P. 1
kapital

kapital

|Views: 1,312|Likes:
Published by dami1987

More info:

Published by: dami1987 on Nov 14, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/06/2013

pdf

text

original

UNIVERZITET U BIHAĆU PRAVNI FAKULTET BIHAĆ

MENTOR: Prof.Dr. Azra BIŠĆEVIĆ

STUDENT: Mašinović Sanel Kapić Sifet(vanredni)

Sadržaj: Uvod Postojani (konstantni) kapital Postojani(varijabilni)kapital Organski sastav kapitala Kružno kretanje i obrtaj kapitala Stalni i opticajni kapital Industrijski.trgovački i zajmovni kapital Dionički i fiktivni kapital Koncentracija i centralizacija kapitala Financijski kapital Kamata(pojam) Vrste kamatnih stopa .

već kao periodično zbivanje. ukoliko je eksploatacija najamnog rada osnovni uvjet pojave i egzistencije svakog kapitala. kada su vlasništvo klase kapitalista. Raste udio postojanog i smanjuje se udio promjenljivog kapitala – a to dovodi do povećanja proizvodnosti rada. samo prenosi svoju vrijednost na novi proizvod. To je društveni odnos. Ovo kretanje kapitala od jednog početnog oblika do istog takvog završnog oblika upravo se i naziva kružnim tokom ili kružnim kretanjem kapitala. koja unajmljuje i eksploatira tuđu radnu snagu. to se . sam kapital je najeminentniji teoretski izraz osnovnih buržoaskih proizvodnih odnosa – odnosa između klase kapitalista i klase najamnih radnika. . tehnički sastav kapitala predstavlja odnos mase sredstva za proizvodnju i količine živog rada. Kružno kretanje i obrtaj kapitala Da bi se neka vrijednost održala kao kapital.Kapital Uvod Pojam kapitala upotrebljavan je kod rimskih pravnika. sirovine i pomoćne materijale – i koji. onda govorimo o obrtaju kapitala. od drugim dijelom svoga radnog vremena (viškom rada) proizvodi višak vrijednosti i oplođuje time u proizvodnju uloženi kapital. u procesu materijalne proizvodnje. alate. već stvara posve novu vrijednost koja je veća od njene vlastite vrijednosti. oplodio i uvećao za višak vrijednosti. A specifična svojstva robe radne snage upravo i omogućuju oplođivanje uloženog kapitala. Postojani (varijabilni) kapital je onaj dio kapitala kojim se. KAPITAL (glavnica) dolazi od lat. robni i proizvodni kapital. u procesu proizvodnje. da bi se u drugoj fazi svoga kretanja. mora se neprekidno oplođivati i stoga stalno mijenjati svoje pojavne oblike i kretati kroz različite faze procesa proizvodnje i prometa. postaju kapital tek onda.On se pretvara u prvoj fazi prometa iz novčanog kapital u robni kapital: radnu snagu iz sredstva za proizvodnju. Ali uslijed produžetka gospodarskog ciklusa produžava se i faza prosperiteta. A ako to kretanje ne promatramo kao pojedinačan proces. koji se ulaže u sredstva za proizvodnju – zgrade. jednim dijelom svoga radnog vremena (potrebnim radom) radnik reproducira vrijednost svoje radne snage i nadoknađuje utrošeni varijabilni kapital. sredstva za proizvodnju itd. dok je organski sastav kapitala – tj. Može doći do pune zaposlenosti u relativno dužem periodu. Na taj način. Stoga je. strojeve. riječi caput što znači glava. od osobite važnosti razlikovanje postojanog i promjenjivog kapitala. odnosno vrijednost koja – na bazi kapitalističkih društvenih odnosa – donosi svome vlasniku višak vrijednosti. radne snage koja ih pokreće. Što je brži obrtaj kapitala. Radna snaga u procesu proizvodnje ne prenosi svoju vrijednost na novi proizvod. a označavao je glavnicu nekog zajma ili svotu novca ili protuvrjednosti stvari koje su ortaci unosili u ortakluk ili poduzeće. šire se tercijalne djelatnosti i u tako povoljnim uvjetima može doći do iscrpljenja rezervne armije rada tj. sadržan zajedno s prenesenom vrijednošću postojanog kapitala i reproduciranom vrijednošću promjenjivog kapitala u proizvedenoj robi. Postojani (konstantni) kapital je onaj dio kapitala. za razumijevanje podrijetla i prirode kapitala. Vrijednosni tehnički i organski sastav kapitala Odnos postojanog i promjenljivog kapitala može biti promatran s različitih aspekata. plaća unajmljena radna snaga. koja se u drugoj fazi prometa realizira i time ponovo pretvara u novac. Tako vrijednosni sustav kapitala izražava odnos njegova postojanog i promjenljivog dijela. Prema tome. u obliku najamnine. U tom kretanju kapital naizmjenično poprima tri oblika – pojavljujući se kao novčani. novac. tendencijskog opadanja profitne stope i porasta rezervne armije rada.

