Seminarski rad Kreditiranje

stanovništva

Montenegro Business School

Seminarski rad

Kreditiranje stanovništva

Studenti: Profesor:
Jelena Vukotić Doc. dr Ivan Milenković
Br. indexa: 198 – 07 Asistent:
Marija Bigović Mr. Ana Gardašević
Br. indexa: 220 – 06

U Podgorici, novembar 2010. god.

1
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva

Sadržaj

Uvod ........................................................................................................................ 3
1. Kreditne forme plasmana 5
sredstava ........................................................... 7
2. Kreditiranje stanovništva, ponuda banaka u Crnoj 8
Gori .......................... 13
2.1. NLB Montenegro banka A.D. Podgorica ........................................... 14
Zaključak ................................................................................................................
Literatura ................................................................................................................

2
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva

Uvod

Kredit je za banku kao povjerioca dužničko povjerilački posao, gdje banka kao
povjerilac upošljava raspoloživi dio slobodnih novčanih sredstava, pri čemu koristi
određene forme obligacionih formi, uzima određeni oblik ličnog ili realnog jemstva koji je
dužnik dužan da prezentira banci, kako bi banka kao povjerilac bila stručna da će dužnik
uredno i na vrijeme izvršiti svoje obaveze prema povjeriocu.

Sam kreditni zahtjev dužnika mora biti na odgovarajući način dokumentovan i

ekonomski obrazložen u pogledu svrhe za koju će dužnik traženi novac iskoristiti. Za
kredit se često kaže da predstavlja sredstvo usmjeravanja aktivnosti i razvoja privrede. U
odnosu na proces reprodukcije, kredit ima veoma značajnu funkciju, jer omogućava
likvidnost i kontinuitet proizvodnje, ubrzava i povećava proces proizvodnje i uspostavlja
ravnotežu robno – novčanih odnosa na tržištu.

U privrednom životu i fmansijskoj praksi mogu se nabrojati slijedeće najznačajnije

funkcije kredita:
Mobilizatorska funkcija kredita – osnova funkcija kredita jeste mobilizacija svih
novčanih sredstava koja se u društvu i privredi privremeno nalaze van proizvodne i
prometne funkcije, kako bi se najefikasnije alocirala na korisnike.
Kontinuitet reprodukcije uz kreditnu podršku – omogućuje likvidnost i kontinuitet
proizvodnje (prosta reprodukcija), doprinosi ubrzanju i povećanju reprodukcije
(proširena reprodukcija) i regulisanju ponude i tražnje na tržištu (ravnoteža
robnonovčanih odnosa).
Kredit obezbijeđuje likvidnost i stabilnost privređivanja. Ova funkcija dolazi do
izražaja u obezbjeđivanju sredstava u periodu dok se proizvodnja ne realizuje,
posebno u organizacijama sa sezonskim karakterom proizvodnje i prodaje.
Kredit djeluje i kao regulator ponude i tražnje na tržištu. On omogućuje da se kupci
na tržištu pojavljuju kao potrošači i onda kada nemaju dovoljno sopstvenih
sredstava. Time se doprinosi stabilizaciji cijena i smanjenju nivoa zaliha, čime se
ubrzava proces reprodukcije.
Uticaj kredita ne međunarodnu ekonomsku razmjenu takođe je evidentan jer je
izvozni kredit postao sredstvo konkurentske borbe, posebno u osvajanju novih
tržista, za šta je potrebna kreditna podrška plasmanu robe.
Kredit kao mobilizator razvoja privredno nedovoljno razvijenih područja – ima
poseban značaj u međunarodnim privrednim odnosima za razvoj privredno
nedovoljno razvijenih zemalja, jer se pomoću njega lakše može prebroditi
nedostatak sopstvene akumulacije i ubrzati razvoj.
Kontrolna funkcija kredita u privredi – predstavlja važan oblik ukupne finansijske
kontrole. Pomoću kredita se ostvaruje permanentna kontrola poslovanja preduzeća
koja se kreditiraju. Banka koja daje kredit, po pravilu, uslovljava svog klijenta da
cjelokupno fmansijsko poslovanje obavlja uz njeno posredovanje. Ona kontroliše
klijenta koji koristi njen kredit da ga zaista namjenski upotrebljava, da posluje
rentabilno, da nema nenaplativih i sumnjivih potraživanja i da su zalihe iskazane
prema realnim cijenama. Važan oblik kontrolne funkcije kredita zasniva se na
obavezi dužnika da uzeti kredit mora otplatiti banci u utvrđenom roku. Svako

3
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva

odstupanje od ugovorenog roka signalizira banci da ima poremećaja u procesu

reprodukcije i ukazuje da treba preduzeti konkretne mjere za naplatu kredita.

