slu`bovanja. Vratio se u Vrsar oboga}en sje}anjem i dobrotom ovda{njih, i dana{njih ljudi. Ostvario mu se `ivotni san.
Miralem Begi}

20. novembar/studeni 2010.

Pogledi 37

U POSJETI Nogometni klub „TSG 1899 Hoffenheim“

Hurma{ice iz [erifine kuhinje za Ibi{evi}a i Salihovi}a
Grupa mladih Bosanaca i Hercegovaca je nedavno, u okviru projekta Nemiruju}i identitet, posjetila ovaj poznati njema~ki klub i dru`ila se s omiljenim igra~ima Ibi{evi}em i Salihovi}em, reprezentativcima nogometne reprezentacije BiH
ladi Bosanci i Hercegovcidobili su u okviru projekta “Nemiruju}i identitet” jedinstvenu{ansu da iznutrarazgledaju stadion “Rhein-Neckar Arena” njema~kog prvoliga{a Hofenheima i sretnu se sa svojim idolima Vedadom Ibi{evi}em i Seadom Salihovi}em. “Dobro do{li u Hofenhajm!” , ovimrije~ima je na bosanskomjezikuMajk Dil, zadu`en za navija~e i govornik na stadionu “TSG 1899 Hoffenheim” do~ekaogrupumladihBosanaca i Hercegovaca, koji su tog jutra na pozivklubaautobusom doputovali iz njema~kog grada Sarbrikena. Ova posjetasastavni je dio jednog projekta pod nazivom „Nemiruju}i identitet“ kojeg su u , okvirusveobuhvatnognjema~kog programa„Raznolikostdonosiradost“ pokrenuli Bosanci i Herce, govci okupljeni u bosanskom udru`enju„Islamskikulturnicentar Sarbriken“ .

M

Ibi{evi} i Salihovi} daju autograme

Nemiruju}i identitet pred stadionom

Novi klub u Sarlandu

SKK Bosna Saar

Pri~a iz bajke
Nakon{to su najnestrpljivijigosti ve} potro{ilisvojmjese~nid`eparac kupuju}i dresove i druge artikle u „fen-{opu“ Majk je grupu , uveo u salu za pres-konferencije, gdje su se svi mogli poslu`iti „cocacolom“ „fantom“ i drugimpi}em , iz staklenog fri`idera, koji je ina~e rezervisansamo za novinare i izvje{ta~e sa utakmica u ovomstadionu. “Historijana{egfudbalskogkluba je kao pri~a iz bajki: jo{ 2005. godine igrali smo u regionalnoj ligi, 2006. uspijevamo uz svesrdnu financijsku podr{ku Ditmara Hopa i senzacionalni anga`man trenera Ralfa Rangnika, koji je ve} tada imao iza sebevelikeuspjehe sa klubom „[alke“ pre}i u 2. saveznu li, gu i ve} sljede}e godine u 1. ligu. Mecena Hop ula`e puno vlastitog novca za napredak kluba, gradi novi stadion za 30.000 gledalaca, pri~ao je Majk mladima. Ostatak pri~e Bosanci svakako ne}e nikada zaboraviti: da je Vedad Ibi{evi} u prvompoluvremenu„Bundeslige“ postigao18 golova i time bio jedan od najzaslu`nijih za titulu jesenjegprvakakoju je Hofenhajm te sezone2008/2009. neo~ekivano, ali zaslu`enodobio. Od tih dana je Vedo postao idol ~itave generacije mladih ljudi, a posebno Bosanaca i Hercegovaca.

Mnogo je Bosanaca koji u njema~koj pokrajini Sarland u raznim starosnim klasama igraju nogomet u ni`im ligama. Poprili~an broj ih va`i za odli~ne sporta{e. Ono {to im ve} godinama nedostaje je jedan zajedni~ki klub. Tako je na inicijativu nekolikoaktivista tim povodomodr`an prvi sastanak na kome su utvr|eni dalji koraci. Konkretan rezultat bio je prvi trening mom~adi odr`an pod ki{nim nebom na prijateljskom stadionu kolega iz kurdskog sportskog kluba „Kandil“ Pozivu na zajedni~ki . trening odazvalo se 12 igra~a: - Mi ovdje imamo potencijal, ja poznajem jo{ dostamomaka, ko-

ji}e bitispremni da se priklju~ena{emklubu– ka`etrenerMuhamed Makeli}, svima poznat kao Lef. Za formalnu registraciju kluba se jo{ prije nekog vremena pobrinuo ovda{nji aktivista Hazim ^au{evi}, zvani Adi: - Najva`nije je da obezbijedimo dovoljan broj ~lanova, koji }e biti spremni da redovno pla}aju skromnu ~lanarinu od 3 eura mjese~no. U toku je i proces tra`enja pogodnog imena za ovaj fudbalski klub, kojemu prvenstveni cilj jeste da okupi Bosance, a „najvru}i“ je Sportsko-kulturni klub „BOSNA-SAAR“ kao simbol spa, janja dvije rijeke u jedan `ivot.

Na travnjaku
Nakon obilaska “najsvetijih” mjesta unutar stadiona, kao {to su svla~ionica i tunel kroz koji se igra~ipojavljuju na stadionu, mladi gosti su smjeli prohodati stadionom i tribinama, zauzeti mjesto

na “klupi” za igra~e i trenere. - Svla~ionice za doma}e i gostuju}e igra~e moraju po najnovijim standardima biti identi~ne, u slu~aju da na stadionu igraju dvijegostuju}eekipe, npr. u okvirunekog evropskog prvenstva – ka`e Majk i obja{njava da su svla~ionice napravljene i ekstra ve}ih razmjera da bi se brazilijanskim igra~ima, kojih ima i u Hofenhajmu, dala mogu}nost da se pred utakmicu mogu unutra zagrijavati, jer se oni po tradiciji nikada ne zagrijavaju na otvorenom. Uzbu|enje dosti`e svoj vrhunac kada Majk ogla{ava da su stigli i Ibi{evi} i Salihovi} da pozdrave grupu. Novinarska mjesta u sali za pres-konferencije ispunjena su mladim gostima, prisutne su i dvije televizijske ekipe, a sre}i i aplauzu nije bilo kraja kada su u salu stupila ova dvojica vrsnih nogometa{a. - Nije lako biti Bosanac i ponositi se time. Mladim nara{tajima moramo pomo}i da svoj identitet shvate kao {ansu da postignuvelike stvari u `ivotu. Zato smo danas do{li u Hofenhajm da upoznamo one koji nam svima mogu slu`iti kao najbolji primjer i na koje smo svi ponosni – rekla je upitana od stranetelevizijskihekipavo|apro-

DO^EK „Dobro do{li u Hofenhajm!“, ovim rije~ima je na bosanskom jeziku Majk Dil, zadu`en za navija~e i govornik na stadionu „TSG 1899 Hoffenheim“ do~ekao grupu mladih Bosanaca i Hercegovaca, koji su tog jutra na poziv kluba autobusom doputovali iz njema~kog grada Sarbrikena
jekta “Nemiruju}i identitet” - potpisnicaovogatekstanapisanogsamo za Poglede.

Na klupi Hoffenheima

Slatko i autogrami
Od prevelike uzbu|enosti mladi su reporteri ~ak i unaprijed pripremljena pitanja zaboravili postaviti, pa su Vedo i Sejo brzo pre{li na pisanjeautograma i dugotrajnu foto-sesiju, jer je svakohtio da ima po jednu sliku sa svojim idolom. - Ja ne razmi{ljam o tome da budemnekomeuzor, ali ako znam da to jesam onda je to svakako pozitivno i trudim se da to i opravdamrekao je Ibi{evi}. Filozofija kluba “TSG 1899 Hof-

fenheim” i njegovog mecene je da igra~i, pored bavljenja sportom, moraju biti sveobuhvatno pripremljeni za dalji `ivot, pa je u blizini stadiona “Rhein-Neckar-Arena” izgra|en i najmoderniji centar za trening i osnovana “Akademija 1899”gdje se brojnimladitalenti od , prvih koraka {koluju. Ditmar Hop je jedan od osniva~afirme “SAP”gi, ganta na podru~ju kompjuterskih programa i njegovafirmasponzori{e ovo {kolovanje. Stadion je izgradiovlastitimsredstvima, a ostao je, kako pri~a Majk, jedan obi~an, narodski ~ovjek. Za kraj su Vedo i Sejo svakom posjetiocupoklonili po jedan{al sa

imenom njihovog kluba, {to je izazvalo pravu euforiju odu{evljenja. Poklon koji su Bosanci donijeli iz Sarbrikena bio je namijenjen cijeloj mom~adi Hofenhajma – najbolje hurma{ice iz ovog kraja, iz [erifine kuhinje. ^ini nam se da je Vedi i Seji bilo drago {to su ove slastice mogli zadr`ati samo za sebe, jer je trenerRangnik za to popodne otkazao trening, pa ih nisu morali dijeliti. Sa obostranimnajboljim`eljama za budu}nost i nadom da }e se nekad ponovo sresti, gosti su ispra}eni. Gosti koji }e od sada cijelog`ivotanositiHofenhajm u svom srcu. Sadija Kavgi} – van Weert

38 Pogledi

20. novembar/studeni 2010.

Spomeni~ka ba{tina pita

AKCIJA[KI Poslije Drugog svjetskog rata ovdje su sagra|ena tri reda ku}a (8 objekata) da simbolizuju bratstvo i jedinstvo na{ih naroda. Uz veliki elan i pjesmu podizale su ih omladinske radne akcije 1948. i 49. godine. Sa oskudnim gra|evinskim materijalom radilo se i ljeti i zimi, i danju i no}u. Projektanti su bili poznati arhitekti, bra}a Kadi} - Muhamed i Reuf

aselje D`id`ikovac nesumnjivo spada me|u najljep{e dijelove Sarajeva. Nalazi se u centru, odmah iznad Velikog parka sun~ana strana, dosta zelenila, lijep pogled na Trebavi} i daleki Igman i Bjela{nicu. Tu su i ambasade Austrije i Francuske, a malo dalje i Velike Britanije i Italije. Poslije Drugog svjetskog rata ovdje su sagra|ena tri reda ku}a (8 objekata) da simbolizuju bratstvo i jedinstvo na{ih naroda. Uz veliki elan i pjesmu podizale su ih omladinske radne akcije 1948. i 49. godine. Sa oskudnim gra|evinskim materijalom radilo se i ljeti i zimi, i danju i no}u. Projektanti su bili poznati arhitekti, bra}a Kadi} - Muhamed i Reuf. I funkcionaalnost ovih objekata doprinosila je ~estim susretima i dru`enju stanara - ravni krovovi, duge terase, povezanost zgrada velikim balkonima, zajedni~ke prizemne ve{prostorije i trijemovi. Bilo je lijepo sun~ati se na terasi i pratiti kako “}iro“ dimi, tutnji, klepe}e, pi{ti, zvi`di i gmi`e padinama Trebevi}a - po~ev od Vraca do Hrida.

A ko je taj, neko drugi? N
Sarajevsko naselje D`id`ikovac spadalo je me|u najljep{e u Sarajevu. Danas ova spomeni~ka ba{tina propada, dok nadle`nih - nema!?

A kako sad izgleda ova spomeni~ka, graditeljska ba{tina? Hm! Ovako (mo`e se vidjeti u obi~noj {etnji): - Na zidovima mnogo rupa, neke su nevje{to zatvorene, pa fasade izgledaju kao da su pokrivene mnogobrojnim, raznobojnim krpama; - Ravni krovovi proki{njavaju, kad su velike ki{e poplave su u stanovima; - Odvodi vode su o{te}eni ili su za~epljeni, pa se voda prelijeva po fasadama i prodire i u prizemne prostorije; - Boje prozorskih okvira su neujedna~ene; - Balkoni su pregra|eni i na njima ima svega i sva~ega; Prizemne prostorije su neuredne i zapu{tene; Temeljni zidovi su napukli i leglo su pacova, gu{tera i je`eva.

Sami svoja ba{tina
Komunalno preduze}e “Park“ nedavno je ure di lo ze le ne po vr{i ne oko ovih zgrada, sad se jo{ vi{e isti~e njihova o{te}enost i sivilo. U Mjesnoj zajednici i na drugim mjestima stanari su ~esto postavljali pitanje odr`avanja i saniranja ovih ku}a i obi~no su dobivali odgovor da nema para ili da su to objekti pod za{titom, da o njima neko drugi treba da vodi ra~una. A ko je taj neko drugi? Pojedinci su sami po~eli da saniraju svoje stanove, me|utim bez kompletnih radova to se pokazalo neefikasnim. Tolika je vla`nost i hladno}a u pojedinim stanovima da su neki i napu{teni. Postoji bojazan i njihovog obru{avanja, pogotovo u slu~aju zemljotresa. Ako ve} ne postoji odgovaraju}a briga o ovim za{ti}enim spomeni~kim objektima, sve su ~e{}a mi{ljenja da bi trebalo izbje}i ravne krovove, izvr{iti dogradnju jo{ jednog sprata i tada sanirati cijelu zgradu. Kakvo god bilo rje{enje trebalo bi ga smatrati hitnim, jer sve ve}i komadi maltera padaju sa fasada i balkona i ugro`avaju `ivote prolaznike. A gdje je bratstvo i jedinstvo? Mo`emo li vedrije i ponosnije gledati na na{u nacionalnu, spomeni~ku, kulturnu ba{tinu - na na{ period socijalisti~ke izgradnje? Jer je ona dio nas, dio na{eg zajedni{tva, dio na{e historije.
Sulejman Festi}

Bijela i narand`asta
Ove ku}e, koje spadaju u moderna zdanja bosansko-hercegova~ke arhitekture, zablistale su i oplemenileprostorD`id`ikovca , odisale su lako}om i vedrinom. Boje njihovih fasada bile su samo proljetne - bijela i narand`asta. [to je za San Francisko Bewerlly Hills to je za Sarajeo bio D`id`ikovac. Kod Federalnekomisije za o~uvanjenacionalnih spomenika ove ku}e su registrovane kao nacionalnispomenikkojetrebaza{tititi, odnosno njima posvetiti posebnu dru{tvenu brigu. Prvi korisnici ovih stanova bile su ugledne li~nosti i prvi profesori tek osnovanog Sarajevskog univerziteta: Ernest Grin, Ljubo Obradovi}, Muhamed Tefterdarija, Isak Papo, Edhem ]amo, Ante Fijamengo, Esad ]imi}...

D`id`ikovac: Ni sada{njost, ni pro{lost...

BEWERLLY HILLS [to je za San Francisko Bewerlly Hills to je za Sarajevo bio D`id`ikovac. Kod Federalne komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika ove ku}e su registrovane kao nacionalni spomenik koje treba za{tititi, odnosno njima posvetiti posebnu dru{tvenu brigu

20. novembar/studeni 2010.
vo nas, jo{ “hodamo“ na{im etno selima. Kao {to smo kazali u pro{lom broju pisat }emo o njima, preporu~uju}i da ih posjetite i osjetite ~ari odmora na selu. Kad ve} onoga pravog nema vi{e u Bosni i Hercegovini, ova nova, izgra|ena u modernijem duhu i prilago|ena potrebama suvremenog nomada - turiste, uz ekonomski interes, vratit }e pomalo i duh onoga ~ega se starije generacije sje}aju s nostalgijom, a mla|e vide kao dio povijesnokulturne pro{losti. Takvo je i Herceg etno selo Me|ugorje. Smje{teno je svega nekoliko kilometara od poznatog sveti{ta Me|ugorje, na trome|i ^itluka, Me|ugorja i Ljubu{kog. Izniklo je iz kamena i ura|eno od kamena na 40 000 m2. Gostima koji se odlu~e na no}enje i boravak u ovom Etno selu na raspolaganju je visok komfor spojen s tradicijom u 10 smje{tajnih jedinica sa 60 postelja uklju~uju}i restoran s vinskim podrumom. Uz kamene ulice sela smje{tene su suvenirnice, muzej, amfiteatar s vi{enamjenskom dvoranom, kapelica, mlinica, {tale s doma}im `ivotinjama, vinograd... Etno selo je dovr{eno pred kraj 2008. godine i otvorilo je svoja vrata posjetiocima iz cijeloga svijeta. Branimir Penava, direktor, ka`e da je selo idealno mjesto za o~uvanje kulturnih i moralnih vrijednosti obi~aja ovog kraja. - Jedan od najatraktivnijih sadr`aja je ure|ena etnografska zbirka koja vjerodostojno do~arava duh pro{losti hercegova~kog kraja. Da se selo jedinstveno stopilo s dana{njom tehnologijom i vremenom svjedo~i amfiteatar s vi{enamjenskom moderno opremljenom dvoranom, isti~e Penava dodaju}i da osim {to je selo dobilo kulturni i historijski karakter, njegova svrha se prvenstveno bazira na turisti~koj ponudi. Da bi dojam sela bio potpun na najve}oj uzvisini sagra|ena je kapelica i u neposrednoj blizini zasa|en vinograd s autohtonim sortama `ilavke i blatine. Na kraju tu su i staje s doma}im `ivotinjama ovog kraja, a ispred terase igrali{te za najmla|e posjetitelje. Na preostalih 1,5 ha pro{irit }e se i upotpuniti sportsko-rekreacijskim sadr`ajima, budu}i da je sad na raspolaganju moderno bo}ali{te. Sobe su udobne i prostrane, opremljene vrhunskim namje-

Pogledi 39 KUDA ZA VIKEND Etno selo Herceg

E

Miris pro{log u modernom pakiranju
[ezdeset kreveta, etnografska zbirka, autenti~nost, doma}a hrana, moderni pristup gostu i turizmu, odli~na lokacija...sve su to prednosti izvanrednog sela kraj ^itluka

{tajem ru~ne izrade od slavonskog hrasta u prekrasnom ugo|aju kamenih zidova. Zidovi su ukra{eni fotografijama hercegova~kih motiva s pri-

rodnim ljepotama. Sve sobe su opremljene ure|ajima za grijanje/hla|enje, izravnim telefonskim linijama, internet priklju~kom, LCD TV, de-

tektori dima, SOS u kupatilima. Sve sobe su dvokrevetne, 14 s razdvojenim krevetima, 14 s francuskim, a sve se mogu koristiti kao jednokrevetne.

Od raznovrsne ponude etno sela Herceg, izdvajamo Uskrs u etno selu, Romanti~ni vikend, Eno gastronomski vikend, Team Building program itd.

Sandra Vegar - Zubovi}, direktorica u KCUS-u

Dijagnostika je temelj lije~enja
Oni su nas obilje`ili

Ivana Brli} - Ma`urani}
Pogled u Evropsku uniju

Nikozija

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

20. novembar/studeni 2010.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Sebastian Vettel
Pobjedom u finalu sezone u Abu Dhabiju, Sebastian Vettel prestigao je Fernanda Alonsa u ukupnom poretku i osvojio svoj prvi naslov svjetskog prvaka Formule 1. Novom svjetskom prvaku na pobjedni~kom postolju su se pridru`ila posljednja dva svjetska prvaka - Lewis Hamilton i Jenson Button. (Reuters)

Bout u SAD-u
Rus Viktor Bout, koga ameri~ke vlasti optu`uju za trgovinu oru`jem, deportovan je iz Tajlanda u SAD. Takozvani “trgovac smr}u“ Bout, koji negira sve op, tu`be, suo~ava se sa do`ivotnom robijom ukoliko ga ameri~ki sud proglasi krivim za planiranje i prodaju oru`ja. Moskva tvrdi da je Bout nedu`an i da je `rtva politi~ki motivisane kampanje. (Reuters)

Iranska raketa
U okviru vojnih manevara Iran je testirao pobolj{anu verziju protuzra~ne rakete S-200 razvijene poslije odbijanja Moskve da isporu~i rakete S-300 Teheranu, izjavio je u ~etvrtak general Moham mad Has san Man so uri an, po mo}nik zapovjednika protuzra~ne odbrane. Kako se u Teheranu navodi, cilj manevara je priprema iranske vojske za eventualni napad na nuklearna postrojenja. (Reuters)

Najmanji na sv
Najmanji ~ovjek na svijetu je 18-godi{nji Nepalac Khagendra Thapa Magar. Visok je svega67,08 centimetra. U Guinnessovoj knjizi rekorda potisnuo je Kolum-

20. novembar/studeni 2010.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Po`ar u [angaju
U po`aru koji je zahvatio neboder u centru kineskog grada [angaja, poginule su 53 osobe, a u bolnice ih je smje{teno 70. Gradske vlasti su saop}ile da je spa{eno 100 osoba, ali nije precizirano da li taj broj obuhva}a i ozlije|ene. Po`ar je gasilo 25 vatrogasnih jedinica, s vi{e od 100 vatrogasnih vozila i helikoptera za spa{avanje ljudi koji su se sklonili na krov. (Reuters)

@rtve u sru{enoj zgradi
Najmanje 65 osoba je poginulo, 105 povrije|eno, a za jo{ 35 su spasioci tragali, nakon {to se u Nju Delhiju sru{ila zgrada, saop}ila je u srijedu policija, dok spasioci i dalje pretra`uju ru{evine. Brojni stanari sru{ene zgrade bili su blokirani ispod betona i `eljeznih {ipki. (Reuters)

Had`
Vi{e od dva miliona muslimana iz cijelog svijeta obavilo je ovogodi{nje hodo~a{}e - had`. Had`, jedan od najmasovnijih javnih iskaza vjerskih osje}aja na svijetu, traje pet dana, i u tom periodu, uz svakodnevnih pet molitvi, muslimani se penju na sveto brdo Arafat, prinose `rtvu - kurban i na kraju obilaze sedam puta oko Kabe, velike crne kamene kocke u Meki. (Reuters)

ijetu
bijca Edwarda Ninoa Hernandeza, visokog 70 centimetara. Dvadeset~etverogodi{nji Kolumbijac samo je mjesec nosio titulu najmanjeg ~ovjeka. (Reuters)

42 Oglasi
Na osnovu ~lana 27. stav 1, ~lana 32. stav 1. Zakona o Fondu za za{titu okoli{a Federacije Bosne i Hercegovine (Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 33/03), ~lana 7, ~lana 33. stav 1, ~lana 34. Stav 1, ~lana 36. Statuta Fonda za za{titu okoli{a Federacije Bosne i Hercegovine (Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br.33/06,) Programa rada Fonda sa finansijskim planom za 2010. godinu, ~lana 5. Pravilnika o postupku objavljivanja konkursa i o odlu~ivanju o odabiru korisnika sredstava Fonda i Odluke Upravnog odbora Fonda za za{titu okoli{a Federacije BiH, broj 22/12-4-2010, Fond za za{titu okoli{a FBiH r a s p i s u j e

20. novembar/studeni 2010.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INA NOVO SARAJEVO Javna ustanova Osnovna {kola ^engi}-Vila I Na osnovu ~lana 85 Pravila Javne ustanove Osnovne {kole ^engi}-Vila I, Sarajevo, [kolski odbor na sjednici odr`anoj 19. 11. 2010. godine donio je odluku o raspisivanju

J AV N I P O Z I V za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sli~nih aktivnosti
iz podru~ja za{tite okoli{a za 2010. godinu I. PREDMET JAVNOG POZIVA Predmet javnog poziva je prikupljanje prijava za programe/projekte za raspodjelu sredstava, a koji }e se odnositi na sljede}e: 1. Sufinansiranje programa, projekata i sli~nih aktivnosti iz oblasti upravljanja otpadnim vodama, koji obuhvataju: izgradnju ili sanaciju kolektorskih mre`a (primarnih i sekundarnih), tretman otpadnih voda, monitoring otpadnih voda i sli~ne aktivnosti u oblasti upravljanja otpadnim vodama. 2. Sufinansiranje programa, projekata i sli~nih aktivnosti iz oblasti kori{tenja voda, koji obuhvataju: za{titu izvori{ta - vodoza{titne zone; rje{avanje problema vodosnabdijevanja; poticanje odr`ivog kori{tenja prirodnih dobara-vode. 3. Sufinansiranje programa, projekata i sli~nih aktivnosti iz oblasti za{tite vodotoka, koji obuhvataju za{titu voda (za{titu flore i faune) i sli~ne aktivnosti; 4. Sufinanciranje programa, projekata i sli~nih aktivnosti iz oblasti upravljanja vodnim resursima ~ija je implementacija u toku. U okviru sufinansiranja po ta~kama 1, 2, 3, 4 mogu}e je sufinansirati: a) nabavke radova, roba i usluga; b) tehni~ku pomo} projektima koji se pripremaju za kandidovanje, koji su kandidovani ili su ve} na prioritetnim listama za finansiranje od me|unarodnih institucija (IPA, Svjetska banka, GEF, WWF i druge organizacije), a nedostaju im finansijska sredstva za pripremu, obavezno sudjelovanje-kontribuciju, izradu projektno tehni~ke dokumentacije i sl. c) podsticanje obrazovnih, istra`iva~kih i razvojnih studija, podizanje nivoa svijesti javnosti i druge aktivnosti relevantne za oblast za{tite voda. KORISNICI SREDSTAVA KOJI IMAJU PRAVO NA PODNO[ENJE PRIJAVE Pravo u~e{}a imaju pravne i fizi~ke osobe, jedinice lokalne uprave (gradovi i op}ine), javne ustanove, privredna dru{tva i druge pravne osobe.

KONKURSA
za prijem nastavnika/ce za {kolsku 2010/2011. godinu 1. 2. 3. Profesor/ica biologije na 8 sati na odre|eno vrijeme do povratka uposlenice sa porodiljskog odsustva, Profesor/ica islamskog vjeronauka na 18 sati na odre|eno vrijeme do 31. 8. 2011. godine, Profesor/ica katoli~kog vjeronauka 1 sat na odre|eno vrijeme do 31. 8. 2011. godine. Kandidati trebaju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju. Uz prijavu potrebno je prilo`iti: 1. Ovjerenu kopiju diplome - dokaz o stru~noj spremi 2. Ovjerenu kopiju izvoda iz mati~ne knjige ro|enih 3. Uvjerenje o dr`avljanstvu (original ili ovjerena kopija) 4. Uvjerenje o neka`njavanju (original ili ovjerena kopija) 5. Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu 6. Konkurs ostaje otvoren osam dana od objavljivanja. Prijave dostaviti na adresu {kole: Javna ustanova Osnovna {kola ^engi}-Vila I, Sarajevo Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 2 ili li~no u Sekretarijat {kole od 9 do 12 sati. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

II.