brže obnavlja proizvodnja i eksploatacija najamnog rada. Kapital uložen u sredstva za rad ( zgrade. a predmeti rada pri tom posve mijenjaju svoj prvobitni lik. kapital uložen u predmete rada. u jednom procesu proizvodnje. čitavu svoju vrijednost na novi proizvod. pomoćne materije radnu snagu prenosi u cijelosti. Naprotiv. . Stalni (fiksni) i opticajni (cirkulirajući) kapital razlikuje se međusobno po načinu i brzini prenošenja svoje vrijednosti na novi proizvod. strojeve itd.) u nizu proizvodnih procesa postepeno prenosi svoju vrijednost na novi proizvod i ne gubi pri tome svoj lik. Stoga taj dio uloženog kapitala i nazivamo optjecajnim ili cirkulirajućim kapitalom. Zato taj dio uloženog kapitala i nazivamo stalnim ili fiksnim kapitalom. brže se realizira višak vrijednosti. povećava njegova količina i stječe mogućnost proširene reprodukcije kapitala.

povećava se osnivački kapital takvih društva i formira tzv. a centralizaciju osobito potiču konkurentska borba i kredit. Najstariji oblik zajmovnog ili kamatonosnog kapitala je zelenaški kapital. dok je koncentracija kapitala izraz povećanja individualnog i društvenog bogatstva. Ime je dobio po tome što je visokim kamatama pljačkao zajmoprimce. Koncentracija i centralizacija kapitala Postepeno uvećanje individualnog (privatnog) i javnog (državnog) kapitala. putem akumulacije jednog djela viška vrijednosti. Trgovački kapital je osamostaljeni dio industrijskog kapitala. Pojavio se već s pojavom novca. Prodavajući te dionice kao vrijednosne papire. a značajnu je ulogu igrao u privredi robovlasničkog i feudalnog društva i pripremanju uvjeta (koncentracija kapitala i osiromašenje sitnih robnih proizvođača) za formiranje kapitalizma. Industrijski kapital ima sva tri oblika – novčani. već u periodu nastanka robnog prometa. kalkuliraju i stanovitu novčanu naknadu za ustupanje tog prava. Trgovački kapital susrećemo davno prije kapitalizma. centralizacija je proces sjedinjavanja jednog te istog bogatstva u rukama manjeg broja kapitalista. trgovački i zajmovni kapital razlikuje se po svojoj funkciji u procesu reprodukcije. Centralizacija kapitala je proces spajanja već postojećih. Zajmovni kapital je osamostaljeni dio industrijskog kapitala. koji funkcionira samo u oblasti prometa i realizaciji proizvedenog radnog kapitala industrijskih kapitalista. Prema tome. širokog tržišta i najamnih radnika. emitiraju dionička (akcionarska) društva. No zato u cijenu dionica. stvaranja krupnih kapitala. naziva se koncentracijom kapitala. Zato industrijalci ustupaju trgovcima dio viška vrijednosti u obliku trgovačkog profita. koji se za krače ili duže vrijeme izdvaja i ustupa drugim kapitalistima ili ulaže u banke. dionički kapital. koncentriranih kapitala – bilo dobrovoljnim udruživanjem kapitalista.Industrijski. a njegova uloga je osobito značajna u fazi raspadanja feudalizma i nastajanja kapitalizma. robni i proizvodni – i prolazi kroz sve tri faze kružnog kretanja kapitala. a ta razlika se stoga i naziva fiktivnim kapitalom. Vlasnici dionica primaju odgovarajući dio dobiti u obliku dividenda. doveo je do stvaranja monopola. Dionički (akcionarski) i fiktivni kapital Kupovinom dionica (akcija). pored njihove nominalne vrijednosti. Tako se vrijednost akcija povezuje znatno većom od strane vrijednosti uloženog kapitala. šumarstva i poljoprivrede – pa se stoga često naziva i proizvodnim kapitalom. prisvajaju višak vrijednosti i dijele ga s ostalim trgovačkim i zajmovnim kapitalistima. oni ustupaju novim vlasnicima i pravo ubiranja dividenda. Koncentraciju omogućava eksploatacija najamnog rada. izvoza kapitala i formiranja financijske oligarhije (vladavine malog broja ljudi) i financijskog kapitala. u bankama se koncentriraju sva slobodna novčana sredstva i daju prema potrebi na zajam pojedinim industrijalcima i trgovcima. . bilo nasilnim pripajanjem manjih kapitala većim kapitalima. Njegovi vlasnici neposredno eksploatiraju tuđu radnu snagu. tj. Egzistira u svim proizvodnim granama – industrije. saobraćaja. Proces koncentracije kapitala omogućio je izgradnju velikih objekata. građevinarstva. Bankovni kapital je samo poseban oblik zajmovnog kapitala. Koncentracija i centralizacija kapitala dvije su veoma značajne karakteristike kapitalizma. Zajmoprimac je dužnik da plača kamate i da nakon ugovorenog roka pozajmljeni kapital vrati.

