SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

DRAGAN MARKOVIĆ

KORIŠTENJE INTERNETA U POSLOVANJU

SEMINARSKI RAD

Opatija. 2010.
 SVEUČILIŠTE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

KORIŠTENJE INTERNETA U POSLOVANJU

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Primjena računala u poslovnoj praksi

Mentor: doc. dr. sc. Mislav Šimunić

Student: Dragan Marković

Serijski br.: 005882 R-17
Smjer: Hotelski Menadžment

Opatija. travanj 2010.

Sadržaj

Uvod............................................................................................................................................2

1. RAZVOJ I OBILJEŽJA INTERNETA...............................................................................3

1.1. Faza 1 – mješovita civilno-vojna mreža..........................................................................3

1.2. Faza 2 – preobrazba u “mrežu nad mrežama”.................................................................4

1.3. Faza 3 – internet kao “opće dobro čovječanstva”............................................................4

1.4. Faza 4 – internet kao novi gospodarski prostor...............................................................4

2. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE.......................................................................................6

2.1. Elektronički marketing.....................................................................................................7

2.2. Elektroničko trgovanje.....................................................................................................8

2.3. Elektroničko bankarstvo...............................................................................................10

2.4. Elektroničke burze.........................................................................................................11

2.5. Računalni rezervacijski sustavi......................................................................................12

2.6. Sigurnost na internetu...................................................................................................13

Zaključak...................................................................................................................................14

Literatura...................................................................................................................................15
Uvod

Živimo u 21.stoljeću, stoljeću tehnologije, napretka i inovacija. No jednu smo inovaciju

naslijedili iz prošlog stoljeća na kojoj će se temeljiti velik dio naše buduće stvarnosti i
komunikacije - internet. Internet je danas prisutan u gotovo svakoj zemlji svijeta te u velikom
broju kućanstava zauzima mjesto onih stvari bez kojih današnji način života ne bi mogli
zamisliti. Internet je mreža koja, prije svega, povezuje narode, civilizacije i kulture u jednu
globalnu mrežu te nam služi kao nepresušan izvor informacija.

Internet je mjesto razmjene informacija te je postao jedan vid komunikacije. Ubrzao je

procese razumijevanja i rješavanja mnogih problema te nas gotovo prisilio da napustimo neke
druge vidove naše kulture koji su dugo bili dio naše tradicije. Internetom se danas obavljaju
takve stvari jednostavno i prije svega, brzo. Modernom čovjeku, kojemu je u današnjem
brzom tempu života potrebno brzo obavljanje zadataka, internet je postao prihvatljivo i
nezaobilazno sredstvo za komuniciranje i pribavljanje informacija.

Njegova uloga u poslovanju sve je značajnija. Gotovo da nema poduzeća koje na neki način
ne sudjeluje svojim poslovanjem na internetu. Takvom razvoju događaja uvelike pridonosi
njegova raširenost u svijetu, popularnost i troškovi koji su daleko više isplativi od klasičnog
načina poslovanja. Ubrzani način života ljudi također pridonosi sve većem broju sklapanja
internetskih poslova štedeći tako vrijeme i novac.
1. RAZVOJ I OBILJEŽJA INTERNETA

Šezdesetih godina 20. stoljeća Ministarstvo obrane SAD, putem Agencije za napredne
istraživačke projekte ARPA (Advanced Research Projects Agency) pokrenulo je niz
eksperimenata čiji je cilj bio razvitak mreže elektroničkih računala, raspršenih na velikom
geografskom prostoru i povezanih tako da mogu izravno komunicirati, odnosno
razmjenjivati podatke. Mreža je dobila naziv ARPANET služila je prvenstveno vojnim
potrebama. U razvoju sudjeluju stručnjaci iz raznih civilnih institucija, kao i razni profili
znanstvenika sa raznih sveučilišta.

Daljnji razvitak možemo podijeliti u četiri faze:

1. faza – mješovita vojno-civilna mreža
2. faza – preobrazba u “mrežu nad mrežama”
3. faza – internet kao “opće dobro čovječanstva”
4. faza – internet kao novi gospodarski prostor1

1.1. Faza 1 – mješovita civilno-vojna mreža

U prvom su koraku spojena su dva računala (na Sveučilištima UCLA i Berkeley u Los
Angelesu), da bi krajem 1962. godine u ARPANET-u bilo umreženo njih četiri, od kojih
jedno u vlasništvu Ministarstva obrane SAD. Broj povezanih računala vremenom polako
je rastao, a jednim od važnijih događaja smatra se priključenje mreže ALOHANET,
akademske mreže Sveučilišta Hawaii 1971. godine. U ARPANET-u su 1971. godine
bila povezana 22 za velika računala, a 1972. već njih četrdesetak. Važno je reći da su ta
računala bila vojne i civilne svrhe, a mrežna arhitektura bila je prilično složena.

