Dioba Jaksica

Pesma Dioba Jaksica pripada jednom posebnom krugu pesama koje govore o slicnoj temi, a to je deoba brac. Ova pesma zraci umetnickim nabojem i poseduje poseban stvaralački impuls, takodje poseduje i posebnu vrstu stilizacije.
Upotreba znakova je veoma izražena i prisutna. Primera radi: - utva zlatokrila koja je nedodirljiva, - utva se brani, - dvoboj ptica koji se ne završava smrću već teškom ranom, - zlatasta ptica primorava lovca da zapliva u jezero i sl. U celoj pesmi se oseca težnja pesnika da spoji u jedinstvenu celinu mitsko i ljudsko, na neki nacin to mu je i pošlo za rukom. Autor u pesmi razdvaja dve radnje da bi ih na kraju ponovo spojio u jedinstvenu celinu. Jedna radnja je sama deoba brace i problemi u koje su oni zapali jer nisu mogli da see dogovore oko podele imanja tj. Oko podele konja i sokola, a druga radnja je lov Dmitra Jaksica u kome njemu pocinje da adi savest. Braca u ovoj pesmi su suparnici, jedan brat je pozitivac, a drugi negativac. Jedan i brat u pesmi se zvao dmitara, a drugi bogdan, braca su delila imanje i oko svega su se dogovorili oslim oko podele konja i sokola. Svaki od njih je zeleo da i konj i soko pripanu njemu. Posto nisu uspeli da se dogovore dmitar uzima i konja i sokola i odlazi u lov i kazuje svojoj ženi andjeliji da otruje njegovog brata. Anđelija označava dobrotu i anđeosko vladanje, u njoj su sadržane sve odlike ljudskog savršenstva pa otuda i ovakvo ime. Tokom lova dmitru je proraadila savest i on se brzo vraca kuci u strahu da je andja otrovala bogdana, na svu srecu ona ga nije poslusala vec ga je pomirila sa bratom. Konj i soko, jesu povod bolji reći uzroci za motive zavade braće i bratoubistva. Brojne su epske pesme u kojima konj i soko ili pak oružje, su glavni povod za neka zlodela Po mnogim autorima i kritičarima epskih pesama, konj i oružje a time i soko predstavljaju položaj i starešinstvo. U nekim pak konj i oružje predstavljaju znake kraljevskog ili vlastelinskog položaja.

nježnost majke čije srce nije izdržalo gubitak doma. a Hasanaginica je jedan od najljepših likova naše književnosti. Hasanagi proradi muška sujeta i osjećanje muške nadmoćnosti i pravo da upravlja životom žene i njenom sudbinom i odlučuje da je otjera. Žena tog vremena nije smjela da pokazuje osjećanja prema mužu i nije se smjela kretati izvan kuće. Hasanaginica nije obišla muža iz patrijarhalnih razloga. zato što su to nalagala pravola toga doba. Ona zadovoljava sve norme tadašnjeg društva i u tom savršenstvu doživljava tragediju.Hasanaginica Balada Hasanainica je jedna od naših najljepših narodnih balada. svog muža i dom. nevinoj duši odvija se prava drama. Ona nije imala prava da odlučuje o svom životu. Ispunila je očekivanja i kao žena i kao majka a opet je napustila svoju djecu. U svojoj nemoći da nešto mijenja njeno srce puca. U pjesmi je opisana tužna sudbina žene koju muž bezdušno tjera zbog toga što od stida nije mogla da ga posjeti dok bio ranjen. Iz njenog lika izbija i snaga ličnosti i slabost žene. Iako mučena željom da obiđe muža hasanaginica ostaje dosljedna pravilima i ostaje kod kuće smatrajući to ispravnim. Kroz lik Hasanaginice prikazana je nemoć žene pred normama tog društva. . No. NJenu sudbinu su krojili njen muž i brat. Lik Hasanaginice svijetli kao svetionik u našoj i sjetskoj literaturi. Hasanaginica je jedan od najsvjetlijih i naj tragičnijih likova naše književnosti. Hasanaginica je pogođena njegovom odlukom i to je za nju velika sramota. U njenoj čistoj.