III. USLOVI KOJIMA PODNOSIOCI PRIJAVE MORAJU UDOVOLJAVATI / KORISNICI SREDSTAVA KOJI IMAJU PRAVO NA PODNO[ENJE PRIJAVE Fizi~ka i pravna lica, kojima se dodjeljuju finansijska sredstva (u daljem tekstu: korisnici), moraju ispunjavati sljede}e uslove: - Da imaju prebivali{te, odnosno sjedi{te, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine; - Da ula`u vlastita sredstva u programe, projekte i sli~ne aktivnosti. Podnosilac prijave obavezan je obezbijediti vlastito finansijsko u~e{}e ili finansijsko u~e{}e drugih zainteresovanih subjekata; - Da prihvate uslove zajedni~kog sudjelovanja u sufinansiranju programa, projekata i sli~nih aktivnosti za koje se odobravaju sredstva Fonda propisana op}im aktima Fonda; - Prije zaklju~ivanja ugovora korisnici sredstava su obavezni obezbijediti odgovaraju}u garanciju za sredstva Fonda; - Da zaklju~e ugovor sa Fondom o zajedni~kom ulaganju u program, projekat ili drugu aktivnost za koje se ododbravaju sredstva Fonda. Pod vlastitim u~e{}em podrazumijevaju se nov~ana sredstva korisnika, osnovna sredstva pribavljena radi realizovanja ulaganja koja finansira Fond, kreditna sredstva drugih finansijskih institucija, ulaganja ili ulog drugih fizi~kih i pravnih lica. IV. NEOPHODNA DOKUMENTACIJA ZA SUDJELOVANJE Sredstva iz javnog poziva po navedenim programima dodjeljuju se na temelju prijave projekta/programa korisnika i obavezne dokumentacije. Obrazac za prijavu projekta i obrazac finansijskog pregleda projekta mora biti popunjen na ra~unaru na obrascima koji su dostupni na slu`benoj web stranici Fonda za za{titu okoli{a Federacije Bosne i Hercegovine: www.fzofbih.org.ba. Obrazac za prijavu projekta, obrazac finansijskog pregleda projekta i obavezna dokumentacija trebaju biti dostavljeni prema redoslijedu sa prijavnog obrasca i poslani u A4 formatu koverte. Obavezna dokumentacija treba biti odvojena od dokumentacije za preporuku. Aplikacija u cijelosti mora biti dostavljena u {tampanoj formi, i to u jednom originalu i dvije kopije, tvrdi uvez, sa numerisanim, ovjerenim i potpisanim stranicama od ovla{tene osobe. Na koverti, umjesto adrese, zalijepiti popunjeni obrazac aplikanta koji se nalazi na naprijed navedenoj web stranici. Obavezna dokumentacija mora sadr`avati: 1) Popunjen obrazac za prijavu projekta; 2) Popunjen obrazac finansijskog pregleda projekta; 3) Ovjerenu izjavu o namjenskom tro{enju sredstava (ovjerenu kod javnog bilje`nika/notara ili nadle`nog op}inskog organa); 4) Ugovor o otvorenom bankovnom ra~unu. Za aplikante, pravne i fizi~ke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti po programima, dokumentacija treba sadr`avati i sljede}e: 1) dokaz o registraciji kod nadle`nog organa (rje{enje o upisu u sudski registar za pravna lica ili rje{enje nadle`nog op}inskog organa za fizi~ka lica); 2) Uvjerenja o poreskoj registraciji (identifikacijski broj: ID broj i PDV broj ukoliko su PDV obveznici); 3) Uvjerenje o izmirenim poreskim obavezama nadle`nih organa — Poreske uprave i Uprave za indirektno oporezivanje; 4) Uvjerenje o izmirenim obvezama prema PIO/MIO; 5) Uvjerenje o izmirenim obvezama prema zdravstvenom osiguranju; 6) Uvjerenje o neka`njavanju fizi~ke ili odgovorne osobe — za period posljednjih 5 godina; 7) Ukoliko aplikant nije PDV obveznik, dostaviti uvjerenje; 8) Ovjeren set finansijskih izvje{taja za 2009. godinu. V. OSNOVNI KRITERIJ ODABIRA 1) Pripremljenost projekta, programa ili sli~nih aktivnosti (pripremljenost stru~ne i tehni~ke dokumentacije, stepen spremnosti za po~etak radova, visina obezbije|enih sredstava korisnika za sufinansiranje (do 10 bodova); 2) Stepen povoljnog utjecaja na okoli{ (odr`ivi razvoj, o~ekivano pobolj{anje kvaliteta okoli{a ili pove}anje energetske efikasnosti, cjelovit pristup investitora u rje{avanju pojedinih pitanja za{tite okoli{a i energetske efikasnosti, ispunjenje me|unarodnih obaveza, stepen prioriteta iz programa za{tite okoli{a) (do 30 bodova); 3) Kvalitet ponu|enog tehnolo{klog rje{enja (do 20 bodova); 4) Stepen ugro`enosti okoli{a (za{ti}ena podru~ja, za{ti}ene biljne, gljivne i `ivotinjske vrste, za{ti}eni minerali i fosili, ekolo{ki zna~ajna podru~ja, stepen smanjenja one~i{}enja okoli{a i negativnog utjecaja na okoli{ i zdravlje ljudi, postupanje na temelju rje{enja inspekcije radi uklanjanja rizi~nih ta~aka za okoli{ i zdravlje ljudi (do 30 bodova); 5) Finansijska sposobnost korisnika sredstava na ulaganja i povrat sredstava, ako je povrat sredstava ugovoren (do 10 bodova).

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON JU ^ETVRTA OSNOVNA [KOLA TORLAKOVAC - DONJI VAKUF Broj: 303/10. Torlakovac, 19. 11. 2010. godine Na osnovu ~lana 73. Zakona o osnovnoj {koli SBK ("Slu`bene novine SBK", broj 11/01) i ~lana 122. Pravila {kole, Upravni odbor je na svojoj 60. sjednici, odr`anoj 18. 11. 2010. godine, donio odluku kojom se raspisuje:

Kza prijem uKdni odnos S O N ra U R
1. Nastavnik likovne kulture .........................1 izvr{ilac, na 4 ~asa sedmi~no, na neodre|eno radno vrijeme 2. Pedagog {kole................................................................................1 izvr{ilac, na neodre|eno radno vrijeme Kandidati trebaju ispunjavati uslove predvi|ene Zakonom o osnovnoj {koli SBK-a, Pravilnikom o radu {kole, Nastavnim planom i programom za osnovnu {kolu i Kriterijima o bodovanju, pravilima i postupku popune upra`njenih radnih mjesta u osnovnim {kolama SBK-a. Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave sa dokumentacijom i brojem telefona kandidati trebaju dostaviti na adresu: JU ^etvrta osnovna {kola Torlakovac 70 224 TORLAKOVAC Predsjednik Upravnog odbora Zijad Mukanovi}, dipl. pravnik

Dobro jutro uz

POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed
5% 10% 15% 20%
pretplata na 3 mjeseca pretplata na 6 mjeseci pretplata na 9 mjeseci pretplata na 12 mjeseci

TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Mar{ala Tita 163 (zgrada Pivare Tuzla) 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/252 023 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

u Va{em domu!

VI. VREDNOVANJE PROJEKATA Vrednovanje i rangiranje projekata pristiglih na javni poziv vr{it }e posebna Komisija koju imenuje direktor Fonda. Komisija razmatra projekte primljene na bazi javnog poziva, cijeni ispunjenost uvjeta i kriterija za odobravanje istih, sa~injava zapisnik s obrazlo`enom ocjenom i mi{ljenjem te isti dostavlja direktoru Fonda, koji izra|uje listu prihvatljivih projekata za sufinansiranje na bazi javnog poziva za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sli~nih aktivnosti iz podru~ja za{tite okoli{a za 2010. godinu. Upravni odbor Fonda donosi kona~nu odluku o dodjeli sredstava korisnicima. Rezulatati javnog poziva o izboru korisnika sredstava bit }e objavljeni na slu`benoj web stranici Fonda www.fzofbih.org.ba i Slu`benim novinama Federacije BiH, u roku od 15 dana od dana dono{enja odluke. Prije dono{enja kona~ne odluke o odabiru, Fond zadr`ava pravo zatra`iti dodatna poja{njenja projekta od predlagatelja, kao i pravo odbijanja pristiglih projekata bez posebnog obrazlo`enja. Sa odabranim predlagateljima zaklju~it }e se ugovor o me|usobnim pravima i obvezama te drugim pitanjima u vezi sa realizacijom projekta koji se sufinancira, te pra}enju namjenskog kori{tenja dobivenih sredstava. VII. OP]E ODREDBE Obrasci za prijavu po ovom javnom pozivu i Smjernice za korisnike sredstava Fonda za za{titu okoli{a FBiH mogu se preuzeti na slu`benoj web stranici Fonda za za{titu okoli{a FBiH www.fzofbih.org.ba. Prijava za u~estvovanje s obaveznom projektnom dokumentacijom, dostavlja se li~no ili putem po{te na adresu: Fond za za{titu okoli{a Federacije Bosne i Hercegovine Hamdije ^emerli}a 2/I 71 000 Sarajevo Prijava se dostavlja u zatvorenim neprovidnim kovertama sa naznakom „NE OTVARAJ — PRIJAVA NA JAVNI POZIV — PROGRAM BR. _________“. Rok za podno{enje prijava je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva u Slu`benim novinama Federacije BiH. Zahtjevi s nepotpunom dokumentacijom, podneseni nakon roka i utvr|ene forme, ne}e se razmatrati. Va`ne napomene: • Aplikant na jedan program mo`e konkurisati samo jednim projektom. • U koverti mo`e biti samo jedan projekt. Ukoliko jedna koverta sadr`i vi{e projekata, aplikacija se odbacuje. • Da bi aplikant u{ao u konkurenciju za odabir na javnom pozivu, mora ispuniti pravno-formalne uvjete iz ovog javnog oglasa. • Svi dokumenti koji se predaju uz obrazac prijave projekta kao dokaz o ispunjavanju kriterija sudjelovanja iz ovog poziva moraju biti originali ili ovjerene kopije, ne starije od tri mjeseca. • Dokumenti koji se {alju na javni poziv ne vra}aju se aplikantu. • Neadekvatno popunjene prijave i nekompletni zahtjevi se ne}e razmatrati. • Fond ne snosi nikakve tro{kove aplikanta, nastale sa~injavanjem i predajom aplikacije, i aplikant nema bilo kakva prava na naknadu bilo kakvih tro{kova po osnovu u~e{}a na ovom javnom pozivu. Sve dodatne informacije vezane za javni poziv mogu se dobiti svakim radnim danom od 10 do 14 putem kontakt-telefona: +387 (0)33 72 36 80 ili putem e-maila: info@fzofbih.org.ba. DIREKTOR Safet Harbinja

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

20

% POSEBAN POPUST
ZA PENZIONERE
OSLOBO\ENJE

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, ABS banke DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

POMO] U KU]I
Kako oja~ati kosti `ene?

43

Kako njegovati ku}no cvije}e

NOVOSTI I PREPORUKE

Zdrava zemlja

SRCE BILJKE
Korijenu treba prostor i zato biljke sadite u dovoljno velike saksije
Zdrava zemlja je srce svake biljke. Ona u saksiji, prije svega, treba da obezbijedi oslonac biljci i dozvoli vodi, mineralima i vazduhu da kru`e oko njenog korijena. Ku}no bilje ~esto je primorano da raste u manje kvalitetnoj zemlji koja je uglavnom sterilna i oskudijeva u mineralima i mikroorganizmima. Biljkama u saksijama zato je neophodno prihranjivanje. Ne treba zaboraviti da korijenu treba prostor i zato biljke sadite u dovoljno velike saksije. Suvi{e ili premalo svjetlosti mo`e ograni~iti rast biljke. Nedostatak svjetlosti ~ini da biljka izgleda slabo, isu{eno, istanjenih listova. Suvi{e svjetlosti tako|er smeta. Biljke mo`ete ~uvati na prozoru. Svaki prozor pru`a razli~itu koli~inu svjetlosti. Sjeverniprozoriizlo`eni su velikoj koli~ini svjetlosti, idealnisu za svakocvije}e, pa i kaktuse. Ju`ni i isto~ni prozor pru`a najve}u koli~inu svjetlosti, pa je potrebno zasjeniti ih zavjesom. Postavljanje reflektora ili lampe iza biljke mo`e biti jedan od na~ina snabdijevanja biljke sa dovoljno svjetlosti, tamo gdje je prirodno nema. Kada zalijevate biljke, nemojte koristiti hladnu vodu, ve} odstajalu sobne temperature. Pravilo je da se u glinenim posudama zemlja br`e su{i, za razliku od one u plasti~nim. Biljkama u razvoju ili ~uvanim u toplijoj prostoriji treba vi{e vode. Ostavite vodu da odstoji prije zalijevanja bar 24 sata ili u nju dodajte malo sir}eta. Najbolje je prirodno jabukovo sir}e, bogato mineralima. Za stvaranje kiseonika bitno je kretanje vazduha koje doprinosi da biljke stvaraju vi{e kiseonika. Zato otvarajte {to ~e{}e prozore!

Starije `ene koje su tokom `ivota konzumirale ve}e koli~ine vo}a i povr}a manje su podlo`ne prelomima kostiju, pokazali su rezultati istra`ivanja. Pove}anje dnevnog unosa namirnica ve}e nutritivne gustine za 40 posto smanjuje kod `ena za 14 posto opasnost od prelomakostiju u narednih10 godina, dok kod mu{karaca razlika nije toliko velika. Ta konstatacija je nepromijenjena kada se uzmu u obzir i drugi uzroci preloma kao {to su tjelesna masa, gustina kostiju, unos kalcijuma i vitamina D ili konzumiranje ili nekonzumiranje duhana, izjavili su kanadski nau~nici. Istra`iva~i su objasnili da je nutritivna gustina sadr`aj minerala i mikronutrijenata u namirnicama koji je mali, primjera radi, u biskvitima, a visok u vo}u i povr}u.

Posljedice sr~anog udara
Mati~nestaniceizdvojene iz masnogtkiva oko strukamogupopravitifunkcijusrca kod pacijenata koji su do`ivjeli sr~ani udar, objavili su holandski nau~nici. Podaci prikupljeni od 14 pacijenata su pokazalikakomati~nestanicedobiveneliposukcijomabdomena`rtavasr~anog udaramogu u roku od 24 satabitiupotrijebljene za popravak o{te}enja na srcu. Pokazalo se kako osobe tretirane ovim stanicama imaju prosje~no 15 posto o{te}enjasr~anogmi{i}a, u odnosu na 25 posto o{te}enja kod pacijenata koji nisu bili lije~eni na ovaj na~in. U sljede}oj fazi }e podaci istra`iva~a sa Univerziteta u Roterdamu biti provjereni na 300 pacijenata u 35 evropskih klinika. Ranija istra`ivanja su pokazala kako je sli~an u~inak mogu}e posti}i i uz pomo} mati~nih stanica iz ko{tane sr`i pacijenta.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

RECEPT DANA

Kupovina hit-torbe
Ukoliko se odlu~ite kupiti ovosezonsku hit-torbicu, radije razmislite i ulo`ite novce u ne{to {to }ete nositi du`e vrijeme. Veli~ina torbe bira se na temelju fizi~ke gra|e. Niske i sitnije `ene }e iza velike torbe potpuno nestati, a isto vrijedi i za visoke. Krupnije `ene trebale bi izbjegavati {arene, bogate torbe i bazirati se na onim jednobojnim. [avovi na torbi vrlo su va`ni jer je oni dr`e na mjestu. Tra`ite torbe s nagla{enim {avom i ~vrstim koncem, bez opu{tenih dijelova. Osim izgleda, torba mora biti i kvalitetna i korisna. Prije nego izaberete torbu, nekoliko puta isprobajte patent otvaraju}i i zatvaraju}i ga jo{ u trgovini. Osjetite li da zapinje, radije odustanite bez obzira na popust jer }e problem postati sve gori.

Vo}ni tonik i od agruma
Dodavanjem bilo koje prirodne vo}ne kiseline u bilo koji recept za njegu ko`e sna`no se pove}ava djelotvornost ku}nih preparata. Vrlo jednostavno je napraviti djelotvorni tonik za ko`u, osvje`avaju}u masku ili iskoristiti svje`e vo}e kao sastojak za kremu. Za osnovni recept iscijedite jedan ili vi{e agruma, poput limuna, narand`e ili grejpa. Izaberite jednu ili niz biljaka koje }ete namo~iti u sok, ru`marin, `alfiju, maj~inu du{icu, mentu. Izaberite jednu ili vi{e vrsta cvjetova, kamilicu, ru`u, {ipak. Sve izabrane sastojke stavite u sterilnu bo~icu i ostavite nekoliko sati da se sokovi pro`mu. Mo`ete koristiti odmah, a ostatak ~uvati u fri`ideru i do sedam dana.

Puretina u lisnatom tijestu
Potrebno:
4 pure}a filea od prsa 200 g mije{anih gljiva ({ampinjoni, bukova~e) 2 re`nja bijelog luka so i svje`e mljeveni biber 500 g lisnatog tijesta 200 ml vrhnja za kuhanje pola limunova soka 20 ml maslinova ulja 2 filea crvene pe~ene paprike

Priprema:
Puretinu razre`emo na odreske, potu~emo i na njih razdijelimo na maslinovom ulju i bijelom luku dinstane gljive i pe~enu papriku. Sve skupa zarolamo te omotamo uskim dugim trakama lisnatog tijesta. Pe~emo 15 minuta u pe}nici na 200 stepeni Celzijusa. Kada je pe~eno, nare`emo na roladice i serviramo na umaku od slatkog vrhnja i limunova soka.

44

FELJTON

subota,srijeda, 5. maj 2010. godine 20. novembar

OSLOBO\ENJE

Duhovna biografija (21)

Od po~etka je moj put bio orijentolo{ki
Vi se mo`ete ne slagati s nekim stavovima, analizama, zaklju~cima, ali kao nau~nik ne smijete ih ignorirati kriju}i ih pred svojim studentima. To je apsolutni uvjet nau~ni~kog i nastavni~kog legitimiteta. Nastavnik koji to radi obi~an je diletant!
Pi{e: Esad DURAKOVI]

i{ta njima ne zna~i to {to sam 2003. godine dobio UNESCO-vu nagradu za doprinos arapskoj kulturi, niti {to sam ~lan Akademije nauka u Damasku od 2002. godine. Uprkos svemu tome, na stranicama „Preporoda“ prolje}a 2010. , godine, s mojim titulama i zvanjima {prdaju se Aziz Kadribegovi}, Enes Ljevakovi} i nekakav anonimus Nazif Garib, tvrde}i da ~ak ne umijem koristiti ni Mufti}ev „Rje~nik“ Tragedija je potpuna. . Ovi ljudi, sa oba fakulteta, ispoljavaju i mr`nju i potpunu nekompetentnost, jer, ponavljam - u nauci nema mjesta mr`nji ni pristrasnosti, ne smije se okretati glava od ~injenica koje vam bodu o~i. Vi se mo`ete ne slagati s nekim stavovima, analizama, zaklju~cima, ali kao nau~nik ne smijete ih ignorirati kriju}i ih pred svojim studentima. To je apsolutni uvjet nau~ni~kog i nastavni~kog legitimiteta. Nastavnik

N

koji to radi obi~an je diletant! Takav nije, zapravo, ni nastavnik ni nau~nik, a nije ni ~astan ~ovjek.

Otkrije se ta varka
Uvijek kada govorim o Tanaskovi}u, moram ista}i da mi je `ao {to ima takav stav u orijentalistici - ali on svakako ima pravo na njega! jer je on ~ovjek nevjerovatno {irokog obrazovanja, erudita najvi{ega reda. Uz to, ima za~u|uju}e veliku radnu energiju. Znalac je velikogbrojajezika i obavije{ten je tako dobro da imate stalan dojam kako za njega rade ~itavi timovi. Ima prefinjene, rekao bih uro|ene diplomatske manire. Tim izuzetnim kvalitetima, me|utim, nedostaje samo jedna, ali klju~na stvar. Naime, Tanaskovi} je svoje goleme potencijalestavio u slu`bu retrogradne ideologije. Preciznije kazano, on te potencijalekoristi da bi ideologiziraosvojunauku i da bi tako uveo nauku - za koju ima sve i izvanredne predispozicije - u funkcijuslu{kinjeretrogradneideologije, ~ak politike, jer se takvana-

Posljednja knjiga profesora doktora Esada Durakovi}a „Duhovna biografija“ uskoro }e iza}i iz {tampe, a izdava~ je sarajevska „Dobra knjiga“ Izedina [ikala. ^itaoci Oslobo|enja imaju jedinstvenu priliku pro~itati dijelove knjige jednog od najplodonosnijih autora u BiH i regionu. Autor je ro|en 1948. godine u Glavicama kod Bugojna; osnovno i srednje obrazovanje zavr{io u Sarajevu; 1972. diplomirao arapski jezik i knji`evnost na Filolo{kom fakultetu u Beogradu, gdje je 1976. zavr{io postdiplomski studij; 1982. odbranio doktorsku disertaciju na Filolo{kom fakultetu u Beogradu; 1991. zasnovao stalni radni odnos u Orijentalnom institutu u Sarajevu kao vi{i nau~ni saradnik; 1994. izabran u zvanje vanrednog profesora za predmet Arapski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu; 1996. godine izabran u zvanje redovnog profesora za predmet Arapski jezik na ovom fakultetu; 1996. izabran u zvanje nau~nog savje-

tnika u Orijentalnom institutu u Sarajevu; 1998. povjerena mu je nastava za predmet Arapska knji`evnost na Filozofskom fakultetu; 1999. prevod „Hiljadu i jedne no}i“ progla{en Kulturnim doga|ajem godine; 2000. izabran za ~lana PEN-centra BiH; 2002. izabran za dopisnog ~lana Arapske akademije nauka u Damasku, Sirija; 2002. godine izabran za predsjednika Nau~nog vije}a Orijentalnog instituta u Sarajevu; 2003. dobitnik UNESCO me|unarodne nagrade Sharjah Prize for Arab Culture; 2004. izabran u zvanje redovnog profesora za oblast arapska knji`evnost; 2007. izabran za ~lana Dru{tva pisaca BiH; 2007. Udru`enje izdava~a i knji`ara BiH dodijelilo mu je priznanje Autor godine za nau~no djelo Orijentologija; 2008. izabran za dopisnog ~lana Akademije nauka i umjetnosti BiH. Objavio je veliki broj radova, prevodio sa arapskog jezika, pisao za mnoge medije u BiH i svijetu, gostovao na brojnim medijima...

ukapredstavlja, odnosno ona nastupa kao politi~ka nauka. To je upravo onaj ideolo{koznanstveni~ki fenomen koji danas nazivamo orijentalizmom; ideolo{ki je to proces koji se veoma uspje{no i prepredeno slu`i slo`enim nau~ni~kim instrumentarijem i metodologijom tako da se predstavlja kao vrlo autoritati-

vna nauka, a zapravo je ideologija, ~ak je u velikoj mjeri naro~ita vrstapolitike. U tom smislu, Tanaskovi} je zaista svjetsko ime i autoritet u oblasti orijentalizma. No, problem orijentalizma je u tome {to se kat-tad ustanovi njegova mimikrijska narav, ali - {to je jo{ te`e - otkrije se ta varka, ta njegova neuta`iva`e|za ideologijom. Budu}i

da poznajem Tanaskovi}a od njegovih studentskih dana, dakle i njegov opus, mogu kazati s velikom dozom sigurnosti da je nemjerljiva {teta {to se nije bavio orijentalistikom bez ideolo{kihnatruha, jer to vodi neizbje`no u politiku, a njoj je imanentna tendencioznost, partikularizacija i sl.; univerzalizam nauke ostaje izvan

Ram za sliku apokalipse dana{njice (4)

Danas riba - sutra mi
Otrovi su u{li u zemlju, {uhva u ljude, a navika pijenja fla{irane vode postala je njihova i moja, trajna. Za jedan ljudski vijek prebrzo odvikavanje od prirodnog konzumiranja jednog od tri sveta trojstva (kiseonik, voda i hrana) bez kojih nema `ivota
Pi{e: Besim AVDAGI]

vih dana, kad sam svjedok kako se priroda bori i nastoji uni{titi neprirodnog ~ovjeka, zbog drasti~nih devalvacija uslova za `ivot koje mu je davala i kad mediji objavljuju da rijekom Bosnom nizvodno od Zenice plutaju mrtve ribe i da u njenom izvori{tu „stanuje“ bakterija salmonela, s nostalgijom se sje}am mog dje~a{tva i vremena kad nije bilo ovih modernih Borgia. Zbog toga }u u ovu pri~u uvesti i malo stara~ke nostalgije.

O

Rijeke su ubili
U te drage sarajevske ljetne dane, s po~etka pedesetih godina pro{log vijeka, klackaju}i se u garavom }iri i{li smo na Ilid`u i obli`nje Sastavke, gdje se ulijeva devet rijeka i potoka. Bez bilo kakvog osje}aja straha da vas neko truje ili da }emo nagaziti na neki ba~eni predmet, uranjali smo u bistru i ~istuvodu, kojom smo utoljavali i `e| nakon skromnog (ni

nalik fast-food) sendvi~a. Oni malo spretniji zaranjali bi u korijenje vrbika koje nisu ukra{avale plasti~ne kese i animalni otpad i golim rukama hvatali pastrmku. Za dane vikenda tu bi se skupljali i izletnici, a jutarnju kafu pili i podnevnu ~orbu srkali spremljenu vodom koju su uzimali iz Sastavaka. Da postoji i fla{irana obi~na za pi}e voda saznao sam krajem sedamdesetih godina, kad sam se obreo u Frankfurtu na Majni, srcu najrazvijenijeg regiona Evrope, kao dopisnik ovog lista. Bilo mi je nestvarno konzumiranje instant kafe i tarhane iz plasti~nih kesica spravljenih fla{iranom vodom. Jo{ {okantniji mi je bio prvi susret s ovim gradom i najva`nijom rijekom u Evropi, lijepom i mrtvom Rajnom, koja kroz njega proti~e. Bio je to i susret s povorkom gnjevnih ljudi koji su protestirali s parolom „Danas riba - sutra mi“ , zbog pomora preko pola miliona riba i svega `ivog u zatrovanom koriturijekeotrovnimmaterijalom nakon po`ara u stovari{tu jednog

Ilustracija: Bo`o STEFANOVI] hemijskog koncerna. Ljudi su bili u`asnuti prizorom, a jo{ vi{e ~injenicom da je jedan fotograf-amater u vodama ove rijeke, iz ~ijeg toka i vodotoka vodu koristi preko 20 miliona stanovnika, razvio film. Paniku su nadle`ni organi smirili tako da su isklju~ili vodovod i zabranili kori{tenje ove vode. Tih dana voda u plasti~nim fla{ama postala je najtra`eniji artikal u trgovinskim radnjama gradova uz Rajnu, mada su se njihovi stanovnici pitali odakle je ona. Otrovi su u{li u zemlju, {uhva u ljude, a navika pijenja fla{irane vode postala je njihova i moja, trajna. Za jedan ljudski vijek prebrzo odvikavanje od prirodnog konzumiranja jednog od tri sveta trojstva (kise-

onik, voda i hrana) bez kojih nema `ivota. Pogotovo sa dana{nje distance. Tako je nedavno, zbog poplave, oko 7.000 buradi s visoko eksplozivnim i otrovnim plinom dospjelo u najve}u rijeku sjeverne Kine, pa je oko 4,3 miliona ljudi pre{lo na vodu iz plasti~nih fla{a. Tih godina plastika je na velika vrata ulazila u svakodnevnu upotrebu takvom brzinom da je danas bez nje nezamisliv `ivot. Plastika je uistinu veliki pomo}nik savremene civilizacije, za koju se tvrdilo kad je otkrivena da je „vje~na“ , trajnija, iako ne i ~vr{~a, od metala te nezamjenjiva u brojnim privrednim djelatnostima. Na`alost, vrijeme je pokazalo da je ta „nezamjenjiva“ i trajna plastika ustvari najve}i zaga|iva~ okoli{a na planeti i neuni{tivi neprijatelj `ivota na Zemlji. Ovaj ekolo{ki problem je tim ve}i {to se koli~ina plasti~nog otpada naglo pove}ava. Ona se samo posljednjih 10 godina udvostru~ila i pove}ala sa 100 na 200 miliona tona, a razlagat }e

OSLOBO\ENJE godine subota, 20. novembar 2010.
ti u tome ranom periodu kako je nu`no da se islam i arapska kultura predstavljaju na jedan nov na~in, neorijentalisti~ki, imanentno i afirmativno, gdje za to postoje osnove. Stoga je uslijedila salva kritika na moj pristup, zapravo na samu ~injenicu da uop}e nastojimpredstavitiDervi{ai palestinsku poeziju otpora. Iako sam radio u Pri{tini, polemika se uglavnom odvijala u Sarajevu na stranicama„Odjeka“ i „Sveski“ koje je izdavaoInstitut za na, cionalne odnose CKSKBiH. Tu su padale prili~no te{ke rije~i. Kao {to vidite, nijeslu~ajnost{to se mene optu`ivalo u glasilu najvi{eg organa CKSKBiH za islamskifundamentalizam- komenikada ni na kakavna~innisampripadao. (Uostalom: {ta je to taj fundamentalizam?!) Time se htjelo, naravno, dati svemu najozbiljnija politi~ka dimenzija, {to je trebalo biti fatalno za nau~ni~kukarijerumladogasistenta. Politika i orijentalistika su i u tome slu~aju bile udru`ene na naro~ito neprimjeren na~in. To je vje{tapripremalin~a. S duge strane, mislim da tako|er nijeslu~ajno - i samo na prvipogled je neobi~no- {to se polemikaodvijala u sarajevskojperiodici, iako su glavni protagonisti iz Beograda i Pri{tine. Naime, ~inilo se nekakoprirodnim da me se dezavuira u Bosni i Hercegovini zato {to sam iz Bosne i Hercegovine.
(Sutra: Otkri}e Saidovog “Orijentalizma”)