U vojnim je krugovima, nakon nekog vremena zaključeno da sve veći broj umrežavanja
računala iz vojnog s onima iz javnog i privatnog sektora može ugroziti nacionalnu sigurnost
zemlje. Zbog nezaustavljivog razvitka mreže nije bilo moguće uspostaviti nikakav oblik
ozbiljnije kontrole i upravljanja. Zato je 1983. godine odlučeno da se mreža podijeli u
dva segmenta – vojni, pod nazivom MILNET, i civilni, sa samo formalno izmijenjenim
nazivom Arpanet.

1
www.ebizmags.com
1.2. Faza 2 – preobrazba u “mrežu nad mrežama”
Usporedno s MILNET-om i ARPANET-om razvijalo se, uz mali vremenski zaostatak, još
nekoliko računalnih mreža velikih razmjera, među kojima je najznačajnija bila mreža
Nacionalne fundacije za znanost NSFNET, koja je 1981. godine povezana s ARPAnetom.
Spajanjem drugih mreža sa spojem ovih dviju mreža nastaje internet. Internet nije nastao
smišljeno i planski, već spontano. Zbog toga se o njemu ne može govoriti kao o klasičnoj
mreži, već mu bolje pristaje naziv “mreža nad mrežama”. Zbog visokog stupnja raširenosti i
razvijenosti, internet nikada nije bio podvrgnut bilo kakvim kontrolnim i regulacijskim
aktivnostima. Ne postoji institucija, niti autoritet, koji ima pregled i nadzor nad mrežnim
događanjima, što ima puno dobrih, ali i prilično loših strana.

1.3. Faza 3 – internet kao “opće dobro čovječanstva”

Internet je “prekoračio” granice Sjedinjenih Američkih Država još u ranim sedamdasetim
godinama 20. Stoljeća (ispočetka samo u vojnom, ali ubrzo i u civilnom sektoru). 1992.
godine on prelazi broj od milijun većih računala raspoređenih po cijelom svijetu, što je
dovelo do razvitka svijesti o tome da je o njemu ipak treba početi voditi ozbiljniju brigu.
Osnovano je Društvo za internet (Internet Society) koje ga proglašava “općim dobrom
čovječanstva”, poput vode, zraka, biljnog pokrova, rudnog bogatstva, itd. Naglo raste broj
softverskih tvrtki koje se usmjeravaju prema mrežnim aplikacijama, ukazujući korisnicima
na neslućene mogućnosti i bogatstvo interneta. Ova razvojna faza koju karakterizira
suočavanje širokih masa s mogućnostima interneta i privikavanje na nove uvjete što ih one
stvaraju, trajala je vrlo kratko, tri do četiri godine. Ključni događaj kojim je internet prodro u
živote ljudi, bio je uspostavljanje World Wide Weba 1995. godine.

1.4. Faza 4 – internet kao novi gospodarski prostor

World Wide Web zaslužan je za shvaćanje da internet može biti iskorišten ne samo kao
tehnička infrastruktura za razmjenu informacija potrebnih u poslovanju, već kao i medij
unutar kojega će se samo poslovanje obavljati, odnosno kao aktivni poslovni čimbenik. Tako
je internet postao najvećim mogućim tržištem roba, usluga, kapitala, rada i informacija,
odnosno novim globalnim prostorom. U njemu nestaju umjetne barijere izazvane
prvenstveno političkim intervencijama. Međutim, istovremeno je na djelu i afirmacija
multikulturalizma, čime se ostvaruju mogućnosti ravnopravnog suživota različitih kultura,
etičkih kodeksa, religijskih uvjerenja i nacionalnih posebnosti. Može se ustvrditi kako je
gospodarska globalizacija, čiji je internet postao odrazom, samo dio civilizacijske
globalizacije. Sredinom devedesetih godina počinju dolaziti na vidjelo učinci djelovanja
interneta kao gotovo perfektnoga tržišta, kakvo do tada u povijesti nije zabilježeno ni u
kakvom obliku. Na tom tržištu ono što se pokazaje lošim malo-pomalo nestaje, a opstaje
sve ono dobro. Mnogi su “platili ceh” bespoštednoj konkurenciji, nesnalaženju, neznanju
ili, eventualno, lošim namjerama, ali su zato mnogi drugi u internetu ili pomoću njega
itekako prosperirali i profitirali. U ekonomskoj povijesti svijeta nikada ranije nisu
zabilježeni primjeri tako brzoga porasta broja novih tvrtki i tako brzog bogaćenja njihovih
vlasnika.

