P. 1
Kreditiranje stanovnistva

Kreditiranje stanovnistva

|Views: 1,206|Likes:
Published by Zeljko Pavicevic

More info:

Published by: Zeljko Pavicevic on Nov 08, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/17/2013

pdf

text

original

Seminarski rad stanovništva

Kreditiranje

Montenegro

Business School

Seminarski rad

Kreditiranje stanovništva

Studenti: Jelena Vukotić Br. indexa: 198 – 07 Marija Bigović Br. indexa: 220 – 06

Profesor: Doc. dr Ivan Milenković Asistent: Mr. Ana Gardašević

1

.....................Seminarski rad stanovništva Kreditiranje U Podgorici...............................................................................................D..................................... Kreditiranje stanovništva..................................NLB Montenegro banka A............ 2.............................. Podgorica ...1.. novembar 2010................. Zaključak .... 2............................... ponuda banaka u Crnoj Gori ................. god. Literatura .......................................................................... Kreditne forme plasmana sredstava . Sadržaj Uvod ................................................. 3 5 7 8 13 14 2 .............. 1.........................................

Kredit kao mobilizator razvoja privredno nedovoljno razvijenih područja – ima poseban značaj u međunarodnim privrednim odnosima za razvoj privredno nedovoljno razvijenih zemalja. Ona kontroliše klijenta koji koristi njen kredit da ga zaista namjenski upotrebljava.Seminarski rad stanovništva Kreditiranje Uvod Kredit je za banku kao povjerioca dužničko povjerilački posao. kako bi banka kao povjerilac bila stručna da će dužnik uredno i na vrijeme izvršiti svoje obaveze prema povjeriocu. Kontinuitet reprodukcije uz kreditnu podršku – omogućuje likvidnost i kontinuitet proizvodnje (prosta reprodukcija). Ova funkcija dolazi do izražaja u obezbjeđivanju sredstava u periodu dok se proizvodnja ne realizuje. da posluje 3 . Kredit obezbijeđuje likvidnost i stabilnost privređivanja. posebno u osvajanju novih tržista. Banka koja daje kredit. Pomoću kredita se ostvaruje permanentna kontrola poslovanja preduzeća koja se kreditiraju. uzima određeni oblik ličnog ili realnog jemstva koji je dužnik dužan da prezentira banci. Za kredit se često kaže da predstavlja sredstvo usmjeravanja aktivnosti i razvoja privrede. gdje banka kao povjerilac upošljava raspoloživi dio slobodnih novčanih sredstava. doprinosi ubrzanju i povećanju reprodukcije (proširena reprodukcija) i regulisanju ponude i tražnje na tržištu (ravnoteža robnonovčanih odnosa). pri čemu koristi određene forme obligacionih formi. uslovljava svog klijenta da cjelokupno fmansijsko poslovanje obavlja uz njeno posredovanje. posebno u organizacijama sa sezonskim karakterom proizvodnje i prodaje. U privrednom životu i fmansijskoj praksi mogu se nabrojati slijedeće najznačajnije funkcije kredita: Mobilizatorska funkcija kredita – osnova funkcija kredita jeste mobilizacija svih novčanih sredstava koja se u društvu i privredi privremeno nalaze van proizvodne i prometne funkcije. za šta je potrebna kreditna podrška plasmanu robe. jer omogućava likvidnost i kontinuitet proizvodnje. Kontrolna funkcija kredita u privredi – predstavlja važan oblik ukupne finansijske kontrole. ubrzava i povećava proces proizvodnje i uspostavlja ravnotežu robno – novčanih odnosa na tržištu. Time se doprinosi stabilizaciji cijena i smanjenju nivoa zaliha. On omogućuje da se kupci na tržištu pojavljuju kao potrošači i onda kada nemaju dovoljno sopstvenih sredstava. Sam kreditni zahtjev dužnika mora biti na odgovarajući način dokumentovan i ekonomski obrazložen u pogledu svrhe za koju će dužnik traženi novac iskoristiti. kredit ima veoma značajnu funkciju. jer se pomoću njega lakše može prebroditi nedostatak sopstvene akumulacije i ubrzati razvoj. Kredit djeluje i kao regulator ponude i tražnje na tržištu. kako bi se najefikasnije alocirala na korisnike. U odnosu na proces reprodukcije. Uticaj kredita ne međunarodnu ekonomsku razmjenu takođe je evidentan jer je izvozni kredit postao sredstvo konkurentske borbe. čime se ubrzava proces reprodukcije. po pravilu.