Za proces reprodukcije nije dovoljno samo da se obezbijedi potrebna količina

novca putem kredita, već je neophodno da taj novac (kredit) dođe u pravo vrijeme i na
pravo mjesto. Otuda je nužnost postojanja kreditnog odnosa u tržišnim uslovima
privređivanja očigledna, a samim tim i učešće banaka kao posrednika na tržištu. U radu će
akcenat biti na kreditiranje stanovništva...

4
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva

3. Kreditne forme plasmana sredstava

Kako je to već navedeno, u ekonomskoj i finansijskoj nauci pojam kredit

predstavlja privredno – pravni pojam pod kojim se podrazumijeva dužničko – povjerilački
odnos, u kome povjerilac – banka ustupa pravo raspolaganja novcem, dužniku – bančinom
klijentu na izvjesno vrijeme i pod izvjesnim uslovima (pokriće, kamata, rok, način otplate
itd.). Kredit je svakako jedan od najznačajnijih poslova bankarskog sektora. Njegova
geneza usko prati i genezu samog bankarstva. Zanimljivo je klasično viđenje da se sa
kapitalističkom privredom stvara jedna sasvim nova sila – kredit. Kredit mobiliše novčana
sredstva, rasuta po površini društva i postaje novo oruđe u konkurentskoj borbi, koji se
pretvara u mehanizam za centralizaciju kapitala.1

Sam izraz kredit potiče od latinske riječi creditum, što znači kredit ili zajam,
odnosno od reči credo, credere što znači vjerovati. Sigurno da je u svim fazama evolucije
kreditnog posla povjerenje predstavljalo značajan faktor prilikom pozajmljivanja sredstava.
I danas povjerenje igra nezaobilaznu ulogu prilikom odobravanja sredstava dužniku,
međutim to jeste nužan ali ne i dovoljan uslov. Kredit je postao masovan bankarski
proizvod, orijentisan na široku grupu preduzeća, klijenata banke. Kredit u savremenim
uslovima predstavlja multisvrsni bankarski posao i jedan od najznačajnijih instrumenata u
oblasti politike plasmana banke.

Kredit se u privrednom životu zemlje može razvrstati prema nizu kriterijuma.

Prema obliku u kojem se daje, kredit se može podijeliti na: naturalni, robnonovčani
i novčani kredit. Naturalni kredit je kredit koji se daje u nekom realnom dobru (žitu, stoci i
dr.); on je praoblik kredita i danas je veoma rijedak. Robnonovčani kredit je takav kredit
koji se daje u robi, a vraća u novcu; ovakav oblik se najčešće praktikuje između poslovnih
subjekata. Organizovani kredit se daje i koristi u novcu, tako da se pod pojmom kredita
danas uglavnom podrazumijeva novčani kredit.

Prema upotrebi tj. prema namjeni za šta se koriste sredstva, krediti mogu biti
potrošački i proizvođački. Potrošački kredit je onaj koji se zaključuje radi povećanja
potrošačke moći dužnika; on je samo direktno neproduktivan, jer indirektno utiče na
povećanje proizvodnje. Proizvođački kredit se koristi da bi se uvećala proizvodna moć
dužnika; i njegova svrha je da poveća potrošačku moć direktnim povećanjem pro-izvodnje.
Proizvođački krediti mogu biti: obrtni i investicioni krediti. Krediti za obrtne potrebe su
oni kojima se nadoknađuje nedovoljnost potrebnih obrtnih sredstava preduzeća. Najčešće
se koristi za finansiranje redovnog procesa proizvodnje. Osnovna karakteristika obrtnog
kredita je što se u kratkom roku može pretvoriti u novac i vratiti. Za razliku od obrtnih
kredita, investicioni krediti se odobravaju za nabavku osnovnih sredstava i za izgradnju
novih pogona i fabrika radi povećanja proizvodnje, tako da oni duže zadržavaju svoj
primarni oblik, pa se odobravaju na duže rokove, jer sredstva za ove kredite potiču iz
ostvarene akumulacije i otplaćuju se iz tih sredstava.

