Dioba Jaksica

Pesma Dioba Jaksica pripada jednom posebnom krugu pesama koje govore o slicnoj temi, a to je deoba brac. Ova pesma zraci umetnickim nabojem i poseduje poseban stvaralački impuls, takodje poseduje i posebnu vrstu stilizacije.
Upotreba znakova je veoma izražena i prisutna. Primera radi: - utva zlatokrila koja je nedodirljiva, - utva se brani, - dvoboj ptica koji se ne završava smrću već teškom ranom, - zlatasta ptica primorava lovca da zapliva u jezero i sl. U celoj pesmi se oseca težnja pesnika da spoji u jedinstvenu celinu mitsko i ljudsko, na neki nacin to mu je i pošlo za rukom. Autor u pesmi razdvaja dve radnje da bi ih na kraju ponovo spojio u jedinstvenu celinu. Jedna radnja je sama deoba brace i problemi u koje su oni zapali jer nisu mogli da see dogovore oko podele imanja tj. Oko podele konja i sokola, a druga radnja je lov Dmitra Jaksica u kome njemu pocinje da adi savest. Braca u ovoj pesmi su suparnici, jedan brat je pozitivac, a drugi negativac. Jedan i brat u pesmi se zvao dmitara, a drugi bogdan, braca su delila imanje i oko svega su se dogovorili oslim oko podele konja i sokola. Svaki od njih je zeleo da i konj i soko pripanu njemu. Posto nisu uspeli da se dogovore dmitar uzima i konja i sokola i odlazi u lov i kazuje svojoj ženi andjeliji da otruje njegovog brata. Anđelija označava dobrotu i anđeosko vladanje, u njoj su sadržane sve odlike ljudskog savršenstva pa otuda i ovakvo ime. Tokom lova dmitru je proraadila savest i on se brzo vraca kuci u strahu da je andja otrovala bogdana, na svu srecu ona ga nije poslusala vec ga je pomirila sa bratom. Konj i soko, jesu povod bolji reći uzroci za motive zavade braće i bratoubistva. Brojne su epske pesme u kojima konj i soko ili pak oružje, su glavni povod za neka zlodela Po mnogim autorima i kritičarima epskih pesama, konj i oružje a time i soko predstavljaju položaj i starešinstvo. U nekim pak konj i oružje predstavljaju znake kraljevskog ili vlastelinskog položaja.

Iz njenog lika izbija i snaga ličnosti i slabost žene. Žena tog vremena nije smjela da pokazuje osjećanja prema mužu i nije se smjela kretati izvan kuće. Kroz lik Hasanaginice prikazana je nemoć žene pred normama tog društva. NJenu sudbinu su krojili njen muž i brat. Lik Hasanaginice svijetli kao svetionik u našoj i sjetskoj literaturi. zato što su to nalagala pravola toga doba. U svojoj nemoći da nešto mijenja njeno srce puca. Ona zadovoljava sve norme tadašnjeg društva i u tom savršenstvu doživljava tragediju. nježnost majke čije srce nije izdržalo gubitak doma. a Hasanaginica je jedan od najljepših likova naše književnosti. Hasanaginica nije obišla muža iz patrijarhalnih razloga. svog muža i dom. U pjesmi je opisana tužna sudbina žene koju muž bezdušno tjera zbog toga što od stida nije mogla da ga posjeti dok bio ranjen. Iako mučena željom da obiđe muža hasanaginica ostaje dosljedna pravilima i ostaje kod kuće smatrajući to ispravnim. Ona nije imala prava da odlučuje o svom životu. nevinoj duši odvija se prava drama. Hasanaginica je jedan od najsvjetlijih i naj tragičnijih likova naše književnosti. Hasanagi proradi muška sujeta i osjećanje muške nadmoćnosti i pravo da upravlja životom žene i njenom sudbinom i odlučuje da je otjera. Ispunila je očekivanja i kao žena i kao majka a opet je napustila svoju djecu. Hasanaginica je pogođena njegovom odlukom i to je za nju velika sramota. . No.Hasanaginica Balada Hasanainica je jedna od naših najljepših narodnih balada. U njenoj čistoj.