Lirske pjesme su raznovrsnog stiha. i rad i običaji. zbog čega je tugovao i patio. U njima je završetak uvijek lijep: dobar bude nagradjen. šta je volio. Nemušti jezik i mnoge druge. Čovjek u njima ima neobične osobine i čudesne moći. lisica je lukava i prepredena. ispunjava najteže zadatke. lav je snažan i nezavisan. Poznate su: Pepeljuga. NARODNA PROZA Bajke Najstarija vrsta nardne proze. i nada i očekivanja. . Epskim pjesmama pripadaju. razumije govor životinja i biljaka. i sreće i nesreće. NARODNA POEZIJANaša narodna poezija se dijeli na tri grupe pjesama:. Često se sastoje iz dijeloga sa jasno naglašenim završetkom poentom. tragičnim završetkom nazivaju se BALADE. Pune su i nestvarnih bića: zmajeva. zec je plašljliv. Lirsko-epske pjesme sa tužnim.lirske. porukom/. Poznate basne su: Crv i lav. šta ga je sve kroz život pratilo. žalost/. Narodne basne U njima se. U basnama se saopštavaju dvije situacije /scene. vjerovanja i mišljenja. predmeta otkrivaju osobine ljudi i ukazuje se na njihove nedostatke i mane kao razumnih bića. medvjed je trapav i glup. i vjerovanja i strah od nejpoznatih nebeskih sila opjevani su i u lirskim narodnim pjesmama. lirske su one pjesme u kojima se odnose osjećanja. a lirsko-epske pjesme sa srećnim. kako je već rečeno. vila. o čemu je razmišljao. Tamni vilajet. nevjerovatnog i naprirodnog. aždaja. biljaka. preko likova životinja. od četverca /četiri sloga u stihu/ do četrnaesterca. ne samo zatošto ju je stvarao narod. sve one u kojima se opjevaju dogadjaji i junaštva. sva ljudska osjećanja i raspoloženja: i radost i bol. čarobnjaka i čarobnih svirala. po sadržini. Dogadja se da neka lirska pjesma ima različitu dužinu stihova /različit broj slogova u stihu/.Podjela je izvršena prema sadržajima. zao kažnjen i pravda pobjedjuje. već i zbog toga što izražava – saopštava kako je živio narod. Dobile su ime po grčkom muzičkom instrumentu liri a Vuk Stefanović Karadžić nazivao ih je još i ženskim. vode koja oživljava mrtve. vještica. Kako se medvjed prevario i druge. mrav radan i neumoran. tuga. čega se plašio. a lirsko-ekspe su one u kojima se saopštavaju dogadjaji i opjevaju osjećanja. zgode/. Pojedine životinje uvijek predstavljaju /oličavaju/ odredjene osobine čovjekove: vuk je zao i krvoločan. jer su ih pjevale mlade žene i djevojke i jer se u njima. obliku i načinu pjevanja.NARODNA KNJIŽEVNOST se zove narodna.lirsko-epske. jagnje je bezazleno i umiljato. opjevaju osjećanja /sreća. Pune su čudesnog. Nije vjera tvrda u jačega. veselim krajem nazivaju se ROMANSE: LIRSKE PJESME Sve što narodni život čini životom. i iste su uzročnoposljedično povezane. rijetko tri. radost.epske i.