1
Đukić, Đ., Bjelica, V., Ristić, Ž. (2006): Bankarstvo, CID, Beograd, str. 139.

5
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva

S obzirom na rok odobravanja i naplate, krediti mogu biti: kratkoročni (traju od

jednog dana do dvije godine), srednjoročni (dospijevaju u roku od 2 do 10 godina) i
dugoročni (rok dospijeća prelazi 10 godina).
Sa gledišta povjerioca, tj. subjekta koji daje kredit, krediti se mogu razvrstati na:
privatne, zadružne, bankarske, javne domaće, inostrane, itd.

Sa gledišta dužnika, tj. korisnika kredita; razlikuju se: zemljoradnički, zanatski,

trgovački, otkupni, industrijski, komunalni, državni krediti i dr.

Prema obezbjeđenju kredita postoje: lični (personalni) i pokriveni (realni) krediti.

Lični ili personalni je onaj kredit koji se daje jednom licu ili preduzeću bez specijalnog
pokrića. Ova vrsta kredita naziva se još i blanko – kredit, a u trgovini otvoreni kredit.
Tipičan lični kredit je mjenični kredit. Pokriveni ili realni je onaj kredit za čiju se podlogu
ili pokriće uzimaju u zalogu realne vrijednosti iz kojih se povjerilac može naplatiti ako
dužnik ne ispuni svoje obaveze. U grupu realnih kredita spadaju: hipotekarni, založni,
garantni i dr.

S obzirom na uslove otplate, krediti se dijele na: cijele (kredit se vraća u roku u
cijelom iznosu), obročene (kredit se likvidira u ugovornim otplatnim sumama) i
amortizacione kredite (otplaćuju se polugodišnje ili godišnje, u jednakim anuitetima u
kojima opada ukamaćenje a raste otplata, i to prema utvrđenom planu za unaprijed
ugovoreni rok korišćenja i otplate kredita).

U odnosu na plaćanje kamate, krediti se mogu podijeliti na: kamatne i beskamatne.

S obzirom na oblik u kome su dati, krediti se dijele na: eskontne (mjenične),

lombardne (založne), hipotekarne, kredite po tekućem računu, isplatne i garantne.

Za statističke svrhe je važna podjela na odobrene i iskorišćene kredite, planirane i

neplanirane kredite.

U bankarskoj praksi su uobičajena još neka razvrstavanja kredita. Stalni kredit je

onaj koji stalno stoji na raspolaganju, povremeni koji se može koristiti samo povremeno.
Krediti se mogu još podijeliti na namjenske i opšte. Namjenski krediti se daju isključivo za
neku određenu svrhu (za otkup žitarica, tov stoke, otkup duvana, itd.), dok za opšte kredite
ne postoji uslov korišćenja. Postoje još uvoznički, izvoznički, sanacioni, sezonski i tsl.2

2
Đukić, Đ., Bjelica, V., Ristić, Ž. (2006): Bankarstvo, CID, Beograd, str. 140.

6
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva

4. Kreditiranje stanovništva, ponuda banaka

u Crnoj Gori

Bankarski sistem Crne Gore, iako nije bio direktno izložen direktnom uticaju
finansijske krize, u znatnoj mjeri je osjetio indirektne efekte u vidu: povlačenja depozitnog
potencijala banaka, zaoštravanja uslova za odobravanje kredita ili čak njihovog potpunog
obustavljanja, otežanog pristupa sredstvima na ino tržištu i zaoštravanja međubankarske
konkurencije u cilju pridobijanja novih deponenata. Od početka finansijske krize, Vlada je
putem kredita i prijevremene otplate duga angažovala oko 90 mil.€ za podršku bankarskom
sektoru. Pored toga, Njemačka razvojna banka (KFW) je odobrila kredit od 50 mil.€
Crnogorskoj komercijalnoj banci, NLB Montenegro banci i Erste banci za koji je garant
Vlada, usmjeren na kreditiranje malog i srednjeg biznisa. U toku je i procedura
odobravanja kredita od Evropske investicione banke za mala i srednja preduzeća u iznosu
od 100 mil.€, pri čemu su za ovaj projekat kandidovane sve banke.