.Seminarski rad stanovništva Kreditiranje rentabilno.. Svako odstupanje od ugovorenog roka signalizira banci da ima poremećaja u procesu reprodukcije i ukazuje da treba preduzeti konkretne mjere za naplatu kredita. Važan oblik kontrolne funkcije kredita zasniva se na obavezi dužnika da uzeti kredit mora otplatiti banci u utvrđenom roku. U radu će akcenat biti na kreditiranje stanovništva. da nema nenaplativih i sumnjivih potraživanja i da su zalihe iskazane prema realnim cijenama. već je neophodno da taj novac (kredit) dođe u pravo vrijeme i na pravo mjesto. Za proces reprodukcije nije dovoljno samo da se obezbijedi potrebna količina novca putem kredita. 4 . a samim tim i učešće banaka kao posrednika na tržištu. Otuda je nužnost postojanja kreditnog odnosa u tržišnim uslovima privređivanja očigledna.

1 Sam izraz kredit potiče od latinske riječi creditum. 139. Kredit je svakako jedan od najznačajnijih poslova bankarskog sektora. Kredit je postao masovan bankarski proizvod. Kreditne forme plasmana sredstava Kako je to već navedeno. I danas povjerenje igra nezaobilaznu ulogu prilikom odobravanja sredstava dužniku. Za razliku od obrtnih kredita. Najčešće se koristi za finansiranje redovnog procesa proizvodnje. CID. što znači kredit ili zajam. Kredit u savremenim uslovima predstavlja multisvrsni bankarski posao i jedan od najznačajnijih instrumenata u oblasti politike plasmana banke. Sigurno da je u svim fazama evolucije kreditnog posla povjerenje predstavljalo značajan faktor prilikom pozajmljivanja sredstava. Proizvođački kredit se koristi da bi se uvećala proizvodna moć dužnika. Prema upotrebi tj. međutim to jeste nužan ali ne i dovoljan uslov. klijenata banke. Krediti za obrtne potrebe su oni kojima se nadoknađuje nedovoljnost potrebnih obrtnih sredstava preduzeća. 1 Đukić.). str. on je samo direktno neproduktivan. Osnovna karakteristika obrtnog kredita je što se u kratkom roku može pretvoriti u novac i vratiti. Organizovani kredit se daje i koristi u novcu. jer sredstva za ove kredite potiču iz ostvarene akumulacije i otplaćuju se iz tih sredstava. a vraća u novcu. u ekonomskoj i finansijskoj nauci pojam kredit predstavlja privredno – pravni pojam pod kojim se podrazumijeva dužničko – povjerilački odnos. Naturalni kredit je kredit koji se daje u nekom realnom dobru (žitu. ovakav oblik se najčešće praktikuje između poslovnih subjekata. credere što znači vjerovati. tako da se pod pojmom kredita danas uglavnom podrazumijeva novčani kredit. prema namjeni za šta se koriste sredstva.. 5 . kredit se može podijeliti na: naturalni. orijentisan na široku grupu preduzeća. Potrošački kredit je onaj koji se zaključuje radi povećanja potrošačke moći dužnika. Robnonovčani kredit je takav kredit koji se daje u robi. Prema obliku u kojem se daje. u kome povjerilac – banka ustupa pravo raspolaganja novcem. kamata.. način otplate itd. Proizvođački krediti mogu biti: obrtni i investicioni krediti. tako da oni duže zadržavaju svoj primarni oblik. Bjelica.Seminarski rad stanovništva Kreditiranje 1. pa se odobravaju na duže rokove. V. Ristić. rok. stoci i dr. krediti mogu biti potrošački i proizvođački. odnosno od reči credo. (2006): Bankarstvo. jer indirektno utiče na povećanje proizvodnje. i njegova svrha je da poveća potrošačku moć direktnim povećanjem pro-izvodnje. Beograd. on je praoblik kredita i danas je veoma rijedak.). koji se pretvara u mehanizam za centralizaciju kapitala. Zanimljivo je klasično viđenje da se sa kapitalističkom privredom stvara jedna sasvim nova sila – kredit. investicioni krediti se odobravaju za nabavku osnovnih sredstava i za izgradnju novih pogona i fabrika radi povećanja proizvodnje. rasuta po površini društva i postaje novo oruđe u konkurentskoj borbi. Njegova geneza usko prati i genezu samog bankarstva. Đ. Ž. dužniku – bančinom klijentu na izvjesno vrijeme i pod izvjesnim uslovima (pokriće. Kredit mobiliše novčana sredstva. Kredit se u privrednom životu zemlje može razvrstati prema nizu kriterijuma. robnonovčani i novčani kredit.