Obredne pjesme U odredjenim prilikama u životu ljudi. ljeta. tako i sada. Nemoćni da ih objasne. Pjesme: Sunce će sve ogrijati. Posleničke ili pjesme o radu Pjesme koje slave i veličaju rad nazivaju se posleničke ili pjesme o radu. čarobna. djevera i snahe. Mnoge poslove čovjek je obavljao u društvu. čovjek je pjevao dok je radio. a u želji da njihovu neukrotivu sliku sebi potčine. dodolske. jeseni. dom i svakodnevne obaveze. već smisao i sadržaji svakodnevnog života. Običajne pjesme Naši narodni pjevači ispjevali su mnogo pjesama koje izražavaju raspoloženje naroda: uz običaje svadbenog veselja.Ove životne pojave nisu vjerski običaji. uskršnje /veligradske/. One su poznate u našoj narodnoj lirskoj poeziji kao obredne: božićne. kada majka uspavljuje svoje milo čedo. Sunce se djevojkom ženi. uspavanke i tužbalice. kalendarske. neobična. ali ima i drugih osjećanja i raspoloženja koja proističu iz odnosa svekrve i snahe. dolazak Nove godine. kraljičke i pjesme na ranilu /uranku/. da bi rad bio zadovoljstvo i da ne bi bio težak. Porodične pjesme U porodičnim pjesmama opjevani su različiti odnosi u porodici: roditeljska ljubav i briga. a naročito ženska. ivanjske. kda treba nazdraviti rodjacima i prijateljima. A. tako nekada. povodom vjerskih praznika i običaja narodnih. Vila zida grad.Mitološke pjesme Nastale su u pradavna vremena kada naši preci nisu razumijevali i shvatali mnoge prirodne pojave. naši preci su vjerovali da riječ i pjesma imaju magijsku moć da ih dozovu i da od njih dobiju pomoć. ljudi su izmišljali. Ljubavne pjesme Vječita je istina da je ljudska ljepota. lazaričke. snahe i zaove. proljeća. a naročito materinska. čak i u tragičnim trenucima kada se treba rastati i od svojih najdražih. zajedno sa rodjacima i komšijama a što je stvaralo uslove da se stvore – ispjevaju ove veoma lijepe lirske pjesme. To uzvišeno osjećanje . pjevane su uvijek iste pjesme. stvarali božanstva i bogove. zime. U svakodnevnom životu naših predaka i u njihovoj mašti Sunce i Mjesec su kao i živa bića-imaju roditelje. počasnice /zdravice/. djurdjevdanske. ljubav sestre prema bratu i brata prema sestri.Obraćajući se tim božanstvima. uz odredjene promjene u prirodi vezane za godišnja doba. Prema opjevanim motivima običajne pjesme se dijele na: svatovske. mitska i magijska sila kojoj se ništa u ljudskom biću ne može suprostaviti.

Teme ovih pjesama su šala i podsmijeh na račun nesposobnih i nevještih.godine. kao što je slučaj u klasičnim epovima starih Grka /»Ilijada» i «Odiseja»/ i starih Rimljana. Kosovski ciklus Narodni pjevači su u pjesmama ovog ciklusa opjevali tragičan poraz srpske vojske u Kosovskom boju na Vidovdan. junaštvima i zbivanjima na bojištima i o junacima.opjevali su naši narodni pjevači kroz raznovrsne motive: opis ljepote /više djevojačke nego momačke. 28. jer imaju opis dogadjaja i likova zbog čega se približavaju epskim pjesmama.juna 1389. Istorijske epske pjesme: Predrag i Nenad. i to češće fizičke a manje duševne/. iskrena. Pjesma: Srpska djevojka. a ispjevane su u desetercu /deset slogova u stihu/. a ukoliko su ovi dogadjaji i junaci istorijski poznati. dogadjajima. sve epske pjesme svrstane su u osam grupa – ciklusa: Pretkosovski ciklus Pjesme ovog ciklusa pjevaju o dogadjajima i junacima prije Kosovskog boja – 28.juna 1389. sudbonosna. Uroš i Mrnjavčevići. Cilj im je ne samo da nasmiju i stvore vedro raspoloženje. Prema tome koje dogadjaje i junake poznate u istoriji opjevaju. Ljubavni rastanak. Dragi i nedragi. guje/. Mrnjavčevićima. U pjesmama koje opjevaju dogadjaje uoči samog boja iznosi se predosjećanje našeg nacionalnog udesa /»San Carice Milice»/. već i da usmjere i pouče. U njima je naglašen epski element. zbivanje. plašljivaca i zločinitelja. Momak i djevojka. Ukoliko se u epskim pjesmama opjevaju dogadjaji i junaci nepoznati istoriji. izjavljivanje ljubavi i ljubav dvoje mladih... strah i slutnje – opisom . Šaljive i podrugljive pjesme U šaljivim narodnim pjesmama opjevani su dogadjaji u životu ljudi sa vesele i šaljive strane. Vojinovićima i Dejanovićima.. Ime su dobile po grčkoj riječi EPOS. snažna. Jetrvica adamsko koleno. U junačke borbe miješaju se. i natprirodna bića /vile. EPSKE .. ponekad. te se pjesme nazivaju NEISTORIJSKE.godine. onda su to ISTORIJSKE pjesme. U njima se pjeva o srpskim velikašima: Nemanjićima. kao i dogadjaje neposredno prije i poslije boja. što znači dogadjaj. Pjesme: Ženidba Dušanova.JUNAČKE PJESME Pjevaju o borbama. Djevojka se tuži djulu.