U prethodnom periodu matične banke nijesu povlačile sredstva iz domaćih banaka,

već su im odobravale dodatne kredite i na taj način kompenzovale povlačenje depozita.
Treba imati u vidu da banke nijesu pogođene samo povlačenjem depozita, već i činjenicom
da faktički više ne funkcioniše međunarodno finansijsko tržište, tako da je i zaduživanje u
inostranstvu otežano. S druge strane postoje međunarodne finansijske institucije koje su
spremne da odobre određena sredstva za kreditnu podršku crnogorskom bankarstvu, uz
garancije Vlade.

Finansijska kriza je dovela veliki dio preduzeća u težak položaj, pri čemu se
likvidnost privrede pogoršala, što će se manifestovati i preko porasta u kašnjenju otplate
kredita. Prema podacima CBCG krajem marta su u blokadi bile 10.200 firmi, koje
obavljaju neku privrednu djelatnost sa ukupnim dugom od 110,2 mil.€. U odnosu na kraj
februara broj nelikvidnih firmi je porastao za 0,8%, dok je vrijednost ukupnih dugova veća
za 2,6%.

Sl. 1. Ukupni krediti i depoziti, u 000 eura3

3,000,000
2,500,000
Krediti Depoziti
2,000,000
1,500,000
1,000,000
500,000
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Krediti su na kraju marta 2009.g. iznosili 2.682,2 mil.€, što u odnosu na kraj
2008.g. predstavlja pad od 4,1% ili 115,4 mil.€, dok su krediti na godišnjem nivou ostvarili

3
Izvor: CBCG.

7
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva

rast od 8,7%. Odnos kredita i depozita uvećanih za ukupne uzete pozajmice bio je
povoljniji i iznosio je 0,975 na kraju marta ove godine u odnosu na prethodni mjesec. Ipak
u odnosu na mart prošle godine, kada je iznosio 0,895 je pogoršan.

Sl. 2. Odobreni krediti, depoziti i pozajmice banaka, u 000 eura

3,500,000

3,000,000 Krediti
Depoziti i pozajmice
2,500,000

2,000,000

1,500,000

1,000,000

500,000

U strukturi odobrenih kredita, krediti odobreni privredi i stanovništvu činili su

95,7% ukupno odobrenih kredita, dok se preostalih 4,3% odnosilo na banke, ostale
finansijske institucije, organizacije u javnom vlasništvu, neprofitne finansijske organizacije
i dr.

Sl. 3. Krediti privrede i stanovništva, u 000 eura4

2,000,000 Privreda

1,500,000 Stanovništvo

1,000,000

500,000

Ovdje je dat osvrt na trenutno

stanje u Crnoj Gori, osvrt na kreditiranje
privrede, jer kao što je poznato,
ako nema kredita za mala i srednja
preduzeća teško ih ima i za
obično stanovništvo... U nastavku ćemo dati pregled kreditiranja stanovništva NLB
Montenegro banke, mada u suštini u Crnoj Gori sve banke nude slične kredite
stanovništvu....

4.1.

NLB Montenegro banka u svojoj ponudi za stanovništvo ima slijedeće kredite:

NLB Potrošački kredit,
4
Izvor: CBCG.

8
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva

NLB Gotovinski kredit,

NLB Auto kredit,
NLB Srebrni kredit,
NLB Stambeni kredit
NLB Eko kredit,
NLB Stambeni kredit 1000 + stanova.

NLB Potrošački kredit namijenjen je svim fizičkim licima, koja žele na brz i
jednostavan način doći do povoljnog kredita. Iznos NLB Potrošačkog kredita lako
možemo da uplatimo na račun izabranog trgovca ili turističkoj agenciji.

Glavne prednosti:
Dodatne povoljnosti za redovne klijente,
Jednostavna procedura,
Iznos kredita od 1.000 do 6.000 EUR.