FELJTON
Ro|en njema~ki fizi~ar i izumitelj Oto fon Girike. Prvi demonstrirao vakuum i prikazao eksperiment o vazdu{nom pritisku. Velika Britanija objavila rat Holandiji poslije otkri}a da holandski brodovi snabdijevaju ameri~ke pobunjenike francuskim i {panskim oru`jem. Ro|en srpski pisac, esteti~ar i knji`evni kriti~ar Bogdan Popovi}. ^lan Srpske kraljevske akademije, jedan od osniva~a Srpskog knji`evnog glasnika. Uticao na evropeizaciju srpske knji`evnosti uo~i Prvog svjetskog rata. Objavio “Antologiju novije srpske lirike“ i ve}i broj studija iz knji`evnosti i umjetnosti. Umro ruski kompozitor i pijanista Anton Grigorjevi~ Rubin{tajn, osniva~ Konzervatorijuma u Petrogradu, jedan od najve}ih pijanista 19. vijeka. Komponovao opere, klavirske kompozicije, solo-pjesme. Na Vrap~em brdu kod Lazarevca, u Prvom svjetskom ratu, u Kolubarskoj bici, kao oficir poginuo Dimitrije Tucovi}, vo|a socijalisti~kog pokreta u Srbiji. U bici kod Kanbreja u Prvom svjetskom ratu, Britanci prvi put u borbu uklju~ili vi{e tenkova, njih 324. Tenk prvi put upotrijebljen u bici na Somi 1916. Garet A. Morgan patentirao automatski semafor. U Turskoj ugu{ena pobuna Kurda, ~ija je teritorija, ugovorom u Lozani, poslije Prvog svjetskog rata podijeljena izme|u nekoliko dr`ava. Ro|ena ruska balerina Maja Pliceskaja, zvijezda Bolj{og teatra gotovo pola vijeka. S 11 godina po~ela da igra u baletskom horu, 1943. postala solistkinja, potom primabalerina, ostvariv{i niz glavnih uloga u klasi~nom i modernom baletu. U Nirnbergu, pred Me|unarodnim vojnim sudom, po~elo su|enje nacisti~kim ratnim zlo~incima u Drugom svjetskom ratu, na kojem je prvi put u istoriji neki me|unarodni forum osudio agresiju kao zlo~in protiv ~ovje~anstva i kaznio vinovnike. Poslije 10 mjeseci, 12 optu`enih osu|eno na smrt, tri na do`ivotnu robiju, ~etiri na zatvor od 10 do 20 godina, a pet oslobo|eno. Savezni~ka Kontrolna komisija dala dozvolu za preseljenje {est miliona Nijemaca iz Austrije, Poljske i Ma|arske u Zapadnu Njema~ku. Generalna skup{tina Ujedinjenih nacija usvojila Deklaraciju o pravima djeteta. Proklamovana jednaka prava za svu djecu, bez obzira na rasu, vjeru, porijeklo i spol. Velika Britanija, Norve{ka, [vedska, Danska, Austrija, Portugalija i [vajcarska u Stokholmu potpisale konvenciju o formiranju Evropskog udru`enja slobodne trgovine. Umro {panski diktator Fransisko Franko, 36 godina na ~elu diktatorskog re`ima u [paniji. Dva dana kasnije Huan Karlos postao kralj [panije. U Kini po~elo su|enje tzv. ~etvoro~lanoj bandi, koju je vodila \ang ]ing, udovica predsjednika Mao Cetunga. Grupa optu`ena za izdaju i zlo~ine tokom Kulturne revolucije, od 1966. do 1976. Na predsjedni~kim izborima u Poljskoj, kandidat ljevice, biv{i komunista Aleksandar Kva{njevski, pobijedio {efa dr`ave Leha Valensu. Sa kosmodroma u Bajkonuru Rusija lansirala prvi modul Me|unarodne svemirske stanice, vrijedan 60 milijardi dolara. Na op{tim izborima u Danskoj, socijaldemokrate prvi put poslije 80 godina izgubile vlast. Pobijedili liberali Andersa Foga Rasmusena. Savjet Turske za radiodifuziju predlo`io dr`avnom radiju i televiziji da po~nu emitovanje na ranije zabranjenom kurdskom jeziku, kao korak ka ~lanstvu u EU. U Beogradu umro fotoreporter i fotograf Radivoje Vican Vicanovi}. U eksploziji automobila-bombi u Istanbulu blizu Konzulata Velike Britanije i ispred predstavni{tva londonske banke HSBC poginulo 27 osoba, me|u njima generalni konzul Velike Britanije Rod`er [ort, vi{e od 450 ljudi povrije|eno. Umro biv{i predsjednik Centralnoafri~ke Republike Dejvid Dacko, kojeg je svrgnuo diktator @an-Bedel Bokasa. Predsjednik [ri Lanke ^andrika Kumaratunga, poslije ubistva sudije Vrhovnog suda, ukinuo 28 godina dug moratorijum na smrtnu kaznu. Umro ameri~ki pjeva~ i tekstopisac Kris Vajtli. Prvi album Living With the Law objavio 1991. Umro ameri~ki reditelj Robert Altman. Dobio Oskara za `ivotno djelo.

45

1602. 1780. 1863. 1894. 1914. 1917. 1923. 1924. 1925. 1945. 1945. 1959. 1959. 1975. 1980. 1995. 1998. 2001. 2002. 2003. 2003. 2003. 2004. 2005. 2006.

NA DANA[NJI DAN

Simon Bolivar

Mahmud Dervi{

njenog doma{aja. Dakle, od po~etka je moj put bio orijentolo{ki, a ne orijentalisti~ki. Izedin [ikalo: Da preciziramo: u ~emu je razlika izme|u orijentolo{kog i orijentalisti~kog?

Rizi~an put
Esad Durakovi}: U zna~enju u kome koristim rije~ orijentologija, ona je, koliko znam, neologizam. Tu rije~/termin iskovao sam u nekoj vrsti prinude - da bih odredio onu vrstu bavljenja islamskim Orijentom, koja je su{tinski druk~ija od orijentalistike kao nauke, koja je, zapravo, ideologija. Pojednostavljeno kazano, orijentologija je nauka, a ne ideologija. Orijentalistika je tako dugo i tako sna`no kontaminirana ideologijom da je i sam taj naziv postao nepodesan, te sam ponudio termin orijentologija kojim ozna~avam su{tinski i metodolo{ki sasvim druk~iji pristup „predmetu“ toga izu~avanja. Nadam se da sve to uspje{no izra`ava moja knjiga „Orijentologija. Univer-

zum sakralnoga Teksta“ . Kao {to rekoh, moje opredjeljenje je od po~etka bilo orijentolo{ko, i taj put je zaista bio rizi~an, jer je slu`beno i fakti~ki orijentalistika u Jugoslaviji bila orijentalisti~ka - da se poigram rije~ima. Moram priznati da u ranom periodu svoga bavljenja naukom nisam imao izgra|en orijentolo{ki sistem kakav imamdanas, ali sam ve} nekom vrstom instinkta djelovao u tome pravcu. Kada sam 2003. godine dobio ve} spomenutu UNESCO-vu nagradu Sharjah Prize for Arab Culture, me|u mno{tvom ~estitki koje sam dobio jedna je bila naro~ito zanimljiva i ta~na: moj prijatelj i nau~nik iz Ammana Muhammad al-Arnautnapisao mi je: To je priznanje orijentalistici za kakvu se bori{ cijeloga `ivota. Davno napisani prikaz knjige Duh islama dobro je to indicirao. Moje bavljenje poezijom Mahmuda Dervi{a i javnim predstavljanjem palestinske poezije otpora prije nekih tridesetak godina, mo`da i vi{e, tako|er svjedo~e o mojoj svijes-

1818. Ju`noameri~ki revolucionar i dr`avnik Simon Bolivar objavio nezavisnost Venecuele od [panije.

Budimpe{ta

1873. Gradovi na desnoj i lijevoj obali Dunava Budim i Pe{ta spojeni u Budimpe{tu, prijestonicu Ma|arske.

Autor je ~etvrtinu vijeka obna{ao neke od najodgovornijih rukovodnih funkcija u Oslobo|enju, najve}oj novinsko-izdava~koj ku}i u istoriji BiH. Bio je stalni dopisnik ovog lista iz Njema~ke. Ostatak radnog vijeka proveo je kao direktor, glavni i odgovorni urednik Zadrugara ~ije su novine i knjige desetlje}ima bile jedini „u~itelj i agronom“ u BH selu. S obzirom da je ova vrsta pisane rije~i bila usmjerena na odnos prirode i ~ovjeka, autor se u svijim reporta`ama i feljtonima bavi zaga|iva~ima prirode ali i ljudske svijesti savremenog ~ovjeka koji su poremetili vjekovni su`ivot planete Zemlje i ljudi do tolike mjere da ozbiljno zadiru u biolo{ki opstanak ~ovjeka. U feljtonu koji je pred vama autor se bavi najrasprostranjenijim i najopasnijim zaga|iva~em – otpadom. On ovog zaga|iva~a, koga naziva modernim Bord`ijem, dovodi u vezu sa sve u~estalijim klimatskim promjenama i incidentnim slu~ajevima zaga|ivanja zraka, zemlje i vode. Na bazi egzaktnih podataka i nekih vlastitih saznanja i iskustava on za to optu`uje ljudski nemar i njegovu neekolo{ku etiku, ali, prije svega, globalni kapitalizam koji u trci za profitom sve vi{e i sa sve opasnijim otpadom zaga|uje siroma{ne i nerazvijene zemlje koje su, ina~e, ranjive na prirodne promjene.

se stotinama i hiljadama godina, tako da potpunu razgradnju nekih vrsta plastike ne}e do~ekati ni na{i pra-pra-pra unuci. Najmasovniji i najkori{teniji proizvodi dana{nje civilizacije su plasti~ne kese i fla{e, ~ija se godi{nja svjetska potro{nja procjenjuje na oko 1,5 hiljada milijardi komada, a proizvode se od polietilena naftnog derivata. Kako se ogromne koli~ine plastike nekontrolirano odla`u, mogli smo se i sami uvjeriti nedavno kada su ekipe Instituta za nestale BiH tragali za ostacima tijela ubijenih Bo{njaka na dnu Drinskog jezera Peru~ac. Sa dna ove rijeke, kao {to

je slu~aj i sa ve}ine ostalih rijeka, jezera i mora, izronila su ogromna odlagali{ta plasti~nih tvari, ~ijim razlaganjem nastaju ogromne ~estice koje prodiru u hranidbeni lanac sisara. To se posebno odnosi na morske sisare i primorske ptice, jer se vodenim tokovima najve}i dio ove plastike talo`i u morima.

Neuni{tivi neprijatelj
Sirovine od kojih se pravi plastika razgradnjom se pretvaraju u zrnca sli~na pijesku na pla`i, koje more u milionskom broju izbacuje na morske obale, gdje truju morske ptice. Ilustracije radi, u uginulim pulmarimaprona|eno je prosje~no37

ovakvihplasti~nihzrna od kojih su uginuli. Suvi{no je govoriti da se plasti~na zrnca, kao i otpad zaga|enih industrijskih voda, talo`e u tkivamorskihstanovnika, pa tako i u tkiva ljudi koji se hrane ribama, rakovima i {koljkama. Plasti~ni otpad je {tetan i bez razlaganja ukoliko ga sisari, naj~e{}e morski, progutaju. Oni obi~no uginu zbog gu{enja ili nemogu}nosti probave plastike. Za to je ilustrativan primjer kitova, dupina i tuljana, kojihgodi{nje ugine oko 100.000 zbog gutanja plasti~nih kesa, za koje misle da su meduze. Da bi skrenuo pa`nju svjetske javnosti na ovaj problem, u martu ove godine je David de Rothschild, jedan od nasljednika ~uvene bankarske dinastije, nakon izvje{taja UN-a o zaga|enosti okeana plastikom, napravio ekolo{ki brod od 12.500 recikliranih plasti~nih fla{a i sa {est ~lanova posade pre{ao Pacifik. Mada je Evropskaunijajedinstvenim zakonskim propisima ograni~ila upotrebu plasti~nih kesa i kesica, kao i ve}ina zemalja razvijenog svijeta, na na{oj planeti se, ipak, upotrebljava njih oko 500 milijardi, ili oko milionplasti~nihkesasvakeminute, a samo zato da bi se upotrijebila za nekih desetak minuta.
(Sutra: Rat protiv plastike)

Lav Tolstoj

1910. Umro ruski pisac i mislilac Lav Nikolajevi~ Tolstoj, jedan od velikana ruske i svjetske knji`evnosti. Romanom “Rat i mir” stvorio tip romana “vremena i prostora“.

Alija Izetbegovi}

2001. Prvi predsjednik Predsjedni{tva BiH i osniva~ i dugogodi{nji lider SDA dobio me|unarodnu nagradu „Islamska li~nost godine“ .

46
1. Borac 2. @eljezni~ar 3. Sarajevo 4. [iroki Brijeg 5. Slavija 6. Rudar 7. Olimpic 8. Travnik 9. Zvijezda 10. Sloboda 11. Budu}nost 12. Leotar 13. ^elik 14. Zrinjski 15. Vele` 16. Drina 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 10 8 7 7 7 5 6 6 5 5 4 5 4 5 4 3 3 1 4 1 1 6 3 1 4 3 5 2 4 1 1 2

SPORT
BOSNA I HERCEGOVINA
Premijer liga BiH 14. kolo uta pob ner por d:p-g bod

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

@eljo protiv Rudara zavr{ava uspje{nu godinu

1 5 3 6 6 3 5 7 5 6 5 7 6 8 9 9

20:6 24:12 19:10 29:22 22:22 15:14 14:14 23:20 13:15 13:14 14:16 14:25 14:14 16:21 15:27 11:24

33 25 25 22 22 21 21 19 19 18 17 17 16 16 13 11

Osim poziva navija~e
Ovo je izvrsna prilika da se navija~i oproste od igra~a i pozdrave ih za sve {to su uradili ove godine. Istina, atmosfera i rezultati nisu kao na prolje}e, ali mnogo smo toga postigli i bilo bi {teta da stadion ne bude ispunjen, smatra Osim
Amar Osim, me nad`er @eljezni~ara, pozvao je publiku na posljednju utakmicu jesenjeg dijela Premijer lige BiH protiv Rudara, jer... “Iza nas je veoma uspje{na kalendarska godina u kojoj smo odigrali 30 utakmica, osvojili ukupno 61 bod, igrali devet utakmica u Kupu, a da nismo pora`eni, a pri tome smo osvojili titulu, bili u finalu Kupa. Trenutno smo drugi i igramo u polufinalu Kupa, zar treba dalje nabrajati?! Ovo je izvrsna prilika da se navija~i u velikom broju oproste od igra~a i pozdrave ih za sve {to su uradili ove godine. Istina, atmosfera i rezultati nisu kao na prolje}e, ali mnogo smo toga postigli i bilo bi {teta da stadion ne bude ispunjen“ smatra Osim, , koji tvrdi kako je u me~u protiv Rudara pobjeda imperativ. “Nama je potrebna pobjeda da bismo ostvarili zacrtani cilj. Planirali smo 30 bodova, a s pobjedom nad Rudarom do{li bismo do 28. Ukoliko to ostvarimo, ima}emo dobru startnu poziciju na prolje}e“, tvrdi Osim, koji se ne `eli previ{e baviti Borcem, ve}... “Mi se moramo popraviti. Da smo u nekim utakmicama ove sezone imali ~vrstinu kao iz proljetnog dijela pro{le sezone, sigurno bismo osvojili 4-5 bodova vi{e.” Kada je u pitanju susret protiv Rudara, koji je u nizu od {est susreta bez poraza, Osim ka`e kako se pribojava protivnika... “Uzeli su nam bod protekle sezone i s obzirom na izjedna~enost lige mi se svijh pribojavamo. Me|utim, nismo iskompleksirani s njima, jer to pribojavanje zna~i samo da ih ne}emo potcijeniti. Oni igraju dobro, u velikoj su seriji i bilo bi zaista neoprostivo i glupo da ih potcijenimo“ kazao je me, nad`er @elje, koji uo~i ovog susreta ima nekoliko dilema. “Stani} ili Rov~anin, E. ^oli} ili Vi{}a, to su nam neke dileme. Ne}e igrati Kerla, koji je

SUBOTA, 13 SATI Zvijezda - Sloboda (Sudije: Ale~kovi}, Pa{ali}, Hrsti}) Travnik - Olimpic (Gola}, Mavrak, Smaji}) Leotar - Borac (Stanki}, Ibri{imbegovi}, ^ule) Drina - Zrinjski (Begovi}, Tepav~evi}, Mari}) Vele` - Sarajevo (Arnautovi}, Taborin, Be~irovi}) ^elik - Slavija (Paji}, Tomas, Bakovi}) SUBOTA, 16 SATI @eljezni~ar - Rudar (@ivkovi}, [irko, Primorac) NEDJELJA, 17 SATI [iroki Brijeg - Budu}nost (Pilav, Imamovi}, Kuni})

Amar Osim: Pobjeda protiv Rudara imperativ

povrije|en, a u tim se vra}a Me{i}, a upitan je i nastup Markovi}a. Svraka je trenirao, ali sigurno ne}e po~eti utakmicu“ otkrio nam je Osim. , Vjerovatan sastav: [ehi}, Markovi} (B. ^oli}), Me{i}, Vasili}, Stani}, ]ulum, Savi}, Vi{}a (E. ^oli}), Zeba, M. Be{lija, Popovi}.
J. LIGATA

^elik do~ekuje Slaviju

Me|unarodni nogomet
ITALIJA Serie A Subota: Roma - Udinese, Milan - Fiorentina. Nedjelja: Genoa - Juventus, Parma - Lazio, Chievo - Inter, Brescia - Cagliari, Lecce - Sampdoria, Catania - Bari, Cesena - Palermo, Napoli - Bologna. NJEMA^KA Bundesliga

Nada se osvajanju tri boda: Armin Arnaut

Pobjeda za miran zimski san
li su nam planove, ali to je na{ nogomet i mi smo nemo}ni da u~inimo bilo {ta osim da se borimo na terenu za golove i pobjede. Slavija ima iskusan sastav, ali ih dobro poznajemo i pobjeda ne bi trebala do}i u pitanje“ ka`e Ibrakovi}. , Mladi napada~ Armin Arnaut nada se da }e uz pomo} vjernih navija~a - robija{a sa tribina, ^elik odigrati kako treba i do}i do pobjede. “Pobijedili smo ih u Kupu i ne vidim razloga da to ne u~inimo sada kod ku}e u prvenstvu“, veli Arnaut. Stru~ni {tab ima}e na raspolaganju sve igra~e osim Nermina Jamaka. Vjerovatan sastav: Bilobrk, Brkovi}, Sadikovi}, ^ovi}, Milo{evi}, Zahirovi}, Duro, Ka pe tan, Pu ri}, Adi lo vi}, D`afi} (Arnaut).
Mi. D.

Subota: Schalke - Werder, Eintracht Hoffenheim, Borussia (M) - Mainz, Freiburg - Dortmund, Hannover - Hamburg, Nürnberg - K’lautern, Bayer Bayern. Nedjelja: Stuttgart - Köln, St. Pauli - Wolfsburg.
ENGLESKA Premiership

Subota: Arsenal - Tottenham, Birmingham - Chelsea, Blackpool - W’hampton, Bolton Newcastle, Man United - Wigan, WBA - Stoke. Nedjelja: Liverpool- West Ham, Blackburn- Aston Villa, Fulham - Man City. Ponedjeljak: Sunderland - Everton. [PANIJA Primera

Nogometa{i ^elika do~ekuju Slaviju u posljednjem kolu jesenjeg dijela prvenstva. Ovo }e biti tre}i susret dvije ekipe u jesenjoj polusezoni. Prva dva me~a bila su u osmini finala Kupa BiH, kada je na Bilinom polju rezultat bio 1:1, a u Isto~nom Sarajevu 1:0 za crveno-crne. Igra~ima trenera Abdulaha Ibrakovi}a pobjeda je imperativ jer sa njom i tri nova bo-

da na svom kontu mogli bi na miru na zimsku pauzu po{to bi prvi dio prvenstva za vr{i li u sre di ni ta be le. Eventualni gubitak bodova iz ovog me~a pokvario bi raspolo`enje u taboru ^elika, ali i zimski san. “Ovo nam je va`na utakmica, jer se ponovno moramo boriti za mjesto na tabeli. Protekla dva gostovanja sa Vele`om i Slobodom upropasti-

Subota: Villarreal- Valencia, Almeria- Barcelona, Real- Bilbao. Nedjelja: Osasuna- Sporting, Espanyol- Hercules, Levante- Racing, Deportivo - Malaga, Sevilla - Mallorca, Sociedad - Atletico. Ponedjeljak: Getafe - Zaragoza. FRANCUSKA Le Championnat

Olimpic gostuje u Travniku

Travnik pred Olimpic

Oslabljeni protiv vezira
Olimpic danas gostuje kod Travnika, gdje }e polusezonu poku{ati zavr{iti sa nova tri boda na svom kontu. “Bilo bi lijepo trijumfovati, ali zadovoljili bismo se i bodom, s obzirom na to da igramo protiv kvalitetne ekipe, koja je na svom terenu posebno dobra. Bi}e to tvrda utakmica“ smatra trener , Olimpica Mehmed Janjo{. Travnik je u ovoj polusezoni na doma}em terenu zabilje`io poraz samo protiv Borca i nema sumnje da }e vukovima biti te{ko izboriti pobjedu. “Ne dos ta ja}e nam ^ulov zbog kartona, zatim Kapi}, koji ve} du`e ne igra zbog povrede, te Durak zbog viroze. No, da}emo sve od sebe, kako bismo uzeli bodove“ kazao je Ja, njo{.

Selimovi}: O~ekuje nas te`ak zadatak
U posljednjoj jesenjoj utakmici na Piroti Travnik }e odmjeriti znanje sa Olimpicom, ekipom koja na gostovanjima pru`a odli~nu igru. Bod koji su u Travnik iz Prijedora donijeli doma}i nogometa{i mnogo im zna~i kao psiholo{ki poticaj da pobjedom zaklju~e prvi dio prvenstva. ‘’Olimpic je ekipa koja se nadigrava, igra u istom ritmu svih 90 minuta. Sigurno je da nas ne o~ekuje nimalo lagan zadatak u duelu koji mnogo zna~i objema ekipama jer sa pobjedom ostajemo u gornjem dijelu tabele kao i gosti’’, rekao je Ned`ad Selimovi} trener Travnika. Travnik je odista dobro odigrao jesenji dio ali kao po obi~aju, posljednja utakmica daje pe~at zavr{nom mjerenju u~inka. U duel sa Olimpicom Selimovi} ulazi bez napada~a Mujaki}a, Kola{inca i Eri}a, ali sa oporavljenim prvim strijelcem Faji}em. Vjerovatni sastav: Adilovi} - Ribi}, Helvida, Terzi} (Badrov), E. Varupa - Saraj~i}, [iljak, Pranjkovi}, ^uri} - Faji}, D`afi}. Eni news

Subota: Nancy - Valenciennes, PSG - Cean, Rennes - Brest, St. Etienne - Auxerre, Sochaux - Lorient, Toulouse - Marseille, Nice Montpellier. Nedjelja: Arles - Bordeaux, Lille - Monaco, Lens - Lyon.

[iroki ka`njen sa 10.000 KM
Na ju~era{njoj sjednici Apelacione komisije N/FSBiH uplovljena je nov~ana kazna [irokom Brijegu zbog isticanja nacisti~kihsimbola u premijerliga{komme~u protivSarajeva na stadionuPecara, potvrdio je predsjednikKomisijeMirko[kergo. Tako }e [irokobrije`ani umjesto prvobitnih 20.000 KM isplatiti kaznu od 10.000 KM, dok }e naredni doma}i premijerliga{ki me~ igrati bez prisustvagledalaca, kako je utvrdila Disciplinska komisija. O. Z.

Muhamed Suba{i} ponos Olimpica

Vukovi su u prethodnim susretima pokazali da su slo`na ekipa, te da kao kolektiv dobro funkcioni{u. Ponos ove ekipe je reprezentativac Muhamed Suba{i}, koji je u srijedu protiv Slova~ke pokazao da se nalazi u dobroj formi. “Suba{i} je veliko priznanje za Olimpic“ kazao nam je krat, ko Janjo{.
Al. B.

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

Vele` do~ekuje Sarajevo

Potpisan ugovor o prijateljskom me~u

Ro|eni ra~unaju

NA TRI BODA
Fudbaleri Vele`a danas }e odmjeriti snage sa Sarajevom u utakmici 15. kola Premijer lige BiH na stadionu u Vrap~i}ima sa po~etkom u 13 sati. Ro|eni i bordo tim su do ovog derbija odigrali ukupno 98 prvenstvenih utakmica u kojima Sarajevo ima malo bolji skor (36 pobjeda, 28 remija i 34 poraza). Bodovi za obje ekipe su veoma bitni: mostarski tim se bori za o~uvanje premijerliga{kog statusa, dok gostuju}i sastav `eli pobjedu kojom bi smanjio bodovnu razliku za vode}im Borcem. Recimo i to da }e premijerliga{ iz Mostara biti oslaEkipa je u usponu: Adis Obad

bljen nei gra njem [ev ke Oki}a zbog povrede, dok je ostatak tima spreman i jedva ~eka po~etak susreta protiv Sarajlija.

“Poslije pobjede nad zeni~kim ^elikom kod ku}e i solidne igre u me~u sa Slavijom na gostovanju u Lukavici, u kojem smo nesretno pora`eni, moral ekipe je u usponu. Vjerujem da }emo pobijediti Sarajevo i tako zavr{iti ovaj dio prvenstva na najbolji na~in. Imamo poletnu ekipu, koja je i protiv Slavije demonstrirala kvalitet. O~ekujem da }emo dobro odigrati protiv uvijek neugodnog Sarajeva i da }emo ostvariti povoljan rezultat na radost na{ih navija~a“, optimista je trener Vele`a Adis Obad.
L. D.

BiH protiv Poljske 10. decembra
Prijateljska fudbalska utakmica izme|u A selekcija BiH i Poljske odigra}e se 10. decembra u 20.30 sati u Antaliji. Ugovor o odigravanju ovog me~a potpisan je u petak, a s obzirom na to da se ne radi o susretu u zvani~nom terminu FIFA, na{a reprezentaci ja }e bi ti sas tav lje na od fu dbalera koji }e mo}i nastupiti u Turskoj i igra~a iz Premijer lige BiH.