Kamatne stope služe kao ključni indikator finansijskih tržišta. cijena koju plaća posuđivač onome koji mu pozajmljuje novac. Iznos novca koji se posuđuje zove se glavnica. u ekonomiji. kao i različitim drugim putovima. Takvo dokidanje oplodnje kapital-vrijednosti bit će moguće tek na veoma visokom stupnju razvoja proizvodnih snaga društva. koji je vlasništvo male grupe krupnih kapitalističkih magnata (nazvanih financijska oligarhija). socijalnu i političku orijentaciju velikih imperijalističkih država. Drugim riječima kamata je iznos koji se plaća da bi se "unajmio" određeni iznos novca za određeni period vremena. Poduzetnik ili zajmoprimac ce biti spreman da plati veću ili manju kamatnu stopu. njegovi vlasnici zauzimaju najviše državne položaje i tako vrše odlučan utjecaj na ekonomsku. Vrste kamatnih stopa Kamatna stopa je odnos izmedju veličine kamata i veličine kamatonosnog kapitala. a procenat kamate koji se plaća na glavnicu se zove kamatna stopa. Ulaganjem industrijskog kapitala u dionička bankarska poduzeća i bankovnog kapitala u dionička industrijska poduzeća. Vrste i modeli obračuna kamatnih stopa Razlikujemo nekoliko vrsta kamatnih stopa i modela za njihovo izračunavanje. Formiranje i utjecaj financijskog kapitala predstavlja jednu od najznačajnijih karakteristika imperijalizma. U socijalističkim zemljama. (5) relativna kamatna stopa i (6) konformna kamatna stopa Nominalna kamatna stopa . odvija se proces stapanja i sjedinjenja tih dvaju kapitala u jedan jedinstveni. ne dokida se u potpunosti dominantni društveni odnos oplodnje kapital-vrijednosti.Financijski kapital je ujedinjeni industrijski i bankovni kapital.Međutim kamatna stopa u novcu ne mjeri realno iznos koga zajmodavac zarađuje iskazano u robama i uslugama. Vrste kamatnih stopa su: (1) nominalna kamatna stopa (2) stvarna kamatna stopa (3) realno pozitivna kamatna stopa (4) relano negativna kamatna stopa. financijski kapital. Financijski kapital dominira cjelokupnim privrednim životom zemlje. u uvjetima robno-novčanih gospodarskih modela.zavisno od toga da li mu je profitna stopa viša ili niža. Kamata Kamata je.

Realno pozitivna kamatna stopa Postoji onda kad je nominalna odnosno stvarna kamatna stopa veća od stope inflacije. Realno negativna kamatna stopa To je situacija kad je nominalna odnosno stvarna kamatna stopa niža od stope inflacije. s tim što je u ovom slučaju rezultat sa predznakom minus. Odnosno.Može biti fiksna i varijabilna. precizno nominalno ugovorena i po njoj banka vrši obračun kamate dužniku. ZAKLJUČAK . Ovaj model se primenjuje kad je godišnja kamatna stopa relativno niska i dovodi do toga da primjenom ovog modela stvarna kamatna stopa bude nešto iznad nominalne kamatne stope. Konformna kamatna stopa To je diskontovana godišnja kamatna stopa za obračunski period tokom godine. Fiksna nominalna kamatna stopa je navedena u ugovoru tj. stvarna kamatna stopa je uvjek jednaka nominalnoj godišnjoj kamatnoj stopi. Obično se primjenjuje kad je godišnja kamatna stopa visoka. Relativna kamatna stopa To je proporcionalni dio godišnje kamatne stope koji se koristi za obračunski period kamata tokom godine. pošto se preko obračuna ne povećava nominalna ili stvarna godišnja kamatna stopa. Stvarna kamatna stopa Podrazumjeva uvođenje u aranžman oročenog depozita ili depozita po viđenju za vrijeme korišćenja kredita tj. Izračunava se po istom modelu kao i realno pozitivna kamatna stopa. preko ostvarene važeće stope inflacije u momentu obračuna kamata (fiskira se fiksni dio kamatne stope i na njega se dodaje promjenljivi dio vezan obično za godišnju stopu inflacije). Visina varijabilne nominalne kamatne stope može se utvrditi na dva načina: prvi. sve do njegove konačne otplate. preko važeće kamatne stope na financijskom tržištu u momentu obračuna kamata (na primjer: LIBOR) i drugi. pa se taj zbir uvećava po stopi inflacije. U uslovima visoke inflacije obično se uvodi i revalorizacija realnog djela kamatne stope.