Osnovne informacije:
Period otplate: 3 godine,
Kamatna stopa: 1,02% mjesečno, (od 16.25 % EKS),
Naknada: 1,5%,
Obezbjeđenje: mjenica i administrativna zabrana,
Realizacija: prenos sredstava na račun prodavca.

NLB Gotovinski kredit je namijenjen svima kojima je potrebna gotovina za

rješavanje tekućih novčanih nedostataka.

Glavne prednosti:
Nenamjensko trošenje sredstava,
Bez učešća i depozita,
Visina rate do 30% mjesečnih primanja,
Isplata gotovine na šalteru,
Jednostavna procedura,
maksimalan iznos 10.000 EUR.

Osnovne informacije:
Period otplate: do 5 godina, za iznose preko 7.000 EUR, 7 godina,
Kamatna stopa: redovni klijenti 1.28% mjesečno, ostali klijenti 1,50% mjesečno,
Naknada: 1,5%,
Obezbjeđenje: mjenica i administrativna zabrana.

NLB Auto kredit namijenjen je svim punoljetnim fizičkim licima, koja žele na
jednostavan i udoban način doći do povoljnijeg kredita za kupovinu novog automobila.

Glavne prednosti:
Opterećenje zarade do 30%,
Bez žiranta i hipoteke,
Jednostavna procedura,
Kreditiranje polise kasko osiguranja.

9
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva

Osnovne informacije:
Period otplate: do60 mjeseci,
Kamatna stopa: 12%,
Naknada: 1,5%,
Realizacija: prenos sredstava na račun prodavca.

NLB Srebrni kredit je namijenjen svim korisnicima NLB Srebrnog računa, koji
imaju stalno prebivalište u Crnoj Gori.  

Glavne prednosti:
Kamatna stopa: 1,02% mjesečno,
Gotovinska isplata,
Mogućnost zaduženja: do 50% od mjesečnih prihoda.

Osnovne informacije:
Period otplate: do 36 mjeseci,
Kamatna stopa: 1,02 mjesečno,
Naknada: 1,5%,
Obezbjeđenje: trajni nalog, mjenica i administrativna zabrana najmanje jednog
žiranta.

NLB Stambeni kredit namijenjen je svim fizičkim licima koja žele na jednostavan
i udoban način doći do novca za kupovinu, gradnju ili obnovu nepokretnosti.

Glavne prednosti:
Povoljna kamatna stopa,
Grejs period 6 mjeseci, kada se otplaćuje samo kamata,
Gotovinska isplata do 10% iznosa,
Opterećenje do 30% redovnih primanja,
Mogućnost sudužništva,
Bez jemaca.

Osnovne informacije:
Period otplate: do 20 godina;
Obezbjeđenje: hipoteka na nepokretnost 1,30 puta veće vrijednosti (ili u skladu sa
bančinom procjenom utrživosti), uz mogućnost da banka zatraži dodatna
obezbjeđenja;
Realizacija: prenosom na račun prodavca kod banke

NLB Eko kredit namijenjen je svim fizičkim licima, koja razmišljaju o

renoviranju kuće ili stana, kojima žele trajno riješiti problem grijanja i hlađenja uz
minimalan utrošak energije i trajno smanjenje troškova, putem  mjera energetske
efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

10
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva

Glavne prednosti:
Ušteda energije preko 20%
Period otplate do 7 godina
Najpovoljnija kamatna stopa
Jednostavna i brza procedura odobravanja

Osnovne informacije:
Period otplate: do 7 godina
Kamatna stopa: 8% godišnje
Naknada: 1%
Obezbjeđenje: mjenica i administrativna zabrana
Realizacija: prenos sredstava na račun prodavca

NLB Stambeni kredit iz projekta 1000+ stanova , ovaj kredit je namijenjen svim
građanima koji nemaju riješeno stambeno pitanje.

Glavne prednosti:
Najpovoljnija kamatna stopa;
Fiksna kamatna stopa;
Mogućnost sudužništva;
Bez jemaca;
Opterećenje do 40% redovnih primanja domaćinstva.