Osnovna filozofija funkcioniranja interneta danas se odražava u njegovoj klijentsko-

poslužiteljskoj arhitekturi. Kao internetski klijent može se pojaviti bilo koja fizička ili
pravna osoba, odnosno organizacija, a njenim zahtjevima udovoljavaju davatelji internetskih
usluga(engl. Internet Service Provider, ISP). Pragmatički govoreći, razlikuju se klijentska
i poslužiteljska računala, “iza” kojih stoje ljudi, tvrtke ili organizacije.
2. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE

Elektroničko poslovanje temelji se na razmjeni poslovnih poruka ili dokumenata među

partnerima elektroničkim putem, a cilj je ostvarivanje lanaca i mreža u kojima se poslovni
dokumenti generiraju, distribuiraju i obrađuju, pokrećući proizvodnju, transport, prodaju i
druge poslovne aktivnosti.

Strateške koristi uvođenja elektroničkog poslovanja:

 smanjenje troškova poslovanja,
 veća učinkovitost poslovanja,
 brža isporuka poslovnih dokumenata,
 konzistentnost dokumenata pri razmjeni,
 povećana točnost podataka,
 dugoročni partnerski odnosi,
 proširenje tržišta.2

Prednost E-poslovanja je mogućnost da poboljšanim marketingom poveća prodaju, kao i

veličinu prodajnog programa te smanji troškove vezane za upite kupca. Ono proširuje tržište
poslovanja te time povećava različite mogućnosti kupovine. Kupcima su informacije o
proizvodima i uslugama dostupnije, imaju veći izbor proizvoda po nižim cijenama, te im
kupovina postaje praktičnija i prilagodljivija zbog dužeg radnog vremena. E-poslovanjem
smanjuju se transakcijski troškovi kojima su izloženi kupci i proizvođači. Transakcijski
troškovi smanjuju se poboljšanjem toka informacija i koordinacije aktivnosti. Jednom kad je
prednost E-poslovanja prepoznata, unutar pojedine tvrtke, najvažnije što menadžeri i tehničko
osoblje trebaju razmotriti jest infrastruktura internetski zasnovanog poslovanja, od
pojedinačnog internetskog poslužitelja što je povoljno za manju tvrku pa sve do sustava
informacijski intenzivne on-line obrade transakcija kakve grade velike zrakoplovne
kompanije i turističke agencije.

Nedostaci E–poslovanja i E-trgovine očituju se u prebrzom mijenjanju tehnologije i

međunarodnim kulturološkim i zakonskim poteškoćama. Osim toga, neki proizvodi nisu

2
Kalakota, R., Robinson, M., e-Poslovanje 2.0, Mate d.o.o., Zagreb, 2001.
prikladni za ovaj vid prodaje. Nedostatak može biti i nedovoljno tehnički osposobljeni
djelatnici.

Obilježja elektroničkog poslovanja:

 uporaba interneta kao medija,
 globalno mrežno povezivanje,
 proces suradnje (kolaboracija),
 udruživanje poduzeća (integracija).

Elektroničko poslovanje nužan je preduvjet za sudjelovanje gospodarstva na globalnim

tržištima kroz ponudu roba i usluga s proširenom mogućnošću nabave proizvoda i usluga sa
svjetskog tržišta.

Oblici elektroničkog poslovanja:

 elektronički marketing (e-marketing),
 elektroničko trgovanje (e-commerce, telecommerce),
 elektroničko bankarstvo (e-banking, telebanking),
 elektroničke burze (e-bourses, e-exchanges),
 računalni rezervacijski sustavi (CRS).3

Najpopularniji kanal elektronskog poslovanja je internet.

2.1. Elektronički marketing

Elektronički marketing predstavlja korištenje informatičke tehnologije u procesu stvaranja,
komunikacije i dostave vrijednosti klijentima, te za upravljanje odnosima s klijentima na
načine kojima se doprinosi organizaciji i njenim interesnim stranama. Odnosno, predstavlja
rezultat informatičke tehnologije, najčešće interneta na tradicionalni marketing.