str. krediti se dijele na: eskontne (mjenične). 6 . Prema obezbjeđenju kredita postoje: lični (personalni) i pokriveni (realni) krediti. (2006): Bankarstvo. U grupu realnih kredita spadaju: hipotekarni. Đ. Bjelica. u jednakim anuitetima u kojima opada ukamaćenje a raste otplata. U bankarskoj praksi su uobičajena još neka razvrstavanja kredita. korisnika kredita. trgovački. krediti se mogu razvrstati na: privatne. U odnosu na plaćanje kamate. otkup duvana. krediti se dijele na: cijele (kredit se vraća u roku u cijelom iznosu). Ova vrsta kredita naziva se još i blanko – kredit.2 2 Đukić. otkupni. Za statističke svrhe je važna podjela na odobrene i iskorišćene kredite. izvoznički. S obzirom na oblik u kome su dati. a u trgovini otvoreni kredit. založni. planirane i neplanirane kredite. Namjenski krediti se daju isključivo za neku određenu svrhu (za otkup žitarica. Stalni kredit je onaj koji stalno stoji na raspolaganju. kredite po tekućem računu. Krediti se mogu još podijeliti na namjenske i opšte. tj. javne domaće. subjekta koji daje kredit. tj. Ristić. itd. Beograd.. hipotekarne. S obzirom na uslove otplate. 140. Lični ili personalni je onaj kredit koji se daje jednom licu ili preduzeću bez specijalnog pokrića. Pokriveni ili realni je onaj kredit za čiju se podlogu ili pokriće uzimaju u zalogu realne vrijednosti iz kojih se povjerilac može naplatiti ako dužnik ne ispuni svoje obaveze. industrijski. državni krediti i dr. Postoje još uvoznički. dok za opšte kredite ne postoji uslov korišćenja. isplatne i garantne. bankarske. krediti mogu biti: kratkoročni (traju od jednog dana do dvije godine). itd. srednjoročni (dospijevaju u roku od 2 do 10 godina) i dugoročni (rok dospijeća prelazi 10 godina). Sa gledišta povjerioca.).Seminarski rad stanovništva Kreditiranje S obzirom na rok odobravanja i naplate. povremeni koji se može koristiti samo povremeno. garantni i dr. Ž. V. Tipičan lični kredit je mjenični kredit. CID. obročene (kredit se likvidira u ugovornim otplatnim sumama) i amortizacione kredite (otplaćuju se polugodišnje ili godišnje. i to prema utvrđenom planu za unaprijed ugovoreni rok korišćenja i otplate kredita). sanacioni. inostrane. lombardne (založne). razlikuju se: zemljoradnički. krediti se mogu podijeliti na: kamatne i beskamatne. zanatski. tov stoke. sezonski i tsl. zadružne. komunalni.. Sa gledišta dužnika.