jer su.godine. ima i običnih ljudskih mana: dobro i rado pije. pokušava da spese veliko Dušanovo carstvo od grabljivih velikaša. djelioci pravde i jedina nada sirotinje raje – hajduci. knezovi i vojvode iz moćnih feudalnih porodica: Jakšića. kažnjava tursko zlo i nepravdu. . Crnojevića. Brankovića. snazi i fanatičnosti turske vojske. priznajući tursku vrhovnu vlast. Starina Novak i Deli Radivoje.On je naš nacionalni junak. pored pomenutih vrlina. Pjesme: Stari Vujadin. poslije očeve smrti 1371. Hajdučki ciklus Borci za oslobodjenje srpskog naroda od viševjekovnog ropstva. pticama i životinjama. predjelima današnje Makedonije. opjevani su u mnogim epskim pjesmama. Stari Vujadin. Pivljanin Bajo i mnogi drugi hajduci postali su narodne legende. sin Vukašinov. Starina Novak. narodni pjevač opjeva dogadjaje neposredno poslije odigranog boja na Kosovu polju /nedaleko od današnje Prištine/. Mali Radojica. oličenje našeg srpskog naroda. Mali Radojica. devet Jugovića. za vrijeme i poslije boja. U njima je sa tragika našeg pčoraza i tužna i nesrećna najava našeg petovjekodnog robavanja pod Turcima. izuzetno je dramatično dočarana njegova atmosfera. vilama. Toplice Milana. vladao je. sirotinji raji. Uzalud su Turci činili zvjerstva nad hajdučkim jatacima ne bi li se hajdučija u Srbiji uništila – ova je trajala jer je bila jedini otpor tudjinskom osvajaču. Kosančić Ivana. Plemenit i nježan. Ciklus pjesama o Marku Kraljeviću Marko Kraljević. a ne u brojnosti. Pokosovski ciklus Pjesme ovog ciklusa opjevaju poslednje trenutke naše samostalnosti poslije Kosovskog boja.U pjesmama j»Smrt majke Jugovića» i «Kosovka djevojka». već samo zaspao. Zato.. već se nalazi u odlomcima pojedinih pjesama. želje i nade cijelog našeg naroda. oko grada Prilepa. a naročito nevidjena. a probudiće se kada bude došlo vrijeme.. umije da bude i surov. Banović Strahinje. dijeli pravdu. ličnih i opštih tragedija – istinska slika vremena i dogadjaja koje su opjevale. lako zameće kavgu.brojnosti i snage turske vojske /»Kosančić Ivan uhodi Turke»/. Iako sam boj nije opjevan ni u jednoj cjelovitoj pjesmi. Poginuo je u boju na Rovinama /u narodnim pjesmama Urvine planine/ 1395. Najčešće su to pjesme pune stradanja i poraza. Pjesme: Bolan i Dojčin. kroz pjesme o Marku. vjeran drug i iskren prijatelj ljudima. čime upotpunjuje tematsko jedinstvo ovoga ciklusa – dogadjaji prije. hiperbolična junaštva Miloša Obilića.godine boreći se na strani Turaka protiv Ugara /Madjara/. poslednje otpore turskim silnicima koje su pružali srpski despoti i banovi.U našoj narodnoj poeziji Marko je najomiljeniji lik i najveći junak. narodni pjevači opjevali osobine i težnje. Prema narodnom predanju nije umro. Deli Radivoje. Narodni pjevači nalaze razlog našeg poraza u izdajstvu Vuka Brankovića /što nije istorijski tačno/.