Fudbaleri Sarajeva gostuju kod Vele`a

U Mostar po bodove
Kao i u svim prethodnim susretima, tako i protiv Vele`a `elimo pobjedu, rekao je golman Hamzi} • Bez D`akmi}a, vra}a se Torlak
Fudbaleri Sarajeva gosti su u subotu kod Vele`a na zavr{etku jesenjeg dijela prvenstva. [ef stru~nog {taba bordo sastava Mirza Vare{anovi} ne mo`e ra~unati na veznjaka Muhameda D`akmi}a zbog tri `uta kartona, dok se u tim vra}a stoper Sedin Torlak. Nakon kiksa u me~u sa Drinom, koji je zavr{en nerije{enim rezultatom na doma}em terenu, tim sa Ko{eva poku{a}e popraviti utisak na te{kom gostovanju kod starog rivala Vele`a i uspje{no okon~ati polusezonu ~iji su zavr{nicu obilje`ila burna de{avanja. Golman Dino Hamzi} se nada pobjedi nad Vele`om jer je pre ma nje go vim ri je~ima, Sarajevo kvalitetnija ekipa. Ispit protiv ro|enih ne}e biti lak jer se mostarski sastav bori za opstanak u Premijer ligi. „Svaki rival je motivisan kada igra protiv Sarajeva, ali mi nemamo {ta izgubiti. Kao i u svim prethodnim susretima, tako i protiv Vele`a `elimo osvojiti tri boda. O~ekujem te{ku utakmicu, a valjda }e nas i sportska sre}a poslu`iti. Ona nas je napustila u duelu sa Drinom, u kojem smo imali puno {uteva na protivni~ki gol, ali je izostala efikasnost. Da}emo sve od sebe da do|emo do punog plijena. Osvojili smo puno bodova na strani pod Vare{anovi}evim vodstvom. Mislim da se u me~u protiv Vele`a mo`emo iskupiti za razo~aravaju}i ishod sa Drinom. Sigurno je da }u imati puno posla po{to igramo u gostima“ rekao je Hamzi}. , Razo~aran je zbog svoje gre{ke u posljednjoj minuti utakmice sa Drinom, ali smatra da }e biti dovoljno vremena u zimskoj pauzi da se popravi situacija u FK Sarajevo. „Optimista sam da }e se vratiti pozitivna atmosfera u ekipi i me|u navija~ima. Situ-

Slavija gostuje kod ^elika

Lukavi~ani `ele

revan{
Imamo imperativ pobjede kako bismo se osvetili ^eliku za izbacivanje iz Kupa BiH, kazao je Bjelica • Tim iz Isto~nog Sarajeva }e biti li{en usluga povrije|enog Ra{evi}a, a njegovo mjesto }e zauzeti Todorovi}
Slavija }e danas, tre}i put ove sezone, odmjeriti snage sa ^elikom, koji je ekipu iz Lukavice izbacio iz osmine finala Kupa BiH. Nezgodnog protivnika, koji ima prednost doma}eg terena, bi}e te{ko savladati. “Imamo imperativ pobjede kako bismo se osvetili ^eliku za izbacivanje iz Kupa BiH. No, u ovaj susret ulazimo rastere}eni i sa odre|enom dozom samopouzdanja. Trebaju nam bodovi, kako bismo osigurali {to bolji plasman prije kraja polusezone“, kazao je {ef stru~nog {taba Dragan Bjelica. Ekipi iz Lukavice u ovom susretu bi odgovarao i remi, odnosno ponovljeni rezultat iz namasovnijeg klupskog takmi~enja (1:1). No, iako je Slavija daleko bolje plasirana na premijerliga{koj tabeli, ^elik ne}e biti lak protivnik. “Bi}e te{ko. Vjerovatno }e nas do~ekati i te`ak teren, s obzirom na vremenske uslove. A {to se su|enja ti~e, nadam se da }e biti fer i korektno“ dodao je Bje, lica. Samopouzdanje koje je Slavija dobila u prethododnom susretu protiv Vele`a, prednost je za ovu eki pu. No, ^elik na do ma}em terenu, mo`e biti izrazito neugodan. A jo{ ako uzmemo u obzir da izabranici Dragana Bjelice mnogo bolje igraju pred

O~ekuje te{ku utakmicu protiv starog rivala: Dino Hamzi}

acija ne mo`e biti te`a nego {to jeste. Nadam se }e se uskoro odr`ati Skup{tina na kojoj }e se izabrati novi Upravni odbor kluba i da }emo uspjeti izboriti plasman na evropsku scenu“ izjavio je Hamzi}. , Vjerovatan sastav: Hamzi}, Arsenijevi}, Muharemovi}, Torlak, Guti}, Nuhi}, Ihtijarevi}, Hamzagi}, Koja{evi}, [}epanovi}, Avdi}. Z. RA[IDOVI]

N/FSBiH ka`njen 20.000 eura
Disciplinski komitet UEFA kaznio je Nogometni savez BiH nov~anom san kci jom od 20.000 eura zbog paljenja i ubacivanja brojnih pirotehni~kih sredstava u teren na kvalifikacionoj utakmici za EP 2012. izme|u BiH i Francuske, koja je odigrana 7. sep tem bra na ko {ev skom stadionu “Asim Ferhatovi} Hase“.

Sloboda gostuje u Grada~cu

Puleni Dragana Bjelice po drugi put u ovoj sezoni na Bilinom polju

Na Zvijezdu bez Efendi}a i Aleksi}a
Sloboda }e u dana{njem kantonalnom derbiju protiv Zvijezde, koji se igra na stadionuBanjaIlid`a u Grada~cu, nastupiti bez bekovskog para Darko Aleksi} - Samir Efendi}. Naime, Aleksi} je u pro{losedmi~nom me~u sa ^elikom zaradio te`u povredu zgloba, dok je Efendi} u istom susretu dobio crveni karton. [ef stru~nog {taba Denis Sadikovi}, zbog izostanka pomenutih igra~a, bi}e prisiljen na rokade u timu. Izvjesno je da }e na mjesto desnog beka usko~iti Dejan Drakul. Na lijevog beka, umjesto Efendi}a, Sadikovi} }e prekomandovati Almira Halilovi}a. Njegovoj poziciji najbli`i je Jusuf DaA. [e. ji}. Ostalo ostaje isto.

doma}im navija~ima, onda su {anse za trijumf Lukavi~ana uveliko umanjene. [ef stru~nog {taba u ovom susretu svoje nade pola`e u Ko ko ta, To do ro vi}a i Ogle~evca. “Na terenu }e nedostajati samo povrije|eni Ra{evi}, a njegovo mjesto }e zauzeti Todorovi}. Ovo je jedina promjena u sastavu. Ekipa je u dobroj formi, {to }e, nadam se, biti dovoljno da ne izgubimo u ovom susretu. Jer sve osim poraza dolazi u obzir“, kazao je Bjelica.
Al. BE[IREVI]

48
LIGA 13

SPORT

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

LIGA RUKOMETNIH PRVAKA Bosna BH gas do~ekuje Ciudad Real

Kara~i}: Ostaviti

srce na terenu
Moramo dati maksimum. Motiva nam sigurno ne}e nedostajati u ovoj utakmici, kazao je srednji bek Igor Kara~i}
Rukometa{i Bosne BH gasa do~ekujuve~erasCiudadRealu utakmici 5. kola grupe D Lige prvaka, u dvorani “Mirza Deliba{i}“ CentraSkenderija u 19 sati. Za ovu utakmicu ulaz }e biti slobodan. Iz kluba je upu}en pozivnavija~ima da u {to ve}em brojudo|u u Skenderiju i pru`e neophodnu podr{ku budu}i }e ovo bitinajte`idvoboj za izabranike trenera Bosne BH gasa Irfana Smajlagi}a u ovosezonskom izdanju Lige prvaka.

Sloboda gostuje u Vi{egradu
Ko{arka{i Slobode danas }e u Vi{egradu tra`iti novu pobjedu, s obzirom na to da protiv doma}e ekipe Varda HE imaju ulogu favorita. „Oni }e sigurno imati veliki motiv, da dobre igre, ali bez `eljenog rezultata, napokon kruni{u prvom pobjedom. Na drugoj strani i mi imamo svoje motive, jer znamo {ta bi nam zna~ila nova gostuju}a pobjeda, s obzirom na to da je liga takva da niko sa sigurno{}u ne mo`e unaprijed upisati bodove. Svjesni smo da nas ~eka uzavrela atmosfera i te`ak zadatak“ kazao je na , ju~era{njoj konferenciji za medije Senad Muminovi}, trener Slobode, isti~u}i da se pred put u Vi{egrad na povredu `ali najbolji ovosezonski igra~ Dra{ko Albijani}. Parovi: Subota: Brotnjo - Hercegovac, Zrinjski - Slavija, Kakanj - Leotar, Varda HE - Sloboda, Nedjelja: Bosna - Borac, ^elik - Mladost. ^apljina A. [e. (slobodna).

Kvalitetan protivnik
A, podr{ka }e itekako trebati. Svi igra~i i stru~ni {tab Bosne BH gasa duboko su svjesni kvaliteta protivnika, koji godinama hara evropskim rukometom. Ciudad Real je vlasnik tri trofeja u Ligi prvaka (2006, 2008, 2009.) i tri naslova iz Superkupa Evrope (2005, 2006. i 2008.). Osvojio je i dvije titule u Kupu pobjednika kupova (2002. i 2003). Ciudad Real je petorostruki {ampion [panije (2004, 2007, 2008, 2009, 2010.), osva-

Dati sve od sebe: Igor Kara~i}

ja~ je dva Kupa [panije (2003, 2008), bio je pet puta pobjednik Liga kupova [panije i dva puta {panskog Superkupa. Nijepotrebnoprevi{enagla{avati da }e igra~ina{egaktuelnog prvaka morati pokazati izuzetno htijenje i herojsko izgaranje svih 60 minuta, kao i da }e moratinadma{itisamisebekako bi mogliuspje{nopariratifavoritu. Dug je spisak aduta na koje }e mo`e ra~unati trener Ciudad Reala Talant Duyshebaev. To su

iskusni golmani Hombrados i [terbik, zatim, KirilLazarov, desni bek i najve}azvijezdamakedonskereprezentacije. Tu su i Luc Abalo, francuskiinternacionalac, kojiigra na pozicijidesnogkrila, pa DidierDinart, francuskirukometni div i sinonim za defanzivu...

Svjesni zadatka
“San svakog na{eg rukometa{a je igrati protiv takvih ekipa, kao {to je Ciudad Real. Sigurno je da }emo ostaviti srce na tere-

nu. Svjesni smo da nas o~ekuje izuzetno te{ka utakmica jer }emo igrati protiv najbolje ekipe u svijetu, skupa vanserijskih igra~a. Zato moramo biti realni. Imaju}i u vidu snagu rivala, nema imperativa pobjede, me|utim, mi moramo dati na{ maksimum i u~initi sve da ih dobro namu~imo. Ostaje da vidimo da li }e to biti dovoljno. Motiva nam sigurno ne}e nedostajati. Pokazali smo i u me~u sa Zagrebom, kada smo izborili remi, da se mo`emo ravnopravno nositi sa favorizovanim ekipama“ kazao je srednji bek , Bosne BH gasa Igor Kara~i}. Sportski direktor RK Bosna BH gasa Kenan Magoda potvrdio je da }e ekipa do po~etka utakmice biti u karantinu, dodav{ikako}e zbogviroze,odnosno povrede me~ propustiti Tarik Me|i} i Danijel Mesari}. U ovoj utakmici pravdu }e dijeliti ukrajinske sudije Taras Kouz i Viktor Zhoba, a delegat je Marek Szajna iz Poljske.
G. V.

Osmi me|unarodni bokserski memorijal “Bra}a Kadi}“

Revija za PAM]ENJE
Kona~no }e brojni ljubitelji plemenite vje{tine do}i na svoje. Prethodnih mjesec dana vrijedni organizator, KBS “Bra}a Kadi}“ uradio je mnogo posla u pripremi Osmog me|unarodnog bokserskog memorijala posve}enog dvojici bra}e, Fikretu i Safetu Kadi}u, istinskimherojimaodbrane grada. Kao organizatori otpora u Novom Gradu, istaknuti borci Armije BiH, po~etkom rata, 1992. godine, nastradali su u izravnoj borbi protiv agresora na Bo`i}a pumpi. Njihovog plemenitog lika i djela, s po{tovanjem i pijetetom, podsjeti}e se porodica, susjedi, prijatelji i po{tovaoci boksa iz cijelog regiona. Fikret Kadi} svom premijernom nastupu u CEV Kupu, Kakanj nije uspio savladati Arago de Sete iz Francuske, koji je pobjedom od 3:1 (25:16, 23:25, 25:22, 25:20) opravdao ulogu favorita i ostvario veliku prednost pred revan{-susret i plasman u narednu fazu takmi~enja. I bio je ~lan Bokserskog kluba @eljezni~ar, prvak i reprezentativac ex Jugoslavije i vi{estruki osvaja~ brojnih me|unarodnih turnira. Jednostavno re~eno, vi{ekaratni dijamant. U znaksje}anja na bra}uKadi}, u nedjelju, 21. novembra u KSC “RamizSal~in“ na Mojmilu,s po~etkom u 12 sati, odr`a}e se tradicionalni8. me|unarodni bokserski turnir. Potvr|eno je sudjelovanje odli~nih boksera iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije. Zbog poznaterecesije, na`alost, otkazan je dolazak predstavnika Italije, Njema~ke i Turske. Bez obzira na sve neda}e, o~ekuje se istinskibokserskispektakl uz sudjelovanje 42 boksera, juniora i
O~ekuje se istinski bokserski spektakl

RUKOMET: Ljubu{ki do~ekuje Miru
U okviru 10. kola Premijer lige BiH za rukometa{ice danas se sastaju: Ljubu{ki - Mira (18), Kne`opoljka - Zrinjski (18 sati), srijeda: Katarina - Lokomotiva (20), Ilid`a - Gora`de (20). Slobodna ekipa: Borac.

NLB liga

[iroki doma}in Zagrebu
Nakon lo{e igre i prevelikog, jednog od najte`ih, poraza u NLB ligi, na gostovanju kod Olimpije (107:70), bh. predstavnik [iroki Brijeg poku{a}e vratiti izgubljeno samopouzdanje na doma}em terenu protiv Zagreba. Susret 8. kola se igra u dvorani Pecara sa po~etkom u 20.15 sati. Drugi predstavnik na{e dr`ave ekipa Igokee gostuje u Sloveniji kod Krke, koja zauzima ~etvrto mjesto sa omjerom 4-3. Pa ro vi: Su bo ta: He mo farm Nymburk, Cedevita - Olimpija, Budu}nost - Zadar, [iroki - Zagreb. Nedjelja: Partizan - Crvena zvezda, Krka - Igokea, Cibona - Radni~ki.

seniora. Potvrda tome je i nastup D`emala Fetahovi}a i D`emala Bo{njaka (BK Ilid`a), te Mirze Alji}a (BK @ivinice), pro{logodi{njihlaureata i reprezentativacaBosne i Hercegovine. Specijalnigost na revijibi}e najboljibokser BiH svihvremena, legendarni Banjolu~anin Marjan Bene{. Predsjednik OO Hasan Hod`i} ]asa i direktor turnira Rifet Kadi} pozvali su brojne ljubitelje boksa na ovu spektatkularnu priredbu:

“Da nikome ne bi bilo uskra}eno u`ivanje, odlu~ili smo da ulaz u dvoranu bude slobodan. Za ovu priliku, ne zanima nas dobit od prodatih ulaznica, koliko osmijeh na licima gostiju i natjecatelja. Zaista smo se potrudili, uz podr{ku Grada i Op}ine Novi Grad, te brojnih sponzora i medija, prirediti reviju za pam}enje. Tko ne do|e u nedjelju u 12 sati, osta}e uskra}en za jedinstveni bokserski spektatkl.“
@. MARKOVI]

U

Kakanjci pora`eni od Araga de Setea

Umanjene {anse
pored poraza, igra~i Kaknja nisu razo~arali, {to je potvrdio i trener Almir Begi}. “Francuzima smo pokazali kako se u BiH igra dobra odbojka. Da smo imali vi{e sre}e i {iru klupu mogli smo do iznena|enja. Rezultati po setovima upu}uju na ~injenicu da smo igrali dobro i da nam nije mnogo nedostajalo da iznenadimo goste. Mogu

biti zadovoljan igrom i zalaganjem na{ih odbojka{a“, rekao je Begi}. U slu~aju eli mi na ci je iz CEV-a, Ka ka njci }e ta kmi~enje nastaviti u Challenge Kupu u kojem su pro{le sezo ne os tva ri li pla sman u osminu finala i istorijski usO. Z. pjeh bh. odbojke.

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
"VISPAK" Dioni~ko dru{tvo za prehrambenu industriju V I S O KO
NADZORNI ODBOR Ozrakovi}i bb Visoko Tel. 032/738-334 Fax. 032/738-143 E-mail: vispak@vispak.ba Broj: 550-PS/10 Datum: 18. 11. 2010. god.

49

Otvoreno Evropsko d`udo prvenstvo U-23

Sa sve~ane ceremonije otvaranja EP-a

Na osnovu ~lana 243. Zakona o privrednim dru{tvima (Slu`bene novine F/BiH, broj 23/99; 45/00; 2/02; 6/02; 29/03; 68/05; 91/07; 84/08 i 7/09), te ~lana 52. Statuta DD "VISPAK" Visoko, a na prijedlog dioni~ara "AS" d.o.o. Jelah bb, Te{anj, vr{i se izmjena i dopuna dnevnog reda Skup{tine dioni~ara, te se ovim putem daje:
Foto: A. KAJMOVI]

Porazi bh. boraca
U Olimpijskojdvorani“JuanAntonioSamaranch“ Zetraju~er je po~eloEvropsko d`udoprvenstvo za seniore i seniorke do 23 godine, a bh. borcinisuimalisre}e i svoje su nastupe zavr{ili ve} u prvom krugu. Prvenstvo je po~elo prijepodnevnim eliminacionimborbama, odnosnoposlijepodnevnim me~evima za medalje. Od 14 reprezentativaca BiH prvi su na borili{ta iza{li Dejana Komljenovi} (do 48 kilograma), Selma Sejdinovi} (do 52 kg) i Sara Vukovi} (do 57 kg), te seniori Miroslav Gajovi} (do 60 kg) i Franjo Zadro (do 66 kg). Nijedan doma}i takmi~ar nije uspio izboriti plasman u drugo kolo takmi~enja. „[to se ti~e na{ih predstavnika, oni su prvogdanaplatilidanakneiskustvu. Iznenadio me slab nastup Franje Zadre, koji, vrijedi priznati, nije imao mnogo sre}e u `rijebu“ rekao je selektord`udoreprezen, tacije BiH BranislavCrnogorac, potvrdiv{ikakonajvi{eo~ekuje od LariseCeri}, koja }e na borili{te iza}i u nedjelju. Evropsko prvenstvo su otvorili Alija Behmen, gradona~alnik Sarajeva i Serghei Soloveicic, predsjednik Evropske d`udo unije. O. Z.

O B AV J E [ T E N J E
O IZMJENAMA I DOPUNAMA DNEVNOG REDA VANREDNE SKUP[TINE DD "VISPAK" VISOKO Obavje{tenje o sazivanju vanredne Skup{tine dioni~ara DD VISPAK, Visoko, zakazane za 27. 11. 2010. godine sa po~etkom u 13 sati, objavljenog u dnevnom listu "Oslobo|enje" 5. 11. 2010. godine (petak) dopunjuje se slijede}im: U odjeljku III obavje{tenja ta~ka 3. se dopunjava i ista glasi: - Dono{enje odluke o razrje{enju dosada{njih ~lanova Nadzornog odbor a prije isteka trajanja mandata, pojedina~no ta~ka 4. se dopunjava i ista glasi: - Dono{enje odluke o izboru i imenovanju novih ~lanova Nadzornog odbora Ostale ta~ke obavje{tenja o sazivanju vanredne Skup{tine dioni~ara DD VISPAK, Visoko, od 5. 11. 2010. godine (petak) objavljeno u Oslobo|enju na stranici 20. ostaje isto. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA DD "VISPAK", VISOKO Had`imehmedagi} D`enita, dipl. ing.

EUROLIGA Efes Pilsen bolji od CSKA

Vardin Prokom zale|en na -41
U ~etvrtak je odigrano pet dvoboja ko{arka{ke Eurolige kojima je kompletirano peto kolo, a do pobjeda su do{li Efes Pilsen, @algiris, Maccabi, Brose Basket i Panathinaikos. U susretu grupe A @algiris je pobijedio Khimki 73:65, a doma}e je do pobjede predvodio Dainus Salenga sa mr{avih 11 ko{eva, dok je najbolji kod ruske mom~adi bio Zoran Planini} sa 14 uba~enih poena. U drugoj utakmici ove grupe Maccabi je u svojoj Nokia Areni savladao Asseco Prokom sa visokih 99:58. Na{ reprezentativac Ratko Varda ubacio je deset ko{eva i upisao ~etiri skoka za Asseco. Brose Baskets opet se pokazao kao tvrda kost, ali kapitulirali su i drugo kolo zaredom od {panske ekipe. Nakon Reala u Madridu, na njema~kom je parketu svoju tre}u pobjedu, 65:69, slavila Unicaja. Nijemci su u posljednju ~etvrtinu u{li s predno{}u 51:44, ali ~udesna serija gostiju 20:2 preokrenula je situaciju. Brose se u posljednjoj minuti pri-

JU Srednja medicinska {kola - Jezero Sarajevo Na osnovu ~lana 166. Pravila JU Srednja medicinska {kola - Jezero Sarajevo [kolski odbor donio je odluku o raspisivanju

KONKURSA
za popunu upra`njenih radnih mjesta za {kolsku 2010/2011. godinu 1. 2. 3. 4. profesor sociologije - 12 ~asova do povratka radnika sa bolovanja, profesor latinskog jezika - 6 ~asova do 31. 8. 2011. godine, sprema~ica - 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenika sa bolovanja, sprema~ica - 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme do 15. 8. 2011. godine.

Ratko Varda: Ubacio deset ko{eva u porazu od Maccabija

Uslovi: Odgovaraju}a stru~na sprema utvr|ena Nastavnim planom i programom za tehni~ke i srodne {kole i Zakonom o srednjem obrazovanju. Uz prijavu kandidat treba prilo`iti: - kra}u biografiju, - dokaz o {kolskoj spremi, - rodni list, - uvjerenje o dr`avljanstvu, - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, - uvjerenje o neka`njavanju, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak. Konkurs je otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Dostavljena dokumentacija se ne vra}a. Prije dono{enja odluke o izboru sa kandidatima koji ispunjavaju tra`ene uslove bit }e obavljen razgovor. Prijave slati na adresu: JU Srednja medicinska {kola - Jezero Sarajevo, Patriotske lige 67a - sa naznakom: "za konkurs".

bli`io na tri razlike, ali vi{e od toga nije mogao. Efes Pilsen ugostio je moskovski CSKA i sjajnom predstavom ostavio Crvenu Armiju Du{ka Vujo{evi}a na -14 (86:72). Igor Rako~evi} je sa 21 ko{em predvodio Efes Pilsen do pobjede, a kod gostiju je najbolji na parketu bio Vorontsevich sa 15 ko{eva. Armani Jeans je na doma}em parketu pora`en od Panathinaikosa sa 71:81.
A. M.

NBA LIGA Doma}ini stopostotni

Na osnovu ~lana 11. Pravilnika o kriterijima, postupku i na~inu uskla|ivanja registracije i ovjere redova vo`nje te sadr`aju i na~inu vo|enja registra ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 79/06), Komisija za uskla|ivanje autobusnih redova vo`nje na kantonalnim linijama upu}uje

Orlando ugasio Sunse
Orlando je u Amway Centeru savladao Phoenix Sunse s lakih 105:89. Od samog po~etka Orlando je imao kontrolu rezultata u svojim rukama, a u jednom trenutku i vodstvo od ~ak 32 ko{a razlike. No, Phoenix je na kraju ipak uspio izvu}i podno{ljivi poraz nakon {to je dan ranije stradao na gostovanju kod Orlandovog susjeda Miamija s 27 ko{eva razlike. Ve}ih problema nije imala Indiana protiv LA Clippersa. Na koncu je bilo 27 ko{eva vi{ka za Pacerse, a vrlo lako se mogao dogoditi i daleko te`i poraz najslabije ekipe lige. U jedinom neizvjesnom susretu ve~eri Portland je slavio protiv Denvera 86:83. Gosti su imali priliku izboriti produ`etak, no Chauncey Billups, a potom i Arron Afflalo su proma{ili trice. NBA liga, ~etvrtak: Indiana - LA Clippers 107:80 (Granger 22k, 7s, 5a, Hibbert 18k, 8s - Gordon 19k), Orlando - Phoenix 105:89 (Howard 20k, 12s, Nelson 15k, 12a - Hill 21k, Clark 12k), Portland - Denver 86:83 (Aldridge 24k, 10s, Matthews 20k, 10s Anthony 18k, 8s, Afflalo 16k, 11s).

O B AV I J E S T
Obavje{tavaju se predstavnici zainteresiranih prijevoznika, koji su se prijavili za postupak uskla|ivanja redova vo`nje kantonalnih autobusnih linija po obavje{tenju od 18. 5. 2010. godine, da se odga|a sastanak uskla|ivanja zakazan po pozivu od 23. 10. 2010. godine. O novom terminu odr`avanja uskla|ivanja prijevoznici }e biti blagovremeno obavije{teni. Predsjednik Komisije za uskla|ivanje redova vo`nje D`evad Kajan, dipl. pravnik

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. SARAJEVO-DUBROVNIK troiposoban stan sa gara`om mijenjam za stan ili vikendicu. tel. 033/617-742, 061/964-797. SARAJEVO-RIJEKA, troiposoban stan sa gara`om za stan ili vikendicu. tel. 033/617-742, 061/964797. MIJENJAM trosoban stan u centru Sarajeva za stan ili ku}u u Dalmaciji. Tel. 061/968-986. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323. MIJENJAM dvosoban stan, 60m2 u Vranicinom neboderu na VII spratu. Tel. 061/864-651. POTREBNO vi{e stanova do 60m2 namje{tenih i praznih za iznajmljivanje i prodaju za poznate klijente, agencije. Tel. 062/465466. POTREBNO vi{e ku}a, stanova i pos. prostora za iznajmljivanje i prodaju. Tel. 061/437-732, 062/282-870. IZDAJEM pos. prostor u CentruObala Kulina Bana, 1 sprat, 76m2, prostor kompletno renoviran, klimatiziran, video nadzor, cijena 1.300 KM. Mob. 063/374-707. IZDAJEM trosoban stan na Dolac Malti 400KM, namje{ten. tel. 062/320-746. IZDAJEM jednosoban prazan stan u Hrasnici, bra~nom paru, povoljno. tel. 061/497-350, 033/513-439. IZDAJEM dvosoban stan u strogom centru grada, povoljno. Mob,. 062/332-151. IZDAJEM poslovni prostor 74m2 na Ko{evskom brdu, 5 izloga, 2 mokra ~vora, mini kuhinja. Tel. 061/259-831, 061/183-645. IZDAJEM gara`u u naselju parkCiglane. tel. 061/522-028. IZDAJEM gara`u u privatno ku}i, Grbavica ispod tranzita. tel. 063/639-213. IZDAJEM poslovni prostor na Marin Dvoru, ul. Valtera Peri}a 30m2 + podrum. Tel. 061/205-235. IZDAJEM poslovni prostor 65m2 Papagajka. Tel. 061/205-235. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Grbavici sa plinskim grijanjem. tel. 063/406-648. IZDAJEM atraktivnu lokaciju, Ul. Zmaja od Bosne super opremljen dvosoban, centralno, lift, zaposlenom paru. tel. 061/214-852. IZDAJEM konfornu garsonjeru u centru, blizu parlamenta, samcu, samici. Tel. 033/200-720 i 061/101097. IZDAJEM gara`u na Marijin dvoru u blizini Sarajevostana. Mob. 061/101-097. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa centralnim grijanjem, Ul. A{ikovac - Bjelave. Tel. 061/336644. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055305. IZDAJEM jednosoban stan, poseban ulaz, Ul. Balibegovica 22, Bistrik, samo za studente. Tel. 410331. CENTAR, izdajem prazan stan 40m2, poseban ulaz, 180 KM. Mob. 061/866-409. IZDAJEM gara`u na du`i period, Ul. Dolina-Marindvor. Mob. 062/253-712, 667-994. IZDAJEM sobu sa grijanjem nepu{a}u. Tel. 523-462. IZDAJEM namje{ten stan 65m2, poseban ulaz, cen. grij. i pristup internetu. Mob. 062/527-254. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. IZDAJEM jednosoban stan, zaposlenoj `enskoj osobi, blizu Katedrale. Mob. 061/926-212. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM luksuzno namje{ten trosoban stan na Marindvoru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM stan dvoiposoban namje{ten, II sprat, Nova Breka, 500 KM. Tel. 442-175. IZDAJEM stan u strogom centru, 50m2. Mob. 061/511-181.

subota, 20. novembar 2010. godine
IZDAJEM komfornu namje{tenu garsonjeru u zasebnom objektu, centar, Mejta{, plin, za jednu ili dvije osobe. Mob. 061/869-396. IZDAJEM gara`u u Kranj~evi}evoj ulici (za manje auto). Tel. 612-956. IZDAJEM gara`u 15m2, Marindvor-Te{anjska< ulica, zgrada (Viza za budu}nost). Mob. 061/273995. IZDAJEM u centru jednokrevetnu sobu i dvokrevetnu. Mob. 061/514-301. IZDAJEM trosoban stan, Dobrinja C-5 u blizini Merkatora. Mob. 061/188-129. IZDAJEM prazan renoviran dvosoban stan, stambena zgrada, cen. grij. kablovska. Mob. 061/136286. GRBAVICA, jednosoban renoviran, namje{ten stan, 400 KM pla}anje unaprijed. Mob. 061/550916. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416553. IZDAJEM dvoiposoban namje{ten stan 69m2, parno grijanje, telefon, kablovska, 300 KM, Vojni~ko polje. Tel. 033/212-022 i 061/502-773. IZDAJEM namje{tenu sobu sa centralnim grijanjem, studentici, Soukbunar — Centar. Tel. 033/225909. IZDAJEM trosoban namje{ten stan, eta`no grijanje, gara`a, ba{ta, Ilid`a — centar. tel. 033/442998 i 062/139-085. CENTAR strogi, izdajem poslovni prostor 110m2, II kat, renoviran, eta`no, po vi|enju. Mob. 061/350448. IZDAJEM ili prodajem poslovni prostor 20m2, mokri ~vor, centralno grijanje, ul. A. Hangija, kod Robota. Tel. 033/442-998 i 062/139-085. IZDAJEM poslovni prostor 12m2, mokri ~vor, Karingtonka, ul. Te{anjska. terl. 033/442-998 i 062/139-085. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, kuhinja i kupatilo, strogi centar. Tel. 445-306. SOBA studentici, centralno grijanje, upotreba kuhinje, povoljno. tel. 033/202-729 i 065/232-429. IZDAJEM ili prodajem radnju na Siranu. tel. 062/917-009. JEDNOKREVETNA namje{tena soba, kuhinja, kupatilo, u strogom centru. Tel. 445-306. IZDAJEM garsonjeru 30m2 na Vrbanju{i, privatna ku}a, samo zaposlenim osobama ili studentima, obavezno dvije kirije unaprijed, cijena 200 KM. Mob. 063/374707. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706.