Glomazan i neefikasan državni aparat ( mnogobrojni nivoi vlasti ) 2. Ogroman uvoz – lobiranje za strane kompanije – ubijanje vlastitog proizvodnog potencijala 9. cestovni. Naši nekadašnji privredni giganti koji su s punim pravom nosili taj epitet danas su svedeni jedve na egzistenciju. Birokratija i kriminal ( npr. za razliku od zemalja bivšeg komunističkog bloka. Odnosno nemamo mogućnosti da ga steknemo u našoj zemlji jer se kapital nalazi u rukama pojedinaca koji vladaju sa «OBIČNIM LJUDIMA» . Ne postoji magični štapić koji može da tešku i krajnje sivu i sumornu situaciju promjeni u ružičastu… BIH i njenoj privredi predstoje ogromne promjene na ovaj ili onaj način jer u sadašnjoj situaciji ovakvoj kakva je ugrožena je i osnovna egzistencija njenih građana koji su svakim danom sve više nezaposleni i krajnje nezadovoljni pod ovakvim patronatom Europske zajednice koji sve više liči na kolonijalni. korupcijom i kriminalom 5. zbog nekonkurentnosti ) 6. slabo razvijen željeznički. sami upravljaju i rukovode s veoma često ne adekvatnim obrazovanjem itd. Nedovoljno i neadekvatno iskorištena prirodna bogatstva i resursi. Nestabilnost tržišta i nesigurnost za inostrane investitore sporo i otežano privlačenje inozemnih investicija 7. Teško je povjerovati da će se situacija u skorije vrijeme bitno popraviti iako smo u procesu tranzicije i približavanja euroatlanskim integracijama sumorna je slika naše privrede.Kapital sve više prerasta u pravu naučnu disciplinu koja je obrađivana od strane mnogih autora. Zemlje bivše Jugoslavije nalaze se u ekonomskoj krizi koja je dodatno postaknuta i nedavnim ratom koji datu situaciju dakako još i otežava. U ovakvoj situaciji teško je povjerovati da kapital i profit koji je inače jedna od glavnih karakteristika i temeljnih stubova razvijenih privreda zapadne Europe i SAD. a među njima i BIH kao dio bivše SFRJ. Nepovjerenje naših privatnika u menadžere ( naši privatnici sami rukovode i donose odluke bez povjerenja o sposobnosti menadžera. Upravljanje stranaka s javnim preduzećima 4. Spor i beskrajno komplikovan proces privatizacije dodatno otežan prevarama. kako domaćih tako i stranih. ) Brojni su još faktori koji i dalje usložnjavaju veoma tešku situaciju. jedva da postoje. 10. Uopšte i ima šansu da zaživi na ovim našim prostorima bez radikalni i korjenitih promjena sadašnjeg stanja u našoj privredi kao i razmišljanja pojedinaca kako onih na ključnim pozicijama tako i građana. vazdušni i pomorski saobraćaj ) 8. Zastarjela tehnologija postojećih preduzeća ( nemogućnost borbe na inostranom tržištu. U BIH prisutni su brojni negativni faktori koji i dalje otežavaju već potešku situaciju od kojih navodimo neke kao što su: 1. Naša privreda i njeni potencijali su desentovani i uništeni bilo ratom bilo korupcijom i međustranačkim podjelama te zamrzavanjem postojećeg stanja. Stoga o kapitalu i profitu uglavnom još uvijek možemo da govorimo s teoretskog stajališta jer praktičnog iskustva uglavnom nemamo. Očigledno je da je kapital kako u teoriji tako i u praksi veoma razvijen u zemljama zapadne Europe kao i u SAD-u koje su ujedno na neki način i kolijevka kapitala. teško pribavljanje potrebne dokumentacije za poslovanje. tj. podjeljenost po stranačkoj pripadnosti ) 3. Slabo razvijena infrastrutura ( nema auto-puteva.

395 – 396.str. w.w.Uvod u ekonomiju. str.Bihać.Dr.2000.org .. Zagreb.w.158-162.vikpedia.Prof. Enciklopedija leksikografskog zavoda.. 1967. Azra Bišćević.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->