S druge strane postoje međunarodne finansijske institucije koje su spremne da odobre određena sredstva za kreditnu podršku crnogorskom bankarstvu. pri čemu se likvidnost privrede pogoršala. 7 .€. depoziti i pozajmice banaka. u 000 eura3 Krediti su na kraju marta 2009. Njemačka razvojna banka (KFW) je odobrila kredit od 50 mil. otežanog pristupa sredstvima na ino tržištu i zaoštravanja međubankarske konkurencije u cilju pridobijanja novih deponenata.4 mil. 1.975 na kraju marta ove godine u odnosu na prethodni mjesec. dok se preostalih 4. dok je vrijednost ukupnih dugova veća za 2.€ Crnogorskoj komercijalnoj banci. zaoštravanja uslova za odobravanje kredita ili čak njihovog potpunog obustavljanja. u znatnoj mjeri je osjetio indirektne efekte u vidu: povlačenja depozitnog potencijala banaka. U prethodnom periodu matične banke nijesu povlačile sredstva iz domaćih banaka. uz garancije Vlade. Ukupni krediti i depoziti.2 mil. koje obavljaju neku privrednu djelatnost sa ukupnim dugom od 110. Finansijska kriza je dovela veliki dio preduzeća u težak položaj.200 firmi. usmjeren na kreditiranje malog i srednjeg biznisa.€.3% odnosilo na banke. već i činjenicom da faktički više ne funkcioniše međunarodno finansijsko tržište.7%. ponuda banaka u Crnoj Gori Bankarski sistem Crne Gore.€.1% ili 115. ostale 3 Izvor: CBCG. što u odnosu na kraj 2008. Odnos kredita i depozita uvećanih za ukupne uzete pozajmice bio je povoljniji i iznosio je 0. Treba imati u vidu da banke nijesu pogođene samo povlačenjem depozita. U toku je i procedura odobravanja kredita od Evropske investicione banke za mala i srednja preduzeća u iznosu od 100 mil. dok su krediti na godišnjem nivou ostvarili rast od 8. u 000 eura U strukturi odobrenih kredita. Kreditiranje stanovništva.895 je pogoršan. krediti odobreni privredi i stanovništvu činili su 95.8%. Sl. NLB Montenegro banci i Erste banci za koji je garant Vlada. tako da je i zaduživanje u inostranstvu otežano. iako nije bio direktno izložen direktnom uticaju finansijske krize. kada je iznosio 0. Ipak u odnosu na mart prošle godine. predstavlja pad od 4.7% ukupno odobrenih kredita. Vlada je putem kredita i prijevremene otplate duga angažovala oko 90 mil.€.2 mil. iznosili 2. Pored toga. U odnosu na kraj februara broj nelikvidnih firmi je porastao za 0. već su im odobravale dodatne kredite i na taj način kompenzovale povlačenje depozita. pri čemu su za ovaj projekat kandidovane sve banke. Odobreni krediti. Prema podacima CBCG krajem marta su u blokadi bile 10. Sl.6%.g.Seminarski rad stanovništva Kreditiranje 2.682.€ za podršku bankarskom sektoru.g. 2. Od početka finansijske krize. što će se manifestovati i preko porasta u kašnjenju otplate kredita.

. Obezbjeđenje: mjenica i administrativna zabrana. Iznos NLB Potrošačkog kredita lako možemo da uplatimo na račun izabranog trgovca ili turističkoj agenciji. u 000 eura4 Ovdje je dat osvrt na trenutno stanje u Crnoj Gori. Glavne prednosti: Nenamjensko trošenje sredstava. NLB Montenegro banka u svojoj ponudi za stanovništvo ima slijedeće kredite: NLB Potrošački kredit. 8 .000 do 6.02% mjesečno. NLB Gotovinski kredit.000 EUR. jer kao što je poznato. neprofitne finansijske organizacije i dr. NLB Potrošački kredit namijenjen je svim fizičkim licima. NLB Srebrni kredit. Realizacija: prenos sredstava na račun prodavca. Glavne prednosti: Dodatne povoljnosti za redovne klijente.. NLB Stambeni kredit NLB Eko kredit. Sl. ako nema kredita za mala i srednja preduzeća teško ih ima i za obično stanovništvo.25 % EKS). Krediti privrede i stanovništva... organizacije u javnom vlasništvu. Jednostavna procedura. koja žele na brz i jednostavan način doći do povoljnog kredita. 4 Izvor: CBCG..Seminarski rad stanovništva Kreditiranje finansijske institucije. NLB Auto kredit. NLB Stambeni kredit 1000 + stanova. osvrt na kreditiranje privrede.1.5%. Naknada: 1. Kamatna stopa: 1. Bez učešća i depozita. Iznos kredita od 1. Osnovne informacije: Period otplate: 3 godine. mada u suštini u Crnoj Gori sve banke nude slične kredite stanovništvu. 3. NLB Gotovinski kredit je namijenjen svima kojima je potrebna gotovina za rješavanje tekućih novčanih nedostataka. U nastavku ćemo dati pregled kreditiranja stanovništva NLB Montenegro banke. (od 16. 2.