OSLOBO\ENJE

IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne sobe, za studente. Tel. 033/225-074, 061/252-782. IZDAJEM pos. prostor 170m2 na Dobrinji. Tel. 061/968-986. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. STAN u Vele{i}ima, jednosoban, polunamje{ten, prizemlje, 250 KM. Mob. 065/819-136. STAN U Lorisu, 1 sprat, kao kancelarije, prazan, (~ajna kuhinja) 70m2, 700 KM. Mob. 065/819-136. STAN u centru-B. Sarajeva, 1 sprat, pogodan za kancelarije, 83m2, prazan, luksuzno adaptiran, 1.400 KM. Mob. 065/819-136. STAN u centru-Te{anjska, zgrada Vize, ~etverosoban, adaptiran, namje{ten, 2 sprat+2 balkona, 1.500 KM. Mob. 065/819-136. POSLOVNI prostor kod kina tesla, 1 sprat, 74m2, sve novo, eta`no grijanje, alarm, 1.200 KM. Mob. 062/907-831. POSLOVNI prostr, B. \ur|eva, 33m2, 2 prostorije, ~ajna kuhinja, 2 mok. ~vora, video nadzor, interfon, alarm. Mob. 062/907-831. IZDAJEM pos. prostor 189m2, kod bolnice Jezero, pogodan za sve namjene. Mob. 061/170-254. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini hotela Bristol, centralno grijanje, kablovska TV. Tel. 033/652-293. IZDAJEM poslovni prostor 17,5m2 na platou Skenderija. Mob. 061/365-563. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849606. MIJENJAM garsonjeru ili prodajem u Sarajevu — Mejta{, ul. Nikole Ka{ikovi}a br. 7/II, drugi sprat, centralno grijanje, 24m2, s balkonom za stan u Banja Luci. Tel. 065/589-171. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM na ^. Vili jednosoban 35m2 renoviran za Alipa{ino MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000.

PONUDA
IZDAJEM jednoiposoban stan kod stanice, namje{ten. Mob. 061/211-945. IZDAJEM namje{tenu sobu, studentici, 200 KM. Tel. 646-434. IZDAJEM pos. prostor 40m2, prizemlje, Ferhadija 15. Tel. 033/202611, 061/219-464. IZDAJEM namje{tenu sobu, studentici, 200 KM. Tel. 646-434. IZDAJEM gara`u kod Doma zdravlja Stari grad. Tel. 061/377196. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM trosoban stan, VP, Grbavica, 80m2, eta`no grijanje, namje{ten, zaposlenim osobama i studentima, cijena 400 KM. Mob. 063/374-707.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLI[A I TURIZMA

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina FEDERAL MINISTRY OF ENVIRONMENT AND TOURISM

Na temelju ~lanka 8. Pravilnika o edukaciji, programu obuke, stru~nom ispitu i certifikaciji stru~njaka za ocjenu Planova aktivnosti i Studija o procjeni utjecaja na okoli{ u postupku izdavanja okoli{ne dozvole Federalno ministarstvo okoli{a i turizma, raspisuje

ZA PRIJAVU KANDIDATA ZA POLAGANJE ISPITA ZA STRU^NJAKA ZA OCJENU PLANOVA AKTIVNOSTI I STUDIJA O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLI[ U POSTUPKU IZDAVANJA OKOLI[NE DOZVOLE Sukladno potrebama i zainteresiranosti kandidata, Federalno ministarstvo okoli{a i turizma organizirat }e polaganje stru~nog ispita za ocjenu Planova aktivnosti i Studija o procjeni utjecaja na okoli{ u postupku izdavanja okoli{ne dozvole za 2010. godinu, za podru~je Federacije Bosne i Hercegovine. Polaganje stru~nog ispita za ocjenu Planova aktivnosti i Studija o procjeni utjecaja na okoli{ u postupku izdavanja okoli{ne dozvole odr`at }e se 9. 12. 2010. godine, sa po~etkom u 9.30 h u Vitezu u kongresnoj dvorani hotela CENTRAL. Polaganje stru~nog ispita za ocjenu Planova aktivnosti i Studija o procjeni utjecaja na okoli{ u postupku izdavanja okoli{ne dozvole vr{i se na slijede}i na~in: - rje{ava se pismeni test op}eg dijela ispita za stru~njake za ocjenu Plana i Studija i - pismeni test specijalisti~kog dijela ispita za stru~njake za ocjenu Plana i Studija, za svaku razinu zvanja posebno: • Razina zvanja A OVLA[TENI SAVJETNIK za analizu i ocjenu Planova i Studija, • Razina zvanja B: OVLA[TENI VI[I SURADNIK za analizu i ocjenu Planova i Studija. Ukoliko kandidat prilikom provjere znanja op}eg dijela ispita ne zadovolji, ne mo`e pristupiti polaganju specijalisti~kog dijela ispita za stru~njaka za ocjenu Planova i Studija. Uz prijavu za polaganje stru~nog ispita za ocjenu Planova aktivnosti i Studija o procjeni utjecaja na okoli{ u postupku izdavanja okoli{ne dozvole, kandidat je du`an prilo`iti: 1. izjavu za koju razinu zvanja `eli polagati ispit, 2. izvod iz mati~ne knjige ro|enih, 3. dokaz o visokoj stru~noj spremi (VII stupanj), 4. uvjerenje o radnom iskustvu 5. dokaz da je upla}en iznos tro{kova ispita. Fotokopije dokumenata moraju biti ovjerene od nadle`ne institucije. Naknada tro{kova ispita u iznosu od 300,00 KM upla}uje se na ra~un: Prora~un Federacije Bosne i Hercegovine UniCredit Bank d.d. Sarajevo broj 3389002211529491, vrsta prihoda 722612, op}ina 077, prora~unska organizacija 6101001, poziv na broj 1000044900. Prijave za ispit sa kompletnom dokumentacijom dostaviti na adresu: Federalno ministarstvo okoli{a i turizma Alipa{ina 41 Sarajevo sa naznakom “Prijava za polaganje stru~nog ispita za ocjenu Planova i Studija”. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Krajnji rok za dostavljanje prijava za polaganje ispita je 7.12.2010. godine. Sve dodatne informacije i upite oko neophodne literature za polaganje stru~nog ispita mo`ete dobiti u Federalnom ministarstvu okoli{a i turizma na www.fmoit.gov.ba i na kontakt-telefon 033 222 763. MINISTAR Dr. sc. Nevenko Herceg

J AV N I P O Z I V

subota, 20. august 2010. godine nedjelja, 8. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
PRODAJA

MALI OGLASI
PRODAJEM ku}u sa dva stana i dva pos. prostora, ekstra sre|eno, ba{ta, gara`a, ukupno 450m2. Mob. 063/374-707. PRODAJEM 27 dunuma {ume hrast i 48 dunuma njive-pa{njak kod Rogatice. Mob. 063/374-707. DOBRINJA I, ul. Vahide Maglajli}, jednosoban stan 37m2, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. PRODAJEM u centru dvosoban stan. Mob. 061/514-301. PRODAJEM povoljno gara`u u novogradnji, prizemlje, strogi centar, 12m2, vl. 1/1. Mob. 061/869396. FERHADIJA 105m2, prodajemmijenjam za manji uz doplatu. Mob. 066/722-918. STUP, Ba~i}i, dvosoban stan 52m2, balkon+terasa, VII sprat, lift, povoljno. Mob. 061/208-760, 061/199-312. PRODAJEM ku}u i stan u Zenici i vikendicu na Vla{i}u. Mob. 061/528-032. PRODAJEM stan 76m2 na Skenderiji, prizemlje, pogodan za poslovni prostor, ul. Tekija i Nova. Mob. 065/021-556 PRODAJEM poslovni prostor, 80m2 na ^ar{iji, ul. Bravad`iluk. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 65m2 na Alipa{inom, VI sprat, 107.000 KM. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 58m2, adaptiran u Hrasnom kod Lorisa. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 36m2 na Grbavici kod [umarskog fakulteta. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom kod Selex pumpe. Mob. 065/021-556. PRODAJEM vikendicu u Resniku-Pazari}, 750m2 zemlji{ta, na glavnom putu prema Mostaru 75.000KM. Tel. 065/021-556 PRODAJEM stan u Hrasnom Trg Heroja, 45m2, 86.000 KM i 36m268.000KM. Tel. 065/021-556. VI[E placeva za gradnju od 500m2 do 5.000m2. Mob. 061/299911. STAN centar, Mar{ala 123m2. Mob. 061/299-911. Tita, PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554772, 033/469-697. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200688. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443-939, 061/274-062. PRODAJEM trosoban stan 95m2, kod Doma armije, I sprat. Tel. 445-371, iza 15 sati. POFALI]I blizu FDS i OBN-a, ku}a p+s, dva trosobna stana, posebni ulazi, sve komunalije, 2 gara`e, oku~nica 441m2. Tel. 033/645-156 i Mob. 062/439-329 i 061/437-719. STAN na Malti-A. Benca, 5 sprat, 56m2/1.800 KM. Mob. 065/819136. STAN u Titovoj, 5 sprat, potkrovni, 68m2, uknji`en, fizi~ki ima 100m2, 200.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Dobrinji V.-S. Filipovi}a, 7 sprat, 77m2/1.600 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Otesu-Trg Ote{kog bataljona, 6 sprat, 77m2+gara`a 17m2, 112.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Grbavici-Radni~ka, VP, 46m2/1.800 KM. Mob. 065/819136. PRODAJEM trosoban stan u centru Zenice. Mob. 061/791-446. PRODAJEM stan 58m2, Hrasno, Trg heroja 29, 4 sprat. Tel. 649602. GARSONJERA u HrasnomA.B.[imi}a, 2 sprat, 28m2, 70.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Kova~i}ima-Ljubljanska, 2 sprat, potrebna adaptacija, 39m2+2 balkona, 78.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Grbavici-B.Muteveli}a, 1 sprat, potrebna adaptacija, 52m2/1.900 KM. Mob. 065/819136. STAN na ^engi} Vili-F. Be}irbegovi}a, 5 sprat, 60m2/2.000 KM. Mob., 065/819-136. STAN na Mejta{u, Ul. Mejta{, 1 sprat, adaptiran, 59m2/2.900 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Hrasnom-A.B.[imi}a, VP, Teheranka, 60m2/2.300 KM. Mob. 065/819-136. POFALI]I, ku}a sa dva sprata+300m2 oku}nice, 120.000 KM. Mob. 061/415-787. DONJA Vogo{}a, ku}a uz rijeku Bosnu sa 1580m2 oku}nice, 160.000 KM. Mob. 061/415-787. RAKOVICA kod d`amije zemlja 2800m2, cijena 30 KM/m2. Mob. 061/415-787. VOGO[]A, 67m2, 4 sprat, 105.000 KM. Mob. 061/415-787. DOBRINJA-Kunovska, 1 sprat, useljiv, 42m2, 70.000 KM. Mob. 061/415-787. CENTAR-A. Jabu~ice, garsonjera 25m2, adaptirana, 60.000 KM. Mob. 061/415-787. BETANIJA kod porodili{ta Jezero, poslovni prostor 180m2 sa parkingom, sve novo. Mob. 061/170254. KU]A sa oku}nicom, Stari Grad, 155.000 KM. Mob. 061/415-787. STARI Grad, ku}a sa 300m2 oku}nice sa pomo}nim objektima, 1/1, 60.000 KM. Mob. 061/415787. POSLOVNI prostor 72m2, Vogo{}a, 140.000 KM. Mob. 061/415787. HRASNO-P. Ribar, 38m2+balkon, 2 sprat, 84.000 KM. Mob. 061/415-787. STAN u strogom centru, Danijela Ozme, luksuzno adaptiran, sve novo, 4 sprat, 136m2/3.300 KM. Mob. 066/801-737. STAN u Centru-Vrazova, VP, pogodan za kancelarije, 84m2/2.900 KM. Mob. 061/320-439. STAN na Alipa{inom polju-N. Smajlagi}a, 6 sprat, 77m2, 125.000 KM. Mob. 061/320-439.

51

Prodajem ugostiteljski objekat u okolini Ljubljane, kapaciteta oko 200 sedi{ta + ba{ta, savremeno opremljena kuhinja, doma}a pivovara, veliko parkirali{te. Informacije radnim danom 7-15h. Tel. +386 51 353 004, www. pivnicaanton.si PRODAJEM jednosoban stan u centru Sarajeva. Tel. 033/201-875 i 062/204-717. PRODAJEMO 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM stan-ku}u u Lu`anima na Ilid`i-nizovi, prizemlje i sprat, gara`a, ba{ta prednja i zadnja. Tel. 061/222-465. PRODAJEM stan 88m2, centar kod tr`nice, prvi kat, pogodan za poslovni prostor. Mob. 061/167224. SKENDERIJA — prodajem nov stan u zgradi I sprat 42m2, ogra|en balkon, eta`no grijanje. Tel. 061/352-112. PRODAJEM vikendicu na Baricama — ^avljak. Tel. 033/241-841, 061/132-781. GARSONJERA 34m2, strogi centar. Mob. 061/185-226. PRODAJEM dvosoban stan 63m2, Ko{evsko brdo, 1.700 KM/m2. Mob. 061/926-910. HIGIJENSKI zavod 26m2, Novo S. 41m2, Dobrinja 49, 55, 68m2, ^engi} vila 64m2, Grbavica 54, 131m2, Mojmilo 68m2, CentarOdoba{ina 37m2, Alipa{ino 53m2, 64m2. Mob. 061/375-787. KU]A Vratnik (kod Hendek d`amije), Vasin Han (Sor. gazija), vikend-ku}e Pale (Kriva~e, potoci, donji Pribanj, Brezi}i), zemlji{te 4.000 m2 Kasindo-Ukovice. Mob. 066/488-818. PRODAJEM poslovni prostor cafe bar sa galerijom, 31m2, Ciglane — Trg Merhemi}a. Mob. 061/167224. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM {umu za sje}u. Mob. 061/030-280. GRBAVICA I, trosoban stan, 73m2, XI sprat, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. PRODAJEM stan na Ba{~ar{iji 118m2, vl. 1/1, stan kod Stomatolo{ke klinike, 127m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM jednosoban stan, Centar-Sarajevska pivara, 29m2, garsonjera na Marindvoru 22m2+gara`a 12m2, 1/1, stan na Marindvoru 69m2, mo`e biti i pos. prostor. Mob. 063/374-707. PRODAJEM staru devastiranu bosansku ku}u 95m2, u Mosta}ima kod Trebinja, oku}nica 140m2, ukupno 235m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM pos. prostor u centru Had`i}a kod srednje {kole, novoizgra|en objekat cca 250m2 i zemlji{te oko prostora 1600m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM jednosoban stan 40m2 centar, M. Dvor. Tel. 061/132-327, 061/715-543. PRODAJEM manju ku}u, 150m2 oku}nice. tel. 061/358-772. PRODAJEM stan 76m2 u`i centar stara gradanja sa balkonom, cijena 160.000KM. Tel. 220-696, 062/482-526.

PRODAJEM stan na Dobrinji 67m2 sa centralnim grijanjem. Tel. 061/323-524. GRBAVICA Ul. Grbavi~ka, stan 90m2, VII sprat, lift, luksuzno adaptiran. tel. 061/205-235. PRODAJEM vikendicu u Tilavi, Tomino brdo, 65m2 + 1500m2 oku~nice, struja, voda, 25.000 eura. Tel. 061/205-235. CENTAR kod dr`avne bolnice, garsonjera 27m2, I sprat, exstra sre|en, sve novo, 63.000KM. Tel. 061/205-235. DOPBRINJA Aerodromsko naselje 56m2 I sprat, ul. Franca Pre{erna, plinsko eta`no, 1600KM/m2. tel. 061/205-235. CENTAR, Bolni~ka 90m2, vp, 114m2 I sprat. tel. 061/205-235. PRODAJEM poslovni prostor 33m2 dva nivoa, Kemala Kapetanovi}a 48 — Grbavica, 1300 eura/m2. tel. 061/205-235. PRODAJEM vikendicu, Ilid`aOsjek, ul. Hendeku{a 50m2 + 600m2 oku~nice, gara`a, ekstra sre|eno sve novo, 32.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM na M. Dvoru Valtera Peri}a 3, 100m2, IV sprat, potkrovlje, odli~no stanje, 80.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru, Petrakijina kod Lovca 106m2, II sprat, odli~an. Tel. 061/205-235. PRODAJEM na Grbavici, Behd`eta Muteveli}a 53m2, III sprat, cg, 45.000 eura. Tel. 061/205-235. GRBAVICA — [oping 80m2 + gara`a, 15 sprat dva lifta, odli~an, 80.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u Hrasnom, Aleja Lipa 53m2, super sre|en sve novo, 110.000KM. tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru, Kotromani}eva 116m2, II sprat, odli~an parking. tel. 061/205-235. PRODAJEM su centru 40m2 dvosoban I sprat ekstra sre|en sve novo, 60.000 eura. tel. 061/205-235. PRODAJEM vikendicu u Kiseljaku-Lepenica 70m2 + 1400m2 oku}nice + bazen, eta`no grijanje, 35.000 eura. tel. 061/205-235. PRODAJEM na Ciglanama kod Robota 83m2 troiposoban, II sprat + gara`a, 220.000 KM. tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru, ul. Ko{evo 53m2, II sprat. tel. 061/205-235. PRODAJEM stan 94m2, II sprat, 2 banje, 2 wc, 3 balkona, ul. Ismeta Mujezinovi}a, Nova Breka. Tel. 033/612-007. PRODAJEM jednosoban stan 38m2 staro Hrasno. tel. 063/798768, 062/056-479. PRODAJEM stan 48m2 centar Ferhadija. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru Bolni~ka 78m2, 69m2, 90m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru Ul. Jezero 85m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM ku}u na kova~ima 200m2 ma 300m2 placa. tel. 061/299-911. PRODAJEM vi{e placeva za gradnju na podru~ju grada od 500m2 do 5000m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru H. Idrizova 57m2 i 62m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, M. Tita 123m2 i 147m2. tel. 061/299911. PRODAJEM u Klju~u, Ul. Kulina Bana bb, iznad vatrogasnog doma 6 dunuma zemlje. tel. 062/364-214, 053/222-928. PRODAJEM parcelu 520m2 na Pelje{cu-Dra~e, 200 m od mora, dozvoljena gradnja, vl. 1/1, cijena povoljna. Mob. 063/374-707.

STAN na Vracama-A. Smajlovi}a, 2 sprat, 68m2/1.900 KM. Mob. 066/801-737. STAN na Alipa{inom polju-Trg ZAVNOBIHA, 2 sprat, 77m2/1.600 KM. Mob. 061/320439. ZEMLJI[TE kod d`amije Plandi{te, 1360m2, 80.000 KM. Mob. 061/170-254. LU@ANI, ku}a 2 eta`e sa 700m2 oku}nice, 300.000 KM. Mob. 061/177-556. S. KOLONIJA, stan u 3 nivoa+ba{ta, adaptiran, 120.000 KM. Mob. 061/177-556. LOGAVINA, stan 50m2, 1 sprat, 130.000 KM. Mob. 061/177-556. JOSIPA Vanca{a, stan 84m2+gara`a, 250.000 KM. Mob. 061/177556. LU@ANI-Ilid`a, 57m2, 3 sprat, 90.000 KM. Mob. 061/177-556. DRVENIJA, 96m2, 2 sprat, zgrada Zvijezda. Mob. 065/061-966. OSJEK, ku}a 600m2 stambenog prostora, ura|ena u grubo sa 800m2 oku}nice, 240.000 KM. Mob. 061/177-556. AVDE Smajilovi}a, stan 64m2, 3 sprat, potrebna adaptacija, 100.000 KM. Mob. 061/177-556. RAKOVICA, ku}a 2 eta`e sa 120.000m2 oku}nice, 110.000 KM. Mob. 061/177-556. SOKOLOVI] Kolonija, stan u nizu, na 3 eta`e+gara`a+dvori{te, 120.000 KM. Mob. 065/061-966. CENTAR, kod Austrijske ambasade, salonski stan 84m2, VP, eta`no grijanje, gara`a, 260.000 KM. Mob. 065/061-966. VRACA, ku}a na 3 eta`e sa 600m2 oku}nice, 129.000 KM. Mob. 065/061-966. STAN u centru, kod hotela Evropa, dvoeta`ni, adaptiran, 3 sprat, 67m2, 230.000 KM. Mob. 065/819136. STAN u Bu}a potoku, novogradnja, 6 sprat, dvoeta`ni, 87m2/1.300 KM. Mob. 065/819136. STAN na Vojni~kom polju-H. Su}eske, 6 sprat, 61m2, 115.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Dobrinji C5-A. [eremeta, VP, 50m2, 82.000 KM. Mob. 065/819-136. GARSONJERA u Titovoj, 5 sprat, nema lifta, 25m2/2.500 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Centru-A. [anti}a, 3 sprat, 39m2, 105.000 Km. Mob. 061/320-439. STAN na ^engi} Vili-B.M.Selimovi}a, 16 sprat, 56m2, 51.000 eura. Mob. 061/320-439.

KU]A S. Grad, Kova~i, 200m2 na 300m2 placa. Mob. 061/299-911. VI[E poslovnih prostora, u centru, 40m2, 150m2, 180m2. Mob. 061/299-911. STAN centar, 85m2, ul. Jezero. Mob. 061/299-911. STAN centar, ul. Bolni~ka, 78m2 i 90m2. Mob. 061/299-911. STAN centar, Marijin dvor, 85m2, 80m2. Mob. 061/299-911. STAN Ciglane, 83m2 + gara`a i 77m2, dvoeta`ni. Mob. 0617299911. PRODAJEM devastiranu ku}u u centru Mostara, Bra}e Kne`i}a 5, cijena po dogovoru. Tel. 062/600318. BARICE, zemlji{e za vikendice 3.000 m2, pristupni put, infrastruktura, cijena po dogovoru. Mob. 061/819-308. PRODAJEM stan ili mijenjam za Beograd, ul. Zagreba~ka 2D, drugi sprat, 64m2, centralno grijanje, sa 2 balkona i podrumom. Mob. 065/495-660. PRODAJEM stan u centru, ^obanija, 18 sprat, 96m2, 2500KM/m2 ili mijenjam za manji uz doplatu. tel. 444-259.

52

MALI OGLASI
NAMJE[TAJ
PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505111. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 063/639-176. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM polo, 1.2, 2004. godina, 5 vrata, ABS, servo, alarm, povoljno. Tel. 061/325-801. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763. FORD eskort karavan 1,8 B, 1996. god. povoljno. Mob. 061/182-796. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. PASAT limuzina dizel 19TDI ful oprema, 2000. god. 210.000 KM. Mob. 061/205-124. BMW trojka, 2001. god. 318i (ful) oprema, crni, mo`e zamjena za jeftinije i manje. Mob. 062/504014. PRODAJEM mercedes M 201— 190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. KAMION korpa 12m Iveco 35-10, god. 99. plava. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM knjige na engleskom jeziku-belatristika. Tel. 062/529878. PRODAJEM set kofera-3 Samsonajt novi. tel. 033/219-260, 062/296-347. PRODAJEM `enske bunde duga od bizona i srdenja od rakuna. tel. 062/525-981. PRODAJEM Singer {iva}u ma{inu s postoljem. tel. 033/441-239. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. BRU[ENE staklene police 5mm, dimen. 68,5x24 cm, 5 kom, 20 KM. Mob. 062/315-540. TELEFON stari ispravan Ei-Pupin, cijena 30 KM. Mob. 062/315540. BRU[ENO staklo 33x33cm 5mm, zaobljeno na uglovima, 10 kom. 40 KM. Mob. 315-540. PRODAJEM kazan za pe~enje rakije. tel. 061/367-103. PRODAJEM ugostiteljski pult veliki od rosvaja. tel. 061/367-103. PRODAJEM ru~no prenosiv kompresor za farbanje. tel. 033/645-289. PRODAJEM povoljno troje vrata i 5 prozora, standardnih dimenzija, iz novogradnje, sa {tokovima i staklom. Mob. 061/869-396. PRODAJEM mu{ka odjela C. Clain i Gucci, sakoe Gucci i Moschino, sve broj 52, pantalone Prada i Beneton. Mob. 061/149-228. PRODAJEM `enske suknje, ko{ulje, blize, pantalone Beneton-Zara, mantil Cerutti, sve iz Italije. Mob. 062/062-445. PRODAJEM {trika~u ma{inu, plinsko kuhalo, stari bakreni le|en, ne{to veza. Tel. 202-917. PRODAJEM nov plinski re{o sa dva kola, bocu sa plinom, povoljno. Mob. 061/863-783. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice br.M101, 260, 330, 346, 370, 383, 410, 420, 424, 596, 628, za elek. brija~e Braun, Iskra i Ruske. Tel. 651-556. PRODAJEM sliku Milene [otre 40x60 cm, ulje, 600 KM. Mob. 061/709-593. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM ma{inice (koturove) za ribolov. Mob. 062/525-981. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. NOV troredni ormari} za osigura~e Hager, cijena 20 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM print ma{inu Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180cm. Tel. 033/553-865 i 061/895017. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM crni polu kratki zimski kaput nov br. 52. Tel. 444259. NOVE atestirane elektroza{titne ~izme 3000V, cijena 40 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM 8 komada neonskih sijalica, ja~ine 40 W, du`ina 120 cm, cijena 15 KM. Mob. 062/315540. PRODAJEM 6 komada neonskih sijalica, ja~ine 58W, du`ine 150 cm, cijena 10 KM. Mob. 062/315540. PRODAJEM 40 komada startera za neonke Iskra 18 W, cijena 20 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRINT ma{ina rodin Solvent 6184 A, {irine {tampe 180 cm. Tel. 553865, 061/895-017. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660939, 063/876-419. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. NAJPOVOLJNIJE, ogrijev (cijepana drva, ~utuci, metrice), kao i ugalj (drveni Kreka). Mob. 063/825-017. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRODAJEM aparat za mjerenje {e}era u krvi, nov Bajerov. Tel. 545-776. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342-150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

subota, 20. novembar 2010. godine
KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

OSLOBO\ENJE

TELEFON servis poprevlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone i izrada telefonskih instalacija. Mob. 061/141-676 i 204-805. KONVERZACIJSKI engleski za sve uzraste, osnove mikrora~unara i primjena. Tel. 062/293-688. INSTRUIRAM fiziku i matematiku |acima uspje{no i povoljno dolazim va{oj ku}i. Tel. 062/417-695. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. CERTIFICIRANI ra~unovo|a vodi poslovne knjige pravnim i fizi~kim licima. tel. 033/237-878, 061/482-045. KERAMI^AR Tel. 061/811-793. VODOINSTALATER 30. godina iskustva, vr{i opravke instalacija, monta`u i pro~epljena. tel. 033/535-659, 062/139-034. TAPETAR VK radi sve poslove tapetarske struke dolazim na adresu besplatno. tel. 033/240-895, 062/909-306. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519-685. MOLER radi sve vrste moleraja + fasade, ~isto, povoljno, kvalitetno. Mob. 062/672-258 i 061/274-872. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. AKO registrujete firmu doo, dd, str, sur i trebate pomo} pri registraciji javite se. tel. 063/190-722. DAJEM instrukcije iz bosanskog jezika i knji`evnosti, pi{em lektire, seminarske i maturske radove. tel. 061/865-068, 063/190-722. PRAVNIK pru`a sve vrste pravnih savjeta i usluga (molbe, `albe, tu`be, odgovore na tu`be, prigovore, ugovore). Tel. 063/190722. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica prema katalogu i zahtjevu. Tel. 062/466-093. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. tel. 062/466-093. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266764, 061/108-779. ELEKTRI^AR — vodoinstalater radi nove i popravljamo stare instalacije, eko plastika, sanitarije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd). Tel. 061/132-149. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. tel. 062/256-376. ELEKTRI^AR radi sve vrste opravki, bojlera, pe}i, osigura~a, indikatora, instalacija i ostalo. Mob. 061/222-228. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007-522. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na more i druge destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220402. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803.