vještica. i sreće i nesreće. NARODNA PROZA Bajke Najstarija vrsta nardne proze. i vjerovanja i strah od nejpoznatih nebeskih sila opjevani su i u lirskim narodnim pjesmama. Nije vjera tvrda u jačega. Poznate su: Pepeljuga. vjerovanja i mišljenja. U njima je završetak uvijek lijep: dobar bude nagradjen. veselim krajem nazivaju se ROMANSE: LIRSKE PJESME Sve što narodni život čini životom. Epskim pjesmama pripadaju. NARODNA POEZIJANaša narodna poezija se dijeli na tri grupe pjesama:. zao kažnjen i pravda pobjedjuje. Dobile su ime po grčkom muzičkom instrumentu liri a Vuk Stefanović Karadžić nazivao ih je još i ženskim. sve one u kojima se opjevaju dogadjaji i junaštva. a lirsko-ekspe su one u kojima se saopštavaju dogadjaji i opjevaju osjećanja. zgode/. od četverca /četiri sloga u stihu/ do četrnaesterca. porukom/. sva ljudska osjećanja i raspoloženja: i radost i bol. ispunjava najteže zadatke. Lirsko-epske pjesme sa tužnim. tragičnim završetkom nazivaju se BALADE. vode koja oživljava mrtve. Pune su čudesnog. i nada i očekivanja. ne samo zatošto ju je stvarao narod. Pune su i nestvarnih bića: zmajeva. već i zbog toga što izražava – saopštava kako je živio narod. zec je plašljliv.Podjela je izvršena prema sadržajima. opjevaju osjećanja /sreća. obliku i načinu pjevanja. i rad i običaji.lirsko-epske. Čovjek u njima ima neobične osobine i čudesne moći.epske i.NARODNA KNJIŽEVNOST se zove narodna.lirske. aždaja. vila. rijetko tri. tuga. šta ga je sve kroz život pratilo. predmeta otkrivaju osobine ljudi i ukazuje se na njihove nedostatke i mane kao razumnih bića. žalost/. Lirske pjesme su raznovrsnog stiha. Narodne basne U njima se. zbog čega je tugovao i patio. jer su ih pjevale mlade žene i djevojke i jer se u njima. Dogadja se da neka lirska pjesma ima različitu dužinu stihova /različit broj slogova u stihu/. biljaka. a lirsko-epske pjesme sa srećnim. razumije govor životinja i biljaka. lirske su one pjesme u kojima se odnose osjećanja. po sadržini. mrav radan i neumoran. jagnje je bezazleno i umiljato. Tamni vilajet. o čemu je razmišljao. čega se plašio. šta je volio. Poznate basne su: Crv i lav. Često se sastoje iz dijeloga sa jasno naglašenim završetkom poentom. preko likova životinja. U basnama se saopštavaju dvije situacije /scene. Pojedine životinje uvijek predstavljaju /oličavaju/ odredjene osobine čovjekove: vuk je zao i krvoločan. kako je već rečeno. medvjed je trapav i glup. Nemušti jezik i mnoge druge. čarobnjaka i čarobnih svirala. lisica je lukava i prepredena. Kako se medvjed prevario i druge. nevjerovatnog i naprirodnog. lav je snažan i nezavisan. . i iste su uzročnoposljedično povezane. radost.