Prezentiranje na internetu predstavlja reklamu koja se bitno razlikuje u svim njenim

segmentima u odnosu na standardno reklamiranje. Ukoliko se žele postići pozitivni poslovni
rezultati, adekvatna internet prezentacija, promotivne aktivnosti koje uključuju prijavljivanje
na pretraživače i reklamiranje na web stranicama koji mogu doprinjeti većoj posječenosti

3
Galičić, V., Šimunić, M., Informacijski sustavi i elektroničko poslovanje u turizmu i hotelijerstvu, FTHM,
Opatija, 2006.
stranica, kao i e-časopisi, reklamiranje u njima, trebalo bi planski obuhvatiti promišljenim
marketingom. Za dobar marketing nisu najvažnija velika novčana ulaganja, već znanje i ideje.

Važno je napomenuti kako internet marketing ne završava izradom jedne web stranice i
njezinim prijavljivanjem na jedan ili nekoliko pretraživača. Mnogo gospodarstvenika misli da
je kreiranjem vlastite web stranice učinilo dovoljno za promociju vlastitih proizvoda, no za
uspijeh i prodaju potrebno je uložiti puno više truda. Marketing zahtjeva kontinuiranu analizu,
istraživanje, planiranje i praćenje rezultata korištenjem standardnih i alternativnih metoda.

Praćenje razvoja novih trendova iznimno je zahtjevan posao i jedan od ključnih faktora
uspješne online kampanje. Internet oglašavanje ima nekoliko prednosti u odnosu na
konvencionalne oblike. Ključna prednost je daleko niža cijena, mogućnost preciznog ciljanja
željenih skupina te lako mjerljiv povrat na investiciju. Svakodnevno oglašivač može pratiti
sve statistike o posjetiteljima svoje internet stranice te kupcima pojedinog proizvoda ili
usluge. U svakom trenutku je poznato da li se pojedina investicija isplati i na vrijeme je
moguće prekinuti kampanje koje ne ostvaruju zadovoljavajući povrat.

2.2. Elektroničko trgovanje

Elektroničko trgovanje je proces kupnje, prodaje ili razmjene proizvoda, usluga ili informacija
putem javno dostupne računalne mreže, odnosno računalne i telekomunikacijske tehnologije.
Omogućuje razmjenu informacija, podnošenje platnih naloga, obavljanje plaćanja, prijenos
vlasništva financijskog instrumenta i primjenu različitih strategija pri trgovanju financijskim
instrumentima.

Nastojanjem da se dio poslovanja prenese na internet, oslobađaju se određeni ljudski resursi

koji se mogu upotrijebiti u druge svrhe, pridonoseći dakako kvaliteti poslovanja. Trgovina,
zbog samog načina izvedbe, postaje dostupnija i udobnija.

Centralni elektronički sustavi s nizom terminala omogućuju trgovinu bez fizičkog kontakta, a
smanjuju i troškove posrednika u trgovanju financijskim instrumentima.
 Sustav Reuter je svjetski standard za elektroničko trgovanje, ali postoje i drugi sustavi,
osobito za trgovanje dionicama. Elektronički sustavi omogućuju trgovinu dok traje radno
vrijeme.

Tri aspekta fenomena elektroničkog poslovanja:

1. socijalno i institucionalno okruženje u kojem se elektroničko trgovanje realizira
2. aspekt prodavatelja i mogućnosti ostvarenja njegovih interesa
3. aspekt kupca i mogućnosti ostvarivanja njegovih interesa

Slika 1: Minimalni tehnički uvjeti za ostvarenje elektroničkog trgovanja

Izvor: Vlastita izrada, 24. travanja 2010.

2.3. Elektroničko bankarstvo
Elektroničko bankarstvo je financijski servis banke koji omogućava korisniku – vlasniku ili
opunomoćeniku računa, raspolaganje sredstvima na svom računu u vrijeme kada mu to
najviše odgovara, nezavisno od radnog vremena banke i sa svakog mjesta u svijetu.4

Banke su u početku imale odbojnost prema inovacijama koje donosi poslovanje na internetu,
ali su s vremenom uvidjele da to nije prolazni fenomen nego sve više dio poslovne stvarnosti
sa još većom perspektivom u budućnosti. Iskustva naprednijih zemalja pokazuju da banka bez
razvijenog sistema elektronskog bankarstva više neće biti u stanju preživjeti. Razlog za to je
konkurentna ponuda, odnosno potreba za kvalitetnijim financijskim servisom

Prednosti elektronskog bankarstva u odnosu na klasično poslovanje:

 smanjenje troškova transakcija,
 brži protok sredstava,
 sigurnost platnog prometa,
 ušteda vremena,
 mogućnost obavljanja transakcija sa bilo kojeg mjesta,
 stalni uvid u stanje na računu i promet.