PRODAJEM vje{alicu sa ogledalom. Mob. 033/229-827. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 foteljestilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196800.

ZAPOSLENJE
POTREBNE dvije djevojke sa radnim iskustvom za pedicuru i manikuru. Mob. 061/341-812. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

TEHNIKA
PRODAJEM pica pe} ja~ine 3 KW. Mob. 061/828-301. KOMBINOVANI fri`ider kon~ar ispravan, cijena 80 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM foto aparat NikonFG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

USLUGE
TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. SANITETSKI prevoz pacijenata www. partamedic.ba. Tel. 061/564564 i 061/100-567. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1 KM, firma GLAN. Mob. 061/350-688. TEPSER, savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone i tvrde podove (za{tita), 22. godine iskustva. Mob. 061/524-461 i 033/200-003. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078. MOLERSKO-farbarski radovi, farbanje radijatora, stolarije, itd. povoljno, ~isto, efikasno, pouzdano. Mob. 061/030-280. AKO trebate pomo} oko ~i{}enja i peglanja, nazovite. Tel. 061/374458. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. RADIM sve vrste profesionalnih masa`a. Mob. 063/443-918. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije. Mob. 061/654-941. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.

VOZILA
PRODAJEM Peugeot 406, 1.8 benzin, 2000. god, gara`iran, fiksno 7000KM. Tel. 061/488-817. PRODAJEM kamion korpa 12m, Iveco 35-10, 1999 godina, plavi. Tel. 033/553-865 i 061/895-017. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. tel. 063/317-923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537949. PRODAJEM glavu i mijenja~ Golfa I. tel. 061/367-103. PRODAJEM Nisan. tel. 061/367103. PRODAJEM Citroen AH 1991. god registrovan, cijena 1000KM. tel. 061/105-425. PRODAJEM Reno Megan II, 1.9 dizel, maj 2003. god, prvi vlasnik, servisna knjiga. tel. 063/894-689. AUDI A6, 2,5 TDI, 1999. godina, 6 brzina, ura|en veliki servis, pra{ao 210.000 KM, registrovan do 7/2011 godine, cijena 11.900 KM. Mob. 061/715-746. TOYOTA Corola 1.8 T, 2006. godina, benzinac, full oprema, crna boja, limuzina, pre{la 66.000 KM, cijena do registracije 14.900 KM. Mob. 061/715-746. SUZUKI grand vitara 2007. godina, full oprema, automatik, pre{la 44.000 KM, cijena 22.400 KM do registracije. Mob. 061/715-746. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRODAJEM o~uvan i generalno ura|en reno 4 GTL, 89. god. Mob. 062/682-690.

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323906. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratna od{teta, obveznice, isplata odmah, dolazim na adresu. Tel. 061/517-897. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM obaveznice devizne {tednje i ratne o{tete, isplata odman. Mob. 065/027-864. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. mob. 061/526-918. KUPUJEM ru{evnu ku}u sa zemljom oko Visokog. Tel. 061/154540. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu isplata odmah. Tel. 062/358-344.

OSTALO
PRODAJEM nov drveni prozor, dvokrilni 140x120. Mob. 061/514088. PRODAJEM harmonika vrata “marley“ sa ugradnjom, ve} od 60 KM/m2. Tel. 225-227, 061/516910. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM vrlo povoljno duplo grobno mjesto na Barama.Tel. 061/905-156. KOMPLETNA pr`ionica kafe, kapaciteta 30 kg. 032/691-481, 062/011-710. HITNO prodajem lavirint 5,0mx3,0 mx2,8m i drugu opremu za igraonu. Mob. 061/192-293. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702801. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Tel. 061/323-906. PRODAJEM Meterov mjera~ kompresije kpt 200 kartica za benzince i novu Bo{ pumpu za Fap 1616/1620. Mob. 061/820-252. PRODAJEM rakijski kazan, 80 lit. povoljno. Tel. 628-039. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115.

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
Dvadesetog novembra 2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana otkako nas je napustila na{a draga mama, punica i majka

POSLJEDNJI POZDRAV majci na{e prijateljice

HAFA VASVIJA AVDIBEGOVI], ro|. CURI]

HAFA VASVIJA AVDIBEGOVI], ro|. CURI]

^etrdeset dana bola, tuge i beskrajne praznine... u svakom kutku ne{to {to podsje}a na Tebe... tvoja slika, ta{na, lan~i}... Nedostaje{, majko... nedostaje nam tvoja beskrajna toplina, ljubav i nesebi~na pa`nja kako samo majke znaju dati... Da te je na{a ljubav mogla spasiti, `ivjela bi vje~no! Ponosni smo {to smo te imali, a sada beskrajno tu`ni... Hvala ti za svu ljubav i brigu kojom si nas obasipala. [aljemo ti poljubac preko nebeskih prostranstava... Tevhid }e se prou~iti u subotu, 20. novembra 2010. godine, u 15 sati u Ulici Had`i{abanovi}a 8. Vole te tvoji: Nina, Amna, @eljko, Elvedin, Denis, Anita, Emir i Aida
AX

MU[I [ETA
Uvijek si u na{im mislima, Njene kolege iz ACIPS-a: Aida, Bori{a, Emina, Ena, Lajla, Lejla, Mia, Sanel i Sara
7321

sestra Fatima, zet Mujo Kafed`i}, bra}a Fikret, Nusret i Mevsud sa sinovima i k}erkama
AX

POSLJEDNJI POZDRAV ocu na{eg radnog kolege

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dobrom

POSLJEDNJI POZDRAV mom

MUHAMED (IZET) @DRALOVI]
preselio na ahiret u petak, 19. novembra 2010, u 71. godini.

IBRAHIMU JAHI]U
BFS FRANCHISE SYSTEMS DOO SARAJEVO
7331

D`enaza }e se obaviti u subotu, 20. novembra 2010. godine, u 13 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: prijatelj Kemo ^uturi} sa porodicom, korisnici KJU Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba Sarajevo, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

EKREMU TINJAKU
@ana i Zlatko Vukmirovi}
7329

EKREMU TINJAKU

Jasmin Mari~i}
7329

USLUGE
KLIMATIZIRANIM i udobnim kombijem vr{im prevoz na sve destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519449. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. BRU[ENJE i lakiranje parketa, podova, bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Mob. 061/359-500. BRINULA bih o djetetu starosti 27 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243873. MOLERSKO-farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Mob. 061/262-973. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. VODOINSTALATERSKE usluge, fina i gruba monta`a i opravka. Tel. 062/920-814. VR[IM prevoz, selidbe, veliki kombi, sa radnom snagom ili bez. Mob. 062/226-665.

SERVIS Zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, stjenice, u{i, buhe, muhe, komarce, mi{eve. Tel. 033/219-761 i 061/928-535. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465. POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku~anskih aparata, dolaazak besplatan. Tel. 061/551-035. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. INSTRUKCIJE matematike i fizike. Tel. 457-066 PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889-246, 033/213-040. PREVOZ putnika na sve destinacije u luksuznom T5 kombiju, jeftino. Mob. 062/606-611. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog/hrvatskog/srpskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572966. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466-093.

NAJBOLNIJE SJE]ANJE na moje najvoljenije

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

STAR^EVI]

SVETLANA

MILENKO
Vje~nom svjetlo{}u sijate. S ljubavlju i po{tovanjem, sestra i k}erka Sr|ana

VUKICA

EKREMU TINJAKU
7332

IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica, itd. Mob. 062/466-093. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948.

INSTRUKCIJE iz matematike za |ake i studente, dolazak na adresu. Tel. 446-056, 061/536-973. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, ~as 6KM. Tel. 033/621-976. MOLERI profesionalno nude usluge: gletovanje, moleraj, stolariju, radijatore i sve drugo po dogovoru. Tel. 456-979, 061/219-768. VR[IM prevoz robe, selidbe, povoljno, kombi iveco, nosivost 1,5 t, na svim destinacijama sa i bez radnika. Mob. 061/811-115. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134.

TAPETAR-dekorater, povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas, uz garanciju. Tel. 718405, 061/156-728. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. VODOINSTALATER, opravka ~esme, vodokotli}a, ventila, sifona, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803, 066/973-793. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151.

Studentski eFM radio
7328

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na dragi

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

dr. had`i SENAD (NED@IB) GU[MIROVI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 18. novembra 2010. u Sent Louisu - SAD, u 56. godini. D`enaza }e se klanjati i ukop obaviti u subotu, 20. novembra 2010. godine, na mezarju u Sent Louisu. O`alo{}eni: majka Izeta, supruga Aida, sinovi Ilijas i Vedad, sestra Salminka, brat Sead, zet Fuad, snaha Emira, sestri}i D`enana, Tarik i Kenan, brati} Din, daid`a Esad sa suprugom Enkom, tetke Ifeta, Refija i Mu{erefa, amid`e Ferid, Hule, Mervan i Faik, punica Fatima, dido Be}o, {ura Ned`ad, svastika Edina sa sinom Dejanom, kum Sead Ja`i}, prijatelj Halid Ajanovi}, te porodice Gu{mirovi}, Hrenovica, Handanovi}, ^abaravdi}, Had`i}, Bjelak, Red`epagi}, [uvalija, Mali}begovi}, Lagumd`ija, Brki}, Zukanovi}, Mirojevi}, ^engi}, Hasanagi}, Idrizovi}, Bejti}, Draganovi}, Selimovi}, Filipovi}, Fazlagi}, [ehovi}, Ramusovi}, Gonilovi}, Keranovi}, Damjanovi}, Tanovi}, Lazi}, kao i ostala brojna rodbina i prijatelji Hatma-dova }e se prou~iti u nedjelju, 21. novembra 2010. godine, u 12.30 sati u ku}i `alosti: Ul. Odoba{ina 49, Sarajevo RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
7326

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

Dvadesetog novembra 2010. godine navr{ava se {est mjeseci otkako nas je napustio na{ voljeni

EKREMU TINJAKU

MURADIF JA[AREVI]
iz Br~kog

od drugova iz Galerije Boris Smoje: Haris M., Haris ^., Haris D., Almin, Igor, Admir, Danko, Mrga, Adi, Lela, Panjeta, Jasmin H., Berina, Dra`en, Matija, Nada, Mirjana, Merima, Slavko, Momo, Tanja, Emir, Jasmin M., Chipy, Maja, Admir, [emso, Elma, Samra, Sonja, Mima, Enes, Ajla
7323

Vrijeme prolazi, ali ne umanjuje bol rastanka od plemenitog i dobrog supruga, oca i dede. S ljubavlju i po{tovanjem, supruga Hikmeta sa djecom
7322

POSLJEDNJI POZDRAV majci na{eg radnog kolege Zijada

POSLJEDNJI POZDRAV dragom kolegi i prijatelju

TU@NO SJE]ANJE na velikog prijatelja i plemenitu du{u

EKREMU TINJAKU RUKIJI IMAMOVI]
Prijatelji iz Vije}a za {tampu u BiH
AGENCIJA ZA OSIGURANJE DEPOZITA BiH
7320 7317

FATKU ^ALUK

Osmijehom je ispunila na{e `ivote, nadahnula nas svojim entuzijazmom i ljubavlju. Ostala je neizmjerna praznina, ali i ponos {to smo je imali. S ljubavlju i po{tovanjem, Fadila, Lejla i Re{ad sa porodicom

POSLJEDNJI POZDRAV na{em kolegi
na{em dragom POSLJEDNJI SELAM

26375

EKREMU TINJAKU

had`i SENADU GU[MIROVI]U
i da mu dragi Allah podari lijepi d`ennet.

DRU[TVO NOVINARA BiH
7330

Daid`a [evko Hrenovica sa suprugom Enkom i sinovima Adnanom i Anesom
7327

subota, 20. novembar 2010. godine
POSLJEDNJI SELAM

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
na{em dragom

IBRAHIMU (MEHE) JAHI]U
iz Rogatice

Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. S ljubavlju i lijepim uspomenama, tvoja Lidija, Emir, Meho, Kemo, Majkica, Ceca i Ilvana
7313

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

POSLJEDNJI POZDRAV

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

na{oj dragoj koleginici

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

RUKIJA (RAMO) IMAMOVI]

prim. dr. IBRAHIM (MEHO) JAHI]
iz Rogatice

preselila na ahiret 19. novembra 2010. u 82. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 20. novembra 2010. godine, u 14 sati ispred d`amije @unovnica, a ukop }e se obaviti na mezarju Grahori{te. O`alo{}eni: sinovi Ned`ib i Zijad, k}erka Zijada, snahe Rasema, Mirjana i Nedreta, zet Zijad, unu~ad Amar, Nejra, Danis, Bojan, Armin, Ned`ad, Sinan i Alem, praunuka Ema, porodice Imamovi}, Lali}, Kuka, Sidran, Omerovi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u ku}i merhume — @unova~ka 65 u 14 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
26374

TAJKI HAD@IHASANOVI] – BUGARINOVI]
u~iteljici u penziji

preselio na ahiret u ~etvrtak, 18. novembra 2010, u 68. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 20. novembra 2010. godine, u 14.30 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: supruga Lidija, sinovi Emir, Mehmed i Kemal, bra}a Fahrudin i Mesud, sestre Fatima i Jasmina, punica Mila, snaha Svjetlana, Ilvana, zetovi Kasim i Kenan, snahe Muvedeta i Hasija, brati}i, brati~ne i sestri}i i sestri~ne sa porodicama, te porodice Jahi}, Ramovi}, Durmi{evi}, Zuki}, Kuljuh, Guhdija, Me{i}, Mili}, Sjenarevi}, Su}eska, Had`ismajlovi}, Dervi{evi}, Brgulja, [ahi}, Alagi}, Da~i}, Udiljak, Fazli}, Vrabac, Pa{i}, Bejtovi}, Ajanovi}, Be}irovi}, Gani}, Dedi}, Had`ihasanovi}, Bronten, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u Alipa{inoj d`amiji. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 14.15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

S dubokim po{tovanjem, profesori i {kolske kolege i koleginice IVa i IVb razreda U~iteljske {kole u Derventi {kolske 1950/51. godine: Julija, Nata{a, Milan, Rizah, Bosiljka, Stipo Jeromin, Danica, Hajrudin, Smail, D`emila, Hedija, Koviljka, Olga, Mustafa D`., Ahmed, Bogdan, Marta, D`emil, Zlata, Ivan, Sefer, \ur|ica, Ante R., Mile, Ana, Alojzija, Marija i Mirjana
7319

Pro{la je godina od kada nije sa nama na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em kolegi novinaru magazina START

GORAN (AVDE) VELJAK

EKREM TINJAK

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga majka, nana i punica

Vrijeme brzo prolazi, ali uspomene na tebe ostaju dok mi `ivimo i ti }e{ da `ivi{ u na{im srcima. S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji najmiliji
26372

GALIBA (ADEM) [ABOVI], ro|. ^OLI]
001

Kolektiv nezavisne novinske agencije ONASA preselila na ahiret u petak, 19. novembra 2010, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 20. novembra 2010. godine, u 13 sati na gradskom groblju Obad. O`alo{}eni: sin Numo, k}erke Fazila i Jasmina, snaha Senka, zetovi Salko i Munib, unuci Ned`ad, Almir, Edin, Nedim, unuke Ned`ada i Sanela, snahe Edina, Valjbona i Amra, zet Irhad, praunuka Nejra, praunuci Amer i Eman, sestri}i i sestri~ne, jetrva Esma sa djecom, te porodice [abovi}, ^oli}, Husovi}, Omerovi}, D`ubur, Pleho, Harbinja, Be~i}, Suljovi}, Kujovi}, Mi{ut, Sabljica, Halilovi}, @uni}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Ragiba D`inde br. 10.
000

POSLJEDNJI POZDRAV

uva`enom novinaru i uredniku

AMIR HAD@IBEGANOVI]
20. 5. 2010 - 20. 11. 2010.

ALIJA NUHBEGOVI]

Danas se navr{ava 6 mjeseci otkako je preselio na ahiret moj dragi otac i najve}i prijatelj. Voli te tvoj sin i zauvijek }e{ biti u mom srcu. Neka ti je vje~iti rahmet. Jasmin
EA

Kolektiv nezavisne novinske agencije ONASA
001

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
POSLJEDNJI POZDRAV ocu na{ega dragog Mikca

Dvadesetog novembra 2010. godine navr{ava se sedam tu`nih dana otkako nije sa nama na{ dragi otac, dedo i pradedo

SEJDA BRA^KOVI], ro|. HAND@I]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 18. novembra 2010, u 87. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 20. novembra 2010. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Muhamed, k}erka Jasmina, zet Ekrem Sejo, snaha Mirsada, unu~ad Edina, Azra, Vildana i Emir, jetrva Rabija sa djecom, te porodice Bra~kovi}, Hand`i}, Dervi{begovi}, Hajro, Had`ibajri} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti, Trg heroja br. 30/IV.
000

AHMED DAUTOVI]
1917 — 2010.

MILANU AVRAMOVI]
Po~ivajte u miru Bo`ijem i neka vam je laka zemlja. Zoka, Marina i Bruno ^egar
AX

Puno nam nedostaje{. Neka ti je vje~ni rahmet i da ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet. Tevhid }e se prou~iti u nedjelju, 21. novembra 2010. godine, u 12.30 sati u d`amiji na Grbavici II. O`alo{}ena porodica
26369

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJE na na{e drage roditelje

...za ovaj terenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

EKREM (MUJO) TINJAK
preselio na ahiret u ~etvrtak, 18. novembra 2010, u 42. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 20. novembra 2010. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred Doma kulture u [vrakinom Selu sa polaskom u 12.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: majka Fatima, brat Salem, snaha Anisa, brati~ne Asja i Sabina, daid`e Mehmed, Ibro i Alija sa porodicama, tetke Hajra, [aha, \ula, Bega i Ai{a sa porodicama, tetak Vahid sa djecom, te porodice Tinjak, Podumljak, Kami{, Kapo, Keri}, Haseta, ^opra, Pribinja, Zemani}, Poljak, Kuni}, [ito, Pand`o, Baralija, Halilovi}, Golo{, ^omaga, Brajlovi}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti, Ul. Sulejmana Pa~ariza Hod`e br. 31.
000

had`i ALIJA (MUHAMED) NUHBEGOVI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 18. novembra 2010, u 90. godini. D`enaza }e se klanjati u ponedjeljak, 22. novembra 2010. godine, poslije podne-namaza (12.15 sati) u haremu Begove d`amije, a ukop }e se obaviti na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: supruga Vera, k}erka Jesenka, zet Hamdija, unuk Sanjin sa porodicom, unuci Adnan i Fejsal sa ocem Nofalom, sestra Munira, te porodice Nuhbegovi}, Ri|e{i}, Al Dawalibi, Mihajlovi}, ]emalovi}, Bejti}, Dautbegovi}, [e}ibovi}, Tankovi}, Petrovi}, kao i ostala rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza (12.15 sati) u d`amiji Hrasno. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 12.30 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

EMINU FEHIMA PE^ENKOVI] PE^ENKOVI]A
20. 11. 2005 — 20. 11. 2010. 3. 12. 1996 — 20. 11. 2010.

S ljubavlju, sin Enver i k}i Nermina sa porodicama
7308

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Dvadesetog novembra 2010. navr{ava se 18 godina od pogibije, brane}i Sarajevo i BiH na{ dragi

Sa neizmjernim bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga i voljena merhuma

MU[A (SULEJMAN) [ETA, ro|. CVIKO
preselila na ahiret u petak, 19. novembra 2010, u 59. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 20. novembra 2010. godine, u 14.30 sati na mezarju Hambina carina - [iroka~a. O`alo{}eni: suprug Ibro, sin Kenan, k}erka Medina, bra}a [efik, had`i Avdo i E{ref, sestre [efika i Sumbula, djeveri Avdija, Himzo, Abdulah i Velid, zaova Mera sa suprugom D`emom i sinovima Emirom i Erminom, jetrve Muniba, Fata, Advija i Almedina, snahe Advija, had`i Bahra i Sida, svak Vezir, brati}i Mirsad, Ned`ad, Senad i Semir, brati~ne Nasiha i Meliha, sestri}i D`evad i Ned`ad, sestri~ne Anisa sa porodicom i Lejla, djeveri}i Adnan, Vedin, Mirza, Amir, Amer i Amar, djeveri~ne Mihra, Arnela i Ajla, tetke Fata, Vasvija, Mu{a i Azemina sa porodicama, daid`a Salih i daid`inica had`i Aza sa porodicom, prijateljice had`i Kuta, Alma, Sabra, Mina, Esada, Samila, Antonela, Rada, Mirsada, Zekija, Iva i Fatima sa porodicama, te porodice [eta, Cviko, Prutina, ]osovi}, Svraka, Musi}, Kadrispahi}, Mehanovi}, Halilovi}, Vatre{, Dumanji}, Sendo, Avdi}, Kapetanovi}, Ohranovi}, Maka{, Mujezinovi}, Su}eska, Rahmanovi}, Malki}, Be~i}, Smajlovi}, ^av~i}, Kari}, ]atovi}, Dautba{i}, Peljto, Merd`anovi}, Beglerovi}, Rakanovi}, Be{lija, Nikoli}, Ivanda, Ljuca, Lati}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14.30 sati, Ul. samoborska 8, Vraca. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

SANIJA (HALIL) MACI] D@UGUMOVI]
DILHETA (RASIMA) FERIZOVI]
ro|. 14. 2. 1939 — umrla 20. 11. 2009.

preselila na ahiret u ~etvrtak, 18. novembra 2010, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 22. novembra 2010. godine, u 13 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: sin Hasan, k}erke Habiba i Azra, sestra Hatid`a, unu~ad Senad, Kenan, Funda, Fari i Fatih, praunu~ad, zetovi Vahid, Hasan i Ibro, djeveri Be}ir Fudo i Muhamed, zaovi~na Fatima, te porodice Maci}, D`ugumovi}, Lama|ema, Memi{, Kre~o, Rajki}, Hercegli}, Pa{i}, Huji}, Kadri} i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici ljubljanska br. 25.
000

EMIR (UZEIRA) HAFISKADI]
Tvoj plemeniti lik ostaje i dalje u na{im sje}anjima, a Tvoji sinovi Adi i Amer ostvaruju Tvoje `elje ponosni na svog oca. Tvoji: Omanovi} Ibrahim, Ai{a, Mirsad, Deja i djeca
AX

U subotu se navr{ava godina od smrti moje majke Dilhete. Neka je vje~ni rahmet njenoj du{i. Sin Faruk
7314

subota, 20. novembar 2010. godine TU@NO SJE]ANJE na najmilije

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57

MUSTAFA OPIJA^
1. 5. 1919 — 15. 1. 1970.

MUNEVERA OPIJA^
18. 5. 1944 - 18. 11. 1983.

MUHAMED OPIJA^
12. 2. 1942 - 24. 4. 1990.

19. 1. 1973 - 31. 7. 1992.

ELDIN OPIJA^

22. 3. 1922 - 3. 4. 1998.
7301

ATIJA OPIJA^

S ljubavlju ~uvam uspomenu na vas. Goran

POSLJEDNJI POZDRAV dobrom ~ovjeku i dragom prijatelju

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

dr. NAIMU KADI]U

BRANKO TANASI]
20. 11. 1986 - 20. 11. 2010.

Ljiljana, Branko i Brano Milju{
7305

S ljubavlju i po{tovanjem, supruga Fahira
7154

MI[O IGNAC ^ADE@
20. 11. 1975.

LELA JELENA ^ADE@
13. 4. 1993.

SJE]ANJE

Dvadesetog novembra 2010. navr{ava se 18 godina otkako je poginuo brane}i Sarajevo i na{u dr`avu BiH, na{ dragi

S ljubavlju i po{tovanjem, zahvalna djeca sa porodicama
001 A

SLOBODAN BOBAN GOJI]
20. 11. 2004 - 20. 11. 2010.

SJE]ANJE

S ljubavlju i po{tovanjem, zauvijek }e{ ostati u na{im srcima. Porodica
7290

EMIR (UZEIR) HAFISKADI]
Kao i svi protekli, tu`an je i ovaj dan bez Tebe. Sje}anje na zajedni~ki `ivot osta}e i dalje dio na{ih `ivota i uvijek nam nedostaje{. Tvoji: Amra, Adi i Amer
AX

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj prijateljici i kolegici

MUSTAFA GRANOV
2002 - 2010.

IRA [TAKA

Dvadesetog novembra 2010. navr{ava se pet godina od kada sa nama nije na{ dragi i nikad zaboravljeni

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
7294

Tvoje: Bisa, Marija, Fika i Refka
7309

RAJKO (VASE) TO[I]
1917 - 2005.

IN MEMORIAM

Malo je rije~i kojim bi se mogla izre}i na{a tuga i praznina zbog njegovog odlaska, ali i ponos {to smo ga takvog imali. Svaki na{ dan vezan je sje}anjem na njega, a njegova dobrota, plemenitost i po{tenje ostaju nam kao najve}e naslije|e. K}erke Branka Mi}i}, Danka Vodopivec, unuci, unuke i praunuke Ana i Katarina
7104

RAJKO (VASE) TO[I]
14. 1. 1917 - 20. 11. 2005.