000 EUR. NLB Stambeni kredit namijenjen je svim fizičkim licima koja žele na jednostavan i udoban način doći do novca za kupovinu. Kamatna stopa: 12%. Glavne prednosti: Kamatna stopa: 1. koja žele na jednostavan i udoban način doći do povoljnijeg kredita za kupovinu novog automobila. Obezbjeđenje: trajni nalog. koji imaju stalno prebivalište u Crnoj Gori. Opterećenje do 30% redovnih primanja. Obezbjeđenje: mjenica i administrativna zabrana. Jednostavna procedura. Osnovne informacije: Period otplate: do60 mjeseci. Bez žiranta i hipoteke. Realizacija: prenos sredstava na račun prodavca.000 EUR. Kamatna stopa: redovni klijenti 1. 9 .Seminarski rad stanovništva Visina rate do 30% mjesečnih primanja.02% mjesečno. Grejs period 6 mjeseci. Mogućnost sudužništva. maksimalan iznos 10. kada se otplaćuje samo kamata. mjenica i administrativna zabrana najmanje jednog žiranta. 7 godina. Mogućnost zaduženja: do 50% od mjesečnih prihoda.02 mjesečno. Kreditiranje Osnovne informacije: Period otplate: do 5 godina. Kamatna stopa: 1. NLB Auto kredit namijenjen je svim punoljetnim fizičkim licima. gradnju ili obnovu nepokretnosti.5%. Gotovinska isplata do 10% iznosa.28% mjesečno.50% mjesečno. Osnovne informacije: Period otplate: do 36 mjeseci. Gotovinska isplata. Glavne prednosti: Opterećenje zarade do 30%. Naknada: 1.5%. Jednostavna procedura. ostali klijenti 1.5%. Kreditiranje polise kasko osiguranja. Naknada: 1. Glavne prednosti: Povoljna kamatna stopa. Naknada: 1. Isplata gotovine na šalteru. NLB Srebrni kredit je namijenjen svim korisnicima NLB Srebrnog računa. za iznose preko 7.

Bez jemaca. Realizacija: prenosom na račun prodavca kod banke NLB Eko kredit namijenjen je svim fizičkim licima. Opterećenje do 40% redovnih primanja domaćinstva. kojima žele trajno riješiti problem grijanja i hlađenja uz minimalan utrošak energije i trajno smanjenje troškova. Učešće: 5% od kupoprodajne vrijednosti nekretnine. Glavne prednosti: Ušteda energije preko 20% Period otplate do 7 godina Najpovoljnija kamatna stopa Jednostavna i brza procedura odobravanja Osnovne informacije: Period otplate: do 7 godina Kamatna stopa: 8% godišnje Naknada: 1% Obezbjeđenje: mjenica i administrativna zabrana Realizacija: prenos sredstava na račun prodavca NLB Stambeni kredit iz projekta 1000+ stanova . Osnovne informacije: Kamatna stopa: 4.Seminarski rad stanovništva Bez jemaca. 10 . putem mjera energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Rok: do 20 godina. 9%godišnje. od iznosa kredita. Glavne prednosti: Najpovoljnija kamatna stopa. Mogućnost sudužništva. Naknada: 1%. uz mogućnost da banka zatraži dodatna obezbjeđenja.30 puta veće vrijednosti (ili u skladu sa bančinom procjenom utrživosti). koja razmišljaju o renoviranju kuće ili stana. Kreditiranje Osnovne informacije: Period otplate: do 20 godina. Obezbjeđenje: hipoteka na nepokretnost 1. Fiksna kamatna stopa. ovaj kredit je namijenjen svim građanima koji nemaju riješeno stambeno pitanje. ili 10% ukoliko se obezbjeđenje uspostavlja na nepoketnosti koja je predmet finansiranja.