Osoba koja kao klijent pristupa e-bankarstvu, mora zadovoljavati minimalne tehničke uvjete,
odnosno, mora imati osobno računalo i priključak na internet. Osim navedenog, osoba mora
imati otvoren račun, ugovoriti kod banke korištenje usluga e-bankarstva, te primiti poštom
identifikacijsku šifru.

Elektronsko bankarstvo s obzirom na lokaciju i funkciju može se klasificirati kao:

1. kućno,
2. korporacijsko,
3. međubankarsko.

U najčešće poslove banaka na internetu ubrajaju se:

4
Galičić, V., Šimunić, M., Informacijski sustavi i elektroničko poslovanje u turizmu i hotelijerstvu, FTHM,
Opatija, 2006.
  pristup i pregled stanja na računima korisnika,
 evidencija svih transakcija,
 plaćanja,
 transfer novca sa računa na račun,
 izmjena informacija,
 naručivanje čekova,
 kontakti.

Sigurnost usluga banaka najčešće se sastoji od elektroničkog potpisa, autentičnosti banke na

internetu, zaštite podataka tijekom njihova prolaska internetom i zaštite informacijskog
sustava same banke.

Prema podacima agencije za istraživanje tržišta, iz prosinca 2009. godine u Hrvatskoj je u

drugom polugodištu prošle godine 16 posto korisnika interneta koristilo usluge internetskog
bankarstva, dok je prosjek u ostalim europskim zemljama 14 posto.5

2.4. Elektroničke burze

Elektroničke burze korisnicima omogućavaju pristup informacijama o ukupnom trgovanju i
uvid u trenutno kretanje burzovnih cijena, vrijednosnih papira bez odgode, gdje bod se
nalazili i to on-line, putem obične internet veze i najjednostavnijeg osobnog računala.

MOSTICh Master sustav je za distribuciju trgovinskih informacija, a razvijen je od strane

Zagrebačke burze, odnosno njenih stručnjaka. Ovaj softver namjenjen je prije svega
zahtjevnijim institucionalnim investitorima. Osim uvida u sve važne burzovne informacije,
ovim se softverom prvi put omogućava i povratna veza, odnosno izravno sudjelovanje
pretplatnika u trgovanju, primjerice on-line prijavljivanjem velikih, institucionalnih
transakcija, što do sada nije bilo moguće.

2.5. Računalni rezervacijski sustavi

Razvojem informacijske i komunikacijske tehnologije te interneta, poduzeća su osim pružanja
informacija o cijenama , uvjetima prodaje i slično, počela na svojim stranicama uvoditi uslugu

5
www.poslovni.hr
rezervacije. Razvoj windowsa, uredskih programskih paketa te stalan pristup internetu dovelo
je do razvoja novih poslovnih programskih aplikacija uz jednostavniju primjenu CRS sustava.

Kvalitetne informacije o vlastitim korisnicima, njihovim navikama, uslugama koje koriste te

brz odziv na njihove želje mogu donijeti prednost pred konkurencijom. Poznavanje korisnika i
prepoznavanje njihovih potreba omogućuje puno višu kvalitetu usluge koju možete ponuditi,
čime se povećava mogućnost prihoda kroz povećan broj usluga koje možete pružiti korisniku.

Rezervacijski sustavi putem interneta danas se velikim djelom koriste u hotelijerstvu i

turizmu. Gotovo da nema hotelijera koji nije prepoznao prednosti rezervacijskih usluga putem
interneta, pa se tako turistički rezervacijski sustavi kogu podijeliti na:
 putničke rezervacijske sustave,
 hotelske rezervacijske sustave,
 restoranske rezervacijske sustave,
 kombinirane rezervacijske sustave.

Načini rezerviranja kod pojedinačnih hotelskih subjekata:

 putem e-maila,
 on-line rezervacija s bazom na internet poslužitelju,
 on-line rezervacija integrirana s hotelskim rezervacijskim sustavom.