Uvijek u mojim mislima. Unuk Mario
7022

58

PREDAH

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Ulagat }ete maksimalan trud u ono {to radite i u potpunosti se posvetiti poslu. Va{ trud rezultirat }e premoreno{}u, ali i odli~nim rezultatima i pohvalama. Nezadovoljstvo i nemir koji }e vas obuzimati odrazit }e se i na va{u vezu. Partner ne}e imati razumijevanja za va{e promjene raspolo`enja, i to ba{ u trenutku kad }e vam njegova potpora biti najpotrebnija. Projekti koji su odga|ani neko vrijeme kona~no }e se pokrenuti, i to prvenstveno zahvaljuju}i poticaju nadre|enih. Ve}ina Bikova ne}e pretjerano mariti za tu|a mi{ljenja, {to se nekim kolegama ne}e svidjeti. Ukoliko ste oklijevali pri}i osobi koja vam se ve} du`e vrijeme svi|a, idealno je vrijeme da se pokrenete. Vikend }e vam donijeti osvje`enje, izlaske i intenzivnija dru`enja. Kolega s posla iritirat }e vas svojom nesposobno{}u i ~injenicom da }ete velik dio njegovog posla morati preuzeti na sebe. Postavite granicu i ne dozvolite da vas iskori{tava. Povla~enje u sebe partner }e protuma~iti kao distanciranje i zapostavljanje veze. Poku{ajte mu malo vi{e ugoditi, ali nipo{to ne zapostavljajte vlastite potrebe i `elju za povremenom samo}om. Neplanirani no}ni provod rezultirat }e novim poznanstvima, a iz nekih se mo`da rodi i ne{to vi{e. Popularnost koju }ete u`ivati kod suprotnog spola iznenadit }e i vas same. Predani rad kona~no }e se isplatiti. Mogu}a su i materijalna priznanja kao kruna va{eg vi{emjese~nog rada i odricanja. Premda je zdravlje zadovoljavaju}e, manje prehlade ipak ne}ete izbje}i. Nemogu}nost rje{avanja poslovnih zadataka shvatit }ete kao osobni poraz. Dozvolite kolegama da vam usko~e u pomo} i ne oklijevajte za isto priupitati nadre|ene. Poku{aji sjedenja na dvije stolice mogli bi se izjaloviti, stoga pa`nju radije usmjerite na jednu osobu. Zauzeti Lavovi osje}at }e se zarobljeno u rutini, za {to }e jasno i glasno kriviti svoga partnera. Prihvatite ponudu za usavr{avanjem znanja jer to bi vam uveliko moglo pomo}i u poslovnom unapre|enju. U~enici }e novo gradivo usvajati bez mnogo muke, stoga je idealan trenutak da prionu na u~enje. Nedavno zapo~eta avantura mogla bi prerasti u ozbiljnu vezu, iako se jo{ ne osje}ate spremnima. Nemojte previ{e razmi{ljati, vrijeme }e pokazati {to je najbolje za vas. Bavite li se fizi~kim poslovima, budite oprezni i ~uvajte se ozljeda. Izbjegavajte rizi~ne kretnje i pothvate te se {to je mogu}e vi{e koncentrirajte na bitne zadatke. Zauzete Vage poradit }e na fizi~koj strani veze, {to }e njihovom odnosu vratiti pomalo izgubljenu strast. Slobodnima se preporu~uje da se ne upu{taju u riskantne seksualne avanture. Duga netrpeljivost kolege spram vas mogla bi prerasti u pravi problem. Ukoliko je mogu}e, razrije{ite s njim nesuglasice prije nego {to se obratite svome nadre|enome. Previ{e ste nervozni i sitni~avi te }ete pomno analizirati svaku partnerovu rije~. Potreba za samo}om dodatno }e vas udaljiti od voljene osobe, {to bi moglo ugroziti budu}nost va{e veze. Timski sportovi odgovarat }e vam vi{e od samostalnog vje`banja. Usporenost birokracije i brdo formulara koje morate popuniti obeshrabrit }e vas u samom po~etku. Napravite ono {to mo`ete i nemojte se nervirati oko stvari na koje ionako nemate uticaja. Odr`avanje na `ivotu veze koja je odavno izgubila smisao mo`e biti uzaludan posao. Razmislite da li je mo`da prekid varijanta koja }e u kona~nici biti bolja za oboje. Te{ke zadatke rje{avat }ete sa smije{kom na licu, a ~ak vam ni negodovanje {efova ne}e uspjeti pokvariti dan. Iskoristite nalet kreativnosti za osmi{ljavanje novih projekata i dovr{avanje dugo odga|anih zadataka. Dru`eljubivi i puni energije, zaputit }ete se u ve~ernji izlazak. U`ivat }ete u ludom provodu po no}nim klubovima i intenzivnom zavo|enju atraktivnih primjeraka suprotnog spola. Optere}ivat }e vas ku}ni problemi, nepla}eni ra~uni, dje~ije potrebe i obiteljske du`nosti. Bje`anje od problema ne}e razrije{iti neda}e, stoga se uhvatite s njima uko{tac i svakako prihvatite pomo} bli`njih. Ukoliko radite kod ku}e, ne}e se sve odvijati po planu. Nemojte potcjenjivati va`nost dobre organizacije vremena i strogog odjeljivanja poslovnog od privatnog. Snala`ljivo{}u i komunikacijom ostvarit }ete vi{e uspjeha nego ozbiljnim i predanim radom. Nadre|eni }e cijeniti va{e socijalne vje{tine, zbog ~ega }e vas ~e{}e slati na sastanke ili poslovna putovanja. Slobodno }ete vrijeme ispuniti dru`enjem s prijateljima i planiranjem vikenda. Mogu}a su kra}a putovanja, posjet rodbini u drugom gradu ili romanti~ni bijeg s voljenom osobom.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: vrabac, libade, amoral, dani, e, oto, `r, gosti, er, orao, ~ak, o, knin, iona, rtak, toster, garavost, lt, ika, iliri, a, etnik, pade`, vitrina, era, kim, etamin, manastir, ki.

Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri ra~un broj: 1872000000045887 (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja Zorica Pand`i}, {ef DTP-a novina (FIEJ), Nagradu “Premio [tampa: Unioninvestplastika dd, Giornalistico Paolo Borsellino” Semizovac bb koju listovima koji se bore za istinu Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom kvalitetu” (SAD). predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim Vije}e za {tampu vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu u Bosni i Hercegovini je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. Za sve eventualne primjedbe na pisanje U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u lista, obratite se VZ[ u BiH Velikoj Britaniji progla{eno za list godine e-mail: info@vzs.ba, u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271 Nagradu slobode (u Skandinaviji),

Jutros mjestimi~no po kotlinama magla. Prije podne prete`no sun~ano, poslije podne umjereno obla~no. Vjetar slab, ju`ni. Minimalna temperatura od 0 do 9, maksimalna dnevna od 10 do 16°C. Sutra umjereno obla~no, na zapadu Bosanske krajine i u Hercegovini povremeno sa ki{om. U ponedjeljak obla~no sa ki{om, u Hercegovini obilne padavine, lokalni pljuskovi sa grmljavinom i umjeren do jak ju`ni vjetar. U utorak i srijedu obla~no i ki{ovito. U srijedu osjetno zahla|enje, a na planinama se o~ekuju susnje`ica i snijeg. U Sarajevu prije podne magla, popodne umjereno obla~no. Puha}e slab, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura 5, maksimalna dnevna 14° C.

Danas obla~no sa snijegom bi}e u [vedskoj, oblasti Alpa i Pirineja. Ki{a se o~ekuje u zapadnoj, ju`noj i isto~noj Evropi, a sun~ani periodi u centralnim i jugoisto~nim predjelima kontinenta. Maksimalna temperatura u ve}em dijelu Evrope kreta}e se od 6 do 16, a najhladnije }e biti u Skandinaviji od -4 do 2°C. Na Balkanu poslije mjestimi~no maglovitog jutra, prete`no sun~ano. Poslije podne u zapadnim, centralnim i ju`nim predjelima umjereno obla~no, a slaba ki{a o~ekuje se na hrvatskom primorju. Uve~er na Jadranu jugo }e biti u poja~anju. Maksimalna temperatura od 12 do 22°C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
kostimografija: Vanja Popovi}, igraju: Ermin Bravo, Amra Kapid`i}, Dragan Jovi~i}, Miraj Grbi}, Emir Fejzi}, Rade ^olovi}, Aldin Omerovi}, Enes Salkovi}, Riad Ljutovi}, po~etak u 19.30 sati. zvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava.

subota, 20. novembar 2010. godine po

OSLOBO\ENJE

KINA
MULTIPLEX EKRAN
RUPA STRAHA

BANJA LUKA

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od deset do 13 sati.

KAMERNI
OVO JE ZEMLJA U KOJOJ UTJEHE NEMA
No} teatra, s po~etkom u 20 sati.

KINA
3D, horor, re`ija: Joe Dante, uloge: Teri Polo, Chris Massoglia, Haley Bennett, Bruce Dern, Nathan Gamble... po~etak u 21.15 sati.

KINA
CINEMA CITY
PIRANHA
3D, akcija, horor, re`ija: Alexandre Aja, uloge: Richard Dreyfuss, Ving Rhames, Elisabeth Shue, Christopher Lloyd, Eli Roth, Kelly Brook, po~etak u 23 sata.

GALERIJE
BORIS SMOJE
Izlo`ba STUDENTSKI DANI 2010, u saradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti Sarajevo i nevladinom organizacijom GLOBAL Development & Consulting Inc. na temu PORTRET GRADA. Izlo`ba obuhvata radove u tehnikama: slikarstvo, grafika, crte` i fotografija.

MULTIPLEX PALAS
HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO
akcija, avantura, fantazija, re`ija: David Yates, uloge: Daniel Rodclif fe, Emma Watson, Rupert Grint... po~etak u 12, 15, 18 i 21 sat.

HISTORIJSKI
Izlo`ba “Periodi~na {tampa u BiH (18501992)”, sa vi{e od 200 razli~itih naslova listova i ~asopisa koji su u tom periodu izlazili u na{oj zemlji. Svi eksponati su iz bogatih zbirki Historijskog muzeja BiH, a izlo`ba }e biti otvorena do 21. novembra. Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ALPHA I OMEGA
3D, animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, uloge: Justin Long, Hayden Panet tiere, Dennis Hopper, Danny Glover, Christina Ricci... po~etak u 10.30 sati.

SVIJET OKEANA
3D, dokumentarni, re`ija: Jean-Jacques Mantello, po~etak u 11.15, 14.50, 16.30 i 18.10 sati.

LEGENDA O ^UVARIMA
animirana avantura, re`ija: Zack Snyder, uloge: Abbie Cornish, Essie Davis, Joel Edger ton... po~etak u 11.30 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba Radoslava Tadi}a, redovnog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

BIHA]

HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO
avantura, re`ija: David Yates, uloge: Daniel Radclif fe, Rupert Grint, Emma Watson, Bill Nighy, Helena Bonham Car ter, Ralph Fiennes, Alan Rickman, Bonnie Wright, Julie Walters, Rade [erbed`ija... po~etak u 11.30, 14.30, 17.15, 18.30 i 20 sati.

ALPHA I OMEGA
3D, animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Christina Ricci, Dennis Hopper, Chris Carmack, Justin Long... po~etak u 13 sati.

AVATAR
avantura, re`ija: James Cameron, uloge: Sam Wor thington, Zoe Saldana, Sigourney Weaver... po~etak u 13.45 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba autora: Amer Kapetanovi}, Alija Kamber, Dra`en Gruji}, Edin Pa{ovi} i Elvis Doli}. Autori prvi put izla`u svoja djela koriste}i tehniku printa na slikarsko platno. Galerija se nalazi u Vrazovoj ulici 5

JEDI MOLI VOLI
romanti~na pri~a, re`ija: Ryan Murphy, uloge: Julia Rober ts, Javier Bardem, James Franco, Billy Crudup... po~etak u 19, 19.50 i 21.40 sati.

HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo sa Nastavni~kog i odsjeka Slikarstvo Galerija je otvorena za posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ulica Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

KINA
UNA
SVI SMO SUPER
komedija, drama Re`ija: Kirk Jones Uloge: Robert De Niro, Drew Barrymore, Kate Beckinsale, Sam Rockwell, Lucian Maisel, Ken Sladyk, Melissa Leo, Damian Young, po~etak u 19 i 21 sat.

LU\ACI
horor, triler, re`ija: Breck Eisner, uloge: Timothy Olyphant, Radha Mitchell, Joe Anderson... po~etak u 16 sati.

\AVO
triler, misterija, re`ija: Drew Dowdle, John Erick Dowdle, uloge: Geof frey Arrend, Bojana Novakovic, Logan Marshall-Green... po~etak u 17.15 sati.

AVATAR
3D, avantura, re`ija:James Cameron, uloge: Sam Wor thington, Sigourney Weaver po~etak u 15.30 sati.

UMJETNI^KA BIH
avantura, re`ija: David Yates, uloge: Daniel Radclif fe, Rupert Grint, Emma Watson, Bill Nighy, Helena Bonham Car ter, Ralph Fiennes, Alan Rickman, Bonnie Wright, Julie Walters, Rade [erbed`ija... po~etak u 11, 14, 17 i 20 sati. Izlo`ba Irene Sladoje “Ne brinite za mene. Ja sam dobro“, otvorena je za posjete do 20. novembra. Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

SLAGALICA STRAVE 3D
horor, re`ija: Kevin Greutert, uloge: Tobin Bell, Tanedra Howard, Betsy Russell... po~etak u 22.30 sati.

GROZAN JA
animirani, re`ija: Chris Renaud i Pierre Cof fin, uloge: Steve Carell, Jason Segel, Russell Brand, Will Arnett, Kristen Wiig po~etak u 18 i 20 sati.

SVIJET OKEANA
3D, dokumentarni, re`ija: Francois i Jean-Jacques Mantello, po~etak u 12.15, 14 sati.

DUPLEX 10m2
Izlo`ba Echoes of Tragovi umjetnika Guillerma Carreras-Candia, koja je otvorena do 17. novembra. Izlo`ba je sastavni dio 5. izdanja filmskog festivala o ljudskim pravima Pravo ljudski.

POZORI[TA
NARODNO RS
NO] TEATRA JEDINICA SA SUNCOBRANOM
dramska sekcija banjalu~ke Gimnazije, po~etak u 1 2sati.

ARTHUR I RAT DVAJU SVJETOVA
animirana avantura, re`ija: Luc Besson, glasovi: Filip Grladinovi}, Marija [kari~i} po~etak u 11.10, 13.15, 15.20 i 17.25 sati.

TUZLA

JEDI, MOLI, VOLI
komedija, drama, re`ija: Ryan Murphy, uloge: Julia Rober ts, James Franco po~etak u 18 i 20.30 sati.

\AVO
triler, horor, re`ija: John Erick Dowdle, uloge: Chris Messina, Logan Marshall -Green, Jenny O’Hara... po~etak u 19.30 i 21.20 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

POZORI[TA POZORI[TA
NARODNO
NO] TEATRA
Izlo`ba slika “Bosanska tradicija izra`avanje putem slikanja“.

SA SMIJEHOM KROZ JEZIK
jezi~ka monokomedija Milorada Telebaka, po~etak u 18 sati.

BOSANSKO NARODNO
NO] TEATRA MLADI PRINC I ISTINA
autor: Jean-Claude Carriere, re`ija: Anna Redi, po~etak u 15 sati.

CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan po~etak u 13.50, 16.10, 18.25, 20.40 i 22.55 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od deset do 18 sati.

OTVARANjE IZLO@BE POMOZ’ BOG, JUNACI
po~etak u 19 sati.

DIVLJE MESO
drama Gorana Stefanovskog, po~etak u 20 sati.

MUZEJI
OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

JE@EVA KU]ICA
autor: Branko ]opi}, re`ija: Adnan Omerovi}, po~etak u 12 sati. GOSPO\A MINISTARKA autor: Branislav Nu{i}, re`ija: Sulejman Kupusovi}, po~etak u 19.30 sati.

^ETIRI PRINCEZE I JEDAN ZMAJ
autor: Milada Ma{atova, re`ija: @ivomir Jokovi}, po~etak u 17 sati.

ZOOLO[KA PRI^A
diplomska predstava studenata AU Banja Luka, po~etak u 22 sata.

AMERIKANAC
akcioni triler, re`ija: Anton Corbijn, uloge: George Clooney, Paolo Bonacelli po~etak u 15.50, 18, 20.10 i 22.20 sati.

SEX, LA@I I DIVLJE GUSKE
autor: Woody Allen, re`ija: Lajla Kaik~ija, po~etak u 19.30 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`be “Muzej detinjstva“ autora Vladimira Peri}a i “Dugo putovanje“ Anice Vu~eti}, mogu se pogledati do 21. novembra ove godine.

DRU[TVENA MRE@A
socijalna drama, re`ija: David Fincher, uloge: Rooney Mara, Jesse Eisenberg, Andrew Gar field, Justin Timberlake... po~etak u 17.50, 20.20 i 22.50 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba karikatura “Suo~avanje s klimom“, otvorena je za posjete do 23. novembra. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni, a u Bosanskoj ku}i u Vranduku stalna etno-postavka. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjete cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od deset do 18 sati.

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika Neboj{e Bosni}a - “Hotel Splendid“, {to je ujedno i njegova ~etvrta samostalna izlo`ba u ovoj galeriji. Izlo`ba }e trajati do 5. decembra 2010. godine.

POZORI[TA
NARODNO
CALIGULA
autor: Albert Camus, {trih i adaptacija: Aida Pilav i Lajla Kaik~ija, re`ija: Lajla Kaik~ija, dramaturgija: Aida Pilav, scenografija: Dragutin Broz,

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Ri-

ZENICA

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Elza i Fred
DRAMA/KOMEDIJA
Re`ija: Marcos Carnevale Uloge: Manuel Alexandre, China Zorrilla, Blanca Portillo, José Ángel Egido

23.15
BHT

Pri~a o dvoje ljudi koji otkrivaju da nikad nije kasno za ljubav. Elza ima 82 godine i posljednjih 60 godina je sanjala o trenutku na fontani Di Trevi, s tim {to bi u glavnoj ulozi ovog puta bila ona. Alfredo je malo mla|i od Elze, i uvijek je je radio samo ono {to bi trebalo. Nakon {to je ostao bez `ene, usamljen je i zbunjen. Kada u njegov `ivot u|e Elza, sve se promijeni. Fred se prepu{ta njenoj energiji, hrabrosti, volji za `ivotom, i ponovo u~i da `ivi...

Stela
DRAMA
Re`ija: Petar Krelja Uloge: Anja [ovagovi} Despot, @arko Lau{evi}, Mira Furlan, Miodrag Krivokapi}, Ivo Gregurevi}, Davor Janji}

HIT
21.25
FTV

ROMANTI^NA KOMEDIJA

Re`ija: Paul Weitz Uloge: Dennis Quaid, Scarlett Johansson, Topher Grace, Marg Helgenberger, David Paymer, Selma Blair, Philip Baker Hall

DANA

23.55
FTV

Dan Foreman je staromodni 51-godi{njak, sretno o`enjen atraktivnom Ann, s kojom ima 18-godi{nju k}erku Alex. Radi kao {ef marketinga sportskog magazina "Sports America", kojem u posljednje vrijeme ne cvjetaju ru`e. Dok tira` magazina pada, Dan ima sve vi{e problema s pronala`enjem ogla{iva~a. Magazin kupi poznati medijski magnat Teddy K koji odmah `eli uvesti promjene. Dan bude smijenjen i dodijeljen za pomo}nika novom {efu marketinga, agresivnom 26-godi{njem Carteru Duryeau. Shvativ{i da je za {efa dobio osobu od koje je dvostruko stariji, Dan padne u depresiju. Ali, stvari se dodatno pogor{aju kada Danova k}erka Alex postane Carterova nova djevojka.

Kad su Stelu jo{ jednom uspjeli sprije~iti da pobjegne iz Prihvatne stanice, socijalni radnici odlu~e da je po{alju u dom na ostrvu Cresu. Na tom putu mladi socijalni radnik ustanovi da se iza agresivnog Stelinog pona{anja krije vrlo osjetljiva li~nost, `rtva dalekih, ali jo{ uvijek nera{~i{}enih porodi~nih sukoba. Odlu~iv{i da joj pomogne, on i sebe stavlja iznad zakona i nesvjesno pokre}e mnoga dramati~na zbivanja.

FILMOVI

Istra`iva~i
SF AVANTURA
Re`ija: Joe Dante Uloge: Ethan Hawke, River Phoenix, Bradley Gregg

Slihter
HOROR/KOMEDIJA Re`ija: James Gunn
Pad meteora donio je po{ast u njihov kraj. Mali grad poharala je kuga iz svemira, pretvoriv{i njegove stanovnike u zombije a sva ostala bi}a u mutante i ~udovi{ta. Parodija na brojne horor filmove sa humoristi~kim osvrtom na najprepoznatljivije scene horor ostvarenja.

Pogled u budu}nost
AKCIJA
Re`ija: Lee Tamahori

Talac
AKCIJA
Re`ija: Florent Emilio Siri

20.10 TV1

08.00
PINK

Ne treba ti voza~ka dozvola da bi dostigao zvijezde! Zahvaljuju}i snovima, Ben i Volfgang stvaraju kru`nu energiju sa kojom je mogu}e putovati nevjerovatnom brzinom, samo ako se konektuju sa kompjuterom i baterijom od devet volti. Kasnije stvaraju i ma{inu koja spontano proizvodi kiseonik! Ubije|eni da su ro|eni za uspjeh, oni se uorta~e sa Darenom koji ih odvodi na stovari{te gdje pronalaze ~udna kola za putovanje po svemiru.

Ma|ioni~ar Cris Johnson ima vizije o stvarima koje }e se dogoditi za nekoliko minuta. @ivi od malih kockarskih dobitaka u Vegasu pod tajnim imenom i od izvo|enja jeftinih trikova. Me|utim, kada teroristi zaprijete Los Angelesu nuklearnom bombom, vladina agentica Callie Ferris mora nagovorila Crisa da joj pomogne.

20.05 NOVA

Jeff Talley, biv{i pregovara~ policije, preselio je izvan Los Angelesa i odlu~io ostaviti dotada{nji `ivot. Postao je {ef policije u predgra|u Bristo Camino, a najve}i problem mu je rje{avanje problema njegove k}eri tinejd`erke. Nedugo zatim dolazi do plja~ke u kojoj plja~ka{i uzimaju taoce te prisile Jeffa da bude glavni pregovara~ u tome...

23.40 NOVA

SPORT

Just Add Water
ROM. KOMEDIJA
Re`ija: Hart Bohner Uloge: Dylan Walsh, Tracy Middendorf, Jonah Hill, Justin Long, Brad Hunt, Melissa McCarthy

15.30
TV1

Neobi~na romanti~na komedija o neobi~no po{tenom momku, Ray Tuckbyu, koji vodi dosadan `ivot u malom gradu Trona u Kaliforniji. Nakon {to ga potpuni stranac ohrabri, kojem je Ray pomogao, na{ glavni junak po~inje ma{tati opet. Ponovno }e osvojiti svoju ljubav iz djetinjstva, a pomo}i }e i svojoj lokalnoj zajednici.

Birmingham City Chelsea
Engleska Premier liga Nogomet

[iroki TT Kabeli Zagreb CO
NLB liga Ko{arka

Slova~ka - Bosna i Hercegovina
Nogomet

Prijateljska utakmica, snimak

15.55 BHT

20.10 BHT

13.25 BHT

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
08.00 Vijesti 08.05 Gospo|a Barbara, igrana serija, 58. epizoda (r) 09.00 ZIZ Bo u pokretu Graditelj Bob Tomica i prijatelji Angelina balerina Pingu, 17. epizoda Hranoljupci [oni i njegovo stado Mali lete}i medvjedi}i 11.15 Mozaik religija, vjerski program 11.45 Dnevnik 1 11.55 Gospo|a Barbara, igrana serija, 59. epizoda 12.40 Novi `ivot, igrana serija, 1. epizoda 13.30 Beverly Hills 90210, igrana serija, 19. epizoda 14.20 Vijesti 14.30 Specijalno vaspitanje, jugoslavenski igrani film /RP/

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
07.00 Jutarnji program 08.00 Vijesti 08.15 Turizam plus Mala TV 09.00 Nodi, crtana serija 09.25 Medo Rupert, crtana serija 09.45 Tomica i prijatelji, crtana serija 10.00 Mali dnevnik 10.25 Miniskule, program za djecu 10.30 Svijet divljine, program za djecu 10.35 Moja {pijunska porodica, serija 11.00 Kvizolog, kviz za djecu 12.00 Dnevnik 1 12.20 Pravoslavlje, vjerski program 12.45 Rije~ vjere, vjerski program 13.10 Tajne rata, dok. program 14.05 Kraj dinastije Obrenovi}, serija 15.00 Moj ro|ak sa sela, serija 16.00 Festival “Mali kompozitor 2010.”, direktan prenos

HAYAT
07.00 Mali crveni traktor, crtani filmovi 19, 20, 21. ep. 07.30 Bumba i Pocojo, crtani filmovi 08.00 Roary, crtani film, 1.ep. 08.15 Tractor Tom, crtani film, 1.ep. (r) 08.35 @ablja patrola, crtani film 5.ep. (r) 09.00 Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtani film, 10,11,12,13. ep. 10.00 Ben 10: Alien force, crtani film, 18 ep. (r) 10.30 Ben 10: Alien force, crtani film, 19. ep. 11.00 Winx, crtani film, 1.ep. 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Indija, serija, 69. ep. 13.00 Autoklub 13.25 Dokumentarni program 14.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, show 16.00 1001 no}, serija, 71. ep. 16.50 Indija, serija, 70.ep. 17.45 Vremenska prognoza

OBN
07.00 Nimboli, crtani film 07.15 Oggy i `ohari, crtani film 07.35 Gusarska akademija, crtani film 07.55 An|eli i prijatelji, crtani film 08.15 Bilo jednom u Turskoj, serija 09.05 Bilo jednom u Turskoj, serija 09.55 Bilo jednom u Turskoj, serija 10.45 Bilo jednom u Turskoj, serija 11.35 Bilo jednom u Turskoj, serija 12.25 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.15 Ke~eri, sportski program 14.05 Lanina vremenska prognoza

PINK
06.00 Pink jubox 07.00 Valentina, serija 08.00 Istra`iva~i, film 10.00 Farma u`ivo 11.00 Birajte svoj hit, zabavna muzika 12.00 Info top, info-program 12.20 Gold music, muzi~ki program 14.00 Info top, info-program 14.05 Deset sekundi za bjekstvo, film 15.50 Info top, info-program 16.00 Valentina, serija 16.50 Gusto TV kulinarstvo 17.00 Show time, zabavna emisija

07.10 Ju`ni Pacifik, strana dokumentarna serija, 1/6 08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.10 Be Ha Te bebe 08.15 Ozie Boo, animirana serija 08.25 Pluk i njegov kamion, igrani film 10.00 BHT vijesti 10.05 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 11.00 Pe~at, doma}a igrana serija, 6/36 (r) 11.30 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) 12.00 BHT vijesti 12.10 Tribunal 12.40 Obalska stra`a, 13/61 13.25 Nogomet, prijateljska utakmica: Slova~ka Bosna i Hercegovina, snimak 15.20 BHT vijesti 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Nogomet, engleska Premier liga: Birmingham City Chelsea, prenos 18.00 Ris, lane i jagnje, strani dokumentarni program 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 London Live, muzi~ki program 20.10 Ko{arka, NLB liga: [iroki TT Kabeli - Zagreb CO, prenos 22.00 BHT vijesti 22.15 20 godina s Vama, glazbeno-scenski spektakl, 1/2 23.15 Elza i Fred, argentinsko-{panski igrani film 01.00 Obalska stra`a, igrana serija, 13/61 (r) 01.45 London Live, muzi~ki program (r)

Gospo|a Barbara
SERIJA

11.55

Mjesto zlo~ina: Majami
SERIJA

00.45

Traktor Tom
CRTANI FILM

08.15

Ke~eri
SPORTSKI PROGRAM

Show time
13.15
ZABAVNA EMISIJA

17.00

16.25 Sarajevska hronika 16.50 Partizanska eskadrila, doma}i igrani film /RP/ 17.50 Dnevnik, najava 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 [oni i njegovo stado, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Ko`e, doma}a igrana serija, 3. epizoda 21.25 U dobrom dru{tvu, ameri~ki igrani film /RP/ 22.30 Dnevnik, najava 23.29 Loto, dobitna kombinacija broojeva 23.30 Dnevnik 3 23.55 Stela, jugoslavenski igrani film /RP/ 01.30 Novi `ivot, 1. epizoda (r) 02.15 Beverly Hills 90210, 19. epizoda (r)

17.30 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show 18.00 Za.druga, emisija za mlade 18.25 Tnt, serija za mlade 19.15 Ah, ta planeta ! 19.30 Dnevnik 2 20.02 Sport 20.10 RukoMet - Kup EHF-a -Borac M-tel - Tatabanja, direktan prenos 21.45 Prislu{kivanje, serija 22.50 Dnevnik 3 23.10 Vremenska prognoza 23.15 Brojevi, serija 00.00 Prvi talas, serija 00.45 Mjesto zlo~ina: Majami, serija 01.30 Dnevnik 2 02.00 Za.druga 02.25 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show 02.50 Ah, ta planeta! 03.00 Muzi~ki program

17.47 Otka~eni telefon Osmana D`ihe, zabavni program 19.00 Vijesti u 7 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Horizonti 20.00 1001 no}, serija, 72. ep. 21.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije - u`ivo 23.00 Protiv njene volje, igrani film 01.00 Vremenska prognoza Reprizni program Hayat TV 01.02 Otka~eni telefon Osmana D`ihe, zabavni program 02.00 Vijesti u 7 03.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije 04.00 Autoklub 04.25 Dokumentarni program 05.00 Muzi~ki program

14.10 Rat bendova, muzi~ki spektakl 16.10 Opasna plavu{a, film 17.50 Red Carpet, showbiz magazin 18.50 Lanina vremenska prognoza 18.55 OBN Info 19.00 V.I.P Survivor, reality show 20.00 Filmski maraton: Policijska pri~a 1 21.30 Filmski maraton: Pravedno ubojstvo 23.00 Policijska pri~a 1, film 00.30 Pravedno ubojstvo, film 02.00 Policijska pri~a 1, film 03.30 Pravedno ubojstvo, film

18.30 Info top, info-program 18.55 Gusto TV kulinarstvo 19.00 Neobi~ne metode, serija 20.00 Farma: VTR, reality show 21.00 Farma: Izbor dueliste, reality show 21.15 Zvijezde Granda, muzi~ki program 23.15 Farma, u`ivo, reality show 01.15 Svemirski vojnici 2: Heroji federacije, film