kratko jednostavno kazano ovi poslovi se nazivaju poslovi plasmana. U svojoj suštini radi se o ulaganju sopstvenih i tuđih sredstava u odgovarajuće plasmane koji su ujedno najvažniji izvori prihoda svake banke kao privrednog subjekta. cijenu kredita (kamatnu stopu). rukovodeći se načelima bankarskog poslovanja. Stoga mnoga zakonodavstva. tj. pa i za banke. razumljivo je što je pri regulisanju bankarskih poslova najviše pažnje posvećeno kreditnim poslovima. pa i naše. određuje količina poslovnih sredstava. aktivni poslovi određuju djelokrug banke kao privrednog subjekta i njeno mjesto u privredi i kreditnom sistemu. Banka bez aktivnih poslova ne bi se uopšte mogla nazvati tim imenom. zaštićuje naziv “banka” da bi se spriječila zloupotreba ovog pojma i naziv rezervisao samo za ona preduzeća kod kojih je zaista riječ o primanju novčanih sredstava i na osnovu njih odobravanju kredita. Dok pasivni poslovi čine materijalnu osnovicu na kojoj se zasniva bankarsko poslovanje. gdje banka pozajmljuje novac – daje kredit – ili preuzima neku pravnu obavezu za svoga klijenta odnosno banka istupa kao povjerilac. U skladu sa principom stabilnosti koji važi za sve privredne subjekte. posebno načelima efikasnog ulaganja. vrsta kredita i plasmana. samostalno određuje namjene za koje daju kredite. odnosno njihovom plasmanu. S obzirom na funkcije i ulogu kredita gdje kreditni odnosi prožimaju cjelokupnu materijalnu sferu društvenog života.Seminarski rad stanovništva Kreditiranje Zaključak Aktivni bankarski poslovi ili kreditni poslovi su svi oni bankarski poslovi u kojima se banka pojavljuje kao kreditor. visinu kredita. i to ne samo Zakonom o bankama i kreditnim poslovima. već i nizom drugih propisa medu kojima posebno mjesto ima Zakon o obligacionim odnosima. rok vraćanja i korisnike kredita. banke u okviru odgovarajućih propisa. ako 11 .