Vila zida grad. uz odredjene promjene u prirodi vezane za godišnja doba. dodolske. Porodične pjesme U porodičnim pjesmama opjevani su različiti odnosi u porodici: roditeljska ljubav i briga. lazaričke. Obredne pjesme U odredjenim prilikama u životu ljudi.Ove životne pojave nisu vjerski običaji. ljubav sestre prema bratu i brata prema sestri. ljeta. čovjek je pjevao dok je radio. kda treba nazdraviti rodjacima i prijateljima. Posleničke ili pjesme o radu Pjesme koje slave i veličaju rad nazivaju se posleničke ili pjesme o radu. Pjesme: Sunce će sve ogrijati. tako nekada. već smisao i sadržaji svakodnevnog života. To uzvišeno osjećanje . U svakodnevnom životu naših predaka i u njihovoj mašti Sunce i Mjesec su kao i živa bića-imaju roditelje. kada majka uspavljuje svoje milo čedo. naši preci su vjerovali da riječ i pjesma imaju magijsku moć da ih dozovu i da od njih dobiju pomoć. One su poznate u našoj narodnoj lirskoj poeziji kao obredne: božićne. dolazak Nove godine. zime. Običajne pjesme Naši narodni pjevači ispjevali su mnogo pjesama koje izražavaju raspoloženje naroda: uz običaje svadbenog veselja. stvarali božanstva i bogove. Ljubavne pjesme Vječita je istina da je ljudska ljepota. Nemoćni da ih objasne. mitska i magijska sila kojoj se ništa u ljudskom biću ne može suprostaviti. Mnoge poslove čovjek je obavljao u društvu. kalendarske. zajedno sa rodjacima i komšijama a što je stvaralo uslove da se stvore – ispjevaju ove veoma lijepe lirske pjesme. a naročito ženska. djurdjevdanske. počasnice /zdravice/. neobična. ivanjske.Obraćajući se tim božanstvima. uspavanke i tužbalice. Sunce se djevojkom ženi. čarobna. a naročito materinska. A. dom i svakodnevne obaveze. kraljičke i pjesme na ranilu /uranku/. pjevane su uvijek iste pjesme. a u želji da njihovu neukrotivu sliku sebi potčine. ljudi su izmišljali. tako i sada. ali ima i drugih osjećanja i raspoloženja koja proističu iz odnosa svekrve i snahe. snahe i zaove.Mitološke pjesme Nastale su u pradavna vremena kada naši preci nisu razumijevali i shvatali mnoge prirodne pojave. djevera i snahe. jeseni. povodom vjerskih praznika i običaja narodnih. Prema opjevanim motivima običajne pjesme se dijele na: svatovske. čak i u tragičnim trenucima kada se treba rastati i od svojih najdražih. da bi rad bio zadovoljstvo i da ne bi bio težak. uskršnje /veligradske/. proljeća.

juna 1389. Momak i djevojka. Istorijske epske pjesme: Predrag i Nenad. junaštvima i zbivanjima na bojištima i o junacima. Pjesme: Ženidba Dušanova. a ukoliko su ovi dogadjaji i junaci istorijski poznati. strah i slutnje – opisom . onda su to ISTORIJSKE pjesme. Dragi i nedragi. iskrena. U pjesmama koje opjevaju dogadjaje uoči samog boja iznosi se predosjećanje našeg nacionalnog udesa /»San Carice Milice»/.. Cilj im je ne samo da nasmiju i stvore vedro raspoloženje. kao što je slučaj u klasičnim epovima starih Grka /»Ilijada» i «Odiseja»/ i starih Rimljana. što znači dogadjaj. Teme ovih pjesama su šala i podsmijeh na račun nesposobnih i nevještih. zbivanje. snažna. Kosovski ciklus Narodni pjevači su u pjesmama ovog ciklusa opjevali tragičan poraz srpske vojske u Kosovskom boju na Vidovdan. Uroš i Mrnjavčevići. sve epske pjesme svrstane su u osam grupa – ciklusa: Pretkosovski ciklus Pjesme ovog ciklusa pjevaju o dogadjajima i junacima prije Kosovskog boja – 28. jer imaju opis dogadjaja i likova zbog čega se približavaju epskim pjesmama. te se pjesme nazivaju NEISTORIJSKE. i natprirodna bića /vile. plašljivaca i zločinitelja. U njima se pjeva o srpskim velikašima: Nemanjićima.juna 1389. Djevojka se tuži djulu.godine. Ljubavni rastanak. U njima je naglašen epski element. i to češće fizičke a manje duševne/. sudbonosna. Ime su dobile po grčkoj riječi EPOS.JUNAČKE PJESME Pjevaju o borbama. U junačke borbe miješaju se.. Jetrvica adamsko koleno. 28.opjevali su naši narodni pjevači kroz raznovrsne motive: opis ljepote /više djevojačke nego momačke. Prema tome koje dogadjaje i junake poznate u istoriji opjevaju. Šaljive i podrugljive pjesme U šaljivim narodnim pjesmama opjevani su dogadjaji u životu ljudi sa vesele i šaljive strane. a ispjevane su u desetercu /deset slogova u stihu/. kao i dogadjaje neposredno prije i poslije boja. Vojinovićima i Dejanovićima. već i da usmjere i pouče. Pjesma: Srpska djevojka. izjavljivanje ljubavi i ljubav dvoje mladih. Mrnjavčevićima... EPSKE . dogadjajima.godine. ponekad. Ukoliko se u epskim pjesmama opjevaju dogadjaji i junaci nepoznati istoriji. guje/.