E-mail je još uvijek najzastupljeniji oblik rezervacije kod nas, a najveći razlog tomu je
tehnologija i znanje kojima raspolažu hotelska poduzeća u poslovanju, odnosno kreiranju
odnosa sa potencijalnim potrošačem. Iz godine u godinu broj rezervacija putem interneta sve
više raste.
Rezervacije putem interneta najpopularniji je među dobnom skupinom od 30-49 godina, što je
i logično s obzirom na neprestani razvoj tehnologija. Dominaciji ovog oblika rezervacije
pridonosi činjenica da su troškovi rezerviranja puno povoljniji, jednostavnije je pregledati
ponudu na ekranu, te iz svog doma napraviti plan svog putovanja, nego nazvati putničku
agenciju, izraziti svoje želje te se nadati da su odradili sve kako treba i po realnoj cijeni.
2.6. Sigurnost na internetu
Sigurnost predstavlja najveću brigu korisnika elektronskog poslovanja i najčešće je definirana
kao kombinacija tehnologija, mjera i postupaka zaštite informacija od neovlaštenog
eksploatiranja.

Četiri osnovna sigurnosna servisa:

 Tajnost podataka, ostvaruje se šifriranjem, odnosno upotrebom kriptografskih
algoritama.
 Autentifikacija, tj. provjeravanje identiteta kojim se korisnik predstavlja. Vrši se na
razne načine: PIN-om, pasword-om, biometrijskim metodama (otisak prsta), smart
kartica...
 Integritet podataka – osiguranje razmjene financijskih i drugih podataka između
korisnika tako da nitko neovlašten ne može iskoristiti ili izmjeniti podatke. Integritet
podataka može se osigurati tehnologijama zaštite ( SSL – Secure Socket Layer, S-
HTTP – Secure HyperText Transfer Protocol i dr.).
 Neporicanje poruka, servis koji sprječava pošiljaoca da porekne slanje i sadržaj
poruke, odnosno primaoca da porekne prijem i sadržaj poruke.6

Pouzdanost i sigurnost poslovanja putem interneta osiguravaju se korištenjem enkripcije i

kvalitetnim davateljima internet usluga.

Mnoga poduzeća u internet poslovanju koriste se raznim alatima za provjeru sigurnosti, a

među njima su najzastupljeniji:
 Nessus, Rootkit hunter (programski paketi za provjeru ranjivosti informacijskih
sustava)
 Samhain (vrši detekciju neovlaštenih aktivnosi na pojedinim računalima)
 Nipper (namijenjen provjeri ranjivosti mrežnih uređaja)

Internet je danas prilično siguran kanal poslovanja, što može zahvaliti neprestanom razvoju
novih programskih alata kojima je cilj povećati sigurnost internet poslovanja.

6
Čerić, V., i dr., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004.
Zaključak

U posljednjih dvadesetak godina razvoj komunikacije putem računala je naglo buknuo.

Svakodnevnim razvojem informatičke i tehničke opreme čovječanstvo napreduje te si na taj
način olakšava svakodnevni život. Godine razvoja najrazličitijih programskih alata dovele su
do mogućnosti da se internetom služimo u svakodnevnom poslovanju.

Opće je poznato da je oglašavanje na internetu odavno premašilo broj oglašavanja putem

televizije i ostalih medija. Osim oglašavanja i trgovanje, odnosno prodaja ovim kanalom, iz
dana u dan je sve veće, a razlog tomu je ušteda na vremenu i novcu.

Takav način poslovanja ne pogoduje samo kupcima, već i poduzećima koja na taj način štede
na prostoru, imaju manji broj zaposlenika, samim time i troškova, a i oglašavanje je osjetno
jeftinije. Veliki plus predstavlja dostupnost informacija i brzina kojom se do nje dolazi.
Olakšana je i komunikacija sa domaćim i inozemnim poslovnim partnerima, što pridonosi
brzini provedbe poslovnih odluka.

Nedostaci ovog nacina poslovanja očituju se kroz brzi razvoj tehnologije i nedovoljno
osposobljene zaposlenike. Dinamika razvoja nekog računalnog proizvoda danas je daleko
veća i nepredvidljivija od bilo kojeg drugog proizvoda.
Literatura

1. Čerić, V., i dr., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004.

2. Galičić, V., Šimunić, M., Informacijski sustavi i elektroničko poslovanje u turizmu i
hotelijerstvu, FTHM, Opatija, 2006.
3. Kalakota, R., Robinson, M., e-Poslovanje 2.0, Mate d.o.o., Zagreb, 2001.

www.ebizmags.com
www.poslovni.hr