ako se u taj lanac 5 Vučković. I ako imamo dosta znanja iz kredita. koja se sastoji u tome da bi suzili ovaj široki pojam samo na jednu aktivnost. zaključivanje ugovora o kreditu i prestanak ugovora o kreditu tj. bankarsko kreditiranje se dijeli na dvije osnovne grupe kreditiranja: kratkoročno kreditiranje i dugoročno kreditiranje. (1968): Kreditno – bankarski sistem. preuzima funkciju sredstava razmjene. Naime. tu funkciju preuzima kreditni odnos. iz prikupljenih depozita po viđenju i kratkoročnih bankarskih kredita banke mogu odobravati kratkoročne kredite i time kreiraju novu kupovnu snagu – povećavaju postojeću novčanu masu. kredit predstavlja jedan realni privredno – pravni pojam pod kojim se podrazumijeva određeni dužničko – povjerilački odnos. pojam plasmana sredstava u sebi sadrži ne samo plasmane sredstava u raznim oblicima kredita. obično mjenice. Opšte prihvaćena definicija kredita svodi se na to da “. na kredit uopšte. hartije od vrijednosti i dr. Kreditni odnosi zasnivaju se na bazi obostranog povjerenja (credo – vjerovati) davaoca i primaoca kredita.Seminarski rad stanovništva Kreditiranje pozitivnim zakonskim propisima nije određenodrugčije.. Ako bi poslove plasmana sredstava sveli samo na odobravanja kredita učinjeli bi neoprostivu grešku. u najkraćim crtama. njegovo izvršenje. odnosno neposredna analiza poslovnog poduhvata čije se kreditiranje traži. 12 . dakle definisati kredit i ukazati na različite vrste kredita. Međutim. odnos povjerenja na temelju kojeg povjerilac daje robu kupcu s tim da mu je naknadno plati. dakle. Ova podjela u svojoj suštini utemeljena je na kvalitetu prikupljenih sredstava. s tim da mu kupac odobreni zajam vrati u novcu onda je to komercijalni kredit. Smatra se da u ukupnim plasmanima sredstava krediti zauzimaju najznačajniji dio. Ekonomski fakultet. posebno o njegovom značaju za privredu i privredni razvoj. smatramo da neće biti suvišno osvrnuti se. rok. Dok dugoročne kredite mogu odobravati iz sredstava stvorene novčane akumulacije (štednje) čime se vrši samo preraspodjela koja ne utiče na visinu postojeće novčane mase. str. i najmasovniji su oblici aktivnih bankarskih poslova. Obećanje plaćanja je. a mjenica kao instrument kreditnog novca postaje sve značajnije sredstvo plaćanja. Naime. već i u aktivnostima banaka koje se odnose na razne druge poslove plasmana sredstava (garancije. Opšte poznata saznanja govore nam da je glavna funkcija banke u odobravanju bankarskih kredita.). odnosno povraćaj sredstava. 44. Skoplje. način otplate itd). Sa stanovišta objektivne teorije i pozitivne prakse kao i poštovanja načela bankarskog poslovanja i ročnosti izvora sredstava iz kojih banke odobravaju kredit. M..”5 U nedostatku novca kao posrednika u razmjeni roba: R – N – R. u obliku nekog finansijskog instrumenta. avali. daje mu robu a da nije primio novac). Zasnivanje kreditnih odnosa za bankarski menadžment predstavlja jedan od osnovnih operaciono – izvršnih poslova koji u stvari predstavljaju realizaciju postavljenih ciljeva razvoja banke u strateškom smislu. To su brojni poslovi i radnje od kojih su najznačajniji: ispitivanje kreditne sposobnosti tražioca bankarskih kredita da će kredit vratiti na vrijeme. zasnovan na ustupanju prava raspolaganja novcem od strane povjerioca dužniku na izvjesno vrijeme i pod izvjesnim uslovima (pokriće. Kada jedan privredni subjekt – prodavač robe odobrava drugom privrednom subjektu – kupcu kredit u robi (tj. kamata.

(2007): Osiguranje i upravljanje rizicima.6 Literatura 1. Birografika. koja svom komitentu odobrava kredit u novcu npr. (2004): Osiguranje i upravljanje rizikom. 7. BPŠ VŠSS. M. Ogrizović. 4. Beograd. Beograd.Seminarski rad stanovništva Kreditiranje interpolira banka. (2009). V. (2006): Bankarstvo. Skoplje. (1999): Banka – finansijsko preduzeće.. S. tada je to bankarski kredit. B. ZOIL Sarajevo. Šljivančanin. Beograd. 3. Skoplje. Ekonomski fakultet. (1966): Teorija kredita. Beograd.. Bankarstvo.. 2. Subotica. Ostojić. Avdalović. D. M. M. Podgorica. (1968): Kreditno – bankarski sistem. CID. dok se bankarski kredit javlja kao nadgradnja nad kreditnim odnosima formiranim između robnih proizvođača”. Đ. M. (1995): Bankarski menadžment. Ćirović. (1987): Monetarna ekonomija. Bjelica. Ekonomski Institut. Iako je razlikovanje komercijalnog kredita od bankarskog kredita vrlo značajno sa stanovišta teorije i kredita i novca. 8. Skoplje. Marović. Ž. Ćirović. Ristić. N. M. 9. 13 . 10. V. Đukić. str. 6. Nićin. M. Internet: http://www. Data status. Univerzitet Crne Gore. (1966): Teorija kredita.me/ 6 Ćirović. Vučković. Ćirović.nlb. eskontovanjem mjenice s tim da je komitent dužan odobreni mu kredit vratiti takođe u novcu. ovdje ovom prilikom želimo posebno naglasiti da “osnovica kreditiranja prometnog procesa jeste komercijalni kredit. 5. Beograd. 15. (1986): Ekonomija osiguranja.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->