Uzalud su Turci činili zvjerstva nad hajdučkim jatacima ne bi li se hajdučija u Srbiji uništila – ova je trajala jer je bila jedini otpor tudjinskom osvajaču. Starina Novak i Deli Radivoje. Starina Novak. već se nalazi u odlomcima pojedinih pjesama. Mali Radojica. sirotinji raji. narodni pjevač opjeva dogadjaje neposredno poslije odigranog boja na Kosovu polju /nedaleko od današnje Prištine/. Kosančić Ivana. Narodni pjevači nalaze razlog našeg poraza u izdajstvu Vuka Brankovića /što nije istorijski tačno/. kroz pjesme o Marku. devet Jugovića. poslednje otpore turskim silnicima koje su pružali srpski despoti i banovi. pticama i životinjama. oko grada Prilepa. Najčešće su to pjesme pune stradanja i poraza.godine boreći se na strani Turaka protiv Ugara /Madjara/. želje i nade cijelog našeg naroda. priznajući tursku vrhovnu vlast. lako zameće kavgu. Zato. djelioci pravde i jedina nada sirotinje raje – hajduci. poslije očeve smrti 1371. pokušava da spese veliko Dušanovo carstvo od grabljivih velikaša. Pjesme: Stari Vujadin. Hajdučki ciklus Borci za oslobodjenje srpskog naroda od viševjekovnog ropstva.godine. Banović Strahinje.On je naš nacionalni junak. predjelima današnje Makedonije. oličenje našeg srpskog naroda. a naročito nevidjena.. a probudiće se kada bude došlo vrijeme. Ciklus pjesama o Marku Kraljeviću Marko Kraljević. izuzetno je dramatično dočarana njegova atmosfera.U pjesmama j»Smrt majke Jugovića» i «Kosovka djevojka». Mali Radojica. ličnih i opštih tragedija – istinska slika vremena i dogadjaja koje su opjevale.. opjevani su u mnogim epskim pjesmama. Pokosovski ciklus Pjesme ovog ciklusa opjevaju poslednje trenutke naše samostalnosti poslije Kosovskog boja. ima i običnih ljudskih mana: dobro i rado pije. pored pomenutih vrlina. narodni pjevači opjevali osobine i težnje. Poginuo je u boju na Rovinama /u narodnim pjesmama Urvine planine/ 1395. sin Vukašinov. dijeli pravdu. Brankovića. U njima je sa tragika našeg pčoraza i tužna i nesrećna najava našeg petovjekodnog robavanja pod Turcima. Plemenit i nježan. jer su. Crnojevića. snazi i fanatičnosti turske vojske. Deli Radivoje. vjeran drug i iskren prijatelj ljudima. čime upotpunjuje tematsko jedinstvo ovoga ciklusa – dogadjaji prije. vilama. . Toplice Milana. kažnjava tursko zlo i nepravdu. Pjesme: Bolan i Dojčin. za vrijeme i poslije boja. Pivljanin Bajo i mnogi drugi hajduci postali su narodne legende. već samo zaspao. a ne u brojnosti. knezovi i vojvode iz moćnih feudalnih porodica: Jakšića. Stari Vujadin.U našoj narodnoj poeziji Marko je najomiljeniji lik i najveći junak. vladao je. hiperbolična junaštva Miloša Obilića. Prema narodnom predanju nije umro. umije da bude i surov.brojnosti i snage turske vojske /»Kosančić Ivan uhodi Turke»/. Iako sam boj nije opjevan ni u jednoj cjelovitoj pjesmi.