Osnovne informacije:
Kamatna stopa: 4, 9%godišnje;
Rok: do 20 godina;
Naknada: 1%;
Učešće: 5% od kupoprodajne vrijednosti nekretnine, ili 10% ukoliko se
obezbjeđenje uspostavlja na nepoketnosti koja je predmet finansiranja, od iznosa
kredita.

11
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva

Zaključak

Aktivni bankarski poslovi ili kreditni poslovi su svi oni bankarski poslovi u kojima
se banka pojavljuje kao kreditor, tj. gdje banka pozajmljuje novac – daje kredit – ili
preuzima neku pravnu obavezu za svoga klijenta odnosno banka istupa kao povjerilac,
kratko jednostavno kazano ovi poslovi se nazivaju poslovi plasmana. U svojoj suštini radi
se o ulaganju sopstvenih i tuđih sredstava u odgovarajuće plasmane koji su ujedno
najvažniji izvori prihoda svake banke kao privrednog subjekta. Dok pasivni poslovi čine
materijalnu osnovicu na kojoj se zasniva bankarsko poslovanje, određuje količina
poslovnih sredstava, vrsta kredita i plasmana, aktivni poslovi određuju djelokrug banke
kao privrednog subjekta i njeno mjesto u privredi i kreditnom sistemu. Banka bez aktivnih
poslova ne bi se uopšte mogla nazvati tim imenom. Stoga mnoga zakonodavstva, pa i naše,
zaštićuje naziv “banka” da bi se spriječila zloupotreba ovog pojma i naziv rezervisao samo
za ona preduzeća kod kojih je zaista riječ o primanju novčanih sredstava i na osnovu njih
odobravanju kredita, odnosno njihovom plasmanu.

S obzirom na funkcije i ulogu kredita gdje kreditni odnosi prožimaju cjelokupnu

materijalnu sferu društvenog života, razumljivo je što je pri regulisanju bankarskih poslova
najviše pažnje posvećeno kreditnim poslovima, i to ne samo Zakonom o bankama i
kreditnim poslovima, već i nizom drugih propisa medu kojima posebno mjesto ima Zakon
o obligacionim odnosima.

U skladu sa principom stabilnosti koji važi za sve privredne subjekte, pa i za banke,

banke u okviru odgovarajućih propisa, rukovodeći se načelima bankarskog poslovanja,
posebno načelima efikasnog ulaganja, samostalno određuje namjene za koje daju kredite,
visinu kredita, cijenu kredita (kamatnu stopu), rok vraćanja i korisnike kredita, ako
pozitivnim zakonskim propisima nije određenodrugčije. Kreditni odnosi zasnivaju se na
bazi obostranog povjerenja (credo – vjerovati) davaoca i primaoca kredita.

Sa stanovišta objektivne teorije i pozitivne prakse kao i poštovanja načela

bankarskog poslovanja i ročnosti izvora sredstava iz kojih banke odobravaju kredit,
bankarsko kreditiranje se dijeli na dvije osnovne grupe kreditiranja:
kratkoročno kreditiranje i
dugoročno kreditiranje.

12
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva

Ova podjela u svojoj suštini utemeljena je na kvalitetu prikupljenih sredstava.

Naime, iz prikupljenih depozita po viđenju i kratkoročnih bankarskih kredita banke mogu
odobravati kratkoročne kredite i time kreiraju novu kupovnu snagu – povećavaju postojeću
novčanu masu. Dok dugoročne kredite mogu odobravati iz sredstava stvorene novčane
akumulacije (štednje) čime se vrši samo preraspodjela koja ne utiče na visinu postojeće
novčane mase. Ako bi poslove plasmana sredstava sveli samo na odobravanja kredita
učinjeli bi neoprostivu grešku, koja se sastoji u tome da bi suzili ovaj široki pojam samo na
jednu aktivnost. Naime, pojam plasmana sredstava u sebi sadrži ne samo plasmane
sredstava u raznim oblicima kredita, već i u aktivnostima banaka koje se odnose na razne
druge poslove plasmana sredstava (garancije, avali, hartije od vrijednosti i dr.). Smatra se
da u ukupnim plasmanima sredstava krediti zauzimaju najznačajniji dio, i najmasovniji su
oblici aktivnih bankarskih poslova.