RTS
08.15 09.00 09.06 10.00 10.05 11.00 11.30 12.10 12.30 13.00 13.15 13.25 13.30 14.15 15.00 15.10 15.40 16.00 16.03 16.55 17.50 18.30 19.00 19.17 19.30 20.05 20.15 22.15 23.15 00.00 Jutarnji program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Profil i profit Knjiga utisaka, dok. Vrijeme odluke Svijet zdravlja Dnevnik Sport plus Vrijeme Srbija na vezi Ekskluzivno: Kako to rade [vajcarci Vijesti TV mre`a srpske dijaspore Datum (r) Vijesti Selo gori a baba se ~e{lja, serija (r) Kosmos Muzi~ki program Kvadratura kruga Slagalica, kviz Vrijeme Dnevnik Popuna Dje~ija pjesma Evrovizije 2010, Selo gori a baba se ~e{lja, serija Trendseter TV lica

RTCG
11.55 Kalendar Najava programa 12.00 Vijesti 12.05 Dok. emisija (r) 13.00 Etno muzika 14.00 Emisija za djecu 15.00 Obrazovna emisija 15.20 Kalendar 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzi~ki mix 16.00 Dok. emisija 16.30 Zapis (r) 17.00 Mozaiku 17.45 Albanska muzika u Crnoj Gori 18.00 Obrazovna emisija 18.30 Muzi~ki mix 18.40 Dok. emisija 19.05 Sat spot 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat TV 20.30 Rat za Dubrovnik, 7/7 21.00 Koncert 21.30 Pe~at 22.05 Dok. emisija 22.30 Muzi~ki mix 22.50 Kalendar 23.00 Dnevnik 3 23.30 Sportska subota 23.50 Pono}ni koncert

FOX LIFE
07.05 @ivot po D`imu, serija 07.55 Allo! Allo!, serija 08.55 Sve {to niste znali o ljubavi, reality show 09.40 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 10.30 Sta`isti, serija 11.20 @ivot po D`imu, serija 12.05 D`oi, serija 12.30 Bratstva i sestrinstva, serija 13.20 Sve {to niste znali o ljubavi, reality show 14.10 Sofi Parker, serija 18.00 Da, draga, serija 18.50 Razvedeni Gari, serija 19.35 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 20.25 Sve {to niste znali o ljubavi, reality show 21.10 Kao slu~ajno, serija 22.00 [kola za parove, serija 22.50 D`oi, serija 23.15 Privatna Praksa, serija 00.05 Sestra Jackie, serija 00.55 Sta`isti, serija 01.40 Allo! Allo!, serija

UNIVERSAL
06.00 Vezane tajnom, film 08.00 Ne{ Brid`is, serija 11.00 Doma}ice iz okruga Orind`, serija 13.00 I Eto Nje, film 15.00 U potrazi za sudbinom, film 17.00 Bra}a i sestre, serija 19.00 Panduri novajlije, serija 20.00 Misterija Hejvena, serija

TV1000
06.00 U dobru i u zlu, film 08.00 Pi Vijeva velika avantura, film 10.00 Spremni za igru, film 12.00 Susret sa Venerom, film 14.00 Pobuna u koko{injcu, film 16.00 Smrt joj lijepo stoji, film 18.00 Igra sudbine, film 20.00 Premijera: Tr~i Roni, tr~i, film 22.00 Autoput, film 00.00 48 sati, film 02.00 Hiljadu rije~i, film 04.00 [ta da radi{ u Denveru kad si mrtav, film

EUROSPORT
08.30 08.45 09.15 09.30 10.30 10.45 11.45 12.30 13.45 14.00 15.30 16.30 17.30 19.30 21.00 23.00 23.45 00.15 Ekstremni sportovi All sports Watts Zimski sportovi, Olympic Finish Line Zimski sportovi, Breaking the Ice Cross-country skijanje, SK Gaellivare, [vedska, live Alpsko skijanje, SK Levi, Finska Cross-country skijanje, SK Gaellivare, [vedska, live Zimski sportovi, Breaking the Ice Umjetni~ko klizanje, S[ Torino, Italija Fudbal, EP 2012, kvalifikacije Fudbal, EP 2012, kvalifikacije - All Access Cross-country skijanje, SK Gaellivare, [vedska Umjetni~ko klizanje, S[ Torino, Italija Fight Club FIA touring car, Makao FIA touring car, Makao, live Cross-country skijanje, SK Gaellivare, [vedska

Bra}a i sestre
SERIJA

17.00

21.00 Divlja rijeka, film 23.10 @eljna slave, film 01.10 Bra}a i sestre, serija 03.10 Zlo~ini pro{losti, film 05.00 Ne{ Brid`is, serija

subota, 20. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
NOVA
08.20 Dora istra`uje, crtana serija 08.45 Timmy Time, crtana serija 08.55 Winx, crtana serija 09.20 Chuggington, crtana serija 09.35 Ben 10: Alien Force 10.05 Dog stories memori kviz 10.20 Televizijska posla, serija 10.50 Frikovi, serija 11.50 Smallville, serija 12.50 Zbogom, biv{i, serija 13.50 Izgubljeni praznici, film 15.30 Opasna plavu{a, film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Opasna plavu{a, film nastavak 17.40 Lud, zbunjen, normalan, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Pogled u budu}nost, film 21.55 Prljavi policajci, film 23.40 Talac, film 01.35 Pono}na utrka, film 03.40 Ezo TV, tarot show 05.10 Prljavi policajci, film

63
Vijesti Iz dana u dan... Bestseller tv ^etiri `ene, serija (r) Bestseller tv Iz dana u dan... Vijesti Bestseller TV Bestseller TV Vijesti Moj dom Dnevnik RTV TK Bestseller TV Film Vijesti Film Dnevnik RTV TK (r)

HRT2
07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.45 Najava programa 07.50 Trolovi, crtana serija (r) 08.15 Plesne note, serija za djecu 08.45 Vrijeme je za Disneya: Moji prijatelji Tigar i Pooh Vrijeme je za Disneya: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.35 Pustolovine Sare Jane 2, serija za djecu 10.05 Ni da ni ne: @enske kvote u Saboru 11.00 Balto: Na krilima promjene, ameri~ki animirani film 12.20 Briljanteen (r) 13.05 Dva stara galeba, ameri~ki film (r)

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.12 Denijeve mozgalice, crtani film 07.16 Dodlez, crtani film 07.17 Pera Pjetli}, crtani film 07.20 Music box 07.25 Veseli autobusi, crtani film 07.30 Music box 08.10 Dje~ak na Aladinovom dvrou, dje~iji film (r) 10.10 Kapri, serija 11. 00 Biznis vijesti 12.00 Vijesti plus 15.30 Just add water, film (r) 95 min 17.00 Vijesti plus 17.20 Svjedo~anstva o genijima, obrazovni igrani serijal 18.00 Biznis vijesti 18.45 Face to face/Had`ifejs 19.30 Centralni dnevnik sa Senadom Had`ifejzovi}em 20.10 Slihter, film 21.00 Biznis vijesti 22.15 U potrazi za poslom, serija 00.00 Vijesti plus 00.15 Reprizni program

TVSA
07.00 Zelena, zelena trava, serija (r2) 08.00 Program za djecu 10.00 Kike tike ta~ke, u`ivo 11.06 Noody 11.20 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu 11.50 @ivot, BBC dok. program (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Rebus, politi~ki magazin (r) 14.35 Sumorna ku}a, serija (r) 15.05 Vijesti TVSA 15.10 Tribunal 15.40 Poaro, serija 17.05 Vijesti TVSA 17.10 Biznis magazin 17.55 Crna guja, serija (r) 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike ta~ke, program za djecu (r) 20.05 Sarajevska {kola filma 21.55 Vijesti TVSA 22.00 Globus, vanjskopoliti~ki magazin 22.30 Dok nas glasovi ne probude, film 00.00 Muzi~ki program 02.00 Reprizni program

TV TK
07.05 07.10 08.50 09.00 09.55 11.55 12.00 12.10 13.55 16.00 17.30 19.00 19.30 20.00 22.30 23.15 00.15

07.30 \uka i Maca - volim jesen kad mrazevi padnu, emisija pu~ke i predajne kulture (r) 08.00 Vijesti 08.10 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Ljevoruki revolvera{, ameri~ki film 09.50 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.12 Ku}ni ljubimci 10.42 Normalan `ivot, emisija o obitelji (r) 11.22 Opera box 11.54 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) 12.17 TV kalendar (r) 12.30 Veterani mira, emisija za branitelje 13.15 Prizma, multinacionalni magazin 14.00 Duhovni izazovi 14.30 Kulturna ba{tina: Brijuni - dani slave 14.50 Eko zona 15.20 @ivot: Lovci i lovina, dokumentarna serija 16.10 Euromagazin 16.45 Vijesti 16.50 Vrijeme sutra 16.51 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 17.00 Reporteri: Lovci na uglji~ni dioksid 18.05 U istom loncu, kulinarski show 18.45 Potro{a~ki kod 19.15 LOTO 7/39 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.15 Ples sa zvijezdama, 1. dio 21.35 Ples sa zvijezdama, 2. dio 21.55 Momci s Madisona 3, serija 22.50 Vijesti 23.10 Vijesti iz kulture 23.20 Filmski maraton: Optu`en bez dokaza, ameri~ki film (r) 01.10 Filmski maraton: Marija, talijansko-francusko-am eri~ki film (r) 02.35 Filmski maraton: Ku}a za egzorcizam, talijansko-njema~ko-{pa njolski film (r) 04.05 Kulturna ba{tina: Brijuni - dani slave (r) 04.20 Skica za portret (r) 04.25 Eko zona (r) 04.55 Potro{a~ki kod (r) 05.25 U istom loncu, kulinarski show (r)

MRE@A PLUS
10.30 Ben 10, Alien Force, crtani film 12.00 Indija, serija, 69. epizoda 16.00 1001 no}, serija, 71.epizoda 16.50 Indija, serija, 70. epizoda 20.00 1001 no}, serija, 72.epizoda 23.00 Protiv njihove volje, film 01.00 Sport centar

Nebo - japanska ratnica
SERIJA

22.50

Televizijska posla
SERIJA

10.20

Centralni dnevnik
INFO-PROGRAM

19.30

14.50 Stuart spa{ava svoju obitelj, njema~ko-ameri~ki film (r) 16.30 Magazin LP 16.55 Ko{arka, NLB liga: Cedevita - Union Olimpija, prenos 18.45 Djeca `rtve rata, ne ponovilo se dokumentarni film (r) 19.25 Nick Cave: Grinderman 2, glazbeni specijal 19.55 Ve~eras... 20.00 HNL: Osijek Cibalia, prenos 21.55 HNL - emisija 22.50 Nebo japanska ratnica, serija 00.20 Vrijeme je za jazz: Christian Munchinger Quartet 01.25 Kraj programa

TV MOSTAR
10.30 Ben 10, Alien Force, crtani film 12.00 Indija, 69. ep.13.00 Bistro, 5. ep.16.00 1001 no}, 71. ep.16.50 Indija, 70. ep.18.45 Face to face 19.30 Centralni dnevnik sa Senadom Had`ifejzovi}em, info-program 20.00 1001 no}, 72. ep.23.00 Protiv njene volje, igrani film 01.00 Sport centar

TV KAKANJ

09.10 U~enje Kur,ana09.20 Program TV Sahar 10.00 Melissa, serija 11.00 Na{a realnost 12.00 Flash vijesti 12.05 Gostiona 13.00 Okeanske dubine 14.00 Opasni ratnik, film 15.30 Svi vole Rejmonda, serija 16.00 Melissa, serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Prahistorijski park 18.00 Tribunal 18.30 Vjera i `ivot 19.00 Bra}a koale 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.00 Legende bh sporta 21.30 Velike misterije 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Svjedok prirode 00.00 Vijesti IC

RTV USK
12.00 Vijesti 12.05 Meraklije (r) 13.05 Pismo glava 10/14 14.10 Za{tita `ivotne sredine, 21/45 14.30 Vijesti 14.35 Glave koje govore: Rim 15.10 Meri, Kejt i E{li u akciji, 18/28 15.40 Velikani pro{losti: Ajn{tajn 16.40 Autoshop 17.10 Bonaventura 17.45 Za svaku bolest trava raste, 5. ep. 18.00 Duhovni svijet 18.00 Bajke iz cijelog svijeta 19.00 Dnevnik TVUSK 19.30 Muzi~ki program 20.00 Hronika kraji{kih gradova 20.45 Razmi{ljaj zeleno 21.15 TV poster: Ibro Selmanovi} 21.30 Vijesti 21.35 Tajanstvene pri~e, 8/26 22.20 Igrani film

TV SLON
13.00 Pregled programa 13.02 Sto~ar, serija (r2) 15.00 Super Zvijezda Slona 2010. 16.10 Autovizija 16.45 SMS centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.30 Vremenska prognoza 18.50 Extra DJ, muzi~ka emisija (r) 20.00 KVIZ Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 Sms centrala, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.15 Pregled programa za sutra

TV ZENICA
09.08 Odlika{i, dje~iji program 09.30 Animirani film 11.00 Selu u pohode (r) 12.00 Plima `ivota, serija 14.55 Mali oglasi 15.00 Vijesti 15.10 Plima `ivota, serija (r) TV izlog 17.00 Bonaventura 17.30 Sfera (r) 18.00 Me|u nama (r) 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Vijesti 20.00 Muzi~ki program 21.00 Igrani film 22.30 Tu`na sje}anja 23.00 Vijesti (r) 23.15 Iz razmjene: Mlad, mla|i 00.00 Biografije (r)

RTV VOGO[]A
08.00 Sense: Ha{ki tribunal (r) 08.30 Sevdalinko, pjesmo najmilija... 09.00 Pred~as 09.30 Bajke iz cijelog svijeta 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30Glas Amerike (r) 11.00 Autoshop magazin 11.30 ^etiri `ene, serija (r) 16.00 Video`urnal Srebrenice 16.30 Zavidovi}ka hronika TV Maglaj 17.00 Info IC NTV IC Kakanj 17.30 Sense: Ha{ki tribunal (r) 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Turizam plus 21.00 Sportski program 22.45 Video`urnal Srebrenica 23.15 Veliki susret, film 00.30 Divlja ostrva, dok. serijal (r)

RTV BN
06.30 Jutarnji program 09.00 Jelena, serija 12.00 Autosop magazin 13.00 BN koktel (r) 14.30 Bela la|a, serija 16.00 Dnevnik 1 16.25 Tu|e sla|e (r) 17.20 Preljubnici (r) 17.45 Kao kod svoje kuce 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vitafon 20.35 BN music 21.30 Tu|e sla|e 22.30 Dnevnik 3 23.00 Gnjurac, film 00.30 Karte mrtvog ~ovjeka, film 02.30 Gangsteri, film

ATV
09.55 Vijesti 10.00 Ben Ten Allien Force10.30 WINX11.00 Spektakularni Spajdermen11.30 Sporti}i 11.55 Vijesti 12.00 Indija, serija 13.00 Auto{op magazin 13.30 Sex i grad, serija 14.10 Serija Sex i grad 14.50 Serija Sex i grad 15.20 Sex i grad 16.00 1001. no}, serija 16.50 Indija, serija 18.00 Policajac s Petlovog brda, serija 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 1001. no}, serija 21.00 La` i {aptaj, film 23.00 Protiv njihove volje, film 01.00 Sport centar

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga, pregled kola 08.30 Fudbal, Bundesliga 10.00 Fudbal, Japanska J. League, live 12.00 Ameri~ki fudbal, NCAA: Notre Dame - Utah Utes 14.00 Fudbal, Bundesliga 15.30 Fudbal, Bundesliga, live 17.30 Fudbal, Bundesliga 18.30 Fudbal, Bundesliga, live 20.30 Rukomet, EHF L[ (@), live 22.00 Snowboard 23.00 Fudbal, Bundesliga 01.00 Ameri~ki fudbal, NCAA: Notre Dame - Army, live 03.00 Ameri~ki fudbal, NCAA: Notre Dame - Army, live 04.00 Fudbal, Bundesliga

SPORT KLUB
06.30 07.00 10.00 11.00 11.30 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 16.00 18.00 18.30 Ajax TV Fudbal: England - France Pregled Euroelague Premier League Classic: Tottenham - Aston Villa World Sport Magazin Najava FA Cup Premier League Magazin Real NBA Najava Premier League NBA: Dallas Chicago Premier League: Bolton - Newcastle, direktno NBA Live Premier League: Liverpool West Ham, direktno Holandska liga: Ajax - PSV, direktno Premier League: Arsenal - Tottenham NBA Action NHL: Washington Philadelphia, direktno Premier League: Manchester United Wigan

DICROVERY
06.00 Trgovci automobilima 06.25 Limarska radionica 07.15 Borba sa silama prirode 08.10 Opasan lov 09.05 Pre`ivljavanje 10.00 Ljudskih ruku djelo 10.55 Na temelju iskustva 11.50 Ekstremne eksplozije 12.45 To mogu i ja - 2 epizode 13.40 Limarska radionica 14.35 Peta brzina - 2 epizode 15.30 Trgovci automobilima 15.25 Kako se to pravi 15.55 Kako to rade? 17.20 U srcu ma{ine 18.15 Ljudskih ruku djelo 19.10 Ekstremne eksplozije 20.05 Peta brzina - 2 epizode 21.00 Trgovci automobilima 21.55 Grad motora 22.50 Pre`ivljavanje udvoje 23.45 Opasan lov

N. GEOGRAPHIC
06.00 Najbolje britanske ma{ine 07.00 Predator CSI 08.00 Velike migracije 09.00 Megafabrike 10.00 Najte`e popravke na svijetu 11.00 Granica 12.00 Istra`ivanje planete Zemlje 13.00 Beba-mamut 14.00 Nepristojne `ivotinje 15.00 Granica, 2 epizode 17.00 Smrtonosna akcija 18.00 Iznutra 19.00 Sekunde do katastrofe, 2 epizode 20.00 Tabu 21.00 Granica, 2 epizode 23.00 Tabu 00.00 Sekunde do katastrofe, 2 epizode

VIASAT HISTORY
07.00 08.00 09.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 00.30 01.00 01.30 02.00 03.00 Ku}a iz edvardijanskog doba Stopama ^ajkovskog Krila ludila Tijelo… Abrahomova djeca Tajm tim godina X Kolonija Elvis Prisli: Posljednja 24 sata Ku}a iz edvardijanskog doba Raj na zemlji D`ejn Birkin razmi{ljanja [ta je donijela industrijska revolucija Misterije mumija Putovanja i otkri}a Premijera: Su|enje nacistima u Nirnbergu Tajm tim godina X Kolonija Genije fotografije Ku}a iz edvardijanskog doba Raj na zemlji D`ejn Birkin - razmi{ljanja [ta je donijela industrijska revolucija Misterije mumija Putovanja i otkri}a Su|enje nacistima u Nirnbergu

ANIMAL PLANET
06.00 Dnevnik lovca na krokodile 06.50 Najsmje{nije `ivotinje na planeti 07.40 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 08.35 Divlja planeta: Kolibri 09.00 Sve o psima 09.55 [kola za gorile 10.20 RSPCA 10.50 Policija za `ivotinje 11.45 Veterinari sta`isti 12.10 Spa{avanje ljubimaca 12.40 Policija za `ivotinje 13.35 Spa{avanje divljih `ivotinja 14.00 RSPCA 14.30 @ivot sisara, 6 epizoda 19.10 Sve o psima 20.05 U ~oporu 21.00 Ljudo`deri 21.55 Ta prelijepa Afrika 22.50 Ajkule napadaju 2

20.45 22.45 00.30 01.00 03.45

LIGA RUKOMETNIH PRVAKA Bosna BH gas do~ekuje Ciudad Real

Kara~i}: Ostaviti srce

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 20. novembar 2010. godine

na terenu

48. strana

Bh. reprezentativac preba~en u B tim Galatasaraya

Misimovi}
Nakon {to je zamijenjen u susretu proitv Trabzona, Misimovi} je nezadovoljan i bez pozdrava oti{ao u svla~ionicu, da bi nakon sljede}eg me~a protiv Manise, navodno, pravio probleme • Nedostatak discipline!
Trener Galatasaraya George Hagi suspendovao je nogometnogreprezentativca BiH Zvjezdana Misimovi}a, kojeg je prebacio u B ekipu. Razloge suspenzije poku{ali smo doznati od turskih kolega, koji su nam otkrili da je Misimovi}eva suspenzija uslijedila iz dva razloga. Prvi razlog, kako nam je rekao novinarturskogSabaha,jeste to {to je Misimovi}, nakon {to je u utakmici protiv Trabzona zamijenjen, oti{ao direktno u svla~ionicu ne pozdraviv{i se sa klupom, {to je na{ igra~ demantovao. Hagi je nakon tog incidenta, kako su ga nazvali turski novinari, rekao kako je Misimovi}u mo`da bilo hladno, te je zbog toga vjerovatno oti{ao direktno pod tu{eve. Ipak, u utakmici protiv Manisaspora, koju je Galatasarayizgubiorezultatom2:0 Misimovi} je u igruu{ao u 64. minuti i nijepokazaogotovoni{ta, a glasineka`u da je nakon utakmice bio prili~no nezadovoljan, te da je pravio probleme u svla~ionici. Hagi je nakon ovog poraza kazao da “neki igra~i moraju shvatiti da ne igraju njihova imena“ misle}i na Misi, movi}a i Elana, a potom je, zajedno sa predsjednikom kluba Adnanom Polatom donio zajedni~ku odluku da na{eg reprezentativca prebaci u B tim. Tako|er, u izjavi za neke t u r s ke medije,

Misimovi}: Ne `elim i}i iz

Galatasaraya

suspendovan zbog `vake?!

Do Zvjezdana Misimovi}a ju~er je bilo jako te{ko do}i. Me|utim, uspjeli smo dobiti njegovu izjavu... “Ovakve stvari su normalne u fudbalu. ^ak i najbolji igra~i svijeta ne uklapaju se nekad u trenerove zamisli. Uradio sam sve {to se od mene tra`ilo, a sada treniram odvojeno od ostatka tima. Me|utim, ne `elim i}i iz Galatasaraya i to me ne}e otjerati“ kazao je Misimovi} te , dodao da nije istina kako je u Istanbul do{ao pod prisilom. “@elio sam do}i u ovaj klub, iako sam imao jo{ neke ozbiljne ponude. Odbio sam neke njema~ke klubove i prihvatio ponudu Galatasaraya“ obja, snio je na{ reprezentativac, te demantovao da je bio nezadovoljan Hagijem {to ga izveo protiv Trabzona. “Protiv Trabzona sam dao sve od sebe i igrao najbolje {to znam, a kada sam zamijenjen, tra`io sam dozvo lu od tre ne ra da odem u svla~ionicu i on mi je dopustio to” , rije~i su na{eg reprezentativca.

Hagi se kriti~ki osvrnuo na igru na{eg reprezentativca o kojem je kazao: “Igra~i koji jedino {to rade, `va}u `vaku na terenu, nisu mi potrebni. Ne preuzimaju odgovornost i ru{e atmosferu u svla~ionici“ rekao je Hagi, mi,
Misimovi} se nije adaptirao na `ivot u Turskoj

sle}i na Misimovi}a, a za zvani~nu veb-stranicu kluba je dodao: “Izbacio sam Misimovi}a iz tima zbog nedostatkatehni~ke i takti~kediscipline, koncentracije i zbognegativnogpona{anja, kao i stava na treningu i utakmicama. “ Podsje}anja radi, Galatasaray ostao je du`an Wolfsburgu za transfer na{eg reprezentativca, pa sad postoji mogu}nost da se Misimovi} i vrati u Njema~ku, s tim {to }e ga vukovi vjerovatno onda prodati Schalkeu, koji je jo{ ranije bio zainteresovan za bh. veznjaka. Ono {to ide u prilog Misimovi}u u cijeloj pri~i oko suspenzije u Galatasarayu jeste ~injenica kako su Turci upoznati s tim da na{ reprezentativac ima problema sa adaptacijom u Istanbulu, s obzirom na to da mu je porodica J. LIGATA ostala u Münchenu.

POSLJEDNJE VIJESTI
NESRE]A U ROGU[I]IMA - Mladen Ora{anin (28) i S. O. (29) te{ko su povrije|eni u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila ju~er u Rogu{i}ima, na magistralnom putu Sarajevo Sokolac. Do nesre}e je do{lo kada su se sudarili citroen berlingo, kojim je upravljao Ora{anin, a u kojem je kao suvoza~ica bila S. O, te d`ip tojota. Ora{anin je preba~en u Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu, gdje su mu konstatovane povrede plu}a i slezene. S. O. je na lije~enje upu}ena u bolnicu u Kasindolu u Isto~nom Sarajevu. (Dk. O.) SUD BiH PONI[TIO ODLUKU O RAZRJE[ENJU AGOVI]A - Sud BiH donio je presudu kojom se poni{tava odluka Upravnog odbora BHRT-a o razrje{enju Mehmeda Agovi}a s du`nosti generalnog direktora ove medijske ku}e. U presudi se navodi da je Sud BiH ustanovio da je odluka o smjeni nezakonita i nalo`io UO njegovo vra}anje na radno mjesto generalnog direktora RTVBiH i uspostavljanje radno-pravnog statusa u skladu sa va`e}im ugovorom o radu u roku od 15 dana od dana dono{enja presude. Ovo je druga presuda Suda BiH kojom se poni{tavaju odluke Upravnog odbora BHRT-a o smjeni Agovi}a.

Demonstracijezbogizbijanja kolere na Haitiju koje su izbile u ~etvrtak nave~er pro{irile su se i na glavni grad ostrva Portau-Prince. Policija je upotrijebila suzavac, dok su demonstranti postavljali barikade i kamenicamaga|alivozila UNa. Mnogi Hai}ani za izbijanje kolere krive mirovne snage UN-a, jer vjeruju da su opaku bolest u njihovu zemlju donijeli pripadnici ovih snaga iz Nepala. UN ovakvetvrdnjedemantuje, odnosnotvrdi da za to nema dokaza. “Sa medicinske ta~ke gledi{ta, nijeuspostavljenadirektna vezaizme|ukolere i tog kontingenta vojnika“ izjavio je novi, narima portparol UN-a Farhan Haq i dodao: “Iako je Centar za kontrolu bolesti (CDC) ustanovio da je vrstakolere na Haitijuju`noazijska, ta vrsta je putovala {irom svijeta i nije ograni~ena na Ju`nu Aziju.” CDC i Pan American Health Organization (PAHO) za-

Hai}ani za izbijanje

Zaplijenjen heroin
Tad`ikistanski i ruski agenti zaplijenili su oko 300 kg heroina iz Afganistana, {to je najve}a zapljena narkotika koji su do ruskog tr`i{ta transportirani preko Tad`ikistana. Pribli`na vrijednost zaplijenjene droge prelazi milion dolara.

kolere krive UN

klju~ili su da je epidemija kolere na Haitiju dio pandemije koja je po~ela prije 49 godina u Indoneziji, odakle je jedna osobaprenijela u ovu ostrvsku zemlju. Misija UN-a na Haitiju (MINUSTAH) je, prema rije~ima Haqa, uradilanekolikotestova kojima nisu uspjeli da utvrde vezuizme|uizbijanjaepidemijekolere i mirovnjaka, navedeno je u saop{tenju UN-a. U

uzorcimavodeuzetim u nepalskomvojnomkampu na Haitiju i okolnim vodama nisu na|eni tragovi kolere, rekao je Haq, dodaju}i da je misija UNa spremna da u~estvuje u daljoj istrazi o izvoru zaraze. U epidemiji kolere, koja od polovine oktobra pusto{i zemlju, umrlo je 1.110 ljudi, a zara`eno je 18.000. Bolest se pro{irila na DominikanskuRepubliku i na Floridu.

Bingo 36 jedan dobitak 60.739,98 KM, kartica kupljena u Visokom Deseterac: 58 dobitnika po 523,62 KM, Peterac: 14.312 dobitnika po 4,55 KM

21 56 34 52 42

78 25 81 8 74

9 40 14 60 57

46. kolo 62 44 63 70 55 3 10 87 27 82 64 15 73 43 76 33 85 53 88 58

nezvani~an izvje{taj

JACK POT u narednom kolu oko:

2.800.000 KM

BINGO PLUS: 2 2 8 9 7 3

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->