i velika sila na moru. dugoočekivane i priželjkivane bitke i pobjede nad turskom vojskom i slavne pogibije naših velikih junaka. Janković Stojan.Uskočki ciklus Uskoci su živjeli u slobodnim utvrdjenim gradovima koje Turci nisu mogli da osvoje: Klisu iznad Splita. . učesnika-ratnika u Prvom srpskom ustanku..godine. Senju. opjevani u narodnim pjesmama. Pjesme: Ivo Senjanin i aga od Ribnika. Senjanin Juriša. Poznati uskočki junaci. Treba znati da su uskoci bili.. U svojim pjesmama ovjekovječio je nekoliko ličnosti junaka naše slavne prošlosti: Karadjordja Petrovića. Pjesme: Početak bune protiv dahija. Iliju Birčanina. Ropstvo Janković Stojana. pljačkajući i otimajući sve što im je dolazillo pod ruku. bili su: Senjanin Ivan.. Smrt Senjanina Iva. Senjanin Tadija. Boj na Mišaru. Ciklus oslobodjenja Srbije Pjesme ovog ciklusa opjevaju prilike u Srbiji uoči Prvog srpskog ustanka 1804. slijepog guslara Filipa Višnjića. djelo velikog narodnog pjevača. Smiljanić Ilija. erupciju nezadovoljstva i mržnje našeg naroda prema porobljivačima. paleći njihove hanove. u odredjenom periodu.. Petra Dobrnjca.One su. Miloša Pocerca. Ravnim Kotarima kod Zadra i odatle upadal. «uskakali» na teritorije koje su držali Turci. brojne. gotovo sve.

LIRSKO . Ljubav je vecita inspiracija mnogih autora. Ova pesma ima temu koja je i sada veoma aktuelna. ne retko to je bila odluka njihovih roditelja koji su na taj nacin pokusavali resiti neke od svojih problema. Sve manje su na ceni duhovne stvari a sve vise na prvo mesto dolaze materijalne vrednosti koje su kratkog veka. a kada su vesele i srećnog kraja – ROMANSE. U proslosti mladi nisu imali veliki uticaj na sklapanje brakova. Omer i merima su se voleli. svedoci smo sve vece pohlepe I beskompromisne trke u+za novcem.EPSKE PJESME U našoj narodnoj poeziji postoje i pjesme u kojima se saopštavaju dogadjaji. njihova nesreca i stradanje trebaju biti nauk svim budućim generacijama. u zivotu je potrebno slusati srce. . Merima to nije mogla da podnese i umrla je od tuge. Balade: Smrt Omera i Merime.. Omer je patio zbog toga i oduzeo je sebi zivot. ali omerova mjaka je imala drugačiji plan. Što je karakteristika liskih pjesama. Romanse: Stojan i Ljiljana Omer i Merima Tema ove pesme je česta tema lirskih pesama. U nasoj literaturi koa i u svjetskoj zabranjena ljubav je cesta tema. prekinula je njihovu vezu i omera ozenila fatimom. Nismo sposobni da na pravi nacin sagledamo problem i otkrijemo prave vrednosti. Ženidba Milić Barjaktara. nazivaju se BALADE. Neke ljubavne price imaju srecan a neke tuzan kraj. i pjevaju osjećanja. što ih čini epskim. Takve pjesme se nazivaju lirsko-epske pjesme. Na neki način možemo reci da su Omer i MERIMA NASI ROMEO I Julia. Autor posebno zeli naglasiti to da nije sve u novcu I bogastvu. Kada su ove pjesme tužnog sadržaja i tragičnog završetka. a ne slepo slediti materijalne vrednosti. Patnja dvoje mladih je opisana na fantastican nacin. a to je nesretna ljuba dvoje mladih. Ti brakovi su cesto imali tuzan kraj mladi jednostavnu nisu mogli podneti gubitak voljenih osoba.