Opšte poznata saznanja govore nam da je glavna funkcija banke u odobravanju

bankarskih kredita. Zasnivanje kreditnih odnosa za bankarski menadžment predstavlja
jedan od osnovnih operaciono – izvršnih poslova koji u stvari predstavljaju realizaciju
postavljenih ciljeva razvoja banke u strateškom smislu. To su brojni poslovi i radnje od
kojih su najznačajniji: ispitivanje kreditne sposobnosti tražioca bankarskih kredita da će
kredit vratiti na vrijeme, odnosno neposredna analiza poslovnog poduhvata čije se
kreditiranje traži, zaključivanje ugovora o kreditu i prestanak ugovora o kreditu tj. njegovo
izvršenje, odnosno povraćaj sredstava.

I ako imamo dosta znanja iz kredita, posebno o njegovom značaju za privredu i

privredni razvoj, smatramo da neće biti suvišno osvrnuti se, u najkraćim crtama, na kredit
uopšte, dakle definisati kredit i ukazati na različite vrste kredita.

Opšte prihvaćena definicija kredita svodi se na to da “... kredit predstavlja jedan

realni privredno – pravni pojam pod kojim se podrazumijeva određeni dužničko –
povjerilački odnos, zasnovan na ustupanju prava raspolaganja novcem od strane povjerioca
dužniku na izvjesno vrijeme i pod izvjesnim uslovima (pokriće, kamata, rok, način otplate
itd).”5 U nedostatku novca kao posrednika u razmjeni roba: R – N – R, tu funkciju
preuzima kreditni odnos, dakle, odnos povjerenja na temelju kojeg povjerilac daje robu
kupcu s tim da mu je naknadno plati. Obećanje plaćanja je, u obliku nekog finansijskog
instrumenta, obično mjenice, preuzima funkciju sredstava razmjene, a mjenica kao
instrument kreditnog novca postaje sve značajnije sredstvo plaćanja.

Kada jedan privredni subjekt – prodavač robe odobrava drugom privrednom

subjektu – kupcu kredit u robi (tj. daje mu robu a da nije primio novac), s tim da mu kupac
odobreni zajam vrati u novcu onda je to komercijalni kredit. Međutim, ako se u taj lanac
interpolira banka, koja svom komitentu odobrava kredit u novcu npr. eskontovanjem
mjenice s tim da je komitent dužan odobreni mu kredit vratiti takođe u novcu, tada je to
bankarski kredit.

Iako je razlikovanje komercijalnog kredita od bankarskog kredita vrlo značajno sa

stanovišta teorije i kredita i novca, ovdje ovom prilikom želimo posebno naglasiti da

5
Vučković, M. (1968): Kreditno – bankarski sistem, Ekonomski fakultet, Skoplje, str. 44.

13
Seminarski rad Kreditiranje
stanovništva

“osnovica kreditiranja prometnog procesa jeste komercijalni kredit, dok se bankarski kredit
javlja kao nadgradnja nad kreditnim odnosima formiranim između robnih proizvođača”.6

Literatura

1. Avdalović, V., Marović, B. (2004): Osiguranje i upravljanje rizikom, Birografika,

Subotica.
2. Ćirović, M. (1966): Teorija kredita, Skoplje.
3. Ćirović, M. (1987): Monetarna ekonomija, Beograd.
4. Ćirović, M. (1995): Bankarski menadžment, Ekonomski Institut, Beograd.
5. Đukić, Đ., Bjelica, V., Ristić, Ž. (2006): Bankarstvo, CID, Beograd.
6. Nićin, N. (2009), Bankarstvo, BPŠ VŠSS, Beograd.
7. Ogrizović, D. (1986): Ekonomija osiguranja, ZOIL Sarajevo.
8. Ostojić, S. (2007): Osiguranje i upravljanje rizicima, Data status, Beograd.
9. Šljivančanin, M. (1999): Banka – finansijsko preduzeće, Univerzitet Crne Gore,
Podgorica.
10. Vučković, M. (1968): Kreditno – bankarski sistem, Ekonomski fakultet, Skoplje.

Internet:

http://www.nlb.me/

6
Ćirović, M. (1966): Teorija kredita, Skoplje, str. 15.

14