Pjesme: Početak bune protiv dahija.One su... Poznati uskočki junaci. Senjanin Juriša. Senjanin Tadija.godine. Ravnim Kotarima kod Zadra i odatle upadal. Smiljanić Ilija. i velika sila na moru. u odredjenom periodu. opjevani u narodnim pjesmama.. bili su: Senjanin Ivan. Miloša Pocerca. gotovo sve. Petra Dobrnjca. Boj na Mišaru. pljačkajući i otimajući sve što im je dolazillo pod ruku. Iliju Birčanina. Janković Stojan. učesnika-ratnika u Prvom srpskom ustanku. «uskakali» na teritorije koje su držali Turci. Pjesme: Ivo Senjanin i aga od Ribnika. djelo velikog narodnog pjevača. erupciju nezadovoljstva i mržnje našeg naroda prema porobljivačima. brojne. Treba znati da su uskoci bili. .. slijepog guslara Filipa Višnjića. Senju. paleći njihove hanove. dugoočekivane i priželjkivane bitke i pobjede nad turskom vojskom i slavne pogibije naših velikih junaka.Uskočki ciklus Uskoci su živjeli u slobodnim utvrdjenim gradovima koje Turci nisu mogli da osvoje: Klisu iznad Splita. Smrt Senjanina Iva. Ropstvo Janković Stojana. Ciklus oslobodjenja Srbije Pjesme ovog ciklusa opjevaju prilike u Srbiji uoči Prvog srpskog ustanka 1804. U svojim pjesmama ovjekovječio je nekoliko ličnosti junaka naše slavne prošlosti: Karadjordja Petrovića.

U proslosti mladi nisu imali veliki uticaj na sklapanje brakova. Omer i merima su se voleli. Kada su ove pjesme tužnog sadržaja i tragičnog završetka. Balade: Smrt Omera i Merime.EPSKE PJESME U našoj narodnoj poeziji postoje i pjesme u kojima se saopštavaju dogadjaji. njihova nesreca i stradanje trebaju biti nauk svim budućim generacijama.. Nismo sposobni da na pravi nacin sagledamo problem i otkrijemo prave vrednosti. Autor posebno zeli naglasiti to da nije sve u novcu I bogastvu. i pjevaju osjećanja. u zivotu je potrebno slusati srce. nazivaju se BALADE. a kada su vesele i srećnog kraja – ROMANSE. Neke ljubavne price imaju srecan a neke tuzan kraj. ali omerova mjaka je imala drugačiji plan. Što je karakteristika liskih pjesama. Ti brakovi su cesto imali tuzan kraj mladi jednostavnu nisu mogli podneti gubitak voljenih osoba. Sve manje su na ceni duhovne stvari a sve vise na prvo mesto dolaze materijalne vrednosti koje su kratkog veka. Ova pesma ima temu koja je i sada veoma aktuelna. Ljubav je vecita inspiracija mnogih autora. Takve pjesme se nazivaju lirsko-epske pjesme. a to je nesretna ljuba dvoje mladih. U nasoj literaturi koa i u svjetskoj zabranjena ljubav je cesta tema. Omer je patio zbog toga i oduzeo je sebi zivot. prekinula je njihovu vezu i omera ozenila fatimom. svedoci smo sve vece pohlepe I beskompromisne trke u+za novcem.LIRSKO . Romanse: Stojan i Ljiljana Omer i Merima Tema ove pesme je česta tema lirskih pesama. Na neki način možemo reci da su Omer i MERIMA NASI ROMEO I Julia. što ih čini epskim. Patnja dvoje mladih je opisana na fantastican nacin. Ženidba Milić Barjaktara. Merima to nije mogla da podnese i umrla je od tuge. . a ne slepo slediti materijalne vrednosti. ne retko to je bila odluka njihovih roditelja koji su na taj nacin pokusavali resiti neke od svojih problema.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful